Issuu

www.mnovine.hr Godina XVII.

PU ME IMURSKA razbila me unarodni lanac prostitucije i krijum arenja droge

BIODIZEL IZ DONJE DUBRAVE nikako da po ne te i

AKCIJAIA”

“CATALYN

Pritvorene etiri osobe iz Me imurja zbog trgovanja bijelim robljem i kokainom str. 8

Svi vije nici poduprli osnivanje poduzetni ke zone Jug od 40 hektara

str. 10-11

GRADSKO VIJE E Mursko Središ e budi se iz dugog sna

Cijena 7 kuna

str. 13

ZBRINJAVANJE OTPADA iz Varaždina na deponiju u Totovcu više nije samo ekološko, nego prvorazredno poslovno - politi ko pitanje

Uporaba rabljenoga jestivog ulja za biodizel pred administrativnim preprekama

GIMNAZIJA AKOVEC u suradnji sa srednjom školom iz Nizozemske

str. 16

Gimnazijalci u zemlji tulipana, klompi i razli itih iskustava

BORBA ZA NOVAC Više od 60 posto sme a danas je sirovina koja se prodaje na burzi

str. 2-3

Opasan posao za sigurnu budu nost svima drugima

^akovec, PETAK, 16. o`ujka 2012.

str. 4

REPORTAŽA IZ MINSKIH POLJA BARANJE Jedan dan na radilištu s me imurskim pirotehni arima iz akove ke tvrtke “DemING“

Broj 862.

EKSPLOZIJA PLINA nanijela teške ozljede jednoj mještanki Nedeliš a i izazvala strah u mjestu

Tko i(li) što je pravi uzrok nesre e? str. 9

media str. 11

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

(pre)Veliki apetiti sve više dolaze na naplatu O

gromni dimnjaci iz kojih se puši veliki dim u Grazu, stajski gnoj kraj seoskih ku a nedaleko od Münchena, društveni stanovi u predgra u Amsterdama … akva je poveznica izme u ovoga ranije nabrojenoga i Me imurja? Vrlo velika. Svega dobroga što smo imali nekad, kad smo imali tzv. srednju klasu, nastupom “divljeg kapitalizma“ smo se odrekli, zamislivši da moramo postati “elitno društvo“ u kojem e se vlastitom imovinom dokazati kako svi mi, a ne samo “oni Zapadnjaci“, zaslužujemo biti bogato i sretno društvo. ad je privatni život u pitanju, svaki naš gra anin, koji ima prosje nu me imursku pla u, jako dobro zna što zna i borba za preživljavanje. Snalazi se kako zna i umije. Oni malo ambiciozniji i obrazovaniji, s bolje pla enim radnim mjestom, znaju da se do vlastite imovine, tj. ku e ili stana, automobila i sl. ne može do i gotovinom ili nekim drugim “ arobnim štapi em“, pa se, naravno, trebaju uzimati krediti. Oni “velikih o iju“, koji su blizu “kase“, posebice javne, jako teško odole a da ne zagrebu u nju i za privatne interese, kako ne bi morali stalno peglati vlastite kartice. Ima, sre om, još uvijek dosta onih koji zara uju zahvaljuju i poduzetnosti. Gotovo 2/3 me imurskih tvrtki radi s dobiti, kaže statistika. Svaka im ast na tome, posebice onima koji istovremeno brinu da imaju u tvrtki i što sretnije radnike. aravno, ima i u našem kraju podosta onih “koji nemaju nikakve prihode“, ili pak imaju “nešto sitno”, samo je pitanje mogu li si onda priuštiti sve one hedonizme koje uživaju. Jesu li tako nešto mogli ste i poštenim radom? Nemogu e. Poreznu upravu do sad nikad nisu mu ili oni koji nerealno imaju puno previše i provjerili ih otkud im luksuzne ku e, stanovi, auti, jahte … Uvijek su im bili draži oni “srednji i mali“, koji su osim toga “sigurni platiše”. Ako zaista do kraja proradi pravna država, kako se najavljuje, onda se više ne emo morati uditi “pa zar je on nabavljao djevojke za prostituciju, švercao drogu, prevario poreznjake, izvukao lovu i uništio poduze e …“ ad je lokalna samouprava i razvoj u pitanju, sli -

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

na situacija. Preveliki apetiti u kojima smo urbanizirali cijelo Me imurje, u kojem se previše razmišlja(lo) isklju ivo o infrastrukturnom razvoju. Danas nam se to polako ali sigurno vra a kao bumerang. Primjerice, kad kod nas dolaze strani turisti ki znalci, otvoreno kažu da emo teško dalje razvijati kontinentalni turizam, jer nam nedostaje “seoske idile“. Nau ili smo tako er svakog gra anina da bude ekološki i društveno osjetljiv na sve i svašta, bez obzira je li smrad opravdan ili ne. Jednostavno ga ne želimo više imati, kao da ga u razvijenim zemljana nema nigdje. Ima ga posvuda. I u selu i u gradu. Gradili smo kanalizaciju, ali nismo, primjerice, osigurali mogu nost mladima da ako treba do “penzije” rentaju jeftine stanove. Društveni stanovi, koji stoje mjese no mlade i stare (pod)stanare u društvenim stanovima u Nizozemskoj oko 150 - 200 eura, što je, ako uspore ujemo tu zemlju i Hrvatsku, cca 300 400 kn. Me utim, mi se radije zadužujemo za pola pla e ili više kako bi stan bio “naš“, ali zato imamo nervozu želuca i cijele obitelji jer se stalno pitamo ho emo li sljede i mjesec mo i platiti ratu. ma i drugih brojnih primjera u kojima pokušavamo biti “ispred Njema ke“, koja je, kako mi je kazao neki dan prijatelj u Münchenu, trenuta no na vrhuncu, nikad ja a. To se doga a prvenstveno zbog toga jer je društvo mnogo realnije, za razliku od mnogih drugih zemalja, poput Gr ke, koju trese ogromna kriza upravo zbog prevelikih apetita. esmo li i mi realni? Uop e nismo, iako nismo baš pohlepni k’o Grci i nadam se da i ne emo biti. Ali smo sve više nesretnije društvo. Sre a se, naime, ne kupuje formom, ve sadržajem.

VIJEST(I) TJEDNA

Uspješna policijska akcija “Catalynia” U Zagrebu su u srijedu predstavljeni rezultati kriminalisti kog istraživanja u policijskoj akciji “Catalynia”, koju je u ve em dijelu odradila Kriminalisti ka policija PU me imurske u suradnji s nekoliko odjela hrvatskog MUP-a. Od ukupno sedmoro privedenih i osumnji enih za razli ita kaznena djela, etvoro njih, koji su, kako doznajemo, svi iz Me imurske županije, ve se nekoliko dana nalazi u Istražnom zatvoru u Varaždinu. etvorka pritvorenih inila je kriminalnu skupinu koja je organizirala me unarodni lanac prostitucije i trgovanja ljudima, ali i niz drugih ilegalnih aktivnosti, poput krijum arenja droge. Protiv šest hrvatskih državljana i jedne državljanke podignute su kaznene prijave. Detaljnije na str. 8.

(NE) SVI A NAM SE

Me imurski pirotehni ari iste Hrvatsku od mina Jedan od njih je i Ivan Bira (60), pirotehni ar iz Mihovljana, koji se ovim poslom bavi ve deset godina. Osim njega, na opasno radno mjesto supruga Branka svaki tjedan ispra a i sina Igora (33). - Sin je najprije radio kao pomo ni djelatnik, no nakon nekoliko mjeseci rekao je da želi postati pirotehni arom. Ja sam se najprije prekrižio, a i supruga je bila jako nesret na. No, ostao sam bez posla, najprije sam preuzeo Igorov posao pomo nog djelatnika, a ubrzo sam se i sam odlu io postati pirotehni arom, pojasnio nam je tijekom našeg posjeta jednom minskom polju koje isti me imurska tvrtka “DeMing” Bira . Fotoreportaža na str. 4.

Sve ve i broj nezaposlenih u Me imurskoj županiji Broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje u velja i se u Me imurskoj županiji dramati no približio brojki od osam tisu a i iznosio 7.846 nezaposlenih. Dogodila se polarizacija i u gospodarstvu, na izvoznike koji bilježe sve bolje poslovne rezultate i one osu ene na doma e tržište, koji gomilaju gubitke i viškove zaposlenih. Ta brojka od osam tisu a nezaposlenih latentno s e javlja kao gornja granica u svim ve im krizama koje cikli ki zahva aju me imursko gospodarstvo. Više na str. 7.

ZBRINJAVANJE otpada iz Varaždina i u Me imurju pretvara se u prvorazr

BORBA

Sme e je bilo nekad, danas je to sirovina koja se prodaje na burzi PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Da nije istinito, bilo bi smiješno, ali odlaganje varaždinskog otpada na odlagalište Totovec postalo je prvorazredna politi ka tema na relaciji dva mala grada, malo ve eg Varaždina i nešto manjeg akovca, koji su uz to oduvijek rivali, onako kako samo susjedi to mogu biti. Otpad svi stvaramo, pa se i po toj logici svi u njega razumijemo i osje amo se pozvanima o njemu raspravljati od kr me do politi kih salona. Tako ta tema s varaždinskim otpadom na me imurskom odlagalištu poprima sve više dimenziju politi ko - gospodarskog trilera s elementima horora. Jer u igri su ekološke bombe nezbrinutog otpada, radnici koji e ostati bez posla, tvornica koje je izgra ena, a ne radi, i zavjera politi kih istomišljenika na relaciji akovec - Varaždin naspram jednom progonjenom poduzetniku. U vremenu kada je umjerenost kao zdravo razumska kategorija odba ena kao dosadna i malogra anska, imperativ je ekološko, o uvano i zdravo. Postali smo fanati ni istunci do te mjere da zaga enjem okoliša po injemo smatrati i odba eni ogrizak jabuke u travu, a da okom ne trepnemo na gomile ambalaže od proizvoda iz supermarketa u vlastitim kantama za sme e, o ekuju i da se odlože “negdje drugdje” daleko od nas, kako bi utišali vlastitu histeri nu potrebu da živimo u istunski zdravom okolišu. Fama oko otpada i zdravog okoliša stvorena je dijelom da bi se ljudima utjerao strah u kosti, jer živimo u društvu koje sve, pa ak i otpad, pretvara u novac. Ljudi su uvijek stvarali otpad, ali

tek u novije vrijeme prikupljamo ga na za to odvojene hrpe, razvrstavamo i ponovno prera ujemo i od toga smo stvorili novu djelatnost - zbrinjavanje otpada. Netko promu uran, kao uvijek u povijesti, od ljudske potrebe da živimo u ljepšem okruženju, uvidio je mogu nost dobra posla, jer para vrti svijet od pamtivijeka. Ta para vrti i cijelu pri u i u Varaždinu, koja se zbog interesa prelijala kao nabujala Drava i na me imursku obalu. S jedne strane, tu je T7 grupa koja je izgradila postrojenje za preradu otpada i iji je logi ni interes da to postrojenje po ne raditi i vra ati novac. S druge strane je Grad Varaždin, koji ne želi biti ucijenjen cijenom te prerade. Po crti te logike u pri u uvodi još jednog igra a kako bi srušio monopolsku poziciju T7 grupe u cjenkanju. Ali, kao u ilmskom scenariju, imperija uzvra a udarac, aludiraju i na politi ku bliskost i zavjeru “vladaju ih istomišljenika” u Varaždinu i akovcu, udaraju i na slabi živac me imurskog gra anstva naspram varaždinskom sme u na me imurskom odlagalištu u Totovcu. Ruje se tako po otvorenoj rani gra anima Totovca koji trpe deponiju, premda su se prije mnogo godina uspjeli izboriti za naknadu za trpljenje deponije. Taj pritisak gra ana na neki na in natjerao je i akom da prvi u državi ve prije mnogo godina po ine smanjivati koli inu otpada na deponiji, kroz selektiranje.

Prije deset godina sekundarne sirovine bile su trošak, a danas se prodaju na burzi Me imurski župan Ivica Perho , današnji župan, a bivši direktor akoma, zapravo je “otac” ovakve organizacije zbrinjavanja otpada i sanacije odlagališta Totovec kakvu danas poznajemo. Otkrio nam je

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

16. ožujka 2012.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Sav desetlje ima odlagan otpad na Totovcu sada se otkopava i zbrinjava na prihvatljiv na in, a odlagalište sanira Ivica Perho , aktualni me imurski župan, koji je bez pretenzija jedan od najve ih stru njaka za problematiku zbrinjavanja otpada, kazao nam je da u Me imurju ve sada uvo enjem reda u zbrinjavanje otpada najmanje 65 posto prikupljenog otpada završava u korisnim sirovinama, a samo oko 30 posto je otpada koji treba trajno odložiti ili na drugi na in zbrinuti. Zbog toga i Totovec može primiti daleko ve e koli ine otpada nego što je to bilo prije deset godina i zamislivo, kapacitetom da prima otpad do 2018. godine, do kada bi dio otpada za trajno odlaganje trebao u kona nici završiti na zbrinjavanju u Piškornici da je još samo prije deset godina akom za tzv. korisne sirovine morao pla ati otkupljiva ima da ih odvezu s deponije. Danas, deset godina kasnije, na tim istim sirovinama zara uje prodaju i ih na burzi otpada. Ako je u Hrvatskoj trebalo samo deset godina za drasti nu promjenu odnosa Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

16. ožujka 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

redno politi ko pitanje, iako je u pozadini nešto sasvim drugo

ZA NOVAC prema otpadu, koji je od neželjenog postao kao sirovina koja kotira na burzi, zamislite što e biti u narednih deset godina i još u kontekstu injenice da idu e godine ulazimo u EU, pri emu e nam se otvoriti i druge burze za plasman otpada koji se može preraditi. Postavlja se pitanje postaje li otpad koji se može preraditi nešto ega se trebamo pošto - poto riješiti i prepustiti drugima ili nešto o emu trebate razmišljati kao potencijalnom izvoru prihoda. Ivica Perho , bez pretenzija jedan od najve ih stru njaka za problematiku zbrinjavanja otpada, kazao je da u Me imurju ve sada uvo enjem reda u zbrinjavanje otpada najmanje 65 posto prikupljenog otpada završava u korisnim sirovinama, a 35 do 30 posto je otpada koji treba trajno odložiti ili na drugi na in zbrinuti, a preostaje nakon selektiranja. To je bez ikakve samohvale iznad europskog prosjeka i njihovih standarda i direktiva. Zbog toga i Totovec može primiti daleko ve e koli ine otpada nego što je to bilo pred deset godina i zamislivo i zbog ega je postao zbirno mjesto za otpad iz cijeloga Me imurja, s kapacitetom da prima otpad do 2018. godine, do kada bi dio otpada za trajno odlaganje trebao u kona nici završiti na zbrinjavanju u Piškornici, a Totovec ostati samo pretovarna stanica. Ponuda koju je akom dao Varaždinu na istoj je poslovnoj crti kao i ona za Grad Mursko Središ e, gdje Murs Ekom prikuplja, koji se potom odlaže na deponiju u Totovcu, umjesto na nekadašnju divlju deponiju Hrastinka.

Kost za glodanje Totov anima akom je reagirao poslovno, kazao nam je župan Perho , jer ve i prihvat otpada na Totovec zna i u kona nici jeftiniju cijenu sanacije odlagališta To-

tovec za sve korisnike. Naime, u Totovcu se odvija sanacija odlagališta od otpada nataloženog u ranijim desetlje ima. Da me u prvim u državi nije prišao selektiranju otpada i time smanjenju koli ina koje završavaju na odlagalištu, sada bi korisnici pla ali 100 umjesto

70 kuna za zbrinjavanje otpada, kazao je Perho . Borba za otpad koji se može ponovno preraditi postaje nesmiljena. Zbog toga i raste privatna inicijativa u toj djelatnosti. Ali, privatnu inicijativu interesiraju samo one sirovine koje su isplative za

preradu i koje donose zaradu, pri emu su najinteresantniji metali, s bakrom na vrhu liste me u sekundarnim sirovinama. S druge strane, komunalnim poduze ima kao što je akom ostavlja se bavljenje svim otpadom i naro ito onim dijelom posla koji ne donosi pro it, a potrebno ga je obaviti, otpad prikupiti i neškodljivo odložiti. Da bi se pri a oko varaždinskog otpada im više zamaglila i odvratila pažnja s pravih razloga i interesa, ba ena je kost za glodanje gra anima Totovca, da se i njih uklju i u igru i stvar još malo zakomplicira. Na neki na in oni su najlakši plijen jer žive u blizini odlagališta i nitko razuman ne e re i da im je baš milo što žive u blizini odlagališta, unato naknadi za trpljenje. Ali u igri za to iji e biti otpad, sutra unosna sirovina, najlakše je kao paravan staviti takozvane interese obi nih gra ana.

PRIOP ENJE direktorice akoma

hva ena kao najpovoljnija, to još ne zna i da je potpisivanje ugovora gotova stvar, jer preduvjeti iz ponude još nisu ispunjeni. Pogotovo ne stoji ni informacija koja se po ela pojavljivati u javnosti, da se otpad s podru ja Grada Varaždina ve po eo zbrinjavati u Totovcu. U upravljanju akomom uvijek sam se vodila interesima vlasnika, ali i tvrtke. Kao prvi ovjek tvrtke u vlasništvu Grada akovca, a time posredno i gra ana, uvijek sam vodila ra una o njihovim interesima. Dosadašnja poslovna praksa uvijek je bila da se o svemu pitaju gra ani, posebice kad se radi o tako osjetljivoj temi kao što je odlaganje otpada. Naravno da sljede i korak treba biti upoznavanje gra ana koji žive u neposrednoj blizini odlagališta o ovoj mogu nosti. To smo uostalom i planirali, jer su u akomovoj dosadašnjoj poslovnoj praksi njihove želje i potrebe do sad uvijek bile presudne, pa stoga ne postoji ni jedan razlog da sada bude druk ije. Sigurna sam da e Gradsko vije e Grada akovca, prije donošenja svoje kona ne odluke, uzeti u obzir i mišljenje lokalnog stanovništva. Smatram da su informacije koje su se pojavile u medijima neposredno nakon održavanja sjednice Gradskog vije a Varaždin bile nepotpune, jer nigdje nisu sadržavale uvjete koje ponuda sadrži te koji se prije kona nog potpisivanja moraju ispuniti. Time su gra ani nepotrebno zbunjeni, te

BIVŠI GRADONA ELNIK akovca A. Makovec na pres - konferenciji akove kog HDZ-a o preuzimanju varaždinskog otpada na deponiju u Totovcu ustvrdio:

To je zlo ina ko štetna operacija Odlaganje komunalnog otpada iz Varaždina u Totovec bila je tema konferencije za novinare akove kog HDZ-a. Aleksandar Makovec, nekadašnji gradona elnik akovca, kazao je da to što politi ka vlast u Gradu Varaždinu (HNS, SDP, HSLS) namjerava sa sli nom vladaju om koalicijom (SDP, HNS, HSS u Gradu akovcu) sklopiti sporazum o zbrinjavanju otpada Grada Varaždina na deponiji u Totovcu nas se i te kako ti e, jer se akovec uvla i u problem koji nije njegov i u kojem on nepotrebno troši svoj ionako ograni eni resurs - deponiju sme a. U pokušaju opravdanja ovakve zlo ina ko - štetne operacije, govori se da e sve skupa trajati 6 mjeseci. Iskustvo nam govori da privremeno rješenje u Gradu Varaždinu traje 6 - 8 godina ili više. Umjesto da preuzima

sme e iz Varaždina, akovec je trebao u initi obratno, dogovoriti preradu svog sme a i onog s deponije u Totovcu u poduze u MBO, te na taj na in riješiti problem svog sme a i smanjiti pritisak na deponiju u Totovcu, kazao je na konferenciji gradskog odbora HDZ-a Aleksandar Makovec. Željko Jakopec, akove ki gradski vije nik HDZ-a, kazao je da e sme e iz Varaždina biti najve i projekt Kukuriku koalicije u Me imurskoj županiji. Prihva anje takve odluke na Gradskom vije u akovec nije upitno: - Isto e pro i, kao i prihva anje poslovanja Vrti a, unato negativnoj ocjeni nalaza državne revizije, iza ega je trebala slijediti kaznena prijava. Me utim, 17 vije nika je unato takvom negativnom nalazu diglo ruke, zaklju io je Jakopec. (BMO)

Politi ari brige prebacili gra anima N

Neistina je da se gra anima Totovca nešto radi iza le a - Temeljem medijske pozornosti, koja je stvorena nakon što je Gradsko vije e Varaždin prihvatilo ponudu GKP-a ‘ akom’ d.o.o. iz akovca za odlaganje novonastalog otpada s podru ja Grada Varaždina na odlagalištu u Totovcu, te nepotpunih informacija koje su objavljene u nekim medijima, smatram potrebnim da se me imurska, ali i varaždinska, javnost upozna s cijelom kronologijom i svim injenicama vezanima uz ovu problematiku, priop uje u ime GKP-a “ akom” direktorica Snježana Tkal ec Avirovi . - Naime, Grad Varaždin je od Grada akovca po etkom godine tražio o itovanje je li mogu e novonastali otpad s varaždinskog podru ja odlagati na odlagalištu u Totovcu. Temeljem tog pisma namjere, akom je Gradu akovcu dao pisanu ponudu za prihvat i obradu otpada i to novonastalog, a ne onog koji se nalazi baliran u vre ama na ulazu u Varaždin. Tu ponudu Gradsko vije e Varaždin je prihvatilo. Osim cijene, ponuda sadrži i neke preduvjete. Prvi je taj da odluku o prihvatu varaždinskog otpada mora dati i Gradsko vije e Grada akovca. Drugi preduvjet je da Grad Varaždin dostavi osnovnu karakterizaciju otpada, iz koje e se vidjeti što e se u Totovcu odlagati. U ponudi je navedeno da su 3 mjeseca minimalno razdoblje na koje se može, pod svim gore navedenim uvjetima, potpisati ugovor. Iako je na sjednici Gradskog vije a Varaždin naša ponuda pri-

aš prvi dopredsjednik Vlade prije desetak dana izgubio je živce na HTV-u nakon emisije “Dnevnik Plus”, jer ga novinar Aleksandar Stankovi nije pitao pitanja na koja je on pripremio “odgovore“. Naime, Radimir a i , koji je ujedno i ministar gospodarstva, želio je govoriti o gospodarstvu, a ne o nevažnim pitanjima uhljebljivanja vlastitoga strana kog kadra u dobrostoje im državnim tvrtkama. a a i ev temperament ne treba gubiti rije i, na Stankovi ev još i manje. No, oni su tako jasna ilustracija stanja u Hrvatskoj da ih je teško zaobi i. Stankovi je kao novinar prvoklasni provokator, a kvaliteta provokacija ovisi mu o tome koliko se dobro pripremio za emisiju. Kako kod nas ustvari i nema “razvikanih“ novinara koji se razumiju u gospodarstvo ili politiku, tj. razumiju se u njegove nevažne dijelove – iš itavanje anketa, prebrojavanje izbornih glasova i kalkuliranje o postizbornim koalicijama, a sve to, naravno, treba biti za injeno aferama, jer u njih se ipak svi razumijemo. Po takvome se novinarstvom, naro ito gospodarskim i politi kim, baš svatko može baviti. Ministar a i je, s druge strane, nakon emisije izjavio da nikad više ne e gostovati na HTV-u, jer tamo nitko ne vidi kako se on bavi time da omogu i bolji život našoj djeci. ekli bismo da su ovo samo dva ovna na brvnu. No, stvari nisu toliko bezazlene. Ako a i kao prvi dopredsjednik Vlade misli da može odbijati gostovanje na javnoj televiziji, onda ne može ni obavljati javnu dužnost. S druge strane, mogao je vikati da ne e gostovati na HTV-u u vrijeme predizborne kampanje, kad ga na to nije moralno obvezivala javna služba, a ne sada kad njemu odgovara. Što se o gospodarstvu ima govoriti? Tko uop e želi slušati pri e o gospodarstvu? Gospodarstvo mora funkcionirati, nitko ne želi slušati zašto ne funkcionira i kako e jednog dana funkcionirati. Kao da

se u javnosti po eo stvarati dojam da se njima, a posebice mještanima Totovca, radi nešto iza le a, što je, naravno, neistina. Tako er, stvorena je slika da se akomova ponuda u susjednoj županiji koristi za politi ka razra unavanja, odnosno kao pregovara ki argument s tvrtkom koja je temeljem ugovora koji je potpisala bivša varaždinska vlast trebala zbrinuti stari i zbrinjavati novi otpad s tog podru ja. To nama, a sigurna sam ni Gradu akovcu, nije bila namjera niti to uostalom želimo. Poja ana pozornost javnosti na osjetljivim pitanjima poput odlaganja otpada korisna je i potpomaže transparentnosti procesa odlu ivanja, no plasiranje nepotpunih informacija u javnost stvara dojam da se radi protiv interesa gra ana, Grada akovca i akoma. Takav slijed doga aja meni otežava poslovanje, a Gradu akovcu normalno komuniciranje s mještanima Totovca. I dalje emo se u svome radu voditi poslovnim interesima i interesima gra ana, završno stoji u njezinom priop enju.

Piše: Tomislav Novak slušamo izbornika Slavena Bili a prije utakmice o tome kako emo igrati i nakon utakmice o tome zašto nismo pobijedili. Riješite, dragi ministre, to što ne funkcionira, to vam je posao. Pa nakon toga objavite knjigu, podu avajte strana ke nasljednike ili pri ajte unucima kako ste to riješili. o, ispri avam se a i u, on barem ne krije svoj karakter, pa njegov istup samo prvi pokazuje kako je teoretiziranje i mahanje hrpom papira valjda najvažnija stvar politi arima u ovoj zemlji. U isto vrijeme cijene u trgovinama rastu, porasle su im je najavljen viši PDV. Cijena benzina tako er raste u nebesa. Nitko ni rije i o tome što e Vlada u initi da to sprije i, osim genijalnih konstatacija kako cijene zbog PDV-a ne bi trebale rasti, a kako benzin raste zbog nategnute situacije na Bliskom istoku. A, gle uda, upravo od toga prora un se lijepo puni, a brige za preživljavanje sele se s politi ara na gra ane. Ministri a i i Lini te naš nevidljivi premijer (uvijek kad do u problemi, premijer Milanovi nekim udom nestaje) brinu o budu nosti naše djece, a državni prora un pune uzimaju i iz džepova gra ana koji upravo zbog toga zakidaju svoju djecu. ragi moji ministri, pustite nas da mi sami brinemo o budu nosti naše djece, tako što emo puniti štednju na njihovo ime, što emo mo i otplatiti svoje kredite i njihovo školovanje kako im ne bismo bili na grba i kad odrastu. Bože sa uvaj da vi brinete o njihovoj budu nosti analiziraju i zašto im je loše.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

REPORTAŽA IZ MINSKIH POLJA BARANJE Jedan dan na radilištu s pirotehni arima iz akove ke tvrtke DemING i vukovarske Detektor

Opasan posao za sigurnu budu nost svima drugima - U 26 radnih dana na radilištu, koje smo posjetili, prona eno je ak 250 protutenkovskih i 40 protupješa kih mina PIŠE: BOJANA ŠPANI EK

ja, a nakon toga na teren izlaze pirotehni ari. Za ovo smo podru je, sre om, imali i nešto minskih zapisnika pa smo proNa podru ju Duboševice tuoklopne mine povadili ranije u blizini Belog Manastira, na da ne razbijemo stroj, objašnjava samoj ma arskoj granici, trenam šef radilišta Stjepan Krsnutno se radi na tri minama nik. zaga enim površinama koje Zapisnici su zato u razmise rasprostiru na 82 hektara. niranju od velike pomo i, no Poslove razminiranja obavlpirotehni arima je nekako jaju tri tvrtke – MKA*DemING najteže kad znaju to no gdd.o.o. iz akovca, tvrtka k i je se mina nalazi, govori nam Detektor d.o.o. iz Vukovara, te pirotehni ki nadzornik HCRtvrtka Terra Firma iz Siska. U a Branko Ugrin. - To je neki 26 radnih dana obra eno je popsihološki moment, iskustvo la zahva ene površine, na kojoj je pokazalo da je taj trenutak je prona eno oko 250 protuiš ekivanja puno teži nego kad tenkovskih i 40 protupješa kih Detonacija šest protutenkovskih mina srušila bi nekoliko zgrada Željko Kavran, vlasnik akove ke ne znaš gdje se mina nalazi, domina, a procjena je da e se do tvrtke MKA*DeMING i vukovarske krajnjeg roka 1. lipnja prona i tumaramo minama zaga enim sam imala priliku vidjeti samo u predstavnik Ureda ravnatelja dao je, potvrdivši još jednom da Detektor, koje od 2001. rade na se ovaj posao prije svega radi – još toliko. površinama, iz glave ipak nisam novinama ili na televiziji. Po do- Hrvatskog centra za razminiposlovima humanitarnog razmiglavom. mogla izbiti osje aj nelagode. I, lasku na radilište, sve su one ne- ranje. No, približiti se minama Kad završe s raš iš avanjem niranja: - Republika Hrvatska ove Cijela vje nost izme u priznajem, straha. - Sretan ti Dan kako spontano isparile iz glave. koje bi zajedno mogle srušiti ak je godine iz prora una izdvojila poljoprivrednih površina kod koraka žena i pazi kud’ gaziš!, poslao mi S naše lijeve strane pros- nekoliko stambenih zgrada na ni pola sredstava potrebnih za Duboševice, nakon kratkog slaPut do Baranje proveli smo je poruku to jutro de ko. Uz kise- tire se ogromna, ve o iš ena udaljenost bližu od dva metra normalno obavljanje posla, što u vlja, koje im redovito prire uju uglavnom u tišini. Iako svjesna li osmijeh nastavila sam mislima i obra ena, poljopr iv red- nekako mi nije zvu alo kao pridoma ini, sretni što nakon 20 pitanje dovodi Ottawsku konvenda ne emo biti pušteni da sami prevrtati informacije i slike koje na površina s tek izniklom mamljiva opcija. godina napokon mogu krenuti ciju, prema kojoj Hrvatska mora pšenicom. S desne strane slika Stou obra ivanje svojih plodnih biti raš iš ena do 2019. godine je potpuno druga ija – šikara, IVAN BIRA (60), pirotehni ar iz Mihovljana površina, ovi e se pirotehni ari crvena traka i znak koji upouputiti na neku drugu lokaRepublika Hrvatska ove godine zorava da bi samo jedan Više od 730 ciju. Jer, crvenom trakom izdvojiti ni pola toga iznosa, oko korak naprijed mogao obilježenih podru ja u etvornih kilometara 250 milijuna. I tu nailazimo na biti koban. Hrvatskoj još je više dvije strane pri e. Iz HCR-a sijeZnam da je površine Hrvatske još je o d 70 0 m i l i j u n a va optimizam. - To je na razini Na pitanje kako je baviti se put kojim se mi etvornih kilometauvijek pod minama. Zaga eprošlogodišnje realizacije, a trenajopasnijim poslom u Hrvatskre emo prema ra, a ona je, radom nost je rasprostranjena na 12 žuba u obzir uzeti i donacije, tako koj, odgovara protupitanjem. dijelu terena na ovih pirotehni ara Što danas zna i opasno? Opasan da emo to uspjeti razvu i, tvrdi kojem se trenpanija, 101 grad i op inu, a uz mii njihovih kolega posao radi i zidar na skeli visokoj Mladen Crnkovi iz HCR-a. No, iz utno obavljaju iz još 34 tvrtke, ne još uvijek živi otprilike 800.000 20 metara, a opasno je danas, i perspektive onih koji taj posao radovi ist, no mak nut a s tek to za puno manje novca, raditi u moraju i obaviti, slika je potpuno izme u svakog stanovnika. U Osje ko - baranjskoj 400-tinjak km2. mjenja nici ili na benzinskoj posdruga ija. - To e morati biti neka koraka kao da Hrvatska od mižupaniji, koja je sa 128 km2 tre a taji, gdje te svaki tren netko može dobra guma, kazao je simboli no pr ol a z i je d n a na mora u potpuupucati. Na samom po etku puŽeljko Kavran. Ovaj iznos, kaže, cijela vje nost. po zaga enosti, jedan je dan nosti biti o iš ena no razmišljate o toj opasnosti, ali Ottawsku konvcenciju dovodi u Okre em se prema do 2019. godine, na na radilištu akove ke tvrtke onda shvatite da je to posao kao i pitanje, a Hrvatska razminirana kolegi s televizije i što se obvezala svojim svaki drugi. U ovih deset godina do 2019. ostat e samo pusti san. MKA*DemING u Baranji vidim, ni njemu nije potpisom na Ottawsku barem sam dvadeset puta bio u siO gospodarskim resursima koji baš svejedno. provela i naša ekipa konvenciju. tuaciji da sam mogao poginuti na ve desetlje ima leže ispod mina cesti. Tako da se, ako mene pitate, Kombinirana da ne govorimo. Skroman financijski sigurnije osje am u minskom poltehnika iš enja Upravo e zato svoje tvrtke Tvrtke MKA*DeMING i De- ju nego na cesti, tvrdi, jer u svojem doprinos države pokušati okrenuti i na strana tinNa samom mjestu doga aja tektor trenutno zapošljavaju 35 poslu ipak ovisi – sam o sebi. Sve ove brojke ukazuju na to tržišta. - Procjenjuje se da u svid o e k a o n a s j e d o d a t n o jak metara dalje teren ešlja iskusnih pirotehni ara, a njih 9 Radni dan pirotehni ara, “ohrabruju i” prizor – 70 protu- ogroman stroj “MineWolf ”, da posla ima. No, ho e li se on i da- jetu još uvijek ima posla razmiu minska polja putuje iz rodnog zbog iznimne koncentracije polje mo i obavljati i je li egzistenci- niranja u vrijednosti 100 - 120 tenkovskih mina koje su u prote- a još sto dalje jedna ekipa Me imurja. Jedan od njih je i Ivan trebne za obavljanje ovog posla, kla dva mjeseca izva ene upravo pirotehni ara, zbog naše sigur- ja ovih muškaraca koji svoj život milijardi eura. Samo na granici Bira (60), pirotehni ar iz Miho- traje zakonom propisanih 5 sati, iz tla koje je pred nama. - Pri ite nosti, stoji i eka. - Ovdje je teren riskiraju svakodnevno ugrožena, izme u dviju Koreja postavljeno vljana, koji se ovim poslom bavi uz obaveznih pola sata pauze, a slobodno bliže, samo pazite da vrlo pristupa an, pa koristimo ponovno je pitanje inancija. Da bi je oko 8 milijuna mina, a zaga eno ve deset godina. Osim njega, na kako bi se na vrijeme ispoštovali ne dosko i kakav kamen i , kombiniranu metodu razmise zadani rok uspio ispoštovati, je oko 120 zemalja, pojašnjava. opasno radno mjesto supruga rokovi, rade u smjenama. Da bi iako se aktiviraju tek na 80 kg, niranja – zaga ena površina godišnje je potrebno 550 milijuna To je tužna strana našega posla, Branka svaki tjedan ispra a i se bavili ovim poslom, moraju govori nam Mladen Crnkovi , najprije se isti pomo u stro- kuna. Iz državnog e prora una kaže – uvijek e ga biti. sina Igora (33), koji je Ivana za- pro i obuku koja traje 7 tjedapravo i “uveo” u pirotehni arski na, a svake godine podvrgavaju svijet. - Sin je najprije radio kao se detaljnom zdravstvenom i pomo ni djelatnik, no nakon psihološkom pregledu. Kako je nekoliko mjeseci rekao je da želi posao ovisan o vremenskim uvjepostati pirotehni ar. Ja sam se tima, na teren ne izlaze kad pada najprije prekrižio, a i supruga kiša ili snijeg, kad je teren blatan, je bila jako nesretna. No, kako ni u slu ajevima ekstremnih sam svoj obrt morao zatvoriti i hladno a ni vru ina. Imaju beneostao sam bez posla, najprije sam icirani radni staž, a u mirovinu preuzeo Igorov posao pomo nog ulaze pod posebnim uvjetima. djelatnika, a ubrzo sam se i sam Svoje je uvjete – 8 godina radnog odlu io postati pirotehni arom, staža kao pirotehni ar i 25 godipojašnjava Bira . na radnog staža op enito, Ivan Nezaposlenost i dobra pla a Bira ve ispunio. Zato je i donio jedini su razlozi, kaže, zbog ko- odluku da je 2012. godina ujedno i jih ljudi postaju pirotehni arima, posljednja koju e provesti iste i drugo ništa ipak ne bi moglo Hrvatsku od mina. - I godine su ovjeka natjerati u minsko po- tu, a treba biti i s obitelji. Moji me lje. doma ve željno ekaju, kaže. Stroj “MineWolf” tvrtke MKA*DeMING svakodnevno pro ešlja izme u 15 do 30 hektara poljoprivredne površine, a nakon njega na teren izlaze i pirotehni ari

FOTO: ZLATKO VRZAN

Sigurnije se osje am u minskom polju nego na cesti!

u Me imurju

GDQD

16. ožujka 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HDZ Sveti Juraj na Bregu prvi u Me imurju održao unutarstrana ke izbore

Violeta Balog, te su donesene smjernice rada i aktivnosti ogranka, te izabrani predstavnici za sudjelovanje na izborima na županijskoj i nacionalnoj razini. Sutra, u subotu, izbore održava GO HDZ-a Mursko Središ e. Izborna skupština održava se u Društvenom domu u Štrukovcu, s po etkom u 18 sati. (sm, zv)

Vjeran Vrbanec novi predsjednik Zapo eli su unutarstrana ki izbori za op inske i gradske organizacije HDZ-a, a prva je održana za OO Sveti Juraj na Bregu. Za novog predsjednika OOa HDZ-a op ine Sveti Juraj na

Bregu jednoglasno je izabran Vjeran Vrbanec iz Zasadbrega. Na izbornoj skupštini, koja je održana u Domu mladeži u Lopatincu, za lanove Op inskog odbora izabrani su Miljenko Baka , Goran Zadravec,

prof. Josip Bajuk, Stjepan Hamonajec, Božidar Balog, Stjepan Zadravec, Mario Dretar, Josip Novak, Ladislav Vabušek i Dejan Novak. Izabran je i novi Nadzorni odbor u sastavu Marijan Mohari , Ignac Kukovec i

GOSPODARSKA komora akovec - Strukovna grupa za turizam

HORTUS Croatiae Štrigova održao izbornu skupštinu

Nedostatak seoske idile, jer smo previše urbanizirani za razvoj turizma, sve ve i problem!?

Dvanajš ak i dalje prvi ovjek Hortus Croatiae

- Marijan Martinjaš oštro je kritizirao stanje, kao i potporu Županije, Rudi Grula smirivao strasti i govorio kako brojke govore nešto sasvim drugo, ali da daljnji razvoj trpi jer smo previše “asfaltirani” PIŠE: STJEPAN MESARI - Nije ovo turizam za kakav smo se zalagali zadnjih dvadesetak godina. Stanje je alarmantno i vrijeme je da se svi s time suo imo, da stavimo glave skupa i odlu imo što i kako dalje. Desetak po etnih godina imali smo uzlaznu putanju, kada smo turizam shvatili kao sre u i gospodarski hit. Osobito smo se radovali otvorenju kompleksa u Toplicama Sveti Martin, što je bila pokreta ka snaga u koju su bile uprte sve o i, naglasio je na po etku sjednice Strukovne grupe za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gospodarskoj komori akovec, održanoj u utorak, njezin predsjednik Marijan Martinjaš.

Pojedinci prozvali Županiju zbog slabog sufinanciranja Dodao je kako je u turizam puno uloženo, a da ugostitelji prakti ki od toga nemaju koristi ili imaju tek mrvice, jer turizam je u stalnom padu. - Brojke ne pokazuju pravo stanje u turizmu, u kojem mali broj ljudi radi ozbiljno, a ve i broj ih samo dolazi na sjednice, pokupiti dnevnice i pokazati se u javnosti, oštre su bile Martinjaševe rije i. Rudi Grula iz Turisti ke zajednice Me imurske županije smatra da stanje nije ipak tako loše kao što ga ocjenjuje Martinjaš, potkrijepivši to podacima o stalnom porastu broja no enja, kojih je najviše u Spa@Sport Resortu u Toplicama

Razli ita mišljenja o stanju u me imurskom turizmu Sveti Martin, ali i drugim preno ištima. - Bilježimo blagi porast stranih gostiju iz razloga što je poboljšana kvaliteta smještaja, no nikako nam nije zaživio seoski turizam. Izloženi smo konkurenciji Ma arske i Slovenije iz razloga što u ruralnom kraju ne nudimo užitak seoske idile, jer taj dio jednostavno nismo u stanju odraditi, rekao je Grula. Predsjednik Skupštine Me imurske županije prof. Petar Nova ki rekao je kako je turizam županijski prioritet, ali ga zbog inancijske krize Županija ne može pratiti i su inancirati. Pojedini sudionici u raspravi prozvali su Me imursku županiju zbog slabog ili nikakvog subvencioniranja turizma, što je za udilo pro elnicu Danicu Pošta, koju je osobito zasmetala Martinjaševa tvrdnja da Sisa ko - moslava ka županija za turizam godišnje izdvaja 13 milijuna kuna. - Nije to no da Sisa ko - moslava ka županija izdvaja toliko novca, nego 2,7 milijuna kuna ukupno, a mi dajemo 1,575.000

kuna, od ega za Turisti ku zajednicu milijun kuna. Jednostavno smo ograni eni prora unskim sredstvima i upitno je ostvarenje ovogodišnjeg plana, naglasila je Pošta, na što je Martinjaš odgovorio da to nije opravdanje za neulaganje u turizam.

Problem za turizam što smo “urbanizirali selo”? - Kategorizaciji naselja i objekata može zasmetati što infrastrukturno Me imurje nije ruralna regija, jer smo razvijeniji od drugih, odnosno propisa koji odre uju ruralnost. Asfaltirane putove me u vinogradima ruralna kategorizacija ne prepoznaje, naglasio je Grula. Žustra i dinami na rasprava završena je zaklju cima da je potrebno na državnoj razini izraditi novu strategiju razvoja turizma, riješiti pitanje pred inanciranja me unarodnih projekata i obaviti kategorizaciju naselja i objekata. Ho e li to biti u injeno i kada, nitko pouzdano ne može re i. Dok se to ne riješi, me imurski turizam vodit e težak boj za opstanak.

- lanovi su izuzetno ponosni na rezultate ostvarene na prestižnim vinskim manifestacijama u Londonu, Ormožu te posebice na GAST-u u Splitu, gdje su njihova vina osvojila najsjajnija odli ja PIŠE: STJEPAN MESARI Društvo vinogradara i vinara “Hortus Croatiae“ Štrigova u utorak je u Dvorcu “Terbotz“ u Železnoj Gori održalo redovnu izbornu skupštinu, na kojoj je za predsjednika izabran Zdravko Dvanajš ak iz Dragoslavca, koji je ovu dužnost obnašao i u prethodnom razdoblju. Za potpredsjednika je izabran Boris Novak iz Ban ija, a tajnika Vladimir Horvat iz Svetog Urbana, koji su tako er i do sada obnašali ove dužnosti. Izabran je novi Upravni odbor u kojem ve inu predstavlja nova generacija mladih vinara Petar Kocijan, Marko Cmre njak, Damir Belovi , David Štampar, Robert Horvat, Krešimir Lovrec. U Nadzorni odbor izabrani su Bojan Štampar, Rajko Cmre njak i Alojz Novak, te iskusniji Branimir Jakopi , Dragutin Kun i i Alojz Tomši . Skupština je usvojila sva izvješ a te donijela plan rada i aktivnosti u ovoj godini te narednom razdoblju. Naglasak je stavljen na održavanje Dana vina u Županiji Zrinskih, o emu su govorili i predstavnici Me imurske županije, dožupan Matija Posavec i Vjeran Vrbanec, obe avši pomo u organizaciji ove najve e vinarske priredbe ne samo u našoj županiji, nego i u regiji. Sa skupštine je me imurskom županu Ivici Perho u upu ena ini-

Zdravko Dvanajš ak jednoglasno je izabran za predsjednika društva

Zamjenik me imurskog župana Matija Posavec kaže da novac ne e biti problem kada je u pitanju Urbanovo 2012. cijativa ublažavanja zahtjeva kod legalizacije gospodarskih objekata vezanih uz vinogradarstvo i vinarstvo putem kapitalnih ulaganja ili po nekoj drugoj sli noj osnovi.

Urbanovo mora biti ponos županije Puno se na skupštini govorilo o Urbanovom, kao najve em i najljepšem vinarskom doga aju

Mladi vinari ine ve inu u novom Upravnom odboru društva

u regiji, a posebno se govorilo o na inu inanciranja. Milivoj Kossi traži da se na in inanciranja birokratizira, sve na papiru, i da se raspodijeli me u više subjekata, a ne da najve i teret pada na Hortus Croatiae. Vladimir Horvat pak je mišljenja da Me imurska županija daje premalo novca, odnosno, kada se sve zbroji i oduzme, ispada da županija nije dala ništa. Horvatove rije i razljutile su Vjerana Vrbanca, koji je rekao da županija daje jako puno u vidu marketinga, dovo enja sponzora te stvaranja ugleda priredbe. Boris Novak primirio je strasti, ustvrdivši da se ovakva priredba ne može raditi na Kossijev na in, jer bi vrlo brzo postala “selsko proš enje”, a vinari to ne e dopustiti, te je od svih zatražio snažniji angažman, pozvavši županiju da ispuni svoja obe anja i da e onda biti sve u redu. Dožupan Matija Posavec stavio je to ku na i, rekavši kako Županija izuzetno cijeni vinare, pa tako i Urbanovo. - Nekada je Me imurje bilo poznato po MT -u ili GK-u Me imurje, a danas je upravo po vašim izvrsnim vinima. Mi to poštujemo, cijenimo i podržavamo. Obe avam da emo ve ovo Urbanovo napraviti bolje od lanjskog, a idu e bolje od ovogodišnjeg, za što e Županija ovaj put dati 30 tisu a kuna, naglasio je Posavec, pozvao na zajedništvo svih koji rade na ovoj priredbi, te Istarsku županiju najavio kao ovogodišnjeg gosta i partnera. Pokrovitelj ovogodišnjeg Urbanovog bit e Vlada Republike Hrvatske, a uklju it e se i Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva.

POGLED ODOZDO

Prerano smo se pogospodili U

vrlo kratkom vremenu smo se, što bi se narodski reklo, pogospodili. Vodimo naoko lagodniji život koji, kao i svaki gospodski život, puno košta. Zbog izgra ene infrastrukture, oslobo eni smo odlaženja po vodu na bunar, poljskih WC-a, cijepanja drva za grijanje i mnogo ega ime su se bavile još naše majke i bake. S ponosom smo prije kojih desetak godina otvarali naše vodovodne, plinske i kanalizacijske mreže, di ili se napretkom i blagodatima civilizacije rezerviranima samo za najbogatije. Me utim, gospodstvo ima svoju cijenu. Pred koji dan ju je u svoj svojoj punini pokazala eksplozija plina u Ne-

deliš u. Plinske eli ne cijevi dale su svoje, a nisu na vrijeme zamijenjene. Nalaze se uz kanalizacijske, koja je ra ena ne tako davno, pa sad svatko normalan pita zašto, kad je otvorena cesta zbog izrade kanalizacije, nisu zamijenjene plinske cijevi, kad ve idu jedne uz druge. Vjerojatno se štedjelo po onoj: izdržat e još malo, a nema toliko novca da se zamjeni pri e odmah, ve po nekom planu drugom prilikom. Ali je li plin koji je buknuo u kupaonici gdje nema plinskog bojlera ukazao na propuste i u izvo enju kanalizacije. I kako u kanalizaciji plin? Bože moj, isto tako kao i u ljudskim crijevima. Samo, da ne budemo prosti, da

ne puknemo od plinova u trbušnoj šupljini, ljudi su gra eni tako da plin, ma kako to bilo neugodno za okolinu, mogu ispustiti. A naša kanalizacija, je li zbog brzine kojom je gra ena ili zbog štednje novca, možda nije svugdje gdje bi baš trebalo utaknula te ispušne ventile za plinove koji se stvaraju u kanalizaciji. Kako je bilo i tko je kriv, vjerojatno e se istraživati, dokazivati, analizirati, a krivica prebacivati. Ali ispušni plin je na svjetlo dana iznio sve slabosti naše megalomanije da se im prije pogospodimo, zanemaruju i osnovne injenice da se pokrijemo koliko možemo. A možemo puno manje nego što želimo.

p e osiromašenje e problematiku održavanja skupe infrastrukture, koju smo izgradili, još više pove ati. Dio gra ana, ali i poslovnih subjekata, naprosto zbog krize ne pla a redovito ra une. Dio gra ana radije se sam otkop a od korištenja plina i vode, nego da do e u situaciju da inkasatori iskop avaju dotok. No, hladni pogon i održavanje infrastrukture svaki dan košta, koristili je mi ili ne. Štoviše, košta više ako je ne koristimo ili broj korisnika pada, umjesto da raste. osebno je to izraženo kod kanalizacije koja se gradi, a da se prije gradnje ne osigura dovoljan broj sigurnih korisnika. Troškovi takve neracionalne izgradnje prebacuju se onda na preostale korisnike kroz podizanje cijene isporuke.

lin je posebna pri a. On je toliko gospodski energent da ga siromašni gra ani kao što su oni u Hrvatskoj ne bi trebali ni koristiti, jer e pla ati istu cijenu kao i gra ani bogatog dijela Europe. Želimo li se s nekim nadmetati u gospodstvu, morat emo to i platiti po gospodskoj cijeni. Ali kad su nas navukli da gradimo iz svojih džepova, inanciramo kako plinsku, tako i kanalizacijsku, pa i vodovodnu mrežu, o tome nam nisu govorili. Mamili su nas samo gospodskim životom. I što smo sada dobili? Izbor ili emo zara ivati samo za režije tih komunalnih usluga ili emo se odre i blagodati infrastrukture za koju smo izdvajali grade i si put u gospodski život. Dvije zime pokazale su jako puno svježih panjeva. Nikad toliko posje enih šuma kao danas.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Ponovno su se tražile zaboravljene “herbije” i pitalo za me e, jer plin je najlakše zamijeniti drugim energentom. Pitanje je kako prona i kopa e bunara. Nisu li ve odavno svi pokojni. Preostali živi mogli bi postati zlatom pla eni. Takvi kartice ne primaju.

Gospodarstvo

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PODRŠKA poduzetništvu lokalne samouprave

MINISTAR Gordan Maras prošli tjedan slušao probleme me imurskih obrtnika i poduzetnika i obe ao:

Županija u etiri godine subvencionirala poduzetni ke kredite s 8,74 milijuna kuna

Bit e još rastere enja za gospodarstvo

U manje kriznim vremenima Me imurska županija nije davala subvencije samo poljoprivredi, subvencionirala kamate za studentske kredite ili prijevoz u enika, ve je i subvencionirala kamate na poduzetni ke kredite. Da bi se stvorio što ve i financijski ond u proteklom razdoblju, Me imurska županija je subvencionirala kamate na poduzetni ke kredite zajedno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvom obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, tako da su zajedni kim sredstvima stvorili masu sredstava iz koje je smanjena kamata na poduzetni ke kredite u poslovnim bankama s kojima su sklopljeni sporazumi o suradnji. Od 2004. godine do 2011. godine subvencioniranje se moglo ostvariti putem 4 razli ita programa, kojima je bio cilj pove anje konkurentnosti gospodarstva. Ovisno o programima, pravne osobe ostvarile su subvencije realizacijom kredita putem poslovnih banaka potpisnica programa. Ukupne subvencije kamata po poduzetni kim kreditima u razdoblju od 2007. do 2011. godine iznosile su 8,746.565,56 kuna. U tom iznosu Me imurska županija subvencionirala je kamate na kredite u iznosu od 4,080.725,86 kuna. Za isto razdoblje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva subvencioniralo je kamate na kredite koji su realizirani na podru ju Me imurske županije u ukupnom iznosu od 4,399.295,04 kune, dok je Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti sudjelovalo u subvencioniranju kamata u ukupnom iznosu od 266.544,66 kuna. Na taj na in ostvaren je izravan poticaj gospodarstvu Me imurske županije. Poduzetnicima su osigurani povoljniji uvjeti kreditiranja, što su oni s odobravanjem prihvatili i iskoristili kao mogu nost novog ulaganja u vlastiti razvoj i ja anje konkurentnosti na tržištu. Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije izradio je In ormaciju o subvencioniranim kamatama na poduzetni ke kredite za razdoblje 2007. - 2011. godine. (BMO)

- Bez obzira što je porastao PDV, porezno optere enje za gra anstvo i gospodarstvo nije ve e. Kad se gleda preraspodjela, onda se vidi da je gra anstvo prošlo bolje jer smo smanjili bruto doprinos na pla e za 2 posto i ukinuli dio parafiskalnih nameta, doprinose za šume i vode, privremeno spomeni ku rentu itd. Samo te dvije stavke iznose tri milijarde kuna prihoda godišnje. Poduzetnici su uz to bili oslobo eni poreza na dobit ukoliko se investira. Želimo ljude potaknuti da reinvestiraju. No, tu nije kraj, rekli smo da emo doprinose na pla u do kraja mandata još smanjiti. Dva posto manje za doprinose za zdravstvo jest ono što smo mogli u ovom trenutku napraviti, ali to nije malo. Ali ve sljede e godine trebalo bi i i odre eno rastere enje. Sve je podre eno investicijama, kako bi se podi-

Ve smo u inili dosta za rastere enje gospodarstva, bit e toga još, obe ao je ministar Maras u akovcu

glo gospodarst vo, kazao je Maras i dodato: - Preko dvije milijarde išle bi kroz investicije preko javnih poduze a, a obrtnici, mali i srednji poduzetnici trebali bi dobiti više posla kroz projekte energetske u inkovitosti, odnosno obnovu asada, izolacije i ugradnju prozora i vrata, radi smanjenja potrošnje energije. Država priprema stimuliranje takvih radova ak i za gra ane.

Država više ne e biti neplatiša Najavio je da više ne e biti neplatiša, štoviše, za poslove na javnim natje ajima namjerava davati 10-postotne avanse.

No, upravo je dosadašnja praksa javnih natje aja izazvala najviše primjedbi predstavnika gospodarstvenika, koji su tako er bili na skupu, iji je doma in bila Obrtni ka komora. Gospodarstvenici su se žalili da posao dobiju antomske tvrtke s jednim ili bez zaposlenih, a one koje zapošljavaju radnike ne mogu do posla ili do naplate odre enih radova. Država bi sada to riješila direktnim pla anjem podizvo a ima, umje-

sto glavnom izvo a u, kako podizvo a i ne bi ostali bez novca za odra eni posao.

Šume izvoze trupce, a drvoprera iva i bez sirovine? Drvoprera iva i se žale da Hrvatske šume izvoze trupce, a oni ne mogu do sirovina za svoje proizvode, premda su izvoznici. Traže da država tome stane na kraj. Uz to, žalili su se da na projektima koje financira država projektanti ve u azi projektiranja predvi aju strane umjesto doma ih proizvoda. Tako su u svim dvoranama strani, a ne doma i parketi. To se u drugim državama nigdje ne dešava. Mogu e je kod izrade troškovnika tražiti takvu kvalitetu proizvoda koju zadovoljavaju i doma i i strani

dobavlja i, a ne pre erirati strane, koji ne pune naš prora un.

Disperzija, a ne megaprojekti, spas za gra evinarstvo Ivan Kolari iz Tegre, ujedno i predsjednik Strukovne grupe gra evinara, od ministra je tražio disperziju projekta. Kazao je da dva megaprojekta ne e spasiti hrvatsko graditeljstvo, velik dio Hrvatske ne e od toga imati koristi. - Spustite novac na lokalnu razinu, omogu ite op inama i gradovima da imaju novac za svoje projekte, tako ete zaposliti gra evinare diljem zemlje. I obrtnici i tvrtke žalili su se na inspekcijske i financijske kontrole koje dolaze u tvrtke koje unkcioniraju, a zaobilaze one koje ne unkcioniraju. (BMO)

DRUGA izložba bu inog ulja sljede i petak u akovcu

Za ocjenjivanje uzorke dostavilo 29 proizvo a a Iz želje za unaprje ivanjem proizvodnje, potrebe za lakšim plasmanom, za što boljim proizvodima, ali i zbog poticaja nadmetanja u kvaliteti, udruživanjem napora Varaždinske, Krapinsko - zagorske i Me imurske županije, 2011. nastala je Prva izložba bu inog ulja sjeverozapadne Hrvatske. Ove se godine Druga izložba bu inog ulja, tako er s ciljem popularizacije i prezenta-

cije bu inog ulja te sustavnog i trajnog podizanja svijesti kako proizvo a a, tako i potroša a o važnosti zdrave prehrane, ali i regionalne prepoznatljivosti, održava idu i tjedan u akovcu u petak 23. ožujka s po etkom u 10 sati u Domu sindikata na Trgu Republike u akovcu. U okviru izložbe, osim proglašenja i nagra ivanja najboljih ulja, održat e se i predavanja “Me imursko koš i no ulje

i njegova zaštita“ predava a Zorana Šte ulja, dipl. ing., predsjednika Udruge za zaštitu me imurskih autohtonih prehrambenih proizvoda, te “Utjecaj uvjeta proizvodnje na kvalitetu bu inog ulja“ predava ice doc. dr. sc. Sandre Ne eral s Prehrambeno - biotehnološkog akulteta u Zagrebu. Osim toga, bit e organizirana i degustacija bu inih ulja te prigodna prodaja ispred zgrade Doma sindikata

u akovcu. Uzorke svojih proizvoda, za ocjenjivanje u dvije kategorije, koje se razlikuju prema na inu prešanja – toplom ili hladnom, dostavilo je u k upno 29 proi-

zvo a a. Organizatori su izrazili zadovoljstvo odazivom te ustvrdili kako se ideja uspore ivanja, izlaganja i ocjenjivanja uspješno probila me u proizvo a e ulja, pa je velik broj njih, bez obzira na veli inu svoje proizvodnje ili pak tradiciju kojom se mogu ponositi, iskazao interes za sudjelovanjem na izložbi.

16. ožujka 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEZAPOSLENOST u Me imurju opet raste i raste i blizu je brojke od 8.000

Poslodavci se riješili svih radnika kojih su mogli!? - Kako druga ije objasniti izuzetne rezultate poslovanja i rast dobiti, uz istodobno loše stanje na burzi rada Broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje u velja i se u Me imurskoj županiji dramati no približio brojki od osam tisu a i iznosio 7.846 nezaposlenih. Dogodila se polarizacija i u gospodarstvu, na izvoznike koji bilježe sve bolje poslovne rezultate i one osu ene na doma e tržište, koji gomilaju gubitke i viškove zaposlenih. Ta brojka od osam tisu a nezaposlenih latentno se javlja kao gornja granica u svim ve im krizama koje cikli ki zahva aju me imursko gospodarstvo. Ova posebno poga a gra evinare, a gotovo je dokraj ila doma e tekstilce.

