Međimurske novine 853

www.mnovine.hr Godina XVI.

Broj 853.

Cijena 7 kuna

^akovec, PETAK, 13. siječnja 2012.

O HAVARIJI na strujnom sustavu i kaosu koji je nastao u čakovečkoj bolnici raspravljalo se kod župana

PRAVO NA SREĆU

PONOVNO imamo hrvatskog olimpijca

Filip Ude izborio nastup na OI u Londonu

str. 2-3

IMAMO SAMO JEDANPUT

str. 39 NOVA STRANA GREENFIELD investicija u Gradu Prelogu

Uskoro počinje izgradnja tvornice obuće, koja će zapošljavati dvjesto ljudi

str. 2-3

ZAVOD ZA HITNU medicinu Međimurske županije

Uskoro počinje s radom, ali za "rupe" u zakonu još nema rješenja SUNČANA GLAVAK, saborska zastupnica HDZ-a i njegova glasnogovornica, o aktualnom stanju stranke

MARIO MOHARIĆ, načelnik Goričana i saborski zastupnik SDP-a, o nadolazećem sudskom procesu

Politika je spoj poraza i pobjede i s time se treba nositi

Miran sam, ne radi se o ozbiljnim optužbama

str. 4

str. 3

www.mnovine.hr

SAZNAJEMO: Na prodaju nikad sagrađeni lječilišno - turistički kompleks Draškovec

Projekt i zemljište trži se za petnaest milijuna eura

str. 11

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

www.facebook.com/mnovine

media str. 5

EUROPSKI GLAVNI grad kulture nikad bliži – u 2012. stoluje Maribor

str. 6-7

Od Maribora međimurske kulturnjake dijele birokratske granice

BIRO ZA RA UNOVODSTVO Èakovec Matice hrvatske 10 tel. 040 312 441 fax: 040 311 530 e-mail: rif.biro@ck.t-com.hr

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 44

Aktualno

2

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIJEST TJEDNA

IZ TJEDNA u tjedan

Politi ari se moraju naviknuti na javnu kritiku N

aša javnost opravdano o ekuje što ve u i kvalitetniju demokratizaciju medija i medijskog prostora, me utim, od toga ve dulje vremena nema ništa. Ne bi bilo dobro da se dolaskom nove vlasti zbog podilaženja ili nezamjeranja još više snize ionako niski medijski standardi u našoj zemlji. U svijetu je novinarstvo palo na niske grane ve prije petnaestak godina kad je postalo dio korporativnog kapitalizma i postalo ovisno o biznisu, politici i kriminalu. Kod nas je na nacionalnom nivou takva situacija malo zakasnila, ali, na žalost, ipak je stigla. ezavisnog, kreativnog i poštenog novinarstva stoga je sve manje i na hrvatskoj medijskoj sceni. Još uvijek nismo, a pitanje je ho emo li to ikad i postati, društvo u kojem bi mecena poput nekog magnata sli nog u ilmu, odnosno knjizi o kojoj se pri a tako mnogo ovih dana “Muškarci koji mrze žene“, iz ideala inancirao bez ikakvih uvjeta neku dnevnu ili tjednu novinu za koju smatra da je korektiv nemoralnih politi ara, pokvarenog biznisa i drugih sli nih društvenih anomalija. Me utim, mi upravo tome težimo i sigurno se ne bismo bavili novinarstvom da netko drugi

N

umjesto nas odre uje o emu emo i na koji na in pisati. sjevernom dijelu Hrvatske ina e smo se u mnogo emu, za razliku od ostatka zemlje, približili europskim demokratskim standardima. Poziv na preispitivanje vlastite odgovornosti bit e stoga i dalje naš primarni cilj, bez obzira o kome se radilo kad je javni život u pitanju, a posebice to vrijedi za politi are, politi ke stranke, županijske i druge javne dužnosnike. o prirodi sam optimist. HDZ je, posebice u vrijeme o ito (pre)duge vladavine bivšeg premijera Sanadera, napravio podosta nereda u ovoj državi. Ako ništa drugo, promjena vlasti bila je potrebna iz tog razloga – jer valjda više ne e mo i biti tako kao što je bilo donedavno. Medijski je pristojno svakoj novoj vlasti, ako ništa drugo, dati moralnu podršku kako je uobi ajeno “prvih 100 dana“ zbog toga - jer je ipak nova. Kakvi e biti potezi koji e tek uslijediti, ho e li oni biti hrabri i odlu ni kako bi se izbjeglo najgore, kao što su aktualne “crne prognoze“ kad je u pitanju sadašnjost i budu nost ove zemlje - to tek treba vidjeti. e utim, nije dobro, kako piše u jednom od prošlih

U

P

M

brojeva moja suradnica, “da se gra ani i nova vlast, pa i ve i broj medija, ponašaju kao da su otišli na medeni mjesec, za koji misle da e vje no potrajati“. Valjda ne e takva biti i oporba, koja je sada manja od makova zrna. isam opet idealist, dapa e, nešto sli no vrijedi za ve inu zemalja, pa i one s puno ve om demokratskom tradicijom nego je to naša. Me utim, kad neke negativne stvari isplivaju javno na površinu, o ekuju se u politici novi obrasci ponašanja. Posebice ako strše tamo gdje se to ne o ekuje. Nova vlast dobila je povjerenje bira a izme u ostalog na temelju obe anja za puno više poštenja u politici. Naravno da to nije mogu e odmah posti i, me utim, ipak je potrebno tome težiti, bez obzira tko to bio u pitanju. ezikoslovac Klai toliko toga navodi kao objašnjenje što sve ulazi u pojam moral da ga je ovdje nemogu e u potpunosti citirati. Nas zanima ovdje samo ona de inicija koja kaže da je moral “ispravnost, poštenje, estitost, krepost, vrlina, uop e – etika“. Baviti se ozbiljno politikom nije nimalo lagan posao. Raditi za dobro drugih, donositi kvalitetne odluke, ponekad i nepopularne

N

J

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

- uglavnom donosi kritike, tek rijetko zna i biti hvaljen i slavljen. Ali, mnogi su se odlu ili baš za to zanimanje ili “hobi“ i onda moraju biti svjesni svoje odgovornosti u bilo kojem segmentu života. utljiva ve ina hrvatskih gra ana je nezadovoljna. Obi no se kaže da su nezadovoljni politi arima i politikom. Usudio bih se re i da su u prvom redu nezadovoljni pomanjkanjem estitosti i osobnog poštenja u politi ara. Problem kod politi ara eskalira kad su ono što zaista jesu, a zapravo samo glume: bolje, inije, ljepše. dnos medija spram politici i politi arima igra važnu ulogu, jer i te kako je bitno kako e mediji prezentirati obavljeni posao, nastup i javne izjave odre enog politi ara i stranke, te tako djelovati na svijest i savjest bira a. Na toj javnoj ulozi, na što vjerodostojniji na in, dok se bavimo ovim poslom, sigurno emo i dalje inzistirati.

O

Moralu vrijednost raste iz nužde

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

N

evjerojatno ali istinito, došlo je vrijeme kad je i moral po eo kotirati kao vrijednost na društvenoj burzi. Njegova vrijednost je za sada mršava, ali bitno je da je po eo kotirati i da se probija. Rast vrijednosti morala po eo je proporcionalno s rastom nezadovoljstva u društvu, njegovim pucanjem po šavovima i prelijevanjem na ulicu. Jer je nemoralno stjecanje bogatstva, privilegija grubo ismijavalo svako pristojno ponašanje ljudi koji su se držali dobroga ku nog odgoja i dobrog ukusa. Ne samo da je nemoral u tom smislu bio pljuska u lice svima koji su se i dalje vrsto držali dobrih moralnih na ela, ve je po-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

K

samo na jednoj politi koj opciji koja je pod lupom pravosudnih organa. Stvari idu dalje. Nadzor nad pogodovanjima, sukobom interesa, zloupotrebom položaja i ovlastima kao pau ina se spustio na sve. Nitko iz te mreže ne e mo i iza i, ako se u te radnje umo io. Jer pravilo je da pravila važe za sve jednako. Ljudi imaju bezbroj slabosti i ljudskih mana. Žele živjeti udobno, lagodno, kupiti sebi bezbrižniju starost, ako su imali skromnu ili siromašnu mladost. Zaljubljuju se i nakon što su prisegnuli na vjernost do groba prije toga nekome drugome. Dobivaju djecu u zabranjenim vezama. Ili vlastita djeca stvaraju neprilike krše i zakone i daju lošu sliku o njima kao roditeljima. li ako ste ušli u politiku, koja je posao nad svim poslovima, politiku, koja je ud, ali i prokletstvo nad svim prokletstvima, jer za tu i novac upravljate tu im sudbinama, tada vas vlastite ljudske slabosti mogu uništiti kao ni u jednom drugom poslu. Jer mogli biste do i u napast da zabranjenu vezu uzdržavate tu im novcem, pa ak i ako ste zabranjenoj lju-

A

Ipak nije sve tako crno u me imurskom sportu. Prvenstveno zahvaljuju i gimnastici. Naime, Filip Ude uspio je na predolimpijskom turniru u Londonu, posljednjem natjecanju na kojem se vadi “olimpijska gimnasti ka viza” za OI u istom gradu ovo ljeto, izboriti poziciju kojom je osigurao nastup na olimpijskom gimnasti kom turniru. Više na našoj prvoj sportskoj stranici.

Š

POGLED ODOZDO

hlepna nemoralnost po ela opasno nagrizati i inancijske temelje društva. S jedne strane, pohlepno usisavanje društvenog bogatstva uskom sloju sebi nih i pohlepnih stvorilo je mnoštvo isisanih socijalno ugroženih na državni teret, koji više nije mogu e dalje održavati. I tako ra uni, ma kako kasno bili isporu eni, zadržavani po kojekakvim ladicama da nikad ne do u na naplatu, ipak stižu onima koji su ih napravili, ak i u Hrvatskoj, premda do sada nismo mogli vjerovati da je to mogu e. ad je ispaljen politi ki plotun da borba protiv korupcije može po eti, nitko, pa ni oni koji su dali dozvolu za paljenje plotuna, nije mogao vjerovati da e se stvari po eti doga ati. Mnogi su vjerovali da e se stvar zaustaviti na žrtvenim jarcima. Me utim, kako to u životu biva, rije po rije , jedna vodi drugoj, jedan iskaz drugome, a slu aj slu aju. Pa ak i po cijenu da je netko pristao sav krimen krivnje preuzeti na svoja le a, to nije mogu e zaustaviti, jer su pokrenute mnoge poluge u društvu. A one se nisu zaustavile

Ponovno imamo olimpijca

bavi omogu ili da se zaposli na poslu za koji se pla a osigurava iz prora unskih ili javnih prihoda. Povlaštene informacije tako er se mogu dobro unov iti. Ovim zadnjim bavi se ak i jedna Švicarska, rešetaju i svog guvernera Banke. oskora nama su takve stvari bile smiješne u smislu da se to našima ne može dogoditi, ali sada se doga a. I male slabosti od sada e biti veliki grijeh. Zato što smo postali alergi ni na curenje novca na sve strane upravo zbog raznih pogodovanja sebi i svojima. Kriza je preteška da bismo to trpjeli zbog toga. Kota da se takve pojave napokon utope u bunaru u prošlom mandatu pokrenula je Jadranka, a novi zamah ubrzanju dao mu Zoran. Povjerenje bira a dobio je upravo promoviraju i poštenje i moralnost. Teško e sada mo i re i ak i svojima: pa na vas nisam mislio, jer upravo po pristupu prema svojima to e se povjerenje i mjeriti. Lako je tu im batom po tu oj glavi lupati, ali teško je pod bat staviti svoju glavu.

D

(NE) SVI A NAM SE

Grad Prelog uspješno privla i strane investitore Ono u emu država ne uspijeva, privla enju stranih investitora – Gradu Prelogu ide i više nego dobro. Austrijska tvrtka za proizvodnju ženske modne obu e “Paul Green” u Gospodarskoj zoni Sjever izgradit e središnji logisti ki centar za Europu, a investicija je vrijedna 5 milijuna eura. Više pro itajte na našim gospodarskim stranicama.

Traži se novi vlasnik draškove kih toplica Projekt lje ilišno - balneološkog kompleksa u Draškovcu u vlasništvu tvrtke “AAT” prodaje se, saznajemo iz pouzdanih izvora, za ukupno 15 milijuna eura. Iako je najavljivan po etak gradnje nakon dobivanja gra evinske dozvole, gradnja Thermae Hortus Croatiae ili Vrta Hrvatske pokrenut e se o ito tek u slu aju ako se prona e novi strateški ulaga . Cij e l i lanak dono simo na 11. stranici.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Velimir Kelkedi, Siniša Obadi , Bojana Špani ek, Alen Fuš fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec.

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

13. sije nja 2012. U UTORAK se o otklanjanju ned

Pravo samo PIŠE: BOŽENA MALAKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Zašto je došlo do incidenta, zbog kojeg su najosjetljiviji dijelovi bolnice, kao što su operativna dvorana i intenzivna njega, kao i drugi odjeli, ostali bez struje, tjedan dana nakon incidenta, u utorak 10. sije nja, raspravljalo se na sastanku kod župana. Naime, prebacivanje struje na agregat uspjelo je za novi paviljon bolnice, ali ne i za trakt u kojem se nalaze najosjetljiviji dijelovi bolnice. Na sastanku kod župana bili su ravnatelj Županijske bolnice akovec, predsjednik Upravnog vije a i direktor akove ke Elektre, jer ovo što se dogodilo u utorak 3. sije nja više se ne smije ponoviti. Sva sre a da je do nestanka struje izazvanog požarom na niskonaponskoj sklopki na trafostanici unutar bolnice došlo prije nego se zapo elo s operativnim zahvatima, pa nije došlo do neželjenih situacija. Na intenzivnom odjelu ure aji za pra enje vitalnih funkcija najtežih pacijenata

ZAVOD ZA HITNU medicin

Uskoro po inj u zakonu još s - U posljednje vrijeme u nekim medijima na podru ju Me imurja objavljene su informacije u kojima stoji da je nakon promjene vlasti u državi zaustavljen proces formiranja Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije. Te tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju, jer je Me imurska županija dobila rješenje o po etku rada Zavoda za hitnu medicinu, i to za sjedište u akovcu i ispostavu u Prelogu s 31. prosincem prošle godine. Nikakvim dopisom ovo rješenje nije stavljeno izvan snage, te je Zavod krenuo s procedurom raspisivanja natje aja za 15 novozaposlenih djelatnika koji e raditi na medicinskim i uslužnim poslovima u ovoj ustanovi. Natje aj e ovaj tjedan biti objavljen u Narodnim novinama, te e po njegovu isteku i odabiru ljudi ustanova mo i zapo eti s radom,

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr

13. sije nja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

dostataka na strujnom sustavu u Županijskoj bolnici raspravljalo kod župana, pitanje odgovornosti nije pokrenuto

o na sre u imamo o jedanput imaju ugra ene baterije, tako da njihovi životi nestankom struje iz redovne mreže nisu ugroženi. Me utim, pravo na sre u imamo samo jedanput, a greške je potrebno ispraviti u najkra em mogu em roku, kako bi bilo kakve ljudske žrtve bile izbjegnute.

Ljudske žrtve zbog havarije izbjegnute samo zato što nisu po ele operacije - O šoku koji je bolni ko osoblje doživjelo teško je pri ati, jer funkcioniranje elektri ne struje podrazumijeva se kao nešto neupitno, a ovakav ispad nezamislivim, kazao nam je dan nakon havarije zamjenik ravnatelja dr. Miroslav Horvat, još pod dojmom doga aja. Premda bi se uslijed kvara na transformatoru trebao uklju iti agregat, struje iz agregata bilo je samo u novom paviljonu, pa je ubrzo kablovima koji su povu eni iz novog paviljona strujom po elo napajanje i preostalog dijela bolnice, tako

da je ona mogla po eti koliko toliko normalno funkcionirati. Stanje s opskrbom elektri ne energije iz popravljenog transformatora normalizirano je tek oko 15 sati. Me imurski župan Ivica Perho kazao nam je da e biti potrebno napraviti reviziju sustava napajanja elektri nom energijom i alternativno rješenje za prioritetne dijelove bolnice, a to su upravo oni najosjetljiviji dijelovi koji su u utorak 3. sije nja ostali bez struje. Naime, bolnica ima agregat za napajanje strujom dovoljne snage za itavu bolnicu, ali situacija je pokazala i odre enu nedostatnost sadašnjega tehni kog rješenja napajanja, u kojem je taj trakt bolnice ostao bez struje, jer se sklopka koja je trebala prebaciti i taj dio trakt bolnice na napajanje strujom iz agregata nije uklju ila. Sada se razmišlja i o tome da bi u takvim situacijama pomogao i tzv. ure aj UPS, svojevrsni akumulator struje koji još pola sata nakon nestanka struje iz mreže napaja sustav strujom. Ure aj stoji 80 tisu a kuna. Tih pola sata u kriznim

Najosjetljiviji dijelovi bolnice moraju dobiti neovisnu alternativu u napajanju strujom

situacijama daje manevarsk i prostor za prekop avanje. No, u svakom slu aju bit e potrebno izraditi reviziju strujne mreže kako bi prioritet u napajanju imao spomenuti bolni ki trakt u kojem su operativne dvorane, intenzivni odjeli i drugi osjetljivi dijelovi bolni kog sustava. Me utim, kako je došlo do sadašnjega tehni kog problema, teško je re i, jer bolnica ima urednu tehni ku dokumentaciju uporabne dozvole i na papiru sve štima, ali je praksa pokazala propust, koji je, sre om, prošao bez posljedica, pa je i samim time lakše tražiti grešku, a kriv-

ci, ako je rije o ljudskom propustu, lakše e popraviti nast alo st anje. Je li se propust dogodio nakon izgradnje i pripajanja na sustav novog paviljona bolnice, jer u trenutku nestanka struje iz mreže novi paviljon automatski je dobio struju iz agregata. No, mi kao tehni ki nekompetentni ljudi o tome teško možemo suditi. Potrebno je ponoviti da više nikada ne smije do i do takve šok situacije da bez struje ostanu najosjetljiviji dijelovi bolnice u kojem se obavljaju operacije, nalaze se ljudi u intenzivnom oporavku ili odjelu gdje se ra aju djeca ...

životno ugrožena stanja mogu rješavati na bolji na in. Ali želimo pojasniti da za bolesnika, pacijenta hitna služba nije isti pojam kao i onoga tko hitnoj odre uje nadležnosti i funkciju. U dosadašnjoj životnoj praksi hitna u Me imurskoj županiji bila je mjesto gdje je 24 sata na dan bilo mogu e dobiti zdravstvenu uslugu za stanja koja nisu uvijek bila života ugroženost, ali su ublažavala tegobe, prije usmjeravala pacijente na bolni ko lije enje ili roditelje male djece smirivali, a djecu odmah lije ila u slu ajevima kad roditelji nisu zbog zabrinutosti ili sigurnosti u procjenu stanja mogli ekati s bolesnim djetetom do jutra. ini mi se da je manje zlo ako je netko došao zatražiti pomo lije nika za nešto što je moglo pri ekati do jutra bez posljedica za život, umjesto da je umro zbog toga što bi morao na zdravstvenu uslugu ekati do jutra. Nitko ne može re i da se dva takva sporna slu aja nisu dogodila pred vratima zaklju ane hitne u drugim županijama, pri uvo enju novog sustava hitne.

Ono na što nikako ne uspijevamo dobit jasan odgovor jest što e se dešavati sa svim onim pacijentima kad se zatvore ambulante primarne, odnosno nakon 21 h za sve one pacijente po koje hitna ne e svojim kolima. Naime, laik ne može svoje stanje tako dobro procijeniti kao lije nik. Može podcijeniti ili precijeniti stanje svoje ugroženosti, u protivnom mu ne bi trebao lije nik. U takvim situacijama, kad smo se osje ali jako loše, dolazili na hitnu nave er, vikendom, blagdanom, a kamo emo sada? Loša zdravstvena stanja poga aju pacijente i izvan radnog vremena odabranog lije nika i za vikend i za blagdane. A odgovor na to pitanje ne možemo decidirano dobiti. To je rupa u zdravstvenom sustavu o kojoj cijelo vrijeme govorimo, ali nas se ne uje. Ali nije jedina, no ne emo širiti pri u. To nema nikakve veze sa Zavodom za hitnu medicinu i njegovim radom. Za nas je klju no pitanje reforme tko e i na koji na in zbrinjavati pacijente koje je do sada obra ivala hitna, a kojoj to po reformi nije u nadležnosti? (BMO)

u Me imurske županije

je s radom, ali za “rupe” se nema rješenja nakon što se riješe zakonske formalnosti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Tako er, raspisat e se i natje aj za 12 djelatnika u Službi sanitetskog prijevoza Doma zdravlja akovec. Ovime e se u županiji u zdravstvu otvoriti 27 novih radnih mjesta. Prema odluci Upravnog vije a Doma zdravlja akovec, sanitetski prijevoz ostaje u okviru ove ustanove, ime e se dobiti na kvaliteti jer trenutno djeluju sa šest timova sanitetskog prijevoza. Natje aji za novoodobrene timove su u tijeku te bi, ukoliko sve bude u redu, oni trebali po eti raditi u roku od mjesec dana. Napominjem da nas je Hrvatski zavod za hitnu medicinu obavijestio da 16. sije nja preuzimamo preostala dva vozila za potrebne hitne, koja su trenutno na opremanju, ime e se zadovoljiti propisani normativi, odnosno potrebe hitne medicine u županiji. Ina e, nadležne službe u Ministarstvu zdravlja zamolile su nas da novinarima skrenemo pozornost na Uredbu o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja je usvojena na prvoj sjednici nove Vlade, a u kojoj stoji da zavodi za hitnu medicinu moraju zapo eti s radom najkasnije do 30. lipnja ove godine. U cijeloj zemlji po novom

ustroju radi 14 zavoda, a etiri me u kojima je i me imurski, dobili su rješenje o po etku rada s posljednjim danom prošle godine, priop io je pisanim putem David Vugrinec, pro elnik UO-a za poslove župana.

Igranje gluhih telefona? Ono gdje smo cijelo vrijeme kao novine, otkako je po ela reforma zdravstva, u nesporazumu s onima koji su zaduženi za provedbu reforme zdravstva jest to što mi reformu gledamo s pozicije što e se doga ati s pacijentima u toj novoj reformi, a nadležni su više fokusirani na opremanje, organiziranje i funkcioniranje odre enih sustava unutar zdravstva. Cijelo vrijeme ukazujemo na mogu e slabosti i bojazni sa stajališta pacijenata, vezano uz dostupnost zdravstvenih usluga, pa tu nailazimo na nerazumijevanje jer zaduženi za provo enje reforme zdravstva, od pro elnice u Županiji pa sve do Ministarstva, doživljavaju naše napore da ukažemo na slabosti kao umanjivanje njihovog truda ili rada. No, ne radi se o tome. Neosporno je da e nova oprema i predvi eni novi kadrovi, ako se realiziraju u predvi enom obimu, omogu iti da se hitna

3

MARIO MOHARI o optužnici koju je podigao DORH i nadolaze em sudskom procesu

Miran sam, ne bih bio na saborskoj listi da se radi o ozbiljnim optužbama - Radi se o tipi noj HDZ-ovoj podvali. Tim je rije ima saborski zastupnik i na elnik op ine Gori an komentirao sudski proces koji po inje protiv njega 7. velja e na Op inskom sudu u akovcu. Mohari se našao u središtu medijske pozornosti nakon što su Me imurske novine objavile da e taj novoizabrani dužnosnik SDP-a morati sjesti na optuženi ku klupu zbog sumnje da je po inio kazneno djelo protiv službene dužnosti nesavjesnim radom u službi.

Sve je “zakuhala” još HDZ-ova vlast iz ‘90-ih Mohari , me utim, sve što mu se stavlja na teret negira. - Op ina je za vrijeme HDZove vlasti još 1997. godine kupila jedan stan po cijeni 200.000 kuna višoj od tržišne. Tu se prao novac, ja sam ih pro itao, sve obznanio i sada mi se osve uju. Kao kandidat za na elnika još sam 2001. godine po selu dijelio letke u kojima sam upozoravao na taj za op inu štetan potez. Godine 2006. isti stan Op ina prodaje na javnoj dražbi. Ja sam kasnije potpisao ugovor, stan nije procijenila Porezna uprava, a sve je zapravo namještaljka i sada me se optužuje da sam oštetio Op inu jer je stan navodno prodan po 200.000 kuna nižoj cijeni od one za koju ga je Op ina kupila. Porezna uprava naknadno je napravila procjenu, koja je bila gotovo u kunu ista kao i cijena po kojoj smo stan prodali. Cilj svega je zapravo bio da mi se onemogu i izlazak na izbore 2009. godine, isti e Mohari . Dodaje kako je sama optužnica protiv njega ciljano tempirana, pa ak i da sve dolazi iz obavještajnog miljea. Žele me proglasiti kriminalcem jer me se boje, znaju da radim u državnoj službi i da su mi svi oni vrlo dobro poznati, naglašava. Druga to ka optužnice, kaže, odnosi se na stimulaciju koju je dao zaposlenicima Op ine, ime je, kako smatraju nadležne institucije, oštetio Op inu. - Po tome sam oštetio prora un jer sam dao stimulaciju jednom djelatniku 4.000 kuna ukupno kroz etiri godine, drugome 10.000 kuna, to je moj glavni zlo in, još jednom naglasivši neutemeljenost kaznenih prijava, odnosno optužnice.

Ostavku ne podnosim jer se ne osje am krivim Mohari isti e i da je za kaznenu prijavu podignutu još prije tri godine znalo županijsko elništvo njegove stranke, ali i vrh državnog SDP-a, o emu ih je sam detaljno obavijestio. Smatra da ne bi bio stavljen na listu za Sabor ukoliko bi se radilo o ozbiljnim optužbama. - Miran o ekujem skidanje imuniteta, kaže zastupnik. Bilo kako bilo, Mohari u slijedi skidanje zastupni kog imuniteta, no ostavku na mjesto na elnika Gori ana pak ne namjerava podnijeti jer se ne

osje a krivim. U Gori anu ve dulje traje i politi ki sukob. Vladaju i vije nici podnijeli su ostavke, žele i isprovocirati prijevremene izbore, no oporba koju predvodi Stjepan Blagus (HSU) došla je do klju noga sedmog glasa i nastavila djelovati u Op inskom vije u.

Uskoro u Gori anu ipak izbori? Na elnik Mohari ignorira njihove zahtjeve i odluke jer još eka pravorijek Ministarstva uprave. Kako kaže, uskoro e sve biti poznato u vezi s tim i raspuštanjem Op inskog vije a, jer upravo na tu temu Ministarstvo uprave idu ih dana treba donijeti akt, nakon ega o ekuje izbore za novi saziv Op inskog vije a. Na tu temu kaže: - Iza mene stoji ne samo op inski SDP, ve sam dogovorio koaliciju s najmanje dvije ili tri stranke: HSS-om, HSLS-om i HNS-om. Uvjeren sam da emo uvjerljivo dobiti izbore i stabilizirati politi ku situaciju u op ini, a nakon toga normalno obavljati posao, optimisti an je na elnik Gori ana, koji je, kao što je poznato, postao i saborski zastupnik i stoga je još više došao pod pove alo javnosti. (V. Kelkedi )

PERHO : Mohari je upoznao stranku sa slu ajem, smatram da nema zakulisnih igara Ivica Perho , predsjednik SDP-a, kazao nam je da je Mario Mohari upoznao stranku sa slu ajem koji je završio na sudu onako kako ga je Mohari prezentirao i medijima. Institucije neka odrade svoj posao, pravosu e ima svoju proceduru, sklon sam vjerovati da nema zakulisnih igara napravljenih za njega, kazao je Perho . - Mohari je dobio povjerenje za saborskog zastupnika, a, ako presuda kojim slu ajem po njega ne bude povoljna, tu nema puno mudrovanja, kazao je Perho , ali nije želio unaprijed govoriti o takvom raspletu doga aja. - S druge strane, kazao je, potrebno je im prije normalizirati stanje u op ini Gori an, koja sada bez politi kih tijela ne funkcionira. To najviše šteti op ini, ali i osobno Mohari u, a indirektno i stranci. (BMO)

4

Aktualno

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUN ANA GLAVAK, saborska zastupnica HDZ-a i njegova glasnogovornica, o aktualnom stanju stranke, koja je vjerojatno u najtežem trenutku od njezinog osnutka

Politika je spoj pobjede i poraza i s tim se treba nositi

U ovom trenutku nije baš lako na i sugovornika u HDZ-u koji e vam rado govoriti o svojoj stranci. Neki su duboko razo arani ovakvim ishodom, drugi posramljeni i traže zaklon od javnosti u nekoj zavjetrini, a neki ni sada ne okre u le a stranci kad nije popularno biti lan HDZ-a, kad je potu en i svrgnut s vlasti. Sun ana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a i u novom mandatu vlasti, pristala je na razgovor u kojem je pomno birala rije i. Možda je i na taj na in pokušala poslati poruku: ajmo okrenuti novi list i napustimo ring u kojem su se u proteklom razdoblju politi ki suparnici nabacivali prizemnim, pa ak i vulgarnim, kritikama. • Kakav je osje aj prije i u opoziciju, olakšanje ili ...? — Zasad je održana smo izvanredna sjednica, a tek nam Isticala slijedi formiranje odbora i pravi saborski rad. U prošsam i prije lom sazivu Sabora bila nekoliko godina, kada sam lanica tri odbora i predsjednica jednog. sam se konkretnije po ela Sada u raspodjeli sabaviti visokom politikom, da nam borskih odbora za oporbu je puno manedostaje tzv. me imurski lobi. nje mjesta. No, kad Mislim da saborski zastupnici, se bavite politikom, bez obzira jeste li na bez obzira na pripadnost, vlasti ili u oporbi, tremoraju raditi zajedno na bate initi najbolje što se može za svoj kraj i ljude dobrobit ovog kraja koji su vam dali povjerenje da nešto u njihovo ime, a ne samo svoje ili ime svoje stranke, radite, dina, kada sam se konkretnije predložite ili želite unaprijediti. po ela baviti visokom politikom, Mislim da se posao saborskog zada nam nedostaje tzv. me imurstupnika može asno odra ivati i ski lobi. Mislim da saborski zas te pozicije u oporbi. stupnici, bez obzira na pripadnost, moraju raditi zajedno na Saborski zastupnici dobrobit ovog kraja. Ne smijemo moraju zajedni ki minirati ili osporavati projekte raditi za dobrobit kraja koji su dobri. A koji su projekti iz kojeg dolaze dobri, najbolje zna zajednica ko• Prošli tjedan vi saborski ja ih predlaže. Moramo vjerovati zastupnici sastali ste se sa žu- ljudima koji najbolje znaju što je panom. Kakav je to bio sasta- za njih dobro, koji im je npr. innak s obzirom na vašu ulogu u frastrukturni projekt prioritet. opoziciji, konstruktivan ili na Ne može netko tko, primjerice, neki na in s figom u džepu? živi u Slavoniji znati što je za nas — Dobro što je došlo do ta- dobro (i obrnuto). Mi koji tu živikvog sastanka. Inicirao ga je žu- mo susre emo se s problemima pan i na njemu su bili svi zastu- našeg kraja. Najbolje osje amo pnici iz Me imurske županije, probleme naših ljudi i tu smo da osim Lesara. Žao mi je što ga nije im pomognemo i pokušamo ih bilo, me utim, sastanak je bio više zajedno riješiti, nema tu velike formalne prirode. Župan je želio ilozo ije. upoznati zastupnike s onim što • Je li gubitak izbora bio šok smo ve prije znali, s tzv. listom za HDZ ili je ipak negdje u pozaželja Me imurske županije, koje dini bio spreman i B scenarij? su jedno, a mogu nosti prora u— Politika je spoj pobjede i na drugo. Dogovoreno je da za- poraza. Ako za to niste spremni, stupnici s podru ja Me imurske nemojte se baviti politikom. Trežupanije dobiju jednu prostoriju ba se nositi s onime što donose izu zgradi Županije gdje bismo pri- bori. Gra ani su ovaj put dali svoj mali naše gra ane. Jednako tako glas strankama lijeve opcije i to dogovorili smo da barem jednom treba poštovati. Nemali broj glamjese no održavamo sastanke o sova dobila je i Hrvatska demoaktualnim zbivanjima u Saboru, kratska zajednica, unato svemu potezima nove hrvatske Vlade te što se doga alo u stranci, što se koliko mi u okviru toga možemo doga alo oko stranke, uz sve nenapraviti za Me imurje. da e koje su je zadesile kojoj nije • Kada smo ve kod toga bilo lako u proteke dvije godine, što saborski zastupnici mogu treba s uvažavanjem gledati na napraviti za Me imurje, mo- broj mandata koji smo osvojili. raju li oni više slušati svoju • Ho ete li kao oporba žestranku ili, ako nije u skladu stoko kritizirati? sa strana kom politikom, biti — Oporba ne služi samo tome za neki projekt, a protiv linije da kritizira. Ako je nešto kvalitetsvoje stranke? no, mislim da zaslužuje uvažava— Ono što mi kao zastupni- nje, a ne da se odbije samo zato što ci možemo u initi jest utjecati u dolazi iz suprotne politi ke opcije zakonodavnom smislu na tijek ili oporbenih redova. Na žalost, politike, da zakoni prije svega dio politi ke scene pretvoren je budu dobri za svakog ovjeka u ring vulgarnosti i prizemne u Hrvatskoj. Naravno da svaki komunikacije i teško je uti kvalizastupnik ima pravo, i to mu se tetnu ideju. Veselit e me dan kad ne smije odricati, da se bori za politi ari više ne e biti na naslovsvoj kraj, bez obzira na politi ku nicama, ve umjesto njih gospoopciju ili strana ku pripadnost. darstvenici koji zapošljavaju, ljudi Isticala sam i prije nekoliko go- koji imaju uspješne karijere, a da

politi ari ne budu celebrityji, jer oni to i nisu.

Na unutarstrana kim izborima treba nešto promijeniti na dobrobit stranke • Gdje je napravljen najve i podba aj i kakvi su rezultati izbora za HDZ u Me imurskoj županiji u odnosu na prethodna razdoblja? — Analiza izbornih rezultata bit e napravljena u središnjici i ovih dana o ekujemo da e to biti završeno s obzirom na to da je Predsjedništvo stranke zadužilo Glavno tajništvo da prikupi rezultate s terena od temeljnih ogranaka na dalje i da se tada na Predsjedništvu stranke, odnosno na koordinaciji županijskih predsjednika napravi sveobuhvatna detaljna analiza izbornih rezultata, detektiraju uzroci takvih rezultata i, naravno, tada predstoji raspisivanje unutarstrana kih izbora. O tome e odluku donijeti Predsjedništvo

stranke. Veliki je pritisak, prije svega medija, da se to u ini što prije, me utim, stranka e donijeti odluku kada e se to dogoditi. Vi znate da su, sukladno Statutu, strana ki izbori iza svakih parlamentarnih izbora, svake etiri godine. Tako da HDZ-u ove godine predstoje unutarstrana ki izbori. • Kako je HDZ prošao u Me imurju u odnosu na prethodne izbore? — Brojke su vrlo egzaktne, nema se tu što skrivati ili dodavati, na izborima 2007. godine HDZ je imao etiri mandata (u ovoj izbornoj jedinici, op. ur.), a na ovim izborima osvojili smo tri mandata: mogli bi re i da je to puno bolje nego u nekim drugim krajevima, gdje smo s osam pali na etiri mandata, gotovo za pedeset posto. Me utim, treba napraviti analizu svakog ogranka, gdje se nije radilo, zašto se nije radilo, prona i uzroke i promijeniti nešto na unutarstrana kim izborima na dobrobit stranke.

bi dogodila u jednoj tako velikoj politi koj stranci. HDZ ima asne i poštene ljude. Mnogo puta to ljudi nisu htjeli uti. Ka bi netko od HDZ-ovaca izgovorio tu re enicu, ljudi to ne bi vjerovali. Tu je problem. I na svom osobnom primjeru mogu re i da mi sude ljudi koji o meni ne znaju ama baš ništa. Nemojmo suditi na pre ac samo na osnovu poluinformacija koje ujemo ili što smo paušalno pro itali. Treba dati priliku svakom ovjeku. Svatko tko je iskren i pošten dobrodošao je u HDZ. Svatko tko misli da e u lanjenjem u politi ku stranku imati osobni probitak ili korist neka se ne uklju uje u HDZ. • Me utim, budimo iskreni, toga je bilo u proteklom razdoblju, kako sad to pro istiti?

ramo raditi za probitak svih ljudi. HDZ je uložio ogromne napore da dosegnemo taj cilj i to nam se ne može osporiti. I dalje emo se držati demokrš anskih vrijednosti i u tom kulturnom krugu moramo otvarati nove perspektive za hrvatsku u gospodarskom, kulturnom, politi kom i socijalnom smislu. • Kakav bi trebao biti otorobot budu eg predsjednika, odnosno predsjednice HDZ-a, da ponovno dobije vlast, budu i da je to normalna težnja svake velike stranke? — Vidjet emo kad Predsjedništvo raspiše izbore tko e se kandidirati. Za sada je svoju kandidaturu najavila aktualna predsjednica te još neki lanovi stranke. Ho e li biti i više kandidata, vidjet emo. O svemu ostalom bilo bi preuranjeno govoriti.

• Kad gledamo rezultate izbora HDZ-a u Me imurju, Aktualna županijska postoje mišljenja da su oni vlast uglavnom bez mogli biti bolji da je više ljudi rezultata iz ovog kraja bilo na vrhu liste i da je ovakav izborni rezultat i • Kako ocjenjujete župaposljedica toga što su dva mini- nijsku vlast kao županijska stra, koji nisu iz ovog kraja, bili vije nica? na vrhu liste? — Dosta skromno. S mno— Prijedlog izbornih lista gim odlukama i prijedlozima sastavljan je u dogovoru s pred- vlasti mi se nismo slagali. Kad sjednicom stranke, odnosno me pitate kako je biti u opoziciji, vrha stranke u dogovoru sa mi to vrlo dobro znamo na žužupanijskim predsjednicima iz pojedinih izbornih jedinica. To panijskoj i akove koj gradskoj zna i da su tri županijska pred- razini. Bilo je premalo hrabrih sjednika iz tre e izborne jedinice poteza i previše se oslanjalo na sudjelovala u sukreiranju lista, i novac iz državnog prora una. jednako tako i koordinator (To- Nema vidljivih pomaka sa župamislav Karamarko, op. ur.), koji je nijske razine oko gospodarskih bio zadužen za tre u izbornu je- inicijativa: ako to spustimo na dinicu. Ne želim naga ati o ovo- niže razine, ne funkcioniraju me ili onome. Prijedlog odluke nam gospodarske zone, kao, o redoslijedu mjesta na listama primjerice, u Gradu akovcu. Sve koji je došao na sjednicu Pred- se svodi manje - više na gašenje sjedništva i sjednicu Središnjeg požara, u politici pak treba biti odbora jednoglasno je usvojen i proaktivan, ne smijemo se samo to treba poštovati. okretati na to tko je što ostavio • Nakon svega što se doga- i tko je što krivio napravio, jer alo u HDZ-u, što e biti težište tako ne emo napredovati. Konu budu nosti stranke, kada kretno, koliko se poteza župavisoki nacionalni interesi nisu nijske vlasti može izdvojiti kao toliko ugroženi kao u ratu ili dobrih ili po emu bismo pamneposredno nakon njega? tili ovu županijsku vlast? Je — Hr vatska e l’ imamo i jednu veliku nakon 1. srpnja Postoje investiciju za koju je 2013. postati izravno zaslužna pritisci da se lanicom EU i prije svega i unutarstrana ki izbori Me imurska županija? Ja se ne dalje se moodrže što prije. Oni e mogu sjetiti ni ramo boriti za o uvanje biti unutar ove godine, a jedne. nacionalnog • Kod ljudi o datumu e odlu iti identiteta. koji bi mogli nePredsjedništvo Naš program što dati postoji bio je usmjebojazan da e se, stranke ren na zajedni ku ako se uklju e u polieuropsku budu nost i tiku, uprljati njome. Kako na tome e HDZ i dalje ustrajati. iza i iz toga za aranog kruga Ponosni smo na našu prošlost i da i sam ne postanem blatan u injeno, ali suodgovorni smo i za zato što sam ušao i politiku? budu nost, bez obzira što nismo — To je mogu e puno lakše stranka na vlasti. Sigurni smo da izvesti na lokalnim razinama, je šansa Hrvatske u EU i da tu mo- gdje se ljudi me usobno poznaju i znaju za koga glasuju, kakva mu je inancijska pozadina i sve drugo. Tu se ve na prvoj stepenici može otkloniti sumnja je li netko u politici iz osobne kori— Što se ti e sudskih prosti ili inancijskog probitka. Na cesa koji su u tijeku, ostavimo lokalnoj razini ljudi najbolje ih u sferi sudstva. Nismo tu da znaju tko ste i što ste. Moje je se igramo sudaca niti je na nama stajalište, ako ste iskreni, ljudi da prosu ujemo i istražujemo. e to prepoznati. Ne možete biti Za to postoje organi koji to mou politici, misliti da ste vi nešto raju odraditi i to ne smije biti drugo, zašti eno. Ako pogriješifraza. Slažem se da je re enica te, podložni ste kritici, propitiiz usta politi ara ‘neka instituvanju javnosti koja vam je dala cije odrade svoj posao’ izlizana, povjerenje i njoj ste dužni odali to ne mora biti tako. Živimo govarati za bilo koji svoj potez u demokraciji i svatko ima prau javnom životu. vo na svoje mišljenje, ali mora • Kako ste osobno dožii stajati iza toga što je izrekao i vjeli optužbu za naru ivanje odgovarati za svoja djela i nepremla ivanja osobe, koja baš djela. Od fascinacije politikom ne igra neku zna ajnu ulogu okre emo se neprihvatljivosti, u politi kom životu, bar ne iz od jedne krajnosti prema druperspektive javnosti, i kako goj, kao u nekakvom ljubavnom su na to reagirali ljudi, je li bilo odnosu koji seže od ljubavi do neugodnosti? mržnje, i to treba promijeniti. U — O predmetnom slu aju ne politici bi trebao biti najvažniji mogu govoriti jer on je u fazi tužsadržaj. be i o tome e odlu iti sud.

Nismo svi isti i ne treba izjedna avati ljude • Kakvo je raspoloženje unutar stranke, pa i Me imurja, budu i da se u javnosti stje e dojam o svojevrsnom de etizmu i bježanju iz stranke. ini mi se da je HDZ zbog toga što je dugo bio više pokret nego stranka privla io odre ene ljude s margine, koji su onda odbijali ljude koji bi donijeli kvalitetnu promjenu, a za kojima sada, i sami kažete, stranka vapi? — Prije svega mislim da treba skinuti nekakav veo s politi ke sfere. Nismo svi isti i ne treba izjedna avati ljude. HDZ je velika stranka i ne možete kontrolirati, niti to itko želi, svakoga svog pojedinog lana. Jednako tako kao što vam se mogu dogoditi iznena enja u vlastitoj obitelji za koja niste ni mogli sanjati, kako se ne

13. sije nja 2012.

u Me imurju

GDQD

13. sije nja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPAN se susreo sa saborskim zastupnicima

Došli svi - osim Lesara Župan Me imurske županije Ivica Perho , zamjenik župana Matija Posavec i predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki u etvrtak su se susreli sa zastupnicima novog saziva hrvatskog Sabora koji imaju prebivalište na podru ju naše županije. Tema radnog sastanka bila je podrška projektima Me i-

murske županije, kao i suradnja na izradi zakonskih prijedloga koji se direktno ti u naše regije. Na sastanku su bile zastupnice Sun ana Glavak, Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec te zastupnici Dragutin Glavina i Mario Mohari , dok je zastupnik Dragutin Lesar bio sprije en. Dogovoreno je da se županijski dužnosnici sa-

staju sa saborskim zastupnicima svaki prvi ponedjeljak u mjesecu kako bi im prezentirali prijedloge zakona i odluka koje se direktno ti u rada Županije te me usobno razmijenili informacije. Tako er, u upravnoj zgradi Županije uredit e se jedna prostorija u kojoj e zastupnici mo i primati gra ane.

Saborski e zastupnici aktivnije nego do sad davati podršku inicijativama koje dolaze s podru ja Me imurja. Prisustvovat e sjednicama kolegija

IMENOVANJA U IZVRŠNOJ vlasti i dalje zaobilaze me imurske kadrove SDP-a i HNS-a

Od novih imenovanja za sad ni “i” Premda se nakon imenovanja Matije Derka za pomo nika ministra o ekivalo imenovanje još nekih kadrova iz me imurske kvote HNS-a i SDP-a, pa i neslužbeno govorilo o njihovim imenima, no prošle su još dvije sjednice Vlade, dva tjedna za redom, ali od novih imenovanja ni “i.” Na ju erašnjoj sjednici Vlade u zatvorenom dijelu, posve enom kadroviranju, do novih imenovanja naših kadrova unato iš ekivanju još nije došlo, premda smo dan ranije o imenovanju jednog SDP-ovca na visoku dužnost u Ministarstvo gospodarstva razgovarali s Ivicom Preho om, predsjednikom SDP-a. Ho e li do toga do i na kojoj od narednih sjednica, možemo samo naga ati.

Jesmo li zaobilaženi zato što ministri u svoju ekipe radije biraju ljude iz svog okruženja, te e neke regije opet biti prezastupljene, a druge podzastu-

pljene? Ili pak Milanovi zaista “ne doživljava“ Perho a, kako se ve dulje vrijeme špekulira u politi kim krugovima. Bilo bi zaista veliko razo aranje

županijske vlasti, koja se sada poklapa s državnom, da u izvršnoj vlasti imamo samo jednog ovjeka. Jer svaki ministar na svoju dužnost donosi

ŠEF HEP-a, koji živi u Gori anu, imao još jedan tajni zadatak

Leo Begovi USKOK-ov pouzdanik u slu aju podmi ivanja HDZ-a Kako piše Ve ernji list, Leo Begovi , me imurski zet u Gori anu i dulje vrijeme visokopozicionirani lan HDZa, koji je nakon “afere HEP“ postavljen na elo Uprave Hrvatske elektroprivrede, dolaskom na istu poziciju imao je još jedan tajni zadatak – raditi za USKOK. U velikom lanku, koji je objavljen

ove srijede, nasljednik Ivana Mravka, koji je me u prvima uhi en u raskrinkavanju korupcije u Hrvatskoj, Begovi bio je USKOK-ov pouzdanik u slu aju podmi ivanja HDZ-a za gradnju termoelektrana u Zagrebu i Sisku. U dvije optužnice, koje su podignute, po svemu sude i, na osnovu suradnje izme u USKOK-a i Begovi a,

ve su donesene i presude, budu i da su se petorica optuženika nagodila za pravomo ne presude. Kako donosi Ve ernji list, najvažnija uloga u ovom slu aju elnika HEP-a bila je u tome što je bio ozvu en njegov ured zbog održavanja sastanaka vezanih uz isplatu provizija za stranku u iznosu od tri posto. ®

htio - ne htio svoja regionalna iskustva i pogled na svijet, pa kako e onda dužnosnici iz drugih krajeva prepoznati naše potrebe. Perho je neslužbeno najavio šest mjesta za SDP-ove kadrove u ministarstvima, ali i u etvrtak - od toga nema ništa. Na zatvorenoj sjednici Vlade, kad su u pitanju me imurski kadrovi, samo je Branimir Posavec, šef Ureda Državne uprave u Me imurskoj županiji, dobio u narednih šest mjeseci funkciju v.d. na poziciji na kojoj je bio i do sad. Nakon toga e se raspisati javni natje aj za tu poziciju. Posavcu o ito vjeruje nova vlast, jer neki drugi njegovi kolege u drugim županijama smijenjeni su odmah. (BMO i DZ)

EU REFERENDUM u nedjelju 22. sije nja

Županijski elnici vide više mogu nosti za razvoj u EU nego izvan nje Gra ani Me imurja na referendum o ulasku u Europsku uniju 22. sije nja iza i e na 153 bira ka mjesta diljem županije, kao i za nedavno održane parlamentarne izbore. No, referendumsko izjašnjavanje, od onog izbornog, puno je jednostavnije jer treba odgovoriti samo na pitanje: jeste li za lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji i zaokružiti “za” ili “protiv”. Me imurski župan Ivica Perho na sjednici Savjeta za europske integracije kazao je da je ulaskom u Europsku uniju otvoreno više mogu nosti za razvoj nego ostankom izvan nje. Europska unija postavlja standarde i norme ponašanja koje e morati prihvatiti ulaskom u nju. No, za stanovnike Me imurske županije to je prednost jer i sami ve imamo

usvojene takve norme ponašanja. Koliko emo biti prepoznati i cijenjeni u Europskoj uniji, ovisi isklju ivo o nama samima i koliko emo znati iskoristiti sve mogu nosti koje e nam se pružiti. Zamjenik župana Matija Posavec istaknuo je da ne sumnja u pozitivan ishod referenduma jer su Me imurke i Me imurci oduvijek bili proeuropski orijentirani. Dodao je da e naša pozicija u EU biti ja a nego do sada zbog velike prednosti geostrateškog položaja i služiti kao primjer drugima u regiji.

