Issuu

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 859.

^akovec, PETAK, 24. velja~e 2012.

Cijena 7 kuna

ME IMURSKI POLJOPRIVREDNICI udruženi u buntu protiv Vladinih mjera štednje i rezanja str. 2-3

Danono no blokiraju akove ku zaobilaznicu

pristanemo li na novu otkupnu cijenu Dukata

Me imurska banka do kraja studenoga u sustavu Privredne banke Zagreb

Mogu a skuplja varijanta proširenja pro ista a kako bi se izbjeglo širenje smrada

Nadzorni priznao neimenovanom izvo a u 500.000 kuna za neizvedene radove?! str. 4

str. 11

GRADONA ELNIK ŠALAMON na Grad- ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA otkrila skom vije u priznao smrad s pro ista a “farbanje” u sustavu za navodnjavanje

str. 7

NAJAVLJENO pripajanje Me imurske banke PBZ-u

ŽELIMIR URŠULIN, ste ajni upravitelj MT -a Tvornice arapa

Radni ka potraživanja bit e 100% namirena, mali izgledi za nastavak proizvodnje

str. 6

mljekar ke bune“ a lj e s e k ts a rv h “

str. 2-3

Propast emo

IGORizRKuEršŠanEcaT, Avo Ra

media str. 11

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Je li premijer Milanovi zapravo “najslabija karika” u Vladi koja reže i štedi!?

redali smo službeno svojih devet zahtjeva ministru Jakovini. Nemamo vremena za simpozije, goru e probleme treba hitno rješava , kazali su u srijedu okupljeni proizvo a i mlijeka na akove koj zaobilaznici, te dodali da traže sastanak s predsjednikom RH Ivom Josipovi em i premijerom Zoranom Milanovi em. ljekari ina e traže da minimalna otkupna cijena mlijeka bude 2,70 kn (u srijedu je predloženo od strane prera iva a 2,43 kn), uz 0,92 lipe državne subvencije (ve je ranija HDZ-ova Vlada smanjila taj iznos na 0,50 kn). Razlika izme u onoga što nude prera iva i mlijeka i to što žele proizvo a i dalje podosta je velika i iznosi oko 0,70 lipa, tako da rješenja za sad nema na vidiku. e utim, bez obzira koliko se poljoprivrednici trudili da dobiju javnost na svoju stranu (donekle je promijenjena i retorika, pa se više ne napada tako jako Vlada i resorni ministar, ve Dukat i Lactalis spominjanjem njihove zarade i sl.) mišljenja u javnos su podijeljena. Pokazuje to i naša anketa gra ana koju donosimo na 56. stranici. Pokušavaju ak populis kim akcijama dijeljenjem mlijeka, ali, kad se uju izjave ljudi koji ekaju u redu za tu litru mlijeka, onda se tek vidi kako je teška socijalna situacija u Hrvatskoj, posebice u penzionerskoj populaciji, koja je i te kako željna jedne litre besplatnog mlijeka. odrška, me utim, postoji, jer svatko u ovoj državi svakome želi što normalniji život. Ali ve ina onih, posebice koji su (ne)zaposleni, ne želi da to bude preko njihovih le a. Tako, primjerice, na forumima portala stižu i mnoge zlobne primjedbe na ra un prosvjednika, poput: “kako su seljaci došli na prosvjed ‘skupim’ traktorima, kao što su Lamborghini, John Deer i drugi“, “zašto su se zadužili za preskupe traktore“, “siju uglavnom pšenicu i kukuruz, što je najlakše u poljoprivredi, i uzmu po caje“, “proizvedu nedovoljno mlijeka i zara unaju visoku cijenu jer imaju kredite i onda traže od onih radnika koji pune prora un da pokriju njihove gubitke“, “treba pita radnike bez posla ili one iz propalih rmi što misle o prosvjedu seljaka“, “nisam znao da seljaci imaju više traktora nego krava“, “to su prodane duše iz HSS-a i HDZ-a, ujedno organizatori ovih prosvjeda! Is oni kojima smo na izborima rekli kaj o njima mislimo...“, “neka isplate oni koji su obe ali ono ega nema“ itd. oljoprivrednici pozivaju na jedinstvo u svojim redovima i odgovaraju da su napadi na njih besmisleni: - Svi ti traktori kupljeni su na kredit ak i do 12 posto kamata mjese no. Obiteljske ku e i imanja su pod hipotekom i ne daj Bože da ne plate tri rate kredita. Smatraju tako er da, ukoliko je i bilo nepravilnih dodjela kredita i poticaja, onda su tome krive mjerodavne službe koje su morale vršiti kontrolu svega toga. - Jesmo za poticaje, ali i za kontrolu tko te poticaje dobiva, a koji se trebaju dobivati isklju ivo za poljoprivrednu proizvodnju. Želimo novoj Vladi dati i 200 dana da prona e prava rješenja, ali, ako prihvatimo sadašnje otkupne uvjete, svi emo propasti.

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

etorika poljoprivrednih prosvjednika, nakon što su naišli na “zatvorena vrata“ kod ministra Jakovine, ina e zadnjih dana još više se zaoštrila. Igor Rešetar, proizvo a mlijeka iz Me imurja, koji slovi kao vo a svih hrvatskih mljekarskih prosvjednika, za nacionalne medije dao je za ovo vrijeme, u kojem sve više, na žalost, caruje neoliberalni kapitalizam, pomalo revolucionarnu izjavu da “ako prera iva i ne žele popus , neka se donese zakon po kojem stranci ne mogu bi vlasnici prehrambene industrije“ (Dukat je, primjerice, u stranom vlasništvu, op. a.). rosvjednici, ini mi se, tako er pokušavaju prona i “slabu kariku“ me u pregovara ima, koja e popus i barem približno ispuni njihova o ekivanja. Bez obzira tko što mislio o ministru Jakovini, on se ovih dana i te kako dobro drži, za razliku od premijera Milanovi a, koji izgleda baš i nije, poput svojega najvažnijeg ministra Lini a, spreman za poli ku reformi, ali i kon ikta. islim da znam što zna i rano ustaja i brinu o blagu. Mislim da znam jer dolazim iz teža ke obitelji, jedini je dosadašnji komentar premijera Milanovi a o poljoprivrednim prosvjedima. zme u redaka može se naslutiti da šef SDP-a ipak ima simpa je za njihove zahtjeve, te da je spreman za “poli ku kompromisa“. a sre u“ Jakovine i Lini a i politike prora unske štednje, mljekari se još nisu uspjeli “probi “ do Milanovi a, ali izgleda da su uo ili tko bi zapravo mogao bi “najslabija karika“ i ini se da su upravo zbog toga postali još ustrajniji u svojim zahtjevima pokušaja “vra anja na staro“. Na ono što im je ak ve bila ukinula i HDZ-ova Vlada. o e li nas Milanovi ipak razuvjeriti i pokazati da ova Vlada na elu s njim ipak ima odlu nos , pokazat e se vrlo brzo, ali dojam je da njegovi odgovori nisu nimalo uvjerljivi, teško se nosi s kon iktnom situacijom i ini se da bi najradije pokrenuo ono što je uglavnom inila njegova prethodnica – “poli ku kompromisa“. Me u m, takva situacija vrlo lako bi zemlju mogla doves u još ve e probleme, koji su takvi kakvi jesu upravo zbog toga što je bilo posljednjih godina previše kompromisa kad je u pitanju neracionalno dijeljenje prora unskog novca.

M I

“N

VIJEST(I) TJEDNA

Me imurska banka do kraja studenoga u sustavu PBZ-a Nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnos PBZ Grupi, Me imurska banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. zajedni ki su pokrenule ak vnos pripajanja Me imurske banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ). Planirani datum pripajanja je 30. studenoga 2012. godine. Po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti, Privredna banka Zagreb bi do prije spomenutog datuma na efikasan na in implementirala u svoju budu u novu Podružnicu svu potrebnu informati ku tehnologiju, kanale distribucije, kreditne, karti ne i depozitne proizvode te usluge i tehnologiju rada. Okon anjem pripajanja, sadašnjim i budu im klijen ma Me imurske banke ponudit e se šira paleta proizvoda i usluga u poslovanju s gra anima i poslovnim subjek ma koje je razvila PBZ, unaprijedit e se razvoj poslovne mreže i kanala distribucije te e se poduzima i druge potrebne ak vnos sukladno zahtjevima klijenata i tržišta. Više na str. 7 naših novina.

ME IMURSKI poljoprivrednici ometanjem prometa kod Ivanovca i Nedeliš

PROSVJED SVIH ME Nekoliko dana akov PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN

rugi prosvjedni tjedan poljoprivrednika u Me imurje po eo je u utorak, kada se tijekom prijepodneva kod južne obilaznice akovca, na ulasku u Ivanovec, okupilo oko 150 poljoprivrednika s više od 100 traktora. Ve isti dan poslijepodne, kako su i najavljivali, blokirali su južnu obilaznicu akovca i tamo ostaju, kako kažu, do daljnjeg. - I dalje smo nezadovoljni Vladinim rezanjima, premda u državnom prora unu ipak nije skresan iznos poljoprivrednih poticaja koji je bio najavljivan u po etku. No, ovim prosvjedom prije svega želimo pružiti potporu mljekarima koji se protive smanjenju PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

(NE) SVI A NAM SE

Domjani evo “ne” romskim zahtjevima Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani odbio je prijedlog da Op ina inancira predškolski odgoj za romsku populaciju sa svog podru ja. - Nemamo novac, a smatram i da je to zada a države, prenio je vije nicima na 28. sjednici tamošnjega Op inskog vije a prošli etvrtak. Sli no je prvi ovjek Male Subotice odgovorio i na pitanje HDZovog vije nika Ivana Oršoša, ina e pripadnika romske nacionalne manjine, koji je ukazao na nazo nost velikog broja pasa lutalica u naselju Piškorovec. Poru io im je tako er da Romi kona no moraju po eti izvršavati svoje obveze, a n e tražiti samo prava, posebice u aktualnoj teškoj kriznoj situaciji.

Me imurje ostalo bez jednoga elektronskog medija Aktualna kriza nije naklonjena ni medijima. U Zagrebu je najavljeno gašenje Vjesnika (više o tome u kolumni Tomislava Novak na str. 4), dok je i naš kraj de initivno ostao bez jednog medija. Rije je o Radio Me imurju Kotoriba, koji je svoje emitiranje prekinuo sredinom mjeseca rujna prošle godine. Razlog prekida bi la je naredba najmodavc a d a se napuste prostori zbog dugovanja za najam. Više na str. 5.

rosvjedi proizvo a a mlijeka u Hrvatskoj i Me imurju obilježili su zadnjih desetak dana naše svakodnevnice. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Igor Rešetar iz Kuršanca ve je više puta ponovio da ih je na prosvjede natjerala teška gospodarska situacija koja je brojne farme dovela do propasti, te da se ne radi o politi kim prosvjedima, ve je u pitanje egzistencija proizvo a a mlijeka. Na žalost, u zadnjih desetak godina poljoprivredni proizvo a i, pa i proizvo a i mlijeka, potrošili su znatan novac kroz poticaje, a da rezultat nije vidljiv. Pravi je problem u tome što su hrvatski seljaci izgubili tržište, a država ih nije organizirala na na in da se mogu oduprijeti konkurenciji iz drugih zemalja. Tako su ostali na vjetrometini izme u multinacionalki s jedne strane i trgovaca s druge strane, slabi i nedovoljno organizirani. S druge strane, ni jedno Ministarstvo poljoprivrede do sada nije povuklo prave poteze za dugoro nu stabilnost poljoprivredne proizvodnje, tako da su mnogi problemi naslije eni. Proizvo a i mlijeka su zbog visokih ulaganja zbog prilagodbe tržištu i visokih kredita izuzetno osjetljiva kategorija pa su oni uvijek prvi na udaru.

U Me imurju iz godine u godinu sve manja proizvodnja mlijeka - Može se re i da se, usprkos svim zaklinjanjima politi ara, dogodilo nešto što nije treba-

otkupne cijene mlijeka. Podržava ih svih 30 u Me imurju registriranih udruga poljoprivrednih proizvo a a, iji su predstavnici na prosvjednim punktovima, rekao je elnik Hrvatske poljoprivredne komore za našu županiju Zlatko Orsag. Blokada prometnica

TELEFAX: 040 311 699

izazvala je i revolt brojnih gra ana, ponajprije voza a, no prosvjednici su bili ustrajni, danono no dežuraju i na prosvjednim punktovima na akove koj zaobilaznici. Ipak, u vrijeme zaklju ivanja ovog broja Me imurskih novina najavili su da e otvoriti pro-

Blokadne punktove me imurskih poljoprivrednika konstantno nadzire i policija

Ako ovi prosvjedi ne uspiju, hrvatsko selo e izgubiti oko 600 milijuna kuna, što e dovesti do propasti proizvo a a mlijeka. Ponavljam, u ovome nema politike, naše mlijeko nije ni crveno ni plavo ni žuto ni zeleno, ve bijelo. Cilj pregovora je ostvariti model za cijenu mlijeka do ulaska u Europsku uniju, jer e tada postojati zaštitni mehanizmi, kaže Rešetar lo, doma i proizvo a i mlijeka u zadnjih su desetak godina desetkovani. Još 2003. godine bilo je oko 60.000 proizvo a a mlijeka u Hrvatskoj, da bi taj broj sve do danas stalno padao. Prema najnovijim podacima, Hrvatska trenutno ima još samo 14.500 proizvo a a mlijeka. Još je teža situacija u Me imurskoj županiji, koja ima još samo 560 proizvo a a mlijeka. Godine 2010. me imurski su proizvo a i mlijeka proizveli 21,358.383 kilograma (litara) mlijeka, a 2011. godine, što su ekskluzivni podaci, me imurski proizvo a i mlijeka proizveli su 20,764.079 kilograma (litara) mlijeka, manje nego godinu dana prije. Treba re i da je mlijeko proizvedeno u Me imurju veoma kvalitetno, ak 92 posto tog mlijeka spada u prvi razred. No, usprkos svemu, proizvodnja mlijeka u Me imurju i dalje pada, a tako je i u cijeloj Hrvatskoj.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec

24. velja e 2012.

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Drugim rije ima, u Me imurju danas ima više gostionica i ka i a nego proizvo a a mlijeka, a na tako niske grane proizvo a e mlijeka dovela je višegodišnja loša politika u poljoprivredi. Stoga nikako ne stoji izjava ministra Jakovine da je rije o politi ki motiviranim prosvjedima, ove brojke koje smo iznijeli same po sebi dovoljno govore i pravo je udo što do sada nije bilo velikih selja kih buna, ova zadnja je nešto ve a. S uništavanjem proizvo a a mlijeka uništava se i doma a proizvodnja hrane.

Zahtjevi proizvo a a mlijeka - legitimni Zahtjev proizvo a a mlijeka jest cijena od 2,70 kuna po litri mlijeka, odnosno tromjese ni prosjek cijene mlijeka EU 27. Proizvo a i mlijeka nipošto ne pristaju na ponudu Lactalisa (Dukata) na cijenu od 2,30

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

24. velja e 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

a pridružili se mljekarima koji protestiraju u Zagrebu i diljem Hrvatske, s ciljem ispunjenja svojih zahtjeva

IMURSKIH POLJOPRIVREDNIH UDRUGA ve ka zaobilaznica u traktorskoj blokadi met na pojedinim raskrižjima.

sag odbacio pak je pojedine insinuacije da su prosvjedi seljaka politi ki motivirani. Naglašava kako me u prosvjednicima ima lanova razli itih stranaka, pa i vladaju ih, no ve ina ih je politi ki ipak neopredijeljena. - Sila nas je natjerala na ovo, zaklju io je Orsag.

Nekad se moglo bez poticaja, danas više ne, zbog “više sile“ - Ljudi su potpuno nezadovoljni. Ako nam uzmu još to što smo ve trebali dobiti, ostat e nam sam oklasak od kukuruza. Prošla godina je bila katastrofalna, pogodila nas je suša, odštete su bile iznimno male, kaže predsjednik Udruge ratara Me imurske županije Stjepan Jurinec. - Složni smo kao nikada. Svi seljaci jednako pate, bez obzira na granu poljoprivrede kojom se bave, kaže pak elnik Udruge proizvo a a merkantilnog krumpira Stjepan Dodlek. Ipak, prisje a se

Za sad bez dogovora u Zagrebu Blokada južne zaobilaznice kod Ivanovca, dok je nekoliko traktora na prometnici, u pripremi je njih stotinjak

i starih vremena, kada, napominje, nije bilo poticaja: - Proizveli smo i prodali što smo imali, novac stavili u džep. Poticaje je izmislila ‘viša sila’ i time smo poniženi, ali moramo i i dalje.

Tajnik Udruge proizvo a a mlijeka Me imurja Bojan Kolari kaže pak da mljekari traže samo ono što su dobivali do sada, ni više ni manje od toga. - Ne pristajemo na ucjene ili cijene kakve imaju zemlje

poput Slova ke, Rumunjske ili Ma arske, poru io je kratko, izrazivši spremnost i za odlazak na prosvjede u Zagreb. elnik Hrvatske poljoprivredne komore za Me imursku županiju Zlatko Or-

IGOR REŠETAR, mljekar iz Kuršanca, elni ovjek “hrvatske selja ke bune”

Ne možemo pristati na otkupnu cijenu Dukata, jer emo svi propasti kune po litri. - Ako se nešto ne promijeni, naše e mljekarstvo propasti i prije ulaska u Europsku uniju, poru io je Rešetar, te u ime hrvatskih proizvo a a mlijeka traži tripartitni sporazum: proizvo a i mlijeka – mljekarska industrija – Vlada RH, odnosno model za preživljavanje do ulaska u Europsku uniju. U me uvremenu su 22 udruge proizvo a a mlijeka, koje zajedno proizvode više od 350 milijuna litara mlijeka godišnje, što je više od polovice hrvatske proizvodnje mlijeka, osnovale Krizni stožer za cijenu mlijeka, pregovara ki tim koji e pregovarati kako s industrijom, tako i s Vladom RH. Izlazak traktorima na ceste pak je na in pregovaranja i tu postoje razli iti scenariji kojima hrvatsko seljaštvo može pokazati svoju snagu. Ministar poljoprivrede Jakovina pak je ve više puta ponovio da sve probleme u poljoprivredi treba rješavati dogovorno, za stolom, a ne na cesti, te da Ministarstvo nije to koje pregovara o cijeni mlijeka niti je u mogu nosti zakonskim ni bilo kakvim drugim aktima odrediti cijenu mlijeka. Tako er je dogovoreno da e mljekari otkupiti sve proizvedeno mlijeko na farmama.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Igor Rešetar na svojoj farmi u Kuršancu. Farma broji 60 jedinki, od ega 30 krava holstein pasmine i nešto simentalaca, te 30 junica i teladi

Koga štiti Ministarstvo poljoprivrede – proizvo a e mlijeka ili strani kapital? Ni ministar ni Ministarstvo poljoprivrede ne mogu samo tako oprati ruke i pustiti proizvo a e mlijeka da se snalaze sami. Razloga je i previše, a najsažetije je to opisao jedan od sindikata koji daje podršku prosvjedima. Tako, na primjer, u priop enju nezavisnoga ce-

starskog sindikata kaže se uz ostalo: - Vlast koju je izabrao narod, a ne neoliberalni kapitalisti, dužna je tom istom narodu služiti u ostvarivanju novih perspektiva i o uvanju svih resursa, a posebno proizvodnje hrane. Rušenje cijene mlijeka ispod razine ekonomske održivosti uništavanje je doma e proizvodnje, što je strateški opasno, jer nas dovodi u stanje potpune ovisnosti od uvoza. Cijena koju tražite za

mlijeko zasigurno ne ugrožava dobru zaradu prera iva a i distributera. Nelogi no, ali i nepravedno, je da na mlijeku zara uju svi osim proizvo a a - i država i prera iva i i distributeri. Ovo je tako er poziv Vladi i resornom ministru da do kraja zauzme za opstanak doma eg mljekarstva, jer želimo vjerovati da je njihov, a ne ministar krupnih kapitalista, a to mora potvrditi rješavanjem problema proizvo a a mlijeka, kaže se u priop enju. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvo a a mlijeka Hrvatske, koji se izborio za legalnog predstavnika hrvatskih proizvo a a mlijeka, te je na taj na in napravljena kakva – takva ravnoteža snaga, Igor Rešetar, pak kaže: - Ako ovi prosvjedi ne uspiju, hrvatsko selo e izgubiti oko 600 milijuna kuna, što e dovesti do propasti proizvo a a mlijeka. Ponavljam, u ovome nema politike, naše mlijeko nije ni crveno ni plavo ni žuto ni zeleno, ve bijelo. Cilj pregovora je ostvariti model za cijenu mlijeka do ulaska u Europsku uniju, jer e tada postojati zaštitni mehanizmi. Predložili smo mjere da stabiliziramo plivaju e troškove, imamo europske troškove u izgradnji farmi i održavanju kvalitete i tražimo europske cijene. Ako se to ne ostvari, zatvorit emo traktorima ceste,

Ina e, u vrijeme zaklju enja ovog broja i dalje nema dogovora izme u proizvo a a i prera iva a mlijeka, kao i Ministarstva poljoprivrede, oko otkupne cijene mlijeka. Ministarstvo poljoprivrede ina e dalje inzistira na stavu da se mljekari dogovore s mljekarama, ali od toga ništa. pa e se tek onda vidjeti što je prava buna. Zar vam brojka od svega 560 proizvo a a mlijeka u Me imurskoj županiji ništa ne govori? Želi li država sasvim uništiti doma e proizvo a e mlijeka? Tijek pregovora je jako težak i zbog toga što nemamo dovoljnu podršku od strane vlasti. Mljekare su rekle da se može pregovarati, a ministar Jakovina cijelo vrijeme pregovora i dalje ‘trubi’ svoje – da nema manevarskog prostora za pove anje cijene. No ono što mi predlažemo jesu one iste mjere koje je predlagala Europska unija u krizi mlijeka 2009. godine i stabilizirala tržište, kaže Rešetar.

U Francuskoj stranac ne smije biti vlasnikom mljekarske industrije U istom tonu Rešetar nastavlja: - Cilj svih država Europske unije je zaštita hrane, ratovi se vode zbog hrane i vodit e se. Kakav je cilj Hrvatske? U zaštiti svojih proizvo a a mlijeka i industrije najdalje je otišla Francuska. Tamo postoji propis da stranac ne smije biti vlasnikom prera iva ke industrije. Stvari su dotjerali tako daleko da vlasnik rešoa na placu koji prodaje kukuruzne kokice mora biti Francuz, makar kokice prodavao netko drugi.U Njema koj prehrambeni industrijski pogon ne može naslijediti netko tko se ne bavi poljoprivredom, sve su to mjere zaštite doma e proizvodnje i doma eg poljoprivrednika. Najve i proizvo a mlijeka i sira na svijetu je država Wisconsin u SAD. Sama država ima oko etiri milijuna stanovnika, no vlasnici mljekara upravo su proizvo a i mlijeka, pa im zato tako dobro ide. Zar mislite da je u interesu Dukata, odnosno francuskog Laktalisa, koji je vlasnik Dukata, zaštita hrvatskog proizvo a a mlijeka, kaže Rešetar, dok mu telefoni neprestano zvone ve u sedam sati ujutro. Zovu ga iz HRT-a, Hrvatskog radija, niza

Istovremeno je Globus objavio veliki lanak o tome tko zapravo stoji iza ovog prosvjeda. Prozvao je Hrvatsku poljoprivrednu komoru i HSS koji “kontrolira“ to tijelo, iako ga inancira Vlada RH s više od 40 milijuna kuna godišnje. U akovcu je me imurski HSS ina e odmah na po etku prvog prosvjeda podržao zahtjeve poljoprivrednika.

No na blokada raskrš a južne zaobilaznice kod Ivanovca

radiopostaja, iz Ministarstva poljoprivrede, iz više udruga proizvo a a mlijeka, i to rano ujutro, dok se sprema u Zagreb na svakodnevne pregovore. Ako ove prosvjede preživimo i uspijemo, o tome e se pri ati godinama, kaže Rešetar, ponovno napominju i da za proizvo a e nema uzmaka.

Prijedlog Tripartitnog sporazuma Prema prijedlogu Tripar tnog sporazuma od 23. velja e, koji predlažu proizvo a i mlijeka, traži se da se cijena mlijeka formira na bazi prosje ne cijene mlijeka u svih 27 država EU (koja je oko 30 eurocen ili 2,70 kune). Zapravo se traži formula za izra un na toj bazi. Za m, traži se da Ministarstvo poljoprivrede do ulaska u EU subvencionira kilogram mlijeka s 0,92 lipe. Zatim, traži se da se u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom donese paket mjera za smanjenje troškova proizvodnje, izme u ostalog ukidanje carine na uvoz sto ne hrane, sjemena i umjetnog gnojiva, smanjenje PDV-a na 8,5 posto za repromaterijal za proizvodnju sirovog mlijeka, ksnu cijenu plavog dizela od 4,5 kune, da pravo na plavi dizel imaju i oni proizvo a i koji nemaju sre ene gruntovne knjige, te da Vlada subvencionira kamatu za inves cijska ulaganja. Za m, traži se klauzula da proizvo a bez penaliziranja može u vrijeme krize mlijeka proda svoje mlijeko na tržištu i drugome. Tako er se traži formiranje Tripar tnog jela Ministarstvo poljoprivrede – Hrvatski savez udruga proizvo a a mlijeka – prera iva i mlijeka, koje bi imalo zada u pra enja cijene mlijeka na tržištu EU 27, kontrolu uvoza mlijeka u prahu lošije kvalitete, a za proizvo a e biomlijeka posebnu premiju za dobrobit živo nja i drugo. (JŠ)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

SMANJEN PRILJEV u prora un Županije i u drugoj polovini prošle godine

ŽUPANOVO IZVJEŠ E Bez dodatnih državnih sredstava teško emo izvršavati decentralizirane funkcije PIŠE: BOŽENA MALEKOCI OLETI Negativni trendovi u punjenju prora una Me imurske županije, a povezano s tim i kapitalnih investicija, financiranima bilo iz državnog, bilo iz županijskog prora una, nastavili su se i u drugoj polovici godine, naveo je u svom izvješ u me imurski župan, a koje je dužan dati vije nicima županijske Skupštine. - Kako bismo osigurali financijsku stabilnost, ali i likvidnost županijskog prora una, nastavili smo smanjivati neka ranije ste ena prava prora unskih korisnika, a i financijsko pomaganje projekata i mani estacija koje organiziraju udruge civilnog društva s podru ja naše županije. Bez obzira na daljnje smanjenje rashodovne strane, i dalje je prisutan manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 22,974 milijuna kuna.

Boris Valpati novi vije nik Odlaskom Stjepana Koraja (SDP) na dužnost pomo nika ministra poduzetništva, njegov vije ni ki mandata postao je nespojiv s novom dužnoš u. Tako je na županijskoj Skupštini u etvrtak za novog vije nika prisegnuo njegov zamjenik Boris Valpati , ginekolog u Županijskoj bolnici akovec. (BMO)

“FARBANJE” u sustavu za navodnjavanje

Nadzorni priznao izvo a u 500.000 kuna za neizvedene radove!? Za razliku od prijašnjih sjednica, na kojima su se oporbeni vije nici najviše hvatali u raspravi oko minusa u prora unu, ovaj put bili su to dugovi za subvencije u poljoprivredi i projekta navodnjavanja, koji još nije u unkciji, a i, prema izjavama pojedinih vije nika, pun nedostataka. Tu su se hvatali dijela županova izvješ a u kojem on iznosi da je u tijeku preuzimanje sustava navodnjavanja, iji su radovi po eli u drugom polugodištu prošle godine, me utim, nisu dovršeni, i to prvenstveno zbog odnosa voditelja projekta koji nije, iako je dao obe anje, nije odradio svoj dio posla. Županija je dobila okon anu situaciju tek koncem godine, a u pregledu crpne stanice ustanovilo se niz nedostataka za koje je zatraženo da se otklone. Naime, nakon upita povjerenstva o troškovnicima i nastalim razlikama izme u glavnog projekta i izvedenog stanja, ustanovilo se da je nadzorni inženjer priznao izvo a u u iznosu od 500.000 kuna više radova nego je stvarno izvedeno. Izvo a se obvezao da e za navedeni iznos as altirati pri-

stupni put do precrpne stanice i nabaviti vodomjere. Vije nik Predrag Ko ila tražio je da se navede tko je odredio da je vrijednost as altiranog puta to no u vrijednosti 500 tisu a kuna, te pitanje odgovornosti nadzornog inženjera. U raspravu se uklju ila i vije nica Maja urkin (HDZ), ali u nejasnoj ulozi, objašnjavaju i ostalim kolegama da je reklamacija od strane izvo a a prihva ena, te da je naru itelj as altnog puta Me imurska županija. Župan Ivica Perho prekinuo je dublju raspravu, kazavši da je otišla predaleko. Istaknuo je da odgovornost za projekt po inje kad se on preuzme, a Županija ga nije preuzela pa je sada još uvijek u nadležnosti Hrvatskih voda. Podsjetio je Maju urkin da je ona vije nica. Objasnio je i na koji se na in financirao sustav navodnjavanja koji još nije u unkciji i preuzet, Hrvatske vode su ga financirale s 80 posto, a 20 posto Županija. Nakon njega u raspravu se uklju io i bivši župan Josip Posavec, koji je kazao da je on potpisao ugovor s Hrvatskim vodama, prema kojem Hrvatske vode 100

posto iznosa pla aju izvo a ima, a Me imurska županija svojih 20 posto Hrvatskim vodama, ime je Županiji ostavljen manevarski prostor oko pla anja. Nije mu jasno zašto je Županija to promijenila u pla anje svog dijela prema izvo a u. Aktualni župan Perho odgovorio je da je svejedno prema kome je Županija obavila svoj dio pla anja, jer je 20 posto 20 posto, a za pla anje prema izvo a u odlu ili su se zato što su radovi trebali biti obustavljeni. Kako do toga ne bi došlo, a radilo se o doma em izvo a u, odlu ili su se na taj potez. Raspravi je završnu to ku dala Darinka Tompoš (SDP), koja je kazala da je suština u tome da je netko potrošio 500.000 kuna za radove koji nisu izvedeni, te treba jasno re i tko je to potpisao, tko je izvo a radova, da ne ispadne: župane, a obratila se Perho u, da ste to izvješ e napisali napamet. Župan je obe ao izvješ e o svemu tome za idu u sjednicu. Zanimljivo, svi sudionici rasprave izbjegavali su imenovati aktere pri e za neizvedene a priznate radove. (BMO)

- Zbog promjene vlasti potkraj prošle godine o ekujem promjenu odnosa središnje vlasti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kazao je župan Perho , a na osnovu svega onoga što je u kampanji obe avano u decentralizaciji sredstava. - Bez toga teško e se izvršavati sve one decentralizirane unkcije koje su lokalnoj i regionalnoj samoupravi nametnute. Za prvih 60-ak dana aktualne vlasti svi smo okrenuti donošenju prora una, pa se i svi kontakti s resornim ministarstvima svode na to da se eka donošenje državnog prora una. Naravno, mi smo svim ministarstvima podnijeli sve naše želje i naše vi enje unkcioniranja županije u ovom razdoblju. Kako e se to prepoznati u samom vi enju prora una, ne mogu prognozirati, ali o ekujem da e biti odre enih promjena u zakonskom rješenju financiranja na na in da e se neke ovlasti morati poredati i prema op inama i gradovima na druga iji na in nego je to bilo do sada, kazao je župan Perho . - Zagovarat u regionalni pristup Hrvatske, ali ne na na in da iz centralizirane države napravimo centralizirane regije, tako da umjesto jednog centra mo i dobijemo tri ili pet disperziranih podcentara mo i po Hrvatskoj. Mi smo tu vezani na Varaždinsku i dijelom Koprivni ko - križeva ku županiju i moramo nametnuti svoju pri u u kojoj smo mi kao Me imurska županija najja i te se moramo prikazati u pravom svjetlu prema svim drugim regijama. Usprkos svim financijskim teško ama, sustav je unkcionirao bez zastoja, te je ve ina financijskih obveza podmirivana.

Županija traži dopušteni minus od dva milijuna kuna Bez dopuštenog minusa Me imurska županija teško bi podmirivala svoje obveze, pa je zatražila od poslovne banke kratkoro ni okvirni kredit u iznosu od dva milijuna kuna po principu teku eg ra una. Kredit se uzima za održavanje teku e likvidnosti, do kraja ove godine. (BMO)

Ivkovi bi župana na mjesto ministrice Holy Me imurskom županu, kao bivšem direktoru akoma, ovo bi trebao biti kompliment, osim ako se druga ije ne shvati podtekst, to što mu je rekao Vladimir Ivkovi (HDZ), oporbeni vije nik u županijskoj Skupštini i predsjednik županijskog HDZ-a, koji je kazao da je on trebao biti na mjestu ministrice Holy s obzirom na to da je ona u našu županiju došla po iskustva za zbrinjavanje otpada, pa e sada dvije godine potrošiti na u enje. - Župan ne bi trebao u iti, on bi prema Komadinom zakonu odmah mogao svoje znanje primjenjivati, poru io je Ivkovi . (BMO)

U tijeku natje aj za nagradu “Zrinski” U tijeku je natje aj za predlaganje kandidata za najviše županijsko priznanje – nagradu “Zrinski”. Ona se dodjeljuje gra anima Me imurske županije, djelatnim skupinama, trgova kim društvima, ustanovama, udrugama i drugim pravnim osobama, i to za rezultate postignute u prošloj godini ili duljem razdoblju. Ovo e biti šesnaesta dodjela nagrade, a do sad su je dobili

mnogi zaslužni gra ani Me imurja, kao i uspješne tvrtke, udruge i društva. Ovogodišnji je natje aj otvoren do 29. velja e, a kandidate za nagradu mogu predlagati svi gra ani. Nakon zaprimanja svih prijedloga, povjerenstvo e odabrati kandidate te ih predložiti Skupštini Me imurske županije, koja glasovanjem potvr uje ili odbacuje njihov odabir. (BMO)

Vjesnik - ideja koja je nestala M

laka reakcija na gašenje Vjesnika, ak zlurado prihva ena od strane kolega iz branše, a naro ito od nacionalnih dnevnih listova, govori vrlo mnogo o stanju u medijima i novinarstvu. Vjesnik nakon 70 godina izlaženja te nakon 20 godina ignoriranja od vlasnika Republike Hrvatske preko Narodnih novina d.d. nadomak je svoje eutanazije. Vjesnik zi ki ustvari ne postoji ve dugo, još od njegova odvajanja Vjesnika d.d., danas pozna je kao skare Vjesnik. ist Vjesnik bio je institucija koja je predstavljala posljednji bas on novinarstva u Hrvatskoj, no to ju je i dotuklo. Zbog držanja statusa ins tucije, nije bila pro tabilna, ve je živjela od stare slave.

A novinari, oni su tako er tome krivi jer su po svojoj osnovi više socijalne duše negoli kapitalis ke i nisu reagirali kad je list Vjesnik pravno ostao samo ime, bez tvrtke i vlasništva. eško je re i da je ideja o gašenju Vjesnika nova, ili da je nekoga trebala iznenadi izjava ministra Slavka Lini a. No, razlog njegovog gašenja je više nego barbarski, zbog toga se vjerojatno i odga ao toliko dugo, umjesto da se radilo na njegovoj pro tabilnos . Naime, ako se zbog nepro tabilnos gasi najstarija skovina u državi, i to još u indirektnom državnom vlasništvu, zašto onda ne bi ugasili i državu zbog nepro tabilnos ?

deja “državnih novina“ mnogo je ve a od postojanja nekakve poslušne redakcije, iji se novinari ne e bavi žu lom i aferama. To je ideja postojanja novina u iju se informaciju uvijek možete pouzda . Koja prenosi ideje i postupke države. Zbog ega bi i jedna vlast odlu ila presta su nancira novine u kojima e uvijek mo i da realne injenice o sebi i svojim postupcima? ajna je u poli arima, u preuzimanju odgovornos , u na inu na koji svaka naša vlada vodi vlast. U ideji da ne moraju obrazlaga svoje postupke kad ih ine, ili ih obrazlažu na na in na koji se vjeronauk predaje djeci. Vjesnik bi svoju nakladu trebao bazira na ozbiljnim intervjuima

s ozbiljnim poli arima koji vode ovu državu. S ozbiljnim gospodarstvenicima, koji kroje životne sudbine svojih radnika. Me u m, takvih poli ara nemamo, a ni gospodarstvenici sami ne žele preuzimati ovako važnu javnu ulogu, osim dok pregovaraju s Vladom ili bankama o odgodama ili otpisu pla anja. vakome od njih više odgovara dava intervjue u privatnim medijima, jer ih tada mogu lakše demantirati. Ako daješ intervju u vlas toj novini, za koju znaš da ne e izokreta tvoje rije i, ispadaš budala ako ih kasnije deman raš. A ni jedan poli ar to ne smije. Naro ito ako govorimo o fer intervjuu, pa poli ari ne bi smjeli utjeca na pitanja no-

vinara, ve odgovara na njih. Još više poli arima odgovara da novinari sami hvataju njihove izjave, i od toga rade senzacionalis ke vijes , jer tada je još lakše proziva novinare da su izjavu uzimali iz konteksta (a kontekst je nepoznat, jer ga prešu uju). Za primjer može posluži recimo izjava našeg premijera Milanovi a: “Tek e se za godinu dana vidje što smo napravili“. Izjava koja ne zna i ništa, ne obrazlaže ništa, ve zaziva vjerovanje da su oni možda u inili nešto dobro. is vjeronauk. Mjesto mu je u crkvi, a ne u Saboru. jesnik bi trebao obrazlaga razloge zbog kojih je Milanovi dao takvu izjavu. No to ne postoji u nas, ni u

Piše: Tomislav Novak glavama poli arima, a ini se ni u našim novinarskim glavama. Vjesnik je trebao održa tu ideju na životu, no sami poli ari izbili su mu iz ruku njegovu ulogu informatora o državnoj poli ci. Izgubio je tu ulogu i vlas tom krivicom. Jer izgubio ju je bez borbe.

u Me imurju

GDQD

24. velja e 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GORIVO bi uskoro moglo do i do ak 12 kuna

Od utorka rekordna cijena eurosupera – 10,46 kn Od utorka u pono cijene benzina i dizela u Hrvatskoj ve e su za oko 20 lipa i dosegnule su daleko najviši nivo. Tako je cijena eurosupera 95 s 10,25 sko ila na 10,46 kuna po litri, eurosupera 98 s 10,58 na 10,79 kuna, a eurosuper 100 je prešao 11 kuna i stoji 11,02 kune. Uz to, litra eurodizela s 9,68 kuna po-

skupila je na 9,94 kune, plinskog ulja sa 6,95 na 7,16, a plavog dizela sa 6,18 na 6,36 kuna. Glavni uzrok ovakvog rasta cijena na tržištu nije bazi ni odnos ponude i potražnje, ve kriza izme u Irana, Izraela i me unarodne zajednice, posebice EU-a. Otvoreno je tako er još jedno krizno žarište u tom

dijelu svijeta, gdje se tako er “u pozadini“ tako er sve vrti oko nafte i plina - ono u Siriji. Tamo INA, koja ima veliko nalazište nafte i plina, svakodnevno gubi milijune dolara. Skupljoj nafti pogoduje i ja anje dolara, pa je zbog toga za 50-litreni rezervoar goriva eurosupera 95 sredinom 2008.,

kada je cijena na svjetskom tržištu dosegnula 148 dolara po barelu, trebalo izdvojiti

415 kuna, a sada 523 kune, odnosno 108 kuna više. Naravno, ako se nastavi ovako crni razvoj situacije s Iranom, cijena bi mogla još i i prema gore, pa i presti i 12 kuna. Slavko Lini je najavio da e se Vlada uklju iti u “obranu cijene“ benzina upravo na tom nivou.

JEDAN elektronski medij manje u našoj županiji

U AKOVCU najavljena izložba bu inog ulja

Radio Me imurju trajno oduzeta koncesija

Najbolja ulja na izložbi 23. ožujka

Na Internet stranicama Agencije za elektroni ke medije objavljena je odluka kojom se nakladniku “Nacionalna mreža“ iz Varaždina trajno oduzima koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijske usluge radija na podru ju op ine Kotoriba te Donja Dubrava i Donji Vidovec (M-KB). Takvu odluku donijelo je Vije e za elektroni ke medije zbog neemitiranja radijskog programa na 95 MHz. Rije je o Radio Me imurju koji je svoje emitiranje prekinuo sredinom mjeseca rujna prošle godine. Razlog prekida bila je naredba najmodavca da se napuste prostori zbog dugovanja za najam.

Najava održavanja izložbe ulja u akovcu

Prijašnji nakladnik “Me imurje donat“ više nije bio nositelj koncesije, a novu koncesiju na rok od devet godina dobila je Nacionalna mreža iz Varaždina, koja je ovom odlukom to pravo izgubila. Tako su mještani donjeg Me imurja, Podravine i pomurskih Hrvata

u Republici Ma arskoj, nakon 12 godina emitiranja, ostali bez radija koji su voljeli slušati i koji je svakodnevno u njihove domove i na radna mjesta prenosio sve informacije i vijesti. Šteta za Me imurje što je ostalo bez jednog medija i šteta za mještane najisto nijega me-

OCJENJIVANJE SLUŽBENIKA i namještenika u Županiji

Ministarstvo traži izmjenu odluke Na temelju Zakona o službenicima i namještenicima i Statuta, Me imurska županija ve je ranije pretprošle godine donijela odluku o ocjenjivanju svojih službenika i namještenika upravnih tijela i Ureda za unutarnju reviziju. Sada pak ta odluka mora na izmjenu. Uz prijedlog odluke o izmjeni odluke o kriterijima i na inu provo enja ocjenjivanja službenika i namještenika upravnih tijela i Ureda za unutarnju reviziju, Skupština Me imurske županije je na 12. sjednici, održanoj 2. prosinca 2010. godine, donijela odluku o kriterijima i na inu provo enja ocjenjivanja službenika i namještenika.

- Po prvi put na ocjenjivanju ulja obavit e se dvije analize bu inog ulja. U kategoriji hladno prešano i toplo prešano bu ino ulje. Uzorke treba predati najkasnije do srijede

Tom odlukom ure en je na in te kriteriji ocjenjivanja službenika i namještenika, koji se ocjenjuju svaku godinu najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu, sukladno utvr enim kriterijima kao što su stru nost, kreativnost, samoinicijativnost, kvaliteta i opseg obavljenog posla, poštivanje zadanih rokova te poštivanje radnog vremena. U županijskoj odluci bilo je propisano da na svaka tri službenika ili namještenika ocjenom odli an može biti ocijenjen jedan službenik, odnosno namještenik u pojedinom upravnom tijelu. To iz razloga što se željelo u što ve oj mjeri objektivizirati postupak ocje-

njivanja, zbog sveprisutnoga subjektivnog faktora ili subjektivne procjene ocjenjiva a. Me utim, iz Ministarstva uprave zaprimljeno je mišljenje prema kojem takva odredba u odluci Me imurske županije nije u skladu s odredbama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi. Naime, prema mišljenju Ministarstva, ocjena službenika i namještenika ovisi isklju ivo o podacima o stru nom znanju pokazanom u obavljanju poslova, u inkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti, te je treba u tom smislu izmijeniti. (BMO)

Danica Pošta, županijska pro elnica Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam Me imurske županije, u petak je u prostorijama Me imurske županije u akovcu predstavila program 2. izložbe bu inog ulja, koja e se u akovcu održavati 23. ožujka od 10 sati u akove kom Domu sindikata. Pred domom e biti postavljeni štandovi na kojima e se mo i kupiti bu ino ulje, kao i neki od proizvoda od bu inih koštica. Pošta je rekla kako se na izložbi o ekuje izme u 25 i 30 proizvo a a bu inog ulja iz triju sjeverozapadnih županija, Me imurske, Varaždinske i Krapinsko - zagorske, iji su predstavnici tako er sudjelovali na današnjem skupu. Pro elnica je pozvala sve proizvo a e bu inog ulja da se prijave na izložbu te da najkasnije do 29. velja e od 8 do 12 sati donesu uzorke u zgradu Županije, gdje e se oni prikupljati i potom ocijeniti. Na predstavljanju izložbe govorio je i prof. Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije, koji je naglasio kako bu ino ulje, unato tome što se kod nas proizvodi od 1924. godine, i dalje treba snažnu promidžbu i prezentaciju. Zamjenica varaždinskog župana Blanka Glavica Je -

menica naglasila je kako su rezultati s 1. izložbe, održane lani u Varaždinu, vrlo pozitivni, te da su mnogi uljari nakon toga ostvarili zapažene rezultate u prodaji svog ulja diljem zemlje. Prezentaciji je nazo ila i Draženka Grah iz Krapinsko - zagorske županije, u kojoj je samo jedan proizvo a bu inog ulja, koji je vrlo uspješan i otkupljuje bu ine koštice od više zagorskih ratara. Ponosno je najavila održavanje 3. izložbe bu inog ulja u Krapin-

sko - zagorskoj županiji 2013. godine. Cilj izložbi bu inog ulja triju sjeverozapadnih hrvatskih županija jest podizanje ljudske savjesti o kvaliteti hrvatskoga bu inog ulja, kao i njegovim zdravstvenim blagodatima, te poticanje poljoprivrednika da u što ve em broju po inju proizvoditi bu ine koštice, koje vrlo lako mogu prodati prera iva ima i proizvo a ima ulja. (S. Mesari )

Najbolje me imursko ulje Na 1. izložbi bu inog ulja, održanoj prošle godine u Varaždinu, najbolje ocijenjeno ulje iz Me imurja bilo je ulje OPG Mirjane Biber iz Podturna. Ulje OPG-a Biber osvojilo je 3. mjesto, a, osim njih, ocijenjena i izložena su bila ulja OPG-a

Bister, akove kih mlinova, OPG-a Siladi i Uljare Just. Pobjednik je bila Prehrana iz Varaždina ispred uljare Župani iz Varaždinske županije. O karakteristikama ocijenjenih ulja govorila je Teuta Tompi iz Bioinstituta akovec. (sm)

Mirjana Biber primila je priznanje za 3. mjesto

POGLED ODOZDO

Svaka sli nost sa stvarnim doga ajima nije slu ajna

itanje knjiga jedna je od mojih velikih strasti i po tome se razlikujem od velikog dijela gra ana koji nikad ni pod kojim uvjetima ne bi ni zavirili u knjigu. Šteta, jer itaju i knjige upoznaš mnogo više ljudi i tu ih života nego na svim društvenim mrežama zajedno. Knjige su negacija površnosti, jer nastoje prodrijeti dublje ispod površine zbivanja, nastoje razumjeti, dohvatiti smisao. Pisac u knjizi stvarnost smjesti u odre enu ikciju kako bi izbjegao osudu krute okoline i ogrnut sa zaštitnim plaštem da je sli nost sa stvarnim doga ajima uvijek “slu ajna”. knjigama uvijek na emo nešto što nam šire otvori perspektivu. Tako mi pažnju privukla misao

iz jedne knjige o bankama, talijanske autorice. Ona preko svog lika bankara kaže: Banka je instrument društvenog i civilnog napretka. Kad to prestane biti, kako se dogodilo dvadeset i devete (20. stolje e), ovje anstvo e se survati u bezdan. Te zapanjuju e rije i Sveve Casati Modignani u romanu “Mister Gregory” stavila je u usta jednom njujorškom bankaru. Taj literalni bankar drugom liku u romanu tuma i: Bankar nije netko tko broji novce i ra una kamate, nego netko tko voli glazbu, ilozo iju i povijest. Netko tko poznaje ljude i zna da mora pomo i onome kome je potrebna. Netko je prorekao da e život na našem planetu završiti kada p ele polude i umru. Kad novac

prestane biti instrument društvenog, civilnog, moralnog napretka, ovjek e izgubiti dostojanstvo, a s njim i život, tvrdi taj bankar iz romana. itam se važi li ta de inicija bankara i bankarstva i danas, kada su ne samo gra ani, poduze a, gradovi, op ine, pa i itave države, pali u vazalski odnos prema inancijskom kapitalu. Me imurska županija, eto, opet na Skupštini mora donijeti odluku o produženju minusa po teku em ra unu. Ako na stranu stavimo sve strana ke prepirke oko toga tko je sposobniji, a tko nesposobniji, traže i razloge zašto i Županija treba kredit da bi mogla dnevno podmirivati svoje potrebe, jer je u

debelom minusu od 20-ak milijuna, trebamo se sjetiti da smo ogromnu investiciju bolnice gradili na kredit. Kao zalog za kredit dali smo itavu bolnicu, koju je banka, da je do toga došlo, mogla prenamijeniti u hotel, stara ki dom, da ne budemo prosti i kažemo bordel. Kada bi zbrojili sve te kamate koje smo platili banci za novu bolnicu i opremu, zasigurno bi se svota popela na razinu iznosa jednogodišnjeg prora una. I ako to pogledate s neke druge perspektive, gra ani su, da bi se mogli lije iti, postali zlatna koka bankarskom sektoru. Sve tako gradimo i kanalizaciju i pro ista e i škole, tvornice, kupujemo vozni park, poslovne prostore, stanove i sve one sitnice potrebne

za život. Na kraju se sve svodi da sve manje radimo za sebe, a sve više za banku. esmo li na rubu novog apsurda, nemamo za kruh, jer vra amo kredite? Jesmo li se dali navu i na kreditnu ovisnost i sad ostali bez svega kao nekada seljaci bezemljaši bez zemlje. Jesmo li pristaju i na tu ovisnost izgradili novi društveni sustav, novi oblik kmetstva. Na vrhu tog sustava je inancijska aristokracija, kojoj nitko ne zna lik ni prebivalište, ovo što znamo po poslovnicama samo su njihovi poslovo e, u malo boljem položaju od nas dolje kreditnih ovisnika. Bilo nam je lijepo dok smo se na ovisnost navla ili, ali kako se sada izlije iti, kako one koji su nas na tu

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr ovisnost navla ili tako er natjerati na društvenu odgovornost, koja je ipak u odre enim razdobljima bila ja e, a sada slabije izražena.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

GOSPODARSKO SOCIJALNO vije e Me imurske županije o slabostima u provo enju ste aja

Pravovremeni ste aj s preustrojem trebao bi biti pravilo, a ne izuzetak S obzirom na to da Vlada najavljuje izmjene Zakona o ste aju, GSV Me imurske županije predlaže neke izmjene kojima bi se poboljšalo stanje u ste ajnom sustavu. Prije svega stvaranje uvjeta za pravovremeno pokretanje ste ajeva, kako bi se dobila mogu nost da ste ajna masa bude dovoljna za namirivanje potraživanja ili da se na vrijeme pokrene postupak preustroja putem ste ajnog plana Gospodarsko socijalno vije e Me imurske županije raspravljalo je o slabostima u provo enju ste aja u Me imurskoj županiji u proteklom razdoblju, posebno o svrsishodnosti i dugotrajnosti ste ajnih postupaka. Dosadašnja praksa pokazuje da je ve ina ste ajnih postupaka usmjerena na namirenje vjerovnika ste ajnih dužnika, a ne i na provo enje ste ajeva s preustrojem putem ste ajnog plana, kojim bi se barem u nekoj mjeri o uvala djelatnost poduze a i radna mjesta. Dijelom je to rezultat neefikasne sudske prakse i lošeg Zakona o ste aju. I sami ste ajni upravitelji upozoravaju da je tehnika provo enja ste ajeva u Hrvatskoj vrlo primitivna, imovina dužnika se usitnjava i prodaje, u ste aj se u pravilu ide bez preustroja poduze a nad kojim se otvara ste aj, a u praksi pro e i po nekoliko godina od pokretanja ste aja do donošenja plana preustroja. Poduze a nastavljaju poslovati po starom, gomilaju se dugovi i u ste aju, glavni ra un je blokiran, ali poduze e može i po desetak godina poslovati preko nekog drugog ra una, ak i onog sindikalnog. Dosadašnja praksa je razli ita. Ima slu ajeva da poduze e gomila gubitke i nikad ne ode u ste aj. Mogu e je da ode u ste aj i nastavi poslovati kao da ništa nije ni bilo, ali i da nakon

dugogodišnjeg ste aja od njega ne ostane ništa. Predsjednik GSV-a Željko Pavlic ekonomski opravdanim smatra da se, primjerice, vjerovnici odreknu dijela svojih potraživanja, da im se preostali dio plati tijekom tri do pet godina, a da ste ajni upravitelj jam i za ste ajni plan koji e poduze e izvu i iz nevolje. To je i praksa u zemljama EU, gdje u rasplitanju problema, vo enom u skladu sa striktnim pravilima unutrašnjeg tržišta, sudjeluju svi kako bi se radnicima garantiralo da ne e biti pogo eni gubitkom posla. Rije je o izbalansiranom mehanizmu, razli itom od lanice do lanice, no zajedni ki je princip da nitko ne e zaostati. Tako er se zalažu da se kod nas promijeni dosadašnja praksa redoslijeda namirivanja potraživanja od tvrtki u ste aju, u kojoj su prednost imale banke i najve i vjerovnici. Iz ste ajne mase u praksi se najlakše naplate vjerovnici koji imaju zapisana založna prava, naj eš e na nekretnine, iako su radnici u višem isplatnom redu.

