Page 1

www.mnovine.hr Godina XVII.

PU MEIMURSKA razbila meunarodni lanac prostitucije i krijumarenja droge

BIODIZEL IZ DONJE DUBRAVE nikako da pone tei

AKCIJAIA”

“CATALYN

Pritvorene etiri osobe iz Meimurja zbog trgovanja bijelim robljem i kokainom str. 8

Svi vijenici poduprli osnivanje poduzetnike zone Jug od 40 hektara

str. 10-11

GRADSKO VIJEE Mursko Središe budi se iz dugog sna

Cijena 7 kuna

str. 13

ZBRINJAVANJE OTPADA iz Varaždina na deponiju u Totovcu više nije samo ekološko, nego prvorazredno poslovno - politiko pitanje

Uporaba rabljenoga jestivog ulja za biodizel pred administrativnim preprekama

GIMNAZIJA AKOVEC u suradnji sa srednjom školom iz Nizozemske

str. 16

Gimnazijalci u zemlji tulipana, klompi i razliitih iskustava

BORBA ZA NOVAC Više od 60 posto smea danas je sirovina koja se prodaje na burzi

str. 2-3

Opasan posao za sigurnu budunost svima drugima

^akovec, PETAK, 16. o`ujka 2012.

str. 4

REPORTAŽA IZ MINSKIH POLJA BARANJE Jedan dan na radilištu s meimurskim pirotehniarima iz akoveke tvrtke “DemING“

Broj 862.

EKSPLOZIJA PLINA nanijela teške ozljede jednoj mještanki Nedeliša i izazvala strah u mjestu

Tko i(li) što je pravi uzrok nesree? str. 9

media str. 11


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

(pre)Veliki apetiti sve više dolaze na naplatu O

gromni dimnjaci iz kojih se puši veliki dim u Grazu, stajski gnoj kraj seoskih kua nedaleko od Münchena, društveni stanovi u predgrau Amsterdama … akva je poveznica izmeu ovoga ranije nabrojenoga i Meimurja? Vrlo velika. Svega dobroga što smo imali nekad, kad smo imali tzv. srednju klasu, nastupom “divljeg kapitalizma“ smo se odrekli, zamislivši da moramo postati “elitno društvo“ u kojem e se vlastitom imovinom dokazati kako svi mi, a ne samo “oni Zapadnjaci“, zaslužujemo biti bogato i sretno društvo. ad je privatni život u pitanju, svaki naš graanin, koji ima prosjenu meimursku plau, jako dobro zna što znai borba za preživljavanje. Snalazi se kako zna i umije. Oni malo ambiciozniji i obrazovaniji, s bolje plaenim radnim mjestom, znaju da se do vlastite imovine, tj. kue ili stana, automobila i sl. ne može doi gotovinom ili nekim drugim “arobnim štapiem“, pa se, naravno, trebaju uzimati krediti. Oni “velikih oiju“, koji su blizu “kase“, posebice javne, jako teško odole a da ne zagrebu u nju i za privatne interese, kako ne bi morali stalno peglati vlastite kartice. Ima, sreom, još uvijek dosta onih koji zarauju zahvaljujui poduzetnosti. Gotovo 2/3 meimurskih tvrtki radi s dobiti, kaže statistika. Svaka im ast na tome, posebice onima koji istovremeno brinu da imaju u tvrtki i što sretnije radnike. aravno, ima i u našem kraju podosta onih “koji nemaju nikakve prihode“, ili pak imaju “nešto sitno”, samo je pitanje mogu li si onda priuštiti sve one hedonizme koje uživaju. Jesu li tako nešto mogli stei poštenim radom? Nemogue. Poreznu upravu do sad nikad nisu muili oni koji nerealno imaju puno previše i provjerili ih otkud im luksuzne kue, stanovi, auti, jahte … Uvijek su im bili draži oni “srednji i mali“, koji su osim toga “sigurni platiše”. Ako zaista do kraja proradi pravna država, kako se najavljuje, onda se više neemo morati uditi “pa zar je on nabavljao djevojke za prostituciju, švercao drogu, prevario poreznjake, izvukao lovu i uništio poduzee …“ ad je lokalna samouprava i razvoj u pitanju, sli-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

K

K

N

K

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

na situacija. Preveliki apetiti u kojima smo urbanizirali cijelo Meimurje, u kojem se previše razmišlja(lo) iskljuivo o infrastrukturnom razvoju. Danas nam se to polako ali sigurno vraa kao bumerang. Primjerice, kad kod nas dolaze strani turistiki znalci, otvoreno kažu da emo teško dalje razvijati kontinentalni turizam, jer nam nedostaje “seoske idile“. Nauili smo takoer svakog graanina da bude ekološki i društveno osjetljiv na sve i svašta, bez obzira je li smrad opravdan ili ne. Jednostavno ga ne želimo više imati, kao da ga u razvijenim zemljana nema nigdje. Ima ga posvuda. I u selu i u gradu. Gradili smo kanalizaciju, ali nismo, primjerice, osigurali mogunost mladima da ako treba do “penzije” rentaju jeftine stanove. Društveni stanovi, koji stoje mjeseno mlade i stare (pod)stanare u društvenim stanovima u Nizozemskoj oko 150 - 200 eura, što je, ako usporeujemo tu zemlju i Hrvatsku, cca 300 400 kn. Meutim, mi se radije zadužujemo za pola plae ili više kako bi stan bio “naš“, ali zato imamo nervozu želuca i cijele obitelji jer se stalno pitamo hoemo li sljedei mjesec moi platiti ratu. ma i drugih brojnih primjera u kojima pokušavamo biti “ispred Njemake“, koja je, kako mi je kazao neki dan prijatelj u Münchenu, trenutano na vrhuncu, nikad jaa. To se dogaa prvenstveno zbog toga jer je društvo mnogo realnije, za razliku od mnogih drugih zemalja, poput Grke, koju trese ogromna kriza upravo zbog prevelikih apetita. esmo li i mi realni? Uope nismo, iako nismo baš pohlepni k’o Grci i nadam se da i neemo biti. Ali smo sve više nesretnije društvo. Srea se, naime, ne kupuje formom, ve sadržajem.

I

J

VIJEST(I) TJEDNA

Uspješna policijska akcija “Catalynia” U Zagrebu su u srijedu predstavljeni rezultati kriminalistikog istraživanja u policijskoj akciji “Catalynia”, koju je u veem dijelu odradila Kriminalistika policija PU meimurske u suradnji s nekoliko odjela hrvatskog MUP-a. Od ukupno sedmoro privedenih i osumnjienih za razliita kaznena djela, etvoro njih, koji su, kako doznajemo, svi iz Meimurske županije, ve se nekoliko dana nalazi u Istražnom zatvoru u Varaždinu. etvorka pritvorenih inila je kriminalnu skupinu koja je organizirala meunarodni lanac prostitucije i trgovanja ljudima, ali i niz drugih ilegalnih aktivnosti, poput krijumarenja droge. Protiv šest hrvatskih državljana i jedne državljanke podignute su kaznene prijave. Detaljnije na str. 8.

(NE) SVIA NAM SE

Meimurski pirotehniari iste Hrvatsku od mina Jedan od njih je i Ivan Bira (60), pirotehniar iz Mihovljana, koji se ovim poslom bavi ve deset godina. Osim njega, na opasno radno mjesto supruga Branka svaki tjedan ispraa i sina Igora (33). - Sin je najprije radio kao pomoni djelatnik, no nakon nekoliko mjeseci rekao je da želi postati pirotehniarom. Ja sam se najprije prekrižio, a i supruga je bila jako nesret na. No, ostao sam bez posla, najprije sam preuzeo Igorov posao pomonog djelatnika, a ubrzo sam se i sam odluio postati pirotehniarom, pojasnio nam je tijekom našeg posjeta jednom minskom polju koje isti meimurska tvrtka “DeMing” Bira. Fotoreportaža na str. 4.

Sve vei broj nezaposlenih u Meimurskoj županiji Broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje u veljai se u Meimurskoj županiji dramatino približio brojki od osam tisua i iznosio 7.846 nezaposlenih. Dogodila se polarizacija i u gospodarstvu, na izvoznike koji bilježe sve bolje poslovne rezultate i one osuene na domae tržište, koji gomilaju gubitke i viškove zaposlenih. Ta brojka od osam tisua nezaposlenih latentno s e javlja kao gornja granica u svim veim krizama koje cikliki zahvaaju meimursko gospodarstvo. Više na str. 7.

ZBRINJAVANJE otpada iz Varaždina i u Meimurju pretvara se u prvorazr

BORBA

Smee je bilo nekad, danas je to sirovina koja se prodaje na burzi PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI  FOTO: ZLATKO VRZAN Da nije istinito, bilo bi smiješno, ali odlaganje varaždinskog otpada na odlagalište Totovec postalo je prvorazredna politika tema na relaciji dva mala grada, malo veeg Varaždina i nešto manjeg akovca, koji su uz to oduvijek rivali, onako kako samo susjedi to mogu biti. Otpad svi stvaramo, pa se i po toj logici svi u njega razumijemo i osjeamo se pozvanima o njemu raspravljati od krme do politikih salona. Tako ta tema s varaždinskim otpadom na meimurskom odlagalištu poprima sve više dimenziju politiko - gospodarskog trilera s elementima horora. Jer u igri su ekološke bombe nezbrinutog otpada, radnici koji e ostati bez posla, tvornica koje je izgraena, a ne radi, i zavjera politikih istomišljenika na relaciji akovec - Varaždin naspram jednom progonjenom poduzetniku. U vremenu kada je umjerenost kao zdravo razumska kategorija odbaena kao dosadna i malograanska, imperativ je ekološko, ouvano i zdravo. Postali smo fanatini istunci do te mjere da zagaenjem okoliša poinjemo smatrati i odbaeni ogrizak jabuke u travu, a da okom ne trepnemo na gomile ambalaže od proizvoda iz supermarketa u vlastitim kantama za smee, oekujui da se odlože “negdje drugdje” daleko od nas, kako bi utišali vlastitu histerinu potrebu da živimo u istunski zdravom okolišu. Fama oko otpada i zdravog okoliša stvorena je dijelom da bi se ljudima utjerao strah u kosti, jer živimo u društvu koje sve, pa ak i otpad, pretvara u novac. Ljudi su uvijek stvarali otpad, ali

tek u novije vrijeme prikupljamo ga na za to odvojene hrpe, razvrstavamo i ponovno preraujemo i od toga smo stvorili novu djelatnost - zbrinjavanje otpada. Netko promuuran, kao uvijek u povijesti, od ljudske potrebe da živimo u ljepšem okruženju, uvidio je mogunost dobra posla, jer para vrti svijet od pamtivijeka. Ta para vrti i cijelu priu i u Varaždinu, koja se zbog interesa prelijala kao nabujala Drava i na meimursku obalu. S jedne strane, tu je T7 grupa koja je izgradila postrojenje za preradu otpada i iji je logini interes da to postrojenje pone raditi i vraati novac. S druge strane je Grad Varaždin, koji ne želi biti ucijenjen cijenom te prerade. Po crti te logike u priu uvodi još jednog igraa kako bi srušio monopolsku poziciju T7 grupe u cjenkanju. Ali, kao u ilmskom scenariju, imperija uzvraa udarac, aludirajui na politiku bliskost i zavjeru “vladajuih istomišljenika” u Varaždinu i akovcu, udarajui na slabi živac meimurskog graanstva naspram varaždinskom smeu na meimurskom odlagalištu u Totovcu. Ruje se tako po otvorenoj rani graanima Totovca koji trpe deponiju, premda su se prije mnogo godina uspjeli izboriti za naknadu za trpljenje deponije. Taj pritisak graana na neki nain natjerao je i akom da prvi u državi ve prije mnogo godina poine smanjivati koliinu otpada na deponiji, kroz selektiranje.

Prije deset godina sekundarne sirovine bile su trošak, a danas se prodaju na burzi Meimurski župan Ivica Perho, današnji župan, a bivši direktor akoma, zapravo je “otac” ovakve organizacije zbrinjavanja otpada i sanacije odlagališta Totovec kakvu danas poznajemo. Otkrio nam je

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi, Bojana Španiek, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec.

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

16. ožujka 2012.

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Sav desetljeima odlagan otpad na Totovcu sada se otkopava i zbrinjava na prihvatljiv nain, a odlagalište sanira Ivica Perho, aktualni meimurski župan, koji je bez pretenzija jedan od najveih strunjaka za problematiku zbrinjavanja otpada, kazao nam je da u Meimurju ve sada uvoenjem reda u zbrinjavanje otpada najmanje 65 posto prikupljenog otpada završava u korisnim sirovinama, a samo oko 30 posto je otpada koji treba trajno odložiti ili na drugi nain zbrinuti. Zbog toga i Totovec može primiti daleko vee koliine otpada nego što je to bilo prije deset godina i zamislivo, kapacitetom da prima otpad do 2018. godine, do kada bi dio otpada za trajno odlaganje trebao u konanici završiti na zbrinjavanju u Piškornici da je još samo prije deset godina akom za tzv. korisne sirovine morao plaati otkupljivaima da ih odvezu s deponije. Danas, deset godina kasnije, na tim istim sirovinama zarauje prodajui ih na burzi otpada. Ako je u Hrvatskoj trebalo samo deset godina za drastinu promjenu odnosa Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr


16. ožujka 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

redno politiko pitanje, iako je u pozadini nešto sasvim drugo

ZA NOVAC prema otpadu, koji je od neželjenog postao kao sirovina koja kotira na burzi, zamislite što e biti u narednih deset godina i još u kontekstu injenice da idue godine ulazimo u EU, pri emu e nam se otvoriti i druge burze za plasman otpada koji se može preraditi. Postavlja se pitanje postaje li otpad koji se može preraditi nešto ega se trebamo pošto - poto riješiti i prepustiti drugima ili nešto o emu trebate razmišljati kao potencijalnom izvoru prihoda. Ivica Perho, bez pretenzija jedan od najveih strunjaka za problematiku zbrinjavanja otpada, kazao je da u Meimurju ve sada uvoenjem reda u zbrinjavanje otpada najmanje 65 posto prikupljenog otpada završava u korisnim sirovinama, a 35 do 30 posto je otpada koji treba trajno odložiti ili na drugi nain zbrinuti, a preostaje nakon selektiranja. To je bez ikakve samohvale iznad europskog prosjeka i njihovih standarda i direktiva. Zbog toga i Totovec može primiti daleko vee koliine otpada nego što je to bilo pred deset godina i zamislivo i zbog ega je postao zbirno mjesto za otpad iz cijeloga Meimurja, s kapacitetom da prima otpad do 2018. godine, do kada bi dio otpada za trajno odlaganje trebao u konanici završiti na zbrinjavanju u Piškornici, a Totovec ostati samo pretovarna stanica. Ponuda koju je akom dao Varaždinu na istoj je poslovnoj crti kao i ona za Grad Mursko Središe, gdje Murs Ekom prikuplja, koji se potom odlaže na deponiju u Totovcu, umjesto na nekadašnju divlju deponiju Hrastinka.

Kost za glodanje Totovanima akom je reagirao poslovno, kazao nam je župan Perho, jer vei prihvat otpada na Totovec znai u konanici jeftiniju cijenu sanacije odlagališta To-

tovec za sve korisnike. Naime, u Totovcu se odvija sanacija odlagališta od otpada nataloženog u ranijim desetljeima. Da meu prvim u državi nije prišao selektiranju otpada i time smanjenju koliina koje završavaju na odlagalištu, sada bi korisnici plaali 100 umjesto

70 kuna za zbrinjavanje otpada, kazao je Perho. Borba za otpad koji se može ponovno preraditi postaje nesmiljena. Zbog toga i raste privatna inicijativa u toj djelatnosti. Ali, privatnu inicijativu interesiraju samo one sirovine koje su isplative za

preradu i koje donose zaradu, pri emu su najinteresantniji metali, s bakrom na vrhu liste meu sekundarnim sirovinama. S druge strane, komunalnim poduzeima kao što je akom ostavlja se bavljenje svim otpadom i naroito onim dijelom posla koji ne donosi proit, a potrebno ga je obaviti, otpad prikupiti i neškodljivo odložiti. Da bi se pria oko varaždinskog otpada im više zamaglila i odvratila pažnja s pravih razloga i interesa, baena je kost za glodanje graanima Totovca, da se i njih ukljui u igru i stvar još malo zakomplicira. Na neki nain oni su najlakši plijen jer žive u blizini odlagališta i nitko razuman nee rei da im je baš milo što žive u blizini odlagališta, unato naknadi za trpljenje. Ali u igri za to iji e biti otpad, sutra unosna sirovina, najlakše je kao paravan staviti takozvane interese obinih graana.

PRIOPENJE direktorice akoma

hvaena kao najpovoljnija, to još ne znai da je potpisivanje ugovora gotova stvar, jer preduvjeti iz ponude još nisu ispunjeni. Pogotovo ne stoji ni informacija koja se poela pojavljivati u javnosti, da se otpad s podruja Grada Varaždina ve poeo zbrinjavati u Totovcu. U upravljanju akomom uvijek sam se vodila interesima vlasnika, ali i tvrtke. Kao prvi ovjek tvrtke u vlasništvu Grada akovca, a time posredno i graana, uvijek sam vodila rauna o njihovim interesima. Dosadašnja poslovna praksa uvijek je bila da se o svemu pitaju graani, posebice kad se radi o tako osjetljivoj temi kao što je odlaganje otpada. Naravno da sljedei korak treba biti upoznavanje graana koji žive u neposrednoj blizini odlagališta o ovoj mogunosti. To smo uostalom i planirali, jer su u akomovoj dosadašnjoj poslovnoj praksi njihove želje i potrebe do sad uvijek bile presudne, pa stoga ne postoji ni jedan razlog da sada bude drukije. Sigurna sam da e Gradsko vijee Grada akovca, prije donošenja svoje konane odluke, uzeti u obzir i mišljenje lokalnog stanovništva. Smatram da su informacije koje su se pojavile u medijima neposredno nakon održavanja sjednice Gradskog vijea Varaždin bile nepotpune, jer nigdje nisu sadržavale uvjete koje ponuda sadrži te koji se prije konanog potpisivanja moraju ispuniti. Time su graani nepotrebno zbunjeni, te

BIVŠI GRADONAELNIK akovca A. Makovec na pres - konferenciji akovekog HDZ-a o preuzimanju varaždinskog otpada na deponiju u Totovcu ustvrdio:

To je zloinako štetna operacija Odlaganje komunalnog otpada iz Varaždina u Totovec bila je tema konferencije za novinare akovekog HDZ-a. Aleksandar Makovec, nekadašnji gradonaelnik akovca, kazao je da to što politika vlast u Gradu Varaždinu (HNS, SDP, HSLS) namjerava sa slinom vladajuom koalicijom (SDP, HNS, HSS u Gradu akovcu) sklopiti sporazum o zbrinjavanju otpada Grada Varaždina na deponiji u Totovcu nas se i te kako tie, jer se akovec uvlai u problem koji nije njegov i u kojem on nepotrebno troši svoj ionako ogranieni resurs - deponiju smea. U pokušaju opravdanja ovakve zloinako - štetne operacije, govori se da e sve skupa trajati 6 mjeseci. Iskustvo nam govori da privremeno rješenje u Gradu Varaždinu traje 6 - 8 godina ili više. Umjesto da preuzima

smee iz Varaždina, akovec je trebao uiniti obratno, dogovoriti preradu svog smea i onog s deponije u Totovcu u poduzeu MBO, te na taj nain riješiti problem svog smea i smanjiti pritisak na deponiju u Totovcu, kazao je na konferenciji gradskog odbora HDZ-a Aleksandar Makovec. Željko Jakopec, akoveki gradski vijenik HDZ-a, kazao je da e smee iz Varaždina biti najvei projekt Kukuriku koalicije u Meimurskoj županiji. Prihvaanje takve odluke na Gradskom vijeu akovec nije upitno: - Isto e proi, kao i prihvaanje poslovanja Vrtia, unato negativnoj ocjeni nalaza državne revizije, iza ega je trebala slijediti kaznena prijava. Meutim, 17 vijenika je unato takvom negativnom nalazu diglo ruke, zakljuio je Jakopec. (BMO)

Politiari brige prebacili graanima N

Neistina je da se graanima Totovca nešto radi iza lea - Temeljem medijske pozornosti, koja je stvorena nakon što je Gradsko vijee Varaždin prihvatilo ponudu GKP-a ‘akom’ d.o.o. iz akovca za odlaganje novonastalog otpada s podruja Grada Varaždina na odlagalištu u Totovcu, te nepotpunih informacija koje su objavljene u nekim medijima, smatram potrebnim da se meimurska, ali i varaždinska, javnost upozna s cijelom kronologijom i svim injenicama vezanima uz ovu problematiku, priopuje u ime GKP-a “akom” direktorica Snježana Tkalec Avirovi. - Naime, Grad Varaždin je od Grada akovca poetkom godine tražio oitovanje je li mogue novonastali otpad s varaždinskog podruja odlagati na odlagalištu u Totovcu. Temeljem tog pisma namjere, akom je Gradu akovcu dao pisanu ponudu za prihvat i obradu otpada i to novonastalog, a ne onog koji se nalazi baliran u vreama na ulazu u Varaždin. Tu ponudu Gradsko vijee Varaždin je prihvatilo. Osim cijene, ponuda sadrži i neke preduvjete. Prvi je taj da odluku o prihvatu varaždinskog otpada mora dati i Gradsko vijee Grada akovca. Drugi preduvjet je da Grad Varaždin dostavi osnovnu karakterizaciju otpada, iz koje e se vidjeti što e se u Totovcu odlagati. U ponudi je navedeno da su 3 mjeseca minimalno razdoblje na koje se može, pod svim gore navedenim uvjetima, potpisati ugovor. Iako je na sjednici Gradskog vijea Varaždin naša ponuda pri-

3

aš prvi dopredsjednik Vlade prije desetak dana izgubio je živce na HTV-u nakon emisije “Dnevnik Plus”, jer ga novinar Aleksandar Stankovi nije pitao pitanja na koja je on pripremio “odgovore“. Naime, Radimir ai, koji je ujedno i ministar gospodarstva, želio je govoriti o gospodarstvu, a ne o nevažnim pitanjima uhljebljivanja vlastitoga stranakog kadra u dobrostojeim državnim tvrtkama. a aiev temperament ne treba gubiti rijei, na Stankoviev još i manje. No, oni su tako jasna ilustracija stanja u Hrvatskoj da ih je teško zaobii. Stankovi je kao novinar prvoklasni provokator, a kvaliteta provokacija ovisi mu o tome koliko se dobro pripremio za emisiju. Kako kod nas ustvari i nema “razvikanih“ novinara koji se razumiju u gospodarstvo ili politiku, tj. razumiju se u njegove nevažne dijelove – išitavanje anketa, prebrojavanje izbornih glasova i kalkuliranje o postizbornim koalicijama, a sve to, naravno, treba biti zainjeno aferama, jer u njih se ipak svi razumijemo. Po takvome se novinarstvom, naroito gospodarskim i politikim, baš svatko može baviti. Ministar ai je, s druge strane, nakon emisije izjavio da nikad više nee gostovati na HTV-u, jer tamo nitko ne vidi kako se on bavi time da omogui bolji život našoj djeci. ekli bismo da su ovo samo dva ovna na brvnu. No, stvari nisu toliko bezazlene. Ako ai kao prvi dopredsjednik Vlade misli da može odbijati gostovanje na javnoj televiziji, onda ne može ni obavljati javnu dužnost. S druge strane, mogao je vikati da nee gostovati na HTV-u u vrijeme predizborne kampanje, kad ga na to nije moralno obvezivala javna služba, a ne sada kad njemu odgovara. Što se o gospodarstvu ima govoriti? Tko uope želi slušati prie o gospodarstvu? Gospodarstvo mora funkcionirati, nitko ne želi slušati zašto ne funkcionira i kako e jednog dana funkcionirati. Kao da

N

se u javnosti poeo stvarati dojam da se njima, a posebice mještanima Totovca, radi nešto iza lea, što je, naravno, neistina. Takoer, stvorena je slika da se akomova ponuda u susjednoj županiji koristi za politika razraunavanja, odnosno kao pregovaraki argument s tvrtkom koja je temeljem ugovora koji je potpisala bivša varaždinska vlast trebala zbrinuti stari i zbrinjavati novi otpad s tog podruja. To nama, a sigurna sam ni Gradu akovcu, nije bila namjera niti to uostalom želimo. Pojaana pozornost javnosti na osjetljivim pitanjima poput odlaganja otpada korisna je i potpomaže transparentnosti procesa odluivanja, no plasiranje nepotpunih informacija u javnost stvara dojam da se radi protiv interesa graana, Grada akovca i akoma. Takav slijed dogaaja meni otežava poslovanje, a Gradu akovcu normalno komuniciranje s mještanima Totovca. I dalje emo se u svome radu voditi poslovnim interesima i interesima graana, završno stoji u njezinom priopenju.

R

Piše: Tomislav Novak slušamo izbornika Slavena Bilia prije utakmice o tome kako emo igrati i nakon utakmice o tome zašto nismo pobijedili. Riješite, dragi ministre, to što ne funkcionira, to vam je posao. Pa nakon toga objavite knjigu, poduavajte stranake nasljednike ili priajte unucima kako ste to riješili. o, ispriavam se aiu, on barem ne krije svoj karakter, pa njegov istup samo prvi pokazuje kako je teoretiziranje i mahanje hrpom papira valjda najvažnija stvar politiarima u ovoj zemlji. U isto vrijeme cijene u trgovinama rastu, porasle su im je najavljen viši PDV. Cijena benzina takoer raste u nebesa. Nitko ni rijei o tome što e Vlada uiniti da to sprijei, osim genijalnih konstatacija kako cijene zbog PDV-a ne bi trebale rasti, a kako benzin raste zbog nategnute situacije na Bliskom istoku. A, gle uda, upravo od toga proraun se lijepo puni, a brige za preživljavanje sele se s politiara na graane. Ministri ai i Lini te naš nevidljivi premijer (uvijek kad dou problemi, premijer Milanovi nekim udom nestaje) brinu o budunosti naše djece, a državni proraun pune uzimajui iz džepova graana koji upravo zbog toga zakidaju svoju djecu. ragi moji ministri, pustite nas da mi sami brinemo o budunosti naše djece, tako što emo puniti štednju na njihovo ime, što emo moi otplatiti svoje kredite i njihovo školovanje kako im ne bismo bili na grbai kad odrastu. Bože sauvaj da vi brinete o njihovoj budunosti analizirajui zašto im je loše.

N

D


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

REPORTAŽA IZ MINSKIH POLJA BARANJE Jedan dan na radilištu s pirotehniarima iz akoveke tvrtke DemING i vukovarske Detektor

Opasan posao za sigurnu budunost svima drugima - U 26 radnih dana na radilištu, koje smo posjetili, pronaeno je ak 250 protutenkovskih i 40 protupješakih mina PIŠE: BOJANA ŠPANIEK

ja, a nakon toga na teren izlaze pirotehniari. Za ovo smo podruje, sreom, imali i nešto minskih zapisnika pa smo proNa podruju Duboševice tuoklopne mine povadili ranije u blizini Belog Manastira, na da ne razbijemo stroj, objašnjava samoj maarskoj granici, trenam šef radilišta Stjepan Krsnutno se radi na tri minama nik. zagaenim površinama koje Zapisnici su zato u razmise rasprostiru na 82 hektara. niranju od velike pomoi, no Poslove razminiranja obavlpirotehniarima je nekako jaju tri tvrtke – MKA*DemING najteže kad znaju tono gdd.o.o. iz akovca, tvrtka ki je se mina nalazi, govori nam Detektor d.o.o. iz Vukovara, te pirotehniki nadzornik HCRtvrtka Terra Firma iz Siska. U a Branko Ugrin. - To je neki 26 radnih dana obraeno je popsihološki moment, iskustvo la zahvaene površine, na kojoj je pokazalo da je taj trenutak je pronaeno oko 250 protuišekivanja puno teži nego kad tenkovskih i 40 protupješakih Detonacija šest protutenkovskih mina srušila bi nekoliko zgrada Željko Kavran, vlasnik akoveke ne znaš gdje se mina nalazi, domina, a procjena je da e se do tvrtke MKA*DeMING i vukovarske krajnjeg roka 1. lipnja pronai tumaramo minama zagaenim sam imala priliku vidjeti samo u predstavnik Ureda ravnatelja dao je, potvrdivši još jednom da Detektor, koje od 2001. rade na se ovaj posao prije svega radi – još toliko. površinama, iz glave ipak nisam novinama ili na televiziji. Po do- Hrvatskog centra za razminiposlovima humanitarnog razmiglavom. mogla izbiti osjeaj nelagode. I, lasku na radilište, sve su one ne- ranje. No, približiti se minama Kad završe s rašišavanjem niranja: - Republika Hrvatska ove Cijela vjenost izmeu priznajem, straha. - Sretan ti Dan kako spontano isparile iz glave. koje bi zajedno mogle srušiti ak je godine iz prorauna izdvojila poljoprivrednih površina kod koraka žena i pazi kud’ gaziš!, poslao mi S naše lijeve strane pros- nekoliko stambenih zgrada na ni pola sredstava potrebnih za Duboševice, nakon kratkog slaPut do Baranje proveli smo je poruku to jutro deko. Uz kise- tire se ogromna, ve oišena udaljenost bližu od dva metra normalno obavljanje posla, što u vlja, koje im redovito prireuju uglavnom u tišini. Iako svjesna li osmijeh nastavila sam mislima i obraena, poljopr iv red- nekako mi nije zvualo kao pridomaini, sretni što nakon 20 pitanje dovodi Ottawsku konvenda neemo biti pušteni da sami prevrtati informacije i slike koje na površina s tek izniklom mamljiva opcija. godina napokon mogu krenuti ciju, prema kojoj Hrvatska mora pšenicom. S desne strane slika Stou obraivanje svojih plodnih biti rašišena do 2019. godine je potpuno drugaija – šikara, IVAN BIRA (60), pirotehniar iz Mihovljana površina, ovi e se pirotehniari crvena traka i znak koji upouputiti na neku drugu lokaRepublika Hrvatska ove godine zorava da bi samo jedan Više od 730 ciju. Jer, crvenom trakom izdvojiti ni pola toga iznosa, oko korak naprijed mogao obilježenih podruja u etvornih kilometara 250 milijuna. I tu nailazimo na biti koban. Hrvatskoj još je više dvije strane prie. Iz HCR-a sijeZnam da je površine Hrvatske još je o d 70 0 m i l i j u n a va optimizam. - To je na razini Na pitanje kako je baviti se put kojim se mi etvornih kilometauvijek pod minama. Zagaeprošlogodišnje realizacije, a trenajopasnijim poslom u Hrvatskreemo prema ra, a ona je, radom nost je rasprostranjena na 12 žuba u obzir uzeti i donacije, tako koj, odgovara protupitanjem. dijelu terena na ovih pirotehniara Što danas znai opasno? Opasan da emo to uspjeti razvui, tvrdi kojem se trenpanija, 101 grad i opinu, a uz mii njihovih kolega posao radi i zidar na skeli visokoj Mladen Crnkovi iz HCR-a. No, iz utno obavljaju iz još 34 tvrtke, ne još uvijek živi otprilike 800.000 20 metara, a opasno je danas, i perspektive onih koji taj posao radovi ist, no mak nut a s tek to za puno manje novca, raditi u moraju i obaviti, slika je potpuno izmeu svakog stanovnika. U Osjeko - baranjskoj 400-tinjak km2. mjenjanici ili na benzinskoj posdrugaija. - To e morati biti neka koraka kao da Hrvatska od mižupaniji, koja je sa 128 km2 trea taji, gdje te svaki tren netko može dobra guma, kazao je simbolino pr ol a z i je d n a na mora u potpuupucati. Na samom poetku puŽeljko Kavran. Ovaj iznos, kaže, cijela vjenost. po zagaenosti, jedan je dan nosti biti oišena no razmišljate o toj opasnosti, ali Ottawsku konvcenciju dovodi u Okreem se prema do 2019. godine, na na radilištu akoveke tvrtke onda shvatite da je to posao kao i pitanje, a Hrvatska razminirana kolegi s televizije i što se obvezala svojim svaki drugi. U ovih deset godina do 2019. ostat e samo pusti san. MKA*DemING u Baranji vidim, ni njemu nije potpisom na Ottawsku barem sam dvadeset puta bio u siO gospodarskim resursima koji baš svejedno. provela i naša ekipa konvenciju. tuaciji da sam mogao poginuti na ve desetljeima leže ispod mina cesti. Tako da se, ako mene pitate, Kombinirana da ne govorimo. Skroman financijski sigurnije osjeam u minskom poltehnika išenja Upravo e zato svoje tvrtke Tvrtke MKA*DeMING i De- ju nego na cesti, tvrdi, jer u svojem doprinos države pokušati okrenuti i na strana tinNa samom mjestu dogaaja tektor trenutno zapošljavaju 35 poslu ipak ovisi – sam o sebi. Sve ove brojke ukazuju na to tržišta. - Procjenjuje se da u svid o  e k a o n a s j e d o d a t n o jak metara dalje teren ešlja iskusnih pirotehniara, a njih 9 Radni dan pirotehniara, “ohrabrujui” prizor – 70 protu- ogroman stroj “MineWolf ”, da posla ima. No, hoe li se on i da- jetu još uvijek ima posla razmiu minska polja putuje iz rodnog zbog iznimne koncentracije polje moi obavljati i je li egzistenci- niranja u vrijednosti 100 - 120 tenkovskih mina koje su u prote- a još sto dalje jedna ekipa Meimurja. Jedan od njih je i Ivan trebne za obavljanje ovog posla, kla dva mjeseca izvaene upravo pirotehniara, zbog naše sigur- ja ovih muškaraca koji svoj život milijardi eura. Samo na granici Bira (60), pirotehniar iz Miho- traje zakonom propisanih 5 sati, iz tla koje je pred nama. - Priite nosti, stoji i eka. - Ovdje je teren riskiraju svakodnevno ugrožena, izmeu dviju Koreja postavljeno vljana, koji se ovim poslom bavi uz obaveznih pola sata pauze, a slobodno bliže, samo pazite da vrlo pristupaan, pa koristimo ponovno je pitanje inancija. Da bi je oko 8 milijuna mina, a zagaeno ve deset godina. Osim njega, na kako bi se na vrijeme ispoštovali ne doskoi kakav kameni, kombiniranu metodu razmi- se zadani rok uspio ispoštovati, je oko 120 zemalja, pojašnjava. opasno radno mjesto supruga rokovi, rade u smjenama. Da bi iako se aktiviraju tek na 80 kg, niranja – zagaena površina godišnje je potrebno 550 milijuna To je tužna strana našega posla, Branka svaki tjedan ispraa i se bavili ovim poslom, moraju govori nam Mladen Crnkovi, najprije se isti pomou stro- kuna. Iz državnog e prorauna kaže – uvijek e ga biti. sina Igora (33), koji je Ivana za- proi obuku koja traje 7 tjedapravo i “uveo” u pirotehniarski na, a svake godine podvrgavaju svijet. - Sin je najprije radio kao se detaljnom zdravstvenom i pomoni djelatnik, no nakon psihološkom pregledu. Kako je nekoliko mjeseci rekao je da želi posao ovisan o vremenskim uvjepostati pirotehniar. Ja sam se tima, na teren ne izlaze kad pada najprije prekrižio, a i supruga kiša ili snijeg, kad je teren blatan, je bila jako nesretna. No, kako ni u sluajevima ekstremnih sam svoj obrt morao zatvoriti i hladnoa ni vruina. Imaju beneostao sam bez posla, najprije sam icirani radni staž, a u mirovinu preuzeo Igorov posao pomonog ulaze pod posebnim uvjetima. djelatnika, a ubrzo sam se i sam Svoje je uvjete – 8 godina radnog odluio postati pirotehniarom, staža kao pirotehniar i 25 godipojašnjava Bira. na radnog staža openito, Ivan Nezaposlenost i dobra plaa Bira ve ispunio. Zato je i donio jedini su razlozi, kaže, zbog ko- odluku da je 2012. godina ujedno i jih ljudi postaju pirotehniarima, posljednja koju e provesti istei drugo ništa ipak ne bi moglo Hrvatsku od mina. - I godine su ovjeka natjerati u minsko po- tu, a treba biti i s obitelji. Moji me lje. doma ve željno ekaju, kaže. Stroj “MineWolf” tvrtke MKA*DeMING svakodnevno proešlja izmeu 15 do 30 hektara poljoprivredne površine, a nakon njega na teren izlaze i pirotehniari

FOTO: ZLATKO VRZAN

Sigurnije se osjeam u minskom polju nego na cesti!


u Meimurju

 GDQD

16. ožujka 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HDZ Sveti Juraj na Bregu prvi u Meimurju održao unutarstranake izbore

Violeta Balog, te su donesene smjernice rada i aktivnosti ogranka, te izabrani predstavnici za sudjelovanje na izborima na županijskoj i nacionalnoj razini. Sutra, u subotu, izbore održava GO HDZ-a Mursko Središe. Izborna skupština održava se u Društvenom domu u Štrukovcu, s poetkom u 18 sati. (sm, zv)

Vjeran Vrbanec novi predsjednik Zapoeli su unutarstranaki izbori za opinske i gradske organizacije HDZ-a, a prva je održana za OO Sveti Juraj na Bregu. Za novog predsjednika OOa HDZ-a opine Sveti Juraj na

Bregu jednoglasno je izabran Vjeran Vrbanec iz Zasadbrega. Na izbornoj skupštini, koja je održana u Domu mladeži u Lopatincu, za lanove Opinskog odbora izabrani su Miljenko Baka, Goran Zadravec,

5

prof. Josip Bajuk, Stjepan Hamonajec, Božidar Balog, Stjepan Zadravec, Mario Dretar, Josip Novak, Ladislav Vabušek i Dejan Novak. Izabran je i novi Nadzorni odbor u sastavu Marijan Mohari, Ignac Kukovec i

GOSPODARSKA komora akovec - Strukovna grupa za turizam

HORTUS Croatiae Štrigova održao izbornu skupštinu

Nedostatak seoske idile, jer smo previše urbanizirani za razvoj turizma, sve vei problem!?

Dvanajšak i dalje prvi ovjek Hortus Croatiae

- Marijan Martinjaš oštro je kritizirao stanje, kao i potporu Županije, Rudi Grula smirivao strasti i govorio kako brojke govore nešto sasvim drugo, ali da daljnji razvoj trpi jer smo previše “asfaltirani” PIŠE: STJEPAN MESARI - Nije ovo turizam za kakav smo se zalagali zadnjih dvadesetak godina. Stanje je alarmantno i vrijeme je da se svi s time suoimo, da stavimo glave skupa i odluimo što i kako dalje. Desetak poetnih godina imali smo uzlaznu putanju, kada smo turizam shvatili kao sreu i gospodarski hit. Osobito smo se radovali otvorenju kompleksa u Toplicama Sveti Martin, što je bila pokretaka snaga u koju su bile uprte sve oi, naglasio je na poetku sjednice Strukovne grupe za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gospodarskoj komori akovec, održanoj u utorak, njezin predsjednik Marijan Martinjaš.

Pojedinci prozvali Županiju zbog slabog sufinanciranja Dodao je kako je u turizam puno uloženo, a da ugostitelji praktiki od toga nemaju koristi ili imaju tek mrvice, jer turizam je u stalnom padu. - Brojke ne pokazuju pravo stanje u turizmu, u kojem mali broj ljudi radi ozbiljno, a vei broj ih samo dolazi na sjednice, pokupiti dnevnice i pokazati se u javnosti, oštre su bile Martinjaševe rijei. Rudi Grula iz Turistike zajednice Meimurske županije smatra da stanje nije ipak tako loše kao što ga ocjenjuje Martinjaš, potkrijepivši to podacima o stalnom porastu broja noenja, kojih je najviše u Spa@Sport Resortu u Toplicama

Razliita mišljenja o stanju u meimurskom turizmu Sveti Martin, ali i drugim prenoištima. - Bilježimo blagi porast stranih gostiju iz razloga što je poboljšana kvaliteta smještaja, no nikako nam nije zaživio seoski turizam. Izloženi smo konkurenciji Maarske i Slovenije iz razloga što u ruralnom kraju ne nudimo užitak seoske idile, jer taj dio jednostavno nismo u stanju odraditi, rekao je Grula. Predsjednik Skupštine Meimurske županije prof. Petar Novaki rekao je kako je turizam županijski prioritet, ali ga zbog inancijske krize Županija ne može pratiti i suinancirati. Pojedini sudionici u raspravi prozvali su Meimursku županiju zbog slabog ili nikakvog subvencioniranja turizma, što je zaudilo proelnicu Danicu Pošta, koju je osobito zasmetala Martinjaševa tvrdnja da Sisako - moslavaka županija za turizam godišnje izdvaja 13 milijuna kuna. - Nije tono da Sisako - moslavaka županija izdvaja toliko novca, nego 2,7 milijuna kuna ukupno, a mi dajemo 1,575.000

kuna, od ega za Turistiku zajednicu milijun kuna. Jednostavno smo ogranieni proraunskim sredstvima i upitno je ostvarenje ovogodišnjeg plana, naglasila je Pošta, na što je Martinjaš odgovorio da to nije opravdanje za neulaganje u turizam.

Problem za turizam što smo “urbanizirali selo”? - Kategorizaciji naselja i objekata može zasmetati što infrastrukturno Meimurje nije ruralna regija, jer smo razvijeniji od drugih, odnosno propisa koji odreuju ruralnost. Asfaltirane putove meu vinogradima ruralna kategorizacija ne prepoznaje, naglasio je Grula. Žustra i dinamina rasprava završena je zakljucima da je potrebno na državnoj razini izraditi novu strategiju razvoja turizma, riješiti pitanje predinanciranja meunarodnih projekata i obaviti kategorizaciju naselja i objekata. Hoe li to biti uinjeno i kada, nitko pouzdano ne može rei. Dok se to ne riješi, meimurski turizam vodit e težak boj za opstanak.

- lanovi su izuzetno ponosni na rezultate ostvarene na prestižnim vinskim manifestacijama u Londonu, Ormožu te posebice na GAST-u u Splitu, gdje su njihova vina osvojila najsjajnija odlija PIŠE: STJEPAN MESARI Društvo vinogradara i vinara “Hortus Croatiae“ Štrigova u utorak je u Dvorcu “Terbotz“ u Železnoj Gori održalo redovnu izbornu skupštinu, na kojoj je za predsjednika izabran Zdravko Dvanajšak iz Dragoslavca, koji je ovu dužnost obnašao i u prethodnom razdoblju. Za potpredsjednika je izabran Boris Novak iz Banija, a tajnika Vladimir Horvat iz Svetog Urbana, koji su takoer i do sada obnašali ove dužnosti. Izabran je novi Upravni odbor u kojem veinu predstavlja nova generacija mladih vinara Petar Kocijan, Marko Cmrenjak, Damir Belovi, David Štampar, Robert Horvat, Krešimir Lovrec. U Nadzorni odbor izabrani su Bojan Štampar, Rajko Cmrenjak i Alojz Novak, te iskusniji Branimir Jakopi, Dragutin Kuni i Alojz Tomši. Skupština je usvojila sva izvješa te donijela plan rada i aktivnosti u ovoj godini te narednom razdoblju. Naglasak je stavljen na održavanje Dana vina u Županiji Zrinskih, o emu su govorili i predstavnici Meimurske županije, dožupan Matija Posavec i Vjeran Vrbanec, obeavši pomo u organizaciji ove najvee vinarske priredbe ne samo u našoj županiji, nego i u regiji. Sa skupštine je meimurskom županu Ivici Perhou upuena ini-

Zdravko Dvanajšak jednoglasno je izabran za predsjednika društva

Zamjenik meimurskog župana Matija Posavec kaže da novac nee biti problem kada je u pitanju Urbanovo 2012. cijativa ublažavanja zahtjeva kod legalizacije gospodarskih objekata vezanih uz vinogradarstvo i vinarstvo putem kapitalnih ulaganja ili po nekoj drugoj slinoj osnovi.

Urbanovo mora biti ponos županije Puno se na skupštini govorilo o Urbanovom, kao najveem i najljepšem vinarskom dogaaju

Mladi vinari ine veinu u novom Upravnom odboru društva

u regiji, a posebno se govorilo o nainu inanciranja. Milivoj Kossi traži da se nain inanciranja birokratizira, sve na papiru, i da se raspodijeli meu više subjekata, a ne da najvei teret pada na Hortus Croatiae. Vladimir Horvat pak je mišljenja da Meimurska županija daje premalo novca, odnosno, kada se sve zbroji i oduzme, ispada da županija nije dala ništa. Horvatove rijei razljutile su Vjerana Vrbanca, koji je rekao da županija daje jako puno u vidu marketinga, dovoenja sponzora te stvaranja ugleda priredbe. Boris Novak primirio je strasti, ustvrdivši da se ovakva priredba ne može raditi na Kossijev nain, jer bi vrlo brzo postala “selsko prošenje”, a vinari to nee dopustiti, te je od svih zatražio snažniji angažman, pozvavši županiju da ispuni svoja obeanja i da e onda biti sve u redu. Dožupan Matija Posavec stavio je toku na i, rekavši kako Županija izuzetno cijeni vinare, pa tako i Urbanovo. - Nekada je Meimurje bilo poznato po MT-u ili GK-u Meimurje, a danas je upravo po vašim izvrsnim vinima. Mi to poštujemo, cijenimo i podržavamo. Obeavam da emo ve ovo Urbanovo napraviti bolje od lanjskog, a idue bolje od ovogodišnjeg, za što e Županija ovaj put dati 30 tisua kuna, naglasio je Posavec, pozvao na zajedništvo svih koji rade na ovoj priredbi, te Istarsku županiju najavio kao ovogodišnjeg gosta i partnera. Pokrovitelj ovogodišnjeg Urbanovog bit e Vlada Republike Hrvatske, a ukljuit e se i Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva.

POGLED ODOZDO

Prerano smo se pogospodili U

vrlo kratkom vremenu smo se, što bi se narodski reklo, pogospodili. Vodimo naoko lagodniji život koji, kao i svaki gospodski život, puno košta. Zbog izgraene infrastrukture, osloboeni smo odlaženja po vodu na bunar, poljskih WC-a, cijepanja drva za grijanje i mnogo ega ime su se bavile još naše majke i bake. S ponosom smo prije kojih desetak godina otvarali naše vodovodne, plinske i kanalizacijske mreže, diili se napretkom i blagodatima civilizacije rezerviranima samo za najbogatije. Meutim, gospodstvo ima svoju cijenu. Pred koji dan ju je u svoj svojoj punini pokazala eksplozija plina u Ne-

delišu. Plinske eline cijevi dale su svoje, a nisu na vrijeme zamijenjene. Nalaze se uz kanalizacijske, koja je raena ne tako davno, pa sad svatko normalan pita zašto, kad je otvorena cesta zbog izrade kanalizacije, nisu zamijenjene plinske cijevi, kad ve idu jedne uz druge. Vjerojatno se štedjelo po onoj: izdržat e još malo, a nema toliko novca da se zamjeni prie odmah, ve po nekom planu drugom prilikom. Ali je li plin koji je buknuo u kupaonici gdje nema plinskog bojlera ukazao na propuste i u izvoenju kanalizacije. I kako u kanalizaciji plin? Bože moj, isto tako kao i u ljudskim crijevima. Samo, da ne budemo prosti, da

ne puknemo od plinova u trbušnoj šupljini, ljudi su graeni tako da plin, ma kako to bilo neugodno za okolinu, mogu ispustiti. A naša kanalizacija, je li zbog brzine kojom je graena ili zbog štednje novca, možda nije svugdje gdje bi baš trebalo utaknula te ispušne ventile za plinove koji se stvaraju u kanalizaciji. Kako je bilo i tko je kriv, vjerojatno e se istraživati, dokazivati, analizirati, a krivica prebacivati. Ali ispušni plin je na svjetlo dana iznio sve slabosti naše megalomanije da se im prije pogospodimo, zanemarujui osnovne injenice da se pokrijemo koliko možemo. A možemo puno manje nego što želimo.

O

pe osiromašenje e problematiku održavanja skupe infrastrukture, koju smo izgradili, još više poveati. Dio graana, ali i poslovnih subjekata, naprosto zbog krize ne plaa redovito raune. Dio graana radije se sam otkopa od korištenja plina i vode, nego da doe u situaciju da inkasatori iskopavaju dotok. No, hladni pogon i održavanje infrastrukture svaki dan košta, koristili je mi ili ne. Štoviše, košta više ako je ne koristimo ili broj korisnika pada, umjesto da raste. osebno je to izraženo kod kanalizacije koja se gradi, a da se prije gradnje ne osigura dovoljan broj sigurnih korisnika. Troškovi takve neracionalne izgradnje prebacuju se onda na preostale korisnike kroz podizanje cijene isporuke.

P

P

lin je posebna pria. On je toliko gospodski energent da ga siromašni graani kao što su oni u Hrvatskoj ne bi trebali ni koristiti, jer e plaati istu cijenu kao i graani bogatog dijela Europe. Želimo li se s nekim nadmetati u gospodstvu, morat emo to i platiti po gospodskoj cijeni. Ali kad su nas navukli da gradimo iz svojih džepova, inanciramo kako plinsku, tako i kanalizacijsku, pa i vodovodnu mrežu, o tome nam nisu govorili. Mamili su nas samo gospodskim životom. I što smo sada dobili? Izbor ili emo zaraivati samo za režije tih komunalnih usluga ili emo se odrei blagodati infrastrukture za koju smo izdvajali gradei si put u gospodski život. Dvije zime pokazale su jako puno svježih panjeva. Nikad toliko posjeenih šuma kao danas.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Ponovno su se tražile zaboravljene “herbije” i pitalo za mee, jer plin je najlakše zamijeniti drugim energentom. Pitanje je kako pronai kopae bunara. Nisu li ve odavno svi pokojni. Preostali živi mogli bi postati zlatom plaeni. Takvi kartice ne primaju.


6

Gospodarstvo

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PODRŠKA poduzetništvu lokalne samouprave

MINISTAR Gordan Maras prošli tjedan slušao probleme meimurskih obrtnika i poduzetnika i obeao:

Županija u etiri godine subvencionirala poduzetnike kredite s 8,74 milijuna kuna

Bit e još rastereenja za gospodarstvo

U manje kriznim vremenima Meimurska županija nije davala subvencije samo poljoprivredi, subvencionirala kamate za studentske kredite ili prijevoz uenika, ve je i subvencionirala kamate na poduzetnike kredite. Da bi se stvorio što vei financijski ond u proteklom razdoblju, Meimurska županija je subvencionirala kamate na poduzetnike kredite zajedno s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstvom obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, tako da su zajednikim sredstvima stvorili masu sredstava iz koje je smanjena kamata na poduzetnike kredite u poslovnim bankama s kojima su sklopljeni sporazumi o suradnji. Od 2004. godine do 2011. godine subvencioniranje se moglo ostvariti putem 4 razliita programa, kojima je bio cilj poveanje konkurentnosti gospodarstva. Ovisno o programima, pravne osobe ostvarile su subvencije realizacijom kredita putem poslovnih banaka potpisnica programa. Ukupne subvencije kamata po poduzetnikim kreditima u razdoblju od 2007. do 2011. godine iznosile su 8,746.565,56 kuna. U tom iznosu Meimurska županija subvencionirala je kamate na kredite u iznosu od 4,080.725,86 kuna. Za isto razdoblje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva subvencioniralo je kamate na kredite koji su realizirani na podruju Meimurske županije u ukupnom iznosu od 4,399.295,04 kune, dok je Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti sudjelovalo u subvencioniranju kamata u ukupnom iznosu od 266.544,66 kuna. Na taj nain ostvaren je izravan poticaj gospodarstvu Meimurske županije. Poduzetnicima su osigurani povoljniji uvjeti kreditiranja, što su oni s odobravanjem prihvatili i iskoristili kao mogunost novog ulaganja u vlastiti razvoj i jaanje konkurentnosti na tržištu. Upravni odjel za gospodarstvo, promet i europske integracije izradio je In ormaciju o subvencioniranim kamatama na poduzetnike kredite za razdoblje 2007. - 2011. godine. (BMO)

- Bez obzira što je porastao PDV, porezno optereenje za graanstvo i gospodarstvo nije vee. Kad se gleda preraspodjela, onda se vidi da je graanstvo prošlo bolje jer smo smanjili bruto doprinos na plae za 2 posto i ukinuli dio parafiskalnih nameta, doprinose za šume i vode, privremeno spomeniku rentu itd. Samo te dvije stavke iznose tri milijarde kuna prihoda godišnje. Poduzetnici su uz to bili osloboeni poreza na dobit ukoliko se investira. Želimo ljude potaknuti da reinvestiraju. No, tu nije kraj, rekli smo da emo doprinose na plau do kraja mandata još smanjiti. Dva posto manje za doprinose za zdravstvo jest ono što smo mogli u ovom trenutku napraviti, ali to nije malo. Ali ve sljedee godine trebalo bi ii odreeno rastereenje. Sve je podreeno investicijama, kako bi se podi-

Ve smo uinili dosta za rastereenje gospodarstva, bit e toga još, obeao je ministar Maras u akovcu

glo gospodarst vo, kazao je Maras i dodato: - Preko dvije milijarde išle bi kroz investicije preko javnih poduzea, a obrtnici, mali i srednji poduzetnici trebali bi dobiti više posla kroz projekte energetske uinkovitosti, odnosno obnovu asada, izolacije i ugradnju prozora i vrata, radi smanjenja potrošnje energije. Država priprema stimuliranje takvih radova ak i za graane.

Država više nee biti neplatiša Najavio je da više nee biti neplatiša, štoviše, za poslove na javnim natjeajima namjerava davati 10-postotne avanse.

No, upravo je dosadašnja praksa javnih natjeaja izazvala najviše primjedbi predstavnika gospodarstvenika, koji su takoer bili na skupu, iji je domain bila Obrtnika komora. Gospodarstvenici su se žalili da posao dobiju antomske tvrtke s jednim ili bez zaposlenih, a one koje zapošljavaju radnike ne mogu do posla ili do naplate odreenih radova. Država bi sada to riješila direktnim plaanjem podizvoaima, umje-

sto glavnom izvoau, kako podizvoai ne bi ostali bez novca za odraeni posao.

Šume izvoze trupce, a drvopreraivai bez sirovine? Drvopreraivai se žale da Hrvatske šume izvoze trupce, a oni ne mogu do sirovina za svoje proizvode, premda su izvoznici. Traže da država tome stane na kraj. Uz to, žalili su se da na projektima koje financira država projektanti ve u azi projektiranja predviaju strane umjesto domaih proizvoda. Tako su u svim dvoranama strani, a ne domai parketi. To se u drugim državama nigdje ne dešava. Mogue je kod izrade troškovnika tražiti takvu kvalitetu proizvoda koju zadovoljavaju i domai i strani

dobavljai, a ne pre erirati strane, koji ne pune naš proraun.

Disperzija, a ne megaprojekti, spas za graevinarstvo Ivan Kolari iz Tegre, ujedno i predsjednik Strukovne grupe graevinara, od ministra je tražio disperziju projekta. Kazao je da dva megaprojekta nee spasiti hrvatsko graditeljstvo, velik dio Hrvatske nee od toga imati koristi. - Spustite novac na lokalnu razinu, omoguite opinama i gradovima da imaju novac za svoje projekte, tako ete zaposliti graevinare diljem zemlje. I obrtnici i tvrtke žalili su se na inspekcijske i financijske kontrole koje dolaze u tvrtke koje unkcioniraju, a zaobilaze one koje ne unkcioniraju. (BMO)

DRUGA izložba buinog ulja sljedei petak u akovcu

Za ocjenjivanje uzorke dostavilo 29 proizvoaa Iz želje za unaprjeivanjem proizvodnje, potrebe za lakšim plasmanom, za što boljim proizvodima, ali i zbog poticaja nadmetanja u kvaliteti, udruživanjem napora Varaždinske, Krapinsko - zagorske i Meimurske županije, 2011. nastala je Prva izložba buinog ulja sjeverozapadne Hrvatske. Ove se godine Druga izložba buinog ulja, takoer s ciljem popularizacije i prezenta-

cije buinog ulja te sustavnog i trajnog podizanja svijesti kako proizvoaa, tako i potrošaa o važnosti zdrave prehrane, ali i regionalne prepoznatljivosti, održava idui tjedan u akovcu u petak 23. ožujka s poetkom u 10 sati u Domu sindikata na Trgu Republike u akovcu. U okviru izložbe, osim proglašenja i nagraivanja najboljih ulja, održat e se i predavanja “Meimursko košino ulje

i njegova zaštita“ predavaa Zorana Šte ulja, dipl. ing., predsjednika Udruge za zaštitu meimurskih autohtonih prehrambenih proizvoda, te “Utjecaj uvjeta proizvodnje na kvalitetu buinog ulja“ predavaice doc. dr. sc. Sandre Neeral s Prehrambeno - biotehnološkog akulteta u Zagrebu. Osim toga, bit e organizirana i degustacija buinih ulja te prigodna prodaja ispred zgrade Doma sindikata

u akovcu. Uzorke svojih proizvoda, za ocjenjivanje u dvije kategorije, koje se razlikuju prema nainu prešanja – toplom ili hladnom, dostavilo je u k upno 29 proi-

zvoaa. Organizatori su izrazili zadovoljstvo odazivom te ustvrdili kako se ideja usporeivanja, izlaganja i ocjenjivanja uspješno probila meu proizvoae ulja, pa je velik broj njih, bez obzira na veliinu svoje proizvodnje ili pak tradiciju kojom se mogu ponositi, iskazao interes za sudjelovanjem na izložbi.


16. ožujka 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEZAPOSLENOST u Meimurju opet raste i raste i blizu je brojke od 8.000

Poslodavci se riješili svih radnika kojih su mogli!? - Kako drugaije objasniti izuzetne rezultate poslovanja i rast dobiti, uz istodobno loše stanje na burzi rada Broj prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje u veljai se u Meimurskoj županiji dramatino približio brojki od osam tisua i iznosio 7.846 nezaposlenih. Dogodila se polarizacija i u gospodarstvu, na izvoznike koji bilježe sve bolje poslovne rezultate i one osuene na domae tržište, koji gomilaju gubitke i viškove zaposlenih. Ta brojka od osam tisua nezaposlenih latentno se javlja kao gornja granica u svim veim krizama koje cikliki zahvaaju meimursko gospodarstvo. Ova posebno pogaa graevinare, a gotovo je dokrajila domae tekstilce.

“Zlatne ‘80-e”: Tek oko 2.000 nezaposlenih, danas etiri puta više Kada stanje nezaposlenosti promatramo u Meimurskoj županiji kroz tri desetljea, tada možemo govoriti da je nezaposlenost izmeu osamdesetih i devedesetih bila na razini od oko dvije tisue nezaposlenih. S time da se od poetka osamdesetih ta brojka lagano poveavala,

Na akovekoj burzi rada, na žalost, sve je više nezaposlenih

ali svake godine tek za kojih stotinjak prijavljenih na burzi više. Do velikog preokreta u poveanju nezaposlenih dolazi od 1990. na ovamo. Od devedesete godine prošlog stoljea, kada su u Meimurskoj županiji bile nezaposlene 2.443 osobe, ta se brojka do 2000. uetverostruila i

dosegla 8.230 nezaposlenih. U narednoj prvoj dekadi 21. stoljea ona se još poveavala i stagnirala, jer se na burzi poeo pojavljivati višak prikriveno nezaposlenih, oni koji su radili, a nisu primali plau. Val steajeva i išenja irmi od te pojave trajao je tamo do 2003. godine, a da bi se broj

nezaposlenih poeo smanjivati od 2004. na dalje. Sredina i druga polovica prošlog desetljea bila je u odnosu na ono što se sada dogaa zlatna po stanju nezaposlenosti, jer je ona pala ak i na oko pet tisua. Ta se brojka smanjivala, naroito od 2004. godine na dalje. Zlatne godine uzleta

Kako smo svi postali zamorci U

moru afera, koje se ovih dana prezentiraju javnosti, jedna nije tipino politika. Ustanovljeno je da u žitnim pahuljicama koje preporuuju lijenici zbog zdravlja ima gotovo isto toliko šeera kao i u okoladnim proizvodima. Drugim rijeima, žitne pahuljice, koje se posebno preporuuju djeci za jutarnji obrok, mogu biti veoma nezdrave. Uza sve to, prehrambena industrija koja proizvodi žitne pahuljice poastila nas je s još jednim sastojkom u njima, pojaivaima okusa. Jednostavno reeno, industrija je u borbi za što veu prodaju shvatila da se pri jelu ponašamo poput životinja, ako je hrana ukusnija, više je jedemo, a zna se tko zarauje. Osim toga, na taj se nain stvara navika jedenja jedne te iste hrane kao i pijenja raznih

opakih napitaka sa šeerom. U medicini se to zove i ovisnost. trci za proitom je oito dozvoljeno sve, a najviše varanje potrošaa. Takoer je jasnije zašto je znatan dio djece ve predebeo, razlog ne moraju biti samo loše navike, ve i zloupotrijebljene dobre navike i povjerenje roditelja. ostavlja se legitimno pitanje hoe li koji roditelj ili više njih tužiti neku prehrambenu tvrtku i zatražiti odštetu za varanje i zloporabu povjerenja te stvaranje štetnih navika nalik ovisnosti i vezanosti za odreenu robnu marku proizvoda. Osim toga, zašto država ne bi mogla tužiti tvrtke za varanje graana i procijenjene troškove lijeenja. roizvoai žitnih pahuljica brane se da u deklaraciji

U P

P

proizvoda piše što on sadrži, no naješe malim slovima, što bi po njihovoj logici znailo da oni nisu krivi. No, tko je onda krivac? ko proizvoai žitnih pahuljica nisu društveno odgovorni, tko jest? Po logici stvari, to bi trebali ponajprije biti lijenici koji preporuuju zdravu ishranu. Na žalost, i oni su htjeli to ili ne, upregnuti u sustav varanja potrošaa zbog nemara i zarade industrije, jer preporuuju vrstu zdravog proizvoda, a potroša im doslovno vjeruje i kupuje. Kako se ograditi od toga? Hoemo li ubudue kupovati žitne pahuljice u apotekama ili e lijenike asocijacije tužiti tvrtke? i trgovci nisu društveno odgovorni jer im nitko nije

A

N

rekao da bi na svakoj polici trebalo pisati koliko šeera sadrže žitne pahuljice, a ne da se cijela polica samo proglasi policom zdrave hrane i tako zavede potrošae. ruštveno su neodgovorni i zakonodavci koji to do sada nisu riješili na zadovoljavajui nain, te tako uvali zdravlje nacije. a kraju, što preostaje jadnom potrošau, kojeg industrijske tvrtke tretiraju kao stado krava: tove ga šeerom, kljukaju aditivima i pojaivaima okusa, rade sve da bi i dalje ostao u zabludi, a, s druge strane, svaljuju na njega kompletnu svoju krivicu. Usput, što eš ljepši korporativni kapitalizam. a poetak, svaki bi potroša u trgovinu morao nositi

gospodarstva bile su 2006., 2007., 2008., a ve 2009. govori o naglom ulazu u krizu, koja je kulminirala 2010. godine. Nakon lagane stagnacije, pa ukazivanja znakova oporavka, zima 2011./2012. donijela je pesimizam na burzu za zapošljavanje. Svoju krhkost najprije su pokazali graevinari, koji izravno žive od investicija. Kako novi investicijski val ve dugo išekuju, nedostatak investicija radnike u graevinarstvu odveo je na burzu. Na burzu su došle i radnice iz sustava MT-a: Tvornice rublja i Tvornice arapa. Meutim, jasno je da su se u krizi poslodavci riješili svih radnika kojih su se mogli, jer kako drugaije objasniti izuzetne rezultate poslovanja i rast dobiti uz istodobno loše stanje na burzi rada. Nikako drugaije nego da oni koji su zaposleni uvaju svoja radna mjesta tako da rade i dulje i više u konanici za manje plae. Meutim, oku statike je skriveno, jer primanja za produljeni rad ne ulaze u službene statistike. (BMO)

Piše: Josip Šimunko

D

N

Z

povealo da proita sitne napise u deklaracijama, a društva potrošaa stavljati proizvode koji to zaslužuju svojom obmanom na crne liste. U nekom buduem vremenu, potrošai e možda moi ustanoviti što krije proizvod raznim kemijskim i biološkim senzorima. Dok se to ne dogodi, preostaje im da glume – zamorce.

