Issuu on Google+

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 859.

^akovec, PETAK, 24. velja~e 2012.

Cijena 7 kuna

MEIMURSKI POLJOPRIVREDNICI udruženi u buntu protiv Vladinih mjera štednje i rezanja str. 2-3

Danonono blokiraju akoveku zaobilaznicu

pristanemo li na novu otkupnu cijenu Dukata

Meimurska banka do kraja studenoga u sustavu Privredne banke Zagreb

Mogua skuplja varijanta proširenja proistaa kako bi se izbjeglo širenje smrada

Nadzorni priznao neimenovanom izvoau 500.000 kuna za neizvedene radove?! str. 4

str. 11

GRADONAELNIK ŠALAMON na Grad- ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA otkrila skom vijeu priznao smrad s proistaa “farbanje” u sustavu za navodnjavanje

str. 7

NAJAVLJENO pripajanje Meimurske banke PBZ-u

ŽELIMIR URŠULIN, steajni upravitelj MT-a Tvornice arapa

Radnika potraživanja bit e 100% namirena, mali izgledi za nastavak proizvodnje

str. 6

mljekar ke bune“ a lj e s e k ts a rv h “

str. 2-3

Propast emo

IGORizRKuEršŠanEcaT, AvoRa

45

media str. 11


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Je li premijer Milanovi zapravo “najslabija karika” u Vladi koja reže i štedi!?

P

redali smo službeno svojih devet zahtjeva ministru Jakovini. Nemamo vremena za simpozije, gorue probleme treba hitno rješava, kazali su u srijedu okupljeni proizvoai mlijeka na akovekoj zaobilaznici, te dodali da traže sastanak s predsjednikom RH Ivom Josipoviem i premijerom Zoranom Milanoviem. ljekari inae traže da minimalna otkupna cijena mlijeka bude 2,70 kn (u srijedu je predloženo od strane preraivaa 2,43 kn), uz 0,92 lipe državne subvencije (ve je ranija HDZ-ova Vlada smanjila taj iznos na 0,50 kn). Razlika izmeu onoga što nude preraivai mlijeka i to što žele proizvoai dalje podosta je velika i iznosi oko 0,70 lipa, tako da rješenja za sad nema na vidiku. eutim, bez obzira koliko se poljoprivrednici trudili da dobiju javnost na svoju stranu (donekle je promijenjena i retorika, pa se više ne napada tako jako Vlada i resorni ministar, ve Dukat i Lactalis spominjanjem njihove zarade i sl.) mišljenja u javnos su podijeljena. Pokazuje to i naša anketa graana koju donosimo na 56. stranici. Pokušavaju ak populiskim akcijama dijeljenjem mlijeka, ali, kad se uju izjave ljudi koji ekaju u redu za tu litru mlijeka, onda se tek vidi kako je teška socijalna situacija u Hrvatskoj, posebice u penzionerskoj populaciji, koja je i te kako željna jedne litre besplatnog mlijeka. odrška, meutim, postoji, jer svatko u ovoj državi svakome želi što normalniji život. Ali veina onih, posebice koji su (ne)zaposleni, ne želi da to bude preko njihovih lea. Tako, primjerice, na forumima portala stižu i mnoge zlobne primjedbe na raun prosvjednika, poput: “kako su seljaci došli na prosvjed ‘skupim’ traktorima, kao što su Lamborghini, John Deer i drugi“, “zašto su se zadužili za preskupe traktore“, “siju uglavnom pšenicu i kukuruz, što je najlakše u poljoprivredi, i uzmu pocaje“, “proizvedu nedovoljno mlijeka i zaraunaju visoku cijenu jer imaju kredite i onda traže od onih radnika koji pune proraun da pokriju njihove gubitke“, “treba pita radnike bez posla ili one iz propalih rmi što misle o prosvjedu seljaka“, “nisam znao da seljaci imaju više traktora nego krava“, “to su prodane duše iz HSS-a i HDZ-a, ujedno organizatori ovih prosvjeda! Is oni kojima smo na izborima rekli kaj o njima mislimo...“, “neka isplate oni koji su obeali ono ega nema“ itd. oljoprivrednici pozivaju na jedinstvo u svojim redovima i odgovaraju da su napadi na njih besmisleni: - Svi ti traktori kupljeni su na kredit ak i do 12 posto kamata mjeseno. Obiteljske kue i imanja su pod hipotekom i ne daj Bože da ne plate tri rate kredita. Smatraju takoer da, ukoliko je i bilo nepravilnih dodjela kredita i poticaja, onda su tome krive mjerodavne službe koje su morale vršiti kontrolu svega toga. - Jesmo za poticaje, ali i za kontrolu tko te poticaje dobiva, a koji se trebaju dobivati iskljuivo za poljoprivrednu proizvodnju. Želimo novoj Vladi dati i 200 dana da pronae prava rješenja, ali, ako prihvatimo sadašnje otkupne uvjete, svi emo propasti.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

M

M

P

P

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

R

etorika poljoprivrednih prosvjednika, nakon što su naišli na “zatvorena vrata“ kod ministra Jakovine, inae zadnjih dana još više se zaoštrila. Igor Rešetar, proizvoa mlijeka iz Meimurja, koji slovi kao voa svih hrvatskih mljekarskih prosvjednika, za nacionalne medije dao je za ovo vrijeme, u kojem sve više, na žalost, caruje neoliberalni kapitalizam, pomalo revolucionarnu izjavu da “ako preraivai ne žele popus, neka se donese zakon po kojem stranci ne mogu bi vlasnici prehrambene industrije“ (Dukat je, primjerice, u stranom vlasništvu, op. a.). rosvjednici, ini mi se, takoer pokušavaju pronai “slabu kariku“ meu pregovaraima, koja e popus i barem približno ispuni njihova oekivanja. Bez obzira tko što mislio o ministru Jakovini, on se ovih dana i te kako dobro drži, za razliku od premijera Milanovia, koji izgleda baš i nije, poput svojega najvažnijeg ministra Linia, spreman za poliku reformi, ali i konikta. islim da znam što znai rano ustaja i brinu o blagu. Mislim da znam jer dolazim iz težake obitelji, jedini je dosadašnji komentar premijera Milanovia o poljoprivrednim prosvjedima. zmeu redaka može se naslutiti da šef SDP-a ipak ima simpaje za njihove zahtjeve, te da je spreman za “poliku kompromisa“. a sreu“ Jakovine i Linia i politike proraunske štednje, mljekari se još nisu uspjeli “probi“ do Milanovia, ali izgleda da su uoili tko bi zapravo mogao bi “najslabija karika“ i ini se da su upravo zbog toga postali još ustrajniji u svojim zahtjevima pokušaja “vraanja na staro“. Na ono što im je ak ve bila ukinula i HDZ-ova Vlada. oe li nas Milanovi ipak razuvjeriti i pokazati da ova Vlada na elu s njim ipak ima odlunos, pokazat e se vrlo brzo, ali dojam je da njegovi odgovori nisu nimalo uvjerljivi, teško se nosi s koniktnom situacijom i ini se da bi najradije pokrenuo ono što je uglavnom inila njegova prethodnica – “poliku kompromisa“. Meum, takva situacija vrlo lako bi zemlju mogla doves u još vee probleme, koji su takvi kakvi jesu upravo zbog toga što je bilo posljednjih godina previše kompromisa kad je u pitanju neracionalno dijeljenje proraunskog novca.

P

M I

“N

H

VIJEST(I) TJEDNA

Meimurska banka do kraja studenoga u sustavu PBZ-a Nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnos PBZ Grupi, Meimurska banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. zajedniki su pokrenule akvnos pripajanja Meimurske banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ). Planirani datum pripajanja je 30. studenoga 2012. godine. Po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti, Privredna banka Zagreb bi do prije spomenutog datuma na efikasan nain implementirala u svoju buduu novu Podružnicu svu potrebnu informatiku tehnologiju, kanale distribucije, kreditne, kartine i depozitne proizvode te usluge i tehnologiju rada. Okonanjem pripajanja, sadašnjim i buduim klijenma Meimurske banke ponudit e se šira paleta proizvoda i usluga u poslovanju s graanima i poslovnim subjekma koje je razvila PBZ, unaprijedit e se razvoj poslovne mreže i kanala distribucije te e se poduzima i druge potrebne akvnos sukladno zahtjevima klijenata i tržišta. Više na str. 7 naših novina.

MEIMURSKI poljoprivrednici ometanjem prometa kod Ivanovca i Nedeliš

PROSVJED SVIH ME Nekoliko dana akov PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

D

rugi prosvjedni tjedan poljoprivrednika u Meimurje poeo je u utorak, kada se tijekom prijepodneva kod južne obilaznice akovca, na ulasku u Ivanovec, okupilo oko 150 poljoprivrednika s više od 100 traktora. Ve isti dan poslijepodne, kako su i najavljivali, blokirali su južnu obilaznicu akovca i tamo ostaju, kako kažu, do daljnjeg. - I dalje smo nezadovoljni Vladinim rezanjima, premda u državnom proraunu ipak nije skresan iznos poljoprivrednih poticaja koji je bio najavljivan u poetku. No, ovim prosvjedom prije svega želimo pružiti potporu mljekarima koji se protive smanjenju PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

(NE) SVIA NAM SE

Domjanievo “ne” romskim zahtjevima Naelnik opine Mala Subotica Vladimir Domjani odbio je prijedlog da Opina inancira predškolski odgoj za romsku populaciju sa svog podruja. - Nemamo novac, a smatram i da je to zadaa države, prenio je vijenicima na 28. sjednici tamošnjega Opinskog vijea prošli etvrtak. Slino je prvi ovjek Male Subotice odgovorio i na pitanje HDZovog vijenika Ivana Oršoša, inae pripadnika romske nacionalne manjine, koji je ukazao na nazonost velikog broja pasa lutalica u naselju Piškorovec. Poruio im je takoer da Romi konano moraju poeti izvršavati svoje obveze, a n e tražiti samo prava, posebice u aktualnoj teškoj kriznoj situaciji.

Meimurje ostalo bez jednoga elektronskog medija Aktualna kriza nije naklonjena ni medijima. U Zagrebu je najavljeno gašenje Vjesnika (više o tome u kolumni Tomislava Novak na str. 4), dok je i naš kraj deinitivno ostao bez jednog medija. Rije je o Radio Meimurju Kotoriba, koji je svoje emitiranje prekinuo sredinom mjeseca rujna prošle godine. Razlog prekida bi la je naredba najmodavc a d a se napuste prostori zbog dugovanja za najam. Više na str. 5.

P

rosvjedi proizvoaa mlijeka u Hrvatskoj i Meimurju obilježili su zadnjih desetak dana naše svakodnevnice. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka Igor Rešetar iz Kuršanca ve je više puta ponovio da ih je na prosvjede natjerala teška gospodarska situacija koja je brojne farme dovela do propasti, te da se ne radi o politikim prosvjedima, ve je u pitanje egzistencija proizvoaa mlijeka. Na žalost, u zadnjih desetak godina poljoprivredni proizvoai, pa i proizvoai mlijeka, potrošili su znatan novac kroz poticaje, a da rezultat nije vidljiv. Pravi je problem u tome što su hrvatski seljaci izgubili tržište, a država ih nije organizirala na nain da se mogu oduprijeti konkurenciji iz drugih zemalja. Tako su ostali na vjetrometini izmeu multinacionalki s jedne strane i trgovaca s druge strane, slabi i nedovoljno organizirani. S druge strane, ni jedno Ministarstvo poljoprivrede do sada nije povuklo prave poteze za dugoronu stabilnost poljoprivredne proizvodnje, tako da su mnogi problemi naslijeeni. Proizvoai mlijeka su zbog visokih ulaganja zbog prilagodbe tržištu i visokih kredita izuzetno osjetljiva kategorija pa su oni uvijek prvi na udaru.

U Meimurju iz godine u godinu sve manja proizvodnja mlijeka - Može se rei da se, usprkos svim zaklinjanjima politiara, dogodilo nešto što nije treba-

otkupne cijene mlijeka. Podržava ih svih 30 u Meimurju registriranih udruga poljoprivrednih proizvoaa, iji su predstavnici na prosvjednim punktovima, rekao je elnik Hrvatske poljoprivredne komore za našu županiju Zlatko Orsag. Blokada prometnica

TELEFAX: 040 311 699

izazvala je i revolt brojnih graana, ponajprije vozaa, no prosvjednici su bili ustrajni, danonono dežurajui na prosvjednim punktovima na akovekoj zaobilaznici. Ipak, u vrijeme zakljuivanja ovog broja Meimurskih novina najavili su da e otvoriti pro-

Blokadne punktove meimurskih poljoprivrednika konstantno nadzire i policija

Ako ovi prosvjedi ne uspiju, hrvatsko selo e izgubiti oko 600 milijuna kuna, što e dovesti do propasti proizvoaa mlijeka. Ponavljam, u ovome nema politike, naše mlijeko nije ni crveno ni plavo ni žuto ni zeleno, ve bijelo. Cilj pregovora je ostvariti model za cijenu mlijeka do ulaska u Europsku uniju, jer e tada postojati zaštitni mehanizmi, kaže Rešetar lo, domai proizvoai mlijeka u zadnjih su desetak godina desetkovani. Još 2003. godine bilo je oko 60.000 proizvoaa mlijeka u Hrvatskoj, da bi taj broj sve do danas stalno padao. Prema najnovijim podacima, Hrvatska trenutno ima još samo 14.500 proizvoaa mlijeka. Još je teža situacija u Meimurskoj županiji, koja ima još samo 560 proizvoaa mlijeka. Godine 2010. meimurski su proizvoai mlijeka proizveli 21,358.383 kilograma (litara) mlijeka, a 2011. godine, što su ekskluzivni podaci, meimurski proizvoai mlijeka proizveli su 20,764.079 kilograma (litara) mlijeka, manje nego godinu dana prije. Treba rei da je mlijeko proizvedeno u Meimurju veoma kvalitetno, ak 92 posto tog mlijeka spada u prvi razred. No, usprkos svemu, proizvodnja mlijeka u Meimurju i dalje pada, a tako je i u cijeloj Hrvatskoj.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi, Bojana Španiek, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec.

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec

24. veljae 2012.

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Drugim rijeima, u Meimurju danas ima više gostionica i kaia nego proizvoaa mlijeka, a na tako niske grane proizvoae mlijeka dovela je višegodišnja loša politika u poljoprivredi. Stoga nikako ne stoji izjava ministra Jakovine da je rije o politiki motiviranim prosvjedima, ove brojke koje smo iznijeli same po sebi dovoljno govore i pravo je udo što do sada nije bilo velikih seljakih buna, ova zadnja je nešto vea. S uništavanjem proizvoaa mlijeka uništava se i domaa proizvodnja hrane.

Zahtjevi proizvoaa mlijeka - legitimni Zahtjev proizvoaa mlijeka jest cijena od 2,70 kuna po litri mlijeka, odnosno tromjeseni prosjek cijene mlijeka EU 27. Proizvoai mlijeka nipošto ne pristaju na ponudu Lactalisa (Dukata) na cijenu od 2,30

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr


24. veljae 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

a pridružili se mljekarima koji protestiraju u Zagrebu i diljem Hrvatske, s ciljem ispunjenja svojih zahtjeva

IMURSKIH POLJOPRIVREDNIH UDRUGA veka zaobilaznica u traktorskoj blokadi met na pojedinim raskrižjima.

sag odbacio pak je pojedine insinuacije da su prosvjedi seljaka politiki motivirani. Naglašava kako meu prosvjednicima ima lanova razliitih stranaka, pa i vladajuih, no veina ih je politiki ipak neopredijeljena. - Sila nas je natjerala na ovo, zakljuio je Orsag.

Nekad se moglo bez poticaja, danas više ne, zbog “više sile“ - Ljudi su potpuno nezadovoljni. Ako nam uzmu još to što smo ve trebali dobiti, ostat e nam sam oklasak od kukuruza. Prošla godina je bila katastrofalna, pogodila nas je suša, odštete su bile iznimno male, kaže predsjednik Udruge ratara Meimurske županije Stjepan Jurinec. - Složni smo kao nikada. Svi seljaci jednako pate, bez obzira na granu poljoprivrede kojom se bave, kaže pak elnik Udruge proizvoaa merkantilnog krumpira Stjepan Dodlek. Ipak, prisjea se

Za sad bez dogovora u Zagrebu Blokada južne zaobilaznice kod Ivanovca, dok je nekoliko traktora na prometnici, u pripremi je njih stotinjak

i starih vremena, kada, napominje, nije bilo poticaja: - Proizveli smo i prodali što smo imali, novac stavili u džep. Poticaje je izmislila ‘viša sila’ i time smo poniženi, ali moramo ii dalje.

Tajnik Udruge proizvoaa mlijeka Meimurja Bojan Kolari kaže pak da mljekari traže samo ono što su dobivali do sada, ni više ni manje od toga. - Ne pristajemo na ucjene ili cijene kakve imaju zemlje

poput Slovake, Rumunjske ili Maarske, poruio je kratko, izrazivši spremnost i za odlazak na prosvjede u Zagreb. elnik Hrvatske poljoprivredne komore za Meimursku županiju Zlatko Or-

IGOR REŠETAR, mljekar iz Kuršanca, elni ovjek “hrvatske seljake bune”

Ne možemo pristati na otkupnu cijenu Dukata, jer emo svi propasti kune po litri. - Ako se nešto ne promijeni, naše e mljekarstvo propasti i prije ulaska u Europsku uniju, poruio je Rešetar, te u ime hrvatskih proizvoaa mlijeka traži tripartitni sporazum: proizvoai mlijeka – mljekarska industrija – Vlada RH, odnosno model za preživljavanje do ulaska u Europsku uniju. U meuvremenu su 22 udruge proizvoaa mlijeka, koje zajedno proizvode više od 350 milijuna litara mlijeka godišnje, što je više od polovice hrvatske proizvodnje mlijeka, osnovale Krizni stožer za cijenu mlijeka, pregovaraki tim koji e pregovarati kako s industrijom, tako i s Vladom RH. Izlazak traktorima na ceste pak je nain pregovaranja i tu postoje razliiti scenariji kojima hrvatsko seljaštvo može pokazati svoju snagu. Ministar poljoprivrede Jakovina pak je ve više puta ponovio da sve probleme u poljoprivredi treba rješavati dogovorno, za stolom, a ne na cesti, te da Ministarstvo nije to koje pregovara o cijeni mlijeka niti je u mogunosti zakonskim ni bilo kakvim drugim aktima odrediti cijenu mlijeka. Takoer je dogovoreno da e mljekari otkupiti sve proizvedeno mlijeko na farmama.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka Igor Rešetar na svojoj farmi u Kuršancu. Farma broji 60 jedinki, od ega 30 krava holstein pasmine i nešto simentalaca, te 30 junica i teladi

Koga štiti Ministarstvo poljoprivrede – proizvoae mlijeka ili strani kapital? Ni ministar ni Ministarstvo poljoprivrede ne mogu samo tako oprati ruke i pustiti proizvoae mlijeka da se snalaze sami. Razloga je i previše, a najsažetije je to opisao jedan od sindikata koji daje podršku prosvjedima. Tako, na primjer, u priopenju nezavisnoga ce-

starskog sindikata kaže se uz ostalo: - Vlast koju je izabrao narod, a ne neoliberalni kapitalisti, dužna je tom istom narodu služiti u ostvarivanju novih perspektiva i ouvanju svih resursa, a posebno proizvodnje hrane. Rušenje cijene mlijeka ispod razine ekonomske održivosti uništavanje je domae proizvodnje, što je strateški opasno, jer nas dovodi u stanje potpune ovisnosti od uvoza. Cijena koju tražite za

mlijeko zasigurno ne ugrožava dobru zaradu preraivaa i distributera. Nelogino, ali i nepravedno, je da na mlijeku zarauju svi osim proizvoaa - i država i preraivai i distributeri. Ovo je takoer poziv Vladi i resornom ministru da do kraja zauzme za opstanak domaeg mljekarstva, jer želimo vjerovati da je njihov, a ne ministar krupnih kapitalista, a to mora potvrditi rješavanjem problema proizvoaa mlijeka, kaže se u priopenju. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka Hrvatske, koji se izborio za legalnog predstavnika hrvatskih proizvoaa mlijeka, te je na taj nain napravljena kakva – takva ravnoteža snaga, Igor Rešetar, pak kaže: - Ako ovi prosvjedi ne uspiju, hrvatsko selo e izgubiti oko 600 milijuna kuna, što e dovesti do propasti proizvoaa mlijeka. Ponavljam, u ovome nema politike, naše mlijeko nije ni crveno ni plavo ni žuto ni zeleno, ve bijelo. Cilj pregovora je ostvariti model za cijenu mlijeka do ulaska u Europsku uniju, jer e tada postojati zaštitni mehanizmi. Predložili smo mjere da stabiliziramo plivajue troškove, imamo europske troškove u izgradnji farmi i održavanju kvalitete i tražimo europske cijene. Ako se to ne ostvari, zatvorit emo traktorima ceste,

Inae, u vrijeme zakljuenja ovog broja i dalje nema dogovora izmeu proizvoaa i preraivaa mlijeka, kao i Ministarstva poljoprivrede, oko otkupne cijene mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede inae dalje inzistira na stavu da se mljekari dogovore s mljekarama, ali od toga ništa. pa e se tek onda vidjeti što je prava buna. Zar vam brojka od svega 560 proizvoaa mlijeka u Meimurskoj županiji ništa ne govori? Želi li država sasvim uništiti domae proizvoae mlijeka? Tijek pregovora je jako težak i zbog toga što nemamo dovoljnu podršku od strane vlasti. Mljekare su rekle da se može pregovarati, a ministar Jakovina cijelo vrijeme pregovora i dalje ‘trubi’ svoje – da nema manevarskog prostora za poveanje cijene. No ono što mi predlažemo jesu one iste mjere koje je predlagala Europska unija u krizi mlijeka 2009. godine i stabilizirala tržište, kaže Rešetar.

U Francuskoj stranac ne smije biti vlasnikom mljekarske industrije U istom tonu Rešetar nastavlja: - Cilj svih država Europske unije je zaštita hrane, ratovi se vode zbog hrane i vodit e se. Kakav je cilj Hrvatske? U zaštiti svojih proizvoaa mlijeka i industrije najdalje je otišla Francuska. Tamo postoji propis da stranac ne smije biti vlasnikom preraivake industrije. Stvari su dotjerali tako daleko da vlasnik rešoa na placu koji prodaje kukuruzne kokice mora biti Francuz, makar kokice prodavao netko drugi.U Njemakoj prehrambeni industrijski pogon ne može naslijediti netko tko se ne bavi poljoprivredom, sve su to mjere zaštite domae proizvodnje i domaeg poljoprivrednika. Najvei proizvoa mlijeka i sira na svijetu je država Wisconsin u SAD. Sama država ima oko etiri milijuna stanovnika, no vlasnici mljekara upravo su proizvoai mlijeka, pa im zato tako dobro ide. Zar mislite da je u interesu Dukata, odnosno francuskog Laktalisa, koji je vlasnik Dukata, zaštita hrvatskog proizvoaa mlijeka, kaže Rešetar, dok mu telefoni neprestano zvone ve u sedam sati ujutro. Zovu ga iz HRT-a, Hrvatskog radija, niza

Istovremeno je Globus objavio veliki lanak o tome tko zapravo stoji iza ovog prosvjeda. Prozvao je Hrvatsku poljoprivrednu komoru i HSS koji “kontrolira“ to tijelo, iako ga inancira Vlada RH s više od 40 milijuna kuna godišnje. U akovcu je meimurski HSS inae odmah na poetku prvog prosvjeda podržao zahtjeve poljoprivrednika.

Nona blokada raskrša južne zaobilaznice kod Ivanovca

radiopostaja, iz Ministarstva poljoprivrede, iz više udruga proizvoaa mlijeka, i to rano ujutro, dok se sprema u Zagreb na svakodnevne pregovore. Ako ove prosvjede preživimo i uspijemo, o tome e se priati godinama, kaže Rešetar, ponovno napominjui da za proizvoae nema uzmaka.

Prijedlog Tripartitnog sporazuma Prema prijedlogu Tripartnog sporazuma od 23. veljae, koji predlažu proizvoai mlijeka, traži se da se cijena mlijeka formira na bazi prosjene cijene mlijeka u svih 27 država EU (koja je oko 30 eurocen ili 2,70 kune). Zapravo se traži formula za izraun na toj bazi. Zam, traži se da Ministarstvo poljoprivrede do ulaska u EU subvencionira kilogram mlijeka s 0,92 lipe. Zatim, traži se da se u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom donese paket mjera za smanjenje troškova proizvodnje, izmeu ostalog ukidanje carine na uvoz stone hrane, sjemena i umjetnog gnojiva, smanjenje PDV-a na 8,5 posto za repromaterijal za proizvodnju sirovog mlijeka, ksnu cijenu plavog dizela od 4,5 kune, da pravo na plavi dizel imaju i oni proizvoai koji nemaju sreene gruntovne knjige, te da Vlada subvencionira kamatu za invescijska ulaganja. Zam, traži se klauzula da proizvoa bez penaliziranja može u vrijeme krize mlijeka proda svoje mlijeko na tržištu i drugome. Takoer se traži formiranje Tripartnog jela Ministarstvo poljoprivrede – Hrvatski savez udruga proizvoaa mlijeka – preraivai mlijeka, koje bi imalo zadau praenja cijene mlijeka na tržištu EU 27, kontrolu uvoza mlijeka u prahu lošije kvalitete, a za proizvoae biomlijeka posebnu premiju za dobrobit živonja i drugo. (JŠ)


Aktualno

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

SMANJEN PRILJEV u proraun Županije i u drugoj polovini prošle godine

ŽUPANOVO IZVJEŠE Bez dodatnih državnih sredstava teško emo izvršavati decentralizirane funkcije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI Negativni trendovi u punjenju prorauna Meimurske županije, a povezano s tim i kapitalnih investicija, financiranima bilo iz državnog, bilo iz županijskog prorauna, nastavili su se i u drugoj polovici godine, naveo je u svom izvješu meimurski župan, a koje je dužan dati vijenicima županijske Skupštine. - Kako bismo osigurali financijsku stabilnost, ali i likvidnost županijskog prorauna, nastavili smo smanjivati neka ranije steena prava proraunskih korisnika, a i financijsko pomaganje projekata i mani estacija koje organiziraju udruge civilnog društva s podruja naše županije. Bez obzira na daljnje smanjenje rashodovne strane, i dalje je prisutan manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 22,974 milijuna kuna.

Boris Valpati novi vijenik Odlaskom Stjepana Koraja (SDP) na dužnost pomonika ministra poduzetništva, njegov vijeniki mandata postao je nespojiv s novom dužnošu. Tako je na županijskoj Skupštini u etvrtak za novog vijenika prisegnuo njegov zamjenik Boris Valpati, ginekolog u Županijskoj bolnici akovec. (BMO)

“FARBANJE” u sustavu za navodnjavanje

Nadzorni priznao izvoau 500.000 kuna za neizvedene radove!? Za razliku od prijašnjih sjednica, na kojima su se oporbeni vijenici najviše hvatali u raspravi oko minusa u proraunu, ovaj put bili su to dugovi za subvencije u poljoprivredi i projekta navodnjavanja, koji još nije u unkciji, a i, prema izjavama pojedinih vijenika, pun nedostataka. Tu su se hvatali dijela županova izvješa u kojem on iznosi da je u tijeku preuzimanje sustava navodnjavanja, iji su radovi poeli u drugom polugodištu prošle godine, meutim, nisu dovršeni, i to prvenstveno zbog odnosa voditelja projekta koji nije, iako je dao obeanje, nije odradio svoj dio posla. Županija je dobila okonanu situaciju tek koncem godine, a u pregledu crpne stanice ustanovilo se niz nedostataka za koje je zatraženo da se otklone. Naime, nakon upita povjerenstva o troškovnicima i nastalim razlikama izmeu glavnog projekta i izvedenog stanja, ustanovilo se da je nadzorni inženjer priznao izvoau u iznosu od 500.000 kuna više radova nego je stvarno izvedeno. Izvoa se obvezao da e za navedeni iznos as altirati pri-

stupni put do precrpne stanice i nabaviti vodomjere. Vijenik Predrag Koila tražio je da se navede tko je odredio da je vrijednost as altiranog puta tono u vrijednosti 500 tisua kuna, te pitanje odgovornosti nadzornog inženjera. U raspravu se ukljuila i vijenica Maja urkin (HDZ), ali u nejasnoj ulozi, objašnjavajui ostalim kolegama da je reklamacija od strane izvoaa prihvaena, te da je naruitelj as altnog puta Meimurska županija. Župan Ivica Perho prekinuo je dublju raspravu, kazavši da je otišla predaleko. Istaknuo je da odgovornost za projekt poinje kad se on preuzme, a Županija ga nije preuzela pa je sada još uvijek u nadležnosti Hrvatskih voda. Podsjetio je Maju urkin da je ona vijenica. Objasnio je i na koji se nain financirao sustav navodnjavanja koji još nije u unkciji i preuzet, Hrvatske vode su ga financirale s 80 posto, a 20 posto Županija. Nakon njega u raspravu se ukljuio i bivši župan Josip Posavec, koji je kazao da je on potpisao ugovor s Hrvatskim vodama, prema kojem Hrvatske vode 100

posto iznosa plaaju izvoaima, a Meimurska županija svojih 20 posto Hrvatskim vodama, ime je Županiji ostavljen manevarski prostor oko plaanja. Nije mu jasno zašto je Županija to promijenila u plaanje svog dijela prema izvoau. Aktualni župan Perho odgovorio je da je svejedno prema kome je Županija obavila svoj dio plaanja, jer je 20 posto 20 posto, a za plaanje prema izvoau odluili su se zato što su radovi trebali biti obustavljeni. Kako do toga ne bi došlo, a radilo se o domaem izvoau, odluili su se na taj potez. Raspravi je završnu toku dala Darinka Tompoš (SDP), koja je kazala da je suština u tome da je netko potrošio 500.000 kuna za radove koji nisu izvedeni, te treba jasno rei tko je to potpisao, tko je izvoa radova, da ne ispadne: župane, a obratila se Perhou, da ste to izvješe napisali napamet. Župan je obeao izvješe o svemu tome za iduu sjednicu. Zanimljivo, svi sudionici rasprave izbjegavali su imenovati aktere prie za neizvedene a priznate radove. (BMO)

- Zbog promjene vlasti potkraj prošle godine oekujem promjenu odnosa središnje vlasti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kazao je župan Perho, a na osnovu svega onoga što je u kampanji obeavano u decentralizaciji sredstava. - Bez toga teško e se izvršavati sve one decentralizirane unkcije koje su lokalnoj i regionalnoj samoupravi nametnute. Za prvih 60-ak dana aktualne vlasti svi smo okrenuti donošenju prorauna, pa se i svi kontakti s resornim ministarstvima svode na to da se eka donošenje državnog prorauna. Naravno, mi smo svim ministarstvima podnijeli sve naše želje i naše vienje unkcioniranja županije u ovom razdoblju. Kako e se to prepoznati u samom vienju prorauna, ne mogu prognozirati, ali oekujem da e biti odreenih promjena u zakonskom rješenju financiranja na nain da e se neke ovlasti morati poredati i prema opinama i gradovima na drugaiji nain nego je to bilo do sada, kazao je župan Perho. - Zagovarat u regionalni pristup Hrvatske, ali ne na nain da iz centralizirane države napravimo centralizirane regije, tako da umjesto jednog centra moi dobijemo tri ili pet disperziranih podcentara moi po Hrvatskoj. Mi smo tu vezani na Varaždinsku i dijelom Koprivniko - križevaku županiju i moramo nametnuti svoju priu u kojoj smo mi kao Meimurska županija najjai te se moramo prikazati u pravom svjetlu prema svim drugim regijama. Usprkos svim financijskim teškoama, sustav je unkcionirao bez zastoja, te je veina financijskih obveza podmirivana.

Županija traži dopušteni minus od dva milijuna kuna Bez dopuštenog minusa Meimurska županija teško bi podmirivala svoje obveze, pa je zatražila od poslovne banke kratkoroni okvirni kredit u iznosu od dva milijuna kuna po principu tekueg rauna. Kredit se uzima za održavanje tekue likvidnosti, do kraja ove godine. (BMO)

Ivkovi bi župana na mjesto ministrice Holy Meimurskom županu, kao bivšem direktoru akoma, ovo bi trebao biti kompliment, osim ako se drugaije ne shvati podtekst, to što mu je rekao Vladimir Ivkovi (HDZ), oporbeni vijenik u županijskoj Skupštini i predsjednik županijskog HDZ-a, koji je kazao da je on trebao biti na mjestu ministrice Holy s obzirom na to da je ona u našu županiju došla po iskustva za zbrinjavanje otpada, pa e sada dvije godine potrošiti na uenje. - Župan ne bi trebao uiti, on bi prema Komadinom zakonu odmah mogao svoje znanje primjenjivati, poruio je Ivkovi. (BMO)

U tijeku natjeaj za nagradu “Zrinski” U tijeku je natjeaj za predlaganje kandidata za najviše županijsko priznanje – nagradu “Zrinski”. Ona se dodjeljuje graanima Meimurske županije, djelatnim skupinama, trgovakim društvima, ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama, i to za rezultate postignute u prošloj godini ili duljem razdoblju. Ovo e biti šesnaesta dodjela nagrade, a do sad su je dobili

mnogi zaslužni graani Meimurja, kao i uspješne tvrtke, udruge i društva. Ovogodišnji je natjeaj otvoren do 29. veljae, a kandidate za nagradu mogu predlagati svi graani. Nakon zaprimanja svih prijedloga, povjerenstvo e odabrati kandidate te ih predložiti Skupštini Meimurske županije, koja glasovanjem potvruje ili odbacuje njihov odabir. (BMO)

Vjesnik - ideja koja je nestala M

laka reakcija na gašenje Vjesnika, ak zlurado prihvaena od strane kolega iz branše, a naroito od nacionalnih dnevnih listova, govori vrlo mnogo o stanju u medijima i novinarstvu. Vjesnik nakon 70 godina izlaženja te nakon 20 godina ignoriranja od vlasnika Republike Hrvatske preko Narodnih novina d.d. nadomak je svoje eutanazije. Vjesnik ziki ustvari ne postoji ve dugo, još od njegova odvajanja Vjesnika d.d., danas poznaje kao skare Vjesnik. ist Vjesnik bio je institucija koja je predstavljala posljednji bason novinarstva u Hrvatskoj, no to ju je i dotuklo. Zbog držanja statusa instucije, nije bila protabilna, ve je živjela od stare slave.

L

A novinari, oni su takoer tome krivi jer su po svojoj osnovi više socijalne duše negoli kapitaliske i nisu reagirali kad je list Vjesnik pravno ostao samo ime, bez tvrtke i vlasništva. eško je rei da je ideja o gašenju Vjesnika nova, ili da je nekoga trebala iznenadi izjava ministra Slavka Linia. No, razlog njegovog gašenja je više nego barbarski, zbog toga se vjerojatno i odgaao toliko dugo, umjesto da se radilo na njegovoj protabilnos. Naime, ako se zbog neprotabilnos gasi najstarija skovina u državi, i to još u indirektnom državnom vlasništvu, zašto onda ne bi ugasili i državu zbog neprotabilnos?

T

I

deja “državnih novina“ mnogo je vea od postojanja nekakve poslušne redakcije, iji se novinari nee bavi žulom i aferama. To je ideja postojanja novina u iju se informaciju uvijek možete pouzda. Koja prenosi ideje i postupke države. Zbog ega bi i jedna vlast odluila presta sunancira novine u kojima e uvijek moi da realne injenice o sebi i svojim postupcima? ajna je u poliarima, u preuzimanju odgovornos, u nainu na koji svaka naša vlada vodi vlast. U ideji da ne moraju obrazlaga svoje postupke kad ih ine, ili ih obrazlažu na nain na koji se vjeronauk predaje djeci. Vjesnik bi svoju nakladu trebao bazira na ozbiljnim intervjuima

T

s ozbiljnim poliarima koji vode ovu državu. S ozbiljnim gospodarstvenicima, koji kroje životne sudbine svojih radnika. Meum, takvih poliara nemamo, a ni gospodarstvenici sami ne žele preuzimati ovako važnu javnu ulogu, osim dok pregovaraju s Vladom ili bankama o odgodama ili otpisu plaanja. vakome od njih više odgovara dava intervjue u privatnim medijima, jer ih tada mogu lakše demantirati. Ako daješ intervju u vlastoj novini, za koju znaš da nee izokreta tvoje rijei, ispadaš budala ako ih kasnije demanraš. A ni jedan poliar to ne smije. Naroito ako govorimo o fer intervjuu, pa poliari ne bi smjeli utjeca na pitanja no-

S

vinara, ve odgovara na njih. Još više poliarima odgovara da novinari sami hvataju njihove izjave, i od toga rade senzacionaliske vijes, jer tada je još lakše proziva novinare da su izjavu uzimali iz konteksta (a kontekst je nepoznat, jer ga prešuuju). Za primjer može posluži recimo izjava našeg premijera Milanovia: “Tek e se za godinu dana vidje što smo napravili“. Izjava koja ne znai ništa, ne obrazlaže ništa, ve zaziva vjerovanje da su oni možda uinili nešto dobro. is vjeronauk. Mjesto mu je u crkvi, a ne u Saboru. jesnik bi trebao obrazlaga razloge zbog kojih je Milanovi dao takvu izjavu. No to ne postoji u nas, ni u

V

Piše: Tomislav Novak glavama poliarima, a ini se ni u našim novinarskim glavama. Vjesnik je trebao održa tu ideju na životu, no sami poliari izbili su mu iz ruku njegovu ulogu informatora o državnoj polici. Izgubio je tu ulogu i vlastom krivicom. Jer izgubio ju je bez borbe.


u Meimurju

 GDQD

24. veljae 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

GORIVO bi uskoro moglo doi do ak 12 kuna

Od utorka rekordna cijena eurosupera – 10,46 kn Od utorka u pono cijene benzina i dizela u Hrvatskoj vee su za oko 20 lipa i dosegnule su daleko najviši nivo. Tako je cijena eurosupera 95 s 10,25 skoila na 10,46 kuna po litri, eurosupera 98 s 10,58 na 10,79 kuna, a eurosuper 100 je prešao 11 kuna i stoji 11,02 kune. Uz to, litra eurodizela s 9,68 kuna po-

skupila je na 9,94 kune, plinskog ulja sa 6,95 na 7,16, a plavog dizela sa 6,18 na 6,36 kuna. Glavni uzrok ovakvog rasta cijena na tržištu nije bazini odnos ponude i potražnje, ve kriza izmeu Irana, Izraela i meunarodne zajednice, posebice EU-a. Otvoreno je takoer još jedno krizno žarište u tom

dijelu svijeta, gdje se takoer “u pozadini“ takoer sve vrti oko nafte i plina - ono u Siriji. Tamo INA, koja ima veliko nalazište nafte i plina, svakodnevno gubi milijune dolara. Skupljoj nafti pogoduje i jaanje dolara, pa je zbog toga za 50-litreni rezervoar goriva eurosupera 95 sredinom 2008.,

kada je cijena na svjetskom tržištu dosegnula 148 dolara po barelu, trebalo izdvojiti

415 kuna, a sada 523 kune, odnosno 108 kuna više. Naravno, ako se nastavi ovako crni razvoj situacije s Iranom, cijena bi mogla još ii prema gore, pa i prestii 12 kuna. Slavko Lini je najavio da e se Vlada ukljuiti u “obranu cijene“ benzina upravo na tom nivou.

JEDAN elektronski medij manje u našoj županiji

U AKOVCU najavljena izložba buinog ulja

Radio Meimurju trajno oduzeta koncesija

Najbolja ulja na izložbi 23. ožujka

Na Internet stranicama Agencije za elektronike medije objavljena je odluka kojom se nakladniku “Nacionalna mreža“ iz Varaždina trajno oduzima koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge radija na podruju opine Kotoriba te Donja Dubrava i Donji Vidovec (M-KB). Takvu odluku donijelo je Vijee za elektronike medije zbog neemitiranja radijskog programa na 95 MHz. Rije je o Radio Meimurju koji je svoje emitiranje prekinuo sredinom mjeseca rujna prošle godine. Razlog prekida bila je naredba najmodavca da se napuste prostori zbog dugovanja za najam.

Najava održavanja izložbe ulja u akovcu

Prijašnji nakladnik “Meimurje donat“ više nije bio nositelj koncesije, a novu koncesiju na rok od devet godina dobila je Nacionalna mreža iz Varaždina, koja je ovom odlukom to pravo izgubila. Tako su mještani donjeg Meimurja, Podravine i pomurskih Hrvata

u Republici Maarskoj, nakon 12 godina emitiranja, ostali bez radija koji su voljeli slušati i koji je svakodnevno u njihove domove i na radna mjesta prenosio sve informacije i vijesti. Šteta za Meimurje što je ostalo bez jednog medija i šteta za mještane najistonijega me-

OCJENJIVANJE SLUŽBENIKA i namještenika u Županiji

Ministarstvo traži izmjenu odluke Na temelju Zakona o službenicima i namještenicima i Statuta, Meimurska županija ve je ranije pretprošle godine donijela odluku o ocjenjivanju svojih službenika i namještenika upravnih tijela i Ureda za unutarnju reviziju. Sada pak ta odluka mora na izmjenu. Uz prijedlog odluke o izmjeni odluke o kriterijima i nainu provoenja ocjenjivanja službenika i namještenika upravnih tijela i Ureda za unutarnju reviziju, Skupština Meimurske županije je na 12. sjednici, održanoj 2. prosinca 2010. godine, donijela odluku o kriterijima i nainu provoenja ocjenjivanja službenika i namještenika.

- Po prvi put na ocjenjivanju ulja obavit e se dvije analize buinog ulja. U kategoriji hladno prešano i toplo prešano buino ulje. Uzorke treba predati najkasnije do srijede

Tom odlukom ureen je nain te kriteriji ocjenjivanja službenika i namještenika, koji se ocjenjuju svaku godinu najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu, sukladno utvrenim kriterijima kao što su strunost, kreativnost, samoinicijativnost, kvaliteta i opseg obavljenog posla, poštivanje zadanih rokova te poštivanje radnog vremena. U županijskoj odluci bilo je propisano da na svaka tri službenika ili namještenika ocjenom odlian može biti ocijenjen jedan službenik, odnosno namještenik u pojedinom upravnom tijelu. To iz razloga što se željelo u što veoj mjeri objektivizirati postupak ocje-

njivanja, zbog sveprisutnoga subjektivnog faktora ili subjektivne procjene ocjenjivaa. Meutim, iz Ministarstva uprave zaprimljeno je mišljenje prema kojem takva odredba u odluci Meimurske županije nije u skladu s odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Naime, prema mišljenju Ministarstva, ocjena službenika i namještenika ovisi iskljuivo o podacima o strunom znanju pokazanom u obavljanju poslova, uinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti, te je treba u tom smislu izmijeniti. (BMO)

Danica Pošta, županijska proelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Meimurske županije, u petak je u prostorijama Meimurske županije u akovcu predstavila program 2. izložbe buinog ulja, koja e se u akovcu održavati 23. ožujka od 10 sati u akovekom Domu sindikata. Pred domom e biti postavljeni štandovi na kojima e se moi kupiti buino ulje, kao i neki od proizvoda od buinih koštica. Pošta je rekla kako se na izložbi oekuje izmeu 25 i 30 proizvoaa buinog ulja iz triju sjeverozapadnih županija, Meimurske, Varaždinske i Krapinsko - zagorske, iji su predstavnici takoer sudjelovali na današnjem skupu. Proelnica je pozvala sve proizvoae buinog ulja da se prijave na izložbu te da najkasnije do 29. veljae od 8 do 12 sati donesu uzorke u zgradu Županije, gdje e se oni prikupljati i potom ocijeniti. Na predstavljanju izložbe govorio je i prof. Petar Novaki, predsjednik Skupštine Meimurske županije, koji je naglasio kako buino ulje, unato tome što se kod nas proizvodi od 1924. godine, i dalje treba snažnu promidžbu i prezentaciju. Zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica Je-

menica naglasila je kako su rezultati s 1. izložbe, održane lani u Varaždinu, vrlo pozitivni, te da su mnogi uljari nakon toga ostvarili zapažene rezultate u prodaji svog ulja diljem zemlje. Prezentaciji je nazoila i Draženka Grah iz Krapinsko - zagorske županije, u kojoj je samo jedan proizvoa buinog ulja, koji je vrlo uspješan i otkupljuje buine koštice od više zagorskih ratara. Ponosno je najavila održavanje 3. izložbe buinog ulja u Krapin-

sko - zagorskoj županiji 2013. godine. Cilj izložbi buinog ulja triju sjeverozapadnih hrvatskih županija jest podizanje ljudske savjesti o kvaliteti hrvatskoga buinog ulja, kao i njegovim zdravstvenim blagodatima, te poticanje poljoprivrednika da u što veem broju poinju proizvoditi buine koštice, koje vrlo lako mogu prodati preraivaima i proizvoaima ulja. (S. Mesari)

Najbolje meimursko ulje Na 1. izložbi buinog ulja, održanoj prošle godine u Varaždinu, najbolje ocijenjeno ulje iz Meimurja bilo je ulje OPG Mirjane Biber iz Podturna. Ulje OPG-a Biber osvojilo je 3. mjesto, a, osim njih, ocijenjena i izložena su bila ulja OPG-a

Bister, akovekih mlinova, OPG-a Siladi i Uljare Just. Pobjednik je bila Prehrana iz Varaždina ispred uljare Župani iz Varaždinske županije. O karakteristikama ocijenjenih ulja govorila je Teuta Tompi iz Bioinstituta akovec. (sm)

Mirjana Biber primila je priznanje za 3. mjesto

POGLED ODOZDO

Svaka slinost sa stvarnim dogaajima nije sluajna 

itanje knjiga jedna je od mojih velikih strasti i po tome se razlikujem od velikog dijela graana koji nikad ni pod kojim uvjetima ne bi ni zavirili u knjigu. Šteta, jer itajui knjige upoznaš mnogo više ljudi i tuih života nego na svim društvenim mrežama zajedno. Knjige su negacija površnosti, jer nastoje prodrijeti dublje ispod površine zbivanja, nastoje razumjeti, dohvatiti smisao. Pisac u knjizi stvarnost smjesti u odreenu ikciju kako bi izbjegao osudu krute okoline i ogrnut sa zaštitnim plaštem da je slinost sa stvarnim dogaajima uvijek “sluajna”. knjigama uvijek naemo nešto što nam šire otvori perspektivu. Tako mi pažnju privukla misao

U

iz jedne knjige o bankama, talijanske autorice. Ona preko svog lika bankara kaže: Banka je instrument društvenog i civilnog napretka. Kad to prestane biti, kako se dogodilo dvadeset i devete (20. stoljee), ovjeanstvo e se survati u bezdan. Te zapanjujue rijei Sveve Casati Modignani u romanu “Mister Gregory” stavila je u usta jednom njujorškom bankaru. Taj literalni bankar drugom liku u romanu tumai: Bankar nije netko tko broji novce i rauna kamate, nego netko tko voli glazbu, ilozoiju i povijest. Netko tko poznaje ljude i zna da mora pomoi onome kome je potrebna. Netko je prorekao da e život na našem planetu završiti kada pele polude i umru. Kad novac

prestane biti instrument društvenog, civilnog, moralnog napretka, ovjek e izgubiti dostojanstvo, a s njim i život, tvrdi taj bankar iz romana. itam se važi li ta deinicija bankara i bankarstva i danas, kada su ne samo graani, poduzea, gradovi, opine, pa i itave države, pali u vazalski odnos prema inancijskom kapitalu. Meimurska županija, eto, opet na Skupštini mora donijeti odluku o produženju minusa po tekuem raunu. Ako na stranu stavimo sve stranake prepirke oko toga tko je sposobniji, a tko nesposobniji, tražei razloge zašto i Županija treba kredit da bi mogla dnevno podmirivati svoje potrebe, jer je u

P

debelom minusu od 20-ak milijuna, trebamo se sjetiti da smo ogromnu investiciju bolnice gradili na kredit. Kao zalog za kredit dali smo itavu bolnicu, koju je banka, da je do toga došlo, mogla prenamijeniti u hotel, staraki dom, da ne budemo prosti i kažemo bordel. Kada bi zbrojili sve te kamate koje smo platili banci za novu bolnicu i opremu, zasigurno bi se svota popela na razinu iznosa jednogodišnjeg prorauna. I ako to pogledate s neke druge perspektive, graani su, da bi se mogli lijeiti, postali zlatna koka bankarskom sektoru. Sve tako gradimo i kanalizaciju i proistae i škole, tvornice, kupujemo vozni park, poslovne prostore, stanove i sve one sitnice potrebne

za život. Na kraju se sve svodi da sve manje radimo za sebe, a sve više za banku. esmo li na rubu novog apsurda, nemamo za kruh, jer vraamo kredite? Jesmo li se dali navui na kreditnu ovisnost i sad ostali bez svega kao nekada seljaci bezemljaši bez zemlje. Jesmo li pristajui na tu ovisnost izgradili novi društveni sustav, novi oblik kmetstva. Na vrhu tog sustava je inancijska aristokracija, kojoj nitko ne zna lik ni prebivalište, ovo što znamo po poslovnicama samo su njihovi poslovoe, u malo boljem položaju od nas dolje kreditnih ovisnika. Bilo nam je lijepo dok smo se na ovisnost navlaili, ali kako se sada izlijeiti, kako one koji su nas na tu

J

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr ovisnost navlaili takoer natjerati na društvenu odgovornost, koja je ipak u odreenim razdobljima bila jae, a sada slabije izražena.


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

GOSPODARSKO SOCIJALNO vijee Meimurske županije o slabostima u provoenju steaja

Pravovremeni steaj s preustrojem trebao bi biti pravilo, a ne izuzetak S obzirom na to da Vlada najavljuje izmjene Zakona o steaju, GSV Meimurske županije predlaže neke izmjene kojima bi se poboljšalo stanje u steajnom sustavu. Prije svega stvaranje uvjeta za pravovremeno pokretanje steajeva, kako bi se dobila mogunost da steajna masa bude dovoljna za namirivanje potraživanja ili da se na vrijeme pokrene postupak preustroja putem steajnog plana Gospodarsko socijalno vijee Meimurske županije raspravljalo je o slabostima u provoenju steaja u Meimurskoj županiji u proteklom razdoblju, posebno o svrsishodnosti i dugotrajnosti steajnih postupaka. Dosadašnja praksa pokazuje da je veina steajnih postupaka usmjerena na namirenje vjerovnika steajnih dužnika, a ne i na provoenje steajeva s preustrojem putem steajnog plana, kojim bi se barem u nekoj mjeri ouvala djelatnost poduzea i radna mjesta. Dijelom je to rezultat neefikasne sudske prakse i lošeg Zakona o steaju. I sami steajni upravitelji upozoravaju da je tehnika provoenja steajeva u Hrvatskoj vrlo primitivna, imovina dužnika se usitnjava i prodaje, u steaj se u pravilu ide bez preustroja poduzea nad kojim se otvara steaj, a u praksi proe i po nekoliko godina od pokretanja steaja do donošenja plana preustroja. Poduzea nastavljaju poslovati po starom, gomilaju se dugovi i u steaju, glavni raun je blokiran, ali poduzee može i po desetak godina poslovati preko nekog drugog rauna, ak i onog sindikalnog. Dosadašnja praksa je razliita. Ima sluajeva da poduzee gomila gubitke i nikad ne ode u steaj. Mogue je da ode u steaj i nastavi poslovati kao da ništa nije ni bilo, ali i da nakon

dugogodišnjeg steaja od njega ne ostane ništa. Predsjednik GSV-a Željko Pavlic ekonomski opravdanim smatra da se, primjerice, vjerovnici odreknu dijela svojih potraživanja, da im se preostali dio plati tijekom tri do pet godina, a da steajni upravitelj jami za steajni plan koji e poduzee izvui iz nevolje. To je i praksa u zemljama EU, gdje u rasplitanju problema, voenom u skladu sa striktnim pravilima unutrašnjeg tržišta, sudjeluju svi kako bi se radnicima garantiralo da nee biti pogoeni gubitkom posla. Rije je o izbalansiranom mehanizmu, razliitom od lanice do lanice, no zajedniki je princip da nitko nee zaostati. Takoer se zalažu da se kod nas promijeni dosadašnja praksa redoslijeda namirivanja potraživanja od tvrtki u steaju, u kojoj su prednost imale banke i najvei vjerovnici. Iz steajne mase u praksi se najlakše naplate vjerovnici koji imaju zapisana založna prava, naješe na nekretnine, iako su radnici u višem isplatnom redu.

Zakašnjeli steajevi Zbog prekasnog otvaranja steaja, radnici ostaju kratkih rukava i uspiju naplatiti samo dio plaa, minimum zajamen zakonom. Isto tako zbog prekasnog otvaranja steaja, pa zato i manje steajne mase, država naplati sa-

etiri pozitivna primjera steaja

mo manji dio potraživanja. Manji vjerovnici, posebno sitni dobavljai, naplate se najmanje, a esto se uope ne naplate. S obzirom na to da Vlada najavljuje izmjene Zakona o steaju, GSV Meimurske županije predlaže neke izmjene kojima bi se poboljšalo stanje u steajnom sustavu. Prije svega stvaranje uvjeta za pravovremeno pokretanje steajeva, kako bi se dobila mogunost da steajna masa bude dovoljna za namirivanje potraživanja ili da se na vrijeme pokrene postupak preustroja putem steajnog plana. Steaj s preustrojem trebao bi biti pravilo, a ne izuzetak u steajnom sustavu. A u sluaju steaja osigurati apsolutno prvenstvo naplate svih potraživanja radnika. Savez samostalnih sindikata Hrvatske takoer je pokrenuo

inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o steaju. Ono što sindikat najviše mui jest da velik broj radnika u steajevima, koji suviše dugo traju, ne uspijeva naplatiti svoja potraživanja: plae, otpremnine, naknade šteta, druga materijalna potraživanja, pa se ak ne naplate ni doprinosi za mirovinsko osiguranje, što ima dalekosežne posljedice i utjecaj na visinu budue mirovine. Sve to iskljuivo zbog zakonskog odreenja redoslijeda namirenja potraživanja u steaju, u kojem se prioritet daje drugim vjerovnicima. Radnici su stavljeni u diskriminacijski položaj, postali su graani drugog reda, jer steajni zakon daje prednost namirenja razlunim vjerovnicima, založnim vjerovnicima s pravom odvojenog namirenja, Republici Hrvatskoj, jedinicama lokalne

samouprave i drugim javnim pravnim osobama, uz naplatu carina i poreza. SSSH predlaže da se pristupi postupku pripreme i izrade izmjena i dopuna steajnog zakona, s ciljem da se osigura apsolutno prvenstvo naplate potraživanja radnika. Osim toga, SSSH traži da se pristupi postupku pripreme i izmjena i dopuna Zakona o osiguranju potraživanja radnika u sluaju steaja poslodavca, da radnici imaju pravo naplatiti sva svoja potraživanja u punom opsegu preko Agencije za osiguranje radnikih potraživanja u sluaju steaja poslodavca, bez obzira ima li poslodavac imovinu ili nema, a nakon ega e Agencija isplaena sredstva potraživati i namiriti u steajnom postupku iz steajne mase.