Zakašnjeli ste ajevi Zbog prekasnog otvaranja ste aja, radnici ostaju kratkih rukava i uspiju naplatiti samo dio pla a, minimum zajam en zakonom. Isto tako zbog prekasnog otvaranja ste aja, pa zato i manje ste ajne mase, država naplati sa-

etiri pozitivna primjera ste aja

mo manji dio potraživanja. Manji vjerovnici, posebno sitni dobavlja i, naplate se najmanje, a esto se uop e ne naplate. S obzirom na to da Vlada najavljuje izmjene Zakona o ste aju, GSV Me imurske županije predlaže neke izmjene kojima bi se poboljšalo stanje u ste ajnom sustavu. Prije svega stvaranje uvjeta za pravovremeno pokretanje ste ajeva, kako bi se dobila mogu nost da ste ajna masa bude dovoljna za namirivanje potraživanja ili da se na vrijeme pokrene postupak preustroja putem ste ajnog plana. Ste aj s preustrojem trebao bi biti pravilo, a ne izuzetak u ste ajnom sustavu. A u slu aju ste aja osigurati apsolutno prvenstvo naplate svih potraživanja radnika. Savez samostalnih sindikata Hrvatske tako er je pokrenuo

inicijativu za donošenje izmjena i dopuna Zakona o ste aju. Ono što sindikat najviše mu i jest da velik broj radnika u ste ajevima, koji suviše dugo traju, ne uspijeva naplatiti svoja potraživanja: pla e, otpremnine, naknade šteta, druga materijalna potraživanja, pa se ak ne naplate ni doprinosi za mirovinsko osiguranje, što ima dalekosežne posljedice i utjecaj na visinu budu e mirovine. Sve to isklju ivo zbog zakonskog odre enja redoslijeda namirenja potraživanja u ste aju, u kojem se prioritet daje drugim vjerovnicima. Radnici su stavljeni u diskriminacijski položaj, postali su gra ani drugog reda, jer ste ajni zakon daje prednost namirenja razlu nim vjerovnicima, založnim vjerovnicima s pravom odvojenog namirenja, Republici Hrvatskoj, jedinicama lokalne

samouprave i drugim javnim pravnim osobama, uz naplatu carina i poreza. SSSH predlaže da se pristupi postupku pripreme i izrade izmjena i dopuna ste ajnog zakona, s ciljem da se osigura apsolutno prvenstvo naplate potraživanja radnika. Osim toga, SSSH traži da se pristupi postupku pripreme i izmjena i dopuna Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slu aju ste aja poslodavca, da radnici imaju pravo naplatiti sva svoja potraživanja u punom opsegu preko Agencije za osiguranje radni kih potraživanja u slu aju ste aja poslodavca, bez obzira ima li poslodavac imovinu ili nema, a nakon ega e Agencija ispla ena sredstva potraživati i namiriti u ste ajnom postupku iz ste ajne mase.

U Me imurju postoje i pozitivni primjeri ste ajeva. To su Modeks, gdje su radnici namireni, radili su u ste aju i nakon završetka ste aja, a vjerovnici su namireni u 50-postotnom iznosu, Radnici Trgocentra namireni su u 100-postotnom iznosu, u cijelosti su namireni i radnici APT-a, ali tek nakon što je smijenjen prvi ste ajni upravitelj, a postupak preuzeo drugi. Pozitivni primjer ste aja je i Me imurska štedionica, gdje su tako er u cijelosti namireni. S druge strane je primjer ste aja Visokogradnje, protiv ijeg je zatvaranja ste aja, koji se jako dugo vodi, bio sindikat, jer bi njegovo zatvaranje radnike ostavilo nenamirene. Ste aj je dugotrajan zbog sudskog spora s Ingrom. Viskogradnja je nekoliko puta nepravomo no dobila spor, ali se on svaki put zbog žalbenog postupka vra ao na po etak. Franjo Veble je na sjednici GSV-a upro prstom u Nadzorni odbor Ingre, kazavši: - Pogledajte sastav Nadzornog odbora. (BMO)

ŽELIMIR URŠULIN, ste ajni upravitelj MT -a Tvornice arapa

Radni ka potraživanja bit e sto posto namirena, ali mali izgledi za nastavak proizvodnje Uvidom u ugovore s Konzumom i Intersparom, kazao je da ne zna kakav bi to ma ioni ar trebao biti da rade i za njih uspije. Pokretanje proizvodnje ima smisla samo ako bi postojao interes za proizvodnju za izvoz, ukoliko dosadašnji kupci pokažu interes za to, me utim, oni traže stabilnost, sigurnost i kontinuitet proizvodnje i isporuka. A neki i nisu zainteresirani za to, nego i ucjenjuju s isplatama ve isporu ene robe … Želimir Uršulin, ste ajni upravitelj MT -a Tvornice arapa, na poziv Gospodarsko socijalnog vije a Me imurske županije došao je na sjednicu kako bi iz prve ruke dao in ormacije o provedbi ste aja u toj tvornici. Radnicima, 229 njih, 18. velja e istje e otkazni rok, nakon ega svi odlaze na burzu, ime stje u pravo na naknadu za nezaposlenost, pravo na zaostale pla e i otpremnine. Kako je od ulaska ste ajnog upravitelja

u MT Tvornicu arapa prošlo tek mjesec dana, proteklo vrijeme zapravo se koristi za utvr ivanje potraživanja i zate enog stanja, te izradu izvješ a za prvo ro ište na Trgova kom sudu 6. ožujka. Ono što radnike najviše zanima je to da ste ajni upravitelj garantira da e njihova potraživanja biti podmirena u 100-postotnom iznosu. Nije se, me utim, htio obvezivati nikakvim rokom, ali kazao je da je to mogu e do ljeta. Ka-

zao je da je proslijedio Agenciji za radni ka potraživanja potrebnu dokumentaciju za svih 229 radnika, kako bi im se podmirile tri zaostale pla e na koje imaju pravo po zakonu. Ono što pak, ne samo radnike, ve i cjelokupnu javnost, najviše zanima jest ho e li do i do nastavka proizvodnje. Ste ajni upravitelj je otvoreno kazao da proizvodnja za doma e tržište nema smisla i nije isplativa.

Trebao bi biti “ma ioni ar” da se uspješno posluje s obzirom na potpisane ugovore Uvidom u ugovore s Konzumom i Intersparom, kazao je da ne zna kakav bi to ma ioni ar trebao biti da rade i za njih uspije. - Pokretanje proizvodnje ima smisla samo ako bi postojao interes za proizvodnju za izvoz, ukoliko dosadašnji kupci pokažu interes za to, me utim, oni traže

stabilnost, sigurnost i kontinuitet proizvodnje i isporuka. A neki i nisu zainteresirani za to, nego i ucjenjuju s isplatama ve isporu ene robe. No, kazao je da su u ste ajnom planu sve varijante mogu e. Iz svoga dosadašnjeg iskustva ste ajnog upravitelja iznio je da na po etku ste aja svi izražavaju dobru volju za pomo , a kasnije se ta pomo topi. lanove GSV-a zanimalo je tko je najve i vjerovnik, odgovorio im je da je to Splitska banka.

Želimir Uršulin kazao je da su u ste ajnom planu sve varijante mogu e. Iz svoga dosadašnjeg iskustva ste ajnog upravitelja iznio je da na po etku ste aja svi izražavaju dobru volju za pomo , a kasnije se ta pomo topi

Što se pak ti e udjela MT a Tvornice arapa od 30-ak posto u ateksu, kazao je da e ga prodati u skladu sa zakonom na najbolji na in za vjerovnike, jer je njegova zakonska obveza. Cijena dionica ateksa na Zagreba koj burzi je 120 kuna po dionici, samo što ih nitko ne kupuje. Osim udjela u ateksu, u imovinu MT -a Tvornice arapa ulaze još i disco klub “Bartolovec” i apartman na moru. (BMO)

24. velja e 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVA PRIPAJANJA Me imurske banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d.

Me imurska banka do kraja studenoga ove godine integrira se u sustav PBZ-a Nakon dugogodišnje uspješne poslovne suradnje i pripadnosti PBZ Grupi Me imurska banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. zajedni ki pokrenuli aktivnosti pripajanja Me imurske banke d.d. Privrednoj banci Zagreb d.d. (PBZ). Planirani datum pripajanja je 30. studenog 2012. godine. Me imurska banka posluje na regionalnom tržištu sjeverne Hrvatske (Me imurska i Varaždinska županija) i s mrežom od 16 poslovnica najpro itabilnija je regionalna banka srednje veli ine u zemlji. U 2011. godini Me imurska banka je nakon oporezivanja ostvarila dobit od 32,5 milijuna kuna, na kraju godine ukupna aktiva iznosila je 2,83 milijarde kuna, a stopa adekvatnosti kapitala 20,10% (propisana min. stopa je 12%). Iako je Me imurska banka kao dugogodišnja lanica PBZ Grupe, vrlo uspješna regionalna banka prepoznatljivog lokalnog brenda, na vrijeme smo predvidjeli tržišne potrebe za daljnjom modernizacijom njenog poslovanja koje svakim danom sve više nadilazi granice regionalnog karaktera, kao i poja ane potrebe za tehnološkim i regulatornim uskla enjem, a koja podrazumijevaju i znatna dodatna ulaganja. Privredna banka Zagreb ima 100% udjela u temeljnom kapitalu Me imurske banke koja je lanica PBZ Grupe od 2000. godine te je ovo završni korak koji vodi ka njenoj potpunoj integraciji u sustav PBZ-a. Ovime želimo dodatno osnažiti poziciju i zna aj PBZ Grupe u Me imurskoj županiji, a time omogu iti i znatna daljnja ulaganja u nove bankarske proizvode i usluge, kako bismo postali još u inkovitiji, konkurentniji i kvalitetniji u pružanju usluga klijentima. Vjerujemo da e pripajanje, ve oj i snažnijoj banci sa širokom paletom proizvoda i usluga imati pozitivan

u inak na cjelokupno poslovanje s kli- Po ispunjenju jentima i širu lokalnu zajednicu u kojoj poslujemo. svih potrebnih regulaPrivredna banka Zatornih zahtjeva i aktivnosti, greb s oko 1,6 milijuna Privredna banka Zagreb bi do 30. klijenata, poslovnih subjekata i gra ana, studenog 2012. godine na efikasan namoderna je kreditna in implementirala u svoju budu u novu institucija univerPodružnicu svu potrebnu informati ku tehzalnog tipa, koja nudi kompletan nologiju, kanale distribucije, kreditne, karti ne asortiman specii depozitne proizvode i usluge i tehnologiju jaliziranih inanrada. Okon anjem pripajanja, sadašnjim i bucijskih proizvoda i usluga namijedu im klijentima Me imurske banke ponudit njenih gra ani e se šira paleta proizvoda i usluga u posloma i poslovnim vanju s gra anima i poslovnim subjektima subjektima. PBZ ima najrazgranatiju koje je razvila PBZ, unaprijedit e se razvoj mrežu podružnica i poslovne mreže i kanala distribucije te poslovnica u zemlji, e se poduzimati i druge potrebne koja se sastoji od preko 200 poslovnica u 5 regija i aktivnosti sukladno zahtjevima oko 600 bankomata. Druga je klijenata i tržišta po veli ini banka u Hrvatskoj, iji se tržišni udjel u razli itim segmenuslutima poslovanja kre e do 20 posto, a u nolog iju kreditnim karticama i preko 30 posto. ge i tehZahvaljuju i svojoj veli ini i kapitalnoj rada. Okon anjem pripajanja, sadašsnazi zna ajno sudjeluje u inancira- njim i budu im klijentima Me imurnju hrvatskog gospodarstva. Na kraju ske banke ponudit e se šira paleta 2011. godine stopa adekvatnosti kapi- proizvoda i usluga u poslovanju s gratala PBZ-a iznosi 20,35%, aktiva Banke anima i poslovnim subjektima koje 67,5 milijardi kuna, a PBZ Grupe 74,2 je razvila PBZ, unaprijedit e se razvoj milijarde kuna. PBZ Grupa je prošlu poslovne mreže i kanala distribucije godinu (prema nerevidiranim rezul- te e se poduzimati i druge potrebne tatima) završila uspješno i zabilježila aktivnosti sukladno zahtjevima klijenata i tržišta. neto dobit od 1,27 milijardi kuna. Poslovanje klijenata Me imurske Po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti, Privred- banke tijekom cijelog procesa pripajana banka Zagreb bi do 30. studenog nja odvijat e se u potpunosti nesmeta2012. godine na e ikasan na in im- no, a o svim aktivnostima vezanim za plementirala u svoju budu u novu Po- proces pripajanja bit e redovito i na družnicu svu potrebnu informati ku vrijeme obaviješteni, stoji u zajedni tehnologiju, kanale distribucije, kre- kom priop enju PBZ-a i Me imurske ditne, karti ne i depozitne proizvode i banke akovec.

Sunce nas grije sve više Zadnje poskupljenje naftnih derivata ponovno je aktualiziralo potrebu za alternativnom energijom. Ako se tako nastavi, uskoro bi se moglo dogoditi da jestivo ulje nestaje iz du ana i služi kao dizel za automobile. Naime, sad je cijena jestivog ulja ispod deset kuna, a cijena dizela isto tu negdje. Ako cijena dizela na benzinskim crpkama poraste iznad cijene ulja u trgovinama, za pogon automobila mnogi e koristiti jestivo ulje.

Poljoprivrednici bi pak bez velike muke mogli proizvoditi biodizel na svojim poljima, na tri hektara površine mogli bi proizvesti oko tri do etiri tone biodizela, što je sasvim dovoljno za njihove potrebe. No, to se za sada ne radi, što zna i da još možemo pla ati visoke cijene nafte. Jedino se ne zna gdje je granica. Nema sumnje da naftnim kompanijama odgovora ve a cijena nafte, uz manje muke zaradit e više, a rat zbog pove anja cijene nafte sve je bliži, sude i

po zveckanju oružja na Zapadu, u Izraelu, Siriji i Iranu. Ipak, ponešto smo u zadnjih desetak i više godina i nau ili. Ponajprije to da treba štedjeti energiju na svim razinama i gradnjom kvalitetnijih zgrada, pa i korištenje alternativnih izvora energije više nije nešto egzoti no. Do ju er su vjetroenergane spominjane kao nešto što tek dolazi, a danas u Upravi za energetiku postoje zahtjevi za postavljanje nekoliko tisu a

megavata snage iz vjetra, svima se ne može ni udovoljiti zbog nemogu nosti sustava. Nekad egzoti ne vjetroenergane grade i Me imurci, i to snage od nekoliko desetaka megavata, naravno, i zbog državnih poticaja. U me uvremenu je u našem kraju niklo desetak solarnih centrala za proizvodnju elektri ne energije, pa i one sve više postaju naša svakodnevnica. Solarna je energija za sada najskuplja, no najperspektivnija. Dok je sunca, bit e i nje, a kad je ne bude, ne e više biti ni nas. Ona još nije komercijalna pa treba znatne državne poticaje kroz otkupne cijene energije, što

se tretira kao ulaganje u nove tehnologije. Kako e ta tehnologija napredovati, i subvencije države e polako padati. O ekuje se da e subvencija za solarne elektrane u Hrvatskoj biti sli na kao i prošle godine, što zna i da se tek o ekuje pravi rast interesa gra ana. U Njema koj, koja zbog svoje veli ine i razvoja odre uje cijene solarnih centrala, smanjeni su poticaji, pa se o ekuje smanjenje gradnje za oko 37 posto u ovoj godini, no treba znati da je prošle godine u toj zemlji izgra eno novih 7500 megavata snage samo iz solarnih centrala. Stru njaci predvi aju da e ove godine nastati bum

Piše: Josip Šimunko

solarnih centrala u Austriji i zemljama južne Europe, jer tu tržište još nije pokriveno, pa tako i u Hrvatskoj.

Kroz Međimurje

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INTER

CRNA KRONIKA U KU I U ISTARSKOM NASELJU u akovcu tek pukom sre om izbjegnuta tragedija

Eksplozija plinske pe i, koja je potresla cijeli sjeverni dio grada Da plin, koliko god s ekološke strane najprihvatljiviji, može biti i vrlo opasan energent, ponovno je dokazano u petak nave er. U 19 sati i 35 minuta akove ko Istarsko naselje uzdrmala je snažna detonacija, a tragedija s ljudskim žrtvama izbjegnuta je tek pukom slu ajnoš u. U obiteljskoj katnici u Ulici Antuna Gustava Matoša eksplodirala je plinska pe , a potom je izbio i požar koji se proširio gornjim katom. U trenutku eksplozije 39-godišnja stanarka A. G., sre om, bila je u prizemlju, no lakše je ozlije ena (opekotine), dok je potr ala na kat pokušavši spasiti barem dio imovine. Lake tjelesne ozljede zadobio je i njen 74-godišnji otac, koji pak navod-

no pritegnuta za automat“. 39-godišnakinja je ina e navodno ve nekoliko dana prije osjetila udan miris u stanu. O silini detonacije, koja pak je u petak nave er odjeknula sjevernim dijelom akovca, govori i podatak da su komadi namještaja i staklo završili razbacani diljem ulice. (Velimir Kelkedi, foto: Z. Vrzan) Silina eksplozije uznemirila je sjeverni dio akovca no nije htio iza i iz ku e pa su ga iznijeli vatrogasci.

Šteta od više stotina tisu a kuna Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe a-

kovca, no materijalna šteta procjenjuje se na više stotina tisu a kuna. U potpunosti su izgorjeli namještaj i stolarija, a uslijed eksplozije srušili su se i pregradni zidovi te se djelomi no urušilo krovište. Inspektor za zaštitu od

NEPRAVOMO NA PRESUDA za pokušaj ubojstva malodobnog sina Županijskog suda u Varaždinu 28-godišnjoj Lopatin anki

DOBRO PROŠLA: 1,3 godine zatvora Na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca osu ena je 28-godišnja M. G. iz Lopatinca, koja je 16. lipnja 2011. po inila zlo in koji je prenerazio me imursku i hrvatsku javnost. Kobnog datuma oko 3 sata u no i u stanu u Ulici Ivana Gorana Kova i a u Lopatincu, iznad ugostiteljskog objekta “Aquarius”, najprije je prouzro ila

požar na više mjesta u stanu, a zatim elektri nim kablom pokušala ugušiti vlastitog sina. Od tog suludog nauma je ipak odustala, no odmah krenula u drugi. Više puta se nožem ubola u prsa, a zatim zapalila jastuk uz koji je ležao njen sin, pri emu je sedmogodišnji dje ak teško ope en te se zbog težine ozljeda lije io u Zagrebu. Godinu dana zatvora Županijski sud u

Varaždinu 28-godišnjakinji je izrekao zbog pokušaja ubojstva sina, a još 3 mjeseca zbog požara koji je izazvala. Motiv stravi nog ina jesu, kako je utvrdio sud, nesre eni obiteljski odnosi. Stradali dje ak trenutno živi s djedom i bakom s o eve strane, a majka e ga mo i vidjeti tek uz strogi nadzor stru njaka sa Zavoda za socijalnu skrb. (V. Kelkedi)

AKOVEC - Nakon podužeg vremena u akove kom Perivoju Zrinskih zabilježen je slu aj razbojništva. Kako je izvijestila Policijska uprava me imurska, u ponedjeljak oko 19 sati i 10 minuta mladi u iz Hodošana prišle su tri tako er mla e muške osobe, od kojih su dvojica od njega tražili novac. On je to odbio, pa ga je jedan od napada a udario nogom, dok mu je drugi uzeo nov anik, a zatim su se udaljili. Mladi iz Hodošana lopovima je dobacio da e ih potražiti, na što se onaj koji ga je ve prije udario vratio i ponovno ga lupio. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je žrtva razbojstva lakše ozlije ena. Policija traga za nasilnicima. (vk)

Rastrojeni 83-godišnjak u Domašincu teško ozlijedio vlastitu suprugu DOMAŠINEC - 83-godišnji muškarac u no i je s ponedjeljka na utorak u obiteljskoj ku i u Domašincu napao svoju 79-godišnju suprugu. Na nju je vikao te

Komadi namještaja i popucala stakla u stanu završili su razbacani diljem ulice

U MANJE OD GODINU DANA tri bivša me imurska branitelja prijetila samoubojstvom – posljednji slu aj dogodio se u subotu nave er

Pripadnici ATJ-a “Lu ko” i policijski pregovara u akove kim Martanama “smirivali” akove kog branitelja, kojeg je ostavila žena

Prijetnja samoubojstvom, sre om, ponovno nije bila ozbiljnije prirode

UKRATKO

U Perivoju Zrinskih napadnut i oplja kan mladi iz Hodošana

požara Policijske uprave me imurske je nakon o evida, obavljenog u suradnji s djelatnicima Me imurje plina, utvrdio da je uzrok eksplozije bilo “istjecanje plina na spoju cijevi i automata plinske pe i, koja nije bila dovolj-

ju je izudarao po tijelu, pri emu je žena zadobila teške tjelesne ozljede, zbog kojih je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec. U bolnici, ali na Odjelu psihijatrije, završio je i nasilnik, s obzirom na to da je, kako je utvrdila policija, pokazivao znakove duševne rastrojenosti. Prijeti mu, dakako, i prijava zbog nasilja u obitelji. (vk)

Vlasnik tvrtke iz Ludbrega pao s ljestava i teško se ozlijedio NOVO SELO ROK – Nesre a na radu zabilježena je prošli petak u hali privatnog poduze a u Ulici maršala Tita u Novom Selu Rok, gdje je tijekom obavljanja izmjera za postavljanje elektri nih instalacija s ljestava visine oko 2,5 metra pao 36-godišnjak iz Ludbrega, ina e vlasniktvrtkekojajeizvo a radova na spomenutoj lokaciji. Zadobio je teške tjelesne ozljede. (vk)

Po mjestu “ordinirali” lopovi KOTORIBA - Šteta od nekoliko desetaka tisu a kuna nastala

je uslijed kra e koja se dogodila izme u 1. i 19. velja e u obiteljskoj ku i u Novoj ulici u Kotoribi. Nepoznati lopov obio je bravu na ulaznim vratima te iz unutrašnjosti otu io razni alat, ku anske aparate, ku ne potrepštine i odje u. U no i s 19. na 20. velja e u Ulici Nikole Zrinski, tako er u Kotoribi, nepoznati po initelj provalio je u podrumske prostorije obiteljske ku e i otu io ve u koli inu alkoholnih pi a. U tom slu aju šteta iznosi nekoliko tisu a kuna. (vk)

Gorjela terasa obiteljske ku e PRELOG - U Ulici Konopljiš e u Prelogu u ponedjeljak u no i izbio je požar na terasi obiteljske ku e u kojem su nagorjela drvena vrata. Vatru su ugasili uku ani. Inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave me imurske utvrdio je da uzrok požara “zapaljenje a e u dimnjaku ku e, odakle se vatra proširila na drva za potpalu uskladištena na terasi ku e”. Nastala šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (vk)

PIŠE: VELIMIR KELKEDI Još jedan bivši hrvatski branitelj, prema neslužbenim informacijama, ujedno umirovljeni pripadnik Hrvatske vojske iz akovca, prijetio je suicidom. U subotu nave er nešto iza 21 sat Policijska uprava me imurska zaprimila je telefonski poziv 45-godišnjeg akov anina, koji je rekao kako se nalazi u svom osobnom automobilu kod vrti a u Martanama, te da je odlu io da e se “di i u zrak”. Uz djelatnike Policijske uprave me imurske, koji su zatvorili pristupne ulice, na mjesto doga aja ubrzo su stigli i pripadnici Antiteroristi ke jedinice “Lu ko” iz Zagreba, zajedno s policijskim pregovara em. Oko 23 sata psihi ki rastrojeni muškarac mirno se predao. Utvr eno je kako nije imao nikakvu eksplozivnu napravu, no u vozilu je držao kanistar s nekoliko litara benzina, pa je postojala prijetnja da e se zapaliti. Odveden je na zatvoreni dio Odjela psihijatrije Županijske bolnice akovec, gdje se lije io ve ranije. Prema neslužbenim informacijama, ina e se predstavio kao umirov-

ljeni natporu nik Hrvatske vojske, navodno je ve ranije imao psihi kih problema, a neposredan povod prijetnji suicidom je njegova nesre ena socijalna i obiteljska situacija. Kako neslužbeno saznajemo, rije je navodno o rastavi braka.

Ranije dva sli na slu aja Zbog sli nog razloga samoubojstvom je nedavno, i to tako er u subotnju ve er, ispred zgrade Me imurske županije prijetio bivši branitelj iz Strahoninca. No, i taj je incident, sre om, okon an bez tragi nih posljedica. Pripadnici ATJ-a “Lu ko”, najelitnije postrojbe MUP-a, u Martanama pak nisu boravili prvi put. U svibnju prošle godine u Ulici S. S. Kranj evi a 44-godišnji bivši branitelj, rodom iz Preloga, zatvorio se u ku u u kojoj je sa suprugom živio kao podstanar i zaprijetio samoubojstvom. Nakon neuspjelih pregovora, koji su potrajali nekoliko sati, u objekt su upali specijalci te obuzdali rastrojenog muškarca, ime je i ta krizna situacija uspješno privedena kraju.

PIŠE: VELIMIR KELKEDI

ivšega glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca Hrvatska udruga za odnose s javnoš u proglasila je prije dvije godine komunikatorom godine. Ovu je titulu Borovec zaslužio zato jer je nedvosmisleno i razumljivo izvještavao javnost o zlo inima koji su se dogodili u našoj zemlji. Ulogu glasnogovornika PU me imurske, bez obzira što nije stigao u policijske redove iz medijske ili neke druge branše, vrlo uspješno obavlja Krunoslav Gosari . Gosari je prošao “sito i rešeto“ u PU me imurskoj, obavljao odgovorne funkcije i kao vješti komunikator vrlo dobro se snašao u ovoj ulozi. • Kako ocjenjujete odnose policije i medija, kao i šire zajednice u našoj županiji? - Izuzetno je važno da prenesemo odre ene poruke javnosti, posebno one preventivnog karaktera, da postignu cilj, te da smanjimo opasnosti koje vrebaju gra ane. Teži dio je, dakako, vezan uz tragi ne i pogibeljne situacije. Mi smo isto ljudi, imamo emocije, takvi trenuci veoma teško padaju. Op enito, bilo kakav posao vezan uz javnost, kao i vaš, primjerice, vrlo je stresan. Medijima smo dostupni 24 sata. Nije bilo ve ih poteško a u komuniciranju s javnosti. Zato smatram da je suradnja vrlo dobra i korektna te emo još raditi na njenom poboljšanju. Želimo njegovati pravovremenost informacije, svjestan sam da to za medije predstavlja odre eni proizvod koji morate plasirati na tržište, a mi vam u tome moramo pripomo i. Posao glasnogovornika je ina e opsežan i kompleksan. Osim s medijima, radimo na razvoju interne komunikacije izme u odjela unutar Policijske uprave me imurske. Uz to, pokušavamo odjele približiti javnosti, instruirati naše djelatnike kako se približiti javnosti. U prošlosti je policija bila relativno zatvoren sustav, cilj nam je demisti ikacija toga. Moramo organizirati odnose policije i javnosti, a to možemo preko medija. Isto tako, razvili smo dosta intenzivnu suradnju s lokalnom samoupravom i zajednicom u cjelini. Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

24. velja e 2012.

RVJU

Krunoslav Gosari : - Želimo njegovati pravovremenost informacije, svjestan sam da to za medije predstavlja odre eni proizvod koji morate plasirati na tržište, a mi vam u tome moramo pripomo i

• Što je, po Vašem mišljenju, možda klju no da netko postane dobar, uspješan u policijskom poslu? - Dosta stvari, kao i u drugim poslovima. No, u policijskom prije svega poštenje, a onda i požrtvovnost. Smatram da se bez tih dviju komponenti ne može biti dobar policajac. Dio sebe žrtvovati za dobrobit drugoga. To zvanje iziskuje odre ena odricanja, a tek onda dolaze i pojedine bene icije. • Policijska uprava me imurska jedna je od manjih policijskih uprava u Hrvatskoj ... - Da. Pokrivamo podru je izme u Mure i Drave, gdje je u

Poštenje i požrtvovnost dvije su najvažnije komponente bez kojih nema dobrog policajca pravilu stanje sigurnosti uvijek bilo na visokoj razini. Nema toliko sigurnosnih doga aja koji bi izazvali ve u uznemirenost gra ana. Anomalije koje se povremeno dešavaju rješavamo kvalitetno i brzo, i mogu re i da je i sada stanje sigurnosti u Me imurskoj županiji na visokoj razini, iako ono uvijek može biti i bolje. esto se isti u statisti ki podaci, no, prema novoj strategiji Ministarstva unutarnjih poslova, u budu nosti oni ne e biti mjerilo uspješnosti pojedine policijske uprave, ve e to biti percepcija javnosti – koliko se ona osje a sigurnom i koliko vjeruje u svoje policajce i njihov rad. Na tome moramo raditi pa e rezultati biti još bolji. • Statistika je ipak ponekad neumoljiva, a i bez nje poznato je da se Me imurje posljednjih godina suo ava s porastom imovinskih delikata, kao i da su po initelji

u ve em broju slu ajeva pripadnici romske nacionalne manjine. Kako smanjiti tu pojavu? - To je to no. Bilježimo porast kra a i teških kra a, dok su, sre om, ona najteža kaznena djela ipak u opadanju. U 2010. godine, primjerice, bilježimo pad broja razbojništava. Kra e pak su i posljedica op e situacije u kojoj se kao društvo nalazimo. Ne vodimo statistiku po nacionalnoj strukturi u našoj županiji, no indikativno je da se iznova pojavljuju isti po initelji iz istih naselja. Cilj rada policije je prekinuti lanac tih recidivista. Nadam se da emo u suradnji s tužiteljstvom i sudovima eliminirati tu pojavu. • Dosta je i maloljetnih po initelja ... - Takvim se po initeljima prilazi prvenstveno s odgojnog aspekta. Oni se moraju danas - sutra ukomponirati u društvene odnose.

proveo sam u Gori anu, gdje sam završio i osnovnu školu, zatim akove ku Gimnaziju, a fakultet u Zagrebu. Dio mladosti proveo sam u Bakru u hrvatskom Primorju kod strica i strine, i uz njih sam bio jako vezan. I danas rado odem dolje dok imam vremena za odmor i rekreaciju. S obitelji sam se skrasio u akovcu, no esto posje ujem i majku u Gori anu, gdje imam i vo njak, a tako er i Bakar, koji mi je kao drugi dom. Vo njak mi je možda najve a strast. U mladosti sam bio dosta društveno angažiran i sada sam predsjednik županijskoga Ru-

kometnog saveza. Dakle, rad s djecom, sportašima uvijek me oplemenjivao. Me utim, u posljednje vrijeme nekako sam svoj mir našao u tom vo njaku. Možda sam zasadio i preveliku parcelu, me utim, to me opušta i svaki slobodan trenutak provodim tamo da se malo opustim, ak i razgovaram s vo kama. Smatram da je povratak ovjeka prirodi neminovan, a uz društvene aktivnosti ho u i svoj miran kutak. Osim što umanjujem stres, to me ispunjava i radoš u, posebno kada na jesen uberem zdravi plod koji sam samostalno uzgojio.

• U Hrvatskoj se i dalje gotovo svakodnevno na svim razinama otkrivaju korupcijske afere. U Me imurju ih, me utim, stje e se dojam, nije bilo toliko. Zna i li to da kod nas nema korupcije ili …? - Ne bih to rekao. Prijašnjih godina bilo je zna ajnih kriminalisti kih obrada vezanih uz tu sferu. Tako smo na neki na in pojedine afere riješili prije nego neki drugi krajevi. Bilo je znakovitih obrada vezanih uz pretvorbeni kriminal u pojedinim poduze ima. Sve smo odradili i dokaze proslijedili nadležnom državnom odvjetništvu na daljnju odluku, odnosno procesuiranje. To, me utim, ne zna i da korupcije nema i danas. Za sve za koje znamo kriminalisti ki obra ujemo i poduzimamo zakonom predvi ene mjere i radnje. Ujedno pozivamo gra ane da možebitna kaznena djela prijave policiji ili državnom odvjetništvu. • Kakva je situacija sa zloporabom opojnih droga? Sude i po dnevnim izvješ ima Policijske uprave me imurske, uglavnom se radi o zapljenama manjih koli ina lakih droga. Nekad je u Me imurju bilo znatno ve a prisutnost teških droga. Je li sad to svedeno na minimum? - Opojne droge u društvu su uvijek prisutne. Možemo re i da je u Me imurju situacija pod kontrolom. Na žalost, broj ovisnika svake godine raste, premda se uglavnom radi o lakim drogama. Spomenuo bih da smo imali niz obrada u kojima su procesuirani dileri. O ito da je njihova neprisut-

Whitney kao božanstvo i ikona? U jeku silnoga medijskog bombardiranja o smr pjeva ice Whitney Houston, prišao mi je mladi kojeg znam iz vi enja, uredno se predstavio, još uljudnije pozdravio, i po eo mi se jada . - Vi ste novinar i nekaj napišite o svemu ovome što se govori i piše o Whitney Houston, što me silno nervira i smeta. Mediji od nje prave ikonu, božanstvo i naglašavaju kako se niz godina borila s drogom i alkoholom. Ne znam znate li da sam i ja bio povezan s drogom, i to “travom”, zbog ega smo moja obitelj i ja osobno proživljavali teške trenutke i osude od svih koje znamo i ne znamo.

Krunoslav Gosari , glasnogovornik PU me imurske

Volim rukomet i “razgovarati” s vo kama • ime se bavite u slobodno vrijeme? Spomenuli ste da posjedujete vo njak. Poznato je isto tako da ste više godina i u rukometu ... - Sretno oženjen muškarac, otac dva sina, jedan je student, drugi srednjoškolac. Cijeli radni vijek proveo sam u organima unutarnjih poslova. Daleke 1985. godine zaposlio sam se u MUP-u, odnosno Policijskoj upravi me imurskoj. Ve inu radnog staža bio sam u kriminalisti koj policiji, na rukovode im funkcijama, a to iskustvo mi olakšava i radne zada e koje trenutno obavljam. Najranije djetinjstvo

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Policija i sud su moj in okarakterizirali kao dilanje i konzumiranje opojnih droga, za što sam osu en na zatvorsku kaznu i prezir ljudi, osobito onih iz susjedstva. Naglašavam, ja sam zbog nešto “trave” nazvan konzumentom i dilerom, a Whitney “borcem” protiv droge i alkohola. Kaj Vi na to velite, je li to pravedno, gledaju i me ravno u o i, pokorni kim pogledom i tonom upitao me mladi , za kojeg sam znao da je bio obe avaju i sportaš i da je zapao u loše društvo. - Boli me kaj babe, opros te što ih tako oslovljavam, te iste babe koje su o meni pri ale svakojake laži i proglašavale me monstrumom, sada doslovce liju su-

ze za Whitney. Je li to pravedno, u dahu je izgovorio mladi , ne znam iz kojeg razloga o ekuju i odgovor da je u pravu. - Ne družiš se više s drogom i drogerašima, upitah mladi a, na što mi on odgovori da je prestao sa svime me i odslužio zatvor. - Vidiš, da si uspio kao sportaš, i k tome još vrhunski, i uživao drogu, i o tebi bi se pisalo i govorilo kao o Whitney, da se boriš s drogom. Ovako, kao obi ni de ko zaslužio si nazive kakvim te nazivaju oni koji znaju za tvoje nevolje. Nisi Whitney ni Michael, nego de ko sa sela, koji nikome nisi ikona ni božanstvo, nego drogeraš i pijanac.

Sad kad si se riješio tih nevolja, ovo što ljudi govore o tebi uop e nema nikakvo zna enje, kao ni to što suze liju za Whitney, koja je sama kao i ti svjesno odabrala zlo koje je ju je odvelo u smrt. Njoj neka dragi Bog sudi i pomogne, a ti radi dobro svoj posao,vratisesportu,prona i djevojku i pusti selonekapri a, odgovorih mladi u.-Imate pravo, ali ipak mi je sve ovo po medijima i mojim opakim susjedima oko Whitney zasmetalo, rekao je na kraju mladi , i tmuran obraz zamijenio blagim osmjehom. Kasnije su mi mnogi rekli da je to dobar de ko, koji se malo nasanjkao i završio u Reme ncu, no nije na drugom svijetu.

nost na ulici doprinijela tome da trenutno naša županija nije šire zahva ena tom pošasti. • Dotaknimo se malo i prometa, posebice prometnih nesre a s najtežim posljedicama. Kakva je tu situacija? - Prošle godine možemo biti zadovoljni što se ti e broja poginulih osoba, iako je jasno da je i jedna žrtva previše. Provodimo niz preventivnih aktivnosti da smanjimo broj žrtava. Nadam se da smo našom aktivnoš u i u suradnji sa Savjetom za sigurnost prometa na cestama i ŽUC-om doprinijeli dobrom stanju na cestama, koje emo dodatno pokušati poboljšati. U tri naša grada djeluju i vije a za prevenciju. Oni su prepoznali svoj interes u tim aktivnostima, potpomažu ih. Dobar efekt tako su, primjerice, postigli višegodišnja akcija ‘Alkohol nije cool’, pa postavljanje videonadzora u akovcu ... Jednako tako smatram da se uspješno provode preventivne aktivnosti vezane uz zaštitu žrtava obiteljskog i vršnja kog nasilje. Svjesni smo injenice da me u mladima buja nasilje, prisutno je asocijalno ponašanje. To nastojimo smanjiti, me utim, tako er se pojavljuje recidivizam. On je vezan uz pojedine lokale, u suradnji s lokalnom samoupravom nastojimo ograni iti njihovo radno vrijeme i tako sprije iti mlade da konzumiraju alkoholna pi a, da se okupljaju na mjestima gdje bi mogle postati žrtve nasilja. Promovirali smo i naše kontakt policajce, postavili policijske sandu i e, želimo da policajac gra aninu bude prvi suradnik. • Što možete re i o kadrovskoj ekipiranosti i

Da mogu ponovno birati, vjerojatno bih izabrao isti posao • Godinama ste u sustavu MUP-a. Jeste li ikad požalili zbog odabira toga životnog poziva, razmišljali kako bi bilo da radite nešto drugo? - Teško je na to odgovoriti. Pozvat u se na jednu uzre icu, koja kaže da ovjek sam slobodnom voljom kuje lanac optere enja pod kojim e biti tijekom života. Po prirodi sam dosta optimisti na osoba, nikad ne žalim za izgubljenim vremenima, a i ina e vjerojatno, da mogu ponovno birati, odabrao bih isto. Zadovoljan sam i odnosima unutar svoje obitelji, žena i djeca su mi uvijek bili podrška. Odgojen sam tradicionalno, cijenim obitelj, prijatelje, a onda i radne navike. U posao sam uvijek ulagao sve svoje napore da ga što kvalitetnije i bolje obavim.

opremi kojom raspolažete u PUM-u? - Ocjenjujem da je naš broj zadovoljavaju i te smo dovoljno stru no ekipirani da odgovorimo na sve izazove s kojima se suo avamo. Oprema je svakim danom sve bolja i sofisticiranija. Tehnološke inovacije, dakako, pomažu. Hrvatska policija dosta je otvorena prema zapadnim policijama, koje u tome prednja e. Naši djelatnici esto putuju i tamo stje u iskustva, no ipak smatram da je, unato tehnologiji, odnos policajac – gra anin nezamjenjiv. To ne može nadoknaditi nikakva tehnika. • Kako ocjenjujete suradnju s policijama iz susjednih država? - Ona je na izuzetno visokoj razini, otvoreni su i komunikacijski centri. Dnevno se kontaktira, poznato je da kriminal ne poznaje granice. • Vaše vi enje policije u budu nosti? - Strategija je – policija u zajednici, policajac sugra anin koji e prije svega biti vaš partner i koji e vam u svakoj situaciji iza i u susret i pomo i pri rješavanju svakodnevnih problema. Potrebna je ta demisti ikacija, policija se ne bavi samo represijom ili nekim tajnim mjerama i radnjama. Ukoliko se policija što prije uklopi u zajednicu i obrnuto, to e stanje sigurnosti svakim danom biti sve bolje.

Kroz Međimurje

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAVLJAMO SE ZA RIJE

Eko zona Pribisl isušivanje mulja pro ista otpadn

Isušivanje mulja Stiže pet milijuna smra kuna za dovršetak putem donosi smr kanalizacije Oko 70 posto doma instava, kojima je kanalizacija dostupna u Pribislavcu, ve se spojilo na sustav

OP INA PRIBISLAVEC dobila zna ajna sredstva iz prora una Hrvatskih voda

PIŠE: Božena Malekoci - Oleti

Dobra vijest iz Zagreba stigla je za op inu Pribislavec. Kako kaže tamošnja na elnica Višnja Iva i , u prora unu Hrvatskih voda za ovu godinu osigurano je pet milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizacije. Zahvaljuju i spomenutom iznosu, ta e investicija, napominje Iva i , ujedno biti i završena, te e cijeli Pribislavec imati kanalizacijski sustav. Projektom e biti obuhva ene ulice Ivana Gunduli a, Ljudevita Gaja, Zrinskih te glavna prometnica akovec - Pribislavec - Belica. Javni natje aj za izvo a a radova provest e Me imurske vode, te se s po etkom gra evinske sezone o ekuje da krenu i radovi. Istovremeno, nastavit e se i izgradnja dijela kanalizacije za koji je Op ina od države prošle godine dobila ak 11 milijuna kuna. Oni bi trebali biti završeni do mjeseca lipnja. Izgradnja kanalizacijskog sustava u Pribislavcu ina e je po ela 2005. godine te je za investiciju do sad izdvojeno ukupno oko 25 milijuna kuna. Za prvu fazu, koja je realizirana do 2009. godine, znatan inancijski teret podnijela je sama Op ina, iz svoga izvornog prora una izdvojivši 11 milijuna kuna. Potom se u inanciranje s oko 3 milijuna kuna uklju ila i država, odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja, dok je znatna inancijska injekcija, ve spomenutih tako er 11 milijuna kuna, dobivena tek u posljednjem razdoblju. Iva i izražava i zadovoljstvo što se, za razliku od nekih drugih me imurskih sredina, ak oko 70 posto doma instava, kojima je to ve dostupno, spojilo na kanalizacijski sustav. Imaju i u vidu i injenicu da je cijena priklju ka pojeftinila, u predstoje em razdoblju o ekuje pak se još ve i interes, naglašava.

Ovu godinu kona no i škola? Neizbježno novinarsko pitanje u svakom razgovoru s na elnicom Pribislavca je

FOTO: Zlatko Vrzan

Op inska na elnica Iva i izrazila je zadovoljstvo što e dobivenim iznosom biti završena kanalizacijska mreža u Pribislavcu

i što je s izgradnjom škole u toj sredini, koja je, kako to esto ponavlja i me imurski župan Ivica Perho – apsolutni prioritet me u kapitalnim investicijama. – Još nemam konkretne informacije, no predstoji razgovor s elnicima Vlade i o ekujemo da to kona no krene ovu godinu, u što sam zapravo duboko uvjerena. Vidjet emo ho e li projekt biti realiziran u modelu javno - privatnog partnerstva ili inanciranjem iz programa EIB 3, za što smo ve uputili kandidaturu, kaže Iva i . U svjetlu pak injenice da u Pribislavcu zbog lokacije škole (“gornja” i “donja”) ve niz godina vlada politi ki sukob, Iva i na pitanje ho e li podržati “gornju” (nedaleko od Kaštela), koja je trenutno aktualna, a kojoj se njen politi ki blok protivi, odgovara “diplomatski“: - Mještanima i meni je prvenstveno bitno da škola bude izgra ena i da država kona no prepozna važnost tog projekta. No, s druge strane, i dalje u upozoravati i ukazivati da je, posebno u ova teška vremena, važno pametno gospodariti, odabrati ono što je isplativije i povoljnije. (Velimir Kelkedi)

Zašto je proširenje pro ista a otpadnih voda obavijeno svojevrsnom zavjerom šutnje? Zato možda jer su sredstva osigurana, gradnja mora i i idu e godine, pa se izbjegava svaka javna polemika da se ne bi kojim slu ajem ugrozili rokovi gradnje. Studija utjecaj na okoliš za proširenje pro ista a izra ena je lani u rujnu, javna rasprava trajala je od po etka sije nja do po etka velja e, a tada su i prve informacije o tome da e se izme u juga akovca i Ivanovca izgraditi velika umjetna mo vara na 16 hektara, u kojoj e isušivati mulj u bazenima uz pomo trstike, po ele izazivati komešanje u javnosti. Najprije kod upu enijih, zainteresiranijih, onih bliže pro ista u, kojima i sada smrad i buka zadaju svakodnevnu gnjavažu. Do ostalih novosti oko gradnje tek dopiru i, kao što to obi no biva, uzbuna e nastati kad sve bude gotovo, budu li smrad, buka i utjecaji na okoliš još neugodniji, a sve zbog toga jer nema volje da se objasni o emu je zapravo rije . Jesmo li “pehnuli” samo “velikoga medvjeda”, kao što misle u Udrugi “Eko zona” Pribislavec, iji su predstavnici Josip Toplek, predsjednik, i Dragutin Prpovi , dopredsjednik, nakon napisa u našim novinama dali u ime Udruge i svoj prilog raspravi. Ponajviše ih smeta negiranje Josipa Zor eca, direktora Me imurskih voda, da smrada ne e biti i umanjivanje problema komaraca.

Zastarjela tehnologija i skupa investicija? - Nismo protiv proširenja pro ista a, ali postoje i druge tehnologije, zašto studija nije napravljena, kao što je obi aj drugdje u Europi, evo, primjerice, u obližnjoj Austriji, za dvije tri varijante. Kod nas je izra ena studija samo za jednu varijantu, klasi ni ure aj s naknadnom stabilizacijom mulja, po rješenju iz 1997./1998. godine, a u me uvremenu su se ure aji u EU modernizirali, primjenjuju se nove tehnologije u biološkom radu ure aja. Udruga “Eko zona” Pribislavec uputila je primjedbu da je prema europskoj direktivi o vodama potrebno primjenjivati naprednije pro iš avanje,

a ne zastarjelo. Osim toga, rješenje koje se predlaže u studiji je, prema njihovom mišljenju, jako skupa investicija. Postavlja se pitanje gdje su drugi primjeri u studiji utjecaja na okoliš. Osim toga, itaju i studiju stje e se dojam da je ona više posve ena tome kakav e utjecaj na okoliš imati sama izgradnja bazena za isušivanje mulja, nego proces isušivanja mulja na okoliš nakon izgradnje. Name e se zaklju ak da izra iva ima studije ili nije dan zadatak da obrade tu tematiku ili je studija naru ena tek forme radi, da se, kao i na inom sazivanja javne rasprave, zadovolji forma, a ne sadržaj. Naime, vrijeme javne rasprave, ba eno oko Boži a i Nove godine, tako da gotovo nitko od gra ana, kojima e se uskoro pod nosom na i “mo vara” za isušivanje mulja, o tom pojma nije imao. U to doba godine gra ani se tradicionalno opuštaju, posve uju ležernijim životnim navikama, obitelji i prijateljima i ni na kraj pameti im u to doba nije prou avanje nekakvih studija. Kao da je vrijeme odabrano samo da rasprava pro e. Iznimka je Op ina Pribislavec, gdje je, kako kažu Toplek i Prprovi , kao predstavnici Eko

zone Pribislavec, voljom na elnice Višnje Iva i sazvana javna rasprava za sve zainteresirane. Dali su si dosta truda i tražili mišljenja neovisnih stru njaka koji se razumiju u tu problematiku, jer laik e se teško sna i u razumijevanju teksta iz studije. Ono što su doznali je to da polja takve veli ine za isušivanje i nema u EU. Pitanja na koja iz Eko zone Pribislavec ekaju odgovore jesu i tko e u kona nici zbrinjavati trstiku, ali i pro iš eni mulj, što nije zanemariv trošak. U EU to iznosi 20 do 30 eura po toni. Upozoravaju da su kod izgradnje ovakvih polja u startu veliki troškovi investicije. Prema njihovim procjenama, 16 tisu a etvornih metara površine, koja je studijom predvi ena, premala je za ekvivalent od 100.000 stanovnika. Za proširenje ure aja za 112.000 stanovnika trebalo bi biti 50.000 metara etvornih za isušivanje za ekvivalent od 100.000 stanovnika, jer je izra unski potrebno 0,5 metara etvornih po ekvivalent stanovniku. Treba se više potruditi u izradi studije i stanovništvu u okolnim naseljima objasniti razumljivim rje nikom što se dobiva, a što gubi izgradnjom

Što su umjetne mo vare? Umjetne mo vare za pro iš avanje otpadnih voda koriste mikrobe koji za razmnožavanje koriste tvari iz otpadnih voda. Biljni pro ista je zapravo umjetna mo vara koja uništi 99 posto bakterija. O tome što su one, gdje postoje i kako funkcioniraju, doznali smo eprkaju i iz raznih izvora i uz pomo lanova Eko zone Pribislavec. Najzorniji uvid dobili smo iz napisa mr. sc. Josipa Mudrov i a, ekologa. Umjetna mo vara, kakva bi trebala biti i na izlazu iz akovca, a ija e gradnja otpo eti idu e godine, spada u tzv. biljne ure aje za pro iš avanje otpadnih voda. U Europi su prvi put primijenjeni 1960. godine, od tada pa do 1984. go-

dine izgra eno je u zapadnoj Europi oko 500 biljnih ure aja, ali svugdje znatno manjih dimenzija. Njihova gradnja posebno se propagira širom svijeta posljednjih godina zbog prirodne tehnologije pro iš avanja otpadnih voda. Biljni su ure aji veoma kompleksni biološki sistemi koji oponašaju procese u prirodi, stare koliko i svijet, ali iziskuju pažljivo projektiranje, održavanje i pra enje u radu, jer oponašaju procese u prirodi. Ne zaboravimo da se gradnjom betonskih bazena gotovo tri metra dubokih bazena debljine 40 centimetara na površini od 16 hektara i te kako zadire u prirodu. Umjetne mo vare koriste se uglavnom za mala naselja do 1.000 stanovnika. I to stoga što su jeftinija

polja za isušivanje mulja. Me utim, budu u izgradnju opkolio je bedem šutnje.