7

GRADSKO VIJEE MURSKO SREDIŠE poništilo odluku o prodaji udjela Meimurje plina, jer nije bilo interesenata

Nova odluka za prodaju po sniženoj cijeni nije prošla Grad Mursko Središe još je prošlu godinu objavio natjeaj za prodaju 1,6 posto udjela Meimurje plina po cijeni od 1,980.000 kuna. Meutim, nitko nije iskazao interes za kupnju. Gradonaelnik Josip Dobrani tvrdi zbog previsoke cijene. Za sjednicu Gradskog vijea, koja je održana u ponedjeljak 12. ožujka, pripremljena je odluka o poništenju natjeaja za prodaju udjela, ali i nova odluka o prodaji tog udjela po sniženoj cijeni od milijun kuna. Meutim, ovaj put gradski vijenici nisu podržali objavljivanje novog i natjeaja za prodaju po sniženoj cijeni. Gradonaelnik Josip Dobrani snažno je zagovarao prodaju tog udjela, utvrdivši da Grad nema nikakvu korist od tog vlasništva, a da e u budunosti ionako neminovno doi do preuzimanja zbog pritiska na male distributere radi okupnjavanja i zajednike dobave plina. Dobrani je otvoreno kazao da bi on pod svaku cijenu prodao udio, pa makar i strancima, ali da je prodaja udjela propala zbog previsoke cijene. Kazao je da Meimurje plinu slijedi scenarij Telekoma, premda nije jasno kako bi to bilo, budui da u poetku privatizacije nekadašnje telefonske mreže nisu postojali deinirani vlasnici kao što su opine i gradovi vlasnici Meimurje plina, gdje bi, po toj logici, prihodi od eventualnog preuzimanja išli opinama i gradovima. Vijenici nisu htjeli prihvatiti argumentaciju gradonaelnika da od valsništva u Meimurje plinu Grad nije imao koristi, a njegova želja da se prodajom na udjelu zaradi, pa makar ga prodali i strancima ili privatnicima, vijenicima je zasmetalo i budilo asocijaciju na lošu privatizaciju. Dobrani pak je kao protutežu stavljao druge argumente, da su u varaždinskom Termoplinu vlasnici privatnici, a plin ipak jeftiniji, nego onaj koji isporuuje Meimurje plin. Meutim, odluka da se ponovno oglasi prodaja udjela Meimurje plina od 1,6 posto po sniženoj cijeni od milijun kuna nije prošla. (BMO)


8

Crna kronika UKRATKO

Nastavljaju se velike krae metala AKOVEC, KOTORIBA - Nepoznati lopov iz akoveke Globetke ukrao je 132 komada armaturnih mreža, prouzroivši time vlasniku, “Hrvatskim šumama, štetu od nekoliko desetaka tisua kuna. Kraa se dogodila u razdoblju izmeu 2. i 13. ožujka. ak dvije tone željeza razliitih proila pak je ukrao iskoristivši nepažnju zaposlenika u razdoblju od 10. do 13. ožujka nepoznati poinitelj iz otvorenog dvorišta privatnog poduzea u Sajmišnoj ulici u Kotoribi. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisua kuna. (vk)

Radnik pao s ljestava i teško se ozlijedio KOTORIBA - Teške tjelesne ozljede zadobio je u srijedu radnik privatne tvrtke iz Svetog Petra u Sajmišnoj ulici u Kotoribi, gdje radi u skladištu. Popravljao je vrata skladišta te je u jednom trenutku zbog proklizavanja ljestava izgubio ravnotežu i pao. Zbog težine ozljeda zadržan je na bolnikom lijeenju. (vk)

Sajlom srušio ogradu da bi stigao do plijena PODTUREN - Nesvakidašnji nain provale zabilježen je u Podturnu. Nepoznati kradljivac na ogradu jednoga akovekog poduzea u akovekoj ulici privezao je sajlu i tako je srušio. Zatim je iz kruga tvrtke ukrao blok motora traktora, dijelove sijaice i uljni radijator. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisua kuna. (vk)

“Oistio” kuu u Belici BELICA - Šteta koja se procjenjuje na nekoliko desetaka tisua kuna nastala je uslijed krae iz obiteljske kue u Ulici Nikole Tesle u Belici. Vlasnik je krau otkrio tek ovih dana, a pretpostavlja se da se dogodila u razdoblju izmeu 27. prosinca prošle i 7. ožujka ove godine. Nepoznati poinitelj provalio je u objekt te ukrao digitalni televizijski prijemnik, osobno raunalo, mikrovalnu penicu, razna alkoholna pia, nekoliko runih satova, zlatni nakit, kozmetike preparate, pa ak i sredstva za išenje. (vk)

Staricu u Dekanovcu napao dvojac iz Piškorovca i Držimurca DEKANOVEC - Policija je otkrila poinitelje koji su prošli ponedjeljak naveer provalili u kuu 79godišnje žene u Kalnikoj ulici u Dekanovcu te je udarili po glavi. Rije je o 30-godišnjaku i 20-godišnjaku iz Piškorovca te 40-godišnjaku iz Držimurca. Podsjetimo, osim beskrupuloznog napada na bespomonu staricu, sluaj razbojništva u Dekanovcu ostat e upamen i po bizarnoj injenici što je trojac iz kue ukrao tek manju koliinu voa. 79-godišnjakinja je u napadu inae zadobila lake tjelesne ozljede. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

USPJEŠNA policijska akcija “Catalynia” PU meimurske i nekoliko odjela MUP-a RH u suradnji sa španjolskom policijom

RAZBIJEN MEUNARODNI LANAC PROSTITUCIJE I KRIJUMARENJA DROGE

Pritvorene etiri osobe iz Meimurske županije PIŠU: VELIMIR KELKEDI, DEJAN ZRNA FOTO: MUP RH U Ravnateljstvu MUP-a RH u Zagrebu u srijedu su predstavljeni rezultati kriminalistikog istraživanja u policijskoj akciji “Catalynia”, koju je u veem dijelu odradila Kriminalistika policija PU meimurske u suradnji s nekoliko odjela hrvatskog MUP-a. Na prijedlog DORH-a, odlukom istražnog suca, od ukupno sedmoro privedenih i osumnjienih za razliita kaznena djela, etvoro njih, koji su, kako doznajemo, svi iz Meimurske županije, ve se nekoliko dana nalazi u Istražnom zatvoru u Varaždinu. etvorka pritvorenih inila je kriminalnu skupinu koja je organizirala meunarodni lanac prostitucije i trgovanja ljudima, ali i niz drugih ilegalnih aktivnosti, poput krijumarenja droge. Protiv šest hrvatskih državljana i jedne državljanke podignute su kaznene prijave. Policija je bila jako škrta na podacima o uhienima, tako da za sad nisu otkriveni ni inicijali osumnjienih i uhienih. Kako piše Jutarnji list, jedan od njih je Robert Žganec iz akovca. Meu etvorkom pritvorenih je, kako neslužbeno doznajemo, i jedan bivši policajac, rodom iz Orehovice. O uspjehu policijske akcije, kodnog naziva “Catalunya”, koja je rezultirala uhienjima lanova skupine, a u kojoj su znatan dio posla odradili i djelatnici Policijske uprave meimurske, na konferenciji za novinare, održanoj u utorak u Ravnateljstvu

“Pala” i dva djelatnika PU meimurske

Pres - konferencija u Ravnateljstvu MUP-a u Zagrebu policije u Zagrebu, izvijestili su ukljuivalo i primjenu posebnih le prostitucijom. Svima je sada Goran Krznari i Katrin Glui iz mjera, kazao nam je dodatno o pružena psihološka pomo. Ve Odjela organiziranog krimina- cijelom sluaju glasnogovornik spomenuti mozak organizacije liteta MUP-a te naelnik PUM-a Policijske uprave meimurske Žganec, prema pisanju Jutarnjeg Ivan Soka, kao i asnik za vezu Krunoslav Gosari. Krenula je lista, sa suprugom je inae ljeta Veleposlanstva Kraljevine Špa- koordinirana policijska akcija provodio u spomenutim španjolnjolske u Republici Hrvatskoj nazvana “Catalynia“. Uz špa- skim ljetovalištima u kojima se i Gonzalo Jesus Navarro. njolsku i hrvatsku, u razotkri- odvijao “biznis”. Sada je u varažvanju su sudjelovali i maarska dinskom Okružnom zatvoru, Policijske akcije te slovenska policija, Europol te gdje mu je odreen jednomjese“Catalynia“ i “Targa“ Interpol, a, kako je utvreno, me- ni pritvor. Ukupno su pritvorene Sve je poelo u Španjolskoj u lanovima internacionalne etiri osobe. Prema neslužbenim sredinom prošle godine, kad je bande bili su i državljani Srbije, informacijama, iako to nije reeno u Zagrebu, sva etiri uhienja tamošnja policija provela akciju Ukrajine i Bugarske. Skupina je, prema dosadaš- odradila je PU meimurska. “Targa“ u španjolskim ljetovalištima Lloret de Mar i Pinet de njim saznanjima, na prijevaru, Neki su otprije poznati policiji Mar. Tom prilikom uslijedila su obeavši im konobarski posao, u po kriminalu, dok su drugi bez uhienja zbog više imovinskih Španjolsku namamila tri djevoj- dosjea. Za sad nije poznato hoe delikata, a u akciji je otkriveno ke ranih dvadesetih godina – iz li akcija na tome stati ili je u cijeli više djevojaka iz nekoliko eu- Meimurske, Koprivniko - kri- posao bilo ukljueno više osoba. ropskih zemlja, meu njima i iz ževake i Zagrebake županije. No, navodno je za još najmanje jednom osobom s meimurskog Hrvatske, koje su se bavile pro- No, završile su na ulici! podruja u Španjolskoj izdana stitucijom. Prostitucija i šverc meunarodna tjeralica. Policijska uprava meimurdroge ska takoer je tijekom prošle godine došla do saznanja da se Morale su se prostituirati osobe s našeg podruja bave za iznose od 20 do 100 eura, pri kaznenim djelima organizacije emu su 70 posto zarade davale meunarodne prostitucije i zlo- svodnicima, koji su tako dnevno uporabom opojnih droga. - Tada zaraivali stotine eura. Djevojsmo u suradnji s Ravnateljstvom ke su i cijelo vrijeme nadzirali, a, policije i USKOK-om poeli op- ukoliko bi odbile “posao”, bile su sežnije istraživanje, koje je psihiki i iziki maltretirane. Na odredište su stizale uglavnom zrakoplovom ili povremeno automobilom, u “aranžmanu” organizatora. Redovnim bi ih avikoje se ovim poslom bave i u onskim linijama prebacivali iz rodnom gradu. Naime, svaka Zagreba preko Praga do Barcelotrea žena je do svoje 18. godine ili su putovale izravnim letom ne proživjela neki oblik seksuZagreb - Barcelona. Na povratku alnog zlostavljanja, a u veini bi, da što bolje zametnu trag, lesluajeva zlostavljai su osotjeli iz Madrida u Budimpeštu, be iz njene bliže okoline. Hrte potom raznim prijevoznim vatski zakoni inae još uvijek sredstvima do Hrvatske. kažnjavaju samo prostitutke Uhienja lanova skupine i svodnike, dok klijenti, zbog u Meimurju krenula su poetkojih cijeli posao i postoji, ne kom prošlog tjedna. No, drugi snose nikakvu kaznenu odgodio Španjolci su priveli još sredivornost. U Švedskoj je situacija nom prosinca prošle godine zbog sasvim suprotna – tamo se kaviše imovinskih kaznenih djela, a zneno goni osoba koja koristi tada su naišli i na više djevojaka Djevojke koje su prisiljavane na usluge, ali ne i davatelj/ica tih iz Hrvatske, Ukrajine, Moldavije, prostituciju, snimljene na aerousluga. Bugarske i Srbije, koje su se bavidromu u Budimpešti

Trgovina bijelim robljem sve raširenija Trgovina bijelim robljem, tj. otimanje i trgovanje ženama, ali i muškarcima i djecom, u svrhu seksualne eksploatacije, sve je rašireniji i proitabilniji biznis, kako u svijetu, tako i kod nas. Scenarij je svugdje uglavnom jednak: obea im se laka zarade u nekoj od zapadnoeuropskih zemalja. Mlade, esto naivne djevojke “padnu” na obeanja, a zatim poinje tortura – oduzimanje dokumenata, drogiranje, batine i tjeranje na prostituciju. Situacija je osjetno drugaija ak i kada se radi o osobama

Policija je, istražujui sluaj, otkrila i službenika prometne policije PU meimurske i upravnog referenta, koji su jednom od okrivljenika, nevezano uz ovo kazneno djelo, odavali tajne podatke iz MUP-ovog sustava. Nesavjesni policajci i djelatnici PU meimurske oito nisu znali kakva je policijska akcija u tijeku, jer je, kako neslužbeno saznajemo, jedan od pritvorenih njihov bivši kolega s kojim su oito bili u kontaktu i “odraivali” mu nešto što je oito bilo nezakonito, ali ne tie se cijele osnovne akcije. Dvojica službenika PU meimurske tako su zaradila kaznene prijave za kazneno djelo koje nema veze s onime za što se sumnjii kriminalna skupina.

Prokrijumarili i pola kilograma kokaina Poinitelje e se teretiti i za krijumarenje pola kilograma kokaina iz Barcelone u Meimurje, odakle su ga dalje raspaavali. Tko e iz skupine odgovarati i za to kazneno djelo, u policiji za sad ne otkrivaju. Cijeli sluaj inae vodi se po odredbama novoga Kaznenog zakona, u kojem glavnu rije vodi DORH u suradnji s policijom, dok je istražni sudac u drugom planu. Kako poruuju u policiji, državno - odvjetnikom istragom utvrdit e se sve ostale okolnosti kaznenih djela, a ne iskljuuje se mogunost postojanja možebitnih drugih kaznenih djela.

Je li još netko u bijegu? Iz policije nam takoer nisu željeli potvrditi jesu li odraena sva uhienja. Naime, 24. sijenja za dva hrvatska državljana španjolska policija izdala je europski uhidbeni nalog, a za jednim je pokrenuta meunarodna policijska tjeralica. Policija se ne izjašnjava jesu li oni nekoga uhitili na osnovu tih naloga španjolske policije ili su ti hrvatski državljani još uvijek u bijegu. Španjolski policijski asnik za vezu u Hrvatskoj Gonzalo Jesus Navarro kazao je kako je akcija “Catalunya” jasan primjer uinkovite policijske suradnje.


16. ožujka 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKSPLOZIJA PLINA, koja je nanijela teške ozljede opasne po život jednoj mještanki Nedeliša, izazvala je strah u tom mjestu

Tko i(li) što je uzrok teške nesree zbog propuštanja plinske metalne cijevi? Policijski izvidi, kojima bi se trebala utvrditi eventualna odgovornost zbog mogue neadekvatno izvedenih radova, nastavljaju se, rekao nam je glasnogovornik Policijske uprave meimurske Krunoslav Gosari Stanari dijela Ulice Vladimira Nazora u Nedelišu unatrag tjedan dana žive u neizvjesnosti, pa i strahu. U noi s etvrtka na petak u kupaonici jedne tamošnje obiteljske kue eksplodirao je plin, pri emu je teško ozlijeena 56-godišnja žena. Kuriozitet nesree je što kupaonica u kojoj je došlo do eksplozije uope nema plinsku instalaciju (kotlovnica je u podrumu kue), ve je, kako je ubrzo utvreno, plin u prostoriju stigao kroz kanalizacijske cijevi. No, ne samo to! Povišena koncentracija izmjerena je i u susjednim kuama, kao i u kanalizacijskom sustavu u tom dijelu spomenute ulice. Kobne je noi, oko 00.50 sati, 56-godišnja Spomenka Hajdinjak ušla u kupaonicu i zapalila cigaretu. Uslijedila je detonacija u kojoj je zadobila opekline zbog kojih je prvo završila na Odjelu intenzivne njege Županijske bolnice akovec, a potom je prevezena na lijeenje u Zagreb. Prema posljednjim informacijama, u kritinom je stanju. O silini udara govori i podatak da su napuknuli strop i potkrovlje cijele kue, a ošteena je i stolarija te inventar.

Neuobiajeno visoka koncentracija plina u kanalizacijskoj cijevi Došavši na mjesto nesree, strune službe Policijske uprave meimurske i Meimurje plina neuobiajeno visoku koncentraciju plina izmjerile su i u dvije susjedne kue, a najviša je bila u kanalizaciji. Upravo je kroz kanalizacijsku cijev opasni energent procurio i u kupaonicu. Odmah je prekinut dovod plina za dio Nedeliša te Dunjkovec i Pretetinec. Tako je bilo i tijekom prijepodneva u petak, da bi zatim plin opet bio pušten u sustav. Nakon obavljenog oevida Policijska uprava meimurska obja-

DIREKTOR Meimurje plina Nenad Hranilovi:

Pratimo situaciju i zamjenjuju se cijevi koje su propuštale

Strunjaci iz Meimurje plina svakodnevno na terenu kontroliraju situaciju i saniraju cijevi koje propuštaju plin vila pak je da je uzrok eksplozije bio “propuštanje zemnog plina na srednjotlanoj plinskoj metalnoj cijevi, koja vodi od glavnog voda prema kunom plinskom brojilu (na kui u kojoj se dogodila nesrea,

Informaciju o ponovnom gomilanju plina poetkom ovog tjedna u dijelu Ulice Vladimira Nazora potvrdio nam je i novi direktor Meimurje plina Nenad Hranilovi: - Do pojaane koncentracije plina koju su osjetili graani došlo je zbog propuštanja zemnog plina iz starih elinih cijevi. Zbog ega se to tono dogodilo, treba utvrditi. Inae, Nedeliše uz akovec ima najstariju plinsku mrežu, izgraenu na elinim cijevima. Hranilovi kaže da su ekipe konstantno na terenu, prate situaciju i ujedno rade na zamjeni cijevi. (BMO) op. a.). Plin se nakon propuštanja kroz šljunano tlo proširio u cijevi sanitarne kanalizacije, te u šahtove i kue, dodaje se u službenom

Što je tono uzrokovalo propuštanje plinske metalne cijevi da je zemni plin završio u kanalizacijskoj cijevi i izazvao eksploziju u kupaonici, zbog koje je u životnoj opasnosti Spomenka Hajdarovi? izvješu. No, zbog ega je i ijom eventualnom krivnjom, odnosno pogreškom došlo do propuštanja plina? To e se tek otkriti. - Policijski izvidi kojima bi se trebala utvrditi eventualna odgovornost zbog mogue neadekvatno izvedenih radova nastavljaju se, rekao je glasnogovornik Policijske uprave meimurske Krunoslav Gosari.

Hitna sanacija kvara, mještanima nije svejedno Ve u petak nakon obavljenoga policijskog oevida

djelatnici Meimurje plina poeli su hitnu sanaciju kvara koji je prouzroio nesreu, te je, kako neslužbeno doznajemo, otkriveno da je plin kroz cijevi propuštao na ukupno tri lokacije u krugu od 200 metara od mjesta eksplozije. Mještani koji žive u ulici kazali su nam svi od reda da im nije svejedno, te da strah i dalje stanuje nakon ove nesree, posebice zbog izmjerene nove visoke koncentracije plina. (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

Stanari u kui u kojoj se dogodila nesrea, kao i susjedi, zabrinuti su, ali i ogoreni zbog cijele situacije

9

POZNATA najbolja vatrogasna društva za 2011. godinu u Meimurju

DVD Sveta Marija, Gardinovec, akoveki mlinovi i akovec Završeno je i kompletirano bodovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u Meimurju od strane VZMŽ-a. Bodovanje je izvršeno u nekoliko kategorija: ‘’Središnja’’, ‘’Ostala’’ i ‘’Gospodarstvo’’, te se ove godine dodala i bodovala lista ‘’Dislokacija’’. Kriteriji na temelju kojih su se vrjednovala vatrogasna društva bili su intervencije, broj i strunost lanstva, rezultati na vatrogasnim natjecanjima, preventivna djelatnost te izgradnja vatrogasnih objekata. Treu godinu za redom u kategoriji “Središnja društva“ najviše bodova skupio je DVD Sveta Marija, 3.323, što je ak 350 bodova više od drugoplasiranog DVD-a Mala Subotica. Tree mjesto izmeu 17 društava osvojio je DVD Mursko Središe. U kategoriji “Ostala društva“, u kojoj je bilo svrstano 68 društava, najviše bodova imao je DVD Gardinovec (2.729 boda). Iza njih plasirali su se DVD Nedeliše i DVD Palinovec. U kategoriji “Gospodarstvo” sudjelovalo je ukupno 5 društava. Najviše bodova pripalo je DVD-u akoveki mlinovi (971 bod), a za njim su zaostali DVD MT i DVD ateks. Novina za 2011. godinu bila je što se ponovno bodovalo za kategoriju “Dislokacija“. Po donesenom pravilniku, DVD akovec skupio je najviše bodova u toj kategoriji, odnosno najviše lanova je najduže boravilo na dislokaciju u Dalmaciji i tako su skupili 558 bodova. Drugoplasirani u ovoj kategoriji je DVD Brezje, dok je trei DVD Mala Subotica. Priznanja najboljima bit e uruena 20. travnja na skupštini VZMŽ-a. (A. Fuš)

UZ MEUNARODNI dan voda 22. ožujka

Sveanost na temu zaštite voda, predavanje “Šišmiši Mure i Drave” Moto ovogodišnjega Meunarodnog dana voda 2012. je “Voda i sigurnost hrane”, što samo po sebi dovoljno govori i ne treba dodatna pojašnjenja. Bez vode nema hrane, a mi smo u Meimurju i Hrvatskoj ipak sretnici po neemu – imamo dovoljno vode za vlastite potrebe, pa nam je s te strane osigurana, kako se to narodski ponekad u šali kaže, “svijetla” budunost. Drugo je pitanje kako koristimo vodu, odnosno prirodne resurse. Kad je rije o proizvodnji hrane, u Meimurju se nedovoljno navodnjava, a to se vidi svako proljee i ljeto kad zaponu suše. Tek izgraeni sustav navodnjavanja kod Kuršanca kao

pilot projekt još nije zaživio zbog naše neorganiziranosti, no on ima veliki potencijal, tim više što je projektiran za višestruko poveanje kapaciteta. Drugi takav još vei sustav navodnjavanja planira se kod Preloga i Donjeg Kraljevca. Kad e zaživjeti, ovisi o mnogo emu, ne samo o državnim sredstvima, a ponajprije o poljoprivrednim proizvoaima. Na žalost, to ne ovisi samo o njima, bilo bi lako da je tako. Poljoprivredni proizvoai svoj proizvod moraju nekome prodati, ako nema tržišta, nee biti ni njih, pa ni eikasnog sustava za navodnjavanje, bez obzira koliko država uložila u navodnjavanje.

Gledano s te ljepše strane, ovogodišnji Dan voda u Meimurju bit e obilježen sveanošu u sveanoj dvorani Muzeja Meimurja u etvrtak 22. ožujka u 11 sati. Organizator skupa, “Meimurske vode”, uz tu e prigodu prirediti i predavanje na temu zaštite voda te prigodni program. Uz to, Javna ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Meimurske županije priredit e u zgradi MESAP-a Nedelišu u etvrtak 22. ožujka u 18 sati predavanje na jednu posebnu temu života i zaštite movarnih murskih i dravskih šišmiša. Da nema njih, bilo bi mnogo više komaraca i drugih kukaca, samo mi to ne znamo, a niti mnogo zna-

mo o murskim movarnim šišmišima. Predavanje nosi naslov: “Šišmiši na podruju rijeka Mure i Drave”. Mihaela Mesari iz Javne ustanove priprema u suradnji s osnovnim školama više aktivnosti. Zajedno s OŠ Sv. Martin na Muri radi se na projektu

analize prirodnih izvora vode s podruja opine Sv. Martin na Muri (mentor prof. biologije i kemije - Dražen Crnec i njegovi uenici županijski su prvaci s navedenim projektom i idu na državno natjecanje). U sklopu te suradnje e 22. ožujka u 13 sati biti održano pre-

davanje u OŠ Sveti Martin na Muri za uenike viših razreda. Ustanova e se takoer aktivno prikljuiti pripremi i provedbi akcije “Zelena istka”, koja e se održati 21. travnja ove godine. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)


10

Kroz Međimurje

OPINA Štrigova teško do novca vlastitih graana, koji sve teže izvršavaju porezne i komunalne obveze

Dug narastao preko pola milijuna kuna - Korisnici usluga Opine mogu biti samo oni koji su svoje financijske obveze u potpunosti podmirili, izuzev socijalnih sluajeva, jasno poruuje Stanislav Rebernik, opinski naelnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

GRADSKO VIJEE Mursko Središe

Svi vijenici podu poduzetnike zon Za divno udo da Mursko Središe napokon dobije jednu pravu gospodarsku zonu veliine 40 hektara, ne samo da su svi vijenici digli ruke za njezino osnivanje, ve su i poželjeli da i u tom Gradu napokon nešto uspije, jer do sada je najviše uspijevalo podmetanje klipova pod nogu i jalove politike rasprave PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

- Ako graani žele dobiti bilo kakvu potvrdu od Opine, morat e dokazati da su poravnali sve obveze prema njoj, kaže Stanislav Rebernik PIŠE: STJEPAN MESARI

Podnosei Opinskom vijeu izvješe o svom radu i djelovanju u protekloj godini, naelnik opine Stanislav Rebernik posebno se osvrnuo na financije, koje utjeu ali i usmjeruju rad opine i njezin daljnji razvoj. - Na ime poreza na kue za odmor, naknade za groblje i komunalnu naknadu graani nam duguju preko 450 tisua kuna. Imamo i potraživanja za sufinanciranje izgradnje mrtvanice, gdje graani duguju oko 78 tisua kuna, što ukupno iznosi oko 528 tisua kuna, što je za našu malu opinu ili, bolje reeno, naš proraun jako veliki novac, naglašava Rebernik, i najavljuje veu ažurnost kod opomena, pa, ako zatreba, i ovrhe dužnika, kako bi se namirile sve potrebe i obveze. Dužnici jednostavno nee moi dobiti razne potvrde i druge papire sve dok ne podmire obveze prema opini. Opina nije mogla raspolagati obeanim potporama iz županijskog i državnog prorauna, jer novac jednostavno nije stigao na opinski raun. - Možemo biti zadovoljni prihodima od poreza, koji su ostvareni s 98,54 posto, kao i prihodima za groblje, koji su ostvareni s 96,95 posto.

(ne)Uspješno proveden natjeaj za zemljište Rebernik smatra kako je uspješno proveden natjeaj za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u

vlasništvu Hrvatske na podruju opine Štrigova. - U zakup se daje 29,2572 hektara i u tijeku su poslovi vezani uz raspolaganje tim poljoprivrednim zemljištem. Ne radi se samo o vinogradima, premda je njih najviše, nego i o livadama, pašnjacima i šumarcima. Ne možda, nego sigurno, ima nezadovoljnih, ali to je teško izbjei kod ovako složenih poslova. Uvjeren sam da su i opina i resorno Ministarstvo posao odradili na najbolji mogui nain i na korist društva i naše opine, što nije nevažno, pojašnjava Rebernik. Meutim s istim su razoarani mnogi vinogradari, ali se oni dalje ne bune, jer su svjesni da je posao trebalo obaviti i da e uvijek biti mogue kupiti ili prodati svaku parcelu te, naravno, legalizirati je puno jednostavnije sada kada za to postoje pravni akti i isti papiri. Kada je rije o zemljištu, Rebernik se osvrnuo i na klizišta u Železnoj Gori i Grabrovniku, koja su zahvatila 10 hektara površina. Na osnovu proglašene elementarne nepogode od strane meimurskog župana ošteeni pojedinci i obitelji dobili su 194.183 kune kao naknadu za prouzroenu štetu. Klizišta i dalje prijete stambenim zgradama i objektima, osobito u Grabrovniku.

Po prvi put od svog ormiranja, od kojega je prošlo 15 godina, Grad Mursko Središe ima izglede za ormiranje poduzetnike zone, dostojne veliine, od 40 hektara. Da se radi o strateškoj odluci za budunost Grada, shvatili su svi vijenici i, unato razliitim politikim opredjeljenjima, glasovali jedinstveno za osnivanje zone, i oporbeni blok SDP - HNS i vladajua koalicija HSLS, HDZ, HSU s nezavisnim predsjednikom Vijea Ivanom Leekom. Zajedništvo u donošenju odluke je tim vrjednije jer je

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Djeji vrti “Maslaak” u vlasništvu Grada Mursko Središe zatražio je poveanje ekonomske cijene vrtia za 6 posto. Sadašnja ekonomska cijena iznosi 1.137,50 kuna, s poveanjem cijena bi iznosila 1.205,75 kuna, znai poveanje bi iznosilo 68,25 kuna mjeseno po djetetu, odnosno raun za roditelje uveao bi se za 34,13 kuna, jer za sada Grad Mursko Središe sufinancira boravak djece u vrtiu s 50 posto. Vijee je unato dužoj raspravi i argumentima za i protiv poveanja prihvatilo veinom glasova poveanje cijene. Meutim, po svemu sudei, uskoro im slijedi još jedno, jer bi se mogao promijeniti i omjer financiranja izmeu Grada i roditelja u nepovoljniji za roditelje. Roditeljima se sprema omjer 60:40 u raspodjeli rauna s Gradom za boravak djeteta u vrtiu. Prema gruboj raunici, ako taj prijedlog

Kapelšak s druge strane Edena

osnivanje poduzetnike zone još uvijek pred brojnim preprekama i otvorenim pitanjima, ali, uz ve iskazanu volju i rijetko postignuto zajedništvo, i to bi se moglo prebroditi. Naime, za Grad Mursko Središe je pomalo i sramota da ga u poduzetnikim zonama odavno šišaju i tzv. “seoske” opine, a s Prelogom, koji je status dobio u isto vrijeme, teško se može usporeivati. Istina da Mursko Središe znatno trpi zbog svoga graninog položaja, ali ve od idue godine tom Gradu se otvaraju druge perspektive i on ih ne smije prespavati kao što je na neki nain prespavao proteklih 20 godina.

Hrvatske šume traže 100.000 eura naknade za šikarje? Prva prepreka poduzetnikoj zoni je ta što Hrvatske šume to zemljište namijenjeno za poduzetniku zonu za prenošenje na Grad Mursko Središe uvjetuju novanom protunaknadom od 760 tisua kuna, premda se ne radi o nekom vrijednom šumskom podruju, ve o movarastom šikarju. I dok je za državu taj iznos sitnica od pišljivih 760 tisua kuna, za Grad Mursko Središe, koji ima slabe proraunske kapacitete i minus na kraju prošle poslovne godine od nešto više od milijun

kuna, to je pravo bogatstvo, pogotovo ako ga treba iskeširati odjedanput. No, upravo zbog toga što se otvara mogunost da se zona komunalno opremi uz pomo europskog onda EIB 3, potrebno je na bilo koji nain u kratko vrijeme

SKUPLJI TROŠKOVI namirnica, struje, vode i plina doveli vijenike pred zid

POSKUPLJUJE VRTI U MU

Nova cijena oko proe , uz ve donesenu odluku o poveanju ekonomske cijene, mjeseno bi roditelja boravak jednog djeteta u vrtiu koštao preko 720 kuna mjeseno. Spomenka Cilar, ravnateljica Djejeg vrtia, zahtjev za poveanje cijene vrtia opravdavala je porastom troškova prehrane, elektrine energije, plina, vode i RTV pristojbe, a ekonomska cijena vrtia nije se mijenjala od 2008. godine. Ukupno su se ti rashodi poveali za 50,244 kune od 2009. godine na ovamo. Najviše su porasli za 42 posto rashodi

za plin i 40,8 posto rashodi za vodu, zatim 22 posto za struju i 21,2 posto za hranu.

Gradonaelnik Dobrani: Neu zbog daljnjeg minusa vrtia uzimati kredit Gradski vrti poslovnu godinu nije završio u minusu, i to je predloženo poveanje cijene vrtia tim više zbunilo vijenike. Meutim, rastui troškovi za živežne namirnice i energenta ve bi do kraj godine vrti mogli

dovesti u poteškoe u redovnom unkcioniranju. Kako bi to izbjegli, vijenici su ipak prihvatili nemilo poveanje za sada ekonomske cijene boravka vrtia, a o promjeni omjera tek e se raspravljati na narednoj sjednici Gradskog vijea. U 2011. godini ostvaren je višak prihoda u iznosu do 36.603,77 kuna, dok je preneseni višak iz 2010. godine iznosio 355,963 kuna, pa je ukupni rezultat na kraju prošle godine iznosio 92.567,53 kune, koji se prenosi u 2012. godinu. No, brojke bez

KAPELŠAK

Komunalne muke Jad - Naelnik Makovec ponosi se nagradom ‘Eden’ za najureeniju opinu, ‘Edena’, ve puno bliže ‘Alipašinu šugarju’, kaže Jadranko Benko iz Kap

PIŠE: STJEPAN MESARI - Godinama molim opinskog naelnika Franju Makovca i predsjednika Opinskog vijea Martina Sršu da nam iskopaju

kanal i urede odvodnju oborinskih voda, ali od toga ništa. Kao gluhom dobro jutro. Stoga sam pozvao vas da vidite i napišete u kakvim sam problemima, pa e možda gospodin Makovec nešto uiniti, izrekao nam je tele onski Jadranko Benko iz Kapelšaka. Došli smo pred njegovu kuu, koja je posljednja u nizu iz smjera Gradišaka i prva iz smjera Gornjeg Koncovaka.

- Evo, ovdje je uvijek bio jarak kojim je voda otjecala, no, nakon raznih komunalnih zahvata i ureenja, jarak je zatrpan i voda se preko kolnika slijeva u moje dvorište i, kada ga napuni, ulazi u bunar iz kojeg mi koristimo vodu za pie i ostale potrebe, jada se Jadranko, pokazujui mjesto gdje je nekada bio jarak, a sada je brijeg. Dodaje kako su i drugi žitelji nezadovoljni postupanjem opin-

skog elništva prema Kapelšaku, ali zbog raznoraznih razloga i bojazni ne žele javno govoriti.

Potok poplavljuje dvorišta - Nekoliko mi je puta naelnik Makovec rekao kako je obavijestio Kutnjaka (Zdravko Kutnjak ini manje usluge Opini) da doe iskopati kanal i dovesti potreban šljunak. Kada sam pitao Kutnja-


16. ožujka 2012.

prli osnivanje e Jug Prostor za solarnu elektranu

iznai nain da se poduzetniku zonu imovinski istu prenese u vlasništvo Grada. Inae, Grad je uinio druge predradnje za ormiranje tog prostora u poduzetniku zonu. Ranije donesenim prostornim

planom tom podruju je odreena poslovno - poduzetnika namjena, a uz poduzetniku zonu prolazi as altirana županijska cesta, zatim željeznika pruga, a u zoni je i željeznika stanica Mursko Središe, kojom se u bo-

Murskosredišanski vijenici prihvatili su i izmjene i dopune urbanistikog plana ureenja radi utvrivanja podruja za gradnju solarne elektrane na neizgraenom zemljištu izmeu izgraene poslovne zone uz Ulicu Marka Kovaa i sjeverno od neizgraene gospodarske zone Mursko Središe. Sjeveno od predmetne zone, za koju se planira izmjena, jest postojea stambena etvrt, ali izmeu njih je tampon pojas zaštitnog zelenila kako bi elektrana ostala odvojena od naselja. Prethodnom odlukom solarne elektrane osloboene su plaanja komunalnog doprinosa, ali bi Grad kao trajni izvor prihoda od nje ostvarivao poveanu cijenu komunalne naknade.

d

URSKOM SREDIŠU

o 720 kuna “Aprilski rez” Rasprava oko podizanja cijene vrtia toliko je iznervirala gradonaelnika Dobrania da je u jednom trenutku takoer najavio: - Napravit u aprilski rez i u rebalsnsu srezati sve troškove, od vijenikih naknada do svih troškova tele ona, automobila, plaa u Gradu!, poruio je gradonaelnik.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

obrazloženja i te kako mogu prevariti, jer se u prenesenom višku nalazi i 75.051,24 kune pristiglih iz prorauna Ministarstva znanosti za sufinanciranje roditeljskog udjela ekonomske cijene za djecu pripadnika romske nacionalne manjine za prva etiri mjeseca ove godine. Tako da je plus realno svega 18 tisua kuna. Vijenik Ivan Brda kazao je da vrti ne treba biti profitni i da nema razloga za podizanje cijene. Josip Sršan, predsjednik Upravnog vijea, a ujedno i gradski vijenik HDZ-a, odgovorio mu

Josipa Dobrania, gradonaelnika Murskog Središa, iznervirala je oito po njemu demagoška rasprava oko veeg sufinanciranja vrtia od strane roditelja, pa je najavio ak “aprilski rez“

je da je tih šest posto potrebno kako bi se osiguralo normalno unkcioniranje vrtia, a ne za profit. Odluka o nepoveanju ekonomske cijene dovela bi vrti u probleme, naroito za ljetnih mjeseci, kada prihodi vrtia padaju zbog smanjenja djece u

ljim vremenima odvijao živ putniki, ali i teretni promet prema Lendavi. Kroz zonu prolazi vodovodna i plinska mreža, jer se zona nalazi izmeu naselja Mursko Središe i nekadašnjeg zaselka Brezje, sada sastavnog dijela Murskog Središa. Osnivanjem zone želi se poveati broj gospodarskih subjekata na podruju Grada, radi porasta zaposlenosti i poveanja udjela proizvodnje u ukupnom gospodarstvu Grada i povezivanja postojee zone Mural, zone Mursko Središe i zone zapadno od županijske ceste D 209 u jednu cjelinu. No, pitanje svih pitanja je kako namaknuti sredstva za prijenos zemljišta Hrvatskih šuma u gradsko vlasništvo. U Gradu su se domisli kako. Odluili su ui u prodaju zemljišta, iji bi iznos od prodaje uložili u prijenos vlasništva, a novac od komunalnog doprinosa uložili u ureenje nužne komunalne in rastrukture za ureenje zemljišta, na nain da to u tanine i na odgovarajui nain urede s buduim kupcem zemljišta. Prodaja zemljišta predviena je po dva i etiri eura po etvornom metru, što bi trebalo biti stimulativno, s obzirom na to da e budui vlasnik trebati uložiti još odreena sredstva u ureenje zemljišta iz šikarja u graevinsko. Uspiju li sve te predradnje, prije svega vezane uz prijenos zemljišta na Grad, Mursko Središe s istim zemljištem moglo bi se kandidirati na EU ond, uz pomo kojeg bi se osiguralo daljnje opremanje zone. 

vrtiu. Vrti je gradska ustanova, pa poveanje ekonomske cijene vrtia znai i poveanje rashoda za gradski proraun za 81 tisuu kuna, u situaciji kada Grad posluje s minusom. Meutim, gradonaelnik je vijenicima pokušao objasniti da je to izbor izmeu dva zla, koje je manje. Ne povea li se ekonomska cijena vrtia, Grad e se, umjesto poveanja rashoda za 81 tisuu kuna, na kraju godine suoiti s 200.000 kuna, koliko bi mogao dosei minus u poslovanju vrtia, zbog toga što se pravodobno nije poveala ekonomska cijena. Možemo ostati na staroj cijeni i ekati da minus do kraja godine naraste, a tada emo ga svejedno morati pokriti, kazao je gradonaelnik. - Ja neu dizati kredit za sufinanciranje vrtia ,kazao je gradonaelnik, i još k tome najavio “aprilski rez“. Vrti trenutno polazi 115 djece, od toga 33 pripadnika romske nacionalne manjine integriranih u vrtike skupine. 

dranka Benka , a ne brine o rubnim naseljima koja su daleko od elšaka ka zbog ega mi to ne napravi, odgovorio je kako mu Makovec ništa nije rekao. Sve me ovo ini nezadovoljnim i vjerujte da sam i obolio od te nepravde i šteta koje mi ine vode. Osim oborinskih voda s ceste i brjegova, nevolje ini i potok koji protjee pokraj moje i drugih kua, a dijeli podruja izmeu opine Sveti Martin na Muri i opine Selnica. Molio sam Makovca da

intervenira kod Hrvatskih voda da se potok oisti, ali od toga ništa. Pun je granja, smea i mulja i, im padnu jae kiše ili se topi snijeg, on se razlije. Da mogu, sam bih ga oistio, ali niti sam zdrav, a i posla je mnogo, nabraja nevolje Benko, pouzdajui se u novinski napis, koji bi mu trebao riješiti velike probleme, koje ine vode i nerazumijevanje opinskog naelnika Franje Makovca, koji, prema nje-

Benko stoji zamišljen uz jarak koji je zatrpan, pa voda tee cestom u njegovo dvorište govom mišljenju, “šminka” centar, a zapostavlja ostali dio opine, kako bi si prikupio što više politikih bodova. Za kraj Benko Makovcu poruuje: - Za godinu dana su lokalni izbori i vidjet ete što ljudi u Kapelšaku misle o vama.

Želimo vjerovati da e puno prije izbora Makovec riješiti nevolje Jadranka Benka i njegovih sumještana. Ali ne zbog politikih bodova, nego stvarne potrebe ovdašnjih žitelja.

MURSKO SREDIŠE

HT stup konano nestaje iz središta grada Hrvatski telekom (HT) definitivno iz središta Murskog Središa seli svoj antenski stup. Dogradonaelnika Dražena Srpaka HT je izvijestio kako je suglasan stup preseliti na ponuenu lokaciju uz Županijsku cestu Mursko

Središe - Selnica, te da je naruena izrada idejnog rješenja. Parcela na kojoj e se ubudue nalaziti HTov antenski stup je u državnom vlasništvu, a Grad Mursko Središe pomaže u pravnoj proceduri. (sm)

PREKOPA, ROBADJE

Poznati novi predsjednici vijea mjesnih odbora Obavljeni su i posljednji izbori za lanove dva preostala mjesna odbora u Robadju i Prekopi, u opini Štrigova. U Robadju je za predsjednika VMO-a izabran Boris Zorec, a za dopredsjednika Vladimir Novak. Ostali lanovi su Ivan Biberžnjak, August Kocen i Nenad Golen-

ko, svi iz koalicije SDP HNS. U Prekopi je za predsjednika izabran Zdravko Mikulan, a za zamjenika Martin Rebernik, dok se ostali lanovi trebaju imenovati iz dva naselja, Prekopa i Herjakovina, koja zajedno ine VMO Prekopa. (sm)

Druženje nakon službenog dijela skupštine

DVD ROBADJE održao godišnju skupštinu

Najmlai, najmanji i jedini u naselju Jedno od najmlaih i sigurno najmanje vatrogasno društavo u Meimurskoj županiji, DVD Robadje, održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu. Izvješe o radu, stanju, rezultatima te plan rada podnio je predsjednik društva Vladimir Novak, naglasivši da je društvo po broju lanova i broju godina zaista malo, ali po rezultatima je svakako puno vee. A najvee je u svom mjestu, jer su na odreeni nain svi mještani lanovi društva, a ono pak je jedina udruga, te je stoga i nositelj svih aktivnosti i zbivanja u Robadju, naselju koje je naslonjeno na susjednu Sloveniju i samim time na Europsku uniju. - Društvo broji 19 aktivnih i osposobljenih vatrogasaca i posjeduje vlastitu opremu i Vatrogasni dom, koji e ove godine

dobiti novo krovište i preureene sanitarije, kazao je predsjednik Vladimir Novak. Zapovjednik Mladen Novak ponosno je naglasio kako je društvo zaista aktivno i sposobno uhvatiti se u borbu sa svim vremenskim nepogodama, a desetina koja se natjee ostvaruje dobre rezultate. - Ove godine kanimo nabaviti radne odore za cijelu desetinu te nekoliko sveanih odijela, naglasio je zapovjednik Novak, te dodao kako društvo odnedavno ima dvije novih lanova, Kristijana Novaka i Elenu Pozderec. Skupštinu su pozdravili i društvu na svemu uinjenom estitali Dragutin Trupkovi, tajnik VZ-a Meimurske županije, opinski naelnik Stanislav Rebernik te predstavnici susjednih vatrogasnih društava. (S. Mesari)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

U ŠENKOVCU potpisani meunarodni ugovori OPINSKO VIJEE Donji Kraljevec o kulturno - turistikoj suradnji

Kultura i rekreacija povezuju etiri lokalne sredine

U Šenkovcu su potpisani meunarodni ugovori o kulturno - turistikoj suradnji izmeu etiri lokalne sredine

Krajem prošlog tjedna u Šenkovcu su potpisani ugovori o zajednikom kandidiranju dva projekta u okviru IPA 3 Programa prekogranine suradnje Hrvatske i Maarske 2007. - 2013. Zajedniku kandidaturu projekta razvoja biciklistikih staza i razvoja kulturne baštine etiriju lokalih sredina potpisali su Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika akovca, Vladimir Novak, naelnik opine Šenkovec, gradonaelnik urevca Slavko Graan i Jozsef Baracskai, gradonaelnik maarskog Zalaszentgorta. – Kada je akovec u pitanju, tu treba spomenuti da ve postoji meunarodna suradnja s Maarima na podruju kulturno - povijesnih projekata, koji kroz ranije kandidirane IPA programe daju ve i dobre rezultate, kazao je zamjenik akovekog gradonaelnika Zoran Vidovi. Novim bi se projektom trebala urediti pouna staza od akovekoga Starog grada Zrinskih do Kapele svete Jelene u Šenkovcu, uz postavljanje infoploa, sadnju drvoreda i izgradnju drvenog mosta preko kanala Lateralac. Uz taj, napravljen je i projekt kružne staze uz Lateralac, koja bi preko Ksajpe, Knezovca i ribnjaka kod nekadašnje Meimurske hiže vodila ponovno

u Šenkovec, kazao je o projektu Vladimir Novak, naelnik opine Šenkovec. Na potpisivanju ovoga etverostranog ugovora u Šenkovcu bio je i zamjenik meimurskog župana Matija Posavec, koji je tom prigodom kazao da je baš u Meimurju u prošloj godini bilo realizirano najviše projekata inanciranih europskim novcem, po emu je ova županija daleko ispred svih u Hrvatskoj. Rije je o gotovo deset milijuna eura, a do samog ulaska Hrvatske u EU trebalo bi iskoristiti što više sredstava ponuenih iz raznih europskih fondova. urevaki pak je gradonaelnik Slavko Graan na kraju kazao da su se ovim ugovorom i zapravo cjelokupnim projektom, vrijednim 400.000 eura, nekadašnje vojne utvrde koje su suraivale na obrani od zajednikog neprijatelja u povijesti, turskih osvajanja, a koje su povezivale i važne osobe toga i drugih povijesnih razdoblja, kao što su Zrinski ili Ernušti, danas opet povezale u cilju revitalizacije svoje baštine i zajednike turistike ponude. Uz njega, u ime Grada urevca tom inu potpisivanja ovog sporazuma nazoili su još i ravnateljica urevakog Centra za kulturu Edita Jankovi Hapavel i proelnik UO-a za pripremu projekata i razvoj Martin Mahovi. (so)

Prihvaeni prijedlozi programa javnih potreba u kulturi i sportu Na svojoj posljednjoj sjednici Opinsko vijee Šenkovec prihvatilo je nekoliko razliitih programa. Tako je izmeu ostalog prihvaen i program javnih potreba u kulturi, koji e se inancirati iz prorauna opine Šenkovec, kada su te javne potrebe u interesu opine. Sredstva u ukupnom iznosu od tristo etrdeset šest tisua kuna ove e se godine rasporediti na desetak udruga. Knjižnici i itaonici Šenkovec namijenjeno je tako šezdeset pet tisua kuna plus dvadeset pet tisua za obnovu knjižnog fonda, KUD-u Šenkovec tisuu kuna, Glazbenoj udruzi i Udruzi umirovljenika po jedanaest tisua kuna. Za UDVDR je planirano devet tisua, Udrugu mladih pet, a za Savjet mladih tisuu kuna, dok je za arheološka istra-

živanja muzeju na podruju Šenkovca planirano dvadeset tisua kuna. Na sjednici je prihvaen i program javnih potreba u sportu na podruju opine za ovu godinu, kojim se utvruju interesi i smjernice za razvoj sporta, koje e se inancirati iz prorauna opine Šenkovec. Javne potrebe u sportu tako e se ostvariti putem djelovanja sportskih udruga, te pomaganjem i promicanjem sportskih aktivnosti. Na podruju opine djeluju etiri sportske udruge, kojima je rasporeeno ukupno devedeset tisua proraunskih sredstava. Za NK Šenkovec trideset etiri tisue, za STK Šenkovec etrdeset dvije tisue, dok e Udruga “Sport za sve” dobiti etiri tisue kuna, a Udruga “Flik” deset tisua kuna. (so)

Opina u minusu od 1,36 milijuna kuna, koji se pokušava sanirati Prihod opine Donji Kraljevec je, prema proraunu za 2011. godinu, iznosio 5,8 milijuna kuna (bilo je planirano 7,9 milijuna kuna), a ukupni izdaci 7,1 milijuna kuna. Vijenici su prihvatili takvo izvršenje prorauna jer im ništa drugo nije preostalo, ostvaren je dug od 1,36 milijuna kuna, za koji još nije jasno kako e se pokriti ove godine. Rasprava o izvršenju prorauna protekla je bez donaelnika Kristijana Baranašia, kojeg je pokosila gripa, a, kako je poznato, i naelnik Zlatko Horvat je na bolovanju. Minus u proraunu nastao je zbog velikih obveza opine prema Meimurskim vodama za kanalizaciju te zbog reambulacije, koju treba platiti, a opina je zbog ceste Donji Kraljevec – Sveti Juraj u Trnju i kreditno zadužena. Prema obrazloženju Antuna Marodija, predsjednika komisije za proraun i inancije opine, opina je dijelom inancirala ureenje magistralne ceste kroz Hodošan, koja je u meuvremenu proglašena državnom cestom, te postoji mogunost da Hrvatske ceste vrate dio novca opini. Konkretno, rije je o 1,8 milijuna. Oekuje se dio novca koji je opina uložila u sanaciju cesta i od Ministarstva, a na taj bi nain u opinu stiglo ukupno oko 3,3 milijuna kuna, pa bi se ona izvukla iz gubitaka te bi

Predsjednik Opinskog vijea Josip Mlinari (u sredini) vodio je sjednicu bez naelnika i donaelnika, koji su na bolovanju

postojala mogunost za manje investicije. Hoe li od toga nešto biti, teško je za sada rei.

Velika potraživanja stižu na naplatu dužnicima U pomalo zakašnjeloj raspravi prilikom usvajanja izvršenja prorauna za 2011. godinu postalo je jasno još nešto: opina Donji Kraljevec ima potraživanja u iznosu od 1,27 milijuna kuna, tako da prikazani gubitak nije tako katastrofalan kao što izgleda na prvi pogled. Konkretno, gospodarski subjekti zajedno s domainstvima duguju 166.000

poreza na potroša, opina može nju, ak 231.000 zbog zastare Neplaeni kuna poreza zaboraviti dugovi prema opna tvrtku, dugovanja 34.000 od prije ini Donji Kraljevec kuna za 2006. iznose 1,27 milijuna kunajam pogodine, na. Neplatišama e ovih slov nog a ima i dana stii rješenja o prostora, t a k v ih, a zajedno pa su naplati, pod prijets domainv ije  n ic i njom ovrhe st vima ak postavili pi550.000 kuna za tanje tko je za to komunalnu naknadu, kriv. Zbog dugovanja 40.000 kuna za komunalni do- e ovih dana domainstvima i prinos, 78.000 kuna za održa- poslovnim subjektima stii rjevanje groblja, te 112.000 kuna šenja o naplati pod prijetnjom potraživanja za zemljišta. Ka- ovrhe. ko je izneseno na sjednici Vije(J. Šimunko)

KOTORIBA

Opini od poljoprivrednog zemljišta godišnje 550 tisua kuna Prema Zakonu o poljoprivredom zemljištu, svaka lokalna jedinica (opina ili grad), da bi mogla raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem na svojem podruju, morala je donijeti program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, na što je trebala dobiti suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Podruje opine Kotoriba ima ukupnu površinu cca 2.673 hektara, od kojih su 51% poljoprivredne površine, 14% graevinsko podruje, u što su ukljuene i graevine izvan naselja, 17% su šumske površine, 6% vodene površine, dok sve ostalo zemljište ini 12% površine Opine. U Kotoribi je od

ukupno 1.360 hektara poljoprivrednih površina 780 hektara ili 57% bilo u vlasništvu države. Te državne poljoprivredne površine ine dijelom nekadašnji pašnjaci - gmajne s oko 480 hektara, te još oko 300 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je nekadašnje “Poljoprivredno dobro“ tijekom komasacije otkupilo od privatnih vlasnika. Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na podruju ove opine bilo je odreeno da se od ukupno 780 hektara državnog zemljišta 264 hektara proda (34%), 172 hektara ide u zakup na 20 godina (22%), 308 hektara dano je u dugogodišnji zakup

na 50 godina (39%), a da se 36 hektara namijeni za proširenje graevinskog podruja opine, ukljuujui i poduzetnike zone. Temeljem programa raspolaganja, krajem 2009. godine putem javnog natjeaja prodano je 258,1019 hektara zemljišta za iznos od 5,153.015,51 kunu (jednokratnom uplatom uz popust od 20%, te na 10 i 15 godina otplate), u dugogodišnji zakup na 50 godina 2011. godine dano je 308,3205 hektara (godišnji zakup iznosi 621.574,12 kuna), u zakup na 20 godina poetkom 2012. godine ustupljeno je 171,8798 hektara (godišnji zakup iznosi 174.079,86 kuna), te je još 19,1438 hektara

dano u zakup na 5 godina (godišnji zakup iznosi 19.388,84 kune), jer se to zemljište planira za proširenje Poduzetnike zone Jug. Treba napomenuti da od prodaje, dugogodišnjeg zakupa i zakupa opini pripada 50% sredstava. Iz svega nabrojanog vidljivo je da je opina do sada raspolagala s ukupno 757,4460 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta, za što bi trebala godišnje uprihodovati oko 550 tisua kuna u razdoblju dok traje otplata prodanog zemljišta (10 i 15 godina), a kasnije ostaju samo prihodi od zakupa, koji iznose oko 400 tisua kuna godišnje. (alf)

SVETA MARIJA

Svim ženama na dar koncert Adama Konia Potaknut prošlogodišnjim odlinim predstavljanjem akademskog glumca Adama Konia, naelnik opine Sveta Marija Dean Hunjadi i ove je godine povodom Dana žena organizirao njegov nastup u Domu kulture u Donjem Mihaljevcu. Program, koji je održan 9. ožujka, bio je malo drugaiji i posebniji od prošlogodišnjeg,

jer je nastup odraen kroz minicabaret, umjetniku formu koja objedinjuje pjevane stihove, recitiranu poeziju i razgovor s publikom. U cabaretu, pod romantinim naslovom “Noas u …”, glavni je izvoa bio poznati glumac Adam Koni, a za pratnju na klavijaturama pobrinuo se glazbenik Oliver Beloševi. Na repertoa-

ru je bila poezija Lorce, Perverta, Slaminga, Zubalja i drugih, koje je glumac interpretirao na osobit nain, uglavnom uz pratnju klavijatura. Jedna od važnijih znaajki ovog nastupa bila je neprestana interakcija s publikom, koja je dodatno upotpunila atmosferu. Glumac je svojim neodoljivim šarmom neprestano mamio osmijehe

na lica okupljenih pripadnica ljepšeg spola, pozivao na ples, darovao ruže. Publika je oigledno uživala i oduševljeno upijala rijei ljubavnih stihova i melodije prekrasnih balada u izvedbi spomenutog dvojca. Bio je ovo najljepši poklon mještankama opine Sveta Marija za njihov dan. (A. Fuš)


16. ožujka 2012.

KONANO IMENOVANI lanovi Upravnog odbora Centra Rudolfa Steinera, oko kojeg su i dalje podijeljena mišljenja u opini D. Kraljevec

Zamjenik predsjednika Ivan Markati, lanovi Dejan Kova i Darko Fileš Traži se tematska sjednica vezana uz problematiku Centra, te o pitanju vlasništva Opinsko vijee Donji Kraljevec u ponedjeljak je veinom glasova donijelo odluku o imenovanju zamjenika predsjednika i lanova Upravnog vijea Centra Rudolfa Steinera. Za zamjenika predsjednika Vijea imenovan je Ivan Markati iz Hodošana, a za lanove Dejan Kova i Darko Fileš iz Donjeg Kraljevca. Imenovanje je bilo nužno zbog toga što Centar Rudolfa Steinera u stvarnosti nije imao Upravno vijee, pa se nisu mogle donositi odluke. To je imenovanje izazvalo dosta nesporazuma vladajuih i oporbe u Donjem Kraljevcu. Raspravljalo se o lanovima Upravnog vijea i na prošloj sjednici, no tada nije donesena odluka. Na sjednici u ponedjeljak predsjednik Upravnog vijea Centra Zlatko Lovreni predložio je da se umjesto Darka Fileša za lana u Upravno vijee Centra imenuje predsjednik MO-a Donji Kraljevec. On je ujedno proitao dopis župana Ivice Perhoa, u kojem uz ostalo stoji da se Centar Rudolfa Steinera nije uspio pomaknuti s mrtve toke, da se konano riješi vlasništvo nad nekretninom, te se ujedno predlaže da vlasnik Centra u odnosu 60 prema 40 posto bude opina Donji Kraljevec. Zlatko Lovreni ujedno je aludirao na to da Darko Fileš živi u Varaždinu. Vijenik Dejan Kova je replicirao i stao u obranu Darka Fileša, koji je, prema njegovim rijeima, na ime poreza u zadnjih pet godina opini platio 164.000 kuna te je prijavljen u Donjem Kraljevcu. Potom je

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivan Markati rekao da se traži da lan Upravnog odbora bude iz sastava MO-a Donji Kraljevec, a ravnateljica Saandra Perca je u sastavu toga istog tijela, pa to smatra demagogijom. Mladen Blažeka zastupao je mišljenje da treba cijeniti koliko je tko pridonio radu Upravnog vijea, a Fileš je prijavio ravnateljicu istražnim organima. Antun Marodi je replicirao i rekao da oporba hoe veinu u Upravnom vijeu Centra, a to e moi kad doe na vlast. Opina Donji Kraljevec je suvlasnik Centra Rudolfa Steinera i oni koji su na vlasti samostalno mogu odreivati sastav Upravnog vijea, naglasio je Marodi. Vijenica Laura Bunc potom je zatražila da se o svemu izjasni i ravnateljica Centra Sandra Perca, na što je Antun Marodi prigovorio da je to povreda Poslovnika, dok je vijenik Josip emerika nastojao smiriti strasti. Na kraju je prijedlog Zlatka Lovrenia, za kojeg se najprije glasovalo, dobio etiri glasa te nije prošao, a prošao je prijedlog vladajue veine u Vijeu. Nakon toga predsjednik Opinskog vijea Josip Mlinari dao je rije Sandri Perca, ravnateljici Centra Rudolfa Steinera. No, kad je ona, kako je reeno, zapoela obrazlagati “stare stvari”, odnosno odnos pojedinih lanova Upravnog vijea Centra prema njoj, oduzeo joj je rije. Tako su lanovi Upravnog vijea napokon izabrani, te e Centar moi nastaviti s aktivnostima. Spominju se donacije i daljnje ureenje zgrade Centra, dok se predlaže tematska sjednica vezana uz problematiku Centra Rudolfa Steinera i pitanja vlasništva. (J. Šimunko)

UPORABA rabljenoga jestivog ulja za biodizel i dalje upitna zbog velikog broja administrativnih prepreka

Kada biodizel iz Donje Dubrave? Pitanje je kad e poljoprivredna gospodarstva koja to mogu i trebaju zbog plodoreda poeti proizvoditi biodizel za vlastite potrebe. ini se da se s politikom plave nafte došlo do kraja, cijene nafte lete u nebo, pa taj dan nije tako daleko PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO FOTO: ZLATKO VRZAN Godinama se u nas govorilo o proizvodnji biodizela. Pisane su studije o tome da imamo preko 100.000 zapuštenih hektara, da bi se danas, nakon desetak godina od prvih pokušaja proizvodnje biodizela, malo toga promijenilo. Od velikih planova za sada nema ništa, a ini se ni od manjih. Jedan od moguih modela predviao je da bi se uljana repica ili suncokret, odnosno soja proizvodili u plodoredu na meimurskim poljima, što bi bilo dovoljno za proizvodnju biodizela u jednom manjem pogonu. Tehnolozi i poljoprivredni strunjaci uvjeravali su nas, a tako tvrde i danas, da su uljarice dobre za ozdravljenje zemlje od previše umjetnih gnojiva.

Proizvoai krumpira zaoravaju uljanu repicu Ta je dobra ideja u Meimurju realizirana na nešto drugaiji nain nego su to zamišljali strunjaci. Dragutin Taradi, predsjednik Meimurske udruge za proizvodnju merkantilnog krumpira iz Belice, kaže: - Proizvoai krumpira koriste u plodoredu uljanu repicu zbog poboljšavanja tla, no samo kao meukulturu, zaoravaju je i ne proizvode sjeme, jer im se krumpir oito više isplati. S druge strane, uljarice se ne isplati proizvoditi za biodizel, jer je cijena uljane repice za jestivo ulje isplativija. Na taj se nain hrvatska pria o biodizelu svela samo na proizvodnju biodizela iz trošenoga jestivog ulja, popularno nazvanog biodizel iz friteze. Doduše, nikad nije ni bila zamišljena kao neka velika proizvodnja, ve samo kao mogunost iskorištenja neobraenog tla.