“Zlatne ‘80-e”: Tek oko 2.000 nezaposlenih, danas etiri puta više Kada stanje nezaposlenosti promatramo u Me imurskoj županiji kroz tri desetlje a, tada možemo govoriti da je nezaposlenost izme u osamdesetih i devedesetih bila na razini od oko dvije tisu e nezaposlenih. S time da se od po etka osamdesetih ta brojka lagano pove avala,

Na akove koj burzi rada, na žalost, sve je više nezaposlenih

ali svake godine tek za kojih stotinjak prijavljenih na burzi više. Do velikog preokreta u pove anju nezaposlenih dolazi od 1990. na ovamo. Od devedesete godine prošlog stolje a, kada su u Me imurskoj županiji bile nezaposlene 2.443 osobe, ta se brojka do 2000. u etverostru ila i

dosegla 8.230 nezaposlenih. U narednoj prvoj dekadi 21. stolje a ona se još pove avala i stagnirala, jer se na burzi po eo pojavljivati višak prikriveno nezaposlenih, oni koji su radili, a nisu primali pla u. Val ste ajeva i iš enja irmi od te pojave trajao je tamo do 2003. godine, a da bi se broj

nezaposlenih po eo smanjivati od 2004. na dalje. Sredina i druga polovica prošlog desetlje a bila je u odnosu na ono što se sada doga a zlatna po stanju nezaposlenosti, jer je ona pala ak i na oko pet tisu a. Ta se brojka smanjivala, naro ito od 2004. godine na dalje. Zlatne godine uzleta

Kako smo svi postali zamorci U

moru afera, koje se ovih dana prezentiraju javnosti, jedna nije tipi no politi ka. Ustanovljeno je da u žitnim pahuljicama koje preporu uju lije nici zbog zdravlja ima gotovo isto toliko še era kao i u okoladnim proizvodima. Drugim rije ima, žitne pahuljice, koje se posebno preporu uju djeci za jutarnji obrok, mogu biti veoma nezdrave. Uza sve to, prehrambena industrija koja proizvodi žitne pahuljice po astila nas je s još jednim sastojkom u njima, poja iva ima okusa. Jednostavno re eno, industrija je u borbi za što ve u prodaju shvatila da se pri jelu ponašamo poput životinja, ako je hrana ukusnija, više je jedemo, a zna se tko zara uje. Osim toga, na taj se na in stvara navika jedenja jedne te iste hrane kao i pijenja raznih

opakih napitaka sa še erom. U medicini se to zove i ovisnost. trci za pro itom je o ito dozvoljeno sve, a najviše varanje potroša a. Tako er je jasnije zašto je znatan dio djece ve predebeo, razlog ne moraju biti samo loše navike, ve i zloupotrijebljene dobre navike i povjerenje roditelja. ostavlja se legitimno pitanje ho e li koji roditelj ili više njih tužiti neku prehrambenu tvrtku i zatražiti odštetu za varanje i zloporabu povjerenja te stvaranje štetnih navika nalik ovisnosti i vezanosti za odre enu robnu marku proizvoda. Osim toga, zašto država ne bi mogla tužiti tvrtke za varanje gra ana i procijenjene troškove lije enja. roizvo a i žitnih pahuljica brane se da u deklaraciji

U P

proizvoda piše što on sadrži, no naj eš e malim slovima, što bi po njihovoj logici zna ilo da oni nisu krivi. No, tko je onda krivac? ko proizvo a i žitnih pahuljica nisu društveno odgovorni, tko jest? Po logici stvari, to bi trebali ponajprije biti lije nici koji preporu uju zdravu ishranu. Na žalost, i oni su htjeli to ili ne, upregnuti u sustav varanja potroša a zbog nemara i zarade industrije, jer preporu uju vrstu zdravog proizvoda, a potroša im doslovno vjeruje i kupuje. Kako se ograditi od toga? Ho emo li ubudu e kupovati žitne pahuljice u apotekama ili e lije ni ke asocijacije tužiti tvrtke? i trgovci nisu društveno odgovorni jer im nitko nije

rekao da bi na svakoj polici trebalo pisati koliko še era sadrže žitne pahuljice, a ne da se cijela polica samo proglasi policom zdrave hrane i tako zavede potroša e. ruštveno su neodgovorni i zakonodavci koji to do sada nisu riješili na zadovoljavaju i na in, te tako uvali zdravlje nacije. a kraju, što preostaje jadnom potroša u, kojeg industrijske tvrtke tretiraju kao stado krava: tove ga še erom, kljukaju aditivima i poja iva ima okusa, rade sve da bi i dalje ostao u zabludi, a, s druge strane, svaljuju na njega kompletnu svoju krivicu. Usput, što eš ljepši korporativni kapitalizam. a po etak, svaki bi potroša u trgovinu morao nositi

gospodarstva bile su 2006., 2007., 2008., a ve 2009. govori o naglom ulazu u krizu, koja je kulminirala 2010. godine. Nakon lagane stagnacije, pa ukazivanja znakova oporavka, zima 2011./2012. donijela je pesimizam na burzu za zapošljavanje. Svoju krhkost najprije su pokazali gra evinari, koji izravno žive od investicija. Kako novi investicijski val ve dugo iš ekuju, nedostatak investicija radnike u gra evinarstvu odveo je na burzu. Na burzu su došle i radnice iz sustava MT -a: Tvornice rublja i Tvornice arapa. Me utim, jasno je da su se u krizi poslodavci riješili svih radnika kojih su se mogli, jer kako druga ije objasniti izuzetne rezultate poslovanja i rast dobiti uz istodobno loše stanje na burzi rada. Nikako druga ije nego da oni koji su zaposleni uvaju svoja radna mjesta tako da rade i dulje i više u kona nici za manje pla e. Me utim, oku statike je skriveno, jer primanja za produljeni rad ne ulaze u službene statistike. (BMO)

Piše: Josip Šimunko

pove alo da pro ita sitne napise u deklaracijama, a društva potroša a stavljati proizvode koji to zaslužuju svojom obmanom na crne liste. U nekom budu em vremenu, potroša i e možda mo i ustanoviti što krije proizvod raznim kemijskim i biološkim senzorima. Dok se to ne dogodi, preostaje im da glume – zamorce.

GRADSKO VIJE E MURSKO SREDIŠ E poništilo odluku o prodaji udjela Me imurje plina, jer nije bilo interesenata

Nova odluka za prodaju po sniženoj cijeni nije prošla Grad Mursko Središ e još je prošlu godinu objavio natje aj za prodaju 1,6 posto udjela Me imurje plina po cijeni od 1,980.000 kuna. Me utim, nitko nije iskazao interes za kupnju. Gradona elnik Josip Dobrani tvrdi zbog previsoke cijene. Za sjednicu Gradskog vije a, koja je održana u ponedjeljak 12. ožujka, pripremljena je odluka o poništenju natje aja za prodaju udjela, ali i nova odluka o prodaji tog udjela po sniženoj cijeni od milijun kuna. Me utim, ovaj put gradski vije nici nisu podržali objavljivanje novog i natje aja za prodaju po sniženoj cijeni. Gradona elnik Josip Dobrani snažno je zagovarao prodaju tog udjela, utvrdivši da Grad nema nikakvu korist od tog vlasništva, a da e u budu nosti ionako neminovno do i do preuzimanja zbog pritiska na male distributere radi okupnjavanja i zajedni ke dobave plina. Dobrani je otvoreno kazao da bi on pod svaku cijenu prodao udio, pa makar i strancima, ali da je prodaja udjela propala zbog previsoke cijene. Kazao je da Me imurje plinu slijedi scenarij Telekoma, premda nije jasno kako bi to bilo, budu i da u po etku privatizacije nekadašnje telefonske mreže nisu postojali de inirani vlasnici kao što su op ine i gradovi vlasnici Me imurje plina, gdje bi, po toj logici, prihodi od eventualnog preuzimanja išli op inama i gradovima. Vije nici nisu htjeli prihvatiti argumentaciju gradona elnika da od valsništva u Me imurje plinu Grad nije imao koristi, a njegova želja da se prodajom na udjelu zaradi, pa makar ga prodali i strancima ili privatnicima, vije nicima je zasmetalo i budilo asocijaciju na lošu privatizaciju. Dobrani pak je kao protutežu stavljao druge argumente, da su u varaždinskom Termoplinu vlasnici privatnici, a plin ipak jeftiniji, nego onaj koji isporu uje Me imurje plin. Me utim, odluka da se ponovno oglasi prodaja udjela Me imurje plina od 1,6 posto po sniženoj cijeni od milijun kuna nije prošla. (BMO)

Crna kronika UKRATKO

Nastavljaju se velike kra e metala AKOVEC, KOTORIBA - Nepoznati lopov iz akove ke Globetke ukrao je 132 komada armaturnih mreža, prouzro ivši time vlasniku, “Hrvatskim šumama, štetu od nekoliko desetaka tisu a kuna. Kra a se dogodila u razdoblju izme u 2. i 13. ožujka. ak dvije tone željeza razli itih pro ila pak je ukrao iskoristivši nepažnju zaposlenika u razdoblju od 10. do 13. ožujka nepoznati po initelj iz otvorenog dvorišta privatnog poduze a u Sajmišnoj ulici u Kotoribi. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. (vk)

Radnik pao s ljestava i teško se ozlijedio KOTORIBA - Teške tjelesne ozljede zadobio je u srijedu radnik privatne tvrtke iz Svetog Petra u Sajmišnoj ulici u Kotoribi, gdje radi u skladištu. Popravljao je vrata skladišta te je u jednom trenutku zbog proklizavanja ljestava izgubio ravnotežu i pao. Zbog težine ozljeda zadržan je na bolni kom lije enju. (vk)

Sajlom srušio ogradu da bi stigao do plijena PODTUREN - Nesvakidašnji na in provale zabilježen je u Podturnu. Nepoznati kradljivac na ogradu jednoga akove kog poduze a u akove koj ulici privezao je sajlu i tako je srušio. Zatim je iz kruga tvrtke ukrao blok motora traktora, dijelove sija ice i uljni radijator. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisu a kuna. (vk)

“O istio” ku u u Belici BELICA - Šteta koja se procjenjuje na nekoliko desetaka tisu a kuna nastala je uslijed kra e iz obiteljske ku e u Ulici Nikole Tesle u Belici. Vlasnik je kra u otkrio tek ovih dana, a pretpostavlja se da se dogodila u razdoblju izme u 27. prosinca prošle i 7. ožujka ove godine. Nepoznati po initelj provalio je u objekt te ukrao digitalni televizijski prijemnik, osobno ra unalo, mikrovalnu pe nicu, razna alkoholna pi a, nekoliko ru nih satova, zlatni nakit, kozmeti ke preparate, pa ak i sredstva za iš enje. (vk)

Staricu u Dekanovcu napao dvojac iz Piškorovca i Držimurca DEKANOVEC - Policija je otkrila po initelje koji su prošli ponedjeljak nave er provalili u ku u 79godišnje žene u Kalni koj ulici u Dekanovcu te je udarili po glavi. Rije je o 30-godišnjaku i 20-godišnjaku iz Piškorovca te 40-godišnjaku iz Držimurca. Podsjetimo, osim beskrupuloznog napada na bespomo nu staricu, slu aj razbojništva u Dekanovcu ostat e upam en i po bizarnoj injenici što je trojac iz ku e ukrao tek manju koli inu vo a. 79-godišnjakinja je u napadu ina e zadobila lake tjelesne ozljede. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

USPJEŠNA policijska akcija “Catalynia” PU me imurske i nekoliko odjela MUP-a RH u suradnji sa španjolskom policijom

RAZBIJEN ME UNARODNI LANAC PROSTITUCIJE I KRIJUM ARENJA DROGE

Pritvorene etiri osobe iz Me imurske županije PIŠU: VELIMIR KELKEDI, DEJAN ZRNA FOTO: MUP RH U Ravnateljstvu MUP-a RH u Zagrebu u srijedu su predstavljeni rezultati kriminalisti kog istraživanja u policijskoj akciji “Catalynia”, koju je u ve em dijelu odradila Kriminalisti ka policija PU me imurske u suradnji s nekoliko odjela hrvatskog MUP-a. Na prijedlog DORH-a, odlukom istražnog suca, od ukupno sedmoro privedenih i osumnji enih za razli ita kaznena djela, etvoro njih, koji su, kako doznajemo, svi iz Me imurske županije, ve se nekoliko dana nalazi u Istražnom zatvoru u Varaždinu. etvorka pritvorenih inila je kriminalnu skupinu koja je organizirala me unarodni lanac prostitucije i trgovanja ljudima, ali i niz drugih ilegalnih aktivnosti, poput krijum arenja droge. Protiv šest hrvatskih državljana i jedne državljanke podignute su kaznene prijave. Policija je bila jako škrta na podacima o uhi enima, tako da za sad nisu otkriveni ni inicijali osumnji enih i uhi enih. Kako piše Jutarnji list, jedan od njih je Robert Žganec iz akovca. Me u etvorkom pritvorenih je, kako neslužbeno doznajemo, i jedan bivši policajac, rodom iz Orehovice. O uspjehu policijske akcije, kodnog naziva “Catalunya”, koja je rezultirala uhi enjima lanova skupine, a u kojoj su znatan dio posla odradili i djelatnici Policijske uprave me imurske, na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Ravnateljstvu

“Pala” i dva djelatnika PU me imurske

Pres - konferencija u Ravnateljstvu MUP-a u Zagrebu policije u Zagrebu, izvijestili su uklju ivalo i primjenu posebnih le prostitucijom. Svima je sada Goran Krznari i Katrin Glui iz mjera, kazao nam je dodatno o pružena psihološka pomo . Ve Odjela organiziranog krimina- cijelom slu aju glasnogovornik spomenuti mozak organizacije liteta MUP-a te na elnik PUM-a Policijske uprave me imurske Žganec, prema pisanju Jutarnjeg Ivan Soka , kao i asnik za vezu Krunoslav Gosari . Krenula je lista, sa suprugom je ina e ljeta Veleposlanstva Kraljevine Špa- koordinirana policijska akcija provodio u spomenutim španjolnjolske u Republici Hrvatskoj nazvana “Catalynia“. Uz špa- skim ljetovalištima u kojima se i Gonzalo Jesus Navarro. njolsku i hrvatsku, u razotkri- odvijao “biznis”. Sada je u varažvanju su sudjelovali i ma arska dinskom Okružnom zatvoru, Policijske akcije te slovenska policija, Europol te gdje mu je odre en jednomjese “Catalynia“ i “Targa“ Interpol, a, kako je utvr eno, meni pritvor. Ukupno su pritvorene Sve je po elo u Španjolskoj u lanovima internacionalne etiri osobe. Prema neslužbenim sredinom prošle godine, kad je bande bili su i državljani Srbije, informacijama, iako to nije re eno u Zagrebu, sva etiri uhi enja tamošnja policija provela akciju Ukrajine i Bugarske. Skupina je, prema dosadaš- odradila je PU me imurska. “Targa“ u španjolskim ljetovalištima Lloret de Mar i Pinet de njim saznanjima, na prijevaru, Neki su otprije poznati policiji Mar. Tom prilikom uslijedila su obe avši im konobarski posao, u po kriminalu, dok su drugi bez uhi enja zbog više imovinskih Španjolsku namamila tri djevoj- dosjea. Za sad nije poznato ho e delikata, a u akciji je otkriveno ke ranih dvadesetih godina – iz li akcija na tome stati ili je u cijeli više djevojaka iz nekoliko eu- Me imurske, Koprivni ko - kri- posao bilo uklju eno više osoba. ropskih zemlja, me u njima i iz ževa ke i Zagreba ke županije. No, navodno je za još najmanje jednom osobom s me imurskog Hrvatske, koje su se bavile pro- No, završile su na ulici! podru ja u Španjolskoj izdana stitucijom. Prostitucija i šverc me unarodna tjeralica. Policijska uprava me imurdroge ska tako er je tijekom prošle godine došla do saznanja da se Morale su se prostituirati osobe s našeg podru ja bave za iznose od 20 do 100 eura, pri kaznenim djelima organizacije emu su 70 posto zarade davale me unarodne prostitucije i zlo- svodnicima, koji su tako dnevno uporabom opojnih droga. - Tada zara ivali stotine eura. Djevojsmo u suradnji s Ravnateljstvom ke su i cijelo vrijeme nadzirali, a, policije i USKOK-om po eli op- ukoliko bi odbile “posao”, bile su sežnije istraživanje, koje je psihi ki i izi ki maltretirane. Na odredište su stizale uglavnom zrakoplovom ili povremeno automobilom, u “aranžmanu” organizatora. Redovnim bi ih avikoje se ovim poslom bave i u onskim linijama prebacivali iz rodnom gradu. Naime, svaka Zagreba preko Praga do Barcelotre a žena je do svoje 18. godine ili su putovale izravnim letom ne proživjela neki oblik seksuZagreb - Barcelona. Na povratku alnog zlostavljanja, a u ve ini bi, da što bolje zametnu trag, leslu ajeva zlostavlja i su osotjeli iz Madrida u Budimpeštu, be iz njene bliže okoline. Hrte potom raznim prijevoznim vatski zakoni ina e još uvijek sredstvima do Hrvatske. kažnjavaju samo prostitutke Uhi enja lanova skupine i svodnike, dok klijenti, zbog u Me imurju krenula su po etkojih cijeli posao i postoji, ne kom prošlog tjedna. No, drugi snose nikakvu kaznenu odgodio Španjolci su priveli još sredivornost. U Švedskoj je situacija nom prosinca prošle godine zbog sasvim suprotna – tamo se kaviše imovinskih kaznenih djela, a zneno goni osoba koja koristi tada su naišli i na više djevojaka Djevojke koje su prisiljavane na usluge, ali ne i davatelj/ica tih iz Hrvatske, Ukrajine, Moldavije, prostituciju, snimljene na aerousluga. Bugarske i Srbije, koje su se bavidromu u Budimpešti

Trgovina bijelim robljem sve raširenija Trgovina bijelim robljem, tj. otimanje i trgovanje ženama, ali i muškarcima i djecom, u svrhu seksualne eksploatacije, sve je rašireniji i pro itabilniji biznis, kako u svijetu, tako i kod nas. Scenarij je svugdje uglavnom jednak: obe a im se laka zarade u nekoj od zapadnoeuropskih zemalja. Mlade, esto naivne djevojke “padnu” na obe anja, a zatim po inje tortura – oduzimanje dokumenata, drogiranje, batine i tjeranje na prostituciju. Situacija je osjetno druga ija ak i kada se radi o osobama

Policija je, istražuju i slu aj, otkrila i službenika prometne policije PU me imurske i upravnog referenta, koji su jednom od okrivljenika, nevezano uz ovo kazneno djelo, odavali tajne podatke iz MUP-ovog sustava. Nesavjesni policajci i djelatnici PU me imurske o ito nisu znali kakva je policijska akcija u tijeku, jer je, kako neslužbeno saznajemo, jedan od pritvorenih njihov bivši kolega s kojim su o ito bili u kontaktu i “odra ivali” mu nešto što je o ito bilo nezakonito, ali ne ti e se cijele osnovne akcije. Dvojica službenika PU me imurske tako su zaradila kaznene prijave za kazneno djelo koje nema veze s onime za što se sumnji i kriminalna skupina.

Prokrijum arili i pola kilograma kokaina Po initelje e se teretiti i za krijum arenje pola kilograma kokaina iz Barcelone u Me imurje, odakle su ga dalje raspa avali. Tko e iz skupine odgovarati i za to kazneno djelo, u policiji za sad ne otkrivaju. Cijeli slu aj ina e vodi se po odredbama novoga Kaznenog zakona, u kojem glavnu rije vodi DORH u suradnji s policijom, dok je istražni sudac u drugom planu. Kako poru uju u policiji, državno - odvjetni kom istragom utvrdit e se sve ostale okolnosti kaznenih djela, a ne isklju uje se mogu nost postojanja možebitnih drugih kaznenih djela.

Je li još netko u bijegu? Iz policije nam tako er nisu željeli potvrditi jesu li odra ena sva uhi enja. Naime, 24. sije nja za dva hrvatska državljana španjolska policija izdala je europski uhidbeni nalog, a za jednim je pokrenuta me unarodna policijska tjeralica. Policija se ne izjašnjava jesu li oni nekoga uhitili na osnovu tih naloga španjolske policije ili su ti hrvatski državljani još uvijek u bijegu. Španjolski policijski asnik za vezu u Hrvatskoj Gonzalo Jesus Navarro kazao je kako je akcija “Catalunya” jasan primjer u inkovite policijske suradnje.

16. ožujka 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKSPLOZIJA PLINA, koja je nanijela teške ozljede opasne po život jednoj mještanki Nedeliš a, izazvala je strah u tom mjestu

Tko i(li) što je uzrok teške nesre e zbog propuštanja plinske metalne cijevi? Policijski izvidi, kojima bi se trebala utvrditi eventualna odgovornost zbog mogu e neadekvatno izvedenih radova, nastavljaju se, rekao nam je glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari Stanari dijela Ulice Vladimira Nazora u Nedeliš u unatrag tjedan dana žive u neizvjesnosti, pa i strahu. U no i s etvrtka na petak u kupaonici jedne tamošnje obiteljske ku e eksplodirao je plin, pri emu je teško ozlije ena 56-godišnja žena. Kuriozitet nesre e je što kupaonica u kojoj je došlo do eksplozije uop e nema plinsku instalaciju (kotlovnica je u podrumu ku e), ve je, kako je ubrzo utvr eno, plin u prostoriju stigao kroz kanalizacijske cijevi. No, ne samo to! Povišena koncentracija izmjerena je i u susjednim ku ama, kao i u kanalizacijskom sustavu u tom dijelu spomenute ulice. Kobne je no i, oko 00.50 sati, 56-godišnja Spomenka Hajdinjak ušla u kupaonicu i zapalila cigaretu. Uslijedila je detonacija u kojoj je zadobila opekline zbog kojih je prvo završila na Odjelu intenzivne njege Županijske bolnice akovec, a potom je prevezena na lije enje u Zagreb. Prema posljednjim informacijama, u kriti nom je stanju. O silini udara govori i podatak da su napuknuli strop i potkrovlje cijele ku e, a ošte ena je i stolarija te inventar.

Neuobi ajeno visoka koncentracija plina u kanalizacijskoj cijevi Došavši na mjesto nesre e, stru ne službe Policijske uprave me imurske i Me imurje plina neuobi ajeno visoku koncentraciju plina izmjerile su i u dvije susjedne ku e, a najviša je bila u kanalizaciji. Upravo je kroz kanalizacijsku cijev opasni energent procurio i u kupaonicu. Odmah je prekinut dovod plina za dio Nedeliš a te Dunjkovec i Pretetinec. Tako je bilo i tijekom prijepodneva u petak, da bi zatim plin opet bio pušten u sustav. Nakon obavljenog o evida Policijska uprava me imurska obja-

DIREKTOR Me imurje plina Nenad Hranilovi :

Pratimo situaciju i zamjenjuju se cijevi koje su propuštale

Stru njaci iz Me imurje plina svakodnevno na terenu kontroliraju situaciju i saniraju cijevi koje propuštaju plin vila pak je da je uzrok eksplozije bio “propuštanje zemnog plina na srednjotla noj plinskoj metalnoj cijevi, koja vodi od glavnog voda prema ku nom plinskom brojilu (na ku i u kojoj se dogodila nesre a,

Informaciju o ponovnom gomilanju plina po etkom ovog tjedna u dijelu Ulice Vladimira Nazora potvrdio nam je i novi direktor Me imurje plina Nenad Hranilovi : - Do poja ane koncentracije plina koju su osjetili gra ani došlo je zbog propuštanja zemnog plina iz starih eli nih cijevi. Zbog ega se to to no dogodilo, treba utvrditi. Ina e, Nedeliš e uz akovec ima najstariju plinsku mrežu, izgra enu na eli nim cijevima. Hranilovi kaže da su ekipe konstantno na terenu, prate situaciju i ujedno rade na zamjeni cijevi. (BMO) op. a.). Plin se nakon propuštanja kroz šljun ano tlo proširio u cijevi sanitarne kanalizacije, te u šahtove i ku e, dodaje se u službenom

Što je to no uzrokovalo propuštanje plinske metalne cijevi da je zemni plin završio u kanalizacijskoj cijevi i izazvao eksploziju u kupaonici, zbog koje je u životnoj opasnosti Spomenka Hajdarovi ? izvješ u. No, zbog ega je i ijom eventualnom krivnjom, odnosno pogreškom došlo do propuštanja plina? To e se tek otkriti. - Policijski izvidi kojima bi se trebala utvrditi eventualna odgovornost zbog mogu e neadekvatno izvedenih radova nastavljaju se, rekao je glasnogovornik Policijske uprave me imurske Krunoslav Gosari .

Hitna sanacija kvara, mještanima nije svejedno Ve u petak nakon obavljenoga policijskog o evida

djelatnici Me imurje plina po eli su hitnu sanaciju kvara koji je prouzro io nesre u, te je, kako neslužbeno doznajemo, otkriveno da je plin kroz cijevi propuštao na ukupno tri lokacije u krugu od 200 metara od mjesta eksplozije. Mještani koji žive u ulici kazali su nam svi od reda da im nije svejedno, te da strah i dalje stanuje nakon ove nesre e, posebice zbog izmjerene nove visoke koncentracije plina. (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

Stanari u ku i u kojoj se dogodila nesre a, kao i susjedi, zabrinuti su, ali i ogor eni zbog cijele situacije

POZNATA najbolja vatrogasna društva za 2011. godinu u Me imurju

DVD Sveta Marija, Gardinovec, akove ki mlinovi i akovec Završeno je i kompletirano bodovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u Me imurju od strane VZMŽ-a. Bodovanje je izvršeno u nekoliko kategorija: ‘’Središnja’’, ‘’Ostala’’ i ‘’Gospodarstvo’’, te se ove godine dodala i bodovala lista ‘’Dislokacija’’. Kriteriji na temelju kojih su se vrjednovala vatrogasna društva bili su intervencije, broj i stru nost lanstva, rezultati na vatrogasnim natjecanjima, preventivna djelatnost te izgradnja vatrogasnih objekata. Tre u godinu za redom u kategoriji “Središnja društva“ najviše bodova skupio je DVD Sveta Marija, 3.323, što je ak 350 bodova više od drugoplasiranog DVD-a Mala Subotica. Tre e mjesto izme u 17 društava osvojio je DVD Mursko Središ e. U kategoriji “Ostala društva“, u kojoj je bilo svrstano 68 društava, najviše bodova imao je DVD Gardinovec (2.729 boda). Iza njih plasirali su se DVD Nedeliš e i DVD Palinovec. U kategoriji “Gospodarstvo” sudjelovalo je ukupno 5 društava. Najviše bodova pripalo je DVD-u akove ki mlinovi (971 bod), a za njim su zaostali DVD MT i DVD ateks. Novina za 2011. godinu bila je što se ponovno bodovalo za kategoriju “Dislokacija“. Po donesenom pravilniku, DVD akovec skupio je najviše bodova u toj kategoriji, odnosno najviše lanova je najduže boravilo na dislokaciju u Dalmaciji i tako su skupili 558 bodova. Drugoplasirani u ovoj kategoriji je DVD Brezje, dok je tre i DVD Mala Subotica. Priznanja najboljima bit e uru ena 20. travnja na skupštini VZMŽ-a. (A. Fuš)

UZ ME UNARODNI dan voda 22. ožujka

Sve anost na temu zaštite voda, predavanje “Šišmiši Mure i Drave” Moto ovogodišnjega Me unarodnog dana voda 2012. je “Voda i sigurnost hrane”, što samo po sebi dovoljno govori i ne treba dodatna pojašnjenja. Bez vode nema hrane, a mi smo u Me imurju i Hrvatskoj ipak sretnici po ne emu – imamo dovoljno vode za vlastite potrebe, pa nam je s te strane osigurana, kako se to narodski ponekad u šali kaže, “svijetla” budu nost. Drugo je pitanje kako koristimo vodu, odnosno prirodne resurse. Kad je rije o proizvodnji hrane, u Me imurju se nedovoljno navodnjava, a to se vidi svako prolje e i ljeto kad zapo nu suše. Tek izgra eni sustav navodnjavanja kod Kuršanca kao

pilot projekt još nije zaživio zbog naše neorganiziranosti, no on ima veliki potencijal, tim više što je projektiran za višestruko pove anje kapaciteta. Drugi takav još ve i sustav navodnjavanja planira se kod Preloga i Donjeg Kraljevca. Kad e zaživjeti, ovisi o mnogo emu, ne samo o državnim sredstvima, a ponajprije o poljoprivrednim proizvo a ima. Na žalost, to ne ovisi samo o njima, bilo bi lako da je tako. Poljoprivredni proizvo a i svoj proizvod moraju nekome prodati, ako nema tržišta, ne e biti ni njih, pa ni e ikasnog sustava za navodnjavanje, bez obzira koliko država uložila u navodnjavanje.

Gledano s te ljepše strane, ovogodišnji Dan voda u Me imurju bit e obilježen sve anoš u u sve anoj dvorani Muzeja Me imurja u etvrtak 22. ožujka u 11 sati. Organizator skupa, “Me imurske vode”, uz tu e prigodu prirediti i predavanje na temu zaštite voda te prigodni program. Uz to, Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Me imurske županije priredit e u zgradi MESAP-a Nedeliš u u etvrtak 22. ožujka u 18 sati predavanje na jednu posebnu temu života i zaštite mo varnih murskih i dravskih šišmiša. Da nema njih, bilo bi mnogo više komaraca i drugih kukaca, samo mi to ne znamo, a niti mnogo zna-

mo o murskim mo varnim šišmišima. Predavanje nosi naslov: “Šišmiši na podru ju rijeka Mure i Drave”. Mihaela Mesari iz Javne ustanove priprema u suradnji s osnovnim školama više aktivnosti. Zajedno s OŠ Sv. Martin na Muri radi se na projektu

analize prirodnih izvora vode s podru ja op ine Sv. Martin na Muri (mentor prof. biologije i kemije - Dražen Crn ec i njegovi u enici županijski su prvaci s navedenim projektom i idu na državno natjecanje). U sklopu te suradnje e 22. ožujka u 13 sati biti održano pre-

davanje u OŠ Sveti Martin na Muri za u enike viših razreda. Ustanova e se tako er aktivno priklju iti pripremi i provedbi akcije “Zelena istka”, koja e se održati 21. travnja ove godine. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Kroz Međimurje

OP INA Štrigova teško do novca vlastitih gra ana, koji sve teže izvršavaju porezne i komunalne obveze

Dug narastao preko pola milijuna kuna - Korisnici usluga Op ine mogu biti samo oni koji su svoje financijske obveze u potpunosti podmirili, izuzev socijalnih slu ajeva, jasno poru uje Stanislav Rebernik, op inski na elnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

GRADSKO VIJE E Mursko Središ e

Svi vije nici podu poduzetni ke zon Za divno udo da Mursko Središ e napokon dobije jednu pravu gospodarsku zonu veli ine 40 hektara, ne samo da su svi vije nici digli ruke za njezino osnivanje, ve su i poželjeli da i u tom Gradu napokon nešto uspije, jer do sada je najviše uspijevalo podmetanje klipova pod nogu i jalove politi ke rasprave PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

- Ako gra ani žele dobiti bilo kakvu potvrdu od Op ine, morat e dokazati da su poravnali sve obveze prema njoj, kaže Stanislav Rebernik PIŠE: STJEPAN MESARI

Podnose i Op inskom vije u izvješ e o svom radu i djelovanju u protekloj godini, na elnik op ine Stanislav Rebernik posebno se osvrnuo na financije, koje utje u ali i usmjeruju rad op ine i njezin daljnji razvoj. - Na ime poreza na ku e za odmor, naknade za groblje i komunalnu naknadu gra ani nam duguju preko 450 tisu a kuna. Imamo i potraživanja za sufinanciranje izgradnje mrtva nice, gdje gra ani duguju oko 78 tisu a kuna, što ukupno iznosi oko 528 tisu a kuna, što je za našu malu op inu ili, bolje re eno, naš prora un jako veliki novac, naglašava Rebernik, i najavljuje ve u ažurnost kod opomena, pa, ako zatreba, i ovrhe dužnika, kako bi se namirile sve potrebe i obveze. Dužnici jednostavno ne e mo i dobiti razne potvrde i druge papire sve dok ne podmire obveze prema op ini. Op ina nije mogla raspolagati obe anim potporama iz županijskog i državnog prora una, jer novac jednostavno nije stigao na op inski ra un. - Možemo biti zadovoljni prihodima od poreza, koji su ostvareni s 98,54 posto, kao i prihodima za groblje, koji su ostvareni s 96,95 posto.

(ne)Uspješno proveden natje aj za zemljište Rebernik smatra kako je uspješno proveden natje aj za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u

vlasništvu Hrvatske na podru ju op ine Štrigova. - U zakup se daje 29,2572 hektara i u tijeku su poslovi vezani uz raspolaganje tim poljoprivrednim zemljištem. Ne radi se samo o vinogradima, premda je njih najviše, nego i o livadama, pašnjacima i šumarcima. Ne možda, nego sigurno, ima nezadovoljnih, ali to je teško izbje i kod ovako složenih poslova. Uvjeren sam da su i op ina i resorno Ministarstvo posao odradili na najbolji mogu i na in i na korist društva i naše op ine, što nije nevažno, pojašnjava Rebernik. Me utim s istim su razo arani mnogi vinogradari, ali se oni dalje ne bune, jer su svjesni da je posao trebalo obaviti i da e uvijek biti mogu e kupiti ili prodati svaku parcelu te, naravno, legalizirati je puno jednostavnije sada kada za to postoje pravni akti i isti papiri. Kada je rije o zemljištu, Rebernik se osvrnuo i na klizišta u Železnoj Gori i Grabrovniku, koja su zahvatila 10 hektara površina. Na osnovu proglašene elementarne nepogode od strane me imurskog župana ošte eni pojedinci i obitelji dobili su 194.183 kune kao naknadu za prouzro enu štetu. Klizišta i dalje prijete stambenim zgradama i objektima, osobito u Grabrovniku.

Po prvi put od svog ormiranja, od kojega je prošlo 15 godina, Grad Mursko Središ e ima izglede za ormiranje poduzetni ke zone, dostojne veli ine, od 40 hektara. Da se radi o strateškoj odluci za budu nost Grada, shvatili su svi vije nici i, unato razli itim politi kim opredjeljenjima, glasovali jedinstveno za osnivanje zone, i oporbeni blok SDP - HNS i vladaju a koalicija HSLS, HDZ, HSU s nezavisnim predsjednikom Vije a Ivanom Le ekom. Zajedništvo u donošenju odluke je tim vrjednije jer je

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Dje ji vrti “Masla ak” u vlasništvu Grada Mursko Središ e zatražio je pove anje ekonomske cijene vrti a za 6 posto. Sadašnja ekonomska cijena iznosi 1.137,50 kuna, s pove anjem cijena bi iznosila 1.205,75 kuna, zna i pove anje bi iznosilo 68,25 kuna mjese no po djetetu, odnosno ra un za roditelje uve ao bi se za 34,13 kuna, jer za sada Grad Mursko Središ e sufinancira boravak djece u vrti u s 50 posto. Vije e je unato dužoj raspravi i argumentima za i protiv pove anja prihvatilo ve inom glasova pove anje cijene. Me utim, po svemu sude i, uskoro im slijedi još jedno, jer bi se mogao promijeniti i omjer financiranja izme u Grada i roditelja u nepovoljniji za roditelje. Roditeljima se sprema omjer 60:40 u raspodjeli ra una s Gradom za boravak djeteta u vrti u. Prema gruboj ra unici, ako taj prijedlog

Kapelš ak s druge strane Edena

osnivanje poduzetni ke zone još uvijek pred brojnim preprekama i otvorenim pitanjima, ali, uz ve iskazanu volju i rijetko postignuto zajedništvo, i to bi se moglo prebroditi. Naime, za Grad Mursko Središ e je pomalo i sramota da ga u poduzetni kim zonama odavno šišaju i tzv. “seoske” op ine, a s Prelogom, koji je status dobio u isto vrijeme, teško se može uspore ivati. Istina da Mursko Središ e znatno trpi zbog svoga grani nog položaja, ali ve od idu e godine tom Gradu se otvaraju druge perspektive i on ih ne smije prespavati kao što je na neki na in prespavao proteklih 20 godina.

Hrvatske šume traže 100.000 eura naknade za šikarje? Prva prepreka poduzetni koj zoni je ta što Hrvatske šume to zemljište namijenjeno za poduzetni ku zonu za prenošenje na Grad Mursko Središ e uvjetuju nov anom protunaknadom od 760 tisu a kuna, premda se ne radi o nekom vrijednom šumskom podru ju, ve o mo varastom šikarju. I dok je za državu taj iznos sitnica od pišljivih 760 tisu a kuna, za Grad Mursko Središ e, koji ima slabe prora unske kapacitete i minus na kraju prošle poslovne godine od nešto više od milijun

kuna, to je pravo bogatstvo, pogotovo ako ga treba iskeširati odjedanput. No, upravo zbog toga što se otvara mogu nost da se zona komunalno opremi uz pomo europskog onda EIB 3, potrebno je na bilo koji na in u kratko vrijeme

SKUPLJI TROŠKOVI namirnica, struje, vode i plina doveli vije nike pred zid

POSKUPLJUJE VRTI U MU

Nova cijena oko pro e , uz ve donesenu odluku o pove anju ekonomske cijene, mjese no bi roditelja boravak jednog djeteta u vrti u koštao preko 720 kuna mjese no. Spomenka Cilar, ravnateljica Dje jeg vrti a, zahtjev za pove anje cijene vrti a opravdavala je porastom troškova prehrane, elektri ne energije, plina, vode i RTV pristojbe, a ekonomska cijena vrti a nije se mijenjala od 2008. godine. Ukupno su se ti rashodi pove ali za 50,244 kune od 2009. godine na ovamo. Najviše su porasli za 42 posto rashodi

za plin i 40,8 posto rashodi za vodu, zatim 22 posto za struju i 21,2 posto za hranu.

Gradona elnik Dobrani : Ne u zbog daljnjeg minusa vrti a uzimati kredit Gradski vrti poslovnu godinu nije završio u minusu, i to je predloženo pove anje cijene vrti a tim više zbunilo vije nike. Me utim, rastu i troškovi za živežne namirnice i energenta ve bi do kraj godine vrti mogli

dovesti u poteško e u redovnom unkcioniranju. Kako bi to izbjegli, vije nici su ipak prihvatili nemilo pove anje za sada ekonomske cijene boravka vrti a, a o promjeni omjera tek e se raspravljati na narednoj sjednici Gradskog vije a. U 2011. godini ostvaren je višak prihoda u iznosu do 36.603,77 kuna, dok je preneseni višak iz 2010. godine iznosio 355,963 kuna, pa je ukupni rezultat na kraju prošle godine iznosio 92.567,53 kune, koji se prenosi u 2012. godinu. No, brojke bez

KAPELŠ AK

Komunalne muke Jad - Na elnik Makovec ponosi se nagradom ‘Eden’ za najure eniju op inu, ‘Edena’, ve puno bliže ‘Alipašinu šugarju’, kaže Jadranko Benko iz Kap

PIŠE: STJEPAN MESARI - Godinama molim op inskog na elnika Franju Makovca i predsjednika Op inskog vije a Martina Sršu da nam iskopaju

kanal i urede odvodnju oborinskih voda, ali od toga ništa. Kao gluhom dobro jutro. Stoga sam pozvao vas da vidite i napišete u kakvim sam problemima, pa e možda gospodin Makovec nešto u initi, izrekao nam je tele onski Jadranko Benko iz Kapelš aka. Došli smo pred njegovu ku u, koja je posljednja u nizu iz smjera Gradiš aka i prva iz smjera Gornjeg Koncov aka.

- Evo, ovdje je uvijek bio jarak kojim je voda otjecala, no, nakon raznih komunalnih zahvata i ure enja, jarak je zatrpan i voda se preko kolnika slijeva u moje dvorište i, kada ga napuni, ulazi u bunar iz kojeg mi koristimo vodu za pi e i ostale potrebe, jada se Jadranko, pokazuju i mjesto gdje je nekada bio jarak, a sada je brijeg. Dodaje kako su i drugi žitelji nezadovoljni postupanjem op in-

skog elništva prema Kapelš aku, ali zbog raznoraznih razloga i bojazni ne žele javno govoriti.

Potok poplavljuje dvorišta - Nekoliko mi je puta na elnik Makovec rekao kako je obavijestio Kutnjaka (Zdravko Kutnjak ini manje usluge Op ini) da do e iskopati kanal i dovesti potreban šljunak. Kada sam pitao Kutnja-

16. ožujka 2012.

prli osnivanje e Jug Prostor za solarnu elektranu

izna i na in da se poduzetni ku zonu imovinski istu prenese u vlasništvo Grada. Ina e, Grad je u inio druge predradnje za ormiranje tog prostora u poduzetni ku zonu. Ranije donesenim prostornim

planom tom podru ju je odre ena poslovno - poduzetni ka namjena, a uz poduzetni ku zonu prolazi as altirana županijska cesta, zatim željezni ka pruga, a u zoni je i željezni ka stanica Mursko Središ e, kojom se u bo-

Murskosrediš anski vije nici prihvatili su i izmjene i dopune urbanisti kog plana ure enja radi utvr ivanja podru ja za gradnju solarne elektrane na neizgra enom zemljištu izme u izgra ene poslovne zone uz Ulicu Marka Kova a i sjeverno od neizgra ene gospodarske zone Mursko Središ e. Sjeveno od predmetne zone, za koju se planira izmjena, jest postoje a stambena etvrt, ali izme u njih je tampon pojas zaštitnog zelenila kako bi elektrana ostala odvojena od naselja. Prethodnom odlukom solarne elektrane oslobo ene su pla anja komunalnog doprinosa, ali bi Grad kao trajni izvor prihoda od nje ostvarivao pove anu cijenu komunalne naknade.

URSKOM SREDIŠ U

o 720 kuna “Aprilski rez” Rasprava oko podizanja cijene vrti a toliko je iznervirala gradona elnika Dobrani a da je u jednom trenutku tako er najavio: - Napravit u aprilski rez i u rebalsnsu srezati sve troškove, od vije ni kih naknada do svih troškova tele ona, automobila, pla a u Gradu!, poru io je gradona elnik.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

obrazloženja i te kako mogu prevariti, jer se u prenesenom višku nalazi i 75.051,24 kune pristiglih iz prora una Ministarstva znanosti za sufinanciranje roditeljskog udjela ekonomske cijene za djecu pripadnika romske nacionalne manjine za prva etiri mjeseca ove godine. Tako da je plus realno svega 18 tisu a kuna. Vije nik Ivan Brda kazao je da vrti ne treba biti profitni i da nema razloga za podizanje cijene. Josip Sršan, predsjednik Upravnog vije a, a ujedno i gradski vije nik HDZ-a, odgovorio mu

Josipa Dobrani a, gradona elnika Murskog Središ a, iznervirala je o ito po njemu demagoška rasprava oko ve eg sufinanciranja vrti a od strane roditelja, pa je najavio ak “aprilski rez“

je da je tih šest posto potrebno kako bi se osiguralo normalno unkcioniranje vrti a, a ne za profit. Odluka o nepove anju ekonomske cijene dovela bi vrti u probleme, naro ito za ljetnih mjeseci, kada prihodi vrti a padaju zbog smanjenja djece u

ljim vremenima odvijao živ putni ki, ali i teretni promet prema Lendavi. Kroz zonu prolazi vodovodna i plinska mreža, jer se zona nalazi izme u naselja Mursko Središ e i nekadašnjeg zaselka Brezje, sada sastavnog dijela Murskog Središ a. Osnivanjem zone želi se pove ati broj gospodarskih subjekata na podru ju Grada, radi porasta zaposlenosti i pove anja udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Grada i povezivanja postoje e zone Mural, zone Mursko Središ e i zone zapadno od županijske ceste D 209 u jednu cjelinu. No, pitanje svih pitanja je kako namaknuti sredstva za prijenos zemljišta Hrvatskih šuma u gradsko vlasništvo. U Gradu su se domisli kako. Odlu ili su u i u prodaju zemljišta, iji bi iznos od prodaje uložili u prijenos vlasništva, a novac od komunalnog doprinosa uložili u ure enje nužne komunalne in rastrukture za ure enje zemljišta, na na in da to u tan ine i na odgovaraju i na in urede s budu im kupcem zemljišta. Prodaja zemljišta predvi ena je po dva i etiri eura po etvornom metru, što bi trebalo biti stimulativno, s obzirom na to da e budu i vlasnik trebati uložiti još odre ena sredstva u ure enje zemljišta iz šikarja u gra evinsko. Uspiju li sve te predradnje, prije svega vezane uz prijenos zemljišta na Grad, Mursko Središ e s istim zemljištem moglo bi se kandidirati na EU ond, uz pomo kojeg bi se osiguralo daljnje opremanje zone.

vrti u. Vrti je gradska ustanova, pa pove anje ekonomske cijene vrti a zna i i pove anje rashoda za gradski prora un za 81 tisu u kuna, u situaciji kada Grad posluje s minusom. Me utim, gradona elnik je vije nicima pokušao objasniti da je to izbor izme u dva zla, koje je manje. Ne pove a li se ekonomska cijena vrti a, Grad e se, umjesto pove anja rashoda za 81 tisu u kuna, na kraju godine suo iti s 200.000 kuna, koliko bi mogao dose i minus u poslovanju vrti a, zbog toga što se pravodobno nije pove ala ekonomska cijena. Možemo ostati na staroj cijeni i ekati da minus do kraja godine naraste, a tada emo ga svejedno morati pokriti, kazao je gradona elnik. - Ja ne u dizati kredit za sufinanciranje vrti a ,kazao je gradona elnik, i još k tome najavio “aprilski rez“. Vrti trenutno polazi 115 djece, od toga 33 pripadnika romske nacionalne manjine integriranih u vrti ke skupine.

dranka Benka , a ne brine o rubnim naseljima koja su daleko od elš aka ka zbog ega mi to ne napravi, odgovorio je kako mu Makovec ništa nije rekao. Sve me ovo ini nezadovoljnim i vjerujte da sam i obolio od te nepravde i šteta koje mi ine vode. Osim oborinskih voda s ceste i brjegova, nevolje ini i potok koji protje e pokraj moje i drugih ku a, a dijeli podru ja izme u op ine Sveti Martin na Muri i op ine Selnica. Molio sam Makovca da

intervenira kod Hrvatskih voda da se potok o isti, ali od toga ništa. Pun je granja, sme a i mulja i, im padnu ja e kiše ili se topi snijeg, on se razlije. Da mogu, sam bih ga o istio, ali niti sam zdrav, a i posla je mnogo, nabraja nevolje Benko, pouzdaju i se u novinski napis, koji bi mu trebao riješiti velike probleme, koje ine vode i nerazumijevanje op inskog na elnika Franje Makovca, koji, prema nje-

Benko stoji zamišljen uz jarak koji je zatrpan, pa voda te e cestom u njegovo dvorište govom mišljenju, “šminka” centar, a zapostavlja ostali dio op ine, kako bi si prikupio što više politi kih bodova. Za kraj Benko Makovcu poru uje: - Za godinu dana su lokalni izbori i vidjet ete što ljudi u Kapelš aku misle o vama.

Želimo vjerovati da e puno prije izbora Makovec riješiti nevolje Jadranka Benka i njegovih sumještana. Ali ne zbog politi kih bodova, nego stvarne potrebe ovdašnjih žitelja.

MURSKO SREDIŠ E

HT stup kona no nestaje iz središta grada Hrvatski telekom (HT) definitivno iz središta Murskog Središ a seli svoj antenski stup. Dogradona elnika Dražena Srpaka HT je izvijestio kako je suglasan stup preseliti na ponu enu lokaciju uz Županijsku cestu Mursko

Središ e - Selnica, te da je naru ena izrada idejnog rješenja. Parcela na kojoj e se ubudu e nalaziti HTov antenski stup je u državnom vlasništvu, a Grad Mursko Središ e pomaže u pravnoj proceduri. (sm)

PREKOPA, ROBADJE

Poznati novi predsjednici vije a mjesnih odbora Obavljeni su i posljednji izbori za lanove dva preostala mjesna odbora u Robadju i Prekopi, u op ini Štrigova. U Robadju je za predsjednika VMO-a izabran Boris Zorec, a za dopredsjednika Vladimir Novak. Ostali lanovi su Ivan Biberžnjak, August Kocen i Nenad Golen-

ko, svi iz koalicije SDP HNS. U Prekopi je za predsjednika izabran Zdravko Mikulan, a za zamjenika Martin Rebernik, dok se ostali lanovi trebaju imenovati iz dva naselja, Prekopa i Herjakov ina, koja zajedno ine VMO Prekopa. (sm)

Druženje nakon službenog dijela skupštine

DVD ROBADJE održao godišnju skupštinu

Najmla i, najmanji i jedini u naselju Jedno od najmla ih i sigurno najmanje vatrogasno društavo u Me imurskoj županiji, DVD Robadje, održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu. Izvješ e o radu, stanju, rezultatima te plan rada podnio je predsjednik društva Vladimir Novak, naglasivši da je društvo po broju lanova i broju godina zaista malo, ali po rezultatima je svakako puno ve e. A najve e je u svom mjestu, jer su na odre eni na in svi mještani lanovi društva, a ono pak je jedina udruga, te je stoga i nositelj svih aktivnosti i zbivanja u Robadju, naselju koje je naslonjeno na susjednu Sloveniju i samim time na Europsku uniju. - Društvo broji 19 aktivnih i osposobljenih vatrogasaca i posjeduje vlastitu opremu i Vatrogasni dom, koji e ove godine

dobiti novo krovište i preure ene sanitarije, kazao je predsjednik Vladimir Novak. Zapovjednik Mladen Novak ponosno je naglasio kako je društvo zaista aktivno i sposobno uhvatiti se u borbu sa svim vremenskim nepogodama, a desetina koja se natje e ostvaruje dobre rezultate. - Ove godine kanimo nabaviti radne odore za cijelu desetinu te nekoliko sve anih odijela, naglasio je zapovjednik Novak, te dodao kako društvo odnedavno ima dvije novih lanova, Kristijana Novaka i Elenu Pozderec. Skupštinu su pozdravili i društvu na svemu u injenom estitali Dragutin Trupkovi , tajnik VZ-a Me imurske županije, op inski na elnik Stanislav Rebernik te predstavnici susjednih vatrogasnih društava. (S. Mesari )

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

U ŠENKOVCU potpisani me unarodni ugovori OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec o kulturno - turisti koj suradnji

Kultura i rekreacija povezuju etiri lokalne sredine

U Šenkovcu su potpisani me unarodni ugovori o kulturno - turisti koj suradnji izme u etiri lokalne sredine

Krajem prošlog tjedna u Šenkovcu su potpisani ugovori o zajedni kom kandidiranju dva projekta u okviru IPA 3 Programa prekograni ne suradnje Hrvatske i Ma arske 2007. - 2013. Zajedni ku kandidaturu projekta razvoja biciklisti kih staza i razvoja kulturne baštine etiriju lokalih sredina potpisali su Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika akovca, Vladimir Novak, na elnik op ine Šenkovec, gradona elnik ur evca Slavko Gra an i Jozsef Baracskai, gradona elnik ma arskog Zalaszentgorta. – Kada je akovec u pitanju, tu treba spomenuti da ve postoji me unarodna suradnja s Ma arima na podru ju kulturno - povijesnih projekata, koji kroz ranije kandidirane IPA programe daju ve i dobre rezultate, kazao je zamjenik akove kog gradona elnika Zoran Vidovi . Novim bi se projektom trebala urediti pou na staza od akove koga Starog grada Zrinskih do Kapele svete Jelene u Šenkovcu, uz postavljanje infoplo a, sadnju drvoreda i izgradnju drvenog mosta preko kanala Lateralac. Uz taj, napravljen je i projekt kružne staze uz Lateralac, koja bi preko Ksajpe, Knezovca i ribnjaka kod nekadašnje Me imurske hiže vodila ponovno

u Šenkovec, kazao je o projektu Vladimir Novak, na elnik op ine Šenkovec. Na potpisivanju ovoga etverostranog ugovora u Šenkovcu bio je i zamjenik me imurskog župana Matija Posavec, koji je tom prigodom kazao da je baš u Me imurju u prošloj godini bilo realizirano najviše projekata inanciranih europskim novcem, po emu je ova županija daleko ispred svih u Hrvatskoj. Rije je o gotovo deset milijuna eura, a do samog ulaska Hrvatske u EU trebalo bi iskoristiti što više sredstava ponu enih iz raznih europskih fondova. ur eva ki pak je gradona elnik Slavko Gra an na kraju kazao da su se ovim ugovorom i zapravo cjelokupnim projektom, vrijednim 400.000 eura, nekadašnje vojne utvrde koje su sura ivale na obrani od zajedni kog neprijatelja u povijesti, turskih osvajanja, a koje su povezivale i važne osobe toga i drugih povijesnih razdoblja, kao što su Zrinski ili Ernušti, danas opet povezale u cilju revitalizacije svoje baštine i zajedni ke turisti ke ponude. Uz njega, u ime Grada ur evca tom inu potpisivanja ovog sporazuma nazo ili su još i ravnateljica ur eva kog Centra za kulturu Edita Jankovi Hapavel i pro elnik UO-a za pripremu projekata i razvoj Martin Mahovi . (so)

Prihva eni prijedlozi programa javnih potreba u kulturi i sportu Na svojoj posljednjoj sjednici Op insko vije e Šenkovec prihvatilo je nekoliko razli itih programa. Tako je izme u ostalog prihva en i program javnih potreba u kulturi, koji e se inancirati iz prora una op ine Šenkovec, kada su te javne potrebe u interesu op ine. Sredstva u ukupnom iznosu od tristo etrdeset šest tisu a kuna ove e se godine rasporediti na desetak udruga. Knjižnici i itaonici Šenkovec namijenjeno je tako šezdeset pet tisu a kuna plus dvadeset pet tisu a za obnovu knjižnog fonda, KUD-u Šenkovec tisu u kuna, Glazbenoj udruzi i Udruzi umirovljenika po jedanaest tisu a kuna. Za UDVDR je planirano devet tisu a, Udrugu mladih pet, a za Savjet mladih tisu u kuna, dok je za arheološka istra-

živanja muzeju na podru ju Šenkovca planirano dvadeset tisu a kuna. Na sjednici je prihva en i program javnih potreba u sportu na podru ju op ine za ovu godinu, kojim se utvr uju interesi i smjernice za razvoj sporta, koje e se inancirati iz prora una op ine Šenkovec. Javne potrebe u sportu tako e se ostvariti putem djelovanja sportskih udruga, te pomaganjem i promicanjem sportskih aktivnosti. Na podru ju op ine djeluju etiri sportske udruge, kojima je raspore eno ukupno devedeset tisu a prora unskih sredstava. Za NK Šenkovec trideset etiri tisu e, za STK Šenkovec etrdeset dvije tisu e, dok e Udruga “Sport za sve” dobiti etiri tisu e kuna, a Udruga “Flik” deset tisu a kuna. (so)

Op ina u minusu od 1,36 milijuna kuna, koji se pokušava sanirati Prihod op ine Donji Kraljevec je, prema prora unu za 2011. godinu, iznosio 5,8 milijuna kuna (bilo je planirano 7,9 milijuna kuna), a ukupni izdaci 7,1 milijuna kuna. Vije nici su prihvatili takvo izvršenje prora una jer im ništa drugo nije preostalo, ostvaren je dug od 1,36 milijuna kuna, za koji još nije jasno kako e se pokriti ove godine. Rasprava o izvršenju prora una protekla je bez dona elnika Kristijana Baranaši a, kojeg je pokosila gripa, a, kako je poznato, i na elnik Zlatko Horvat je na bolovanju. Minus u prora unu nastao je zbog velikih obveza op ine prema Me imurskim vodama za kanalizaciju te zbog reambulacije, koju treba platiti, a op ina je zbog ceste Donji Kraljevec – Sveti Juraj u Trnju i kreditno zadužena. Prema obrazloženju Antuna Marodija, predsjednika komisije za prora un i inancije op ine, op ina je dijelom inancirala ure enje magistralne ceste kroz Hodošan, koja je u me uvremenu proglašena državnom cestom, te postoji mogu nost da Hrvatske ceste vrate dio novca op ini. Konkretno, rije je o 1,8 milijuna. O ekuje se dio novca koji je op ina uložila u sanaciju cesta i od Ministarstva, a na taj bi na in u op inu stiglo ukupno oko 3,3 milijuna kuna, pa bi se ona izvukla iz gubitaka te bi

Predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari (u sredini) vodio je sjednicu bez na elnika i dona elnika, koji su na bolovanju

postojala mogu nost za manje investicije. Ho e li od toga nešto biti, teško je za sada re i.