U Meimurju postoje i pozitivni primjeri steajeva. To su Modeks, gdje su radnici namireni, radili su u steaju i nakon završetka steaja, a vjerovnici su namireni u 50-postotnom iznosu, Radnici Trgocentra namireni su u 100-postotnom iznosu, u cijelosti su namireni i radnici APT-a, ali tek nakon što je smijenjen prvi steajni upravitelj, a postupak preuzeo drugi. Pozitivni primjer steaja je i Meimurska štedionica, gdje su takoer u cijelosti namireni. S druge strane je primjer steaja Visokogradnje, protiv ijeg je zatvaranja steaja, koji se jako dugo vodi, bio sindikat, jer bi njegovo zatvaranje radnike ostavilo nenamirene. Steaj je dugotrajan zbog sudskog spora s Ingrom. Viskogradnja je nekoliko puta nepravomono dobila spor, ali se on svaki put zbog žalbenog postupka vraao na poetak. Franjo Veble je na sjednici GSV-a upro prstom u Nadzorni odbor Ingre, kazavši: - Pogledajte sastav Nadzornog odbora. (BMO)

ŽELIMIR URŠULIN, steajni upravitelj MT-a Tvornice arapa

Radnika potraživanja bit e sto posto namirena, ali mali izgledi za nastavak proizvodnje Uvidom u ugovore s Konzumom i Intersparom, kazao je da ne zna kakav bi to maioniar trebao biti da radei za njih uspije. Pokretanje proizvodnje ima smisla samo ako bi postojao interes za proizvodnju za izvoz, ukoliko dosadašnji kupci pokažu interes za to, meutim, oni traže stabilnost, sigurnost i kontinuitet proizvodnje i isporuka. A neki i nisu zainteresirani za to, nego i ucjenjuju s isplatama ve isporuene robe … Želimir Uršulin, steajni upravitelj MT-a Tvornice arapa, na poziv Gospodarsko socijalnog vijea Meimurske županije došao je na sjednicu kako bi iz prve ruke dao in ormacije o provedbi steaja u toj tvornici. Radnicima, 229 njih, 18. veljae istjee otkazni rok, nakon ega svi odlaze na burzu, ime stjeu pravo na naknadu za nezaposlenost, pravo na zaostale plae i otpremnine. Kako je od ulaska steajnog upravitelja

u MT Tvornicu arapa prošlo tek mjesec dana, proteklo vrijeme zapravo se koristi za utvrivanje potraživanja i zateenog stanja, te izradu izvješa za prvo roište na Trgovakom sudu 6. ožujka. Ono što radnike najviše zanima je to da steajni upravitelj garantira da e njihova potraživanja biti podmirena u 100-postotnom iznosu. Nije se, meutim, htio obvezivati nikakvim rokom, ali kazao je da je to mogue do ljeta. Ka-

zao je da je proslijedio Agenciji za radnika potraživanja potrebnu dokumentaciju za svih 229 radnika, kako bi im se podmirile tri zaostale plae na koje imaju pravo po zakonu. Ono što pak, ne samo radnike, ve i cjelokupnu javnost, najviše zanima jest hoe li doi do nastavka proizvodnje. Steajni upravitelj je otvoreno kazao da proizvodnja za domae tržište nema smisla i nije isplativa.

Trebao bi biti “maioniar” da se uspješno posluje s obzirom na potpisane ugovore Uvidom u ugovore s Konzumom i Intersparom, kazao je da ne zna kakav bi to maioniar trebao biti da radei za njih uspije. - Pokretanje proizvodnje ima smisla samo ako bi postojao interes za proizvodnju za izvoz, ukoliko dosadašnji kupci pokažu interes za to, meutim, oni traže

stabilnost, sigurnost i kontinuitet proizvodnje i isporuka. A neki i nisu zainteresirani za to, nego i ucjenjuju s isplatama ve isporuene robe. No, kazao je da su u steajnom planu sve varijante mogue. Iz svoga dosadašnjeg iskustva steajnog upravitelja iznio je da na poetku steaja svi izražavaju dobru volju za pomo, a kasnije se ta pomo topi. lanove GSV-a zanimalo je tko je najvei vjerovnik, odgovorio im je da je to Splitska banka.

Želimir Uršulin kazao je da su u steajnom planu sve varijante mogue. Iz svoga dosadašnjeg iskustva steajnog upravitelja iznio je da na poetku steaja svi izražavaju dobru volju za pomo, a kasnije se ta pomo topi

Što se pak tie udjela MTa Tvornice arapa od 30-ak posto u ateksu, kazao je da e ga prodati u skladu sa zakonom na najbolji nain za vjerovnike, jer je njegova zakonska obveza. Cijena dionica ateksa na Zagrebakoj burzi je 120 kuna po dionici, samo što ih nitko ne kupuje. Osim udjela u ateksu, u imovinu MT-a Tvornice arapa ulaze još i disco klub “Bartolovec” i apartman na moru. (BMO)


24. veljae 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NAJAVA PRIPAJANJA Meimurske banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d.

Meimurska banka do kraja studenoga ove godine integrira se u sustav PBZ-a Nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnosti PBZ Grupi Meimurska banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. zajedniki pokrenuli aktivnosti pripajanja Meimurske banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ). Planirani datum pripajanja je 30. studenog 2012. godine. Meimurska banka posluje na regionalnom tržištu sjeverne Hrvatske (Meimurska i Varaždinska županija) i s mrežom od 16 poslovnica najproitabilnija je regionalna banka srednje veliine u zemlji. U 2011. godini Meimurska banka je nakon oporezivanja ostvarila dobit od 32,5 milijuna kuna, na kraju godine ukupna aktiva iznosila je 2,83 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti kapitala 20,10% (propisana min. stopa je 12%). Iako je Meimurska banka kao dugogodišnja lanica PBZ Grupe, vrlo uspješna regionalna banka prepoznatljivog lokalnog brenda, na vrijeme smo predvidjeli tržišne potrebe za daljnjom modernizacijom njenog poslovanja koje svakim danom sve više nadilazi granice regionalnog karaktera, kao i pojaane potrebe za tehnološkim i regulatornim usklaenjem, a koja podrazumijevaju i znatna dodatna ulaganja. Privredna banka Zagreb ima 100% udjela u temeljnom kapitalu Meimurske banke koja je lanica PBZ Grupe od 2000. godine te je ovo završni korak koji vodi ka njenoj potpunoj integraciji u sustav PBZ-a. Ovime želimo dodatno osnažiti poziciju i znaaj PBZ Grupe u Meimurskoj županiji, a time omoguiti i znatna daljnja ulaganja u nove bankarske proizvode i usluge, kako bismo postali još uinkovitiji, konkurentniji i kvalitetniji u pružanju usluga klijentima. Vjerujemo da e pripajanje, veoj i snažnijoj banci sa širokom paletom proizvoda i usluga imati pozitivan

uinak na cjelokupno poslovanje s kli- Po ispunjenju jentima i širu lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo. svih potrebnih regulaPrivredna banka Zatornih zahtjeva i aktivnosti, greb s oko 1,6 milijuna Privredna banka Zagreb bi do 30. klijenata, poslovnih subjekata i graana, studenog 2012. godine na efikasan namoderna je kreditna in implementirala u svoju buduu novu institucija univerPodružnicu svu potrebnu informatiku tehzalnog tipa, koja nudi kompletan nologiju, kanale distribucije, kreditne, kartine asortiman specii depozitne proizvode i usluge i tehnologiju jaliziranih inanrada. Okonanjem pripajanja, sadašnjim i bucijskih proizvoda i usluga namijeduim klijentima Meimurske banke ponudit njenih graanie se šira paleta proizvoda i usluga u posloma i poslovnim vanju s graanima i poslovnim subjektima subjektima. PBZ ima najrazgranatiju koje je razvila PBZ, unaprijedit e se razvoj mrežu podružnica i poslovne mreže i kanala distribucije te poslovnica u zemlji, e se poduzimati i druge potrebne koja se sastoji od preko 200 poslovnica u 5 regija i aktivnosti sukladno zahtjevima oko 600 bankomata. Druga je klijenata i tržišta po veliini banka u Hrvatskoj, iji se tržišni udjel u razliitim segmenuslutima poslovanja kree do 20 posto, a u nolog iju kreditnim karticama i preko 30 posto. ge i tehZahvaljujui svojoj veliini i kapitalnoj rada. Okonanjem pripajanja, sadašsnazi znaajno sudjeluje u inancira- njim i buduim klijentima Meimurnju hrvatskog gospodarstva. Na kraju ske banke ponudit e se šira paleta 2011. godine stopa adekvatnosti kapi- proizvoda i usluga u poslovanju s gratala PBZ-a iznosi 20,35%, aktiva Banke anima i poslovnim subjektima koje 67,5 milijardi kuna, a PBZ Grupe 74,2 je razvila PBZ, unaprijedit e se razvoj milijarde kuna. PBZ Grupa je prošlu poslovne mreže i kanala distribucije godinu (prema nerevidiranim rezul- te e se poduzimati i druge potrebne tatima) završila uspješno i zabilježila aktivnosti sukladno zahtjevima klijenata i tržišta. neto dobit od 1,27 milijardi kuna. Poslovanje klijenata Meimurske Po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti, Privred- banke tijekom cijelog procesa pripajana banka Zagreb bi do 30. studenog nja odvijat e se u potpunosti nesmeta2012. godine na eikasan nain im- no, a o svim aktivnostima vezanim za plementirala u svoju buduu novu Po- proces pripajanja bit e redovito i na družnicu svu potrebnu informatiku vrijeme obaviješteni, stoji u zajednitehnologiju, kanale distribucije, kre- kom priopenju PBZ-a i Meimurske ditne, kartine i depozitne proizvode i banke akovec.

Sunce nas grije sve više Zadnje poskupljenje naftnih derivata ponovno je aktualiziralo potrebu za alternativnom energijom. Ako se tako nastavi, uskoro bi se moglo dogoditi da jestivo ulje nestaje iz duana i služi kao dizel za automobile. Naime, sad je cijena jestivog ulja ispod deset kuna, a cijena dizela isto tu negdje. Ako cijena dizela na benzinskim crpkama poraste iznad cijene ulja u trgovinama, za pogon automobila mnogi e koristiti jestivo ulje.

Poljoprivrednici bi pak bez velike muke mogli proizvoditi biodizel na svojim poljima, na tri hektara površine mogli bi proizvesti oko tri do etiri tone biodizela, što je sasvim dovoljno za njihove potrebe. No, to se za sada ne radi, što znai da još možemo plaati visoke cijene nafte. Jedino se ne zna gdje je granica. Nema sumnje da naftnim kompanijama odgovora vea cijena nafte, uz manje muke zaradit e više, a rat zbog poveanja cijene nafte sve je bliži, sudei

po zveckanju oružja na Zapadu, u Izraelu, Siriji i Iranu. Ipak, ponešto smo u zadnjih desetak i više godina i nauili. Ponajprije to da treba štedjeti energiju na svim razinama i gradnjom kvalitetnijih zgrada, pa i korištenje alternativnih izvora energije više nije nešto egzotino. Do juer su vjetroenergane spominjane kao nešto što tek dolazi, a danas u Upravi za energetiku postoje zahtjevi za postavljanje nekoliko tisua

megavata snage iz vjetra, svima se ne može ni udovoljiti zbog nemogunosti sustava. Nekad egzotine vjetroenergane grade i Meimurci, i to snage od nekoliko desetaka megavata, naravno, i zbog državnih poticaja. U meuvremenu je u našem kraju niklo desetak solarnih centrala za proizvodnju elektrine energije, pa i one sve više postaju naša svakodnevnica. Solarna je energija za sada najskuplja, no najperspektivnija. Dok je sunca, bit e i nje, a kad je ne bude, nee više biti ni nas. Ona još nije komercijalna pa treba znatne državne poticaje kroz otkupne cijene energije, što

se tretira kao ulaganje u nove tehnologije. Kako e ta tehnologija napredovati, i subvencije države e polako padati. Oekuje se da e subvencija za solarne elektrane u Hrvatskoj biti slina kao i prošle godine, što znai da se tek oekuje pravi rast interesa graana. U Njemakoj, koja zbog svoje veliine i razvoja odreuje cijene solarnih centrala, smanjeni su poticaji, pa se oekuje smanjenje gradnje za oko 37 posto u ovoj godini, no treba znati da je prošle godine u toj zemlji izgraeno novih 7500 megavata snage samo iz solarnih centrala. Strunjaci predviaju da e ove godine nastati bum

Piše: Josip Šimunko

solarnih centrala u Austriji i zemljama južne Europe, jer tu tržište još nije pokriveno, pa tako i u Hrvatskoj.


8

Kroz Međimurje

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INTER

CRNA KRONIKA U KUI U ISTARSKOM NASELJU u akovcu tek pukom sreom izbjegnuta tragedija

Eksplozija plinske pei, koja je potresla cijeli sjeverni dio grada Da plin, koliko god s ekološke strane najprihvatljiviji, može biti i vrlo opasan energent, ponovno je dokazano u petak naveer. U 19 sati i 35 minuta akoveko Istarsko naselje uzdrmala je snažna detonacija, a tragedija s ljudskim žrtvama izbjegnuta je tek pukom sluajnošu. U obiteljskoj katnici u Ulici Antuna Gustava Matoša eksplodirala je plinska pe, a potom je izbio i požar koji se proširio gornjim katom. U trenutku eksplozije 39-godišnja stanarka A. G., sreom, bila je u prizemlju, no lakše je ozlijeena (opekotine), dok je potrala na kat pokušavši spasiti barem dio imovine. Lake tjelesne ozljede zadobio je i njen 74-godišnji otac, koji pak navod-

no pritegnuta za automat“. 39-godišnakinja je inae navodno ve nekoliko dana prije osjetila udan miris u stanu. O silini detonacije, koja pak je u petak naveer odjeknula sjevernim dijelom akovca, govori i podatak da su komadi namještaja i staklo završili razbacani diljem ulice. (Velimir Kelkedi, foto: Z. Vrzan) Silina eksplozije uznemirila je sjeverni dio akovca no nije htio izai iz kue pa su ga iznijeli vatrogasci.

Šteta od više stotina tisua kuna Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe a-

kovca, no materijalna šteta procjenjuje se na više stotina tisua kuna. U potpunosti su izgorjeli namještaj i stolarija, a uslijed eksplozije srušili su se i pregradni zidovi te se djelomino urušilo krovište. Inspektor za zaštitu od

NEPRAVOMONA PRESUDA za pokušaj ubojstva malodobnog sina Županijskog suda u Varaždinu 28-godišnjoj Lopatinanki

DOBRO PROŠLA: 1,3 godine zatvora Na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca osuena je 28-godišnja M. G. iz Lopatinca, koja je 16. lipnja 2011. poinila zloin koji je prenerazio meimursku i hrvatsku javnost. Kobnog datuma oko 3 sata u noi u stanu u Ulici Ivana Gorana Kovaia u Lopatincu, iznad ugostiteljskog objekta “Aquarius”, najprije je prouzroila

požar na više mjesta u stanu, a zatim elektrinim kablom pokušala ugušiti vlastitog sina. Od tog suludog nauma je ipak odustala, no odmah krenula u drugi. Više puta se nožem ubola u prsa, a zatim zapalila jastuk uz koji je ležao njen sin, pri emu je sedmogodišnji djeak teško opeen te se zbog težine ozljeda lijeio u Zagrebu. Godinu dana zatvora Županijski sud u

Varaždinu 28-godišnjakinji je izrekao zbog pokušaja ubojstva sina, a još 3 mjeseca zbog požara koji je izazvala. Motiv stravinog ina jesu, kako je utvrdio sud, nesreeni obiteljski odnosi. Stradali djeak trenutno živi s djedom i bakom s oeve strane, a majka e ga moi vidjeti tek uz strogi nadzor strunjaka sa Zavoda za socijalnu skrb. (V. Kelkedi)

AKOVEC - Nakon podužeg vremena u akovekom Perivoju Zrinskih zabilježen je sluaj razbojništva. Kako je izvijestila Policijska uprava meimurska, u ponedjeljak oko 19 sati i 10 minuta mladiu iz Hodošana prišle su tri takoer mlae muške osobe, od kojih su dvojica od njega tražili novac. On je to odbio, pa ga je jedan od napadaa udario nogom, dok mu je drugi uzeo novanik, a zatim su se udaljili. Mladi iz Hodošana lopovima je dobacio da e ih potražiti, na što se onaj koji ga je ve prije udario vratio i ponovno ga lupio. U Županijskoj bolnici akovec utvreno je da je žrtva razbojstva lakše ozlijeena. Policija traga za nasilnicima. (vk)

Rastrojeni 83-godišnjak u Domašincu teško ozlijedio vlastitu suprugu DOMAŠINEC - 83-godišnji muškarac u noi je s ponedjeljka na utorak u obiteljskoj kui u Domašincu napao svoju 79-godišnju suprugu. Na nju je vikao te

Komadi namještaja i popucala stakla u stanu završili su razbacani diljem ulice

U MANJE OD GODINU DANA tri bivša meimurska branitelja prijetila samoubojstvom – posljednji sluaj dogodio se u subotu naveer

Pripadnici ATJ-a “Luko” i policijski pregovara u akovekim Martanama “smirivali” akovekog branitelja, kojeg je ostavila žena

Prijetnja samoubojstvom, sreom, ponovno nije bila ozbiljnije prirode

UKRATKO

U Perivoju Zrinskih napadnut i opljakan mladi iz Hodošana

požara Policijske uprave meimurske je nakon oevida, obavljenog u suradnji s djelatnicima Meimurje plina, utvrdio da je uzrok eksplozije bilo “istjecanje plina na spoju cijevi i automata plinske pei, koja nije bila dovolj-

ju je izudarao po tijelu, pri emu je žena zadobila teške tjelesne ozljede, zbog kojih je zadržana na lijeenju u Županijskoj bolnici akovec. U bolnici, ali na Odjelu psihijatrije, završio je i nasilnik, s obzirom na to da je, kako je utvrdila policija, pokazivao znakove duševne rastrojenosti. Prijeti mu, dakako, i prijava zbog nasilja u obitelji. (vk)

Vlasnik tvrtke iz Ludbrega pao s ljestava i teško se ozlijedio NOVO SELO ROK – Nesrea na radu zabilježena je prošli petak u hali privatnog poduzea u Ulici maršala Tita u Novom Selu Rok, gdje je tijekom obavljanja izmjera za postavljanje elektrinih instalacija s ljestava visine oko 2,5 metra pao 36-godišnjak iz Ludbrega, inae vlasniktvrtkekojajeizvoaradova na spomenutoj lokaciji. Zadobio je teške tjelesne ozljede. (vk)

Po mjestu “ordinirali” lopovi KOTORIBA - Šteta od nekoliko desetaka tisua kuna nastala

je uslijed krae koja se dogodila izmeu 1. i 19. veljae u obiteljskoj kui u Novoj ulici u Kotoribi. Nepoznati lopov obio je bravu na ulaznim vratima te iz unutrašnjosti otuio razni alat, kuanske aparate, kune potrepštine i odjeu. U noi s 19. na 20. veljae u Ulici Nikole Zrinski, takoer u Kotoribi, nepoznati poinitelj provalio je u podrumske prostorije obiteljske kue i otuio veu koliinu alkoholnih pia. U tom sluaju šteta iznosi nekoliko tisua kuna. (vk)

Gorjela terasa obiteljske kue PRELOG - U Ulici Konopljiše u Prelogu u ponedjeljak u noi izbio je požar na terasi obiteljske kue u kojem su nagorjela drvena vrata. Vatru su ugasili ukuani. Inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave meimurske utvrdio je da uzrok požara “zapaljenje ae u dimnjaku kue, odakle se vatra proširila na drva za potpalu uskladištena na terasi kue”. Nastala šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna. (vk)

PIŠE: VELIMIR KELKEDI Još jedan bivši hrvatski branitelj, prema neslužbenim informacijama, ujedno umirovljeni pripadnik Hrvatske vojske iz akovca, prijetio je suicidom. U subotu naveer nešto iza 21 sat Policijska uprava meimurska zaprimila je telefonski poziv 45-godišnjeg akovanina, koji je rekao kako se nalazi u svom osobnom automobilu kod vrtia u Martanama, te da je odluio da e se “dii u zrak”. Uz djelatnike Policijske uprave meimurske, koji su zatvorili pristupne ulice, na mjesto dogaaja ubrzo su stigli i pripadnici Antiteroristike jedinice “Luko” iz Zagreba, zajedno s policijskim pregovaraem. Oko 23 sata psihiki rastrojeni muškarac mirno se predao. Utvreno je kako nije imao nikakvu eksplozivnu napravu, no u vozilu je držao kanistar s nekoliko litara benzina, pa je postojala prijetnja da e se zapaliti. Odveden je na zatvoreni dio Odjela psihijatrije Županijske bolnice akovec, gdje se lijeio ve ranije. Prema neslužbenim informacijama, inae se predstavio kao umirov-

ljeni natporunik Hrvatske vojske, navodno je ve ranije imao psihikih problema, a neposredan povod prijetnji suicidom je njegova nesreena socijalna i obiteljska situacija. Kako neslužbeno saznajemo, rije je navodno o rastavi braka.

Ranije dva slina sluaja Zbog slinog razloga samoubojstvom je nedavno, i to takoer u subotnju veer, ispred zgrade Meimurske županije prijetio bivši branitelj iz Strahoninca. No, i taj je incident, sreom, okonan bez traginih posljedica. Pripadnici ATJ-a “Luko”, najelitnije postrojbe MUP-a, u Martanama pak nisu boravili prvi put. U svibnju prošle godine u Ulici S. S. Kranjevia 44-godišnji bivši branitelj, rodom iz Preloga, zatvorio se u kuu u kojoj je sa suprugom živio kao podstanar i zaprijetio samoubojstvom. Nakon neuspjelih pregovora, koji su potrajali nekoliko sati, u objekt su upali specijalci te obuzdali rastrojenog muškarca, ime je i ta krizna situacija uspješno privedena kraju.

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

B

ivšega glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca Hrvatska udruga za odnose s javnošu proglasila je prije dvije godine komunikatorom godine. Ovu je titulu Borovec zaslužio zato jer je nedvosmisleno i razumljivo izvještavao javnost o zloinima koji su se dogodili u našoj zemlji. Ulogu glasnogovornika PU meimurske, bez obzira što nije stigao u policijske redove iz medijske ili neke druge branše, vrlo uspješno obavlja Krunoslav Gosari. Gosari je prošao “sito i rešeto“ u PU meimurskoj, obavljao odgovorne funkcije i kao vješti komunikator vrlo dobro se snašao u ovoj ulozi. • Kako ocjenjujete odnose policije i medija, kao i šire zajednice u našoj županiji? - Izuzetno je važno da prenesemo odreene poruke javnosti, posebno one preventivnog karaktera, da postignu cilj, te da smanjimo opasnosti koje vrebaju graane. Teži dio je, dakako, vezan uz tragine i pogibeljne situacije. Mi smo isto ljudi, imamo emocije, takvi trenuci veoma teško padaju. Openito, bilo kakav posao vezan uz javnost, kao i vaš, primjerice, vrlo je stresan. Medijima smo dostupni 24 sata. Nije bilo veih poteškoa u komuniciranju s javnosti. Zato smatram da je suradnja vrlo dobra i korektna te emo još raditi na njenom poboljšanju. Želimo njegovati pravovremenost informacije, svjestan sam da to za medije predstavlja odreeni proizvod koji morate plasirati na tržište, a mi vam u tome moramo pripomoi. Posao glasnogovornika je inae opsežan i kompleksan. Osim s medijima, radimo na razvoju interne komunikacije izmeu odjela unutar Policijske uprave meimurske. Uz to, pokušavamo odjele približiti javnosti, instruirati naše djelatnike kako se približiti javnosti. U prošlosti je policija bila relativno zatvoren sustav, cilj nam je demistiikacija toga. Moramo organizirati odnose policije i javnosti, a to možemo preko medija. Isto tako, razvili smo dosta intenzivnu suradnju s lokalnom samoupravom i zajednicom u cjelini. Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr


24. veljae 2012.

RVJU

Krunoslav Gosari: - Želimo njegovati pravovremenost informacije, svjestan sam da to za medije predstavlja odreeni proizvod koji morate plasirati na tržište, a mi vam u tome moramo pripomoi

• Što je, po Vašem mišljenju, možda kljuno da netko postane dobar, uspješan u policijskom poslu? - Dosta stvari, kao i u drugim poslovima. No, u policijskom prije svega poštenje, a onda i požrtvovnost. Smatram da se bez tih dviju komponenti ne može biti dobar policajac. Dio sebe žrtvovati za dobrobit drugoga. To zvanje iziskuje odreena odricanja, a tek onda dolaze i pojedine beneicije. • Policijska uprava meimurska jedna je od manjih policijskih uprava u Hrvatskoj ... - Da. Pokrivamo podruje izmeu Mure i Drave, gdje je u

Poštenje i požrtvovnost dvije su najvažnije komponente bez kojih nema dobrog policajca pravilu stanje sigurnosti uvijek bilo na visokoj razini. Nema toliko sigurnosnih dogaaja koji bi izazvali veu uznemirenost graana. Anomalije koje se povremeno dešavaju rješavamo kvalitetno i brzo, i mogu rei da je i sada stanje sigurnosti u Meimurskoj županiji na visokoj razini, iako ono uvijek može biti i bolje. esto se istiu statistiki podaci, no, prema novoj strategiji Ministarstva unutarnjih poslova, u budunosti oni nee biti mjerilo uspješnosti pojedine policijske uprave, ve e to biti percepcija javnosti – koliko se ona osjea sigurnom i koliko vjeruje u svoje policajce i njihov rad. Na tome moramo raditi pa e rezultati biti još bolji. • Statistika je ipak ponekad neumoljiva, a i bez nje poznato je da se Meimurje posljednjih godina suoava s porastom imovinskih delikata, kao i da su poinitelji

u veem broju sluajeva pripadnici romske nacionalne manjine. Kako smanjiti tu pojavu? - To je tono. Bilježimo porast kraa i teških kraa, dok su, sreom, ona najteža kaznena djela ipak u opadanju. U 2010. godine, primjerice, bilježimo pad broja razbojništava. Krae pak su i posljedica ope situacije u kojoj se kao društvo nalazimo. Ne vodimo statistiku po nacionalnoj strukturi u našoj županiji, no indikativno je da se iznova pojavljuju isti poinitelji iz istih naselja. Cilj rada policije je prekinuti lanac tih recidivista. Nadam se da emo u suradnji s tužiteljstvom i sudovima eliminirati tu pojavu. • Dosta je i maloljetnih poinitelja ... - Takvim se poiniteljima prilazi prvenstveno s odgojnog aspekta. Oni se moraju danas - sutra ukomponirati u društvene odnose.

proveo sam u Gorianu, gdje sam završio i osnovnu školu, zatim akoveku Gimnaziju, a fakultet u Zagrebu. Dio mladosti proveo sam u Bakru u hrvatskom Primorju kod strica i strine, i uz njih sam bio jako vezan. I danas rado odem dolje dok imam vremena za odmor i rekreaciju. S obitelji sam se skrasio u akovcu, no esto posjeujem i majku u Gorianu, gdje imam i vonjak, a takoer i Bakar, koji mi je kao drugi dom. Vonjak mi je možda najvea strast. U mladosti sam bio dosta društveno angažiran i sada sam predsjednik županijskoga Ru-

kometnog saveza. Dakle, rad s djecom, sportašima uvijek me oplemenjivao. Meutim, u posljednje vrijeme nekako sam svoj mir našao u tom vonjaku. Možda sam zasadio i preveliku parcelu, meutim, to me opušta i svaki slobodan trenutak provodim tamo da se malo opustim, ak i razgovaram s vokama. Smatram da je povratak ovjeka prirodi neminovan, a uz društvene aktivnosti hou i svoj miran kutak. Osim što umanjujem stres, to me ispunjava i radošu, posebno kada na jesen uberem zdravi plod koji sam samostalno uzgojio.

• U Hrvatskoj se i dalje gotovo svakodnevno na svim razinama otkrivaju korupcijske afere. U Meimurju ih, meutim, stjee se dojam, nije bilo toliko. Znai li to da kod nas nema korupcije ili …? - Ne bih to rekao. Prijašnjih godina bilo je znaajnih kriminalistikih obrada vezanih uz tu sferu. Tako smo na neki nain pojedine afere riješili prije nego neki drugi krajevi. Bilo je znakovitih obrada vezanih uz pretvorbeni kriminal u pojedinim poduzeima. Sve smo odradili i dokaze proslijedili nadležnom državnom odvjetništvu na daljnju odluku, odnosno procesuiranje. To, meutim, ne znai da korupcije nema i danas. Za sve za koje znamo kriminalistiki obraujemo i poduzimamo zakonom predviene mjere i radnje. Ujedno pozivamo graane da možebitna kaznena djela prijave policiji ili državnom odvjetništvu. • Kakva je situacija sa zloporabom opojnih droga? Sudei po dnevnim izvješima Policijske uprave meimurske, uglavnom se radi o zapljenama manjih koliina lakih droga. Nekad je u Meimurju bilo znatno vea prisutnost teških droga. Je li sad to svedeno na minimum? - Opojne droge u društvu su uvijek prisutne. Možemo rei da je u Meimurju situacija pod kontrolom. Na žalost, broj ovisnika svake godine raste, premda se uglavnom radi o lakim drogama. Spomenuo bih da smo imali niz obrada u kojima su procesuirani dileri. Oito da je njihova neprisut-

Whitney kao božanstvo i ikona? U jeku silnoga medijskog bombardiranja o smr pjevaice Whitney Houston, prišao mi je mladi kojeg znam iz vienja, uredno se predstavio, još uljudnije pozdravio, i poeo mi se jada. - Vi ste novinar i nekaj napišite o svemu ovome što se govori i piše o Whitney Houston, što me silno nervira i smeta. Mediji od nje prave ikonu, božanstvo i naglašavaju kako se niz godina borila s drogom i alkoholom. Ne znam znate li da sam i ja bio povezan s drogom, i to “travom”, zbog ega smo moja obitelj i ja osobno proživljavali teške trenutke i osude od svih koje znamo i ne znamo.

9

Krunoslav Gosari, glasnogovornik PU meimurske

Volim rukomet i “razgovarati” s vokama • ime se bavite u slobodno vrijeme? Spomenuli ste da posjedujete vonjak. Poznato je isto tako da ste više godina i u rukometu ... - Sretno oženjen muškarac, otac dva sina, jedan je student, drugi srednjoškolac. Cijeli radni vijek proveo sam u organima unutarnjih poslova. Daleke 1985. godine zaposlio sam se u MUP-u, odnosno Policijskoj upravi meimurskoj. Veinu radnog staža bio sam u kriminalistikoj policiji, na rukovodeim funkcijama, a to iskustvo mi olakšava i radne zadae koje trenutno obavljam. Najranije djetinjstvo

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Policija i sud su moj in okarakterizirali kao dilanje i konzumiranje opojnih droga, za što sam osuen na zatvorsku kaznu i prezir ljudi, osobito onih iz susjedstva. Naglašavam, ja sam zbog nešto “trave” nazvan konzumentom i dilerom, a Whitney “borcem” protiv droge i alkohola. Kaj Vi na to velite, je li to pravedno, gledajui me ravno u oi, pokornikim pogledom i tonom upitao me mladi, za kojeg sam znao da je bio obeavajui sportaš i da je zapao u loše društvo. - Boli me kaj babe, oproste što ih tako oslovljavam, te iste babe koje su o meni priale svakojake laži i proglašavale me monstrumom, sada doslovce liju su-

ze za Whitney. Je li to pravedno, u dahu je izgovorio mladi, ne znam iz kojeg razloga oekujui odgovor da je u pravu. - Ne družiš se više s drogom i drogerašima, upitah mladia, na što mi on odgovori da je prestao sa svime me i odslužio zatvor. - Vidiš, da si  uspio kao sportaš, i k tome još vrhunski, i uživao drogu, i o tebi bi se pisalo i govorilo kao o Whitney, da se boriš s drogom. Ovako, kao obini deko zaslužio si nazive kakvim te nazivaju oni koji znaju za tvoje nevolje. Nisi  Whitney ni Michael, nego deko sa sela, koji nikome nisi ikona ni božanstvo, nego drogeraš i pijanac.

Sad kad si se riješio tih nevolja, ovo što ljudi govore o tebi uope nema nikakvo znaenje, kao ni to što suze liju za Whitney, koja je sama kao i ti svjesno odabrala zlo koje je ju je odvelo u smrt. Njoj neka dragi Bog sudi i pomogne, a ti radi dobro svoj posao,vratisesportu,pronai djevojku i pusti selonekapria, odgovorih mladiu.-Imate pravo, ali ipak mi je sve ovo po medijima i mojim opakim susjedima oko Whitney zasmetalo, rekao je na kraju mladi, i tmuran obraz zamijenio blagim osmjehom. Kasnije su mi mnogi rekli da je to dobar deko, koji se malo nasanjkao i završio u Remencu, no nije na drugom svijetu.

nost na ulici doprinijela tome da trenutno naša županija nije šire zahvaena tom pošasti. • Dotaknimo se malo i prometa, posebice prometnih nesrea s najtežim posljedicama. Kakva je tu situacija? - Prošle godine možemo biti zadovoljni što se tie broja poginulih osoba, iako je jasno da je i jedna žrtva previše. Provodimo niz preventivnih aktivnosti da smanjimo broj žrtava. Nadam se da smo našom aktivnošu i u suradnji sa Savjetom za sigurnost prometa na cestama i ŽUC-om doprinijeli dobrom stanju na cestama, koje emo dodatno pokušati poboljšati. U tri naša grada djeluju i vijea za prevenciju. Oni su prepoznali svoj interes u tim aktivnostima, potpomažu ih. Dobar efekt tako su, primjerice, postigli višegodišnja akcija ‘Alkohol nije cool’, pa postavljanje videonadzora u akovcu ... Jednako tako smatram da se uspješno provode preventivne aktivnosti vezane uz zaštitu žrtava obiteljskog i vršnjakog nasilje. Svjesni smo injenice da meu mladima buja nasilje, prisutno je asocijalno ponašanje. To nastojimo smanjiti, meutim, takoer se pojavljuje recidivizam. On je vezan uz pojedine lokale, u suradnji s lokalnom samoupravom nastojimo ograniiti njihovo radno vrijeme i tako sprijeiti mlade da konzumiraju alkoholna pia, da se okupljaju na mjestima gdje bi mogle postati žrtve nasilja. Promovirali smo i naše kontakt policajce, postavili policijske sanduie, želimo da policajac graaninu bude prvi suradnik. • Što možete rei o kadrovskoj ekipiranosti i

Da mogu ponovno birati, vjerojatno bih izabrao isti posao • Godinama ste u sustavu MUP-a. Jeste li ikad požalili zbog odabira toga životnog poziva, razmišljali kako bi bilo da radite nešto drugo? - Teško je na to odgovoriti. Pozvat u se na jednu uzreicu, koja kaže da ovjek sam slobodnom voljom kuje lanac optereenja pod kojim e biti tijekom života. Po prirodi sam dosta optimistina osoba, nikad ne žalim za izgubljenim vremenima, a i inae vjerojatno, da mogu ponovno birati, odabrao bih isto. Zadovoljan sam i odnosima unutar svoje obitelji, žena i djeca su mi uvijek bili podrška. Odgojen sam tradicionalno, cijenim obitelj, prijatelje, a onda i radne navike. U posao sam uvijek ulagao sve svoje napore da ga što kvalitetnije i bolje obavim.

opremi kojom raspolažete u PUM-u? - Ocjenjujem da je naš broj zadovoljavajui te smo dovoljno struno ekipirani da odgovorimo na sve izazove s kojima se suoavamo. Oprema je svakim danom sve bolja i sofisticiranija. Tehnološke inovacije, dakako, pomažu. Hrvatska policija dosta je otvorena prema zapadnim policijama, koje u tome prednjae. Naši djelatnici esto putuju i tamo stjeu iskustva, no ipak smatram da je, unato tehnologiji, odnos policajac – graanin nezamjenjiv. To ne može nadoknaditi nikakva tehnika. • Kako ocjenjujete suradnju s policijama iz susjednih država? - Ona je na izuzetno visokoj razini, otvoreni su i komunikacijski centri. Dnevno se kontaktira, poznato je da kriminal ne poznaje granice. • Vaše vienje policije u budunosti? - Strategija je – policija u zajednici, policajac sugraanin koji e prije svega biti vaš partner i koji e vam u svakoj situaciji izai u susret i pomoi pri rješavanju svakodnevnih problema. Potrebna je ta demistiikacija, policija se ne bavi samo represijom ili nekim tajnim mjerama i radnjama. Ukoliko se policija što prije uklopi u zajednicu i obrnuto, to e stanje sigurnosti svakim danom biti sve bolje.


10

Kroz Međimurje

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAVLJAMO SE ZA RIJE

Eko zona Pribisl isušivanje mulja proista otpadn

Isušivanje mulja Stiže pet milijuna smra kuna za dovršetak putem donosi smr kanalizacije Oko 70 posto domainstava, kojima je kanalizacija dostupna u Pribislavcu, ve se spojilo na sustav

OPINA PRIBISLAVEC dobila znaajna sredstva iz prorauna Hrvatskih voda

PIŠE: Božena Malekoci - Oleti

Dobra vijest iz Zagreba stigla je za opinu Pribislavec. Kako kaže tamošnja naelnica Višnja Ivai, u proraunu Hrvatskih voda za ovu godinu osigurano je pet milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizacije. Zahvaljujui spomenutom iznosu, ta e investicija, napominje Ivai, ujedno biti i završena, te e cijeli Pribislavec imati kanalizacijski sustav. Projektom e biti obuhvaene ulice Ivana Gundulia, Ljudevita Gaja, Zrinskih te glavna prometnica akovec - Pribislavec - Belica. Javni natjeaj za izvoaa radova provest e Meimurske vode, te se s poetkom graevinske sezone oekuje da krenu i radovi. Istovremeno, nastavit e se i izgradnja dijela kanalizacije za koji je Opina od države prošle godine dobila ak 11 milijuna kuna. Oni bi trebali biti završeni do mjeseca lipnja. Izgradnja kanalizacijskog sustava u Pribislavcu inae je poela 2005. godine te je za investiciju do sad izdvojeno ukupno oko 25 milijuna kuna. Za prvu fazu, koja je realizirana do 2009. godine, znatan inancijski teret podnijela je sama Opina, iz svoga izvornog prorauna izdvojivši 11 milijuna kuna. Potom se u inanciranje s oko 3 milijuna kuna ukljuila i država, odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja, dok je znatna inancijska injekcija, ve spomenutih takoer 11 milijuna kuna, dobivena tek u posljednjem razdoblju. Ivai izražava i zadovoljstvo što se, za razliku od nekih drugih meimurskih sredina, ak oko 70 posto domainstava, kojima je to ve dostupno, spojilo na kanalizacijski sustav. Imajui u vidu i injenicu da je cijena prikljuka pojeftinila, u predstojeem razdoblju oekuje pak se još vei interes, naglašava.

Ovu godinu konano i škola? Neizbježno novinarsko pitanje u svakom razgovoru s naelnicom Pribislavca je

FOTO: Zlatko Vrzan

Opinska naelnica Ivai izrazila je zadovoljstvo što e dobivenim iznosom biti završena kanalizacijska mreža u Pribislavcu

i što je s izgradnjom škole u toj sredini, koja je, kako to esto ponavlja i meimurski župan Ivica Perho – apsolutni prioritet meu kapitalnim investicijama. – Još nemam konkretne informacije, no predstoji razgovor s elnicima Vlade i oekujemo da to konano krene ovu godinu, u što sam zapravo duboko uvjerena. Vidjet emo hoe li projekt biti realiziran u modelu javno - privatnog partnerstva ili inanciranjem iz programa EIB 3, za što smo ve uputili kandidaturu, kaže Ivai. U svjetlu pak injenice da u Pribislavcu zbog lokacije škole (“gornja” i “donja”) ve niz godina vlada politiki sukob, Ivai na pitanje hoe li podržati “gornju” (nedaleko od Kaštela), koja je trenutno aktualna, a kojoj se njen politiki blok protivi, odgovara “diplomatski“: - Mještanima i meni je prvenstveno bitno da škola bude izgraena i da država konano prepozna važnost tog projekta. No, s druge strane, i dalje u upozoravati i ukazivati da je, posebno u ova teška vremena, važno pametno gospodariti, odabrati ono što je isplativije i povoljnije. (Velimir Kelkedi)

Zašto je proširenje proistaa otpadnih voda obavijeno svojevrsnom zavjerom šutnje? Zato možda jer su sredstva osigurana, gradnja mora ii idue godine, pa se izbjegava svaka javna polemika da se ne bi kojim sluajem ugrozili rokovi gradnje. Studija utjecaj na okoliš za proširenje proistaa izraena je lani u rujnu, javna rasprava trajala je od poetka sijenja do poetka veljae, a tada su i prve informacije o tome da e se izmeu juga akovca i Ivanovca izgraditi velika umjetna movara na 16 hektara, u kojoj e isušivati mulj u bazenima uz pomo trstike, poele izazivati komešanje u javnosti. Najprije kod upuenijih, zainteresiranijih, onih bliže proistau, kojima i sada smrad i buka zadaju svakodnevnu gnjavažu. Do ostalih novosti oko gradnje tek dopiru i, kao što to obino biva, uzbuna e nastati kad sve bude gotovo, budu li smrad, buka i utjecaji na okoliš još neugodniji, a sve zbog toga jer nema volje da se objasni o emu je zapravo rije. Jesmo li “pehnuli” samo “velikoga medvjeda”, kao što misle u Udrugi “Eko zona” Pribislavec, iji su predstavnici Josip Toplek, predsjednik, i Dragutin Prpovi, dopredsjednik, nakon napisa u našim novinama dali u ime Udruge i svoj prilog raspravi. Ponajviše ih smeta negiranje Josipa Zoreca, direktora Meimurskih voda, da smrada nee biti i umanjivanje problema komaraca.

Zastarjela tehnologija i skupa investicija? - Nismo protiv proširenja proistaa, ali postoje i druge tehnologije, zašto studija nije napravljena, kao što je obiaj drugdje u Europi, evo, primjerice, u obližnjoj Austriji, za dvije tri varijante. Kod nas je izraena studija samo za jednu varijantu, klasini ureaj s naknadnom stabilizacijom mulja, po rješenju iz 1997./1998. godine, a u meuvremenu su se ureaji u EU modernizirali, primjenjuju se nove tehnologije u biološkom radu ureaja. Udruga “Eko zona” Pribislavec uputila je primjedbu da je prema europskoj direktivi o vodama potrebno primjenjivati naprednije proišavanje,

a ne zastarjelo. Osim toga, rješenje koje se predlaže u studiji je, prema njihovom mišljenju, jako skupa investicija. Postavlja se pitanje gdje su drugi primjeri u studiji utjecaja na okoliš. Osim toga, itajui studiju stjee se dojam da je ona više posveena tome kakav e utjecaj na okoliš imati sama izgradnja bazena za isušivanje mulja, nego proces isušivanja mulja na okoliš nakon izgradnje. Namee se zakljuak da izraivaima studije ili nije dan zadatak da obrade tu tematiku ili je studija naruena tek forme radi, da se, kao i nainom sazivanja javne rasprave, zadovolji forma, a ne sadržaj. Naime, vrijeme javne rasprave, baeno oko Božia i Nove godine, tako da gotovo nitko od graana, kojima e se uskoro pod nosom nai “movara” za isušivanje mulja, o tom pojma nije imao. U to doba godine graani se tradicionalno opuštaju, posveuju ležernijim životnim navikama, obitelji i prijateljima i ni na kraj pameti im u to doba nije prouavanje nekakvih studija. Kao da je vrijeme odabrano samo da rasprava proe. Iznimka je Opina Pribislavec, gdje je, kako kažu Toplek i Prprovi, kao predstavnici Eko

zone Pribislavec, voljom naelnice Višnje Ivai sazvana javna rasprava za sve zainteresirane. Dali su si dosta truda i tražili mišljenja neovisnih strunjaka koji se razumiju u tu problematiku, jer laik e se teško snai u razumijevanju teksta iz studije. Ono što su doznali je to da polja takve veliine za isušivanje i nema u EU. Pitanja na koja iz Eko zone Pribislavec ekaju odgovore jesu i tko e u konanici zbrinjavati trstiku, ali i proišeni mulj, što nije zanemariv trošak. U EU to iznosi 20 do 30 eura po toni. Upozoravaju da su kod izgradnje ovakvih polja u startu veliki troškovi investicije. Prema njihovim procjenama, 16 tisua etvornih metara površine, koja je studijom predviena, premala je za ekvivalent od 100.000 stanovnika. Za proširenje ureaja za 112.000 stanovnika trebalo bi biti 50.000 metara etvornih za isušivanje za ekvivalent od 100.000 stanovnika, jer je izraunski potrebno 0,5 metara etvornih po ekvivalent stanovniku. Treba se više potruditi u izradi studije i stanovništvu u okolnim naseljima objasniti razumljivim rjenikom što se dobiva, a što gubi izgradnjom

Što su umjetne movare? Umjetne movare za proišavanje otpadnih voda koriste mikrobe koji za razmnožavanje koriste tvari iz otpadnih voda. Biljni proista je zapravo umjetna movara koja uništi 99 posto bakterija. O tome što su one, gdje postoje i kako funkcioniraju, doznali smo eprkajui iz raznih izvora i uz pomo lanova Eko zone Pribislavec. Najzorniji uvid dobili smo iz napisa mr. sc. Josipa Mudrovia, ekologa. Umjetna movara, kakva bi trebala biti i na izlazu iz akovca, a ija e gradnja otpoeti idue godine, spada u tzv. biljne ureaje za proišavanje otpadnih voda. U Europi su prvi put primijenjeni 1960. godine, od tada pa do 1984. go-

dine izgraeno je u zapadnoj Europi oko 500 biljnih ureaja, ali svugdje znatno manjih dimenzija. Njihova gradnja posebno se propagira širom svijeta posljednjih godina zbog prirodne tehnologije proišavanja otpadnih voda. Biljni su ureaji veoma kompleksni biološki sistemi koji oponašaju procese u prirodi, stare koliko i svijet, ali iziskuju pažljivo projektiranje, održavanje i praenje u radu, jer oponašaju procese u prirodi. Ne zaboravimo da se gradnjom betonskih bazena gotovo tri metra dubokih bazena debljine 40 centimetara na površini od 16 hektara i te kako zadire u prirodu. Umjetne movare koriste se uglavnom za mala naselja do 1.000 stanovnika. I to stoga što su jeftinija

polja za isušivanje mulja. Meutim, buduu izgradnju opkolio je bedem šutnje.

Smrada e biti Jasno je da sadašnji proista treba proširiti, ali uz maksimalnu zaštitu okoliša. Smeta im, meutim, što direktor Meimurskih voda Josip Zorec tvrdi da nee biti za projektiranje i održavanje. U naelu služe za proišavanje kuanskih otpadnih voda, farmi, turistikih naselja do 1.000 stanovnika. Služe i za vea optereenja i naselja koja na raspolaganju imaju dovoljno zemljišne površine, zatim za pojedina kuanstva kojim je prikljuak na kanalizaciju udaljen, procijedne vode iz deponija smea i druge vode koje sadržavaju otrovne tvari, teške metale, pesticide, fenole. Za tercijarno proišavanje obojenih otpadnih voda u konvencionalnim ureajima za proišavanje otpadnih voda. Za zaštitu ekološki važnih podruja izvora pitke vode, sušenje mulja. U praksi su se pokazale najboljim za proišavanje kunih otpadnih voda, pa se stoga u Hrvatskoj predlaže takvo proišavanje za ruralna naselja koja imaju pretežito kuanske otpadne vode.


24. veljae 2012.

Kroz oz Međimurje Međ đimurje 1111

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKO VIJEE akovec o proširenju proistaa, nastavku radova na kanalizacijskoj mreži, izgradnji gradske vijenice …

avec o umjetnoj movari za a, koja se uskoro treba graditi uz ŠALAMON: Mogua nih voda izmeu akovca i Ivanovca skuplja varijanta proširenja proistaa kako bi se izbjeglo širenje smrada

ja a prirodnim rad i komarce

U sklopu aktualnog sata sjednice Gradskog vijea akovca, održane u etvrtak, vijenik Ivan Blažeka gradonaelnika Branka Šalamona upitao je što zna o planovima za proširenje proistaa otpadnih voda, izrazivši ujedno bojazan da e se time dodatno pojaati neugodni mirisi koji se esto šire iz kolektora. Šalamon je odgovorio kako je poveanje kapaciteta spomenutog postrojenja nužno. Trenutno ponueni projekt najjeftiniji je, napomenuo je, no razmotrit e se i skuplja varijanta, ukoliko bi se time izbjegnulo širenje smrada. Razvoj komunalne infrastrukture zanima i vijenika Marijana Reicha, koji je upitao radi li se na planovima za izgradnju kanalizacije u mjestima “dravskog bazena“. - Razmatraju se mogunosti inanciranja, odgovorio je Šalamon. 60% sredstava za tu kapitalnu investiciju osiguralo bi se iz europskih fondova, a za preostalih 4% uzeo bi se kredit, iji bi nositelj bile Meimurske vode. Druga mogunost je ishoenje kredita od Europske banke za obnovu i

razvoj, i to u visini koja bi pokrila cjelokupni trošak izgradnje sustava. No, Šalamon, kako je rekao, tome nije sklon, budui da emo za projekte poput spomenutog od 2103. godine moi dobivati bespovratna sredstva iz kohezijskih fondova.

Je li potrebno graditi novu gradsku vijenicu u vrijeme krize? Nekoliko pitanja vijenika bilo je vezano uz javno nadmetanje za uslugu izrade urbanistiko - arhitektonske studije užeg centra Grada akovca. Tako je, primjerice, vijenik oporbenog HDZ-a, spomenuvši cijenu od 470.000 kuna, upitao je li taj trošak u situaciji u kojoj se nalazimo sada potreban. Studija je inae jedan od preduvjeta za javnosti ve predstavljenu ideju da se na sadašnjem parkiralištu MT-a izgradi nova gradska vijenica pa se povela i rasprava je li taj projekt trenutno neophodan. Šalamon je ponovio svoje argumente o lošem stanju zgra-

de u kojoj se sada nalazi gradska uprava te istaknuo kako je urbanistiko - arhitektonska studija tek prvi od nekoliko koraka prije mogue realizacije tako velike investicije.

Prihvaeno izvršenje gradskog prorauna Gradsko vijee uz ostalo je prihvatilo izvješe o izvršenju gradskog prorauna u prošloj godini. Kako je prvi ovjek akovca ve rekao na prošlotjednoj sjednici svog Strunog kolegija - temeljni inancijski dokument realiziran je s više od 90 posto, što govori o tome da su dobro planirali. Jednako tako, negativni rezultat iz prethodnih godina, odnosno dug Grada u 2011. godini, smanjen je na oko 9,600.000 kuna. Štedjelo se te su servisirani krediti, istie Šalamon, no ujedno su, kaže, smanjeni i troškovi gradske uprave – u 2010. u odnosu na 2009. godinu za 600.000, a u prošloj u usporedbi s 2010. godinom za 400.000 kuna. (Velimir Kelkedi)

MEIMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

neugodnih mirisa, jer sama studija kaže da e neugodni mirisi ostati, a da e se razina buke smanjiti. - S jedne strane, movare u Meimurju smo isušivali, a, s druge strane, gradit emo novu na izlazu iz akovca. Pa gdje raste trstika, nego u movari. Pribislavcu bi, dapae, trebalo biti u interesu proširenje proistaa, jer je ovo mjesto upravo veliko gradilište kanalizacije. Neka se napravi, ali jeftinijim tehnologijama, a ne ovom najskupljom, koja se predlaže. Takav proista otpadnih voda, koji se pokušava nametnuti u akovcu, u Hrvatskoj bi bio jedinstven, nigdje drugdje ne postoje polja za isušivanje mulja uz pomo trstike. Proces isušivanja traje godinama, a danas ve postoje tehnologije koje u roku od 6 mjeseci mulj pretvaraju u kompost. Primjerice, u Jašinama kod Vinkovaca. Do sada je akom iz proistaa odvozio mulj i Meimurske vode su mu plaale za odvoz mulja, a akom ga je iskorištavao za proizvodnju komposta. Kada smo se u studenom oformili kao udruga, na pameti nam je bilo nešto sasvim drugo. Željeli smo Pribislavcu vratiti razinu ureenosti iz vremena 2004./2005. godine, kada je to mjesto bilo dobitnikom Zelenog cvijeta. Tada im

nije ni na kraj pameti bilo da e se baviti ovim problemom. Ve poetnim aktivnostima uvjerili su se koliko se podigla razina ekološke osviještenosti kod graana. To su se uvjerili kod uvoenja koncesionara za dovoz fekalija, što su graani dobro prihvatili. Prije toga je bilo strašnih problema. Okolne livade bila su mjesta za ispuštanje fekalija. Nakon što je koncesionar preuzeo taj posao, nema više ispuštanja fekalija i gnojnica nekontrolirano po livadama i poljima. To Opina s komunalnim redarom sada jako dobro kontrolira. Zbog toga bi htjeli unaprijed znati što e se dogoditi kad se proširi proista. Kakvi e se mirisi širiti s umjetne movare, nee li ona postati leglo komaraca i kako e se zbrinjavati trstika i mulj nakon procesuiranja. Sad najviše pati novi dio Pribislavca, gdje se u ljetno doba ujutro uope ne smije otvarati prozor. Farma je još vei problem, s koje se raspršuje gnojnica u mikro prašinu, a loptica, iji je smrad, prebacuje s proistaa na farmu i natrag. Nedostatak koji se javlja pri primjeni biljnih ureaja u proišavanja otpadnih voda, u usporedbi prema konvencionalnim ureajima, jest vea potreba za zemljišnom površinom, u nedostatku primjerenog nagiba terena potrebna je

strojarska oprema – crpke za dizanje otpadne vode, zatim vea osjetljivost prema anaerobnim stanjima, kao i problem suzbijanja korova za sezone rasta. Budui da bi bazeni za isušivanje mulja uz proista u akovcu bili daleko vei od onih koji su drugdje u funkciji, namee se pitanje kako e tako velika umjetno stvorena movara na 16 hektara utjecati na mikroklimu u Meimurju, u okolnostima kad smo ve okruženi s dvije rijeke i umjetnim akumulacijskim jezerima. Zatim što e biti s trstikom, nee li se agresivno širiti na druge poljoprivredne površine? Napokon, tu je i problem komaraca, zasigurno nitko ne želi najezdu kakvu svako ljeto imaju Slavonci. Sve su to pitanja na koja moramo imati odgovor prije, a ne kada sve bude gotovo. Znamo da idealna rješenja ne postoje i da oponašanje prirode uvijek ostaje samo na oponašanju, u kojemu ovjek nikad do kraja ne dostigne svoj uzor, nego uvijek i sigurno pogriješili. Jesmo li u stanju te greške svesti na minimum? Meimurske vode napokon bi trebale dati jasne i nedvosmislene odgovore na ta pitanja zbog odgovornosti prema potrošaima koji su im povjerili upravljanje pitkim i otpadnim vodama, smatra udruga “Eko zona” Pribislavec.

Ljekarna akovec donirala 40 tisua kuna za lijekove Upravni odbor Meimurske zaklade solidarnosti “Katruža“ održao je 15. veljae svoju sjednicu, drugu u ovoj godini. Na sjednici je dodijeljeno pet pomoi u iznosu od oko 23.400 kuna. Pomoi su dodijeljene podnositeljima zahtjeva – djeci iz akovca, Pušina, Donjeg Vidovca i Strahoninca za provoenje rehabilitacije terapeutskog jahanja u iznosu od 3.000 kuna po podnositelju i podnositeljici zahtjeva, takoer djetetu iz Hlapiine za provoenje rehabilitacije ABR programa u iznosu od oko 11.400 kuna. Upravni odbor Meimurske zaklade solidarnosti “Katruža“ zahvaljuje Ljekarni akovec na donaciji od 40.000 kuna te pomoi kod nabave lijekova. Jednako tako zahvale se upuuju graanima, tvrtkama, ustanovama, udrugama, opinama i gradovima koji na bilo koji nain pomažu rad Zaklade, te pozivaju sve koji su u mogunosti da uplatom lanarine ili donacije omogue da i dalje možemo pomagati onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima. (BMO)

DOMAŠINEC

lanovi HNS-a na Valentinovo obišli štienike udomiteljskih obitelji Povodom Valentinova lanovi HNS-a, podružnice Domašinec, obišli su udomiteljske obitelji koje se tom plemenitom djelatnošu bave na podruju opine, odnosno njihove štienike. - Iako se Valentinovo naziva i danom zaljubljenih, ovim posjetom željeli smo im poka-

zati kako to izgleda kad na dan zaljubljenih dobiješ lijep, mali poklon, i uvrstiti osjeaj da nisu sami i zaboravljeni od svih. A možda ovaj posjet potakne još koju obitelj da pruži krov nad glavom i ljubav onima kojima je takva pomoi neophodna, kažu domašineki “narodnjaci”. (vk)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

OPINSKO VIJEE Mala Subotica

Naelnikovo dvostruko “ne” romskim zahtjevima ŠENKOVEC

Rekonstrukcija ulice Augusta Šenoe Zapoeli su radovi na rekonstrukciji ulice Augusta Šenoe u Šenkovcu. Ovog trenutka radnici tvrtke “urkin” obavljaju radove na rekonstrukciji plinovoda, a potom e uslijediti raspis natjeaja i za ostale radove, od rekonstrukcije vodovoda i odvodnje, zatim kolnika, te na kraju do polaganja asfalta. Prošlu godinu rekonstruirana je i modernizi-

rana polovica ove ulice, koja se nadovezuje na Državnu cestu DC 209 s jedne i na naselje Mihovljan s druge strane. Radove inancira Opina Šenkovec, vrijednost investicije bit e poznata kada se okonaju svi natjeaji te završe radovi koji bi trebali biti dovršeni najkasnije do poetka turistike sezone. (sm)

OPINA PODTUREN

Želja je urediti potkrovlje Društvenog doma Uspije li Opina Podturen u suradnji sa slovenskim i maarskim prijateljima osigurati sredstva iz EU fondova, zapoet e ureenje Društvenog doma u turistike svrhe ili namjene. Naime, tim novcem uredile bi se prostorije, odnosno sobe u potkrovlju Društvenog doma, koje bi koristili pojedinci ili manje skupine turista. Naime, u blizini Podturna nema ni jednog objekta u kojem bi turisti mogli prenoiti, pa je i to razlog manjim posjetima, u prvom redu lovaca i ribolovaca.