Referendumska kampanja o ulasku u EU u Me imurju Prošlu srijedu u prijepodnevnim satima na Trgu Republike u akovcu svi su zainteresirani

gra ani mogli dobiti informacije o Hrvatskoj na putu pristupanja u lanstvo EU. Kod “vure“ je bio postavljen štand s informativnim materijalima, na kojem su gra ani ujedno mogli postaviti pitanja vezana uz predstoje i referendum i o ekivanja nakon ulaska u Europsku uniju zapo-

slenicima Odsjeka za europske integracije Me imurske županije. Istovremeno, pobrinuli su se da i informativni materijali do u do gra ana, a ne samo gra ani do njih, pa su diljem centra dijeljene brošure o Europskoj uniji. Za sve one koji se ovu srijedu nisu našli na Trgu, ista e akcija biti

Željko Balog pozvao Rome na bojkot EU referenduma - Nismo protiv Europske unije, ali pozivam romsku nacionalnu manjinu da ne iza e na referendum iz protestnih razloga, kršenja ustavnih prava nacionalnih manjina, mišljenja je Balog. - Ovim priop enjem naglašavam da su provedbom parlamentarnih izbora ugrožena manjinska, elementarna i demokratska ljudska prava prilikom izbora

5

za Zastupni ki dom hrvatskoga državnog Sabora Republike Hrvatske, piše izme u ostalog nesu eni saborski zastupnik, kojem je manjkalo dvadesetak glasova da u e u Sabor RH i teško se miri s tom injenicom. Je li to baš tako ili se možda Balog pribojava da bi ulaskom Hrvatske u EU nastupili neki novi standardi, jer su u

posljednje vrijeme zbog velikog broja incidenata brojni pripadnici romske nacionalne manjine dobili “po prstima“ u Francuskoj ili V. Britaniji, kao i još nekim drugim zemljama. Naime, u vrijeme krize i recesije sve je manje tolerancije prema onima koji bi i dalje htjeli visoki standard kad su u pitanju socijalna i druga prava, a ne žele gotovo pa nikakve

obveze. Hrvatska bi svojim eventualnim – NE za ulazak u EU zasigurno ostala i dalje na vjetrometini kad su u pitanju najviši standardi prema nacionalnim manjinama, dok se ulaskom zasigurno i po tom pitanju ipak situacija mijenja, jer postajemo ravnopravna zemlja sa svim zemljama Unije koje mu e sli ni manjinski problemi kao i naš kraj.

organizirana i sljede u srijedu 18. sije nja. Kako bi informacije gra anima bile što dostupnije, svi materijali konstantno su dostupni i na adresi Me imurske županije na EU infoto ki koja se nalazi u prizemlju zgrade. Ujedno, svi zainteresirani gra ani za dodatne informacije mogu se uvijek obratiti Odsjeku za europske integracije Me imurske županije na e-mail eu.info@ medjimurska-zupanija.hr ili na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, www.mvep.hr i web stranici Ministarstva koja e se odnositi isklju ivo na referendum: www. eu-referendum.hr te na infotelefon “Halo EU!“ (0800 622 622). Na internetskoj stranici posve enoj referendumu nalaze se sve relevantne informacije i dokumenti iz pregovara kog procesa Republike Hrvatske s Europskom unijom, informacije o Europskoj uniji, referendumske videoporuke državnih dužnosnika i drugi informativni videospotovi. Na stranici je tako er mogu e prona i informativni materijal s pitanjima i odgovorima o utjecaju lanstva u Europskoj uniji na život hrvatskih gra ana, kao i sve relevantne publikacije o Europskoj uniji i hrvatskom pristupnom procesu u izdanju Ministarstva vanjskih i europskih poslova, priop uju iz Ureda europskih integracija Me imurske županije. (BMO)

na elnika i gradona elnika, a bit e nazo ni i prilikom posjeta ministara i veleposlanika akreditiranih u našoj zemlji. (BMO)

ME IMURSKI kadrovi skloni HDZ-ovoj središnjoj vlasti dobili razrješnicu

Iz ministarstava odlaze Darko Horvat i Žarko Kati Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, održanoj u etvrtak 5. sije nja, rješavala su se kadrovska pitanja. Me u imenovanjima nije bilo nikoga novog iz me imurskih redova, ali je zato bilo me u razrješenjima. Razriješen je Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, koji je na toj dužnosti bio iz kvote HDZ-a, a u Ministarstvu unutarnjih poslova razriješen je Žarko Kati , ravnatelj uprave za upravne i inspekcijske poslove. On je na toj dužnosti bio još iz pretposljednjeg mandata vlasti i na rad u Ministarstvo došao je iz kvote HSLS-a, a do dolaska nove Kukuriku vlasti preživio je i odlazak svoje stranke iz koalicije s HDZ-om. (BMO)

VIJE E ZA HRVATSKU – “NE U EU“

Traže odgodu referenduma 5. sije nja 2012. Vije e za Hrvatsku – NE U EU, koordinacijsko tijelo snaga udruženih oko NE U EU poruke, poslalo je zahtjeve za sastanke s predsjednicima triju najviših tijela Republike Hrvatske. Povod je zajedni ki zahtjev kojim je zatražena ravnopravna zastupljenost u javnoj raspravi i ujedna ena raspodjela novca predvi enog za inanciranje javne rasprave na predstavnike obje referendumske opcije. Uz ta dva zahtjeva predan je i zahtjev za odgodom referenduma do okon anja prave i kvalitetne rasprave, a sve tri teme bit e predmetom razgovora na sastancima koji se o ekuju. Ve u roku od nekoliko sati od trenutka slanja zahtjeva došla je potvrda da je predsjednik Josipovi prihvatio zahtjev za sastanak, a jednako se o ekuje i od premijera Milanovi a i predsjednika hrvatskog Sabora Šprema.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

GOSPODARSKI USPJEH Nova strana greenfield investicija u Gradu Prelogu

Uskoro po inje izgradnja tvorni koja e zapošljavati dvjesto lju Ono u emu država ne uspijeva, privla enju stranih investitora – Gradu Prelogu ide i više nego dobro. U tu sredinu dolazi nova greenfield investicija. Austrijska tvrtka za proizvodnju ženske modne obu e “Paul Green” u Gospodarskoj zoni Sjever izgradit e središnji logisti ki centar za Europu, najavili su u utorak elnici Grada Preloga i spomenutog poduze a Guido Strebel i Bojan Rezonja. Investicija je ina e vrijedna 5 milijuna eura. U prvoj azi izgradit e se manji centar, dok e tvrtka u kona nici na 6.000 kvadratnih metara zapošljavati 200 ljudi. Tvrtka ve više od 20 godina sura uje s pojedinim me imurskim obu arskim tvrtkama te je rukovodstvo Paul Greena duže razmišljalo da upravo u našem kraju izgradi tvornicu za proizvodnju obu e, razvojni centar, radionicu za održavanje i popravak strojeva te centar za distribuciju sirovina, ali i gotovih proizvoda. - To je ve-

liko priznanje Gradu, a i nama koji ulažemo napore u razvoj Grada. Paul Green je jedna od vode ih europskih tvornica za proizvodnju ženske obu e sa sjedištem u Mattseeu kod Salzburga. U Hrvatskoj godinama ima angažirane doma e tvrtke rante, gdje radi 900 kooperante, a. Kako su saradnika. eli u svom mi naveli dopisu, Prelog brali su izabrali zbog dos ad a š-njeg i sk ustva, k valificirane radn e snage i uvje-t a kojee mo, pružamo, rekao je na elnik gradona elnik in Glavina. Dragutin

Projekti za izgradnju su pripremljeni, a otvorenje se o ekuje do srpnja 2013. godine, odnosno uo i ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Put uspjeha Gospodarske zone Prelog - Sjever Formiranje Gospodarske zone Sjever po elo je 2005. godine, kad je Gradu Prelogu 2005. godine darovnicom Vlade Republike Hrvatske dodijeljen dio zemljišta za ormiranje zone, dok je dio otkupljen vlastitim sredstvima Grada. U skladu s prostornim planom ure enja Grada Preloga, kre e se u žurnu izradu detaljnog plana ure enja zone, parcelaciju zone, te pripremu natje aja za prodaju parcela. Po etkom 2006. usvojen je detaljni plan ure enja zone Prelog – Sjever te je istovremeno raspisan natje aj za prodaju parcela. Sklapa se prvi ugovor o prodaji 3 gra evinske parcele tvrtki LPT d.o.o. za izradu proizvodnog pogona veli ine 15.000 m2 te 250 zaposlenika. Tvrtka LPT odmah pristupa s izgradnjom proizvodne gra evine, a paralelno Grad Prelog provodi sve aktivnosti za izgradnju komunalne in rastrukture

- prometnice i razdjelnog sustava kanalizacijske mreže, elektroenergetsku mrežu s tri tra ostanice ja ine 3 MW, vodovodne, plinske, telekomunikacijske mreže te javne rasvjete. Tvrtka LPT d.o.o. ve sredinom 2008. godine završava izgradnju svoga poslovnog objekta te zapo inje s proizvodnjom, a Grad Prelog završava radove na komunalnoj in rastrukturi. Izgradnju i opremanje je s 5,000.000 kuna pomoglo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, no najve i teret financiranja ipak je iznio sam Grad Prelog, te poduzetnici, pa je u zonu Sjever do sad ukupno uloženo više od 24,000.000 kuna. To je prepoznala i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Ministarstva gospodarstva, dodijelivši Prelogu priznanje za uspješnost na podru ju privla enja ulaganja. Zbog interesa poduzetnika Grad Prelog je od Vlade 2010. godine

Predstavnik tvrtke za proizvodnju ženske modne obu e “Paul Green” Guido Strebel i gradona elnik Glavina

zatražio i zemljište za proširenje gospodarske zone te je ona proširena na 50.438 m2. Danas se tako zona rasprostire na podru ju od ukupno 242.188,00 m2, što predstavlja temelje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te ukupnog gospodarstva na podru ju Grada Preloga. - Intenzivno se razmišlja o nastavku proširenja Gospodarske zone izgradnjom III. aze, koja podrazumijeva ormiranje parcela u nastavku sadašnje zone, na sjevernu stranu odvodnog kanala Bistrec - Rakovnica na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ukupne površine 267.846 m2. Limitiraju i aktor za intenzivniji razvoj zone predstavlja prometovanje državnom cestom D20 kroz Prelog. Nužno se name e izgradnja sjeverne obilaznice Grada Preloga, ime bi se omogu ila izravna povezanost gospodarskih zona Grada Preloga sa zonama susjednih op ina, posebno Donjeg Kraljevca. Na taj bi se na in kvalitetnije riješio i sam dolazak zaposlenih na posao u gospodarsku zonu Sjever izbjegavanjem prometovanja kroz dijelove centra Grada. Smatramo da bi ova zona bila od županijskog interesa s obzirom na veli inu, vlasništvo zemljišta i izgra enu komunalnu in rastrukturu te blizinu autoceste, kaže gradona elnik Dragutin Glavina. (vk)

13. sije nja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

VELIKA PROMJENA gospodarske slike Me imurja u petnaest godina, od 1995. do 2010. godine

ice obu e Najve a stagnacija akovca i gubitak ak di pet tisu a radnih mjesta PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Gospodarska zona sjever u Prelogu postaje jedno od najpoželjnijih mjesta za ulaganje u Me imurju

Zapošljavanje mladih i ulaganje u obrazovanje za program obu ara Prelog je s tvrtkom krajem prošle godine potpisao ugovor o kupoprodaji zemljišta, a da je dosadašnje iskustvo Grada sa sli nim investicijama, ali i svesrdna pomo gradona elnika pri isho enju potrebne dokumentacije, bilo presudno u odluci da se ulaže upravo u Prelogu, potvrdio je i tehni ki direktor Paul Greena Guido Strebel. - Naša tvrtka ve dugo godina razmišlja o strateškom položaju za ulaganje u obu arstvo. Gradona elnik si je uzeo vremena, pokazao nam putove, odnosno s nama obišao nadležne institucije, upoznao nas i sa županom Perho em. Ne želimo samo izgraditi tvrtku, ve uklju iti širu zajednicu. Želimo zadržati blizinu proizvodnje. Nikad nismo razmišljali, primjerice, o proizvodnji u Kini. Hrvatska, Prelog je geogra ski na odli nom položaju. Blizu sjedišta u Salzburgu. Želimo otvoriti i perspektivu za razvoj obu arstva, zaposliti mlade ljude, potaknuti ponovno uvo enje obrazovnih programa za obu are. Nikako ne emo

predstavljati konkurenciju postoje im tvrtkama niti im oduzimati radnike, ve naprotiv, o ekujemo još ja u suradnju. Iako je proteklih godina obu arska industrija dosta unaza ena i pretrpjela je velike udarce, Paul Green vrlo pozitivno gleda na budu nost zbog vlastite snage koja se ogleda u kvaliteti i brzini proizvodnje, istaknuo je Strebel.

Godišnji promet tvrtke oko sto milijuna eura Tvrtka dnevno proizvodi 10.000 pari obu e i ima godišnji promet od 100,000.000 eura. Sva obu a koja se proizvodi u tvrtkama kooperantima (sura uju, primjerice, s Meissom Gori an i Ivan icom Ivanec) na dnevnoj bi bazi dolazila u logisti ki centar u Prelogu te se distribuirala trgovinama. Projekti za izgradnju su pripremljeni, a otvorenje se o ekuje do srpnja 2013. godine, odnosno uo i ulaska Hrvatske u Europsku uniju. (V. Kelkedi)

Dojam o gospodarskoj stagnaciji akovca nije samo dojam, ve , na žalost, i hladna statisti ka injenica. akovec je i dalje najja e gospodarsko središte, s najve im brojem poduzetnika i zaposlenih, ali s najve im padom zaposlenosti zabilježenim u posljednjih 15 godina. Gospodarska živost, nove tehnologije i poduzetni ki duh bolje se razvijaju u Prelogu i brojnim drugim op inama u Me imurju: Donjem Kraljevcu, Nedeliš u, Stranonincu, Šenkovcu, Svetom Martinu na Muri i drugdje. Na podru ju Grada akovca u posljednjih petnaest godina broj zaposlenih smanjen je za ak pet tisu a. Me utim, ta brojka nije u korelaciji s padom zaposlenosti. Naime, ukupna zaposlenost je, unato svim negativnim trendovima, u 15 godina porasla, ali, dok je poduzetni ka klima drugdje rasla i otvarali se novi pogoni i radna mjesta, akovec je zapao u stagnaciju. Time sve više gubi primat glavnog grada i nositelja gospodarskog razvitka Me imurja. Nepovoljna poduzetni ka klima u akovcu o ituje se u gubitku radnih mjesta. A stanje su potkrijepile neumoljive brojke u nedavno izdanoj publikaciji “Gospodarski profil Me imurske županije 1995. - 2010. godine”, koju je objavila Županijska gospodarska komora.

U gospodarstvu Me imurja više od 2.000 novozaposlenih u gospodarstvu U gospodarstvu Me imurske županije 1995. godine bilo je zaposleno ukupno 21.970 djelatnika, a petnaest godina kasnije, 2010. godine, 23.804 djelatnika, dakle, gotovo dvije tisu e djelatnika više. S time da je zlatna godina u zapošljavanju u me imur-

skom gospodarstvu bila 2007. godina, kada je samo u gospodarstvu radio 25.621 djelatnik. No, velika svjetska recesija i naši unutarnji problemi doveli su do pada zaposlenosti u posljednje tri godine. Na podru ju akovca 1995. godine od ukupno 21.970 zaposlenih u me imurskom gospodarstvu radilo je 16.870, odnosno 76,79 posto djelatnika. Gotovo svi putovi na posao u Me imurju vodili su u akovec. Petnaest godina kasnije ispod 50 posto zaposlenih u gospodarstvu radi na podru ju akovca, njih 49,79 posto. Dakle, desetlje e i pol od ukupno 23.804 zaposlena u gospodarstvu 11.853 radi na podru ju akovca. Na podru ju akovca u gospodarstvu je došlo do pada zaposlenosti od ak 30 posto. I taj pokazuje da akovec ima najve i neiskorišteni potencijala za rast. Ako su rasli drugi, može i akovec, tim više što je do porasta zaposlenosti došlo u svakoj, pa i najmanjoj, op ini. Jedini izuzetak uz Grad akovec je i Grad Mursko Središ e, gdje taj pad, me utim, nije tako izražen i iznosi 8,4 posto. No, Mursko Središ e imalo je i druge negativne aktore razvoja, smještaj uz samu granicu, koja je prekinula njegove nekadašnje prirodne tokove kretanja stanovništva, robe i gospodarske živosti.

Do bujanja poduzetni ke klime i rasta zapošljavanja došlo je u svim op inama i gradu Prelogu. Nominalno rekorder u postocima po rastu zapošljavanja je op ina Strahoninec. Ta op ina je prije 15 godina na svom podru ju u gospodarstvu imala simboli nih sedam zaposlenih, a petnaest godina kasnije 337 ili 4.714 posto više!!! Dvije op ine, Orehovica i Sveta Marija, prije petnaest godina nisu imale ni jednog zaposlenog u gospodarstvu, petnaest godina poslije u Orehovici je 19 zaposlenih u gospodarstvu, a u Svetoj Mariji 53.

Udvostru en broj radnih mjesta u Prelogu Kad govorimo o ormiranju novih gospodarskih centara u Me imurju, u tih petnaest godina zna ajno raste gospodarski zna aj Preloga, gdje je broj zaposlenih u gospodarstvu gotovo udvostru en, s 1.140 zaposlenih u gospodarstvu u 1995. godini na 2.158 u 2010 godini. U eš e zaposlenih u ukupnom gospodarstvu u Prelogu bilo je 1995. godine 5,19 posto, a 2010. godine 9,07 posto. Sljede i centar je Donji Kraljevec, gdje je prije petnaest godina bilo 261 zaposlenih, a 2010. godine 1.542 zaposlena. Snažni rast zaposlenosti bilježi i op ina Nedeliš e, gdje broj zaposlenih

Zašto je 1995. godina odabrana za uspore ivanje Postoji više razloga zašto je 1995. godina uzeta kao baza za uspore ivanje stanja u me imurskom gospodarstvu u publikaciji “Gospodarski profil Me imurske županije od 1995. do 2010. godine” u izdanju Županijske gospodarske komore. Podatke iz baze Komore tekstualno je obradio Miljenko Fi or, savjetnik predsjednika HGK-a za bankarstvo i financije. Me imurska županija, kao i druge, osnovana je tijekom 1993. godine. A godinu dana kasni-

je, na Dan državnosti 1994. godine, uvedena je kuna kao nov ana jedinica u zamjenu za hrvatski dinar. Uvo enjem kune po inje i stabilnost cijena, jer je prije uvo enja kune hiperinflacija u 1993. i 1994. godini premašivala 1000 posto godišnje. Ne, nismo napravili tiskarsku grešku, doista, hiperinflacija je premašivala tisu u posto. Dakle, 1995. godina po mnogo emu je pogodna kao bazna godina za uspore ivanje. (BMO)

s 400 u 1995. godini raste na 1.487 u 2010. godini. ak i briježne op ine kao što su Gornji Mihaljevec, Selnica, Sveti Juraj na Bregu bilježe stope rasta zaposlenosti, dakle, op ine koje je prije neovisnosti Hrvatske smatralo nezamislivim kao centrima zapošljavanja. Sada uzimaju u eš e u zapošljavanju. U Selnici je 2010. bilo zaposleno u gospodarstvu 128 djelatnika, a prije 15 godina bilo ih je 28, u Gornjem Mihaljevcu je 2010. godine radilo 66 djelatnika u gospodarstvu, a prije petnaest godina 10. U Svetom Jurju na Bregu je 2010. godine radilo 66, a prije petnaest godina 10 djelatnika. Od op ina po rastu zaposlenosti svako treba izdvojiti i Sveti Martin na Muri, koji je doživio najve i preobražaj nakon neovisnosti. Sa 65 zaposlenih u 1995. godini, broj zaposlenih na podru ju te op ine porastao je na 539. No, tamo se ne samo pove ao broj zaposlenih, ve je po ela rasti i nova grana gospodarstva, do tad marginalan u Me imurju - turizam oko toplica. Gospodarski uzlet doživljava i Šenkovec, gdje je broj zaposlenih s 42 iz 1995. godine porastao na 690 u 2010. godini. Ako sada uspore ujemo porast ukupnih prihoda, prihodi gospodarstvenika u akovcu u petnaest godina porasli su 58 posto, a u op inama su pove ani preko 500 posto. Najve e relativno pove anje opet je zabilježeno u Strahonincu, ak 6339,8 posto. Prije petnaest godina u gradu akovcu stvaralo se 78,84 posto udjela u ukupnim prihodima gospodarstva, u Murskom Središ u 2,35 u Prelogu 4,55 posto, a svim ostalim op inama 14,26 posto. Petnaest godina kasnije udio Grada akovca u gospodarstvu pada na 55,05 posto, Murskog Središ a na 1,73 posto, Grada Preloga raste na 10,06 posto, a svih ostalih op ina u Me imurskoj županiji raste na 33,16 posto. Gradovi akovec i Mursko Središ e o ito se trebaju prodrmati i promijeniti politiku gospodarske strategije u privla enju poduzetni ke aktivnosti.

8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

DIVLJAŠTVO na grani nom prijelazu Trnovec

Pijani Rom nožem napao policajca Slu aj koji je lako mogao završiti kobno, te se po drskosti ne pamti, dogodio se u nedjelju poslijepodne na grani nom prijelazu Trnovec. Tamo se, bez namjere da prije e granicu, zadržavao 27-godišnji Rom iz Paraga, i to, kako je naknadno utvr eno, s ak 2,55 promila alkohola u krvi. Kad je odveden u službene prostorije na prijelazu na prekršajnu obradu, u jednom je trenutku iz džepa izvadio

preklopni nož te bez ikakvog povoda dva puta u prsa nožem ubo 39-godišnjeg voditelja smjene iz Strahoninca. Policajac ga je ipak uspio obuzdati te ga je vezao lisicama. Sre om, napada je policajcu zadao tek površinske rane, odnosno lake tjelesne ozljede te je u ponedjeljak pušten iz bolnice. Po initelj je uhi en te e biti kazneno prijavljen zbog pokušaja teškog ubojstva. (V. Kelkedi)

SUBOTNJA DRAMA ispred zgrade Me imurske županije okon ana sretnim epilogom

Rastrojeni bivši branitelj prijetio samoubojstvom PO ETAK GODINE donio dvije teške prometne nesre e

Odjeven u maskirnu uniformu i pod vidnim utjecajem alkohola, 40-godišnji bivši hrvatski branitelj B. J. iz Strahoninca u subotu nave er, nešto prije 22 sata, pred zgradom Me imurske županije prijetio je da e se raznijeti bombom. Nakon dva sata pregovaranja s policijom, predao se. Kako neslužbeno doznajemo, na takav in potaknula ga je nesre ena obiteljska situacija te imovinsko - pravni odnosi sa suprugom s kojom se rastaje. Policiji je dojavu o kriznoj situaciji uputio jedan djelatnik Me imurske županije koji se tamo slu ajno zatekao. Rastrojeni muškarac sjedio je ispred zgrade te policajce upozorio neka se ne približavaju jer e u protivnom aktivirati bombu koju drži u džepu. Ubrzo

je ipak pristao na razgovor s policijskim službenikom kojeg osobno poznaje. Na mjesto doga aja izašao je i voditelj smjene OKC-a Policijske uprave me imurske, kao i zamjenik me imurskog župana Matija Posavec. Nakon pregovora, oko 23 sata, muškarac je pristao da mu pri u policijski službenici te je pregledom utvr eno da kod sebe nije imao bombu, kao ni drugu eksplozivnu napravu ili oružje. Odveden je na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec te pregledan, me utim, nije zadržan na bolni kom lije enju. Ina e je bio i djelatnik spomenutog Odjela, no istodobno je u dva navrata lije en od PTSP-a. U posljednje je vrijeme u više navrata prijetio suicidom. (V. Kelkedi, foto: S. Obadi )

Voza dobio moždani udar, a auto udario baku i dvije unuke - Osmogodišnja djevoj ica uslijed naleta automobila zadobila teške ozljede opasne po život Splet nesretnih okolnosti doveo je do teške prometne nesre e koja se dogodila u utorak rano poslijepodne u Preloškoj ulici u akovcu. Za vrijeme vožnje 70-godišnji voza osobnog automobila mercedesa iz Štefanca doživio je moždani udar. To je, pretpostavlja policija, bio i uzrok nesre e. Sletio je s ceste na pješa ko - biciklisti ku stazu te udario u 60-godišnju pješakinju iz akovca i njene dvije unuke koje su šetale. Pješakinje su oborene na tlo, a vozilo je u nastavku kretanja

udarilo u prometni znak i cijevi pristupne rampe trafostanice. Jedna od djevoj ica zadobila je ozljede opasne po život, dok njena sestra nije ozlije ena. Njihova baka tako er je teže ozlije ena. Do zaklju enja broja hospitaliziran je i sam voza . Policija ina e, dok se ne utvrde sve injenice, naglašava kako se ne radi o prometnoj nesre i ve – “doga aju u prometu” – a ukoliko se i službeno potvrdi da je voza doživio moždani udar prije nego je udario u pješakinje, ne e biti kazneno prijavljen. (vk)

UKRATKO

Ukrao više od 10.000 kuna i zlatni nakit Nepoznati lopov provalio je u obiteljsku ku u u Glavnoj ulici u Svetoj Mariji te otu io više od 10.000 kuna u novcu, kao i nakit – tri zlatna prstena, sedam zlatnih lan i a i narukvica. U objekt je ušao kroz prozor, a vlasnika, 34-godišnjeg muškarca, oštetio za više desetaka tisu a kuna, izvijestila je policija. (vk)

Divljao po vrti u u Ivanovcu Bizaran vandalski in zabilježen je u Ulici Zrinskih u Ivanovcu. U razdoblju od 23. prosinca do 9. sije nja nepoznati po initelj je u dje jem vrti u potrgao ži anu ogradu, pod tobogana i poklopac razvodne kutije na vanjskom zidu objekta. To mu nije bilo dovoljno te je još pokušao zapaliti PVC plo u s imenom vrti a. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisu a kuna. (vk)

VELIKA AKCIJA - me imurski pješak vidljiv i u no i

Uskoro krijesnice za sve S jasnim i jednostavnim ciljem - osvijetliti me imurske pješake kako bi bili vidljivi i samim time sigurniji u prometu po mraku portal www.krijesnica. info i portal e-Me imurje uskoro organiziraju jednotjednu kampanju u kojoj e svim pješacima, biciklistima i rolerima omogu iti opskrbljivanje toliko potrebnim

re lektiraju im predmetima za kretanje po no i. Za sve bicikliste i pješake od najmla ih do najstarijih u ponudi e biti savitljive re lektiraju e trake te krijesnice koje e se stavljati oko ruku i na noge i bit e modernog stila. Krijesnice i trake prodavat e se po 10 kuna. (sm,)

PRVA POGINULA osoba na me imurskim cestama ove godine

Pješakinja stradala vra aju i se iz crkve U prometnoj nesre i, koja se dogodila u subotu oko 17.30 sati na državnoj cesti u Svetom Jurju u Trnju, kod ku nog broja 36, poginula je 79-godišnja pješakinja Jela Hliš iz ehovca. Na nju je

osobnim automobilom naletjela 36-godišnja voza ica iz Donjeg Kraljevca koja, kako je utvrdila policija, brzinu kretanja vozila nije prilagodila osobinama ceste (zavoj) i vidljivosti (no ) te je u

blagom zavoju udarila u nesretnu ženu koja je prelazila cestu, vra aju i se iz crkve. Pješakinja, me utim, na sebi nije imala reflektiraju i prsluk niti je bila ozna ena drugim izvorom svjetlosti, navo-

di Policijska uprava me imurska. Rije je o prvoj smrtno stradaloj osobi ove godine na me imurskim prometnicama. Voza ica iz Donjeg Kraljevca bit e kazneno prijavljena.

13. sije nja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ROMA EDUCATIONAL fund odobrio

Za predškolu za romsku djecu 460.000 kuna

9. SIJE NJA obilježen Spomendan odcjepljenja Me imurja od Ma arske

Župan obe ao spomen - obilježje na Franjeva kom trgu u akovcu U Me imurju je 9. sije nja obilježen jedan od najvažnijih dana iz bogate povijesti kraja, Spomendan odcjepljenja Me imurja od ma arske države. Naime, 9. sije nja 1919. godine održana je Velika narodna skupština u akovcu, koja je donijela presudnu odluku o odcjepljenju Me imurja od Ma arske. Uz polaganje vijenca ispod spomen - plo e na rodnoj ku i dr. Ivana Novaka u Macincu, te polaganje vijenca i paljenje svije a na grobu dr. Ivana Novaka na akove kom groblju u Mihovljanu, održana je sve ana akademija u dvorani U iteljskog fakulteta u akovcu te su zapaljene svije e kod biste Dr. Ivana Novaka. Nastupila je i muška skupina zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliš a s hrvatskim domoljubnim napjevima.

9. sije nja 1919. godine najveli anstveniji skup u me imurskoj povijesti O zna aju Velike narodne skupštine od 9. sije nja 1919. godine i oslobo enju Me imurja od Ma ara na Badnjak 1918. godine govorio je povjesni ar Vladimir Kapun, koji je naglasio da je sama Velika narodna skupština na Franjeva kom trgu u akovcu bila izuzetna, ponajprije po broju od preko 10.000 Me imuraca, što je impozantna brojka u okolnostima kad nije bilo automobila i drugih prijevoznih sredstava, ali i po hrvatskom duhu. Tada nije bilo mikrofona, a govornike, kao i Rezoluciju o odcjepljenju, koju je pro itao o. Kapistran Geci i vjerojatno njezin autor, uli su samo prvi redovi. No, pjevalo se glasno, umjesto omraženih ma arskih napjeva, pjevao se “Te deum” da se sve orilo, te hrvatska himna “Lijepa naša”, koju je znao zbor iz Macinca. Usprkos višestoljetnoj ma arizaciji, Ma ara u Me imurju nikad nije bilo više od 7 posto. No, trebalo je to politi ki izboriti. Mr. sc. Vladimir Kalšan podsjetio je pak na nastojanja dr. Ivana Novaka i suradnika da što prije uvede hrvatski u škole i javni život umjesto ma arskog, ve u travnju 1919. godine na U iteljskoj akademiji u io se hrvatski jezik, te podsjetio na me imurski kulturni krug koji su inili dr. Ivan Novak, dr. Vinko Žganec, pjesnik Mikula Pavi , slikar Ladislav Kralj - Me imurec i Josip Štolcer - Slavenski.

Župan Ivica Perho povukao je paralelu izme u narodnog opredjeljenja 1918. godine i tadašnje Velike narodne skupštine i predstoje eg referenduma za ulazak Hrvatske u EU, u oba slu aja bit e rije o volji naroda. On je tako er istaknuo da se premalo pažnje pridaje tom danu, te obe ao da e se postaviti spomen - plo e u akovcu i druga obilježja kao spomen na 9. sije nja. Na sve anosti je u ime pokrovitelja govorio potpredsjednik hrvatskog Sabora Milorad Batini , koji je uz ostalo rekao da mu je tek sad jasno zašto je Me imurcima taj dan toliko važan. Na Badnjak 1918. godine hrvatska je vojska preko Drave ušla u Me imurje te ga na taj na in oslobodila. Potom je na Franjeva kom trgu u akovcu 9. sije nja 1919. održana Velika narodna skupština, na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Me imurja od ma arske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Ma ari odustali od Me imurja tek 1920. godine, nakon Trianonskog sporazuma Velika narodna skupština u akovcu bila je jedna od najvažnijih doga aja u Me imurju, te na kojoj je sudjelovalo preko 10 tisu a ljudi. Najve u zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak, koji je uz ostalo pokrenuo i “Me imurske novine”, koje su kasnije ugašene, a po kojima i današnje “Me imurske novine” koje možete itati na više medijskih platformi – nose ime. Povijest pamti da je Me imurje u nepunih sto godina ak

etiri puta vojno osloba ano od Ma ara, iako su ovdje živjeli Hrvati, dok je Ma ara, kao i ostalih naroda, bilo u malom broju. Prvo oslobo enje Me imurja u novijoj povijesti dogodilo se 11. rujna revolucionarne 1848. godine, kad je ban Jela i prešao dravski most kod Varaždina te oslobodio Me imurje, krenuvši dalje u Ma arsku, kojoj je navijestio rat. No, ve do 16. rujna hrvatska je vojska napustila Me imurje, što je iskoristio ma arski general Percel i 17. listopada s jakim snagama iste godine ponovno zauzima Me imurje. Drugo oslobo enje Me imurja zbilo se 12. i 13. studenoga 1848. godine, a general Percel se preko Letine povukao u Ma arsku. Me imurje je ostalo u sastavu Hrvatske sve do sije nja 1861. godine, kada je, nametnutom ma arskom i austrijskom politikom, ponovno pripalo Ma arskoj. Tre e oslobo enje Me imurja dogodilo se na Badnjak 1918. godine. Kada je dana 29. listopada 1918. hrvatski Sabor raskinuo sve državnopravne odnose s propalom Austro - Ugarskom, Me imurje je ostalo izvan granica Hrvatske, na milost i nemilost Ma arskoj.

Odlu nom akcijom Ma ari prisiljeni na predaju Me imurci su nezadovoljni ovom situacijom, pa se pristupilo formiranju Narodnog vije e za Me imurje, iji predsjednik postaje dr. Ivan Novak. Pripreme za oslobo enje Me imurja intenzivno se provode, a kako politi ki i di-

plomatski pregovori o pripojenju Me imurja Hrvatskoj ne uspijevaju, 6. prosinca 1918. izra en je vojni plan s kompletnom logistikom za oslobo enje Me imurja. Vojni zapovjednik bio je potpukovnik Slavko Kvaternik, Badnjak 24. prosinca 1918. odre en je kao vrijeme vojnog pohoda. Sedam bojni, konji ka divizija i etiri topni ke baterije, sastavljene od kadeta, sokolske legije, me imurskih dragovoljaca vo ene poru nikom Franjom Glogovcem iz Macinca, Varaždinski bataljun, pukovnija husarske konjice, Karlova ki pješa ki puk, Sisa ki bataljun i dvije ete Slovenaca. Vojni pohod bio je na dva pravca, glavni pravac preko Drave ( amci i splavi kod Hrženice i Preloga), i drugi kroz Sloveniju. Suo eni s odlu nom i žestokom vojnom akcijom, Ma ari su prisiljeni na predaju, nakon ega u akovec ulazi glavna kolona pod vodstvom podpukovnika Dragutina Perka, a glavni zapovjednik Slavko Kvaternik i službeno preuzima vlast. etvrto oslobo enje Me imurja od ma arskog okupatora dogodilo se 1945. godine, oslobo enjem zemlje od fašizma i završetkom Drugoga svjetskog rata. Moglo bi se ak govoriti i o petom oslobo enju Me imurja 17. rujna 1991. godine, kad je jugoarmija istjerana iz Me imurja. Tako je Me imurje u svojoj novijoj povijesti pet puta osloba ano, što samo svjedo i o vjetrometini povijesti na ovim prostorima, što, me utim, samo povijesni 9. sije nja 1919. godine ini još ve im. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Zašto Matica i Družba nisu dobile poziv? Pozive za obilježavanje Spomendana u organizaciji Me imurske županije nisu dobile Matica hrvatska akovec i Družba “Bra a hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec. Razlog je možda isto administrativne prirode, vjerojatno je rije o krivom adresaru ili sli no jer nema razloga za to, osim ako je nekome

stalo da opet igra politi ke igre. Podsjetimo, Matica hrvatska akovec i poslije Družba “Bra a hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec, godinama su odavale po ast Ivanu Novaku kad još Spomendan nije bio proglašen, na sve na ine, spomen - plo om, te kroz eseje i knjige dr. Zvonimira Bartoli a i mnogih drugih

autora. Zbog toga što nije stigao poziv, elništvo Matice hrvatske akovec i lanovi Družbe “Bra a hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec, položili su cvije e na spomen - plo u u Macincu, vijenac i zapalili svije e u osam sati ujutro 9. sije nja, kao i na akove kom groblju. (J. Š.)

Roma educational fund (REF) iz Budimpešte na svojoj posljednjoj sjednici odobrio je 62.097,99 eura za nastavak projekta “Predškolskim odgojem do potpune integracije”. Rije je o predškolama za pripadnike romske nacionalne manjine, koji se provodi od prošle godine, a iji je cilj pripremiti romsku djecu za normalno pra enje nastave na hrvatskom jeziku. Projekt se provodi od prošle školske godine u sedam naselja (Pribislavec, Orehovica, Mala Subotica, Macinec, Kotoriba, Kuršanec i prijevoz Mursko Središ e). Ukupna vrijednost projekta je 353.780 eura, od ega Me imurska županija daje 64.798, Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i sporta 233.800, a REF ostatak. Projektom je obuhva eno 200 djece, ona koja su ove godine krenula u prvi razred pokazala su vrlo dobre rezultate u izražavanju, komunikaciji, poznavanju hrvatskog jezika i savladavanju gradiva. (BMO)

UDRUGA ROMA Me imurja zabrinuta za djecu Lon areva

Dje ji vrti “Korak naprijed” prestao s radom Prije dva mjeseca u romskom naselju Lon arevo kod Podturna s radom je prestao Dje ji vrti “Korak naprijed”, koji je bio uvršten u Nacionalni program “Desetlje e uklju ivanja Roma”, koji je inanciran novcem Europske unije. - Bez ve ih pojašnjenja prestalo je inanciranje vrti a koji je djeci u predškolskom radu puno zna io, naglasio je na prigodnoj konferenciji za novinare Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Me imurske županije, za nevolje usput okrivivši Željka Baloga, predsjednika Županijskog vije a za romske nacionalne manjine. Kako saznajemo, rije je uglavnom o tome što vrti ne bi smio biti u sklopu romskog naselja, odnosno ne bi ga smjela poha ati samo romska djeca, zbog ega je bilo i problema u isto takvom vrti u u Kuršancu, koji je tako er država prestala inancirati, ali ipak nije zatvoren zahvaljuju i lokalnoj samoupravi. Djeci, odnosno njihovim roditeljima ponu eno je da predškolski program poha aju u vrti u u Sivici, a djeca mla a od pet godina i dalje bi boravila u Lon arevu. - Me utim, za sada nam je od Me imurske županije za rad vrti a odobreno tek 20 tisu a kuna godišnje, što je premalo za pokrivanje troškova, koji mjese no

Nakon vrti a s djecom u školi radi Josip Balog mla i, a rezultati su vidljivi tijekom školovanja

iznose oko 15 tisu a kuna, istaknuo je Balog, rekavši kako je Op ina Podturen do sada pomagala u pla anju troškova grijanja. Udruga i roditelji zabrinuti su za djecu koja su do sada rado poha ala vrti , a da se u njemu dobro radilo, potvrdila je i Marijana Cerovec, ravnateljica OŠ Podturen, naglasivši kako se vrti “Korak naprijed” pokazao e ikasnim i korisnim, što se vidi iz podataka da su romska djeca prilikom upisa u prvi razred pokazivala i natprosje ne rezultate. Udruga Roma i dalje e raditi na tome da sva romska djeca poha aju vrti u Lon arevu, za što postoje svi uvjeti i opravdanja. Nedostaje jedino novac. (S. Mesari )

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

H SP

GORAN ROHA EK: Pravaške stranke na sljede e izbore moraju ujedinjene - Grobar pravaštva i Ante api i njegov poltron Danijel Srb krivi su za loše rezultate na nedavno održanim parlamentarnim izborima, kazao je izme u ostalog na konferenciji za novinare Goran Roha ek, dopredsjednik Hrvatske iste stranke prava. - Pravaštvo je danas razjedinjeno i nije ni bilo realno za o ekivati nekakav ve i broj saborskih mandata. No, unato svemu, dodaje Roha ek, na izborima smo dobili sto etrdeset etiri tisu e glasova, dok su Laburisti i Glavašev HDSSB dobili nešto više od sto trideset tisu a, što je dokaz da pravaštvo nije slabo, ali nije ujedinjeno. Me imurje tako er ima svojeg api a, rekao je Roha ek, to je županijski vije nik Josip Kolari koji je izdao svoju mati nu stranku (HSP) i onemogu io joj da iza e na lokalne izbore, da bi zatim kasnije ušao u županijsku Skupštinu, ali na listi HDZ-a.

Financijska situacija u Županiji teška, a u Gradu akovcu još teža Na konferenciji se Roha ek osvrnuo i na stanje u Me imurskoj županiji, koje je jako teško, pogotovo nakon usvajanja, kako je kazao, nakaradnog rebalansa

Me imurski lovci na godišnjem lovu u Maloj Subotici

LOVA KI SAVEZ Me imurske županije kre e u rješavanje dva goru a problema prora una. Na žalost, još je teže u Gradu akovcu, koji dopredsjednik H SP-a naziva “gradom dugova, prekora enja i jamstava”. Tako je gradona elnik, odnosno, prema njegovim rije ima, “lokalni šerif” Branko Šalamon uspio u svojem mandatu napraviti dug od petnaest milijuna kuna, nenapla ena potraživanja Grada iznose pet milijuna sedamsto tisu a kuna, kredit trideset etiri milijuna kuna, tu su još i milijunska prekora enja po ra unu Gradske uprave i jamstva gradskim poduze ima, oštro je zborio Roha ek kontra Šalamona. (so)

ŠENKOVEC

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak krstio peto dijete u obitelji Krznari

Na nedjelju krštenja Gospodnjeg varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice u Šenkovcu predvodio je misno slavlje tijekom kojeg je krstio Lea Krznari a, starog tri mjeseca, peto dijete u obitelji Zlatka i Sandre Krznari iz Šenkovca. U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio da je sam doga aj krštenja po etak krš anskog života u kojem je potrebno nastojati rasti i u iti se živjeti krš anski tijekom cijeloga svog

života. Biskup je naglasio i da je ljudski život puno više nego samo obi no proživljavanje, te da ovim boži nim svjetlom, kojim smo još uvijek obasjani, taj život dobiva smisao i da se treba boriti kako bi u njemu zauvijek ostao živ onaj istinski duh Boži a, duh Djeteta Isusa. Osim Lea, Sandra i Zlatko ponosni su roditelji još i sedmogodišnje Ane, desetogodišnje Mirjam, dvanaestogodišnjeg Sebastijana i godinu i pol starog Luke.

Podrška LD-u “Patka” D. Vidovec da ustraju u borbi za povratak Oreškog polja Lova ki savez Me imurske županije znanstvenim projektom želi podignuti fondove sitne divlja e, naro ito autohtonoga divljeg zeca i tr ke, na zadovoljavaju i broj PIŠE: STJEPAN MESARI

U ovoj godini Lova ki savez Me imurske županije potaknut e snažniju suradnju u provo enju zaštite prirode i okoliša s Javnom ustanovom za upravljanje prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije. Ionako dobra suradnja s Policijskom upravom me imurskom osnažit e se na sprje avanju krivolova, koji nije u porastu, ali lovcima nanosi dovoljno štete. - Jednako tako lovci e se pozabaviti i problematikom fondova sitne divlja i, posebice autohtone, zeca i tr ke. Lovoovlaštenici (lova ka društva) ulažu velike napore za podizanje fondova ove divlja i, ali rezultati izostaju, te e se ova problematika pokušati riješiti s Hrvatskim lova kim savezom, Me imurskom županijom i nadležnim Ministarstvom. Me imurski lovci žele pokrenuti inicijativu za provo enje znanstvenog projekta kojim bi se pripomoglo lovoovlaštenicima da se fondovi sitne divlja i podignu na zadovoljavaju i broj, re eno je na sjednici Izvršnog odbora Me imurske županije. Me imurski su lovci u utorak 3. sije nja u Maloj Subotici održali tradicionalni novogodišnji lov na fazansku divlja , gdje se tako er raspravljalo

Ljubomir Grgec, predsjednik LS-a MŽ-a, najavljuje pokretanje znanstvenog projekta o sitnoj divlja i

o sve manjem fondu sitne divlja i i podržalo otvaranje znanstvenog projekta na ovu temu.

Uputili oštar prigovor u vezi s lovištem Drugi problem koji me imurski lovci žele do kraja riješiti odnosi se na Lova -

Edo Pongarc iz LD-a “Patka” govori o problemu Oreškog polja

ko društvo “Patka” Donji Vidovec. Me imurski lovci daju snažnu podršku Lova kom društvu “Patka” Donji Vidovec u njihovoj borbi za ispravak lovno - gospodarske osnove, to nije, rješavanje višegodišnjeg problema podru ja zvanog Oreško polje.

Novogodišnji lov Prvih dana ove godine Lova ki savez Me imurske županije održao je tradicionalni novogodišnji lov na pernatu divlja . Lov je održan na terenima LD-a “Prepelica” Mala Subotica, a ulov je bio solidan. Osim lanova IO-a LS-a Me imurske županije, u lovu su sudjelovali potpredsjednik HLS-a Vlado

Kireta, akove ki gradona elnik Branko Šalamon, na elnici op ina Mala Subotica i Orehovica Vladimir Domjani i Franjo Bukal, na elnik PUM-a Ivan Soka i drugi, kojima su sretnu novu godinu poželjeli Ljubomir Grgec i Mladen Lackovi , elni ljudi me imurskih lovaca. (sm)

LD “Patka” Donji Vidovec uložio je prigovor Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje je jednostrano dio lovišta Oreško polje, smješteno južno od naselja Donja Dubrava, dalo lovištu Koprivni ko - križeva ke županije. Ministarstvo o tome nije obavijestilo Me imursku županiju, što je po Zakonu o lovstvu bilo dužno u initi. Donjovidove ke lovce, a tako isto i elništvo LS-a Me imurske županije, posebice smeta što Ministarstvo LD-u “Patka” Donji Vidovec ne dopušta iznošenje žalbe. LD “Patka” je tome unato Ministarstvu uputilo oštar prigovor, s to nim navodima doga anja i vo enja spomenutog lovišta. Odluku i ravnanje Ministarstva smatraju neutemeljenima i protive se svakom zadiranju u Oreško polje od strane lovaca Koprivni ko križeva ke županije. Za donjovidove ke lovce stvar zvana Oreško polje je završena i oni e i dalje, kao i niz godina, do sada održavati i uvati ovo lovno podru je, te njime gospodariti u maniri dobrog gospodarstvenika. LS Me imurske županije daje im u tome podršku i o ekuje od resornog Ministarstva da se u rješavanju ovog problema, osim zakonom, vodi i logikom.

13. sije nja 2012.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAZNAJEMO Na prodaju lje ilišno - turisti ki kompleks Draškovec tvrtke “AAT” d.o.o.

Investitori prodaju tvrtku, koja je vlasnik toplica, za petnaest milijuna eura PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Projekt lje ilišno - balneološkog kompleksa u Draškovcu u vlasništvu tvrtke “AAT” prodaje se, saznajemo iz pouzdaZbog nih izvora, za ukupno 15 zna aja koji projekt milijuna eura, a mogu a je i kupnja 50 posto Draškovec ima za cijeli udjela tvrtke, odnodonji dio Me imurja, REDEA je sno vlasništva, što ve s Ministarstvom gospodarstva i bi kupca stajalo 7,5 milijuna eura. Ministarstvom turizma RH predložila Iako je najavljivan taj projekt za europsko sufinanciranje, po etak gradnje nakon dobivanja odnosno ministarstva su uvrstila gra evinske doprojekt Draškovec kao “prioritetni zvole, gradnja Thermae Hortus Croatiae projekt” za sufinanciranje iz EU ili Vrta Hrvatske, koja fondova nakon ulaska je najavljivanja od strane aktualnog investitora, poHrvatske u EU krenut e se o ito tek u slu aju ako se prona e novi strateški ulaga . Prema podacima kojima raspolažemo, nova Kreditna banka Maribor procijenila je vrijednost projekta u Draškovcu zajedno s izvorima tople vode i mineralne vode i zemljištem od ukupno 55 hektara, što je 550.000 metara kvadratnih, na 18,7 milijuna eura, a nakon dobivanja gra evinske dozvole na preko 22 milijuna eura. Prema fysibiliti studiji isplativosti i izvodljivosti, vrijednost projekta Draškovec znatno je ve a i iznosi u sadašnjem trenutku 22,5 milijuna eura, ta je ukupna vrijednost procijenjena na osno- “AAT” (Aqua aero therme), a ri- hipotekama pa ih se žele riješivu minimalne vrijednosti zemlji- je je o vlasnicima iz tri zemlje, ti. Drugim rije ima, zbog velike šta. U istoj studiji cijena bušotine Slovenije, Švicarske i Hrvatske, krize u bankarskom sektoru i s termalnom vodom i postroje- žele vratiti uložen novac i pri to- u Sloveniji, kao i novih europnjem za eksploataciju iznosi 1,8 me zaraditi, naime, sad je najbolji skih propisa o bankama, koji su milijuna eura, a cijena bušotine trenutak za prodaju. mnogo stroži nego dosadašnji, mineralne vode 1 milijun eura. No, ini se da su problemi i pritisnute su i banke i investitori Zbog zna aja koji projekt mnogo dublji, mogu e je da su koji su pod kreditima, pa i nova Draškovec ima za cijeli donji dio vlasnici optere eni kreditima i KBM. Me imurja, Regionalna razvojna agencija Me imurske županije ve je s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom turizPrema izra unima iz fysi- Sigurno je i to da Grad Prelog, ma RH predložila taj projekt za biliti studije, neupitna je ispla- uz iju je pomo cijeli projekt europsko su inanciranje, odnotivost projekta Draškovec. pokrenut, sigurno ne e kupiti sno ministarstva su uvrstila proKonkretno, za realizaciju prve tvrtku “AAT” jer naprosto nema jekt Draškovec kao “prioritetni faze projekta potrebno je oko taj novac, a moglo je biti sasvim projekt” za su inanciranje iz EU 25 milijuna eura, a maksimal- druga ije. fondova za RH nakon ulaska Hrvatske u EU. no vrijeme izgradnje je 15 mjeOvako se sad opet eka noPostavlja se logi no pitanje seci. Povrat sredstava prema vog investitora koji je spreman zbog ega upravo u sadašnjem realnom prihodima bio bi do uložiti, s time da je vrlo mala vjetrenutku investitori prodaju ci5 godina nakon puštanja u po- rojatnost da e to biti netko iz jeli projekt. Prema dosadašnjim gon, odnosno sedam godina od našeg kraja, jer 40 milijuna eura, razgovorima na ovu temu, jedan po etka ulaganja u projekt. Pro- 15 za kupnju zemljišta i projekta od razloga je taj što je projekt cjenjuje se da bi bruto prihod i 25 za prvu fazu gradnje nitko najbolje prodati kad su ure eni godišnje iznosio 8 do 10 miliju- nema u džepu. Nema sumnje, svi papiri, to jest kad ima grana eura godišnje, neto prihod 6 opet je propuštena šansa za ra evinsku dozvolu. Naime, prije do 7 milijuna eura godišnje. zvoj doma im snagama, a sad toga rijetko bi koja banka htjela Ukratko, projekt Draškovec možemo samo ekati i vidjeti dati kredit. je na prodaju, pa time padaju u ho e li neki investitor, koji e tek vodu sve dosadašnje pri e o kupiti projekt Draškovec, zapoProdaja zbog novih mogu im i dosadašnjim investi- sliti doma e ljude ili e dovesti europskih propisa o torima i zapo inju pri e o tome jeftinije strance. Pitanje se može bankama? da sami nismo znali iskoristiti postaviti i druga ije, naime, tko Jedan od razloga prodaje na prirodno blago ispod nogu. je toliko politi ki i ekonomski tržištu je taj što vlasnici tvrtke

Svojevremeno je na terenu na kojem bi trebale niknuti donjome imurske toplice snimljena i milenijska fotografija Šime Strikomana, koja je najavila po etak gradnje, ali za sad o ito ne e biti ništa od toga

To je i najvjerojatniji razlog za vijest o prodaji tvrtke “AAT” za 15 milijuna eura, što je u neku ruku ispod procijenjene vrijednosti projekta. Mogu e je i to da je u zadnje vrijeme došlo do promjene vlasništva, no, u svakom slu aju, vlasnici prodaju cijeli projekt

Zašto investitori nisu mogli dobiti kredit? jak da e mu banke dati kredit i zbog ega dosadašnji investitori nisu prije mogli dobiti kredit? U ovom trenutku vjerojatna je i varijanta da mogu dobiti kredit, ali po težim bankovnim uvjetima zbog krize banaka. Na kraju, zanimljiva posljedica krize u Ma arskoj je ta da se slobodni kapital nema gdje uložiti zbog strožih bankovnih propisa, pa se traže manje strogi uvjeti ulaganja u drugim zemljama. Drugim rije ima, ne bi za udilo da novi vlasnik toplica Draškovec postane koji ma arski ili možda ak ruski investitor, ali to bi ve bila naga anja. No, za vlasnike tvrtke “AAT” je to svejedno, sad je doista najbolje vrijeme za prodaju i zaradu. (J. Šimunko)

vjerojatno i zbog banke kojoj treba svjež novac. Podsjetimo, u vlasništvu tvrtke “AAT” je 55 hektara (550.000 metara kvadratnih) gra evinskog zemljišta, izvori (bušotine) termalne vode za banaloške svrhe kapaciteta 30 litara u sekundi i temperature 75 stupnjeva Celzijevih te s plinom metanom, energentom (u 1 kubnom metru tople vode u Draškovcu ima 3 kubna metra plina) i sa svim potrebnim analizama, kao i postrojenjem za eksploataciju, te izvorom (bušotinom) mineralne vode s analizom vode. Uz to, izra en je idejni projekt eksploatacije plina i predfysibiliti studije za eksploataciju plina. Prema toj studiji, bruto prihod od eksploatacije plina je 5 do 7 milijuna eura, a neto prihod 3 do 5 milijuna eura. Sama izvedba projekta u Draškovcu bila je predvi ena u tri faze, uz procijenjenu vrijednost investicije na oko 140 milijuna eura. U prvoj fazi gradio bi se rehabilitacijski centar, u drugoj fazi hotel, a u tre oj zasebne smještajne jedinice i vile za individualne tretmane.

Premještanje dalekovoda riješeno Za I. fazu gotovi su projekti i izdana je gra evinska dozvola, a obuhva a 25 tisu a metara kvadratnih za izgradnju rehabilitacionog centra za preventivnu i postoperativnu kurativu, s kompletnim asortimanom programa te vrste, od izijatrijske dijagnostike, UZV-lokomotornog sustava, DXA-denziometrije, kinezoterapije, hidroterapije, te rekreativni program vodeni park i wellness program. Program i kapacitet za I. fazu i idejno - projektno tehnološko rješenje izradili su stru njaci tvrtke k eri KRAFT med. Consult od Fa BEKA Hospitec iz Njema ke, a sve na temelju analiti kih podataka institucija koje se bave analizom trenda, to jest potreba tržišta, po evši od mikrolokacije i lokalnog stanovništva, pa sve do regije i Europe. Projekt I. faze bit e u toj djelatnosti po programu, tehni koj opremljenosti jedan od najobuhvatnijih i najmodernijih, a po ostalim elementima najve i u ovom dijelu Europe. Glavni dijelovi opreme predvi eni su iz Njema ke, a sami medicinski ure aji imaju certi ikat Njema koga medicinskog instituta. Prema svim podacima kojima raspolažemo, u prvoj je fazi pozitivno riješeno i pitanje izmještaja dalekovoda, bez toga, naime, ne bi bilo gra evinske dozvole za prvu fazu.

GRAD PRELOG

Gradona elnik Glavina gradona elni ku pla u zamijenio saborskom Gradsko vije e Prelog održalo je izvanrednu sjednicu na kojoj su regulirana pitanja vezana uz pla u, odnosno naknadu gradona elnika Dragutina Glavine. Naime, kao što je poznato, Glavina, ina e lan HNS-a, s Kukuriku liste ušao je u novi saziv hrvatskog Sabora. - S obzirom na takve odredbe zakona, gradona elnik Grada Preloga odlu io je iskoristiti pravo na pla u koja mu pripada u skladu s odredbama Zakona o prav ima i dužnostima zastupnika u hrvatskom Saboru te na taj na in smanjiti optere enje prora una Grada Preloga s tog osnova za oko 150.000 kn godišnje. Tako e Glavina od sada primati zastupni ku pla u, dok e za svoj gradona elni ki rad primati naknadu, i to u iznosu od 7.500 kuna bruto ili oko 4.500 neto. Glavina je kao gradona elnik do sad primao osobni dohodak nešto manji od 11.000 kuna u neto iznosu. Budu i da St at ut Grada Preloga odre uje da se dužnost gradona elnika Grada Preloga obavlja profesionalno, to su donesene i dopune statuta kojima je odre eno da gradona elnik može svoju dužnost obavljati i bez zasnivanja radnog odnosa. Glavina je kao gradona elnik do sad primao osobni dohodak nešto manji od 11.000 kuna u neto iznosu.

12

Kroz Međimurje

OP INA BELICA

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA KOTORIBA

Najviše ulaganja u ovoj Najviše za održavanje nerazvrstanih cesta godini za opremanje Gospodarske zone Jug Op insko vije e Belica usvojilo je program gradnje objekata i ure aja komunalne in rastrukture u visini od 1,880.000 kuna. Najviše, 1,140.000 kuna, uložit e se u komunalno opremanje Gospodarske zone Jug, pri emu Op ina planira izdvojiti 580.000, dok se preostali iznos o ekuje od države. 40.000 kuna osigurano pak je za postavljanje javne rasvjete u Gospodarskoj zoni Jugozapad. Spomenutim programom 620.000 kuna osigurano je za izgradnju pješa ke staze u Ulici kralja Tomislava. Nadalje, 70.000 kuna namijenjeno je za zacjevljenje kanala u Radni koj ulici u Belici u dužini 200 metara, a 10.000 kuna za produljenje vodovodne mreže u Ulici Ljudevita Gaja. Radi se o dionici dužine 30

metara. Vije e je prihvatilo i program javnih potreba u kulturi za ovu godinu. Udrugama koje se bave kulturom Op ina e iz svoje blagajne plasirati ukupno 114.300 kuna. Najviše, 20.000 kuna, dobit e Limena glazba Belica, 15.000 kuna pripast e KUDu Belica, dok su za ostale osigurani iznosi uglavnom manji od 10.000 kuna. Kad je rije o javnim potrebama, u sportu od ukupno predvi enih 97.700 kuna najviše, 42.500 kuna, pripast e Nogometnom klubu BSK Belica. 38.200 kuna primit e NK Radni ki Gardinovec, 7.000 Sportska udruga Strijelac Belica, 4.000 Sportska ribolovna udruga Šaran Gardinovec, a po 3.000 kuna Udruga stolnotenisa a Belica i Šahovski klub Gardinovec.