Velika potraživanja stižu na naplatu dužnicima U pomalo zakašnjeloj raspravi prilikom usvajanja izvršenja prora una za 2011. godinu postalo je jasno još nešto: op ina Donji Kraljevec ima potraživanja u iznosu od 1,27 milijuna kuna, tako da prikazani gubitak nije tako katastrofalan kao što izgleda na prvi pogled. Konkretno, gospodarski subjekti zajedno s doma instvima duguju 166.000

poreza na potroš a, op ina može nju, ak 231.000 zbog zastare Nepla eni kuna poreza zaboraviti dugovi prema opna tvrtku, dugovanja 34.000 od prije ini Donji Kraljevec kuna za 2006. iznose 1,27 milijuna kunajam pogodine, na. Neplatišama e ovih slov nog a ima i dana sti i rješenja o prostora, t a k v ih, a zajedno pa su naplati, pod prijets doma inv ije n ic i njom ovrhe st vima ak postavili pi550.000 kuna za tanje tko je za to komunalnu naknadu, kriv. Zbog dugovanja 40.000 kuna za komunalni do- e ovih dana doma instvima i prinos, 78.000 kuna za održa- poslovnim subjektima sti i rjevanje groblja, te 112.000 kuna šenja o naplati pod prijetnjom potraživanja za zemljišta. Ka- ovrhe. ko je izneseno na sjednici Vije(J. Šimunko)

KOTORIBA

Op ini od poljoprivrednog zemljišta godišnje 550 tisu a kuna Prema Zakonu o poljoprivredom zemljištu, svaka lokalna jedinica (op ina ili grad), da bi mogla raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem na svojem podru ju, morala je donijeti program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, na što je trebala dobiti suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Podru je op ine Kotoriba ima ukupnu površinu cca 2.673 hektara, od kojih su 51% poljoprivredne površine, 14% gra evinsko podru je, u što su uklju ene i gra evine izvan naselja, 17% su šumske površine, 6% vodene površine, dok sve ostalo zemljište ini 12% površine Op ine. U Kotoribi je od

ukupno 1.360 hektara poljoprivrednih površina 780 hektara ili 57% bilo u vlasništvu države. Te državne poljoprivredne površine ine dijelom nekadašnji pašnjaci - gmajne s oko 480 hektara, te još oko 300 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je nekadašnje “Poljoprivredno dobro“ tijekom komasacije otkupilo od privatnih vlasnika. Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na podru ju ove op ine bilo je odre eno da se od ukupno 780 hektara državnog zemljišta 264 hektara proda (34%), 172 hektara ide u zakup na 20 godina (22%), 308 hektara dano je u dugogodišnji zakup

na 50 godina (39%), a da se 36 hektara namijeni za proširenje gra evinskog podru ja op ine, uklju uju i i poduzetni ke zone. Temeljem programa raspolaganja, krajem 2009. godine putem javnog natje aja prodano je 258,1019 hektara zemljišta za iznos od 5,153.015,51 kunu (jednokratnom uplatom uz popust od 20%, te na 10 i 15 godina otplate), u dugogodišnji zakup na 50 godina 2011. godine dano je 308,3205 hektara (godišnji zakup iznosi 621.574,12 kuna), u zakup na 20 godina po etkom 2012. godine ustupljeno je 171,8798 hektara (godišnji zakup iznosi 174.079,86 kuna), te je još 19,1438 hektara

dano u zakup na 5 godina (godišnji zakup iznosi 19.388,84 kune), jer se to zemljište planira za proširenje Poduzetni ke zone Jug. Treba napomenuti da od prodaje, dugogodišnjeg zakupa i zakupa op ini pripada 50% sredstava. Iz svega nabrojanog vidljivo je da je op ina do sada raspolagala s ukupno 757,4460 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta, za što bi trebala godišnje uprihodovati oko 550 tisu a kuna u razdoblju dok traje otplata prodanog zemljišta (10 i 15 godina), a kasnije ostaju samo prihodi od zakupa, koji iznose oko 400 tisu a kuna godišnje. (alf)

SVETA MARIJA

Svim ženama na dar koncert Adama Kon i a Potaknut prošlogodišnjim odli nim predstavljanjem akademskog glumca Adama Kon i a, na elnik op ine Sveta Marija Dean Hunjadi i ove je godine povodom Dana žena organizirao njegov nastup u Domu kulture u Donjem Mihaljevcu. Program, koji je održan 9. ožujka, bio je malo druga iji i posebniji od prošlogodišnjeg,

jer je nastup odra en kroz minicabaret, umjetni ku formu koja objedinjuje pjevane stihove, recitiranu poeziju i razgovor s publikom. U cabaretu, pod romanti nim naslovom “No as u …”, glavni je izvo a bio poznati glumac Adam Kon i , a za pratnju na klavijaturama pobrinuo se glazbenik Oliver Beloševi . Na repertoa-

ru je bila poezija Lorce, Perverta, Slaminga, Zubalja i drugih, koje je glumac interpretirao na osobit na in, uglavnom uz pratnju klavijatura. Jedna od važnijih zna ajki ovog nastupa bila je neprestana interakcija s publikom, koja je dodatno upotpunila atmosferu. Glumac je svojim neodoljivim šarmom neprestano mamio osmijehe

na lica okupljenih pripadnica ljepšeg spola, pozivao na ples, darovao ruže. Publika je o igledno uživala i oduševljeno upijala rije i ljubavnih stihova i melodije prekrasnih balada u izvedbi spomenutog dvojca. Bio je ovo najljepši poklon mještankama op ine Sveta Marija za njihov dan. (A. Fuš)

16. ožujka 2012.

KONA NO IMENOVANI lanovi Upravnog odbora Centra Rudolfa Steinera, oko kojeg su i dalje podijeljena mišljenja u op ini D. Kraljevec

Zamjenik predsjednika Ivan Markati, lanovi Dejan Kova i Darko Fileš Traži se tematska sjednica vezana uz problematiku Centra, te o pitanju vlasništva Op insko vije e Donji Kraljevec u ponedjeljak je ve inom glasova donijelo odluku o imenovanju zamjenika predsjednika i lanova Upravnog vije a Centra Rudolfa Steinera. Za zamjenika predsjednika Vije a imenovan je Ivan Markati iz Hodošana, a za lanove Dejan Kova i Darko Fileš iz Donjeg Kraljevca. Imenovanje je bilo nužno zbog toga što Centar Rudolfa Steinera u stvarnosti nije imao Upravno vije e, pa se nisu mogle donositi odluke. To je imenovanje izazvalo dosta nesporazuma vladaju ih i oporbe u Donjem Kraljevcu. Raspravljalo se o lanovima Upravnog vije a i na prošloj sjednici, no tada nije donesena odluka. Na sjednici u ponedjeljak predsjednik Upravnog vije a Centra Zlatko Lovren i predložio je da se umjesto Darka Fileša za lana u Upravno vije e Centra imenuje predsjednik MO-a Donji Kraljevec. On je ujedno pro itao dopis župana Ivice Perho a, u kojem uz ostalo stoji da se Centar Rudolfa Steinera nije uspio pomaknuti s mrtve to ke, da se kona no riješi vlasništvo nad nekretninom, te se ujedno predlaže da vlasnik Centra u odnosu 60 prema 40 posto bude op ina Donji Kraljevec. Zlatko Lovren i ujedno je aludirao na to da Darko Fileš živi u Varaždinu. Vije nik Dejan Kova je replicirao i stao u obranu Darka Fileša, koji je, prema njegovim rije ima, na ime poreza u zadnjih pet godina op ini platio 164.000 kuna te je prijavljen u Donjem Kraljevcu. Potom je

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivan Markati rekao da se traži da lan Upravnog odbora bude iz sastava MO-a Donji Kraljevec, a ravnateljica Saandra Perca je u sastavu toga istog tijela, pa to smatra demagogijom. Mladen Blažeka zastupao je mišljenje da treba cijeniti koliko je tko pridonio radu Upravnog vije a, a Fileš je prijavio ravnateljicu istražnim organima. Antun Marodi je replicirao i rekao da oporba ho e ve inu u Upravnom vije u Centra, a to e mo i kad do e na vlast. Op ina Donji Kraljevec je suvlasnik Centra Rudolfa Steinera i oni koji su na vlasti samostalno mogu odre ivati sastav Upravnog vije a, naglasio je Marodi. Vije nica Laura Bunc potom je zatražila da se o svemu izjasni i ravnateljica Centra Sandra Perca , na što je Antun Marodi prigovorio da je to povreda Poslovnika, dok je vije nik Josip emerika nastojao smiriti strasti. Na kraju je prijedlog Zlatka Lovren i a, za kojeg se najprije glasovalo, dobio etiri glasa te nije prošao, a prošao je prijedlog vladaju e ve ine u Vije u. Nakon toga predsjednik Op inskog vije a Josip Mlinari dao je rije Sandri Perca , ravnateljici Centra Rudolfa Steinera. No, kad je ona, kako je re eno, zapo ela obrazlagati “stare stvari”, odnosno odnos pojedinih lanova Upravnog vije a Centra prema njoj, oduzeo joj je rije . Tako su lanovi Upravnog vije a napokon izabrani, te e Centar mo i nastaviti s aktivnostima. Spominju se donacije i daljnje ure enje zgrade Centra, dok se predlaže tematska sjednica vezana uz problematiku Centra Rudolfa Steinera i pitanja vlasništva. (J. Šimunko)

UPORABA rabljenoga jestivog ulja za biodizel i dalje upitna zbog velikog broja administrativnih prepreka

Kada biodizel iz Donje Dubrave? Pitanje je kad e poljoprivredna gospodarstva koja to mogu i trebaju zbog plodoreda po eti proizvoditi biodizel za vlastite potrebe. ini se da se s politikom plave nafte došlo do kraja, cijene nafte lete u nebo, pa taj dan nije tako daleko PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN Godinama se u nas govorilo o proizvodnji biodizela. Pisane su studije o tome da imamo preko 100.000 zapuštenih hektara, da bi se danas, nakon desetak godina od prvih pokušaja proizvodnje biodizela, malo toga promijenilo. Od velikih planova za sada nema ništa, a ini se ni od manjih. Jedan od mogu ih modela predvi ao je da bi se uljana repica ili suncokret, odnosno soja proizvodili u plodoredu na me imurskim poljima, što bi bilo dovoljno za proizvodnju biodizela u jednom manjem pogonu. Tehnolozi i poljoprivredni stru njaci uvjeravali su nas, a tako tvrde i danas, da su uljarice dobre za ozdravljenje zemlje od previše umjetnih gnojiva.

Proizvo a i krumpira zaoravaju uljanu repicu Ta je dobra ideja u Me imurju realizirana na nešto druga iji na in nego su to zamišljali stru njaci. Dragutin Taradi, predsjednik Me imurske udruge za proizvodnju merkantilnog krumpira iz Belice, kaže: - Proizvo a i krumpira koriste u plodoredu uljanu repicu zbog poboljšavanja tla, no samo kao me ukulturu, zaoravaju je i ne proizvode sjeme, jer im se krumpir o ito više isplati. S druge strane, uljarice se ne isplati proizvoditi za biodizel, jer je cijena uljane repice za jestivo ulje isplativija. Na taj se na in hrvatska pri a o biodizelu svela samo na proizvodnju biodizela iz trošenoga jestivog ulja, popularno nazvanog biodizel iz friteze. Doduše, nikad nije ni bila zamišljena kao neka velika proizvodnja, ve samo kao mogu nost iskorištenja neobra enog tla.

Prvi proizvo a biodizela za vlastite potrebe iz Male Subotice Dragutin Novak pokrenuo je pokusnu minipreradu još prije nekoliko godina, no na tome je i ostalo. Kako kaže, sad su ponovno cijene nafte otišle u nebo, pa e se o biodizelu možda više razmišljati

Hrvatska godišnje troši oko 52.000 tona jestivog ulja, što zna i da ga isto toliko ili nešto manje ostaje nakon uporabe. Uspostavljen je i kakav - takav sustav prokupljanja trošenoga jestivog ulja, bolje re eno, odre eni su koncesionari za sakupljanje tog ulja. Koliko se trošenog ulja godišnje prikupi, teško je ocijeniti, no sigurno mnogo manje nego što ga se proizvodi.

Proizvodnja biodizela u D. Dubravi U našem kraju obitelj Horvat, odnosno tvrtka “Biodizel Horvat” d.o.o., iz Donje Dubrave ipak se usprkos svemu odlu ila još prije nekoliko godina proizvoditi biodizel iz rabljenoga jestivog ulja. Svoj investicijski plan i program uz znatna ulaga-

nja, koja su bila uvjet, ponudila je državi na uvid, te HBOR-u za kredit. U HBOR-u su tada program povoljno ocijenili, te odobrili 1,7 milijuna kuna kredita. Tvrtka “Biodizel Horvat” ve je izgradila pogon manjeg kapaciteta od nekoliko stotina litara. Nakana HBOR-a i države je da se potrošeno jestivo ulje ne baca, što je ekološki problem, ali i da se prera uje kod ku e te koristi kao energent. Na kraju cijeloga investicijskog procesa, koji je od po etka do realizacije trajao dvije godine, tvrtka “Biodizel Horvat” zatražila je od Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA dozvolu za proizvodnju biodizela od rabljenog ulja. No, odbijena je, jer su nedostajali papiri o kvaliteti biodizela. Da

Obradovah se, silno se obradovah O

12. obljetnici smrti uzoritog kardinala Franje Kuhari a, zagreba kog nadbiskupa, sadašnji zagreba ki nadbiskup kardinal Josip Bozani najavio je po etak postupka beati ikacije blagopokojnog kardinala Franje Kuhari a za proglašenje blaženim. a vijest toliko me obradovala da su mi suze ispunile o i, a srce užurbano zakucalo. bradovah se, silno se obradovah, jer spadam me u one koji sam

Kuhari a ve za njegova života smatrao svetim. Kao novinar imao sam sre u s kardinalom nekoliko puta razgovarati, kod po etka i tijeka gradnje crkve na akove kom Jugu, zatim izgradnje župnog dvora u Prelogu i blagoslova kapele u Zasadbregu. Kao vjernik s njime kao nadbiskupom sam razgovarao na Mariji Bistrici 1981. godine te kao crkveni odbornik (cemešter) u Murskom Središ u sredinom osamdesetih godina. U svakom

od tih susreta kardinal se isticao poniznoš u, skrbi za pojedinca i Crkvu. ikada nije dolazio u klijeti i vikendice tajkuna, nego kod obi nih ljudi, te crkvenih odbornika cemeštara. Spavao je kod svojih doma ina, ne traže i bolje hotele ili pansione. vaki put kad smo razgovarali isticao je kako voli Me imurje, a osobito je cijenio ondašnje župnike Stjepana Kavrana, Mirka Gojnika, Ignacija Zadravca, Igna-

N S

cija Hrasti a, Stjepana Slavi eka, te kasnije Pavla Marka a, Antuna Hoblaja i Blaža Horvata. Osobito me se dojmilo njegovo držanje tijekom Domovinskog rata i skrbi za izbjeglice, kada je istinski pozivao na mir i toleranciju. Ostao je za mene najve i ovjek i autoritet ne samo Crkve u Hrvata, nego i hrvatske povijesti, premda sam mu u po etku malo zamjerao što se odrekao Razkrižja, ali kasnije sam shvatio da to nije bilo njegovo djelo

i da je tu zbilju jako teško prihvatio. ekli su mi da je zbog Razkrižja i obolio. Sada slijedi postupak beati ikacije i silno želim da do ekam trenutak kada e taj rastom mali ali djelom veliki ovjek biti uzdignut na ast oltara. Odmah do svog uzora Alojzija Stepinca, isto tako velikog i asnog sve enika i kardinala, koji je, kao i Kuhari , držao do ponosa svoje male domovine, ne klanjaju i se takozvanim svjetskim mo nicima,

bi netko mogao dobiti dozvolu za proizvodnju biodizela iz jestivog ulja, treba mu koncesija za sakupljanje trošenoga jestivog ulja, posebno vozilo za sakupljanje ulja i zaposlen diplomirani inženjer kemije, no to se znalo. Drugim rije ima, treba graditi dodatni pogon za ispitivanje kvalitete biodizela, jednostavnim jezikom, treba minira inerija, što znatno poskupljuje cijeli projekt. Standarde za biodizel, dakako, de inira naftna industrija u sprezi s državom, pa sve postaje jasnije, a po znanom receptu ulaznice za neki posao. U ovom trenutku tvrtka “Biodizel Horvat” iz Donje Dubrave zbog potrebnih novih znatnih ulaganja traži poslovnog partnera, kako bi kona no krenula proizvodnja, o ekuje se da bi se to moglo dogoditi vrlo skoro, jer je projekt u inalizaciji. Drugim rije ima, sve je lijepo u teoriji, u praksi pak je cijeli put posut trnjem i tamo gdje ne bi trebao biti, uz mnoga iznena enja. U me uvremenu, potrošeno ulje se u nas najve im dijelom baca i završava u kanalizaciji, dio se ipak prikupi. Ra una se da ku anstva potroše od dvije do tri litre ulja mjese no na pripremu hrane, a restorani od 60 do 300 litara, a sakupljanje ulja u posebne kante i posude tek nas sve skupa eka, ako ne želimo, kao do sada, zaga ivati vode. U sadašnjoj krizi prikupe se zapravo vrlo male koli ine rabljenoga jestivog ulja, jer restorani slabo posluju, a nekadašnji tvorni ki restorani su na izdisaju ili ih nema. Zbog svega pitanje je kad emo dobiti prve litre biodizela od jestivog ulja iz Donje Dubrave, no vjerujemo da ulaganja ne e propasti jer je program dobar i ekološki, te supstituira energiju. S druge strane, tako er je teško procijeniti kad e poljoprivredna gospodarstva koja mogu po eti proizvoditi biodizel za vlastite potrebe, ini se da se s politikom plave nafte došlo do kraja. Cijene nafte lete u nebo i prije ili kasnije poljoprivrednici e shvatiti da im energija može rasti na poljima, doduše, samo kao plodored, a ne i kao osnovna djelatnost, jer biodizel ne smije biti konkurencija hrani.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

IMENDANI I BLAGDANI petak, 16. ožujka Smiljan, Hrvoje subota, 17. ožujka Patricija, Domagoj

nedjelja, 18.ožujka iril Jeruzalemski ponedjeljak, 19. ožujka Josip zaru nik BDM utorak, 20. ožujka Dionizije, Vladimir ve mole i Svevišnjega da ublaži patnje hrvatskog ovjeka i njegove toliko puta napa ene i krvlju junaka natopljene zemlje.

srijeda, 21. ožujka Vesna, Vlasta etvrtak, 22. ožujka Leonarda, Jaroslav

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

udno vrijeme pridonijelo slaboj potražnji

SANDRA HORVAT, HORVAT, predsjednica Udruge povr ara “Zeleni vrt” u Me imurskoj županiji Ni sunce, ni kiša, samo vjetar i cendravo vrijeme, pak nema o ekivane živosti ni na akove kom placu ni sajmu. Jože ovo je tu (19. ožujka), a ljudi su još zimski obu eni i od jutra moraju pokrivati salatu da ne smrzne. udno vrijeme, istina sa stidljivim pojavljivanjem sun evih zraka ali i udni ljudi, jer još ih malo dolazi na plac i sajam barem pogledati koga ima, a koga je zima pospremila na drugi svet. U ovako udnom vremenu slaba je ponuda i potražnja poljoprivrednih i drugih proizvoda. Proda se poneka vre a kukuruza ili pšenice, malo krumpira i jabuka, i to je uglavnom sve. Pita se za lopate i sjekire, ali potencijalni kupci samo ih u rukama preokre u, ali ne kupe.

- Prodao sam samo etiri lopate za snijeg i to je sve, rekao je Podravac, koji sada na veliko i povoljno nudi razne štilove za motike, lopate i sjekire. Nudi, cijene spušta, ali kupaca nema. (S. Mesari . Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- krumpir - kukuruz - pšenica - repa -mrkva - š l - lopata - metla - med - vrhnje

1,20 kn/kg 1,50 kn/kg 1,80 kn/kg 20 kn/vre a 7 kn/kg 40 kn/kom 70 kn/kg 40 kn/kg 35 kn/bo ica 25 kn/bo ica

uvari smo zdrave zemlje i zdravog povr a u regiji PIŠE: STJEPAN MESARI Ovog trenutka me imurski povr ari pripremaju proljetnu sjetvu mrkve, salate, kupusa, krumpira i drugog prvenstveno lisnatog i korijenastog povr a. Koristimo stanku izme u posla i o povr arstvu razgovaramo s predsjednicom me i mu r sk i h p ov r a r a udruženih u udrugu “Zeleni vrt“, Sandrom Horvat iz Pribislavca. Koliko je trenutno lanova udruge “Zeleni vrt“, je li ih manje ili više nego ranijih godina, ime se najviše bave i kako se snalaze na tržištu, prvo je što pitamo Horvat, nakon što je rano ujutro odredila mjesto gdje e presaditi flance raj ice. - Stanje u povr arstvu nije ni najmanje dobro i mogu re i da me imurski povr ari životare, snalaze se i tako nekako opstaju na sve ne zahtjevnijem nego sve zamršenijem tržištu. Ljudi jedva krpaju kraj s krajem, štede svaku kunu, pa tako ak štede i na lanarini. Trenutno imamo 35 lanova koji pla aju lanarinu, premda je povr ara barem etiri puta više. Ljude je sram priznati da nemaju ni za lanarinu, ali tako je, ja to vidim pa ni ne inzistiram, opisuje stanje u povr arstvu Horvat, žalosna što mnogi dobri povr ari nestaju, a s njima nestaje i kvalitetno povr e. Kakva je kvaliteta povr a proizvedenog u Me imurju u odnosu na drugo i prepoznaju li potroša i razliku izme u doma eg i uvoznog, doznajemo od Horvat, koja strogo vodi

Hr ak ne e pojesti mrkvu, celer ili kupus iz Naša mrkva, salata trgova kih lanaca, ali i krumpir mirišu na zdravo našu doma u pojede - Jam im životom da do kraja, i to je najje me imursko povr e nabolja ocjena koja je jzdravije u regiji, a zdravo hrana zdrava, a je i zemljište na kojem se uzkoja nije gaja. Mi proizvodimo povr e brigu o na inu proizvodnje povr a kod lanova udruge.

na granici ili izme u ekološkog i integralnog na ina, koriste i minimum zaštitnih sredstava. Kad mi na Žitnjak dopremimo naše povr e, pastrnjak, mrkvu, peršin, celer i drugo povr e, tržnica zamiriše po doma em i zdravim, što kupci prepoznaju, a konkurencija zanijemi. Na žalost, trgova ki lanci i posrednici to ne žele honorirati adekvatnom cijenom, pa nam roba esto puta ostane, jer oni zbog profita radije kupuju nezdravi kineski ešnjak, bezukusnu nizozemsku papriku i raj icu. Na tržištu caruje cijena, novac je na prvom mjestu, a onda tek kvaliteta. ‘Šmekeri’ prepoznaju što je dobro, ali ve ina ljudi teži ‘zglancanim’ proizvodima, pa tako kupuju kao snijeg bijeli kineski ešnjak, koji je o iš en sumporom i klorom samo da bude bjelji i iš i, a ne valja baš ništa. Mi znamo da ešnjak mora imati ruži astu pokožicu i vrstu ljusku, što je jamstvo zdrave i kvalitetne hrane. Na žalost, ljudi nasjedaju svjetskoj isto i, koja je iz plodova uzela sve što je dobro, ostao je samo izgled, pa stoga ne udi što je sve više bolesnih ljudi, jer koriste nezdravu hranu, kaže Horvat, navode i i primjer kada su hr ku stavili doma u i ku-

pljenu mrkvu, doma u je pojeo do kraja, a kupljenu u trgova kom centru samo je pomirisao i ružno nakrivio brkove.

Red na tržištu i sezonsko zapošljavanje • Što i tko treba nešto poduzeti da se stanje me u i s t in sk im pov r a r i m a popravi, kako ono ne bi nestalo, kao što je to slu aj u Ma arskoj, Rumunjskoj i drugim državama koje su bile prepoznatljive po vlastitom povr arstvu, a danas ih nema na tržištu? - Svakako je država ta koja mora napraviti red. Mi proizvesti znamo, i to vrlo kvalitetno, što smo dokazali i dokazujemo. Uvoz ne treba zabraniti, ali treba jasno odrediti što i kakvo povr e se može uvoziti. Po mojem mišljenju, smije se uvesti povr e koje kod nas ne uspijeva i svakako kvalitetnije. Ovo što se sada uvozi je nezdravo, da ne kažem otrov za ljude. Država može raznim potporama oja ati doma e povr arstvo i riješiti se uvoza, jer mi ve sada proizvodimo dovoljno povr a za hrvatsku potrošnju ak i u danima kada

Apsolutno imamo najzdravije povr e u regiji, ali teško se odupiremo nekvalitetnom i jeftinom uvoznom povr u

nas je par milijuna više, dakle, tijekom turisti ke sezone. Treba riješiti pitanje sezonskog zapošljavanja, na na in da se sezonci stimuliraju, da ne gube prava kao nezaposleni, a kod nas par mjeseci u godini mogu mjese no zaraditi i do etiri tisu e kuna. Da bi se to ostvarilo, u povr arstvo i agrar moraju u i stru ni, iskusni i prakti ni ljudi, koji e do i u povrtnjak, na polje i vo njake, a ne iz udobnih otelji ure ivati poljoprivredu, kaže Sandra Horvat, predsjednica me imurskih povr ara, dodaju i kako su razni teoreti ari hrvatsku poljoprivredu doveli do samog dna.

Dnevni ili tjedni biljeg Me imurski povr ari državi predlažu da uvede dnevne ili tjedne biljege, u koje bi se sezonskim radnicima upisivalo koliko su radili kod povr ara ili drugoga poljoprivrednog proizvo a a, te bi im se na osnovu toga obra unavala naknada.- Na taj na in svi bi dobili svoje, i radnik i sezonski poslodavac i država. Inspektori ne bi radnike ‘nagajali’ po poljima i vinogradima, nestao bi rad na crno, smatra Horvat, pozivaju i se na tu a iskustva. (sm)

16. ožujka 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano prolje e se sadi drve e!

Drvored = red drve a (2) Baš mi je drago što je još jedna velja a – prevrta a iza nas. Sad ve mirne duše možemo, ne samo planira , nego i izvodi sadnju drvoreda. Drvored je pravilan niz stabala, jednake teksture i habitusa, t.j. stabala iste vrste i varijeteta, te istodobne staros odnosno veli ine. Kod jednostranog drvoreda je važno, na koju stranu ulice ili staze se sadi. Sadi ga treba, tako, da sjena pada na cestu, ulicu ili stazu ve i dio dana. U pro vnom je promašena svrha drvoreda. U tom pogledu su u injene mnoge greške kod podizanja drvoreda uz našu morsku obalu. Htjelo se podignu drvorede uz obalne staze, da se dobije potreban hlad i lijepi vidici. Kako je ve ina staza k uz samu obalu, to stabla nisu posa ena uz obalu ve na drugu stranu, gdje je bilo više mjesta. Tako je staza obi no ve i dio dana izložena suncu. Kako se uz morsku obalu pružaju najljepši vidici taj se dojam po-

ja ava, ako su oni na nekim mjes ma prekinu zgodnom grupom drve a, iza koje se gleda na pu inu. Ako je drvored posa en s kopnene strane staze ili ceste, stabla ostaju iza gledaoca, pa usljed toga taj dojam odpada. Sli na pitanja se javljaju u brežuljkas m krajevima. Tu su ceste gra ene u polu-usjecima i polu-nasipima što redovno zadaje brigu - na koju stranu da se postave stabla? Pogotovo ako su podzidovi visoki. Ako svrha drvoreda traži, da se nasad smjes na strani podzida, pa iako je možda skuplje, trebalo bi to bezuvjetno proves . Pravilnost sadnje zahtjeva, da su sadnice stabala približno jednake visine i opsega. Visina debla (do krošnje) stablašica kre e se izmedju 2-2,8 m. Visina je ovisna o vrs prometa. Visina stabla , naravno, mora bi ista za itav drvored. Isto vrijedi i za kolce, za koje se takva stabla vežu. Kolci moraju bi ravni, barem 5 cm promjera , te toliko

duga ki, da sežu oko 10 cm ispod krošnje. Kako su kolci prvih godina nakon sadnje (dok su sadnice još mlade) jako uo ljivi, potrebno je, da se pravilno smjeste u odnosu na sadnicu da bi i oni odavali efekat reda i linije. Odabir biljnih vrsta esto se temelji na ukusu i modnom hiru, više nego na skupu karakteristika odabranih s ciljem stvaranja odre ene prostorne važnos . U literaturi biljne vrste se esto obra uju individualno

i raspore uju prema vidljivim u incima pojedinih biljaka. Za kona ni odabir biljnih vrsta potrebno je dodati daljnje kriterije na bazi eko zioloških potreba biljaka i mogu nos raspoloživog prostora. Izbor vrste drve a ovisi o okolišnim uvje ma i namjeni sadnje. Upotrijebit emo one vrste, koje imamo na raspolaganju, a koje su podesne obzirom na klimu i stanište. Budite dobri, mislite zeleno!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

“Zeleno zlato” - bu ino ulje Bundeva (Cucurbita pepo) potje e iz Srednje Amerike, gdje se, ponajviše u Meksiku, kao kultura uzgaja ve su ama godina. Nakon Kolumbovog otkri a Amerike proširila se u Europu i Aziju, gdje je postala zna ajna prehrambena kultura. No, sa izdvajanjem ulja iz bundevinih sor kod nas pozna h kao „golica“ (Cucurbita pepo var. styriaca odnosno Cucurbita pepo var. oleifera) zapo elo se nešto kasnije. Iz 18. stolje a da raju prvi napisi o uporabi bundevskih koš ca u Srednjoj Europi. Prva referenca iz 1739. godine govori „… esto se koris za pripravu osvježavaju ih emulzija i mlijeka, kao i drugih pi a i juha. Kada se pri š e, iz sjemena izlazi ulje koje ini kožu glatkom…“. 1742. Godine prvi put se spominje „bu ino ulje“ u dokumentu o nasljedstvu iz štajerskog sela Rassach. 1773. godine, naredbom austrijske vladarice Marije Terezije, zabranjuje se prodaja bu inog ulja kao hrane, ve ono prelazi u domenu kemikalija, kao sirovina za proizvodnju maziva i žbuke. Tijekom 18. stolje a, zbog visokog udjela polinezasi enih masnih kiselina, bu ino ulje se koris i u vojne svrhe kao lubrikant. Polinezasi ene masne

kiseline, naravno, iz drugih izvora, su i danas osnovni materijal u proizvodnji lubrikanata. Tih godina, bu ino ulje se izdvajalo iz koš ca drvenim prešama, iskorištenje je bilo slabo, pa ve i trgova ki i ekonomski zna aj dobiva tek nakon industrijalizacije poslije Prvog svjetskog rata – upotrebom hidrauli kih preša. Danas, 2000 tona bu inog ulja godišnje se proizvede samo u Štajerskoj, a ulje se distribuira širom Svijeta, no cijena i kvaliteta variraju. Vjerojatno najskuplja litra bu inog ulja prodaje se u delikatesnoj prodavaonici u Londonu po cijeni od oko 90 eura – otuda vjerojatno i nadimak „zeleno zlato“. Narodna medicina ve dugo poznaje djelotvornost bu inog ulja, a u novije vrijeme istraživanja službene medicine i farmakologije, kroz brojne znanstvene radove, potvr uju to iskustveno znanje i po zdravlje korisno djelovanje bu inih sjemenki i bu inog ulja. Pozi vni u inci bu inog ulja vide se kod benigne hiperplazije prostate, gdje delta-7-steroli ublažavaju ili potpuno otklanjaju simptome. Višestruko nezasi ene masne kiseline u sudjelovanju sa nekim drugim komponentama pozi vno djeluju na reguliranje

razine kolesterola u krvotoku. Vrlo rijetka aminokiselina, koju nalazimo u sjemenkama i ulju bu e, kukurbi n, na blag na in, ali vrlo u inkovito, djeluje pro v glista. Visoka koli ina vitamina i minerala u bu inom ulju pomaže pri izlu ivanju vode iz organizma, blagotvorno djeluje na živce, miši no i vezivno tkivo, te, generalno, normalizira stani ni metabolizam. Posebno treba istaknu visoki sadržaj vitamina E, koji usporava procese starenja i š od razvoja mnogih boles – posebno angine pectoris i karcinoma. Sastav masnih kiselina bu inog ulja posebno je interesantan zbog visokog udjela nezasi enih masnih kiselina, naro ito onih esencijalnih, koje naš organizam ne može sam sinte zira . Za ljudski su organizam esencijalne višestruko nezasi ene masne kiseline -6 reda, iji je glavni predstavnik linolna kiselina, odnosno -6 reda, iji je glavni predstavnik linolenska kiselina. Upravo ove dvije kiseline predstavljaju preko 50% svih masnih kiselina u bu inom ulju. Bu ino ulje sadrži oko 35% jednostruko nezasi enih masnih kiselina koje ine palmitoleinska i oleinska, te samo oko 15% zasi enih masnih kiselina, za

koje se smatra da po u sintezu kolesterola ukoliko su prisutne u ve im koli inama. Kvalite bu inog ulja doprinose i drugi sastojci kao što su: vitamini topljivi u uljima – A, D, E i K te katotenoidi, fenoli i steroli. Iako bogato višestruko nezasi enim masnim kiselinama, pod uvjetom da je pravilno skladišteno, bu ino ulje je znatno manje podložno oksidaciji i pojavi užeglosti od sli nih ulja. Tome pridonosi i an oksida vno djelovanje prisutnih vitamina A i E, koji jednaki u inak imaju i u našem organizmu, štite i nas od ošte enja nastalih djelovanjem slobodnih radikala. I drugi an oksidansi prisutni u bu inu ulju, kao što su tosteroli i skvalen, doprinose ovom pozi vnom u inku smanjuju i rizik od razvoja karcinoma. Ovo ulje ujedno je i boga izvor mineralnih tvari, posebice kalija, željeza, cinka, selena i fosfora. Zelena boja ulja pokazatelj je ve ih koli ina kloro la koji sadrži magnezij, a magnezijevi ioni potrebni su kao kofaktori u brojnim enzimskim reakcijama metabolizma. Nenad Mar nec, dipl.ing.preh.tehn.

NOVO

VO NE SADNICE

Podrum Štrigova

breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

PRODAJNO MJESTO jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica

Štrigova 71 tel: 040 851 013

Ruže stablašice i lozni cijepovi jabuke • šljive 20% AKCIJA trešnje • višnje od-10.3. do 31.3. NOVO U PONUDI GOJI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GIMNAZIJA AKOVEC realizirala vrijedan projekt u eni ke razmjene sa srednjom školom Damstede iz Amsterdama

Gimnazijalci u zemlji klompi, tulipana i – razli itih iskustava - U Amsterdam se krajem velja e iz Gimnazije akovec uputilo 55 u enika prvih i drugih razreda, u pratnji petero profesora. Smještaj su im pružile obitelji u enika i profesora amsterdamske škole, i upravo u toj injenici leži najve i zna aj ovog putovanja. Naime, osim turisti kog razgledavanja grada, pružila im se jedinstvena prilika upoznati Nizozemsku s jednoga potpuno druga ijeg aspekta PIŠE: Bojana Špani ek Nizu izvannastavnih aktivnosti, koje je ine prepoznatljivom, Gimnazija akovec prošli je mjesec dodala još jednu – razmjenu u enika sa srednjom školom Damstede iz Amsterdama. Tjedan dana akove ki gimnazijalci i profesori proveli su u nizozemskoj prijestolnici, ali ne na maturalcu, ve na vrlo vrijednom studijskom putovanju. Do povezivanja dviju škola došlo je preko programa “GLOBE – Globalno u enje i opažanje za dobrobit okoliša”, u koji je uklju eno više od 20.000 škola na svih sedam kontinenata. Susret je s naše strane inicirala profesorica biologije dr. sc. Žaklin Lukša, a s njihove strane profesor izike Ton Reckman. - Nas smo dvoje prvi put o ideji razmjene popri ali kad je boravio u Zagrebu u sklopu programa ‘Comenius’ Agencije za mobilnost i programe EU, i u cijelu smo se pri u odlu ili uklju iti na temelju njihovoga prošlogodišnjeg iskustva razmjene s jednom norveškom srednjom školom, objašnjava Lukša.

Lutrija za mjesto u autobusu Ideja je naišla na odli an odaziv svih kolega, uz punu podršku ravnateljice Tee Runjak Dragi ,

Pobornici novih spoznaja - Ponosni smo što možemo prihvatiti nove na ine u enja, jer je ovo putovanje upravo to, jedan vid u enja kroz koji su naši u enici dobili priliku upoznati kako funkcionira jedan druga iji školski sustav. Pobornica sam novih spoznaja i širenja svjetonazora, tim više što upravo ova generacija postaje sastavni dio Europe. Osim toga, veseli me što su i u enici i kolege, koji ovaj put nisu imali priliku oti i, dobili želju sudjelovati u ovakvom projektu, tako da emo, vjerujem, s time nastojati nastaviti i u idu im godinama, pojasnila je ravnateljica Gimnazije akovec Tea Runjak Dragi . (bš)

Škola Damstede u Amsterdamu i obitelji njenih u enika na tjedan su dana ugostili akove ke gimnazijalce dok je interes u enika bio iznad svih o ekivanja – za pedesetak mjesta u autobusu prijavio se više nego dvostruki broj u enika, tako da je jedini pravedni na in odabira bio – lutrija. - I mi profesori smo bacali nov i jer je bilo više zainteresiranih nego slobodnih mjesta, a po razredima su se izvla ile prijavnice. Odlu ili smo da to budu u enici ponajprije prvih i nešto malo drugih razreda, kako bi po godinama bili što bliži svojim nizozemskim kolegama, te da iz svakog razreda ide maksimalno petero u enika, kako se ne bi remetio nastavni proces ovdje, dodaje.

Druga iji školski sustav Iz Nizozemske se, nakon tjedan dana, naših 55 gimnazijalaca vratilo s 55 razli itih iskustava. Svako dijete pri a druga ije – od onoga što im je bilo zaista lijepo, do stvari koje su bile malo diskutabilne. Njihova su iskustva potpuno razli ita, ali svi su nešto nau ili, pojašnjava inicijatorica projekta razmjene. Život obitelji u Nizozemskoj, ispri ali su nam Mateo, Marta, Iva, Jana i Sindy, ne razlikuje se puno od našeg. Osim, možda, što su tamo obitelji s dvije mame sasvim normalna pojava i što cijeli dan jedu uglavnom sendvi e ili hagelslag – tost namazan maslacem i posipan okoladnim mrvicama, od kojeg se neki gimnazijalci još uvijek oporavljaju, dok su ga drugi ve uvrstili u svoj svakodnevni meni. Školski sustav ini im se jednostavniji nego što je naš u Hrvat-

skoj – nastava je jednosmjenska, po inje u pola 9 i traje do 3, odnosno 4 sata popodne. Ocjene su od 1 do 10 i uklju uju decimalne brojeve, pa se može desiti da iz nekog ispita dobijete 7,2. Nema usmenog ispitivanja, nema imenika ni ocjena na polugodištu, a za test najviše moraju nau iti 20 stranica. Osim toga, sa svojim profesorima imaju iznimno ležeran odnos. - Možda ak i previše ležeran, jer nema poštovanja i autoriteta kao kod nas, mišljenja je Sindy. Ono što pak se profesore najviše dojmilo svakako su prostorni uvjeti – škola ima tek 200-tinjak u enika više, njih oko 1.000, no proteže se na gotovo tri puta ve em prostoru. Knjižnica ima oko 70 ra unala, dok su kabineti biologije, izike i posebno kemije opremljeni kao laboratoriji na fakultetu. Osim toga, u hrvatsko bi školstvo iz nizozemskog prenijeli i vanjsku evaluaciju, koja se kroz državne ispite iz svih predmeta provodi na kraju svake školske godine. - Pola njihove ocjene je na osnovu tog ispita, a drugih 50 posto na osnovu ispita tijekom godine i ocjena nastavnika. Takav sustav vanjske kontrole i mo-

gu nosti korekcije rada osobno mi se jako svi a, priznaje dr. sc. Lukša.

Umjesto maturalca – škola na putu U Gimnaziji posebno isti u da ovo putovanje nije bilo ni sli no maturalcu. - Ovo je bila svojevrsna škola na putu, kakvu bi za svakog u enika bilo dobro iskusiti tijekom školovanja. Korist ovakvog putovanja puno je ve a nego je to sam maturalac. Izuzetno je vrijedno to što su u enici boravili u obiteljima, uklju uju i

i nas profesore, koji smo spavali kod kolega. Jer dobijete priliku zemlju vidjeti s unutarnje strane, jednu potpuno druga iju sliku. Ja sam prije bila u Amsterdamu i u Nizozemskoj, kao turist, ali ovo je ‘iznutra’, i to je potpuno drugo iskustvo. Kolege profesori su, nakon povratka, komentirali da se na djeci vidi pozitivna promjena, otvorili su se, odškrinuli su vrata svijeta i vidjeli da može i druk ije i da se sve te razli itosti mogu tolerirati. Mislim da je to škola koja jako puno vrijedi, zaklju uje profesorica Žaklin Lukša. Upravo zato e i idu ih godina pokušati nastaviti projekt, možda suradnju uspostaviti i s kojom drugom školom. - To ne mora nužno biti škola na drugom kraju Europe – da odemo ve u Austriju ili Ma arsku iskustvo bi vjerojatno isto bilo jako dobro, razmišlja o planovima. Ipak, suradnja s nekom drugom školom ostat e u malo daljoj budu nosti, dok u onoj bližoj akove ke gimnazijalce ve u svibnju eka uzvratni posjet Nizozemaca akovcu, Me imurju i

Uspomena iz Amsterdama uve ana je i stavljena na po asno mjesto u zbornici Gimnazije akovec (na fotografiji: Helena Ze ar, Zlatka Grahovec, Miroslav Gaki , Žaklin Lukša i Elvira Dolenec)

Iako je vremena bilo malo, glavni grad Nizozemske uspio je oduševiti naše u enike

16. ožujka 2012.

Što o putovanju kažu u enici Iva Varga, 2. e – Po meni je njihovo školstvo lakše od našeg. Možda zato jer smo bili u školi koja nije baš gimnazija, ve neka op a srednja škola, kao kombinacija naših. Odre eni su predmeti obavezni, dok druge sami biraju, kao na fakultetu. Osim toga, ne primje uje se odnos – vi ste moj profesor i ja vas moram poštivati, njihov je odnos na prijateljskoj bazi. Marta Novak, 2. a – Ja sam bila smještena u obitelji s dvije mame! Prva tri dana smo prijateljica i ja bile uvjerene da je rije o sestrama, a tek smo kasnije shvatile da nije. U po etku nam je to možda bilo malo neobi no, ali zapravo se razlike ne primje uju. Imaju k er naših godina i nešto starijeg brata, i mogu re i da obitelj funkcionira sasvim normalno, kao i kod nas. Mateo Henec, 2. g – Naši vršnjaci u Amsterdamu nemaju obi aj izlaziti van kao mi, oni se uglavnom okupljaju na ku nim zabavama, tzv. home partyjima, uglavnom kad roditelja nema kod ku e, što je druga ije nego kod nas. Roditelji obitelji u kojoj sam boravio ine mi se dosta strogi po pitanju škole, ali ina e su prili no otvoreni. Jana Ov ar, 2. e – Imam osje aj da jako opušteno prolaze kroz srednju školu, no, s druge strane, smatram da mi dobivamo puno više znanja. Grad je zaista velik i uspjeli smo vidjeti tek mali dio, ali ono što smo vidjeli jako je lijepo. Bili smo i u Red Light Districtu, što je bilo potresno iskustvo zbog tužnih sudbina žena koje su prisiljene tamo raditi. Sindy Vu kovi , 2. d – Iskreno, o ekivala sam alternativce, ali malo sam se razo arala, pogotovo u vršnjacima. Svi slušaju techno i house glazbu, dok rock, kako kažu, slušaju samo narkomani i ološ. U školu ‘furaju’ originalne Louis Vuitton torbe, svi imaju jakne s pravim krznom, cure nose Ugg izme, de ki nose Ugg izme – gotovo da postoji dress code koji morate poštivati ako se želite uklopiti u društvo. Uop e nisu optere eni školom, stalno su na mobitelima – baš kao što je u ameri koj seriji ‘Tra erica’!

njihovoj školi. - Ve smo u velikim pripremama kako organizirati tih tjedan dana i zaklju ili smo da imamo jako puno sadržaja. Nadamo se da emo na i i neke sponzore koji e pomo i školi da omogu imo ulaznice ili aktivnosti za naše goste, posebno na podru ju Me imurja. Jer, tih 40-ak u enika i nekoliko profesora koji dolaze s njihove strane jako su dobra propaganda za turizam našega kraja, kaže na kraju.

U SKLOPU proslave 50. godišnjice Gimnazije u akovcu

Gimnazija doma in me unarodnom natjecanju iz matematike i prirodoslovlja Gimnazija akovec u utorak je na me unarodnom natjecanju iz matematike i prirodoslovlja ugostila prijateljske škole iz susjedne Ma arske i Slovenije. Prije osam godina ovu je tradiciju zapo ela Gimnazija Franca Mikloši a Ljutomer rješavanjem testa iz matematike, a ve dvije godine natjecanje je prošireno i testovima iz izike, kemije i biologije. Prošlogodišnji doma in bila je škola Kölcsey Ferenc Gimnázium Zalaegerszeg, a sve su se tri škole ponovno okupile ovaj

utorak u akovcu, s ciljem razmjene znanja, metoda i iskustva. Iz svake škole u natjecanju sudjeluje po 8 u enika 3. ili 4. razreda, podijeljenih u isto toliko timova, koje ini po jedan u enik iz Slovenije, jedan iz Ma arske te jedan iz Hrvatske. Zadane testove rješavaju zajedni ki na ra unalu, kroz sustav za on-line provjeru znanja. Testove i pokuse pripremili su profesori matematike, izike, kemije

i biologije iz Gimnazije u akovcu, a nakon objave rezultata proglašeni su pobjednici. Ipak, razlike u bodovima toliko su male da su gotovo zanemarive, pa se pobjednicima ovog natjecanja smatraju svi u enici koji su sudjelovali. Znanje Gimnazije akovec ove su godine predstavljali Danijel Zadravec, Lea Bister, Marija Hranilovi , Matija Hranilovi , Mateo Kutnjak, Margareta Bali, Antun Stjepan Pongrac i Isabella Koprivec. (bš)

U natjecanju je sudjelovalo osam timova, koje ini po jedan u enik iz Slovenije, jedan iz Ma arske te jedan iz Hrvatske

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dan žena obilježen u Pilki Me unarodni dan žena obilježen je protekli tjedan i u akove kom restoranu “Pilka”. Uz atraktivan, posebno prilago en meni, drage goš e su se zabavljale plešu i dugo u no uz živu glazbu. Kao

znak pažnje, bio im je uru en i prigodan poklon od strane restorana. Ovime se i Pilka pridružila tradicionalnoj proslavi dana slabijeg spola koje su na zabavan na in obilježile svoj dan.

Dobro je znati 17

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

U Varaždinu počela s radom prva i jedina hrvatsk

U skladu s Euro

EKOTIME MBO R+

Varaždinski otpad u Totovec!? Usprkos najmodernijoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada u Europi koja se nalazi na samo par stotina metara udaljenosti od trenutnog ilegalnog privremenog skladišta varaždinskog otpada, Grad Varaždin je ovih dana odlučio svoj

otpad odložiti u drugim općinama umjesto ekološki obraditi u suvremenoj tvornici u vlastitom gradu pa će tako, dozvoli li Gradsko vijeće Grada Čakovca, u međimurski Totovec godišnje stizati na tisuće tona komunalnog otpada Varaždinaca.

Odluka Grada Varaždina o povjeravanju odlaganja otpada Gradu Čakovcu neustavna je i nezakonita o čemu je pored Ureda državne uprave Varaždinske županije obaviješten i Grad Čakovec, GKP Čakom i Međimurska županija.

U pogledu zbr injavanja komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način, Hrvatska je ovih dana napravila veliki iskorak. U Brezju kraj Varaždina počela je s radom najmodernija tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u vlasništvu T7 VIS-a, EKOTIME MBO R+. Riječ je o prvoj hrvatskoj tvornici za obradu otpada mehaničkobiološkom metodom, koja glasi za jednu od ekološki najprihvaćenijih i najraširenijih metoda obrade otpada u Europi. Ova je tvornica za obradu otpada najmodernija u Hrvatskoj, ali prema mišljenju struke, i u cijeloj Europi. Zbrinjavajući otpad po ovoj metodi, Hrvatska je prvi put stvorila mogućnost da se u potpunosti pridržava strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te smjernica i direktiva Europske unije.

Recikliranje umjesto “zakopavanja” otpada

Bioﬁlter, jamac sigurnosti zaštite okoliša

Posebnost T7 VIS-ove Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju je orijentacija procesa obrade otpada na visoki stupanj izdvajanja vrijednih svojstava otpada za daljnju reciklažu, koja se danas sve više afirmira kao prihvatljiva metoda obrade otpada. Uz ovakvu

tehnologiju obrade komunalnog otpada u zaborav odlaze neekološki načini zbrinjavanja otpada poput “zakopavanja” otpada u zemlju.

Obrada otpada bez zagađenja Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju posjeduje najmoderniju tehnologiju za potpunu i trajnu obradu otpada, što je pretpostavka da Hrvatska uspješno i u što kraćem roku napusti svoja odlagališta otpada (kao što su to primjerice učinile neke razvijene zemlje poput Švicarske još 2002., Austrije 2005. i Njemačke 2006. godine) i potpuno se prebaci na ekološku obradu otpada, koji u suvremenom gospodarstvu nije više smeće, već izuzetno korisna sirovina koja pravilnom preradom dobiva na vrijednosti. Na ovaj način otpad se ne ostavlja lokalnom stanovništvu i generacijama koje dolaze, već on postaje korisna sirovina. Ekološka or ijentiranost Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju očitava se u činjenici da se radi o hermetički potpuno zatvorenoj cjelini pod kontinuiranim podtlakom iz koje tijekom rada ne izlaze apsolutno nikakvi mir isi, dim niti bilo koja druga vrsta otpada koja bi smetala

okolnom stanovništvu. Iz tog razloga, lokalno stanovništvo neće osjetiti nikakve negativne posljedice rada tvornice. U biološkom se dijelu postrojenja na ubrzan način simuliraju isključivo prirodni biološki procesi koji se događaju u razgradnji otpada, koristeći pritom proces ubrzane oksidacije bez ikakvih kemijskih ili drugih dodataka što jamči potpunu sigurnost za okoliš. Ekotime MBO R+ tvornica tijekom rada u okoliš ne ispušta nikakve nusprodukte obrade otpada, jer tijekom procesa MB obrade, za razliku od ostalih oblika obrade otpada, eliminirano je bilo kakvo onečišćenje, a kao dodatna mjera predostrožnosti u varaždinskoj je tvornici izgrađen 2000 četvornih metara velik biofilter kroz koji se obrađuje sav zrak iz tvornice i koji je čak 30 posto više kapacitiran od standarda prikladnog za veličinu tvornice zbog garancije lokalnom stanovništvu da se nikakvi neugodni mirisi neće osjetiti niti par metara oko tvornice. Tvornice ovakvog profila postoje diljem Europske unije i usklađene su s europskom direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, kojoj je naloženo da po europskim

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

ka MBO tvornica za obradu komunalnog otpada

opskom unijom

standardima sanira i u potpunosti zatvori sve svoje deponije najkasnije do 2018. godine.

Investicija od 180 milijuna kuna Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju je u vlasništvu tvrtke T7 VIS, koja je u tvornicu investirala približno 180 milijuna kuna. Realizacija projekta započela je 2009. godine, četiri godine nakon što Grad Varaždin nije mogao pronaći adekvatno rješenje za sanaciju baliranog komunalnog otpada nakupljenog na ilegalnom odlagalištu na tuđem zemljištu u Brezju na vodozaštitnom području

Sanirati do 2018. godine! Europska unija je naložila Republici Hrvatskoj da do 2018. godine sanira i u potpunosti zatvori sva svoja odlagališta, nakon čega lokalne zajednice počinju plaćati skupe penale. Divlji deponiji, uključujući i ilegalni varaždinski s baliranim otpadom, građane bi mogli u budućnosti financijski puno koštati jer će sve kazne, a i dodatne troškove oko zbrinjavanja plaćati upravo oni.

i arheološkom lokalitetu. U samoj izgradnji tvornice sudjelovali su renomirani europski i svjetski stručnjaci s velikim iskustvom te doprinijeli kvalitetnoj izgradnji i odabiru tehnologije, a što će se zasigurno i potvrditi u daljnjem radu tvornice. Iako tvornica u Brezju zbog

nesuglasica s Gradom Varaždinom za sada ne obrađuje varaždinski otpad, koji je već sedam godina gorući ekološki problem toga grada, tvornica uspješno obrađuje komunalni otpad koji nije iz Varaždina dok se onaj varaždinski i dalje balira i ilegalno odlaže na trošak građana.

100.000 tona baliranog otpada na varaždinskom ilegalnom odlagalištu koji prijeti okolišu i zdravlju građana

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

SAMO DOBRE VIJESTI LOTO 7/39

Subotnja dobitna kombinacija upla ena u Prelogu! Tko je novi milijunaš? Antun Zadravec primio je povelju za svoj izniman doprinos u radu Lige

GODIŠNJA SKUPŠTINA Županijske lige protiv raka akovec

I ovu godinu nastavak akcija kojima se poti u preventivni pregledi I ovu godinu nastavak akcija kojima se poti u preventivni pregledi Kao i proteklih godina, Županijska liga protiv raka akovec u suradnji s Klubom žena “Nova nada“, Klubom laringektomiranih, Udrugom oboljelih na debelom crijevu - ILCO akovec te Klubom oboljelih od raka prostate organizirala je brojne aktivnosti u cilju promocije zdravlja stanovništva Me imurske županije, sprje avanja i ranog otkrivanja oboljelih od raka, te poboljšanja kvalitete života ve oboljelih osoba. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini Lige naglašeno je kako e se najve a pozornost i dalje posve ivati akcijama koje poti u ljude na preventivne preglede, te u suradnji s klubovima nastaviti s tradicionalnim akcijama. - Unato teškoj ekonomskoj situaciji, kazao je predsjednik Lige dr. med. Hussein Saghir, uspjeli smo sa skromnim sredstvima prikupiti dovoljno za kupnju specijalnog ‘pištolja’ za citološku punkciju dojki i igli za core biopsiju. Osim toga, nabavila su se i dva visoko rezolutna monitora za dijagnostiku bolesti dojke, koje namjeravaju donirati Županijskoj bolnici akovec. Potrebna financijska sredstva prikupljala su se tijekom Dana narcisa i tijekom humanitarne akcije “Zajedno protiv raka 2011.”, a akciju e, isti u, u potpunosti realizirati nakon Dana narcisa ove godine. Prikupljena sredstva nisu namijenjena samo za kupovinu bolni ke aparature, ve je dio namijenjen i za oboljele, kako bi im se pomoglo da se što prije vrate u normalan život. – Mi dajemo poseban naglasak na rehabilitaciju lanova svih klubova, dodao je dr. Saghir, tako da oni za uspješan povratak u život imaju našu podršku financiranjem odlazaka na bazene, rekreacijom i na razna zajedni ka

druženja. Upravo je i zahvaljuju i dugogodišnjem kvalitetnom ali i prepoznatljivom radu akove ke Županijske lige protiv raka i dr. med. Saghir postao lanom predsjedništva Hrvatske lige protiv raka. (so)

Priznanje Antunu Zadravcu U radu Lige tijekom godina istaknuli su se mnogi njezini lanovi. Tako je na skupštini dodijeljeno i priznanje Antunu Zadravcu iz Male Subotice, dugogodišnjem predsjedniku Kluba laringektomiranih. Zadravec je od raka grla obolio 1993. godine, u dobi od 64 godine. U vremenu od sedam mjeseci savladao je nadomjesni, ezo agealni govor, za što je potrebno izuzetno strpljenje, upornost i angažman prvenstveno oboljele osobe i logopeda. Izuzetnu pomo u tom procesu pružili su mu lanovi Kluba laringektomiranih Zagreba ke lige protiv raka, kamo je odlazio na redovite mjese ne sastanke, odmah nakon operacije. U klubu je bio vrlo aktivan, te je ostao njegovim lanom i nakon što je osnovan Klub laringektomiranih u Me imurskoj županiji. O njegovom izuzetnom doprinosu u radu Kluba Zagreba ke lige svjedo i injenica da je u periodu od 2001. do 2009. godine bio lan Glavnog odbora tog kluba. Za svoje velike zasluge i u uspjehe u radu akove kog Kluba laringektomiranih primio je povelju, najve e priznanje koje Županijska liga protiv raka akovec može dodijeliti svojim lanovima. (SO)

U subotnjem izvla enju Lota 7/39 dobitna kombinacija, koja donosi dva milijuna kuna, upla ena je na uplatnom mjestu kioska iNovina u Glavnoj ulici u Prelogu. Dobitna kombinacija 20. kola glasi: 1, 3, 5, 8, 24, 30, 39; dopunski broj 29 i slovo za “Super sedmicu” B; joker broj 534 891. Sretni listi upla en je u subotu nešto prije 12 h na kiosku u Prelogu, a nave er je netko iz Preloga, ali možda i nekoga drugog mjesta, postao bogatiji za dva milijuna kuna.

Za 20 kuna igra je odigrao obi an listi , a slovo za Super sedmi-

cu nije odigrao. Da je odigrao i pogodio i slovo, osvojio bi više od 9

milijuna kuna. Me utim, novi milijunaš je ipak tu negdje oko nas! U nedjelju je to, naravno, bila glavna vijest dana u Prelogu i okolici, ponetko se sjetio i dobro našalio na taj ra un, pa su tako jednom prelošku konobaru pljuštale i “nemoralne ponude“. Na žalost djevojaka, koje su na brzinu “raskidale veze“, nudile “milijunašu“ Facebook prijateljstva i sli no, istinski novi milijunaš za sada je ipak još uvijek samozatajan.

ME UNARODNI Globe program održan u akove koj II. OŠ

U enici analizirali utjecaj vremenskih prilika na zdravlje starijih ljudi Suradnja s udrugama “Me imurski samci” i “Zlatne ruke”

Mladim akove kim Globe istraživa ima svoje su životno iskustvo prenijeli lanovi udruga “Me imurski samci” i “Zlatne ruke”

Europska unija je ovu godinu proglasila godinom aktivnog starenja i me ugeneracijske solidarnosti. To je potaknulo i u enike akove ke II. osnovne škole da na tu temu provedu projekt u sklopu svjetskog Globe programa. Program Globe predvi a redovita i kontinuirana u eni ka mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole. Nakon petnaest godina pro-

vedbe, u Hrvatskoj je u Globe program uklju eno preko 100 škola, što je po postotku uklju enih škola sam svjetski vrh. Veliki broj škola vrlo aktivno i kreativno ostvaruje programske zada e, redovito obavljaju i mjerenja i unose i svoje rezultate u jedinstvenu svjetsku bazu podataka. Time je Hrvatska osvojila izniman ugled i simpatije u svjetskoj Globe mreži. Mjerenja i opa-

žanja obavljaju se na podru ju atmos ere, vode, tla i pokrova, a rezultati istraživanja me usobno se upotpunjuju i povezuju, ime se ostvaruje program cjelovitog pra enja stanja okoliša. U radionicama, koje su održane, sudjelovali su u enici sedmih razreda, lanovi Globe programa, kazala je Biljana Forga , Globe voditeljica u akove koj II. osnovnoj školi.

Oni su odlu ili provesti analizu utjecaja vremenskih prilika na zdravlje i organizaciju života starijih osoba. Kada su se birali kriteriji po kojima e biti izabrane udruge koje e sudjelovati u ovoj analizi utjecaja vremena na zdravlje, odlu ili su se za one udruge koje ve imaju nekakvo iskustvo u radu s drugima i ljude koji se vole družiti i prezentirati svoje znanje, a isto tako vole dati i poneki savjet iz svojega bogatog životnog iskustva. Stoga su na prvoj radionici o tome razgovarali s lanovima udruga “Me imurski samci” i “Zlatne ruke”. O svojim životnim iskustvima vezanim uz uvanje zdravlja u zreloj dobi mladim je Globe istraživa ima Ana Vrbanec iz “Zlatnih ruka” poru ila: - Zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i jednostavno ne slušati da nešto boli, nego samo i i dalje. S ovim e se projektom u enici akove ke II. OŠ akovec predstaviti i na me užupanijskoj smotri hrvatskih Globe škola u Zaboku. (so)

Uz Belfast Food “Podroom” otvorio svoja vrata Prošli je petak u akovcu, nakon dugo iš ekivanja i šuškanja, napokon otvoren novi klub - “Podroom”. Svojim e programom nastojati oživjeti i akovcu vratiti klupsku scenu, koje se danas sje amo s nostalgijom, a ast da okrenu novu stranicu u no nom životu akovca pripala je rije kim Ircima, Belfast Foodu. Više u prilogu MEDIA. (bš, foto: Žan Novosel)

KULTURA

Kazališna družina “Pinklec” proslavila 25 godina Hrvatsko filatelisti ko društvo “Zrinski” iz akovca izabralo novo/ staro predsjedništvo Održana skupština Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava SCENA

Plesni studio “Vivona” predstavio svoj “Šareni svijet”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

16. ožujka 2012.