Prvi proizvoa biodizela za vlastite potrebe iz Male Subotice Dragutin Novak pokrenuo je pokusnu minipreradu još prije nekoliko godina, no na tome je i ostalo. Kako kaže, sad su ponovno cijene nafte otišle u nebo, pa e se o biodizelu možda više razmišljati

Hrvatska godišnje troši oko 52.000 tona jestivog ulja, što znai da ga isto toliko ili nešto manje ostaje nakon uporabe. Uspostavljen je i kakav - takav sustav prokupljanja trošenoga jestivog ulja, bolje reeno, odreeni su koncesionari za sakupljanje tog ulja. Koliko se trošenog ulja godišnje prikupi, teško je ocijeniti, no sigurno mnogo manje nego što ga se proizvodi.

Proizvodnja biodizela u D. Dubravi U našem kraju obitelj Horvat, odnosno tvrtka “Biodizel Horvat” d.o.o., iz Donje Dubrave ipak se usprkos svemu odluila još prije nekoliko godina proizvoditi biodizel iz rabljenoga jestivog ulja. Svoj investicijski plan i program uz znatna ulaga-

nja, koja su bila uvjet, ponudila je državi na uvid, te HBOR-u za kredit. U HBOR-u su tada program povoljno ocijenili, te odobrili 1,7 milijuna kuna kredita. Tvrtka “Biodizel Horvat” ve je izgradila pogon manjeg kapaciteta od nekoliko stotina litara. Nakana HBOR-a i države je da se potrošeno jestivo ulje ne baca, što je ekološki problem, ali i da se prerauje kod kue te koristi kao energent. Na kraju cijeloga investicijskog procesa, koji je od poetka do realizacije trajao dvije godine, tvrtka “Biodizel Horvat” zatražila je od Hrvatske energetske regulatorne agencije HERA dozvolu za proizvodnju biodizela od rabljenog ulja. No, odbijena je, jer su nedostajali papiri o kvaliteti biodizela. Da

Obradovah se, silno se obradovah O

12. obljetnici smrti uzoritog kardinala Franje Kuharia, zagrebakog nadbiskupa, sadašnji zagrebaki nadbiskup kardinal Josip Bozani najavio je poetak postupka beatiikacije blagopokojnog kardinala Franje Kuharia za proglašenje blaženim. a vijest toliko me obradovala da su mi suze ispunile oi, a srce užurbano zakucalo. bradovah se, silno se obradovah, jer spadam meu one koji sam

T

O

Kuharia ve za njegova života smatrao svetim. Kao novinar imao sam sreu s kardinalom nekoliko puta razgovarati, kod poetka i tijeka gradnje crkve na akovekom Jugu, zatim izgradnje župnog dvora u Prelogu i blagoslova kapele u Zasadbregu. Kao vjernik s njime kao nadbiskupom sam razgovarao na Mariji Bistrici 1981. godine te kao crkveni odbornik (cemešter) u Murskom Središu sredinom osamdesetih godina. U svakom

od tih susreta kardinal se isticao poniznošu, skrbi za pojedinca i Crkvu. ikada nije dolazio u klijeti i vikendice tajkuna, nego kod obinih ljudi, te crkvenih odbornika cemeštara. Spavao je kod svojih domaina, ne tražei bolje hotele ili pansione. vaki put kad smo razgovarali isticao je kako voli Meimurje, a osobito je cijenio ondašnje župnike Stjepana Kavrana, Mirka Gojnika, Ignacija Zadravca, Igna-

N S

cija Hrastia, Stjepana Slavieka, te kasnije Pavla Markaa, Antuna Hoblaja i Blaža Horvata. Osobito me se dojmilo njegovo držanje tijekom Domovinskog rata i skrbi za izbjeglice, kada je istinski pozivao na mir i toleranciju. Ostao je za mene najvei ovjek i autoritet ne samo Crkve u Hrvata, nego i hrvatske povijesti, premda sam mu u poetku malo zamjerao što se odrekao Razkrižja, ali kasnije sam shvatio da to nije bilo njegovo djelo

i da je tu zbilju jako teško prihvatio. ekli su mi da je zbog Razkrižja i obolio. Sada slijedi postupak beatiikacije i silno želim da doekam trenutak kada e taj rastom mali ali djelom veliki ovjek biti uzdignut na ast oltara. Odmah do svog uzora Alojzija Stepinca, isto tako velikog i asnog sveenika i kardinala, koji je, kao i Kuhari, držao do ponosa svoje male domovine, ne klanjajui se takozvanim svjetskim monicima,

bi netko mogao dobiti dozvolu za proizvodnju biodizela iz jestivog ulja, treba mu koncesija za sakupljanje trošenoga jestivog ulja, posebno vozilo za sakupljanje ulja i zaposlen diplomirani inženjer kemije, no to se znalo. Drugim rijeima, treba graditi dodatni pogon za ispitivanje kvalitete biodizela, jednostavnim jezikom, treba minirainerija, što znatno poskupljuje cijeli projekt. Standarde za biodizel, dakako, deinira naftna industrija u sprezi s državom, pa sve postaje jasnije, a po znanom receptu ulaznice za neki posao. U ovom trenutku tvrtka “Biodizel Horvat” iz Donje Dubrave zbog potrebnih novih znatnih ulaganja traži poslovnog partnera, kako bi konano krenula proizvodnja, oekuje se da bi se to moglo dogoditi vrlo skoro, jer je projekt u inalizaciji. Drugim rijeima, sve je lijepo u teoriji, u praksi pak je cijeli put posut trnjem i tamo gdje ne bi trebao biti, uz mnoga iznenaenja. U meuvremenu, potrošeno ulje se u nas najveim dijelom baca i završava u kanalizaciji, dio se ipak prikupi. Rauna se da kuanstva potroše od dvije do tri litre ulja mjeseno na pripremu hrane, a restorani od 60 do 300 litara, a sakupljanje ulja u posebne kante i posude tek nas sve skupa eka, ako ne želimo, kao do sada, zagaivati vode. U sadašnjoj krizi prikupe se zapravo vrlo male koliine rabljenoga jestivog ulja, jer restorani slabo posluju, a nekadašnji tvorniki restorani su na izdisaju ili ih nema. Zbog svega pitanje je kad emo dobiti prve litre biodizela od jestivog ulja iz Donje Dubrave, no vjerujemo da ulaganja nee propasti jer je program dobar i ekološki, te supstituira energiju. S druge strane, takoer je teško procijeniti kad e poljoprivredna gospodarstva koja mogu poeti proizvoditi biodizel za vlastite potrebe, ini se da se s politikom plave nafte došlo do kraja. Cijene nafte lete u nebo i prije ili kasnije poljoprivrednici e shvatiti da im energija može rasti na poljima, doduše, samo kao plodored, a ne i kao osnovna djelatnost, jer biodizel ne smije biti konkurencija hrani.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

IMENDANI I BLAGDANI petak, 16. ožujka Smiljan, Hrvoje subota, 17. ožujka Patricija, Domagoj

R

nedjelja, 18.ožujka iril Jeruzalemski ponedjeljak, 19. ožujka Josip zarunik BDM utorak, 20. ožujka Dionizije, Vladimir ve molei Svevišnjega da ublaži patnje hrvatskog ovjeka i njegove toliko puta napaene i krvlju junaka natopljene zemlje.

srijeda, 21. ožujka Vesna, Vlasta etvrtak, 22. ožujka Leonarda, Jaroslav


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

udno vrijeme pridonijelo slaboj potražnji

SANDRA HORVAT, HORVAT, predsjednica Udruge povrara “Zeleni vrt” u Meimurskoj županiji Ni sunce, ni kiša, samo vjetar i cendravo vrijeme, pak nema oekivane živosti ni na akovekom placu ni sajmu. Jože ovo je tu (19. ožujka), a ljudi su još zimski obueni i od jutra moraju pokrivati salatu da ne smrzne. udno vrijeme, istina sa stidljivim pojavljivanjem sunevih zraka ali i udni ljudi, jer još ih malo dolazi na plac i sajam barem pogledati koga ima, a koga je zima pospremila na drugi svet. U ovako udnom vremenu slaba je ponuda i potražnja poljoprivrednih i drugih proizvoda. Proda se poneka vrea kukuruza ili pšenice, malo krumpira i jabuka, i to je uglavnom sve. Pita se za lopate i sjekire, ali potencijalni kupci samo ih u rukama preokreu, ali ne kupe.

- Prodao sam samo etiri lopate za snijeg i to je sve, rekao je Podravac, koji sada na veliko i povoljno nudi razne štilove za motike, lopate i sjekire. Nudi, cijene spušta, ali kupaca nema. (S. Mesari. Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- krumpir - kukuruz - pšenica - repa -mrkva - šl - lopata - metla - med - vrhnje

1,20 kn/kg 1,50 kn/kg 1,80 kn/kg 20 kn/vrea 7 kn/kg 40 kn/kom 70 kn/kg 40 kn/kg 35 kn/boica 25 kn/boica

uvari smo zdrave zemlje i zdravog povra u regiji PIŠE: STJEPAN MESARI Ovog trenutka meimurski povrari pripremaju proljetnu sjetvu mrkve, salate, kupusa, krumpira i drugog prvenstveno lisnatog i korijenastog povra. Koristimo stanku izmeu posla i o povrarstvu razgovaramo s predsjednicom me  i mu r sk i h p ov r  a r a udruženih u udrugu “Zeleni vrt“, Sandrom Horvat iz Pribislavca. Koliko je trenutno lanova udruge “Zeleni vrt“, je li ih manje ili više nego ranijih godina, ime se najviše bave i kako se snalaze na tržištu, prvo je što pitamo Horvat, nakon što je rano ujutro odredila mjesto gdje e presaditi flance rajice. - Stanje u povrarstvu nije ni najmanje dobro i mogu rei da meimurski povrari životare, snalaze se i tako nekako opstaju na sve ne zahtjevnijem nego sve zamršenijem tržištu. Ljudi jedva krpaju kraj s krajem, štede svaku kunu, pa tako ak štede i na lanarini. Trenutno imamo 35 lanova koji plaaju lanarinu, premda je povrara barem etiri puta više. Ljude je sram priznati da nemaju ni za lanarinu, ali tako je, ja to vidim pa ni ne inzistiram, opisuje stanje u povrarstvu Horvat, žalosna što mnogi dobri povrari nestaju, a s njima nestaje i kvalitetno povre. Kakva je kvaliteta povra proizvedenog u Meimurju u odnosu na drugo i prepoznaju li potrošai razliku izmeu domaeg i uvoznog, doznajemo od Horvat, koja strogo vodi

Hrak nee pojesti mrkvu, celer ili kupus iz Naša mrkva, salata trgovakih lanaca, ali i krumpir mirišu na zdravo našu domau pojede - Jamim životom da do kraja, i to je najje meimursko povre nabolja ocjena koja je jzdravije u regiji, a zdravo hrana zdrava, a je i zemljište na kojem se uzkoja nije gaja. Mi proizvodimo povre brigu o nainu proizvodnje povra kod lanova udruge.

na granici ili izmeu ekološkog i integralnog naina, koristei minimum zaštitnih sredstava. Kad mi na Žitnjak dopremimo naše povre, pastrnjak, mrkvu, peršin, celer i drugo povre, tržnica zamiriše po domaem i zdravim, što kupci prepoznaju, a konkurencija zanijemi. Na žalost, trgovaki lanci i posrednici to ne žele honorirati adekvatnom cijenom, pa nam roba esto puta ostane, jer oni zbog profita radije kupuju nezdravi kineski ešnjak, bezukusnu nizozemsku papriku i rajicu. Na tržištu caruje cijena, novac je na prvom mjestu, a onda tek kvaliteta. ‘Šmekeri’ prepoznaju što je dobro, ali veina ljudi teži ‘zglancanim’ proizvodima, pa tako kupuju kao snijeg bijeli kineski ešnjak, koji je oišen sumporom i klorom samo da bude bjelji i iši, a ne valja baš ništa. Mi znamo da ešnjak mora imati ružiastu pokožicu i vrstu ljusku, što je jamstvo zdrave i kvalitetne hrane. Na žalost, ljudi nasjedaju svjetskoj istoi, koja je iz plodova uzela sve što je dobro, ostao je samo izgled, pa stoga ne udi što je sve više bolesnih ljudi, jer koriste nezdravu hranu, kaže Horvat, navodei i primjer kada su hrku stavili domau i ku-

pljenu mrkvu, domau je pojeo do kraja, a kupljenu u trgovakom centru samo je pomirisao i ružno nakrivio brkove.

Red na tržištu i sezonsko zapošljavanje • Što i tko treba nešto poduzeti da se stanje meu i s t in sk im pov r  a r i m a popravi, kako ono ne bi nestalo, kao što je to sluaj u Maarskoj, Rumunjskoj i drugim državama koje su bile prepoznatljive po vlastitom povrarstvu, a danas ih nema na tržištu? - Svakako je država ta koja mora napraviti red. Mi proizvesti znamo, i to vrlo kvalitetno, što smo dokazali i dokazujemo. Uvoz ne treba zabraniti, ali treba jasno odrediti što i kakvo povre se može uvoziti. Po mojem mišljenju, smije se uvesti povre koje kod nas ne uspijeva i svakako kvalitetnije. Ovo što se sada uvozi je nezdravo, da ne kažem otrov za ljude. Država može raznim potporama ojaati domae povrarstvo i riješiti se uvoza, jer mi ve sada proizvodimo dovoljno povra za hrvatsku potrošnju ak i u danima kada

Apsolutno imamo najzdravije povre u regiji, ali teško se odupiremo nekvalitetnom i jeftinom uvoznom povru

nas je par milijuna više, dakle, tijekom turistike sezone. Treba riješiti pitanje sezonskog zapošljavanja, na nain da se sezonci stimuliraju, da ne gube prava kao nezaposleni, a kod nas par mjeseci u godini mogu mjeseno zaraditi i do etiri tisue kuna. Da bi se to ostvarilo, u povrarstvo i agrar moraju ui struni, iskusni i praktini ljudi, koji e doi u povrtnjak, na polje i vonjake, a ne iz udobnih otelji ureivati poljoprivredu, kaže Sandra Horvat, predsjednica meimurskih povrara, dodajui kako su razni teoretiari hrvatsku poljoprivredu doveli do samog dna.

Dnevni ili tjedni biljeg Meimurski povrari državi predlažu da uvede dnevne ili tjedne biljege, u koje bi se sezonskim radnicima upisivalo koliko su radili kod povrara ili drugoga poljoprivrednog proizvoaa, te bi im se na osnovu toga obraunavala naknada.- Na taj nain svi bi dobili svoje, i radnik i sezonski poslodavac i država. Inspektori ne bi radnike ‘nagajali’ po poljima i vinogradima, nestao bi rad na crno, smatra Horvat, pozivajui se na tua iskustva. (sm)


16. ožujka 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano proljee se sadi drvee!

Drvored = red drvea (2) Baš mi je drago što je još jedna veljaa – prevrtaa iza nas. Sad ve mirne duše možemo, ne samo planira, nego i izvodi sadnju drvoreda. Drvored je pravilan niz stabala, jednake teksture i habitusa, t.j. stabala iste vrste i varijeteta, te istodobne staros odnosno veliine. Kod jednostranog drvoreda je važno, na koju stranu ulice ili staze se sadi. Sadi ga treba, tako, da sjena pada na cestu, ulicu ili stazu vei dio dana. U provnom je promašena svrha drvoreda. U tom pogledu su uinjene mnoge greške kod podizanja drvoreda uz našu morsku obalu. Htjelo se podignu drvorede uz obalne staze, da se dobije potreban hlad i lijepi vidici. Kako je veina staza k uz samu obalu, to stabla nisu posaena uz obalu ve na drugu stranu, gdje je bilo više mjesta. Tako je staza obino vei dio dana izložena suncu. Kako se uz morsku obalu pružaju najljepši vidici taj se dojam po-

jaava, ako su oni na nekim mjesma prekinu zgodnom grupom drvea, iza koje se gleda na puinu. Ako je drvored posaen s kopnene strane staze ili ceste, stabla ostaju iza gledaoca, pa usljed toga taj dojam odpada. Slina pitanja se javljaju u brežuljkasm krajevima. Tu su ceste graene u polu-usjecima i polu-nasipima što redovno zadaje brigu - na koju stranu da se postave stabla? Pogotovo ako su podzidovi visoki. Ako svrha drvoreda traži, da se nasad smjes na strani podzida, pa iako je možda skuplje, trebalo bi to bezuvjetno proves. Pravilnost sadnje zahtjeva, da su sadnice stabala približno jednake visine i opsega. Visina debla (do krošnje) stablašica kree se izmedju 2-2,8 m. Visina je ovisna o vrs prometa. Visina stabla , naravno, mora bi ista za itav drvored. Isto vrijedi i za kolce, za koje se takva stabla vežu. Kolci moraju bi ravni, barem 5 cm promjera , te toliko

dugaki, da sežu oko 10 cm ispod krošnje. Kako su kolci prvih godina nakon sadnje (dok su sadnice još mlade) jako uoljivi, potrebno je, da se pravilno smjeste u odnosu na sadnicu da bi i oni odavali efekat reda i linije. Odabir biljnih vrsta esto se temelji na ukusu i modnom hiru, više nego na skupu karakteristika odabranih s ciljem stvaranja odreene prostorne važnos. U literaturi biljne vrste se esto obrauju individualno

i rasporeuju prema vidljivim uincima pojedinih biljaka. Za konani odabir biljnih vrsta potrebno je dodati daljnje kriterije na bazi eko zioloških potreba biljaka i mogunos raspoloživog prostora. Izbor vrste drvea ovisi o okolišnim uvjema i namjeni sadnje. Upotrijebit emo one vrste, koje imamo na raspolaganju, a koje su podesne obzirom na klimu i stanište. Budite dobri, mislite zeleno!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male

živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulan-

ta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

“Zeleno zlato” - buino ulje Bundeva (Cucurbita pepo) potjee iz Srednje Amerike, gdje se, ponajviše u Meksiku, kao kultura uzgaja ve suama godina. Nakon Kolumbovog otkria Amerike proširila se u Europu i Aziju, gdje je postala znaajna prehrambena kultura. No, sa izdvajanjem ulja iz bundevinih sor kod nas poznah kao „golica“ (Cucurbita pepo var. styriaca odnosno Cucurbita pepo var. oleifera) zapoelo se nešto kasnije. Iz 18. stoljea daraju prvi napisi o uporabi bundevskih košca u Srednjoj Europi. Prva referenca iz 1739. godine govori „… esto se koris za pripravu osvježavajuih emulzija i mlijeka, kao i drugih pia i juha. Kada se priše, iz sjemena izlazi ulje koje ini kožu glatkom…“. 1742. Godine prvi put se spominje „buino ulje“ u dokumentu o nasljedstvu iz štajerskog sela Rassach. 1773. godine, naredbom austrijske vladarice Marije Terezije, zabranjuje se prodaja buinog ulja kao hrane, ve ono prelazi u domenu kemikalija, kao sirovina za proizvodnju maziva i žbuke. Tijekom 18. stoljea, zbog visokog udjela polinezasienih masnih kiselina, buino ulje se koris i u vojne svrhe kao lubrikant. Polinezasiene masne

kiseline, naravno, iz drugih izvora, su i danas osnovni materijal u proizvodnji lubrikanata. Tih godina, buino ulje se izdvajalo iz košca drvenim prešama, iskorištenje je bilo slabo, pa vei trgovaki i ekonomski znaaj dobiva tek nakon industrijalizacije poslije Prvog svjetskog rata – upotrebom hidraulikih preša. Danas, 2000 tona buinog ulja godišnje se proizvede samo u Štajerskoj, a ulje se distribuira širom Svijeta, no cijena i kvaliteta variraju. Vjerojatno najskuplja litra buinog ulja prodaje se u delikatesnoj prodavaonici u Londonu po cijeni od oko 90 eura – otuda vjerojatno i nadimak „zeleno zlato“. Narodna medicina ve dugo poznaje djelotvornost buinog ulja, a u novije vrijeme istraživanja službene medicine i farmakologije, kroz brojne znanstvene radove, potvruju to iskustveno znanje i po zdravlje korisno djelovanje buinih sjemenki i buinog ulja. Pozivni uinci buinog ulja vide se kod benigne hiperplazije prostate, gdje delta-7-steroli ublažavaju ili potpuno otklanjaju simptome. Višestruko nezasiene masne kiseline u sudjelovanju sa nekim drugim komponentama pozivno djeluju na reguliranje

razine kolesterola u krvotoku. Vrlo rijetka aminokiselina, koju nalazimo u sjemenkama i ulju bue, kukurbin, na blag nain, ali vrlo uinkovito, djeluje prov glista. Visoka koliina vitamina i minerala u buinom ulju pomaže pri izluivanju vode iz organizma, blagotvorno djeluje na živce, mišino i vezivno tkivo, te, generalno, normalizira stanini metabolizam. Posebno treba istaknu visoki sadržaj vitamina E, koji usporava procese starenja i š od razvoja mnogih boles – posebno angine pectoris i karcinoma. Sastav masnih kiselina buinog ulja posebno je interesantan zbog visokog udjela nezasienih masnih kiselina, naroito onih esencijalnih, koje naš organizam ne može sam sintezira. Za ljudski su organizam esencijalne višestruko nezasiene masne kiseline -6 reda, iji je glavni predstavnik linolna kiselina, odnosno -6 reda, iji je glavni predstavnik linolenska kiselina. Upravo ove dvije kiseline predstavljaju preko 50% svih masnih kiselina u buinom ulju. Buino ulje sadrži oko 35% jednostruko nezasienih masnih kiselina koje ine palmitoleinska i oleinska, te samo oko 15% zasienih masnih kiselina, za

koje se smatra da pou sintezu kolesterola ukoliko su prisutne u veim koliinama. Kvalite buinog ulja doprinose i drugi sastojci kao što su: vitamini topljivi u uljima – A, D, E i K te katotenoidi, fenoli i steroli. Iako bogato višestruko nezasienim masnim kiselinama, pod uvjetom da je pravilno skladišteno, buino ulje je znatno manje podložno oksidaciji i pojavi užeglosti od slinih ulja. Tome pridonosi i anoksidavno djelovanje prisutnih vitamina A i E, koji jednaki uinak imaju i u našem organizmu, štitei nas od ošteenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala. I drugi anoksidansi prisutni u buinu ulju, kao što su tosteroli i skvalen, doprinose ovom pozivnom uinku smanjujui rizik od razvoja karcinoma. Ovo ulje ujedno je i boga izvor mineralnih tvari, posebice kalija, željeza, cinka, selena i fosfora. Zelena boja ulja pokazatelj je veih koliina kloro la koji sadrži magnezij, a magnezijevi ioni potrebni su kao kofaktori u brojnim enzimskim reakcijama metabolizma. Nenad Marnec, dipl.ing.preh.tehn.

NOVO

VONE SADNICE

Podrum Štrigova

breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

PRODAJNO MJESTO jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica

Štrigova 71 tel: 040 851 013

Ruže stablašice i lozni cijepovi jabuke • šljive 20% AKCIJA trešnje • višnje od-10.3. do 31.3. NOVO U PONUDI GOJI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Struan savjet i vrhunska usluga


16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GIMNAZIJA AKOVEC realizirala vrijedan projekt uenike razmjene sa srednjom školom Damstede iz Amsterdama

Gimnazijalci u zemlji klompi, tulipana i – razliitih iskustava - U Amsterdam se krajem veljae iz Gimnazije akovec uputilo 55 uenika prvih i drugih razreda, u pratnji petero profesora. Smještaj su im pružile obitelji uenika i profesora amsterdamske škole, i upravo u toj injenici leži najvei znaaj ovog putovanja. Naime, osim turistikog razgledavanja grada, pružila im se jedinstvena prilika upoznati Nizozemsku s jednoga potpuno drugaijeg aspekta PIŠE: Bojana Španiek Nizu izvannastavnih aktivnosti, koje je ine prepoznatljivom, Gimnazija akovec prošli je mjesec dodala još jednu – razmjenu uenika sa srednjom školom Damstede iz Amsterdama. Tjedan dana akoveki gimnazijalci i profesori proveli su u nizozemskoj prijestolnici, ali ne na maturalcu, ve na vrlo vrijednom studijskom putovanju. Do povezivanja dviju škola došlo je preko programa “GLOBE – Globalno uenje i opažanje za dobrobit okoliša”, u koji je ukljueno više od 20.000 škola na svih sedam kontinenata. Susret je s naše strane inicirala profesorica biologije dr. sc. Žaklin Lukša, a s njihove strane profesor izike Ton Reckman. - Nas smo dvoje prvi put o ideji razmjene popriali kad je boravio u Zagrebu u sklopu programa ‘Comenius’ Agencije za mobilnost i programe EU, i u cijelu smo se priu odluili ukljuiti na temelju njihovoga prošlogodišnjeg iskustva razmjene s jednom norveškom srednjom školom, objašnjava Lukša.

Lutrija za mjesto u autobusu Ideja je naišla na odlian odaziv svih kolega, uz punu podršku ravnateljice Tee Runjak Dragi,

Pobornici novih spoznaja - Ponosni smo što možemo prihvatiti nove naine uenja, jer je ovo putovanje upravo to, jedan vid uenja kroz koji su naši uenici dobili priliku upoznati kako funkcionira jedan drugaiji školski sustav. Pobornica sam novih spoznaja i širenja svjetonazora, tim više što upravo ova generacija postaje sastavni dio Europe. Osim toga, veseli me što su i uenici i kolege, koji ovaj put nisu imali priliku otii, dobili želju sudjelovati u ovakvom projektu, tako da emo, vjerujem, s time nastojati nastaviti i u iduim godinama, pojasnila je ravnateljica Gimnazije akovec Tea Runjak Dragi. (bš)

Škola Damstede u Amsterdamu i obitelji njenih uenika na tjedan su dana ugostili akoveke gimnazijalce dok je interes uenika bio iznad svih oekivanja – za pedesetak mjesta u autobusu prijavio se više nego dvostruki broj uenika, tako da je jedini pravedni nain odabira bio – lutrija. - I mi profesori smo bacali novi jer je bilo više zainteresiranih nego slobodnih mjesta, a po razredima su se izvlaile prijavnice. Odluili smo da to budu uenici ponajprije prvih i nešto malo drugih razreda, kako bi po godinama bili što bliži svojim nizozemskim kolegama, te da iz svakog razreda ide maksimalno petero uenika, kako se ne bi remetio nastavni proces ovdje, dodaje.

Drugaiji školski sustav Iz Nizozemske se, nakon tjedan dana, naših 55 gimnazijalaca vratilo s 55 razliitih iskustava. Svako dijete pria drugaije – od onoga što im je bilo zaista lijepo, do stvari koje su bile malo diskutabilne. Njihova su iskustva potpuno razliita, ali svi su nešto nauili, pojašnjava inicijatorica projekta razmjene. Život obitelji u Nizozemskoj, ispriali su nam Mateo, Marta, Iva, Jana i Sindy, ne razlikuje se puno od našeg. Osim, možda, što su tamo obitelji s dvije mame sasvim normalna pojava i što cijeli dan jedu uglavnom sendvie ili hagelslag – tost namazan maslacem i posipan okoladnim mrvicama, od kojeg se neki gimnazijalci još uvijek oporavljaju, dok su ga drugi ve uvrstili u svoj svakodnevni meni. Školski sustav ini im se jednostavniji nego što je naš u Hrvat-

skoj – nastava je jednosmjenska, poinje u pola 9 i traje do 3, odnosno 4 sata popodne. Ocjene su od 1 do 10 i ukljuuju decimalne brojeve, pa se može desiti da iz nekog ispita dobijete 7,2. Nema usmenog ispitivanja, nema imenika ni ocjena na polugodištu, a za test najviše moraju nauiti 20 stranica. Osim toga, sa svojim profesorima imaju iznimno ležeran odnos. - Možda ak i previše ležeran, jer nema poštovanja i autoriteta kao kod nas, mišljenja je Sindy. Ono što pak se profesore najviše dojmilo svakako su prostorni uvjeti – škola ima tek 200-tinjak uenika više, njih oko 1.000, no proteže se na gotovo tri puta veem prostoru. Knjižnica ima oko 70 raunala, dok su kabineti biologije, izike i posebno kemije opremljeni kao laboratoriji na fakultetu. Osim toga, u hrvatsko bi školstvo iz nizozemskog prenijeli i vanjsku evaluaciju, koja se kroz državne ispite iz svih predmeta provodi na kraju svake školske godine. - Pola njihove ocjene je na osnovu tog ispita, a drugih 50 posto na osnovu ispita tijekom godine i ocjena nastavnika. Takav sustav vanjske kontrole i mo-

gunosti korekcije rada osobno mi se jako svia, priznaje dr. sc. Lukša.

Umjesto maturalca – škola na putu U Gimnaziji posebno istiu da ovo putovanje nije bilo ni slino maturalcu. - Ovo je bila svojevrsna škola na putu, kakvu bi za svakog uenika bilo dobro iskusiti tijekom školovanja. Korist ovakvog putovanja puno je vea nego je to sam maturalac. Izuzetno je vrijedno to što su uenici boravili u obiteljima, ukljuujui

i nas profesore, koji smo spavali kod kolega. Jer dobijete priliku zemlju vidjeti s unutarnje strane, jednu potpuno drugaiju sliku. Ja sam prije bila u Amsterdamu i u Nizozemskoj, kao turist, ali ovo je ‘iznutra’, i to je potpuno drugo iskustvo. Kolege profesori su, nakon povratka, komentirali da se na djeci vidi pozitivna promjena, otvorili su se, odškrinuli su vrata svijeta i vidjeli da može i drukije i da se sve te razliitosti mogu tolerirati. Mislim da je to škola koja jako puno vrijedi, zakljuuje profesorica Žaklin Lukša. Upravo zato e i iduih godina pokušati nastaviti projekt, možda suradnju uspostaviti i s kojom drugom školom. - To ne mora nužno biti škola na drugom kraju Europe – da odemo ve u Austriju ili Maarsku iskustvo bi vjerojatno isto bilo jako dobro, razmišlja o planovima. Ipak, suradnja s nekom drugom školom ostat e u malo daljoj budunosti, dok u onoj bližoj akoveke gimnazijalce ve u svibnju eka uzvratni posjet Nizozemaca akovcu, Meimurju i

Uspomena iz Amsterdama uveana je i stavljena na poasno mjesto u zbornici Gimnazije akovec (na fotografiji: Helena Zear, Zlatka Grahovec, Miroslav Gaki, Žaklin Lukša i Elvira Dolenec)

Iako je vremena bilo malo, glavni grad Nizozemske uspio je oduševiti naše uenike

16. ožujka 2012.

Što o putovanju kažu uenici Iva Varga, 2. e – Po meni je njihovo školstvo lakše od našeg. Možda zato jer smo bili u školi koja nije baš gimnazija, ve neka opa srednja škola, kao kombinacija naših. Odreeni su predmeti obavezni, dok druge sami biraju, kao na fakultetu. Osim toga, ne primjeuje se odnos – vi ste moj profesor i ja vas moram poštivati, njihov je odnos na prijateljskoj bazi. Marta Novak, 2. a – Ja sam bila smještena u obitelji s dvije mame! Prva tri dana smo prijateljica i ja bile uvjerene da je rije o sestrama, a tek smo kasnije shvatile da nije. U poetku nam je to možda bilo malo neobino, ali zapravo se razlike ne primjeuju. Imaju ker naših godina i nešto starijeg brata, i mogu rei da obitelj funkcionira sasvim normalno, kao i kod nas. Mateo Henec, 2. g – Naši vršnjaci u Amsterdamu nemaju obiaj izlaziti van kao mi, oni se uglavnom okupljaju na kunim zabavama, tzv. home partyjima, uglavnom kad roditelja nema kod kue, što je drugaije nego kod nas. Roditelji obitelji u kojoj sam boravio ine mi se dosta strogi po pitanju škole, ali inae su prilino otvoreni. Jana Ovar, 2. e – Imam osjeaj da jako opušteno prolaze kroz srednju školu, no, s druge strane, smatram da mi dobivamo puno više znanja. Grad je zaista velik i uspjeli smo vidjeti tek mali dio, ali ono što smo vidjeli jako je lijepo. Bili smo i u Red Light Districtu, što je bilo potresno iskustvo zbog tužnih sudbina žena koje su prisiljene tamo raditi. Sindy Vukovi, 2. d – Iskreno, oekivala sam alternativce, ali malo sam se razoarala, pogotovo u vršnjacima. Svi slušaju techno i house glazbu, dok rock, kako kažu, slušaju samo narkomani i ološ. U školu ‘furaju’ originalne Louis Vuitton torbe, svi imaju jakne s pravim krznom, cure nose Ugg izme, deki nose Ugg izme – gotovo da postoji dress code koji morate poštivati ako se želite uklopiti u društvo. Uope nisu optereeni školom, stalno su na mobitelima – baš kao što je u amerikoj seriji ‘Traerica’!

njihovoj školi. - Ve smo u velikim pripremama kako organizirati tih tjedan dana i zakljuili smo da imamo jako puno sadržaja. Nadamo se da emo nai i neke sponzore koji e pomoi školi da omoguimo ulaznice ili aktivnosti za naše goste, posebno na podruju Meimurja. Jer, tih 40-ak uenika i nekoliko profesora koji dolaze s njihove strane jako su dobra propaganda za turizam našega kraja, kaže na kraju.

U SKLOPU proslave 50. godišnjice Gimnazije u akovcu

Gimnazija domain meunarodnom natjecanju iz matematike i prirodoslovlja Gimnazija akovec u utorak je na meunarodnom natjecanju iz matematike i prirodoslovlja ugostila prijateljske škole iz susjedne Maarske i Slovenije. Prije osam godina ovu je tradiciju zapoela Gimnazija Franca Miklošia Ljutomer rješavanjem testa iz matematike, a ve dvije godine natjecanje je prošireno i testovima iz izike, kemije i biologije. Prošlogodišnji domain bila je škola Kölcsey Ferenc Gimnázium Zalaegerszeg, a sve su se tri škole ponovno okupile ovaj

utorak u akovcu, s ciljem razmjene znanja, metoda i iskustva. Iz svake škole u natjecanju sudjeluje po 8 uenika 3. ili 4. razreda, podijeljenih u isto toliko timova, koje ini po jedan uenik iz Slovenije, jedan iz Maarske te jedan iz Hrvatske. Zadane testove rješavaju zajedniki na raunalu, kroz sustav za on-line provjeru znanja. Testove i pokuse pripremili su profesori matematike, izike, kemije

i biologije iz Gimnazije u akovcu, a nakon objave rezultata proglašeni su pobjednici. Ipak, razlike u bodovima toliko su male da su gotovo zanemarive, pa se pobjednicima ovog natjecanja smatraju svi uenici koji su sudjelovali. Znanje Gimnazije akovec ove su godine predstavljali Danijel Zadravec, Lea Bister, Marija Hranilovi, Matija Hranilovi, Mateo Kutnjak, Margareta Bali, Antun Stjepan Pongrac i Isabella Koprivec. (bš)

U natjecanju je sudjelovalo osam timova, koje ini po jedan uenik iz Slovenije, jedan iz Maarske te jedan iz Hrvatske


16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dan žena obilježen u Pilki Meunarodni dan žena obilježen je protekli tjedan i u akovekom restoranu “Pilka”. Uz atraktivan, posebno prilagoen meni, drage goše su se zabavljale plešui dugo u no uz živu glazbu. Kao

znak pažnje, bio im je uruen i prigodan poklon od strane restorana. Ovime se i Pilka pridružila tradicionalnoj proslavi dana slabijeg spola koje su na zabavan nain obilježile svoj dan.

Dobro je znati 17


18

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

U Varaždinu počela s radom prva i jedina hrvatsk

U skladu s Euro

EKOTIME MBO R+

Varaždinski otpad u Totovec!? Usprkos najmodernijoj tvornici za mehaničko-biološku obradu otpada u Europi koja se nalazi na samo par stotina metara udaljenosti od trenutnog ilegalnog privremenog skladišta varaždinskog otpada, Grad Varaždin je ovih dana odlučio svoj

otpad odložiti u drugim općinama umjesto ekološki obraditi u suvremenoj tvornici u vlastitom gradu pa će tako, dozvoli li Gradsko vijeće Grada Čakovca, u međimurski Totovec godišnje stizati na tisuće tona komunalnog otpada Varaždinaca.

Odluka Grada Varaždina o povjeravanju odlaganja otpada Gradu Čakovcu neustavna je i nezakonita o čemu je pored Ureda državne uprave Varaždinske županije obaviješten i Grad Čakovec, GKP Čakom i Međimurska županija.

U pogledu zbr injavanja komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način, Hrvatska je ovih dana napravila veliki iskorak. U Brezju kraj Varaždina počela je s radom najmodernija tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u vlasništvu T7 VIS-a, EKOTIME MBO R+. Riječ je o prvoj hrvatskoj tvornici za obradu otpada mehaničkobiološkom metodom, koja glasi za jednu od ekološki najprihvaćenijih i najraširenijih metoda obrade otpada u Europi. Ova je tvornica za obradu otpada najmodernija u Hrvatskoj, ali prema mišljenju struke, i u cijeloj Europi. Zbrinjavajući otpad po ovoj metodi, Hrvatska je prvi put stvorila mogućnost da se u potpunosti pridržava strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te smjernica i direktiva Europske unije.

Recikliranje umjesto “zakopavanja” otpada

Biofilter, jamac sigurnosti zaštite okoliša

Posebnost T7 VIS-ove Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju je orijentacija procesa obrade otpada na visoki stupanj izdvajanja vrijednih svojstava otpada za daljnju reciklažu, koja se danas sve više afirmira kao prihvatljiva metoda obrade otpada. Uz ovakvu

tehnologiju obrade komunalnog otpada u zaborav odlaze neekološki načini zbrinjavanja otpada poput “zakopavanja” otpada u zemlju.

Obrada otpada bez zagađenja Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju posjeduje najmoderniju tehnologiju za potpunu i trajnu obradu otpada, što je pretpostavka da Hrvatska uspješno i u što kraćem roku napusti svoja odlagališta otpada (kao što su to primjerice učinile neke razvijene zemlje poput Švicarske još 2002., Austrije 2005. i Njemačke 2006. godine) i potpuno se prebaci na ekološku obradu otpada, koji u suvremenom gospodarstvu nije više smeće, već izuzetno korisna sirovina koja pravilnom preradom dobiva na vrijednosti. Na ovaj način otpad se ne ostavlja lokalnom stanovništvu i generacijama koje dolaze, već on postaje korisna sirovina. Ekološka or ijentiranost Ekotime MBO R+ tvornice u Brezju očitava se u činjenici da se radi o hermetički potpuno zatvorenoj cjelini pod kontinuiranim podtlakom iz koje tijekom rada ne izlaze apsolutno nikakvi mir isi, dim niti bilo koja druga vrsta otpada koja bi smetala

okolnom stanovništvu. Iz tog razloga, lokalno stanovništvo neće osjetiti nikakve negativne posljedice rada tvornice. U biološkom se dijelu postrojenja na ubrzan način simuliraju isključivo prirodni biološki procesi koji se događaju u razgradnji otpada, koristeći pritom proces ubrzane oksidacije bez ikakvih kemijskih ili drugih dodataka što jamči potpunu sigurnost za okoliš. Ekotime MBO R+ tvornica tijekom rada u okoliš ne ispušta nikakve nusprodukte obrade otpada, jer tijekom procesa MB obrade, za razliku od ostalih oblika obrade otpada, eliminirano je bilo kakvo onečišćenje, a kao dodatna mjera predostrožnosti u varaždinskoj je tvornici izgrađen 2000 četvornih metara velik biofilter kroz koji se obrađuje sav zrak iz tvornice i koji je čak 30 posto više kapacitiran od standarda prikladnog za veličinu tvornice zbog garancije lokalnom stanovništvu da se nikakvi neugodni mirisi neće osjetiti niti par metara oko tvornice. Tvornice ovakvog profila postoje diljem Europske unije i usklađene su s europskom direktivom o zbrinjavanju otpada čiji je potpisnik i Republika Hrvatska, kojoj je naloženo da po europskim


16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

ka MBO tvornica za obradu komunalnog otpada

opskom unijom

standardima sanira i u potpunosti zatvori sve svoje deponije najkasnije do 2018. godine.

Investicija od 180 milijuna kuna Ekotime MBO R+ tvornica u Brezju je u vlasništvu tvrtke T7 VIS, koja je u tvornicu investirala približno 180 milijuna kuna. Realizacija projekta započela je 2009. godine, četiri godine nakon što Grad Varaždin nije mogao pronaći adekvatno rješenje za sanaciju baliranog komunalnog otpada nakupljenog na ilegalnom odlagalištu na tuđem zemljištu u Brezju na vodozaštitnom području

Sanirati do 2018. godine! Europska unija je naložila Republici Hrvatskoj da do 2018. godine sanira i u potpunosti zatvori sva svoja odlagališta, nakon čega lokalne zajednice počinju plaćati skupe penale. Divlji deponiji, uključujući i ilegalni varaždinski s baliranim otpadom, građane bi mogli u budućnosti financijski puno koštati jer će sve kazne, a i dodatne troškove oko zbrinjavanja plaćati upravo oni.

i arheološkom lokalitetu. U samoj izgradnji tvornice sudjelovali su renomirani europski i svjetski stručnjaci s velikim iskustvom te doprinijeli kvalitetnoj izgradnji i odabiru tehnologije, a što će se zasigurno i potvrditi u daljnjem radu tvornice. Iako tvornica u Brezju zbog

nesuglasica s Gradom Varaždinom za sada ne obrađuje varaždinski otpad, koji je već sedam godina gorući ekološki problem toga grada, tvornica uspješno obrađuje komunalni otpad koji nije iz Varaždina dok se onaj varaždinski i dalje balira i ilegalno odlaže na trošak građana.

100.000 tona baliranog otpada na varaždinskom ilegalnom odlagalištu koji prijeti okolišu i zdravlju građana


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

SAMO DOBRE VIJESTI LOTO 7/39

Subotnja dobitna kombinacija uplaena u Prelogu! Tko je novi milijunaš? Antun Zadravec primio je povelju za svoj izniman doprinos u radu Lige

GODIŠNJA SKUPŠTINA Županijske lige protiv raka akovec

I ovu godinu nastavak akcija kojima se potiu preventivni pregledi I ovu godinu nastavak akcija kojima se potiu preventivni pregledi Kao i proteklih godina, Županijska liga protiv raka akovec u suradnji s Klubom žena “Nova nada“, Klubom laringektomiranih, Udrugom oboljelih na debelom crijevu - ILCO akovec te Klubom oboljelih od raka prostate organizirala je brojne aktivnosti u cilju promocije zdravlja stanovništva Meimurske županije, sprjeavanja i ranog otkrivanja oboljelih od raka, te poboljšanja kvalitete života ve oboljelih osoba. Na nedavno održanoj godišnjoj skupštini Lige naglašeno je kako e se najvea pozornost i dalje posveivati akcijama koje potiu ljude na preventivne preglede, te u suradnji s klubovima nastaviti s tradicionalnim akcijama. - Unato teškoj ekonomskoj situaciji, kazao je predsjednik Lige dr. med. Hussein Saghir, uspjeli smo sa skromnim sredstvima prikupiti dovoljno za kupnju specijalnog ‘pištolja’ za citološku punkciju dojki i igli za core biopsiju. Osim toga, nabavila su se i dva visoko rezolutna monitora za dijagnostiku bolesti dojke, koje namjeravaju donirati Županijskoj bolnici akovec. Potrebna financijska sredstva prikupljala su se tijekom Dana narcisa i tijekom humanitarne akcije “Zajedno protiv raka 2011.”, a akciju e, istiu, u potpunosti realizirati nakon Dana narcisa ove godine. Prikupljena sredstva nisu namijenjena samo za kupovinu bolnike aparature, ve je dio namijenjen i za oboljele, kako bi im se pomoglo da se što prije vrate u normalan život. – Mi dajemo poseban naglasak na rehabilitaciju lanova svih klubova, dodao je dr. Saghir, tako da oni za uspješan povratak u život imaju našu podršku financiranjem odlazaka na bazene, rekreacijom i na razna zajednika

druženja. Upravo je i zahvaljujui dugogodišnjem kvalitetnom ali i prepoznatljivom radu akoveke Županijske lige protiv raka i dr. med. Saghir postao lanom predsjedništva Hrvatske lige protiv raka. (so)

Priznanje Antunu Zadravcu U radu Lige tijekom godina istaknuli su se mnogi njezini lanovi. Tako je na skupštini dodijeljeno i priznanje Antunu Zadravcu iz Male Subotice, dugogodišnjem predsjedniku Kluba laringektomiranih. Zadravec je od raka grla obolio 1993. godine, u dobi od 64 godine. U vremenu od sedam mjeseci savladao je nadomjesni, ezo agealni govor, za što je potrebno izuzetno strpljenje, upornost i angažman prvenstveno oboljele osobe i logopeda. Izuzetnu pomo u tom procesu pružili su mu lanovi Kluba laringektomiranih Zagrebake lige protiv raka, kamo je odlazio na redovite mjesene sastanke, odmah nakon operacije. U klubu je bio vrlo aktivan, te je ostao njegovim lanom i nakon što je osnovan Klub laringektomiranih u Meimurskoj županiji. O njegovom izuzetnom doprinosu u radu Kluba Zagrebake lige svjedoi injenica da je u periodu od 2001. do 2009. godine bio lan Glavnog odbora tog kluba. Za svoje velike zasluge i u uspjehe u radu akovekog Kluba laringektomiranih primio je povelju, najvee priznanje koje Županijska liga protiv raka akovec može dodijeliti svojim lanovima. (SO)

U subotnjem izvlaenju Lota 7/39 dobitna kombinacija, koja donosi dva milijuna kuna, uplaena je na uplatnom mjestu kioska iNovina u Glavnoj ulici u Prelogu. Dobitna kombinacija 20. kola glasi: 1, 3, 5, 8, 24, 30, 39; dopunski broj 29 i slovo za “Super sedmicu” B; joker broj 534 891. Sretni listi uplaen je u subotu nešto prije 12 h na kiosku u Prelogu, a naveer je netko iz Preloga, ali možda i nekoga drugog mjesta, postao bogatiji za dva milijuna kuna.

Za 20 kuna igra je odigrao obian listi, a slovo za Super sedmi-

cu nije odigrao. Da je odigrao i pogodio i slovo, osvojio bi više od 9

milijuna kuna. Meutim, novi milijunaš je ipak tu negdje oko nas! U nedjelju je to, naravno, bila glavna vijest dana u Prelogu i okolici, ponetko se sjetio i dobro našalio na taj raun, pa su tako jednom prelošku konobaru pljuštale i “nemoralne ponude“. Na žalost djevojaka, koje su na brzinu “raskidale veze“, nudile “milijunašu“ Facebook prijateljstva i slino, istinski novi milijunaš za sada je ipak još uvijek samozatajan.

MEUNARODNI Globe program održan u akovekoj II. OŠ

Uenici analizirali utjecaj vremenskih prilika na zdravlje starijih ljudi Suradnja s udrugama “Meimurski samci” i “Zlatne ruke”

Mladim akovekim Globe istraživaima svoje su životno iskustvo prenijeli lanovi udruga “Meimurski samci” i “Zlatne ruke”

Europska unija je ovu godinu proglasila godinom aktivnog starenja i meugeneracijske solidarnosti. To je potaknulo i uenike akoveke II. osnovne škole da na tu temu provedu projekt u sklopu svjetskog Globe programa. Program Globe predvia redovita i kontinuirana uenika mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole. Nakon petnaest godina pro-

vedbe, u Hrvatskoj je u Globe program ukljueno preko 100 škola, što je po postotku ukljuenih škola sam svjetski vrh. Veliki broj škola vrlo aktivno i kreativno ostvaruje programske zadae, redovito obavljajui mjerenja i unosei svoje rezultate u jedinstvenu svjetsku bazu podataka. Time je Hrvatska osvojila izniman ugled i simpatije u svjetskoj Globe mreži. Mjerenja i opa-

žanja obavljaju se na podruju atmos ere, vode, tla i pokrova, a rezultati istraživanja meusobno se upotpunjuju i povezuju, ime se ostvaruje program cjelovitog praenja stanja okoliša. U radionicama, koje su održane, sudjelovali su uenici sedmih razreda, lanovi Globe programa, kazala je Biljana Forga, Globe voditeljica u akovekoj II. osnovnoj školi.

Oni su odluili provesti analizu utjecaja vremenskih prilika na zdravlje i organizaciju života starijih osoba. Kada su se birali kriteriji po kojima e biti izabrane udruge koje e sudjelovati u ovoj analizi utjecaja vremena na zdravlje, odluili su se za one udruge koje ve imaju nekakvo iskustvo u radu s drugima i ljude koji se vole družiti i prezentirati svoje znanje, a isto tako vole dati i poneki savjet iz svojega bogatog životnog iskustva. Stoga su na prvoj radionici o tome razgovarali s lanovima udruga “Meimurski samci” i “Zlatne ruke”. O svojim životnim iskustvima vezanim uz uvanje zdravlja u zreloj dobi mladim je Globe istraživaima Ana Vrbanec iz “Zlatnih ruka” poruila: - Zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i jednostavno ne slušati da nešto boli, nego samo ii dalje. S ovim e se projektom uenici akoveke II. OŠ akovec predstaviti i na meužupanijskoj smotri hrvatskih Globe škola u Zaboku. (so)


Uz Belfast Food “Podroom” otvorio svoja vrata Prošli je petak u akovcu, nakon dugo išekivanja i šuškanja, napokon otvoren novi klub - “Podroom”. Svojim e programom nastojati oživjeti i akovcu vratiti klupsku scenu, koje se danas sjeamo s nostalgijom, a ast da okrenu novu stranicu u nonom životu akovca pripala je rijekim Ircima, Belfast Foodu. Više u prilogu MEDIA. (bš, foto: Žan Novosel)

KULTURA

Kazališna družina “Pinklec” proslavila 25 godina Hrvatsko filatelistiko društvo “Zrinski” iz akovca izabralo novo/ staro predsjedništvo Održana skupština Puhakog orkestra opine Donja Dubrava SCENA

Plesni studio “Vivona” predstavio svoj “Šareni svijet”


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

16. ožujka 2012.

NEDJELJA, 18. ožujka, 16 sati Centar za kulturu akovec

Studio suvremenog plesa “Teuta” akovec - “Bijeli klaun” STIGLI NOVI KATALOZI!!! Uskrsna i proljetna putovanja, ODMOR, Mediteran...

Glavna tema plesne predstave “Bijeli klaun“ je ulaženje djeaka u svijet odraslih, njegov prvi nastup u areni i njegova odluka da ne prihvati pravila koja mu nameu obiaji cirkusa. To je pria o djeaku iz putujueg cirkusa,

kojega roditelji, klaunovi, pripremaju za budui poziv. Kao klaun, on e prvi put nastupiti odjeven u bijelo, po starome cirkuskom obiaju, i tek e u narednim nastupima postupno njegov kostim dobivati zakrpe u boji,

BARCELONA, 06.04.-09.04. zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 3390 kn + zrak. prist. 690 kn

KRALJEVSKI MADRID, 05.04.-08.04. zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 2995 kn + zrak. prist. 750 kn

PARIZ, 06.04.-09.04., zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 3395 kn + zrak. prist. 1050 kn

ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL, 21.03.-28.03. zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

MAKEDONIJA-ALBANIJA-CRNA GORA 30.03.-07.04. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 4595 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Graza ili Beča!

TENERIFE, 10.03.-28.03. HOTEL MARTE 3*, noćenje/doručak cijena po osobi od 3305 kn

GRAN CANARIA, 24.03. i 28.03. HOTEL RIU DON MIGUEL 3*, pol cijena po osobi od 4150 kn

TUNIS, 05.04.-22.04. zrakoplovom iz Beča HTL. EL MOURADI EL MENZAH , all incl. cijena po osobi od 3075 kn

TURSKA, 30.03.-25.04. HOTEL MERYAN 4*, all incl. cijena po osobi od 3225 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA, HOTEL ADMIRAL 4*, 09.03.-01.04. 1 pol po osobi od 375 kn

OPATIJA, GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 17.03.-23.03. 2 pol po osobi od 490 kn

JAKIŠNICA, otok PAG, LUNA ISLAND HOTEL 4* 31.03.-13.05. „vikend akcija“ 2 pol po osobi od 430 kn

TERME TUHELJ Wellness paket „VRIJEME ZA DVOJE“ 09.03.-30.03. 2 pol po osobi od 880 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., MADONNA u ZG 11.06.2012... ulaznice za sportska događanja... i još mnogo toga

Društvom e u sljedeih pet godina i dalje predsjedati Dario Stella, funkciju tajnika obavljati Zlatko Škvorc, dok je za dopredsjednika izabran Dalibor Friši

SKUPŠTINA HRVATSKOGA filatelistikog društva “Zrinski” iz akovca

2011. godinu obilježio prvi Filatelistiki seminar Prošlu je subotu u prostorima Gradskih bazena “Marija Ruži” u akovcu održana skupština Hrvatskoga filatelistikog društva “Zrinski” iz akovca. Skupštini je nazoila veina lanova, ak i iz Maribora i Zagreba, a pozivu su se odazvali i prijatelji iz Varaždina. Radni dio skupštine obilježilo je prihvaanje novih pravila, kao i novog/starog Ravnateljstva, pa e Društvom u sljedeih pet godina i dalje predsjedati Dario Stella, unkciju tajnika i dalje e obavljati Zlatko Škvorc, dok je za dopredsjednika izabran Dalibor Friši. Podijeljena su priznanja i zahvalnice svima koji su na bilo koji nain pomogli radu Društva tijekom prošle godine, a posebno onima koji su doprinijeli organizaciji i provoenju prvoga filatelistikog seminara u akovcu, koji su prošle godine medijski popratile i Meimurske novine.

Nastavlja se “Meimurski križni put“ Osim toga, donesen je i plan rada u 2012. godini, koji je pun zanimljivih aktivnosti. Tako je predoen plan izdavanja prigodnih poštanskih žigova pod nazivom “Meimurski križni

put”, u sklopu kojega e svaku godinu u drugom mjestu biti u upotrebi prigodni poštanski žig na temu Križnog puta. Još prošlu godinu s inicijativom je zapoela Pošta akovec, a ovu e se godinu u Prelogu na Veliki petak i drugim žigom Križnog puta obilježiti Druga postaja. Autor i idejni zaetnik ove hvale vrijedne i po mnogo emu jedinstvene inicijative je dipl. ing. Željko Ste anovi iz Zagreba, voditelj Radne grupe “Sveti Gabrijel“, koja djeluje pri HFD-u “Zrinski” akovec. Nakon službenog dijela, održano je i predavanje na temu “Što je filatelija?”, o kojoj je govorio Bojan Brai iz Maribora, lan HFD-a “Zrinski”, dopredsjednik Filatelistine zveze Slovenije i tajnik europske filatelistike asocijacije FEPA-e. Ovim predavanjem, koje je izazvalo veliko zanimanje nazonih, zapoeo je niz filatelistikih predavanja koji imaju za cilj in ormirati lanove o temama koje njih zanimaju. Održana je i prva društvena aukcija na kojoj su okupljeni mogli nabaviti vrijedan filatelistiki materijal za popunjenje svojih zbirki, a nakon aukcije okupljeni su nastavili sa zajednikim druženjem u opuštenom i nadasve prijateljskom druženju. (bš)

9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

www.kompas.hr

sve dok ne stasa u zrelog klauna u šarenom klaunskom kostimu kakve poznajemo. Predstava je raena prema romanu Damira Miloša, koreografiju potpisuje Nikolina Mekovec, a kostimografiju Anda Damjan.

PIŠE: Bojana Španiek

KAZALIŠNA DRUŽINA “Pin

U 25 godina može se osvojiti i izgubiti cijeli svijet, istaknuto je na otvorenju retrospektivne izložbe, koja je tom prigodom postavljena u Centru za kulturu. No, Pinkleci u ovih 25 godina niti su jedan svijet osvojili, niti su ga izgubili. Oni su jedan cijeli svijet – izgradili. Jedan mali - veliki svijet uz koji su rasle generacije kazališne publike, svijet koji je nadišao granice amaterizma i vrlo uspješno plovi svemirom velikih i poznati(ji)h kazališta, jedan mali - veliki svijet koji je upravo akovec uinio, da se poslužimo rijeima Mire Kermek - Sredanovi, gradom kazališta i gradom za kazalište.

Pinklec stoljea u hrvat Predstava “A tko si ti?” 58. je premijera Pinkleca, izvedena prošlu subotu, povodom proslave 25. obljetnice kazališne družine

Od “Krokodila turista“ do “A tko si ti?“ Kad su poinjali, vremena su bila drugaija. Živjeli smo u drugoj državi, drugaije su bile moda i rizure (što i nije bilo teško uoiti na izložbi), slušala se neka drugaija glazba. Ženske lanice družine u to su vrijeme još nosile svoja djevojaka prezimena, mladi su openito “disali“ drugaije, a kazališni je život bio posebno živ. U akovcu je ‘80-ih djelovalo ak 5 - 6 amaterskih kazališnih skupina, što i ne udi, jer tada nisu postojali kompjutori ni uda moderne tehnologije, i energiju i kreativnost mladi su negdje morali ispoljiti. Trebali su se zvati “Žibeki“ ili “Cujzeki“, no na kraju su ipak postali “Pinkleci“. Prva predstava koju su odigrali nakon osnivanja u ožujku 1987. godine zvala se “Krokodil turist”. U njoj su glumili danas “umirovljeni“ Aleksandar Bartoli, Sonja Pajtak, Roberta Kukoli, Edita Šanta i Mladen Trstoglavec, glazbu je napisala Lidija Bajuk, a režiju je preuzeo Romano Bogdan. etvrt stoljea i 57 premijera kasnije, na prilagoenoj pozornici Centra za kulturu akovec slavljenike su subote Pinkleci odigrali i svoju 58. premijeru. U predstavi “A tko si ti?” glumi nova generacija – Davor Dokleja, Mario Jakši i Karolina Horvat. Režisersku palicu i 25 godina kasnije u ruci još uvijek vrsto drži Romano Bogdan, osniva i umjetniki ravnatelj ove  a koveke k a za lišne družine.

gledale na Akademiji dramske umjetnosti u sklopu kolegija “Novo europsko kazalište“, a napisane su i dvije doktorske disertacije. Do 1991. Kazališna družina “Pinklec” djelovala je kao amatersko kazalište, nakon toga 15 godina u zrakopraznom prostoru izmeu pro esionalaca i amatera, da bi se njihov status napokon riješio 2006. godine. Tada su, upisom u Oevidnik pro esionalnih kazališta pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, napokon doekali pro esionalizaciju koja se spom-

Prepoznatljiv potpis Pinkleca

Skupština Hrvatskoga filatelistikog društva “Zrinski” akovec protekla je u opuštenoj atmosferi, a održano je i zanimljivo predavanje te prva društvena aukcija

Pinkleci su od samoga poetka imali prepoznatljiv potpis. Radili su potpuno drugaiji, istraživaki i eksperimentalni teatar koji zapravo ni danas nitko u kazalištu amatera ne radi. O njihovom je stvaralaštvu napisan velik broj strunih radova, njihove su se predstave

Plakat prve predstave koju su Pinkleci odigrali po osnivanju “Krokodil turist” iz 1987.