MO IVANOVEC

U 2012. ure enje gra evinskih zona, sportskog doma i sanacija prometnica Vije e MO-a Ivanovec, najve eg naselja na podru ju Grada akovca, na svojoj je posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici prihvatilo prijedlog prora una za 2012. godinu u iznosu od sedamsto šezdeset i tri tisu e kuna. Najviše se prihoda, prema rije ima predsjednice MO-a Rozalije Šari , o ekuje iz gradskog prora una, zatim od administrativnih pristojbi, odnosno komunalnih naknada, te prodaje zemljišta. Tu treba spomenuti da e prihodi ove godine biti manji i zbog toga jer je Mjesnom odboru ukinut prihod od iskorištavanja rudnoga blaga, što se odnosi na eksploataciju na šljun ari Prelogi te dio vezan uz groblje, gdje su svi prihodi preba eni na GP “ akom”, s obzirom na to da oni kre u u izgradnju nove parcele na mjesnom groblju, a dogovoreno je da akom preuzima i sve obaveze pla anja režijskih troškova na groblju. Zbog dotrajalosti sistema i velike potrošnje energije, donesena je odluka da se modernizira kotlovnica u Društvenom domu, kako bi koeficijent iskoristivosti energije bio puno ve i. Vrijednost poslova procijenjena je na oko 53.000 kuna.

Projekt „Zavrtna“ Govore i o tome što se napravilo prošle godine oko gra evinskih zona u Ivanovcu, Rozalija Šari kazala nam je: - Kada je u pitanju ‘Zavrtna’,

održan je sastanak s vlasnicima parcela i poduze em ‘Geoplan akovec’, koje je preuzelo sve aktivnosti vezane uz tu gra evinsku zonu. Projekt gra evinske zone ‘Centar’, odnosno odluka o donošenju DPU-a ‘Centar’ pak je prihva ena na sjednici Gradskog vije a Grada akovca. Obuhvat toga detaljnog plana utvr en je prostornim planom ure enja Grada akovca kao neizgra eni dio gra evinskog podru ja naselja Ivanovec, te je ujedno predvi en programom mjera za unaprje enje stanja u prostoru Grada akovca. Površina obuhvata tog prostora iznosi 11,46 ha. Projekti za sportski dom tako er su pri kraju, pa e se po etkom godine krenuti u adaptaciju zgrade na igralištu NK Mladosti. Kanalizacija je dovršena i dobila je uporabnu dozvolu, no još uvijek je priklju en relativno mali broj ku anstava. Kada je u pitanju sanacija prometnica nakon izgradnje kanalizacije, ona je bila u planu i prošle godine, no, na žalost, još uvijek nema potrebnih sredstava, tako da je i to jedna od važnijih stvari koje bi se trebale realizirati u 2012. godini Svaku kritiku doživljavam kao jedno bu enje, a ne uvredu, kaže na kraju Rozalija Šari , jer naselje pripada svima koji u njemu žive i djeluju, pa imaju pravo da ukažu na ono što možda nije dobro, da bi u kona nici to bilo mjesto za život po njihovoj mjeri. (so)

Op ina Kotoriba u ovoj godini za održavanje komunalne in rastrukture planira utrošiti 334 tisu e kuna. Najviše, 130 tisu a, raspore eno je za održavanje nerazvrstanih cesta, a 50 tisu a predvi eno je za navoz šljunka na poljske putove. Iznos od 120 tisu a kuna usmjeren je za teku e održavanje javne rasvjete i elektri nu energiju za javnu rasvjetu, 55 tisu a kuna utrošit e se za održavanje javnih površina, 20 tisu a za odvod-

nju atmos erskih voda, dok je za održavanje groblja ostavljeno 7 tisu a kuna. Potrebna sredstva za održavanje komunalne in rastrukture osigurat e se iz komunalne naknade u visini 160 tisu a kuna, a preostali iznos iz poreznih prihoda op inskog prora una.

Za kulturu i sport 240 tisu a kuna Op insko vije e Kotoriba donijelo je programe javnih potreba u sportu i kulturi za

OP INA DONJA DUBRAVA

ovu godinu. Za kulturu je u prora unu predvi eno 120 tisu a kuna. Od toga 70 tisu a otpada za rad Knjižnice i itaonice, 20 tisu a predvi eno je KUD-u Kotoriba, dok je 30 tisu a ostavljeno za organizaciju kulturnih programa. Op ina je osigurala i 20 tisu a kuna za financiranje troškova komunalnih usluga u Domu kulture i prostorijama KUD-a. Za sportske udruge osigurano je 120 tisu a kuna. Polovica iznosa ide NK-u Grani ar, po 10

tisu a e dobiti stolnotenisa i i ribi i Soma, 20 tisu a kuna osigurano je za košarkaše, po 5 tisu a ide Udruzi Žuži ka i lovcima Jarebice, 6 tisu a karatistima, dok e malonogometni Klub 75 primiti 6 tisu a kuna. Op ina je u prora unu osigurala 25 tisu a kuna za troškove komunalnih usluga u javnim sportskim objektima u vlasništvu Op ine, za staru sportsku dvoranu i ribi ki dom Soma. (al )

OP INA SVETA MARIJA

330.000 kuna za Za kulturne potrebe 192 komunalnu infrastrukturu tisu e kuna Op ina Donja Dubrava za održavanje komunalne in rastrukture u ovoj godini planira utrošiti 330 tisu a kuna. Najviše sredstava, u iznosu od 100 tisu a kuna, predvi eno je za potrošnju elektri ne energije i održavanje rasvjete. Za održavanje groblja planirano je 80 tisu a kuna, po 50 tisu a e

se usmjeriti na održavanje isto e javnih površina i popravak as altnog zastora po ulicama mjesta. 20 tisu a planirano je za odvodnju atmos erskih voda, a 30 tisu a za održavanje poljskih putova. Potrebna sredstva osiguravaju se iz komunalne, odnosno grobne naknade. (al )

Za promicanje i poticanje svih oblika kulture i kulturnih djelatnosti što pridonose razvitku i unaprje enju kulturnog života na podru ju op ine Sveta Marija, kao i za njihovo provo enje, u ovoj su godini u op inskom prora unu predvi ene 192 tisu e kuna. KUD “Ivan Musta Kantor” od tog e iznosa dobiti 41 tisu u kuna, župi Uznesenja BDM za adap-

taciju crkve pripada 25 tisu a kuna, za o uvanje nematerijalnog kulturnog dobra – Svetomarske ipke rezerviran je iznos od 20 tisu a kuna, dok e Udruga Svetomarska ipka dobiti 6 tisu a kuna. Iznos od 100 tisu a kuna predvi en je za sanaciju Doma kulture, gdje bi se ispod bine trebao urediti prostor za mlade. (al )

NA PRIVATNU poljoprivrednu parcelu u vlasništvu Krešimira Jur eca u Hodošanu netko dovozi gra evinski i ostali otpad

Poljoprivredno zemljište postaje divlji deponij? V lasnik poljoprivrednog zemljišta kod Hodošana Krešimir Jur ec iz Hodošana podnio je prijavu inspektoru zaštite okoliša zbog devastacije njegova poljoprivrednog zemljišta, na koje netko ve mjesecima i godinama odlaže otpad. Na poljoprivrednu parcelu, koja se nalazi uz armu nojeva na cesti Hodošan – Palinovec, ve je netko ostavio nekoliko desetaka tona otpada, najviše gra evnog materijala. Rije je o ponovnom pokušaju stvaranja divljih deponija, do prije nekoliko godina to je bila jedna od glavnih tema u medijima. Op ine i gradovi svaki su na svoj na in razriješili pitanje divljih deponija, tako da je to pitanje gotovo skinuto s dnevnog reda. Slu aj u Hodošanu, koji se doga a ovih dana, pak nas iznova vra a u neka stanja nereda, pa ga treba najoštrije osuditi i one koji to rade privesti i više nego zasluženoj kazni. No, kako je teško uhvatiti zaga iva a na djelu, Krešimir Jur ec bio je prisiljen, a da sa uva parcelu od potpune devastacije, prijaviti slu aj inspektoru zaštite okoliša, koji je bio na terenu i vidio što se doga a. Krešimir Jur ec kaže: - Prve koli ine otpada osvanule su na parceli prije nekoliko godina. Mislio sam da se netko zabunio, no toga je sve više. Pokušao sam doznati tko kamionima ili prikolicama dovozi otpad, ak znam i za neka imena, ljudi su mi rekli, no nemam dokaze. Bio sam prisiljen sve prijaviti u Op inu Donji Kraljevec, a ka-

Na parceli je ve odloženo nekoliko desetaka tona otpada. Ako ulove krivca, ili više njih, Op ini Donji Kraljevec i vlasniku zemljišta morat e platiti svu štetu

ko nije bilo prave reakcije, sve sam prijavio inspektoru zaštite okoliša, kazuje Krešimir Jur ec, po struci diplomirani ekonomist turisti kog smjera. Naime, po zakonu, inspektor zaštite okoliša, odnosno Ministarstvo pokrenut e postupak te naložiti Op ini Donji Kraljevec da u roku od 30 dana dovede parcelu na kojoj se nalazi otpad u red te sanirati zemljište. Op ina bi svakako trebala poduzeti i neke radnje protiv nepoznatog po initelja ili više njih, uz prijavu nadležnim službama možda provesti internu istragu i sli no, da se slu aj ne bi ponovio jer predstavlja veliku opasnost za prirodu. Krešimir Jur ec ima namjeru na spomenutoj parceli, u biti je rije o tri spojene parcele, ukupne površine oko jednog hektara, koje su kupljene na javnom natje aju, pokrenuti i izgraditi modernu

armu prema svim europskim propisima.

Op ina e sanirati divlje odlagalište, a krivci e debelo platiti ako ih uhvate Pro elnica za komunalno gospodarstvo, poljoprivredu i zaštitu okoliša Božena Tisaj u Op ini Donji Kraljevec kaže: Znam za taj problem u Hodošanu, upozorio nas je inspektor zaštite okoliša Saša Marinovi i sanirat emo zemljište. Najoštrije osu ujemo divlje odlaganje gra evinskog i ostalog otpada, ako uhvate po initelja, tražit emo od nadležnih visoke kazne i da plate cijelu sanaciju zemljišta. Koliko znam, kako se više godina ništa nije poduzimalo na toj parceli, neki su dovozili otpad, danas ga ima poprili no. Zemljište je privatan posjed, a Op ina nema nadležnost na privatnom posjedu.

Kako ne bi nastajali divlji deponiji otpada, još prije nekoliko godina donesena je odluka o odvozu gra evinskog otpada na preradu. Op ina Donji Kraljevec nema svoje odlagalište gra evinskog otpada, pa ima ugovor s tvrtkom “Pavlic”, koji se obvezao preuzeti sve koli ine tog otpada, uz minimalnu naknadu, te ga preraditi. Pogoni tvrtke “Pavlic” nalaze se uz sam Donji Kraljevec, pa je svakom stanovniku op ine to dosta blizu, najdalje nekoliko kilometara, što nije previše. No, neki, ini se, ne žele platiti ni tu minimalnu cijenu po toni otpada, rije je o nekoliko desetaka kuna, ve radije odlože otpad na divlje odlagalište. U svakom slu aju, morat emo nešto poduzeti kako takvih slu ajeva ne bi bilo više. Bili smo na spomenutoj parceli i tražili nešto kako bi identificirali krivca, no za sada nismo ništa našli. (J. Šimunko)

13. sije nja 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEDELIŠ E

OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec raspravljalo je o izgradnji sun anih elektrana u poduzetni koj zoni i susjednim parcelama

Produljeni ugovori koncesionarima za obavljanje pogrebnih usluga

Ne žele da se Poduzetni ka zona Kr pretvori u izlog sun anih elektrana Op inski odbor za gospodarstvo, poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo nije sklon izgradnji alternativnih izvora energije, dok je op inski na elnik za njihovu izgradnju PIŠE: STJEPAN MESARI

Neobi no veliki interes poduzetnika za izgradnju sun anih elektrana u Poduzetni koj zoni Kr iznenadio je op inske elnike, koji su na posljednjoj sjednici Op inskog vije a vodili široku raspravu o tom za njih velikom problemu. Bilo je prijedloga da se privremeno obustavi izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju sun anih elektrana, osim na parcelama koje su do sada prodane za tu namjenu. - Smatram da cilj poduzetni ke zone mora biti zapošljavanje što ve eg broja ljudi, zbog ega smo parcele prodali poduzetnicima Cvetkovi u i Mauku, koji imaju djelatnosti koje trebaju radnike. Me utim, ve i broj zemljišta prodaje

se za izgradnju sun anih elektrana, osobito onih u privatnom vlasništvu. Mišljenja smo da se ne bi smjela cijela zona pretvoriti u sun anu zonu, naglasio je Franjo Golub, predsjednik Odbora za gospodarstvo. Odbor se zalaže da se dozvoli gradnja kupcima parcela koji su ve zapo eli isho enje dokumentacije (Leva i u, Habuneku i Berkopi u). Vije nici se pitaju koliko e Op ina imati prihoda od komunalnog doprinosa i komunalne naknade kod izgradnje elektrana, te postoji li štetnost za zdravlje i okoliš.

Gradnja samo na šest parcela, na ostalima zabrana - U zonu se krenulo prije 12 godina i ništa se do

- Umjesto da smo sretni što poduzetnici iskazuju interes, sada nam smetaju elektrane, rekao je vije nicima na elnik op ine Franjo Kova i

sada ništa nije realizirano, pa smatram kako nas ovaj veliki interes poduzetnika treba veseliti. Slažem se da ne bi smjeli dalje graditi sun ane elektrane ako za to ne postoji potreba, ali nama ne smeta ako jednog dana prestane vijek trajanja sun anih elektrana, jer e poduzetnici sigurno na tim mjestima izgraditi neku drugu proizvodnju ili obrt. Kao na elniku op ine treba mi odluka na kojoj mogu temeljiti zabranu gradnje sun ane elektrane, ukoliko e me se pitati za suglasnost, rekao je vije nicima na elnik Franjo Kova i , napomenuvši da se promjenom prostornog plana može omogu iti izgradnja sun anih elektrana na drugim mjestima na

podru ju op ine Gornji Mihaljevec. - Izmjene i dopune prostornog plana op ine Gornji Mihaljevec Op inu bi stajale od 50 do 100 tisu a kuna, što je za op inski prora un jako puno, pojasnio je vije nik Franjo Golub, dodavši kako na pojedinim parcelama postoji ograni enje u visini do koje se objekti mogu graditi. Vije e je s 11 glasova za i 1 suzdržanim donijelo odluku da se dozvoli izgradnja samostoje ih sun anih elektrana na 6 parcela, a na ostalima se zabranjuje izgradnja sun anih elektrana bez izgradnje objekata. Izgradnja sun ane elektrane mogu a je na izgra enom objektu u Poduzetni koj zoni.

DOM za starije osobe “Japa” u Štrigovi

pogona iziskivalo bi zapošljavanje novih komunalnih radnika i druge troškove, a to bi rezul ralo pove anjem cijene za krajnje korisnike ili pak dodatnim optere enjem op inskog prora una. U uvje ma krize i recesije to je neprihvatljivo, rekao je na elnik Mladen Horvat. Vije e je donijelo i odluku o prodaji nekretnina u re anu. Radi se o šest parcela namijenjenih za stambenu izgradnju s pomo nim gra evinama ukupne površine 8.746 metara etvornih. Po etna cijena za zemljište je 60 kuna po etvornom metru. (vk)

SVETI Juraj na Bregu

Za udruge 151 tisu u kuna Ukupno 151 tisu u kuna Op ina Sveti Juraj na Bregu ove e godine uložiti u rad kulturno - umjetni kih i drugih udruga na svome podru ju. Ukupno najviše novca odlazi u kulturu, 60 tisu a kuna, od ega e 24 tisu e kuna dobiti najbolja op inska udruga,

KUU Zasadbreg, te Pjeva ki zbor Sve Juraj na Bregu 10 su a kuna, UHVDR RH Sv. Juraj na Bregu 11 su a kuna i KUD Sve Juraj na Bregu 8 su a kuna. Ostalih 11 udruga dobiva ukupno 80 su a kuna. (sm)

OP INA SELNICA

U komunalije 610 tisu a kuna Op ina Selnica u ovoj godini planira nastavi izgradnju pješa ko - biciklis ke staze od Donjeg Zebanca prema Selnici i Donjem Koncov aku, parkirališta kod groblja te javnu rasvjetu u Zaveš aku, Selnici, Zebancu i Prapor anu. Ipak, najve a inves cija bit e izgradnja vodovodne mreže

u Donjem Koncov aku. Za ove poslove Op ina e mora osigura 610 su a kuna. Novac e se pribavi iz op inskog prora una, komunalnog doprinosa, grobne naknade, Me imurskih voda, ŽUC-a, Hrvatskih voda i doprinosa gra ana. (sm)

OP INA ŠTRIGOVA

Izbori za lanove vije a mjesnih odbora

Radost vlastitog doma Šti enici i zaposlenici Doma za starije osobe “Japa” u Štrigovi proteklih su dana uživali u ljepoti boži no - novogodišnjih blagdana, na trenutak se osje aju i kao nekada u vlastitom domu i ku i. Uredili su prostor doma, napravivši u njemu jaslice i okitivši boži no drvce, a pripremili su i niz delicija. Pohodio ih je i sve enik, koji je blagoslovio dom, šti enike i zaposlenike te ih ispovijedio i poželio dobro zdravlje. Svih ovih dana i nakon Tri kralja u domu se uju boži ne popevke, što je znak da su ljudi zdravi i dobre volje. Još kad ih obi u najmiliji, radost je uvijek ve a. (sm, BM)

Op insko vije e Nedeliš e odlu ilo je sadašnjim koncesionarima, “La ci” Nedeliš e za groblje u Nedeliš u te “Palmi” iz Gornjeg Hraš ana za groblja u Gornjem Hraš anu i Macincu, za još dvije godine produljiti ugovor o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnos obavljanja pogrebnih poslova na podru ju op ine. Radi se o drugom “produljenju” s obzirom na to da je, kao i prije nekoliko godina, odba ena mogu nost da Op ina sama osnuje tvrtku koja bi obavljala posao prijevoza i sahrane pokojnika. - Osnivanje vlas tog

Odlukom svog na elnika Stanislava Rebernika, Op ina Štrigova provest e izbore za lanove vije a mjesnih odbora na svom podru ju. Izbori e se održa u nedjelju 22. sije nja ove godine, paralelno

TVRTKA “Milena Gradnja” iz Hlapi ine u Svetom Martinu na Muri gradi stambeno naselje

Naselje ”Milenium” Europa pred vratima - Naselje ”Milenium”, s vrhunsko izvedenim i opremljenim stanovima i ku ama, nalazi se u blizini škole, crkve i zdravstvene ambulante te je svega tri kilometra udaljeno od Toplica Sveti Martin Ugledna gra evinska tvrtka “Milena Gradnja” d.o.o. iz Hlapi ine pred kratkim je vremenom zapo ela izgradnju stambenog naselja “Milenium” u op inskom središtu Sveti Martin na Muri. Ovog trenutka gradnja dostiže fazu nose ih zidova, a kroz petnaestak dana prvi e objekti biti stavljeni pod krov, kaže Zvonimir Kristo i , direktor Milena Gradnje, pozivaju i sve zainteresirane, osobito mlade, da do u, vide i zaklju e ugovor o kupnji stana. U projektu “Europa pred vratima” naselje “Milenium” imat e nekoliko desetaka stanova površine izme u 39 i 69 kvadratnih metara te ku a s garažom od 125 kvadratnih metara.

- Za stanove i ku e postoji interes brojnih mladih parova i pojedinaca s našeg podru ja, ali i onih koji kao turisti dolaze u naš kraj i tu bi željeli imati ku u za odmor ili se za stalno naseliti, pojašnjava ovaj izuzetan potez Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, koja je u ovom projektu našla svoj interes i koja održava ovaj projekt u cijelosti. Stan od 50 kvadratnih metara može se kupiti za oko 35 tisu a eura, što je vrlo povoljno. Dobro se javiti na broj telefona 040/573-058 i dogovoriti osnovne pojedinosti i dolazak na gradilište, gdje se odabire stan ili ku a i ugovaraju uvjeti pla anja i rok dovršenja te vrsta opreme. (sm, SZ)

s referendumom o ulasku RH u Europsku uniju. Izbori e se obaviti za nova vije a mjesnih odbora Ban , Grabrovnik, Jalšovec, Prekopa, Robadje, Stane nec, Sve Urban, Štrigova i Železna Gora. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Vlastiti grb i barjak Op ina Gornji Mihaljevec od ove e godine ima svoj službeni Dan op ine. Dan op ine je na blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, 25. studenoga, kada se u župi i op ini slavi proštenje u ast zaš tnice župe i crkve Svete Katarine Aleksandrijske. Op ina e ima i svoj vlas grb, a potom i

barjak svijetloplave boje. U grbu sa zlatnim obrubom bit e zlatna drška ma a, simbol i prepoznatljivost sve ce (sv. Katarine Aleksandrijske). Izrada obilježja Op inu je stajala 6.000 kuna + PDV, a baratalo se s više prijedloga, da bi na kraju Op insko vije e prihva lo ovakvo rješenje. (sm)

OSNOVNA ŠKOLA dr. Vinka Žganca Vratišinec

Projekt “Etnostvaralaštvo dr. Vinka Žganca” Obilježavaju i godišnjicu ro enja dr. Vinka Žganca, vra šine ka škola koja nosi njegovo ime u petak 20. sije nja organizira projektni dan pod nazivom “Etnostvaralaštvo dr. Vinka Žganca”, koji e se odvijati na školskim radionicama. Prezentacija u injenog bit e u 12 sa u

predvorju škole. Etnomuzikolog i skladatelj Vinko Žganec rodio se u Vra šincu 22. sije nja 1890. godine, a umro je 12. prosinca 1976. godine i pokopan je na vra šine kom groblju. Po njemu nose naziv Osnovna škola, KUD, Dom kulture i glavna vra šine ka ulica. (sm)

14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Veliki promet, ali mala zarada Puno je ljudi na akove kom sajmu i placu bilo i prošlu srijedu, ali obilježje je: veliki promet - mala zarada! Narod hoda, šeta, promatra i odmara o i, ali i lisnicu. Više se razgovara, a manje prodaje i kupuje, što nije loše za zdravlje, ali je za standard proizvo a a i prodava a. Koliko - toliko prodavale su se žitarice, te jabuke i kupus na vre e. Na placu su relativno dobro prodavani sir, med, crno tikvino ulje, mrkva i sušeno vo e te kiseli kupus i cikla. Pe enjari, kao i drvari, nisu imali dobru srijedu. (S. Mesari , Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- pšenica

1,70 kn/kg

- kukuruz

1,60 kn/kg

- je am

1,80 kn/kg

- zob

2 kn/kg

- jabuke

20 kn/vre a

- repa

10 kn/vre a

- krumpir - kupus

20 kn/vre a

- orasi

50 kn/kg

- med

40 kn/bo ica

Porast potražnje odojaka Cijene svinja pak su u padu i trenutno su 10 kuna za kilogram. Krma eiteškesvinjenudesepocijeni od 7 do 10 kuna za kilogram. - Na europskom tržištu nastavljen je rastu i trend otkupnih cijena odojaka. Prosje na cijena iznosi oko 44 eura za komad što je za 2 posto skuplje u odnosu na prethodno razdoblje.

HRVATSKO tržište vo a i povr a

Jabuke u Dubrovniku etiri puta skuplje Jabuke sorti idared, jonagold, zlatni delišes i granny smith u Hrvatskoj se prodaju po cijeni od 3 do 4,5 kuna za kilogram i spadaju u red jeftinijeg vo a. Najniže su cijene u akovcu, a najviše u Dubrovniku. Kruške se prodaju po cijeni od 8,50 do 12 kuna za kilogram, naran e od 8 do 10 kuna za kilogram, kao i limun i kivi.

VIŠI VETERINARSKI inspektor Ljubomir Kolarek govori o stanju u me imurskom govedarstvu, svinjogojstvu te posebno o psima i lisicama

U Me imurju imamo najzdraviju stoku, nemamo nikakvih životinjskih bolesti ni zaraza - Oko 6.500 grla krava potpuno je zdravo i broj grla je u porastu, zdrave su i svinje, iji je broj u padu, nije bilo bjesno e ni tularemije, a nema ni u cijeloj Hrvatskoj aktualne enzootske leukoze goveda, ponosno govori dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, viši veterinarski inspektor u Me imurskoj županiji PIŠE: STJEPAN MESARI

1,30 kn/kg

HRVATSKO i EU tržište svinja i odojaka

I dalje je vrlo dobra potražnja za odojcima na cijelom podru ju Hrvatske. Prosje na cijena kvalitetnijih odojaka iznosi 15 kuna za kilogram i najviša je u posljednjih nekoliko mjeseci. Cijena selja kih odojaka kre e se od 11 do 14 kuna za kilogram.

13. sije nja 2012.

Zanimljivo, jabuke u akovcu koštaju 3 kune, a u Dubrovniku 12 kuna kilogram, kruške u akovcu 10 kuna, a u Dubrovniku 25 kuna kilogram. Prosje na cijena graha iznosi 14 kuna, salate kristalke 10 kuna, ešnjaka 16 kuna, crvenog zelja 3,5 kuna i paprike 14 kuna za kilogram. (TISUP, sm)

Teška enzootska leukoza goveda, koja se širi isto nom i središnjom Hrvatskom, te bojazan da se ne pojavi u našoj županiji razlog su što smo ranije nego što to uobi ajeno inimo po etkom svake godine porazgovarali s višim veterinarskim inspektorom dr. vet. med. Ljubomirom Kolarekom, kojeg prvo pitamo ima li nesretne leukoze goveda u našoj županiji. - Nema enzootske leukoze goveda u našoj županiji i svih oko 6.500 grla goveda potpuno je zdravo, energi no odgovara Kolarek, i vra a se u ne tako davnu povijest, kada sve nije bilo tako bajno. - Prošle 2011. godine u našoj smo županiji proveli sve naredbe o zaštiti i zdravlju doma ih životinja od raznih bolesti. U Bukovcu smo imali žarište seropozitivne bolesti plavog jezika u goveda. Napravili smo epizotiološko istraživanje u kojem je utvr eno da se bolest pojavila 2008. godine, te da su vektori, odnosno prenositelji bili komarci. Od tada svaki mjesec obavljamo kontrolu dvorišta u kojima su bila staništa zaraženih komaraca. Svi nalazi komaraca u 2011. jesu negativni, goveda nisu usmr ena jer bolest nije opasna za ljudsko zdravlje, kaže Kolarek, dodaju i kako je lani izva eno ak 4.000 uzoraka krvi goveda.

Krava sve više, svinja sve manje - Ovim mjerama, kao i svima drugima, u Me imurskoj županiji stabiliziran je fond goveda na oko 6.500 grla, a primjetno je da se fond pove ava. S druge strane, smanjuje se broj svinja. Razlog je što cijena proizvodnje nadmašuje cijenu po kojoj se svinje mogu prodati. Prvenstveno je skupa hrana, a potom energenti te uzdržavanje svinja na farmi. Sve su životinje zdrave, a veterinari iz stanica akovec i Prelog uredno provode sve potrebne mjere u zaštiti zdravlja životinja, a eventualne probleme rješavaju s našim inspekcijama. Ipak, prijeti opasnost od zaraze mesa trihinelozom, na što nemamo stopostotni nadzor jer rije je o zarazi koja može do i odasvuda. Zabrinjava sve manji broj pregleda mesa na trihinelozu kod klanja svinja.

- Imamo razlog biti zadovoljni, ali trebamo i dalje biti oprezni, kaže inspektor Ljubomir Kolarek

Stoga pozivam sve one koji kolju svinje da odnesu komadi mesa na trihineloskopski pregled koji stoji svega 40 kuna, što je sitnica u odnosu šteta koje mogu nastati ako se bolest kasnije ustanovi, upozorava Kolarek, naglašavaju i kako lani u našoj županiji nije zabilježen ni jedan slu aj zaraze.

Lutaju i psi opasnost broj 1 - Najve i problem u Me imurskoj županiji je držanje, odnosno nedržanje pasa u propisanim uvjetima. Mnogo je neodgovornih vlasnika koji pse puštaju s pri-

veza ili iz dvorišta na ulicu ili polje. Takvi psi vrlo lako mogu do i u kontakt s lisicama, nakon ega je bjesno a neizbježna. A bjesno a je neizlje iva i smrtonosna bolest. Mnogo je takvih pasa u romskim naseljima, što je ovog trenutka ogroman i nerješiv problem. Jedino rješenje je kastracija pasa, ali je pitanje tko to može platiti. Op ine i gradovi teško ili nikako, jer imaju problema i s redovitim cijepljenjem i uklanjanjem pasa i ma aka. Lani je u Me imurskoj županiji cijepljeno 10.698 pasa, što je u odnosu na 2010. godi-

nu puno manje. Stoga pozivam vlasnike pasa da u nadolaze oj akciji obaveznog cijepljena svoje pse daju cijepiti i ipirati, kako bi se smanjila opasnost od raznih zaraza, poziva dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, dodaju i kako je lani provedena oralna vakcinacija lisica, te da od tog trenutka nije zabilježen ni jedan slu aj bjesno e pasa i ma aka, kao ni lisica u našoj županiji. Nije bilo ni tularemije kod divljeg zeca, iz razloga što su zdrave lisice uklonile sve oboljele ze eve. Zato više ni nema ubijanja bijesnih lisica, koje su prijeko potreban predator u našim šumama.

13. sije nja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Jablani - nebeski šapta i Em je petak, em je 13 i još sve to u sredini sije nja. Takve bi dane jednostavno trebalo presko iti u kalendaru. Možda jednostavno cijeli sije anj zaobi i. Mogli bismo jednostavno direktno iz novogodišnjih praznika u i u prolje e. Neki e re i: «pazi što govoriš, moglo bi se obistiniti.» Jadikovati nad maglom i oblacima i snijegom kojeg ima i onim kojeg nema, nekako se ini prirodan izbor teme za razgovor na takav dan. Problem je samo što od tog prigovaranja nikome ne bi bilo bolje na svijetu. Zato biram temu koja e grijati moje srce poput kuhanog vina. Jablani su vjerojatno takve dane i presko ili. Jednostavno su elegantni, jednostavno su vitki i visoki, lijepi i ponosni. Jablani spadaju u rod Populusa, topola i danas emo opet, meni za ljubav, re i nekoliko re enica o njima. Rod topola (Populus) obuhva a nekih stotinjak vrsta visokog listopadnog

drve a. Bliski su srodnici vrbama. I vrbe i topole podnose visoku razinu podzemne vode a budu i da su izraziti heliofiti i ne postavljaju naro ite zahtjeve na plodnost tla esto ih zajedno nalazimo kao pionirske vrste siromašnih pjeskovitih i šljunkovitih rije nih dolina. Topole cvatu u cvastima; muški u tamnocrvenim resama, a ženski u svjetlijim žu kastim macama. Cvatu prije izbijanja liš a i oprašuju se vjetrom. Sjemenke su sitne, sa bijelim uperkom ‘pamuka’, te ih vjetar lako i daleko raznosi. Ova karakteristika obilne produkcije sjemena poznata je svim vrijednim doma icama ije su utvrde od besprijekorno istih domova u dometu kakve topolove šumice. Ve ina se topola (skoro poput vrba) lako razmnožava i reznicama. U obzir dolaze stablji ne reznice bez lista (u jesen i prolje e) ali i u ljetno vrijeme poluzrele reznice s listom. Topole imaju liš e na dugoj peteljci. Listovi su im

prosti veoma raznoliki ak i kod jedne te iste vrste. Mogu biti trouglasti, rombi ni, okrugli, ovalni, lapoviti, rje e lancetasti… na dugim izbojcima su ve i nego na kratkim pa su i drugog oblika, katkad i obojenosti; goli su ili s dla icama. Trebam li re i da su oni u bijele topole srebrnasto bijeli a kod crne tamnije zeleni i sjajni? Jablan (Popupus nigra ‘Italica’) muški je kultivar uske krošnje, visok do 30 m, bez izrazita debla (deblo odrasla stabla nepravilno je, rebrasto odebljalo, naro ito pri zemlji) te nema ekonomske vrijednosti. To je samo ukrasna vrsta u parkovima i drvoredima.

Da mu pove am šanse da ga ove jeseni poželite posaditi u svoj vrt spomenut u da ovaj kultivar kao okorjeli muški samotnjak ne može formirati sjeme pa nema ni iš enja pahuljastih maca. Da li smo Vam došli malo bliže srcu, ja i moji jablani? Ako jesmo, posadite jablane uz neki puteljak ili cestu ak. Bit e svi zadovoljni brzim efektom. Jablani nisu jako zahtjevni i dobro e napredovati uz minimum njege. Postoje i drugi stupasti kultivari topola. Lijepi su i Populus simonii Fastigiata i Populus tremula Erecta... Možete birati, samo se strpite do prolje a. Vaša IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Sveobuhvatnost mikrobiološke analize namirnica Kvarenje hrane možemo opisati kao svaku promjenu namirnice zbog kojeg je ona postala nepogodna ili opasna za potrošnju. Nije nepoznanica da je prisutnost patogenih mikroba u hrani nepoželjna te ona postaje opasna za uživanje. Me utim i ostale promjene uzrokovane mikroorganizmima, kao smanjenje sadržaja nutrijenata i promjena okusa, mirisa, boje i kakvo e, mogu tako er u initi hranu nepogodnom za ljudsku uporabu. Podaci o kvarenju pripravljenih namirnica datiraju od oko 6000 godina p.n.e.. Zanimljiv je podatak da su mesari u Švicarskoj u razdoblju od 1156. do 1248. vizualno i organolepti ki prou avali meso kako bi utvrdili da li ga mogu prodavati. Prva osoba koja je spoznala ulogu mikroorganizama u namirnicama bio je Louis Paster otkrivši 1837. godine da je

kiseljenje mlijeka bilo uzrokovano mikroorganizmima. Otkrivanje patogena podrijetla iz namirnica traje neprekidno do današnjih dana. Mnogobrojne razne vrste mikroorganizama prisutne na ili u namirnicama i prehrambenim proizvodima, mogu se upotrijebiti za prosudbu o njihovoj mikrobiološkoj sigurnosti i kakvo i. Sigurnost se odre uje prisutnoš u ili odsutnoš u patogenih mikroorganizama te njihovih toksina. Vrijedno je spomenuti da se trajnost pokvarljivih proizvoda esto prikazuje kao broj živih mikroorganizama koji su u njima prisutni. Smatra se kako e namirnice u kojima se prvotno nalazi veliki broj mikroorganizama uzro nika kvarenja biti kra eg roka uporabe. Za odre ivanje broja i vrste mikroorganizama te njihovih produkata u namirnicama u laboratoriju

se primjenjuju razli ite tehnike. One uklju uju odre ivanje broja živih i mrtvih stanica mikroskopiranjem, standardne metode brojenja poraslih kolonija, imunološke testove na enzime i ostale mikrobne produkte. Klasi ni pristup kontroli mikrobiološke kakvo e namirnica uglavnom se odnosi na odre ivanje mikroorganizama u sirovinama te u gotovim proizvodima. injenica je da takva mikrobiološka kontrola namirnica ima odre enu važnost u spre avanju zdravstvenog rizika za potroša e. Me utim napredak mikrobiologije i razvoj analiza za dokazivanje i istraživanje mikroorganizama doveo je do spoznaje da ne možemo sa sigurnoš u jam iti neškodljivost namirnica samo na temelju analize uzoraka gotovih proizvoda.

Uvo enjem novog sustava kvalitete (HACCP – samoodgovornost – samobriga – samoskrb) u prehrambenu industriju, dolazi do proizvodnje mikrobiološki sigurne hrane, a mikrobiološke analize imaju važnu ulogu prilikom uvo enja i usavršavanja sustava. mr.sc.Bojana Božovi ,dr. vet.med. Bioinstitut d.o.o. akovec

16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MLADI ME IMURSKI poduzetnici na elu sve uspješnijih internetskih portala PIŠE: Bojana Špani ek

13. sije nja 2012.

Dokaz da ne za svjetskim

FILIP ŠARDI – Krpa.hr

Bez dugoro nog plana u posao se ne ulazi! Filip Šardi (26) iz akovca diplomirani je ekonomist, koji je, nakon što se zasitio rada kao klaster menadžer u jednoj varaždinskoj tvrtk i, odlu io sv u život nu ušte evinu uložiti u online platformu kakve do tada u Hrvatskoj nije bilo. Danas je vlasnik i voditelj jedinstvenog projekta Krpa.hr, kojI na jednom virtualnom mjestu okuplja mlade dizajnere, vizažiste, frizere i modele. • Što je zapravo Krpa. hr i odakle ideja za ovakav projekt? — Iako sam svjestan injenice da svi na pitanje o ideji odgovaraju re enicom ‘ideja se rodila sasvim slu ajno’, tako je otprilike bilo i u ovom slu aju. Naime, u nedostatku sli nih platformi u regiji, palo mi je na pamet povezati tri stvari – online, modu i reviju. I tako je nastala Krpa – online modna revija. Krpa je prva regionalna specijalizirana online platforma koja okuplja sve školovane i samouke entuzijaste i kreativce koji su bili razasuti po bespu ima Interneta. Svakom lanu omogu ava potpuno besplatnu izradu pro ila i galerija za predstavljanje posjetiteljima. • Koliko je trajao proces od ideje do realizacije, i koliko je taj put zahtjevan i skup, pogotovo za jednoga mladog pojedinca? — Od ideje do realizacije prošlo je godinu i pol, a nakon što sam si sve skupa posložio u glavi, Krpa se kona no i ‘onlineizirala’. Iako se nov ani ulog u projekt broji u mojoj životnoj ušte evini, daleko

vrjedniji od toga je entuzijazam cijelog tima, koji nam i dalje ne nedostaje. Sre om, cijeli tim formirao se jako brzo i sada broji tri lana. Tu smo ja kao pokreta i osniva Krpe, Iva Vukši koja je zadužena za ure ivanje sadržaja, cjelokupni PR i community i Tena Škiljevi – novinarka, voditeljica priloga na Krpa

+ TV-u i dežurni “grammar nazi”. Sre a u nesre i je što smo svi odnedavno i službeno posve eni samo ovom projektu, pa shodno tome u njega maksimalno i ulažemo. Me usobno se jako dobro nadopunjavamo jer je svatko stru an u svom dijelu posla, a najbolje se ideje ra aju kada smo na okupu. Što se samog puta ti e, najteže je oko sebe bilo okupiti kvalitetne ljude – nakon toga sve se nekako posložilo samo od sebe. • S koliko ste (ne)iskustva ušli u sve to? Što biste voljeli da vam je netko re-

kao prije nego ste se upustili u ovaj ‘pothvat’? — S obzirom na to da ni u što ne ulazim nespreman i bez dugoro nog jasnog plana poslovanja, zbog ega sam dobio i nadimak ‘precednik’, do Ivinog i Teninog trajnog dolaska sve je više - manje bilo jasno. Znale su da ih eka dugotrajan i naporan rad i da nakon mjesec dana ne e biti bogatije za par milijuna kuna, ali upravo nas je taj iskreni pristup i povezao. Sve su karte na stolu bile od samog po etka. Što se neke formalne karijere ti e, ja sam bio u ekonomiji (radio sam kao klaster menadžer), Iva je radila kao stru njakinja za odnose s javnoš u u jednoj velikoj korporaciji, a Tena se bavila novinarstvom na lokalnoj radiopostaji. Svi smo više - manje bili iskusni u onome što smo radili pa se sve poklopilo na najbolji mogu i na in – ja i dalje odra ujem ekonomski dio, Iva odra uje vrhunski PR, a Tena je i dalje novinarka. Naravno, sada je cijela pri a puno osobnije i slobodnije prirode, pa zato u nju ulažemo sve ono što nismo imali prilike na starim radnim mjestima, gdje nam je uvijek netko ‘visio nad glavom’. Ovdje svaka ideja poprimi neki opipljiv oblik ili se transformira u nešto još bolje. Što se savjeta prije pokretanja Krpe ti e, jedina stvar

koju bih sada volio znati je da e mi za sve ovo trebati barem tri puta ve i budžet. Uz to, tu je i neograni ena doza strpljenja i upornosti, ali taj izazov rješavam(o) u hodu. Aha, da ... volio bih da mi je netko rekao i kako ne u imati privatan život. • Kako je Vaša okolina reagirala na pokretanje vlastitog biznisa u nesigurno vrijeme gospodarske krize i recesije? — Obitelj me od prvog dana podržavala, dok je okolina bila skepti na upravo zbog svega što ste u pitaju i naveli. Oduvijek sam razmišljao dugoro no pa sam samim time i bio svjestan u što se i u kakvo vrijeme upuštam. • Što ste sve riskirali kroz pok ret a nje vlastitog portala i je li se taj rizik isplatio? — Najv i še vrijeme i nov ac ... ini se da se sve svodi samo na te dvije stvari, ali je zaista tako. Nebrojeno puta znao sam se uloviti kako u pet ujutro radim na Krpi, a znam da

me za tri sata eka dnevni posao. • Kakvi su daljnji planovi za Krpu? — Oni op eniti i dugoro ni jesu ja anje samog brenda te još ja e pozicioniranje u doma oj modnoj industriji. Nakon toga, cilj nam je u ve oj se mjeri proširiti i na regiju. Skromno, zar ne?

13. sije nja 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e zaostajemo m trendovima

U vremenima kada privatno poduzetništvo u Hrvatskoj stenje pod jarmom globalne nancijske krize, državnih nameta i krute birokracije, doista su rijetki oni koji e se odlu i slijedi vlas tu viziju i od temelja sami izgradi vlas biznis. Rijetki su, ali ih još uvijek ima – Filip Šardi (26) te Petra Novosel (32) i Davor Balaško (33) iz akovca mladi su poduzetnici koji stoje iza vrlo uspješnih i sve popularnijih internetskih portala Krpa.hr, odnosno Žena.hr, a ovo je njihova pri a. ba te www.

PETRA NOVOSEL i DAVOR BALAŠKO – Žena.hr

Web stranica je poput živog organizma akov anka Petra Novosel zajedno s de kom Davorom Balaškom pokrenula je prije pet godina, uvidjevši da u Hrvatskoj uop e ne postoje takvi Internet sadržaji, prvi ženski portal u Hrvatskoj. Žena.hr danas broji preko ak 450.000 jedinstvenih itatelja mjese no i preko 2,500.000 otvaranja stranica, ime zauzima prvo mjesto itanosti me u ženskim portalima, te 25. mjesto me u svim hrvatskim Internet portalima. O kvaliteti Žene.hr, osim vjernosti njenih itatelj(ic) a, govori i injenica da je 2007. proglašena najboljom web stranicom u kategoriji “Zabava, moda, glazba” na natje aju “Vidi Web Top 100”, a i na nedavno provedenom posebnom istraživanju kvalitete medija, koje je proveo renomirani me unarodni Centar za istraživanje tržišta GfK, upravo je Žena. hr proglašena najkvalitetni-

jom web stranicom za žene u Hrvatskoj. • Zašto baš Žena.hr? — Ideja za pokretanje portala nastala je prije pet godina jedno ljetno subotnje prijepodne na kavi u gradu. Listala sam subotnji prilog jednoga ženskog asopisa i pitala se postoji li nešto takvo na Internetu. Moj de ko Davor Balaško i ja nismo gubili vrijeme i odmah smo išli provjeriti koje se stranice pojavljuju u tražilici kad se ukuca rije ‘žena’. Bilo je razo aravaju e što je prva bila eška web stranica, nakon nje slova ka, u prvih

dvadeset tek je bila jedna hrvatska stranica, a ni ona nije imala prevelike veze sa ženama i ženskom tematikom. Tako smo prionuli na posao i odlu ili pokrenuti ovaj projekt. • Koliko je Vama trebalo da ‘sredite’ svu papirologiju i da Žena.hr u potpunosti zaživi? — itav proces, uklju uju i osnivanje poduze a, kreiranje stranice i sadržaja, trajao je puna tri mjeseca, no ne mogu re i da je pojavljivanjem na Internetu projekt realiziran. Tada je, zapravo, sve tek krenulo – ovakva web stranica

je poput živog organizma, iz dana u dan raste, mijenja se, razvija ... Više od godinu dana zapravo smo samo ulagali u portal, svoj rad, znanje i novac. Na sre u, Davor je programer, ja imam nešto kreativnosti u sebi, pa smo zajedno uspjeli sve to napraviti bez angažiranja znatnijih inancijskih sredstava. • K ako su izgledali vaši prvi radni dani, a kakva je danas svakodnevnica vaše redakcije? — Mog u re i da nam je ovaj projekt gotovo u cijelosti konzumirao život – radili bismo normalno posao od kojeg

smo živjeli, a po povratku ku i radili smo na stranici do kasno u no , i tako mjesecima. Slobodno vrijeme gotovo da i nismo imali, ali kad radiš nešto što voliš i što ti se dopada ne ini se tako velikom žrtvom. Teško je opisati kakva nam je sad svakodnevnica jer ni jedan dan nije isti. Dio novinara i suradnika nam je u Zagrebu i Varaždinu, i oni svoj posao obavljaju uglavnom tamo lokalno, a lanke nam šalju mailom, a i mi smo vrlo esto na terenu. Stalno se nešto doga a, upoznajemo nove ljude, saznajemo nove informacije, obilazimo razne doga aje, tako da nam nikad nije dosadno. Osim toga, prerasli smo granice Hrvatske i po eli se širiti u inozemstvo – pokrenuli smo stranice www. die-frau.at, www.die-frau. de, www.die-frau.ch, a uskoro kre u i www.zena.

zena.si. • Taj se rizik isplatio – što kroz širenje na države u regiji, što kroz vrlo svježe priznanje o kvaliteti portala. Jeste li se nadali takvom uspjehu? — Nadali se jesmo. Zapravo, najve e iznena enje doživjeli smo nakon godinu dana postojanja, 2007. godine, kad je Žena. hr proglašena najboljom web stranicom u kategoriji ‘Zabava, moda, glazba’ na tradicionalnom godišnjem natje aju ‘Vidi Web Top 100’. To doista nismo o ekivali i to nam je nakon toliko truda koji smo uložili jako puno zna ilo – dalo nam je dodatnu energiju i motivaciju da nastavimo i budemo još bolji. Kako je stranica rasla i razvijala se, sljede i nekakav prirodan korak bio nam je širenje na susjedne države. Naravno, itavo vrijeme i dalje unaprje ujemo našu ‘mati nu’ hrvatsku stranicu – ideja nam ne nedostaje, a želja nam je podi i kvalitetu na još višu razinu. • Iako je portal prepoznat na nacionalnoj razini i itan je diljem cijele Hrvatske, sjedište je od samog po etka u akovcu. Je li to olakotna ili otežavaju a okolnost? Razmišljate li možda o selidbi? — Ovisi kako se gleda na to. injenica je da je Zagreb središte svih zbivanja, a, ako niste prisutni na tim raznim doga anjima, kao da i ne postojite. Iako telefoni i Internet približavaju ljude, morate ostvariti i osobne kontakte s postoje im i potencijalnim poslovnim partnerima. Znate kako se kaže – ‘daleko od o iju, daleko od srca’, u našem slu aju poslova. U Zagrebu sam svaki tjedan barem jednom, no, ne bih htjela živjeti tamo. Taj je grad pun stresa, gužve i nervoze, a meni to ne odgovara. Osje am se puno ugodnije u akovcu i tu mi je puno lakše raditi i stvarati.

18

Mozaik

MURSKO SREDIŠ E

Ure en Turisti ko – informativni centar Turisti ka zajednica Grada Mursko Središ e u potpunosti je uredila svoj Turisti ki ured, koji je ujedno i Turisti ko - informativni centar (TIC) u zgradi bivšega središ anskog Autobusnog kolodvora na Trgu bra e Radi . U adaptaciju i opremanje je uloženo novih 48 tisu a kuna, dobivenih iz resornog Ministarstva i Hrvatske turisti ke zajednice. Znatna sredstva ranije je uložio Grad Mursko Središ e, a radove su izvodili pretežno doma i poduzetnici i obrtnici. Prema rije ima Zlatka Beka, lana IO-a TZ-a Grada Mursko Središ e, uskoro e se u prostorije uvesti centralno grijanje i onda e Ured i TIC biti ure eni po najvišim standardima i mo i pružati usluge gra anima i turistima. (sm)

PLANINARSKO društvo “Bundek” Mursko Središ e

Vincekov pohod 22. sije nja Tradicionalni 14. po redu Vincekov pohod po me imurskom vinogorju održat e se u nedjelju 22. sije nja. Start je u Toplicama Sveti Martin od 8 do 9 sati, a iz Murskog Središ a organiziran je autobusni prijevoz od 7.30 do 8.45 sati. Startnina za odrasle je 15 kuna, dok djeca na stazu dugu 15-ak kilometara mogu bez startnine. Podrobnije informacije mogu se dobiti na www.bundek. hr i pbundek@gmail.com ili brojeve 091/545-7377 i 098/220-743. Pohod se održava bez obzira na vremenske uvjete i traje izme u etiri i pet sati.

I TZ Prelog organizira Vincekovo Turisti ka zajednica Grada Preloga i ove godine organizator je tradicionalne manifestacije Vincekovo u Gornjem Me imurju. Pozivamo sve zainteresirane, ljude dobre volje, ljubitelje dobre zabave i dobre kapljice na izlet u gornje Me imurje na Vincekov pohod koji e se održati u subotu 21. sije nja. Cilj je posjetiti etiri vinska podruma, gdje e biti ceremonijal degustacije vina, i to u kušaonicama naših vinara Borisa Novaka, Kun i a, Cmre njaka i Dvanajš aka. U svakom podrumu degustirale bi se 4 sorte vina, a na imanju Dvanajš ak - Kozol organiziran je kasni ru ak ili rana ve era i dobra zabava. Svi zainteresirani javite se na broj: 638–694, mob. 099 334 44 17. Polazak autobusa je u 10 sati iz Preloga. Cijenu degustacije i prijevoza dobit ete u Turisti koj zajednici Grada Preloga. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

U PROŠLOJ GODINI u Me imurju izgleda ponovno više umrlih nego ro enih, a donosimo i koja su bila njihova naj eš a imena

Ivan i Lana najomiljenija su imena djece PIŠE: STJEPAN MESARI Ivan kod muških i Lana kod ženskih naj eš a su imena koja su prošlu godinu roditelji nadjenuli svojoj novoro enoj djeci. Potom slijede Petar, Filip, Jakov, Martin, Teo, David, Karlo, Matija, Marko i Roko kod muških, te Tena, Franka, Marija, Gabrijela, Nika, Maja, Iva, Lucija i Sara kod ženskih. Zamjetno je da su Romi djeci nadjenuli više krš anskih - narodnih imena nego ostali roditelji, koji su imena davali po nekim javnim i poznatim osobama. Kod Roma su naj eš a imena Sabina, Josip, Romeo, Damjan, Dunja i Robert. Puno je imena po javnim osobama, od glumaca preko pjeva a do sportaša. Eduardo da Silva, Lorena, Kim, Mellisa, Niko, Lionel, Oprah, Naomi, Maks i sli no. Podosta je imena koja imaju razli iti nastavak. Tako imamo Marija i Maria, Jakov i Jakob, Ivana i Iva, Franjo i Fran, Matija i Mate, Vilim i Vili, Nikola i Nik, Martina i Tina, Noah i Noa, Vitomir i Vito, Juraj i Jurica, Valentin i Valentino i tako dalje. Od neobi nijih ili nesvakidašnjih imena imamo Alex, Neo, Kevin, Korana, Zoa, Sana, Tessa, Vigo, Tara, Zara i Aska. Ove godine izbor imena znatno je širi nego prethodne godine, a isto tako je zastupljenost krš anskih imena ve a nego prijašnjih godina.

I dalje pad nataliteta Još uvijek nema službenih podataka o broju ro enih i broju umrlih osoba u 2011. godini u me imurskim naseljima. Naime, ima djece koja su ro ena u rodilištima izvan naše županije, a isto tako ima umrlih me imurskih gra ana u drugim krajevima Hrvatske i svijetu.

Stoga su ovog trenutka najbliži to nosti podaci me imurskih župa koji govore o broju krštenih i umrlih. Mogu a je vrlo mala razlika izme u ro enih i krštenih, ako neki roditelji ne bi krstili svoju djecu. Statistika o broju krštenih i umrlih u etiri najve e me imurske župe, Nikole biskupa akovec, Svetog Antuna Padovanskog akovec, Presvetog Trojstva Nedeliš e i Svetog Jakoba Prelog, svojevrsni je pokazatelj ili prosjek za

itavo Me imurje, a to je da je manje krštenih (ro enih) nego umrlih. U akove koj župi Svetog Nikole biskupa stanje je povoljno, jer kršteno je 129 djece, a umrle su 102 osobe, ali ovdje ima dosta osoba koje su pokopane bez sve enika. Na Jugu je kršteno 76 djece, a umrla je 51 osoba. U Nedeliš u je stanje vrlo kriti no. Kršteno je 58 djece, a umrlo je 87 osoba, što je negativna razlika za ak 29 osoba.

Župa Svetog Jakoba u Prelogu u 2011. broji 45 krštenih i 71 umrlih ili minus od 26 ljudi. U Murskom Središ u stanje je izjedna eno, 29 je krštenih i toliko umrlih. U Štrigovi je kršteno 18 djece, a umrlo je 29 osoba. Dramati no je i u Kotoribi, gdje je kršteno 19 djece, a umrlo 37 ljudi, kao i u Donjoj Dubravi, gdje je kršteno 19 djece, a umrlo 26 osoba. U Gornjem Mihaljevcu tako er je neriješeno: 24 krštena i 24 umrla.