Smrada e biti Jasno je da sadašnji pro ista treba proširiti, ali uz maksimalnu zaštitu okoliša. Smeta im, me utim, što direktor Me imurskih voda Josip Zor ec tvrdi da ne e biti za projektiranje i održavanje. U na elu služe za pro iš avanje ku anskih otpadnih voda, farmi, turisti kih naselja do 1.000 stanovnika. Služe i za ve a optere enja i naselja koja na raspolaganju imaju dovoljno zemljišne površine, zatim za pojedina ku anstva kojim je priklju ak na kanalizaciju udaljen, procijedne vode iz deponija sme a i druge vode koje sadržavaju otrovne tvari, teške metale, pesticide, fenole. Za tercijarno pro iš avanje obojenih otpadnih voda u konvencionalnim ure ajima za pro iš avanje otpadnih voda. Za zaštitu ekološki važnih podru ja izvora pitke vode, sušenje mulja. U praksi su se pokazale najboljim za pro iš avanje ku nih otpadnih voda, pa se stoga u Hrvatskoj predlaže takvo pro iš avanje za ruralna naselja koja imaju pretežito ku anske otpadne vode.

24. velja e 2012.

Kroz oz Međimurje Međ đimurje 1111

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKO VIJE E akovec o proširenju pro ista a, nastavku radova na kanalizacijskoj mreži, izgradnji gradske vije nice …

avec o umjetnoj mo vari za a, koja se uskoro treba graditi uz ŠALAMON: Mogu a nih voda izme u akovca i Ivanovca skuplja varijanta proširenja pro ista a kako bi se izbjeglo širenje smrada

ja a prirodnim rad i komarce

U sklopu aktualnog sata sjednice Gradskog vije a akovca, održane u etvrtak, vije nik Ivan Blažeka gradona elnika Branka Šalamona upitao je što zna o planovima za proširenje pro ista a otpadnih voda, izrazivši ujedno bojazan da e se time dodatno poja ati neugodni mirisi koji se esto šire iz kolektora. Šalamon je odgovorio kako je pove anje kapaciteta spomenutog postrojenja nužno. Trenutno ponu eni projekt najjeftiniji je, napomenuo je, no razmotrit e se i skuplja varijanta, ukoliko bi se time izbjegnulo širenje smrada. Razvoj komunalne infrastrukture zanima i vije nika Marijana Reicha, koji je upitao radi li se na planovima za izgradnju kanalizacije u mjestima “dravskog bazena“. - Razmatraju se mogu nosti inanciranja, odgovorio je Šalamon. 60% sredstava za tu kapitalnu investiciju osiguralo bi se iz europskih fondova, a za preostalih 4% uzeo bi se kredit, iji bi nositelj bile Me imurske vode. Druga mogu nost je isho enje kredita od Europske banke za obnovu i

razvoj, i to u visini koja bi pokrila cjelokupni trošak izgradnje sustava. No, Šalamon, kako je rekao, tome nije sklon, budu i da emo za projekte poput spomenutog od 2103. godine mo i dobivati bespovratna sredstva iz kohezijskih fondova.

Je li potrebno graditi novu gradsku vije nicu u vrijeme krize? Nekoliko pitanja vije nika bilo je vezano uz javno nadmetanje za uslugu izrade urbanisti ko - arhitektonske studije užeg centra Grada akovca. Tako je, primjerice, vije nik oporbenog HDZ-a, spomenuvši cijenu od 470.000 kuna, upitao je li taj trošak u situaciji u kojoj se nalazimo sada potreban. Studija je ina e jedan od preduvjeta za javnosti ve predstavljenu ideju da se na sadašnjem parkiralištu MT -a izgradi nova gradska vije nica pa se povela i rasprava je li taj projekt trenutno neophodan. Šalamon je ponovio svoje argumente o lošem stanju zgra-

de u kojoj se sada nalazi gradska uprava te istaknuo kako je urbanisti ko - arhitektonska studija tek prvi od nekoliko koraka prije mogu e realizacije tako velike investicije.

Prihva eno izvršenje gradskog prora una Gradsko vije e uz ostalo je prihvatilo izvješ e o izvršenju gradskog prora una u prošloj godini. Kako je prvi ovjek akovca ve rekao na prošlotjednoj sjednici svog Stru nog kolegija - temeljni inancijski dokument realiziran je s više od 90 posto, što govori o tome da su dobro planirali. Jednako tako, negativni rezultat iz prethodnih godina, odnosno dug Grada u 2011. godini, smanjen je na oko 9,600.000 kuna. Štedjelo se te su servisirani krediti, isti e Šalamon, no ujedno su, kaže, smanjeni i troškovi gradske uprave – u 2010. u odnosu na 2009. godinu za 600.000, a u prošloj u usporedbi s 2010. godinom za 400.000 kuna. (Velimir Kelkedi)

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža”

neugodnih mirisa, jer sama studija kaže da e neugodni mirisi ostati, a da e se razina buke smanjiti. - S jedne strane, mo vare u Me imurju smo isušivali, a, s druge strane, gradit emo novu na izlazu iz akovca. Pa gdje raste trstika, nego u mo vari. Pribislavcu bi, dapa e, trebalo biti u interesu proširenje pro ista a, jer je ovo mjesto upravo veliko gradilište kanalizacije. Neka se napravi, ali jeftinijim tehnologijama, a ne ovom najskupljom, koja se predlaže. Takav pro ista otpadnih voda, koji se pokušava nametnuti u akovcu, u Hrvatskoj bi bio jedinstven, nigdje drugdje ne postoje polja za isušivanje mulja uz pomo trstike. Proces isušivanja traje godinama, a danas ve postoje tehnologije koje u roku od 6 mjeseci mulj pretvaraju u kompost. Primjerice, u Jašinama kod Vinkovaca. Do sada je akom iz pro ista a odvozio mulj i Me imurske vode su mu pla ale za odvoz mulja, a akom ga je iskorištavao za proizvodnju komposta. Kada smo se u studenom oformili kao udruga, na pameti nam je bilo nešto sasvim drugo. Željeli smo Pribislavcu vratiti razinu ure enosti iz vremena 2004./2005. godine, kada je to mjesto bilo dobitnikom Zelenog cvijeta. Tada im

nije ni na kraj pameti bilo da e se baviti ovim problemom. Ve po etnim aktivnostima uvjerili su se koliko se podigla razina ekološke osviještenosti kod gra ana. To su se uvjerili kod uvo enja koncesionara za dovoz fekalija, što su gra ani dobro prihvatili. Prije toga je bilo strašnih problema. Okolne livade bila su mjesta za ispuštanje fekalija. Nakon što je koncesionar preuzeo taj posao, nema više ispuštanja fekalija i gnojnica nekontrolirano po livadama i poljima. To Op ina s komunalnim redarom sada jako dobro kontrolira. Zbog toga bi htjeli unaprijed znati što e se dogoditi kad se proširi pro ista . Kakvi e se mirisi širiti s umjetne mo vare, ne e li ona postati leglo komaraca i kako e se zbrinjavati trstika i mulj nakon procesuiranja. Sad najviše pati novi dio Pribislavca, gdje se u ljetno doba ujutro uop e ne smije otvarati prozor. Farma je još ve i problem, s koje se raspršuje gnojnica u mikro prašinu, a loptica, iji je smrad, prebacuje s pro ista a na farmu i natrag. Nedostatak koji se javlja pri primjeni biljnih ure aja u pro iš avanja otpadnih voda, u usporedbi prema konvencionalnim ure ajima, jest ve a potreba za zemljišnom površinom, u nedostatku primjerenog nagiba terena potrebna je

strojarska oprema – crpke za dizanje otpadne vode, zatim ve a osjetljivost prema anaerobnim stanjima, kao i problem suzbijanja korova za sezone rasta. Budu i da bi bazeni za isušivanje mulja uz pro ista u akovcu bili daleko ve i od onih koji su drugdje u funkciji, name e se pitanje kako e tako velika umjetno stvorena mo vara na 16 hektara utjecati na mikroklimu u Me imurju, u okolnostima kad smo ve okruženi s dvije rijeke i umjetnim akumulacijskim jezerima. Zatim što e biti s trstikom, ne e li se agresivno širiti na druge poljoprivredne površine? Napokon, tu je i problem komaraca, zasigurno nitko ne želi najezdu kakvu svako ljeto imaju Slavonci. Sve su to pitanja na koja moramo imati odgovor prije, a ne kada sve bude gotovo. Znamo da idealna rješenja ne postoje i da oponašanje prirode uvijek ostaje samo na oponašanju, u kojemu ovjek nikad do kraja ne dostigne svoj uzor, nego uvijek i sigurno pogriješili. Jesmo li u stanju te greške svesti na minimum? Me imurske vode napokon bi trebale dati jasne i nedvosmislene odgovore na ta pitanja zbog odgovornosti prema potroša ima koji su im povjerili upravljanje pitkim i otpadnim vodama, smatra udruga “Eko zona” Pribislavec.

Ljekarna akovec donirala 40 tisu a kuna za lijekove Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža“ održao je 15. velja e svoju sjednicu, drugu u ovoj godini. Na sjednici je dodijeljeno pet pomo i u iznosu od oko 23.400 kuna. Pomo i su dodijeljene podnositeljima zahtjeva – djeci iz akovca, Puš ina, Donjeg Vidovca i Strahoninca za provo enje rehabilitacije terapeutskog jahanja u iznosu od 3.000 kuna po podnositelju i podnositeljici zahtjeva, tako er djetetu iz Hlapi ine za provo enje rehabilitacije ABR programa u iznosu od oko 11.400 kuna. Upravni odbor Me imurske zaklade solidarnosti “Katruža“ zahvaljuje Ljekarni akovec na donaciji od 40.000 kuna te pomo i kod nabave lijekova. Jednako tako zahvale se upu uju gra anima, tvrtkama, ustanovama, udrugama, op inama i gradovima koji na bilo koji na in pomažu rad Zaklade, te pozivaju sve koji su u mogu nosti da uplatom lanarine ili donacije omogu e da i dalje možemo pomagati onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima. (BMO)

DOMAŠINEC

lanovi HNS-a na Valentinovo obišli šti enike udomiteljskih obitelji Povodom Valentinova lanovi HNS-a, podružnice Domašinec, obišli su udomiteljske obitelji koje se tom plemenitom djelatnoš u bave na podru ju op ine, odnosno njihove šti enike. - Iako se Valentinovo naziva i danom zaljubljenih, ovim posjetom željeli smo im poka-

zati kako to izgleda kad na dan zaljubljenih dobiješ lijep, mali poklon, i u vrstiti osje aj da nisu sami i zaboravljeni od svih. A možda ovaj posjet potakne još koju obitelj da pruži krov nad glavom i ljubav onima kojima je takva pomo i neophodna, kažu domašine ki “narodnjaci”. (vk)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

OP INSKO VIJE E Mala Subotica

Na elnikovo dvostruko “ne” romskim zahtjevima ŠENKOVEC

Rekonstrukcija ulice Augusta Šenoe Zapo eli su radovi na rekonstrukciji ulice Augusta Šenoe u Šenkovcu. Ovog trenutka radnici tvrtke “ urkin” obavljaju radove na rekonstrukciji plinovoda, a potom e uslijediti raspis natje aja i za ostale radove, od rekonstrukcije vodovoda i odvodnje, zatim kolnika, te na kraju do polaganja asfalta. Prošlu godinu rekonstruirana je i modernizi-

rana polovica ove ulice, koja se nadovezuje na Državnu cestu DC 209 s jedne i na naselje Mihovljan s druge strane. Radove inancira Op ina Šenkovec, vrijednost investicije bit e poznata kada se okon aju svi natje aji te završe radovi koji bi trebali biti dovršeni najkasnije do po etka turisti ke sezone. (sm)

OP INA PODTUREN

Želja je urediti potkrovlje Društvenog doma Uspije li Op ina Podturen u suradnji sa slovenskim i ma arskim prijateljima osigurati sredstva iz EU fondova, zapo et e ure enje Društvenog doma u turisti ke svrhe ili namjene. Naime, tim novcem uredile bi se prostorije, odnosno sobe u potkrovlju Društvenog doma, koje bi koristili pojedinci ili manje skupine turista. Naime, u blizini Podturna nema ni jednog objekta u kojem bi turisti mogli preno iti, pa je i to razlog manjim posjetima, u prvom redu lovaca i ribolovaca.

Dio EU novca Op ina bi iskoristila i za ure enje pješa ko - biciklisti ke staze uz rijeku Muru, koju bi konzumirali upravo turisti koji žele smještaj u Podturnu. Za tu namjenu uredio bi se i ribnjak, kojemu je potrebno od mulja o istiti dno i urediti prilaze ribi kim stazama. Prekograni na suradnja je Op ini Podturen bitna i na polju kulture i sporta, te su u posljednje vrijeme intenzivirani susreti op inskih elnika s obje strane Mure i granice. (sm)

Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani odbio je prijedlog da Op ina inancira predškolski odgoj za romsku populaciju sa svog podru ja. Nemamo novac, a smatram i da je to zada a države, prenio je vije nicima na 28. sjednici tamošnjega Op inskog vije a prošli etvrtak, isto ono što je rekao i na ranije održanom sastanku u Op ini, kojem je prisustvovala i pro elnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport u Me imurskoj županiji Sonja Toši - Grla . Sli no je prvi ovjek Male Subotice odgovorio i na pitanje HDZ-ovog vije nika Ivana Oršoša, ina e pripadnika romske nacionalne manjine, koji je ukazao na

nazo nost velikog broja pasa lutalica u naselju Piškorovec. - Toliko ih ima da ve grizu i djecu, požalio se vije nik. No, Domjani je rekao kako si Op ina ne može priuštiti da izdvoji više od 800 kuna po životinji za zbrinjavanje, dok istodobno svako doma instvo u Piškorovcu ima i nekoliko pasa. Zaklju io je kako e rješenje spomenutog problema morati izna i Vije e mjesnog odbora Piškorovec samo.

Domjani : Malo solidariziranja s ve inskim narodom ne bi bilo na odmet Na elnik Domjani tako je Romima uputio dvostruku

“odbijenicu“. Mogli bismo re i s pravom. Jer ho e li Romi, premda su nacionalna manjina, kona no neke probleme, barem one iz životne svakodnevnice, po eti rješavati sami, odnosno shvatiti ve famoznu i izlizanu re enicu

da “uz prava moraju prihvatiti i svoje obveze“?! Možda ih na to potaknu nove okolnosti. Naime, kako su prenijeli neki nacionalni mediji, u državnom prora unu i nova hrvatska Vlada skresala je dio novca namijenjenog za spomenutu nacionalnu manjinu. - Ipak, ostaje im Europa koja im gradi infrastrukturu u naseljima, zatim socijalna pomo (koju mnogi nezaposleni u ve inskom narodu ne primaju), kao i niz drugih prava, a koja su Romima omogu ile neke prethodne vlade. Teško je i ve ini, pa barem malo solidariziranja ne bi bilo naodmet. (Velimir Kelkedi)

VATROGASCI akove kih mlinova

Dobili trideset i dva nova vatrogasca Jedna od rijetkih tvrtki koja je uspjela održati svoje dobrovoljno vatrogasno društvo i na taj na in podizati stupanj zaštite od požara jesu akove ki mlinovi d.d. Nakon nekoliko tjedana teoretske i prakti ne nastave, u krugu poduze a održana je stru na provjera, ispit za trideset dva zaposlenika koji su polazili obuku za vatrogasca. Unato svojim obvezama na poslu, po završetku smjene nisu odlazili svojim ku ama na zasluženi odmor, ve bi ostajali na nastavi i prakti nim vježbama, kako bi se osposobili za zvanje vatrogasca. Prema programu osposobljavanja za vatrogasna zvanja, kandidati su imali teorijsku nastavu iz šest nastavnih predmeta i prakti ne vježbe u sveukupnom trajanju od 74 nastavna sata. Teorijsku nastavu i prakti ne

Sve nau eno novi su dobrovoljni vatrogasci akove kih mlinova pokazali na završnom ispitu

vježbe provodili su predava i Vatrogasne zajednice Me imurske županije, uz suradnju i pomo zapovjednika postrojbe DVD-a akove ki mlinovi d.d. Ovom obukom postrojba

DVD-a akove ki mlinovi d.d. brojnija je za trideset dva nova lana, osposobljena za zvanje vatrogasac. Treba spomenuti kako akove ki mlinovi imaju i profesionalne vatrogasce

koji dežuraju 24 sata dnevno. Rijetke su tvrtke koje mogu zadovoljiti sve propise i norme iz zakona, a akove ki mlinovi svakako pripadaju me u njih.

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a Slakovec

Nastavljena izgradnja i ure enje vatrogasnog doma Redovnu godišnju skupštinu, na kojoj je uz ostalo podneseno izvješ e o radu u prošloj, ina e godini u kojoj su obilježili 80. godišnjicu rada i djelovanja, održalo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Slakovec. Zapov jednik Dragan Treska uz ostalo je rekao: - U svibnju, Mjesecu zaštite od požara, podijeljeni su promidžbeni letci, a u Podru noj školi u Dunjkovcu održan je sat vatrogastva s djecom, koji su organizirala tri DVD-a, Dunjkovec, Pretetinec i Slakovec, s JVP-om Grada akovca. U vrijeme paljenja vuzmenki te za vrijeme žetvenih radova imali smo odre ene ekipe za

poja anu pripravnost i ophodnje u slu aju potrebe. Dva puta smo zalili igralište nogometnog kluba ‘Sloboda’ i time isprobali ispravnost opreme, a ujedno educirali lanove za

va enje vode pomo u prijenosne motorne pumpe. Iz sredstava namijenjenih za Civilnu zaštitu, od Op ine Nedeliš e dobili smo motornu pumpu s usisnom cijevi i košarom, a

uz pomo novca Hrvatske vatrogasne zajednice kupljeno je i 11 radnih odora za ženske desetine. S mješovitom desetinom mladež muški natjecali smo se u Macincu. Na županij-

skom natjecanju u Palinovcu natjecali smo se s mješovitim desetinama u kategorijama mladež muški i djeca muški, koja je u svojoj kategoriji osvojila odli no 15. mjesto od 54. Na natjecanju Vatrogasne zajednice op ine Nedeliš e u Macincu natjecali smo se i sa seniorskim desetinama, a sve su osvojile prva mjesta. Naše društvo danas okuplja 94 lana. 57 odraslih, 24 žene i 33 muška lana te 37 djece i mladeži, od ega je 21 ženskih i 16 muških. Protekle godine nismo imali požarnih i tehni kih intervencija, ali smo imali više dojava oko nedozvoljenih spaljivanja sme a, trave, pa i cijelog polja. U prošloj godini

nastavili smo s izgradnjom i ure enjem vatrogasnog doma. Op ina Nedeliš e je za to izdvojila 105.000 kuna, a DVD nešto više od 33.000 kuna, isti e Treska. Sklopili su i suradnju s DVD-om Kunovec, koji se nalazi kod Koprivnice u Koprivni ko - križeva koj županiji. U sklopu Zelene agende u suradnji s Op inom Nedeliš e i Vije em Mjesnog odbora nastavili su i rad na projektu “Slap na potoku”, koji prolazi kroz selo na mjestu zvanom “Kotel”. Izra ena su dva mosti a i postavljene tri klupe, a održavan je i okoliš. Tako je ure en još jedan dio šetnice koja okružuje Slakovec. (Velimir Kelkedi)

24. velja e 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PIŠE: STJEPAN MESARI

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

- Kao uspješna op ina sa svojim trenutnim potencijalima, kao i razvojnim programima, postali smo vrlo zanimljivi partneri za EU projekte op inama u susjednoj Sloveniji, to nije, u Prekmurju. Dobili smo ponude i upite iz op ina Beltinci, Odranci i Apa e, koje s nama žele u i u zajedni ke projekte, izvijestio je na 22. sjednici Op inskog vije a op inski na elnik Franjo Makovec, dodavši kako e se prije daljnjih razgovora dobro proanalizirati vlastite sposobnosti te u takve projekte i i samostalno. - Op ina Sveti Martin na Muri vrlo je zainteresirana da, poput Štrigove i Murskog Središ a, sa slovenskim op inama riješi pitanje kanalizacije i pro ista a otpadnih voda, naglasio je Makovec, te spomenuo više kao želju nego mogu nost, ali ipak ona postoji, da se i sportska dvorana izgradi novcem europskih fondova. Kada je rije o izgradnji sportske dvorane kod OŠ Sveti Martin na Muri, Makovec je rekao kako ima obe anje Matije Posavca, zamjenika me imurskog župana, da je svetomartinska dvorana stavljena na listu prioriteta.

Poželjni partneri za EU projekte

Rasprodano Milenium naselje - Radostan sam što vas mogu izvijestiti kako su prodane do sada izgra ene dvije ku e i svih pet stanova u Milenium naselju, što ga uz suglasnost i pomo Op ine gradi tvrtka ‘Milena gradnja’ iz Hlapi ine. Vlasnik me je izvijestio kako postoji interes za više ku a i stanova, pa e se naselje sigurno širiti, zadovoljan je vije nike izvijestio Makovec, naglasivši kako je Op ina u inila dobar potez kada je ušla u ovaj projekt. Sada predstoji dovo enje plina i struje do naselja, a otvara se i mogu nost izgradnje nove trafostanice, koja bi, osim Milenium naselja, strujom napajala okolna doma instva, novu ulicu koja od groblja vodi prema naselju, te u budu nosti i sportsku dvoranu.

Europska unija predlaže nam i na neki na in od nas traži da revitaliziramo rukavce rijeke Mure, kako bi se koristili u turisti ko - sportske namjene. Novac za taj projekt došao bi iz EU izvora, kaže op inski na elnik Franjo Makovec

Evidentirano 638 vikendica, najviše u Dragoslavcu Uz pomo Porezne uprave, Op ina Sveti Juraj na Bregu uspjela je prikupiti podatke o broju ku a za odmor i vikendica na svom itavom podru ju. Na itavom op inskom podru ju evidentirano je ukupno 638 ovakvih objekata, a koliko ih je u funkciji, odnosno koliko ih se koristi, utvrdit e djelatnici Op ine njihovim obilaskom. Na licu mjesta utvrdit e se u kakvom su stanju objekti, za što se koriste i na kraju koliko ih je u stvarnosti u odnosu na podatke Porezne uprave. Pojedini vije nici smatraju kako postoji i tisu u vikendica, koje su izgra ene na raznim mjestima i bez ikakvih dozvola.

Ovaj podatak važan je za uvo enje op inskog poreza ili naknada, što su više puta tražili op inski vije nici, a u cilju da se osnaži op inski prora un. Najve i broj vikendica ili ku a za odmor, prema podacima Porezne uprave, nalazi se u Dragoslavcu, i to 168, a slijede Vu etinec sa 127, Lopatinec 86, Pleškovec 81, Zasadbreg 69, Okrugli Vrh 61, Frkanovec 33, Mali Mihaljevec 9 i Brezje 4. Poznato je da su pojedine vikendice pretvorene u obiteljske ku e i stanove, pa e i u tom dijelu trebati napraviti red, jer je komunalna naknada razli ita, kao i druge obveze vlasnika, ali i op ine. (S. Mesari )

ŠTRIGOVA

Na elnik Franjo Makovec pojašnjava zbog ega se ide u izmjene UPU-a

Minus u prošlogodišnjem prora unu Op insko vije e donijelo je odluku o godišnjem obra unu op inskog prora una za 2011. godinu.

Na prihodovnoj strani prora una od planiranih 3,382.245 kuna ostvareno je 3,021.816 kuna ili 89,34 posto. Tako je ostvaren manjak od 427.110 kuna, koji e biti pokriven iz prora unskih

Otkrivena skupina mladih koja je krala u op inskim mjestima Raspravljaju i o policijskom izvješ u o stanju sigurnosti na podru ju op ine, op inski na elnik Franjo Makovec rekao je kako je na podru ju op ine otkrivena grupa mladih osoba koje su po inile niz kra a i teških kra a u Jurov aku, Marofu, Žabniku i Svetom Martinu na Muri. Postoje indicije da je ta grupa, ili možda netko pojedina no iz te skupine, po inila najtežu kra u u Osnovnoj školi, gdje su ukradena

ra unala i kasa, s ukupnom materijalnom štetom od preko 70 tisu a kuna. Naime, za po initeljem ove teške kra e još se traga. - Ako je suditi po porukama i pozivima prona enim na mobitelima te skupine ljudi, radi se možda i o me unarodnoj organiziranoj skupini, jer su evidentirani pozivi iz Ma arske, rekao je Makovec, dodavši da je nakon otkrivanja ove skupine smanjen broj kra a na podru ju op ine. (sm)

izvora za teku u 2012. godinu. Vije e je donijelo odluku o izradi izmjena i dopuna Urbanisti kog plana ure enja naselja Toplice Sveti Martin, te odluku o donošenju prostornog plana ure enja op ine Sveti Martin na Muri III. izmjena i dopuna. - U izmjene i dopune ide se iz razloga da se proširi gra evinsko podru je, utvrde udaljenosti ku nih ograda od osi ceste i mnogo drugih stvari koje su potrebne kako bi naselja bila ure enija i samim time i vrjednija, pojasnio je Makovec. Op inski na elnik Franjo Makovec vije nike je izvijestio da su zapo eli radovi na ozna avanju najsjevernije to ke Hrvatske kod Žabnika. Do sada je navoženo oko 300 kubika zemlje, još toliko e biti potrebno kako bi se oformila “hunjka” na kojoj e biti postavljen stup s potrebnim informacijama.

GRAD MURSKO Središ e

Rudarske no i sa slovenskim rudarima Povodom Me unarodnog dana rudara Grad Mursko Središ e u petak 2. ožujka organizira prvu priredbu pod nazivom “Rudarske no i”. Program e zapo eti u 10.15 sati posjetom jami “Maj 3”, gdje e se kod spomen - plo e položiti vijenci i zapaliti svije e. Od 10.30 do 11.30 sati u Gradskom parku e posebni gosti priredbe iz rudarskoga slovenskog grada Velenje predstaviti velenjski postupak inicijacije mladih

OP INA SVETI Juraj na Bregu

rudara te pokazati rudarsku opremu. U 11.30 sati kod Spomenika rudaru bit e polaganje vijenca i mala sve anost. Potom svi sele u TK “Cimper”, gdje e biti sve ani i kulturno - zabavni program, prezentacija nastupa u Ninu za nagradu “Eden 2011.” te sve ani ru ak za sve sudionike. Sve anost e završiti oko 18 sati kod Spomenika rudaru zajedni kim fotogra iranjem svih sudionika. (sm)

Mura proljepšanjem vremena i dizanjem temperatura više nije zale ena

Odvoz selektivnog otpada dvomjese no Koncesionar za sakupljanje i odvoz sme a i otpada na podru ju op ine Štrigova, poduze e “Mull - trans”, i Op ina Štrigova dogovorili su nove termine sakupljanja i odvoza selektivnog otpada. Zbog nedovoljnih koli ina selektivnog otpada za jedan

odvoz mjese no, sada e se takav otpad sakupljati i odvoziti svaka dva mjeseca. Tako e prvi odvoz biti 29. ožujka, sljede i 31. svibnja, te 26. srpnja, 29. rujna i 29. studenoga. Sav ostali otpad i sme e i dalje e se odvoziti prema izra enom planu i rasporedu. (sm)

Gužve kod grani nog prijelaza stvaraju nesigurnost za sudionike u prometu

GRAD Mursko Središ e o ima policijskog na elnika

Stanje sigurnosti vrlo dobro Stanje sigurnosti u Gradu Mursko Središ e u sije nju na elnik Policijske postaje Mursko Središ e mr. sc. Miljenko Vrbanec ocjenjuje dobrim. Što stanje nije bolje, utje e niz doga aja, me u kojima je osam kaznenih djela, me u kojima su teške kra e, uništenja i ošte enja tu ih stvari, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari, te izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera pravnih posljedica osude. Zanimljivo i pohvalno je da su uhva eni svi po initelji kra a, izuzev po initelja dviju kra a u Križovcu i Murskom Središ u, gdje je kra om po injena šteta od 1.300 i 3.000 kuna. Kad je rije o prometnoj situaciji i problematici u Gradu, ona

je relativno dobra, a, s obzirom na brojne okolnosti, osobito kada je rije o prometovanju teških kamiona i gužva na granici, ak je i solidna. Naime, na podru ju Grada evidentirane su samo dvije prometne nesre e, jedna s ozlije enom osobom i jedna samo s materijalnom štetom. Vezano uz me unarodni grani ni prijelaz, granicu je prešlo 145.714 putnika, 55.390 vozila te 4.257 kamiona. Nekoliko puta tjedno zakr ena je cesta koja vodi prema grani nom prijelazu, što narušava sigurnost svih sudionika u prometu, posebice djece, a svim putnicima, turistima i gostima stvara jednu ne baš lijepu sliku o gradu. (S. Mesari )

MURSKO SREDIŠ E - GORI AN - KOTORIBA

Prekinuta obrana od leda na Muri Odlukom Centra obrane od poplava Sektora A u Varaždinu, prekinuta je redovna obrana od leda na rijeci Muri na branjenom podru ju 33, na dionicama koje su bile zale ene minulih dana. Radi se o podru ju Mure uz granicu

s Republikom Slovenijom do njezinog uš a u Dravu. Centar e i dalje nadzirati stanje na Muri, kako bi se pratio tijek vode, te e se postupati s odredbama Državnog plana obrane od poplava. (sm)

U prolje e s radom zapo inju nove službe Na osnovu potpisanih ugovora izme u bivšeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka i gradona elnika Josipa Dobrani a, zapo eli su radovi na ure enju prostorija za potrebe novih službi u nadležnosti policije. Grad Mursko Središ e policiji daje na

korištenje prostorije u Frankopanskoj ulici (u dvorištu DVD-a), gdje e biti službe za izdavanje osobnih dokumenata, registracije vozila i dozvola za oružje. Ovog trenutka prostorije se ure uju, a nove e službe u njima radom zapo eti u prolje e. (sm)

Poljodjelstvo

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijep i sun an dan privukao kupce

Premda su poljoprivrednici u srijedu prosvjedovali, nije se to previše odrazilo na broj ljudi na akove kom placu i sajmu. Ljudi je bilo puno više nego tjedan dana prije, a glavni razlog je što je bio lijep i sun an dan. - Samo je malo sun eka trebalo kaj šeft krene, zadovoljno je rekao i pogodio u bit prodava drvene galanterije iz Podravine. Najviše su se prodavale žitarice, zatim jabuke u vre ama, stara krama, te orasi, gljive i bu ino ulje. Nešto bolje nego ostalih dana išlo je mljekaricama, cvje aricama i medarima. Nudilo se malo

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- trijebljeni orasi 55 kn/kg - suhe šljive 40 kn/kg - bukovnja e 25 kn/kg - šampinjoni 22 kn/kg - poriluk 10 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - kukuruz 1,60 kn/kg - krumpir 1,30 kn/kg - kravlji sir 22 kn/gruda peradi, puno drva za ogrjev, a pitalo se i za razno sjemenje, jer ljudi žele imati vlastiti uzgoj lanaca ili presadnica. (S. Mesari , Z. Vrzan)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

INTEGRALNA PROIZVODNJA postaje i hrvatski standard

Prona en krivac – p ele najviše truju sija ice Država je 2011. godine po prvi put dala poticaje za integralnu proizvodnju u poljoprivredi, što zna i da se polako staje na kraj prekomjernoj uporabi pesticida, što je i europska praksa. Rije i pojam integralne proizvodnje ukratko zna i da se poljoprivredni proizvodi uzgoje uz najmanje štetu za okoliš i prirodu i uz što manje pesticida. O integralnoj proizvodnji bilo je rije i na nedavnom savjetovanju u Opatiji, o emu je govorio i Milorad Šubi iz HPK-a. Integralna zaštita je veoma široki pojam za svaku kulturu posebno, pa emo se ovdje osvrnuti samo na jednu od uo enih opasnosti. Kako je poznato, zbog uporabe pesticida najviše je šteta u p elarstvu, pa nije udo što se p elari bune, no proizvodnja hrane tako er je važna. Procjene govore da je oko 15 posto p elinjih zajednica u Hrvatskoj stradalo zbog pesticida ili nekoga drugog razloga vezanog uz poljoprivrednu proizvodnju. - U Hrvatskoj smo imali sre u da nije bilo jakih trovanja p ela, kaže Milorad Šubi , te naglašava da se u poljoprivredi primjenjuje 221 kemijski aktivna tvar, od ega je samo 5 posto otrovno za p ele. Od pet neonikotionida, samo su tri

Milorad Šubi : - Prošle smo godine imali sre e što nije bilo ve ih trovanja

Imali smo sre u što nije bilo jakih trovanja p ela u Me imurju, kaže Milorad Šubi , te apelira na poljoSvaku stariju industrijsku sija icu potrebno je preraditi privrednike da urede svoje sija ice, neispravnim otrovna za p ele, aktivna tvar Hrvatskoj, na žalost, ne sija icama može se postoji dovoljan nadzor te je klatiamidin. ugroziti cijelo Me iProblem trovanja p ela u mjere, pa poljoprivrednici Me imurju nastao je nakon esto griješe i sami su sebi murje. dolaska kukuruzne zlatice u naš kraj, kaže Šubi . Jedina dopuštena mjera za uništavanje tog štetnika je sjetva tretiranog sjemena kukuruza, a tu su jedini dopušteni neonikotinoidi, koji se zapravo upotrjebljavaju u vrlo malim koli inama od samo 0,6 posto od potrebne doze koju bi ina e unijeli na biljke i tlo da prskamo. Da se prska, trebalo bi dozu pove ati za 99,4 posto. Kad je pomor p ela zabilježen i u Njema koj, tamo je to istraženo. Sasvim slu ajno je otkriveno da pomor izazivaju neadekvatne sija ice kukuruza, koje prilikom sjetve prašinu bacaju uvis, a estice potom vjetar odnese na susjedne parcele pa potom stradaju p ele i drugi kukci. To se doga a kod svih vrsta sjemena koje je tretirano zbog zaštite od kukaca. Zbog toga se kao pravilo uvodi da sija ice s podtlakom moraju imati ugra ene de lektore prema tlu, kako se otrovna prašina ne bi dizala uvis. U

najve i neprijatelji. Ugradnja de lektora nije skupa i druga ija je za svaku marku sija ice, no nužna je ako se žele o uvati p ele i drugi kukci. Konkretno, u Kini postoje cijela podru ja, velika kao pola Europe, gdje uop e nema p ela i gdje Kinezi ru no oprašuju biljke, a sve zbog toga jer je tlo zatrovano pesticidima. Zbog toga je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu izdao malu brošuru “Upute za sjetvu tretiranog sjemena kukuruza”, koja se dijeli proizvo a ima prigodom kontrola sija ica i mehanizacije. Cilj je da poljoprivrednici koji upotrjebljavaju zašti eno sjeme (kukuruz, pšenica, uljarice, pa i krumpir) to rade na najmanje štetan na in za p ele, za što je nužno preurediti sija ice. Sama dogradnja cijevi i ure aja stoji od 400 do 2.500 kuna, ovisno o vrsti sija ice, a iz Hrvatske poljoprivredne

komore apeliraju na sve poljoprivredne proizvo a e da se pridržavaju uputstava. U Me imurju je preure enje sija ica s podtlakom za kukuruz veoma važno zbog toga jer se sije najviše kukuruza, pa je mogu e da se mnoge bliže parcele zagade otrovnim pesticidima ako se ne pazi. Vjetar otrovnu prašinu pesticida može odnijeti daleko, što zapravo zna i da se neispravnim sija icama može ugroziti cijelo Me imurje. Problem predstavlja i sustav kontrole, koji je nedovoljan. Ho e li poljoprivredni inspektor ili inspektor zaštite prirode šetati po poljima i kontrolirati tko ima kakvu sija icu? Dakako da je i to mogu e, no manje vjerojatno, pa se stoga upu uje apel svim poljoprivrednicima da urede svoje sija ice. (J. Šimunko)

24. velja e 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ljubo Matulin održao te aj kuhanja u Pilki Popularni nat jecatelj showa Masterchef Ljubo Matulin održao je u popularnom akove kom restoranu Pilka prvi te aj kuhanja za lanice Inner wheel kluba iz akovca, Preloga i Varaždina. Dio je to projekta kojim se diljem Hrvatske promovira kulinarstvo i kultura prehrane. Prisutni ljubitelji kulinarstva bili su

oduševljeni vi enim, i ve s nestrpljenjem o ekuju održa-

vanje drugog te aja tijekom ovog tjedna.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Pravilno ozna avanje, reklamiranje i prezentiranje hrane Pravilnik o ozna avanju, reklamiranju i prezentiranju hrane daje jasne odredbe iz tog podru ja. „Ozna avanje“ podrazumijeva bilo koje rije i, podatke, trgova ke nazive, nazive robnih marki, slikovne prikaze ili simbole koji se odnose na hranu a nalaze se na bilo kojoj ambalaži, dokumentu, obavijesti, etiketi, obru u ili privjesnici koje prate ili se odnose na tu hranu.

Na in ozna avanja hrane mora biti takav da ne obmanjuje krajnjeg kupca a osobito: – glede karakteristika hrane posebno njezine prirode, identiteta, svojstava, sastava, koli ine, trajnosti, podrijetla, postupka proizvodnje; – pripisivanjem hrani u inaka ili svojstava koje ne posjeduje; – ukazivanjem na posebne karakteristike hrane kad zapravo sva sli na hrana posjeduje takve karakteristike. U praksi na konkretnom primjeru to zna i da nije dozvoljeno na ambalažu stavljati sliku koja zavarava; npr. ako je na omotu okolade fotogra ija

cijelih lješnjaka, a u okoladi su mljeveni lješnjaci takvo prezentiranje dovodi potroša a u zabludu, ili ako na sladoledu piše „sladoled od jagode“ to mora zna iti da u sladoledu ima komada jagode, a ne samo aroma jagode. Na in ozna avanja hrane mora biti takav da hrani ne pripisuje svojstva prevencije, terapije i lije enja bolesti ljudi ili upu uje na takva svojstva, osim ako temeljem posebnih propisa nema odgovaraju e rješenje Ministarstva nadležnog za zdravstvo. Pravne i izi ke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost obvezne su prilikom prezentacije hrane koju nude krajnjem potroša u za izravnu konzumaciju dati informaciju o prisutnosti sastojaka hrane koji mogu izazvati alergije i/ili intolerancije. Svi podaci o hrani moraju biti: napisani na hrvatskom jeziku i latini nim pismom; lako razumljivi i uo ljivi, lako vidljivi, jasno itljivi i neizbrisivi i ne smiju na bilo koji na in biti prikriveni ili isprekidani drugim tekstom ili slikovnim prikazom.

To podrazumijeva da cijena ne smije biti zalijepljena preko deklaracije, da veli ina mora biti takva da omogu uje normalno itanje, rok trajanja mora biti lako itljiv i nedvosmislen. Pri ozna avanju zapakirane hrane obvezno je navo enje najmanje sljede ih podataka: naziv hrane pod kojim se ista prodaje, popis sastojaka, koli ina odre enih sastojaka ili kategorija sastojaka, neto koli ina ili koli ina punjenja, rok trajanja, uvjeti uvanja i upotrebe, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane, naziv i adresa proizvo a a ili onoga koji hranu pakira ili stavlja na tržište, a registriran je u Republici Hrvatskoj, pojedinosti o mjestu podrijetla, ako bi propust takva navo enja mogao krivo navoditi potroša a o pravom podrijetlu, upute za upotrebu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja, stvarna alkoholna jakost za pi a koja sadrže više od 1,2% vol. Alkohola, oznaka serije ili lota.

Navo enje roka trajanja nije obvezno kod:

oguljeno, narezano ili sli no obra eno, osim sjemena s klicama ili sli nih prirodnih proizvoda kao što su klice mahunarki; – pi a koja sadrže 10% vol. i više alkohola; – vina, likerskih vina, pjenušaca, aromatiziranih vina i sli nih proizvoda dobivenih od raznih vrsta vo a osim od grož a; – bezalkoholnih osvježavaju ih pi a, vo nih sokova i nektara te alkoholnih pi a namijenjenih subjektima u poslovanju s hranom pakiranih u ambalažu ve u od 5 litara; – pekarskih proizvoda i kola a, koji se s obzirom na sastav i namjenu obi no potroše u roku 24 sata od proizvodnje; – kuhinjske soli; – octa; – še era; – proizvoda koji gotovo isklju ivo sadrže aromatizirani odnosno obojeni še er; – žvaka e gume i sli nih proizvoda za žvakanje; – pojedina ne porcije sladoleda.

– svježeg vo a i povr a, uklju uju i krumpir, koje nije

Andrija Lesar, mag.spec. kv. i sig. hrane

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VO NE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI

NOVO U PONUDI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Stru an savjet i vrhunska usluga

Mozaik

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SJE ANJA Mihovil – Mijo Jankovi , rodom iz Donje Dubrave, pionir hrvatskog letenja, napravio je 19

DRUŠTVO ŽENA “Amalija Kranjec” iz Svete Marije

Proslavile petnaest godina rada Na godišnjoj skupštini lanice Društva žena “Amalija Kranjec” iz Svete Marije sve ano su obilježile 15. godišnjicu rada. O aktivnostima u prošloj godini govorila je predsjednica ur ica Slamek. Spomenula je suorganizaciju Fašnjaka, zabavu uz Dan žena, izlet na Krk, sudjelovanje na turnirima u odbojci i beli te susretima sportske rekreacije, koje organizira Me imurski savez sportske rekreacije, podjelu darova uz Nikolinje i sudjelovanje na Dje jim ljetnim igrama. Istaknula je i vrlo dobar rad sekcije ru nih radova, kao i organizaciju zdravstveno - edukativnih predavanja i akcija. Slamek je predsjednica društva svih petnaest godina i u osvrtu na to razdoblje poru ila je kako su volonterstvo i aktivizam naj-

važnija energija koju društvo treba, jer ima mo doprinijeti kvaliteti života zajednice u kojoj djeluje. Bila je ovo prigoda da se uru e zahvalnice i priznanja. Zahvalnice za dobru suradnju primili su Op ina Sveta Marija, DVD Sveta Marija, NK Mladost, ŠRD Klen i župnik vl . Pavao Marka . Priznanja za zna ajan doprinos radu društvu uru ena su Vedranki Bari , Štefici Perli i ur ici Slamek. Njihov rad pohvalio je na elnik Dean Hunjadi. Uz estitke za petnaesti ro endan, pozvao je žene na koncert koji Op ina organizira povodom Dana žena, i to 9. ožujka u Domu kulture u Donjem Mihaljevcu. Sve ani dio skupštine završen je zajedni kom pjesmom “Sveta Marijo, mjesto najdraže”, a ve er je nastavljena uz druženje i ples. (al )

KNJIŽNI NE naprtnja e krenule u obitelji

Zanimljiv projekt “ itamo mi, u obitelji svi” Knjižni ari me imurskih škola, u itelji, u enici i roditelji dio su velikog projekta pod nazivom “ itamo mi, u obitelji svi“, koji provodi i koordinira udruga “Hrvatska mreža školskih knjižni ara”. Cilj ovog projekta je itanje u obitelji, koja je najvažnije okruženje za stvaranje pozitivnog odnosa prema itanju, ugodne atmos ere i stvaranja potrebe za itanjem. Roditeljima se skre e pozornost na injenicu koliko je vrijedno i nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor svojoj djeci u itanju, umjesto da ih tjeraju na itanje. No, ovim projektom roditeljima se ne skre e samo pozornost na važnost itanja, ve ih se veoma efikasno pridobiva da tijekom pet dana na razli ite na ine itaju sa svojom djecom, te da tako provode i vrijeme dožive lijepe trenutke koje e dugo pamtiti. Na kraju se u knjigu dojmova upisuju utisci, crteži ili otografije o zajedni kom vremenu provedenom itaju i. Nakon toga u enici na satu hrvatskog jezi-

ka dijele dojmove s prijateljima u razredu, u iteljicom i knjižni arom. Ovime se zapravo roditeljima skre e i pozornost da je školskom knjižni aru stalo do boljitka njihove djece, a boljitak je njihove djece kad u školskoj knjižnici mogu pro itati i posuditi kvalitetnu, lijepu, novu i primjerenu knjigu. Projekt je to u kojem sudjeluju 164 škole iz cijele Hrvatske, odnosno etiristo dvadeset pet razrednih odjeljenja, s oko 10.000 u enika ili 50.000 osoba, lanova njihovih obitelji. Iz Me imurske županije u projekt su se uklju ile II. i III. Osnovna škola akovec, OŠ Ivanovec, OŠ Mursko Središ e, OŠ Domašinec, OŠ Sveti Martin na Muri, OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec. Iz Osnovne škole Ivanovec, gdje je nositeljica projekta knjižni arka Tanja Radikovi , te u iteljice tre ih razreda Marina Gajski i Aleksandra Pospišil, knjižni na naprtnja a krenula je na put prema mnogim obiteljima njihovih u enika po etkom prošlog tjedna.

Osamdeset godina o ro eni Dobrav an sa od Zagreba do Indijs Prilikom povratka tisu e Bat’inih “suradnika“ (za njega kao vlasnika i poslodavca radnici nisu postojali u korporativnoj terminologiji!) nagrnuli su prema avionu i prije nego što se Jankovi zaustavio i ugasio motor PIŠE: JOSIP NOVAK FOTO: ROBERT OPEC

ilot i nastavnik letenja Mihovil - Mijo Jankovi , rodom iz me imurske Donje Dubrave, zahtjevnim je samostalnim letom do Indijskog poluotoka u velja i 1932. godine spasio ugled koncerna “kralja obu e“ Tomáša Ba e. Time je ostvario nenadmašen rekord u civilnom zra nom prometu Kraljevine Jugoslavije i pothvat za anale europskog i svjetskog civilnog zrakoplovstva. Na žalost, o tom antasti nom letu pilota rodom iz Me imurja do sad se nije previše znalo i pisalo. Let i cjelokupni doga aj iz tog vremena opisao je Josip Novak u tekstu na portalu EVarazdin. hr (http://www.evarazdin.hr/ mijo-jankovic-prije-80-godinamedimurcu-uspio-rekordni-letod-zagreba-do-indije/), koji prenosimo u našim novinama. Na prijelazu u tridesete godine prošlog stolje a u Europi i svijetu vlada gotovo eu ori an interes za avijaciju, potaknut mnogobrojnim rekordnim letovima. Po prilici u vrijeme kada Charles Lindbergh 1927. godine prvi prelije e Atlantik na relaciji New York – Paris, junak naše pri e - pilot Mijo Jankovi - razmišlja o skidanju vojne odore narednika - pilota Kraljevine SHS.

Pripreme za sjajan leta ki pothvat Jankovi po etkom 1930. godine postaje nastavnikom le-

tenja u zagreba kom Oblasnom odboru Aerokluba “Naša krila“, pa esto leti na raznim promotivnim zrakoplovnim priredbama. No, ve 1932. godine ostvarit e sjajan pothvat, za anale europskog i svjetskog civilnog zrakoplovstva. Naime, uskoro e malim, jednomotornim turisti kim zrakoplovom iz Zagreba poletjeti put Indije i s ambicioznoga interkontinentalnog poslovnog putovanja vratiti u Europu uvenog “kralja cipela“ - Tomáša Ba u.

Poveznica Jankovi a i Tomáša Ba e zapo inje kada u ljeto 1931. godine ovaj mo ni eški industrijalac, potjeran iz Varaždina, u Borovu pokre e gradnju tvornice obu e. Osim obu arskih i drugih majstora, traži i pilote za zra ni transport raznog materijala, gornjišta obu e i rezervnih dijelova strojeva iz Zlina u tadašnjoj ehoslova koj. Na oglas se javlja i Jankovi , a odluka o zapošljavanju mladog Me imurca Ba i se pozlatila ve nakon nekoliko mjeseci.

Naime, skupa i dugo planirana zrakoplovno - poslovna turneja radi širenja poslova multinacionalnog koncerna “Ba a“ na Bliskom istoku i na Indijskom poluotoku, zapo eta uzlijetanjem iz eških Otrokovica 10. prosinca 1931., zapela je ve nakon dva tjedna u Carigradu (Istanbulu). U svrhu ovog poduhvata koncern je kupio veliki i skupi tromotorni avion Fokker F.VIIb/3m, opremljen motorima Castor od po 240 KS. Za pilota je odabran jedan od najiskusnijih europskih

Najprije nagrada, a potom šutnja Zbog iskazane “kuraže“ i pilotske umješnosti, Jankovi a su mediji, javnost i struka u tadašnjoj Jugoslaviji s razlogom uspore ivali s proslavljenim Amerikancem koji je prvi preletio Atlantik, ali izgleda da mladom Hrvatu neka globalna slava ipak nije bila su ena. Naime, po nalogu svog poslodavca, morao se ubrzo o svom presudnom udjelu u ovom pothvatu zavjetovati na šutnju. Razlozi za takvu odluku kompanije do danas su ostali nepojašnjeni. Doduše, sam Tomáš Ba a nije zaboravio svog pilota i nagradio ga je sa 75.000 eških kruna, pa je Mijo kupio i svoj privatni avion. Vjerojatno se nakon saznanja injenica iz prve ruke kompanija nije željela “posipati pepelom“. Naime, sve vrijeme Ba ina boravka u Aziji njegov je oportuni

Jankovi u kabini svoga privatnog aviona marketing “trubio“ i sve su novine pisale o senzacionalnoj poslovnoj turneji Ba e, koji je na daleki put odletio s engleskim pilotom. Dakle, o Jankovi u i njegovom doprinosu – ni rije i! No, evidentno je da je agilni Me imurec, koji još nije napunio tridesetu, u ma-

lenom “moljcu“ uspješno odradio posao namjenskog Fokkera i njegova iskusnog kapetana. Fascinantno je da isti taj Jankovi ev zrakoplov, kojim je poduzeo rekordni let, premda nekoliko puta obnavljan, leti još i danas u Engleskoj kao oldtimer.

ODRŽANA godišnja skupština Oldtimer kluba “Me imurje”

Obnovili više vozila i prošli Hrva - Oldtimer klub “Me imurje” u 14 godina postojanja stigao je na brojku od 200 svojih lanova, po emu je jedan od najve ih i najbrojnijih klubova u regiji PIŠE: STJEPAN MESARI U restoranu “Babilon” u Frkanovcu u subotu je svoju 14. redovnu godišnju skupštinu održao Oldtimer klub “Me imurje”. Skupštini je nazo ilo 120 lanova kluba, te mnogi gosti, me u kojima i na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu An elko Nagrajsalovi i doma i župnik vele asni Ivica Puškadija, koji su zahvalili za aktivnosti i donacije kluba. Izvješ e o radu kluba te o drugim aktivnostima pred nazo nim je lanovima, prijateljima, sponzorima i gostima

skupštine pro itao predsjednik kluba Franjo Belovi . Belovi je rekao kako je klub ispunio sve planom predvi ene aktivnosti, zadržao broj lanova te diljem domovine i svijeta

promovirao kulturu “oldtimerstva”, kao i vrijednosti županije i domovine. Naglasio je da je klub u svojih 14 godina postojanja narastao na respektabilnih 200 lanova.

Skupština je prihvatila plan rada za 2012. godinu, koji predvi a provo enje ve tradicionalnih aktivnosti, skupova i gostovanja. Podijeljene su zahvalnice lanovima za 10 godina rada u klubu, predstavljeni su pojedini primjerci motorkota a, a skupština je rad završila druženjem uz glazbu i razgovorima o nadolaze oj sezoni, koja e zapo eti 18. ožujka.

Barlek i bra ni par Per i najaktivniji Per i i su najaktivniji klupski bra ni par

lanovi Oldtimer kluba “Me imurje” bili su sudionici

24. velja e 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

932. godine leta ki podvig za sva vremena

otkako je amostalno letio skog poluotoka Mihovil Jankovi (prvi slijeva) u svojoj leta koj karijeri napravio je leta ki podvig za sva vremena samostalnim letom od Zagreba do Indijskog poluotoka kapetana na linijskim putni kim zrakoplovima - Nevill Stack. Taj i te kako dobro pla en, ali o ito i vrlo komotan, Englez nije Ba inu osmero lanu ekspediciju zapravo doveo ni na pola puta, pravdaju i se da je avion nepodesan za nastavak putovanja.