16. ožujka 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 22. ožujka, 20 sati Tribina 

Film: “Noni brodovi” U hrvatskoj verziji “Mostova okruga Madison” Helena i Jakov upoznat e se u domu za umirovljenike. U mjestu gdje život završava. U trenutku kad se to od njih više ne oekuje, ljubavna iskra se

rasplamsala i oni bježe iz toga sivog doma. Bježe u neregistriranom autu, skrivaju se od policije, ukradaju se u hotel, kupuju kartu za brod … Ljubav još jednom dokazuje da granice ne postoje, pa ni

one dobne. Režiju potpisuje Igor Mirkovi, a glavne uloge tumae Ana Kari, Radko Poli, Lana Bari i Pero Kvrgi. Film traje 101 minutu, preporuuje se starijima od 12 godina.

nklec” iz akovca prošli tjedan proslavila 25 godina

u Hrvatskoj, Pinkleci dobivaju najmanje sredstava, pojašnjava Romano Bogdan. Ipak, svojim su radom uspjeli dokazati da novac ne mora uvijek biti presudan, emu u prilog govori cijela lista nagrada s domaih i inozemnih kazališnih estivala. Kronina besparica je, osim toga, u Pinklece donijela još jednu novinu kojoj se posebno vesele – koprodukcije s drugim kazalištima. - Taj model odlino unkcionira jer jedni drugima ne ulazimo u tržište, dijelimo troškove i, na koncu, tu je fluktuacija ljudi i estetika, pa je ovaj injala još u osnivakom elabo- nain rada interesantan i nama i ratu družine iz 1987. godine. drugima, pojasnio je Romano. Odlueno je tako prije 6 godina U proteklih su 25 godina, da e Pinkleci raditi predstave a njime e se voditi i dalje, za djecu i mlade, i kao takvo stremili cilju da svako dijete u Meimurju pogleda predstavu KD-a “Pinklec”. Kako kažu, njiKad 25 godihove su predstave gledane jer djeci ne nude bajke na proslavi ovjek, koje ih više ne zanimaestita mu se na mladosti. ju, nego progovaraju No, kad isti roendan doeka o problemima koji su djeci bliski – o neka institucija, estitke koje stižu odnose se na dugovjenost. otuenostiuobitelji, napuštenosti ili, u U povijesti meimurskoga kazališ- najnovijem sluaju, nog amaterizma zaista malobrojni o sli nost ima i razliitostima. – ikada doekaju svoju 25. godinu, Na žalost, jako se no upravo je taj roendan prošlu puno novca iznosi subotu proslavila Kazališna iz Meimurja kad su u pitanju kazališne družina “Pinklec” iz apredstave. Osim toga, kao kovca Meimurca i akovanca iznimno me rastužuju situacije kad Pinkleci svoje predstave za meimurske škole igraju u kazalište i danas unkcioniraju. – varaždinskom kazalištu. Vjerujte, zbog toga neke noi nisam Predstave gledane prospavao, iskren je Bogdan. jer progovaraju o Za 25 godina e, nada se, stvarnosti 50. obljetnicu doekati u penje predstava vezana uz život, i 25 godina rada i djelovanja, ziji. - Barem se nadam da emo djeca koja su u njoj cijelo vrijeme više od 100 lanova, 58 premi- onda sa 70 - 75 godina moi u sudjelovala dokaz su da je ona jera, 6 - 7 glumaca u pro esion- mirovinu i da e mi dozvoliti kao najtonija na svijetu, istaknuo alnom pogonu, koprodukcije s stareku penzioneru napraviti je, dodavši kako akovec upravo drugim kazalištima, dramski još koju predstavicu, kaže uz zahvaljujui Pinklecima i Rostudio “DaDa“ u kojem se “kale“ smijeh, no sa željama šala ipak manu Bogdanu postaje znaajnija budui Pinkleci – na papiru sve prestaje. – Kad bismo za 25 adresa za djeje kazalište od sreizgleda prilino dobro, no stvar- godina u akovcu imali jednu dina koje se takvima vole zvati. nost je danas potpuno drugaija. multimedijalnu zgradu djejeg Matija Posavec, nekada i – Kultura je skupa i košta, oso- kazališta, na plai zaposlenih 5 sam lan Pinkleca, kljunim je bito vrhunska kultura, što ljudi 6 glumaca i financijska sredstva aktorom njihova uspjeha i opesto ne shvaaju. I kazališne su za 3 - 4 premijere godišnje, bili stanka proglasio upravo njihova predstave skupe, pa je za post- bismo jedno pravo normalno voditelja na ijim su se, kako je avljanje jedne male predstave za kazalište i nitko ne bi bio sretistaknuo, leima lomili svi probdjecu potrebno oko 250.000 kn. niji od nas, zakljuio je osniva lemi i teškoe koje ostali zato i Od svih pro esionalnih kazališta Pinkleca.  nisu osjetili. Mira Kermek - Sredanovi istaknula je, pak, kako Pinkleci iskrene estitke ne zaslužuju samo iz kurtoazije, ve za to postoje i vrlo konkretni razlozi – prvi su brojke: 25 godina, 100 lanova i 58 premijera, drugi je akoveka publika koju su upravo Pinkleci odgojili za suvremeni teatar, a trei je to što su uspjeli scenski odgoj i obrazovanje iz teorije pretvoriti u praksu i na sebe preuzeti onaj dio estetskog odgoja koji bi inae trebale ost25. roendan zaista zaslužuje zdravicu: Mira Kermek - Sredanovi, varivati škole. (bš) Vladimir Stojsavljevi, Romano Bogdan i Matija Posavec

ci su ve etvrt a jedinstvena pojava tskom kazalištu

Radna proslava 25. roendana na dvije lokacije Svoj su roendan Pinkleci proveli, a kako drugaije, radno. Jošprošlietvrtakuzagrebakom Djejem kazalištu Dubrava odigrali su predstavu “Klupica“, a za svoju vjernu domau publiku u subotu su priredili cjelodnevni program od ak 4 izvedbe i prigodne izložbe. Upravo na otvorenju izložbe “Pinkleci – 25 godina – Fragmenti” okupio se i najvei broj estitara, a meu njima su se našli i ravnatelj Centra za kulturu akovec Ladislav Varga, predsjednica Upravnog vijea Centra za kulturu Mira Kermek - Sredanovi, zamjenik meimurskog župana Matija Posavec te pomonik ministrice kulture Vladimir Stojsavljevi. Poznati je novinar, pisac i redatelj, iako je prenio i službene estitke cijelog Ministarstva, u posjet Pinklecima ipak stigao kao njihov prijatelj, odnosno kao “Pinklecov pinklec“. Izrazito je uživao u premijernoj izvedbi predstave “A tko si ti?“, jer je, kaže, neuobiajeno drugaija od onoga što se dogaa na drugim prostorima, odnosno velikim razvikanim kazalištima. - Ova

DONJA DUBRAVA

Održana godišnja skupština Puhakog orkestra U subotu 3. ožujka održana je redovna izvještajna skupština Puhakog orkestra opine Donja Dubrava. Predsjednik orkestra Zoran Horvat ponosno je podnio izvješe o radu za prošloj godini, u kojoj su mladi glazbenici odradili trinaest nastupa te imali jedan zajedniki izlet. Posebno je spomenuo do sad najvei projekt orkestra, organizaciju 18. smotre puhakih orkestra Meimurske županije, koja je lani održana u Donjoj Dubravi u sklopu IPA programa “Kre Mure“, koji je financirala EU. Horvat je izdvojio i dvodnevno gostovanje orkestra iz Vrbovskog te uspješan noni koncert održan u mjesnom parku u sklopu spomenutog gostovanja. U planu za

iduu godinu, uz redovne nastupe, jest i gostovanje u Maarsku (nastup i izlet na Balatonu) te odlazak u Mariju Bistricu. Na skupštini su predane zahvalnice pojedincima koji su doprinijeli uspješnom radu orkestra u prošloj godini. Primili su ih: Josip Radmani (donirao sakso on), Damir Meimurec (donirao klarinet), Nikola Matulin (za strunu pomo), Antun Horvat (za autorski rad na kompoziciji “Vu Dobravi“), te uro Paandi, Zdravko Raši i Ivan Brljak za financijsku pomo. Skupu su bili nazoni naelnik Marijan Varga, ravnateljice osnovne škole i djejeg vrtia, Mirjana Ribi i Dubravka Horvat te predsjednici ostalih donjodubravskih udruga. (A.Fuš)

TURISTIKA AGENCIJA

travel EURO 2012. - POLJSKA 09. - 15. 06. 2012. već od 1.999,00 kn

VIKEND U SARAJEVU

14. - 15. 04. 2012. GARANTIRANO samo 495,00 kn

13. - 20. 06. 2012. već od 2.400,00 kn NAJKOMPLETNIJE NA TRŽIŠTU

VERONA – SIRMIONE – VENECIJA

USKRS U MEĐUGORJU I NA MAKARSKOJ RIVIJERI

04. - 05. 04. 2012. samo 590,00 kn PREPORUČAMO UČITELJIMA NP PLITVIČKA JEZERA 31. 03. 2012.

07. - 09. 04. 2012. samo 850,00 kn

od 140,00 - 210,00 kn S UKLJUČENOM ULAZNICOM

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !


4

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 16. ožujka, 20 sati Centar za kulturu akovec/Music Centar akovec/Klub “Podroom” akovec

ZZ quartet: gitaristika radionica, koncert, jam session ZZ quartet ine etiri iskusna i popularna glazbenika u iji su jazz izriaj ukomponirani mnogi glazbeni stilovi, prije svega moderna klasika, world music i slobodna improvizacija. Uz Hrvata Ratka Divjaka na bubnjevima i Makedonca Martina Gjakonovskog na kontrabasu, u kvartetu svira i dvojac po kojem je kvartet ZZ i dobio ime – Talijan Simone

PIŠE: Bojana Španiek FOTO: Žan Novosel

K

Zanchini i Zagrepanin Ratko Zjaa. Prije samog koncerta, s poetkom u 17 sati, inovativni i svjetski poznati glazbenik Ratko Zjaa održat e besplatnu gitaristiku radionicu koja e se održati u galeriji Music Centra akovec na prvom katu, na adresi Kralja Tomislava 31. Na radionicu su pozvani svi glazbenici, neovisno o tome koji instrument sviraju.

Nakon koncerta ekipa se seli u novootvoreni klub “Podroom”, gdje e Zjaa i kompanija održati besplatni jam session za sve fanove i prijatelje. Cijena ulaznica za koncert u Centru za kulturu akovec iznosi 40 kuna, odnosno 25 za uenike i umirovljenike, dok su gitaristika radionica i jam session poklon Music Centra u suradnji s “Podroomom”.

16. ožujka 2012.

SUBOTA, 17. ožujka, 21 sat “Prostor” akovec

Koncert: Insolitvs Vis Maior, Iron He akoveki “Prostor” ponovno e postati poprište žestoke svirke, a za sve ljubitelje metala i svih njegovih podžanrova cijelu e veer prašiti manje - više domai deki. Varaždinsko - akoveki Insolitvs krenut e s instrumental

PROŠLI PETAK otvoren novi klub “Podroom“

S Belfast Foodom zapoelo novo poglavlje nonog života u akovcu

ad se malo vratimo u prošlost, onu koju smo možda proživjeli sami, ili pak onu o kojoj ve godinama slušamo, žalei što smo se rodili u neko krivo vrijeme, dalo bi se zakljuiti da su se najbolje stvari akoveke kulture dogaale – u podrumima. Upravo zato, Budui da smo se u ovom broju ve dotaknuli pitanja ponude urbanih kulturnih sadržaja, odnosno prostora, ali i zbog injenice da je prošli bilo bi nepravedno da koji redak ne posvetimo i najfriškijem klubu koji je akovcu i akovanima svoja vrata petak na samo otvaranje pootvorio prije tono tjedan dana – klubu “Podroom“ hrlio pa ... cijeli akovec, usudit emo se ovom klubu predvidjeti dobru budunost. taj petak netom prije puta na ve svih grana umjetnosti, svoKljuni faktor ipak ostaje sjever, em su upravo u Podrojevrsna hrvatska avangarda, sam cilj s kojim je klub otvoren omu predstavili i neke nove no ne boje se svirki u malim i – vratiti akovcu klupsku i kon- pjesme. Toliko nove da je Erik notorno zatvorenim sredinacertnu scenu kakva je nekad bi- još za našeg razgovora švrljao ma. – Ako ljudima pružiš dobru la, pojasnio nam je voditelj Po- po papirima i kontemplirao zabavu, ako je bend dobar i ako drooma Robert Modlic. Upravo koju e verziju teksta jedne smo mi dobre volje, onda e se su zato njegova vrata otvorena od njih otpjevati te veeri. i publika zabaviti. Svugdje, kasvima, i u njegovoj glazbenoj Za album koji je u pripreže. ponudi svatko e moi pronai mi snimili su, kaže, otprilike Ipak, neostvarena želja nešto za sebe – od bluesa, jazza, pola pjesama, no, kada e on još uvijek je zasvirati u Irskoj. rocka, countryja, rockabillyja, ugledati svjetlo dana, još je – Bio sam u Irskoj na branom funka, soula, swinga, reggaea, teško rei. Zato nam je ipak putovanju prije etiri godine, pa sve do lounge, house ili d’n’b otkrio da se on nekako loali kao bend još nismo bili. O glazbe. U planu je, kaže Robert, gino nastavlja na posljednji tome priamo ve dugo, pa da se programi odvijaju svaku kako se situacije mijenjaju u srijedu, petak i subotu, a konživotu, nikad se ne zna. Možda certi i svirke uživo izmjeodemo za 20. godišnjicu benPodroom e njivat e se s raznim da!, pojašnjava. slu šaonic a ma, svojim programom Svoje gaže, pa tako i ovu projekcijama, akoveku, deki iz Belfast Fonastojati u akovcu oživjeti old school oda uvijek odrauju u kiltovinekadašnju bogatu klupsku sceplesnjacima, ma. esto ih, kaže Erik, pitaju “Podroom” su svojim koncertom otvorili rijeki Irci iz Belfast Fooda nastupima nu, a u svega tjedan dana u svom je zašto nose kiltove kad sviraju stand-up Za aktualnu “Nisam pijan“ irsku glazbu, no predrasuda je studijski ura- svakoga. Kako imamo ranaumu uspio ve tri puta – na otvorekomiara dak Belfast znoliku glazbenu pozadinu, kaže da je malo drugaija od da samo Škoti nose tradicio– ukratnju u petak, “Rakijaanjem“ u subotu i Fooda “Ze- to se vidi i kod naših vlastitih ostalih. – Ovo je nekakav irish nalne karirane suknjice. – Kilko, svileni album“ pjesama – i po instrumenti- punk s autobiografskim ele- tovi su keltska tradicija koju su nastupom domae Kom3dije u srijedu. me što se iz 2006. go- ma koje koristimo, i po stilo- mentima. Budui da dovoljno Škoti samo komercijalizirali, Ve danas vas u Podroomu eka nova tematski dine. – Sve vima. Zapravo nemamo ne- esto sviramo, naše svirke pojašnjava, i dodaje kako su uklapa u iznimna glazbena veer – jam session s u pje s me kakav striktni stil – keltska zapravo su i naši izlasci. Više nekada sami bili vrlo striktni koncepciautorske, iz muzika je kao prazan papir ne moramo izlaziti u Rijeku ili po pitanju nenošenja donjeg kao nastavak koncerta Zjaa - Zanju progranaše radioni- po kojem mi šaramo svoje vi- Opatiju, pa se redovito sree- rublja ispod kiltova. – No, sama kluba. chini Quarteta, koji u 20 sati poice. Tekstovi su enje, znai koliko je ona i sve mo s takvim situacijama – bilo da smo oženjeni ... To je jednoi veseli i sjetni, drugo utjecalo na nas, i to je pred policijom, ili meu sobom stavno psihološki moment, da nje u Maloj sceni “Vinko Lisjak“ Puna ili na posljednjoj postaji – kad stvari držimo pod kontrolom, osobni i dodiruju neki miks, pojašnjava. šaka Centra za kulturu doemo kui ženama, objaš- zakljuuje uz smijeh naš raznovosti od akovec. njava “pozadinu“ zarazne i govor. Belfast Fooda plesne ili ak zarazno plesne I što emo na kraju rei, ast da otvore Posinglice. koju emo posluku porati? droom, a s njime, nadamo se, i Noni život i njegova ponuda, jedno novo poglavlje u povijeZasvirati u Irskoj – odnosno njeno postojanje ili sti nonog života našega graneostvarena želja nepostojanje, problem je s koda, pripala je – kako im mediji Iako e album ponovno jim se akovec susree gotovo vole tepati – najpoznatijim sadržavati samo autorske pje- svaki vikend. Je li prošlotjedno hrvatskim Ircima, Belfast sme, a noviteti su predstavljeni otvorenje lasta po kojoj želimo Foodu. Mjesec ožujak za ove i u Podroomu prošli petak, kon- suditi proljee? Lasta koja je je Rijeane iznimno aktivan cert nije prošao i bez obrada. napokon oznaila kraj jednove posljednjih 15 godina, a – S time smo poeli i ne želimo linim izlascima koji se najestvari su se za ovaj koncert, to u potpunosti promijeniti, jer še svode na tiskanje na šanku ispriao nam je frontmen publika želi uti stare pjesme, s maloljetnicima, eventualno Erik Malnar, nekako idealno pa sviramo i stare i nove, ali plesuckanje na pokoju aktualposložile. koncert je, kao i uvijek, u na- nu plesnu doskoicu ultramoSvojim nastupom u ašem stilu – živ i veseo, najavio dernog Guetta ritma, gušenje u kovcu Belfast Food em su je Erik svega sat vremena prije pušakim izbicama ili, u skladu zapoeli svoju tradicionalnu nego se njegovo proroanstvo s najfriškijim trendovima, ljuminiturneju povodom Dana i ostvarilo. ljanje lijevo - desno na stihosvetog Patrika, em su akoMultiinstrumentalisti Bel- ve klape Sveti Kajtijaznam iz vekoj publici premijerno fast Fooda svjesni su da je Rije- Štailia Gornjeg? “Podroom“, prikazali spot za pjesmu “Nika, ne samo po pitanju glazbe, držimo ti ige! sam pijan“, koji je završen baš Na otvorenje novog kluba “Podroom” prošli je petak pohrlio gotovo cijeli akovec


16. ožujka 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

t

SUBOTA, 17. ožujka, 22 sata Caffe bar “Paladin”

s, Sagan, eart

Kiki Rahimovski LIVE Kiki Rahimovski roen je u Zagrebu 1981. godine, a s 19 godina zapoinje glazbenu karijeru. 2001. osniva grupu “Raspashow” u kojoj je bio sve do 2008. Te iste godine odlazi u solo karijeru u suradnji s Mirom Buljanom. Iza sebe ima brojne nastupe, koncerte, humanitarna gostovanja, nominaciju za Porin, a šira

death metalom, a da Varaždinci i akovani odlino unkcioniraju, dokazat e i progressive post-rockeri Sagan. akovani Vis Maior otprašit e svoj retro metal, a Iron Heart heavy metal i hard rock. Upad je 10 kn.

PLESNA PREDSTAVA “Vivone” za Udrugu Down sindrom

javnost imala ga je priliku upoznati u 3. sezoni Farme, iz koje je izašao kao pobjednik! Nakon uspješnih singlova “Studeni je”, “Prije tebe” i “Sto godina”, Kristijan predstavlja novu pjesmu “Jednom u životu”, koja je obilježila njegov prvi solo album “100 godina”. Ulaz je slobodan.

POINJU PRIPREME za varaždinske Dane suvremenog plesa “Perform-D-ance“

Ovako izgleda šareni djeji svijet! Za poetak plesno - kazališna radionica

Stotinu plesaa Plesnog studija “Vivona” doaralo je svijet prepun šarenih boja i dogaaja Kako izgleda njihov šareni svijet, u plesnoj su predstavi prošlu nedjelju u Centru za kulturu akovec pokazale lanice Plesnog studija “Vivona”. Stotinu plesaa doaralo je svijet prepun šarenih boja i dogaaja, a u tome su im pomogli i gosti Djejeg vrtia “Bambi” te plesna skupina III. osnovne škole. Sav prihod od ulaznica za plesnu predstavu “Šareni svijet” namijenjena je Udruzi Down sindrom.

Šareni klaunovi vješto su publiku u ispunjenoj dvorani vodili kroz toke, ije je tekstove napisala Tea Zadravec, a odglumile i otplesale plesaice 5. stupnja: Ena - Maria Novak, Dora Križnik, Petra Bainac, Tena Novak, Edita Trstenjak i Tena Vajda. Koreografije su osmislile Petra Kova, Kristina Kozjak, Ivana Pearko i Karmen Kovaevi - Jambor, dok je za sam kraj ostavljena posebna toka. Mlada pjevaka nada i dugogodišnja

lanica Vivone Rebecca Posavec pozvala je sve prijatelje na scenu da zajedno pjevaju i plešu u šarenom svijetu koji djeca najbolje osjeaju. Vivonu uskoro oekuju još nastupi na Treps estivalu u Zagrebu, na Danima Silvije Hercigonje u Kazalištu “Trešnja“ Zagreb, na Državnoj smotri u Karlovcu, povodom proslave Dana grada akovca, za mališane djejeg odjela Županijske bolnice akovec i brojni drugi.

U Varaždinu e se i ovu godinu, od 14. do 17. lipnja, održati Dani suvremenog plesa koje Umjetnika organizacija VRUM ve etvrtu godinu organizira pod imenom “Per orm-D-ance“. Varaždin e tako u lipnju pohoditi renomirana umjetnika imena iz svih krajeva svijeta, a njihove e dojmljive predstave zadovoljiti najkritinije zaljubljenike u suvremeni ples, ali i oarati one kojima je ova grana plesne umjetnosti nedovoljno poznata. Jedinstveni urbani doživljaj “Per ormD-ance“ ponovno pruža atraktivnom produkcijom, ali ovaj put svojim inovacijama donosi mnoštvo iznenaenja Varaždincima i gostima. Na ulicama i trgovima stare jezgre Varaždina kreirat e se privremene plesne zone, a otvorit e se i neki novi prostori koji do sad nisu bili namijenjeni kulturnim sadržajima.

Kako publiku Per orm-Dance ne bi uhvatio nespremnu, organizatori su pripremili i nekoliko programa koji e u naredna tri mjeseca utabati put estivalu. Ve danas, 16. ožujka, u Hrvatskom narodnom kazalištu Varaždin održat e se trodnevna plesno - kazališna radionica pod vodstvom Tilla Frühwalda, nagraivanoga nje-

makog glumca, izvoaa, asistenta koreogra a, savjetnika za scenski govor i glumu, tehnikog voditelja projekata te lana VRUM-a. Prijave za radionicu, ija je cijena 100 kuna, možete poslati na per orm.d.ance.vz@ gmail.com, a više in ormacija nalazi se na Facebook stranici Dana suvremenog plesa Varaždin. (bš)


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporuuje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Kronini društvenjak Danas je petak. Survivor je poeo u ponedjeljak. Do danas su se ve svi navukli na njega, pa nije potrebno posebno objašnjavati o kakvom se TV showu radi. Jedan je kritiar napisao da je rije o grupi donekle poznatih ljudi, s ime bih se složio samo djelomino. Jer Neven Ciganovi nije donekle poznat, nego turbo (folk) poznata linost. Mia Begovi takoer. No, dok u sluaju spomenute gospoe znamo ime se bavi i na temelju kojih postignua je poznata, za mladog gospodina botoksiranih usta to ne možemo sa sigurnošu rei. Ispod njegova imena napisali su – društveni kroniar. U svakom sluaju zvui inteligentnije nego “modni kritiar” ili, ne daj Bože, “stilist”. U današnje vrijeme, kad svi rade sve, a poneki od nas i – što je najlue! – volonterski, zbilja je teško razabrati kriterije i kompetencije. Slijedom nekakve društveno - medijske logike i ja sebe mogu nazvati društvenim kroniarom. Što mi, dakako, ne pada na pamet, jer je moj posao kojim se inae u životu bavim i više nego jasan. No, ako ste se sluajno pitali odakle meni kompetencija za pisanje ove kolumne, tu vam je odgovor. Ako se mnoge samozvane estradne zvijezde, od pjevaa i glumaca, preko politiara, do modnih savjetnika, mogu u medijima provlaiti s upitnom kakvoom vlastitih mišljenja i sumnjivim ciljevima, onda se i ja mogu nazvati društvenim kroniarom i kolumnistom. Istinabog da je u današnje vrijeme nekoliko izdanih knjiga i izvedenih dramskih tekstova ili nekoliko nagraivanih pjesama manje pokrie za pisanje kolumne od mrdanja svojom guzicom ili tuim sranjem ispred ekrana, ali nadam se da mi možete progledati kroz prste.

Pokušat u dati sve od sebe kako bih zadovoljio visoke kriterije suvremenoga medijskog prostora. Što znai da u poeti kenjati po svijetu oko sebe, istovremeno uzdižui sebe samog, pumpajui svoj ego. Usne baš ne bih pumpao, hvala! Dovoljno sam zgodan i šarmantan i bez botoksa. Uz to sam iznimno kreativan i originalan u pisanju tekstova, što se baš ne bi moglo rei za Tonija Huljia. Inteligencija mi je na nivou, jer kad smo radili IQ test u osnovnoj školi, moj je bio najvei. Što se baš ne bi moglo rei za Mrleta iz LET 3. Još uvijek mi je najvei, ali to dakako nije bitno, jer ja sam jedna produhovljena, romantina i emotivna osoba, kakva nije Zdravko Mami, recimo. A Ivica Kosteli je bio na prvom mjestu najpoželjnijih muškaraca u 24sata samo zbog toga što mene javnost još nije otkrila. Inae, deko nema pojma o sviranju gitare – mogao bi doi k meni na instrukcije. A i 24sata su sranje od novina i njihova redakcija su pubertetlije. Eto, tako bi to izgledalo da odjednom postanem društveni kroniar velikog kalibra, cijenjen u medijskom svijetu i poznat u javnosti. No, radije nego društveni kroniar, ja sam kronini društvenjak. I povlaim sve što sam rekao u prethodnom odlomku, da me sluajno ne bi netko ozbiljno shvatio.

br. 862

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Beletristika:

1. Suzanne Collins - “Igre gladi, knj.1” U ne tako dalekoj budunosti Sjedinjene Amerike Države su propale, izmuene sušom, požarima, glau i ratom. Na njihovu se mjestu iz pepela uzdigao Panem, država podijeljena na vladajui Kapitol i dvanaest okruga. U znak odmazde zbog davnašnjeg ustanka, Kapitol svake godine nasumino odabire dvoje mladih predstavnika iz svakog okruga kako bi sudjelovali na Igrama gladi. Dijelom zabava za mase, dijelom taktika zastrašivanja podinjenih okruga, Igre gladi prikazuju se putem televizije diljem Panema.

Dvadeset etvero sudionika prisiljeno je ubijati svoje protivnike, a ostatak nacije dužan je Igre pratiti. Kada malena Prim bude izvuena kao predstavnica rudarskog okruga, njena starija sestra, šesnaestogodišnja Katniss, javit e se dobrovoljno kako bi je zamijenila. Katniss i njezin suborac Peeta, sin pekara ije se borilake vještine naoko mogu mjeriti s onima štruce kruha, suprotstavit e se predstavnicima drugih okruga, meu kojima su i Karijeristi, borci daleko snažniji od njih, koji za taj nastup treni-

raju cijeli svoj život. Uzbudljiv put mladih nenadanih junaka Suzanne Collins ispriala je u britkoj trilogiji koja broji nastavke: Igre gladi, Plamen i Šojka rugalica. 2. Ante Tomi: “Punoglavci” 3. Elie Wiesel: “No”

Publicistika: 1. Andrew Morton: “Angelina” 2. Loren Cordain: “Paleo dijeta” 3. Richard Wiseman: “59 sekundi”

ALBUM TJEDNA

Goribor - “Evo je banja” Novi album Goribora “Evo je banja” po svim je kriterijima dvostruki album, i po minutaži (preko osamdeset minuta) i po broju diskova. Srpska grupa locirana kod Edija Cukeria u Istri preko godinu i pol kreirala je svoje djelo za koje ve sada mogu mirno rei da se ubraja meu najznaajnije dvostruke albume na prostoru bivše Jugoslavije. Istini za volju, sve što se snima dulje od nekoliko mjeseci ozbiljno dovodi u pitanje krajnji ishod projekta – u povijesti popularne muzike mnogo je djela izašlo “iz radionice”

Popis pjesama 1. Vožnjica; 2. Burle; 3. Kiša; 4. Moje misli; 5. Grad; 6. Drobilica duša; 7. Poetka, 8. Svi ti ljudi

u kratkom roku, kao što je mnogo oekivanih albuma, prerano nazvanih remekdjelima, upropašteno predugim pimplanjem u studiju. U sluaju Goribora – ekanje se isplatilo. Hipersenzibilni pjeva i pjesnik Aleksandar Stojkovi ST u svojoj umjetnikoj vizuri ujedinjuje estetiku ružnoe, nihilizam, boemštinu, utapanje boli u raznim

ilegalnim i legalnim tvarima, a po muzikim elementima Goribor evocira utjecaje od The Velvet Underground i Lou Reeda, preko albuma Neila Younga “On the Beach”, do grupa Joy Division i Massive Attack. Tijekom preslušavanja albuma oduševljava lakoa kojom Stojkovi i njegovi kolege ujedinjuju razliite utjecaje popularne glazbe i

daju glazbu koja je u isto vrijeme pomalo od svega, ali ni jedan žanr ne gubi svoje karakteristike. “Evo je banja” može se promatrati kao trip-hop, blues, ili post punk i teško da e se itko od pravovjernih fanova tih žanrova osjetiti “ugroženim” ako ST i ekipa posude nešto od ona druga dva. Osim njih, “Evo je banja” sadrži elemente funka i jazza. Albumom dominira teška, sumorna, ali i na udan nain trijumfalna atmosfera, kojoj najviše pridonose ferceranje orgulja, cooderovske gitare (s albuma “Paris Texas”), mehaniki ritmovi i suzdržan Stojkoviev glas. “Evo je banja” fascinantan je i zastrašuju album u isto vrijeme, jer je nevjerojatno koliko depresivne i rezignirajue stihove može napisati Stojkovi, a slušatelj ih može tako prirodno prihvatiti kao dijagnozu postojeeg stanja uma. S ovakvim albumom, toliko glazbeno širokim, a opet tako ujednaenim i fokusiranim, Goribor su spremni za velike stvari. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Susan Elizabeth Phillips - “Gospodin Neodoljivi” Lucy Jorik kerka je bivše predsjednice Sjedinjenih Amerikih Država, a Meg Koranda poznata je samo po svojim slavnim roditeljima. Jedna od njih tek što se nije udala za Gospodina Neodoljivog – Teda Beaudinea – najdražeg sina gradia Wynette u Teksasu. Druga nije sretna zbog toga i odluila je spasiti prijateljicu od emera. Ali, iako Meg

zna da je razaranje vjenanja najbolje prijateljice ispravna stvar, nitko drugi kao da se ne slaže s njom. Brže no što Lucy može rei “ne uzimam”, Meg postaje najomraženija žena u gradu – u gradu u kojem je zapela s Dobitnica prošlotjedne knjige Marka Gimeneza “Zloini u malom gradu”: Branka Novak iz akovca.

pokvarenim automobilom, praznom novarkom i veoma bijesnim mladoženjom. Bez novca, nasukana na suhom i bez uvenih roditelja iza lea, Meg je sigurna da može preživjeti vlastitom domišljatošu. Što je najgore što se može dogoditi? Da joj srce osvoji jedan jedini Gospodin Neodoljivi? Nemogue. Ni najmanje mogue ...


16. ožujka 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... ZAVJET LJUBAVI

NASLJEDNICI

romantina drama Režija: Michael Sucsy Uloge: Rachel McAdams, Channing Tatum, Sam Neill, Scott Speedman, Jessica Lange

komina drama Režija: Alexander Payne Uloge: George Clooney, Shailene Woodley, Amara Miller Ljubimac kritike i najvei avorit za Oscar nominacije, drama s elementima komedije o putovanju oca (George Clooney) koji preispituje vlastiti život nakon što se našao u tragediji. Ono što je zapoelo kao

putovanje na kojem je krenuo suoiti se s prošlošu završava kao topla obiteljska pria u kojoj se otac nanovo zbliži s kerima. Film traje 116 minuta, preporuuje se starijima od 12 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “U boljem svijetu” izdao je: a) Discovery Film b) Continental Film c) Blitz Film i Video Dobitnik iz prošlog broja: Nikola Sambolek, Ivanovec

petak, 16.3. nema filmskog programa subota, 17.3.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

romantina drama

l. br: _______________________________

20.00 NASLJEDNICI

Ime i prezime: ______________________

komina drama

tešku prometnu nesreu nakon koje žena pada u komu. Kada se probudi, postane jasno da je u nesrei izgubila pamenje, a njezin muž odlui ponovno osvojiti njezino srce. Film traje 104 minute, preporuuje se starijima od 12 godina.

romantina drama

20.00 NASLJEDNICI komina drama

ponedjeljak, 19.3. 1. PRAVI ELIK

PRIA O DUPINU

Futuristika drama o robotima koje sklapaju propali boksai poput Charlieja Kentona (Hugh Jackman). Glavni lik je nakon izlaska iz ringa dotaknuo samo dno, a panja omanjih robota s preživljava zahvaljujui kojima se bori u podzesposobnostima skla- mlju.

Film je inspiriran istinitom priom o izuzetno hrabrom dupinu nazvanom W i nt er i dobr i m ljudima koji su se udružili kako bi mu spasili život. Winter je rep izgubio u zamci

3. KAUBOJI IZVANZEMALJCI

Portal cudaprirode. com je in ormativni, znanstveni i zabavni portal koji donosi kratki pregled znanstvenih vijesti i vijesti iz tehnologije s raznih Internet portala, in ormira i zabavlja tekstovima i slikama prirode i svega što priroda može ponuditi. Cilj portala je da bude “Vaša poetna stranica prirode, znanosti i tehnologije”, tj. mjesto na kojem ete zapoeti pretragu i sur-

anje Internetom ukoliko vas zanimaju znanstvene i tehnološke teme. Jedan od ciljeva cudaprirode.com portala je i borba protiv pseudoznanosti te podizanje svijesti o pravoj znanosti i znanstvenoj metodi. Portal cudaprirode. com sadrži autorske lanke, komentare i razmišljanja o aktualnim temama koje se tiu znanosti i pseudoznanosti u Hrvatskoj i svijetu.

5. AUTI 2 6. PLANET MAJMUNA: POSTANAK

za rakove, a kroz svoju borbu razvija iznimno prijateljstvo s djeakom Sawyerom.

Koliko mjeseno trošite na tele oniranje i možete li ove troškove smanjiti? Na podruju mobilne tele onije se zbog velike konkurencije može nai doista pristupanih ponuda za cijenu razgovora, no i s tako malim cijenama je relativni odnos utrošenog na tele oniranje velik prema ostalim troškovima. Želite li stvarno uštediti? Tele onirajte besplatno - VoIP tehnologija vam omoguava da to ostvarite. VoIP (Voice over IP) je tehnologija prijenosa zvuka u realnom vremenu preko medija raunalnih mreža a time i interneta. Iako je VoIP skup tehnologija za koji se koristi isti naziv, zajedni-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

utorak, 20.3.

4. U BOLJEM SVIJETU

18.00 ZAVJET LJUBAVI romantina drama

7. LJUBAV I OSTALE DROGE 8. PINGVINI GOSPODINA POPPERA 9. OBRED

20.00 NASLJEDNICI komina drama

10. LARGO WINCH

VoIP i besplatni telefonski pozivi

Poetna stranica prirode, znanosti i tehnologije!

nema filmskog programa

2. MAMURLUK 2

INTERNET I RAUNALA

WEB PREPORUKA

nedjelja, 18.3.

18.00 ZAVJET LJUBAVI

DVD, BLUE RAY IZLOG PRAVI ELIK

18.00 ZAVJET LJUBAVI

Odgovor: ___________________________

________ _____________________________

Uz McAdams i Tatuma, u ovom dirljivom romantinom filmu glume i dobitnica nagrade "Oscar" Jessica Lange, Sam Neill i Scott Speedman. Tek vjenani mladi brani par Paige (Rachel McAdams) i Leo (Channing Tat um) doživ i

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

ko im je jedno - troškove glasovne komunikacije ili eliminiraju ili ih smanjuju. Veina korisnika interneta zna za Skype ili Google Talk - servise koji izmeu ostalog nude VoIP uslugu na svojim tehnološkim rješenjima. Kod korisnika pametnih tele ona je sve popularniji servis viber - koji omoguava tele oniranje putem VoIP tehnologije bez dodatnih postavki, dovoljno je da je viber aplikacija instalirana na oba mobilna tele ona te e pozivom direktno na tele onski broj putem nje razgovor biti besplatan (ako zanemarimo troškove internet prometa). Naješe upotrebljavana tehnologija za VoIP je otvoreni SIP protokol koji omoguava proizvoaima hardvera i so tvera da razvijaju svoja rješenja neovisno o komercijalnim servisima. Tele oniranje izmeu dvaju raunala je u veini sluajeva potpuno besplatno tj. plaate samo koliinu internet prometa za razgovor koja je, ukoliko imate DSL in-

ternet vezu i s osnovnim paketom prometa kod naših internet pružatelja usluga, gotovo neprimjetna. Tele oniranje u klasinom smislu s tele ona (fiksnih ili mobilnih) na tele onske brojeve u fiksnim i mobilnim mrežama je takoer mogue, no u tom sluaju se usluga, zbog troškova povezivanja s lokalnim telekomunikacijskim operaterima, ipak naplauje - iako puno manje nego klasino tele oniranje. Takoer, zbog digitalnog signala je kvaliteta zvuka u veini sluajeva bolja (osim kod loših internet veza), a mogua su i rješenja koje je vrlo teško ostvariti u klasinoj tele oniji - npr. javljati se na pozive na broj u Njemakoj ili SAD bez da ste fiziki tamo - direktno iz svojeg ureda u Hrvatskoj ili možete ostvariti besplatne pozive izmeu svojih ureda neovisno o tome gdje su u Hrvatskoj ili svijetu. VoIP tehnologija polako osvaja i naše tržište jer su uštede koje pruža u veini sluajeva znaajne, naroito ako dio vaših tele onskih rauna predstavlja razgovore s inozemstvom - s VoIP tehnologijom granice nisu bitne i cijene razgovora su gotovo iste za cijeli svijet. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

srijeda, 21.3. nema filmskog programa etvrtak, 22.3.

20.00 NONI BRODOVI melodrama, hrvatski film DOM KULTURE PRELOG

subota, 17.3., i nedjelja, 18.3.

19.00 SRETNA NOVA GODINA romantina komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. ožujka 2012.

Lifestyle

S

ve smo više uvjereni da nema toga što žena nee napraviti ili isprobati kako bi što više istaknula svoju ljepotu ili se pomladila. Doduše, kako godine idu, i sami smo sve skloniji kojekakvim eksperimentima – i ne biste vjerovali, ponekad su najjednostavnije stvari najbolje. A esto te “tajne” koriste i najpoznatije zvijezde, kod nas i u Hollywoodu. Poznate dame nisu savršene, meutim, one imaju svoja tajna oružja koja prikrivaju njihove mane. O kojim to tajnama priamo? Ako se smatrate beauty avanturisticom i istraživaicom, na ove ste trikove vjerojatno ve naletjeli. No, ako to tek namjeravate postati, onda definitivno morate isprobati neke od ovih beauty tajni ...

KONANO su otkrivene!

Najbolje beauty tajne Neete vjerovati što vam sve može pomoi da izgledate ljepše, mlae i zavodljivije je za brzinsko rješenje – koristite kapljice za oi, one e smanjiti crvenilo i nateenost prištia. Nanesite malu koliinu na prišti, ostavite da se osuši i onda na njega nanesite korektor i podlogu, za savršen finiš.

Smanjivanje pora Da biste smanjili pore, kombinirajte jednake omjere svježe iscijeenog soka od narane i vode, te to nanesite vaticom na lice (izbjegavajui podruje oko oiju). Ostavite nekoliko minuta, zatim isplahnite hladnom vodom.

Sakrijte podbradak Možda neete vjerovati, ali kozmetiari bogatih i slavnih garantiraju da e mala koliina kvalitetnog gela protiv celulita nanesena duž linije eljusti i brade djelovati kao brzinska liposukcija. Da biste vidjeli rezultate, losion na kožu morate nanijeti barem 20 minuta prije nego što se morate pojaviti negdje, a e ekt traje 3 - 4 sata.

Baby puder na trepavice Ako muku muite s trepavicama ili vam je dosta umjetnih trepavica – vrijeme je da nauite kako postii zavodljiv look prirodno. Da biste produljili trepavice, sve što trebate uiniti je nanijeti malu koliinu baby pudera na kist maskare, te onda tako nanijeti na trepavice. Pazite da ne pretjerate s puderom.

Masna, sjajna koža Ako se odvedete u priliku u kojoj morate izgledati savršeno, a nemate priliku popravljati puder

Tako ete ga osvježiti i izgledat e svježe kao da je tek nanesen.

Zubna pasta protiv boje

od želea. Meutim, omiljeni kozmetiari slavnih odluili su eksperimentirati sa želeom i otkrili su njegov arobni e ekt kad se koristi kao ormula za usne. Poznate dame esto na usne nanesu tanak sloj želea u crvenoj boji, koji traje puno dulje nego bilo koji trajni ruž. Slobodno nanesete i sjajilo na njega, kako biste dodatno naglasili usne.

Žele za savršene usne

Imate li zacrvenjen prišti na elu? Nemojte se truditi eksperimentirati s raznim domaim metodama. Vrijeme

Svi smo mi prije ili kasnije bili u prilici uživati u nekom desertu

Akne, prištii i kapljice za oi

Zavodljiv pogled

Ako ste sami arbali kosu, pa ste se zamrljali po elu ili vratu – odlino rješenje za ovaj problem je zubna pasta. Ona sadrži dovoljno abrazivnih sastojaka koji e sigurno ukloniti mrlju, bez ošteenja i najosjetljivijoj koži.

Bilo da imate smee, plave ili zelene oi, pokušajte zamijeniti svoj crni ili smei tuš za oi s tamnije ljubiastim. Neete vjerovati koliko e to razliku uiniti. Nitko nee ni primijetiti da je rije o ljubiastom tušu, ali svi e primijetiti da su vam oi izražajnije.

Brzinski popravak podloge

Miris na strateška mjesta

Osvježite podlogu na licu, tako da lice posprejate s malo vode (po mogunosti termalne) i, dok je lice još vlažno, krenite s ponovnim razmazivanjem pudera i korektora koje ve imate na sebi.

Par eme obino nanosimo na vrat i to je u redu. Meutim, injenica je da se par em diže, pa ga pokušajte pošpricati po gležnjevima ili iza koljena, kako bi vam miris dulje trajao i dulje vas obavijao.

Trik s noktima

ili koristiti matirajue maramice – onda isprobajte ovaj trik koji koriste hollywoodske zvijezde prije odlaska na crveni tepih. Brojne zvijezde e u ovoj situaciji koristiti bezmirisni antiperspirantni dezodorans. Nanesite malu koliinu, s dovoljne udaljenosti, na nos, bradu i elo. Meutim, znajte da je ovo rezervirano samo za posebne situacije – NIPOŠTO ovo nemojte esto koristiti, kako vam se ne bi zaepile pore, ali i kako ne biste oštetili lice jakim kemikalijama iz dezodoransa.

Vee oi Želite da vam oi izgledaju vee? Klonite se tamnih sjenila. Krenite s podlogom u boji kože, a zatim nanesite sjenilo dvije nijanse tamnije od podloge na pregib oka i prstom ili kistiem sjenilo izblendajte prema gore, prema obrvama.

Želite si savršeno nalakirane nokte, prije nego krenete na lakiranje namoite nokte u maloj koliini limunovog soka pomiješanog s toplom vodom i ostanite tako 5 minuta. Sok od limuna e ukoniti neistoe s nokta te sprijeiti pucanje noktiju i poslužiti kao odlina baza za lakove. Nakon toga samo morate osušiti nokte i nanijeti lak koji želite.

Zelena kosa Dva su rješenja za plavu kosu koja je pozelenila u kontaktu s klorom. Prvi je da na kosu nanesete keap (da, kao za pizzu) i ostavite tako 20 – 30 minuta, te onda normalno isperete kosu. Keap e neutralizirati zelenilo, i vaša kosa e izgledati kao i prije. Još jedno rješenje je sok od limuna. Napravite sve isto kao i s keapom.

PROBLEMI, STRES ili ...?

Zašto nas emocije esto vode u kuhinju? Kada se osjeamo loše, esto posežemo za nekim vanjskim izvorom zadovoljstva. Za mnoge hrana je ta koja donosi utjehu. Svjesno ili nesvjesno, kada smo suoeni s problemima, stresom ili jednostavno ne znamo što bismo sami sa sobom, kreemo u smjeru – kuhinje. ini nam se da je to jedini nain nošenja sa stresom i ne vidimo da postoje i druge, zdravije mogunosti. Meutim, dobiveno zadovoljstvo je kratkotrajno i može ugroziti naše napore da postignemo ili održimo zdravu tjelesnu težinu. Emocionalno jedenje esto vodi u prejedanje, pogotovo ako je rije o visoko kalorinim, slatkim ili masnim namirnicama. Da bismo uravnotežili svoju prehranu, moramo postati svjesni povezanosti izmeu hrane i emocija. Primjerice, prema novom istraživanju provedenom na sveuilištu u Clevelandu, ljudi koji teže ugoditi drugim ljudima osjeaju in-

tenzivniji pritisak da jedu kada vjeruju da e to pomoi drugoj osobi da se osjea ugodnije u njihovom društvu. Emotivno jedenje je nain potiskivanja ili ublažavanja negativnih emocija, poput stresa, ljutnje, dosade, tuge i usamljenosti. Te emocije potaknute su razliitim uznemirujuim dogaajima u našoj svakodnevnici, poput : nezaposlenosti, financijskog pritiska, zdravstvenih problema, ljubavnih problema, problema na poslu, lošeg vremena, umora i dr. Zabrinuti zbog nadolazeeg dogaaja ili neke konfliktne situacije, možete se okusirati na tješenje hranom umjesto na suoavanje s bolnom situacijom. Pojavljuje se osjeaj krivnje zbog prejedanja koji vodi do novog prejedanja, koje potom vodi do sljedeeg osjeaja krivnje i prejedanja. Nezdravi ciklus nastavlja se bez vidljivog kraja, dok se ne odluimo na promjenu.

Koje god da se emocije skrivaju iza prejedanja, krajnji rezultat je isti jer - emocije se uvijek vraaju. One su sastavni dio života, kao i konfliktne situacije koje želimo izbjei.

Za izražavanje emocija i svjesno suoavanje sa životnim izazovima potrebna je velika hrabrost, stoga nekoliko korisnih savjeta nije na odmet. Recite NE – stresu. Kad osjeate stres, umjesto za hranom,

posegnite za razliitim tehnikama smanjivanja stresa, poput joge, meditacije ili relaksacije. Zapitajte se jeste li zaista gladni. Je li vaša glad fizika ili psihika? Ukoliko ste nedavno jeli, vjerojatno niste zaista fiziki gladni, ve je rije o psihikoj žudnji. Vodite dnevnik prehrambenih navika. Dnevnik je izuzetno koristan i visoko preporuljiv. Daje osjeaj kontinuiteta, strukture i vanjski mjerljivog postignua i esto nam služi kao svojevrsni savjetnik. U njega zapišite što ste jeli, koliko ste jeli, kada ste jeli, kako ste se osjeali kada ste jeli i koliko ste gladni. Tijekom vremena moi ete primijetiti obrasce u ponašanju koji e vam otkriti vezu izmeu vaših emocija i hrane. Potpora. Vea je opasnost da ete posegnuti za emocionalnim jedenjem, ukoliko nemate emocionalnu potporu. Oslonite se na obitelj i prijatelje.

Zaboravite na dosadu. Ne dajte da vam hrana ispuni itavo vrijeme, ostavite mjesta i za život. Odite u šetnju, igrajte se s kunim ljubimcem, pogledajte film, slušajte glazbu, itajte, nazovite prijatelja i dr. Uklonite napast. Maknite primamljivu hranu iz kue. Daleko od oiju, daleko od želuca. Ako se osjeate ljuto ili tužno, odgodite svoj posjet trgovini s namirnicama sve dok ne postanete dovoljno snažni. Prava snaga dolazi iz poznavanja sebe i nema razloga stavljati se u situacije za koje još uvijek niste spremni. Priekajte pravi trenutak. Ako pretjerate s hranom, oprostite si. Imajte strpljenja za sebe. Kao što je rekla Scarlett O’Hara u “Zameo ih vjetar”: Sutra je novi dan. Koncentrirajte se na pozitivne promjene koje se trudite uvesti. Cijenei svoj trud, cijenite sebe i postajete zdravija i sretnija osoba.


16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kreu prve proljetne šetnje Iako je još malo prerano govoriti o proljeu, dozvolit emo si prošlotjednu špicu proglasiti prvim vjesnikom ovoga, sada ve, dugo oekivanog godišnjeg doba. Istina, odjea koja se nosi još uvijek je zimska, na nogama su uglavnom još uvijek izme, no pogled na sve ove mlade obitelji i njihove mališane ulijeva neku skroz pozitivnu, ma baš proljetnu, atmosferu.

ESPRESSO by

Nostalgija kao “moderni“ stil zabave? U

posljednje vrijeme sve više se vani susreem s nostalgijom i nametanjem osobne povijesti izlazaka i zabave ljudi, koji kažu da danas treba vratiti to isto njihovo vrijeme unatrag i isto ponuditi mladim generacijama. Kad je akovec u pitanju, tada se ta pria vrti uglavnom oko Kluba mladih, tih vremena, te glazbe, osobnih povijesti sree i zadovoljstva … zgleda da su se toga važnog psihološkog momenta uhvatili svi oni kad su zabava i izlasci u pitanju koji komercijaliziraju ponudu za izlazak kroz kaie klubove, kojih je posljednjih godinu - dvije niknulo u gradu kao nikad do sad. Ponuda za izlazak srednjoj generaciji, koja je oito

I

došla u krizu tih godina, kad su djeca odrasla, a brak se pomalo ili do kraja istrošio. Više od desetak godina “starijih“ nigdje nije bilo vani, danas ih ima sve više. Donedavno se nije moglo zamisliti da ima mjesta u gradu gdje je netko starijih od 25, a danas ima takvih gdje su samo stariji od 25. siholozi kažu da je pozivanje na nostalgiju važna stvar iz sasvim jednostavnog razloga, “jer nostalgija ini da se osjeamo dobro“. Inae, neko vrijeme se nostalgija smatrala iskljuivo psihološkom bolešu, jer to sugerira i sam njezin naziv “nostos“ – povratak i “algos“ – bol, meutim, u posljednjih nekoliko godina strunjaci na tom podruju sve više se slažu da je

P

ona takoer “dobar psihološki lijek“. Istraživanja su pokazala takoer da prisjeanje na prošla vremena poboljšava raspoloženje, poveava samopouzdanje, jaa društvene veze i život prožima smislom. Nostalgija je nain da nas podsjeti da su naši životi nešto vrijedno, da smo ljudi od vrijednosti, da imamo dobre odnose, da smo sretni i da život ima svrhu ili smisao, poruuju engleski psiholozi. Tako je i kod “naših“ rockera koji su, u kasnim etrdesetima i pedesetima, kad su im djeca odrasla, ponovno izašli van. eutim, ono što smatram da nije dobro kako ujem jest da misle kako je mladima potrebno dati, kad je srea u pi-

M

tanju, ono isto što je nekad njima bilo dobro, valjda poueni svojim primjerom poimanja sree. Time kao da izbjegavaju sadašnjost, u kojoj djeca vjerojatno slušaju ipak neku drugu glazbu nego oni, zabavljaju se drugaije nego su se zabavljali oni, uzbudljivije im je nešto potpuno drugo nego što je bilo njima itd. Kao da ne shvaaju da, ako e potrošiti previše vremena razmišljajui o prošlosti, socijalno i(li) emocionalno zapravo nee doživjeti sadašnjost, a vjerojatno ni budunost. ad je glazba u pitanju, zbog nostalgije zapravo najviše kod nas strada moderni rock. Rock glazba, koja je ve desetak i više godina main-stream

K

u cijeloj Europi, kod nas je još uvijek uglavnom nepoznata, posebice kod starijih rockera koji se “ne žele odrei vremena odrastanja“ i koji poruuju nema više dobrog rocka, kao što je to bilo nekad. To jednostavno nije istina. Ima ga, ali je kod nas “premalo glasan“. Za njega ne znaju mladi DJ-i, jer za njih nije “in“ više rock, nego samo elektronska glazba. Stoga nam za live modern rock zabavu ne preostaje ništa drugo nego da ekamo negdje svirku Larve ili pak da odemo na dan - dva na InMusic festival, Terraneo ili neki sjajni koncert, poput nedavno Wilca ili nekoga drugog aktualnog i uzbudljivog benda koji nas posjeti. akoer me nedavno, kad sam bio na koncertu Snow Patrol u Münchenu, jedan prijatelj ispratio s porukom da idem

T

na koncert “na kojem e biti sami klinci“. S obzirom na festivalska iskustva i koncerte bendova diljem obližnjih europskih gradova, poput Kings of Leon, Franz Ferdinand, Oasis i mnogih drugih na kojima je bila uglavnom normalna publika svih generacija od 25 do 65, smatrao sam da nee biti tako ni ovaj put na koncertu jednog od aktualno koncertno najuzbudljivijih britanskih i europskih bendova. I nisam se prevario. Publiku su sainjavali uglavnom tridesetogodišnjaci i stariji, ak i “dedice“ u šezdesetima. ito da europski rockeri nisu previše nostalgini, uživaju u sadašnjosti i vjerojatno jedva ekaju s nestrpljenjem što e im, kad su glazba i dobar izlazak poput uzbudljivog koncerta modern rock benda u pitanju, ponuditi budunost. A gdje smo mi?

O


10

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist školske medicine

Potres mozga

Jeste li me razumjeli?

Hoe li nas otrijezniti hladan tuš?

PITANJE: U promet noj nezgodi zadobila sam potres mozga. Interesira me što je to i kako se lijei? ODGOVOR: Potres mozga je poremeaj svijesti. Gubitak svijesti traje nekoliko sekundi do nekoliko sati. Poremeaj svijesti kod potresa mozga uzrokuje poremeaj pamenja. Ozlijeeni je amnestian za sam trenutak traume i za odreeno vrijeme nakon traume. eše nastupa retrogradna amnezija što znai da je bolesnik nesposoban reproducirati posljednje dogaaje prije traume. Veinom potres mozga prate vrtoglavica, povraanje i nistagmus. Kod potresa mozga makroskopskih ozljeda moždane tvari nema, nego su prisutne ope funkcionalne smetnje kore velikog mozga. Nakon potresa mozga odreuje se mirovanje od 2 do 3 tjedna. Primjenjuju se analgetici, sedativi, i sredstva od kojih se neopravdano oekuje poboljšanje moždane

krvne cirkulacije. Nakon što ustanu iz kreveta mnogi se bolesnici tuže na glavobolje, zamaranje pri radu, povišenu afektivnu reaktivnost, preosjetljivost na sunce, nepod nošenje alkohola i labilnost krvnog optoka. Te smetnje su nespeciine i ne bi se smjele oznaiti postkomocijskim sindromom. Povlaenje smetnji ovisi o starosnoj dobi ozljeenog ali još više ovise o bolesnikovoj psihologijskoj, socijalnoj i pravno rentnoj situaciji te konano i osobnim bojaznima kojima veina ljudi razmatra mogue posljedice traume glave. U modernim traumatologijama pacijenti se dižu ve tijekom prva tri dana nakon traume a kod takvog tretmana postkomocijske smetnje se brzo povlae i bolesnici su uskoro potpuno radno sposobni. Iz toga proizlazi da takav tijek zbivanja sasvim jasno ukazuje kakvu ulogu ima hipohondrijski strah ili želja za obešteenjem u razvoju smetnji nakon traume glave.

St varno ne znam kako da napišem ov u kolumnu. Ne da ne znam što hou rei, nego ne znam znam l i k a ko t o napisati. Namjer no  u ovako slagati rijei, jer mi se ini da u njihovoj igri ima puno smisla kojim se najbolje oslikava besmisao naših pokušaja da se razumijemo... Rei ete da onda ne vidite razlog zašto ovo uope itati, iako ete nastaviti upravo zato da vidite kamo pria vodi. Jae je to od nas, ne možemo si pomoi kao ni škorpion koji usred rijeke ubode žabu koja ga nosi na leima, pa se oboje utope. Jae je od nas to stremljenje da mislimo i razumijemo svijet i jedni druge, od obilnog dokaznog materijala koji nam jasno pokazuje kako se ne razumijemo niti možemo utjecati na stvari. Volimo vjerovati da nije tako, ipak smo tu i opstajemo iz dana u dan, da nije u nama razuma i znanja, bi li to bilo mogue? Gledam sino emisiju «Puls Hrvatske» koja hoe biti angažirana i aktualna pa daje prostora jednom uglednom lijeniku profesoru, novinarki spisateljici i znanstvenici komunikologinji, obrazovanim i uspješnim ljudima koji su sjajno prikazali ljudsku nemo da složene pojave jednostavno i razumljivo objasne. Izbezumljeni voditelj emisije e možda ve danas dobiti otkaz na uvaženoj nam naconalnoj televiziji jer je previdio subverziju koju je mogao naslutiti znajui koga je doveo pred kamere. Baš je bilo zabavno, ak i komino, jer je u suštini neopisivo teško i ozbiljno. Što drugo tada preostaje nego

odmak u humor ili karikaturu kojima se sve može najbolje rei... Taj nam je odmak osigurala spisateljica koja je poznata po kontroverznim istupima u javnosti, svojevrsnim perfor mansima koji sublimiraju žestoku kritiku društvene stvarnosti. Komunikologinja je osjeala profesionalnu dužnost da zadrži u rukama konce jedne neodržive konverzacije, jer je na suprotnom polu bio doktor konzervativac, koji nam je svima pred malim ekranima održao propovijed garniranu upadicama spisateljice toliko na rubu skandala da se na trenutke inilo kako e voditelj dobiti infarkt. Baš je bilo uzbudljivo! Što su rekli, što smo mogli shvatiti? Svatko ponešto, svatko neki djeli prie koji je mogao uklopiti u svoj postojei sustav. Na taj nain funkcioniramo kako bi održali svoju vjerodostojnost i osjeali sigurnost na ovome svijetu. Kad ve ne možemo stvarno nešto uiniti, a uglavnom ne možemo, snagu nam daje, i izdržljivost, taj naš unutarnji osjeaj da razumijemo stvari koje razumijemo. Tako kako ih razumijemo. Kako god da ih razumijemo. Bitno je da mislimo i osjeamo da razumijemo, i da se s nekim možemo složiti. Profesor doktor katolik drži ostrašena predavanja i mnogi misle da ga razumiju. Oni koji se s njim ne bi mogli složiti mogu se okrenuti uvaženoj spisateljici koja je ak i vizualno dovoljno informativna sa svojim užetom omotanim oko vrata, ako to tako hoete shvatiti. Ipak, ako vam je lakše i ljepše, vjerujte da je to samo nakit....

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Je d no od naješe postavljanih pitanja o djelovanju alkohola je koliko se može popiti, a da se ne „napuše“ ako te zaust av i policija.Kako djeluje alkohol na ljudski organizam? Alkohol u želucu uzrokuje hiperemiju i pojaanu sekreciju, što zapravo ubrzava resorpciju te se brzo resorbira iz želuca i krvlju dolazi u sve dijelove tijela pa tako i u mozak na kojeg djeluje opojno. Resorpcija alkohola mogua je i preko plua i kože, ali radi se o neznatnim koliinama ili je potrebna duža izloženost. Resorpcija je brža: • ako se piju koncentrirana pia • ako se pije na prazan želudac( maksimalna koncentracija u krvi postigne se za 10-20 min.) • ako se piju topla pia • ako se pije brzo • uz ugljini dioksid i bikarbonate (pjenušci) • kod ljudi s težom ozljedom glave i oboljenjima jetre • kod odreenih genetskih poremeaja. Kad jednom dospije u krv, alkohol se uvijek razgrauje istom brzinom i na to se ne može utjecati. Zato su jako opasna brza ispijanja velikih koliina alkohola i posljedino trovanje alkoholom. Oko 98% alkohola razgradi se u jetri, a ostatak se izluuje mokraom i izdahnutim zrakom, te znojenjem. Resorpcija alkohola u organizmu je jako brza, ali za razliku od resorpcije, za razgradnju treba puno više vremena.

Da bi uklonila alkohol iz krvi unesen samo jednom  a šom piva jetri treba najmanje 1 sat ! Za dvije aše piva potrebna su 3 sata. Za tri aše piva potrebna su 4 sata . Za etiri aše piva potrebno je 6 sati . Za razgradnju pet aša piva potrebno je 8 sati ! Mnogi ljudi misle da je dovoljno malo odspavati ili popiti nekoliko kava da bi se otrijeznili. Zbog takvog pogrešnog stava vrlo su este nesree, pogotovo u prometu jer voza motornog vozila koji je bio u pripitom stanju i nakon toga samo kratko odspavao pa nastavio voziti, ima u krvi još uvijek visoku razinu alkohola i lako može uzrokovati prometnu nesreu nekom svojom krivom procjenom . Nakon resorpcije alkohol se nalazi u krvi u najveoj koncentraciji oko jedan sat nakon uzimanja, a nakon toga se razgrauje i koncentracija se smanjuje. Ne pomaže na žalost ni hladan tuš, ni kava, ni pojaana izika aktivnost. da bi razgradnja bila brža. Prie o udesnim brzim ot r iježnjenjima, ost aju samo prie, a djelovanje prije spomenutih metoda u najboljem ete sluaju osjetiti na svom novaniku, ako vas zaustavi policija. O onim gorim scenarijima koji ukljuuju prometne nesree pod djelovanjem alkohola, da i ne govorimo. Niti sa, niti bez hladnog tuša, alkohol i promet nikako ne idu zajedno.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehniki laboratorij

Dr. Perca Sreko Perca, dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011


16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠKOLA ZDRAVOG ŽIVLJENJA - IZAZOV U AKOVCU

Smršavite i osvojite novanu nagradu! Škola zdravog življenja iz akovca organizira program mršavljenja pod nazivom „Weight loss challange“. Program e Prijave se primaju do 23.03.2012 na brojeve tele ona 099/256 -7899 ( Zlata Polanec ) I i 091/894- 8007 ( Andreja Topolnjak ). Piše Katarina Flajpan

trajati dvanaest tjedana. Kroz tih dvanaest tjedana polaznici e biti educirani o pravilnoj prehrani. Za razliku od drugih programa mršavljenja, ovaj se razlikuje po tome što možete na kraju osvojiti novanu nagradu. Koliko e nagrada iznositi ovisi o tome koliko e biti polaznika.

BIOTERAPIJA

Oticanje gležnjeva Oticanje gležnjeva nije nimalo bezopasna pojava i potrebno je reagirati kod prvih znakova takvih problema. Vrijedi znati da se sve stanice tijela snabdijevaju neophodnim hranjivim tvarima i kisikom. To se dešava preko arterija, koje neprestano distribuiraju kisikom obogaenu krv po tijelu. Srce pumpa krv u arterije pod visokim tlakom. Toliki pritisak mogu podnijeti žile koje imaju jaku muskulaturu. Izmjena hranjivih tvari dogaa se u vrlo finim žilama koje nazivamo kapilarama. Vene vraaju iskorištenu krv natrag u srce i organe koji je iste i obogauju kisikom. Stjenke vena su mnogo tanje nego arterijske, a mišini sloj je manje izražen jer vene ne mogu podnositi jednak pritisak kao arterije. im arterijska krv dopre do siušnih kapilara, pritisak se naglo stišava. Kako bi se krv mogla transportirati natrag iz nogu protiv gravitacije, srce više nije dovoljno kao pumpa za usisavanje. Priroda se zato pobrinula da raznim mehanizmima pomogne prebroditi razmak u visini od CCA 150 cm. od nogu prema srcu. Osim unkcije transportiranja korištene krvi, vene takoer imaju unkciju spremnika rashlaivanja krvi. Kada je vrue, vene se jako šire kako bi skupile što više krvi i ohladile je na površini kože. Vene prolaze kroz površinske slojeve nogu gdje priku-

pljaju krv iz slojeva kože. To podruje se zove površinski venski sustav. Iz tog sustava skupljena krv tee veznim venama u dubinski venski sustav, koji je okružen mišiima nogu. Duboki venski sustav transportira krv prema srcu pomou aktivnosti pumpanja mišia.To znai da je fizika aktivnost presudna za povratak venske krvi u srce. Zalisci u venama sprjeavaju povratak venske krvi u suprotnom smjeru od srca odnosno omoguavaju protok krvi samo u jednom smjeru prema srcu. Izgledaju poput malih jedara i dodiruju se na sredini vene. Ako se krv pone vraati natrag, zbog sile gravitacije zalisci se zatvaraju. Kao rezultat uspravnog položaja tijela i životnih navika koje iskljuuju tjelovježbu. Ljudi su jedina bia koja pate od proširenih vena. To se reflektira u balansu itavog organizma. Menopauza, hormoni, pretilost, alkohol i vruina, glavni su imbenici oticanja gležnjeva. Umorne noge, oteeni gležnjevi, škakljanje ili svrbež prvi su znakovi varikoziteta nogu prije izrazito vidljivih poremeaja. Kad jednom doe do vidljivih voria ili otvorenih rana problemi mogu biti izuzetno teški i s trajnim posljedicama. Da do toga ne bi došlo javite se na broj tele ona 098/1347-031 i kod mene kao bioterapeuta otklonite mogui problem.

DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJENI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMOU NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIR ANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO

USPJETI. BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

Kotizacija za 12 tjedana iznosi 190,00 kn i sve ide u ond nagrada. Svakog tjedna najbolji polaznik dobiva mali poklon za daljnji poticaj. Najbolji polaznik dobiva 50 posto nagradnog onda, drugi 30 posto, a trei 20 posto pojašnjavaju u Klubu. Osim nagrade zašto se još javiti na „Weight loss challange“? – Javite se da biste poboljšali ope stanje vašeg organizma, da biste se osjeali sigurnim u sebe, te popravili kvalitetu života – poruuje Zlata Polanec-wellness savjetnica i voditeljica programa.

11


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Novi Civic predstavljen i u akovcu U subotu, 3. ožujka, par dana nakon nacionalne prezentacije je i u akovcu, u prostorijama tvrtke Dinamic Trade predstavljena nova Honda Civic. Nakon etrdeset godina postojanja Civica na tržištu sada je predstavljena deveta generacija ovog legendarnog modela. Izuzetno aerodinamian oblik, najprostranija

putnika kabina u segmentu, jedinstveno preklapanje stražnjih sjedala, dvostruka podnica prtljažnika, najviše ocijene na EuroNCAP testu sigurnosti samo su neke od karakteristika novog Civica. u ponudi je s dva benzinska motora (1,4 100 KS i 1,8 142 KS) te jednim 2,2 litrenim dieselom snage 150 KS. Novi je Civic dostupan po cijeni od 139.990 kn.

Najavljen prvi meunarodni sajam turizma Place2go by Mazda Na konferenciji za medije predstavljen je koncept meunarodnog sajma turizma Place2go by Mazda, koji e se po prvi puta održati u Zagrebu od 30. ožujka do 1. travnja u Boarskom domu. Sajam je primarno usmjeren prema graanima, ulaz e biti besplatan, a na sajmu e uz domae izlagae sudjelovati i oni iz razliitih dijelova svijeta. Cilj sajma je promicanje kulture putovanja, pružanje što veeg broja informacija o pojedinim destinacijama, obiajima, gastronomiji, te najlakšim nainom za stii do odredišta. Posjetitelji e takoer imati priliku i nazoiti brojnim prezentacijama, promocijama i strunim predavanjima, seminarima i radionicama. Samo neke od zemalja koje e sudjelovati na sajmu Place2go by Mazda su: Malezija, Tajland, Maldivi, Njemaka, Slovenija, Srbija,

Francuska, Italija, Austrija i dr. Organizator sajma je tvrtka Studio Damjana, izdava uspješnog turistikog magazina Putovanja za dvoje, koji izlazi ve 7 godina i ima pet franšiznih izdanja (francusko, njemako, slovensko, srpsko, bosansko-hercegovako). Konferenciji za novinare je prisustvovao i g. Ante Bartulovi, iz tvrtke Mazda Motor Croatia, koja je generalni sponzor sajma. Na sajmu e se po prvi put u Hrvatskoj izložiti najnoviji model automobila Mazda CX-5. Partner sajma je Udruga hrvatskih putnikih agencija (UHPA). Službena aviokompanija sajma Place2go by Mazda je Qatar Airways. Tvrtka H1 službeni je telekom partner. Sajam se održava uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva turizma i Hrvatske turistike zajednice.

16. ožujka 2012.

Volkswagen The Fun o

Volkswagen je od 27. veljae do 1. ožujka u Rovinju, u dizajnerskom hotelu Lone, upriliio even event za nazivom „The Fun Of PoVWer“. U okviru eventa predstavljena je cijela gama Volkswagen osobn osobnih i i osobno testirati ponuene modele, njih dvadesetak. U okviru prezentacije predstavljeni su i novi Volkswagen modeli, CC, up! i Golf Cabrio, ije uvoenje na hrvatsko tržište slijedi u narednih nekoliko dana. Tom prilikom prezentirani su nastavci suradnje, ali i nova lica koja e u ovoj godini pratiti marku Volkswagen. Nakon 7 godina uspješne suradnje, u ovoj olimpijskoj godini nastavlja se suradnja s Hrvatskim olimpijskim odborom. Tom su tom prilikom Dr. Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Josip op, glavni tajnik HOO-a, te Ivo Ivanevi, direktor marke Volkswagen u P.Z. Auto d.o.o., potpisali ugovor o nastavku suradnje. Gost na ovom eventu bio je i naš srebrni olimpijac Filip Ude te jedna od ponajboljih svjetskih jedriliarki Tina Miheli, koji e nas ove ove godine predstavljati na Olimpijskim igrama u Londonu. U sportskom duhu prezentirana je i suradnja s našim proslavljenim nogometašem Dariom Šimiem, koji e se kao osniva i predsjednik udruge Nogometni sindikat zajedno s Volkswagenom boriti za fairplay igru na nogometnom terenu te bolja prava nogometaša u hrvatskim klubovima. Dok naši sportaši predstavljaju Hrvatsku u svijetu, tako sljedee Volkswagenovo lice predstavlja svijet Hrvatskoj. Hrvoje Šalkovi, pisac i

putopisac te aktivni blogger i sudionik na društvenim mrežama, ove e godine s Volkswagen Tiguanom prijei put od 10.000 kilometara po samim rubovima Europe. Najvee ljepote, pa tako i one prirodne, uvijek su nam „nadohvat ruke“. Tako je Volkswagen ostvario takoer suradnju s Nacionalnim parkom Brijuni, predavši im na korištenje jednog Passata. Poznata hrvatska dizajnerica i kreativna direktorica Hippy Gardena, urica Vorkapi, za Bubu je osmislila ekskluzivnu dizajnersku kolekciju koja se sastoji od kunog ogrtaa te ženske i muške toaletne torbice, a posebno su dizajnirani i držai za torbe, za koje je urica dobila inovatorsko priznanje u Švicarskoj.

Hyundai akcija u ožujku – i30cw najpovoljniji karavan na tržištu Hyundai u ožujku kupcima nudi model i30 u karavanskoj izvedbi po nevjerojatnoj cijeni. Akcijski model i30cw dostupan je po atraktivnoj cijeni ve od 89.646 kn, a dolazi sa 1.4 benzinskim motorom

sa 109 konjskih snaga. Bogata oprema ukljuuje ABS, 6 zranih jastuka, prednja svjetla za maglu, klima ureaj, središnje zakljuavanje, radio CD MP3 ureaj, putno raunalo, krovne nosae i dr. Model i30cw

ukljuuje jedinstveno Hyundai trostruko petogodišnje jamstvo koje podrazumijeva 5 godina punog tvornikog jamstva, 5 godina mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregleda. Hyundai

i30cw, trenutno najpovoljniji karavan na tržištu, dostupan je do isteka zaliha. Dodatne informacije o akcijskoj ponudi mogu se saznati u mreži ovlaštenih Hyundai partnera u Hrvatskoj.


16. ožujka 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Više od 100.000 narudžbi za Fordov sustav pomoi pri paralelnom parkiranju

n of PoVWer

vent nt za svoje velike i kljune kupce te novinare pod obnih nih i gospodarskih vozila, a svi uzvanici su mogli

Suradnja s Hippy Gardenom nastavlja se i dalje te se uskoro snima i video clip za Hippy Garden, koji e premijerno biti prikazan na Croa a porteru, u ijoj e glavnoj ulozi, uz nove kreacije Hippy Gardena, biti i nova Volkswagen Buba. Osim predst avljanja novih lica, Volkswagen je u Rovinju predstavio i facelifting svog prestižnog modela, Volkswagen CC. CC je model koji je imao svoju premijeru prije etiri godine kao Passat CC, i s kojim je Volkswagen ušao u jednu posebnu klasu vozila – klasu 4-vratnih coupea - u cjenovnom razredu od 30.000 do 40.000 eura.

Od tada pa do danas prodano je preko 320.000 Passata CC koji je kombinacija klasine limuzine i sportskog automobila. Nova generacija Passata CC preimenovana je te se nasljednik zove jednostavno CC. Vozai CC-a prvenstveno vole šarm coupea, ali u kombinaciji s komforom limuzine (5 sjedala). Novi CC nudi mnoštvo

tehnikih i vizualnih noviteta u odnosu na dosadašnji model. Novi je dizajn prednjeg i stražnjeg dijela vozila, koji ga još suverenije povezuje s modelima visoke klase. U ponudi su 3 benzinska i 2 dizelska motora, raspona snage od 160 KS do 299 KS. Poetna cijena novog CC-a (1.8 TSI 160 KS) je 248.500 kn.

California ostvarila je rast od 5,2% na 155.800 prodanih jedinica diljem svijeta. Crafter je s 39.600 isporuka diljem svijeta zabilježio rast od 5,7%. Pickup Amarok utrostruio je svoje prodaje diljem svijeta na 66.500 jedinica. Laki Pickup Saveiro poveao je svoje isporuke za 11,5% na 81.200 jedinica. Transporter T2 je s 25.100 prodanih vozila zabilježilo rezultat 3,6% manji od prošlogodišnjeg.

bore s paralelnim parkiranjem. Mnogima je to stresnije od odlaska zubaru. Kako radi? Voza aktivira sustav pritiskom na gumb, koji aktivira ultarzvune senzore kako bi izmjerili i identiicirali adekvatno mjesto za paralelno parkiranje Sustav tada sugerira vozau da prihvati pomoi pri parkiranju Sustav tada preuzima i uparkirava automobil na parkirno mjesto bez korištenja ruku. Voza i dalje mijenja brzine, koristi gas i konicu Vizualno i/ili zvuno suelje obavještava vozaa o blizini drugih automobila, predmeta ili ljudi i daje upute. Iako je upravljanje u potpunosti automatsko, voza ostaje odgovoran za sigurno parkiranje i može prekinuti rad sustav ukoliko primi volan

BMW X1 18d – akcijska ponuda

Volkswagen gospodarska vozila ostvarila su rekordan broj isporuka Volkswagen gospodarska vozila u 2011. godini ostvarila su dosada najbolji rezultat prodaje u svojoj povijesti. Marka je diljem svijeta isporuila 528.800 lakih gospodarskih vozila - u odnosu na isti period prošle godine to je porast od 21,4%. Serija Caddy bilježi rast od 24,7% na 160.600 isporuka diljem svijeta. Serija T5 s varijantama Transporter, Caravelle, Multivan i

K ad bi t r eb a lo dokazati da bono parkiranje vozaima odvlai pažnju, onda više od 100.000 narudžbi Fordovog sustava aktivne pomoi pri parkiranju to jasno i glasno potvruje. Ford je stoga utrostruio proizvodnju ove tehnologije koja preraunava optimalan kut upravljanja i brzo uparkirava vozilo na parkirno mjesto bez upotrebe ruku. Ukupno 102.460 kupaca u Europi ukljuilo je sustav aktivne pomoi pri parkiranju u speciikaciju od njegovog uvoenja na nove modele C-MAX i Grand C-MAX krajem 2010. godine, s time da je svaki trei kupac naruio sustav upravo na tim vozilima. Svaki peti je pak naruio sustav na novom Ford Focusu koji se poeo prodavati prošle godine. Treina vozaa u Europi koje je Ford ispitao prošle godine izjavila je da se

U Zapadnoj Europi je marka 2011. godine sa znaajnim plusom od 17,9% ponovno zauzela vodei položaj na tržištu i kupcima prodala 289.750 lakih gospodarskih vozila. Marka Volkswagen gospodarska vozila ostvarila je dobre prodajne rezultate i u regiji Središnje i Istone Europe. Tamo su isporuke narasle za 36,6% posto na 36.500 lakih gospodarskih vozila.

Na meunarodnim tržištima je marka u 2011. godini ostvarila natproporcionalan rast. Ovdje je potrebno istaknuti Afriku (+89%), Australiju (+45%) i Aziju-Paciik (+48%). U Južnoj Americi je ostvaren rast od 20,9% na 137.400 prodanih vozila – ovdje su najvažnija tržišta bila Brazil s rastom od 14,6%, kao i Argentina gdje su prodaje naraste za 77%.

BMW je pripremio akcijsku ponudu za bogato opremljene modele BMW X1 sDrive 18d i BMW X1 xDrive 18d uz kamatnu stopu 3,99%. Posebna ponuda za model BMW X1 sDrive 18d iznosi 32.500 € s ukljuenim PDV-om. U navedenu cijenu modela ukljuena je bogata oprema: multifunkcijske tipke na upravljau, sportski kožni upravlja, Runlat gume, BMW naplatci od lake legure „Star Spoke“ 317, podne prostirke od velura, trokut i prva pomo, paket za odlaganje, naslon za ruku sprijeda, podesivi, Park Distance Control (PDC) – stražnji, automatski klima

ureaj, radio BMW Professional s CD playerom, tkanina „Elektra“, Uni boja… Posebna ponuda za model BMW X1 xDrive 18d iznosi 35.500 € s ukljuenim PDV-om. U navedenu cijenu modela ukljuena je bogata oprema: Servotronic, multifunkcijske tipke na upravljau, sportski kožni upravlja, Runlat gume, BMW naplatci od lake legure „Star Spoke“ 317, podne prostirke od velura, trokut i prva pomo, paket za odlaganje, naslon za ruku sprijeda podesivi, Park Distance Control (PDC) – stražnji, automatski klima ureaj, radio BMW Professional s CD playerom, tkanina „Elektra“, Uni boja…


14

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Škoda proizvela 14 milijuna vozila Škoda je 30. sijenja proizvela svoj 14-milijunti automobil: Jubilarno vozilo – Superb 2.0 TDI posebnog izdanja ‘Laurin & Klement’ – izašlo je s proizvodne trake iz eške tvornice Kvasiny. Boja vozila je 'magnetic smea metalik' i namijenjeno je za isporuku njemakom kupcu. Proizvodni jubilej dodatna je prekretnica održivog rasta proizvoaa automobila. Do 2018. godine Škoda želi poveati svoje prodaje diljem svijeta na najmanje 1.5 milijuna jedinica godišnje. S ukupno 879.200 jedinica u 2011. godini je tvrtka prodala više automobila no ikad u svojoj 117 godina dugoj povijesti. Do 2018. godine se godišnje prodaje Škode moraju poveati na najmanje 1,5 milijuna jedinica. U nadolazeim godinama Škoda želi na tržište plasirati u prosjeku jedan model svakih šest mjeseci. U tu svrhu proizvoa poveava kapacitete u svoje tri tvornice u eškoj Republici, kao i u meunarodnim tvornicama. U glavnoj tvornici u Mladoj Boleslav je proizvodni kapacitet Octavije i novog mode-

la povean s 800 na 1.200 vozila dnevno. U tvornici u sjevernoeškom gradu Vrchlabí Škoda se fokusirala na proizvodnju direktnih mjenjaa DQ 200 za cijeli

Volkswagen koncern. U tvornici Kvasiny poveani su proizvodni kapaciteti za kompaktni SUV Yeti. Za tvornicu Kvasiny je u 2011. godini ostvareno udvostruenje

kapaciteta na ukupno 100.000 Yeti vozila godišnje. Škoda istovremeno nastavlja dosljednu internacionalizaciju branda posebno se fokusirajui na snažan

rast na novim tržištima Kine, Rusije i Indije. Od kraja 2012. godine u suradnji sa Shanghai Volkswagen e se kompaktan SUV Yeti proizvoditi u Kini. Na-

dalje, poetkom 2013. godine e brand zapoeti s proizvodnjom nove kompaktne limuzine u Kini. U Rusiji od 2011. godine radi druga proizvodna tvornica nakon one u Kalugi; proizvodi Yeti koji se prodaje na ruskom tržištu. Ovaj zajedniki projekt s Volkswagenom i ruskom GAZ grupom smješten je u Nizhniy Novgorodu. Najvažniji trenutci proizvodnje automobila Škoda Auta: - 30. sijeanj 2012.: 14 milijuna automobila od 1905. godine - Prosinac 2011.: 1.5 milijuna vozila tipa Octavia II - 12. listopad 2011.: 10-milijunti automobil proizveden u tvornici u Mladoj Boleslav - 2. rujan 2011.: 4-milijunti MQ200 mjenja proizveden u tvornici u Mladoj Boleslav - 8. travanj 2009.: 12 milijuna automobila od 1905. godine - 13. srpanj 2006.: 10 milijuna automobila od 1905. godine (od kojih je 5 milijuna proizvedeno od ulaska u VW 1991. godine) - 1991.: 5 milijuna automobila od 1905. godine

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

Yaris Hybrid revolucija eko vožnje Zahvaljujui izvanrednoj uinkovitosti hibridnog sustava, novi Yaris Hibrid je prava revolucija eikasnosti i štedljivosti. Sa samo 79 g/km CO2, donosi najniže emisije štetnih plinova koje ima bilo koji automobil s konvencionalnim pogonom ( benzinski ili dizelski motor). Yaris Hibrid je gradski automobil sa 100 KS , ve standardna oprema donosi klima-ureaj i automatski mjenja, no najvea prednost Yaris Hibrida je mogunost da emitira iznimno niske razine ili ak nikakve koliine štetnoga CO2. Hibridna tehnologija je jedinstvena jer ima mogunost ostvariti fantastine rezultate, bez ikakvih kompromisa. Pogon novoga hibrida je optimiziran za visoku eikasnost, te

eliminira potrebu za ukljuivanjem benzinskim motora im je to više mogue. Toyotina vlastita istraživanja pokazuju slijedei potencijal; kumulativni uinak hibridnog sustava (koji kombinira rad benzinskog I elektrinog motora) dovodi do prosjeka od 66% vremena i 58% udaljenosti u kojima Yaris Hibrid vozi samo na elektrinu energiju. Ovim nainom automobil ne troši gorivo i ne zagauje okoliš jer ne emitira CO2. Široki raspon cijena, ovisno o opremljenosti, Yarisu e omoguiti da pokrene hibridnu revoluciju. Cijene na veim europskim tržištima biti e u skladu sa dizel motorom iz ponude konkurentnih modela. Yaris Hibrid u prodaji se oekuje od lipnja 2012.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Chevrolet Spark 0,8 s, 2009.g., 141000 km, reg. 10/2012, cijena 23000 kn - kupac ne plaća prijenos 3. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg. 3/2012, cijena 12500 kn - kupac ne plaća prijenos 4. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 5/2012, cijena 129000 kn


16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobila u RH po proizvoaima 1.1.-29.2.2012. Proizvoa

koliina udio, %

1 Volkswagen

933

13,23%

2 Opel

612

8,68%

3 Peugeot

597

8,46%

4 Citroën

535

7,59%

5 Renault

523

7,42%

6 Kia

471

6,68%

7 Hyundai

457

6,48%

8 Chevrolet

414

5,87%

Peugeot - Obrtnik & partner

9 Škoda

372

5,27%

10 Ford

248

3,52%

Tvrtka Peugeot Hrvatska ukljuila se u projekt „Obrtnik i partner“ pod pokroviteljstvom Zagrebake banke. Timovi Zagrebake banke, kojima e Peugeot staviti na raspolaganje 40 vozila, do poetka srpnja planiraju obii gotovo 12.000 obrtnika. Ponudit e im paket proizvoda i usluga, koji e im pružiti priliku da posluju bolje i s manje troš-

11 Audi

244

3,46%

kova. Sudjelovanjem u ovom projektu, Peugeot želi upoznati potencijalne klijente sa svojom širokom gamom modela za profesionalce i povoljnim uvjetima inanciranja putem inancijskog leasinga, uz kamatnu stopu od samo 4,95%. Za dodatne informacije svi zainteresirani mogu se obratiti i mreži ovlaštenih Peugeot koncesionara.

12 Toyota

222

3,15%

13 Nissan

219

3,11%

14 Dacia

201

2,85%

15 BMW

193

2,74%

16 Suzuki

150

2,13%

17 Mazda

145

2,06%

18 Seat

114

1,62%

19 Honda

81

1,15%

20 Mercedes

78

1,11%

21 Fiat

71

1,01%

22 Volvo

52

0,74%

23 Mitsubishi

32

0,45%

24 Mini

15

0,21%

25 Alfa Romeo

14

0,20%

26 Smart

14

0,20%

27 Lancia

7

0,10%

28 Land Rover

7

0,10%

29 Porsche

7

0,10%

30 Lada

6

0,09%

31 ostali

19

0,27%

UKUPNO

7053

100%

Izvor: Promocija plus

15


Poznati i slavni

KLAPE Intrade, Maslina, Sveti Juraj - HRM, Cambi i Kapanel

Klape u Areni Varaždin 24. ožujka U Areni Varaždin 24. ožujka sve zaljubljenike u klapsku glazbu eka prava poslastica, jer stiže ak pet trenutno najpoznatijih klapa sa svojim gostima – Tomislav Brali i klapa Intrade, klape Maslina, Sveti Juraj - HRM, Cambi i Kapanel, a kao gosti – Vinko Coce i Lidija Bai. Klapska glazba ne prestaje nas oduševljavati. Kad pomislimo da e biti teško napisati vei klapski hit, ili napraviti vei koncert klapa, uvijek se pojavi pjesma koja e nas oduševiti i pokazati da je riznica klapskih bisera nepresušna, a svaki novi

koncert postavlja nove, visoke standarde koncertne produkcije. Publika to osjeti i zato su ovi koncerti toliko uspješni. Nakon prošlogodišnje turneje klape Cambi (K. Kambelovac), velianstvenog koncerta na Poljudu, koncerata po najveim koncertnim i sportskim dvoranama, nakon trijumfalnog koncerta Tomislava Bralia i klape Intrade u Areni Zagreb, roendanskog koncerta klape Kampanel u prepunoj dvorani “V. Lisinski”, mnogobrojnih nastupa klape Maslina, iji zadnji album “Vitar s mora” nastavlja

uspjeh njihovoga klapskog bisera “Da te mogu pismom zvati”, velikih uspjeha klape Sveti Juraj - HRM pjesmama “Bura”, “Ruža crvena” i “Uvijek u te voljet” – ini se da su klapskoj “pismi” sva vrata otvorena. Koncert klapa u Areni Varaždin 24. ožujka ispunit e sva vaša oekivanja. Zvijezde klapske pjesme na jednom mjestu ... I nee to biti tek jedan odraeni koncert, bit e to koncert za pamenje, a kad se klapama pridruži Vinko Coce, možemo oekivati da e to biti prava “varaždinska klapska no”.

Koncer t k lapa u A reni Varaždin organiziraju Scardona i Tipo Marketing. Ulaznice se mogu kupiti u sustavu Eventima, te na sljedeim prodajnim mjestima: u Varaždinu – Time out, Rock Art Caffe, Caffe bar Ritz i Caffe bar Barly; u akovcu – Caffe bar Arcus i Radio 1, u Ivancu – Kavana Ivana; u Novom Marofu– Caffe bar Prestige; u Ludbregu – Caffe bar Jura; u Prelogu – Pizzeria Rosa; u Murskom Središu – Caffe bar Alaya; u Palovcu – Domino bar.

General Elektriks – još jedan odlian izvoa na INmusicu! Kao i svaku godinu, INmusic e i ovu godinu predstaviti nove izvoae na pozornicama festivala. General Elektriks pridružit e se tako line upu INmusica 2012., koji je do sada potvrdio nastupe The Cranberries, Franz Ferdinand, Plan B, Mando Diao i Gogol Bordello. INmusic festival održat e se 28., 29. i 30. lipnja na jarunskom Otoku hrvatske mladeži, a festivalske ulaznice za sedmi po redu INmusic nalaze se u prodaji u Tisak media centrima u Hrvatskoj. Mozak koji stoji iza benda “General Elektriks” je Hervé ‘RV’ Salters, podrijetlom Francuz i strastveni klavijaturist. Zapravo, zovu ga “arobnjakom na klavijutarama”. Salters je poeo svirati još s 14 godina s mnogim lokalnim bendovima u Londonu i Parizu te ga je dugogodišnja svirka dovela i do suradnje s Femijem Kutijem, s kojim je suraivao na njegovom albumu “Shoki Shoki” iz 1999. godine, a koji smo imali priliku uti u Zagrebu. Nakon što se iste, 1999. godine,

preselio u San Francisco, poeo je raditi na zvuku koji e postati karakteristian zaštitni znak General Elektriksa, old school funk zvuku. Uskoro se rodio i debi album “Cliquety Kliqk”, koji je snimio uz pomo klavijatura, kompjutora i mikrofona. General Elektriks je svojevrsno glazbeno putovanje Saltersa kroz Seattle, Pariz i Berkley, gdje je debi album i snimljen. U Berkleyu je sreo ekipu iz theQuannum crewa te su zajedno zapoeli svirati. “Cliquety Kliqk” je tada inaliziran, a kritika ga je okarakterizirala kao “Ennia Morriconea 21. stoljea”. Album je tean spoj old school funka, hip-hopa i pop melodija. Nakon debi albuma uslijedila je turneja i mnogo glazbenih suradnji, a zatim i album - sljedbenik, naziva “Good city for dreamers”, koji je dovršen 2008. godine i koji je obilježio zvuk klavijatura, puhaa, sempliranih bubnjeva i gudaa. Album “Good city for dreamers” nosi sa sobom modernu psiho-

deliju, a donio je i izvrstan singl “Raid The Radio” koji deinitivno predvodi album. Do jeseni 2011., kada je zapoeo rad na treem albumu “Parker Street”, kojeg emo izmeu ostalog uti i na ovogodišnjem INmusic festivalu, dogodile su se nove glazbene suradnje i projekti, Salters piše i soundtrack za francusku miniseriju i ponovno surauje s Femijem Kutijem.

FORMULA 13 We Take Care Of Our Own BRUCE SPRINGSTEEN Will You Sll Love Me Tomorrow 2011 AMY WINEHOUSE I Can’t Be Without You LENNY KRAVITZ Gold On The Ceiling THE BLACK KEYS Part Of Me KATY PERRY Next To Me EMELI SANDE Somebody That I Used To KnowGOTYE feat. KIMBRA

Top 10 [strane]

Love Interrupon JACK WHITE Look Around RED HOT CHILI PEPPERS Down Like Me PETER BJORN & JOHN Give Me All Your Luvin’ MADONNA feat. NICKI MINAJ & MIA

1 2 3 4 5

Darkness LEONARD COHEN Goodbye Kiss KASABIAN

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

FLO-RIDA Wild Ones (Ft SIA) NAYER Suave (KissDOMAIH Me) TOP LISTA SEAN PAUL She Doesn’t Mind GLORIA ESTEFAN Hotel Nacional MADONNA Give Me All Your Love (Ft.LMFAO,MIA&Nicki Minaj) GOTYE Somebody That I Used To Know (Ft.KIMBRA) SKRILLEX Breakn’A Sweat(Ft DOORS) DJ ANTONIE Ma Cherie (Ft THE BEAT SHAKERS) DJ FRESH Hot Right Now (Ft RITA ORA) DAVID GUETTA Turn Me On AURA DIONE Geronimo FOSTER THE PEOPLE Pumped Up Kicks COLDPLAY Charlie Brown COVER DRIVE Twilight PROFFESOR GREEN Read All About (Ft.EMELI SANDE)

RADIOCAFE – gradski radio akovec – radio koji se gleda! Na frekvenciji 91 FM od nedavno se emitira potpuno novi radio – RadioCafe. Kako kažu entuzijasti, koji stoje iza radija koji miriše na kavu, RadioCafe je ime koje e donijeti jednu novu dimenziju u doživljaju spoja medija i caffe bara. Naime, kako se na hrvatskom radiodifuznom nebu nalazi više od 160 radijskih postaja, slušatelje ipak najviše privlai lokalni radio. A RadioCafe je radio koji ne samo da možete slušati, RadioCafe možete i gledati. RadioCafe je sinonim za uvijek prisutno i vedro, pozitivno društvo, gdje je svatko uz prvu jutarnju kavu, poslije-

podnevnu poslovnu ili veernju umirujuu prijatelj. - Tu smo na 91 FM da vas od jutra podsjetimo da vas eka šalica najinije kave, zovemo vas na druženje i sastanak. Kako vam je prošao dan?! Trebamo vas naveer da se opustite u dobrom društvu i uz glazbu koja vam odgovara. To možemo, biti cijeli dan uz vas i biti vam prijatelj. Svaki dan. Ako se i ne sretnemo u gradu, ekamo vas na 91 FM. Tu smo, ekamo i slušamo vaše doživljaje uz šalicu omiljenog užitka. Digli smo razinu usluge caffe bara i radija na novu, neotkrivenu razinu u Hrvatskoj. Dobili ste – RadioCafe, poruuju.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


16. ožujka 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

posjetite nas na

www.metss.hr


38

Dobro je znati

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

tel: 040 311 280 email: info@sistem-mep.hr www.sistem-mep.hr

Gradimo zajedno!

BESPLATNA DOSTAVA NA GRADILIŠTE I ISTOVAR

AKCIJSKA PRODAJA

SCHIEDEL

SETOVI TOVI DIMNJAKA UNI Plus OD 7 METARA

SKLADIŠTA:

ČAKOVEC 040 314 372

NOVO U PONUDI

HYDROPANEL PLOČE RIDURIT PLOČE 15 mm GIPSKARTONSKE PLOČE MALA SUBOTICA 040 631 166

Velika ponuda specijalne specijalne ii zaštitne zaštitne obue obue za za razne razne uvjete uvjete ii namjene, namjene, po po vrlo vrlo povoljnim povoljnim cijenama cijenama

Specijalna i zaštitna obua iz Jelena, garancija je udobnosti i kvalitete, izdržljivosti i sigurnosti, (dugotrajnosti).

DONJI KRALJEVEC 040 655 647

MURSKO SREDIŠĆE 040 543 006

DEKANOVEC 040 849 380




9. ožujka 2011.

sport@mnovine.hr

SKUPŠTINA Hrvatskoga gimnastikog saveza

Stevi Tkalecu jednoglasna potpora za novi mandat predsjednika PIŠE: SINIŠA OBADI Hrvatski gimnastiki savez održao je skupštinu na kojoj su prihvaeni izvještaji o dosadašnjem radu Saveza, te izabrani lanovi tijela HGS-a za idue mandatno razdoblje od 4. godine. Tako je za predsjednika HGS-a jednoglasnom odlukom predstavnika svih lanica izabran mr. sc. Stevo Tkalec iz akovca, a za dopredsjednike Vladimir Maarevi iz Osijeka i Ivo Borozan iz Splita. Ono što je karakteriziralo ovu skupštinu je veoma veliki odaziv predstavnika lanica sjednici, ime je iskazana zainteresiranost za aktivnim sudjelovanjem u radu Saveza i donošenju odluka bitnih za njegovo funkcioniranje u iduem olimpijskom ciklusu. Prihvaanjem planova i programa rada muške, ženske i ritmike gimnastike, te Strategije razvoja, zacrtani su ciljevi daljnjeg razvoja hrvatske gimnastike. Posebno je naglašeno da gimnastika, uz ostvareni itavi niz vrhunskih rezultata u prethodnim godinama, nakon Pekinga ponovno ima dva svoja

Jednoglasna podrška za daljnji mandat Stevi Tkalecu

predstavnika na Olimpijskim igrama u Londonu, Filipa Udea iz akovca i Tinu Erceg iz Splita. Uz funkcioniranje i rad HGS-a, predsjednik Tkalec je posebno istaknuo: - Unato problemima s kojima smo se susretali u svom dosadašnjem radu, nastojali smo izvršiti sve preuzete obveze koje su pred nas postavile lanice, s jednim zajednikim ciljem: razvojem i unaprjeenjem gimnastike kao sporta na svim nivoima - od regionalnog do nacionalnog. Uvoenjem obveza i odgovornosti svih sudionika u

kreiranju naina voenja i razvoja Saveza (lanica, tijela, trenera, sudaca, natjecatelja) nastojali smo jasno deinirati kako i na koji nain želimo djelovati, te pravila ponašanja u funkcioniranju HGSa. Stevo Tkalec je na skupštini zahvalio svima i na dosadašnjoj iskazanoj podršci, koja je ujedno i velika obveza u voenju Nacionalnog saveza, kao i provoenju zacrtanih ciljeva i zadataka. - Naravno da sve to nije u mogunostima jedne osobe, ali uz pomo ostalih lanova, izabranih u tijela Saveza, koji su svojim

dosadašnjim pristupom u izvršavanju preuzetih obveza potvrdili svoju zainteresiranost za rad i funkcioniranje Saveza, vjerujem u njegovo dobro funkcioniranje. injenica je da nas i u buduem razdoblju oekuju problemi i teškoe s kojima emo se susretati u svom radu, a koje su rezultat vremena u kojem živimo. Meutim, iako veoma esto dolazi do nemogunosti usklaenja planova i inancijskih mogunosti Saveza, zajednikim zalaganjem svih sudionika u aktivnostima HGS-a, racionalizacijom potrošnje, meusobnim dogovorom, kompromisom i uvažavanjem postojee situacije nastojat emo uz postojea skromna sredstva održati kontinuitet vrhunskih rezultata i ostvariti veinu zacrtanih ciljeva. Dodamo li tome injenicu da je gimnastika gotovo jedini sport koji ima svoj ‘Nacionalni centar’, možemo slobodno konstatirati da u okviru Saveza postoje veoma dobri uvjeti za daljnji razvoj gimnastike kao sporta, gimnastikih klubova i poticanje ostvarivanja vrhunskih rezultata, kazao je predsjednik HGS-a.

RUKOMET

BURA oko izbora muške sportske ekipe Meimurja 2011.

Najavljena tematska sjednica IO-a Zajednice U meimurskoj sportskoj javnosti podiglo se mnogo prašine oko izbora juniorske momadi Streliarskog kluba “Katarina Zrinski“ za najbolju mušku ekipu Meimurja u prošloj godini. Izbor najboljih sportaša i ekipa godine godinama je bio velika sportska sveanost, no ne i ovogodišnji. Razlog tome leži i u repovima i prepucavanjima, priopenjima izmeu nagraenih streliara i nominiranih odbojkaša Centrometala, ali i momadi badmintonskog kluba Meimurje. Naime, odbojkaši su prvi progovorili o tome da ovogodišnji dobitnici nagradu nisu zaslužili jer je juniorska streliarska ekipa akovekog kluba osvojila zlatnu medalju bez konkurencije u svojoj kategoriji. Ubrzo je stigao i odgovor prozvanih, i sve se nepotrebno pretvorilo u medijsko prepucavanje o tome tko je u pravu. Jedna od nominiranih ekipa bila je i ona badmintonskog kluba Meimurje, iz ijeg vodstva takoer imaju svoje mišljenje o ovogodišnjem izboru. Badmintonaši tako istiu da su zapravo oni jedini ispunili kriterije za nominaciju, a nitko ih se ope nije sjetio. Takoer

smatraju, ako ve nitko nije zadovoljio zadane kriterije da bude izabran za najboljeg, onda se izbor u toj kategoriji nije ni trebao održati. Bilo kako bilo, naša poruka iz prošlog broja da izbor muške ekipe nije uope realan, bez obzira na ishod glasovanja, odjeknula je u javnosti. Svjesni su toga i u Zajednici sportskih udruga i saveza Meimurske županije. Po našem mišljenju, opravdano smo prozvali vodstvo Zajednice na elu s Miljenkom Topliancem, koji nas je naknadno obavijestio da nije mogao biti prisutan na sveanosti proglašenja zbog operativnog zahvata, o emu, na žalost, naša ekipa nije bila službeno informirana na sveanosti. Miljenko Toplianec u kratkom dopisu poruuje da je dva dana prije izbora imao dogovorenu operaciju kuka, a, što se tie izbora juniorske streliarske ekipe, to je izbor veine, koja je birala najbolje. Takoer je kazao da e po njegovom povratku iz bolnice biti zakazana sjednica IO-a, na kojoj e se tematski raspravljati o tome i na kojoj e se zauzeti stav Zajednice o ovogodišnjem izboru. (so)

ODBOJKA

PREMIER HRL

PRVA HOL

DRUGA HOL – centar muški i žene

Meimurje i dalje bez bodova u nastavku prvenstva

Sigurna pobjeda Centrometala

Totovani slavili, Nedeliše i Kaštel poraženi

Meimurje je na gostovanju u Vinkovcima kod Spave pretrpjelo još jedan poraz, domain je bio bolji s 39:28. No, unato minusu od jedanaest golova na kraju susreta, mladi akoveki rukometaši odigrali su jednu dobru utakmicu. Spava je do dvadesete minute održavala prednost. Kod rezultata 15:12 akoveki su rukometaši s tri gola Martinevia, te po jednim Vidovia i Kovaia, ak i okrenuli rezultat u svoju korist za vodstvo od 15:16, no prvi dio

ipak je završio 17:16 za domaina. U drugom je poluvremenu do etrdesete minute Meimurje držalo rezultatski korak uz Spavu, da bi ve u 46. minuti bilo 27:21. Do kraja susreta Vinkovani su još više podigli prednost za konanih 39:28.

Domai poraz i od Splita U prvenstvenom susretu rukometne Premier lige Meimurje je u srijedu na domaem parketu poraženo od Splita

22:41.Tek na samom poetku akoveki su rukometaši držali prikljuak s gostima, pri rezultatu 1:1 i 2:2, da bi ve u 6. minuti bilo 2:6. Poluvrijeme je završilo s gostujuim vodstvom od sedam razlike, 12:19. U nastavku Split je samo iz minute u minutu poveavao svoju prednost, da bi na kraju završilo s neugodno visokih devetnaest golova razlike za goste i konanih 22:41. U subotu rukometaše Darija Varge eka gostovanje u susjednom Varaždinu kod Varteksa. (so)

DRUGA HRL - sjever muški

DRUGA HRL - sjever žene

Prelog i dalje pobjedniki

Crni niz “Zrinskog”

Na domaem parket u školske sportske dvorane rukometaši Preloga ostvarili su još jednu uvjerljivu pobjedu. Ovaj je put “stradalo” Borovo. Pred tristotinjak navijaa ekipa Josipa Borkovia od samog je poetka nametnula jedan visoki ritam utakmice, koji je ve na kraju prvog dijela susreta donio vodstvo od devet pogodaka razlike. Ni u nastavku domaini nisu dozvolili, unato brojnim izmjenama igraa, da im se gosti bar malo rezultatski približe i dovedu utakmicu

Prelog – Borovo 31:25 Prelog: Žeželj, V. Beli 4, Hali, Balog 8, Mati 6, Bergovec 6, Najman, Martinevi, Bratkovi 1, Sermek, Lonari, Lisjak, M. Beli 3, Malek, Mikloška, Januši 3. Trener Josip Borkovi.

u nekakvu neizvjesnost. Na kraju zasluženi pljesak mnogobrojnih ljubitelja rukometa u Prelogu za prikazanu igru i pobjedu domaih rukometaša 31:25. U utakmici 16. kola rukometaši Preloga odlaze na gostovanje u Požegu.

Rukometašice Zrinskog nastavile su crnu seriju poraza u posljednja tri kola. Ovaj je put u Koprivnici bila bolja ekipa domae Podravke Lino rezultatom 25:15. Prikazale su akovanke solidnu igru u prvih tridesetak minuta, no u drugom su dijelu, nakon izmjena, kada su zaigrale i one rukometašice koje su do sad imale manju minutažu, postigle tek pet pogodaka, što je domaa ekipa iskoristila i došla do konane pobjede od deset golova razlike. U sljedeem su kolu akovanke su domain ekipi Ivanca.

Odbojkaši Centrometala lagano su stigli do nove pobjede protiv posljednje plasiranog Splita. Od samog poetka vidjela se velika razlika u kvaliteti u korist meimurskog sastava. U sva tri seta Centrometal je od poetka vodio, te gosti nisu imali nikakve šanse ugroziti pobjedu domaina. Po setovima je bilo 25:18, 25:14 i 25:17. Sa svim odmorima utakmica je ukupno trajala svega 59 minuta. Trener Kiri u ovom susretu priliku za igru dao je svim igraima iz zapisnika. Veu minutažu tako je prvi put imao srednjak Pua, te je on svoj zadatak uspješno odradio. U ovom kolu opet su poraženi pratitelji Centrometala. Vukovar je izgubio kod kue od osjeke Murse 3:2, Opatija u Sisku 3:1, a Zadar u Rovinju 3:0. Tako je sada peti Centrometal poveao svoju prednost pred šestim Vukovarcima na sedam bodova, a pred osmim Opatijcima na osam bodova, s time da Opatija ima i utakmicu više. U zadnja dva tjedna prvenstva regularnog dijela Centrometala oekuju ak etiri susreta. U subotu 17. ožujka gostuju u Opatiji, a samo dan kasnije igraju u Nedelišu zaostalu utakmicu sa Šibenikom. Taj susret igra se u nedjelju 18. ožujka u Atonu, s poetkom u 17 sati. U tjednu nakon toga, u etvrtak 22. ožujka igraju kod kue protiv Rijeke, da bi prvenstvo završili susjedskim derbijem u Varaždinu dva dana kasnije. Nakon toga slijedi doigravanje, koje je ve gotovo osigurano.

Odbojkaši Totovca u ovom su kolu bili domain ekipi Mladosti II. Od samog su poetka krenuli odlino i ve nakon prvog seta bilo je jasno da e bodovi ostati u Totovcu. Tek nešto malo više problema domai su imali u drugom setu, da bi trei bio repriza prvoga za konanih Totovec – Mladost II 3:0. Za razliku od vodeeg Totovca, mlada momad Nedeliša doživjela je još jedan poraz. Ovaj su put bolji bili odbojkaši Petrinje, koji su slavili na domaem terenu 3:0. U sljedeem, 18. kolu odbojkaši Totovca odlaze na gostovanje, odnosno derbi su-

sret kola protiv Medicinara u Zagrebu. Dok su odbojkaši Nedeliša slobodni. Gostovanje odbojkašica Kaštela u Zagrebu protiv Mladosti, vodee ekipe prvenstva, ovaj put je bilo prevelika prepreka. Odbojkašice Marka Obadia doživjele su poraz u tri seta. Poraz su odbojkašice Kaštela doživjele i u osmom kolu odigranom u srijedu. Izgubile su na još jednom gostovanju, ovaj put od Novog Zagreba s 3:0. Rezultat po setovima: 25:21, 25:20 i 25:12. U 9. kolu Kaštelanke su u subotu u 18.30 sati domain ekipi Karlovca.




16. ožujka 2011. TENIS

NOGOMET

ITF FUTURES

HNL 18. kolo bilo je neuspješno za akoveke nogometaše

Mekovec uspješna u Meimurci “kak Hlebinci”, Madridu, Mikuli u Amiensu u tri minute primili tri gola Odlino se na seniorski ITF Tour vratila mlada akovanka Iva Mekovec. U 1. kolu 10.000 USD vrijednog ITF Futuresa u Madridu, koji se igra na zemlji, Iva Mekovec je pobijedila domau igraicu i petu nositeljicu nositeljicu Lauru Gibanel Velasco 6:2, 7:6. U drugom kolu bila je bolja od ehinje Janu Jandovu rezultatom 7:6 i 6:1 i ušla u etvrtinale. U etvrtinalu je na rasporedu do sad najvei izazov na turniru, susret s drugom nositeljicom, Španjolkom Rocio de la Torre – Sanchez, koja zauzima 400. mjesto na WTA ljestvici. Iva je za sad pokazala odlinu igru i sigurno ima priliku i u tom susretu.

Uspješno je na turniru iste kategorije, koji se takoer igra na zemlji, ali u dvorani, startala i druga mlada akoveka tenisaica Ema Mikuli, koja bilježi odline rezultate na

francuskoj turneji na kojoj je ve punih mjesec dana. Nakon turnira na hard podlozi, sada igra na zemlji. I dobro se snašla. U prvom kolu turnira vrijednog 10.000 $ u Amiensu svladala je nizozemsku tenisaicu i 8. nositeljicu turnira Nicolette Van Uitert 6:2, 7:6. U drugom kolu turnira, koji je odigran u etvrtak poslijepodne, igrala je protiv domae igraice Josepha Adam, koja je u glavni turnir došla kroz kvaliikacije, dok je u prvom je kolu bila bolja od Lee Tholey, igraice s pozivnicom, 6:7, 6:2 i 7:5. Rezultate naših tenisaica na oba turnira pratite na portalu www.mnovine.hr. (dz)

KUGLANJE DRUGA HKL - sjever

akovec lako, Željezniaru bod, uz povike na suce U 17. kolu II. HKL - sjever akovec je kao domain bio bolji od Zanatlije iz Siska s 6-2 i razlikom od osamdeset i jednog unja. Puno napetije bilo je u susretu u Bjelovaru, gdje su domaa Sirela i Željezniar podijelili bodove. Na kraju je završilo 2-2, ali je tijekom

susreta atmosfera bila dosta naelektrizirana, prije svega zbog oitoga neobjektivnog i domainskog suenja. No, unato svemu, kuglai Željezniara stigli su do boda. Kažu, mogli su uzeti i oba da nije bilo i igrakih pogrešaka na njihovoj strani, ali ve i prije spomenuti ne

baš previše sportskih faktora. Eto, i u kuglanju mogu suci biti “domainski“ nastrojeni. Nakon 17 odigranih kola Željezniar je na treem mjestu tablice, dok je akovec odmah do njih. U sljedeem kolu upravo na tu bjelovarsku kuglanu odlaze kuglai akovca, dok Željezniar ne bi trebao imati veih problema u osvajanju bodova na domaoj akovekoj kuglani protiv pretposljednje momadi Graniar Picoka.

STRELJAŠTVO ZAVRŠNO KOLO hrvatskih liga u gaanju serijskom zranom puškom

Ugodno iznenadile Zelenborove kadetske ekipe Hrvatski streljaki savez povjerio je Streljakom klubu Zelenbor iz Brezja organizaciju završnog kola Lige Hrvatske u gaanju serijskom zranom puškom. Natjecanje je u nedjelju održano na zranoj streljani u akovcu, uz pokroviteljstvo Opine Sveti Juraj na Bregu. Na natjecanju su sudjelovale i Zelenborove ekipe kadeta i kadetkinja, koje su postigle odline rezultate. Najugodnije iznenaenje natjecanja je Zelenborova kadetkinja Daria Borko. S fantastinim 191 krugom Daria je osvojila pojedinano prvo mjesto. Posebno je briljirala u drugoj polovici mea, kada je uzastopno pogodila osam desetki i završila me s nevjerojatnih 98 krugova. Prije posljednjeg kola ona se nalazila tek na 17. mjestu te nije bila ni najmanji favorit ovoga natjecanja. Svoj osobni rekord otpucala je i Karla Jurši, koja je sa 180 krugova osvojila 9. mjesto, dok je Tonka Pajnoga osvojila 11. mjesto s postignuta 172 kruga. U svojoj prvoj sezoni nastu-

U bezidejnom i teško gledljivom nogometu “uživali” su gledatelji u prvom poluvremenu subotnjeg susreta izmeu Meimurja i Hrvatskog dragovoljca. Vratari Bešeni i ovi nisu u prvom dijelu imali ni malo posla. Nastavak je ponudio istu sliku, sve do 60. minute, kada je Miki trebao reagirati puno bolje i pospremiti loptu iza ovievih lea. No, ono što nije uspio domai napada uspjeli su realizirati gostujui. U tri minute riješili su pitanje pobjednika. Prvo je ubacivanje s desne strane iskoristio za postizanje efektnog pogotka Ivan Boži. Nekoliko minuta poslije toga Borzi je imao loptu, bio zadnji ovjek obrane Meimurja i uspio je izgubiti. Mario Raši takav poklon i grešku domae obrane nije propustio i iskoristio je za vodstvo od 2:0. U sljedeem napadu Raši se opet našao sam ispred Bešenia i ponovno nije bilo veih problema za napadaa Hrvatskog dragovoljca za postizanje novog pogotka za konanih Meimurje – Hrvatski dragovoljac 0:3. Nakon susreta trener Meimurja Damir Biškup je prije svega estitao gostima na pobjedi, dok je za svoju momad kazao: - Ovo što su oni danas prikazali na travnjaku jedna je velika sramo-

Meimurje - Hrv. dragovoljac 0:3 akovec - Stadion SRC-a Mladost. Gledatelja 150. Sudac: Pavleši. Pomonici: Kova i Rian. Strijelci: 0:1 Boži (65), 0:2 Raši (67), 0:3 Raši (69). Meimurje: Bešeni, Petak (46. Dodlek), Borzi, Zeba, Tomi, Nynkeu, Menzil, Puclin, osi, Marinkovi, Miki. Trener Damir Biškup.

Nogometaši Meimurja su protiv Hrvatskog dragovoljca primili tri gola u samo tri minute

ta. Pristupom igri na ovakav nain moja ekipa nema što tražiti u drugoj ligi. Biškup: Ne mogu vjerovati da smo toliko griješili Protiv Zagreba u prijateljskom susretu i protiv Dugopolja u prošlom kolu Meimurje je izgledalo sasvim solidno, no u subotu je to bila sasvim druga pria. - Kad igrai od sto dodavanja pogriješe u devedeset i pet, onda je nemogue organizirati bilo kakvu igru, a to se upravo dogodilo mojoj ekipi. Je li to bio možda veliki pritisak pobjede u ovom susretu ili nešto drugo, kažem, u ovom trenutku ne znam. Dogodilo se ono što se jednostavno nije smjelo dogoditi. Pokušat emo sada napraviti sve da ovo što prije zaboravimo, jer, napominjem, na ovakav se nain ne može igrati niti pak nositi grb Meimurja na dresu. Devedeset posto igraa je potpuno podbacilo i jako sam razoaran. Ni u snu nisam pomislio da bi nam se ovo moglo dogoditi. Kada pak je rije o tri crne minute, u kojima je Meimurje primilo tri gola, Biškup je dao zanimljiv odgovor: - Nije mi jednostavno

TABLICA 1.Dugopolje

17 11 2

4

2.Pomorac

17 11 1

5

34

3.Vinogradar

17 10 2

5

32

4.Junak

17 8

6

3

30

5.Mosor

17 8

5

4

29

6.Imotski

17 8

5

4

29

7.Gorica

17 7

6

4

27

8.Hrv. dragovoljac

17 5

6

6

21

9.Solin

17 6

3

8

21

10.Rudeš

16 5

4

7

19

11.Radnik Legea

17 4

6

7

18

12.Marsonia 1909

16 5

3

8

18

13.HAŠK

11 14

17 4

2

14.Croaa Sesvete 17 3

2

12 11

15.Meimurje

5

9

16 2

SK Alzas i Božidar Kolari najprecizniji u gaanju zranim pištoljem Na streljani u akovcu održano je prvenstvo Meimurske žu-

panije u disciplini “zrani pištolj“. U kategoriji “zrani pištolj“ seniori 60 hitaca ekipno je najbolji bio SK Alzas iz akovec s 1.687 kruga, drugo mjesto pripalo je SD-u Mihovil iz akovca s 1.620 kruga, dok je tree mjesto s 1.596 kruga osvojio SD akovec. Za najbolju ekipu natjecali su se Ivica Taka, Saša Kralj i Božidar Kolari. U pojedinanoj kategoriji – seniori 60 hitaca najbolji je bio Božidar Kolari (SK Alzas), koji je ostvario sveukupno 666 kruga. Na drugo mjesto plasirao se njegov klupski kolega Saša Kralj sa 663,1 krugom, dok je trei bio Antun Grošani (SD Mihovil) sa 648,5 krugova.

Mali nogometaši Nogometne škole Meimurje - akovec, godište 2001., sa svojim su trenerom Stanislavom Posavcom sudjelovali na djejem nogometnom turniru “Fotexove zimske radosti 2012.” u Vidovcu, i osvojili 1. mjesto. Na turniru je sudjelovalo dvanaest ekipa, podijeljenih u tri skupine. Meimurci su do inala došli nakon etiri pobjede, a u inalu su bili bolji od ekipe Podravine iz Ludbrega rezultatom 1:0. Igraem turnira proglašen je Luka Posavec iz Nogometne škole Meimurje - akovec. Za ekipu NK Meimurje - akovec nastupali su Fran Cerovec, Erik Vukši, Sandi Pleh, Mateo Pikl, Luka Posavec, Patrik Kova, Jan Horvat i Karlo Mihokovi.

11

jasno kako je do toga uope došlo. To se danas ne dogaa ni vrtikim ekipama. To sam morao tako rei, mada su oni moji igrai, ja ih cijenim i poštujem, radim s njima, ali mislim da je žalostan i sramotan nain na koji smo mi primili tri gola i izgubili utakmicu. Meimurje je i dalje posljednje na tablici i ima samo jedanaest bodova. Sljedeu utakmicu nogometaši akovekog drugoligaša igraju na gostovanju kod Rudeša, ovu nedjelju u 15 sati. (so)

Nogometna škola Meimurje akovec najbolja na Fotexovim zimskim radostima panja u hrvatskoj ligi kadetkinje Zelenbora osvojile su 4. mjesto. Kadeti Zelenbora takoer su dobro odradili posljednje kolo i popeli se na tablici na 7. mjesto, ime su osigurali nastup u 1. ligi i sljedee sezone. Pojedinano, Filip Zadravec osvojio je 14. mjesto sa 184 kruga, Ivan Cvetkovi 18. mjesto sa 180 krugova, a njegov brat Marko 21. mjesto sa 176 krugova.

35




16. ožujka 2012. III. HNL - SJEVER – Mladost Prelog ugodno iznenadila na domaem terenu

Sjajnom predstavom u nastavku Preložani nadigrali favoriziranu Slatinu Remi akovca, poraz Nedeliša, neuspješni i Kotoripani i Pribislavani PIŠU: DEJAN ZRNA, SINIŠA OBADI reložani su jedino ugodno meimursko iznenaenje proteklog kola. Svladali su Slatinu, koja se bori za naslov prvaka, kad je malo tko oekivao. Iako su gosti iz Slatine u Prelogu imali vodstvo od 0:1, domaa je Mladost uspjela preokrenuti taj rezultat u svoju korist u nastavku za vrijedna tri boda, pobjedom 2:1. Nakon dobrog poetka susreta i poetne inicijative, hladan tuš za gledatelje u Prelogu. Gosti su golom Meimurca u petnaestoj minuti poveli s 1:0, što je bio i rezultat prvog poluvremena. No igrai Roberta Švende nisu se predali, kvalitetniju igru naplatili su u 52. minuti, kada Andre postiže izjednaujui pogodak, da bi Radikovi u 76. minuti donio domainu pobjedu i veliku radost. - Pritisak rezultata uinio je kod moje ipak uglavnom mlade i neiskusne ekipe veliko optereenje na terenu, što se vidjelo protiv Nedeliša i protiv Slatine u prvom dijelu. Uspio sam ih poluvremenu probuditi, motivirati, vratiti samopouzdanje i, kad smo zaigrali kako znamo i možemo, pokazali smo zapravo koliko vrijedi ova ekipa, kazao je zadovoljan poslije utakmice trener Robert Švenda, kojem su svi željeli estitati na prvoj službenoj pobjedi na klupi Mladosti. Švenda je promijenio i neke taktike stvari. U stoperskom tandemu zaigrao je “prvoligaški“ stoperski par Andre - Habuš, što se pokazalo dobrom kombinacijom. I u središnjem dijelu terena i napadu bilo je odreenih novina, u nastavku se takoer ulazak mladog Marcela Radikovia, koji je postigao pobjedniki gol, pokazao kao pravi potez. Ono što je najvažnije jest da igrai koji su stigli zimus nisu samo prinove, ve i prava pojaanja. Posebice iskusni Brazilac Andre, koji je vrhunskom igrom i golom odmah postao i ljubimac preloške publike. Nikad nije Brazilac zaigrao za Mladost, pa eto i

P

ovo je za povijest, ako nee biti ve takav rezultat u ovoj sezoni, u kojoj e najvažnije biti osigurati opstanak u ligi.

TABLICA

Pad Nedeliša u drugom poluvremenu Nogometaši Nedeliša u 18. su kolu gostovali u Grabrovnici kod Croatije. Bolje otvaranje utakmice Nedelišani nisu mogli ni zamisliti. Ve u 4. minuti Nino Vizinger nakon odline akcije postiže pogodak za vodstvo od 0-1. No nisu se igrai Želimira Orehovca predugo veselili, jer su domaini uspjeli ve u desetoj minuti poravnati rezultat na 1:1, pogotkom Paradinovia. U 37. minuti domaini su i potpuno preokrenuli rezultat, povevši golom Ivice Blaga

Mladost (P)- Slatina 2:1 Prelog – Stadion Mladosti . Gledatelja 100. Sudac - Stani. Strijelci: 0:1 Meimurac (15), 1:1 Andre (52), 2:1 Radikovi. Prelog : F.Farkaš, Habuš, Sraka (65. Radikovi), M. Kranjec, D. Kranjec, Magdaleni, Sabol, Andre Silva, Bukal (87. Hali), Vugrinec, Miši (Furunija). Trener Robert Švenda.

Croatia - Nedeliše 4:2 Grabrovnica – igralište Croatije. Sudac – Župan. Strijelci : 0:1 Vizinger (4), 1:1 Paradinovi (15), 2:1 Blaga (37), 2:2 Levai (41), 3:2 Lonarek (54). 4:2 Lonarek (74). Nedelise: Posavec, Levai, ukes, Pintari, Jagec, Treska, Hrušoci (63. Periši),Vizinger, Bujani, Mihalic, Jari. Trener: Želimir Orehovec.

Graniar – Podravina 0:2 Kotoriba – Sportski park. Gledatelja 250. Sudac - Fabijanac. Strijelci: 0:1 Milas (24), 0:2 Milas (85) Graniar : Tropšek, Radmani, Na, Habuš, Ujlaki ( od 46. Paveli), Mikulan, ižmešija, F. Kos, V. Kos (64. Horvat), Gorupi, Fundak (od 46. Latin). Trener – Branko Lipi.

Mladost iz Preloga pobjedom nad favoriziranom Slatinom napravila najvee iznenaenje u proteklom kolu III. HNL sjever

1.Koprivnica 2.Slana 3.Bjelovar 4.Mladost Ždralovi 5.Nedeliše (-1) 6.akovec 7.Ivanica 8.Podravina 9.Croaa Grabrovnica 10.Nedeljanec 11.Podravac 12.Graniar Kotoriba 13.Križevci 14.Mladost Prelog 15.Papuk 16.Polet Pribislavec

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

13 12 11 10 10 9 8 8 7 5 5 5 4 4 1 1

4 1 4 6 4 5 2 1 4 2 2 2 4 3 2 0

0 4 2 1 3 3 7 8 6 10 10 10 9 10 14 16

43 37 37 36 33 32 26 25 25 17 17 17 16 15 5 3

Križevci – akovec 0:0 s 2:1. Nedeliše je do kraja prvog dijela ipak uspjelo izjednaiti. U 41. minuti svoj prvijenac u dresu Nedeliša postigao je Levai i s 2:2 se otišlo na odmor. U drugom je poluvremenu najbolji igra utakmice, ali i ponajbolji strijelac dosadašnjeg dijela prvenstva, Lonarek, s dva pogotka riješio susret. Ove je subote Nedeliše domain posljednjem Poletu iz Pribislavca i tu bi, s obzirom na trenutne kvalitete jedne i druge momadi, sve osim pobjede domaina bilo veliko iznenaenje.

Znaajan bod akovca, novi zaplet situacije s NK Varaždinom akovec se iz Križevaca vraa s velikim bodom. U utakmici bez golova domaini nisu uspjeli realizirati jedanaesterac ve u 17. minuti susreta. Mogli su se akovani kui vratiti i s tri boda, da su Balent i Kosec iskoristili svoje prigode za pogodak. Novu priliku za osvajanje domaih bodova nogometaši akovca na klupi sa starim trenerom Izetom Terziem tražit e u subotu na akovekom gradskom stadionu protiv Mladosti iz Ždralova. Prema rijeima Dušana Mikolaja, predsjednika NK akovca, treneru Terziu i igraima podmiren je

dio obaveza koje je klub imao prema njima, tako da se i ovaj tjedan u klubu normalno radilo i pripremalo za subotnji susret. Meutim, stigao je preokret situacije s NK Varaždinom, jer je stiglo rješenje prema kojem sad akovec duguje Varaždinu, umjesto obrnuto, pa se oekuje i novi zaplet.

Podravina uzela sva tri boda u Kotoribi U Kotoribi poraz Graniara od Podravine. Nakon što su domaini puno konkretnije otvorili susret i u poetnih petnaestak minuta izveli pet kornera, gosti su povezali svoje redove, preuzeli inicijativu i poveli u dvadeset etvrtoj minuti prvim pogotkom Milasa. To je bio i rezultat prvog poluvremena. U drugom su dijelu gosti od samog poetka krenuli agresivnije, u sedamdeset petoj minuti pogodili i stativu, da bi svojim drugim pogotkom najbolji igra susreta Mate Milas postavio konani rezultat 0:2.

Uvjerljiv poraz Poleta Polet je, na žalost, ponovno teško stradao. Ovaj put na domaem terenu od Bjelovara. Ve nakon prvih etrdeset pet minuta gosti su imali vodstvo od ak 0:5. Domaini se u subotu u Pribislavcu nisu još ni snašli, igrala se dvanaesta minuta,

Križevci - Gradski stadion. Sudac – Rami (Orahovica). akovec: Prekupec, V. Pintari, M. Antonovi, Novak, N. Pintari, Pomper, Balent, D. Bobianec, (90. Majorik), Kosec (68. Igrec), D. Antonovi, L. Bobianec (78. Mihalic)

Polet- Bjelovar 1:5 Pribislavec – Igralište Petar Perši. Gledatelja 60. Sudac – Slunjski. Strijelci : 0:1 Piragi (5), 0:2 Piragi (8), 0:3 Pintar (12), 0:4 piragi (28), 0:5 Piragi (34), 1:5 Halilovi (90) 11 m. Polet: Vibovec, Toplek (51. Pokupec), Bašek , Okreša, Rešetar, Lesjak, Posavec (85. Podgorski), Krištofi, Boži (56. Novak), Halilovi, Horvati. Trener Dragutin Okreša. a ve je bilo 3:0 za Bjelovar. Do kraja poluvremena gosti su još dva puta zatresli mrežu domaeg vratara Vibovca. U drugom poluvremenu Bjelovar je malo smanjio “gas” pa su “poletovci“ uspjeli stvoriti i nekoliko izglednih prilika za postizanje gola. Najbliže tome bio je Krištofi, koji je pogodio stativu. Teški poraz Poleta uspio je tek ublažiti Amar Halilovi iz kaznenog udarca u posljednjoj minuti susreta, nakon prekršaja nad Krištofiem.