U Svetom Jurju na Bregu kršteno je 56 djece, a umrlo je 46 osoba, dok je u Selnici kršteno 40, a umrlo 28 osoba. U ovim župama ima i iznadprosje no vjen anih mladih bra nih parova. Mnogi kažu da mladi župnici oduševljavaju mlade za brak, za djecu i za ostanak na rodnoj grudi, što je pohvalno, ali i vrlo ohrabruju e za op ine koje baš i nemaju snažno gospodarstvo, ali ih privla i život s roditeljima i obra ivanje zemlje. Sve u svemu, natalitetna slika u kraju med Murom i Dravom nije ni malo ruži asta. U razgovoru s ljudima, osobito mladima, doznajemo da je tome najviše kriva vrlo loša nov ana i materijalna situacija. Nezaposlenost i još ve a neizvjesnost zasigurno kumuju tome da se roditelji teško odlu uju na više od jedno ili dvoje djece. Mladi ne žele da njihova djeca rastu i neimaštini i neizvjesnosti, kao što su živjeli njihovi roditelji, i tvrde kako nije rije o komociji ili modernom životu, nego jednostavno o želji da njihova djeca žive dostojnim životom. Crkva više sama ne može mlade oduševiti za brak i djecu, ve to moraju država i lokalna zajednica.

Sveti Martin na Muri

Prijam za roditelje i djecu elni ljudi op ine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec i Branko Varši uprili ili su tradicionalni novogodišnji prijam za roditelje djece koja su ro ena u 2011. godini. Na prijamu su bila i starija

djeca istih roditelja, koje su Makovec i Varši po astili prigodnim poklonima, a roditelje zadržali na kra em domjenku. Prošle 2011. godine u svetomartinskoj op ini ro eno

je 20 djece, iji su roditelji od Op ine primili po 1.000 kuna kao prigodni dar i pomo , ali i Makov evu zamolbu da ne stanu na ovom broju djece, kako op ina i župa ne bi izumrli.

ME IMURSKI STARI obi aji i poslovi - “Mami ina škrinja”:

ehara v Gornjem Kraljevcu PIŠE: STJEPAN MESARI

Društvo žena Gornji Kraljevec nedavno je predstavilo starinski obi aj ehanja perja, posla i obi aja koji je iš ezao iz naših ku a i domova, a tek KUD-ovi i udruge uvaju uspomene na njih. ehara v Gornjem Kraljevcu je posao, ali i obi aj ehanja perja, koji se redovito odvijao u dugim ve erima i no ima zimskih mjeseci, kada poslova nije bilo ni u polju, vinogradu ili sjenokošama. ehara za veliko društvo redovito se održavala u obiteljima gdje su bile djevojke, jedna ili više njih. Ipak, najljepše ehare bile su nakon svadbi, kada je iza svatova

Pozitivne su župe Sveti Juraj na Bregu i Selnica

ostalo podosta hrane koju su eha ice u slast pojele. Ostalo je i vina, koje pak su popili de ki dok su kartaju i se ekali da gazdarica ozna i fajrunt ehare.

ehara je zapo ela pozivom ženama i djevojkama, koje su potom nave er došle u ku u u kojoj se ehara odvijala. Doma ica je na najve i stol stavila perje, koje su žene ehale

vještim rukama, odvajaju i poperje od središnjega tvr eg djela. ehara je bila posao, ali ženama je više zna ila što su tu doznale razne novosti, mogle potra ati one kojih nije bilo,

I Op ina Štrigova je s po 300 kuna nagradila roditelje novoro ene djece u 2011. godini. Pridružila se i Stambena štedionica Wustenrot s po 50 kuna za svako od 18 djece. (sm)

a na kraju i zapjevati, pa ak i zaplesati. Ipak, ples je više bio za djevojke, koje su sramežljivo išle plesati s de kima koji su ih zvali. Obi no je svirao harmonikaš ili citraš. - Žene su s ehare odlazile kada im se zdremalo, a djevojke kada su ih mame zvale ili, ako su našle de ka, onda kad je on rekao da idu malo van se pospominati, nakon ega su ih doma sprevajali. ehara je bio jedan od najljepših poslova i obi aja koji je rezultirao s nekoliko vanjkušnica friškog perja, puno tra eva i mnogo ljubavi. Mnoge ljubavi zapo ete na ehari idu e su zime okrunjene vjen anjem i gustuvanjem, nakon kojeg je uslijedila nova ehara i potom nova ljubav. I tako naokrug, sve do novog vremena, kada su, na žalost, neke druge stvari postale vrjednije.

13. sije nja 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZZJZ Me imurske županije – okrugli stol na temu

Ovisnost o alkoholu prijetnja ili izazov? U prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije održan je okrugli stol pod nazivom “Ovisnost o alkoholu - prijetnja ili izazov?“, na kojem je ujedno predstavljen po etak rada Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam. Me u svim bolestima ovisnosti, alkoholizam se name e kao najstarija i na ovim prostorima najraširenija bolest ovisnosti, a alkohol je zapravo naj eš e i prvo sredstvo ovisnosti s kojim dolaze u doticaj djeca i mladi. Govore i o problemu alkohola, dr. med. Diana Uvodi – uri , specijalistica školske medicine, kazala je da je on u našoj sredini još uvijek premalo uo en kao nekakav problem, jer je pijenje alkohola jedno društveno prihvatljivo ponašanje i zapravo su vrlo esto neobi niji oni koji ne piju nego oni koji su se skloni jako napiti. – No, nas ne mu e, kaže doktorica Uvodi - uri , oni koji su društveni potroša i ve oni koji pretjeraju i razviju bolest alkoholizma, a posebno je velik problem prekomjerno i ekscesivno pijenje kod mladih. Posljedice koje donosi alkohol, isti e dr. Uvodi – uri , jesu, osim onih psihi kih i fizi kih, asocijalno unkcioniranje i narušavanje jednih normalnih me uljudskih odnosa. Tako da se problemi zbog alkoholizma javljaju u obitelji, na poslu i zapravo u svakodnevnom unkcioniranju.

pijenje i alkoholizam, što je bio i motiv za pokretanje

Godišnje se u Savjetovališta za alkood petnaest do šezdeholizam. Svrha njegoset etiri godine ima Županijskoj bolnici akovog postojanja je da problema vezanih vec hospitalizira oko sto pedeokupi i sve one koji uz zlouporabu alse tim problemom kohola. Dakle, proset osoba s ovom dijagnozom, a, bave. Tako e u blem alkoholizma što se e smrtnos , može se re i savjetovalištu rao itava se tek po diti psihologinja, statisti kom podada se u Me imurju bilježi negdje socijalna radnica, cima vezanima uz izme u etrdeset do pedeset socijalna pedagohospitalizaciju zbog ginja i lije nica. Za alkoholizma. Naime, smrtnih slu ajeva zbog alpo etak se kre e s godišnje se u Župakoholizma i alkoholne tele onskim savjetonijskoj bolnici akovec vanjem koje e biti tri puhospitalizira oko sto pedeciroze jetre set osoba s ovom dijagnozom, a, što se ti e smrtnosti, može se re i da se u Me imurju bilježi negdje izme u etrdeset do pedeset smrtnih slu ajeva zbog alkoholizma i alkoholne ciroze jetre, koji su klini ki entiteti koji se naj eš e povezuju s alkoholizmom. – Me utim, treba napomenuti, dodaje dr. Kutnjak - Kiš, da se alkoholizam ogleda u svakom slu aju i u podacima o prometnim nesre ama i isto tako u podacima o samoubojstvima. Što pak se ti e samoubojstava kao posljedica alkoholizma, unatrag par godina ipak se bilježi pad u njihovom broju, a opet procjene govore

da su n e g dj e oko trideset posto osoba koje su po inile samoubojstvo tijekom svojeg života imale problem s alkoholom.

Savjetovalište za alkoholizam kre e s telefonskim savjetima Stoga je Zavod za javno zdravstvo, ustanova koja je od prošle godine uklju ila u svoj sastav djelatnost za mentalno zdravlje svojeg stanovništva i prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti, uo io jedan nedostatan obuhvat problema vezanih za prekomjerno

ta u tjednu (utorak i srijeda popodne i etvrtak ujutro). Cilj ovog tele onskog savjetovanja je da se zapravo na po etku privuku svi oni koji nemaju snagu do i ili na psihijatrijski odjel ili u klubove lije enih alkoholi ara ili neke druge institucije koje se time bave. - Stoga se i tele on daje kao mogu nost lakšeg kontakta, kaže dr. Uvodi – uri , jer smatramo da e mnogi taj prvi kontakt lakše ostvariti na taj na in, a onda emo te osobe pozvati u savjetovalište i imati s njima tretman. Broj za Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme je 099 222 1888. (so)

Broj alkoholi ara u Hrvatskoj petnaest puta premašuje broj ovisnika o ilegalnim drogama Kada pak je rije o stanju u Me imurskoj županiji kada je alkoholizam u pitanju, dr. med. Renata kutnjak – Kiš, specijalistica epidemiologinja, kazala je da danas postoje procjene da devet posto muškaraca i dva posto žena u dobi

Se bi popaj trebalo zeti!? Malo zutra, ili malo morgen, rekao sam dvojici svojih sugra ana koji su mi rekli kako bi popaj (sve enicima) trebalo oduzeti sav novac koji dobiju kod blagoslova ku a. Dodao sam da mi katolici nemamo pope nego sve enike, koje oslovljavamo s vele asni, gospodin, župnik i sli no. Pita mene dvojac, zanimljivo, ne lijevo orijentiranih ni agnostika nego deklariranih vjernika, nadzire li netko koliko sve enici dobiju novac, dok obilaze ku e i evidentiraju li prihode, pla a li porez na to i raspravljamo li mi iz Ekonomskog vije a o tome. Tu su mislili na mojeg i njihovog župnika i središ ansko župno Ekonomsko vije e. Odgovorih im da više nisam lan Ekonomskog vije a, ali i da je dugoljetna tradicija i dobar obi aj da vjernici sve enika - župnika kad hoda z križecom primjereno nagradimo. To je naša želja, sve enik to od nas ne traži i što god i koliko god damo njemu je to priznanje za rad i skrb tijekom godine. I nama prakti nim vjernicima ne pada na pamet baviti se za što župnik potroši taj novac. Evidentira li ga, nije naša briga, i zašto bi netko dar pisao u službene knjige. Znam da naš sadašnji župnik sav dobiveni novac poklanja župi, odnosno njime ure uje okoliš crkve, daruje potrebite, vodi vo njak vilijamovke i sli no. - No dobro, ako braniš našega župnika, kaj s penezi delajo drugi,

Piše: Stjepan Mesari

martinski, selni ki, vratišinski, uporni su nemirni de ki blizu šegeštrije. Ne znam što oni rade s tim novcem, jer novac je njihov i sigurno su ga zaslužili. Ne samo danas i ne samo ovi župnici nego svi prije njih. Za mene su oni najzaslužniji što je Me imurje vjerni ki kraj, što je po mnogo emu najbolje u Hrvatskoj i regiji. Sve enici su osobe kojima ljudi još uvijek najviše vjeruju, pa tako i ja osobno. Stoga svi vi koji bi popaj se zeli promislite jesu li vam uzeli na silu nešto ili samo ono što ste im dali? A kad ste im dali, onda je to njihovo i oni su odgovorni Crkvi i Bogu. Mnogo je drugih kojima bi trebalo zeti, koji dnevno pokradu stotine tona šljunka, kubike drva, na uš polože stotine kvadrata kerami kih plo ica i rigipsa i sli no, rekoh dvojcu, koji zasigurno nije usamljen u razmišljanjima o, kako kažu, popovskim penezima. Nisu bili oduševljeni i rekoše mi da sam njihov. Rekoh da bi mi bila ast biti njihov.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 13. sije nja Radovan, Hilarije subota, 14. sije nja Feliks, Sre ko nedjelja, 15. sije nja Pavao pustinjak Predavanju o štetnosti konzumiranja alkohola održale su djelatnice ZZJZ-a Me imurske županije

ponedjeljak, 16. sije nja Marcel, Mislav utorak, 17. sije nja Antun opat, Lucije srijeda, 18. sije nja Margareta, Priska etvrtak, 19. sije nja Ljiljana, Marta

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

Samo dobre vijesti

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

U po etku stvori Bog nebo i zemlju. Trojstveni Bog, stvara trojstveni svijet kao refleksiju svog Svetog Trojstva. Bog stvara vrijeme kao po etak. Bog stvara prostor kao nebesa, i Bog stvara materiju kao zemlju zvijezde i galaksije. 1U po etku stvori Bog nebesa i zemlju. 2 Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama. Post; 1:1-4 Ovo je poznati zapis postanaka iz Biblije, koji je pretpostavljamo prvo bio napisan na glinenim plo icama i kao takav je od Noe i njegovih sinova preko Abrahama do Mojsija i zapisa na svicima došao do nas, kona no zapisan na papiru. Vidimo Biblija nije simboli na knjiga, kako na žalost krivo u e mnogi sve enici i liberalni teolozi. To je autenti ni zapis postanka svijeta i ovjeka, kako Bog kaže. U daljnjem tekstu biblijske objave itamo; an eli su klicali od radosti dok su gledali ljepotu i perfekciju stvorene materije i prostora u novostvorenoj vremenskoj dimenziji. Biblijsko izvješ e o stvaranju je u korelaciji s hipotezom velikog Praska i teorijom kvantne izike, koja predvi a nastanak estica iz ni ega u tzv. kvantnom vakuumu. Božja objava govori o jednom trojstvenom Bogu; Ocu, Sinu i Duhu Svetom koji stvaraju trojstveni svijet kao re leksiju svog Svetog Trojstva. Bog

stvara vrijeme kao po etak. Bog stvara prostor kao nebesa i Bog stvara materiju kao zemlju i sav svemir. Svaka pojedina na od tih tri dimenzije je opet djeljiva s tri, isto kao što je jedan Bog u trojstvu. Trojstveni Bog nisu tri boga, kao u babilonskim misterijima. To nije vjera u tri boga kako u Kuranu tuma e krš anku vjeru. Krš anski Bog je jedan Bog. Razvoj religija svijeta pokazuje degeneracija vjere iz jednog Boga u mnogoboštvo npr; Hinduizam te gr ki i rimski mitovi, a samo odbacivanje Boga o ituje se u ilozo iji relativizma i ateizma. Darwinova teorija evolucije i ateizam su neposredno stvorili dva najve a društvena zla; komunizam i fašizam. To je neizbježna posljedica odbacivanja jednog Boga, Stvoritelja i Spasitelja, i njegovog pisma nama -Biblije. mr.sc. Ivan Lovakovi Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu slobodno zovite 091 5488 101, e-mail: iskreno@iskreno.hr

Suprotno svim zakonima biologije, fizike, astronomije ili geologije, u našim školama promovira se vjera u evoluciju, postanak materije i ovjeka eksplozijom iz ni ega. Pogledajte znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Dok su roditelji bili posve eni stru nom predavanju, maleni su se ipak veselili darovima i nekim drugim stvarima u proteklim blagdanskim danima

UDRUGA za sindrom Down Me imurske županije

Slovenska defektologinja Elza Saboli održala predavanje u akovcu Iz dana u dan sve je ve i broj djece s Down sindromom koji su integrirani u vrti e i škole. Još uvijek je dosta teško a na tom putu integracije, te se u svim županijama u kojima djeluju udruge za Down sindrom organiziraju razna predavanja kao pomo roditeljima, ali i okolini, za što bolju integraciju osoba s Down sindromom u društvenu zajednicu. Jedno od takvih predavanja, na temu “Zašto djeca sa sindromom Down imaju poteško e u u enju govora“, u akovcu je imala i uvažena slovenska defektologinja Elza Saboli . Cjelodnevno predavanje održano je u organizaciji Udruge za sindrom Down Me imurske

županije, s kojom Elza Saboli sura uje ve dugi niz godina. Samo predavanje bilo je zapravo sažetak njezinoga etrdesetogodišnjeg rada, u kojem je svoje bogato iskustvo željela prenijeti na roditelje djece s Down sindromom.

Me imurska udruga za Down sindrom jedina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Kada pak je rije o Udruzi za sindrom Down Me imurske županije, ona je osnovana 2004. godine i bila je me u prvima u Hrvatskoj od udruga koje obuhva aju osobe

s Down sindromom, a u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske još uvijek je i jedina udruga takve vrste. Tako da danas lanovi udruge nisu samo mali Me imurci, ve i oni iz Sisa ko - moslava ke, Varaždinske i Koprivni ko - križeva ke županije. U samoj Me imurskoj županiji je, prema rije ima Višnje Horvat, sedamdesetak osoba s Down sindromom, od toga Udruga okuplja dvadesetak djece. Udruga, na žalost, nema stalni izvor inanciranja, tako da iznos sredstava koja dobivaju i koriste ovisi o tome jesu li na odre enoj razini prošli projekti koje pišu. Tako da im je ove godine, kazala

je Horvat, najviše pomoglo Ministarstvo obitelji, branitelja i me ugeneracijske solidarnosti, kod kojeg su prošla dva projekta. Jedan je onaj koji je omogu io roditeljima asistenta, odnosno pomaga a u vrti u i školi. Drugi pak je projekt vezan uz kreativne radionice. Ministarstvo zdravstva tako er ve godinama inancira razne razvojne programe koji omogu avaju da djeca ne zaostaju puno za svojim vršnjacima, što je važno, jer preko zdravstva djeca s Down sindromom za sada nemaju pravo na defektologa i logopeda od najranije životne dobi. (Siniša Obadi )

Novi život se rađa

Siniša (34) i Danijela (34) Novak iz akovca dobili su prvo dijete, k er Nicole, ro enu 5. sije nja u 4.05 sati.

KULTURA:

U Zagrebu proslavljena 40. obljetnica legendarne kazališne grupe “Coccolemocco”, a posebni osvrt donosi naš novinar, nekada i sam lan skupine, Josip Šimunko SCENA

Od subote slovenski Maribor i službeno Europski glavni grad kulture Otvorenje “Cinestara” u Varaždinu ne e ugroziti poslovanje Centra za kulturu akovec Arena Varaždin 22. sije nja ugoš uje jedinstveni spektakl – balet na ledu “Uspavana ljepotica”

Sumrakomanija vlada Me imurjem! Najgledaniji film u 2011. godini u akove kom Centru za kulturu bio je etvrti nastavak književnog djela i filmske sage “Sumrak” - “Praskozorje: 1. dio”. Gotovo 4.000 posjetitelja pogledalo je prošle godine upravo ovaj film, ime se svrstao na prvo mjesto gledanosti Centra za kulturu u protekle tri godine i, nakon višegodišnje dominacije, s trona skinuo Harryja Pottera. Više u prilogu MEDIA. (bš)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

13. sije nja 2012.

ETVRTAK, 19. sije nja, 19 sati Izložbeni prostor Centra za kulturu akovec

Izložba fotografija “Magi ni Krakow” U organizaciji Centra za kulturu akovec i Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, Fondacije za kulturnu promociju Krakowa, idu i e se etvrtak održati izložba fotogra ija kojom e se predstaviti bivši poljski glavni grad, ujedno i jednu od važnijih svjetskih turisti kih destinacija.

PUTOVANJA PUTOV VANJA U SIJE NJU SIJE E NJU I VELJA I RIM, 26-29.01. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2295 kn + zrak. prist. ISTANBUL, 26-29.01. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. PRAG, 26-29.01. autobusom iz Zagreba cijena po osobi od 945 kn HABSBURSŠKA TURA, 27-29.01. autobusom iz Zagreba cijena po osobi od 745 kn KARNEVAL U RIJECI, 18-19.02. autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 595 kn KARNEVAL U VENECIJI, 18.02. autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 250 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE TENERIFE, 21-28.01. zrakoplovom iz Graza HOTEL PARK CLUB EUROPE 3*, all incl. cijena po osobi od 4555 kn GRAN CANARIA, 21-28.01. zrakoplovom iz Graza HOTEL IFA BUENAVENTURA 3*, pol Cijena po osobi od 4095 kn TUNIS, 07-14.02. zrakoplovom iz Beča HOTEL RIU BELLEVUE PARK 4* , all incl. cijena po osobi od 3260 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 03-30.01. 2 pol po osobi od 580 kn ZADAR FALKENSTEINER CL. FUNIMATION BORIK 4* 03-30.01. 3 pol po osobi od 1095 kn TERME ČATEŽ HOTEL ČATEŽ 3* 08-30.01 2 pol po osobi od 830 kn HOTEL TOPLICE 4* 08-30.01. 2 pol po osobi od 1490 kn ROGAŠKA SLATINA HOTEL ZAGREB 4* 08-30.01. 2 pol po osobi od 650 kn

NUDIMO I ...

ulaznice za koncerte

RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,.... ulaznice za sportska događanja,... i još mnogo toga...

9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

www.kompas.hr

Fotogra ije su grupirane u dva dijela – kulturno - turisti ke znamenitosti grada te autorske fotogra ije koje je odabrao stru ni žiri na tradicionalnom natje aju poljske Zaklade za promicanje kulture grada Krakowa pod nazivom “Portret grada”. Izložba ostaje otvorena do 13. velja e 2012.

PIŠE: Josip Šimunko

U MUZEJU SUVREMENE UMJETNOSTI u Zagrebu proslavljena 40. obljetnica l stolje a donijela novu kazališnu estetiku

U etvrtak 29. prosinca u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu uprili ena je proslava 40. obljetnice osnutka ve danas legendarne Kazališne družine “Coccolemocco”, koja je zajedno s Kugla glumištem bitno odredila pokret alternativnog kazališta sedamdesetih i ranih osamdesetih u prostoru bivše Jugoslavije. Kao što to razdoblje pamtimo u muzici po “novom valu”, u kazalištu emo ga pamtiti po njihovim predstavama koje su, kao rijetki primjeri izvaninstitucionalnoga teatra u to vrijeme, postavile, svaka na svoj na in, nove estetske parametre koji su svojom originalnoš u i smjeloš u nadmašivali i dovodili u pitanje vladaju u kazališnu praksu. Osnovni podaci o skupini “Coccolemocco” govore nam da je 29. prosinca 1971. odigrana prva Coccova premijera Brechtovoga pou nog komada “Onaj koji govori da i onaj koji govori ne” u II. e razredu V. zagreba ke gimnazije. Nakon trogodišnjih priprema, družina (1977. godine) izlazi s premijerom “lutkarskog moraliteta” “Jedan dan u životu Ignaca Goloba”, spektakularnom predstavom s tri metra visokim lutkama o mitologiji

Dan kad je Brank Kostu Spai a da Redatelj Branko Brezovec ne bi bio to što je da i ovaj put ni iz ega, odnosno jedn Poanta i finale predstave, kao i suvremena kriti ka žaoka, zbili su se kad je nep uru io nepostoje u nagradu družini “Coccolemocco” koju je primio krivi ovjek “malog ovjeka”. Slijedi megarecital “ ega nema, tog se ne odreci” (1979.) s preko stotinu izvo a a, maskama, lutkama, folklorom, zborovima, orkestrima, ironijski se koriste i formama socijalisti kih sletova i parada. 1980. godine družina sudjeluje na Dubrova kom festivalu u projektu “Ljetno popodne”, jednoj od prvih hrvatskih koprodukcija sa stranim kazalištima. Godine 1982. odigrana je predstava “Ormitha macarounada i nekoliko kuhara”, montaža Pinterovog “Lifta za poslugu” i romana André

Žarko Poto njak: Zbog ‘Ormithe’ Brezovec godinama nije mogao diplomirati na ADU onda do i na probu u studentski dom ‘Nina Marakovi ’. Nerijetko su probe trajale do dva poslije pono i i dulje. Ja sam igrao u pravom bazenu s vodom, moram re i da je predstava za ono doba obilovala mnogim udima koja su danas uobi ajena. Publika je zapravo ulazila u dvoranu kroz vrata bazena s vodom, kad je jednom ušla, više nije bilo izlaza. Nije istinita urbana legenda da je samo Kosta Spai isko io kroz prozor, ini mi se da je to u inio i Batuši , dok se tre i, jedan uvaženi profesor s Akademije dramskih umjetnosti, vratio natrag u gledalište. Rije je o tome da je predstava bila apsolutna novost za njih i šaka u oko starom kazalištu, pa su nas dolazili gledati kazališni sladokusci. Nakon toga Branko Brezovec godinama nije mogao diplomirati na akademiji, spasili smo ga tako nakon nekoliko godina, kad se prašina malo slegla, pripremili ‘Domobrana Jambreka’ kao diplomsku predstavu, koja je onda ipak prošla kod profesora akademije. U ono doba profesionalni glumci nisu baš željeli Žarko Poto njak: - Kad je Kosta Spai isko io kroz igrati zajedno s kazališnim prozor, nije znao da e i po tome postati legenda za amaterima, pa je za mnoge to bilo iznena enje. cijelu jednu generaciju glumaca i režisera

Nositelji glavnih uloga “Ormitha macarounada i nekoliko kuhara” bili su glumci Žarko Poto njak i Asja Jovanovi te Predrag Vrabec kad je rije o dijelu predstave “Krivotvoritelji novca” Andre Gidea i Josip Šimunko te Jurica Tomaš kad je rije o dijelu predstave “Lift za poslugu” Harolda Pintera, uz angažman nekoliko desetaka izvo a a. Spajanje oba dijela u jednoj predstavi bilo je tada, a i danas, velika novost. Glumac Žarko Poto njak, koji je glumio u predstavi “Ormitha ...” i jedan od prezentera na proslavi, sje a se tih dana s radoš u, te napominje: - Više ne pamtim sve detalje iz predstave, znam samo da je bilo jako naporno raditi je. Probe bi po injale u jedanaest sati na ve er jer smo mi profesionalni glumci najprije trebali odigrat i s voje predstave u zagreba k i m kazalištima, pa tek

S nastupa skupine “Coccolemocco” u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, glumci su ostarjeli, ali je zanos ostao

Zainatio sam se spojiti dva sasvim Kazališni redatelj Branko vodno poru io Branku BrezovBrezovec danas je izvanredni cu da ne e diplomirati na ADU profesor na Akademiji dramske dok je on živ. Tek nakon nekoliko umjetnosti u Zagrebu, i priznati godina Brezovec je ipak diplohrvatski i europski redatelj, no mirao uz pomo glumca Žarka prije nije bilo tako. Osamdesetih Poto njagodina prošlog stolje a bio je ka. nepriznata institucija hrvatskog kazališta, koji je autsajderski status stekao vo enjem ve danas grupe “Coccolemocco”, koja je svojedobno generirala sustavni off hrvatskoga kazališta. O kazališnoj se predstavi “Ormitha Branko Brezovec: - Ja ve niz godina uveselmacarounada i ne- javam hrvatski i pomalo europski teatar takvim koliko kuhara”, ija potentnim nemogu im idejama... Moja je teza je premijera odr- da se proba ne drži zbog glumaca nego zbog žana zadnjih dana redatelja, jer redatelj ne zna što treba raditi. svibnja 1983. godiBranko Brezovec o samoj ne, danas ne zna previše. Po prvi se put dogodilo da su u jednu predstavi “Ormitha...” kaže: - ipredstavu spojena dva teksta ni mi se da je ono što sam osmiiz dva povijesna razdoblja (što šljavao po etkom osamdesetih je najviše zasmetalo Kostu Spa- s Ormithom i Brechtom 1917 i a), a po prvi se put dogodilo i skromno, ali ipak vidljivo antito da su amateri igrali zajedno cipiralo niz pokušaja inovativne ravnopravno s profesionalnim europske režije i dramaturgije. Multimedijski pristup, projekglumcima. “Osveta” Koste Spai a došla cije i sva ta uda, danas rade goje ubrzo, kažu da je posredno na- tovo svi, pa nije loše da se negdje

13. sije nja 2012.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. i 15. sije nja, 19 sati Dom kulture Prelog

SUBOTA, 11. velja e Dvorana Graditeljske škole akovec

Nina Badri za zaljubljene!

Film: Koko i duhovi Film po omiljenoj dje joj knjizi Ivana Kušana, u režiji njegova sina Daniela. Koko se s roditeljima seli s Zelenog Vrha u grad. Stan u koji useljava pripadao je Vinceku, starom škrtcu, ija je smrt obavijena misterijem. Po-

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

stoje li duhovi i ho e li Koko uz pomo svojih prijatelja riješiti tajnu? U sve e to biti umiješana njegova dražesna sestra Marica, vjerni pas Car, mudri inspektor Krivi i zabrinuti roditelji. Ho e li Koko i ovoj zagonetki na i rješenje

prije svih odraslih, saznat emo u burnom raspletu ove napete detektivske pri e.

Na ve šestom tradicionalnom koncertom povodom Valentinova u organizaciji agencija Gramofon i Tipo marketing u akovcu e ove godine nastupiti jedna, jedina i neponovljiva glazbena diva – Nina Badri ! Nina e na svom koncertu ugostiti i neke od mladih zvijezda showa Supertalent, a kao posebni gost nastupit e vrlo vjerojatno

Massimo Savi . Pretprodaja ulaznica po inje ve ovaj tjedan, a one se mogu kupiti u akovcu u „Arcusu“ i „Paladinu“ i na Radiju 1, u Prelogu u Pizzeriji „RO-SA“, u Murskom Središ u u Caffe baru „Jama“, u Palovcu u „Domino Baru“, u Varaždinu u „Rock-Art Cafeu“ te u Ludbregu u Caffe baru Jura.

egendarne kazališne grupe “Coccolemocco”, koja je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog ŠTRIGOVA

ko Brezovec natjerao sko i kroz prozor e proslave, nije napravio veselu kazališnu predstavu s pjevanjem i glumom te urnebesnim finalom. postoje i žiri Europskog parlamenta na ma arskom jeziku, uz službenu saborsku prevoditeljicu, k, naime, glumac Vukmirica

m razli ita teksta zabilježi da sam niz godina preživio u hrvatskom teatru samo kao vesela anegdota koja rastura gospodu glumce, lijepe i im po glavi raznorazne vrste projekcija. Najbolje moje predstave nastale su iz vrlo upornih ali spornih, gotovo sumanutih, pretpostavki. U Ormithi Macarounadi zainatio sam se spojiti dva teksta koje nitko ne bi pomislio staviti jedan pored drugog, bio sam tvrdoglav i gurao stvar do kraja. Tu se onda uvijek odnekud pojavi ono što se u modernoj esteti koj teoriji spasonosno naziva der Einfall: materijal sam po inje raditi za vas, sam vam se name e, doslovce vam upada u svijest, sve, dakle, suprotno pojmu inspiracije. Ako na takvim odlukama ustrajete desetak godina, ljudi pomisle: pa nije valjda toliko lud, gle, još je živ i zdrav, ak je i deblji, zna i u tom ludilu ima sistema i pro ita. Eto, ja ve niz godina uveseljavam hrvatski i pomalo europski teatar takvim potentnim nemogu im idejama...

Gidea “Krivotvoritelji novca”, koja inaugurira postupak tzv. patent dramaturgije, koji je redatelj Branko Brezovec u svom kasnijem profesionalnom radu dalje razvijao i koji je anticipirao pristupe tzv. “nove dramaturgije” koja dominira europskim kazalištem krajem osamdesetih. Društveni doga aj, okupljanje lanova grupe, zapravo je bio skup posve en imaginariju jedne generacije koja se usudila misliti teatar kao mjesto društvene odgovornosti, pa time i kao igru, igru o promjenjivosti svijeta, zapisano je u najavi doga aja u Muzeju suvremene umjetnosti. No, redatelj Branko Brezovec ne bi bio to što je da i ovaj put ni iz ega, odnosno jedne proslave, nije napravio veselu kazališnu predstavu s pjevanjem i glumom te urnebesnim inalom. Tako je uz Brechtove predstave pjevala operna diva Ivanka Bojkovac, a glumac Željko Vukmirica u inalu odigrao ulogu – Branka Brezovca toliko savršeno da ga ni publika, ni oni na pozornici gotovo nisu prepoznali. Poanta i inale predstave zbilo se kad je nepostoje i žiri Europskog parlamenta na ma arskom jeziku, uz službenu saborsku prevoditeljicu, uru io nepostoje u nagradu družini “Coccolemocco”, koju je primio krivi ovjek, naime, glumac Vukmirica. Tek nakon što je na pozornicu stigla torta, uz velike kutije isko io je pravi Brezovec. Na taj je na in nastavljena nit kriti kog odnosa iz ranijih perioda družine, s time da je sad žaoka upu ena europskim birokratima.

Naslu ivali smo novo vrijeme virtualne stvarnosti, no nismo ga poznavali Jedan od prezentera i glu- se na razdjele u pokretu glumaca. maca na proslavi 40. obljetnice Danas je to esta tehnika u teatru. kazališne družine “CoccolemoSa svake strane lifta nalazila cco” (izgovara se to no tako) bio se po jedna gotovo imaginarna stui naš novinar Josip Šimunko, koji dentska soba u kojoj su se nalazili je igrao jednu od glavnih uloga u glumci studenti, a s to nim mjerama “Liftu za poslugu” Harolda Pinte- prave studentske sobe u studentra. O tom vremenu kaže: skom domu, a kao predznak novog - Kosta Spai sko io je kroz vremena virtualne stvarnosti kojeg prozor jer nije mogao podnijeti smo naslu ivali, no ne i znali. to što smo radili, naime, demoIpak, posebno udo ondašnje lirali iznutra klasi no kazalište, kazališne tehnike bio je svjetlosni daju i mu novu estetiku. Premi- zid s 500 žarulja, za koji je trebalo jera kazališne predstave ‘Ormitha dvadesetak kilovata elektri ne macarounada i nekoliko kuhara’ energije i koji je zbog pregrijavaodigrana je kraljem svibnja 1982. nja mogao biti upaljen samo negodine, a odigrano je ukupno de- koliko minuta. Bojali smo se da cisetak predstava, bilo bi ih i više da jeli kvart za vrijeme predstave ne nije bilo ispitnih rokova. ostane bez struje ili da koja žarulja Predstava ‘Ormitha ...’ bila je ako se razleti ne povrijedi nekoga vrlo složena, bilo je tu pet auto- u gledalištu, što se na kraju ipak matskih dijaprojektora, kojima nije dogodilo. Tek desetak godina je pomo u posebnih tipki kao na kasnije i s dolaskom elektronike klaviru “svirao” scenogaf Tiho- svijetle i zid je postao mogu u mir Milovac, trideset i pet vitraja kazalištu, pa i uobi ajen. na prozorima dvorane koje je treBio je tu i pravi bazen s vodom balo osvjetljavati re lektorima, u kojem se nalazio pravi klavir na jedna veliki lift visok kojemu je odigrana jedna etiri metra koji je od najboljih ljubavnih postavljen uz scena tog doba, a pomo dizaglavni glumci lice, te jesu bili goli, što dan mali je naravno “fraktalizazvalo sani” lifti blazan. jedva Ukratviši od ko, za predmetra, u stavu smo smanjen preuredili u to nim cijelu dvoramjerilima. nu, uz stalne U njega se prijetnje da moj partner Tihomir Milovac: - Najve a panika je e nam zau predstavi nastala kad sam trebao obojiti plafon braniti rad, Jurica Tomaš u crnu boju, ne znam zašto a prava je (dipl. ing., ru“politi ka” darstva, danas radi s kamenom) panika nastala kad je scenograf morao zavu i. Kako je bio visok i Milovac htio obojiti plafone dvorakrakat i jako temperamentan Bra- ne u crno zbog odsjaja re lektora, anin, na probama je na dijalektu iako je to bila i najmanja promjena u šali znao psovati sve bogove i koju je bilo lako popraviti. U predBrezovcu i meni i sebi. stavi bilo mnogo ljudi na raznim Na in glume bio je tako er zadacima, a iz našeg je kraja jednu nov. U ono doba taj smo na in zvali od uloga igrao i Franjo Benko – Fei “teorijom” sporog pokreta, odnosi ri iz akovca.”

Godišnji koncert s doma im izvo a ima Mješoviti zbor župe Štrigova na blagdan Svetog Stjepana prvomu enika u prepunoj župnoj crkvi održao je tradicionalni godišnji boži ni koncert, na kojem su nastupili doma i izvo a i. Uz župni mješoviti zbor, nastupili su Prijatelji maloga Isusa, pod vodstvom Mateja Š avni ara, Vokalna skupina “Stridone” koje vodi Nora

Nemec i recitatorka Ines Krznar. Kroz program je vodila Štefanija Horvat, a dugotrajan pljesak publike potvrda je da su izvo a i program izveli vrlo dobro. Matej Š avni ar, župni orguljaš, kaže kako im je zadovoljstvo i iskreni pljesak publike najve a i jedina pla a za sav trud tijekom godine uložen u vježbe i nastupe. (sm)

TURISTI KA AGENCIJA

travel VALENTINOVO U SARAJEVU

EKSKLUZIVNA PONUDA!!! FESTA SV. VLAHE U DUBROVNIKU, 18. - 19. 02. 2012. FESTA SV. TRIPUNA U KOTORU i samo 505,00 kn DANI MIMOZA U HERCEG NOVOM 02. - 05. 02. 2012. VOZIMO NA SVE HOKEJAŠKE UTAKMICE MEDVEŠČAKA U ARENI samo 1.099,00 kn

ARENA ICE FEVER

DOŽIVITE NEZABORAVNI KARNEVAL U VENECIJI 4., 11., i 18. 02. 2012. FIRST MINUTE ve od 230,00 kn

OD 08. - 22. 01. 2012. PRIJEVOZ I ULAZNICA samo 120,00 kn

JEDNODNEVNA SKIJANJA NA ROGLI, KRVAVCU, HEBALMU I KORALPAMA SVAKE SUBOTE, NEDJELJE I BLAGDANOM UZ POVOLJNE GRUPNE SKI KARTE ve od 90,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !

4

Scena

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 13. sije nja, 22 sata Rock caffe akovec

SUBOTA, 14. sije nja, 21 sat Caffe bar “Paladin”

Punk ajanka

Koncert grupe Vatra

Prvi punk koncert u Rock caffeu akovec, na kojem e nastupiti No More Idols, Kvar, BKD, Kraykulla and the Gypsyfuckers. Zagreba ki No More Idols nastup e iskoristiti i za promociju novog albuma “36:45”, hc

Nakon trijumfalnog koncerta u zagreba koj Tvornici kulture, poznati sastav kre e na turneju širom regije, a prvi u nizu koncerata Vatra e održati upravo u akovcu. “Ima li budnih” posljednje je studijsko ostvarenje Ivana

punkeri iz nekadašnjeg Bad Choicea predstavit e kao Kvar svoje autorske pjesme, a novi punk bend akove ke scene Kraykulla and the Gypsyfuckers promoviraju svoj prvi demo “Uli ne rapsodije”. Ulaz je besplatan.

De aka i ekipe, koje e, uz ve poznate Vatrine hitove, akove ka publika mo i uti ve ovu subotu, koncertom koji ovaj akove ki ka i nastavlja svoju, u 2011. godini iznimno odra enu, rock tradiciju.

“SUMRAK SAGA: Praskozorje – 1. dio” najgledaniji film Centra za kulturu akovec u posljednje tri godine

Vampiri u 2011. s trona skinuli Harryja Pottera PIŠE: Bojana Špani ek

Iz Centra za kulturu akovec ovih je dana stigla lista najgledanijih ilmova u protekloj 2011. godini, koja pokazuje da je, nakon višegodišnje dominacije Harryja Pottera, i Me imurjem zavladala sumrakomanija. S naglaskom na manija. Naime, etvrti dio popularne vampirske tetralogije, koja je za potrebe ilma pretvorena u pentalogiju, “Sumrak saga: Praskozorje – 1. dio” u akovcu je pogledalo gotovo 4.000 posjetitelja, odnosno njih 3.984, ime je etvrti nastavak ove vampirske sage postao i najgledaniji ilm u Centru za kulturu u posljednje tri godine. Prošle su godine Edward i Bella u “Pomr ini” s 2.345 gledatelja zauzeli drugo mjesto na listi gledanosti, a 2009. tek peto, sa svega 1.776 gledatelja. Globalnom trendu koji je potpuno obuzeo cijelu vojsku tinejdžera diljem svijeta nisu se oduprijele ni mlade Me imurke, a uvenoj ljepoti Roberta Pattinsona ili Taylora Lautnera teško odolijevaju i nešto starije dame (i gospoda!), pa je etvrti nastavak “Sumrak sage” u 2011. godini prekinuo višegodišnju vladavinu Harryja Pottera. Posljednji “Još sam tu, izgubljene godine Joaquina Phoenixa” prati život glumca nominiranog za Oscar od njegove najave da se povla i iz uspješne ilmske karijere u jesen 2008. godine i da zapo inje karijeru hip-hop glazbenika. Film možete pogledati u Centru za kulturu akovec u subotu 28. sije nja u 20 sati u sklopu Revije dokumentarnog ilma. Cijeli program revije potražite ve u idu em broju Me imurskih novina

nastavak pri e o malom arobnjaku, “Harry Potter i darovi smrti – – ga: Praskozorje drugi dio”, pogledalo je 1. Sumrak sa - 3.984 dio vi pr 3.446 gledatelja, što je za 102 gledatelja manjee darovi smrti – 2. Harry Potter i o nego je to imao prvi dio drugi dio - 3.446 posljednjeg nastavkaa 69 e2010. godine, ali i 330 gle3. Štrumpfovi - 3.1 et datelja više nego susret 11 2.2 4. Koko i duhovi vi s princem miješane krvi 2009. godine. 5. Auti 2 - 1.642 Tre e mjesto s 3.169 69 Osijegledatelja zauzeli su k svoju j poslovnicu l i otvorio t i “Štrumpfovi”, etvrto napo- ka, kon doma i ilm i dugoo eki- i u blizini Varaždina. Iako su vana ekranizacija Kušanovo- i sami djelatnici novootvoga dje jeg klasika “Koko i du- renoga kina potvrdili velik hovi”, koji je pogledalo 2.211 interes me imurske publike gledatelja, a peto mjesto “Auti za njihove programe, Centar 2” s 1.642 gledatelja. Najnovi- za kulturu akovec ipak ne ja lista gledanosti pokazuje da strahuje od eventualnog sesu najvjerniji posjetitelji kina ljenja iste u susjednu županiju. i dalje najmla i Me imurci, Strahovali su, ipak priznaju, odnosno tinejdžeri, dok se od mogu ih gubitaka, no, kad starija populacija za odlazak se po etna euforija slegne, u kino, izgleda, odlu uje sve situacija e se malo smiriti. Tome e svakako pogodovati rje e. i svojevrsno osvježenje koje Nema straha od uskoro eka našu dvoranu, jer “Cinestara” e se napokon provesti i toliko Na tu bi situaciju dodatno željena digitalizacija. Grad amoglo utjecati i otvaranje dvo- kovec potpisao je, naime, s Mi- Robert Pattinson prvu zapaženu filmsku ulogu ostvario je upravo u jedrane velikog kinolanca “Cine- nistarstvom kulture ugovor o nom od nastavaka Harryja Pottera, no prava manija nastala je njegovim star”, koji je, nakon Zagreba, su inanciranju, prema kojem pojavljivanjem u ulozi Edwarda Cullena u vampirskoj sagi “Sumrak” Zadra, Šibenika, Rijeke, Splita i e Ministarstvo pokriti 70, a Grad 30 posto troškova, a sada se eka tek datum kada e se sama digitalizacija provesti. Time e se, kažu u Centru za kulturu, ponuda samo proširiti. Osim ilmova, u Centru za dijalnim programom pod Za publiku se, dakulturu akovec u 2012. go- nazivom “Sedam vrhova”, u kle, ne boje – “Cinestar” dini eka nas i pregršt drugih kojem e poznati hrvatski bi jedino, budu i da je programa, koji su, s obzirom alpinist i putopisac Stipe Bosam i vlasnik ilmova na sveprisutnu recesiju, de i- ži rije ima i videozapisima koje prikazuje, mogao nirani otprilike do Majskoga predstaviti svoja daleka puutjecati na ažurnost muzi kog memorijala. Poseb- tovanja, a do 10. svibnja, kada kojom oni stižu u akoni spektakl najavljuje se ve sezona završava, posjetitelje ve ku dvoranu, a koja je sada za proslavu Dana grada eka još 7 kazališnih preddo sada bila na zavidnoj akovca 29. svibnja, za koju stava, 5 ilmskih premijera i razini. Ipak, uzmemo li u se priprema veliki koncertni 3 koncerta – izme u ostalog obzir injenicu da u dvospektakl – “Carmina Burana” i “Kerempuhova” predstaCarla Orffa. va “Profesionalci”, HNK-ova ranu Centra za kulturu za Proljetna sezona Tribine “Gostioni arka Mirandolina” samo jedno prikazivanje “ akovec etvrtkom” zapo- i koncert Tamburaškog orkestane ak 500 ljudi, a da u inje 26. sije nja multime- stra HRT-a. pet dvorana “Cinestara” stane njih 400, vjerojatno

11. Lista gledanosti 20

ni s te strane ne e biti prevelikih problema. Osim toga, komparativna prednost Centra za kulturu jesu programi koji se svojim sadržajem, produkcijom i kvalitetom izdvajaju od klasi nih holivudskih blockbustera, a koje akove ka publika tijekom godine ima prilike pogledati u ak nekoliko ilmskih ciklusa. Ve krajem sije nja tako po inje Revija dokumentarnog ilma, koja i ovaj put donosi presjek najboljih i nagradama ovjen anih dokumentaraca, poput “Crvene kapele” danskoga redatelja Madsa Brüggera, nagra enog Velikom nagradom žirija u kategoriji “World Cinema – Documentary” na Sundance Film Festivalu, ili kontroverzni redateljski prvijenac glumca Caseyja Af lecka “Još sam tu, izgubljene godine Joaquina Phoenixa”, koji se bavi turbulentnim razdobljem života njegovog kolege, glumca Joaquina Phoenixa. Reviju dokumentarnog ilma nipošto ne propustite od 27. do 31. sije nja, a tijekom godine ekaju nas još i “Filmomanija” i “Petkom u 22”.

Program definiran do Majskoga muzi kog memorijala Ve idu i etvrtak zapo inje i novi ciklus izložbi, koji otvara serija fotogra ija na temu bivšega poljskog glavnog grada Krakowa, u velja i zapo inje i Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek”, a u 2012. nas, izme u ostalog, eka još jedan nastup britanskog comedy showa “London Calling”, “Pinkleci” e proslaviti 25 godina, a do ekat emo i poznatog jazz gitarista Ratka Zja u. (bš)

13. sije nja 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 14. sije nja, od 18 sati Otok

Winterparty MK-a “Ren Ban” Prelog Godišnje okupljanje preloških bajkera iz MK-a “Ren Ban” održat e se ovu subotu na staroj lokaciji u Otoku, kada e se po deseti put održati winterparty

kluba. Bajkere e zabavljati poznati me imurski rockeri iz Musta Benda, a posjetitelje ekaju grah i pi a po povoljnoj cijeni.

EUROPSKI GLAVNI grad kulture nikad bliži – u 2012. stoluje Maribor!

Od grada Maribora me imurske kulturnjake dijele birokratske granice PIŠE: Bojana Špani ek

U Mariboru su se cijeli tjedan užurbano vodile pripreme za skorašnji po etak stolovanja europskom kulturom

Slovenski grad Maribor kroz koji e dan sve anom ceremonijom, zajedno s portugalskim gradom Guimaresom, postati europska kulturna prijestolnica u 2012. godini. Kroz godinu e se tako u gradu, samo 80 kilometara udaljenome od akovca, održati ak 238 razli itih kulturnih projekata s poznatim ili manje poznatim umjetnicima iz Slovenije, Europe i svijeta, a ovaj se veliki projekt ravnopravno financira državnim i lokalnim novcem. Službena sve anost otvorenja održat e se ovu subotu 14. sije nja, kulturni je program zapo eo ve ju er, a u godini pred nama Maribor e postati prizorište brojnih projekcija, predavanja, U Mariboru javnih diskusija, e se u 2012. godini izložbi vizualne i odviti više od 230 razlimultimedijske itih kulturnih programa, umjetnosti, bogatih simpozija me u kojima e nastupiti hri okruglih stovatski izvo a i Ivo Pogoreli , lova, koncerata klasi ne i su- 2Cellos, Los Caballeros i Zagreba ki solisti. Me imurvremene glazbe, bogatoga filmski izvo a i svoju priliku likoskog programa, još ekaju sti, literarnih i kulinarsrušiti skih doga aja, scenske neke disciumjetnosti i gledališta za plinarne barijere najmla e, kao i brojnih drugih umjetni kih izražaja u urba- i u, za eurozonu krizna vremenom okruženju. Kultura e u na, vrstim sponama dodatno Mariboru tako ove godine za- povezati Europu, barem u kulsjati u punom sjaju svoje razno- turnom pogledu.

Programi uglavnom iz Europske unije Europski glavni grad kulture titula je koju Europska unija svake godine dodjeljuje barem jednom europskom gradu, a tijekom koje se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno - povijesnu baštinu. Od 1985. godine, kada je prvim europskim

gradom kulture proglašena Atena, ovu su titulu i sve prilike koje ona nosi iskoristili, izme u ostalog, Firenca, Amsterdam, Pariz, Dublin, Kopenhagen, Weimar, Vilnius, a u prošloj su godini titulu Europskoga glavnoga grada kulture zajedni ki ponijeli estonski Tallinn i finski Turku. Od samoga po etka ovoga projekta Europski glavni grad

OTVORENJE SEZONE u Areni Varaždin

Baletni spektakl na ledu 22. sije nja Novu programsku 2012. godinu u Areni Varaždin otvorit e ve 22. sije nja jedinstveni baletni spektakl – St. Petersburg državni balet na ledu s jednim od najljepših djela klasi ne baletne literature – baletom “Uspavana ljepotica” Petra Ilji a ajkovskog. Bit e to prvi put da ovaj svjetski poznati ruski balet na ledu s ovim baletnim spektaklom gostuje u Hrvatskoj.

Prošlu su godinu u Zagrebu nastupili s baletom “Labu e jezero”. St. Petersburg državni balet na ledu jedan je od bisera Rusije, osnovan 1967. godine. To je prva i do sad jedina baletna skupina koja nudi pravi klasi ni balet s klasi nim baletnim kostimima, a koji se izvodi na specijalnom klizalištu. lanovi baleta kombinacijom umjetni kog klizanja i

klasi noga ruskog baleta osvajaju publiku diljem svijeta, a do sad su imali više od 7 tisu a nastupa na rasprodanim najprestižnijim pozornicama diljem svijeta. Svaku predstavu ovoga uvenog ruskog baleta prati i bogata kostimografija i rasvjeta. Državni balet na ledu iz St. Petersburga broji stotinjak plesa a, a ve ina njih bili su vrhunski kliza i u

pojedina nom te klizanju u parovima, gdje su osvojili i brojne medalje. Ulaznice se mogu kupiti u sustavu Eventim (www.eventim.hr) te na sljede im prodajnim mjestima: VARAŽDIN – Ca e bar Time out, Koncertni ured, Rock Art Ca e i Ca e bar Barfly, AKOVEC – Ca e bar Arcus, Radio 1 i Mura Travel, PALOVEC – Domino bar.

kulture nikada nije bio bliže Me imurju i akovcu – najbliža europska kulturna pri-

jestolnica bio je 2003. godine Graz, a u 2010. do kulture se trebalo putovati dvjestotinjak kilometara do ma arskoga Pe uha. Sada nam je kultura gotovo na dlanu, na nešto više od sat vremena vožnje, i samo od sebe postavlja se pitanje – možemo li i jesmo li barem pokušali ovu situaciju iskoristiti u vlastitu korist i naše me imurske kulturne programe “progurati” u Maribor. U Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada akovca, koji vodi ra una o gradskoj kulturi, kao da prvi put uju ovakvu ideju, no zato je Centar za kulturu akovec, koji svaku godinu svoje ponude ionako šalje za mariborski Lent estival, programe koji djeluju pod njegovim okriljem ponudio i za godinu mariborskog stolovanja europskom kulturom. Odgovor za sada još nije stigao, a budu i da 95 posto doga anja ine programi i izvo a i iz Europske unije, ini se da su granice, iako je one fizi ke vrlo jednostavno i brzo premostiti, one koje nas na papiru još uvijek vrlo jasno dijele od Europske unije, ovaj put ipak bile presudne.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIĹ˝NICA “NIKOLA Zrinskiâ€? akovec preporu uje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

PiĹĄe: Igor Baksa

Raznovrsni kulturoloťki ťokovi U zadnje vrijeme bio sam suo en s velikim kulturoloťkim ťokom. Cijele sam se blagdane druŞio s Dalmatincima. Prvi ťok bio mi je gastronomske prirode. I najsiromaťnija ku a ima cijelo potkrovlje mesnih delicija, suťenih na tradicionalni na in, uz kamin, a nekad je tu u ku ici od kamena bila i kuhinja u kojoj su se pora ale cijele generacije ljudi. Zna i, tradicionalna garsonijera. I to je ostalo od onda kao tradicionalni na in Şivota – s puno mesa i suhomesnatih proizvoda. Njihov pak je ťok bio vidjeti ljudsko bi e koje ne jede meso. Ali to je viťe - manje svugdje ťok ... Sljede i ťok bio je krajem prosinca i po etkom sije nja svako jutro ubrati mandarinu i naran u s drva u vrtu. A ja mislio da ovo vo e zimi uspijeva samo na GMO policama trgovina. A ultimativni ťok nad ťokovima bio je u najurbanijem kafi u u selu sluťati cijeli nevjerojatni DJ-ski ruralno - urbani splet: od Azre, preko Miťe Kova a i Mladena Grdovi a, do Thompsona i Lady Gage. Svaka nova pjesma bila je novi napad na Şiv ane zavrťetke moga sluťnog aparata. Nespojivo s nespojivim. Me utim, kako volim nove kulture, a domoroda ke navike svakog naroda, pa tako i hrvatskog, promatram s potpunim zanimanjem, tako sam i u ovom neobi nom glazbenom uťpajzu pronaťao pozitivne aspekte. Na stranu kvaliteta pojedine glazbe. Tko moŞe re i da je Thompson sme e? Njegov bend sastavljen je od najkvalitetnijih instrumentalista na ovim prostorima. Tko moŞe re i da je Gibonni sme e? ovjek zapoťljava glazbenike svih rasa i govornih podru ja. No, da se vratim na temu kulturoloťkog ťoka. Nije ťok bio sluťati sve te raznobojne izvo a e zajedno, na jednom mjestu, od jednog DJ-a. Nego to ťto se i staro i mlado dizalo i pivalo uglas svaku dalmatinsku pismu. A druŞio sam se i s pankerima i sa ťminkerima, i s nedefiniranima i s predefiniranima, sve u svemu, sa ťirokim spektrom ljudi i njihovih glazbenih ukusa. Ali kad je dalmatinska pisma u pitanju, svi se kao arobnim CAFFE & DISCO BAR

DIANA

GRATIS vrijedi od 13.01. do 15.01.