“Sve karte” položene na Miju Jankovi a i let je prošao uspješno Po etkom sije nja 1932. u upravu tvrtke u Zlin stiže telegram u koji su svi menadžeri gledali s nevjericom. Njihov revoltirani gazda zahtijeva trenutno slanje novog aviona i pilota, pa uprava s razlogom zaklju uje da je u svim vode im svjetskim medijima bombasti no najavljeni poslovni put - na rubu ijaska. No, nevolje tek po inju! Naime, još krajem prosinca 1931. iz Zlina esi prvo šalju novi avion Avia BH-25, koji se srušio kod mjesta Tweng u Austriji, a “tre a sre a“ je trebao biti pilot nastavnik František Morkus, koji

promptno polije e na jednom od dva raspoloživa aviona tipa De Havilland DH.80A Puss Moth (“moljac”). Tek tada “sve karte“ kompanija stavlja na Miju Jankovi a, koji iz Zagreba polije e za Zlin, iz kojeg snabdjeven putnom dokumentacijom 7. sije nja 1932. kre e put Beograda. Potom nastavlja prema Solunu i nakon dva dana stiže u Carigrad. Putem mu se pridružuje Tomáš Ba a i još jedan menadžer za poslove izvoza te nastavljaju let pravcem: Kairo - Alepa - Bagdad - Basra. Najtežom se ispostavila upravo potonja etapa - od Bagdada do Basre, s dva prinudna spuštanja uvjetovana nevremenom. Posljednja etapa bila je do grada Karachi (tada britanska Indija, a današnji Pakistan). Ba a je inzistirao i na letu do svoje tvornice obu e u bengalskoj pokrajini Konnagar, a “obletjeli“ su i plantaže kau uka u isto noj Indiji. U Kalkuti je Ba a dogovorio osnivanje još jednog centra za proizvodnju obu e, a potom su

13. sije nja odletjeli do Rangoona (danas Yangon u Burmi) i na koncu sve do Bangkoka u Tajlandu. Nakon uspješno obavljenog posla, Jankovi se odlu io za povratak drugim i znatno rizi nijim putem - preko Bagdada, Damaska, Jeruzalema, Kaira, Tobruka, Bengazija, Tripolija i Katanije do Rima. Iznad Sredozemnog mora avion je zahvatila uraganska oluja, ali unato tome preletjeli su ga za sat i pol vremena! No, zanimljivo je da ta ruta nije iznjedrila samo meteorološke, ve (naknadno) i diplomatske probleme. Naime, tijekom prelijetanja egipatskoga zra nog prostora, odnosno zbog ulijetanja Jankovi a u podru je zabranjene zone iznad Sueskog kanala, koju su kontrolirali Britanci, egipatske su vlasti krajem velja e te godine dostavile jugoslavenskima prosvjednu notu. Iz Rima su u završnoj etapi poletjeli prema Zlinu te su na uzletište Otrokovice sletjeli 14. velja e 1932. godine. Tisu e Ba inih “suradnika“ (za njega kao vlasnika i poslodavca radnici nisu postojali u korporativnoj terminologiji!) nagrnuli su prema avionu i prije nego što se Jankovi zaustavio i ugasio motor. Tek je pukom sre om izbjegnuto ozlje ivanje nekog iz eufori ne mase. Slijetanje u Otrokovice zabilježile su i ilmske kamere (“Ba a journal“), no u Hrvatskoj ni jedna kulturno - sportska institucija izgleda ne mari da se u kopiji pribavi taj zna ajni artefakt naše zrakoplovne povijesti. Jankovi se u Zagreb vratio 20. velja e, nakon što je ukupno preletio više od 20 tisu a kilometara.

atsku uzduž i poprijeko susreta i druženja u Austriji, Sloveniji, Ma arskoj, BiH te Srbiji. Najaktivniji lan kluba je Dragutin Barlek iz Brezja, koji je gotovo svaki vikend proboravio na susretima i druženjima u domovini i inozemstvu. Supružnici Benjamin i Bernarda Per i iz estijanca pak su najaktivniji bra ni par. Op ina Sveti Juraj na Bregu klubu je na korištenje dala prostorije u Dragoslavcu, koje su se po ele ure ivati, te e u njima klub imati svoje sjedište. Na kraju skupštine je Stanko Per i , op inski vije nik u Svetom Martinu na Muri, izrazio zadovoljstvo što klub i op ina, ali i župa, gaje dobre odnose, te je izrazio vjeru da e tako biti i nadalje. Dobrom dosadašnjom

Dragutin Barlek najaktivniji je lan kluba

suradnjom Oldtimer kluba “Me imurje” i Županijske zajednice tehni ke kulture ocijenio je njezin lan Leonardo Belovi , po-

željevši da tako bude i ubudu e. Skupština je završila druženjem uz Oldtimer bend, koji ine lanovi kluba.

Nakon mise održan je tradicionalni obred blagoslova grla

ŽUPANIJSKA LIGA protiv raka

U akove koj Županijskoj bolnici obilježen Svjetski dan bolesnika Županijska liga protiv raka akovec od 2000. godine obilježava Svjetski dan bolesnika, koji je prije dvadeset godina u spomen Gospe Lurdske utemeljio Sveti Otac Ivan Pavao II. Uo i samoga Svjetskog dana bolesnika, lanovi predsjedništva i predstavnici klubova oboljelih od raka Županijske lige protiv raka posjetili su i prigodnim darovima razveselili bolesnike koji se lije e u dnevnoj bolnici, na Odjelu za uho, grlo i nos, na Onkološko - hematološkom odjelu, na Pulmologiji i na Kirurškom odjelu Županijske bolnice akovec. Osobe koje su i same iskusile što zna i suo iti se s dijagnozom maligne bolesti mogu u razli itim situacijama prilikom lije enja i rehabilitacije svojim pozitivnim iskustvom pružiti vrlo važnu psihološku potporu u cilju što bržeg i uspješnijeg ozdravljenja novo oboljelih osoba. Naime, incidencija je raka u Hrvatskoj i u Me imurskoj županiji, na žalost, u porastu. Prema podacima Registra za rak Republike Hrvatske, tijekom 2009. godine bilo je

dijagnosticirano 576 (kod 242 osobe ženskog spola te 334 osobe muškog spola) novih slu ajeva raka kod osoba s prebivalištem u Me imurskoj županiji, što je više nego 2008. godine, kada je rak bio dijagnosticiran kod 544 osobe. Klubovi oboljelih od raka u Me imurskoj županiji trenutno okupljaju oko 130 lanova, stoga je i želja same Liga da se što ve i broj osoba motivira na aktivno uklju ivanje u klubove u kojima putem uzajamne pomo i

mogu dobiti psihološku potporu od strane osoba u sli noj situaciji i sa sli nim iskustvima, potporu zdravstvenih djelatnika, informacije o mogu nostima ostvarivanja svojih prava iz zdravstvene i socijalne zaštite, organiziraju se i edukativna predavanja te neformalna druženja, a sve u cilju što aktivnijeg uklju ivanja u proces vlastitog lije enja te što uspješnijeg povratka u svoju obiteljsku i radnu sredinu te cjelokupnu zajednicu.

Blagoslov grla povodom blagdana Sv. Blaža U bolni koj kapeli u prizemlju nove zgrade Županijske bolnice akovec, prigodom blagdana Sv. Blaža, služena je misa koju je predvodio umirovljeni bivši selni ki župnik vl . Josip Horvat. Po završetku mise za sve je nazo ne, one operirane od raka grla, lanove njihovih obitelji, te zdravstvene djelatnike, podijeljen blagoslov grla. Rak grla je u Me imurskoj županiji deveto sijelo raka u muškaraca, 2009. godine je od tog sijela

raka u Me imurju oboljelo sedam muškaraca, a 2010. godine ih je šest umrlo. Sastanci kluba laringektomiranih održavaju se svaku 1. srijedu u mjesecu u Zavodu za javno zdravstvo Me imurske županije, u vremenu od 10 do 11 sati. Sastanke redovito posje uje petnaestak laringektomiranih osoba i njihovih partnera. Dobro rehabilitirani lanovi kluba i zdravstveni djelatnici pružaju podršku novopridošlim lanovima. (so)

ŽUPA SVETI Martin na Muri

Pobožnost Križnog puta na otvorenom Uskrsu ususret župljani Svetog Martina na Muri i njihov župnik vele asni Ivan Herceg kre u tradicionalnim Križnim putom na otvorenom po itavoj svojoj župi. Na 11. Križni put na otvorenom sudionici e po i u nedjelju 4. ožujka u 9.30 sati, uvodnom svetom misom u župnoj crkvi. Potom se uobi ajenim redom obilazi 14 postaja koje se nalaze u Vrhovljanu (9.45 sati), Žabniku (10.10 sati), Marofu (10.30 sati), Hlapi ini (11 sati), Gradiš aku (11.45 sati), Kapelš aku (12.20 sati, uz stanku

za okrjepu), Gornjem Koncov aku (13.10 sati), Grkaveš aku (13.30 sati), Jurov aku (14.15 sati), estijancu (15.50 sati), Lapšini (16.15 sati), Jurovcu (16.40 sati), Brezovcu (17.15 sati) i Svetom Marinu na Muri, u župnoj crkvi u 17.45 sati. Na kraju Križnog puta je sveta misa. Župnik Herceg poziva sve ljude dobre volje da do u na ovaj jedinstveni doga aj i razmisle o smislu žrtve, smislu ljubavi i smislu života. Dužina puta je 22 kilometra i traje oko 8 sati. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI petak, 24. velja e Goran, Ranko subota, 25. velja e Hrvoje, Donat nedjelja, 26. velja e Branimir, Branka ponedjeljak, 27. velja e Žalosna Gospa utorak, 28. velja e Vikica, Bogoljub srijeda, 29. velja e PRIJESTUPNI DAN etvrtak, 1. ožujka Zoran, Jadranka

Fašnik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOG

O L I D U L O K I N Š A F e imurju potrajalo do utorka

Maškare vratile klju eve Grada U Prelogu u nedjelju tradicionalna fašni ka povorka prošla je središnjim ulicama Preloga. Kao što je i najavljeno, u utorak su maškare vratile klju eve Grada. Fašnjak je prošao, klju evi su ponovno vra eni gradskim o evima. Zadnji dan fašni kih doga anja bio je posve en djeci. Mališani iz Dje jeg vrti a “Fijolica” Prelog prošetali su gradskim ulicama i plesali na trgu ispred Doma kulture.

HODOŠAN

Sudjelovala 21 grupa, prva nagrada “Kraljevskom vjen anju” U subotu 18. velja e održan je op inski Fašnjak u Hodošanu, na kojemu je sudjelovala 21 skupina maškara. Okupljanje prijavljenih maskiranih grupa zbilo se na ulazu u Hodošan u akove koj ulici (kod trokuta), a povorka pra ena maskiranim Puha kim orkestrom op ine Donji Kraljevec kretala se pre-

Skupina Kan – kan

ma središtu mjesta i prema stadionu NK Hodošan, gdje je održan centralni dio manifestacije te biranje maski i paljenje Fašnjaka. Prva nagrada pripala je skupini pod nazivom Kraljevsko

vjen anje u izvedbi KUD-a Gori an, drugu nagradu odnijela je skupina Kan - kan u izvedbi lanica KUD-a Donji Kraljevec, a tre a nagrada otišla je u Palovec ženskoj skupini pod nazivom Hula hula.

Fašnik je kriv za nesporazume sa susjedima a osobito su uživali mladi, koji su u mnogim maskama prepoznali ljude i obi aje svoga kraja i Hrvatske. Na kraju norijade i veselja presu eno je fašniku koji je izgorio na

galgama poput svih onih koji umjesto dobrog ine nevolje. A upravo je to u Maloj Subotici inio fašnik. Najviše je kriv za nesporazume sa susjedima iz Orehovice.

reni svijet” iz Zagreba, a izabrane su i nagra ene najljepše dje je maske. U fašenskoj povorci bili su mališani iz vrti a, u enici šestih razreda, grupe kotoripskih

udruga i gosti iz ma arskog Murakerestura. Na kraju je Fašenk osu en za sve svoje “huncvutarije“ te je za kaznu “v koriti“ Murom poslan u EU.

krovitelj ovogodišnje manifestacije bila je Op ina Nedeliš e, iji su se pojedini dužnosnici tako er zama-

skirani pridružili fašni koj povorci koju je sa zanimanjem pratilo više stotina mještana.

KOTORIBA

Fašenk “v koriti” poslan Murom U nedjelju su maškare zavladale Kotoribom. Maskirana povorka iz centra mjesta krenula je prema školskoj sportskoj dvorani, gdje je održano predstavljanje maski i itanje Kotoripskog vropca. Tamo su ih do ekali voditelji programa Vrobec i Murska sirena, koji su od na elnika Ljubomira Grgeca preuzeli op inske klju eve. U sklopu programa nastupile su Mažoretkinje Kotoribe, putuju a kazališna družina “Ša-

NEDELIŠ E

Šarena povorka i maskenbal U organizaciji Turisti ke zajednice op ine Nedeliš e, organizirani su fašni ka povorka i maskenbal u Nedeliš u. U šarenoj povorci sudjelovala su djeca i djelatnici iz Dje jeg vrti a “Zvon i ” i u enici s u iteljima iz Osnovne škole Nedeliš e te lanovi više udruga gra ana iz pojedinih mjesta, a pratila ih je Limena glazba op ine Nedeliš e. Fašnik je spaljen na prostoru MESAP-a, gdje je zatim u dvorani održan maskenbal uz tople napitke i krafne. Po-

akove ka karnevalska povorka jedna od najatraktivnijih u Hrvatskoj Uz pika e, lafre, aplje, me imurske krave, svetomartinske krampuse i ostale tradicijske maske, bilo je, kao i svaku godinu, mnogo onih vrhunskih pojedina nih i grupnih vlastitih fašni kih kreacija

MALA SUBOTICA

- I Op ina Mala Subotica, pomogla je organizaciju fašnjaka u Maloj Subotici, te tako upotpunila pleter fašni kih doga anja u Me imurju. Doma e “snage” te gosti uz susjednih sela priredili su lijepe trenutke i zabavu za sve mještane,

24. velja e 2012.

iljem Me imurja prošli su vikend glavnu rije vodili maškori. Održane su mnogobrojne povorke u Prelogu, Nedeliš u, Maloj Subotici, Dekanovcu. Selnici, Svetom Martinu na Muri, Štrigovi, Zasadbregu, Murskom Središ u, Pleškovcu, Orehovici ..., a središnji fašni ki doga aj održan je na akove kom Trgu Republike. Ovogodišnji, sada ve 48., Me imurski fašnik održan je u organizaciji Turisti ke zajednice grada akovca, ija je predsjednica Ivana Maltar kazala: - Još jedna trodnevna manifestacija fašni kog ‘ludovanja’ pod maskama je iza nas, a ono što bih izdvojila kao jednu posebnost ovogodišnjeg Fašnika jest stvarno velik broj sudionika i velik broj grupa koje su kroz ta tri dana prošle centrom akovca. Treba tu spomenuti i veliki zna aj me imurskih tradicijskih maski, ne samo nama, ve i Ministarstvu kulture. Naime, sama pokladna tradicija u Me imurju uvrštena je u nematerijalnu listu kulturne baštine u sklopu Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Bilo je u akovcu šezdesetak maskiranih skupina i više od tisu u petsto maškara. Posebno veseli i dolazak mnogobrojnih maskiranih skupina iz cijele Hrvatske, ali i susjedne Slovenije.

U povorci sve me imurske tradicijske maske - Uz pika e, lafre, aplje, me imurske krave, svetomar-

Fašnik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

tinske krampuse i ostale tradicijske maske, bilo je, kao i svake godine, mnogo onih vrhunskih pojedina nih i grupnih vlastitih fašni kih kreacija. Bilo je i gostiju iz drugih dijelova zemlje i inozemstva. Tako su, primjerice, sudionici ovogodišnjeg Me imurskog fašnika bile i karnevalske skupine iz Biograda na Moru, te Slavonije. Kada je rije o razdvajanju nekadašnje samo jedne tradicijske povorke u ova tri fašni ka doga anja, neki su smatrali da to ne e biti dobro. No, pokazalo se upravo suprotno, jer svaki od ovih fašnika (dje ji, svjetovni i tradicijski) ima svoju publiku, razli iti su i po samoj koncepciji i po tematski odvojenim skupinama. Možemo re i i da nas u Turisti koj zajednici grada veseli da je i onaj svjetovni fašnik, koji je najmla i u usporedbi s dje jim i tradicijskim, uspio zaživjeti i ima svoju publiku, a isto tako kroz tri dana fašni kih doga anja primijetili smo i puno pojedinaca, posjetitelja sa strane, na koje se uspio prenijeti ovaj duh fašni kih doga anja i koji su odlu ili ove godine do i kao publika, ali sakriveni ispod svojih vlastitih maski, kazala je Maltar. Nakon povorke središnjom akove kom gradskom ulicom, fašni ke skupine predstavile su se na pozornici, a potom je uslijedilo, kao i u svim ostalim mjestima diljem Me imurja, su enje i spaljivanje Fašnika, krivca za sve nevolje i zlo u prošloj godini.

DJE JI FAŠNJAK u akovcu

Djeca, vrti ke tete i roditelji zajedno u maskenbalskoj kreativnosti I ove je godine u sklopu Me imurskog fašnika kroz glavnu gradsku ulicu prošla i dje ja povorka. Veliki broj djece, roditelja, baka i djedova te vrti kih teta i u iteljica svake se godine uklju uje u ovu prije

svega zabavnu manifestaciju. Tako su i ove godine mali akove ki maškori i njihove tete svim posjetiteljima pokazali kako njihova mašta, kada je u pitanju maskiranje, nema granica.

DOM JAPA u Štrigovi

Valentinovo i Fašnik zajedno Šti enici i zaposlenici Doma za starije i nemo ne osobe JAPA u Štrigovi radosno su obilježili i proslavili Valentinovo i Fašnik. Na veselicu i druženje su im došla djeca i tete iz Dje jeg vrti a Kockice, s kojima su zapjevali stare i nove hitove. Druženje,

MURSKO SREDIŠ E

Mali serjonski fašnik Brojniji nego ikada i po broju sudionika i po broju posjetitelja, Mali serjonski fašnik, održan je prošlu subotu u Murskom Središ u. U lijepoj i maskama bogatoj povorci kroz grad su do središnje tribine prode ilirala djeca iz ak devet dje jih vrti a. Iza atraktivnih Središ anskih mažoretkinja, plešu i u hodu pokazale su se skupine iz dje jih vrti a Masla ak iz Murskog

AKOVEC

Fašnik i u akove koj bolnici Da su maškare preuzele vlast na svakom mjestu u gradu, uvjerili su se i pacijenti na O nom odjelu akove ke Županijske bolnice. Kako bi i u bolnicu unijele duh maškara i pritom pacijentima razbile monotoniju boravka izvan obitelji na bolni kom lije enju, sestre su na jedan dan postale “an eli i vrageci”.

Središ a, Sun eko iz Selnice, Smješko iz Svetog Martina na Muri, Dje ja maštanja iz Murskog Središ a, Sr eko iz Vratišinca, Suncokreti iz Peklenice, Pahuljica iz Murskog Središ a, Leptiri i iz Zebanca i Ribica iz Žabnika. Sve je bilo lijepo i za pet, puno bolje i veselije nego tjedan dana ranije na velikom Serjonskom fašniku.

pjesma i ples potrajali su do predve er kada su se svi srda no pozdravili i poželjeli nove susrete i druženje. S maskama i bez njih, rekla je na rastanku Branka Megla, dodavši da e to biti ve za Uskrs. (sm)

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

Novi život se rađa

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Bog je jedan jedini u Svetom Trojstvu. On je dao zapovijedi koje samo on može ispuniti, te ih ispunjava kao Sin Božji. Nama ostavlja vjeru; Ta miloš u ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar!

Damir i Ivana Vinkovi iz Lopatinca dobili su sina Karla, ro enog 3. velja e u 19.15 sati.

Nevenko Tkal ec (37) i Jelena Sobo an Tkal ec (30) iz akovca dobili su sina Martina, ro enog 12. velja e u 18.30 sati.

Onda Bog izgovori sve ove rije i: “Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz ku e ropstva. Nemoj imati drugih bogova uz mene.”

Zlatko (42) i Monika (29) Varošanec iz Gori ana dobili su sina kojemu su nadjenuli ime Bono, a ro en je 13. velja e u 13.25 sati. Malom bratu veseli se i Lea (2).

Izl 20; 1-3

Deset zapovijedi je deset re enica, proklamacija, hebrejski; asert ha-dibor, koje su kasnije napisane na dvije kamene plo e heb; luchot, prstom Božjim (Izl 31; 18). Sluga Božji Mojsije, nam je zapisao u kojim uvjetima i na koji na in je dobio zapovjedi. Sluga Božji Mojsije, je zapisao i druge detalje o postanku svijeta, koje su do njega došle preko Abrahama koji je od svog oca sa uvao zapise iz pred-potopnog svijeta. Isti Bog JHVH , koji je po Duhu Svetom, preko svog naroda, sa uvao zapise o postanku za nas danas, tada preko Mojsija ide korak dalje.

Svom narodu daje zapovjedi, koje e ga držati pod blagoslovom, i daleko od prokletstva. Naš Spasitelj Isus je ispunio sve zapovjedi, te zove tebe, vjerom prihvati njegovu žrtvu i spasi se od prokletstva koje stiže na prekršioce božjih zapovijedi. Židovski izlazak iz egipatskog ropstva je simboli no i tvoj izlazak iz ropstva grijehu. Bog je jedan jedini u Svetom Trojstvu. On je dao zapovijedi koje samo on može ispuniti, te ih ispunjava kao Sin Božji. Zato pogledajmo što nam poru uje Bog po Duhu Svetom u Biblijskom zapisu Ef 2;8-10;

Ta miloš u ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao. Njegovo smo djelo, stvoreni u Kristu Isusu za dobra djela, koja Bog unaprijed pripravi da u njima živimo. Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu -091 5488 101, ili e-mail: iskreno@iskreno.hr

Suprotno poznatim zakonima znanosti, vjera u evoluciju podu ava postanak materije, života i na kraju ovjeka kroz interakciju slu ajnosti i hipotetskih 4 milijarde godina. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze suprotne toj hipotezi, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Renato (24) i Lidija (29) Zlatarek iz Savske Vesi dobili su sina Žana, ro enog 14. velja e u 7.25 sati. Imaju i k erkicu Asju (2 g. i 2 mj.).

KOTORIBA

Plesna skupina 8. b – supertalenti OŠ Kotoriba Slijedom tradicije, povodom Valentinova, u OŠ Kotoriba održan je ples u enika viših razreda. Uvod u plesnu ve er bila je priredba “Izbor supertalenta”, koju je osmislila u iteljica glazbene kulture Klaudija Vidovi , prof. Svaki razred imao je svog predstavnika, koji je talent prezentirao petero lanom žiriju. Bilo je tu plesa, beat boxa, akrobacija, neobi ne vožnje biciklom ... Glazbeno - plesnu ve er otvorila je novoosnovana školska klapa otpjevavši dvije dalma-

tinske pjesme. Svi natjecatelji od ravnateljice Snježane Matoš, prof., primili su slatke poklone, dok su oni najbolji tako er dobili nagrade. Tre e mjesto osvojili su plesa i 8. a razreda, drugo mjesto pripalo je 5. b za izvedbu beat boxa, a za supertalente OŠ Kotoriba izabrana je plesna skupina 8. b razreda, u kojoj su plesali Karla Lisjak, Ana Radmani , Katarina Škoda, Viktorija Fundak i Jasmin Balog. Druženje, uz pjesmu i ples, nastavljeno je u školskom holu. (alf)

Branka Prišli odigrala ulogu atraktivne negativke u trash gay westernu Kao posebna goš a glavnu žensku negativku u trash filmu varaždinskih majstora trash filmova “Long Banana“, koji je nedavno premijerno prikazan u Cinestaru u Varaždinu, tuma i poznata me imurska manekenka i voditeljica emisije “Svjetla Hollywooda“, zgodna i atraktivna Nedeliš anka Branka Prišli . Više na str. 4. KULTURA

U re anu i Nedeliš u obilježena 110. obljetnica ro enja dirigenta i skladatelja Josipa Vrhovskog KUD Ma kovec slavi 30. obljetnicu uspješnog djelovanja SCENA

Otvorena nova sezona Jazz srijede Neno Belan i Fiumens u subotu nastupaju u akovcu

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SUBOTA, 25. velja e, CZK akovec, 16 sati

ETVRTAK, 1. ožujka, 20 sati Tribina

Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek” – predstava “Cvicvit“

ISTANBUL, 15-18.03.

Predstava “Cvicvit“ Dje jega gradskog kazališta akovec govori o malenoj djevoj ici koja živi u planinama zajedno sa svojim djedom, u velikoj šumi punoj životinja, i vrijeme provodi u igri i pjesmi. S druge strane tih planina, na kraljevskom dvoru, živi oholi kraljevi kojeg

nitko ne voli, a ni on nikog ne voli. Brižni kralj pokušava svom sinu na i lijek, ali uzalud. Mudrac Aron pokušat e pomo i kraljevi u, no shvatit e da njemu može pomo i samo djevoj ica dobrog srca, a to je Cvicvit.

Pregršt likova, mladi glumci, pjesmice koje prate radnju povest e vas u još jednu prekrasnu bajku, koju je napisala zagreba ka spisateljica An ica Koprek. Trajanje: 50 minuta. Uzrast: od 5 godina.

zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 2795 kn + zrak. prist. 730 kn

LOURDES-hodočašće, 24-25.03. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2495 kn + zrak. prist. 550 kn

ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL, 21.03.-28.03.

MAKEDONIJA-ALBANIJA-CRNA GORA 30.03.-07.04. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 4595 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Zrakoplovom iz Graza ili Beča!

TENERIFE, 03.03.-10.03. APARTHOTEL SANTA MARIA 3*, pol cijena po osobi od 4075 kn

GRAN CANARIA, 03.03.-10.03. HOTEL RIU DON MIGUEL 3*, pol cijena po osobi od 4615 kn

TUNIS, 04.03.-11.03 zrakoplovom iz Beča HTL. MAGIC LIFE AFRICANA , all incl. cijena po osobi od 3685 kn

TURSKA, 30.03.-06.04. BARUT HOTELS CENNET 4*, pol cijena po osobi od 3305 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* Akcija 1+1 gratis! 25.02.-17.03., 2 pol po osobi od 640 kn

OPATIJA GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 25.02.-01.04., 2 pol po osobi od 580 kn

ČATEŽ HOTEL TOPLICE 4* 25.02.-05.04., 3 pol po osobi od 995 kn

ROGAŠKA SLATINA LOTUS TERME HOTEL ZAGREB 4* 25.02.-01.04., 2 pol po osobi od 650 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., MADONNA u ZG 11.06.2012... ulaznice za sportska događanja... i još mnogo toga

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Guda ki kvartet Rucner utemeljili su 1998. godine bra ni par Snježana i Dragan Rucner (do tada dugogodišnji lanovi Guda kog kvarteta Klima). Nastavljaju i zagreba ku tradiciju komornog muziciranja njegovanjem klasi nog i suvremenog me unarodnog repertoara, kao i izvo enjem djela suvremenih hrvatskih autora, Guda ki kvartet Ruc-

DUBAI, 20.03. 6 dana/4 noći, zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi 4450 kn + zrak. prist. 2490 kn

zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

Guda ki kvartet Rucner u sas violina, Ana Paula Knapi - F Dragan Rucner, viola, i Snježa

Nastup u akovcu, gdje naj eš e gostuju

KUD MA KOVEC slavi 30. obljetnicu postojanja i uspješnog djelovanja

Na Tri kralja 1982. godine donesena odluka o osnutku - Osnivanje društva predložila je tadašnja drugarica u iteljica Rozalija Begovi , a prijedlog je prihva en te je društvo osnovano 24. travnja 1982. godine i neprekidno djeluje do dana današnjeg PIŠE: STJEPAN MESARI Ivan Grahovec, kroni ar zbivanja u Kulturno - umjetni kom društvu Ma kovec, zapisao je da su službenom osnivanju društva prethodili razni i zanimljivi doga aji. Najzna ajniji se zbio na Tri kralja, 1982. godine, kada se u mjesnoj školi okupilo društvo koje su “na kup pozvali” ugledni mještani Josip Bedi i drugarica u iteljica Rozalija Begovi . Nakon kra eg razgovora i par pjesama, donesena je odluka da se pristupi osnivanju kulturno umjetni kog društva, koje je i osnovano 24. travnja 1982. godine, pod nazivom Kulturno - umjetni ko društvo Ma kovec. Za prvog predsjednika izabran je Zvonko Ciglari , za tajnika Ivan Ujlaki, a blagajnicu Anika Logožar. Osim njih, u rukovodstvo su izabrani Rozalija Begovi , Vladimir Jambor, Ivanka Culjak, Ivan Bakoš, Slavica Mihaljkovi i Josip Pani . Bilo je to vrijeme socijalisti ke Hrvatske, pa su prvi nastupi održani povodom Dana žena i Šta ete mladosti, do eka Nove godine te drugih praznika i doga aja.

Po njima se za Ma kovec zna i uje Trideset godina KUD Ma kovec pronosi ime i kulturu Ma kovca diljem Hrvatske i svijeta i upravo po KUD-u se za Ma kovec zna u domovini i svijetu. - Trideset godina rada u jednom mjestu kao što je Ma kovec nije malo i smatram da se u ime truda koji su uložili svi lanovi društva, a da bi uspješno njegovalo me imursku kulturnu baštinu njegovanjem plesa, pjesme, sviranja tamburica i prikazivanja me imurskih obi aja kroz svih trideset godina, zaslužuje dostojno obilježavanje, kaže Ivan Grahovec, jedan od najstarijih i najaktivnijih lanova društva, najavljuju i sve anu proslavu koja e se zbiti nakon što se održi Županijska smotra tamburaških sastava i orkestara 27. svibnja ove godine. U minulih 30 godina KUD Ma kovec se predstavio i uveseljavao publiku u gotovo svim me imurskim mjestima te u Zagrebu, Karlovcu, Vinkovcima, Pleter-

nici, Belom Manastiru, Glogovcu, Ivani - Gradu i Novom i u u Lijepoj našoj te Austriji, Njema koj, Švicarskoj, eškoj, Slova koj, Sloveniji i Ma arskoj. Ples z bidricaj najatraktivniji i najprepoznatljiviji je me imurski ples, a izvodi ga Folkorna sekcija KUD-a Ma kovec

Tko nešto zna i - bio je u društvu - U Ma kovcu postoji više društava i klubova, no samo je jedan KUD Ma kovec, i tko nešto u selu zna i - taj je bio lan našeg društva, aktivan ili podupiraju i, ponosno kaže Vladimir Jambor, živu a legenda KUD-a, dodaju i da su mnogi iz društva odlazili zbog odre enih nezadovoljstava, ali su se uvijek vra ali i bili još aktivniji i bolji. I upravo je u tome i najve a snaga i vrijednost društva, kojem pe at daju obitelji Grahovec, Ujlaki, Jambor, Nemec, Culjak i Mihaljkovi . Sa strane su društvu najviše pomogli pro esor Vladimir Mihaljevi i Matija Grabrovi . Otac i k erka Željko i Emina Grahovec pjeva i su koji su nastupali na mnogim estivalima diljem Hrvatske i svugdje ostavili sjajan dojam. Društvo je usko povezano sa župom Svetih Petra i Pavla, s Mjesnim odborom, Gradom akovcom i drugima u selu, a najviše sa svojim sumještanima koji im pomažu i koji su ponosni na družinu koju nikada nisu napustili pjesma, ples, glazba, humanitarnost i veselje. Želja je sve ara i svih prijatelja društva da tako potraje još mnogo godina, najmanje barem još 30 godina, koliko je proteklo od Tri kralja 1982. godine do danas.

Jambor, Ujlaki i Grahovec najsnažnija su karika društva

re anu i Nedeliš u u ponedjeljak je obilježena 110. obljetnica ro enja dirigenta i skladatelja Josipa Vrhovskog. Najprije je ispred njegove rodne ku e u re anu održana sve anost, na kojoj su vijenac na spomen - plo u položili dr. Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske akovec, u ime op ine Nedeliš e na elnik Mladen Horvat te vodstvo Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a. U vije nici Op ine Nedeliš e potom je održana sve anost na kojoj je dr. Stjepan Hranjec uz ostalo rekao: - Obilježavamo 110. obljetnicu još jednoga velikog me imurskog sina. Dirigent i glazbeni pedagog Josip Vrhovski, ro en u re anu, sam je o svojem rodnom mjestu ostavio lirski zapis, u kojem itamo: ‘Moje selo – re an, malo, od 60 ku ica, smjestilo se ispod prvih brežuljaka gornjeg Me imurja – pol sata daleko od Drave, dva sata hoda od Varaždina, jedan sat od akovca, me imurske prijestolnice, i tri etvrt sata od štajerskog Središ a ob Dravi ... Kod prvog mosta jedan ogranak puta kre e po desnoj strani potoka, iza naše ku e, i vodi u Macinec, gdje se nalazi i crkva i župa kojoj pripada re an. Iza naše ku e tim putem išlo je dugi niz godina cijelo selo svake nedjelje i svakog praznika u crkvu. Kako vidimo, smještaj sela odredio je potok – koji je tako malen da mu se ni imena ne zna ...’

„Obilježeni“ skladatelj u bivšoj državi koji se nadahnjivao narodnom popijevkom svog zavi aja U ovoj obljetnici ini mi se uputnim naglasiti dvije važne

U RE ANU I NEDELIŠ U

Vrhovski glazbenim - Njegova je glazba manje p no izvo enje njegovih djel pratio glas “obilježenog” s prolazilo nedovoljno zapa

Predsjednik Matice hrvatske akovec i na elnik op ine Nedeliš e ispred spomen plo e na rodnoj ku i Josipa Vrhovskog u re anu

injenice vezane za njegov život. Prva je da je 1945. godine od nove vlasti bio optužen te za kaznu dobio “zabranu javnog izvo enja djela”, posrijedi je zapravo bilo skladanje nekih skladbi, novom režimu nepo udnih. No, koliko je kazna bila preoštra, potvr uje i injenica da mu je ona ve koncem te iste godine ukinuta. Me utim, Vrhovskoga je u novoj državi svejedno pratio glas “obilježenog” skladatelja, te je i to vjerojatno presudan razlog što je njegovo stvaralaštvo prolazilo nedovoljno zapaženo i isticano. Drugo, a to mi se ini najvažnijim za afirmaciju me-

HKUD Gori an

Izabran novi Upravni odbor Hrvatsko kulturno - umjetni ko društvo (HKUD) Gor an održalo je 12. velja e redovnu izbornu godišnju skupštinu u Domu kulture Gori an. Na skupštini je jednoglasno izabran novi Upravni odbor u sastavu: Marija Ševa, Josip Krznar, Marija Detoni, Paula Mikloška, ur a Marton, Luka Žvorc, Ivan Posedi, Krešimir Ivanovi , Josip Markuši , Andrija Ribi i Mato Mihoci. U Nadzorni odbor izabrani su Marija Blagus, Marija Baranaši i Jelena Ribi . Detaljno izvješ e o radu društva za proteklu godinu, kao i plan i program rada te financijski plan za 2012., podnijela je predsjednica društva Marija Ševa. Posebno je

istaknula zadovoljstvo održanim estivalom “Kre Mure“, gdje su se lanovi HKUD-a predstavili mani estacijom “Gori ki svati“. Festival “Kre Mure” donio je i jedan neo ekivan dobitak, porasla je svijest o potrebi uvanja narodne baštine. HKUD Gori an njeguje i jedan od najstarijih glazbenih tradicijskih izri aja u Me imurju, s prepoznatljivim zvukom i na inom izvedbe. Na skupštini su bili prisutni i predstavnici udruga koje djeluju na podru ju op ine Gori an, te na elnik op ine Mario Mohari . Nakon službenog dijela uslijedila je ve era te zabavni dio do kasno u no , uz zvuke starije tamburaške sekcije HKUD-a Gori an. (J)

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OD ETVRTKA, 23. velja e, CZK akovec

stavu: Sidonija Lebar, Frankovi , violina, ana Rucner, violon elo ner ini i repertoarni iskorak prema glazbi drugih žanrova, o emu svjedo i i njihova nadasve uspješna suradnja s ameri kim bandoneonistom Peterom Soaveom. U dosadašnjem djelovanju Kvartet Rucner muzicirao je u Zagrebu, u mnogim gradovima

Hrvatske, na najvažnijim hrvatskim estivalima – nastupili su izme u ostalog na Muzi kom biennalu Zagreb 2001. 2003., 2005. i 2007. te na Dubrova kim ljetnim igrama 2002. i 2003., a turneje su ga vodile i u Bosnu i Hercegovinu, Italiju, Sloveniju, Austriju, Egipat, Poljsku, Njema ku i Kinu. Sada ga možete pogledati i u akovcu.

Izložba “Prolaznici” – keramoskulpture Smiljane Brezovec Meštri Smiljana Brezovec Meštri jedna je od vode ih hrvatskih kerami arki, majstorica medija koji kontinuirano i dosljedno razvija u skulptorskom izrazu. Ovom izložbom predstavlja izbor radova nastalih tijekom nekoliko proteklih godina. Njezin rad samo je materijalom i primjerenom

U obilježena 110. obljetnica ro enja dirigenta i skladatelja Josipa Vrhovskog

se pridružuje velikim m genijima našega kraja poznata i zbog toga što je ondašnja komunisti ka vlast bila zabranila java. Iako je ta zabrana brzo skinuta, Vrhovskoga je u novoj državi svejedno kladatelja, te je i to vjerojatno presudan razlog što je njegovo stvaralaštvo ženo i isticano, rekao je dr. Stjepan Hranjec

imurske popevke, upravo je injenica da se Vrhovski pridružio velikim glazbenim genijima ovoga kraja (Slavenski, Magdaleni i drugi), koji su se nadahnjivali narodnom popijevkom svoga zavi aja. Dobitak je tada dvostruk: ta popijevka biva tada afirmirana i na taj na in (a to je svakako zaslužila), a takve skladbe dobivale bi osobit zavi ajni kolorit. Evo samo nekih me imurskih napjeva i skladbi koje su nadahnjivale Vrhovskog: Dremle mi se, dremle, Ftica vuga, Ivek je bil mali, Me imurje malo, Ni mi volja, Protuletje nam dohaja,

Srce mi tuguje, Tu za repu, V Gori ani širke ga e nosiju, Zelena Dobrava i druge. Skladatelj Boris Papandopulo o Vrhovskom je rekao: - U glazbu su Vrhovskoga vješto upleteni i razra eni me imurski motivi. Onaj tipi ni turoban ton, koji proizlazi iz posebnih me imurskih tonaliteta, došao je opet do izražaja i dao mu jaku nacionalnu notu. Na elnik op ine Mladen Horvat na sve anosti je uz ostalo rekao da glazba Vrhovskog daje poseban štih op ini Nedeliš e, te zahvalio Matici hrvatskoj akovec, ali i lanovima zbora koji nosi njegovo ime.

Sve anosti su bili nazo ni i Željko Kacun, predsjednik Op inskog vije a Nedeliš e, pro . Branimir Magdaleni , Marijan Ramuš ak, veleposlanik u mirovini, ali i glazbenik, tajnik MH -a Tomica Blažeka, te vodstvo Pjeva kog zbora “Josip Vrhovski” i drugi prijatelji glazbe. Mlada sopranistica Katarina Toplek izvela je uz klavirsku pratnju Lane Magdaleni skladbe Josipa Vrhovskog “ re an selo” i “O i”, uz pljesak nazo nih. Rije je o vrlo zahtjevnim skladbama na temu narodnih pjesama, no u “visokom” stilu opernih izvedbi, uz prepoznatljiv me imurski kolorit. (Josip Šimunko, oto: Zlatko Vrzan)

Sve anost u vije nici Op ine Nedeliš e

tehnologijom vezan uz keramiku. Sve ostalo, prije svega tema, smisao i oblikovanje, pripada suvremenim kiparskim izrazima, od jednostavne figure, preko “slike” objekta, do instalacije u prostoru. Tematski gledano, svaki rad predstavlja zasebni svijet, istovremeno i osoban i univer-

Dirigent i skladatelj Josip Vrhovski ostavio baštinu od 416 lirskih glazbenih djela Josip Vrhovski, skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog, Bersin i Lhotkin u enik, ro en je 20. velja e 1902. u re anu. Nakon završene Gimnazije u Varaždinu, Vrhovski je upisao studij kompozicije na zagreba koj Muzi koj akademiji u klasi pro esora Blagoje Berse. Nakon svršetka studija kompozicije na Muzi koj akademiji u Zagrebu, radio je kao pro esor glazbe u Osijeku i Zagrebu te kao dirigent više zagreba kih pjeva kih društava. U školskoj godini 1942./1943. usavršavao se na Hochschule ür Musik u Berlinu. Poha ao je i ljetne te ajeve dirigenta Clemensa Kraussa u Salzburgu, zbog ega je neposredno nakon rata u Hrvatskoj bio nepo udan skladatelj. Od 1945. u varaždinskoj je Muzi koj školi radio kao pro esor, ravnatelj, utemeljitelj i voditelj Dje jega pjeva kog zbora. Istodobno je u rodnom selu osnovao Selja ki mješoviti zbor “ re inari”. U Varaždinu je osnovao Gradski orkestar i rukovodio je Narodnim kazalištem “August Cesarec”. U Splitu je dvije godine dirigirao u HNK-u i predavao u Muzi koj školi. Od 1953. deset je godina radio kao pro esor, zborovo a, dirigent i ravnatelj Muzi ke škole u Karlovcu, gdje je dirigirao i Gradskim sim onijskim orkestrom. Nakon umirovljenja, u Zagrebu se bavio skladanjem do smrti 1983. godine. Njegov naglašeno lirski opus obuhva a 416 djela: zborske skladbe, solo popijevke, instrumentalne i vokalno - instrumentalne skladbe, scensku glazbu, operu “Jana” i šest misa. U zborskim skladbama i solo popijevkama uglavnom je obra ivao me imurske tradicijske napjeve, kojima se nadahnuo i u “Hrvatskoj misi” u b-molu, u I. guda kom kvartetu, u “Me imurskoj suiti” za glasovir, u “Suiti” za puha i kvintet i drugim skladbama.

Aktivnost limitirana nedostatkom sredstava Naime, teško se može organizirati suradnja s nekom od udruga iz drugih gradova u Hrvatskoj, samo bi troškovi autobusa pojeli gotovo cijeli financijski plan udruge. S druge strane, ostvareni su projekti vezani uz grad Prelog, izme u ostalog godišnja izložba u Prelogu, likovna stvaraonica za djecu i mlade, izložba uz dane kruha i sajam cvije a, a sudjelovanjem na kulturnoj mani estaciji na mostu na Muri zapo ela je i suradnja s ma arskim likovnim umjetnicima. Plan za ovu godinu tako er je limitiran sredstvima. Uz godišnju izložbu i stvaraonicu za

djecu, te izložbe vezane za organizirane mani estacije Grada Preloga, udruga e pomo i u organizaciji autorskih izložbi lanova, a otvara se i suradnja s Ma arima te s društvom Me imuraca iz Velenja. lan Upravnog odbora Damir Šalari u ime predsjednika Nadzornog odbora Franje Žeželja Mustaka, koji je bio sprije en, iznio je i podatke o financijskom stanju udruge. Godišnji prihodi ove neprofitne organizacije iznosili su oko devet tisu a kuna, s time da najviše pomaže Grad Prelog, no zanimljivo je i da je udruga prošle godine zaradi-

MATICA HRVATSKA akovec i Državni arhiv za Me imurje

Knjiga o KPD-u “Zrinski” U ponedjeljak 27. velja e u 18 sati u dvorani Matice hrvatske u akovcu bit e predstavljene dvije knjige. Knjigu “Kulturno prosvjetno društvo ‘Zrinski’” autora Jurice Cesara, ravnatelja Državnog arhiva za Me imurje, koja je zapravo zbornik dokumenata o KPD-u “Zrinski”, koje je silom politi kih prilika ugašeno sedamdesetih godina prošlog stolje a, predstavit e autor Jurica Cesar, zatim sudionik doga aja iz sedamdesetih godina dr. Dragutin Feletar i dr. Stjepan Hranjec. U vrlo zna ajno vrijeme Hrvatskog prolje a i MASPOKA 8. listopada 1970. godine u akovcu se sastala skupina entuzijasta vezana za “kajkavski kalendar” te pokrenula jaku izdava ku djelatnost, a KPD “Zrinski” je za kratko vrijeme okupio više stotina lanova. Društvo je ugašeno u velja i 1992. godine silom politi -

la i sama 1.800 kuna prodajom knjige. Dogradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek nagovijestio je bolje dane za udrugu kad je rije o uvjetima djelovanja. Uskoro bi trebalo zapo eti renoviranje stare zgrade gradske vije nice, što u kona nici zna i mnogo više mjesta za udruge i umjetnost, naime, u planu je ormiranje Gradskog muzeja Prelog. Iznesen je i posebno zabavan podatak. Iste subote u isto vrijeme doga alo se pet godišnjih skupština udruga u Prelogu, pa su dužnosnici doslovno tr ali s jedne na drugu. (J. Š.)

kih prilika, a zahvaljuju i tadašnjem vodstvu cijela je pismohrana pohranjena u Državnom arhivu u Štrigovi. U drugom dijelu bit e predstavljena knjiga “Pograni na društva i okoliš, varaždinski generalat i križeva ka županija u 17. stolje u”, s osvrtom na Me imurje. Knjigu e predstaviti povjesni ari dr. Hrvoje Petri , ujedno autor, i Mario Kolar. Rani srednji vijek u Me imurju je po etak lan ane obrane tvr icama i utvrdama uz Dravu i Muru od turske opasnosti, te izgradnje velebne utvrde Novi Zrin. Ovaj suvremeni ekohistorijski pristup obradi povijesne gra e predstavlja vrlo zna ajan prilog ukupnoj hrvatskoj historiografiji ranoga novoga vijeka i nesumnjivo je poticaj za daljnja istraživanja toga slabo istraženog razdoblja hrvatske povijesti. (JŠ)

TURISTI KA AGENCIJA

travel RIM, ORVIETO, BOLOGNA

VIKEND U SARAJEVU

17. - 18. 03. 2012. samo 515,00 kn 08. - 11. 03. 2012. samo 1.399,00 kn

GODIŠNJA SKUPŠTINA Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog

U subotu je održana redovna godišnja skupština Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog. Predsjednik udruge Franjo Ružman Brko iznio je izvješ e za proteklu godinu, u kojoj su lanovi udruge ostvarili desetak programa, a pokrenuta je i suradnja s Likovnim udruženjem akovec. - Aktivnost udruge limitirana je sve više nedostatkom sredstava, rekao je Franjo Ružman Brko, što se konkretno odnosi na broj izložbi i na ine suradnje, napominju i da se, po onoj me imurskoj, “treba raste i koliko je krevet dug”.

zalan, refleksivan i doslovan. Svaki je rad izgra en od keramike, prostora i rije i, te tako ini sugestivnu interaktivnu cjelinu koja jednostavno traži svoju ispunu u promatra evoj pažnji. Ovu izložbu doživjet emo gledanjem, osje ati dodirom, itati na ispisanim kerami kim plo icama,

prošetati vo eni kerami kim cipelama - koracima i kona no ponijeti sobom u mislima te tako ispuniti smisao i poslanje umjetni ke komunikacije. Pritom e manje bitno biti je li ono što nam se dogodilo zapravo keramika ili skulptura. Smiljana Brezovec Meštri iza sebe ima brojne skupne i samostalne izložbe, dobitnica je više nagrada u domeni keramike. lanica je ULUPUH-a, HDLU-a, HZSU-a. Živi i kreativno radi u Varaždinu. (kk)

HODOČAŠĆE U POLJSKU CZESTOCHOWA, KRAKOW

KONCERT ZDRAVKA ČOLIĆA U ZAGREBAČKOJ ARENI 08. 03. 2012. samo 70,00 kn SAJAM CVIJEĆA – PORDENONE 10. 03. 2012.

15. - 18. 03. 2012. samo 1.225,00 kn

S UKLJUČENOM ULAZNICOM samo 280,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

SUBOTA, 25. velja e, 22 sata Paladin, akovec

Live svirka: Ex Zodiac Ex Zodiac je petero lani bend koji uz manje promjene svira zajedno preko deset godina. U tom razdoblju djelovali su na mnogim više ili manje poznatim mjestima u zemlji i inozemstvu, odsvirali velik broj svadbi, maturalki

hitova pop, rock ili zabavne glazbe 60-ih pa nadalje, stranih i doma ih izvo a a, pa smatraju da mogu zadovoljiti i najzahtjevniju publiku. Tako na njihovim svirkama naj eš e možete uti pjesme izvo a a Olivera Dragojevi a, Gibonnija, Tonija Cetinskog, Bijelog dugmeta, Crvene jabuke, Daleke obale, Novih

ili gaža, od kojih bi istaknuli višegodišnje sviranje na finskim i švedskim brodovima. Prije toga bili su i prate i bend nekolicini poznatih hrvatskih estradnih zvijezda. Široki repertoar pjesama koje izvode sastoji se od

osila, Parnog valjka, 4 Asa, Azre, Bajage, Prljavog kazališta i drugih … Od stranih izvo a a možete uti hitove najpoznatijih svjetskih zvijezda kao što su: U2, Joe Cocker, Gary Moore, Eagles, Doobie Brothers, Eric Clapton, Doors, TOTO, Rolling Stones, Queen, Dire Straits i mnogi drugi.

KOVA EVI I I HORVATI otvorili novu sezonu Jazz srijede

Ako budu nost ostaje na njima – PIŠE: Bojana Špani ek FOTO: Zlatko Vrzan Atraktivna manekenka i voditeljica, Nedeliš anka Branka Prišli , ovaj se put okušala i kao glumica, glavna negativka u ovom trash filmu

NOVI FILM udruge “Trash“ iz Varaždina “Long Banana“ dobio je epitet hrvatske ina ice oscarovske drame “Planina Brokeback“

Nedeliš anka Branka Prišli odigrala ulogu glavne negativke u trash gay westernu Varaždinska udruga “Trash“ u svom novom blockbusteru, koji je premijerno prikazan u kinu “Cinestar“ Varaždin u trgova kom centru “Lumini“ na Valentinovo, donosi pravu istinu o ljubavi, kaubojima, traperima i Indijancima. U filmu, koji je ve dobio epitet hrvatske ina ice drame “Planina Brokeback“, udruga “Trash“ pozabavila se kaubojima, ran erima, Indijancima, Meksikancima i jednim traperom koji voli duge puške. Jednu od glavnih uloga igra najpoznatija me imurska manekenka i ve dulje vrijeme TV voditeljica Branka Prišli . Novi film udruge Trash, nazvan “Long Banana“, jedan je od rijetkih hrvatskih westerna, a zasigurno i jedini hrvatski film koji se može ovjen ati nazivom gay westerna. Film je sniman tijekom 2011. godine na pet lokacija, s filmskom ekipom koju je sa injavalo ak 30 glumaca. Ve ina materijala snimljena je u okolici Varaždina, no klju ne scene odigrane su u ekoselu Žumberak, gdje su Željko Milovanovi i

njegovi suradnici izgradili mali gradi u western stilu u kojem, osim rustikalnih ku ica, turisti mogu vidjeti i pravi ameri ki saloon. Udruga “Trash“ iskoristila je prekrasnu scenografiju i u suradnji sa Željkom i njegovim kaskaderima snimila scene do sad nevi ene u hrvatskoj kinematografiji, uklju uju i i okršaj na konjima.

Križanac svih mogu ih žanrova No, “Long Banana“ nije samo western i nije samo gay western. Kao što svaki pravi trash film mora biti, “Long Banana“ je križanac svih žanrova, pa film ima i elemente politi kog trilera i ljubavne drame, ali i SF akcije! Glavne uloge tuma e dugogodišnji lanovi udruge “Trash“ s iskustvom glume u nekoliko trash blockbustera kao što su “Overpunishment“ i “Sun Tzu“, a kao posebna goš a glavnu žensku negativku tuma i poznata me imurska manekenka i voditeljica emisije “Svjetla Hollywo-

oda“, zgodna i atraktivna Nedeliš anka Branka Prišli . Radnja filma vrti se oko zlog gradona elnika Mr. Mayora i njegove ljubavnice Emily, koji žele zapo eti rat izme u ran era i miroljubivih Bukkake Indijanaca koji žive u šumi uz obalu rijeke. Kako bi izazvali Indijance na sukob, Emily i Mr. Mayor nahuškaju ran era Boba McAllistera da napadne i obeš asti k i velikog poglavice Long Banana. No, miroljubivim Indijancima u pomo prisko i krupni i dobro udni traper Duck Norris. Nakon što uspije spasiti poglavi inu k er, Duck Norris pozvan je da ostane na indijanskoj zabavi zahvalnosti. Uz logorsku vatru i opojna sredstva, izme u njega i poglavice ra a se odnos koji nadilazi puko prijateljstvo. Tek ro ena romansa, bit e osuje ena dolaskom divljih Meksikanaca koje je poslala Emily kako bi alkoholizirala Indijance i na taj ih na in potaknula da napadnu ran ere i izazovu rat. No, ovaj put zlikovce o ekuje novo iznena enje i to – iz druge galaksije …

Sedmoro glazbenika i samo dva prezimena najkra i je rezime prvoga ovogodišnjeg koncerta prošlotjedne tribine “Jazz srijeda” na Maloj sceni Centra za kulturu akovec. Za ovu se priliku, naime, po prvi put pod imenom Future Jazz akovec, okupila vrlo zanimljiva ormacija mladih glazbenika, koje, prije same ljubavi prema jazz glazbi vežu – rodbinske veze. Maasej, Abel i Jošua trojac je klavir bubnjevi - sakso on obitelji Kova evi iz Ma kovca, kojima se za ovu priliku na kontrabasu pridružio i mladi Stjepan Horvat iz Puš ina. I prije nego sko ite i optužite nas da smo se opet prera unali, momcima se pridružilo još nekoliko lanova njihovih obitelji – ženska poja anja stigla su u vidu mladih perspektivnih pjeva ica, sestri ne Anje Kova evi i Maasejeve supruge Heidi Kova evi , ina e rodom Egip anke. Osim njih, na bendžu je nastupio i Stjepanov mla i brat Benjamin. No, da ne bismo kojim slu ajem ogrezli u genealogiju obitelji Kova evi ili Horvat, pozabavit emo se radije glazbom koju su prošlu srijedu predstavili akove koj publici. Kako nam je pojasnio najstariji Maasej, još 2005. godine zajedno s Abelom i Stjepanom nastupio je na akove kom Jazz Fairu pod nazivom “Junior Jazz Band”, a za ovu su se priliku malo proširili, odnosno obnovili mladim nadama. Spremili su za koncert i vr-

120 posto za Gibonnija Maasej, školovani jazz pijanist, trenutno je me u traženijim glazbenicima u Hrvatskoj, i to ne samo u podru ju jazza. Tako je, prilikom svoga nedavnog posjeta akovcu, Marko Tolja upravo Maaseja spomenuo kao svoga dragog kolegu i prijatelja, a koliko je cijenjen govori i injenica da trenutno svira u bendu Zlatana Stipiši a Gibonnija. – Velika je to ast, Gibonni je zapravo najbolji hrvatski kantautor i skladatelj i doista uživam raditi s njim. Puno sam nau io, iako se ne radi konkretno o jazzu, ali i njegova glazba zahtijeva puno osje aja. Potrebno je znati u pravome trenu odsvirati pravu notu – tu je recimo Gibonni, ne bih rekao zahtjevan, ali od nas glazbenika traži da na svakome koncertu damo 120 posto, pojašnjava Maasej. (bš)

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 25. velja e, 20 sati Dvorana Graditeljske škole akovec

Koncert: Neno Belan & Fiumens i Kom3dija Koncertom u akovcu Neno Belan i Fiumens obilježit e to no 15 godina zajedni kog rada, a novo izašli album “Oceani ljubavi“ kruna je njihovoga dugogodišnjeg rada te presjek djelovanja posljednjih pet godina, od hit albuma “Rijeka snova“.

Kao predgrupa na koncertu e nastupiti dokazano najbolji me imurski bend, akove ka Kom3dija, koja je nedavno oduševila na promociji novog albuma “Ja kažem mir“ u zagreba kom Purgeraju i ovogodišnji su kandidati za prestižnu nagradu “Porin”, te goš e iz Slovenije

- ženska vokalna skupina “Carice“, uz Katju Fašink Cat, koju se mnogi sje anju s prošlogodišnjeg MEF-a. Koncert za najve e sladokusce svakako je jedan od onih koji se nikako ne propuštaju. Razlog više je i mogu nost da budete me u dvoje sretnika koji e osvojiti romanti ni

put u Budimpeštu, a nagradu na samom koncertu osigurava Turisti ka agencija “Mura“. Pretprodaja ulaznica po cijeni od 80 kuna obavlja se na sljede im mjestima: RK Me imurka - Donum, Arcus, TZ grada akovca, Soho bar Varaždin, Restoran Mamica Puš ine, Rosa Prelog.

NENO BELAN & Fiumens u subotu u akovcu

akove kog jazza – ne moramo brinuti!

Koncertni doživljaj za glazbene sladokusce

Ben o na bendžu Kao gost na koncertu nastupio je i Benjamin Horvat, ina e gitarist, no za ovu je priliku u ruke uzeo – bendžo. Naizgled neobi na kombinacija zapravo i nije ništa neobi no, pojašnjava Benjamin. – Za to je zaslužan ameri ki glazbenik Bela Fleck, koji je bendžo doveo na razinu za koju su ljudi mislili da je nemogu a i ukombinirao ga u gotovo sve glazbene žanrove, lekcija je kojoj nas je podu io. On sam uhvatio se upravo ovog instrumenta jer mu je, kaže, zvuk super. Osim toga, od Benjamina, ina e lana sve popularnije me imurske ska-rock grupe October Light, saznali smo i da je, nakon doista velikog uspjeha pjesme “Croatia”, u pripremi i spot za novi singl “Mnogo više”, a da od ožujka de ki kre u i na turneju po ve im gradovima Hrvatske, pa e ih doma a publika napokon dobiti priliku pogledati i poslušati uživo. (bš)

Nenad Belan, jedan od najpopularnijih hrvatskih pjeva a, nedavno je napunio to no 50 godina. Hrvatski kantautor, pjeva i skladatelj pop-rock i zabavne glazbe mediteranskog izražaja. Trenuta no živi u Rijeci, nekad je bio frontman popularnoga splitskog sastava avoli, s kojima je u kratkom roku postigao veliki uspjeh na podru ju bivše Jugoslavije, te ostavio pregršt evergreenova iza sebe, kao sto su “Pri aj mi o ljubavi”, “Stojin na kantunu”, “Bambina”, “Dani ljubavi”, “Ja volim je”, “Ostani uz mene”, “Dugo toplo ljeto” i druge. Nakon raspada sastava 1991., 1992. godine seli u Zagreb, a 1995. godine i u Rijeku, te nastavlja s uspješnom solo karijerom i održava kvalitetan stvarala ki kontinuitet.

Niz velikih hitova

lo osvježavaju i repertoar, jer su, osim jazz standarda, pripremili svojevrsno proputovanje svjetskom glazbom, s posebnim naglaskom na arapskim i ameri kim skladbama.

Povratak i pogled u budu nost

Pod imenom Future Jazz akovec okupila se vrlo zanimljiva formacija mladih glazbenika – Maasej, Abel i Jošua Kova evi te Stjepan Horvat, uz goste Benjamina Horvata te Anju i Heidi Kova evi

U ovaj su se pilot projekt mladi glazbenici okupili samo za ovu prigodu, no ini se da ipak ne e ostati samo na tome. – Mislim da smo otkrili nešto što nas veže te da emo nastaviti i dalje, kaže Maasej. Samo ime, dodaje, može se dvostruko protuma iti. – Kad smo prije sedam godina prvi put nastupili, 2012. godina je bila budu nost, tako da je ovo u neku ruku ‘povratak u budu nost’. A, s druge strane, okupili smo mlade glazbenike koji bi se jednoga dana voljeli ozbiljno baviti jazzom, tako da oni zaista predstavljaju budu nost glazbe i jazza, poru uje. Ako ovako zvu i budu nost jazza u akovcu, ne moramo brinuti – izgleda, i zvu i, svijetlo.

Belan je nastavio i niz uspješnih pjesama kao sto su “Sun an dan”, “Vino no i”, “Rock galama”, “Dotakni me usnama”, “Pono na zvona”, “Ivona” i druge, a danas je solo izvo a uz prate e Fiumense. Nj e g o v a g l a z b a j e pod direktnim utjecajem The Beatlesa i The Beach

Boysa, te op enito zvuka rock’n’rolla 1950-ih i 1960-ih godina, kao i dalmatinskih etnomelodija i talijanskog belcanta, odnosno kancone. Posljednji u nizu hitova kao što su “Galeb”, “Kad plima se diže”, “Rijeka snova”, “Divojka sa juga” i “Srce od leda” svoju privla nost temelje na retro zvuku Belanovoga crvenog Gretscha, vokalnom višeglasju i temama o ljubavi, nostalgiji, Mediteranu. Zajedni ki album “Rijeka snova” donio im je 2008. nagradu “Porin” za najbolji pop album.

Promocija novog albuma Nakon male diskografske pauze, zajedni ki su izdali novi album. Promocija novoga uspješnog albuma “Oceani ljubavi“ slijedi u akovcu u sportskoj dvorani Graditeljske škole akovec 25. velja e u 20 sati. Neno Belan & Fiumens redovito održavaju koncerte diljem cijele naše zemlje i regije, a nedavno su potvrdili “visoku formu“ sjajnim zagreba kim koncertom, dok ovaj put stižu u akovec, gdje se zasigurno o ekuje još jedan vrhunski koncertni doživljaj.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Glazba je zvonka gadost Prijatelj iz Splita glazbom se bavi petnaestak godina. Ime mu je Igor Mihovilovi , a prve svoje zvu ne zapise snimao je na kasetofon: snimao je mamu kako usisava ku u te razne ostale buke. “Karmakumulator” iz Splita najstariji je i najdugovje niji hrvatski glazbeni projekt iz žanra buke, a da je ovaj oblik glazbenog doživljavanja stvarnosti popularniji, Igorov “Karmakumulator” danas bi zasigurno uživao kultni status i me u širom publikom. U njegovom dugogodišnjem umjetni kom radu esto su ga puta pitali kako može buku koju stvara itko nazivati glazbom. Zaista, kakofonija elektri nih šumova na koju se “lijepe” neartikulirani zvukovi instrumenata ili drugih aparata teško se može nazvati glazbom. Me utim, ako ste ikad razmišljali o kaosu kao temeljnom “gra evnom materijalu” od kojeg je napravljen svijet u kojem živimo, onda morate priznati da stvaranje zvu nog kaosa u sebi ima uro ene prirodnosti i smisla. Na kraju krajeva, poslušamo li zvukove iz prirode, vidjet emo da nisu (barem ne ljudskom mozgu) organizirani u neke esteti ki logi ne cjeline. Pjev ptice vjerojatno e nam zazvu ati prekrasno, no stavimo li nekoliko pjeva ptica zajedno, teško da e nam slušni aparat to registrirati kao ugodno zvukovlje. Ako svoje uho u tom trenutku otvorimo i za ostale zvukove svakodnevne arije - automobili, vjetar, zvono na biciklu, lavež pasa, razgovori prolaznika - te ih promotrimo kao cjelinu ili glazbeni doga aj, teško da emo u njemu na i red i organiziranost. Kaos je, dakle, prirodno stanje zvukova oko nas. Otkrili su to još davno prije Igora Mihovilovi a veliki glazbeni umjetnici poput Johna Cagea, ijom je skladbom “4:33” sastavljenom samo od pauza (dakle, bez i jedne odsvirane note) prošle godine otvoren i zagreba ki Muzej suvremene

Publicistika:

1. Ivan Cvitkovi - “Moj susjed musliman” Je li krš ane, osobito katolike, zahvatila neuroza zbog demografskog rasta broja muslimana u 20. stolje u? Danas u svijetu ima više muslimana nego katolika (premda je ukupan broj svih sljedbenika krš anstva iznad broja pripadnika islama). Je li Bog musliman ili krš anin? Ili Otac, kako e re i velik broj i krš ana i muslimana? U Bosni i Hercegovini i krš ani i muslimani su Slaveni, govore jednim novoštokavskim narje jem, jezikom (koji Srbi zovu srpski, Hrvati hrvatski, a Bošnjaci bosanski) i služe se (trebali bi) dvama zajed-

umjetnosti. John Cage, osim pauzama, igrao se zapaljivanjem klavira, trganjem žica guda kih instrumenata i mnogim drugim nestandardnim postupcima koji su mu u okvirima “ozbiljne glazbe” otvarali neslu ene mogu nosti stvaranja kakofonije i kaosa. Kao što e vam svaki poklonik “noise“ glazbe re i, prvi gitarist “noiser“ bio je Jimi Hendrix. Osim njega i njegove nestandardne, eksperimentalne upotrebe gitare, po etkom sedamdesetih godina u rock’n’roll glazbi pojavio se i sasvim novi instrument – ra unalo. Glazbenici i eksperimentatori, okupljeni pod londonskim studiom Electronic Music Studios, po eli su razvijati elektroni ke zvukove koje e vrlo brzo mnoge rock legende uklju iti u svoje standardne kompozicije. Najviše eksperimenata s elektroni kom bukom radili su Pink Floydi. I tako smo došli do prvog synthesizera, a uskoro i do prve elektronske glazbe i prvih ra unalnih programa za stvaranje glazbe. Iz kaosa elektronskih šumova uspjeli smo izolirati i organizirati zvuk u smislene, našem mozgu prihvatljive i ugodne, cjeline. Svakodnevno okruženi mnogim zvukovima, glazbom gradova ili prirode, ili možda susjedovom arijom pod tušem, umjetnici poput Mihovilovi a i Cagea podsje aju nas na pravu prirodu glazbe – kaoti nu, nepredvidljivu, netaknutu ljudskim prstom, neukalupljenu granicama ljudske percepcije.

br. 859

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

ni kim pismima (latinicom i irilicom). Kao i na Balkanu uop e, pa tako i u Bosni i Hercegovini, gdje su se susretali krš ani i muslimani, vrijedila je parola “Dobar je, ne hvale i mu zakona!” Poštuj ga, ali i “ne hvali mu zakona” (vjere). U takvom se okruženju razvijaju dva modela interakcije: a) antagonizam prema “drugoj”, protivni koj, grupi (konfesiji) i b) solidarnost u okviru vlastite (konfesionalne) grupe. To može pospješiti, i pospješivalo je u kriznim situacijama migracijske procese prema svojoj “matici”.

2. Sre ko Horvat: “Pažnja! Neprijatelj prisluškuje: Razgovori s vode im intelektualcima današnjice” 3. Urednik: Robert Aldrich: “Povijest gej i lezbijskog života i kulture”

Beletristika: 1. Fred Vargas: “Odlazi brzo, vrati se kasno” 2. Nicole Krauss: “Povijest ljubavi” 3. Marie Ndiaye: “Tri snažne žene”

ALBUM TJEDNA

Leonard Cohen - “Old Ideas” Por uk a popular ne glazbe vrlo je jednostavna: ostati mlad. Da bi to postigli, mnogi umjetnici poduzimaju brojne, ponekad i sumanute, zahvate da održe suludi ritam vremena te da ostavljaju dojam svježine, pucanja od snage i mladosti. A onda imamo Leonarda Cohena. Kad se krajem 1967. pojavio na sceni s antologijskim prvim albumom, bio je u tada nerockerskim tridesetima, star otprilike onoliko koliko je imao Dante kad je prolazio kroz pakao. Zlobnici bi rekli da je tako i zvu ao. Njegov

Popis pjesama 1. Going Home; 2. Amen; 3. Show Me The Place; 4. Darkness; 5. Anyhow; 6. Crazy To Love You; 7. Come Healing; 8. Banjo; 9. Lullaby; 10. Different Sides

nejaki ali sugestivni bariton bez problema je interpretirao pjesme koje su ve tada doživljavale svakodnevne obrade i te su pjesme posjedovale neo ekivanu dubinu za o ekivanja popularne glazbe. Od tada na ovamo svakim albumom Cohen je dodavao još koju recku kredibiliteta na svoj ionako sve impresivniji konto, pri emu se uglavnom nije zaletavao s izdanjima (je li to lijepa fraza koja prikriva

injenicu da je objavio 12 studijskih albuma u 45 godina diskografske aktivnosti?). Na svakom albumu zvu ao je sve starije, a na svom friškom studijskom projektu “Old Ideas” zvu i poga ate kako. Osobni dojam je da Cohen zvu i poput uskrslog Tina Ujevi a koji je, nakon što je opet došao na zemlju, pohitao pravac u kafanu, naru io jednu litru crnog, i zapjevao s bendom koji je tamo zatekao. Smrt, depre-

sija, žudnja, ljubav, sve to je vidio, gotovo sve je probao i o svemu e tome Cohen kroz svoj duboki šapat re i kako se preživljava. Osim što je kvalitativno album u skladu s Cohenovom reputacijom, “Old Ideas” ve je uspio oboriti rekord kao njegova najprodavanija plo a, i to sve u 78. godini života autora. Tome su prethodile izuzetne serije koncerata (koncert u zagreba koj Areni tako er je bio sjajan), vjerojatno dugo, precizno i strpljivo krojenje pjesama, da bi sada, po etkom 2012., zasjale i zasjenile mnoge mla e autore i izvo a e (samo “Anyhow” ostavlja dojam pjesme slabije kvalitete u odnosu na ostale). “Old Ideas” esencijalno je audioštivo za sve usamljenike intelektualce (pogotovo intelektualke), koji žele biti zavedeni istovremeno stihovima, glazom i diskretnim šarmom gospode starije škole. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Jamie Ford - “Hotel na uglu gorkog i slatkog” Godina je 1986. Na ulazu u japansku etvrt grada Seattlea nalazi se hotel “Panama”. Više od etrdeset godina zatvoren je daskama. Zatvoren je ne samo hotel, nego i mnoge uspomene, sje anja i dragi predmeti skriveni u podrumu. U kutijama i sanducima nalaze se stvari japanskih obitelji koje su tijekom Drugoga svjetskog rata otjerane u progonstvo. Nova vlasnica hotela sve ih želi pokazati,

možda im ak i prona i vlasnike. Kad izvu e i rastvori jedan japanski suncobran, Henryju Leeju, ameri kom Kinezu, navrijet e uspomene. Sjetit e se vlasnice suncobrana, žene koju nikada Dobitnica prošlotjedne knjige Rosamund Lupton “Sestra”: Mateja Hrženjak iz Štrukovca.

nije uspio zaboraviti. Bila je to Keiko Okabe, njegova prva ljubav, žena kojoj nije ispunio dano obe anje. No, suncobran nije jedini predmet koji mu mnogo zna i. etrdeset godina poslije Henry e u i u podrum hotela “Panama” i potražiti stvari obitelji Okabe. Ta e ga potraga odvesti na putovanje koje e ga podsjetiti na žrtve koje je podnio za svoju obitelj, ljubav i domovinu.

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... NA RUBU

U ZEMLJI KRVI I MEDA

triler Režija: Asger Leth Uloge: Sam Worthington, Elizabeth Banks

ratna drama Režija: Angelina Jolie Uloge: Žana Marjanovi , Goran Kosti , Rade Šerbe ija Redateljski prvijenac ameri ke filmske zvijezde Angeline Jolie govori o ljubavnoj vezi izme u dvoje mladih ljudi koji svoju vezu nastavljaju i po etkom rata. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Danijel, vojnik koji se bori na strani Srba, ponovno

sre e Ajlu, Bošnjakinju koja je sada zarobljenica u logoru kojim on upravlja. Njihova nekad obe avaju a veza gubi sve granice realnosti s obzirom na situaciju u kojoj se oboje nalaze. Film traje 127 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Columbiana” je: a) dokumentarni b) muzi ki c) akcijski triler Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jankovi , Šenkovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 24.2.

18.00 NA RUBU triler

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

Odgovor: ___________________________

subota, 25.2.

l. br: _______________________________

18.00 NA RUBU

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

triler

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

Bivši zatvorenik na samom vrhu Manhattanskog nebodera prijeti da e se baciti. S namjerom da ga spasi, s njim razgovara policij-

nedjelja, 26.2.

ska psihologinja, ni ne slute i da dok stoji na samom rubu muškarac koordinira najve u plja ku dijamanata ikad.

16.00 MEDVJEDI WINNIE obiteljski animirani

18.00 NA RUBU triler

DVD, BLUE RAY IZLOG ODJEL STRAHA Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke. Dr. Stringer pokušava prona i razlog Kristeninom slomu živaca, no ne uspijeva. Uskoro e Kristen na hodni-

1. PUT BEZ POVRATKA 5

SKLONIŠTE

cima odjela po eti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

Dr. Cara Jessup je cijenjena psihologinja koja se specijalizirala za poreme aj višestruke osobnosti. Ona je udovica koja odgaja k er Sammy uz pomo svog brata Stephena Hardinga. Njen otac dr. Harding joj je predao svog pacijenta,

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

2. TA LUDA LJUBAV 3. X-MEN - PRVA GENERACIJA 4. PLANET MAJMUNA: POSTANAK 5. AUTI 2

18.00 NA RUBU

6. U BOLJEM SVIJETU

no ništa ju nije pripremilo za Davida Bernburga koji tijekom razgovora pokaže i svoju drugu li nost, agresivnog Adama Sabera.

triler

7. MAMURLUK 2 8. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

10. OBRED

utorak, 28.2.

Alternativni programi na linux operativnom sustavu (1)

WEB PREPORUKA

Za zaljubljenike u dobre fotografske pri e Veliki broj ljudi voli dobre otografije, a zahvaljuju i Internetu danas su one svima dostupne nakon par klikova mišem. No, zbog tog izobilja, slike se esto konzumiraju površno, bez saznanja o pri ama i autorima koji se kriju iza njih. Stoga, za sve koji znaju uživati u dobrim otkama, tu je online magazin Pictory.

Rije je o otoblogu koji se trudi predstaviti nove autore iz cijelog svijeta i njihove najbolje otografije na neku od zadanih tema. Posebni naglasak stavljen je na pripadaju i opis svake od tih slika. Urednica Laura Brunow Miner cijelu je stvar podigla na razinu umjetnosti i stvorila blog koji privla i tisu e zaljubljenika u dobre otopri e.

Uredske aplikacije Microso t O fice, gotovo pa standard što se ti e uredskih aplikacija daleko da je nezamjenjiv – štoviše, oni koji vole klasni no su elje uredskih aplikacija e ak biti i zadovoljniji s njegovom naj-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

9. LARGO WINCH

INTERNET I RA UNALA

Radi li … (umetnuti ime so tvera) na linux-u? Odgovor na ovo pitanje, kad se ocjenjuje mogu nost prelaska na drugi operativni sustav, je u slu aju kad se radi o kombinaciji komercijalnih programa i linuxa uglavnom negativno. No, to ne zna i da se isti posao ne može napraviti i s nekim alternativnim programom…

ponedjeljak, 27.2.

poznatijom alternativom – Libre O fice-om. Obrada teksta (Microso t Word), tabli ne kalkulacije (Microso t Excel), prezentacije (Microso t PowerPoint) te crteži – za sve ovo postoje odvojene aplikacije unutar ovog uredskog paketa. Za manje zahtjevne, abiword (obrada teksta) i gnumeric (tabli ne kalkulacije) su tako er dobre alternative – naro ito zbog jednostavnosti rada i brzine izvršavanja. Ukoliko su vam potrebni grafi ki diagrami, umjesto npr. Microso t Visio aplikacije se na linuxu upotrebljava Dia. Rad s PDF datotekama je gotovo pa integriran u samo su elje u ve ini distribucija – ispis u PDF te mnogobrojni preglednici e vam omogu iti da ove datoteke gotovo i ne razlikujete od ostalih, sve što je potrebno za rad s njima je uklju eno. Internet preglednici i e-mail Fire ox, Chrome (Chromium) što se ti e preglednika te Thunderbird za e-mail i news grupe su

vrlo esto korišteni i na drugim operativnim sustavim ete ih, budu i da su so tver otvorenog koda, mo i koristiti bez problema i na linuxu. Nekih posebnih razlika što se ti e ovih programa nema – oni su identi ni na svim operativnim sustavima. Nešto više specifi ni su Evolution kao e-mail klijent te internet preglednik Epiphany, no ove aplikacije se ni po emu ne razlikuju previše od standardnih te je rad s njima vrlo jednostavan. Ljubitelji Opera preglednika e tako er do i na svoje - ovaj preglednik je dostupan u potpunosti na linuxu. Odabir alata za glasovnu i chat komunikaciju tako er nije težak – Skype i sli ni servisi imaju verzije klijentskih aplikacija za sve plat orme, uklju uju i linux, a VoIP (SIP) komunikacija je mogu a i putem so tverskih “tele ona” kao što je Ekiga ili Empathy koji je ujedno i so tverski klijent za Facebook IM, GTalk, MSN Messanger, ICQ i mnoge druge servise. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

18.00 NA RUBU triler

20.00 U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

srijeda, 29.2. nema filmskog programa DOM KULTURE PRELOG

nedjelja, 26. velja e

17.00 i 19.00 PRASKOZORJE avantura, drama, antastika, romansa

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. velja e 2012.

Lifestyle KSENIJA VRBANI dizajnira haljinu za scenografkinju “Harryja Pottera” Stephenie McMillan

Me imurski dizajn za Oscare! Prvi put u povijesti crvenim tepihom nagrada “Oscar” ove e godine prošetati haljina s hrvatskim potpisom. To nije – me imurskim potpisom! Povijest, naime, ovih dana piše akove ka dizajnerica Ksenija Vrbani , koja e za ovogodišnju dodjelu najprestižnije filmske nagrade kreirati haljinu za britansku scenografkinju Stephenie McMillan. Rije je o scenografkinji koja stoji iza kulisa brojnih blockbustera – iako je možda najpoznatija po svom radu na serijalu “Harry Potter”, scenografiju potpisuje i za filmove kao što su “Nothing Hill”, “Chocolat”, a 1996. i sama je nagra ena nagradom “Oscar” za rad na “Engleskom pacijentu”. Na nedavno održanoj

dodjeli nagrada BAFTA Stephenie McMillan ve je nosila kreaciju s potpisom XD Xenia design, a, kako je oduševljena cijelom kolekcijom koju je akove ka dizajnerica prošli tjedan predstavila na PURE sajmu u Londonu, ni ne udi da je upravo Kseniju odabrala da za nju kreira haljinu za crveni tepih.

Posebna haljina za Oscare Dvije su se dame, naime, upravo na spomenutome londonskom sajmu i osobno susrele. Dizajnericu i njezin tim Stephenie McMillan je posjetila i ostala impresionirana kolekcijom za jesen/ zimu 2012./2013., koju je dizajnerica predstavila na sajmu. Ksenija se suradnji iznimno veseli. - Naravno da me veseli. Stephenie je bila i

na sajmu i oduševljena je našom kolekcijom za idu u hladnu sezonu. Što se ti e haljine, ona je na Oscare mi-

slila imati isti dizajn kao i na BAFTA nagradama, samo drugu boju, no rekla sam da emo joj napraviti nešto

posebno. Pa ipak je to crveni tepih nagrade ‘Oscar’!, ispri ala je Ksenija. (bš)

TRENDOVI FRIZURA za prolje e 2012.

Jednostavne frizure koje je lako “kopirati” kod ku e Krajem prošle godine ve smo natuknuli koji bi trendovi sve mogli biti popularni ove godine, što se ti e kose. Sada idemo korak dalje i donosimo detaljan pregled najpopularnijih trendova rizura, trendove koji su bili popularni na revijama za prolje e - ljeto 2012. U sezoni, koja je definirana minimalizmom i prirodnom ljepotom, stilisti su osmislili ve inom jednostavne rizure koje svatko može “ kopir at i” kod ku e. Popularne teme bi le s u elegancija, volumen, retro, klasika i glamur, a to sve se uobli ilo kroz valovitu kosu, lijepe pletenice, pun e i jednostavne repove ... Kako to i prili i prolje u, kada puno vremena provodimo vani – rizure nisu savršene (osim u slu aju zalizanih rizura), ve su ve inom pomalo raš upane.

rep nosi nisko vezan – ravan zagla en ili pak potpuno raš upan, vezan gumicom, trakom ili kop om za kosu.

Paul Gaultier, Prada, Sonia Rykiel, Zac Posen i Mark Fast. No bilo je tu i rizura kao iz ludih šezdesetih i sedamdesetih.

Druga iji rep

Mokra i zalizana kosa

Nova verzija repa i pun e za ovu sezonu kombinacija je ovih dviju rizura. Dakle niti je potpuno rep, niti je do kraja pun a. Mnogi su se rizeri modnih dizajnera odlu ili upravo za ovu rizuru, pa su se varijacije mogle vidjeti kod Caroline Herrere, Guccija, Moschino Cheap & Chica, Marc by Marca Jacobsa i House o Holland. Zanimljivu varijantu repa dao je i Hervé Léger.

Ovaj trend ve smo jednom prilikom spomenuli, no moramo ponovno, jer je ove bio jedan od najuo ljivijih i najpopularnijih trendova što se kose ti e, koliko god to udno bilo. Mokra ili nagelirana raspuštena kosa kombinirala se s jakim make upom, a neki od dizajnera koji su se odlu ili za nju bili su: Alexander Wang, Alberta Ferretti i Giambattista Valli. Jednako popularna bila je i kosa zalizana unatrag ili pak podignuta u zalizani visoki rep.

Ova godina bit e godina raznovrsnosti, a to se vidi i na frizurama koje su stru njaci odabrali za ovo prolje e

Volumen, volumen Kad je u pitanju glamurozna rizura, uvijek se možete osloniti na Versace, a oni nisu ni ove sezone zakazali. Njihov stilist za kosu Guido Palau osmislio je voluminozne, bogate rizure koje savršeno idu uz elegantne outfite. Volumen su za ovu sezonu pre erirali i D&G, DKNY, Issa London i Sonia Rykiel.

Nisko vezani rep Svako prolje e repovi su “in”, pa tako i ovo prolje e. No, sada se

Bob Toplije vrijeme prigodno je za kra u kosu – ak i ako se radi o umjetnoj verziji kratke kose. Neki dizajneri odlu ili su se za perike (Emporio Armani), dok su drugi kod modela ili naglasili prirodni bob ili pak dugu kosu podigli i skop ali, tako da izgleda kao bob - Rag & Bone, Jil Sander i Mark Fast.

Retro frizure Retro je uvijek “in”. A ove godine zaista se mogao vidjeti zanimljiv presjek kroz desetlje a. Bilo je tu rizura inspiriranih dvadesetim, etrdesetim i pedesetim godinama, kao što su Jean

Razdjeljci svih vrsta Ove sezone poseban se naglasak stavio na razdjeljke svih vrsta. Najjednostavniji je svakako onaj najobi niji na sredini, koji nam ponovno donosi dašak sedamdesetih. Uvijek je popularan i razdjeljak sa strane, koji je ove godine smješten jako “duboko”, odnosno nisko sa strane, i nosi se bilo s raspuštenom ili podignutom kosom. Neki stilisti za kosu su odlu ili u initi nešto malo druga ije, pa su se odlu ili za V razdjeljak. Kod dizajnera Davida Kome modeli su imali V razdjeljak kombiniran sa srednje visokim repom. Sli nu su rizuru imali modeli Yohjija Yamamotoa, dok je Anne Valerie Hash eksperimentirala s V isprepletenim razdjeljkom.

Maramu na glavu Ako imate nekakvu zanimljivu maramu, ali je ne volite nositi oko vrata, onda biste ove sezone mogli probati zavezati je oko glave. Kosu vam ne e mrsiti proljetni

povjetarac, a i zaštitit ete glavu od sunca. Bilo da je nosite u stilu turbana, kao gusarica ili jednostavno kao povezanu traku, svejedno je, glavno da isprobavate nešto novo.

Privremeno obojana kosa Prili no smo sigurni da ovaj trend ne e zaživjeti u velikom broju kod Hrvatica, ali treba ga spomenuti. Naime, neki su se rizeri odlu ili malo poigrati bojama, pa su modele po kosi namazali ili posprejali privremenim bojama. Što se boja ti e, sve je dozvoljeno, od pastelnih nijansi do jarkih boja.

Pletenice, pletenice i još pletenica Ve nekoliko sezona (i godina) pletenice ne silaze s glava manekenki koje kora aju na najve im svjetskim modnim pistama. A zašto i bi, kad je ovo jednostavna a opet tako zanimljiva rizura i ima toliko varijacija i mogu nosti. Upravo to su dokazali i stilisti za kosu koji su ure ivali modele za “velikane” kao što su: Valentino i Moschino, Peter Pilotto, Danielle Scutt, Orlando Pit i Michael Kors.

Romanti na podignuta frizura Ove rizure mogli smo podijeliti u još nekoliko kategorija, ali nema potrebe. Rije je o podignutim rizurama – pun icama svih vrsta, visoke ili niske, s puno volumena, raš upane ili potpuno zalizane i zategnute ...

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ve vapimo za skidanjem kaputa Sada nam je zime ve preko glave i vapimo za time da skinemo kapute. One hrabrije ve polako vježbaju hodanje u minicama, dok eznutljivo svi razmišljamo o toplom

vremenu kad emo mo i obu i nešto lepršavije i ugodnije. Vremenske prognoze idu nam u prilog. Toplo vrijeme, barem po danu, trebalo bi biti pravo proljetno.

ESPRESSO by

Ne odustajte, nazad u no ni život!

itao sam negdje da pravi muškarci izlaze van solo. Izlazite li i vi van tako? Zašto ne? Posebice ako do eš u lokal u kojem eš sasvim sigurno sresti nekoga poznatog. Solo izlasci tako se uvijek mogu pretvoriti u uzbudljivu ve er u manjoj sredini poput naše, gdje prakti ki poznaješ sve ljude nave er u gradu. Tada ti ne treba ekipa s kojom eš se negdje pojaviti. Ako baš želiš van, a nemaš s kim, dobro je i i i u klubove u kojima poznaješ konobare i zaposleno osoblje. Solidni solo izlasci jesu i oni na koncerte. Ako ništa, bar ti nije dosadno, nešto se doga a ispred tebe … Me utim, pone-

kad može izlazak predstavljati i nedostatak. Posebice kod onih cura koje “ne mogu bez ekipe”. Kad curama uletiš i zapo neš razgovor, prije ili kasnije e ti postaviti pitanje “a gdje ti je ekipa?”. Ponekad i bolje izgledaš kad si okružen ljudima, po mogu nosti muškarcima i ženama. I provod je zagarantiran, posebice ako je opušteno i zabavno društvo. stina je, gdje god se pojaviš u akovcu, uglavnom naletiš na one mla e od 20 i nešto. Spika im je, budimo iskreni, vrlo loša, ali to im, ini se, ne smeta u njihovim ljubavnim i seksualnim uspjesima. Kako god, mora se priznati da su klinci prili no

jaka sila po disco klubovima. Treba to poštivati i respektirati. Koja je tajna njihovog uspjeha? Kao prvo, više zavodni kih opcija. Dok si u srednjoj ili na faksu, okružen si komadima: upoznaješ ih preko škole, imaš i ve i broj prijatelja, a i mla i ljudi su nekako otvoreniji prema me usobnim novim poznanstvima nego stariji. Društva se me usobno miješaju, izlazi se dosta van pa kao klinac na kraju završiš me u opakim djevojkama i vrlo si zadovoljan zbog toga. Nisu svi mladi tako uspješni, samo jedan dio, ali mi samo njih vidimo vani u akciji. ruga vrlina klinaca zavodnika je eksplozivna dr-

skost. Oni e za drpanje u initi sve: primiti curu za me unožje na plesnom podiju, siliti i dosa ivati, ako treba isprovocirati i tu njavu s drugim klincima. Sve to, naravno, pod pokroviteljstvom alkohola. Frajer od 25 do 35 ili više ne e takvo nešto initi jer smatra da to nije u skladu s njegovim godinama. svakom slu aju, injenica je da klinci možda imaju neke prednosti kad je hvatanje pijanih napaljenih komada po disco klubovima u pitanju, no zavo enje je puno širi pojam. Da bi mogao osvojiti curu na pravi na in, potrebno ti je iskustvo. S njim dobivaš spiku, govor tijela i pogled pravog zavodnika. Iskustvo ti

omogu uje da osvojiš, zadržiš i zadovoljiš curu dulje vrijeme, ne samo klinke koje ne znaju što žele u životu, ve i one druge. To je ono što eksplozivni klinci nemaju. Oni nakon srednjoškolskih uspjeha esto s godinama izgore, prerano naprave dijete ili se ožene ... Uglavnom, brzo se troše i slava im kratko traje. esam li s 27 godina prestar za izlaske van, neki dan me razo arano priupitao jedan frend, kao što mi se i mnogi ženski komadi u posljednje vrijeme na isto žale. Apsolutno ne. Ni za izlaske ni za zavo enje. Izlazaka je sve manje u najboljim godinama, jer mnogi kalkuliraju, pa je stoga sve eš a situacija da se vani su-

sre u uglavnom jedni te isti ljudi. Istina, vremena je kad se mora ponekad preokrenuti svaka kuna da bi se preživjelo, ali zašto ne šparati i za izlazak i pokušati se što bolje provesti. Uostalom, ”muškarci od 35 do 40, e to su tek pravi šarmeri,” nedavno mi je priznala jedna “mladica”, i mi joj vjerujemo na rije . Iskustvom eš kao stariji lakše pri i curi i ispasti zanimljiv, lakše je impresionirati, ak i ako je trijezna, što je danas, kad su u pitanju istinski opuštene djevojke - žene, uglavnom prili na rijetkost. Ti možeš imati cure koje su izgra ene kao osobe, a možeš imati i one koje su još balavice u glavi. Ne odustajte, nazad u no ni život!

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Piše prof. psihologije Berta Bacinger Klobu ari

Tenzijska glavobolja

Nesretni u ljubavi?

Ovisnost o alkoholu bolest ili stil života?

PITANJE: Zaposlena s a m na radnom mjes t u na odre eno vrijeme. Moje radno mjesto je jako zahtjevno. Bojim se da ne u zadovoljiti poslodavca pa se osje am dosta napetom. Osim toga u zadnje vrijeme javljaju mi se svakodnevne glavobolje u potiljku koje traju po nekoliko sati. Zbog glavobolja sam zbrinuta, pa me zanima što mi je initi i možete li mi nešto preporu iti? ODGOVOR: Prema opisu vaših simptoma i prema okolnostima u kojima su nastale glavobolje najvjerojatnije se kod vas radi o tenzijskim glavoboljama. Ove vrste glavobolja veoma esto nastaju postupno. Bolovi su slabijeg do srednjeg intenziteta i nisu pulsiraju i a lokalizirani su naj eš e u potiljku, u sljepoo nom podru ju a ponekad se javljaju kao osje aj stezanja obru a oko glave. Bolovi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.

Ova vrsta glavobolje nije pra ena mu ninama, vrtoglavicama ili povra anjem i ne pogoršava se prilikom fizi kih optere enja. Me utim, ako se ovakve glavobolje javljaju svakodnevno i traju dulje od 15 dana u mjesecu kroz period od 6 mjeseci pa i više i kada se uz gore navedene simptome javlja napetost u miši ima vrata i glave tada govorimo o tzv. kroni nim tenzijskim glavoboljama. Naj eš i uzrok tenzijske glavobolje je posljedica djelovanja stresa. Za lije enje je prije svega od pomo i su odmor i spavanje. Od lijekova najviše se koriste analgetici (Lekadol, Neo en, Aspirin). Ponekad se koriste i miorelaksansi koji opuštaju miši e i anksiolitici za smirenje i opuštanje (Normabel, Helex, Lekotam, Oksazepam). Kod uzimanja ovih lijekova treba biti oprezan i uglavnom ih treba uzimati uz kontrolu lije nika, jer mogu dovesti do ovisnosti.

N a š e predstave o ljubavi, kao sustav vjerovanja o tome što je ljubav, ne nastaju slu ajno. Izgra ujemo ih iz svojih osobnosti i specifi nih uvjeta u kojima smo odrastali i oblikovali poglede na sebe i svijet u kojem živimo. Kad se uzme u obzir razina kulturne mistifikacije ljubavi i medijska mitologija koja nas zasipa sa svih strana, mala je mogu nost da u mladosti oblikujemo ispravne predstave o ljubavi. Moglo bi se re i da su prva zaljubljivanja i ljubavi u najve em broju slu ajeva optere ena iskrivljenim predstavama o ljubavi, in antilnim idealizacijama kakve mladi ljudi nose u svojim mentalnim strukturama. Kasnije, kad ostvarimo kvalitetne ljubavne veze, ak se sa dozom nostalgije možemo sje ati mladena kih zabluda koje smo nadrasli i demistificirali. Promjena sadržaja predstave o pravoj ljubavi spontani je proces koji je kod ve ine nas sastavni dio odrastanja. Sazrijevamo kroz neuspješne ljubavne veze i nesretna zaljubljivanja, analiziramo svoju ljubavnu patnju, pri amo sa bliskim osobama i konzultiramo stru nu literaturu da bi proniknuli tajnu ljubavi, pa tako korak po korak dolazimo do ispravnijih pogleda na ljubav. Po etni ka lutanja po teritoriju ljubavi postupno se korigiraju i omogu avaju nam stvaranje kvalitetnijih veza. A što ako nije tako? Znamo da ima ljudi koji se neprestano razo aravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih antaziranja o ideal-

nom partneru ili savršenom o d no s u . O n i koji su nepokolebljivo uvjereni u ispravnost svojih dis unkcionalnih koncepcija ljubavi i ponosno ustraju u njima mogu se za itav život onesposobiti u st varanju trajnijeg ljubavnog odnosa, kontinuirano ponavljaju i iste greške. Pri tome im se može initi da je njihova dosljednost ono najdragocjenije što imaju, pa brižno njeguju svoje kriterije. Da bi godinama o uvali svoju iskrivljenu predstavu o ljubavi oni troše ogromnu energiju. Puno truda moraju uložiti da bi uklonili ili ignorirali sve one životne injenice koje se ne uklapaju u postoje u predstavu, da bi zatvorili o i na druge ljude oko sebe koji ostvaruju svoje ljubavne pri e, po nekim druga ijim pravilima koja oni nisu spremni prihvatiti. Osobe koje zalutaju na ljubavnom teritoriju mogu se kroz duge godine lutanja iscrpiti obuzdavaju i svoju potrebu da vole i budu voljeni, jer se boje razo aranja i neuspjeha. Rigidne predstave o ljubavi, idealizacije i antazmi koji e osobu dovesti do unutarnjih lomova, predmet su psihoterapije, nažalost naj eš e tek kad se lomovi u duševnom zdravlju ve jasno vide. A bilo bi puno bolje kad bi se osoba koja luta što prije odlu ila na savjetovanje ili psihoterapiju, kako bi se utvrdilo koji su sadržaji u njenoj predstavi o ljubavi iskrivljeni i kako bi što prije uz stru nu pomo krenula u potragu za ispravnijim uvjerenjima koja e joj omogu iti kvalitetnu ljubavnu vezu.

Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij

Dr. Perca Sre ko Perca , dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Živ imo u dr ušt v u koje tolerira pijenje alkoholnih pi a. Razloga za pijenje ima napretek jer je širok repertoar situacija u kojima je prihvatljivo piti. Osim toga je konzumacija pi a vezana uz kojekakve prigode. Alkoholno pi e ima status sredstva za opuštanje i zabavu, pratitelj je slavlja, ili je sredstvo za ublažavanje ili izbjegavanje problema. Umjereno pijenje je široko prihva eno; kroz takvo ponašanje osoba se vrlo dobro uklapa s ostalima; ujedno je pra eno uvjerenjem da to nema nikakve veze s alkoholizmom kao boleš u. Osobito su mladi skloni takvim stavovima. Ovakav na in razmišljanja dodatno je olakšan injenicom da je alkohol relativno je tin i lako nabavljiv. Tako se steklo niz navika kojima se pijenje ukorijenilo u na in življenja društva, pa se može re i da je “ušlo” u mentalitet ljudi. Pri tome se ne sagledavaju dalekosežne posljedice koje pijenje ostavlja za sobom. Naime, prihva aju i takav stil, osoba u njemu napreduje, prelazi u prekomjerno pijenje, te sve više mijenja svoje ponašanje, stavove, emocionalno reagiranje - sve u pravcu ošte enja, i sve više ošte uje zdravlje. Razli iti su razlozi zbog kojih ljudi posežu za alkoholnim pi ima. Primjerice, pijenje kao “bijeg” od problema ili rustracija, što je tipi no kod osoba nedovoljne snalažljivosti i prilago enosti. Ovdje je pijenje posljedica stava doti ne osobe prema životnim okolnostima. Druge su osobe orijentirane na užitak - pijenje alkoholnih pi a povezuju s dobrim provodom smatraju i pijenje normalnim. Neki e ljudi popiti pi e jer je tu nadohvat, jer je to dio životne kulture. U svakom slu aju može se o ekivati podjednaka posljedica - pove ava se koli ina alkohola da se dostigne željeno “stanje” zaborava ili ugode. Uskoro osoba ima sve manje kontrole nad pijenjem. U odre enom trenu prestaje granica tzv. prihvatljivog odnosno

umjerenog pijenja alkoholnih pi a, sve se više poprima oblik ponašanja alkoholi ara: prevlada potreba da se pije svakodnevno bez mogu nosti da se prestane, a tjelesni sustavi postali su tako nau eni na alkohol da osoba bez njega više ne unkcionira. Potreba za alkoholom uklanja sve druge potrebe i obaveze. Postaje bolest. Iako ga mnogi ne smatraju drogom, niti ga smatraju opasnim i štetnim, alkohol zaista jest droga jer djeluje na živ ani sustav kao psihoaktivno sredstvo. Pored toga, kroni na upotreba alkohola ima širok raspon štetnih posljedica (npr. bolesti jetre, kardiovaskularnog sustava, probavnog trakta, ošte enje mozga...napadnuti su gotovo svi organi tijela). Alkoholi ar je u opasnosti da izgubi sve što je cijenio, i gubi psihi ko blagostanje (dolazi do niza psihi kih i intelektualnih problema, a paralelno javljaju se problemi na planu unkcioniranja u obitelji, u društvu, do radne neu inkovisti...). Tako ovisnost o alkoholu postaje jedan od težih poreme aja za pojedinca, i za obitelj i društvo. Zabrinjava injenica da mnogi smatraju kako prekomjerno pijenje alkohola nije bolest ve poseban stil života, ime se tuma i pijenje kao prihvatljivo i negira se njegova štetnost. Put na kojem se pijenje alkoholnih pi a doživljava tolerantno i uobi ajeno, lako i neprimjetno skrene pravcem koji završava u bolesti ovisnosti iz koje osoba, a i okolina, ne vidi jednostavan izlaz. Ali možda je odgovor jednostavan: donijeti odluku “Ne piti”. Odluku je lako donijeti ali teško provesti. Prvi korak u provo enju odluke jest priznati problem. Drugi je korak - potražiti stru nu pomo . Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam pokrenuto je s ciljem pružanja potpore osobama koje žele promjenu neželjenog ponašanja, a tako er je otvoreno i osobama koje kod sebi bliskih prepoznaju problem i žele im pomo i.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Voda kao lijek Svima nam je poznato da je voda osnovni sastojak našeg organizma, koja se zauzima 85% volumena tijela, a bitan je faktor i kod održavanja vitke linije. Popijete li do dvije litre vode (po mogu nosti mlake ili tople) vaš e organizam biti hidratiziran a vaše e tijelo biti funkcionirati na zdravim temeljima. Osim što ete biti puni energije itav dan, voda e suzbiti glad. Dok ju pijete, kako biste se zasitili, istovremeno ete svojoj koži dati prijeko prijeko potrebnu vlažnost koja je nužna za njen dobar izgled. Umjesto skupih hidratantnih krema i losiona unesite u organizam ve u koli inu teku ine. Vodu možete zamijeniti i nezasla enim ajevima arome prema vlastitom izboru. Dosta je važno prije uzimanja svakog obroka popiti najmanje 2 dl tople vode i odmah ete primijetiti da zapravo nemate potrebu za jelom. Od vode zavisi naše zdravlje i život. Ona je neophodan faktor razvoja i opstanka života na zemlji. Ta je životna teku ina na žalost ugrožena mnogim imbenicima koji utje u na njezinu kakvo u i koli inu. Sastoji se od dva atoma vodika i jednog atoma kisika.Mnogi ljudi kažu: "Zašto piti ako nisam žedan ili žedna?" Ne zaboravite da u trenutku kad osjetite že vaš je organizam djelomi no dehidrirao, a ponavlja li se to u estalo može imati i ozbiljnije zdravstvene posljedice. Najbolje je popiti dva do tri dl. vode u laganim gutljajima odmah u jutro jer organizam preko no i za vrijeme spavanja djelomi no dehidrira. Tek tada prije ite na uobi ajenu jutarnju higijenu. Nedovoljnom koli inom vode u organizmu može vas

DA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI. BIO

dovesti do problema s glavoboljom, raznim bolovima u tijelu, ugroziti sr ani sustav, dobiti artritis, uzrokovati epilepsiju, aritmiju srca, kolesterol, bronhitis, astmu, meningitis, bolesti bubrega, mokra nih putova, gastritis, dijareju, dijabetes, zatvor, ak i bolesti o iju, menstrualne tegobe te bolesti iz grupe ORL. Nakon ispijanja jutarnje koli ine vode nemojte jesti narednih 30 minuta. Poslije redovitih obroka narednih dva sata nemojte jesti niti piti. Privikavajte se postupno tako da nakon dva mjeseca na tašte popijete do osam dl. mlake vode. Bolesni e se osje ati zdravije a zdravi vitalnije i poboljšati raspoloženje. Za oboljele od artritisa preporu a se u prvom tjednu ove terapije provoditi svaki drugi dan u prvih deset dana a tada nastaviti dnevnom praksom. Pijte vodu i postat ete aktivniji. Prekinite praksu s hladnim napicima. Hladna teku ina e zbiti masno e koje ste upravo pojeli, dakle organizam doživljava šok i usporava probavu. Kada hladna pi a reagiraju s kiselinom "slome" se crijeva, uzrokuju debljinu i mnoge bolesti. Zato jedite što više tople juhe i popijte toplu vodu nakon jela. Imajte na umu da ljudi iz toplih podneblja nikada ne piju hladne napitke i da je njihova praksa ispijanje toplih ajeva. Sve ove savjete lakše ete primjenjivati do ete li na tretman uravnoteženosti organizma koji e vas osloboditi loših navika i okrenuti zdravlju. Pri tomu ete mnoge tegobe bez ve ih problema i izlije iti. Izaberite zdravlje, odnosno sa uvajte ga ako nije ugroženo. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i dogovorite svoj tretman.

SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Mazda i SOS Dje je selo nastavljaju suradnju i u 2012. godini Mazda Hrvatska nastavlja suradnju s SOS Dje jim selom Hrvatska i etvrtu godinu zaredom. Prve dvije godine Mazda je pokrivala troškove struje, plina, vode, komunalnih usluga i telefona za nekoliko ku a u SOS selu, prošle je godine SOS Dje jem selu donirala Mazdu3, koja i dalje vrijedno ispunjava potrebe Sela za prijevozom djece i mladih u njihovim svakodnevnim potrebama, a ove godine donira 10.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ime e se ponovno pokriti režijski troškovi nekoliko ku a u Selu. Povodom donacije u Lekeniku su organizirane igre na snijegu djece i djelatnika Mazda Hrvatske, a tom prigodom napravljen je i veliki snjegovi . Mazda Hrvatska jedna je od šest Maz-

dinih nacionalnih kompanija koje uz podršku Mazde Motor Europe podupiru SOS Dje ja sela u svojim zemljama. Donacije svake godine ovise o potrebama pojedinog sela, tako da su u raznim zemljama do sada pla ani režijski troškovi, donirani automobili, obnavljana igrališta i ku e ili inancirani izleti djece iz SOS sela do njihovih bioloških roditelja. SOS Dje je selo me unarodna je nevladina organizacija koja pomaže djeci i mladima ve više od 60 godina i promijenila je na pozitivno živote stotine tisu a djece. Ona djeci koja iz razli itih razloga ne mogu živjeti sa svojim biološkim roditeljima pruža dom, obiteljsko okruženje i obrazovanje, omogu avaju i im da njeguju svoju religiju i kulturu.

odel Audi RS 4 opremljen je istim V8 motorom visokog okretnog momenta kao i model RS 5 Coupe. Pogonski agregat zapremnine 4.163 ccm proizvodi snagu od 331 kW (450 ks) na 8.250 o/min za izlaznu vrijednost od 108,1 ks po litri. Maksimalan okretni moment od 430 Nm dostupan je na brojevima okretaja od 4.000 do 6.000 o/ min. Motor V8 visokih radnih karakteristika sa svojim crveno obojenim poklopcima glave motora modelu RS 4 Avant osigurava ubrzanje od nula do 100 km/h za 4,7 sekundi, na putu ka razvijanju maksimalne ograni ene brzine od 250 km/h . Ograni ena brzina se na zahtjev korisnika može pove ati na 280 km/h. Ru no izra en u Audi tvornici u Györu, Ma arskoj, 4,2-litreni FSI motor predstavlja kombinaciju impresivne snage i uzorite u inkovitosti, s prosje nom potrošnjom goriva manjom od 11 litara na 100 km. S vrlo u inkovitim i duga kim najvišim stupnjem prijenosa, S tronic mjenja sa sedam brzina koji je u serijskoj opremi tako er doprinosi dobroj potrošnji goriva. Voza i mogu dopustiti munjevito brzom mjenja u s dvije spojke da brzine mijenja automatski, ili ih mogu mijenjati ru no putem ru ice mjenja a ili polugicama za mijenjanje brzina na kolu upravlja a. Za eksplozivan start, voza i tako er mogu aktivirati sustav Launch Control koji upravlja uklju ivanjem spojke pri optimalnoj brzini okretaja motora.

Vrhunska atrakcija: quattro pogon sa središnjim diferencijalom s velikim ozubljenim vijencem Poput svih RS modela iz tvrtke Audi, RS 4 Avant je u osnovnoj opremi opremljen quattro stalnim pogonom na sva etiri kota a. U samom središtu sustava nalazi se središnji diferencijal s velikim ozubljenim vijencem. Taj kompaktni i lagani sastavni dio može odmah promijeniti raspodjelu snage izme u prednje i stražnje osovine, glatko i u širokom rasponu, s omjerom

Audi RS 4 Moderan klasik iz tvrtke Audi se vra a: tre a generacija vozila RS 4 Avant kombinacija je visokih performansi i visoke razine svakodnevne prakti nosti. Njegov 4,2-litreni V8 motor snage je 450 KS; S tronic mjenja sa sedam brzina i quattro stalni pogon na sva etiri kota a prenose tu snagu na cestu. do 70 posto na prednje kota a ili velikih 85 posto na stražnje kota e. Standardni omjer 40:60 u korist stražnje osovine osigurava sportsku upravljivost. Samoblokiraju i središnji diferencijal s ozubljenim vijencem djeluje zajedno s mehanizmom za raspodjelu momenta na pogonske kota e koji djeluje na sva etiri kota a. Ako je optere enje unutarnjeg kota a premalo u dinami nim uvjetima vožnje, mehanizam za raspodjelu momenta na pogonske kota e lagano ko i unutarnje kota e prije neželjenog proklizavanja. Audi dodatno nudi sportski diferencijal za aktivnu raspodjelu snage izme u stražnjih kota a.

Aluminija u obilju: šasija Šasija modela Audi RS 4 Avant vrlo je složenog dizajna.

Mnogi sastavni dijelovi prednjeg ovjesa s pet poluga i trapezoidnog stražnjeg ovjesa izra eni su od aluminija. Novi servo upravlja ovisan o brzini vrlo je u inkovit elektromehani ki sustav s direktnim prijenosnim omjerom za iznimno precizan osje aj upravljanja. Pomaže voza u da ostane na zadanoj putanji laganim ispravljanjem kola upravlja a prilikom ko enja na površinama s razli itim razinama prianjanja na tlo. Na modelu RS karoserija je 20 milimetara niža nego na modelu Audi A4 Avant. Novi, 19-in ni kota i od kovanog aluminija s deset krakova u kombinaciji s gumama dimenzija 265/35 u serijskoj su opremi. Audi u dodatnoj opremi tako er nudi 20-in ne kota e s gumama dimenzija 265/30. Oni su dostupni u novom izgledu od

Toyota i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode promi u prednosti iste i štedljive vožnje Toyota Croatia d.o.o i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, objavljuju da e zajedni kim snagama sura ivati na popularizaciji hibridne tehnologije. O ekujemo da e pove anje broja hibrida na hrvatskim cestama uvelike doprinijeti smanjenju zaga enja i buke te pove anju u inkovitosti potrošnje goriva. Toyota je s po etkom velja e 2012. Ministarstvu zaštite okoliša i prirode ustupila na testiranje vozilo Prius na period od 6 mjeseci. Prius je u voznom parku ministarstva pravo osvježenje, osim što je predstavnik revolucionarne hibridne tehnologije, dotjeran je iznimno atraktivnim naljepnicama s motivima otoka Unije, te privla i pozornost i kao promotor ljepota hrvatske obale. Prilikom preuzimanja novog službenog vozila zamjenik ministrice Ministarstva zaštite okoliša i prirode, ing. Hrvoje Dokoza izjavio

je: ''S veseljem smo prihvatili inicijativu testiranja najnovije generacije hibridnog vozila. Podržavamo i promi emo programe zaštite okoliša smanjenjem razine CO2, smanjenjem buke u urbanim sredinama, uštedom goriva, te programe pomla ivanja voznog parka u Hrvatskoj, koji imaju za pozitivan efekt podizanje razine sigurnosti u prometu. Tijekom testiranja biti emo u mogu nosti napraviti analizu ekonomske i ekološke u inkovitosti ovakvog tipa vozila te svoje spoznaje podijeliti sa širom javnoš u. Želja Ministarstva zaštite okoliša i prirode je promicanje novih tehnologija kojima se smanjuje negativni u inak prometa, te emo raditi na prijedlogu olakšica prema resornom Ministarstvu za sva prometala koja donose nove ekološke tehnologije.“ Istom je prilikom g. Matjaž Šiftar, generalni direktor Toyota

Croatia d.o.o. dodao: "Iznimno smo ponosni na istu i štedljivu Toyotinu hibridnu tehnologiju. Prvi smo u njenoj primjeni u veliko serijskoj proizvodnji, a ujedno nudimo i najširu paletom proizvoda sa hibridnim pogonom. Briga za o uvanje okoliša temelj je Toyotine globalne ilozo ije. Obratili smo se nadležnom Ministarstvu zaštite okoliša i prirode s prijedlogom da testiraju Toyotino hibridno vozilo, te je na obostrano zadovoljstvo prijedlog prihva en. Ovom prilikom pozivam i druga državna tijela, da ne zanemaruju pitanje održive mobilnosti, te da savjesnim odabirom svojih službenih vozila utje u na poboljšanje kvalitete života svih nas. Želimo da se predstavnici naše vlasti uvjere u prednosti hibridne tehnologije, te da pružaju primjer ekonomi nom, tihom i istom vožnjom, sa

najvišim sigurnosnim standardima , pozivamo ih da se pridruže obitelji voza a hibrida!’’

Toyota je svjetski lider u istraživanju i proizvodnji hibridne tehnologije te je prvi proizvo a u svijetu koji je proizveo hibridno vozilo za široku upotrebu. Upravo to, prvo hibridno vozilo u serijskoj proizvodnji bio je Prius. Toyotina hibridna tehnologija pokazala se toliko uspješna i popularna u svjetskim razmjerima, o emu svjedo i brojka od impresivnih 1.161.866 Priusa, do danas prodano u svijetu. Ali Toyota je otišla i veliki korak ispred, te e od 2012. godine biti u mogu nosti kupcima u Hrvatskoj (Europi) isporu iti široku paletu hibridnih vozila i to redom; Elektri ni IQ, Yaris hibrid, Auris hibrid, Prius, Prius MPV, te luksuzne modele marke Lexus sa hibridnim pogonom kao što su CT 200h, GS450h, popularni SUV RX450h i luksuzna limuzina LS 600h.

poliranog titanija s jedinstvenih pet V krakova, plus dvije dodatne verzije rotor dizajna krakova. Iza velikih kota a nalaze se samoventiliraju e disk ko nice promjera 365 milimetara sprijeda. eli ni tarni prsteni s valovitim vanjskim rubom perforirani su i spojeni s aluminijskim ko ionim kapicama putem zakovica. Zbog takvog koncepta smanjena je napetost, brže se odvodi toplina i sprje ava se pregrijavanje. Novi oblik tarnih prstena zna i ukupno otprilike tri kilograma manju masu ovjesa. eljusti su obojene u crnu boju visokog sjaja; prednje ko ione eljusti imaju osam klipova i logotip RS sport. Sustav za stabilizaciju ESP ima na in rada Sport i može se u potpunosti isklju iti. Za prednju osovinu, Audi nudi mogu nost kerami kih ko ioProdaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1.-31.1.2012. Proizvo a

koli ina udio, %

Volkswagen

17,20%

Kia

12,90%

Renault

9,68%

Chevrolet

7,53%

Hyundai

7,53%

Citroen

5,38%

Nissan

5,38%

Opel

5,38%

Peugeot

5,38%

10 Dacia

4,30%

11 Ford

4,30%

12 Škoda

4,30%

13 Audi

2,15%

14 BMW

2,15%

15 Toyota

2,15%

16 Fiat

1,08%

17 Honda

1,08%

18 Mitsubishi

1,08%

19 Seat

1,08%

UKUPNO

100%

Izvor: Promocija plus

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Avant

Sportska i u crnoj boji: unutrašnjost

zakre e kolo upravlja a u suprotnom smjeru u zavojima kod preupravljanja za još preciznije i stabilnije upravljanje. Još je jedna posebno dinami na tehnologija amortizacije dostupna u dodatnoj opremi tvrtke Audi, sportski ovjes s dinami nom kontrolom vožnje (DRC). Vodovi za ulje i središnji ventil dijagonalno povezuju nasuprotne parove amortizera. Na primjer, prilikom brzog ulaska u zavoje, sustav pove ava stabilnost prednjeg vanjskog kota a. Amortizacijske zna ajke sportskog ovjesa plus su promjenjive, s mogu nosti odabira tri postavke putem Audi sustava za odabir na ina vožnje.

Sportski: vanjski dizajn

nih diskova od karbonskih vlakana i eljusti sa šest klipova u antracit sivoj boji. Kerami ke ko nice posebno su lagane, robusne i izdržljive. Dinami an Audi drive select sustav za odabir na ina vožnje u serijskoj je opremi na modelu RS 4 Avant. U tom sustavu, voza može odabrati tri na ina rada – comfort, auto i dynamic – kojima se odre uje ponašanje upravlja a, S tronic mjenja a sa sedam brzina i papu ice gasa. Audi drive select sustav može ak promijeniti i zvuk ispušnog sustava,

dvostrukim pritiskanjem/ otpuštanjem spojke prilikom prebacivanja u niži stupanj prijenosa u na inu rada dynamic. Ako je automobil opremljen Audi navigacijskim sustavom, dostupne su brojne opcije namještanja kon iguracija prema želji voza a. Osim sportskog diferencijala, putem Audi drive select sustava za odabir na ina vožnje dostupan je i dynamic steering sustav. Njime se prijenosni omjer mijenja za gotovo 100 posto, ovisno o brzini vožnje, i automatski se lagano

Osnovna zna ajka vanjskog dizajna modela RS 4 Avant je sportski izgled. Šesterokutna singleframe rešetka s mat aluminijskim okvirom; njen sa asti umetak završno je obra en u antracit sivoj boji visokog sjaja. LED dnevna svjetla okružuju Xenon plus farove i zajedno ine trokutni sklop prednjih svjetala. Zrak proti e kroz velike otvore s popre nim šipkama, sve uklopljeno u upadljiv odbojnik s razdjelnikom nalik onima na sportskim automobilima. Gledaju i bo no, ukrasni elementi bo nih pragova i široki koševi blatobrana odmah upadaju u o i. Prošireni stražnji bo ni elementi s oštrim vodoravnim gornjim rubovima zaštitni su znak tog pionira na podru ju pogona na sva etiri kota a iz 1980. godine, pogona Audi quattro. Ku išta vanjskih bo nih retrovizora i bo ne ukrasne letvice su od mat aluminija, a diskretan krovni spojler straga jam i potrebnu potisnu silu. Upadljivi odbojnici i dvije ovalne ispušne cijevi dvostrukog ispušnog sustava dominiraju stražnjim krajem i uklopljeni su u difuzor. Audi tako er nudi sportski ispušni sustav prodornog zvuka, s crnim završetcima ispušnih cijevi. LED stražnja svjetla izgledaju poput elegantnih svjetle ih trakica. Model Audi RS 4 Avant 20 je milimetara dulji i 24 milimetra širi od modela A4 Avant, ali i 20 milimetara niži. Dostupno je osam razli itih boja karoserije: jedna nemetalik i jedna metalik boja, etiri boje s perla efektom i dvije posebno pigmentirane boje kristalnog sjaja, Prism srebrna i Panther crna. Ravna podnica vozila sadrži usisnike zraka za hla enje S tronic mjenja a i prednjih ko nica.

Unutrašnjost modela RS 4 Avant potpuno je crna, uz izuzetak krovne obloge koja je u dodatnoj opremi dostupna u Moon srebrnoj boji. Kromirani okviri lagano naglašavaju prekida e i komande. Dekorativni umetci od karbonskih vlakana u serijskoj su opremi, dok su mat aluminijski, aluminijski Race, crni lakirani ili ukrasni elementi od nehr aju eg elika dostupni u dodatnoj opremi. U osnovnoj su opremi grijana prednja sportska sjedala s integriranim naslonima za glavu presvu ena oblogom kombinacije crne kože i Alcantara tkanine. Feinnappa koža u crnoj ili Moon srebrnoj boji i s sivim kederom dostupna je u dodatnoj opremi. Druge opcije uklju uju školjkasta sjedala ili luksuzna deluxe sjedala s funkcijama klimatizacije i ventilacije. Debeo obru kožom presvu enog višefunkcijskog sportskog kola upravlja a plosnat je na donjem rubu, a komande za mijenjanje brzina postavljene na njega završno su obra ene u aluminiju. Sustav putnog ra unala sa zaslonom u boji sadrži RS izbornik s mjera em prolaznog vremena i termometrom za ulje. Na njemu i na MMI zaslonu prikazuje se poseban zaslon dobrodošlice s RS logotipom prilikom pokretanja motora. Okvir instrumentne plo e završno je obra en u visokom sjaju od lakiranog drveta, a dizajn ru ice S tronic mjenja a sa sedam brzina jedinstven je za modele iz RS serije. Kao na svim RS modelima, ru ice za otvaranje vrata imaju elegantan prorez u sredini. Papu ice, odmorište za noge, mlaznice zraka, ru ice za izmjenu stupnjeva prijenosa na kolu upravlja a, MMI gumbi i druge komande završno su obra ene u aluminiju. Aluminijski ukrasni dijelovi krase pragove vrata, a dodatno su naglašeni oznakama RS 4. Audi nudi ekskluzivne pakete kožne opreme za sve opcije sjedala, uklju uju i paket sa sa astim uzorkom za školjkasta sjedala RS 4. Na duga kom popisu dodatne opreme nalaze se i razni napredni sustavi za pomo u vožnji i komunikaciju, uklju uju i Bluetooth online autotelefon s mogu nosti povezivanja na internet. Dodatna oprema za prtljažnik, ija zapremnina iznosi do 1.430 litara, uklju uje sustav vodilica s kompletom za pri vrš ivanje prtljage i opciju poklopca prtljažnika s elektri nim upravljanjem.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Novi BMW serije 3 stigao u Autocentar Baumgartner Šesta generacija najprodavanijeg premium automobila u svijetu predstavljen je i doma em tržištu u tri osnovne linije: Sport Line, Luxury Line i Modern Line. Sve ove linije pružaju kupcu mogu nost dojmljivog i personaliziranog izgleda te da svoje individualne preferencije stopi u jedan model. Pažljivi izbor opreme koji obuhva a i vanjske dijelove kao i izbor materijala i boja u unutrašnjosti za svaki pojedini model. M Sport paket opreme s posebnim vanjskim i unutarnjim zna ajkama predvi en je za ljeto 2012. godine. Mogu nost izbora motora ine tri dieselska agregata (316d, 318d, 320d) te tri benzinska agregata (320i, 328i i 335i). Kao dodatak optimaliziranim dieselskim motorima i poznatoj 6-clindarskoj benzinskoj jedinici koja je ve imala veliki uspjeh, kupci tako er mogu uživati u izvedbi nove 4-cilindarske varijante turbopunja a u BM W-u

328i. Treba naglasiti i da je novi BMW 335i pravi poklon svim ljubiteljima 6-cilindri nih motora: BMW TwinPower Turbo benzinski motor obujma 3 litre razvija najve u snagu od 306 KS i najve i okretni moment od 400 Nm pri samo 1.200 o/min, te time nadmašuje performanse svoga prethodnika. Istovremeno ima smanjenu potrošnju goriva kao i emisije štetnih tvari. Kao i do sada, nova serija 3 može se pohvaliti još e ikasnijom BMW Ef icientDynamics tehnologijom s još ve om snagom uz istovremeno smanjenje potrošnje goriva i emisija štetnih tvari. Bezbrojne mogu nosti za primanje i slanje informacije, zabavu i povezivanje donosi BMW ConnectedDrive koji na taj na in pruža još više sigurnosti i udobnosti. Po etna cijena modela 316d iznosi bez PDV-a 27.561 euro.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn – kupac ne plaća prijenos 3. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn 4. Opel Astra 1.4 i 16v, 2006.g., 126000 km, reg. 10/2012, cijena 39800 kn – kupac ne plaća prijenos

Šavora d.o.o. ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila Hodošan, Glavna 17 prodaja vozila: 040/679-679; servis vozila: 040/679-671

Tijekom velja e Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila. Svoj dolazak prethodno najavite na tel.: 040/679-679.

ZZZ VDYRUD KU

1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- 7.500 KN - 7.500 KN - 5.500 KN www.renault.hr

80 000 km

Rasprodaja vozila sa zalihe. Uza sve to dajemo dodatni popust od 5000 kn do 17000 kn za vozila na zalihi. Iskoristite povoljnosti do 29.02.2012. u AC Kosu. Renault

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, tel: 040 493 030

preporučuja

Dodatni popusti na automobile na zalihi od 5.500 do 17.000 kn!

24. velja e 2012.

Poznati i slavni Koncertna poslastica Wilco 11. ožujka u Paviljonu 9 zagreba kog Velesajma Jedna od najve ih rock atrakcija na po etku ove koncertne godine zasigurno je nastup ameri kog bend Wilco u Zagrebu 11. ožujka. Zbog velikog interesa za koncert grupe Wilco, koncert e se iz kluba “Aquarius” premjestiti u Paviljon 9 Zagreba kog velesajma. Koncert e se održati u organizaciji INmusic festivala, koji e po prvi put predstaviti novi koncertni prostor pomalo zanemarenoga Zagreba kog velesajma. Paviljon 9 odlikuje jedinstvena arhitektura koja ga ini jednim od najljepših koncertnih prostora regije. Osim što je prostor idealan za koncerte kapaciteta od oko 2.000 ljudi, pristup i dolazak posjetitelja tako er je maksimalno prilago en budu i da se, osim parkirnih mjesta na Zagreba kom velesajmu, javni prijevoz nalazi to no ispred južnog ulaza koji e biti otvoren za posjetitelje koncerta. Grupa Wilco nedavno je nominirana za prestižnu nagradu “Grammy”, a njihov koncert u Paviljonu 9 najavni je koncert za nadolaze i INmusic festival, koji e se održati 29. i 30. lipnja na Jarunu. Podrazumijeva se da kupljene ulaznice vrijede za novo mjesto održavanja koncerta. Wilco je ameri ki alt-rock sastav osnovan u Chicagu u

Illinoisu. Ime sastava je izvedenica od “will comply”, radioamaterskog izraza za “razumijem”. Godine 1994. osnovali su ga preostali lanovi alt-country sastava Uncle Tupelo nakon odlaska pjeva a Jaya Farrara. Postava Wilca esto se mijenjala, a jedini prvotni lanovi ostali su pjeva Jeff Tweedy i basist John Stirratt. Od po etka 2004. ostali trenuta ni lanovi jesu gitarist Nels Cline, multiinstrumentalisti Pat Sansone i Mikael Jorgensen te bubnjar Glenn Kotche. Wilco je objavio sedam studijskih albuma, dvostruki koncertni album i tri suradni ka izdanja: dva s Billyjem Braggom i jedan s The Minus 5. Glazba sastava inspirirana

je raznolikim glazbenicima i stilovima, me u kojima su i Bill Fay i Television, a i sam je izvršio utjecaj na mnoge predstavnike modernoga alternativnog rocka. Sastav je na debitantskom albumu “A.M.” (1995.) nastavio s alternativnim countryjem u stilu Uncle Tupela, ali je od tada u svoju glazbu uveo eksperimentalne aspekte, uklju uju i elemente alternativnog rocka i klasi nog popa. Wilco je privukao medijsku pažnju svojim etvrtim albumom “Yankee Hotel Foxtrot” (2002.). Taj je album najuspješniji album Wilca do danas, prodan u više od 590.000 primjeraka. Wilco je za svoj peti studijski album iz

2004. “A Ghost Is Born” osvojio dva Grammyja, me u kojima i onaj za najbolji album alternativne glazbe. Sedmi studijski album Wilco (The Album) sastav je objavio 30. lipnja 2009. Album je postao najuspješniji u povijesti sastava, što se pozicija na ljestvici ti e. Zauzeo je etvrto mjesto Billboardove ljestvice Top 200 s 99.000 prodanih primjeraka u prvom tjednu, kao i drugo na ljestvici rock albuma. Bio je to tre i album Wilca u top 10 na ameri koj pop listi. Prvi singl s albuma, “You Never Know”, dosegnuo je broj jedan na AAA Chartu i time postao njihov prvi broj jedan u 12 godina. Glazba Wilca obi no se kategorizira kao alternativni rock i alternativni country. Iako su tijekom cijele karijere sura ivali s velikim izdava kim ku ama, obi no ih se povezuje s indie rockom. Ulaznice za koncert grupe Wilco, koji e se održati 11. ožujka 2012. u Paviljonu 9, u prodaji su po cijeni od 200 kuna u Aquarius Music shopovima (Varšavska 13, Vlaška 44, Maksimirska 16) i Dirty Old Shopu (Tratinska 22) te online na www.ticketpro.hr. Cijena ulaznice na dan koncerta na ulazu dvorane iznosit e 220 kuna, ukoliko ih ostane u prodaji.

FORMULA 13 Darkness LEONARD COHEN We Take Care Of Our Own BRUCE SPRINGSTEEN Goodbye Kiss KASABIAN These Days FOO FIGHTERS Give Me All Your Luvin’ MADONNA FT. NICKI MINAJ & MIA In The End SNOW PATROL Somebody That i Used To Know GOTYE FEAT. KIMBRAWild Ones FLO RIDA FEAT. SIA Talk That Talk RIHANNA FEAT. JAY-Z Lullaby NICKELBACK

Top 10 [strane] DJ FRESH Hot Right Now MADONNA Me AllDOMA IH Your Love TOPGive LISTA

Born To Die LANA DEL RAY Glory JAY-Z FEAT. B.I.C. Alone Again ALYSSA REID FEAT. JUMP SMOKERS

DJ ANTONIE Ma Cherie GLORIA ESTEFAN Hotel Nacional GOTYE Somebody That I Used To Know RIZZLE KICKS Mamma Do The Hump FOSTER THE PEOPLE Pumped Up Kicks

Škotska etvorka Franz Ferdinand vra a se na INmusic Festival

TAIO CRUZ Troublemaker MICHEL TELÓ AI SE EU TE PEGO LLYOD Dedica on To My Ex AURA DIONE Geronimo COLDPLAY Charlie Brown SEAN PAUL She Doesn’t Mind BEYONCE Love On Top OLLY MURS Dance With Me Tonight

Fenomenalni škotski bend nedavno je izdao dva EP-a koji su su remiksevi pjesama s izdanja “Covers EP”, koje potpisuju Toby Tobias, Wild Geese, David Maloso, Brennan Green i dOP. Trenutno pripremaju etvrti album, ije bi pjesme mogli premijerno uti na INmusic festivalu 2012. Do sada su, uz Franz Ferdinand, svoje nastupe na INmusicu potvrdili The Cranberries, Mando Diao, Gogol Bordello. Ulaznice po cijeni od 290 kuna u prodaji su u Tisak media centrima. Prijatelji INmusic festivala i miljenici zagreba ke publike Franz Ferdinand posljednjih su godina pokorili svjetske top-liste, osvojili neke od najprestižnijih svjetskih glazbenih nagrada, me u kojima Grammy, MTV i Brit Awards, te potvrdili svoj status jedne od vode ih svjetskih glazbenih atrakcija. Škotska rock grupa Franz Ferdinand krenula je osvajati svijet po etkom 2004. godine

svojim debitanskim albumom i hit singlovima “Take Me Out”, “Matinee” i “This Fire”. Nakon što je njihov prvijenac, nazvan jednostavno “Franz Ferdinand”, postigao velik uspjeh, prvo na britanskoj, a potom i na svjetskoj sceni, etvorka 2005. godine objavljuje novi studijski album “You Could Have It So Much Better”, koji tako er zasjeda na sam vrh top-lista najboljih albuma. Album “Tonight: Franz Ferdinand” iz 2009. pokupio je najbolje kritike eminentnih glazbenih medija kao što su NME, Mojo, Pitchfork, Rolling Stone i dr., kao što je i pokazala turneja koja je uslijedila. Svjetski poznati škoti Alex Kapranos (prvi vokal / gitara / klavijature), Paul Thomson (bubnjevi / gitara), Nick McCarthy (vokal / klavijature / gitara) i Bob Hardy (bas gitara), ili jednostavnije Franz Ferdinand, vra aju se u Zagreb ove godine i nastupaju na sedmom po redu INmusic festivalu!

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 37

Plus

Tjednik

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Freska vo ni jogurti užitak na kvadrat • Omiljena izdanja Freska vo nih jogurta od sada su dostupna u zajedni kom pakiranju od etiri ašice, koje donose još bolje okuse jagode i breskve Iz Vindije je stiglo iznena enje koje e razveseliti sve sladokusce – pakiranje Freska jogurta koje objedinjuje breskvu i jagodu, dva najpopularnija okusa ove fine mlije ne poslastice. Novo pakiranje Freska jogurta s dizajniranim kartonskim omotom donosi e-

tiri ašice od 125 grama - po dvije od svakog okusa. Kao i ostala izdanja koja dolaze iz arobnog svijeta Freska vo nih poslastica, breskva i jagoda odlikuju se velikim komadima vo a i neodoljivim, od sada još i boljim okusom. Osim izvrsnog okusa, ova etverostruka vo no –

mlije na kombinacija donosi i pregršt vitamina, minerala i bjelan evina. Zajedni ko pakiranje Freska jogur t a od breskve i jagode stoga cijeloj obitelji omogu uje zdrav užitak u društvu najukusnijih prijatelja ljudskog organizma!

Poznata muška , ženska i dječja obuća sada jeftinija

-50% "Jelen" lj prijate ogu vaših n

24. velja e 2012.

6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

ODBOJKA

RUKOMET PRVA HOL

PREMIER hrvatska rukometna liga

Novi o ekivani poraz akove kih rukometaša U prvom susretu 18. kola rukometne Premier lige, odigranom u Rijeci, Me imurje je doživjelo još jedan poraz. Ovaj put bolji je bio doma i Zamet rezultatom 41:33 (12:10). Tijekom prvog poluvremena Me imurje je bilo potpuno ravnopravni protivnik doma oj mom adi, na što ukazuje i rezultat na odmoru od 12:10 za Zamet.

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Zamet - Me imurje 41:33 (12:10) Zamet: urica, Stevanovi , Slavi , Vu ko 4, Hrvatin 6, Uzelac 2 , Lon ari 4 , osi 2, Ka ani 4, Kruži 4 , Kova evi 4 , uturi , Vuji 5, Golik 1, Šakia 5. Trener: Alen Kurbanovi Me imurje: Matu ec, Hajdarovi , Kova evi , Martin evi 7, Horvati 9, Novak, Miševi 2, Škrobar 1, Bari 5, Martinjak 1, Pusti , Kova i 4 , Sklepi 1, Petek 3. Trener: Dario Varga

No, u nastavku “deja vu“ kada je u pitanju igra akove kih rukometaša. Pad koncentracije i nedostatak snage. Zamet u prvih osam minuta drugog dijela postiže šest golova i odlazi na etiri razlike, 18:14. Me imurje se uspjelo vratiti u egal,

no doma a je mom ad serijom golova ostvarila prednost, koju je do kraja susreta samo podizala do kona nih 41:33. Za Me imurje je Dario Horvati zabio 9 golova, Neven Martin evi 7, Bari 5, Petek 3, Miševi , Pusti i Kova i 2, a po

Siscia Pore Split Spa va Vinkovci Zamet Buzet Karlovac Dubrava Bjelovar Marina Kaštela Gorica Varteks di Caprio Me imurje

16 15 15 16 17 17 15 17 16 15 16 15 16

11 11 10 10 9 9 9 7 7 6 3 2 0

1 1 2 1 2 2 2 2 1 1 1 1 1

4 3 3 5 6 6 4 8 8 8 12 12 15

23 23 22 21 20 20 20 16 15 13 7 5 1

jedan gol zabili su Škrobar, Martinjak i Sklepi . Trojica rije kih vratara skupili su 16 obrana, dok su akove ki, na žalost, bili nevjerojatno loši i od 44 lopti, koliko je bilo upu eno na njihov gol, uspjeli su obraniti tek tri. Nova prilika da mom ad Me imurja upiše bod ili dva je subota i utakmica 19. kola kada u akovcu gostuje Pore .(so)

Pobjedni ki niz Centrometala nastavlja se i dalje Odbojkaši Centrometala i tre i tjedan za redom osvojili su sva tri boda u natjecanju prvoligaša. Na doma em su parketu u Nedeliš u ovaj put svladali Zadar rezultatom 3:0, po setovima 25:18, 25:19, 25:19. Gosti su prvi dio sezone bili na za elju prvoligaške tablice, da bi u nastavku sezone ostvarili pet pobjeda u zadnjih šest susreta i probili se u srednji dio ljestvice. Stoga ih re anski odbojkaši nisu podcijenili, ve su maksimalno ozbiljno krenuli u susret. U sva tri seta ista pri a. Stalno je vodio Centrometal, gosti su pružali dobar otpor, a posebno su gosti bili dobri u bloku. Ipak, ni jedan set nije došao pod znak pitanja, te je Centrometal kvalitetnom igrom uvjerljivo osvojio sva tri seta. Odli an je u napadu

OKM CENTROMETAL – OK ZADAR 3:0 (18,19,19) Dvorana SGC-a “Aton”, gledatelja 120, suci: Milinovi , Adamek (obojica Zagreb) Centrometal: Kova , Palinkaš, Vabec, Križanovi , Todorovi , T.Posavec, M.Posavec, D.Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri ) Zadar: Viduka, Škara, Sura , Grubiši , Mandi , Šestan, Bur ul, Beli (trener Masni )

bio Todorovi , a i ostali igra i dali su svoj doprinos. Bilo je dosta blokova, prijem i servis su dobro funkcionirali, dok je Križanovi s par efektnih zakucavanja podignuo tribine na noge. Ovom pobjedom Centrometal je došao na peto mjesto prvenstvene ljestvice. U idu em kolu re anski odbojkaši gostuju u Daruvaru.

DRUGA HRL - sjever (m)

Borkovi uspješno krenuo na klupi Preložana U nastavak prvenstva druge hrvatske rukometne lige sjever rukometaši Preloga krenuli su s pobjedom. Na gostovanju u Novoj Gradiški, kod istoimene ekipe, mlada mom ad Josipa Borkovi a ostvarila je pobjedu rezultatom 27:31 (12:17). Prelog je odli no otvorio utakmicu i na samom po etku poveo s 4:1. Nakon toga su doma ini zaigrali ipak malo agresivniju obranu, što je rezultiralo i izjedna enjem, a potom i vodstvom Gradiške od 10:7. Kod tog je rezultata odli ni golman Preloga Lon ari uspio obraniti dva uzastopna sedmerca, što je bio i dodatni poticaj njegovim suigra ima da prebace igru u višu brzinu i vrate stvari na po etak, odnosno ponovno preuzmu vodstvo. Do kraja prvog dijela rukometaši Preloga napravili su razliku od pet pogodaka 17:12, pa se s tim rezultatom otišlo i na odmor. Drugih se

trideset minuta igralo uglavnom gol za gol, gdje je Prelog bez nekih ve ih problema održavao tu prednost od pet golova. U 48. minuti dva su igra a Preloga zaradila kaznu isklju enja na dvije minute, me utim, i unato tome, a posebno zahvaljuju i izvanrednim obranama Lon ari a, te golovima Ivana Bergovca, koji je na kraju postigao 12 golova, uz samo jedan promašaj, Prelog je uspio sa uvati prednost. Do kraja je rutinski završio utakmicu s etiri gola prednosti. Nakon susreta, novi je trener Preloga Josip Borkovi bio zadovoljan postignutim, istaknuvši da ga prije svega kod njegovih igra a veseli pristup utakmici i zalaganje i da je pobjeda možda mogla biti i još uvjerljivija da nije bilo toliko tehni kih pogrešaka. - Moja se ekipa u posljednje tri - etiri minute susreta malo i opustila, budu i da je utakmica ve bila rezultatski rije-

DRUGA HRL – sjever (ž)

Zrinski odmah do lidera Rukometašice Zrinskog zabilježile su još jednu vrijednu pobjedu s kojom su odmah uz bok vode em sastavu lige i vjerojatno budu em prvaku – Osijeku. U prošlom kolu stigle su do osme prvenstvene pobjede svladavši s +8 golova razlike Vukovar 37:29. Vukovarke koje su posljednje na tablici niti u jednom trenutku utakmice nisu bili ravnopravni suparnik. Zrinskice eka u subotu težak ispit. Igraju utakmicu koja prakti ki odlu uje o drugom mjestu protiv izravnog rivala Bjelovara u gostima. (so)

šena, pa je doma in do kraja uspio smanjiti razliku na etiri gola.

U subotu u Prelogu gostuje Boso Ivankovo Sljede i protivnik Preloga je posljednje plasirana mom ad RK Boso iz Ivankova. - Bude li pristup mojih igra a od samoga po etka onakav kakav je bio na prethodnoj utakmici, ne

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Sla na KTC Ivanska Borovo Prelog Viro-Virovi ca Požega

ur enovac Ilova Nova Gradiška Orahovica Boso

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

10 8 6 6 6 5 6 6 5 5 2 2

0 1 2 2 2 2 0 0 0 0 1 0

2 3 4 4 4 5 6 6 7 7 9 10

20 17 14 14 14 12 12 12 10 10 5 4

Nova Gradiška – Prelog 27:31 (12:17) Nova Gradiška - dvorana ETŠ, suci Gari i Soldo Nova Gradiška: Peni , osi , Mileti , Barun, Lon arevi , Curi ,Zaužel, Prša, Serti , Latal. Trener Ivan Serti RK Prelog: Žeželj, Lon ari , Beli 5, Martin evi , Bergovec 12, Najman, Lisjak, Malek 1, Grgek, Mikloška 2 , Hali 2, Januši 4, Beli 5. Trener Josip Borkovi

bi trebalo biti nekakvih ve ih problema kada je u pitanju kona ni pobjednik, jer smatram da smo u ovom trenutku kvalitetnija mom ad od RK Bosa, što pokazuje i plasman na tablici, no moram priznati da je ponekad takve utakmice, gdje sami igra i znaju ve unaprijed upisati bodove, dosta teško igrati, kazao je Borkovi uo i subotnjeg susreta. Utakmica Prelog – Boso igra se u subotu u 19 sati u sportskoj dvorani u Prelogu. (so)

III. HRL sjever (m)

TABLICA 1.

Osijek

12 11 0

1 22

Zrinski

12 8

3 17

Podravka-Lino

12 7

3 16

Petrijevci

12 7

4 15

Bjelovar

12 7

4 15

Brod Gymnasium 12 6

4 14

Pitoma a

12 6

4 14

ur evac

12 5

7 10

Darda

12 4

8 8

10. Ivanec

12 2

9 5

11. Vukovar

12 2

10 4

12. Cerna

12 2

10 4

Pobjeda Info Stara i poraz Nedeliš a Nastavljeno je prvenstvo rukometaša i u 3. HRL Sjever. U utakmicama 14. kola Info Star je kao doma in bio bolji od Novske 29:28 (14:14), dok su rukometaši Nedeliš a gostovali kod Novog Marofa, gdje su poraženi 29:20. Doma ini su nakon prvog dijela imali prednost 14:11. U sljede em kolu Nedeliš e je doma in Lipi, dok e Info Star gostovati kod Garešnice. Rukometašice e ovaj vikend u tre oj ligi akovec ugostiti Veliko Trojstvo, a Prelog gostovati kod druge ekipe Koke. (so)

2. A LIGA centar (ž)

Pobjeda Kaštela kod Don Bosca Odbojkašice Kaštela iz Pribislavca su krenule s utakmicama Lige za prvaka. U susretu 4. kola gostovale su kod Don Bosca i pobijedile 3:2. Kaštelanke su dobile prvi set, no idu a dva odlaze na stranu doma ih odbojkašica. No Pribislav anke se ne predaju, izjedna uju na 2:2 i u petom setu slave za pobjedu 3:2. U zaostalom susretu 3. kola Lige za prvaka odbojkašice Kaštela pobijedile su Multibibus 3:2. Kao i u nedjelju u utakmici s Don Boscom, igralo se u pet

setova, na kraju su ponovno slavile Kaštelanke. Prva tri seta završila su 25:23. Po etni dobiva Kaštel, drugi Multibibus i tre i opet Kaštel. etvrti set odlazi na stranu Multibiusa rezultatom 25:20. U petom odlu uju em Kaštel slavi 15:8 za pobjedu 3:2. U nedjelju u 17 sati odbojkašice Kaštela na parketu dvorane ETŠ-a doma in su Plavom zmaju iz Duge Rese, koji u etiri susreta Lige za prvaka ima tri pobjede i jedan poraz.

24. velja e 2012. TENIS

NOGOMET

ITF MACON 10.000 $

NASTAVLJA SE II. HNL Me imurje u subotu doma in vode em Dugopolju, ali utakmica još uvijek upitna

Ema Mikul i svladala 500 mjesta bolje rangiranu tenisa icu

Trener Damir Biškup poru uje: Na doma em travnjaku bodove ne emo prepustiti nikome

Ema Mikul i Nakon što je uspješno prošla kroz kvalifikacije 10.000 USD vrijednog ITF turnira u rancuskom Maconu, akove ka tenisa ica Ema Mikul i u prvom je kolu bila bolja od tre e nositeljice Slovakinje Michaele Honcove, 339. igra ice svijeta, s 2:1 u setovima. Ema je dobila prvi set 6:3, istim joj je rezultatom Honcova uzvratila u drugom setu. U odlu uju em, tre em setu, Mikul i je opet bila bolja i s 6:4 prošla u drugo kolo. S obzirom na to da je Slovakinja plasirana za gotovo 500 mjesta bolje na WTA listi najboljih tenisa ica svijeta, može se re i da je to najvrjednija pobjeda Eme u njezinoj karijeri. Tu je eka Sybille Gauvain, koja je do glavnog turnira stigla, tako er kao i Ema, kroz kvalifikacije. Francuskinja Gauvain je u prvom kolu pobijedila Rumunjku Diane Stomlega (664.) 6:1, 6:4. S obzirom na to da se Ema nalazi na 800. mjestu, a Gauvain na 994. poziciji igra ica na svjetskoj rang ljestvici, jedan dobar me mogao bi mladoj akove koj tenisa ici donijeti i etvrtfinale turnira u Maconu. Me je na rasporedu bio u etvrtak, a kona an rezultat na ovom turniru pratite na našem portalu www.mnovine.hr, te sljede em broju naših novina.

PROGLAŠENJE najboljih sportaša i ekipa Grada Preloga

U petak u 19 sati u Domu kulture U petak nave er u prostoru Doma Kulture u Prelogu dodijelit e se nagrade najboljim sportašima Grada Preloga za 2011. godinu. Dodjelu i ove godine organizira Zajednica sportskih udruga Grada Preloga, a uz najbolje sportaše nagradit e se i zaslužni sportski djelatnici s podru ja Grada Preloga za prošlu 2011. godinu. Prelo ka sportska obitelj broji tridesetak udruga koje postižu bolje i lošije rezultate natje u i se u državnim i županijskim ligama. Ono na što su posebno ponosni u Prelogu je veliki broj djece, od najranijeg uzrasta, koja su uklju ena u sportske škole i klubove s podru ja Grada Preloga. Dodjela nagrada održat e se u petak u 19 sati, a program e dodatno obogatiti Prilo ke mažoretkinje, mali plesa i iz Preloga i me imurska zvijezda Supertalenta Rebecca Posavec. Ulaz je slobodan za sve, do ite i pozdravite najbolje prilo ke sportaše za 2011. godinu.

Uprava i dalje radi na skidanju suspenzije

PIŠE: SINIŠA OBADI Po etak nastavka natjecanja u drugoj hrvatskoj nogometnoj ligi je pred vratima. Nogometaši Me imurja sutra (subota) u 15 sati na doma em terenu igraju protiv lidera prvenstva, mom adi Dugopolja. O o ekivanjima u tom susretu, ali i obavljenim pripremama za nastavak sezone, razgovarali smo s trenerom Damirom Biškupom. Pripreme smo odradili stvarno na jednom vrhunskom nivou i jako sam zadovoljan s igra ima i mogu re i da spremni ekamo po etak prvenstva, kazao je Biškup. Me imurje je danas jedna karakterna, kvalitetna i poštena ekipa koja je željna dobrog rezultata i iskreno se nadam da e sve ono dobro što su prezentirali u nekim utakmicama tijekom priprema, da e to prenijeti na prvenstvo, a pogoto-

vo na ovo prvo kolo, od kojeg mi zapravo i kre emo u borbu za opstanak. Dugopolje je zasigurno najkvalitetnija ekipa u drugoj ligi, dodaje Biškup. - To pokazuje i njihovo prvo mjesto, a uz to su

financijski mo ni, imaju odli ne uvjete za rad, prakti ki prvoligaške. Oni jesu na papiru avoriti, ali mi smo ipak doma ini i na akove kom travnjaku ne emo nikome priznati da je bolji.

Pokušat emo od prve minute krenuti na pobjedu i tri boda, no ne smijemo ni previše srljati, jer Dugopolje je, kao što sam ve spomenuo jedna odli na ekipa, s kvalitetnom kontrom.

I dok je u onom sportskom dijelu, kada je u pitanju NK Me imurje, nakon priprema sve “pod kontrolom”, u onom tehni kom i organizacijskom još je uvijek jako vru e. Naime, u upravi kluba svim se snagama bore da se Me imurju skine suspenzija kako bi nesmetano mogli krenuti u nastavak prvenstva i borbu za opstanak. Prema rije ima direktora kluba Stjepana Hamonajca, veliki dio toga teškog tereta suspenzije je skinut, a tijekom današnjeg dana (petak) znat e se puno više. Želja je, naravno, svih u klubu, ali i svih ljubitelja nogometa, da se taj problem uspješno riješi, kako bi u subotu mogli uživati u prvenstvenom susretu Me imurja i vode e mom adi prvenstva Dugopolja.

HNL – sjever

MNS

Odgo en po etak prvenstva

U utorak sjednica Izvršnog odbora

S obzirom na to da je po etak prvenstva 3. HNL sjever odgo en za tjedan dana (kre e 3. i 4. ožujka), me imurski tre eligaši ovaj su tjedan iskoristili za još poneku pripremnu utakmicu. Tako je preloška Mladost gostovala u Koprivnici, gdje je na terenu s umjetnom travom poražena od imenjaka iz Malog Otoka s 2:0. Predstoje i vikend nogometaši Preloga imaju namjeru otputo-

vati u Istru, gdje bi se odigrala pripremna utakmica u Kan anaru. Nedeliš e je u etvrtak na pomo nom terenu akove koga gradskog stadiona bilo doma in Dinamu iz Palovca, a za subotnje prijepodne u planu je me usobni susret igra a Nedeliš a, kako bi svi mogli odigrati devedesetak minuta. Grani ar iz Kotoribe e danas (petak) na svom terenu u 17 sati ugostiti Slobodu iz Slakov-

ca. U nedjelju u 15 sati u Kotoribi e gostovati Dubrav an. Polet iz Pribislavca u nedjelju odlazi na gostovanje u Macincu kod ekipe Centrometala. Mom ad akovca, koja je s treninzima krenula 22. sije nja, uz male prekide, punom je parom nastavila s pripremam prošli petak, a još je uvijek u traženju protivnika s kojim bi odigrala susret tijekom vikenda. (so)

Svoju 7. sjednicu na akove kim e Gradskim bazenima “Marija Ruži ” u utorak 28. velja e održati Izvršni odbor Me imurskoga nogometnog saveza. Na dnevnom e se redu tako na i izvještaj o 29. prvenstvu Me imurja u malom nogometu, financijski izvještaj o poslovanju MNS-a u prošloj godini, prijedlog odluke o raspisivanju javnog natje aja za instruktora MNS-a, te priprema za održavanje izvještajne skupštine IO MNS-a. Uz to, iz nogometnog je saveza upu en poziv trenerima svih me imurskih

liga za predavanje na temu “U inkovito komuniciranje i osobna promocija trenera u sportu”, koje e održati Marijan Hižek iz Varaždina. Prisutnost na predavanju je obavezna, jer je ono uvjet za dobivanje licence za vo enje mom adi u svim me imurskim ligama za proljetni dio sezone 2011./2012. Isto se tako pozivaju i svi nogometni suci na redovite plenarne sastanke, koji e se održavati na prostorima akove kih bazena, prvi je zakazan za etvrtak 1. ožujka. (so)

MALI NOGOMET ODRŽAN 4. LEGEA CUP

Nastupilo 39 klupskih ekipa iz Hrvatske i inozemstva U dvorani II. osnovne škole, akovec-Jug, održan je 4. LEGEA CUP, malonogometni turnir za uzrast U-8, U-10, U-11 i U-12, a sve s ciljem da se sportom i druženjem motiviraju gledatelji da kupnjom ulaznica pomognu humanitarni projekt “Djeca za djecu od srca” , te da se na taj na in prikupljena nov ana sredstva daruju udruzi koja bavi zdravljem djece. U dva dana igranja , 4. “LEGEA CUP” je okupio djecu u 39 ekipa, iz više doma ih klubova i nogometnih škola (NŠ Me imurje- akovec, NN SpartakMala Subotica, NK Sloga- akovec, NŠ Zelenko-Novakovec, NK Mladost-Prelog, NK Hodošan), GNK DINAMO Zagreb, nogometne klubove i škole s podru ja Varaždinske županije (NK Varaždin, NK Fotex-Nedeljanec, NK Podravina-Ludbreg, NK Dubravka-Tur in, NK Sra inec), Koprivni ko-križeva ke (NK Grani ar- ur evac), ekipu iz Slovenije NK Turniš e te eki-

Doniran prihod od ulaznica Tijekommalonogometnog turnira Legea cup, koji je odigran minulog vikenda u dvorani II. Osnovne škole u akovcu, od ulaznica je prikupljeno 2.930 kuna. S obzirom da je taj turnir humanitarnoga karaktera, odnosno igra se u sklopu projekta “Djeca za djecu od srca”,

Mom adi NŠ Me imurje akovec, Me imurje 1 i Me imurje 2 koje su osvojile prva dva mjesta u kategoriji U -11

pu iz Ma arske, ekipu UFC Nagykanizse. U kategoriji U-8 pobijedila je ekipa Me imurje 1. U ovoj kategoriji najbolji strijelac je bio Antonio Martinjaš iz ekipe Me imurje 2. U kategoriji U-10 prva je ekipa Dinama iz Zagreba, iz koje je i najbolji igra , Ivica Vidovi , te najbolji strijelac, Toma Pali . U kategoriji U-11 prva dva mjesta osvojile su mom adi Nogometne škole Me imurje akovec, Me imurje 1, kao pr-

voplasirani i ekipa Me imurje 2 kao drugoplasirani. U ovoj kategoriji tri najbolja dolaze iz ekipe Me imurje 1, najbolji strijelac Kuqi Joze , najbolji igra Denis Bušnja, te najbolji golman Nikola oki . U kategoriji U-12 pobijedila je ekipa Me imurje 1 (dje aci ro eni 1999.).Najbolji igra je Lovro Rebrek, najbolji golman Ivan Kaselj (ekipa Me imurje 1), a najbolji strijelac Joze Kuqi (ekipa akovec 1).

i ove je godine prihod od ulaznica doniran. Tako su organizatori uz male nogometaše sredstva, za koja kažu da su prikupljena od dobrih ljudi koji su posjetili turnir, uru ili Društvu distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec.

24. velja e 2012. KOŠARKA KA A 2 LIGA SJEVER

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

Me imurje riješilo i Podravca! U pravoj košarkaškoj atmosferi u Virju je Me imurje pobijedilo i 18. puta iz 18 utakmica. Što više ovakvih utakmica na egalu, ili maloj prednosti – to e se bolje spremiti za kvali ikacijske utakmice koje slijede nakon odigranog prvenstva. Raduje sve bolji oporavak najboljeg igra a Maria Novaka Medija, a u Virju je protiv Podravca odli nu partiju pružio i Biševac. akovec je ostvario još jednu vrijednu pobjedu, ovaj puta bili su bolji od križeva koga Radnika. Pobjeda je tim vrjednija jer je ostvarena bez Ostoje, klju noga ovjeka u reketu. Rudarima se baš i ne igra protiv slabije plasiranih mom adi – to smo ve odavno skužili. Tako je bilo i u Koprivnici protiv koje je najbolji igra , prema

trenerovim rije ima bio David Bogdan! (bh)

Koprivnica – Rudar Cimper 69:60 (22:12, 10:19, 16:13, 21:16)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

RUDAR CIMPER: Varga 19, Korbelj, Novak, Per i , Hrka 7, Radikovi 4, Cilar, Bedi, Dodlek 6, Tkalec 12, Bogdan 6, Srnec 6. Trener Damjanovi B.

C LIGA KSMŽ

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

LIGA MLA IH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje – Grafi ar 76:55

Mladost Ivanovec – Ivan ica 57:47

ME IMURJE: Golik 4, Lepen 12, Franin 7, Gašpari 16, Farkaš 10, Kocijan 2, Vrus 13, Lon ari 12. Trener aji I.

MLADOST IVANOVEC: Be 6, Sa er 12, Kranj ec 6, Plevnjak 5, Jurinec 10, Lesjak 14, Toplek 4. Trener Drk I.

Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 78:56 DONJI KRALJEVEC: Švenda 5, Sinkovi GK 3, Zrna 8, Lon ari 2, Branilovi 2, Ivanovi D. 26, Ruži 15, Ivanovi J. 6. Trener Zrna I. MLADOST IVANOVEC: Kresinger 10, Hanžekovi 9, Drk 24, Vugrinec 5, Mlinari 8. Trener Drk I. Me imurje Globetka – Kotoriba 79:51 ME IMURJE GLOBETKA: Markovi 18, Vugrinec 19, Cimerman 2, Leva i 16, Franji 6, Belovi 2, Golubi N. 8, Vuruši 6, Radek 2. Trener Škoda D. KOTORIBA: Radmani 9, Borovi 7, Fuš P. 5, Fuš H. 5, Ujlaki 4, Munka 19, Fuš 2. Trener Ujlaki R. Me imurje II – Dubrav an 61:75

Vindija – Mladost ( ) 85:64

Bjelovar – Petar Zrinski 78:74 Ivan ica – Grafi ar 73:45 Podravac – Me imurje 77:88 (21:18, 18:24, 24:21, 20:25) ME IMURJE: Novak N. 2, Pusti , Novak Marek 8, Miko 12, Kraja i 12, Lon ari , Fodor 13, Jeleni , Biševac 21, Novak M. Medo 16, Martinovi , Novak Mat. 4. Trener Šopar S.

TABLICA 1. ME IMURJE

18 18 0

36/+692

2. Vindija

18 13 5

31/+203 29/+184

3. Petar Zrinski

18 11 7

4. Podravac

18 11 7

29/+182

5. Mladost( )

18 10 8

28/+72

6. AKOVEC

17 10 7

27/+141

akovec – Radnik 72:64 (22:12, 16:20, 12:8, 22:24)

7. Radnik

18 9 9

27/-65

8. RUDAR CIMPER

18 9 9

27/-94

AKOVEC: Horvat 16, Terek M. 3, Prprovi 21, Terek D. 11, Kranj ec 11, Ganzer, Dove er, Wrana 10, Vehtersbah, Feher, Drk. Trener Kova i B.

9. Ivan ica

18 8 10 26/-72

10. Koprivnica

18 4 14 22/-280

11. Bjelovar

17 4 13 21/-261

12. Gra ar

18 0 18 18/-702

Kotoriba – Vindija 39:58

BŠT – Prelog 75:23

KOTORIBA: Radmani 2, Pla ko 10, Žini 2, Zvošec 2, Vidovi 4, Fuš P. 7, Sabol 2, Ujlaki 7, Fuš H. 3. Trener Balog R.

BŠT: Kranj ec M. 23, Dvanajš ak 10, Jeleni 15, Drk 7, Dove er 14, Bulovi 2, Mekovec 4. Trener Kova i B. PRELOG: Mikec 4, Polišanski 2, Švenda 10, Bezi 2, Iveli 7. Trener Mikec F. Dubrav an – Lepoglava 58:53 DUBRAV AN: Orehovec 4, Tišler 3, Klipi Ka. 13, Kuzmi 21, Lisjak 5, Klipi Kr. 12. Trener ituš D.

Rudar Cimper – Donji Kraljevec 46:61 RUDAR CIMPER: Bilas 3, Radikovi 16, Korbelj 10, Rihtarec 2, Per i 10, Vinko 5. Trener Damjanovi B. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi GK 9, Ivanovi J. 20, Branilovi 10, Švenda 16, Ruži 6. Trener Zrna I.

Mladost Ivanovec – Dubrav an 60:56

ME IMURJE II: Vrus 12, Vuruši 9, Bedi 4, Lepen 7, Mavrek 11, Franin 3, Golik 6, Kanižaj 9. Trener aji I. DUBRAV AN: Rai 11, Lukša 15, Me imurec 10, Šte i 20, Varga 12, Ribi 7. Trener Krušelj K.

MLADOST IVANOVEC: Hanžekovi 17, Jan ec 11, Kranj ec 15, Wrana 17. Trener Fe keš M. DUBRAV AN: Lukša 15, Matulin 11, Blažeka 13, Varga 3, Ribi 12, Igrec 2. Trener Me imurec B.

TABLICA

Rudar Cimper – Me imurje 22:87

Obe ana zemlja Ovoga sam tjedna kona no nakon dužeg vremena upecao na televiziji specijalitet – na ESPN su prikazali utakmicu ameri ke sveu ilišne NCAA košarkaške lige izme u Michigan Statea i Purdue. Za ovaj potonji igra naš me imurski košarkaš iz Nedeliš a Sandi Marciuš. Visok je po ameri kim izmjerama 6.9, dakle oko 205 cm, te je najviši u mom adi. Ova mu se sezona ra una kao druga u NCAA karijeri, tako mu i piše na službenom rosteru – sophomore. Da bi se iz bijela svijeta uop e moglo konkurirati za ameri ku sveu ilišnu košarku, moraš imati vrhunskoga agenta, moraš naravno biti odli an košarkaš, no bijelci moraju biti i visoki, po mogu nosti 210 cm. Makar, niti to ti ne garantira upad – poznam jednoga visokoga to no toliko koji nije upao, makar je igrao u KK Zagrebu, u juniorima. Naime, uz odli ne košarkaške elemente, moraš biti i vrhunski obrazovan, odnosno položiti testove iz matematike i engleskog jezika. Neki naši i ne samo naši igra i to ne mogu položiti. Pada mi na pamet Jennings koji trenutno rastura u Milwaukee bucksima, a nije mogao upasti niti na jedan collegge jer nije mogao ništa položiti, pa je jednu godi-

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Donji Kraljevec – Vindija 59:37

RUDAR CIMPER: Korbelj 4, Podkrajac 5, Antolovi 2, Sobo an 5,, Klujber 4, Urbani 2. Trener Repalust S. ME IMURJE: Bacinger 14, Bogdani 14, Novak 6, Kova i 14, Vojkovi 18, Beriša 7, Vojvoda 12, Bleš 2. Trener Novak S.

DONJI KRALJEVEC: Mesari 7, Švenda 2, Sinkovi GL 2, Ivanovi J. 21, Šupljika 2, Mikec 2, Ruži 5, Me imurec Mar. 18. Trener Ruži M. Prelog – Lepoglava 48:73 PRELOG: Polišanski 2, Beli 2, Kalšan 2, Vargek 4, Soka 22, Švenda 5, Hoblaj 11. Trener Sori R. Me imurje – Rudar Cimper 120:30

TABLICA 1. Me imurje

13 12 1 25/+613

2. Vindija

12 12 0 24/+844

3. Kotoriba

12 10 2 22/+400

4. Lepoglava

13 9 4 22/+48

5. BŠT

13 8 5 21/+151

ME IMURJE: Svaty 17, Gašpari 5, Sabol 18, Zorkovi 4, Guld 6, ibari 2, Mom ilovi 17, Pa an 24, Vrus 21. Trener Novak S. RUDAR CIMPER: Podkrajac 2, Antonovi 3, Klauber 2, Rihtarec 2, Vinko 19, Sobo an 2. Trener Repalust S.

1. Me imurje Globetka 14 12 2 26/+213

1. Me imurje

14 14 0 28/+501

2. Prelog

14 11 3 25/+180

2. Dubrav an

14 11 3 25/+229

6. Nedeliš e

12 7 5 19/+76

3. Dubrav an

14 9 5 23/+38

3. Mladost Ivanovec

14 9 5 23/-10

7. Dubrav an

13 6 7 19/-73

1. Me imurje

4. Donji Kraljevec

14 8 6 22/+59

4. Gra ar

14 8 6 22/-11

8. Prelog

13 6 7 19/-140

2. Donji Kraljevec

12 10 2 22/+198

9. Mladost Ivanovec

13 6 7 19/-181

3. Vindija

13 9 4 22/+43

10. akovec

12 4 8 16/-174

4. akovec

11. Donji Kraljevec

12 4 8 16/-222

5. Rudar Cimper

13 4 9 17/-323

12. Ivan ica

13 2 11 15/-356

6. Lepoglava

13 4 9 17/-386

13. Rudar Cimper

13 1 12 14/-520

7. Ivan ica

13 3 10 16/-310

8. Prelog

13 2 11 15/-377

5. Nedeliš e

14 8 6 22/+7

5. Vindija

14 6 8 20/-27

6. Mladost Ivanovec

14 5 9 19/-101

6. Donji Kraljevec

14 5 9 19/-16

7. Me imurje II

14 3 11 17/-140

7. Rudar Cimper

14 2 12 16/-143

8. Kotoriba

14 0 14 14/-256

8. Kotoriba

14 1 13 15/-473

14. Me imurje Globetka 12 1 11 13/-466

TABLICA 13 13 0 26/+1282

12 7 5 19/-127

ATLETIKA PH u dvorani

Srebro za Melani Kralji Drugu medalju na ovogodišnjim državnim dvoranskim prvenstvima osvojila je za AK Me imurje baca ica kugle Melani Kralji . Ona je na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske, koje je održano u Zagrebu, u konkurenciji najboljih hrvatskih juniorki kuglu težine 4 kg u tre oj seriji dobacila do 12,42 m i tim rezultatom osvojila drugo mjesto i srebrnu medalju. Bolja od Melani bila je trenutno

najbolja hrvatska baca ica iz AKa Agram Petra Gamilec, a njezin pobjedni ki hitac iznosio je 14,04 m. Osim Melani, za me imurske atletske klubove nastupilo je još etvero natjecatelja. Iz redova AK-a Nedeliš e odli ne nastupe ostvarila je Mihaela Horvat, koja je osvojila 5. mjesto u skoku u dalj s presko enih 5,30 m, te 6. mjesto u utrci na 60 m prepone s rezultatom 10,16 sekundi. Damir

Posavec iz AK-a Nedeliš e tako er je zauzeo visoke plasmane, i to u utrci na 60 m prepone, gdje je bio 4. s 9,33 sekunde, te u skoku u vis s presko enih 1,85 m i osvojenim 5. mjestom. AK Me imurje je zabilježio još dva nastupa: Petar Novak skakao je u dalj i s presko enih 5,41 m osvojio 13. mjesto, a Emanuel Varga nastupio je u utrci na 60 m i rezultatom 7,62 ostvario 19. rezultat kvali ikacija.

Melani Kralji srebrna je na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske u dvorani

nu odigrao u Romi kod Repeše, pa otišao u NBA (u najja u ligu svijeta može se samo ako si stariji od 19 godina). Naš Sandi je bio odlikaš u akove koj Gimnaziji, uz to je bio dobar košarkaš i upao na Purdue. Prošle je godine bio back up, odnosno zamjena za najboljeg igra a mom adi Jajuana Johnsona koji je na kraju sezone kao 27. pick na draftu završio u Boston Celticsima. To što sam Sandija prošle godine gledao na jednoj utakmici pokušao sam što prije zaboraviti. Ušao je da odmori Johnsona, napravio faul u napadu na centru rade i le ni blok kao pripomo za svoga playmakera kod prevo enja lopte. U idu em napadu mu je bila spuštena lopta na niskom postu, okrenuo se na zicer, „razbio tablu na šutu“, te bio zamijenjen. Ove sam godine sa zanimanjem ekao i kona no do ekao tekmu gdje nastupa i Sandi nadaju i se da je napredovao i nešto novo nau io u Americi. No, niti ove sezone Sandi ne briljira. U utakmici koju sam gledao Michigan State ih je pobijedio 76:62, Sandi je igrao ukupno 4 minute, napravio dva faula, u napadu se iz jednoga bloka na krilu odli no deblokirao na zicer, pravovremeno dobio loptu i s dvije ruke išao na zakucavanje. No, lopta se nabila na drugi obru , uzletjela do plafona i odbila do centra. To je bilo u prvom polu-

vremenu, u drugom Sandi nije ni ulazio u igru. Mislio sam – baš sam potre io takvu tekmu gdje Sandi nije odigrao baš ništa, mislim si ima takvih dana, svi ih imaju, pa imao ih je i veliki Jordan! Idem na službene stranice Purdue basketbala i gledam ukupnu statistiku ove sezone. Piše da Sandi igra prosje no 8.6 minuta, zabija 1.8 koševa i ima 2.1 skok u prosjeku. Najviše je 5 puta sko io u utakmici koju su dobili s 50 koševa razlike. Što iz ovoga zaklju iti? Svojevremeno je Pepsi (predsjednik trenerske udruge i aktivni trener jedno 40 godina) lamentirao da se NITI JEDAN naš košarkaš nije vratio iz Amerike bolji nego što je otišao! Ovo je za raspravu, spomenuo sam mu pokojnoga Krešu osi a koji je studiraju i na Brigham Youngu došao u status All american teama, a još mi pada na pamet i Vedran Vukuši (Northwestern University, Cibona, Cedevita) za kojega je malotko znao u Splitu, a nakon ameri ke sveu ilišne karijere izgradio i odli nu karijeru u Hrvatskoj. Sandiju želim da demantira Pepsija! Na kraju krajeva, ovjek e se vratiti s diplomom prestižnoga ameri kog studija u džepu, jer tamo moraš u iti da bi igrao, a moraš igrati da bi mogao u iti!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER Me imurje – Vindija, subota 25. velja e u 18.30, II OŠ akovec Rudar Cimper – Ivan ica, subota 25. velja e u 19, M. Središ e

C LIGA Me imurje Globetka – D. Kraljevec, subota 25.velja e u 14.30, IIOŠ Prelog – Dubrav an, subota 25. velja e u 15.30, OŠ Prelog Me imurje II – Kotoriba, nedjelja 26.velja e u 15.30, II OŠ akovec Mladost Ivanovec – Nedeliš e, nedjelja 26. velja e u 17.30, II OŠ

KADETSKA LIGA akovec – D. Kraljevec, utorak 28. velja e u 19.45, VUŠ akovec

Rudar Cimper – Vindija, subota 25.velja e u 17, OŠ M. Središ e D. Kraljevec – Prelog, nedjelja 26. velja e u 10, OŠ D. Kraljevec

LIGA MLA IH KADETA Kotoriba – Me imurje, subota 25. velja e u 16, OŠ Kotoriba BŠT – Mladost Ivanovec, nedjelja 26. velja e u 10, OŠ M. Subotica Dubrav an – Nedeliš e, nedjelja 26. velja e u 11, OŠ D. Dubrava Prelog – Rudar Cimper, subota 25.velja e u 10.45, OŠ Prelog Me . Globetka – D. Kraljevec, nedjelja 26. velja e u 13.30, II OŠ

24. velja e 2012.

LIJEP JUBILEJ Dvadeset godina Badmintonskog kluba Me imurje

Uspješni promotori mladog sporta u našem kraju U prostorijama dvorane ETŠ-a u akovcu održana je jubilarna 20. godišnja skupština Badmintonskog kluba Me imurje, na kojoj su na dnevnom redu bili izvještaji o radu i financijski izvještaji za 2011. godinu, financijski i plan rada za 2012. godinu te dodjela godišnjih nagrada kluba za 2011. godinu. Izvještaj o radu Kluba te financijski izvještaj za prošlu godinu podnijeli su predsjednik Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi . Tako je izme u ostalog re eno da je protekla godina bila uspješna u sportskom dijelu, dok je u onom financijskom nastavljena kriza uslijed gospodarske situacije i recesije u društvu i pad prihoda. Najzna ajniji rezultati su osvajanje jedanaest medalja na PH 2011. Osvojena su dva zlata, Ela Trstenjak U13 i Danijel Zadravec me u veteranima, te jedno srebro i osam bron anih medalja. Seniorska ekipa osvojila je 3. mjesto, mla a kadetska U-13 ekipa 3. mjesto, ekipa mla ih juniora U-17 2. mjesto, kadetska U-15 5. mjesto u ekipnom poretku HK-a 2010./2011. U pojedina nom ukupnom poretku HK-a 2010./2011. osvojene su etiri medalje, od toga jedno zlato i tri bronce. Ekipe kluba redovito su nastupale na turnirima HK-a, MBL-a te me unarodnim turnirima, gdje su tako er ostvareni zapaženi rezultati i osvojeno devet medalja, od toga dva zlata, tri srebra i etiri bronce. Juniorska ekipa nastupila je na me unarodnim turnirima

EJK, Matija Hranilovi nastupio za juniorsku U-19 reprezentaciju na 4 turnira. Za reprezentaciju su još igrali U-11 Nikša Habuš i Laura Horvat, U-13 Lino Zadravec, U-15 Filip Bel i Ela Trstenjak. Klub je uspješno organizirao 6 turnira HK-a, PH 2011. za mla e kadete U-13 i mla e juniore U-17, turnire MBL-a 2010./2011., 10. Školsko PUOŠ Me imurja, kao i tradicionalni 3. MT ” COYI 2011.” za mlade. U financijskom dijelu nastavljena je kriza uslijed gospodarske situacije i nije ostvaren plan nego je nastavljen trend pada prihoda od 16% manje od planiranih prihoda, dok su rashodi manji za 17% od planiranih te je godina završena s pozitivnim poslovanjem, a Klub nema nikakvih financijskih dugovanja. U prihodima Klub sudjeluje s 82% vlastitih prihoda, a 18% su donacije iz prora una. Predsjednik kluba Danijel Zadravec i tajnik Tomislav Grubi predo ili su i godišnji plan rada te financijski plan 2012. godinu, koje je Skupština jednoglasno prihvatila. Uslijedila je i dodjela godišnjih nagrada Kluba za 2011., koje su primili igra i Luka Vlahek, Matija Hranilovi , Matija Filo, Krešimir Koprivec, Mirna Baksa, Lino Zadravec, Filip Bel, Ela Trstenjak, Iva Novak, Barbara Kancijan, Danijel Zadravec, Rajko Bel, Antun Hranilovi , Luka Grubi ,Nikša Habuš, Borna Vadlja i Laura Horvat, uprava i trener Tomislav Grubi te II. OŠ akovec i sponzori.

PLESNI klub Livi u akovcu organizirao etvrti turnir Hrvatskoga športskog plesnog saveza u ovoj sezoni

etiri medalje za me imurske plesa e Plesni klub Livi bio je doma in etvrtog po redu turnira koji se bodovao u natjecanju Hrvatskoga športskog plesnog saveza u standardnim i latino - ameri kim plesovima. Natjecalo se 140 parova u konkurenciji hrvatskih i ma arskih plesa a. Doma in PK Livi imao je 6 plesnih parova na natjecanju. Najuspješniji su bili najmla i Ivan Dodlek i Tara Friš i , koji plešu u osnovcima u D3 kategoriji, osvojili su zlato u standardu i bronca u latinu. Srebro su osvojili u standardnim plesovima u D3 u konkurenciji starije mladeži talentirani Domagoj Oreški i Leona Zeli . Novi plesni par u konkurenciji odraslih Ana i Andrija Posedi,

Od predstavnika PK-a Livi zlato i bronca pripali su Tari Friš i i Ivanu Dodleku, koji plešu me u osnovcima u D3 kategoriji

kojima je ovo prvi turnir, bili su odli ni 3. u latinoameri kim plesovima. Nikola Ivan Horvat i Monika Novak osvojili su 5. mjesto u obje kategorije, a u polufinalu plesala su još dva para: Stjepan Dodlek i Bernarda Flin ec te Igor Rob i Marcela Sedmak u najbrojnijoj konkurenciji mla e mladeži C. U pauzi natjecanja Plesni centar LIVI prikazao je svoj show program u kojem su sudjelovali sportski plesa i, plesna škola, cheerleadersice, trbušni ples, žongler Domagoj i Nexusi. Program je odli no vodila Mateja Gajnik. Iz kluba zahvaljuju Me imurskoj županiji i Gradu akovcu na pokroviteljstvu.

Leona Zeli i Domagoj Oreški iz PK-a Livi tako er su bili uspješni, osvojivši srebro u konkurenciji starije mladeži – standardni plesovi

IZBORNA SKUPŠTINA SAVEZA ŠRD-a Me imurske županije

Nadaju se organizaciji SP-a u sportskom ribolovu za seniore 2014. godine Izborna skupština Saveza ŠRDa Me imurske županije održana je prošlu nedjelju u restoranu “Pilka“ u akovcu. Na skupštini je bilo prisutno 73 predstavnika iz 34 ribolovnih društava, od ukupno 36. Tako er je bio prisutan glavni tajnik Hrvatskoga športskog ribolovnog saveza Tomislav Heldho er, te ostali gosti. Skupština je jednoglasno prihvatila izvješ a za 2011. godinu, kao i planove za 2012. godinu. Izabrano novo - staro vodstvo Saveza, želja organizacija SP-a Izabrani su elni ljudi koje e voditi Savez u sljede em etverogodišnjem mandatu. Nije došlo do promjena u vrhu, ve je ponovno izabrano dosadašnje vodstvo. Za novog predsjednika Saveza opet je izabran Zoran P ei er, za dopredsjednika Miljenko Perko, a za tajnika Darko Oreški. U Nadzorni odbor izabrani su Milijenko Ciglar kao predsjednik, te

lanovi: Vinko Vargek, Ljubo Matulin, Zdravko Jur ec i Ivica Vugrinec. Prema statutu, u Izvršni odbor ulaze svi predsjednici pojedinih komisija, te predsjednik i dopredsjednik Saveza. Za ostale lanove Izvršnog odbora izabrani su: Josip Varga u komisiju za poribljavanje, Dragutin Kedmenec u komisiju za natjecanja, Željko Dolenec u suda ku komisiju, Branko Vrtari u povjerenstvo za ribolovne ispite, Pero Kerha i Željko Bubani u ribo uvarsku komisiju. Prisutnima na skupštini obratio se još jednom izabrani predsjednik Saveza Zoran P ei er, koji se nada da e se Savez nastaviti uspješan rad, te da e znati odgovoriti na sve budu e izazove. Savez je financijski neovisna organizacija koja gospodari kao uspješno poduze e. Osim toga, Savez je prošle godine bio organizator velikoga ribolovnog natjecanja hrvatske ribolovne mladeži. Ove godine biti

Na elu Saveza i dalje e biti Zoran Pfeifer, koji je nakon dobivanja još jednog mandata u sve anom dijelu skupštine podijelio priznanja društvima i pojedincima e organizator natjecanja ribolovaca starijih kategorija: juniorki i juniora, te seniorki i seniora. - Nadamo se da e vrhunac biti 2014. godine, kada bi trebali organizirati Svjetsko prvenstvo u športskom ribolovu u kategoriji seniora. Odluka još nije donesena od strane svjetske ribolovne ederacije, ali, prema raspoloživim in ormacija-

Priznanja društvima, klubovima i pojedincima Tradicionalno su dodijeljena brojna priznanja pojedinim udrugama povodom obljetnica, te udrugama i pojedincima za postignute rezultate. Priznanja za obljetnice dodijeljena su: Glavatici Prelog za 100 godina društva, Somu Kotoriba za 60 godina, Trnavi Gori an za 50 godina, Karasu Peklenica za 20 godina, Klenu Držimurec - Strelec i Šaranu Gardinovec za 10 godina društva. Za postignute ekipne sportske rezultate u 2011. godini priznanja su dodijeljena: Klen - Vigma Sveta Marija za osvojeno 1. mjesto u kategoriji juniorki na kupu HŠRS-a, Glavatica P ei er TTI Prelog za osvojeno 1. mjesto u kategoriji kadeta na kupu HŠRS, Klen - Vigma Sveta Marija za osvojeno 2. mjesto u kategoriji kadeta na kupu HŠRS-a, Klen - Vigma Sveta Marija za osvojeno 3. mjesto u kategoriji kadetkinja na kupu HŠRS-a, Glavatica P ei er TTI za osvojeno 1. mjesto u drugoj ligi u kategoriji seniora i Linijak Ivanovec za osvojeno 3. mjesto u drugoj ligi u kategoriji seniora.

Dobitnici priznanja za 2011. ŠRD-a Me imurske županije Pojedina na priznanja za postignute sportske rezultate u 2011. godini Nataliji Žganec za osvojeno 1. mjesto u kategoriji juniorki na kupu HŠRS-a, Pauli Pongrac za osvojeno 2. mjesto u kategoriji juniorki na kupu HŠRS-a, Marijani Mutak za osvojeno 3. mjesto u kategoriji kadetkinja na kupu HŠRS-a, Alenu Lehkec za osvojeno 1. mjesto u kategoriji kadeta na kupu HŠRS-a, Alanu Perko za osvojeno 1. mjesto lige mladeži U-18, za 2. mjesto u drugoj ligi senio-

ra i za nastup u reprezentaciji U-18 na svjetskom prvenstvu, Erwinu Škoda za osvojeno 1. mjesto lige mladeži U-14 HŠRS-a, Darku Kolari u za osvojeno 2. mjesto u majstoricama za ulazak u reprezentaciju u 2012. godini, Zlatku Kra unu za osvojeno 3. mjesto u drugoj ligi seniora HŠRS-a, Ivici Jakupak za nastup u HŠRS reprezentaciji na svjetskom prvenstvu seniora i Dominiku Peter za nastup u reprezentaciji U-HŠRS na svjetskom prvenstvu.

SN organizirao natjecanje “Lino višebojac“ u OŠ Kotoriba

Doris i Borna pobjednici Na svojem putu kroz Hrvatsku Lino višebojac stigao je i u Me imursku županiju. Doma in mu je bila OŠ Kotoriba, koja se odli no pripremila za dje je sportsko natjecanje koje organiziraju Podravka, Sportske novosti i HT-a. Lino višebojac, koji je do sezone 2010./2011. nosio naziv “ okolino višebojac“, pokrenut je na inicijativu legendarnog nogometaša Zvonimira Bobana u školskoj godini 2006./2007. U svakoj školskoj godini održava se po 24 natjecanja u osnovnim školama te jedno finalno natjecanje, na kojemu se okupljaju pobjednici sa školskih natjecanja, nastoje i izboriti ostvarenje svoga sportskog sna, putovanje na bilo koji sportski doga aj po vlastitom izboru. Dobrodošlicu je poželjela ravnateljica škole Snježana Matoš, pro . Naglasila

Doris Šajn i Borna Valpati idu u finale je kako škola ima više od tristo u enika, a izgradnjom nove dvorane oni ostvaruju velike uspjehe u sportu. Košarkaši su osvojili prvo mjesto u Me imurju, dok su odbojkaši bili drugi. U enici su se, uz gromoglasno navijanje

svojih razreda, natjecali u nogometu, rukometu, košarci, tr anju, potezanju užeta, skakanju u vre ama i skoku u dalj. Podršku mladim sportašima došli su dati nekadašnja zvijezda zagreba kog Dinama Sre ko Bogdan te ruko-

ma, imamo velike šanse. Bilo bi to prvorazredna promocija Me imurja u itavom svijetu, kaže P ei er.

estitke gostiju i problem kormorana Skupštini se obratio i posebni gost glavni tajnik Hrvatskoga športskog ribolovnog saveza Tomislav Heldho er. Pohvalio je rad Me imurskoga ribolovnog saveza, koji je, prema njegovim rije ima, jedan od primjerenijih u Hrvatskoj, te da su mnogi naši lanovi uspješni u obavljanju svojih unkcija i u nacionalnome savezu. Odgovaraju i na pitanja prisutnih, posebno treba nazna iti pitanje o problemu s pticama kormoranima. Veliki vranac, kormoran je ptica koja je stavljena pod totalnu zabranu lova, te se razmnožila u enormnim koli inama, uzrokuju i velike štete na riblji ond. Kormoran nije autohtona ptica i nema prirodnog neprijatelja. Jedno od rješenja bilo bi da se kormorani prebroje, da se sazna egzaktan broj, pa se onda može izra unati koli ina ribe koju pojedu kormorani. Bit e potrebno uklju enje svih prijatelja prirode kako bi bilo mogu e prikazati što realnije stanje, zaklju ak je sportskih ribi a. Zaklju ak skupštine pak je da je 2011. godina vrlo uspješna godina Saveza ŠRD-a Me imurske županije, u kojoj su postignuti vrhunski rezultati, uz optimisti ne tonove za ovu godine, te naravno želju da se dobije organizacija SP-a 2014. godine. Svim zaljubljenicima u ribolov želimo uspješnu 2012. godinu, uz ribi ki pozdrav, bistro! (Dorijan Gavez)

metašica koprivni ke Podravke Sanja Damnjanovi , koja igra na poziciji lijevog vanjskog. Nije se samo natjecalo, ve i pjevalo, plesalo … Prije natjecateljskog djela prire en je kulturni program u kojem su se predstavili veliki i mali zbor škole, tamburaši te plesa i Jasmin i Dragan. Za najbolji literarni rad na temu “Svijet po mom“ nagra ena je u enica osmog razreda Viktorija Fundak, uz mentorstvo Nikoline Fuš Zvošec, pro ., a najbolja maska bio je Mateo iz etvrtog razreda, obu en u medvjedi a. Kad su se zbrojili bodovi, proglašeni su pobjednici. Kod djevoj ica to je Doris Šajn, u enica sedmog razreda, dok je najbolji u konkurenciji dje aka bio Borna Valpati iz šestog razreda. Oni su izborili finale Lino višebojca, koje e se održati u svibnju. Pehare i poklone najboljima uru ili su Sanja i Sre ko. Naravno da je tu bio i sam medvjedi Lino koji je zabavljao djecu, s njima plesao i pjevao i na kraju obradovao slatkim poklonom.(A. Fuš)

24. velja e 2012. ZAJEDNICA sportskih udruga Preloga i sudionici turnira Kup Grada Preloga proveli tradicionalnu akciju

Tri tisu e kuna donirano u humanitarne svrhe Zajednica sportskih udruga Grada Preloga i ove je godine uspješno organizirala Kup Grada Preloga u malom nogometu, malonogometni turnir koji okuplja nogometne klubove s podru ja Grada Preloga. Sportsku pobjedu odnijela je ekipa Mladosti iz Preloga, no posljednji dan pobjednici su bili svi. Pla anjem simboli ne ulaznice od deset kuna svi posjetitelji, igra i, suci i organizatori uklju ili su se u humanitarnu akciju. Skupljeno je 2.290 kuna, a lanovi Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga Grada Preloga svojim su prilozima iznos zaokružili na tri tisu e kuna. Izaslanstvo Zajednice, na elu s predsjednikom Matom Kljai em,

taj je iznos prošli tjedan poklonilo obitelji Kalšan iz Preloga, koja živi u izuzetno teškim uvjetima. Bolest, neimaština i nedostatak posla pogodili su ovu obitelj u iju je ku u nedavno stigla, uz šestogodišnju djevoj icu i etverogodišnjeg sina,

i tre a malena beba. I prošlih su godina lanovi Zajednice pomagali najpotrebnijima, a predsjednik Mato Kljai istaknuo je da e se ova dobra navika sigurno nastaviti i u budu nosti. (Ž. Soka , oto: M. Naran a)

PARAOLIMPIJSKI školski dan OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec

Kreiranje svijesti i razumijevanja za sport osoba s invaliditetom Paraolimpijski školski dan održan je u Osnovnoj školi “Petar Zrinski“ Šenkovec. To je projekt Hrvatskoga paraolimpijskog odbora (HPO), koji se tijekom tri godine provodi u više od 250 osnovnih škola u Hrvatskoj. Rije je o programu brojnih aktivnosti, kojima se kroz razli ite zabavne igre, edukaciju i predavanja kod djece i mladih pokušava kreirati svijest i razumijevanje za osobe s invaliditetom te podu avati o postojanju paraolimpijskog sporta i individualnim razlikama.

Program je bio osmišljen kroz nekoliko radionica. Kroz prvu radionicu u enici su imali priliku upoznati Helenu Dretar Kari , hrvatsku paraolimpijku u stolnom tenisu, slušaju i njezinu životnu pri u te postavljaju i pitanja o njezinim treninzima, natjecanjima i rezultatima. U drugoj radionici u enici su odgledali film o paraolimpijskim igrama, poslije kojeg je uslijedio razgovor o sportovima koji su zastupljeni na spomenutim igrama te o njihovim specifi nostima. Tre a

radionica uklju ila je u enike u brojne aktivnosti kao što je igranje stolnog tenisa na stolcu kako bi bili ravnopravni svom protivniku Zoranu Križancu, hrvatskom reprezentativcu i paraolimpijcu u stolnom tenisu. U enici su mogli isprobati i kako je to hodati na štakama te kako se osloniti na osobu kada imaš povez na o ima i ništa ne vidiš. Kroz ovaj pou an i zanimljiv dan postignut je prvi korak u kreiranju svijesti i razumijevanju za sport osoba s invaliditetom. (MS)

Dobro je znati

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

24. velja e 2012.

Dobro je znati 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIDASKO nudi poduze ima brzo i prilago eno u enje stranih jezika

Cekin Crispy Pops od sad i u svježem izdanju • Omiljene pile e okruglice Cekin Crispy Pops, osim u smrznutom izdanju, odnedavno su dostupne i u svježoj varijanti Svi koji nestrpljivo ekaju trenutke uživanja u paniranim okruglicama od najfinijeg pile eg mesa Cekin sada mogu odahnuti, jer je priprema ovih malih delikatesnih zalogaj i a zahvaljuju i novoj, svježoj varijanti od sada još kra a! Sv je ž e p e en i C ek i n Crispy Popsi dolaze u 250 gramskoj modernoj ambalaži, koja na najbolji na in uva izvrstan okus, svježinu i hranjive vrijednosti ovog iznimnog proizvoda. Minuta do dvije zagrijavanja u tavi, ritezi ili u kla-

si noj pe nici dovoljno je da se svježe pe ene i hrskave Crispy Pops okruglice na u na tanjuru i svojim okusom, sada još brže, oduševe sve ljubitelje ovog snack obroka popularnog upravo me u najmla ima. Svježi Crispy Popsi tako er dolaze u dva poznata okusa: classic autenti ne kvalitete i okusa Cekin piletine i okruglice s okusom pizze oboga ene raj icom, origanom i finim Vindijinim sirom Edamcem. Obje varijante dobivene su od visoko kvalitetnog bijelog mesa -

filea pile ih prsa, bogatog va žnim v it aminima, mineralima i bjelan evinama te u njima bezbrižno mogu uživati gurmani svih generacija. Pripremite Crispy Popse gotove proizvode po poznatom na elu «Zagrij i posluži» služe i se uputama na pakiranju i prepustite se još brže bogatstvu okusa zdrave i so ne piletine Cekin! - Da djeca vladaju svijetom, jeo bi se samo CRISPY POPS! -

Didasko vam omogu ava nastavu prilago enu vašim osobnim i poslovnim željama u kojoj prema potrebi u ite strani jezik s naglaskom na govoru, vokabularu, izgovoru ili gramatici. Bitno je prilagoditi se što više zahtjevima vašeg radnog mjesta pa tako ovisno o branši vježbate npr. situacije dogovaranja termina, vo enja sastanka, pregovaranja ili prezentacija i u ite upotrebljavati specifi ne rije i i raze. Vi odlu ujete o sadržaju, strukturi, veli ini grupe, broju sati te vremenu i mjestu održavanja te aja. Didaskova je zada a klijentima pružiti najbolju kvalitetu govornog treninga ili nekog drugog željenog podru ja kako bi po-

stigli najviše rezultate. Svejedno trebate li poslovni engleski ili se samo trebate pripremiti za neko važno doga anje u vašoj branši, Didasko je spreman pomo i vam. Prilago avaju se potrebama i željama klijenta u savladavanju jezika, ali i vašem budžetu. Nude upravo ono što vam je potrebno – ni manje ni više. Satnica, mjesto i vrijeme se dogovaraju u skladu s individualnim mogu nostima klijenata. Te ajevi poslovnog jezika u Didasku pružaju savršenu mogu nost u enja i treniranja jezika u vašem odjelu, poduze u ili nekom tre em mjestu. Svaki aspekt grupnog te aja mogu e je individualizirati: broj polaznika i sati, vrijeme i mjesto kao i

trajanje programa. Težište je na konverzaciji, specifi nim pojmovima koje koristite u poslu, konceptima i filozofiji tvrtke kao i prezentacijama i pisanim vježbama. Savladajte temeljne komunikacijske sposobnosti na stranom jeziku kako biste mogli razumjeti, reagirati i uvjeriti svoje strane sugovornike. Didasko uz poslovni jezik nudi i standardne te ajeve stranih jezika za sve stupnjeve i uzraste kao i pripreme za polaganje me unarodnih ispita iz engleskog (Cambridge ESOL), ali i drugih jezika. Upisi za sve programe Didaska su u tijeku na broj 391 072 ili mailom na in o@didasko. com.hr

SLOBODNA RADNA MJESTA (Hrvatski zavod za zapošljavanje) LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr Vinogradarska zadruga ŠTIGOV ANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMO NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnogiskustva;2KV,SSS,VŠS,VSSOSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gos ju, znanje stranih jezika, voza ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, po etak rada je 15.3. Zainteresirani javi se na 099 222 1338. Postoji mogu nost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natje aj otvoren do 15.2. EKO ME IMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi 37, 40000 AKOVEC, traži 1 INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odre eno vrijeme uz mog. na neodre eno, uvjeti: obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na ra unalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javiti samo kandida ma koji u u u uži izbor. Natje aj do 24.2. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o. k.d. 10000 Zagreb, Republike Austrije 1/3, traži SSS/VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU m/ž na ugovor o djelu uz mog. zapošljavanja na neodre eno, uvje : SSS/VŠS prodaja oglasnog prostora u poslovnim imenicima RH žute stranice po županijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornimosobamaugospodarskimsubjek ma,mogu nostzapošljavanjaosobe s invaliditetom, terenski rad na podru ju Me imurske županije, komunika vnost, marljivost, organiziranost, odgovornost, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu, ili e-mail: m @m .hr ili na fax: 01 4872471, do 27.02. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 2 VOZA A/ ICE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na

odre eno vrijeme, javiti se na 098 915 8006, do 29.02. Pizzeria Fat boy PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 778 855, do 25.2. UNISOFT d.o.o. M. Središ e , traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se g. Sabo Nenadu na mob. 098 9839 707, do 29.02. NOSTRO d.o.o. Slemenice 23, traži 10 (m/ž) ŠIVA A TRIKOTAŽE I LAKE KONFEKCIJE na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 865 299, natje aj otvoren do 28.2. TP Varaždin, P.Miškine 53, tra i 2 m/ž KV PRODAVA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnos, poželjno radno iskustvo, mjesto rada Palovec, M.Subo ca, javi se osobno na gornju adresu ili e-mail: kadrovska@tpvz.hr do 23.02. OPTIMUS d.o.o. akovec, V. Nazora 32, traži 1 SSS, VŠS, VSS PROGRAMERA za poslove održavanja aplikacije korisnika na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, voza ki ispit B kat., znanje engl. jezika, javi se na 091 3640 788, do 24.02. TMT d.o.o. akovec, Kalni ka bb, traži 1 (m/ž) NET programera poslovnih aplikacija na neodre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS, VSS (informa ka-programiranje), tehni ka i organizacijska znanja za vo enje so ware-skih projekata, temeljenih na MS SQL bazi podataka i .NET tehnologiji, iskustvo u izradi aplikacija u Visual Studio 2003/2005, poznavanjeradauVisualStudio6,MSAccess-u, voza ka B kat., dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: marinko. cmrlec@tmt.hr ili na fax: 040 370 994, više informacija 091 1384 128, do 26.02. LORENA d.o.o. Banski Vinogradi 10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS djelatnika za višestruke kompenzacije na odre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., mog. korištenja vlas tog automobila, mogu nost rada od ku e, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@tvornica-ideja.com.hr do 31.03. PRIMIKOd.o.o.M.Središ e,Frankopanska 66, traži 5 ZIDARA, 5 TESARA i 5 ARMIRA A na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 241 6383, do 29.02.

Autoservis-Autoprijevozvl.JosipDobrani , M. Središ e, R. Kon ara 71, traži 2 KV VOZA A za me unarodni prijevoz C i E kateg i 1 DISPONENTA sa znanjem informa ke, engl. i njem. jezika na odre eno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 543 010 ili e-mail: marija.dobrani @ silo-dobranic.hr do 29.02. Objekt jednostavnih usluga u kiosku PIZZA CUT, Ma kovec, B.J. Jela i a 26, traži 2 (m/ž)KUHAR,2(m/ž)POMO NAKUHARA i2(m/ž)KONOBARAnaodre enovrijeme, poželjno radno iskustvo, mjesto rada VIR, info: 095 5982 583, 099 2532 500. Sastanak sa zainteresiranim kandida ma u Zavodu za zapošljavanje PS akovec, dana 23.2.2012. u 13 sa dvorana 18, natje aj otvoren do 10.03. Autoprijevoznik Ivica Sa ar, akovec, Tina Ujevi a 55, traži 2 KV VOZA A ZA ME UNARODNI PROMET s položenom C i E kat., 2g. radnog iskustva, na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 242 041, do 24.02. KAŠET REMONT, Pribislavec, Kaštelska 1, traži 1 (m/ž) MEHANI ARA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA (TRAKTORA) na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 170 5267, do 26.02. Ca ebarKOCKA,SvetaMarija,B.J.Jela i a 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03. MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traži 1 PRODAVA A/SERVISERA BICIKLInaodre enovrijeme,komunika vna osoba, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03. EUROMAKINA d.o.o. 21204 DUGOPOLJE, Put Bana 8, traži 1 m/ž terenskog komercijalistu u prodaji traktora, poljoprivrednih strojeva i opreme na odre eno vrijeme, uvje : SSS, VŠS strojarskog ili ekon. smjera, znanje engl. jezika, znanje rada na ra unalu,radnoiskustvo2g.,zamolbedostavi na gornju adresu ili na e-mail: euromakina@ euromakina.hr ili na tel. 021 203801, fax. 021 203 800, do 24.02. AUTO KLUB AKOVEC, Športska 8, traži 1 KV automehani ara sa C kateg. na ne-

odre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 2-3g., javi se osobno sa odgovaraju om dokumentacijom na gornju adresu do 28.02. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIŠ E – DUNJKOVEC, traži 1 VOZA A VILJUŠKARA s radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo barem godinu dana, javi se na 091 511 2291, do 29.02. MARTI d.o.o. PRELOG, traži 1 m/ž dipl.inž. strojarstva ili inž. strojarstva ili strojarski tehni ar na neodre eno vrijeme, radno iskustvo poželjno, izrada programa na laseu, na hi focus reza u, izrada nacrta, potrebno poznavanje SolidWorks i Autocad programa te poznavanje tokarenja i obrade metala, potrebno poznavanje i korištenje engl. ili njem. jezika; 1 m/ž poslovo u pogona plastificiranja u Svetoj Mariji, uvje : SSS, VŠS tehni ke kvalitete, potrebne kvalitete: pouzdana, odgovorna i predana osoba sa barem 2g. radnog iskustva na is m ili sl. poslovima. natje aj otvoren do 15.03.; 2 m/ž djelatnika na proizvodnoj liniji u pogonu plas ciranja, uvje : SSS tehni ke struke, radno iskustvo 2g. Životopis i zamolbu posla na e-mail: o ce@mar .hr do 29.02. KLESARSTVO NOVAK d.o.o. M. Središ e, J.B.Tita 45, traži 1 djelatnika za klesarske poslove KLESAR na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 520 9586, do 15.03. CAFFE BAR QUEEN UKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog Radnog odnosa, javi se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.03. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA, ŠTRIGOVA 89, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 259 865, do 29.02. VELEBIT OSIGURANJE d.d. AKOVEC, J. Kozarca 15, traži VIŠE m/ž SAVJETNIKA U PRODAJI OSIGURANJA i životnog osiguranja, uvje : min. SSS, komunika vnost, zanimanje za posao prodaje, radno iskustvo nije uvjet zamolbe sa životopisom dostavite na e-mail: tomislav.horvat@ velebit-osiguranje.hr ili poštom na gornju adresu do 05.03.

Drvni centar “FILO” AKOVEC, Novakova 22, traži 1 m/ž DIZAJNERA/ARHITEKTU NAMJEŠTAJA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, uvje : SSS, VŠS, VSS, konstrukcija namještaja, crtanje malih proizvoda, sudjelovanje u razvoju proizvoda, potrebne vješ ne – smisao za tehni ka rješenja, snalaženje u prostoru, poznavanje tehni kog crtanja i matematike, dobro znanje programskih paketa word, excel, ms o ce, auto cad, 3D vizualizacija, samoinicija vnost, produk vnost, snažne radne e ke, osobe za mski rad, pozi vnog stava prema poslu i mu, mogu nost osobnog i profesionalnog razvoja. dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@ lo.hr do 30.03. GENERALI OSIGURANJE d.d. AKOVEC, traži VIŠE (m/ž) savjetnika u prodaji - specijalist za životna osiguranja na odre eno vrijeme, najmanje SSS, voza ka dozvola B kat., iskustvo u prodaji naro ito u prodaji osiguranja, osnovno korištenje kompjutera, lojalnost kompaniji, komunikacijske vještine, marljivost i savjesnost u radu, kandidati s visokim obrazovanjem i visokom radnom mo vacijom, ako imaju potencijal za razvoj prodajnih vještina i posjeduju široko op e obrazovanje, bit e posebno razmatrani. zamolbu sa životopisom dostavi na e-mail: posao@generali. hr do 29.02. Radna mjesta Varaždin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 29.2. AGENT FIDELITAS JEDAN d.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavršavanja ugovor o djelu, a kasnije mogu e ugovor o radu. Uvje : SSS ekon. ili trg. smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko-kreditnim poslovima, komunika vna osoba, zainteresirana za posao, u enje i usavršavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kat., vlas auto; pismena zamolba:

KUKULJEVI EVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2. AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u jeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, znanje rada na ra unalu (Word, Excel, Internet), voza ki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osig. (HANFA), iskustvo na poslovima osig., komunikacijske i prezentacijske vješ ne, dinami na i komunika vna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, vo enje ma, spremnost na usavršavanje i u enje; mjesto rada: Varaždinska županija. Pismene zamolbe na navedenu adresu ili e-mail: smiljanadrk@gmail.com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2. D&D Marketing, Dino Benko - Best Marke ng, Varaždin, Zrinskih i Frankopana 1, mjesto rada Varaždin, traži 3 m/ž OŠ, KV, SSS, TELEFONISTA na odre eno vrijeme, uvje : komunika vnost, mski rad, snalažljivost, iskustvo nije važno; i 3 OŠ, KV, SSS m/ž DOSTAVLJA A ROBE na odre eno vrijeme, iskustvo nije važno, B kat., vlas auto nije uvjet, najava na mobitel: 095 122 2221, kontakt osoba Ma ja Jezernik, do 29.2. TOPLAK d.o.o. Remetinec 112; mjesto rada: Ca e bar “FENIX” Reme nec i Ca e bar “SANDA” Tuhovec; traži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, najava na mob: 098 284 472, gdin. Toplak Ivica, do 29.2. KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, uvje : OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, pla a 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni ), do 31.3. Dom za starije i nemo ne osobe NOVI ŽIVOT, Varaždinska 4, Radovec, 42208 Ces ca, traži 1 (m/ž) RAVNATELJA USTANOVE na neodre eno vrijeme, uvje : VSS, radno iskustvo 5g., položen stru ni ispit; stru ni ispit iz podru ja socijalne skrbi, voza ka B kat., informati ka znanja, poznavanje engl. i njem. jezika. pismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: dom@novi-zivot.com do 29.2.

Informacije

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi A K O V E C, Ma ce hrvatske 14 Broj: OU-134/11 U akovcu 22. velja e 2012.

REPUBLIKA HRVATSKA JAVNI BILJEŽNIK Ivan Marodi A K O V E C, Ma ce hrvatske 14 Broj: OU-41/12 U akovcu 22. velja e 2012.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 277. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00), a po nalogu prodavatelja – predlagatelja osiguranja ME IMURSKE BANKE d.d., akovec objavljuje drugu

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI sa sjedištem u akovcu, Ma ce hrvatske 14, na temelju lanka 274.f. Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05) prema nalogu prodavatelja, ducijarnog vjerovnika i predlagatelja osiguranja Me imurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, oglašava prvu

USMENU JAVNU DRAŽBU za prodaju nekretnina 1. Predmet prodaje na drugoj usmenoj javnoj dražbi su nekretnine: - upis. u z.k.ul.br. 189, k.o. Nedeliš e, est.br. 260 Kalni ka ulica od 730 m2, stambena zgrada kbr. 21 Kalni ka ulica od 122 m2, dvorište Kalni ka ulica od 455 m2, gospodarska zgrada Kalni ka ulica od 153 m2 (ranije upis. u z.k.ul.br. 7914, k.o. Nedeliš e, est.br. 2471/8/3 ku a, dvor, livada od 219 hv). Navedene nekretnine nalaze se u Nedeliš u, Kalni ka 21. 2. Nekretnine se nalaze u posjedu pro vnika osiguranja, odnosno ovršenika i nisu slobodne od stvari i osoba. 3. Vrijednost nekretnina utvr ena Elaboratom o procijenjenoj vrijednos nekretnina od listopada 2002. godine iznosi 60.754,40 EUR u kunskoj protuvrijednos prema srednjem te aju Me imurske banke d.d. na dan pla anja. 4. Budu i da se radi o drugoj dražbi, nekretnine se mogu proda ispod tri etvr ne utvr ene vrijednos , ali ne ispod polovine te vrijednos . Sve pristojbe, porez na promet nekretnina te ostale eventualne troškove u svezi sa prodajom pla a kupac. 5. Nekretnine e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 27.03.2012. godine u 10,00 sati u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14. Prodaja nekretnina vrši se po na elu “vi eno-kupljeno” te se isklju uju sve naknadne reklamacije. 6. Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne nekretnine sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati ponuditelji, koji najkasnije u petak 23.03.2012. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos nekretnine u kunskoj protuvrijednos prema srednjem, te aju Me imurske banke d.d., akovec, V. Morandinija 37, na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla (uplatnicu) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne dražbe. Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine.

JAVNU DRAŽBU radi prodaje pokretnine 1. OPIS POKRETNINE I VRIJEDNOST Predmet prodaje na prvoj usmenoj javnoj dražbi je pokretnina: Marka vozila: VOLKSWAGEN, model PASSAT 1.9 TDI, broj šasije: WVWZZZ3BZXE453718, godina proizvodnje: 1999. god. Na predmetnoj pokretnini Me imurska banka d.d. ima ducijarno vlasništvo do podmirenja njene tražbine te se isto nalazi u njezinom posjedu. Procijenjena vrijednost pokretnine: Utvr ena je u iznosu 26.000,00 kn. Budu i da se radi o prvoj dražbi, pokretnina se ne može proda ispod dvije tre ine procijenjene vrijednos . 2. MJESTO I VRIJEME PRODAJE Pokretnina e se prodava na usmenoj javnoj dražbi koja e se održa dana 03. 04. 2012. godine u 10,00 sa u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14. 3. UVJETI DRAŽBE Usmene ponude na javnom nadmetanju mogu dava sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za kupnju predmetne pokretnine, sve dok javni bilježnik ne zaklju i javnu dražbu. Na javnoj dražbi mogu sudjelovati ponuditelji, koji najkasnije u petak dana 30. 03. 2012. godine, uplate jam evinu za ozbiljnost ponude u visini od 10% od utvr ene vrijednos pokretnine, na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Dokaz o upla (uplatnica) molimo dostavi na adresu javnog bilježnika na dan održavanja javne rasprave. Jam evinu nije dužan da predlagatelj osiguranja na iji je prijedlog odre ena prodaja ukoliko njegova tražbina dosiže iznos jam evine. U slu aju prodaje upla ena jam evina kupcu se ura unava u cijenu, a u slu aju da pokretnina na dražbi ne bude prodana upla eni iznos, bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa, e se vra upla teljima odmah po održavanju dražbe. Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

U slu aju prodaje upla ena jam evina se kupcu ura unava u cijenu, a u slu aju da nekretnina na dražbi ne bude prodana, upla eni iznos bez kamate i uz odbitak troškova platnog prometa vra t e se upla teljima odmah po održavanju dražbe.

Kupac ne može bi pro vnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i pokretninu koja je predmet prodaje.

Kupcem e se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu na javnoj dražbi i koju kao kupca proglasi na dražbi javni bilježnik.

Prodaja pokretnine vrši se po na elu “vi eno-kupljeno” te se isklju uju sve naknadne reklamacije.

7. Kupac ne može bi pro vnik osiguranja, odnosno ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može ste i nekretninu koja je predmet prodaje.

Najbolji ponuditelj (kupac) je dužan upla ukupnu kupovninu umanjenu za iznos upla ene jam evine na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479 i pristupi sklapanju kupoprodajnog ugovora u roku od 15 (petnaest) dana nakon održane usmene javne dražbe. Javni bilježnik koji nastupa u ime predlagatelja osiguranja sklopit e s kupcem ugovor o kupoprodaji pokretnine u formi javnobilježni kog akta.

8. Kupac je dužan upla kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe na poslovni ra un (za druge osobe) Ivana Marodi broj: 2392007-1500000479. Ako kupac u navedenom roku ne upla cijenu javni bilježnik e prodaju proglasi nevaže om i odredi novu usmenu javnu dražbu radi prodaje is h nekretnina, a jam evina ne e bi vra ena ponu a u. Poziv na sklapanje ugovora uslijedit e najkasnije u roku od 30 dana od dana održane javne dražbe. 9. Ako se nekretnine ne prodaju niti na drugom ro ištu postupit e se sukladno odredbi l. 103. Ovršnog zakona. 10. Informacije se mogu dobi na tel: 040 390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14.

Ako kupac u navedenom roku ne upla kupovninu smatrat e se da dražba nije uspjela te is gubi pravo na povrat jam evine. Porez na promet pokretnina i druge troškove vezane uz prodaju pokretnine te sve troškove javnobilježni ke pristojbe i nagrade snosi kupac. 4. Informacije se mogu dobi na tel: 040-390-477 ili u uredu Javnog bilježnika Ivana Marodi u akovcu, Ma ce hrvatske 14, a pokretnina se može razgleda na adresi u akovcu, Žrtava Fašizma 4, uz prethodnu najavu Predlagatelju osiguranja na broj telefona 040/340-139.

12. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku i pro vnicima osiguranja.

Tekst oglasa dostavljen je u list «Me imurske novine» radi objave i Op inskom sudu u akovcu radi stavljanja na oglasnu plo u. Obavijest o zakazanoj javnoj dražbi dostavit e se vjerovniku, dužniku i pro vniku osiguranja.

JAVNI BILJEŽNIK IVAN MARODI

11. Tekst oglasa dostavljen je listu „Me imurske novine“ radi objave.

KLASA:021-06/12-03/1 URBROJ:2109/1-02-12-01 akovec, 16.02. 2012. Temeljem lanka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Me imurske županije («Službeni glasnik Me imurske županije» broj 9/07), Odbor za izbor i imenovanja Skupš ne Me imurske županije objavljuje

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za izbor lanova Savjeta mladih Me imurske županije I. Savjet mladih Me imurske županije (u daljnjem tekstu: Savjet) osnovan je kao savjetodavno jelo koje promi e ak vno i odgovorno sudjelovanje mladih u društvenom odlu ivanju, sukladno Zakonu i Statutu Me imurske županije. II. Temeljem lanka 8. Odluke, Savjet u okviru svog djelokruga prvenstveno promi e • interese mladih u Županiji te sa Županijom provodi zajedni ke ciljeve za dobrobit mladih, sukladno Nacionalnom programu, Županijskom programu, Zakonu i Odluci a posebno: • raspravlja pitanjima iz djelokruga rada Skupš ne koji su od interesa za mlade, • predlaže Skupš ni raspravu o pojedinim pitanjima od zna aja za unapre ivanje položaja mladih u Županiji, na in rješavanja navedenih pitanja, te donošenje akata kojima e se unaprijedi položaj mladih u Županiji, • sudjeluje u izradi i pra enju provedbe županijskog programa za mlade, • skrbi o informiranos mladih o svim pitanjima zna ajnim za unapre ivanje njihovog položaja, • po e me usobnu suradnju savjeta mladih op ina i gradova s podru ja Županije, te drugih županija, • predlaže program rada Savjeta, te nancijski plan, • po potrebi saziva predstavnike Županije na sjednice Savjeta, • obavlja i druge poslove od interesa za mlade. III. Savjet ima 9 lanova koji se biraju na dvije godine, a za lanove Savjeta mogu se imenova osobe u dobi od 15 do 29 godina, s prebivalištem na podru ju Županije. Kandidate za lanove Savjeta predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih (u daljnjem tekstu: ovlašteni predlagatelji). IV. Ovlašteni predlagatelji dužni su svoje prijedloge obrazloži i u pisanom obliku dostavi ih Odboru za izbor i imenovanja u slijede em obaveznom sadržaju: 1. Ime/naziv i sjedište (udruge, u eni kog vije a, studentskog zbora i drugih registriranih oblika organiziranja mladih). 2. Ime i prezime kandidata te njegovo prebivalište. 3. Datum i godina ro enja. 4. Obrazloženje (detaljno naves razloge zbog ega bi kandidat bio pogodan za lana Savjeta, da li je do sada ak vno sudjelovao u radu udruga i drugih organizacija, kojim vrstama problema mladih se bavio, da li se posebno is cao svojim radom, te njegov daljnji interes za pomo mladima i sudjelovanje u javnom životu). 5. Potpis i ovjera ovlaštenog predlagatelja. V. Prijedlozi kandidata dostavljaju se Odboru za izbor i imenovanja, u zatvorenoj omotnici na adresu Me imurske županije, akovec, R. Boškovi a 2, s obaveznom naznakom „Javni poziv za kandidaturu u Savjet mladih“. Rok za podnošenje prijava je 20 dana od dana objave poziva, u lokalnim novinama. Tekst Javnog poziva objavljen je i na web stranici Me imurske županije www.medjimurska-zupanija.hr. VI. Odluku o izboru lanova Savjeta mladih donosi Skupš na Me imurske županije na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

24. velja e 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

TUŽNO SJE ANJE

REPUBLIKA HRVATSKA MEÐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - GRADONA ELNIK KLASA: 021-05/12-01/8 URBROJ: 2109/2-01-12-02 akovec, 16. velja e 2012.

na dragog supruga, oca i djeda

JOSIPA BUJANA iz Šenkovca 25.2.2007. – 25.2.2012.

Gradona elnik Grada akovca upu uje

J A V N I

P O Z I V

ZA UTVR IVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU ZLATNE PLAKETE “GRB GRADA AKOVCA” Gradona elnik Grada akovca utvr uje prijedlog, a Gradsko vije e Grada akovca donosi Odluku o dodjeli Zlatne plakete “Grb Grada akovca”.

Hvala svima koji uvaju sje anje na tebe. Tijekom devetog tjedna 2012., od 27. velja e do 02. ožujka, na podru ju naselja akovec se odvoze CRNE KANTE ZA KOMUNALNI OTPAD. Molimo korisnike da iznesu na javnu površinu samo crnu kantu i vre e s odvojeno skupljenim otpadom.

obitelj

IN MEMORIAM

DRAGO LAJTMAN 27.2.1993. - 27.2.2012.

Prijedlog kandidata za dodjelu Zlatne plakete mogu da : • gradona elnik akovca • radna jela Gradskog vije a • lanovi Gradskog vije a • Vije e gradskog kotara ili Vije e mjesnog odbora • udruge gospodarstvenika i obrtnika • gra ani • udruge gra ana • poduze a • poli ke stranke • vjerske zajednice • druge pravne osobe Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku s podacima: • o podnositelju prijedloga • životopis osobe ili podacima o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje • obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja i odgovaraju a dokumentacija.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije akovec, V. Morandinija 37 daje

OBAVIJEST o sudskoj dražbi radi prodaje slijede ih nekretnina 1. Nekretnina u 1/3 dijela upisana u z.k.ul.209, k.o. Kuršanec, est. br. 3/b/5 – vo njak u mjestu površine 397 hv, utvr ene vrijednos 33.348,00 kn; 2. Nekretnina u 1/3 dijela upisana u z.k.ul.209, k.o. Kuršanec, est. br. 34/d/1/2 – oranica i livada površine 730 hv, utvr ene vrijednos 5.808,73 kn;

Prijedlog se dostavlja na adresu Gradona elnik Grada akovca, Kralja Tomislava 15, s naznakom “Za dodjelu Zlatne plakete”, najkasnije do 16. ožujka 2012. GRADONA ELNIK Branko Šalamon

Ili obje nekretnine u 1/3 dijela u ukupnom iznosu od 39.156,73 kune.

Me imurska energetska agencija d.o.o., Bana Josipa Jela i a 22, 40000 akovec, raspisuje

dana 06.ožujka 2012.godine u 11:00 sa

NATJE AJ za zasnivanje radnog odnosa na odre eno vrijeme za radno mjesto

SURADNIK ZA ENERGETIKU – PRIPRAVNIK – 1 izvršitelj. Uvjet: • prvostupnik ili magistar tehni ke struke • dobro poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu; prednost je znanje i drugih stranih jezika • poznavanje MS O ce sustava • posjedovanje voza ke dozvole B kategorije. Uz prijavu na natje aj kandida trebaju priloži : • mo vacijsko pismo na hrvatskom i engleskom jeziku • životopis na hrvatskom i engleskom jeziku u Europass formatu • dokaz o stru noj spremi (preslika diplome) • dokaz o državljanstvu RH (preslika domovnice) • preslika voza ke dozvole.

Nekretnine iz to ki 1-2 ovog oglasa e se prodavati na drugoj usmenoj javnoj dražbi koja e se održa u zgradi Op inskog suda u akovcu, Ru era Boškovi a 18, soba br.20

Na II. dražbi za prodaju nekretnine se ne mogu proda ispod 1/3 (jedne tre ine) utvr ene vrijednos . Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije tri dana prije ro išta za prodaju dale jam evinu u visini od 10% (deset posto) od utvr ene vrijednos nekretnina. Iznos osiguranja se upla uje na ra un suda br. 2390001-1300000701 s pozivom na broj 1820-09, a kupac je potvrdu o prethodnoj upla osiguranja obavezan predo i sudu prije nego što sud pristupi prodaji. Ponuditeljima ija ponuda nije prihva ena vra e se jam evina odmah nakon zaklju enja javne prodaje. Kupac je obavezan položi kupovninu u roku od 30 dana nakon održanog ro išta za prodaju. Svi ostali uvjeti o prodaji nekretnina objavljeni su na oglasnoj plo i Op inskog suda u akovcu, a za sve informacije možete se obra i Me imurskoj banci d.d. akovec, V. Morandinija 37, tel. 040/340-139.

Na elnik Op ine Vra šinec temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07, 37/09, 55/11, i 90/11), objavljuje

Nepotpune i nepravovremene prijave ne e se razmatra . Prijave s potrebnom dokumentacijom i dokazima za ispunjavanje propisanih uvjeta podnose se Me imurskoj energetskoj agenciji d.o.o., na adresu Bana Josipa Jela i a 22, 40000 akovec (s naznakom „Natje aj za radno mjesto“), najkasnije do 02. ožujka 2012. godine. Me imurska energetska agencija d.o.o. zadržava pravo ne izvrš izbor po raspisanom natje aju te is poniš . Me imurska energetska agencija d.o.o.

JAVNU RASPRAVU o Izmjeni i dopuni Prostornog plana ure enja Op ine VRATIŠINEC – prijedlog Plana (Službeni glasnik Me imurske županije broj 14/04) Javni uvid u Izmjene i dopune Prostornog plana ure enja Op ine Vra šinecprijedlog Plana ( u daljnjem tekstu Prijedlog plana) trajat e 15 dana, od 06.ožujka do 21.ožujka 2012. Javno izlaganje o Prijedlogu plana održat e se 13. ožujka (utorak) 2012. godine u 14 sa u prostorijama Op ine Vra šinec, Dr.Vinka Žganca 2 u Vra šincu. Poziva se javnost - sudionici u javnoj raspravi da temeljem izlaganja i uvida u izloženi materijal koji se može vidje radnim danom od 8 do 14 sa u prostorijama Op ine (Dr. Vinka Žganca 2), prijedloge i primjedbe na Prijedlog plana, osim na javnom izlaganju, bilo upisom u knjigu javnog uvida ili u pisanom obliku, dostave najkasnije do 21. ožujka 2012. na adresu Op ine Vra šinec. Primjedbe koje nisu itko potpisane s adresom predlagatelja ili su dostavljene poslije zakazanog roka, ne e se razmatra . Provoditelj Javne rasprave Na elnik Op ine Vra šinec Zdravko Mlinari

IN MEMORIAM

MLADEN BABI 28.2.1993. - 28.2.2012. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IZ MATI NOG UREDA RO ENI FRAN TRSTENJAK, sin Jane i Hrvoja; ANA LUKI , k i Andrijane i Dragana; LOVRO LISJAK, sin Michaele i Marijana; FILIP CEILINGER, sin Tamare i Kristijana; KARLO IGNAC, sin Biljane i Dražena; ROBERT MIRI , sin Paule i Zdravka; LUCAS JALŠOVEC, sin Ivane i Martina; KATJA KRIŠTOFI , k i Tanje i Renata; LARA IGNAC, k i Radojke i Tomice; ROKO ŠTEFAN, sin Dunje i Nikole; ANTONIO URIN, sin Sanje i Danijela; ŽAN ZLATAREK, sin Lidije i Renata; ERIKA ZADRAVEC, k i Ane i Roberta; EMMA NOVAK, k i Manuele i Ratka; BENJAMIN BALOG, sin Radmile i Stjepana; LEONA FLAC, k i Štefice i Igora; NELA HOBLAJ, k i Marije i Ivana; ANTONELA HUSI , k i Damire i Darka ( akovec) VJEN ANI Valentina Petri evi i Danijel Vabec, Jasmina Karlov ec i Marko Nemec, Sanja Komar i Darjan Kukovec, Ivana Postružin i

Nikola Kolari , Vladimira Mislovi i Andrej Mlinari , Jasna Križari i Dražen Lisjak, Marko Mar ec i Ljerka Ko a ( akovec); Petra Flegar i Marko Lovren i (M. Subotica); Patricija Sobo an i Mario Sabo (M. Središ e) UMRLI Franjo Vugrinec r. 1927., Ivan Mikulan r. 1939., Jerolim Grubi r. 1924., Marija urkin ro . Pintari r. 1923., Josip Nesti r. 1931., Mijo Tisaj r. 1939., Marija Šparavec ro . Zadravec r. 1925., Slavica Lon ari ro . Vibovi r. 1955., Franjo Zor ec r. 1926., Elizabeta Habijan ro . Kuhanec r. 1935., Jela Baranaši ro . Glavak r. 1935., Antun Tomaši r. 1938. ( akovec); Zlatko Matotek r. 1936. (Kotoriba); Igor Gori anec r. 1990., Stjepan Gajnik r. 1932. (M. Subotica); Ana Ferlin ro . Kova i r. 1932., Marija ud r. 1930. (Nedeliš e); Dragica Jelen i ro . Zamuda r. 1958. (Štrigova)

Oglasnik

24. velja e 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM DAEWOO NUBIRA karavan. Mobitel: 098-241-172. DEAWOO TICO 0.8, 1998, bordo metalic, reg. 1/2013, servisiran, 8500 kn, k, tel. 095/8138-140 POLO CLASSIC 1.6 1997.g., 1.vl., garažiran, cijena povoljna, tel. 868-141 FIAT GRANDE PUNTO 1.2 2008.god., reg. do 5./2012, klima, ABS, servo, dalj. centr., zra ni jastuci, CD orig. sa kom. na volanu, upravo napravljen veliki servis, garancija, 5.500 eura sa prijenosom na ime, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 VW BORA 1.4 plin 2000.god., reg. do 1/2013, klima, ABS, servo, dalj. centr., zra ni jastuci, 3.600 eura, mogu kredit, zamjena, mob: 098/242 283 BMW 318d 2005. god., E 46, 1995.g., 85kw, reg. do 3/2012, 1.vl., serv. knjiga, 180tkm , autom. klima, ABS, 10.300 eura sa PDV-om (s prijenosom na ime), mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODAJEM ELI NE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/ kom. tel. 040/861-208 PRODA JEM RABL JENE GUME P i r e l l i d i m . 2 0 5/6 0 / 1 5 . m o b . 098/907-1581 MERCEDES sprinter 312D zatvoreni kombi, 1999.g., prodajem za 5.500 eur. mob. 091/1234-556 PRODAJE SE AUDI A6 2.8 quatro, ful oprema, 1998.g., reg. do 6.mj., benz, tel. 040/822-130 ili 091/937-4770 PRODAJEM GOLF III dizel 1992.g., reg. do 11.mj., odli no stanje, cijena 1.600 eur, tel. 098/987-8278 VOLVO XC 90 u izvrsnom stanju, u sustavu pdv-a, hitno i povoljno, puno dodatne opreme, mob. 098/241-804 PRODAJE SE AUTOPRIKOLICA registr. do kraja 4.mj., cijena 3.500 kn. mob. 099/829-8347 FIAT TIPO 1989.g., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. tel. 040/395-777 ili 092/298-1233 MERCEDES A klasa full oprema 2001g. 091/970-1929. PEUGEOT 207 1.4 16V Sport 12/07.g., reg godinu dana, od 1.vlasnika, srebrni, alu naplaci + oprema, odli no stanje, 6.900 eur, mob 095/847-8795

POLJOPRIVREDA PRODAJEM ELEVATOR I TREBLJA ICU za kukuruz (stariju) povoljno, te drvo oraha i hrasta, mob. 098 918 02 36

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane PRODAJEM IMT 533, duplo kva ilo, kabina, plug 10 cola visoki, okreta sijena 2.20, rotokosa i vilice za rotobale. mob. 098/745-972 BANZEK, trofazni, motor 3KW, p r i k l j u a k z a t r a k t o r. t e l . 099/808-7586, 042/819-020. PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, za vrt, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 3x1 m i 2x4 m, visine cca 70 cm. Mob. 091 502 1276. PRODAJE SE TRIMER Einhell, motor 25cm3, zahvat 38cm, masa 7kg, nov i nekorišten, garancija još 1.5g, cijena 599kn ili mijenjam za motornu pilu, tel. 098/316-519, 639-801 PRODAJE SE HRASTOV KUKURUŽNJAK šir. 5m, vis. 3.5m cijena 1.200 kn i hrastov ŠKEDENJ od 70 m2 u Dr žimurcu, ruš t odli an, cijena po dogovoru. Tel: 040/639-801 PRODA JEM 2-redni samohodni bera kukuruza Burgoin sa sjeckalicom i rotokosu 1,65, te okreta sijena 2,20. mob. 098/745-972 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM KOMBAJN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., kompresorkip ventil, sa uvan; traktor Zetor 4712 s kabinom i kiper prikolicu 4T, registrirana i sa uvana. mob. 098/190-3753 PRODAJEM STO NI KRUMPIR jeftino i traktorsku bo nu kosu IMT na hidraulik. mob. 091/581-7495 PRODAJEM 2-brazdni plug, metalni kukuružnjak, dva prasišta i vagu nos. 1000kg. tel. 338-003 ili 099/7488-408 MOTOKULTIVATOR Gorenje Muta sa strižnom kosom, frezom, plugom i prikolicom, uš uvan, mob. 098/745-972 KUPUJEM TRAKTORE može neispravni, ispravni ili u lošijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, za vrt, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 3x1 m i 2x4 m, visine cca 70cm. Mob. 091 502 1276. PRODA JEM PLUG dvobrazni Olt ili mijenjam za jednobrazni, prodajem inoks ba vu samohla eno 150 lit. zapremnine. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE SADILICA za krumpir sa priklju cima, u dobrom stanju, mob. 095/5402-505

Slatka bajka

t +&45*7& %&,03"$*+& t 5*$*/0 ."4" t 47& ;" 5035& * ,0-"Ǝ&

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

USLUGE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570 IZVODIMO ZIDARSKO TESARSKO ARMIRA KE RADOVE, krovišta, demit fasade, tlakavce, kanalizaciju, adaptacije, knauf sisteme, soboslikarske i kerami arske radove. PRIMA-GRADNJA d.o.o., mob. 098/932-1856 ili 098/9870-895 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA - pružam pomo u u enju i vježbanju zadataka za srednje škole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO HOTELI u Austriji potražuju osoblje u kuhinji, sali, sobarice, konobare, kuhare, pera e posu a, ku ne majstore, uvare, šofere, ista e. NOVO – pomo ni radnici u poljoprivredi (berba jagoda, duhana, peradarstvo itd.). mob. 091/113-5082 ŽENSKA OSOBA traži posao iš enja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 KONOBAR S ISKUST VOM TRAŽI bilo kakav posao, može i ispomo preko vikenda. Mob: 099/192-0477 M L A A M U Š K A O S O B A t r a ži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra unala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA Čakovec, K. Tomislava 33, tel 396 026

MUŠKARAC (35) traži ozbiljnu žensku osobu izme u 30-40g. radi upoznavanja i druženja, iz Me . i Varaž. županije, mob. 099/746-8601

NEKRETNINE – PRODAJA

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

PRODAJEM KU U U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990. PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000 PRODAJEM KU U u Vu e ncu cca 350 m2 s velikom oku nicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990. POSLOVNI PROSTOR u centru grada od 24m2, novi pasage, ure en (struja, voda, grijanje), povoljno se iznajmljuje za 800 kn (mog. prodaje - zamjene za vozilo ili manji stan), mob 098/242 283 PRODAJEM GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu povoljno. Tel. 091 7636 571 NEDELIŠ E - hitno prodaje se renovirana i useljiva ku a dvojna prizemnica od 100m2, zasebni objekt, voda, struja, plin centr., internet, ku a + pripadaju e dvorište i vrt od 750m2, gospodarske zgrade, mirna i atrak vna lokacija, cijena 62.000Eur, molim samo ozbiljne ponude: na 098/9862-668. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, mob. 098/652-292. PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu e ncu (Lopa ncu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije (tvz. sudska ulica), glavni ulaz sa uli ne strane, za 1450 eur/m2, Mob.098/297-222 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središ u, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli na lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi Tomaša Gori anca 2. Stan ima sve priklju ke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. PRODAJE SE KU A od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrak van stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vr a, pošte, trgova kog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itateODLI NA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODA JE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom oku nicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vrti a, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KU U KATNICU u Murskom Središ u sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi priklju ci gradski. Oku nica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE STAN od 55m2, ure eni, u k, Vukovarska ul., mob. 091/796-9072 STAN 4-sobni (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559

lje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti. ME IMURSKE NOVINE PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu e ncu (Lopa ncu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 eur/m2, mob. 098/297-222 FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE 3-sobni stan u k od 73m2, lift, klima, tel. 310-016 ili 098/214-7664 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODA JE SE ILI MIJENJA KU A u Dunjkovcu za stan u akovcu, tel. 099/677-8677 PRODA JE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, prizemlje, 58m2. mob. 099/229-4064 PRODAJEM KU U visoku prizemnicu s garažom i oku nicom u centru Varaždina. mob. 091/517-3243 PRODAJEM VINOGRAD od 30 ari u Štrigovi, te hidrauli nu prešu za grož e. tel. 851-292 PRODAJEM OBITELJSKU KU U u Varaždinu, M. Bogovi a, parcela 979m2, centar, blizina želj. stanice, zvati iza 15 sati na mob. 091/558-3151 ili 098/932-7156

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najve i izbor LCD i LED telev televizora od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapi ina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33

24. velja e 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM GRUNT u Dekanovcu od 775 hv, uveden plin, struja, voda, telefon, mog. stanovanja za dvije obitelji. zva iza 14 sa na mob. 098/160-2857 PRODAJEM GRADILIŠTE u k-Martane s gra . dozvolom, vrlo povoljno, doprinosi pla eni, gradnja mogu a odmah. mob. 091/9170-878 PRODA JEM POSLOVNI PROSTOR u centru akovca i u Kuršancu halu od 500m2, sagra enim zemljištem 890 hv. mob. 098/9211-929 PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopa ncu, I. L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000 EURA. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODAJEM KU U u G. Hraš anu na gl. ces 7km do k i 10km Vž, za detaljne informacije na broj mob 098/297-210. PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR od 84m2 u akovcu, dio od 30% se pla a, a ostatak može na kredit, mob. 091/14-11-721 PRODAJEM KU U u akovcu, vojni vrtovi, 6 soba, 2 kupaonice, podrum, tavan, garaža, dvorište, vrt. Info: 364-024 ili 364-166 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu u k, cijena po dogovoru. mob. 098/562-756 PRODAJE SE KU A u Lopa ncu sa svim priklju cima, centr. grijanje, 80m2 stamb. prostora, parcela 1036 hv. Pogleda u Lopa ncu, V. Nazora 71D.

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj ku i u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepuša ici. Tel. 098 241 848 IZNA JML JUJE SE opremljen ugost. l o k al na o d l i n oj l o k a c iji, m o b. 099/256-7899 IZNAJMLJUJEM namješteni 2-sobni stan, mob. 098/303-759 TRAŽI SE KU A u najam ili se kupuje uz mog. mjese ne otplate, Prelog ili okolica. mob. 099/5990-111 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme polunamješteni jednosobni stan, garsonijera i garsonijera od 30m2 nenamještena (blizina Pedagoške akademije), tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe u centru k, komunalije i ulaz odvojeni, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJML JUJEM namješten stan od 70m2, novogradnja, zaseban objekt, na duže vrijeme, odvojena trošila, povoljno, mob. 095/862-3290 IZNAJMLJUJE SE STAN u k od 85m2, odvojena brojila, garaža, 1500 kn + režije, te se prodaje roh-bau ku a u Strahonincu – spuštena cijena. mob. 098/749-131 IZNAJMLJUJU SE NAMJEŠTENE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice u obiteljskoj ku i u Šenkovcu, idealno za radnike ( rme), sportaše (klubove), samce, studente i sl., blizina grada, veliko dvorište, svi priklju ci. mob. 098/171-4456

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, za inf nazvati 098/938-7532 IZNAJMLJUJEM SOBU s upotrebom kupaonice i kuhinje, akovec, Dr. A. Star evi a 33. tel. 390-094. IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU u centru k, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116. IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u k od 150m2, 1500 kn plus režije po brojilima. Tel. 098-17-888-52. IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu isklju ivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNA JML JUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHO GRAHORASTIPILIĆI GRAHO akcija sa s mo 3,50 kn

BRZA DOSTA VA ,

PRODAJEM ŠTENCE NJEMA KOG BOXERA s rodovnicom, štenci su cijepljeni i o iš eni parazita, garancija na zdravstvene rezultate, mogu a dostava. mob: 091/941-4242 PITOME PAPIGE, privržene, rukom hranjene, sheri, nimfe, rozenkolisi, grice, dostava, zamjene.. tel. 048/631-273

PRODAJU SE zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iš ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel. 098/465-490 KUPUJEM P ELE, cijele zajednice ili jake 7-okvirne «nukleuse» oko 30kom. Preuzimanje do 15.4. Mob. 098/1790-307

RAZNO Trgovina rabljenom odje om “Zlateko” otkupljuje na Ugovor o komisiji rabljenu i o uvanu dje ju odje u (0-16 godina) i opremu (hodalice, sjedalice, hranilice...). Sve inf. na tel. 098/573-044 i 098/170-2627. PRODAJEM NOVE MUŠKE hla e marke Levis, Diesel i dr., sportske majice dugih i kratkih rukava i pa ke marke Fila i ostale. mob: 098/99-20-390 PRODA JEM KL AVIJATURU Technics model 6000, super za gaže. mob: 099/25-96-444 PRODAJEM ELEKTRI NU GITARU ESP VIPER, cijena po dogovoru, može zamjena za jeftinije uz doplatu. mob: 099/40-10-142 ili email: toksikocin@ net.hr PRODA JEM SADNICE buk ve, agacije, jasena, javora, Ludbreg. mob. 099/808-7586 KUPUJE SE ŠUMA ILI VIŠE STABALA za rušenje i razne motorne pile, mob 099/6826-770 PRODAJEM ŽIVO DRVO ORAHA za rušenje za 500kn, prijevoz i rušenje u režiji kupca, mob 098/9862-668 PRODAJEM MOBITEL Motorola C-115, ispravan, za samo 60kn, te modem za adsl internet od T-coma, malo korišten kao novi u pola cijene za 400kn. mob 099/7969-541 PRODAJEM veliko ogledalo u okviru (400kn); komodu s ormari ima i pomi nim ogledalom, kao novo (800kn) i tapeciranu masivnu fotelju, jako malo korištenu (490kn), mob 098/9862-668

Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠ E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

STRONG SRT7300CI

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJEM mušku kožnu jaknu sme a vel. 52, o uvanu (190kn) i žensku zimsku crnu dugu jaknu s kapulja om Nike, vel. XL, malo nošena (490kn). mob. 099/7969-541 ili 098/9862-668 PRODAJEM DUPLA BALKONSKA VRATA sa izo staklom bez štokova povoljno i dajem u najam gra evinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na ku i, mob 091/559-4332 PRODAJEM UMJETNI KE SLIKE, unikat, ru ni rad, izra ene u tehnici mozaik-intarzija, ukras za vaš dom, poklon najdražima. mob 099/4010-142 PRODAJEM ELEKTRI NU GITARU model esp ltd 400 viper, cijena po dogovoru, može zamjena za jeftinije uz doplatu. Info na email: toksikocin@net.hr ili tel: 040/858-001 PRODAJEM VATROSTALNA STAKLA za pe i i kamine - original kvaliteta. Tel. 040/863-407, 098/710-353 Prodajem CRNO DOMA E VINO, odli no za bambuse, može se proba , cijena 6kn/lit i kanistra za navodnjavanje ili lož ulje, na u ili vino, 1.000 lit. zapremnine, cijena 500kn, mob: 098 467 942. PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokul vator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plas na, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE O IŠ ENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom, te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810 PRODAJE SE ŠKRINJA Gorenje od 400 lit., A klase, vrlo povoljno, stara 4g., garancija još 1g., tel. 333-059 ili 095/814-8743 PRODAJEM O IŠ ENE ORAHE i nove crne kopa ke Nike br. 38 za 200 kn. tel. 863-621 PRODA JEM OPREMU ugostiteljske kuhinje i šank s aparatima (sa uvano) Pianino, caffe aparat, i skuter, mob. 098/9211-929 PRODAJE SE VINO od kupina 1 lit./35kn, tel 098/1992-171 P R O D A J E M D VA P R O Z O R A d i m . 120x80cm sa izo staklom, i dajem besplatno rabljeno krovište za garažu. mob. 098/552-880 DJE JA KOLICA Piere Cardin sa auto sjedalicom, mob. 095/581-9390 DJE JI KINDERBET sa madracom dim. 140x70, bijeli. mob. 098/632-614

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živo nje, možete posta kum ili kuma nekom od š enika akove kog skloništa za živo nje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lije enja. Posje te našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je upla 99,00 kn na žiro ra un udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloništu za napuštene živo nje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

MALENA je malecka kujica stara tek nekoliko mjeseci ostavljena u kartonskoj kutiji kraj ceste pred hladnu zimsku no . Na sre u pronašli su je dobri ljudi i spasili od smrzavanja. Malena e ostati mala rastom, jako je draga i umiljata i tražimo joj novi dom, isklju ivo za boravak unutra uz redovite šetnje. Kontakt: 098-241-060.

CESAR je došao u sklonište zajedno sa svojom prijateljicom njema kom ov arkom Nannom. Cesar je predivan njema ki ov ar koji zaslužuje puno više od azilskog dvorišta. Njemu su potrebne duge šetnje, društvo, veliko dvorište za igru i tr anje i zaista se nadamo da e to uskoro i dobiti. Ro en je negdje u prosincu 2008. godine, cijepljen i ipiran. Nije za lanac! Kontakt: 091-8988-004.

ROKO je veseo, zaigran i željan pažnje. Prona en je kako luta sa svoja dva brata na ulici. Dvojica bra e su gotovo odmah udomljena, a Roko nije bio te sre e. Po naravi je vrlo živ, jedva smo ga uhvatili fotoaparatom pa bi bilo dobro da se udomi u ku u s dvorištem kako bi mogao tr ati do mile volje. Cijepljen je i ipiran. Ro en je 20.5.2011. Kontakt: 091-8988-004.

Iskoristi akciju u veljači

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

859

PETAK 24. velja e 2012.

TV pregled

12:40 13:30 14:30 15:25

od 24.2.2012. do 1.3.2012. 06:10 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORU UJEMO

U dobrom društvu FILM

PETAK, HRT 2, 20:00

Simpati ni Dan Foreman (D. Quaid) pomalo je staromodan 51-godišnjak, sretno oženjen atrak vnom Ann (M. Helgenberger), s kojom ima roman nu 18-godišnju k i Alex (S. Johansson). Radi kao šef marketinga prestižnog sportskog magazina “Sports America”, kojem u posljednje vrijeme ne cvjetaju ruže. Dok naklada magazina pada, Dan ima sve više problema s pronalaženjem oglašiva a i prodajom oglasnog prostora.

Monty Phyton - smisao života FILM

SUBOTA, HRT 2, 22:05

Monty Python je naziv grupe britanskih komi ara koju su inili Graham Chapman, John Cleese, Terry Gilliam, Eric Idle, Terry Jones i Michael Palin. Grupa se okupila oko stvaranja televizijske serije Lete i cirkus Montyja Pythona, a zajedno su snimili i e ri lma, nekoliko glazbenih albuma i igrali kazališne predstave.Družina je nakon ‘’Meaning of Life’’ prestala djelova kao cjelina. Dva otada najzapaženija lana su bila (i još uvijek jesu) John Cleese i Terry Gilliam.

Za dolar više FILM

NEDJELJA, HTV 2, 20:00

Drugi dio kultne špage vestern trilogije Sergia Leonea sa Clintom Eastwoodom u ulozi ovjeka bez imena. Clint ‘Man With no Name’ Eastwood pla enik je u potrazi za opakim revolverašem El Indiom (Gian Maria Volonté) ija glava je ucjenjena na pozamašnu svotu. Clint se udružuje sa Douglasom Mor merom (Lee Van Cleef), kolegom po struci na istom zadatku no sa druga ijim mo vima ne nancijske prirode.

Lovina FILM

PONEDJELJAK, RTL, 21:00

Humanost, odgovornost i krivnja pojedinca i društva teme su koje nas ‘love’ gledaju i ovaj brutalni akcijski triler s Tommy Lee Jonesom i Beniciom Del Torom u glavnim ulogama. U šumama Silver Fallsa profesionalni ubojica Aaron Hallam brutalno ubija etvero lovaca na jelene. FBI se za pomo obra a L.T. Bonhamu – jedinom ovjeku koji bi ga mogao zaustavi .

Dvije lijeve FILM

UTORAK, HTV 2, 20:50

Od obitelji Wayans, koja stoji iza “Mrak lm“ franšize, s že još jedna parodija kakvu možemo samo o ekiva od njih. Ovoga puta „nastradali“ su plesni nejdžerski lmski hitovi poput “Step up 2”, “You Got Served”, “Flashdance”, ali ak i “Ray”. Damon Wayans Jr. i Shoshana Bush ponijeli su glavne uloge u lmu idealnom za one koje se vole nasmija uz dobru parodiju.

arobne hla e FILM

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:10 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:12 Lugarnica 18, serija (4/16) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Kambodža/Tajland/Butan, dokumentarna serija (42’18”) (4/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (41’37”) (174/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (111/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (53) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Korizmena sje anja, emisija pu ke i predajne kulture (26’10”) 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (47’20”) (49/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (177/240) 16:50 Hrvatska uživo, 1. dio 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo, 2. dio 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (11/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Odabrao elo H.: Alain Robert - Francuski Spiderman, dokumentarni lm (54’19”) 21:00 Ciklus hrvatskog lma: Što je muškarac bez brkova 22:55 Dnevnik 3 23:15 Sport 23:18 Vrijeme sutra 23:20 Vijes iz kulture 23:30 Pe dan, talk show 00:20 Na rubu znanos : Phyllis Krystal i kidanje veza (45’45”) 01:10 Filmski maraton: Ni ije dijete, ameri ki lm (12) (109’) 03:00 Filmski maraton: Ašan , francuski lm (113’) (R) 04:55 Skica za portret 05:05 Lugarnica 18, serija (4/16)

SRIJEDA, NOVA, 22:25

e ri najbolje frendice kre u svaka svojim putem. Poveziva e ih jedino hla e koje e svaka nos po tjedan dana i, nadamo se, opra prije slanja drugoj. Još dok su im majke poha ale aerobiku za trudnice e ri djevojke koje e se tek rodi postale su nerazdvojne prijateljice. Nakon dugogodišnjeg neraskidivog prijateljstva i brojnih nezaboravnih zajedni kih trenutaka o ekuje ih rastanak.

Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - superG (M), prijenos Subota 25.2., HRT 2, 11:25

Rukomet, Seha liga: Nexe - Metaloplastika, prijenos SPORT

Alain Robert - poznat i kao francuski ovjekpauk - penje se najrazli itijim neboderima (na op u radost javnos i na nevolju policije), a posebna slabost su mu oni najviši, poput tornja Sears u Chicagu, tornjeva Petronas u Kuala Lumpuru i Taipei 101 na Tajvanu. S obzirom na to da je rela vno nizak i da ima ve skoro 50 godina, Alain je svojevrstan zi ki fenomen zato što jednim prstom može podi i svoje jelo unato invalidnos uzrokovanoj padom 1982. godine.

Nedjelja 26.2., HRT 2, 16:15

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Clint Eastwood

14.10 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.50 23.40

08:00

Alain Robert - Francuski Spiderman

Nedjelja, HTV 2, 20:00 sati

11.20 12.25

20:02

Odabrao elo H.:

Clint Eastwood Jr. (San Francisco, 31. svibnja 1930.), ameri ki je lmski glumac, redatelj i producent. Iako je njegov redateljski rad na posljednjim lmovima kao što su Pisma s Iwo Jime i Zastave naših o eva doživio velika priznanja od strane kri ke, Eastwood je najpozna ji po ulogama an junaka, ponajprije u vesternima Sergia Leonea u šezdese ma, i “žestokih momaka”, kao što je inspektor ‘Prljavi’ Harry Callahan u lmovima Prljavi Harry u sedamdese ma i osamdese ma. Eastwood, koji je bio dvaput oženjen, ima pet k eriju i dva sina s pet razli i h žena: Kimber (ro enu 1964.), s Roxanne Tunis; Kylea (1968.) i Alison (22. svibnja 1972.), s bivšom ženom Maggie Johnson; Sco a (21. ožujka 1986.) i Kathryn (2. velja e 1988.), sa stjuardesom Jacelyn Reeves; Francescu Ruth (7. kolovoza 1993.), s Frances Fisher, svojom kolegicom iz Nepomirljivih; i Morgana (12. prosinca 1996.), sa sadašnjom suprugom Dinom Ruiz. Od 1976. do 1988. je živio s glumicom Sondrom Locke. Eastwood ostaje popularni seks simbol. Jednom je rekao, “Volim se šali da, kako moja djeca nisu dobila unu ad, imam dvoje svoje. To je fantas an osje aj, bi tata u mojoj dobi. Imam puno sre e. Shva am kako ne nepoštena injenica da muškarci mogu dobi djecu kad su mnogo stariji nego žene.” Sada ima dvoje unu adi, Clintona (ro enog 1984.) i Graylen (ro enu 1994.), Kimberinu i Kyleovu djecu.

19.05

Krv nije voda

SERIJA NOVA TV

11:40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

6:50

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:55 01:35 03:10 04:10 05:25 06:15

05.45 06.35 07.35 08.15 08.45 09.10 10.00 10.40 11.40 12.30 13.20 14.30 15.15 16.15 16.45

18.35 05.45 06.20 07.15 08.00 08.30 09.10

06:45 07:10 07:35 FILM HRT 1

16:25

17.40

01.20 02.20 02.55

SPORT - IZDVAJAMO

SPORT

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (110/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (29/330) 07:45 Mala TV: 07:50 TV vr : Ruže 08:00 Gazoon: Toplinski val, crtani lm 08:05 Tajni dnevnik patke Ma lde: Sami u ku i (R) 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (49/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (50/52) 08:40 Neuhvatljivi praš i Rudi 2, serija za mlade (12/13) (R) 09:10 Školski sat: Od sapuna do sapunice 09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Jedna posebna djevoj ica, francuski lm (91’) (R) 15:00 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (20/22) 15:35 Obi na klinka, serija za mlade (31/52) 16:00 Školski sat: Od sapuna do sapunice (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:50 TV vr : Ruže (R) 17:00 Gazoon: Toplinski val, crtani lm (R) 17:05 Tajni dnevnik patke Ma lde: Sami u ku i (R) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (19/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (7/21) 19:40 Glazba, glazba...klape 19:55 Ve eras 20:00 U dobrom društvu, ameri ki lm (105’) 21:50 Ameri ka pita, ameri ki lm (12) (92’) 23:30 Na elnica 5, mini-serija (12) (3x50’) 02:00 Retrovizor: Nove avanture stare Chris ne 4, humoris na serija (11/22) (R) 02:25 Retrovizor: Monk 7, serija (9/16) 03:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 06:11 No ni glazbeni program: 70. godina tamburaškog orkestra HRT-a (2011.) 07:20 Glazba, glazba...klape

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 11:45 12:00 12:45 13:00 13:20 13:30 14:30 14:45 15:45 16:00 16:55 17:05 17:45 18:00 18:30 18:40 19:00 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 22:50 22:55 23:00 23:45 00:15 00:17

RTL Danas, informa vna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija TV premijera: Kaos, igrani lm, triler Crveno usijanje, igrani lm, akciji (12) No poslije sutra, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R) Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

I tako to..., serija R I tako to..., serija 23/38 Jumanji, crtana serija 8/13 Bumba, crtana serija 19-20/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liš e pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION EUROBOX magazin (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI EMISIJA VTV-A TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) SERIJSKI FILM VTV METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.30 20.25 21.10 22.00 23.00 23.50 00.30

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 00:35 01:20 02:55

IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 47/185 Inspektor Rex, serija 113/123 Zauvijek susjedi, serija 68/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 183/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 42/84 Larin izbor, serija 91/158 Moji problema ni praznici, igrani lm To nije još jedan lm za mlade, igrani lm (12)* Uvijek u zna što si radila prošlog ljeta, igrani lm (12)* Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show R Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm U ilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humoris na serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantas na serija (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode)

Vatreno srce, serija 184-185/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 40/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 41/125 Eva Luna, serija 73-74/114 Marisol, serija 29-30/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 15/29 Prijatelji, serija 18/18 Potjera, serija (12)* 10/18 Kraljica juga, serija (12)* 45/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Divlji zapad, igrani lm R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 22:00 22:30 00:00 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Euromaxx Veliko platno Ritam tjedna Vijes dana Igrani lm Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA 25. velja e 2012. (7/13) (R) 05:10 Euromagazin (R) 05:35 Eko zona (R) 05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Korizmena sje anja, emisija pu ke i predajne kulture (26‘10“) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Tomahavk, ameri ki lm (79‘) 09:20 Mama je mama, dokumentarni lm (25‘55“) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:13 Ku ni ljubimci 10:45 Zeleni dijamant Šri Lanke, dokumentarni lm (28‘35“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:45 Prizma, mul nacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Is na o lavovima, dokumentarna serija (50‘) (1/2) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potroša ki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Dan poslije sutra, ameri ki lm (119‘) 22:00 Najmo nije žene svijeta: Hedy Lamarr, dokumentarna serija (49‘45“) (7/13) 22:55 Dnevnik 3 23:10 Sport 23:13 Vrijeme sutra 23:15 Vijes iz kulture 23:20 Pakleni udar, ameri ko-hongkonški lm (12) (87‘) 00:50 Filmski maraton: Pet otrova, hongkonški lm (12) (98‘) 02:30 Filmski maraton: Viking Erik, britansko-švedski lm (12) (90‘) (R) 04:00 Skica za portret 04:20 Najmo nije žene svijeta: Hedy Lamarr, dokumentarna serija

FILM RTL

20:00

Proro anstva Akcijski triler o profesoru koji slu ajno nailazi na zastrašuju a predvi anja o budu nosti te daje sve od sebe kako bi sprije io njihovo ostvarenje. Godine je 1958. Kao dio ceremonije otvaranja nove osnovne škole, grupa u enika dobiva na zadatak napravi crteže o tome kako oni vide budu nost. Njihovi crteži zape a t e se u vremensku kapsulu i spremi na period od pedeset godina.

SERIJA RTL 2

13:15

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:50

Prijateljice

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06:15 06:30 07:20 07:25 07:35 08:00

07:25 07:35 07:40 08:10 08:35

Najava programa Najava programa Opera box Patak Frka, crtana serija (32/39) (R) Maharal - tajna talismana, serija za mlade (1/5) 09:00 Mala TV 09:01 Baltazar: Bim i Bum 09:11 Danica: Danica i pjetli (R) 09:16 arobna plo a - II.razred (8.) 09:30 Trolovi, crtana serija (22/26) 09:55 Istjeriva i udovišta, danski lm za djecu 11:25 Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - superG (M), prijenos 12:50 Crtani lm 13:10 KS Automagazin 13:40 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 14:10 Direkt: Danas kao ju er, ju er kao sutra 14:40 4 zida 15:15 Zlatni zmaj, ameri ki lm (91’) (R) 16:55 Košarka, ABA liga: Cibona - Par zan, prijenos 18:45 Magazin UEFA EURO 2012. (3/8) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (8/21) 19:40 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Rukomet, LP: CO Zagreb Scha ausen, emisija 20:10 Rukomet, LP: CO Zagreb Scha ausen, prijenos 21:45 Rukomet, LP: CO Zagreb Scha ausen, emisija 22:05 Monthy Pyton: Smisao života, britansko-ameri ki lm (12) (103’) 23:50 Mankellov inspektor Wallander 2, serija (12) (1/13) 01:20 Daniel Barenboim i Be ka lharmonija 02:35 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:35 No ni glazbeni program - arhiva 06:45 Vaterpolo, EL

06.15

RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.10 X-Men, animirani lm (R) 07.35 PopPixie, animirani lm 08.55 U ilica, kviz za djecu 09.45 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.55 Imam te!, igrani lm, akcijska komedija 14.05 Angus, tange i pravo pravcato ljubljenje, igrani lm, komedija 15.55 Brodolom života, igrani lm, avanturis ka drama 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Proro anstva, igrani lm, znanstveno-fnatas ni 22.10 TV premijera: Djeca ovje anstva, igrani lm, znanstvenofnatas ni(12) 00.00 Veliko srce, igrani lm, biografska drama (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18) 02.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.30 Imam te!, igrani lm, akcijska komedija (R)

08:17 08:20 08:30 08:45 08:50 09:00 10:45 11:00 12:00 12:15 12:45 13:00 13:30 13:45

19.10

NEDJELJA 26. velja e 2012.

14:45 15:00 15:30 15:45 16:15 16:45 17:30 17:50 18:05 18:30 18:40 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 21:20 22:30 22:50 22:55 23:30 00:30 00:32

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA 5 MINUTA ZA KONDICIJU IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION 1X2 kontakt emisija TV PRODAJA - MARION LINK emisija o modernim tehnologijama (R) TV PRODAJA - MARION 24 SATA VIJESTI informa vni program TV PRODAJA - MARION IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija TV PRODAJA MOJA ISTRA dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi (R) KUTIONICA dje ja emisija (R) MLADI ZAJEDNO mozai na emisija TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI MOJ PUT dokumentarna emisija (R) VICOVIZIJA zabavna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija (R) KONCERT ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08:40 09:05 11:05 12:55 15:00 17:00 17:10 18:05 19:15 20:05 22:15 00:45 02:30 04:00 05:30 06:30

TV Izlog Dodir s neba, serija 17/23 Peppa, crtana serija R Peppa, crtana serija 2/26 Winx, crtana serija 39/52 Monster High, crtana serija 6-7/7 Gormi , crtana serija R 6/26 Smallville, serija 16-17/22 Zauvijek susjedi, serija R Larin izbor, serija R Moji problema ni praznici, igrani lm R Vijes Nove TV Provjereno, informa vni magazin R Nad lipom 35, humoris noglazbeni show Dnevnik Nove TV Ulovi Smarta, igrani lm Bjegunac, igrani lm (12)* Sve za lovu, igrani lm (12)* To nije još jedan lm za mlade, igrani lm (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Nad lipom 35, humoris noglazbeni show R Kraj programa

06.10

Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 08.00 Divlji boravak, zabavni (R) 08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.25 Studio 45, talk show (R) 10.05 Klon, telenovela 10.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.55 Uvod u anatomiju, dramska serija (tri epizode) 16.35 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Zaboravljena dama, kriminalis ka serija 21.30 L.A. Dragnet, kriminalis ka serija (12) (dvije epizode) 23.00 Fes valac: Drugi jezik ljubavi, igrani lm, drama (R) 00.45 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 08:35 09:20 10:05 10:20 11:50

Prijateljice, serija 9/12 Znate li plesa ?, show 15/23 Naša mala klinika, serija 11/29 TV izlog Naša mala klinika, serija Harvey Toons, crtana serija 26-27/78 12:30 TV izlog 12:45 Prijateljice, serija R 9/12 13:30 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 14:00 Znate li plesa ?, show R 14:50 TV izlog 15:05 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 19/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 9-10/22 20:00 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 11/16 21:00 Maverick, igrani lm 23:00 Crni Talijan, igrani lm 00:20 Slatke male lažljivice, serija R 01:50 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 02:15 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 03:15 Kraj programa

06:00 Najava programa 06:05 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:35 TV kalendar 06:50 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:30 Globalno sijelo (R) 08:00 Zlatna kinoteka: Roman na Engleskinja, britansko-francuski lm (112’) 09:55 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 ni DA ni NE 11:00 Poirot 3, serija (2/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:00 Blago kralja Solomona, ameri ki lm (97’) 16:40 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Brdovec (1/2) 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Downton Abbey, serija (4/7) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Hotel Babylon 4, serija (12) (7/8) 23:20 Nedjeljom u dva (R) 00:20 Poirot 3, serija (2/10) (R) 01:15 Reprizni program (R) 02:30 Hotel Babylon 4, serija (12) (7/8) (R) 03:20 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Brdovec (1/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

08:05 Brlog: Orao štekavac 08:10 Tajni dnevnik patke Ma lde: Sami u ku i (R) 08:20 Vesele trojke, crtana serija (21/52) 08:45 Hamtaro, crtana serija (19/26) 09:10 Merlin 2, serija za djecu i mlade (4/13) 09:55 Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - velesalalom (M), prijenos 1. vožnje 10:50 Portret Crkve i mjesta(ne kod. na sat.) 11:00 Carevdar: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 12:00 Biblija (ne kod. na sat.) 12:10 Skica za portret 12:25 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 12:55 Crans-Montana: Svjetski skijaški kup - velesalalom (M), prijenos 2. vožnje 14:10 Ciklus nostalgija: Trag Pinka Panthera, britansko-ameri ki lm (93’) 15:50 Olimp - sportska emisija 16:15 Rukomet, Seha liga: Nexe Metaloplas ka, prijenos 17:50 Olimp - sportska emisija 18:35 Magazin Lige prvaka 19:05 Simpsoni 20, crtana serija (9/21) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Za dolar više, talijansko-njema košpanjolski lm (126’) 22:10 Filmski bou que: Pizzeria Kamikaze, ameri ko-britansko-hrvatski lm (15) (85’) 23:35 Posebni dodaci: Oscari 2012, emisija o lmu 23:50 Ciklus korejskog lma: Traga , južnokorejski lm (15) (120’) 01:50 Garaža 02:15 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:15 No ni glazbeni program - arhiva

06.30 RTL Danas, informa vna emisija (R) X- Men, animirani lm (R) Moji džepni ljubimci, animirani lm (R) 09.00 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.05 Otok, dramska serija (dvije epizode) 13.15 Sjeverna obala, igrani lm, avanturis ki/ roman na drama 15.05 Savršeni u inak, igrani lm, komedija 16.45 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 TV premijera: Zakon ulice, igrani lm, kriminalis ki triler (12) 22.15 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 23.15 CSI: Miami, kriminalis ka serija (tri epizode) (12) 01.45 Astro show, emisija uživo (18) 02.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.20 Djeca ovje anstva, igrani lm, 07.05 07.25

06:45 Najava programa 06:50 Daniel Barenboim i Be ka lharmonija (R) 07:50 Mala TV 07:55 TV vr : Žitne pahuljice

SERIJA HTV 1