 18. kolo I. ŽNL MNS UKOVEC 77 – BSK MEIMURJE METALI (B) 0-2 (0-1) UKOVEC. Igralište: ukovec 77. Suci: Krisnko Jaluši, Damir Fodor, Josip Kedmenec. Delegat: Darko Jambrovi Strijelci: 0-1 Škrilec (5), 0-2 Gelo (84) 11m UKOVEC: Lehki, Marka, Varga (od 29. Pavlic), Frani, Bradari, Anderlin, Petrovi (od 74. Canjuga), Slaviek, Vuk, Herc, Dumani. Trener: Ivan Bartoli BSK: Sternad, Bašek, Makar (od 77. Škvorc), Šmit, Gelo, Gajnik, Mihalec, Živkovi (od 88. Antolaši), Petrievi (od 60. Mlinari), Paler, Škrilec. Trener: Stjepan Mihalec Žu kartoni: Paler, Šmit (BSK)

OMLADINAC – CENTROMETAL 0-2 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: Stadion NK Omladinac. Suci: Maja Horvat, Branko Bacinger, Lidija Kralji. Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 0-1 Vibovec (50), 0-2 Bratkovi (61) OMLADINAC: Tomaši, Marodi, Reich, Lukman, alopa, Jaluši, Novak, Vukovi, Perho (od 46. Pušar), Culjak, Drk. Trener: Ivan David CENTROMETAL: Petkovi, Borko (od 82. Vince B), Buhanec (od 68. Novak L), Fuko, Gunc (od 84. Lastavec), Vince M., Baan, Bratkovi, Pani (od 84. Jurman), Zavrtnik (od 37. Novak D), Vibovec. Trener: Krešo Žnidari Žu kartoni: Marodi, Lukman (Omladinac); Bratkovi (Centrometal)

HODOŠAN – BUDUNOST (P) 0-1 (0-0) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Suci: Marin Horvat, Dražen Novak, Marn Hrušoci. Delegat: Drago Koroni HODOŠAN: onkaš, Vadlja, Sinkovi, Narana, Kova, Vlah, Blagus, Jakši, Tisaj (od 16. Blagus), Strahija, Bašnec. Trener: Goran Strahija BUDUNOST: Novak, Ciglar, Hali, Kodba, Domini, Višnji, Lonari (od 25. Ciglari), Gal, Dodlek, Marnec, Miši. Trener: Danijel Ciglar Žu kartoni: Vlah, Sinkovi (Hodošan); Kodba, Višnji, Miši (Budunost) Crveni karton: Dodlek (Budunost)

SLOBODA – SLOGA () 2-1 (1-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Igor Križari, Davor Šupljika, Dražen Sukanec. Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Srnec (30), 2-0 Srnec (59), 2-1 Vugrinec (83) SLOBODA: Kolar D, Hergo (od 55. Hižman), Angel, Begovi, Buhanec, Katanec, Srnec, Begovi, Goricaj (od 52. Šoštari), Novak (od 90. Kolar M), Petek (od 80. Miljani). Trener: Stjepan Petek. SLOGA: Novak, Branilovi, Juki (od 67. Vrbanec), Bajzek, Vabec Darko, Kosalec, Glad (od 46. Vabec Damir), Vugrinec, Zoka, Bali, Branilovi. Trener: Ivan Hamonajec Žu kartoni: Buhanec (Sloboda); Glad, Zoka (Sloga)

SPARTAK – POLET (SMNM) 2-0 (0-0) MALA SUBOTICA. Igralište: Jagodiše. Suci: Bojan Juras, Borut Križari, Toni Fažon. Delegat: Mijo Horvat Strijelci: 1-0 Šegovi E (48), 2-0 Šegovi I (85) SPARTAK: Jalšovec, Lackovi, Križai, Hali (od 35. Škvorc), Rogina, Šegovi E. (od 88. Ruži), Lovreni, Šegovi S., Juras, Pavlic (od 75. Šegovi D., Šegovi I. (od 89. Rogar). Trener: Zoran Graši POLET: urkin, Novak, Karlovec M. (od 83. Brezovaki), Soboan, Turk, Karlovec M., Rihtarec (od 62. Makovec), Gorianec, Šardi, Lisjak. Trener: Krešimir Šenji Žu kartoni: Šegovi E., Rogina (Spartak); Rihtarec, Gorianec (Polet)

PODTUREN – DINAMO (P) 4-0 (3-0) PODTUREN. Igralište: Trnoc. Suci: Božidar Kolari, Saša Fegeš, Ivica Horvat. Delegat: Dragun Vuk. Strijelci: 1-0 Telebuh (4), 2-0 Lepen Josip (15), 3-0 Telebuh (25), 4-0 Telebuh (71) PODTUREN: Kolar D, Okreša (od 79. Boži), Berdin, Radovan, Balenovi, Mravljak, Kerovec (od 83. Golubi), Lepen J, Telebuh (od 85. Ka), LepenJurak D (od 84. Kolar A). Trener: Darko Rob DINAMO: Rebernik, Križai S, Žuli Dar, Hali, Domini, Dodlek, Klekar (od 46. Jankovi), Marec (od 85. Križai I.), Žuli Dan. (od 81. Švenda), Štampar (od 85. Kocijan), Mihalovi (od 78. Žuli M.). Trener: Zoran Kralji Žu kartoni: Žuli Danijel, Žuli Darko (Dinamo)

NAPRIJED – MLADOST (I) 2-2 (1-2) CIRKOVLJAN. Igralište: Zdenci. Suci: Zoran Hajdinjak, Bruno Brljak, Rudolf ižmešija. Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 1-0 Glavina (14) 11m, 1-1 Jurinec (16), 1-2 Orehovec (38), 2-2 Glavina (72) 11m NAPRIJED: Mlinarec, Hižman F., Bermanec (od 58. Vlah), Žvorc, Novak, Hižman J (od 7. Šimunkovi), Varga (od 74. Horvat), Marnec, Režek, Glavina, Horvat, Šimunkovi. Trener: Dušan Podgorelec MLADOST: Lacko, Levai (od 90. Klinec), Bujan, Horvat (od 65. Talan), Murkovi, Beštek (od 81. Novak A), Orehovec, Kamenar, Jurinec, Novak M (od 77. Horvat), Frani (od 89. Krišto ), Pata a. Trener: Dragun Narana Žu kartoni: Hižman, Novak (Naprijed); Bujan, Lacko (Mladost)

18. kolo II. ŽNL MNS - zapad STRAHONINEC – VENERA PMP 0-0 (0-0) STRAHONINEC. Igralište: Bujan Stjepan-Spi. Suci: Marijan Dumani, Mario Buhin, Valenno Kantoci. Delegat: Slavko Novak STRAHONINEC: Bertapelle, Kuqi (od 70. Grabar), Štefulj (od 78. Drabi), Zlatarek, Riko, Hadži, Vrbanec N, Brez (od 46. Višnjari), Vrbanec B., Marec (od 58. Fuko), Kolari (od 65. Krišto ). Trener: Krisjan Varga VENERA: Kocijan (od 84. Ciglari), Ambruš T., Vabec (od 89. Ambruš I), Ambruš E., Novak D, Vabec I., Herman (od 58. Novak V), Škvorc I., Škvorc R. (od 81. Srnec), Vabec R., Cvetkovi. Trener: Saša Mihali Žu karton: Hadži (Strahoninec)

JEDINSTVO – HAJDUK-VINDIJA 1-0 (1-0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište: Pod Borom. Suci: Goran Žganec, Tomislav Herman, Boško Martan. Delegat: Marijan Sabol Strijelac: 1-0 Trnjak (33) JEDINSTVO: Ter, Krumpi S, Vuk (od 67. Mikulan G), Plantak, Mikulan D., Ladi (od 80. Fujs), Horvat, Borko (od 67. Pani), Trnjak (od 44. Golub), Novak D., Novak M. (od 88. Krumpi M.). HAJDUK: Zadravec (od 46. Jurovi), Hrženjak, Tkalec, Govedi, Šegovi, Radikovi (od 46. Mikulaj), Levai, Debelec M., Gorianec, Debelec G., Jurovi (od 61. Šopar). Trener: Robert Gorianec Žu kartoni: Novak D. (Jedinstvo); Hrženjak, Šopar (Hajduk)

PLAVI – MEIMUREC 1-1 (1-1) PEKLENICA. Igralište: Pocurke. Suci: Drako Filipi, Dragan Hrustek, Boris Jakovljev. Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 0-1 Kregar (43), 1-1 Nerer (45) PLAVI: Novak T, Škvorc S, Trupkovi, Vabec, Maari M, Erdelja, Škvorc J., Mikuli, Nerer, Maari J., Zadravec (od 37. Novak A). Trener: Nenad Srnec ME IMUREC: Marciuš, Kozina, Lonari (od 81. Ciglari), Kos, Fuek, Horvat, Thes (od 73. Jakopec), Bistrovi (od 67. Treska J.), Treska D., Novak, Kregar. Trener: Siniša Gavez Žu karton: Vabec (Plavi)

DRAVA – JEDINSTVO (NSD) 2-1 (1-1) KURŠANEC. Igralište: NK Drava. Suci: Zoran Novak, Robert Radek, Željko Kovai. Delegat: Antun Horvat Strijelci: 1-0 Šol (11) 11m, 1-1 orevi (36), 2-1 Dombaj (64) DRAVA: Mohari, Jaluši, Treska, Carevi (od 84. Jozi), Bajkovec, Šol, Dombaj (od 87. Zanjko), Tomaši, Kari, Florijani, Postružin. Trener: Vedran Kari JEDINSTVO: Varga, Jaluši M (od 46. Novosel), Štajerec, Kosi, Jaluši N, Jambroši, Rešetar (od 84. Škvorc), Vuruši, Novak (od 84. Lešnjak), Popovi, orevi. Trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Carevi, Florijani (Drava); Jaluši M., Jaluši N., Škvorc (Jedinstvo)

16. ožujka 2012. I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

TABLICA

BSK vratio lidersku poziciju pobjedom u ukovcu Nakon što su „uspavano“ ušli u nastavak prvenstva Belianci su se odmah „probudili“, iako nisu bili previše uvjerljivi niti protiv ukovca ‘77. Meutim, oito e nastavak lige biti jako neizvjestan jer je poražen i Polet, tako da je BSK ponovno zasjeo na elnu poziciju tablice. Rano su gosti ve u 5.minuti zgoditkom Nenada Škrilca došli do vodstva u ukovcu koje su uvali sve do pred sam kraj utakmice. Bila je to dosta izjednaena igra. U prvom dijelu gosti nešto bolji, a u drugom dijelu domai. Da je poetkom drugog dijela iz neposredne blizine glavom Mladen Anderlin pogodio mrežu gostujueg vratara Sreka Sternada umjesto vratnice pitanje je kako bi na kraju utakmica završila. Dvojba oko pobjednika riješena je u 84.minuti kada je napada BSK-a i strijelac do tad jedinog zgoditka na utakmici pobjegao u domai kazneni prostor i gdje je od strane domaeg obrambenog igraa srušen. Za suca utakmice Kristinka Jalušia nikakve dvojbe nije bilo te je bez razmišljanja pokazao na bijelu toku. Kazneni udarac je izveo Marijan Gelo i pogodio za konanih 2-0 za goste iz Belice. Samo dvojica opomenutih igraa i to oba gostujua.

Braa Šegovi za pobjedu Spartaka protiv Poleta Spartak bolji od Poleta. Iako su domai bili bolji tijekom cijele utakmice u prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. U drugom dijelu sa dva zgoditka brae Šegovi Spartak dolazi do pobjede od 2-0. Prvo je na samom poetku drugog dijela u 48.minuti strijelac bio Sreko, a potom pet minuta prije kraja utakmice «stariji brat» Igor. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

Gostujua pobjeda Centrometala Centrometal slavio u Novom Selu Rok. Nakon prvog dijela gledatelji zgoditak nisu vidjeli. Nažalost niti nekih posebnih prigoda za postii zgoditak nije bilo. Gosti iz Macinca do pobjede su došli u drugom poluvremenu. Prvo je 50.minuti Nenad Vibovec postigao zgoditak, a potom u 61.minuti Krunoslav Bratkovi za na kraju konanih 2-0. Bratkovi je od radosti što je postigao zgoditak skinuo dres i zaradio opomenu od suca utakmice Matije Horvata. Naravno sasvim opravdano. Omladinac je imao dvojicu opomenutih igraa.

Podturen “na brzinu” Podturen sve riješio kod kue za pola sata igre. U korektnoj utakmici sa samo dvojicom i to gostujuih igraa iz Palovca opomenutim igra ravnopravna. Domai u prvih pola sata igre uinkovitiji kada i postižu tri zgoditka. Ivica Telebuh se kod domaina istaknuo svojim hatrikom. Dva je zgoditka postigao u prvom poluvremenu. Prvi u 4.minuti, a drugi u 25.minuti. «Izmeu» u 15.minuti strijelac za domae bio je Josip Lepen. Svoj trei zgoditak Telebuh postiže za konanih 4-0 u 71.minuti. Dinamo je imao nekoliko izglednih prigoda, ali je ovaj puta realizacija izostala.

Sokol raspoložen u Pušinama Visoka gostujua pobjeda Sokola u Pušinama. Ve nakon prvih 45 minuta nije rezultatski dobro izgledalo po domae jer su gosti iz Vratišinca vodili sa 2-0 zgodicima Tomislava Lisjaka u 21.minuti i Aleksandra Vinceka u 28.minuti. Samo što je poelo drugo poluvrijeme u 48.minuti vodstvo Sokola na 3-0 povisuje svojim zgoditkom Luka Mikolaj. Minutu kasnije i domai dolaze do daha i smanjuju zgoditkom Sreka Ceilingera na 3-1. Manuel

Belianci uspješni u ukovcu i s tri boda prednosti na vrhu Posavec tri minute prije kraja utakmice postavlja konanih 4-1 za Sokol. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa.

Slakovanima nova tri boda Slobodi i druga proljetna pobjeda. Nakon gostovanja u Palovcu kod kue u Slakovcu poražena je akoveka Sloga. Denis Srnec bio je strijelac oba domaa zgoditka. Prvog je postigao u 30.minuti, a drugog u 59.minuti. Sloga je zgoditkom Ivice Vugrinca u 83.minuti samo ublažila gostujui poraz na 2-1. Imali su domai u 32.minuti kazneni udarac, ali je vratar Sloge Emil Novak bio uspješan i isti obranio. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa.

Remi u Cirkvoljanu, uz puno bure u gledalištu Podjela bodova u Cirkovljanu. Domai Naprijed je oba zgoditka postigao iz opravdano dosuenih kaznenih udaraca. Oba je u 14. i 72.minuti realizirao domai kapetan momadi Željko Glavina. Delegat utakmice Josip Lesjak je u svom izvješu napomenuo da je kod drugog kaznenog udarca iz kojeg su domai poravnali rezultat na 2-2 prethodilo zalee domaeg napadaa koje nije

TRNAVA – DUBRAVAN 3-2 (2-2) GORIAN. Igralište: Gaj. Suci: Damir Aldi, Bojan Rodiger, Tomisla urila. Delegat: Petar Krha Strijelci: 0-1 Horvat D. (3), 0-2 Horvat D (24), 1-2 Malovi (31), 2-2 Katanec (32), 3-2 Malovi (74) TRNAVA: Ivkovi, Blagus, Malek, Malovi (od 46. Mesari), Katanec, Pintar (od 85. Pintari), Jakši, Markuši H, Malovi, Baksa (od 67. Markan), Mikec (od 76. Markuši T). Trener: Mladen Vlah DUBRAVAN: Šubaša, Brljak, Vidovi, Hujs, Vuenik, Jadan, Kolman (od 82. Šte ), Špoljar, Horvat D., Nes, Ribi. Trener: Dražen Horvat Žu karton: Jakši (Trnava)

PUŠINE – SOKOL (V) 1-4 (0-2) PUŠINE. Igralište: NK Pušine. Suci: Zdravko Toplišnjak, Renato Posavec, Ivica Felker. Delegat: Slavko Vodopija Strijelci: 0-1 Lisjak (21), 0-2 Vincek (28), 0-3 Mikolaj (48), 1-3 Ceilinger (49), 1-4 Posavec (87) PUŠINE: Majurec, Celinger, Pintari, Novosel, Ceilinger (od 67. Posavec), Pozder, Klemeni, Vidovi S (od 28. Levani), Vidovi M. (od 46. Žnidari), Knezi, Doveer (od 62. Husejnovi). Trener: Ivan Domini SOKOL: Puh B., Mikolaj, Lisjak, Puh S., Novak F (od 89. Boži), Leich (od 46. Posavec), Mikolaj (od 75. Bistrovi), Vincek (od 82. Drk), Munar (od 87. Horvat), Kovai, Novak D. Trener: Denis Ratajec Žu kartoni: Klemeni, Novosel (Pušine); Leich, Vincek, Posavec (Sokol)

II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

11 11 10 9 8 9 8 8 8 6 5 4 5 5 3 3

5 2 2 4 4 1 2 2 2 3 3 5 2 1 5 3

1 4 5 4 5 7 7 7 7 8 9 8 10 11 9 11

36:13 44:23 42:23 37:16 33:23 30:36 32:24 32:28 41:42 19:30 29:48 24:27 24:36 22:41 18:27 20:46

38 35

32 31

28 28 26 26 26 21 18 17 17 16 14 12

Parovi sljedeeg kola: Sloboda (S) – Pušine, Sloga () - ukovec 77, BSK – Podturen, Dinamo (P) – Trnava, Dubravan - Omladinac (NSR), Centrometal – Spartak, Polet (SMNM) – Naprijed, Mladost (I) - Sokol

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Dražen Horvat II (Dubravan); 19 zgoditaka – Igor Šegovi (Spartak); 15 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal); 10 zgoditaka – Andrej Gorianec (Polet SMNM), Nenad Škrilac (BSK); 9 zgoditaka – Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Krunoslav Gajnik (BSK), Damir Režek, Željko Glavina (Naprijed), Marko Mihalovi (Dinamo P); 8 zgoditaka – Filip Murkovi (Mladost I), Željko Marnec (Naprijed), Dino Herc (ukovec 77), Darko mrlec (Dubravan); 7 zgoditaka – Maja Kolar (Podturen), Denis Srnec (Sloboda S), Aleksandar Vincek (Sokol); 6 zgoditaka – David Šoštari, Dražen Petek (Sloboda S), Marko Zavrtnik, Zvonimir Pani (Centrometal), Josip Janec (Spartak), Bojan Cirkveni (Dinamo P), Goran Krišto  (Omladinac NSR), Nikola Munar (Sokol)

FAIR PLAY Iskljuenja nije bilo Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Marko Marodi, Marko Lukman (Omladinac NSR), Oliver Novosel (Pušine), Aleksandar Vincek (Sokol)

STATISTIKA 27 zgoditaka posgnuto ili 3,3 po utakmici; iskljuenja nije bilo ; 24 opomenuta igraa; 4 kaznena udarca dosuena, a 3 realizirani

signalizirao pomoni sudac Rudolf ižmešija. Gostujui navijai revoltirani takvom odlukom pomonog suca su malo «zalijevali» tekuinom (itaj: pivom). Samo dvije minute nakon što su domai poveli Mladost je poravnala na 1-1 zgoditkom Željka Jurinca. Sedam minuta prije odlaska na odmor gosti iz Ivanovca zgoditkom Nenada Orehovca dolaze u vodstvo od 2-1. «Neriješeno» je bilo i u opomenutim igraima, po dvojica u svakoj momadi.

Trnava prekinula pobjedniki “post” Nakon posta od etiri kola, raunajui kraj jeseni, Trnava stigla do domae pobjede. Nije im se dobro pisalo jer su gosti iz Donje Dubrave u Gorian došli po pobjedu pa su tako i krenuli u utakmicu. Sa dva zgoditka Dražena Horvata II u 3. i 24.minuti Dubravan je imao vodstvo od 2-0. U samo dvije minute 31. i 32. iz dva prekida zgodicima Ivana Malovia i Roberta Katanca domai dolaze do poravnanja rezultata od 2-2. U drugom dijelu obostrano nekoliko propuštenih prigoda, ali Trnava preko ponajboljeg pojedinca utakmice Ivana Malovia u 74.minuti dolazi njegovim drugim zgoditkom na utakmici do pobjede od 3-2. Da je utakmica bila fer i korektna dovoljno govori podatak o samo jednom opomenutom i to domaem igrau.

LISTA STRIJELACA

Uvjerljivi lider probudio se na gostovanju u Mihovljanu Rudaru pobjeda u Mihovljanu. Glatko su do pobjede došli deki iz Murskog Središa na gostovanju pod «mihovljanskim bregom». Sve su riješili u prvom poluvremenu. Danijel Podgorelec prvi je u 22.minuti naeo mrežu domaeg veterana, pardon vratara, Miroslava Debana. «Osmica» Rudara Matija Županec osam minuta kasnije povisuje gostujue vodstvo na 2-0. Matija Vinko je domau Slobodu riješio svih briga svojim zgoditkom za konanih 3-0 u 45.minuti. Samo jedan opomenuti igra i to domai. Bez zgoditaka u Strahonincu. Gosti iz Svetog Jurja na Bregu i drugu proljetnu utakmicu odigrali su sa identinih i nepopularnih 0-0. Kako im je igra-trener izraziti napada Goran Kerman pomalo udi ovaj podatak o 180 minuta igre bez postignutog zgoditka. Domai su pak osokoljeni pobjedom u Hlapiini priželjkivali novi «trobod», ali niti domai bod u borbi za ostanak nije malo protiv momadi iz vrha ljestvice. Samo jedan opomenuti igra i to domai. Jedinstvo nastavlja pobjedama. Nakon gostujue pobjede u Mihovljanu deki iz Gornjeg Mihaljevca su kod kue sa minimalnih, ali tri boda vrijednih 1-0 pobijedili Hajduka iz Štrukovca. Strijelac jedinog domaeg zgoditka u 33.minuti bio je igra-trener Roman Trtinjak. Domai su imali i jednog opomenutog igraa iz tog prvog dijela, dok su gostima u drugom dijelu dvojica igraa «požutjela». Podjela bodova u Peklenici. U dvije minute sve je bilo riješeno. Obje momadi tijekom utakmice imale su mnogo izglednih prigoda, ali je svaka po jednu realizirala. Prvo su gosti iz Dunjkovca-Pretetinca poveli u 43.minuti zgoditkom Bojana Kregara. Kada se ve ekao posljednji zvižduk suca utakmice Darka Filipia za odlazak na odmor u 45.minuti domai Plavi zgoditkom Tomice Nerera poravnavaju na konanih 1-1. Isti je domai igra u 8.minuti propustio realizirati opravdano dosueni kazneni udarac jer mu je vratar Meimurca Tomislav Marciuš isti obranio. Kad se na kraju

1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Spartak 5.Podturen 6.Sokol 7.Sloboda (S) 8.Mladost (I) 9.Dubravan 10.Sloga () 11.Naprijed 12.Dinamo (P) 13.Omladinac (NSR) 14.ukovec 77 15.Pušine 16.Trnava

sve skupa zbroji podjela bodova je i najrealnija. Samo jedan opomenuti igra i to iz momadi Plavih. U Kuršancu susjedski derbi pripao domaoj Dravi. Ve u 11.minuti domai imaju opravdano dosueni kazneni udarac kojeg za vodstvo od 1-0 realizira Zvonimir Šol. Za susjede iz Novog Sela na Dravi na 1-1 je u 36.minuti poravnao Slavko orevi. Tim se rezultatom otišlo na odmor. Pobjedu domainu je osigurao Tomislav Dombaj svojim zgoditkom u 64.minuti. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa. Mladost bolja od Bratstva. Sve vrijedno dogodilo se u prvom poluvremenu. Domaa Mladost zgodicima Josipa Levaia i Jurice Jakopia u 13. i 23.minuti došla je do vodstva od 2-0. Gosti iz Jurovca domau su mrežu uspjeli zatresti preko Mirana Vinka pet minuta prije kraja prvog dijela utakmice. U drugom je dijelu nešto više posla imaju sudac utakmice Dario Srnec koji je ak petoricu igraa opomenuo. Iz prvog dijela imao je jednog opomenutog igraa. Po momadi je na kraju ispalo po tri za svaku. Trnovec lako došao do domaih bodova. Domaini su veim dijelom utakmice bili bolja momad od gostiju iz Zasadbrega. Stvarali su prigode, a tri su uspjeli i realizirati. etiri minute prije kraja prvog dijela prvi se puta zatresla gostujua mreža. Zgoditak je postigao Casimir Rodrigue. Martino Mežnari povisuje vodstvo Trnovca na 2-0 u 56.minuti. etiri minute prije kraja utakmice konanih 3-0 postavlja svojim zgoditkom Velimir Habrun. Tri domaa, a etiri gostujua opomenuta igraa. Šenkovcu važni domai bodovi u borbi za ostanak u ligi. U obostrano ne previše kvalitetnoj igri gledatelji se baš nisu nagledali nogometa. No, ipak su postignuta tri zgoditka. Prva dva su postigli domai. Prvi u 25.minuti Robert Kanski i drugi u 48.minuti Zoran Farkaš. Za momad Mure u 62.minuti strijelac je bio Goran Lipovi koji je samo gostima iz Hlapiine ublažio poraz. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

25 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 20 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 13 zgoditaka – Bojan Kregar (Meimurec); 11 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Slavko orevi (Jedinstvo NSD); 10 zgoditaka – Robert Štefulj (Strahoninec), Alen Kovai (Rudar); 9 zgoditaka – Robert Vabec (Venera PMP), Miljenko Bistrovi (Meimurec), Luka Jurovi (Bratstvo J); 8 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Darijan Treska (Meimurec), Goran Vuruši (Jedinstvo NSD); 7 zgoditaka – Krunoslav Tuksar (Mladost S), Marko Šol (Rudar), Samuel Novak (Jedinstvo NSD), Tomica Nerer (Plavi Pek.); 6 zgoditaka – Roman Trnjak (Jedinstvo GM), Miran Vinko (Bratstvo J)

FAIR PLAY Iskljuenja nije bilo Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Dominik Hrženjak, Antonio Šopar (Hajduk Š), Denis Stojko (Mura), Zoran Fras (Trnovec), Neven Jaluši (Jedinstvo NSD), Vedran Želežnjak (Sloboda M)

STATISTIKA 18 zgoditaka posgnuto ili 2,2 po utakmici; iskljuenja nije bilo ; 28 opomenuh igraa; 2 kaznena udarca dosuena, a 1 realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Jedinstvo (GM) 4.Meimurec 5.Jedinstvo (NSD) 6.Mladost (S) 7.Hajduk (Š ) 8.Trnovec 9.Bratstvo (J) 10.Sloboda (M) 11.Mura 12.Šenkovec 13.Zasadbreg 14.Drava (K) 15.Plavi (Pek.) 16.Strahoninec

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

15 9 10 8 8 8 7 7 7 7 7 6 6 5 4 3

1 5 2 3 2 2 4 2 2 1 1 2 1 2 3 5

1 3 5 6 7 7 6 8 8 9 9 9 10 10 10 9

62:16 28:17 30:23 35:26 41:28 25:33 28:25 33:35 26:38 31:31 38:41 27:37 25:38 21:43 25:31 22:35

46 32 32 27 26 26 25 23 23 22 22 20 19 17 15 14

Parovi sljedeeg kola: Rudar - Plavi (Pek.), Meimurec - Strahoninec, Venera PMP - Šenkovec, Mura - Drava (K), Jedinstvo (NSD) - Mladost (S), Bratstvo (J) - Trnovec, Zasadbreg - Jedinstvo (GM), Hajduk (Š) - Sloboda (M)




16. ožujka 2012.

18. kolo II. ŽL MNS - istok DRAVA – GALEB (O) 3-3 (2-3) DONJI MIHALJEVEC. Igralište: NK Drava. Suci: Dražen Jurec, Josip Novak, Valenno Kantoci. Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1-0 Igrec F (9), 2-0 Igrec F (20), 2-1 Mihaljac (26), 2-2 Granar (37), 2-3 Frani (43), 3-3 Hošnjak (56) DRAVA: Bartoli I, Kos, Miser, Bartoli M., Mihalac, Lipi (od 73. Igrec D), Vuk, Orehovec, Herc, Hošnjak, Igrec F. Trener: Tomislav Lipi GALEB: Dolenec, Fleten, Balent (od 72. Zadravec), Mihoci (od 76. Vuk), Mihaljac, Soka, Erdelji I (od 52. Pigac), Hertelendi, Frani, Erdelji M, Granar (od 72. Balent). Trener: Damir Pigac Žu kartoni: Bartoli M., Lipi (Drava); Mihaljac, Dolenec, Frani, Vuk (Galeb) Crveni karton: Mihalac (Drava)

DINAMO – DRAŠKOVEC 0-3 (0-2) DOMAŠINEC. Igralište: Kokotov vez. Suci: Ivica Križai, Ivan Žganec, Damir Klari. Delegat: Ivan Mezga Strijelci: 0-1 Repalust D (16), 0-2 Repalust L. (40), 0-3 Repalust L (90) DINAMO: Novak, Borovec, Gregori (od 75. Peras), Krznar, Brez, Debelec, Obadi, Težaki, Furdi, Baranaši (od 76. Jambroši), Bihar (od 46. Horvat). Trener: Marko Obadi DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari, Jambrovi, Turk, Smrk, Kova (od 64. avlek), Šavora, Kavran (od 79. Varošanec), Repalust D., Repalust L., Debelec (od 88. Lonari). Trener: Božidar Repalust Žu karton: Kavran (Draškovec) Crveni karton: Repalust (Draškovec)

DUBRAVA – VIDOVAN 0-1 (0-1) SIVICA. Igralište: Berek. Suci: Darija Zadravec, Stjepan Novak, Miran Culjak. Delegat: Maja Poredoš. Strijelac: 0-1 Friši Dejan (10) DUBRAVA: Mui, Vaga, Turk, Tkalec, Jambroši (od 46. Koeva), Povodnja, Paler, Novak, Sabol (od 73. Žganec), Bobianec Mat., Bobianec Mih. Trener: Ivan Ratajec VIDOVAN: Kranjec, Petri, Lukša, Kuan, Matulin Mario, Nemet Dino, Nemet Dan., Friši N., Friši D., Matulin Marko, Orehovec (od 84. Fundak). Trener: Sreko Gabaj

BRATSTVO – KRALJEVAN 38 4-0 (1-0) SAVSKA VES. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Željko Turk, Franjo Hergo, Dragun Novak. Delegat: Stjepan Križari Strijelci: 1-0 Cvek (45) autogol, 2-0 Cerovec (47), 3-0 Fuko (60), 4-0 Cerovec (75) BRATSTVO: Posavec, Vlahov, Zlatarek (od 71. Bacinger), Fuko (Od 86. Pokriva), Magdaleni, Saka, Kopljar, Medved (od 77. Krišto ), Horvat M, Cerovec (od 77. Kozar M), Horvat S (od 84. Hanžekovi). Trener: Damir Vrbanec KRALJEVAN: Juras, Vlah (od 72. Novak), Štefok, Cvek (od 77. ekunec), Stankov, Slaviek H., Slaviek S., Stankovi Bojan (od 46. Špoljar), Stankovi Boris, Hobor, Lipi. Trener: Dubravko Mišin Žu kartoni: Saka (Bratstvo); Stankovi (Kraljevan)

BORAC PMP – SK 4-2 (4-1) TURIŠE. Igralište: NK Borac PMP. Suci: Jasmin Lozi, Siniša Lukai, Josip Jurinec. Delegat: Miroslav Glavina Strijelci: 1-0 Ribi (12), 2-0 Gavez (27), 3-0 Ribi (33) 11m, 3-1 Vidovi (39), 4-1 Ribi (44), 4-2 Mlinarec (89) BORAC: Vlah, Telebuh, Radikovi (od 72. Špilek), Kovai, Blažini, Markan, Brumen (od 70. Hali), Gavez, Baksa, Ribi (od 75. Mavrin), Srpak. Trener: Boris Radikovi SK: Medvar, Kekenj (od 46. Mlinarec), Bašnec, Vidovi, Lonari, Božek, Horvat N, Malek, Horvat I., Lonari (od 68. Višnji), Kramar. Trener: Davor Horvat Žu kartoni: Radikovi, Blažini, Telebuh, Hali, Kovai (Borac); Horvat, Vidovi, Božek, Mlinarec (SK)

SLOBODA – RUDAR (MS) 0-3 (0-3) MIHOVLJAN. Igralište: Ciglana. Suci: Velimir Levai, Milivoj Bali, Mario Pintari. Delegat: Franjo Fais Strijelci: 0-1 Podgorelec (22), 0-2 Županec (30), 0-3 Vinko (45) SLOBODA: Deban, Rešetar, Novak, Žganec, Medved, Želežnjak, Lukman, Gorianec (od 13. Bubek), Tisaj, Sovar (od 46. Šafari), Belše. Trener: Mladen Kuek RUDAR: Rajf, Simun (od 85. Maglov), Šprajc, Vuri, Šol D, Županec, Liklin (od 61. Žganec), Podgorelec (od 73. Rožman), Vinko, Šol N. (od 73. Vuruši), Šol M. Trener: Antun Srša. Žu karton: Želežnjak (Sloboda)

ŠENKOVEC – MURA (H) 2-1 (1-0) ŠENKOVEC. Igralište: NK Šenkovec. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Dražen Šajnovi. Delegat: Ivan Kova. Strijelci: 1-0 Kanski (25), 2-0 Farkaš (48), 2-1 Lipovi (62) ŠENKOVEC: Novak G., Novak M., Culjak, Vugrinec, Kolar, Ban (od 77. Novak M.), Kanski, Kukovec, Farkaš (od 85. Zemlji), Leško, Fuko (od 84. Zanjko). Trener: Marijan Kolar MURA: Novak D., Lipovi, Jurovi, Novak M., Vuruši, Stojko D, Vinko M, Dragoja (od 75. Vrši), Breznik, Stojko A (od 67. Vinko D), Na (od 52. Šagi). Trener: Dražen Novak Žu kartoni: Kukovec, Novak (Šenkovec); Stojko D, Vinko M (Mura)

MLADOST – BRATSTVO (J) 2-1 (2-1) SELNICA. Igralište: NK Mladost. Suci: Dario Srnec, Tihomir Kralji, Vjeran Tuksar. Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1-0 Levai (13), 2-0 Jakopi (23), 2-1 Vinko (40) MLADOST: Rajf, Vrani, Hošpel, Hren, Živko, Vinko, Šavniar (od 49. Zobi), Levai T, Tuksar, Jakopi (od 79. Koila), Levai J. Trener: Marijan Mohari BRATSTVO: Jeleni, Antoli, Kirec, Jambrovi (od 77. Gorianec), Peri (od 31. Kutnjak), Jurovi, Maari, Trstenjak, Vinko, Baumgartner (od 46. Horvat), Koraj. Trener: Zdravko Modlic Žu kartoni: Vinko, Koila, Levai (Mladost); Vinko Horvat, Koraj (Bratstvo)

TRNOVEC – ZASADBREG 3-0 (1-0) TRNOVEC. Igralište: NK Trnovec. Suci: Dario Bubek, Vladimir Blaži, Danijel Koila. Delegat: Alojz Kopasi Strijelci: 1-0 Rodrique (41), 2-0 Mežnari (56), 3-0 Habrun (86) TRNOVEC: Košak, Florjani, Gyo , Mežnari, Pokos, Zobec, Fras, Bacinger (od 47. Flac), Habrun (od 86. eh), Rodrique, Petri (od 85. Slokan). Trener: Krisjan Kiri ZASADBREG: Novak, Rodinger Flo, Mesari Du. (od 76. Šajnovi), Mesari Da., Novak, Rodinger Fil, Sabolec, Gorianec (od 65. Dunjko), Marec, Koroši, Šimunkovi (od 51. Šajnovi I.). Trener: Dražen Novak Žu kartoni: Fras, Bacinger, Zobec (Trnovec); Mesari, Sabolec, Novak, Šajnovi (Zasadbreg)

II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Teški kiks Hodošana, Palinovanima opet pet bodova prednosti Hodošanci su se ponovno „poskliznuli“ kad se to nitko nije nadao. Ako nee na kraju osvojiti naslov prvaka, „najzaslužnija“ za to mogla bi biti Budunost iz Podbresta koja im je uzela svih šest bodova. U Svetoj Mariji visoka pobjeda gostiju iz Palinovca. Brzo su se gosti oporavili od domaeg poraza i svom domainu ili bolje reeno svojoj «imenjakinji» utrpali «petardu». Za 12.minuta igre gosti zgodicima Dražena Vlašia i Nikole Talana imaju vodstvo od 2-0. Kada je tri minute prije kraja prvog dijela domaoj Mladosti iskljuen Nikola Štrok zbog udaranja laktom u glavu gostujueg igraa za vrijeme igre bilo je teško za oekivati da domai u drugom dijelu sa igraem manje mogu nešto više uiniti. Samo što je poelo drugo poluvrijeme u 47.minuti novi zgoditak u domaoj mreži kojeg je postigao Tomica Mlinarec. Nikola Talan se po drugi puta upisuje u listu strijelaca u 53.minuti i gosti sada ve vode sa 4-0. Nikola Blažini pobrinuo se u 60.minuti da domai ne ostanu bez poasnog zgoditka pa je smanjio na 4-1. Tom,ica Mlinarec u 65.minuti svojim drugim zgoditkom na utakmici stavlja toku na i za konanih visokih 5-1. Uz iskljuenje domai su imali i trojicu opomenutih igraa, a gosti su prošli bez kartona. Budunost iz Podbresta iznenadila pobjedom u Hodošanu. Po vjetrovitom vremenu promrzli gledatelji njih stotinjak u prvom dijelu zgoditak nije vidjelo. Domai su imali totalnu inicijativu, stvorili jednu veliku priliku (Bašnec promašio prazna vrata) i nekoliko poluprilika, ali nije bilo tu neke „velike igre“. Zabili su i gol (odbijenu loptu vratara Narana je pospremio u mrežu), ali ga je prvi pomoni sudac poništio zbog zalea. U najmanju ruku sumnjiva situacija. U drugom dijelu scenariji kao iz jesenskog dijela sezone, samo što je ovaj put Budunost zabila puno ranije gol i uspjela sauvati prednost. Gosti iz Podbresta do vodstva i minimalne pobjede od 1-0 dolaze u 49.minuti zgoditkom Brune Dodleka. Isti je igra u 84.minuti napravio grubi start prekršajem s lea na domaeg igraa i za taj start zaradio iskljuenje. Možda malo i prestroga odluka glavnog suca Horvata koji je inae odlino odradio svoj dio posla, dok bi tek „Oko sokolovo“ moglo utvrditi je su li „mahai“ bili u pravu kad su poništavali domae zgoditke. Tih preostalih šest minuta igre Hodošan je sa igraem više pokušavali barem poravnati, ali nije bilo previše ideje, nije išlo. I u drugom poluvremenu domainu je poništen jedan zgoditak (sada je zalee oznaio drugi pomoni sudac, a dogodila se slina situacija kao u prvom dijelu). Gosti su uglavnom dali sve od sebe, na kraju se zasluženo veselili, za razliku od domaih igraa koji kao da su mislili „da e pobjeda doi sama po sebi“, što im se na kraju osvetilo. Pobjeda iz prvog proljetnog kola jesenskog prvaka u Palinovcu ovim je porazom malo sve to skupa zasjenila. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa. U Orehovici bez pobjednika. Za svaku je momad sudac utakmice Dominik Mihoci dosudio opravdano po jedan kazneni udarac koji su i realizirani. Prvi su u 12.minuti imali domai. Siguran sa 11 metara bio je Marko Ruži. Gosti iz Novakovca svoj su imali u 50.minuti kojeg je realizirao Mario Buhin. Nešto bolja u prvom dijelu bila je domaa Croatija koja je u 5. i 7.minuti propustila realizirati dvije prigode. Prvo Ivan Ivanuši, a potom Miroslav Šafari. Prigodu da domai dou do pobjede imali su u 62.minuti kada je Josip Bali uzdrmao vratnicu. Nakon svega bliži pobjedi bili su domai, no na kraju je Graniar zasluženo kui odnio bod. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa. Visoka domaa pobjeda Bratstva. Kraljevan 38 dobro se držao sve do 45.minute. Nakon jedne povratne lopte od strane kapetana momadi Silvestra Cveka svom vrataru Tomislavu Jurasu vratar ini veliku grešku jer promašuje loptu i lopta završava u mreži. Samo što je poelo drugo poluvrijeme u 47.minuti domai povisuju svoje vodstvo na 2-0 zgoditkom Ivice Cerovca.

19 zgoditaka – Zoran Strahija (Hodošan); 15 zgoditaka – Sanno Debelec (Dinamo D), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.); 14 zgoditaka – Bruno Dodlek (Budunost P); 13 zgoditaka – Dejan Lonari (SK), Nikola Talan (Mladost Pal.); 10 zgoditaka – Antun Ružman (Mladost Pal.), Simon Jakši (Hodošan); 9 zgoditaka – Filip Papak (Mladost SM), Miroslav Horvat (Bratstvo SV); 8 zgoditaka – Miroslav Pigac, Marko Mihaljac (Galeb), Mario Matulin (Vidovan), Stjepan Krznar (Dinamo D), Nikola Štrok (Mladost SM), Marko Ruži (Croaa), Luka Repalust (Draškovec); 7 zgoditaka – Antonio Drvoderi (Graniar N), Luka Lipi (Kraljevan 38); 6 zgoditaka – Aleksandar Kramar (SK), Zdravko Bašnec (Hodošan), Siniša Rušanec (Borac PMP)

FAIR PLAY Iskljueni igrai: Bruno Dodlek (Budunost P), Damir Mihalac (Drava DM), Božidar Repalust (Draškovec), Nikola Štrok (Mladost SM) Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Bojan Kodba, Denis Višnji (Budunost P), Franjo Hali (Borac PMP), Tomislav Lipi (Drava DM), Tihomir Levai (Graniar N), Ivan Ivanuši (Croaa), Hrvoje Kavran (Draškovec)

STATISTIKA 29 zgoditaka posgnuto ili 3,6 po utakmici; 4 iskljuena igraa; 29 opomenuh igraa; 4 kaznena udarca dosuena, a 3 realizirani

TABLICA

Uvjerljivi Palinovani u Svetoj Mariji Krešimir Fuko strijelac je treeg domaeg zgoditka u 60.minuti. Svojim drugim zgoditkom u 75.minuti Ivica Cerovec postavlja konanih 4-0 za Bratstvo. Po jedan opomenuti igra u svakoj momadi. Vidovanu tri boda iz Sivice. Zgoditak odluke postigli su gosti iz Donjeg Vidovca u 10.minuti, a strijelac je bio Dejan Friši. U korektnoj igri niti jedne opomene nije bilo. Domaini su pokušavali gostujue minimalno vodstvo do kraja utakmice anulirati, ali im to nije pošlo za nogom. Draškovec «tricom» iznenadio Dinamo. Došli su se gosti u Domašinec braniti i iz kontri pokušati nešto uiniti. To im je i uspjelo. Dejan Repalust doveo je goste u vodstvo u 16.minuti. Pet minuta prije kraja prvog dijela na 2-0 gostujue vodstvo povisuje Luka Repalust. U 62.minuti Draškovcu je sa klupe za priuvne igrae iskljuen ili udaljen jer je upisan kao priuvni vratar i kao licencirani trener Božidar Repalust zbog psovanja suca utakmice Ivice Križaia. To nije nimalo gostima smetalo pa su u 90.minuti drugim zgoditkom na utakmici Luke Repalusta stigli do pobjede od 3-0 u Domašincu. Samo jedan opomenuti igra i to gostujui. Podjela bodova u Donjem Mihaljevcu. Sa dva zgoditka Filipa Igreca Drava je u 20.minuti imala vodstvo od 2-0. Marko Mihaljac uspio je u 26.minuti domae vodstvo smanjiti na 2-1, ali nije uspio dvije minute kasnije realizirati kazneni udarac jer je domai vratar Ivan Bartoli bio uspješniji i obranio njegov udarac sa bijele toke. Ipak gosti iz Oporovca u 37.minuti zgoditkom Tomislava Granatira dolaze do poravnanja rezultata na 2-2. Dvije minute prije kraja prvog dijela Galeb zgoditkom Petra Frania dolazi do vodstva od 3-2. Domaoj Dravi bod je donio u 56.minuti svojim zgoditkom Josip Hošnjak. Minutu prije kraja utakmice nakon što je pomoni sudac Josip Novak iz akovca signalizirao nedozvoljeni položaj domaeg napadaa u teren za igru ulazi jedan neodgovorni gledatelj, ali sreom redarska služba brzo reagira i ne dolazi do nekog težeg incidenta. Izgleda da je teren u Donjem Mihaljevcu postao «vrui» jer i u proteklom kolu bilo je burno prilikom ulaska službenih osoba u svlaionice po završetku utakmice. Najbolje je to osjetio njihov igra Marko Mihoci koji je zbog pljuvanja ! (najgnusnije djelo) kažnjen od strane disciplinskog suca Stjepana Talana sa šest utakmica «odmora». Zanimljivo u Turišu. Šest zgoditaka i ak devetorica opomenutih igraa od suca utakmice Jasmina Lozia. Za nešto više od pola sata igre ili tonije do 33.minute domai Borac PMP imao je vodstvo od 3-0. Prvo je u 12.minuti strijelac bio «zvijezda zimskog prijelaznog roka» Josip Ribi, potom u 27.minuti domai «precednik kluba» Rajko Gavez i nakon toga iz kaznenog udarca u 33.minuti po drugi puta Josip Ribi. Marko Vidovi uspio je domae vodstvo ublažiti na

1.Mladost (Pal.)

17 12

3

2

2.Hodošan

17 10

4

3

51:16 39 49:25 34

3.Croaa

17 9

6

2

35:21 33

4.Graniar (N)

17 8

4

5

29:19 28

5.Kraljevan 38

17 8

3

6

28:34 27

6.Vidovan

17 8

2

7

33:33 26

7.Mladost (SM)

17 7

4

6

35:31 25

8.Dinamo (D)

17 7

3

7

33:30 24

9.Galeb

17 6

5

6

31:23 23

10.SK

17 7

2

8

32:27 23

11.Dubrava

17 6

2

9

20:29 20

12.Drava (DM)

17 6

2

9

30:41 20

13.Budunost (P)

17 6

1

10 26:37 19

14.Draškovec

17 4

4

9

15.Bratstvo (SV)

17 4

2

11 23:41 14

16.Borac PMP (T)

17 3

3

11 20:45 12

22:45 16

Parovi sljedeeg kola:Galeb - Bratstvo (SV), Kraljevan 38 - Borac PMP (T), SK ehovec - Croatia, Graniar (N) - Dinamo (D), Draškovec Hodošan, Budunost (P) - Mladost (SM), Mladost (Pal.) - Dubrava, Vidovan - Drava (DM)

CROATIA – GRANIAR 1-1 (1-0) OREHOVICA. Igralište: NK Croaa. Suci: Dominik Mihoci, Darko Lehki, Dominik Filipaši. Delegat: Željko Štefanac Strijelci: 1-0 Ruži (12) 11m, 1-1 Buhin (50) 11m CROATIA: Hanžekovi, Hunjadi, Jelini, Kozjak, Kolar, Bali D, Ruži S, Ivanuši (od 85. Novak), Šafari (od 77. Križan), Ruži M., Bali J. Trener: Miljenko Bali GRANIAR: Pancer, Levai S (od 46. Lovrek D), Lovrek N (od 64. Tomašek), Levai M (od 79. Drvoderi S), Paler, Levai Tih., Drvoderi D., Blažon, Buhin, Drvoderi A., Lisjak. Trener: Antonio Drvoderi Žu kartoni: Ivanuši (Croaa); Pancer, Levai Tih. (Graniar)

MLADOST – MLADOST (P) 1-5 (0-2) SVETA MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Nino Škrobar, Jadran Kukovec, Stjepan Fic. Delegat: Zvonko Novakovi Strijelci: 0-1 Vlaši (9), 0-2 Talan (12), 0-3 Mlinarec (47), 0-4 Talan (53), 1-4 Blažini (60), 1-5 Mlinarec (65) MLADOST(SM): Orehovec Dar, Bogdan (od 56. Orehovec Dej.), Šamarija (od 56. Žini), Horvat, Posavec, Papak J (od 67. Musta), Blažini, Grozdek, Štrok, Igrec, Papak F., Kranjec. Trener: Ivan Vidovi MLADOST(P): Marec, Možek Z (od 63. Baksa), Vlaši (od 74. Sabolec), Podgorelec, Kovai, Tkalec (od 61. Kolari), Možek M., Murkovi (od 71. Valenti), Mlinarec (od 81. Vrbanec), Vadlja, Talan. Trener: Josip Šegovi. Žu kartoni: Štrok, Papak, Horvat (Mladost SM) Crveni karton: Štrok (Mladost SM)

3-1 u 39.minuti. No, ne za dugo jer u 44.minuti i trei zgoditak na utakmici Josipa Ribia za vodstvo domaih od 4-1. U drugom dijelu strijelci su malo stali pa je postignut samo jedan zgoditak i to od strane gostiju iz ehovca koji su tako minutu prije kraja utakmice zgoditkom Igora Mlinarca ublažili poraz na 4-2. Pet domaih, a etiri gostujui opomenuti igrai.

U SLJEDEEM BROJU poseban prilog

RASPORED PROLJETNOG DIJELA NOGOMETNE SEZONE MEIMURSKIH NOGOMETNIH LIGA




16. ožujka 2012. BADMINTON

TREI Savezni turnir odigran je u akovcu

Luka Vlahek ozlijedio koljeno i morao predati finalni me

A 2 LIGA CENTAR

TABLICA

Odlini akovec! Meimurje je pobijedilo Mladost iz urevca i to nije vijest. Posljednju utakmicu u drugoligaškoj konkurenciji (posljednju uope?!) košarkaši Meimurja odigrat e u vrijeme tiskanja ovoga broja MEIMURSKIH NOVINA (etvrtak 15. ožujka), tako da im do prve kvalifikacijske utakmice preostaje punih 10 dana. Nedovoljno da bi nešto znaajnije podigli energetski ili taktiki nivo, ali dovoljno vremena za npr. uigravanje prinova/ pojaanja. akovec gura odlino. Ostvarili su još jednu znaajnu pobjedu na uvijek neugodnom gostovanju u Ivancu i time još više pojaali svoje šanse za osvajanje treega mjesta, što bi bio zaista vrhunski rezultat.

Rudar Cimper je oekivano izgubio od jakoga Podravca, ali je neoekivano pružio jako dobar otpor avoritu, naroito u posljednje 2-3 minute ove zanimljive utakmice kada su se s minus 20 spustili na samo minus 4 i imali realne šanse ak i za nešto više. No, trebalo bi pogoditi sve „penale“. (bh) Grafiar – Vindija 83:133 Petar Zrinski – Radnik 73:55

MEIMURJE: Novak N. 2, Pusti 14, Novak Marek 5, Miko 4, Krajai 22, Lonari 2, Fodor 16, Jeleni 2, Biševac 11, Novak Mario Medo 12, Martinovi, Novak Mat. 3. Trener Šopar S.

U dvorani II. OŠ akovec u organizaciji BK ”Meimurje” akovec održan je 3. savezni turnir HK-a 2011./2012. za seniore. Na turniru je nastupilo 30 seniora iz 7 klubova Hrvatske, a meu njima i seniorska ekipa BK-a ”Meimurje”, pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca i pomonog trenera Luke Vlaheka. Voditelj natjecanja i vrhovni sudac bio je Tomislav Grubi iz akovca, a sudac Goran Mileti iz Zagreba. U konkurenciji seniora pobijedio je Josip Ugleši nakon predaje mea u finalu našeg Luke Vlaheka zbog ozljede desnog koljena, prilikom doskoka pri rezultatu 9:7 u 1. gemu za Luku. Tree mjesto osvojio je Dasen Jardas, pobijedivši Joška ilovia 2:1. Poredak ostalih igraa Meimurja: 5. Petar Žini, 7. Krešimir Koprivec, 8. Danijel Zadravec, 12. Matija Hranilovi, 14. Matija Filo, 15. Viktor Ruži, 16. Damir Markuš i 18. Goran Rožman. I u konkurenciji muških parova akoveki par u finalu U konkurenciji seniorki pobjedu je ostvarila Ni-

kolina Dimi, pobijedivši u finalu Tenu Tucakovi 2:1 (18:21,21:19, 22:20). Tree mjesto osvojila je Mara Vlaši u susretu protiv Jelene Bobinac 2:0 (21:17,21:13). Poredak ostalih igraica Meimurja: 5. Ela Trstenjak, 7. Jelena Novak i 8. Lucija Zadravec. U konkurenciji parova seniori pobjedu je ostvario par Mario Duspara / Jan Rožman, pobijedivši u finalu domai par Danijel Zadravec/Marjan Vugrinec 2:1 (25:23, 6:21, 21:18). Tree mjesto osvojio je par Fran Galjer/Dasen Jardas dobivši me 2:0 bez borbe protiv para Matija Hranilovi / Luka Vlahek zbog ozljede Luke Vlaheka, tako da su bez borbe morali predate i polufinalni me protiv para Duspara/ Rožman. Par Krešimir Koprivec/Matija Filo zauzeo je 8. mjesto. U konkurenciji parova seniorki pobjedu su ostvarile Martina Skorup/Tena Tucakovi, pobijedivši u finalu par Jelena Bobinac/ Nikolina Dimi 2:0 (21:14, 21:10). Tree mjesto osvojio je naš par Jelena Novak/ Lucija Zadravec pobijedivši Maru Vlaši/Margaretu Tolju 2:0.

Juniori Meimurja s dvije sjajne pobjede najavili državno! Odigrana su ve dva kola juniorske lige regije Sjever iz koje prvak ide na državno meu 10 najboljih sastava Lijepe naše. akoveki juniori roeni 1994. i mlai uspjeli su ve tui radnika iz Križevaca doma, te što je posebno vrijedno – Bjelovara vani. Ako tome pribrojimo i dvije pobjede protiv Dubravana iz one prvotne lige- kvalifikacijske, onda imamo pravo vjerovati da su naši juniori ve debelo na državnom Polufinalu. Dubravan još uvijek ima „kvrgu“ na kontu pobjeda, ali dok se igra – nada postoji! (bh) Bjelovar –Dubravan 67:44

DUBRAVAN: Lukša 21, Matulin 1, Blažeka 8, Balog 6, Ribi 8. Trener Meimurec B.

Meimurje – Radnik 94:76

MEIMURJE: Jeleni 5, Gašpari 4, Miko 17, Vrus 9, Momilovi 4, Kapelari 10, Franin 15, Lepen 6, Lonari 18, Kanižaj 6. Trener aji I. Bjelovar – Meimurje 78:84

MEIMURJE: Jeleni 5, Gašpari 4, Miko 32, Vrus 9, Momilovi 4, Franin 3, Lepen 6, Kapelari 2, Lonari 12, Kanižaj 7. Trener aji I.

21 21 21 21 20 21 21 21 21 20 21 21

21 15 13 13 13 11 10 9 9 6 5 0

0 6 8 8 7 10 11 12 12 14 16 21

42/+749 36/+256 34/+222 34/+196 33/+167 32/+34 31/-60 30/-101 30/-106 26/-266 26/-292 21/-799

Ivanica – akovec 65:68 (11:16, 16:19, 16:12, 22:21) AKOVEC: Horvat 2, Terek M., Prprovi 22, Terek D. 5, Kranjec 19, Feher, Juras 7, Ostoja 13, Wrana, Doveer, Fekeš, Drk. Trener Kovai B. Rudar Cimper – Podravac 69:77 (13:22, 14:14, 15:21, 27:20)

Meimurje – Mladost () 93:60 (18:19, 25:14, 27:12, 23:15)

JUNIORSKA LIGA SJEVER, razigravanje za prvaka

Vlahek je odlino igrao u akovcu, ali na putu prema pobjedi zaustavila ga je ozljeda

1. ME IMURJE 2. Vindija 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. AKOVEC 6. Mladost( ) 7. Ivanica 8. Radnik 9. RUDAR CIMPER 10. Bjelovar 11. Koprivnica 12. Gra ar

RUDAR CIMPER: Varga 20, Korbelj, Peri, Hrka 14, Radikovi 11, Cilar, Bedi 2, Dodlek 2, Tkalec 14, Srnec 6. Trener Damjanovi B. Koprivnica – Bjelovar 90:74

Dubravan – Meimurje Globetka 71:60

DUBRAVAN: Varga 12, Rai 10, Meimurec 21, Majcen 4, Lukša D. 9, Štefi 9. Trener Krušelj K. MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 10, Vugrinec 22, Serdarevi 9, Levai 7, Belovi 2, Vuruši 10. Trener Škoda D. Mladost Ivanovec – Kotoriba 81:73

MEIMURJE: Bacinger 10, Blažeka 28, Žižek 10, Kovai 10, Beriša 8, Vojvoda 53. Trener Novak S. Kotoriba – Vindija 19:95 KOTORIBA: Andrlon M. 2, Andrlon N. 3, Zvošec 14. Trener Munka Dubravan – BŠT 53:63 DUBRAVAN: Orehovec 21, Tišler 1, Klipi Ka. 6, Kuzmi 8, Lisjak 4, Klipi Kr. 13. Trener ituš BŠT: Kranjec 8, Dvanajšak 20, Jeleni 11, Doveer 8. Trener Kovai B. Donji Kraljevec – Rudar Cimper 57:40 DONJI KRALJEVEC: Sinkovi 9, Šupljika 21, Bašnec 3, Mikec 6, Švenda 16, Lepen 2. Trener Ruži M. RUDAR CIMPER: Antolovi 8, Podkrajac 20, Soboan 6, Klujber L. 1, Klujber K. 5. Trener Repalust S. akovec – Prelog 70:36 AKOVEC: Barani 8, Munar 10, Vincek 10, Strbad 20, Bulat 15, Novak 7. Trener Bence E. PRELOG: Mikec 1, Filipi 8, Polišanski 4, Švenda 5, Zvornik 2, Žvorc 4, Kuni 4, Krušelj 8. Trener Mikec F.

TABLICA za prvaka

Meimurje Globetka – Ivanica 49:61

Dubravan – Radnik 64:67

DUBRAVAN: Lukša 27, Matulin 8, Blažeka 17, Balog 4, Ribi 8. C LIGA KSMŽ Prelog – Donji Kraljevec 78:46

PRELOG: Blažona 2, Ciglar M. 19, Glavina 3, Poljak 5, Jankovi 1, Švenda 30, Šari 9, Ciglar D. 9. Trener Sori R. DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Zrna 2, Pongrac 3, Branilovi 8, Ivanovi D. 9, Ruži 9, Ivanovi J. 4, Šte an 7. Trener Zrna I.

1. Meimurje Globetka 2. Prelog 3. Dubravan 4. Donji Kraljevec

9 9 9 9

6 5 5 2

3 4 4 7

15/+65 14/+61 14/-30 11/-96

TABLICA za ostanak 5. Nedeliše 6. Mladost Ivanovec 7. Meimurje II 8. Kotoriba

8 9 8 9

8 6 3 0

0 3 5 9

16/+115 15/+14 11/-32 9/-97

OVERTIME Bojan Hrka Realna šansa – postoji! P

Lepoglava – Meimurje 34:119

MLADOST IVANOVEC: Mihoci 3, Fekeš 12, Drk 8, Mlinari 4, Hanžekovi 11, Terek M. 31, Vehtersbah 12, KOTORIBA: Radmani 2, Borovi 16, Habuš 12, Plako 5, Munka 29, Selianec 9. Trener Ujlaki R.

Piše:

olako idu kraju odigravanja utakmica u svih 5 A 2 liga. Preostaje još kolo – dva, no uesnici kvalifikacija za A 1 ligu se znaju. No, najprije da ponovimo nain na koji se igraju kvalifikacije. Uesnici su svi prvaci A 2 liga, dakle njih 5. Igra se svaki sa svakim doma i vani i nakon odigrane lige prvak te kvalifikacijske lige ide u A 1 ligu, a drugoplasirana momad igra tzv. pripetavanje s pretposljednjom ekipom iz Lige za opstanak. Prvo kolo je na rasporedu 24. ožujka, a posljednje 12. svibnja. Prva dva tjedna igra se s rasporedom utakmica srijeda – subota, a nakon toga samo subotom. Prvak A 2 lige Sjever se ve odavno zna, da ne kažemo/pišemo da se znao i prije poetka natjecanja, dakle to je akoveko Meimurje. Prvak A 2 lige Centar ili najjaeg drugoligaškog natjecanja (kako si oni sami znaju tepati) je zagrebaka Dubrava, koja je upravo prošle godine ispala od sjevernog prvaka KK Križevaca u dodatnom pripetavanju. Prvak A 2 lige Zapad je Crikvenica, zadarski Polinik je južni prvak, a Osjeki sokol istoni. No, vi-

LIGA MLAIH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

še od samoga nabrajanja ovih momadi, zanimljivije im je pogledati rostere – od kakvoga su materijala te momadi sainjene. Dakle, ako krenemo od avorita, zagrebaka Dubrava mi djeluje najmonije – barem po imenima. Gledao sam ih samo u pripremnim utakmicama kada nisu bili u ovom sastavu, barem ne punom. Sada im je roster zaista bogat ABA ligaškim igraima i prvoligaškim – tu su nama dobro poznati centar Frano olak, zatim bivši igrai Zagreba braa Nikola i Joško Garma, te odlini vanjski igrai i šuteri Prgomet, Gazi, Bašljan i Ozren Miši koji je izvjesno vrijeme proveo i u Meimurju. Po mom skromnom sudu Dubrava je prvi avorit kvalifikacija! Drugi avorit ili drugoga avorita bih podijelio izmeu ekipa Meimurja i Osjekoga sokola. Za osjeku ekipu igraju dobro poznati Zvonimir Ridl, Helbich, playmaker Šarac, te Rai. U reketu izmeu ostalih ordinira i Masli, nekadašnji igra Nedeliša. U momadi Crikvenice odskae Beni, dok u Poliniku postoji pria da e pustiti u kva-

lifikacije GKK Šibenik, no preostaje da vidimo koliko u tome ima „što a“. U svakom sluaju, za Polinik igra Dražovi, te „jedno desetak Bulia“. Kakve su šanse akovekog Meimurja u ovome društvu? Smatram vrlo dobre, barem za osvajanje drugoga mjesta koje pruža još dodatne dvije utakmice s pretposljednjom ekipom prvoligaške Lige za opstanak (doma i vani po jedna utakmica). Bit e nužno Meimurju i malo se pojaati, struni stožer najbolje zna na kojim pozicijama. ve gore napisano ide u s eru sportskoga dijela, no svi predobro znamo da je mnogo bitniji onaj financijski, odnosno pitanje – a što ako se uspije u kvalifikacijama? Što ako se ponovi uspjeh otprije 14-15 godina i ue se u Prvu ligu, odakle nam/ vam novci za igranje najjae lige u Hrvata? Iz pouzdanih izvora sam saznao godišnji proraun najje tinije momadi(barem oni tvrde da je tako) A 1 lige u aktualnom prvenstvu – rije je o 800 000 kuna! Koje, usput dobivaju od svoga grada! A KK Meimurje?

S

MEIMURJE GLOBETKA: Hrustanovi 23, Herman 10, Gašpari 2, oki 12, Kokolek 2.