Dio EU novca Opina bi iskoristila i za ureenje pješako - biciklistike staze uz rijeku Muru, koju bi konzumirali upravo turisti koji žele smještaj u Podturnu. Za tu namjenu uredio bi se i ribnjak, kojemu je potrebno od mulja oistiti dno i urediti prilaze ribikim stazama. Prekogranina suradnja je Opini Podturen bitna i na polju kulture i sporta, te su u posljednje vrijeme intenzivirani susreti opinskih elnika s obje strane Mure i granice. (sm)

Naelnik opine Mala Subotica Vladimir Domjani odbio je prijedlog da Opina inancira predškolski odgoj za romsku populaciju sa svog podruja. Nemamo novac, a smatram i da je to zadaa države, prenio je vijenicima na 28. sjednici tamošnjega Opinskog vijea prošli etvrtak, isto ono što je rekao i na ranije održanom sastanku u Opini, kojem je prisustvovala i proelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport u Meimurskoj županiji Sonja Toši - Grla. Slino je prvi ovjek Male Subotice odgovorio i na pitanje HDZ-ovog vijenika Ivana Oršoša, inae pripadnika romske nacionalne manjine, koji je ukazao na

nazonost velikog broja pasa lutalica u naselju Piškorovec. - Toliko ih ima da ve grizu i djecu, požalio se vijenik. No, Domjani je rekao kako si Opina ne može priuštiti da izdvoji više od 800 kuna po životinji za zbrinjavanje, dok istodobno svako domainstvo u Piškorovcu ima i nekoliko pasa. Zakljuio je kako e rješenje spomenutog problema morati iznai Vijee mjesnog odbora Piškorovec samo.

Domjani: Malo solidariziranja s veinskim narodom ne bi bilo na odmet Naelnik Domjani tako je Romima uputio dvostruku

“odbijenicu“. Mogli bismo rei s pravom. Jer hoe li Romi, premda su nacionalna manjina, konano neke probleme, barem one iz životne svakodnevnice, poeti rješavati sami, odnosno shvatiti ve famoznu i izlizanu reenicu

da “uz prava moraju prihvatiti i svoje obveze“?! Možda ih na to potaknu nove okolnosti. Naime, kako su prenijeli neki nacionalni mediji, u državnom proraunu i nova hrvatska Vlada skresala je dio novca namijenjenog za spomenutu nacionalnu manjinu. - Ipak, ostaje im Europa koja im gradi infrastrukturu u naseljima, zatim socijalna pomo (koju mnogi nezaposleni u veinskom narodu ne primaju), kao i niz drugih prava, a koja su Romima omoguile neke prethodne vlade. Teško je i veini, pa barem malo solidariziranja ne bi bilo naodmet. (Velimir Kelkedi)

VATROGASCI akovekih mlinova

Dobili trideset i dva nova vatrogasca Jedna od rijetkih tvrtki koja je uspjela održati svoje dobrovoljno vatrogasno društvo i na taj nain podizati stupanj zaštite od požara jesu akoveki mlinovi d.d. Nakon nekoliko tjedana teoretske i praktine nastave, u krugu poduzea održana je struna provjera, ispit za trideset dva zaposlenika koji su polazili obuku za vatrogasca. Unato svojim obvezama na poslu, po završetku smjene nisu odlazili svojim kuama na zasluženi odmor, ve bi ostajali na nastavi i praktinim vježbama, kako bi se osposobili za zvanje vatrogasca. Prema programu osposobljavanja za vatrogasna zvanja, kandidati su imali teorijsku nastavu iz šest nastavnih predmeta i praktine vježbe u sveukupnom trajanju od 74 nastavna sata. Teorijsku nastavu i praktine

Sve naueno novi su dobrovoljni vatrogasci akovekih mlinova pokazali na završnom ispitu

vježbe provodili su predavai Vatrogasne zajednice Meimurske županije, uz suradnju i pomo zapovjednika postrojbe DVD-a akoveki mlinovi d.d. Ovom obukom postrojba

DVD-a akoveki mlinovi d.d. brojnija je za trideset dva nova lana, osposobljena za zvanje vatrogasac. Treba spomenuti kako akoveki mlinovi imaju i profesionalne vatrogasce

koji dežuraju 24 sata dnevno. Rijetke su tvrtke koje mogu zadovoljiti sve propise i norme iz zakona, a akoveki mlinovi svakako pripadaju meu njih.

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a Slakovec

Nastavljena izgradnja i ureenje vatrogasnog doma Redovnu godišnju skupštinu, na kojoj je uz ostalo podneseno izvješe o radu u prošloj, inae godini u kojoj su obilježili 80. godišnjicu rada i djelovanja, održalo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Slakovec. Zapov jednik Dragan Treska uz ostalo je rekao: - U svibnju, Mjesecu zaštite od požara, podijeljeni su promidžbeni letci, a u Podrunoj školi u Dunjkovcu održan je sat vatrogastva s djecom, koji su organizirala tri DVD-a, Dunjkovec, Pretetinec i Slakovec, s JVP-om Grada akovca. U vrijeme paljenja vuzmenki te za vrijeme žetvenih radova imali smo odreene ekipe za

pojaanu pripravnost i ophodnje u sluaju potrebe. Dva puta smo zalili igralište nogometnog kluba ‘Sloboda’ i time isprobali ispravnost opreme, a ujedno educirali lanove za

vaenje vode pomou prijenosne motorne pumpe. Iz sredstava namijenjenih za Civilnu zaštitu, od Opine Nedeliše dobili smo motornu pumpu s usisnom cijevi i košarom, a

uz pomo novca Hrvatske vatrogasne zajednice kupljeno je i 11 radnih odora za ženske desetine. S mješovitom desetinom mladež muški natjecali smo se u Macincu. Na županij-

skom natjecanju u Palinovcu natjecali smo se s mješovitim desetinama u kategorijama mladež muški i djeca muški, koja je u svojoj kategoriji osvojila odlino 15. mjesto od 54. Na natjecanju Vatrogasne zajednice opine Nedeliše u Macincu natjecali smo se i sa seniorskim desetinama, a sve su osvojile prva mjesta. Naše društvo danas okuplja 94 lana. 57 odraslih, 24 žene i 33 muška lana te 37 djece i mladeži, od ega je 21 ženskih i 16 muških. Protekle godine nismo imali požarnih i tehnikih intervencija, ali smo imali više dojava oko nedozvoljenih spaljivanja smea, trave, pa i cijelog polja. U prošloj godini

nastavili smo s izgradnjom i ureenjem vatrogasnog doma. Opina Nedeliše je za to izdvojila 105.000 kuna, a DVD nešto više od 33.000 kuna, istie Treska. Sklopili su i suradnju s DVD-om Kunovec, koji se nalazi kod Koprivnice u Koprivniko - križevakoj županiji. U sklopu Zelene agende u suradnji s Opinom Nedeliše i Vijeem Mjesnog odbora nastavili su i rad na projektu “Slap na potoku”, koji prolazi kroz selo na mjestu zvanom “Kotel”. Izraena su dva mostia i postavljene tri klupe, a održavan je i okoliš. Tako je ureen još jedan dio šetnice koja okružuje Slakovec. (Velimir Kelkedi)


24. veljae 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PIŠE: STJEPAN MESARI

OPINSKO VIJEE Sveti Martin na Muri

- Kao uspješna opina sa svojim trenutnim potencijalima, kao i razvojnim programima, postali smo vrlo zanimljivi partneri za EU projekte opinama u susjednoj Sloveniji, tonije, u Prekmurju. Dobili smo ponude i upite iz opina Beltinci, Odranci i Apae, koje s nama žele ui u zajednike projekte, izvijestio je na 22. sjednici Opinskog vijea opinski naelnik Franjo Makovec, dodavši kako e se prije daljnjih razgovora dobro proanalizirati vlastite sposobnosti te u takve projekte ii samostalno. - Opina Sveti Martin na Muri vrlo je zainteresirana da, poput Štrigove i Murskog Središa, sa slovenskim opinama riješi pitanje kanalizacije i proistaa otpadnih voda, naglasio je Makovec, te spomenuo više kao želju nego mogunost, ali ipak ona postoji, da se i sportska dvorana izgradi novcem europskih fondova. Kada je rije o izgradnji sportske dvorane kod OŠ Sveti Martin na Muri, Makovec je rekao kako ima obeanje Matije Posavca, zamjenika meimurskog župana, da je svetomartinska dvorana stavljena na listu prioriteta.

Poželjni partneri za EU projekte

Rasprodano Milenium naselje - Radostan sam što vas mogu izvijestiti kako su prodane do sada izgraene dvije kue i svih pet stanova u Milenium naselju, što ga uz suglasnost i pomo Opine gradi tvrtka ‘Milena gradnja’ iz Hlapiine. Vlasnik me je izvijestio kako postoji interes za više kua i stanova, pa e se naselje sigurno širiti, zadovoljan je vijenike izvijestio Makovec, naglasivši kako je Opina uinila dobar potez kada je ušla u ovaj projekt. Sada predstoji dovoenje plina i struje do naselja, a otvara se i mogunost izgradnje nove trafostanice, koja bi, osim Milenium naselja, strujom napajala okolna domainstva, novu ulicu koja od groblja vodi prema naselju, te u budunosti i sportsku dvoranu.

Europska unija predlaže nam i na neki nain od nas traži da revitaliziramo rukavce rijeke Mure, kako bi se koristili u turistiko - sportske namjene. Novac za taj projekt došao bi iz EU izvora, kaže opinski naelnik Franjo Makovec

Evidentirano 638 vikendica, najviše u Dragoslavcu Uz pomo Porezne uprave, Opina Sveti Juraj na Bregu uspjela je prikupiti podatke o broju kua za odmor i vikendica na svom itavom podruju. Na itavom opinskom podruju evidentirano je ukupno 638 ovakvih objekata, a koliko ih je u funkciji, odnosno koliko ih se koristi, utvrdit e djelatnici Opine njihovim obilaskom. Na licu mjesta utvrdit e se u kakvom su stanju objekti, za što se koriste i na kraju koliko ih je u stvarnosti u odnosu na podatke Porezne uprave. Pojedini vijenici smatraju kako postoji i tisuu vikendica, koje su izgraene na raznim mjestima i bez ikakvih dozvola.

Ovaj podatak važan je za uvoenje opinskog poreza ili naknada, što su više puta tražili opinski vijenici, a u cilju da se osnaži opinski proraun. Najvei broj vikendica ili kua za odmor, prema podacima Porezne uprave, nalazi se u Dragoslavcu, i to 168, a slijede Vuetinec sa 127, Lopatinec 86, Pleškovec 81, Zasadbreg 69, Okrugli Vrh 61, Frkanovec 33, Mali Mihaljevec 9 i Brezje 4. Poznato je da su pojedine vikendice pretvorene u obiteljske kue i stanove, pa e i u tom dijelu trebati napraviti red, jer je komunalna naknada razliita, kao i druge obveze vlasnika, ali i opine. (S. Mesari)

ŠTRIGOVA

Naelnik Franjo Makovec pojašnjava zbog ega se ide u izmjene UPU-a

Minus u prošlogodišnjem proraunu Opinsko vijee donijelo je odluku o godišnjem obraunu opinskog prorauna za 2011. godinu.

Na prihodovnoj strani prorauna od planiranih 3,382.245 kuna ostvareno je 3,021.816 kuna ili 89,34 posto. Tako je ostvaren manjak od 427.110 kuna, koji e biti pokriven iz proraunskih

Otkrivena skupina mladih koja je krala u opinskim mjestima Raspravljajui o policijskom izvješu o stanju sigurnosti na podruju opine, opinski naelnik Franjo Makovec rekao je kako je na podruju opine otkrivena grupa mladih osoba koje su poinile niz kraa i teških kraa u Jurovaku, Marofu, Žabniku i Svetom Martinu na Muri. Postoje indicije da je ta grupa, ili možda netko pojedinano iz te skupine, poinila najtežu krau u Osnovnoj školi, gdje su ukradena

raunala i kasa, s ukupnom materijalnom štetom od preko 70 tisua kuna. Naime, za poiniteljem ove teške krae još se traga. - Ako je suditi po porukama i pozivima pronaenim na mobitelima te skupine ljudi, radi se možda i o meunarodnoj organiziranoj skupini, jer su evidentirani pozivi iz Maarske, rekao je Makovec, dodavši da je nakon otkrivanja ove skupine smanjen broj kraa na podruju opine. (sm)

izvora za tekuu 2012. godinu. Vijee je donijelo odluku o izradi izmjena i dopuna Urbanistikog plana ureenja naselja Toplice Sveti Martin, te odluku o donošenju prostornog plana ureenja opine Sveti Martin na Muri III. izmjena i dopuna. - U izmjene i dopune ide se iz razloga da se proširi graevinsko podruje, utvrde udaljenosti kunih ograda od osi ceste i mnogo drugih stvari koje su potrebne kako bi naselja bila ureenija i samim time i vrjednija, pojasnio je Makovec. Opinski naelnik Franjo Makovec vijenike je izvijestio da su zapoeli radovi na oznaavanju najsjevernije toke Hrvatske kod Žabnika. Do sada je navoženo oko 300 kubika zemlje, još toliko e biti potrebno kako bi se oformila “hunjka” na kojoj e biti postavljen stup s potrebnim informacijama. 

GRAD MURSKO Središe

Rudarske noi sa slovenskim rudarima Povodom Meunarodnog dana rudara Grad Mursko Središe u petak 2. ožujka organizira prvu priredbu pod nazivom “Rudarske noi”. Program e zapoeti u 10.15 sati posjetom jami “Maj 3”, gdje e se kod spomen - ploe položiti vijenci i zapaliti svijee. Od 10.30 do 11.30 sati u Gradskom parku e posebni gosti priredbe iz rudarskoga slovenskog grada Velenje predstaviti velenjski postupak inicijacije mladih

OPINA SVETI Juraj na Bregu

rudara te pokazati rudarsku opremu. U 11.30 sati kod Spomenika rudaru bit e polaganje vijenca i mala sveanost. Potom svi sele u TK “Cimper”, gdje e biti sveani i kulturno - zabavni program, prezentacija nastupa u Ninu za nagradu “Eden 2011.” te sveani ruak za sve sudionike. Sveanost e završiti oko 18 sati kod Spomenika rudaru zajednikim fotograiranjem svih sudionika. (sm)

Mura proljepšanjem vremena i dizanjem temperatura više nije zaleena

Odvoz selektivnog otpada dvomjeseno Koncesionar za sakupljanje i odvoz smea i otpada na podruju opine Štrigova, poduzee “Mull - trans”, i Opina Štrigova dogovorili su nove termine sakupljanja i odvoza selektivnog otpada. Zbog nedovoljnih koliina selektivnog otpada za jedan

odvoz mjeseno, sada e se takav otpad sakupljati i odvoziti svaka dva mjeseca. Tako e prvi odvoz biti 29. ožujka, sljedei 31. svibnja, te 26. srpnja, 29. rujna i 29. studenoga. Sav ostali otpad i smee i dalje e se odvoziti prema izraenom planu i rasporedu. (sm)

Gužve kod graninog prijelaza stvaraju nesigurnost za sudionike u prometu

GRAD Mursko Središe oima policijskog naelnika

Stanje sigurnosti vrlo dobro Stanje sigurnosti u Gradu Mursko Središe u sijenju naelnik Policijske postaje Mursko Središe mr. sc. Miljenko Vrbanec ocjenjuje dobrim. Što stanje nije bolje, utjee niz dogaaja, meu kojima je osam kaznenih djela, meu kojima su teške krae, uništenja i ošteenja tuih stvari, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari, te izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera pravnih posljedica osude. Zanimljivo i pohvalno je da su uhvaeni svi poinitelji kraa, izuzev poinitelja dviju kraa u Križovcu i Murskom Središu, gdje je kraom poinjena šteta od 1.300 i 3.000 kuna. Kad je rije o prometnoj situaciji i problematici u Gradu, ona

je relativno dobra, a, s obzirom na brojne okolnosti, osobito kada je rije o prometovanju teških kamiona i gužva na granici, ak je i solidna. Naime, na podruju Grada evidentirane su samo dvije prometne nesree, jedna s ozlijeenom osobom i jedna samo s materijalnom štetom. Vezano uz meunarodni granini prijelaz, granicu je prešlo 145.714 putnika, 55.390 vozila te 4.257 kamiona. Nekoliko puta tjedno zakrena je cesta koja vodi prema graninom prijelazu, što narušava sigurnost svih sudionika u prometu, posebice djece, a svim putnicima, turistima i gostima stvara jednu ne baš lijepu sliku o gradu. (S. Mesari)

MURSKO SREDIŠE - GORIAN - KOTORIBA

Prekinuta obrana od leda na Muri Odlukom Centra obrane od poplava Sektora A u Varaždinu, prekinuta je redovna obrana od leda na rijeci Muri na branjenom podruju 33, na dionicama koje su bile zaleene minulih dana. Radi se o podruju Mure uz granicu

s Republikom Slovenijom do njezinog uša u Dravu. Centar e i dalje nadzirati stanje na Muri, kako bi se pratio tijek vode, te e se postupati s odredbama Državnog plana obrane od poplava. (sm)

U proljee s radom zapoinju nove službe Na osnovu potpisanih ugovora izmeu bivšeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka i gradonaelnika Josipa Dobrania, zapoeli su radovi na ureenju prostorija za potrebe novih službi u nadležnosti policije. Grad Mursko Središe policiji daje na

korištenje prostorije u Frankopanskoj ulici (u dvorištu DVD-a), gdje e biti službe za izdavanje osobnih dokumenata, registracije vozila i dozvola za oružje. Ovog trenutka prostorije se ureuju, a nove e službe u njima radom zapoeti u proljee. (sm)


14

Poljodjelstvo

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijep i sunan dan privukao kupce

Premda su poljoprivrednici u srijedu prosvjedovali, nije se to previše odrazilo na broj ljudi na akovekom placu i sajmu. Ljudi je bilo puno više nego tjedan dana prije, a glavni razlog je što je bio lijep i sunan dan. - Samo je malo suneka trebalo kaj šeft krene, zadovoljno je rekao i pogodio u bit prodava drvene galanterije iz Podravine. Najviše su se prodavale žitarice, zatim jabuke u vreama, stara krama, te orasi, gljive i buino ulje. Nešto bolje nego ostalih dana išlo je mljekaricama, cvjearicama i medarima. Nudilo se malo

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- trijebljeni orasi 55 kn/kg - suhe šljive 40 kn/kg - bukovnjae 25 kn/kg - šampinjoni 22 kn/kg - poriluk 10 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - krumpir 1,30 kn/kg - kravlji sir 22 kn/gruda peradi, puno drva za ogrjev, a pitalo se i za razno sjemenje, jer ljudi žele imati vlastiti uzgoj lanaca ili presadnica. (S. Mesari, Z. Vrzan)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

INTEGRALNA PROIZVODNJA postaje i hrvatski standard

Pronaen krivac – pele najviše truju sijaice Država je 2011. godine po prvi put dala poticaje za integralnu proizvodnju u poljoprivredi, što znai da se polako staje na kraj prekomjernoj uporabi pesticida, što je i europska praksa. Rije i pojam integralne proizvodnje ukratko znai da se poljoprivredni proizvodi uzgoje uz najmanje štetu za okoliš i prirodu i uz što manje pesticida. O integralnoj proizvodnji bilo je rijei na nedavnom savjetovanju u Opatiji, o emu je govorio i Milorad Šubi iz HPK-a. Integralna zaštita je veoma široki pojam za svaku kulturu posebno, pa emo se ovdje osvrnuti samo na jednu od uoenih opasnosti. Kako je poznato, zbog uporabe pesticida najviše je šteta u pelarstvu, pa nije udo što se pelari bune, no proizvodnja hrane takoer je važna. Procjene govore da je oko 15 posto pelinjih zajednica u Hrvatskoj stradalo zbog pesticida ili nekoga drugog razloga vezanog uz poljoprivrednu proizvodnju. - U Hrvatskoj smo imali sreu da nije bilo jakih trovanja pela, kaže Milorad Šubi, te naglašava da se u poljoprivredi primjenjuje 221 kemijski aktivna tvar, od ega je samo 5 posto otrovno za pele. Od pet neonikotionida, samo su tri

Milorad Šubi: - Prošle smo godine imali sree što nije bilo veih trovanja

Imali smo sreu što nije bilo jakih trovanja pela u Meimurju, kaže Milorad Šubi, te apelira na poljoSvaku stariju industrijsku sijaicu potrebno je preraditi privrednike da urede svoje sijaice, neispravnim otrovna za pele, aktivna tvar Hrvatskoj, na žalost, ne sijaicama može se postoji dovoljan nadzor te je klatiamidin. ugroziti cijelo MeiProblem trovanja pela u mjere, pa poljoprivrednici Meimurju nastao je nakon esto griješe i sami su sebi murje. dolaska kukuruzne zlatice u naš kraj, kaže Šubi. Jedina dopuštena mjera za uništavanje tog štetnika je sjetva tretiranog sjemena kukuruza, a tu su jedini dopušteni neonikotinoidi, koji se zapravo upotrjebljavaju u vrlo malim koliinama od samo 0,6 posto od potrebne doze koju bi inae unijeli na biljke i tlo da prskamo. Da se prska, trebalo bi dozu poveati za 99,4 posto. Kad je pomor pela zabilježen i u Njemakoj, tamo je to istraženo. Sasvim sluajno je otkriveno da pomor izazivaju neadekvatne sijaice kukuruza, koje prilikom sjetve prašinu bacaju uvis, a estice potom vjetar odnese na susjedne parcele pa potom stradaju pele i drugi kukci. To se dogaa kod svih vrsta sjemena koje je tretirano zbog zaštite od kukaca. Zbog toga se kao pravilo uvodi da sijaice s podtlakom moraju imati ugraene delektore prema tlu, kako se otrovna prašina ne bi dizala uvis. U

najvei neprijatelji. Ugradnja delektora nije skupa i drugaija je za svaku marku sijaice, no nužna je ako se žele ouvati pele i drugi kukci. Konkretno, u Kini postoje cijela podruja, velika kao pola Europe, gdje uope nema pela i gdje Kinezi runo oprašuju biljke, a sve zbog toga jer je tlo zatrovano pesticidima. Zbog toga je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu izdao malu brošuru “Upute za sjetvu tretiranog sjemena kukuruza”, koja se dijeli proizvoaima prigodom kontrola sijaica i mehanizacije. Cilj je da poljoprivrednici koji upotrjebljavaju zaštieno sjeme (kukuruz, pšenica, uljarice, pa i krumpir) to rade na najmanje štetan nain za pele, za što je nužno preurediti sijaice. Sama dogradnja cijevi i ureaja stoji od 400 do 2.500 kuna, ovisno o vrsti sijaice, a iz Hrvatske poljoprivredne

komore apeliraju na sve poljoprivredne proizvoae da se pridržavaju uputstava. U Meimurju je preureenje sijaica s podtlakom za kukuruz veoma važno zbog toga jer se sije najviše kukuruza, pa je mogue da se mnoge bliže parcele zagade otrovnim pesticidima ako se ne pazi. Vjetar otrovnu prašinu pesticida može odnijeti daleko, što zapravo znai da se neispravnim sijaicama može ugroziti cijelo Meimurje. Problem predstavlja i sustav kontrole, koji je nedovoljan. Hoe li poljoprivredni inspektor ili inspektor zaštite prirode šetati po poljima i kontrolirati tko ima kakvu sijaicu? Dakako da je i to mogue, no manje vjerojatno, pa se stoga upuuje apel svim poljoprivrednicima da urede svoje sijaice. (J. Šimunko)


24. veljae 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ljubo Matulin održao teaj kuhanja u Pilki Popularni nat jecatelj showa Masterchef Ljubo Matulin održao je u popularnom akovekom restoranu Pilka prvi teaj kuhanja za lanice Inner wheel kluba iz akovca, Preloga i Varaždina. Dio je to projekta kojim se diljem Hrvatske promovira kulinarstvo i kultura prehrane. Prisutni ljubitelji kulinarstva bili su

oduševljeni vienim, i ve s nestrpljenjem oekuju održa-

vanje drugog teaja tijekom ovog tjedna.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Pravilno oznaavanje, reklamiranje i prezentiranje hrane Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane daje jasne odredbe iz tog podruja. „Oznaavanje“ podrazumijeva bilo koje rijei, podatke, trgovake nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu a nalaze se na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, obruu ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu.

Nain oznaavanja hrane mora biti takav da ne obmanjuje krajnjeg kupca a osobito: – glede karakteristika hrane posebno njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, koliine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje; – pripisivanjem hrani uinaka ili svojstava koje ne posjeduje; – ukazivanjem na posebne karakteristike hrane kad zapravo sva slina hrana posjeduje takve karakteristike. U praksi na konkretnom primjeru to znai da nije dozvoljeno na ambalažu stavljati sliku koja zavarava; npr. ako je na omotu okolade fotograija

cijelih lješnjaka, a u okoladi su mljeveni lješnjaci takvo prezentiranje dovodi potrošaa u zabludu, ili ako na sladoledu piše „sladoled od jagode“ to mora znaiti da u sladoledu ima komada jagode, a ne samo aroma jagode. Nain oznaavanja hrane mora biti takav da hrani ne pripisuje svojstva prevencije, terapije i lijeenja bolesti ljudi ili upuuje na takva svojstva, osim ako temeljem posebnih propisa nema odgovarajue rješenje Ministarstva nadležnog za zdravstvo. Pravne i izike osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost obvezne su prilikom prezentacije hrane koju nude krajnjem potrošau za izravnu konzumaciju dati informaciju o prisutnosti sastojaka hrane koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije. Svi podaci o hrani moraju biti: napisani na hrvatskom jeziku i latininim pismom; lako razumljivi i uoljivi, lako vidljivi, jasno itljivi i neizbrisivi i ne smiju na bilo koji nain biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom.

To podrazumijeva da cijena ne smije biti zalijepljena preko deklaracije, da veliina mora biti takva da omoguuje normalno itanje, rok trajanja mora biti lako itljiv i nedvosmislen. Pri oznaavanju zapakirane hrane obvezno je navoenje najmanje sljedeih podataka: naziv hrane pod kojim se ista prodaje, popis sastojaka, koliina odreenih sastojaka ili kategorija sastojaka, neto koliina ili koliina punjenja, rok trajanja, uvjeti uvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane, naziv i adresa proizvoaa ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na tržište, a registriran je u Republici Hrvatskoj, pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navoenja mogao krivo navoditi potrošaa o pravom podrijetlu, upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja, stvarna alkoholna jakost za pia koja sadrže više od 1,2% vol. Alkohola, oznaka serije ili lota.

Navoenje roka trajanja nije obvezno kod:

oguljeno, narezano ili slino obraeno, osim sjemena s klicama ili slinih prirodnih proizvoda kao što su klice mahunarki; – pia koja sadrže 10% vol. i više alkohola; – vina, likerskih vina, pjenušaca, aromatiziranih vina i slinih proizvoda dobivenih od raznih vrsta voa osim od groža; – bezalkoholnih osvježavajuih pia, vonih sokova i nektara te alkoholnih pia namijenjenih subjektima u poslovanju s hranom pakiranih u ambalažu veu od 5 litara; – pekarskih proizvoda i kolaa, koji se s obzirom na sastav i namjenu obino potroše u roku 24 sata od proizvodnje; – kuhinjske soli; – octa; – šeera; – proizvoda koji gotovo iskljuivo sadrže aromatizirani odnosno obojeni šeer; – žvakae gume i slinih proizvoda za žvakanje; – pojedinane porcije sladoleda.

– svježeg voa i povra, ukljuujui krumpir, koje nije

Andrija Lesar, mag.spec. kv. i sig. hrane

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VONE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI

NOVO U PONUDI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Struan savjet i vrhunska usluga


16

Mozaik

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SJEANJA Mihovil – Mijo Jankovi, rodom iz Donje Dubrave, pionir hrvatskog letenja, napravio je 19

DRUŠTVO ŽENA “Amalija Kranjec” iz Svete Marije

Proslavile petnaest godina rada Na godišnjoj skupštini lanice Društva žena “Amalija Kranjec” iz Svete Marije sveano su obilježile 15. godišnjicu rada. O aktivnostima u prošloj godini govorila je predsjednica urica Slamek. Spomenula je suorganizaciju Fašnjaka, zabavu uz Dan žena, izlet na Krk, sudjelovanje na turnirima u odbojci i beli te susretima sportske rekreacije, koje organizira Meimurski savez sportske rekreacije, podjelu darova uz Nikolinje i sudjelovanje na Djejim ljetnim igrama. Istaknula je i vrlo dobar rad sekcije runih radova, kao i organizaciju zdravstveno - edukativnih predavanja i akcija. Slamek je predsjednica društva svih petnaest godina i u osvrtu na to razdoblje poruila je kako su volonterstvo i aktivizam naj-

važnija energija koju društvo treba, jer ima mo doprinijeti kvaliteti života zajednice u kojoj djeluje. Bila je ovo prigoda da se urue zahvalnice i priznanja. Zahvalnice za dobru suradnju primili su Opina Sveta Marija, DVD Sveta Marija, NK Mladost, ŠRD Klen i župnik vl. Pavao Marka. Priznanja za znaajan doprinos radu društvu uruena su Vedranki Bari, Štefici Perli i urici Slamek. Njihov rad pohvalio je naelnik Dean Hunjadi. Uz estitke za petnaesti roendan, pozvao je žene na koncert koji Opina organizira povodom Dana žena, i to 9. ožujka u Domu kulture u Donjem Mihaljevcu. Sveani dio skupštine završen je zajednikom pjesmom “Sveta Marijo, mjesto najdraže”, a veer je nastavljena uz druženje i ples. (al )

KNJIŽNINE naprtnjae krenule u obitelji

Zanimljiv projekt “itamo mi, u obitelji svi” Knjižniari meimurskih škola, uitelji, uenici i roditelji dio su velikog projekta pod nazivom “itamo mi, u obitelji svi“, koji provodi i koordinira udruga “Hrvatska mreža školskih knjižniara”. Cilj ovog projekta je itanje u obitelji, koja je najvažnije okruženje za stvaranje pozitivnog odnosa prema itanju, ugodne atmos ere i stvaranja potrebe za itanjem. Roditeljima se skree pozornost na injenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djeci u itanju, umjesto da ih tjeraju na itanje. No, ovim projektom roditeljima se ne skree samo pozornost na važnost itanja, ve ih se veoma efikasno pridobiva da tijekom pet dana na razliite naine itaju sa svojom djecom, te da tako provodei vrijeme dožive lijepe trenutke koje e dugo pamtiti. Na kraju se u knjigu dojmova upisuju utisci, crteži ili otografije o zajednikom vremenu provedenom itajui. Nakon toga uenici na satu hrvatskog jezi-

ka dijele dojmove s prijateljima u razredu, uiteljicom i knjižniarom. Ovime se zapravo roditeljima skree i pozornost da je školskom knjižniaru stalo do boljitka njihove djece, a boljitak je njihove djece kad u školskoj knjižnici mogu proitati i posuditi kvalitetnu, lijepu, novu i primjerenu knjigu. Projekt je to u kojem sudjeluju 164 škole iz cijele Hrvatske, odnosno etiristo dvadeset pet razrednih odjeljenja, s oko 10.000 uenika ili 50.000 osoba, lanova njihovih obitelji. Iz Meimurske županije u projekt su se ukljuile II. i III. Osnovna škola akovec, OŠ Ivanovec, OŠ Mursko Središe, OŠ Domašinec, OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec. Iz Osnovne škole Ivanovec, gdje je nositeljica projekta knjižniarka Tanja Radikovi, te uiteljice treih razreda Marina Gajski i Aleksandra Pospišil, knjižnina naprtnjaa krenula je na put prema mnogim obiteljima njihovih uenika poetkom prošlog tjedna.

Osamdeset godina o roeni Dobravan sa od Zagreba do Indijs Prilikom povratka tisue Bat’inih “suradnika“ (za njega kao vlasnika i poslodavca radnici nisu postojali u korporativnoj terminologiji!) nagrnuli su prema avionu i prije nego što se Jankovi zaustavio i ugasio motor PIŠE: JOSIP NOVAK FOTO: ROBERT OPEC

P

ilot i nastavnik letenja Mihovil - Mijo Jankovi, rodom iz meimurske Donje Dubrave, zahtjevnim je samostalnim letom do Indijskog poluotoka u veljai 1932. godine spasio ugled koncerna “kralja obue“ Tomáša Ba e. Time je ostvario nenadmašen rekord u civilnom zranom prometu Kraljevine Jugoslavije i pothvat za anale europskog i svjetskog civilnog zrakoplovstva. Na žalost, o tom antastinom letu pilota rodom iz Meimurja do sad se nije previše znalo i pisalo. Let i cjelokupni dogaaj iz tog vremena opisao je Josip Novak u tekstu na portalu EVarazdin. hr (http://www.evarazdin.hr/ mijo-jankovic-prije-80-godinamedimurcu-uspio-rekordni-letod-zagreba-do-indije/), koji prenosimo u našim novinama. Na prijelazu u tridesete godine prošlog stoljea u Europi i svijetu vlada gotovo eu orian interes za avijaciju, potaknut mnogobrojnim rekordnim letovima. Po prilici u vrijeme kada Charles Lindbergh 1927. godine prvi prelijee Atlantik na relaciji New York – Paris, junak naše prie - pilot Mijo Jankovi - razmišlja o skidanju vojne odore narednika - pilota Kraljevine SHS.

Pripreme za sjajan letaki pothvat Jankovi poetkom 1930. godine postaje nastavnikom le-

tenja u zagrebakom Oblasnom odboru Aerokluba “Naša krila“, pa esto leti na raznim promotivnim zrakoplovnim priredbama. No, ve 1932. godine ostvarit e sjajan pothvat, za anale europskog i svjetskog civilnog zrakoplovstva. Naime, uskoro e malim, jednomotornim turistikim zrakoplovom iz Zagreba poletjeti put Indije i s ambicioznoga interkontinentalnog poslovnog putovanja vratiti u Europu uvenog “kralja cipela“ - Tomáša Ba u.

Poveznica Jankovia i Tomáša Ba e zapoinje kada u ljeto 1931. godine ovaj moni eški industrijalac, potjeran iz Varaždina, u Borovu pokree gradnju tvornice obue. Osim obuarskih i drugih majstora, traži i pilote za zrani transport raznog materijala, gornjišta obue i rezervnih dijelova strojeva iz Zlina u tadašnjoj ehoslovakoj. Na oglas se javlja i Jankovi, a odluka o zapošljavanju mladog Meimurca Ba i se pozlatila ve nakon nekoliko mjeseci.

Naime, skupa i dugo planirana zrakoplovno - poslovna turneja radi širenja poslova multinacionalnog koncerna “Ba a“ na Bliskom istoku i na Indijskom poluotoku, zapoeta uzlijetanjem iz eških Otrokovica 10. prosinca 1931., zapela je ve nakon dva tjedna u Carigradu (Istanbulu). U svrhu ovog poduhvata koncern je kupio veliki i skupi tromotorni avion Fokker F.VIIb/3m, opremljen motorima Castor od po 240 KS. Za pilota je odabran jedan od najiskusnijih europskih

Najprije nagrada, a potom šutnja Zbog iskazane “kuraže“ i pilotske umješnosti, Jankovia su mediji, javnost i struka u tadašnjoj Jugoslaviji s razlogom usporeivali s proslavljenim Amerikancem koji je prvi preletio Atlantik, ali izgleda da mladom Hrvatu neka globalna slava ipak nije bila suena. Naime, po nalogu svog poslodavca, morao se ubrzo o svom presudnom udjelu u ovom pothvatu zavjetovati na šutnju. Razlozi za takvu odluku kompanije do danas su ostali nepojašnjeni. Doduše, sam Tomáš Ba a nije zaboravio svog pilota i nagradio ga je sa 75.000 eških kruna, pa je Mijo kupio i svoj privatni avion. Vjerojatno se nakon saznanja injenica iz prve ruke kompanija nije željela “posipati pepelom“. Naime, sve vrijeme Ba ina boravka u Aziji njegov je oportuni

Jankovi u kabini svoga privatnog aviona marketing “trubio“ i sve su novine pisale o senzacionalnoj poslovnoj turneji Ba e, koji je na daleki put odletio s engleskim pilotom. Dakle, o Jankoviu i njegovom doprinosu – ni rijei! No, evidentno je da je agilni Meimurec, koji još nije napunio tridesetu, u ma-

lenom “moljcu“ uspješno odradio posao namjenskog Fokkera i njegova iskusnog kapetana. Fascinantno je da isti taj Jankoviev zrakoplov, kojim je poduzeo rekordni let, premda nekoliko puta obnavljan, leti još i danas u Engleskoj kao oldtimer.

ODRŽANA godišnja skupština Oldtimer kluba “Meimurje”

Obnovili više vozila i prošli Hrva - Oldtimer klub “Meimurje” u 14 godina postojanja stigao je na brojku od 200 svojih lanova, po emu je jedan od najveih i najbrojnijih klubova u regiji PIŠE: STJEPAN MESARI U restoranu “Babilon” u Frkanovcu u subotu je svoju 14. redovnu godišnju skupštinu održao Oldtimer klub “Meimurje”. Skupštini je nazoilo 120 lanova kluba, te mnogi gosti, meu kojima i naelnik opine Sveti Juraj na Bregu Anelko Nagrajsalovi i domai župnik veleasni Ivica Puškadija, koji su zahvalili za aktivnosti i donacije kluba. Izvješe o radu kluba te o drugim aktivnostima pred nazonim je lanovima, prijateljima, sponzorima i gostima

skupštine proitao predsjednik kluba Franjo Belovi. Belovi je rekao kako je klub ispunio sve planom predviene aktivnosti, zadržao broj lanova te diljem domovine i svijeta

promovirao kulturu “oldtimerstva”, kao i vrijednosti županije i domovine. Naglasio je da je klub u svojih 14 godina postojanja narastao na respektabilnih 200 lanova.

Skupština je prihvatila plan rada za 2012. godinu, koji predvia provoenje ve tradicionalnih aktivnosti, skupova i gostovanja. Podijeljene su zahvalnice lanovima za 10 godina rada u klubu, predstavljeni su pojedini primjerci motorkotaa, a skupština je rad završila druženjem uz glazbu i razgovorima o nadolazeoj sezoni, koja e zapoeti 18. ožujka.

Barlek i brani par Peri najaktivniji Perii su najaktivniji klupski brani par

lanovi Oldtimer kluba “Meimurje” bili su sudionici


24. veljae 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

932. godine letaki podvig za sva vremena

otkako je amostalno letio skog poluotoka Mihovil Jankovi (prvi slijeva) u svojoj letakoj karijeri napravio je letaki podvig za sva vremena samostalnim letom od Zagreba do Indijskog poluotoka kapetana na linijskim putnikim zrakoplovima - Nevill Stack. Taj i te kako dobro plaen, ali oito i vrlo komotan, Englez nije Ba inu osmerolanu ekspediciju zapravo doveo ni na pola puta, pravdajui se da je avion nepodesan za nastavak putovanja.

“Sve karte” položene na Miju Jankovia i let je prošao uspješno Poetkom sijenja 1932. u upravu tvrtke u Zlin stiže telegram u koji su svi menadžeri gledali s nevjericom. Njihov revoltirani gazda zahtijeva trenutno slanje novog aviona i pilota, pa uprava s razlogom zakljuuje da je u svim vodeim svjetskim medijima bombastino najavljeni poslovni put - na rubu ijaska. No, nevolje tek poinju! Naime, još krajem prosinca 1931. iz Zlina esi prvo šalju novi avion Avia BH-25, koji se srušio kod mjesta Tweng u Austriji, a “trea srea“ je trebao biti pilot nastavnik František Morkus, koji

promptno polijee na jednom od dva raspoloživa aviona tipa De Havilland DH.80A Puss Moth (“moljac”). Tek tada “sve karte“ kompanija stavlja na Miju Jankovia, koji iz Zagreba polijee za Zlin, iz kojeg snabdjeven putnom dokumentacijom 7. sijenja 1932. kree put Beograda. Potom nastavlja prema Solunu i nakon dva dana stiže u Carigrad. Putem mu se pridružuje Tomáš Ba a i još jedan menadžer za poslove izvoza te nastavljaju let pravcem: Kairo - Alepa - Bagdad - Basra. Najtežom se ispostavila upravo potonja etapa - od Bagdada do Basre, s dva prinudna spuštanja uvjetovana nevremenom. Posljednja etapa bila je do grada Karachi (tada britanska Indija, a današnji Pakistan). Ba a je inzistirao i na letu do svoje tvornice obue u bengalskoj pokrajini Konnagar, a “obletjeli“ su i plantaže kauuka u istonoj Indiji. U Kalkuti je Ba a dogovorio osnivanje još jednog centra za proizvodnju obue, a potom su

13. sijenja odletjeli do Rangoona (danas Yangon u Burmi) i na koncu sve do Bangkoka u Tajlandu. Nakon uspješno obavljenog posla, Jankovi se odluio za povratak drugim i znatno rizinijim putem - preko Bagdada, Damaska, Jeruzalema, Kaira, Tobruka, Bengazija, Tripolija i Katanije do Rima. Iznad Sredozemnog mora avion je zahvatila uraganska oluja, ali unato tome preletjeli su ga za sat i pol vremena! No, zanimljivo je da ta ruta nije iznjedrila samo meteorološke, ve (naknadno) i diplomatske probleme. Naime, tijekom prelijetanja egipatskoga zranog prostora, odnosno zbog ulijetanja Jankovia u podruje zabranjene zone iznad Sueskog kanala, koju su kontrolirali Britanci, egipatske su vlasti krajem veljae te godine dostavile jugoslavenskima prosvjednu notu. Iz Rima su u završnoj etapi poletjeli prema Zlinu te su na uzletište Otrokovice sletjeli 14. veljae 1932. godine. Tisue Ba inih “suradnika“ (za njega kao vlasnika i poslodavca radnici nisu postojali u korporativnoj terminologiji!) nagrnuli su prema avionu i prije nego što se Jankovi zaustavio i ugasio motor. Tek je pukom sreom izbjegnuto ozljeivanje nekog iz euforine mase. Slijetanje u Otrokovice zabilježile su i ilmske kamere (“Ba a journal“), no u Hrvatskoj ni jedna kulturno - sportska institucija izgleda ne mari da se u kopiji pribavi taj znaajni artefakt naše zrakoplovne povijesti. Jankovi se u Zagreb vratio 20. veljae, nakon što je ukupno preletio više od 20 tisua kilometara.

atsku uzduž i poprijeko susreta i druženja u Austriji, Sloveniji, Maarskoj, BiH te Srbiji. Najaktivniji lan kluba je Dragutin Barlek iz Brezja, koji je gotovo svaki vikend proboravio na susretima i druženjima u domovini i inozemstvu. Supružnici Benjamin i Bernarda Peri iz estijanca pak su najaktivniji brani par. Opina Sveti Juraj na Bregu klubu je na korištenje dala prostorije u Dragoslavcu, koje su se poele ureivati, te e u njima klub imati svoje sjedište. Na kraju skupštine je Stanko Peri, opinski vijenik u Svetom Martinu na Muri, izrazio zadovoljstvo što klub i opina, ali i župa, gaje dobre odnose, te je izrazio vjeru da e tako biti i nadalje. Dobrom dosadašnjom

Dragutin Barlek najaktivniji je lan kluba

suradnjom Oldtimer kluba “Meimurje” i Županijske zajednice tehnike kulture ocijenio je njezin lan Leonardo Belovi, po-

željevši da tako bude i ubudue. Skupština je završila druženjem uz Oldtimer bend, koji ine lanovi kluba.

Nakon mise održan je tradicionalni obred blagoslova grla

ŽUPANIJSKA LIGA protiv raka

U akovekoj Županijskoj bolnici obilježen Svjetski dan bolesnika Županijska liga protiv raka akovec od 2000. godine obilježava Svjetski dan bolesnika, koji je prije dvadeset godina u spomen Gospe Lurdske utemeljio Sveti Otac Ivan Pavao II. Uoi samoga Svjetskog dana bolesnika, lanovi predsjedništva i predstavnici klubova oboljelih od raka Županijske lige protiv raka posjetili su i prigodnim darovima razveselili bolesnike koji se lijee u dnevnoj bolnici, na Odjelu za uho, grlo i nos, na Onkološko - hematološkom odjelu, na Pulmologiji i na Kirurškom odjelu Županijske bolnice akovec. Osobe koje su i same iskusile što znai suoiti se s dijagnozom maligne bolesti mogu u razliitim situacijama prilikom lijeenja i rehabilitacije svojim pozitivnim iskustvom pružiti vrlo važnu psihološku potporu u cilju što bržeg i uspješnijeg ozdravljenja novo oboljelih osoba. Naime, incidencija je raka u Hrvatskoj i u Meimurskoj županiji, na žalost, u porastu. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, tijekom 2009. godine bilo je

dijagnosticirano 576 (kod 242 osobe ženskog spola te 334 osobe muškog spola) novih sluajeva raka kod osoba s prebivalištem u Meimurskoj županiji, što je više nego 2008. godine, kada je rak bio dijagnosticiran kod 544 osobe. Klubovi oboljelih od raka u Meimurskoj županiji trenutno okupljaju oko 130 lanova, stoga je i želja same Liga da se što vei broj osoba motivira na aktivno ukljuivanje u klubove u kojima putem uzajamne pomoi

mogu dobiti psihološku potporu od strane osoba u slinoj situaciji i sa slinim iskustvima, potporu zdravstvenih djelatnika, informacije o mogunostima ostvarivanja svojih prava iz zdravstvene i socijalne zaštite, organiziraju se i edukativna predavanja te neformalna druženja, a sve u cilju što aktivnijeg ukljuivanja u proces vlastitog lijeenja te što uspješnijeg povratka u svoju obiteljsku i radnu sredinu te cjelokupnu zajednicu.

Blagoslov grla povodom blagdana Sv. Blaža U bolnikoj kapeli u prizemlju nove zgrade Županijske bolnice akovec, prigodom blagdana Sv. Blaža, služena je misa koju je predvodio umirovljeni bivši selniki župnik vl. Josip Horvat. Po završetku mise za sve je nazone, one operirane od raka grla, lanove njihovih obitelji, te zdravstvene djelatnike, podijeljen blagoslov grla. Rak grla je u Meimurskoj županiji deveto sijelo raka u muškaraca, 2009. godine je od tog sijela

raka u Meimurju oboljelo sedam muškaraca, a 2010. godine ih je šest umrlo. Sastanci kluba laringektomiranih održavaju se svaku 1. srijedu u mjesecu u Zavodu za javno zdravstvo Meimurske županije, u vremenu od 10 do 11 sati. Sastanke redovito posjeuje petnaestak laringektomiranih osoba i njihovih partnera. Dobro rehabilitirani lanovi kluba i zdravstveni djelatnici pružaju podršku novopridošlim lanovima. (so)

ŽUPA SVETI Martin na Muri

Pobožnost Križnog puta na otvorenom Uskrsu ususret župljani Svetog Martina na Muri i njihov župnik veleasni Ivan Herceg kreu tradicionalnim Križnim putom na otvorenom po itavoj svojoj župi. Na 11. Križni put na otvorenom sudionici e poi u nedjelju 4. ožujka u 9.30 sati, uvodnom svetom misom u župnoj crkvi. Potom se uobiajenim redom obilazi 14 postaja koje se nalaze u Vrhovljanu (9.45 sati), Žabniku (10.10 sati), Marofu (10.30 sati), Hlapiini (11 sati), Gradišaku (11.45 sati), Kapelšaku (12.20 sati, uz stanku

za okrjepu), Gornjem Koncovaku (13.10 sati), Grkavešaku (13.30 sati), Jurovaku (14.15 sati), estijancu (15.50 sati), Lapšini (16.15 sati), Jurovcu (16.40 sati), Brezovcu (17.15 sati) i Svetom Marinu na Muri, u župnoj crkvi u 17.45 sati. Na kraju Križnog puta je sveta misa. Župnik Herceg poziva sve ljude dobre volje da dou na ovaj jedinstveni dogaaj i razmisle o smislu žrtve, smislu ljubavi i smislu života. Dužina puta je 22 kilometra i traje oko 8 sati. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI petak, 24. veljae Goran, Ranko subota, 25. veljae Hrvoje, Donat nedjelja, 26. veljae Branimir, Branka ponedjeljak, 27. veljae Žalosna Gospa utorak, 28. veljae Vikica, Bogoljub srijeda, 29. veljae PRIJESTUPNI DAN etvrtak, 1. ožujka Zoran, Jadranka


18

Fašnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOG

O L I D U L O K  I N Š A F eimurju potrajalo do utorka

Maškare vratile kljueve Grada U Prelogu u nedjelju tradicionalna fašnika povorka prošla je središnjim ulicama Preloga. Kao što je i najavljeno, u utorak su maškare vratile kljueve Grada. Fašnjak je prošao, kljuevi su ponovno vraeni gradskim oevima. Zadnji dan fašnikih dogaanja bio je posveen djeci. Mališani iz Djejeg vrtia “Fijolica” Prelog prošetali su gradskim ulicama i plesali na trgu ispred Doma kulture.

HODOŠAN

Sudjelovala 21 grupa, prva nagrada “Kraljevskom vjenanju” U subotu 18. veljae održan je opinski Fašnjak u Hodošanu, na kojemu je sudjelovala 21 skupina maškara. Okupljanje prijavljenih maskiranih grupa zbilo se na ulazu u Hodošan u akovekoj ulici (kod trokuta), a povorka praena maskiranim Puhakim orkestrom opine Donji Kraljevec kretala se pre-

uM

Skupina Kan – kan

ma središtu mjesta i prema stadionu NK Hodošan, gdje je održan centralni dio manifestacije te biranje maski i paljenje Fašnjaka. Prva nagrada pripala je skupini pod nazivom Kraljevsko

vjenanje u izvedbi KUD-a Gorian, drugu nagradu odnijela je skupina Kan - kan u izvedbi lanica KUD-a Donji Kraljevec, a trea nagrada otišla je u Palovec ženskoj skupini pod nazivom Hula hula.

Fašnik je kriv za nesporazume sa susjedima a osobito su uživali mladi, koji su u mnogim maskama prepoznali ljude i obiaje svoga kraja i Hrvatske. Na kraju norijade i veselja presueno je fašniku koji je izgorio na

galgama poput svih onih koji umjesto dobrog ine nevolje. A upravo je to u Maloj Subotici inio fašnik. Najviše je kriv za nesporazume sa susjedima iz Orehovice.

reni svijet” iz Zagreba, a izabrane su i nagraene najljepše djeje maske. U fašenskoj povorci bili su mališani iz vrtia, uenici šestih razreda, grupe kotoripskih

udruga i gosti iz maarskog Murakerestura. Na kraju je Fašenk osuen za sve svoje “huncvutarije“ te je za kaznu “v koriti“ Murom poslan u EU.

krovitelj ovogodišnje manifestacije bila je Opina Nedeliše, iji su se pojedini dužnosnici takoer zama-

skirani pridružili fašnikoj povorci koju je sa zanimanjem pratilo više stotina mještana.

KOTORIBA

Fašenk “v koriti” poslan Murom U nedjelju su maškare zavladale Kotoribom. Maskirana povorka iz centra mjesta krenula je prema školskoj sportskoj dvorani, gdje je održano predstavljanje maski i itanje Kotoripskog vropca. Tamo su ih doekali voditelji programa Vrobec i Murska sirena, koji su od naelnika Ljubomira Grgeca preuzeli opinske kljueve. U sklopu programa nastupile su Mažoretkinje Kotoribe, putujua kazališna družina “Ša-

NEDELIŠE

Šarena povorka i maskenbal U organizaciji Turistike zajednice opine Nedeliše, organizirani su fašnika povorka i maskenbal u Nedelišu. U šarenoj povorci sudjelovala su djeca i djelatnici iz Djejeg vrtia “Zvoni” i uenici s uiteljima iz Osnovne škole Nedeliše te lanovi više udruga graana iz pojedinih mjesta, a pratila ih je Limena glazba opine Nedeliše. Fašnik je spaljen na prostoru MESAP-a, gdje je zatim u dvorani održan maskenbal uz tople napitke i krafne. Po-

akoveka karnevalska povorka jedna od najatraktivnijih u Hrvatskoj Uz pikae, lafre, aplje, meimurske krave, svetomartinske krampuse i ostale tradicijske maske, bilo je, kao i svaku godinu, mnogo onih vrhunskih pojedinanih i grupnih vlastitih fašnikih kreacija

MALA SUBOTICA

- I Opina Mala Subotica, pomogla je organizaciju fašnjaka u Maloj Subotici, te tako upotpunila pleter fašnikih dogaanja u Meimurju. Domae “snage” te gosti uz susjednih sela priredili su lijepe trenutke i zabavu za sve mještane,

24. veljae 2012.


d

24. veljae 2012.

D

iljem Meimurja prošli su vikend glavnu rije vodili maškori. Održane su mnogobrojne povorke u Prelogu, Nedelišu, Maloj Subotici, Dekanovcu. Selnici, Svetom Martinu na Muri, Štrigovi, Zasadbregu, Murskom Središu, Pleškovcu, Orehovici ..., a središnji fašniki dogaaj održan je na akovekom Trgu Republike. Ovogodišnji, sada ve 48., Meimurski fašnik održan je u organizaciji Turistike zajednice grada akovca, ija je predsjednica Ivana Maltar kazala: - Još jedna trodnevna manifestacija fašnikog ‘ludovanja’ pod maskama je iza nas, a ono što bih izdvojila kao jednu posebnost ovogodišnjeg Fašnika jest stvarno velik broj sudionika i velik broj grupa koje su kroz ta tri dana prošle centrom akovca. Treba tu spomenuti i veliki znaaj meimurskih tradicijskih maski, ne samo nama, ve i Ministarstvu kulture. Naime, sama pokladna tradicija u Meimurju uvrštena je u nematerijalnu listu kulturne baštine u sklopu Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Bilo je u akovcu šezdesetak maskiranih skupina i više od tisuu petsto maškara. Posebno veseli i dolazak mnogobrojnih maskiranih skupina iz cijele Hrvatske, ali i susjedne Slovenije.

U povorci sve meimurske tradicijske maske - Uz pikae, lafre, aplje, meimurske krave, svetomar-

Fašnik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

tinske krampuse i ostale tradicijske maske, bilo je, kao i svake godine, mnogo onih vrhunskih pojedinanih i grupnih vlastitih fašnikih kreacija. Bilo je i gostiju iz drugih dijelova zemlje i inozemstva. Tako su, primjerice, sudionici ovogodišnjeg Meimurskog fašnika bile i karnevalske skupine iz Biograda na Moru, te Slavonije. Kada je rije o razdvajanju nekadašnje samo jedne tradicijske povorke u ova tri fašnika dogaanja, neki su smatrali da to nee biti dobro. No, pokazalo se upravo suprotno, jer svaki od ovih fašnika (djeji, svjetovni i tradicijski) ima svoju publiku, razliiti su i po samoj koncepciji i po tematski odvojenim skupinama. Možemo rei i da nas u Turistikoj zajednici grada veseli da je i onaj svjetovni fašnik, koji je najmlai u usporedbi s djejim i tradicijskim, uspio zaživjeti i ima svoju publiku, a isto tako kroz tri dana fašnikih dogaanja primijetili smo i puno pojedinaca, posjetitelja sa strane, na koje se uspio prenijeti ovaj duh fašnikih dogaanja i koji su odluili ove godine doi kao publika, ali sakriveni ispod svojih vlastitih maski, kazala je Maltar. Nakon povorke središnjom akovekom gradskom ulicom, fašnike skupine predstavile su se na pozornici, a potom je uslijedilo, kao i u svim ostalim mjestima diljem Meimurja, suenje i spaljivanje Fašnika, krivca za sve nevolje i zlo u prošloj godini.

DJEJI FAŠNJAK u akovcu

Djeca, vrtike tete i roditelji zajedno u maskenbalskoj kreativnosti I ove je godine u sklopu Meimurskog fašnika kroz glavnu gradsku ulicu prošla i djeja povorka. Veliki broj djece, roditelja, baka i djedova te vrtikih teta i uiteljica svake se godine ukljuuje u ovu prije

svega zabavnu manifestaciju. Tako su i ove godine mali akoveki maškori i njihove tete svim posjetiteljima pokazali kako njihova mašta, kada je u pitanju maskiranje, nema granica.

DOM JAPA u Štrigovi

Valentinovo i Fašnik zajedno Štienici i zaposlenici Doma za starije i nemone osobe JAPA u Štrigovi radosno su obilježili i proslavili Valentinovo i Fašnik. Na veselicu i druženje su im došla djeca i tete iz Djejeg vrtia Kockice, s kojima su zapjevali stare i nove hitove. Druženje,

MURSKO SREDIŠE

Mali serjonski fašnik Brojniji nego ikada i po broju sudionika i po broju posjetitelja, Mali serjonski fašnik, održan je prošlu subotu u Murskom Središu. U lijepoj i maskama bogatoj povorci kroz grad su do središnje tribine prodeilirala djeca iz ak devet djejih vrtia. Iza atraktivnih Središanskih mažoretkinja, plešui u hodu pokazale su se skupine iz djejih vrtia Maslaak iz Murskog

AKOVEC

Fašnik i u akovekoj bolnici Da su maškare preuzele vlast na svakom mjestu u gradu, uvjerili su se i pacijenti na Onom odjelu akoveke Županijske bolnice. Kako bi i u bolnicu unijele duh maškara i pritom pacijentima razbile monotoniju boravka izvan obitelji na bolnikom lijeenju, sestre su na jedan dan postale “aneli i vrageci”.

Središa, Suneko iz Selnice, Smješko iz Svetog Martina na Muri, Djeja maštanja iz Murskog Središa, Sreko iz Vratišinca, Suncokreti iz Peklenice, Pahuljica iz Murskog Središa, Leptirii iz Zebanca i Ribica iz Žabnika. Sve je bilo lijepo i za pet, puno bolje i veselije nego tjedan dana ranije na velikom Serjonskom fašniku.

pjesma i ples potrajali su do predveer kada su se svi srdano pozdravili i poželjeli nove susrete i druženje. S maskama i bez njih, rekla je na rastanku Branka Megla, dodavši da e to biti ve za Uskrs. (sm)


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

Novi život se rađa

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi kršansku alternavu u rješavanju; branih, ovisnikih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Bog je jedan jedini u Svetom Trojstvu. On je dao zapovijedi koje samo on može ispuniti, te ih ispunjava kao Sin Božji. Nama ostavlja vjeru; Ta milošu ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar!

Damir i Ivana Vinkovi iz Lopatinca dobili su sina Karla, roenog 3. veljae u 19.15 sati.

Nevenko Tkalec (37) i Jelena Soboan Tkalec (30) iz akovca dobili su sina Martina, roenog 12. veljae u 18.30 sati.

Onda Bog izgovori sve ove rijei: “Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue ropstva. Nemoj imati drugih bogova uz mene.”

Zlatko (42) i Monika (29) Varošanec iz Goriana dobili su sina kojemu su nadjenuli ime Bono, a roen je 13. veljae u 13.25 sati. Malom bratu veseli se i Lea (2).

Izl 20; 1-3

Deset zapovijedi je deset reenica, proklamacija, hebrejski; asert ha-dibor, koje su kasnije napisane na dvije kamene ploe heb; luchot, prstom Božjim (Izl 31; 18). Sluga Božji Mojsije, nam je zapisao u kojim uvjetima i na koji nain je dobio zapovjedi. Sluga Božji Mojsije, je zapisao i druge detalje o postanku svijeta, koje su do njega došle preko Abrahama koji je od svog oca sauvao zapise iz pred-potopnog svijeta. Isti Bog JHVH  , koji je po Duhu Svetom, preko svog naroda, sauvao zapise o postanku za nas danas, tada preko Mojsija ide korak dalje.

Svom narodu daje zapovjedi, koje e ga držati pod blagoslovom, i daleko od prokletstva. Naš Spasitelj Isus je ispunio sve zapovjedi, te zove tebe, vjerom prihvati njegovu žrtvu i spasi se od prokletstva koje stiže na prekršioce božjih zapovijedi. Židovski izlazak iz egipatskog ropstva je simbolino i tvoj izlazak iz ropstva grijehu. Bog je jedan jedini u Svetom Trojstvu. On je dao zapovijedi koje samo on može ispuniti, te ih ispunjava kao Sin Božji. Zato pogledajmo što nam poruuje Bog po Duhu Svetom u Biblijskom zapisu Ef 2;8-10;

Ta milošu ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao. Njegovo smo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela, koja Bog unaprijed pripravi da u njima živimo. Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

Suprotno poznatim zakonima znanosti, vjera u evoluciju poduava postanak materije, života i na kraju ovjeka kroz interakciju sluajnosti i hipotetskih 4 milijarde godina. Pogledajte znanstvene i logine dokaze suprotne toj hipotezi, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Renato (24) i Lidija (29) Zlatarek iz Savske Vesi dobili su sina Žana, roenog 14. veljae u 7.25 sati. Imaju i kerkicu Asju (2 g. i 2 mj.).

KOTORIBA

Plesna skupina 8. b – supertalenti OŠ Kotoriba Slijedom tradicije, povodom Valentinova, u OŠ Kotoriba održan je ples uenika viših razreda. Uvod u plesnu veer bila je priredba “Izbor supertalenta”, koju je osmislila uiteljica glazbene kulture Klaudija Vidovi, prof. Svaki razred imao je svog predstavnika, koji je talent prezentirao peterolanom žiriju. Bilo je tu plesa, beat boxa, akrobacija, neobine vožnje biciklom ... Glazbeno - plesnu veer otvorila je novoosnovana školska klapa otpjevavši dvije dalma-

tinske pjesme. Svi natjecatelji od ravnateljice Snježane Matoš, prof., primili su slatke poklone, dok su oni najbolji takoer dobili nagrade. Tree mjesto osvojili su plesai 8. a razreda, drugo mjesto pripalo je 5. b za izvedbu beat boxa, a za supertalente OŠ Kotoriba izabrana je plesna skupina 8. b razreda, u kojoj su plesali Karla Lisjak, Ana Radmani, Katarina Škoda, Viktorija Fundak i Jasmin Balog. Druženje, uz pjesmu i ples, nastavljeno je u školskom holu. (alf)


Branka Prišli odigrala ulogu atraktivne negativke u trash gay westernu Kao posebna goša glavnu žensku negativku u trash filmu varaždinskih majstora trash filmova “Long Banana“, koji je nedavno premijerno prikazan u Cinestaru u Varaždinu, tumai poznata meimurska manekenka i voditeljica emisije “Svjetla Hollywooda“, zgodna i atraktivna Nedelišanka Branka Prišli. Više na str. 4. KULTURA

U reanu i Nedelišu obilježena 110. obljetnica roenja dirigenta i skladatelja Josipa Vrhovskog KUD Makovec slavi 30. obljetnicu uspješnog djelovanja SCENA

Otvorena nova sezona Jazz srijede Neno Belan i Fiumens u subotu nastupaju u akovcu


2

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SUBOTA, 25. veljae, CZK akovec, 16 sati

ETVRTAK, 1. ožujka, 20 sati Tribina 

Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” – predstava “Cvicvit“

ISTANBUL, 15-18.03.

Predstava “Cvicvit“ Djejega gradskog kazališta akovec govori o malenoj djevojici koja živi u planinama zajedno sa svojim djedom, u velikoj šumi punoj životinja, i vrijeme provodi u igri i pjesmi. S druge strane tih planina, na kraljevskom dvoru, živi oholi kraljevi kojeg

nitko ne voli, a ni on nikog ne voli. Brižni kralj pokušava svom sinu nai lijek, ali uzalud. Mudrac Aron pokušat e pomoi kraljeviu, no shvatit e da njemu može pomoi samo djevojica dobrog srca, a to je Cvicvit.

Pregršt likova, mladi glumci, pjesmice koje prate radnju povest e vas u još jednu prekrasnu bajku, koju je napisala zagrebaka spisateljica Anica Koprek. Trajanje: 50 minuta. Uzrast: od 5 godina.

zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 2795 kn + zrak. prist. 730 kn

LOURDES-hodočašće, 24-25.03. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2495 kn + zrak. prist. 550 kn

ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL, 21.03.-28.03.

MAKEDONIJA-ALBANIJA-CRNA GORA 30.03.-07.04. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 4595 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Graza ili Beča!

TENERIFE, 03.03.-10.03. APARTHOTEL SANTA MARIA 3*, pol cijena po osobi od 4075 kn

GRAN CANARIA, 03.03.-10.03. HOTEL RIU DON MIGUEL 3*, pol cijena po osobi od 4615 kn

TUNIS, 04.03.-11.03 zrakoplovom iz Beča HTL. MAGIC LIFE AFRICANA , all incl. cijena po osobi od 3685 kn

TURSKA, 30.03.-06.04. BARUT HOTELS CENNET 4*, pol cijena po osobi od 3305 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* Akcija 1+1 gratis! 25.02.-17.03., 2 pol po osobi od 640 kn

OPATIJA GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 25.02.-01.04., 2 pol po osobi od 580 kn

ČATEŽ HOTEL TOPLICE 4* 25.02.-05.04., 3 pol po osobi od 995 kn

ROGAŠKA SLATINA LOTUS TERME HOTEL ZAGREB 4* 25.02.-01.04., 2 pol po osobi od 650 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., MADONNA u ZG 11.06.2012... ulaznice za sportska događanja... i još mnogo toga

9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

www.kompas.hr

Gudaki kvartet Rucner utemeljili su 1998. godine brani par Snježana i Dragan Rucner (do tada dugogodišnji lanovi Gudakog kvarteta Klima). Nastavljajui zagrebaku tradiciju komornog muziciranja njegovanjem klasinog i suvremenog meunarodnog repertoara, kao i izvoenjem djela suvremenih hrvatskih autora, Gudaki kvartet Ruc-

U

DUBAI, 20.03. 6 dana/4 noći, zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 4450 kn + zrak. prist. 2490 kn

zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

Gudaki kvartet Rucner u sas violina, Ana Paula Knapi - F Dragan Rucner, viola, i Snježa

Nastup u akovcu, gdje naješe gostuju

KUD MAKOVEC slavi 30. obljetnicu postojanja i uspješnog djelovanja

Na Tri kralja 1982. godine donesena odluka o osnutku - Osnivanje društva predložila je tadašnja drugarica uiteljica Rozalija Begovi, a prijedlog je prihvaen te je društvo osnovano 24. travnja 1982. godine i neprekidno djeluje do dana današnjeg PIŠE: STJEPAN MESARI Ivan Grahovec, kroniar zbivanja u Kulturno - umjetnikom društvu Makovec, zapisao je da su službenom osnivanju društva prethodili razni i zanimljivi dogaaji. Najznaajniji se zbio na Tri kralja, 1982. godine, kada se u mjesnoj školi okupilo društvo koje su “na kup pozvali” ugledni mještani Josip Bedi i drugarica uiteljica Rozalija Begovi. Nakon kraeg razgovora i par pjesama, donesena je odluka da se pristupi osnivanju kulturno umjetnikog društva, koje je i osnovano 24. travnja 1982. godine, pod nazivom Kulturno - umjetniko društvo Makovec. Za prvog predsjednika izabran je Zvonko Ciglari, za tajnika Ivan Ujlaki, a blagajnicu Anika Logožar. Osim njih, u rukovodstvo su izabrani Rozalija Begovi, Vladimir Jambor, Ivanka Culjak, Ivan Bakoš, Slavica Mihaljkovi i Josip Pani. Bilo je to vrijeme socijalistike Hrvatske, pa su prvi nastupi održani povodom Dana žena i Šta ete mladosti, doeka Nove godine te drugih praznika i dogaaja.

Po njima se za Makovec zna i uje Trideset godina KUD Makovec pronosi ime i kulturu Makovca diljem Hrvatske i svijeta i upravo po KUD-u se za Makovec zna u domovini i svijetu. - Trideset godina rada u jednom mjestu kao što je Makovec nije malo i smatram da se u ime truda koji su uložili svi lanovi društva, a da bi uspješno njegovalo meimursku kulturnu baštinu njegovanjem plesa, pjesme, sviranja tamburica i prikazivanja meimurskih obiaja kroz svih trideset godina, zaslužuje dostojno obilježavanje, kaže Ivan Grahovec, jedan od najstarijih i najaktivnijih lanova društva, najavljujui sveanu proslavu koja e se zbiti nakon što se održi Županijska smotra tamburaških sastava i orkestara 27. svibnja ove godine. U minulih 30 godina KUD Makovec se predstavio i uveseljavao publiku u gotovo svim meimurskim mjestima te u Zagrebu, Karlovcu, Vinkovcima, Pleter-

nici, Belom Manastiru, Glogovcu, Ivani - Gradu i Novom iu u Lijepoj našoj te Austriji, Njemakoj, Švicarskoj, eškoj, Slovakoj, Sloveniji i Maarskoj. Ples z bidricaj najatraktivniji i najprepoznatljiviji je meimurski ples, a izvodi ga Folkorna sekcija KUD-a Makovec

Tko nešto znai - bio je u društvu - U Makovcu postoji više društava i klubova, no samo je jedan KUD Makovec, i tko nešto u selu znai - taj je bio lan našeg društva, aktivan ili podupirajui, ponosno kaže Vladimir Jambor, živua legenda KUD-a, dodajui da su mnogi iz društva odlazili zbog odreenih nezadovoljstava, ali su se uvijek vraali i bili još aktivniji i bolji. I upravo je u tome i najvea snaga i vrijednost društva, kojem peat daju obitelji Grahovec, Ujlaki, Jambor, Nemec, Culjak i Mihaljkovi. Sa strane su društvu najviše pomogli pro esor Vladimir Mihaljevi i Matija Grabrovi. Otac i kerka Željko i Emina Grahovec pjevai su koji su nastupali na mnogim estivalima diljem Hrvatske i svugdje ostavili sjajan dojam. Društvo je usko povezano sa župom Svetih Petra i Pavla, s Mjesnim odborom, Gradom akovcom i drugima u selu, a najviše sa svojim sumještanima koji im pomažu i koji su ponosni na družinu koju nikada nisu napustili pjesma, ples, glazba, humanitarnost i veselje. Želja je sveara i svih prijatelja društva da tako potraje još mnogo godina, najmanje barem još 30 godina, koliko je proteklo od Tri kralja 1982. godine do danas.

Jambor, Ujlaki i Grahovec najsnažnija su karika društva

reanu i Nedelišu u ponedjeljak je obilježena 110. obljetnica roenja dirigenta i skladatelja Josipa Vrhovskog. Najprije je ispred njegove rodne kue u reanu održana sveanost, na kojoj su vijenac na spomen - plou položili dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske akovec, u ime opine Nedeliše naelnik Mladen Horvat te vodstvo Pjevakog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliša. U vijenici Opine Nedeliše potom je održana sveanost na kojoj je dr. Stjepan Hranjec uz ostalo rekao: - Obilježavamo 110. obljetnicu još jednoga velikog meimurskog sina. Dirigent i glazbeni pedagog Josip Vrhovski, roen u reanu, sam je o svojem rodnom mjestu ostavio lirski zapis, u kojem itamo: ‘Moje selo – rean, malo, od 60 kuica, smjestilo se ispod prvih brežuljaka gornjeg Meimurja – pol sata daleko od Drave, dva sata hoda od Varaždina, jedan sat od akovca, meimurske prijestolnice, i tri etvrt sata od štajerskog Središa ob Dravi ... Kod prvog mosta jedan ogranak puta kree po desnoj strani potoka, iza naše kue, i vodi u Macinec, gdje se nalazi i crkva i župa kojoj pripada rean. Iza naše kue tim putem išlo je dugi niz godina cijelo selo svake nedjelje i svakog praznika u crkvu. Kako vidimo, smještaj sela odredio je potok – koji je tako malen da mu se ni imena ne zna ...’

„Obilježeni“ skladatelj u bivšoj državi koji se nadahnjivao narodnom popijevkom svog zaviaja U ovoj obljetnici ini mi se uputnim naglasiti dvije važne

U REANU I NEDELIŠU

Vrhovski glazbenim - Njegova je glazba manje p no izvoenje njegovih djel pratio glas “obilježenog” s prolazilo nedovoljno zapa

Predsjednik Matice hrvatske akovec i naelnik opine Nedeliše ispred spomen ploe na rodnoj kui Josipa Vrhovskog u reanu

injenice vezane za njegov život. Prva je da je 1945. godine od nove vlasti bio optužen te za kaznu dobio “zabranu javnog izvoenja djela”, posrijedi je zapravo bilo skladanje nekih skladbi, novom režimu nepoudnih. No, koliko je kazna bila preoštra, potvruje i injenica da mu je ona ve koncem te iste godine ukinuta. Meutim, Vrhovskoga je u novoj državi svejedno pratio glas “obilježenog” skladatelja, te je i to vjerojatno presudan razlog što je njegovo stvaralaštvo prolazilo nedovoljno zapaženo i isticano. Drugo, a to mi se ini najvažnijim za afirmaciju me-

HKUD Gorian

Izabran novi Upravni odbor Hrvatsko kulturno - umjetniko društvo (HKUD) Goran održalo je 12. veljae redovnu izbornu godišnju skupštinu u Domu kulture Gorian. Na skupštini je jednoglasno izabran novi Upravni odbor u sastavu: Marija Ševa, Josip Krznar, Marija Detoni, Paula Mikloška, ura Marton, Luka Žvorc, Ivan Posedi, Krešimir Ivanovi, Josip Markuši, Andrija Ribi i Mato Mihoci. U Nadzorni odbor izabrani su Marija Blagus, Marija Baranaši i Jelena Ribi. Detaljno izvješe o radu društva za proteklu godinu, kao i plan i program rada te financijski plan za 2012., podnijela je predsjednica društva Marija Ševa. Posebno je

istaknula zadovoljstvo održanim estivalom “Kre Mure“, gdje su se lanovi HKUD-a predstavili mani estacijom “Goriki svati“. Festival “Kre Mure” donio je i jedan neoekivan dobitak, porasla je svijest o potrebi uvanja narodne baštine. HKUD Gorian njeguje i jedan od najstarijih glazbenih tradicijskih izriaja u Meimurju, s prepoznatljivim zvukom i nainom izvedbe. Na skupštini su bili prisutni i predstavnici udruga koje djeluju na podruju opine Gorian, te naelnik opine Mario Mohari. Nakon službenog dijela uslijedila je veera te zabavni dio do kasno u no, uz zvuke starije tamburaške sekcije HKUD-a Gorian. (J)


24. veljae 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OD ETVRTKA, 23. veljae, CZK akovec

stavu: Sidonija Lebar, Frankovi, violina, ana Rucner, violonelo ner ini i repertoarni iskorak prema glazbi drugih žanrova, o emu svjedoi i njihova nadasve uspješna suradnja s amerikim bandoneonistom Peterom Soaveom. U dosadašnjem djelovanju Kvartet Rucner muzicirao je u Zagrebu, u mnogim gradovima

Hrvatske, na najvažnijim hrvatskim estivalima – nastupili su izmeu ostalog na Muzikom biennalu Zagreb 2001. 2003., 2005. i 2007. te na Dubrovakim ljetnim igrama 2002. i 2003., a turneje su ga vodile i u Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Sloveniju, Austriju, Egipat, Poljsku, Njemaku i Kinu. Sada ga možete pogledati i u akovcu.

Izložba “Prolaznici” – keramoskulpture Smiljane Brezovec Meštri Smiljana Brezovec Meštri jedna je od vodeih hrvatskih keramiarki, majstorica medija koji kontinuirano i dosljedno razvija u skulptorskom izrazu. Ovom izložbom predstavlja izbor radova nastalih tijekom nekoliko proteklih godina. Njezin rad samo je materijalom i primjerenom

U obilježena 110. obljetnica roenja dirigenta i skladatelja Josipa Vrhovskog

se pridružuje velikim m genijima našega kraja poznata i zbog toga što je ondašnja komunistika vlast bila zabranila java. Iako je ta zabrana brzo skinuta, Vrhovskoga je u novoj državi svejedno kladatelja, te je i to vjerojatno presudan razlog što je njegovo stvaralaštvo ženo i isticano, rekao je dr. Stjepan Hranjec

imurske popevke, upravo je injenica da se Vrhovski pridružio velikim glazbenim genijima ovoga kraja (Slavenski, Magdaleni i drugi), koji su se nadahnjivali narodnom popijevkom svoga zaviaja. Dobitak je tada dvostruk: ta popijevka biva tada afirmirana i na taj nain (a to je svakako zaslužila), a takve skladbe dobivale bi osobit zaviajni kolorit. Evo samo nekih meimurskih napjeva i skladbi koje su nadahnjivale Vrhovskog: Dremle mi se, dremle, Ftica vuga, Ivek je bil mali, Meimurje malo, Ni mi volja, Protuletje nam dohaja,

Srce mi tuguje, Tu za repu, V Goriani širke gae nosiju, Zelena Dobrava i druge. Skladatelj Boris Papandopulo o Vrhovskom je rekao: - U glazbu su Vrhovskoga vješto upleteni i razraeni meimurski motivi. Onaj tipini turoban ton, koji proizlazi iz posebnih meimurskih tonaliteta, došao je opet do izražaja i dao mu jaku nacionalnu notu. Naelnik opine Mladen Horvat na sveanosti je uz ostalo rekao da glazba Vrhovskog daje poseban štih opini Nedeliše, te zahvalio Matici hrvatskoj akovec, ali i lanovima zbora koji nosi njegovo ime.

Sveanosti su bili nazoni i Željko Kacun, predsjednik Opinskog vijea Nedeliše, pro . Branimir Magdaleni, Marijan Ramušak, veleposlanik u mirovini, ali i glazbenik, tajnik MH-a Tomica Blažeka, te vodstvo Pjevakog zbora “Josip Vrhovski” i drugi prijatelji glazbe. Mlada sopranistica Katarina Toplek izvela je uz klavirsku pratnju Lane Magdaleni skladbe Josipa Vrhovskog “rean selo” i “Oi”, uz pljesak nazonih. Rije je o vrlo zahtjevnim skladbama na temu narodnih pjesama, no u “visokom” stilu opernih izvedbi, uz prepoznatljiv meimurski kolorit. (Josip Šimunko, oto: Zlatko Vrzan)

Sveanost u vijenici Opine Nedeliše

tehnologijom vezan uz keramiku. Sve ostalo, prije svega tema, smisao i oblikovanje, pripada suvremenim kiparskim izrazima, od jednostavne figure, preko “slike” objekta, do instalacije u prostoru. Tematski gledano, svaki rad predstavlja zasebni svijet, istovremeno i osoban i univer-

Dirigent i skladatelj Josip Vrhovski ostavio baštinu od 416 lirskih glazbenih djela Josip Vrhovski, skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog, Bersin i Lhotkin uenik, roen je 20. veljae 1902. u reanu. Nakon završene Gimnazije u Varaždinu, Vrhovski je upisao studij kompozicije na zagrebakoj Muzikoj akademiji u klasi pro esora Blagoje Berse. Nakon svršetka studija kompozicije na Muzikoj akademiji u Zagrebu, radio je kao pro esor glazbe u Osijeku i Zagrebu te kao dirigent više zagrebakih pjevakih društava. U školskoj godini 1942./1943. usavršavao se na Hochschule ür Musik u Berlinu. Pohaao je i ljetne teajeve dirigenta Clemensa Kraussa u Salzburgu, zbog ega je neposredno nakon rata u Hrvatskoj bio nepoudan skladatelj. Od 1945. u varaždinskoj je Muzikoj školi radio kao pro esor, ravnatelj, utemeljitelj i voditelj Djejega pjevakog zbora. Istodobno je u rodnom selu osnovao Seljaki mješoviti zbor “reinari”. U Varaždinu je osnovao Gradski orkestar i rukovodio je Narodnim kazalištem “August Cesarec”. U Splitu je dvije godine dirigirao u HNK-u i predavao u Muzikoj školi. Od 1953. deset je godina radio kao pro esor, zborovoa, dirigent i ravnatelj Muzike škole u Karlovcu, gdje je dirigirao i Gradskim sim onijskim orkestrom. Nakon umirovljenja, u Zagrebu se bavio skladanjem do smrti 1983. godine. Njegov naglašeno lirski opus obuhvaa 416 djela: zborske skladbe, solo popijevke, instrumentalne i vokalno - instrumentalne skladbe, scensku glazbu, operu “Jana” i šest misa. U zborskim skladbama i solo popijevkama uglavnom je obraivao meimurske tradicijske napjeve, kojima se nadahnuo i u “Hrvatskoj misi” u b-molu, u I. gudakom kvartetu, u “Meimurskoj suiti” za glasovir, u “Suiti” za puhai kvintet i drugim skladbama.

Aktivnost limitirana nedostatkom sredstava Naime, teško se može organizirati suradnja s nekom od udruga iz drugih gradova u Hrvatskoj, samo bi troškovi autobusa pojeli gotovo cijeli financijski plan udruge. S druge strane, ostvareni su projekti vezani uz grad Prelog, izmeu ostalog godišnja izložba u Prelogu, likovna stvaraonica za djecu i mlade, izložba uz dane kruha i sajam cvijea, a sudjelovanjem na kulturnoj mani estaciji na mostu na Muri zapoela je i suradnja s maarskim likovnim umjetnicima. Plan za ovu godinu takoer je limitiran sredstvima. Uz godišnju izložbu i stvaraonicu za

djecu, te izložbe vezane za organizirane mani estacije Grada Preloga, udruga e pomoi u organizaciji autorskih izložbi lanova, a otvara se i suradnja s Maarima te s društvom Meimuraca iz Velenja. lan Upravnog odbora Damir Šalari u ime predsjednika Nadzornog odbora Franje Žeželja Mustaka, koji je bio sprijeen, iznio je i podatke o financijskom stanju udruge. Godišnji prihodi ove neprofitne organizacije iznosili su oko devet tisua kuna, s time da najviše pomaže Grad Prelog, no zanimljivo je i da je udruga prošle godine zaradi-

MATICA HRVATSKA akovec i Državni arhiv za Meimurje

Knjiga o KPD-u “Zrinski” U ponedjeljak 27. veljae u 18 sati u dvorani Matice hrvatske u akovcu bit e predstavljene dvije knjige. Knjigu “Kulturno prosvjetno društvo ‘Zrinski’” autora Jurice Cesara, ravnatelja Državnog arhiva za Meimurje, koja je zapravo zbornik dokumenata o KPD-u “Zrinski”, koje je silom politikih prilika ugašeno sedamdesetih godina prošlog stoljea, predstavit e autor Jurica Cesar, zatim sudionik dogaaja iz sedamdesetih godina dr. Dragutin Feletar i dr. Stjepan Hranjec. U vrlo znaajno vrijeme Hrvatskog proljea i MASPOKA 8. listopada 1970. godine u akovcu se sastala skupina entuzijasta vezana za “kajkavski kalendar” te pokrenula jaku izdavaku djelatnost, a KPD “Zrinski” je za kratko vrijeme okupio više stotina lanova. Društvo je ugašeno u veljai 1992. godine silom politi-

la i sama 1.800 kuna prodajom knjige. Dogradonaelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek nagovijestio je bolje dane za udrugu kad je rije o uvjetima djelovanja. Uskoro bi trebalo zapoeti renoviranje stare zgrade gradske vijenice, što u konanici znai mnogo više mjesta za udruge i umjetnost, naime, u planu je ormiranje Gradskog muzeja Prelog. Iznesen je i posebno zabavan podatak. Iste subote u isto vrijeme dogaalo se pet godišnjih skupština udruga u Prelogu, pa su dužnosnici doslovno trali s jedne na drugu. (J. Š.)

kih prilika, a zahvaljujui tadašnjem vodstvu cijela je pismohrana pohranjena u Državnom arhivu u Štrigovi. U drugom dijelu bit e predstavljena knjiga “Pogranina društva i okoliš, varaždinski generalat i križevaka županija u 17. stoljeu”, s osvrtom na Meimurje. Knjigu e predstaviti povjesniari dr. Hrvoje Petri, ujedno autor, i Mario Kolar. Rani srednji vijek u Meimurju je poetak lanane obrane tvricama i utvrdama uz Dravu i Muru od turske opasnosti, te izgradnje velebne utvrde Novi Zrin. Ovaj suvremeni ekohistorijski pristup obradi povijesne grae predstavlja vrlo znaajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. (JŠ)

TURISTIKA AGENCIJA

travel RIM, ORVIETO, BOLOGNA

VIKEND U SARAJEVU

17. - 18. 03. 2012. samo 515,00 kn 08. - 11. 03. 2012. samo 1.399,00 kn

GODIŠNJA SKUPŠTINA Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog

U subotu je održana redovna godišnja skupština Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog. Predsjednik udruge Franjo Ružman Brko iznio je izvješe za proteklu godinu, u kojoj su lanovi udruge ostvarili desetak programa, a pokrenuta je i suradnja s Likovnim udruženjem akovec. - Aktivnost udruge limitirana je sve više nedostatkom sredstava, rekao je Franjo Ružman Brko, što se konkretno odnosi na broj izložbi i naine suradnje, napominjui da se, po onoj meimurskoj, “treba rastei koliko je krevet dug”.

zalan, refleksivan i doslovan. Svaki je rad izgraen od keramike, prostora i rijei, te tako ini sugestivnu interaktivnu cjelinu koja jednostavno traži svoju ispunu u promatraevoj pažnji. Ovu izložbu doživjet emo gledanjem, osjeati dodirom, itati na ispisanim keramikim ploicama,

prošetati voeni keramikim cipelama - koracima i konano ponijeti sobom u mislima te tako ispuniti smisao i poslanje umjetnike komunikacije. Pritom e manje bitno biti je li ono što nam se dogodilo zapravo keramika ili skulptura. Smiljana Brezovec Meštri iza sebe ima brojne skupne i samostalne izložbe, dobitnica je više nagrada u domeni keramike. lanica je ULUPUH-a, HDLU-a, HZSU-a. Živi i kreativno radi u Varaždinu. (kk)

HODOČAŠĆE U POLJSKU CZESTOCHOWA, KRAKOW

KONCERT ZDRAVKA ČOLIĆA U ZAGREBAČKOJ ARENI 08. 03. 2012. samo 70,00 kn SAJAM CVIJEĆA – PORDENONE 10. 03. 2012.

15. - 18. 03. 2012. samo 1.225,00 kn

S UKLJUČENOM ULAZNICOM samo 280,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !


4

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

SUBOTA, 25. veljae, 22 sata Paladin, akovec

Live svirka: Ex Zodiac Ex Zodiac je peterolani bend koji uz manje promjene svira zajedno preko deset godina. U tom razdoblju djelovali su na mnogim više ili manje poznatim mjestima u zemlji i inozemstvu, odsvirali velik broj svadbi, maturalki

hitova pop, rock ili zabavne glazbe 60-ih pa nadalje, stranih i domaih izvoaa, pa smatraju da mogu zadovoljiti i najzahtjevniju publiku. Tako na njihovim svirkama naješe možete uti pjesme izvoaa Olivera Dragojevia, Gibonnija, Tonija Cetinskog, Bijelog dugmeta, Crvene jabuke, Daleke obale, Novih

ili gaža, od kojih bi istaknuli višegodišnje sviranje na finskim i švedskim brodovima. Prije toga bili su i pratei bend nekolicini poznatih hrvatskih estradnih zvijezda. Široki repertoar pjesama koje izvode sastoji se od

osila, Parnog valjka, 4 Asa, Azre, Bajage, Prljavog kazališta i drugih … Od stranih izvoaa možete uti hitove najpoznatijih svjetskih zvijezda kao što su: U2, Joe Cocker, Gary Moore, Eagles, Doobie Brothers, Eric Clapton, Doors, TOTO, Rolling Stones, Queen, Dire Straits i mnogi drugi.

KOVAEVII I HORVATI otvorili novu sezonu Jazz srijede

Ako budunost ostaje na njima – PIŠE: Bojana Španiek FOTO: Zlatko Vrzan Atraktivna manekenka i voditeljica, Nedelišanka Branka Prišli, ovaj se put okušala i kao glumica, glavna negativka u ovom trash filmu

NOVI FILM udruge “Trash“ iz Varaždina “Long Banana“ dobio je epitet hrvatske inaice oscarovske drame “Planina Brokeback“

Nedelišanka Branka Prišli odigrala ulogu glavne negativke u trash gay westernu Varaždinska udruga “Trash“ u svom novom blockbusteru, koji je premijerno prikazan u kinu “Cinestar“ Varaždin u trgovakom centru “Lumini“ na Valentinovo, donosi pravu istinu o ljubavi, kaubojima, traperima i Indijancima. U filmu, koji je ve dobio epitet hrvatske inaice drame “Planina Brokeback“, udruga “Trash“ pozabavila se kaubojima, ranerima, Indijancima, Meksikancima i jednim traperom koji voli duge puške. Jednu od glavnih uloga igra najpoznatija meimurska manekenka i ve dulje vrijeme TV voditeljica Branka Prišli. Novi film udruge Trash, nazvan “Long Banana“, jedan je od rijetkih hrvatskih westerna, a zasigurno i jedini hrvatski film koji se može ovjenati nazivom gay westerna. Film je sniman tijekom 2011. godine na pet lokacija, s filmskom ekipom koju je sainjavalo ak 30 glumaca. Veina materijala snimljena je u okolici Varaždina, no kljune scene odigrane su u ekoselu Žumberak, gdje su Željko Milovanovi i

njegovi suradnici izgradili mali gradi u western stilu u kojem, osim rustikalnih kuica, turisti mogu vidjeti i pravi ameriki saloon. Udruga “Trash“ iskoristila je prekrasnu scenografiju i u suradnji sa Željkom i njegovim kaskaderima snimila scene do sad neviene u hrvatskoj kinematografiji, ukljuujui i okršaj na konjima.

Križanac svih moguih žanrova No, “Long Banana“ nije samo western i nije samo gay western. Kao što svaki pravi trash film mora biti, “Long Banana“ je križanac svih žanrova, pa film ima i elemente politikog trilera i ljubavne drame, ali i SF akcije! Glavne uloge tumae dugogodišnji lanovi udruge “Trash“ s iskustvom glume u nekoliko trash blockbustera kao što su “Overpunishment“ i “Sun Tzu“, a kao posebna goša glavnu žensku negativku tumai poznata meimurska manekenka i voditeljica emisije “Svjetla Hollywo-

oda“, zgodna i atraktivna Nedelišanka Branka Prišli. Radnja filma vrti se oko zlog gradonaelnika Mr. Mayora i njegove ljubavnice Emily, koji žele zapoeti rat izmeu ranera i miroljubivih Bukkake Indijanaca koji žive u šumi uz obalu rijeke. Kako bi izazvali Indijance na sukob, Emily i Mr. Mayor nahuškaju ranera Boba McAllistera da napadne i obešasti ki velikog poglavice Long Banana. No, miroljubivim Indijancima u pomo priskoi krupni i dobroudni traper Duck Norris. Nakon što uspije spasiti poglaviinu ker, Duck Norris pozvan je da ostane na indijanskoj zabavi zahvalnosti. Uz logorsku vatru i opojna sredstva, izmeu njega i poglavice raa se odnos koji nadilazi puko prijateljstvo. Tek roena romansa, bit e osujeena dolaskom divljih Meksikanaca koje je poslala Emily kako bi alkoholizirala Indijance i na taj ih nain potaknula da napadnu ranere i izazovu rat. No, ovaj put zlikovce oekuje novo iznenaenje i to – iz druge galaksije …

Sedmoro glazbenika i samo dva prezimena najkrai je rezime prvoga ovogodišnjeg koncerta prošlotjedne tribine “Jazz srijeda” na Maloj sceni Centra za kulturu akovec. Za ovu se priliku, naime, po prvi put pod imenom Future Jazz akovec, okupila vrlo zanimljiva ormacija mladih glazbenika, koje, prije same ljubavi prema jazz glazbi vežu – rodbinske veze. Maasej, Abel i Jošua trojac je klavir bubnjevi - sakso on obitelji Kovaevi iz Makovca, kojima se za ovu priliku na kontrabasu pridružio i mladi Stjepan Horvat iz Pušina. I prije nego skoite i optužite nas da smo se opet preraunali, momcima se pridružilo još nekoliko lanova njihovih obitelji – ženska pojaanja stigla su u vidu mladih perspektivnih pjevaica, sestrine Anje Kovaevi i Maasejeve supruge Heidi Kovaevi, inae rodom Egipanke. Osim njih, na bendžu je nastupio i Stjepanov mlai brat Benjamin. No, da ne bismo kojim sluajem ogrezli u genealogiju obitelji Kovaevi ili Horvat, pozabavit emo se radije glazbom koju su prošlu srijedu predstavili akovekoj publici. Kako nam je pojasnio najstariji Maasej, još 2005. godine zajedno s Abelom i Stjepanom nastupio je na akovekom Jazz Fairu pod nazivom “Junior Jazz Band”, a za ovu su se priliku malo proširili, odnosno obnovili mladim nadama. Spremili su za koncert i vr-

120 posto za Gibonnija Maasej, školovani jazz pijanist, trenutno je meu traženijim glazbenicima u Hrvatskoj, i to ne samo u podruju jazza. Tako je, prilikom svoga nedavnog posjeta akovcu, Marko Tolja upravo Maaseja spomenuo kao svoga dragog kolegu i prijatelja, a koliko je cijenjen govori i injenica da trenutno svira u bendu Zlatana Stipišia Gibonnija. – Velika je to ast, Gibonni je zapravo najbolji hrvatski kantautor i skladatelj i doista uživam raditi s njim. Puno sam nauio, iako se ne radi konkretno o jazzu, ali i njegova glazba zahtijeva puno osjeaja. Potrebno je znati u pravome trenu odsvirati pravu notu – tu je recimo Gibonni, ne bih rekao zahtjevan, ali od nas glazbenika traži da na svakome koncertu damo 120 posto, pojašnjava Maasej. (bš)


24. veljae 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 25. veljae, 20 sati Dvorana Graditeljske škole akovec

Koncert: Neno Belan & Fiumens i Kom3dija Koncertom u akovcu Neno Belan i Fiumens obilježit e tono 15 godina zajednikog rada, a novo izašli album “Oceani ljubavi“ kruna je njihovoga dugogodišnjeg rada te presjek djelovanja posljednjih pet godina, od hit albuma “Rijeka snova“.

Kao predgrupa na koncertu e nastupiti dokazano najbolji meimurski bend, akoveka Kom3dija, koja je nedavno oduševila na promociji novog albuma “Ja kažem mir“ u zagrebakom Purgeraju i ovogodišnji su kandidati za prestižnu nagradu “Porin”, te goše iz Slovenije

- ženska vokalna skupina “Carice“, uz Katju Fašink Cat, koju se mnogi sjeanju s prošlogodišnjeg MEF-a. Koncert za najvee sladokusce svakako je jedan od onih koji se nikako ne propuštaju. Razlog više je i mogunost da budete meu dvoje sretnika koji e osvojiti romantini

put u Budimpeštu, a nagradu na samom koncertu osigurava Turistika agencija “Mura“. Pretprodaja ulaznica po cijeni od 80 kuna obavlja se na sljedeim mjestima: RK Meimurka - Donum, Arcus, TZ grada akovca, Soho bar Varaždin, Restoran Mamica Pušine, Rosa Prelog.

NENO BELAN & Fiumens u subotu u akovcu

akovekog jazza – ne moramo brinuti!

Koncertni doživljaj za glazbene sladokusce

Beno na bendžu Kao gost na koncertu nastupio je i Benjamin Horvat, inae gitarist, no za ovu je priliku u ruke uzeo – bendžo. Naizgled neobina kombinacija zapravo i nije ništa neobino, pojašnjava Benjamin. – Za to je zaslužan ameriki glazbenik Bela Fleck, koji je bendžo doveo na razinu za koju su ljudi mislili da je nemogua i ukombinirao ga u gotovo sve glazbene žanrove, lekcija je kojoj nas je poduio. On sam uhvatio se upravo ovog instrumenta jer mu je, kaže, zvuk super. Osim toga, od Benjamina, inae lana sve popularnije meimurske ska-rock grupe October Light, saznali smo i da je, nakon doista velikog uspjeha pjesme “Croatia”, u pripremi i spot za novi singl “Mnogo više”, a da od ožujka deki kreu i na turneju po veim gradovima Hrvatske, pa e ih domaa publika napokon dobiti priliku pogledati i poslušati uživo. (bš)

Nenad Belan, jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevaa, nedavno je napunio tono 50 godina. Hrvatski kantautor, pjeva i skladatelj pop-rock i zabavne glazbe mediteranskog izražaja. Trenutano živi u Rijeci, nekad je bio frontman popularnoga splitskog sastava avoli, s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na podruju bivše Jugoslavije, te ostavio pregršt evergreenova iza sebe, kao sto su “Priaj mi o ljubavi”, “Stojin na kantunu”, “Bambina”, “Dani ljubavi”, “Ja volim je”, “Ostani uz mene”, “Dugo toplo ljeto” i druge. Nakon raspada sastava 1991., 1992. godine seli u Zagreb, a 1995. godine i u Rijeku, te nastavlja s uspješnom solo karijerom i održava kvalitetan stvaralaki kontinuitet.

Niz velikih hitova

lo osvježavajui repertoar, jer su, osim jazz standarda, pripremili svojevrsno proputovanje svjetskom glazbom, s posebnim naglaskom na arapskim i amerikim skladbama.

Povratak i pogled u budunost

Pod imenom Future Jazz akovec okupila se vrlo zanimljiva formacija mladih glazbenika – Maasej, Abel i Jošua Kovaevi te Stjepan Horvat, uz goste Benjamina Horvata te Anju i Heidi Kovaevi

U ovaj su se pilot projekt mladi glazbenici okupili samo za ovu prigodu, no ini se da ipak nee ostati samo na tome. – Mislim da smo otkrili nešto što nas veže te da emo nastaviti i dalje, kaže Maasej. Samo ime, dodaje, može se dvostruko protumaiti. – Kad smo prije sedam godina prvi put nastupili, 2012. godina je bila budunost, tako da je ovo u neku ruku ‘povratak u budunost’. A, s druge strane, okupili smo mlade glazbenike koji bi se jednoga dana voljeli ozbiljno baviti jazzom, tako da oni zaista predstavljaju budunost glazbe i jazza, poruuje. Ako ovako zvui budunost jazza u akovcu, ne moramo brinuti – izgleda, i zvui, svijetlo.

Belan je nastavio i niz uspješnih pjesama kao sto su “Sunan dan”, “Vino noi”, “Rock galama”, “Dotakni me usnama”, “Ponona zvona”, “Ivona” i druge, a danas je solo izvoa uz pratee Fiumense. Nj e g o v a g l a z b a j e pod direktnim utjecajem The Beatlesa i The Beach

Boysa, te openito zvuka rock’n’rolla 1950-ih i 1960-ih godina, kao i dalmatinskih etnomelodija i talijanskog belcanta, odnosno kancone. Posljednji u nizu hitova kao što su “Galeb”, “Kad plima se diže”, “Rijeka snova”, “Divojka sa juga” i “Srce od leda” svoju privlanost temelje na retro zvuku Belanovoga crvenog Gretscha, vokalnom višeglasju i temama o ljubavi, nostalgiji, Mediteranu. Zajedniki album “Rijeka snova” donio im je 2008. nagradu “Porin” za najbolji pop album.

Promocija novog albuma Nakon male diskografske pauze, zajedniki su izdali novi album. Promocija novoga uspješnog albuma “Oceani ljubavi“ slijedi u akovcu u sportskoj dvorani Graditeljske škole akovec 25. veljae u 20 sati. Neno Belan & Fiumens redovito održavaju koncerte diljem cijele naše zemlje i regije, a nedavno su potvrdili “visoku formu“ sjajnim zagrebakim koncertom, dok ovaj put stižu u akovec, gdje se zasigurno oekuje još jedan vrhunski koncertni doživljaj.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporuuje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Glazba je zvonka gadost Prijatelj iz Splita glazbom se bavi petnaestak godina. Ime mu je Igor Mihovilovi, a prve svoje zvune zapise snimao je na kasetofon: snimao je mamu kako usisava kuu te razne ostale buke. “Karmakumulator” iz Splita najstariji je i najdugovjeniji hrvatski glazbeni projekt iz žanra buke, a da je ovaj oblik glazbenog doživljavanja stvarnosti popularniji, Igorov “Karmakumulator” danas bi zasigurno uživao kultni status i meu širom publikom. U njegovom dugogodišnjem umjetnikom radu esto su ga puta pitali kako može buku koju stvara itko nazivati glazbom. Zaista, kakofonija elektrinih šumova na koju se “lijepe” neartikulirani zvukovi instrumenata ili drugih aparata teško se može nazvati glazbom. Meutim, ako ste ikad razmišljali o kaosu kao temeljnom “graevnom materijalu” od kojeg je napravljen svijet u kojem živimo, onda morate priznati da stvaranje zvunog kaosa u sebi ima uroene prirodnosti i smisla. Na kraju krajeva, poslušamo li zvukove iz prirode, vidjet emo da nisu (barem ne ljudskom mozgu) organizirani u neke estetiki logine cjeline. Pjev ptice vjerojatno e nam zazvuati prekrasno, no stavimo li nekoliko pjeva ptica zajedno, teško da e nam slušni aparat to registrirati kao ugodno zvukovlje. Ako svoje uho u tom trenutku otvorimo i za ostale zvukove svakodnevne arije - automobili, vjetar, zvono na biciklu, lavež pasa, razgovori prolaznika - te ih promotrimo kao cjelinu ili glazbeni dogaaj, teško da emo u njemu nai red i organiziranost. Kaos je, dakle, prirodno stanje zvukova oko nas. Otkrili su to još davno prije Igora Mihovilovia veliki glazbeni umjetnici poput Johna Cagea, ijom je skladbom “4:33” sastavljenom samo od pauza (dakle, bez i jedne odsvirane note) prošle godine otvoren i zagrebaki Muzej suvremene

Publicistika:

1. Ivan Cvitkovi - “Moj susjed musliman” Je li kršane, osobito katolike, zahvatila neuroza zbog demografskog rasta broja muslimana u 20. stoljeu? Danas u svijetu ima više muslimana nego katolika (premda je ukupan broj svih sljedbenika kršanstva iznad broja pripadnika islama). Je li Bog musliman ili kršanin? Ili Otac, kako e rei velik broj i kršana i muslimana? U Bosni i Hercegovini i kršani i muslimani su Slaveni, govore jednim novoštokavskim narjejem, jezikom (koji Srbi zovu srpski, Hrvati hrvatski, a Bošnjaci bosanski) i služe se (trebali bi) dvama zajed-

umjetnosti. John Cage, osim pauzama, igrao se zapaljivanjem klavira, trganjem žica gudakih instrumenata i mnogim drugim nestandardnim postupcima koji su mu u okvirima “ozbiljne glazbe” otvarali nesluene mogunosti stvaranja kakofonije i kaosa. Kao što e vam svaki poklonik “noise“ glazbe rei, prvi gitarist “noiser“ bio je Jimi Hendrix. Osim njega i njegove nestandardne, eksperimentalne upotrebe gitare, poetkom sedamdesetih godina u rock’n’roll glazbi pojavio se i sasvim novi instrument – raunalo. Glazbenici i eksperimentatori, okupljeni pod londonskim studiom Electronic Music Studios, poeli su razvijati elektronike zvukove koje e vrlo brzo mnoge rock legende ukljuiti u svoje standardne kompozicije. Najviše eksperimenata s elektronikom bukom radili su Pink Floydi. I tako smo došli do prvog synthesizera, a uskoro i do prve elektronske glazbe i prvih raunalnih programa za stvaranje glazbe. Iz kaosa elektronskih šumova uspjeli smo izolirati i organizirati zvuk u smislene, našem mozgu prihvatljive i ugodne, cjeline. Svakodnevno okruženi mnogim zvukovima, glazbom gradova ili prirode, ili možda susjedovom arijom pod tušem, umjetnici poput Mihovilovia i Cagea podsjeaju nas na pravu prirodu glazbe – kaotinu, nepredvidljivu, netaknutu ljudskim prstom, neukalupljenu granicama ljudske percepcije.

br. 859

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

nikim pismima (latinicom i irilicom). Kao i na Balkanu uope, pa tako i u Bosni i Hercegovini, gdje su se susretali kršani i muslimani, vrijedila je parola “Dobar je, ne hvalei mu zakona!” Poštuj ga, ali i “ne hvali mu zakona” (vjere). U takvom se okruženju razvijaju dva modela interakcije: a) antagonizam prema “drugoj”, protivnikoj, grupi (konfesiji) i b) solidarnost u okviru vlastite (konfesionalne) grupe. To može pospješiti, i pospješivalo je u kriznim situacijama migracijske procese prema svojoj “matici”.

2. Sreko Horvat: “Pažnja! Neprijatelj prisluškuje: Razgovori s vodeim intelektualcima današnjice” 3. Urednik: Robert Aldrich: “Povijest gej i lezbijskog života i kulture”

Beletristika: 1. Fred Vargas: “Odlazi brzo, vrati se kasno” 2. Nicole Krauss: “Povijest ljubavi” 3. Marie Ndiaye: “Tri snažne žene”

ALBUM TJEDNA

Leonard Cohen - “Old Ideas” Por uk a popular ne glazbe vrlo je jednostavna: ostati mlad. Da bi to postigli, mnogi umjetnici poduzimaju brojne, ponekad i sumanute, zahvate da održe suludi ritam vremena te da ostavljaju dojam svježine, pucanja od snage i mladosti. A onda imamo Leonarda Cohena. Kad se krajem 1967. pojavio na sceni s antologijskim prvim albumom, bio je u tada nerockerskim tridesetima, star otprilike onoliko koliko je imao Dante kad je prolazio kroz pakao. Zlobnici bi rekli da je tako i zvuao. Njegov

Popis pjesama 1. Going Home; 2. Amen; 3. Show Me The Place; 4. Darkness; 5. Anyhow; 6. Crazy To Love You; 7. Come Healing; 8. Banjo; 9. Lullaby; 10. Different Sides

nejaki ali sugestivni bariton bez problema je interpretirao pjesme koje su ve tada doživljavale svakodnevne obrade i te su pjesme posjedovale neoekivanu dubinu za oekivanja popularne glazbe. Od tada na ovamo svakim albumom Cohen je dodavao još koju recku kredibiliteta na svoj ionako sve impresivniji konto, pri emu se uglavnom nije zaletavao s izdanjima (je li to lijepa fraza koja prikriva

injenicu da je objavio 12 studijskih albuma u 45 godina diskografske aktivnosti?). Na svakom albumu zvuao je sve starije, a na svom friškom studijskom projektu “Old Ideas” zvui pogaate kako. Osobni dojam je da Cohen zvui poput uskrslog Tina Ujevia koji je, nakon što je opet došao na zemlju, pohitao pravac u kafanu, naruio jednu litru crnog, i zapjevao s bendom koji je tamo zatekao. Smrt, depre-

sija, žudnja, ljubav, sve to je vidio, gotovo sve je probao i o svemu e tome Cohen kroz svoj duboki šapat rei kako se preživljava. Osim što je kvalitativno album u skladu s Cohenovom reputacijom, “Old Ideas” ve je uspio oboriti rekord kao njegova najprodavanija ploa, i to sve u 78. godini života autora. Tome su prethodile izuzetne serije koncerata (koncert u zagrebakoj Areni takoer je bio sjajan), vjerojatno dugo, precizno i strpljivo krojenje pjesama, da bi sada, poetkom 2012., zasjale i zasjenile mnoge mlae autore i izvoae (samo “Anyhow” ostavlja dojam pjesme slabije kvalitete u odnosu na ostale). “Old Ideas” esencijalno je audioštivo za sve usamljenike intelektualce (pogotovo intelektualke), koji žele biti zavedeni istovremeno stihovima, glazom i diskretnim šarmom gospode starije škole. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Jamie Ford - “Hotel na uglu gorkog i slatkog” Godina je 1986. Na ulazu u japansku etvrt grada Seattlea nalazi se hotel “Panama”. Više od etrdeset godina zatvoren je daskama. Zatvoren je ne samo hotel, nego i mnoge uspomene, sjeanja i dragi predmeti skriveni u podrumu. U kutijama i sanducima nalaze se stvari japanskih obitelji koje su tijekom Drugoga svjetskog rata otjerane u progonstvo. Nova vlasnica hotela sve ih želi pokazati,

možda im ak i pronai vlasnike. Kad izvue i rastvori jedan japanski suncobran, Henryju Leeju, amerikom Kinezu, navrijet e uspomene. Sjetit e se vlasnice suncobrana, žene koju nikada Dobitnica prošlotjedne knjige Rosamund Lupton “Sestra”: Mateja Hrženjak iz Štrukovca.

nije uspio zaboraviti. Bila je to Keiko Okabe, njegova prva ljubav, žena kojoj nije ispunio dano obeanje. No, suncobran nije jedini predmet koji mu mnogo znai. etrdeset godina poslije Henry e ui u podrum hotela “Panama” i potražiti stvari obitelji Okabe. Ta e ga potraga odvesti na putovanje koje e ga podsjetiti na žrtve koje je podnio za svoju obitelj, ljubav i domovinu.


24. veljae 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... NA RUBU

U ZEMLJI KRVI I MEDA

triler Režija: Asger Leth Uloge: Sam Worthington, Elizabeth Banks

ratna drama Režija: Angelina Jolie Uloge: Žana Marjanovi, Goran Kosti, Rade Šerbeija Redateljski prvijenac amerike filmske zvijezde Angeline Jolie govori o ljubavnoj vezi izmeu dvoje mladih ljudi koji svoju vezu nastavljaju i poetkom rata. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Danijel, vojnik koji se bori na strani Srba, ponovno

sree Ajlu, Bošnjakinju koja je sada zarobljenica u logoru kojim on upravlja. Njihova nekad obeavajua veza gubi sve granice realnosti s obzirom na situaciju u kojoj se oboje nalaze. Film traje 127 minuta, preporuuje se starijima od 13 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Columbiana” je: a) dokumentarni b) muziki c) akcijski triler Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jankovi, Šenkovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 24.2.

18.00 NA RUBU triler

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

Odgovor: ___________________________

subota, 25.2.

l. br: _______________________________

18.00 NA RUBU

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

triler

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

Bivši zatvorenik na samom vrhu Manhattanskog nebodera prijeti da e se baciti. S namjerom da ga spasi, s njim razgovara policij-

nedjelja, 26.2.

ska psihologinja, ni ne slutei da dok stoji na samom rubu muškarac koordinira najveu pljaku dijamanata ikad.

16.00 MEDVJEDI WINNIE obiteljski animirani

18.00 NA RUBU triler

DVD, BLUE RAY IZLOG ODJEL STRAHA Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke. Dr. Stringer pokušava pronai razlog Kristeninom slomu živaca, no ne uspijeva. Uskoro e Kristen na hodni-

1. PUT BEZ POVRATKA 5

SKLONIŠTE

cima odjela poeti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

Dr. Cara Jessup je cijenjena psihologinja koja se specijalizirala za poremeaj višestruke osobnosti. Ona je udovica koja odgaja ker Sammy uz pomo svog brata Stephena Hardinga. Njen otac dr. Harding joj je predao svog pacijenta,

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

2. TA LUDA LJUBAV 3. X-MEN - PRVA GENERACIJA 4. PLANET MAJMUNA: POSTANAK 5. AUTI 2

18.00 NA RUBU

6. U BOLJEM SVIJETU

no ništa ju nije pripremilo za Davida Bernburga koji tijekom razgovora pokaže i svoju drugu linost, agresivnog Adama Sabera.

triler

7. MAMURLUK 2 8. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

10. OBRED

utorak, 28.2.

Alternativni programi na linux operativnom sustavu (1)

WEB PREPORUKA

Za zaljubljenike u dobre fotografske prie Veliki broj ljudi voli dobre otografije, a zahvaljujui Internetu danas su one svima dostupne nakon par klikova mišem. No, zbog tog izobilja, slike se esto konzumiraju površno, bez saznanja o priama i autorima koji se kriju iza njih. Stoga, za sve koji znaju uživati u dobrim otkama, tu je online magazin Pictory.

Rije je o otoblogu koji se trudi predstaviti nove autore iz cijelog svijeta i njihove najbolje otografije na neku od zadanih tema. Posebni naglasak stavljen je na pripadajui opis svake od tih slika. Urednica Laura Brunow Miner cijelu je stvar podigla na razinu umjetnosti i stvorila blog koji privlai tisue zaljubljenika u dobre otoprie.