ĹĄtapi em regionalnog sjedinjenja stope u sretnu masu razdraganih ljudi, ponosnih na svoje podrijetlo i svoju glazbu. Sjedio sam tamo ne vjeruju i svojim o ima i uĹĄima, dok se oko mene uglas orilo “Dalmatinac sam, tu sam ro en ja“. Pitao sam se bi li bilo mogu e da se takvo ĹĄto dogodi u akovcu. Ne da Me imurci pjevaju da su Dalmatinci, nego da se subotnjim kafi skim eterom zaori me imurska popevka i da pritom nitko ne po ne kako mi to u Ĺžargonu kaĹžemo – “srati poâ€? pjesmi ili po izvo a u. Zaista, u Rje nik me imurskog jezika, ako ga itko ikada sastavi, trebalo bi svakako staviti pojam – “srati po“. Ovaj Ĺživopisni glagol dolazi kao aktivni aspekt vrlo tradicionalnog stanja duha ina e slatkog i radiĹĄnog malog naroda izme u Mure i Drave – me imurskog jala. Zbog tog se jala, koji briĹžno njegujemo svih ovih godina, ne moĹžemo maknuti dalje od svog dvoriĹĄta. Zbog tog jala tu i su nam uspjesi kao sol na ranu vlastitih kompleksa. Zbog tog jala me imurska popevka ostat e rezervirana samo za specijalizirane etnove eri ili ajrunte rijetkih kafi a. Zbog tog jala “srat e se poâ€? svim me imurskim izvo a ima koji se drznu isko iti iz sku enih okvira lokalnih vikend - zabavlja a. Umjesto da smo ponosni na svaki uspjeh naĹĄeg, me imurskog, ovjeka na hrvatskoj glazbenoj sceni, mi emo ga radije poklopiti vlastitim zaklju cima o prirodi i kvaliteti njegovoga glazbenog puta. Umjesto da smo ponosni ĹĄto na ovako malom prostoru imamo nekoliko tisu a tradicionalnih me imurskih pjesama, mi emo radije na svadbama pjevati da smo Dalmatinci. Umjesto da smo ponosni na to ĹĄto na ovako malom prostoru imamo nevjerojatno mnogo glazbenika, i to kvalitetnih glazbenika, mi emo radije ignorirati tu injenicu. ak se i rockerski bend Joal raspao, jer je o ito bilo previĹĄe me imurskog jala oko njega. Bolje bi nam bilo da, umjesto da odstranjujemo ostale tradicionalne vrijednosti iz naĹĄih Ĺživota, odstranimo me imurski jal iz naĹĄih glava.

Beletristika:

1. Davor Suhan - “Bolero: Sarajevo ‘84.â€? “Boleroâ€? je bajkovita, izrazito rafinirana sentimentalno - duhovna proza, proĹžeta mistikom drevne indijske filozofije; romanti na ljubavna saga o k erima i sinovima dharme, koji su rat u BiH proveli na strani svoje - “nikad zara ene, nikad podijeljene i nikad posva ane Domovineâ€?. I dok mnogi danas prilike u srcu Balkana promatraju s velikom skepsom, usmjereni paĹžnjom na ĹžariĹĄne teme politi kih sukoba, ije tenzije i dalje traju, ne ostavljaju i puno prostora za veliki optimizam ova knjiga objavljuje:

2. JosĂŠ Saramago: “Male uspomeneâ€?

â€œâ€Ś Ljubav u ovoj zemlji rodit e se u teĹĄkim mukama, ali kad njezin porod zavrĹĄi obasut e je rajskim darovima. Njezina djeca bit e djeca Svjetla. Ne e se ravnati po zakonima ljudskim, ve po ĹĄapatu an ela koji e svatko uti u vlastitom srcu ‌ ‌ Jednoga dana na ovim prostorima nastat e zemlja koja e se zvati Slavija, njezini narodi Ĺživjet e u miru i jedinstvu i bit e primjer cijelome svijetu ‌â€? â€œâ€Ś Bolero je jedina Istina o Sarajevu ‌ sve drugo je tek igra sjena.â€?

3. Lora TomaĹĄ, Mirjana Janji : “Popodnevni pljuskoviâ€?

Publicistika: 1. “Zlatna knjiga slasticaâ€? 2. Martin Ivani : “Na danaĹĄnji dan: Prijelomni doga aji iz hrvatske i svjetske povijestiâ€? 3. David A. Vise, Mark Malseed: “Pri a o Googleuâ€?

KNJIGA TJEDNA

JosĂŠ Saramago - “Male uspomeneâ€? “Male uspomeneâ€? spomenar su nostalgije i prvorazredna lirska memoaristika, suptilan album sje anja na djetinjstvo i ranu mladost portugalskog nobelovca JosĂŠa Saramaga. Iako je za najranijeg dje aĹĄtva s roditeljima preselio u Lisabon, Saramago je ostao neraskidivo vezan za Azinhag, svoje rodno selo. Zbog slaboga imovnog stanja, budu i nobelovac seoskih korijena ak i prekida srednjoĹĄkolsko

obrazovanje. Prije nego ĹĄto je stekao knjiĹževnu slavu, on se u Ĺživotu bavio brojnim zanimanjima: bio je bravar, inovnik, crta , zdravstveni radnik, prevoditelj, urednik i novinar. U romanima kao ĹĄto su “Terra do pecadoâ€? (1947.) i “Levantado do chaoâ€? (1980.) Saramago iz vlastitog iskustva progovara o teĹĄkom Ĺživotu i izrabljivanju seljaka u portugalskoj provinciji. “Male uspomeneâ€? stoga nisu tek puki memoari, ve komentar

“malihâ€? doga aja iz doba koje je Saramaga odredilo kao pripovjeda a prepoznatljivog stila i lijevo orijentiranog intelektualca. OpozvavĹĄi prvotnu zamisao da ovu svoju knjigu nazove “Knjiga iskuĹĄenjaâ€?, JosĂŠ Saramago u svom kaleidoskopu sje anja pri a nam svoju, i ne samo svoju, pri u, posve empati an prema selu koje ga je, ini se, podu ilo Ĺživotu viĹĄe negoli Ĺživot u glavnom gradu. (mvin o)

ALBUM TJEDNA

Amy Winehouse - “Lionessâ€? “Da je Amy poĹživjela, nikad ne bismo uli ovakav albumâ€?, tvrdnja je koja se manje ili viĹĄe izravno plasira kroz gotovo sve recenzije ovog albuma, odnosno kompilacije pjesama prerano preminule Amy Winehouse. Doista, da se Winehouse tamo negdje 2007. uspjela otrgnuti iz ralja svojih osobnih demona, baciti etanol, nikotin i droge, vjerojatno bismo ovih dana sluĹĄali neke druge pjesme u nekim drugim aranĹžmanima. I vjerojatno bismo s ushitom pri ali o sjajnom koncertu u Beogradu i govorili koncertnim promotorima “prokleti bili na BoĹži 2011. ĹĄto je niste doveli u Hrvatskuâ€?. No dobro, maĹĄta je jedno, a realnost drugo. Nakon Amyne smrti po eo je njen zagrobni diskogra ski Ĺživot: traĹženje svih mogu ih snimaka koje bi se mogle kad - tad objaviti. Unato raznim glasinama, njeni pokuĹĄaji da snimi dugosviraju i projekt ostadoĹĄe samo pokuĹĄaji, a na ovoj plo i samo je nekoliko pjesama koje su bile u konceptu za njen tre i album. Snimke datiraju iz perioda

litrama prokletog pi a i kad je bila obi na londonska cura koja je voljela Ĺživjeti na svoj na in i pjevati svoju muziku. Na ovom albumu, doduĹĄe, dominiraju obrade, no to su pjesme kroz koje pjeva Amy i koje kao da pjevaju o Amy. “Lionessâ€? nema ukletu i zlokobnu snagu “Back To Blackâ€?, nego u stvarima kao ĹĄto su “Our Day Will Comeâ€? prezentira Winehouse koja je voljela Ĺživot i sanjarila o nekom princu na bijelom konju s kojim e Ĺživjeti dugo i sretno. (Zoran Tu kar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Our Day Will Come;

od 2002. do 2011., a tek etiri datiraju iz vremena nakon izdavanja “Back To Black� (autorske “Like A Smoke� i “Between The Cheats�, te “A Song For You�, duet “Body and Soul�). Glavnina “Will You Still Love Me Tomorrow� datira iz 2004., unato oznaci “2011� na omotu. Kompilacija “Lioness� najslabija je od tri dugosviraju a izdanja koja je Amy objavila u

kratkoj ali dinami noj karijeri, tek zericu slabiji od “Franka�, no, unato slabijim trenucima, album kao cjelina neobi no je koherentan i prikazuje mladu simpati no uvrnutu curu koja voli nositi i pjevati stare stvari, i to ne one od mame, nego iz bakine mladosti. Od sva tri izdanja, vjerojatno “Lioness� najbolje opisuje Amy u svojim “dobrim� danima, kada se nije zalijevala

2. Between The Cheats; 3. Tears Dry; 4. Will You Still love Me Tomorrow?; 5. Like A Smoke; 6. Valerie; 7. The Girl From Ipanema; 8. Hal Time; 9. Wake Up Alone; 10. Best Friends, Right?; 11. Body and Soul

13. sije nja 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... BESMRTNICI

MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

akcija, antazija Režija: Tarsen Singh Uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto

misti ni triler, drama Režija: David Fincher Uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer... Prije etrdeset godina Harriet Vanger nestala je s obiteljskog okupljanja na otoku koji posjeduje mo ni klan Vanger. Njezino tijelo nije nikada prona eno, a njezin je ujak uvjeren da je ubojica lan njegove povezane ali dis unkcionalne obitelji. Unajmljuje novinara Mikaela Blomkvista

i tetoviranu, problemati nu, ali spretnu hakericu Lisbeth Salander kako bi istražili slu aj. Kada povežu nestanak Harriet i brojna groteskna ubojstva prije etrdesetak godina, po inju otkrivati tamnu povijest obitelji. Film traje 158 minuta, preporu uje se starijima od 18 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “The Ward” je režirao: a) J. Van Dormael b) J. Carpenter c) M. Marlind Dobitnik iz prošlog broja: Mario Jankovi , Ivanovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 13.1.

18.00 BESMRTNICI akcija, antazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE misti ni triler, drama

subota, 14.1.

18.00 BESMRTNICI

l. br: _______________________________

akcija, antazija

Ime i prezime: ______________________

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

________ _____________________________

misti ni triler, drama

nedjelja, 15.1. Nemilosrdni kralj Hiperion vodi svoju krvolo nu vojsku na smrtonosni pohod po Gr koj, u potrazi za oružjem koje e uništiti ljude. Tezej, smrtnik izabran od boga Zeusa, mora

16.00 ŠTRUMPFOVI

povesti borbu protiv Hiperiona i njegove zle sile. Sudbina ljudi i bogova u Tezejevim je rukama. Film traje 110 minuta, preporu uje se starijima od 16 godina.

animirana obiteljska avantura

18.00 BESMRTNICI akcija, antazija

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE misti ni triler, drama

DVD, BLUE RAY IZLOG ODJEL STRAHA Horor Johna Carpentera, pri a o djevojci koja završi u duševnoj bolnici, u odjelu iz kojeg nitko ne izlazi živ! Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke. Dr. Stringer pokušava prona i razlog Kristeninom slomu živaca, no ne

1. PLANET MAJMUNA: POSTANAK 2. 6 PIŠTOLJA

GOSPODIN NITKO

uspijeva. Uskoro e Kristen na hodnicima odjela po eti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

Futuristi ka drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na europskim filmskim estivalima. Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Me utim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesigu-

18.00 BESMRTNICI

3. PUT OSVETE

akcija, antazija

4. ZELENA LANTERNA

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

5. MAMURLUK 2 6. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

misti ni triler, drama

7. U BOLJEM SVIJETU ran u to i ne sje a se skoro ni ega. U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispitati o njegovom životu za vrijeme mladosti.

utorak, 17.1.

8. AUTI 2

18.00 BESMRTNICI

9. GRANICA

akcija, antazija

10. OBRED

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

INTERNET I RA UNALA

Stolno ra unalo, laptop ili tablet? Naj eš a dilema prilikom kupovine novog ra unala je ho e li novo ra unalo biti prijenosno ili stolno - a u zadnje vrijeme se sve eš e razmatraju i tableti za manje zahtjevne korisnike koji ra unalo žele nositi svugdje sa sobom.

Zašto laptop?

MailChimp.co MailChimp je online servis koji vam pomaže u dizajniranju vlastitih newslettera, njihovoj objavi putem društvenih mreža, kombiniranju sa servisima koje ve koristite i pra enju vaših rezultata. Simpati ni MailChimp je nešto poput vaše osobne publishing plat orme

pomo u koje možete jednostavno dizajnirati izvanserijske email kampanje i podijeliti ih na društvenim mrežama. Sigurni smo da ete se zaljubiti u brojne kombinacije MailChimp uzoraka i mogu nosti koje u potpunosti možete prilagoditi vlastitim potrebama.

Laptop možete ponijeti svugdje budu i da nije vezan uz odre eno mjesto, a za par sati rada mu nije potreban ni priklju ak na struju. Sur anje internetom, obrada teksta, pa ak i jednostavnija obrada slika i videa bez problema se može u initi na prijenosnom ra unalu. No, prilikom dugotraj-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

ponedjeljak, 16.1.

nijeg rada do izražaja dolaze njegovi nedostaci, a to su: relativno neudobna tipkovnica i mali ekran te njegov niski položaj na stolu uzrokuju zamor o iju i bolove u le ima zbog neudobnog položaja. Tako er, prijenosna ra unala se u pravilu ne mogu nadogra ivati što dovodi do njihovog bržeg zastarijevanja.

Zašto stolno ra unalo? Stolno ra unalo ete rijetko premještati kad ga jednom postavite na radno mjesto. Dijelovi ra unala koji sa injavaju hardver su u pravilu je tiniji i pružaju bolje radne sposobnosti od onih u prijenosnim ra unalima. Tipkovnica i monitor, tako er, nisu ograni eni veli inom kao što je slu aj kod prijenosnika te je izbor veli ine ekrana i udobnosti tipkovnice velik što omogu ava puno udobniji rad.

A tablet? Tableti su relativno novi i glavna odlika im je velika mobilnost (što se ti e trajanja baterije, a neki mogu

ak stati i u džep kaputa!) te lako rukovanje - sve je mogu e putem ekrana koji se drži u ruci. No sami po sebi nisu pogodni za neki ozbiljniji rad na ra unalu, osim povremenih aktivnosti poput itanja e-mailova te sur anja.

Što odabrati? Ukoliko na ra unalu ne radite cijeli dan na istom mjestu tj. morate ga prenositi zbog prirode vašeg posla, izbor e pasti na prijenosno ra unalo. Za zahtijevnije poslove na ra unalu stolno ra unalo je gotovo obavezno zbog brzine i udobnosti rada. Stoga, ako nemate potrebu za estom promjenom radnog mjesta, nepotrebno je kupovati prijenosno ra unalo te e stolno ra unalo biti primjerenije rješenje - naro ito i što se ti e zdravlja zbog položaja tijela, a uz istu cijenu pružit e i ve e mogu nosti. Ukoliko ste stalno u pokretu - tablet je pravo rješenje za vas, no vjerojatno tek kao drugo ra unalo dok ete ve inu posla napraviti preko jednog od prije navedenih. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

misti ni triler, drama

srijeda, 18.1. nema filmskog programa

etvrtak, 19.1.

18.00 SRETNA NOVA GODINA romanti na komedija DOM KULTURE PRELOG

subota i nedjelja, 14.1. i 15.1.

KOKO I DUHOVI obiteljska akcijska komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

Lifestyle NOVA GODINA donosi nove trendove. Što e biti najpopularnije u nadolaze im mjesecima?

Nadolaze i modni trendovi

koje morate isprobati Nova je godina i, iako se zima ustvari još nije pravo zahuktala, vrijeme je da iza sebe ostavimo staru i dosadnu modu i po nemo gledati unaprijed te da predstavimo trendove koji e ove godine biti najpopularniji. S ve inom smo ve dobro upoznati – što zna i da je na vama samo ih dobro iskombinirati s odje om koju ve imate u ormaru. Ponovno e biti popularne jarke boje, posebno neonske boje i jarko naran asta, a i crvena se vra a na velika vrata. Printevi e biti popularni kao nikada do sad (art deco i futuristi ki), a kad ve govorimo o bojama, spomenimo i da je color blocking (kombiniranje dvije ili više boja u jednoj odjevnoj kombinaciji) još uvijek in!

kože. Što se ti e kombiniranja boja – pokušajte s komplementarnim bojama (koje se nalaze na suprotnoj strani kruga boje) – plava i naran asta, žuta i ljubi asta te crvena i zelena. Proljetne polusportske jaknice – kao one koje smo mogli vidjeti u kolekcijama Tommyja Hil igera, Eduna i Jasona Wua – odli ne su ako se nas pita! One su prakti ne, imaju sportsku vibru koja e biti popularna ovo prolje e, a opet mogu biti veoma šik!

Naran asta i sve njene varijacije

… Ako se dizajnere pita – u njih se slobodno zavijete od glave do pete. No, ako se nas pita – s ovakvim printom umjerenost je vrlina. Kombinirajte ih s potpuno jednostavnim komadima odje e. Kombiniranje boja ponovno se vra a, odnosno kraljevanje ovog trenda ne samo da se nastavlja, ve e biti još i popularnije. Želite krenuti jednostavno? Ukomponirajte ovaj look na cipelama ili modnim dodacima (color block torba). Ili pak jarke boje kombinirajte s bojom

Intenzivne boje Ako su prošle godine boje bile popularne, onda emo ih se u 2012. tek nauživati! Ovo prolje e pospremite crno, sme e i sivo, ve radije pripremite neonske boje i takozvane boje dragulja (ljubi asta, smaragdno zelena, kobalt plava …). Ako su vam ove jarke boje malo previše, kombinirajte ih s pastelnim bojama. Stru njaci preporu uju da jarke boje nosite na onom dijelu tijela koji želite naglasiti.

Kratka pink odijela Slijede dva trenda koja nam i ne sjedaju najbolje, ali iz pogleda na modne kolekcije de initivno oba upadaju u o i. Prvi su pink odijela (sakoi i kratke hla e). Naša preporuka – radije svaki od ta dva odjevna predmeta kombinirajte s neupadljivijom odje om.

Metalik odje a i modni dodaci

Peter Som, Ruffian, Nanette Lepore Odvažni uzorci Kako se sve ini, ovo de initivno nije godina kada je u trendu uklopiti se u kalup. Iza ite iz okvira i plijenite pažnju – a to ete lako u initi uz

Dakle, ovo e biti daleko najpopularnija boja ove sezone. Prema Pantone institutu, naran asta (tangerina naran asta) je najpopularnija boja idu e godine, a to su prihvatili i gotovo svi dizajneri i ukomponirali je u svoje kolekcije.

pomo odje e odvažnih uzoraka. Sve je dopušteno – foto i art deco printevi, futuristi ki, preslikani printevi, cvjetni uzorak, plemenski

Od kratkih suknji, preko uskih hla a i tajica, te kratkih hla a do cipela i torbica – sve e dobiti svoje sjajne bron ane, zlatne i srebrne varijante. I ne samo to – popularne

PRIPREMA je najvažnija

Glatka i ravna kosa Mnoge žene koje imaju prirodnu kovr avu kosu prihvatile su je takvom kakva je, no ve ina ih još uvijek pokušava izravnati kovr e i valove. Kako to posti i, a da kosa izgleda lijepo? Važno je napraviti dobru pripremu: nakon što ste ru nikom posušili kosu, na nju nanesite pjenu za slabiji ili gel za ja i u inak. Nemojte odmah

posezati za sušilom, pri ekajte malo da se kosa djelomi no prirodno osuši. Ako imate šiške, po nite od njih. Po ešljajte ih prema naprijed i vrsto ih držite prstima dok ih sušite od korijena prema krajevima. Nakon što ih posušite, pro ite etkom kroz njih. Podijelite kosu etkom na 5 dijelova, te pri vrstite špangama sve osim

jednog. Posušite ga izvla e i taj pramen širokom etkom prema van ili unutra na krajevima. Sušilo za kosu držite par centimetara od etke usmjereno prema podu. Isto ponovite sa svim pramenovima. Postupak možete ubrzati ako imate peglu za kosu. S njom je ovaj posao gotov za nekoliko minuta. Peglu upotrjebljavajte na suhoj ili malo vlažnoj kosi, od

korijena prema vrhovima. Da bi kosi dali zdravi sjaj, te da vam duže ostane glatka, na kosu nanesite kap - dvije silikonskog seruma ili kreme. Nemojte stavljati više jer e vam kosa izgledati masna.

su i druge metalik boje – zelena, ljubi asta, crvena … Nama se ovo baš i ne svi a, ali tko voli nek’ izvoli.

Peplum kroj Haljina s volanima oko bokova? Peplum je ve neko vrijeme ponovo popularan (ina e je kroj je prvotno populariziran u 40-ima, potom ponovno vi en u 80-ima, da bi se vratio u novom stolje u s potpuno novim i modernijim identitetom), a sada su ga dizajneri stavili ne samo na haljine, ve i na suknje, košulje, sakoe i jakne.

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Parovi na špici Moramo vam priznati da nam pogled na ovakvu špicu istinski grije dušu! Ne, mi ne emo ve sada po eti pretjerivati s pripremama za Valentinovo, jer kao prvo – tek smo ispratili jedne blagdane, treba

nam malo odmora, a kao drugo – zaljubljeni bi Valentinovo ionako morali slaviti svaki dan, zar ne? Kako god, prolje e usred zime za šetnju središtem grada iskoristili su parovi svih generacija, mnogi od njih i odli no modno uskla eni, a neki jednostavno – zaljubljeni.

ESPRESSO by

Prekprokleti Sale! Z

animljivo je kako, nakon rastrošnog prosinca i potpunog blagdanskog bankrota, mnogi, ako ne i ve ina, u sije nju uvijek “zmognu” još neke nov eke za megalomanske zimske rasprodaje. Ne možete si pomo i, ali slinice jednostavno same od sebe po nu curiti im vas tamo neki Sale po ne, poput milozvu nih ali pogubnih sirena, mamiti s prozora izloga du ana

u središtu grada, možda kojeg od šoping centara na periferiji ili u inozemstvu, brojke 30-50-70 rufen ojh an, po ne vam se mantati u glavi i potpuno nemo ni, bez voska u ušima i sigurnosne užadi, ulazite u zamku. umanuto uletavate u štacun, unezvjereno šarate pogledom i gledate gdje ete se prvo baciti u prekapanje. Hipnotizirano, jer ne smije-

S

te misliti na torticu, pa onda radije mislite na sniženja, prolazite štender po štender, policu po policu i korpu po korpu, kopate u prvom du anu, prelazite u drugi, tre i ili sedmi, tražite i najmanji iš upani kon i ne bi li ga sirotoj prodava ici nabili na nos za još 3,48 posto popusta, i kao divlja zvijer napadate osobu koja se za isti falat obleke slu ajno uhvatila s druge strane vješalice.

P

o izlasku iz toplih prodavaonica ošine vas hladni sije anjski vjetar i, kao dašak stvarnosti, vra a vas u stanje prisebnosti. E sad – ili ste se još onako ošamu eni od te kupogroznice našli pred du anom s rukama toliko punim vre ica da ste istinski požalili što nikada niste nau ili stvari nositi na glavi, ili pak šokirani gledate u prazne ruke, izvr ete dlanove i džepove ne biste li pronašli barem neku sitnicu koju ste kupili. A onda iz magle izviru sje anja – u tim istim du anima svega su 2 arti-

kla snižena onoliko koliko izlozi govore, a njima biste ionako prije mogli obrisati prašinu ili oprati pod nego ih obu i kao najnoviji dodatak vašem, ionako prena ilanom, ormaru. ožda je ova druga solucija ak i bolja, jer onima prvima e svi ti ra uni kad - tad do i na naplatu, pa kad ožeže ona strašna depresivna velja a, ima da vas nema. Osim toga, svi oni koji se ku i vrate s najnovijim modnim doprinosom isti e vrlo vjerojatno morati sakriti od bolje polovice prije

M

nego eksplodira, a dodatni problem bit e kamo sad ipak spakirati sve te stvari. etvrtina tih stvari, otkrit ete pri ponovnom naprobavanju, uop e vam ne stoji onako kako ste si prvotno zamislili, druga etvrtina uop e nije te boje, u tre oj ete prona i komade koje si je prije vas kupila suseda Micika, a ne daj Bog da vas vide u istom, a tek možda onim posljednjim dijelom bit ete možda zadovoljni. rugi put – vosak u uši i ne dajte da vas taj prekprokleti Sale opet namagar i!

D

10

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA

t,JOF[JPUFSBQJKB t1PTUPQFSBUJWOB SFIBCJMJUBDJKB tSFIBCJMJUBDJKB OBLPO $7* B tSFIBCJMJUBDJKB TQPSUTLJI P[MKFEB t-JNGOB ESFOBäB t.BTBäB t&MFLUSPUFSBQJKB t.BHOFUPUFSBQJKB t5FSBQJKB MBTFSPN

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

PiĹĄe Alen Horvat bach. phisioterapist

Alzheimerova bolest

A sad - depresija

Hematom

M o j a baka ima 68 godina i oboljela je od A lzheimerove bolesti. Interesira me kakva je to bolest i kako se lije i? A lzheimerova bolest je kroni na, progresivna, degenerativna bolest srediĹĄnjeg Ĺživ anog sustava, koja se odraĹžava na sve bolesnikove funkcije u njegovom svakodnevnom Ĺživotu. Pod tim se prije svega podrazumijeva njegovo obiteljsko, profesionalno i socijalno funkcioniranje koje tijekom vremena postaje sve viĹĄe naruĹĄeno. Bitno je ĹĄto ranije dijagnosticirati tu bolest kako bi se moglo bolesniku i njihovim obiteljima dati ĹĄto kvalitetniji na in lije enja i skrbi. Osnovne karakteristike ove bolesti su poreme aj pam enja koji se razvija polako kroz viĹĄe mjeseci, poteĹĄko e kod kuhanja, pospremanja, odrĹžavanja osobne higijene, poteĹĄko e kod govora, itanja i pisanja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nesnalaĹženje u nov anim poslovima,

gubljenje stvari, promjene raspoloĹženja, razdraĹžljivost, nervoza, pretjerana sumnji avost, ustraĹĄenost, ljubomora, osamljivanje i gubitak interesa. Alzheimerova bolest se farmakoloĹĄki i nefarmakoloĹĄki tretira. FarmakoloĹĄki tretman Alzheimerove bolesti sastoji se u lije enju jednim ili kombinacijom antidementiva a po potrebi daju se i drugi psihofarmaci kao ĹĄto su antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici, hipnotici i dr. NefarmakoloĹĄki tretman Alzheimerove bolesti u po etnoj i srednjoj fazi bolesti se mora prilagoditi individulano prema svakom oboljelom na odgovaraju i na in a uz neopohodni suport i edukaciju njegovatelja a to su uglavnom lanovi uĹže obitelji oboljelih. U kasnijim terminalnim fazama Alzheimerove bolesti, kada se obitelj viĹĄe nije u stanju adekvatno brinuti za oboljelog, onda je potrebno bolesnika spremiti u specijaliziranu ustanovu.

t SVÇ?OB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"ĆŽ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPÇ?FOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ‘mana 17, tel/fax. 023/311-535

N o v a godina tek po ela, a ja, kao ĹĄto vidim i ost ali oko mene, u nekoj bezvoljnosti i pasivnosti. Splasnula blagdansk a dobra volja i raspoloĹženje, i s pu h a l i se baloni lijepih Ĺželja i krenulo je sve ispo etka... Nova vlada nas plaĹĄi novim porezima, s pogledom na ispraĹžnjene nov anike i hladnjake moramo razmiĹĄljati ho emo li u i u evropsku zajednicu, nadaju i se da emo izabrati manje zlo... Ali ÂŤnigdar ni tak bilo da ni nekak biloÂť. Umjesto svakidaĹĄnje jadikovke i crnih prognoza kojima smo ionako zasuti sa svih strana, pokuĹĄajmo zajedno razmotriti razloge zbog kojih se depresija kao psihi ki poreme aj polako i sigurno pretvara u mentalno stanje planete na kojoj Ĺživimo. Pojavnost depresije sve je ve a posvuda u svijetu, mi ne moĹžemo biti iznimka. ZaĹĄto je to uop e tako? LoĹĄ doĹživljaj Ĺživota i potonu e u psihi ke poreme aje koji su obiljeĹženi tjeskobom i bezna em sve je prisutnija pojava u zadnjim desetlje ima, a prava pandemija depresije se o ekuje u desetlje ima koja dolaze. Pitanje za sve koji se bave mentalnim zdravljem je kako ju ublaĹžiti, jer ju je u ovakvom svijetu nemogu e izbje i. Zbog mnogo razloga, od kojih je onaj najjednostavniji da nas ima sedam milijardi, a dobra ove planete nisu pravedno i ravnomjerno raspore ena niti se njima dobro upravlja. To je problem globalne politike i odatle sve posljedice ove svjetske situacije. Na individualnoj razini problem je sve ve e propadanje obitelji kao temeljne socijalne zajednice. Sve se viĹĄe brakova razvodi ili funkcionira na razini koja ne pruĹža dovoljno podrĹĄke i ljubavi ni partnerima ni djeci. Roditelji puno rade i teĹĄko stvaraju materijalnu bazu za Ĺživot, s djecom provode

malo vremena pa tako izostaju vaĹžne svakodnevne interakcije koje stvaraju osje aj prisnosti i sigurnosti. Sve viĹĄe djece odrasta uz televiziju i Internet, na ulici. U suvremenom svijetu jako je pove ana socijalna mobilnost, zajednice nisu vrste kao nekada, ovjek malo gdje ostaje povezan sa lanovima ĹĄire obitelji. Mnogi nemaju osje aj ÂŤkorijenaÂť ili pripadnosti , izgubili su stabilne izvore samoidenti ikacije: raspala im se obitelj, ili drĹžava ili tvrtka ili...Potpora od strane obitelji ili ĹĄire druĹĄtvene zajednice postala je diskutabilna. Svjedoci smo uzlaza individualizma, bilo zbog osobnog izbora, bilo zbog prepuĹĄtenosti samome sebi radi nemara okoline. Ima zadovoljnih individualaca koji grade neki svoj osobni svijet, ali je previĹĄe onih koji su odmetnici ili otpadnici mimo svoje volje i nemaju izbora. Ljudi esto doĹžive da nikome nije stalo, nedostaju im izvori potpore u situacijama prepreka i neuspjeha, osje aju se nemo no, beznadno i poraĹženo. U ovom tekstu govori se o depresiji kao psihi kom poreme aju koji e uskoro postati mentalno stanje ovje anstva. To nije dobro i trebalo bi biti druga ije. A ne e biti druga ije zato ĹĄto ovakvo stanje odgovara onima na vrhu svijeta. Onima koji vladaju, na svim razinama vladanja, dobro je ovako. PiĹĄu i polako osje am kako u meni raste volja, energija, revolt. U tom vas raspoloĹženju ostavljam na tjedan dana....

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

ALEN HORVAT

BACH. PHISIOTERAPIST

Vularija, Matije Gupca 14 fizioalen@gmail.com tel: 095/865-1326

Naj eĹĄ a ozljeda u sportaĹĄa, ali tako er kod ljudi u normalnim aktivnostima svakodnevnog Ĺživota. Od malih modrica, pa sve do velikih otoka, kod uganu a zglobova; naj eĹĄ e sko nog zgloba kod nogometaĹĄa, i djelomi no i potpuno pokidanih miĹĄi a. Hematom nastaje tako da prilikom udarca ili istegnu a pukne jedna ili viĹĄe krvnih Ĺžila. Krv tada izlazi u prostor ispod koĹže, izme u miĹĄi a, ili u sam zglob. Kod modrica se radi o kapilarnom krvarenju, gdje je prisutna vrlo mala koli ina na velikoj povrĹĄini, tako da ona prolazi vrlo brzo, bez ostavljanja nekakvog traga. Druga vrsta hematoma, kod uganu a zgloba, istegnu a ili djelomi ne rupture miĹĄi a, zahtijeva lije enje, bilo zbog bolova, ili zbog trajnih posljedica. Izlivena krv vrlo brzo se zgruĹĄa. Taj ugruĹĄak, ili hematom postaje strano tijelo koje smeta sust av u za k ret anje. Tijelo lagano razg r a uje taj hemat om , no vrlo sporo, a esto zbog njegovog poloĹžaja i oblika nije ga mogu e u potpunosti resorbirati. Ako se to dogodi u miĹĄi u dolazi do ulaganja vezivnog tkiva u hematom, zatim i do kalci ikacije, te na kraju stvaranje slobodne kosti u miĹĄi u, ĹĄto moĹže trajno uzrokovati bolove i slabu pokretljivost. U tom slu aju slijedi operativno odstranjivanje kalci ikata.

PiĹĄe Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Problemi s prostatom Prostata je miĹĄi avi organ veli ine oraha koji jednim dijelom prstenasto zatvara mokra ni kanal. Njena funkcija je produkcija sekreta koji prenosi spermatozoide. U starijoj dobi esto dolazi do rasta prostate ĹĄto je u ve ini slu ajeva dobro udno i ne zahtjeva terapiju. Ali zbog pove anja veli ine, prostata pritiĹĄ e mokra ni kanal, tako da dolazi do poteĹĄko a s mokrenjem. Osobe koje osjete taj problem ne bi ga smjele zanemarivati nego se ĹĄto prije obratiti urologu. Kad

Sre a da do toga ne do e je, ťto su bolovi kod istegnu a miťi a, i kod uganu a zgloba toliko intenzivni da pacijent vrlo brzo traŞi stru nu pomo . Lije enje ima tri faze; U pr voj od ma h po ozljedi nastojimo smanjiti daljnje istjecanje krvi iz otvorene krvne Şile, i to na dva na ina; 1. kompresija elasti nim zavojem, 2. primjena ledenih obloga radi stvaranja ep hematoma na stjenci otvorene krvne Şile. Nakon toga slijedi mirovanje barem 48 sati, kad se hematom pretvara u gustu Şelatinoznu masu i tada je najbolje vrijeme za lije enje, tj. uklanjanje. Od izikalne terapije primjenjujemo; masaŞu kojom razbijamo hematom radi ubrzavanja resorpcije. Ultrazvu na terapija svojom mikrovibracijom olakťava raspad hematoma, te ubrzava njegovu evakuaciju.Nakon dva do pet dana primjenjuje se joť toplo – hladna terapija radi poboljťanja cirkulacije krvi i limfe, i uz banda Şiranje zgloba moŞe se ve krenuti s izi kom aktivnoť u! Najgore za hematom jest prisilno mirovanje s gipsom ili longetom, tada se cirkulacija usporava, te je nemogu a resorpcija hematoma, zato koristimo ortoze i steznike koji daljnje ne oťte uju zglob, ali omogu uju rano pokretanje!!

osjetite da mokrenje postaje sve ve i problem, mlaz urina nije viĹĄe kao prije ili su no na mokrenja sve prisutnija zna i da je problem na vidiku. Skoro svaki drugi muĹĄkarac stariji od 45 godina s vremena na vrijeme ima problema s prostatom. U posljednje vrijeme, na Ĺžalost, ta se granica pomi e prema sve mla oj dobi i sve viĹĄe mla ih muĹĄkaraca imaju simptome vezane za prostatu. Naj eĹĄ e oboljenje od raka kod muĹĄkaraca je upravo rak prostate. Ako se rak otkrije u ranom stadiju moĹže se

bez posljedica kirurťki otkloniti. Dolazi do potpunog oporavka, ali je redovito kontroliranje prostate od vitalnog zna aja za zdravlje muťkarca u tom segmentu. Ukoliko primijetite pojavu krvi u urinu ili spermi u kombinaciji s bolovima u testisima ili poviťeDA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJE NI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMO U NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI.

nom temperaturom tijela vezano uz spomenute probleme, mogu e je da se radi o upali prostate. Do tog segmenta problema bioterapeut moŞe biti 100% u inkovit u otklanjanju oboljenja. Zato nemojte ekati da se problem produbi, imat ete viťe problema i vi i vať BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

kirurg a kona ni ishod ne mora uvijek biti dobar. Ne odga ajte i ne zanemarujte situaciju, poglavito ne nosite mobitel u dĹžepu od hla a. MuĹĄkarci mogu pravilnom prehranom oja ati svoju prostatu i tako utjecati na spre avanje nastavka i napredovanja bolesti. Osim posjeta bioterapeutu, koji e vam eliminirati stres, postaviti vaĹĄ organizam u stanje balansa i poja ati imunitet, pazite na prehranu. Izbacite nezdravu i masnu hranu, jedite ĹĄto viĹĄe sjemenki od bundeve, ak i juhu od bundeve u koju ste, na kraju kuhanja dodali 2-3 Ĺžlice grubo nasjeckanih sjemenki od bundeve. Ekstrakt od palme tako er sadrĹži supstance

koje spre avaju rast prostate, djeluju preventivno a uzimaju se prema naputku na pakiranju. Raj ice i ĹĄipak-nar tako er mogu u velikoj mjeri pomo i pri eliminaciji tog problema. Na najmanji alarm reagirajte. "Bolje sprije iti nego lije iti" mudra je istina koju ne smijete zanemarivati. Uz sve navedene mjere opreza i djelovanja osnovni je zadatak odlazak bioterapeutu jer je njegova ruka "informirana" i moĹže vam pomo i. Nazovite bez SMS-a telefon broj 098/1347-031 i zaustavite mogu i napredak oboljenja. Nemojte zanemariti sami sebe jer je tada cijena previsoka i pla a se zdravljem.

13. sije nja 2012.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FILATELIJA

Vincent Van Gogh Obi no se kaže da genijalnost i ludost dijeli vrlo tanka crta. Kod znanstvenika, nasuprot briljantnom umu stoji uglavnom neprilago enost obi noj svakodnevnici, no kod umjetnika nasuprot umjetni koj genijalnosti i izvanrednosti obi no stoji ludost i pomra ena psiha. Jedan od takvih genijalnih umjetnika, no i psihi kih bolesnika, bio je Vincent Willem van Gogh, nizozemski crta , grafi ar i slikar, svjetski poznat po izuzetno bogatom opusu (850 slika i više od 900 akvarela i crteža), koji je mani no stvorio u samo 37 godina života!!! Vincent van Gogh ro en je 30. ožujka 1953. godine u Zundertu u Nizozemskoj, a sa slikarstvom se susre e u svojim ranim 20-im godinama života tijekom tri godine svoga rada u trgovini slika u Londonu. Odlu uje postati slikarom te doslovne mani no traži i prihva a sve savjete iz svoje okoline. Prva van Goghova djela potje u iz vremena njegovog boravka u Belgiji, ta slikarska aza je vrlo tmurna, radi tamne slike malih ormata, likovi su sumorni a teme iz života seljaka i radnika

koji se na svojoj zemlji pate i mu e kako bi u svojoj bijedi istrgli nasušni hljeb. Nemirni duh van Gogha kasnije vodi u Pariz, gdje provodi svoje posljednje 4 godine života i 4 najuspješnije godine svoje umjetni ke karijere. Tijekom tih 4 pariške godine slikarska paleta van Gogha se dramati no mijenja-slika svježim otvorenim bojama, primjenjuje istu skalu otvo-

renih, žarkih boja, vrlo esto se spominju kao žarke mediteranske boje. U toj slikarskoj azi van Gogh izbacuje sliku za slikom, po inje prevladavati žarka žuta boja, slika suncokrete, sunce... Nažalost, tijekom tih najplodnijih pariških godina van Goghova psiha doživljava najve e kri-

ze-iz usamljenosti i introvertiranosti prerasta u psihi ke krize koje na kraju rezultiraju i lije enjem u psihijatrijskoj ustanovi, izmjenjuju se periodi lucidnosti i potpunog klonu a. U to vrijeme zalaže se za ostvarenje sna mnogih rancuskih slikara-zajedni ko druženje i život u prirodi te zajedni ko slikanje. Kao prvi korak ka tom cilju, van Gogh nekoliko puta poziva Gauguina sebi u goste, i Gauguin kona no 23. listopada stiže u Arles. Tijekom studenog van Gogh i Gauguin slikaju zajedno, u jednoj takvoj prigodi Gauguin slika poznati portret van Gogha Slikar suncokreta. Nažalost, odnos dvojice slikara tijekom tih dva mjeseca druženja daleko je od idealnog: van Gogh je cijenio i divio se Gauguinu, no od svoje sredine je tražio da se i prema njemu odnose jednakokako prema velikom slikaru. S druge strane, arogantni i dominantni Gauguin vrlo je esto bio izvor van Goghovih rustracija, a umjesto umjetni kih diskusija i izmjenjivanja mišljenja sva e su postajale sve eš e. U jednoj takvoj sva i, vjerojatno

u potpuno neuravnoteženom stanju svoje bolesne psihe, 23. prosinca 1888. godine van Gogh poteže brija i nasr e prema Gauguinu. Bio je dovoljan samo jedan zaprepašteni i razo aravaju i pogled Gauguina da se van Gogh osvijesti i sam sebe kazni: reže britvom vlastito uho i odnosi ga bludnicama u javnu ku u, te pada u težak i bolan gr epilepti ara. Gauguin odlazi u Pariz, a Van Gogh u psihijatrijsku bolnicu. Svjestan da je u ludnici van Gogh pokušava nadoknaditi vrijeme koje je svjestan da mu polako izmi e; bez predaha slika i crta, gr evito radi, radi manijakalno, suludo, divlje, a boje dobivaju još više na intenzitetu. No, psihi ka kriza raste, izmjenjuju se bolnice i bolni ka lije enja. Kona no, 1890. godine van Gogh se seli u Auvers-sur-Oise na lije enje kod dr. Paula Gacheta. Prvi dojam Van Gogha o dr. Gachetu bio je: “mislim da je bolesniji od mene, ili možemo re i jednako”. Dr. Gachet je Van Gogha pretpostavlja se lije io biljkom crvenim naprstkom (lat. Digitalis purpurea), s kojom je Van Gogh i naslikao lije nika, a danas se smatra da je ta biljka možda i djelovala na van Goghovu percepciju žute boje, jer

je poznato da pacijenti lije eni tom biljkom vide sve oko sebe žu kasto. Nažalost, van Goghova bolest polako prerasta u nekontroliranu shizo reniju i mani nu depresiju. Kona no, 27. srpnja 1890. godine, depresivan, uznemiren, u trenutku pani nog predosje aja strave pred novim nastupom psihi ke krize Vincent van Gogh hvata revolver, u polju kraj puta naslanja se na deblo koje je upravo slikao i puca u sebe. Nakon dva dana umire u svom krevetu i biva sa hranjen na groblju u Auvers-surOiseu. Vincent van Gogh se smatra istaknutim postimpresionistom, a glavnim prethodnikom itavog europskog ekspresionizma, jer je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. Van Gogh je jedan od prvih umjetnika koji je de ormirao prirodni oblik da bi postigao što ja u i intenzivniju izražajnost. Svaki van Goghov autoportret je dio njegove autobiografije i u svakome od njih se odražava trenutna drama njegove životne putanje. Takav je i poznati autoportret „Nizozemac s lulom“ („Hollandais à la Pipe“) iz

1889. godine, djelo koje je, sli no kao i sam Vincent van Gogh, doživjelo tragi nu sudbinu, no ipak sa sretnijim završetkom. Slika, dimenzija 44,5x50 cm, je pripadala pariškom trgovcu umjetninama i galeristu Paulu Rosenbergu, koji je svoju veliku zbirku modernih umjetnina sklonio pred rizikom II. svjetskog rata iz Pariza u trezore Banque Nationale pour le Commerce et l’Industrie (BNCI) u Libourneu. Nažalost, bezuspješno, jer je cijela zbirka tijekom svibnja i lipnja 1940. godine zaplijenjena od strane nijemaca te prvo preba ena u Njema ko veleposlanstvo u Parizu, a nakon toga u posebno spremište u Louvreu. Kao ovjek od povjerenja Hermmana Goeringa, bankar Alois Miedl koriste i svoje pravo odabira me u zaplijenjenim umjetni kim djelima, za sebe izme u ostalih djela odabire i ovaj autoportret, no djelo je spašeno u kasnu jesen 1944. godine. prilikom hapšenja Miedla na rancusko-španjolskoj granici. Nakon mnogo pravnih komplikacija, koje i danas traju, djelo je prodano u Chicago, i danas se nalazi u privatnoj zbirci Mary i Leigh Block.

“Jelen”

Pozna ata muška, žensk ka i dječja obuća sada jeft f inija

-50%

Klinci šišanje: 25,00 kuna

"Jelen" lj prijate ogu vaših n • • • •

Muško šišanje: 35 35,00 00 kuna Umirovljenici, studenti, u enici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna

RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00

12

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Detro

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Citroën vas nagra uje tijekom Arena Ice Fever

VW E-Bugster

Po etak godišnjih zbivanja u automobilisti ko su ve predstavljeni noviteti za Sjevernoameri je salon zna ajan za ameri ki kontinet ne treba i mnogi zna ajni proizvo a i za taj salon uvaj godine salon u Cobo centru bilježi više od 40 5.200 akreditiranih novinara iz cijelog svijeta. M Mnogi od vih noviteta doživjet e svoju europsk održava od 8. do 18. ožujka.

Volvo XC60 Hybrid

Citroën se odlu io pridružiti ledenom ludilu i podržati ledene heroje na hokejskom spektaklu Arena Ice Fever te za vrijeme Arena Ice Fever od 8. do 22. sije nja 2012. u 12:00 sati organizira nagradnu igru na Citroën Facebook stranci. Nagrada je Citroën C3 Medveš ak na godinu dana. Za vrijeme trajanja nagradne igre treba posjetiti Citroën Facebook stranicu www.facebook/Citroen.Hrvatska, kliknuti Like, to no odgovoriti na 3 nagradna pitanja

te prihvatiti sudjelovanje u nagradnoj igri. Kako bi bio dio pozitivne atmosfere na ledu i tribinama, Citroën e za vrijeme Arena Ice Fever u Areni Zagreb izložiti specijalnu seriju Citroën C3 Medveš ak, C4 Medveš ak i C4 Picasso na ulazu u Arenu. Citroën C3 Medveš ak u ponudi je s cijenom ve od 79.900 kn te bogatom serijskom opremom. Citroën C4 Medveš ak u ponudi je s cijenom ve od 104.900 kn i atraktivnom serijskom opremom.

Porsche 911 cabrio

MINI Roadster Hyundai Veloster

Toyota i Lexus na vrhu istraživanja zadovoljstva flotnih kupaca Ford Fusion

Toyota i Lexus iznenadili Veliku Britaniju neo ekivano visokim rezultatima u istraživanju lote menadžera. Rezultati su to britanskog ‘’Sewells Fleet Operator‘’ istraživanja lotnih vozila (poslovnih korisnika) u klju nim podru jima. Istraživanja automobilskih stru njaka Sewells iz Velike Britanije za 2011. otkriva da su "kvaliteta i pouzdanosti" te "usluga u servisu, održavanje i troškovi popravka" najvažniji razlozi pri odabiru vozila za korisnike ve eg voznog parka. Studija pokazuje da se na tom podru ju posebno briljira Toyota, postiza-

njem najviših ocjene me u ve im automobilskim proizvo a ima te je Toyota dobila velike pohvale za kvalitetu i pouzdanost svojih vozila. Lexus je tako er rangiran visoko, s najvišim ocjenama me u premium markama automobile, dobivenima za uslugu servisa, održavanje i troškove popravka. Rezultati istraživanja podržavaju program ‘’Toyota i Lexus Flotne Usluge’’ koji je koncentriran ka ‘ispunjavanju o ekivanja i ostvarivanju prioritetnih zahtjeva poslovnih korisnika’ isporukom modela iz sveukupne ponude.

Mercedes SL

13. sije nja 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

oit 2012.

oj industriji po inje ve tradicionalno salonom u Detroitu. Novinarima i ko tržište, a za posjetitelje salon traje od 14. do 22. sije nja. Premda a umanjiti i njegovu važnost za svjetsko pa i europsko tržište. Uostalom ju zna ajna predstavljanja (Porsche 911 cabrio, Mercedes SL…). Ove svjetskih premijera. Novinarske dane u Detroitu popratilo je više od Mi vam donosimo kratak pregled najnovijih modela s ovog doga anja. ku premijeru tjekom tradicionalnog Salona u Genevi koji se ove godine Audi Q3 Vail

Lexus Hybrid Cadillac ATS

Chevrolet Code

Smart pickup

Honda NSX

Hyundai Genesis

BMW ActiveHybrid

Chevrolet Tru

Bentley GT V8

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Hyundai Accent 1.3 GL, 2000.g., 143000 km, reg. 12/2012, cijena 14500 kn 2. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 119000 km, reg.04/2012, cijena 26500 kn 3. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn 4. Seat Ibiza 1,2 12V, 2007.g., 37000 km, reg. 11/2012, cijena 42500 kn

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobila u HR po proizvo a ima u 2011. proizvo a

koli ina udio, %

1 Volkswagen

5100

12,27%

2 Opel

3963

9,54%

3 Renault

3877

9,33%

4 Peugeot

3414

8,21%

5 Škoda

2989

7,19%

6 Chevrolet

2895

6,97%

7 Hyundai

2659

6,40%

8 Citroen

2637

6,34%

9 Ford

1904

4,58%

10 Kia

1626

3,91%

11 Dacia

1352

3,25%

12 Toyota

1234

2,97%

13 Nissan

1140

2,74%

14 Audi

930

2,24%

15 Suzuki

927

2,23%

16 BMW

861

2,07%

17 Mazda

821

1,98%

18 Seat

774

1,86%

19 Fiat

542

1,30%

20 Mercedes

501

1,21%

21 Honda

448

1,08%

22 Volvo

251

0,60%

23 Mitsubishi

196

0,47%

24 Alfa Romeo

108

0,26%

25 Smart

88

0,21%

26 Mini

70

0,17%

27 Lada

58

0,14%

28 Subaru

39

0,09%

29 Porsche

37

0,09%

30 Land Rover

24

0,06%

31 ostali

96

0,23%

UKUPNO

41561 100%

Izvor: Promocija plus

Sjajne ponude Citroëna Citroën u suradnji sa svojom mrežom ovlaštenih servisa nastavlja komercijalnu akcije pod nazivom „Sjajne ponude Citroën “ u kojoj nudi atraktivnu ponudu za zimske gume i naplatke do 31. sije nja 2012. godine. Kako bi vlasnici vozila Citroën bili što bolje pripremljeni za zimu te uživali u svojim limenim ljubimcima u zimskim uvjetima vožnje, Citroën je osigurao 10% popusta na gume, te pri kupnji etiri zimske gume s naplatci-

ma besplatan etvrti naplatak. Prilikom kupnje 4 zimske gume Michelin, Kleber ili BF Goodrich, kupac na poklon dobiva zimski komplet Michelin: strugalicu i sredstvo za odle ivanje.

Peugeot i Davor Gobac u akciji Peugeot je oduvijek znao promovirati svoje modele na nov i originalan na in. Ove godine odlu io je udružiti snage s Davorom Gobcem, popularnim pjeva em grupe „Psihomodo Pop“. Tijekom idu ih nekoliko tjedana iz Peugeota stiže niz primamljivih ponuda, a reklamni oglasi i tv reklame bit e svakako još zanimljiviji zbog pojavljivanja popularnog pjeva a. U reklamnoj kampanji naziva „Hit tjedna“, svaki tjedan stizat e po jedna atraktivna ponuda iz Peugeot asortimana. Vjerujemo da e svatko mo i izabrati svoj Peugeot hit. U prvom tjednu, nudi se rokerski putni ki Peugeot Partner Tepee Outdoor s dizelskim HDi motorom. Uz serijski klima ure aj, radio CD MP3, elektri ni paket, maglenke, 2 zra na jastuka, paket Outdoor… dostupan je

ve od 117.900 kn s PDV-om, uz ukupno etiri godine jamstva ili 80.000 km, bez obzira na na in pla anja. Krajem prosinca Peugeot je s Gobcem snimio radijsku i televizijsku reklamu za ovu atraktivnu komercijalnu akciju. Uz obilje smijeha Davor nam je otkrio da ove godine njegov bend slavi 30 godina postojanja, koje e obilježiti velikim koncertom za sve svoje fanove.

PANDA D.O.O AKOVEC

PRODAJA CITROEN VOZILA OVLAŠTENI SERVIS CITROEN I PEUGEOT VOZILA OVLAŠTENI SERVIS MAHINDRA I LADA VOZILA IZ SVOJE ŠIROKE PALETE USLUGA IZDVAJAMO:

NOVO U PONUDI KOMPJUTERSKA DIJAGNOSTIKA NA SVIM MARKAMA AUTOMOBILA SERVIS VOZILA AUTOMEHANIKA AUTOELEKTRIKA AUTOLIMARIJA - VRŠIMO POPRAVKE LIMARIJE NA SVIM VOZILIMA - VRŠIMO POPRAVKE PO IZVIDIMA ŠTETE SVIH OSIGURAVAJU IH KU A ZAMJENA VJETROBRANSKOG STAKLA AUTOLAKIRNICA - USLUGA LAKIRANJA VOZILA U NAJSUVREMENIJOM TERMOLAKIRNICI VULKANIZACIJA - MONTAŽA I BALANSIRANJE GUMA AUTOPRAONA - RU NO PRANJE VAŠEG LIMENOG LJUBIMCA VU NA SLUŽBA PUNJENJE I PREGLED KLIMA URE AJA

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM NA BR. TEL: Peugeot : Tel: 040/ 328 766; 040/ 328 767 Fax: 040/ 328 501 E-mail: peugeot@panda.hr

Citroen : Prodaja novih vozila: Tel: 040/ 328 630 Servis Citroen i sve ostale marke automobila: Tel: 040/ 328 930 ; Mob: 091 2 328 930 ; Fax: 040/ 328 626 E-mail: panda@panda.hr

ILI NAS POSJETITE NA NAŠOJ ADRESI: ZRINSKO-FRANKOPANSKA BB AKOVEC RADNIM DANOM OD 8 – 16 SATI I SUBOTOM OD 7 – 12 SATI !