TABLICA 1-4 mjesta 1. Vindija 2. Meimurje 3. Kotoriba 4. Lepoglava

6 6 6 6

5 5 2 0

1 1 4 6

11/+299 11/+146 8/-66 6/-379

TABLICA 5-8 mjesta 5. BŠT 6. Mladost Ivanovec 7. Nedeliše 8. Dubravan

5 5 3 5

4 3 2 0

1 2 1 5

9/+53 8/+10 5/+19 5/-82

TABLICA 9-14 mjesta 9. akovec 10. Donji Kraljevec 11. Prelog 12. Ivanica 13. Rudar Cimper 14. Meimurje Globetka

8 8 8 8 8 8

7 6 5 4 1 1

1 2 3 4 7 7

15/+138 14/+94 13/+34 12/-12 9/-113 9/-141

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI C LIGA KSMŽ D. Kraljevec – Me. Globetka, subota 17. ožujka u 17, OŠ Dubravan – Prelog, nedjelja 18. ožujka u 18, OŠ D. Dubrava Kotoriba – Meimurje II, subota 17. ožujka u 19, OŠ Kotoriba Nedeliše – Mladost Ivanovec, nedjelja 18. ožujka u 20, Aton

LIGA MLAIH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Nedeliše – BŠT, ponedjeljak 19. ožujka u 19.15, Aton Rudar C.-Me. Globetka, subota 17.ožujka u 11.15, OŠ M. Središe akovec – D. Kraljevec, subota 17. ožujka u 18.30, II OŠ akovec




16. ožujka 2012. KARATE VIROVITICA OPEN

Braa Murši ponovno na vrhu U Virovitici je održan meunarodni karate turnir na kojem je nastupilo 750 natjecatelja iz 7 država. Vilim i Fabijan Murši ponovno su bili uvjerljivi. U uzrastu uenika (10 i 11 godina) u poluteškoj kategoriji -42 kg Fabijan Murši je osvojio zlato, nakon što je pobijedio predstavnika Zagrebakog karate saveza rezultatom 3:0, zatim predstavnika karate kluba “Nova Gradiška“ 6:0. U poluinalu je bio bolji od reprezentativca Maarske 6:3, a u inalu od predstavnika karate kluba “urevac“ 5:0. U najte-

žem poluinalnom meu Fabijan je uspio plasirati dvije zahtjevne nožne tehnike u glavu maarskom reprezentativcu, a svaka od tih tehnika nosi 3 boda. U uzrastu mlaih kadeta (12 i 13 godina) u lakoj katego-

riji -41 kilogram Vilim Murši pobijedio je predstavnika Zagrebakog karate saveza 8:0, zatim predstavnika karate kluba “Slavonski Brod“ 8:0, a u poluinalu predstavnika Virovitice 5:0. U inalu je izgubio me tijesnim rezultatom 0:1 od karatista zagrebakog Studenta. Tri puta je pogodio nogom glavu protivnika, ali su za svaki udarac suci dali opomenu zbog prejakog kontakta. Odlinim nastupom na ovom meunarodnom turniru Vilim i Fabijan su nastavili kontinuitet vrhunskih rezultata.

Dominik Kolari osvojio 10. Karate fest Virovitica Na karate turniru u Virovitici odlini su bili i karatisti KK Nedeliše. Osvojili su jedno zlato, jedno srebro i pet bronanih medalja. Zlato i naslov pobjednika turnira pripalo je Dominiku Kolariu u konkurenciji juniora u kategoriji -61 kg. Takoer u konkurenciji juniorki srebro je osvojila Jelena Bužani u kategoriji -47 kg. Bronani pak su bili Matej Kovai u kategoriji uenika -34 kg, Ana Ciglari i Jelena Bužani u kategoriji kadetkinja -54kg, Mia Šari Horvat u kategoriji juniorki +59kg i Dominik Preložnjak u kategoriji uenika -30 kg.

Karatisti Nedeliša iz Virovitice vraaju se sa sedam medalja

PLIVANJE MITING ”Sveti Patrik“ održan u Zagrebu

Kaja Sabol i Martin Dodlek osvojili medalje Plivai PK-a, pod vodstvom trenera Tee Hatlak i prof. Gorana Kolaria, nastupili su na plivakom natjecanju “Sveti Patrik“ održanom u Zagrebu. Na natjecanju je sudjelovalo 690 plivaa (zbog gripe je nastup otkazalo 179 plivaa). To je najvee natjecanje na podruju Hrvatske za mlae dobne skupine, a održano je u dva dana. U subotu su plivali plivai i plivaice roeni 2000. godine i 2001. godine u disciplinama 50 metara slobodno, 50 leno, 50 prsno i 50 metara leptir. PK je nastupio s devet plivaa, Martin Dodlek bio je najuspješniji pliva prvog dana u konkurenciji 80 plivaa. Osvojio je odlino drugo mjesto u disciplini 50 metara leptir, 4. mjesto u disciplini 50 slobodno, etvrto mjesto u disciplini 50 slobodno te peto mjesto u disci-

plini 50 prsno. U ukupnom plasmanu, zbroju svih disciplina Martin je osvojio odlino etvrto mjesto. U nedjelju su plivali plivai i plivaice roeni 2002. i 2003. godine i mlai. Plivale su se discipline 25 metara

slobodno, leno, leptir i prsno, a najbolja akoveka plivaica u konkurenciji osamdeset tri natjecateljice bila je Kaja Sabol. Osvojila je odlino tree mjesto u disciplini 25 metara leptir, etvrto mjesto u disciplini 25 metara leno, peto mjesto u disciplini 25 slobodno, sedmo mjesto u disciplini 25 prsno. U ukupnom plasmanu zbroju svih disciplina Kaja je osvojila odlino tree mjesto. Kod plivaa roenih 2002. godine najbolji pliva PK-a bio je Tin Furdi u konkurenciji devedeset i jednog plivaa. Tin je osvojio odlino sedmo mjesto u disciplini 25 metara leno, deveto mjesto u disciplini 25 metara leptir, jedanaesto mjesto u disciplini 25 slobodno, te bio odlian 16. u ukupnom poretku plivaa.

SPORTSKI RIBOLOV

ATLETIKA

ŠRD “MURA“ Mursko Središe

Proljetni kros i prvo kolo kros lige “Globetka”

Natjecanje parova Športsko - ribolovno društvo “Mura“ iz Murskog Središa organizira prvo ovogodišnje natjecanje. Na terenima ŠRC-a “Zaleše“ u subotu 24. ožujka održat e se natjecanje parova, koji se trebaju prijaviti isti dan najkasnije do 13.30 sati na Zalešu. Natjecanje e trajati do 18 sati, kada slijedi vaganje i proglašenje rezultata. Kotizacija po paru iznosi 200 kuna, a novi predsjednik središanskih ribia Stjepan Lisjak poziva sve meimurske ribolovce da dou na Zaleše i sudjeluju u natjecanju te osvoje pehare i nešto novca. Informacije se mogu dobiti na broj telefona 098/1739-140 kod Zvjezdana Maaria. (sm)

Iz AK Meimurje javljaju da e se Proljetni kros za uenike osnovnih i srednjih škola Meimurja te graanstvo održati u subotu 24. ožujka s poetkom u 11 sati u “jezeru” akovekoga Starog grada. Kros liga Globetka koja e u 2012. godini imati 6 kola, s prvim kolom pak zapoinje u utorak 20. ožujka s poetkom u 17 sati. Termini ostalih pet kola je su utorak 8. 5. u 18 sati, 19. 6. u 19, 21. 8. u 19, 9. 10. u 17, te posljednje kolo u subotu 17. 11. u 14 sati. Duljina staze je 7800 m i tri se akovekim parkom Globetka, a okupljanje je pola sata ranije na

parkiralištu SRC-a Mladost. Natjecanje je namijenjeno natjecateljima u seniorskoj kategoriji, veteranima i rekreativcima, uz mogunost svladavanja staze tranjem ili hodanjem. Bodovanje i podjela nagrada za ukupni poredak bit e u kategoriji seniorki i seniora starosti do 40 godina, te veteranki i veterana 40-49, 50-59 i 60 godina i stariji. Startnina za sudjelovanje u svih 6 kola iznosi 30 kuna i uplauje se prilikom prvog nastupa. Prijave se primaju pola sata prije poetka utrke ili na email akm@ck.t-com.hrakm@ck.tcom.hr.

Domaa proizvodnja, tradicija, kvaliteta koja traje, a sve vam to “KIŠ” daje... Svakodnevne AKCIJSKE CIJENE ČAKOVEC

i

roizvod

i p • Doma

irana kontrol eklo o g o r t j •S a i pori kvalitet

DONJI KRALJEVEC MURSKO SREDIŠĆE DOMAŠINEC PRELOG

* KONTROLIRANO HRVATSKO PORIJEKLO * PLAĆANJE U RATAMA * POPUSTI UMIROVLJENICIMA * MOGUĆNOST DOSTAVE PREMA DOGOVORU

**** TRADICIJA I KVALITETA OD 1955. ****


46

Informacije

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

4 ST-53/09-142 TRGOVAKI SUD U VARAŽDINU, po sucu toga suda Iris Hatvali Nemec, kao steajnom sucu, u steajnom predmetu nad steajnim dužnikom MT Tvornica rublja d.d. u steaju, OIB: 58725699695, akovec, Mace hrvatske 10, na temelju rješenja o prodaji broj ST-53/09-96 od 18. travnja 2011. godine, a temeljem odredbe l. 164. st. 4. Steajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06. i 116/10, dalje skraeno: SZ-a), dana 08. ožujka 2012. godine donosi slijedei

ZAKLJUAK odreuje se

TREA JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika 1. Odreuje se prodaja u steajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika MT Tvornica rublja d. d. u steaju, akovec, uz odgovarajuu primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to: - nekretnina upisana u z.k.ul. 5827 E, etažno vlasništvo, k.o. akovec, kbr. 8/1, hala trikotaže i konfekcije, zgrada 1 i 2 dilatacija – dorada i trikotaža, zgrada 3 – dilatacije dorada i pozamanterija, zgrada zdravstvenog centra sa prodavaonom, upravne zgrade, zgrada restorana, garaža s nadstrešnicom za bicikle, zgrada porrnice, zgrada dviju trafostanica, zgrada kotlovnice sa deponijem mazuta, dvor, ukupne površine 4 rala i 969 hv i to: a) 6. ETAŽA: 653/26504 Etaža 6 koja se sastoji od V. kata upravne zgrade, ukupne površine 354 m2, procijenjena na vrijednost od 1.781.939,90 kn. b) 9. ETAŽA: 780/26504 Etaža 9, prizemlje radionice ukupne površine 423 m2, procijenjena na vrijednost od 690.690,00 kn. c) 16. ETAŽA: 229/26504 Etaža 16 koja se sastoji od VI kata upravne zgrade ukupne površine 124 m2, procijenjena na vrijednost od 624.439,37 kn. d) 29. ETAŽA: 17/26504 1. Etaža 29 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. e) 30. ETAŽA: 17/26504 Etaža 30 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. f) 31. ETAŽA: 17/26504 Etaža 31 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. g) 33. ETAŽA: 17/26504 Etaža 33 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. h) 34. ETAŽA: 17/26504 Etaža 34 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. i) 35. ETAŽA: 17/26504 Etaža 35 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. j) 36. ETAŽA: 89/26504 Etaža broj 36 koja se sastoji od garaže – površine 89 m2, procijenjena na vrijednost od 167.950,12 kn. k) 37. ETAŽA: 8007/26504 Etaža 37 koja se sastoji od podruma I dilatacije površine 490 m2, prizemlja I dilatacije površine 259 m2, meukata I dilatacije površine 410 m2, prvog kata I dilatacije površine 3093 m2, procijenjena na vrijednost od 22.024.406,12 kn. l) 38. ETAŽA: 1664/26504 Etaža broj 38 koja se sastoji od prvog kata I dilatacije površine 903 m2, procijenjena na vrijednost od 3.516.949,48 kn. m) 39. ETAŽA: 1544/26504 Etaža broj 39 koja se sastoji od drugog kata II dilatacije površine 1251 m2, procijenjena na vrijednost od 4.221.615,05 kn. n) 41. ETAŽA: 46/26504 Etaža 41 koja se sastoji od trafostanice II – površine 25 m2, procijenjena na vrijednost od 85.201,12 kn. Poetna cijena za sve nekretnine iznosi 90% od ukupne procijenjene vrijednos svih nekretnina odnosno 29.968.959,27 kn. Uz navedene nekretnine prodaju se i pokretnine – strojevi, uredska i informaka oprema, kao jedna cjelina, a prema procjeni izraenoj od strane sudskog vještaka. Poetna cijena za pokretnine iznosi 90% od procijenjene vrijednos pokretnina odnosno 3.632.184,00 kn. 2. NAIN PRODAJE Roište za prodaju treom usmenom javnom dražbom, održat e se u zgradi Trgovakog suda u Varaždinu, B. Radia 2, soba 230/II dana 27. ožujka 2012. godine u 13,00 sa. 3. Na nekretnini pod tokom 1.a upisano je razluno pravo u korist Hr-

vatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec. Na nekretnini pod tokom 1.b, 1.c, 1.d, 1.e, 1.f, 1.g, 1.h, 1.i te 1.j upisano je razluno pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. Na nekretnini pod tokom 1.k upisano je razluno pravo za korist Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb. Na nekretnini 1.l upisano je razluno pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. Na nekretnini 1.n upisano je razluno pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec. Na nekretnini 1.m upisano je razluno pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. 4. Ovaj zakljuak objavit e se na steajnoj oglasnoj ploi ovoga suda. 5. Steajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o nekretnini koja se prodaje u steajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgovakog suda u Zagrebu, a radi uvoenja u oevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u steajnom postupku. 6. UVJETI PRODAJE a) Nekretnine i pokretnine iz toke 1. prodavat e se, u skladu s odlukom Skupšne vjerovnika od 12. sijenja 2010. godine, zajedno u steajnom postupku usmenom javnom dražbom, za jedinstvenu poetnu cijenu od 33.601.143,27 kn. b) Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tere na isma. c) Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju ni na drugom roištu za prodaju po utvrenoj vrijednos, na narednim roišma za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodava za nižu vrijednost koju zakljukom odredi steajni sudac. d) Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju pokretnina i nekretnina snosi kupac. e) Kao kupci mogu sudjelova samo osobe koje su najkasnije dva dana prije roišta za dražbu uplali jamevinu u iznosu od 5% od utvrene vrijednos nekretnina i pokretnina, koja se uplauje na raun Trgovakog suda u Varaždinu broj2390001-1300002754, poziv na broj 53 09, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Potvrdu o upla jamevine svaki sudionik dužan je predoi na dražbi prije poetka dražbe. f) Osobe koje ne uplate jamevinu nee moi sudjelova u dražbi. g) Sudionik ija e ponuda bi prihvaena, jamevina e se urauna u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vraena najkasnije u roku od 8 dana. h) Jamevinu nisu dužni položi razluni vjerovnici. i) Kupac je dužan upla razliku izmeu uplaene jamevine i posgnute kupoprodajne cijene u roku od 60 dana od dana zakljuenja javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud e posebnim rješenjem odredi prodaju nevažeom i odredi novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevažeom, a iz položene jamevine namirit e se troškovi nove prodaje i namiri razlika izmeu kupovnine posgnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. j) Nekretnine i pokretnine e se rješenjem o dosudi dosudi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine i pokretnine e se dosudi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veliini ponuene cijene, ako kupci koji su ponudili veu cijenu ne polože kupovninu u roku iz toke 7.i ovog zakljuka. k) U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud e odredi da e se nakon pravomonos toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisa u njegovu korist pravo vlasništva na dosuenim nekretninama te brisa terete na nekretnini, kao i na pokretninama. l) Nakon pravomonos rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud e donije zakljuak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, ime kupac stupa u posjed ish. m) Ako kupac radi plaanja kupovne cijene treba uze kredit, sud e na prijedlog kupca ve u rješenju o dosudi odredi da e se nakon pravomonos rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisa i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi kredita, u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. n) Pravo nadmetanja imaju sve pravne i zike osobe. o) Prodaja se provodi po naelu „vieno – kupljeno“, što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. p) Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetnu nekretninu i pokretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s steajnim upraviteljem na broj telefona 098 9625891.

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Matka Laginje 6 ~ tel. (042) 260 423 , 260 609 www.pssv.hr ~ pssv@pssv.hr

vrši upis polaznika u programe osposobljavanja za obavljanje poslova - rukovatelja robom - prodavaa, - samostalnog knjigovoe, - poslovne tajnice / tajnika, - poslužitelja jela i pia , - priprematelja jednostavnih jela i slastica, - priprematelja bureka i pizza, - cvjeara – aranžera, - u graditeljstvu (zidar, tesar, armira, betonirac, soboslikar, keramiar, izolater...), - rukovatelja rudarskog / graevinskog stroja (bager, utovariva, grejder, valjak, viliar, dizalice, demper, buldozer ... ), - ložaa centralnog grijanja, - dimnjaara, - rukovatelja eksplozivnim tvarima; kao i u programe pripreme radi polaganja obrtnikih majstorskih ispita i ispita osposobljenosti. ***** Upis polaznika u naredne obrazovne skupine je mogu do kraja ožujka, a sve informacije o nastavi se mogu dobiti telefonom ili osobno u tajništvu škole svakog radnog dana - prijepodne od 9 do 12 sati ili poslijepodne od 16 do 18 sati.

Na temelju lanka 6. Zakona o zakupu poslovnog prostora (NN, broj 125/11),Opinski naelnik Opine Sve Marn na Muri raspisuje

JAVNI NATJEAJ za davanje u zakup poslovnog prostora Predmet ovog natjeaja je zakup poslovnog prostora u vlasništvu Opine Sve Marn na Muri u Svetom Marnu na Muri, Glavna 20, površine od 30 m2 (zgrada bivše pošte). Namjena/djelatnost: servis elektronike i informake opreme, Poetna cijena mjesene zakupnine je 3,50 EUR-a/m2, odnosno 105,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednos. Zakupnina se plaa unaprijed, najkasnije do 10 dana u mjesecu. Vrijeme zakupa: 5 godina Podaci o zakupodavcu: Opina Sve Marn na Muri, Trg Svetog Marna 7, 40 313 Sve Marn na Muri, OIB: 90870759737. Ope odredbe: Natjeaj se provodi prikupljanjem pismenih ponuda u zatvorenim omotnicama. Rok za dostavu ponuda je 8 (osam) dana od dana objave natjeaja u dnevnom sku. Pisane ponude se dostavljaju na adresu Opine Sve Marn na Muri, Trg Svetog Marna 7, 40 313 Sve Marn na Muri, u zatvorenoj omotnici s naznakom „PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – NE OTVARAJ“, neposredno svakog radnog dana od 07,00 do 15,00 sa, ili poštom, preporuenom pošiljkom. Otvaranje ponuda održa e se dana 29. 03. 2012. u 11,00 sa u uredu naelnika Opine Sve Marn na Muri. Otvaranje ponuda nije javno. Poslovni prostor može se pregleda za vrijeme trajanja natjeaja svakog radnog dana od 07,00 do 15,00 sa, uz prethodnu najavu Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Sve Marn na Muri i uz pratnju komunalnog radnika. Ponuda za sudjelovanje u javnom natjeaju mora sadržava: 1. Osnovne podatke o pravnoj ili zikoj osobi ponuditelja ( na obrascu), 2. Preslika obrtnice, odnosno izvadak iz sudskog registra, 3. Navoenje poslovne djelatnos ( u skladu s utvrenom namjenom prostora), 4. Iznos zakupnine koja se nudi, 5. Potvrdu porezne uprave o uplaenim porezima i doprinosima ne stariji od 30 dana, 6. Potvrda Opine Sve Marn na Muri o uplaenim svim nancijskim potraživanjima. Odabrani ponuditelj dužan je sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora u roku od osam dana od dana dostave odluke o odabiru.


16. ožujka 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA (Hrvatski zavod za zapošljavanje) LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odreeno vrijeme, natjeaj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr Vinogradarska zadruga ŠTIGOVANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/ RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POM. KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gosju, znanje stranih jezika, vozaki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, poetak rada je 15.3. Zainteresirani javi se na 099 222 1338. Postoji mogunost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natjeaj otvoren do 15.2. EKO MEIMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi 37, 40000 AKOVEC, traži 1 INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na raunalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g.; 1 TEHNOLOGA PROGRAMERA ZA OBRADNI CENTAR (m/ž) u stalni radni odnos, uvjeti: SSS, VŠS; VSS strojarske struke, izrada programa i definiranje tehnoloških postupaka izrade na CNC, dobro poznavanje rada u Auto CAD-u, prednost izrada programa u Heidenhain-u, poznavanje rada u bilo kojem programskom paketu za 3D konstruiranje, korištenje engl. ili njem. jezika u govoru i pismu,marljivost,usmjerenostnaciljeve, edukacije. Pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javi samo kandidama koji uu u uži izbor. Natjeaj je otvoren do 23.03. LORENA d.o.o. Banski Vinogradi 10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS DJELATNIKA ZA VIŠESTRUKE KOMPENZACIJE na odreeno vrijeme, vozaki ispit B kat., mog. korištenja vlastog automobila, mogunost rada od kue, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@tvornica-ideja.com. hr do 31.03. Cae bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jelaia4,traži1KONOBARA/ICUnaodreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03. Caffe bar QUEEN ukovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.03. Drvni centar “FILO” AKOVEC, Novakova 22, traži 1 m/ž DIZAJNERA/ARHITEKTU NAMJEŠTAJA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, konstrukcija namještaja, crtanje malih proizvoda, sudjelovanje u razvoju proizvoda, potrebne vješne – smisao za tehnika rješenja, snalaženje u prostoru, poznavanje tehnikog crtanja i matemake, dobro znanje programskih paketa word, excel, ms o ce, auto cad, 3D vizualizacija, samoinicijavnost, produkvnost, snažne radne eke, osobe za mski rad, pozivnog stava prema poslu i mu, mogunost osobnog i profesionalnog razvoja. dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@ lo.hr do 30.03.

je na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili e-mail: ljekarna. kovac@gmail.com do 30.03. MIDA d.o.o. akovec, K.Zrinski 2, traži 1 m/ž PRODAVAA u pekari-kiosku u centruakovcanaodreenovrijemeuzmog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 5828 639, do 30.03. ROYAL TRADE d.o.o. Vrašinec, Prena 1, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 222 5005, do 20.03. Restoran PREPELICA, Otok 2, traži 1 KV KUHARA/ICU i 1 KV KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno vozaki ispit B kat., javi se na 098 393 001, do 30.04. ALLIANZZAGREBd.d.Poslovnicaakovec, K.Zrinski 1/I, akovec (n/r Dijane Kolac), traži VIŠE ZASTUPNIKA (M/Ž) - VŠS ili SSS (poželjnoradnoiskustvonaismilislinim poslovima), dobro poznavanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, te sklonost mskom radu, komunikacijske i prezentacijske vješne. Dostavi životopis na gornju adresu ili email: dijana.kolac@allianz.hr do 15.03. Pekara NIKA, Pribislavec, traži 1 PEKARA/ ICU s radnim iskustvom na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3-4g., javi se na 098 705 324, do 30.03. HERMAN JOSIP d.o.o. Gorian, Granini prijelaz, traži 1 KUHARA/ICU na odreeno vrijeme, javiti se na 098 461 196, natjeaj otvoren do 26.03. MURA METAL d.o.o. Kotoriba, traži 1 m/ž ELEKTROMEHANIARA za održavanje pogonaiopremenaodreenovrijeme,osoba radi pola radnog vremena kao elektromehaniar a pola na bravarskim poslovima, najava na tel. 040 682 130, do 18.03. GINSTAL d.o.o. BELICA, N.Š.Zrinskog 17, traži VIŠE M/Ž MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE I PLINOINSTALATERAnaneodreenovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se na 099 311 4310, 091 396 4303, do 28.03. MURA METAL d.o.o. Kotoriba, Sajmišna 1, traži 2 m/ž KV ZAVARIVAA u MAG postupku na odreeno vrijeme, uvje: radno iskustvo 2g., zavarivanje u mag postupku, poznavanje tehnika u g i rel postupku, važei ATEST za pojedine discipline zavarivanja, najava na tel. 040 682 130 ili na gornju adresu, do 18.03. KERMEK d.o.o. akovec, Neumannova 3, traži 5 KV, PKV PODOPOLAGAA / PARKETARA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 2g., vozaki ispit B kat., dostavi pismenuzamolbunagornjuadresuiliinfo na tel. 040 329 320, do 17.03. Montaža Kudec, Podbrest, V. Nazora 54, traži 1 m/ž PKV, KV LIMARA na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo godinu dana, javiti se na 091 505 2297, natjeaj otvoren do 16.03. ARGES d.o.o. akovec,K.Tomislava 2,traži1m/žMANAGERANAPOSLOVIMAPRIVATNE ZAŠTITE - VŠS, VSS tehnike struke - zašta na radu, strojarstvo, elektrotehnika, energeka), potrebno znanje engl. ili njem. jezika, rad na raunalu, vozaki ispit B kat., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: vanja8serec@ net.hr; 1 m/ž SSS, VŠS, VSS VODITELJA UREDA na neodreeno vrijeme, znanje engl. jezika, vozaki ispit B kat., radno iskustvo 1g., dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: hrvojka. arges@gmail.com do 15.04.

GENERALI OSIGURANJE d.d. AKOVEC, traži VIŠE (m/ž) savjetnika u prodaji - specijalist za životna osiguranja na odreeno vrijeme, najmanje SSS, vozaka dozvola B kat., iskustvo u prodaji naroito u prodaji osiguranja, osnovno korištenje kompjutera, lojalnost kompaniji, komunikacijske vješne, marljivost i savjesnost u radu, kandidati s visokim obrazovanjem i visokom radnom movacijom, ako imaju potencijal za razvoj prodajnih vješna i posjeduju široko ope obrazovanje, bit e posebno razmatrani. zamolbu sa životopisom dostavi na e-mail: posao@ generali.hr do 15.3.

REINOX d.o.o. Brezje, traži 2 m/ž KV BRAVARA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 4g., samostalnost u radu i znanje itanja nacrta, javi se na 040 855 845, do 21.03.

Ljekarna Mr.ph. Mirjana Kova, akovec, D.Cesaria5,traži1m/žmagistrafarmaci-

Ugost. obrt BISTRO MLINAREC, Prelog, K. Zvonimira 30, traži 1 KONOBARA/ICU

Elektro zanatska radnja SKAI, Pribislavec, Radnika 28, traži 2 KV, SSS FRIGOMEHANIARA na odreeno vrijeme, radno iskustvo barem 6mj., montaža rashladnih komora, javi se na 040 360 081, do 20.03.

na neodreeno vrijeme, javi se na 098 9371 863, do 08.04. PEKARA CVEK d.o.o. D. Kraljevec, traži 10 djelatnika/djelatnicauproizvodnjikolaa na odreeno vrijeme, javi se na 040 602 205, do 20.03. Servis vozila MM d.o.o. Nedeliše, V. Nazora 17, traži 1 m/ž KV AUTOLIMARA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 2g., javi se na 098 807 843, do 31.03. Centar za poduku VANDA, akovec, K. Zrinski 2, traži 1 NASTAVNIKA ENGLESKOG JEZIKA na Ugovor o djelu, javi se na 095 820 6132, do 16.03. Caffe bar STARI MAROF, N. S. Rok, I.L.Ribara bb, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 099 773 6026, do 30.03. K. MEGAPOLIS d.o.o. Gorian, traži 1 m/ž PRODAVAA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, komunikativna osoba s radnim iskustvom, obavezna B kat. i poželjno iskustvo u vožnji kombija, javi se na 098 920 3039, do 31.03. Pekara SUNCOKRET (HAMER d.o.o.), akovec, Kalnika 19, traži 1 pekara s radnim iskustvom; 1 pekara - voditelja pogona na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili dostavi pismenu zamolbu, natjeaj otvoren do 30.03. DomzastarijeinemoneosobeSlakovec, Slakovec 70, traži 1 m/ž NJEGOVATELJA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 829 181, do 20.03. CEDRUS - FOREST d.o.o. akovec, traži 2 m/žKVVRTLARAzaradnahorkulturina odreeno vrijeme uz mog. stalnog odnosa,poželjnoradnoiskustvo1g.,javi sena 099 215 2041, do 23.03. KNAUF – FAL, N. S. Rok, traži 2 montera suhe gradnje, 2 špahtlera i 1 fasadera na odreeno vrijeme, javi se na 098 9244 510, natjeaj otvoren do 31.03. METALDEKORd.o.o.Ivanovec,P.Miškine 24, traži 5 m/ž LAKIRERA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu do 31.03. Memont-proizvodnja d.o.o. akovec , traži 2 ZAVARIVAA CO2 i 2 BRAVARA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, samostalnost u radu, radno iskustvo, znanje itanja nacrta, javi se na 098 823 762, do 23.03. ZMAJ d.o.o. Strahoninec, traži 1 m/ž slasara na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada akovec – Mercator, centar Zagrebaka bb, javi se na 091 333 7130, do 16.03. PIRAMIDA d.o.o. Lopatinec, V. Nazora 18a, traži VIŠE AUTOMEHANIARA, VODOINSTALATERA, STROJARA i ELEKTRIARA - prekvali kacija za zavarivaa. Javi se osobno na gornju adresu ili 040 856 060, do 06.04. Dom za starije i nemone osobe JAPA, Štrigova, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na 098 259 865 gosp. Valkaj, do 18.03. SABIO, Ivanovec, J. Broza 101, traži 1 KONOBARA/ICUnaodreenovrijeme,javi se na 095 861 4039, do 24.03. Radna mjesta Varaždin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.3. KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, plaa 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni), do 31.3.

Kristalna Laguna Marketing d.o.o. za markeng i usluge, mjesto rada Varaždin, traži 5 PRODAJNA PREDSTAVNIKA (m/ž) na odreeno vrijeme, uvje: SSS, B kat., mog. korištenja vlastog vozila, iskustvo nije važno, engl. jezik; terenski rad. Zamolbu posla na adresu MEIMURSKA 28, 42000 VARAŽDIN ili mailom na marko. krystallagoon@gmail.com i 1 (m/ž) VODITELJA POSLOVNICE PUTNIKE AGENCIJE na neodreeno vrijeme, uvje: SSS, poznavanje informake, B kat., iskustvo 2g., potreban završen teaj voditelja poslovnice, engleski i španjolski jezik. Zamolbu posla mailom na sanda.krystallagoon@ gmail.com. Rok za prijavu do 30.4. ŠTROMAR d.o.o., Belenec, Vodovodna 13, 42214 Sv. Ilija, mjesto rada Belenec, traži 1 m/ž DISPONENTA ZA MEUNARODNI TRANSPORT ROBE za organizacija prijevoza robe na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvje: SSS, VŠS, iskustvo 2g, engl. i njem. jezik, poželjno talijanski, ali nije uvjet, B kat., poznavanje informake (Word, Excel). Najava na mob. 098 663 410 ili prijavu posla mailom na vstromar@inet.hr do 20.3.

POSLJEDNJI POZDRAV

Damiru Horvatu iz Kotoribe (13.5.1973. – 10.3.2012.) Dragi naš kolega Damire! Iznenadnim odlaskom ostavio si veliku prazninu, ali uvijek eš biti u našim mislima i sjeanjima. Djelatnici Osnovne škole Strahoninec

BESTMARKETING d.o.o., traži 5 m/ž TELEFONISTAnaodreenovrijeme,uvje:OŠ, KV,SSS,iskustvonijevažno,komunikavnost, mski rad, snalažljivost, najava na mob:0951222221,kontaktosobaMaja Jezernik, do 31.3. Trgovinaimarkeng“MR”-MilanRemar, Sve Ilija, Vilima Cecelja 62, mjesto rada Varaždinska županija; traži 1 m/ž PRODAVAA ROBE ŠIROKOG ASORTIMANA za prodaju robe u Varažd. županiji na odreenovrijeme,uvje:OŠ,SSSbezobzirana zvanje, iskustvo nije uvjet, B kateg., vlas automobil, kontakt na broj mobitela 092 286 1501, gdin. Remar, do 31.3. ERA NOVA d.o.o. Radia 103, 42205 Vidovec, mjesto rada je prema mjestu stanovanja, traži 20 m/ž KOMERCIJALISTA za direktnu prodaju asormana proizvoda za opremanje terasa (stolice i stolovi) za ugost. objekte (hoteli, restorani i sl.) na poetku ugovor o djelu, uz mog. zasnivanja radnog odnosa na odreeno i neodreeno vrijeme, uvje: SSS, potrebno poznavanjeengl.ilinjem.jezika,poznavanje rada na raunalu (word, excel), radno iskustvo nije bitno, potrebna vozaka dozvola B kat. uz mog. korištenja vlastog vozila (ali nije uvjet). kontakt s poslodavcem: osobni dolazak ili pismena zamolba poštom na gornju adresu ili e-mailom na: info@era.hr ili najava na mob: 097 7243 494, do 30.3. PRIMA-GRADNJA d.o.o. za graditeljstvo i usluge, Mihovljan, mjesto rada VARAŽDIN, traži 4 m/ž OŠ, KV, SSS TESARA sa 3g. radnog iskustva i 4 m/ž OŠ, KV, SSS ZIDARA s radnim iskustvom 3g. kontakt osoba gdin. Preložnjak, mob: 098 9321 856, do 31.3. METAL OBAD d.o.o. Donja Poljana, Vinogradska 57; traži 2 m/ž CNC GLODAA i 1 m/žTOKARAnaodreenovrijemeuzmog. na neodreeno, uvje: KV, SSS metalske struke, 1g. radnog iskustva, samostalnost u radu, 2 smjene, najava na tel: 207 004 ili mob: 091 637 0003 (Josip Obad) ili mail: mg-obad@mg-obad.com do 30.3. KOKA d.d., Meimurska 6, 42000 Varaždin, traži 2 OSOBE ZA VETERINARSKE POSLOVE U PRERADARSKOJ PROIZVODNJI - rad u strunim movima u planiranju, organiziranju, provoenju procesa peradarske proizvodnje na odreeno vrijeme, uvje: VSS, iskustvo nije važno, B kat., osnove korištenja raunala u Windows okruženju, od kandidata se oekuje spremnost na edukaciju i što brža samostalnost u radu; u obzir dolaze kandida s podruja varaždinske i susjednih županija.Pismenazamolbanagornjuadresuili na e-mail s naznakom za navedeno radno mjesto na posao@vindija.hr do 23.3. ELUSS d.o.o. za elektro-usluge, servisiranje i prodaju, Trg Ivana Perkovca 39, Varaždin, traži 1 m/ž KUHARA U RESTORANU – KONOBARA na odreeno vrijeme, uvje: KV, SSS kuhar za poslove pripremanja jela sa obaveznim iskustvom (2g), iskustvo i u posluživanju gosju. osobni dolazak na adresu sa zamolbom svakim danom od 8-10 sa 31.3.

IZ MATINOG UREDA ROENI BEN VRHAR, sin Kristine i Igora; ANTONIO IGNAC, sin Suzane i Josipa; LENA IVKOVI, ki Sanje i Nina; GABRIEL ŠAFARI, sin Andreje i Predraga; VITO BEDEKOVI, sin Tihane i Petra; ZARA BENC, ki Roberte i Kristijana; JAKOV DOLENEC, sin Sandre i Željka; SEBASTIJAN JOSIP MALOVI, sin Nataše i Stjepana; HANA CEGLEC, ki Ivane i Nina; LUCIJA MAJSEN, ki Sanje i Tomislava; PATRIK VURUŠI, sin Simonce i Stanka; VID IGNAC, sin Draženke i Marka; PATRIK NEMEC, sin Anamari i Davida; ECIJA NARANA KOVAEK, ki Leje i Nikole; TENA HORVATI, ki Martine i Ivice; IVANO HORVAT, sin Petre i Nikole (akovec) VJENANI Jelena Srnec i Velimir Novak (akovec) UMRLI Katarina Škvorc ro. Perkovi r. 1944., Franjo Tivadar r. 1943., Ivan Bašek r. 1934., Nenad Oršuš r. 1934., Margareta Novak ro. Kosednar

r. 1925., Slavko Kovai r. 1934., Ivan Vinkovi r. 1933., Ivan Bajkovec r. 1931., Pero Bermanec r. 1976., Elizabeta Posavec r. 1925., Martin Stanko Vadlja r. 1945., Ivan Kardoš r. 1940., Franjo Belovi r. 1924., Franjo Marciuš r. 1936., Ana Novak ro. Tkalec r. 1940. (akovec); Eva Hren ro. Kovai r. 1931., Ana Pomor ro. Košak r. 1933. (Dekanovec); Franca Embreuš ro. Plako r. 1924., Veronika uri ro. Kosteli r. 1925., Marija Jankovi ro. Igrec r. 1937., Tomo Kopasi r. 1937., Dragica Radmani ro. Fuš r. 1932., Damir Horvat r. 1973. (Kotoriba); Rozina Šinko ro. Novak r. 1932. (M. Subotica); Rudolf Tot r. 1939., Uršula Srnec ro. Mezga r. 1933., Agata Radikovi ro. Šolti r. 1921., Marija Jambroši ro. Hren r. 1925., Jelena Turk ro. Jambroši r. 1931. (M. Središe); Ivan Šafari r. 1962., Katarina Ignac ro. Oršuš r. 1939. (Nedeliše); Josip Mihac r. 1928., Franjo Zrna r. 1930. (Prelog)


48

Oglasnik

16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM DAEWOO NUBIRA karavan. Mobitel: 098-241-172.

OPEL ZAFIRA 1.9CDTi Essena 2006.g., 1.v l., 56tk m, n ov i m o d e l, s e r v i sna, besprijekoran, 9.999 eur, mob 095/8478-797 PRODAJEM RABLJENE GUME Pirelli dim. 205/60/15. mob. 098/907-1581 HYUNDAI ACCENT 1.3 12V GL 2005.g., reg. do 6/12., 114tkm, full oprema, 1.vl., serv. knj., novo, 3.999 eur, nema prijenosa, mob 099/510-7326 REN. CLIO 1.2 16V Dinamique 2008.g., 45tkm, 1.vl., serv. knjiga, nema prijenosa, besprijekoran, 6.750 eur; mob 091/511-7226 PRODAJEM za bmw 316i E30, motor, automak getriba, hladnjak, servo i za opel kadet 1.5TD turbina, letva volana, z.branik, sicevi, rele grijaa, povoljno; boni tanjuri novi za frezu MIO F400/450 i boni tanjuri s produžecima osovina za frezu MIO F620; dijelovi getribe za frezu MIO F400/450; krovni nosai orig. OPEL za Astru G linije i novi orig. nosai stop svjetla za traktor IMT 533/539 te odlian auspuh za IMT539. Tel: 042/701-174 ili 098/9188-015 PRODAJEM ELINE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel. 040/861-208 HITNO I POVOLJNO prodaje se Khia Shuma 1999.g., u odlinom stanju, mob. 098/160-2228 RENAULT MEGANE 1996.g., reg. do 11.mj., sauvan, garažiran, vlasnik, te se prodaje plug 2-brazdni IMT visoki i 5 alu felgi 15 cola za opel. mob. 099/598-3497 OTKUPL JUJEMO SVE VRSTE STARIH OTPADNIH VOZILA po najboljoj cijeni plaanja. mob. 098/927-2282 PRODAJE SE MITSHUBISI COLT 1.2 1987. god., 1.vl., reg. do 6/12, garažiran, u odlinom stanju, za 5.500 kn. Mob: 099 3671 100 VW PASSAT 2.0TDI Comfortline, novi model za 2006.g., u PDV-u, garažiran, besprijekoran, 10.750 eur, mob. 091/348-3399 PRODAJEM DVA KOMBI VOZILA 410 1991.g. i 1994.g., ispravni ili za dijelove. mob. 095/806-1105 GOLF II 1.6 dizel 1986.g., u ispravnom stanju ali neregistriran. tel. 855-221 CLIO 1.2 16V Dinamique 2008.g., 45tkm, 1.vl., servisna k., nema prijenosa, besprijekoran, 6.750 eur; mob 091/511-7226 MERCEDES A klasa 2001.g. diezel, skuter Peugeot. mob. 091/970-1929. PRODAJEM DAEWO MATIZ 1999.g., reg. do 21.10.2012., 1.vl., u odlinom stanju, mob 098/704-909. FIAT PUNTO 1.2 SX 2000.g., sva oprema osim klime, jako ušuvan, vlasnica, reg. do 2/2013, 5vr., redovit servis, cijena 2.450 eur, mob. 098/600-110. HYUNDAI ACCENT 1.3 12V GL 2005.g., reg. do 6/12., 114tkm, full oprema, 1.vl., serv.knj., novo, 3.999 eur, nema prijenosa, mob 099/510-7326 FORD FIESTA 1.1 37kW 1994.g., 3vr., metalik, ouvan, reg. do 15.5.o.g., mob. 098/906-9355

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZE TOR - može i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

TRAKTOR Stayer 28KS, plug 12cola, kabina za traktor, elevator 6m, traktorske brane, Thomos automak, motorna pila i alu felge za auto. mob. 091/517-5821 PRODAJE SE PUMPA s motorom za navodnjavanje, mob. 098/9744-242 TRAKTOR IMT 533, 540, 542, prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. mob 099/886-3910 IMT 533 duplo kvailo, okreta sijena Panonia 2.20, samohodni bera kukuruza «Burgoin» sa sjeckaliom, dijelovi za Ursus i kuka za jednoosovinku. mob. 098/745-972 PLASTENIKE ZA GREDICE, prodajem, pogodne za zimsku salatu i sl., metalna konstrukcija dim. 1x3m i 2x4m, visine 70 cm, cijena 200,00 kn. Mob. 091 502 1276. PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, te prodajem stolarski banzek za 3.000 kn i motor APN 6. tel. 858-362 PRODA JEM DVIJE KIPER PRIKOLICE 1-osovinsku i 2-osovinsku, te prikolicu za gnoj Fahr 4T i rotoler 2.5m šir. Howard. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM 2-brazdni plug Slavonac, 3-brazdni okreta jae konstrukcije, 2-osovinsku prikolicu 15T i sijeno u balama, mob. 091/517-5595 PRODAJE SE IMT-533 Delux s kabinom, 1.vl., kompresor-kip ventil, sauvan, traktor Zetor 4712 s kabinom i kiper prikolicom 4T, sve registr. i sauvano, te auto at tempra 1.9D 1997.g., registriran, za samo 2.000 eur. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE SADILICA za krumpir s prikljucima, u dobrom stanju, mob. 095/5402-505 PRODAJEM DVOBRAZNI PLUG Olt, inoks bavu samohlaeno od 150 lit. i vagu, mob. 098/9211-929 PRODAJE SE TRAKTOR Tomo Vinkovi 26 KS, 1994.g, ušuvan i jako malo korišten, cijena je 4300 eura, mob. 098/286-947. PRODAJE SE STRIŽNA KOSA za motokulvator Goldoni, Labinprogres 14 KS, p SL, jako malo korištena, tel 040/341-320. PRODAJEM banzek, 3-fazni, motor 3KW, prikljuak za traktor. tel. 099/808-7586, 042/819-020. PRODAJEM TRAKTOR Ursus 1981.g., i sijeno u rolo balama, mob. 098/9144-143

INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE - sve informacije na broj: 091 528 66 71 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000

PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopancu, I.L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000,00 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODA JEM KUU u D. Dubravi sa 1400m2 okunice, struja i voda, cijena 15.000 eur, mob. 098 1625 200. NEDELIŠE: prodajem kuu od 100m2, dvojnu zasebnu prizemnicu, gradska voda, struja, plin, centr. grijanje, internet, velika okunica, useljiva mirna ulica, cijena 60.000eur fiksno. mob: 099/796-9541 PRODAJEM GRADILIŠTE sa lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu - povoljno. Tel. 091 7636 571 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98m2 u k, T. Gorianca 2, svi prikljuci, cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. PRODAJE SE KUA od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atraktivan stan s puno svijetla, južna strana, blizina škole, vrtia, pošte, trgovakog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 PRODAJEM KUU koju je potrebno renovira, cijena povoljna, Istarsko naselje, tel. 363-018 ODLINA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KUE - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u M. Suboci, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KUA u D. Kraljevcu s velikom okunicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vra, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KUU KATNICU u M. Središu sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gosp. objektom, svi prikljuci gradski, okunica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE URE ENI STAN od 55m2 u k, Vukovarska, mob. 091/796-9072 PRODAJE SE KUA u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim prikljucima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, mob. 098/946-6750 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJE SE KUA u gornjem Meimurju, povoljno (može i plaanje u ratama). mob. 098/160-2228 PRODAJE SE ORANICA od 1000 hv izmeu Makovca i Knezovca kod ribnjaka, mob. 098/173-8429 PRODAJE SE DVOSOBNI namješteni stan od 52m2 u akovcu, za 65.000 eur. mob. 098/9526-137 PRODAJE SE NOVI 3-SOBNI STAN u Prelogu od 95,26m2, u zgradi sa tri stana, sa parkirnim mjestom. mob. 098/632-452 PRODAJE SE KUA u Hlapiini s velikom okunicom, cijena po dogovoru, mob. 098/1935-109 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu, cijena po dogovoru. mob. 098/562-756 PRODAJE SE PARCELA od 610hv, širine 16.5m, sa drvenom kuicom u ograenom prostoru, 50m do prve kue u Strahonincu, pogodno za vrt. mob. 098/680-549 PRODAJE SE 3-sobna kua s podrumom i garažom u Strahonincu, Kolodvorska ul., 2km do centra k, tel. 333-764 PRODAJEM KUU u akovcu, livadu u Pušinama i bmw 318i 1989.g. – povoljno. mob. 095/845-3568 PRODAJEM VIKENDICU u Lopatincu, mob. 098/9525-813 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE KUA u Ivanovcu, odmah useljiva, mob. 098/969-1918

PRODAJE SE graevinsko zemljište u Vuencu (Lopancu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku kuu, 17.000Eur, te posl. prostor od 902, preko puta suda i županije, gl. ulaz sa uline strane, cijena 1.450 eur/m2, Mob. 098/297-222 PRODAJEM OBITELJSKU KUU u akovcu, vojni vrtovi, odmah useljiva, sa svim prikljucima, tel. 364-024 ili 364-166 PRODAJE SE KUA na Jugu k, kod «Sloge» ili se daje u najam. Zva iza 17 sa na tel. 313-892 ili 091/7670-850 KUPUJE SE ŠUMA ili više STABALA za rušenje te se prodaje ogrjevno drvo po najpovoljnijoj cijeni! mob. 099/6826-770 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, povoljno, mob. 098/652-292. PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR od 84m2 u k, kompletno ureen, dio od 30% se plaa, a ostatak može na kredit, mob. 091/1411-721 PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR centar akovca i halu u Kuršancu 500m2 s ograenim zemljištem cca 980 hv. mob. 098/9211-929 PRODAJEM KUU u Zasadbregu, okunica, vrt, brajde, šuma, voda, struja, kanalizacija, dio ograen s pletenom žicom, mob. 091/165-1615 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN od 58m2 u centru k, prizemlje, mob. 099/229-4064

USLUGE

POSAO TRAŽI SE POMONA KUHARICA za rad u Njemakoj, u dobi od 30-50g. staros. Stan i hrana osigurani. Info na tel: 0049/174-9288-378, svaki dan od 15-17 sa ŽENSKA OSOBA traži posao išenja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 MLA A MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, raunala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41 OVLAŠTENA KREDITNA AGENCIJA rješava sve vrste kredita, zatvaranje crne liste. mob. 098/167-2675

POZNANSTVA SLOBODAN MUŠKARAC (57) traži slobodnu damu, razvedenu, udovicu, za ozbiljnu vezu, mogu i udate dame za povremeno druženje. Mob. 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije PRODAJEM KU U U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990.

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA ZA SREDNJU ŠKOLU - pružam pomo u uenju i vježbanju zadataka. Termin i cijena po dogovoru. Mob: 098 546 069

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Poreu (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (kuice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000 PRODAJEM KU U u Vuetincu cca 350 m2 s velikom okunicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990.

PRODAJE SE VIKENDICA s inventarom i vinograd, u okolici Štrigove, parcela od 2800 m2, sa cca 1000 okota. Mob:098 9277 277 PRODAJE SE ŠUMA Omek kraj Pušina 360hv i dva oraha u rastu, te se kupuje vea koliina zemlje-komposta od šampinjona, info: 822-362, 099/5166-780 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 STAN 4-sobni (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJEM KUU u Gornjem Hrašanu na gl. cesti 7km do k i 10km Vž, mob 098/297-210. PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821

lje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE PRODAJE SE GRUNT u Dekanovcu, struja, voda, plin, telefon, zvati poslije 14 sa na mob. 098/160-2857

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 100m2 u Šenkovcu – povoljno. Mob. 098/530-211

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI, polunamješteni stan u centru k, u kui s dvorištem blizu bolnice, brojila i ulaz odvojeni. Useljivo 15.3. Tel. 095/808 6050. IZNAJMLJUJEM CAFE BAR u Novakovcu i 4-sobni stan u Peklenici. mob. 098/180-3407 TRAŽI SE U NAJAM NAMJEŠTENA KUA u Nedelišu na duži vremenski period s najamninom do 1.000 kn + režije, može i nenamještena, mob: 099/ 79000-70 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN pogodan za dvije studence. Mogunost korištenja interneta. Mob 098 203 408 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru k, samcima ili studenma, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 1.000 kn. mob 095/8080 116 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u donjem dijelu kue s posebnim ulazom, u akovcu, mob 098/938-7532 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 390-291

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavia 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagrebaka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najvei izbor LCD i LED telev televizora od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapiina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33


16. ožujka 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj kui u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepušaici. Tel. 098 241 848 IZNAJML JUJE SE opremljen ugostiteljski lokal na odlinoj lokaciji, mob. 099/256-7899 IZNAJMLJUJEMO namješteni stan u kuu u M. Središu, poseban ulaz, mob. 092/254-9613 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom blizu centra akovca mlaoj ženskoj osobi/ studenci. mob 095 518 1881. IZNAJMLJUJE SE KUA od 90m2 sa tri sobe, centar k, komunalije i ulaz odvojeni, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan od 37m2 u k, Istarska ul., 1.kat, odvojena brojila. mob. 098/738-810 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera i 1-sobni stan, te nenamještena garsonijera od 30m2 blizu Pedagoške, na duže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM PROSTOR od 75m2 u strogom centru k, mob. 098/549-673 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu, mob. 098/9356-187 IZNAJMLJUJE SE U CENTRU NEDELIŠA poslovno-gospodarski (proizvodni pogon) sve djelatnosti objekat 110m2, mob. 098 935 4229 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru k, pogodno za wellnes ili kozmeki salon, u sklopu su ureene “slane sobe”, te se iznajmljuje posl. prostor za urede ili predstavništvo od 240m2, 1km od centra grada, povoljno! mob 091-1411-721 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR I.Mažurania 2, akovec, prizemlje, 65m2, ureen, svi prikljuci (za ordinaciju, ured, trgovinu), mob. 098/9211-929 IZNAJMLJUJU SE NAMJEŠTENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u Šenkovcu, idealno za radnike ( rme), sportaše (klubove), samce, poslovne ljude, studente i sl., blizina grada, veliko dvorište, svi prikljuci. Mog. dužeg i kraeg najma. mob. 098/171-4456 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan blizu Pedagoške, mob. 098/241-772

IZNAJMLJUJEMO nenamješteni 2-sobni stan u k, blizina centra, mob. 098/802-558

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHORASTI PILIĆI TTEE CRVENE CRV NESILICE BRZ ZA A DOSTAVA ,

,

PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODA JU SE tigrice, mužjak zeleni aleksandar, zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 DIVLJE ZEEVE IZ KAVEZNOG UZGOJA prodajem po 600 kn. Imam opširnu literaturu o uzgoju na CD-u (150 kn). mob. 098/908-4675, ZG DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZEEVE za rasplod. tel. 098/465-490 PRODA JU SE SVINJE za klanje od 1 0 0 -1 8 0 k g , v i š e k o m a d a , m o b . 098/943-2085

RAZNO PRODAJEM OGRJEVNO DRVO – bukva, grab, agacija, hrast. Cijena 199,00 kn/m. mob. 092/14-999-77 PRODAJEM LAPTOP HP 6735b AMD Turion X2 Dual Core 2.00GHz, 4 GB RAM, 250 HDD, WLAN, Bluetooth, Webcam, DVD+-RW, 4 USB, S-video, ita kartica, tipkovnica protiv prolijevanja tekuine, skener prsta, starost 2,5g., odlino ouvani, cijena 2.000kn. mob. 091/516-4595 PRODAJEMO SADNICE MALINA - rode itavu godinu, te razne sadnice voki zbog likvidacije vonjaka. tel 344-099. PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE RAKIJA - loza oko 100 lit. po 25 kn/lit., te el. gitara Stagg s pojaalom ili odvojeno, povoljno, mob 091 2552 830 POVOLJNO SE PRODAJE kutna garnitura boje cimeta, novija i ušuvana . Tel. 363-236 Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

PRODAJEM: trosjed na razvlaenje, krevet klik klak, dj. stoli za prematanje, s kadicom za kupanje i s ladicama, na kotaima za premještanje! mob. 095/888-1910 PRODAJEM teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, po 90 kn/kom te kompjuter Dell HD149 GB, win, monitor HP (kamrea Logitech na poklon), cijena 1.000 kn, mob. 091/541-8810 SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, jednogodišnje i dvogodišnje s jakim korijenjem, 8 kn. Rod donose ve ovo ljeto, mob. 098/908-4675, Zagreb (Utrina) PRODAJEM ORAH za rušiti za 500kn (rušenje i prijevoz u režiji kupca), te mušku kožnu jaknu tamno smea, vel. 52, za 150kn. mob. 098/9862-668 OTKUPLJUJEMO I PRODAJEMO DJEJU ODJEU (0-16) i opremu za prodaju u K i VŽ. mob 098/170-2627, 098/573-044. PRODAJEM DJEJA KOLICA Peg Perego, Pliko Switch, dobro ouvana, malo korištena, dodatna oprema, smeebež boja. mob. 098/627-731 PRODAJEM EL. GITARU ESP LTD 400 viper, cijena po dogovoru, može zamjena za je iniju tehniku ili neku drugu robu uz doplatu. mob: 099/4010-142 ili email tanja1804@net.hr PRODAJEM nove muške traperice marke Levis, Diesel i druge sportske marke, nove muške sportske majice dugih i kratkih rukava, muške pake marke Fila i ostale. mob: 098/9920-390 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokultivator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plastina, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE OIŠENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRO DA J U S E DVA K RE V E TA dim. 200x90, ouvani, mob. 098/176-0060 OSOBNO RAUNALO PENTIUM 4: 1,7GHz, 1GB RAM, 80GB tvrdi disk, DVD pržilica, orig. Win 2007 - prodajem za 450kn. Tel. 295-782 PRODAJEM STARI ORAH za ogrjev, potrebno rušenje, za 150kn. tel. 822-273 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

Ovdje je za samo

199 kn

199 kn

STRONG SRT7300CI

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

digitalni zemaljski prijemnik

Iskoristi akciju u ožujku

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

Prodaje se

GRIJA ZRAKA MOBILCALOR SX 55 H

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 - ULJNI sa dimnjakom - snaga grijanja 55 kw - 45.200 kCal/h - potrošnja 4,16 kg/h - protok toplog zraka 2500 m³/h - tank za gorivo 51 litra - dimenzije 141x62x79 cm - težina 76 kilograma DOMINA-M d.o.o. tel: 385 40/312-019

PRODAJEM ULAZNA hrastova vrata 2-krilna (mogua zamjena), a kupujem drvo u rastu ili šumu u donjem Meimurju (Hodošan). Ponude na tel. 091/122-5960 PRODAJEM djeji kinderbet bijele boje dim. 70x140, mob. 098/632-614 PRODAJEM dva Hespo madraca stara 4g., dim. 200x80, cijena 200kn/kom, te poklanjam dvije djeje stolice, stare. mob. 098/564-290 PRODAJEM djeja kolica Pierre Cardin, crvene boje, + autosjedalica. mob. 095/581-9390 PRODAJEM PROZORE I BALKONSKA VRATA sa izo staklom bez štokova razne dimenzije povoljno i dajem u najam graevinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui, mob 091 559 4332 PRODAJEM BICIKL Force Dinamic star godinu dana, u savršenom stanju, mob. 091/524-3564 PRODAJE SE plinska pe za CG-komplet, 3-fazni motor 5KW s postoljem za rezanje drva i stroj s dizalicom za izradu briketa. tel. 395-478 PRODAJEM DJEJA KOLICA Peg Perego, dobro ouvana, boja smea i bež, kao nova, cijena po dogovoru. mob. 098/627-731 PRODAJE SE kožna garnitura masivna, povoljno; ca e espresso aparat; klavir (Pianino) odlian malo svirani, te muški bicikl. mob 091/970-1929 PRODAJEM UGOSTITELJSKO OPREMU za kuhinju i šank, te podne vage - automatsku do 100 kg i poteznu do 300 kg, mob. 098/9211-929 KUPUJEM APARAT ZA VARENJE - elektrode ili CO2, te motornu pilu Shl ili Husqvarna, tel. 091/4699-342. PRODA JEM SADNICE bukve, agacije, jasena, javora, Ludbreg. mob 099/808-7586 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ – ormare, gredence, komode, stolove, škrinje, pei, slike, zidne vure i ostale starine. Plaam odmah! tel. 858-347 ili 095/528-7253

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živonje, možete posta kum ili kuma nekom od šenika akovekog skloništa za živonje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lijeenja. Posjete našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljedei korak je upla 99,00 kn na žiro raun udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog kunog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuanstvu, od raznih proslava i vjenanja, ili ako imate starih deka, plah, runika darujte ih akovekom skloništu za napuštene živonje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

ASKA je mješanka haskija roena u 11.mj. 2007. Vrlo je pametna. Treba joj veliko dvorište i mjesto za tranje jer poput svih haskija koji su poznati po tome da vole trati ima puno energije. Brzo ui. Cijepljena je i ipirana.

COFLEK je roen u 8.mj. 2005., kastriran je, cijepljen i ipiran. Visok je rastom pa nije pogodan za stan ve za kuu s dvorištem. Može biti dobar uvar. Vrlo je lijep i ispod svih tih rašupanih dlaka krije se veliko, prijateljsko i dobro srce.

INA je lovaki pas, jako je umiljata i vesela, voli se družiti s ostalim psima i vrlo je pametna. Sterilizirana je, cijepljena i ipirana. Roena je 7.1.2008.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

862


PETAK 16. ožujka 2012.

TV pregled

od 16.3.2012. do 22.3.2012. 06:07 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Spaliti nakon itanja FILM

PETAK, HRT 2, 22:00

Osbourne Cox (John Malkovich) operavac je CIA-a kojem de nivno ne cvjetaju ruže. Harry Pfarrer (George Clooney) egocentrini je policajac koji redovito vara svoju ženu, jedna od njegovih ljubavnica je i Kae Cox (Tilda Swinton). Osbournovi problemi kulminiraju kada dobije otkaz iz agencije zbog ega on odlui razotkri brojne dobro uvane tajne iz branše.

Zaljev FILM

SUBOTA, HRT 2, 20:00

Oskarovski dokumentarac koji u slu špijunskog trilera razotkriva biznis lova na del ne u Japanu. Naslov lma upuuje na zaljev u japanskom Taijiiu, gdje se uz podršku vlas redovito love i ubijaju del ni i kitovi. Morske vode u tom kraju kriju još mranih tajni - more je oneišeno brojnim otpadom, a uginuli del ni i kitovi iskorištavaju se za prehranu, iako su i sami zagaeni.

Obraun na dan sv. Valentina FILM

NEDJELJA, HRT 2, 21:50

Gradom vladaju opasne gangsterske organizacije koje se meusobno bore za prevlast. Njima upravljaju kriminalci Al Capone (J. Robards Jr.), George ‘Bugs’ Moran (R. Meeker), Earl ‘Hymie’ Weiss (R. Hadley) i Dion O’Bannion (J. Agar). S vremenom, najmoniji postaje Al Capone, zvan ‘Lice s ožiljkom’...

Djeca ovjeanstva FILM

PONEDJELJAK, RTL, 21:45

Film snimljen prema istoimenom bestselleru engleske književnice P.D. James. Društvu budunos prije izumiranje nakon što je ljudska rasa izgubila mogunost razmnožavanja. Engleska je u potpunom kaosu, sve dok na scenu ne stupi strogi upravitelj koji uspostavlja red. Njegov je autoritet pod prijetnjom kada mlada žena otkriva da je trudna s prvim djetetom u posljednjih 27 godina.

Bitka za Hadithu FILM

UTORAK, HTV 1, 00:55

U studenome 2005. godine, ameriki su marinci pali u zasjedu irakih pobunjenika u Hadithi i jedan je asnik poginuo. Odgovor marinaca koji su preživjeli bio je stravian: masakrirali su dvadeset i etvero Iraana, civila, meu kojima je bilo žena i djece. Ba le for Haditha vjeran je prikaz tog traginog dogaaja, koji je skandalizirao svijet.

Život FILM SRIJEDA, HRT 2, 20:50 Harlem, New York, 1932. Sitnog kriminalca Raya (E. Murphy) i bankovnog inovnika Claudea (M. Lawrence), potreba za novcem natjerala je u partnerstvo. Kako bi podmirili dug gangsteru, moraju mu dostavi pošiljku alkohola iz Mississippija. No tamo ih zadesi drukija sudbina. Nakon što ih policija uhi u blizini jednog trupla, lokalni ih sudac osudi na doživotnu robiju zbog ubojstva koje nisu poinili.

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:09 Lugarnica 19, serija (3/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Dnevnik s Antarkke, dokumentarni

lm (52’) 11:10 Debbie Travis preureuje 1 (9/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (126/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (68) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Kad uješ trubu  uzmi sombreru, emisija puke i predajne kulture (29’44”) 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’17”) (64/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (192/240) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:25 Putem europskih fondova 18:42 Iza ekrana 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Veeras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Odabrao elo H.: Lost JFK Tapes the Assasinaon, dokumentarni

lm (50’) 21:05 Ciklus hrvatskog lma: Konjanik (135’) 23:30 Dnevnik 3 23:50 Sport 23:53 Vrijeme sutra 23:55 Vijes iz kulture 00:05 Pe dan, talk show 00:55 Na rubu znanos 01:45 Filmski maraton: Opasna pratnja, ameriko-britanski lm (12) (104’) 03:30 Filmski maraton: Pogled u visine, ameriki lm (84’) (R) 04:55 Lugarnica 19, serija (3/17)

07:25 Teletubbies, animirana serija (44/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr: Most 08:00 Oblutak: Oblutak ui vozi, crtani lm 08:05 Tajni dnevnik patke Malde: Izlet (R) 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (14/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (1/13) 09:10 Školski sat: Bi balerina/baletan - kako izgleda bi uenik baletne škole 09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Sunny i slon, francuski lm (92’) (R) 15:05 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (12/22) 15:35 Obina klinka, serija za mlade (45/52) 16:00 Školski sat: Bi balerina/baletan - kako izgleda bi uenik baletne škole (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:50 TV vr: Most (R) 16:55 Oblutak: Oblutak ui vozi, crtani

lm (R) 17:00 Tajni dnevnik patke Malde: Izlet (R) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Tree Hill 7, serija (5/22) 19:15 Teletubbies, animirana serija (3/330) (R) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Veeras 20:00 Moj roak Vinny, ameriki lm (115’) 22:00 Spali nakon itanja, amerikobritansko-francuski lm (92’) (R) 23:40 Nora Roberts 2: High Noon, mini-serija (12) (3/4) 01:10 Retrovizor: Simpsoni 19, humorisna serija (4/20) (R) 01:35 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (19/22) 02:20 Retrovizor: Kojak 1, serija (8/22) 03:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:02 Noni glazbeni program: Glazbena oaravanja 1993. (3/8) 06:45 Noni glazbeni program: Glazba, glazba...tambure (R)

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:00 00:10 01:55 03:45 05:15 06:15 07:05 07:40

05.45 06.35 07.35 08.15 08.45 09.10 10.00 10.40 11.40 12.30 13.20 14.30 15.15 16.15 16.45 17.40 18.35

06.05 06.50 07.45 08.00 08.20 08.45 09.10 11.15 12.05 14.05 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 22.05

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (125/182) (R)

13:30 14:30

01.10 03.10 04.10 04.45

RTL Danas, informavna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Dragon Ball Z, animirani lm Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Lara Cro Tomb Raider 2: Kolijevka života, igrani lm, avanturiski uvari, igrani lm, znanstvenofantasni/ akcijski (12) Zrcala, igrani lm, horor (18) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) CSI, kriminaliska serija (dvije epizode) (12)

19.30 20.25 21.10 22.00 23.00 23.50 00.30

07:50 08:35 09:20 10:05 10:20 11:50 12:30 12:45 13:30 14:00

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 1

20:02

Odabrao elo H.:

08:10 08:25

Lost JFK Tapes - the Assassination

Schladming: Svjetski skijaški kup - Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje - slalom (M), prijenos 1. vožnje SPORT

Subota 17.3., HRT 2, 8:55

SPORT

Ovaj fascinantni lm na svjetlo dana iznosi izvorne materijale o atentatu na predsjednika Johna F. Kennedyja, koji su bili skriveni dulje od 45 godina. Svijet je potreslo ubojstvo kultnog amerikog predsjednika dok je njegova automobilska povorka prolazila Dallasom 22. studenog 1963. Desetljeima poslije o tome se incidentu masovno izvještavalo. Ovaj dokumentarac, meum, otvara novu perspekvu o tom povijesnom dogaaju, zahvaljujui gotovo stonu sa iznimnog materijala koji je dosad amio u pohrani.

Nedjelja 18.3., HRT 2, 8:55

ZVJEZDANI KUTAK Z

John Malkovich Ponedjeljak, HRT 2, 22:00 sati

John Galvin Malkovich (Christopher, Illinois, 9. prosinca 1953.) je ameriki glumac, producent i redatelj hrvatskoga, njemakoga i škotskoga podrijetla. Poznat je po nizu zapaženih uloga u filmovima a ima ast da je nastupio u filmu Biti John Malkovich koji je po njemu dobio ime. ohn Gavin Malkovich roen u gradu Christopheru u državi Illinois, u obitelji hrvatskih iseljenika sa oeve i njemakih i škotskih iseljenika sa majine strane. Odrastao je u gradu Benton, gdje mu je otac Daniel Malkovich bio direktor konzervatorskoga odjela te izdava konzervatorskog asopisa Outdoor Illinois, a majka Joe Ann bila je novinarka u lokalnim novinama Benton Evening News . Zbog rada Daniela Malkovicha obitelji Malkovich je bila poznata kao jedna od osnivaa pokreta za ouvanje okoliša u Illinoisu. Johna Malkovich je bio popularan student bavio se je glumom i sportom u Benton High School. Pojavio se je u nekoliko prestava i glazbenih dogaanja. Bio je takoer lan folk/rock glazbenog tria, a organizator i lan lokalnog ljetnog kazalištnog projekta 1972. godine. Nakon diplome iz srednje škole, upisao je Estern Illinois University smijer ekologija koja je bila obiteljska tradicija ali nakon nekoga vremena prešao je u Illinois State University gdje je poeo studirati glumu. Malkovich esto svira gitaru i još neke glazbene instrumente. Obožava Portugal, pa je uz kuu suvlasnik i lisabonskog disko-kluba po imenu Lux. Može se pohvaliti da je takoer jedan od vlasnika njujorškog kluba Man Ray (skupa s Johnnyem Deppom i Seanom Pennom), a vlasnik je i hotela u Walesu.Trenutno živi u Francuskoj. Kaže da ne ide u kino, a kao jednu od najveih strasti navodi modu – pokrenuo je vlastitu liniju za muškarce po imenu Uncle Kimono te se uvijek rado odaziva na šetnju po pisti za Pradu i Yohjija. Trenutno priprema film o modi. Zanimljivo kao i neke velike filmske zvijezde ima udne hobije pa tako John Malkovich voli krasti u trgovinama odjeom.

SERIJA RTL

19.05

Krv nije voda

SERIJA NOVA TV

11:40

Walker - teksaški rendžer

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

05:55 06:25 07:20 07:45

6:50

09:25 09:40 10:40 12:40

I tako to..., serija 36/38 Nate Berkus Show Beba Felix, serija 15/26 Jumanji, crtana serija 10/14 TV izlog Kad liše pada, serija R 197/320 TV izlog Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R

14:50 15:05 16:05 16:20 17:50 18:20 20:00 21:00 22:25 23:50 01:20

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 11:45 12:00 12:45 13:00 13:20 13:30 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:45 00:15 00:17

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) SERIJSKI FILM VTV METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 14-15/98 Zauvijek susjedi, serija 83/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 198/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 59-61/84 Smrtonosno oružje 3, igrani lm (12)* Miris love, igrani lm, (12)* R Magla, igrani lm, (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Bratstvo, dramska kriminaliska serija Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode)

Novi život, serija 1/26 Znate li plesa?, show 19/23 Naša mala klinika, serija TV izlog Naša mala klinika, serija Harvey Toons, crtana serija 30-31/78 TV izlog Novi život, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R Znate li plesa?, show R 19/23 TV izlog Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija 23/26 Slatke male lažljivice, serija 17-18/22 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 14/16 Na kraju ljeta, igrani lm Poljubac za pamenje, igrani lm (12)* Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R

01:50

Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R

02:45

Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Euromaxx Veliko platno Ritam tjedna Vijes dana Igrani lm Erotski program (18) Videostranice

(bivša akoveka televizija)

18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 00:00 01:30


SUBOTA 17. ožujka 2012.

05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Kad uješ trubu  uzmi sombrero, emisija puke i predajne kulture 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Udaljeni bubnjevi, ameriki lm (101‘) 09:40 10‘ ??? 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:09 Kuni ljubimci 10:45 Indonezija - tropski raj, dokumentarni lm (30‘02“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:18 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 13:45 Prizma, mulnacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Earth Under Water, dokumentarni

lm (51‘) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes u pet 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potrošaki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:10 Do posljednjeg zbora (1/8) 22:00 Najmonije žene svijeta: Wallis Simpson, dokumentarna serija (52‘03“) (10/13) 22:55 Dnevnik 3 23:10 Sport 23:13 Vrijeme sutra 23:15 Vijes iz kulture 23:20 Kriminalci na godišnjem, amerikobritanski lm (15) (103‘) (R) 01:05 Filmski maraton: Milk, ameriki lm (12) (123‘) 03:10 Filmski maraton: Ševe na koncu, eški lm (90‘) 04:40 Najmonije žene svijeta: Wallis Simpson, dokumentarna serija (10/13) (R) 05:30 Eko zona (R)

FILM HTV 1

NEDJELJA 18. ožujka 2012.

07:00 07:05 07:35 08:00

Najava programa Opera box Patak Frka, crtana serija (35/39) (R) Maharal - tajna talismana, serija za mlade (4/5) 08:25 Mala TV 08:30 Baltazar: Izumitelj cipela 08:40 Danica: Danica i komarac (R) 08:45 arobna ploa - II.razred (12.) (R) 08:55 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 09:45 Crtani lm 09:55 Schladming: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 10:55 Trolovi, crtana serija (25/26) 11:25 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 12:25 Schladming: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 13:25 KS Automagazin 13:55 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14:25 Odabrao elo H.: Lost JFK Tapes - Assasinaon, dokumentarni

lm (R) 15:15 Ružiona (R) 15:45 Crtani lm 15:55 4 zida 16:25 Direkt: Nesrea 16:55 Rukomet, Seha liga: Nexe - Borac, prijenos 18:40 Vaterpolo, Jadranska liga - nal four: Primorje - Jug, prijenos 19:55 Veeras 20:00 Ciklus dokumentarnih lmova dobitnika Oscara: Zaljev (88’) 21:35 What Just Happened?, ameriki lm (12) (100’) 23:15 Mankellov inspektor Wallander 2, serija (12) (4/13) 00:45 Gala koncert Njujorške

lharmonije - 120 godina Carnegie Halla (1/2) 02:00 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:00 Noni glazbeni program - arhiva

06.35

RTL Danas, informavna emisija (R) X-Men, animirani lm (R) PopPixie, animirani lm Uilica, kviz za djecu Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.40 Jednostavno neodoljiva, igrani

lm, romanna komedija 13.30 Veliki lm, igrani lm, komedija 15.15 Mexican, igrani lm, triler 17.25 Zvijezde Ekstra: Cameron Diaz, igrani lm, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 udovišta prov izvanzemaljaca, igrani lm, animirani 21.40 Opasne djevojke, igrani lm, komedija (R) 23.25 Ovo nije nemogua misija, igrani

lm, komedija 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 RTL Danas, informavna emisija (R) 02.40 Upozorenje, igrani lm, triler (12) 07.10 07.30 08.55 09.25

1:05

Milk Doselivši se iz San Fracisca u New York 1972. godine 40-godišnji Harvey Milk (Sean Penn) postaje borac za prava homoseksualaca. Zakljuivši da e se bolje izboriti za svoja prava kroz poliki akvizam on se kandidira za gradsku vlast. 1977. godine postaje prvi deklarirani homosekusalac u SAD-u izabran u poliku. Najvei provnik ovog kontraverznog poliara je Anita Bryan, pjevaica i voa an-gay skupine “Spasimo djecu”.

SERIJA RTL 2

13:15

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

19.10

7:50

Novi život

INFO RTL

RTL Danas

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:30 13:45

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

06:45 07:00 07:55 09:10

18:30

14:45 15:00 15:30 15:45 16:15 16:45 17:30 17:50 18:05 18:30 18:40 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 21:20 22:30 22:50 22:55 23:30 00:30 00:32

TV Izlog Smallville, serija 21/22 Zauvijek susjedi, serija R Peppa, crtana serija R

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program TV PRODAJA - MARION IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija TV PRODAJA MOJA ISTRA dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) KUTIONICA djeja emisija (R) MLADI ZAJEDNO mozaina emisija TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI MOJ PUT dokumentarna emisija (R) VICOVIZIJA zabavna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija (R) KONCERT ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

09:20 Peppa, crtana serija 8/26 09:25 Winx, crtana serija 45/52 09:50 Gormi, crtana serija R 10:15 Pca trkaica, crtana serija 12/26 10:40 Larin izbor, serija R 13:15 Bingo, igrani lm 15:00 Izgubljeni u Europi, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informavni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Toka prednos, igrani lm 21:55 Da Vincijev kod, igrani lm (12)* 00:45 Smrtonosno oružje 3, igrani lm (12)* R 02:45 Šišmiši 2, igrani lm (15)* 04:15 Ezo TV (18)*, tarot show 05:10 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show R 06:10 Kraj programa

06.00 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 06.50 Veseli mladunci, zabavni (R) 07.35 Divlji boravak, zabavni (R) 08.25 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.05 Studio 45, talk show (R) 09.45 Klon, telenovela 10.45 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.55 Na visokoj nozi, humorisna serija (eri epizode) 16.40 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Pitanje as, kriminaliska serija 21.20 L.A. Dragnet, kriminaliska serija (12) (dvije epizode) 22.45 Fesvalac: Rambow sin, igrani

lm, komedija 00.15 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 08:35

Novi život, serija 3/26 Znate li plesa?, show 21/23 09:20 Naša mala klinika, serija 26/30 10:05 TV izlog 10:20 Naša mala klinika, serija 27-28/30 11:50 Harvey Toons, crtana serija 32-33/78 12:30 TV izlog 12:45 Novi život, serija R 13:30 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R 14:00 Znate li plesa?, show R 14:50 TV izlog 15:05 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 25/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 21-22/22 20:00 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 17/18 21:00 Srce od zlata, igrani lm 22:45 Izvan kontrole, igrani lm (12)* 00:15 Slatke male lažljivice, serija R 01:45 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R 02:15 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 03:10 Kraj programa

05:38 Najava programa 05:43 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06:13 TV kalendar 06:25 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:00 Globalno sijelo (R) 07:28 Zlatna kinoteka: Midway, ameriki

lm (127’) (R) 09:38 Vijes iz kulture (R) 09:43 TV kalendar (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:08 ni DA ni NE: Uniforme u školama 11:03 Poirot 3, serija (5/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Djevojka iz Jerseya, ameriki lm (99’) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Pakrac (2/2)60’37” 19:20 Loto 6/45 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:05 Veeras 20:06 Vrijeme 20:10 Sve u 7!, kviz 21:00 Downton Abbey, serija (62’) (7/7) 22:10 Dnevnik 3 22:25 Sport 22:28 Vrijeme sutra 22:30 Vijes iz kulture 22:40 Vjenani, samci, ostalo - serija (12) (2/6) 23:35 Nedjeljom u dva (R) 00:35 Djevojka iz Jerseya, ameriki lm (R) 02:15 Poirot 3, serija (5/10) (R) 03:05 Skica za portret 03:25 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Pakrac (2/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

06:20 Najava programa 06:25 Gala koncert Njujorške lharmonije 120 godina Carnegie Halla (1/2) (R) 07:25 Mala TV 07:30 TV vr: Mijin idol 07:40 Brlog: Žliarke (R) 07:45 Tajni dnevnik patke Malde: Izlet (R)

SERIJA HTV 1

07:55 Vesele trojke, crtana serija (24/52) 08:20 Hamtaro, crtana serija (22/26) 08:45 Svjetski skijaški kup - slalom (M), emisija 08:55 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (M), prijenos 1. vožnje 09:55 Lovreica: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 11:00 Biblija (ne kod. na sat.) 11:15 Svjetski skijaški kup - slalom (M), emisija 11:25 Schladming: Svjetski skijaški kup slalom (M), prijenos 2. vožnje 12:25 Schladming: Svjetski skijaški kup veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 13:15 Svjetski skijaški kup - slalom (M), emisija 14:20 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 14:50 Magazin Lige prvaka 15:15 Olimp - sportska emisija 15:40 Vaterpolo, Jadranska liga - nal four, prijenos 16:55 Rukomet LP: Metalurg - Zagreb CO, prijenos 18:30 Sportski ili dokumentarni program 19:05 Teletubbies, animirana serija (4/330) (R) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Veeras 20:00 Rio Conchos, ameriki lm (103’) 21:50 Filmski bouque: Obraun na dan svetog Valenna, ameriki lm (12) (96’) 23:25 Posebni dodaci, emisija o lmu 23:40 Glazbeni specijal 00:05 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:05 Noni glazbeni program - arhiva

06.20 RTL Danas, informavna emisija (R) X- Men, animirani lm (R) Moji džepni ljubimci, animirani

lm (R) 08.40 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.50 Otok, dramska serija (dvije epizode) 13.10 Opasne djevojke, igrani lm, komedija (R) 15.00 udovišta prov izvanzemaljaca, igrani lm, animirani (R) 16.40 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Survivor: Povratak u civilizaciju, emisija iz studija 21.00 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 22.00 CSI: Miami, kriminaliska serija (tri epizode) (12) 00.35 Ovo nije nemogua misija, igrani

lm, komedija (R) 02.10 Astro show, emisija uživo (18) 03.10 RTL Danas, informavna emisija (R) 06.55 07.20

Hugh Boneville i Maggie Smith predvode glumaku postavu u izvrsnoj i višestruko nagraivanoj britanskoj seriji, koju HTV premijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i nagrade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, velianstvenog vlastelinskog dvorca usred velianstvenog imanja.

06:10 06:25 06:50 07:20 09:00 09:05

07:58 Danas na programu 08:00 Djeja TV 12:00 Auto – moto nauca 12:30 Vaše zdrvlje (r) 13:30 Ritam tjedna (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Euromaxx 15:45 G.E.T. Report 16:15 Kako se snimao lm? 16:50 VIJESTI 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:30 Sedma brzina 18:00 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:15 TV PRODAJA 19:30 Hrana i vino 20:00 Bašna 20:40 Planet Croaa 21:20 Dom&Sl (r) 22:05 Vijes dana 22:30 Link 23:00 Zapisano u zvijezdama 00:00 Erotski program (18)

19:10

Pod ism krovom

18:15

Paklena kuhinja

09:20 09:50 10:20 10:30 11:30

13:00 13:15 13:50 14:00 14:15 15:00 15:15 16:30 16:45

SERIJA RTL 2

20:00

Kardashians

18:00 19:00 19:05 19:30 20:00 22:00 22:30 22:35 23:35 23:37

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi shove

08:50 09:35 10:20 10:35 11:15 12:00 12:25 12:40 14:05 14:20

20:00

TV Izlog Braa, serija 9/13 Klub otpisanih, serija 3/25 Zauvijek susjedi, serija R Peppa, crtana serija R Peppa, crtana serija

15:20 16:05 16:20 17:50

Novi život, serija 4/26 Znate li plesa?, show 22/23 Naša mala klinika, serija 29/30 Naša mala klinika, serija 1/32 TV izlog Harvey Toons, crtana serija R Novi život, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R TV izlog Znate li plesa?, show R TV izlog Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R

02:15

Naša mala klinika, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 26/26 Slatke male lažljivice, serija 1-2/25 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 18/18 Izvan kontrole , igrani lm (12)* R Srce od zlata, igrani lm R Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R

03:10

Kraj programa

08:00 12:00 12:30 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Djeja TV Bašna (r) Obzori (r) Privredni.hr Poljoprivredni savjetnik (r) Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

18:20

21:00 22:35 00:15 01:45

12:00 12:15

EMISIJA RTL 2

06:40 07:25

20:00

07:38 07:40 07:50 08:20

SERIJA RTL 2

06.40 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Pitanje as, kriminaliska serija (R) 13.30 Na visokoj nozi, humorisna serija (eri epizode) 16.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 16.55 Columbo: Zbogom genijalnom ubojici, kriminaliska serija 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Kardashians, zabavni (dvije epizode) 20.50 Cure iz Jerseya, zabavni 21.35 Fesvalac: Rambow sin, igrani

lm, komedija (R) 23.10 L.A. Dragnet, kriminaliska serija (12) (dvije epizode) 11.20 12.10

21:00

Downton Abbey

08:50

(bivša akoveka televizija)

9/26 09:15 Winx, crtana serija 46/52 09:40 Gormi, crtana serija 10/26 10:05 Pca trkaica, crtana serija 13/26 10:30 Magazin Lige prvaka 11:00 Larin izbor, serija R 14:00 Izgubljeni u Europi, igrani lm R 15:55 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show - nastavak 17:20 Kaktus Jack, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Larin izbor, serija 103-104/158 22:00 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:20 Da Vincijev kod, igrani lm (12)* R 01:50 Toka prednos, igrani lm R 03:25 Gospodari iluzija, show 9/13 04:10 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:20 Braa, serija R 05:45 Klub otpisanih, serija R 06:15 Kraj programa

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI ZAJEDNO mozaina emisija (R) IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) KUTIONICA djeja emisija (R) PUTOMANIA putopisni serijal MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA OTISCI VREMENA dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRI A TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) MOJ PUT dokumentarna emisija (R) IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program VTV TJEDNIK VEER UZ FILM emisija o lmu VTV TJEDNIK informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

(bivša akoveka televizija)


PONEDJELJAK 19. ožujka 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:09 Lugarnica 19, serija (4/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (1/4) 11:10 Debbie Travis preureuje 1 (10/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (127/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (69) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trea dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (48’07”) (65/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (193/240) 16:45 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat, talk-show 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Veeras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 Tito - posljednji svjedoci testamenta, dokumentarna serija (56’20”) (12/13) 21:35 Puls Hrvatske 22:38 Rekonstrukcija 23:10 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme sutra 23:35 Vijes iz kulture 23:45 Svijet pro ta 00:15 Katarina Livljani, dokumentarni lm 01:05 In medias res (R) 01:50 Dr. House 7, serija (12) (9/23) (R) 02:35 Traerica 3, serija (12) (10/22) (R) 03:15 Zloinaki umovi 5, serija (12) (17/23) (R) 03:55 Skica za portret 04:05 Svijet pro ta (R) 04:35 Lugarnica 19, serija (4/17) 05:20 8. kat, talk-show (R)

telenovela (126/182) 07:25 Teletubbies, animirana serija (45/330) 07:50 Mala TV 07:55 TV vr 08:03 Kr prikazuje 08:05 Brlog 08:10 arobna ploa 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (15/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (2/13) 09:10 Školski sat 09:40 Ton i ton ( /10) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (192/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (12/22) (R) 11:10 Žderonja 2, crtana serija (9/20) 11:35 Glazbeni specijal (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 KS Automagazin (R) 12:45 4 zida (R) 13:15 Bigfoot: Nezaboravan susret, ameriki

lm (85’) (R) 14:40 Crtani lm 15:05 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (13/22) 15:30 Obina klinka, serija za mlade (46/52) 15:55 Školski sat (R) 16:25 Školski sat (R) 16:40 Mala TV: (R) 16:45 TV vr (R) 16:53 Kr prikazuje (R) 16:55 Brlog 17:00 arobna ploa 17:10 Doktor Who 3, serija (12/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Downton Abbey, serija (7/7) (R) 19:30 Teletubbies, animirana serija (5/330) (R) 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 10, dokumentarna serija (3/11) 21:40 Dr. House 7, serija (12) (9/23) 22:25 Traerica 3, serija (12) (10/22) 23:10 Zloinaki umovi 5, serija (12) (17/23) 23:55 Kalifornikacija 3, serija (18) (12/12) 00:25 Retrovizor: Simpsoni 19, humorisna serija (5/20) (R) 00:50 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (20/22) 01:35 Retrovizor: Kojak 1, serija (9/22) 02:25 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 Noni glazbeni program

06.00 06.40 07.05 07.20 07.35 09.25 10.05 11.10 13.10 14.05 15.00

04.05

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show TV premijera: Djeca ovjeanstva, igrani lm, znanstveno-fantasni (12) RTL Vijes, informavna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show CSI: Miami, kriminaliska serija (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

IN magazin Dnevni magazin pod urednikom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza domaih i stranih vijes, društvenih dogaaja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još jaih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kovai i Ivo Perkuši.

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

23:40

RTL Vijes

SERIJA RTL 2

14:50

Klon

SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

07.20 09.00 09.40 10.15 11.05 11.55 13.05 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05 17.55 18.45 19.35

21.55

01.35 02.35 17:25

01:10 02:40 03:30 03:55 04:55 05:45

20.25

23.40 23.55 00.50

EMISIJA NOVA TV

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:35 22:55

21.10

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane -

UTORAK 20. ožujka 2012. 06:25 06:50 07:15 07:30 09:30 09:45 11:40 12:30 14:30

05:35

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 09:30 10:00 10:20 10:45 11:15 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:30 00:30 00:32

Nate Berkus show, serija 153/173

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informavna emisija (R) EUROPSKI DNEVNIK TV magazin (R) VJERA I NADA vjerski program (R) EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI DOM 2 emisija o ureenju doma KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) TV PRODAJA MOJ PUT dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu ZAJEDNO mozaina emisija (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) PRIVREDNI HR emisija o gospodarstvu MOJA ISTRA dokumentarna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.20 23.15 23.45 00.30 00.50 01.35

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:05

Beba Felix, serija 16/26 Jumanji, crtana serija 11/14 TV izlog Izgubljena ast, serija R TV izlog Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R 103/158 Walker, teksaški rendžer, serija 16-17/98 Zauvijek susjedi, serija 84/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 199/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 62/84 Larin izbor, serija 105/158 Veernje vijes Romeo mora umrije, igrani lm (12)* Kaktus Jack, igrani lm R Opasna igra, serija (12)* 7/13 Seinfeld, serija 82/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (eri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Zbogom genijalnom ubojici, kriminaliska serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarcahumorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Moderna obitelj, humorisna serija Bratstvo, dramska kriminaliska serija Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Moderna obitelj, humorisna serija (R) Kardashians, zabavni (dvije epizode) (R) Cure iz Jerseya, zabavni (R)

Vatreno srce, serija 216-217/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 62/125 TV izlog Eva Luna, serija 105-106/114 Oluja u raju, serija 63/185 Marisol, serija 61-62/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 2/32 U dvoje je bolje, serija 10/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 8/22 Kraljica juga, serija (12)* 61/63 Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)* R Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

08:05 08:10 08:15 08:20

06:07 Najava programa 06:12 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:07 Lugarnica 19, serija (5/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (2/4) 11:10 Debbie Travis preureuje 2 (1/14) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (128/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (70) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Meu nama 14:40 Znanstvena peca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’21”) (66/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (194/240) 16:50 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat: Novi život, talk-show (45’12”) 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Veeras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Sve u 7!, kviz 21:05 U Europi; 1945. Njemaka i Rusija, dokumentarna serija (20/35) 21:40 24 (8), serija (12) (13/24) 22:30 Otvoreno 23:10 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme sutra 23:35 Vijes iz kulture 23:40 Novozelandske prie, dokumentarni lm (74’18”) 00:55 Ciklus europskog lma: Bitka za Hadithu, britanski lm (18) (93’) 02:30 In medias res (R) 03:15 Traerica 3, serija (12) (11/22) (R) 03:55 Zloinaki umovi 5, serija (12) (18/22) (R) 04:35 Lugarnica 19, serija (5/17) 05:20 8. kat: Novi život, talk-show

18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nauca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

07.45

00.35 02.20 03.20

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani

lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show Kos, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes, informavna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show Djeca ovjeanstva, igrani lm, znanstveno-fantasni (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R)

Izgubljena ast Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomie granice svog žanra – ne propuste jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladia skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može doekati završetak njihove kue koju gradi, kao ni injenicu da više nee mora živje sa svojom šogoricom koja vrši prisak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio drugaiju i mnogo težu sudbinu.

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

18:00

Exkluziv

SERIJA RTL 2

21:10

Dva i pol muškarca

05:50 06:50 07:15

U dvoje je bolje

21:20

21:00 22:35 22:55 01:05 03:05 03:55 04:15 05:00 05:50

06.30 07.20 08.10 08.50 09.15 09.55 10.30 11.30 12.20 13.10 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05

Nate Berkus show, serija 154/173 Beba Felix, serija 17/26 Jumanji, crtana serija

20.25 21.10 21.55 22.20 23.15 23.45 00.30 00.50

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:30

SERIJA DOMA TV TV kue imaju pravo promjene programa

06.50 07.20 07.30

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

20:05

19:15 20:05

19.35 06.15

23.25 23.40

SERIJA NOVA TV

16:25 17:00 17:25 18:05

18.45

13.10 14.05 15.00

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (127/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (46/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr

07:40 07:55 08:55 09:10 10:10 12:10 13:00 14:30

17.55

09.45 10.05 11.10

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00

Ninin kutak Crtani lm Danica Mega Mindy, serija za djecu (16/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (3/13) 09:10 Školski sat 09:45 Navrh jezika 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (193/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (13/22) (R) 11:10 Žderonja 2, crtana serija (10/20) 11:35 Rekonstrukcija (R) 12:05 Glazba, glazba... (R) 12:20 Top Gear 10, dokumentarna serija (3/11) (R) 13:10 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:40 Rin Tin Tin 2: Superpas, ameriki

lm (85’) (R) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (14/22) 15:30 Obina klinka, serija za mlade (47/52) 15:55 Školski sat (R) 16:30 Navrh jezika (R) 16:40 Mala TV: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Ninin kutak 17:00 Crtani lm (R) 17:05 Danica 17:10 Doktor Who 3, serija (13/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Tree Hill 7, serija (6/22) 19:15 Teletubbies, animirana serija (6/330) (R) 19:40 Glazba, glazba...rock 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Brijai 2: Ponovno na poslu, ameriki lm (102’) 22:35 Traerica 3, serija (12) (11/22) 23:20 Ružiona 23:50 Zloinaki umovi 5, serija (12) (18/23) 00:35 U uredu 5, humorisna serija (2/28) 01:00 Retrovizor: Simpsoni 19, humorisna serija (6/20) (R) 01:25 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (21/22) 02:10 Retrovizor: Kojak 1, serija (10/22) 03:00 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:00 Noni glazbeni program

00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin EMISIJA VTV-A TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija GLEDAJ DALJE talk show ZASTUPNIKI KLUB (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:05

12/14 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 18-19/98 Zauvijek susjedi, serija 85/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 200/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 63/84 Larin izbor, serija 106/158 Veernje vijes Fantasna petorka, igrani lm (12)* Romeo mora umrije, igrani lm (12)* R Opasna igra, serija (12)* 8/13 Seinfeld, serija 83/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Moderna obitelj, humorisna serija Bratstvo, dramska kriminaliska serija Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Moderna obitelj, humorisna serija (R) Bratstvo, dramska kriminaliska serija

Vatreno srce, serija 218-219/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 63/125 TV izlog Eva Luna, serija 107-108/114 Oluja u raju, serija 64/185 Marisol, serija 63-64/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 3/32 U dvoje je bolje, serija 11/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 9/22 Kraljica juga, serija (12)* 62/63 Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)* Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Iz opine Nedeliše Tajne uspjeha Gledaj dalje, talk show VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE


SRIJEDA 21. ožujka 2012.

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:07 Lugarnica 19, serija (6/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (3/4) 11:10 Debbie Travis preureuje 2 (2/14) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (129/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (71) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Rije i život, religijska emisija 14:40 Indeks, emisija o školstvu 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’36”) (67/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (195/240) 16:50 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat: Celibat sveenika, talk-show (40’43”) 19:10 20pet, kviz 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Veeras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Misija: Zajedno 21:05 Paralele 21:35 24 (8), serija (12) (14/24) 22:25 Otvoreno 23:10 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme sutra 23:35 Vijes iz kulture 23:45 Drugi format 00:35 Putem europskih fondova (R) 00:50 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz orkestra HRT-a, glazba Mire Kadoia (70’49”) 02:00 In medias res (R) 02:45 Zloinaki umovi 5, serija (12) (19/23) (R) 03:30 Indeks, emisija o školstvu (R) 03:55 Drugi format (R) 04:40 Lugarnica 19, serija (6/17) 05:25 8. kat: Celibat sveenika, talk-show

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (128/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (47/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:10 EBU drama za djecu 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (17/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (4/13) 09:10 Školski sat 09:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Jedna posebna djevojica, francuski

lm (R) 15:00 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (15/22) 15:20 Obina klinka, serija za mlade (48/52) 15:45 Školski sat (R) 16:15 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi (R) 16:30 Mala TV: (R) 16:35 TV vr (R) 16:45 Crtani lm (R) 16:50 EBU drama za djecu (R) 17:00 Doktor Who 4, serija (1/14) 17:50 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:55 Rukomet, kvali kacije za EP 2012.(M): Hrvatska - Danska, prijenos 19:30 Teletubbies, animirana serija (7/330) (R) 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Život, ameriki lm (105’) 22:35 Traerica 3, serija (12) (12/22) 23:20 Zloinaki umovi 5, serija (12) (19/23) 00:05 Kath i Kim 1, humorisna serija (12/17) 00:30 Retrovizor: Simpsoni 19, humorisna serija (7/20) (R) 00:55 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (22/22) 01:40 Retrovizor: Kojak 1, serija (11/22) 02:30 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:30 Noni glazbeni program 06:35 Pobjednici, dokumentarni lm (69’23”) - uz Dan Downovog sindroma

23:15

Studio 45 U trajanju od 45 minuta, kao urednica i voditeljica razgovarat e sa zanimljivim gosma - pjevaima, glumcima, sportašima i poliarima, dok e se na ekranu prikaziva prilozi o temama koje su toga dana aktualne. Da show bude još zabavniji, svi e komenra teme bez obzira jesu li s njima upozna ili ne!

SERIJA NOVA TV

3:45

Seinfeld

INFO RTL

18:30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:55

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:35 22:55 00:50 02:55 03:45 04:10 05:00 05:50

06.30 07.20 08.05 08.45 09.10 09.50 10.25 11.25 12.15 13.05 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05

18.45 19.35 06.15 06.50 07.20 07.30 07.45 09.45 10.05 11.10 13.10 14.05 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

05:50 06:50 07:15 07:40 07:55 08:55

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:20 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30

6:50

09:10 10:10 12:10 13:00 14:30

17.55

23.30 23.45 00.40 01.25 02.25 03.10

EMISIJA RTL 2

ETVRTAK 22. ožujka 2012.

23:00 23:30 23:32

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show CSI: NY, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes, informavna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show Kos, kriminaliska serija (R) (12) Astro show, emisija uživo (18) Kos, kriminaliska serija (R) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

Nate Berkus show, serija 155/173 Beba Felix, serija 18/26 Jumanji, crtana serija 13/14 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show (R) ZASTUPNIKI KLUB (R) TV PRODAJA TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRI A emisija o prehrani IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) EUROMAXX TV magazin (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.25 21.10 21.55 22.20 23.15 23.55 00.40 01.00

06:50 07:35 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:05

Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 20-21/98 Zauvijek susjedi, serija 86/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 201/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 64/84 Larin izbor, serija 107/158 Veernje vijes Šuška se šuška, igrani lm Helen, igrani lm (12)* Opasna igra, serija (12)* 9/13 Seinfeld, serija 84/180 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Moderna obitelj, humorisna serija Bratstvo, dramska kriminaliska serija Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Moderna obitelj, humorisna serija (R) Bratstvo, dramska kriminaliska serija

Vatreno srce, serija 220/220 Dona Barbara, serija 1/190 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash Vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 64/125 TV izlog Eva Luna, serija 109-110/114 Oluja u raju, serija 65/185 Marisol, serija 65-66/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 4/32 U dvoje je bolje, serija 12/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 10/22 Kraljica juga, serija (12)* 63/63 Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)* 10/22 Kraljica juga, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:50 22:15 22:50 23:35 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Iz opine Nedeliše (r) Tajne uspjeha (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Dom&Sl Vijes dana Privredni.hr Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rije i život, religijska emisija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09:07 Lugarnica 19, serija (7/17) 09:52 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Les viles de l’extreme, dokumentarna serija (52’) (4/4) 11:10 Debbie Travis preureuje 2 (3/14) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (130/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (72) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH 14:55 Kulturna bašna 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’41”) (68/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (196/240) 16:50 TV kalendar (R) 17:00 Vijes u pet 17:20 HAK - Promet info 17:22 Hrvatska uživo 18:20 8. kat: Lijenike pogreške, talkshow (45’41”) 19:12 20pet, kviz 19:30 Dnevnik 19:58 Sport 20:03 Veeras 20:04 Vrijeme 20:08 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Sve u 7!, kviz 21:05 Pola ure kulture 21:35 Ciklus dobitnika Oscara: Lawrence od Arabije, britanski lm (206’) 01:05 Dnevnik 3 01:25 Sport 01:28 Vrijeme sutra 01:30 Vijes iz kulture 01:40 Massimo u Tvornici kulture, snimka koncerta 02:40 In medias res (R) 03:25 Dr. House 7, serija (12) (10/23) (R) 04:05 Zloinaki umovi 5, serija (12) (13/23) (R) 04:45 Lugarnica 19, serija (7/17) 05:30 8. kat: Lijenike pogreške, talk-show

06:35 Najava programa

FILM HRT 1

21:35

Lawrence od Arabije Povijesni spektakl “Lawrence od Arabije” za mnoge je jedan od najboljih filmova svih vremena. U zasad posljednjoj anketi britanskog filmskog magazina “Sight and Sound”, najuglednijoj od svih takvoga tipa, “Lawrence od Arabije” bio je etvrti najbolji film svih vremena po izboru anketiranih redatelja. Višeputauslinimanketamaproglašavannajboljim britanskim filmom svih vremena, “Lawrence od Arabije” od poetka je bio “osuen” na nagrade, osvojivši tako 1963. godine 7 Oscara, meu kojima i one za najbolji film i režiju.

SERIJA RTL

11:10

Vatreno nebo

06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (129/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (48/330) 07:50 Mala TV: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (18/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za mlade (5/13) 09:10 Školski sat 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Le renard et l’enfant, francuski

lm (93’) 15:05 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (16/22) 15:30 Školski sat (R) 16:00 Kokice (R) 16:15 Škrinja: Vodenkrilci (R) 17:10 Doktor Who 4, serija (2/14) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Tree Hill 7, serija (7/22) 19:15 Teletubbies, animirana serija (8/330) (R) 19:40 Glazba, glazba...jazz 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Zalagaonica, dokumentarna serija (32/70) 21:10 Zalagaonica, dokumentarna serija (33/70) 21:35 Dr. House 7, serija (12) (10/23) 22:20 Traerica 3, serija (12) (13/22) 23:05 Zloinaki umovi 5, serija (12) (20/23) 23:50 Uvijek je sunano u Philadelphiji 5, humorisna serija (12) (12/12) 00:15 Retrovizor: Simpsoni 19, humorisna serija (8/20) (R) 00:40 Retrovizor: Braa i sestre 4, serija (1/24) 01:25 Retrovizor: Kojak 1, serija (12/22) 02:15 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:15 Noni glazbeni program 06:35 Napomena: Hokej, Ebel liga - 1. utakmica nala

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19:35

Pod ism krovom

SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:35 22:55 23:55 02:00 03:30 03:55 04:15 05:00 05:50

06.30 07.20 08.10 08.50 09.15 09.55 10.30 11.30 12.20 13.10 14.00 14.50 15.35 16.25 17.05 17.55 18.45 19.35

06.15 06.50 07.20 07.30 07.45

23.30 23.45 00.40 01.25 02.25 03.10

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Survivor, reality show CSI, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes, informavna emisija Survivor: Bez cenzure, reality show CSI: NY, kriminaliska serija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: NY, kriminaliska serija (12) (R) RTL Danas, informavna emisija (R)

05:50 06:50 07:15 07:40 07:55 08:55 09:10 10:10

Nate Berkus show, serija 156/173 Beba Felix, serija 19/26 Jumanji, crtana serija 14/14 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Izgubljena ast, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavnoedukavna emisija TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI OTVORENO NEBO: ŠTO NEDOSTAJE ZA SRE U? dokumentarna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRI A emisija o prehrani (R) TV PRODAJA EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija EUROBOX magazin OTISCI VREMENA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) PRESSICA talk show MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

09.45 10.05 11.10 13.10 14.05 15.00 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.45

12:45 13:00 13:20 13:30 14:00

INFO RTL

12:10 13:00 14:30

15:00 15:15 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:50 22:55 23:00 00:00 00:50 00:52

20.25 21.10 21.55 22.20 23.15 23.55 00.40 01.00

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 11:20 12:05 12:50 13:05 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 17:40 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 00:35 01:20 01:45 02:30

IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 22-23/98 Zauvijek susjedi, serija 87/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 202/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 65/84 Larin izbor, serija 108/158 Veernje vijes Provjereno, informavni magazin Superbad, igrani lm (15)* Rocket, igrani lm Glupost nije zapreka, serija 4/8 Sjedi i šu!, serija 4/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Moderna obitelj, humorisna serija Bratstvo, dramska kriminaliska serija Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Moderna obitelj, humorisna serija (R) Bratstvo, dramska kriminaliska serija

Dona Barbara, serija 2-3/190 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak Eva Luna, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Oluja u raju, serija R Marisol, serija R TV izlog Marisol, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 65/125 TV izlog Eva Luna, serija 111-112/114 Oluja u raju, serija 66/185 Marisol, serija 67-68/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 5/32 U dvoje je bolje, serija 13/22 Vampirski dnevnici, serija (12)* 11/22 Helen, igrani lm (12)* Naša mala klinika, serija R U dvoje je bolje, serija R Vampirski dnevnici, serija (12)*R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:45 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T. Report 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Povealo (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom 2 EU dnenvik Lifestyle (r) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE


54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

16. ožujka 2012.

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari, Bojana Španiek

MEIMURSKI LONEC

Nojev odrezak sa svježim povrem Nekadašnja djelatnica Meimurskih novina i vrsna rukometašica ŽRK-a akovec i DHC-a Graz, Marija Mutvar iz Murskog Središa, danas živi i radi u Austriji, gdje ne zapostavlja tradicionalnu meimursku kuhinju. Kada pak doe u Meimurje, priprema takozvanu internacionalnu kuhinju, koristei maksimalno domae hrvatske artikle. Kako je naša stalna itateljica, ponudila je da itateljima Meimurskih novina recept u kojem su svi sastojci meimurski, pa i nojevo meso, koje je poklonio jedan meimurski uzgajiva nojeva. Dakle, sve domae, a odrezak je bajkovit, mlado nojevo meso upilo je u sebe sve sokove svježeg povra te vrhunskoga crnog pinota, zaokruživši obrok u tako jednostavno a ipak sveano jelo. Za prilog idu domai trganci napravljeni samo iz narodne mele (glatko brašno), soli i vode. Salata može biti svježa endivija s buinim uljem ili pak crveni radi s balzaminim octom. Važnim Marija smatra korištenje poriluka i maslaca, koji jelu daju osebujan okus. Uz ovo jelo, kakvo se nekada jelo na dvorima engleskih veleposjednika, Marija predlaže popiti Borisov chardonay, berbe 2010., koji bajkovitosti obroka daje savršenu dimenziju uživanja u našem kraju pomalo neobinom jelu. Marija poziva kuhare da se okušaju u pripremi nojevog mesa, koje je i ona zapoela s tremom, ali je konaan uradak izvrstan. Dobar tek i u slast!

IZ PENICE akovekih mlinova

Krumpir salata s buinim uljem

Sastojci: nojevo meso, grašak mrkva, blitva šparoge, luk, ešnjak, poriluk maslac, papar, sol, crno vino, vrhnje

s obje strane strane, te na brzinu zapeku s obje strane. Na rastopljenom maslacu dinstati na rezance nasjeckani poriluk, te u posudu staviti odreske. Zalijati s 1,5 decilitra crnog vina, staviti sve Priprema povre i pustiti da se Meso narezati na oko jedan sat zajedno odreske, koji se popapre dinsta.

Juha od koprive Iako je za naš ovotjedni jušni prijedlog možda još uvijek malo prerano, pogled na mladice koprive u našim dvorištima ve je izazvao zazubice. Trenutno su na

Sastojci: 50 g svježih listova koprive 50 g krumpira 20 g celera 100 ml slatkog vrhnja ili vrhnja za kuhanje 3 dl vode sol papar Skuhati k rum pir, oguliti ga i nare zati na ploške. Oistiti matovilac. Glavicu luka sitno narezati, dodati k r u m pi r u, Po m ije š a ti buino ulje, ocat,

še e r, sol i mljeveni bibe r , pr e li ti pr e k o krumpira. Dodati matovilac, promije šati. Po želji još posoliti. Servirati salatu dok je krumpir još mlak.

Priprema Operite i oistite na kockice narezan krumpir i celer pa ih skuhajte u slanoj vodi. Povru dodajte u vreloj vodi prethodno krat-

nekih 2 cm visine, no kroz nekoliko tjedana koprive e biti zrele za vaš tanjur. Zato unaprijed savjetujemo – nemojte grlom u koprive kad možete koprivama u grlo!

ko poparene (blanširane) koprive, koje ste izvadili iz vrue vode i naglo ih ohladili u hladnoj vodi s ledom (kako bi sauvale zelenu boju). Sve zajedno dobro izmiješajte mikserom, dodajte vrhnje i po potrebi izmiješajte. Poslužite u dubokim zdjelicama. Za ukrašavanje poprskajte s par kapi maslinovog ulja i pospite mljevenim paprom. Po želji juhu poslužite s komadiima popeenog kruha ili zlatnim kuglicama.

Kada je meso omekšalo i povre ispustilo sokove, prelijati vrhnjem te ostaviti neko vrijeme da se površina dobro zapee. Poslužiti uz trgance i endiviju zainjenu domaim buinim uljem i balzaminim octom te raženim kruhom.

VINO TJEDNA

Cmrenjakov silvanac zeleni Suho je vino, berbe 2010., intenzivno zelenkasto - žute boje, koje sadrži 11,6 posto alkohola. Vino je lijepo i puno retro kiselkaste arome blagog feferona ili jabuke, a u pozadini okus kompota jabuke i blagog limuna. Alkohol je prisutan u prvom kontaktu s nosom, ali nije nametljiv, uostalom, kao i sva Cmrenjakova najbolja vina. Pije se rashlaen na 10 Celzijevih stupnjeva. (sm)


16. ožujka 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

I dalje ugodno toplo

Vrijeme e sljedeih sedam dana biti uglavnom sunano, razmjerno toplo i veinom suho. Jutarnji mraz bi trebao izostati. Neke vee promjene vremena za sada nema na vidiku. Poetkom sljedeeg tjedna postoji mala mogunost da

ponegdje padne vrlo malo kiše. Opširniju prognozu proitajte u nastavku. U petak e biti sunano i toplo vrijeme. Najviša dnevna temperatura bi se mogla popeti i do 20 Celzijevih stupnjeva. Vjetar e biti uglavnom slab u okre-

tanju na južne i jugozapadne smjerove. Subota nam donosi nastavak sunanog i razmjerno toplog vremena. U nedjelju oekujemo nešto više oblaka, ali e se zadržati suho vrijeme. Zapuhat e slab do umjeren jugozapadni vjetar koji e u nedjelju

Vremenska prognoza i razbibriga 55 još malo pojaati. U subotu e se najviša dnevna temperatura kretati oko 20 Celzijevih stupnjeva dok bi u nedjelju zbog malo više oblaka i vjetra trebala biti za koji stupanj niža. Poetkom sljedeeg tjedna postoji mogunost opet za više oblaka, ali šansa za kišu prema trenutnom prognostikom materijalu izgleda vrlo mala. I dalje bi se zadržalo razmjerno toplo vrijeme sa temperaturama oko ili iznad 15 Celzijevih stupnjeva. Openito bi vei dio sljedeeg tjedna donio ugodno proljetno vrijeme što se tie temperature. Oekujemo ipak nešto više oblaka i za koji stupanj svježije vrijeme nego u dane vikenda koji je pred nama. Prave jake kiše nema na vidiku. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/ min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.3.)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Sigurnost u svoje osjeaje bit e odlian temelj za uvršivanje vaše veze. Malo je toga što bi vas moglo odvra od puta na kojem jeste. Oni koji su još sami bit e hrabriji više nego inae i dopust e sebi razne ludos u udvaranjima. Tjedan pred vama stavit e vas u poziciju igraa koji rješava zagonetke i nalazi rješenja na lucidan nain. Ponekad ete treba prieka da vas drugi shvate, jer njima to nee ii tako brzo kao vama. Morate ih razumje.

BIK (21.4.-20.5.) U danima koji slijede mnogi od vas mogli bi doživje potpuno ostvarenje svojih ljubavnih snova. Planete e se tako postavi da e svaka vaša ljubavna akcija tei glatko, a putovi do neijeg srca otvarat e se sami od sebe. Uživajte. Veina vaših poslova je u fazi procvata, pa je na vama samo da slijedite zacrtane planove. Uspijevat ete ostvari zamišljeno bez teškoa. Manje nepredvidivos mogue su u invencijama povezanim s istraživanjem.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Bit ete tihi što nije tipino za vas. Zbog toga bi se druga strana mogla iznenaditi, no ako joj (mu) dopustite da vas bolje upozna i otvorite se bez obzira na potrebu za unutrašnjom introspekcijom, vaš odnos mogao bi se produbiti. Pokazat ete se kao odlian istraživa kojem nijedna metoda nije strana. Neki bi mogli doi do znaajnih otkria što e im poboljšati rejting. Možda neete biti zadovoljni rezultatima rada, ali drugi e vas osvijestiti da je to što radite dragocjeno.

RAK (22.6.-22.7.) Ovih dana postat ete vrlo društveni. Potreba za ljudima odvest e vas na mnoga zanimljiva mjesta. Oni koji još traže srodnu dušu naii e na lica s kojim se lako mogu složi. Oni u vezama uživat e zajedno s partnerom i prijateljima. Postat ete potpuno svjesni vlash posgnua i stoga e vas zbunjiva zahtjevi vaših nadreenih. Držat ete da nisu jasni i da vaša uloga u tom poslu nije de nirana. Tražit ete odgovore, ali ete na njih još mora prieka.

LAV (23.7.-23.8.) Još uvijek neete doi na zelenu granu. Nezadovoljstvo privatnim životom pokušat ete nadvladati lovakim priama o nepostojeim ljubavnim dogodovštinama. Pazite da vas ne razotkriju. Trenutano je bolje samcima nego vezanima. Na poslu e se nizati prilika za prilikom. Mnogi e poboljšati svoj status. Istovremeno ete moi pokazati koliko ste inventivni i originalni. U suradnji s inozemstvom još ete ekati odreene informacije, no to vam nee teško pasti.

DJEVICA (24.8.-23.9.) ak i ako se odluite udovoljiti drugoj strani pod svaku cijenu, imat ete dobar vjetar u lea i bi sretni i zadovoljni. Dani pred vama bit e puni prilika za ljubav, a posebno dobro proi e oni koji su na nekom putovanju. Sve e vam ii od ruke ako ne budete forsirali da mora bi po vašem. Uvijek malo priekajte da ujete i one s kojim radite. Tako ete ostvari zavidnu suradnju, a vaša znanja e takoer ispliva van. Ovaj put se ne borite, nego suraujte.

VAGA (24.9.-23.10.) Nemir i nervoza uvui e se u vaš privatni život, a vi ponekad jednostavno neete zna kako s m izai na kraj. Šutnja je zlato, pa to ovaj put pokušajte primijeni. Ljubav izrazite zagrljajima i odustanite od previše pitanja. Mogue je da e vas živcira neodreenost suradnika koji e stalno nešto petljati. Vi se držite svog standarda i profesionalnih ciljeva. Dobro su postavljena sponzoriranja vaših poslova, pa poradite na toj temi. Prezenrajte svoje ideje.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Imat ete niz pitanja zašto je vaš partner toliko slijep, ali teško ete nalazi odgovore. Najbolje je da ga (ju) prihvate takvog kakav sada je, u nadi da e s vremenom progleda. Ako se volite, izdržat ete i proi kroz ovo. Poslovi s ljudima i kontakma ii e vam od ruke, ali ete teže suraiva s vlasm kolegama. Tu e bi nemira, pa ak i sasvim neloginih postupaka i situacija od kojih boli glava i napinju se živci. Pustite neka se sve slegne.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Ako još niste našli osobu iz svojih snova, ovih dana dobro pogledajte s kim radite ili koga sreete preko posla. Tu bi moglo zaiskriti na obostrano zadovoljstvo. Oni u vezama uživat e u malim stvarima koje život znae. Iako ete se vi upinjati da preskoite što se preskoiti da, shvatit ete da ništa ne može preko reda. Pametniji e se upustiti u redovni postupak, a tvrdoglaviji e lupati glavom o zid nesvjesni koliko zapravo imaju protekcija i van toga. Ipak e svi ii naprijed.

JARAC (22.12.-20.1.) Pred vama je iznimno bogat ljubavni tjedan u kom ete uspjeti ostvariti nešto o emu ste dugo sanjali. Planete e se tako složi da e vam sva vrata bi otvorena, a put do neijeg srca ugodan. Sretno ete si tamo gdje želite. Odlino su aspekrane suradnje s mladim i novim suradnicima, ali i svi dugoroniji i krupniji poslovi. Manje dvojbe bit e povezane oko nedoreenos starih sitnijih poslova koji traže još malo truda, no to vas nee previše brinu.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Mnogi e se isnski posve svojoj obitelji, pa ak i ako u duši ne osjeaju emotivnu ispunjenost. Parovima e nedostaja izazova i snage da pokrenu stvari. Stoga e mnoge veze stagnira, a vi ete se preispiva. Cijeli ovaj tjedan posao e vam bi u drugom planu. Zanimat e vas ljudi i kontak, a bit ete raspoloženi za istraživanja duše. Jedino ako ste psiholog, mogli biste imati više posla. Ostali e analizira kolege oko sebe.

RIBE (20.2.-20.3.) Partner e od vas stalno zahtijevati angažman, a vi ete jedva udovoljavati njegovim (njenim) zahtjevima. Ii e vam od ruke izgovori, aposebnodobribiteteudavanjukomplimenata. Tako ete uspijevati stvari dovoditi u ravnotežu. Moglo bi doi do zbrke na financijskom planu. Kod nekih e ak doi do gubitka, a kod drugih stvari nee biti definirane. Nedostajat e još neke informacije. Zbog toga e dio poslova biti u zastoju, ali znat ete objasniti drugima zašto je tako.

VIC tjedna

Brucoš Objašnjava stari student svom cimeru brucošu: - Znaš, na faksu su ti najteže prve tri godine, a onda upišeš drugu.


BURA OKO IZBORA MUŠKE SPORTSKE EKIPE MEIMURJA 2011.

STEVO TKALEC PREDSJEDNIK HRVATSKOGA GIMNASTIKOG SAVEZA

IVA MEKOVEC I EMA MIKULI USPJEŠNE NA STARTU TURNIRA

Najavljena tematska sjednica

Jednoglasna podrška svih delegata

Lijepe vijesti iz Madrida i Amiensa

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Što so nejbolši športaši vu Županiji, oliti kak so mladi Robin Hudi zebrani…

K

ak mi Meimorci zbiramo nejbolše športaše? Je, dobro ste uli, mi jif zbiramo mesto kajbi jif sam proglasili. Zberemo med onima šteri so se prijavili kaj bi šteli biti nejbolši, a to je li so si zaslužili o temo se potlik spominamo. Tak je bilo i ovo leto. Robin Hudi, i to deki, so zebrani kak nejbolši!!! Vsaka ekipa mora meti tri Robin Hude z strelicaj, a vsi drugi, vu Lepoj našoj, so meli sam dva. Najpredi so i naši meli sam dva, a unda so naši prefriganci i šofera, šteri jif je vozil, prijavili kaj je i on pušal strelice. Istina Božek gda je on fušal z lukom i strelicaj vu rokaj, ali tri je odnavek bilo vej ode dva. Pak i tri naše kokoši so navek znesle vej jejci od sosedovi dve, kak gud jif je sosed dobro hranil. I tak so vam naši mladi Robin Hudi, na vse zadje, bili nejbolši vu Lepoj našoj i unda so, kak takši, zebrani i za nejbolše vu Županiji. Ali vrag nigdar ne spi, još so se niti svetla vu Hotel Parko ne vgasnula ve se zazve-

dilo gda so Robin Hudi podvalili kukavije jejci dekima iz Šporcke zajednice, a oni, kakši so ve poštejaki je, so pogutnuli mamca. Što je tu vej kriv? Oni šteri so se prijavili, a nejso to zaslužili ili pak ovi šteri so zbirali, a znali so sam ono kaj je na papero pisalo. Vrag bi ga znal… Nekak si gruntam gda Katica Zrinska ve ne bode štela biti patron našaj Robin Hudaj dok zazvedi kak so jo osramotili. Neje, ruom, lejpo okoniti se z ljuckim perjem. A kaj vi o tomo gruntate’ Dobili so nagrado, a zamusikali obraze!!! ovjest se ponavlja. Tekstilne radnice z eMTeja so maršerale po akovco za 8. mart – Dan žena isto onak kak so to jive pajdašice delale vu Ameriki pred 150 let, kajbi rekli gda se za teh minulih 150 let nikaj nej spremenilo na bolše. Bar kaj se ženi dotikavle štere delajo, oem rei, kruha služijo vu tekstilnaj fabrikaj. A žene bi štele sam delati i kaj

P

si zaslužijo kakšo-takšo plao,a niti ne pitajo kak bode velika (ili pak mala). Povjest se ponavlja, a ta ista povjest nam je nej bila uiteljica života, jerbo smo se nikaj spametnoga ne navili i ve smo pak tam gde smo bili pred 150 let. Kaj znai gda vsakih 150 let idemo znova.A pred jeno 12-13 let nekak tak je zišel naš GeKa, oem rei, jegovi težaki. Vu ono vreme je precednik Vlade bil Zlatkec Mateša i on je došel k nam kaj je pustil vu pogon glavno našo meimorsko septiko grabo z preistaom. Vu ono vreme, kak se to spametno veli, je naš meimorski župan bil Brankec Levaiov, šteri se je nej štel spominmati s Zlatkecom jerbo je, ruom, unda moral iti k zubaro. Kaj znai gda je tej pokvarjeni zob kriv za vse nevole GeKaja. No, ali rez dva mesece je župan platil autobuse šteri so pelali Gekajovce vu Zagreb kaj so na Markijovomo Trgo bajali Zlatkeco i prosili ga nek jim

pomore kaj nebodo odišli po riti k meši. Zlatkec je nekaj obeal, poslal je i nekše drobne peneze, ali na vse zadje , je naš Brankec pustil Gekaja vu steaj, a težake na burzo. Tak je to unda bilo, tak je to hapilo i vsi znamo gda je od velikoga GeKaja, šteri je mel prek osem jezer teržakov, ostala sam tabla na Semišo. kak bode zišel MT, vu šteromo je, i to nek tak zdavnja, kruha služilo prek tri jezeri puci i ženi (jedna lepša od druge), a ve je vu steajo i to takšemo kaj se niti ne vidi nikše svetlo na krajo tunela. Kam itak moremo mi Meimorci dojti gda nam je nejvekši i nejjakši meimorski konj (GeKa) vcrkel, a nejvekša i nejbolša kobila (Trikotaža) nam je na najgi.Vse ono vredneše, kaj smo dovlekli z onoga mraka, smo zahuzali. Nekaj malo sami, a uda vej nam je odnesla politika i politiari. To vam tak zide gda so naši politiari vu Zagrebo

A

menši od makovoga zrna i nikaj ne vupajo… Sam so tiho, komijo, magadijo i vse delajo kak jim se veli. I zato navek tak hudo, oem rei, nikak shajamo. inister Poduzetništva i obrta, Gordan Maras, je bil prinas vu Meimorjo. Pospominal se z županiskaj elnikaj, a posle se otpelal vu Goran. Nejsam kanil rei gda goranski poduzetniki nemajo probleme, ali ga hajdig vej problemov jega vu eMTejo, pak je minister tua niti nej poluknul. Kuliko sam mel uti pre gracki vuri, minister je išel vu Gorane kaj saborniko Mohario pomore dobiti izbore, šteri bodo rez deset dni. Pak je odnavek roka roko hmivala. dnavek je poznato i to gda tam gde ga jega dima tam negdi mora biti i ogenj. Tak bi se moglo rei na to kaj se naši sosedi Zagorci falijo kak bodo svoje smetje vozili k nam vu Totovec. Direktorica Totovskoga smetja-

M

O

ka, gospa Avirovi nam veli gda bo toga posla delala kaj nekaj zasluži i gda bi Zagorci vozili sam novo smetje, a nej ono staro, štero je na kupu ve tri leti, i štero je ondašjega gradonaelnika Iveka ehokovoga spravilo vu Remetinec. Jako sam najgerek kak, itak, zgledi tua raunica i kuliko bi mi meli dobika na tem zagorskim smetjo. I još nekaj: što bode lohnil po smetjo kaj bode zazvedil je li je to staro i smrdljivo ili pak friško i dišee smetje? A i nebrem razmeti zakaj so Zagorci delali fabriko za smetje, a ve oejo repromaterjala k nam voziti? Brzas je vu pitanjo licitaža. Oejo novi gracki oci hititi ceno doli gazdima vu fabriki za smetje, pak so nas nucali kaj se ponudimo za tej veliki posel. Ak pak bi, nedaj Božek, ipak zagorsko smetje završilo vu Totovco, unda rez štiri – pet let ve ne bode Mohokos nejvekši breg vu Meimorjo, Totovak ga bode prestigel!

AKO SU KONTROLE REDOVITE, straha od plina nema ak dvije nesree, koje je u protekla dva tjedna uzrokovao plin u našoj i susjednoj županiji, unijele su nemir meu graane. Veina se kuanstava kod nas grije na plin, ili eventualno

kombinirano s drvnim ogrjevom, i upravo smo zato u ovotjednoj anketi pokušali saznati boje li se Meimurci da bi se ovakve situacije mogle i ponoviti. Njihov je recept zapravo jednostavan

Ivica Saar, akovec – Ja se osjeam nesigurno, jako, vidite da se svašta može dogoditi, prvenstveno zbog dotrajalih instalacija. Ne mogu rei da se one ne kontroliraju, ali ovo što se dogodilo u Nedelišu me ipak brine. Svako malo se netko žali na miris plina.

Ivan Pogorelec, Varaždin – I mi grijemo na plin, ali ne bojim se nikakvih nesrea. Ako se pridržavate svih propisa i pravila, onda ste sigurni, a ako sami krenete ‘prkati’, onda ste si sami i presudili. Bitne su i kontrole, kod nas u Varaždinu su redovite, pa onda straha ne bi smjelo biti.

Krunoslav Koruni, Slakovec – Dom grijemo kombinirano, na plin i drva, i mislim da je plin još uvijek najsigurniji. Neki mali strah možda postoji, ali, budui da nam nadležne službe dolaze redovito u kontrolu, evo bili su krajem prošle godine, sve je u redu.

– ovlašteni izvoa radova i redovite kontrole najbolja su zaštita i prevencija od ovakvih nesrea. (bš)

Željko Herceg, Nedeliše – Baš se i ne osjeam sigurno, a mislim da je i druge graane to malo uzdrmalo. Sad e, pretpostavljam, malo bolje paziti na kontrole svojih instalacija. Uzrok ovih nesrea vjerojatno su dotrajale instalacije ili je sama izvedba loša, pa bi svakako trebalo eše provoditi kontrole, prevencija je kljuna! Danijel Jankovi, akovec – Ma ja se osjeam jako sigurno. Mislim da su mi instalacije dobro napravljene, pa straha nema. Ove su se nesree dogodile zbog dotrajalih instalacija ili zbog njihove neispravnosti, ako je netko radio ‘na fuš’ pa nije napravio kako treba i ako je atest radio ‘vuja’. Instalacije treba redovito servisirati i bojazni nema.

Saša Kepe, akovec – Ja se osjeam sigurno jer svoje instalacije redovito provjeravam. Mislim da nesreu u Nedelišu nije uzrokovala dotrajalost instalacija, ve je najvjerojatnije kriv izvoa koji nije dobro napravio radove prilikom provoenja cijevi kroz kanalizaciju. Mi redovito provjeravamo bojler u stanu, baš su prije tri mjeseca bili na provjeri. (foto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje

Međimurske novine 862a  

Međimurske novine 862a

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you