Uredske aplikacije Microso t O fice, gotovo pa standard što se tie uredskih aplikacija daleko da je nezamjenjiv – štoviše, oni koji vole klasnino suelje uredskih aplikacija e ak biti i zadovoljniji s njegovom naj-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

9. LARGO WINCH

INTERNET I RAUNALA

Radi li … (umetnuti ime so tvera) na linux-u? Odgovor na ovo pitanje, kad se ocjenjuje mogunost prelaska na drugi operativni sustav, je u sluaju kad se radi o kombinaciji komercijalnih programa i linuxa uglavnom negativno. No, to ne znai da se isti posao ne može napraviti i s nekim alternativnim programom…

ponedjeljak, 27.2.

poznatijom alternativom – Libre O fice-om. Obrada teksta (Microso t Word), tabline kalkulacije (Microso t Excel), prezentacije (Microso t PowerPoint) te crteži – za sve ovo postoje odvojene aplikacije unutar ovog uredskog paketa. Za manje zahtjevne, abiword (obrada teksta) i gnumeric (tabline kalkulacije) su takoer dobre alternative – naroito zbog jednostavnosti rada i brzine izvršavanja. Ukoliko su vam potrebni grafiki diagrami, umjesto npr. Microso t Visio aplikacije se na linuxu upotrebljava Dia. Rad s PDF datotekama je gotovo pa integriran u samo suelje u veini distribucija – ispis u PDF te mnogobrojni preglednici e vam omoguiti da ove datoteke gotovo i ne razlikujete od ostalih, sve što je potrebno za rad s njima je ukljueno. Internet preglednici i e-mail Fire ox, Chrome (Chromium) što se tie preglednika te Thunderbird za e-mail i news grupe su

vrlo esto korišteni i na drugim operativnim sustavim ete ih, budui da su so tver otvorenog koda, moi koristiti bez problema i na linuxu. Nekih posebnih razlika što se tie ovih programa nema – oni su identini na svim operativnim sustavima. Nešto više specifini su Evolution kao e-mail klijent te internet preglednik Epiphany, no ove aplikacije se ni po emu ne razlikuju previše od standardnih te je rad s njima vrlo jednostavan. Ljubitelji Opera preglednika e takoer doi na svoje - ovaj preglednik je dostupan u potpunosti na linuxu. Odabir alata za glasovnu i chat komunikaciju takoer nije težak – Skype i slini servisi imaju verzije klijentskih aplikacija za sve plat orme, ukljuujui linux, a VoIP (SIP) komunikacija je mogua i putem so tverskih “tele ona” kao što je Ekiga ili Empathy koji je ujedno i so tverski klijent za Facebook IM, GTalk, MSN Messanger, ICQ i mnoge druge servise. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

18.00 NA RUBU triler

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

srijeda, 29.2. nema filmskog programa DOM KULTURE PRELOG

nedjelja, 26. veljae

17.00 i 19.00 PRASKOZORJE avantura, drama, antastika, romansa

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.

Lifestyle KSENIJA VRBANI dizajnira haljinu za scenografkinju “Harryja Pottera” Stephenie McMillan

Meimurski dizajn za Oscare! Prvi put u povijesti crvenim tepihom nagrada “Oscar” ove e godine prošetati haljina s hrvatskim potpisom. Tonije – meimurskim potpisom! Povijest, naime, ovih dana piše akoveka dizajnerica Ksenija Vrbani, koja e za ovogodišnju dodjelu najprestižnije filmske nagrade kreirati haljinu za britansku scenografkinju Stephenie McMillan. Rije je o scenografkinji koja stoji iza kulisa brojnih blockbustera – iako je možda najpoznatija po svom radu na serijalu “Harry Potter”, scenografiju potpisuje i za filmove kao što su “Nothing Hill”, “Chocolat”, a 1996. i sama je nagraena nagradom “Oscar” za rad na “Engleskom pacijentu”. Na nedavno održanoj

dodjeli nagrada BAFTA Stephenie McMillan ve je nosila kreaciju s potpisom XD Xenia design, a, kako je oduševljena cijelom kolekcijom koju je akoveka dizajnerica prošli tjedan predstavila na PURE sajmu u Londonu, ni ne udi da je upravo Kseniju odabrala da za nju kreira haljinu za crveni tepih.

Posebna haljina za Oscare Dvije su se dame, naime, upravo na spomenutome londonskom sajmu i osobno susrele. Dizajnericu i njezin tim Stephenie McMillan je posjetila i ostala impresionirana kolekcijom za jesen/ zimu 2012./2013., koju je dizajnerica predstavila na sajmu. Ksenija se suradnji iznimno veseli. - Naravno da me veseli. Stephenie je bila i

na sajmu i oduševljena je našom kolekcijom za iduu hladnu sezonu. Što se tie haljine, ona je na Oscare mi-

slila imati isti dizajn kao i na BAFTA nagradama, samo drugu boju, no rekla sam da emo joj napraviti nešto

posebno. Pa ipak je to crveni tepih nagrade ‘Oscar’!, ispriala je Ksenija. (bš)

TRENDOVI FRIZURA za proljee 2012.

Jednostavne frizure koje je lako “kopirati” kod kue Krajem prošle godine ve smo natuknuli koji bi trendovi sve mogli biti popularni ove godine, što se tie kose. Sada idemo korak dalje i donosimo detaljan pregled najpopularnijih trendova rizura, trendove koji su bili popularni na revijama za proljee - ljeto 2012. U sezoni, koja je definirana minimalizmom i prirodnom ljepotom, stilisti su osmislili veinom jednostavne rizure koje svatko može “ kopir at i” kod kue. Popularne teme bi le s u elegancija, volumen, retro, klasika i glamur, a to sve se uobliilo kroz valovitu kosu, lijepe pletenice, pune i jednostavne repove ... Kako to i prilii proljeu, kada puno vremena provodimo vani – rizure nisu savršene (osim u sluaju zalizanih rizura), ve su veinom pomalo rašupane.

rep nosi nisko vezan – ravan zaglaen ili pak potpuno rašupan, vezan gumicom, trakom ili kopom za kosu.

Paul Gaultier, Prada, Sonia Rykiel, Zac Posen i Mark Fast. No bilo je tu i rizura kao iz ludih šezdesetih i sedamdesetih.

Drugaiji rep

Mokra i zalizana kosa

Nova verzija repa i pune za ovu sezonu kombinacija je ovih dviju rizura. Dakle niti je potpuno rep, niti je do kraja puna. Mnogi su se rizeri modnih dizajnera odluili upravo za ovu rizuru, pa su se varijacije mogle vidjeti kod Caroline Herrere, Guccija, Moschino Cheap & Chica, Marc by Marca Jacobsa i House o Holland. Zanimljivu varijantu repa dao je i Hervé Léger.

Ovaj trend ve smo jednom prilikom spomenuli, no moramo ponovno, jer je ove bio jedan od najuoljivijih i najpopularnijih trendova što se kose tie, koliko god to udno bilo. Mokra ili nagelirana raspuštena kosa kombinirala se s jakim make upom, a neki od dizajnera koji su se odluili za nju bili su: Alexander Wang, Alberta Ferretti i Giambattista Valli. Jednako popularna bila je i kosa zalizana unatrag ili pak podignuta u zalizani visoki rep.

Ova godina bit e godina raznovrsnosti, a to se vidi i na frizurama koje su strunjaci odabrali za ovo proljee

Volumen, volumen Kad je u pitanju glamurozna rizura, uvijek se možete osloniti na Versace, a oni nisu ni ove sezone zakazali. Njihov stilist za kosu Guido Palau osmislio je voluminozne, bogate rizure koje savršeno idu uz elegantne outfite. Volumen su za ovu sezonu pre erirali i D&G, DKNY, Issa London i Sonia Rykiel.

Nisko vezani rep Svako proljee repovi su “in”, pa tako i ovo proljee. No, sada se

Bob Toplije vrijeme prigodno je za krau kosu – ak i ako se radi o umjetnoj verziji kratke kose. Neki dizajneri odluili su se za perike (Emporio Armani), dok su drugi kod modela ili naglasili prirodni bob ili pak dugu kosu podigli i skopali, tako da izgleda kao bob - Rag & Bone, Jil Sander i Mark Fast.

Retro frizure Retro je uvijek “in”. A ove godine zaista se mogao vidjeti zanimljiv presjek kroz desetljea. Bilo je tu rizura inspiriranih dvadesetim, etrdesetim i pedesetim godinama, kao što su Jean

Razdjeljci svih vrsta Ove sezone poseban se naglasak stavio na razdjeljke svih vrsta. Najjednostavniji je svakako onaj najobiniji na sredini, koji nam ponovno donosi dašak sedamdesetih. Uvijek je popularan i razdjeljak sa strane, koji je ove godine smješten jako “duboko”, odnosno nisko sa strane, i nosi se bilo s raspuštenom ili podignutom kosom. Neki stilisti za kosu su odluili uiniti nešto malo drugaije, pa su se odluili za V razdjeljak. Kod dizajnera Davida Kome modeli su imali V razdjeljak kombiniran sa srednje visokim repom. Slinu su rizuru imali modeli Yohjija Yamamotoa, dok je Anne Valerie Hash eksperimentirala s V isprepletenim razdjeljkom.

Maramu na glavu Ako imate nekakvu zanimljivu maramu, ali je ne volite nositi oko vrata, onda biste ove sezone mogli probati zavezati je oko glave. Kosu vam nee mrsiti proljetni

povjetarac, a i zaštitit ete glavu od sunca. Bilo da je nosite u stilu turbana, kao gusarica ili jednostavno kao povezanu traku, svejedno je, glavno da isprobavate nešto novo.

Privremeno obojana kosa Prilino smo sigurni da ovaj trend nee zaživjeti u velikom broju kod Hrvatica, ali treba ga spomenuti. Naime, neki su se rizeri odluili malo poigrati bojama, pa su modele po kosi namazali ili posprejali privremenim bojama. Što se boja tie, sve je dozvoljeno, od pastelnih nijansi do jarkih boja.

Pletenice, pletenice i još pletenica Ve nekoliko sezona (i godina) pletenice ne silaze s glava manekenki koje koraaju na najveim svjetskim modnim pistama. A zašto i bi, kad je ovo jednostavna a opet tako zanimljiva rizura i ima toliko varijacija i mogunosti. Upravo to su dokazali i stilisti za kosu koji su ureivali modele za “velikane” kao što su: Valentino i Moschino, Peter Pilotto, Danielle Scutt, Orlando Pit i Michael Kors.

Romantina podignuta frizura Ove rizure mogli smo podijeliti u još nekoliko kategorija, ali nema potrebe. Rije je o podignutim rizurama – punicama svih vrsta, visoke ili niske, s puno volumena, rašupane ili potpuno zalizane i zategnute ...


24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ve vapimo za skidanjem kaputa Sada nam je zime ve preko glave i vapimo za time da skinemo kapute. One hrabrije ve polako vježbaju hodanje u minicama, dok eznutljivo svi razmišljamo o toplom

vremenu kad emo moi obui nešto lepršavije i ugodnije. Vremenske prognoze idu nam u prilog. Toplo vrijeme, barem po danu, trebalo bi biti pravo proljetno.

ESPRESSO by

Ne odustajte, nazad u noni život! 

itao sam negdje da pravi muškarci izlaze van solo. Izlazite li i vi van tako? Zašto ne? Posebice ako doeš u lokal u kojem eš sasvim sigurno sresti nekoga poznatog. Solo izlasci tako se uvijek mogu pretvoriti u uzbudljivu veer u manjoj sredini poput naše, gdje praktiki poznaješ sve ljude naveer u gradu. Tada ti ne treba ekipa s kojom eš se negdje pojaviti. Ako baš želiš van, a nemaš s kim, dobro je i ii u klubove u kojima poznaješ konobare i zaposleno osoblje. Solidni solo izlasci jesu i oni na koncerte. Ako ništa, bar ti nije dosadno, nešto se dogaa ispred tebe … Meutim, pone-

kad može izlazak predstavljati i nedostatak. Posebice kod onih cura koje “ne mogu bez ekipe”. Kad curama uletiš i zaponeš razgovor, prije ili kasnije e ti postaviti pitanje “a gdje ti je ekipa?”. Ponekad i bolje izgledaš kad si okružen ljudima, po mogunosti muškarcima i ženama. I provod je zagarantiran, posebice ako je opušteno i zabavno društvo. stina je, gdje god se pojaviš u akovcu, uglavnom naletiš na one mlae od 20 i nešto. Spika im je, budimo iskreni, vrlo loša, ali to im, ini se, ne smeta u njihovim ljubavnim i seksualnim uspjesima. Kako god, mora se priznati da su klinci prilino

I

jaka sila po disco klubovima. Treba to poštivati i respektirati. Koja je tajna njihovog uspjeha? Kao prvo, više zavodnikih opcija. Dok si u srednjoj ili na faksu, okružen si komadima: upoznaješ ih preko škole, imaš i vei broj prijatelja, a i mlai ljudi su nekako otvoreniji prema meusobnim novim poznanstvima nego stariji. Društva se meusobno miješaju, izlazi se dosta van pa kao klinac na kraju završiš meu opakim djevojkama i vrlo si zadovoljan zbog toga. Nisu svi mladi tako uspješni, samo jedan dio, ali mi samo njih vidimo vani u akciji. ruga vrlina klinaca zavodnika je eksplozivna dr-

D

skost. Oni e za drpanje uiniti sve: primiti curu za meunožje na plesnom podiju, siliti i dosaivati, ako treba isprovocirati i tunjavu s drugim klincima. Sve to, naravno, pod pokroviteljstvom alkohola. Frajer od 25 do 35 ili više nee takvo nešto initi jer smatra da to nije u skladu s njegovim godinama. svakom sluaju, injenica je da klinci možda imaju neke prednosti kad je hvatanje pijanih napaljenih komada po disco klubovima u pitanju, no zavoenje je puno širi pojam. Da bi mogao osvojiti curu na pravi nain, potrebno ti je iskustvo. S njim dobivaš spiku, govor tijela i pogled pravog zavodnika. Iskustvo ti

U

omoguuje da osvojiš, zadržiš i zadovoljiš curu dulje vrijeme, ne samo klinke koje ne znaju što žele u životu, ve i one druge. To je ono što eksplozivni klinci nemaju. Oni nakon srednjoškolskih uspjeha esto s godinama izgore, prerano naprave dijete ili se ožene ... Uglavnom, brzo se troše i slava im kratko traje. esam li s 27 godina prestar za izlaske van, neki dan me razoarano priupitao jedan frend, kao što mi se i mnogi ženski komadi u posljednje vrijeme na isto žale. Apsolutno ne. Ni za izlaske ni za zavoenje. Izlazaka je sve manje u najboljim godinama, jer mnogi kalkuliraju, pa je stoga sve eša situacija da se vani su-

J

sreu uglavnom jedni te isti ljudi. Istina, vremena je kad se mora ponekad preokrenuti svaka kuna da bi se preživjelo, ali zašto ne šparati i za izlazak i pokušati se što bolje provesti. Uostalom, ”muškarci od 35 do 40, e to su tek pravi šarmeri,” nedavno mi je priznala jedna “mladica”, i mi joj vjerujemo na rije. Iskustvom eš kao stariji lakše prii curi i ispasti zanimljiv, lakše je impresionirati, ak i ako je trijezna, što je danas, kad su u pitanju istinski opuštene djevojke - žene, uglavnom prilina rijetkost. Ti možeš imati cure koje su izgraene kao osobe, a možeš imati i one koje su još balavice u glavi. Ne odustajte, nazad u noni život!


10

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobuari

Tenzijska glavobolja

Nesretni u ljubavi?

Ovisnost o alkoholu bolest ili stil života?

PITANJE: Zaposlena s a m na radnom mjes t u na odreeno vrijeme. Moje radno mjesto je jako zahtjevno. Bojim se da neu zadovoljiti poslodavca pa se osjeam dosta napetom. Osim toga u zadnje vrijeme javljaju mi se svakodnevne glavobolje u potiljku koje traju po nekoliko sati. Zbog glavobolja sam zbrinuta, pa me zanima što mi je initi i možete li mi nešto preporuiti? ODGOVOR: Prema opisu vaših simptoma i prema okolnostima u kojima su nastale glavobolje najvjerojatnije se kod vas radi o tenzijskim glavoboljama. Ove vrste glavobolja veoma esto nastaju postupno. Bolovi su slabijeg do srednjeg intenziteta i nisu pulsirajui a lokalizirani su naješe u potiljku, u sljepoonom podruju a ponekad se javljaju kao osjeaj stezanja obrua oko glave. Bolovi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Ova vrsta glavobolje nije praena muninama, vrtoglavicama ili povraanjem i ne pogoršava se prilikom fizikih optereenja. Meutim, ako se ovakve glavobolje javljaju svakodnevno i traju dulje od 15 dana u mjesecu kroz period od 6 mjeseci pa i više i kada se uz gore navedene simptome javlja napetost u mišiima vrata i glave tada govorimo o tzv. kroninim tenzijskim glavoboljama. Naješi uzrok tenzijske glavobolje je posljedica djelovanja stresa. Za lijeenje je prije svega od pomoi su odmor i spavanje. Od lijekova najviše se koriste analgetici (Lekadol, Neo en, Aspirin). Ponekad se koriste i miorelaksansi koji opuštaju mišie i anksiolitici za smirenje i opuštanje (Normabel, Helex, Lekotam, Oksazepam). Kod uzimanja ovih lijekova treba biti oprezan i uglavnom ih treba uzimati uz kontrolu lijenika, jer mogu dovesti do ovisnosti.

N a š e predstave o ljubavi, kao sustav vjerovanja o tome što je ljubav, ne nastaju sluajno. Izgraujemo ih iz svojih osobnosti i specifinih uvjeta u kojima smo odrastali i oblikovali poglede na sebe i svijet u kojem živimo. Kad se uzme u obzir razina kulturne mistifikacije ljubavi i medijska mitologija koja nas zasipa sa svih strana, mala je mogunost da u mladosti oblikujemo ispravne predstave o ljubavi. Moglo bi se rei da su prva zaljubljivanja i ljubavi u najveem broju sluajeva optereena iskrivljenim predstavama o ljubavi, in antilnim idealizacijama kakve mladi ljudi nose u svojim mentalnim strukturama. Kasnije, kad ostvarimo kvalitetne ljubavne veze, ak se sa dozom nostalgije možemo sjeati mladenakih zabluda koje smo nadrasli i demistificirali. Promjena sadržaja predstave o pravoj ljubavi spontani je proces koji je kod veine nas sastavni dio odrastanja. Sazrijevamo kroz neuspješne ljubavne veze i nesretna zaljubljivanja, analiziramo svoju ljubavnu patnju, priamo sa bliskim osobama i konzultiramo strunu literaturu da bi proniknuli tajnu ljubavi, pa tako korak po korak dolazimo do ispravnijih pogleda na ljubav. Poetnika lutanja po teritoriju ljubavi postupno se korigiraju i omoguavaju nam stvaranje kvalitetnijih veza. A što ako nije tako? Znamo da ima ljudi koji se neprestano razoaravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih antaziranja o ideal-

nom partneru ili savršenom o d no s u . O n i koji su nepokolebljivo uvjereni u ispravnost svojih dis unkcionalnih koncepcija ljubavi i ponosno ustraju u njima mogu se za itav život onesposobiti u st varanju trajnijeg ljubavnog odnosa, kontinuirano ponavljajui iste greške. Pri tome im se može initi da je njihova dosljednost ono najdragocjenije što imaju, pa brižno njeguju svoje kriterije. Da bi godinama ouvali svoju iskrivljenu predstavu o ljubavi oni troše ogromnu energiju. Puno truda moraju uložiti da bi uklonili ili ignorirali sve one životne injenice koje se ne uklapaju u postojeu predstavu, da bi zatvorili oi na druge ljude oko sebe koji ostvaruju svoje ljubavne prie, po nekim drugaijim pravilima koja oni nisu spremni prihvatiti. Osobe koje zalutaju na ljubavnom teritoriju mogu se kroz duge godine lutanja iscrpiti obuzdavajui svoju potrebu da vole i budu voljeni, jer se boje razoaranja i neuspjeha. Rigidne predstave o ljubavi, idealizacije i antazmi koji e osobu dovesti do unutarnjih lomova, predmet su psihoterapije, nažalost naješe tek kad se lomovi u duševnom zdravlju ve jasno vide. A bilo bi puno bolje kad bi se osoba koja luta što prije odluila na savjetovanje ili psihoterapiju, kako bi se utvrdilo koji su sadržaji u njenoj predstavi o ljubavi iskrivljeni i kako bi što prije uz strunu pomo krenula u potragu za ispravnijim uvjerenjima koja e joj omoguiti kvalitetnu ljubavnu vezu.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehniki laboratorij

Dr. Perca Sreko Perca, dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Živ imo u dr ušt v u koje tolerira pijenje alkoholnih pia. Razloga za pijenje ima napretek jer je širok repertoar situacija u kojima je prihvatljivo piti. Osim toga je konzumacija pia vezana uz kojekakve prigode. Alkoholno pie ima status sredstva za opuštanje i zabavu, pratitelj je slavlja, ili je sredstvo za ublažavanje ili izbjegavanje problema. Umjereno pijenje je široko prihvaeno; kroz takvo ponašanje osoba se vrlo dobro uklapa s ostalima; ujedno je praeno uvjerenjem da to nema nikakve veze s alkoholizmom kao bolešu. Osobito su mladi skloni takvim stavovima. Ovakav nain razmišljanja dodatno je olakšan injenicom da je alkohol relativno je tin i lako nabavljiv. Tako se steklo niz navika kojima se pijenje ukorijenilo u nain življenja društva, pa se može rei da je “ušlo” u mentalitet ljudi. Pri tome se ne sagledavaju dalekosežne posljedice koje pijenje ostavlja za sobom. Naime, prihvaajui takav stil, osoba u njemu napreduje, prelazi u prekomjerno pijenje, te sve više mijenja svoje ponašanje, stavove, emocionalno reagiranje - sve u pravcu ošteenja, i sve više ošteuje zdravlje. Razliiti su razlozi zbog kojih ljudi posežu za alkoholnim piima. Primjerice, pijenje kao “bijeg” od problema ili rustracija, što je tipino kod osoba nedovoljne snalažljivosti i prilagoenosti. Ovdje je pijenje posljedica stava dotine osobe prema životnim okolnostima. Druge su osobe orijentirane na užitak - pijenje alkoholnih pia povezuju s dobrim provodom smatrajui pijenje normalnim. Neki e ljudi popiti pie jer je tu nadohvat, jer je to dio životne kulture. U svakom sluaju može se oekivati podjednaka posljedica - poveava se koliina alkohola da se dostigne željeno “stanje” zaborava ili ugode. Uskoro osoba ima sve manje kontrole nad pijenjem. U odreenom trenu prestaje granica tzv. prihvatljivog odnosno

umjerenog pijenja alkoholnih pia, sve se više poprima oblik ponašanja alkoholiara: prevlada potreba da se pije svakodnevno bez mogunosti da se prestane, a tjelesni sustavi postali su tako naueni na alkohol da osoba bez njega više ne unkcionira. Potreba za alkoholom uklanja sve druge potrebe i obaveze. Postaje bolest. Iako ga mnogi ne smatraju drogom, niti ga smatraju opasnim i štetnim, alkohol zaista jest droga jer djeluje na živani sustav kao psihoaktivno sredstvo. Pored toga, kronina upotreba alkohola ima širok raspon štetnih posljedica (npr. bolesti jetre, kardiovaskularnog sustava, probavnog trakta, ošteenje mozga...napadnuti su gotovo svi organi tijela). Alkoholiar je u opasnosti da izgubi sve što je cijenio, i gubi psihiko blagostanje (dolazi do niza psihikih i intelektualnih problema, a paralelno javljaju se problemi na planu unkcioniranja u obitelji, u društvu, do radne neuinkovisti...). Tako ovisnost o alkoholu postaje jedan od težih poremeaja za pojedinca, i za obitelj i društvo. Zabrinjava injenica da mnogi smatraju kako prekomjerno pijenje alkohola nije bolest ve poseban stil života, ime se tumai pijenje kao prihvatljivo i negira se njegova štetnost. Put na kojem se pijenje alkoholnih pia doživljava tolerantno i uobiajeno, lako i neprimjetno skrene pravcem koji završava u bolesti ovisnosti iz koje osoba, a i okolina, ne vidi jednostavan izlaz. Ali možda je odgovor jednostavan: donijeti odluku “Ne piti”. Odluku je lako donijeti ali teško provesti. Prvi korak u provoenju odluke jest priznati problem. Drugi je korak - potražiti strunu pomo. Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pokrenuto je s ciljem pružanja potpore osobama koje žele promjenu neželjenog ponašanja, a takoer je otvoreno i osobama koje kod sebi bliskih prepoznaju problem i žele im pomoi.

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535


24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Voda kao lijek Svima nam je poznato da je voda osnovni sastojak našeg organizma, koja se zauzima 85% volumena tijela, a bitan je faktor i kod održavanja vitke linije. Popijete li do dvije litre vode (po mogunosti mlake ili tople) vaš e organizam biti hidratiziran a vaše e tijelo biti funkcionirati na zdravim temeljima. Osim što ete biti puni energije itav dan, voda e suzbiti glad. Dok ju pijete, kako biste se zasitili, istovremeno ete svojoj koži dati prijeko prijeko potrebnu vlažnost koja je nužna za njen dobar izgled. Umjesto skupih hidratantnih krema i losiona unesite u organizam veu koliinu tekuine. Vodu možete zamijeniti i nezaslaenim ajevima arome prema vlastitom izboru. Dosta je važno prije uzimanja svakog obroka popiti najmanje 2 dl tople vode i odmah ete primijetiti da zapravo nemate potrebu za jelom. Od vode zavisi naše zdravlje i život. Ona je neophodan faktor razvoja i opstanka života na zemlji. Ta je životna tekuina na žalost ugrožena mnogim imbenicima koji utjeu na njezinu kakvou i koliinu. Sastoji se od dva atoma vodika i jednog atoma kisika.Mnogi ljudi kažu: "Zašto piti ako nisam žedan ili žedna?" Ne zaboravite da u trenutku kad osjetite že vaš je organizam djelomino dehidrirao, a ponavlja li se to uestalo može imati i ozbiljnije zdravstvene posljedice. Najbolje je popiti dva do tri dl. vode u laganim gutljajima odmah u jutro jer organizam preko noi za vrijeme spavanja djelomino dehidrira. Tek tada prijeite na uobiajenu jutarnju higijenu. Nedovoljnom koliinom vode u organizmu može vas

DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJENI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMOU NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI. BIO

dovesti do problema s glavoboljom, raznim bolovima u tijelu, ugroziti srani sustav, dobiti artritis, uzrokovati epilepsiju, aritmiju srca, kolesterol, bronhitis, astmu, meningitis, bolesti bubrega, mokranih putova, gastritis, dijareju, dijabetes, zatvor, ak i bolesti oiju, menstrualne tegobe te bolesti iz grupe ORL. Nakon ispijanja jutarnje koliine vode nemojte jesti narednih 30 minuta. Poslije redovitih obroka narednih dva sata nemojte jesti niti piti. Privikavajte se postupno tako da nakon dva mjeseca na tašte popijete do osam dl. mlake vode. Bolesni e se osjeati zdravije a zdravi vitalnije i poboljšati raspoloženje. Za oboljele od artritisa preporua se u prvom tjednu ove terapije provoditi svaki drugi dan u prvih deset dana a tada nastaviti dnevnom praksom. Pijte vodu i postat ete aktivniji. Prekinite praksu s hladnim napicima. Hladna tekuina e zbiti masnoe koje ste upravo pojeli, dakle organizam doživljava šok i usporava probavu. Kada hladna pia reagiraju s kiselinom "slome" se crijeva, uzrokuju debljinu i mnoge bolesti. Zato jedite što više tople juhe i popijte toplu vodu nakon jela. Imajte na umu da ljudi iz toplih podneblja nikada ne piju hladne napitke i da je njihova praksa ispijanje toplih ajeva. Sve ove savjete lakše ete primjenjivati doete li na tretman uravnoteženosti organizma koji e vas osloboditi loših navika i okrenuti zdravlju. Pri tomu ete mnoge tegobe bez veih problema i izlijeiti. Izaberite zdravlje, odnosno sauvajte ga ako nije ugroženo. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i dogovorite svoj tretman.

SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

11


12

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

M

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Mazda i SOS Djeje selo nastavljaju suradnju i u 2012. godini Mazda Hrvatska nastavlja suradnju s SOS Djejim selom Hrvatska i etvrtu godinu zaredom. Prve dvije godine Mazda je pokrivala troškove struje, plina, vode, komunalnih usluga i telefona za nekoliko kua u SOS selu, prošle je godine SOS Djejem selu donirala Mazdu3, koja i dalje vrijedno ispunjava potrebe Sela za prijevozom djece i mladih u njihovim svakodnevnim potrebama, a ove godine donira 10.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ime e se ponovno pokriti režijski troškovi nekoliko kua u Selu. Povodom donacije u Lekeniku su organizirane igre na snijegu djece i djelatnika Mazda Hrvatske, a tom prigodom napravljen je i veliki snjegovi. Mazda Hrvatska jedna je od šest Maz-

dinih nacionalnih kompanija koje uz podršku Mazde Motor Europe podupiru SOS Djeja sela u svojim zemljama. Donacije svake godine ovise o potrebama pojedinog sela, tako da su u raznim zemljama do sada plaani režijski troškovi, donirani automobili, obnavljana igrališta i kue ili inancirani izleti djece iz SOS sela do njihovih bioloških roditelja. SOS Djeje selo meunarodna je nevladina organizacija koja pomaže djeci i mladima ve više od 60 godina i promijenila je na pozitivno živote stotine tisua djece. Ona djeci koja iz razliitih razloga ne mogu živjeti sa svojim biološkim roditeljima pruža dom, obiteljsko okruženje i obrazovanje, omoguavajui im da njeguju svoju religiju i kulturu.

odel Audi RS 4 opremljen je istim V8 motorom visokog okretnog momenta kao i model RS 5 Coupe. Pogonski agregat zapremnine 4.163 ccm proizvodi snagu od 331 kW (450 ks) na 8.250 o/min za izlaznu vrijednost od 108,1 ks po litri. Maksimalan okretni moment od 430 Nm dostupan je na brojevima okretaja od 4.000 do 6.000 o/ min. Motor V8 visokih radnih karakteristika sa svojim crveno obojenim poklopcima glave motora modelu RS 4 Avant osigurava ubrzanje od nula do 100 km/h za 4,7 sekundi, na putu ka razvijanju maksimalne ograniene brzine od 250 km/h . Ograniena brzina se na zahtjev korisnika može poveati na 280 km/h. Runo izraen u Audi tvornici u Györu, Maarskoj, 4,2-litreni FSI motor predstavlja kombinaciju impresivne snage i uzorite uinkovitosti, s prosjenom potrošnjom goriva manjom od 11 litara na 100 km. S vrlo uinkovitim i dugakim najvišim stupnjem prijenosa, S tronic mjenja sa sedam brzina koji je u serijskoj opremi takoer doprinosi dobroj potrošnji goriva. Vozai mogu dopustiti munjevito brzom mjenjau s dvije spojke da brzine mijenja automatski, ili ih mogu mijenjati runo putem ruice mjenjaa ili polugicama za mijenjanje brzina na kolu upravljaa. Za eksplozivan start, vozai takoer mogu aktivirati sustav Launch Control koji upravlja ukljuivanjem spojke pri optimalnoj brzini okretaja motora.

Vrhunska atrakcija: quattro pogon sa središnjim diferencijalom s velikim ozubljenim vijencem Poput svih RS modela iz tvrtke Audi, RS 4 Avant je u osnovnoj opremi opremljen quattro stalnim pogonom na sva etiri kotaa. U samom središtu sustava nalazi se središnji diferencijal s velikim ozubljenim vijencem. Taj kompaktni i lagani sastavni dio može odmah promijeniti raspodjelu snage izmeu prednje i stražnje osovine, glatko i u širokom rasponu, s omjerom

Audi RS 4 Moderan klasik iz tvrtke Audi se vraa: trea generacija vozila RS 4 Avant kombinacija je visokih performansi i visoke razine svakodnevne praktinosti. Njegov 4,2-litreni V8 motor snage je 450 KS; S tronic mjenja sa sedam brzina i quattro stalni pogon na sva etiri kotaa prenose tu snagu na cestu. do 70 posto na prednje kotaa ili velikih 85 posto na stražnje kotae. Standardni omjer 40:60 u korist stražnje osovine osigurava sportsku upravljivost. Samoblokirajui središnji diferencijal s ozubljenim vijencem djeluje zajedno s mehanizmom za raspodjelu momenta na pogonske kotae koji djeluje na sva etiri kotaa. Ako je optereenje unutarnjeg kotaa premalo u dinaminim uvjetima vožnje, mehanizam za raspodjelu momenta na pogonske kotae lagano koi unutarnje kotae prije neželjenog proklizavanja. Audi dodatno nudi sportski diferencijal za aktivnu raspodjelu snage izmeu stražnjih kotaa.

Aluminija u obilju: šasija Šasija modela Audi RS 4 Avant vrlo je složenog dizajna.

Mnogi sastavni dijelovi prednjeg ovjesa s pet poluga i trapezoidnog stražnjeg ovjesa izraeni su od aluminija. Novi servo upravlja ovisan o brzini vrlo je uinkovit elektromehaniki sustav s direktnim prijenosnim omjerom za iznimno precizan osjeaj upravljanja. Pomaže vozau da ostane na zadanoj putanji laganim ispravljanjem kola upravljaa prilikom koenja na površinama s razliitim razinama prianjanja na tlo. Na modelu RS karoserija je 20 milimetara niža nego na modelu Audi A4 Avant. Novi, 19-inni kotai od kovanog aluminija s deset krakova u kombinaciji s gumama dimenzija 265/35 u serijskoj su opremi. Audi u dodatnoj opremi takoer nudi 20-inne kotae s gumama dimenzija 265/30. Oni su dostupni u novom izgledu od

Toyota i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode promiu prednosti iste i štedljive vožnje Toyota Croatia d.o.o i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, objavljuju da e zajednikim snagama suraivati na popularizaciji hibridne tehnologije. Oekujemo da e poveanje broja hibrida na hrvatskim cestama uvelike doprinijeti smanjenju zagaenja i buke te poveanju uinkovitosti potrošnje goriva. Toyota je s poetkom veljae 2012. Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ustupila na testiranje vozilo Prius na period od 6 mjeseci. Prius je u voznom parku ministarstva pravo osvježenje, osim što je predstavnik revolucionarne hibridne tehnologije, dotjeran je iznimno atraktivnim naljepnicama s motivima otoka Unije, te privlai pozornost i kao promotor ljepota hrvatske obale. Prilikom preuzimanja novog službenog vozila zamjenik ministrice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ing. Hrvoje Dokoza izjavio

je: ''S veseljem smo prihvatili inicijativu testiranja najnovije generacije hibridnog vozila. Podržavamo i promiemo programe zaštite okoliša smanjenjem razine CO2, smanjenjem buke u urbanim sredinama, uštedom goriva, te programe pomlaivanja voznog parka u Hrvatskoj, koji imaju za pozitivan efekt podizanje razine sigurnosti u prometu. Tijekom testiranja biti emo u mogunosti napraviti analizu ekonomske i ekološke uinkovitosti ovakvog tipa vozila te svoje spoznaje podijeliti sa širom javnošu. Želja Ministarstva zaštite okoliša i prirode je promicanje novih tehnologija kojima se smanjuje negativni uinak prometa, te emo raditi na prijedlogu olakšica prema resornom Ministarstvu za sva prometala koja donose nove ekološke tehnologije.“ Istom je prilikom g. Matjaž Šiftar, generalni direktor Toyota

Croatia d.o.o. dodao: "Iznimno smo ponosni na istu i štedljivu Toyotinu hibridnu tehnologiju. Prvi smo u njenoj primjeni u veliko serijskoj proizvodnji, a ujedno nudimo i najširu paletom proizvoda sa hibridnim pogonom. Briga za ouvanje okoliša temelj je Toyotine globalne ilozoije. Obratili smo se nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode s prijedlogom da testiraju Toyotino hibridno vozilo, te je na obostrano zadovoljstvo prijedlog prihvaen. Ovom prilikom pozivam i druga državna tijela, da ne zanemaruju pitanje održive mobilnosti, te da savjesnim odabirom svojih službenih vozila utjeu na poboljšanje kvalitete života svih nas. Želimo da se predstavnici naše vlasti uvjere u prednosti hibridne tehnologije, te da pružaju primjer ekonominom, tihom i istom vožnjom, sa

najvišim sigurnosnim standardima , pozivamo ih da se pridruže obitelji vozaa hibrida!’’

Toyota je svjetski lider u istraživanju i proizvodnji hibridne tehnologije te je prvi proizvoa u svijetu koji je proizveo hibridno vozilo za široku upotrebu. Upravo to, prvo hibridno vozilo u serijskoj proizvodnji bio je Prius. Toyotina hibridna tehnologija pokazala se toliko uspješna i popularna u svjetskim razmjerima, o emu svjedoi brojka od impresivnih 1.161.866 Priusa, do danas prodano u svijetu. Ali Toyota je otišla i veliki korak ispred, te e od 2012. godine biti u mogunosti kupcima u Hrvatskoj (Europi) isporuiti široku paletu hibridnih vozila i to redom; Elektrini IQ, Yaris hibrid, Auris hibrid, Prius, Prius MPV, te luksuzne modele marke Lexus sa hibridnim pogonom kao što su CT 200h, GS450h, popularni SUV RX450h i luksuzna limuzina LS 600h.

poliranog titanija s jedinstvenih pet V krakova, plus dvije dodatne verzije rotor dizajna krakova. Iza velikih kotaa nalaze se samoventilirajue disk konice promjera 365 milimetara sprijeda. elini tarni prsteni s valovitim vanjskim rubom perforirani su i spojeni s aluminijskim koionim kapicama putem zakovica. Zbog takvog koncepta smanjena je napetost, brže se odvodi toplina i sprjeava se pregrijavanje. Novi oblik tarnih prstena znai ukupno otprilike tri kilograma manju masu ovjesa. eljusti su obojene u crnu boju visokog sjaja; prednje koione eljusti imaju osam klipova i logotip RS sport. Sustav za stabilizaciju ESP ima nain rada Sport i može se u potpunosti iskljuiti. Za prednju osovinu, Audi nudi mogunost keramikih koioProdaja novih automobila u Meimurskoj županiji 1.1.-31.1.2012. Proizvoa

koliina udio, %

1

Volkswagen

16

17,20%

2

Kia

12

12,90%

3

Renault

9

9,68%

4

Chevrolet

7

7,53%

5

Hyundai

7

7,53%

6

Citroen

5

5,38%

7

Nissan

5

5,38%

8

Opel

5

5,38%

9

Peugeot

5

5,38%

10 Dacia

4

4,30%

11 Ford

4

4,30%

12 Škoda

4

4,30%

13 Audi

2

2,15%

14 BMW

2

2,15%

15 Toyota

2

2,15%

16 Fiat

1

1,08%

17 Honda

1

1,08%

18 Mitsubishi

1

1,08%

19 Seat

1

1,08%

UKUPNO

93

100%

Izvor: Promocija plus


24. veljae 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Avant

Sportska i u crnoj boji: unutrašnjost

zakree kolo upravljaa u suprotnom smjeru u zavojima kod preupravljanja za još preciznije i stabilnije upravljanje. Još je jedna posebno dinamina tehnologija amortizacije dostupna u dodatnoj opremi tvrtke Audi, sportski ovjes s dinaminom kontrolom vožnje (DRC). Vodovi za ulje i središnji ventil dijagonalno povezuju nasuprotne parove amortizera. Na primjer, prilikom brzog ulaska u zavoje, sustav poveava stabilnost prednjeg vanjskog kotaa. Amortizacijske znaajke sportskog ovjesa plus su promjenjive, s mogunosti odabira tri postavke putem Audi sustava za odabir naina vožnje.

Sportski: vanjski dizajn

nih diskova od karbonskih vlakana i eljusti sa šest klipova u antracit sivoj boji. Keramike konice posebno su lagane, robusne i izdržljive. Dinamian Audi drive select sustav za odabir naina vožnje u serijskoj je opremi na modelu RS 4 Avant. U tom sustavu, voza može odabrati tri naina rada – comfort, auto i dynamic – kojima se odreuje ponašanje upravljaa, S tronic mjenjaa sa sedam brzina i papuice gasa. Audi drive select sustav može ak promijeniti i zvuk ispušnog sustava,

dvostrukim pritiskanjem/ otpuštanjem spojke prilikom prebacivanja u niži stupanj prijenosa u nainu rada dynamic. Ako je automobil opremljen Audi navigacijskim sustavom, dostupne su brojne opcije namještanja koniguracija prema želji vozaa. Osim sportskog diferencijala, putem Audi drive select sustava za odabir naina vožnje dostupan je i dynamic steering sustav. Njime se prijenosni omjer mijenja za gotovo 100 posto, ovisno o brzini vožnje, i automatski se lagano

Osnovna znaajka vanjskog dizajna modela RS 4 Avant je sportski izgled. Šesterokutna singleframe rešetka s mat aluminijskim okvirom; njen saasti umetak završno je obraen u antracit sivoj boji visokog sjaja. LED dnevna svjetla okružuju Xenon plus farove i zajedno ine trokutni sklop prednjih svjetala. Zrak protie kroz velike otvore s poprenim šipkama, sve uklopljeno u upadljiv odbojnik s razdjelnikom nalik onima na sportskim automobilima. Gledajui bono, ukrasni elementi bonih pragova i široki koševi blatobrana odmah upadaju u oi. Prošireni stražnji boni elementi s oštrim vodoravnim gornjim rubovima zaštitni su znak tog pionira na podruju pogona na sva etiri kotaa iz 1980. godine, pogona Audi quattro. Kuišta vanjskih bonih retrovizora i bone ukrasne letvice su od mat aluminija, a diskretan krovni spojler straga jami potrebnu potisnu silu. Upadljivi odbojnici i dvije ovalne ispušne cijevi dvostrukog ispušnog sustava dominiraju stražnjim krajem i uklopljeni su u difuzor. Audi takoer nudi sportski ispušni sustav prodornog zvuka, s crnim završetcima ispušnih cijevi. LED stražnja svjetla izgledaju poput elegantnih svjetleih trakica. Model Audi RS 4 Avant 20 je milimetara dulji i 24 milimetra širi od modela A4 Avant, ali i 20 milimetara niži. Dostupno je osam razliitih boja karoserije: jedna nemetalik i jedna metalik boja, etiri boje s perla efektom i dvije posebno pigmentirane boje kristalnog sjaja, Prism srebrna i Panther crna. Ravna podnica vozila sadrži usisnike zraka za hlaenje S tronic mjenjaa i prednjih konica.

Unutrašnjost modela RS 4 Avant potpuno je crna, uz izuzetak krovne obloge koja je u dodatnoj opremi dostupna u Moon srebrnoj boji. Kromirani okviri lagano naglašavaju prekidae i komande. Dekorativni umetci od karbonskih vlakana u serijskoj su opremi, dok su mat aluminijski, aluminijski Race, crni lakirani ili ukrasni elementi od nehrajueg elika dostupni u dodatnoj opremi. U osnovnoj su opremi grijana prednja sportska sjedala s integriranim naslonima za glavu presvuena oblogom kombinacije crne kože i Alcantara tkanine. Feinnappa koža u crnoj ili Moon srebrnoj boji i s sivim kederom dostupna je u dodatnoj opremi. Druge opcije ukljuuju školjkasta sjedala ili luksuzna deluxe sjedala s funkcijama klimatizacije i ventilacije. Debeo obru kožom presvuenog višefunkcijskog sportskog kola upravljaa plosnat je na donjem rubu, a komande za mijenjanje brzina postavljene na njega završno su obraene u aluminiju. Sustav putnog raunala sa zaslonom u boji sadrži RS izbornik s mjeraem prolaznog vremena i termometrom za ulje. Na njemu i na MMI zaslonu prikazuje se poseban zaslon dobrodošlice s RS logotipom prilikom pokretanja motora. Okvir instrumentne ploe završno je obraen u visokom sjaju od lakiranog drveta, a dizajn ruice S tronic mjenjaa sa sedam brzina jedinstven je za modele iz RS serije. Kao na svim RS modelima, ruice za otvaranje vrata imaju elegantan prorez u sredini. Papuice, odmorište za noge, mlaznice zraka, ruice za izmjenu stupnjeva prijenosa na kolu upravljaa, MMI gumbi i druge komande završno su obraene u aluminiju. Aluminijski ukrasni dijelovi krase pragove vrata, a dodatno su naglašeni oznakama RS 4. Audi nudi ekskluzivne pakete kožne opreme za sve opcije sjedala, ukljuujui paket sa saastim uzorkom za školjkasta sjedala RS 4. Na dugakom popisu dodatne opreme nalaze se i razni napredni sustavi za pomo u vožnji i komunikaciju, ukljuujui Bluetooth online autotelefon s mogunosti povezivanja na internet. Dodatna oprema za prtljažnik, ija zapremnina iznosi do 1.430 litara, ukljuuje sustav vodilica s kompletom za privršivanje prtljage i opciju poklopca prtljažnika s elektrinim upravljanjem.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Novi BMW serije 3 stigao u Autocentar Baumgartner Šesta generacija najprodavanijeg premium automobila u svijetu predstavljen je i domaem tržištu u tri osnovne linije: Sport Line, Luxury Line i Modern Line. Sve ove linije pružaju kupcu mogunost dojmljivog i personaliziranog izgleda te da svoje individualne preferencije stopi u jedan model. Pažljivi izbor opreme koji obuhvaa i vanjske dijelove kao i izbor materijala i boja u unutrašnjosti za svaki pojedini model. M Sport paket opreme s posebnim vanjskim i unutarnjim znaajkama predvien je za ljeto 2012. godine. Mogunost izbora motora ine tri dieselska agregata (316d, 318d, 320d) te tri benzinska agregata (320i, 328i i 335i). Kao dodatak optimaliziranim dieselskim motorima i poznatoj 6-clindarskoj benzinskoj jedinici koja je ve imala veliki uspjeh, kupci takoer mogu uživati u izvedbi nove 4-cilindarske varijante turbopunjaa u BM W-u

328i. Treba naglasiti i da je novi BMW 335i pravi poklon svim ljubiteljima 6-cilindrinih motora: BMW TwinPower Turbo benzinski motor obujma 3 litre razvija najveu snagu od 306 KS i najvei okretni moment od 400 Nm pri samo 1.200 o/min, te time nadmašuje performanse svoga prethodnika. Istovremeno ima smanjenu potrošnju goriva kao i emisije štetnih tvari. Kao i do sada, nova serija 3 može se pohvaliti još eikasnijom BMW EficientDynamics tehnologijom s još veom snagom uz istovremeno smanjenje potrošnje goriva i emisija štetnih tvari. Bezbrojne mogunosti za primanje i slanje informacije, zabavu i povezivanje donosi BMW ConnectedDrive koji na taj nain pruža još više sigurnosti i udobnosti. Poetna cijena modela 316d iznosi bez PDV-a 27.561 euro.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn – kupac ne plaća prijenos 3. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn 4. Opel Astra 1.4 i 16v, 2006.g., 126000 km, reg. 10/2012, cijena 39800 kn – kupac ne plaća prijenos

Šavora d.o.o. ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila Hodošan, Glavna 17 prodaja vozila: 040/679-679; servis vozila: 040/679-671

Tijekom veljae Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila. Svoj dolazak prethodno najavite na tel.: 040/679-679.

ZZZVDYRUDKU

1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

24. veljae 2012.


15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- 7.500 KN - 7.500 KN - 5.500 KN www.renault.hr

80 000 km

Rasprodaja vozila sa zalihe. Uza sve to dajemo dodatni popust od 5000 kn do 17000 kn za vozila na zalihi. Iskoristite povoljnosti do 29.02.2012. u AC Kosu. Renault

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, tel: 040 493 030

preporučuja

Dodatni popusti na automobile na zalihi od 5.500 do 17.000 kn!

24. veljae 2012.


Poznati i slavni Koncertna poslastica Wilco 11. ožujka u Paviljonu 9 zagrebakog Velesajma Jedna od najveih rock atrakcija na poetku ove koncertne godine zasigurno je nastup amerikog bend Wilco u Zagrebu 11. ožujka. Zbog velikog interesa za koncert grupe Wilco, koncert e se iz kluba “Aquarius” premjestiti u Paviljon 9 Zagrebakog velesajma. Koncert e se održati u organizaciji INmusic festivala, koji e po prvi put predstaviti novi koncertni prostor pomalo zanemarenoga Zagrebakog velesajma. Paviljon 9 odlikuje jedinstvena arhitektura koja ga ini jednim od najljepših koncertnih prostora regije. Osim što je prostor idealan za koncerte kapaciteta od oko 2.000 ljudi, pristup i dolazak posjetitelja takoer je maksimalno prilagoen budui da se, osim parkirnih mjesta na Zagrebakom velesajmu, javni prijevoz nalazi tono ispred južnog ulaza koji e biti otvoren za posjetitelje koncerta. Grupa Wilco nedavno je nominirana za prestižnu nagradu “Grammy”, a njihov koncert u Paviljonu 9 najavni je koncert za nadolazei INmusic festival, koji e se održati 29. i 30. lipnja na Jarunu. Podrazumijeva se da kupljene ulaznice vrijede za novo mjesto održavanja koncerta. Wilco je ameriki alt-rock sastav osnovan u Chicagu u

Illinoisu. Ime sastava je izvedenica od “will comply”, radioamaterskog izraza za “razumijem”. Godine 1994. osnovali su ga preostali lanovi alt-country sastava Uncle Tupelo nakon odlaska pjevaa Jaya Farrara. Postava Wilca esto se mijenjala, a jedini prvotni lanovi ostali su pjeva Jeff Tweedy i basist John Stirratt. Od poetka 2004. ostali trenutani lanovi jesu gitarist Nels Cline, multiinstrumentalisti Pat Sansone i Mikael Jorgensen te bubnjar Glenn Kotche. Wilco je objavio sedam studijskih albuma, dvostruki koncertni album i tri suradnika izdanja: dva s Billyjem Braggom i jedan s The Minus 5. Glazba sastava inspirirana

je raznolikim glazbenicima i stilovima, meu kojima su i Bill Fay i Television, a i sam je izvršio utjecaj na mnoge predstavnike modernoga alternativnog rocka. Sastav je na debitantskom albumu “A.M.” (1995.) nastavio s alternativnim countryjem u stilu Uncle Tupela, ali je od tada u svoju glazbu uveo eksperimentalne aspekte, ukljuujui elemente alternativnog rocka i klasinog popa. Wilco je privukao medijsku pažnju svojim etvrtim albumom “Yankee Hotel Foxtrot” (2002.). Taj je album najuspješniji album Wilca do danas, prodan u više od 590.000 primjeraka. Wilco je za svoj peti studijski album iz

2004. “A Ghost Is Born” osvojio dva Grammyja, meu kojima i onaj za najbolji album alternativne glazbe. Sedmi studijski album Wilco (The Album) sastav je objavio 30. lipnja 2009. Album je postao najuspješniji u povijesti sastava, što se pozicija na ljestvici tie. Zauzeo je etvrto mjesto Billboardove ljestvice Top 200 s 99.000 prodanih primjeraka u prvom tjednu, kao i drugo na ljestvici rock albuma. Bio je to trei album Wilca u top 10 na amerikoj pop listi. Prvi singl s albuma, “You Never Know”, dosegnuo je broj jedan na AAA Chartu i time postao njihov prvi broj jedan u 12 godina. Glazba Wilca obino se kategorizira kao alternativni rock i alternativni country. Iako su tijekom cijele karijere suraivali s velikim izdavakim kuama, obino ih se povezuje s indie rockom. Ulaznice za koncert grupe Wilco, koji e se održati 11. ožujka 2012. u Paviljonu 9, u prodaji su po cijeni od 200 kuna u Aquarius Music shopovima (Varšavska 13, Vlaška 44, Maksimirska 16) i Dirty Old Shopu (Tratinska 22) te online na www.ticketpro.hr. Cijena ulaznice na dan koncerta na ulazu dvorane iznosit e 220 kuna, ukoliko ih ostane u prodaji.

FORMULA 13 Darkness LEONARD COHEN We Take Care Of Our Own BRUCE SPRINGSTEEN Goodbye Kiss KASABIAN These Days FOO FIGHTERS Give Me All Your Luvin’ MADONNA FT. NICKI MINAJ & MIA In The End SNOW PATROL Somebody That i Used To Know GOTYE FEAT. KIMBRAWild Ones FLO RIDA FEAT. SIA Talk That Talk RIHANNA FEAT. JAY-Z Lullaby NICKELBACK

Top 10 [strane] DJ FRESH Hot Right Now MADONNA Me AllDOMAIH Your Love TOPGive LISTA

Born To Die LANA DEL RAY Glory JAY-Z FEAT. B.I.C. Alone Again ALYSSA REID FEAT. JUMP SMOKERS

DJ ANTONIE Ma Cherie GLORIA ESTEFAN Hotel Nacional GOTYE Somebody That I Used To Know RIZZLE KICKS Mamma Do The Hump FOSTER THE PEOPLE Pumped Up Kicks

Škotska etvorka Franz Ferdinand vraa se na INmusic Festival

TAIO CRUZ Troublemaker MICHEL TELÓ AI SE EU TE PEGO LLYOD Dedicaon To My Ex AURA DIONE Geronimo COLDPLAY Charlie Brown SEAN PAUL She Doesn’t Mind BEYONCE Love On Top OLLY MURS Dance With Me Tonight

Fenomenalni škotski bend nedavno je izdao dva EP-a koji su su remiksevi pjesama s izdanja “Covers EP”, koje potpisuju Toby Tobias, Wild Geese, David Maloso, Brennan Green i dOP. Trenutno pripremaju etvrti album, ije bi pjesme mogli premijerno uti na INmusic festivalu 2012. Do sada su, uz Franz Ferdinand, svoje nastupe na INmusicu potvrdili The Cranberries, Mando Diao, Gogol Bordello. Ulaznice po cijeni od 290 kuna u prodaji su u Tisak media centrima. Prijatelji INmusic festivala i miljenici zagrebake publike Franz Ferdinand posljednjih su godina pokorili svjetske top-liste, osvojili neke od najprestižnijih svjetskih glazbenih nagrada, meu kojima Grammy, MTV i Brit Awards, te potvrdili svoj status jedne od vodeih svjetskih glazbenih atrakcija. Škotska rock grupa Franz Ferdinand krenula je osvajati svijet poetkom 2004. godine

svojim debitanskim albumom i hit singlovima “Take Me Out”, “Matinee” i “This Fire”. Nakon što je njihov prvijenac, nazvan jednostavno “Franz Ferdinand”, postigao velik uspjeh, prvo na britanskoj, a potom i na svjetskoj sceni, etvorka 2005. godine objavljuje novi studijski album “You Could Have It So Much Better”, koji takoer zasjeda na sam vrh top-lista najboljih albuma. Album “Tonight: Franz Ferdinand” iz 2009. pokupio je najbolje kritike eminentnih glazbenih medija kao što su NME, Mojo, Pitchfork, Rolling Stone i dr., kao što je i pokazala turneja koja je uslijedila. Svjetski poznati škoti Alex Kapranos (prvi vokal / gitara / klavijature), Paul Thomson (bubnjevi / gitara), Nick McCarthy (vokal / klavijature / gitara) i Bob Hardy (bas gitara), ili jednostavnije Franz Ferdinand, vraaju se u Zagreb ove godine i nastupaju na sedmom po redu INmusic festivalu!

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 37

R

Plus

Tjednik


38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Freska voni jogurti užitak na kvadrat • Omiljena izdanja Freska vonih jogurta od sada su dostupna u zajednikom pakiranju od etiri ašice, koje donose još bolje okuse jagode i breskve Iz Vindije je stiglo iznenaenje koje e razveseliti sve sladokusce – pakiranje Freska jogurta koje objedinjuje breskvu i jagodu, dva najpopularnija okusa ove fine mlijene poslastice. Novo pakiranje Freska jogurta s dizajniranim kartonskim omotom donosi e-

tiri ašice od 125 grama - po dvije od svakog okusa. Kao i ostala izdanja koja dolaze iz arobnog svijeta Freska vonih poslastica, breskva i jagoda odlikuju se velikim komadima voa i neodoljivim, od sada još i boljim okusom. Osim izvrsnog okusa, ova etverostruka vono –

mlijena kombinacija donosi i pregršt vitamina, minerala i bjelanevina. Zajedniko pakiranje Freska jogur t a od breskve i jagode stoga cijeloj obitelji omoguuje zdrav užitak u društvu najukusnijih prijatelja ljudskog organizma!

Poznata muška , ženska i dječja obuća sada jeftinija

-50% "Jelen" lj prijate ogu vaših n

24. veljae 2012.