NEDJELJA, 18. ožujka, 16 sati Centar za kulturu akovec

Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec - “Bijeli klaun” STIGLI NOVI KATALOZI!!! Uskrsna i proljetna putovanja, ODMOR, Mediteran...

Glavna tema plesne predstave “Bijeli klaun“ je ulaženje dje aka u svijet odraslih, njegov prvi nastup u areni i njegova odluka da ne prihvati pravila koja mu name u obi aji cirkusa. To je pri a o dje aku iz putuju eg cirkusa,

kojega roditelji, klaunovi, pripremaju za budu i poziv. Kao klaun, on e prvi put nastupiti odjeven u bijelo, po starome cirkuskom obi aju, i tek e u narednim nastupima postupno njegov kostim dobivati zakrpe u boji,

BARCELONA, 06.04.-09.04. zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 3390 kn + zrak. prist. 690 kn

KRALJEVSKI MADRID, 05.04.-08.04. zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 2995 kn + zrak. prist. 750 kn

PARIZ, 06.04.-09.04., zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 3395 kn + zrak. prist. 1050 kn

ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL, 21.03.-28.03. zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

MAKEDONIJA-ALBANIJA-CRNA GORA 30.03.-07.04. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 4595 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Graza ili Beča!

TENERIFE, 10.03.-28.03. HOTEL MARTE 3*, noćenje/doručak cijena po osobi od 3305 kn

GRAN CANARIA, 24.03. i 28.03. HOTEL RIU DON MIGUEL 3*, pol cijena po osobi od 4150 kn

TUNIS, 05.04.-22.04. zrakoplovom iz Beča HTL. EL MOURADI EL MENZAH , all incl. cijena po osobi od 3075 kn

TURSKA, 30.03.-25.04. HOTEL MERYAN 4*, all incl. cijena po osobi od 3225 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA, HOTEL ADMIRAL 4*, 09.03.-01.04. 1 pol po osobi od 375 kn

OPATIJA, GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 17.03.-23.03. 2 pol po osobi od 490 kn

JAKIŠNICA, otok PAG, LUNA ISLAND HOTEL 4* 31.03.-13.05. „vikend akcija“ 2 pol po osobi od 430 kn

TERME TUHELJ Wellness paket „VRIJEME ZA DVOJE“ 09.03.-30.03. 2 pol po osobi od 880 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., MADONNA u ZG 11.06.2012... ulaznice za sportska događanja... i još mnogo toga

Društvom e u sljede ih pet godina i dalje predsjedati Dario Stella, funkciju tajnika obavljati Zlatko Škvorc, dok je za dopredsjednika izabran Dalibor Friš i

SKUPŠTINA HRVATSKOGA filatelisti kog društva “Zrinski” iz akovca

2011. godinu obilježio prvi Filatelisti ki seminar Prošlu je subotu u prostorima Gradskih bazena “Marija Ruži ” u akovcu održana skupština Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” iz akovca. Skupštini je nazo ila ve ina lanova, ak i iz Maribora i Zagreba, a pozivu su se odazvali i prijatelji iz Varaždina. Radni dio skupštine obilježilo je prihva anje novih pravila, kao i novog/starog Ravnateljstva, pa e Društvom u sljede ih pet godina i dalje predsjedati Dario Stella, unkciju tajnika i dalje e obavljati Zlatko Škvorc, dok je za dopredsjednika izabran Dalibor Friš i . Podijeljena su priznanja i zahvalnice svima koji su na bilo koji na in pomogli radu Društva tijekom prošle godine, a posebno onima koji su doprinijeli organizaciji i provo enju prvoga filatelisti kog seminara u akovcu, koji su prošle godine medijski popratile i Me imurske novine.

Nastavlja se “Me imurski križni put“ Osim toga, donesen je i plan rada u 2012. godini, koji je pun zanimljivih aktivnosti. Tako je predo en plan izdavanja prigodnih poštanskih žigova pod nazivom “Me imurski križni

put”, u sklopu kojega e svaku godinu u drugom mjestu biti u upotrebi prigodni poštanski žig na temu Križnog puta. Još prošlu godinu s inicijativom je zapo ela Pošta akovec, a ovu e se godinu u Prelogu na Veliki petak i drugim žigom Križnog puta obilježiti Druga postaja. Autor i idejni za etnik ove hvale vrijedne i po mnogo emu jedinstvene inicijative je dipl. ing. Željko Ste anovi iz Zagreba, voditelj Radne grupe “Sveti Gabrijel“, koja djeluje pri HFD-u “Zrinski” akovec. Nakon službenog dijela, održano je i predavanje na temu “Što je filatelija?”, o kojoj je govorio Bojan Bra i iz Maribora, lan HFD-a “Zrinski”, dopredsjednik Filatelisti ne zveze Slovenije i tajnik europske filatelisti ke asocijacije FEPA-e. Ovim predavanjem, koje je izazvalo veliko zanimanje nazo nih, zapo eo je niz filatelisti kih predavanja koji imaju za cilj in ormirati lanove o temama koje njih zanimaju. Održana je i prva društvena aukcija na kojoj su okupljeni mogli nabaviti vrijedan filatelisti ki materijal za popunjenje svojih zbirki, a nakon aukcije okupljeni su nastavili sa zajedni kim druženjem u opuštenom i nadasve prijateljskom druženju. (bš)

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

sve dok ne stasa u zrelog klauna u šarenom klaunskom kostimu kakve poznajemo. Predstava je ra ena prema romanu Damira Miloša, koreografiju potpisuje Nikolina Mekovec, a kostimografiju Anda Damjan.

PIŠE: Bojana Špani ek

KAZALIŠNA DRUŽINA “Pin

U 25 godina može se osvojiti i izgubiti cijeli svijet, istaknuto je na otvorenju retrospektivne izložbe, koja je tom prigodom postavljena u Centru za kulturu. No, Pinkleci u ovih 25 godina niti su jedan svijet osvojili, niti su ga izgubili. Oni su jedan cijeli svijet – izgradili. Jedan mali - veliki svijet uz koji su rasle generacije kazališne publike, svijet koji je nadišao granice amaterizma i vrlo uspješno plovi svemirom velikih i poznati(ji)h kazališta, jedan mali - veliki svijet koji je upravo akovec u inio, da se poslužimo rije ima Mire Kermek - Sredanovi , gradom kazališta i gradom za kazalište.

Pinklec stolje a u hrvat Predstava “A tko si ti?” 58. je premijera Pinkleca, izvedena prošlu subotu, povodom proslave 25. obljetnice kazališne družine

Od “Krokodila turista“ do “A tko si ti?“ Kad su po injali, vremena su bila druga ija. Živjeli smo u drugoj državi, druga ije su bile moda i rizure (što i nije bilo teško uo iti na izložbi), slušala se neka druga ija glazba. Ženske lanice družine u to su vrijeme još nosile svoja djevoja ka prezimena, mladi su op enito “disali“ druga ije, a kazališni je život bio posebno živ. U akovcu je ‘80-ih djelovalo ak 5 - 6 amaterskih kazališnih skupina, što i ne udi, jer tada nisu postojali kompjutori ni uda moderne tehnologije, i energiju i kreativnost mladi su negdje morali ispoljiti. Trebali su se zvati “Žibeki“ ili “Cujzeki“, no na kraju su ipak postali “Pinkleci“. Prva predstava koju su odigrali nakon osnivanja u ožujku 1987. godine zvala se “Krokodil turist”. U njoj su glumili danas “umirovljeni“ Aleksandar Bartoli , Sonja Pajtak, Roberta Kukoli , Edita Šanta i Mladen Trstoglavec, glazbu je napisala Lidija Bajuk, a režiju je preuzeo Romano Bogdan. etvrt stolje a i 57 premijera kasnije, na prilago enoj pozornici Centra za kulturu akovec slavljeni ke su subote Pinkleci odigrali i svoju 58. premijeru. U predstavi “A tko si ti?” glumi nova generacija – Davor Dokleja, Mario Jakši i Karolina Horvat. Režisersku palicu i 25 godina kasnije u ruci još uvijek vrsto drži Romano Bogdan, osniva i umjetni ki ravnatelj ove a kove ke k a za lišne družine.

gledale na Akademiji dramske umjetnosti u sklopu kolegija “Novo europsko kazalište“, a napisane su i dvije doktorske disertacije. Do 1991. Kazališna družina “Pinklec” djelovala je kao amatersko kazalište, nakon toga 15 godina u zrakopraznom prostoru izme u pro esionalaca i amatera, da bi se njihov status napokon riješio 2006. godine. Tada su, upisom u O evidnik pro esionalnih kazališta pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, napokon do ekali pro esionalizaciju koja se spom-

Prepoznatljiv potpis Pinkleca

Skupština Hrvatskoga filatelisti kog društva “Zrinski” akovec protekla je u opuštenoj atmosferi, a održano je i zanimljivo predavanje te prva društvena aukcija

Pinkleci su od samoga po etka imali prepoznatljiv potpis. Radili su potpuno druga iji, istraživa ki i eksperimentalni teatar koji zapravo ni danas nitko u kazalištu amatera ne radi. O njihovom je stvaralaštvu napisan velik broj stru nih radova, njihove su se predstave

Plakat prve predstave koju su Pinkleci odigrali po osnivanju “Krokodil turist” iz 1987.

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 22. ožujka, 20 sati Tribina

Film: “No ni brodovi” U hrvatskoj verziji “Mostova okruga Madison” Helena i Jakov upoznat e se u domu za umirovljenike. U mjestu gdje život završava. U trenutku kad se to od njih više ne o ekuje, ljubavna iskra se

rasplamsala i oni bježe iz toga sivog doma. Bježe u neregistriranom autu, skrivaju se od policije, ukradaju se u hotel, kupuju kartu za brod … Ljubav još jednom dokazuje da granice ne postoje, pa ni

one dobne. Režiju potpisuje Igor Mirkovi , a glavne uloge tuma e Ana Kari , Radko Poli , Lana Bari i Pero Kvrgi . Film traje 101 minutu, preporu uje se starijima od 12 godina.

nklec” iz akovca prošli tjedan proslavila 25 godina

u Hrvatskoj, Pinkleci dobivaju najmanje sredstava, pojašnjava Romano Bogdan. Ipak, svojim su radom uspjeli dokazati da novac ne mora uvijek biti presudan, emu u prilog govori cijela lista nagrada s doma ih i inozemnih kazališnih estivala. Kroni na besparica je, osim toga, u Pinklece donijela još jednu novinu kojoj se posebno vesele – koprodukcije s drugim kazalištima. - Taj model odli no unkcionira jer jedni drugima ne ulazimo u tržište, dijelimo troškove i, na koncu, tu je fluktuacija ljudi i estetika, pa je ovaj injala još u osniva kom elabo- na in rada interesantan i nama i ratu družine iz 1987. godine. drugima, pojasnio je Romano. Odlu eno je tako prije 6 godina U proteklih su 25 godina, da e Pinkleci raditi predstave a njime e se voditi i dalje, za djecu i mlade, i kao takvo stremili cilju da svako dijete u Me imurju pogleda predstavu KD-a “Pinklec”. Kako kažu, njiKad 25 godihove su predstave gledane jer djeci ne nude bajke na proslavi ovjek, koje ih više ne zanima estita mu se na mladosti. ju, nego progovaraju No, kad isti ro endan do eka o problemima koji su djeci bliski – o neka institucija, estitke koje stižu odnose se na dugovje nost. otu enostiuobitelji, napuštenosti ili, u U povijesti me imurskoga kazališ- najnovijem slu aju, nog amaterizma zaista malobrojni o sli nost ima i razli itostima. – ikada do ekaju svoju 25. godinu, Na žalost, jako se no upravo je taj ro endan prošlu puno novca iznosi subotu proslavila Kazališna iz Me imurja kad su u pitanju kazališne družina “Pinklec” iz apredstave. Osim toga, kao kovca Me imurca i akov anca iznimno me rastužuju situacije kad Pinkleci svoje predstave za me imurske škole igraju u kazalište i danas unkcioniraju. – varaždinskom kazalištu. Vjerujte, zbog toga neke no i nisam Predstave gledane prospavao, iskren je Bogdan. jer progovaraju o Za 25 godina e, nada se, stvarnosti 50. obljetnicu do ekati u penje predstava vezana uz život, i 25 godina rada i djelovanja, ziji. - Barem se nadam da emo djeca koja su u njoj cijelo vrijeme više od 100 lanova, 58 premi- onda sa 70 - 75 godina mo i u sudjelovala dokaz su da je ona jera, 6 - 7 glumaca u pro esion- mirovinu i da e mi dozvoliti kao najto nija na svijetu, istaknuo alnom pogonu, koprodukcije s star eku penzioneru napraviti je, dodavši kako akovec upravo drugim kazalištima, dramski još koju predstavicu, kaže uz zahvaljuju i Pinklecima i Rostudio “DaDa“ u kojem se “kale“ smijeh, no sa željama šala ipak manu Bogdanu postaje zna ajnija budu i Pinkleci – na papiru sve prestaje. – Kad bismo za 25 adresa za dje je kazalište od sreizgleda prili no dobro, no stvar- godina u akovcu imali jednu dina koje se takvima vole zvati. nost je danas potpuno druga ija. multimedijalnu zgradu dje jeg Matija Posavec, nekada i – Kultura je skupa i košta, oso- kazališta, na pla i zaposlenih 5 sam lan Pinkleca, klju nim je bito vrhunska kultura, što ljudi 6 glumaca i financijska sredstva aktorom njihova uspjeha i op esto ne shva aju. I kazališne su za 3 - 4 premijere godišnje, bili stanka proglasio upravo njihova predstave skupe, pa je za post- bismo jedno pravo normalno voditelja na ijim su se, kako je avljanje jedne male predstave za kazalište i nitko ne bi bio sretistaknuo, le ima lomili svi probdjecu potrebno oko 250.000 kn. niji od nas, zaklju io je osniva lemi i teško e koje ostali zato i Od svih pro esionalnih kazališta Pinkleca. nisu osjetili. Mira Kermek - Sredanovi istaknula je, pak, kako Pinkleci iskrene estitke ne zaslužuju samo iz kurtoazije, ve za to postoje i vrlo konkretni razlozi – prvi su brojke: 25 godina, 100 lanova i 58 premijera, drugi je akove ka publika koju su upravo Pinkleci odgojili za suvremeni teatar, a tre i je to što su uspjeli scenski odgoj i obrazovanje iz teorije pretvoriti u praksu i na sebe preuzeti onaj dio estetskog odgoja koji bi ina e trebale ost25. ro endan zaista zaslužuje zdravicu: Mira Kermek - Sredanovi , varivati škole. (bš) Vladimir Stojsavljevi , Romano Bogdan i Matija Posavec

ci su ve etvrt a jedinstvena pojava tskom kazalištu

Radna proslava 25. ro endana na dvije lokacije Svoj su ro endan Pinkleci proveli, a kako druga ije, radno. Jošprošli etvrtakuzagreba kom Dje jem kazalištu Dubrava odigrali su predstavu “Klupica“, a za svoju vjernu doma u publiku u subotu su priredili cjelodnevni program od ak 4 izvedbe i prigodne izložbe. Upravo na otvorenju izložbe “Pinkleci – 25 godina – Fragmenti” okupio se i najve i broj estitara, a me u njima su se našli i ravnatelj Centra za kulturu akovec Ladislav Varga, predsjednica Upravnog vije a Centra za kulturu Mira Kermek - Sredanovi , zamjenik me imurskog župana Matija Posavec te pomo nik ministrice kulture Vladimir Stojsavljevi . Poznati je novinar, pisac i redatelj, iako je prenio i službene estitke cijelog Ministarstva, u posjet Pinklecima ipak stigao kao njihov prijatelj, odnosno kao “Pinklecov pinklec“. Izrazito je uživao u premijernoj izvedbi predstave “A tko si ti?“, jer je, kaže, neuobi ajeno druga ija od onoga što se doga a na drugim prostorima, odnosno velikim razvikanim kazalištima. - Ova

DONJA DUBRAVA

Održana godišnja skupština Puha kog orkestra U subotu 3. ožujka održana je redovna izvještajna skupština Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava. Predsjednik orkestra Zoran Horvat ponosno je podnio izvješ e o radu za prošloj godini, u kojoj su mladi glazbenici odradili trinaest nastupa te imali jedan zajedni ki izlet. Posebno je spomenuo do sad najve i projekt orkestra, organizaciju 18. smotre puha kih orkestra Me imurske županije, koja je lani održana u Donjoj Dubravi u sklopu IPA programa “Kre Mure“, koji je financirala EU. Horvat je izdvojio i dvodnevno gostovanje orkestra iz Vrbovskog te uspješan no ni koncert održan u mjesnom parku u sklopu spomenutog gostovanja. U planu za

idu u godinu, uz redovne nastupe, jest i gostovanje u Ma arsku (nastup i izlet na Balatonu) te odlazak u Mariju Bistricu. Na skupštini su predane zahvalnice pojedincima koji su doprinijeli uspješnom radu orkestra u prošloj godini. Primili su ih: Josip Radmani (donirao sakso on), Damir Me imurec (donirao klarinet), Nikola Matulin (za stru nu pomo ), Antun Horvat (za autorski rad na kompoziciji “Vu Dobravi“), te uro Pa andi, Zdravko Raši i Ivan Brljak za financijsku pomo . Skupu su bili nazo ni na elnik Marijan Varga, ravnateljice osnovne škole i dje jeg vrti a, Mirjana Ribi i Dubravka Horvat te predsjednici ostalih donjodubravskih udruga. (A.Fuš)

TURISTI KA AGENCIJA

travel EURO 2012. - POLJSKA 09. - 15. 06. 2012. već od 1.999,00 kn

VIKEND U SARAJEVU

14. - 15. 04. 2012. GARANTIRANO samo 495,00 kn

13. - 20. 06. 2012. već od 2.400,00 kn NAJKOMPLETNIJE NA TRŽIŠTU

VERONA – SIRMIONE – VENECIJA

USKRS U MEĐUGORJU I NA MAKARSKOJ RIVIJERI

04. - 05. 04. 2012. samo 590,00 kn PREPORUČAMO UČITELJIMA NP PLITVIČKA JEZERA 31. 03. 2012.

07. - 09. 04. 2012. samo 850,00 kn

od 140,00 - 210,00 kn S UKLJUČENOM ULAZNICOM

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 16. ožujka, 20 sati Centar za kulturu akovec/Music Centar akovec/Klub “Podroom” akovec

ZZ quartet: gitaristi ka radionica, koncert, jam session ZZ quartet ine etiri iskusna i popularna glazbenika u iji su jazz izri aj ukomponirani mnogi glazbeni stilovi, prije svega moderna klasika, world music i slobodna improvizacija. Uz Hrvata Ratka Divjaka na bubnjevima i Makedonca Martina Gjakonovskog na kontrabasu, u kvartetu svira i dvojac po kojem je kvartet ZZ i dobio ime – Talijan Simone

PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Žan Novosel

Zanchini i Zagrep anin Ratko Zja a. Prije samog koncerta, s po etkom u 17 sati, inovativni i svjetski poznati glazbenik Ratko Zja a održat e besplatnu gitaristi ku radionicu koja e se održati u galeriji Music Centra akovec na prvom katu, na adresi Kralja Tomislava 31. Na radionicu su pozvani svi glazbenici, neovisno o tome koji instrument sviraju.

Nakon koncerta ekipa se seli u novootvoreni klub “Podroom”, gdje e Zja a i kompanija održati besplatni jam session za sve fanove i prijatelje. Cijena ulaznica za koncert u Centru za kulturu akovec iznosi 40 kuna, odnosno 25 za u enike i umirovljenike, dok su gitaristi ka radionica i jam session poklon Music Centra u suradnji s “Podroomom”.

16. ožujka 2012.

SUBOTA, 17. ožujka, 21 sat “Prostor” akovec

Koncert: Insolitvs Vis Maior, Iron He akove ki “Prostor” ponovno e postati poprište žestoke svirke, a za sve ljubitelje metala i svih njegovih podžanrova cijelu e ve er prašiti manje - više doma i de ki. Varaždinsko - akove ki Insolitvs krenut e s instrumental

PROŠLI PETAK otvoren novi klub “Podroom“

S Belfast Foodom zapo elo novo poglavlje no nog života u akovcu

ad se malo vratimo u prošlost, onu koju smo možda proživjeli sami, ili pak onu o kojoj ve godinama slušamo, žale i što smo se rodili u neko krivo vrijeme, dalo bi se zaklju iti da su se najbolje stvari akove ke kulture doga ale – u podrumima. Upravo zato, Budu i da smo se u ovom broju ve dotaknuli pitanja ponude urbanih kulturnih sadržaja, odnosno prostora, ali i zbog injenice da je prošli bilo bi nepravedno da koji redak ne posvetimo i najfriškijem klubu koji je akovcu i akov anima svoja vrata petak na samo otvaranje pootvorio prije to no tjedan dana – klubu “Podroom“ hrlio pa ... cijeli akovec, usudit emo se ovom klubu predvidjeti dobru budu nost. taj petak netom prije puta na ve svih grana umjetnosti, svoKlju ni faktor ipak ostaje sjever, em su upravo u Podrojevrsna hrvatska avangarda, sam cilj s kojim je klub otvoren omu predstavili i neke nove no ne boje se svirki u malim i – vratiti akovcu klupsku i kon- pjesme. Toliko nove da je Erik notorno zatvorenim sredinacertnu scenu kakva je nekad bi- još za našeg razgovora švrljao ma. – Ako ljudima pružiš dobru la, pojasnio nam je voditelj Po- po papirima i kontemplirao zabavu, ako je bend dobar i ako drooma Robert Modlic. Upravo koju e verziju teksta jedne smo mi dobre volje, onda e se su zato njegova vrata otvorena od njih otpjevati te ve eri. i publika zabaviti. Svugdje, kasvima, i u njegovoj glazbenoj Za album koji je u pripreže. ponudi svatko e mo i prona i mi snimili su, kaže, otprilike Ipak, neostvarena želja nešto za sebe – od bluesa, jazza, pola pjesama, no, kada e on još uvijek je zasvirati u Irskoj. rocka, countryja, rockabillyja, ugledati svjetlo dana, još je – Bio sam u Irskoj na bra nom funka, soula, swinga, reggaea, teško re i. Zato nam je ipak putovanju prije etiri godine, pa sve do lounge, house ili d’n’b otkrio da se on nekako loali kao bend još nismo bili. O glazbe. U planu je, kaže Robert, gi no nastavlja na posljednji tome pri amo ve dugo, pa da se programi odvijaju svaku kako se situacije mijenjaju u srijedu, petak i subotu, a konživotu, nikad se ne zna. Možda certi i svirke uživo izmjeodemo za 20. godišnjicu benPodroom e njivat e se s raznim da!, pojašnjava. slu šaonic a ma, svojim programom Svoje gaže, pa tako i ovu projekcijama, akove ku, de ki iz Belfast Fonastojati u akovcu oživjeti old school oda uvijek odra uju u kiltovinekadašnju bogatu klupsku sceplesnjacima, ma. esto ih, kaže Erik, pitaju “Podroom” su svojim koncertom otvorili rije ki Irci iz Belfast Fooda nastupima nu, a u svega tjedan dana u svom je zašto nose kiltove kad sviraju stand-up Za aktualnu “Nisam pijan“ irsku glazbu, no predrasuda je studijski ura- svakoga. Kako imamo ranaumu uspio ve tri puta – na otvorekomi ara dak Belfast znoliku glazbenu pozadinu, kaže da je malo druga ija od da samo Škoti nose tradicio– ukratnju u petak, “Rakijaanjem“ u subotu i Fooda “Ze- to se vidi i kod naših vlastitih ostalih. – Ovo je nekakav irish nalne karirane suknjice. – Kilko, svileni album“ pjesama – i po instrumenti- punk s autobiografskim ele- tovi su keltska tradicija koju su nastupom doma e Kom3dije u srijedu. me što se iz 2006. go- ma koje koristimo, i po stilo- mentima. Budu i da dovoljno Škoti samo komercijalizirali, Ve danas vas u Podroomu eka nova tematski dine. – Sve vima. Zapravo nemamo ne- esto sviramo, naše svirke pojašnjava, i dodaje kako su uklapa u iznimna glazbena ve er – jam session s u pje s me kakav striktni stil – keltska zapravo su i naši izlasci. Više nekada sami bili vrlo striktni koncepciautorske, iz muzika je kao prazan papir ne moramo izlaziti u Rijeku ili po pitanju nenošenja donjeg kao nastavak koncerta Zja a - Zanju progranaše radioni- po kojem mi šaramo svoje vi- Opatiju, pa se redovito sre e- rublja ispod kiltova. – No, sama kluba. chini Quarteta, koji u 20 sati po ice. Tekstovi su enje, zna i koliko je ona i sve mo s takvim situacijama – bilo da smo oženjeni ... To je jednoi veseli i sjetni, drugo utjecalo na nas, i to je pred policijom, ili me u sobom stavno psihološki moment, da nje u Maloj sceni “Vinko Lisjak“ Puna ili na posljednjoj postaji – kad stvari držimo pod kontrolom, osobni i dodiruju neki miks, pojašnjava. šaka Centra za kulturu do emo ku i ženama, objaš- zaklju uje uz smijeh naš raznovosti od akovec. njava “pozadinu“ zarazne i govor. Belfast Fooda plesne ili ak zarazno plesne I što emo na kraju re i, ast da otvore Posinglice. koju emo posluku porati? droom, a s njime, nadamo se, i No ni život i njegova ponuda, jedno novo poglavlje u povijeZasvirati u Irskoj – odnosno njeno postojanje ili sti no nog života našega graneostvarena želja nepostojanje, problem je s koda, pripala je – kako im mediji Iako e album ponovno jim se akovec susre e gotovo vole tepati – najpoznatijim sadržavati samo autorske pje- svaki vikend. Je li prošlotjedno hrvatskim Ircima, Belfast sme, a noviteti su predstavljeni otvorenje lasta po kojoj želimo Foodu. Mjesec ožujak za ove i u Podroomu prošli petak, kon- suditi prolje e? Lasta koja je je Rije ane iznimno aktivan cert nije prošao i bez obrada. napokon ozna ila kraj jednove posljednjih 15 godina, a – S time smo po eli i ne želimo li nim izlascima koji se naj estvari su se za ovaj koncert, to u potpunosti promijeniti, jer š e svode na tiskanje na šanku ispri ao nam je frontmen publika želi uti stare pjesme, s maloljetnicima, eventualno Erik Malnar, nekako idealno pa sviramo i stare i nove, ali plesuckanje na pokoju aktualposložile. koncert je, kao i uvijek, u na- nu plesnu dosko icu ultramoSvojim nastupom u ašem stilu – živ i veseo, najavio dernog Guetta ritma, gušenje u kovcu Belfast Food em su je Erik svega sat vremena prije puša kim izbicama ili, u skladu zapo eli svoju tradicionalnu nego se njegovo proro anstvo s najfriškijim trendovima, ljuminiturneju povodom Dana i ostvarilo. ljanje lijevo - desno na stihosvetog Patrika, em su akoMultiinstrumentalisti Bel- ve klape Sveti Kajtijaznam iz ve koj publici premijerno fast Fooda svjesni su da je Rije- Šta ili a Gornjeg? “Podroom“, prikazali spot za pjesmu “Nika, ne samo po pitanju glazbe, držimo ti ige! sam pijan“, koji je završen baš Na otvorenje novog kluba “Podroom” prošli je petak pohrlio gotovo cijeli akovec

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 17. ožujka, 22 sata Caffe bar “Paladin”

s, Sagan, eart

Kiki Rahimovski LIVE Kiki Rahimovski ro en je u Zagrebu 1981. godine, a s 19 godina zapo inje glazbenu karijeru. 2001. osniva grupu “Raspashow” u kojoj je bio sve do 2008. Te iste godine odlazi u solo karijeru u suradnji s Mirom Buljanom. Iza sebe ima brojne nastupe, koncerte, humanitarna gostovanja, nominaciju za Porin, a šira

death metalom, a da Varaždinci i akov ani odli no unkcioniraju, dokazat e i progressive post-rockeri Sagan. akov ani Vis Maior otprašit e svoj retro metal, a Iron Heart heavy metal i hard rock. Upad je 10 kn.

PLESNA PREDSTAVA “Vivone” za Udrugu Down sindrom

javnost imala ga je priliku upoznati u 3. sezoni Farme, iz koje je izašao kao pobjednik! Nakon uspješnih singlova “Studeni je”, “Prije tebe” i “Sto godina”, Kristijan predstavlja novu pjesmu “Jednom u životu”, koja je obilježila njegov prvi solo album “100 godina”. Ulaz je slobodan.

PO INJU PRIPREME za varaždinske Dane suvremenog plesa “Perform-D-ance“

Ovako izgleda šareni dje ji svijet! Za po etak plesno - kazališna radionica

Stotinu plesa a Plesnog studija “Vivona” do aralo je svijet prepun šarenih boja i doga aja Kako izgleda njihov šareni svijet, u plesnoj su predstavi prošlu nedjelju u Centru za kulturu akovec pokazale lanice Plesnog studija “Vivona”. Stotinu plesa a do aralo je svijet prepun šarenih boja i doga aja, a u tome su im pomogli i gosti Dje jeg vrti a “Bambi” te plesna skupina III. osnovne škole. Sav prihod od ulaznica za plesnu predstavu “Šareni svijet” namijenjena je Udruzi Down sindrom.

Šareni klaunovi vješto su publiku u ispunjenoj dvorani vodili kroz to ke, ije je tekstove napisala Tea Zadravec, a odglumile i otplesale plesa ice 5. stupnja: Ena - Maria Novak, Dora Križnik, Petra Bainac, Tena Novak, Edita Trstenjak i Tena Vajda. Koreografije su osmislile Petra Kova , Kristina Kozjak, Ivana Pe arko i Karmen Kova evi - Jambor, dok je za sam kraj ostavljena posebna to ka. Mlada pjeva ka nada i dugogodišnja

lanica Vivone Rebecca Posavec pozvala je sve prijatelje na scenu da zajedno pjevaju i plešu u šarenom svijetu koji djeca najbolje osje aju. Vivonu uskoro o ekuju još nastupi na Treps estivalu u Zagrebu, na Danima Silvije Hercigonje u Kazalištu “Trešnja“ Zagreb, na Državnoj smotri u Karlovcu, povodom proslave Dana grada akovca, za mališane dje jeg odjela Županijske bolnice akovec i brojni drugi.

U Varaždinu e se i ovu godinu, od 14. do 17. lipnja, održati Dani suvremenog plesa koje Umjetni ka organizacija VRUM ve etvrtu godinu organizira pod imenom “Per orm-D-ance“. Varaždin e tako u lipnju pohoditi renomirana umjetni ka imena iz svih krajeva svijeta, a njihove e dojmljive predstave zadovoljiti najkriti nije zaljubljenike u suvremeni ples, ali i o arati one kojima je ova grana plesne umjetnosti nedovoljno poznata. Jedinstveni urbani doživljaj “Per ormD-ance“ ponovno pruža atraktivnom produkcijom, ali ovaj put svojim inovacijama donosi mnoštvo iznena enja Varaždincima i gostima. Na ulicama i trgovima stare jezgre Varaždina kreirat e se privremene plesne zone, a otvorit e se i neki novi prostori koji do sad nisu bili namijenjeni kulturnim sadržajima.

Kako publiku Per orm-Dance ne bi uhvatio nespremnu, organizatori su pripremili i nekoliko programa koji e u naredna tri mjeseca utabati put estivalu. Ve danas, 16. ožujka, u Hrvatskom narodnom kazalištu Varaždin održat e se trodnevna plesno - kazališna radionica pod vodstvom Tilla Frühwalda, nagra ivanoga nje-

ma kog glumca, izvo a a, asistenta koreogra a, savjetnika za scenski govor i glumu, tehni kog voditelja projekata te lana VRUM-a. Prijave za radionicu, ija je cijena 100 kuna, možete poslati na per orm.d.ance.vz@ gmail.com, a više in ormacija nalazi se na Facebook stranici Dana suvremenog plesa Varaždin. (bš)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Kroni ni društvenjak Danas je petak. Survivor je po eo u ponedjeljak. Do danas su se ve svi navukli na njega, pa nije potrebno posebno objašnjavati o kakvom se TV showu radi. Jedan je kriti ar napisao da je rije o grupi donekle poznatih ljudi, s ime bih se složio samo djelomi no. Jer Neven Ciganovi nije donekle poznat, nego turbo (folk) poznata li nost. Mia Begovi tako er. No, dok u slu aju spomenute gospo e znamo ime se bavi i na temelju kojih postignu a je poznata, za mladog gospodina botoksiranih usta to ne možemo sa sigurnoš u re i. Ispod njegova imena napisali su – društveni kroni ar. U svakom slu aju zvu i inteligentnije nego “modni kriti ar” ili, ne daj Bože, “stilist”. U današnje vrijeme, kad svi rade sve, a poneki od nas i – što je najlu e! – volonterski, zbilja je teško razabrati kriterije i kompetencije. Slijedom nekakve društveno - medijske logike i ja sebe mogu nazvati društvenim kroni arom. Što mi, dakako, ne pada na pamet, jer je moj posao kojim se ina e u životu bavim i više nego jasan. No, ako ste se slu ajno pitali odakle meni kompetencija za pisanje ove kolumne, tu vam je odgovor. Ako se mnoge samozvane estradne zvijezde, od pjeva a i glumaca, preko politi ara, do modnih savjetnika, mogu u medijima provla iti s upitnom kakvo om vlastitih mišljenja i sumnjivim ciljevima, onda se i ja mogu nazvati društvenim kroni arom i kolumnistom. Istinabog da je u današnje vrijeme nekoliko izdanih knjiga i izvedenih dramskih tekstova ili nekoliko nagra ivanih pjesama manje pokri e za pisanje kolumne od mrdanja svojom guzicom ili tu im sranjem ispred ekrana, ali nadam se da mi možete progledati kroz prste.

Pokušat u dati sve od sebe kako bih zadovoljio visoke kriterije suvremenoga medijskog prostora. Što zna i da u po eti kenjati po svijetu oko sebe, istovremeno uzdižu i sebe samog, pumpaju i svoj ego. Usne baš ne bih pumpao, hvala! Dovoljno sam zgodan i šarmantan i bez botoksa. Uz to sam iznimno kreativan i originalan u pisanju tekstova, što se baš ne bi moglo re i za Ton ija Hulji a. Inteligencija mi je na nivou, jer kad smo radili IQ test u osnovnoj školi, moj je bio najve i. Što se baš ne bi moglo re i za Mrleta iz LET 3. Još uvijek mi je najve i, ali to dakako nije bitno, jer ja sam jedna produhovljena, romanti na i emotivna osoba, kakva nije Zdravko Mami , recimo. A Ivica Kosteli je bio na prvom mjestu najpoželjnijih muškaraca u 24sata samo zbog toga što mene javnost još nije otkrila. Ina e, de ko nema pojma o sviranju gitare – mogao bi do i k meni na instrukcije. A i 24sata su sranje od novina i njihova redakcija su pubertetlije. Eto, tako bi to izgledalo da odjednom postanem društveni kroni ar velikog kalibra, cijenjen u medijskom svijetu i poznat u javnosti. No, radije nego društveni kroni ar, ja sam kroni ni društvenjak. I povla im sve što sam rekao u prethodnom odlomku, da me slu ajno ne bi netko ozbiljno shvatio.

br. 862

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Beletristika:

1. Suzanne Collins - “Igre gladi, knj.1” U ne tako dalekoj budu nosti Sjedinjene Ameri ke Države su propale, izmu ene sušom, požarima, gla u i ratom. Na njihovu se mjestu iz pepela uzdigao Panem, država podijeljena na vladaju i Kapitol i dvanaest okruga. U znak odmazde zbog davnašnjeg ustanka, Kapitol svake godine nasumi no odabire dvoje mladih predstavnika iz svakog okruga kako bi sudjelovali na Igrama gladi. Dijelom zabava za mase, dijelom taktika zastrašivanja pod injenih okruga, Igre gladi prikazuju se putem televizije diljem Panema.

Dvadeset etvero sudionika prisiljeno je ubijati svoje protivnike, a ostatak nacije dužan je Igre pratiti. Kada malena Prim bude izvu ena kao predstavnica rudarskog okruga, njena starija sestra, šesnaestogodišnja Katniss, javit e se dobrovoljno kako bi je zamijenila. Katniss i njezin suborac Peeta, sin pekara ije se borila ke vještine naoko mogu mjeriti s onima štruce kruha, suprotstavit e se predstavnicima drugih okruga, me u kojima su i Karijeristi, borci daleko snažniji od njih, koji za taj nastup treni-

raju cijeli svoj život. Uzbudljiv put mladih nenadanih junaka Suzanne Collins ispri ala je u britkoj trilogiji koja broji nastavke: Igre gladi, Plamen i Šojka rugalica. 2. Ante Tomi : “Punoglavci” 3. Elie Wiesel: “No ”

Publicistika: 1. Andrew Morton: “Angelina” 2. Loren Cordain: “Paleo dijeta” 3. Richard Wiseman: “59 sekundi”

ALBUM TJEDNA

Goribor - “Evo je banja” Novi album Goribora “Evo je banja” po svim je kriterijima dvostruki album, i po minutaži (preko osamdeset minuta) i po broju diskova. Srpska grupa locirana kod Edija Cukeri a u Istri preko godinu i pol kreirala je svoje djelo za koje ve sada mogu mirno re i da se ubraja me u najzna ajnije dvostruke albume na prostoru bivše Jugoslavije. Istini za volju, sve što se snima dulje od nekoliko mjeseci ozbiljno dovodi u pitanje krajnji ishod projekta – u povijesti popularne muzike mnogo je djela izašlo “iz radionice”

Popis pjesama 1. Vožnjica; 2. Burle; 3. Kiša; 4. Moje misli; 5. Grad; 6. Drobilica duša; 7. Po etka, 8. Svi ti ljudi

u kratkom roku, kao što je mnogo o ekivanih albuma, prerano nazvanih remekdjelima, upropašteno predugim pimplanjem u studiju. U slu aju Goribora – ekanje se isplatilo. Hipersenzibilni pjeva i pjesnik Aleksandar Stojkovi ST u svojoj umjetni koj vizuri ujedinjuje estetiku ružno e, nihilizam, boemštinu, utapanje boli u raznim

ilegalnim i legalnim tvarima, a po muzi kim elementima Goribor evocira utjecaje od The Velvet Underground i Lou Reeda, preko albuma Neila Younga “On the Beach”, do grupa Joy Division i Massive Attack. Tijekom preslušavanja albuma oduševljava lako a kojom Stojkovi i njegovi kolege ujedinjuju razli ite utjecaje popularne glazbe i

daju glazbu koja je u isto vrijeme pomalo od svega, ali ni jedan žanr ne gubi svoje karakteristike. “Evo je banja” može se promatrati kao trip-hop, blues, ili post punk i teško da e se itko od pravovjernih fanova tih žanrova osjetiti “ugroženim” ako ST i ekipa posude nešto od ona druga dva. Osim njih, “Evo je banja” sadrži elemente funka i jazza. Albumom dominira teška, sumorna, ali i na udan na in trijumfalna atmosfera, kojoj najviše pridonose ferceranje orgulja, cooderovske gitare (s albuma “Paris Texas”), mehani ki ritmovi i suzdržan Stojkovi ev glas. “Evo je banja” fascinantan je i zastrašuju album u isto vrijeme, jer je nevjerojatno koliko depresivne i rezigniraju e stihove može napisati Stojkovi , a slušatelj ih može tako prirodno prihvatiti kao dijagnozu postoje eg stanja uma. S ovakvim albumom, toliko glazbeno širokim, a opet tako ujedna enim i fokusiranim, Goribor su spremni za velike stvari. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Susan Elizabeth Phillips - “Gospodin Neodoljivi” Lucy Jorik k erka je bivše predsjednice Sjedinjenih Ameri kih Država, a Meg Koranda poznata je samo po svojim slavnim roditeljima. Jedna od njih tek što se nije udala za Gospodina Neodoljivog – Teda Beaudinea – najdražeg sina gradi a Wynette u Teksasu. Druga nije sretna zbog toga i odlu ila je spasiti prijateljicu od emera. Ali, iako Meg

zna da je razaranje vjen anja najbolje prijateljice ispravna stvar, nitko drugi kao da se ne slaže s njom. Brže no što Lucy može re i “ne uzimam”, Meg postaje najomraženija žena u gradu – u gradu u kojem je zapela s Dobitnica prošlotjedne knjige Marka Gimeneza “Zlo ini u malom gradu”: Branka Novak iz akovca.

pokvarenim automobilom, praznom nov arkom i veoma bijesnim mladoženjom. Bez novca, nasukana na suhom i bez uvenih roditelja iza le a, Meg je sigurna da može preživjeti vlastitom domišljatoš u. Što je najgore što se može dogoditi? Da joj srce osvoji jedan jedini Gospodin Neodoljivi? Nemogu e. Ni najmanje mogu e ...

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... ZAVJET LJUBAVI

NASLJEDNICI

romanti na drama Režija: Michael Sucsy Uloge: Rachel McAdams, Channing Tatum, Sam Neill, Scott Speedman, Jessica Lange

komi na drama Režija: Alexander Payne Uloge: George Clooney, Shailene Woodley, Amara Miller Ljubimac kritike i najve i avorit za Oscar nominacije, drama s elementima komedije o putovanju oca (George Clooney) koji preispituje vlastiti život nakon što se našao u tragediji. Ono što je zapo elo kao

putovanje na kojem je krenuo suo iti se s prošloš u završava kao topla obiteljska pri a u kojoj se otac nanovo zbliži s k erima. Film traje 116 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “U boljem svijetu” izdao je: a) Discovery Film b) Continental Film c) Blitz Film i Video Dobitnik iz prošlog broja: Nikola Sambolek, Ivanovec

petak, 16.3. nema filmskog programa subota, 17.3.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

romanti na drama

l. br: _______________________________

20.00 NASLJEDNICI

Ime i prezime: ______________________

komi na drama

tešku prometnu nesre u nakon koje žena pada u komu. Kada se probudi, postane jasno da je u nesre i izgubila pam enje, a njezin muž odlu i ponovno osvojiti njezino srce. Film traje 104 minute, preporu uje se starijima od 12 godina.

romanti na drama

20.00 NASLJEDNICI komi na drama

ponedjeljak, 19.3. 1. PRAVI ELIK

PRI A O DUPINU

Futuristi ka drama o robotima koje sklapaju propali boksa i poput Charlieja Kentona (Hugh Jackman). Glavni lik je nakon izlaska iz ringa dotaknuo samo dno, a panja omanjih robota s preživljava zahvaljuju i kojima se bori u podzesposobnostima skla- mlju.

Film je inspiriran istinitom pri om o izuzetno hrabrom dupinu nazvanom W i nt er i dobr i m ljudima koji su se udružili kako bi mu spasili život. Winter je rep izgubio u zamci

3. KAUBOJI IZVANZEMALJCI

Portal cudaprirode. com je in ormativni, znanstveni i zabavni portal koji donosi kratki pregled znanstvenih vijesti i vijesti iz tehnologije s raznih Internet portala, in ormira i zabavlja tekstovima i slikama prirode i svega što priroda može ponuditi. Cilj portala je da bude “Vaša po etna stranica prirode, znanosti i tehnologije”, tj. mjesto na kojem ete zapo eti pretragu i sur-

anje Internetom ukoliko vas zanimaju znanstvene i tehnološke teme. Jedan od ciljeva cudaprirode.com portala je i borba protiv pseudoznanosti te podizanje svijesti o pravoj znanosti i znanstvenoj metodi. Portal cudaprirode. com sadrži autorske lanke, komentare i razmišljanja o aktualnim temama koje se ti u znanosti i pseudoznanosti u Hrvatskoj i svijetu.

5. AUTI 2 6. PLANET MAJMUNA: POSTANAK

za rakove, a kroz svoju borbu razvija iznimno prijateljstvo s dje akom Sawyerom.

Koliko mjese no trošite na tele oniranje i možete li ove troškove smanjiti? Na podru ju mobilne tele onije se zbog velike konkurencije može na i doista pristupa nih ponuda za cijenu razgovora, no i s tako malim cijenama je relativni odnos utrošenog na tele oniranje velik prema ostalim troškovima. Želite li stvarno uštediti? Tele onirajte besplatno - VoIP tehnologija vam omogu ava da to ostvarite. VoIP (Voice over IP) je tehnologija prijenosa zvuka u realnom vremenu preko medija ra unalnih mreža a time i interneta. Iako je VoIP skup tehnologija za koji se koristi isti naziv, zajedni -

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

utorak, 20.3.

4. U BOLJEM SVIJETU

18.00 ZAVJET LJUBAVI romanti na drama

7. LJUBAV I OSTALE DROGE 8. PINGVINI GOSPODINA POPPERA 9. OBRED

20.00 NASLJEDNICI komi na drama

10. LARGO WINCH

VoIP i besplatni telefonski pozivi

Po etna stranica prirode, znanosti i tehnologije!

nema filmskog programa

2. MAMURLUK 2

INTERNET I RA UNALA

WEB PREPORUKA

nedjelja, 18.3.

18.00 ZAVJET LJUBAVI

DVD, BLUE RAY IZLOG PRAVI ELIK

18.00 ZAVJET LJUBAVI

Odgovor: ___________________________

________ _____________________________

Uz McAdams i Tatuma, u ovom dirljivom romanti nom filmu glume i dobitnica nagrade "Oscar" Jessica Lange, Sam Neill i Scott Speedman. Tek vjen ani mladi bra ni par Paige (Rachel McAdams) i Leo (Channing Tat um) doživ i

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

ko im je jedno - troškove glasovne komunikacije ili eliminiraju ili ih smanjuju. Ve ina korisnika interneta zna za Skype ili Google Talk - servise koji izme u ostalog nude VoIP uslugu na svojim tehnološkim rješenjima. Kod korisnika pametnih tele ona je sve popularniji servis viber - koji omogu ava tele oniranje putem VoIP tehnologije bez dodatnih postavki, dovoljno je da je viber aplikacija instalirana na oba mobilna tele ona te e pozivom direktno na tele onski broj putem nje razgovor biti besplatan (ako zanemarimo troškove internet prometa). Naj eš e upotrebljavana tehnologija za VoIP je otvoreni SIP protokol koji omogu ava proizvo a ima hardvera i so tvera da razvijaju svoja rješenja neovisno o komercijalnim servisima. Tele oniranje izme u dvaju ra unala je u ve ini slu ajeva potpuno besplatno tj. pla ate samo koli inu internet prometa za razgovor koja je, ukoliko imate DSL in-

ternet vezu i s osnovnim paketom prometa kod naših internet pružatelja usluga, gotovo neprimjetna. Tele oniranje u klasi nom smislu s tele ona (fiksnih ili mobilnih) na tele onske brojeve u fiksnim i mobilnim mrežama je tako er mogu e, no u tom slu aju se usluga, zbog troškova povezivanja s lokalnim telekomunikacijskim operaterima, ipak napla uje - iako puno manje nego klasi no tele oniranje. Tako er, zbog digitalnog signala je kvaliteta zvuka u ve ini slu ajeva bolja (osim kod loših internet veza), a mogu a su i rješenja koje je vrlo teško ostvariti u klasi noj tele oniji - npr. javljati se na pozive na broj u Njema koj ili SAD bez da ste fizi ki tamo - direktno iz svojeg ureda u Hrvatskoj ili možete ostvariti besplatne pozive izme u svojih ureda neovisno o tome gdje su u Hrvatskoj ili svijetu. VoIP tehnologija polako osvaja i naše tržište jer su uštede koje pruža u ve ini slu ajeva zna ajne, naro ito ako dio vaših tele onskih ra una predstavlja razgovore s inozemstvom - s VoIP tehnologijom granice nisu bitne i cijene razgovora su gotovo iste za cijeli svijet. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

srijeda, 21.3. nema filmskog programa etvrtak, 22.3.

20.00 NO NI BRODOVI melodrama, hrvatski film DOM KULTURE PRELOG

subota, 17.3., i nedjelja, 18.3.

19.00 SRETNA NOVA GODINA romanti na komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

Lifestyle

ve smo više uvjereni da nema toga što žena ne e napraviti ili isprobati kako bi što više istaknula svoju ljepotu ili se pomladila. Doduše, kako godine idu, i sami smo sve skloniji kojekakvim eksperimentima – i ne biste vjerovali, ponekad su najjednostavnije stvari najbolje. A esto te “tajne” koriste i najpoznatije zvijezde, kod nas i u Hollywoodu. Poznate dame nisu savršene, me utim, one imaju svoja tajna oružja koja prikrivaju njihove mane. O kojim to tajnama pri amo? Ako se smatrate beauty avanturisticom i istraživa icom, na ove ste trikove vjerojatno ve naletjeli. No, ako to tek namjeravate postati, onda definitivno morate isprobati neke od ovih beauty tajni ...

KONA NO su otkrivene!

Najbolje beauty tajne Ne ete vjerovati što vam sve može pomo i da izgledate ljepše, mla e i zavodljivije je za brzinsko rješenje – koristite kapljice za o i, one e smanjiti crvenilo i nate enost prišti a. Nanesite malu koli inu na prišti , ostavite da se osuši i onda na njega nanesite korektor i podlogu, za savršen finiš.

Smanjivanje pora Da biste smanjili pore, kombinirajte jednake omjere svježe iscije enog soka od naran e i vode, te to nanesite vaticom na lice (izbjegavaju i podru je oko o iju). Ostavite nekoliko minuta, zatim isplahnite hladnom vodom.

Sakrijte podbradak Možda ne ete vjerovati, ali kozmeti ari bogatih i slavnih garantiraju da e mala koli ina kvalitetnog gela protiv celulita nanesena duž linije eljusti i brade djelovati kao brzinska liposukcija. Da biste vidjeli rezultate, losion na kožu morate nanijeti barem 20 minuta prije nego što se morate pojaviti negdje, a e ekt traje 3 - 4 sata.

Baby puder na trepavice Ako muku mu ite s trepavicama ili vam je dosta umjetnih trepavica – vrijeme je da nau ite kako posti i zavodljiv look prirodno. Da biste produljili trepavice, sve što trebate u initi je nanijeti malu koli inu baby pudera na kist maskare, te onda tako nanijeti na trepavice. Pazite da ne pretjerate s puderom.

Masna, sjajna koža Ako se odvedete u priliku u kojoj morate izgledati savršeno, a nemate priliku popravljati puder

Tako ete ga osvježiti i izgledat e svježe kao da je tek nanesen.

Zubna pasta protiv boje

od želea. Me utim, omiljeni kozmeti ari slavnih odlu ili su eksperimentirati sa želeom i otkrili su njegov arobni e ekt kad se koristi kao ormula za usne. Poznate dame esto na usne nanesu tanak sloj želea u crvenoj boji, koji traje puno dulje nego bilo koji trajni ruž. Slobodno nanesete i sjajilo na njega, kako biste dodatno naglasili usne.

Žele za savršene usne

Imate li zacrvenjen prišti na elu? Nemojte se truditi eksperimentirati s raznim doma im metodama. Vrijeme

Svi smo mi prije ili kasnije bili u prilici uživati u nekom desertu

Akne, prišti i i kapljice za o i

Zavodljiv pogled

Ako ste sami arbali kosu, pa ste se zamrljali po elu ili vratu – odli no rješenje za ovaj problem je zubna pasta. Ona sadrži dovoljno abrazivnih sastojaka koji e sigurno ukloniti mrlju, bez ošte enja i najosjetljivijoj koži.

Bilo da imate sme e, plave ili zelene o i, pokušajte zamijeniti svoj crni ili sme i tuš za o i s tamnije ljubi astim. Ne ete vjerovati koliko e to razliku u initi. Nitko ne e ni primijetiti da je rije o ljubi astom tušu, ali svi e primijetiti da su vam o i izražajnije.

Brzinski popravak podloge

Miris na strateška mjesta

Osvježite podlogu na licu, tako da lice posprejate s malo vode (po mogu nosti termalne) i, dok je lice još vlažno, krenite s ponovnim razmazivanjem pudera i korektora koje ve imate na sebi.

Par eme obi no nanosimo na vrat i to je u redu. Me utim, injenica je da se par em diže, pa ga pokušajte pošpricati po gležnjevima ili iza koljena, kako bi vam miris dulje trajao i dulje vas obavijao.

Trik s noktima

ili koristiti matiraju e maramice – onda isprobajte ovaj trik koji koriste hollywoodske zvijezde prije odlaska na crveni tepih. Brojne zvijezde e u ovoj situaciji koristiti bezmirisni antiperspirantni dezodorans. Nanesite malu koli inu, s dovoljne udaljenosti, na nos, bradu i elo. Me utim, znajte da je ovo rezervirano samo za posebne situacije – NIPOŠTO ovo nemojte esto koristiti, kako vam se ne bi za epile pore, ali i kako ne biste oštetili lice jakim kemikalijama iz dezodoransa.

Ve e o i Želite da vam o i izgledaju ve e? Klonite se tamnih sjenila. Krenite s podlogom u boji kože, a zatim nanesite sjenilo dvije nijanse tamnije od podloge na pregib oka i prstom ili kisti em sjenilo izblendajte prema gore, prema obrvama.

Želite si savršeno nalakirane nokte, prije nego krenete na lakiranje namo ite nokte u maloj koli ini limunovog soka pomiješanog s toplom vodom i ostanite tako 5 minuta. Sok od limuna e ukoniti ne isto e s nokta te sprije iti pucanje noktiju i poslužiti kao odli na baza za lakove. Nakon toga samo morate osušiti nokte i nanijeti lak koji želite.

Zelena kosa Dva su rješenja za plavu kosu koja je pozelenila u kontaktu s klorom. Prvi je da na kosu nanesete ke ap (da, kao za pizzu) i ostavite tako 20 – 30 minuta, te onda normalno isperete kosu. Ke ap e neutralizirati zelenilo, i vaša kosa e izgledati kao i prije. Još jedno rješenje je sok od limuna. Napravite sve isto kao i s ke apom.

PROBLEMI, STRES ili ...?

Zašto nas emocije esto vode u kuhinju? Kada se osje amo loše, esto posežemo za nekim vanjskim izvorom zadovoljstva. Za mnoge hrana je ta koja donosi utjehu. Svjesno ili nesvjesno, kada smo suo eni s problemima, stresom ili jednostavno ne znamo što bismo sami sa sobom, kre emo u smjeru – kuhinje. ini nam se da je to jedini na in nošenja sa stresom i ne vidimo da postoje i druge, zdravije mogu nosti. Me utim, dobiveno zadovoljstvo je kratkotrajno i može ugroziti naše napore da postignemo ili održimo zdravu tjelesnu težinu. Emocionalno jedenje esto vodi u prejedanje, pogotovo ako je rije o visoko kalori nim, slatkim ili masnim namirnicama. Da bismo uravnotežili svoju prehranu, moramo postati svjesni povezanosti izme u hrane i emocija. Primjerice, prema novom istraživanju provedenom na sveu ilištu u Clevelandu, ljudi koji teže ugoditi drugim ljudima osje aju in-

tenzivniji pritisak da jedu kada vjeruju da e to pomo i drugoj osobi da se osje a ugodnije u njihovom društvu. Emotivno jedenje je na in potiskivanja ili ublažavanja negativnih emocija, poput stresa, ljutnje, dosade, tuge i usamljenosti. Te emocije potaknute su razli itim uznemiruju im doga ajima u našoj svakodnevnici, poput : nezaposlenosti, financijskog pritiska, zdravstvenih problema, ljubavnih problema, problema na poslu, lošeg vremena, umora i dr. Zabrinuti zbog nadolaze eg doga aja ili neke konfliktne situacije, možete se okusirati na tješenje hranom umjesto na suo avanje s bolnom situacijom. Pojavljuje se osje aj krivnje zbog prejedanja koji vodi do novog prejedanja, koje potom vodi do sljede eg osje aja krivnje i prejedanja. Nezdravi ciklus nastavlja se bez vidljivog kraja, dok se ne odlu imo na promjenu.

Koje god da se emocije skrivaju iza prejedanja, krajnji rezultat je isti jer - emocije se uvijek vra aju. One su sastavni dio života, kao i konfliktne situacije koje želimo izbje i.

Za izražavanje emocija i svjesno suo avanje sa životnim izazovima potrebna je velika hrabrost, stoga nekoliko korisnih savjeta nije na odmet. Recite NE – stresu. Kad osje ate stres, umjesto za hranom,

posegnite za razli itim tehnikama smanjivanja stresa, poput joge, meditacije ili relaksacije. Zapitajte se jeste li zaista gladni. Je li vaša glad fizi ka ili psihi ka? Ukoliko ste nedavno jeli, vjerojatno niste zaista fizi ki gladni, ve je rije o psihi koj žudnji. Vodite dnevnik prehrambenih navika. Dnevnik je izuzetno koristan i visoko preporu ljiv. Daje osje aj kontinuiteta, strukture i vanjski mjerljivog postignu a i esto nam služi kao svojevrsni savjetnik. U njega zapišite što ste jeli, koliko ste jeli, kada ste jeli, kako ste se osje ali kada ste jeli i koliko ste gladni. Tijekom vremena mo i ete primijetiti obrasce u ponašanju koji e vam otkriti vezu izme u vaših emocija i hrane. Potpora. Ve a je opasnost da ete posegnuti za emocionalnim jedenjem, ukoliko nemate emocionalnu potporu. Oslonite se na obitelj i prijatelje.

Zaboravite na dosadu. Ne dajte da vam hrana ispuni itavo vrijeme, ostavite mjesta i za život. Odite u šetnju, igrajte se s ku nim ljubimcem, pogledajte film, slušajte glazbu, itajte, nazovite prijatelja i dr. Uklonite napast. Maknite primamljivu hranu iz ku e. Daleko od o iju, daleko od želuca. Ako se osje ate ljuto ili tužno, odgodite svoj posjet trgovini s namirnicama sve dok ne postanete dovoljno snažni. Prava snaga dolazi iz poznavanja sebe i nema razloga stavljati se u situacije za koje još uvijek niste spremni. Pri ekajte pravi trenutak. Ako pretjerate s hranom, oprostite si. Imajte strpljenja za sebe. Kao što je rekla Scarlett O’Hara u “Zameo ih vjetar”: Sutra je novi dan. Koncentrirajte se na pozitivne promjene koje se trudite uvesti. Cijene i svoj trud, cijenite sebe i postajete zdravija i sretnija osoba.

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kre u prve proljetne šetnje Iako je još malo prerano govoriti o prolje u, dozvolit emo si prošlotjednu špicu proglasiti prvim vjesnikom ovoga, sada ve , dugo o ekivanog godišnjeg doba. Istina, odje a koja se nosi još uvijek je zimska, na nogama su uglavnom još uvijek izme, no pogled na sve ove mlade obitelji i njihove mališane ulijeva neku skroz pozitivnu, ma baš proljetnu, atmosferu.