Vaš najsigurniji suvoza Panda d.o.o. !

13. sije nja 2012.

Hyundai Elantra – auto godine 2012. u Sjevernoj Americi Hyundai Elantra osvojila je titulu auta godine u najprestižnijem izboru u Sjevernoj Americi – NACOTY (North America Car Of The Year). Žiri od 50 nezavisnih automobilskih novinara iz Sjeverne Amerike testirao je sve novitete koji su prošle godine lansirani na tržište i izabrao nositelja titule Auto godine 2012 – Hyundai Elantru. Proglašenje pobjednika uprili eno je na ovogodišnjem me unarodnom salonu automobila u Detroitu, ime Hyundai bilježi svoje drugo proglašenje na ovoj manifestaciji. Naime, 2009. titulu auta godine tada je odnio Hyundai Genesis. „Elantra je odraz naše uspješne pri e svojim naglašenim dizajnom i vrlo ekonomi nom potrošnjom“ – izjavio je John Krafcik, predsjednik i glavni izvršni direktor Hyundai Motor America, „U godini u kojoj smo suo eni s vrlo žestokom konkurencijom, doista smo po aš eni što je stru ni žiri prepoznao dugoro ni utjecaj modela Elantra na automobilsku industriju“. Prije nego što su izabrali modele koji ulaze u inalni izbor (tri iz kategorije osobnih vozila i tri iz kategorije gospodarskih vozila), lanovi žirija u procesu izbora za auto godine testirali

su preko 50 novih modela vozila. Uz Elantru u inalnom izboru bili su Volkswagen Passat i Ford Focus. Inspiriran prestižnim Europskim izborom za auto godine, ovogodišnji NACOTY 19. je po redu i ve je dio automobilske tradicije u Sjevernoj Americi. NACOTY stru ni žiri vo en je od strane Organizacijskog

odbora i inancira se isklju ivo godišnjim pristojbama svojih lanova. U izboru za auto godine, stru ni žiri ocjenjuje nekoliko osnovnih kriterija me u kojima su inovacije, utjecaj na industriju, dizajn, sigurnost, održavanje, zadovoljstvo korisnika i vrijednost vozila u vidu omjera „uloženo- dobiveno“. Od samog lansiranja na tržište Elantra pobu uje znatan interes kupaca. U Sjevernoj Americi prodano je 186.361 model, ime je Elantra doprinijela rekordnoj Hyundai prodaji od 645.691 vozila na ameri kom tržištu u 2011. godini. Time Hyundai Motor America bilježi rast prodaje od ak 20%.

13. sije nja 2012.

Šavora d.o.o.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Me imurje

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

akovec, Športska 8,

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: Toyota Aygo 1.0 Cool 3 vrata, bijela boja, 2011.g., cijena = 64.175 kn sa PDV-om Toyota Aygo 1.0 Cool 5 vrata, crna metalik boja, 2011.g., cijena = 68.327 kn sa PDV-om Toyota Yaris 1.0 Luna 5 vrata, crvena boja, 2011.g., cijena = 91.732 kn s PDV-om Toyota Yaris 1.33 Sol VSC 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 113.778 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 Terra 5 vrata, bijela boja, 2011.g, cijena = 111.136 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 4Me 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 117.100 kn s PDV-om Toyota Verso 1.6 Terra MPV, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena = 142.317 kn s PDV-om Toyota Avensis 1.6 Terra SD, bijela boja, 2011.g, cijena = 156.134 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.0 Active 2WD, crna boja, 2011.g., cijena = 179.765 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.2 D-4D Limited 4x4, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena= 255.266 kn s PDV-om Toyota Hilux 2.5 D-4D DC Country AC, bijela boja, 2011.g., cijena = 191.770 kn s PDV-om Toyota Hilux 3.0 D-4D DC City automatik, crna metalik boja, 2011.g., cijena= 260.928 kn s PDV-om

1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA SA BESPLATNOM MONTAŽOM

DIO IZ VELIKE PONUDE: 175/65 R14 WINTER G-FORCE GO 82T BFGOODRICH 175/65 R15 WINTER G-FORCE GO 84T BFGOODRICH 175/65 R15 KRISALP HP2 TL 84T KLEBER 185/65 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/60 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/65 R15 W442 WINTER 91t HANKOOK 205/75 R16C WINTER 110/108 HANKOOK

mpc mpc mpc mpc mpc mpc mpc

451,41 kn 472,27 kn 447,23 kn 471,59 kn 536,85 kn 525,25 kn 857,89 kn

*slike su informativnog karaktera

Poznati i slavni

FORMULA 13 1. Lonely Boy THE BLACK KEYS 2. I Love You Too Much ROLLING STONES 3. Ultraviolet (Light My Way) THE KILLERS 4. This Isn’t Everything You Are SNOW PATROL 5. Turning Tables ADELE 6. Marry The Night LADY GAGA

The Walkabouts s novim albumom u Tvornici kulture

7. Re-wired KASABIAN

The Walkabouts e nakon skoro sedam godina ponovno nastupiti u Zagrebu. Jedan od najvažnijih americana sastava, koji traje ve etiri desetlje a, vra a se novim albumom “Travels in the Dustland” i europ-

13. We All Go Back To Where We Belong R.E.M.

skom turnejom u sklopu koje e 17. sije nja nastupiti u Tvornici kulture. “Travels in the Dustland” donosi novu kolekciju pjesama, me u kojima su i “My Diviner”, “Every River Will Burn” ili “They

Are Not Like Us” s diskretnom upotrebom elektronike. Uz The Walkabouts ve er e svojim samostalnim nastupom upotpuniti njihova bubnjarica Terri Moeller, koja je lani objavila prvi solo album “Terri Tarantula”.

Ulaznice po cijeni od 80 kuna možete kupiti u glazbenoj knjižari Rockmark, Aquarius CD Shopu, Dirty Old Shopu i Tvornici kulture. Na ulazu e koštati 100 kuna.

8. Antes De La Seis SHAKIRA 9. Someone Else’s Tears ZUCCHERO 10. Wonderful Life SEEED 11. You Da One RIHANNA 12. Tomorrow THE CRANBERRIES

Koncert Dalea Watsona u Tvornici

Povratak Mary Coughlan u Zagreb Irska jazz- olk pjeva ica Mary Coughlan nastupit e 27. sije nja u Velikom pogonu zagreba ke Tvornice kulture. Napustivši školu s 15 godina, život joj je krenuo nizbrdo i, predavši se alkoholu i drogi, završila je u mentalnoj ustanovi. Ljubav prema glazbi i želja za životom natjerale su je da skupi snage i okrene novu stranicu u životu. Sredinom ‘70-ih upoznala je svog supruga Fintana Coughlana i osnovala obitelj koja

se raspala 1981. Ponovno pred životnim krahom, upoznala je slavnoga nizozemskog producenta Erika Vissera i život joj je napokon imao uzlaznu putanju: njezin prvi album prodao se u 100.000 primjeraka u Irskoj. Na drugom nastupu u Zagrebu pridružit e joj se i poljski klavijaturist Pawel Grudziena. Cijena ulaznice iznosi 70 kuna, na dan koncerta 90 kuna i možete ih nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima.

Ameri ki country pjeva Dale Watson, dan prije Rijeke, održat e koncert u Velikom pogonu zagreba ke Tvornice kulture. Kantautor i gitarist Watson ro en je 1962. u Alabami, no kao prebivalište odabrao je Teksas. Od najranijih je dana pokazao afinitete prema countryju, a u gotovo tri desetlje a karijere snimio je desetak studijskih albuma, od kojih se kao najbolja ostvarenja country & western

žanra izdvajaju “The Truckin Sessions Vol. 1 & 2”, te ovogodišnji “The Sun Sessions”, koji promovira na turneji. Watson se prvi put predstavio hrvatskoj publici prije dvije godine u zagreba koj Tvornici, kada je oduševio poklonike countryja. Cijena ulaznice iznosi 80 kuna, na dan koncerta bit e 100 kuna, a možete ih nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima.

Top 10 [doma e] NINA BADRI Dat e nam Bog SEVERINA Grad bez ljudi TOP LISTA DOMA IH MASSIMO Dodirni me slu ajno TBF Veseljko Pistaccio metallic SLAVONIA BAND Malena PARNI VALJAK Vjeruj BAJAGA Ako treba da je kraj GAZDE & V. Vukojevi Dat e Bog i bolje dane BOJAN JAMBROŠI Ruža vjetrova PRVA LIGA Nemoj re i da je kraj LUKA NIŽETI Tamo gdje me srce vu e DALIBOR BRUN Pucaj mi u srce KOM3DIJA De je ljubav JASNA ZLOKI & Gibonni Ako me nosiš na duši DANIJELA Klju FEMINNEM Subota bez tebe

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

13. sije nja 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

R

Tjednik

Plus

Ludi za Poli - Hrvatska

Nabildaj

prste i Besplatna igrica za Androide.

Poslikaj QR kod ili telefonom posjeti market.android/baci-slona i preuzmi besplatnu igricu. Poslikaj QR kod i preuzmi besplatnu igricu za Androide.

38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

posjetite nas na

www.metss.hr

Posjetite na na staroj adresi u novopreure enoj prodavaoni METSS-a Nedeliš e, akove ka 33 Radno R adno vrijeme: vriijjeme: radnim danom 7-19 sati nedje nedjeljom i praznikom zatvoreno

00 g

Bijeli 7

2,99 KN SENZACIONALNA SEN NZAC CIJENA NA BIJELI BIJEL LI KRUH KR 700 g =2,99 knn ZAHVALJUJEMO NA POVJERENJU VAŠ METSS

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

ME IMURSKI SPORT i hrvatska gimnastika ponovno imaju olimpijca

FILIP UDE DRUGI PUT ZA REDOM IZBORIO OI

Osigurao nastup na Olimpijadi 2012. u Londonu PIŠE: DEJAN ZRNA

N

ajbolji me imurski sportaš i ponajbolji hrvatski gimnasti ar Filip Ude u utorak je drugi put za redom u karijeri osigurao nastup na Olimpijskim igrama. Nakon sjajnog nastupa i srebrne medalje na konju s hvataljkama na OI u Pekingu 2008. godine, Ude je na predolimpijskom turniru u Londonu, posljednjem natjecanju na kojem se vadi “olimpijska gimnasti ka viza” za OI u istom gradu ovo ljeto, izborio poziciju kojom je osigurao nastup na olimpijskom gimnasti kom turniru. Kasno nave er lijepu vijest javio nam je iz Londona Mario Vukoja. Ude je nastupio u posljednjoj, tre oj rotaciji muških olimpijskih kvali ikacija.

16. mjesto u konkurenciji od stotinjak gimnasti ara Na kvali ikacijskom turniru u dvorani North Greenwich Arena na spravama Gymanova, koje baš i ne odgovaraju našem gimnasti aru, Ude je u konkurenciji stotinjak gimnasti ara zauzeo 16. mjesto. Najvažnije je

bilo u i me u najboljih 20, jer to je zna ilo da je siguran za OI u glavnom britanskom gradu. Na kraju je osvojio 86.030 bodova, što je bilo sasvim dovoljno za olimpijsku vizu. Ude je bio solidan na svojim najboljim spravama: konju s hvataljkama i tlu, te je osvojio 14.466 i 14.433 boda. Najbolju ocjenu zaradio je na preskoku, 15.566, a najsla-

86.030 bodova i 16. mjesto na predolimpijskom gimnasti kom turniru bilo je sasvim dovoljno za va enje “olimpijske vize”

bij u o ekivano na karikama: 13.466. Za ru e je dobio ocjenu 13.866, a na pre i vrlo dobrih 14.333. Ovaj put je bilo najvaž-

Trener Mario Vukoja: Ostvaren je najvažniji cilj - Ovo je bilo speci i no natjecanje i tako smo pripremili program. U vježbi na konju s hvataljkama i na tlu krenuli smo s nižim po etnim ocjenama sa što manje rizika. Filip je bio vrlo koncentriran i miran. Krenuo je s preskokom. Bila je to malo rizi na sprava jer je baš na njoj ozlijedio nogu. Vježbu je izveo jako dobro, a sve ostalo bilo je pitanje rutine, opisao je nastup trener Mario Vukoja. - U konkurenciji zemalja koje nisu imale cijelu gimnasti ku vrstu, Filip je napravio etvrti rezultat, dok su ostali ispred njega iz ekipa koje su se tako-

er borile za nastup na OI, pa je ukupno 16. Zadovoljni smo trener Kriajimski i ja osobno Filipovim vježbanjem i rezultatom. Primarni cilj protekloga olimpijskog ciklusa ovim rezultatom je ostvaren, kaže ina e glavni sportski operativac GKa “Marijan Zadravec Macan” i ugledni svjetski gimnasti ki sudac Mario Vukoja nakon plasmana na olimpijski turnir, koji e ove godine biti najja i u svojoj povijesti. - Bez velikih najava otišli smo u Francusku, gdje smo obavili završne pripreme. Najvažniji nam je bio mir. Vri-

jeme smo iskoristili za adaptaciju na sprave Gymanova. Filip je ina e imao problema s rupturom zadnje lože, no zdravstveni tim je napravio sve što je mogao, nastup nije dolazio u pitanju i sav trud na kraju se isplatio, zaklju io je prvi dio londonske pri e Vukoja, dok za OI, koje slijedi u ljetu u istom gradu, kaže da e plan biti sli an kao za Peking, zna i koncentracija na jednu - dvije sprave, vjerojatno konj s hvataljkama i tlo, a cilj e biti najprije izboriti plasman u inale, a u inalu je onda uvijek sve mogu e.

nije do i do zbira ve eg od 86 bodova, što je Filipu uspjelo. Nije bilo fatalnih grešaka, išlo se “na sigurno”, kako ne bi došao u pitanju nastup na OI, jer popravka nakon ovoga nastupa više nema. Filip u idealnom višeboju može oti i za najmanje dva - tri boda više, a ostaje za vidjeti kakva e biti taktika na samim OI. Vrlo vjerojatno e se ponovno i i na spremanje jedne - dvije sprave s vrhunskom vježbom, kako bi Filip bio spreman i za uklju ivanje u lov za medalje. Ali, ovaj put e biti znatno teže ponoviti Peking i srebro s konja s hvataljkama, jer e na OI u Londonu nastupiti i svi specijalisti po spravama, kojih prije etiri godine nije bilo. Me utim, nikad se ne zna. Treba i i, kao i uvijek, “korak po korak”. Nakon plasmana na OI, novi cilj bit e zasigurno plasman u inale, a onda je uvijek sve mogu e. Treba napomenuti da je na ovom turniru Ude nastupio ozlije en, jer je imao problema s koljenom, ali, sre om, ozljeda nije bila teže prirode, iako nije bilo jednostavno vježbati, posebice na tlu.

STEVO TKAL EC, predsjednik Hrvatskoga gimnasti kog saveza, o prošloj 2011. godini

Naši su rezultati i dalje vrhunski i u kontinuitetu Stevo Tkal ec, predsjednik Hrvatskoga gimnasti kog saveza i “alfa i omega“ me imurske gimnastike, kao i klub GK “Marijan Zadravec Macan” ne slažu se s ocjenom da u me imurskoj gimnastici i rezultatima vladaju “jad i emer“, što smo kao glavnu naznaku stavili u našem prošlom broju, opisuju i situaciju u Zajednici sportova i me imurskom sportu u 2011. godini. - To možda vrijedi za ekipne sportove, kao i op enito inancijsku situaciju, ali gimnastika i GK ‘Marijan Zadravec Macan’ ostvarili su gotovo sve svoje planove u prošloj godini. Osim rezultata gimnasti ara, koji su vrlo dobri, u SGC-u ‘Aton’ organizirali smo PH u gimnastici, kao i brojne druge aktivnosti. Ne kukamo, iako je jako teško, ali, zašto je to tako, vrijeme da sami sebe preispitaju jesu oni koji vode me imurski sport, kaže Tkal ec, i nastavlja: - Što se ti e samih rezultata, Filip nije uspio oti i odmah na OI u London, ali sada je to uspio, tako da

je ostvaren rezultat predvi en za cijeli olimpijski ciklus i smatram da je to ponovno jedan jako veliki uspjeh i rezultat. I Tijana je prošle godine odradila vrlo dobru sezonu. Ona je zadržala prvo mjesto u poretku Svjetskog kupa i za 2011. Pretprošle je godine bila osvaja ica Svjetskog kupa u preskoku, dok je prošle godine s ukupnim brojem bodova osvojenima na svjetskim kupovima dijelila prvo mjesto u ukupnom poretku s Chusovitinom iz Njema ke i Ruskinjom Musta inom. Bez obzira što na tim natjecanjima nije osvajala medalje, vrhunski rezultati donijeli su Tijani diobu prvog mjesta. Ono što eka Tijanu i Filipa ove godine jesu EP i svjetski kupovi A kategorije, na kojima su si ve ranije osigurali nastupe. I ove e godine to biti Moskva, zatim Pariz i u rujnu najvjerojatnije jedan u Kini. Naravno, u epicentru svega bit e nastup Filipa Udea na OI u Londonu, kazao nam je na kraju Stevo Tkal ec. (dz i so)

13. sije nja 2012.

ZAVRŠENO 29. Zimsko malonogometno prvenstvo Me imurja na

Mom ad Svježa jaja Vuk ehov konkurenciji spasila obraz me im Finalnim utakmicama u sve tri kategorije, seniorskoj, veteranskoj i pionirskoj, u nedjelju je pred više od šeststo gledatelja u dvorani Graditeljske škole u akovcu završeno 29. izdanje Zimskoga malonogometnog prvenstva Me imurja. Nakon dvanaest dana, u kojima je odigrano sto šezdeset osam utakmica u etiri me imurske sportske dvorane, u seniorskoj konkurenciji naslov najboljih osvojila je mom ad “Svježa jaja” Vuk ehovec, u veteranskoj to su bili nogometaši Podravine iz Ludbrega, dok je kod pionira naslov pripao NK Slaven Belupu iz Koprivnice. Na turniru je nastupilo osamdeset osam ekipa, ime u su MNS-u zadovoljni. O ovogodišnjem malonogometnom prvenstvu predsjednik me imurskoga nogometnog saveza Mato Kljai stoga je kazao: - Iza nas je turnir za koji smatram da smo ga uspješno odradili. Broj ekipa je bio malo manji nego prošle godine, no osamdeset i osam ekipa danas je u vrijeme financijske krize, kada su svi vezani uz nekog sponzora i dalje veliki broj mom adi. Vjerujem da smo proteklih dvanaest dana, igraju i u dvoranama diljem Me imurja, ponudili jedan kvalitetan nogomet i jednu vrstu dobre zabave u ovim blagdanskim danima, što je i cilj ovakvog natjecanja.

Idu e godine eka nas jubilej, 30. Zimsko prvenstvo, pa ve sada mogu re i da emo ponuditi i neka iznena enja u organizaciji, kako bi ga slavljeni ki obilježili, jer smatram da ovaj turnir to svakako zaslužuje. Tijekom cijelog turnira gledali smo dobar nogomet, pa je tako bilo i u samoj završnici. U utakmicama za tre e mjesto akove ki Dream Team je tek nakon izvo enja udaraca sa sedam metara slavio protiv Podravine u konkurenciji pionira. Kod veterana su slavili nogometaši Podravine svladavši s uvjerljivih

6:0 mom ad BC Ljupka iz akovca, dok su u borbi za tre e mjesto kod seniora nogometaši Fotex - palatina iz Nedeljanca slavili protiv mom adi Restoran barok iz akovca, nakon sedmeraca. Potom su uslijedile i finalne utakmice, u kojima tako er nije nedostajalo uzbu enja. U pionirskoj konkurenciji pobjednik je odlu en nakon izvo enja sedmeraca, u kojima su mladi nogometaši NK Slaven - Belupa iz Koprivnice bili bolji od doma ih de ki, mom adi OPG Srpak iz Palinovca. Kod veterana je Podravina bila bolja od mom adi Trna-

Finalne utakmice Pioniri U pionirskom finalu na zimskom su prvenstvu igrali OPG SRPAK (Palinovec) – NK SLAVEN-BELUPO (Koprivnica) 2-2 (0-2) 7 m. Za OPG Srpak nastupali su V. Štampar, M. Bogovi , D. Špoljar, S. Habula, S. Hliš ,A. Hadži , M. Ruži , D. Šegovi , D. Hliš . Voditelj Ivan - Petar Srpak

Veterani U veterankos konkurenciju finalnu su utakmicu igrali NK TRNAVA TTL (Gori an) – NK PODRAVINA (Ludbreg) 2 – 3. Za mom ad viceprvaka NK Trnava TTL iz gori ana su igrali G. Smetana, Z. Zorko, D. Šavora, I. Vlahek, J. Ribi , A. Blagus,R. Katanec, T.

Za najboljeg igra a ovogodišnjeg prvenstva izabran je Davor Balent iz pobjedni ke mom adi prvenstva Svježa jaja Vuk

Mesari , I. Vugrinec. Voditelj Gordan Smetana.

Seniori U “me imurskom “ finalu na 29. Zimskom malomogometnom prvenstvu sastali su se SVJEŽA JAJA VUK ( ehovec) – BUKAL ELEKTRONIKA ( akovec) 1-1 (2-1) 7 m Za pobjedni ku mom ad Svježa jaja Vuk u finalu su igrali I. Habuš, Marka , D. Balent, Lon ari , Radikovi , Ad. Vuk. L. Vuk, An. Vuk, D. Jagec i Belovi . Voditelj Zdravko Vuk. Za mom ad Bukal Elektronika pak su nastupili Posavec, Herceg, Lukave ki, Piska , Ribi , Ister, Muri i Ricardo da Costa. Voditelj Marko Ister.

Najbolja mom ad u seniorskoj konkurenciji na ovogodišnjem malonogometnom prvenstvu Me imurja bila je ekipa Svježa jaja Vuk iz ehovca

ve TTL iz Gori ana, kojima je ovo bio prvi nastup na zimskom prvenstvu. Nakon toga je slijedila najzanimljivija utakmica prvenstva, seniorsko finale, koje je ove godine odlu eno tek nakon udaraca sa sedam metara.

Najbolji strijelac prvenstava bio je Alen Herceg, lan viceprvaka, mom adi Bukal elektronike iz akovca

Utakmica izme u mom adi Svježa jaja Vuk iz ehovca i prošlogodišnjeg pobjednika Bukal elektronike je nakon etrdeset minuta završila 1:1. Iako je Bukal elektronika na svojem golu imala najboljeg vratara

turnira Danijela Posavca, pobjedu je odnijela mom ad iz ehovca, koja je tijekom turnira nastupala bez “klasi nog” golmana ve s igra em više u polju. Tako je i prilikom izvo enja udaraca sa sedam metara

Mom ad akove ke Bukal elektronike ove je godine osim najboljeg strijelca u mom adi imala i najboljeg vratara turnira – Danijela Posavca

13. sije nja 2012.

a kojem je nastupilo 88 mom adi u tri konkurencije

vec pobjedom u seniorskoj murskoga malog nogometa

Peto kolo veteranske malonogometne lige obilježilo visoke pobjede vode ih mom adi

Utakmice za tre e mjesto U pionirskoj konkurenciji igrali su: NK PODRAVINA (Ludbreg) – DREAM TEAM ( akovec) 5-5 (3-4) 7 m. Za akove ku ekipu DREAM TEAM igrali su: M. Posavec, N. Poljanec, M. Jurinec, B. Varga, D. Kameni , E. Varga U veteranskoj konkurenciji NK LEPOGLAVA – BEAUTY CENTAR LJUPKA ( akovec) 6 – 0. Za mom ad BEAUTY CENTAR LJUPKA nastupili su D. Novak, D. Sobo an, T. Kralj, G. Vinceti , K. Ma ari , D. Horvat, Z. Modlic, D. Plaftak, G. Makovec U utakmici za tre e mjesto kod seniora su se sastali FOTEX-PALATIN (Nedeljanec) – RESTORAN BAROK ( akovec) 4-4 (3-1) 7m Za mom ad Restoran Barok akovec igrali su M. Anuši , M. Kljai , A. Juki , M. Skorin, M. Rac, K. utura, D. Hunjak, V. Mesec, D. Zeko, D. Kanjuh, M. Planti

“markirku” na sebe obukao Ivan Habuš i uspio obraniti jedan sedmerac, što je bilo dovoljno za pobjedu i veliko i zasluženo slavlje mom adi Svježa jaja Vuk iz ehovca. Iz pobjedni kih mom adi stigli su i najbolji pojedinci na ovogodišnjem turniru. Tako je za najboljeg igra a u seniorskoj konkurenciji izabran Davor Balent iz

mom adi Svježa jaja Vuk, u pionirskoj je to bio Jakov Gogi iz Slaven - Belupa, dok je najbolji igra u konkurenciji veterana na ovogodišnjem prvenstvu Siniša Va unec iz NK Podravine. Za najboljeg je vratara izabran Danijel Posavec iz mom adi Bukal elektronika kod seniora, najbolji u veteranskoj konkurenciji je bio Dražen Crnkovi NK Podravina, a kod pionira Matijas Ili iz NK Slaven - Belupa. Proglašeni su i najbolji strijelci

MNL “Josip Francki Joja”

Prošlogodišnji pobjednici Zimskog prvenstva Me imurja, mom ad Bukal elektronika, i ove su godine stigli do finala, no nisu uspjeli obraniti naslov

turnira. Kod seniora je to Alen Herceg iz mom adi Bukal elektronika s 18 po-

stignutih golova, kod veterana Damir Va unec iz Podravine s 9 golova i kod

pionira Dario Orehovec tako er lan Podravine s 18 golova. (SO)

Ekipa TTL Gori an nastupila je po prvi put na turniru, no to ih nije smetalo da stignu do drugog mjesta u konkurenciji veterana

U derbiju 5. kola Palatin je zahvaljuju i odli nom nastupu Danijela Novaka mogao zabilježiti najve u pobjedu na “Joji”, ali vratar Bogovi je bez obzira na jedanaest primljenih golova spasio svoju ekipu od još težeg poraza. Za Palatin su po tri pogotka postigli Novak i Ratajec, koji su za sada jedina prijetnja vode em strijelcu Štefulju. TMT ne igra tako uvjerljivo, ali skuplja bodove i ekaju pogrešan korak neporaženih ekipa. “Partizani” su došli do tri boda najuvjerljivijom pobjedom kola protiv stvarnih rekreativaca lige veterana Brezja. Vode a mom ad lige lige Fortuna tek je u završnici utakmice napunila mrežu Šalamona uz etiri pogotka vode eg strijelca Štefulja. Veterani Strahoninca dolaskom poja anja bilježe pobjede za put prema sredini tablice. Vode e su mom adi Fortuna i Palatin s 15 bodova, slijede ih TMT na tre em mjestu s 13, Limarija Vnkovi na 4. mjestu s 12. Na petom je mjestu Veteran Strahoninec s 9 bodova, šesta je mom ad Gojanec CB Hantek sa šest bodova, a na sedmom mjestu Partizani s etiri osvojena boda. Nakon pet odigranih kola bez bodova su još mom adi Ekom, Agricola, apa Gurman i Veterani Brezje. Sljede e kolo donosi derbi utakmicu Palatin - Limarija Vinkovi , te jednu neizvjesnu utakmicu izme u TMT - Gojanca i CB Hanteka. Na listi strijelaca uvjerljivo vodi Danijel Štefulj s dvadeset pet postignutih golova, a slijede ga Danijel Ratajec s etrnaest, te dvojac Gori anec i Novak s postignutih dvanaest golova. (žš)

Rezultati 5. kolo: Partizani - Veteran Brezje 13:3; Palatin Gojanec - CB Hantek 11-1; Fortuna - Agricola 10:3; TMT – apa - Gurman 7:3 i Veteran Strahoninec – EKOM 4:3

Parovi 6. kola (nedjelja, 15. sije nja)

Mlada mom ad Dream teama osvojila je tre e mjesto u pionirskoj konkurenciji

Mom adi OPG-a Srpak iz Palinovca ove je godine pripao naslov viceprvaka u pionirskoj konkurenciji

Partizani – EKOM; Fortuna – apa - Gurman; Palatin – Limarija Vinkovi ; TMT - Gojanec - CB Hantek; Veteran Strahoninec – Agricola, slobodna je mom ad Veteran Brezje

13. sije nja 2012.

N O V I U S P J E H mlad ih n o g o m eta š a Nogometne škole “Me imurje - akovec“

Dva prva mjesta na Zimskom turniru Dravinja

Na turniru održanom u slovenskim Konjicama, u kategoriji U-8, trinaest ekipa bilo je podijeljeno u tri skupine. U svojoj su skupini akove ki nogometaši osvojili prvo mjesto, te se plasirali u finale, gdje su tri mom adi odigrale susrete svaki sa svakim. Tu su nogometaši NŠ Me imurje - akovec bili najuspješniji i osvojili prvo mjesto, a njihov igra Antonio Martinjaš proglašen je najboljim igra em turnira. U konkurenciji U-10 nastupile su dvije ekipe iz Nogometne škole Me imurje - akovec U-10 (Me imurje) i U-9 ( akovec). Ekipa akovca nastupila je u godinu dana starijoj konkurenciji i, unato velikom trudu te prikazanoj dobroj igri, nisu uspjeli pro i skupinu, dok su njihovi starije kolege U-10 Me imurje odli nom igrom, borbenoš u, zalaganjem te e ikasnoš u zasluženo osvojili 1. mjesto, pobijedivši u inalu NK Bistricu 3:1 Nogometna škola je i u ovoj konkurenciji imala

igra a turnira, tu je titulu ponio Karlo Mihokovi .

Nastupili i u austrijskom Traunu Ove se godine po prvi put igrao i me unarodni dvoranski turnir u austrijskom gradu Traunu. Zahvaljuju i Danijelu Kranjecu, koji je bio jedan od organizatora, Nogometna škola Me imurje - akovec bila je jedan od sudionika turnira s dvije ekipe, i to s igra ima ro enim 1999. i 1998. godine. Zna aj i kvaliteta turnira zasigurno se može vidjeti iz imena klubova koji su nastupali. Tako su se u Traunu našli SK Sturm Graz, Wiener SK, Traun 1, St. Florian, Viena F.C., Varaždin, Dinamo Zagreb, Wels, FK Sarajevo, LASK Linz i mnogi drugi. Mom ad dje aka ro enih 1999. pod vodstvom Marija Šari a na kraju je osvojila 9. mjesto, dok su dje aci ro eni 1998. pod vodstvom trenera Damira Vugrinca zauzeli 7. mjesto.

NOGOMET DEJAN POSAVEC, novi predsjednik Poleta iz Pribislavca

Vratit emo klubu stari sjaj Iza me imurskog tre eligaša Poleta iz Pribislavca je jedna polusezona, koju bi svi oni koji su vezani uz ovaj klub htjeli što prije zaboraviti. Naime, nakon petnaest odigranih kola u tre oj hrvatskoj ligi, skupini sjever, Polet se nalazi na posljednjem mjestu sa samo jednom pobjedom, etrnaest poraza i gol razlikom od deset postignutih i ak pedeset šest primljenih golova. O jesenskom dijelu prvenstva razgovarali smo stoga uo i izvanredne skupštine kluba s predsjednikom skupštine kluba Stjepanom Jarnijem. - Možda bi malo preteško bilo za re i da je u Poletu situacija katastro alna, kazao je Jarni, no, da nije lako, to moram priznati. Bilo bi lijepo da vam se mogu danas hvaliti o dobrim rezultatima i igrama u tre oj ligi, no, na žalost, to ne e biti tako. Rezultatski je loše, isto takva je

Ne emo dopustiti da Polet nestane s nogometne karte

situacija kada je u pitanju i vodstvo kluba. Predsjednik i kompletni izvršni odbor podnijeli su ostavku i sve je ostalo na mojim le ima, da pokušam organizirati i riješiti nastalu situaciju. Bilo je i situacija da su neki lanovi IO-a sami uzimali knjižice i istupnice igra ima, te ih odvodili u druge sredine. Na meni je sada prije svega da provjerim kako takve stvari pravno stoje, pa ako treba i zatražiti odre ene sankcije u nogometnom savezu za te osobe. Kada je u pitanju natjecateljski dio, Jarni je kazao da je ve sada potrebno po eti slagati mom ad za prolje e. Ima, naime, u Pribislavcu dosta onih koji smatraju da je igranje Poleta u tre oj ligi zapravo bio malo preuranjen i samim time pogrešan korak. – Na žalost, upravo je ta-

ko i bilo, dodaje Jarni, ta odluka je donesena u vrijeme godišnjih odmora, kada se nije mogao okupiti izvršni odbor kluba, da bi ve ina lanova mogla donijeti pravovaljanu odluku. Tako je tek nekolicina lanova IO-a donijela odluku da se ide u viši rang natjecanja, ne vode i ra una o tome što to natjecanje sa sobom nosi financijski. Bila je to jako riskantna odluka, ije posljedice danas osje amo.

Održana izvanredna skupština i izabrano novo vodstvo kluba U nedjelju pak je u klupskim prostorijama održana izvanredna godišnja skupština NK Poleta, na kojoj je Dejan Posavec jednoglasno izabran za novog predsjednika kluba. Uvidom u trenutnu situaciju u klubu, i sam

Nekadašnji igra NK Poleta danas je novi predsjednik kluba

je Posavec priznao da situacija u Poletu nikada nije bila teža. Sada prije svega moramo stati na loptu i spustiti je na zemlju, kazao je novi predsjednik. - Prvo što sam nakon izbora tražio od skupštine kluba bilo je da se smanji broj lanova Upravnog odbora s dvadeset i dva na petnaest, a nakon toga ponudio skupštini i petnaest potpuno novih imena lanova upravnog odbora, koja su ve inom glasova prihva ena. Jednostavno moramo krenuti od samog po etka, a to je ure enje in rastrukture oko samog objekta, te, naravno, prije svega sastavljanja igra kog kadra za koji u se osobno zalagati da bude doma i, odnosno smatram da je Pribislavec dovoljno veliko mjesto u kojem ima šesnaest kvalitetnih igra a koji e mo i nositi igru jednog novog Poleta. U sljede a dva tjedna probat emo se igra ki konsolidirati, dovesti još nekolicinu igra a. - Prije svega moram re i, kazao je Posavec, ja sebe smatram za predsjednika jedne prijelazne i krizne uprave kluba i ovo je za mene jedan izazov s obzirom na to da se volim uhvatiti u koštac s problemima. Prioritet nam je, naravno, da ove sezone Polet završi natjecanje u tre oj ligi, a da onda sljede u igramo u ligi za koju emo biti spremni i sposobni i gdje emo mo i dati najviše od svojih mogu nosti. (Siniša Obadi )

STRELI ARSTVO

Dva naslova pobjednika za me imurske streli are u Ogulinu

Streli arski klub „Frankopanski streli ari“ organizirao je humanitarni streli arski turnir za financijsku potporu 19-togodišnjem ogulinskom rukometašu Mateju Vukovi u oboljelom od zlo udne bolesti. Ogulinski streli ari su me u prvima or-

ganizirali da se barem na ovaj sportski na in pokuša pomo i mladom sportašu jer su sva prikupljena sredstva išla za pomo u lije enju. Na ovaj turnir odazvalo se oko 80 streli ara iz 15-tak klubova Hrvatske. Me u seniorima olimpijskog luka Božidar Vuruši

je zauzeo tre e mjesto dok u istoj kategoriji Krešimir Štrukelj osvaja prvo mjesto. Iako su rezultati bili u drugom planu na ovom turniru naši streli ari iz „Katarine Zrinski“ nisu se previše opuštali i otpucali turnir maksimalno ozbiljno

te ostvarili sljede e rezultate. U kadetskoj kategoriji olimpijskog luka nastupio je Karlo Grudi i postigao svoj osobni rekord, a na kraju osvojio drugo mjesto. U veteranskoj kategoriji olimpijskog luka prvo mjesto zauzeo je Mihael Štebih.

SK Katarina Zrinski doma in streli arskog turnira u dvorani Graditeljske škole u akovcu akove ki streli arski klub Katarina Zrinski akovec u nedjelju je organizator i doma in streli arskog turnira koji e se održati u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Prva grupa natjecatelja po inje u 9.30 sati, druga u 13.30 sati. Proglašenje najboljih pedvi eno je za 17.00

sati, a medalje e primiti tri najbolja natjecatelja u svakoj kategoriji. Turnir se provodi u svim kategorijama i stilovima koje priznaje Hrvatski streli arski savez, a uz streli are iz Hrvatske nastupati e oni iz Slovenije , te Bosne i Hercegovine. Ulaz u dvoranu je slobodan.

13. sije nja 2012. ŠAH

SQUASH

Novogodišnji šahovski turnir u Lapšini: pobjednik Karlo Turk

Po inje Hrvatska timska liga u squashu

Na Novogodišnjem šahovskom turniru u Društvenom domu u Lapšini okupilo se petnaest šahista i ljubitelja šaha iz Sv. Martina na Muri i Murskog Središ a. Turnir je ve tradicionalnog karaktera, a kao pokrovitelj otvorio ga je, u sve anom duhu, na elnik op ine Sv. Martin na Muri Franjo Makovec. U blagdanskom raspoloženju odigran je brzopotezni berger turnir u 15 kola, s tempom 5 minuta + 5 sekundi za svaki potez igra a. U konkurenciji pet majstorskih kandidata pobijedio je Karlo Turk, junior iz ŠK Mursko Središ e s osvojenih 14,5 bodova iz 15 kola, drugoplasirani je MK Boži Miljenko s 13,5 bodova, a tre u nagradu osvojio je MK Kova i Zlatko, obojica lanovi ŠK Mursko Središ e. Na elnik Makovec uru io je najboljoj trojici šahista vrijedne predmetne nagrade i estitao na sportskom duhu. U kona nom poretku osvojili su: 4. mjesto MK Tajana Turk s 11,5 bodova, 5. i 6. Branko Varši i Darko Šardi s 9,5 bodova, 7. i 8. MK Franjo Strbad i Mihael Vuruši s 8,5 bodova, 9. Turk Vesna sa 6,5 bodova, 10. i 11. Zvonko Petanjek i Bartulovi Dejan s 6 bodova, 12. Novak Stjepan s 5 bodova, 13. Igor Modlic s 4 boda, 14. Valent Saka s 3 boda i 15. Josip Vinkovi s 2 boda. Sudac turnira je državni sudac Stjepan Novak.

U akovcu se u subotu 14. sije nja (sutra) igra prvo kolo Hrvatske timske lige u squashu. U ligi sudjeluje šest mom adi. Dvije ekipe Bjelovara, Squashtower koji ve inom ine reprezentativci Hrvatske, zagreba ka ekipa olores & Dilkans, SK Coning iz Varaždina i Squash klub Me imurje. U akovcu se igra prva polovica 1. kruga, a Bjelovaru druga

polovica 1. kruga (4. velja e). Cijeli drugi krug igrat e se u Zagrebu (14. travnja), što zna i da e svaka ekipa odigrati po dva susreta protiv svake ekipe. Za Squash klub Me imurje u timskoj e ligi igrati Matija Mikac, Nikola Mikac, Damir Dolar, Vedran Žbulj, Igor Levak, Predrag Rojko, Tomislav Pavlic i Marijan Mar etko.

SPORTSKI RIBOLOV

Izborna godišnja skupština SRD-a “Linjak” Ivanovec U subotu 14. sije nja u Društvenom domu u Ivanovcu održat e se izborna godišnja skupština Sportsko - ribolovnog društva “Linjak” Ivanovec. S obzirom na to da se ove godine obilježava deseta godišnjica

postojanja SRD-a “Linjak”, poziv je upu en i svim prijateljima SRD-a da svojim dolaskom pruže podršku daljnjem radu društva, koje okuplja lanove svih dobnih kategorija iz cijelog Me imurja.

KOŠARKA

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

Promocija novoga prvaka! Na po etku 2012. godine, ve u prvom kolu nakon blagdana, u nastavku prvenstva drugoligaškoga sjevera dogodilo se i najve e iznena enje lige. Koprivnica, kao pretposljednja mom ad lige sa do tada samo jednom pobjedom uspjela je u produžetku nadja ati varaždinsku Vindiju, jedinoga kakvoga-takvoga pratitelja neporaženog Me imurja. To naravno zna i da akove ko Me imurje ima ve tri pobjede viška pred susjedima prek Drave. Lider je igrao tek u srijedu, 11. sije nja i bez ve ih problema uzeo bodove u Vrbovcu. Rudar Cimper pak je uzeo skalp još jednoj ekipi koja je bolje plasirana od njega – zasad- križeva kom Radniku! akovec i Bjelovar e svoju me usobnu utakmicu igrati tek 24. ožujka, što zna i da emo akovcu od sada pa do kraja lige pisati jednu odigranu utakmicu manje na tablici. Mnogo gledatelja na tribinama nove lijepe športske dvorane na Prvoj osnovnoj školi u akovcu na tradicionalnom turniru Nova 2012. dokaz je da kvalitetna košarka uvijek prona e zainteresirane gledatelje, ak i navija e. Bez obzira

na starosnu dob košarkaša. Na turniru su igrali kadeti i pretkadeti i moram izraziti veliko zadovoljstvo onim što sam vidio u doma oj kadetskoj mom adi Me imurja. Ne samo što su osvojili turnir u kategoriji 16-godišnjaka (to je manje važno!), nego sam vidio veliki potencijal u igri trojice mladih akove kih košarkaša. Gašpari , Jambrovi i dvometraš Kapelari (najve a pohvala njihovom treneru Stjepanu Novaku!) jamstvo su da e uz pravilan daljnji rad na treninzima i minutažu na utakmicama sva trojica biti jednoga dana na parketu vrsti oslonac Košarkaškog kluba Me imurja. Dodao bih još da kona no vidim „svjetlo na kraju tunela“ što se ti e bezbolnog odlaska visokih prvotimaca na pozicijama 4 i 5 Zaspana i Medija u zasluženu „pemziju“ (jednoga dana). Na njihovo mjesto treba polako gurati u vatru prije spomenutoga Kapelarija (96. godište), te dvije godine starijega Matka Lon ari a (205 cm). Da se ne desi ono što se kao trakavica izvla i iz odnosa KK Zagreba i najperspektivnijega europskoga košarkaša Darija Šari a – da zbog upitnoga rezultata

stagnira razvoj mladog košarkaša. Obzirom da jako dobro poznam situaciju u tom klubu, samo bih dodao da situacija nije crno – bijela, kako je pojedini mediji prikazuju. Osim greške kluba što je drasti no smanjio Šari evu minutažu, odnosno odrezao je na nulu u odnosu na po etak sezone i proklamiranu klupsku politiku razvoja trojice mladih košarkaša (Šari , Hezonja, Mavra), pogreška je i na Šari evom ocu koji nema trunke strpljenja, ve bi sve htio „preko no i“. Zaboravio je da nitko nije postao igra preko no i. Za kraj - nesvakidašnji doga aj se desio protekloga vikenda nakon Ciboninoga doma eg poraza u ABA ligi od kragujeva koga Radni kog. Nakon utakmice ispred svla ionice doma eg sastava novoustoli enog trenera Repešu zaustavio je nepoznati ovjek i zapo eo sa žalopojkom kako je zbog ovog poraza Cibone ostao bez 15 ooo kuna dobitka na kladionici. Pitao ga je Repeša koliko je uložio, veli ovjek 600 kuna. Repeša izvadio 600 kuna i dao mu. Doga aj je objavljen u jednom dnevnom listu u ponedjeljak, 9. sije nja.

A 2 LIGA SJEVER

Rudari nastavljaju s “iskopom” bodova! Protekloga je vikenda nastavljeno prvenstvo u A 2 ligi Sjever. Košarkaši Rudar Cimpera iz Murskoga Središ a nastavljaju tamo gdje su stali prošle godine – vrijedno skupljaju bodove. Svoju sedmu pobjedu u prvenstvu ostvarili su na doma em parketu protiv križeva koga Radnika u utakmici u kojoj su stizali ak i 12 koševa prednosti svoga protivnika, stigli i prestigli i na tablici smjelo gledaju prema vrhu. Hrka , Varga i Tkalec bili su raspoloženi u napadu, dok je u obrani zonica 3-2 odradila svoje. Košarkaši Me imurja odradili su u srijedu, 11. sije nja svoje gostovanje u Vrbovcu, pobijedili 87:67 i riješili sve brige oko novoga prvaka A 2 lige Sjever. U idu em kolu doma jedini igraju košarkaši Me imurja protiv 12 puta do sada poraženoga Grafi ara, akovec gostuje u Vrbovcu, a Rudar Cimper gostuje u ur evcu kod mom adi Mladosti, jedine protiv koje su kiksali u dosadašnjem dijelu prvenstva. (bh)

Nikola Hrka sa 27 postignutih koševa naju inkovitiji rudar (foto: Alen Galovi )

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivan ica – Podravac 47:69 Koprivnica – Vindija 73:72 Petar Zrinski – Me imurje 67:87

TABLICA 1. ME IMURJE

12 12 0 24/+371

2. Vindija

12 9 3 21/+168

3. Radnik

12 8 4 20/-9

4. Podravac

12 7 5 19/+111

5. RUDAR CIMPER 12 7 5 19/-5

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

ME IMURJE: Novak N. 4, Pusti , Novak Marek 2, Miko 10, Kraja i 21, Zaspan 2, Fodor 35, Kapelari, Biševac 12, Martinovi , Jambrovi , Novak Mat. 1. Trener Šopar S.

8. Petar Zrinski

12 6 6 18/+33

A 2 liga Sjever

Rudar Cimper – Radnik 70:62

9. Mladost( )

12 5 7 17/+4

Me imurje – Grafi ar, subota 14. sije nja u 18.30 sati, dvorana Druge osnovne škole u akovcu

RUDAR CIMPER: Varga 15, Fran i , Per i , Hrka 27, Radikovi 3, Cilar, Bedi, Dodlek 3, Tkalec 11, Bogdan 6, Mikulaj 5. Trener Damjanovi B.

10. Koprivnica

12 2 10 14/-203

6. AKOVEC

11 7 4 18/+71

7. Ivan ica

12 6 6 18/-40

11. Bjelovar

11 2 9 13/-87

12. Gra ar

12 0 12 12/-414

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. sije nja 2012.

13. sije nja 2012. BICIKLIZAM KRENULA nova sezona za bicikliste Mure Avanture

Me imurka Mia Radoti nova je državna prvakinja u ciklokrosu Utrkom Nacionalnog prvenstva u ciklokrosu u nedjelju 8. sije nja u Puli službeno je krenula nova biciklisti ka sezona po HBS-ovom natjecateljskom kalendaru. Ciklokros je disciplina u biciklisti kom sportu koja se održava u zimskom periodu godine. Utrke se održavaju van obi nih cesta, na livadama, putovima, svladavaju i prirodne i umjetne prepreke, dok se natjecanje održava u ograni enom vremenu, a vozi se na kružnoj stazi. Na utrci Nacionalnog prvenstva u Puli nastupilo je sto osam voza ica i voza a, a me u njima

Me imurka Mia Radoti nova je državna prvakinja u ciklokrosu

Biciklisti Mure Avanture nakon ovog prvenstva nastavljaju s aktivnim pripremama i treninzima za glavni dio sezone i Kup utrke, koji startaju krajem ožujka ponovno u Istri, a ove subote 14. sije nja svetomartinske bicikliste o ekuje godišnja izborna Skupština kluba, koja e se održati u kongresnoj dvorani Op ine Sv. Martin na Muri s po etkom u 16 sati. i sedam predstavnika BK Mure Avanture iz Svetog Martina na Muri, koji su se ku i vratili s jednom srebrnom medaljom. Drugo mjesto u veteranskoj kategoriji osvojio je Robertino Vidovi . Me u po etnicima do 13 godina Timotej Kocen zauzeo je odli no 4. mjesto i malo je nedostajalo da se popne na postolje. Odmah iza njega, na 5. mjesto plasirao se Stjepan Hunjak. U kategoriji Po etnici do 15 godina predstavnik Mure Avanture bio je Marcel Rob i osvojio je 9. mjesto. U Kadetima boje kluba branilo je troje predstavnika, Damjan Mikec zauzeo je 11. poziciju, Jan Rebernik 15., dok je Michel Tomaži bio primoran odustati

Ciklokros je zasigurno jedna od težih biciklisti kih utrka zbog puknu a gume. Pošto je ovo specifi na disciplina biciklizma, za natjecanje su potrebni i posebni bicikli koje su za ovu prigodu mladim biciklistima Mure Avanture posudili Martina Bezek, Matija Šimuni i Pavao Vlahek, i tako im omogu ili nastup, za što im iz kluba najtoplije zahvaljuju. Naslove državnih prvaka u ciklokrosu za 2012. godinu u kategoriji Elite-U23 osvojili su Jasmin Be irovi iz “Meridiana Kamen Teama”, u kategoriji žene prvakinja je postala Me imurka Mia Radoti , koja nastupa za BD Sloga iz Varaždina.

ZIMSKA BRDSKA LIGA Ivan ica, sezona 2011./2012.

Pobjednik 4. kola: Martin Srša Martin Srša pobjednik je i u svom drugom nastupu u etvrtom kolu zimske brdske lige Ivan ica za sezonu 2011./2012. S obzirom na to da su uvjeti bili mnogo bolji nego je to bilo u tre em kolu, kada je pri vrhu na stazi bilo dvadesetak centimetara snijega, Martin je iskoristio suhu stazu do 1061 m visokog vrha Ivan ice i na dionici od 10 km pobijedio u vremenu svog osobnog rekorda - 49 minuta i 52 sekunde. Drugo mjesto osvojio je vode i u ukupnom poretku, individualac Krešimir Balaško s 51:05, dok je tre i bio Ivan orba lan TK Marathon 95 s 53:17. Kod žena prvo mjesto osvojila je Martina Bezek, lanica TK Marathon 95, s 1,02:48 ispred Valentine Župani (TK Marathon 95) 1,04:25 i Katarine Nesti (TK Me imurje) 1,09:30. Od lanova AK Me imurje visok plasman ostvarili su i Mario Horvat na 5. mjestu s 56:47 te Stjepan Koraj na 7. mjesto (1. u kat. veterana V-2) s 58:27. U ekstremnim

ko Horvati , Dragan Nedelkovski, Stjepan Bernat, Josip Boži , Branko Muha, Igor Štefi ar, Danijel Štefi ar, Božo Srpak i Dražen Janžek.

Tr anje utorkom

uvjetima koji vladaju u zimskim mjesecima na Ivan ici, stazu duljine 10 km s visinskom razlikom od gotovo 700 m u ovom je kolu istr alo ukupno 80 trka a uglavnom iz Varaždinske i Me imurske županije, a budu i da su nastupili i trka i iz Slovenije, utrka je imala me unarodni karakter. estitke za uspješan nastup zaslužili su i ostali lanovi AK Me imurje, a to su: Božica Horvat, Viktorija Pušar, Smiljana Janžek, Lidija Leva i , Zvon-

Do kraja ovosezonske zimske lige ostala su još tri kola i svi koji se još uvijek žele priklju iti mogu to u initi u nedjelju 22. sije nja, 5. velja e i 22. velja e. Start je u 8 sati u podnožju Ivan ice u selu Prigorec, a prijave pola sata ranije. Što se pak ti e priprema za utrke, koje se doga aju tijekom cijele godine, AK Me imurje za svoje lanove te sve one koji se žele rekreativno baviti tr anjem organizira okupljanje i tr anje prema dogovorenom programu. Ovaj oblik aktivnosti, koji se odvija u akove kom parku Globetka jednom tjedno tijekom cijele godine, omogu uje tr anje na dionicama od 4,8 i više kilometara, a mogu se priklju iti svi zainteresirani bez obzira na dob, spol i fizi ke predispozicije. Svi zainteresirani mogu se radi in ormacija javiti i na br. mobitela 098/921-1479.

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZ MATI NOG UREDA

RO ENI EMANUEL FIC, sin Silvije i Mihaela Maria; IGOR KUKULI , sin Dijane i Tomice; NIKO MAKOVEC, sin Danijele i Krunoslava; BARBARA KOVA , k i Božice i ure; LEONA KOŠAK, k i Monike i Ivice; ABEL VLAH, sin Tihane i Branka; SARA HORVAT, k i Danijele i Dejana; VITO PERANEC, sin Ivane i Božidara; RAFAEL OKREŠA, sin Karmenke i Tihomira; VITO PONGRA I , sin Suzane i Saše; MARINA MUROTA, k i Valentine i Igora; REA BAKSA, k i Ivane i Lija, MARTINA BALOG, k i Vijolete i Bojana; KRISTINA BALOG, k i Danijele i Josipa; IVAN TRUPKOVI , sin Valentine i Davora; MARIJA ANDRO EC, k i Maje i Darka; VITA PREMUŠ, k i Patricije i Tomislava; SVEN BISTROVI , sin Natalije i Tomislava; JULIJANO KALANJOŠ, sin Dragice Kalanjoš; STIVEN HORVAT, sin Štefice i Josipa; KRISTIJAN TURK, sin Melite i Dina; ENA LIPOVAC, k i Mirele i Gorana; MARJANA ORŠUŠ, k i Nevenke i Bojana; TANJA IGNAC, k i Danijele i Miroslava; MATEO JALUŠI , sin Marine i Maria; KATARINA HORVAT, k i Nataše i Sre ka; VEDRAN OREŠKI, sin Kristine i Ivice ( akovec)

VJEN ANI Jozefina Frleta i Renato Tkal ec, Danijela Bižupi i

Vjekoslav Golubi , Marijana Drvenkar i Vjekoslav Vukas ( akovec); Mladen Nesti i Daniela Ša ar (Kotoriba); Dejan Zadravec i Sanja Knezi , Dragica Boži i Branko Brki (Štrigova)

UMRLI Terezija Novak ro . Ma ek r. 1922., Stanislav Baka r. 1962., Draga Mirkovi r. 1935., Ljubica Vuk ro . Serec r. 1959., Ivan Se an r. 1930., Ana Fu ec ro . Hrustek r. 1949., Marija Bašnec ro . Šavora r. 1947., Stjepan Mesari r. 1927., Mijo Jambrovi r. 1940., Ivan Marodi r. 1936., Marija Bernat ro . rep r. 1935., Ra ael Kolari r. 1925. ( akovec); Juraj Rojko r. 1936., Igor Žuni r. 1987., uro Miri r. 1931. (Dekanovec); Mijo Žini r. 1935., Ivan Horvat r. 1955., Ivan Šalamon r. 1938., Katarina Šestak ro . Matulin r. 1926. (Kotoriba); Arpad Jurani r. 1919. (M. Subotica); Barbara Medlobi ro . Vidovi r. 1933., Fran iška Herperger ro . Vidovi r. 1935., Julijana Sobo an ro . Novinš ak r. 1934. (M. Središ e); Josip Horvat r. 1927., Terezija Mesari ro . Belovi r. 1933., Genoveva Mislovi ro . Vranovi r. 1916. (Nedeliš e); Nada Mom ilovi r. 1939., Jelka Raki ro . Sovi r. 1923., Rozina Taradi ro . Juras r. 1941., Angela Gregorin i ro . Pergar r. 1929. (Štrigova)

13. sije nja 2012.