6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

RUKOMET PRVA HOL

PREMIER hrvatska rukometna liga

Novi oekivani poraz akovekih rukometaša U prvom susretu 18. kola rukometne Premier lige, odigranom u Rijeci, Meimurje je doživjelo još jedan poraz. Ovaj put bolji je bio domai Zamet rezultatom 41:33 (12:10). Tijekom prvog poluvremena Meimurje je bilo potpuno ravnopravni protivnik domaoj momadi, na što ukazuje i rezultat na odmoru od 12:10 za Zamet.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Zamet - Meimurje 41:33 (12:10) Zamet: urica, Stevanovi, Slavi, Vuko 4, Hrvatin 6, Uzelac 2 , Lonari 4 , osi 2, Kaani 4, Kruži 4 , Kovaevi 4 , uturi, Vuji 5, Golik 1, Šakia 5. Trener: Alen Kurbanovi Meimurje: Matuec, Hajdarovi , Kovaevi, Martinevi 7, Horvati 9, Novak, Miševi 2, Škrobar 1, Bari 5, Martinjak 1, Pusti, Kovai 4 , Sklepi 1, Petek 3. Trener: Dario Varga

No, u nastavku “deja vu“ kada je u pitanju igra akovekih rukometaša. Pad koncentracije i nedostatak snage. Zamet u prvih osam minuta drugog dijela postiže šest golova i odlazi na etiri razlike, 18:14. Meimurje se uspjelo vratiti u egal,

no domaa je momad serijom golova ostvarila prednost, koju je do kraja susreta samo podizala do konanih 41:33. Za Meimurje je Dario Horvati zabio 9 golova, Neven Martinevi 7, Bari 5, Petek 3, Miševi, Pusti i Kovai 2, a po

Siscia Pore Split Spava Vinkovci Zamet Buzet Karlovac Dubrava Bjelovar Marina Kaštela Gorica Varteks di Caprio Meimurje

16 15 15 16 17 17 15 17 16 15 16 15 16

11 11 10 10 9 9 9 7 7 6 3 2 0

1 1 2 1 2 2 2 2 1 1 1 1 1

4 3 3 5 6 6 4 8 8 8 12 12 15

23 23 22 21 20 20 20 16 15 13 7 5 1

jedan gol zabili su Škrobar, Martinjak i Sklepi. Trojica rijekih vratara skupili su 16 obrana, dok su akoveki, na žalost, bili nevjerojatno loši i od 44 lopti, koliko je bilo upueno na njihov gol, uspjeli su obraniti tek tri. Nova prilika da momad Meimurja upiše bod ili dva je subota i utakmica 19. kola kada u akovcu gostuje Pore.(so)

Pobjedniki niz Centrometala nastavlja se i dalje Odbojkaši Centrometala i trei tjedan za redom osvojili su sva tri boda u natjecanju prvoligaša. Na domaem su parketu u Nedelišu ovaj put svladali Zadar rezultatom 3:0, po setovima 25:18, 25:19, 25:19. Gosti su prvi dio sezone bili na zaelju prvoligaške tablice, da bi u nastavku sezone ostvarili pet pobjeda u zadnjih šest susreta i probili se u srednji dio ljestvice. Stoga ih reanski odbojkaši nisu podcijenili, ve su maksimalno ozbiljno krenuli u susret. U sva tri seta ista pria. Stalno je vodio Centrometal, gosti su pružali dobar otpor, a posebno su gosti bili dobri u bloku. Ipak, ni jedan set nije došao pod znak pitanja, te je Centrometal kvalitetnom igrom uvjerljivo osvojio sva tri seta. Odlian je u napadu

OKM CENTROMETAL – OK ZADAR 3:0 (18,19,19) Dvorana SGC-a “Aton”, gledatelja 120, suci: Milinovi, Adamek (obojica Zagreb) Centrometal: Kova, Palinkaš, Vabec, Križanovi, Todorovi, T.Posavec, M.Posavec, D.Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri) Zadar: Viduka, Škara, Sura, Grubiši, Mandi, Šestan, Burul, Beli (trener Masni)

bio Todorovi, a i ostali igrai dali su svoj doprinos. Bilo je dosta blokova, prijem i servis su dobro funkcionirali, dok je Križanovi s par efektnih zakucavanja podignuo tribine na noge. Ovom pobjedom Centrometal je došao na peto mjesto prvenstvene ljestvice. U iduem kolu reanski odbojkaši gostuju u Daruvaru.

DRUGA HRL - sjever (m)

Borkovi uspješno krenuo na klupi Preložana U nastavak prvenstva druge hrvatske rukometne lige sjever rukometaši Preloga krenuli su s pobjedom. Na gostovanju u Novoj Gradiški, kod istoimene ekipe, mlada momad Josipa Borkovia ostvarila je pobjedu rezultatom 27:31 (12:17). Prelog je odlino otvorio utakmicu i na samom poetku poveo s 4:1. Nakon toga su domaini zaigrali ipak malo agresivniju obranu, što je rezultiralo i izjednaenjem, a potom i vodstvom Gradiške od 10:7. Kod tog je rezultata odlini golman Preloga Lonari uspio obraniti dva uzastopna sedmerca, što je bio i dodatni poticaj njegovim suigraima da prebace igru u višu brzinu i vrate stvari na poetak, odnosno ponovno preuzmu vodstvo. Do kraja prvog dijela rukometaši Preloga napravili su razliku od pet pogodaka 17:12, pa se s tim rezultatom otišlo i na odmor. Drugih se

trideset minuta igralo uglavnom gol za gol, gdje je Prelog bez nekih veih problema održavao tu prednost od pet golova. U 48. minuti dva su igraa Preloga zaradila kaznu iskljuenja na dvije minute, meutim, i unato tome, a posebno zahvaljujui izvanrednim obranama Lonaria, te golovima Ivana Bergovca, koji je na kraju postigao 12 golova, uz samo jedan promašaj, Prelog je uspio sauvati prednost. Do kraja je rutinski završio utakmicu s etiri gola prednosti. Nakon susreta, novi je trener Preloga Josip Borkovi bio zadovoljan postignutim, istaknuvši da ga prije svega kod njegovih igraa veseli pristup utakmici i zalaganje i da je pobjeda možda mogla biti i još uvjerljivija da nije bilo toliko tehnikih pogrešaka. - Moja se ekipa u posljednje tri - etiri minute susreta malo i opustila, budui da je utakmica ve bila rezultatski rije-

DRUGA HRL – sjever (ž)

Zrinski odmah do lidera Rukometašice Zrinskog zabilježile su još jednu vrijednu pobjedu s kojom su odmah uz bok vodeem sastavu lige i vjerojatno buduem prvaku – Osijeku. U prošlom kolu stigle su do osme prvenstvene pobjede svladavši s +8 golova razlike Vukovar 37:29. Vukovarke koje su posljednje na tablici niti u jednom trenutku utakmice nisu bili ravnopravni suparnik. Zrinskice eka u subotu težak ispit. Igraju utakmicu koja praktiki odluuje o drugom mjestu protiv izravnog rivala Bjelovara u gostima. (so)

šena, pa je domain do kraja uspio smanjiti razliku na etiri gola.

U subotu u Prelogu gostuje Boso Ivankovo Sljedei protivnik Preloga je posljednje plasirana momad RK Boso iz Ivankova. - Bude li pristup mojih igraa od samoga poetka onakav kakav je bio na prethodnoj utakmici, ne

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Slana KTC Ivanska Borovo Prelog Viro-Virovica Požega

urenovac Ilova Nova Gradiška Orahovica Boso

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

10 8 6 6 6 5 6 6 5 5 2 2

0 1 2 2 2 2 0 0 0 0 1 0

2 3 4 4 4 5 6 6 7 7 9 10

20 17 14 14 14 12 12 12 10 10 5 4

Nova Gradiška – Prelog 27:31 (12:17) Nova Gradiška - dvorana ETŠ, suci Gari i Soldo Nova Gradiška: Peni, osi, Mileti, Barun, Lonarevi, Curi,Zaužel, Prša, Serti, Latal. Trener Ivan Serti RK Prelog: Žeželj, Lonari, Beli 5, Martinevi, Bergovec 12, Najman, Lisjak, Malek 1, Grgek, Mikloška 2 , Hali 2, Januši 4, Beli 5. Trener Josip Borkovi

bi trebalo biti nekakvih veih problema kada je u pitanju konani pobjednik, jer smatram da smo u ovom trenutku kvalitetnija momad od RK Bosa, što pokazuje i plasman na tablici, no moram priznati da je ponekad takve utakmice, gdje sami igrai znaju ve unaprijed upisati bodove, dosta teško igrati, kazao je Borkovi uoi subotnjeg susreta. Utakmica Prelog – Boso igra se u subotu u 19 sati u sportskoj dvorani u Prelogu. (so)

III. HRL sjever (m)

TABLICA 1.

Osijek

12 11 0

1 22

2.

Zrinski

12 8

1

3 17

3.

Podravka-Lino

12 7

2

3 16

4.

Petrijevci

12 7

1

4 15

5.

Bjelovar

12 7

1

4 15

6.

Brod Gymnasium 12 6

2

4 14

7.

Pitomaa

12 6

2

4 14

8.

urevac

12 5

0

7 10

9.

Darda

12 4

0

8 8

10. Ivanec

12 2

1

9 5

11. Vukovar

12 2

0

10 4

12. Cerna

12 2

0

10 4

Pobjeda Info Stara i poraz Nedeliša Nastavljeno je prvenstvo rukometaša i u 3. HRL Sjever. U utakmicama 14. kola Info Star je kao domain bio bolji od Novske 29:28 (14:14), dok su rukometaši Nedeliša gostovali kod Novog Marofa, gdje su poraženi 29:20. Domaini su nakon prvog dijela imali prednost 14:11. U sljedeem kolu Nedeliše je domain Lipi, dok e Info Star gostovati kod Garešnice. Rukometašice e ovaj vikend u treoj ligi akovec ugostiti Veliko Trojstvo, a Prelog gostovati kod druge ekipe Koke. (so)

2. A LIGA centar (ž)

Pobjeda Kaštela kod Don Bosca Odbojkašice Kaštela iz Pribislavca su krenule s utakmicama Lige za prvaka. U susretu 4. kola gostovale su kod Don Bosca i pobijedile 3:2. Kaštelanke su dobile prvi set, no idua dva odlaze na stranu domaih odbojkašica. No Pribislavanke se ne predaju, izjednauju na 2:2 i u petom setu slave za pobjedu 3:2. U zaostalom susretu 3. kola Lige za prvaka odbojkašice Kaštela pobijedile su Multibibus 3:2. Kao i u nedjelju u utakmici s Don Boscom, igralo se u pet

setova, na kraju su ponovno slavile Kaštelanke. Prva tri seta završila su 25:23. Poetni dobiva Kaštel, drugi Multibibus i trei opet Kaštel. etvrti set odlazi na stranu Multibiusa rezultatom 25:20. U petom odluujuem Kaštel slavi 15:8 za pobjedu 3:2. U nedjelju u 17 sati odbojkašice Kaštela na parketu dvorane ETŠ-a domain su Plavom zmaju iz Duge Rese, koji u etiri susreta Lige za prvaka ima tri pobjede i jedan poraz.




24. veljae 2012. TENIS

NOGOMET

ITF MACON 10.000 $

NASTAVLJA SE II. HNL Meimurje u subotu domain vodeem Dugopolju, ali utakmica još uvijek upitna

Ema Mikuli svladala 500 mjesta bolje rangiranu tenisaicu

Trener Damir Biškup poruuje: Na domaem travnjaku bodove neemo prepustiti nikome

Ema Mikuli Nakon što je uspješno prošla kroz kvalifikacije 10.000 USD vrijednog ITF turnira u rancuskom Maconu, akoveka tenisaica Ema Mikuli u prvom je kolu bila bolja od tree nositeljice Slovakinje Michaele Honcove, 339. igraice svijeta, s 2:1 u setovima. Ema je dobila prvi set 6:3, istim joj je rezultatom Honcova uzvratila u drugom setu. U odluujuem, treem setu, Mikuli je opet bila bolja i s 6:4 prošla u drugo kolo. S obzirom na to da je Slovakinja plasirana za gotovo 500 mjesta bolje na WTA listi najboljih tenisaica svijeta, može se rei da je to najvrjednija pobjeda Eme u njezinoj karijeri. Tu je eka Sybille Gauvain, koja je do glavnog turnira stigla, takoer kao i Ema, kroz kvalifikacije. Francuskinja Gauvain je u prvom kolu pobijedila Rumunjku Diane Stomlega (664.) 6:1, 6:4. S obzirom na to da se Ema nalazi na 800. mjestu, a Gauvain na 994. poziciji igraica na svjetskoj rang ljestvici, jedan dobar me mogao bi mladoj akovekoj tenisaici donijeti i etvrtfinale turnira u Maconu. Me je na rasporedu bio u etvrtak, a konaan rezultat na ovom turniru pratite na našem portalu www.mnovine.hr, te sljedeem broju naših novina.

PROGLAŠENJE najboljih sportaša i ekipa Grada Preloga

U petak u 19 sati u Domu kulture U petak naveer u prostoru Doma Kulture u Prelogu dodijelit e se nagrade najboljim sportašima Grada Preloga za 2011. godinu. Dodjelu i ove godine organizira Zajednica sportskih udruga Grada Preloga, a uz najbolje sportaše nagradit e se i zaslužni sportski djelatnici s podruja Grada Preloga za prošlu 2011. godinu. Preloka sportska obitelj broji tridesetak udruga koje postižu bolje i lošije rezultate natjeui se u državnim i županijskim ligama. Ono na što su posebno ponosni u Prelogu je veliki broj djece, od najranijeg uzrasta, koja su ukljuena u sportske škole i klubove s podruja Grada Preloga. Dodjela nagrada održat e se u petak u 19 sati, a program e dodatno obogatiti Priloke mažoretkinje, mali plesai iz Preloga i meimurska zvijezda Supertalenta Rebecca Posavec. Ulaz je slobodan za sve, doite i pozdravite najbolje priloke sportaše za 2011. godinu.

Uprava i dalje radi na skidanju suspenzije

PIŠE: SINIŠA OBADI Poetak nastavka natjecanja u drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi je pred vratima. Nogometaši Meimurja sutra (subota) u 15 sati na domaem terenu igraju protiv lidera prvenstva, momadi Dugopolja. O oekivanjima u tom susretu, ali i obavljenim pripremama za nastavak sezone, razgovarali smo s trenerom Damirom Biškupom. Pripreme smo odradili stvarno na jednom vrhunskom nivou i jako sam zadovoljan s igraima i mogu rei da spremni ekamo poetak prvenstva, kazao je Biškup. Meimurje je danas jedna karakterna, kvalitetna i poštena ekipa koja je željna dobrog rezultata i iskreno se nadam da e sve ono dobro što su prezentirali u nekim utakmicama tijekom priprema, da e to prenijeti na prvenstvo, a pogoto-

vo na ovo prvo kolo, od kojeg mi zapravo i kreemo u borbu za opstanak. Dugopolje je zasigurno najkvalitetnija ekipa u drugoj ligi, dodaje Biškup. - To pokazuje i njihovo prvo mjesto, a uz to su

financijski moni, imaju odline uvjete za rad, praktiki prvoligaške. Oni jesu na papiru avoriti, ali mi smo ipak domaini i na akovekom travnjaku neemo nikome priznati da je bolji.

Pokušat emo od prve minute krenuti na pobjedu i tri boda, no ne smijemo ni previše srljati, jer Dugopolje je, kao što sam ve spomenuo jedna odlina ekipa, s kvalitetnom kontrom.

I dok je u onom sportskom dijelu, kada je u pitanju NK Meimurje, nakon priprema sve “pod kontrolom”, u onom tehnikom i organizacijskom još je uvijek jako vrue. Naime, u upravi kluba svim se snagama bore da se Meimurju skine suspenzija kako bi nesmetano mogli krenuti u nastavak prvenstva i borbu za opstanak. Prema rijeima direktora kluba Stjepana Hamonajca, veliki dio toga teškog tereta suspenzije je skinut, a tijekom današnjeg dana (petak) znat e se puno više. Želja je, naravno, svih u klubu, ali i svih ljubitelja nogometa, da se taj problem uspješno riješi, kako bi u subotu mogli uživati u prvenstvenom susretu Meimurja i vodee momadi prvenstva Dugopolja.

HNL – sjever

MNS

Odgoen poetak prvenstva

U utorak sjednica Izvršnog odbora

S obzirom na to da je poetak prvenstva 3. HNL sjever odgoen za tjedan dana (kree 3. i 4. ožujka), meimurski treeligaši ovaj su tjedan iskoristili za još poneku pripremnu utakmicu. Tako je preloška Mladost gostovala u Koprivnici, gdje je na terenu s umjetnom travom poražena od imenjaka iz Malog Otoka s 2:0. Predstojei vikend nogometaši Preloga imaju namjeru otputo-

vati u Istru, gdje bi se odigrala pripremna utakmica u Kan anaru. Nedeliše je u etvrtak na pomonom terenu akovekoga gradskog stadiona bilo domain Dinamu iz Palovca, a za subotnje prijepodne u planu je meusobni susret igraa Nedeliša, kako bi svi mogli odigrati devedesetak minuta. Graniar iz Kotoribe e danas (petak) na svom terenu u 17 sati ugostiti Slobodu iz Slakov-

ca. U nedjelju u 15 sati u Kotoribi e gostovati Dubravan. Polet iz Pribislavca u nedjelju odlazi na gostovanje u Macincu kod ekipe Centrometala. Momad akovca, koja je s treninzima krenula 22. sijenja, uz male prekide, punom je parom nastavila s pripremam prošli petak, a još je uvijek u traženju protivnika s kojim bi odigrala susret tijekom vikenda. (so)

Svoju 7. sjednicu na akovekim e Gradskim bazenima “Marija Ruži” u utorak 28. veljae održati Izvršni odbor Meimurskoga nogometnog saveza. Na dnevnom e se redu tako nai izvještaj o 29. prvenstvu Meimurja u malom nogometu, financijski izvještaj o poslovanju MNS-a u prošloj godini, prijedlog odluke o raspisivanju javnog natjeaja za instruktora MNS-a, te priprema za održavanje izvještajne skupštine IO MNS-a. Uz to, iz nogometnog je saveza upuen poziv trenerima svih meimurskih

liga za predavanje na temu “Uinkovito komuniciranje i osobna promocija trenera u sportu”, koje e održati Marijan Hižek iz Varaždina. Prisutnost na predavanju je obavezna, jer je ono uvjet za dobivanje licence za voenje momadi u svim meimurskim ligama za proljetni dio sezone 2011./2012. Isto se tako pozivaju i svi nogometni suci na redovite plenarne sastanke, koji e se održavati na prostorima akovekih bazena, prvi je zakazan za etvrtak 1. ožujka. (so)

MALI NOGOMET ODRŽAN 4. LEGEA CUP

Nastupilo 39 klupskih ekipa iz Hrvatske i inozemstva U dvorani II. osnovne škole, akovec-Jug, održan je 4. LEGEA CUP, malonogometni turnir za uzrast U-8, U-10, U-11 i U-12, a sve s ciljem da se sportom i druženjem motiviraju gledatelji da kupnjom ulaznica pomognu humanitarni projekt “Djeca za djecu od srca” , te da se na taj nain prikupljena novana sredstva daruju udruzi koja bavi zdravljem djece. U dva dana igranja , 4. “LEGEA CUP” je okupio djecu u 39 ekipa, iz više domaih klubova i nogometnih škola (NŠ Meimurje-akovec, NN SpartakMala Subotica, NK Sloga-akovec, NŠ Zelenko-Novakovec, NK Mladost-Prelog, NK Hodošan), GNK DINAMO Zagreb, nogometne klubove i škole s podruja Varaždinske županije (NK Varaždin, NK Fotex-Nedeljanec, NK Podravina-Ludbreg, NK Dubravka-Turin, NK Srainec), Koprivniko-križevake (NK Graniar-urevac), ekipu iz Slovenije NK Turniše te eki-

Doniran prihod od ulaznica Tijekommalonogometnog turnira Legea cup, koji je odigran minulog vikenda u dvorani II. Osnovne škole u akovcu, od ulaznica je prikupljeno 2.930 kuna. S obzirom da je taj turnir humanitarnoga karaktera, odnosno igra se u sklopu projekta “Djeca za djecu od srca”,

Momadi NŠ Meimurje akovec, Meimurje 1 i Meimurje 2 koje su osvojile prva dva mjesta u kategoriji U -11

pu iz Maarske, ekipu UFC Nagykanizse. U kategoriji U-8 pobijedila je ekipa Meimurje 1. U ovoj kategoriji najbolji strijelac je bio Antonio Martinjaš iz ekipe Meimurje 2. U kategoriji U-10 prva je ekipa Dinama iz Zagreba, iz koje je i najbolji igra, Ivica Vidovi, te najbolji strijelac, Toma Pali. U kategoriji U-11 prva dva mjesta osvojile su momadi Nogometne škole Meimurjeakovec, Meimurje 1, kao pr-

voplasirani i ekipa Meimurje 2 kao drugoplasirani. U ovoj kategoriji tri najbolja dolaze iz ekipe Meimurje 1, najbolji strijelac Kuqi Joze , najbolji igra Denis Bušnja, te najbolji golman Nikola oki. U kategoriji U-12 pobijedila je ekipa Meimurje 1 (djeaci roeni 1999.).Najbolji igra je Lovro Rebrek, najbolji golman Ivan Kaselj (ekipa Meimurje 1), a najbolji strijelac Joze Kuqi (ekipa akovec 1).

i ove je godine prihod od ulaznica doniran. Tako su organizatori uz male nogometaše sredstva, za koja kažu da su prikupljena od dobrih ljudi koji su posjetili turnir, uruili Društvu distro iara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec.




24. veljae 2012. KOŠARKA KA A 2 LIGA SJEVER

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

Meimurje riješilo i Podravca! U pravoj košarkaškoj atmosferi u Virju je Meimurje pobijedilo i 18. puta iz 18 utakmica. Što više ovakvih utakmica na egalu, ili maloj prednosti – to e se bolje spremiti za kvaliikacijske utakmice koje slijede nakon odigranog prvenstva. Raduje sve bolji oporavak najboljeg igraa Maria Novaka Medija, a u Virju je protiv Podravca odlinu partiju pružio i Biševac. akovec je ostvario još jednu vrijednu pobjedu, ovaj puta bili su bolji od križevakoga Radnika. Pobjeda je tim vrjednija jer je ostvarena bez Ostoje, kljunoga ovjeka u reketu. Rudarima se baš i ne igra protiv slabije plasiranih momadi – to smo ve odavno skužili. Tako je bilo i u Koprivnici protiv koje je najbolji igra, prema

trenerovim rijeima bio David Bogdan! (bh)

Koprivnica – Rudar Cimper 69:60 (22:12, 10:19, 16:13, 21:16)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

RUDAR CIMPER: Varga 19, Korbelj, Novak, Peri, Hrka 7, Radikovi 4, Cilar, Bedi, Dodlek 6, Tkalec 12, Bogdan 6, Srnec 6. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMŽ

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

LIGA MLAIH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Meimurje – Grafiar 76:55

Mladost Ivanovec – Ivanica 57:47

MEIMURJE: Golik 4, Lepen 12, Franin 7, Gašpari 16, Farkaš 10, Kocijan 2, Vrus 13, Lonari 12. Trener aji I.

MLADOST IVANOVEC: Be 6, Saer 12, Kranjec 6, Plevnjak 5, Jurinec 10, Lesjak 14, Toplek 4. Trener Drk I.

Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 78:56 DONJI KRALJEVEC: Švenda 5, Sinkovi GK 3, Zrna 8, Lonari 2, Branilovi 2, Ivanovi D. 26, Ruži 15, Ivanovi J. 6. Trener Zrna I. MLADOST IVANOVEC: Kresinger 10, Hanžekovi 9, Drk 24, Vugrinec 5, Mlinari 8. Trener Drk I. Meimurje Globetka – Kotoriba 79:51 MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 18, Vugrinec 19, Cimerman 2, Levai 16, Franji 6, Belovi 2, Golubi N. 8, Vuruši 6, Radek 2. Trener Škoda D. KOTORIBA: Radmani 9, Borovi 7, Fuš P. 5, Fuš H. 5, Ujlaki 4, Munka 19, Fuš 2. Trener Ujlaki R. Meimurje II – Dubravan 61:75

Vindija – Mladost () 85:64

Bjelovar – Petar Zrinski 78:74 Ivanica – Grafiar 73:45 Podravac – Meimurje 77:88 (21:18, 18:24, 24:21, 20:25) MEIMURJE: Novak N. 2, Pusti, Novak Marek 8, Miko 12, Krajai 12, Lonari, Fodor 13, Jeleni, Biševac 21, Novak M. Medo 16, Martinovi, Novak Mat. 4. Trener Šopar S.

TABLICA 1. ME IMURJE

18 18 0

36/+692

2. Vindija

18 13 5

31/+203 29/+184

3. Petar Zrinski

18 11 7

4. Podravac

18 11 7

29/+182

5. Mladost( )

18 10 8

28/+72

6. AKOVEC

17 10 7

27/+141

akovec – Radnik 72:64 (22:12, 16:20, 12:8, 22:24)

7. Radnik

18 9 9

27/-65

8. RUDAR CIMPER

18 9 9

27/-94

AKOVEC: Horvat 16, Terek M. 3, Prprovi 21, Terek D. 11, Kranjec 11, Ganzer, Doveer, Wrana 10, Vehtersbah, Feher, Drk. Trener Kovai B.

9. Ivanica

18 8 10 26/-72

10. Koprivnica

18 4 14 22/-280

11. Bjelovar

17 4 13 21/-261

12. Graar

18 0 18 18/-702

Kotoriba – Vindija 39:58

BŠT – Prelog 75:23

KOTORIBA: Radmani 2, Plako 10, Žini 2, Zvošec 2, Vidovi 4, Fuš P. 7, Sabol 2, Ujlaki 7, Fuš H. 3. Trener Balog R.

BŠT: Kranjec M. 23, Dvanajšak 10, Jeleni 15, Drk 7, Doveer 14, Bulovi 2, Mekovec 4. Trener Kovai B. PRELOG: Mikec 4, Polišanski 2, Švenda 10, Bezi 2, Iveli 7. Trener Mikec F. Dubravan – Lepoglava 58:53 DUBRAVAN: Orehovec 4, Tišler 3, Klipi Ka. 13, Kuzmi 21, Lisjak 5, Klipi Kr. 12. Trener ituš D.

Rudar Cimper – Donji Kraljevec 46:61 RUDAR CIMPER: Bilas 3, Radikovi 16, Korbelj 10, Rihtarec 2, Peri 10, Vinko 5. Trener Damjanovi B. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi GK 9, Ivanovi J. 20, Branilovi 10, Švenda 16, Ruži 6. Trener Zrna I.

Mladost Ivanovec – Dubravan 60:56

MEIMURJE II: Vrus 12, Vuruši 9, Bedi 4, Lepen 7, Mavrek 11, Franin 3, Golik 6, Kanižaj 9. Trener aji I. DUBRAVAN: Rai 11, Lukša 15, Meimurec 10, Štei 20, Varga 12, Ribi 7. Trener Krušelj K.

MLADOST IVANOVEC: Hanžekovi 17, Janec 11, Kranjec 15, Wrana 17. Trener Fekeš M. DUBRAVAN: Lukša 15, Matulin 11, Blažeka 13, Varga 3, Ribi 12, Igrec 2. Trener Meimurec B.

TABLICA

TABLICA

Rudar Cimper – Meimurje 22:87

Obeana zemlja Ovoga sam tjedna konano nakon dužeg vremena upecao na televiziji specijalitet – na ESPN su prikazali utakmicu amerike sveuilišne NCAA košarkaške lige izmeu Michigan Statea i Purdue. Za ovaj potonji igra naš meimurski košarkaš iz Nedeliša Sandi Marciuš. Visok je po amerikim izmjerama 6.9, dakle oko 205 cm, te je najviši u momadi. Ova mu se sezona rauna kao druga u NCAA karijeri, tako mu i piše na službenom rosteru – sophomore. Da bi se iz bijela svijeta uope moglo konkurirati za ameriku sveuilišnu košarku, moraš imati vrhunskoga agenta, moraš naravno biti odlian košarkaš, no bijelci moraju biti i visoki, po mogunosti 210 cm. Makar, niti to ti ne garantira upad – poznam jednoga visokoga tono toliko koji nije upao, makar je igrao u KK Zagrebu, u juniorima. Naime, uz odline košarkaške elemente, moraš biti i vrhunski obrazovan, odnosno položiti testove iz matematike i engleskog jezika. Neki naši i ne samo naši igrai to ne mogu položiti. Pada mi na pamet Jennings koji trenutno rastura u Milwaukee bucksima, a nije mogao upasti niti na jedan collegge jer nije mogao ništa položiti, pa je jednu godi-

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Donji Kraljevec – Vindija 59:37

RUDAR CIMPER: Korbelj 4, Podkrajac 5, Antolovi 2, Soboan 5,, Klujber 4, Urbani 2. Trener Repalust S. MEIMURJE: Bacinger 14, Bogdani 14, Novak 6, Kovai 14, Vojkovi 18, Beriša 7, Vojvoda 12, Bleš 2. Trener Novak S.

DONJI KRALJEVEC: Mesari 7, Švenda 2, Sinkovi GL 2, Ivanovi J. 21, Šupljika 2, Mikec 2, Ruži 5, Meimurec Mar. 18. Trener Ruži M. Prelog – Lepoglava 48:73 PRELOG: Polišanski 2, Beli 2, Kalšan 2, Vargek 4, Soka 22, Švenda 5, Hoblaj 11. Trener Sori R. Meimurje – Rudar Cimper 120:30

TABLICA 1. Meimurje

13 12 1 25/+613

2. Vindija

12 12 0 24/+844

3. Kotoriba

12 10 2 22/+400

4. Lepoglava

13 9 4 22/+48

5. BŠT

13 8 5 21/+151

MEIMURJE: Svaty 17, Gašpari 5, Sabol 18, Zorkovi 4, Guld 6, ibari 2, Momilovi 17, Paan 24, Vrus 21. Trener Novak S. RUDAR CIMPER: Podkrajac 2, Antonovi 3, Klauber 2, Rihtarec 2, Vinko 19, Soboan 2. Trener Repalust S.

1. Meimurje Globetka 14 12 2 26/+213

1. Meimurje

14 14 0 28/+501

2. Prelog

14 11 3 25/+180

2. Dubravan

14 11 3 25/+229

6. Nedeliše

12 7 5 19/+76

3. Dubravan

14 9 5 23/+38

3. Mladost Ivanovec

14 9 5 23/-10

7. Dubravan

13 6 7 19/-73

1. Meimurje

4. Donji Kraljevec

14 8 6 22/+59

4. Graar

14 8 6 22/-11

8. Prelog

13 6 7 19/-140

2. Donji Kraljevec

12 10 2 22/+198

9. Mladost Ivanovec

13 6 7 19/-181

3. Vindija

13 9 4 22/+43

10. akovec

12 4 8 16/-174

4. akovec

11. Donji Kraljevec

12 4 8 16/-222

5. Rudar Cimper

13 4 9 17/-323

12. Ivanica

13 2 11 15/-356

6. Lepoglava

13 4 9 17/-386

13. Rudar Cimper

13 1 12 14/-520

7. Ivanica

13 3 10 16/-310

8. Prelog

13 2 11 15/-377

5. Nedeliše

14 8 6 22/+7

5. Vindija

14 6 8 20/-27

6. Mladost Ivanovec

14 5 9 19/-101

6. Donji Kraljevec

14 5 9 19/-16

7. Meimurje II

14 3 11 17/-140

7. Rudar Cimper

14 2 12 16/-143

8. Kotoriba

14 0 14 14/-256

8. Kotoriba

14 1 13 15/-473

14. Meimurje Globetka 12 1 11 13/-466

TABLICA 13 13 0 26/+1282

12 7 5 19/-127

ATLETIKA PH u dvorani

Srebro za Melani Kralji Drugu medalju na ovogodišnjim državnim dvoranskim prvenstvima osvojila je za AK Meimurje bacaica kugle Melani Kralji. Ona je na Pojedinanom prvenstvu Hrvatske, koje je održano u Zagrebu, u konkurenciji najboljih hrvatskih juniorki kuglu težine 4 kg u treoj seriji dobacila do 12,42 m i tim rezultatom osvojila drugo mjesto i srebrnu medalju. Bolja od Melani bila je trenutno

najbolja hrvatska bacaica iz AKa Agram Petra Gamilec, a njezin pobjedniki hitac iznosio je 14,04 m. Osim Melani, za meimurske atletske klubove nastupilo je još etvero natjecatelja. Iz redova AK-a Nedeliše odline nastupe ostvarila je Mihaela Horvat, koja je osvojila 5. mjesto u skoku u dalj s preskoenih 5,30 m, te 6. mjesto u utrci na 60 m prepone s rezultatom 10,16 sekundi. Damir

Posavec iz AK-a Nedeliše takoer je zauzeo visoke plasmane, i to u utrci na 60 m prepone, gdje je bio 4. s 9,33 sekunde, te u skoku u vis s preskoenih 1,85 m i osvojenim 5. mjestom. AK Meimurje je zabilježio još dva nastupa: Petar Novak skakao je u dalj i s preskoenih 5,41 m osvojio 13. mjesto, a Emanuel Varga nastupio je u utrci na 60 m i rezultatom 7,62 ostvario 19. rezultat kvaliikacija.

Melani Kralji srebrna je na Pojedinanom prvenstvu Hrvatske u dvorani

nu odigrao u Romi kod Repeše, pa otišao u NBA (u najjau ligu svijeta može se samo ako si stariji od 19 godina). Naš Sandi je bio odlikaš u akovekoj Gimnaziji, uz to je bio dobar košarkaš i upao na Purdue. Prošle je godine bio back up, odnosno zamjena za najboljeg igraa momadi Jajuana Johnsona koji je na kraju sezone kao 27. pick na draftu završio u Boston Celticsima. To što sam Sandija prošle godine gledao na jednoj utakmici pokušao sam što prije zaboraviti. Ušao je da odmori Johnsona, napravio faul u napadu na centru radei leni blok kao pripomo za svoga playmakera kod prevoenja lopte. U iduem napadu mu je bila spuštena lopta na niskom postu, okrenuo se na zicer, „razbio tablu na šutu“, te bio zamijenjen. Ove sam godine sa zanimanjem ekao i konano doekao tekmu gdje nastupa i Sandi nadajui se da je napredovao i nešto novo nauio u Americi. No, niti ove sezone Sandi ne briljira. U utakmici koju sam gledao Michigan State ih je pobijedio 76:62, Sandi je igrao ukupno 4 minute, napravio dva faula, u napadu se iz jednoga bloka na krilu odlino deblokirao na zicer, pravovremeno dobio loptu i s dvije ruke išao na zakucavanje. No, lopta se nabila na drugi obru, uzletjela do plafona i odbila do centra. To je bilo u prvom polu-

vremenu, u drugom Sandi nije ni ulazio u igru. Mislio sam – baš sam potreio takvu tekmu gdje Sandi nije odigrao baš ništa, mislim si ima takvih dana, svi ih imaju, pa imao ih je i veliki Jordan! Idem na službene stranice Purdue basketbala i gledam ukupnu statistiku ove sezone. Piše da Sandi igra prosjeno 8.6 minuta, zabija 1.8 koševa i ima 2.1 skok u prosjeku. Najviše je 5 puta skoio u utakmici koju su dobili s 50 koševa razlike. Što iz ovoga zakljuiti? Svojevremeno je Pepsi (predsjednik trenerske udruge i aktivni trener jedno 40 godina) lamentirao da se NITI JEDAN naš košarkaš nije vratio iz Amerike bolji nego što je otišao! Ovo je za raspravu, spomenuo sam mu pokojnoga Krešu osia koji je studirajui na Brigham Youngu došao u status All american teama, a još mi pada na pamet i Vedran Vukuši (Northwestern University, Cibona, Cedevita) za kojega je malotko znao u Splitu, a nakon amerike sveuilišne karijere izgradio i odlinu karijeru u Hrvatskoj. Sandiju želim da demantira Pepsija! Na kraju krajeva, ovjek e se vratiti s diplomom prestižnoga amerikog studija u džepu, jer tamo moraš uiti da bi igrao, a moraš igrati da bi mogao uiti!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Meimurje – Vindija, subota 25. veljae u 18.30, II OŠ akovec Rudar Cimper – Ivanica, subota 25. veljae u 19, M. Središe

C LIGA Meimurje Globetka – D. Kraljevec, subota 25.veljae u 14.30, IIOŠ Prelog – Dubravan, subota 25. veljae u 15.30, OŠ Prelog Meimurje II – Kotoriba, nedjelja 26.veljae u 15.30, II OŠ akovec Mladost Ivanovec – Nedeliše, nedjelja 26. veljae u 17.30, II OŠ

KADETSKA LIGA akovec – D. Kraljevec, utorak 28. veljae u 19.45, VUŠ akovec

Rudar Cimper – Vindija, subota 25.veljae u 17, OŠ M. Središe D. Kraljevec – Prelog, nedjelja 26. veljae u 10, OŠ D. Kraljevec

LIGA MLAIH KADETA Kotoriba – Meimurje, subota 25. veljae u 16, OŠ Kotoriba BŠT – Mladost Ivanovec, nedjelja 26. veljae u 10, OŠ M. Subotica Dubravan – Nedeliše, nedjelja 26. veljae u 11, OŠ D. Dubrava Prelog – Rudar Cimper, subota 25.veljae u 10.45, OŠ Prelog Me. Globetka – D. Kraljevec, nedjelja 26. veljae u 13.30, II OŠ




24. veljae 2012.

LIJEP JUBILEJ Dvadeset godina Badmintonskog kluba Meimurje

Uspješni promotori mladog sporta u našem kraju U prostorijama dvorane ETŠ-a u akovcu održana je jubilarna 20. godišnja skupština Badmintonskog kluba Meimurje, na kojoj su na dnevnom redu bili izvještaji o radu i financijski izvještaji za 2011. godinu, financijski i plan rada za 2012. godinu te dodjela godišnjih nagrada kluba za 2011. godinu. Izvještaj o radu Kluba te financijski izvještaj za prošlu godinu podnijeli su predsjednik Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi. Tako je izmeu ostalog reeno da je protekla godina bila uspješna u sportskom dijelu, dok je u onom financijskom nastavljena kriza uslijed gospodarske situacije i recesije u društvu i pad prihoda. Najznaajniji rezultati su osvajanje jedanaest medalja na PH 2011. Osvojena su dva zlata, Ela Trstenjak U13 i Danijel Zadravec meu veteranima, te jedno srebro i osam bronanih medalja. Seniorska ekipa osvojila je 3. mjesto, mlaa kadetska U-13 ekipa 3. mjesto, ekipa mlaih juniora U-17 2. mjesto, kadetska U-15 5. mjesto u ekipnom poretku HK-a 2010./2011. U pojedinanom ukupnom poretku HK-a 2010./2011. osvojene su etiri medalje, od toga jedno zlato i tri bronce. Ekipe kluba redovito su nastupale na turnirima HK-a, MBL-a te meunarodnim turnirima, gdje su takoer ostvareni zapaženi rezultati i osvojeno devet medalja, od toga dva zlata, tri srebra i etiri bronce. Juniorska ekipa nastupila je na meunarodnim turnirima

EJK, Matija Hranilovi nastupio za juniorsku U-19 reprezentaciju na 4 turnira. Za reprezentaciju su još igrali U-11 Nikša Habuš i Laura Horvat, U-13 Lino Zadravec, U-15 Filip Bel i Ela Trstenjak. Klub je uspješno organizirao 6 turnira HK-a, PH 2011. za mlae kadete U-13 i mlae juniore U-17, turnire MBL-a 2010./2011., 10. Školsko PUOŠ Meimurja, kao i tradicionalni 3. MT ”COYI 2011.” za mlade. U financijskom dijelu nastavljena je kriza uslijed gospodarske situacije i nije ostvaren plan nego je nastavljen trend pada prihoda od 16% manje od planiranih prihoda, dok su rashodi manji za 17% od planiranih te je godina završena s pozitivnim poslovanjem, a Klub nema nikakvih financijskih dugovanja. U prihodima Klub sudjeluje s 82% vlastitih prihoda, a 18% su donacije iz prorauna. Predsjednik kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi predoili su i godišnji plan rada te financijski plan 2012. godinu, koje je Skupština jednoglasno prihvatila. Uslijedila je i dodjela godišnjih nagrada Kluba za 2011., koje su primili igrai Luka Vlahek, Matija Hranilovi, Matija Filo, Krešimir Koprivec, Mirna Baksa, Lino Zadravec, Filip Bel, Ela Trstenjak, Iva Novak, Barbara Kancijan, Danijel Zadravec, Rajko Bel, Antun Hranilovi, Luka Grubi,Nikša Habuš, Borna Vadlja i Laura Horvat, uprava i trener Tomislav Grubi te II. OŠ akovec i sponzori.

PLESNI klub Livi u akovcu organizirao etvrti turnir Hrvatskoga športskog plesnog saveza u ovoj sezoni

etiri medalje za meimurske plesae Plesni klub Livi bio je domain etvrtog po redu turnira koji se bodovao u natjecanju Hrvatskoga športskog plesnog saveza u standardnim i latino - amerikim plesovima. Natjecalo se 140 parova u konkurenciji hrvatskih i maarskih plesaa. Domain PK Livi imao je 6 plesnih parova na natjecanju. Najuspješniji su bili najmlai Ivan Dodlek i Tara Friši, koji plešu u osnovcima u D3 kategoriji, osvojili su zlato u standardu i bronca u latinu. Srebro su osvojili u standardnim plesovima u D3 u konkurenciji starije mladeži talentirani Domagoj Oreški i Leona Zeli. Novi plesni par u konkurenciji odraslih Ana i Andrija Posedi,

Od predstavnika PK-a Livi zlato i bronca pripali su Tari Friši i Ivanu Dodleku, koji plešu meu osnovcima u D3 kategoriji

kojima je ovo prvi turnir, bili su odlini 3. u latinoamerikim plesovima. Nikola Ivan Horvat i Monika Novak osvojili su 5. mjesto u obje kategorije, a u polufinalu plesala su još dva para: Stjepan Dodlek i Bernarda Flinec te Igor Rob i Marcela Sedmak u najbrojnijoj konkurenciji mlae mladeži C. U pauzi natjecanja Plesni centar LIVI prikazao je svoj show program u kojem su sudjelovali sportski plesai, plesna škola, cheerleadersice, trbušni ples, žongler Domagoj i Nexusi. Program je odlino vodila Mateja Gajnik. Iz kluba zahvaljuju Meimurskoj županiji i Gradu akovcu na pokroviteljstvu.

Leona Zeli i Domagoj Oreški iz PK-a Livi takoer su bili uspješni, osvojivši srebro u konkurenciji starije mladeži – standardni plesovi

IZBORNA SKUPŠTINA SAVEZA ŠRD-a Meimurske županije

Nadaju se organizaciji SP-a u sportskom ribolovu za seniore 2014. godine Izborna skupština Saveza ŠRDa Meimurske županije održana je prošlu nedjelju u restoranu “Pilka“ u akovcu. Na skupštini je bilo prisutno 73 predstavnika iz 34 ribolovnih društava, od ukupno 36. Takoer je bio prisutan glavni tajnik Hrvatskoga športskog ribolovnog saveza Tomislav Heldho er, te ostali gosti. Skupština je jednoglasno prihvatila izvješa za 2011. godinu, kao i planove za 2012. godinu. Izabrano novo - staro vodstvo Saveza, želja organizacija SP-a Izabrani su elni ljudi koje e voditi Savez u sljedeem etverogodišnjem mandatu. Nije došlo do promjena u vrhu, ve je ponovno izabrano dosadašnje vodstvo. Za novog predsjednika Saveza opet je izabran Zoran P ei er, za dopredsjednika Miljenko Perko, a za tajnika Darko Oreški. U Nadzorni odbor izabrani su Milijenko Ciglar kao predsjednik, te

lanovi: Vinko Vargek, Ljubo Matulin, Zdravko Jurec i Ivica Vugrinec. Prema statutu, u Izvršni odbor ulaze svi predsjednici pojedinih komisija, te predsjednik i dopredsjednik Saveza. Za ostale lanove Izvršnog odbora izabrani su: Josip Varga u komisiju za poribljavanje, Dragutin Kedmenec u komisiju za natjecanja, Željko Dolenec u sudaku komisiju, Branko Vrtari u povjerenstvo za ribolovne ispite, Pero Kerha i Željko Bubani u ribouvarsku komisiju. Prisutnima na skupštini obratio se još jednom izabrani predsjednik Saveza Zoran P ei er, koji se nada da e se Savez nastaviti uspješan rad, te da e znati odgovoriti na sve budue izazove. Savez je financijski neovisna organizacija koja gospodari kao uspješno poduzee. Osim toga, Savez je prošle godine bio organizator velikoga ribolovnog natjecanja hrvatske ribolovne mladeži. Ove godine biti

Na elu Saveza i dalje e biti Zoran Pfeifer, koji je nakon dobivanja još jednog mandata u sveanom dijelu skupštine podijelio priznanja društvima i pojedincima e organizator natjecanja ribolovaca starijih kategorija: juniorki i juniora, te seniorki i seniora. - Nadamo se da e vrhunac biti 2014. godine, kada bi trebali organizirati Svjetsko prvenstvo u športskom ribolovu u kategoriji seniora. Odluka još nije donesena od strane svjetske ribolovne ederacije, ali, prema raspoloživim in ormacija-

Priznanja društvima, klubovima i pojedincima Tradicionalno su dodijeljena brojna priznanja pojedinim udrugama povodom obljetnica, te udrugama i pojedincima za postignute rezultate. Priznanja za obljetnice dodijeljena su: Glavatici Prelog za 100 godina društva, Somu Kotoriba za 60 godina, Trnavi Gorian za 50 godina, Karasu Peklenica za 20 godina, Klenu Držimurec - Strelec i Šaranu Gardinovec za 10 godina društva. Za postignute ekipne sportske rezultate u 2011. godini priznanja su dodijeljena: Klen - Vigma Sveta Marija za osvojeno 1. mjesto u kategoriji juniorki na kupu HŠRS-a, Glavatica P ei er TTI Prelog za osvojeno 1. mjesto u kategoriji kadeta na kupu HŠRS, Klen - Vigma Sveta Marija za osvojeno 2. mjesto u kategoriji kadeta na kupu HŠRS-a, Klen - Vigma Sveta Marija za osvojeno 3. mjesto u kategoriji kadetkinja na kupu HŠRS-a, Glavatica P ei er TTI za osvojeno 1. mjesto u drugoj ligi u kategoriji seniora i Linijak Ivanovec za osvojeno 3. mjesto u drugoj ligi u kategoriji seniora.

Dobitnici priznanja za 2011. ŠRD-a Meimurske županije Pojedinana priznanja za postignute sportske rezultate u 2011. godini Nataliji Žganec za osvojeno 1. mjesto u kategoriji juniorki na kupu HŠRS-a, Pauli Pongrac za osvojeno 2. mjesto u kategoriji juniorki na kupu HŠRS-a, Marijani Mutak za osvojeno 3. mjesto u kategoriji kadetkinja na kupu HŠRS-a, Alenu Lehkec za osvojeno 1. mjesto u kategoriji kadeta na kupu HŠRS-a, Alanu Perko za osvojeno 1. mjesto lige mladeži U-18, za 2. mjesto u drugoj ligi senio-

ra i za nastup u reprezentaciji U-18 na svjetskom prvenstvu, Erwinu Škoda za osvojeno 1. mjesto lige mladeži U-14 HŠRS-a, Darku Kolariu za osvojeno 2. mjesto u majstoricama za ulazak u reprezentaciju u 2012. godini, Zlatku Kraunu za osvojeno 3. mjesto u drugoj ligi seniora HŠRS-a, Ivici Jakupak za nastup u HŠRS reprezentaciji na svjetskom prvenstvu seniora i Dominiku Peter za nastup u reprezentaciji U-HŠRS na svjetskom prvenstvu.

SN organizirao natjecanje “Lino višebojac“ u OŠ Kotoriba

Doris i Borna pobjednici Na svojem putu kroz Hrvatsku Lino višebojac stigao je i u Meimursku županiju. Domain mu je bila OŠ Kotoriba, koja se odlino pripremila za djeje sportsko natjecanje koje organiziraju Podravka, Sportske novosti i HT-a. Lino višebojac, koji je do sezone 2010./2011. nosio naziv “okolino višebojac“, pokrenut je na inicijativu legendarnog nogometaša Zvonimira Bobana u školskoj godini 2006./2007. U svakoj školskoj godini održava se po 24 natjecanja u osnovnim školama te jedno finalno natjecanje, na kojemu se okupljaju pobjednici sa školskih natjecanja, nastojei izboriti ostvarenje svoga sportskog sna, putovanje na bilo koji sportski dogaaj po vlastitom izboru. Dobrodošlicu je poželjela ravnateljica škole Snježana Matoš, pro . Naglasila

Doris Šajn i Borna Valpati idu u finale je kako škola ima više od tristo uenika, a izgradnjom nove dvorane oni ostvaruju velike uspjehe u sportu. Košarkaši su osvojili prvo mjesto u Meimurju, dok su odbojkaši bili drugi. Uenici su se, uz gromoglasno navijanje

svojih razreda, natjecali u nogometu, rukometu, košarci, tranju, potezanju užeta, skakanju u vreama i skoku u dalj. Podršku mladim sportašima došli su dati nekadašnja zvijezda zagrebakog Dinama Sreko Bogdan te ruko-

ma, imamo velike šanse. Bilo bi to prvorazredna promocija Meimurja u itavom svijetu, kaže P ei er.

estitke gostiju i problem kormorana Skupštini se obratio i posebni gost glavni tajnik Hrvatskoga športskog ribolovnog saveza Tomislav Heldho er. Pohvalio je rad Meimurskoga ribolovnog saveza, koji je, prema njegovim rijeima, jedan od primjerenijih u Hrvatskoj, te da su mnogi naši lanovi uspješni u obavljanju svojih unkcija i u nacionalnome savezu. Odgovarajui na pitanja prisutnih, posebno treba naznaiti pitanje o problemu s pticama kormoranima. Veliki vranac, kormoran je ptica koja je stavljena pod totalnu zabranu lova, te se razmnožila u enormnim koliinama, uzrokujui velike štete na riblji ond. Kormoran nije autohtona ptica i nema prirodnog neprijatelja. Jedno od rješenja bilo bi da se kormorani prebroje, da se sazna egzaktan broj, pa se onda može izraunati koliina ribe koju pojedu kormorani. Bit e potrebno ukljuenje svih prijatelja prirode kako bi bilo mogue prikazati što realnije stanje, zakljuak je sportskih ribia. Zakljuak skupštine pak je da je 2011. godina vrlo uspješna godina Saveza ŠRD-a Meimurske županije, u kojoj su postignuti vrhunski rezultati, uz optimistine tonove za ovu godine, te naravno želju da se dobije organizacija SP-a 2014. godine. Svim zaljubljenicima u ribolov želimo uspješnu 2012. godinu, uz ribiki pozdrav, bistro! (Dorijan Gavez)

metašica koprivnike Podravke Sanja Damnjanovi, koja igra na poziciji lijevog vanjskog. Nije se samo natjecalo, ve i pjevalo, plesalo … Prije natjecateljskog djela prireen je kulturni program u kojem su se predstavili veliki i mali zbor škole, tamburaši te plesai Jasmin i Dragan. Za najbolji literarni rad na temu “Svijet po mom“ nagraena je uenica osmog razreda Viktorija Fundak, uz mentorstvo Nikoline Fuš Zvošec, pro ., a najbolja maska bio je Mateo iz etvrtog razreda, obuen u medvjedia. Kad su se zbrojili bodovi, proglašeni su pobjednici. Kod djevojica to je Doris Šajn, uenica sedmog razreda, dok je najbolji u konkurenciji djeaka bio Borna Valpati iz šestog razreda. Oni su izborili finale Lino višebojca, koje e se održati u svibnju. Pehare i poklone najboljima uruili su Sanja i Sreko. Naravno da je tu bio i sam medvjedi Lino koji je zabavljao djecu, s njima plesao i pjevao i na kraju obradovao slatkim poklonom.(A. Fuš)




24. veljae 2012. ZAJEDNICA sportskih udruga Preloga i sudionici turnira Kup Grada Preloga proveli tradicionalnu akciju

Tri tisue kuna donirano u humanitarne svrhe Zajednica sportskih udruga Grada Preloga i ove je godine uspješno organizirala Kup Grada Preloga u malom nogometu, malonogometni turnir koji okuplja nogometne klubove s podruja Grada Preloga. Sportsku pobjedu odnijela je ekipa Mladosti iz Preloga, no posljednji dan pobjednici su bili svi. Plaanjem simboline ulaznice od deset kuna svi posjetitelji, igrai, suci i organizatori ukljuili su se u humanitarnu akciju. Skupljeno je 2.290 kuna, a lanovi Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga Grada Preloga svojim su prilozima iznos zaokružili na tri tisue kuna. Izaslanstvo Zajednice, na elu s predsjednikom Matom Kljaiem,

taj je iznos prošli tjedan poklonilo obitelji Kalšan iz Preloga, koja živi u izuzetno teškim uvjetima. Bolest, neimaština i nedostatak posla pogodili su ovu obitelj u iju je kuu nedavno stigla, uz šestogodišnju djevojicu i etverogodišnjeg sina,

i trea malena beba. I prošlih su godina lanovi Zajednice pomagali najpotrebnijima, a predsjednik Mato Kljai istaknuo je da e se ova dobra navika sigurno nastaviti i u budunosti. (Ž. Soka, oto: M. Narana)

PARAOLIMPIJSKI školski dan OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec

Kreiranje svijesti i razumijevanja za sport osoba s invaliditetom Paraolimpijski školski dan održan je u Osnovnoj školi “Petar Zrinski“ Šenkovec. To je projekt Hrvatskoga paraolimpijskog odbora (HPO), koji se tijekom tri godine provodi u više od 250 osnovnih škola u Hrvatskoj. Rije je o programu brojnih aktivnosti, kojima se kroz razliite zabavne igre, edukaciju i predavanja kod djece i mladih pokušava kreirati svijest i razumijevanje za osobe s invaliditetom te poduavati o postojanju paraolimpijskog sporta i individualnim razlikama.

Program je bio osmišljen kroz nekoliko radionica. Kroz prvu radionicu uenici su imali priliku upoznati Helenu Dretar Kari, hrvatsku paraolimpijku u stolnom tenisu, slušajui njezinu životnu priu te postavljajui pitanja o njezinim treninzima, natjecanjima i rezultatima. U drugoj radionici uenici su odgledali film o paraolimpijskim igrama, poslije kojeg je uslijedio razgovor o sportovima koji su zastupljeni na spomenutim igrama te o njihovim specifinostima. Trea

radionica ukljuila je uenike u brojne aktivnosti kao što je igranje stolnog tenisa na stolcu kako bi bili ravnopravni svom protivniku Zoranu Križancu, hrvatskom reprezentativcu i paraolimpijcu u stolnom tenisu. Uenici su mogli isprobati i kako je to hodati na štakama te kako se osloniti na osobu kada imaš povez na oima i ništa ne vidiš. Kroz ovaj pouan i zanimljiv dan postignut je prvi korak u kreiranju svijesti i razumijevanju za sport osoba s invaliditetom. (MS)


44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

24. veljae 2012.


24. veljae 2012.

Dobro je znati 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIDASKO nudi poduzeima brzo i prilagoeno uenje stranih jezika

Cekin Crispy Pops od sad i u svježem izdanju • Omiljene pilee okruglice Cekin Crispy Pops, osim u smrznutom izdanju, odnedavno su dostupne i u svježoj varijanti Svi koji nestrpljivo ekaju trenutke uživanja u paniranim okruglicama od najfinijeg pileeg mesa Cekin sada mogu odahnuti, jer je priprema ovih malih delikatesnih zalogajia zahvaljujui novoj, svježoj varijanti od sada još kraa! Sv je ž e p e  en i C ek i n Crispy Popsi dolaze u 250 gramskoj modernoj ambalaži, koja na najbolji nain uva izvrstan okus, svježinu i hranjive vrijednosti ovog iznimnog proizvoda. Minuta do dvije zagrijavanja u tavi, ritezi ili u kla-

sinoj penici dovoljno je da se svježe peene i hrskave Crispy Pops okruglice nau na tanjuru i svojim okusom, sada još brže, oduševe sve ljubitelje ovog snack obroka popularnog upravo meu najmlaima. Svježi Crispy Popsi takoer dolaze u dva poznata okusa: classic autentine kvalitete i okusa Cekin piletine i okruglice s okusom pizze obogaene rajicom, origanom i finim Vindijinim sirom Edamcem. Obje varijante dobivene su od visoko kvalitetnog bijelog mesa -

filea pileih prsa, bogatog va žnim v it aminima, mineralima i bjelanevinama te u njima bezbrižno mogu uživati gurmani svih generacija. Pripremite Crispy Popse gotove proizvode po poznatom naelu «Zagrij i posluži» služei se uputama na pakiranju i prepustite se još brže bogatstvu okusa zdrave i sone piletine Cekin! - Da djeca vladaju svijetom, jeo bi se samo CRISPY POPS! -

Didasko vam omoguava nastavu prilagoenu vašim osobnim i poslovnim željama u kojoj prema potrebi uite strani jezik s naglaskom na govoru, vokabularu, izgovoru ili gramatici. Bitno je prilagoditi se što više zahtjevima vašeg radnog mjesta pa tako ovisno o branši vježbate npr. situacije dogovaranja termina, voenja sastanka, pregovaranja ili prezentacija i uite upotrebljavati specifine rijei i raze. Vi odluujete o sadržaju, strukturi, veliini grupe, broju sati te vremenu i mjestu održavanja teaja. Didaskova je zadaa klijentima pružiti najbolju kvalitetu govornog treninga ili nekog drugog željenog podruja kako bi po-

stigli najviše rezultate. Svejedno trebate li poslovni engleski ili se samo trebate pripremiti za neko važno dogaanje u vašoj branši, Didasko je spreman pomoi vam. Prilagoavaju se potrebama i željama klijenta u savladavanju jezika, ali i vašem budžetu. Nude upravo ono što vam je potrebno – ni manje ni više. Satnica, mjesto i vrijeme se dogovaraju u skladu s individualnim mogunostima klijenata. Teajevi poslovnog jezika u Didasku pružaju savršenu mogunost uenja i treniranja jezika u vašem odjelu, poduzeu ili nekom treem mjestu. Svaki aspekt grupnog teaja mogue je individualizirati: broj polaznika i sati, vrijeme i mjesto kao i

trajanje programa. Težište je na konverzaciji, specifinim pojmovima koje koristite u poslu, konceptima i filozofiji tvrtke kao i prezentacijama i pisanim vježbama. Savladajte temeljne komunikacijske sposobnosti na stranom jeziku kako biste mogli razumjeti, reagirati i uvjeriti svoje strane sugovornike. Didasko uz poslovni jezik nudi i standardne teajeve stranih jezika za sve stupnjeve i uzraste kao i pripreme za polaganje meunarodnih ispita iz engleskog (Cambridge ESOL), ali i drugih jezika. Upisi za sve programe Didaska su u tijeku na broj 391 072 ili mailom na in o@didasko. com.hr

SLOBODNA RADNA MJESTA (Hrvatski zavod za zapošljavanje) LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odreeno vrijeme, natjeaj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr Vinogradarska zadruga ŠTIGOVANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMO NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnogiskustva;2KV,SSS,VŠS,VSSOSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gosju, znanje stranih jezika, vozaki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, poetak rada je 15.3. Zainteresirani javi se na 099 222 1338. Postoji mogunost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natjeaj otvoren do 15.2. EKO ME IMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi 37, 40000 AKOVEC, traži 1 INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvjeti: obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na raunalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javiti samo kandidama koji uu u uži izbor. Natjeaj do 24.2. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o. k.d. 10000 Zagreb, Republike Austrije 1/3, traži SSS/VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU m/ž na ugovor o djelu uz mog. zapošljavanja na neodreeno, uvje: SSS/VŠS prodaja oglasnog prostora u poslovnim imenicima RH žute stranice po županijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornimosobamaugospodarskimsubjekma,mogunostzapošljavanjaosobe s invaliditetom, terenski rad na podruju Meimurske županije, komunikavnost, marljivost, organiziranost, odgovornost, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu, ili e-mail: m@m.hr ili na fax: 01 4872471, do 27.02. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 2 VOZAA/ ICE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na

odreeno vrijeme, javiti se na 098 915 8006, do 29.02. Pizzeria Fat boy PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 778 855, do 25.2. UNISOFT d.o.o. M. Središe , traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se g. Sabo Nenadu na mob. 098 9839 707, do 29.02. NOSTRO d.o.o. Slemenice 23, traži 10 (m/ž) ŠIVAA TRIKOTAŽE I LAKE KONFEKCIJE na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 865 299, natjeaj otvoren do 28.2. TP Varaždin, P.Miškine 53, trai 2 m/ž KV PRODAVAA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnos, poželjno radno iskustvo, mjesto rada Palovec, M.Suboca, javi se osobno na gornju adresu ili e-mail: kadrovska@tpvz.hr do 23.02. OPTIMUS d.o.o. akovec, V. Nazora 32, traži 1 SSS, VŠS, VSS PROGRAMERA za poslove održavanja aplikacije korisnika na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, vozaki ispit B kat., znanje engl. jezika, javi se na 091 3640 788, do 24.02. TMT d.o.o. akovec, Kalnika bb, traži 1 (m/ž) NET programera poslovnih aplikacija na neodreeno vrijeme, uvje: SSS, VŠS, VSS (informaka-programiranje), tehnika i organizacijska znanja za voenje so ware-skih projekata, temeljenih na MS SQL bazi podataka i .NET tehnologiji, iskustvo u izradi aplikacija u Visual Studio 2003/2005, poznavanjeradauVisualStudio6,MSAccess-u, vozaka B kat., dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: marinko. cmrlec@tmt.hr ili na fax: 040 370 994, više informacija 091 1384 128, do 26.02. LORENA d.o.o. Banski Vinogradi 10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS djelatnika za višestruke kompenzacije na odreeno vrijeme, vozaki ispit B kat., mog. korištenja vlastog automobila, mogunost rada od kue, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@tvornica-ideja.com.hr do 31.03. PRIMIKOd.o.o.M.Središe,Frankopanska 66, traži 5 ZIDARA, 5 TESARA i 5 ARMIRAA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 241 6383, do 29.02.

Autoservis-Autoprijevozvl.JosipDobrani, M. Središe, R. Konara 71, traži 2 KV VOZAA za meunarodni prijevoz C i E kateg i 1 DISPONENTA sa znanjem informake, engl. i njem. jezika na odreeno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 543 010 ili e-mail: marija.dobrani@ silo-dobranic.hr do 29.02. Objekt jednostavnih usluga u kiosku PIZZA CUT, Makovec, B.J. Jelaia 26, traži 2 (m/ž)KUHAR,2(m/ž)POMO NAKUHARA i2(m/ž)KONOBARAnaodreenovrijeme, poželjno radno iskustvo, mjesto rada VIR, info: 095 5982 583, 099 2532 500. Sastanak sa zainteresiranim kandidama u Zavodu za zapošljavanje PS akovec, dana 23.2.2012. u 13 sa dvorana 18, natjeaj otvoren do 10.03. Autoprijevoznik Ivica Saar, akovec, Tina Ujevia 55, traži 2 KV VOZAA ZA ME UNARODNI PROMET s položenom C i E kat., 2g. radnog iskustva, na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 242 041, do 24.02. KAŠET REMONT, Pribislavec, Kaštelska 1, traži 1 (m/ž) MEHANIARA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA (TRAKTORA) na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 170 5267, do 26.02. Ca ebarKOCKA,SvetaMarija,B.J.Jelaia 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03. MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traži 1 PRODAVAA/SERVISERA BICIKLInaodreenovrijeme,komunikavna osoba, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03. EUROMAKINA d.o.o. 21204 DUGOPOLJE, Put Bana 8, traži 1 m/ž terenskog komercijalistu u prodaji traktora, poljoprivrednih strojeva i opreme na odreeno vrijeme, uvje: SSS, VŠS strojarskog ili ekon. smjera, znanje engl. jezika, znanje rada na raunalu,radnoiskustvo2g.,zamolbedostavina gornju adresu ili na e-mail: euromakina@ euromakina.hr ili na tel. 021 203801, fax. 021 203 800, do 24.02. AUTO KLUB AKOVEC, Športska 8, traži 1 KV automehaniara sa C kateg. na ne-

odreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 2-3g., javi se osobno sa odgovarajuom dokumentacijom na gornju adresu do 28.02. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIŠ E – DUNJKOVEC, traži 1 VOZAA VILJUŠKARA s radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo barem godinu dana, javi se na 091 511 2291, do 29.02. MARTI d.o.o. PRELOG, traži 1 m/ž dipl.inž. strojarstva ili inž. strojarstva ili strojarski tehniar na neodreeno vrijeme, radno iskustvo poželjno, izrada programa na laseu, na hi focus rezau, izrada nacrta, potrebno poznavanje SolidWorks i Autocad programa te poznavanje tokarenja i obrade metala, potrebno poznavanje i korištenje engl. ili njem. jezika; 1 m/ž poslovou pogona plastificiranja u Svetoj Mariji, uvje: SSS, VŠS tehnike kvalitete, potrebne kvalitete: pouzdana, odgovorna i predana osoba sa barem 2g. radnog iskustva na ism ili sl. poslovima. natjeaj otvoren do 15.03.; 2 m/ž djelatnika na proizvodnoj liniji u pogonu plasciranja, uvje: SSS tehnike struke, radno iskustvo 2g. Životopis i zamolbu posla na e-mail: o ce@mar.hr do 29.02. KLESARSTVO NOVAK d.o.o. M. Središe, J.B.Tita 45, traži 1 djelatnika za klesarske poslove KLESAR na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 520 9586, do 15.03. CAFFE BAR QUEEN UKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog Radnog odnosa, javi se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.03. Dom za starije i nemone osobe JAPA, ŠTRIGOVA 89, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 259 865, do 29.02. VELEBIT OSIGURANJE d.d. AKOVEC, J. Kozarca 15, traži VIŠE m/ž SAVJETNIKA U PRODAJI OSIGURANJA i životnog osiguranja, uvje: min. SSS, komunikavnost, zanimanje za posao prodaje, radno iskustvo nije uvjet zamolbe sa životopisom dostavite na e-mail: tomislav.horvat@ velebit-osiguranje.hr ili poštom na gornju adresu do 05.03.

Drvni centar “FILO” AKOVEC, Novakova 22, traži 1 m/ž DIZAJNERA/ARHITEKTU NAMJEŠTAJA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvje: SSS, VŠS, VSS, konstrukcija namještaja, crtanje malih proizvoda, sudjelovanje u razvoju proizvoda, potrebne vješne – smisao za tehnika rješenja, snalaženje u prostoru, poznavanje tehnikog crtanja i matematike, dobro znanje programskih paketa word, excel, ms o ce, auto cad, 3D vizualizacija, samoinicijavnost, produkvnost, snažne radne eke, osobe za mski rad, pozivnog stava prema poslu i mu, mogunost osobnog i profesionalnog razvoja. dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@lo.hr do 30.03. GENERALI OSIGURANJE d.d. AKOVEC, traži VIŠE (m/ž) savjetnika u prodaji - specijalist za životna osiguranja na odreeno vrijeme, najmanje SSS, vozaka dozvola B kat., iskustvo u prodaji naroito u prodaji osiguranja, osnovno korištenje kompjutera, lojalnost kompaniji, komunikacijske vještine, marljivost i savjesnost u radu, kandidati s visokim obrazovanjem i visokom radnom movacijom, ako imaju potencijal za razvoj prodajnih vještina i posjeduju široko ope obrazovanje, bit e posebno razmatrani. zamolbu sa životopisom dostavi na e-mail: posao@generali. hr do 29.02. Radna mjesta Varaždin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 29.2. AGENT FIDELITAS JEDAN d.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavršavanja ugovor o djelu, a kasnije mogue ugovor o radu. Uvje: SSS ekon. ili trg. smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko-kreditnim poslovima, komunikavna osoba, zainteresirana za posao, uenje i usavršavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kat., vlas auto; pismena zamolba:

KUKULJEVI EVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2. AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u jeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, znanje rada na raunalu (Word, Excel, Internet), vozaki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osig. (HANFA), iskustvo na poslovima osig., komunikacijske i prezentacijske vješne, dinamina i komunikavna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, voenje ma, spremnost na usavršavanje i uenje; mjesto rada: Varaždinska županija. Pismene zamolbe na navedenu adresu ili e-mail: smiljanadrk@gmail.com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2. D&D Marketing, Dino Benko - Best Markeng, Varaždin, Zrinskih i Frankopana 1, mjesto rada Varaždin, traži 3 m/ž OŠ, KV, SSS, TELEFONISTA na odreeno vrijeme, uvje: komunikavnost, mski rad, snalažljivost, iskustvo nije važno; i 3 OŠ, KV, SSS m/ž DOSTAVLJAA ROBE na odreeno vrijeme, iskustvo nije važno, B kat., vlas auto nije uvjet, najava na mobitel: 095 122 2221, kontakt osoba Maja Jezernik, do 29.2. TOPLAK d.o.o. Remetinec 112; mjesto rada: Ca e bar “FENIX” Remenec i Ca e bar “SANDA” Tuhovec; traži 2 KONOBARA/ICE na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, najava na mob: 098 284 472, gdin. Toplak Ivica, do 29.2. KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, plaa 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni), do 31.3. Dom za starije i nemone osobe NOVI ŽIVOT, Varaždinska 4, Radovec, 42208 Cesca, traži 1 (m/ž) RAVNATELJA USTANOVE na neodreeno vrijeme, uvje: VSS, radno iskustvo 5g., položen struni ispit; struni ispit iz podruja socijalne skrbi, vozaka B kat., informatika znanja, poznavanje engl. i njem. jezika. pismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: dom@novi-zivot.com do 29.2.


46

Informacije

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi  A K O V E C, Mace hrvatske 14 Broj: OU-134/11 U akovcu 22. veljae 2012.

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi  A K O V E C, Mace hrvatske 14 Broj: OU-41/12 U akovcu 22. veljae 2012.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Mace hrvatske 14, na temelju lanka 277. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00), a po nalogu prodavatelja – predlagatelja osiguranja ME IMURSKE BANKE d.d., akovec objavljuje drugu

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Mace hrvatske 14, na temelju lanka 274.f. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05) prema nalogu prodavatelja, ducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja Meimurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, oglašava prvu

USMENU JAVNU DRAŽBU za prodaju nekretnina 1. Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine: - upis. u z.k.ul.br. 189, k.o. Nedeliše, est.br. 260 Kalnika ulica od 730 m2, stambena zgrada kbr. 21 Kalnika ulica od 122 m2, dvorište Kalnika ulica od 455 m2, gospodarska zgrada Kalnika ulica od 153 m2 (ranije upis. u z.k.ul.br. 7914, k.o. Nedeliše, est.br. 2471/8/3 kua, dvor, livada od 219 hv). Navedene nekretnine nalaze se u Nedelišu, Kalnika 21. 2. Nekretnine se nalaze u posjedu provnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba. 3. Vrijednost nekretnina utvrena Elaboratom o procijenjenoj vrijednos nekretnina od listopada 2002. godine iznosi 60.754,40 EUR u kunskoj protuvrijednos prema srednjem teaju Meimurske banke d.d. na dan plaanja. 4. Budui da se radi o drugoj dražbi, nekretnine se mogu proda ispod tri etvrne utvrene vrijednos, ali ne ispod polovine te vrijednos. Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troškove u svezi sa prodajom plaa kupac. 5. Nekretnine e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 27.03.2012. godine u 10,00 sati u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Mace hrvatske 14. Prodaja nekretnina vrši se po naelu “vieno-kupljeno” te se iskljuuju sve naknadne reklamacije. 6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zike i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine sve dok javni bilježnik ne zakljui javnu dražbu. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati ponuditelji, koji najkasnije u petak 23.03.2012. godine, uplate jamevinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvrene vrijednos nekretnine u kunskoj protuvrijednos prema srednjem, teaju Meimurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, na poslovni raun (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla (uplatnicu) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe. Jamevinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odreena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jamevine.

JAVNU DRAŽBU radi prodaje pokretnine 1. OPIS POKRETNINE I VRIJEDNOST Predmet prodaje na prvoj usmenoj javnoj dražbi je pokretnina: Marka vozila: VOLKSWAGEN, model PASSAT 1.9 TDI, broj šasije: WVWZZZ3BZXE453718, godina proizvodnje: 1999. god. Na predmetnoj pokretnini Meimurska banka d.d. ima ducijarno vlasništvo do podmirenja njene tražbine te se isto nalazi u njezinom posjedu. Procijenjena vrijednost pokretnine: Utvrena je u iznosu 26.000,00 kn. Budui da se radi o prvoj dražbi, pokretnina se ne može proda ispod dvije treine procijenjene vrijednos. 2. MJESTO I VRIJEME PRODAJE Pokretnina e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 03. 04. 2012. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Mace hrvatske 14. 3. UVJETI DRAŽBE Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zike i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne pokretnine, sve dok javni bilježnik ne zakljui javnu dražbu. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati ponuditelji, koji najkasnije u petak dana 30. 03. 2012. godine, uplate jamevinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvrene vrijednos pokretnine, na poslovni raun (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla (uplatnica) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne rasprave. Jamevinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odreena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jamevine. U sluaju prodaje uplaena jamevina kupcu se uraunava u cijenu, a u sluaju da pokretnina na dražbi ne bude prodana uplaeni iznos, bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa, e se vra uplateljima odmah po održavanju dražbe. Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

U sluaju prodaje uplaena jamevina se kupcu uraunava u cijenu, a u sluaju da nekretnina na dražbi ne bude prodana, uplaeni iznos bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa vrat e se uplateljima odmah po održavanju dražbe.

Kupac ne može bi provnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može stei pokretninu koja je predmet prodaje.

Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

Prodaja pokretnine vrši se po naelu “vieno-kupljeno” te se iskljuuju sve naknadne reklamacije.

7. Kupac ne može bi provnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može stei nekretninu koja je predmet prodaje.

Najbolji ponuditelj (kupac) je dužan upla ukupnu kupovninu umanjenu za iznos uplaene jamevine na poslovni raun (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479 i pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora u roku od 15 (petnaest) dana nakon održane usmene javne dražbe. Javni bilježnik koji nastupa u ime predlagatelja osiguranja sklopit e s kupcem ugovor o kupoprodaji pokretnine u formi javnobilježnikog akta.

8. Kupac je dužan upla kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe na poslovni raun (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Ako kupac u navedenom roku ne upla cijenu javni bilježnik e prodaju proglasi nevažeom i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje ish nekretnina, a jamevina nee bi vraena ponuau. Poziv na sklapanje ugovora uslijedit e najkasnije u roku od 30 dana od dana održane javne dražbe. 9. Ako se nekretnine ne prodaju niti na drugom roištu postupit e se sukladno odredbi l. 103. Ovršnog zakona. 10. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Mace hrvatske 14.

Ako kupac u navedenom roku ne upla kupovninu smatrat e se da dražba nije uspjela te is gubi pravo na povrat jamevine. Porez na promet pokretnina i druge troškove vezane uz prodaju pokretnine te sve troškove javnobilježnike pristojbe i nagrade snosi kupac. 4. Informacije se mogu dobi na tel: 040-390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Mace hrvatske 14, a pokretnina se može razgleda na adresi u akovcu, Žrtava Fašizma 4, uz prethodnu najavu Predlagatelju osiguranja na broj telefona 040/340-139.

12. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku i provnicima osiguranja.

Tekst oglasa dostavljen je u list «Meimurske novine» radi objave i Opinskom sudu u akovcu radi stavljanja na oglasnu plou. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku, dužniku i provniku osiguranja.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

11. Tekst oglasa dostavljen je listu „Meimurske novine“ radi objave.

KLASA:021-06/12-03/1 URBROJ:2109/1-02-12-01 akovec, 16.02. 2012. Temeljem lanka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Meimurske županije («Službeni glasnik Meimurske županije» broj 9/07), Odbor za izbor i imenovanja Skupšne Meimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za izbor lanova Savjeta mladih Meimurske županije I. Savjet mladih Meimurske županije (u daljnjem tekstu: Savjet) osnovan je kao savjetodavno jelo koje promie akvno i odgovorno sudjelovanje mladih u društvenom odluivanju, sukladno Zakonu i Statutu Meimurske županije. II. Temeljem lanka 8. Odluke, Savjet u okviru svog djelokruga prvenstveno promie • interese mladih u Županiji te sa Županijom provodi zajednike ciljeve za dobrobit mladih, sukladno Nacionalnom programu, Županijskom programu, Zakonu i Odluci a posebno: • raspravlja pitanjima iz djelokruga rada Skupšne koji su od interesa za mlade, • predlaže Skupšni raspravu o pojedinim pitanjima od znaaja za unapreivanje položaja mladih u Županiji, nain rješavanja navedenih pitanja, te donošenje akata kojima e se unaprijedi položaj mladih u Županiji, • sudjeluje u izradi i praenju provedbe županijskog programa za mlade, • skrbi o informiranos mladih o svim pitanjima znaajnim za unapreivanje njihovog položaja, • poe meusobnu suradnju savjeta mladih opina i gradova s podruja Županije, te drugih županija, • predlaže program rada Savjeta, te nancijski plan, • po potrebi saziva predstavnike Županije na sjednice Savjeta, • obavlja i druge poslove od interesa za mlade. III. Savjet ima 9 lanova koji se biraju na dvije godine, a za lanove Savjeta mogu se imenova osobe u dobi od 15 do 29 godina, s prebivalištem na podruju Županije. Kandidate za lanove Savjeta predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, uenika vijea, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih (u daljnjem tekstu: ovlašteni predlagatelji). IV. Ovlašteni predlagatelji dužni su svoje prijedloge obrazloži i u pisanom obliku dostavi ih Odboru za izbor i imenovanja u slijedeem obaveznom sadržaju: 1. Ime/naziv i sjedište (udruge, uenikog vijea, studentskog zbora i drugih registriranih oblika organiziranja mladih). 2. Ime i prezime kandidata te njegovo prebivalište. 3. Datum i godina roenja. 4. Obrazloženje (detaljno naves razloge zbog ega bi kandidat bio pogodan za lana Savjeta, da li je do sada akvno sudjelovao u radu udruga i drugih organizacija, kojim vrstama problema mladih se bavio, da li se posebno iscao svojim radom, te njegov daljnji interes za pomo mladima i sudjelovanje u javnom životu). 5. Potpis i ovjera ovlaštenog predlagatelja. V. Prijedlozi kandidata dostavljaju se Odboru za izbor i imenovanja, u zatvorenoj omotnici na adresu Meimurske županije, akovec, R. Boškovia 2, s obaveznom naznakom „Javni poziv za kandidaturu u Savjet mladih“. Rok za podnošenje prijava je 20 dana od dana objave poziva, u lokalnim novinama. Tekst Javnog poziva objavljen je i na web stranici Meimurske županije www.medjimurska-zupanija.hr. VI. Odluku o izboru lanova Savjeta mladih donosi Skupšna Meimurske županije na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE


24. veljae 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

TUŽNO SJEANJE

REPUBLIKA HRVATSKA MEÐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - GRADONAELNIK KLASA: 021-05/12-01/8 URBROJ: 2109/2-01-12-02 akovec, 16. veljae 2012.

na dragog supruga, oca i djeda

JOSIPA BUJANA iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2012.

Gradonaelnik Grada akovca upuuje

J A V N I

P O Z I V

ZA UTVRIVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU ZLATNE PLAKETE “GRB GRADA AKOVCA” Gradonaelnik Grada akovca utvruje prijedlog, a Gradsko vijee Grada akovca donosi Odluku o dodjeli Zlatne plakete “Grb Grada akovca”.

Hvala svima koji uvaju sjeanje na tebe. Tijekom devetog tjedna 2012., od 27. veljae do 02. ožujka, na podruju naselja akovec se odvoze CRNE KANTE ZA KOMUNALNI OTPAD. Molimo korisnike da iznesu na javnu površinu samo crnu kantu i vree s odvojeno skupljenim otpadom.

obitelj

IN MEMORIAM

DRAGO LAJTMAN 27.2.1993. - 27.2.2012.

Prijedlog kandidata za dodjelu Zlatne plakete mogu da: • gradonaelnik akovca • radna jela Gradskog vijea • lanovi Gradskog vijea • Vijee gradskog kotara ili Vijee mjesnog odbora • udruge gospodarstvenika i obrtnika • graani • udruge graana • poduzea • polike stranke • vjerske zajednice • druge pravne osobe Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku s podacima: • o podnositelju prijedloga • životopis osobe ili podacima o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje • obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja i odgovarajua dokumentacija.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije akovec, V. Morandinija 37 daje

OBAVIJEST o sudskoj dražbi radi prodaje slijedeih nekretnina 1. Nekretnina u 1/3 dijela upisana u z.k.ul.209, k.o. Kuršanec, est. br. 3/b/5 – vonjak u mjestu površine 397hv, utvrene vrijednos 33.348,00 kn; 2. Nekretnina u 1/3 dijela upisana u z.k.ul.209, k.o. Kuršanec, est. br. 34/d/1/2 – oranica i livada površine 730hv, utvrene vrijednos 5.808,73 kn;

Prijedlog se dostavlja na adresu Gradonaelnik Grada akovca, Kralja Tomislava 15, s naznakom “Za dodjelu Zlatne plakete”, najkasnije do 16. ožujka 2012. GRADONAELNIK Branko Šalamon

Ili obje nekretnine u 1/3 dijela u ukupnom iznosu od 39.156,73 kune.

Meimurska energetska agencija d.o.o., Bana Josipa Jelaia 22, 40000 akovec, raspisuje

dana 06.ožujka 2012.godine u 11:00 sa

NATJEAJ za zasnivanje radnog odnosa na odreeno vrijeme za radno mjesto

SURADNIK ZA ENERGETIKU – PRIPRAVNIK – 1 izvršitelj. Uvjet: • prvostupnik ili magistar tehnike struke • dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu; prednost je znanje i drugih stranih jezika • poznavanje MS O ce sustava • posjedovanje vozake dozvole B kategorije. Uz prijavu na natjeaj kandida trebaju priloži: • movacijsko pismo na hrvatskom i engleskom jeziku • životopis na hrvatskom i engleskom jeziku u Europass formatu • dokaz o strunoj spremi (preslika diplome) • dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice) • preslika vozake dozvole.

Nekretnine iz toki 1-2 ovog oglasa e se prodavati na drugoj usmenoj javnoj dražbi koja e se održa u zgradi Opinskog suda u akovcu, Ruera Boškovia 18, soba br.20

Na II. dražbi za prodaju nekretnine se ne mogu proda ispod 1/3 (jedne treine) utvrene vrijednos. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije roišta za prodaju dale jamevinu u visini od 10% (deset posto) od utvrene vrijednos nekretnina. Iznos osiguranja se uplauje na raun suda br. 2390001-1300000701 s pozivom na broj 1820-09, a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obavezan predoi sudu prije nego što sud pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena vra e se jamevina odmah nakon zakljuenja javne prodaje. Kupac je obavezan položi kupovninu u roku od 30 dana nakon održanog roišta za prodaju. Svi ostali uvjeti o prodaji nekretnina objavljeni su na oglasnoj ploi Opinskog suda u akovcu, a za sve informacije možete se obra i Meimurskoj banci d.d. akovec, V. Morandinija 37, tel. 040/340-139.

Naelnik Opine Vrašinec temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 37/09, 55/11, i 90/11), objavljuje

Nepotpune i nepravovremene prijave nee se razmatra. Prijave s potrebnom dokumentacijom i dokazima za ispunjavanje propisanih uvjeta podnose se Meimurskoj energetskoj agenciji d.o.o., na adresu Bana Josipa Jelaia 22, 40000 akovec (s naznakom „Natjeaj za radno mjesto“), najkasnije do 02. ožujka 2012. godine. Meimurska energetska agencija d.o.o. zadržava pravo ne izvrš izbor po raspisanom natjeaju te is poniš. Meimurska energetska agencija d.o.o.

JAVNU RASPRAVU o Izmjeni i dopuni Prostornog plana ureenja Opine VRATIŠINEC – prijedlog Plana (Službeni glasnik Meimurske županije broj 14/04) Javni uvid u Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Vrašinecprijedlog Plana ( u daljnjem tekstu Prijedlog plana) trajat e 15 dana, od 06.ožujka do 21.ožujka 2012. Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat e se 13. ožujka (utorak) 2012. godine u 14 sa u prostorijama Opine Vrašinec, Dr.Vinka Žganca 2 u Vrašincu. Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal koji se može vidje radnim danom od 8 do 14 sa u prostorijama Opine (Dr. Vinka Žganca 2), prijedloge i primjedbe na Prijedlog plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 21. ožujka 2012. na adresu Opine Vrašinec. Primjedbe koje nisu itko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, nee se razmatra. Provoditelj Javne rasprave Naelnik Opine Vrašinec Zdravko Mlinari

IN MEMORIAM

MLADEN BABI 28.2.1993. - 28.2.2012. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IZ MATINOG UREDA ROENI FRAN TRSTENJAK, sin Jane i Hrvoja; ANA LUKI, ki Andrijane i Dragana; LOVRO LISJAK, sin Michaele i Marijana; FILIP CEILINGER, sin Tamare i Kristijana; KARLO IGNAC, sin Biljane i Dražena; ROBERT MIRI, sin Paule i Zdravka; LUCAS JALŠOVEC, sin Ivane i Martina; KATJA KRIŠTOFI, ki Tanje i Renata; LARA IGNAC, ki Radojke i Tomice; ROKO ŠTEFAN, sin Dunje i Nikole; ANTONIO URIN, sin Sanje i Danijela; ŽAN ZLATAREK, sin Lidije i Renata; ERIKA ZADRAVEC, ki Ane i Roberta; EMMA NOVAK, ki Manuele i Ratka; BENJAMIN BALOG, sin Radmile i Stjepana; LEONA FLAC, ki Štefice i Igora; NELA HOBLAJ, ki Marije i Ivana; ANTONELA HUSI, ki Damire i Darka (akovec) VJENANI Valentina Petrievi i Danijel Vabec, Jasmina Karlovec i Marko Nemec, Sanja Komar i Darjan Kukovec, Ivana Postružin i

Nikola Kolari, Vladimira Mislovi i Andrej Mlinari, Jasna Križari i Dražen Lisjak, Marko Marec i Ljerka Koa (akovec); Petra Flegar i Marko Lovreni (M. Subotica); Patricija Soboan i Mario Sabo (M. Središe) UMRLI Franjo Vugrinec r. 1927., Ivan Mikulan r. 1939., Jerolim Grubi r. 1924., Marija urkin ro. Pintari r. 1923., Josip Nesti r. 1931., Mijo Tisaj r. 1939., Marija Šparavec ro. Zadravec r. 1925., Slavica Lonari ro. Vibovi r. 1955., Franjo Zorec r. 1926., Elizabeta Habijan ro. Kuhanec r. 1935., Jela Baranaši ro. Glavak r. 1935., Antun Tomaši r. 1938. (akovec); Zlatko Matotek r. 1936. (Kotoriba); Igor Gorianec r. 1990., Stjepan Gajnik r. 1932. (M. Subotica); Ana Ferlin ro. Kovai r. 1932., Marija ud r. 1930. (Nedeliše); Dragica Jeleni ro. Zamuda r. 1958. (Štrigova)


48

Oglasnik

24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM DAEWOO NUBIRA karavan. Mobitel: 098-241-172. DEAWOO TICO 0.8, 1998, bordo metalic, reg. 1/2013, servisiran, 8500 kn, k, tel. 095/8138-140 POLO CLASSIC 1.6 1997.g., 1.vl., garažiran, cijena povoljna, tel. 868-141 FIAT GRANDE PUNTO 1.2 2008.god., reg. do 5./2012, klima, ABS, servo, dalj. centr., zrani jastuci, CD orig. sa kom. na volanu, upravo napravljen veliki servis, garancija, 5.500 eura sa prijenosom na ime, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 VW BORA 1.4 plin 2000.god., reg. do 1/2013, klima, ABS, servo, dalj. centr., zrani jastuci, 3.600 eura, mogu kredit, zamjena, mob: 098/242 283 BMW 318d 2005. god., E 46, 1995.g., 85kw, reg. do 3/2012, 1.vl., serv. knjiga, 180tkm , autom. klima, ABS, 10.300 eura sa PDV-om (s prijenosom na ime), mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODAJEM ELINE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/ kom. tel. 040/861-208 PRODA JEM RABL JENE GUME P i r e l l i d i m . 2 0 5/6 0 / 1 5 . m o b . 098/907-1581 MERCEDES sprinter 312D zatvoreni kombi, 1999.g., prodajem za 5.500 eur. mob. 091/1234-556 PRODAJE SE AUDI A6 2.8 quatro, ful oprema, 1998.g., reg. do 6.mj., benz, tel. 040/822-130 ili 091/937-4770 PRODAJEM GOLF III dizel 1992.g., reg. do 11.mj., odlino stanje, cijena 1.600 eur, tel. 098/987-8278 VOLVO XC 90 u izvrsnom stanju, u sustavu pdv-a, hitno i povoljno, puno dodatne opreme, mob. 098/241-804 PRODAJE SE AUTOPRIKOLICA registr. do kraja 4.mj., cijena 3.500 kn. mob. 099/829-8347 FIAT TIPO 1989.g., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. tel. 040/395-777 ili 092/298-1233 MERCEDES A klasa full oprema 2001g. 091/970-1929. PEUGEOT 207 1.4 16V Sport 12/07.g., reg godinu dana, od 1.vlasnika, srebrni, alu naplaci + oprema, odlino stanje, 6.900 eur, mob 095/847-8795

POLJOPRIVREDA PRODAJEM ELEVATOR I TREBLJAICU za kukuruz (stariju) povoljno, te drvo oraha i hrasta, mob. 098 918 02 36

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane PRODAJEM IMT 533, duplo kvailo, kabina, plug 10 cola visoki, okreta sijena 2.20, rotokosa i vilice za rotobale. mob. 098/745-972 BANZEK, trofazni, motor 3KW, p r i k l j u  a k z a t r a k t o r. t e l . 099/808-7586, 042/819-020. PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, za vrt, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 3x1 m i 2x4 m, visine cca 70 cm. Mob. 091 502 1276. PRODAJE SE TRIMER Einhell, motor 25cm3, zahvat 38cm, masa 7kg, nov i nekorišten, garancija još 1.5g, cijena 599kn ili mijenjam za motornu pilu, tel. 098/316-519, 639-801 PRODAJE SE HRASTOV KUKURUŽNJAK šir. 5m, vis. 3.5m cijena 1.200 kn i hrastov ŠKEDENJ od 70 m2 u Dr žimurcu, ruš t odli  an, cijena po dogovoru. Tel: 040/639-801 PRODA JEM 2-redni samohodni bera kukuruza Burgoin sa sjeckalicom i rotokosu 1,65, te okreta sijena 2,20. mob. 098/745-972 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253 PRODAJEM KOMBAJN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., kompresorkip ventil, sauvan; traktor Zetor 4712 s kabinom i kiper prikolicu 4T, registrirana i sauvana. mob. 098/190-3753 PRODAJEM STONI KRUMPIR jeftino i traktorsku bonu kosu IMT na hidraulik. mob. 091/581-7495 PRODAJEM 2-brazdni plug, metalni kukuružnjak, dva prasišta i vagu nos. 1000kg. tel. 338-003 ili 099/7488-408 MOTOKULTIVATOR Gorenje Muta sa strižnom kosom, frezom, plugom i prikolicom, ušuvan, mob. 098/745-972 KUPUJEM TRAKTORE može neispravni, ispravni ili u lošijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, za vrt, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 3x1 m i 2x4 m, visine cca 70cm. Mob. 091 502 1276. PRODA JEM PLUG dvobrazni Olt ili mijenjam za jednobrazni, prodajem inoks bavu samohlaeno 150 lit. zapremnine. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE SADILICA za krumpir sa prikljucima, u dobrom stanju, mob. 095/5402-505

Slatka bajka

t+&45*7&%&,03"$*+& t5*$*/0."4" t47&;"5035& *,0-"Ǝ&

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

USLUGE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570 IZVODIMO ZIDARSKO TESARSKO ARMIRAKE RADOVE, krovišta, demit fasade, tlakavce, kanalizaciju, adaptacije, knauf sisteme, soboslikarske i keramiarske radove. PRIMA-GRADNJA d.o.o., mob. 098/932-1856 ili 098/9870-895 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA - pružam pomo u uenju i vježbanju zadataka za srednje škole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO HOTELI u Austriji potražuju osoblje u kuhinji, sali, sobarice, konobare, kuhare, perae posua, kune majstore, uvare, šofere, istae. NOVO – pomoni radnici u poljoprivredi (berba jagoda, duhana, peradarstvo itd.). mob. 091/113-5082 ŽENSKA OSOBA traži posao išenja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 KONOBAR S ISKUST VOM TRAŽI bilo kakav posao, može i ispomo  preko vikenda. Mob: 099/192-0477 M L A A M U Š K A O S O B A t r a ži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, raunala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA Čakovec, K. Tomislava 33, tel 396 026

MUŠKARAC (35) traži ozbiljnu žensku osobu izmeu 30-40g. radi upoznavanja i druženja, iz Me. i Varaž. županije, mob. 099/746-8601

NEKRETNINE – PRODAJA

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

PRODAJEM KUU U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990. PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Poreu (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (kuice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000 PRODAJEM KUU u Vuencu cca 350 m2 s velikom okunicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990. POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2, novi pasage, ureen (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 800 kn (mog. prodaje - zamjene za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 PRODAJEM GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu povoljno. Tel. 091 7636 571 NEDELIŠ E - hitno prodaje se renovirana i useljiva kua dvojna prizemnica od 100m2, zasebni objekt, voda, struja, plin centr., internet, kua + pripadajue dvorište i vrt od 750m2, gospodarske zgrade, mirna i atrakvna lokacija, cijena 62.000Eur, molim samo ozbiljne ponude: na 098/9862-668. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, mob. 098/652-292. PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vuencu (Lopancu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku kuu, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije (tvz. sudska ulica), glavni ulaz sa uline strane, za 1450 eur/m2, Mob.098/297-222 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru  akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odlina lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi Tomaša Gorianca 2. Stan ima sve prikljuke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrakvan stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vra, pošte, trgovakog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itateODLINA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODA JE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim prikljucima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom okunicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vrtia, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KU U KATNICU u Murskom Središu sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi prikljuci gradski. Okunica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE STAN od 55m2, ureeni, u k, Vukovarska ul., mob. 091/796-9072 STAN 4-sobni (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559

lje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vuencu (Lopancu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku kuu, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 eur/m2, mob. 098/297-222 FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE 3-sobni stan u k od 73m2, lift, klima, tel. 310-016 ili 098/214-7664 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODA JE SE ILI MIJENJA KU A u Dunjkovcu za stan u akovcu, tel. 099/677-8677 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2. mob. 099/229-4064 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu s garažom i okunicom u centru Varaždina. mob. 091/517-3243 PRODAJEM VINOGRAD od 30 ari u Štrigovi, te hidraulinu prešu za grože. tel. 851-292 PRODAJEM OBITELJSKU KU U u Varaždinu, M. Bogovia, parcela 979m2, centar, blizina želj. stanice, zvati iza 15 sati na mob. 091/558-3151 ili 098/932-7156

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavia 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagrebaka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najvei izbor LCD i LED telev televizora od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapiina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33


24. veljae 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM GRUNT u Dekanovcu od 775hv, uveden plin, struja, voda, telefon, mog. stanovanja za dvije obitelji. zva iza 14 sa na mob. 098/160-2857 PRODAJEM GRADILIŠTE u k-Martane s gra. dozvolom, vrlo povoljno, doprinosi plaeni, gradnja mogua odmah. mob. 091/9170-878 PRODA JEM POSLOVNI PROSTOR u centru akovca i u Kuršancu halu od 500m2, sagraenim zemljištem 890 hv. mob. 098/9211-929 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopancu, I. L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000 EURA. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODAJEM KU U u G. Hrašanu na gl. ces 7km do k i 10km Vž, za detaljne informacije na broj mob 098/297-210. PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR od 84m2 u akovcu, dio od 30% se plaa, a ostatak može na kredit, mob. 091/14-11-721 PRODAJEM KU U u akovcu, vojni vrtovi, 6 soba, 2 kupaonice, podrum, tavan, garaža, dvorište, vrt. Info: 364-024 ili 364-166 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu u k, cijena po dogovoru. mob. 098/562-756 PRODAJE SE KU A u Lopancu sa svim prikljucima, centr. grijanje, 80m2 stamb. prostora, parcela 1036 hv. Pogleda u Lopancu, V. Nazora 71D.

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj kui u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepušaici. Tel. 098 241 848 IZNA JML JUJE SE opremljen ugost. l o k al na o d l i  n oj l o k a c iji, m o b. 099/256-7899 IZNAJMLJUJEM namješteni 2-sobni stan, mob. 098/303-759 TRAŽI SE KU A u najam ili se kupuje uz mog. mjesene otplate, Prelog ili okolica. mob. 099/5990-111 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme polunamješteni jednosobni stan, garsonijera i garsonijera od 30m2 nenamještena (blizina Pedagoške akademije), tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe u centru k, komunalije i ulaz odvojeni, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJML JUJEM namješten stan od 70m2, novogradnja, zaseban objekt, na duže vrijeme, odvojena trošila, povoljno, mob. 095/862-3290 IZNAJMLJUJE SE STAN u k od 85m2, odvojena brojila, garaža, 1500 kn + režije, te se prodaje roh-bau kua u Strahonincu – spuštena cijena. mob. 098/749-131 IZNAJMLJUJU SE NAMJEŠTENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u obiteljskoj kui u Šenkovcu, idealno za radnike (rme), sportaše (klubove), samce, studente i sl., blizina grada, veliko dvorište, svi prikljuci. mob. 098/171-4456

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan u donjem dijelu kue s posebnim ulazom, u akovcu, za inf nazvati 098/938-7532 IZNAJMLJUJEM SOBU s upotrebom kupaonice i kuhinje, akovec, Dr. A. Starevia 33. tel. 390-094. IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru k, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116. IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u k od 150m2, 1500 kn plus režije po brojilima. Tel. 098-17-888-52. IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu iskljuivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNA JML JUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHO GRAHORASTIPILIĆI GRAHO akcija sa s mo 3,50 kn

BRZA DOSTA VA ,

,

PRODAJEM ŠTENCE NJEMAKOG BOXERA s rodovnicom, štenci su cijepljeni i oišeni parazita, garancija na zdravstvene rezultate, mogua dostava. mob: 091/941-4242 PITOME PAPIGE, privržene, rukom hranjene, sheri, nimfe, rozenkolisi, grice, dostava, zamjene.. tel. 048/631-273

PRODAJU SE zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZEEVE za rasplod. tel. 098/465-490 KUPUJEM PELE, cijele zajednice ili jake 7-okvirne «nukleuse» oko 30kom. Preuzimanje do 15.4. Mob. 098/1790-307

RAZNO Trgovina rabljenom odjeom “Zlateko” otkupljuje na Ugovor o komisiji rabljenu i ouvanu djeju odjeu (0-16 godina) i opremu (hodalice, sjedalice, hranilice...). Sve inf. na tel. 098/573-044 i 098/170-2627. PRODAJEM NOVE MUŠKE hlae marke Levis, Diesel i dr., sportske majice dugih i kratkih rukava i pake marke Fila i ostale. mob: 098/99-20-390 PRODA JEM KL AVIJATURU Technics model 6000, super za gaže. mob: 099/25-96-444 PRODAJEM ELEKTRINU GITARU ESP VIPER, cijena po dogovoru, može zamjena za jeftinije uz doplatu. mob: 099/40-10-142 ili email: toksikocin@ net.hr PRODA JEM SADNICE buk ve, agacije, jasena, javora, Ludbreg. mob. 099/808-7586 KUPUJE SE ŠUMA ILI VIŠE STABALA za rušenje i razne motorne pile, mob 099/6826-770 PRODAJEM ŽIVO DRVO ORAHA za rušenje za 500kn, prijevoz i rušenje u režiji kupca, mob 098/9862-668 PRODAJEM MOBITEL Motorola C-115, ispravan, za samo 60kn, te modem za adsl internet od T-coma, malo korišten kao novi u pola cijene za 400kn. mob 099/7969-541 PRODAJEM veliko ogledalo u okviru (400kn); komodu s ormariima i pominim ogledalom, kao novo (800kn) i tapeciranu masivnu fotelju, jako malo korištenu (490kn), mob 098/9862-668

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

199 kn

STRONG SRT7300CI

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJEM mušku kožnu jaknu smea vel. 52, ouvanu (190kn) i žensku zimsku crnu dugu jaknu s kapuljaom Nike, vel. XL, malo nošena (490kn). mob. 099/7969-541 ili 098/9862-668 PRODAJEM DUPLA BALKONSKA VRATA sa izo staklom bez štokova povoljno i dajem u najam graevinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui, mob 091/559-4332 PRODAJEM UMJETNIKE SLIKE, unikat, runi rad, izraene u tehnici mozaik-intarzija, ukras za vaš dom, poklon najdražima. mob 099/4010-142 PRODAJEM ELEKTRINU GITARU model esp ltd 400 viper, cijena po dogovoru, može zamjena za jeftinije uz doplatu. Info na email: toksikocin@net.hr ili tel: 040/858-001 PRODAJEM VATROSTALNA STAKLA za pei i kamine - original kvaliteta. Tel. 040/863-407, 098/710-353 Prodajem CRNO DOMA E VINO, odlino za bambuse, može se proba, cijena 6kn/lit i kanistra za navodnjavanje ili lož ulje, na u ili vino, 1.000 lit. zapremnine, cijena 500kn, mob: 098 467 942. PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisai stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokulvator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plasna, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE OIŠ ENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom, te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810 PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje od 400 lit., A klase, vrlo povoljno, stara 4g., garancija još 1g., tel. 333-059 ili 095/814-8743 PRODAJEM OIŠ ENE ORAHE i nove crne kopake Nike br. 38 za 200 kn. tel. 863-621 PRODA JEM OPREMU ugostiteljske kuhinje i šank s aparatima (sauvano) Pianino, caffe aparat, i skuter, mob. 098/9211-929 PRODAJE SE VINO od kupina 1 lit./35kn, tel 098/1992-171 P R O D A J E M D VA P R O Z O R A d i m . 120x80cm sa izo staklom, i dajem besplatno rabljeno krovište za garažu. mob. 098/552-880 DJEJA KOLICA Piere Cardin sa auto sjedalicom, mob. 095/581-9390 DJEJI KINDERBET sa madracom dim. 140x70, bijeli. mob. 098/632-614

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živonje, možete posta kum ili kuma nekom od šenika akovekog skloništa za živonje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lijeenja. Posjete našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljedei korak je upla 99,00 kn na žiro raun udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog kunog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuanstvu, od raznih proslava i vjenanja, ili ako imate starih deka, plah, runika darujte ih akovekom skloništu za napuštene živonje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

MALENA je malecka kujica stara tek nekoliko mjeseci ostavljena u kartonskoj kutiji kraj ceste pred hladnu zimsku no. Na sreu pronašli su je dobri ljudi i spasili od smrzavanja. Malena e ostati mala rastom, jako je draga i umiljata i tražimo joj novi dom, iskljuivo za boravak unutra uz redovite šetnje. Kontakt: 098-241-060.

CESAR je došao u sklonište zajedno sa svojom prijateljicom njemakom ovarkom Nannom. Cesar je predivan njemaki ovar koji zaslužuje puno više od azilskog dvorišta. Njemu su potrebne duge šetnje, društvo, veliko dvorište za igru i tranje i zaista se nadamo da e to uskoro i dobiti. Roen je negdje u prosincu 2008. godine, cijepljen i ipiran. Nije za lanac! Kontakt: 091-8988-004.

ROKO je veseo, zaigran i željan pažnje. Pronaen je kako luta sa svoja dva brata na ulici. Dvojica brae su gotovo odmah udomljena, a Roko nije bio te sree. Po naravi je vrlo živ, jedva smo ga uhvatili fotoaparatom pa bi bilo dobro da se udomi u kuu s dvorištem kako bi mogao trati do mile volje. Cijepljen je i ipiran. Roen je 20.5.2011. Kontakt: 091-8988-004.

Iskoristi akciju u veljači

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

859


PETAK 24. veljae 2012.

TV pregled

12:40 13:30 14:30 15:25

od 24.2.2012. do 1.3.2012. 06:10 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORUUJEMO

U dobrom društvu FILM

PETAK, HRT 2, 20:00

Simpatini Dan Foreman (D. Quaid) pomalo je staromodan 51-godišnjak, sretno oženjen atrakvnom Ann (M. Helgenberger), s kojom ima romannu 18-godišnju ki Alex (S. Johansson). Radi kao šef marketinga prestižnog sportskog magazina “Sports America”, kojem u posljednje vrijeme ne cvjetaju ruže. Dok naklada magazina pada, Dan ima sve više problema s pronalaženjem oglašivaa i prodajom oglasnog prostora.

Monty Phyton - smisao života FILM

SUBOTA, HRT 2, 22:05

Monty Python je naziv grupe britanskih komiara koju su inili Graham Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Eric Idle, Terry Jones i Michael Palin. Grupa se okupila oko stvaranja televizijske serije Letei cirkus Montyja Pythona, a zajedno su snimili i eri lma, nekoliko glazbenih albuma i igrali kazališne predstave.Družina je nakon ‘’Meaning of Life’’ prestala djelova kao cjelina. Dva otada najzapaženija lana su bila (i još uvijek jesu) John Cleese i Terry Gilliam.

Za dolar više FILM

NEDJELJA, HTV 2, 20:00

Drugi dio kultne špage vestern trilogije Sergia Leonea sa Clintom Eastwoodom u ulozi ovjeka bez imena. Clint ‘Man With no Name’ Eastwood plaenik je u potrazi za opakim revolverašem El Indiom (Gian Maria Volonté) ija glava je ucjenjena na pozamašnu svotu. Clint se udružuje sa Douglasom Mormerom (Lee Van Cleef), kolegom po struci na istom zadatku no sa drugaijim movima nenancijske prirode.

Lovina FILM

PONEDJELJAK, RTL, 21:00

Humanost, odgovornost i krivnja pojedinca i društva teme su koje nas ‘love’ gledajui ovaj brutalni akcijski triler s Tommy Lee Jonesom i Beniciom Del Torom u glavnim ulogama. U šumama Silver Fallsa profesionalni ubojica Aaron Hallam brutalno ubija etvero lovaca na jelene. FBI se za pomo obraa L.T. Bonhamu – jedinom ovjeku koji bi ga mogao zaustavi.

Dvije lijeve FILM

UTORAK, HTV 2, 20:50

Od obitelji Wayans, koja stoji iza “Mrak lm“ franšize, sže još jedna parodija kakvu možemo samo oekiva od njih. Ovoga puta „nastradali“ su plesni nejdžerski lmski hitovi poput “Step up 2”, “You Got Served”, “Flashdance”, ali ak i “Ray”. Damon Wayans Jr. i Shoshana Bush ponijeli su glavne uloge u lmu idealnom za one koje se vole nasmija uz dobru parodiju.

arobne hlae FILM

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:12 Lugarnica 18, serija (4/16) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Kambodža/Tajland/Butan, dokumentarna serija (42’18”) (4/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (41’37”) (174/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (111/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (53) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Korizmena sjeanja, emisija puke i predajne kulture (26’10”) 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (47’20”) (49/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (177/240) 16:50 Hrvatska uživo, 1. dio 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo, 2. dio 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (11/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Odabrao elo H.: Alain Robert - Francuski Spiderman, dokumentarni lm (54’19”) 21:00 Ciklus hrvatskog lma: Što je muškarac bez brkova 22:55 Dnevnik 3 23:15 Sport 23:18 Vrijeme sutra 23:20 Vijes iz kulture 23:30 Pe dan, talk show 00:20 Na rubu znanos: Phyllis Krystal i kidanje veza (45’45”) 01:10 Filmski maraton: Niije dijete, ameriki lm (12) (109’) 03:00 Filmski maraton: Ašan, francuski lm (113’) (R) 04:55 Skica za portret 05:05 Lugarnica 18, serija (4/16)

SRIJEDA, NOVA, 22:25

eri najbolje frendice kreu svaka svojim putem. Poveziva e ih jedino hlae koje e svaka nos po tjedan dana i, nadamo se, opra prije slanja drugoj. Još dok su im majke pohaale aerobiku za trudnice eri djevojke koje e se tek rodi postale su nerazdvojne prijateljice. Nakon dugogodišnjeg neraskidivog prijateljstva i brojnih nezaboravnih zajednikih trenutaka oekuje ih rastanak.

Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - superG (M), prijenos Subota 25.2., HRT 2, 11:25

Rukomet, Seha liga: Nexe - Metaloplastika, prijenos SPORT

Alain Robert - poznat i kao francuski ovjekpauk - penje se najrazliitijim neboderima (na opu radost javnos i na nevolju policije), a posebna slabost su mu oni najviši, poput tornja Sears u Chicagu, tornjeva Petronas u Kuala Lumpuru i Taipei 101 na Tajvanu. S obzirom na to da je relavno nizak i da ima ve skoro 50 godina, Alain je svojevrstan ziki fenomen zato što jednim prstom može podii svoje jelo unato invalidnos uzrokovanoj padom 1982. godine.

Nedjelja 26.2., HRT 2, 16:15

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Clint Eastwood

14.10 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.50 23.40

08:00

Alain Robert - Francuski Spiderman

Nedjelja, HTV 2, 20:00 sati

11.20 12.25

20:02

Odabrao elo H.:

Clint Eastwood Jr. (San Francisco, 31. svibnja 1930.), ameriki je lmski glumac, redatelj i producent. Iako je njegov redateljski rad na posljednjim lmovima kao što su Pisma s Iwo Jime i Zastave naših oeva doživio velika priznanja od strane krike, Eastwood je najpoznaji po ulogama anjunaka, ponajprije u vesternima Sergia Leonea u šezdesema, i “žestokih momaka”, kao što je inspektor ‘Prljavi’ Harry Callahan u lmovima Prljavi Harry u sedamdesema i osamdesema. Eastwood, koji je bio dvaput oženjen, ima pet keriju i dva sina s pet razliih žena: Kimber (roenu 1964.), s Roxanne Tunis; Kylea (1968.) i Alison (22. svibnja 1972.), s bivšom ženom Maggie Johnson; Sco a (21. ožujka 1986.) i Kathryn (2. veljae 1988.), sa stjuardesom Jacelyn Reeves; Francescu Ruth (7. kolovoza 1993.), s Frances Fisher, svojom kolegicom iz Nepomirljivih; i Morgana (12. prosinca 1996.), sa sadašnjom suprugom Dinom Ruiz. Od 1976. do 1988. je živio s glumicom Sondrom Locke. Eastwood ostaje popularni seks simbol. Jednom je rekao, “Volim se šali da, kako moja djeca nisu dobila unuad, imam dvoje svoje. To je fantasan osjeaj, bi tata u mojoj dobi. Imam puno sree. Shvaam kako ne nepoštena injenica da muškarci mogu dobi djecu kad su mnogo stariji nego žene.” Sada ima dvoje unuadi, Clintona (roenog 1984.) i Graylen (roenu 1994.), Kimberinu i Kyleovu djecu.

19.05

Krv nije voda

SERIJA NOVA TV

11:40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

6:50

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:55 01:35 03:10 04:10 05:25 06:15

05.45 06.35 07.35 08.15 08.45 09.10 10.00 10.40 11.40 12.30 13.20 14.30 15.15 16.15 16.45

18.35 05.45 06.20 07.15 08.00 08.30 09.10

06:45 07:10 07:35 FILM HRT 1

16:25

17.40

01.20 02.20 02.55

SPORT - IZDVAJAMO

SPORT

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (110/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (29/330) 07:45 Mala TV: 07:50 TV vr: Ruže 08:00 Gazoon: Toplinski val, crtani lm 08:05 Tajni dnevnik patke Malde: Sami u kui (R) 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (49/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (50/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (12/13) (R) 09:10 Školski sat: Od sapuna do sapunice 09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Jedna posebna djevojica, francuski lm (91’) (R) 15:00 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (20/22) 15:35 Obina klinka, serija za mlade (31/52) 16:00 Školski sat: Od sapuna do sapunice (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:50 TV vr: Ruže (R) 17:00 Gazoon: Toplinski val, crtani lm (R) 17:05 Tajni dnevnik patke Malde: Sami u kui (R) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (19/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (7/21) 19:40 Glazba, glazba...klape 19:55 Veeras 20:00 U dobrom društvu, ameriki lm (105’) 21:50 Amerika pita, ameriki lm (12) (92’) 23:30 Naelnica 5, mini-serija (12) (3x50’) 02:00 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (11/22) (R) 02:25 Retrovizor: Monk 7, serija (9/16) 03:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:11 Noni glazbeni program: 70. godina tamburaškog orkestra HRT-a (2011.) 07:20 Glazba, glazba...klape

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 11:45 12:00 12:45 13:00 13:20 13:30 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:45 00:15 00:17

RTL Danas, informavna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija TV premijera: Kaos, igrani lm, triler Crveno usijanje, igrani lm, akciji (12) No poslije sutra, igrani lm, znanstveno-fantasni (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

I tako to..., serija R I tako to..., serija 23/38 Jumanji, crtana serija 8/13 Bumba, crtana serija 19-20/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) SERIJSKI FILM VTV METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.30 20.25 21.10 22.00 23.00 23.50 00.30

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:55

IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 47/185 Inspektor Rex, serija 113/123 Zauvijek susjedi, serija 68/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 183/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 42/84 Larin izbor, serija 91/158 Moji problemani praznici, igrani lm To nije još jedan lm za mlade, igrani lm (12)* Uvijek u zna što si radila prošlog ljeta, igrani lm (12)* Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode)

Vatreno srce, serija 184-185/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 40/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 41/125 Eva Luna, serija 73-74/114 Marisol, serija 29-30/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 15/29 Prijatelji, serija 18/18 Potjera, serija (12)* 10/18 Kraljica juga, serija (12)* 45/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Divlji zapad, igrani lm R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 00:00 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Euromaxx Veliko platno Ritam tjedna Vijes dana Igrani lm Erotski program (18) Videostranice


SUBOTA 25. veljae 2012. (7/13) (R) 05:10 Euromagazin (R) 05:35 Eko zona (R) 05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Korizmena sjeanja, emisija puke i predajne kulture (26‘10“) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Tomahavk, ameriki lm (79‘) 09:20 Mama je mama, dokumentarni lm (25‘55“) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:13 Kuni ljubimci 10:45 Zeleni dijamant Šri Lanke, dokumentarni lm (28‘35“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 13:45 Prizma, mulnacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Isna o lavovima, dokumentarna serija (50‘) (1/2) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potrošaki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Veeras 20:01 Dan poslije sutra, ameriki lm (119‘) 22:00 Najmonije žene svijeta: Hedy Lamarr, dokumentarna serija (49‘45“) (7/13) 22:55 Dnevnik 3 23:10 Sport 23:13 Vrijeme sutra 23:15 Vijes iz kulture 23:20 Pakleni udar, ameriko-hongkonški lm (12) (87‘) 00:50 Filmski maraton: Pet otrova, hongkonški lm (12) (98‘) 02:30 Filmski maraton: Viking Erik, britansko-švedski lm (12) (90‘) (R) 04:00 Skica za portret 04:20 Najmonije žene svijeta: Hedy Lamarr, dokumentarna serija

FILM RTL

20:00

Proroanstva Akcijski triler o profesoru koji sluajno nailazi na zastrašujua predvianja o budunosti te daje sve od sebe kako bi sprijeio njihovo ostvarenje. Godine je 1958. Kao dio ceremonije otvaranja nove osnovne škole, grupa uenika dobiva na zadatak napravi crteže o tome kako oni vide budunost. Njihovi crteži zapeat e se u vremensku kapsulu i spremi na period od pedeset godina.

SERIJA RTL 2

13:15

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:50

Prijateljice

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06:15 06:30 07:20 07:25 07:35 08:00

07:25 07:35 07:40 08:10 08:35

Najava programa Najava programa Opera box Patak Frka, crtana serija (32/39) (R) Maharal - tajna talismana, serija za mlade (1/5) 09:00 Mala TV 09:01 Baltazar: Bim i Bum 09:11 Danica: Danica i pjetli (R) 09:16 arobna ploa - II.razred (8.) 09:30 Trolovi, crtana serija (22/26) 09:55 Istjerivai udovišta, danski lm za djecu 11:25 Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - superG (M), prijenos 12:50 Crtani lm 13:10 KS Automagazin 13:40 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14:10 Direkt: Danas kao juer, juer kao sutra 14:40 4 zida 15:15 Zlatni zmaj, ameriki lm (91’) (R) 16:55 Košarka, ABA liga: Cibona - Parzan, prijenos 18:45 Magazin UEFA EURO 2012. (3/8) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (8/21) 19:40 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Veeras 20:00 Rukomet, LP: CO Zagreb Scha ausen, emisija 20:10 Rukomet, LP: CO Zagreb Scha ausen, prijenos 21:45 Rukomet, LP: CO Zagreb Scha ausen, emisija 22:05 Monthy Pyton: Smisao života, britansko-ameriki lm (12) (103’) 23:50 Mankellov inspektor Wallander 2, serija (12) (1/13) 01:20 Daniel Barenboim i Beka lharmonija 02:35 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:35 Noni glazbeni program - arhiva 06:45 Vaterpolo, EL

06.15

RTL Danas, informavna emisija (R) 06.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.10 X-Men, animirani lm (R) 07.35 PopPixie, animirani lm 08.55 Uilica, kviz za djecu 09.45 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.55 Imam te!, igrani lm, akcijska komedija 14.05 Angus, tange i pravo pravcato ljubljenje, igrani lm, komedija 15.55 Brodolom života, igrani lm, avanturiska drama 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Proroanstva, igrani lm, znanstveno-fnatasni 22.10 TV premijera: Djeca ovjeanstva, igrani lm, znanstvenofnatasni(12) 00.00 Veliko srce, igrani lm, biografska drama (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18) 02.55 RTL Danas, informavna emisija (R) 03.30 Imam te!, igrani lm, akcijska komedija (R)

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:30 13:45

19.10

NEDJELJA 26. veljae 2012.

14:45 15:00 15:30 15:45 16:15 16:45 17:30 17:50 18:05 18:30 18:40 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 21:20 22:30 22:50 22:55 23:30 00:30 00:32

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program TV PRODAJA - MARION IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija TV PRODAJA MOJA ISTRA dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) KUTIONICA djeja emisija (R) MLADI ZAJEDNO mozaina emisija TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI MOJ PUT dokumentarna emisija (R) VICOVIZIJA zabavna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija (R) KONCERT ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:40 09:05 11:05 12:55 15:00 17:00 17:10 18:05 19:15 20:05 22:15 00:45 02:30 04:00 05:30 06:30

TV Izlog Dodir s neba, serija 17/23 Peppa, crtana serija R Peppa, crtana serija 2/26 Winx, crtana serija 39/52 Monster High, crtana serija 6-7/7 Gormi, crtana serija R 6/26 Smallville, serija 16-17/22 Zauvijek susjedi, serija R Larin izbor, serija R Moji problemani praznici, igrani lm R Vijes Nove TV Provjereno, informavni magazin R Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show Dnevnik Nove TV Ulovi Smarta, igrani lm Bjegunac, igrani lm (12)* Sve za lovu, igrani lm (12)* To nije još jedan lm za mlade, igrani lm (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show R Kraj programa

06.10

Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 08.00 Divlji boravak, zabavni (R) 08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.25 Studio 45, talk show (R) 10.05 Klon, telenovela 10.50 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.55 Uvod u anatomiju, dramska serija (tri epizode) 16.35 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Zaboravljena dama, kriminaliska serija 21.30 L.A. Dragnet, kriminaliska serija (12) (dvije epizode) 23.00 Fesvalac: Drugi jezik ljubavi, igrani lm, drama (R) 00.45 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 08:35 09:20 10:05 10:20 11:50

Prijateljice, serija 9/12 Znate li plesa?, show 15/23 Naša mala klinika, serija 11/29 TV izlog Naša mala klinika, serija Harvey Toons, crtana serija 26-27/78 12:30 TV izlog 12:45 Prijateljice, serija R 9/12 13:30 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R 14:00 Znate li plesa?, show R 14:50 TV izlog 15:05 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 19/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 9-10/22 20:00 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 11/16 21:00 Maverick, igrani lm 23:00 Crni Talijan, igrani lm 00:20 Slatke male lažljivice, serija R 01:50 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R 02:15 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 03:15 Kraj programa

06:00 Najava programa 06:05 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06:35 TV kalendar 06:50 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:30 Globalno sijelo (R) 08:00 Zlatna kinoteka: Romanna Engleskinja, britansko-francuski lm (112’) 09:55 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 ni DA ni NE 11:00 Poirot 3, serija (2/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:00 Blago kralja Solomona, ameriki lm (97’) 16:40 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Brdovec (1/2) 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Veeras 20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Downton Abbey, serija (4/7) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Hotel Babylon 4, serija (12) (7/8) 23:20 Nedjeljom u dva (R) 00:20 Poirot 3, serija (2/10) (R) 01:15 Reprizni program (R) 02:30 Hotel Babylon 4, serija (12) (7/8) (R) 03:20 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Brdovec (1/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

08:05 Brlog: Orao štekavac 08:10 Tajni dnevnik patke Malde: Sami u kui (R) 08:20 Vesele trojke, crtana serija (21/52) 08:45 Hamtaro, crtana serija (19/26) 09:10 Merlin 2, serija za djecu i mlade (4/13) 09:55 Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - velesalalom (M), prijenos 1. vožnje 10:50 Portret Crkve i mjesta(ne kod. na sat.) 11:00 Carevdar: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 12:00 Biblija (ne kod. na sat.) 12:10 Skica za portret 12:25 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 12:55 Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - velesalalom (M), prijenos 2. vožnje 14:10 Ciklus nostalgija: Trag Pinka Panthera, britansko-ameriki lm (93’) 15:50 Olimp - sportska emisija 16:15 Rukomet, Seha liga: Nexe Metaloplaska, prijenos 17:50 Olimp - sportska emisija 18:35 Magazin Lige prvaka 19:05 Simpsoni 20, crtana serija (9/21) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Veeras 20:00 Za dolar više, talijansko-njemakošpanjolski lm (126’) 22:10 Filmski bouque: Pizzeria Kamikaze, ameriko-britansko-hrvatski lm (15) (85’) 23:35 Posebni dodaci: Oscari 2012, emisija o lmu 23:50 Ciklus korejskog lma: Traga, južnokorejski lm (15) (120’) 01:50 Garaža 02:15 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:15 Noni glazbeni program - arhiva

06.30 RTL Danas, informavna emisija (R) X- Men, animirani lm (R) Moji džepni ljubimci, animirani lm (R) 09.00 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.05 Otok, dramska serija (dvije epizode) 13.15 Sjeverna obala, igrani lm, avanturiski/ romanna drama 15.05 Savršeni uinak, igrani lm, komedija 16.45 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 TV premijera: Zakon ulice, igrani lm, kriminaliski triler (12) 22.15 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 23.15 CSI: Miami, kriminaliska serija (tri epizode) (12) 01.45 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 03.20 Djeca ovjeanstva, igrani lm, 07.05 07.25

06:45 Najava programa 06:50 Daniel Barenboim i Beka lharmonija (R) 07:50 Mala TV 07:55 TV vr: Žitne pahuljice

SERIJA HTV 1

20:55

Downton Abbey Hugh Boneville i Maggie Smith predvode glumaku postavu u izvrsnoj i višestruko nagraivanoj britanskoj seriji, koju HTV premijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i nagrade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, velianstvenog vlastelinskog dvorca usred velianstvenog imanja.

SERIJA RTL 2

07:58 Danas na programu 08:00 Djeja TV 12:00 Auto – moto nauca 12:30 Gledaj dalje 13:30 Ritam tjedna (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:15 Euromaxx 15:45 G.E.T. Report 16:15 Glas Roma 16:50 VIJESTI 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:30 Sedma brzina 18:00 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:15 TV PRODAJA 19:30 Hrana i vino 20:00 Predsmotra M.popevke D.Kraljevec 21:00 Planet Croaa 21:35 Dom&Sl (r) 22:15 Vijes dana 22:30 Link 23:00 Zapisano u zvijezdama 00:00 Erotski program (18)

19:05

09:20 09:50 10:20 11:30 12:00 12:15

EMISIJA RTL 2

18:15

Neobina gozba

13:00 13:15 13:50 14:00 14:15 15:00 15:15 16:30 16:45

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi shove

20:00

10:25 10:55 13:00 14:50 17:00 17:10 19:15 20:05 22:30 23:45 01:30 03:45 04:30 06:00 06:45

18:00 19:00 19:05 19:30 20:00 22:00 22:30 22:35 23:35 23:37

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI ZAJEDNO mozaina emisija (R) IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) KUTIONICA djeja emisija (R) PUTOMANIA putopisni serijal MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA OTISCI VREMENA dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) MOJ PUT dokumentarna emisija (R) IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program VTV TJEDNIK VEER UZ FILM emisija o lmu VTV TJEDNIK informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Izlog Dodir s neba, serija 18/23 Peppa, crtana serija R Peppa, crtana serija Winx, crtana serija 40/52 Gormi, crtana serija 7/26 Braa, serija 6/13 Televizijska posla, serija 21-22/22 Magazin Lige prvaka Larin izbor, serija R Jahai iz sjene, igrani lm Ljubav nema cijene, igrani lm Vijes Nove TV Supertalent, show Dnevnik Nove TV Nepomirljivi, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15)* Nema uzmaka, igrani lm (12)* Bjegunac, igrani lm 02.05 (12) R Gospodari iluzija, show 6/13 Heroji, serija (12)* 18-19/19 Red Carpet , showbiz magazin (15)* R Kraj programa

06.15

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 11.20 Paklena kuhinja, reality show (R) 12.00 Columbo: Zaboravljena dama, kriminaliska serija (R) 13.45 Uvod u anatomiju, dramska serija (tri epizode) 16.00 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 16.40 Columbo: Kriza identeta, kriminaliska serija 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.50 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.40 Fesvalac: Drugi jezik ljubavi, igrani lm, drama (R) 23.25 L.A. Dragnet, kriminaliska serija (12) (dvije epizode)

06:40 07:25 08:50 10:20 10:35 11:15 12:00 12:25 12:40 14:05 14:20 15:20 16:05 16:20 17:50

Prijateljice, serija 10/12 Znate li plesa?, show 16/23 Naša mala klinika, serija TV izlog Harvey Toons, crtana serija R Prijateljice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R TV izlog Znate li plesa?, show R TV izlog Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R

02:40

Naša mala klinika, serija R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 20/26 Slatke male lažljivice, serija 11-12/22 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 12/16 Sve za lovu, igrani lm (12)* R Maverick, igrani lm R Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R

03:40

Kraj programa

08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Djeja TV Predsmotra M.popevke (r) Glas Roma (r) Poljoprivredni savjetnik (r) Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice

18:20

21:00 22:40 00:40 02:10 07:38 07:40 07:50 08:20

Pod ism krovom

06:23 06:50 07:50 08:00 08:05 08:30 08:55 09:25

20:00

08:50

(bivša akoveka televizija)

znanstveno-fnatasni (12) (R)

(bivša akoveka televizija)


PONEDJELJAK 27. veljae 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:12 Lugarnica 18, serija (5/16) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Tajland/Malezija, dokumentarna serija (38’49”) (5/15) 11:05 Sve e bi dobro, serija (45’26”) (175/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (112/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (54) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trea dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’54”) (50/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (178/240) 16:50 Hrvatska uživo, 1. dio 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo, 2. dio 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (12/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta: Osvajanje, dokumentarna serija (56’02”) (9/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Rekonstrukcija 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet prota 00:05 I’m Your Man, glazbenodokumentarni lm (98’) 01:45 In medias res (R) 02:30 Traerica 3, serija (12) (2/22) (R) 03:15 Zloinaki umovi 5, serija (12) (5/23) (R) 04:00 Skica za portret 04:05 Svijet prota (R) 04:35 Lugarnica 18, serija (5/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:30 Najava programa 06:35 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (111/182) 07:20 Teletubbies, animirana serija (30/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr 07:58 Kr prikazuje 08:00 Brlog 08:05 arobna ploa 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (51/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (52/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (13/13) (R) 09:10 Školski sat: Djeca s teškoama 09:40 Inkubator: Informaar 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (177/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (20/22) (R) 11:05 Hotel Zombi, crtana serija (26/26) 11:30 Ružiona (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:10 Tuinci u Americi, humorisna serija (13/18) 12:30 KS Automagazin (R) 13:00 4 zida (R) 13:30 Kad je Zachary Beaver sgao u grad, ameriki lm (82’) 14:55 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (21/22) 15:15 Obina klinka, serija za mlade (32/52) 15:40 Školski sat: Djeca s teškoama (R) 16:10 Inkubator: Informaar (R) 16:25 Mala Tv: (R) 16:30 TV vr (R) 16:38 Kr prikazuje (R) 16:40 Brlog 16:45 arobna ploa 16:55 Doktor Who 2, serija specijal (60’) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Downton Abbey, serija (4/7) (R) 19:20 Simpsoni 20, crtana serija (10/21) 19:42 Glazba, glazba...pop 19:57 Veeras 20:00 In medias res: Oscar 20:45 Snimka dodjele lmske nagrade Oscar 22:15 Traerica 3, serija (12) (2/22) 23:00 Zloinaki umovi 5, serija (12) (5/23) 23:45 Kalifornikacija 3, serija (18) (9/12) 00:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (12/22) (R) 00:40 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (5/22) 01:25 Retrovizor: Monk 7, serija (10/16) 02:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 Noni glazbeni program

06.00 06.35 07.00 07.15 07.30 09.35 10.15 11.20

00.30 00.45 17:25

02.20 03.20

IN magazin

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

0:30

RTL Vijes

SERIJA RTL 2

14:25

Klon

SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

I tako to..., serija 24/38 Jumanji, crtana serija 9/13 Bumba, crtana serija 21-22/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 48/185 Inspektor Rex, serija 114/123 Zauvijek susjedi, serija 69/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 184/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 43/84 Larin izbor, serija 92/158 Veernje vijes Otporan na metke, igrani lm (12)* Nepomirljivi, igrani lm R Zvijer, serija (12)* 11/13 Seinfeld, serija 72/180 CSI Prag, serija 6/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Seinfeld, serija R Kraj programa

06.35

Zabranjena ljubav, sapunica (eri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Kriza identeta, kriminaliska serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarcahumorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (R) Sarah Connor kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (R)

08.30 09.00 09.45 10.30 11.15 12.30 13.20 14.25 15.15 16.15 16.50 17.45 18.40

20.15

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.30

Dnevni magazin pod urednikom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza domaih i stranih vijes, društvenih dogaaja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još jaih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kovai i Ivo Perkuši.

07:00 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 09:40 10:40 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:10 02:35 03:25 03:50 04:45 05:45 06:35 07:00

19.25

13.20 14.10 15.05

EMISIJA NOVA TV

UTORAK 28. veljae 2012.

04.05

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 09:30 10:00 10:20 10:45 11:15 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:25 22:30 23:00 23:30 00:30 00:32

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Lovina, igrani lm, akcijski (12) Opsadno stanje, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes, informavna emisija CSI: Miami, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informavna emisija (R) EUROPSKI DNEVNIK TV magazin (R) VJERA I NADA vjerski program (R) EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI DOM 2 emisija o ureenju doma KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) TV PRODAJA MOJ PUT dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu ZAJEDNO mozaina emisija (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) PRIVREDNI HR emisija o gospodarstvu MOJA ISTRA dokumentarna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.10 22.00 22.25 23.15 23.45 00.30

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20

Vatreno srce, serija 186-187/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R NASTAVAK TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 42/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 43/125 Eva Luna, serija 75-76/114 Marisol, serija 31-32/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 16/30 Hank, serija 1/10 Potjera, serija (12)*11/18 Kraljica juga, serija (12)* 46/63 Naša mala klinika, serija R 16/30 Hank, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

06:07 Najava programa 06:12 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:12 Lugarnica 18, serija (6/16) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Indija/Nepal, dokumentarna serija (44’27”) (6/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (42’26”) (176/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (113/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (55) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Meu nama 14:40 Znanstvena peca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (41’37”) (51/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (179/240) 16:50 Hrvatska uživo, 1. dio 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo, 2. dio 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (13/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Dodjela nagrade Zlatna kuna, prijenos 21:00 U Europi, dokumentarna serija (18/35) 21:35 24 (8), serija (12) (7/24) 22:25 Otvoreno 23:05 Dnevnik 3 23:25 Sport 23:28 Vrijeme sutra 23:30 Vijes iz kulture 23:35 Rock’n’roll je kriv za sve?, dokumentarni lm (53’31”) 00:30 Ciklus europskog lma: Takva, njemako-turski lm (12) (101’) 02:10 In medias res (R) 02:55 Traerica 3, serija (12) (3/22) (R) 03:40 Zloinaki umovi 5, serija (12) (6/23) (R) 04:20 Skica za portret 04:35 Lugarnica 18, serija (6/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nauca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

06.05 06.40 07.05 07.20

13.25 14.20 15.10

Izgubljena ast Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomie granice svog žanra – ne propuste jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladia skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može doekati završetak njihove kue koju gradi, kao ni injenicu da više nee mora živje sa svojom šogoricom koja vrši prisak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio drugaiju i mnogo težu sudbinu.

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

18:00

Exkluziv

SERIJA RTL 2

21:15

Dva i pol muškarca

00.05 00.20 02.15 03.15

Hank

05.55 07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.00 10.40 11.40 12.30 13.15 14.20 15.05 16.10 16.50 17.40

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija TV premijera: Dvije lijeve, igrani lm, komedija TV premijera: Prebolje Saru Marshall, igrani lm, komedija RTL Vijes, informavna emisija Opsadno stanje, igrani lm, akcijski (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R)

21.15 22.00 22.25 23.15 23.45 00.30 00.55

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:30

21:20

02:05 02:55 03:30 04:25 05:25 06:15 06:50

19.35

09.40 10.10 11.15

20:05

07:55 08:10 08:25 09:25 09:40 10:40 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:20

20.25

22.10 SERIJA NOVA TV

07:00 07:30

18.40

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

SERIJA DOMA TV TV kue imaju pravo promjene programa

Mala Tv: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Mega Mindy, serija za djecu (1/39) Connor na tajnom zadatku, serija za mlade (1/39) 09:10 Školski sat: Zagreb DOX 09:45 Navrh jezika: Kroazmi 09:55 PP 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (178/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (21/22) (R) 11:05 Žderonja 2, crtana serija (1/20) 11:30 Rekonstrukcija (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:10 Tuinci u Americi, humorisna serija (14/18) 12:30 . 13:25 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:55 Polarna svjetlost, kanadskoameriki lm 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (22/22) 15:30 Obina klinka, serija za mlade (33/52) 15:55 Školski sat: Zagreb DOX (R) 16:30 Navrh jezika: Kroazmi 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Ninin kutak 17:00 Crtani lm (R) 17:05 Danica 17:10 Doktor Who 3, serija (1/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:58 PP 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (20/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (11/21) 19:40 Glazba, glazba...rock 19:55 Veeras 19:56 PP 20:00 In medias res 20:45 PP 20:50 Dvije sestre za kralja, britanskoameriki lm (111’) 22:40 Traerica 3, serija (12) (3/22) 23:25 Ružiona 23:55 Zloinaki umovi 5, serija (12) (6/23) 00:40 Bez oduševljenja, molim! 7 humorisna serija (9/10) 01:10 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (13/22) (R) 01:35 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (6/22) 02:20 Retrovizor: Monk 7, serija (11/16) 03:05 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:05 Noni glazbeni program 06:35 17.20 Hokej, Ebel liga - etvr inale, eventualno 5. utakmica

07.35 06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (112/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (31/330)

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00

07:50 07:55 08:05 08:10 08:15 08:20 08:45

00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin EMISIJA VTV-A TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija GLEDAJ DALJE talk show ZASTUPNIKI KLUB (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20

I tako to..., serija 25/38 Jumanji, crtana serija 10/13 Bumba, crtana serija 23-24/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 49/185 Inspektor Rex, serija 115/123 Zauvijek susjedi, serija 70/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 185/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 44/84 Larin izbor, serija 93/158 Veernje vijes Spot, igrani lm Otporan na metke, igrani lm (12)* R Zvijer, serija (12)* 12/13 Seinfeld, serija 73/180 CSI Prag, serija 7/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (R) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R)

Vatreno srce, serija 188-189/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R NASTAVAK TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash v ijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 44/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 45/125 Eva Luna, serija 77-78/114 Marisol, serija 33-34/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 17/30 Hank, serija 2/10 Potjera, serija (12)* 12/18 Kraljica juga, serija (12)* 47/63 Naša mala klinika, serija R Hank, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Od Mure do Drave Gledaj dalje, talk show VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE


SRIJEDA 29. veljae 2012.

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:12 Lugarnica 18, serija (7/16) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Nepal/Indija, dokumentarna serija (43’58”) (7/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (39’59”) (177/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (114/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (56) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Ekumena, religijski kontakt program 14:45 Indeks, emisija o školstvu 15:20 Ponos Ratkajevih, TV serija (39’34”) (52/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (180/240) 16:50 Hrvatska uživo, 1. dio 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo, 2. dio 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (14/15) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Misija: Zajedno 20:55 Paralele 21:25 24 (8), serija (12) (8/24) 22:15 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Drugi format 00:20 Putem europskih fondova (R) 00:35 Vrijeme je za jazz: 10 godina HGM Jazz orkestra Zagreb, gost Mike Abene (oko 80’) 01:55 In medias res (R) 02:40 Zloinaki umovi 5, serija (12) (7/23) (R) 03:25 Paralele (R) 03:55 Drugi format (R) 04:40 Lugarnica 18, serija (7/16) 05:25 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (113/182) (R) 07:25 Teletubbies, animirana serija (32/330) 07:50 Mala Tv: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:10 Crtani lm 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (2/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku, serija za mlade (2/39) 09:10 Školski sat: Planine 09:40 Ciak junior, dokumentarac za djecu 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (179/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (22/22) (R) 11:05 Žderonja 2, crtana serija (2/20) 11:30 Znanstvena peca (R) 12:00 Briljanteen (R) 12:40 Reprizni program 13:35 Shiloh, ameriki lm (87’) (R) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (1/22) 15:30 Obina klinka, serija za mlade (34/52) 15:55 Školski sat: Planine (R) 16:25 Ciak junior, dokumentarac za djecu 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Crtani lm (R) 17:00 Crtani lm (R) 17:10 Doktor Who 3, serija (2/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (21/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (12/21) 19:40 Glazba, glazba...šansone 19:55 Veeras 20:00 Prijateljska nogometna utakmica: Hrvatska - Švedska, emisija 20:25 Prijateljska nogometna utakmica: Hrvatska - Švedska, prijenos 22:20 Prijateljska nogometna utakmica: Hrvatska - Švedska, emisija 22:30 Traerica 3, serija (12) (4/22) 23:15 Zloinaki umovi 5, serija (12) (7/23) 00:00 Kath&Kim 1, humorisna serija (9/17) 00:25 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (14/22) (R) 00:50 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (7/22) 01:35 Retrovizor: Monk 7, serija (12/16) 02:20 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:20 Noni glazbeni program

09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10

00.00 00.15 02.05 03.05

U trajanju od 45 minuta, kao urednica i voditeljica razgovarat e sa zanimljivim gosma - pjevaima, glumcima, sportašima i poliarima, dok e se na ekranu prikaziva prilozi o temama koje su toga dana aktualne. Da show bude još zabavniji, svi e komenra teme bez obzira jesu li s njima upozna ili ne!

04.30

SERIJA NOVA TV

3:25

INFO RTL

18:30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:40

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 13:00 13:20 13:30 14:00 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:20 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:25 22:30

6:50

05.55

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (R) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R)

07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.00 10.40 11.40 12.30 13.15 14.20 15.05 16.10 16.50

19.35 06.05 06.40 07.05 07.20 07.35

Studio 45

Seinfeld

I tako to..., serija 26/38 Jumanji, crtana serija 11/13 Bumba, crtana serija 25-26/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 50/185 Inspektor Rex, serija 116/123 Zauvijek susjedi, serija 71/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 186/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 45/84 Larin izbor, serija 94/158 Veernje vijes arobne hlae, igrani lm Spot, igrani lm R Zvijer, serija (12)* 13/13 Seinfeld, serija 74/180 CSI Prag, serija 8/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

17.40

22.25

23:15

07:00 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 09:40 10:40 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:45 02:35 03:25 03:50 04:45 05:45 06:35 06:55

18.40

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

EMISIJA RTL 2

ETVRTAK 1. ožujka 2012.

23:00 23:30 23:32

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Mentalist, kriminaliska dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) (R) RTL Vijes, informavna emisija Prebolje Saru Marshall, igrani lm, komedija (R) Astro show, emisija uživo (18) Mentalist, kriminaliska dramska serija (dvije epizode) RTL Danas, informavna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VRIJEME JE ZA GOSPODARSTVO gospodarski talk show (R) ZASTUPNIKI KLUB (R) TV PRODAJA TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani IZ NAŠIH SREDIŠTA dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) EUROMAXX TV magazin (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.25 21.15 22.00 22.25 23.15 23.45 00.30 00.55

06:02 Najava programa 06:07 Ekumena, religijski kontakt program (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:12 Lugarnica 18, serija (8/16) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:15 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Indija, dokumentarna serija (48’49”) (8/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (178/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (115/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (57) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH 14:55 Kulturna bašna 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (53/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (181/240) 16:50 Hrvatska uživo - 1. dio 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo - 2. dio 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (15/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Kum 2 (193’26”) (R) 00:45 Dnevnik 3 01:05 Sport 01:08 Vrijeme sutra 01:10 Vijes iz kulture 01:15 Koncert zabavne glazbe 02:15 In medias res (R) 03:00 Igrana strana serija - 1. repriza (R) 03:45 Traerica 3, serija (12) (5/22) (R) 04:30 Lugarnica 18, serija (8/16) 05:15 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (114/182) (R)

07:25 Teletubbies, animirana serija (33/330) 07:50 Mala Tv: 07:55 TV vr 08:05 Crtani lm 08:20 Mega Mindy, serija za djecu (3/39) 08:45 Connor na tajnom zadatku, serija za mlade (3/39) 09:10 Školski sat: Mobing 09:40 Kokice 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (180/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (1/22) (R) 11:10 Žderonja 2, crtana serija (3/20) 11:35 Tuinci u Americi, humorisna serija (15/18) 11:55 Reprizni program (R) 13:35 Portret, ameriki lm (87’) (R) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 3, serija za mlade (2/22) 15:30 Obina klinka, serija za mlade (35/52) 15:55 Školski sat: Mobing (R) 16:25 Kokice (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:55 Crtani lm (R) 17:10 Doktor Who 3, serija (3/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (22/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (13/21) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Zalagaonica, dokumentarna serija (30/70) 21:10 Zalagaonica, dokumentarna serija (31/70) 21:35 Dr. House 7, serija (12) (6/23) 22:20 Traerica 3, serija (12) (5/22) 23:05 Zloinaki umovi 5, serija (12) (8/23) 23:50 Uvijek je sunano u Philadelphiji 5, humorisna serija (12) (9/12) 00:15 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (8/22) 01:00 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (15/22) (R) 01:25 Retrovizor: Monk 7, serija (13/16) 02:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 Noni glazbeni program 06:35 Napomena: Kvi jell: Skijanje (M), prijenos

10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20

Vatreno srce, serija 190-191/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R NASTAVAK TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 46/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 47/125 Eva Luna, serija 79-80/114 Marisol, serija 35-36/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 18/30 Hank, serija 3/10 Potjera, serija (12)*13/18 Kraljica juga, serija (12)* 48/63 Naša mala klinika, serija R Hank, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:50 22:15 22:50 23:35 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Dom&Sl Vijes dana Privredni.hr Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

21:25

Kum 2 Ako je za vjerova kriarima, ovo je najbolji nastavak ikad snimljen. Bez obzira slagali se mi ili ne, Coppola je snimio još jedno remek djelo. Coppola nas u priu uvodi pedeseh godina prošlog stoljea. Na elu majaške obitelji Corleone je Michael (Al Pacino) koji se trudi legalizira kockanje. Hyman Roth (Lee Strasberg) i Frank Pentagelli (Michael P. Gazzo), njegovi su suparnici i kolege u kockarskom biznisu.

SERIJA RTL

11:15

Vatreno nebo

04.20

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm PopPixie, crtani lm Moji džepni ljubimci, animirani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Kos, kriminaliska serija (dvije epizode) CSI, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes, informavna emisija CSI: NY, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

07:00

I tako to..., serija

09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00

01.50 02.50

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:20 13:30 14:00

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod ism krovom

SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

03:35 40:00 04:45 05:45 06:35 06:55

05.30 06.25 07.25 08.10 08.35 09.00 09.45 10.30 11.30 12.25 13.10 14.15 15.05 16.00 16.45

18.30 06.05 06.40 07.05 07.20 07.35

00.05 00.20

FILM HRT 1

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:30 03:10

17.40

22.30

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01

07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 09:40 10:40 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25

15:00 15:15 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:50 22:55 23:00 00:00 00:50 00:52

27/38

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavnoedukavna emisija TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI OTVORENO NEBO: ŠTO NEDOSTAJE ZA SREU? dokumentarna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani (R) TV PRODAJA EMISIJA VTV-A TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija EUROBOX magazin OTISCI VREMENA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) PRESSICA talk show MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.30 20.20 21.10 22.00 22.25 23.15 23.45 00.30 00.55

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20

Jumanji, crtana serija 12/13 Bumba, crtana serija 27-28/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 51/185 Inspektor Rex, serija 117/123 Zauvijek susjedi, serija 72/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 187/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 46/84 Larin izbor, serija 95/158 Veernje vijes Provjereno, informavni magazin Zaštni kod, igrani lm Bijeli zmaj, igrani lm Glupost nije prepreka, serija 1/8 Sjedi i šu!, serija 1/13 Zvijer, serija (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca,humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (R) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R)

Vatreno srce, serija 192-193/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R NASTAVAK TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 48/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 49/125 Eva Luna, serija 81-82/114 Marisol, serija 37-38/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 19/30 Hank, serija 4/10 Potjera, serija (12)* 14/18 Kraljica juga, serija (12)* 49/63 Naša mala klinika, serija R Hank, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 22:00 22:25 22:50 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T. Report 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Povealo (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Vaše zdravlje Dom2 Vijes dana EU dnevnik Obzori Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE


54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

24. veljae 2012.

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari, Bojana Španiek

MEIMURSKI LONEC

Buncek i urke z dinstanim zeljem Mlaahna Mateja Žilavec iz Murskog Središa studentica je u Mariboru, koja svaki vikend dolazi doma, a jedna od brojnih radosti joj je pripremiti subotnji ruak. Za ovaj broj naših novina predlaže subotnji ruak koji se sastoji od kuhanog bunceka, domaih rnih urki, dinstanog zelja i restanog krumpira. Pripremila je i domau pretepenu juhu sa suhim mesom i hajdinskom kašom. Recept je jednostavan i priprema nije zahtjevna ako su odabrani dobri sastojci. Prvenstveno se to odnosi na buncek, koji treba biti dobro posušen u dimu i ne

bez špeka na sebi. urke ili krvavice moraju biti domae ili eventualno Vajdine, koje se odlikuju aromom koju daje zain od klinia, zatim ešnjak, papar i domaa crvena paprika. Kiselo zelje treba biti stvarno kiselo, po mogunosti spravljeno doma, te svježi krumpir. Jednako tako važno je kod spremanja ovog jela biti strpljiv. Ne ide nikakva salata jer je nadomještava zelje, no salatoljupcima se preporuuje kisela cikla. Mateja uz ovo jelo preporuuje Cmrenjakov silvanac zeleni i svima želi dobar tek i uspješno pripremanje ovog jela.

Sastojci: - sušeni buncek, rne urke, kiselo zelje - luk, ešnjak, papar, krumpir, lovorov listopad

Priprema Bunceka oprati i staviti kuhati u malo zasoljenu vodu zajedno s glavicom luka i ešnjom ešnjaka te lovorovim listom. Kuhati dok

Krafne

Sastojci: - hajdinska kaša, suho meso, brašno, lovorov list - slatko i kiselo vrhnje, sol, mljevena paprika

Priprema Oprana hajdinska kaša kuha se u vodi u kojoj se ranije kuhao sušeni buncek, no prvo se s površine ukloni masnoa. Dodaje se glavic luka i glavica ešnjaka, ca

- 50 dkg oštrog brašna akovekih mlinova - 4 dkg svježeg kvasca - 2 žumanjka - 5 dkg šeera - 2 žlice ulja - 2,5 dl mlijeka - 2 žlice ruma - malo soli - marmelada

Priprema: Kvasac razmutite s malo mlakog mlijeka, dodajte žliicu brašna i šeera, pokrijte i pustite dizati na toplom mjestu oko 15 minuta. Izmiješajte brašno, žumanjke, šeer, ulje, mlijeko, rum, malo soli i dignuti kvasac. Umijesite glatko tijesto i pustite da se diže pokri-

mljevene paprike i na kockice narezanoga suhog mesa (od bunceka ili hamburgera). Posložiti uz buncek i urke. Oprani krumpir se kuha, potom oguli i nariba. Resta se na masti i dinstanom luku, uz dodatak soli. Dok dobije sjajnu boju, posloži se na tanjur uz buncek, urke i zelje, te tako posluži.

Pretepena juha z hajdinskom kašom

IZ PENICE akovekih mlinova

Sastojci:

buncek omekša, izvaditi ga i ohladiti. Narezati ga u željene veliine i postaviti na plitki tanjur. Krvavice staviti u penicu i pei dok pokožica ne otvrdne i tople ih narezati na željenu dužinu i postaviti uz buncek. Kiselo zelje prodinstati na ulju ili masti na sjeckanom luku i ešnjaku, uz dodatak soli, papra u zrnu,

veno na toplom mjestu oko pola sata. Razvaljajte tije sto debljine 1 cm i režite krugove. Ostavite opet da se tijesto diže 15 minuta. Stavljajte ih pei na vruem ulju poklopljene oko 3 minute, a zatim na drugu stranu bez poklopca isto 3 minute. Na kraju uštrcajte marmeladu.

lovorov list, papar u zrnu i sol. Sve se lagano kuha dok ne provrije, smanji se vatra te iz juhe izvade luk i ešnjak. Iz brašna, slatkog i kiselog vrhnja, malo soli i paprike napravi se pritip, te se njime zagusti kaša u loncu, koja još neko vrijeme lagano vrije, uz dodavanje prokuhanog suhog mesa, izrezanog na kockice. Servira se u zemljanu (glinenu) meimursku zdjelu. VINO TJEDNA

Kermanov chardonay Kvalitetno je polusuho vino berbe 2011., s 12,4 posto alkohola, lagane vone arome od groža koje je izraslo u Svetom Urbanu. Vino posebno prija uz meso i ribu s roštilja, svijetla mesa, te vrhunske sireve, janjetinu i plodove mora. Pije se iz “aše za chardonay”, vinske aše na stalku, temperature od 10 do 11 Celzijevih stupnjeva. (sm)


24. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Bliži se proljee

U petak nakon oblanijeg jutra, danju opet više sunca. Osjetno e zatopliti jer e prema nama strujati sve topliji zrak s jugozapada. Zatopljenju e pridonijeti sunce i slab do umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura e skoiti za petšest stupnjeva u odnosu na etvrtak pa bi dnevni maksimalac mogao porasti ak do 15 Celzijevih stupnjeva! Ovakvu

južinu i nagli skok temperature pratit e možda malo lošije raspoloženje i koncentracija kod meteoropata. Subotu e obilježiti suho i ugodno toplo vrijeme s dosta sunca. Jutro e i dalje biti prohladno, ponegdje uz slab mraz, ali danju e biti nalik ranom proljeu. I dalje e biti prisutna lagana južina pa e temperatura zraka biti visoka i ne bi

nas trebalo uditi ako emo u popodnevnim satima mjeriti oko 15 stupnjeva u plusu. Krajem dana porast naoblake pa u nonim satima ponegdje može pasti i malo kiše. U nedjelju u noi i ujutro oblanije uz mogunost za malo kiše. Tijekom dana slijedi razvedravanje pa e biti sunanih razdoblja. Vjetar e okrenuti na sjeverni i sjeveroistoni pa e malo osvježiti – jutarnja temperatura od 1 do 4, a dnevna oko 10°C. Dakle, stvarno se ne radi o nekom jaem pogoršanju. Prema zasad dostupnim prognostikim izraunima, s poetkom novog radnog tjed-

Vremenska prognoza i razbibriga 55 na imat emo nešto više oblaka, ali se ini da bi ponedjeljak prošao bez kiše. Temperatura zraka sasvim ugodna – ujutro oko nule, a najviša dnevna e se popeti na 9 ili 10 Celzijevih stupnjeva. Slino se vrijeme oekuje i tijekom utorka – dosta oblaka s kraimsunanimrazdobljima.ini se suho, a temperatura e malo porasti, osobito ona dnevna. ini se da bi još toplije moglo biti sredinom sljedeeg tjedna. Uz dosta sunca koje e nas grijati, dodatno e zatopljenju pridonijeti dolazak sve toplijeg zraka s jugozapada. ini se da je pravoj zimi došao kraj. U etvrtak e po meteorološkom raunanju poeti proljee jer u klimatologiji se poetak godišnjih doba rauna od prvog dana u mjesecu. No, zasigurno e još biti i hladnijih dana pa se još ne smijemo previše opustiti. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.2.)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Tjedan pred vama uinit e vas prilino osjeajnom osobom. Mnogi e biti iznenaeni kad pokažete svoju mekšu stranu. Oni u vezama bit e prava inspiracija voljenoj osobi, a samci e s lakoom osvajati. Izaite. Možete oekivati još jedan tjedan iznimno velikih akvnos. U svemu tome vi ete briljira i pokaza da možete još bolje. Manji je problem što možda neete si odgovori na sve prilike koje se nude.

BIK (21.4.-20.5.) Sve povezano s ljubavlju bit e obojano tajanstvenošu. Budete li inzisrali na nekim rašišavanjima, znajte da ete se samo još više zapetlja. Oni u vezama e maštom obogaiva odnos, dok e drugi možda iskusi platonsku ljubav. Osim ako niste umjetnik, ovaj tjedan i dalje ete bi u pozadini ili ete istraživa i diskretno priprema teren za nove poslove. Neete se direktno isca, ali to ne znai da u vama nema ambicija. Gradit ete ih u šini.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Možete oekivati tjedan bogatog društvenog života. Malo je vjerojatno da ete sjediti kod kue, jer e pozivi dolaziti sa svih strana. Ako ste sami, svakako izlazite, jer ima nade da sretnete nekog vama zanimljivog preko prijatelja. Vjerojatno ete dobiti podršku uglednih ljudi, a o nekim ponudama možda ete i dvojiti. U svakom sluaju, vaša karijera se razvija vrlo dobro, a jednim dijelom i zato jer ste ve pokazali neke rezultate, pa sad pobirete njihove posljedice.

RAK (22.6.-22.7.) Prvi dio tjedna bit e još dobar, pa nastojte uvrs ono što imate. Drugi dio tjedna donijet e neka ljubavna iskušenja povezana s temom dominacije u odnosima. Najbolje ete proi ako budete strpljivi i taktini. Novi zadaci, novi izazovi i nove prilike uinit e vas osobom koja mnogo i zahtjevno radi. No sve to i dalje ide kroz stres, pa se pobrinite za dobru pripremu. Takoer ekonomizirajte sa svojim snagama kako bi sve izdržali.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Trudit ete se bi maksimalno zavodljivi, a u tome ete i uspje ako ne pretjerate sa svojim principima. Drugi dio tjedna je nešto ležerniji, ali takoer povoljan za ljubav. Kroz putovanja ili strane osobe otvaraju se nova osobna poglavlja. Pred vama su dani kad ete zaista imati priliku pokaza sve što znate. Zato se osvijeste o svojim talenma, prisjete se svojih praknih znanja u struci, a ako treba, nešto i usavršite. Vrate e vam bi otvorena.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Prvi dio tjedna situacija e bi takva da ete se potpuno treba posve ili podredi voljenoj osobi. Ona e vam zbog toga bi zaista zahvalna. U drugom dijelu tjedna uslijedit e prilike za inmna zbližavanja i obogaivanje seksualnog života. it e još dosta dinamike i borbenos na poslu, a sve je to povezano s novim ustrojem rada ili s promjenama koje su se poele odvija. Vi ete se dobro prilagoavati, a povremene tenzije nadvladavat ete razboritošu.

VAGA (24.9.-23.10.) Teško da ete išta moi uini ili promijeni osim da se prilagodite što je bolje mogue. Strpljenje, takt, diplomacija i tolerancija, osobine su koje vam jedine mogu donije poneki dodatni bod u trenutno zahtjevnom osobnom životu. Ako vam ponude nove ugovore, u prvi tren mogli bi vam se uiniti vrlo privlanim. No ispod površine ima i detalja koje treba dobro proui i ispita što zapravo znae. Uz takav pristup, sve e bi dobro.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Prvi dio tjedana uspijevat ete se jako dobro zabavlja i obnoviti svoj društveni život. Neki tako mogu upozna novu ljubav. Drugi dio tjedan više je inmne prirode kad ete se više družiti doma i oko stola. Bit e dobro. Nema posla koji vam nee doi na dnevni red. Može se rei da ete vi ovih dana bi tetkica za sve i sva. Budite sretni što je tako jer e i drugi vrlo brzo uvidje da bez vas zapravo ne funkcioniraju. Tada e vas pohvali.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Prvi dio tjedna muit e vas bezrazložna senmentalnost koja e unosi manju zbrku u vaše dobre provode. Drugi dio tjedna potpuno ete doi k sebi, voljena osoba e se jednako dobro zabavlja, a samci e osvaja s lakoom. Bit ete zabavni, duhovi i svima drag suradnik. Ipak, malo više ozbiljnos u pristupu poslu ne bi bilo naodmet. Oni koji rade u sportskim, pedagoškim ili zabavljakim djelatnostima imat e iznimne rezultate.

JARAC (22.12.-20.1.) Pred vama je zahtjevan tjedan jer e vas obitelj okupira s obvezama koje biste možda najradije izbjegli. Voljena osoba nekako e bi u pozadini, ali ete im se ukaže prilika zajedno pobjei na neko skrovito mjesto. Jedan dio poslova uspješno ste završili i pospremit ete ih u prošlost. Nove poslovne planove još ete osmišljava, a vrata koja su se otvorila prigrlit ete s velikim veseljem. Uslijedit e temeljita priprema.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Vaši kontak bit e brojano vei nago inae, pa e vas svako malo netko zva i poziva van. Zbog toga e oni koji su još sami ima brojne prilike za nova poznanstva, dok e vezani stalno mora objašnjava kamo idu. Osim ako ne povedu i partnera. Možete oekiva poveanu uktuaciju ljudi kojim ete stalno mora dava odreene informacije. Bit ete okretni, spretni i svima na usluzi, a nisu iskljuena ni poslovna putovanja. Zanimljiv tjedan.

RIBE (20.2.-20.3.) Prvi dio tjedna bit ete ranjiviji više nego nae i to e urodi manjkom samopouzdanja koje e se ispolji u drugom dijelu tjedna. Sve e to blago unestabili vašu poziciju ili ete drugoj strani djelova kao osoba koja zapravo ne zna što hoe. Financijska pitanja i dalje e vas zaokuplja više nego što bi trebalo. Previše ste se vezali za materijalno, pa vam neke druge prilike izmiu iz ruke. Pazite da ne bude prekasno. Sjete se da ovjek radi i zbog zadovoljstva.

VIC tjedna

Golf Pita sin oca: - Tata, tata, kad emo kupiti golf peticu? A otac e na to: - Sine, kad izae golf devetka!


POINJE DRUGI DIO NOGOMETNE SEZONE ZA NK MEIMURJE

MLADA AKOVEKA TENISAICA IZBORILA POBJEDU KARIJERE

USPJEŠAN POETAK SEZONE MLADE KUGLAŠICE

U subotu na SRC “Mladost” stiže lider

Mikuli u Maconu bolja od 339. na WTA listi

Melani Kralji srebrna medalja na PH u dvorani

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Fašnik spašavle i novo Vlado M

oram vas prositi kaj mi oprostite kaj sam vam zadjipot nej celo istino povedal. Najme kaj, neje istina gda je pod novom Vladom sam PDV-e zrasel jerbo i eur furt raste. To je uda lepše nek gda reem kak nam je kuna betežna i e duže dale vse je bole hirava i tak zgledi kak gda bode vsaki as fcrkla. No, to je još nej vse: furt rastejo i cene benzina, a isto tak vsaki den raste broj težakov na burzi, šteri nemajo kaj delati. Nej znati gda bode tomo kraj i kam bode vse to došlo. aši Dalmoši so posle pedeset let meli malo snega, leda i vetra i to tak kaj so par dni nej niti delali. Sam je par dni minulo i dragi Božek jim se mam isprial, jerbo je Sveti Peter pogrešil, pak je mesto vu Baranjo snega poslal Dalmošima, i to tak kaj je lovil ribe mesto jiv i hital jiv je vum z vode. I mislite gda so bili zadovoljni? Nej,

N

mrckali so zakaj so ribe nej bile peene. Ve je i sam dragi Božek videl kak jiv je scartal i z kim ima posla. a vreme nevihti vu Splito napravlena je stereo lopata i poslana gradonaelniko Splita Željkijo Kerumo tak gda je mogel, skupa z svojom sekicom Nevenkom, pokazati svojim zemljakima kak tre z snegom ziti na kraj. Sneg se otopil, a lopato so našli vu celofan zamotano. Pak je nej ovek hodal v školo kaj bode snega odmetal. aj ne bi mi mislili kak so sam prinas je školani i spametni politiari, pobrigala se ministrica za siromake vu Francuskoj. Dok je tam sneg curel i mrzel severni veter puhal ona je rekla: Prosim lejpo beskunike kaj ne bi, po toj velikoj zimi, hodali vum iz svojih hiži i stanova. Dok si ovek malo bole premisli pak mogla bi ona biti gradonaelnica Splita ili pak, u

Z

K

nejgoršemo sluajo, precednica splickoga Grackoga vjea. Dok sam to ul, mam sam se zmislil na mojega pajdaša Pištija šteri je rekel: Što pije umjereno more piti i u neumjrenim koliinama. inula je fašinska nedela, minul je i Fašnik. Nej sam gda je minul nek smo ga i skurili jerbo se zazvedilo gde je on i ve, makar imamo novo Vlado štera je uda obeuvala, a ve pomalem sam kukurie (a od toga ga nej bogzna kakšega velikog hasna) kriv za vse naše nevole. Bil sam na maškoraj vu nedelo i štel bi vam nekaj rei kaj bodete i vi znali, ak ste nej ftegnuli dojti na glavni trg vu akovec ili pak ste bili negdi po strani gde se je nej nejbole ulo i vidlo. Meimorske krave so se tožile kak jiv niši nee podojiti jerbo mleko nema ceno, pak so zato tožne i nezadovoljene

M

i ak se nekaj letno ne pripeti mogle bi i zbetežati. Samice so se potožile kak jim je 25, kaj jim ve Vlada nudi, malo preveliko, nejso navene i nikak ne znajo kak bi to i kak ponucale. Morem vam rei gda je bilo jako malo huncvutariji na raun politiarov, kak gda je ljudima minula volja kaj bi tirali šego z onima na vlasti. Brzas je nej to kaj bi nova vlast trenerala strogoo z maškorima nek je neši donesel glasa (tak sam bar ul pre gracki vuri) gda bode ai došel na maškarado z grederom. A našim ljudima je nej trelo dvapot rei. aškori z Doljnjega Kraljevca so se dotepli vu akovec z Noinom arkom. Kak i na pravoj Arki i tu ga vsega bilo od ftii, kokoši, birki, vinski mušici, zmiji, puci… sam mi je nikak nej išlo vu glavo kak pak je Kerum došel na našo Meimorsko arko. A kaj se more, kak zgledi

M

gda se vu vsakom žito najde kukolja. ital me sosed Pišta kaj ja, itak, mislim o novoj mladoj i fajnoj ravnateljici naših Meimorskih cesti. A kaj sam mo mogel rei drugo nek istino. Ona je meni uda lepša od vsi naših glavnih cestarov, oem rei, ober greblici. I od Brankia i od Zokija i od Sanija. Mortik jim bode žal, ali sam moral rei istino. Kak bode, bode. novi direktor Meimorje plina mi je, ak bodem i dale po istini govoril, lepši od staroga. Prosim vas lejpo kaj si nebi nekaj grdoga, oem rei, zahrptnoga, mislili, pak to je mortik sam zato kaj je mlajši. ej znati kaj so se i zakaj haenesovci zamerili nekomo vu Lepoj našoj. Nebreš otprti novine, a kaj ne bi nekaj preital za nešternoga haenesovca i to ak je glavneši hujše pišejo. Znate kaj, pak nebrejo se i ovi

P

I

N

vu Hrvaškoj zgovarjati na naš meimorski jal. Pred par dni sam preital, i to vjutro, kak nemajo dosta direktorov i kak jiv po cesti pobirajo, pak sam si i ja pregruntal gda si bodem zel dva tjedne dopusta (i to lanjskoga) i španceral bom se po cestaj, a kak vrag nikdar ne spi, mortik i mene poberejo. da si ovek malo premisli, brzas, so se naši mlekari nekaj navili od Grkljanov. Poglednite, prosim vas lejpo, Grkljani so se špancerali i halavajili po vulicaj jeno dva mesece i Evropa je negdi zmogla par velikih kupov Euri kaj jiv z nevole (kaj ne bodem rekel z dreka jerbo je korizma poela) zvlee. Bili so pred bankrotom (i to nej prvi), a ve bodo se pak šepurili dok to ne potrošijo. Morem vam rei gda so naši mlekari spametni jerbo so zazvedili kak se tua stara grka škola pokazala nejbolša do ve.

G

Meimurci daju podršku mljekarima, no protiv su rješavanja problema na ulici Ministarstvo poljoprivrede prosvjede mljekara, ili, kako ih neki nazivaju, novu hrvatsku seljaku bunu, smatra štetnima i nelegitimnima, te napominje kako nema dijaloga dok traju prosvjedi, jer

Dragutin Kanižaj, akovec Teško je to sada rei nama koji se ne bavimo tim poslom. No, smatram da u jednu ruku jesu u pravu kada prosvjeduju, jer se Anketa “Pod vurom” ta otkupna cijena mlijeka preko noi smanjila samovoljom preraivaa. Meutim, s druge strane, i sami bi mljekari morali shvatiti kakva je situacija u zemlji. Jer kredite koje spominju i koji ih guše imaju i radnici. Za to da se treba boriti za svoja prava, s tim se slažem, ali za nekakve blokade prometnica i time maltretiranje onih koji takoer teško žive, a nemaju veze s poljoprivredom, openito sam protiv toga.

Ministarstvo nee pristati na ucjene. S druge strane, proizvoai mlijeka nastavili su s iskazivanjem nezadovoljstva smanjenjem otkupne cijene mlijeka na 2,30 kuna. Stoga smo u ovotjednoj anketi “Pod

Mirko Petran, Šenkovec - Ja sam u potpunosti protivnik ovog prosvjeda i nimalo ovaj put ne podržavam poljoprivrednike. Kao da su slijepi i ne vide probleme u kojima se nalazi i onaj mali obini ovjek, koji je bez posla, onaj koji radi, a mjesecima ne prima plau. Za njih se u ovoj zemlji nitko ne bori. Jer smatram da ako ja nemam primanja neu moi kupovati njihove proizvode i o tome bi poljoprivrednici mogli malo razmisliti prije nego su preprijeili traktore na cesti. Želimir Toma, Vuetinec - Ljudi se bore za svoja prava i tu smatram da su u pravu. Sada je li to dobar ili pogrešan nain, to e pokazati vrijeme. Po meni problem cijene trebalo bi riješiti s preraivaima mlijeka, a ne prozivati ovu Vladu koja se još nije praktiki stigla ni okrenuti, jer se ovi problemi vuku ve godinama. Prvi i osnovni problemi jesu poticaji, koje je, to svi znamo, izglasovala prošla vlast, pa referentni prinosi i sline stvari. Stoga smatram da se ovi problemi u cjelokupnoj poljoprivredi nee baš tako brzo riješiti.

Ana Labazan, akovec - Podržavam mljekare u tome da dobiju prije svega nekakvu realnu cijenu za svoj proizvod. No, možda za rješavanje tog problema nije rješenje ulica. Treba sjesti za zajedniki stol i dogovoriti se s otkupljivaima i proizvoaima. Može li tu država pomoi, ne bi sad znala rei. Samo mogu ponoviti da sam za razgovor, jer smatram da se tako može puno više riješiti nego s nekakvim pritiscima s ulice. Takoer smatram, ako su se poljoprivrednici odluili za ovakvu vrstu pritiska, ipak malo kasne. Trebalo je to napraviti još u studenom prošle godine i zapravo još ranije.

vurom” provjerili što naši sugraani, koji se ne bave poljoprivredom, misle o prosvjedima mljekara i stanju u poljoprivredi. Jesu li prosvjedi opravdani te što misle o blokadi prometnica, pitali smo ih. (so)

Jasenka Horvat, Vuetinec Jednostavno ne znam što bih oko toga mogla rei. Smatram da su s jedne strane ovi prosvjedi opravdani, jer, prema onomu što mljekari kažu da im je potrebno za proizvodnju mlijeka, ova nova smanjena cijena za litru ipak je preniska. No, sad opet, s druge strane, da je potrebno blokirati ulice i time stvarati dodatne probleme ostalim ljudima koji s cijenom mlijeka nemaju apsolutno nikakve veze, mislim da nije u redu. Rješavanje problema na ulici po meni ne vodi niemu. Zlatko Korbelj, akovec - Smatram da su mljekari u pravu kada se bore za svoja prava. No, isto tako smatram da su sami temelji ovih prosvjeda postavljeni krivo, jer po meni hrvatska Vlada nema puno toga s cijenom mlijeka, ve bi do dogovora i formiranja cijene trebalo doi u zajednikom razgovoru proizvoaa i otkupljivaa mlijeka. Blokiranje prometnica je stoga jedan sasvim pogrešan i kontraproduktivan potez koji vjerujem da malo tko od graana ove zemlje smatra dobrim.

mi prodiremo dublje


Međimurske novine 859