ESPRESSO by

Nostalgija kao “moderni“ stil zabave? U

posljednje vrijeme sve više se vani susre em s nostalgijom i nametanjem osobne povijesti izlazaka i zabave ljudi, koji kažu da danas treba vratiti to isto njihovo vrijeme unatrag i isto ponuditi mladim generacijama. Kad je akovec u pitanju, tada se ta pri a vrti uglavnom oko Kluba mladih, tih vremena, te glazbe, osobnih povijesti sre e i zadovoljstva … zgleda da su se toga važnog psihološkog momenta uhvatili svi oni kad su zabava i izlasci u pitanju koji komercijaliziraju ponudu za izlazak kroz ka i e klubove, kojih je posljednjih godinu - dvije niknulo u gradu kao nikad do sad. Ponuda za izlazak srednjoj generaciji, koja je o ito

došla u krizu tih godina, kad su djeca odrasla, a brak se pomalo ili do kraja istrošio. Više od desetak godina “starijih“ nigdje nije bilo vani, danas ih ima sve više. Donedavno se nije moglo zamisliti da ima mjesta u gradu gdje je netko starijih od 25, a danas ima takvih gdje su samo stariji od 25. siholozi kažu da je pozivanje na nostalgiju važna stvar iz sasvim jednostavnog razloga, “jer nostalgija ini da se osje amo dobro“. Ina e, neko vrijeme se nostalgija smatrala isklju ivo psihološkom boleš u, jer to sugerira i sam njezin naziv “nostos“ – povratak i “algos“ – bol, me utim, u posljednjih nekoliko godina stru njaci na tom podru ju sve više se slažu da je

ona tako er “dobar psihološki lijek“. Istraživanja su pokazala tako er da prisje anje na prošla vremena poboljšava raspoloženje, pove ava samopouzdanje, ja a društvene veze i život prožima smislom. Nostalgija je na in da nas podsjeti da su naši životi nešto vrijedno, da smo ljudi od vrijednosti, da imamo dobre odnose, da smo sretni i da život ima svrhu ili smisao, poru uju engleski psiholozi. Tako je i kod “naših“ rockera koji su, u kasnim etrdesetima i pedesetima, kad su im djeca odrasla, ponovno izašli van. e utim, ono što smatram da nije dobro kako ujem jest da misle kako je mladima potrebno dati, kad je sre a u pi-

tanju, ono isto što je nekad njima bilo dobro, valjda pou eni svojim primjerom poimanja sre e. Time kao da izbjegavaju sadašnjost, u kojoj djeca vjerojatno slušaju ipak neku drugu glazbu nego oni, zabavljaju se druga ije nego su se zabavljali oni, uzbudljivije im je nešto potpuno drugo nego što je bilo njima itd. Kao da ne shva aju da, ako e potrošiti previše vremena razmišljaju i o prošlosti, socijalno i(li) emocionalno zapravo ne e doživjeti sadašnjost, a vjerojatno ni budu nost. ad je glazba u pitanju, zbog nostalgije zapravo najviše kod nas strada moderni rock. Rock glazba, koja je ve desetak i više godina main-stream

u cijeloj Europi, kod nas je još uvijek uglavnom nepoznata, posebice kod starijih rockera koji se “ne žele odre i vremena odrastanja“ i koji poru uju nema više dobrog rocka, kao što je to bilo nekad. To jednostavno nije istina. Ima ga, ali je kod nas “premalo glasan“. Za njega ne znaju mladi DJ-i, jer za njih nije “in“ više rock, nego samo elektronska glazba. Stoga nam za live modern rock zabavu ne preostaje ništa drugo nego da ekamo negdje svirku Larve ili pak da odemo na dan - dva na InMusic festival, Terraneo ili neki sjajni koncert, poput nedavno Wilca ili nekoga drugog aktualnog i uzbudljivog benda koji nas posjeti. ako er me nedavno, kad sam bio na koncertu Snow Patrol u Münchenu, jedan prijatelj ispratio s porukom da idem

na koncert “na kojem e biti sami klinci“. S obzirom na festivalska iskustva i koncerte bendova diljem obližnjih europskih gradova, poput Kings of Leon, Franz Ferdinand, Oasis i mnogih drugih na kojima je bila uglavnom normalna publika svih generacija od 25 do 65, smatrao sam da ne e biti tako ni ovaj put na koncertu jednog od aktualno koncertno najuzbudljivijih britanskih i europskih bendova. I nisam se prevario. Publiku su sa injavali uglavnom tridesetogodišnjaci i stariji, ak i “dedice“ u šezdesetima. ito da europski rockeri nisu previše nostalgi ni, uživaju u sadašnjosti i vjerojatno jedva ekaju s nestrpljenjem što e im, kad su glazba i dobar izlazak poput uzbudljivog koncerta modern rock benda u pitanju, ponuditi budu nost. A gdje smo mi?

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

Potres mozga

Jeste li me razumjeli?

Ho e li nas otrijezniti hladan tuš?

PITANJE: U promet noj nezgodi zadobila sam potres mozga. Interesira me što je to i kako se lije i? ODGOVOR: Potres mozga je poreme aj svijesti. Gubitak svijesti traje nekoliko sekundi do nekoliko sati. Poreme aj svijesti kod potresa mozga uzrokuje poreme aj pam enja. Ozlije eni je amnesti an za sam trenutak traume i za odre eno vrijeme nakon traume. eš e nastupa retrogradna amnezija što zna i da je bolesnik nesposoban reproducirati posljednje doga aje prije traume. Ve inom potres mozga prate vrtoglavica, povra anje i nistagmus. Kod potresa mozga makroskopskih ozljeda moždane tvari nema, nego su prisutne op e funkcionalne smetnje kore velikog mozga. Nakon potresa mozga odre uje se mirovanje od 2 do 3 tjedna. Primjenjuju se analgetici, sedativi, i sredstva od kojih se neopravdano o ekuje poboljšanje moždane

krvne cirkulacije. Nakon što ustanu iz kreveta mnogi se bolesnici tuže na glavobolje, zamaranje pri radu, povišenu afektivnu reaktivnost, preosjetljivost na sunce, nepod nošenje alkohola i labilnost krvnog optoka. Te smetnje su nespeci i ne i ne bi se smjele ozna iti postkomocijskim sindromom. Povla enje smetnji ovisi o starosnoj dobi ozlje enog ali još više ovise o bolesnikovoj psihologijskoj, socijalnoj i pravno rentnoj situaciji te kona no i osobnim bojaznima kojima ve ina ljudi razmatra mogu e posljedice traume glave. U modernim traumatologijama pacijenti se dižu ve tijekom prva tri dana nakon traume a kod takvog tretmana postkomocijske smetnje se brzo povla e i bolesnici su uskoro potpuno radno sposobni. Iz toga proizlazi da takav tijek zbivanja sasvim jasno ukazuje kakvu ulogu ima hipohondrijski strah ili želja za obešte enjem u razvoju smetnji nakon traume glave.

St varno ne znam kako da napišem ov u kolumnu. Ne da ne znam što ho u re i, nego ne znam znam l i k a ko t o napisati. Namjer no u ovako slagati rije i, jer mi se ini da u njihovoj igri ima puno smisla kojim se najbolje oslikava besmisao naših pokušaja da se razumijemo... Re i ete da onda ne vidite razlog zašto ovo uop e itati, iako ete nastaviti upravo zato da vidite kamo pri a vodi. Ja e je to od nas, ne možemo si pomo i kao ni škorpion koji usred rijeke ubode žabu koja ga nosi na le ima, pa se oboje utope. Ja e je od nas to stremljenje da mislimo i razumijemo svijet i jedni druge, od obilnog dokaznog materijala koji nam jasno pokazuje kako se ne razumijemo niti možemo utjecati na stvari. Volimo vjerovati da nije tako, ipak smo tu i opstajemo iz dana u dan, da nije u nama razuma i znanja, bi li to bilo mogu e? Gledam sino emisiju «Puls Hrvatske» koja ho e biti angažirana i aktualna pa daje prostora jednom uglednom lije niku profesoru, novinarki spisateljici i znanstvenici komunikologinji, obrazovanim i uspješnim ljudima koji su sjajno prikazali ljudsku nemo da složene pojave jednostavno i razumljivo objasne. Izbezumljeni voditelj emisije e možda ve danas dobiti otkaz na uvaženoj nam naconalnoj televiziji jer je previdio subverziju koju je mogao naslutiti znaju i koga je doveo pred kamere. Baš je bilo zabavno, ak i komi no, jer je u suštini neopisivo teško i ozbiljno. Što drugo tada preostaje nego

odmak u humor ili karikaturu kojima se sve može najbolje re i... Taj nam je odmak osigurala spisateljica koja je poznata po kontroverznim istupima u javnosti, svojevrsnim perfor mansima koji sublimiraju žestoku kritiku društvene stvarnosti. Komunikologinja je osje ala profesionalnu dužnost da zadrži u rukama konce jedne neodržive konverzacije, jer je na suprotnom polu bio doktor konzervativac, koji nam je svima pred malim ekranima održao propovijed garniranu upadicama spisateljice toliko na rubu skandala da se na trenutke inilo kako e voditelj dobiti infarkt. Baš je bilo uzbudljivo! Što su rekli, što smo mogli shvatiti? Svatko ponešto, svatko neki djeli pri e koji je mogao uklopiti u svoj postoje i sustav. Na taj na in funkcioniramo kako bi održali svoju vjerodostojnost i osje ali sigurnost na ovome svijetu. Kad ve ne možemo stvarno nešto u initi, a uglavnom ne možemo, snagu nam daje, i izdržljivost, taj naš unutarnji osje aj da razumijemo stvari koje razumijemo. Tako kako ih razumijemo. Kako god da ih razumijemo. Bitno je da mislimo i osje amo da razumijemo, i da se s nekim možemo složiti. Profesor doktor katolik drži ostraš ena predavanja i mnogi misle da ga razumiju. Oni koji se s njim ne bi mogli složiti mogu se okrenuti uvaženoj spisateljici koja je ak i vizualno dovoljno informativna sa svojim užetom omotanim oko vrata, ako to tako ho ete shvatiti. Ipak, ako vam je lakše i ljepše, vjerujte da je to samo nakit....

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Je d no od naj eš e postavljanih pitanja o djelovanju alkohola je koliko se može popiti, a da se ne „napuše“ ako te zaust av i policija.Kako djeluje alkohol na ljudski organizam? Alkohol u želucu uzrokuje hiperemiju i poja anu sekreciju, što zapravo ubrzava resorpciju te se brzo resorbira iz želuca i krvlju dolazi u sve dijelove tijela pa tako i u mozak na kojeg djeluje opojno. Resorpcija alkohola mogu a je i preko plu a i kože, ali radi se o neznatnim koli inama ili je potrebna duža izloženost. Resorpcija je brža: • ako se piju koncentrirana pi a • ako se pije na prazan želudac( maksimalna koncentracija u krvi postigne se za 10-20 min.) • ako se piju topla pi a • ako se pije brzo • uz uglji ni dioksid i bikarbonate (pjenušci) • kod ljudi s težom ozljedom glave i oboljenjima jetre • kod odre enih genetskih poreme aja. Kad jednom dospije u krv, alkohol se uvijek razgra uje istom brzinom i na to se ne može utjecati. Zato su jako opasna brza ispijanja velikih koli ina alkohola i posljedi no trovanje alkoholom. Oko 98% alkohola razgradi se u jetri, a ostatak se izlu uje mokra om i izdahnutim zrakom, te znojenjem. Resorpcija alkohola u organizmu je jako brza, ali za razliku od resorpcije, za razgradnju treba puno više vremena.

Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom a šom piva jetri treba najmanje 1 sat ! Za dvije aše piva potrebna su 3 sata. Za tri aše piva potrebna su 4 sata . Za etiri aše piva potrebno je 6 sati . Za razgradnju pet aša piva potrebno je 8 sati ! Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili. Zbog takvog pogrešnog stava vrlo su este nesre e, pogotovo u prometu jer voza motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesre u nekom svojom krivom procjenom . Nakon resorpcije alkohol se nalazi u krvi u najve oj koncentraciji oko jedan sat nakon uzimanja, a nakon toga se razgra uje i koncentracija se smanjuje. Ne pomaže na žalost ni hladan tuš, ni kava, ni poja ana izi ka aktivnost. da bi razgradnja bila brža. Pri e o udesnim brzim ot r iježnjenjima, ost aju samo pri e, a djelovanje prije spomenutih metoda u najboljem ete slu aju osjetiti na svom nov aniku, ako vas zaustavi policija. O onim gorim scenarijima koji uklju uju prometne nesre e pod djelovanjem alkohola, da i ne govorimo. Niti sa, niti bez hladnog tuša, alkohol i promet nikako ne idu zajedno.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠKOLA ZDRAVOG ŽIVLJENJA - IZAZOV U AKOVCU

Smršavite i osvojite nov anu nagradu! Škola zdravog življenja iz akovca organizira program mršavljenja pod nazivom „Weight loss challange“. Program e Prijave se primaju do 23.03.2012 na brojeve tele ona 099/256 -7899 ( Zlata Polanec ) I i 091/894- 8007 ( Andreja Topolnjak ). Piše Katarina Flajpan

trajati dvanaest tjedana. Kroz tih dvanaest tjedana polaznici e biti educirani o pravilnoj prehrani. Za razliku od drugih programa mršavljenja, ovaj se razlikuje po tome što možete na kraju osvojiti nov anu nagradu. Koliko e nagrada iznositi ovisi o tome koliko e biti polaznika.

BIOTERAPIJA

Oticanje gležnjeva Oticanje gležnjeva nije nimalo bezopasna pojava i potrebno je reagirati kod prvih znakova takvih problema. Vrijedi znati da se sve stanice tijela snabdijevaju neophodnim hranjivim tvarima i kisikom. To se dešava preko arterija, koje neprestano distribuiraju kisikom oboga enu krv po tijelu. Srce pumpa krv u arterije pod visokim tlakom. Toliki pritisak mogu podnijeti žile koje imaju jaku muskulaturu. Izmjena hranjivih tvari doga a se u vrlo finim žilama koje nazivamo kapilarama. Vene vra aju iskorištenu krv natrag u srce i organe koji je iste i oboga uju kisikom. Stjenke vena su mnogo tanje nego arterijske, a miši ni sloj je manje izražen jer vene ne mogu podnositi jednak pritisak kao arterije. im arterijska krv dopre do si ušnih kapilara, pritisak se naglo stišava. Kako bi se krv mogla transportirati natrag iz nogu protiv gravitacije, srce više nije dovoljno kao pumpa za usisavanje. Priroda se zato pobrinula da raznim mehanizmima pomogne prebroditi razmak u visini od CCA 150 cm. od nogu prema srcu. Osim unkcije transportiranja korištene krvi, vene tako er imaju unkciju spremnika rashla ivanja krvi. Kada je vru e, vene se jako šire kako bi skupile što više krvi i ohladile je na površini kože. Vene prolaze kroz površinske slojeve nogu gdje priku-

pljaju krv iz slojeva kože. To podru je se zove površinski venski sustav. Iz tog sustava skupljena krv te e veznim venama u dubinski venski sustav, koji je okružen miši ima nogu. Duboki venski sustav transportira krv prema srcu pomo u aktivnosti pumpanja miši a.To zna i da je fizi ka aktivnost presudna za povratak venske krvi u srce. Zalisci u venama sprje avaju povratak venske krvi u suprotnom smjeru od srca odnosno omogu avaju protok krvi samo u jednom smjeru prema srcu. Izgledaju poput malih jedara i dodiruju se na sredini vene. Ako se krv po ne vra ati natrag, zbog sile gravitacije zalisci se zatvaraju. Kao rezultat uspravnog položaja tijela i životnih navika koje isklju uju tjelovježbu. Ljudi su jedina bi a koja pate od proširenih vena. To se reflektira u balansu itavog organizma. Menopauza, hormoni, pretilost, alkohol i vru ina, glavni su imbenici oticanja gležnjeva. Umorne noge, ote eni gležnjevi, škakljanje ili svrbež prvi su znakovi varikoziteta nogu prije izrazito vidljivih poreme aja. Kad jednom do e do vidljivih vori a ili otvorenih rana problemi mogu biti izuzetno teški i s trajnim posljedicama. Da do toga ne bi došlo javite se na broj tele ona 098/1347-031 i kod mene kao bioterapeuta otklonite mogu i problem.

DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIR ANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO

USPJETI. BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

Kotizacija za 12 tjedana iznosi 190,00 kn i sve ide u ond nagrada. Svakog tjedna najbolji polaznik dobiva mali poklon za daljnji poticaj. Najbolji polaznik dobiva 50 posto nagradnog onda, drugi 30 posto, a tre i 20 posto pojašnjavaju u Klubu. Osim nagrade zašto se još javiti na „Weight loss challange“? – Javite se da biste poboljšali op e stanje vašeg organizma, da biste se osje ali sigurnim u sebe, te popravili kvalitetu života – poru uje Zlata Polanec-wellness savjetnica i voditeljica programa.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Novi Civic predstavljen i u akovcu U subotu, 3. ožujka, par dana nakon nacionalne prezentacije je i u akovcu, u prostorijama tvrtke Dinamic Trade predstavljena nova Honda Civic. Nakon etrdeset godina postojanja Civica na tržištu sada je predstavljena deveta generacija ovog legendarnog modela. Izuzetno aerodinami an oblik, najprostranija

putni ka kabina u segmentu, jedinstveno preklapanje stražnjih sjedala, dvostruka podnica prtljažnika, najviše ocijene na EuroNCAP testu sigurnosti samo su neke od karakteristika novog Civica. u ponudi je s dva benzinska motora (1,4 100 KS i 1,8 142 KS) te jednim 2,2 litrenim dieselom snage 150 KS. Novi je Civic dostupan po cijeni od 139.990 kn.

Najavljen prvi me unarodni sajam turizma Place2go by Mazda Na konferenciji za medije predstavljen je koncept me unarodnog sajma turizma Place2go by Mazda, koji e se po prvi puta održati u Zagrebu od 30. ožujka do 1. travnja u Bo arskom domu. Sajam je primarno usmjeren prema gra anima, ulaz e biti besplatan, a na sajmu e uz doma e izlaga e sudjelovati i oni iz razli itih dijelova svijeta. Cilj sajma je promicanje kulture putovanja, pružanje što ve eg broja informacija o pojedinim destinacijama, obi ajima, gastronomiji, te najlakšim na inom za sti i do odredišta. Posjetitelji e tako er imati priliku i nazo iti brojnim prezentacijama, promocijama i stru nim predavanjima, seminarima i radionicama. Samo neke od zemalja koje e sudjelovati na sajmu Place2go by Mazda su: Malezija, Tajland, Maldivi, Njema ka, Slovenija, Srbija,

Francuska, Italija, Austrija i dr. Organizator sajma je tvrtka Studio Damjana, izdava uspješnog turisti kog magazina Putovanja za dvoje, koji izlazi ve 7 godina i ima pet franšiznih izdanja (francusko, njema ko, slovensko, srpsko, bosansko-hercegova ko). Konferenciji za novinare je prisustvovao i g. Ante Bartulovi , iz tvrtke Mazda Motor Croatia, koja je generalni sponzor sajma. Na sajmu e se po prvi put u Hrvatskoj izložiti najnoviji model automobila Mazda CX-5. Partner sajma je Udruga hrvatskih putni kih agencija (UHPA). Službena aviokompanija sajma Place2go by Mazda je Qatar Airways. Tvrtka H1 službeni je telekom partner. Sajam se održava uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva turizma i Hrvatske turisti ke zajednice.

16. ožujka 2012.

Volkswagen The Fun o

Volkswagen je od 27. velja e do 1. ožujka u Rovinju, u dizajnerskom hotelu Lone, uprili io even event za nazivom „The Fun Of PoVWer“. U okviru eventa predstavljena je cijela gama Volkswagen osobn osobnih i i osobno testirati ponu ene modele, njih dvadesetak. U okviru prezentacije predstavljeni su i novi Volkswagen modeli, CC, up! i Golf Cabrio, ije uvo enje na hrvatsko tržište slijedi u narednih nekoliko dana. Tom prilikom prezentirani su nastavci suradnje, ali i nova lica koja e u ovoj godini pratiti marku Volkswagen. Nakon 7 godina uspješne suradnje, u ovoj olimpijskoj godini nastavlja se suradnja s Hrvatskim olimpijskim odborom. Tom su tom prilikom Dr. Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Josip op, glavni tajnik HOO-a, te Ivo Ivan evi , direktor marke Volkswagen u P.Z. Auto d.o.o., potpisali ugovor o nastavku suradnje. Gost na ovom eventu bio je i naš srebrni olimpijac Filip Ude te jedna od ponajboljih svjetskih jedrili arki Tina Miheli , koji e nas ove ove godine predstavljati na Olimpijskim igrama u Londonu. U sportskom duhu prezentirana je i suradnja s našim proslavljenim nogometašem Dariom Šimi em, koji e se kao osniva i predsjednik udruge Nogometni sindikat zajedno s Volkswagenom boriti za fairplay igru na nogometnom terenu te bolja prava nogometaša u hrvatskim klubovima. Dok naši sportaši predstavljaju Hrvatsku u svijetu, tako sljede e Volkswagenovo lice predstavlja svijet Hrvatskoj. Hrvoje Šalkovi , pisac i

putopisac te aktivni blogger i sudionik na društvenim mrežama, ove e godine s Volkswagen Tiguanom prije i put od 10.000 kilometara po samim rubovima Europe. Najve e ljepote, pa tako i one prirodne, uvijek su nam „nadohvat ruke“. Tako je Volkswagen ostvario tako er suradnju s Nacionalnim parkom Brijuni, predavši im na korištenje jednog Passata. Poznata hrvatska dizajnerica i kreativna direktorica Hippy Gardena, ur ica Vorkapi , za Bubu je osmislila ekskluzivnu dizajnersku kolekciju koja se sastoji od ku nog ogrta a te ženske i muške toaletne torbice, a posebno su dizajnirani i drža i za torbe, za koje je ur ica dobila inovatorsko priznanje u Švicarskoj.

Hyundai akcija u ožujku – i30cw najpovoljniji karavan na tržištu Hyundai u ožujku kupcima nudi model i30 u karavanskoj izvedbi po nevjerojatnoj cijeni. Akcijski model i30cw dostupan je po atraktivnoj cijeni ve od 89.646 kn, a dolazi sa 1.4 benzinskim motorom

sa 109 konjskih snaga. Bogata oprema uklju uje ABS, 6 zra nih jastuka, prednja svjetla za maglu, klima ure aj, središnje zaklju avanje, radio CD MP3 ure aj, putno ra unalo, krovne nosa e i dr. Model i30cw

uklju uje jedinstveno Hyundai trostruko petogodišnje jamstvo koje podrazumijeva 5 godina punog tvorni kog jamstva, 5 godina mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregleda. Hyundai

i30cw, trenutno najpovoljniji karavan na tržištu, dostupan je do isteka zaliha. Dodatne informacije o akcijskoj ponudi mogu se saznati u mreži ovlaštenih Hyundai partnera u Hrvatskoj.

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Više od 100.000 narudžbi za Fordov sustav pomo i pri paralelnom parkiranju

n of PoVWer

vent nt za svoje velike i klju ne kupce te novinare pod obnih nih i gospodarskih vozila, a svi uzvanici su mogli

Suradnja s Hippy Gardenom nastavlja se i dalje te se uskoro snima i video clip za Hippy Garden, koji e premijerno biti prikazan na Croa a porteru, u ijoj e glavnoj ulozi, uz nove kreacije Hippy Gardena, biti i nova Volkswagen Buba. Osim predst avljanja novih lica, Volkswagen je u Rovinju predstavio i facelifting svog prestižnog modela, Volkswagen CC. CC je model koji je imao svoju premijeru prije etiri godine kao Passat CC, i s kojim je Volkswagen ušao u jednu posebnu klasu vozila – klasu 4-vratnih coupea - u cjenovnom razredu od 30.000 do 40.000 eura.

Od tada pa do danas prodano je preko 320.000 Passata CC koji je kombinacija klasi ne limuzine i sportskog automobila. Nova generacija Passata CC preimenovana je te se nasljednik zove jednostavno CC. Voza i CC-a prvenstveno vole šarm coupea, ali u kombinaciji s komforom limuzine (5 sjedala). Novi CC nudi mnoštvo

tehni kih i vizualnih noviteta u odnosu na dosadašnji model. Novi je dizajn prednjeg i stražnjeg dijela vozila, koji ga još suverenije povezuje s modelima visoke klase. U ponudi su 3 benzinska i 2 dizelska motora, raspona snage od 160 KS do 299 KS. Po etna cijena novog CC-a (1.8 TSI 160 KS) je 248.500 kn.

California ostvarila je rast od 5,2% na 155.800 prodanih jedinica diljem svijeta. Crafter je s 39.600 isporuka diljem svijeta zabilježio rast od 5,7%. Pickup Amarok utrostru io je svoje prodaje diljem svijeta na 66.500 jedinica. Laki Pickup Saveiro pove ao je svoje isporuke za 11,5% na 81.200 jedinica. Transporter T2 je s 25.100 prodanih vozila zabilježilo rezultat 3,6% manji od prošlogodišnjeg.

bore s paralelnim parkiranjem. Mnogima je to stresnije od odlaska zubaru. Kako radi? Voza aktivira sustav pritiskom na gumb, koji aktivira ultarzvu ne senzore kako bi izmjerili i identi icirali adekvatno mjesto za paralelno parkiranje Sustav tada sugerira voza u da prihvati pomo i pri parkiranju Sustav tada preuzima i uparkirava automobil na parkirno mjesto bez korištenja ruku. Voza i dalje mijenja brzine, koristi gas i ko nicu Vizualno i/ili zvu no su elje obavještava voza a o blizini drugih automobila, predmeta ili ljudi i daje upute. Iako je upravljanje u potpunosti automatsko, voza ostaje odgovoran za sigurno parkiranje i može prekinuti rad sustav ukoliko primi volan

BMW X1 18d – akcijska ponuda

Volkswagen gospodarska vozila ostvarila su rekordan broj isporuka Volkswagen gospodarska vozila u 2011. godini ostvarila su dosada najbolji rezultat prodaje u svojoj povijesti. Marka je diljem svijeta isporu ila 528.800 lakih gospodarskih vozila - u odnosu na isti period prošle godine to je porast od 21,4%. Serija Caddy bilježi rast od 24,7% na 160.600 isporuka diljem svijeta. Serija T5 s varijantama Transporter, Caravelle, Multivan i

K ad bi t r eb a lo dokazati da bo no parkiranje voza ima odvla i pažnju, onda više od 100.000 narudžbi Fordovog sustava aktivne pomo i pri parkiranju to jasno i glasno potvr uje. Ford je stoga utrostru io proizvodnju ove tehnologije koja prera unava optimalan kut upravljanja i brzo uparkirava vozilo na parkirno mjesto bez upotrebe ruku. Ukupno 102.460 kupaca u Europi uklju ilo je sustav aktivne pomo i pri parkiranju u speci ikaciju od njegovog uvo enja na nove modele C-MAX i Grand C-MAX krajem 2010. godine, s time da je svaki tre i kupac naru io sustav upravo na tim vozilima. Svaki peti je pak naru io sustav na novom Ford Focusu koji se po eo prodavati prošle godine. Tre ina voza a u Europi koje je Ford ispitao prošle godine izjavila je da se

U Zapadnoj Europi je marka 2011. godine sa zna ajnim plusom od 17,9% ponovno zauzela vode i položaj na tržištu i kupcima prodala 289.750 lakih gospodarskih vozila. Marka Volkswagen gospodarska vozila ostvarila je dobre prodajne rezultate i u regiji Središnje i Isto ne Europe. Tamo su isporuke narasle za 36,6% posto na 36.500 lakih gospodarskih vozila.

Na me unarodnim tržištima je marka u 2011. godini ostvarila natproporcionalan rast. Ovdje je potrebno istaknuti Afriku (+89%), Australiju (+45%) i Aziju-Paci ik (+48%). U Južnoj Americi je ostvaren rast od 20,9% na 137.400 prodanih vozila – ovdje su najvažnija tržišta bila Brazil s rastom od 14,6%, kao i Argentina gdje su prodaje naraste za 77%.

BMW je pripremio akcijsku ponudu za bogato opremljene modele BMW X1 sDrive 18d i BMW X1 xDrive 18d uz kamatnu stopu 3,99%. Posebna ponuda za model BMW X1 sDrive 18d iznosi 32.500 € s uklju enim PDV-om. U navedenu cijenu modela uklju ena je bogata oprema: multifunkcijske tipke na upravlja u, sportski kožni upravlja , Run lat gume, BMW naplatci od lake legure „Star Spoke“ 317, podne prostirke od velura, trokut i prva pomo , paket za odlaganje, naslon za ruku sprijeda, podesivi, Park Distance Control (PDC) – stražnji, automatski klima

ure aj, radio BMW Professional s CD playerom, tkanina „Elektra“, Uni boja… Posebna ponuda za model BMW X1 xDrive 18d iznosi 35.500 € s uklju enim PDV-om. U navedenu cijenu modela uklju ena je bogata oprema: Servotronic, multifunkcijske tipke na upravlja u, sportski kožni upravlja , Run lat gume, BMW naplatci od lake legure „Star Spoke“ 317, podne prostirke od velura, trokut i prva pomo , paket za odlaganje, naslon za ruku sprijeda podesivi, Park Distance Control (PDC) – stražnji, automatski klima ure aj, radio BMW Professional s CD playerom, tkanina „Elektra“, Uni boja…

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Škoda proizvela 14 milijuna vozila Škoda je 30. sije nja proizvela svoj 14-milijunti automobil: Jubilarno vozilo – Superb 2.0 TDI posebnog izdanja ‘Laurin & Klement’ – izašlo je s proizvodne trake iz eške tvornice Kvasiny. Boja vozila je 'magnetic sme a metalik' i namijenjeno je za isporuku njema kom kupcu. Proizvodni jubilej dodatna je prekretnica održivog rasta proizvo a a automobila. Do 2018. godine Škoda želi pove ati svoje prodaje diljem svijeta na najmanje 1.5 milijuna jedinica godišnje. S ukupno 879.200 jedinica u 2011. godini je tvrtka prodala više automobila no ikad u svojoj 117 godina dugoj povijesti. Do 2018. godine se godišnje prodaje Škode moraju pove ati na najmanje 1,5 milijuna jedinica. U nadolaze im godinama Škoda želi na tržište plasirati u prosjeku jedan model svakih šest mjeseci. U tu svrhu proizvo a pove ava kapacitete u svoje tri tvornice u eškoj Republici, kao i u me unarodnim tvornicama. U glavnoj tvornici u Mladoj Boleslav je proizvodni kapacitet Octavije i novog mode-

la pove an s 800 na 1.200 vozila dnevno. U tvornici u sjeverno eškom gradu Vrchlabí Škoda se fokusirala na proizvodnju direktnih mjenja a DQ 200 za cijeli

Volkswagen koncern. U tvornici Kvasiny pove ani su proizvodni kapaciteti za kompaktni SUV Yeti. Za tvornicu Kvasiny je u 2011. godini ostvareno udvostru enje

kapaciteta na ukupno 100.000 Yeti vozila godišnje. Škoda istovremeno nastavlja dosljednu internacionalizaciju branda posebno se fokusiraju i na snažan

rast na novim tržištima Kine, Rusije i Indije. Od kraja 2012. godine u suradnji sa Shanghai Volkswagen e se kompaktan SUV Yeti proizvoditi u Kini. Na-

dalje, po etkom 2013. godine e brand zapo eti s proizvodnjom nove kompaktne limuzine u Kini. U Rusiji od 2011. godine radi druga proizvodna tvornica nakon one u Kalugi; proizvodi Yeti koji se prodaje na ruskom tržištu. Ovaj zajedni ki projekt s Volkswagenom i ruskom GAZ grupom smješten je u Nizhniy Novgorodu. Najvažniji trenutci proizvodnje automobila Škoda Auta: - 30. sije anj 2012.: 14 milijuna automobila od 1905. godine - Prosinac 2011.: 1.5 milijuna vozila tipa Octavia II - 12. listopad 2011.: 10-milijunti automobil proizveden u tvornici u Mladoj Boleslav - 2. rujan 2011.: 4-milijunti MQ200 mjenja proizveden u tvornici u Mladoj Boleslav - 8. travanj 2009.: 12 milijuna automobila od 1905. godine - 13. srpanj 2006.: 10 milijuna automobila od 1905. godine (od kojih je 5 milijuna proizvedeno od ulaska u VW 1991. godine) - 1991.: 5 milijuna automobila od 1905. godine

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Yaris Hybrid revolucija eko vožnje Zahvaljuju i izvanrednoj u inkovitosti hibridnog sustava, novi Yaris Hibrid je prava revolucija e ikasnosti i štedljivosti. Sa samo 79 g/km CO2, donosi najniže emisije štetnih plinova koje ima bilo koji automobil s konvencionalnim pogonom ( benzinski ili dizelski motor). Yaris Hibrid je gradski automobil sa 100 KS , ve standardna oprema donosi klima-ure aj i automatski mjenja , no najve a prednost Yaris Hibrida je mogu nost da emitira iznimno niske razine ili ak nikakve koli ine štetnoga CO2. Hibridna tehnologija je jedinstvena jer ima mogu nost ostvariti fantasti ne rezultate, bez ikakvih kompromisa. Pogon novoga hibrida je optimiziran za visoku e ikasnost, te

eliminira potrebu za uklju ivanjem benzinskim motora im je to više mogu e. Toyotina vlastita istraživanja pokazuju slijede i potencijal; kumulativni u inak hibridnog sustava (koji kombinira rad benzinskog I elektri nog motora) dovodi do prosjeka od 66% vremena i 58% udaljenosti u kojima Yaris Hibrid vozi samo na elektri nu energiju. Ovim na inom automobil ne troši gorivo i ne zaga uje okoliš jer ne emitira CO2. Široki raspon cijena, ovisno o opremljenosti, Yarisu e omogu iti da pokrene hibridnu revoluciju. Cijene na ve im europskim tržištima biti e u skladu sa dizel motorom iz ponude konkurentnih modela. Yaris Hibrid u prodaji se o ekuje od lipnja 2012.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Chevrolet Spark 0,8 s, 2009.g., 141000 km, reg. 10/2012, cijena 23000 kn - kupac ne plaća prijenos 3. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg. 3/2012, cijena 12500 kn - kupac ne plaća prijenos 4. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 5/2012, cijena 129000 kn

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1.-29.2.2012. Proizvo a

koli ina udio, %

1 Volkswagen

933

13,23%

2 Opel

612

8,68%

3 Peugeot

597

8,46%

4 Citroën

535

7,59%

5 Renault

523

7,42%

6 Kia

471

6,68%

7 Hyundai

457

6,48%

8 Chevrolet

414

5,87%

Peugeot - Obrtnik & partner

9 Škoda

372

5,27%

10 Ford

248

3,52%

Tvrtka Peugeot Hrvatska uklju ila se u projekt „Obrtnik i partner“ pod pokroviteljstvom Zagreba ke banke. Timovi Zagreba ke banke, kojima e Peugeot staviti na raspolaganje 40 vozila, do po etka srpnja planiraju obi i gotovo 12.000 obrtnika. Ponudit e im paket proizvoda i usluga, koji e im pružiti priliku da posluju bolje i s manje troš-

11 Audi

244

3,46%

kova. Sudjelovanjem u ovom projektu, Peugeot želi upoznati potencijalne klijente sa svojom širokom gamom modela za profesionalce i povoljnim uvjetima inanciranja putem inancijskog leasinga, uz kamatnu stopu od samo 4,95%. Za dodatne informacije svi zainteresirani mogu se obratiti i mreži ovlaštenih Peugeot koncesionara.

12 Toyota

222

3,15%

13 Nissan

219

3,11%

14 Dacia

201

2,85%

15 BMW

193

2,74%

16 Suzuki

150

2,13%

17 Mazda

145

2,06%

18 Seat

114

1,62%

19 Honda

1,15%

20 Mercedes

1,11%

21 Fiat

1,01%

22 Volvo

0,74%

23 Mitsubishi

0,45%

24 Mini

0,21%

25 Alfa Romeo

0,20%

26 Smart

0,20%

27 Lancia

0,10%

28 Land Rover

0,10%

29 Porsche

0,10%

30 Lada

0,09%

31 ostali

0,27%

UKUPNO

7053

100%

Izvor: Promocija plus

Poznati i slavni

KLAPE Intrade, Maslina, Sveti Juraj - HRM, Cambi i Kapanel

Klape u Areni Varaždin 24. ožujka U Areni Varaždin 24. ožujka sve zaljubljenike u klapsku glazbu eka prava poslastica, jer stiže ak pet trenutno najpoznatijih klapa sa svojim gostima – Tomislav Brali i klapa Intrade, klape Maslina, Sveti Juraj - HRM, Cambi i Kapanel, a kao gosti – Vinko Coce i Lidija Ba i . Klapska glazba ne prestaje nas oduševljavati. Kad pomislimo da e biti teško napisati ve i klapski hit, ili napraviti ve i koncert klapa, uvijek se pojavi pjesma koja e nas oduševiti i pokazati da je riznica klapskih bisera nepresušna, a svaki novi

koncert postavlja nove, visoke standarde koncertne produkcije. Publika to osjeti i zato su ovi koncerti toliko uspješni. Nakon prošlogodišnje turneje klape Cambi (K. Kambelovac), veli anstvenog koncerta na Poljudu, koncerata po najve im koncertnim i sportskim dvoranama, nakon trijumfalnog koncerta Tomislava Brali a i klape Intrade u Areni Zagreb, ro endanskog koncerta klape Kampanel u prepunoj dvorani “V. Lisinski”, mnogobrojnih nastupa klape Maslina, iji zadnji album “Vitar s mora” nastavlja

uspjeh njihovoga klapskog bisera “Da te mogu pismom zvati”, velikih uspjeha klape Sveti Juraj - HRM pjesmama “Bura”, “Ruža crvena” i “Uvijek u te voljet” – ini se da su klapskoj “pismi” sva vrata otvorena. Koncert klapa u Areni Varaždin 24. ožujka ispunit e sva vaša o ekivanja. Zvijezde klapske pjesme na jednom mjestu ... I ne e to biti tek jedan odra eni koncert, bit e to koncert za pam enje, a kad se klapama pridruži Vinko Coce, možemo o ekivati da e to biti prava “varaždinska klapska no ”.

Koncer t k lapa u A reni Varaždin organiziraju Scardona i Tipo Marketing. Ulaznice se mogu kupiti u sustavu Eventima, te na sljede im prodajnim mjestima: u Varaždinu – Time out, Rock Art Caffe, Caffe bar Ritz i Caffe bar Bar ly; u akovcu – Caffe bar Arcus i Radio 1, u Ivancu – Kavana Ivana; u Novom Marofu– Caffe bar Prestige; u Ludbregu – Caffe bar Jura; u Prelogu – Pizzeria Rosa; u Murskom Središ u – Caffe bar Alaya; u Palovcu – Domino bar.

General Elektriks – još jedan odli an izvo a na INmusicu! Kao i svaku godinu, INmusic e i ovu godinu predstaviti nove izvo a e na pozornicama festivala. General Elektriks pridružit e se tako line upu INmusica 2012., koji je do sada potvrdio nastupe The Cranberries, Franz Ferdinand, Plan B, Mando Diao i Gogol Bordello. INmusic festival održat e se 28., 29. i 30. lipnja na jarunskom Otoku hrvatske mladeži, a festivalske ulaznice za sedmi po redu INmusic nalaze se u prodaji u Tisak media centrima u Hrvatskoj. Mozak koji stoji iza benda “General Elektriks” je Hervé ‘RV’ Salters, podrijetlom Francuz i strastveni klavijaturist. Zapravo, zovu ga “ arobnjakom na klavijutarama”. Salters je po eo svirati još s 14 godina s mnogim lokalnim bendovima u Londonu i Parizu te ga je dugogodišnja svirka dovela i do suradnje s Femijem Kutijem, s kojim je sura ivao na njegovom albumu “Shoki Shoki” iz 1999. godine, a koji smo imali priliku uti u Zagrebu. Nakon što se iste, 1999. godine,

preselio u San Francisco, po eo je raditi na zvuku koji e postati karakteristi an zaštitni znak General Elektriksa, old school funk zvuku. Uskoro se rodio i debi album “Cliquety Kliqk”, koji je snimio uz pomo klavijatura, kompjutora i mikrofona. General Elektriks je svojevrsno glazbeno putovanje Saltersa kroz Seattle, Pariz i Berkley, gdje je debi album i snimljen. U Berkleyu je sreo ekipu iz theQuannum crewa te su zajedno zapo eli svirati. “Cliquety Kliqk” je tada inaliziran, a kritika ga je okarakterizirala kao “Ennia Morriconea 21. stolje a”. Album je te an spoj old school funka, hip-hopa i pop melodija. Nakon debi albuma uslijedila je turneja i mnogo glazbenih suradnji, a zatim i album - sljedbenik, naziva “Good city for dreamers”, koji je dovršen 2008. godine i koji je obilježio zvuk klavijatura, puha a, sempliranih bubnjeva i guda a. Album “Good city for dreamers” nosi sa sobom modernu psiho-

deliju, a donio je i izvrstan singl “Raid The Radio” koji de initivno predvodi album. Do jeseni 2011., kada je zapo eo rad na tre em albumu “Parker Street”, kojeg emo izme u ostalog uti i na ovogodišnjem INmusic festivalu, dogodile su se nove glazbene suradnje i projekti, Salters piše i soundtrack za francusku miniseriju i ponovno sura uje s Femijem Kutijem.

FORMULA 13 We Take Care Of Our Own BRUCE SPRINGSTEEN Will You S ll Love Me Tomorrow 2011 AMY WINEHOUSE I Can’t Be Without You LENNY KRAVITZ Gold On The Ceiling THE BLACK KEYS Part Of Me KATY PERRY Next To Me EMELI SANDE Somebody That I Used To KnowGOTYE feat. KIMBRA

Top 10 [strane]

Love Interrup on JACK WHITE Look Around RED HOT CHILI PEPPERS Down Like Me PETER BJORN & JOHN Give Me All Your Luvin’ MADONNA feat. NICKI MINAJ & MIA

1 2 3 4 5

Darkness LEONARD COHEN Goodbye Kiss KASABIAN

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

FLO-RIDA Wild Ones (Ft SIA) NAYER Suave (KissDOMA IH Me) TOP LISTA SEAN PAUL She Doesn’t Mind GLORIA ESTEFAN Hotel Nacional MADONNA Give Me All Your Love (Ft.LMFAO,MIA&Nicki Minaj) GOTYE Somebody That I Used To Know (Ft.KIMBRA) SKRILLEX Breakn’A Sweat(Ft DOORS) DJ ANTONIE Ma Cherie (Ft THE BEAT SHAKERS) DJ FRESH Hot Right Now (Ft RITA ORA) DAVID GUETTA Turn Me On AURA DIONE Geronimo FOSTER THE PEOPLE Pumped Up Kicks COLDPLAY Charlie Brown COVER DRIVE Twilight PROFFESOR GREEN Read All About (Ft.EMELI SANDE)

RADIOCAFE – gradski radio akovec – radio koji se gleda! Na frekvenciji 91 FM od nedavno se emitira potpuno novi radio – RadioCafe. Kako kažu entuzijasti, koji stoje iza radija koji miriše na kavu, RadioCafe je ime koje e donijeti jednu novu dimenziju u doživljaju spoja medija i caffe bara. Naime, kako se na hrvatskom radiodifuznom nebu nalazi više od 160 radijskih postaja, slušatelje ipak najviše privla i lokalni radio. A RadioCafe je radio koji ne samo da možete slušati, RadioCafe možete i gledati. RadioCafe je sinonim za uvijek prisutno i vedro, pozitivno društvo, gdje je svatko uz prvu jutarnju kavu, poslije-

podnevnu poslovnu ili ve ernju umiruju u prijatelj. - Tu smo na 91 FM da vas od jutra podsjetimo da vas eka šalica naj inije kave, zovemo vas na druženje i sastanak. Kako vam je prošao dan?! Trebamo vas nave er da se opustite u dobrom društvu i uz glazbu koja vam odgovara. To možemo, biti cijeli dan uz vas i biti vam prijatelj. Svaki dan. Ako se i ne sretnemo u gradu, ekamo vas na 91 FM. Tu smo, ekamo i slušamo vaše doživljaje uz šalicu omiljenog užitka. Digli smo razinu usluge caffe bara i radija na novu, neotkrivenu razinu u Hrvatskoj. Dobili ste – RadioCafe, poru uju.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

16. ožujka 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

posjetite nas na

www.metss.hr

Dobro je znati

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

tel: 040 311 280 email: info@sistem-mep.hr www.sistem-mep.hr

Gradimo zajedno!

BESPLATNA DOSTAVA NA GRADILIŠTE I ISTOVAR

AKCIJSKA PRODAJA

SCHIEDEL

SETOVI TOVI DIMNJAKA UNI Plus OD 7 METARA

SKLADIŠTA:

ČAKOVEC 040 314 372

NOVO U PONUDI

HYDROPANEL PLOČE RIDURIT PLOČE 15 mm GIPSKARTONSKE PLOČE MALA SUBOTICA 040 631 166

Velika ponuda specijalne specijalne ii zaštitne zaštitne obu e obu e za za razne razne uvjete uvjete ii namjene, namjene, po po vrlo vrlo povoljnim povoljnim cijenama cijenama

Specijalna i zaštitna obu a iz Jelena, garancija je udobnosti i kvalitete, izdržljivosti i sigurnosti, (dugotrajnosti).

DONJI KRALJEVEC 040 655 647

MURSKO SREDIŠĆE 040 543 006

DEKANOVEC 040 849 380

9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

SKUPŠTINA Hrvatskoga gimnasti kog saveza

Stevi Tkal ecu jednoglasna potpora za novi mandat predsjednika PIŠE: SINIŠA OBADI Hrvatski gimnasti ki savez održao je skupštinu na kojoj su prihva eni izvještaji o dosadašnjem radu Saveza, te izabrani lanovi tijela HGS-a za idu e mandatno razdoblje od 4. godine. Tako je za predsjednika HGS-a jednoglasnom odlukom predstavnika svih lanica izabran mr. sc. Stevo Tkal ec iz akovca, a za dopredsjednike Vladimir Ma arevi iz Osijeka i Ivo Borozan iz Splita. Ono što je karakteriziralo ovu skupštinu je veoma veliki odaziv predstavnika lanica sjednici, ime je iskazana zainteresiranost za aktivnim sudjelovanjem u radu Saveza i donošenju odluka bitnih za njegovo funkcioniranje u idu em olimpijskom ciklusu. Prihva anjem planova i programa rada muške, ženske i ritmi ke gimnastike, te Strategije razvoja, zacrtani su ciljevi daljnjeg razvoja hrvatske gimnastike. Posebno je naglašeno da gimnastika, uz ostvareni itavi niz vrhunskih rezultata u prethodnim godinama, nakon Pekinga ponovno ima dva svoja

Jednoglasna podrška za daljnji mandat Stevi Tkal ecu

predstavnika na Olimpijskim igrama u Londonu, Filipa Udea iz akovca i Tinu Erceg iz Splita. Uz funkcioniranje i rad HGS-a, predsjednik Tkal ec je posebno istaknuo: - Unato problemima s kojima smo se susretali u svom dosadašnjem radu, nastojali smo izvršiti sve preuzete obveze koje su pred nas postavile lanice, s jednim zajedni kim ciljem: razvojem i unaprje enjem gimnastike kao sporta na svim nivoima - od regionalnog do nacionalnog. Uvo enjem obveza i odgovornosti svih sudionika u

kreiranju na ina vo enja i razvoja Saveza ( lanica, tijela, trenera, sudaca, natjecatelja) nastojali smo jasno de inirati kako i na koji na in želimo djelovati, te pravila ponašanja u funkcioniranju HGSa. Stevo Tkal ec je na skupštini zahvalio svima i na dosadašnjoj iskazanoj podršci, koja je ujedno i velika obveza u vo enju Nacionalnog saveza, kao i provo enju zacrtanih ciljeva i zadataka. - Naravno da sve to nije u mogu nostima jedne osobe, ali uz pomo ostalih lanova, izabranih u tijela Saveza, koji su svojim

dosadašnjim pristupom u izvršavanju preuzetih obveza potvrdili svoju zainteresiranost za rad i funkcioniranje Saveza, vjerujem u njegovo dobro funkcioniranje. injenica je da nas i u budu em razdoblju o ekuju problemi i teško e s kojima emo se susretati u svom radu, a koje su rezultat vremena u kojem živimo. Me utim, iako veoma esto dolazi do nemogu nosti uskla enja planova i inancijskih mogu nosti Saveza, zajedni kim zalaganjem svih sudionika u aktivnostima HGS-a, racionalizacijom potrošnje, me usobnim dogovorom, kompromisom i uvažavanjem postoje e situacije nastojat emo uz postoje a skromna sredstva održati kontinuitet vrhunskih rezultata i ostvariti ve inu zacrtanih ciljeva. Dodamo li tome injenicu da je gimnastika gotovo jedini sport koji ima svoj ‘Nacionalni centar’, možemo slobodno konstatirati da u okviru Saveza postoje veoma dobri uvjeti za daljnji razvoj gimnastike kao sporta, gimnasti kih klubova i poticanje ostvarivanja vrhunskih rezultata, kazao je predsjednik HGS-a.

RUKOMET

BURA oko izbora muške sportske ekipe Me imurja 2011.

Najavljena tematska sjednica IO-a Zajednice U me imurskoj sportskoj javnosti podiglo se mnogo prašine oko izbora juniorske mom adi Streli arskog kluba “Katarina Zrinski“ za najbolju mušku ekipu Me imurja u prošloj godini. Izbor najboljih sportaša i ekipa godine godinama je bio velika sportska sve anost, no ne i ovogodišnji. Razlog tome leži i u repovima i prepucavanjima, priop enjima izme u nagra enih streli ara i nominiranih odbojkaša Centrometala, ali i mom adi badmintonskog kluba Me imurje. Naime, odbojkaši su prvi progovorili o tome da ovogodišnji dobitnici nagradu nisu zaslužili jer je juniorska streli arska ekipa akove kog kluba osvojila zlatnu medalju bez konkurencije u svojoj kategoriji. Ubrzo je stigao i odgovor prozvanih, i sve se nepotrebno pretvorilo u medijsko prepucavanje o tome tko je u pravu. Jedna od nominiranih ekipa bila je i ona badmintonskog kluba Me imurje, iz ijeg vodstva tako er imaju svoje mišljenje o ovogodišnjem izboru. Badmintonaši tako isti u da su zapravo oni jedini ispunili kriterije za nominaciju, a nitko ih se op e nije sjetio. Tako er

smatraju, ako ve nitko nije zadovoljio zadane kriterije da bude izabran za najboljeg, onda se izbor u toj kategoriji nije ni trebao održati. Bilo kako bilo, naša poruka iz prošlog broja da izbor muške ekipe nije uop e realan, bez obzira na ishod glasovanja, odjeknula je u javnosti. Svjesni su toga i u Zajednici sportskih udruga i saveza Me imurske županije. Po našem mišljenju, opravdano smo prozvali vodstvo Zajednice na elu s Miljenkom Topli ancem, koji nas je naknadno obavijestio da nije mogao biti prisutan na sve anosti proglašenja zbog operativnog zahvata, o emu, na žalost, naša ekipa nije bila službeno informirana na sve anosti. Miljenko Topli anec u kratkom dopisu poru uje da je dva dana prije izbora imao dogovorenu operaciju kuka, a, što se ti e izbora juniorske streli arske ekipe, to je izbor ve ine, koja je birala najbolje. Tako er je kazao da e po njegovom povratku iz bolnice biti zakazana sjednica IO-a, na kojoj e se tematski raspravljati o tome i na kojoj e se zauzeti stav Zajednice o ovogodišnjem izboru. (so)

ODBOJKA

PREMIER HRL

PRVA HOL

DRUGA HOL – centar muški i žene

Me imurje i dalje bez bodova u nastavku prvenstva

Sigurna pobjeda Centrometala

Totov ani slavili, Nedeliš e i Kaštel poraženi

Me imurje je na gostovanju u Vinkovcima kod Spa ve pretrpjelo još jedan poraz, doma in je bio bolji s 39:28. No, unato minusu od jedanaest golova na kraju susreta, mladi akove ki rukometaši odigrali su jednu dobru utakmicu. Spa va je do dvadesete minute održavala prednost. Kod rezultata 15:12 akove ki su rukometaši s tri gola Martin evi a, te po jednim Vidovi a i Kova i a, ak i okrenuli rezultat u svoju korist za vodstvo od 15:16, no prvi dio

ipak je završio 17:16 za doma ina. U drugom je poluvremenu do etrdesete minute Me imurje držalo rezultatski korak uz Spa vu, da bi ve u 46. minuti bilo 27:21. Do kraja susreta Vinkov ani su još više podigli prednost za kona nih 39:28.

Doma i poraz i od Splita U prvenstvenom susretu rukometne Premier lige Me imurje je u srijedu na doma em parketu poraženo od Splita

22:41.Tek na samom po etku akove ki su rukometaši držali priklju ak s gostima, pri rezultatu 1:1 i 2:2, da bi ve u 6. minuti bilo 2:6. Poluvrijeme je završilo s gostuju im vodstvom od sedam razlike, 12:19. U nastavku Split je samo iz minute u minutu pove avao svoju prednost, da bi na kraju završilo s neugodno visokih devetnaest golova razlike za goste i kona nih 22:41. U subotu rukometaše Darija Varge eka gostovanje u susjednom Varaždinu kod Varteksa. (so)

DRUGA HRL - sjever muški

DRUGA HRL - sjever žene

Prelog i dalje pobjedni ki

Crni niz “Zrinskog”

Na doma em parket u školske sportske dvorane rukometaši Preloga ostvarili su još jednu uvjerljivu pobjedu. Ovaj je put “stradalo” Borovo. Pred tristotinjak navija a ekipa Josipa Borkovi a od samog je po etka nametnula jedan visoki ritam utakmice, koji je ve na kraju prvog dijela susreta donio vodstvo od devet pogodaka razlike. Ni u nastavku doma ini nisu dozvolili, unato brojnim izmjenama igra a, da im se gosti bar malo rezultatski približe i dovedu utakmicu

Prelog – Borovo 31:25 Prelog: Žeželj, V. Beli 4, Hali , Balog 8, Mati 6, Bergovec 6, Najman, Martin evi , Bratkovi 1, Sermek, Lon ari , Lisjak, M. Beli 3, Malek, Mikloška, Januši 3. Trener Josip Borkovi .

u nekakvu neizvjesnost. Na kraju zasluženi pljesak mnogobrojnih ljubitelja rukometa u Prelogu za prikazanu igru i pobjedu doma ih rukometaša 31:25. U utakmici 16. kola rukometaši Preloga odlaze na gostovanje u Požegu.

Rukometašice Zrinskog nastavile su crnu seriju poraza u posljednja tri kola. Ovaj je put u Koprivnici bila bolja ekipa doma e Podravke Lino rezultatom 25:15. Prikazale su akov anke solidnu igru u prvih tridesetak minuta, no u drugom su dijelu, nakon izmjena, kada su zaigrale i one rukometašice koje su do sad imale manju minutažu, postigle tek pet pogodaka, što je doma a ekipa iskoristila i došla do kona ne pobjede od deset golova razlike. U sljede em su kolu akov anke su doma in ekipi Ivanca.

Odbojkaši Centrometala lagano su stigli do nove pobjede protiv posljednje plasiranog Splita. Od samog po etka vidjela se velika razlika u kvaliteti u korist me imurskog sastava. U sva tri seta Centrometal je od po etka vodio, te gosti nisu imali nikakve šanse ugroziti pobjedu doma ina. Po setovima je bilo 25:18, 25:14 i 25:17. Sa svim odmorima utakmica je ukupno trajala svega 59 minuta. Trener Kiri u ovom susretu priliku za igru dao je svim igra ima iz zapisnika. Ve u minutažu tako je prvi put imao srednjak Pu a, te je on svoj zadatak uspješno odradio. U ovom kolu opet su poraženi pratitelji Centrometala. Vukovar je izgubio kod ku e od osje ke Murse 3:2, Opatija u Sisku 3:1, a Zadar u Rovinju 3:0. Tako je sada peti Centrometal pove ao svoju prednost pred šestim Vukovarcima na sedam bodova, a pred osmim Opatijcima na osam bodova, s time da Opatija ima i utakmicu više. U zadnja dva tjedna prvenstva regularnog dijela Centrometala o ekuju ak etiri susreta. U subotu 17. ožujka gostuju u Opatiji, a samo dan kasnije igraju u Nedeliš u zaostalu utakmicu sa Šibenikom. Taj susret igra se u nedjelju 18. ožujka u Atonu, s po etkom u 17 sati. U tjednu nakon toga, u etvrtak 22. ožujka igraju kod ku e protiv Rijeke, da bi prvenstvo završili susjedskim derbijem u Varaždinu dva dana kasnije. Nakon toga slijedi doigravanje, koje je ve gotovo osigurano.

Odbojkaši Totovca u ovom su kolu bili doma in ekipi Mladosti II. Od samog su po etka krenuli odli no i ve nakon prvog seta bilo je jasno da e bodovi ostati u Totovcu. Tek nešto malo više problema doma i su imali u drugom setu, da bi tre i bio repriza prvoga za kona nih Totovec – Mladost II 3:0. Za razliku od vode eg Totovca, mlada mom ad Nedeliš a doživjela je još jedan poraz. Ovaj su put bolji bili odbojkaši Petrinje, koji su slavili na doma em terenu 3:0. U sljede em, 18. kolu odbojkaši Totovca odlaze na gostovanje, odnosno derbi su-

sret kola protiv Medicinara u Zagrebu. Dok su odbojkaši Nedeliš a slobodni. Gostovanje odbojkašica Kaštela u Zagrebu protiv Mladosti, vode e ekipe prvenstva, ovaj put je bilo prevelika prepreka. Odbojkašice Marka Obadi a doživjele su poraz u tri seta. Poraz su odbojkašice Kaštela doživjele i u osmom kolu odigranom u srijedu. Izgubile su na još jednom gostovanju, ovaj put od Novog Zagreba s 3:0. Rezultat po setovima: 25:21, 25:20 i 25:12. U 9. kolu Kaštelanke su u subotu u 18.30 sati doma in ekipi Karlovca.

16. ožujka 2011. TENIS

NOGOMET

ITF FUTURES

HNL 18. kolo bilo je neuspješno za akove ke nogometaše

Mekovec uspješna u Me imurci “kak Hlebinci”, Madridu, Mikul i u Amiensu u tri minute primili tri gola Odli no se na seniorski ITF Tour vratila mlada akov anka Iva Mekovec. U 1. kolu 10.000 USD vrijednog ITF Futuresa u Madridu, koji se igra na zemlji, Iva Mekovec je pobijedila doma u igra icu i petu nositeljicu nositeljicu Lauru Gibanel Velasco 6:2, 7:6. U drugom kolu bila je bolja od ehinje Janu Jandovu rezultatom 7:6 i 6:1 i ušla u etvrt inale. U etvrt inalu je na rasporedu do sad najve i izazov na turniru, susret s drugom nositeljicom, Španjolkom Rocio de la Torre – Sanchez, koja zauzima 400. mjesto na WTA ljestvici. Iva je za sad pokazala odli nu igru i sigurno ima priliku i u tom susretu.

Uspješno je na turniru iste kategorije, koji se tako er igra na zemlji, ali u dvorani, startala i druga mlada akove ka tenisa ica Ema Mikul i , koja bilježi odli ne rezultate na

francuskoj turneji na kojoj je ve punih mjesec dana. Nakon turnira na hard podlozi, sada igra na zemlji. I dobro se snašla. U prvom kolu turnira vrijednog 10.000 $ u Amiensu svladala je nizozemsku tenisa icu i 8. nositeljicu turnira Nicolette Van Uitert 6:2, 7:6. U drugom kolu turnira, koji je odigran u etvrtak poslijepodne, igrala je protiv doma e igra ice Josepha Adam, koja je u glavni turnir došla kroz kvali ikacije, dok je u prvom je kolu bila bolja od Lee Tholey, igra ice s pozivnicom, 6:7, 6:2 i 7:5. Rezultate naših tenisa ica na oba turnira pratite na portalu www.mnovine.hr. (dz)

KUGLANJE DRUGA HKL - sjever

akovec lako, Željezni aru bod, uz povike na suce U 17. kolu II. HKL - sjever akovec je kao doma in bio bolji od Zanatlije iz Siska s 6-2 i razlikom od osamdeset i jednog unja. Puno napetije bilo je u susretu u Bjelovaru, gdje su doma a Sirela i Željezni ar podijelili bodove. Na kraju je završilo 2-2, ali je tijekom

susreta atmosfera bila dosta naelektrizirana, prije svega zbog o itoga neobjektivnog i doma inskog su enja. No, unato svemu, kugla i Željezni ara stigli su do boda. Kažu, mogli su uzeti i oba da nije bilo i igra kih pogrešaka na njihovoj strani, ali ve i prije spomenuti ne

baš previše sportskih faktora. Eto, i u kuglanju mogu suci biti “doma inski“ nastrojeni. Nakon 17 odigranih kola Željezni ar je na tre em mjestu tablice, dok je akovec odmah do njih. U sljede em kolu upravo na tu bjelovarsku kuglanu odlaze kugla i akovca, dok Željezni ar ne bi trebao imati ve ih problema u osvajanju bodova na doma oj akove koj kuglani protiv pretposljednje mom adi Grani ar Picoka.

STRELJAŠTVO ZAVRŠNO KOLO hrvatskih liga u ga anju serijskom zra nom puškom

Ugodno iznenadile Zelenborove kadetske ekipe Hrvatski strelja ki savez povjerio je Strelja kom klubu Zelenbor iz Brezja organizaciju završnog kola Lige Hrvatske u ga anju serijskom zra nom puškom. Natjecanje je u nedjelju održano na zra noj streljani u akovcu, uz pokroviteljstvo Op ine Sveti Juraj na Bregu. Na natjecanju su sudjelovale i Zelenborove ekipe kadeta i kadetkinja, koje su postigle odli ne rezultate. Najugodnije iznena enje natjecanja je Zelenborova kadetkinja Daria Borko. S fantasti nim 191 krugom Daria je osvojila pojedina no prvo mjesto. Posebno je briljirala u drugoj polovici me a, kada je uzastopno pogodila osam desetki i završila me s nevjerojatnih 98 krugova. Prije posljednjeg kola ona se nalazila tek na 17. mjestu te nije bila ni najmanji favorit ovoga natjecanja. Svoj osobni rekord otpucala je i Karla Jurši , koja je sa 180 krugova osvojila 9. mjesto, dok je Tonka Pajnoga osvojila 11. mjesto s postignuta 172 kruga. U svojoj prvoj sezoni nastu-

U bezidejnom i teško gledljivom nogometu “uživali” su gledatelji u prvom poluvremenu subotnjeg susreta izme u Me imurja i Hrvatskog dragovoljca. Vratari Bešeni i ovi nisu u prvom dijelu imali ni malo posla. Nastavak je ponudio istu sliku, sve do 60. minute, kada je Miki trebao reagirati puno bolje i pospremiti loptu iza ovi evih le a. No, ono što nije uspio doma i napada uspjeli su realizirati gostuju i. U tri minute riješili su pitanje pobjednika. Prvo je ubacivanje s desne strane iskoristio za postizanje efektnog pogotka Ivan Boži . Nekoliko minuta poslije toga Borzi je imao loptu, bio zadnji ovjek obrane Me imurja i uspio je izgubiti. Mario Raši takav poklon i grešku doma e obrane nije propustio i iskoristio je za vodstvo od 2:0. U sljede em napadu Raši se opet našao sam ispred Bešeni a i ponovno nije bilo ve ih problema za napada a Hrvatskog dragovoljca za postizanje novog pogotka za kona nih Me imurje – Hrvatski dragovoljac 0:3. Nakon susreta trener Me imurja Damir Biškup je prije svega estitao gostima na pobjedi, dok je za svoju mom ad kazao: - Ovo što su oni danas prikazali na travnjaku jedna je velika sramo-

Me imurje - Hrv. dragovoljac 0:3 akovec - Stadion SRC-a Mladost. Gledatelja 150. Sudac: Pavleši . Pomo nici: Kova i Ri an. Strijelci: 0:1 Boži (65), 0:2 Raši (67), 0:3 Raši (69). Me imurje: Bešeni , Petak (46. Dodlek), Borzi , Zeba, Tomi , Nynkeu, Menzil, Puclin, osi , Mar inkovi , Miki . Trener Damir Biškup.

Nogometaši Me imurja su protiv Hrvatskog dragovoljca primili tri gola u samo tri minute

ta. Pristupom igri na ovakav na in moja ekipa nema što tražiti u drugoj ligi. Biškup: Ne mogu vjerovati da smo toliko griješili Protiv Zagreba u prijateljskom susretu i protiv Dugopolja u prošlom kolu Me imurje je izgledalo sasvim solidno, no u subotu je to bila sasvim druga pri a. - Kad igra i od sto dodavanja pogriješe u devedeset i pet, onda je nemogu e organizirati bilo kakvu igru, a to se upravo dogodilo mojoj ekipi. Je li to bio možda veliki pritisak pobjede u ovom susretu ili nešto drugo, kažem, u ovom trenutku ne znam. Dogodilo se ono što se jednostavno nije smjelo dogoditi. Pokušat emo sada napraviti sve da ovo što prije zaboravimo, jer, napominjem, na ovakav se na in ne može igrati niti pak nositi grb Me imurja na dresu. Devedeset posto igra a je potpuno podbacilo i jako sam razo aran. Ni u snu nisam pomislio da bi nam se ovo moglo dogoditi. Kada pak je rije o tri crne minute, u kojima je Me imurje primilo tri gola, Biškup je dao zanimljiv odgovor: - Nije mi jednostavno

TABLICA 1.Dugopolje

17 11 2

2.Pomorac

17 11 1

3.Vinogradar

17 10 2

4.Junak

17 8

5.Mosor

17 8

6.Imotski

17 8

7.Gorica

17 7

8.Hrv. dragovoljac

17 5

9.Solin

17 6

10.Rudeš

16 5

11.Radnik Legea

17 4

12.Marsonia 1909

16 5

13.HAŠK

11 14

17 4

14.Croa a Sesvete 17 3

12 11

15.Me imurje

16 2

SK Alzas i Božidar Kolari najprecizniji u ga anju zra nim pištoljem Na streljani u akovcu održano je prvenstvo Me imurske žu-

panije u disciplini “zra ni pištolj“. U kategoriji “zra ni pištolj“ seniori 60 hitaca ekipno je najbolji bio SK Alzas iz akovec s 1.687 kruga, drugo mjesto pripalo je SD-u Mihovil iz akovca s 1.620 kruga, dok je tre e mjesto s 1.596 kruga osvojio SD akovec. Za najbolju ekipu natjecali su se Ivica Taka , Saša Kralj i Božidar Kolari . U pojedina noj kategoriji – seniori 60 hitaca najbolji je bio Božidar Kolari (SK Alzas), koji je ostvario sveukupno 666 kruga. Na drugo mjesto plasirao se njegov klupski kolega Saša Kralj sa 663,1 krugom, dok je tre i bio Antun Grošani (SD Mihovil) sa 648,5 krugova.

Mali nogometaši Nogometne škole Me imurje - akovec, godište 2001., sa svojim su trenerom Stanislavom Posavcom sudjelovali na dje jem nogometnom turniru “Fotexove zimske radosti 2012.” u Vidovcu, i osvojili 1. mjesto. Na turniru je sudjelovalo dvanaest ekipa, podijeljenih u tri skupine. Me imurci su do inala došli nakon etiri pobjede, a u inalu su bili bolji od ekipe Podravine iz Ludbrega rezultatom 1:0. Igra em turnira proglašen je Luka Posavec iz Nogometne škole Me imurje - akovec. Za ekipu NK Me imurje - akovec nastupali su Fran Cerov ec, Erik Vukši , Sandi Pleh, Mateo Pikl, Luka Posavec, Patrik Kova , Jan Horvat i Karlo Mihokovi .

jasno kako je do toga uop e došlo. To se danas ne doga a ni vrti kim ekipama. To sam morao tako re i, mada su oni moji igra i, ja ih cijenim i poštujem, radim s njima, ali mislim da je žalostan i sramotan na in na koji smo mi primili tri gola i izgubili utakmicu. Me imurje je i dalje posljednje na tablici i ima samo jedanaest bodova. Sljede u utakmicu nogometaši akove kog drugoligaša igraju na gostovanju kod Rudeša, ovu nedjelju u 15 sati. (so)

Nogometna škola Me imurje akovec najbolja na Fotexovim zimskim radostima panja u hrvatskoj ligi kadetkinje Zelenbora osvojile su 4. mjesto. Kadeti Zelenbora tako er su dobro odradili posljednje kolo i popeli se na tablici na 7. mjesto, ime su osigurali nastup u 1. ligi i sljede e sezone. Pojedina no, Filip Zadravec osvojio je 14. mjesto sa 184 kruga, Ivan Cvetkovi 18. mjesto sa 180 krugova, a njegov brat Marko 21. mjesto sa 176 krugova.

16. ožujka 2012. III. HNL - SJEVER – Mladost Prelog ugodno iznenadila na doma em terenu

Sjajnom predstavom u nastavku Preložani nadigrali favoriziranu Slatinu Remi akovca, poraz Nedeliš a, neuspješni i Kotorip ani i Pribislav ani PIŠU: DEJAN ZRNA, SINIŠA OBADI reložani su jedino ugodno me imursko iznena enje proteklog kola. Svladali su Slatinu, koja se bori za naslov prvaka, kad je malo tko o ekivao. Iako su gosti iz Slatine u Prelogu imali vodstvo od 0:1, doma a je Mladost uspjela preokrenuti taj rezultat u svoju korist u nastavku za vrijedna tri boda, pobjedom 2:1. Nakon dobrog po etka susreta i po etne inicijative, hladan tuš za gledatelje u Prelogu. Gosti su golom Me imurca u petnaestoj minuti poveli s 1:0, što je bio i rezultat prvog poluvremena. No igra i Roberta Švende nisu se predali, kvalitetniju igru naplatili su u 52. minuti, kada Andre postiže izjedna uju i pogodak, da bi Radikovi u 76. minuti donio doma inu pobjedu i veliku radost. - Pritisak rezultata u inio je kod moje ipak uglavnom mlade i neiskusne ekipe veliko optere enje na terenu, što se vidjelo protiv Nedeliš a i protiv Slatine u prvom dijelu. Uspio sam ih poluvremenu probuditi, motivirati, vratiti samopouzdanje i, kad smo zaigrali kako znamo i možemo, pokazali smo zapravo koliko vrijedi ova ekipa, kazao je zadovoljan poslije utakmice trener Robert Švenda, kojem su svi željeli estitati na prvoj službenoj pobjedi na klupi Mladosti. Švenda je promijenio i neke takti ke stvari. U stoperskom tandemu zaigrao je “prvoligaški“ stoperski par Andre - Habuš, što se pokazalo dobrom kombinacijom. I u središnjem dijelu terena i napadu bilo je odre enih novina, u nastavku se tako er ulazak mladog Marcela Radikovi a, koji je postigao pobjedni ki gol, pokazao kao pravi potez. Ono što je najvažnije jest da igra i koji su stigli zimus nisu samo prinove, ve i prava poja anja. Posebice iskusni Brazilac Andre, koji je vrhunskom igrom i golom odmah postao i ljubimac preloške publike. Nikad nije Brazilac zaigrao za Mladost, pa eto i

ovo je za povijest, ako ne e biti ve takav rezultat u ovoj sezoni, u kojoj e najvažnije biti osigurati opstanak u ligi.

TABLICA

Pad Nedeliš a u drugom poluvremenu Nogometaši Nedeliš a u 18. su kolu gostovali u Grabrovnici kod Croatije. Bolje otvaranje utakmice Nedeliš ani nisu mogli ni zamisliti. Ve u 4. minuti Nino Vizinger nakon odli ne akcije postiže pogodak za vodstvo od 0-1. No nisu se igra i Želimira Orehovca predugo veselili, jer su doma ini uspjeli ve u desetoj minuti poravnati rezultat na 1:1, pogotkom Paradinovi a. U 37. minuti doma ini su i potpuno preokrenuli rezultat, povevši golom Ivice Blaga

Mladost (P)- Slatina 2:1 Prelog – Stadion Mladosti . Gledatelja 100. Sudac - Stani . Strijelci: 0:1 Me imurac (15), 1:1 Andre (52), 2:1 Radikovi . Prelog : F.Farkaš, Habuš, Sraka (65. Radikovi ), M. Kranjec, D. Kranjec, Magdaleni , Sabol, Andre Silva, Bukal (87. Hali ), Vugrinec, Miši (Furun ija). Trener Robert Švenda.

Croatia - Nedeliš e 4:2 Grabrovnica – igralište Croatije. Sudac – Župan. Strijelci : 0:1 Vizinger (4), 1:1 Paradinovi (15), 2:1 Blaga (37), 2:2 Leva i (41), 3:2 Lon arek (54). 4:2 Lon arek (74). Nedelis e: Posavec, Leva i , ukes, Pintari , Jagec, Treska, Hrušoci (63. Periši ),Vizinger, Bujani , Mihalic, Jari . Trener: Želimir Orehovec.

Grani ar – Podravina 0:2 Kotoriba – Sportski park. Gledatelja 250. Sudac - Fabijanac. Strijelci: 0:1 Milas (24), 0:2 Milas (85) Grani ar : Tropšek, Radmani , Na , Habuš, Ujlaki ( od 46. Paveli), Mikulan, ižmešija, F. Kos, V. Kos (64. Horvat), Gorupi , Fundak (od 46. Latin). Trener – Branko Lipi .

Mladost iz Preloga pobjedom nad favoriziranom Slatinom napravila najve e iznena enje u proteklom kolu III. HNL sjever

1.Koprivnica 2.Sla na 3.Bjelovar 4.Mladost Ždralovi 5.Nedeliš e (-1) 6. akovec 7.Ivan ica 8.Podravina 9.Croa a Grabrovnica 10.Nedeljanec 11.Podravac 12.Grani ar Kotoriba 13.Križevci 14.Mladost Prelog 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

13 12 11 10 10 9 8 8 7 5 5 5 4 4 1 1

4 1 4 6 4 5 2 1 4 2 2 2 4 3 2 0

0 4 2 1 3 3 7 8 6 10 10 10 9 10 14 16

43 37 37 36 33 32 26 25 25 17 17 17 16 15 5 3

Križevci – akovec 0:0 s 2:1. Nedeliš e je do kraja prvog dijela ipak uspjelo izjedna iti. U 41. minuti svoj prvijenac u dresu Nedeliš a postigao je Leva i i s 2:2 se otišlo na odmor. U drugom je poluvremenu najbolji igra utakmice, ali i ponajbolji strijelac dosadašnjeg dijela prvenstva, Lon arek, s dva pogotka riješio susret. Ove je subote Nedeliš e doma in posljednjem Poletu iz Pribislavca i tu bi, s obzirom na trenutne kvalitete jedne i druge mom adi, sve osim pobjede doma ina bilo veliko iznena enje.

Zna ajan bod akovca, novi zaplet situacije s NK Varaždinom akovec se iz Križevaca vra a s velikim bodom. U utakmici bez golova doma ini nisu uspjeli realizirati jedanaesterac ve u 17. minuti susreta. Mogli su se akov ani ku i vratiti i s tri boda, da su Balent i Kosec iskoristili svoje prigode za pogodak. Novu priliku za osvajanje doma ih bodova nogometaši akovca na klupi sa starim trenerom Izetom Terzi em tražit e u subotu na akove kom gradskom stadionu protiv Mladosti iz Ždralova. Prema rije ima Dušana Mikolaja, predsjednika NK akovca, treneru Terzi u i igra ima podmiren je

dio obaveza koje je klub imao prema njima, tako da se i ovaj tjedan u klubu normalno radilo i pripremalo za subotnji susret. Me utim, stigao je preokret situacije s NK Varaždinom, jer je stiglo rješenje prema kojem sad akovec duguje Varaždinu, umjesto obrnuto, pa se o ekuje i novi zaplet.

Podravina uzela sva tri boda u Kotoribi U Kotoribi poraz Grani ara od Podravine. Nakon što su doma ini puno konkretnije otvorili susret i u po etnih petnaestak minuta izveli pet kornera, gosti su povezali svoje redove, preuzeli inicijativu i poveli u dvadeset etvrtoj minuti prvim pogotkom Milasa. To je bio i rezultat prvog poluvremena. U drugom su dijelu gosti od samog po etka krenuli agresivnije, u sedamdeset petoj minuti pogodili i stativu, da bi svojim drugim pogotkom najbolji igra susreta Mate Milas postavio kona ni rezultat 0:2.

Uvjerljiv poraz Poleta Polet je, na žalost, ponovno teško stradao. Ovaj put na doma em terenu od Bjelovara. Ve nakon prvih etrdeset pet minuta gosti su imali vodstvo od ak 0:5. Doma ini se u subotu u Pribislavcu nisu još ni snašli, igrala se dvanaesta minuta,

Križevci - Gradski stadion. Sudac – Rami (Orahovica). akovec: Prekupec, V. Pintari , M. Antonovi , Novak, N. Pintari , Pomper, Balent, D. Bobi anec, (90. Major ik), Kosec (68. Igrec), D. Antonovi , L. Bobi anec (78. Mihalic)

Polet- Bjelovar 1:5 Pribislavec – Igralište Petar Perši . Gledatelja 60. Sudac – Slunjski. Strijelci : 0:1 Piragi (5), 0:2 Piragi (8), 0:3 Pintar (12), 0:4 piragi (28), 0:5 Piragi (34), 1:5 Halilovi (90) 11 m. Polet: Vibovec, Toplek (51. Pokupec), Bašek , Okreša, Rešetar, Lesjak, Posavec (85. Podgorski), Krištofi , Boži (56. Novak), Halilovi , Horvati . Trener Dragutin Okreša. a ve je bilo 3:0 za Bjelovar. Do kraja poluvremena gosti su još dva puta zatresli mrežu doma eg vratara Vibovca. U drugom poluvremenu Bjelovar je malo smanjio “gas” pa su “poletovci“ uspjeli stvoriti i nekoliko izglednih prilika za postizanje gola. Najbliže tome bio je Krištofi , koji je pogodio stativu. Teški poraz Poleta uspio je tek ublažiti Amar Halilovi iz kaznenog udarca u posljednjoj minuti susreta, nakon prekršaja nad Krištofi em.

18. kolo I. ŽNL MNS UKOVEC 77 – BSK ME IMURJE METALI (B) 0-2 (0-1) UKOVEC. Igralište: ukovec 77. Suci: Kris nko Jaluši , Damir Fodor, Josip Kedmenec. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Škrilec (5), 0-2 Gelo (84) 11m UKOVEC: Lehki, Marka , Varga (od 29. Pavlic), Fran i , Bradari , Anderlin, Petrovi (od 74. Canjuga), Slavi ek, Vuk, Herc, Duman i . Trener: Ivan Bartoli BSK: Sternad, Bašek, Makar (od 77. Škvorc), Šmit, Gelo, Gajnik, Mihalec, Živkovi (od 88. Antolaši ), Petri evi (od 60. Mlinari ), Paler, Škrilec. Trener: Stjepan Mihalec Žu kartoni: Paler, Šmit (BSK)

OMLADINAC – CENTROMETAL 0-2 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: Stadion NK Omladinac. Suci: Ma ja Horvat, Branko Bacinger, Lidija Kralji . Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Vibovec (50), 0-2 Bratkovi (61) OMLADINAC: Tomaši , Marodi, Reich, Lukman, alopa, Jaluši , Novak, Vukovi , Perho (od 46. Pušar), Culjak, Drk. Trener: Ivan David CENTROMETAL: Petkovi , Borko (od 82. Vince B), Buhanec (od 68. Novak L), Fu ko, Gunc (od 84. Lastavec), Vince M., Ba an, Bratkovi , Pani (od 84. Jurman), Zavrtnik (od 37. Novak D), Vibovec. Trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Marodi, Lukman (Omladinac); Bratkovi (Centrometal)

HODOŠAN – BUDU NOST (P) 0-1 (0-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Marin Horvat, Dražen Novak, Mar n Hrušoci. Delegat: Drago Koroni HODOŠAN: onkaš, Vadlja, Sinkovi , Naran a, Kova , Vlah, Blagus, Jakši , Tisaj (od 16. Blagus), Strahija, Bašnec. Trener: Goran Strahija BUDU NOST: Novak, Ciglar, Hali , Kodba, Domini , Višnji , Lon ari (od 25. Ciglari ), Gal, Dodlek, Mar nec, Miši . Trener: Danijel Ciglar Žu kartoni: Vlah, Sinkovi (Hodošan); Kodba, Višnji , Miši (Budu nost) Crveni karton: Dodlek (Budu nost)

SLOBODA – SLOGA ( ) 2-1 (1-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Igor Križari , Davor Šupljika, Dražen Sukanec. Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Srnec (30), 2-0 Srnec (59), 2-1 Vugrinec (83) SLOBODA: Kolar D, Hergo (od 55. Hižman), Angel, Begovi , Buhanec, Katanec, Srnec, Begovi , Goricaj (od 52. Šoštari ), Novak (od 90. Kolar M), Petek (od 80. Miljan i ). Trener: Stjepan Petek. SLOGA: Novak, Branilovi , Juki (od 67. Vrbanec), Bajzek, Vabec Darko, Kosalec, Glad (od 46. Vabec Damir), Vugrinec, Zoka, Bali , Branilovi . Trener: Ivan Hamonajec Žu kartoni: Buhanec (Sloboda); Glad, Zoka (Sloga)

SPARTAK – POLET (SMNM) 2-0 (0-0) MALA SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Suci: Bojan Juras, Borut Križari , Toni Fažon. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Šegovi E (48), 2-0 Šegovi I (85) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi , Križai , Hali (od 35. Škvorc), Rogina, Šegovi E. (od 88. Ruži ), Lovren i , Šegovi S., Juras, Pavlic (od 75. Šegovi D., Šegovi I. (od 89. Rogar). Trener: Zoran Graši POLET: urkin, Novak, Karlov ec M. (od 83. Brezova ki), Sobo an, Turk, Karlov ec M., Rihtarec (od 62. Makovec), Gori anec, Šardi, Lisjak. Trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Šegovi E., Rogina (Spartak); Rihtarec, Gori anec (Polet)

PODTUREN – DINAMO (P) 4-0 (3-0) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Božidar Kolari , Saša Fegeš, Ivica Horvat. Delegat: Dragu n Vuk. Strijelci: 1-0 Telebuh (4), 2-0 Lepen Josip (15), 3-0 Telebuh (25), 4-0 Telebuh (71) PODTUREN: Kolar D, Okreša (od 79. Boži ), Berdin, Radovan, Balenovi , Mravljak, Kerovec (od 83. Golubi ), Lepen J, Telebuh (od 85. Ka ), LepenJurak D (od 84. Kolar A). Trener: Darko Rob DINAMO: Rebernik, Križai S, Žuli Dar, Hali , Domini , Dodlek, Klekar (od 46. Jankovi ), Mar ec (od 85. Križai I.), Žuli Dan. (od 81. Švenda), Štampar (od 85. Kocijan), Mihalovi (od 78. Žuli M.). Trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Žuli Danijel, Žuli Darko (Dinamo)

NAPRIJED – MLADOST (I) 2-2 (1-2) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Zoran Hajdinjak, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 1-0 Glavina (14) 11m, 1-1 Jurinec (16), 1-2 Orehovec (38), 2-2 Glavina (72) 11m NAPRIJED: Mlinarec, Hižman F., Bermanec (od 58. Vlah), Žvorc, Novak, Hižman J (od 7. Šimunkovi ), Varga (od 74. Horvat), Mar nec, Režek, Glavina, Horvat, Šimunkovi . Trener: Dušan Podgorelec MLADOST: Lacko, Leva i (od 90. Klinec), Bujan, Horvat (od 65. Talan), Murkovi , Beštek (od 81. Novak A), Orehovec, Kamenar, Jurinec, Novak M (od 77. Horvat), Fran i (od 89. Krišto ), Pata a. Trener: Dragu n Naran a Žu kartoni: Hižman, Novak (Naprijed); Bujan, Lacko (Mladost)

18. kolo II. ŽNL MNS - zapad STRAHONINEC – VENERA PMP 0-0 (0-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-S pi . Suci: Marijan Duman i , Mario Buhin, Valen no Kantoci. Delegat: Slavko Novak STRAHONINEC: Bertapelle, Kuqi (od 70. Grabar), Štefulj (od 78. Drabi ), Zlatarek, Ri ko, Hadži , Vrbanec N, Brez (od 46. Višnjari ), Vrbanec B., Mar ec (od 58. Fu ko), Kolari (od 65. Krišto ). Trener: Kris jan Varga VENERA: Kocijan (od 84. Ciglari ), Ambruš T., Vabec (od 89. Ambruš I), Ambruš E., Novak D, Vabec I., Herman (od 58. Novak V), Škvorc I., Škvorc R. (od 81. Srnec), Vabec R., Cvetkovi . Trener: Saša Mihali Žu karton: Hadži (Strahoninec)

JEDINSTVO – HAJDUK-VINDIJA 1-0 (1-0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Goran Žganec, Tomislav Herman, Boško Martan. Delegat: Marijan Sabol Strijelac: 1-0 Tr njak (33) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Vuk (od 67. Mikulan G), Plantak, Mikulan D., Ladi (od 80. Fujs), Horvat, Borko (od 67. Pani ), Tr njak (od 44. Golub), Novak D., Novak M. (od 88. Krumpi M.). HAJDUK: Zadravec (od 46. Jurovi ), Hrženjak, Tkal ec, Govedi , Šegovi , Radikovi (od 46. Mikulaj), Leva i , Debelec M., Gori anec, Debelec G., Jurovi (od 61. Šopar). Trener: Robert Gori anec Žu kartoni: Novak D. (Jedinstvo); Hrženjak, Šopar (Hajduk)

PLAVI – ME IMUREC 1-1 (1-1) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Drako Filip i , Dragan Hrustek, Boris Jakovljev. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Kregar (43), 1-1 Nerer (45) PLAVI: Novak T, Škvorc S, Trupkovi , Vabec, Ma ari M, Erdelja, Škvorc J., Mikuli , Nerer, Ma ari J., Zadravec (od 37. Novak A). Trener: Nenad Srnec ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lon ari (od 81. Ciglari ), Kos, Fu ek, Horvat, Thes (od 73. Jakopec), Bistrovi (od 67. Treska J.), Treska D., Novak, Kregar. Trener: Siniša Gavez Žu karton: Vabec (Plavi)

DRAVA – JEDINSTVO (NSD) 2-1 (1-1) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Zoran Novak, Robert Radek, Željko Kova i . Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Šol (11) 11m, 1-1 or evi (36), 2-1 Dombaj (64) DRAVA: Mohari , Jaluši , Treska, Carevi (od 84. Jozi ), Bajkovec, Šol, Dombaj (od 87. Zanjko), Tomaši , Kari , Florijan i , Postružin. Trener: Vedran Kari JEDINSTVO: Varga, Jaluši M (od 46. Novosel), Štajerec, Kosi, Jaluši N, Jambroši , Rešetar (od 84. Škvorc), Vuruši , Novak (od 84. Lešnjak), Popovi , or evi . Trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Carevi , Florijan i (Drava); Jaluši M., Jaluši N., Škvorc (Jedinstvo)

16. ožujka 2012. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

TABLICA

BSK vratio lidersku poziciju pobjedom u ukovcu Nakon što su „uspavano“ ušli u nastavak prvenstva Beli anci su se odmah „probudili“, iako nisu bili previše uvjerljivi niti protiv ukovca ‘77. Me utim, o ito e nastavak lige biti jako neizvjestan jer je poražen i Polet, tako da je BSK ponovno zasjeo na elnu poziciju tablice. Rano su gosti ve u 5.minuti zgoditkom Nenada Škrilca došli do vodstva u ukovcu koje su uvali sve do pred sam kraj utakmice. Bila je to dosta izjedna ena igra. U prvom dijelu gosti nešto bolji, a u drugom dijelu doma i. Da je po etkom drugog dijela iz neposredne blizine glavom Mladen Anderlin pogodio mrežu gostuju eg vratara Sre ka Sternada umjesto vratnice pitanje je kako bi na kraju utakmica završila. Dvojba oko pobjednika riješena je u 84.minuti kada je napada BSK-a i strijelac do tad jedinog zgoditka na utakmici pobjegao u doma i kazneni prostor i gdje je od strane doma eg obrambenog igra a srušen. Za suca utakmice Kristinka Jaluši a nikakve dvojbe nije bilo te je bez razmišljanja pokazao na bijelu to ku. Kazneni udarac je izveo Marijan Gelo i pogodio za kona nih 2-0 za goste iz Belice. Samo dvojica opomenutih igra a i to oba gostuju a.

Bra a Šegovi za pobjedu Spartaka protiv Poleta Spartak bolji od Poleta. Iako su doma i bili bolji tijekom cijele utakmice u prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. U drugom dijelu sa dva zgoditka bra e Šegovi Spartak dolazi do pobjede od 2-0. Prvo je na samom po etku drugog dijela u 48.minuti strijelac bio Sre ko, a potom pet minuta prije kraja utakmice «stariji brat» Igor. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Gostuju a pobjeda Centrometala Centrometal slavio u Novom Selu Rok. Nakon prvog dijela gledatelji zgoditak nisu vidjeli. Nažalost niti nekih posebnih prigoda za posti i zgoditak nije bilo. Gosti iz Macinca do pobjede su došli u drugom poluvremenu. Prvo je 50.minuti Nenad Vibovec postigao zgoditak, a potom u 61.minuti Krunoslav Bratkovi za na kraju kona nih 2-0. Bratkovi je od radosti što je postigao zgoditak skinuo dres i zaradio opomenu od suca utakmice Matije Horvata. Naravno sasvim opravdano. Omladinac je imao dvojicu opomenutih igra a.

Podturen “na brzinu” Podturen sve riješio kod ku e za pola sata igre. U korektnoj utakmici sa samo dvojicom i to gostuju ih igra a iz Palovca opomenutim igra ravnopravna. Doma i u prvih pola sata igre u inkovitiji kada i postižu tri zgoditka. Ivica Telebuh se kod doma ina istaknuo svojim hatrikom. Dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu. Prvi u 4.minuti, a drugi u 25.minuti. «Izme u» u 15.minuti strijelac za doma e bio je Josip Lepen. Svoj tre i zgoditak Telebuh postiže za kona nih 4-0 u 71.minuti. Dinamo je imao nekoliko izglednih prigoda, ali je ovaj puta realizacija izostala.

Sokol raspoložen u Puš inama Visoka gostuju a pobjeda Sokola u Puš inama. Ve nakon prvih 45 minuta nije rezultatski dobro izgledalo po doma e jer su gosti iz Vratišinca vodili sa 2-0 zgodicima Tomislava Lisjaka u 21.minuti i Aleksandra Vinceka u 28.minuti. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 48.minuti vodstvo Sokola na 3-0 povisuje svojim zgoditkom Luka Mikolaj. Minutu kasnije i doma i dolaze do daha i smanjuju zgoditkom Sre ka Ceilingera na 3-1. Manuel

Beli anci uspješni u ukovcu i s tri boda prednosti na vrhu Posavec tri minute prije kraja utakmice postavlja kona nih 4-1 za Sokol. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Slakov anima nova tri boda Slobodi i druga proljetna pobjeda. Nakon gostovanja u Palovcu kod ku e u Slakovcu poražena je akove ka Sloga. Denis Srnec bio je strijelac oba doma a zgoditka. Prvog je postigao u 30.minuti, a drugog u 59.minuti. Sloga je zgoditkom Ivice Vugrinca u 83.minuti samo ublažila gostuju i poraz na 2-1. Imali su doma i u 32.minuti kazneni udarac, ali je vratar Sloge Emil Novak bio uspješan i isti obranio. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Remi u Cirkvoljanu, uz puno bure u gledalištu Podjela bodova u Cirkovljanu. Doma i Naprijed je oba zgoditka postigao iz opravdano dosu enih kaznenih udaraca. Oba je u 14. i 72.minuti realizirao doma i kapetan mom adi Željko Glavina. Delegat utakmice Josip Lesjak je u svom izvješ u napomenuo da je kod drugog kaznenog udarca iz kojeg su doma i poravnali rezultat na 2-2 prethodilo zale e doma eg napada a koje nije

TRNAVA – DUBRAV AN 3-2 (2-2) GORI AN. Igralište: Gaj. Suci: Damir Aldi , Bojan Rodiger, Tomisla urila. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Horvat D. (3), 0-2 Horvat D (24), 1-2 Malovi (31), 2-2 Katanec (32), 3-2 Malovi (74) TRNAVA: Ivkovi , Blagus, Malek, Malovi (od 46. Mesari ), Katanec, Pintar (od 85. Pintari ), Jakši , Markuši H, Malovi , Baksa (od 67. Markan), Mikec (od 76. Markuši T). Trener: Mladen Vlah DUBRAV AN: Šubaša, Brljak, Vidovi , Hujs, Vu enik, Jadan, Kolman (od 82. Šte ), Špoljar, Horvat D., Nes , Ribi . Trener: Dražen Horvat Žu karton: Jakši (Trnava)

PUŠ INE – SOKOL (V) 1-4 (0-2) PUŠ INE. Igralište: NK Puš ine. Suci: Zdravko Toplišnjak, Renato Posavec, Ivica Felker. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Lisjak (21), 0-2 Vincek (28), 0-3 Mikolaj (48), 1-3 Ceilinger (49), 1-4 Posavec (87) PUŠ INE: Majurec, Celinger, Pintari , Novosel, Ceilinger (od 67. Posavec), Pozder, Klemen i , Vidovi S (od 28. Levani ), Vidovi M. (od 46. Žnidari ), Knezi , Dove er (od 62. Husejnovi ). Trener: Ivan Domini SOKOL: Puh B., Mikolaj, Lisjak, Puh S., Novak F (od 89. Boži ), Leich (od 46. Posavec), Mikolaj (od 75. Bistrovi ), Vincek (od 82. Drk), Mun ar (od 87. Horvat), Kova i , Novak D. Trener: Denis Ratajec Žu kartoni: Klemen i , Novosel (Puš ine); Leich, Vincek, Posavec (Sokol)

II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

11 11 10 9 8 9 8 8 8 6 5 4 5 5 3 3

5 2 2 4 4 1 2 2 2 3 3 5 2 1 5 3

1 4 5 4 5 7 7 7 7 8 9 8 10 11 9 11

36:13 44:23 42:23 37:16 33:23 30:36 32:24 32:28 41:42 19:30 29:48 24:27 24:36 22:41 18:27 20:46

38 35

32 31

28 28 26 26 26 21 18 17 17 16 14 12

Parovi sljede eg kola: Sloboda (S) – Puš ine, Sloga ( ) - ukovec 77, BSK – Podturen, Dinamo (P) – Trnava, Dubrav an - Omladinac (NSR), Centrometal – Spartak, Polet (SMNM) – Naprijed, Mladost (I) - Sokol

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubrav an); 19 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 15 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 10 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM), Nenad Škrilac (BSK); 9 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Krunoslav Gajnik (BSK), Damir Režek, Željko Glavina (Naprijed), Marko Mihalovi (Dinamo P); 8 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I), Željko Mar nec (Naprijed), Dino Herc ( ukovec 77), Darko mrlec (Dubrav an); 7 zgoditaka – Ma ja Kolar (Podturen), Denis Srnec (Sloboda S), Aleksandar Vincek (Sokol); 6 zgoditaka – David Šoštari , Dražen Petek (Sloboda S), Marko Zavrtnik, Zvonimir Pani (Centrometal), Josip Jan ec (Spartak), Bojan Cirkven i (Dinamo P), Goran Krišto (Omladinac NSR), Nikola Mun ar (Sokol)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Marko Marodi, Marko Lukman (Omladinac NSR), Oliver Novosel (Puš ine), Aleksandar Vincek (Sokol)

STATISTIKA 27 zgoditaka pos gnuto ili 3,3 po utakmici; isklju enja nije bilo ; 24 opomenuta igra a; 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

signalizirao pomo ni sudac Rudolf ižmešija. Gostuju i navija i revoltirani takvom odlukom pomo nog suca su malo «zalijevali» teku inom ( itaj: pivom). Samo dvije minute nakon što su doma i poveli Mladost je poravnala na 1-1 zgoditkom Željka Jurinca. Sedam minuta prije odlaska na odmor gosti iz Ivanovca zgoditkom Nenada Orehovca dolaze u vodstvo od 2-1. «Neriješeno» je bilo i u opomenutim igra ima, po dvojica u svakoj mom adi.

Trnava prekinula pobjedni ki “post” Nakon posta od etiri kola, ra unaju i kraj jeseni, Trnava stigla do doma e pobjede. Nije im se dobro pisalo jer su gosti iz Donje Dubrave u Gori an došli po pobjedu pa su tako i krenuli u utakmicu. Sa dva zgoditka Dražena Horvata II u 3. i 24.minuti Dubrav an je imao vodstvo od 2-0. U samo dvije minute 31. i 32. iz dva prekida zgodicima Ivana Malovi a i Roberta Katanca doma i dolaze do poravnanja rezultata od 2-2. U drugom dijelu obostrano nekoliko propuštenih prigoda, ali Trnava preko ponajboljeg pojedinca utakmice Ivana Malovi a u 74.minuti dolazi njegovim drugim zgoditkom na utakmici do pobjede od 3-2. Da je utakmica bila fer i korektna dovoljno govori podatak o samo jednom opomenutom i to doma em igra u.

LISTA STRIJELACA

Uvjerljivi lider probudio se na gostovanju u Mihovljanu Rudaru pobjeda u Mihovljanu. Glatko su do pobjede došli de ki iz Murskog Središ a na gostovanju pod «mihovljanskim bregom». Sve su riješili u prvom poluvremenu. Danijel Podgorelec prvi je u 22.minuti na eo mrežu doma eg veterana, pardon vratara, Miroslava Debana. «Osmica» Rudara Matija Županec osam minuta kasnije povisuje gostuju e vodstvo na 2-0. Matija Vinko je doma u Slobodu riješio svih briga svojim zgoditkom za kona nih 3-0 u 45.minuti. Samo jedan opomenuti igra i to doma i. Bez zgoditaka u Strahonincu. Gosti iz Svetog Jurja na Bregu i drugu proljetnu utakmicu odigrali su sa identi nih i nepopularnih 0-0. Kako im je igra -trener izraziti napada Goran Kerman pomalo udi ovaj podatak o 180 minuta igre bez postignutog zgoditka. Doma i su pak osokoljeni pobjedom u Hlapi ini priželjkivali novi «trobod», ali niti doma i bod u borbi za ostanak nije malo protiv mom adi iz vrha ljestvice. Samo jedan opomenuti igra i to doma i. Jedinstvo nastavlja pobjedama. Nakon gostuju e pobjede u Mihovljanu de ki iz Gornjeg Mihaljevca su kod ku e sa minimalnih, ali tri boda vrijednih 1-0 pobijedili Hajduka iz Štrukovca. Strijelac jedinog doma eg zgoditka u 33.minuti bio je igra -trener Roman Trtinjak. Doma i su imali i jednog opomenutog igra a iz tog prvog dijela, dok su gostima u drugom dijelu dvojica igra a «požutjela». Podjela bodova u Peklenici. U dvije minute sve je bilo riješeno. Obje mom adi tijekom utakmice imale su mnogo izglednih prigoda, ali je svaka po jednu realizirala. Prvo su gosti iz Dunjkovca-Pretetinca poveli u 43.minuti zgoditkom Bojana Kregara. Kada se ve ekao posljednji zvižduk suca utakmice Darka Filip i a za odlazak na odmor u 45.minuti doma i Plavi zgoditkom Tomice Nerera poravnavaju na kona nih 1-1. Isti je doma i igra u 8.minuti propustio realizirati opravdano dosu eni kazneni udarac jer mu je vratar Me imurca Tomislav Marciuš isti obranio. Kad se na kraju

1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Spartak 5.Podturen 6.Sokol 7.Sloboda (S) 8.Mladost (I) 9.Dubrav an 10.Sloga ( ) 11.Naprijed 12.Dinamo (P) 13.Omladinac (NSR) 14. ukovec 77 15.Puš ine 16.Trnava

sve skupa zbroji podjela bodova je i najrealnija. Samo jedan opomenuti igra i to iz mom adi Plavih. U Kuršancu susjedski derbi pripao doma oj Dravi. Ve u 11.minuti doma i imaju opravdano dosu eni kazneni udarac kojeg za vodstvo od 1-0 realizira Zvonimir Šol. Za susjede iz Novog Sela na Dravi na 1-1 je u 36.minuti poravnao Slavko or evi . Tim se rezultatom otišlo na odmor. Pobjedu doma inu je osigurao Tomislav Dombaj svojim zgoditkom u 64.minuti. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. Mladost bolja od Bratstva. Sve vrijedno dogodilo se u prvom poluvremenu. Doma a Mladost zgodicima Josipa Leva i a i Jurice Jakopi a u 13. i 23.minuti došla je do vodstva od 2-0. Gosti iz Jurovca doma u su mrežu uspjeli zatresti preko Mirana Vinka pet minuta prije kraja prvog dijela utakmice. U drugom je dijelu nešto više posla imaju sudac utakmice Dario Srnec koji je ak petoricu igra a opomenuo. Iz prvog dijela imao je jednog opomenutog igra a. Po mom adi je na kraju ispalo po tri za svaku. Trnovec lako došao do doma ih bodova. Doma ini su ve im dijelom utakmice bili bolja mom ad od gostiju iz Zasadbrega. Stvarali su prigode, a tri su uspjeli i realizirati. etiri minute prije kraja prvog dijela prvi se puta zatresla gostuju a mreža. Zgoditak je postigao Casimir Rodrigue. Martino Mežnari povisuje vodstvo Trnovca na 2-0 u 56.minuti. etiri minute prije kraja utakmice kona nih 3-0 postavlja svojim zgoditkom Velimir Habrun. Tri doma a, a etiri gostuju a opomenuta igra a. Šenkovcu važni doma i bodovi u borbi za ostanak u ligi. U obostrano ne previše kvalitetnoj igri gledatelji se baš nisu nagledali nogometa. No, ipak su postignuta tri zgoditka. Prva dva su postigli doma i. Prvi u 25.minuti Robert Kanski i drugi u 48.minuti Zoran Farkaš. Za mom ad Mure u 62.minuti strijelac je bio Goran Lipovi koji je samo gostima iz Hlapi ine ublažio poraz. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

25 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 20 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 13 zgoditaka – Bojan Kregar (Me imurec); 11 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Slavko or evi (Jedinstvo NSD); 10 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec), Alen Kova i (Rudar); 9 zgoditaka – Robert Vabec (Venera PMP), Miljenko Bistrovi (Me imurec), Luka Jurovi (Bratstvo J); 8 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Darijan Treska (Me imurec), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 7 zgoditaka – Krunoslav Tuksar (Mladost S), Marko Šol (Rudar), Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.); 6 zgoditaka – Roman Tr njak (Jedinstvo GM), Miran Vinko (Bratstvo J)

FAIR PLAY Isklju enja nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dominik Hrženjak, Antonio Šopar (Hajduk Š), Denis Stojko (Mura), Zoran Fras (Trnovec), Neven Jaluši (Jedinstvo NSD), Vedran Želežnjak (Sloboda M)

STATISTIKA 18 zgoditaka pos gnuto ili 2,2 po utakmici; isklju enja nije bilo ; 28 opomenu h igra a; 2 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Jedinstvo (GM) 4.Me imurec 5.Jedinstvo (NSD) 6.Mladost (S) 7.Hajduk (Š ) 8.Trnovec 9.Bratstvo (J) 10.Sloboda (M) 11.Mura 12.Šenkovec 13.Zasadbreg 14.Drava (K) 15.Plavi (Pek.) 16.Strahoninec

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

15 9 10 8 8 8 7 7 7 7 7 6 6 5 4 3

1 5 2 3 2 2 4 2 2 1 1 2 1 2 3 5

1 3 5 6 7 7 6 8 8 9 9 9 10 10 10 9

62:16 28:17 30:23 35:26 41:28 25:33 28:25 33:35 26:38 31:31 38:41 27:37 25:38 21:43 25:31 22:35

46 32 32 27 26 26 25 23 23 22 22 20 19 17 15 14

Parovi sljede eg kola: Rudar - Plavi (Pek.), Me imurec - Strahoninec, Venera PMP - Šenkovec, Mura - Drava (K), Jedinstvo (NSD) - Mladost (S), Bratstvo (J) - Trnovec, Zasadbreg - Jedinstvo (GM), Hajduk (Š) - Sloboda (M)

16. ožujka 2012.

18. kolo II. ŽL MNS - istok DRAVA – GALEB (O) 3-3 (2-3) DONJI MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Dražen Jur ec, Josip Novak, Valen no Kantoci. Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1-0 Igrec F (9), 2-0 Igrec F (20), 2-1 Mihaljac (26), 2-2 Grana r (37), 2-3 Fran i (43), 3-3 Hošnjak (56) DRAVA: Bartoli I, Kos, Miser, Bartoli M., Mihalac, Lipi (od 73. Igrec D), Vuk, Orehovec, Herc, Hošnjak, Igrec F. Trener: Tomislav Lipi GALEB: Dolenec, Fleten, Balent (od 72. Zadravec), Mihoci (od 76. Vuk), Mihaljac, Soka , Erdelji I (od 52. Pigac), Hertelendi, Fran i , Erdelji M, Grana r (od 72. Balent). Trener: Damir Pigac Žu kartoni: Bartoli M., Lipi (Drava); Mihaljac, Dolenec, Fran i , Vuk (Galeb) Crveni karton: Mihalac (Drava)

DINAMO – DRAŠKOVEC 0-3 (0-2) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov vez. Suci: Ivica Križai , Ivan Žganec, Damir Klari . Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Repalust D (16), 0-2 Repalust L. (40), 0-3 Repalust L (90) DINAMO: Novak, Borovec, Gregori (od 75. Peras), Krznar, Brez, Debelec, Obadi , Teža ki, Furdi, Baranaši (od 76. Jambroši ), Bihar (od 46. Horvat). Trener: Marko Obadi DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Jambrovi , Turk, Smrk, Kova (od 64. avlek), Šavora, Kavran (od 79. Varošanec), Repalust D., Repalust L., Debelec (od 88. Lon ari ). Trener: Božidar Repalust Žu karton: Kavran (Draškovec) Crveni karton: Repalust (Draškovec)

DUBRAVA – VIDOV AN 0-1 (0-1) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Darija Zadravec, Stjepan Novak, Miran Culjak. Delegat: Ma ja Poredoš. Strijelac: 0-1 Friš i Dejan (10) DUBRAVA: Mu i , Vaga, Turk, Tkal ec, Jambroši (od 46. Ko eva), Povodnja, Paler, Novak, Sabol (od 73. Žganec), Bobi anec Mat., Bobi anec Mih. Trener: Ivan Ratajec VIDOV AN: Kranjec, Petri , Lukša, Ku an, Matulin Mario, Nemet Dino, Nemet Dan., Friš i N., Friš i D., Matulin Marko, Orehovec (od 84. Fundak). Trener: Sre ko Gabaj

BRATSTVO – KRALJEV AN 38 4-0 (1-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Željko Turk, Franjo Hergo , Dragu n Novak. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Cvek (45) autogol, 2-0 Cerovec (47), 3-0 Fu ko (60), 4-0 Cerovec (75) BRATSTVO: Posavec, Vlahov, Zlatarek (od 71. Bacinger), Fu ko (Od 86. Pokriva ), Magdaleni , Saka , Kopljar, Medved (od 77. Krišto ), Horvat M, Cerovec (od 77. Kozar M), Horvat S (od 84. Hanžekovi ). Trener: Damir Vrbanec KRALJEV AN: Juras, Vlah (od 72. Novak), Štefok, Cvek (od 77. ekunec), Stankov, Slavi ek H., Slavi ek S., Stankovi Bojan (od 46. Špoljar), Stankovi Boris, Hobor, Lipi . Trener: Dubravko Miš in Žu kartoni: Saka (Bratstvo); Stankovi (Kraljev an)

BORAC PMP – SK 4-2 (4-1) TUR IŠ E. Igralište: NK Borac PMP. Suci: Jasmin Lozi , Siniša Luka i , Josip Jurinec. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Ribi (12), 2-0 Gavez (27), 3-0 Ribi (33) 11m, 3-1 Vidovi (39), 4-1 Ribi (44), 4-2 Mlinarec (89) BORAC: Vlah, Telebuh, Radikovi (od 72. Špilek), Kova i , Blažin i , Markan, Brumen (od 70. Hali ), Gavez, Baksa, Ribi (od 75. Mavrin), Srpak. Trener: Boris Radikovi SK: Medvar, Kekenj (od 46. Mlinarec), Bašnec, Vidovi , Lon ari , Božek, Horvat N, Malek, Horvat I., Lon ari (od 68. Višnji ), Kramar. Trener: Davor Horvat Žu kartoni: Radikovi , Blažin i , Telebuh, Hali , Kova i (Borac); Horvat, Vidovi , Božek, Mlinarec ( SK)

SLOBODA – RUDAR (MS) 0-3 (0-3) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglana. Suci: Velimir Leva i , Milivoj Bali , Mario Pintari . Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Podgorelec (22), 0-2 Županec (30), 0-3 Vinko (45) SLOBODA: Deban, Rešetar, Novak, Žganec, Medved, Želežnjak, Lukman, Gori anec (od 13. Bubek), Tisaj, Sovar (od 46. Šafari ), Belše. Trener: Mladen Ku ek RUDAR: Rajf, Simun (od 85. Maglov), Šprajc, Vuri, Šol D, Županec, Liklin (od 61. Žganec), Podgorelec (od 73. Rožman), Vinko, Šol N. (od 73. Vuruši ), Šol M. Trener: Antun Srša. Žu karton: Želežnjak (Sloboda)

ŠENKOVEC – MURA (H) 2-1 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Dražen Šajnovi . Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 1-0 Kanski (25), 2-0 Farkaš (48), 2-1 Lipovi (62) ŠENKOVEC: Novak G., Novak M., Culjak, Vugrinec, Kolar, Ban (od 77. Novak M.), Kanski, Kukovec, Farkaš (od 85. Zemlji ), Leško, Fu ko (od 84. Zanjko). Trener: Marijan Kolar MURA: Novak D., Lipovi , Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko D, Vinko M, Dragoja (od 75. Vrši ), Breznik, Stojko A (od 67. Vinko D), Na (od 52. Šagi). Trener: Dražen Novak Žu kartoni: Kukovec, Novak (Šenkovec); Stojko D, Vinko M (Mura)

MLADOST – BRATSTVO (J) 2-1 (2-1) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Dario Srnec, Tihomir Kralji , Vjeran Tuksar. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Leva i (13), 2-0 Jakopi (23), 2-1 Vinko (40) MLADOST: Rajf, Vran i , Hošpel, Hren, Živko, Vinko, Š avni ar (od 49. Zobi ), Leva i T, Tuksar, Jakopi (od 79. Ko ila), Leva i J. Trener: Marijan Mohari BRATSTVO: Jelen i , Antoli , Kirec, Jambrovi (od 77. Gori anec), Per i (od 31. Kutnjak), Jurovi , Ma ari , Trstenjak, Vinko, Baumgartner (od 46. Horvat), Koraj. Trener: Zdravko Modlic Žu kartoni: Vinko, Ko ila, Leva i (Mladost); Vinko Horvat, Koraj (Bratstvo)

TRNOVEC – ZASADBREG 3-0 (1-0) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Dario Bubek, Vladimir Blaži , Danijel Ko ila. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Rodrique (41), 2-0 Mežnari (56), 3-0 Habrun (86) TRNOVEC: Košak, Florjani , Gyo , Mežnari , Pokos, Zobec, Fras, Bacinger (od 47. Flac), Habrun (od 86. eh), Rodrique, Petri (od 85. Slokan). Trener: Kris jan Kiri ZASADBREG: Novak, Rodinger Flo, Mesari Du. (od 76. Šajnovi ), Mesari Da., Novak, Rodinger Fil, Sabol ec, Gori anec (od 65. Dunjko), Mar ec, Koroši , Šimunkovi (od 51. Šajnovi I.). Trener: Dražen Novak Žu kartoni: Fras, Bacinger, Zobec (Trnovec); Mesari , Sabol ec, Novak, Šajnovi (Zasadbreg)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Teški kiks Hodošana, Palinov anima opet pet bodova prednosti Hodošanci su se ponovno „poskliznuli“ kad se to nitko nije nadao. Ako ne e na kraju osvojiti naslov prvaka, „najzaslužnija“ za to mogla bi biti Budu nost iz Podbresta koja im je uzela svih šest bodova. U Svetoj Mariji visoka pobjeda gostiju iz Palinovca. Brzo su se gosti oporavili od doma eg poraza i svom doma inu ili bolje re eno svojoj «imenjakinji» utrpali «petardu». Za 12.minuta igre gosti zgodicima Dražena Vlaši a i Nikole Talana imaju vodstvo od 2-0. Kada je tri minute prije kraja prvog dijela doma oj Mladosti isklju en Nikola Štrok zbog udaranja laktom u glavu gostuju eg igra a za vrijeme igre bilo je teško za o ekivati da doma i u drugom dijelu sa igra em manje mogu nešto više u initi. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47.minuti novi zgoditak u doma oj mreži kojeg je postigao Tomica Mlinarec. Nikola Talan se po drugi puta upisuje u listu strijelaca u 53.minuti i gosti sada ve vode sa 4-0. Nikola Blažin i pobrinuo se u 60.minuti da doma i ne ostanu bez po asnog zgoditka pa je smanjio na 4-1. Tom,ica Mlinarec u 65.minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici stavlja to ku na i za kona nih visokih 5-1. Uz isklju enje doma i su imali i trojicu opomenutih igra a, a gosti su prošli bez kartona. Budu nost iz Podbresta iznenadila pobjedom u Hodošanu. Po vjetrovitom vremenu promrzli gledatelji njih stotinjak u prvom dijelu zgoditak nije vidjelo. Doma i su imali totalnu inicijativu, stvorili jednu veliku priliku (Bašnec promašio prazna vrata) i nekoliko poluprilika, ali nije bilo tu neke „velike igre“. Zabili su i gol (odbijenu loptu vratara Naran a je pospremio u mrežu), ali ga je prvi pomo ni sudac poništio zbog zale a. U najmanju ruku sumnjiva situacija. U drugom dijelu scenariji kao iz jesenskog dijela sezone, samo što je ovaj put Budu nost zabila puno ranije gol i uspjela sa uvati prednost. Gosti iz Podbresta do vodstva i minimalne pobjede od 1-0 dolaze u 49.minuti zgoditkom Brune Dodleka. Isti je igra u 84.minuti napravio grubi start prekršajem s le a na doma eg igra a i za taj start zaradio isklju enje. Možda malo i prestroga odluka glavnog suca Horvata koji je ina e odli no odradio svoj dio posla, dok bi tek „Oko sokolovo“ moglo utvrditi je su li „maha i“ bili u pravu kad su poništavali doma e zgoditke. Tih preostalih šest minuta igre Hodošan je sa igra em više pokušavali barem poravnati, ali nije bilo previše ideje, nije išlo. I u drugom poluvremenu doma inu je poništen jedan zgoditak (sada je zale e ozna io drugi pomo ni sudac, a dogodila se sli na situacija kao u prvom dijelu). Gosti su uglavnom dali sve od sebe, na kraju se zasluženo veselili, za razliku od doma ih igra a koji kao da su mislili „da e pobjeda do i sama po sebi“, što im se na kraju osvetilo. Pobjeda iz prvog proljetnog kola jesenskog prvaka u Palinovcu ovim je porazom malo sve to skupa zasjenila. Dva doma a, a tri gostuju a opomenuta igra a. U Orehovici bez pobjednika. Za svaku je mom ad sudac utakmice Dominik Mihoci dosudio opravdano po jedan kazneni udarac koji su i realizirani. Prvi su u 12.minuti imali doma i. Siguran sa 11 metara bio je Marko Ruži . Gosti iz Novakovca svoj su imali u 50.minuti kojeg je realizirao Mario Buhin. Nešto bolja u prvom dijelu bila je doma a Croatija koja je u 5. i 7.minuti propustila realizirati dvije prigode. Prvo Ivan Ivanuši , a potom Miroslav Šafari . Prigodu da doma i do u do pobjede imali su u 62.minuti kada je Josip Bali uzdrmao vratnicu. Nakon svega bliži pobjedi bili su doma i, no na kraju je Grani ar zasluženo ku i odnio bod. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Visoka doma a pobjeda Bratstva. Kraljev an 38 dobro se držao sve do 45.minute. Nakon jedne povratne lopte od strane kapetana mom adi Silvestra Cveka svom vrataru Tomislavu Jurasu vratar ini veliku grešku jer promašuje loptu i lopta završava u mreži. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 47.minuti doma i povisuju svoje vodstvo na 2-0 zgoditkom Ivice Cerovca.

19 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 15 zgoditaka – San no Debelec (Dinamo D), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 14 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budu nost P); 13 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK), Nikola Talan (Mladost Pal.); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan); 9 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM), Miroslav Horvat (Bratstvo SV); 8 zgoditaka – Miroslav Pigac, Marko Mihaljac (Galeb), Mario Matulin (Vidov an), Stjepan Krznar (Dinamo D), Nikola Štrok (Mladost SM), Marko Ruži (Croa a), Luka Repalust (Draškovec); 7 zgoditaka – Antonio Drvoderi (Grani ar N), Luka Lipi (Kraljev an 38); 6 zgoditaka – Aleksandar Kramar ( SK), Zdravko Bašnec (Hodošan), Siniša Rušanec (Borac PMP)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Bruno Dodlek (Budu nost P), Damir Mihalac (Drava DM), Božidar Repalust (Draškovec), Nikola Štrok (Mladost SM) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Bojan Kodba, Denis Višnji (Budu nost P), Franjo Hali (Borac PMP), Tomislav Lipi (Drava DM), Tihomir Leva i (Grani ar N), Ivan Ivanuši (Croa a), Hrvoje Kavran (Draškovec)

STATISTIKA 29 zgoditaka pos gnuto ili 3,6 po utakmici; 4 isklju ena igra a; 29 opomenu h igra a; 4 kaznena udarca dosu ena, a 3 realizirani

TABLICA

Uvjerljivi Palinov ani u Svetoj Mariji Krešimir Fu ko strijelac je tre eg doma eg zgoditka u 60.minuti. Svojim drugim zgoditkom u 75.minuti Ivica Cerovec postavlja kona nih 4-0 za Bratstvo. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi. Vidov anu tri boda iz Sivice. Zgoditak odluke postigli su gosti iz Donjeg Vidovca u 10.minuti, a strijelac je bio Dejan Friš i . U korektnoj igri niti jedne opomene nije bilo. Doma ini su pokušavali gostuju e minimalno vodstvo do kraja utakmice anulirati, ali im to nije pošlo za nogom. Draškovec «tricom» iznenadio Dinamo. Došli su se gosti u Domašinec braniti i iz kontri pokušati nešto u initi. To im je i uspjelo. Dejan Repalust doveo je goste u vodstvo u 16.minuti. Pet minuta prije kraja prvog dijela na 2-0 gostuju e vodstvo povisuje Luka Repalust. U 62.minuti Draškovcu je sa klupe za pri uvne igra e isklju en ili udaljen jer je upisan kao pri uvni vratar i kao licencirani trener Božidar Repalust zbog psovanja suca utakmice Ivice Križai a. To nije nimalo gostima smetalo pa su u 90.minuti drugim zgoditkom na utakmici Luke Repalusta stigli do pobjede od 3-0 u Domašincu. Samo jedan opomenuti igra i to gostuju i. Podjela bodova u Donjem Mihaljevcu. Sa dva zgoditka Filipa Igreca Drava je u 20.minuti imala vodstvo od 2-0. Marko Mihaljac uspio je u 26.minuti doma e vodstvo smanjiti na 2-1, ali nije uspio dvije minute kasnije realizirati kazneni udarac jer je doma i vratar Ivan Bartoli bio uspješniji i obranio njegov udarac sa bijele to ke. Ipak gosti iz Oporovca u 37.minuti zgoditkom Tomislava Granatira dolaze do poravnanja rezultata na 2-2. Dvije minute prije kraja prvog dijela Galeb zgoditkom Petra Fran i a dolazi do vodstva od 3-2. Doma oj Dravi bod je donio u 56.minuti svojim zgoditkom Josip Hošnjak. Minutu prije kraja utakmice nakon što je pomo ni sudac Josip Novak iz akovca signalizirao nedozvoljeni položaj doma eg napada a u teren za igru ulazi jedan neodgovorni gledatelj, ali sre om redarska služba brzo reagira i ne dolazi do nekog težeg incidenta. Izgleda da je teren u Donjem Mihaljevcu postao «vru i» jer i u proteklom kolu bilo je burno prilikom ulaska službenih osoba u svla ionice po završetku utakmice. Najbolje je to osjetio njihov igra Marko Mihoci koji je zbog pljuvanja ! (najgnusnije djelo) kažnjen od strane disciplinskog suca Stjepana Talana sa šest utakmica «odmora». Zanimljivo u Tur iš u. Šest zgoditaka i ak devetorica opomenutih igra a od suca utakmice Jasmina Lozi a. Za nešto više od pola sata igre ili to nije do 33.minute doma i Borac PMP imao je vodstvo od 3-0. Prvo je u 12.minuti strijelac bio «zvijezda zimskog prijelaznog roka» Josip Ribi , potom u 27.minuti doma i «precednik kluba» Rajko Gavez i nakon toga iz kaznenog udarca u 33.minuti po drugi puta Josip Ribi . Marko Vidovi uspio je doma e vodstvo ublažiti na

1.Mladost (Pal.)

17 12

2.Hodošan

17 10

51:16 39 49:25 34

3.Croa a

17 9

35:21 33

4.Grani ar (N)

17 8

29:19 28

5.Kraljev an 38

17 8

28:34 27

6.Vidov an

17 8

33:33 26

7.Mladost (SM)

17 7

35:31 25

8.Dinamo (D)

17 7

33:30 24

9.Galeb

17 6

31:23 23

10. SK

17 7

32:27 23

11.Dubrava

17 6

20:29 20

12.Drava (DM)

17 6

30:41 20

13.Budu nost (P)

17 6

10 26:37 19

14.Draškovec

17 4

15.Bratstvo (SV)

17 4

11 23:41 14

16.Borac PMP (T)

17 3

11 20:45 12

22:45 16

Parovi sljede eg kola:Galeb - Bratstvo (SV), Kraljev an 38 - Borac PMP (T), SK ehovec - Croatia, Grani ar (N) - Dinamo (D), Draškovec Hodošan, Budu nost (P) - Mladost (SM), Mladost (Pal.) - Dubrava, Vidov an - Drava (DM)

CROATIA – GRANI AR 1-1 (1-0) OREHOVICA. Igralište: NK Croa a. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Dominik Filipaši . Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Ruži (12) 11m, 1-1 Buhin (50) 11m CROATIA: Hanžekovi , Hunjadi, Jelini , Kozjak, Kolar, Bali D, Ruži S, Ivanuši (od 85. Novak), Šafari (od 77. Križan), Ruži M., Bali J. Trener: Miljenko Bali GRANI AR: Pancer, Leva i S (od 46. Lovrek D), Lovrek N (od 64. Tomašek), Leva i M (od 79. Drvoderi S), Paler, Leva i Tih., Drvoderi D., Blažon, Buhin, Drvoderi A., Lisjak. Trener: Antonio Drvoderi Žu kartoni: Ivanuši (Croa a); Pancer, Leva i Tih. (Grani ar)

MLADOST – MLADOST (P) 1-5 (0-2) SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Nino Škrobar, Jadran Kukovec, Stjepan Fic. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Vlaši (9), 0-2 Talan (12), 0-3 Mlinarec (47), 0-4 Talan (53), 1-4 Blažin i (60), 1-5 Mlinarec (65) MLADOST(SM): Orehovec Dar, Bogdan (od 56. Orehovec Dej.), Šamarija (od 56. Žini ), Horvat, Posavec, Papak J (od 67. Musta ), Blažin i , Grozdek, Štrok, Igrec, Papak F., Kranjec. Trener: Ivan Vidovi MLADOST(P): Mar ec, Možek Z (od 63. Baksa), Vlaši (od 74. Sabolec), Podgorelec, Kova i , Tkalec (od 61. Kolari ), Možek M., Murkovi (od 71. Valenti ), Mlinarec (od 81. Vrbanec), Vadlja, Talan. Trener: Josip Šegovi . Žu kartoni: Štrok, Papak, Horvat (Mladost SM) Crveni karton: Štrok (Mladost SM)

3-1 u 39.minuti. No, ne za dugo jer u 44.minuti i tre i zgoditak na utakmici Josipa Ribi a za vodstvo doma ih od 4-1. U drugom dijelu strijelci su malo stali pa je postignut samo jedan zgoditak i to od strane gostiju iz ehovca koji su tako minutu prije kraja utakmice zgoditkom Igora Mlinarca ublažili poraz na 4-2. Pet doma ih, a etiri gostuju i opomenuti igra i.

U SLJEDE EM BROJU poseban prilog

RASPORED PROLJETNOG DIJELA NOGOMETNE SEZONE ME IMURSKIH NOGOMETNIH LIGA

16. ožujka 2012. BADMINTON

TRE I Savezni turnir odigran je u akovcu

Luka Vlahek ozlijedio koljeno i morao predati finalni me

A 2 LIGA CENTAR

TABLICA

Odli ni akovec! Me imurje je pobijedilo Mladost iz ur evca i to nije vijest. Posljednju utakmicu u drugoligaškoj konkurenciji (posljednju uop e?!) košarkaši Me imurja odigrat e u vrijeme tiskanja ovoga broja ME IMURSKIH NOVINA ( etvrtak 15. ožujka), tako da im do prve kvalifikacijske utakmice preostaje punih 10 dana. Nedovoljno da bi nešto zna ajnije podigli energetski ili takti ki nivo, ali dovoljno vremena za npr. uigravanje prinova/ poja anja. akovec gura odli no. Ostvarili su još jednu zna ajnu pobjedu na uvijek neugodnom gostovanju u Ivancu i time još više poja ali svoje šanse za osvajanje tre ega mjesta, što bi bio zaista vrhunski rezultat.

Rudar Cimper je o ekivano izgubio od jakoga Podravca, ali je neo ekivano pružio jako dobar otpor avoritu, naro ito u posljednje 2-3 minute ove zanimljive utakmice kada su se s minus 20 spustili na samo minus 4 i imali realne šanse ak i za nešto više. No, trebalo bi pogoditi sve „penale“. (bh) Grafi ar – Vindija 83:133 Petar Zrinski – Radnik 73:55

ME IMURJE: Novak N. 2, Pusti 14, Novak Marek 5, Miko 4, Kraja i 22, Lon ari 2, Fodor 16, Jeleni 2, Biševac 11, Novak Mario Medo 12, Martinovi , Novak Mat. 3. Trener Šopar S.

U dvorani II. OŠ akovec u organizaciji BK ”Me imurje” akovec održan je 3. savezni turnir HK-a 2011./2012. za seniore. Na turniru je nastupilo 30 seniora iz 7 klubova Hrvatske, a me u njima i seniorska ekipa BK-a ”Me imurje”, pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i pomo nog trenera Luke Vlaheka. Voditelj natjecanja i vrhovni sudac bio je Tomislav Grubi iz akovca, a sudac Goran Mileti iz Zagreba. U konkurenciji seniora pobijedio je Josip Ugleši nakon predaje me a u finalu našeg Luke Vlaheka zbog ozljede desnog koljena, prilikom doskoka pri rezultatu 9:7 u 1. gemu za Luku. Tre e mjesto osvojio je Dasen Jardas, pobijedivši Joška ilovi a 2:1. Poredak ostalih igra a Me imurja: 5. Petar Žini , 7. Krešimir Koprivec, 8. Danijel Zadravec, 12. Matija Hranilovi , 14. Matija Filo, 15. Viktor Ruži , 16. Damir Markuš i 18. Goran Rožman. I u konkurenciji muških parova akove ki par u finalu U konkurenciji seniorki pobjedu je ostvarila Ni-

kolina Dimi , pobijedivši u finalu Tenu Tucakovi 2:1 (18:21,21:19, 22:20). Tre e mjesto osvojila je Mara Vlaši u susretu protiv Jelene Bobinac 2:0 (21:17,21:13). Poredak ostalih igra ica Me imurja: 5. Ela Trstenjak, 7. Jelena Novak i 8. Lucija Zadravec. U konkurenciji parova seniori pobjedu je ostvario par Mario Duspara / Jan Rožman, pobijedivši u finalu doma i par Danijel Zadravec/Marjan Vugrinec 2:1 (25:23, 6:21, 21:18). Tre e mjesto osvojio je par Fran Galjer/Dasen Jardas dobivši me 2:0 bez borbe protiv para Matija Hranilovi / Luka Vlahek zbog ozljede Luke Vlaheka, tako da su bez borbe morali predate i polufinalni me protiv para Duspara/ Rožman. Par Krešimir Koprivec/Matija Filo zauzeo je 8. mjesto. U konkurenciji parova seniorki pobjedu su ostvarile Martina Skorup/Tena Tucakovi , pobijedivši u finalu par Jelena Bobinac/ Nikolina Dimi 2:0 (21:14, 21:10). Tre e mjesto osvojio je naš par Jelena Novak/ Lucija Zadravec pobijedivši Maru Vlaši /Margaretu Tolju 2:0.

Juniori Me imurja s dvije sjajne pobjede najavili državno! Odigrana su ve dva kola juniorske lige regije Sjever iz koje prvak ide na državno me u 10 najboljih sastava Lijepe naše. akove ki juniori ro eni 1994. i mla i uspjeli su ve tu i radnika iz Križevaca doma, te što je posebno vrijedno – Bjelovara vani. Ako tome pribrojimo i dvije pobjede protiv Dubrav ana iz one prvotne lige- kvalifikacijske, onda imamo pravo vjerovati da su naši juniori ve debelo na državnom Polufinalu. Dubrav an još uvijek ima „kvrgu“ na kontu pobjeda, ali dok se igra – nada postoji! (bh) Bjelovar –Dubrav an 67:44

DUBRAV AN: Lukša 21, Matulin 1, Blažeka 8, Balog 6, Ribi 8. Trener Me imurec B.

Me imurje – Radnik 94:76

ME IMURJE: Jeleni 5, Gašpari 4, Miko 17, Vrus 9, Mom ilovi 4, Kapelari 10, Franin 15, Lepen 6, Lon ari 18, Kanižaj 6. Trener aji I. Bjelovar – Me imurje 78:84

ME IMURJE: Jeleni 5, Gašpari 4, Miko 32, Vrus 9, Mom ilovi 4, Franin 3, Lepen 6, Kapelari 2, Lon ari 12, Kanižaj 7. Trener aji I.

21 21 21 21 20 21 21 21 21 20 21 21

21 15 13 13 13 11 10 9 9 6 5 0

0 6 8 8 7 10 11 12 12 14 16 21

42/+749 36/+256 34/+222 34/+196 33/+167 32/+34 31/-60 30/-101 30/-106 26/-266 26/-292 21/-799

Ivan ica – akovec 65:68 (11:16, 16:19, 16:12, 22:21) AKOVEC: Horvat 2, Terek M., Prprovi 22, Terek D. 5, Kranj ec 19, Feher, Juras 7, Ostoja 13, Wrana, Dove er, Fe keš, Drk. Trener Kova i B. Rudar Cimper – Podravac 69:77 (13:22, 14:14, 15:21, 27:20)

Me imurje – Mladost ( ) 93:60 (18:19, 25:14, 27:12, 23:15)

JUNIORSKA LIGA SJEVER, razigravanje za prvaka

Vlahek je odli no igrao u akovcu, ali na putu prema pobjedi zaustavila ga je ozljeda

1. ME IMURJE 2. Vindija 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. AKOVEC 6. Mladost( ) 7. Ivan ica 8. Radnik 9. RUDAR CIMPER 10. Bjelovar 11. Koprivnica 12. Gra ar

RUDAR CIMPER: Varga 20, Korbelj, Per i , Hrka 14, Radikovi 11, Cilar, Bedi 2, Dodlek 2, Tkalec 14, Srnec 6. Trener Damjanovi B. Koprivnica – Bjelovar 90:74

Dubrav an – Me imurje Globetka 71:60

DUBRAV AN: Varga 12, Rai 10, Me imurec 21, Majcen 4, Lukša D. 9, Štefi 9. Trener Krušelj K. ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 10, Vugrinec 22, Serdarevi 9, Leva i 7, Belovi 2, Vuruši 10. Trener Škoda D. Mladost Ivanovec – Kotoriba 81:73

ME IMURJE: Bacinger 10, Blažeka 28, Žižek 10, Kova i 10, Beriša 8, Vojvoda 53. Trener Novak S. Kotoriba – Vindija 19:95 KOTORIBA: Andrlon M. 2, Andrlon N. 3, Zvošec 14. Trener Munka Dubrav an – BŠT 53:63 DUBRAV AN: Orehovec 21, Tišler 1, Klipi Ka. 6, Kuzmi 8, Lisjak 4, Klipi Kr. 13. Trener ituš BŠT: Kranj ec 8, Dvanajš ak 20, Jeleni 11, Dove er 8. Trener Kova i B. Donji Kraljevec – Rudar Cimper 57:40 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 9, Šupljika 21, Bašnec 3, Mikec 6, Švenda 16, Lepen 2. Trener Ruži M. RUDAR CIMPER: Antolovi 8, Podkrajac 20, Sobo an 6, Klujber L. 1, Klujber K. 5. Trener Repalust S. akovec – Prelog 70:36 AKOVEC: Barani 8, Mun ar 10, Vincek 10, Strbad 20, Bulat 15, Novak 7. Trener Bence E. PRELOG: Mikec 1, Filipi 8, Polišanski 4, Švenda 5, Zvornik 2, Žvorc 4, Kuni 4, Krušelj 8. Trener Mikec F.

TABLICA za prvaka

Me imurje Globetka – Ivan ica 49:61

Dubrav an – Radnik 64:67

DUBRAV AN: Lukša 27, Matulin 8, Blažeka 17, Balog 4, Ribi 8. C LIGA KSMŽ Prelog – Donji Kraljevec 78:46

PRELOG: Blažona 2, Ciglar M. 19, Glavina 3, Poljak 5, Jankovi 1, Švenda 30, Šari 9, Ciglar D. 9. Trener Sori R. DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Zrna 2, Pongrac 3, Branilovi 8, Ivanovi D. 9, Ruži 9, Ivanovi J. 4, Šte an 7. Trener Zrna I.

1. Me imurje Globetka 2. Prelog 3. Dubrav an 4. Donji Kraljevec

9 9 9 9

6 5 5 2

3 4 4 7

15/+65 14/+61 14/-30 11/-96

TABLICA za ostanak 5. Nedeliš e 6. Mladost Ivanovec 7. Me imurje II 8. Kotoriba

8 9 8 9

8 6 3 0

0 3 5 9

16/+115 15/+14 11/-32 9/-97

OVERTIME Bojan Hrka Realna šansa – postoji! P

Lepoglava – Me imurje 34:119

MLADOST IVANOVEC: Mihoci 3, Fe keš 12, Drk 8, Mlinari 4, Hanžekovi 11, Terek M. 31, Vehtersbah 12, KOTORIBA: Radmani 2, Borovi 16, Habuš 12, Pla ko 5, Munka 29, Seli anec 9. Trener Ujlaki R.

Piše:

olako idu kraju odigravanja utakmica u svih 5 A 2 liga. Preostaje još kolo – dva, no u esnici kvalifikacija za A 1 ligu se znaju. No, najprije da ponovimo na in na koji se igraju kvalifikacije. U esnici su svi prvaci A 2 liga, dakle njih 5. Igra se svaki sa svakim doma i vani i nakon odigrane lige prvak te kvalifikacijske lige ide u A 1 ligu, a drugoplasirana mom ad igra tzv. pripetavanje s pretposljednjom ekipom iz Lige za opstanak. Prvo kolo je na rasporedu 24. ožujka, a posljednje 12. svibnja. Prva dva tjedna igra se s rasporedom utakmica srijeda – subota, a nakon toga samo subotom. Prvak A 2 lige Sjever se ve odavno zna, da ne kažemo/pišemo da se znao i prije po etka natjecanja, dakle to je akove ko Me imurje. Prvak A 2 lige Centar ili najja eg drugoligaškog natjecanja (kako si oni sami znaju tepati) je zagreba ka Dubrava, koja je upravo prošle godine ispala od sjevernog prvaka KK Križevaca u dodatnom pripetavanju. Prvak A 2 lige Zapad je Crikvenica, zadarski Poli nik je južni prvak, a Osje ki sokol isto ni. No, vi-

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

še od samoga nabrajanja ovih mom adi, zanimljivije im je pogledati rostere – od kakvoga su materijala te mom adi sa injene. Dakle, ako krenemo od avorita, zagreba ka Dubrava mi djeluje najmo nije – barem po imenima. Gledao sam ih samo u pripremnim utakmicama kada nisu bili u ovom sastavu, barem ne punom. Sada im je roster zaista bogat ABA ligaškim igra ima i prvoligaškim – tu su nama dobro poznati centar Frano olak, zatim bivši igra i Zagreba bra a Nikola i Joško Garma, te odli ni vanjski igra i i šuteri Prgomet, Gazi , Bašljan i Ozren Miši koji je izvjesno vrijeme proveo i u Me imurju. Po mom skromnom sudu Dubrava je prvi avorit kvalifikacija! Drugi avorit ili drugoga avorita bih podijelio izme u ekipa Me imurja i Osje koga sokola. Za osje ku ekipu igraju dobro poznati Zvonimir Ridl, Helbich, playmaker Šarac, te Rai . U reketu izme u ostalih ordinira i Masli , nekadašnji igra Nedeliš a. U mom adi Crikvenice odska e Beni , dok u Poli niku postoji pri a da e pustiti u kva-

lifikacije GKK Šibenik, no preostaje da vidimo koliko u tome ima „što a“. U svakom slu aju, za Poli nik igra Dražovi , te „jedno desetak Buli a“. Kakve su šanse akove kog Me imurja u ovome društvu? Smatram vrlo dobre, barem za osvajanje drugoga mjesta koje pruža još dodatne dvije utakmice s pretposljednjom ekipom prvoligaške Lige za opstanak (doma i vani po jedna utakmica). Bit e nužno Me imurju i malo se poja ati, stru ni stožer najbolje zna na kojim pozicijama. ve gore napisano ide u s eru sportskoga dijela, no svi predobro znamo da je mnogo bitniji onaj financijski, odnosno pitanje – a što ako se uspije u kvalifikacijama? Što ako se ponovi uspjeh otprije 14-15 godina i u e se u Prvu ligu, odakle nam/ vam novci za igranje najja e lige u Hrvata? Iz pouzdanih izvora sam saznao godišnji prora un najje tinije mom adi(barem oni tvrde da je tako) A 1 lige u aktualnom prvenstvu – rije je o 800 000 kuna! Koje, usput dobivaju od svoga grada! A KK Me imurje?

ME IMURJE GLOBETKA: Hrustanovi 23, Herman 10, Gašpari 2, oki 12, Kokolek 2.

TABLICA 1-4 mjesta 1. Vindija 2. Me imurje 3. Kotoriba 4. Lepoglava

6 6 6 6

5 5 2 0

1 1 4 6

11/+299 11/+146 8/-66 6/-379

TABLICA 5-8 mjesta 5. BŠT 6. Mladost Ivanovec 7. Nedeliš e 8. Dubrav an

5 5 3 5

4 3 2 0

1 2 1 5

9/+53 8/+10 5/+19 5/-82

TABLICA 9-14 mjesta 9. akovec 10. Donji Kraljevec 11. Prelog 12. Ivan ica 13. Rudar Cimper 14. Me imurje Globetka

8 8 8 8 8 8

7 6 5 4 1 1

1 2 3 4 7 7

15/+138 14/+94 13/+34 12/-12 9/-113 9/-141

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI C LIGA KSMŽ D. Kraljevec – Me . Globetka, subota 17. ožujka u 17, OŠ Dubrav an – Prelog, nedjelja 18. ožujka u 18, OŠ D. Dubrava Kotoriba – Me imurje II, subota 17. ožujka u 19, OŠ Kotoriba Nedeliš e – Mladost Ivanovec, nedjelja 18. ožujka u 20, Aton

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Nedeliš e – BŠT, ponedjeljak 19. ožujka u 19.15, Aton Rudar C.-Me . Globetka, subota 17.ožujka u 11.15, OŠ M. Središ e akovec – D. Kraljevec, subota 17. ožujka u 18.30, II OŠ akovec

16. ožujka 2012. KARATE VIROVITICA OPEN

Bra a Murši ponovno na vrhu U Virovitici je održan me unarodni karate turnir na kojem je nastupilo 750 natjecatelja iz 7 država. Vilim i Fabijan Murši ponovno su bili uvjerljivi. U uzrastu u enika (10 i 11 godina) u poluteškoj kategoriji -42 kg Fabijan Murši je osvojio zlato, nakon što je pobijedio predstavnika Zagreba kog karate saveza rezultatom 3:0, zatim predstavnika karate kluba “Nova Gradiška“ 6:0. U polu inalu je bio bolji od reprezentativca Ma arske 6:3, a u inalu od predstavnika karate kluba “ ur evac“ 5:0. U najte-

žem polu inalnom me u Fabijan je uspio plasirati dvije zahtjevne nožne tehnike u glavu ma arskom reprezentativcu, a svaka od tih tehnika nosi 3 boda. U uzrastu mla ih kadeta (12 i 13 godina) u lakoj katego-

riji -41 kilogram Vilim Murši pobijedio je predstavnika Zagreba kog karate saveza 8:0, zatim predstavnika karate kluba “Slavonski Brod“ 8:0, a u polu inalu predstavnika Virovitice 5:0. U inalu je izgubio me tijesnim rezultatom 0:1 od karatista zagreba kog Studenta. Tri puta je pogodio nogom glavu protivnika, ali su za svaki udarac suci dali opomenu zbog prejakog kontakta. Odli nim nastupom na ovom me unarodnom turniru Vilim i Fabijan su nastavili kontinuitet vrhunskih rezultata.

Dominik Kolari osvojio 10. Karate fest Virovitica Na karate turniru u Virovitici odli ni su bili i karatisti KK Nedeliš e. Osvojili su jedno zlato, jedno srebro i pet bron anih medalja. Zlato i naslov pobjednika turnira pripalo je Dominiku Kolari u u konkurenciji juniora u kategoriji -61 kg. Tako er u konkurenciji juniorki srebro je osvojila Jelena Bužani u kategoriji -47 kg. Bron ani pak su bili Matej Kova i u kategoriji u enika -34 kg, Ana Ciglari i Jelena Bužani u kategoriji kadetkinja -54kg, Mia Šari Horvat u kategoriji juniorki +59kg i Dominik Preložnjak u kategoriji u enika -30 kg.

Karatisti Nedeliš a iz Virovitice vra aju se sa sedam medalja

PLIVANJE MITING ”Sveti Patrik“ održan u Zagrebu

Kaja Sabol i Martin Dodlek osvojili medalje Pliva i PK-a, pod vodstvom trenera Tee Hatlak i prof. Gorana Kolari a, nastupili su na pliva kom natjecanju “Sveti Patrik“ održanom u Zagrebu. Na natjecanju je sudjelovalo 690 pliva a (zbog gripe je nastup otkazalo 179 pliva a). To je najve e natjecanje na podru ju Hrvatske za mla e dobne skupine, a održano je u dva dana. U subotu su plivali pliva i i pliva ice ro eni 2000. godine i 2001. godine u disciplinama 50 metara slobodno, 50 le no, 50 prsno i 50 metara leptir. PK je nastupio s devet pliva a, Martin Dodlek bio je najuspješniji pliva prvog dana u konkurenciji 80 pliva a. Osvojio je odli no drugo mjesto u disciplini 50 metara leptir, 4. mjesto u disciplini 50 slobodno, etvrto mjesto u disciplini 50 slobodno te peto mjesto u disci-

plini 50 prsno. U ukupnom plasmanu, zbroju svih disciplina Martin je osvojio odli no etvrto mjesto. U nedjelju su plivali pliva i i pliva ice ro eni 2002. i 2003. godine i mla i. Plivale su se discipline 25 metara

slobodno, le no, leptir i prsno, a najbolja akove ka pliva ica u konkurenciji osamdeset tri natjecateljice bila je Kaja Sabol. Osvojila je odli no tre e mjesto u disciplini 25 metara leptir, etvrto mjesto u disciplini 25 metara le no, peto mjesto u disciplini 25 slobodno, sedmo mjesto u disciplini 25 prsno. U ukupnom plasmanu zbroju svih disciplina Kaja je osvojila odli no tre e mjesto. Kod pliva a ro enih 2002. godine najbolji pliva PK-a bio je Tin Furdi u konkurenciji devedeset i jednog pliva a. Tin je osvojio odli no sedmo mjesto u disciplini 25 metara le no, deveto mjesto u disciplini 25 metara leptir, jedanaesto mjesto u disciplini 25 slobodno, te bio odli an 16. u ukupnom poretku pliva a.

SPORTSKI RIBOLOV

ATLETIKA

ŠRD “MURA“ Mursko Središ e

Proljetni kros i prvo kolo kros lige “Globetka”

Natjecanje parova Športsko - ribolovno društvo “Mura“ iz Murskog Središ a organizira prvo ovogodišnje natjecanje. Na terenima ŠRC-a “Zaleš e“ u subotu 24. ožujka održat e se natjecanje parova, koji se trebaju prijaviti isti dan najkasnije do 13.30 sati na Zaleš u. Natjecanje e trajati do 18 sati, kada slijedi vaganje i proglašenje rezultata. Kotizacija po paru iznosi 200 kuna, a novi predsjednik središ anskih ribi a Stjepan Lisjak poziva sve me imurske ribolovce da do u na Zaleš e i sudjeluju u natjecanju te osvoje pehare i nešto novca. Informacije se mogu dobiti na broj telefona 098/1739-140 kod Zvjezdana Ma ari a. (sm)

Iz AK Me imurje javljaju da e se Proljetni kros za u enike osnovnih i srednjih škola Me imurja te gra anstvo održati u subotu 24. ožujka s po etkom u 11 sati u “jezeru” akove koga Starog grada. Kros liga Globetka koja e u 2012. godini imati 6 kola, s prvim kolom pak zapo inje u utorak 20. ožujka s po etkom u 17 sati. Termini ostalih pet kola je su utorak 8. 5. u 18 sati, 19. 6. u 19, 21. 8. u 19, 9. 10. u 17, te posljednje kolo u subotu 17. 11. u 14 sati. Duljina staze je 7800 m i tr i se akove kim parkom Globetka, a okupljanje je pola sata ranije na

parkiralištu SRC-a Mladost. Natjecanje je namijenjeno natjecateljima u seniorskoj kategoriji, veteranima i rekreativcima, uz mogu nost svladavanja staze tr anjem ili hodanjem. Bodovanje i podjela nagrada za ukupni poredak bit e u kategoriji seniorki i seniora starosti do 40 godina, te veteranki i veterana 40-49, 50-59 i 60 godina i stariji. Startnina za sudjelovanje u svih 6 kola iznosi 30 kuna i upla uje se prilikom prvog nastupa. Prijave se primaju pola sata prije po etka utrke ili na email akm@ck.t-com.hrakm@ck.tcom.hr.

Doma a proizvodnja, tradicija, kvaliteta koja traje, a sve vam to “KIŠ” daje... Svakodnevne AKCIJSKE CIJENE ČAKOVEC

roizvod

i p • Doma

irana kontrol eklo o g o r t j •S a i pori kvalitet

DONJI KRALJEVEC MURSKO SREDIŠĆE DOMAŠINEC PRELOG

* KONTROLIRANO HRVATSKO PORIJEKLO * PLAĆANJE U RATAMA * POPUSTI UMIROVLJENICIMA * MOGUĆNOST DOSTAVE PREMA DOGOVORU

**** TRADICIJA I KVALITETA OD 1955. ****

Informacije

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

4 ST-53/09-142 TRGOVA KI SUD U VARAŽDINU, po sucu toga suda Iris Hatvali Nemec, kao ste ajnom sucu, u ste ajnom predmetu nad ste ajnim dužnikom MT Tvornica rublja d.d. u ste aju, OIB: 58725699695, akovec, Ma ce hrvatske 10, na temelju rješenja o prodaji broj ST-53/09-96 od 18. travnja 2011. godine, a temeljem odredbe l. 164. st. 4. Ste ajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06. i 116/10, dalje skra eno: SZ-a), dana 08. ožujka 2012. godine donosi slijede i

ZAKLJU AK odre uje se

TRE A JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika 1. Odre uje se prodaja u ste ajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu ste ajnog dužnika MT Tvornica rublja d. d. u ste aju, akovec, uz odgovaraju u primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to: - nekretnina upisana u z.k.ul. 5827 E, etažno vlasništvo, k.o. akovec, kbr. 8/1, hala trikotaže i konfekcije, zgrada 1 i 2 dilatacija – dorada i trikotaža, zgrada 3 – dilatacije dorada i pozamanterija, zgrada zdravstvenog centra sa prodavaonom, upravne zgrade, zgrada restorana, garaža s nadstrešnicom za bicikle, zgrada por rnice, zgrada dviju trafostanica, zgrada kotlovnice sa deponijem mazuta, dvor, ukupne površine 4 rala i 969 hv i to: a) 6. ETAŽA: 653/26504 Etaža 6 koja se sastoji od V. kata upravne zgrade, ukupne površine 354 m2, procijenjena na vrijednost od 1.781.939,90 kn. b) 9. ETAŽA: 780/26504 Etaža 9, prizemlje radionice ukupne površine 423 m2, procijenjena na vrijednost od 690.690,00 kn. c) 16. ETAŽA: 229/26504 Etaža 16 koja se sastoji od VI kata upravne zgrade ukupne površine 124 m2, procijenjena na vrijednost od 624.439,37 kn. d) 29. ETAŽA: 17/26504 1. Etaža 29 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. e) 30. ETAŽA: 17/26504 Etaža 30 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. f) 31. ETAŽA: 17/26504 Etaža 31 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. g) 33. ETAŽA: 17/26504 Etaža 33 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. h) 34. ETAŽA: 17/26504 Etaža 34 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. i) 35. ETAŽA: 17/26504 Etaža 35 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. j) 36. ETAŽA: 89/26504 Etaža broj 36 koja se sastoji od garaže – površine 89 m2, procijenjena na vrijednost od 167.950,12 kn. k) 37. ETAŽA: 8007/26504 Etaža 37 koja se sastoji od podruma I dilatacije površine 490 m2, prizemlja I dilatacije površine 259 m2, me ukata I dilatacije površine 410 m2, prvog kata I dilatacije površine 3093 m2, procijenjena na vrijednost od 22.024.406,12 kn. l) 38. ETAŽA: 1664/26504 Etaža broj 38 koja se sastoji od prvog kata I dilatacije površine 903 m2, procijenjena na vrijednost od 3.516.949,48 kn. m) 39. ETAŽA: 1544/26504 Etaža broj 39 koja se sastoji od drugog kata II dilatacije površine 1251 m2, procijenjena na vrijednost od 4.221.615,05 kn. n) 41. ETAŽA: 46/26504 Etaža 41 koja se sastoji od trafostanice II – površine 25 m2, procijenjena na vrijednost od 85.201,12 kn. Po etna cijena za sve nekretnine iznosi 90% od ukupne procijenjene vrijednos svih nekretnina odnosno 29.968.959,27 kn. Uz navedene nekretnine prodaju se i pokretnine – strojevi, uredska i informa ka oprema, kao jedna cjelina, a prema procjeni izra enoj od strane sudskog vještaka. Po etna cijena za pokretnine iznosi 90% od procijenjene vrijednos pokretnina odnosno 3.632.184,00 kn. 2. NA IN PRODAJE Ro ište za prodaju tre om usmenom javnom dražbom, održat e se u zgradi Trgova kog suda u Varaždinu, B. Radi a 2, soba 230/II dana 27. ožujka 2012. godine u 13,00 sa . 3. Na nekretnini pod to kom 1.a upisano je razlu no pravo u korist Hr-

vatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec. Na nekretnini pod to kom 1.b, 1.c, 1.d, 1.e, 1.f, 1.g, 1.h, 1.i te 1.j upisano je razlu no pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. Na nekretnini pod to kom 1.k upisano je razlu no pravo za korist Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb. Na nekretnini 1.l upisano je razlu no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. Na nekretnini 1.n upisano je razlu no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec. Na nekretnini 1.m upisano je razlu no pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. 4. Ovaj zaklju ak objavit e se na ste ajnoj oglasnoj plo i ovoga suda. 5. Ste ajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o nekretnini koja se prodaje u ste ajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgova kog suda u Zagrebu, a radi uvo enja u o evidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ste ajnom postupku. 6. UVJETI PRODAJE a) Nekretnine i pokretnine iz to ke 1. prodavat e se, u skladu s odlukom Skupš ne vjerovnika od 12. sije nja 2010. godine, zajedno u ste ajnom postupku usmenom javnom dražbom, za jedinstvenu po etnu cijenu od 33.601.143,27 kn. b) Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tere na is ma. c) Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju ni na drugom ro ištu za prodaju po utvr enoj vrijednos , na narednim ro iš ma za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodava za nižu vrijednost koju zaklju kom odredi ste ajni sudac. d) Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju pokretnina i nekretnina snosi kupac. e) Kao kupci mogu sudjelova samo osobe koje su najkasnije dva dana prije ro išta za dražbu upla li jam evinu u iznosu od 5% od utvr ene vrijednos nekretnina i pokretnina, koja se upla uje na ra un Trgova kog suda u Varaždinu broj2390001-1300002754, poziv na broj 53 09, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Potvrdu o upla jam evine svaki sudionik dužan je predo i na dražbi prije po etka dražbe. f) Osobe koje ne uplate jam evinu ne e mo i sudjelova u dražbi. g) Sudionik ija e ponuda bi prihva ena, jam evina e se ura una u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vra ena najkasnije u roku od 8 dana. h) Jam evinu nisu dužni položi razlu ni vjerovnici. i) Kupac je dužan upla razliku izme u upla ene jam evine i pos gnute kupoprodajne cijene u roku od 60 dana od dana zaklju enja javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud e posebnim rješenjem odredi prodaju nevaže om i odredi novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevaže om, a iz položene jam evine namirit e se troškovi nove prodaje i namiri razlika izme u kupovnine pos gnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. j) Nekretnine i pokretnine e se rješenjem o dosudi dosudi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine i pokretnine e se dosudi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veli ini ponu ene cijene, ako kupci koji su ponudili ve u cijenu ne polože kupovninu u roku iz to ke 7.i ovog zaklju ka. k) U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud e odredi da e se nakon pravomo nos toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisa u njegovu korist pravo vlasništva na dosu enim nekretninama te brisa terete na nekretnini, kao i na pokretninama. l) Nakon pravomo nos rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud e donije zaklju ak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, ime kupac stupa u posjed is h. m) Ako kupac radi pla anja kupovne cijene treba uze kredit, sud e na prijedlog kupca ve u rješenju o dosudi odredi da e se nakon pravomo nos rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisa i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi kredita, u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. n) Pravo nadmetanja imaju sve pravne i zi ke osobe. o) Prodaja se provodi po na elu „vi eno – kupljeno“, što isklju uje sve naknadne prigovore kupca. p) Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetnu nekretninu i pokretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s ste ajnim upraviteljem na broj telefona 098 9625891.

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Matka Laginje 6 ~ tel. (042) 260 423 , 260 609 www.pssv.hr ~ pssv@pssv.hr

vrši upis polaznika u programe osposobljavanja za obavljanje poslova - rukovatelja robom - prodava a, - samostalnog knjigovo e, - poslovne tajnice / tajnika, - poslužitelja jela i pi a , - priprematelja jednostavnih jela i slastica, - priprematelja bureka i pizza, - cvje ara – aranžera, - u graditeljstvu (zidar, tesar, armira , betonirac, soboslikar, kerami ar, izolater...), - rukovatelja rudarskog / gra evinskog stroja (bager, utovariva , grejder, valjak, vili ar, dizalice, demper, buldozer ... ), - loža a centralnog grijanja, - dimnja ara, - rukovatelja eksplozivnim tvarima; kao i u programe pripreme radi polaganja obrtni kih majstorskih ispita i ispita osposobljenosti. ***** Upis polaznika u naredne obrazovne skupine je mogu do kraja ožujka, a sve informacije o nastavi se mogu dobiti telefonom ili osobno u tajništvu škole svakog radnog dana - prijepodne od 9 do 12 sati ili poslijepodne od 16 do 18 sati.

Na temelju lanka 6. Zakona o zakupu poslovnog prostora (NN, broj 125/11),Op inski na elnik Op ine Sve Mar n na Muri raspisuje

JAVNI NATJE AJ za davanje u zakup poslovnog prostora Predmet ovog natje aja je zakup poslovnog prostora u vlasništvu Op ine Sve Mar n na Muri u Svetom Mar nu na Muri, Glavna 20, površine od 30 m2 (zgrada bivše pošte). Namjena/djelatnost: servis elektroni ke i informa ke opreme, Po etna cijena mjese ne zakupnine je 3,50 EUR-a/m2, odnosno 105,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednos . Zakupnina se pla a unaprijed, najkasnije do 10 dana u mjesecu. Vrijeme zakupa: 5 godina Podaci o zakupodavcu: Op ina Sve Mar n na Muri, Trg Svetog Mar na 7, 40 313 Sve Mar n na Muri, OIB: 90870759737. Op e odredbe: Natje aj se provodi prikupljanjem pismenih ponuda u zatvorenim omotnicama. Rok za dostavu ponuda je 8 (osam) dana od dana objave natje aja u dnevnom sku. Pisane ponude se dostavljaju na adresu Op ine Sve Mar n na Muri, Trg Svetog Mar na 7, 40 313 Sve Mar n na Muri, u zatvorenoj omotnici s naznakom „PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – NE OTVARAJ“, neposredno svakog radnog dana od 07,00 do 15,00 sa , ili poštom, preporu enom pošiljkom. Otvaranje ponuda održa e se dana 29. 03. 2012. u 11,00 sa u uredu na elnika Op ine Sve Mar n na Muri. Otvaranje ponuda nije javno. Poslovni prostor može se pregleda za vrijeme trajanja natje aja svakog radnog dana od 07,00 do 15,00 sa , uz prethodnu najavu Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Sve Mar n na Muri i uz pratnju komunalnog radnika. Ponuda za sudjelovanje u javnom natje aju mora sadržava : 1. Osnovne podatke o pravnoj ili zi koj osobi ponuditelja ( na obrascu), 2. Preslika obrtnice, odnosno izvadak iz sudskog registra, 3. Navo enje poslovne djelatnos ( u skladu s utvr enom namjenom prostora), 4. Iznos zakupnine koja se nudi, 5. Potvrdu porezne uprave o upla enim porezima i doprinosima ne stariji od 30 dana, 6. Potvrda Op ine Sve Mar n na Muri o upla enim svim nancijskim potraživanjima. Odabrani ponuditelj dužan je sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u roku od osam dana od dana dostave odluke o odabiru.

16. ožujka 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA (Hrvatski zavod za zapošljavanje) LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr Vinogradarska zadruga ŠTIGOV ANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/ RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POM. KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gos ju, znanje stranih jezika, voza ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, po etak rada je 15.3. Zainteresirani javi se na 099 222 1338. Postoji mogu nost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natje aj otvoren do 15.2. EKO ME IMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi 37, 40000 AKOVEC, traži 1 INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvje : obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na ra unalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g.; 1 TEHNOLOGA PROGRAMERA ZA OBRADNI CENTAR (m/ž) u stalni radni odnos, uvjeti: SSS, VŠS; VSS strojarske struke, izrada programa i definiranje tehnoloških postupaka izrade na CNC, dobro poznavanje rada u Auto CAD-u, prednost izrada programa u Heidenhain-u, poznavanje rada u bilo kojem programskom paketu za 3D konstruiranje, korištenje engl. ili njem. jezika u govoru i pismu,marljivost,usmjerenostnaciljeve, edukacije. Pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javi samo kandida ma koji u u u uži izbor. Natje aj je otvoren do 23.03. LORENA d.o.o. Banski Vinogradi 10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS DJELATNIKA ZA VIŠESTRUKE KOMPENZACIJE na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., mog. korištenja vlas tog automobila, mogu nost rada od ku e, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@tvornica-ideja.com. hr do 31.03. Ca e bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jela i a4,traži1KONOBARA/ICUnaodre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03. Caffe bar QUEEN ukovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.03. Drvni centar “FILO” AKOVEC, Novakova 22, traži 1 m/ž DIZAJNERA/ARHITEKTU NAMJEŠTAJA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, konstrukcija namještaja, crtanje malih proizvoda, sudjelovanje u razvoju proizvoda, potrebne vješ ne – smisao za tehni ka rješenja, snalaženje u prostoru, poznavanje tehni kog crtanja i matema ke, dobro znanje programskih paketa word, excel, ms o ce, auto cad, 3D vizualizacija, samoinicija vnost, produk vnost, snažne radne e ke, osobe za mski rad, pozi vnog stava prema poslu i mu, mogu nost osobnog i profesionalnog razvoja. dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@ lo.hr do 30.03.

je na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili e-mail: ljekarna. kovac@gmail.com do 30.03. MIDA d.o.o. akovec, K.Zrinski 2, traži 1 m/ž PRODAVA A u pekari-kiosku u centru akovcanaodre enovrijemeuzmog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 5828 639, do 30.03. ROYAL TRADE d.o.o. Vra šinec, Pre na 1, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 222 5005, do 20.03. Restoran PREPELICA, Otok 2, traži 1 KV KUHARA/ICU i 1 KV KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno voza ki ispit B kat., javi se na 098 393 001, do 30.04. ALLIANZZAGREBd.d.Poslovnica akovec, K.Zrinski 1/I, akovec (n/r Dijane Kolac), traži VIŠE ZASTUPNIKA (M/Ž) - VŠS ili SSS (poželjnoradnoiskustvonais milisli nim poslovima), dobro poznavanje rada na ra unalu, voza ka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, te sklonost mskom radu, komunikacijske i prezentacijske vješ ne. Dostavi životopis na gornju adresu ili email: dijana.kolac@allianz.hr do 15.03. Pekara NIKA, Pribislavec, traži 1 PEKARA/ ICU s radnim iskustvom na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3-4g., javi se na 098 705 324, do 30.03. HERMAN JOSIP d.o.o. Gori an, Grani ni prijelaz, traži 1 KUHARA/ICU na odre eno vrijeme, javiti se na 098 461 196, natje aj otvoren do 26.03. MURA METAL d.o.o. Kotoriba, traži 1 m/ž ELEKTROMEHANI ARA za održavanje pogonaiopremenaodre enovrijeme,osoba radi pola radnog vremena kao elektromehani ar a pola na bravarskim poslovima, najava na tel. 040 682 130, do 18.03. GINSTAL d.o.o. BELICA, N.Š.Zrinskog 17, traži VIŠE M/Ž MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE I PLINOINSTALATERAnaneodre enovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se na 099 311 4310, 091 396 4303, do 28.03. MURA METAL d.o.o. Kotoriba, Sajmišna 1, traži 2 m/ž KV ZAVARIVA A u MAG postupku na odre eno vrijeme, uvje : radno iskustvo 2g., zavarivanje u mag postupku, poznavanje tehnika u g i rel postupku, važe i ATEST za pojedine discipline zavarivanja, najava na tel. 040 682 130 ili na gornju adresu, do 18.03. KERMEK d.o.o. akovec, Neumannova 3, traži 5 KV, PKV PODOPOLAGA A / PARKETARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., voza ki ispit B kat., dostavi pismenuzamolbunagornjuadresuiliinfo na tel. 040 329 320, do 17.03. Montaža Kudec, Podbrest, V. Nazora 54, traži 1 m/ž PKV, KV LIMARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo godinu dana, javiti se na 091 505 2297, natje aj otvoren do 16.03. ARGES d.o.o. akovec,K.Tomislava 2,traži1m/žMANAGERANAPOSLOVIMAPRIVATNE ZAŠTITE - VŠS, VSS tehni ke struke - zaš ta na radu, strojarstvo, elektrotehnika, energe ka), potrebno znanje engl. ili njem. jezika, rad na ra unalu, voza ki ispit B kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: vanja8serec@ net.hr; 1 m/ž SSS, VŠS, VSS VODITELJA UREDA na neodre eno vrijeme, znanje engl. jezika, voza ki ispit B kat., radno iskustvo 1g., dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: hrvojka. arges@gmail.com do 15.04.

GENERALI OSIGURANJE d.d. AKOVEC, traži VIŠE (m/ž) savjetnika u prodaji - specijalist za životna osiguranja na odre eno vrijeme, najmanje SSS, voza ka dozvola B kat., iskustvo u prodaji naro ito u prodaji osiguranja, osnovno korištenje kompjutera, lojalnost kompaniji, komunikacijske vješ ne, marljivost i savjesnost u radu, kandidati s visokim obrazovanjem i visokom radnom mo vacijom, ako imaju potencijal za razvoj prodajnih vješ na i posjeduju široko op e obrazovanje, bit e posebno razmatrani. zamolbu sa životopisom dostavi na e-mail: posao@ generali.hr do 15.3.

REINOX d.o.o. Brezje, traži 2 m/ž KV BRAVARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 4g., samostalnost u radu i znanje itanja nacrta, javi se na 040 855 845, do 21.03.

Ljekarna Mr.ph. Mirjana Kova , akovec, D.Cesari a5,traži1m/žmagistrafarmaci-

Ugost. obrt BISTRO MLINAREC, Prelog, K. Zvonimira 30, traži 1 KONOBARA/ICU

Elektro zanatska radnja SKAI, Pribislavec, Radni ka 28, traži 2 KV, SSS FRIGOMEHANI ARA na odre eno vrijeme, radno iskustvo barem 6mj., montaža rashladnih komora, javi se na 040 360 081, do 20.03.

na neodre eno vrijeme, javi se na 098 9371 863, do 08.04. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, traži 10 djelatnika/djelatnicauproizvodnjikola a na odre eno vrijeme, javi se na 040 602 205, do 20.03. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliš e, V. Nazora 17, traži 1 m/ž KV AUTOLIMARA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na 098 807 843, do 31.03. Centar za poduku VANDA, akovec, K. Zrinski 2, traži 1 NASTAVNIKA ENGLESKOG JEZIKA na Ugovor o djelu, javi se na 095 820 6132, do 16.03. Caffe bar STARI MAROF, N. S. Rok, I.L.Ribara bb, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 099 773 6026, do 30.03. K. MEGAPOLIS d.o.o. Gori an, traži 1 m/ž PRODAVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, komunikativna osoba s radnim iskustvom, obavezna B kat. i poželjno iskustvo u vožnji kombija, javi se na 098 920 3039, do 31.03. Pekara SUNCOKRET (HAMER d.o.o.), akovec, Kalni ka 19, traži 1 pekara s radnim iskustvom; 1 pekara - voditelja pogona na neodre eno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu, natje aj otvoren do 30.03. Domzastarijeinemo neosobeSlakovec, Slakovec 70, traži 1 m/ž NJEGOVATELJA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 829 181, do 20.03. CEDRUS - FOREST d.o.o. akovec, traži 2 m/žKVVRTLARAzaradnahor kulturina odre eno vrijeme uz mog. stalnog odnosa,poželjnoradnoiskustvo1g.,javi sena 099 215 2041, do 23.03. KNAUF – FAL, N. S. Rok, traži 2 montera suhe gradnje, 2 špahtlera i 1 fasadera na odre eno vrijeme, javi se na 098 9244 510, natje aj otvoren do 31.03. METALDEKORd.o.o.Ivanovec,P.Miškine 24, traži 5 m/ž LAKIRERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu do 31.03. Memont-proizvodnja d.o.o. akovec , traži 2 ZAVARIVA A CO2 i 2 BRAVARA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, samostalnost u radu, radno iskustvo, znanje itanja nacrta, javi se na 098 823 762, do 23.03. ZMAJ d.o.o. Strahoninec, traži 1 m/ž slas ara na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada akovec – Mercator, centar Zagreba ka bb, javi se na 091 333 7130, do 16.03. PIRAMIDA d.o.o. Lopatinec, V. Nazora 18a, traži VIŠE AUTOMEHANI ARA, VODOINSTALATERA, STROJARA i ELEKTRI ARA - prekvali kacija za zavariva a. Javi se osobno na gornju adresu ili 040 856 060, do 06.04. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA, Štrigova, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 098 259 865 gosp. Valkaj, do 18.03. SABIO, Ivanovec, J. Broza 101, traži 1 KONOBARA/ICUnaodre enovrijeme,javi se na 095 861 4039, do 24.03. Radna mjesta Varaždin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.3. KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, pla a 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni ), do 31.3.

Kristalna Laguna Marketing d.o.o. za marke ng i usluge, mjesto rada Varaždin, traži 5 PRODAJNA PREDSTAVNIKA (m/ž) na odre eno vrijeme, uvje : SSS, B kat., mog. korištenja vlas tog vozila, iskustvo nije važno, engl. jezik; terenski rad. Zamolbu posla na adresu ME IMURSKA 28, 42000 VARAŽDIN ili mailom na marko. krystallagoon@gmail.com i 1 (m/ž) VODITELJA POSLOVNICE PUTNI KE AGENCIJE na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, poznavanje informa ke, B kat., iskustvo 2g., potreban završen te aj voditelja poslovnice, engleski i španjolski jezik. Zamolbu posla mailom na sanda.krystallagoon@ gmail.com. Rok za prijavu do 30.4. ŠTROMAR d.o.o., Bele nec, Vodovodna 13, 42214 Sv. Ilija, mjesto rada Bele nec, traži 1 m/ž DISPONENTA ZA ME UNARODNI TRANSPORT ROBE za organizacija prijevoza robe na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvje : SSS, VŠS, iskustvo 2g, engl. i njem. jezik, poželjno talijanski, ali nije uvjet, B kat., poznavanje informa ke (Word, Excel). Najava na mob. 098 663 410 ili prijavu posla mailom na vstromar@inet.hr do 20.3.

POSLJEDNJI POZDRAV

Damiru Horvatu iz Kotoribe (13.5.1973. – 10.3.2012.) Dragi naš kolega Damire! Iznenadnim odlaskom ostavio si veliku prazninu, ali uvijek eš biti u našim mislima i sje anjima. Djelatnici Osnovne škole Strahoninec

BESTMARKETING d.o.o., traži 5 m/ž TELEFONISTAnaodre enovrijeme,uvje :OŠ, KV,SSS,iskustvonijevažno,komunika vnost, mski rad, snalažljivost, najava na mob:0951222221,kontaktosobaMa ja Jezernik, do 31.3. Trgovinaimarke ng“MR”-MilanRemar, Sve Ilija, Vilima Cecelja 62, mjesto rada Varaždinska županija; traži 1 m/ž PRODAVA A ROBE ŠIROKOG ASORTIMANA za prodaju robe u Varažd. županiji na odre enovrijeme,uvje :OŠ,SSSbezobzirana zvanje, iskustvo nije uvjet, B kateg., vlas automobil, kontakt na broj mobitela 092 286 1501, gdin. Remar, do 31.3. ERA NOVA d.o.o. Radi a 103, 42205 Vidovec, mjesto rada je prema mjestu stanovanja, traži 20 m/ž KOMERCIJALISTA za direktnu prodaju asor mana proizvoda za opremanje terasa (stolice i stolovi) za ugost. objekte (hoteli, restorani i sl.) na po etku ugovor o djelu, uz mog. zasnivanja radnog odnosa na odre eno i neodre eno vrijeme, uvje : SSS, potrebno poznavanjeengl.ilinjem.jezika,poznavanje rada na ra unalu (word, excel), radno iskustvo nije bitno, potrebna voza ka dozvola B kat. uz mog. korištenja vlas tog vozila (ali nije uvjet). kontakt s poslodavcem: osobni dolazak ili pismena zamolba poštom na gornju adresu ili e-mailom na: info@era.hr ili najava na mob: 097 7243 494, do 30.3. PRIMA-GRADNJA d.o.o. za graditeljstvo i usluge, Mihovljan, mjesto rada VARAŽDIN, traži 4 m/ž OŠ, KV, SSS TESARA sa 3g. radnog iskustva i 4 m/ž OŠ, KV, SSS ZIDARA s radnim iskustvom 3g. kontakt osoba gdin. Preložnjak, mob: 098 9321 856, do 31.3. METAL OBAD d.o.o. Donja Poljana, Vinogradska 57; traži 2 m/ž CNC GLODA A i 1 m/žTOKARAnaodre enovrijemeuzmog. na neodre eno, uvje : KV, SSS metalske struke, 1g. radnog iskustva, samostalnost u radu, 2 smjene, najava na tel: 207 004 ili mob: 091 637 0003 (Josip Obad) ili mail: mg-obad@mg-obad.com do 30.3. KOKA d.d., Me imurska 6, 42000 Varaždin, traži 2 OSOBE ZA VETERINARSKE POSLOVE U PRERADARSKOJ PROIZVODNJI - rad u stru nim movima u planiranju, organiziranju, provo enju procesa peradarske proizvodnje na odre eno vrijeme, uvje : VSS, iskustvo nije važno, B kat., osnove korištenja ra unala u Windows okruženju, od kandidata se o ekuje spremnost na edukaciju i što brža samostalnost u radu; u obzir dolaze kandida s podru ja varaždinske i susjednih županija.Pismenazamolbanagornjuadresuili na e-mail s naznakom za navedeno radno mjesto na posao@vindija.hr do 23.3. ELUSS d.o.o. za elektro-usluge, servisiranje i prodaju, Trg Ivana Perkovca 39, Varaždin, traži 1 m/ž KUHARA U RESTORANU – KONOBARA na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS kuhar za poslove pripremanja jela sa obaveznim iskustvom (2g), iskustvo i u posluživanju gos ju. osobni dolazak na adresu sa zamolbom svakim danom od 8-10 sa 31.3.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI BEN VRHAR, sin Kristine i Igora; ANTONIO IGNAC, sin Suzane i Josipa; LENA IVKOVI , k i Sanje i Nina; GABRIEL ŠAFARI , sin Andreje i Predraga; VITO BEDEKOVI , sin Tihane i Petra; ZARA BENC, k i Roberte i Kristijana; JAKOV DOLENEC, sin Sandre i Željka; SEBASTIJAN JOSIP MALOVI , sin Nataše i Stjepana; HANA CEGLEC, k i Ivane i Nina; LUCIJA MAJSEN, k i Sanje i Tomislava; PATRIK VURUŠI , sin Simonce i Stanka; VID IGNAC, sin Draženke i Marka; PATRIK NEMEC, sin Anamari i Davida; ECIJA NARAN A KOVA EK, k i Leje i Nikole; TENA HORVATI , k i Martine i Ivice; IVANO HORVAT, sin Petre i Nikole ( akovec) VJEN ANI Jelena Srnec i Velimir Novak ( akovec) UMRLI Katarina Škvorc ro . Perkovi r. 1944., Franjo Tivadar r. 1943., Ivan Bašek r. 1934., Nenad Oršuš r. 1934., Margareta Novak ro . Kosednar

r. 1925., Slavko Kova i r. 1934., Ivan Vinkovi r. 1933., Ivan Bajkovec r. 1931., Pero Bermanec r. 1976., Elizabeta Posavec r. 1925., Martin Stanko Vadlja r. 1945., Ivan Kardoš r. 1940., Franjo Belovi r. 1924., Franjo Marciuš r. 1936., Ana Novak ro . Tkalec r. 1940. ( akovec); Eva Hren ro . Kova i r. 1931., Ana Pomor ro . Košak r. 1933. (Dekanovec); Franca Embreuš ro . Pla ko r. 1924., Veronika uri ro . Kosteli r. 1925., Marija Jankovi ro . Igrec r. 1937., Tomo Kopasi r. 1937., Dragica Radmani ro . Fuš r. 1932., Damir Horvat r. 1973. (Kotoriba); Rozina Šinko ro . Novak r. 1932. (M. Subotica); Rudolf Tot r. 1939., Uršula Srnec ro . Mezga r. 1933., Agata Radikovi ro . Šolti r. 1921., Marija Jambroši ro . Hren r. 1925., Jelena Turk ro . Jambroši r. 1931. (M. Središ e); Ivan Šafari r. 1962., Katarina Ignac ro . Oršuš r. 1939. (Nedeliš e); Josip Mihac r. 1928., Franjo Zrna r. 1930. (Prelog)

Oglasnik

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM DAEWOO NUBIRA karavan. Mobitel: 098-241-172.

OPEL ZAFIRA 1.9CDTi Essen a 2006.g., 1.v l., 56tk m, n ov i m o d e l, s e r v i sna, besprijekoran, 9.999 eur, mob 095/8478-797 PRODAJEM RABLJENE GUME Pirelli dim. 205/60/15. mob. 098/907-1581 HYUNDAI ACCENT 1.3 12V GL 2005.g., reg. do 6/12., 114tkm, full oprema, 1.vl., serv. knj., novo, 3.999 eur, nema prijenosa, mob 099/510-7326 REN. CLIO 1.2 16V Dinamique 2008.g., 45tkm, 1.vl., serv. knjiga, nema prijenosa, besprijekoran, 6.750 eur; mob 091/511-7226 PRODAJEM za bmw 316i E30, motor, automa k getriba, hladnjak, servo i za opel kadet 1.5TD turbina, letva volana, z.branik, sicevi, rele grija a, povoljno; bo ni tanjuri novi za frezu MIO F400/450 i bo ni tanjuri s produžecima osovina za frezu MIO F620; dijelovi getribe za frezu MIO F400/450; krovni nosa i orig. OPEL za Astru G linije i novi orig. nosa i stop svjetla za traktor IMT 533/539 te odli an auspuh za IMT539. Tel: 042/701-174 ili 098/9188-015 PRODAJEM ELI NE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel. 040/861-208 HITNO I POVOLJNO prodaje se Khia Shuma 1999.g., u odli nom stanju, mob. 098/160-2228 RENAULT MEGANE 1996.g., reg. do 11.mj., sa uvan, garažiran, vlasnik, te se prodaje plug 2-brazdni IMT visoki i 5 alu felgi 15 cola za opel. mob. 099/598-3497 OTKUPL JUJEMO SVE VRSTE STARIH OTPADNIH VOZILA po najboljoj cijeni pla anja. mob. 098/927-2282 PRODAJE SE MITSHUBISI COLT 1.2 1987. god., 1.vl., reg. do 6/12, garažiran, u odli nom stanju, za 5.500 kn. Mob: 099 3671 100 VW PASSAT 2.0TDI Comfortline, novi model za 2006.g., u PDV-u, garažiran, besprijekoran, 10.750 eur, mob. 091/348-3399 PRODAJEM DVA KOMBI VOZILA 410 1991.g. i 1994.g., ispravni ili za dijelove. mob. 095/806-1105 GOLF II 1.6 dizel 1986.g., u ispravnom stanju ali neregistriran. tel. 855-221 CLIO 1.2 16V Dinamique 2008.g., 45tkm, 1.vl., servisna k., nema prijenosa, besprijekoran, 6.750 eur; mob 091/511-7226 MERCEDES A klasa 2001.g. diezel, skuter Peugeot. mob. 091/970-1929. PRODAJEM DAEWO MATIZ 1999.g., reg. do 21.10.2012., 1.vl., u odli nom stanju, mob 098/704-909. FIAT PUNTO 1.2 SX 2000.g., sva oprema osim klime, jako uš uvan, vlasnica, reg. do 2/2013, 5vr., redovit servis, cijena 2.450 eur, mob. 098/600-110. HYUNDAI ACCENT 1.3 12V GL 2005.g., reg. do 6/12., 114tkm, full oprema, 1.vl., serv.knj., novo, 3.999 eur, nema prijenosa, mob 099/510-7326 FORD FIESTA 1.1 37kW 1994.g., 3vr., metalik, o uvan, reg. do 15.5.o.g., mob. 098/906-9355

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZE TOR - može i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

TRAKTOR Stayer 28KS, plug 12cola, kabina za traktor, elevator 6m, traktorske brane, Thomos automa k, motorna pila i alu felge za auto. mob. 091/517-5821 PRODAJE SE PUMPA s motorom za navodnjavanje, mob. 098/9744-242 TRAKTOR IMT 533, 540, 542, prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. mob 099/886-3910 IMT 533 duplo kva ilo, okreta sijena Panonia 2.20, samohodni bera kukuruza «Burgoin» sa sjeckaliom, dijelovi za Ursus i kuka za jednoosovinku. mob. 098/745-972 PLASTENIKE ZA GREDICE, prodajem, pogodne za zimsku salatu i sl., metalna konstrukcija dim. 1x3m i 2x4m, visine 70 cm, cijena 200,00 kn. Mob. 091 502 1276. PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, te prodajem stolarski banzek za 3.000 kn i motor APN 6. tel. 858-362 PRODA JEM DVIJE KIPER PRIKOLICE 1-osovinsku i 2-osovinsku, te prikolicu za gnoj Fahr 4T i roto ler 2.5m šir. Howard. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM 2-brazdni plug Slavonac, 3-brazdni okreta ja e konstrukcije, 2-osovinsku prikolicu 15T i sijeno u balama, mob. 091/517-5595 PRODAJE SE IMT-533 Delux s kabinom, 1.vl., kompresor-kip ventil, sa uvan, traktor Zetor 4712 s kabinom i kiper prikolicom 4T, sve registr. i sa uvano, te auto at tempra 1.9D 1997.g., registriran, za samo 2.000 eur. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE SADILICA za krumpir s priklju cima, u dobrom stanju, mob. 095/5402-505 PRODAJEM DVOBRAZNI PLUG Olt, inoks ba vu samohla eno od 150 lit. i vagu, mob. 098/9211-929 PRODAJE SE TRAKTOR Tomo Vinkovi 26 KS, 1994.g, uš uvan i jako malo korišten, cijena je 4300 eura, mob. 098/286-947. PRODAJE SE STRIŽNA KOSA za motokul vator Goldoni, Labinprogres 14 KS, p SL, jako malo korištena, tel 040/341-320. PRODAJEM banzek, 3-fazni, motor 3KW, priklju ak za traktor. tel. 099/808-7586, 042/819-020. PRODAJEM TRAKTOR Ursus 1981.g., i sijeno u rolo balama, mob. 098/9144-143

INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE - sve informacije na broj: 091 528 66 71 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000

PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopa ncu, I.L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000,00 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODA JEM KU U u D. Dubravi sa 1400m2 oku nice, struja i voda, cijena 15.000 eur, mob. 098 1625 200. NEDELIŠ E: prodajem ku u od 100m2, dvojnu zasebnu prizemnicu, gradska voda, struja, plin, centr. grijanje, internet, velika oku nica, useljiva mirna ulica, cijena 60.000eur fiksno. mob: 099/796-9541 PRODAJEM GRADILIŠTE sa lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu - povoljno. Tel. 091 7636 571 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98m2 u k, T. Gori anca 2, svi priklju ci, cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atraktivan stan s puno svijetla, južna strana, blizina škole, vrti a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 PRODAJEM KU U koju je potrebno renovira , cijena povoljna, Istarsko naselje, tel. 363-018 ODLI NA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subo ci, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KU A u D. Kraljevcu s velikom oku nicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vr a, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KU U KATNICU u M. Središ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gosp. objektom, svi priklju ci gradski, oku nica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE URE ENI STAN od 55m2 u k, Vukovarska, mob. 091/796-9072 PRODAJE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, mob. 098/946-6750 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJE SE KU A u gornjem Me imurju, povoljno (može i pla anje u ratama). mob. 098/160-2228 PRODAJE SE ORANICA od 1000 hv izme u Ma kovca i Knezovca kod ribnjaka, mob. 098/173-8429 PRODAJE SE DVOSOBNI namješteni stan od 52m2 u akovcu, za 65.000 eur. mob. 098/9526-137 PRODAJE SE NOVI 3-SOBNI STAN u Prelogu od 95,26m2, u zgradi sa tri stana, sa parkirnim mjestom. mob. 098/632-452 PRODAJE SE KU A u Hlapi ini s velikom oku nicom, cijena po dogovoru, mob. 098/1935-109 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu, cijena po dogovoru. mob. 098/562-756 PRODAJE SE PARCELA od 610 hv, širine 16.5m, sa drvenom ku icom u ogra enom prostoru, 50m do prve ku e u Strahonincu, pogodno za vrt. mob. 098/680-549 PRODAJE SE 3-sobna ku a s podrumom i garažom u Strahonincu, Kolodvorska ul., 2km do centra k, tel. 333-764 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puš inama i bmw 318i 1989.g. – povoljno. mob. 095/845-3568 PRODAJEM VIKENDICU u Lopatincu, mob. 098/9525-813 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, odmah useljiva, mob. 098/969-1918

PRODAJE SE gra evinsko zemljište u Vu e ncu (Lopa ncu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, 17.000Eur, te posl. prostor od 902, preko puta suda i županije, gl. ulaz sa uli ne strane, cijena 1.450 eur/m2, Mob. 098/297-222 PRODAJEM OBITELJSKU KU U u akovcu, vojni vrtovi, odmah useljiva, sa svim priklju cima, tel. 364-024 ili 364-166 PRODAJE SE KU A na Jugu k, kod «Sloge» ili se daje u najam. Zva iza 17 sa na tel. 313-892 ili 091/7670-850 KUPUJE SE ŠUMA ili više STABALA za rušenje te se prodaje ogrjevno drvo po najpovoljnijoj cijeni! mob. 099/6826-770 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR od 84m2 u k, kompletno ure en, dio od 30% se pla a, a ostatak može na kredit, mob. 091/1411-721 PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR centar akovca i halu u Kuršancu 500m2 s ogra enim zemljištem cca 980 hv. mob. 098/9211-929 PRODAJEM KU U u Zasadbregu, oku nica, vrt, brajde, šuma, voda, struja, kanalizacija, dio ogra en s pletenom žicom, mob. 091/165-1615 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN od 58m2 u centru k, prizemlje, mob. 099/229-4064

USLUGE

POSAO TRAŽI SE POMO NA KUHARICA za rad u Njema koj, u dobi od 30-50g. staros . Stan i hrana osigurani. Info na tel: 0049/174-9288-378, svaki dan od 15-17 sa ŽENSKA OSOBA traži posao iš enja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 MLA A MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra unala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41 OVLAŠTENA KREDITNA AGENCIJA rješava sve vrste kredita, zatvaranje crne liste. mob. 098/167-2675

POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC (57) traži slobodnu damu, razvedenu, udovicu, za ozbiljnu vezu, mogu i udate dame za povremeno druženje. Mob. 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije PRODAJEM KU U U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990.

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA ZA SREDNJU ŠKOLU - pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka. Termin i cijena po dogovoru. Mob: 098 546 069

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000 PRODAJEM KU U u Vu etincu cca 350 m2 s velikom oku nicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODAJE SE VIKENDICA s inventarom i vinograd, u okolici Štrigove, parcela od 2800 m2, sa cca 1000 okota. Mob:098 9277 277 PRODAJE SE ŠUMA Omek kraj Puš ina 360 hv i dva oraha u rastu, te se kupuje ve a koli ina zemlje-komposta od šampinjona, info: 822-362, 099/5166-780 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 STAN 4-sobni (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJEM KU U u Gornjem Hraš anu na gl. cesti 7km do k i 10km Vž, mob 098/297-210. PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti. ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE GRUNT u Dekanovcu, struja, voda, plin, telefon, zvati poslije 14 sa na mob. 098/160-2857

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 100m2 u Šenkovcu – povoljno. Mob. 098/530-211

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI, polunamješteni stan u centru k, u ku i s dvorištem blizu bolnice, brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 15.3. Tel. 095/808 6050. IZNAJMLJUJEM CAFE BAR u Novakovcu i 4-sobni stan u Peklenici. mob. 098/180-3407 TRAŽI SE U NAJAM NAMJEŠTENA KU A u Nedeliš u na duži vremenski period s najamninom do 1.000 kn + režije, može i nenamještena, mob: 099/ 79000-70 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN pogodan za dvije studen ce. Mogu nost korištenja interneta. Mob 098 203 408 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru k, samcima ili studen ma, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 1.000 kn. mob 095/8080 116 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, mob 098/938-7532 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 390-291

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najve i izbor LCD i LED telev televizora od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapi ina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33

16. ožujka 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj ku i u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepuša ici. Tel. 098 241 848 IZNAJML JUJE SE opremljen ugostiteljski lokal na odli noj lokaciji, mob. 099/256-7899 IZNAJMLJUJEMO namješteni stan u ku u u M. Središ u, poseban ulaz, mob. 092/254-9613 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom blizu centra akovca mla oj ženskoj osobi/ studen ci. mob 095 518 1881. IZNAJMLJUJE SE KU A od 90m2 sa tri sobe, centar k, komunalije i ulaz odvojeni, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan od 37m2 u k, Istarska ul., 1.kat, odvojena brojila. mob. 098/738-810 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera i 1-sobni stan, te nenamještena garsonijera od 30m2 blizu Pedagoške, na duže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM PROSTOR od 75m2 u strogom centru k, mob. 098/549-673 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu, mob. 098/9356-187 IZNAJMLJUJE SE U CENTRU NEDELIŠ A poslovno-gospodarski (proizvodni pogon) sve djelatnosti objekat 110m2, mob. 098 935 4229 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru k, pogodno za wellnes ili kozme ki salon, u sklopu su ure ene “slane sobe”, te se iznajmljuje posl. prostor za urede ili predstavništvo od 240m2, 1km od centra grada, povoljno! mob 091-1411-721 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR I.Mažurani a 2, akovec, prizemlje, 65m2, ure en, svi priklju ci (za ordinaciju, ured, trgovinu), mob. 098/9211-929 IZNAJMLJUJU SE NAMJEŠTENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u Šenkovcu, idealno za radnike ( rme), sportaše (klubove), samce, poslovne ljude, studente i sl., blizina grada, veliko dvorište, svi priklju ci. Mog. dužeg i kra eg najma. mob. 098/171-4456 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan blizu Pedagoške, mob. 098/241-772

IZNAJMLJUJEMO nenamješteni 2-sobni stan u k, blizina centra, mob. 098/802-558

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHORASTI PILIĆI TTEE CRVENE CRV NESILICE BRZ ZA A DOSTAVA ,

PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODA JU SE tigrice, mužjak zeleni aleksandar, zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 DIVLJE ZE EVE IZ KAVEZNOG UZGOJA prodajem po 600 kn. Imam opširnu literaturu o uzgoju na CD-u (150 kn). mob. 098/908-4675, ZG DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel. 098/465-490 PRODA JU SE SVINJE za klanje od 1 0 0 -1 8 0 k g , v i š e k o m a d a , m o b . 098/943-2085

RAZNO PRODAJEM OGRJEVNO DRVO – bukva, grab, agacija, hrast. Cijena 199,00 kn/m. mob. 092/14-999-77 PRODAJEM LAPTOP HP 6735b AMD Turion X2 Dual Core 2.00GHz, 4 GB RAM, 250 HDD, WLAN, Bluetooth, Webcam, DVD+-RW, 4 USB, S-video, ita kartica, tipkovnica protiv prolijevanja teku ine, skener prsta, starost 2,5g., odli no o uvani, cijena 2.000kn. mob. 091/516-4595 PRODAJEMO SADNICE MALINA - rode itavu godinu, te razne sadnice vo ki zbog likvidacije vo njaka. tel 344-099. PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE RAKIJA - loza oko 100 lit. po 25 kn/lit., te el. gitara Stagg s poja alom ili odvojeno, povoljno, mob 091 2552 830 POVOLJNO SE PRODAJE kutna garnitura boje cimeta, novija i uš uvana . Tel. 363-236 Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

PRODAJEM: trosjed na razvla enje, krevet klik klak, dj. stoli za prematanje, s kadicom za kupanje i s ladicama, na kota ima za premještanje! mob. 095/888-1910 PRODAJEM teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, po 90 kn/kom te kompjuter Dell HD149 GB, win, monitor HP (kamrea Logitech na poklon), cijena 1.000 kn, mob. 091/541-8810 SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, jednogodišnje i dvogodišnje s jakim korijenjem, 8 kn. Rod donose ve ovo ljeto, mob. 098/908-4675, Zagreb (Utrina) PRODAJEM ORAH za rušiti za 500kn (rušenje i prijevoz u režiji kupca), te mušku kožnu jaknu tamno sme a, vel. 52, za 150kn. mob. 098/9862-668 OTKUPLJUJEMO I PRODAJEMO DJE JU ODJE U (0-16) i opremu za prodaju u K i VŽ. mob 098/170-2627, 098/573-044. PRODAJEM DJE JA KOLICA Peg Perego, Pliko Switch, dobro o uvana, malo korištena, dodatna oprema, sme ebež boja. mob. 098/627-731 PRODAJEM EL. GITARU ESP LTD 400 viper, cijena po dogovoru, može zamjena za je iniju tehni ku ili neku drugu robu uz doplatu. mob: 099/4010-142 ili email tanja1804@net.hr PRODAJEM nove muške traperice marke Levis, Diesel i druge sportske marke, nove muške sportske majice dugih i kratkih rukava, muške pa ke marke Fila i ostale. mob: 098/9920-390 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokultivator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plasti na, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRO DA J U S E DVA K RE V E TA dim. 200x90, o uvani, mob. 098/176-0060 OSOBNO RA UNALO PENTIUM 4: 1,7GHz, 1GB RAM, 80GB tvrdi disk, DVD pržilica, orig. Win 2007 - prodajem za 450kn. Tel. 295-782 PRODAJEM STARI ORAH za ogrjev, potrebno rušenje, za 150kn. tel. 822-273 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

Ovdje je za samo

199 kn

STRONG SRT7300CI

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

digitalni zemaljski prijemnik

Iskoristi akciju u ožujku

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

Prodaje se

GRIJA ZRAKA MOBILCALOR SX 55 H

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 - ULJNI sa dimnjakom - snaga grijanja 55 kw - 45.200 kCal/h - potrošnja 4,16 kg/h - protok toplog zraka 2500 m³/h - tank za gorivo 51 litra - dimenzije 141x62x79 cm - težina 76 kilograma DOMINA-M d.o.o. tel: 385 40/312-019

PRODAJEM ULAZNA hrastova vrata 2-krilna (mogu a zamjena), a kupujem drvo u rastu ili šumu u donjem Me imurju (Hodošan). Ponude na tel. 091/122-5960 PRODAJEM dje ji kinderbet bijele boje dim. 70x140, mob. 098/632-614 PRODAJEM dva Hespo madraca stara 4g., dim. 200x80, cijena 200kn/kom, te poklanjam dvije dje je stolice, stare. mob. 098/564-290 PRODAJEM dje ja kolica Pierre Cardin, crvene boje, + autosjedalica. mob. 095/581-9390 PRODAJEM PROZORE I BALKONSKA VRATA sa izo staklom bez štokova razne dimenzije povoljno i dajem u najam gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i, mob 091 559 4332 PRODAJEM BICIKL Force Dinamic star godinu dana, u savršenom stanju, mob. 091/524-3564 PRODAJE SE plinska pe za CG-komplet, 3-fazni motor 5KW s postoljem za rezanje drva i stroj s dizalicom za izradu briketa. tel. 395-478 PRODAJEM DJE JA KOLICA Peg Perego, dobro o uvana, boja sme a i bež, kao nova, cijena po dogovoru. mob. 098/627-731 PRODAJE SE kožna garnitura masivna, povoljno; ca e espresso aparat; klavir (Pianino) odli an malo svirani, te muški bicikl. mob 091/970-1929 PRODAJEM UGOSTITELJSKO OPREMU za kuhinju i šank, te podne vage - automatsku do 100 kg i poteznu do 300 kg, mob. 098/9211-929 KUPUJEM APARAT ZA VARENJE - elektrode ili CO2, te motornu pilu S hl ili Husqvarna, tel. 091/4699-342. PRODA JEM SADNICE bukve, agacije, jasena, javora, Ludbreg. mob 099/808-7586 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ – ormare, gredence, komode, stolove, škrinje, pe i, slike, zidne vure i ostale starine. Pla am odmah! tel. 858-347 ili 095/528-7253

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živo nje, možete posta kum ili kuma nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je upla 99,00 kn na žiro ra un udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

ASKA je mješanka haskija ro ena u 11.mj. 2007. Vrlo je pametna. Treba joj veliko dvorište i mjesto za tr anje jer poput svih haskija koji su poznati po tome da vole tr ati ima puno energije. Brzo u i. Cijepljena je i ipirana.

COFLEK je ro en u 8.mj. 2005., kastriran je, cijepljen i ipiran. Visok je rastom pa nije pogodan za stan ve za ku u s dvorištem. Može biti dobar uvar. Vrlo je lijep i ispod svih tih raš upanih dlaka krije se veliko, prijateljsko i dobro srce.

INA je lova ki pas, jako je umiljata i vesela, voli se družiti s ostalim psima i vrlo je pametna. Sterilizirana je, cijepljena i ipirana. Ro ena je 7.1.2008.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

862

PETAK 16. ožujka 2012.

TV pregled

od 16.3.2012. do 22.3.2012. 06:07 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Spaliti nakon itanja FILM

PETAK, HRT 2, 22:00

Osbourne Cox (John Malkovich) opera vac je CIA-a kojem de ni vno ne cvjetaju ruže. Harry Pfarrer (George Clooney) egocentri ni je policajac koji redovito vara svoju ženu, jedna od njegovih ljubavnica je i Ka e Cox (Tilda Swinton). Osbournovi problemi kulminiraju kada dobije otkaz iz agencije zbog ega on odlu i razotkri brojne dobro uvane tajne iz branše.

Zaljev FILM

SUBOTA, HRT 2, 20:00

Oskarovski dokumentarac koji u s lu špijunskog trilera razotkriva biznis lova na del ne u Japanu. Naslov lma upu uje na zaljev u japanskom Taijiiu, gdje se uz podršku vlas redovito love i ubijaju del ni i kitovi. Morske vode u tom kraju kriju još mra nih tajni - more je one iš eno brojnim otpadom, a uginuli del ni i kitovi iskorištavaju se za prehranu, iako su i sami zaga eni.

Obra un na dan sv. Valentina FILM

NEDJELJA, HRT 2, 21:50

Gradom vladaju opasne gangsterske organizacije koje se me usobno bore za prevlast. Njima upravljaju kriminalci Al Capone (J. Robards Jr.), George ‘Bugs’ Moran (R. Meeker), Earl ‘Hymie’ Weiss (R. Hadley) i Dion O’Bannion (J. Agar). S vremenom, najmo niji postaje Al Capone, zvan ‘Lice s ožiljkom’...

Djeca ovje anstva FILM

PONEDJELJAK, RTL, 21:45

Film snimljen prema istoimenom bestselleru engleske književnice P.D. James. Društvu budu nos prije izumiranje nakon što je ljudska rasa izgubila mogu nost razmnožavanja. Engleska je u potpunom kaosu, sve dok na scenu ne stupi strogi upravitelj koji uspostavlja red. Njegov je autoritet pod prijetnjom kada mlada žena otkriva da je trudna s prvim djetetom u posljednjih 27 godina.

Bitka za Hadithu FILM

UTORAK, HTV 1, 00:55

U studenome 2005. godine, ameri ki su marinci pali u zasjedu ira kih pobunjenika u Hadithi i jedan je asnik poginuo. Odgovor marinaca koji su preživjeli bio je stravi an: masakrirali su dvadeset i etvero Ira ana, civila, me u kojima je bilo žena i djece. Ba le for Haditha vjeran je prikaz tog tragi nog doga aja, koji je skandalizirao svijet.

Život FILM SRIJEDA, HRT 2, 20:50 Harlem, New York, 1932. Sitnog kriminalca Raya (E. Murphy) i bankovnog inovnika Claudea (M. Lawrence), potreba za novcem natjerala je u partnerstvo. Kako bi podmirili dug gangsteru, moraju mu dostavi pošiljku alkohola iz Mississippija. No tamo ih zadesi druk ija sudbina. Nakon što ih policija uhi u blizini jednog trupla, lokalni ih sudac osudi na doživotnu robiju zbog ubojstva koje nisu po inili.

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:09 Lugarnica 19, serija (3/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Dnevnik s Antark ke, dokumentarni

lm (52’) 11:10 Debbie Travis preure uje 1 (9/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (126/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (68) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Kad uješ trubu uzmi sombreru, emisija pu ke i predajne kulture (29’44”) 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’17”) (64/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (192/240) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:25 Putem europskih fondova 18:42 Iza ekrana 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Ve eras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Odabrao elo H.: Lost JFK Tapes the Assasina on, dokumentarni

lm (50’) 21:05 Ciklus hrvatskog lma: Konjanik (135’) 23:30 Dnevnik 3 23:50 Sport 23:53 Vrijeme sutra 23:55 Vijes iz kulture 00:05 Pe dan, talk show 00:55 Na rubu znanos 01:45 Filmski maraton: Opasna pratnja, ameri ko-britanski lm (12) (104’) 03:30 Filmski maraton: Pogled u visine, ameri ki lm (84’) (R) 04:55 Lugarnica 19, serija (3/17)

07:25 Teletubbies, animirana serija (44/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr : Most 08:00 Oblutak: Oblutak u i vozi , crtani lm 08:05 Tajni dnevnik patke Ma lde: Izlet (R) 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (14/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (1/13) 09:10 Školski sat: Bi balerina/baletan - kako izgleda bi u enik baletne škole 09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Sunny i slon, francuski lm (92’) (R) 15:05 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (12/22) 15:35 Obi na klinka, serija za mlade (45/52) 16:00 Školski sat: Bi balerina/baletan - kako izgleda bi u enik baletne škole (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:50 TV vr : Most (R) 16:55 Oblutak: Oblutak u i vozi , crtani

lm (R) 17:00 Tajni dnevnik patke Ma lde: Izlet (R) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Tree Hill 7, serija (5/22) 19:15 Teletubbies, animirana serija (3/330) (R) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Ve eras 20:00 Moj ro ak Vinny, ameri ki lm (115’) 22:00 Spali nakon itanja, ameri kobritansko-francuski lm (92’) (R) 23:40 Nora Roberts 2: High Noon, mini-serija (12) (3/4) 01:10 Retrovizor: Simpsoni 19, humoris na serija (4/20) (R) 01:35 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (19/22) 02:20 Retrovizor: Kojak 1, serija (8/22) 03:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:02 No ni glazbeni program: Glazbena o aravanja 1993. (3/8) 06:45 No ni glazbeni program: Glazba, glazba...tambure (R)

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 00:10 01:55 03:45 05:15 06:15 07:05 07:40

05.45 06.35 07.35 08.15 08.45 09.10 10.00 10.40 11.40 12.30 13.20 14.30 15.15 16.15 16.45 17.40 18.35

06.05 06.50 07.45 08.00 08.20 08.45 09.10 11.15 12.05 14.05 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 22.05

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (125/182) (R)

13:30 14:30

01.10 03.10 04.10 04.45

RTL Danas, informa vna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Dragon Ball Z, animirani lm Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Lara Cro Tomb Raider 2: Kolijevka života, igrani lm, avanturis ki uvari, igrani lm, znanstvenofantas ni/ akcijski (12) Zrcala, igrani lm, horor (18) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) CSI, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12)

19.30 20.25 21.10 22.00 23.00 23.50 00.30

07:50 08:35 09:20 10:05 10:20 11:50 12:30 12:45 13:30 14:00

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 1

20:02

Odabrao elo H.:

08:10 08:25

Lost JFK Tapes - the Assassination

Schladming: Svjetski skijaški kup - Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje - slalom (M), prijenos 1. vožnje SPORT

Subota 17.3., HRT 2, 8:55

SPORT

Ovaj fascinantni lm na svjetlo dana iznosi izvorne materijale o atentatu na predsjednika Johna F. Kennedyja, koji su bili skriveni dulje od 45 godina. Svijet je potreslo ubojstvo kultnog ameri kog predsjednika dok je njegova automobilska povorka prolazila Dallasom 22. studenog 1963. Desetlje ima poslije o tome se incidentu masovno izvještavalo. Ovaj dokumentarac, me u m, otvara novu perspek vu o tom povijesnom doga aju, zahvaljuju i gotovo sto nu sa iznimnog materijala koji je dosad amio u pohrani.

Nedjelja 18.3., HRT 2, 8:55

ZVJEZDANI KUTAK Z

John Malkovich Ponedjeljak, HRT 2, 22:00 sati

John Galvin Malkovich (Christopher, Illinois, 9. prosinca 1953.) je ameri ki glumac, producent i redatelj hrvatskoga, njema koga i škotskoga podrijetla. Poznat je po nizu zapaženih uloga u filmovima a ima ast da je nastupio u filmu Biti John Malkovich koji je po njemu dobio ime. ohn Gavin Malkovich ro en u gradu Christopheru u državi Illinois, u obitelji hrvatskih iseljenika sa o eve i njema kih i škotskih iseljenika sa maj ine strane. Odrastao je u gradu Benton, gdje mu je otac Daniel Malkovich bio direktor konzervatorskoga odjela te izdava konzervatorskog asopisa Outdoor Illinois, a majka Joe Ann bila je novinarka u lokalnim novinama Benton Evening News . Zbog rada Daniela Malkovicha obitelji Malkovich je bila poznata kao jedna od osniva a pokreta za o uvanje okoliša u Illinoisu. Johna Malkovich je bio popularan student bavio se je glumom i sportom u Benton High School. Pojavio se je u nekoliko prestava i glazbenih doga anja. Bio je tako er lan folk/rock glazbenog tria, a organizator i lan lokalnog ljetnog kazalištnog projekta 1972. godine. Nakon diplome iz srednje škole, upisao je Estern Illinois University smijer ekologija koja je bila obiteljska tradicija ali nakon nekoga vremena prešao je u Illinois State University gdje je po eo studirati glumu. Malkovich esto svira gitaru i još neke glazbene instrumente. Obožava Portugal, pa je uz ku u suvlasnik i lisabonskog disko-kluba po imenu Lux. Može se pohvaliti da je tako er jedan od vlasnika njujorškog kluba Man Ray (skupa s Johnnyem Deppom i Seanom Pennom), a vlasnik je i hotela u Walesu.Trenutno živi u Francuskoj. Kaže da ne ide u kino, a kao jednu od najve ih strasti navodi modu – pokrenuo je vlastitu liniju za muškarce po imenu Uncle Kimono te se uvijek rado odaziva na šetnju po pisti za Pradu i Yohjija. Trenutno priprema film o modi. Zanimljivo kao i neke velike filmske zvijezde ima udne hobije pa tako John Malkovich voli krasti u trgovinama odje om.

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

SERIJA NOVA TV

11:40

Walker - teksaški rendžer

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

05:55 06:25 07:20 07:45

6:50

09:25 09:40 10:40 12:40

I tako to..., serija 36/38 Nate Berkus Show Beba Felix, serija 15/26 Jumanji, crtana serija 10/14 TV izlog Kad liš e pada, serija R 197/320 TV izlog Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R

14:50 15:05 16:05 16:20 17:50 18:20 20:00 21:00 22:25 23:50 01:20

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 11:45 12:00 12:45 13:00 13:20 13:30 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:45 00:15 00:17

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) SERIJSKI FILM VTV METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 14-15/98 Zauvijek susjedi, serija 83/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 198/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 59-61/84 Smrtonosno oružje 3, igrani lm (12)* Miris love, igrani lm, (12)* R Magla, igrani lm, (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Bratstvo, dramska kriminalis ka serija Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode)

Novi život, serija 1/26 Znate li plesa ?, show 19/23 Naša mala klinika, serija TV izlog Naša mala klinika, serija Harvey Toons, crtana serija 30-31/78 TV izlog Novi život, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R Znate li plesa ?, show R 19/23 TV izlog Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija 23/26 Slatke male lažljivice, serija 17-18/22 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 14/16 Na kraju ljeta, igrani lm Poljubac za pam enje, igrani lm (12)* Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R

01:50

Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R

02:45

Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Euromaxx Veliko platno Ritam tjedna Vijes dana Igrani lm Erotski program (18) Videostranice

(bivša akove ka televizija)

18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 00:00 01:30

SUBOTA 17. ožujka 2012.

05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Kad uješ trubu uzmi sombrero, emisija pu ke i predajne kulture 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Udaljeni bubnjevi, ameri ki lm (101‘) 09:40 10‘ ??? 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:09 Ku ni ljubimci 10:45 Indonezija - tropski raj, dokumentarni lm (30‘02“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:18 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:45 Prizma, mul nacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Earth Under Water, dokumentarni

lm (51‘) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes u pet 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potroša ki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:05 Ve eras 20:06 Vrijeme 20:10 Do posljednjeg zbora (1/8) 22:00 Najmo nije žene svijeta: Wallis Simpson, dokumentarna serija (52‘03“) (10/13) 22:55 Dnevnik 3 23:10 Sport 23:13 Vrijeme sutra 23:15 Vijes iz kulture 23:20 Kriminalci na godišnjem, ameri kobritanski lm (15) (103‘) (R) 01:05 Filmski maraton: Milk, ameri ki lm (12) (123‘) 03:10 Filmski maraton: Ševe na koncu, eški lm (90‘) 04:40 Najmo nije žene svijeta: Wallis Simpson, dokumentarna serija (10/13) (R) 05:30 Eko zona (R)

FILM HTV 1

NEDJELJA 18. ožujka 2012.

07:00 07:05 07:35 08:00

Najava programa Opera box Patak Frka, crtana serija (35/39) (R) Maharal - tajna talismana, serija za mlade (4/5) 08:25 Mala TV 08:30 Baltazar: Izumitelj cipela 08:40 Danica: Danica i komarac (R) 08:45 arobna plo a - II.razred (12.) (R) 08:55 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 09:45 Crtani lm 09:55 Schladming: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 10:55 Trolovi, crtana serija (25/26) 11:25 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 12:25 Schladming: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 13:25 KS Automagazin 13:55 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14:25 Odabrao elo H.: Lost JFK Tapes - Assasina on, dokumentarni

lm (R) 15:15 Ružiona (R) 15:45 Crtani lm 15:55 4 zida 16:25 Direkt: Nesre a 16:55 Rukomet, Seha liga: Nexe - Borac, prijenos 18:40 Vaterpolo, Jadranska liga - nal four: Primorje - Jug, prijenos 19:55 Ve eras 20:00 Ciklus dokumentarnih lmova dobitnika Oscara: Zaljev (88’) 21:35 What Just Happened?, ameri ki lm (12) (100’) 23:15 Mankellov inspektor Wallander 2, serija (12) (4/13) 00:45 Gala koncert Njujorške

lharmonije - 120 godina Carnegie Halla (1/2) 02:00 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:00 No ni glazbeni program - arhiva

06.35

RTL Danas, informa vna emisija (R) X-Men, animirani lm (R) PopPixie, animirani lm U ilica, kviz za djecu Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.40 Jednostavno neodoljiva, igrani

lm, roman na komedija 13.30 Veliki lm, igrani lm, komedija 15.15 Mexican, igrani lm, triler 17.25 Zvijezde Ekstra: Cameron Diaz, igrani lm, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 udovišta pro v izvanzemaljaca, igrani lm, animirani 21.40 Opasne djevojke, igrani lm, komedija (R) 23.25 Ovo nije nemogu a misija, igrani

lm, komedija 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.40 Upozorenje, igrani lm, triler (12) 07.10 07.30 08.55 09.25

1:05

Milk Doselivši se iz San Fracisca u New York 1972. godine 40-godišnji Harvey Milk (Sean Penn) postaje borac za prava homoseksualaca. Zaklju ivši da e se bolje izboriti za svoja prava kroz poli ki ak vizam on se kandidira za gradsku vlast. 1977. godine postaje prvi deklarirani homosekusalac u SAD-u izabran u poli ku. Najve i pro vnik ovog kontraverznog poli ara je Anita Bryan, pjeva ica i vo a an -gay skupine “Spasimo djecu”.

SERIJA RTL 2

13:15

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

19.10

7:50

Novi život

INFO RTL

RTL Danas

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:30 13:45

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

06:45 07:00 07:55 09:10

18:30

14:45 15:00 15:30 15:45 16:15 16:45 17:30 17:50 18:05 18:30 18:40 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 21:20 22:30 22:50 22:55 23:30 00:30 00:32

TV Izlog Smallville, serija 21/22 Zauvijek susjedi, serija R Peppa, crtana serija R

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija TV PRODAJA MOJA ISTRA dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) KUTIONICA dje ja emisija (R) MLADI ZAJEDNO mozai na emisija TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI MOJ PUT dokumentarna emisija (R) VICOVIZIJA zabavna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija (R) KONCERT ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

09:20 Peppa, crtana serija 8/26 09:25 Winx, crtana serija 45/52 09:50 Gormi , crtana serija R 10:15 P ca trka ica, crtana serija 12/26 10:40 Larin izbor, serija R 13:15 Bingo, igrani lm 15:00 Izgubljeni u Europi, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informa vni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 To ka prednos , igrani lm 21:55 Da Vincijev kod, igrani lm (12)* 00:45 Smrtonosno oružje 3, igrani lm (12)* R 02:45 Šišmiši 2, igrani lm (15)* 04:15 Ezo TV (18)*, tarot show 05:10 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show R 06:10 Kraj programa

06.00 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 06.50 Veseli mladunci, zabavni (R) 07.35 Divlji boravak, zabavni (R) 08.25 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.05 Studio 45, talk show (R) 09.45 Klon, telenovela 10.45 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.55 Na visokoj nozi, humoris na serija ( e ri epizode) 16.40 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Pitanje as , kriminalis ka serija 21.20 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 22.45 Fes valac: Rambow sin, igrani

lm, komedija 00.15 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 08:35

Novi život, serija 3/26 Znate li plesa ?, show 21/23 09:20 Naša mala klinika, serija 26/30 10:05 TV izlog 10:20 Naša mala klinika, serija 27-28/30 11:50 Harvey Toons, crtana serija 32-33/78 12:30 TV izlog 12:45 Novi život, serija R 13:30 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 14:00 Znate li plesa ?, show R 14:50 TV izlog 15:05 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 25/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 21-22/22 20:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 17/18 21:00 Srce od zlata, igrani lm 22:45 Izvan kontrole, igrani lm (12)* 00:15 Slatke male lažljivice, serija R 01:45 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 02:15 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 03:10 Kraj programa

05:38 Najava programa 05:43 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:13 TV kalendar 06:25 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:00 Globalno sijelo (R) 07:28 Zlatna kinoteka: Midway, ameri ki

lm (127’) (R) 09:38 Vijes iz kulture (R) 09:43 TV kalendar (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:08 ni DA ni NE: Uniforme u školama 11:03 Poirot 3, serija (5/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Djevojka iz Jerseya, ameri ki lm (99’) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Pakrac (2/2)60’37” 19:20 Loto 6/45 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:05 Ve eras 20:06 Vrijeme 20:10 Sve u 7!, kviz 21:00 Downton Abbey, serija (62’) (7/7) 22:10 Dnevnik 3 22:25 Sport 22:28 Vrijeme sutra 22:30 Vijes iz kulture 22:40 Vjen ani, samci, ostalo - serija (12) (2/6) 23:35 Nedjeljom u dva (R) 00:35 Djevojka iz Jerseya, ameri ki lm (R) 02:15 Poirot 3, serija (5/10) (R) 03:05 Skica za portret 03:25 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Pakrac (2/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

06:20 Najava programa 06:25 Gala koncert Njujorške lharmonije 120 godina Carnegie Halla (1/2) (R) 07:25 Mala TV 07:30 TV vr : Mijin idol 07:40 Brlog: Žli arke (R) 07:45 Tajni dnevnik patke Ma lde: Izlet (R)

SERIJA HTV 1

07:55 Vesele trojke, crtana serija (24/52) 08:20 Hamtaro, crtana serija (22/26) 08:45 Svjetski skijaški kup - slalom (M), emisija 08:55 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (M), prijenos 1. vožnje 09:55 Lovre ica: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 11:00 Biblija (ne kod. na sat.) 11:15 Svjetski skijaški kup - slalom (M), emisija 11:25 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (M), prijenos 2. vožnje 12:25 Schladming: Svjetski skijaški kup veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 13:15 Svjetski skijaški kup - slalom (M), emisija 14:20 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 14:50 Magazin Lige prvaka 15:15 Olimp - sportska emisija 15:40 Vaterpolo, Jadranska liga - nal four, prijenos 16:55 Rukomet LP: Metalurg - Zagreb CO, prijenos 18:30 Sportski ili dokumentarni program 19:05 Teletubbies, animirana serija (4/330) (R) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Rio Conchos, ameri ki lm (103’) 21:50 Filmski bou que: Obra un na dan svetog Valen na, ameri ki lm (12) (96’) 23:25 Posebni dodaci, emisija o lmu 23:40 Glazbeni specijal 00:05 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:05 No ni glazbeni program - arhiva

06.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) X- Men, animirani lm (R) Moji džepni ljubimci, animirani

lm (R) 08.40 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.50 Otok, dramska serija (dvije epizode) 13.10 Opasne djevojke, igrani lm, komedija (R) 15.00 udovišta pro v izvanzemaljaca, igrani lm, animirani (R) 16.40 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Survivor: Povratak u civilizaciju, emisija iz studija 21.00 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 22.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (tri epizode) (12) 00.35 Ovo nije nemogu a misija, igrani

lm, komedija (R) 02.10 Astro show, emisija uživo (18) 03.10 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.55 07.20

Hugh Boneville i Maggie Smith predvode gluma ku postavu u izvrsnoj i višestruko nagra ivanoj britanskoj seriji, koju HTV premijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i nagrade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, veli anstvenog vlastelinskog dvorca usred veli anstvenog imanja.

06:10 06:25 06:50 07:20 09:00 09:05

07:58 Danas na programu 08:00 Dje ja TV 12:00 Auto – moto nau ca 12:30 Vaše zdrvlje (r) 13:30 Ritam tjedna (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Euromaxx 15:45 G.E.T. Report 16:15 Kako se snimao lm? 16:50 VIJESTI 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:30 Sedma brzina 18:00 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:15 TV PRODAJA 19:30 Hrana i vino 20:00 Baš na 20:40 Planet Croa a 21:20 Dom&S l (r) 22:05 Vijes dana 22:30 Link 23:00 Zapisano u zvijezdama 00:00 Erotski program (18)

19:10

Pod is m krovom

18:15

Paklena kuhinja

09:20 09:50 10:20 10:30 11:30

13:00 13:15 13:50 14:00 14:15 15:00 15:15 16:30 16:45

SERIJA RTL 2

20:00

Kardashians

18:00 19:00 19:05 19:30 20:00 22:00 22:30 22:35 23:35 23:37

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi s hove

08:50 09:35 10:20 10:35 11:15 12:00 12:25 12:40 14:05 14:20

20:00

TV Izlog Bra a, serija 9/13 Klub otpisanih, serija 3/25 Zauvijek susjedi, serija R Peppa, crtana serija R Peppa, crtana serija

15:20 16:05 16:20 17:50

Novi život, serija 4/26 Znate li plesa ?, show 22/23 Naša mala klinika, serija 29/30 Naša mala klinika, serija 1/32 TV izlog Harvey Toons, crtana serija R Novi život, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R TV izlog Znate li plesa ?, show R TV izlog Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R

02:15

Naša mala klinika, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 26/26 Slatke male lažljivice, serija 1-2/25 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 18/18 Izvan kontrole , igrani lm (12)* R Srce od zlata, igrani lm R Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R

03:10

Kraj programa

08:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Dje ja TV Baš na (r) Obzori (r) Privredni.hr Poljoprivredni savjetnik (r) Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

18:20

21:00 22:35 00:15 01:45

12:00 12:15

EMISIJA RTL 2

06:40 07:25

20:00

07:38 07:40 07:50 08:20

SERIJA RTL 2

06.40 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Pitanje as , kriminalis ka serija (R) 13.30 Na visokoj nozi, humoris na serija ( e ri epizode) 16.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 16.55 Columbo: Zbogom genijalnom ubojici, kriminalis ka serija 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Kardashians, zabavni (dvije epizode) 20.50 Cure iz Jerseya, zabavni 21.35 Fes valac: Rambow sin, igrani

lm, komedija (R) 23.10 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 11.20 12.10

21:00

Downton Abbey

08:50

(bivša akove ka televizija)

9/26 09:15 Winx, crtana serija 46/52 09:40 Gormi , crtana serija 10/26 10:05 P ca trka ica, crtana serija 13/26 10:30 Magazin Lige prvaka 11:00 Larin izbor, serija R 14:00 Izgubljeni u Europi, igrani lm R 15:55 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show - nastavak 17:20 Kaktus Jack, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Larin izbor, serija 103-104/158 22:00 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:20 Da Vincijev kod, igrani lm (12)* R 01:50 To ka prednos , igrani lm R 03:25 Gospodari iluzija, show 9/13 04:10 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:20 Bra a, serija R 05:45 Klub otpisanih, serija R 06:15 Kraj programa

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI ZAJEDNO mozai na emisija (R) IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) KUTIONICA dje ja emisija (R) PUTOMANIA putopisni serijal MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA OTISCI VREMENA dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) MOJ PUT dokumentarna emisija (R) IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program VTV TJEDNIK VE ER UZ FILM emisija o lmu VTV TJEDNIK informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

(bivša akove ka televizija)

PONEDJELJAK 19. ožujka 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:09 Lugarnica 19, serija (4/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (1/4) 11:10 Debbie Travis preure uje 1 (10/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (127/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (69) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (48’07”) (65/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (193/240) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat, talk-show 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Ve eras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 Tito - posljednji svjedoci testamenta, dokumentarna serija (56’20”) (12/13) 21:35 Puls Hrvatske 22:38 Rekonstrukcija 23:10 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme sutra 23:35 Vijes iz kulture 23:45 Svijet pro ta 00:15 Katarina Livljani , dokumentarni lm 01:05 In medias res (R) 01:50 Dr. House 7, serija (12) (9/23) (R) 02:35 Tra erica 3, serija (12) (10/22) (R) 03:15 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (17/23) (R) 03:55 Skica za portret 04:05 Svijet pro ta (R) 04:35 Lugarnica 19, serija (4/17) 05:20 8. kat, talk-show (R)

telenovela (126/182) 07:25 Teletubbies, animirana serija (45/330) 07:50 Mala TV 07:55 TV vr 08:03 Kr prikazuje 08:05 Brlog 08:10 arobna plo a 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (15/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (2/13) 09:10 Školski sat 09:40 Ton i ton ( /10) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (192/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (12/22) (R) 11:10 Žderonja 2, crtana serija (9/20) 11:35 Glazbeni specijal (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 KS Automagazin (R) 12:45 4 zida (R) 13:15 Bigfoot: Nezaboravan susret, ameri ki

lm (85’) (R) 14:40 Crtani lm 15:05 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (13/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (46/52) 15:55 Školski sat (R) 16:25 Školski sat (R) 16:40 Mala TV: (R) 16:45 TV vr (R) 16:53 Kr prikazuje (R) 16:55 Brlog 17:00 arobna plo a 17:10 Doktor Who 3, serija (12/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Downton Abbey, serija (7/7) (R) 19:30 Teletubbies, animirana serija (5/330) (R) 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 10, dokumentarna serija (3/11) 21:40 Dr. House 7, serija (12) (9/23) 22:25 Tra erica 3, serija (12) (10/22) 23:10 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (17/23) 23:55 Kalifornikacija 3, serija (18) (12/12) 00:25 Retrovizor: Simpsoni 19, humoris na serija (5/20) (R) 00:50 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (20/22) 01:35 Retrovizor: Kojak 1, serija (9/22) 02:25 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 No ni glazbeni program

06.00 06.40 07.05 07.20 07.35 09.25 10.05 11.10 13.10 14.05 15.00

04.05

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show TV premijera: Djeca ovje anstva, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) RTL Vijes , informa vna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show CSI: Miami, kriminalis ka serija (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

IN magazin Dnevni magazin pod uredni kom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza doma ih i stranih vijes , društvenih doga aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja ih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova i i Ivo Perkuši .

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

23:40

RTL Vijes

SERIJA RTL 2

14:50

Klon

SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

07.20 09.00 09.40 10.15 11.05 11.55 13.05 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05 17.55 18.45 19.35

21.55

01.35 02.35 17:25

01:10 02:40 03:30 03:55 04:55 05:45

20.25

23.40 23.55 00.50

EMISIJA NOVA TV

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:35 22:55

21.10

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

UTORAK 20. ožujka 2012. 06:25 06:50 07:15 07:30 09:30 09:45 11:40 12:30 14:30

05:35

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 09:30 10:00 10:20 10:45 11:15 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:30 00:30 00:32

Nate Berkus show, serija 153/173

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) EUROPSKI DNEVNIK TV magazin (R) VJERA I NADA vjerski program (R) EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI DOM 2 emisija o ure enju doma KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) TV PRODAJA MOJ PUT dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu ZAJEDNO mozai na emisija (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) PRIVREDNI HR emisija o gospodarstvu MOJA ISTRA dokumentarna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.20 23.15 23.45 00.30 00.50 01.35

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:05

Beba Felix, serija 16/26 Jumanji, crtana serija 11/14 TV izlog Izgubljena ast, serija R TV izlog Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R 103/158 Walker, teksaški rendžer, serija 16-17/98 Zauvijek susjedi, serija 84/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 199/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 62/84 Larin izbor, serija 105/158 Ve ernje vijes Romeo mora umrije , igrani lm (12)* Kaktus Jack, igrani lm R Opasna igra, serija (12)* 7/13 Seinfeld, serija 82/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Zbogom genijalnom ubojici, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarcahumoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Moderna obitelj, humoris na serija Bratstvo, dramska kriminalis ka serija Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Moderna obitelj, humoris na serija (R) Kardashians, zabavni (dvije epizode) (R) Cure iz Jerseya, zabavni (R)

Vatreno srce, serija 216-217/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 62/125 TV izlog Eva Luna, serija 105-106/114 Oluja u raju, serija 63/185 Marisol, serija 61-62/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 2/32 U dvoje je bolje, serija 10/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 8/22 Kraljica juga, serija (12)* 61/63 Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)* R Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

08:05 08:10 08:15 08:20

06:07 Najava programa 06:12 Tre a dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:07 Lugarnica 19, serija (5/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (2/4) 11:10 Debbie Travis preure uje 2 (1/14) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (128/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (70) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Me u nama 14:40 Znanstvena pe ca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’21”) (66/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (194/240) 16:50 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat: Novi život, talk-show (45’12”) 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Ve eras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Sve u 7!, kviz 21:05 U Europi; 1945. Njema ka i Rusija, dokumentarna serija (20/35) 21:40 24 (8), serija (12) (13/24) 22:30 Otvoreno 23:10 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme sutra 23:35 Vijes iz kulture 23:40 Novozelandske pri e, dokumentarni lm (74’18”) 00:55 Ciklus europskog lma: Bitka za Hadithu, britanski lm (18) (93’) 02:30 In medias res (R) 03:15 Tra erica 3, serija (12) (11/22) (R) 03:55 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (18/22) (R) 04:35 Lugarnica 19, serija (5/17) 05:20 8. kat: Novi život, talk-show

18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nau ca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

07.45

00.35 02.20 03.20

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani

lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show Kos , kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show Djeca ovje anstva, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Izgubljena ast Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi ? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomi e granice svog žanra – ne propus te jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladi a skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može do ekati završetak njihove ku e koju gradi, kao ni injenicu da više ne e mora živje sa svojom šogoricom koja vrši pri sak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio druga iju i mnogo težu sudbinu.

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

18:00

Exkluziv

SERIJA RTL 2

21:10

Dva i pol muškarca

05:50 06:50 07:15

U dvoje je bolje

21:20

21:00 22:35 22:55 01:05 03:05 03:55 04:15 05:00 05:50

06.30 07.20 08.10 08.50 09.15 09.55 10.30 11.30 12.20 13.10 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05

Nate Berkus show, serija 154/173 Beba Felix, serija 17/26 Jumanji, crtana serija

20.25 21.10 21.55 22.20 23.15 23.45 00.30 00.50

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:30

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

06.50 07.20 07.30

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

20:05

19:15 20:05

19.35 06.15

23.25 23.40

SERIJA NOVA TV

16:25 17:00 17:25 18:05

18.45

13.10 14.05 15.00

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (127/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (46/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr

07:40 07:55 08:55 09:10 10:10 12:10 13:00 14:30

17.55

09.45 10.05 11.10

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00

Ninin kutak Crtani lm Danica Mega Mindy, serija za djecu (16/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (3/13) 09:10 Školski sat 09:45 Navrh jezika 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (193/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (13/22) (R) 11:10 Žderonja 2, crtana serija (10/20) 11:35 Rekonstrukcija (R) 12:05 Glazba, glazba... (R) 12:20 Top Gear 10, dokumentarna serija (3/11) (R) 13:10 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:40 Rin Tin Tin 2: Superpas, ameri ki

lm (85’) (R) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (14/22) 15:30 Obi na klinka, serija za mlade (47/52) 15:55 Školski sat (R) 16:30 Navrh jezika (R) 16:40 Mala TV: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Ninin kutak 17:00 Crtani lm (R) 17:05 Danica 17:10 Doktor Who 3, serija (13/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Tree Hill 7, serija (6/22) 19:15 Teletubbies, animirana serija (6/330) (R) 19:40 Glazba, glazba...rock 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Brija i 2: Ponovno na poslu, ameri ki lm (102’) 22:35 Tra erica 3, serija (12) (11/22) 23:20 Ružiona 23:50 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (18/23) 00:35 U uredu 5, humoris na serija (2/28) 01:00 Retrovizor: Simpsoni 19, humoris na serija (6/20) (R) 01:25 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (21/22) 02:10 Retrovizor: Kojak 1, serija (10/22) 03:00 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:00 No ni glazbeni program

00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin EMISIJA VTV-A TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija GLEDAJ DALJE talk show ZASTUPNI KI KLUB (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:05

12/14 TV izlog Kad liš e pada, serija R TV izlog Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 18-19/98 Zauvijek susjedi, serija 85/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 200/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 63/84 Larin izbor, serija 106/158 Ve ernje vijes Fantas na petorka, igrani lm (12)* Romeo mora umrije , igrani lm (12)* R Opasna igra, serija (12)* 8/13 Seinfeld, serija 83/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Moderna obitelj, humoris na serija Bratstvo, dramska kriminalis ka serija Studio 45, talk show Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Moderna obitelj, humoris na serija (R) Bratstvo, dramska kriminalis ka serija

Vatreno srce, serija 218-219/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 63/125 TV izlog Eva Luna, serija 107-108/114 Oluja u raju, serija 64/185 Marisol, serija 63-64/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 3/32 U dvoje je bolje, serija 11/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 9/22 Kraljica juga, serija (12)* 62/63 Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)* Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Iz op ine Nedeliš e Tajne uspjeha Gledaj dalje, talk show VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

SRIJEDA 21. ožujka 2012.

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Me u nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:07 Lugarnica 19, serija (6/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (3/4) 11:10 Debbie Travis preure uje 2 (2/14) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (129/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (71) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Rije i život, religijska emisija 14:40 Indeks, emisija o školstvu 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’36”) (67/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (195/240) 16:50 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat: Celibat sve enika, talk-show (40’43”) 19:10 20pet, kviz 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Ve eras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Misija: Zajedno 21:05 Paralele 21:35 24 (8), serija (12) (14/24) 22:25 Otvoreno 23:10 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme sutra 23:35 Vijes iz kulture 23:45 Drugi format 00:35 Putem europskih fondova (R) 00:50 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz orkestra HRT-a, glazba Mire Kadoi a (70’49”) 02:00 In medias res (R) 02:45 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (19/23) (R) 03:30 Indeks, emisija o školstvu (R) 03:55 Drugi format (R) 04:40 Lugarnica 19, serija (6/17) 05:25 8. kat: Celibat sve enika, talk-show

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (128/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (47/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:10 EBU drama za djecu 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (17/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (4/13) 09:10 Školski sat 09:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Jedna posebna djevoj ica, francuski

lm (R) 15:00 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (15/22) 15:20 Obi na klinka, serija za mlade (48/52) 15:45 Školski sat (R) 16:15 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi (R) 16:30 Mala TV: (R) 16:35 TV vr (R) 16:45 Crtani lm (R) 16:50 EBU drama za djecu (R) 17:00 Doktor Who 4, serija (1/14) 17:50 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:55 Rukomet, kvali kacije za EP 2012.(M): Hrvatska - Danska, prijenos 19:30 Teletubbies, animirana serija (7/330) (R) 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Život, ameri ki lm (105’) 22:35 Tra erica 3, serija (12) (12/22) 23:20 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (19/23) 00:05 Kath i Kim 1, humoris na serija (12/17) 00:30 Retrovizor: Simpsoni 19, humoris na serija (7/20) (R) 00:55 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (22/22) 01:40 Retrovizor: Kojak 1, serija (11/22) 02:30 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:30 No ni glazbeni program 06:35 Pobjednici, dokumentarni lm (69’23”) - uz Dan Downovog sindroma

23:15

Studio 45 U trajanju od 45 minuta, kao urednica i voditeljica razgovarat e sa zanimljivim gos ma - pjeva ima, glumcima, sportašima i poli arima, dok e se na ekranu prikaziva prilozi o temama koje su toga dana aktualne. Da show bude još zabavniji, svi e komen ra teme bez obzira jesu li s njima upozna ili ne!

SERIJA NOVA TV

3:45

Seinfeld

INFO RTL

18:30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:55

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:35 22:55 00:50 02:55 03:45 04:10 05:00 05:50

06.30 07.20 08.05 08.45 09.10 09.50 10.25 11.25 12.15 13.05 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05

18.45 19.35 06.15 06.50 07.20 07.30 07.45 09.45 10.05 11.10 13.10 14.05 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

05:50 06:50 07:15 07:40 07:55 08:55

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:20 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30

6:50

09:10 10:10 12:10 13:00 14:30

17.55

23.30 23.45 00.40 01.25 02.25 03.10

EMISIJA RTL 2

ETVRTAK 22. ožujka 2012.

23:00 23:30 23:32

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show CSI: NY, kriminalis ka serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes , informa vna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show Kos , kriminalis ka serija (R) (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos , kriminalis ka serija (R) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Nate Berkus show, serija 155/173 Beba Felix, serija 18/26 Jumanji, crtana serija 13/14 TV izlog Kad liš e pada, serija R TV izlog

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show (R) ZASTUPNI KI KLUB (R) TV PRODAJA TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) EUROMAXX TV magazin (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.25 21.10 21.55 22.20 23.15 23.55 00.40 01.00

06:50 07:35 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:05

Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 20-21/98 Zauvijek susjedi, serija 86/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 201/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 64/84 Larin izbor, serija 107/158 Ve ernje vijes Šuška se šuška, igrani lm Helen, igrani lm (12)* Opasna igra, serija (12)* 9/13 Seinfeld, serija 84/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Vatreno srce, serija 220/220 Dona Barbara, serija 1/190 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash Vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 64/125 TV izlog Eva Luna, serija 109-110/114 Oluja u raju, serija 65/185 Marisol, serija 65-66/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 4/32 U dvoje je bolje, serija 12/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 10/22 Kraljica juga, serija (12)* 63/63 Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)* 10/22 Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:50 22:15 22:50 23:35 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Iz op ine Nedeliš e (r) Tajne uspjeha (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Dom&S l Vijes dana Privredni.hr Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rije i život, religijska emisija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:07 Lugarnica 19, serija (7/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (4/4) 11:10 Debbie Travis preure uje 2 (3/14) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (130/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (72) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH 14:55 Kulturna baš na 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’41”) (68/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (196/240) 16:50 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat: Lije ni ke pogreške, talkshow (45’41”) 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Ve eras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Sve u 7!, kviz 21:05 Pola ure kulture 21:35 Ciklus dobitnika Oscara: Lawrence od Arabije, britanski lm (206’) 01:05 Dnevnik 3 01:25 Sport 01:28 Vrijeme sutra 01:30 Vijes iz kulture 01:40 Massimo u Tvornici kulture, snimka koncerta 02:40 In medias res (R) 03:25 Dr. House 7, serija (12) (10/23) (R) 04:05 Zlo ina ki umovi 5, serija (12) (13/23) (R) 04:45 Lugarnica 19, serija (7/17) 05:30 8. kat: Lije ni ke pogreške, talk-show

06:35 Najava programa

FILM HRT 1