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odre eno vrijeme, natje aj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www. hzz.hr 2. LJEKARNE PETEK, Benkovec 9, M. Subo ca, traži 1 VSS MAGISTRAFARMACIJEnaneodre eno vrijeme, položen stru ni ispit, javi se na 091/504-7153, natje aj otvoren do popunjenja 3. SABIO d.o.o. IVANOVEC, J.Broza 107, traži 1 OSOBU za pripremanje fast food jela i posluživanje jela i pi a na odre eno vrijeme, mjesto rada akovec, Carinski odvojak bb, javi se na 095 861 4039, do 15.01. 4. OPTIMUS d.o.o. LOPATINEC, V.Nazora 55, traži 1 KONOBARA/ ICUnaodre enovrijemeuzmog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada M. Središ e, Ca e bar “JAMA”, javi se na 091 257 9871, do 15.1. 5. KVINTA d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 31 traži 3 KONOBARA/ ICUnaodre enovrijemeuzmog. stalnog radnog odnosa. Javi se na tel. 095/882-44-34, 370-852 do 15.1. 6. BONUM GRADNJA d.o.o. Umag traži 10 ZIDARA i 10 TESARA na neodre eno vrijeme. Javi se na 098/914-63-63 do 31.1. 7. MARTI d.o.o. PRELOG, traži 1 m/žDIPL. INŽ.STROJARSTVAILI INŽ.STROJARSTVAILISTROJARSKOG TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, potrebno poznavanje i korištenje engl. ili njem. jezika, izrada programa na laseru, na hi focus reza u, izrada nacrta, potrebno poznavanje SolidWorks i Autocad programa te poznavanje tokarenja i obrade metala. Životopis i zamolbu posla na e-mail: o ce@mar .hr do 30.1. 8. Caffe bar AFTER, AKOVEC, J.Kozarca bb, traži 2 KONOBARA/ICE na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091 518 2344, do 14.1. 9. Restoran “STARI KROV”, D. Kraljevec,traži1KONOBARA/ICU naneodre enovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se osobno u restoran natje aj otvoren do 31.1.

10. DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e, traži 2 m/ž IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORA OP E MEDICINE u Hitnoj medicinskoj pomo i na odre eno vrijeme uz mogu nost na neodre eno nakondobivanjasuglasnos Ministarstva zdravstva, završen medicinski fakultet, položen stru ni ispit, odobrenje za samostalan rad, hrvatsko državljanstvo uz zamolbu se prilaže diploma, dokaz o položenom stru nom ispitu, licenca Hrvatske lije ni ke komore, domovnica, kra i životopis dostaviti na gore navedenu adresu s naznakom «za natje aj-zapošljavanjedoktoramedicine», do 15.1. 11. Ugost.obrt LOUNGE BAR “S-F”Podturen, akove ka12,traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 099 683 7649, 098 834 206, do 15.1. 12. AMBRUŠMETALId.o.o.PLEŠKOVEC 138a, traži 1 KOVINOTOKARA, TOKARA, CNC OPERATERA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 505 6673, do 13.1. 13. NEPTA d.o.o. DOMAŠINEC, Glavna236,traži1KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098 647 760, natje aj otvoren do 20.1. 14. ELEKTRO LADI , RE AN 32, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na neodre eno vrijeme, ak vno znanje njem. jezika, zamolbu sa životopisom dostavi na elektroladic@ gmail.com do 20.1. 15. TKALEC TRANS d.o.o. T. Bratkovi a1,40000 AKOVEC,traži 4 voza a teretnog motornog vozila ume unarodnomtransporturobe hladnja ama na odre eno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 12 mj., znanje stranih jezika njem. i engl., obavezno srednja škola i kvali kacija, prijave isklju ivo sla na e-mail: info@tkalectrans.hr ili fax: 040 384 800, do 31.1. 16. Ca ebarTina,M.Subo ca,B. Radi a 39, traži 1 KONOBARA/ICU na neodre eno vrijeme, javi se na 098 293 917, do 27.1. 17.Ordinacija op e medicine Bernardice Somo i akovec, F. Pun eca 2, 1 m/ž VSS DOKTORA MEDICINE na odre eno vrijeme, položen stru ni ispit, licenca za doktora medicine, javi se na 098 744 913, do 27.1. 18. HAMER d.o.o. AKOVEC, Kalni ka 19, traži 1 DOSTAVLJA A U PEKARI i 2 PRODAVA ICE U PEKARI na neodre eno vrijeme, voza ki ispit B kat., javi se osobno sa zamolbom do 31.1. 19. FastfoodDONER akovec,Trg Republike 6, traži 1 DJELATNIKA/ ICU ZA PRIPREMU BRZE HRANE na odre eno vrijeme, javi se na 313932, do 31.1. 20. ME TAL DEKOR d.o.o. IVANOVEC, P.Miškine 24, traži 10 BRAVARA, 10 ZAVARIVA A s obaveznim radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na adresu poduze a do 31.01.

21. MSM - TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 m/ž ŠIVA A KUPA IH KOSTIMA na odre eno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javiti se na 040 384 285, 099 338 4286, do 09.02. 22. MA AK d.o.o. IVANOVEC, G r a b a n i c a 2, t r a ž i 1 K V AUTOMEHANI ARA za poslove automehani ara i vulkanizera na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 496 362, do 31.01. 23. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUŠ INE, akove ka 136, traži 1 ING. STROJARSTVA ili STROJARSKOG TEH. sa dvije godine radnog iskustva u proizvodnji; 1 CNC OPERATERAsagodinudanaradnog iskustva - na neodre eno vrijeme uz probni rad. Javi se na 895-252, 095 189 5252 ili na e-mail: info@ strojarstvo-calopek.hr do 10.2. 24. Vinogradarska zadruga “ŠTIGOV ANKA”, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMO NA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gos ju, znanje stranih jezika, voza ki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, po etak rada je 15.3. Zainteresirani javiti se na 099 222 1338. Postoji mogu nost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natje aj otvoren do 31.01. 25. KOZARd.o.o. AKOVEC,traži2 TESARA i 2 ZIDARA na neodre eno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 493 150, do 27.01. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

Radna mjesta Varaždin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šiva a ili završen te aj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja,pismenezamolbeosobno ili poštom na gornju adresu do 31.1. 2. AGENTFIDELITASJEDANd.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavršavanjaugovorodjelu,akasnijemogu eugovororadu.Uvje :

SSS ekonomski, trgova ki smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko - kreditnim poslovima, komunikativna osoba, zainteresirana za posao, u enje i usavršavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kateg., vlas auto; pismena zamolba: KUKULJEVI EVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2. 3. AUTOLIMARSKA RADIONICA NENAD FLORIJANI , Dravska 83, Trnovec Bartolove ki, traži 1 ADMINISTRATIVNOG SLUŽBENIKA m/ž za uredske poslove: primanje stranaka, unos robe u skladište (ra unalno), pisanje ra una, pisanje dopisa na odre eno vrijeme (zamjena za porodiljni 3.5g), uvje : SSS ekon. smjera, poželjno poznavanje jednog stranog jezika, rad na ra unalu, radno iskustvo 3g. na sl. ili istim poslovima, B kateg. Životopis i molbu poslati poštom na navedenu adresu, po etak rada 1.2.2012., do 15.1. 4. ZLATNO ZRNO d.o.o., traži 1 m/ž KV PEKARA sa min. 6 mj. radnog iskustva, na odre eno vrijeme, mjesto rada Trnovec Bartolove ki, najava na tel: 042 684 012, g a. Darinka, do 31.1. 5. DIONIS d.o.o., VARAŽDIN; mjesto rada u Slobodnoj zoni Trnovec; traži 1 KONOBARA/ICU u ca e baru ZONA, uvje : KV, SSS, poželjno radno iskustvo u ugos teljstvu, najava na mob. 091 331 4151 (g a. Sambolec), do 16.1. 6. CVJE ARNICA ORHIDEJA, Sra inec, Dravska bb; traži 1 m/ž CVJE ARA-PRODAVA A na odre eno vrijeme, uvje : KV, SSS cvje ar, prodava ; poželjno iskustvo u trgovini, voza ki B kat., mjesto rada - Sra inec, Petrijanec; do i osobno na adresu ujutro izme u 8 i 10 sa , do 4.2. 7. ŠAR EVI d.o.o., mjesto rada – ca e bar Mimoza, Žigrovec, Bana Jela i a 2; traži 1 KONOBARA/ICU ZACAFFEBARnaneodre enovrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS, radno iskustvonijebitno,najavanamob. 099 418 9528 (Helena Šar evi ), do 31.1. 8. AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u jeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, znanje rada na ra unalu (Word, Excel, Internet), voza ki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osiguranju (HANFA), iskustvo na poslovima osiguranja, komunikacijskeiprezentacijskevješ ne, dinami na i komunikativna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, vo enje ma, spremnost na usavršavanje i u enje ; mjesto rada: Varaždin - Varaždinska Županija. Pismene zamolbe na navedenu adresu ili e-mail: smiljanadrk@gmail.com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2.

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POZIVAMO VAS NA ZAVRŠNU KONFERENCIJU PROJEKTA

Informacije 47 IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

IVANU CONJARU 14.1.1994. - 14.1.2012.

U SKLOPU GRANT SHEME LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPOŠLJAVANJE – FAZA 3

Program e se održati 19.01.2012., s po etkom u 11.00. sati u dvorani MURA, hotela

Spa&Sport Resort Sveti Martin u Toplicama Sveti Martin, Grkaveš ak bb, 40313 Sveti

Martin na Muri. Registracija sudionika trajat e od 10.30 – 11.00.. Molimo da svoj

dolazak potvrdite na e mail: melita.levacic@hzz.hr

ili marina.kodba@hzz.hr.

Cilj projekta je smanjiti stopu nezaposlenosti i opasnost od nove nezaposlenosti na lokalnoj i

regionalnoj razini boljom harmonizacijom dostupne radne snage kroz uspostavu efikasnog i održivog

sustava podrške za planiranje ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada.

Projektne aktivnosti: a) ja anje partnerstva s malim i srednjim poduzetnicima;

b) uspostava Mobilnog kluba za traženje posla (Job klub);

c) obrazovanje nezaposlenih osoba i osoba kojima prijeti nezaposlenost za zanimanja koja na

tržištu rada nedostaju;

d) aktivnosti vidljivosti projekta.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BOŽIDARU HORVATU 16.1.1995. - 16.1.2012. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske županije

SJE ANJE

Projekt financira Europska unija u sklopu IPA Programa IV.

komponenta

Razvoj Ljudskih potencijala

na dragog prijatelja i kolegu

-

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADSKO VIJE E -

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA

Klasa: 021-05/10-01/1128 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-10-1 Mursko Središe, 20.12.2011.

Odbor za dodjelu javnih priznanja

Gradsko vije e Mursko Središ e na svojoj 17. sjednici održanoj dana 15.12.2011. godine usvaja zaklju ak o objavljivanju

JAVNOG POZIVA za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko Središ e Sukladno lanku 7. Statuta Grada Mursko Središ e Gradsko vije e dodjeljuje javna priznanja „za iznimna dos gnu a i doprinose od osobitog zna enja za razvitak i ugled Grada Mursko Središ e, a poglavito za naro ite uspjehe u unaprije ivanju gospodarstva, znanos , kulture, zaš te i unapre ivanja ovjekovog okoliša, športa, tehni ke kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnos , te za po canje ak vnos koje su tome usmjerene“. Javna priznanja Grada Mursko Središ e su: 1. Po asni gra anin Grada Mursko Središ e 2. Nagrada Grada Mursko Središ e za životno djelo 3. Nagrada Grada Mursko Središ e 4. Zahvalnica Grada Mursko Središ e Kriteriji za dodjelu Priznanja Grada Mursko Središ e su slijede i: -vrhunski rezulta pos gnu na teorijskom i prak nom radu na pojedinom podru ju, -uživanje ugleda uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzornog poduze a, ustanove, udruge gra ana i druge pravne osobe. Inicija va za dodjelu javnih priznanja podnosi se gradona elniku. Inicija va mora bi obrazložena pisano i mora sadržava : - podatke o podnositelju po caja, - životopis osobe, odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje, - obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, - odgovaraju a dokumentacija. Prijedlog odabira gradona elnik podnosi Povjerenstvu za dodjelu priznanja, a ono Gradskom vije u. Prijedlozi se upu uju u pisanom obliku na adresu Grada Mursko Središ e, Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg bana Jela i a 10, najkasnije do 29.02.2012. godine. Odluku o dodjeli javnih priznanja donijet e Gradsko vije e na svojoj sjednici, a priznanja e bi uru ena na sve anoj sjednici Gradskog vije a u povodu Dana Grada Mursko Središ e. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJE A: Le ek Ivan, u itelj savjetnik

FRANJU RADIKOVI A iz Šenkovca 15.1.2001. – 15.1.2012. Trgovci - generacija 1972.g.

KLASA: 061-01/11-03/23 URBROJ: 2109/1-02-11-01 akovec, 29.12.2011. Na temelju lanka 14. Odluke o javnim priznanjima Me imurske županije («Službeni glasnik Me imurske županije» broj 1/95, 3/98, 4/98-pro iš eni tekst, 1/02, 2/02-pro iš eni tekst, 3/07 i 21/09), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupš ne Me imurske županije raspisuje

POZIVNI NATJE AJ za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade «Zrinski» Me imurske županije za 2011. godinu Nagrada «Zrinski» Me imurske županije dodjeljuje se gra anima Me imurske županije, djelatnim skupinama, trgova kim društvima, ustanovama, udrugama gra ana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge u promicanju znanos , gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnos , športa, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih oblika života u Me imurskoj županiji. Nagrada «Zrinski» dodjeljuje se za rezultate u radu pos gnute u protekloj godini ili jekom duljeg vremenskog razdoblja, uz zadovoljavanje sljede ih kriterija: - najbolji rezulta pos gnu u teorijskom ili prak nom podru ju, - objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi na in prezen rana i nagra ena ostvarenja, - uživanje ugleda uzornog stru njaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge gra ana i druge pravne osobe. Prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» mogu podnije gra ani i njihove udruge, trgova ka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgova ka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloženje dostavi rješenje o upisu u sudski registar/ registar udruga/registar obrtnika, itd. Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupš ne Me imurske županije, na adresu Ru era Boškovi a 2, akovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“. Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. velja e 2012. godine. ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADONA ELNIK

JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA za izgradnju višestambenog objekta u Murskom Središ u Grad Mursko Središ e poziva sve zi ke i pravne osobe zainteresirane za izgradnju višestambenog objekta u Murskom Središ u na k. .br.1609/7 upisanoj u z.k.ul.br. 1799 k.o. Mursko Središ e površine 2322 m2, da se jave u gradsku upravu radnim danom od 07:00h do 15:00h uz prethodnu najavu na broj telefona 040/370771. Višestambeni objekt mogu e je gradi u skladu s Detaljnim planom ure enja zone stanovanja i privrede «Istarsko naselje» («Službeni glasnik Me imurske županije» br.4/01 i3/03). Namjena gra evinske es ce : mješovita namjena, pretežito višestambena – M1 Koe cijent izgra enos gra evinske es ce: 0,30 Koe cijent iskoris vos gra evinske es ce: 1,20 Maksimalno dozvoljen broj etaža gra evine : PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + URE ENO POTKROVLJE Grad Mursko Središ e kao vlasnik katastarske es ce na kojoj postoji mogu nost gradnje poziva potencijalne partnere da u gradsku upravu dostave idejne projekte za gradnju objekta. Katastarska es ca br.1609/7 nalazi se u ulici Josipa Šajnovi a koja je opremljena svom potrebnom infrastrukturom. Grad Mursko Središ e planira kao svoj partnerski udio potencijalnom partneru ponudi gra evinsko zemljište i iznos komunalnog doprinosa koji e se kasnije napla prodajom objekta, sve sukladno posebnim zakonskim propisima.

48

Oglasnik

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄiva e da ubudu e u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ELI NE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/ kom. tel. 040/861-208 NISSAN QASHQAI 1.6 115ks 2007.g., redovito servisiran kod ovlaĹĄtenog servisera, 43tkm, garaĹžiran, uĹĄ uvan, nove zimske gume... mob 098/55 33 52 FORD ESKORT karavan 1.3 benz 44 kW 1993.g., 81 690 km, cijena po dogovoru, tel. 098 817 970 BMW E36 318 1995.g., registr., redovito servisiran, klima, puno opreme, mijenjam za je iniji traktor do 2.000 Eur, Mob. 092 254 29 53 PRODAJEM ELI NE FELGE 15 cola i zimske gume Goodyear ultra grip 7, 196x65x15. mob 098/9316-137 OPEL VECTRA A 1.7 TD 1994.g., 250tkm, reg. 5/12.g., cijena 1.400 eur, mob 099/627-3008 RENAULT MEGAN clasic 1.9d 59kw 2001.g, reg. 6./12., 205tkm, servisiran redovito, odli no sa uvan, metalik bordo, cijena 3.400 eur, mob. 098/971-6879 NISSAN PRIMERA 1.6 benz. + plin, 2002.g., 169tkm, 1.vl., reg. do 12/2012., sva oprema, nove gume, dodatne alu-felge, cijena 4.600 Eur, moj prijenos, mob 091/723-7730 PRODAJE SE KOMBI KHIA 1997.g., s mazdinim motorom, vrlo povoljno. mob. 091/252-3656 PRODAJEM LJETNE GUME Goodyear dim. 195/60/15, 4 kom, cijena 600 kn. mob. 098/191-4344 AUDI A6 2.8 quatro, benz, ful oprema, 1998.g., reg. do 6.mj., tel. 822-130, 091/9374-770

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZETOR - moĹže i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i eki ar, tel. 333-253 PRODAJEM banzek, trofazni, motor 3KW, priklju ak za traktor. tel 099/808-7586, 042/819-020. KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, Deutz ili sl., moĹže neispravan ili u loĹĄijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 1x3 m, ili 2x4m, visine cca 70 cm. Mob. 091 502 1276. PRODAJE SE LUĹ ARA, levator 6m, 2-brazdni plug 10cola i kvalitetno bijelo vino, tel. 897-188 PRODAJEM KOMBAJN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM CIRKULAR Mio Standard 1-fazni, 2KW, povoljno, mob. 098/930-7617 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., kompresor, kip ven l, sa uvan, te ren. 5 campus 1.6 dizel 1992.g., registriran, za 8.000 kn. mob. 098/190-3753

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

ÄŒakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta ÄŒakoveÄ?kih mlinova*

ma. Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je duĹžan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naĹĄe itate-

TRAKTOR Stayer 28, niski, plug 12 cola, visokotla na balirka, rotokosa 165, mal er na bate 2m, elevator 6m i motorna pila. tel. 865-126 ili 091/517-5821 KUPUJEM traktorsku kosilicu, frezu i tanjura u, te rabljene betonske stupove oko 200 kom (moĹže i manje),. mob. 098/1790-307 KUPUJEM TRAKTORE - starije, u loĹĄijem stanju, isplata i prijepis odmah. mob 091/140-2603

MLA A MUŠKA OSOBA traŞi bilo kakav posao. mob. 099/8420-173 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO – moŞe rad vikendima, no na smjena, praznik... mob. 099/312-4106 POUZDANA STUDENTICA traŞi posao uvanja djece (po potrebi) u vaťem domu na podru ju grada akovca. Upita na tel. 098/942-2249

POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetaŞni atrak van stan s puno svjetla, juŞna strana, blizina ťkole, vr a, poťte, trgova kog centra, donja etaŞa 36m2, gornja etaŞa (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Prapor anu od 1010m2 ili 600 hv, gornje Me imurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 ODLI NA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KU E - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/907-1581 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A visoka prizemnica u M. Subo ci, gl. ulica, blizina ťkole i Şelj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogu a i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KU A u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim priklju cima, na lijepom poloŞaju, blizina ťkole i Şelj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom oku nicom i zemljiťte, izlaz na drugu ulicu, blizina ťkole i vrti a, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KU U KATNICU u Murskom Srediť u sa dva stana od 80 m2, dvije garaŞe, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi priklju ci gradski. Oku nica 2600 m2. MoŞe i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 NEDELIŠE – prodaje se adap rana useljiva, dvojna ku a od 100m2 sa svima priklju cima, centr. grijanje, internet, veliko dvoriťte i oku nica, mog. nadogradnje kata ili proťirenje, mirna ulica, cijena 63.000eur (za dogovor). Molim samo ozbiljne ponude na 099/7969-541 PRODAJEM KU U u Gornjem Hrať anu. mob: 098/297-210 PRODAJEM GRADILIŠTE sa lokacijskom dozvolom, 1/1, u Zasadbregu, povoljno. Tel. 091 7636 571 STARO IMANJE u Donjem Koncov aku sa oku nicom od 11.000 m2, postoje i priklju ak struje i bunara, blizina priklju aka za plin i vodovod. Pogodno za nasad vinove loze ili kupine. Hitno i povoljno! mob 098/972-3313 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliť u vel. 1030m2, ulica O. Price (novi dio), hitno. Info; 099 256 1146 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vu etincu (Lopatincu), 2000m2, dio komunalnih i vodnih doprinosa pla en, mirni kvart idealno za obiteljsku ku u, 17.000Eur te se prodaje posl. prostor od 90m2, sudska ulica, cijena 1450 eur/m2. Mob. 098/297-222 PRODAJE SE VIKEND KU A u Vukanovcu sa vinogradom, vo njakom, livadom, povrťine 12700 m2 za cijenu od 68.000 eur-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trŞnice), tel 040/390-770, 099/331-5350. PRODAJE SE ZEMLJIŠTE U ISTRI od 300 m2 sa nadogra enom kamp ku icom, u blizini Duge Uvale. Mogu a zamjena za vikend ku u u blizini VaraŞdina. Upi na tel 042/231-966 ili 099/316-9254 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u k od 64m2, povoljno, staro sajmiťte. mob. 098/562-756 PRODAJEM KU U visoko prizemnicu s garaŞom i oku nicom u centru VŞ, mob. 091/517-3243 PRODAJEM KU U u akovcu, livadu u Puť inama, bmw 318i 1989.g., te iznajmljujem sobe – hitno. mob. 095/845-3568

PRODAJE SE STAN od 40m2 u akovcu, mob. 099/742-5818 STAN 4-sobni (etaĹža), novo, s garaĹžom, ispod Ĺ afrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 POVOLJNO SE PRODAJE POLOVICA ku e u Strahonincu ili se mijenja na adresi Prvomajska 42a. mob. 099/4111-273 PRODAJE SE VO NJAK s ogra enim prostorom od 610 hv, ĹĄirine 16.5m, sa drvenom vikendicom, pogodno za vrt, 100m do prve ku e u Strahonincu, za 35.000 kn. mob. 098/680-549 FRIZERSKI SALON novi, namjeĹĄteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÄŒakovec, ÄŒ k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 OD EPLJIVANJE SVIH VRSTA ODVODNIH CIJEVI. mob. 098/962-1694 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 UGRADNJA SVIH VRSTA PODOVA, PARKETA, LAMINATA. Parke Gosari Prelog, mob. 098/167-2660 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA pruŞam pomo u u enju i vjeŞbanju zadataka za srednje ťkole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71 T R A ŽE SE INS T RUKCI JE iz en gl. jezika u govoru i pismu. mob 099/7377-914

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, ra unala, ekova u ovlaĹĄtenoj zalagaonici. Novi passage, 1. kat, mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA MUĹ KARAC (57g) traĹži slobodnu, razvedenu, udovicu a mogu i dame koje nisu sretne u braku. mob. 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igraliĹĄta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaĹža) i apartman u Pore u (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578

POSAO TRAŽIMO DJELATNIKA ZA RAD u akove kom skloniťtu za napuťtene Şivo nje. PoŞeljno je da je iz akovca ili bliŞe okolice. Info: 091-8988-004. ŽENSKA OSOBA traŞi posao iť enja, peglanja,skrbi o starijim osobama ili bilo kakav drugi posao. mob 095-801-8374 GOSPO A U MIROVINI, med. maserka, sa iskustvom u ku noj njezi, traŞi honorarni posao u njegovanju starijih i nemo nih osoba. Po dogovoru mogu e i 24 sata. mob 091 54 519 54. ŽENSKA OSOBA traŞi posao iť enja ili bilo kakav drugi posao, moŞe i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173

STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (ku ice), kompletno renoviran i proĹĄiren, sa ĹĄupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄ u, mob. 098/954-9775 PRODA JE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odli na lokacija, balkon + podrumsko spremiĹĄte kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi TomaĹĄa Gori anca 2. Stan ima sve priklju ke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. P R O DA J E S E N OV I S TA N o d 90m2 u centru akovca, 1.kat, za 75.000 eur ili se iznamljuje za 2.000 kn/ mj. za urede. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel. 040/390-770, 099/331-5350. PRODA JE SE KU A od 240 m2, blizi na centr a akovc a, Voj ni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 098/558-836

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u centru akovca kompl. namjeĹĄten za 1.500kn/mj. + reĹžije + garancija 1.500 kn za samce ili studente. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel 040/390-770, 098/242-554. IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu isklju ivo za studente. tel. 390-291

lje i oglaĹĄiva e za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti. ME IMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj Şenskoj osobi/studen ci. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garaŞom u Zg (Zapru e, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i Şelj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE STAN od 65 m², odvojena brojila i odvojenu ulaz. Tel. 091/933-84-68 IZNAJML JUJE SE TROSOBNI polunamjeťteni stan, posebna brojila i ulaz, 1.200 kn, garaŞa, dvoriťte, parking, 5km od K, mob. 091/5000-707 IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTENE SOBE, pogodne za smjeťtaj radnika, info 095 900 6675 IZNAJMLJUJEM u centru Nedeliť a 20m2 posl. prostora, mob 098 935 4229 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN od 55m2 u Mihovljanu, novogradnja, kompletno namjeťten, vlastito parkiraliťte, prvi kat. Mob. 098/241-309

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA

OVLAĹ TENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavi a 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 VaraĹždin: Zagreba ka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 ZadrĹžite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doĹživotno dobivate 50 KN mjeseÄ?no besplatnog razgovora

Najve i izbor LCD i LED telev televizora

najjeftinije cijene

GARMIN G od 799 kn

DIGIT DIGITALNI MPEG 4 SVE VRSTE RSTE PRIJEMNICI 199 kn KUĆANSKIH H APARATA PRIJE - masaĹžer za stopala PLAYSTATION 2 899 kn - ruÄ?ni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavaÄ?i

- uređaji za oblikovanje kose - aparati za ťiťanje - suťila za kosu

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjaÄ?i, kućni punjaÄ?i, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

13. sije nja 2012.

POVOLJNO SE UNAJMLJUJE SOBA u akovcu. Mob: 098/1910-490 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU od 20m2 u centru k, namjeĹĄtena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po Ĺželji internet, kabelska, najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada, pl. centr. grijanje, sve namjeĹĄteno. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN DVOSOBNI stan u centru k, te namjeĹĄtena soba s upotrebom kuhinje i kupaonice (k joĹĄ jednoj studen ci). mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNA KU A u centru k, zaseban ulaz, odvojene komunalije, veliko dvoriĹĄte. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan kod hotela Park, renoviran, potreban polog i najamnina za 1mj. unaprijed. mob. 091/513-6481 IZNAJMLJUJE SE opremljen ugost. lokal na odli noj lokaciji, mob. 099/256-7899 IZNA JML JUJE SE nenamjeĹĄteni 2.5-sobni stan i garsonijera, te polunamjeĹĄtena garsonijera i 1-sobni stan, na duĹže vrijeme. Tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namjeĹĄteni stan u ku i iza PedagoĹĄke, poseban ulaz i brojila. tel. 390-053 IZNAJMLJUJE SE KU A sa tri sobe u centru k, odvojena brojila, mogu nost koriĹĄtenja velikog dvoriĹĄta. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM STAN u k od 60m2, ulaz i brojila odvojeni, + garaĹža. mob 098/9356-187 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, R. BoĹĄkovi a 39 (sudska ulica). tel. 333-194 ili 098/195-7448

PILIĆI PILIĆI Ć ZA A KLANJE, KLAN LANJE E, Ĺ˝IVI Ĺ˝IVI I OÄŒIŠĆENI OÄŒIŠĆ O ÄŒIŠĆEN ÄŒIŠĆ I EN NI

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ŽIVOTINJE PRODAJE SE radni par rozela, muŞjak cimetni, Şenka rubino, zeleni i Şu rozenkolis. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODAJEM ZE EVE male za tov, ze ice za rasplod i ze eve o iť ene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (Şenke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZE EVE za rasplod. tel. 098/465-490 POKLANJA SE MUŠKO ŠTENE star 2.5mj., mjeťanac, majka labrador, crne boje, vrlo je umiljat, voli se igra . mob: 095 528 7074 PEKINEZERE bijele boje, muťka ťtenad, stara dva mjeseca, prodajem, mob 098/712-443 PRODAJE SE SVINJA oko 130kg, mogu e klanje, tel. 360-569 PRODAJE SE JUNICA crni holstein, bre a, mob. 092/238-6642 PRODA JEM ŠTENCE njem. boksera, Şuti i tigrasti, s rodovnikom i vet. knjiŞicom, Info: 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJE ŠTENCE SHIH-TZU stare 2.5mj., s rodovnikom HKS, cijepljeni, epirani, mob. 098/240-135

RAZNO PRODA JU SE r a dijator i dim. 90x200cm, crni pisa i stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokul vator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424

BRZA DOSTA VA JEDNODNEVNI PILIĆI JEDN EDNOD D OD DNEVNI BIJELI DNEVNI BIJE B ,

, VaraĹždinska 12a 40305 NEDELIĹ E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

199 kn

PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo koriĹĄtena, visoka, plasti na, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE O IĹ ENI ORASI I LJEĹ NJACI, mob. 098/1760-634 HITNO PRODAJEM LAPTOP HP 6735b za 1.500 kuna. Mob. 098/9205-620 PRODAJEM MODEM za adsl internet od T-coma, malo koriĹĄten, kao novi, u pola cijene (400kn); mobitel Motorola C-115, ispravan, radi na simpu (samo 50kn), mob. 099/7969-541 PRODAJEM muĹĄku koĹžnu jaknu vel.52, noĹĄenu, tamno sme a (200kn), muĹĄki trka i bicikl Montbike, o uvan, malo voĹžen (300kn), te prodajem Ĺživo drvo oraha za ruĹĄenje (500kn), prijevoz i ruĹĄenje u reĹžiji kupca. mob 098/9862-668 PRODAJE SE TELEVIZOR Sony 72cm ekran, malo koriĹĄten, u pola cijene. mob. 091/5164-595 PRODAJEM SADNICE bukve, agacije, jasena, javora, Ludbreg. mob 099/808-7586 QSC 1300 USA Professional Power Amplifier, razglasno poja alo, 2x650W ili 1300W bridge i skretnica ZECK SC24, stereo crossover, hitno i je ino, mob 098/972-3313 PRODAJEM IZO STAKLA razne dimenzije, cijena 40 kn/kom, mogu a zamjena za razno, te dajem u najam gra . fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na ku i, mob 091 559 4332 PRODAJEM DREAMBOX DM 7020s, o uvan, za 800 kuna, mob 098 935 4229 PRODAJEM KOMPLETNI INVENTAR caffe bara, ĹĄank, separei, stolovi i stolice i dr. mob. 098/393-000 POVOLJNO SE PRODAJU nove pe i na kruta goriva TIP PLAMEN PLTE-90 i TIP PLAMEN MAGMA 7. Info na tel. 043-232-270, 098/802042 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom; te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep (bez morta). mob: 091/541-8810

Me imurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

Iskoristi akciju u sijeÄ?nju

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrĹži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montaĹžu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje Ĺživo nje, moĹžete posta kum ili kuma nekom od ĹĄ enika akove kog skloniĹĄta za Ĺživo nje ÂŤPrijateljiÂť i sudjelova u podmirivanju troĹĄkova hrane ili lije enja. Posje te naĹĄu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljede i korak je upla 99,00 kn na Ĺžiro ra un udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naĹĄ mail poĹĄaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog ku nog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simboli nu naknadu troťkova cijepljenja i kastriranja. j MoŞete nas p posje j svaki dan izme u 9-17 sa , a nalazimo se iza carine (prije nadvoŞnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u ku anstvu, od raznih proslava i vjen anja, ili ako imate starih deka, plah , ru nika darujte ih akove kom skloniĹĄtu za napuĹĄtene Ĺživo nje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U PROĹ ETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

SHAKIRA je joĹĄ jedno malo ĹĄtene koje od mladih dana u i ĹĄto je to surovost Ĺživota. Izba ena na ulicu da se snalazi kako zna i umije, usred ruĹžnog vremena i zime, upoznala je ve svu tugu svijeta u svojem kratkom Ĺživotu. Nije li to previĹĄe za nekog tako malog Ĺželjnog topline i ljubavi. Iako nije najsla e ĹĄtene u azilu, Shakira je najbolja. Ro ena je negdje u rujnu 2011. godine, cijepljena i ipirana.

OTIS je nevjerojatno dobar i umiljat pas. Lijepe sme e boje sa bijelim arapicama na nogama, o arava na prvi pogleda. JoĹĄ kad podigne te svoje velike uĹĄi, ne moĹžete a da ga ne zamijetite. Voli se igrati, aktivan je po prirodi i ako ga udomite, sigurni smo da ete dobiti velikog prijatelja i pravog veseljak. Ro en je negdje oko 27.3.2010., cijepljen i ipiran.

ENA je mjeĹĄanka ĹĄpanijela koja je Ĺživjela u selu nedaleko akovca sa starom bakom. No kako je baka smjeĹĄtena u Dom za starije, ena je zavrĹĄila kod nas. Iako je do ju er spavala u toplom krevetu, dobro je prihvatila svoju ku icu u dvoriĹĄtu. Izuzetno je mile i dobre naravi. Ro ena u velja i 2011. godine. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI mogao biti VaĹĄ oglas Sve informacije na

STRONG SRT7300CI

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muťkat Şu , vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM MOBITEL Nokia 6500 classic, crna, odli na (400 kn), dva mul tools epna alata (noŞ, komb. klijeťta, pila, otv. konzervi....), cijena 200kn/kom, novo. mob. 095/848-9753 PRODAJEM muťke koŞne patike Adidas, Fila, Vans, muťke sportske majice dugih i kratkih rukava, muťke Levis hla e, sve novo u pola cijene nakon zatvaranja butika. mob: 098/99-20-390 PRODAJEM elektri nu gitaru Ibanez RG1570, cijena po dogovoru, moŞe zamjena za jeftinije uz doplatu. email: tanja1804@net.hr ili 099/40-10-142 PRODA JEM KL AVIJATURU - cijena po dogovoru, moŞe zamjena za jeftinije uz doplatu. mob: 099/25-96-444 PRODAJEM RA UNALO Sempron 2400+, 512 MB, ATI Radeon 9200 Pro 128 MB, 40 GB HDD, DVD prŞilica LG, 17� LCD Belinea te novi op ki miť na poklon, cijena 600 kn. Tel. 091/520-5575 PRODAJE SE DRVENA KU ICA za razne namjene, mogu nost pla anja u ratama. Upitati na mob. 098/849-030 VINO BIJELO kvalitetno, mjeťavina kvalitetnih sor , cijena po dogovoru, mogu a degustacija i dostava. tel. 631-279 ili 098/9128-194 JEDERMAN ZA ŠTAMPANJE cijena, dva pulta (115x50 i 100x50), pogodna za butike, povoljno prodajem, zva na mob. 095/813-8133 nakon 17 sa PRODAJE SE KVALITETNO bijelo vino ťipon, laťki rizling, povoljno te pe na drva 35x90x30cm za 600 kn. mob. 098/913-9451 POVOLJNO – rabljena ulazna vrata, hrastovina, 2-krilna sa oberlichtom, dim. 1.4x2.3m. mob. 091/122-5960 PRODA JE SE AUTO SJEDALICA Bebe Comfort 9-18kg i dj. kolica s autosjedalicom 0-9kg, crvene boje, Pierre Cardin. mob. 095/581-9390 PRODAJE SE DJE JI EL. SKUTER nosivosti 80k g, ispravan. tel. 633-465 PRODAJE SE KALIJEVA PE , povoljno, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJEM DIONICE Vajde, dvije 2-osovinske prikolice, raukombi, te orahe u ljuskama. mob. 099/6722-028

853

PETAK 13. sije nja 2012.

TV pregled

01.05

od 13.1.2012. do 19.1.2012. 06:10 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Tri boje: Plavo FILM

PETAK, HRT 1, 01:35

Polagan ritam, izvrsna režijska uporaba plave boje, te impresivna glazba (koja, osim što je jedan od pokreta a radnje, na suges van na in svjedo i o osje ajima junakinje) veliki su adu ovoga izuzetnog lma. Osvojio je, uz mnoge druge, nekoliko pres žnih nagrada: Césara za glavnu žensku ulogu, zvuk i montažu, nagradu Goya za najbolji europski lm, te Zlatnoga lava za režiju, glavnu žensku ulogu i fotogra ju.

Djevojka koja se igrala vatrom FILM

SUBOTA, HRT 1 23:10

Drugi dio švedske ‘Milenijske trilogije’ - novinar Mikael Blomkvist razotkriva korumpiranost i trgovinu ljudima, te traži hrabru Lisbeth Salander koja je nestala...U drugom nastavku izuzetno popularne i od kri ara vrlo cijenjene Milenijske trilogije snimljene prema romanima švedskog autora S ega Larssona, novinar Mikael Blomkvist pokušava otkri potpla enost i korumpiranost švedskih dužnosnika na vrlo visokim pozicijama.

Plavi baršun FILM

NEDJELJA, HRT 2, 22:55

udno. Bizarno. Uznemiruju e. Redatelj Lynch nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Malo je lmova koji se tako bave mra nom stranom ljudske prirode. Kroz lik Je reyja Beaumonta, prosje nog, neiskvarenog mladi a koji simbolizira drugi, benevolentniji aspekt ljudske živo nje, redatelj nas vodi na nadrealis ni ili realis ni put do dna onoga za što je ovjek sposoban...

Ubojice FILM

PONEDJELJAK, NOVA, 22:25

Film u produkciji agilnog Joela Silvera uis nu intrigira zapletom i scenarijem koji su napisala u me uvremenu planetarno proslavljena imena. To su bra a Wachowski, idejni tvorci i redatelji sad ve kultnog znanstveno-fantas nog serijala “Matrix”, te Brian Helgeland koji je nagra en Oscarom za scenarij lma “L. A. povjerljivo”. Scenaris ki je trojac vrlo dobro složio pri u iju napetost razvija odnos dvojice profesionalnih ubojica - lošeg i goreg.

Ja, ja i Irena FILM

UTORAK, HRT 2, 20:50

Bra a Farrelly uvijek su bila ispred svog vremena, a njihov drski pristup pravo je osvježenje u žanru komedije: mnoge nezaboravne, potpuno šašave scene, poput one u kojoj Jim Carrey neuspješno pokušava ubi kravu, ostat e vam dugo u pam enju. A ako ste željni osvete, nikako ne propus te uvodni dio lma, koji je prava mala škola kako se najbolje osve za dugogodišnja poniženja!

Imaš poruku FILM

SRIJEDA, NOVA, 22:25

Kathleen Kelly (Meg Ryan) vlasnica je male trgovine dje jih knjiga koju je davno osnovala njezina pokojna majka. Iako živi s de kom, uglednim novinarom Frankom (G. Kinnear), njihova veza je postala monotona. Kathleen tada preko interneta upoznaje neznanca kojeg upoznaje pod druga ijim imenom. Neznanac s interneta je Joe Fox (Tom Hanks), sin vlasnika lanca knjižara koji jednu od svojih velikih podružnica uskoro otvara preko puta Kathleenine knjižare.

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:53 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:55 Ludi od ljubavi 1, serija (26/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Svjetska blaga 2: Naslije e Rimskoga Carstva, dokumentarna serija (43’41’) (2/3) 11:10 Sve e bi dobro, serija (145/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (81/182) 13:20 Dr. Oz, talk show (23) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Ispod Li ke Plješevice, emisija pu ke i predajne kulture (29’57”) 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (14/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (147/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (6/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Odabrao elo H.: Stvaranje umjetnog srca, dokumentarni lm (50’) 20:55 Ciklus hrvatske kinoteke: Pri a iz Hrvatske (95’) 22:35 Dnevnik 3 22:55 Sport 22:58 Vrijeme sutra 23:00 Vijes iz kulture 23:10 Na rubu znanos : David Icke (1) 00:00 Filmski maraton: Viking Erik, britansko-švedski lm (12) (90’) 01:35 Filmski maraton: Tri boje: Plavo, francusko-poljsko-švicarski lm (12) (94’) 03:10 Reprizni program 03:35 Dr. Oz, talk show (23) 04:20 Na rubu znanos : David Icke (1) 05:10 Ludi od ljubavi 1, serija (26/26)

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 1

20:02

Odabrao elo H.: Stvaranje umjetnog srca

Hokej, Ebel liga: KHL Medveš ak Zagreb - EC Kac, prijenos SPORT

Petak 13.1., HRT 2, 19:00

Wengen: Svjetski skijaški kup - spust, prijenos SPORT

elo Hadžiselimovi , urednik na HRT-u, postao je jedan od najja ih brandova hrvatske televizije, a sintagma “Odabrao elo Hadžiselimovi ”, kojom se godinama odjavljuju odli ni dokumentarni serijali, pretvorila se u najkorišteniji slogan. Emisija otkriva primamljuju i pogled u budu nost u kojoj e se organi mo i uzgoji iz vlas h stanica - budu nost u kojoj e granica izme u lije enja i pomla ivanja iš eznuti, a teške, neko kobne ozljede smatrat e se popravljivima...

Subota 14.1., HRT 2, 12:25

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Meg Ryan Srijeda, NOVA, 22:25 sati

Pravim imenom Margaret Mary Emily Anna Hyra, iako ro ena u posve drugoj saveznoj državi, rasla je u New Yorku i u po etku nikako nije bila na putu da postane lmska zvijezda. Studirala je novinarstvo na New York Sveu ilištu, a kako bi otplatila no ne satove nastave, zapo ela se baviti glumom. Uz pomo svoje majke, dobila je ulogu k eri poznate Candice Bergen u slavnoj TV sapunici Rich and famous, redatelja Georgea Cukora. Takva, ne baš bezazlena uloga, ponukala je mladu glumicu da se nastavi bavi glumom. Nakon toga pripala joj je mala uloga žene Anthonya Edwardsa u Tony Sco ovom ‘Top Gunu’ (1986). Sa svojim budu im mužem Dennisom Quaidom glumila je u znanstveno fantas nom ‘Innerspace’ (1987). Dobila je dosta pozi vnih kri ka za svoju vrlo dobru izvedbu u ‘Promised Land’ (1988), no njezin izgled slatkice i lepršav karakter uvijek su bolje pogodovali roman nim komedijama. 2001. godine Meg snima roman nu komediju ‘Kate i Leopold’. Za m odlu uje ipak malo riskira kod odabira uloge te nastupa u trileru ‘Rezovi’ (2003) umjesto Nicole Kidman. ak se i razgoli la za potrebe lma, što nikad prije nije u inila. Još jednu uloga koja je ozna ila kraj njezinog imidža slatkog nevinašca je ona Jackie Kallen u drami ‘U klin u’ (2004). U me uvremenu, preciznije 2006. godine, posvojila je djevoj icu iz Kine i nazvala ju Daisy Ryan. Sljede i ve i poslovni projekt uslijedio je 2008. godine, a to je ‘Mamin novi frajer’ s Antoniom Banderasom za koji se izbotoksirala do neprepoznatljivos .

19.05

Krv nije voda

SERIJA NOVA TV

11.40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

U ime ljubavi

8.20

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (80/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (9/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (10/26) (R) 07:55 Mala TV: 08:00 TV vr : Policajac Tugomir 08:10 Tajni dnevnik patke Ma lde: Lujzin savjet 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (9/13) 08:50 Merlin 1, serija za djecu i mlade (12/13) 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (9/13) 10:00 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (10/13) 10:25 Wengen: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - spust, prijenos 11:45 Glee 2, serija za mlade (3/22) 12:30 Fakini u ljetnome kampu, švedski lm (85’) 13:55 Wengen: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - slalom, prijenos 15:10 Mala TV: 15:15 TV vr : Policajac Tugomir 15:25 Tajni dnevnik patke Ma lde: Lujzin savjet 15:40 Merlin 1, serija za djecu i mlade (12/13) 16:25 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (8/15) 16:50 Obi na klinka, serija za mlade (5/52) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Simpsoni 19, crtana serija (7/20) 18:55 Ve eras 19:00 Hokej, Ebel liga: KHL Medveš ak Zagreb - EC Kac, prijenos 21:55 Plja ka, britansko-ameri ki lm (12) (108’) 23:50 Umorstva u Midsomeru 13, serija (12) (7/8) 01:20 Crimini bianchi, serija (12) (1/12) 02:05 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (5/24) (R) 02:30 Retrovizor: Završni udarac 4, serija (15/15) (R) 03:15 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz orkestra HRT-a, glazba Mire Kadoi a (90’) 04:45 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

03.10 04.10 06.10

06:10 07:35 08:00 08:25 08:40 09:40 10:40 11:40 12:35 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:15 23:50 01:30 03:00 04:45 06:15 06:40

06.30 07.20 08.10 09.05 09.35 10.20 11.00 11.50 12.45 13.30 14.20 15.10 16.00 16.30 17.25 18.15 19.30 20.20

05.40

RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.10 Emperatriz, telenovela (dvije epizode) (R) 07.10 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 07.35 PopPixie, crtani lm 07.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 08.30 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) 10.25 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.15 Emperatriz, telenovela (dvije epizode) 13.00 Otok, dramska serija (R) 14.05 Krv nije voda, serija (R) 15.00 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) 16.55 RTL 5 do 5, informa vna emisija 17.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija (R) 20.00 Otok, dramska serija 21.05 Iznenadna smrt, igrani lm, akcijski (12) 23.10 Uljezova odmazda, igrani lm, ratni (12)

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:20 22:30 23:00 23:50 00:05 00:07

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI MOJ PUT dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA - MARION ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar MOJA ISTRA dokumentarna emisija BOJE MALEZIJE snimka koncerta ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.10 22.00 23.00 23.45 00.25

07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

Zora živih mrtvaca, igrani lm, horor (18) Astro show, emisija uživo (18) Obmana, igrani lm, kriminalsi ki (12) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Oluja u raju, serija R 17/185 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 5/13 P ca trka ica, crtana serija 23/26 TV izlog Nate Berkus Show Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 19-20/185 Inspektor Rex, serija 83/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 153/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 106-107/107 Jesmo li gotovi?, igrani lm Trenutna pravda, igrani lm (12)* Kobra, igrani lm (12)* R Pobjedni ki m, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Chuck, akcijska komedija (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R)

U ime ljubavi, serija 146/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 147/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 129/220 TV izlog Vatreno srce, serija 130/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R Eva Luna, serija 13-14/114 O ma ica, serija 67-68/102 Sjene prošlos , serija55/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 3/18 Nikita, serija 3/22 Kraljica juga, serija (12)* 15/63 Prijatelji, serija R 2/18 Nikita, serija R 2/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 15/63 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno 21:30 Euromaxx 22:00 Vijes dana 22:30 TV Jukebox 23:00 Inju, mis ni triler 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

SUBOTA 14. sije nja 2012.

05:55 Najava programa 06:00 Drugo miĹĄljenje 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana 07:15 Ispod Li ke PljeĹĄevice, emisija pu ke i predajne kulture 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Pillars of the Sky, ameri ki lm (91‘) 09:30 Gra ani na Cvjetnom trgu, dokumentarni lm (20‘) 09:55 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Ku ni ljubimci 10:45 Azijske razglednice: U gradu Taj Mahala, dokumentarna serija (26‘41“) (2/5) 11:15 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin 13:45 Prizma, mul nacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:40 Ekspedicija gar 3, dokumentarna serija (50‘) (1/3) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:10 Vrijeme sutra 17:20 Reporteri 18:20 PotroĹĄa ki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Zvijezde pjevaju (2.) 21:50 Najmo nije Ĺžene svijeta: Gospo a ang, dokumentarna serija (49‘40“) (2/13) 22:45 Dnevnik 3 23:00 Sport 23:03 Vrijeme sutra 23:05 Vijes iz kulture 23:10 Ve ernja premijera: Djevojka koja se igrala vatrom, ĹĄvedski lm (18) (125‘) 01:20 Filmski maraton: Povratak jednorukog ma evaoca, hongkonĹĄki lm (12)(102‘) 03:05 Filmski maraton: De ki za povijest, britanski lm (12) (108‘) (R) 04:55 Skica za portret 05:00 PotroĹĄa ki kod 05:30 Eko zona

FILM HRT 2

20:00

Fahrenheit 9/11 Film po inje predsjedni kim izborima iz 2000. godine, koji nisu bili u potpunosti poťteni. Bush je pobijedio na Floridi (klju noj izbornoj jedinici) sa itavih 537 glasova prednosti. Prva zavjereni ka veza otkrivena je u odluci zaposlenika Fox News Channela (ina e Bushevog prvog ro aka) da objavi njegovu pobjedu – u trenucima dok su druge postaje izvjeťtavale o pobjedi Ala Gorea! Nije bať sudski dokaz o kra i izbora, ali je u svakom slu aju zanimljiv podatak.

SERIJA RTL 2

12.45

07:25 Panorame turis kih srediťta Hrvatske 08:30 Najava programa 08:35 Opera box 09:05 Patak Frka, crtana serija (27/39) (R) 09:30 Djevoj ica iz budu nos 2, crtana serija (8/12) 09:55 Mala Tv 10:00 Baltazar: Gusarski problem 10:10 Danica i medvjedi i (R) 10:15 arobna plo a: II razred, 3.ep. 10:25 Trolovi, crtana serija (17/26) 10:50 Gospodin Atlas, ameri ki lm za djecu (95’) 12:25 Wengen: Svjetski skijaťki kup spust, prijenos 13:50 Zvuk grmljavine, britanskoameri ko- eťko-njema ki lm (98’) 15:30 KS Automagazin 16:00 Mijenjam svijet 16:30 4 zida 17:00 50’ 17:55 Koťarka, ABA liga: Cibona Maccabi, prijenos 19:40 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Ve eras 20:00 Ciklus Michaela Moorea: Fahrenheit 9/11, dokumentarni lm (122’) 22:05 Transporter 2, ameri kofrancuski lm (84’) 23:35 Ljubavnice 2, serija (12) (2/6) 00:20 Fringe - na rubu 1, serija (12) (16/21) 01:15 Berlinska lharmonija pod ravnanjem Simona Ra lea (2/2) 02:30 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:30 No ni glazbeni program

06.10 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.45 Emperatriz, telenovela (R) 07.35 X-Men, animirani lm 08.00 PopPixie, animirani lm (dvije epizode) (R) 08.40 U ilica, kviz za djecu 09.15 RuĹža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.10 BoĹži ni duhovi, igrani lm, komedija 12.55 Projekt X, igrani lm, znanstveno-fantas na komedija 14.55 SpaĹĄavaju i Sarah Cain, igrani lm, drama 16.45 Beethoven 5, igrani lm, obiteljska komedija 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (R) 20.00 Umri muĹĄki 4.0, igrani lm, akcijski (R) 22.20 Rat svjetova, igrani lm, znanstveno-fantas ni (12) 00.25 Izgubljeno u nepovrat, igrani lm, drama (12) 02.30 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.30 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.05 Zora Ĺživih mrtvaca, igrani lm, horor (18)

09:43 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

Divlji boravak

13:15 13:30 14:30 14:45 15:20 15:30 15:45 SERIJA RTL

19.10

16:30 17:30

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:30

U ime ljubavi

INFO RTL

RTL Danas

18:30

18:00 18:15 18:40 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 22:50 23:10 23:15 23:45 23:47

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA U SVJETLU VJERE kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION EUROBOX MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA dje ja emisija (R) E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) ŽIGA I BANDISTI snimka koncerta VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar SMIJEŠNA STRANA ENGLESKOG NOGOMETA zabavno-sportski program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 15. sije nja 2012. 06:40 TV izlog 06:55 I tako to‌, serija 7/38 07:25 Dobar dan za vjeťanje, igrani lm 08:50 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija R 09:15 Winx, crtana serija 27/52 09:40 Dalma ner na zadatku, crtani lm 10:15 Smallville, serija 9/22 11:15 Frikovi, serija 11/16 12:15 Pobjedni ki m, igrani lm R 14:00 Jesmo li gotovi?, igrani lm, R 15:55 17:00 17:10 19:15 20:05 21:45 23:45 01:50 03:25 04:55 05:40

Provjereno, informa vni magazin R Vijes Nove TV Doc Hollxwood, igrani lm Dnevnik Nove TV Gas do daske 2, igrani lm 15 minuta, igrani lm (12)* Na vatrenoj liniji, igrani lm (12)* Trenutna pravda, igrani lm, (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Frikovi, serija R Kraj programa

06.30 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.20 Divlji boravak, zabavni (R) 08.05 Klon, telenovela 08.45 Studio 45, talk show (R) 09.40 Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) 10.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 12.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 12.45 Divlji boravak, zabavni (R) 13.30 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.20 Divlji boravak, zabavni (R) 15.00 Veseli mladunci, zabavni (R) 15.55 Divlji boravak, zabavni (R) 16.45 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.20 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: PristaniĹĄte u oluji, kriminalis ka serija 21.25 Fes valac: Suzannin dnevnik za Nicholasa, igrani lm, drama 23.00 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 00.00 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

05:55 Najava programa 06:00 Duhovni izazovi, me ureligijski magazin (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Normalan Şivot, emisija o obitelji 07:25 Globalno sijelo 07:55 Zlatna kinoteka - Ciklus Douglasa Sirka: Imitacija Şivota, ameri ki lm (121’) 09:55 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:04 Vrijeme danas 10:05 ni DA ni NE: Hrvatska u EU 11:00 Poirot 2, serija (6/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:27 Ep reportaŞa 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:00 Luckas profesor, ameri ki lm (92’) 16:40 Fotogra ja u Hrvatskoj 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica (26’40�) 18:15 Lijepom naťom: Gareťnica (1/2) 19:20 Loto 6/45 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Ve eras 20:01 Dan me unarodnog priznanja Republike Hrvatske - emisija 21:00 Loza, dramska serija (14/16) 21:50 Dnevnik 3 22:05 Sport 22:08 Vrijeme sutra 22:10 Vijes iz kulture 22:15 Šlep za rasute terete, dokumentarni lm (52’) uz 20. obljetnicu priznanja RH 23:10 Hotel Babylon 4, serija (12) (2/8) 00:10 Nedjeljom u dva 01:10 Poirot 2, serija (6/10) 02:05 Hotel Babylon 4, serija (12) (2/8) 02:55 Vrtlarica 03:20 Reprizni program (R) 03:50 Lijepom naťom: Gareťnica (1/2) 04:50 Plodovi zemlje

06:29 Panorame turis kih srediĹĄta Hrvatske 06:30 Najava programa 06:35 Berlinska lharmonija pod 07:30 08:10 08:25 09:05 10:30 10:45 12:10

U ime ljubavi, serija 148/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 149/170 Znate li plesa ?, show 3/23 TV izlog Gilmorice, serija 7-8/22 Harvey Toons, crtana serija 14/78 12:30 TV izlog 12:45 Harvey Toons, crtana serija 15/78 13:05 Sun ana princeza, crtani lm 14:10 TV izlog 14:25 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 14:55 Znate li plesa ?, show R 16:15 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 17:15 Gilmorice, serija R 18:45 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija 7/26 19:15 Sun ana princeza, crtani lm R 20:20 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 13/16 21:20 Tajanstvena Ĺžena: Tajna Divljeg Zapada, igrani lm 22:40 Sa o aja, igrani lm 00:05 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 00:35 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 01:35 Kraj programa

FILM RTL

Libby Parsons (Ashley Judd) Ĺživi u sretnom braku sa svojim suprugom Nickom (Bruce Greenwood) i prekrasnim sin i em Ma yjem (Jay Brazeau). Jedne no i, koju su supruĹžnici odlu ili provesti na svojem brodu, Libby se budi, shva a da Nicka nigdje nema i primje uje kako je itav brod krvav. Istraga pokazuje kako je Nick imao financijskih poteĹĄko a te policu osiguranja vrijednu dva milijuna dolara. Iako tvrdi kako o svemu ne zna ama baĹĄ niĹĄta, Libby biva osumnji ena za ubojstvo...

18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:50 21:25 22:13 22:30 23:00 00:00

Danas na programu Dje ja TV Auto – moto nau ca Gledaj dalje (r) Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx G.E.T. Report Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Sedma brzina 24 SATA (uŞivo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino Bať na Planet Croa a Dom&S l Vijes dana Link Zapisano u zvijezdama Erotski program (18)

05.50

RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.25 X- Men, animirani lm 06.50 PopPixie, crtani lm (tri epizode) (R) 07.45 RuĹža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 09.35 SpaĹĄavaju i Sarah Cain, igrani lm, drama 11.45 Rat svjetova, igrani lm, znanstveno-fantas ni 13.30 Umri muĹĄki 4.0, igrani lm, akcijski (R) 15.50 Otok, dramska serija 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (R) 20.00 Dvostruka opasnost, igrani lm, triler 21.50 CSI: Miami, kriminalis ka serija (tri epizode) (12) 00.20 Astro show, emisija uĹživo (18) 01.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) 01.55 Izgubljeno u nepovrat, igrani lm, drama (12) (R)

06:15 06:30 07:00 08:35

TV izlog I tako to‌, serija Koraci revolveraťa, igrani lm Shaggy i Scooby Doo, crtana serija R 09:00 Winx, crtana serija 28/52 09:25 Hulkov planet, crtani lm 10:50 Brza blagajna, serija 6-7/8

09:53 09:55 10:05 10:20

FILM RTL 2

(bivĹĄa akove ka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

20:00

Dvostruka opasnost

ravnanjem Simona Ra lea (2/2) 07:35 Trolovi, animirana serija (11/26) (R) 08:00 Mala Tv (oko 32’) 08:05 Tv vr : Robin Hood 08:10 Brlog: Kornja e (R) 08:15 Tajni dnevnik patke Ma lde: Lujzin savjet 08:30 Vesele trojke, crtana serija (16/52) 08:55 Hamtaro, crtana serija (16/26) 09:20 Merlin 1, serija za djecu i mlade (13/13) 10:10 Wengen: Svjetski skijaťki kup slalom (M), prijenos 1. voŞnje 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Gola: Misa, prijenos 12:00 Biblija 12:10 Škrinja 13:10 Wengen: Svjetski skijaťki kup slalom (M), prijenos 2. voŞnje 14:00 Ciklus nostalgija: Pink Panther, ameri ki lm (111’) 15:50 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 16:20 Olimp - sportska emisija 17:15 Hokej, Ebel liga: KHL Medveť ak Zagreb - EC Rekord - VSV Villach, prijenos 19:55 Ve eras 20:00 Bezdan, ameri ki lm (165’) 22:55 Filmski bou que: Plavi barťun, ameri ki lm (15) (115’) 00:50 Posebni dodaci, emisija o lmu 01:05 GaraŞa 01:30 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:30 No ni glazbeni program - arhiva

19:10

Pod is m krovom

EMISIJA RTL 2

18:25

Neobi na gozba

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi s hove

20:30

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION VELIKO SRCE MALOM SRCU snimka humanitarnog koncerta (R) 12:45 TV ORDINACIJA emisija o zdravlju (R) 13:45 TV PRODAJA 14:00 OTVORENO NEBO dokumentarna emisija 14:35 MALI OGLASI 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program (R) 15:20 TV PRODAJA - MARION 15:30 MALI OGLASI 15:40 Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A (R) 16:45 TV PRODAJA - MARION 17:00 POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija (R) 18:00 LINK emisija o modernim tehnologijama (R) 18:30 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 19:00 IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 19:05 24 SATA VIJESTI informa vni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 100 VIOLINA snimka koncerta 22:05 PRESSICA talk show 23:05 IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 23:10 VTV TJEDNIK informa vna emisija 00:00 ODJAVA PROGRAMA 00:02 VIDEOSTRANICE

11:50

Televizijska posla, serija 6-7/22 Doc Hollywood, igrani lm R Bijeg u pobjedu, igrani lm Vijes Nove TV Bijeg u pobjedu, igrani lm nastavak 17:20 Gas do daske 2, igrani lm R 19:05 INA Plave vijes 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Batman: Po etak, igrani lm 22:35 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:45 Polarna oluja, igrani lm 01:15 Na vatrenoj liniji, igrani lm (12)* R 03:15 Heroji, serija 3-4/19 04:45 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:50 Kraj programa 12:50 14:50 17:00 17:10

07.15

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) 12.30 Paklena kuhinja, reality show (R) 13.15 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 14.00 Columbo: PristaniĹĄte u oluji, kriminalis ka serija (R) 15.20 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 16.20 Columbo: SavrĹĄen alibi, kriminalis ka serija 17.45 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 18.25 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.45 MuĹĄkarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.35 SWAT, reality show (R) 22.20 Murjaci uĹživo, reality show (dvije epizode) (R) 23.20 Fes valac: Suzannin dnevnik za Nicholasa, igrani lm, drama 11.55

07:10

U ime ljubavi, serija 150-151/170 TV izlog Znate li plesa ?, show 4/23 TV izlog Gilmorice, serija 9-10/22 Harvey Toons, crtana serija 14-15/78 12:40 TV izlog 12:55 Osvetnici: Nova generacija, crtani lm 14:10 TV izlog 14:25 Jamie Oliver: Jamie kod ku e, serija R 14:55 Znate li plesa ?, show R 16:15 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 17:15 Gilmorice, serija R 18:45 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija 8/26 19:15 Osvetnici: Nova generacija, crtani lm R 20:30 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 14/16 21:30 Sa o aja, igrani lm R 22:55 Tajanstvena Ĺžena: Tajna Divljeg Zapada, igrani lm R 00:15 Jamie Oliver: Jamie kod ku e , serija R 00:45 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz R 01:45 Kraj programa 08:35 08:50 10:15 10:30 12:00

(bivĹĄa akove ka televizija)

08:00 12:00 12:45 13:00 13:30 14:05 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Dje ja TV BaĹĄ na Obzori Glas Roma Poljoprivredni savjetnik Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski progrram (18) Videostranice

PONEDJELJAK 16. sije nja 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Split: More Mir i dobro TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:51 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:53 Ludi od ljubavi 2, serija (1/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Svjetska blaga 2: Svijet vulkana, dokumentarna serija (43’51”) (3/3) 11:10 Sve e bi dobro, serija (146/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (82/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Tre a dob, emisija za umirovljenike 14:45 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (20/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (148/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (7/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta, dokumentarna serija (52’03”) (3/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Provodi i sprovodi, humoris na serija (18/20) 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet pro ta 00:10 Portre : akademik Boris Magaš, dokumentarni lm (32’45”) 00:45 In medias res 01:30 Dr. House 6, serija (19/22) 02:15 Tra erica 2, serija (9/25) 03:00 CSI: Miami 8, serija (12) (5/24) 03:45 Skica za portret 04:05 Svijet pro ta 04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (1/26) 05:20 8. kat, talk-show

06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (81/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (10/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (12/26) (R) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr 08:08 Kr prikazuje 08:10 Brlog 08:15 arobna plo a 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (10/13) 08:50 Školski sat 09:20 Školski program 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (11/13) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (147/240) 10:45 Skica za portret 11:00 Eko zona 11:25 4 zida 11:55 KS Automagazin 12:25 Bigfoot: nezaboravan susret, ameri ki lm (85’) 13:50 Mala TV: 13:55 TV vr 14:03 Kr prikazuje (R) 14:05 Brlog 14:10 arobna plo a 14:20 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska - Rumunjska, prijenos 15:25 Crtani lm (eventualno) 15:35 Školski sat 16:05 Školski program 16:20 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (9/15) 16:45 Obi na klinka, serija za mlade (6/52) 17:10 Doktor Who 1, serija (9/13) 17:55 Ve eras 17:56 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (4/22) 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (8/20) 19:40 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Island, emisija 20:00 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Island, prijenos 21:50 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Island, emisija 22:05 Dr. House 6, serija (19/22) 22:50 Tra erica 2, serija (9/25) 23:35 CSI: Miami 8, serija (12) (5/24) 00:20 Kalifornikacija 3, humoris na serija (18) (3/12) 00:50 Crimini bianchi, serija (12) (2/12) 01:35 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (6/24) (R) 02:00 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (1/22) 02:45 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:45 No ni glazbeni program

06.40 07.20 07.45 08.00

13.20 14.10 15.05

22.45 17:25

IN magazin Dnevni magazin pod uredni kom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza doma ih i stranih vijes , društvenih doga aja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još ja ih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kova i i Ivo Perkuši .

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

SERIJA RTL 2

00.20 00.35 01.20 02.20 03.55

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

0:30

RTL Vijes

14:30

Klon

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:30 23:20

SERIJA DOMA TV

O ma ica

17.30

Oluja u raju, serija R Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 5/13 P ca trka ica, crtana serija 24/26 07:55 TV izlog 08:10 Nate Berkus Show 09:10 TV izlog 09:25 Kad liš e pada, serija R 10:25 Ljubav i kazna, serija, serija R 11:25 Inspektor Rex, serija R 83/123 12:25 IN magazin R 13:10 Izgubljena ast, serija R 14:10 Oluja u raju, serija 21-22/185 16:00 Inspektor Rex, serija 84/123 17:00 Vijes Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liš e pada, serija 154/320 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Ljubav i kazna, serija, serija 106/109 21:00 Izgubljena ast, serija 11/84 22:05 Ve ernje vijes 22:25 Ubojice, igrani lm (12)* 00:40 Bijeg u pobjedu, igrani lm R 02:45 Seinfeld, serija 50/180 03:10 Nestali, serija (12)* 12/19 03:55 Ezo TV, tarot show (18)* 04:55 IN magazin R 05:20 Kraj programa 07:20

07.30 09.15 09.45 10.10 11.10 11.40 13.00 13.45 14.30 15.15 16.15 16.45 17.35

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

EMISIJA NOVA TV

05:25 06:55

18.30

10.05 10.45 11.35 06:15 Najava programa

UTORAK 17. sije nja 2012.

23:50 00:05 00:07

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Push, igrani lm, znanstvenofantas ni Ameri ki ninja 2: Su eljavanje, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes , informa vna emisija CSI: Miami, kriminalis a serija (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalis a serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informa vna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informa vna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informa vno-eduka vna emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.20 20.10 21.10 22.25 23.10 23.45 00.50

07:35 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:40 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

Zabranjena ljubav, sapunica ( e ri epizode) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Savršen alibi, kriminalis ka serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (dvije epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R)

U ime ljubavi, serija 152-153/170 Flash Vijes O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 131/220 TV izlog Vatreno srce, serija 132/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R TV izlog Eva Luna, serija 15-16/114 O ma ica, serija 69-70/102 Sjene prošlos , serija 56/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 4/18 Nikita, serija 4/22 Kraljica juga, serija (12)* 16/63 Prijatelji, serija R 3/18 Nikita, serija R 3/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 16/63 Kraj programa

06:10 Najava programa 06:12 Tre a dob, emisija za umirovljenike 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:52 Ludi od ljubavi 2, serija (2/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Otok s blagom u Tihom oceanu, dokumentarni lm (58’) 11:10 Sve e bi dobro, serija (147/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (83/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Me u nama 14:45 Znanstvena pe ca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (21/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce telenovela (149/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (8/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 To je Europa, dokumentarna serija (12/13) 21:25 U Europi, dokumentarna serija (12/35) 22:05 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:30 Doma i dokumentarni lm 00:25 Ciklus europskog lma: Lebanon, izraelski lm (18) (90’) 01:55 In medias res 02:40 CSI: Miami 8, serija (12) (6/24) 03:25 Tra erica 2, serija (10/25) 04:10 Skica za portret 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (2/26) 05:20 8. kat, talk-show

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (82/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (11/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (13/26)

SERIJA NOVA TV

18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akove ka televizija) Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Planet Croa a 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nau ca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.35 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 08.00 PopPixie, crtani lm 08.15 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) 10.20 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.45 Ve era za 5, lifestyle emisija (R) 11.35 Emperatriz, telenovela (dvije epizode) 13.20 Ruža vjetrova, dramska serija (R) 14.10 Krv nije voda, serija (R) 15.05 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) 16.55 RTL 5 do 5, informa vna emisija 17.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 Krv nije voda, serija 20.00 Ruža vjetrova, dramska serija 20.50 Plavuša uzvra a udarac, igrani lm, komedija 22.30 Oslobodi nas Eve, igrani lm, komedija 00.20 RTL Vijes , informa vna emisija 00.35 Push, igrani lm, znanstvenofantas ni (12) (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 RTL Danas, informa vna emisija (R)

05:25 06:55

Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi ? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomi e granice svog žanra – ne propus te jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladi a skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može do ekati završetak njihove ku e koju gradi, kao ni injenicu da više ne e mora živje sa svojom šogoricom koja vrši pri sak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio druga iju i mnogo težu sudbinu.

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

SERIJA RTL 2

18:00

21.15

Raymond

Prijatelji

07:20 07:55 08:10 09:10

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV TV ku e imaju pravo promjene programa

06.55

21:00

Izgubljena ast

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00

(R) Mala TV: TV vr Ninin kutak kratki crtani lmovi sinkronizirani do 5 minuta 08:20 Danica 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (11/13) 08:50 Školski sat 09:25 Navrh jezika 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (12/13) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce telenovela (148/240) 10:45 Glee 2, serija za mlade (4/22) 11:30 Na rubu znanos 12:20 Vrtlarica 12:45 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:15 Tajna Anda, ameri ko-argen nski lm (99’) 14:55 Mala TV: 15:00 TV vr (R) 15:10 Ninin kutak 15:15 kratki crtani lmovi sinkronizirani do 5 minuta 15:20 Danica 15:25 Crtani lm 15:40 Školski sat 16:15 Navrh jezika 16:25 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (10/15) 16:50 Obi na klinka, serija za mlade (7/52) 17:15 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska - Crna Gora, prijenos 18:25 Regionalni dnevnik 18:45 Županijska panorama 18:55 Glee 2, serija za mlade (5/22) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Ja, ja i Irena, ameri ki lm (112’) 22:45 Tra erica 2, serija (10/25) 23:30 CSI: Miami 8, serija (12) (6/24) 00:15 Bez oduševljenja, molim! 7 humoris na serija (3/10) 00:45 Crimini bianchi, serija (12) (3/12) 01:30 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (7/24) (R) 01:55 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (2/22) 02:40 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:40 No ni glazbeni program 07:55 08:00 08:10 08:15

20.50

13:50 14:05 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:45 00:00 00:02

Oluja u raju, serija R 21/185 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 6/13 P ca trka ica, crtana serija 25/26 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLO EC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozai ka emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija MOJ PUT dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informa vni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

09:25 10:25 11:25 12:25 13:10 14:10 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:05 02:20 02:45 03:30 04:15 05:15

Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 23-24/185 Inspektor Rex, serija 85/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 155/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 107/109 Izgubljena ast, serija 12/84 Ve ernje vijes Dobri ina, igrani lm Ubojice, igrani lm (12)* R Seinfeld, serija 51/180 Nestali, serija (12)* 13/19 Nate Berkus Show Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

06.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 07.20 Divlji boravak, zabavni (R) 08.05 Studio 45, talk show (R) 09.00 U ilica, kviz za djecu 09.30 Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) 10.15 Klon, telenovela 11.00 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 11.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 12.40 Veseli mladunci, zabavni (R) 13.20 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 14.10 Klon, telenovela 15.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 15.55 Studio 45, talk show (R) 16.25 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 17.10 Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) 18.00 Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) 19.25 Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) 20.20 Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) 21.15 Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) 22.30 Chuck, akcijska komedija (R) 23.10 Studio 45, talk show 23.45 Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) 00.50 Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) 01.35 Chuck, akcijska komedija (R)

07:35

U ime ljubavi, serija 154-155/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 133/220 12:45 TV izlog 13:00 Vatreno srce, serija 134/220 13:40 P ca trka ica, crtana serija R 14:00 Flash vijes 14:01 Koktel, magazin R 14:35 TV izlog 14:50 Sjene prošlos , serija R 15:40 TV izlog 15:55 Eva Luna, serija 17-18/114 17:30 O ma ica, serija 71-72/102 19:10 Sjene prošlos , serija 57/95 20:05 Koktel, magazin 20:50 Prijatelji, serija 5/18 21:20 Nikita, serija 5/22 22:10 Kraljica juga, serija (12)* 17/63 23:00 Prijatelji, serija R 4/18 23:30 Nikita, serija R 4/22 00:15 Koktel, magazin R 00:55 Kraljica juga, serija (12)* R 17/63 01:40 Kraj programa 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Od Mure do Drave Gledaj dalje VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

SRIJEDA 18. sije nja 2012.

ETVRTAK 19. sije nja 2012. 07:20

06:10 06:12 06:42 06:54

Najava programa Me u nama TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:52 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:54 Ludi od ljubavi 2, serija (3/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Tajlandsko naslije e: Vodi i slonova u Bangkoku, dokumentarni lm (52’) 11:10 Sve e bi dobro, serija (148/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (84/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Rije i život: Izazovi suvremenog Caritasa, religijska emisija 14:45 Indeks, emisija o školstvu 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (22/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (150/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (9/10) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 S pe u gos ma 4, humoris na serija (18/20) 20:40 Misija: Zajedno 21:30 Paralele 22:05 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Putem europskih fondova 23:55 Drugi format 00:40 In medias res 01:25 Tra erica 2, serija (11/25) 02:10 CSI: Miami 8, serija (12) (7/24) 02:55 Skica za portret 03:15 Indeks, emisija o školstvu 03:45 Drugi format 04:30 Ludi od ljubavi 2, serija (3/26) 05:25 8. kat, talk-show

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (83/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (12/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (14/26) (R) 07:55 Mala TV: 08:00 TV vr 08:10 kratki crtani lmovi sinkronizirani do 5 minuta 08:15 EBU drama za djecu 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (12/13) 08:50 Školski sat 09:20 EBU dokumentarac za djecu Izazovi 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (13/13) 10:00 Prijenosi iz Sabora 13:30 U grob ništa ne nosiš, ameri ki lm (99’) (R) 15:10 Školski sat 15:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi 15:55 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (11/15) 16:20 Obi na klinka, serija za mlade (8/52) 16:50 Doktor Who 1, serija (10/13) 17:35 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:40 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Slovenija, emisija 18:00 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Slovenija, prijenos 19:50 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Slovenija, emisija 20:05 Ve eras... 20:10 In medias res 20:50 Glasnici vjetra, ameri ki lm (12) (129’) 23:00 Tra erica 2, serija (11/25) 23:45 CSI: Miami 8, serija (12) (7/24) 00:30 Kath i Kim 1, humoris na serija (3/17) 00:55 Crimini bianchi, serija (12) (4/12) 01:40 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (8/24) (R) 02:05 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (3/22) 02:50 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:50 No ni glazbeni program

06.55 07.35 08.00 08.15 10.20 10.45 11.35 13.20 14.10 15.05

02.05 03.05 04.30

Sumrak Bella Swan oduvijek je bila druga ija, nikad se nije trudila uklopi u društvo djevojaka u svojoj školi. Kada se njena majka preuda i ode živje s novim suprugom na Floridu, Bella odlu uje živjeti sa svojim ocem u malom kišnom gradi u Forksu, ne o ekuju i da e se u njenom životu bilo što promijeni . Tamo upoznaje mladi a Edwarda koji je najneobi nija osoba koju je ona ikad upoznala, inteligentan i dosjetljiv, a njegove o i vide njezinu dušu...

SERIJA NOVA TV

2:10

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:15

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

U ime ljubavi

7:35

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Djeca ovje anstva, igrani lm, znanstveno-fantas ni Sumrak, igrani lm, triler (12) RTL Vijes , informa vna emisija Plavuša uzvra a udarac, igrani lm, komedija Astro show, emisija uživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) (R) RTL Danas, informa vna emisija (R)

05:25 06:55

Oluja u raju, serija R Shaggy i Scooby Doo, crtana serija

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani 20 U 20 talk show VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:00 11:15

Seinfeld

21:00 22:05 22:25 00:30 02:10 02:35 03:20 04:05 04:25 05:25

06.25 07.15 08.00 08.55 09.20 10.10 11.00 11.35 12.30 13.10

15.45 16.20

22.40 00.15 00.30

22:40

19:15 20:05

14.00 14.45

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

FILM RTL

07:55 08:10 09:10 09:25 10:25 11:25 12:25 13:10 14:10 16:00 17:00 17:25 18:05

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

17.15 18.05 19.25 20.20 21.15 22.30 23.10 23.45 00.50 01.35

7/13 P ca trka ica, crtana serija 26/26 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 25-26/185 Inspektor Rex, serija 86/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 156/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 108/109 Izgubljena ast, serija 13/84 Ve ernje vijes Imaš poruku, igrani lm Dobri ina, igrani lm R Seinfeld, serija Nestali, serija (12)* Nate Berkus Show, serija R Seinfeld, serija R Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R)

06:10 Najava programa 06:12 Rije i život: Izazovi suvremenog Caritasa, religijska emisija 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:51 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:53 Ludi od ljubavi 2, serija (4/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Sveta geometrija, dokumentarni lm (50’) 11:10 Sve e bi dobro, serija (149/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (85/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Trenutak spoznaje 14:45 Hrvatska kronika BiH 15:00 Kulturna baš na 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (0/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (151/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (10/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Ve eras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Hrabro srce, ameri ki lm (171’) 00:25 Dnevnik 3 00:45 Sport 00:48 Vrijeme sutra 00:50 Vijes iz kulture 01:00 Majke Unplugged, snimka koncerta 106’45” 02:45 In medias res 03:30 Dr. House 6, serija (20/22) 04:15 Skica za portret 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (4/26) 05:20 8. kat, talk-show

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (84/182)

07:05 Hotel Zombi, crtana serija (13/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (15/26) (R) 07:55 Mala Tv: 08:00 TV vr 08:10 crtani lmovi do 10’ 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (13/13) 08:50 Školski sat 09:20 Kokice 09:35 Igrana serija za mlade tlana do 25 10:00 Prijenosi iz Sabora 13:30 Portret, ameri ki lm (87’) 14:57 Mala Tv: 15:02 TV vr (R) 15:12 crtani lmovi do 10’ 15:27 Crtani lm 15:42 Školski sat 16:12 Kokice 16:27 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (12/15) 16:52 Obi na klinka, serija za mlade (9/52) 17:17 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska Srbija, prijenos 18:25 Regionalni dnevnik 18:45 Županijska panorama 18:55 Glee 2, serija za mlade (6/22) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Ve eras 20:00 In medias res 20:50 Zalagaonica, dokumentarna serija (24/70) 21:10 Zalagaonica, dokumentarna serija (25/70) 21:35 Dr. House 6, serija (20/22) 22:20 Tra erica 2, serija (12/25) 23:05 CSI: Miami 8, serija (12) (8/24) 23:50 Uvijek je sun ano u Philadelphiji 5, humoris na serija (12) (3/12) 00:15 Crimini bianchi, serija (12) (5/12) 01:00 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humoris na serija (9/24) (R) 01:25 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (4/22) 02:10 No ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 No ni glazbeni program

07:35

13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:40 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

U ime ljubavi, serija 156-157/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 135/220 TV izlog Vatreno srce, serija 136/220 P ca trka ica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R TV izlog Eva Luna, serija 19-20/114 O ma ica, serija 73-74/102 Sjene prošlos , serija 58/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 6/18 Nikita, serija 6/22 Kraljica juga, serija (12)* 18/63 Prijatelji, serija R Nikita, serija R 5/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 18/63 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30 22:50 23:30 00:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Pove alo Igrani lm Vijes dana Link, emisija o novim tehnologijama Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

21:35

Dr. House Kontroverznog dr. Housea tuma i britanski glumac Hugh Laurie koji je ameri koj publici, unato bogatoj karijeri, postao poznat tek zahvaljuju i ovoj ulozi. Iako kontroverzni dr. House, koji esto ne igra po pravilima, ne vjeruje nikomu, a kamoli svojim pacijen ma, i iako su njegove metode nerijetko sumnjive, on i njegova ekipa najboljih mladih lije nika rješavaju slu ajeve od kojih svi drugi dižu ruke. Lije nici koji s njime sura uju nerijetko e mora provaljiva u pacijentove domove ne bi li našli kakav trag ili iskušava razne metode pokušaja i pogreške.

SERIJA RTL

11:35

Emperatriz

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod is m krovom

SERIJA DOMA TV

O ma ica

17.30

21:00 22:05 22:25 23:25 01:40 03:45 05:10 06:10

06.15 07.10 07.55 08.55 09.25 09.45 10.15 10.55 11.40 12.30 13.15 14.10 15.00

17.25 06.55 07.35 08.00 08.15 10.20 10.50 11.35 13.20 14.15 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 22.50

02.30 03.30

SERIJA HRT 2

19:15 20:05

15.55 16.30

00.35 00.50

09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00

09:25 10:25 11:25 12:25 13:10 14:10 16:00 17:00 17:25 18:05

05:25 06:55 07:20 07:55 08:10 09:10

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:30 23:45 23:47

RTL Danas, informa vna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ve era za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informa vna emisija Ve era za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informa vna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Opsadno stanje, igrani lm, akcijski Poljubac smr , igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes , informa vna emisija Djeca ovje anstva, igrani lm, znanstveno-fantas ni (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informa vna emisija (R)

Oluja u raju, serija R 25/185 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 8/13 Beba Felix, crtana serija 1/26 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informa vni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ure enju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informa vna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA dje ja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informa vni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informa vna emisija EMISIJA VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A informa vna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.15 19.30 20.20 21.10 22.25 23.10 23.45 00.55 01.35

07:30 09:00 09:01 10:30 10:45 12:15 12:30 14:00 14:01 14:35 14:50 15:40 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

Kad liš e pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 27-28/185 Inspektor Rex, serija 87/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liš e pada, serija 157/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 109/109 Izgubljena ast, serija 14/84 Ve ernje vijes Provjereno, informa vni magazin Urota, igrani lm (12)* Imaš poruku, igrani lm R CSI Prag, serija 5-6/13 Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) U ilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Pod is m krovom, humoris na serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Raymond,humoris na serija (tri epizode) (R) Ku a lutaka, znanstvenofantas na serija (R) Studio 45, talk show Raymond, humoris na serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humoris na serija (dvije epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R)

U ime ljubavi, serija 158-159/170 Flash vijes O ma ica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R TV izlog Vatreno srce, serija 137-138/220 Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos , serija R TV izlog Eva Luna, serija 21-22/114 O ma ica, serija 75-76/102 Sjene prošlos , serija 59/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 7/18 Nikita, serija 7/22 Kraljica juga, serija (12)* 19/63 Prijatelji, serija R 6/18 Nikita, serija R 6/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 19/63 Kraj programa

(bivša akove ka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:30 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Dje ja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Pove alo (r) 24 SATA (uživo), informa vna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom 2 Europski dnevnik Lifestyle VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

54

Kuharica

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari , Bojana Špani ek

Me imurski tele i odrezak i sekeli gulaš Gabrijela Požgaj iz Šenkovca kuharica je u restoranu “Auto Stop” u akovcu, koja u spremanju jela koristi prirodne sastojke, osobito biljna ulja, maslac te doma e za ine. Umaci koje ona priprema umjetnost su i nije rijetkost da ukus umaka nadvisi glavno jelo. Tajna leži u slatkom vrhnju, koje u spoju s drugim za inima daje vrhunski gastronomski užitak. Me imurski tele i odrezak je hrana koja se doživi gotovo pa dijetno, me utim, tijelo ispuni bogatstvom koje daje sama teletina, ovaj put oboga ena zaista arobnim umakom. Uz ovo jelo poslužuju se kroketi ili široki rezanci, a za salatu zeleni ili crveni radi . Gabrijela za vino uz ovo ukusno me imursko jelo predlaže Cmre njakovu suhu graševinu ili pak Lovrecov sauvignon, uz koje se dobar tek i u slast ljepše uje. Sekeli gulaš tradicionalno je srednjoeuropsko jelo, koje je u Me imurje došlo iz zemalja Austro - ugarske Monarhije i zadržalo se do današnjih dana, uz odre ene prilagodbe našem podneblju. Jelo je jednostavno, ali ukusno i bogato hranljivim sastojcima. Uz sekeli gulaš poslužuje se pire krumpir i šipon ili pušipel.

Sekeli gulaš

Me imurski tele i odrezak Sastojci:

Sastojci:

- 20 dag tele eg odreska - maslac, sol, papar, paprika - maslac, brašno, temeljac - slatko vrhnje, Vegeta

- junetina, kiselo zelje

Priprema

Priprema

- paprika, sol, papar - vegeta, kiselo vrhnje

Odrezak natu i i nasoliti te pržiti na vrelom ulju i luku, sve dok ne pusti sok. U tavu dodati crvenu papriku, dvije žlice brašna i zalijati tele im temeljcom te pustiti da se dinsta. Kad se umak zgusti, dodaju se sol, papar i Vegeta, te se prelije slatkim vrhnjem. Promiješa se i ostavi kra e vrijeme na laganoj vatri, a potom ga poslužiti na plitkom tanjuru.

Meso narezati na kockice i dinstati ga na ulju i luku. Kad je meso mekano, dodaju se zelje i za ini te se neko vrijeme sve skupa lagano kuha. Pri kraju se jelo zagusti kiselim vrhnjem i vru e posluži. Ukrasi se slatkom mljevenom paprikom i peršinom.

SLATKO ZA KRAJ IZ PE NICE akove kih mlinova

Juha od vrganja s hajdinskom kašom

Makove taškice Zeleni

silvanac

Sastojci: tijesto - 300 g oštrog brašna - 300 g mekog brašna - 250 g omekšalog margarina - 200 g vrste, bijele masti - 2 paketi a vanilin še era - 2 žlice meda - 2 epa rakije - 2 žlice bijelog octa - 7 žlica hladne vode

Sastojci: - 200 g hajdinske kaše - 300 g svježih vrganja - 60 g luka - 2 žlice ulja - 1 žlica Vegete - papar - 2 l vode - 1 žlica nasjeckanog peršina

Priprema Vrganje o istite, narežite, zalijte vrelom vodom i ocijedite, a kašu operite u toploj vodi. Luk nasjeckajte i popecite na ulju, dodajte vrganje, kašu, Vegetu, papar i zalijte vodom. Juhu kuhajte 30 minuta.

VINO TJEDNA

nadjev od maka - 100 g mljevenog maka - 50 g mljevenog keksa - 4-5 žlica še era - 2 žlice mljevenog roga a - 2 žlice pekmeza (npr. kruška) - 2 žlice meda - 200 ml vru eg mlijeka nadjev od pekmeza - 400 g pekmeza po želji - 50 g sjeckanih oraha/lješnjaka - 50 g mljevenog keksa - 1 žlica meda

Priprema Umijesiti meko tijesto od navedenih sastojaka, i staviti ga na par sati u hladnjak ili na pola sata u zamrziva . Do onda pripremite nadjeve: mak pomiješajte sa še erom, roga em i keksima. Uzavrijte mlijeko s medom, razmutite pekmez i izmiješajte s makom. Stavite na kratko u hladnjak da o vrsne. Pekmez razradite s medom, umiješajte kekse i orahe. Na pobrašnjenoj podlozi razvaljajte tanko tijesto i okruglim modlama izrežite oblike. Kisti em navlaženim s malo vode premažite rubove tijesta, punite nadjevom, preklopite i lagano prstima potisnite rubove. Pecite na 180 stupnjeva petnaestak minuta, te taškice tople uvaljajte ili pospite še erom u prahu pomiješanim s vanilin še erom.

Vino je zelenkasto - žute boje, koja starenjem postaje zlatno - žuta. Kod stolnih i kvalitetnih vina bouqet je neutralan, a pove anjem kvalitete on se poja ava. Okus je širokog spektra, od laganog okusa, s malo kiselina, do jakih u punih vina. Vino je dobro u kombinaciji s drugim sortama, a u posljednje vrijeme proizvodi se od kasnih berbi. Najbolje je na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva Celzijevih i sadržaja alkohola od 11,5 do 12,3 posto. (sm, zv)

13. sije nja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Stiže zahla enje

Sa sjevera i sjeveroistoka u sljede im e danima dolaziti sve više hladno e. To emo osjetiti po umjerenom i hladnom sjevernom vjetru, ali naravno i po padu temperature zraka. Izgleda da je sije anj odlu io pokazati i malo zimskog karaktera. Ipak je to najhladniji mjesec u godini u Me imurju pa je i red da do u hladniji dani. Prvih desetak dana bilo je natprosje no toplo, a još uvijek nema ni snijega. Sljede ih nekoliko dana bit emo pod utjecajem stabilnog

zimskog vremena. To zna i suho i postupno sve hladnije. Danas se preko Hrvatske premješta oslabljena fronta pa nam jutro i prijepodne donose više oblaka, ali poslijepodne e se razvedriti. Zapuhat e umjeren i jak sjeverozapadni vjetar, ali temperatura zraka još uvijek e biti oko 7 Celzijevih stupnjeva u popodnevnim satima. U subotu i nedjelju pretežno sun ano, hladnije i vjetrovito. Iako e naizgled zbog sunca biti ugodno, umjeren sjeverac poja at e

dojam hladno e pa preporu amo topliju zimsku odje u, kapu i šal. Jutarnja temperatura bit e od -7 uz vedru i mirnu no do -2 u dijelovima županije s vjetrom. Najviša dnevna u subotu bi se još mogla popeti na 4 ili 5, ali u nedjelju se vjerojatno ne e penjati iznad 2 pozitivna stupnja Celzija. U ponedjeljak više oblaka, ali ini se da ostaje suho. I dalje e puhati umjeren vjetar sjevernih smjerova pa ostaje hladno. Ujutro od -7 do -3, a najviša dnevna temperatura vrtit e se oko nule ili samo malo iznad… Tijekom utorka nisu isklju ene slabe oborine. Naime, u trenutku dok smo sastavljali ovu prognozu još je bio neizvjesan razvoj doga aja po etkom i sredinom tjedna. Sredozemlje bi moglo reagirati na dolazak hladnijeg zraka na na in

Vremenska prognoza i razbibriga 55 da se stvori ciklona. U tom slu aju bi nešto oborina moglo do i i do Me imurja, ali po svim pokazateljima radilo bi se o manjim koli inama slabog snijega. Ostaje hladno. U srijedu i etvrtak i dalje hladno uz prave zimske temperature, a nije isklju ena ni pojava slabog snijega. O koli inama je još prerano govoriti, ali ipak na vidiku imamo hladnije vrijeme. Bio bi i red da sije anj dokaže zašto je najhladniji mjesec u godini… Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sije nja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sije nja 1985. god. po elo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana 16. sije nja 1985. god. u Ruš ici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Vaši prijatelji e ovih dana u vama izazivati niz emocija. Jedno prijateljstvo moglo bi se pretvori u ljubav. Oni koji su u stabilnim vezama povezivat e voljenu osobu sa svojim društvom. Bit e im ugodno i lijepo. Uslijedit e novi zahtjevi koji e u vama probudi stres, ali i mogu nost da napredujete u karijeri. Ako se prema svemu postavite pozi vno, izgledno je proširenje posla i pove anje vaše odgovornos u istom. Bit ete i originalni.

BIK (21.4.-20.5.) Ako zanemarite faktor distance u osobnim odnosima i njemu pribrojite niz uspjeha na drugim podru jima, nema nikakvog razloga da se osje aste loše. Potrebno je samo malo strpljenja dok ne do u bolji ljubavni dani. A oni su na vra ma. Zemljani lotosi na nebu otvarat e vam niz prilika za stabilne, konkretne i dugoro ne poslove, a to je baš ono emu vi stremite i što volite. Stoga zasu ite rukave, zaboravite na slavlja i prionite poslu. Ovo je vaših pet minuta.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Pred vama su dani velike ljubavne inspiracije. Imat ete sjajnih ideja kako oplemeniti zajedni ko vrijeme i me usobni odnos. Oni koji su još sami mogli bi sres osobu pomalo egzo nog ili nesvakidašnjeg s la. Ona e ih snažno privu i. Intelektualni poslovi, kao i oni u kojima se traži osje aj za sup lne varijacije i i e vam od ruke bolje nego što mislite. Sve ostalo što je grublje vu i e se na na in da vi koris te svoj intelekt kako bi izbjegli ve e napore i poštedjeli se.

RAK (22.6.-22.7.) Vjerojatno je da e vas partner okupirati više nego što ste mislili. Morat ete udovoljavati njegovim (njenim) željama i potrebama, a ponekad zaboravljaju i na sebe. Po etak tjedna donosi malu nesuglasicu koju ete nadvladati kompromisom. Iako ete imati priliku za odli nu suradnju, u duši ete stalno nalaziti razloge za prigovor. Pokušajte biti objektivni, jer ete samo tako uvidjeti da se stvari razvijaju bolje nego što vam se ini u prvi tren. Imajte povjerenja u druge.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Još uvijek ne ete držati sve konce u svojim rukama. Tu je prilika da vježbate toleranciju, uvažavanje potreba drugih, kao i strpljenje. Imajte na pame da e vam to kad tad dobro do i, a kad se otvore ljubavne prilike, bit ete bolji karakter. U onom što radite mnoge e stvari dobi nov zamah ili e do i na svoje mjesto. Imat ete razloga za ve e zadovoljstvo, a poslovi e se nastavlja sami od sebe. Ne ete ima vremena za odmor.

DJEVICA (24.8.-23.9.) U svoju ljubavnu svakodnevnicu uspjet ete unije nešto sasvim neobi no, daleko i nestvarno, a što e vam pruži užitak. Bit e to neka ideja ili s l kojim ete oplemeni zajedni ki odnos. Partner e vas slijedi i prihva a . Pred vama je još jedan intenzivan radni tjedan. Što god radili, vi ete bi onaj pokreta stvari koji doprinosi. Mnogi e ima posla više nego drugi kolege, ali e im sve i i od ruke. Bit e stabilno i s odli nom perspek vom.

VAGA (24.9.-23.10.) Mnogi e se nastavlja zabavlja kao da slavlja nije ni bilo. Izgledni su tulumi posebni po egzo ci ili nekom neobi nom s lu. Tako er je mogu e zaljubljivanje iznad o ekivanja, uzvišena povezanost, idealis ka ili platonska ljubav. Dok drugi ve revno obavljaju svoje radne zada e u novoj godini, vi ako da spavate. Bit ete pomalo razbacani na više strana. Bavit ete se sitnicama ili inventurom kojoj kao da nema kraja. Nikako da pre ete na stvar.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Vama je ve sjelo da niste u fazi ljubavne bajke, pa nalazite utjehu u prijateljima ili u šini samo e. Oni u vezama mudro e održava solidan status quo. Potrebno je još samo malo strpljenja, jer nakon ovog tjedna sve e krenu na bolje. I dalje e se sve vrtje oko poslova s ljudima, kontak ma, strankama. Bit ete odli an informator, veza, sugovornik. Znat ete re i pravu rije i uputiti druge. Oni koji nešto predaju u obrazovnim ins tucijama bit e vrlo u inkovi .

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Iz jednog površnog poznanstva mogla bi se razvi sasvim nesvakidašnja ljubav ili platonska privla nost koja e vas okupira i danju i no u. Oni u vezama mogli bi po i na putovanje iz svojih snova koje e ih oduševi . Izgledni su dobri nancijski rezulta , ali i pove ani napori na radnom mjestu. Imat ete dovoljno mo va da sve to izdržite, pa ne prigovarajte ako ponekad treba osta koji sat dulje na poslu. Sve e se to ispla i napla .

JARAC (22.12.-20.1.) Oni koji još traže ljubav mogli bi je na i na poslu. Možda e vam se sve u prvi tren u ini potpuno nestvarno, ali kad pogledate malo bolje, vidjet ete da je to zanos koji ste dugo ekali. Vezani e bi dobro i pomalo zaljubljeni u svoju profesiju. Posao bi vam ovaj tjedan mogao ini posebno zadovoljstvo. Sve bi trebalo i i bolje nego što ste zamislili, a otvorit e se i neke nove mogu nos koje e vas oduševi .

VODENJAK (21.1.-19.2.) Konjunkcija Venere i Neptuna koja e se ovih dana zbiva u vašem znaku mogla bi vam donije idealnu ljubav, nešto o emu ste dugo sanjali, ali i poseban zanos, pa i iluziju. Nije isklju ena ni platonska veza. Bit ete maštovi i krea vni s jakom potrebom da nešto od toga pokažete na poslu. Ako za to imate prilike, odli no, a ako ne, okrenut ete se nekim svojim hobijima kojim ete se bavi im do ete ku i s posla. Idite tamo gdje vam je lijepo.

RIBE (20.2.-20.3.) Uslijedit e uplitanje mašte u vašu ljubavnu stvarnost, ali takvog intenziteta da ete zanemariti svaku manu partnera, svaku vašu sva icu ili neslaganje. Bit ete spremni pre i preko svega. Ipak, sa uvajte bar onaj minimum vrstog tla pod nogama. Ne ete biti svjesni kako radite, pa ako vam netko opet nešto prigovori, vi ete smatrati da to nije na mjestu. Pokušajte sagledavati injenice i rezultate. Ljudi oko vas jesu kriti ni, ali su esto u pravu. Uzmite najbolje iz toga.

VIC tjedna

Kod mehani ara Dolazi Žak kod automehani ara i pita ga ovaj: - “Da vam stavim zimske?” A veli Žak: - “Pa, može 30 dkg”

ZAVRŠILO 29. ZIMSKO PRVENSTVO ME IMURJA U MALOM NOGOMETU

INTERVJU S POVODOM: STEVO TKAL EC, PREDSJEDNIK HGS-a

PRVENSTVO HRVATSKE U CIKLOKROSU ODRŽANO JE U PULI

Svježa jaja Vuk spasila me imursku ast

Gimnastika ima pozitivan kontinuitet

Me imurka Mia Radoti prvakinja

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I vu prebranom žito ga jega kukolja K

am bo suza nek na oko, pak vam si tak i ja nebrem nikak najti mesta kaj mi Me imorci nebremo nikak nikoga našega zrivati vu izvršno vlast. Najme kaj, vsi znamo, a o temo ve popevlejo i vrapci vu akoskomo parko, gda so prinas esdepeovci dobili izbore, a nikak da dojdejo na vlast. Dok si bole pregruntam to mi vse vle e na kravo štera davle petnaest litri mleka, a dok jo nejlepše podojiš unda ti vritne vu dežico i vse rezleje. Ili pak mi to, po brežnomo Me imorjo re eno, vse vle e na vinogradara šteri ima gorice na nejlepšemo i nejbolšemo južnomo brego, a vu goricaj nejbolše sorte grozdja, a na vse zadje ima takše vino štere lakte su e ili pak ga ljudi vkrej vlevlejo. Zakaj navek ruon mi Me imorci moramo oditi po riti k meši – to te ja pitam? To mi

je istam sli no na naše sosede Janeze gde je jiv Zoran, i to Jankovi , pobedil na izboraj, a jegov protivnik Janez Janša je postal precednik Vlade i zel je, znova, cugle vlasti vu svoje roke. Kaj vam to govori, gda so sosedi Janezi hodali glase davat z figaj vu žepo, zebrali so Zokija, kak i mi, ali so mo nej dali kajbi bil precednik. Kak zgledi gda je Janša bole trguval. ej sam gda se još nikaj ne zna za naše de ke (Dejana, Šte a i Veselina), šteri so se z vladinim cugom otpelali za beli Zagreb grad, porter jiv je nej nutri pustil jerbo ne majo vse viziperte štere nucajo, a i gazda Zoki si još grunta je li jiv bode nucal ili pak bode mogel brez jiv. Nekak si gruntam gda so se naši, Ivek i pajdaši; o temo trebali predi utakmice ( itaj: izborov) dospomenuti. Kak sam

N

ve rekel, neje to vse. Najme kaj, minuli tjeden je Zoki dimo poslal dva Me imorce, Darkija Horvata, šteri se bavil z obrtom i malaj gospodarstvenikaj, vu emo smo mi Me imorci pravi maheri i Žarkija Kati a, šteri je bil glavni državni vatrogasec, tak gda nam je ve državna kniga spala na Darkija Belovi a vu ministarstvu prosvjete, a novi težak bode Matija Derk. Nekaj sli no kak Darko i Žarko pripetilo se i našemo Davoro Soka o, šteri je delal vu upravi HEP-a i im je cugle vlasti vu roke zel naš i gor anski zet Leo Begovi mam je Davora poslal dimo. Kuliko sam mel uti pre akoski gracki vuri, neje se uklapal vu upravo za strujo jerbo je bil jedini z severa, a vsi drugi so bili z juga i jedini je delal od pondelka do petka, dok so ovi južni dohajali vu tork i odhajali

vu etrtek. No, posle izborov vu celoj Lepoj našoj puše nekši levi veter, šteri bode otpuhnul i gospon Begovi a jerbo je on nav eni na desni, a o levi je uda jakši i nej mo i to nikak zdržati. Vsaki novi veter ( itaj: nova vlast) nekak druga puše. oš je nej niti mesec dni minulo otkak so kukurika i zeli državno vlast vu svoje roke, a ve se pokazalo kak vu vsakomo žito jega kukolja, pak je na svetlo dneva zišlo to kak je naš novi Me imorski sabornik i gor anski na elnik Mario Mohari rna birka jerbo so ga državni fiškali tožili sodo gda je nešterne stvari nej delal kak Božek zapoveda. Još je nej niti stopil saborskoga stolca, a ve bode dobil otpusno pismo. Najgerek sam je li so kukurika i morali deti Marija na listek ak so znali gda se kak

J

gor anski na elnik urt svadi z celim selom. A odnavek se zna ak lažejo ljudi ne laže selo? Nebrem veruvati gda je jegov me imorski partijski še Ivek nej znal kak mo potprecednik ima alinge, a brz as so naši partijci to skrivali pred Zokijom kak zmija noge. Ne bi štel nikaj coprati, ali ak bode to nampak zišlo, o em re i, kak to državni fiškali i tužibabe iš ejo od soda, unda bodemo mi Me imorci ostali brez jednoga sabornika. No, nebomo se naprej o temo spominali, nejbole gda po akamo gda bi po i. ajdig sam lepi estitki ul za novo leto, a nejlepša mi je bila ona z šterom je novo leto estital sosed Pišta sosedi Juliki: Nek ti naš dragi Božek da zdravlja, a k tomo veselja, a vsega obilja nam je obe ala naša nova Vlada ve za Mikloševo. Nejpredi so nam obe-

H

uvali 21, a ve so ve došli i do 25, a kuliko se ja razmem, to je i vam ženam preve , kaj ne Julika? ekak so vsi me imorski gradona elniki i na elniki po eli davati po jezero kuni mladaj mamaj. No, najte me krivo razmeti, nemam ja nikaj protiv kaj se oni motajo okoli mladi mami sam sam jim malo jalen. Nejsam uspel zazvediti je li se davle po jezero kuni i za vsakoga maloga Me imorca ili Me imorko i vu Prislavco, Trnovco, Kotoribi i vu Sitnicaj gde ga tuliko dece kaj jiv ne tegnejo brojiti. Kuliko sam mel za uti, gospon Marijan Varga, dobravski na elnik, se ravna kajbi bi vsakomo Dobrav ano, šteri ovo prestupno leto dojde na svet, bil i krsni kum. Mortik bode to dalo voljo mladima kaj bodo se igrali one lepe igre posle šterih se deca narodijo.

N

Drasti na zimska sniženja sigurno nisu realna, ali se ipak isplate! Anketa “Pod vurom”

I dok jednima nakon rastrošnog prosinca kroz džepove prolaze samo vjetrovi, drugi upravo u sije nju obavljaju glavninu svoga godišnjeg šopinga. To i ne udi, budu i da su mnogi du ani, ako je suditi po reklamama i napisima u

izlozima, svoje asortimane snizili za 20 do ak 80 posto. Ipak, i društva za zaštitu potroša a posebno upozoravaju da mnoga od tih sniženja zapravo i nisu realna, jer se cijene prije napušu, pa onda snižavaju. Naši se sugra ani s time slažu, pa

Martina Leva i , Selnica – Ve inom kupujem na sniženjima, a, ako ima novca, i po regularnim cijenama. Ovakav pad cijena sigurno nije realan, trgovci su cijene sigurno najprije pove ali pa su ih tek onda snizili. Odje u ve inom kupujem u Hrvatskoj i zadovoljna sam.

Dinka Branilovi , Nedeliš e – Ako mi se baš nešto posebno dopadne, onda kupim, ali ina e me ova sniženja baš i ne mame. Ionako mislim da prije povise cijene, pa ih onda ‘snize’ na njihovu realnu cijenu. Kupujem samo u Hrvatskoj.

Saša Posavec, akovec – Ovi popusti kod nas me ne privla e previše, uglavnom kupujem vani, u Sloveniji ili Austriji. Akcije su tamo ipak ve e, imam osje aj da kod nas još uvijek muljaju s cijenama.

šoping zato i dalje obavljaju u susjednoj Sloveniji ili Austriji, dok drugi unato tome kupuju samo u Hrvatskoj. Kakva god ona bila, i dalje se više isplati kupovati na sniženjima nego po regularnim cijenama. (bš)

Mišel Novak, Vratišinec – Kupujem na sniženjima, ve inom obu u i odje u. Dalo bi se raspravljati jesu li ta sniženja baš tolika koliko piše, ali po meni se ipak isplati ekati rasprodaje, sigurno je je tinije nego ina e. Prije blagdana je novca bilo više, ali su i cijene bile skuplje, a sad je obrnuta situacija. Kupujem u Hrvatskoj i eventualno u Austriji. Gordana Mesari , akovec – Kupujem na sniženjima jer se isplati. U akovcu možda ne, ali ve u Zagrebu svakako, tamo se popusti sigurno bolje osjete. Sniženja nisu sigurno toliko velika koliko se reklamiraju, ali opet je sve je tinije nego ina e. Kroz godinu si novac tako rasporedimo da ostane i za rasprodaje.

Emilija Rodinger, Novo Selo Rok – Na sniženjima kupujem, ali ne onoliko koliko prošlih godina. Svake godine ekam zimske i ljetne rasprodaje, iako su i te snižene cijene svakako napuhane. Još uvijek u šoping znam oti i u Austriju, iako svih tih du ana ima i kod nas – sniženja su i dalje tamo ve a. ( oto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje