Page 1

www.mnovine.hr Godina XVI.

Broj 853.

Cijena 7 kuna

^akovec, PETAK, 13. siječnja 2012.

O HAVARIJI na strujnom sustavu i kaosu koji je nastao u čakovečkoj bolnici raspravljalo se kod župana

PRAVO NA SREĆU

PONOVNO imamo hrvatskog olimpijca

Filip Ude izborio nastup na OI u Londonu

str. 2-3

IMAMO SAMO JEDANPUT

str. 39 NOVA STRANA GREENFIELD investicija u Gradu Prelogu

Uskoro počinje izgradnja tvornice obuće, koja će zapošljavati dvjesto ljudi

str. 2-3

ZAVOD ZA HITNU medicinu Međimurske županije

Uskoro počinje s radom, ali za "rupe" u zakonu još nema rješenja SUNČANA GLAVAK, saborska zastupnica HDZ-a i njegova glasnogovornica, o aktualnom stanju stranke

MARIO MOHARIĆ, načelnik Goričana i saborski zastupnik SDP-a, o nadolazećem sudskom procesu

Politika je spoj poraza i pobjede i s time se treba nositi

Miran sam, ne radi se o ozbiljnim optužbama

str. 4

str. 3

www.mnovine.hr

SAZNAJEMO: Na prodaju nikad sagrađeni lječilišno - turistički kompleks Draškovec

Projekt i zemljište trži se za petnaest milijuna eura

str. 11

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

www.facebook.com/mnovine

media str. 5

EUROPSKI GLAVNI grad kulture nikad bliži – u 2012. stoluje Maribor

str. 6-7

Od Maribora međimurske kulturnjake dijele birokratske granice

BIRO ZA RA UNOVODSTVO Èakovec Matice hrvatske 10 tel. 040 312 441 fax: 040 311 530 e-mail: rif.biro@ck.t-com.hr

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 44


Aktualno

2

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIJEST TJEDNA

IZ TJEDNA u tjedan

Politiari se moraju naviknuti na javnu kritiku N

aša javnost opravdano oekuje što veu i kvalitetniju demokratizaciju medija i medijskog prostora, meutim, od toga ve dulje vremena nema ništa. Ne bi bilo dobro da se dolaskom nove vlasti zbog podilaženja ili nezamjeranja još više snize ionako niski medijski standardi u našoj zemlji. U svijetu je novinarstvo palo na niske grane ve prije petnaestak godina kad je postalo dio korporativnog kapitalizma i postalo ovisno o biznisu, politici i kriminalu. Kod nas je na nacionalnom nivou takva situacija malo zakasnila, ali, na žalost, ipak je stigla. ezavisnog, kreativnog i poštenog novinarstva stoga je sve manje i na hrvatskoj medijskoj sceni. Još uvijek nismo, a pitanje je hoemo li to ikad i postati, društvo u kojem bi mecena poput nekog magnata slinog u ilmu, odnosno knjizi o kojoj se pria tako mnogo ovih dana “Muškarci koji mrze žene“, iz ideala inancirao bez ikakvih uvjeta neku dnevnu ili tjednu novinu za koju smatra da je korektiv nemoralnih politiara, pokvarenog biznisa i drugih slinih društvenih anomalija. Meutim, mi upravo tome težimo i sigurno se ne bismo bavili novinarstvom da netko drugi

N

umjesto nas odreuje o emu emo i na koji nain pisati. sjevernom dijelu Hrvatske inae smo se u mnogo emu, za razliku od ostatka zemlje, približili europskim demokratskim standardima. Poziv na preispitivanje vlastite odgovornosti bit e stoga i dalje naš primarni cilj, bez obzira o kome se radilo kad je javni život u pitanju, a posebice to vrijedi za politiare, politike stranke, županijske i druge javne dužnosnike. o prirodi sam optimist. HDZ je, posebice u vrijeme oito (pre)duge vladavine bivšeg premijera Sanadera, napravio podosta nereda u ovoj državi. Ako ništa drugo, promjena vlasti bila je potrebna iz tog razloga – jer valjda više nee moi biti tako kao što je bilo donedavno. Medijski je pristojno svakoj novoj vlasti, ako ništa drugo, dati moralnu podršku kako je uobiajeno “prvih 100 dana“ zbog toga - jer je ipak nova. Kakvi e biti potezi koji e tek uslijediti, hoe li oni biti hrabri i odluni kako bi se izbjeglo najgore, kao što su aktualne “crne prognoze“ kad je u pitanju sadašnjost i budunost ove zemlje - to tek treba vidjeti. eutim, nije dobro, kako piše u jednom od prošlih

U

P

M

brojeva moja suradnica, “da se graani i nova vlast, pa i vei broj medija, ponašaju kao da su otišli na medeni mjesec, za koji misle da e vjeno potrajati“. Valjda nee takva biti i oporba, koja je sada manja od makova zrna. isam opet idealist, dapae, nešto slino vrijedi za veinu zemalja, pa i one s puno veom demokratskom tradicijom nego je to naša. Meutim, kad neke negativne stvari isplivaju javno na površinu, oekuju se u politici novi obrasci ponašanja. Posebice ako strše tamo gdje se to ne oekuje. Nova vlast dobila je povjerenje biraa izmeu ostalog na temelju obeanja za puno više poštenja u politici. Naravno da to nije mogue odmah postii, meutim, ipak je potrebno tome težiti, bez obzira tko to bio u pitanju. ezikoslovac Klai toliko toga navodi kao objašnjenje što sve ulazi u pojam moral da ga je ovdje nemogue u potpunosti citirati. Nas zanima ovdje samo ona deinicija koja kaže da je moral “ispravnost, poštenje, estitost, krepost, vrlina, uope – etika“. Baviti se ozbiljno politikom nije nimalo lagan posao. Raditi za dobro drugih, donositi kvalitetne odluke, ponekad i nepopularne

N

J

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

- uglavnom donosi kritike, tek rijetko znai biti hvaljen i slavljen. Ali, mnogi su se odluili baš za to zanimanje ili “hobi“ i onda moraju biti svjesni svoje odgovornosti u bilo kojem segmentu života. utljiva veina hrvatskih graana je nezadovoljna. Obino se kaže da su nezadovoljni politiarima i politikom. Usudio bih se rei da su u prvom redu nezadovoljni pomanjkanjem estitosti i osobnog poštenja u politiara. Problem kod politiara eskalira kad su ono što zaista jesu, a zapravo samo glume: bolje, inije, ljepše. dnos medija spram politici i politiarima igra važnu ulogu, jer i te kako je bitno kako e mediji prezentirati obavljeni posao, nastup i javne izjave odreenog politiara i stranke, te tako djelovati na svijest i savjest biraa. Na toj javnoj ulozi, na što vjerodostojniji nain, dok se bavimo ovim poslom, sigurno emo i dalje inzistirati.

O

Moralu vrijednost raste iz nužde

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

N

evjerojatno ali istinito, došlo je vrijeme kad je i moral poeo kotirati kao vrijednost na društvenoj burzi. Njegova vrijednost je za sada mršava, ali bitno je da je poeo kotirati i da se probija. Rast vrijednosti morala poeo je proporcionalno s rastom nezadovoljstva u društvu, njegovim pucanjem po šavovima i prelijevanjem na ulicu. Jer je nemoralno stjecanje bogatstva, privilegija grubo ismijavalo svako pristojno ponašanje ljudi koji su se držali dobroga kunog odgoja i dobrog ukusa. Ne samo da je nemoral u tom smislu bio pljuska u lice svima koji su se i dalje vrsto držali dobrih moralnih naela, ve je po-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

K

samo na jednoj politikoj opciji koja je pod lupom pravosudnih organa. Stvari idu dalje. Nadzor nad pogodovanjima, sukobom interesa, zloupotrebom položaja i ovlastima kao pauina se spustio na sve. Nitko iz te mreže nee moi izai, ako se u te radnje umoio. Jer pravilo je da pravila važe za sve jednako. Ljudi imaju bezbroj slabosti i ljudskih mana. Žele živjeti udobno, lagodno, kupiti sebi bezbrižniju starost, ako su imali skromnu ili siromašnu mladost. Zaljubljuju se i nakon što su prisegnuli na vjernost do groba prije toga nekome drugome. Dobivaju djecu u zabranjenim vezama. Ili vlastita djeca stvaraju neprilike kršei zakone i daju lošu sliku o njima kao roditeljima. li ako ste ušli u politiku, koja je posao nad svim poslovima, politiku, koja je ud, ali i prokletstvo nad svim prokletstvima, jer za tui novac upravljate tuim sudbinama, tada vas vlastite ljudske slabosti mogu uništiti kao ni u jednom drugom poslu. Jer mogli biste doi u napast da zabranjenu vezu uzdržavate tuim novcem, pa ak i ako ste zabranjenoj lju-

A

Ipak nije sve tako crno u meimurskom sportu. Prvenstveno zahvaljujui gimnastici. Naime, Filip Ude uspio je na predolimpijskom turniru u Londonu, posljednjem natjecanju na kojem se vadi “olimpijska gimnastika viza” za OI u istom gradu ovo ljeto, izboriti poziciju kojom je osigurao nastup na olimpijskom gimnastikom turniru. Više na našoj prvoj sportskoj stranici.

Š

POGLED ODOZDO

hlepna nemoralnost poela opasno nagrizati i inancijske temelje društva. S jedne strane, pohlepno usisavanje društvenog bogatstva uskom sloju sebinih i pohlepnih stvorilo je mnoštvo isisanih socijalno ugroženih na državni teret, koji više nije mogue dalje održavati. I tako rauni, ma kako kasno bili isporueni, zadržavani po kojekakvim ladicama da nikad ne dou na naplatu, ipak stižu onima koji su ih napravili, ak i u Hrvatskoj, premda do sada nismo mogli vjerovati da je to mogue. ad je ispaljen politiki plotun da borba protiv korupcije može poeti, nitko, pa ni oni koji su dali dozvolu za paljenje plotuna, nije mogao vjerovati da e se stvari poeti dogaati. Mnogi su vjerovali da e se stvar zaustaviti na žrtvenim jarcima. Meutim, kako to u životu biva, rije po rije, jedna vodi drugoj, jedan iskaz drugome, a sluaj sluaju. Pa ak i po cijenu da je netko pristao sav krimen krivnje preuzeti na svoja lea, to nije mogue zaustaviti, jer su pokrenute mnoge poluge u društvu. A one se nisu zaustavile

Ponovno imamo olimpijca

bavi omoguili da se zaposli na poslu za koji se plaa osigurava iz proraunskih ili javnih prihoda. Povlaštene informacije takoer se mogu dobro unoviti. Ovim zadnjim bavi se ak i jedna Švicarska, rešetajui svog guvernera Banke. oskora nama su takve stvari bile smiješne u smislu da se to našima ne može dogoditi, ali sada se dogaa. I male slabosti od sada e biti veliki grijeh. Zato što smo postali alergini na curenje novca na sve strane upravo zbog raznih pogodovanja sebi i svojima. Kriza je preteška da bismo to trpjeli zbog toga. Kota da se takve pojave napokon utope u bunaru u prošlom mandatu pokrenula je Jadranka, a novi zamah ubrzanju dao mu Zoran. Povjerenje biraa dobio je upravo promovirajui poštenje i moralnost. Teško e sada moi rei ak i svojima: pa na vas nisam mislio, jer upravo po pristupu prema svojima to e se povjerenje i mjeriti. Lako je tuim batom po tuoj glavi lupati, ali teško je pod bat staviti svoju glavu.

D

(NE) SVIA NAM SE

Grad Prelog uspješno privlai strane investitore Ono u emu država ne uspijeva, privlaenju stranih investitora – Gradu Prelogu ide i više nego dobro. Austrijska tvrtka za proizvodnju ženske modne obue “Paul Green” u Gospodarskoj zoni Sjever izgradit e središnji logistiki centar za Europu, a investicija je vrijedna 5 milijuna eura. Više proitajte na našim gospodarskim stranicama.

Traži se novi vlasnik draškovekih toplica Projekt ljeilišno - balneološkog kompleksa u Draškovcu u vlasništvu tvrtke “AAT” prodaje se, saznajemo iz pouzdanih izvora, za ukupno 15 milijuna eura. Iako je najavljivan poetak gradnje nakon dobivanja graevinske dozvole, gradnja Thermae Hortus Croatiae ili Vrta Hrvatske pokrenut e se oito tek u sluaju ako se pronae novi strateški ulaga. Cij e l i lanak dono simo na 11. stranici.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi, Bojana Španiek, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec.

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

13. sijenja 2012. U UTORAK se o otklanjanju ned

Pravo samo PIŠE: BOŽENA MALAKOCI OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN Zašto je došlo do incidenta, zbog kojeg su najosjetljiviji dijelovi bolnice, kao što su operativna dvorana i intenzivna njega, kao i drugi odjeli, ostali bez struje, tjedan dana nakon incidenta, u utorak 10. sijenja, raspravljalo se na sastanku kod župana. Naime, prebacivanje struje na agregat uspjelo je za novi paviljon bolnice, ali ne i za trakt u kojem se nalaze najosjetljiviji dijelovi bolnice. Na sastanku kod župana bili su ravnatelj Županijske bolnice akovec, predsjednik Upravnog vijea i direktor akoveke Elektre, jer ovo što se dogodilo u utorak 3. sijenja više se ne smije ponoviti. Sva srea da je do nestanka struje izazvanog požarom na niskonaponskoj sklopki na trafostanici unutar bolnice došlo prije nego se zapoelo s operativnim zahvatima, pa nije došlo do neželjenih situacija. Na intenzivnom odjelu ureaji za praenje vitalnih funkcija najtežih pacijenata

ZAVOD ZA HITNU medicin

Uskoro poinj u zakonu još s - U posljednje vrijeme u nekim medijima na podruju Meimurja objavljene su informacije u kojima stoji da je nakon promjene vlasti u državi zaustavljen proces formiranja Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije. Te tvrdnje ne odgovaraju stvarnom stanju, jer je Meimurska županija dobila rješenje o poetku rada Zavoda za hitnu medicinu, i to za sjedište u akovcu i ispostavu u Prelogu s 31. prosincem prošle godine. Nikakvim dopisom ovo rješenje nije stavljeno izvan snage, te je Zavod krenuo s procedurom raspisivanja natjeaja za 15 novozaposlenih djelatnika koji e raditi na medicinskim i uslužnim poslovima u ovoj ustanovi. Natjeaj e ovaj tjedan biti objavljen u Narodnim novinama, te e po njegovu isteku i odabiru ljudi ustanova moi zapoeti s radom,

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr


13. sijenja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

dostataka na strujnom sustavu u Županijskoj bolnici raspravljalo kod župana, pitanje odgovornosti nije pokrenuto

o na sreu imamo o jedanput imaju ugraene baterije, tako da njihovi životi nestankom struje iz redovne mreže nisu ugroženi. Meutim, pravo na sreu imamo samo jedanput, a greške je potrebno ispraviti u najkraem moguem roku, kako bi bilo kakve ljudske žrtve bile izbjegnute.

Ljudske žrtve zbog havarije izbjegnute samo zato što nisu poele operacije - O šoku koji je bolniko osoblje doživjelo teško je priati, jer funkcioniranje elektrine struje podrazumijeva se kao nešto neupitno, a ovakav ispad nezamislivim, kazao nam je dan nakon havarije zamjenik ravnatelja dr. Miroslav Horvat, još pod dojmom dogaaja. Premda bi se uslijed kvara na transformatoru trebao ukljuiti agregat, struje iz agregata bilo je samo u novom paviljonu, pa je ubrzo kablovima koji su povueni iz novog paviljona strujom poelo napajanje i preostalog dijela bolnice, tako

da je ona mogla poeti koliko toliko normalno funkcionirati. Stanje s opskrbom elektrine energije iz popravljenog transformatora normalizirano je tek oko 15 sati. Meimurski župan Ivica Perho kazao nam je da e biti potrebno napraviti reviziju sustava napajanja elektrinom energijom i alternativno rješenje za prioritetne dijelove bolnice, a to su upravo oni najosjetljiviji dijelovi koji su u utorak 3. sijenja ostali bez struje. Naime, bolnica ima agregat za napajanje strujom dovoljne snage za itavu bolnicu, ali situacija je pokazala i odreenu nedostatnost sadašnjega tehnikog rješenja napajanja, u kojem je taj trakt bolnice ostao bez struje, jer se sklopka koja je trebala prebaciti i taj dio trakt bolnice na napajanje strujom iz agregata nije ukljuila. Sada se razmišlja i o tome da bi u takvim situacijama pomogao i tzv. ureaj UPS, svojevrsni akumulator struje koji još pola sata nakon nestanka struje iz mreže napaja sustav strujom. Ureaj stoji 80 tisua kuna. Tih pola sata u kriznim

Najosjetljiviji dijelovi bolnice moraju dobiti neovisnu alternativu u napajanju strujom

situacijama daje manevarsk i prostor za prekopavanje. No, u svakom sluaju bit e potrebno izraditi reviziju strujne mreže kako bi prioritet u napajanju imao spomenuti bolniki trakt u kojem su operativne dvorane, intenzivni odjeli i drugi osjetljivi dijelovi bolnikog sustava. Meutim, kako je došlo do sadašnjega tehnikog problema, teško je rei, jer bolnica ima urednu tehniku dokumentaciju uporabne dozvole i na papiru sve štima, ali je praksa pokazala propust, koji je, sreom, prošao bez posljedica, pa je i samim time lakše tražiti grešku, a kriv-

ci, ako je rije o ljudskom propustu, lakše e popraviti nast alo st anje. Je li se propust dogodio nakon izgradnje i pripajanja na sustav novog paviljona bolnice, jer u trenutku nestanka struje iz mreže novi paviljon automatski je dobio struju iz agregata. No, mi kao tehniki nekompetentni ljudi o tome teško možemo suditi. Potrebno je ponoviti da više nikada ne smije doi do takve šok situacije da bez struje ostanu najosjetljiviji dijelovi bolnice u kojem se obavljaju operacije, nalaze se ljudi u intenzivnom oporavku ili odjelu gdje se raaju djeca ...

životno ugrožena stanja mogu rješavati na bolji nain. Ali želimo pojasniti da za bolesnika, pacijenta hitna služba nije isti pojam kao i onoga tko hitnoj odreuje nadležnosti i funkciju. U dosadašnjoj životnoj praksi hitna u Meimurskoj županiji bila je mjesto gdje je 24 sata na dan bilo mogue dobiti zdravstvenu uslugu za stanja koja nisu uvijek bila života ugroženost, ali su ublažavala tegobe, prije usmjeravala pacijente na bolniko lijeenje ili roditelje male djece smirivali, a djecu odmah lijeila u sluajevima kad roditelji nisu zbog zabrinutosti ili sigurnosti u procjenu stanja mogli ekati s bolesnim djetetom do jutra. ini mi se da je manje zlo ako je netko došao zatražiti pomo lijenika za nešto što je moglo priekati do jutra bez posljedica za život, umjesto da je umro zbog toga što bi morao na zdravstvenu uslugu ekati do jutra. Nitko ne može rei da se dva takva sporna sluaja nisu dogodila pred vratima zakljuane hitne u drugim županijama, pri uvoenju novog sustava hitne.

Ono na što nikako ne uspijevamo dobit jasan odgovor jest što e se dešavati sa svim onim pacijentima kad se zatvore ambulante primarne, odnosno nakon 21 h za sve one pacijente po koje hitna nee svojim kolima. Naime, laik ne može svoje stanje tako dobro procijeniti kao lijenik. Može podcijeniti ili precijeniti stanje svoje ugroženosti, u protivnom mu ne bi trebao lijenik. U takvim situacijama, kad smo se osjeali jako loše, dolazili na hitnu naveer, vikendom, blagdanom, a kamo emo sada? Loša zdravstvena stanja pogaaju pacijente i izvan radnog vremena odabranog lijenika i za vikend i za blagdane. A odgovor na to pitanje ne možemo decidirano dobiti. To je rupa u zdravstvenom sustavu o kojoj cijelo vrijeme govorimo, ali nas se ne uje. Ali nije jedina, no neemo širiti priu. To nema nikakve veze sa Zavodom za hitnu medicinu i njegovim radom. Za nas je kljuno pitanje reforme tko e i na koji nain zbrinjavati pacijente koje je do sada obraivala hitna, a kojoj to po reformi nije u nadležnosti? (BMO)

u Meimurske županije

je s radom, ali za “rupe” se nema rješenja nakon što se riješe zakonske formalnosti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Takoer, raspisat e se i natjeaj za 12 djelatnika u Službi sanitetskog prijevoza Doma zdravlja akovec. Ovime e se u županiji u zdravstvu otvoriti 27 novih radnih mjesta. Prema odluci Upravnog vijea Doma zdravlja akovec, sanitetski prijevoz ostaje u okviru ove ustanove, ime e se dobiti na kvaliteti jer trenutno djeluju sa šest timova sanitetskog prijevoza. Natjeaji za novoodobrene timove su u tijeku te bi, ukoliko sve bude u redu, oni trebali poeti raditi u roku od mjesec dana. Napominjem da nas je Hrvatski zavod za hitnu medicinu obavijestio da 16. sijenja preuzimamo preostala dva vozila za potrebne hitne, koja su trenutno na opremanju, ime e se zadovoljiti propisani normativi, odnosno potrebe hitne medicine u županiji. Inae, nadležne službe u Ministarstvu zdravlja zamolile su nas da novinarima skrenemo pozornost na Uredbu o izmjeni i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koja je usvojena na prvoj sjednici nove Vlade, a u kojoj stoji da zavodi za hitnu medicinu moraju zapoeti s radom najkasnije do 30. lipnja ove godine. U cijeloj zemlji po novom

ustroju radi 14 zavoda, a etiri meu kojima je i meimurski, dobili su rješenje o poetku rada s posljednjim danom prošle godine, priopio je pisanim putem David Vugrinec, proelnik UO-a za poslove župana.

Igranje gluhih telefona? Ono gdje smo cijelo vrijeme kao novine, otkako je poela reforma zdravstva, u nesporazumu s onima koji su zaduženi za provedbu reforme zdravstva jest to što mi reformu gledamo s pozicije što e se dogaati s pacijentima u toj novoj reformi, a nadležni su više fokusirani na opremanje, organiziranje i funkcioniranje odreenih sustava unutar zdravstva. Cijelo vrijeme ukazujemo na mogue slabosti i bojazni sa stajališta pacijenata, vezano uz dostupnost zdravstvenih usluga, pa tu nailazimo na nerazumijevanje jer zaduženi za provoenje reforme zdravstva, od proelnice u Županiji pa sve do Ministarstva, doživljavaju naše napore da ukažemo na slabosti kao umanjivanje njihovog truda ili rada. No, ne radi se o tome. Neosporno je da e nova oprema i predvieni novi kadrovi, ako se realiziraju u predvienom obimu, omoguiti da se hitna

3

MARIO MOHARI o optužnici koju je podigao DORH i nadolazeem sudskom procesu

Miran sam, ne bih bio na saborskoj listi da se radi o ozbiljnim optužbama - Radi se o tipinoj HDZ-ovoj podvali. Tim je rijeima saborski zastupnik i naelnik opine Gorian komentirao sudski proces koji poinje protiv njega 7. veljae na Opinskom sudu u akovcu. Mohari se našao u središtu medijske pozornosti nakon što su Meimurske novine objavile da e taj novoizabrani dužnosnik SDP-a morati sjesti na optuženiku klupu zbog sumnje da je poinio kazneno djelo protiv službene dužnosti nesavjesnim radom u službi.

Sve je “zakuhala” još HDZ-ova vlast iz ‘90-ih Mohari, meutim, sve što mu se stavlja na teret negira. - Opina je za vrijeme HDZove vlasti još 1997. godine kupila jedan stan po cijeni 200.000 kuna višoj od tržišne. Tu se prao novac, ja sam ih proitao, sve obznanio i sada mi se osveuju. Kao kandidat za naelnika još sam 2001. godine po selu dijelio letke u kojima sam upozoravao na taj za opinu štetan potez. Godine 2006. isti stan Opina prodaje na javnoj dražbi. Ja sam kasnije potpisao ugovor, stan nije procijenila Porezna uprava, a sve je zapravo namještaljka i sada me se optužuje da sam oštetio Opinu jer je stan navodno prodan po 200.000 kuna nižoj cijeni od one za koju ga je Opina kupila. Porezna uprava naknadno je napravila procjenu, koja je bila gotovo u kunu ista kao i cijena po kojoj smo stan prodali. Cilj svega je zapravo bio da mi se onemogui izlazak na izbore 2009. godine, istie Mohari. Dodaje kako je sama optužnica protiv njega ciljano tempirana, pa ak i da sve dolazi iz obavještajnog miljea. Žele me proglasiti kriminalcem jer me se boje, znaju da radim u državnoj službi i da su mi svi oni vrlo dobro poznati, naglašava. Druga toka optužnice, kaže, odnosi se na stimulaciju koju je dao zaposlenicima Opine, ime je, kako smatraju nadležne institucije, oštetio Opinu. - Po tome sam oštetio proraun jer sam dao stimulaciju jednom djelatniku 4.000 kuna ukupno kroz etiri godine, drugome 10.000 kuna, to je moj glavni zloin, još jednom naglasivši neutemeljenost kaznenih prijava, odnosno optužnice.

Ostavku ne podnosim jer se ne osjeam krivim Mohari istie i da je za kaznenu prijavu podignutu još prije tri godine znalo županijsko elništvo njegove stranke, ali i vrh državnog SDP-a, o emu ih je sam detaljno obavijestio. Smatra da ne bi bio stavljen na listu za Sabor ukoliko bi se radilo o ozbiljnim optužbama. - Miran oekujem skidanje imuniteta, kaže zastupnik. Bilo kako bilo, Mohariu slijedi skidanje zastupnikog imuniteta, no ostavku na mjesto naelnika Goriana pak ne namjerava podnijeti jer se ne

osjea krivim. U Gorianu ve dulje traje i politiki sukob. Vladajui vijenici podnijeli su ostavke, želei isprovocirati prijevremene izbore, no oporba koju predvodi Stjepan Blagus (HSU) došla je do kljunoga sedmog glasa i nastavila djelovati u Opinskom vijeu.

Uskoro u Gorianu ipak izbori? Naelnik Mohari ignorira njihove zahtjeve i odluke jer još eka pravorijek Ministarstva uprave. Kako kaže, uskoro e sve biti poznato u vezi s tim i raspuštanjem Opinskog vijea, jer upravo na tu temu Ministarstvo uprave iduih dana treba donijeti akt, nakon ega oekuje izbore za novi saziv Opinskog vijea. Na tu temu kaže: - Iza mene stoji ne samo opinski SDP, ve sam dogovorio koaliciju s najmanje dvije ili tri stranke: HSS-om, HSLS-om i HNS-om. Uvjeren sam da emo uvjerljivo dobiti izbore i stabilizirati politiku situaciju u opini, a nakon toga normalno obavljati posao, optimistian je naelnik Goriana, koji je, kao što je poznato, postao i saborski zastupnik i stoga je još više došao pod povealo javnosti. (V. Kelkedi )

PERHO: Mohari je upoznao stranku sa sluajem, smatram da nema zakulisnih igara Ivica Perho, predsjednik SDP-a, kazao nam je da je Mario Mohari upoznao stranku sa sluajem koji je završio na sudu onako kako ga je Mohari prezentirao i medijima. Institucije neka odrade svoj posao, pravosue ima svoju proceduru, sklon sam vjerovati da nema zakulisnih igara napravljenih za njega, kazao je Perho. - Mohari je dobio povjerenje za saborskog zastupnika, a, ako presuda kojim sluajem po njega ne bude povoljna, tu nema puno mudrovanja, kazao je Perho, ali nije želio unaprijed govoriti o takvom raspletu dogaaja. - S druge strane, kazao je, potrebno je im prije normalizirati stanje u opini Gorian, koja sada bez politikih tijela ne funkcionira. To najviše šteti opini, ali i osobno Mohariu, a indirektno i stranci. (BMO)


4

Aktualno

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUNANA GLAVAK, saborska zastupnica HDZ-a i njegova glasnogovornica, o aktualnom stanju stranke, koja je vjerojatno u najtežem trenutku od njezinog osnutka

Politika je spoj pobjede i poraza i s tim se treba nositi

U ovom trenutku nije baš lako nai sugovornika u HDZ-u koji e vam rado govoriti o svojoj stranci. Neki su duboko razoarani ovakvim ishodom, drugi posramljeni i traže zaklon od javnosti u nekoj zavjetrini, a neki ni sada ne okreu lea stranci kad nije popularno biti lan HDZ-a, kad je potuen i svrgnut s vlasti. Sunana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a i u novom mandatu vlasti, pristala je na razgovor u kojem je pomno birala rijei. Možda je i na taj nain pokušala poslati poruku: ajmo okrenuti novi list i napustimo ring u kojem su se u proteklom razdoblju politiki suparnici nabacivali prizemnim, pa ak i vulgarnim, kritikama. • Kakav je osjeaj prijei u opoziciju, olakšanje ili ...? — Zasad je održana smo izvanredna sjednica, a tek nam Isticala slijedi formiranje odbora i pravi saborski rad. U prošsam i prije lom sazivu Sabora bila nekoliko godina, kada sam lanica tri odbora i predsjednica jednog. sam se konkretnije poela Sada u raspodjeli sabaviti visokom politikom, da nam borskih odbora za oporbu je puno manedostaje tzv. meimurski lobi. nje mjesta. No, kad Mislim da saborski zastupnici, se bavite politikom, bez obzira jeste li na bez obzira na pripadnost, vlasti ili u oporbi, tremoraju raditi zajedno na bate initi najbolje što se može za svoj kraj i ljude dobrobit ovog kraja koji su vam dali povjerenje da nešto u njihovo ime, a ne samo svoje ili ime svoje stranke, radite, dina, kada sam se konkretnije predložite ili želite unaprijediti. poela baviti visokom politikom, Mislim da se posao saborskog zada nam nedostaje tzv. meimurstupnika može asno odraivati i ski lobi. Mislim da saborski zas te pozicije u oporbi. stupnici, bez obzira na pripadnost, moraju raditi zajedno na Saborski zastupnici dobrobit ovog kraja. Ne smijemo moraju zajedniki minirati ili osporavati projekte raditi za dobrobit kraja koji su dobri. A koji su projekti iz kojeg dolaze dobri, najbolje zna zajednica ko• Prošli tjedan vi saborski ja ih predlaže. Moramo vjerovati zastupnici sastali ste se sa žu- ljudima koji najbolje znaju što je panom. Kakav je to bio sasta- za njih dobro, koji im je npr. innak s obzirom na vašu ulogu u frastrukturni projekt prioritet. opoziciji, konstruktivan ili na Ne može netko tko, primjerice, neki nain s figom u džepu? živi u Slavoniji znati što je za nas — Dobro što je došlo do ta- dobro (i obrnuto). Mi koji tu živikvog sastanka. Inicirao ga je žu- mo susreemo se s problemima pan i na njemu su bili svi zastu- našeg kraja. Najbolje osjeamo pnici iz Meimurske županije, probleme naših ljudi i tu smo da osim Lesara. Žao mi je što ga nije im pomognemo i pokušamo ih bilo, meutim, sastanak je bio više zajedno riješiti, nema tu velike formalne prirode. Župan je želio ilozoije. upoznati zastupnike s onim što • Je li gubitak izbora bio šok smo ve prije znali, s tzv. listom za HDZ ili je ipak negdje u pozaželja Meimurske županije, koje dini bio spreman i B scenarij? su jedno, a mogunosti prorau— Politika je spoj pobjede i na drugo. Dogovoreno je da za- poraza. Ako za to niste spremni, stupnici s podruja Meimurske nemojte se baviti politikom. Trežupanije dobiju jednu prostoriju ba se nositi s onime što donose izu zgradi Županije gdje bismo pri- bori. Graani su ovaj put dali svoj mali naše graane. Jednako tako glas strankama lijeve opcije i to dogovorili smo da barem jednom treba poštovati. Nemali broj glamjeseno održavamo sastanke o sova dobila je i Hrvatska demoaktualnim zbivanjima u Saboru, kratska zajednica, unato svemu potezima nove hrvatske Vlade te što se dogaalo u stranci, što se koliko mi u okviru toga možemo dogaalo oko stranke, uz sve nenapraviti za Meimurje. dae koje su je zadesile kojoj nije • Kada smo ve kod toga bilo lako u proteke dvije godine, što saborski zastupnici mogu treba s uvažavanjem gledati na napraviti za Meimurje, mo- broj mandata koji smo osvojili. raju li oni više slušati svoju • Hoete li kao oporba žestranku ili, ako nije u skladu stoko kritizirati? sa stranakom politikom, biti — Oporba ne služi samo tome za neki projekt, a protiv linije da kritizira. Ako je nešto kvalitetsvoje stranke? no, mislim da zaslužuje uvažava— Ono što mi kao zastupni- nje, a ne da se odbije samo zato što ci možemo uiniti jest utjecati u dolazi iz suprotne politike opcije zakonodavnom smislu na tijek ili oporbenih redova. Na žalost, politike, da zakoni prije svega dio politike scene pretvoren je budu dobri za svakog ovjeka u ring vulgarnosti i prizemne u Hrvatskoj. Naravno da svaki komunikacije i teško je uti kvalizastupnik ima pravo, i to mu se tetnu ideju. Veselit e me dan kad ne smije odricati, da se bori za politiari više nee biti na naslovsvoj kraj, bez obzira na politiku nicama, ve umjesto njih gospoopciju ili stranaku pripadnost. darstvenici koji zapošljavaju, ljudi Isticala sam i prije nekoliko go- koji imaju uspješne karijere, a da

politiari ne budu celebrityji, jer oni to i nisu.

Na unutarstranakim izborima treba nešto promijeniti na dobrobit stranke • Gdje je napravljen najvei podbaaj i kakvi su rezultati izbora za HDZ u Meimurskoj županiji u odnosu na prethodna razdoblja? — Analiza izbornih rezultata bit e napravljena u središnjici i ovih dana oekujemo da e to biti završeno s obzirom na to da je Predsjedništvo stranke zadužilo Glavno tajništvo da prikupi rezultate s terena od temeljnih ogranaka na dalje i da se tada na Predsjedništvu stranke, odnosno na koordinaciji županijskih predsjednika napravi sveobuhvatna detaljna analiza izbornih rezultata, detektiraju uzroci takvih rezultata i, naravno, tada predstoji raspisivanje unutarstranakih izbora. O tome e odluku donijeti Predsjedništvo

stranke. Veliki je pritisak, prije svega medija, da se to uini što prije, meutim, stranka e donijeti odluku kada e se to dogoditi. Vi znate da su, sukladno Statutu, stranaki izbori iza svakih parlamentarnih izbora, svake etiri godine. Tako da HDZ-u ove godine predstoje unutarstranaki izbori. • Kako je HDZ prošao u Meimurju u odnosu na prethodne izbore? — Brojke su vrlo egzaktne, nema se tu što skrivati ili dodavati, na izborima 2007. godine HDZ je imao etiri mandata (u ovoj izbornoj jedinici, op. ur.), a na ovim izborima osvojili smo tri mandata: mogli bi rei da je to puno bolje nego u nekim drugim krajevima, gdje smo s osam pali na etiri mandata, gotovo za pedeset posto. Meutim, treba napraviti analizu svakog ogranka, gdje se nije radilo, zašto se nije radilo, pronai uzroke i promijeniti nešto na unutarstranakim izborima na dobrobit stranke.

bi dogodila u jednoj tako velikoj politikoj stranci. HDZ ima asne i poštene ljude. Mnogo puta to ljudi nisu htjeli uti. Ka bi netko od HDZ-ovaca izgovorio tu reenicu, ljudi to ne bi vjerovali. Tu je problem. I na svom osobnom primjeru mogu rei da mi sude ljudi koji o meni ne znaju ama baš ništa. Nemojmo suditi na preac samo na osnovu poluinformacija koje ujemo ili što smo paušalno proitali. Treba dati priliku svakom ovjeku. Svatko tko je iskren i pošten dobrodošao je u HDZ. Svatko tko misli da e ulanjenjem u politiku stranku imati osobni probitak ili korist neka se ne ukljuuje u HDZ. • Meutim, budimo iskreni, toga je bilo u proteklom razdoblju, kako sad to proistiti?

ramo raditi za probitak svih ljudi. HDZ je uložio ogromne napore da dosegnemo taj cilj i to nam se ne može osporiti. I dalje emo se držati demokršanskih vrijednosti i u tom kulturnom krugu moramo otvarati nove perspektive za hrvatsku u gospodarskom, kulturnom, politikom i socijalnom smislu. • Kakav bi trebao biti otorobot budueg predsjednika, odnosno predsjednice HDZ-a, da ponovno dobije vlast, budui da je to normalna težnja svake velike stranke? — Vidjet emo kad Predsjedništvo raspiše izbore tko e se kandidirati. Za sada je svoju kandidaturu najavila aktualna predsjednica te još neki lanovi stranke. Hoe li biti i više kandidata, vidjet emo. O svemu ostalom bilo bi preuranjeno govoriti.

• Kad gledamo rezultate izbora HDZ-a u Meimurju, Aktualna županijska postoje mišljenja da su oni vlast uglavnom bez mogli biti bolji da je više ljudi rezultata iz ovog kraja bilo na vrhu liste i da je ovakav izborni rezultat i • Kako ocjenjujete župaposljedica toga što su dva mini- nijsku vlast kao županijska stra, koji nisu iz ovog kraja, bili vijenica? na vrhu liste? — Dosta skromno. S mno— Prijedlog izbornih lista gim odlukama i prijedlozima sastavljan je u dogovoru s pred- vlasti mi se nismo slagali. Kad sjednicom stranke, odnosno me pitate kako je biti u opoziciji, vrha stranke u dogovoru sa mi to vrlo dobro znamo na žužupanijskim predsjednicima iz pojedinih izbornih jedinica. To panijskoj i akovekoj gradskoj znai da su tri županijska pred- razini. Bilo je premalo hrabrih sjednika iz tree izborne jedinice poteza i previše se oslanjalo na sudjelovala u sukreiranju lista, i novac iz državnog prorauna. jednako tako i koordinator (To- Nema vidljivih pomaka sa župamislav Karamarko, op. ur.), koji je nijske razine oko gospodarskih bio zadužen za treu izbornu je- inicijativa: ako to spustimo na dinicu. Ne želim nagaati o ovo- niže razine, ne funkcioniraju me ili onome. Prijedlog odluke nam gospodarske zone, kao, o redoslijedu mjesta na listama primjerice, u Gradu akovcu. Sve koji je došao na sjednicu Pred- se svodi manje - više na gašenje sjedništva i sjednicu Središnjeg požara, u politici pak treba biti odbora jednoglasno je usvojen i proaktivan, ne smijemo se samo to treba poštovati. okretati na to tko je što ostavio • Nakon svega što se doga- i tko je što krivio napravio, jer alo u HDZ-u, što e biti težište tako neemo napredovati. Konu budunosti stranke, kada kretno, koliko se poteza župavisoki nacionalni interesi nisu nijske vlasti može izdvojiti kao toliko ugroženi kao u ratu ili dobrih ili po emu bismo pamneposredno nakon njega? tili ovu županijsku vlast? Je — Hr vatska e l’ imamo i jednu veliku nakon 1. srpnja Postoje investiciju za koju je 2013. postati izravno zaslužna pritisci da se lanicom EU i prije svega i unutarstranaki izbori Meimurska županija? Ja se ne dalje se moodrže što prije. Oni e mogu sjetiti ni ramo boriti za ouvanje biti unutar ove godine, a jedne. nacionalnog • Kod ljudi o datumu e odluiti identiteta. koji bi mogli nePredsjedništvo Naš program što dati postoji bio je usmjebojazan da e se, stranke ren na zajedniku ako se ukljue u polieuropsku budunost i tiku, uprljati njome. Kako na tome e HDZ i dalje ustrajati. izai iz toga zaaranog kruga Ponosni smo na našu prošlost i da i sam ne postanem blatan uinjeno, ali suodgovorni smo i za zato što sam ušao i politiku? budunost, bez obzira što nismo — To je mogue puno lakše stranka na vlasti. Sigurni smo da izvesti na lokalnim razinama, je šansa Hrvatske u EU i da tu mo- gdje se ljudi meusobno poznaju i znaju za koga glasuju, kakva mu je inancijska pozadina i sve drugo. Tu se ve na prvoj stepenici može otkloniti sumnja je li netko u politici iz osobne kori— Što se tie sudskih prosti ili inancijskog probitka. Na cesa koji su u tijeku, ostavimo lokalnoj razini ljudi najbolje ih u sferi sudstva. Nismo tu da znaju tko ste i što ste. Moje je se igramo sudaca niti je na nama stajalište, ako ste iskreni, ljudi da prosuujemo i istražujemo. e to prepoznati. Ne možete biti Za to postoje organi koji to mou politici, misliti da ste vi nešto raju odraditi i to ne smije biti drugo, zaštieno. Ako pogriješifraza. Slažem se da je reenica te, podložni ste kritici, propitiiz usta politiara ‘neka instituvanju javnosti koja vam je dala cije odrade svoj posao’ izlizana, povjerenje i njoj ste dužni odali to ne mora biti tako. Živimo govarati za bilo koji svoj potez u demokraciji i svatko ima prau javnom životu. vo na svoje mišljenje, ali mora • Kako ste osobno dožii stajati iza toga što je izrekao i vjeli optužbu za naruivanje odgovarati za svoja djela i nepremlaivanja osobe, koja baš djela. Od fascinacije politikom ne igra neku znaajnu ulogu okreemo se neprihvatljivosti, u politikom životu, bar ne iz od jedne krajnosti prema druperspektive javnosti, i kako goj, kao u nekakvom ljubavnom su na to reagirali ljudi, je li bilo odnosu koji seže od ljubavi do neugodnosti? mržnje, i to treba promijeniti. U — O predmetnom sluaju ne politici bi trebao biti najvažniji mogu govoriti jer on je u fazi tužsadržaj. be i o tome e odluiti sud.

Nismo svi isti i ne treba izjednaavati ljude • Kakvo je raspoloženje unutar stranke, pa i Meimurja, budui da se u javnosti stjee dojam o svojevrsnom deetizmu i bježanju iz stranke. ini mi se da je HDZ zbog toga što je dugo bio više pokret nego stranka privlaio odreene ljude s margine, koji su onda odbijali ljude koji bi donijeli kvalitetnu promjenu, a za kojima sada, i sami kažete, stranka vapi? — Prije svega mislim da treba skinuti nekakav veo s politike sfere. Nismo svi isti i ne treba izjednaavati ljude. HDZ je velika stranka i ne možete kontrolirati, niti to itko želi, svakoga svog pojedinog lana. Jednako tako kao što vam se mogu dogoditi iznenaenja u vlastitoj obitelji za koja niste ni mogli sanjati, kako se ne

13. sijenja 2012.


u Meimurju

 GDQD

13. sijenja 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŽUPAN se susreo sa saborskim zastupnicima

Došli svi - osim Lesara Župan Meimurske županije Ivica Perho, zamjenik župana Matija Posavec i predsjednik Skupštine Meimurske županije Petar Novaki u etvrtak su se susreli sa zastupnicima novog saziva hrvatskog Sabora koji imaju prebivalište na podruju naše županije. Tema radnog sastanka bila je podrška projektima Mei-

murske županije, kao i suradnja na izradi zakonskih prijedloga koji se direktno tiu naše regije. Na sastanku su bile zastupnice Sunana Glavak, Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec te zastupnici Dragutin Glavina i Mario Mohari, dok je zastupnik Dragutin Lesar bio sprijeen. Dogovoreno je da se županijski dužnosnici sa-

staju sa saborskim zastupnicima svaki prvi ponedjeljak u mjesecu kako bi im prezentirali prijedloge zakona i odluka koje se direktno tiu rada Županije te meusobno razmijenili informacije. Takoer, u upravnoj zgradi Županije uredit e se jedna prostorija u kojoj e zastupnici moi primati graane.

Saborski e zastupnici aktivnije nego do sad davati podršku inicijativama koje dolaze s podruja Meimurja. Prisustvovat e sjednicama kolegija

IMENOVANJA U IZVRŠNOJ vlasti i dalje zaobilaze meimurske kadrove SDP-a i HNS-a

Od novih imenovanja za sad ni “i” Premda se nakon imenovanja Matije Derka za pomonika ministra oekivalo imenovanje još nekih kadrova iz meimurske kvote HNS-a i SDP-a, pa i neslužbeno govorilo o njihovim imenima, no prošle su još dvije sjednice Vlade, dva tjedna za redom, ali od novih imenovanja ni “i.” Na juerašnjoj sjednici Vlade u zatvorenom dijelu, posveenom kadroviranju, do novih imenovanja naših kadrova unato išekivanju još nije došlo, premda smo dan ranije o imenovanju jednog SDP-ovca na visoku dužnost u Ministarstvo gospodarstva razgovarali s Ivicom Prehoom, predsjednikom SDP-a. Hoe li do toga doi na kojoj od narednih sjednica, možemo samo nagaati.

Jesmo li zaobilaženi zato što ministri u svoju ekipe radije biraju ljude iz svog okruženja, te e neke regije opet biti prezastupljene, a druge podzastu-

pljene? Ili pak Milanovi zaista “ne doživljava“ Perhoa, kako se ve dulje vrijeme špekulira u politikim krugovima. Bilo bi zaista veliko razoaranje

županijske vlasti, koja se sada poklapa s državnom, da u izvršnoj vlasti imamo samo jednog ovjeka. Jer svaki ministar na svoju dužnost donosi

ŠEF HEP-a, koji živi u Gorianu, imao još jedan tajni zadatak

Leo Begovi USKOK-ov pouzdanik u sluaju podmiivanja HDZ-a Kako piše Veernji list, Leo Begovi, meimurski zet u Gorianu i dulje vrijeme visokopozicionirani lan HDZa, koji je nakon “afere HEP“ postavljen na elo Uprave Hrvatske elektroprivrede, dolaskom na istu poziciju imao je još jedan tajni zadatak – raditi za USKOK. U velikom lanku, koji je objavljen

ove srijede, nasljednik Ivana Mravka, koji je meu prvima uhien u raskrinkavanju korupcije u Hrvatskoj, Begovi bio je USKOK-ov pouzdanik u sluaju podmiivanja HDZ-a za gradnju termoelektrana u Zagrebu i Sisku. U dvije optužnice, koje su podignute, po svemu sudei, na osnovu suradnje izmeu USKOK-a i Begovia,

ve su donesene i presude, budui da su se petorica optuženika nagodila za pravomone presude. Kako donosi Veernji list, najvažnija uloga u ovom sluaju elnika HEP-a bila je u tome što je bio ozvuen njegov ured zbog održavanja sastanaka vezanih uz isplatu provizija za stranku u iznosu od tri posto. ®

htio - ne htio svoja regionalna iskustva i pogled na svijet, pa kako e onda dužnosnici iz drugih krajeva prepoznati naše potrebe. Perho je neslužbeno najavio šest mjesta za SDP-ove kadrove u ministarstvima, ali i u etvrtak - od toga nema ništa. Na zatvorenoj sjednici Vlade, kad su u pitanju meimurski kadrovi, samo je Branimir Posavec, šef Ureda Državne uprave u Meimurskoj županiji, dobio u narednih šest mjeseci funkciju v.d. na poziciji na kojoj je bio i do sad. Nakon toga e se raspisati javni natjeaj za tu poziciju. Posavcu oito vjeruje nova vlast, jer neki drugi njegovi kolege u drugim županijama smijenjeni su odmah. (BMO i DZ)

EU REFERENDUM u nedjelju 22. sijenja

Županijski elnici vide više mogunosti za razvoj u EU nego izvan nje Graani Meimurja na referendum o ulasku u Europsku uniju 22. sijenja izai e na 153 biraka mjesta diljem županije, kao i za nedavno održane parlamentarne izbore. No, referendumsko izjašnjavanje, od onog izbornog, puno je jednostavnije jer treba odgovoriti samo na pitanje: jeste li za lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji i zaokružiti “za” ili “protiv”. Meimurski župan Ivica Perho na sjednici Savjeta za europske integracije kazao je da je ulaskom u Europsku uniju otvoreno više mogunosti za razvoj nego ostankom izvan nje. Europska unija postavlja standarde i norme ponašanja koje e morati prihvatiti ulaskom u nju. No, za stanovnike Meimurske županije to je prednost jer i sami ve imamo

usvojene takve norme ponašanja. Koliko emo biti prepoznati i cijenjeni u Europskoj uniji, ovisi iskljuivo o nama samima i koliko emo znati iskoristiti sve mogunosti koje e nam se pružiti. Zamjenik župana Matija Posavec istaknuo je da ne sumnja u pozitivan ishod referenduma jer su Meimurke i Meimurci oduvijek bili proeuropski orijentirani. Dodao je da e naša pozicija u EU biti jaa nego do sada zbog velike prednosti geostrateškog položaja i služiti kao primjer drugima u regiji.

Referendumska kampanja o ulasku u EU u Meimurju Prošlu srijedu u prijepodnevnim satima na Trgu Republike u akovcu svi su zainteresirani

graani mogli dobiti informacije o Hrvatskoj na putu pristupanja u lanstvo EU. Kod “vure“ je bio postavljen štand s informativnim materijalima, na kojem su graani ujedno mogli postaviti pitanja vezana uz predstojei referendum i oekivanja nakon ulaska u Europsku uniju zapo-

slenicima Odsjeka za europske integracije Meimurske županije. Istovremeno, pobrinuli su se da i informativni materijali dou do graana, a ne samo graani do njih, pa su diljem centra dijeljene brošure o Europskoj uniji. Za sve one koji se ovu srijedu nisu našli na Trgu, ista e akcija biti

Željko Balog pozvao Rome na bojkot EU referenduma - Nismo protiv Europske unije, ali pozivam romsku nacionalnu manjinu da ne izae na referendum iz protestnih razloga, kršenja ustavnih prava nacionalnih manjina, mišljenja je Balog. - Ovim priopenjem naglašavam da su provedbom parlamentarnih izbora ugrožena manjinska, elementarna i demokratska ljudska prava prilikom izbora

5

za Zastupniki dom hrvatskoga državnog Sabora Republike Hrvatske, piše izmeu ostalog nesueni saborski zastupnik, kojem je manjkalo dvadesetak glasova da ue u Sabor RH i teško se miri s tom injenicom. Je li to baš tako ili se možda Balog pribojava da bi ulaskom Hrvatske u EU nastupili neki novi standardi, jer su u

posljednje vrijeme zbog velikog broja incidenata brojni pripadnici romske nacionalne manjine dobili “po prstima“ u Francuskoj ili V. Britaniji, kao i još nekim drugim zemljama. Naime, u vrijeme krize i recesije sve je manje tolerancije prema onima koji bi i dalje htjeli visoki standard kad su u pitanju socijalna i druga prava, a ne žele gotovo pa nikakve

obveze. Hrvatska bi svojim eventualnim – NE za ulazak u EU zasigurno ostala i dalje na vjetrometini kad su u pitanju najviši standardi prema nacionalnim manjinama, dok se ulaskom zasigurno i po tom pitanju ipak situacija mijenja, jer postajemo ravnopravna zemlja sa svim zemljama Unije koje mue slini manjinski problemi kao i naš kraj.

organizirana i sljedeu srijedu 18. sijenja. Kako bi informacije graanima bile što dostupnije, svi materijali konstantno su dostupni i na adresi Meimurske županije na EU infotoki koja se nalazi u prizemlju zgrade. Ujedno, svi zainteresirani graani za dodatne informacije mogu se uvijek obratiti Odsjeku za europske integracije Meimurske županije na e-mail eu.info@ medjimurska-zupanija.hr ili na internetskim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova, www.mvep.hr i web stranici Ministarstva koja e se odnositi iskljuivo na referendum: www. eu-referendum.hr te na infotelefon “Halo EU!“ (0800 622 622). Na internetskoj stranici posveenoj referendumu nalaze se sve relevantne informacije i dokumenti iz pregovarakog procesa Republike Hrvatske s Europskom unijom, informacije o Europskoj uniji, referendumske videoporuke državnih dužnosnika i drugi informativni videospotovi. Na stranici je takoer mogue pronai informativni materijal s pitanjima i odgovorima o utjecaju lanstva u Europskoj uniji na život hrvatskih graana, kao i sve relevantne publikacije o Europskoj uniji i hrvatskom pristupnom procesu u izdanju Ministarstva vanjskih i europskih poslova, priopuju iz Ureda europskih integracija Meimurske županije. (BMO)

naelnika i gradonaelnika, a bit e nazoni i prilikom posjeta ministara i veleposlanika akreditiranih u našoj zemlji. (BMO)

MEIMURSKI kadrovi skloni HDZ-ovoj središnjoj vlasti dobili razrješnicu

Iz ministarstava odlaze Darko Horvat i Žarko Kati Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade, održanoj u etvrtak 5. sijenja, rješavala su se kadrovska pitanja. Meu imenovanjima nije bilo nikoga novog iz meimurskih redova, ali je zato bilo meu razrješenjima. Razriješen je Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, koji je na toj dužnosti bio iz kvote HDZ-a, a u Ministarstvu unutarnjih poslova razriješen je Žarko Kati, ravnatelj uprave za upravne i inspekcijske poslove. On je na toj dužnosti bio još iz pretposljednjeg mandata vlasti i na rad u Ministarstvo došao je iz kvote HSLS-a, a do dolaska nove Kukuriku vlasti preživio je i odlazak svoje stranke iz koalicije s HDZ-om. (BMO)

VIJEE ZA HRVATSKU – “NE U EU“

Traže odgodu referenduma 5. sijenja 2012. Vijee za Hrvatsku – NE U EU, koordinacijsko tijelo snaga udruženih oko NE U EU poruke, poslalo je zahtjeve za sastanke s predsjednicima triju najviših tijela Republike Hrvatske. Povod je zajedniki zahtjev kojim je zatražena ravnopravna zastupljenost u javnoj raspravi i ujednaena raspodjela novca predvienog za inanciranje javne rasprave na predstavnike obje referendumske opcije. Uz ta dva zahtjeva predan je i zahtjev za odgodom referenduma do okonanja prave i kvalitetne rasprave, a sve tri teme bit e predmetom razgovora na sastancima koji se oekuju. Ve u roku od nekoliko sati od trenutka slanja zahtjeva došla je potvrda da je predsjednik Josipovi prihvatio zahtjev za sastanak, a jednako se oekuje i od premijera Milanovia i predsjednika hrvatskog Sabora Šprema.


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

GOSPODARSKI USPJEH Nova strana greenfield investicija u Gradu Prelogu

Uskoro poinje izgradnja tvorni koja e zapošljavati dvjesto lju Ono u emu država ne uspijeva, privlaenju stranih investitora – Gradu Prelogu ide i više nego dobro. U tu sredinu dolazi nova greenfield investicija. Austrijska tvrtka za proizvodnju ženske modne obue “Paul Green” u Gospodarskoj zoni Sjever izgradit e središnji logistiki centar za Europu, najavili su u utorak elnici Grada Preloga i spomenutog poduzea Guido Strebel i Bojan Rezonja. Investicija je inae vrijedna 5 milijuna eura. U prvoj azi izgradit e se manji centar, dok e tvrtka u konanici na 6.000 kvadratnih metara zapošljavati 200 ljudi. Tvrtka ve više od 20 godina surauje s pojedinim meimurskim obuarskim tvrtkama te je rukovodstvo Paul Greena duže razmišljalo da upravo u našem kraju izgradi tvornicu za proizvodnju obue, razvojni centar, radionicu za održavanje i popravak strojeva te centar za distribuciju sirovina, ali i gotovih proizvoda. - To je ve-

liko priznanje Gradu, a i nama koji ulažemo napore u razvoj Grada. Paul Green je jedna od vodeih europskih tvornica za proizvodnju ženske obue sa sjedištem u Mattseeu kod Salzburga. U Hrvatskoj godinama ima angažirane domae tvrtke rante, gdje radi 900 kooperante, a. Kako su saradnika. eli u svom mi naveli dopisu, Prelog brali su izabrali zbog dos ad a š-njeg i sk ustva, k valificirane radn e snage i uvje-t a kojee mo, pružamo, rekao je naelnik gradonaelnik in Glavina. Dragutin

Projekti za izgradnju su pripremljeni, a otvorenje se oekuje do srpnja 2013. godine, odnosno uoi ulaska Hrvatske u Europsku uniju

Put uspjeha Gospodarske zone Prelog - Sjever Formiranje Gospodarske zone Sjever poelo je 2005. godine, kad je Gradu Prelogu 2005. godine darovnicom Vlade Republike Hrvatske dodijeljen dio zemljišta za ormiranje zone, dok je dio otkupljen vlastitim sredstvima Grada. U skladu s prostornim planom ureenja Grada Preloga, kree se u žurnu izradu detaljnog plana ureenja zone, parcelaciju zone, te pripremu natjeaja za prodaju parcela. Poetkom 2006. usvojen je detaljni plan ureenja zone Prelog – Sjever te je istovremeno raspisan natjeaj za prodaju parcela. Sklapa se prvi ugovor o prodaji 3 graevinske parcele tvrtki LPT d.o.o. za izradu proizvodnog pogona veliine 15.000 m2 te 250 zaposlenika. Tvrtka LPT odmah pristupa s izgradnjom proizvodne graevine, a paralelno Grad Prelog provodi sve aktivnosti za izgradnju komunalne in rastrukture

- prometnice i razdjelnog sustava kanalizacijske mreže, elektroenergetsku mrežu s tri tra ostanice jaine 3 MW, vodovodne, plinske, telekomunikacijske mreže te javne rasvjete. Tvrtka LPT d.o.o. ve sredinom 2008. godine završava izgradnju svoga poslovnog objekta te zapoinje s proizvodnjom, a Grad Prelog završava radove na komunalnoj in rastrukturi. Izgradnju i opremanje je s 5,000.000 kuna pomoglo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, no najvei teret financiranja ipak je iznio sam Grad Prelog, te poduzetnici, pa je u zonu Sjever do sad ukupno uloženo više od 24,000.000 kuna. To je prepoznala i Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Ministarstva gospodarstva, dodijelivši Prelogu priznanje za uspješnost na podruju privlaenja ulaganja. Zbog interesa poduzetnika Grad Prelog je od Vlade 2010. godine

Predstavnik tvrtke za proizvodnju ženske modne obue “Paul Green” Guido Strebel i gradonaelnik Glavina

zatražio i zemljište za proširenje gospodarske zone te je ona proširena na 50.438 m2. Danas se tako zona rasprostire na podruju od ukupno 242.188,00 m2, što predstavlja temelje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te ukupnog gospodarstva na podruju Grada Preloga. - Intenzivno se razmišlja o nastavku proširenja Gospodarske zone izgradnjom III. aze, koja podrazumijeva ormiranje parcela u nastavku sadašnje zone, na sjevernu stranu odvodnog kanala Bistrec - Rakovnica na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ukupne površine 267.846 m2. Limitirajui aktor za intenzivniji razvoj zone predstavlja prometovanje državnom cestom D20 kroz Prelog. Nužno se namee izgradnja sjeverne obilaznice Grada Preloga, ime bi se omoguila izravna povezanost gospodarskih zona Grada Preloga sa zonama susjednih opina, posebno Donjeg Kraljevca. Na taj bi se nain kvalitetnije riješio i sam dolazak zaposlenih na posao u gospodarsku zonu Sjever izbjegavanjem prometovanja kroz dijelove centra Grada. Smatramo da bi ova zona bila od županijskog interesa s obzirom na veliinu, vlasništvo zemljišta i izgraenu komunalnu in rastrukturu te blizinu autoceste, kaže gradonaelnik Dragutin Glavina. (vk)


13. sijenja 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

VELIKA PROMJENA gospodarske slike Meimurja u petnaest godina, od 1995. do 2010. godine

ice obue Najvea stagnacija akovca i gubitak ak di pet tisua radnih mjesta PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Gospodarska zona sjever u Prelogu postaje jedno od najpoželjnijih mjesta za ulaganje u Meimurju

Zapošljavanje mladih i ulaganje u obrazovanje za program obuara Prelog je s tvrtkom krajem prošle godine potpisao ugovor o kupoprodaji zemljišta, a da je dosadašnje iskustvo Grada sa slinim investicijama, ali i svesrdna pomo gradonaelnika pri ishoenju potrebne dokumentacije, bilo presudno u odluci da se ulaže upravo u Prelogu, potvrdio je i tehniki direktor Paul Greena Guido Strebel. - Naša tvrtka ve dugo godina razmišlja o strateškom položaju za ulaganje u obuarstvo. Gradonaelnik si je uzeo vremena, pokazao nam putove, odnosno s nama obišao nadležne institucije, upoznao nas i sa županom Perhoem. Ne želimo samo izgraditi tvrtku, ve ukljuiti širu zajednicu. Želimo zadržati blizinu proizvodnje. Nikad nismo razmišljali, primjerice, o proizvodnji u Kini. Hrvatska, Prelog je geogra ski na odlinom položaju. Blizu sjedišta u Salzburgu. Želimo otvoriti i perspektivu za razvoj obuarstva, zaposliti mlade ljude, potaknuti ponovno uvoenje obrazovnih programa za obuare. Nikako neemo

predstavljati konkurenciju postojeim tvrtkama niti im oduzimati radnike, ve naprotiv, oekujemo još jau suradnju. Iako je proteklih godina obuarska industrija dosta unazaena i pretrpjela je velike udarce, Paul Green vrlo pozitivno gleda na budunost zbog vlastite snage koja se ogleda u kvaliteti i brzini proizvodnje, istaknuo je Strebel.

Godišnji promet tvrtke oko sto milijuna eura Tvrtka dnevno proizvodi 10.000 pari obue i ima godišnji promet od 100,000.000 eura. Sva obua koja se proizvodi u tvrtkama kooperantima (surauju, primjerice, s Meissom Gorian i Ivanicom Ivanec) na dnevnoj bi bazi dolazila u logistiki centar u Prelogu te se distribuirala trgovinama. Projekti za izgradnju su pripremljeni, a otvorenje se oekuje do srpnja 2013. godine, odnosno uoi ulaska Hrvatske u Europsku uniju. (V. Kelkedi)

Dojam o gospodarskoj stagnaciji akovca nije samo dojam, ve, na žalost, i hladna statistika injenica. akovec je i dalje najjae gospodarsko središte, s najveim brojem poduzetnika i zaposlenih, ali s najveim padom zaposlenosti zabilježenim u posljednjih 15 godina. Gospodarska živost, nove tehnologije i poduzetniki duh bolje se razvijaju u Prelogu i brojnim drugim opinama u Meimurju: Donjem Kraljevcu, Nedelišu, Stranonincu, Šenkovcu, Svetom Martinu na Muri i drugdje. Na podruju Grada akovca u posljednjih petnaest godina broj zaposlenih smanjen je za ak pet tisua. Meutim, ta brojka nije u korelaciji s padom zaposlenosti. Naime, ukupna zaposlenost je, unato svim negativnim trendovima, u 15 godina porasla, ali, dok je poduzetnika klima drugdje rasla i otvarali se novi pogoni i radna mjesta, akovec je zapao u stagnaciju. Time sve više gubi primat glavnog grada i nositelja gospodarskog razvitka Meimurja. Nepovoljna poduzetnika klima u akovcu oituje se u gubitku radnih mjesta. A stanje su potkrijepile neumoljive brojke u nedavno izdanoj publikaciji “Gospodarski profil Meimurske županije 1995. - 2010. godine”, koju je objavila Županijska gospodarska komora.

U gospodarstvu Meimurja više od 2.000 novozaposlenih u gospodarstvu U gospodarstvu Meimurske županije 1995. godine bilo je zaposleno ukupno 21.970 djelatnika, a petnaest godina kasnije, 2010. godine, 23.804 djelatnika, dakle, gotovo dvije tisue djelatnika više. S time da je zlatna godina u zapošljavanju u meimur-

skom gospodarstvu bila 2007. godina, kada je samo u gospodarstvu radio 25.621 djelatnik. No, velika svjetska recesija i naši unutarnji problemi doveli su do pada zaposlenosti u posljednje tri godine. Na podruju akovca 1995. godine od ukupno 21.970 zaposlenih u meimurskom gospodarstvu radilo je 16.870, odnosno 76,79 posto djelatnika. Gotovo svi putovi na posao u Meimurju vodili su u akovec. Petnaest godina kasnije ispod 50 posto zaposlenih u gospodarstvu radi na podruju akovca, njih 49,79 posto. Dakle, desetljee i pol od ukupno 23.804 zaposlena u gospodarstvu 11.853 radi na podruju akovca. Na podruju akovca u gospodarstvu je došlo do pada zaposlenosti od ak 30 posto. I taj pokazuje da akovec ima najvei neiskorišteni potencijala za rast. Ako su rasli drugi, može i akovec, tim više što je do porasta zaposlenosti došlo u svakoj, pa i najmanjoj, opini. Jedini izuzetak uz Grad akovec je i Grad Mursko Središe, gdje taj pad, meutim, nije tako izražen i iznosi 8,4 posto. No, Mursko Središe imalo je i druge negativne aktore razvoja, smještaj uz samu granicu, koja je prekinula njegove nekadašnje prirodne tokove kretanja stanovništva, robe i gospodarske živosti.

Do bujanja poduzetnike klime i rasta zapošljavanja došlo je u svim opinama i gradu Prelogu. Nominalno rekorder u postocima po rastu zapošljavanja je opina Strahoninec. Ta opina je prije 15 godina na svom podruju u gospodarstvu imala simbolinih sedam zaposlenih, a petnaest godina kasnije 337 ili 4.714 posto više!!! Dvije opine, Orehovica i Sveta Marija, prije petnaest godina nisu imale ni jednog zaposlenog u gospodarstvu, petnaest godina poslije u Orehovici je 19 zaposlenih u gospodarstvu, a u Svetoj Mariji 53.

Udvostruen broj radnih mjesta u Prelogu Kad govorimo o ormiranju novih gospodarskih centara u Meimurju, u tih petnaest godina znaajno raste gospodarski znaaj Preloga, gdje je broj zaposlenih u gospodarstvu gotovo udvostruen, s 1.140 zaposlenih u gospodarstvu u 1995. godini na 2.158 u 2010 godini. Ueše zaposlenih u ukupnom gospodarstvu u Prelogu bilo je 1995. godine 5,19 posto, a 2010. godine 9,07 posto. Sljedei centar je Donji Kraljevec, gdje je prije petnaest godina bilo 261 zaposlenih, a 2010. godine 1.542 zaposlena. Snažni rast zaposlenosti bilježi i opina Nedeliše, gdje broj zaposlenih

Zašto je 1995. godina odabrana za usporeivanje Postoji više razloga zašto je 1995. godina uzeta kao baza za usporeivanje stanja u meimurskom gospodarstvu u publikaciji “Gospodarski profil Meimurske županije od 1995. do 2010. godine” u izdanju Županijske gospodarske komore. Podatke iz baze Komore tekstualno je obradio Miljenko Fior, savjetnik predsjednika HGK-a za bankarstvo i financije. Meimurska županija, kao i druge, osnovana je tijekom 1993. godine. A godinu dana kasni-

je, na Dan državnosti 1994. godine, uvedena je kuna kao novana jedinica u zamjenu za hrvatski dinar. Uvoenjem kune poinje i stabilnost cijena, jer je prije uvoenja kune hiperinflacija u 1993. i 1994. godini premašivala 1000 posto godišnje. Ne, nismo napravili tiskarsku grešku, doista, hiperinflacija je premašivala tisuu posto. Dakle, 1995. godina po mnogo emu je pogodna kao bazna godina za usporeivanje. (BMO)

s 400 u 1995. godini raste na 1.487 u 2010. godini. ak i briježne opine kao što su Gornji Mihaljevec, Selnica, Sveti Juraj na Bregu bilježe stope rasta zaposlenosti, dakle, opine koje je prije neovisnosti Hrvatske smatralo nezamislivim kao centrima zapošljavanja. Sada uzimaju ueše u zapošljavanju. U Selnici je 2010. bilo zaposleno u gospodarstvu 128 djelatnika, a prije 15 godina bilo ih je 28, u Gornjem Mihaljevcu je 2010. godine radilo 66 djelatnika u gospodarstvu, a prije petnaest godina 10. U Svetom Jurju na Bregu je 2010. godine radilo 66, a prije petnaest godina 10 djelatnika. Od opina po rastu zaposlenosti svako treba izdvojiti i Sveti Martin na Muri, koji je doživio najvei preobražaj nakon neovisnosti. Sa 65 zaposlenih u 1995. godini, broj zaposlenih na podruju te opine porastao je na 539. No, tamo se ne samo poveao broj zaposlenih, ve je poela rasti i nova grana gospodarstva, do tad marginalan u Meimurju - turizam oko toplica. Gospodarski uzlet doživljava i Šenkovec, gdje je broj zaposlenih s 42 iz 1995. godine porastao na 690 u 2010. godini. Ako sada usporeujemo porast ukupnih prihoda, prihodi gospodarstvenika u akovcu u petnaest godina porasli su 58 posto, a u opinama su poveani preko 500 posto. Najvee relativno poveanje opet je zabilježeno u Strahonincu, ak 6339,8 posto. Prije petnaest godina u gradu akovcu stvaralo se 78,84 posto udjela u ukupnim prihodima gospodarstva, u Murskom Središu 2,35 u Prelogu 4,55 posto, a svim ostalim opinama 14,26 posto. Petnaest godina kasnije udio Grada akovca u gospodarstvu pada na 55,05 posto, Murskog Središa na 1,73 posto, Grada Preloga raste na 10,06 posto, a svih ostalih opina u Meimurskoj županiji raste na 33,16 posto. Gradovi akovec i Mursko Središe oito se trebaju prodrmati i promijeniti politiku gospodarske strategije u privlaenju poduzetnike aktivnosti.


8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

DIVLJAŠTVO na graninom prijelazu Trnovec

Pijani Rom nožem napao policajca Sluaj koji je lako mogao završiti kobno, te se po drskosti ne pamti, dogodio se u nedjelju poslijepodne na graninom prijelazu Trnovec. Tamo se, bez namjere da prijee granicu, zadržavao 27-godišnji Rom iz Paraga, i to, kako je naknadno utvreno, s ak 2,55 promila alkohola u krvi. Kad je odveden u službene prostorije na prijelazu na prekršajnu obradu, u jednom je trenutku iz džepa izvadio

preklopni nož te bez ikakvog povoda dva puta u prsa nožem ubo 39-godišnjeg voditelja smjene iz Strahoninca. Policajac ga je ipak uspio obuzdati te ga je vezao lisicama. Sreom, napada je policajcu zadao tek površinske rane, odnosno lake tjelesne ozljede te je u ponedjeljak pušten iz bolnice. Poinitelj je uhien te e biti kazneno prijavljen zbog pokušaja teškog ubojstva. (V. Kelkedi)

SUBOTNJA DRAMA ispred zgrade Meimurske županije okonana sretnim epilogom

Rastrojeni bivši branitelj prijetio samoubojstvom POETAK GODINE donio dvije teške prometne nesree

Odjeven u maskirnu uniformu i pod vidnim utjecajem alkohola, 40-godišnji bivši hrvatski branitelj B. J. iz Strahoninca u subotu naveer, nešto prije 22 sata, pred zgradom Meimurske županije prijetio je da e se raznijeti bombom. Nakon dva sata pregovaranja s policijom, predao se. Kako neslužbeno doznajemo, na takav in potaknula ga je nesreena obiteljska situacija te imovinsko - pravni odnosi sa suprugom s kojom se rastaje. Policiji je dojavu o kriznoj situaciji uputio jedan djelatnik Meimurske županije koji se tamo sluajno zatekao. Rastrojeni muškarac sjedio je ispred zgrade te policajce upozorio neka se ne približavaju jer e u protivnom aktivirati bombu koju drži u džepu. Ubrzo

je ipak pristao na razgovor s policijskim službenikom kojeg osobno poznaje. Na mjesto dogaaja izašao je i voditelj smjene OKC-a Policijske uprave meimurske, kao i zamjenik meimurskog župana Matija Posavec. Nakon pregovora, oko 23 sata, muškarac je pristao da mu priu policijski službenici te je pregledom utvreno da kod sebe nije imao bombu, kao ni drugu eksplozivnu napravu ili oružje. Odveden je na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec te pregledan, meutim, nije zadržan na bolnikom lijeenju. Inae je bio i djelatnik spomenutog Odjela, no istodobno je u dva navrata lijeen od PTSP-a. U posljednje je vrijeme u više navrata prijetio suicidom. (V. Kelkedi, foto: S. Obadi)

Voza dobio moždani udar, a auto udario baku i dvije unuke - Osmogodišnja djevojica uslijed naleta automobila zadobila teške ozljede opasne po život Splet nesretnih okolnosti doveo je do teške prometne nesree koja se dogodila u utorak rano poslijepodne u Preloškoj ulici u akovcu. Za vrijeme vožnje 70-godišnji voza osobnog automobila mercedesa iz Štefanca doživio je moždani udar. To je, pretpostavlja policija, bio i uzrok nesree. Sletio je s ceste na pješako - biciklistiku stazu te udario u 60-godišnju pješakinju iz akovca i njene dvije unuke koje su šetale. Pješakinje su oborene na tlo, a vozilo je u nastavku kretanja

udarilo u prometni znak i cijevi pristupne rampe trafostanice. Jedna od djevojica zadobila je ozljede opasne po život, dok njena sestra nije ozlijeena. Njihova baka takoer je teže ozlijeena. Do zakljuenja broja hospitaliziran je i sam voza. Policija inae, dok se ne utvrde sve injenice, naglašava kako se ne radi o prometnoj nesrei ve – “dogaaju u prometu” – a ukoliko se i službeno potvrdi da je voza doživio moždani udar prije nego je udario u pješakinje, nee biti kazneno prijavljen. (vk)

UKRATKO

Ukrao više od 10.000 kuna i zlatni nakit Nepoznati lopov provalio je u obiteljsku kuu u Glavnoj ulici u Svetoj Mariji te otuio više od 10.000 kuna u novcu, kao i nakit – tri zlatna prstena, sedam zlatnih lania i narukvica. U objekt je ušao kroz prozor, a vlasnika, 34-godišnjeg muškarca, oštetio za više desetaka tisua kuna, izvijestila je policija. (vk)

Divljao po vrtiu u Ivanovcu Bizaran vandalski in zabilježen je u Ulici Zrinskih u Ivanovcu. U razdoblju od 23. prosinca do 9. sijenja nepoznati poinitelj je u djejem vrtiu potrgao žianu ogradu, pod tobogana i poklopac razvodne kutije na vanjskom zidu objekta. To mu nije bilo dovoljno te je još pokušao zapaliti PVC plou s imenom vrtia. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna. (vk)

VELIKA AKCIJA - meimurski pješak vidljiv i u noi

Uskoro krijesnice za sve S jasnim i jednostavnim ciljem - osvijetliti meimurske pješake kako bi bili vidljivi i samim time sigurniji u prometu po mraku portal www.krijesnica. info i portal e-Meimurje uskoro organiziraju jednotjednu kampanju u kojoj e svim pješacima, biciklistima i rolerima omoguiti opskrbljivanje toliko potrebnim

relektirajuim predmetima za kretanje po noi. Za sve bicikliste i pješake od najmlaih do najstarijih u ponudi e biti savitljive relektirajue trake te krijesnice koje e se stavljati oko ruku i na noge i bit e modernog stila. Krijesnice i trake prodavat e se po 10 kuna. (sm,)

PRVA POGINULA osoba na meimurskim cestama ove godine

Pješakinja stradala vraajui se iz crkve U prometnoj nesrei, koja se dogodila u subotu oko 17.30 sati na državnoj cesti u Svetom Jurju u Trnju, kod kunog broja 36, poginula je 79-godišnja pješakinja Jela Hliš iz ehovca. Na nju je

osobnim automobilom naletjela 36-godišnja vozaica iz Donjeg Kraljevca koja, kako je utvrdila policija, brzinu kretanja vozila nije prilagodila osobinama ceste (zavoj) i vidljivosti (no) te je u

blagom zavoju udarila u nesretnu ženu koja je prelazila cestu, vraajui se iz crkve. Pješakinja, meutim, na sebi nije imala reflektirajui prsluk niti je bila oznaena drugim izvorom svjetlosti, navo-

di Policijska uprava meimurska. Rije je o prvoj smrtno stradaloj osobi ove godine na meimurskim prometnicama. Vozaica iz Donjeg Kraljevca bit e kazneno prijavljena.


13. sijenja 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ROMA EDUCATIONAL fund odobrio

Za predškolu za romsku djecu 460.000 kuna

9. SIJENJA obilježen Spomendan odcjepljenja Meimurja od Maarske

Župan obeao spomen - obilježje na Franjevakom trgu u akovcu U Meimurju je 9. sijenja obilježen jedan od najvažnijih dana iz bogate povijesti kraja, Spomendan odcjepljenja Meimurja od maarske države. Naime, 9. sijenja 1919. godine održana je Velika narodna skupština u akovcu, koja je donijela presudnu odluku o odcjepljenju Meimurja od Maarske. Uz polaganje vijenca ispod spomen - ploe na rodnoj kui dr. Ivana Novaka u Macincu, te polaganje vijenca i paljenje svijea na grobu dr. Ivana Novaka na akovekom groblju u Mihovljanu, održana je sveana akademija u dvorani Uiteljskog fakulteta u akovcu te su zapaljene svijee kod biste Dr. Ivana Novaka. Nastupila je i muška skupina zbora “Josip Vrhovski” iz Nedeliša s hrvatskim domoljubnim napjevima.

9. sijenja 1919. godine najvelianstveniji skup u meimurskoj povijesti O znaaju Velike narodne skupštine od 9. sijenja 1919. godine i osloboenju Meimurja od Maara na Badnjak 1918. godine govorio je povjesniar Vladimir Kapun, koji je naglasio da je sama Velika narodna skupština na Franjevakom trgu u akovcu bila izuzetna, ponajprije po broju od preko 10.000 Meimuraca, što je impozantna brojka u okolnostima kad nije bilo automobila i drugih prijevoznih sredstava, ali i po hrvatskom duhu. Tada nije bilo mikrofona, a govornike, kao i Rezoluciju o odcjepljenju, koju je proitao o. Kapistran Geci i vjerojatno njezin autor, uli su samo prvi redovi. No, pjevalo se glasno, umjesto omraženih maarskih napjeva, pjevao se “Te deum” da se sve orilo, te hrvatska himna “Lijepa naša”, koju je znao zbor iz Macinca. Usprkos višestoljetnoj maarizaciji, Maara u Meimurju nikad nije bilo više od 7 posto. No, trebalo je to politiki izboriti. Mr. sc. Vladimir Kalšan podsjetio je pak na nastojanja dr. Ivana Novaka i suradnika da što prije uvede hrvatski u škole i javni život umjesto maarskog, ve u travnju 1919. godine na Uiteljskoj akademiji uio se hrvatski jezik, te podsjetio na meimurski kulturni krug koji su inili dr. Ivan Novak, dr. Vinko Žganec, pjesnik Mikula Pavi, slikar Ladislav Kralj - Meimurec i Josip Štolcer - Slavenski.

Župan Ivica Perho povukao je paralelu izmeu narodnog opredjeljenja 1918. godine i tadašnje Velike narodne skupštine i predstojeeg referenduma za ulazak Hrvatske u EU, u oba sluaja bit e rije o volji naroda. On je takoer istaknuo da se premalo pažnje pridaje tom danu, te obeao da e se postaviti spomen - ploe u akovcu i druga obilježja kao spomen na 9. sijenja. Na sveanosti je u ime pokrovitelja govorio potpredsjednik hrvatskog Sabora Milorad Batini, koji je uz ostalo rekao da mu je tek sad jasno zašto je Meimurcima taj dan toliko važan. Na Badnjak 1918. godine hrvatska je vojska preko Drave ušla u Meimurje te ga na taj nain oslobodila. Potom je na Franjevakom trgu u akovcu 9. sijenja 1919. održana Velika narodna skupština, na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Meimurja od maarske države i izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iako su Maari odustali od Meimurja tek 1920. godine, nakon Trianonskog sporazuma Velika narodna skupština u akovcu bila je jedna od najvažnijih dogaaja u Meimurju, te na kojoj je sudjelovalo preko 10 tisua ljudi. Najveu zaslugu za odcjepljenje imao je dr. Ivan Novak, koji je uz ostalo pokrenuo i “Meimurske novine”, koje su kasnije ugašene, a po kojima i današnje “Meimurske novine” koje možete itati na više medijskih platformi – nose ime. Povijest pamti da je Meimurje u nepunih sto godina ak

etiri puta vojno oslobaano od Maara, iako su ovdje živjeli Hrvati, dok je Maara, kao i ostalih naroda, bilo u malom broju. Prvo osloboenje Meimurja u novijoj povijesti dogodilo se 11. rujna revolucionarne 1848. godine, kad je ban Jelai prešao dravski most kod Varaždina te oslobodio Meimurje, krenuvši dalje u Maarsku, kojoj je navijestio rat. No, ve do 16. rujna hrvatska je vojska napustila Meimurje, što je iskoristio maarski general Percel i 17. listopada s jakim snagama iste godine ponovno zauzima Meimurje. Drugo osloboenje Meimurja zbilo se 12. i 13. studenoga 1848. godine, a general Percel se preko Letine povukao u Maarsku. Meimurje je ostalo u sastavu Hrvatske sve do sijenja 1861. godine, kada je, nametnutom maarskom i austrijskom politikom, ponovno pripalo Maarskoj. Tree osloboenje Meimurja dogodilo se na Badnjak 1918. godine. Kada je dana 29. listopada 1918. hrvatski Sabor raskinuo sve državnopravne odnose s propalom Austro - Ugarskom, Meimurje je ostalo izvan granica Hrvatske, na milost i nemilost Maarskoj.

Odlunom akcijom Maari prisiljeni na predaju Meimurci su nezadovoljni ovom situacijom, pa se pristupilo formiranju Narodnog vijee za Meimurje, iji predsjednik postaje dr. Ivan Novak. Pripreme za osloboenje Meimurja intenzivno se provode, a kako politiki i di-

plomatski pregovori o pripojenju Meimurja Hrvatskoj ne uspijevaju, 6. prosinca 1918. izraen je vojni plan s kompletnom logistikom za osloboenje Meimurja. Vojni zapovjednik bio je potpukovnik Slavko Kvaternik, Badnjak 24. prosinca 1918. odreen je kao vrijeme vojnog pohoda. Sedam bojni, konjika divizija i etiri topnike baterije, sastavljene od kadeta, sokolske legije, meimurskih dragovoljaca voene porunikom Franjom Glogovcem iz Macinca, Varaždinski bataljun, pukovnija husarske konjice, Karlovaki pješaki puk, Sisaki bataljun i dvije ete Slovenaca. Vojni pohod bio je na dva pravca, glavni pravac preko Drave (amci i splavi kod Hrženice i Preloga), i drugi kroz Sloveniju. Suoeni s odlunom i žestokom vojnom akcijom, Maari su prisiljeni na predaju, nakon ega u akovec ulazi glavna kolona pod vodstvom podpukovnika Dragutina Perka, a glavni zapovjednik Slavko Kvaternik i službeno preuzima vlast. etvrto osloboenje Meimurja od maarskog okupatora dogodilo se 1945. godine, osloboenjem zemlje od fašizma i završetkom Drugoga svjetskog rata. Moglo bi se ak govoriti i o petom osloboenju Meimurja 17. rujna 1991. godine, kad je jugoarmija istjerana iz Meimurja. Tako je Meimurje u svojoj novijoj povijesti pet puta oslobaano, što samo svjedoi o vjetrometini povijesti na ovim prostorima, što, meutim, samo povijesni 9. sijenja 1919. godine ini još veim. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Zašto Matica i Družba nisu dobile poziv? Pozive za obilježavanje Spomendana u organizaciji Meimurske županije nisu dobile Matica hrvatska akovec i Družba “Braa hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec. Razlog je možda isto administrativne prirode, vjerojatno je rije o krivom adresaru ili slino jer nema razloga za to, osim ako je nekome

stalo da opet igra politike igre. Podsjetimo, Matica hrvatska akovec i poslije Družba “Braa hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec, godinama su odavale poast Ivanu Novaku kad još Spomendan nije bio proglašen, na sve naine, spomen - ploom, te kroz eseje i knjige dr. Zvonimira Bartolia i mnogih drugih

autora. Zbog toga što nije stigao poziv, elništvo Matice hrvatske akovec i lanovi Družbe “Braa hrvatskoga zmaja”, Zmajski stol akovec, položili su cvijee na spomen - plou u Macincu, vijenac i zapalili svijee u osam sati ujutro 9. sijenja, kao i na akovekom groblju. (J. Š.)

Roma educational fund (REF) iz Budimpešte na svojoj posljednjoj sjednici odobrio je 62.097,99 eura za nastavak projekta “Predškolskim odgojem do potpune integracije”. Rije je o predškolama za pripadnike romske nacionalne manjine, koji se provodi od prošle godine, a iji je cilj pripremiti romsku djecu za normalno praenje nastave na hrvatskom jeziku. Projekt se provodi od prošle školske godine u sedam naselja (Pribislavec, Orehovica, Mala Subotica, Macinec, Kotoriba, Kuršanec i prijevoz Mursko Središe). Ukupna vrijednost projekta je 353.780 eura, od ega Meimurska županija daje 64.798, Ministarstvo znanosti, obrazovanja

i sporta 233.800, a REF ostatak. Projektom je obuhvaeno 200 djece, ona koja su ove godine krenula u prvi razred pokazala su vrlo dobre rezultate u izražavanju, komunikaciji, poznavanju hrvatskog jezika i savladavanju gradiva. (BMO)

UDRUGA ROMA Meimurja zabrinuta za djecu Lonareva

Djeji vrti “Korak naprijed” prestao s radom Prije dva mjeseca u romskom naselju Lonarevo kod Podturna s radom je prestao Djeji vrti “Korak naprijed”, koji je bio uvršten u Nacionalni program “Desetljee ukljuivanja Roma”, koji je inanciran novcem Europske unije. - Bez veih pojašnjenja prestalo je inanciranje vrtia koji je djeci u predškolskom radu puno znaio, naglasio je na prigodnoj konferenciji za novinare Josip Balog, predsjednik Udruge Roma Meimurske županije, za nevolje usput okrivivši Željka Baloga, predsjednika Županijskog vijea za romske nacionalne manjine. Kako saznajemo, rije je uglavnom o tome što vrti ne bi smio biti u sklopu romskog naselja, odnosno ne bi ga smjela pohaati samo romska djeca, zbog ega je bilo i problema u isto takvom vrtiu u Kuršancu, koji je takoer država prestala inancirati, ali ipak nije zatvoren zahvaljujui lokalnoj samoupravi. Djeci, odnosno njihovim roditeljima ponueno je da predškolski program pohaaju u vrtiu u Sivici, a djeca mlaa od pet godina i dalje bi boravila u Lonarevu. - Meutim, za sada nam je od Meimurske županije za rad vrtia odobreno tek 20 tisua kuna godišnje, što je premalo za pokrivanje troškova, koji mjeseno

Nakon vrtia s djecom u školi radi Josip Balog mlai, a rezultati su vidljivi tijekom školovanja

iznose oko 15 tisua kuna, istaknuo je Balog, rekavši kako je Opina Podturen do sada pomagala u plaanju troškova grijanja. Udruga i roditelji zabrinuti su za djecu koja su do sada rado pohaala vrti, a da se u njemu dobro radilo, potvrdila je i Marijana Cerovec, ravnateljica OŠ Podturen, naglasivši kako se vrti “Korak naprijed” pokazao eikasnim i korisnim, što se vidi iz podataka da su romska djeca prilikom upisa u prvi razred pokazivala i natprosjene rezultate. Udruga Roma i dalje e raditi na tome da sva romska djeca pohaaju vrti u Lonarevu, za što postoje svi uvjeti i opravdanja. Nedostaje jedino novac. (S. Mesari)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

HSP

GORAN ROHAEK: Pravaške stranke na sljedee izbore moraju ujedinjene - Grobar pravaštva i Ante api i njegov poltron Danijel Srb krivi su za loše rezultate na nedavno održanim parlamentarnim izborima, kazao je izmeu ostalog na konferenciji za novinare Goran Rohaek, dopredsjednik Hrvatske iste stranke prava. - Pravaštvo je danas razjedinjeno i nije ni bilo realno za oekivati nekakav vei broj saborskih mandata. No, unato svemu, dodaje Rohaek, na izborima smo dobili sto etrdeset etiri tisue glasova, dok su Laburisti i Glavašev HDSSB dobili nešto više od sto trideset tisua, što je dokaz da pravaštvo nije slabo, ali nije ujedinjeno. Meimurje takoer ima svojeg apia, rekao je Rohaek, to je županijski vijenik Josip Kolari koji je izdao svoju matinu stranku (HSP) i onemoguio joj da izae na lokalne izbore, da bi zatim kasnije ušao u županijsku Skupštinu, ali na listi HDZ-a.

Financijska situacija u Županiji teška, a u Gradu akovcu još teža Na konferenciji se Rohaek osvrnuo i na stanje u Meimurskoj županiji, koje je jako teško, pogotovo nakon usvajanja, kako je kazao, nakaradnog rebalansa

Meimurski lovci na godišnjem lovu u Maloj Subotici

LOVAKI SAVEZ Meimurske županije kree u rješavanje dva gorua problema prorauna. Na žalost, još je teže u Gradu akovcu, koji dopredsjednik HSP-a naziva “gradom dugova, prekoraenja i jamstava”. Tako je gradonaelnik, odnosno, prema njegovim rijeima, “lokalni šerif” Branko Šalamon uspio u svojem mandatu napraviti dug od petnaest milijuna kuna, nenaplaena potraživanja Grada iznose pet milijuna sedamsto tisua kuna, kredit trideset etiri milijuna kuna, tu su još i milijunska prekoraenja po raunu Gradske uprave i jamstva gradskim poduzeima, oštro je zborio Rohaek kontra Šalamona. (so)

ŠENKOVEC

Varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak krstio peto dijete u obitelji Krznari

Na nedjelju krštenja Gospodnjeg varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak u župnoj crkvi Sv. Jelene Križarice u Šenkovcu predvodio je misno slavlje tijekom kojeg je krstio Lea Krznaria, starog tri mjeseca, peto dijete u obitelji Zlatka i Sandre Krznari iz Šenkovca. U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio da je sam dogaaj krštenja poetak kršanskog života u kojem je potrebno nastojati rasti i uiti se živjeti kršanski tijekom cijeloga svog

života. Biskup je naglasio i da je ljudski život puno više nego samo obino proživljavanje, te da ovim božinim svjetlom, kojim smo još uvijek obasjani, taj život dobiva smisao i da se treba boriti kako bi u njemu zauvijek ostao živ onaj istinski duh Božia, duh Djeteta Isusa. Osim Lea, Sandra i Zlatko ponosni su roditelji još i sedmogodišnje Ane, desetogodišnje Mirjam, dvanaestogodišnjeg Sebastijana i godinu i pol starog Luke.

Podrška LD-u “Patka” D. Vidovec da ustraju u borbi za povratak Oreškog polja Lovaki savez Meimurske županije znanstvenim projektom želi podignuti fondove sitne divljae, naroito autohtonoga divljeg zeca i trke, na zadovoljavajui broj PIŠE: STJEPAN MESARI

U ovoj godini Lovaki savez Meimurske županije potaknut e snažniju suradnju u provoenju zaštite prirode i okoliša s Javnom ustanovom za upravljanje prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske županije. Ionako dobra suradnja s Policijskom upravom meimurskom osnažit e se na sprjeavanju krivolova, koji nije u porastu, ali lovcima nanosi dovoljno štete. - Jednako tako lovci e se pozabaviti i problematikom fondova sitne divljai, posebice autohtone, zeca i trke. Lovoovlaštenici (lovaka društva) ulažu velike napore za podizanje fondova ove divljai, ali rezultati izostaju, te e se ova problematika pokušati riješiti s Hrvatskim lovakim savezom, Meimurskom županijom i nadležnim Ministarstvom. Meimurski lovci žele pokrenuti inicijativu za provoenje znanstvenog projekta kojim bi se pripomoglo lovoovlaštenicima da se fondovi sitne divljai podignu na zadovoljavajui broj, reeno je na sjednici Izvršnog odbora Meimurske županije. Meimurski su lovci u utorak 3. sijenja u Maloj Subotici održali tradicionalni novogodišnji lov na fazansku divlja, gdje se takoer raspravljalo

Ljubomir Grgec, predsjednik LS-a MŽ-a, najavljuje pokretanje znanstvenog projekta o sitnoj divljai

o sve manjem fondu sitne divljai i podržalo otvaranje znanstvenog projekta na ovu temu.

Uputili oštar prigovor u vezi s lovištem Drugi problem koji meimurski lovci žele do kraja riješiti odnosi se na Lova-

Edo Pongarc iz LD-a “Patka” govori o problemu Oreškog polja

ko društvo “Patka” Donji Vidovec. Meimurski lovci daju snažnu podršku Lovakom društvu “Patka” Donji Vidovec u njihovoj borbi za ispravak lovno - gospodarske osnove, tonije, rješavanje višegodišnjeg problema podruja zvanog Oreško polje.

Novogodišnji lov Prvih dana ove godine Lovaki savez Meimurske županije održao je tradicionalni novogodišnji lov na pernatu divlja. Lov je održan na terenima LD-a “Prepelica” Mala Subotica, a ulov je bio solidan. Osim lanova IO-a LS-a Meimurske županije, u lovu su sudjelovali potpredsjednik HLS-a Vlado

Kireta, akoveki gradonaelnik Branko Šalamon, naelnici opina Mala Subotica i Orehovica Vladimir Domjani i Franjo Bukal, naelnik PUM-a Ivan Soka i drugi, kojima su sretnu novu godinu poželjeli Ljubomir Grgec i Mladen Lackovi, elni ljudi meimurskih lovaca. (sm)

LD “Patka” Donji Vidovec uložio je prigovor Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, koje je jednostrano dio lovišta Oreško polje, smješteno južno od naselja Donja Dubrava, dalo lovištu Koprivniko - križevake županije. Ministarstvo o tome nije obavijestilo Meimursku županiju, što je po Zakonu o lovstvu bilo dužno uiniti. Donjovidoveke lovce, a tako isto i elništvo LS-a Meimurske županije, posebice smeta što Ministarstvo LD-u “Patka” Donji Vidovec ne dopušta iznošenje žalbe. LD “Patka” je tome unato Ministarstvu uputilo oštar prigovor, s tonim navodima dogaanja i voenja spomenutog lovišta. Odluku i ravnanje Ministarstva smatraju neutemeljenima i protive se svakom zadiranju u Oreško polje od strane lovaca Koprivniko križevake županije. Za donjovidoveke lovce stvar zvana Oreško polje je završena i oni e i dalje, kao i niz godina, do sada održavati i uvati ovo lovno podruje, te njime gospodariti u maniri dobrog gospodarstvenika. LS Meimurske županije daje im u tome podršku i oekuje od resornog Ministarstva da se u rješavanju ovog problema, osim zakonom, vodi i logikom.


13. sijenja 2012.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SAZNAJEMO Na prodaju ljeilišno - turistiki kompleks Draškovec tvrtke “AAT” d.o.o.

Investitori prodaju tvrtku, koja je vlasnik toplica, za petnaest milijuna eura PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO Projekt ljeilišno - balneološkog kompleksa u Draškovcu u vlasništvu tvrtke “AAT” prodaje se, saznajemo iz pouzdaZbog nih izvora, za ukupno 15 znaaja koji projekt milijuna eura, a mogua je i kupnja 50 posto Draškovec ima za cijeli udjela tvrtke, odnodonji dio Meimurja, REDEA je sno vlasništva, što ve s Ministarstvom gospodarstva i bi kupca stajalo 7,5 milijuna eura. Ministarstvom turizma RH predložila Iako je najavljivan taj projekt za europsko sufinanciranje, poetak gradnje nakon dobivanja odnosno ministarstva su uvrstila graevinske doprojekt Draškovec kao “prioritetni zvole, gradnja Thermae Hortus Croatiae projekt” za sufinanciranje iz EU ili Vrta Hrvatske, koja fondova nakon ulaska je najavljivanja od strane aktualnog investitora, poHrvatske u EU krenut e se oito tek u sluaju ako se pronae novi strateški ulaga. Prema podacima kojima raspolažemo, nova Kreditna banka Maribor procijenila je vrijednost projekta u Draškovcu zajedno s izvorima tople vode i mineralne vode i zemljištem od ukupno 55 hektara, što je 550.000 metara kvadratnih, na 18,7 milijuna eura, a nakon dobivanja graevinske dozvole na preko 22 milijuna eura. Prema fysibiliti studiji isplativosti i izvodljivosti, vrijednost projekta Draškovec znatno je vea i iznosi u sadašnjem trenutku 22,5 milijuna eura, ta je ukupna vrijednost procijenjena na osno- “AAT” (Aqua aero therme), a ri- hipotekama pa ih se žele riješivu minimalne vrijednosti zemlji- je je o vlasnicima iz tri zemlje, ti. Drugim rijeima, zbog velike šta. U istoj studiji cijena bušotine Slovenije, Švicarske i Hrvatske, krize u bankarskom sektoru i s termalnom vodom i postroje- žele vratiti uložen novac i pri to- u Sloveniji, kao i novih europnjem za eksploataciju iznosi 1,8 me zaraditi, naime, sad je najbolji skih propisa o bankama, koji su milijuna eura, a cijena bušotine trenutak za prodaju. mnogo stroži nego dosadašnji, mineralne vode 1 milijun eura. No, ini se da su problemi i pritisnute su i banke i investitori Zbog znaaja koji projekt mnogo dublji, mogue je da su koji su pod kreditima, pa i nova Draškovec ima za cijeli donji dio vlasnici optereeni kreditima i KBM. Meimurja, Regionalna razvojna agencija Meimurske županije ve je s Ministarstvom gospodarstva i Ministarstvom turizPrema izraunima iz fysi- Sigurno je i to da Grad Prelog, ma RH predložila taj projekt za biliti studije, neupitna je ispla- uz iju je pomo cijeli projekt europsko suinanciranje, odnotivost projekta Draškovec. pokrenut, sigurno nee kupiti sno ministarstva su uvrstila proKonkretno, za realizaciju prve tvrtku “AAT” jer naprosto nema jekt Draškovec kao “prioritetni faze projekta potrebno je oko taj novac, a moglo je biti sasvim projekt” za suinanciranje iz EU 25 milijuna eura, a maksimal- drugaije. fondova za RH nakon ulaska Hrvatske u EU. no vrijeme izgradnje je 15 mjeOvako se sad opet eka noPostavlja se logino pitanje seci. Povrat sredstava prema vog investitora koji je spreman zbog ega upravo u sadašnjem realnom prihodima bio bi do uložiti, s time da je vrlo mala vjetrenutku investitori prodaju ci5 godina nakon puštanja u po- rojatnost da e to biti netko iz jeli projekt. Prema dosadašnjim gon, odnosno sedam godina od našeg kraja, jer 40 milijuna eura, razgovorima na ovu temu, jedan poetka ulaganja u projekt. Pro- 15 za kupnju zemljišta i projekta od razloga je taj što je projekt cjenjuje se da bi bruto prihod i 25 za prvu fazu gradnje nitko najbolje prodati kad su ureeni godišnje iznosio 8 do 10 miliju- nema u džepu. Nema sumnje, svi papiri, to jest kad ima grana eura godišnje, neto prihod 6 opet je propuštena šansa za raevinsku dozvolu. Naime, prije do 7 milijuna eura godišnje. zvoj domaim snagama, a sad toga rijetko bi koja banka htjela Ukratko, projekt Draškovec možemo samo ekati i vidjeti dati kredit. je na prodaju, pa time padaju u hoe li neki investitor, koji e tek vodu sve dosadašnje prie o kupiti projekt Draškovec, zapoProdaja zbog novih moguim i dosadašnjim investi- sliti domae ljude ili e dovesti europskih propisa o torima i zapoinju prie o tome jeftinije strance. Pitanje se može bankama? da sami nismo znali iskoristiti postaviti i drugaije, naime, tko Jedan od razloga prodaje na prirodno blago ispod nogu. je toliko politiki i ekonomski tržištu je taj što vlasnici tvrtke

Svojevremeno je na terenu na kojem bi trebale niknuti donjomeimurske toplice snimljena i milenijska fotografija Šime Strikomana, koja je najavila poetak gradnje, ali za sad oito nee biti ništa od toga

To je i najvjerojatniji razlog za vijest o prodaji tvrtke “AAT” za 15 milijuna eura, što je u neku ruku ispod procijenjene vrijednosti projekta. Mogue je i to da je u zadnje vrijeme došlo do promjene vlasništva, no, u svakom sluaju, vlasnici prodaju cijeli projekt

Zašto investitori nisu mogli dobiti kredit? jak da e mu banke dati kredit i zbog ega dosadašnji investitori nisu prije mogli dobiti kredit? U ovom trenutku vjerojatna je i varijanta da mogu dobiti kredit, ali po težim bankovnim uvjetima zbog krize banaka. Na kraju, zanimljiva posljedica krize u Maarskoj je ta da se slobodni kapital nema gdje uložiti zbog strožih bankovnih propisa, pa se traže manje strogi uvjeti ulaganja u drugim zemljama. Drugim rijeima, ne bi zaudilo da novi vlasnik toplica Draškovec postane koji maarski ili možda ak ruski investitor, ali to bi ve bila nagaanja. No, za vlasnike tvrtke “AAT” je to svejedno, sad je doista najbolje vrijeme za prodaju i zaradu. (J. Šimunko)

vjerojatno i zbog banke kojoj treba svjež novac. Podsjetimo, u vlasništvu tvrtke “AAT” je 55 hektara (550.000 metara kvadratnih) graevinskog zemljišta, izvori (bušotine) termalne vode za banaloške svrhe kapaciteta 30 litara u sekundi i temperature 75 stupnjeva Celzijevih te s plinom metanom, energentom (u 1 kubnom metru tople vode u Draškovcu ima 3 kubna metra plina) i sa svim potrebnim analizama, kao i postrojenjem za eksploataciju, te izvorom (bušotinom) mineralne vode s analizom vode. Uz to, izraen je idejni projekt eksploatacije plina i predfysibiliti studije za eksploataciju plina. Prema toj studiji, bruto prihod od eksploatacije plina je 5 do 7 milijuna eura, a neto prihod 3 do 5 milijuna eura. Sama izvedba projekta u Draškovcu bila je predviena u tri faze, uz procijenjenu vrijednost investicije na oko 140 milijuna eura. U prvoj fazi gradio bi se rehabilitacijski centar, u drugoj fazi hotel, a u treoj zasebne smještajne jedinice i vile za individualne tretmane.

Premještanje dalekovoda riješeno Za I. fazu gotovi su projekti i izdana je graevinska dozvola, a obuhvaa 25 tisua metara kvadratnih za izgradnju rehabilitacionog centra za preventivnu i postoperativnu kurativu, s kompletnim asortimanom programa te vrste, od izijatrijske dijagnostike, UZV-lokomotornog sustava, DXA-denziometrije, kinezoterapije, hidroterapije, te rekreativni program vodeni park i wellness program. Program i kapacitet za I. fazu i idejno - projektno tehnološko rješenje izradili su strunjaci tvrtke keri KRAFT med. Consult od Fa BEKA Hospitec iz Njemake, a sve na temelju analitikih podataka institucija koje se bave analizom trenda, to jest potreba tržišta, poevši od mikrolokacije i lokalnog stanovništva, pa sve do regije i Europe. Projekt I. faze bit e u toj djelatnosti po programu, tehnikoj opremljenosti jedan od najobuhvatnijih i najmodernijih, a po ostalim elementima najvei u ovom dijelu Europe. Glavni dijelovi opreme predvieni su iz Njemake, a sami medicinski ureaji imaju certiikat Njemakoga medicinskog instituta. Prema svim podacima kojima raspolažemo, u prvoj je fazi pozitivno riješeno i pitanje izmještaja dalekovoda, bez toga, naime, ne bi bilo graevinske dozvole za prvu fazu.

GRAD PRELOG

Gradonaelnik Glavina gradonaelniku plau zamijenio saborskom Gradsko vijee Prelog održalo je izvanrednu sjednicu na kojoj su regulirana pitanja vezana uz plau, odnosno naknadu gradonaelnika Dragutina Glavine. Naime, kao što je poznato, Glavina, inae lan HNS-a, s Kukuriku liste ušao je u novi saziv hrvatskog Sabora. - S obzirom na takve odredbe zakona, gradonaelnik Grada Preloga odluio je iskoristiti pravo na plau koja mu pripada u skladu s odredbama Zakona o prav ima i dužnostima zastupnika u hrvatskom Saboru te na taj nain smanjiti optereenje prorauna Grada Preloga s tog osnova za oko 150.000 kn godišnje. Tako e Glavina od sada primati zastupniku plau, dok e za svoj gradonaelniki rad primati naknadu, i to u iznosu od 7.500 kuna bruto ili oko 4.500 neto. Glavina je kao gradonaelnik do sad primao osobni dohodak nešto manji od 11.000 kuna u neto iznosu. Budu i da St at ut Grada Preloga odreuje da se dužnost gradonaelnika Grada Preloga obavlja profesionalno, to su donesene i dopune statuta kojima je odreeno da gradonaelnik može svoju dužnost obavljati i bez zasnivanja radnog odnosa. Glavina je kao gradonaelnik do sad primao osobni dohodak nešto manji od 11.000 kuna u neto iznosu.


12

Kroz Međimurje

OPINA BELICA

13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINA KOTORIBA

Najviše ulaganja u ovoj Najviše za održavanje nerazvrstanih cesta godini za opremanje Gospodarske zone Jug Opinsko vijee Belica usvojilo je program gradnje objekata i ureaja komunalne in rastrukture u visini od 1,880.000 kuna. Najviše, 1,140.000 kuna, uložit e se u komunalno opremanje Gospodarske zone Jug, pri emu Opina planira izdvojiti 580.000, dok se preostali iznos oekuje od države. 40.000 kuna osigurano pak je za postavljanje javne rasvjete u Gospodarskoj zoni Jugozapad. Spomenutim programom 620.000 kuna osigurano je za izgradnju pješake staze u Ulici kralja Tomislava. Nadalje, 70.000 kuna namijenjeno je za zacjevljenje kanala u Radnikoj ulici u Belici u dužini 200 metara, a 10.000 kuna za produljenje vodovodne mreže u Ulici Ljudevita Gaja. Radi se o dionici dužine 30

metara. Vijee je prihvatilo i program javnih potreba u kulturi za ovu godinu. Udrugama koje se bave kulturom Opina e iz svoje blagajne plasirati ukupno 114.300 kuna. Najviše, 20.000 kuna, dobit e Limena glazba Belica, 15.000 kuna pripast e KUDu Belica, dok su za ostale osigurani iznosi uglavnom manji od 10.000 kuna. Kad je rije o javnim potrebama, u sportu od ukupno predvienih 97.700 kuna najviše, 42.500 kuna, pripast e Nogometnom klubu BSK Belica. 38.200 kuna primit e NK Radniki Gardinovec, 7.000 Sportska udruga Strijelac Belica, 4.000 Sportska ribolovna udruga Šaran Gardinovec, a po 3.000 kuna Udruga stolnotenisaa Belica i Šahovski klub Gardinovec.

MO IVANOVEC

U 2012. ureenje graevinskih zona, sportskog doma i sanacija prometnica Vijee MO-a Ivanovec, najveeg naselja na podruju Grada akovca, na svojoj je posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici prihvatilo prijedlog prorauna za 2012. godinu u iznosu od sedamsto šezdeset i tri tisue kuna. Najviše se prihoda, prema rijeima predsjednice MO-a Rozalije Šari, oekuje iz gradskog prorauna, zatim od administrativnih pristojbi, odnosno komunalnih naknada, te prodaje zemljišta. Tu treba spomenuti da e prihodi ove godine biti manji i zbog toga jer je Mjesnom odboru ukinut prihod od iskorištavanja rudnoga blaga, što se odnosi na eksploataciju na šljunari Prelogi te dio vezan uz groblje, gdje su svi prihodi prebaeni na GP “akom”, s obzirom na to da oni kreu u izgradnju nove parcele na mjesnom groblju, a dogovoreno je da akom preuzima i sve obaveze plaanja režijskih troškova na groblju. Zbog dotrajalosti sistema i velike potrošnje energije, donesena je odluka da se modernizira kotlovnica u Društvenom domu, kako bi koeficijent iskoristivosti energije bio puno vei. Vrijednost poslova procijenjena je na oko 53.000 kuna.

Projekt „Zavrtna“ Govorei o tome što se napravilo prošle godine oko graevinskih zona u Ivanovcu, Rozalija Šari kazala nam je: - Kada je u pitanju ‘Zavrtna’,

održan je sastanak s vlasnicima parcela i poduzeem ‘Geoplan akovec’, koje je preuzelo sve aktivnosti vezane uz tu graevinsku zonu. Projekt graevinske zone ‘Centar’, odnosno odluka o donošenju DPU-a ‘Centar’ pak je prihvaena na sjednici Gradskog vijea Grada akovca. Obuhvat toga detaljnog plana utvren je prostornim planom ureenja Grada akovca kao neizgraeni dio graevinskog podruja naselja Ivanovec, te je ujedno predvien programom mjera za unaprjeenje stanja u prostoru Grada akovca. Površina obuhvata tog prostora iznosi 11,46 ha. Projekti za sportski dom takoer su pri kraju, pa e se poetkom godine krenuti u adaptaciju zgrade na igralištu NK Mladosti. Kanalizacija je dovršena i dobila je uporabnu dozvolu, no još uvijek je prikljuen relativno mali broj kuanstava. Kada je u pitanju sanacija prometnica nakon izgradnje kanalizacije, ona je bila u planu i prošle godine, no, na žalost, još uvijek nema potrebnih sredstava, tako da je i to jedna od važnijih stvari koje bi se trebale realizirati u 2012. godini Svaku kritiku doživljavam kao jedno buenje, a ne uvredu, kaže na kraju Rozalija Šari, jer naselje pripada svima koji u njemu žive i djeluju, pa imaju pravo da ukažu na ono što možda nije dobro, da bi u konanici to bilo mjesto za život po njihovoj mjeri. (so)

Opina Kotoriba u ovoj godini za održavanje komunalne in rastrukture planira utrošiti 334 tisue kuna. Najviše, 130 tisua, rasporeeno je za održavanje nerazvrstanih cesta, a 50 tisua predvieno je za navoz šljunka na poljske putove. Iznos od 120 tisua kuna usmjeren je za tekue održavanje javne rasvjete i elektrinu energiju za javnu rasvjetu, 55 tisua kuna utrošit e se za održavanje javnih površina, 20 tisua za odvod-

nju atmos erskih voda, dok je za održavanje groblja ostavljeno 7 tisua kuna. Potrebna sredstva za održavanje komunalne in rastrukture osigurat e se iz komunalne naknade u visini 160 tisua kuna, a preostali iznos iz poreznih prihoda opinskog prorauna.

Za kulturu i sport 240 tisua kuna Opinsko vijee Kotoriba donijelo je programe javnih potreba u sportu i kulturi za

OPINA DONJA DUBRAVA

ovu godinu. Za kulturu je u proraunu predvieno 120 tisua kuna. Od toga 70 tisua otpada za rad Knjižnice i itaonice, 20 tisua predvieno je KUD-u Kotoriba, dok je 30 tisua ostavljeno za organizaciju kulturnih programa. Opina je osigurala i 20 tisua kuna za financiranje troškova komunalnih usluga u Domu kulture i prostorijama KUD-a. Za sportske udruge osigurano je 120 tisua kuna. Polovica iznosa ide NK-u Graniar, po 10

tisua e dobiti stolnotenisai i ribii Soma, 20 tisua kuna osigurano je za košarkaše, po 5 tisua ide Udruzi Žužika i lovcima Jarebice, 6 tisua karatistima, dok e malonogometni Klub 75 primiti 6 tisua kuna. Opina je u proraunu osigurala 25 tisua kuna za troškove komunalnih usluga u javnim sportskim objektima u vlasništvu Opine, za staru sportsku dvoranu i ribiki dom Soma. (al )

OPINA SVETA MARIJA

330.000 kuna za Za kulturne potrebe 192 komunalnu infrastrukturu tisue kuna Opina Donja Dubrava za održavanje komunalne in rastrukture u ovoj godini planira utrošiti 330 tisua kuna. Najviše sredstava, u iznosu od 100 tisua kuna, predvieno je za potrošnju elektrine energije i održavanje rasvjete. Za održavanje groblja planirano je 80 tisua kuna, po 50 tisua e

se usmjeriti na održavanje istoe javnih površina i popravak as altnog zastora po ulicama mjesta. 20 tisua planirano je za odvodnju atmos erskih voda, a 30 tisua za održavanje poljskih putova. Potrebna sredstva osiguravaju se iz komunalne, odnosno grobne naknade. (al )

Za promicanje i poticanje svih oblika kulture i kulturnih djelatnosti što pridonose razvitku i unaprjeenju kulturnog života na podruju opine Sveta Marija, kao i za njihovo provoenje, u ovoj su godini u opinskom proraunu predviene 192 tisue kuna. KUD “Ivan Musta Kantor” od tog e iznosa dobiti 41 tisuu kuna, župi Uznesenja BDM za adap-

taciju crkve pripada 25 tisua kuna, za ouvanje nematerijalnog kulturnog dobra – Svetomarske ipke rezerviran je iznos od 20 tisua kuna, dok e Udruga Svetomarska ipka dobiti 6 tisua kuna. Iznos od 100 tisua kuna predvien je za sanaciju Doma kulture, gdje bi se ispod bine trebao urediti prostor za mlade. (al )

NA PRIVATNU poljoprivrednu parcelu u vlasništvu Krešimira Jureca u Hodošanu netko dovozi graevinski i ostali otpad

Poljoprivredno zemljište postaje divlji deponij? V lasnik poljoprivrednog zemljišta kod Hodošana Krešimir Jurec iz Hodošana podnio je prijavu inspektoru zaštite okoliša zbog devastacije njegova poljoprivrednog zemljišta, na koje netko ve mjesecima i godinama odlaže otpad. Na poljoprivrednu parcelu, koja se nalazi uz armu nojeva na cesti Hodošan – Palinovec, ve je netko ostavio nekoliko desetaka tona otpada, najviše graevnog materijala. Rije je o ponovnom pokušaju stvaranja divljih deponija, do prije nekoliko godina to je bila jedna od glavnih tema u medijima. Opine i gradovi svaki su na svoj nain razriješili pitanje divljih deponija, tako da je to pitanje gotovo skinuto s dnevnog reda. Sluaj u Hodošanu, koji se dogaa ovih dana, pak nas iznova vraa u neka stanja nereda, pa ga treba najoštrije osuditi i one koji to rade privesti i više nego zasluženoj kazni. No, kako je teško uhvatiti zagaivaa na djelu, Krešimir Jurec bio je prisiljen, a da sauva parcelu od potpune devastacije, prijaviti sluaj inspektoru zaštite okoliša, koji je bio na terenu i vidio što se dogaa. Krešimir Jurec kaže: - Prve koliine otpada osvanule su na parceli prije nekoliko godina. Mislio sam da se netko zabunio, no toga je sve više. Pokušao sam doznati tko kamionima ili prikolicama dovozi otpad, ak znam i za neka imena, ljudi su mi rekli, no nemam dokaze. Bio sam prisiljen sve prijaviti u Opinu Donji Kraljevec, a ka-

Na parceli je ve odloženo nekoliko desetaka tona otpada. Ako ulove krivca, ili više njih, Opini Donji Kraljevec i vlasniku zemljišta morat e platiti svu štetu

ko nije bilo prave reakcije, sve sam prijavio inspektoru zaštite okoliša, kazuje Krešimir Jurec, po struci diplomirani ekonomist turistikog smjera. Naime, po zakonu, inspektor zaštite okoliša, odnosno Ministarstvo pokrenut e postupak te naložiti Opini Donji Kraljevec da u roku od 30 dana dovede parcelu na kojoj se nalazi otpad u red te sanirati zemljište. Opina bi svakako trebala poduzeti i neke radnje protiv nepoznatog poinitelja ili više njih, uz prijavu nadležnim službama možda provesti internu istragu i slino, da se sluaj ne bi ponovio jer predstavlja veliku opasnost za prirodu. Krešimir Jurec ima namjeru na spomenutoj parceli, u biti je rije o tri spojene parcele, ukupne površine oko jednog hektara, koje su kupljene na javnom natjeaju, pokrenuti i izgraditi modernu

armu prema svim europskim propisima.

Opina e sanirati divlje odlagalište, a krivci e debelo platiti ako ih uhvate Proelnica za komunalno gospodarstvo, poljoprivredu i zaštitu okoliša Božena Tisaj u Opini Donji Kraljevec kaže: Znam za taj problem u Hodošanu, upozorio nas je inspektor zaštite okoliša Saša Marinovi i sanirat emo zemljište. Najoštrije osuujemo divlje odlaganje graevinskog i ostalog otpada, ako uhvate poinitelja, tražit emo od nadležnih visoke kazne i da plate cijelu sanaciju zemljišta. Koliko znam, kako se više godina ništa nije poduzimalo na toj parceli, neki su dovozili otpad, danas ga ima poprilino. Zemljište je privatan posjed, a Opina nema nadležnost na privatnom posjedu.

Kako ne bi nastajali divlji deponiji otpada, još prije nekoliko godina donesena je odluka o odvozu graevinskog otpada na preradu. Opina Donji Kraljevec nema svoje odlagalište graevinskog otpada, pa ima ugovor s tvrtkom “Pavlic”, koji se obvezao preuzeti sve koliine tog otpada, uz minimalnu naknadu, te ga preraditi. Pogoni tvrtke “Pavlic” nalaze se uz sam Donji Kraljevec, pa je svakom stanovniku opine to dosta blizu, najdalje nekoliko kilometara, što nije previše. No, neki, ini se, ne žele platiti ni tu minimalnu cijenu po toni otpada, rije je o nekoliko desetaka kuna, ve radije odlože otpad na divlje odlagalište. U svakom sluaju, morat emo nešto poduzeti kako takvih sluajeva ne bi bilo više. Bili smo na spomenutoj parceli i tražili nešto kako bi identificirali krivca, no za sada nismo ništa našli. (J. Šimunko)


13. sijenja 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NEDELIŠE

OPINSKO VIJEE Gornji Mihaljevec raspravljalo je o izgradnji sunanih elektrana u poduzetnikoj zoni i susjednim parcelama

Produljeni ugovori koncesionarima za obavljanje pogrebnih usluga

Ne žele da se Poduzetnika zona Kr pretvori u izlog sunanih elektrana Opinski odbor za gospodarstvo, poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo nije sklon izgradnji alternativnih izvora energije, dok je opinski naelnik za njihovu izgradnju PIŠE: STJEPAN MESARI

Neobino veliki interes poduzetnika za izgradnju sunanih elektrana u Poduzetnikoj zoni Kr iznenadio je opinske elnike, koji su na posljednjoj sjednici Opinskog vijea vodili široku raspravu o tom za njih velikom problemu. Bilo je prijedloga da se privremeno obustavi izdavanje suglasnosti i dozvola za izgradnju sunanih elektrana, osim na parcelama koje su do sada prodane za tu namjenu. - Smatram da cilj poduzetnike zone mora biti zapošljavanje što veeg broja ljudi, zbog ega smo parcele prodali poduzetnicima Cvetkoviu i Mauku, koji imaju djelatnosti koje trebaju radnike. Meutim, vei broj zemljišta prodaje

se za izgradnju sunanih elektrana, osobito onih u privatnom vlasništvu. Mišljenja smo da se ne bi smjela cijela zona pretvoriti u sunanu zonu, naglasio je Franjo Golub, predsjednik Odbora za gospodarstvo. Odbor se zalaže da se dozvoli gradnja kupcima parcela koji su ve zapoeli ishoenje dokumentacije (Levaiu, Habuneku i Berkopiu). Vijenici se pitaju koliko e Opina imati prihoda od komunalnog doprinosa i komunalne naknade kod izgradnje elektrana, te postoji li štetnost za zdravlje i okoliš.

Gradnja samo na šest parcela, na ostalima zabrana - U zonu se krenulo prije 12 godina i ništa se do

- Umjesto da smo sretni što poduzetnici iskazuju interes, sada nam smetaju elektrane, rekao je vijenicima naelnik opine Franjo Kovai

sada ništa nije realizirano, pa smatram kako nas ovaj veliki interes poduzetnika treba veseliti. Slažem se da ne bi smjeli dalje graditi sunane elektrane ako za to ne postoji potreba, ali nama ne smeta ako jednog dana prestane vijek trajanja sunanih elektrana, jer e poduzetnici sigurno na tim mjestima izgraditi neku drugu proizvodnju ili obrt. Kao naelniku opine treba mi odluka na kojoj mogu temeljiti zabranu gradnje sunane elektrane, ukoliko e me se pitati za suglasnost, rekao je vijenicima naelnik Franjo Kovai, napomenuvši da se promjenom prostornog plana može omoguiti izgradnja sunanih elektrana na drugim mjestima na

podruju opine Gornji Mihaljevec. - Izmjene i dopune prostornog plana opine Gornji Mihaljevec Opinu bi stajale od 50 do 100 tisua kuna, što je za opinski proraun jako puno, pojasnio je vijenik Franjo Golub, dodavši kako na pojedinim parcelama postoji ogranienje u visini do koje se objekti mogu graditi. Vijee je s 11 glasova za i 1 suzdržanim donijelo odluku da se dozvoli izgradnja samostojeih sunanih elektrana na 6 parcela, a na ostalima se zabranjuje izgradnja sunanih elektrana bez izgradnje objekata. Izgradnja sunane elektrane mogua je na izgraenom objektu u Poduzetnikoj zoni.

DOM za starije osobe “Japa” u Štrigovi

pogona iziskivalo bi zapošljavanje novih komunalnih radnika i druge troškove, a to bi rezulralo poveanjem cijene za krajnje korisnike ili pak dodatnim optereenjem opinskog prorauna. U uvjema krize i recesije to je neprihvatljivo, rekao je naelnik Mladen Horvat. Vijee je donijelo i odluku o prodaji nekretnina u reanu. Radi se o šest parcela namijenjenih za stambenu izgradnju s pomonim graevinama ukupne površine 8.746 metara etvornih. Poetna cijena za zemljište je 60 kuna po etvornom metru. (vk)

SVETI Juraj na Bregu

Za udruge 151 tisuu kuna Ukupno 151 tisuu kuna Opina Sveti Juraj na Bregu ove e godine uložiti u rad kulturno - umjetnikih i drugih udruga na svome podruju. Ukupno najviše novca odlazi u kulturu, 60 tisua kuna, od ega e 24 tisue kuna dobiti najbolja opinska udruga,

KUU Zasadbreg, te Pjevaki zbor Sve Juraj na Bregu 10 sua kuna, UHVDR RH Sv. Juraj na Bregu 11 sua kuna i KUD Sve Juraj na Bregu 8 sua kuna. Ostalih 11 udruga dobiva ukupno 80 sua kuna. (sm)

OPINA SELNICA

U komunalije 610 tisua kuna Opina Selnica u ovoj godini planira nastavi izgradnju pješako - bicikliske staze od Donjeg Zebanca prema Selnici i Donjem Koncovaku, parkirališta kod groblja te javnu rasvjetu u Zavešaku, Selnici, Zebancu i Praporanu. Ipak, najvea invescija bit e izgradnja vodovodne mreže

u Donjem Koncovaku. Za ove poslove Opina e mora osigura 610 sua kuna. Novac e se pribavi iz opinskog prorauna, komunalnog doprinosa, grobne naknade, Meimurskih voda, ŽUC-a, Hrvatskih voda i doprinosa graana. (sm)

OPINA ŠTRIGOVA

Izbori za lanove vijea mjesnih odbora

Radost vlastitog doma Štienici i zaposlenici Doma za starije osobe “Japa” u Štrigovi proteklih su dana uživali u ljepoti božino - novogodišnjih blagdana, na trenutak se osjeajui kao nekada u vlastitom domu i kui. Uredili su prostor doma, napravivši u njemu jaslice i okitivši božino drvce, a pripremili su i niz delicija. Pohodio ih je i sveenik, koji je blagoslovio dom, štienike i zaposlenike te ih ispovijedio i poželio dobro zdravlje. Svih ovih dana i nakon Tri kralja u domu se uju božine popevke, što je znak da su ljudi zdravi i dobre volje. Još kad ih obiu najmiliji, radost je uvijek vea. (sm, BM)

Opinsko vijee Nedeliše odluilo je sadašnjim koncesionarima, “Laci” Nedeliše za groblje u Nedelišu te “Palmi” iz Gornjeg Hrašana za groblja u Gornjem Hrašanu i Macincu, za još dvije godine produljiti ugovor o koncesiji za obavljanje komunalne djelatnos obavljanja pogrebnih poslova na podruju opine. Radi se o drugom “produljenju” s obzirom na to da je, kao i prije nekoliko godina, odbaena mogunost da Opina sama osnuje tvrtku koja bi obavljala posao prijevoza i sahrane pokojnika. - Osnivanje vlastog

Odlukom svog naelnika Stanislava Rebernika, Opina Štrigova provest e izbore za lanove vijea mjesnih odbora na svom podruju. Izbori e se održa u nedjelju 22. sijenja ove godine, paralelno

TVRTKA “Milena Gradnja” iz Hlapiine u Svetom Martinu na Muri gradi stambeno naselje

Naselje ”Milenium” Europa pred vratima - Naselje ”Milenium”, s vrhunsko izvedenim i opremljenim stanovima i kuama, nalazi se u blizini škole, crkve i zdravstvene ambulante te je svega tri kilometra udaljeno od Toplica Sveti Martin Ugledna graevinska tvrtka “Milena Gradnja” d.o.o. iz Hlapiine pred kratkim je vremenom zapoela izgradnju stambenog naselja “Milenium” u opinskom središtu Sveti Martin na Muri. Ovog trenutka gradnja dostiže fazu noseih zidova, a kroz petnaestak dana prvi e objekti biti stavljeni pod krov, kaže Zvonimir Kristoi, direktor Milena Gradnje, pozivajui sve zainteresirane, osobito mlade, da dou, vide i zakljue ugovor o kupnji stana. U projektu “Europa pred vratima” naselje “Milenium” imat e nekoliko desetaka stanova površine izmeu 39 i 69 kvadratnih metara te kua s garažom od 125 kvadratnih metara.

- Za stanove i kue postoji interes brojnih mladih parova i pojedinaca s našeg podruja, ali i onih koji kao turisti dolaze u naš kraj i tu bi željeli imati kuu za odmor ili se za stalno naseliti, pojašnjava ovaj izuzetan potez Franjo Makovec, naelnik opine Sveti Martin na Muri, koja je u ovom projektu našla svoj interes i koja održava ovaj projekt u cijelosti. Stan od 50 kvadratnih metara može se kupiti za oko 35 tisua eura, što je vrlo povoljno. Dobro se javiti na broj telefona 040/573-058 i dogovoriti osnovne pojedinosti i dolazak na gradilište, gdje se odabire stan ili kua i ugovaraju uvjeti plaanja i rok dovršenja te vrsta opreme. (sm, SZ)

s referendumom o ulasku RH u Europsku uniju. Izbori e se obaviti za nova vijea mjesnih odbora Ban, Grabrovnik, Jalšovec, Prekopa, Robadje, Stanenec, Sve Urban, Štrigova i Železna Gora. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Vlastiti grb i barjak Opina Gornji Mihaljevec od ove e godine ima svoj službeni Dan opine. Dan opine je na blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, 25. studenoga, kada se u župi i opini slavi proštenje u ast zaštnice župe i crkve Svete Katarine Aleksandrijske. Opina e ima i svoj vlas grb, a potom i

barjak svijetloplave boje. U grbu sa zlatnim obrubom bit e zlatna drška maa, simbol i prepoznatljivost svece (sv. Katarine Aleksandrijske). Izrada obilježja Opinu je stajala 6.000 kuna + PDV, a baratalo se s više prijedloga, da bi na kraju Opinsko vijee prihvalo ovakvo rješenje. (sm)

OSNOVNA ŠKOLA dr. Vinka Žganca Vratišinec

Projekt “Etnostvaralaštvo dr. Vinka Žganca” Obilježavajui godišnjicu roenja dr. Vinka Žganca, vrašineka škola koja nosi njegovo ime u petak 20. sijenja organizira projektni dan pod nazivom “Etnostvaralaštvo dr. Vinka Žganca”, koji e se odvijati na školskim radionicama. Prezentacija uinjenog bit e u 12 sa u

predvorju škole. Etnomuzikolog i skladatelj Vinko Žganec rodio se u Vrašincu 22. sijenja 1890. godine, a umro je 12. prosinca 1976. godine i pokopan je na vrašinekom groblju. Po njemu nose naziv Osnovna škola, KUD, Dom kulture i glavna vrašineka ulica. (sm)


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Veliki promet, ali mala zarada Puno je ljudi na akovekom sajmu i placu bilo i prošlu srijedu, ali obilježje je: veliki promet - mala zarada! Narod hoda, šeta, promatra i odmara oi, ali i lisnicu. Više se razgovara, a manje prodaje i kupuje, što nije loše za zdravlje, ali je za standard proizvoaa i prodavaa. Koliko - toliko prodavale su se žitarice, te jabuke i kupus na vree. Na placu su relativno dobro prodavani sir, med, crno tikvino ulje, mrkva i sušeno voe te kiseli kupus i cikla. Peenjari, kao i drvari, nisu imali dobru srijedu. (S. Mesari, Z. Vrzan)

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

- pšenica

1,70 kn/kg

- kukuruz

1,60 kn/kg

- jeam

1,80 kn/kg

- zob

2 kn/kg

- jabuke

20 kn/vrea

- repa

10 kn/vrea

- krumpir - kupus

20 kn/vrea

- orasi

50 kn/kg

- med

40 kn/boica

Porast potražnje odojaka Cijene svinja pak su u padu i trenutno su 10 kuna za kilogram. Krmaeiteškesvinjenudesepocijeni od 7 do 10 kuna za kilogram. - Na europskom tržištu nastavljen je rastui trend otkupnih cijena odojaka. Prosjena cijena iznosi oko 44 eura za komad što je za 2 posto skuplje u odnosu na prethodno razdoblje.

HRVATSKO tržište voa i povra

Jabuke u Dubrovniku etiri puta skuplje Jabuke sorti idared, jonagold, zlatni delišes i granny smith u Hrvatskoj se prodaju po cijeni od 3 do 4,5 kuna za kilogram i spadaju u red jeftinijeg voa. Najniže su cijene u akovcu, a najviše u Dubrovniku. Kruške se prodaju po cijeni od 8,50 do 12 kuna za kilogram, narane od 8 do 10 kuna za kilogram, kao i limun i kivi.

VIŠI VETERINARSKI inspektor Ljubomir Kolarek govori o stanju u meimurskom govedarstvu, svinjogojstvu te posebno o psima i lisicama

U Meimurju imamo najzdraviju stoku, nemamo nikakvih životinjskih bolesti ni zaraza - Oko 6.500 grla krava potpuno je zdravo i broj grla je u porastu, zdrave su i svinje, iji je broj u padu, nije bilo bjesnoe ni tularemije, a nema ni u cijeloj Hrvatskoj aktualne enzootske leukoze goveda, ponosno govori dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, viši veterinarski inspektor u Meimurskoj županiji PIŠE: STJEPAN MESARI

1,30 kn/kg

HRVATSKO i EU tržište svinja i odojaka

I dalje je vrlo dobra potražnja za odojcima na cijelom podruju Hrvatske. Prosjena cijena kvalitetnijih odojaka iznosi 15 kuna za kilogram i najviša je u posljednjih nekoliko mjeseci. Cijena seljakih odojaka kree se od 11 do 14 kuna za kilogram.

13. sijenja 2012.

Zanimljivo, jabuke u akovcu koštaju 3 kune, a u Dubrovniku 12 kuna kilogram, kruške u akovcu 10 kuna, a u Dubrovniku 25 kuna kilogram. Prosjena cijena graha iznosi 14 kuna, salate kristalke 10 kuna, ešnjaka 16 kuna, crvenog zelja 3,5 kuna i paprike 14 kuna za kilogram. (TISUP, sm)

Teška enzootska leukoza goveda, koja se širi istonom i središnjom Hrvatskom, te bojazan da se ne pojavi u našoj županiji razlog su što smo ranije nego što to uobiajeno inimo poetkom svake godine porazgovarali s višim veterinarskim inspektorom dr. vet. med. Ljubomirom Kolarekom, kojeg prvo pitamo ima li nesretne leukoze goveda u našoj županiji. - Nema enzootske leukoze goveda u našoj županiji i svih oko 6.500 grla goveda potpuno je zdravo, energino odgovara Kolarek, i vraa se u ne tako davnu povijest, kada sve nije bilo tako bajno. - Prošle 2011. godine u našoj smo županiji proveli sve naredbe o zaštiti i zdravlju domaih životinja od raznih bolesti. U Bukovcu smo imali žarište seropozitivne bolesti plavog jezika u goveda. Napravili smo epizotiološko istraživanje u kojem je utvreno da se bolest pojavila 2008. godine, te da su vektori, odnosno prenositelji bili komarci. Od tada svaki mjesec obavljamo kontrolu dvorišta u kojima su bila staništa zaraženih komaraca. Svi nalazi komaraca u 2011. jesu negativni, goveda nisu usmrena jer bolest nije opasna za ljudsko zdravlje, kaže Kolarek, dodajui kako je lani izvaeno ak 4.000 uzoraka krvi goveda.

Krava sve više, svinja sve manje - Ovim mjerama, kao i svima drugima, u Meimurskoj županiji stabiliziran je fond goveda na oko 6.500 grla, a primjetno je da se fond poveava. S druge strane, smanjuje se broj svinja. Razlog je što cijena proizvodnje nadmašuje cijenu po kojoj se svinje mogu prodati. Prvenstveno je skupa hrana, a potom energenti te uzdržavanje svinja na farmi. Sve su životinje zdrave, a veterinari iz stanica akovec i Prelog uredno provode sve potrebne mjere u zaštiti zdravlja životinja, a eventualne probleme rješavaju s našim inspekcijama. Ipak, prijeti opasnost od zaraze mesa trihinelozom, na što nemamo stopostotni nadzor jer rije je o zarazi koja može doi odasvuda. Zabrinjava sve manji broj pregleda mesa na trihinelozu kod klanja svinja.

- Imamo razlog biti zadovoljni, ali trebamo i dalje biti oprezni, kaže inspektor Ljubomir Kolarek

Stoga pozivam sve one koji kolju svinje da odnesu komadi mesa na trihineloskopski pregled koji stoji svega 40 kuna, što je sitnica u odnosu šteta koje mogu nastati ako se bolest kasnije ustanovi, upozorava Kolarek, naglašavajui kako lani u našoj županiji nije zabilježen ni jedan sluaj zaraze.

Lutajui psi opasnost broj 1 - Najvei problem u Meimurskoj županiji je držanje, odnosno nedržanje pasa u propisanim uvjetima. Mnogo je neodgovornih vlasnika koji pse puštaju s pri-

veza ili iz dvorišta na ulicu ili polje. Takvi psi vrlo lako mogu doi u kontakt s lisicama, nakon ega je bjesnoa neizbježna. A bjesnoa je neizljeiva i smrtonosna bolest. Mnogo je takvih pasa u romskim naseljima, što je ovog trenutka ogroman i nerješiv problem. Jedino rješenje je kastracija pasa, ali je pitanje tko to može platiti. Opine i gradovi teško ili nikako, jer imaju problema i s redovitim cijepljenjem i uklanjanjem pasa i maaka. Lani je u Meimurskoj županiji cijepljeno 10.698 pasa, što je u odnosu na 2010. godi-

nu puno manje. Stoga pozivam vlasnike pasa da u nadolazeoj akciji obaveznog cijepljena svoje pse daju cijepiti i ipirati, kako bi se smanjila opasnost od raznih zaraza, poziva dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, dodajui kako je lani provedena oralna vakcinacija lisica, te da od tog trenutka nije zabilježen ni jedan sluaj bjesnoe pasa i maaka, kao ni lisica u našoj županiji. Nije bilo ni tularemije kod divljeg zeca, iz razloga što su zdrave lisice uklonile sve oboljele zeeve. Zato više ni nema ubijanja bijesnih lisica, koje su prijeko potreban predator u našim šumama.


13. sijenja 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Jablani - nebeski šaptai Em je petak, em je 13 i još sve to u sredini sijenja. Takve bi dane jednostavno trebalo preskoiti u kalendaru. Možda jednostavno cijeli sijeanj zaobii. Mogli bismo jednostavno direktno iz novogodišnjih praznika ui u proljee. Neki e rei: «pazi što govoriš, moglo bi se obistiniti.» Jadikovati nad maglom i oblacima i snijegom kojeg ima i onim kojeg nema, nekako se ini prirodan izbor teme za razgovor na takav dan. Problem je samo što od tog prigovaranja nikome ne bi bilo bolje na svijetu. Zato biram temu koja e grijati moje srce poput kuhanog vina. Jablani su vjerojatno takve dane i preskoili. Jednostavno su elegantni, jednostavno su vitki i visoki, lijepi i ponosni. Jablani spadaju u rod Populusa, topola i danas emo opet, meni za ljubav, rei nekoliko reenica o njima. Rod topola (Populus) obuhvaa nekih stotinjak vrsta visokog listopadnog

drvea. Bliski su srodnici vrbama. I vrbe i topole podnose visoku razinu podzemne vode a budui da su izraziti heliofiti i ne postavljaju naroite zahtjeve na plodnost tla esto ih zajedno nalazimo kao pionirske vrste siromašnih pjeskovitih i šljunkovitih rijenih dolina. Topole cvatu u cvastima; muški u tamnocrvenim resama, a ženski u svjetlijim žukastim macama. Cvatu prije izbijanja liša i oprašuju se vjetrom. Sjemenke su sitne, sa bijelim uperkom ‘pamuka’, te ih vjetar lako i daleko raznosi. Ova karakteristika obilne produkcije sjemena poznata je svim vrijednim domaicama ije su utvrde od besprijekorno istih domova u dometu kakve topolove šumice. Veina se topola (skoro poput vrba) lako razmnožava i reznicama. U obzir dolaze stabljine reznice bez lista (u jesen i proljee) ali i u ljetno vrijeme poluzrele reznice s listom. Topole imaju liše na dugoj peteljci. Listovi su im

prosti veoma raznoliki ak i kod jedne te iste vrste. Mogu biti trouglasti, rombini, okrugli, ovalni, lapoviti, rjee lancetasti… na dugim izbojcima su vei nego na kratkim pa su i drugog oblika, katkad i obojenosti; goli su ili s dlaicama. Trebam li rei da su oni u bijele topole srebrnasto bijeli a kod crne tamnije zeleni i sjajni? Jablan (Popupus nigra ‘Italica’) muški je kultivar uske krošnje, visok do 30 m, bez izrazita debla (deblo odrasla stabla nepravilno je, rebrasto odebljalo, naroito pri zemlji) te nema ekonomske vrijednosti. To je samo ukrasna vrsta u parkovima i drvoredima.

Da mu poveam šanse da ga ove jeseni poželite posaditi u svoj vrt spomenut u da ovaj kultivar kao okorjeli muški samotnjak ne može formirati sjeme pa nema ni išenja pahuljastih maca. Da li smo Vam došli malo bliže srcu, ja i moji jablani? Ako jesmo, posadite jablane uz neki puteljak ili cestu ak. Bit e svi zadovoljni brzim efektom. Jablani nisu jako zahtjevni i dobro e napredovati uz minimum njege. Postoje i drugi stupasti kultivari topola. Lijepi su i Populus simonii Fastigiata i Populus tremula Erecta... Možete birati, samo se strpite do proljea. Vaša IVA!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Sveobuhvatnost mikrobiološke analize namirnica Kvarenje hrane možemo opisati kao svaku promjenu namirnice zbog kojeg je ona postala nepogodna ili opasna za potrošnju. Nije nepoznanica da je prisutnost patogenih mikroba u hrani nepoželjna te ona postaje opasna za uživanje. Meutim i ostale promjene uzrokovane mikroorganizmima, kao smanjenje sadržaja nutrijenata i promjena okusa, mirisa, boje i kakvoe, mogu takoer uiniti hranu nepogodnom za ljudsku uporabu. Podaci o kvarenju pripravljenih namirnica datiraju od oko 6000 godina p.n.e.. Zanimljiv je podatak da su mesari u Švicarskoj u razdoblju od 1156. do 1248. vizualno i organoleptiki prouavali meso kako bi utvrdili da li ga mogu prodavati. Prva osoba koja je spoznala ulogu mikroorganizama u namirnicama bio je Louis Paster otkrivši 1837. godine da je

kiseljenje mlijeka bilo uzrokovano mikroorganizmima. Otkrivanje patogena podrijetla iz namirnica traje neprekidno do današnjih dana. Mnogobrojne razne vrste mikroorganizama prisutne na ili u namirnicama i prehrambenim proizvodima, mogu se upotrijebiti za prosudbu o njihovoj mikrobiološkoj sigurnosti i kakvoi. Sigurnost se odreuje prisutnošu ili odsutnošu patogenih mikroorganizama te njihovih toksina. Vrijedno je spomenuti da se trajnost pokvarljivih proizvoda esto prikazuje kao broj živih mikroorganizama koji su u njima prisutni. Smatra se kako e namirnice u kojima se prvotno nalazi veliki broj mikroorganizama uzronika kvarenja biti kraeg roka uporabe. Za odreivanje broja i vrste mikroorganizama te njihovih produkata u namirnicama u laboratoriju

se primjenjuju razliite tehnike. One ukljuuju odreivanje broja živih i mrtvih stanica mikroskopiranjem, standardne metode brojenja poraslih kolonija, imunološke testove na enzime i ostale mikrobne produkte. Klasini pristup kontroli mikrobiološke kakvoe namirnica uglavnom se odnosi na odreivanje mikroorganizama u sirovinama te u gotovim proizvodima. injenica je da takva mikrobiološka kontrola namirnica ima odreenu važnost u spreavanju zdravstvenog rizika za potrošae. Meutim napredak mikrobiologije i razvoj analiza za dokazivanje i istraživanje mikroorganizama doveo je do spoznaje da ne možemo sa sigurnošu jamiti neškodljivost namirnica samo na temelju analize uzoraka gotovih proizvoda.

Uvoenjem novog sustava kvalitete (HACCP – samoodgovornost – samobriga – samoskrb) u prehrambenu industriju, dolazi do proizvodnje mikrobiološki sigurne hrane, a mikrobiološke analize imaju važnu ulogu prilikom uvoenja i usavršavanja sustava. mr.sc.Bojana Božovi,dr. vet.med. Bioinstitut d.o.o. akovec


16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MLADI MEIMURSKI poduzetnici na elu sve uspješnijih internetskih portala PIŠE: Bojana Španiek

13. sijenja 2012.

Dokaz da ne za svjetskim

FILIP ŠARDI – Krpa.hr

Bez dugoronog plana u posao se ne ulazi! Filip Šardi (26) iz akovca diplomirani je ekonomist, koji je, nakon što se zasitio rada kao klaster menadžer u jednoj varaždinskoj tvrtk i, odluio sv u život nu ušteevinu uložiti u online platformu kakve do tada u Hrvatskoj nije bilo. Danas je vlasnik i voditelj jedinstvenog projekta Krpa.hr, kojI na jednom virtualnom mjestu okuplja mlade dizajnere, vizažiste, frizere i modele. • Što je zapravo Krpa. hr i odakle ideja za ovakav projekt? — Iako sam svjestan injenice da svi na pitanje o ideji odgovaraju reenicom ‘ideja se rodila sasvim sluajno’, tako je otprilike bilo i u ovom sluaju. Naime, u nedostatku slinih platformi u regiji, palo mi je na pamet povezati tri stvari – online, modu i reviju. I tako je nastala Krpa – online modna revija. Krpa je prva regionalna specijalizirana online platforma koja okuplja sve školovane i samouke entuzijaste i kreativce koji su bili razasuti po bespuima Interneta. Svakom lanu omoguava potpuno besplatnu izradu proila i galerija za predstavljanje posjetiteljima. • Koliko je trajao proces od ideje do realizacije, i koliko je taj put zahtjevan i skup, pogotovo za jednoga mladog pojedinca? — Od ideje do realizacije prošlo je godinu i pol, a nakon što sam si sve skupa posložio u glavi, Krpa se konano i ‘onlineizirala’. Iako se novani ulog u projekt broji u mojoj životnoj ušteevini, daleko

vrjedniji od toga je entuzijazam cijelog tima, koji nam i dalje ne nedostaje. Sreom, cijeli tim formirao se jako brzo i sada broji tri lana. Tu smo ja kao pokreta i osniva Krpe, Iva Vukši koja je zadužena za ureivanje sadržaja, cjelokupni PR i community i Tena Škiljevi – novinarka, voditeljica priloga na Krpa

+ TV-u i dežurni “grammar nazi”. Srea u nesrei je što smo svi odnedavno i službeno posveeni samo ovom projektu, pa shodno tome u njega maksimalno i ulažemo. Meusobno se jako dobro nadopunjavamo jer je svatko struan u svom dijelu posla, a najbolje se ideje raaju kada smo na okupu. Što se samog puta tie, najteže je oko sebe bilo okupiti kvalitetne ljude – nakon toga sve se nekako posložilo samo od sebe. • S koliko ste (ne)iskustva ušli u sve to? Što biste voljeli da vam je netko re-

kao prije nego ste se upustili u ovaj ‘pothvat’? — S obzirom na to da ni u što ne ulazim nespreman i bez dugoronog jasnog plana poslovanja, zbog ega sam dobio i nadimak ‘precednik’, do Ivinog i Teninog trajnog dolaska sve je više - manje bilo jasno. Znale su da ih eka dugotrajan i naporan rad i da nakon mjesec dana nee biti bogatije za par milijuna kuna, ali upravo nas je taj iskreni pristup i povezao. Sve su karte na stolu bile od samog poetka. Što se neke formalne karijere tie, ja sam bio u ekonomiji (radio sam kao klaster menadžer), Iva je radila kao strunjakinja za odnose s javnošu u jednoj velikoj korporaciji, a Tena se bavila novinarstvom na lokalnoj radiopostaji. Svi smo više - manje bili iskusni u onome što smo radili pa se sve poklopilo na najbolji mogui nain – ja i dalje odraujem ekonomski dio, Iva odrauje vrhunski PR, a Tena je i dalje novinarka. Naravno, sada je cijela pria puno osobnije i slobodnije prirode, pa zato u nju ulažemo sve ono što nismo imali prilike na starim radnim mjestima, gdje nam je uvijek netko ‘visio nad glavom’. Ovdje svaka ideja poprimi neki opipljiv oblik ili se transformira u nešto još bolje. Što se savjeta prije pokretanja Krpe tie, jedina stvar

koju bih sada volio znati je da e mi za sve ovo trebati barem tri puta vei budžet. Uz to, tu je i neograniena doza strpljenja i upornosti, ali taj izazov rješavam(o) u hodu. Aha, da ... volio bih da mi je netko rekao i kako neu imati privatan život. • Kako je Vaša okolina reagirala na pokretanje vlastitog biznisa u nesigurno vrijeme gospodarske krize i recesije? — Obitelj me od prvog dana podržavala, dok je okolina bila skeptina upravo zbog svega što ste u pitaju i naveli. Oduvijek sam razmišljao dugorono pa sam samim time i bio svjestan u što se i u kakvo vrijeme upuštam. • Što ste sve riskirali kroz pok ret a nje vlastitog portala i je li se taj rizik isplatio? — Najv i še vrijeme i nov ac ... ini se da se sve svodi samo na te dvije stvari, ali je zaista tako. Nebrojeno puta znao sam se uloviti kako u pet ujutro radim na Krpi, a znam da

me za tri sata eka dnevni posao. • Kakvi su daljnji planovi za Krpu? — Oni openiti i dugoroni jesu jaanje samog brenda te još jae pozicioniranje u domaoj modnoj industriji. Nakon toga, cilj nam je u veoj se mjeri proširiti i na regiju. Skromno, zar ne?


13. sijenja 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e zaostajemo m trendovima

U vremenima kada privatno poduzetništvo u Hrvatskoj stenje pod jarmom globalne nancijske krize, državnih nameta i krute birokracije, doista su rijetki oni koji e se odlui slijedi vlastu viziju i od temelja sami izgradi vlas biznis. Rijetki su, ali ih još uvijek ima – Filip Šardi (26) te Petra Novosel (32) i Davor Balaško (33) iz akovca mladi su poduzetnici koji stoje iza vrlo uspješnih i sve popularnijih internetskih portala Krpa.hr, odnosno Žena.hr, a ovo je njihova pria. ba te www.

PETRA NOVOSEL i DAVOR BALAŠKO – Žena.hr

Web stranica je poput živog organizma akovanka Petra Novosel zajedno s dekom Davorom Balaškom pokrenula je prije pet godina, uvidjevši da u Hrvatskoj uope ne postoje takvi Internet sadržaji, prvi ženski portal u Hrvatskoj. Žena.hr danas broji preko ak 450.000 jedinstvenih itatelja mjeseno i preko 2,500.000 otvaranja stranica, ime zauzima prvo mjesto itanosti meu ženskim portalima, te 25. mjesto meu svim hrvatskim Internet portalima. O kvaliteti Žene.hr, osim vjernosti njenih itatelj(ic) a, govori i injenica da je 2007. proglašena najboljom web stranicom u kategoriji “Zabava, moda, glazba” na natjeaju “Vidi Web Top 100”, a i na nedavno provedenom posebnom istraživanju kvalitete medija, koje je proveo renomirani meunarodni Centar za istraživanje tržišta GfK, upravo je Žena. hr proglašena najkvalitetni-

jom web stranicom za žene u Hrvatskoj. • Zašto baš Žena.hr? — Ideja za pokretanje portala nastala je prije pet godina jedno ljetno subotnje prijepodne na kavi u gradu. Listala sam subotnji prilog jednoga ženskog asopisa i pitala se postoji li nešto takvo na Internetu. Moj deko Davor Balaško i ja nismo gubili vrijeme i odmah smo išli provjeriti koje se stranice pojavljuju u tražilici kad se ukuca rije ‘žena’. Bilo je razoaravajue što je prva bila eška web stranica, nakon nje slovaka, u prvih

dvadeset tek je bila jedna hrvatska stranica, a ni ona nije imala prevelike veze sa ženama i ženskom tematikom. Tako smo prionuli na posao i odluili pokrenuti ovaj projekt. • Koliko je Vama trebalo da ‘sredite’ svu papirologiju i da Žena.hr u potpunosti zaživi? — itav proces, ukljuujui osnivanje poduzea, kreiranje stranice i sadržaja, trajao je puna tri mjeseca, no ne mogu rei da je pojavljivanjem na Internetu projekt realiziran. Tada je, zapravo, sve tek krenulo – ovakva web stranica

je poput živog organizma, iz dana u dan raste, mijenja se, razvija ... Više od godinu dana zapravo smo samo ulagali u portal, svoj rad, znanje i novac. Na sreu, Davor je programer, ja imam nešto kreativnosti u sebi, pa smo zajedno uspjeli sve to napraviti bez angažiranja znatnijih inancijskih sredstava. • K ako su izgledali vaši prvi radni dani, a kakva je danas svakodnevnica vaše redakcije? — Mog u rei da nam je ovaj projekt gotovo u cijelosti konzumirao život – radili bismo normalno posao od kojeg

smo živjeli, a po povratku kui radili smo na stranici do kasno u no, i tako mjesecima. Slobodno vrijeme gotovo da i nismo imali, ali kad radiš nešto što voliš i što ti se dopada ne ini se tako velikom žrtvom. Teško je opisati kakva nam je sad svakodnevnica jer ni jedan dan nije isti. Dio novinara i suradnika nam je u Zagrebu i Varaždinu, i oni svoj posao obavljaju uglavnom tamo lokalno, a lanke nam šalju mailom, a i mi smo vrlo esto na terenu. Stalno se nešto dogaa, upoznajemo nove ljude, saznajemo nove informacije, obilazimo razne dogaaje, tako da nam nikad nije dosadno. Osim toga, prerasli smo granice Hrvatske i poeli se širiti u inozemstvo – pokrenuli smo stranice www. die-frau.at, www.die-frau. de, www.die-frau.ch, a uskoro kreu i www.zena.

zena.si. • Taj se rizik isplatio – što kroz širenje na države u regiji, što kroz vrlo svježe priznanje o kvaliteti portala. Jeste li se nadali takvom uspjehu? — Nadali se jesmo. Zapravo, najvee iznenaenje doživjeli smo nakon godinu dana postojanja, 2007. godine, kad je Žena. hr proglašena najboljom web stranicom u kategoriji ‘Zabava, moda, glazba’ na tradicionalnom godišnjem natjeaju ‘Vidi Web Top 100’. To doista nismo oekivali i to nam je nakon toliko truda koji smo uložili jako puno znailo – dalo nam je dodatnu energiju i motivaciju da nastavimo i budemo još bolji. Kako je stranica rasla i razvijala se, sljedei nekakav prirodan korak bio nam je širenje na susjedne države. Naravno, itavo vrijeme i dalje unaprjeujemo našu ‘matinu’ hrvatsku stranicu – ideja nam ne nedostaje, a želja nam je podii kvalitetu na još višu razinu. • Iako je portal prepoznat na nacionalnoj razini i itan je diljem cijele Hrvatske, sjedište je od samog poetka u akovcu. Je li to olakotna ili otežavajua okolnost? Razmišljate li možda o selidbi? — Ovisi kako se gleda na to. injenica je da je Zagreb središte svih zbivanja, a, ako niste prisutni na tim raznim dogaanjima, kao da i ne postojite. Iako telefoni i Internet približavaju ljude, morate ostvariti i osobne kontakte s postojeim i potencijalnim poslovnim partnerima. Znate kako se kaže – ‘daleko od oiju, daleko od srca’, u našem sluaju poslova. U Zagrebu sam svaki tjedan barem jednom, no, ne bih htjela živjeti tamo. Taj je grad pun stresa, gužve i nervoze, a meni to ne odgovara. Osjeam se puno ugodnije u akovcu i tu mi je puno lakše raditi i stvarati.


18

Mozaik

MURSKO SREDIŠE

Ureen Turistiko – informativni centar Turistika zajednica Grada Mursko Središe u potpunosti je uredila svoj Turistiki ured, koji je ujedno i Turistiko - informativni centar (TIC) u zgradi bivšega središanskog Autobusnog kolodvora na Trgu brae Radi. U adaptaciju i opremanje je uloženo novih 48 tisua kuna, dobivenih iz resornog Ministarstva i Hrvatske turistike zajednice. Znatna sredstva ranije je uložio Grad Mursko Središe, a radove su izvodili pretežno domai poduzetnici i obrtnici. Prema rijeima Zlatka Beka, lana IO-a TZ-a Grada Mursko Središe, uskoro e se u prostorije uvesti centralno grijanje i onda e Ured i TIC biti ureeni po najvišim standardima i moi pružati usluge graanima i turistima. (sm)

PLANINARSKO društvo “Bundek” Mursko Središe

Vincekov pohod 22. sijenja Tradicionalni 14. po redu Vincekov pohod po meimurskom vinogorju održat e se u nedjelju 22. sijenja. Start je u Toplicama Sveti Martin od 8 do 9 sati, a iz Murskog Središa organiziran je autobusni prijevoz od 7.30 do 8.45 sati. Startnina za odrasle je 15 kuna, dok djeca na stazu dugu 15-ak kilometara mogu bez startnine. Podrobnije informacije mogu se dobiti na www.bundek. hr i pbundek@gmail.com ili brojeve 091/545-7377 i 098/220-743. Pohod se održava bez obzira na vremenske uvjete i traje izmeu etiri i pet sati.

I TZ Prelog organizira Vincekovo Turistika zajednica Grada Preloga i ove godine organizator je tradicionalne manifestacije Vincekovo u Gornjem Meimurju. Pozivamo sve zainteresirane, ljude dobre volje, ljubitelje dobre zabave i dobre kapljice na izlet u gornje Meimurje na Vincekov pohod koji e se održati u subotu 21. sijenja. Cilj je posjetiti etiri vinska podruma, gdje e biti ceremonijal degustacije vina, i to u kušaonicama naših vinara Borisa Novaka, Kunia, Cmrenjaka i Dvanajšaka. U svakom podrumu degustirale bi se 4 sorte vina, a na imanju Dvanajšak - Kozol organiziran je kasni ruak ili rana veera i dobra zabava. Svi zainteresirani javite se na broj: 638–694, mob. 099 334 44 17. Polazak autobusa je u 10 sati iz Preloga. Cijenu degustacije i prijevoza dobit ete u Turistikoj zajednici Grada Preloga. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

U PROŠLOJ GODINI u Meimurju izgleda ponovno više umrlih nego roenih, a donosimo i koja su bila njihova naješa imena

Ivan i Lana najomiljenija su imena djece PIŠE: STJEPAN MESARI Ivan kod muških i Lana kod ženskih naješa su imena koja su prošlu godinu roditelji nadjenuli svojoj novoroenoj djeci. Potom slijede Petar, Filip, Jakov, Martin, Teo, David, Karlo, Matija, Marko i Roko kod muških, te Tena, Franka, Marija, Gabrijela, Nika, Maja, Iva, Lucija i Sara kod ženskih. Zamjetno je da su Romi djeci nadjenuli više kršanskih - narodnih imena nego ostali roditelji, koji su imena davali po nekim javnim i poznatim osobama. Kod Roma su naješa imena Sabina, Josip, Romeo, Damjan, Dunja i Robert. Puno je imena po javnim osobama, od glumaca preko pjevaa do sportaša. Eduardo da Silva, Lorena, Kim, Mellisa, Niko, Lionel, Oprah, Naomi, Maks i slino. Podosta je imena koja imaju razliiti nastavak. Tako imamo Marija i Maria, Jakov i Jakob, Ivana i Iva, Franjo i Fran, Matija i Mate, Vilim i Vili, Nikola i Nik, Martina i Tina, Noah i Noa, Vitomir i Vito, Juraj i Jurica, Valentin i Valentino i tako dalje. Od neobinijih ili nesvakidašnjih imena imamo Alex, Neo, Kevin, Korana, Zoa, Sana, Tessa, Vigo, Tara, Zara i Aska. Ove godine izbor imena znatno je širi nego prethodne godine, a isto tako je zastupljenost kršanskih imena vea nego prijašnjih godina.

I dalje pad nataliteta Još uvijek nema službenih podataka o broju roenih i broju umrlih osoba u 2011. godini u meimurskim naseljima. Naime, ima djece koja su roena u rodilištima izvan naše županije, a isto tako ima umrlih meimurskih graana u drugim krajevima Hrvatske i svijetu.

Stoga su ovog trenutka najbliži tonosti podaci meimurskih župa koji govore o broju krštenih i umrlih. Mogua je vrlo mala razlika izmeu roenih i krštenih, ako neki roditelji ne bi krstili svoju djecu. Statistika o broju krštenih i umrlih u etiri najvee meimurske župe, Nikole biskupa akovec, Svetog Antuna Padovanskog akovec, Presvetog Trojstva Nedeliše i Svetog Jakoba Prelog, svojevrsni je pokazatelj ili prosjek za

itavo Meimurje, a to je da je manje krštenih (roenih) nego umrlih. U akovekoj župi Svetog Nikole biskupa stanje je povoljno, jer kršteno je 129 djece, a umrle su 102 osobe, ali ovdje ima dosta osoba koje su pokopane bez sveenika. Na Jugu je kršteno 76 djece, a umrla je 51 osoba. U Nedelišu je stanje vrlo kritino. Kršteno je 58 djece, a umrlo je 87 osoba, što je negativna razlika za ak 29 osoba.

Župa Svetog Jakoba u Prelogu u 2011. broji 45 krštenih i 71 umrlih ili minus od 26 ljudi. U Murskom Središu stanje je izjednaeno, 29 je krštenih i toliko umrlih. U Štrigovi je kršteno 18 djece, a umrlo je 29 osoba. Dramatino je i u Kotoribi, gdje je kršteno 19 djece, a umrlo 37 ljudi, kao i u Donjoj Dubravi, gdje je kršteno 19 djece, a umrlo 26 osoba. U Gornjem Mihaljevcu takoer je neriješeno: 24 krštena i 24 umrla.

U Svetom Jurju na Bregu kršteno je 56 djece, a umrlo je 46 osoba, dok je u Selnici kršteno 40, a umrlo 28 osoba. U ovim župama ima i iznadprosjeno vjenanih mladih branih parova. Mnogi kažu da mladi župnici oduševljavaju mlade za brak, za djecu i za ostanak na rodnoj grudi, što je pohvalno, ali i vrlo ohrabrujue za opine koje baš i nemaju snažno gospodarstvo, ali ih privlai život s roditeljima i obraivanje zemlje. Sve u svemu, natalitetna slika u kraju med Murom i Dravom nije ni malo ružiasta. U razgovoru s ljudima, osobito mladima, doznajemo da je tome najviše kriva vrlo loša novana i materijalna situacija. Nezaposlenost i još vea neizvjesnost zasigurno kumuju tome da se roditelji teško odluuju na više od jedno ili dvoje djece. Mladi ne žele da njihova djeca rastu i neimaštini i neizvjesnosti, kao što su živjeli njihovi roditelji, i tvrde kako nije rije o komociji ili modernom životu, nego jednostavno o želji da njihova djeca žive dostojnim životom. Crkva više sama ne može mlade oduševiti za brak i djecu, ve to moraju država i lokalna zajednica.

Sveti Martin na Muri

Prijam za roditelje i djecu elni ljudi opine Sveti Martin na Muri Franjo Makovec i Branko Varši upriliili su tradicionalni novogodišnji prijam za roditelje djece koja su roena u 2011. godini. Na prijamu su bila i starija

djeca istih roditelja, koje su Makovec i Varši poastili prigodnim poklonima, a roditelje zadržali na kraem domjenku. Prošle 2011. godine u svetomartinskoj opini roeno

je 20 djece, iji su roditelji od Opine primili po 1.000 kuna kao prigodni dar i pomo, ali i Makovevu zamolbu da ne stanu na ovom broju djece, kako opina i župa ne bi izumrli.

MEIMURSKI STARI obiaji i poslovi - “Mamiina škrinja”:

ehara v Gornjem Kraljevcu PIŠE: STJEPAN MESARI

Društvo žena Gornji Kraljevec nedavno je predstavilo starinski obiaj ehanja perja, posla i obiaja koji je išezao iz naših kua i domova, a tek KUD-ovi i udruge uvaju uspomene na njih. ehara v Gornjem Kraljevcu je posao, ali i obiaj ehanja perja, koji se redovito odvijao u dugim veerima i noima zimskih mjeseci, kada poslova nije bilo ni u polju, vinogradu ili sjenokošama. ehara za veliko društvo redovito se održavala u obiteljima gdje su bile djevojke, jedna ili više njih. Ipak, najljepše ehare bile su nakon svadbi, kada je iza svatova

Pozitivne su župe Sveti Juraj na Bregu i Selnica

ostalo podosta hrane koju su ehaice u slast pojele. Ostalo je i vina, koje pak su popili deki dok su kartajui se ekali da gazdarica oznai fajrunt ehare.

ehara je zapoela pozivom ženama i djevojkama, koje su potom naveer došle u kuu u kojoj se ehara odvijala. Domaica je na najvei stol stavila perje, koje su žene ehale

vještim rukama, odvajajui poperje od središnjega tvreg djela. ehara je bila posao, ali ženama je više znaila što su tu doznale razne novosti, mogle potraati one kojih nije bilo,

I Opina Štrigova je s po 300 kuna nagradila roditelje novoroene djece u 2011. godini. Pridružila se i Stambena štedionica Wustenrot s po 50 kuna za svako od 18 djece. (sm)

a na kraju i zapjevati, pa ak i zaplesati. Ipak, ples je više bio za djevojke, koje su sramežljivo išle plesati s dekima koji su ih zvali. Obino je svirao harmonikaš ili citraš. - Žene su s ehare odlazile kada im se zdremalo, a djevojke kada su ih mame zvale ili, ako su našle deka, onda kad je on rekao da idu malo van se pospominati, nakon ega su ih doma sprevajali. ehara je bio jedan od najljepših poslova i obiaja koji je rezultirao s nekoliko vanjkušnica friškog perja, puno traeva i mnogo ljubavi. Mnoge ljubavi zapoete na ehari idue su zime okrunjene vjenanjem i gustuvanjem, nakon kojeg je uslijedila nova ehara i potom nova ljubav. I tako naokrug, sve do novog vremena, kada su, na žalost, neke druge stvari postale vrjednije.


13. sijenja 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZZJZ Meimurske županije – okrugli stol na temu

Ovisnost o alkoholu prijetnja ili izazov? U prostorijama Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije održan je okrugli stol pod nazivom “Ovisnost o alkoholu - prijetnja ili izazov?“, na kojem je ujedno predstavljen poetak rada Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam. Meu svim bolestima ovisnosti, alkoholizam se namee kao najstarija i na ovim prostorima najraširenija bolest ovisnosti, a alkohol je zapravo naješe i prvo sredstvo ovisnosti s kojim dolaze u doticaj djeca i mladi. Govorei o problemu alkohola, dr. med. Diana Uvodi – uri, specijalistica školske medicine, kazala je da je on u našoj sredini još uvijek premalo uoen kao nekakav problem, jer je pijenje alkohola jedno društveno prihvatljivo ponašanje i zapravo su vrlo esto neobiniji oni koji ne piju nego oni koji su se skloni jako napiti. – No, nas ne mue, kaže doktorica Uvodi - uri, oni koji su društveni potrošai ve oni koji pretjeraju i razviju bolest alkoholizma, a posebno je velik problem prekomjerno i ekscesivno pijenje kod mladih. Posljedice koje donosi alkohol, istie dr. Uvodi – uri, jesu, osim onih psihikih i fizikih, asocijalno unkcioniranje i narušavanje jednih normalnih meuljudskih odnosa. Tako da se problemi zbog alkoholizma javljaju u obitelji, na poslu i zapravo u svakodnevnom unkcioniranju.

pijenje i alkoholizam, što je bio i motiv za pokretanje

Godišnje se u Savjetovališta za alkood petnaest do šezdeholizam. Svrha njegoset etiri godine ima Županijskoj bolnici akovog postojanja je da problema vezanih vec hospitalizira oko sto pedeokupi i sve one koji uz zlouporabu alse tim problemom kohola. Dakle, proset osoba s ovom dijagnozom, a, bave. Tako e u blem alkoholizma što se e smrtnos, može se rei savjetovalištu raoitava se tek po diti psihologinja, statistikom podada se u Meimurju bilježi negdje socijalna radnica, cima vezanima uz izmeu etrdeset do pedeset socijalna pedagohospitalizaciju zbog ginja i lijenica. Za alkoholizma. Naime, smrtnih sluajeva zbog alpoetak se kree s godišnje se u Župakoholizma i alkoholne tele onskim savjetonijskoj bolnici akovec vanjem koje e biti tri puhospitalizira oko sto pedeciroze jetre set osoba s ovom dijagnozom, a, što se tie smrtnosti, može se rei da se u Meimurju bilježi negdje izmeu etrdeset do pedeset smrtnih sluajeva zbog alkoholizma i alkoholne ciroze jetre, koji su kliniki entiteti koji se naješe povezuju s alkoholizmom. – Meutim, treba napomenuti, dodaje dr. Kutnjak - Kiš, da se alkoholizam ogleda u svakom sluaju i u podacima o prometnim nesreama i isto tako u podacima o samoubojstvima. Što pak se tie samoubojstava kao posljedica alkoholizma, unatrag par godina ipak se bilježi pad u njihovom broju, a opet procjene govore

da su n e g dj e oko trideset posto osoba koje su poinile samoubojstvo tijekom svojeg života imale problem s alkoholom.

Savjetovalište za alkoholizam kree s telefonskim savjetima Stoga je Zavod za javno zdravstvo, ustanova koja je od prošle godine ukljuila u svoj sastav djelatnost za mentalno zdravlje svojeg stanovništva i prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti, uoio jedan nedostatan obuhvat problema vezanih za prekomjerno

ta u tjednu (utorak i srijeda popodne i etvrtak ujutro). Cilj ovog tele onskog savjetovanja je da se zapravo na poetku privuku svi oni koji nemaju snagu doi ili na psihijatrijski odjel ili u klubove lijeenih alkoholiara ili neke druge institucije koje se time bave. - Stoga se i tele on daje kao mogunost lakšeg kontakta, kaže dr. Uvodi – uri, jer smatramo da e mnogi taj prvi kontakt lakše ostvariti na taj nain, a onda emo te osobe pozvati u savjetovalište i imati s njima tretman. Broj za Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme je 099 222 1888. (so)

Broj alkoholiara u Hrvatskoj petnaest puta premašuje broj ovisnika o ilegalnim drogama Kada pak je rije o stanju u Meimurskoj županiji kada je alkoholizam u pitanju, dr. med. Renata kutnjak – Kiš, specijalistica epidemiologinja, kazala je da danas postoje procjene da devet posto muškaraca i dva posto žena u dobi

Se bi popaj trebalo zeti!? Malo zutra, ili malo morgen, rekao sam dvojici svojih sugraana koji su mi rekli kako bi popaj (sveenicima) trebalo oduzeti sav novac koji dobiju kod blagoslova kua. Dodao sam da mi katolici nemamo pope nego sveenike, koje oslovljavamo s veleasni, gospodin, župnik i slino. Pita mene dvojac, zanimljivo, ne lijevo orijentiranih ni agnostika nego deklariranih vjernika, nadzire li netko koliko sveenici dobiju novac, dok obilaze kue i evidentiraju li prihode, plaa li porez na to i raspravljamo li mi iz Ekonomskog vijea o tome. Tu su mislili na mojeg i njihovog župnika i središansko župno Ekonomsko vijee. Odgovorih im da više nisam lan Ekonomskog vijea, ali i da je dugoljetna tradicija i dobar obiaj da vjernici sveenika - župnika kad hoda z križecom primjereno nagradimo. To je naša želja, sveenik to od nas ne traži i što god i koliko god damo njemu je to priznanje za rad i skrb tijekom godine. I nama praktinim vjernicima ne pada na pamet baviti se za što župnik potroši taj novac. Evidentira li ga, nije naša briga, i zašto bi netko dar pisao u službene knjige. Znam da naš sadašnji župnik sav dobiveni novac poklanja župi, odnosno njime ureuje okoliš crkve, daruje potrebite, vodi vonjak vilijamovke i slino. - No dobro, ako braniš našega župnika, kaj s penezi delajo drugi,

Piše: Stjepan Mesari

martinski, selniki, vratišinski, uporni su nemirni deki blizu šegeštrije. Ne znam što oni rade s tim novcem, jer novac je njihov i sigurno su ga zaslužili. Ne samo danas i ne samo ovi župnici nego svi prije njih. Za mene su oni najzaslužniji što je Meimurje vjerniki kraj, što je po mnogo emu najbolje u Hrvatskoj i regiji. Sveenici su osobe kojima ljudi još uvijek najviše vjeruju, pa tako i ja osobno. Stoga svi vi koji bi popaj se zeli promislite jesu li vam uzeli na silu nešto ili samo ono što ste im dali? A kad ste im dali, onda je to njihovo i oni su odgovorni Crkvi i Bogu. Mnogo je drugih kojima bi trebalo zeti, koji dnevno pokradu stotine tona šljunka, kubike drva, na uš polože stotine kvadrata keramikih ploica i rigipsa i slino, rekoh dvojcu, koji zasigurno nije usamljen u razmišljanjima o, kako kažu, popovskim penezima. Nisu bili oduševljeni i rekoše mi da sam njihov. Rekoh da bi mi bila ast biti njihov.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 13. sijenja Radovan, Hilarije subota, 14. sijenja Feliks, Sreko nedjelja, 15. sijenja Pavao pustinjak Predavanju o štetnosti konzumiranja alkohola održale su djelatnice ZZJZ-a Meimurske županije

ponedjeljak, 16. sijenja Marcel, Mislav utorak, 17. sijenja Antun opat, Lucije srijeda, 18. sijenja Margareta, Priska etvrtak, 19. sijenja Ljiljana, Marta


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

Samo dobre vijesti

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi kršansku alternavu u rješavanju; branih, ovisnikih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

U poetku stvori Bog nebo i zemlju. Trojstveni Bog, stvara trojstveni svijet kao refleksiju svog Svetog Trojstva. Bog stvara vrijeme kao poetak. Bog stvara prostor kao nebesa, i Bog stvara materiju kao zemlju zvijezde i galaksije. 1U poetku stvori Bog nebesa i zemlju. 2 Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama. Post; 1:1-4 Ovo je poznati zapis postanaka iz Biblije, koji je pretpostavljamo prvo bio napisan na glinenim ploicama i kao takav je od Noe i njegovih sinova preko Abrahama do Mojsija i zapisa na svicima došao do nas, konano zapisan na papiru. Vidimo Biblija nije simbolina knjiga, kako na žalost krivo ue mnogi sveenici i liberalni teolozi. To je autentini zapis postanka svijeta i ovjeka, kako Bog kaže. U daljnjem tekstu biblijske objave itamo; aneli su klicali od radosti dok su gledali ljepotu i perfekciju stvorene materije i prostora u novostvorenoj vremenskoj dimenziji. Biblijsko izvješe o stvaranju je u korelaciji s hipotezom velikog Praska i teorijom kvantne izike, koja predvia nastanak estica iz niega u tzv. kvantnom vakuumu. Božja objava govori o jednom trojstvenom Bogu; Ocu, Sinu i Duhu Svetom koji stvaraju trojstveni svijet kao releksiju svog Svetog Trojstva. Bog

stvara vrijeme kao poetak. Bog stvara prostor kao nebesa i Bog stvara materiju kao zemlju i sav svemir. Svaka pojedinana od tih tri dimenzije je opet djeljiva s tri, isto kao što je jedan Bog u trojstvu. Trojstveni Bog nisu tri boga, kao u babilonskim misterijima. To nije vjera u tri boga kako u Kuranu tumae kršanku vjeru. Kršanski Bog je jedan Bog. Razvoj religija svijeta pokazuje degeneracija vjere iz jednog Boga u mnogoboštvo npr; Hinduizam te grki i rimski mitovi, a samo odbacivanje Boga oituje se u ilozoiji relativizma i ateizma. Darwinova teorija evolucije i ateizam su neposredno stvorili dva najvea društvena zla; komunizam i fašizam. To je neizbježna posljedica odbacivanja jednog Boga, Stvoritelja i Spasitelja, i njegovog pisma nama -Biblije. mr.sc. Ivan Lovakovi Za sve dodatne informacije i besplatnu literaturu slobodno zovite 091 5488 101, e-mail: iskreno@iskreno.hr

Suprotno svim zakonima biologije, fizike, astronomije ili geologije, u našim školama promovira se vjera u evoluciju, postanak materije i ovjeka eksplozijom iz niega. Pogledajte znanstvene i logine dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

Dok su roditelji bili posveeni strunom predavanju, maleni su se ipak veselili darovima i nekim drugim stvarima u proteklim blagdanskim danima

UDRUGA za sindrom Down Meimurske županije

Slovenska defektologinja Elza Saboli održala predavanje u akovcu Iz dana u dan sve je vei broj djece s Down sindromom koji su integrirani u vrtie i škole. Još uvijek je dosta teškoa na tom putu integracije, te se u svim županijama u kojima djeluju udruge za Down sindrom organiziraju razna predavanja kao pomo roditeljima, ali i okolini, za što bolju integraciju osoba s Down sindromom u društvenu zajednicu. Jedno od takvih predavanja, na temu “Zašto djeca sa sindromom Down imaju poteškoe u uenju govora“, u akovcu je imala i uvažena slovenska defektologinja Elza Saboli. Cjelodnevno predavanje održano je u organizaciji Udruge za sindrom Down Meimurske

županije, s kojom Elza Saboli surauje ve dugi niz godina. Samo predavanje bilo je zapravo sažetak njezinoga etrdesetogodišnjeg rada, u kojem je svoje bogato iskustvo željela prenijeti na roditelje djece s Down sindromom.

Meimurska udruga za Down sindrom jedina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Kada pak je rije o Udruzi za sindrom Down Meimurske županije, ona je osnovana 2004. godine i bila je meu prvima u Hrvatskoj od udruga koje obuhvaaju osobe

s Down sindromom, a u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske još uvijek je i jedina udruga takve vrste. Tako da danas lanovi udruge nisu samo mali Meimurci, ve i oni iz Sisako - moslavake, Varaždinske i Koprivniko - križevake županije. U samoj Meimurskoj županiji je, prema rijeima Višnje Horvat, sedamdesetak osoba s Down sindromom, od toga Udruga okuplja dvadesetak djece. Udruga, na žalost, nema stalni izvor inanciranja, tako da iznos sredstava koja dobivaju i koriste ovisi o tome jesu li na odreenoj razini prošli projekti koje pišu. Tako da im je ove godine, kazala

je Horvat, najviše pomoglo Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, kod kojeg su prošla dva projekta. Jedan je onaj koji je omoguio roditeljima asistenta, odnosno pomagaa u vrtiu i školi. Drugi pak je projekt vezan uz kreativne radionice. Ministarstvo zdravstva takoer ve godinama inancira razne razvojne programe koji omoguavaju da djeca ne zaostaju puno za svojim vršnjacima, što je važno, jer preko zdravstva djeca s Down sindromom za sada nemaju pravo na defektologa i logopeda od najranije životne dobi. (Siniša Obadi)

Novi život se rađa

Siniša (34) i Danijela (34) Novak iz akovca dobili su prvo dijete, ker Nicole, roenu 5. sijenja u 4.05 sati.


KULTURA:

U Zagrebu proslavljena 40. obljetnica legendarne kazališne grupe “Coccolemocco”, a posebni osvrt donosi naš novinar, nekada i sam lan skupine, Josip Šimunko SCENA

Od subote slovenski Maribor i službeno Europski glavni grad kulture Otvorenje “Cinestara” u Varaždinu nee ugroziti poslovanje Centra za kulturu akovec Arena Varaždin 22. sijenja ugošuje jedinstveni spektakl – balet na ledu “Uspavana ljepotica”

Sumrakomanija vlada Meimurjem! Najgledaniji film u 2011. godini u akovekom Centru za kulturu bio je etvrti nastavak književnog djela i filmske sage “Sumrak” - “Praskozorje: 1. dio”. Gotovo 4.000 posjetitelja pogledalo je prošle godine upravo ovaj film, ime se svrstao na prvo mjesto gledanosti Centra za kulturu u protekle tri godine i, nakon višegodišnje dominacije, s trona skinuo Harryja Pottera. Više u prilogu MEDIA. (bš)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

13. sijenja 2012.

ETVRTAK, 19. sijenja, 19 sati Izložbeni prostor Centra za kulturu akovec

Izložba fotografija “Magini Krakow” U organizaciji Centra za kulturu akovec i Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, Fondacije za kulturnu promociju Krakowa, idui e se etvrtak održati izložba fotograija kojom e se predstaviti bivši poljski glavni grad, ujedno i jednu od važnijih svjetskih turistikih destinacija.

PUTOVANJA PUTOV VANJA U SIJENJU SIJE ENJU  I VELJAI RIM, 26-29.01. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2295 kn + zrak. prist. ISTANBUL, 26-29.01. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. PRAG, 26-29.01. autobusom iz Zagreba cijena po osobi od 945 kn HABSBURSŠKA TURA, 27-29.01. autobusom iz Zagreba cijena po osobi od 745 kn KARNEVAL U RIJECI, 18-19.02. autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 595 kn KARNEVAL U VENECIJI, 18.02. autobusom iz Čakovca cijena po osobi od 250 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE TENERIFE, 21-28.01. zrakoplovom iz Graza HOTEL PARK CLUB EUROPE 3*, all incl. cijena po osobi od 4555 kn GRAN CANARIA, 21-28.01. zrakoplovom iz Graza HOTEL IFA BUENAVENTURA 3*, pol Cijena po osobi od 4095 kn TUNIS, 07-14.02. zrakoplovom iz Beča HOTEL RIU BELLEVUE PARK 4* , all incl. cijena po osobi od 3260 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL ADRIATIC I 4* 03-30.01. 2 pol po osobi od 580 kn ZADAR FALKENSTEINER CL. FUNIMATION BORIK 4* 03-30.01. 3 pol po osobi od 1095 kn TERME ČATEŽ HOTEL ČATEŽ 3* 08-30.01 2 pol po osobi od 830 kn HOTEL TOPLICE 4* 08-30.01. 2 pol po osobi od 1490 kn ROGAŠKA SLATINA HOTEL ZAGREB 4* 08-30.01. 2 pol po osobi od 650 kn

NUDIMO I ...

ulaznice za koncerte

RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,.... ulaznice za sportska događanja,... i još mnogo toga...

9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

www.kompas.hr

Fotograije su grupirane u dva dijela – kulturno - turistike znamenitosti grada te autorske fotograije koje je odabrao struni žiri na tradicionalnom natjeaju poljske Zaklade za promicanje kulture grada Krakowa pod nazivom “Portret grada”. Izložba ostaje otvorena do 13. veljae 2012.

PIŠE: Josip Šimunko

U MUZEJU SUVREMENE UMJETNOSTI u Zagrebu proslavljena 40. obljetnica l stoljea donijela novu kazališnu estetiku

U etvrtak 29. prosinca u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu upriliena je proslava 40. obljetnice osnutka ve danas legendarne Kazališne družine “Coccolemocco”, koja je zajedno s Kugla glumištem bitno odredila pokret alternativnog kazališta sedamdesetih i ranih osamdesetih u prostoru bivše Jugoslavije. Kao što to razdoblje pamtimo u muzici po “novom valu”, u kazalištu emo ga pamtiti po njihovim predstavama koje su, kao rijetki primjeri izvaninstitucionalnoga teatra u to vrijeme, postavile, svaka na svoj nain, nove estetske parametre koji su svojom originalnošu i smjelošu nadmašivali i dovodili u pitanje vladajuu kazališnu praksu. Osnovni podaci o skupini “Coccolemocco” govore nam da je 29. prosinca 1971. odigrana prva Coccova premijera Brechtovoga pounog komada “Onaj koji govori da i onaj koji govori ne” u II. e razredu V. zagrebake gimnazije. Nakon trogodišnjih priprema, družina (1977. godine) izlazi s premijerom “lutkarskog moraliteta” “Jedan dan u životu Ignaca Goloba”, spektakularnom predstavom s tri metra visokim lutkama o mitologiji

Dan kad je Brank Kostu Spaia da Redatelj Branko Brezovec ne bi bio to što je da i ovaj put ni iz ega, odnosno jedn Poanta i finale predstave, kao i suvremena kritika žaoka, zbili su se kad je nep uruio nepostojeu nagradu družini “Coccolemocco” koju je primio krivi ovjek “malog ovjeka”. Slijedi megarecital “ega nema, tog se ne odreci” (1979.) s preko stotinu izvoaa, maskama, lutkama, folklorom, zborovima, orkestrima, ironijski se koristei formama socijalistikih sletova i parada. 1980. godine družina sudjeluje na Dubrovakom festivalu u projektu “Ljetno popodne”, jednoj od prvih hrvatskih koprodukcija sa stranim kazalištima. Godine 1982. odigrana je predstava “Ormitha macarounada i nekoliko kuhara”, montaža Pinterovog “Lifta za poslugu” i romana André

Žarko Potonjak: Zbog ‘Ormithe’ Brezovec godinama nije mogao diplomirati na ADU onda doi na probu u studentski dom ‘Nina Marakovi’. Nerijetko su probe trajale do dva poslije ponoi i dulje. Ja sam igrao u pravom bazenu s vodom, moram rei da je predstava za ono doba obilovala mnogim udima koja su danas uobiajena. Publika je zapravo ulazila u dvoranu kroz vrata bazena s vodom, kad je jednom ušla, više nije bilo izlaza. Nije istinita urbana legenda da je samo Kosta Spai iskoio kroz prozor, ini mi se da je to uinio i Batuši, dok se trei, jedan uvaženi profesor s Akademije dramskih umjetnosti, vratio natrag u gledalište. Rije je o tome da je predstava bila apsolutna novost za njih i šaka u oko starom kazalištu, pa su nas dolazili gledati kazališni sladokusci. Nakon toga Branko Brezovec godinama nije mogao diplomirati na akademiji, spasili smo ga tako nakon nekoliko godina, kad se prašina malo slegla, pripremili ‘Domobrana Jambreka’ kao diplomsku predstavu, koja je onda ipak prošla kod profesora akademije. U ono doba profesionalni glumci nisu baš željeli Žarko Potonjak: - Kad je Kosta Spai iskoio kroz igrati zajedno s kazališnim prozor, nije znao da e i po tome postati legenda za amaterima, pa je za mnoge to bilo iznenaenje. cijelu jednu generaciju glumaca i režisera

Nositelji glavnih uloga “Ormitha macarounada i nekoliko kuhara” bili su glumci Žarko Potonjak i Asja Jovanovi te Predrag Vrabec kad je rije o dijelu predstave “Krivotvoritelji novca” Andre Gidea i Josip Šimunko te Jurica Tomaš kad je rije o dijelu predstave “Lift za poslugu” Harolda Pintera, uz angažman nekoliko desetaka izvoaa. Spajanje oba dijela u jednoj predstavi bilo je tada, a i danas, velika novost. Glumac Žarko Potonjak, koji je glumio u predstavi “Ormitha ...” i jedan od prezentera na proslavi, sjea se tih dana s radošu, te napominje: - Više ne pamtim sve detalje iz predstave, znam samo da je bilo jako naporno raditi je. Probe bi poinjale u jedanaest sati na veer jer smo mi profesionalni glumci najprije trebali odigrat i s voje predstave u zagrebak i m kazalištima, pa tek

S nastupa skupine “Coccolemocco” u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, glumci su ostarjeli, ali je zanos ostao

Zainatio sam se spojiti dva sasvim Kazališni redatelj Branko vodno poruio Branku BrezovBrezovec danas je izvanredni cu da nee diplomirati na ADU profesor na Akademiji dramske dok je on živ. Tek nakon nekoliko umjetnosti u Zagrebu, i priznati godina Brezovec je ipak diplohrvatski i europski redatelj, no mirao uz pomo glumca Žarka prije nije bilo tako. Osamdesetih Potonjagodina prošlog stoljea bio je ka. nepriznata institucija hrvatskog kazališta, koji je autsajderski status stekao voenjem ve danas grupe “Coccolemocco”, koja je svojedobno generirala sustavni off hrvatskoga kazališta. O kazališnoj se predstavi “Ormitha Branko Brezovec: - Ja ve niz godina uveselmacarounada i ne- javam hrvatski i pomalo europski teatar takvim koliko kuhara”, ija potentnim nemoguim idejama... Moja je teza je premijera odr- da se proba ne drži zbog glumaca nego zbog žana zadnjih dana redatelja, jer redatelj ne zna što treba raditi. svibnja 1983. godiBranko Brezovec o samoj ne, danas ne zna previše. Po prvi se put dogodilo da su u jednu predstavi “Ormitha...” kaže: - ipredstavu spojena dva teksta ni mi se da je ono što sam osmiiz dva povijesna razdoblja (što šljavao poetkom osamdesetih je najviše zasmetalo Kostu Spa- s Ormithom i Brechtom 1917 ia), a po prvi se put dogodilo i skromno, ali ipak vidljivo antito da su amateri igrali zajedno cipiralo niz pokušaja inovativne ravnopravno s profesionalnim europske režije i dramaturgije. Multimedijski pristup, projekglumcima. “Osveta” Koste Spaia došla cije i sva ta uda, danas rade goje ubrzo, kažu da je posredno na- tovo svi, pa nije loše da se negdje


13. sijenja 2012.

SUBOTA I NEDJELJA, 14. i 15. sijenja, 19 sati Dom kulture Prelog

SUBOTA, 11. veljae Dvorana Graditeljske škole akovec

Nina Badri za zaljubljene!

Film: Koko i duhovi Film po omiljenoj djejoj knjizi Ivana Kušana, u režiji njegova sina Daniela. Koko se s roditeljima seli s Zelenog Vrha u grad. Stan u koji useljava pripadao je Vinceku, starom škrtcu, ija je smrt obavijena misterijem. Po-

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

stoje li duhovi i hoe li Koko uz pomo svojih prijatelja riješiti tajnu? U sve e to biti umiješana njegova dražesna sestra Marica, vjerni pas Car, mudri inspektor Krivi i zabrinuti roditelji. Hoe li Koko i ovoj zagonetki nai rješenje

prije svih odraslih, saznat emo u burnom raspletu ove napete detektivske prie.

Na ve šestom tradicionalnom koncertom povodom Valentinova u organizaciji agencija Gramofon i Tipo marketing u akovcu e ove godine nastupiti jedna, jedina i neponovljiva glazbena diva – Nina Badri! Nina e na svom koncertu ugostiti i neke od mladih zvijezda showa Supertalent, a kao posebni gost nastupit e vrlo vjerojatno

Massimo Savi. Pretprodaja ulaznica poinje ve ovaj tjedan, a one se mogu kupiti u akovcu u „Arcusu“ i „Paladinu“ i na Radiju 1, u Prelogu u Pizzeriji „RO-SA“, u Murskom Središu u Caffe baru „Jama“, u Palovcu u „Domino Baru“, u Varaždinu u „Rock-Art Cafeu“ te u Ludbregu u Caffe baru Jura.

egendarne kazališne grupe “Coccolemocco”, koja je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog ŠTRIGOVA

ko Brezovec natjerao skoi kroz prozor e proslave, nije napravio veselu kazališnu predstavu s pjevanjem i glumom te urnebesnim finalom. postojei žiri Europskog parlamenta na maarskom jeziku, uz službenu saborsku prevoditeljicu, k, naime, glumac Vukmirica

m razliita teksta zabilježi da sam niz godina preživio u hrvatskom teatru samo kao vesela anegdota koja rastura gospodu glumce, lijepei im po glavi raznorazne vrste projekcija. Najbolje moje predstave nastale su iz vrlo upornih ali spornih, gotovo sumanutih, pretpostavki. U Ormithi Macarounadi zainatio sam se spojiti dva teksta koje nitko ne bi pomislio staviti jedan pored drugog, bio sam tvrdoglav i gurao stvar do kraja. Tu se onda uvijek odnekud pojavi ono što se u modernoj estetikoj teoriji spasonosno naziva der Einfall: materijal sam poinje raditi za vas, sam vam se namee, doslovce vam upada u svijest, sve, dakle, suprotno pojmu inspiracije. Ako na takvim odlukama ustrajete desetak godina, ljudi pomisle: pa nije valjda toliko lud, gle, još je živ i zdrav, ak je i deblji, znai u tom ludilu ima sistema i proita. Eto, ja ve niz godina uveseljavam hrvatski i pomalo europski teatar takvim potentnim nemoguim idejama...

Gidea “Krivotvoritelji novca”, koja inaugurira postupak tzv. patent dramaturgije, koji je redatelj Branko Brezovec u svom kasnijem profesionalnom radu dalje razvijao i koji je anticipirao pristupe tzv. “nove dramaturgije” koja dominira europskim kazalištem krajem osamdesetih. Društveni dogaaj, okupljanje lanova grupe, zapravo je bio skup posveen imaginariju jedne generacije koja se usudila misliti teatar kao mjesto društvene odgovornosti, pa time i kao igru, igru o promjenjivosti svijeta, zapisano je u najavi dogaaja u Muzeju suvremene umjetnosti. No, redatelj Branko Brezovec ne bi bio to što je da i ovaj put ni iz ega, odnosno jedne proslave, nije napravio veselu kazališnu predstavu s pjevanjem i glumom te urnebesnim inalom. Tako je uz Brechtove predstave pjevala operna diva Ivanka Bojkovac, a glumac Željko Vukmirica u inalu odigrao ulogu – Branka Brezovca toliko savršeno da ga ni publika, ni oni na pozornici gotovo nisu prepoznali. Poanta i inale predstave zbilo se kad je nepostojei žiri Europskog parlamenta na maarskom jeziku, uz službenu saborsku prevoditeljicu, uruio nepostojeu nagradu družini “Coccolemocco”, koju je primio krivi ovjek, naime, glumac Vukmirica. Tek nakon što je na pozornicu stigla torta, uz velike kutije iskoio je pravi Brezovec. Na taj je nain nastavljena nit kritikog odnosa iz ranijih perioda družine, s time da je sad žaoka upuena europskim birokratima.

Nasluivali smo novo vrijeme virtualne stvarnosti, no nismo ga poznavali Jedan od prezentera i glu- se na razdjele u pokretu glumaca. maca na proslavi 40. obljetnice Danas je to esta tehnika u teatru. kazališne družine “CoccolemoSa svake strane lifta nalazila cco” (izgovara se tono tako) bio se po jedna gotovo imaginarna stui naš novinar Josip Šimunko, koji dentska soba u kojoj su se nalazili je igrao jednu od glavnih uloga u glumci studenti, a s tonim mjerama “Liftu za poslugu” Harolda Pinte- prave studentske sobe u studentra. O tom vremenu kaže: skom domu, a kao predznak novog - Kosta Spai skoio je kroz vremena virtualne stvarnosti kojeg prozor jer nije mogao podnijeti smo nasluivali, no ne i znali. to što smo radili, naime, demoIpak, posebno udo ondašnje lirali iznutra klasino kazalište, kazališne tehnike bio je svjetlosni dajui mu novu estetiku. Premi- zid s 500 žarulja, za koji je trebalo jera kazališne predstave ‘Ormitha dvadesetak kilovata elektrine macarounada i nekoliko kuhara’ energije i koji je zbog pregrijavaodigrana je kraljem svibnja 1982. nja mogao biti upaljen samo negodine, a odigrano je ukupno de- koliko minuta. Bojali smo se da cisetak predstava, bilo bi ih i više da jeli kvart za vrijeme predstave ne nije bilo ispitnih rokova. ostane bez struje ili da koja žarulja Predstava ‘Ormitha ...’ bila je ako se razleti ne povrijedi nekoga vrlo složena, bilo je tu pet auto- u gledalištu, što se na kraju ipak matskih dijaprojektora, kojima nije dogodilo. Tek desetak godina je pomou posebnih tipki kao na kasnije i s dolaskom elektronike klaviru “svirao” scenogaf Tiho- svijetlei zid je postao mogu u mir Milovac, trideset i pet vitraja kazalištu, pa i uobiajen. na prozorima dvorane koje je treBio je tu i pravi bazen s vodom balo osvjetljavati relektorima, u kojem se nalazio pravi klavir na jedna veliki lift visok kojemu je odigrana jedna etiri metra koji je od najboljih ljubavnih postavljen uz scena tog doba, a pomo dizaglavni glumci lice, te jesu bili goli, što dan mali je naravno “fraktalizazvalo sani” lifti blazan. jedva Ukratviši od ko, za predmetra, u stavu smo smanjen preuredili u tonim cijelu dvoramjerilima. nu, uz stalne U njega se prijetnje da moj partner Tihomir Milovac: - Najvea panika je e nam zau predstavi nastala kad sam trebao obojiti plafon braniti rad, Jurica Tomaš u crnu boju, ne znam zašto a prava je (dipl. ing., ru“politika” darstva, danas radi s kamenom) panika nastala kad je scenograf morao zavui. Kako je bio visok i Milovac htio obojiti plafone dvorakrakat i jako temperamentan Bra- ne u crno zbog odsjaja relektora, anin, na probama je na dijalektu iako je to bila i najmanja promjena u šali znao psovati sve bogove i koju je bilo lako popraviti. U predBrezovcu i meni i sebi. stavi bilo mnogo ljudi na raznim Nain glume bio je takoer zadacima, a iz našeg je kraja jednu nov. U ono doba taj smo nain zvali od uloga igrao i Franjo Benko – Fei “teorijom” sporog pokreta, odnosi ri iz akovca.”

Godišnji koncert s domaim izvoaima Mješoviti zbor župe Štrigova na blagdan Svetog Stjepana prvomuenika u prepunoj župnoj crkvi održao je tradicionalni godišnji božini koncert, na kojem su nastupili domai izvoai. Uz župni mješoviti zbor, nastupili su Prijatelji maloga Isusa, pod vodstvom Mateja Šavniara, Vokalna skupina “Stridone” koje vodi Nora

Nemec i recitatorka Ines Krznar. Kroz program je vodila Štefanija Horvat, a dugotrajan pljesak publike potvrda je da su izvoai program izveli vrlo dobro. Matej Šavniar, župni orguljaš, kaže kako im je zadovoljstvo i iskreni pljesak publike najvea i jedina plaa za sav trud tijekom godine uložen u vježbe i nastupe. (sm)

TURISTIKA AGENCIJA

travel VALENTINOVO U SARAJEVU

EKSKLUZIVNA PONUDA!!! FESTA SV. VLAHE U DUBROVNIKU, 18. - 19. 02. 2012. FESTA SV. TRIPUNA U KOTORU i samo 505,00 kn DANI MIMOZA U HERCEG NOVOM 02. - 05. 02. 2012. VOZIMO NA SVE HOKEJAŠKE UTAKMICE MEDVEŠČAKA U ARENI samo 1.099,00 kn

ARENA ICE FEVER

DOŽIVITE NEZABORAVNI KARNEVAL U VENECIJI 4., 11., i 18. 02. 2012. FIRST MINUTE ve od 230,00 kn

OD 08. - 22. 01. 2012. PRIJEVOZ I ULAZNICA samo 120,00 kn

JEDNODNEVNA SKIJANJA NA ROGLI, KRVAVCU, HEBALMU I KORALPAMA SVAKE SUBOTE, NEDJELJE I BLAGDANOM UZ POVOLJNE GRUPNE SKI KARTE ve od 90,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !


4

Scena

13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETAK, 13. sijenja, 22 sata Rock caffe akovec

SUBOTA, 14. sijenja, 21 sat Caffe bar “Paladin”

Punk ajanka

Koncert grupe Vatra

Prvi punk koncert u Rock caffeu akovec, na kojem e nastupiti No More Idols, Kvar, BKD, Kraykulla and the Gypsyfuckers. Zagrebaki No More Idols nastup e iskoristiti i za promociju novog albuma “36:45”, hc

Nakon trijumfalnog koncerta u zagrebakoj Tvornici kulture, poznati sastav kree na turneju širom regije, a prvi u nizu koncerata Vatra e održati upravo u akovcu. “Ima li budnih” posljednje je studijsko ostvarenje Ivana

punkeri iz nekadašnjeg Bad Choicea predstavit e kao Kvar svoje autorske pjesme, a novi punk bend akoveke scene Kraykulla and the Gypsyfuckers promoviraju svoj prvi demo “Uline rapsodije”. Ulaz je besplatan.

Deaka i ekipe, koje e, uz ve poznate Vatrine hitove, akoveka publika moi uti ve ovu subotu, koncertom koji ovaj akoveki kai nastavlja svoju, u 2011. godini iznimno odraenu, rock tradiciju.

“SUMRAK SAGA: Praskozorje – 1. dio” najgledaniji film Centra za kulturu akovec u posljednje tri godine

Vampiri u 2011. s trona skinuli Harryja Pottera PIŠE: Bojana Španiek

Iz Centra za kulturu akovec ovih je dana stigla lista najgledanijih ilmova u protekloj 2011. godini, koja pokazuje da je, nakon višegodišnje dominacije Harryja Pottera, i Meimurjem zavladala sumrakomanija. S naglaskom na manija. Naime, etvrti dio popularne vampirske tetralogije, koja je za potrebe ilma pretvorena u pentalogiju, “Sumrak saga: Praskozorje – 1. dio” u akovcu je pogledalo gotovo 4.000 posjetitelja, odnosno njih 3.984, ime je etvrti nastavak ove vampirske sage postao i najgledaniji ilm u Centru za kulturu u posljednje tri godine. Prošle su godine Edward i Bella u “Pomrini” s 2.345 gledatelja zauzeli drugo mjesto na listi gledanosti, a 2009. tek peto, sa svega 1.776 gledatelja. Globalnom trendu koji je potpuno obuzeo cijelu vojsku tinejdžera diljem svijeta nisu se oduprijele ni mlade Meimurke, a uvenoj ljepoti Roberta Pattinsona ili Taylora Lautnera teško odolijevaju i nešto starije dame (i gospoda!), pa je etvrti nastavak “Sumrak sage” u 2011. godini prekinuo višegodišnju vladavinu Harryja Pottera. Posljednji “Još sam tu, izgubljene godine Joaquina Phoenixa” prati život glumca nominiranog za Oscar od njegove najave da se povlai iz uspješne ilmske karijere u jesen 2008. godine i da zapoinje karijeru hip-hop glazbenika. Film možete pogledati u Centru za kulturu akovec u subotu 28. sijenja u 20 sati u sklopu Revije dokumentarnog ilma. Cijeli program revije potražite ve u iduem broju Meimurskih novina

nastavak prie o malom arobnjaku, “Harry Potter i darovi smrti – – ga: Praskozorje drugi dio”, pogledalo je 1. Sumrak sa - 3.984 dio vi pr 3.446 gledatelja, što je za 102 gledatelja manjee darovi smrti – 2. Harry Potter i o nego je to imao prvi dio drugi dio - 3.446 posljednjeg nastavkaa 69 e2010. godine, ali i 330 gle3. Štrumpfovi - 3.1 et datelja više nego susret 11 2.2 4. Koko i duhovi vi s princem miješane krvi 2009. godine. 5. Auti 2 - 1.642 Tree mjesto s 3.169 69 Osijegledatelja zauzeli su k svoju j poslovnicu l i otvorio t i “Štrumpfovi”, etvrto napo- ka, kon domai ilm i dugooeki- i u blizini Varaždina. Iako su vana ekranizacija Kušanovo- i sami djelatnici novootvoga djejeg klasika “Koko i du- renoga kina potvrdili velik hovi”, koji je pogledalo 2.211 interes meimurske publike gledatelja, a peto mjesto “Auti za njihove programe, Centar 2” s 1.642 gledatelja. Najnovi- za kulturu akovec ipak ne ja lista gledanosti pokazuje da strahuje od eventualnog sesu najvjerniji posjetitelji kina ljenja iste u susjednu županiju. i dalje najmlai Meimurci, Strahovali su, ipak priznaju, odnosno tinejdžeri, dok se od moguih gubitaka, no, kad starija populacija za odlazak se poetna euforija slegne, u kino, izgleda, odluuje sve situacija e se malo smiriti. Tome e svakako pogodovati rjee. i svojevrsno osvježenje koje Nema straha od uskoro eka našu dvoranu, jer “Cinestara” e se napokon provesti i toliko Na tu bi situaciju dodatno željena digitalizacija. Grad amoglo utjecati i otvaranje dvo- kovec potpisao je, naime, s Mi- Robert Pattinson prvu zapaženu filmsku ulogu ostvario je upravo u jedrane velikog kinolanca “Cine- nistarstvom kulture ugovor o nom od nastavaka Harryja Pottera, no prava manija nastala je njegovim star”, koji je, nakon Zagreba, suinanciranju, prema kojem pojavljivanjem u ulozi Edwarda Cullena u vampirskoj sagi “Sumrak” Zadra, Šibenika, Rijeke, Splita i e Ministarstvo pokriti 70, a Grad 30 posto troškova, a sada se eka tek datum kada e se sama digitalizacija provesti. Time e se, kažu u Centru za kulturu, ponuda samo proširiti. Osim ilmova, u Centru za dijalnim programom pod Za publiku se, dakulturu akovec u 2012. go- nazivom “Sedam vrhova”, u kle, ne boje – “Cinestar” dini eka nas i pregršt drugih kojem e poznati hrvatski bi jedino, budui da je programa, koji su, s obzirom alpinist i putopisac Stipe Bosam i vlasnik ilmova na sveprisutnu recesiju, dei- ži rijeima i videozapisima koje prikazuje, mogao nirani otprilike do Majskoga predstaviti svoja daleka puutjecati na ažurnost muzikog memorijala. Poseb- tovanja, a do 10. svibnja, kada kojom oni stižu u akoni spektakl najavljuje se ve sezona završava, posjetitelje veku dvoranu, a koja je sada za proslavu Dana grada eka još 7 kazališnih preddo sada bila na zavidnoj akovca 29. svibnja, za koju stava, 5 ilmskih premijera i razini. Ipak, uzmemo li u se priprema veliki koncertni 3 koncerta – izmeu ostalog obzir injenicu da u dvospektakl – “Carmina Burana” i “Kerempuhova” predstaCarla Orffa. va “Profesionalci”, HNK-ova ranu Centra za kulturu za Proljetna sezona Tribine “Gostioniarka Mirandolina” samo jedno prikazivanje “akovec etvrtkom” zapo- i koncert Tamburaškog orkestane ak 500 ljudi, a da u inje 26. sijenja multime- stra HRT-a. pet dvorana “Cinestara” stane njih 400, vjerojatno

11. Lista gledanosti 20

ni s te strane nee biti prevelikih problema. Osim toga, komparativna prednost Centra za kulturu jesu programi koji se svojim sadržajem, produkcijom i kvalitetom izdvajaju od klasinih holivudskih blockbustera, a koje akoveka publika tijekom godine ima prilike pogledati u ak nekoliko ilmskih ciklusa. Ve krajem sijenja tako poinje Revija dokumentarnog ilma, koja i ovaj put donosi presjek najboljih i nagradama ovjenanih dokumentaraca, poput “Crvene kapele” danskoga redatelja Madsa Brüggera, nagraenog Velikom nagradom žirija u kategoriji “World Cinema – Documentary” na Sundance Film Festivalu, ili kontroverzni redateljski prvijenac glumca Caseyja Aflecka “Još sam tu, izgubljene godine Joaquina Phoenixa”, koji se bavi turbulentnim razdobljem života njegovog kolege, glumca Joaquina Phoenixa. Reviju dokumentarnog ilma nipošto ne propustite od 27. do 31. sijenja, a tijekom godine ekaju nas još i “Filmomanija” i “Petkom u 22”.

Program definiran do Majskoga muzikog memorijala Ve idui etvrtak zapoinje i novi ciklus izložbi, koji otvara serija fotograija na temu bivšega poljskog glavnog grada Krakowa, u veljai zapoinje i Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek”, a u 2012. nas, izmeu ostalog, eka još jedan nastup britanskog comedy showa “London Calling”, “Pinkleci” e proslaviti 25 godina, a doekat emo i poznatog jazz gitarista Ratka Zjau. (bš)


13. sijenja 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 14. sijenja, od 18 sati Otok

Winterparty MK-a “Ren Ban” Prelog Godišnje okupljanje preloških bajkera iz MK-a “Ren Ban” održat e se ovu subotu na staroj lokaciji u Otoku, kada e se po deseti put održati winterparty

kluba. Bajkere e zabavljati poznati meimurski rockeri iz Musta Benda, a posjetitelje ekaju grah i pia po povoljnoj cijeni.

EUROPSKI GLAVNI grad kulture nikad bliži – u 2012. stoluje Maribor!

Od grada Maribora meimurske kulturnjake dijele birokratske granice PIŠE: Bojana Španiek

U Mariboru su se cijeli tjedan užurbano vodile pripreme za skorašnji poetak stolovanja europskom kulturom

Slovenski grad Maribor kroz koji e dan sveanom ceremonijom, zajedno s portugalskim gradom Guimaresom, postati europska kulturna prijestolnica u 2012. godini. Kroz godinu e se tako u gradu, samo 80 kilometara udaljenome od akovca, održati ak 238 razliitih kulturnih projekata s poznatim ili manje poznatim umjetnicima iz Slovenije, Europe i svijeta, a ovaj se veliki projekt ravnopravno financira državnim i lokalnim novcem. Službena sveanost otvorenja održat e se ovu subotu 14. sijenja, kulturni je program zapoeo ve juer, a u godini pred nama Maribor e postati prizorište brojnih projekcija, predavanja, U Mariboru javnih diskusija, e se u 2012. godini izložbi vizualne i odviti više od 230 razlimultimedijske itih kulturnih programa, umjetnosti, bogatih simpozija meu kojima e nastupiti hri okruglih stovatski izvoai Ivo Pogoreli, lova, koncerata klasine i su- 2Cellos, Los Caballeros i Zagrebaki solisti. Meimurvremene glazbe, bogatoga filmski izvoai svoju priliku likoskog programa, još ekaju sti, literarnih i kulinarsrušiti skih dogaaja, scenske neke disciumjetnosti i gledališta za plinarne barijere najmlae, kao i brojnih drugih umjetnikih izražaja u urba- i u, za eurozonu krizna vremenom okruženju. Kultura e u na, vrstim sponama dodatno Mariboru tako ove godine za- povezati Europu, barem u kulsjati u punom sjaju svoje razno- turnom pogledu.

Programi uglavnom iz Europske unije Europski glavni grad kulture titula je koju Europska unija svake godine dodjeljuje barem jednom europskom gradu, a tijekom koje se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno - povijesnu baštinu. Od 1985. godine, kada je prvim europskim

gradom kulture proglašena Atena, ovu su titulu i sve prilike koje ona nosi iskoristili, izmeu ostalog, Firenca, Amsterdam, Pariz, Dublin, Kopenhagen, Weimar, Vilnius, a u prošloj su godini titulu Europskoga glavnoga grada kulture zajedniki ponijeli estonski Tallinn i finski Turku. Od samoga poetka ovoga projekta Europski glavni grad

OTVORENJE SEZONE u Areni Varaždin

Baletni spektakl na ledu 22. sijenja Novu programsku 2012. godinu u Areni Varaždin otvorit e ve 22. sijenja jedinstveni baletni spektakl – St. Petersburg državni balet na ledu s jednim od najljepših djela klasine baletne literature – baletom “Uspavana ljepotica” Petra Iljia ajkovskog. Bit e to prvi put da ovaj svjetski poznati ruski balet na ledu s ovim baletnim spektaklom gostuje u Hrvatskoj.

Prošlu su godinu u Zagrebu nastupili s baletom “Labue jezero”. St. Petersburg državni balet na ledu jedan je od bisera Rusije, osnovan 1967. godine. To je prva i do sad jedina baletna skupina koja nudi pravi klasini balet s klasinim baletnim kostimima, a koji se izvodi na specijalnom klizalištu. lanovi baleta kombinacijom umjetnikog klizanja i

klasinoga ruskog baleta osvajaju publiku diljem svijeta, a do sad su imali više od 7 tisua nastupa na rasprodanim najprestižnijim pozornicama diljem svijeta. Svaku predstavu ovoga uvenog ruskog baleta prati i bogata kostimografija i rasvjeta. Državni balet na ledu iz St. Petersburga broji stotinjak plesaa, a veina njih bili su vrhunski klizai u

pojedinanom te klizanju u parovima, gdje su osvojili i brojne medalje. Ulaznice se mogu kupiti u sustavu Eventim (www.eventim.hr) te na sljedeim prodajnim mjestima: VARAŽDIN – Ca e bar Time out, Koncertni ured, Rock Art Ca e i Ca e bar Barfly, AKOVEC – Ca e bar Arcus, Radio 1 i Mura Travel, PALOVEC – Domino bar.

kulture nikada nije bio bliže Meimurju i akovcu – najbliža europska kulturna pri-

jestolnica bio je 2003. godine Graz, a u 2010. do kulture se trebalo putovati dvjestotinjak kilometara do maarskoga Peuha. Sada nam je kultura gotovo na dlanu, na nešto više od sat vremena vožnje, i samo od sebe postavlja se pitanje – možemo li i jesmo li barem pokušali ovu situaciju iskoristiti u vlastitu korist i naše meimurske kulturne programe “progurati” u Maribor. U Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada akovca, koji vodi rauna o gradskoj kulturi, kao da prvi put uju ovakvu ideju, no zato je Centar za kulturu akovec, koji svaku godinu svoje ponude ionako šalje za mariborski Lent estival, programe koji djeluju pod njegovim okriljem ponudio i za godinu mariborskog stolovanja europskom kulturom. Odgovor za sada još nije stigao, a budui da 95 posto dogaanja ine programi i izvoai iz Europske unije, ini se da su granice, iako je one fizike vrlo jednostavno i brzo premostiti, one koje nas na papiru još uvijek vrlo jasno dijele od Europske unije, ovaj put ipak bile presudne. 


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIĹ˝NICA “NIKOLA Zrinskiâ€? akovec preporuuje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

PiĹĄe: Igor Baksa

Raznovrsni kulturoloťki ťokovi U zadnje vrijeme bio sam suoen s velikim kulturoloťkim ťokom. Cijele sam se blagdane druŞio s Dalmatincima. Prvi ťok bio mi je gastronomske prirode. I najsiromaťnija kua ima cijelo potkrovlje mesnih delicija, suťenih na tradicionalni nain, uz kamin, a nekad je tu u kuici od kamena bila i kuhinja u kojoj su se poraale cijele generacije ljudi. Znai, tradicionalna garsonijera. I to je ostalo od onda kao tradicionalni nain Şivota – s puno mesa i suhomesnatih proizvoda. Njihov pak je ťok bio vidjeti ljudsko bie koje ne jede meso. Ali to je viťe - manje svugdje ťok ... Sljedei ťok bio je krajem prosinca i poetkom sijenja svako jutro ubrati mandarinu i naranu s drva u vrtu. A ja mislio da ovo voe zimi uspijeva samo na GMO policama trgovina. A ultimativni ťok nad ťokovima bio je u najurbanijem kafiu u selu sluťati cijeli nevjerojatni DJ-ski ruralno - urbani splet: od Azre, preko Miťe Kovaa i Mladena Grdovia, do Thompsona i Lady Gage. Svaka nova pjesma bila je novi napad na Şivane zavrťetke moga sluťnog aparata. Nespojivo s nespojivim. Meutim, kako volim nove kulture, a domorodake navike svakog naroda, pa tako i hrvatskog, promatram s potpunim zanimanjem, tako sam i u ovom neobinom glazbenom uťpajzu pronaťao pozitivne aspekte. Na stranu kvaliteta pojedine glazbe. Tko moŞe rei da je Thompson smee? Njegov bend sastavljen je od najkvalitetnijih instrumentalista na ovim prostorima. Tko moŞe rei da je Gibonni smee? ovjek zapoťljava glazbenike svih rasa i govornih podruja. No, da se vratim na temu kulturoloťkog ťoka. Nije ťok bio sluťati sve te raznobojne izvoae zajedno, na jednom mjestu, od jednog DJ-a. Nego to ťto se i staro i mlado dizalo i pivalo uglas svaku dalmatinsku pismu. A druŞio sam se i s pankerima i sa ťminkerima, i s nedefiniranima i s predefiniranima, sve u svemu, sa ťirokim spektrom ljudi i njihovih glazbenih ukusa. Ali kad je dalmatinska pisma u pitanju, svi se kao arobnim CAFFE & DISCO BAR

DIANA 

  

GRATIS  vrijedi od 13.01. do 15.01.

ĹĄtapiem regionalnog sjedinjenja stope u sretnu masu razdraganih ljudi, ponosnih na svoje podrijetlo i svoju glazbu. Sjedio sam tamo ne vjerujui svojim oima i uĹĄima, dok se oko mene uglas orilo “Dalmatinac sam, tu sam roen ja“. Pitao sam se bi li bilo mogue da se takvo ĹĄto dogodi u akovcu. Ne da Meimurci pjevaju da su Dalmatinci, nego da se subotnjim kafiskim eterom zaori meimurska popevka i da pritom nitko ne pone kako mi to u Ĺžargonu kaĹžemo – “srati poâ€? pjesmi ili po izvoau. Zaista, u Rjenik meimurskog jezika, ako ga itko ikada sastavi, trebalo bi svakako staviti pojam – “srati po“. Ovaj Ĺživopisni glagol dolazi kao aktivni aspekt vrlo tradicionalnog stanja duha inae slatkog i radiĹĄnog malog naroda izmeu Mure i Drave – meimurskog jala. Zbog tog se jala, koji briĹžno njegujemo svih ovih godina, ne moĹžemo maknuti dalje od svog dvoriĹĄta. Zbog tog jala tui su nam uspjesi kao sol na ranu vlastitih kompleksa. Zbog tog jala meimurska popevka ostat e rezervirana samo za specijalizirane etnoveeri ili ajrunte rijetkih kafia. Zbog tog jala “srat e se poâ€? svim meimurskim izvoaima koji se drznu iskoiti iz skuenih okvira lokalnih vikend - zabavljaa. Umjesto da smo ponosni na svaki uspjeh naĹĄeg, meimurskog, ovjeka na hrvatskoj glazbenoj sceni, mi emo ga radije poklopiti vlastitim zakljucima o prirodi i kvaliteti njegovoga glazbenog puta. Umjesto da smo ponosni ĹĄto na ovako malom prostoru imamo nekoliko tisua tradicionalnih meimurskih pjesama, mi emo radije na svadbama pjevati da smo Dalmatinci. Umjesto da smo ponosni na to ĹĄto na ovako malom prostoru imamo nevjerojatno mnogo glazbenika, i to kvalitetnih glazbenika, mi emo radije ignorirati tu injenicu. ak se i rockerski bend Joal raspao, jer je oito bilo previĹĄe meimurskog jala oko njega. Bolje bi nam bilo da, umjesto da odstranjujemo ostale tradicionalne vrijednosti iz naĹĄih Ĺživota, odstranimo meimurski jal iz naĹĄih glava.

Beletristika:

1. Davor Suhan - “Bolero: Sarajevo ‘84.â€? “Boleroâ€? je bajkovita, izrazito rafinirana sentimentalno - duhovna proza, proĹžeta mistikom drevne indijske filozofije; romantina ljubavna saga o kerima i sinovima dharme, koji su rat u BiH proveli na strani svoje - “nikad zaraene, nikad podijeljene i nikad posvaane Domovineâ€?. I dok mnogi danas prilike u srcu Balkana promatraju s velikom skepsom, usmjereni paĹžnjom na ĹžariĹĄne teme politikih sukoba, ije tenzije i dalje traju, ne ostavljajui puno prostora za veliki optimizam ova knjiga objavljuje:

2. JosĂŠ Saramago: “Male uspomeneâ€?

â€œâ€Ś Ljubav u ovoj zemlji rodit e se u teĹĄkim mukama, ali kad njezin porod zavrĹĄi obasut e je rajskim darovima. Njezina djeca bit e djeca Svjetla. Nee se ravnati po zakonima ljudskim, ve po ĹĄapatu anela koji e svatko uti u vlastitom srcu ‌ ‌ Jednoga dana na ovim prostorima nastat e zemlja koja e se zvati Slavija, njezini narodi Ĺživjet e u miru i jedinstvu i bit e primjer cijelome svijetu ‌â€? â€œâ€Ś Bolero je jedina Istina o Sarajevu ‌ sve drugo je tek igra sjena.â€?

3. Lora TomaĹĄ, Mirjana Janji: “Popodnevni pljuskoviâ€?

Publicistika: 1. “Zlatna knjiga slasticaâ€? 2. Martin Ivani: “Na danaĹĄnji dan: Prijelomni dogaaji iz hrvatske i svjetske povijestiâ€? 3. David A. Vise, Mark Malseed: “Pria o Googleuâ€?

KNJIGA TJEDNA

JosĂŠ Saramago - “Male uspomeneâ€? “Male uspomeneâ€? spomenar su nostalgije i prvorazredna lirska memoaristika, suptilan album sjeanja na djetinjstvo i ranu mladost portugalskog nobelovca JosĂŠa Saramaga. Iako je za najranijeg djeaĹĄtva s roditeljima preselio u Lisabon, Saramago je ostao neraskidivo vezan za Azinhag, svoje rodno selo. Zbog slaboga imovnog stanja, budui nobelovac seoskih korijena ak i prekida srednjoĹĄkolsko

obrazovanje. Prije nego ĹĄto je stekao knjiĹževnu slavu, on se u Ĺživotu bavio brojnim zanimanjima: bio je bravar, inovnik, crta, zdravstveni radnik, prevoditelj, urednik i novinar. U romanima kao ĹĄto su “Terra do pecadoâ€? (1947.) i “Levantado do chaoâ€? (1980.) Saramago iz vlastitog iskustva progovara o teĹĄkom Ĺživotu i izrabljivanju seljaka u portugalskoj provinciji. “Male uspomeneâ€? stoga nisu tek puki memoari, ve komentar

“malihâ€? dogaaja iz doba koje je Saramaga odredilo kao pripovjedaa prepoznatljivog stila i lijevo orijentiranog intelektualca. OpozvavĹĄi prvotnu zamisao da ovu svoju knjigu nazove “Knjiga iskuĹĄenjaâ€?, JosĂŠ Saramago u svom kaleidoskopu sjeanja pria nam svoju, i ne samo svoju, priu, posve empatian prema selu koje ga je, ini se, poduilo Ĺživotu viĹĄe negoli Ĺživot u glavnom gradu. (mvin o)

ALBUM TJEDNA

Amy Winehouse - “Lionessâ€? “Da je Amy poĹživjela, nikad ne bismo uli ovakav albumâ€?, tvrdnja je koja se manje ili viĹĄe izravno plasira kroz gotovo sve recenzije ovog albuma, odnosno kompilacije pjesama prerano preminule Amy Winehouse. Doista, da se Winehouse tamo negdje 2007. uspjela otrgnuti iz ralja svojih osobnih demona, baciti etanol, nikotin i droge, vjerojatno bismo ovih dana sluĹĄali neke druge pjesme u nekim drugim aranĹžmanima. I vjerojatno bismo s ushitom priali o sjajnom koncertu u Beogradu i govorili koncertnim promotorima “prokleti bili na BoĹži 2011. ĹĄto je niste doveli u Hrvatskuâ€?. No dobro, maĹĄta je jedno, a realnost drugo. Nakon Amyne smrti poeo je njen zagrobni diskogra ski Ĺživot: traĹženje svih moguih snimaka koje bi se mogle kad - tad objaviti. Unato raznim glasinama, njeni pokuĹĄaji da snimi dugosvirajui projekt ostadoĹĄe samo pokuĹĄaji, a na ovoj ploi samo je nekoliko pjesama koje su bile u konceptu za njen trei album. Snimke datiraju iz perioda

litrama prokletog pia i kad je bila obina londonska cura koja je voljela Ĺživjeti na svoj nain i pjevati svoju muziku. Na ovom albumu, doduĹĄe, dominiraju obrade, no to su pjesme kroz koje pjeva Amy i koje kao da pjevaju o Amy. “Lionessâ€? nema ukletu i zlokobnu snagu “Back To Blackâ€?, nego u stvarima kao ĹĄto su “Our Day Will Comeâ€? prezentira Winehouse koja je voljela Ĺživot i sanjarila o nekom princu na bijelom konju s kojim e Ĺživjeti dugo i sretno. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Our Day Will Come;

od 2002. do 2011., a tek etiri datiraju iz vremena nakon izdavanja “Back To Black� (autorske “Like A Smoke� i “Between The Cheats�, te “A Song For You�, duet “Body and Soul�). Glavnina “Will You Still Love Me Tomorrow� datira iz 2004., unato oznaci “2011� na omotu. Kompilacija “Lioness� najslabija je od tri dugosvirajua izdanja koja je Amy objavila u

kratkoj ali dinaminoj karijeri, tek zericu slabiji od “Franka�, no, unato slabijim trenucima, album kao cjelina neobino je koherentan i prikazuje mladu simpatino uvrnutu curu koja voli nositi i pjevati stare stvari, i to ne one od mame, nego iz bakine mladosti. Od sva tri izdanja, vjerojatno “Lioness� najbolje opisuje Amy u svojim “dobrim� danima, kada se nije zalijevala

2. Between The Cheats; 3. Tears Dry; 4. Will You Still love Me Tomorrow?; 5. Like A Smoke; 6. Valerie; 7. The Girl From Ipanema; 8. Hal Time; 9. Wake Up Alone; 10. Best Friends, Right?; 11. Body and Soul


13. sijenja 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... BESMRTNICI

MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

akcija, antazija Režija: Tarsen Singh Uloge: Henry Cavill, Mickey Rourke, John Hurt, Freida Pinto

mistini triler, drama Režija: David Fincher Uloge: Daniel Craig, Rooney Mara, Stellan Skarsgard, Robin Wright, Christopher Plummer... Prije etrdeset godina Harriet Vanger nestala je s obiteljskog okupljanja na otoku koji posjeduje moni klan Vanger. Njezino tijelo nije nikada pronaeno, a njezin je ujak uvjeren da je ubojica lan njegove povezane ali dis unkcionalne obitelji. Unajmljuje novinara Mikaela Blomkvista

i tetoviranu, problematinu, ali spretnu hakericu Lisbeth Salander kako bi istražili sluaj. Kada povežu nestanak Harriet i brojna groteskna ubojstva prije etrdesetak godina, poinju otkrivati tamnu povijest obitelji. Film traje 158 minuta, preporuuje se starijima od 18 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “The Ward” je režirao: a) J. Van Dormael b) J. Carpenter c) M. Marlind Dobitnik iz prošlog broja: Mario Jankovi, Ivanovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 13.1.

18.00 BESMRTNICI akcija, antazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE mistini triler, drama

subota, 14.1.

18.00 BESMRTNICI

l. br: _______________________________

akcija, antazija

Ime i prezime: ______________________

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

________ _____________________________

mistini triler, drama

nedjelja, 15.1. Nemilosrdni kralj Hiperion vodi svoju krvolonu vojsku na smrtonosni pohod po Grkoj, u potrazi za oružjem koje e uništiti ljude. Tezej, smrtnik izabran od boga Zeusa, mora

16.00 ŠTRUMPFOVI

povesti borbu protiv Hiperiona i njegove zle sile. Sudbina ljudi i bogova u Tezejevim je rukama. Film traje 110 minuta, preporuuje se starijima od 16 godina.

animirana obiteljska avantura

18.00 BESMRTNICI akcija, antazija

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE mistini triler, drama

DVD, BLUE RAY IZLOG ODJEL STRAHA Horor Johna Carpentera, pria o djevojci koja završi u duševnoj bolnici, u odjelu iz kojeg nitko ne izlazi živ! Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke. Dr. Stringer pokušava pronai razlog Kristeninom slomu živaca, no ne

1. PLANET MAJMUNA: POSTANAK 2. 6 PIŠTOLJA

GOSPODIN NITKO

uspijeva. Uskoro e Kristen na hodnicima odjela poeti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

Futuristika drama o najstarijem ovjeku na svijetu. Dobitnik nagrade publike na europskim filmskim estivalima. Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Meutim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesigu-

18.00 BESMRTNICI

3. PUT OSVETE

akcija, antazija

4. ZELENA LANTERNA

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

5. MAMURLUK 2 6. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

mistini triler, drama

7. U BOLJEM SVIJETU ran u to i ne sjea se skoro niega. U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispitati o njegovom životu za vrijeme mladosti.

utorak, 17.1.

8. AUTI 2

18.00 BESMRTNICI

9. GRANICA

akcija, antazija

10. OBRED

20.00 MUŠKARCI KOJI MRZE ŽENE

INTERNET I RAUNALA

Stolno raunalo, laptop ili tablet? Naješa dilema prilikom kupovine novog raunala je hoe li novo raunalo biti prijenosno ili stolno - a u zadnje vrijeme se sve eše razmatraju i tableti za manje zahtjevne korisnike koji raunalo žele nositi svugdje sa sobom.

Zašto laptop?

MailChimp.co MailChimp je online servis koji vam pomaže u dizajniranju vlastitih newslettera, njihovoj objavi putem društvenih mreža, kombiniranju sa servisima koje ve koristite i praenju vaših rezultata. Simpatini MailChimp je nešto poput vaše osobne publishing plat orme

pomou koje možete jednostavno dizajnirati izvanserijske email kampanje i podijeliti ih na društvenim mrežama. Sigurni smo da ete se zaljubiti u brojne kombinacije MailChimp uzoraka i mogunosti koje u potpunosti možete prilagoditi vlastitim potrebama.

Laptop možete ponijeti svugdje budui da nije vezan uz odreeno mjesto, a za par sati rada mu nije potreban ni prikljuak na struju. Sur anje internetom, obrada teksta, pa ak i jednostavnija obrada slika i videa bez problema se može uiniti na prijenosnom raunalu. No, prilikom dugotraj-

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

ponedjeljak, 16.1.

nijeg rada do izražaja dolaze njegovi nedostaci, a to su: relativno neudobna tipkovnica i mali ekran te njegov niski položaj na stolu uzrokuju zamor oiju i bolove u leima zbog neudobnog položaja. Takoer, prijenosna raunala se u pravilu ne mogu nadograivati što dovodi do njihovog bržeg zastarijevanja.

Zašto stolno raunalo? Stolno raunalo ete rijetko premještati kad ga jednom postavite na radno mjesto. Dijelovi raunala koji sainjavaju hardver su u pravilu je tiniji i pružaju bolje radne sposobnosti od onih u prijenosnim raunalima. Tipkovnica i monitor, takoer, nisu ogranieni veliinom kao što je sluaj kod prijenosnika te je izbor veliine ekrana i udobnosti tipkovnice velik što omoguava puno udobniji rad.

A tablet? Tableti su relativno novi i glavna odlika im je velika mobilnost (što se tie trajanja baterije, a neki mogu

ak stati i u džep kaputa!) te lako rukovanje - sve je mogue putem ekrana koji se drži u ruci. No sami po sebi nisu pogodni za neki ozbiljniji rad na raunalu, osim povremenih aktivnosti poput itanja e-mailova te sur anja.

Što odabrati? Ukoliko na raunalu ne radite cijeli dan na istom mjestu tj. morate ga prenositi zbog prirode vašeg posla, izbor e pasti na prijenosno raunalo. Za zahtijevnije poslove na raunalu stolno raunalo je gotovo obavezno zbog brzine i udobnosti rada. Stoga, ako nemate potrebu za estom promjenom radnog mjesta, nepotrebno je kupovati prijenosno raunalo te e stolno raunalo biti primjerenije rješenje - naroito i što se tie zdravlja zbog položaja tijela, a uz istu cijenu pružit e i vee mogunosti. Ukoliko ste stalno u pokretu - tablet je pravo rješenje za vas, no vjerojatno tek kao drugo raunalo dok ete veinu posla napraviti preko jednog od prije navedenih. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

mistini triler, drama

srijeda, 18.1. nema filmskog programa

etvrtak, 19.1.

18.00 SRETNA NOVA GODINA romantina komedija DOM KULTURE PRELOG

subota i nedjelja, 14.1. i 15.1.

KOKO I DUHOVI obiteljska akcijska komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

Lifestyle NOVA GODINA donosi nove trendove. Što e biti najpopularnije u nadolazeim mjesecima?

Nadolazei modni trendovi

koje morate isprobati Nova je godina i, iako se zima ustvari još nije pravo zahuktala, vrijeme je da iza sebe ostavimo staru i dosadnu modu i ponemo gledati unaprijed te da predstavimo trendove koji e ove godine biti najpopularniji. S veinom smo ve dobro upoznati – što znai da je na vama samo ih dobro iskombinirati s odjeom koju ve imate u ormaru. Ponovno e biti popularne jarke boje, posebno neonske boje i jarko naranasta, a i crvena se vraa na velika vrata. Printevi e biti popularni kao nikada do sad (art deco i futuristiki), a kad ve govorimo o bojama, spomenimo i da je color blocking (kombiniranje dvije ili više boja u jednoj odjevnoj kombinaciji) još uvijek in!

kože. Što se tie kombiniranja boja – pokušajte s komplementarnim bojama (koje se nalaze na suprotnoj strani kruga boje) – plava i naranasta, žuta i ljubiasta te crvena i zelena. Proljetne polusportske jaknice – kao one koje smo mogli vidjeti u kolekcijama Tommyja Hiligera, Eduna i Jasona Wua – odline su ako se nas pita! One su praktine, imaju sportsku vibru koja e biti popularna ovo proljee, a opet mogu biti veoma šik!

Naranasta i sve njene varijacije

… Ako se dizajnere pita – u njih se slobodno zavijete od glave do pete. No, ako se nas pita – s ovakvim printom umjerenost je vrlina. Kombinirajte ih s potpuno jednostavnim komadima odjee. Kombiniranje boja ponovno se vraa, odnosno kraljevanje ovog trenda ne samo da se nastavlja, ve e biti još i popularnije. Želite krenuti jednostavno? Ukomponirajte ovaj look na cipelama ili modnim dodacima (color block torba). Ili pak jarke boje kombinirajte s bojom

Intenzivne boje Ako su prošle godine boje bile popularne, onda emo ih se u 2012. tek nauživati! Ovo proljee pospremite crno, smee i sivo, ve radije pripremite neonske boje i takozvane boje dragulja (ljubiasta, smaragdno zelena, kobalt plava …). Ako su vam ove jarke boje malo previše, kombinirajte ih s pastelnim bojama. Strunjaci preporuuju da jarke boje nosite na onom dijelu tijela koji želite naglasiti.

Kratka pink odijela Slijede dva trenda koja nam i ne sjedaju najbolje, ali iz pogleda na modne kolekcije deinitivno oba upadaju u oi. Prvi su pink odijela (sakoi i kratke hlae). Naša preporuka – radije svaki od ta dva odjevna predmeta kombinirajte s neupadljivijom odjeom.

Metalik odjea i modni dodaci

Peter Som, Ruffian, Nanette Lepore Odvažni uzorci Kako se sve ini, ovo deinitivno nije godina kada je u trendu uklopiti se u kalup. Izaite iz okvira i plijenite pažnju – a to ete lako uiniti uz

Dakle, ovo e biti daleko najpopularnija boja ove sezone. Prema Pantone institutu, naranasta (tangerina naranasta) je najpopularnija boja idue godine, a to su prihvatili i gotovo svi dizajneri i ukomponirali je u svoje kolekcije.

pomo odjee odvažnih uzoraka. Sve je dopušteno – foto i art deco printevi, futuristiki, preslikani printevi, cvjetni uzorak, plemenski

Od kratkih suknji, preko uskih hlaa i tajica, te kratkih hlaa do cipela i torbica – sve e dobiti svoje sjajne bronane, zlatne i srebrne varijante. I ne samo to – popularne

PRIPREMA je najvažnija

Glatka i ravna kosa Mnoge žene koje imaju prirodnu kovravu kosu prihvatile su je takvom kakva je, no veina ih još uvijek pokušava izravnati kovre i valove. Kako to postii, a da kosa izgleda lijepo? Važno je napraviti dobru pripremu: nakon što ste runikom posušili kosu, na nju nanesite pjenu za slabiji ili gel za jai uinak. Nemojte odmah

posezati za sušilom, priekajte malo da se kosa djelomino prirodno osuši. Ako imate šiške, ponite od njih. Poešljajte ih prema naprijed i vrsto ih držite prstima dok ih sušite od korijena prema krajevima. Nakon što ih posušite, proite etkom kroz njih. Podijelite kosu etkom na 5 dijelova, te privrstite špangama sve osim

jednog. Posušite ga izvlaei taj pramen širokom etkom prema van ili unutra na krajevima. Sušilo za kosu držite par centimetara od etke usmjereno prema podu. Isto ponovite sa svim pramenovima. Postupak možete ubrzati ako imate peglu za kosu. S njom je ovaj posao gotov za nekoliko minuta. Peglu upotrjebljavajte na suhoj ili malo vlažnoj kosi, od

korijena prema vrhovima. Da bi kosi dali zdravi sjaj, te da vam duže ostane glatka, na kosu nanesite kap - dvije silikonskog seruma ili kreme. Nemojte stavljati više jer e vam kosa izgledati masna.

su i druge metalik boje – zelena, ljubiasta, crvena … Nama se ovo baš i ne svia, ali tko voli nek’ izvoli.

Peplum kroj Haljina s volanima oko bokova? Peplum je ve neko vrijeme ponovo popularan (inae je kroj je prvotno populariziran u 40-ima, potom ponovno vien u 80-ima, da bi se vratio u novom stoljeu s potpuno novim i modernijim identitetom), a sada su ga dizajneri stavili ne samo na haljine, ve i na suknje, košulje, sakoe i jakne.


13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Parovi na špici Moramo vam priznati da nam pogled na ovakvu špicu istinski grije dušu! Ne, mi neemo ve sada poeti pretjerivati s pripremama za Valentinovo, jer kao prvo – tek smo ispratili jedne blagdane, treba

nam malo odmora, a kao drugo – zaljubljeni bi Valentinovo ionako morali slaviti svaki dan, zar ne? Kako god, proljee usred zime za šetnju središtem grada iskoristili su parovi svih generacija, mnogi od njih i odlino modno usklaeni, a neki jednostavno – zaljubljeni.

ESPRESSO by

Prekprokleti Sale! Z

animljivo je kako, nakon rastrošnog prosinca i potpunog blagdanskog bankrota, mnogi, ako ne i veina, u sijenju uvijek “zmognu” još neke noveke za megalomanske zimske rasprodaje. Ne možete si pomoi, ali slinice jednostavno same od sebe ponu curiti im vas tamo neki Sale pone, poput milozvunih ali pogubnih sirena, mamiti s prozora izloga duana

u središtu grada, možda kojeg od šoping centara na periferiji ili u inozemstvu, brojke 30-50-70 rufen ojh an, pone vam se mantati u glavi i potpuno nemoni, bez voska u ušima i sigurnosne užadi, ulazite u zamku. umanuto uletavate u štacun, unezvjereno šarate pogledom i gledate gdje ete se prvo baciti u prekapanje. Hipnotizirano, jer ne smije-

S

te misliti na torticu, pa onda radije mislite na sniženja, prolazite štender po štender, policu po policu i korpu po korpu, kopate u prvom duanu, prelazite u drugi, trei ili sedmi, tražite i najmanji išupani koni ne bi li ga sirotoj prodavaici nabili na nos za još 3,48 posto popusta, i kao divlja zvijer napadate osobu koja se za isti falat obleke sluajno uhvatila s druge strane vješalice.

P

o izlasku iz toplih prodavaonica ošine vas hladni sijeanjski vjetar i, kao dašak stvarnosti, vraa vas u stanje prisebnosti. E sad – ili ste se još onako ošamueni od te kupogroznice našli pred duanom s rukama toliko punim vreica da ste istinski požalili što nikada niste nauili stvari nositi na glavi, ili pak šokirani gledate u prazne ruke, izvrete dlanove i džepove ne biste li pronašli barem neku sitnicu koju ste kupili. A onda iz magle izviru sjeanja – u tim istim duanima svega su 2 arti-

kla snižena onoliko koliko izlozi govore, a njima biste ionako prije mogli obrisati prašinu ili oprati pod nego ih obui kao najnoviji dodatak vašem, ionako prenailanom, ormaru. ožda je ova druga solucija ak i bolja, jer onima prvima e svi ti rauni kad - tad doi na naplatu, pa kad ožeže ona strašna depresivna veljaa, ima da vas nema. Osim toga, svi oni koji se kui vrate s najnovijim modnim doprinosom isti e vrlo vjerojatno morati sakriti od bolje polovice prije

M

nego eksplodira, a dodatni problem bit e kamo sad ipak spakirati sve te stvari. etvrtina tih stvari, otkrit ete pri ponovnom naprobavanju, uope vam ne stoji onako kako ste si prvotno zamislili, druga etvrtina uope nije te boje, u treoj ete pronai komade koje si je prije vas kupila suseda Micika, a ne daj Bog da vas vide u istom, a tek možda onim posljednjim dijelom bit ete možda zadovoljni. rugi put – vosak u uši i ne dajte da vas taj prekprokleti Sale opet namagari!

D


10

13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA

t,JOF[JPUFSBQJKB t1PTUPQFSBUJWOB SFIBCJMJUBDJKB tSFIBCJMJUBDJKB OBLPO$7*B tSFIBCJMJUBDJKB TQPSUTLJIP[MKFEB t-JNGOBESFOBäB t.BTBäB t&MFLUSPUFSBQJKB t.BHOFUPUFSBQJKB t5FSBQJKBMBTFSPN

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

PiĹĄe Alen Horvat bach. phisioterapist

Alzheimerova bolest

A sad - depresija

Hematom

M o j a baka ima 68 godina i oboljela je od A lzheimerove bolesti. Interesira me kakva je to bolest i kako se lijei? A lzheimerova bolest je kronina, progresivna, degenerativna bolest srediĹĄnjeg Ĺživanog sustava, koja se odraĹžava na sve bolesnikove funkcije u njegovom svakodnevnom Ĺživotu. Pod tim se prije svega podrazumijeva njegovo obiteljsko, profesionalno i socijalno funkcioniranje koje tijekom vremena postaje sve viĹĄe naruĹĄeno. Bitno je ĹĄto ranije dijagnosticirati tu bolest kako bi se moglo bolesniku i njihovim obiteljima dati ĹĄto kvalitetniji nain lijeenja i skrbi. Osnovne karakteristike ove bolesti su poremeaj pamenja koji se razvija polako kroz viĹĄe mjeseci, poteĹĄkoe kod kuhanja, pospremanja, odrĹžavanja osobne higijene, poteĹĄkoe kod govora, itanja i pisanja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nesnalaĹženje u novanim poslovima,

gubljenje stvari, promjene raspoloĹženja, razdraĹžljivost, nervoza, pretjerana sumnjiavost, ustraĹĄenost, ljubomora, osamljivanje i gubitak interesa. Alzheimerova bolest se farmakoloĹĄki i nefarmakoloĹĄki tretira. FarmakoloĹĄki tretman Alzheimerove bolesti sastoji se u lijeenju jednim ili kombinacijom antidementiva a po potrebi daju se i drugi psihofarmaci kao ĹĄto su antipsihotici, antidepresivi, anksiolitici, hipnotici i dr. NefarmakoloĹĄki tretman Alzheimerove bolesti u poetnoj i srednjoj fazi bolesti se mora prilagoditi individulano prema svakom oboljelom na odgovarajui nain a uz neopohodni suport i edukaciju njegovatelja a to su uglavnom lanovi uĹže obitelji oboljelih. U kasnijim terminalnim fazama Alzheimerove bolesti, kada se obitelj viĹĄe nije u stanju adekvatno brinuti za oboljelog, onda je potrebno bolesnika spremiti u specijaliziranu ustanovu.

tSVÇ?OBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"ĆŽ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPÇ?FOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ‘mana 17, tel/fax. 023/311-535

N o v a godina tek poela, a ja, kao ĹĄto vidim i ost ali oko mene, u nekoj bezvoljnosti i pasivnosti. Splasnula blagdansk a dobra volja i raspoloĹženje, i s pu h a l i se baloni lijepih Ĺželja i krenulo je sve ispoetka... Nova vlada nas plaĹĄi novim porezima, s pogledom na ispraĹžnjene novanike i hladnjake moramo razmiĹĄljati hoemo li ui u evropsku zajednicu, nadajui se da emo izabrati manje zlo... Ali ÂŤnigdar ni tak bilo da ni nekak biloÂť. Umjesto svakidaĹĄnje jadikovke i crnih prognoza kojima smo ionako zasuti sa svih strana, pokuĹĄajmo zajedno razmotriti razloge zbog kojih se depresija kao psihiki poremeaj polako i sigurno pretvara u mentalno stanje planete na kojoj Ĺživimo. Pojavnost depresije sve je vea posvuda u svijetu, mi ne moĹžemo biti iznimka. ZaĹĄto je to uope tako? LoĹĄ doĹživljaj Ĺživota i potonue u psihike poremeaje koji su obiljeĹženi tjeskobom i beznaem sve je prisutnija pojava u zadnjim desetljeima, a prava pandemija depresije se oekuje u desetljeima koja dolaze. Pitanje za sve koji se bave mentalnim zdravljem je kako ju ublaĹžiti, jer ju je u ovakvom svijetu nemogue izbjei. Zbog mnogo razloga, od kojih je onaj najjednostavniji da nas ima sedam milijardi, a dobra ove planete nisu pravedno i ravnomjerno rasporeena niti se njima dobro upravlja. To je problem globalne politike i odatle sve posljedice ove svjetske situacije. Na individualnoj razini problem je sve vee propadanje obitelji kao temeljne socijalne zajednice. Sve se viĹĄe brakova razvodi ili funkcionira na razini koja ne pruĹža dovoljno podrĹĄke i ljubavi ni partnerima ni djeci. Roditelji puno rade i teĹĄko stvaraju materijalnu bazu za Ĺživot, s djecom provode

malo vremena pa tako izostaju vaĹžne svakodnevne interakcije koje stvaraju osjeaj prisnosti i sigurnosti. Sve viĹĄe djece odrasta uz televiziju i Internet, na ulici. U suvremenom svijetu jako je poveana socijalna mobilnost, zajednice nisu vrste kao nekada, ovjek malo gdje ostaje povezan sa lanovima ĹĄire obitelji. Mnogi nemaju osjeaj ÂŤkorijenaÂť ili pripadnosti , izgubili su stabilne izvore samoidentiikacije: raspala im se obitelj, ili drĹžava ili tvrtka ili...Potpora od strane obitelji ili ĹĄire druĹĄtvene zajednice postala je diskutabilna. Svjedoci smo uzlaza individualizma, bilo zbog osobnog izbora, bilo zbog prepuĹĄtenosti samome sebi radi nemara okoline. Ima zadovoljnih individualaca koji grade neki svoj osobni svijet, ali je previĹĄe onih koji su odmetnici ili otpadnici mimo svoje volje i nemaju izbora. Ljudi esto doĹžive da nikome nije stalo, nedostaju im izvori potpore u situacijama prepreka i neuspjeha, osjeaju se nemono, beznadno i poraĹženo. U ovom tekstu govori se o depresiji kao psihikom poremeaju koji e uskoro postati mentalno stanje ovjeanstva. To nije dobro i trebalo bi biti drugaije. A nee biti drugaije zato ĹĄto ovakvo stanje odgovara onima na vrhu svijeta. Onima koji vladaju, na svim razinama vladanja, dobro je ovako. PiĹĄui polako osjeam kako u meni raste volja, energija, revolt. U tom vas raspoloĹženju ostavljam na tjedan dana....

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

ALEN HORVAT

BACH. PHISIOTERAPIST

Vularija, Matije Gupca 14 fizioalen@gmail.com tel: 095/865-1326

NajeĹĄa ozljeda u sportaĹĄa, ali takoer kod ljudi u normalnim aktivnostima svakodnevnog Ĺživota. Od malih modrica, pa sve do velikih otoka, kod uganua zglobova; najeĹĄe skonog zgloba kod nogometaĹĄa, i djelomino i potpuno pokidanih miĹĄia. Hematom nastaje tako da prilikom udarca ili istegnua pukne jedna ili viĹĄe krvnih Ĺžila. Krv tada izlazi u prostor ispod koĹže, izmeu miĹĄia, ili u sam zglob. Kod modrica se radi o kapilarnom krvarenju, gdje je prisutna vrlo mala koliina na velikoj povrĹĄini, tako da ona prolazi vrlo brzo, bez ostavljanja nekakvog traga. Druga vrsta hematoma, kod uganua zgloba, istegnua ili djelomine rupture miĹĄia, zahtijeva lijeenje, bilo zbog bolova, ili zbog trajnih posljedica. Izlivena krv vrlo brzo se zgruĹĄa. Taj ugruĹĄak, ili hematom postaje strano tijelo koje smeta sust av u za k ret anje. Tijelo lagano razg r a uje taj hemat om , no vrlo sporo, a esto zbog njegovog poloĹžaja i oblika nije ga mogue u potpunosti resorbirati. Ako se to dogodi u miĹĄiu dolazi do ulaganja vezivnog tkiva u hematom, zatim i do kalciikacije, te na kraju stvaranje slobodne kosti u miĹĄiu, ĹĄto moĹže trajno uzrokovati bolove i slabu pokretljivost. U tom sluaju slijedi operativno odstranjivanje kalciikata.

PiĹĄe Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Problemi s prostatom Prostata je miĹĄiavi organ veliine oraha koji jednim dijelom prstenasto zatvara mokrani kanal. Njena funkcija je produkcija sekreta koji prenosi spermatozoide. U starijoj dobi esto dolazi do rasta prostate ĹĄto je u veini sluajeva dobroudno i ne zahtjeva terapiju. Ali zbog poveanja veliine, prostata pritiĹĄe mokrani kanal, tako da dolazi do poteĹĄkoa s mokrenjem. Osobe koje osjete taj problem ne bi ga smjele zanemarivati nego se ĹĄto prije obratiti urologu. Kad

Srea da do toga ne doe je, ťto su bolovi kod istegnua miťi a, i kod uganua zgloba toliko intenzivni da pacijent vrlo brzo traŞi strunu pomo. Lijeenje ima tri faze; U pr voj od ma h po ozljedi nastojimo smanjiti daljnje istjecanje krvi iz otvorene krvne Şile, i to na dva naina; 1. kompresija elastinim zavojem, 2. primjena ledenih obloga radi stvaranja ep hematoma na stjenci otvorene krvne Şile. Nakon toga slijedi mirovanje barem 48 sati, kad se hematom pretvara u gustu Şelatinoznu masu i tada je najbolje vrijeme za lijeenje, tj. uklanjanje. Od izikalne terapije primjenjujemo; masaŞu kojom razbijamo hematom radi ubrzavanja resorpcije. Ultrazvuna terapija svojom mikrovibracijom olakťava raspad hematoma, te ubrzava njegovu evakuaciju.Nakon dva do pet dana primjenjuje se joť toplo – hladna terapija radi poboljťanja cirkulacije krvi i limfe, i uz banda Şiranje zgloba moŞe se ve krenuti s izikom aktivnoťu! Najgore za hematom jest prisilno mirovanje s gipsom ili longetom, tada se cirkulacija usporava, te je nemogua resorpcija hematoma, zato koristimo ortoze i steznike koji daljnje ne oťteuju zglob, ali omoguuju rano pokretanje!!

osjetite da mokrenje postaje sve vei problem, mlaz urina nije viĹĄe kao prije ili su nona mokrenja sve prisutnija znai da je problem na vidiku. Skoro svaki drugi muĹĄkarac stariji od 45 godina s vremena na vrijeme ima problema s prostatom. U posljednje vrijeme, na Ĺžalost, ta se granica pomie prema sve mlaoj dobi i sve viĹĄe mlaih muĹĄkaraca imaju simptome vezane za prostatu. NajeĹĄe oboljenje od raka kod muĹĄkaraca je upravo rak prostate. Ako se rak otkrije u ranom stadiju moĹže se

bez posljedica kirurťki otkloniti. Dolazi do potpunog oporavka, ali je redovito kontroliranje prostate od vitalnog znaaja za zdravlje muťkarca u tom segmentu. Ukoliko primijetite pojavu krvi u urinu ili spermi u kombinaciji s bolovima u testisima ili poviťeDA BISTE BILI LIJEPI, ZDRAVI I DUGOVJENI POTREBNO JE I ZDRAVO ŽIVJETI. POMOU NAJNOVIJE BIO SLIM METODE VI MOŽETE POSTATI VITKIJI, LJEPŠI, POŽELJNIJI I SRETNIJI. BEZ NAPORA SKINITE SUVIŠNE KILOGRAME I OSIM GARANTIRANO LIJEPOG IZGLEDA POSTANITE ZDRAVA I USPJEŠNA OSOBA. AKO TO ŽELITE VI ETE SIGURNO USPJETI.

nom temperaturom tijela vezano uz spomenute probleme, mogue je da se radi o upali prostate. Do tog segmenta problema bioterapeut moŞe biti 100% uinkovit u otklanjanju oboljenja. Zato nemojte ekati da se problem produbi, imat ete viťe problema i vi i vať BIO SLIM TRETMAN VAM OSIGURAVA JEDAN NOVI I SRETNIJI ŽIVOT KOJI E VAS ZAUVIJEK OSLOBODITI SUVIŠNIH KILOGRAMA I POPRATNIH TEGOBA. BIO SLIM TRETMAN TRAJE OKO 30 MINUTA A DOVOLJAN JE JEDAN POSJET TERAPEUTU. DOGOVORITE TRETMAN BEZ SMS-A NA BROJ TELEFONA 098/1347-031 I POSTANITE VITKI.

kirurg a konani ishod ne mora uvijek biti dobar. Ne odgaajte i ne zanemarujte situaciju, poglavito ne nosite mobitel u dĹžepu od hlaa. MuĹĄkarci mogu pravilnom prehranom ojaati svoju prostatu i tako utjecati na spreavanje nastavka i napredovanja bolesti. Osim posjeta bioterapeutu, koji e vam eliminirati stres, postaviti vaĹĄ organizam u stanje balansa i pojaati imunitet, pazite na prehranu. Izbacite nezdravu i masnu hranu, jedite ĹĄto viĹĄe sjemenki od bundeve, ak i juhu od bundeve u koju ste, na kraju kuhanja dodali 2-3 Ĺžlice grubo nasjeckanih sjemenki od bundeve. Ekstrakt od palme takoer sadrĹži supstance

koje spreavaju rast prostate, djeluju preventivno a uzimaju se prema naputku na pakiranju. Rajice i ĹĄipak-nar takoer mogu u velikoj mjeri pomoi pri eliminaciji tog problema. Na najmanji alarm reagirajte. "Bolje sprijeiti nego lijeiti" mudra je istina koju ne smijete zanemarivati. Uz sve navedene mjere opreza i djelovanja osnovni je zadatak odlazak bioterapeutu jer je njegova ruka "informirana" i moĹže vam pomoi. Nazovite bez SMS-a telefon broj 098/1347-031 i zaustavite mogui napredak oboljenja. Nemojte zanemariti sami sebe jer je tada cijena previsoka i plaa se zdravljem.


13. sijenja 2012.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

FILATELIJA

Vincent Van Gogh Obino se kaže da genijalnost i ludost dijeli vrlo tanka crta. Kod znanstvenika, nasuprot briljantnom umu stoji uglavnom neprilagoenost obinoj svakodnevnici, no kod umjetnika nasuprot umjetnikoj genijalnosti i izvanrednosti obino stoji ludost i pomraena psiha. Jedan od takvih genijalnih umjetnika, no i psihikih bolesnika, bio je Vincent Willem van Gogh, nizozemski crta, grafiar i slikar, svjetski poznat po izuzetno bogatom opusu (850 slika i više od 900 akvarela i crteža), koji je manino stvorio u samo 37 godina života!!! Vincent van Gogh roen je 30. ožujka 1953. godine u Zundertu u Nizozemskoj, a sa slikarstvom se susree u svojim ranim 20-im godinama života tijekom tri godine svoga rada u trgovini slika u Londonu. Odluuje postati slikarom te doslovne manino traži i prihvaa sve savjete iz svoje okoline. Prva van Goghova djela potjeu iz vremena njegovog boravka u Belgiji, ta slikarska aza je vrlo tmurna, radi tamne slike malih ormata, likovi su sumorni a teme iz života seljaka i radnika

koji se na svojoj zemlji pate i mue kako bi u svojoj bijedi istrgli nasušni hljeb. Nemirni duh van Gogha kasnije vodi u Pariz, gdje provodi svoje posljednje 4 godine života i 4 najuspješnije godine svoje umjetnike karijere. Tijekom tih 4 pariške godine slikarska paleta van Gogha se dramatino mijenja-slika svježim otvorenim bojama, primjenjuje istu skalu otvo-

renih, žarkih boja, vrlo esto se spominju kao žarke mediteranske boje. U toj slikarskoj azi van Gogh izbacuje sliku za slikom, poinje prevladavati žarka žuta boja, slika suncokrete, sunce... Nažalost, tijekom tih najplodnijih pariških godina van Goghova psiha doživljava najvee kri-

ze-iz usamljenosti i introvertiranosti prerasta u psihike krize koje na kraju rezultiraju i lijeenjem u psihijatrijskoj ustanovi, izmjenjuju se periodi lucidnosti i potpunog klonua. U to vrijeme zalaže se za ostvarenje sna mnogih rancuskih slikara-zajedniko druženje i život u prirodi te zajedniko slikanje. Kao prvi korak ka tom cilju, van Gogh nekoliko puta poziva Gauguina sebi u goste, i Gauguin konano 23. listopada stiže u Arles. Tijekom studenog van Gogh i Gauguin slikaju zajedno, u jednoj takvoj prigodi Gauguin slika poznati portret van Gogha Slikar suncokreta. Nažalost, odnos dvojice slikara tijekom tih dva mjeseca druženja daleko je od idealnog: van Gogh je cijenio i divio se Gauguinu, no od svoje sredine je tražio da se i prema njemu odnose jednakokako prema velikom slikaru. S druge strane, arogantni i dominantni Gauguin vrlo je esto bio izvor van Goghovih rustracija, a umjesto umjetnikih diskusija i izmjenjivanja mišljenja svae su postajale sve eše. U jednoj takvoj svai, vjerojatno

u potpuno neuravnoteženom stanju svoje bolesne psihe, 23. prosinca 1888. godine van Gogh poteže brija i nasre prema Gauguinu. Bio je dovoljan samo jedan zaprepašteni i razoaravajui pogled Gauguina da se van Gogh osvijesti i sam sebe kazni: reže britvom vlastito uho i odnosi ga bludnicama u javnu kuu, te pada u težak i bolan gr epileptiara. Gauguin odlazi u Pariz, a Van Gogh u psihijatrijsku bolnicu. Svjestan da je u ludnici van Gogh pokušava nadoknaditi vrijeme koje je svjestan da mu polako izmie; bez predaha slika i crta, grevito radi, radi manijakalno, suludo, divlje, a boje dobivaju još više na intenzitetu. No, psihika kriza raste, izmjenjuju se bolnice i bolnika lijeenja. Konano, 1890. godine van Gogh se seli u Auvers-sur-Oise na lijeenje kod dr. Paula Gacheta. Prvi dojam Van Gogha o dr. Gachetu bio je: “mislim da je bolesniji od mene, ili možemo rei jednako”. Dr. Gachet je Van Gogha pretpostavlja se lijeio biljkom crvenim naprstkom (lat. Digitalis purpurea), s kojom je Van Gogh i naslikao lijenika, a danas se smatra da je ta biljka možda i djelovala na van Goghovu percepciju žute boje, jer

je poznato da pacijenti lijeeni tom biljkom vide sve oko sebe žukasto. Nažalost, van Goghova bolest polako prerasta u nekontroliranu shizo reniju i maninu depresiju. Konano, 27. srpnja 1890. godine, depresivan, uznemiren, u trenutku paninog predosjeaja strave pred novim nastupom psihike krize Vincent van Gogh hvata revolver, u polju kraj puta naslanja se na deblo koje je upravo slikao i puca u sebe. Nakon dva dana umire u svom krevetu i biva sa hranjen na groblju u Auvers-surOiseu. Vincent van Gogh se smatra istaknutim postimpresionistom, a glavnim prethodnikom itavog europskog ekspresionizma, jer je strastveno pokušavao izraziti u svojim slikama ono što se ne može izraziti. Van Gogh je jedan od prvih umjetnika koji je de ormirao prirodni oblik da bi postigao što jau i intenzivniju izražajnost. Svaki van Goghov autoportret je dio njegove autobiografije i u svakome od njih se odražava trenutna drama njegove životne putanje. Takav je i poznati autoportret „Nizozemac s lulom“ („Hollandais à la Pipe“) iz

1889. godine, djelo koje je, slino kao i sam Vincent van Gogh, doživjelo traginu sudbinu, no ipak sa sretnijim završetkom. Slika, dimenzija 44,5x50 cm, je pripadala pariškom trgovcu umjetninama i galeristu Paulu Rosenbergu, koji je svoju veliku zbirku modernih umjetnina sklonio pred rizikom II. svjetskog rata iz Pariza u trezore Banque Nationale pour le Commerce et l’Industrie (BNCI) u Libourneu. Nažalost, bezuspješno, jer je cijela zbirka tijekom svibnja i lipnja 1940. godine zaplijenjena od strane nijemaca te prvo prebaena u Njemako veleposlanstvo u Parizu, a nakon toga u posebno spremište u Louvreu. Kao ovjek od povjerenja Hermmana Goeringa, bankar Alois Miedl koristei svoje pravo odabira meu zaplijenjenim umjetnikim djelima, za sebe izmeu ostalih djela odabire i ovaj autoportret, no djelo je spašeno u kasnu jesen 1944. godine. prilikom hapšenja Miedla na rancusko-španjolskoj granici. Nakon mnogo pravnih komplikacija, koje i danas traju, djelo je prodano u Chicago, i danas se nalazi u privatnoj zbirci Mary i Leigh Block.

“Jelen”

Pozna ata muška, žensk ka i dječja obuća sada jeft f inija

-50%

Klinci šišanje: 25,00 kuna

"Jelen" lj prijate ogu vaših n • • • •

Muško šišanje: 35 35,00 00 kuna Umirovljenici, studenti, uenici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna

RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00


12

13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Detro

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Citroën vas nagrauje tijekom Arena Ice Fever

VW E-Bugster

Poetak godišnjih zbivanja u automobilistiko su ve predstavljeni noviteti za Sjevernoameri je salon znaajan za ameriki kontinet ne treba i mnogi znaajni proizvoai za taj salon uvaj godine salon u Cobo centru bilježi više od 40 5.200 akreditiranih novinara iz cijelog svijeta. M Mnogi od vih noviteta doživjet e svoju europsk održava od 8. do 18. ožujka.

Volvo XC60 Hybrid

Citroën se odluio pridružiti ledenom ludilu i podržati ledene heroje na hokejskom spektaklu Arena Ice Fever te za vrijeme Arena Ice Fever od 8. do 22. sijenja 2012. u 12:00 sati organizira nagradnu igru na Citroën Facebook stranci. Nagrada je Citroën C3 Medvešak na godinu dana. Za vrijeme trajanja nagradne igre treba posjetiti Citroën Facebook stranicu www.facebook/Citroen.Hrvatska, kliknuti Like, tono odgovoriti na 3 nagradna pitanja

te prihvatiti sudjelovanje u nagradnoj igri. Kako bi bio dio pozitivne atmosfere na ledu i tribinama, Citroën e za vrijeme Arena Ice Fever u Areni Zagreb izložiti specijalnu seriju Citroën C3 Medvešak, C4 Medvešak i C4 Picasso na ulazu u Arenu. Citroën C3 Medvešak u ponudi je s cijenom ve od 79.900 kn te bogatom serijskom opremom. Citroën C4 Medvešak u ponudi je s cijenom ve od 104.900 kn i atraktivnom serijskom opremom.

Porsche 911 cabrio

MINI Roadster Hyundai Veloster

Toyota i Lexus na vrhu istraživanja zadovoljstva flotnih kupaca Ford Fusion

Toyota i Lexus iznenadili Veliku Britaniju neoekivano visokim rezultatima u istraživanju lote menadžera. Rezultati su to britanskog ‘’Sewells Fleet Operator‘’ istraživanja lotnih vozila (poslovnih korisnika) u kljunim podrujima. Istraživanja automobilskih strunjaka Sewells iz Velike Britanije za 2011. otkriva da su "kvaliteta i pouzdanosti" te "usluga u servisu, održavanje i troškovi popravka" najvažniji razlozi pri odabiru vozila za korisnike veeg voznog parka. Studija pokazuje da se na tom podruju posebno briljira Toyota, postiza-

njem najviših ocjene meu veim automobilskim proizvoaima te je Toyota dobila velike pohvale za kvalitetu i pouzdanost svojih vozila. Lexus je takoer rangiran visoko, s najvišim ocjenama meu premium markama automobile, dobivenima za uslugu servisa, održavanje i troškove popravka. Rezultati istraživanja podržavaju program ‘’Toyota i Lexus Flotne Usluge’’ koji je koncentriran ka ‘ispunjavanju oekivanja i ostvarivanju prioritetnih zahtjeva poslovnih korisnika’ isporukom modela iz sveukupne ponude.

Mercedes SL


13. sijenja 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

oit 2012.

oj industriji poinje ve tradicionalno salonom u Detroitu. Novinarima iko tržište, a za posjetitelje salon traje od 14. do 22. sijenja. Premda a umanjiti i njegovu važnost za svjetsko pa i europsko tržište. Uostalom ju znaajna predstavljanja (Porsche 911 cabrio, Mercedes SL…). Ove svjetskih premijera. Novinarske dane u Detroitu popratilo je više od Mi vam donosimo kratak pregled najnovijih modela s ovog dogaanja. ku premijeru tjekom tradicionalnog Salona u Genevi koji se ove godine Audi Q3 Vail

Lexus Hybrid Cadillac ATS

Chevrolet Code

Smart pickup

Honda NSX

Hyundai Genesis

BMW ActiveHybrid

Chevrolet Tru

Bentley GT V8

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Hyundai Accent 1.3 GL, 2000.g., 143000 km, reg. 12/2012, cijena 14500 kn 2. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 119000 km, reg.04/2012, cijena 26500 kn 3. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn 4. Seat Ibiza 1,2 12V, 2007.g., 37000 km, reg. 11/2012, cijena 42500 kn


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prodaja novih automobila u HR po proizvoaima u 2011. proizvoa

koliina udio, %

1 Volkswagen

5100

12,27%

2 Opel

3963

9,54%

3 Renault

3877

9,33%

4 Peugeot

3414

8,21%

5 Škoda

2989

7,19%

6 Chevrolet

2895

6,97%

7 Hyundai

2659

6,40%

8 Citroen

2637

6,34%

9 Ford

1904

4,58%

10 Kia

1626

3,91%

11 Dacia

1352

3,25%

12 Toyota

1234

2,97%

13 Nissan

1140

2,74%

14 Audi

930

2,24%

15 Suzuki

927

2,23%

16 BMW

861

2,07%

17 Mazda

821

1,98%

18 Seat

774

1,86%

19 Fiat

542

1,30%

20 Mercedes

501

1,21%

21 Honda

448

1,08%

22 Volvo

251

0,60%

23 Mitsubishi

196

0,47%

24 Alfa Romeo

108

0,26%

25 Smart

88

0,21%

26 Mini

70

0,17%

27 Lada

58

0,14%

28 Subaru

39

0,09%

29 Porsche

37

0,09%

30 Land Rover

24

0,06%

31 ostali

96

0,23%

UKUPNO

41561 100%

Izvor: Promocija plus

Sjajne ponude Citroëna Citroën u suradnji sa svojom mrežom ovlaštenih servisa nastavlja komercijalnu akcije pod nazivom „Sjajne ponude Citroën “ u kojoj nudi atraktivnu ponudu za zimske gume i naplatke do 31. sijenja 2012. godine. Kako bi vlasnici vozila Citroën bili što bolje pripremljeni za zimu te uživali u svojim limenim ljubimcima u zimskim uvjetima vožnje, Citroën je osigurao 10% popusta na gume, te pri kupnji etiri zimske gume s naplatci-

ma besplatan etvrti naplatak. Prilikom kupnje 4 zimske gume Michelin, Kleber ili BF Goodrich, kupac na poklon dobiva zimski komplet Michelin: strugalicu i sredstvo za odleivanje.

Peugeot i Davor Gobac u akciji Peugeot je oduvijek znao promovirati svoje modele na nov i originalan nain. Ove godine odluio je udružiti snage s Davorom Gobcem, popularnim pjevaem grupe „Psihomodo Pop“. Tijekom iduih nekoliko tjedana iz Peugeota stiže niz primamljivih ponuda, a reklamni oglasi i tv reklame bit e svakako još zanimljiviji zbog pojavljivanja popularnog pjevaa. U reklamnoj kampanji naziva „Hit tjedna“, svaki tjedan stizat e po jedna atraktivna ponuda iz Peugeot asortimana. Vjerujemo da e svatko moi izabrati svoj Peugeot hit. U prvom tjednu, nudi se rokerski putniki Peugeot Partner Tepee Outdoor s dizelskim HDi motorom. Uz serijski klima ureaj, radio CD MP3, elektrini paket, maglenke, 2 zrana jastuka, paket Outdoor… dostupan je

ve od 117.900 kn s PDV-om, uz ukupno etiri godine jamstva ili 80.000 km, bez obzira na nain plaanja. Krajem prosinca Peugeot je s Gobcem snimio radijsku i televizijsku reklamu za ovu atraktivnu komercijalnu akciju. Uz obilje smijeha Davor nam je otkrio da ove godine njegov bend slavi 30 godina postojanja, koje e obilježiti velikim koncertom za sve svoje fanove.

PANDA D.O.O AKOVEC

PRODAJA CITROEN VOZILA OVLAŠTENI SERVIS CITROEN I PEUGEOT VOZILA OVLAŠTENI SERVIS MAHINDRA I LADA VOZILA IZ SVOJE ŠIROKE PALETE USLUGA IZDVAJAMO:

NOVO U PONUDI KOMPJUTERSKA DIJAGNOSTIKA NA SVIM MARKAMA AUTOMOBILA SERVIS VOZILA AUTOMEHANIKA AUTOELEKTRIKA AUTOLIMARIJA - VRŠIMO POPRAVKE LIMARIJE NA SVIM VOZILIMA - VRŠIMO POPRAVKE PO IZVIDIMA ŠTETE SVIH OSIGURAVAJUIH KUA ZAMJENA VJETROBRANSKOG STAKLA AUTOLAKIRNICA - USLUGA LAKIRANJA VOZILA U NAJSUVREMENIJOM TERMOLAKIRNICI VULKANIZACIJA - MONTAŽA I BALANSIRANJE GUMA AUTOPRAONA - RUNO PRANJE VAŠEG LIMENOG LJUBIMCA VUNA SLUŽBA PUNJENJE I PREGLED KLIMA UREAJA

OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM NA BR. TEL: Peugeot : Tel: 040/ 328 766; 040/ 328 767 Fax: 040/ 328 501 E-mail: peugeot@panda.hr

Citroen : Prodaja novih vozila: Tel: 040/ 328 630 Servis Citroen i sve ostale marke automobila: Tel: 040/ 328 930 ; Mob: 091 2 328 930 ; Fax: 040/ 328 626 E-mail: panda@panda.hr

ILI NAS POSJETITE NA NAŠOJ ADRESI: ZRINSKO-FRANKOPANSKA BB AKOVEC RADNIM DANOM OD 8 – 16 SATI I SUBOTOM OD 7 – 12 SATI !

Vaš najsigurniji suvoza Panda d.o.o. !

13. sijenja 2012.

Hyundai Elantra – auto godine 2012. u Sjevernoj Americi Hyundai Elantra osvojila je titulu auta godine u najprestižnijem izboru u Sjevernoj Americi – NACOTY (North America Car Of The Year). Žiri od 50 nezavisnih automobilskih novinara iz Sjeverne Amerike testirao je sve novitete koji su prošle godine lansirani na tržište i izabrao nositelja titule Auto godine 2012 – Hyundai Elantru. Proglašenje pobjednika uprilieno je na ovogodišnjem meunarodnom salonu automobila u Detroitu, ime Hyundai bilježi svoje drugo proglašenje na ovoj manifestaciji. Naime, 2009. titulu auta godine tada je odnio Hyundai Genesis. „Elantra je odraz naše uspješne prie svojim naglašenim dizajnom i vrlo ekonominom potrošnjom“ – izjavio je John Krafcik, predsjednik i glavni izvršni direktor Hyundai Motor America, „U godini u kojoj smo suoeni s vrlo žestokom konkurencijom, doista smo poašeni što je struni žiri prepoznao dugoroni utjecaj modela Elantra na automobilsku industriju“. Prije nego što su izabrali modele koji ulaze u inalni izbor (tri iz kategorije osobnih vozila i tri iz kategorije gospodarskih vozila), lanovi žirija u procesu izbora za auto godine testirali

su preko 50 novih modela vozila. Uz Elantru u inalnom izboru bili su Volkswagen Passat i Ford Focus. Inspiriran prestižnim Europskim izborom za auto godine, ovogodišnji NACOTY 19. je po redu i ve je dio automobilske tradicije u Sjevernoj Americi. NACOTY struni žiri voen je od strane Organizacijskog

odbora i inancira se iskljuivo godišnjim pristojbama svojih lanova. U izboru za auto godine, struni žiri ocjenjuje nekoliko osnovnih kriterija meu kojima su inovacije, utjecaj na industriju, dizajn, sigurnost, održavanje, zadovoljstvo korisnika i vrijednost vozila u vidu omjera „uloženo- dobiveno“. Od samog lansiranja na tržište Elantra pobuuje znatan interes kupaca. U Sjevernoj Americi prodano je 186.361 model, ime je Elantra doprinijela rekordnoj Hyundai prodaji od 645.691 vozila na amerikom tržištu u 2011. godini. Time Hyundai Motor America bilježi rast prodaje od ak 20%.


13. sijenja 2012.

Šavora d.o.o.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Meimurje

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

akovec, Športska 8,

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaeeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: Toyota Aygo 1.0 Cool 3 vrata, bijela boja, 2011.g., cijena = 64.175 kn sa PDV-om Toyota Aygo 1.0 Cool 5 vrata, crna metalik boja, 2011.g., cijena = 68.327 kn sa PDV-om Toyota Yaris 1.0 Luna 5 vrata, crvena boja, 2011.g., cijena = 91.732 kn s PDV-om Toyota Yaris 1.33 Sol VSC 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 113.778 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 Terra 5 vrata, bijela boja, 2011.g, cijena = 111.136 kn s PDV-om Toyota Auris 1.33 4Me 5 vrata, crvena metalik boja, 2011.g., cijena = 117.100 kn s PDV-om Toyota Verso 1.6 Terra MPV, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena = 142.317 kn s PDV-om Toyota Avensis 1.6 Terra SD, bijela boja, 2011.g, cijena = 156.134 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.0 Active 2WD, crna boja, 2011.g., cijena = 179.765 kn s PDV-om Toyota RAV4 2.2 D-4D Limited 4x4, srebrna metalik boja, 2011.g., cijena= 255.266 kn s PDV-om Toyota Hilux 2.5 D-4D DC Country AC, bijela boja, 2011.g., cijena = 191.770 kn s PDV-om Toyota Hilux 3.0 D-4D DC City automatik, crna metalik boja, 2011.g., cijena= 260.928 kn s PDV-om

1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

VELIKA AKCIJA ZIMSKIH GUMA SA BESPLATNOM MONTAŽOM

DIO IZ VELIKE PONUDE: 175/65 R14 WINTER G-FORCE GO 82T BFGOODRICH 175/65 R15 WINTER G-FORCE GO 84T BFGOODRICH 175/65 R15 KRISALP HP2 TL 84T KLEBER 185/65 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/60 R15 KRISALP HP2 TL 88T KLEBER 195/65 R15 W442 WINTER 91t HANKOOK 205/75 R16C WINTER 110/108 HANKOOK

mpc mpc mpc mpc mpc mpc mpc

451,41 kn 472,27 kn 447,23 kn 471,59 kn 536,85 kn 525,25 kn 857,89 kn

*slike su informativnog karaktera


Poznati i slavni

FORMULA 13 1. Lonely Boy THE BLACK KEYS 2. I Love You Too Much ROLLING STONES 3. Ultraviolet (Light My Way) THE KILLERS 4. This Isn’t Everything You Are SNOW PATROL 5. Turning Tables ADELE 6. Marry The Night LADY GAGA

The Walkabouts s novim albumom u Tvornici kulture

7. Re-wired KASABIAN

The Walkabouts e nakon skoro sedam godina ponovno nastupiti u Zagrebu. Jedan od najvažnijih americana sastava, koji traje ve etiri desetljea, vraa se novim albumom “Travels in the Dustland” i europ-

13. We All Go Back To Where We Belong R.E.M.

skom turnejom u sklopu koje e 17. sijenja nastupiti u Tvornici kulture. “Travels in the Dustland” donosi novu kolekciju pjesama, meu kojima su i “My Diviner”, “Every River Will Burn” ili “They

Are Not Like Us” s diskretnom upotrebom elektronike. Uz The Walkabouts veer e svojim samostalnim nastupom upotpuniti njihova bubnjarica Terri Moeller, koja je lani objavila prvi solo album “Terri Tarantula”.

Ulaznice po cijeni od 80 kuna možete kupiti u glazbenoj knjižari Rockmark, Aquarius CD Shopu, Dirty Old Shopu i Tvornici kulture. Na ulazu e koštati 100 kuna.

8. Antes De La Seis SHAKIRA 9. Someone Else’s Tears ZUCCHERO 10. Wonderful Life SEEED 11. You Da One RIHANNA 12. Tomorrow THE CRANBERRIES

Koncert Dalea Watsona u Tvornici

Povratak Mary Coughlan u Zagreb Irska jazz- olk pjevaica Mary Coughlan nastupit e 27. sijenja u Velikom pogonu zagrebake Tvornice kulture. Napustivši školu s 15 godina, život joj je krenuo nizbrdo i, predavši se alkoholu i drogi, završila je u mentalnoj ustanovi. Ljubav prema glazbi i želja za životom natjerale su je da skupi snage i okrene novu stranicu u životu. Sredinom ‘70-ih upoznala je svog supruga Fintana Coughlana i osnovala obitelj koja

se raspala 1981. Ponovno pred životnim krahom, upoznala je slavnoga nizozemskog producenta Erika Vissera i život joj je napokon imao uzlaznu putanju: njezin prvi album prodao se u 100.000 primjeraka u Irskoj. Na drugom nastupu u Zagrebu pridružit e joj se i poljski klavijaturist Pawel Grudziena. Cijena ulaznice iznosi 70 kuna, na dan koncerta 90 kuna i možete ih nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima.

Ameriki country pjeva Dale Watson, dan prije Rijeke, održat e koncert u Velikom pogonu zagrebake Tvornice kulture. Kantautor i gitarist Watson roen je 1962. u Alabami, no kao prebivalište odabrao je Teksas. Od najranijih je dana pokazao afinitete prema countryju, a u gotovo tri desetljea karijere snimio je desetak studijskih albuma, od kojih se kao najbolja ostvarenja country & western

žanra izdvajaju “The Truckin Sessions Vol. 1 & 2”, te ovogodišnji “The Sun Sessions”, koji promovira na turneji. Watson se prvi put predstavio hrvatskoj publici prije dvije godine u zagrebakoj Tvornici, kada je oduševio poklonike countryja. Cijena ulaznice iznosi 80 kuna, na dan koncerta bit e 100 kuna, a možete ih nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima.

Top 10 [domae] NINA BADRI Dat e nam Bog SEVERINA Grad bez ljudi TOP LISTA DOMAIH MASSIMO Dodirni me sluajno TBF Veseljko Pistaccio metallic SLAVONIA BAND Malena PARNI VALJAK Vjeruj BAJAGA Ako treba da je kraj GAZDE & V. Vukojevi Dat e Bog i bolje dane BOJAN JAMBROŠI Ruža vjetrova PRVA LIGA Nemoj rei da je kraj LUKA NIŽETI Tamo gdje me srce vue DALIBOR BRUN Pucaj mi u srce KOM3DIJA De je ljubav JASNA ZLOKI & Gibonni Ako me nosiš na duši DANIJELA Klju FEMINNEM Subota bez tebe

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


13. sijenja 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

R

Tjednik

Plus

Ludi za Poli - Hrvatska

Nabildaj

prste i Besplatna igrica za Androide.

Poslikaj QR kod ili telefonom posjeti market.android/baci-slona i preuzmi besplatnu igricu. Poslikaj QR kod i preuzmi besplatnu igricu za Androide.


38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.

posjetite nas na

www.metss.hr

Posjetite na na staroj adresi u novopreureenoj prodavaoni METSS-a Nedeliše, akoveka 33 Radno R adno vrijeme: vriijjeme: radnim danom 7-19 sati nedje nedjeljom i praznikom zatvoreno

00 g

Bijeli 7

2,99 KN SENZACIONALNA SEN NZAC CIJENA NA BIJELI BIJEL LI KRUH KR 700 g =2,99 knn ZAHVALJUJEMO NA POVJERENJU VAŠ METSS

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.




6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

MEIMURSKI SPORT i hrvatska gimnastika ponovno imaju olimpijca

FILIP UDE DRUGI PUT ZA REDOM IZBORIO OI

Osigurao nastup na Olimpijadi 2012. u Londonu PIŠE: DEJAN ZRNA

N

ajbolji meimurski sportaš i ponajbolji hrvatski gimnastiar Filip Ude u utorak je drugi put za redom u karijeri osigurao nastup na Olimpijskim igrama. Nakon sjajnog nastupa i srebrne medalje na konju s hvataljkama na OI u Pekingu 2008. godine, Ude je na predolimpijskom turniru u Londonu, posljednjem natjecanju na kojem se vadi “olimpijska gimnastika viza” za OI u istom gradu ovo ljeto, izborio poziciju kojom je osigurao nastup na olimpijskom gimnastikom turniru. Kasno naveer lijepu vijest javio nam je iz Londona Mario Vukoja. Ude je nastupio u posljednjoj, treoj rotaciji muških olimpijskih kvaliikacija.

16. mjesto u konkurenciji od stotinjak gimnastiara Na kvaliikacijskom turniru u dvorani North Greenwich Arena na spravama Gymanova, koje baš i ne odgovaraju našem gimnastiaru, Ude je u konkurenciji stotinjak gimnastiara zauzeo 16. mjesto. Najvažnije je

bilo ui meu najboljih 20, jer to je znailo da je siguran za OI u glavnom britanskom gradu. Na kraju je osvojio 86.030 bodova, što je bilo sasvim dovoljno za olimpijsku vizu. Ude je bio solidan na svojim najboljim spravama: konju s hvataljkama i tlu, te je osvojio 14.466 i 14.433 boda. Najbolju ocjenu zaradio je na preskoku, 15.566, a najsla-

86.030 bodova i 16. mjesto na predolimpijskom gimnastikom turniru bilo je sasvim dovoljno za vaenje “olimpijske vize”

bij u oekivano na karikama: 13.466. Za rue je dobio ocjenu 13.866, a na prei vrlo dobrih 14.333. Ovaj put je bilo najvaž-

Trener Mario Vukoja: Ostvaren je najvažniji cilj - Ovo je bilo speciino natjecanje i tako smo pripremili program. U vježbi na konju s hvataljkama i na tlu krenuli smo s nižim poetnim ocjenama sa što manje rizika. Filip je bio vrlo koncentriran i miran. Krenuo je s preskokom. Bila je to malo rizina sprava jer je baš na njoj ozlijedio nogu. Vježbu je izveo jako dobro, a sve ostalo bilo je pitanje rutine, opisao je nastup trener Mario Vukoja. - U konkurenciji zemalja koje nisu imale cijelu gimnastiku vrstu, Filip je napravio etvrti rezultat, dok su ostali ispred njega iz ekipa koje su se tako-

er borile za nastup na OI, pa je ukupno 16. Zadovoljni smo trener Kriajimski i ja osobno Filipovim vježbanjem i rezultatom. Primarni cilj protekloga olimpijskog ciklusa ovim rezultatom je ostvaren, kaže inae glavni sportski operativac GKa “Marijan Zadravec Macan” i ugledni svjetski gimnastiki sudac Mario Vukoja nakon plasmana na olimpijski turnir, koji e ove godine biti najjai u svojoj povijesti. - Bez velikih najava otišli smo u Francusku, gdje smo obavili završne pripreme. Najvažniji nam je bio mir. Vri-

jeme smo iskoristili za adaptaciju na sprave Gymanova. Filip je inae imao problema s rupturom zadnje lože, no zdravstveni tim je napravio sve što je mogao, nastup nije dolazio u pitanju i sav trud na kraju se isplatio, zakljuio je prvi dio londonske prie Vukoja, dok za OI, koje slijedi u ljetu u istom gradu, kaže da e plan biti slian kao za Peking, znai koncentracija na jednu - dvije sprave, vjerojatno konj s hvataljkama i tlo, a cilj e biti najprije izboriti plasman u inale, a u inalu je onda uvijek sve mogue.

nije doi do zbira veeg od 86 bodova, što je Filipu uspjelo. Nije bilo fatalnih grešaka, išlo se “na sigurno”, kako ne bi došao u pitanju nastup na OI, jer popravka nakon ovoga nastupa više nema. Filip u idealnom višeboju može otii za najmanje dva - tri boda više, a ostaje za vidjeti kakva e biti taktika na samim OI. Vrlo vjerojatno e se ponovno ii na spremanje jedne - dvije sprave s vrhunskom vježbom, kako bi Filip bio spreman i za ukljuivanje u lov za medalje. Ali, ovaj put e biti znatno teže ponoviti Peking i srebro s konja s hvataljkama, jer e na OI u Londonu nastupiti i svi specijalisti po spravama, kojih prije etiri godine nije bilo. Meutim, nikad se ne zna. Treba ii, kao i uvijek, “korak po korak”. Nakon plasmana na OI, novi cilj bit e zasigurno plasman u inale, a onda je uvijek sve mogue. Treba napomenuti da je na ovom turniru Ude nastupio ozlijeen, jer je imao problema s koljenom, ali, sreom, ozljeda nije bila teže prirode, iako nije bilo jednostavno vježbati, posebice na tlu. 

STEVO TKALEC, predsjednik Hrvatskoga gimnastikog saveza, o prošloj 2011. godini

Naši su rezultati i dalje vrhunski i u kontinuitetu Stevo Tkalec, predsjednik Hrvatskoga gimnastikog saveza i “alfa i omega“ meimurske gimnastike, kao i klub GK “Marijan Zadravec Macan” ne slažu se s ocjenom da u meimurskoj gimnastici i rezultatima vladaju “jad i emer“, što smo kao glavnu naznaku stavili u našem prošlom broju, opisujui situaciju u Zajednici sportova i meimurskom sportu u 2011. godini. - To možda vrijedi za ekipne sportove, kao i openito inancijsku situaciju, ali gimnastika i GK ‘Marijan Zadravec Macan’ ostvarili su gotovo sve svoje planove u prošloj godini. Osim rezultata gimnastiara, koji su vrlo dobri, u SGC-u ‘Aton’ organizirali smo PH u gimnastici, kao i brojne druge aktivnosti. Ne kukamo, iako je jako teško, ali, zašto je to tako, vrijeme da sami sebe preispitaju jesu oni koji vode meimurski sport, kaže Tkalec, i nastavlja: - Što se tie samih rezultata, Filip nije uspio otii odmah na OI u London, ali sada je to uspio, tako da

je ostvaren rezultat predvien za cijeli olimpijski ciklus i smatram da je to ponovno jedan jako veliki uspjeh i rezultat. I Tijana je prošle godine odradila vrlo dobru sezonu. Ona je zadržala prvo mjesto u poretku Svjetskog kupa i za 2011. Pretprošle je godine bila osvajaica Svjetskog kupa u preskoku, dok je prošle godine s ukupnim brojem bodova osvojenima na svjetskim kupovima dijelila prvo mjesto u ukupnom poretku s Chusovitinom iz Njemake i Ruskinjom Mustainom. Bez obzira što na tim natjecanjima nije osvajala medalje, vrhunski rezultati donijeli su Tijani diobu prvog mjesta. Ono što eka Tijanu i Filipa ove godine jesu EP i svjetski kupovi A kategorije, na kojima su si ve ranije osigurali nastupe. I ove e godine to biti Moskva, zatim Pariz i u rujnu najvjerojatnije jedan u Kini. Naravno, u epicentru svega bit e nastup Filipa Udea na OI u Londonu, kazao nam je na kraju Stevo Tkalec. (dz i so)




13. sijenja 2012.

ZAVRŠENO 29. Zimsko malonogometno prvenstvo Meimurja na

Momad Svježa jaja Vuk ehov konkurenciji spasila obraz meim Finalnim utakmicama u sve tri kategorije, seniorskoj, veteranskoj i pionirskoj, u nedjelju je pred više od šeststo gledatelja u dvorani Graditeljske škole u akovcu završeno 29. izdanje Zimskoga malonogometnog prvenstva Meimurja. Nakon dvanaest dana, u kojima je odigrano sto šezdeset osam utakmica u etiri meimurske sportske dvorane, u seniorskoj konkurenciji naslov najboljih osvojila je momad “Svježa jaja” Vuk ehovec, u veteranskoj to su bili nogometaši Podravine iz Ludbrega, dok je kod pionira naslov pripao NK Slaven Belupu iz Koprivnice. Na turniru je nastupilo osamdeset osam ekipa, ime u su MNS-u zadovoljni. O ovogodišnjem malonogometnom prvenstvu predsjednik meimurskoga nogometnog saveza Mato Kljai stoga je kazao: - Iza nas je turnir za koji smatram da smo ga uspješno odradili. Broj ekipa je bio malo manji nego prošle godine, no osamdeset i osam ekipa danas je u vrijeme financijske krize, kada su svi vezani uz nekog sponzora i dalje veliki broj momadi. Vjerujem da smo proteklih dvanaest dana, igrajui u dvoranama diljem Meimurja, ponudili jedan kvalitetan nogomet i jednu vrstu dobre zabave u ovim blagdanskim danima, što je i cilj ovakvog natjecanja.

Idue godine eka nas jubilej, 30. Zimsko prvenstvo, pa ve sada mogu rei da emo ponuditi i neka iznenaenja u organizaciji, kako bi ga slavljeniki obilježili, jer smatram da ovaj turnir to svakako zaslužuje. Tijekom cijelog turnira gledali smo dobar nogomet, pa je tako bilo i u samoj završnici. U utakmicama za tree mjesto akoveki Dream Team je tek nakon izvoenja udaraca sa sedam metara slavio protiv Podravine u konkurenciji pionira. Kod veterana su slavili nogometaši Podravine svladavši s uvjerljivih

6:0 momad BC Ljupka iz akovca, dok su u borbi za tree mjesto kod seniora nogometaši Fotex - palatina iz Nedeljanca slavili protiv momadi Restoran barok iz akovca, nakon sedmeraca. Potom su uslijedile i finalne utakmice, u kojima takoer nije nedostajalo uzbuenja. U pionirskoj konkurenciji pobjednik je odluen nakon izvoenja sedmeraca, u kojima su mladi nogometaši NK Slaven - Belupa iz Koprivnice bili bolji od domaih deki, momadi OPG Srpak iz Palinovca. Kod veterana je Podravina bila bolja od momadi Trna-

Finalne utakmice Pioniri U pionirskom finalu na zimskom su prvenstvu igrali OPG SRPAK (Palinovec) – NK SLAVEN-BELUPO (Koprivnica) 2-2 (0-2) 7 m. Za OPG Srpak nastupali su V. Štampar, M. Bogovi, D. Špoljar, S. Habula, S. Hliš,A. Hadži, M. Ruži, D. Šegovi, D. Hliš. Voditelj Ivan - Petar Srpak

Veterani U veterankos konkurenciju finalnu su utakmicu igrali NK TRNAVA TTL (Gorian) – NK PODRAVINA (Ludbreg) 2 – 3. Za momad viceprvaka NK Trnava TTL iz goriana su igrali G. Smetana, Z. Zorko, D. Šavora, I. Vlahek, J. Ribi, A. Blagus,R. Katanec, T.

Za najboljeg igraa ovogodišnjeg prvenstva izabran je Davor Balent iz pobjednike momadi prvenstva Svježa jaja Vuk

Mesari, I. Vugrinec. Voditelj Gordan Smetana.

Seniori U “meimurskom “ finalu na 29. Zimskom malomogometnom prvenstvu sastali su se SVJEŽA JAJA VUK (ehovec) – BUKAL ELEKTRONIKA (akovec) 1-1 (2-1) 7 m Za pobjedniku momad Svježa jaja Vuk u finalu su igrali I. Habuš, Marka, D. Balent, Lonari, Radikovi, Ad. Vuk. L. Vuk, An. Vuk, D. Jagec i Belovi. Voditelj Zdravko Vuk. Za momad Bukal Elektronika pak su nastupili Posavec, Herceg, Lukaveki, Piska, Ribi, Ister, Muri i Ricardo da Costa. Voditelj Marko Ister.

Najbolja momad u seniorskoj konkurenciji na ovogodišnjem malonogometnom prvenstvu Meimurja bila je ekipa Svježa jaja Vuk iz ehovca

ve TTL iz Goriana, kojima je ovo bio prvi nastup na zimskom prvenstvu. Nakon toga je slijedila najzanimljivija utakmica prvenstva, seniorsko finale, koje je ove godine odlueno tek nakon udaraca sa sedam metara.

Najbolji strijelac prvenstava bio je Alen Herceg, lan viceprvaka, momadi Bukal elektronike iz akovca

Utakmica izmeu momadi Svježa jaja Vuk iz ehovca i prošlogodišnjeg pobjednika Bukal elektronike je nakon etrdeset minuta završila 1:1. Iako je Bukal elektronika na svojem golu imala najboljeg vratara

turnira Danijela Posavca, pobjedu je odnijela momad iz ehovca, koja je tijekom turnira nastupala bez “klasinog” golmana ve s igraem više u polju. Tako je i prilikom izvoenja udaraca sa sedam metara

Momad akoveke Bukal elektronike ove je godine osim najboljeg strijelca u momadi imala i najboljeg vratara turnira – Danijela Posavca




13. sijenja 2012.

a kojem je nastupilo 88 momadi u tri konkurencije

vec pobjedom u seniorskoj murskoga malog nogometa

Peto kolo veteranske malonogometne lige obilježilo visoke pobjede vodeih momadi

Utakmice za tree mjesto U pionirskoj konkurenciji igrali su: NK PODRAVINA (Ludbreg) – DREAM TEAM (akovec) 5-5 (3-4) 7 m. Za akoveku ekipu DREAM TEAM igrali su: M. Posavec, N. Poljanec, M. Jurinec, B. Varga, D. Kameni, E. Varga U veteranskoj konkurenciji NK LEPOGLAVA – BEAUTY CENTAR LJUPKA (akovec) 6 – 0. Za momad BEAUTY CENTAR LJUPKA nastupili su D. Novak, D. Soboan, T. Kralj, G. Vinceti, K. Maari, D. Horvat, Z. Modlic, D. Plaftak, G. Makovec U utakmici za tree mjesto kod seniora su se sastali FOTEX-PALATIN (Nedeljanec) – RESTORAN BAROK (akovec) 4-4 (3-1) 7m Za momad Restoran Barok akovec igrali su M. Anuši, M. Kljai, A. Juki, M. Skorin, M. Rac, K. utura, D. Hunjak, V. Mesec, D. Zeko, D. Kanjuh, M. Planti

“markirku” na sebe obukao Ivan Habuš i uspio obraniti jedan sedmerac, što je bilo dovoljno za pobjedu i veliko i zasluženo slavlje momadi Svježa jaja Vuk iz ehovca. Iz pobjednikih momadi stigli su i najbolji pojedinci na ovogodišnjem turniru. Tako je za najboljeg igraa u seniorskoj konkurenciji izabran Davor Balent iz

momadi Svježa jaja Vuk, u pionirskoj je to bio Jakov Gogi iz Slaven - Belupa, dok je najbolji igra u konkurenciji veterana na ovogodišnjem prvenstvu Siniša Vaunec iz NK Podravine. Za najboljeg je vratara izabran Danijel Posavec iz momadi Bukal elektronika kod seniora, najbolji u veteranskoj konkurenciji je bio Dražen Crnkovi NK Podravina, a kod pionira Matijas Ili iz NK Slaven - Belupa. Proglašeni su i najbolji strijelci

MNL “Josip Francki Joja”

Prošlogodišnji pobjednici Zimskog prvenstva Meimurja, momad Bukal elektronika, i ove su godine stigli do finala, no nisu uspjeli obraniti naslov

turnira. Kod seniora je to Alen Herceg iz momadi Bukal elektronika s 18 po-

stignutih golova, kod veterana Damir Vaunec iz Podravine s 9 golova i kod

pionira Dario Orehovec takoer lan Podravine s 18 golova. (SO)

Ekipa TTL Gorian nastupila je po prvi put na turniru, no to ih nije smetalo da stignu do drugog mjesta u konkurenciji veterana

U derbiju 5. kola Palatin je zahvaljujui odlinom nastupu Danijela Novaka mogao zabilježiti najveu pobjedu na “Joji”, ali vratar Bogovi je bez obzira na jedanaest primljenih golova spasio svoju ekipu od još težeg poraza. Za Palatin su po tri pogotka postigli Novak i Ratajec, koji su za sada jedina prijetnja vodeem strijelcu Štefulju. TMT ne igra tako uvjerljivo, ali skuplja bodove i ekaju pogrešan korak neporaženih ekipa. “Partizani” su došli do tri boda najuvjerljivijom pobjedom kola protiv stvarnih rekreativaca lige veterana Brezja. Vodea momad lige lige Fortuna tek je u završnici utakmice napunila mrežu Šalamona uz etiri pogotka vodeeg strijelca Štefulja. Veterani Strahoninca dolaskom pojaanja bilježe pobjede za put prema sredini tablice. Vodee su momadi Fortuna i Palatin s 15 bodova, slijede ih TMT na treem mjestu s 13, Limarija Vnkovi na 4. mjestu s 12. Na petom je mjestu Veteran Strahoninec s 9 bodova, šesta je momad Gojanec CB Hantek sa šest bodova, a na sedmom mjestu Partizani s etiri osvojena boda. Nakon pet odigranih kola bez bodova su još momadi Ekom, Agricola, apa Gurman i Veterani Brezje. Sljedee kolo donosi derbi utakmicu Palatin - Limarija Vinkovi, te jednu neizvjesnu utakmicu izmeu TMT - Gojanca i CB Hanteka. Na listi strijelaca uvjerljivo vodi Danijel Štefulj s dvadeset pet postignutih golova, a slijede ga Danijel Ratajec s etrnaest, te dvojac Gorianec i Novak s postignutih dvanaest golova. (žš)

Rezultati 5. kolo: Partizani - Veteran Brezje 13:3; Palatin Gojanec - CB Hantek 11-1; Fortuna - Agricola 10:3; TMT – apa - Gurman 7:3 i Veteran Strahoninec – EKOM 4:3

Parovi 6. kola (nedjelja, 15. sijenja)

Mlada momad Dream teama osvojila je tree mjesto u pionirskoj konkurenciji

Momadi OPG-a Srpak iz Palinovca ove je godine pripao naslov viceprvaka u pionirskoj konkurenciji

Partizani – EKOM; Fortuna – apa - Gurman; Palatin – Limarija Vinkovi; TMT - Gojanec - CB Hantek; Veteran Strahoninec – Agricola, slobodna je momad Veteran Brezje




13. sijenja 2012.

N O V I U S P J E H mlad ih n o g o m eta š a Nogometne škole “Meimurje - akovec“

Dva prva mjesta na Zimskom turniru Dravinja

Na turniru održanom u slovenskim Konjicama, u kategoriji U-8, trinaest ekipa bilo je podijeljeno u tri skupine. U svojoj su skupini akoveki nogometaši osvojili prvo mjesto, te se plasirali u finale, gdje su tri momadi odigrale susrete svaki sa svakim. Tu su nogometaši NŠ Meimurje - akovec bili najuspješniji i osvojili prvo mjesto, a njihov igra Antonio Martinjaš proglašen je najboljim igraem turnira. U konkurenciji U-10 nastupile su dvije ekipe iz Nogometne škole Meimurje - akovec U-10 (Meimurje) i U-9 (akovec). Ekipa akovca nastupila je u godinu dana starijoj konkurenciji i, unato velikom trudu te prikazanoj dobroj igri, nisu uspjeli proi skupinu, dok su njihovi starije kolege U-10 Meimurje odlinom igrom, borbenošu, zalaganjem te e ikasnošu zasluženo osvojili 1. mjesto, pobijedivši u inalu NK Bistricu 3:1 Nogometna škola je i u ovoj konkurenciji imala

igraa turnira, tu je titulu ponio Karlo Mihokovi.

Nastupili i u austrijskom Traunu Ove se godine po prvi put igrao i meunarodni dvoranski turnir u austrijskom gradu Traunu. Zahvaljujui Danijelu Kranjecu, koji je bio jedan od organizatora, Nogometna škola Meimurje - akovec bila je jedan od sudionika turnira s dvije ekipe, i to s igraima roenim 1999. i 1998. godine. Znaaj i kvaliteta turnira zasigurno se može vidjeti iz imena klubova koji su nastupali. Tako su se u Traunu našli SK Sturm Graz, Wiener SK, Traun 1, St. Florian, Viena F.C., Varaždin, Dinamo Zagreb, Wels, FK Sarajevo, LASK Linz i mnogi drugi. Momad djeaka roenih 1999. pod vodstvom Marija Šaria na kraju je osvojila 9. mjesto, dok su djeaci roeni 1998. pod vodstvom trenera Damira Vugrinca zauzeli 7. mjesto.

NOGOMET DEJAN POSAVEC, novi predsjednik Poleta iz Pribislavca

Vratit emo klubu stari sjaj Iza meimurskog treeligaša Poleta iz Pribislavca je jedna polusezona, koju bi svi oni koji su vezani uz ovaj klub htjeli što prije zaboraviti. Naime, nakon petnaest odigranih kola u treoj hrvatskoj ligi, skupini sjever, Polet se nalazi na posljednjem mjestu sa samo jednom pobjedom, etrnaest poraza i gol razlikom od deset postignutih i ak pedeset šest primljenih golova. O jesenskom dijelu prvenstva razgovarali smo stoga uoi izvanredne skupštine kluba s predsjednikom skupštine kluba Stjepanom Jarnijem. - Možda bi malo preteško bilo za rei da je u Poletu situacija katastro alna, kazao je Jarni, no, da nije lako, to moram priznati. Bilo bi lijepo da vam se mogu danas hvaliti o dobrim rezultatima i igrama u treoj ligi, no, na žalost, to nee biti tako. Rezultatski je loše, isto takva je

Neemo dopustiti da Polet nestane s nogometne karte

situacija kada je u pitanju i vodstvo kluba. Predsjednik i kompletni izvršni odbor podnijeli su ostavku i sve je ostalo na mojim leima, da pokušam organizirati i riješiti nastalu situaciju. Bilo je i situacija da su neki lanovi IO-a sami uzimali knjižice i istupnice igraima, te ih odvodili u druge sredine. Na meni je sada prije svega da provjerim kako takve stvari pravno stoje, pa ako treba i zatražiti odreene sankcije u nogometnom savezu za te osobe. Kada je u pitanju natjecateljski dio, Jarni je kazao da je ve sada potrebno poeti slagati momad za proljee. Ima, naime, u Pribislavcu dosta onih koji smatraju da je igranje Poleta u treoj ligi zapravo bio malo preuranjen i samim time pogrešan korak. – Na žalost, upravo je ta-

ko i bilo, dodaje Jarni, ta odluka je donesena u vrijeme godišnjih odmora, kada se nije mogao okupiti izvršni odbor kluba, da bi veina lanova mogla donijeti pravovaljanu odluku. Tako je tek nekolicina lanova IO-a donijela odluku da se ide u viši rang natjecanja, ne vodei rauna o tome što to natjecanje sa sobom nosi financijski. Bila je to jako riskantna odluka, ije posljedice danas osjeamo.

Održana izvanredna skupština i izabrano novo vodstvo kluba U nedjelju pak je u klupskim prostorijama održana izvanredna godišnja skupština NK Poleta, na kojoj je Dejan Posavec jednoglasno izabran za novog predsjednika kluba. Uvidom u trenutnu situaciju u klubu, i sam

Nekadašnji igra NK Poleta danas je novi predsjednik kluba

je Posavec priznao da situacija u Poletu nikada nije bila teža. Sada prije svega moramo stati na loptu i spustiti je na zemlju, kazao je novi predsjednik. - Prvo što sam nakon izbora tražio od skupštine kluba bilo je da se smanji broj lanova Upravnog odbora s dvadeset i dva na petnaest, a nakon toga ponudio skupštini i petnaest potpuno novih imena lanova upravnog odbora, koja su veinom glasova prihvaena. Jednostavno moramo krenuti od samog poetka, a to je ureenje in rastrukture oko samog objekta, te, naravno, prije svega sastavljanja igrakog kadra za koji u se osobno zalagati da bude domai, odnosno smatram da je Pribislavec dovoljno veliko mjesto u kojem ima šesnaest kvalitetnih igraa koji e moi nositi igru jednog novog Poleta. U sljedea dva tjedna probat emo se igraki konsolidirati, dovesti još nekolicinu igraa. - Prije svega moram rei, kazao je Posavec, ja sebe smatram za predsjednika jedne prijelazne i krizne uprave kluba i ovo je za mene jedan izazov s obzirom na to da se volim uhvatiti u koštac s problemima. Prioritet nam je, naravno, da ove sezone Polet završi natjecanje u treoj ligi, a da onda sljedeu igramo u ligi za koju emo biti spremni i sposobni i gdje emo moi dati najviše od svojih mogunosti. (Siniša Obadi)

STRELIARSTVO

Dva naslova pobjednika za meimurske streliare u Ogulinu

Streliarski klub „Frankopanski streliari“ organizirao je humanitarni streliarski turnir za financijsku potporu 19-togodišnjem ogulinskom rukometašu Mateju Vukoviu oboljelom od zloudne bolesti. Ogulinski streliari su meu prvima or-

ganizirali da se barem na ovaj sportski nain pokuša pomoi mladom sportašu jer su sva prikupljena sredstva išla za pomo u lijeenju. Na ovaj turnir odazvalo se oko 80 streliara iz 15-tak klubova Hrvatske. Meu seniorima olimpijskog luka Božidar Vuruši

je zauzeo tree mjesto dok u istoj kategoriji Krešimir Štrukelj osvaja prvo mjesto. Iako su rezultati bili u drugom planu na ovom turniru naši streliari iz „Katarine Zrinski“ nisu se previše opuštali i otpucali turnir maksimalno ozbiljno

te ostvarili sljedee rezultate. U kadetskoj kategoriji olimpijskog luka nastupio je Karlo Grudi i postigao svoj osobni rekord, a na kraju osvojio drugo mjesto. U veteranskoj kategoriji olimpijskog luka prvo mjesto zauzeo je Mihael Štebih.

SK Katarina Zrinski domain streliarskog turnira u dvorani Graditeljske škole u akovcu akoveki streliarski klub Katarina Zrinski akovec u nedjelju je organizator i domain streliarskog turnira koji e se održati u dvorani Graditeljske škole u akovcu. Prva grupa natjecatelja poinje u 9.30 sati, druga u 13.30 sati. Proglašenje najboljih pedvieno je za 17.00

sati, a medalje e primiti tri najbolja natjecatelja u svakoj kategoriji. Turnir se provodi u svim kategorijama i stilovima koje priznaje Hrvatski streliarski savez, a uz streliare iz Hrvatske nastupati e oni iz Slovenije , te Bosne i Hercegovine. Ulaz u dvoranu je slobodan.




13. sijenja 2012. ŠAH

SQUASH

Novogodišnji šahovski turnir u Lapšini: pobjednik Karlo Turk

Poinje Hrvatska timska liga u squashu

Na Novogodišnjem šahovskom turniru u Društvenom domu u Lapšini okupilo se petnaest šahista i ljubitelja šaha iz Sv. Martina na Muri i Murskog Središa. Turnir je ve tradicionalnog karaktera, a kao pokrovitelj otvorio ga je, u sveanom duhu, naelnik opine Sv. Martin na Muri Franjo Makovec. U blagdanskom raspoloženju odigran je brzopotezni berger turnir u 15 kola, s tempom 5 minuta + 5 sekundi za svaki potez igraa. U konkurenciji pet majstorskih kandidata pobijedio je Karlo Turk, junior iz ŠK Mursko Središe s osvojenih 14,5 bodova iz 15 kola, drugoplasirani je MK Boži Miljenko s 13,5 bodova, a treu nagradu osvojio je MK Kovai Zlatko, obojica lanovi ŠK Mursko Središe. Naelnik Makovec uruio je najboljoj trojici šahista vrijedne predmetne nagrade i estitao na sportskom duhu. U konanom poretku osvojili su: 4. mjesto MK Tajana Turk s 11,5 bodova, 5. i 6. Branko Varši i Darko Šardi s 9,5 bodova, 7. i 8. MK Franjo Strbad i Mihael Vuruši s 8,5 bodova, 9. Turk Vesna sa 6,5 bodova, 10. i 11. Zvonko Petanjek i Bartulovi Dejan s 6 bodova, 12. Novak Stjepan s 5 bodova, 13. Igor Modlic s 4 boda, 14. Valent Saka s 3 boda i 15. Josip Vinkovi s 2 boda. Sudac turnira je državni sudac Stjepan Novak.

U akovcu se u subotu 14. sijenja (sutra) igra prvo kolo Hrvatske timske lige u squashu. U ligi sudjeluje šest momadi. Dvije ekipe Bjelovara, Squashtower koji veinom ine reprezentativci Hrvatske, zagrebaka ekipa olores & Dilkans, SK Coning iz Varaždina i Squash klub Meimurje. U akovcu se igra prva polovica 1. kruga, a Bjelovaru druga

polovica 1. kruga (4. veljae). Cijeli drugi krug igrat e se u Zagrebu (14. travnja), što znai da e svaka ekipa odigrati po dva susreta protiv svake ekipe. Za Squash klub Meimurje u timskoj e ligi igrati Matija Mikac, Nikola Mikac, Damir Dolar, Vedran Žbulj, Igor Levak, Predrag Rojko, Tomislav Pavlic i Marijan Maretko.

SPORTSKI RIBOLOV

Izborna godišnja skupština SRD-a “Linjak” Ivanovec U subotu 14. sijenja u Društvenom domu u Ivanovcu održat e se izborna godišnja skupština Sportsko - ribolovnog društva “Linjak” Ivanovec. S obzirom na to da se ove godine obilježava deseta godišnjica

postojanja SRD-a “Linjak”, poziv je upuen i svim prijateljima SRD-a da svojim dolaskom pruže podršku daljnjem radu društva, koje okuplja lanove svih dobnih kategorija iz cijelog Meimurja.

KOŠARKA

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

Promocija novoga prvaka! Na poetku 2012. godine, ve u prvom kolu nakon blagdana, u nastavku prvenstva drugoligaškoga sjevera dogodilo se i najvee iznenaenje lige. Koprivnica, kao pretposljednja momad lige sa do tada samo jednom pobjedom uspjela je u produžetku nadjaati varaždinsku Vindiju, jedinoga kakvoga-takvoga pratitelja neporaženog Meimurja. To naravno znai da akoveko Meimurje ima ve tri pobjede viška pred susjedima prek Drave. Lider je igrao tek u srijedu, 11. sijenja i bez veih problema uzeo bodove u Vrbovcu. Rudar Cimper pak je uzeo skalp još jednoj ekipi koja je bolje plasirana od njega – zasad- križevakom Radniku! akovec i Bjelovar e svoju meusobnu utakmicu igrati tek 24. ožujka, što znai da emo akovcu od sada pa do kraja lige pisati jednu odigranu utakmicu manje na tablici. Mnogo gledatelja na tribinama nove lijepe športske dvorane na Prvoj osnovnoj školi u akovcu na tradicionalnom turniru Nova 2012. dokaz je da kvalitetna košarka uvijek pronae zainteresirane gledatelje, ak i navijae. Bez obzira

na starosnu dob košarkaša. Na turniru su igrali kadeti i pretkadeti i moram izraziti veliko zadovoljstvo onim što sam vidio u domaoj kadetskoj momadi Meimurja. Ne samo što su osvojili turnir u kategoriji 16-godišnjaka (to je manje važno!), nego sam vidio veliki potencijal u igri trojice mladih akovekih košarkaša. Gašpari, Jambrovi i dvometraš Kapelari (najvea pohvala njihovom treneru Stjepanu Novaku!) jamstvo su da e uz pravilan daljnji rad na treninzima i minutažu na utakmicama sva trojica biti jednoga dana na parketu vrsti oslonac Košarkaškog kluba Meimurja. Dodao bih još da konano vidim „svjetlo na kraju tunela“ što se tie bezbolnog odlaska visokih prvotimaca na pozicijama 4 i 5 Zaspana i Medija u zasluženu „pemziju“ (jednoga dana). Na njihovo mjesto treba polako gurati u vatru prije spomenutoga Kapelarija (96. godište), te dvije godine starijega Matka Lonaria (205 cm). Da se ne desi ono što se kao trakavica izvlai iz odnosa KK Zagreba i najperspektivnijega europskoga košarkaša Darija Šaria – da zbog upitnoga rezultata

stagnira razvoj mladog košarkaša. Obzirom da jako dobro poznam situaciju u tom klubu, samo bih dodao da situacija nije crno – bijela, kako je pojedini mediji prikazuju. Osim greške kluba što je drastino smanjio Šarievu minutažu, odnosno odrezao je na nulu u odnosu na poetak sezone i proklamiranu klupsku politiku razvoja trojice mladih košarkaša (Šari, Hezonja, Mavra), pogreška je i na Šarievom ocu koji nema trunke strpljenja, ve bi sve htio „preko noi“. Zaboravio je da nitko nije postao igra preko noi. Za kraj - nesvakidašnji dogaaj se desio protekloga vikenda nakon Ciboninoga domaeg poraza u ABA ligi od kragujevakoga Radnikog. Nakon utakmice ispred svlaionice domaeg sastava novoustolienog trenera Repešu zaustavio je nepoznati ovjek i zapoeo sa žalopojkom kako je zbog ovog poraza Cibone ostao bez 15 ooo kuna dobitka na kladionici. Pitao ga je Repeša koliko je uložio, veli ovjek 600 kuna. Repeša izvadio 600 kuna i dao mu. Dogaaj je objavljen u jednom dnevnom listu u ponedjeljak, 9. sijenja.

A 2 LIGA SJEVER

Rudari nastavljaju s “iskopom” bodova! Protekloga je vikenda nastavljeno prvenstvo u A 2 ligi Sjever. Košarkaši Rudar Cimpera iz Murskoga Središa nastavljaju tamo gdje su stali prošle godine – vrijedno skupljaju bodove. Svoju sedmu pobjedu u prvenstvu ostvarili su na domaem parketu protiv križevakoga Radnika u utakmici u kojoj su stizali ak i 12 koševa prednosti svoga protivnika, stigli i prestigli i na tablici smjelo gledaju prema vrhu. Hrka, Varga i Tkalec bili su raspoloženi u napadu, dok je u obrani zonica 3-2 odradila svoje. Košarkaši Meimurja odradili su u srijedu, 11. sijenja svoje gostovanje u Vrbovcu, pobijedili 87:67 i riješili sve brige oko novoga prvaka A 2 lige Sjever. U iduem kolu doma jedini igraju košarkaši Meimurja protiv 12 puta do sada poraženoga Grafiara, akovec gostuje u Vrbovcu, a Rudar Cimper gostuje u urevcu kod momadi Mladosti, jedine protiv koje su kiksali u dosadašnjem dijelu prvenstva. (bh)

Nikola Hrka sa 27 postignutih koševa najuinkovitiji rudar (foto: Alen Galovi)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivanica – Podravac 47:69 Koprivnica – Vindija 73:72 Petar Zrinski – Meimurje 67:87

TABLICA 1. ME IMURJE

12 12 0 24/+371

2. Vindija

12 9 3 21/+168

3. Radnik

12 8 4 20/-9

4. Podravac

12 7 5 19/+111

5. RUDAR CIMPER 12 7 5 19/-5

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

MEIMURJE: Novak N. 4, Pusti, Novak Marek 2, Miko 10, Krajai 21, Zaspan 2, Fodor 35, Kapelari, Biševac 12, Martinovi, Jambrovi, Novak Mat. 1. Trener Šopar S.

8. Petar Zrinski

12 6 6 18/+33

A 2 liga Sjever

Rudar Cimper – Radnik 70:62

9. Mladost( )

12 5 7 17/+4

Meimurje – Grafiar, subota 14. sijenja u 18.30 sati, dvorana Druge osnovne škole u akovcu

RUDAR CIMPER: Varga 15, Frani, Peri, Hrka 27, Radikovi 3, Cilar, Bedi, Dodlek 3, Tkalec 11, Bogdan 6, Mikulaj 5. Trener Damjanovi B.

10. Koprivnica

12 2 10 14/-203

6. AKOVEC

11 7 4 18/+71

7. Ivanica

12 6 6 18/-40

11. Bjelovar

11 2 9 13/-87

12. Graar

12 0 12 12/-414


44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. sijenja 2012.




13. sijenja 2012. BICIKLIZAM KRENULA nova sezona za bicikliste Mure Avanture

Meimurka Mia Radoti nova je državna prvakinja u ciklokrosu Utrkom Nacionalnog prvenstva u ciklokrosu u nedjelju 8. sijenja u Puli službeno je krenula nova biciklistika sezona po HBS-ovom natjecateljskom kalendaru. Ciklokros je disciplina u biciklistikom sportu koja se održava u zimskom periodu godine. Utrke se održavaju van obinih cesta, na livadama, putovima, svladavajui prirodne i umjetne prepreke, dok se natjecanje održava u ogranienom vremenu, a vozi se na kružnoj stazi. Na utrci Nacionalnog prvenstva u Puli nastupilo je sto osam vozaica i vozaa, a meu njima

Meimurka Mia Radoti nova je državna prvakinja u ciklokrosu

Biciklisti Mure Avanture nakon ovog prvenstva nastavljaju s aktivnim pripremama i treninzima za glavni dio sezone i Kup utrke, koji startaju krajem ožujka ponovno u Istri, a ove subote 14. sijenja svetomartinske bicikliste oekuje godišnja izborna Skupština kluba, koja e se održati u kongresnoj dvorani Opine Sv. Martin na Muri s poetkom u 16 sati. i sedam predstavnika BK Mure Avanture iz Svetog Martina na Muri, koji su se kui vratili s jednom srebrnom medaljom. Drugo mjesto u veteranskoj kategoriji osvojio je Robertino Vidovi. Meu poetnicima do 13 godina Timotej Kocen zauzeo je odlino 4. mjesto i malo je nedostajalo da se popne na postolje. Odmah iza njega, na 5. mjesto plasirao se Stjepan Hunjak. U kategoriji Poetnici do 15 godina predstavnik Mure Avanture bio je Marcel Rob i osvojio je 9. mjesto. U Kadetima boje kluba branilo je troje predstavnika, Damjan Mikec zauzeo je 11. poziciju, Jan Rebernik 15., dok je Michel Tomaži bio primoran odustati

Ciklokros je zasigurno jedna od težih biciklistikih utrka zbog puknua gume. Pošto je ovo specifina disciplina biciklizma, za natjecanje su potrebni i posebni bicikli koje su za ovu prigodu mladim biciklistima Mure Avanture posudili Martina Bezek, Matija Šimuni i Pavao Vlahek, i tako im omoguili nastup, za što im iz kluba najtoplije zahvaljuju. Naslove državnih prvaka u ciklokrosu za 2012. godinu u kategoriji Elite-U23 osvojili su Jasmin Beirovi iz “Meridiana Kamen Teama”, u kategoriji žene prvakinja je postala Meimurka Mia Radoti, koja nastupa za BD Sloga iz Varaždina.

ZIMSKA BRDSKA LIGA Ivanica, sezona 2011./2012.

Pobjednik 4. kola: Martin Srša Martin Srša pobjednik je i u svom drugom nastupu u etvrtom kolu zimske brdske lige Ivanica za sezonu 2011./2012. S obzirom na to da su uvjeti bili mnogo bolji nego je to bilo u treem kolu, kada je pri vrhu na stazi bilo dvadesetak centimetara snijega, Martin je iskoristio suhu stazu do 1061 m visokog vrha Ivanice i na dionici od 10 km pobijedio u vremenu svog osobnog rekorda - 49 minuta i 52 sekunde. Drugo mjesto osvojio je vodei u ukupnom poretku, individualac Krešimir Balaško s 51:05, dok je trei bio Ivan orba lan TK Marathon 95 s 53:17. Kod žena prvo mjesto osvojila je Martina Bezek, lanica TK Marathon 95, s 1,02:48 ispred Valentine Župani (TK Marathon 95) 1,04:25 i Katarine Nesti (TK Meimurje) 1,09:30. Od lanova AK Meimurje visok plasman ostvarili su i Mario Horvat na 5. mjestu s 56:47 te Stjepan Koraj na 7. mjesto (1. u kat. veterana V-2) s 58:27. U ekstremnim

ko Horvati, Dragan Nedelkovski, Stjepan Bernat, Josip Boži, Branko Muha, Igor Štefiar, Danijel Štefiar, Božo Srpak i Dražen Janžek.

Tranje utorkom

uvjetima koji vladaju u zimskim mjesecima na Ivanici, stazu duljine 10 km s visinskom razlikom od gotovo 700 m u ovom je kolu istralo ukupno 80 trkaa uglavnom iz Varaždinske i Meimurske županije, a budui da su nastupili i trkai iz Slovenije, utrka je imala meunarodni karakter. estitke za uspješan nastup zaslužili su i ostali lanovi AK Meimurje, a to su: Božica Horvat, Viktorija Pušar, Smiljana Janžek, Lidija Levai, Zvon-

Do kraja ovosezonske zimske lige ostala su još tri kola i svi koji se još uvijek žele prikljuiti mogu to uiniti u nedjelju 22. sijenja, 5. veljae i 22. veljae. Start je u 8 sati u podnožju Ivanice u selu Prigorec, a prijave pola sata ranije. Što se pak tie priprema za utrke, koje se dogaaju tijekom cijele godine, AK Meimurje za svoje lanove te sve one koji se žele rekreativno baviti tranjem organizira okupljanje i tranje prema dogovorenom programu. Ovaj oblik aktivnosti, koji se odvija u akovekom parku Globetka jednom tjedno tijekom cijele godine, omoguuje tranje na dionicama od 4,8 i više kilometara, a mogu se prikljuiti svi zainteresirani bez obzira na dob, spol i fizike predispozicije. Svi zainteresirani mogu se radi in ormacija javiti i na br. mobitela 098/921-1479.


46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZ MATINOG UREDA

ROENI EMANUEL FIC, sin Silvije i Mihaela Maria; IGOR KUKULI, sin Dijane i Tomice; NIKO MAKOVEC, sin Danijele i Krunoslava; BARBARA KOVA, ki Božice i ure; LEONA KOŠAK, ki Monike i Ivice; ABEL VLAH, sin Tihane i Branka; SARA HORVAT, ki Danijele i Dejana; VITO PERANEC, sin Ivane i Božidara; RAFAEL OKREŠA, sin Karmenke i Tihomira; VITO PONGRAI, sin Suzane i Saše; MARINA MUROTA, ki Valentine i Igora; REA BAKSA, ki Ivane i Lija, MARTINA BALOG, ki Vijolete i Bojana; KRISTINA BALOG, ki Danijele i Josipa; IVAN TRUPKOVI, sin Valentine i Davora; MARIJA ANDROEC, ki Maje i Darka; VITA PREMUŠ, ki Patricije i Tomislava; SVEN BISTROVI, sin Natalije i Tomislava; JULIJANO KALANJOŠ, sin Dragice Kalanjoš; STIVEN HORVAT, sin Štefice i Josipa; KRISTIJAN TURK, sin Melite i Dina; ENA LIPOVAC, ki Mirele i Gorana; MARJANA ORŠUŠ, ki Nevenke i Bojana; TANJA IGNAC, ki Danijele i Miroslava; MATEO JALUŠI, sin Marine i Maria; KATARINA HORVAT, ki Nataše i Sreka; VEDRAN OREŠKI, sin Kristine i Ivice (akovec)

VJENANI Jozefina Frleta i Renato Tkalec, Danijela Bižupi i

Vjekoslav Golubi, Marijana Drvenkar i Vjekoslav Vukas (akovec); Mladen Nesti i Daniela Ša ar (Kotoriba); Dejan Zadravec i Sanja Knezi, Dragica Boži i Branko Brki (Štrigova)

UMRLI Terezija Novak ro. Maek r. 1922., Stanislav Baka r. 1962., Draga Mirkovi r. 1935., Ljubica Vuk ro. Serec r. 1959., Ivan Sean r. 1930., Ana Fuec ro. Hrustek r. 1949., Marija Bašnec ro. Šavora r. 1947., Stjepan Mesari r. 1927., Mijo Jambrovi r. 1940., Ivan Marodi r. 1936., Marija Bernat ro. rep r. 1935., Ra ael Kolari r. 1925. (akovec); Juraj Rojko r. 1936., Igor Žuni r. 1987., uro Miri r. 1931. (Dekanovec); Mijo Žini r. 1935., Ivan Horvat r. 1955., Ivan Šalamon r. 1938., Katarina Šestak ro. Matulin r. 1926. (Kotoriba); Arpad Jurani r. 1919. (M. Subotica); Barbara Medlobi ro. Vidovi r. 1933., Franiška Herperger ro. Vidovi r. 1935., Julijana Soboan ro. Novinšak r. 1934. (M. Središe); Josip Horvat r. 1927., Terezija Mesari ro. Belovi r. 1933., Genoveva Mislovi ro. Vranovi r. 1916. (Nedeliše); Nada Momilovi r. 1939., Jelka Raki ro. Sovi r. 1923., Rozina Taradi ro. Juras r. 1941., Angela Gregorini ro. Pergar r. 1929. (Štrigova)

13. sijenja 2012.

SLOBODNA RADNA MJESTA

1. LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odreeno vrijeme, natjeaj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www. hzz.hr 2. LJEKARNE PETEK, Benkovec 9, M. Suboca, traži 1 VSS MAGISTRAFARMACIJEnaneodreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na 091/504-7153, natjeaj otvoren do popunjenja 3. SABIO d.o.o. IVANOVEC, J.Broza 107, traži 1 OSOBU za pripremanje fast food jela i posluživanje jela i pia na odreeno vrijeme, mjesto rada akovec, Carinski odvojak bb, javi se na 095 861 4039, do 15.01. 4. OPTIMUS d.o.o. LOPATINEC, V.Nazora 55, traži 1 KONOBARA/ ICUnaodreenovrijemeuzmog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada M. Središe, Ca e bar “JAMA”, javi se na 091 257 9871, do 15.1. 5. KVINTA d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 31 traži 3 KONOBARA/ ICUnaodreenovrijemeuzmog. stalnog radnog odnosa. Javi se na tel. 095/882-44-34, 370-852 do 15.1. 6. BONUM GRADNJA d.o.o. Umag traži 10 ZIDARA i 10 TESARA na neodreeno vrijeme. Javi se na 098/914-63-63 do 31.1. 7. MARTI d.o.o. PRELOG, traži 1 m/žDIPL. INŽ.STROJARSTVAILI INŽ.STROJARSTVAILISTROJARSKOG TEHNIARA na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, potrebno poznavanje i korištenje engl. ili njem. jezika, izrada programa na laseru, na hi focus rezau, izrada nacrta, potrebno poznavanje SolidWorks i Autocad programa te poznavanje tokarenja i obrade metala. Životopis i zamolbu posla na e-mail: o ce@mar.hr do 30.1. 8. Caffe bar AFTER, AKOVEC, J.Kozarca bb, traži 2 KONOBARA/ICE na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 091 518 2344, do 14.1. 9. Restoran “STARI KROV”, D. Kraljevec,traži1KONOBARA/ICU naneodreenovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se osobno u restoran natjeaj otvoren do 31.1.

10. DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, traži 2 m/ž IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORA OPE MEDICINE u Hitnoj medicinskoj pomoi na odreeno vrijeme uz mogunost na neodreeno nakondobivanjasuglasnosMinistarstva zdravstva, završen medicinski fakultet, položen struni ispit, odobrenje za samostalan rad, hrvatsko državljanstvo uz zamolbu se prilaže diploma, dokaz o položenom strunom ispitu, licenca Hrvatske lijenike komore, domovnica, krai životopis dostaviti na gore navedenu adresu s naznakom «za natjeaj-zapošljavanjedoktoramedicine», do 15.1. 11. Ugost.obrt LOUNGE BAR “S-F”Podturen,akoveka12,traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 099 683 7649, 098 834 206, do 15.1. 12. AMBRUŠMETALId.o.o.PLEŠKOVEC 138a, traži 1 KOVINOTOKARA, TOKARA, CNC OPERATERA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 091 505 6673, do 13.1. 13. NEPTA d.o.o. DOMAŠINEC, Glavna236,traži1KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 098 647 760, natjeaj otvoren do 20.1. 14. ELEKTRO LADI, REAN 32, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na neodreeno vrijeme, akvno znanje njem. jezika, zamolbu sa životopisom dostavi na elektroladic@ gmail.com do 20.1. 15. TKALEC TRANS d.o.o. T. Bratkovia1,40000AKOVEC,traži 4 vozaa teretnog motornog vozila umeunarodnomtransporturobe hladnjaama na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, radno iskustvo 12 mj., znanje stranih jezika njem. i engl., obavezno srednja škola i kvalikacija, prijave iskljuivo sla na e-mail: info@tkalectrans.hr ili fax: 040 384 800, do 31.1. 16. Ca ebarTina,M.Suboca,B. Radia 39, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 098 293 917, do 27.1. 17.Ordinacija ope medicine Bernardice Somoi akovec, F. Puneca 2, 1 m/ž VSS DOKTORA MEDICINE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, licenca za doktora medicine, javi se na 098 744 913, do 27.1. 18. HAMER d.o.o. AKOVEC, Kalnika 19, traži 1 DOSTAVLJAA U PEKARI i 2 PRODAVAICE U PEKARI na neodreeno vrijeme, vozaki ispit B kat., javi se osobno sa zamolbom do 31.1. 19. FastfoodDONERakovec,Trg Republike 6, traži 1 DJELATNIKA/ ICU ZA PRIPREMU BRZE HRANE na odreeno vrijeme, javi se na 313932, do 31.1. 20. ME TAL DEKOR d.o.o. IVANOVEC, P.Miškine 24, traži 10 BRAVARA, 10 ZAVARIVAA s obaveznim radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobno na adresu poduzea do 31.01.

21. MSM - TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 m/ž ŠIVAA KUPAIH KOSTIMA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javiti se na 040 384 285, 099 338 4286, do 09.02. 22. MAAK d.o.o. IVANOVEC, G r a b a n i c a 2, t r a ž i 1 K V AUTOMEHANIARA za poslove automehaniara i vulkanizera na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 496 362, do 31.01. 23. ALOPEK STROJARSTVO d.o.o. PUŠINE, akoveka 136, traži 1 ING. STROJARSTVA ili STROJARSKOG TEH. sa dvije godine radnog iskustva u proizvodnji; 1 CNC OPERATERAsagodinudanaradnog iskustva - na neodreeno vrijeme uz probni rad. Javi se na 895-252, 095 189 5252 ili na e-mail: info@ strojarstvo-calopek.hr do 10.2. 24. Vinogradarska zadruga “ŠTIGOVANKA”, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMONA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING - traženje potencijalnih gosju, znanje stranih jezika, vozaki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, poetak rada je 15.3. Zainteresirani javiti se na 099 222 1338. Postoji mogunost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natjeaj otvoren do 31.01. 25. KOZARd.o.o.AKOVEC,traži2 TESARA i 2 ZIDARA na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 493 150, do 27.01. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

Radna mjesta Varaždin: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja,pismenezamolbeosobno ili poštom na gornju adresu do 31.1. 2. AGENTFIDELITASJEDANd.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavršavanjaugovorodjelu,akasnijemogueugovororadu.Uvje:

SSS ekonomski, trgovaki smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko - kreditnim poslovima, komunikativna osoba, zainteresirana za posao, uenje i usavršavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kateg., vlas auto; pismena zamolba: KUKULJEVIEVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2. 3. AUTOLIMARSKA RADIONICA NENAD FLORIJANI, Dravska 83, Trnovec Bartoloveki, traži 1 ADMINISTRATIVNOG SLUŽBENIKA m/ž za uredske poslove: primanje stranaka, unos robe u skladište (raunalno), pisanje rauna, pisanje dopisa na odreeno vrijeme (zamjena za porodiljni 3.5g), uvje: SSS ekon. smjera, poželjno poznavanje jednog stranog jezika, rad na raunalu, radno iskustvo 3g. na sl. ili istim poslovima, B kateg. Životopis i molbu poslati poštom na navedenu adresu, poetak rada 1.2.2012., do 15.1. 4. ZLATNO ZRNO d.o.o., traži 1 m/ž KV PEKARA sa min. 6 mj. radnog iskustva, na odreeno vrijeme, mjesto rada Trnovec Bartoloveki, najava na tel: 042 684 012, ga. Darinka, do 31.1. 5. DIONIS d.o.o., VARAŽDIN; mjesto rada u Slobodnoj zoni Trnovec; traži 1 KONOBARA/ICU u ca e baru ZONA, uvje: KV, SSS, poželjno radno iskustvo u ugosteljstvu, najava na mob. 091 331 4151 (ga. Sambolec), do 16.1. 6. CVJEARNICA ORHIDEJA, Srainec, Dravska bb; traži 1 m/ž CVJEARA-PRODAVAA na odreeno vrijeme, uvje: KV, SSS cvjear, prodava; poželjno iskustvo u trgovini, vozaki B kat., mjesto rada - Srainec, Petrijanec; doi osobno na adresu ujutro izmeu 8 i 10 sa, do 4.2. 7. ŠAREVI d.o.o., mjesto rada – ca e bar Mimoza, Žigrovec, Bana Jelaia 2; traži 1 KONOBARA/ICU ZACAFFEBARnaneodreenovrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS, radno iskustvonijebitno,najavanamob. 099 418 9528 (Helena Šarevi), do 31.1. 8. AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u jeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, znanje rada na raunalu (Word, Excel, Internet), vozaki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osiguranju (HANFA), iskustvo na poslovima osiguranja, komunikacijskeiprezentacijskevješne, dinamina i komunikativna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, voenje ma, spremnost na usavršavanje i uenje ; mjesto rada: Varaždin - Varaždinska Županija. Pismene zamolbe na navedenu adresu ili e-mail: smiljanadrk@gmail.com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2.


13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POZIVAMO VAS NA ZAVRŠNU KONFERENCIJU PROJEKTA

Informacije 47 IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

IVANU CONJARU 14.1.1994. - 14.1.2012.

U SKLOPU GRANT SHEME LOKALNA PARTNERSTVA ZA ZAPOŠLJAVANJE – FAZA 3

Program e se održati 19.01.2012., s poetkom u 11.00. sati u dvorani MURA, hotela

Spa&Sport Resort Sveti Martin u Toplicama Sveti Martin, Grkavešak bb, 40313 Sveti

Martin na Muri. Registracija sudionika trajat e od 10.30 – 11.00.. Molimo da svoj

dolazak potvrdite na e mail: melita.levacic@hzz.hr

ili marina.kodba@hzz.hr.

Ciljprojektaje smanjiti stopu nezaposlenosti i opasnost od nove nezaposlenosti na lokalnoj i

regionalnoj razini boljom harmonizacijom dostupne radne snage kroz uspostavu efikasnog i održivog

sustava podrške za planiranje ljudskih resursa u skladu sa potrebama tržišta rada.

Projektneaktivnosti: a) jaanje partnerstva s malim i srednjim poduzetnicima;

b) uspostava Mobilnog kluba za traženje posla (Job klub);

c) obrazovanje nezaposlenih osoba i osoba kojima prijeti nezaposlenost za zanimanja koja na

tržištu rada nedostaju;

d) aktivnosti vidljivosti projekta.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BOŽIDARU HORVATU 16.1.1995. - 16.1.2012. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

SJEANJE

Projekt financira Europska unija u sklopu IPA Programa IV.

komponenta

Razvoj Ljudskih potencijala

na dragog prijatelja i kolegu

-

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADSKO VIJE E -

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA

Klasa: 021-05/10-01/1128 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-10-1 Mursko Središe, 20.12.2011.

Odbor za dodjelu javnih priznanja

Gradsko vijee Mursko Središe na svojoj 17. sjednici održanoj dana 15.12.2011. godine usvaja zakljuak o objavljivanju

JAVNOG POZIVA za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja Grada Mursko Središe Sukladno lanku 7. Statuta Grada Mursko Središe Gradsko vijee dodjeljuje javna priznanja „za iznimna dosgnua i doprinose od osobitog znaenja za razvitak i ugled Grada Mursko Središe, a poglavito za naroite uspjehe u unaprijeivanju gospodarstva, znanos, kulture, zašte i unapreivanja ovjekovog okoliša, športa, tehnike kulture, zdravstva i drugih javnih djelatnos, te za pocanje akvnos koje su tome usmjerene“. Javna priznanja Grada Mursko Središe su: 1. Poasni graanin Grada Mursko Središe 2. Nagrada Grada Mursko Središe za životno djelo 3. Nagrada Grada Mursko Središe 4. Zahvalnica Grada Mursko Središe Kriteriji za dodjelu Priznanja Grada Mursko Središe su slijedei: -vrhunski rezulta posgnu na teorijskom i praknom radu na pojedinom podruju, -uživanje ugleda uzornog strunjaka i djelatnika, odnosno uzornog poduzea, ustanove, udruge graana i druge pravne osobe. Inicijava za dodjelu javnih priznanja podnosi se gradonaelniku. Inicijava mora bi obrazložena pisano i mora sadržava: - podatke o podnositelju pocaja, - životopis osobe, odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje, - obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja, - odgovarajua dokumentacija. Prijedlog odabira gradonaelnik podnosi Povjerenstvu za dodjelu priznanja, a ono Gradskom vijeu. Prijedlozi se upuuju u pisanom obliku na adresu Grada Mursko Središe, Odbor za dodjelu javnih priznanja, Trg bana Jelaia 10, najkasnije do 29.02.2012. godine. Odluku o dodjeli javnih priznanja donijet e Gradsko vijee na svojoj sjednici, a priznanja e bi uruena na sveanoj sjednici Gradskog vijea u povodu Dana Grada Mursko Središe. PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEA: Leek Ivan, uitelj savjetnik

FRANJU RADIKOVIA iz Šenkovca 15.1.2001. – 15.1.2012. Trgovci - generacija 1972.g.

KLASA: 061-01/11-03/23 URBROJ: 2109/1-02-11-01 akovec, 29.12.2011. Na temelju lanka 14. Odluke o javnim priznanjima Meimurske županije («Službeni glasnik Meimurske županije» broj 1/95, 3/98, 4/98-proišeni tekst, 1/02, 2/02-proišeni tekst, 3/07 i 21/09), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupšne Meimurske županije raspisuje

POZIVNI NATJEAJ za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade «Zrinski» Meimurske županije za 2011. godinu Nagrada «Zrinski» Meimurske županije dodjeljuje se graanima Meimurske županije, djelatnim skupinama, trgovakim društvima, ustanovama, udrugama graana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge u promicanju znanos, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnos, športa, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih oblika života u Meimurskoj županiji. Nagrada «Zrinski» dodjeljuje se za rezultate u radu posgnute u protekloj godini ili jekom duljeg vremenskog razdoblja, uz zadovoljavanje sljedeih kriterija: - najbolji rezulta posgnu u teorijskom ili praknom podruju, - objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi nain prezenrana i nagraena ostvarenja, - uživanje ugleda uzornog strunjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge graana i druge pravne osobe. Prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» mogu podnije graani i njihove udruge, trgovaka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgovaka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloženje dostavi rješenje o upisu u sudski registar/ registar udruga/registar obrtnika, itd. Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupšne Meimurske županije, na adresu Ruera Boškovia 2, akovec, uz naznaku za Nagradu „Zrinski“. Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. veljae 2012. godine. ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠ E GRADONAELNIK

JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA za izgradnju višestambenog objekta u Murskom Središu Grad Mursko Središe poziva sve zike i pravne osobe zainteresirane za izgradnju višestambenog objekta u Murskom Središu na k..br.1609/7 upisanoj u z.k.ul.br. 1799 k.o. Mursko Središe površine 2322 m2, da se jave u gradsku upravu radnim danom od 07:00h do 15:00h uz prethodnu najavu na broj telefona 040/370771. Višestambeni objekt mogue je gradi u skladu s Detaljnim planom ureenja zone stanovanja i privrede «Istarsko naselje» («Službeni glasnik Meimurske županije» br.4/01 i3/03). Namjena graevinske esce : mješovita namjena, pretežito višestambena – M1 Koecijent izgraenos graevinske esce: 0,30 Koecijent iskorisvos graevinske esce: 1,20 Maksimalno dozvoljen broj etaža graevine : PODRUM + PRIZEMLJE + KAT + URE ENO POTKROVLJE Grad Mursko Središe kao vlasnik katastarske esce na kojoj postoji mogunost gradnje poziva potencijalne partnere da u gradsku upravu dostave idejne projekte za gradnju objekta. Katastarska esca br.1609/7 nalazi se u ulici Josipa Šajnovia koja je opremljena svom potrebnom infrastrukturom. Grad Mursko Središe planira kao svoj partnerski udio potencijalnom partneru ponudi graevinsko zemljište i iznos komunalnog doprinosa koji e se kasnije napla prodajom objekta, sve sukladno posebnim zakonskim propisima.


48

Oglasnik

13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA ObavjeĹĄtavamo naĹĄe cijenjene oglaĹĄivae da ubudue u rubrikama “Uslugeâ€? i “Iznajmljivanje apartmanaâ€? moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRODAJEM ELINE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/ kom. tel. 040/861-208 NISSAN QASHQAI 1.6 115ks 2007.g., redovito servisiran kod ovlaĹĄtenog servisera, 43tkm, garaĹžiran, uĹĄuvan, nove zimske gume... mob 098/55 33 52 FORD ESKORT karavan 1.3 benz 44 kW 1993.g., 81 690 km, cijena po dogovoru, tel. 098 817 970 BMW E36 318 1995.g., registr., redovito servisiran, klima, puno opreme, mijenjam za jeiniji traktor do 2.000 Eur, Mob. 092 254 29 53 PRODAJEM ELINE FELGE 15 cola i zimske gume Goodyear ultra grip 7, 196x65x15. mob 098/9316-137 OPEL VECTRA A 1.7 TD 1994.g., 250tkm, reg. 5/12.g., cijena 1.400 eur, mob 099/627-3008 RENAULT MEGAN clasic 1.9d 59kw 2001.g, reg. 6./12., 205tkm, servisiran redovito, odlino sauvan, metalik bordo, cijena 3.400 eur, mob. 098/971-6879 NISSAN PRIMERA 1.6 benz. + plin, 2002.g., 169tkm, 1.vl., reg. do 12/2012., sva oprema, nove gume, dodatne alu-felge, cijena 4.600 Eur, moj prijenos, mob 091/723-7730 PRODAJE SE KOMBI KHIA 1997.g., s mazdinim motorom, vrlo povoljno. mob. 091/252-3656 PRODAJEM LJETNE GUME Goodyear dim. 195/60/15, 4 kom, cijena 600 kn. mob. 098/191-4344 AUDI A6 2.8 quatro, benz, ful oprema, 1998.g., reg. do 6.mj., tel. 822-130, 091/9374-770

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, URSUS, ZETOR - moĹže i neispravne. tel: 01/2067-370, 092/110-7110 PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253 PRODAJEM banzek, trofazni, motor 3KW, prikljuak za traktor. tel 099/808-7586, 042/819-020. KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, Deutz ili sl., moĹže neispravan ili u loĹĄijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, pogodno za zimsku salatu i sl., dim. 1x3 m, ili 2x4m, visine cca 70 cm. Mob. 091 502 1276. PRODAJE SE LUĹ ARA, levator 6m, 2-brazdni plug 10cola i kvalitetno bijelo vino, tel. 897-188 PRODAJEM KOMBAJN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM CIRKULAR Mio Standard 1-fazni, 2KW, povoljno, mob. 098/930-7617 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., kompresor, kip venl, sauvan, te ren. 5 campus 1.6 dizel 1992.g., registriran, za 8.000 kn. mob. 098/190-3753

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

ÄŒakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta ÄŒakoveÄ?kih mlinova*

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuĹĄtenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je duĹžan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjediĹĄte tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivaliĹĄte/boraviĹĄte. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naĹĄe itate-

TRAKTOR Stayer 28, niski, plug 12 cola, visokotlana balirka, rotokosa 165, maler na bate 2m, elevator 6m i motorna pila. tel. 865-126 ili 091/517-5821 KUPUJEM traktorsku kosilicu, frezu i tanjurau, te rabljene betonske stupove oko 200 kom (moĹže i manje),. mob. 098/1790-307 KUPUJEM TRAKTORE - starije, u loĹĄijem stanju, isplata i prijepis odmah. mob 091/140-2603

MLA A MUŠKA OSOBA traŞi bilo kakav posao. mob. 099/8420-173 TRAŽIM BILO KAKAV POSAO – moŞe rad vikendima, nona smjena, praznik... mob. 099/312-4106 POUZDANA STUDENTICA traŞi posao uvanja djece (po potrebi) u vaťem domu na podruju grada akovca. Upita na tel. 098/942-2249

POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetaŞni atrakvan stan s puno svjetla, juŞna strana, blizina ťkole, vra, poťte, trgovakog centra, donja etaŞa 36m2, gornja etaŞa (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 ODLINA PRILIKA ZA KUPNJU OBITELJSKE KUE - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/907-1581 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u M. Suboci, gl. ulica, blizina ťkole i Şelj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KUA u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim prikljucima, na lijepom poloŞaju, blizina ťkole i Şelj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE KUA u Donjem Kraljevcu s velikom okunicom i zemljiťte, izlaz na drugu ulicu, blizina ťkole i vrtia, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KUU KATNICU u Murskom Srediťu sa dva stana od 80 m2, dvije garaŞe, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi prikljuci gradski. Okunica 2600 m2. MoŞe i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 NEDELIŠE – prodaje se adaprana useljiva, dvojna kua od 100m2 sa svima prikljucima, centr. grijanje, internet, veliko dvoriťte i okunica, mog. nadogradnje kata ili proťirenje, mirna ulica, cijena 63.000eur (za dogovor). Molim samo ozbiljne ponude na 099/7969-541 PRODAJEM KUU u Gornjem Hraťanu. mob: 098/297-210 PRODAJEM GRADILIŠTE sa lokacijskom dozvolom, 1/1, u Zasadbregu, povoljno. Tel. 091 7636 571 STARO IMANJE u Donjem Koncovaku sa okunicom od 11.000 m2, postojei prikljuak struje i bunara, blizina prikljuaka za plin i vodovod. Pogodno za nasad vinove loze ili kupine. Hitno i povoljno! mob 098/972-3313 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedeliťu vel. 1030m2, ulica O. Price (novi dio), hitno. Info; 099 256 1146 PRODA JE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vuetincu (Lopatincu), 2000m2, dio komunalnih i vodnih doprinosa plaen, mirni kvart idealno za obiteljsku kuu, 17.000Eur te se prodaje posl. prostor od 90m2, sudska ulica, cijena 1450 eur/m2. Mob. 098/297-222 PRODAJE SE VIKEND KU A u Vukanovcu sa vinogradom, vonjakom, livadom, povrťine 12700 m2 za cijenu od 68.000 eur-a. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trŞnice), tel 040/390-770, 099/331-5350. PRODAJE SE ZEMLJIŠTE U ISTRI od 300 m2 sa nadograenom kamp kuicom, u blizini Duge Uvale. Mogua zamjena za vikend kuu u blizini VaraŞdina. Upi na tel 042/231-966 ili 099/316-9254 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u k od 64m2, povoljno, staro sajmiťte. mob. 098/562-756 PRODAJEM KUU visoko prizemnicu s garaŞom i okunicom u centru VŞ, mob. 091/517-3243 PRODAJEM KUU u akovcu, livadu u Puťinama, bmw 318i 1989.g., te iznajmljujem sobe – hitno. mob. 095/845-3568

PRODAJE SE STAN od 40m2 u akovcu, mob. 099/742-5818 STAN 4-sobni (etaĹža), novo, s garaĹžom, ispod Ĺ afrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 POVOLJNO SE PRODAJE POLOVICA kue u Strahonincu ili se mijenja na adresi Prvomajska 42a. mob. 099/4111-273 PRODAJE SE VONJAK s ograenim prostorom od 610hv, ĹĄirine 16.5m, sa drvenom vikendicom, pogodno za vrt, 100m do prve kue u Strahonincu, za 35.000 kn. mob. 098/680-549 FRIZERSKI SALON novi, namjeĹĄteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÄŒakovec, ÄŒ k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 ODEPLJIVANJE SVIH VRSTA ODVODNIH CIJEVI. mob. 098/962-1694 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 UGRADNJA SVIH VRSTA PODOVA, PARKETA, LAMINATA. Parke Gosari Prelog, mob. 098/167-2660 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA pruŞam pomo u uenju i vjeŞbanju zadataka za srednje ťkole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71 T R A ŽE SE INS T RUKCI JE iz en gl. jezika u govoru i pismu. mob 099/7377-914

KREDITI POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, raunala, ekova u ovlaĹĄtenoj zalagaonici. Novi passage, 1. kat, mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA MUĹ KARAC (57g) traĹži slobodnu, razvedenu, udovicu a mogu i dame koje nisu sretne u braku. mob. 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igraliĹĄta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaĹža) i apartman u Poreu (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578

POSAO TRAŽIMO DJELATNIKA ZA RAD u akovekom skloniťtu za napuťtene Şivonje. PoŞeljno je da je iz akovca ili bliŞe okolice. Info: 091-8988-004. ŽENSKA OSOBA traŞi posao iťenja, peglanja,skrbi o starijim osobama ili bilo kakav drugi posao. mob 095-801-8374 GOSPO A U MIROVINI, med. maserka, sa iskustvom u kunoj njezi, traŞi honorarni posao u njegovanju starijih i nemonih osoba. Po dogovoru mogue i 24 sata. mob 091 54 519 54. ŽENSKA OSOBA traŞi posao iťenja ili bilo kakav drugi posao, moŞe i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173

STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (kuice), kompletno renoviran i proĹĄiren, sa ĹĄupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000

PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u Murskom SrediĹĄu, mob. 098/954-9775 PRODA JE SE 2-SOBAN STAN kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odlina lokacija, balkon + podrumsko spremiĹĄte kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi TomaĹĄa Gorianca 2. Stan ima sve prikljuke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. P R O DA J E S E N OV I S TA N o d 90m2 u centru akovca, 1.kat, za 75.000 eur ili se iznamljuje za 2.000 kn/ mj. za urede. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel. 040/390-770, 099/331-5350. PRODA JE SE KUA od 240 m2, blizi na centr a  akovc a, Voj ni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 098/558-836

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u centru akovca kompl. namjeĹĄten za 1.500kn/mj. + reĹžije + garancija 1.500 kn za samce ili studente. NEKRETNINE MARAS, Uska bb, akovec (kod trĹžnice), tel 040/390-770, 098/242-554. IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU i sobicu iskljuivo za studente. tel. 390-291

lje i oglaĹĄivae za razumijevanje, te dostavu traĹženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE

IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj Şenskoj osobi/studenci. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garaŞom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i Şelj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE STAN od 65 m², odvojena brojila i odvojenu ulaz. Tel. 091/933-84-68 IZNAJML JUJE SE TROSOBNI polunamjeťteni stan, posebna brojila i ulaz, 1.200 kn, garaŞa, dvoriťte, parking, 5km od K, mob. 091/5000-707 IZNAJMLJUJEMO NAMJEŠTENE SOBE, pogodne za smjeťtaj radnika, info 095 900 6675 IZNAJMLJUJEM u centru Nedeliťa 20m2 posl. prostora, mob 098 935 4229 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN od 55m2 u Mihovljanu, novogradnja, kompletno namjeťten, vlastito parkiraliťte, prvi kat. Mob. 098/241-309

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA

OVLAĹ TENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavia 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 VaraĹždin: Zagrebaka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 ZadrĹžite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doĹživotno dobivate 50 KN mjeseÄ?no besplatnog razgovora

Najvei izbor LCD i LED telev televizora

najjeftinije cijene

GARMIN G od 799 kn

DIGIT DIGITALNI MPEG 4 SVE VRSTE RSTE PRIJEMNICI 199 kn KUĆANSKIH H APARATA PRIJE - masaĹžer za stopala PLAYSTATION 2 899 kn - ruÄ?ni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavaÄ?i

- uređaji za oblikovanje kose - aparati za ťiťanje - suťila za kosu

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjaÄ?i, kućni punjaÄ?i, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396


13. sijenja 2012.

POVOLJNO SE UNAJMLJUJE SOBA u akovcu. Mob: 098/1910-490 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU od 20m2 u centru k, namjeĹĄtena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po Ĺželji internet, kabelska, najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada, pl. centr. grijanje, sve namjeĹĄteno. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TEN DVOSOBNI stan u centru k, te namjeĹĄtena soba s upotrebom kuhinje i kupaonice (k joĹĄ jednoj studenci). mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNA KUA u centru k, zaseban ulaz, odvojene komunalije, veliko dvoriĹĄte. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni stan kod hotela Park, renoviran, potreban polog i najamnina za 1mj. unaprijed. mob. 091/513-6481 IZNAJMLJUJE SE opremljen ugost. lokal na odlinoj lokaciji, mob. 099/256-7899 IZNA JML JUJE SE nenamjeĹĄteni 2.5-sobni stan i garsonijera, te polunamjeĹĄtena garsonijera i 1-sobni stan, na duĹže vrijeme. Tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE 1-sobni namjeĹĄteni stan u kui iza PedagoĹĄke, poseban ulaz i brojila. tel. 390-053 IZNAJMLJUJE SE KUA sa tri sobe u centru k, odvojena brojila, mogunost koriĹĄtenja velikog dvoriĹĄta. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM STAN u k od 60m2, ulaz i brojila odvojeni, + garaĹža. mob 098/9356-187 IZNAJMLJUJE SE STAN u akovcu, R. BoĹĄkovia 39 (sudska ulica). tel. 333-194 ili 098/195-7448

PILIĆI PILIĆI Ć ZA A KLANJE, KLAN LANJE E, Ĺ˝IVI Ĺ˝IVI I OÄŒIŠĆENI OÄŒIŠĆ O ÄŒIŠĆEN ÄŒIŠĆ I EN NI

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ŽIVOTINJE PRODAJE SE radni par rozela, muŞjak cimetni, Şenka rubino, zeleni i Şu rozenkolis. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oiťene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (Şenke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZEEVE za rasplod. tel. 098/465-490 POKLANJA SE MUŠKO ŠTENE star 2.5mj., mjeťanac, majka labrador, crne boje, vrlo je umiljat, voli se igra. mob: 095 528 7074 PEKINEZERE bijele boje, muťka ťtenad, stara dva mjeseca, prodajem, mob 098/712-443 PRODAJE SE SVINJA oko 130kg, mogue klanje, tel. 360-569 PRODAJE SE JUNICA crni holstein, brea, mob. 092/238-6642 PRODA JEM ŠTENCE njem. boksera, Şuti i tigrasti, s rodovnikom i vet. knjiŞicom, Info: 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJE ŠTENCE SHIH-TZU stare 2.5mj., s rodovnikom HKS, cijepljeni, epirani, mob. 098/240-135

RAZNO PRODA JU SE r a dijator i dim. 90x200cm, crni pisai stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokulvator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424

BRZA DOSTA VA JEDNODNEVNI PILIĆI JEDN EDNOD D OD DNEVNI BIJELI DNEVNI BIJE B ,

, VaraĹždinska 12a 40305 NEDELIĹ E

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

199 kn

PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo koriĹĄtena, visoka, plastina, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE OIĹ ENI ORASI I LJEĹ NJACI, mob. 098/1760-634 HITNO PRODAJEM LAPTOP HP 6735b za 1.500 kuna. Mob. 098/9205-620 PRODAJEM MODEM za adsl internet od T-coma, malo koriĹĄten, kao novi, u pola cijene (400kn); mobitel Motorola C-115, ispravan, radi na simpu (samo 50kn), mob. 099/7969-541 PRODAJEM muĹĄku koĹžnu jaknu vel.52, noĹĄenu, tamno smea (200kn), muĹĄki trkai bicikl Montbike, ouvan, malo voĹžen (300kn), te prodajem Ĺživo drvo oraha za ruĹĄenje (500kn), prijevoz i ruĹĄenje u reĹžiji kupca. mob 098/9862-668 PRODAJE SE TELEVIZOR Sony 72cm ekran, malo koriĹĄten, u pola cijene. mob. 091/5164-595 PRODAJEM SADNICE bukve, agacije, jasena, javora, Ludbreg. mob 099/808-7586 QSC 1300 USA Professional Power Amplifier, razglasno pojaalo, 2x650W ili 1300W bridge i skretnica ZECK SC24, stereo crossover, hitno i jeino, mob 098/972-3313 PRODAJEM IZO STAKLA razne dimenzije, cijena 40 kn/kom, mogua zamjena za razno, te dajem u najam gra. fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na kui, mob 091 559 4332 PRODAJEM DREAMBOX DM 7020s, ouvan, za 800 kuna, mob 098 935 4229 PRODAJEM KOMPLETNI INVENTAR caffe bara, ĹĄank, separei, stolovi i stolice i dr. mob. 098/393-000 POVOLJNO SE PRODAJU nove pei na kruta goriva TIP PLAMEN PLTE-90 i TIP PLAMEN MAGMA 7. Info na tel. 043-232-270, 098/802042 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom; te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep (bez morta). mob: 091/541-8810

Meimurske novine ne odgovaraju za sadrĹžaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

Iskoristi akciju u sijeÄ?nju

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrĹži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montaĹžu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje Ĺživonje, moĹžete posta kum ili kuma nekom od ĹĄenika akovekog skloniĹĄta za Ĺživonje ÂŤPrijateljiÂť i sudjelova u podmirivanju troĹĄkova hrane ili lijeenja. Posjete naĹĄu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljedei korak je upla 99,00 kn na Ĺžiro raun udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naĹĄ mail poĹĄaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog kunog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troťkova cijepljenja i kastriranja. j MoŞete nas p posje j svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvoŞnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuanstvu, od raznih proslava i vjenanja, ili ako imate starih deka, plah, runika darujte ih akovekom skloniĹĄtu za napuĹĄtene Ĺživonje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U PROĹ ETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

SHAKIRA je joĹĄ jedno malo ĹĄtene koje od mladih dana ui ĹĄto je to surovost Ĺživota. Izbaena na ulicu da se snalazi kako zna i umije, usred ruĹžnog vremena i zime, upoznala je ve svu tugu svijeta u svojem kratkom Ĺživotu. Nije li to previĹĄe za nekog tako malog Ĺželjnog topline i ljubavi. Iako nije najslae ĹĄtene u azilu, Shakira je najbolja. Roena je negdje u rujnu 2011. godine, cijepljena i ipirana.

OTIS je nevjerojatno dobar i umiljat pas. Lijepe smee boje sa bijelim arapicama na nogama, oarava na prvi pogleda. JoĹĄ kad podigne te svoje velike uĹĄi, ne moĹžete a da ga ne zamijetite. Voli se igrati, aktivan je po prirodi i ako ga udomite, sigurni smo da ete dobiti velikog prijatelja i pravog veseljak. Roen je negdje oko 27.3.2010., cijepljen i ipiran.

ENA je mjeĹĄanka ĹĄpanijela koja je Ĺživjela u selu nedaleko akovca sa starom bakom. No kako je baka smjeĹĄtena u Dom za starije, ena je zavrĹĄila kod nas. Iako je do juer spavala u toplom krevetu, dobro je prihvatila svoju kuicu u dvoriĹĄtu. Izuzetno je mile i dobre naravi. Roena u veljai 2011. godine. Cijepljena je, ipirana i sterilizirana.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI mogao biti VaĹĄ oglas Sve informacije na

STRONG SRT7300CI

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muťkat Şu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM MOBITEL Nokia 6500 classic, crna, odlina (400 kn), dva mul tools epna alata (noŞ, komb. klijeťta, pila, otv. konzervi....), cijena 200kn/kom, novo. mob. 095/848-9753 PRODAJEM muťke koŞne patike Adidas, Fila, Vans, muťke sportske majice dugih i kratkih rukava, muťke Levis hlae, sve novo u pola cijene nakon zatvaranja butika. mob: 098/99-20-390 PRODAJEM elektrinu gitaru Ibanez RG1570, cijena po dogovoru, moŞe zamjena za jeftinije uz doplatu. email: tanja1804@net.hr ili 099/40-10-142 PRODA JEM KL AVIJATURU - cijena po dogovoru, moŞe zamjena za jeftinije uz doplatu. mob: 099/25-96-444 PRODAJEM RAUNALO Sempron 2400+, 512 MB, ATI Radeon 9200 Pro 128 MB, 40 GB HDD, DVD prŞilica LG, 17� LCD Belinea te novi opki miť na poklon, cijena 600 kn. Tel. 091/520-5575 PRODAJE SE DRVENA KUICA za razne namjene, mogunost plaanja u ratama. Upitati na mob. 098/849-030 VINO BIJELO kvalitetno, mjeťavina kvalitetnih sor, cijena po dogovoru, mogua degustacija i dostava. tel. 631-279 ili 098/9128-194 JEDERMAN ZA ŠTAMPANJE cijena, dva pulta (115x50 i 100x50), pogodna za butike, povoljno prodajem, zva na mob. 095/813-8133 nakon 17 sa PRODAJE SE KVALITETNO bijelo vino ťipon, laťki rizling, povoljno te pe na drva 35x90x30cm za 600 kn. mob. 098/913-9451 POVOLJNO – rabljena ulazna vrata, hrastovina, 2-krilna sa oberlichtom, dim. 1.4x2.3m. mob. 091/122-5960 PRODA JE SE AUTO SJEDALICA Bebe Comfort 9-18kg i dj. kolica s autosjedalicom 0-9kg, crvene boje, Pierre Cardin. mob. 095/581-9390 PRODAJE SE DJEJI EL. SKUTER nosivosti 80k g, ispravan. tel. 633-465 PRODAJE SE KALIJEVA PE, povoljno, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJEM DIONICE Vajde, dvije 2-osovinske prikolice, raukombi, te orahe u ljuskama. mob. 099/6722-028

853


PETAK 13. sijenja 2012.

TV pregled

01.05

od 13.1.2012. do 19.1.2012. 06:10 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Tri boje: Plavo FILM

PETAK, HRT 1, 01:35

Polagan ritam, izvrsna režijska uporaba plave boje, te impresivna glazba (koja, osim što je jedan od pokretaa radnje, na sugesvan nain svjedoi o osjeajima junakinje) veliki su adu ovoga izuzetnog lma. Osvojio je, uz mnoge druge, nekoliko presžnih nagrada: Césara za glavnu žensku ulogu, zvuk i montažu, nagradu Goya za najbolji europski lm, te Zlatnoga lava za režiju, glavnu žensku ulogu i fotograju.

Djevojka koja se igrala vatrom FILM

SUBOTA, HRT 1 23:10

Drugi dio švedske ‘Milenijske trilogije’ - novinar Mikael Blomkvist razotkriva korumpiranost i trgovinu ljudima, te traži hrabru Lisbeth Salander koja je nestala...U drugom nastavku izuzetno popularne i od kriara vrlo cijenjene Milenijske trilogije snimljene prema romanima švedskog autora Sega Larssona, novinar Mikael Blomkvist pokušava otkri potplaenost i korumpiranost švedskih dužnosnika na vrlo visokim pozicijama.

Plavi baršun FILM

NEDJELJA, HRT 2, 22:55

udno. Bizarno. Uznemirujue. Redatelj Lynch nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Malo je lmova koji se tako bave mranom stranom ljudske prirode. Kroz lik Je reyja Beaumonta, prosjenog, neiskvarenog mladia koji simbolizira drugi, benevolentniji aspekt ljudske živonje, redatelj nas vodi na nadrealisni ili realisni put do dna onoga za što je ovjek sposoban...

Ubojice FILM

PONEDJELJAK, NOVA, 22:25

Film u produkciji agilnog Joela Silvera uisnu intrigira zapletom i scenarijem koji su napisala u meuvremenu planetarno proslavljena imena. To su braa Wachowski, idejni tvorci i redatelji sad ve kultnog znanstveno-fantasnog serijala “Matrix”, te Brian Helgeland koji je nagraen Oscarom za scenarij lma “L. A. povjerljivo”. Scenariski je trojac vrlo dobro složio priu iju napetost razvija odnos dvojice profesionalnih ubojica - lošeg i goreg.

Ja, ja i Irena FILM

UTORAK, HRT 2, 20:50

Braa Farrelly uvijek su bila ispred svog vremena, a njihov drski pristup pravo je osvježenje u žanru komedije: mnoge nezaboravne, potpuno šašave scene, poput one u kojoj Jim Carrey neuspješno pokušava ubi kravu, ostat e vam dugo u pamenju. A ako ste željni osvete, nikako ne propuste uvodni dio lma, koji je prava mala škola kako se najbolje osve za dugogodišnja poniženja!

Imaš poruku FILM

SRIJEDA, NOVA, 22:25

Kathleen Kelly (Meg Ryan) vlasnica je male trgovine djejih knjiga koju je davno osnovala njezina pokojna majka. Iako živi s dekom, uglednim novinarom Frankom (G. Kinnear), njihova veza je postala monotona. Kathleen tada preko interneta upoznaje neznanca kojeg upoznaje pod drugaijim imenom. Neznanac s interneta je Joe Fox (Tom Hanks), sin vlasnika lanca knjižara koji jednu od svojih velikih podružnica uskoro otvara preko puta Kathleenine knjižare.

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:53 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:55 Ludi od ljubavi 1, serija (26/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Svjetska blaga 2: Naslijee Rimskoga Carstva, dokumentarna serija (43’41’) (2/3) 11:10 Sve e bi dobro, serija (145/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (81/182) 13:20 Dr. Oz, talk show (23) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Ispod Like Plješevice, emisija puke i predajne kulture (29’57”) 15:10 Ponos Ratkajevih, TV serija (14/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (147/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (6/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Odabrao elo H.: Stvaranje umjetnog srca, dokumentarni lm (50’) 20:55 Ciklus hrvatske kinoteke: Pria iz Hrvatske (95’) 22:35 Dnevnik 3 22:55 Sport 22:58 Vrijeme sutra 23:00 Vijes iz kulture 23:10 Na rubu znanos: David Icke (1) 00:00 Filmski maraton: Viking Erik, britansko-švedski lm (12) (90’) 01:35 Filmski maraton: Tri boje: Plavo, francusko-poljsko-švicarski lm (12) (94’) 03:10 Reprizni program 03:35 Dr. Oz, talk show (23) 04:20 Na rubu znanos: David Icke (1) 05:10 Ludi od ljubavi 1, serija (26/26)

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 1

20:02

Odabrao elo H.: Stvaranje umjetnog srca

Hokej, Ebel liga: KHL Medvešak Zagreb - EC Kac, prijenos SPORT

Petak 13.1., HRT 2, 19:00

Wengen: Svjetski skijaški kup - spust, prijenos SPORT

elo Hadžiselimovi , urednik na HRT-u, postao je jedan od najjaih brandova hrvatske televizije, a sintagma “Odabrao elo Hadžiselimovi”, kojom se godinama odjavljuju odlini dokumentarni serijali, pretvorila se u najkorišteniji slogan. Emisija otkriva primamljujui pogled u budunost u kojoj e se organi moi uzgoji iz vlash stanica - budunost u kojoj e granica izmeu lijeenja i pomlaivanja išeznuti, a teške, neko kobne ozljede smatrat e se popravljivima...

Subota 14.1., HRT 2, 12:25

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Meg Ryan Srijeda, NOVA, 22:25 sati

Pravim imenom Margaret Mary Emily Anna Hyra, iako roena u posve drugoj saveznoj državi, rasla je u New Yorku i u poetku nikako nije bila na putu da postane lmska zvijezda. Studirala je novinarstvo na New York Sveuilištu, a kako bi otplatila none satove nastave, zapoela se baviti glumom. Uz pomo svoje majke, dobila je ulogu keri poznate Candice Bergen u slavnoj TV sapunici Rich and famous, redatelja Georgea Cukora. Takva, ne baš bezazlena uloga, ponukala je mladu glumicu da se nastavi bavi glumom. Nakon toga pripala joj je mala uloga žene Anthonya Edwardsa u Tony Sco ovom ‘Top Gunu’ (1986). Sa svojim buduim mužem Dennisom Quaidom glumila je u znanstveno fantasnom ‘Innerspace’ (1987). Dobila je dosta pozivnih krika za svoju vrlo dobru izvedbu u ‘Promised Land’ (1988), no njezin izgled slatkice i lepršav karakter uvijek su bolje pogodovali romannim komedijama. 2001. godine Meg snima romannu komediju ‘Kate i Leopold’. Zam odluuje ipak malo riskira kod odabira uloge te nastupa u trileru ‘Rezovi’ (2003) umjesto Nicole Kidman. ak se i razgolila za potrebe lma, što nikad prije nije uinila. Još jednu uloga koja je oznaila kraj njezinog imidža slatkog nevinašca je ona Jackie Kallen u drami ‘U klinu’ (2004). U meuvremenu, preciznije 2006. godine, posvojila je djevojicu iz Kine i nazvala ju Daisy Ryan. Sljedei vei poslovni projekt uslijedio je 2008. godine, a to je ‘Mamin novi frajer’ s Antoniom Banderasom za koji se izbotoksirala do neprepoznatljivos.

19.05

Krv nije voda

SERIJA NOVA TV

11.40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

U ime ljubavi

8.20

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (80/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (9/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (10/26) (R) 07:55 Mala TV: 08:00 TV vr: Policajac Tugomir 08:10 Tajni dnevnik patke Malde: Lujzin savjet 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (9/13) 08:50 Merlin 1, serija za djecu i mlade (12/13) 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (9/13) 10:00 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (10/13) 10:25 Wengen: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - spust, prijenos 11:45 Glee 2, serija za mlade (3/22) 12:30 Fakini u ljetnome kampu, švedski lm (85’) 13:55 Wengen: Svjetski skijaški kup, superkombinacija (M) - slalom, prijenos 15:10 Mala TV: 15:15 TV vr: Policajac Tugomir 15:25 Tajni dnevnik patke Malde: Lujzin savjet 15:40 Merlin 1, serija za djecu i mlade (12/13) 16:25 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (8/15) 16:50 Obina klinka, serija za mlade (5/52) 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Simpsoni 19, crtana serija (7/20) 18:55 Veeras 19:00 Hokej, Ebel liga: KHL Medvešak Zagreb - EC Kac, prijenos 21:55 Pljaka, britansko-ameriki lm (12) (108’) 23:50 Umorstva u Midsomeru 13, serija (12) (7/8) 01:20 Crimini bianchi, serija (12) (1/12) 02:05 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humorisna serija (5/24) (R) 02:30 Retrovizor: Završni udarac 4, serija (15/15) (R) 03:15 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz orkestra HRT-a, glazba Mire Kadoia (90’) 04:45 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi

03.10 04.10 06.10

06:10 07:35 08:00 08:25 08:40 09:40 10:40 11:40 12:35 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 22:15 23:50 01:30 03:00 04:45 06:15 06:40

06.30 07.20 08.10 09.05 09.35 10.20 11.00 11.50 12.45 13.30 14.20 15.10 16.00 16.30 17.25 18.15 19.30 20.20

05.40

RTL Danas, informavna emisija (R) 06.10 Emperatriz, telenovela (dvije epizode) (R) 07.10 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 07.35 PopPixie, crtani lm 07.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 08.30 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) 10.25 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 11.15 Emperatriz, telenovela (dvije epizode) 13.00 Otok, dramska serija (R) 14.05 Krv nije voda, serija (R) 15.00 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) 16.55 RTL 5 do 5, informavna emisija 17.05 Veera za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Krv nije voda, serija (R) 20.00 Otok, dramska serija 21.05 Iznenadna smrt, igrani lm, akcijski (12) 23.10 Uljezova odmazda, igrani lm, ratni (12)

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:20 22:30 23:00 23:50 00:05 00:07

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI MOJ PUT dokumentarna emisija (R) TV PRODAJA - MARION ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar MOJA ISTRA dokumentarna emisija BOJE MALEZIJE snimka koncerta ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.10 22.00 23.00 23.45 00.25

07:25 08:05 08:20 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:45 15:00 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

Zora živih mrtvaca, igrani lm, horor (18) Astro show, emisija uživo (18) Obmana, igrani lm, kriminalsiki (12) (R) RTL Danas, informavna emisija (R)

Oluja u raju, serija R 17/185 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 5/13 Pca trkaica, crtana serija 23/26 TV izlog Nate Berkus Show Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 19-20/185 Inspektor Rex, serija 83/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 153/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 106-107/107 Jesmo li gotovi?, igrani lm Trenutna pravda, igrani lm (12)* Kobra, igrani lm (12)* R Pobjedniki m, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Chuck, akcijska komedija (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R)

U ime ljubavi, serija 146/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 147/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 129/220 TV izlog Vatreno srce, serija 130/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R Eva Luna, serija 13-14/114 Omaica, serija 67-68/102 Sjene prošlos, serija55/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 3/18 Nikita, serija 3/22 Kraljica juga, serija (12)* 15/63 Prijatelji, serija R 2/18 Nikita, serija R 2/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 15/63 Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno 21:30 Euromaxx 22:00 Vijes dana 22:30 TV Jukebox 23:00 Inju, misni triler 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice


SUBOTA 14. sijenja 2012.

05:55 Najava programa 06:00 Drugo miĹĄljenje 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana 07:15 Ispod Like PljeĹĄevice, emisija puke i predajne kulture 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Pillars of the Sky, ameriki lm (91‘) 09:30 Graani na Cvjetnom trgu, dokumentarni lm (20‘) 09:55 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Kuni ljubimci 10:45 Azijske razglednice: U gradu Taj Mahala, dokumentarna serija (26‘41“) (2/5) 11:15 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 13:45 Prizma, mulnacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:40 Ekspedicija gar 3, dokumentarna serija (50‘) (1/3) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:10 Vrijeme sutra 17:20 Reporteri 18:20 PotroĹĄaki kod 18:50 Globalno sijelo 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Veeras 20:01 Zvijezde pjevaju (2.) 21:50 Najmonije Ĺžene svijeta: Gospoa ang, dokumentarna serija (49‘40“) (2/13) 22:45 Dnevnik 3 23:00 Sport 23:03 Vrijeme sutra 23:05 Vijes iz kulture 23:10 Veernja premijera: Djevojka koja se igrala vatrom, ĹĄvedski lm (18) (125‘) 01:20 Filmski maraton: Povratak jednorukog maevaoca, hongkonĹĄki lm (12)(102‘) 03:05 Filmski maraton: Deki za povijest, britanski lm (12) (108‘) (R) 04:55 Skica za portret 05:00 PotroĹĄaki kod 05:30 Eko zona

FILM HRT 2

20:00

Fahrenheit 9/11 Film poinje predsjednikim izborima iz 2000. godine, koji nisu bili u potpunosti poťteni. Bush je pobijedio na Floridi (kljunoj izbornoj jedinici) sa itavih 537 glasova prednosti. Prva zavjerenika veza otkrivena je u odluci zaposlenika Fox News Channela (inae Bushevog prvog roaka) da objavi njegovu pobjedu – u trenucima dok su druge postaje izvjeťtavale o pobjedi Ala Gorea! Nije bať sudski dokaz o krai izbora, ali je u svakom sluaju zanimljiv podatak.

SERIJA RTL 2

12.45

07:25 Panorame turiskih srediťta Hrvatske 08:30 Najava programa 08:35 Opera box 09:05 Patak Frka, crtana serija (27/39) (R) 09:30 Djevojica iz budunos 2, crtana serija (8/12) 09:55 Mala Tv 10:00 Baltazar: Gusarski problem 10:10 Danica i medvjedii (R) 10:15 arobna ploa: II razred, 3.ep. 10:25 Trolovi, crtana serija (17/26) 10:50 Gospodin Atlas, ameriki lm za djecu (95’) 12:25 Wengen: Svjetski skijaťki kup spust, prijenos 13:50 Zvuk grmljavine, britanskoameriko-eťko-njemaki lm (98’) 15:30 KS Automagazin 16:00 Mijenjam svijet 16:30 4 zida 17:00 50’ 17:55 Koťarka, ABA liga: Cibona Maccabi, prijenos 19:40 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Veeras 20:00 Ciklus Michaela Moorea: Fahrenheit 9/11, dokumentarni lm (122’) 22:05 Transporter 2, amerikofrancuski lm (84’) 23:35 Ljubavnice 2, serija (12) (2/6) 00:20 Fringe - na rubu 1, serija (12) (16/21) 01:15 Berlinska lharmonija pod ravnanjem Simona Ra lea (2/2) 02:30 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:30 Noni glazbeni program

06.10 RTL Danas, informavna emisija (R) 06.45 Emperatriz, telenovela (R) 07.35 X-Men, animirani lm 08.00 PopPixie, animirani lm (dvije epizode) (R) 08.40 Uilica, kviz za djecu 09.15 RuĹža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 11.10 BoĹžini duhovi, igrani lm, komedija 12.55 Projekt X, igrani lm, znanstveno-fantasna komedija 14.55 SpaĹĄavajui Sarah Cain, igrani lm, drama 16.45 Beethoven 5, igrani lm, obiteljska komedija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (R) 20.00 Umri muĹĄki 4.0, igrani lm, akcijski (R) 22.20 Rat svjetova, igrani lm, znanstveno-fantasni (12) 00.25 Izgubljeno u nepovrat, igrani lm, drama (12) 02.30 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.30 RTL Danas, informavna emisija (R) 04.05 Zora Ĺživih mrtvaca, igrani lm, horor (18)

09:43 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

Divlji boravak

13:15 13:30 14:30 14:45 15:20 15:30 15:45 SERIJA RTL

19.10

16:30 17:30

Galileo

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:30

U ime ljubavi

INFO RTL

RTL Danas

18:30

18:00 18:15 18:40 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 22:50 23:10 23:15 23:45 23:47

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA U SVJETLU VJERE kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION EUROBOX MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA djeja emisija (R) E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) ŽIGA I BANDISTI snimka koncerta VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar SMIJEŠNA STRANA ENGLESKOG NOGOMETA zabavno-sportski program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

NEDJELJA 15. sijenja 2012. 06:40 TV izlog 06:55 I tako to‌, serija 7/38 07:25 Dobar dan za vjeťanje, igrani lm 08:50 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija R 09:15 Winx, crtana serija 27/52 09:40 Dalmaner na zadatku, crtani lm 10:15 Smallville, serija 9/22 11:15 Frikovi, serija 11/16 12:15 Pobjedniki m, igrani lm R 14:00 Jesmo li gotovi?, igrani lm, R 15:55 17:00 17:10 19:15 20:05 21:45 23:45 01:50 03:25 04:55 05:40

Provjereno, informavni magazin R Vijes Nove TV Doc Hollxwood, igrani lm Dnevnik Nove TV Gas do daske 2, igrani lm 15 minuta, igrani lm (12)* Na vatrenoj liniji, igrani lm (12)* Trenutna pravda, igrani lm, (12)* R Ezo TV, tarot show (18)* Frikovi, serija R Kraj programa

06.30 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.20 Divlji boravak, zabavni (R) 08.05 Klon, telenovela 08.45 Studio 45, talk show (R) 09.40 Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) 10.00 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 12.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 12.45 Divlji boravak, zabavni (R) 13.30 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.20 Divlji boravak, zabavni (R) 15.00 Veseli mladunci, zabavni (R) 15.55 Divlji boravak, zabavni (R) 16.45 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.20 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: PristaniĹĄte u oluji, kriminaliska serija 21.25 Fesvalac: Suzannin dnevnik za Nicholasa, igrani lm, drama 23.00 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 00.00 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

05:55 Najava programa 06:00 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Normalan Şivot, emisija o obitelji 07:25 Globalno sijelo 07:55 Zlatna kinoteka - Ciklus Douglasa Sirka: Imitacija Şivota, ameriki lm (121’) 09:55 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:04 Vrijeme danas 10:05 ni DA ni NE: Hrvatska u EU 11:00 Poirot 2, serija (6/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:27 Ep reportaŞa 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:00 Luckas profesor, ameriki lm (92’) 16:40 Fotograja u Hrvatskoj 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica (26’40�) 18:15 Lijepom naťom: Gareťnica (1/2) 19:20 Loto 6/45 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Veeras 20:01 Dan meunarodnog priznanja Republike Hrvatske - emisija 21:00 Loza, dramska serija (14/16) 21:50 Dnevnik 3 22:05 Sport 22:08 Vrijeme sutra 22:10 Vijes iz kulture 22:15 Šlep za rasute terete, dokumentarni lm (52’) uz 20. obljetnicu priznanja RH 23:10 Hotel Babylon 4, serija (12) (2/8) 00:10 Nedjeljom u dva 01:10 Poirot 2, serija (6/10) 02:05 Hotel Babylon 4, serija (12) (2/8) 02:55 Vrtlarica 03:20 Reprizni program (R) 03:50 Lijepom naťom: Gareťnica (1/2) 04:50 Plodovi zemlje

06:29 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 06:30 Najava programa 06:35 Berlinska lharmonija pod 07:30 08:10 08:25 09:05 10:30 10:45 12:10

U ime ljubavi, serija 148/170 TV izlog U ime ljubavi, serija 149/170 Znate li plesa?, show 3/23 TV izlog Gilmorice, serija 7-8/22 Harvey Toons, crtana serija 14/78 12:30 TV izlog 12:45 Harvey Toons, crtana serija 15/78 13:05 Sunana princeza, crtani lm 14:10 TV izlog 14:25 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R 14:55 Znate li plesa?, show R 16:15 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 17:15 Gilmorice, serija R 18:45 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija 7/26 19:15 Sunana princeza, crtani lm R 20:20 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 13/16 21:20 Tajanstvena Ĺžena: Tajna Divljeg Zapada, igrani lm 22:40 Sa oaja, igrani lm 00:05 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R 00:35 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 01:35 Kraj programa

FILM RTL

Libby Parsons (Ashley Judd) Ĺživi u sretnom braku sa svojim suprugom Nickom (Bruce Greenwood) i prekrasnim siniem Mayjem (Jay Brazeau). Jedne noi, koju su supruĹžnici odluili provesti na svojem brodu, Libby se budi, shvaa da Nicka nigdje nema i primjeuje kako je itav brod krvav. Istraga pokazuje kako je Nick imao financijskih poteĹĄkoa te policu osiguranja vrijednu dva milijuna dolara. Iako tvrdi kako o svemu ne zna ama baĹĄ niĹĄta, Libby biva osumnjiena za ubojstvo...

18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:50 21:25 22:13 22:30 23:00 00:00

Danas na programu Djeja TV Auto – moto nauca Gledaj dalje (r) Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx G.E.T. Report Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Sedma brzina 24 SATA (uŞivo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino Baťna Planet Croaa Dom&Sl Vijes dana Link Zapisano u zvijezdama Erotski program (18)

05.50

RTL Danas, informavna emisija (R) 06.25 X- Men, animirani lm 06.50 PopPixie, crtani lm (tri epizode) (R) 07.45 RuĹža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 09.35 SpaĹĄavajui Sarah Cain, igrani lm, drama 11.45 Rat svjetova, igrani lm, znanstveno-fantasni 13.30 Umri muĹĄki 4.0, igrani lm, akcijski (R) 15.50 Otok, dramska serija 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (R) 20.00 Dvostruka opasnost, igrani lm, triler 21.50 CSI: Miami, kriminaliska serija (tri epizode) (12) 00.20 Astro show, emisija uĹživo (18) 01.20 RTL Danas, informavna emisija (R) 01.55 Izgubljeno u nepovrat, igrani lm, drama (12) (R)

06:15 06:30 07:00 08:35

TV izlog I tako to‌, serija Koraci revolveraťa, igrani lm Shaggy i Scooby Doo, crtana serija R 09:00 Winx, crtana serija 28/52 09:25 Hulkov planet, crtani lm 10:50 Brza blagajna, serija 6-7/8

09:53 09:55 10:05 10:20

FILM RTL 2

(bivĹĄa akoveka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00

20:00

Dvostruka opasnost

ravnanjem Simona Ra lea (2/2) 07:35 Trolovi, animirana serija (11/26) (R) 08:00 Mala Tv (oko 32’) 08:05 Tv vr: Robin Hood 08:10 Brlog: Kornjae (R) 08:15 Tajni dnevnik patke Malde: Lujzin savjet 08:30 Vesele trojke, crtana serija (16/52) 08:55 Hamtaro, crtana serija (16/26) 09:20 Merlin 1, serija za djecu i mlade (13/13) 10:10 Wengen: Svjetski skijaťki kup slalom (M), prijenos 1. voŞnje 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Gola: Misa, prijenos 12:00 Biblija 12:10 Škrinja 13:10 Wengen: Svjetski skijaťki kup slalom (M), prijenos 2. voŞnje 14:00 Ciklus nostalgija: Pink Panther, ameriki lm (111’) 15:50 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 16:20 Olimp - sportska emisija 17:15 Hokej, Ebel liga: KHL Medveťak Zagreb - EC Rekord - VSV Villach, prijenos 19:55 Veeras 20:00 Bezdan, ameriki lm (165’) 22:55 Filmski bouque: Plavi barťun, ameriki lm (15) (115’) 00:50 Posebni dodaci, emisija o lmu 01:05 GaraŞa 01:30 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:30 Noni glazbeni program - arhiva

19:10

Pod ism krovom

EMISIJA RTL 2

18:25

Neobina gozba

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi shove

20:30

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION VELIKO SRCE MALOM SRCU snimka humanitarnog koncerta (R) 12:45 TV ORDINACIJA emisija o zdravlju (R) 13:45 TV PRODAJA 14:00 OTVORENO NEBO dokumentarna emisija 14:35 MALI OGLASI 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program (R) 15:20 TV PRODAJA - MARION 15:30 MALI OGLASI 15:40 Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRI A (R) 16:45 TV PRODAJA - MARION 17:00 POPEVKE I Ĺ TIKLECI zabavna emisija (R) 18:00 LINK emisija o modernim tehnologijama (R) 18:30 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 19:00 IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 19:05 24 SATA VIJESTI informavni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 100 VIOLINA snimka koncerta 22:05 PRESSICA talk show 23:05 IZ PROĹ LOSTI TV kalendar 23:10 VTV TJEDNIK informavna emisija 00:00 ODJAVA PROGRAMA 00:02 VIDEOSTRANICE

11:50

Televizijska posla, serija 6-7/22 Doc Hollywood, igrani lm R Bijeg u pobjedu, igrani lm Vijes Nove TV Bijeg u pobjedu, igrani lm nastavak 17:20 Gas do daske 2, igrani lm R 19:05 INA Plave vijes 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Batman: Poetak, igrani lm 22:35 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:45 Polarna oluja, igrani lm 01:15 Na vatrenoj liniji, igrani lm (12)* R 03:15 Heroji, serija 3-4/19 04:45 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:50 Kraj programa 12:50 14:50 17:00 17:10

07.15

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Izvanredni psi, dokumentarni (R) 12.30 Paklena kuhinja, reality show (R) 13.15 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 14.00 Columbo: PristaniĹĄte u oluji, kriminaliska serija (R) 15.20 Hrvatska traĹži zvijezdu, glazbeni show 16.20 Columbo: SavrĹĄen alibi, kriminaliska serija 17.45 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 18.25 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.10 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.45 MuĹĄkarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.35 SWAT, reality show (R) 22.20 Murjaci uĹživo, reality show (dvije epizode) (R) 23.20 Fesvalac: Suzannin dnevnik za Nicholasa, igrani lm, drama 11.55

07:10

U ime ljubavi, serija 150-151/170 TV izlog Znate li plesa?, show 4/23 TV izlog Gilmorice, serija 9-10/22 Harvey Toons, crtana serija 14-15/78 12:40 TV izlog 12:55 Osvetnici: Nova generacija, crtani lm 14:10 TV izlog 14:25 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R 14:55 Znate li plesa?, show R 16:15 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 17:15 Gilmorice, serija R 18:45 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 8/26 19:15 Osvetnici: Nova generacija, crtani lm R 20:30 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 14/16 21:30 Sa oaja, igrani lm R 22:55 Tajanstvena Ĺžena: Tajna Divljeg Zapada, igrani lm R 00:15 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R 00:45 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 01:45 Kraj programa 08:35 08:50 10:15 10:30 12:00

(bivĹĄa akoveka televizija)

08:00 12:00 12:45 13:00 13:30 14:05 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 23:00 00:00 01:00

Djeja TV BaĹĄna Obzori Glas Roma Poljoprivredni savjetnik Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski progrram (18) Videostranice


PONEDJELJAK 16. sijenja 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Split: More Mir i dobro TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:51 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:53 Ludi od ljubavi 2, serija (1/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Svjetska blaga 2: Svijet vulkana, dokumentarna serija (43’51”) (3/3) 11:10 Sve e bi dobro, serija (146/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (82/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Trea dob, emisija za umirovljenike 14:45 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (20/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (148/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (7/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta, dokumentarna serija (52’03”) (3/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Provodi i sprovodi, humorisna serija (18/20) 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet prota 00:10 Portre: akademik Boris Magaš, dokumentarni lm (32’45”) 00:45 In medias res 01:30 Dr. House 6, serija (19/22) 02:15 Traerica 2, serija (9/25) 03:00 CSI: Miami 8, serija (12) (5/24) 03:45 Skica za portret 04:05 Svijet prota 04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (1/26) 05:20 8. kat, talk-show

06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (81/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (10/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (12/26) (R) 07:55 Mala TV 08:00 TV vr 08:08 Kr prikazuje 08:10 Brlog 08:15 arobna ploa 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (10/13) 08:50 Školski sat 09:20 Školski program 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (11/13) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (147/240) 10:45 Skica za portret 11:00 Eko zona 11:25 4 zida 11:55 KS Automagazin 12:25 Bigfoot: nezaboravan susret, ameriki lm (85’) 13:50 Mala TV: 13:55 TV vr 14:03 Kr prikazuje (R) 14:05 Brlog 14:10 arobna ploa 14:20 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska - Rumunjska, prijenos 15:25 Crtani lm (eventualno) 15:35 Školski sat 16:05 Školski program 16:20 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (9/15) 16:45 Obina klinka, serija za mlade (6/52) 17:10 Doktor Who 1, serija (9/13) 17:55 Veeras 17:56 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Glee 2, serija za mlade (4/22) 19:15 Simpsoni 19, crtana serija (8/20) 19:40 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Island, emisija 20:00 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Island, prijenos 21:50 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Island, emisija 22:05 Dr. House 6, serija (19/22) 22:50 Traerica 2, serija (9/25) 23:35 CSI: Miami 8, serija (12) (5/24) 00:20 Kalifornikacija 3, humorisna serija (18) (3/12) 00:50 Crimini bianchi, serija (12) (2/12) 01:35 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humorisna serija (6/24) (R) 02:00 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (1/22) 02:45 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:45 Noni glazbeni program

06.40 07.20 07.45 08.00

13.20 14.10 15.05

22.45 17:25

IN magazin Dnevni magazin pod urednikom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza domaih i stranih vijes, društvenih dogaaja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još jaih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kovai i Ivo Perkuši.

INFO NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

INFO RTL

SERIJA RTL 2

00.20 00.35 01.20 02.20 03.55

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

0:30

RTL Vijes

14:30

Klon

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:20 22:30 23:20

SERIJA DOMA TV

Omaica

17.30

Oluja u raju, serija R Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 5/13 Pca trkaica, crtana serija 24/26 07:55 TV izlog 08:10 Nate Berkus Show 09:10 TV izlog 09:25 Kad liše pada, serija R 10:25 Ljubav i kazna, serija, serija R 11:25 Inspektor Rex, serija R 83/123 12:25 IN magazin R 13:10 Izgubljena ast, serija R 14:10 Oluja u raju, serija 21-22/185 16:00 Inspektor Rex, serija 84/123 17:00 Vijes Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liše pada, serija 154/320 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Ljubav i kazna, serija, serija 106/109 21:00 Izgubljena ast, serija 11/84 22:05 Veernje vijes 22:25 Ubojice, igrani lm (12)* 00:40 Bijeg u pobjedu, igrani lm R 02:45 Seinfeld, serija 50/180 03:10 Nestali, serija (12)* 12/19 03:55 Ezo TV, tarot show (18)* 04:55 IN magazin R 05:20 Kraj programa 07:20

07.30 09.15 09.45 10.10 11.10 11.40 13.00 13.45 14.30 15.15 16.15 16.45 17.35

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

EMISIJA NOVA TV

05:25 06:55

18.30

10.05 10.45 11.35 06:15 Najava programa

UTORAK 17. sijenja 2012.

23:50 00:05 00:07

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Push, igrani lm, znanstvenofantasni Ameriki ninja 2: Sueljavanje, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes, informavna emisija CSI: Miami, kriminalisa serija (12) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminalisa serija (dvije epizode) (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informavna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavno-edukavna emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19.20 20.10 21.10 22.25 23.10 23.45 00.50

07:35 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00 13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:40 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

Zabranjena ljubav, sapunica (eri epizode) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Savršen alibi, kriminaliska serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R)

U ime ljubavi, serija 152-153/170 Flash Vijes Omaica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 131/220 TV izlog Vatreno srce, serija 132/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R TV izlog Eva Luna, serija 15-16/114 Omaica, serija 69-70/102 Sjene prošlos, serija 56/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 4/18 Nikita, serija 4/22 Kraljica juga, serija (12)* 16/63 Prijatelji, serija R 3/18 Nikita, serija R 3/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 16/63 Kraj programa

06:10 Najava programa 06:12 Trea dob, emisija za umirovljenike 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:52 Ludi od ljubavi 2, serija (2/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Otok s blagom u Tihom oceanu, dokumentarni lm (58’) 11:10 Sve e bi dobro, serija (147/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (83/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Meu nama 14:45 Znanstvena peca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (21/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce telenovela (149/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (8/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 To je Europa, dokumentarna serija (12/13) 21:25 U Europi, dokumentarna serija (12/35) 22:05 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:30 Domai dokumentarni lm 00:25 Ciklus europskog lma: Lebanon, izraelski lm (18) (90’) 01:55 In medias res 02:40 CSI: Miami 8, serija (12) (6/24) 03:25 Traerica 2, serija (10/25) 04:10 Skica za portret 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (2/26) 05:20 8. kat, talk-show

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (82/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (11/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (13/26)

SERIJA NOVA TV

18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nauca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

RTL Danas, informavna emisija (R) 07.35 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 08.00 PopPixie, crtani lm 08.15 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) 10.20 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.45 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 11.35 Emperatriz, telenovela (dvije epizode) 13.20 Ruža vjetrova, dramska serija (R) 14.10 Krv nije voda, serija (R) 15.05 Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) 16.55 RTL 5 do 5, informavna emisija 17.05 Veera za 5, lifestyle emisija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Krv nije voda, serija 20.00 Ruža vjetrova, dramska serija 20.50 Plavuša uzvraa udarac, igrani lm, komedija 22.30 Oslobodi nas Eve, igrani lm, komedija 00.20 RTL Vijes, informavna emisija 00.35 Push, igrani lm, znanstvenofantasni (12) (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 RTL Danas, informavna emisija (R)

05:25 06:55

Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomie granice svog žanra – ne propuste jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladia skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može doekati završetak njihove kue koju gradi, kao ni injenicu da više nee mora živje sa svojom šogoricom koja vrši prisak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio drugaiju i mnogo težu sudbinu.

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

SERIJA RTL 2

18:00

21.15

Raymond

Prijatelji

07:20 07:55 08:10 09:10

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV TV kue imaju pravo promjene programa

06.55

21:00

Izgubljena ast

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00

(R) Mala TV: TV vr Ninin kutak kratki crtani lmovi sinkronizirani do 5 minuta 08:20 Danica 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (11/13) 08:50 Školski sat 09:25 Navrh jezika 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (12/13) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce telenovela (148/240) 10:45 Glee 2, serija za mlade (4/22) 11:30 Na rubu znanos 12:20 Vrtlarica 12:45 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:15 Tajna Anda, ameriko-argennski lm (99’) 14:55 Mala TV: 15:00 TV vr (R) 15:10 Ninin kutak 15:15 kratki crtani lmovi sinkronizirani do 5 minuta 15:20 Danica 15:25 Crtani lm 15:40 Školski sat 16:15 Navrh jezika 16:25 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (10/15) 16:50 Obina klinka, serija za mlade (7/52) 17:15 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska - Crna Gora, prijenos 18:25 Regionalni dnevnik 18:45 Županijska panorama 18:55 Glee 2, serija za mlade (5/22) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Ja, ja i Irena, ameriki lm (112’) 22:45 Traerica 2, serija (10/25) 23:30 CSI: Miami 8, serija (12) (6/24) 00:15 Bez oduševljenja, molim! 7 humorisna serija (3/10) 00:45 Crimini bianchi, serija (12) (3/12) 01:30 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humorisna serija (7/24) (R) 01:55 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (2/22) 02:40 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:40 Noni glazbeni program 07:55 08:00 08:10 08:15

20.50

13:50 14:05 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:45 00:00 00:02

Oluja u raju, serija R 21/185 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 6/13 Pca trkaica, crtana serija 25/26 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija MOJ PUT dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informavni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

09:25 10:25 11:25 12:25 13:10 14:10 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:05 02:20 02:45 03:30 04:15 05:15

Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 23-24/185 Inspektor Rex, serija 85/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 155/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 107/109 Izgubljena ast, serija 12/84 Veernje vijes Dobriina, igrani lm Ubojice, igrani lm (12)* R Seinfeld, serija 51/180 Nestali, serija (12)* 13/19 Nate Berkus Show Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

06.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 07.20 Divlji boravak, zabavni (R) 08.05 Studio 45, talk show (R) 09.00 Uilica, kviz za djecu 09.30 Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) 10.15 Klon, telenovela 11.00 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 11.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 12.40 Veseli mladunci, zabavni (R) 13.20 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 14.10 Klon, telenovela 15.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 15.55 Studio 45, talk show (R) 16.25 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 17.10 Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) 18.00 Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) 19.25 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.20 Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) 21.15 Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) 22.30 Chuck, akcijska komedija (R) 23.10 Studio 45, talk show 23.45 Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) 00.50 Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) 01.35 Chuck, akcijska komedija (R)

07:35

U ime ljubavi, serija 154-155/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 133/220 12:45 TV izlog 13:00 Vatreno srce, serija 134/220 13:40 Pca trkaica, crtana serija R 14:00 Flash vijes 14:01 Koktel, magazin R 14:35 TV izlog 14:50 Sjene prošlos, serija R 15:40 TV izlog 15:55 Eva Luna, serija 17-18/114 17:30 Omaica, serija 71-72/102 19:10 Sjene prošlos, serija 57/95 20:05 Koktel, magazin 20:50 Prijatelji, serija 5/18 21:20 Nikita, serija 5/22 22:10 Kraljica juga, serija (12)* 17/63 23:00 Prijatelji, serija R 4/18 23:30 Nikita, serija R 4/22 00:15 Koktel, magazin R 00:55 Kraljica juga, serija (12)* R 17/63 01:40 Kraj programa 09:00 09:01 10:25 10:40 12:05

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Od Mure do Drave Gledaj dalje VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE


SRIJEDA 18. sijenja 2012.

ETVRTAK 19. sijenja 2012. 07:20

06:10 06:12 06:42 06:54

Najava programa Meu nama TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:52 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:54 Ludi od ljubavi 2, serija (3/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Tajlandsko naslijee: Vodii slonova u Bangkoku, dokumentarni lm (52’) 11:10 Sve e bi dobro, serija (148/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (84/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Rije i život: Izazovi suvremenog Caritasa, religijska emisija 14:45 Indeks, emisija o školstvu 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (22/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (150/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (9/10) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Spe u gosma 4, humorisna serija (18/20) 20:40 Misija: Zajedno 21:30 Paralele 22:05 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Putem europskih fondova 23:55 Drugi format 00:40 In medias res 01:25 Traerica 2, serija (11/25) 02:10 CSI: Miami 8, serija (12) (7/24) 02:55 Skica za portret 03:15 Indeks, emisija o školstvu 03:45 Drugi format 04:30 Ludi od ljubavi 2, serija (3/26) 05:25 8. kat, talk-show

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (83/182) 07:05 Hotel Zombi, crtana serija (12/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (14/26) (R) 07:55 Mala TV: 08:00 TV vr 08:10 kratki crtani lmovi sinkronizirani do 5 minuta 08:15 EBU drama za djecu 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (12/13) 08:50 Školski sat 09:20 EBU dokumentarac za djecu Izazovi 09:35 Istrage Mladog Mjeseca, serija za mlade (13/13) 10:00 Prijenosi iz Sabora 13:30 U grob ništa ne nosiš, ameriki lm (99’) (R) 15:10 Školski sat 15:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi 15:55 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (11/15) 16:20 Obina klinka, serija za mlade (8/52) 16:50 Doktor Who 1, serija (10/13) 17:35 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:40 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Slovenija, emisija 18:00 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Slovenija, prijenos 19:50 Vršac: Rukometno EP: Hrvatska Slovenija, emisija 20:05 Veeras... 20:10 In medias res 20:50 Glasnici vjetra, ameriki lm (12) (129’) 23:00 Traerica 2, serija (11/25) 23:45 CSI: Miami 8, serija (12) (7/24) 00:30 Kath i Kim 1, humorisna serija (3/17) 00:55 Crimini bianchi, serija (12) (4/12) 01:40 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humorisna serija (8/24) (R) 02:05 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (3/22) 02:50 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:50 Noni glazbeni program

06.55 07.35 08.00 08.15 10.20 10.45 11.35 13.20 14.10 15.05

02.05 03.05 04.30

Sumrak Bella Swan oduvijek je bila drugaija, nikad se nije trudila uklopi u društvo djevojaka u svojoj školi. Kada se njena majka preuda i ode živje s novim suprugom na Floridu, Bella odluuje živjeti sa svojim ocem u malom kišnom gradiu Forksu, ne oekujui da e se u njenom životu bilo što promijeni. Tamo upoznaje mladia Edwarda koji je najneobinija osoba koju je ona ikad upoznala, inteligentan i dosjetljiv, a njegove oi vide njezinu dušu...

SERIJA NOVA TV

2:10

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:15

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

U ime ljubavi

7:35

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Djeca ovjeanstva, igrani lm, znanstveno-fantasni Sumrak, igrani lm, triler (12) RTL Vijes, informavna emisija Plavuša uzvraa udarac, igrani lm, komedija Astro show, emisija uživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) (R) RTL Danas, informavna emisija (R)

05:25 06:55

Oluja u raju, serija R Shaggy i Scooby Doo, crtana serija

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRI A emisija o prehrani 20 U 20 talk show VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:00 11:15

Seinfeld

21:00 22:05 22:25 00:30 02:10 02:35 03:20 04:05 04:25 05:25

06.25 07.15 08.00 08.55 09.20 10.10 11.00 11.35 12.30 13.10

15.45 16.20

22.40 00.15 00.30

22:40

19:15 20:05

14.00 14.45

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

FILM RTL

07:55 08:10 09:10 09:25 10:25 11:25 12:25 13:10 14:10 16:00 17:00 17:25 18:05

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

17.15 18.05 19.25 20.20 21.15 22.30 23.10 23.45 00.50 01.35

7/13 Pca trkaica, crtana serija 26/26 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 25-26/185 Inspektor Rex, serija 86/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 156/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 108/109 Izgubljena ast, serija 13/84 Veernje vijes Imaš poruku, igrani lm Dobriina, igrani lm R Seinfeld, serija Nestali, serija (12)* Nate Berkus Show, serija R Seinfeld, serija R Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (dvije epizode) (R) Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R)

06:10 Najava programa 06:12 Rije i život: Izazovi suvremenog Caritasa, religijska emisija 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:51 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 08:53 Ludi od ljubavi 2, serija (4/26) 09:53 Vijes iz kulture 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Sveta geometrija, dokumentarni lm (50’) 11:10 Sve e bi dobro, serija (149/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (85/182) 13:20 Dr. Oz, talk show 14:05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:14 Vrijeme sutra 14:15 Trenutak spoznaje 14:45 Hrvatska kronika BiH 15:00 Kulturna bašna 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (0/180) 16:05 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (151/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 2 - TV serija (10/10) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Hrabro srce, ameriki lm (171’) 00:25 Dnevnik 3 00:45 Sport 00:48 Vrijeme sutra 00:50 Vijes iz kulture 01:00 Majke Unplugged, snimka koncerta 106’45” 02:45 In medias res 03:30 Dr. House 6, serija (20/22) 04:15 Skica za portret 04:25 Ludi od ljubavi 2, serija (4/26) 05:20 8. kat, talk-show

06:15 Najava programa 06:20 Kad zavolim, vrijeme stane - telenovela (84/182)

07:05 Hotel Zombi, crtana serija (13/26) 07:30 Trolovi, animirana serija (15/26) (R) 07:55 Mala Tv: 08:00 TV vr 08:10 crtani lmovi do 10’ 08:25 Bijeg lukavog lisca, serija za djecu (13/13) 08:50 Školski sat 09:20 Kokice 09:35 Igrana serija za mlade tlana do 25 10:00 Prijenosi iz Sabora 13:30 Portret, ameriki lm (87’) 14:57 Mala Tv: 15:02 TV vr (R) 15:12 crtani lmovi do 10’ 15:27 Crtani lm 15:42 Školski sat 16:12 Kokice 16:27 Degrassi Novi naraštaj 1, serija za mlade (12/15) 16:52 Obina klinka, serija za mlade (9/52) 17:17 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:20 Eindhoveen: EP u vaterpolu: Hrvatska Srbija, prijenos 18:25 Regionalni dnevnik 18:45 Županijska panorama 18:55 Glee 2, serija za mlade (6/22) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Zalagaonica, dokumentarna serija (24/70) 21:10 Zalagaonica, dokumentarna serija (25/70) 21:35 Dr. House 6, serija (20/22) 22:20 Traerica 2, serija (12/25) 23:05 CSI: Miami 8, serija (12) (8/24) 23:50 Uvijek je sunano u Philadelphiji 5, humorisna serija (12) (3/12) 00:15 Crimini bianchi, serija (12) (5/12) 01:00 Retrovizor: Dva i pol muškarca 6, humorisna serija (9/24) (R) 01:25 Retrovizor: Lovci na natprirodno 4, serija (12) (4/22) 02:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 Noni glazbeni program

07:35

13:40 14:00 14:01 14:35 14:50 15:40 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

U ime ljubavi, serija 156-157/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Vatreno srce, serija 135/220 TV izlog Vatreno srce, serija 136/220 Pca trkaica, crtana serija R Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R TV izlog Eva Luna, serija 19-20/114 Omaica, serija 73-74/102 Sjene prošlos, serija 58/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 6/18 Nikita, serija 6/22 Kraljica juga, serija (12)* 18/63 Prijatelji, serija R Nikita, serija R 5/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 18/63 Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 22:30 22:50 23:30 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Igrani lm Vijes dana Link, emisija o novim tehnologijama Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

21:35

Dr. House Kontroverznog dr. Housea tumai britanski glumac Hugh Laurie koji je amerikoj publici, unato bogatoj karijeri, postao poznat tek zahvaljujui ovoj ulozi. Iako kontroverzni dr. House, koji esto ne igra po pravilima, ne vjeruje nikomu, a kamoli svojim pacijenma, i iako su njegove metode nerijetko sumnjive, on i njegova ekipa najboljih mladih lijenika rješavaju sluajeve od kojih svi drugi dižu ruke. Lijenici koji s njime surauju nerijetko e mora provaljiva u pacijentove domove ne bi li našli kakav trag ili iskušava razne metode pokušaja i pogreške.

SERIJA RTL

11:35

Emperatriz

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod ism krovom

SERIJA DOMA TV

Omaica

17.30

21:00 22:05 22:25 23:25 01:40 03:45 05:10 06:10

06.15 07.10 07.55 08.55 09.25 09.45 10.15 10.55 11.40 12.30 13.15 14.10 15.00

17.25 06.55 07.35 08.00 08.15 10.20 10.50 11.35 13.20 14.15 15.05 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 22.50

02.30 03.30

SERIJA HRT 2

19:15 20:05

15.55 16.30

00.35 00.50

09:00 09:01 10:25 10:40 12:05 12:45 13:00

09:25 10:25 11:25 12:25 13:10 14:10 16:00 17:00 17:25 18:05

05:25 06:55 07:20 07:55 08:10 09:10

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:30 23:45 23:47

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Emperatriz, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Opsadno stanje, igrani lm, akcijski Poljubac smr, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes, informavna emisija Djeca ovjeanstva, igrani lm, znanstveno-fantasni (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R)

Oluja u raju, serija R 25/185 Shaggy i Scooby Doo, crtana serija 8/13 Beba Felix, crtana serija 1/26 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRI A emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija EMISIJA VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) DOKUMENTARNI PROGRAM ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.15 19.30 20.20 21.10 22.25 23.10 23.45 00.55 01.35

07:30 09:00 09:01 10:30 10:45 12:15 12:30 14:00 14:01 14:35 14:50 15:40 15:55 17:30 19:10 20:05 20:50 21:20 22:10 23:00 23:30 00:15 00:55 01:40

Kad liše pada, serija R Ljubav i kazna, serija, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Izgubljena ast, serija R Oluja u raju, serija 27-28/185 Inspektor Rex, serija 87/123 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 157/320 Dnevnik Nove TV Ljubav i kazna, serija, serija 109/109 Izgubljena ast, serija 14/84 Veernje vijes Provjereno, informavni magazin Urota, igrani lm (12)* Imaš poruku, igrani lm R CSI Prag, serija 5-6/13 Ezo TV, tarot show (18)* Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond,humorisna serija (tri epizode) (R) Kua lutaka, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Raymond, humorisna serija (tri epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Chuck, akcijska komedija (R)

U ime ljubavi, serija 158-159/170 Flash vijes Omaica, serija R TV izlog Eva Luna, serija R TV izlog Vatreno srce, serija 137-138/220 Flash vijes Koktel, magazin R TV izlog Sjene prošlos, serija R TV izlog Eva Luna, serija 21-22/114 Omaica, serija 75-76/102 Sjene prošlos, serija 59/95 Koktel, magazin Prijatelji, serija 7/18 Nikita, serija 7/22 Kraljica juga, serija (12)* 19/63 Prijatelji, serija R 6/18 Nikita, serija R 6/22 Koktel, magazin R Kraljica juga, serija (12)* R 19/63 Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:30 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Povealo (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom 2 Europski dnevnik Lifestyle VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE


54

Kuharica

13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari, Bojana Španiek

Meimurski telei odrezak i sekeli gulaš Gabrijela Požgaj iz Šenkovca kuharica je u restoranu “Auto Stop” u akovcu, koja u spremanju jela koristi prirodne sastojke, osobito biljna ulja, maslac te domae zaine. Umaci koje ona priprema umjetnost su i nije rijetkost da ukus umaka nadvisi glavno jelo. Tajna leži u slatkom vrhnju, koje u spoju s drugim zainima daje vrhunski gastronomski užitak. Meimurski telei odrezak je hrana koja se doživi gotovo pa dijetno, meutim, tijelo ispuni bogatstvom koje daje sama teletina, ovaj put obogaena zaista arobnim umakom. Uz ovo jelo poslužuju se kroketi ili široki rezanci, a za salatu zeleni ili crveni radi. Gabrijela za vino uz ovo ukusno meimursko jelo predlaže Cmrenjakovu suhu graševinu ili pak Lovrecov sauvignon, uz koje se dobar tek i u slast ljepše uje. Sekeli gulaš tradicionalno je srednjoeuropsko jelo, koje je u Meimurje došlo iz zemalja Austro - ugarske Monarhije i zadržalo se do današnjih dana, uz odreene prilagodbe našem podneblju. Jelo je jednostavno, ali ukusno i bogato hranljivim sastojcima. Uz sekeli gulaš poslužuje se pire krumpir i šipon ili pušipel.

Sekeli gulaš

Meimurski telei odrezak Sastojci:

Sastojci:

- 20 dag teleeg odreska - maslac, sol, papar, paprika - maslac, brašno, temeljac - slatko vrhnje, Vegeta

- junetina, kiselo zelje

Priprema

Priprema

- paprika, sol, papar - vegeta, kiselo vrhnje

Odrezak natui i nasoliti te pržiti na vrelom ulju i luku, sve dok ne pusti sok. U tavu dodati crvenu papriku, dvije žlice brašna i zalijati teleim temeljcom te pustiti da se dinsta. Kad se umak zgusti, dodaju se sol, papar i Vegeta, te se prelije slatkim vrhnjem. Promiješa se i ostavi krae vrijeme na laganoj vatri, a potom ga poslužiti na plitkom tanjuru.

Meso narezati na kockice i dinstati ga na ulju i luku. Kad je meso mekano, dodaju se zelje i zaini te se neko vrijeme sve skupa lagano kuha. Pri kraju se jelo zagusti kiselim vrhnjem i vrue posluži. Ukrasi se slatkom mljevenom paprikom i peršinom.

SLATKO ZA KRAJ IZ PENICE akovekih mlinova

Juha od vrganja s hajdinskom kašom

Makove taškice Zeleni

silvanac

Sastojci: tijesto - 300 g oštrog brašna - 300 g mekog brašna - 250 g omekšalog margarina - 200 g vrste, bijele masti - 2 paketia vanilin šeera - 2 žlice meda - 2 epa rakije - 2 žlice bijelog octa - 7 žlica hladne vode

Sastojci: - 200 g hajdinske kaše - 300 g svježih vrganja - 60 g luka - 2 žlice ulja - 1 žlica Vegete - papar - 2 l vode - 1 žlica nasjeckanog peršina

Priprema Vrganje oistite, narežite, zalijte vrelom vodom i ocijedite, a kašu operite u toploj vodi. Luk nasjeckajte i popecite na ulju, dodajte vrganje, kašu, Vegetu, papar i zalijte vodom. Juhu kuhajte 30 minuta.

VINO TJEDNA

nadjev od maka - 100 g mljevenog maka - 50 g mljevenog keksa - 4-5 žlica šeera - 2 žlice mljevenog rogaa - 2 žlice pekmeza (npr. kruška) - 2 žlice meda - 200 ml vrueg mlijeka nadjev od pekmeza - 400 g pekmeza po želji - 50 g sjeckanih oraha/lješnjaka - 50 g mljevenog keksa - 1 žlica meda

Priprema Umijesiti meko tijesto od navedenih sastojaka, i staviti ga na par sati u hladnjak ili na pola sata u zamrziva. Do onda pripremite nadjeve: mak pomiješajte sa šeerom, rogaem i keksima. Uzavrijte mlijeko s medom, razmutite pekmez i izmiješajte s makom. Stavite na kratko u hladnjak da ovrsne. Pekmez razradite s medom, umiješajte kekse i orahe. Na pobrašnjenoj podlozi razvaljajte tanko tijesto i okruglim modlama izrežite oblike. Kistiem navlaženim s malo vode premažite rubove tijesta, punite nadjevom, preklopite i lagano prstima potisnite rubove. Pecite na 180 stupnjeva petnaestak minuta, te taškice tople uvaljajte ili pospite šeerom u prahu pomiješanim s vanilin šeerom.

Vino je zelenkasto - žute boje, koja starenjem postaje zlatno - žuta. Kod stolnih i kvalitetnih vina bouqet je neutralan, a poveanjem kvalitete on se pojaava. Okus je širokog spektra, od laganog okusa, s malo kiselina, do jakih u punih vina. Vino je dobro u kombinaciji s drugim sortama, a u posljednje vrijeme proizvodi se od kasnih berbi. Najbolje je na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva Celzijevih i sadržaja alkohola od 11,5 do 12,3 posto. (sm, zv)


13. sijenja 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Stiže zahlaenje

Sa sjevera i sjeveroistoka u sljedeim e danima dolaziti sve više hladnoe. To emo osjetiti po umjerenom i hladnom sjevernom vjetru, ali naravno i po padu temperature zraka. Izgleda da je sijeanj odluio pokazati i malo zimskog karaktera. Ipak je to najhladniji mjesec u godini u Meimurju pa je i red da dou hladniji dani. Prvih desetak dana bilo je natprosjeno toplo, a još uvijek nema ni snijega. Sljedeih nekoliko dana bit emo pod utjecajem stabilnog

zimskog vremena. To znai suho i postupno sve hladnije. Danas se preko Hrvatske premješta oslabljena fronta pa nam jutro i prijepodne donose više oblaka, ali poslijepodne e se razvedriti. Zapuhat e umjeren i jak sjeverozapadni vjetar, ali temperatura zraka još uvijek e biti oko 7 Celzijevih stupnjeva u popodnevnim satima. U subotu i nedjelju pretežno sunano, hladnije i vjetrovito. Iako e naizgled zbog sunca biti ugodno, umjeren sjeverac pojaat e

dojam hladnoe pa preporuamo topliju zimsku odjeu, kapu i šal. Jutarnja temperatura bit e od -7 uz vedru i mirnu no do -2 u dijelovima županije s vjetrom. Najviša dnevna u subotu bi se još mogla popeti na 4 ili 5, ali u nedjelju se vjerojatno nee penjati iznad 2 pozitivna stupnja Celzija. U ponedjeljak više oblaka, ali ini se da ostaje suho. I dalje e puhati umjeren vjetar sjevernih smjerova pa ostaje hladno. Ujutro od -7 do -3, a najviša dnevna temperatura vrtit e se oko nule ili samo malo iznad… Tijekom utorka nisu iskljuene slabe oborine. Naime, u trenutku dok smo sastavljali ovu prognozu još je bio neizvjesan razvoj dogaaja poetkom i sredinom tjedna. Sredozemlje bi moglo reagirati na dolazak hladnijeg zraka na nain

Vremenska prognoza i razbibriga 55 da se stvori ciklona. U tom sluaju bi nešto oborina moglo doi i do Meimurja, ali po svim pokazateljima radilo bi se o manjim koliinama slabog snijega. Ostaje hladno. U srijedu i etvrtak i dalje hladno uz prave zimske temperature, a nije iskljuena ni pojava slabog snijega. O koliinama je još prerano govoriti, ali ipak na vidiku imamo hladnije vrijeme. Bio bi i red da sijeanj dokaže zašto je najhladniji mjesec u godini… Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min. iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sijenja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sijenja 1985. god. poelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana 16. sijenja 1985. god. u Rušici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Vaši prijatelji e ovih dana u vama izazivati niz emocija. Jedno prijateljstvo moglo bi se pretvori u ljubav. Oni koji su u stabilnim vezama povezivat e voljenu osobu sa svojim društvom. Bit e im ugodno i lijepo. Uslijedit e novi zahtjevi koji e u vama probudi stres, ali i mogunost da napredujete u karijeri. Ako se prema svemu postavite pozivno, izgledno je proširenje posla i poveanje vaše odgovornos u istom. Bit ete i originalni.

BIK (21.4.-20.5.) Ako zanemarite faktor distance u osobnim odnosima i njemu pribrojite niz uspjeha na drugim podrujima, nema nikakvog razloga da se osjeaste loše. Potrebno je samo malo strpljenja dok ne dou bolji ljubavni dani. A oni su na vrama. Zemljani lotosi na nebu otvarat e vam niz prilika za stabilne, konkretne i dugorone poslove, a to je baš ono emu vi stremite i što volite. Stoga zasuite rukave, zaboravite na slavlja i prionite poslu. Ovo je vaših pet minuta.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Pred vama su dani velike ljubavne inspiracije. Imat ete sjajnih ideja kako oplemeniti zajedniko vrijeme i meusobni odnos. Oni koji su još sami mogli bi sres osobu pomalo egzonog ili nesvakidašnjeg sla. Ona e ih snažno privui. Intelektualni poslovi, kao i oni u kojima se traži osjeaj za suplne varijacije ii e vam od ruke bolje nego što mislite. Sve ostalo što je grublje vui e se na nain da vi koriste svoj intelekt kako bi izbjegli vee napore i poštedjeli se.

RAK (22.6.-22.7.) Vjerojatno je da e vas partner okupirati više nego što ste mislili. Morat ete udovoljavati njegovim (njenim) željama i potrebama, a ponekad zaboravljajui na sebe. Poetak tjedna donosi malu nesuglasicu koju ete nadvladati kompromisom. Iako ete imati priliku za odlinu suradnju, u duši ete stalno nalaziti razloge za prigovor. Pokušajte biti objektivni, jer ete samo tako uvidjeti da se stvari razvijaju bolje nego što vam se ini u prvi tren. Imajte povjerenja u druge.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Još uvijek neete držati sve konce u svojim rukama. Tu je prilika da vježbate toleranciju, uvažavanje potreba drugih, kao i strpljenje. Imajte na pame da e vam to kad tad dobro doi, a kad se otvore ljubavne prilike, bit ete bolji karakter. U onom što radite mnoge e stvari dobi nov zamah ili e doi na svoje mjesto. Imat ete razloga za vee zadovoljstvo, a poslovi e se nastavlja sami od sebe. Neete ima vremena za odmor.

DJEVICA (24.8.-23.9.) U svoju ljubavnu svakodnevnicu uspjet ete unije nešto sasvim neobino, daleko i nestvarno, a što e vam pruži užitak. Bit e to neka ideja ili sl kojim ete oplemeni zajedniki odnos. Partner e vas slijedi i prihvaa. Pred vama je još jedan intenzivan radni tjedan. Što god radili, vi ete bi onaj pokreta stvari koji doprinosi. Mnogi e ima posla više nego drugi kolege, ali e im sve ii od ruke. Bit e stabilno i s odlinom perspekvom.

VAGA (24.9.-23.10.) Mnogi e se nastavlja zabavlja kao da slavlja nije ni bilo. Izgledni su tulumi posebni po egzoci ili nekom neobinom slu. Takoer je mogue zaljubljivanje iznad oekivanja, uzvišena povezanost, idealiska ili platonska ljubav. Dok drugi ve revno obavljaju svoje radne zadae u novoj godini, vi ako da spavate. Bit ete pomalo razbacani na više strana. Bavit ete se sitnicama ili inventurom kojoj kao da nema kraja. Nikako da preete na stvar.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Vama je ve sjelo da niste u fazi ljubavne bajke, pa nalazite utjehu u prijateljima ili u šini samoe. Oni u vezama mudro e održava solidan status quo. Potrebno je još samo malo strpljenja, jer nakon ovog tjedna sve e krenu na bolje. I dalje e se sve vrtje oko poslova s ljudima, kontakma, strankama. Bit ete odlian informator, veza, sugovornik. Znat ete rei pravu rije i uputiti druge. Oni koji nešto predaju u obrazovnim instucijama bit e vrlo uinkovi.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Iz jednog površnog poznanstva mogla bi se razvi sasvim nesvakidašnja ljubav ili platonska privlanost koja e vas okupira i danju i nou. Oni u vezama mogli bi poi na putovanje iz svojih snova koje e ih oduševi. Izgledni su dobri nancijski rezulta, ali i poveani napori na radnom mjestu. Imat ete dovoljno mova da sve to izdržite, pa ne prigovarajte ako ponekad treba osta koji sat dulje na poslu. Sve e se to ispla i napla.

JARAC (22.12.-20.1.) Oni koji još traže ljubav mogli bi je nai na poslu. Možda e vam se sve u prvi tren uini potpuno nestvarno, ali kad pogledate malo bolje, vidjet ete da je to zanos koji ste dugo ekali. Vezani e bi dobro i pomalo zaljubljeni u svoju profesiju. Posao bi vam ovaj tjedan mogao ini posebno zadovoljstvo. Sve bi trebalo ii bolje nego što ste zamislili, a otvorit e se i neke nove mogunos koje e vas oduševi.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Konjunkcija Venere i Neptuna koja e se ovih dana zbiva u vašem znaku mogla bi vam donije idealnu ljubav, nešto o emu ste dugo sanjali, ali i poseban zanos, pa i iluziju. Nije iskljuena ni platonska veza. Bit ete maštovi i kreavni s jakom potrebom da nešto od toga pokažete na poslu. Ako za to imate prilike, odlino, a ako ne, okrenut ete se nekim svojim hobijima kojim ete se bavi im doete kui s posla. Idite tamo gdje vam je lijepo.

RIBE (20.2.-20.3.) Uslijedit e uplitanje mašte u vašu ljubavnu stvarnost, ali takvog intenziteta da ete zanemariti svaku manu partnera, svaku vašu svaicu ili neslaganje. Bit ete spremni prei preko svega. Ipak, sauvajte bar onaj minimum vrstog tla pod nogama. Neete biti svjesni kako radite, pa ako vam netko opet nešto prigovori, vi ete smatrati da to nije na mjestu. Pokušajte sagledavati injenice i rezultate. Ljudi oko vas jesu kritini, ali su esto u pravu. Uzmite najbolje iz toga.

VIC tjedna

Kod mehaniara Dolazi Žak kod automehaniara i pita ga ovaj: - “Da vam stavim zimske?” A veli Žak: - “Pa, može 30 dkg”


ZAVRŠILO 29. ZIMSKO PRVENSTVO MEIMURJA U MALOM NOGOMETU

INTERVJU S POVODOM: STEVO TKALEC, PREDSJEDNIK HGS-a

PRVENSTVO HRVATSKE U CIKLOKROSU ODRŽANO JE U PULI

Svježa jaja Vuk spasila meimursku ast

Gimnastika ima pozitivan kontinuitet

Meimurka Mia Radoti prvakinja

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I vu prebranom žito ga jega kukolja K

am bo suza nek na oko, pak vam si tak i ja nebrem nikak najti mesta kaj mi Meimorci nebremo nikak nikoga našega zrivati vu izvršno vlast. Najme kaj, vsi znamo, a o temo ve popevlejo i vrapci vu akoskomo parko, gda so prinas esdepeovci dobili izbore, a nikak da dojdejo na vlast. Dok si bole pregruntam to mi vse vlee na kravo štera davle petnaest litri mleka, a dok jo nejlepše podojiš unda ti vritne vu dežico i vse rezleje. Ili pak mi to, po brežnomo Meimorjo reeno, vse vlee na vinogradara šteri ima gorice na nejlepšemo i nejbolšemo južnomo brego, a vu goricaj nejbolše sorte grozdja, a na vse zadje ima takše vino štere lakte sue ili pak ga ljudi vkrej vlevlejo. Zakaj navek ruon mi Meimorci moramo oditi po riti k meši – to te ja pitam? To mi

je istam slino na naše sosede Janeze gde je jiv Zoran, i to Jankovi, pobedil na izboraj, a jegov protivnik Janez Janša je postal precednik Vlade i zel je, znova, cugle vlasti vu svoje roke. Kaj vam to govori, gda so sosedi Janezi hodali glase davat z figaj vu žepo, zebrali so Zokija, kak i mi, ali so mo nej dali kajbi bil precednik. Kak zgledi gda je Janša bole trguval. ej sam gda se još nikaj ne zna za naše deke (Dejana, Šte a i Veselina), šteri so se z vladinim cugom otpelali za beli Zagreb grad, porter jiv je nej nutri pustil jerbo ne majo vse viziperte štere nucajo, a i gazda Zoki si još grunta je li jiv bode nucal ili pak bode mogel brez jiv. Nekak si gruntam gda so se naši, Ivek i pajdaši; o temo trebali predi utakmice (itaj: izborov) dospomenuti. Kak sam

N

ve rekel, neje to vse. Najme kaj, minuli tjeden je Zoki dimo poslal dva Meimorce, Darkija Horvata, šteri se bavil z obrtom i malaj gospodarstvenikaj, vu emo smo mi Meimorci pravi maheri i Žarkija Katia, šteri je bil glavni državni vatrogasec, tak gda nam je ve državna kniga spala na Darkija Belovia vu ministarstvu prosvjete, a novi težak bode Matija Derk. Nekaj slino kak Darko i Žarko pripetilo se i našemo Davoro Sokao, šteri je delal vu upravi HEP-a i im je cugle vlasti vu roke zel naš i goranski zet Leo Begovi mam je Davora poslal dimo. Kuliko sam mel uti pre akoski gracki vuri, neje se uklapal vu upravo za strujo jerbo je bil jedini z severa, a vsi drugi so bili z juga i jedini je delal od pondelka do petka, dok so ovi južni dohajali vu tork i odhajali

vu etrtek. No, posle izborov vu celoj Lepoj našoj puše nekši levi veter, šteri bode otpuhnul i gospon Begovia jerbo je on naveni na desni, a o levi je uda jakši i nej moi to nikak zdržati. Vsaki novi veter (itaj: nova vlast) nekak druga puše. oš je nej niti mesec dni minulo otkak so kukurikai zeli državno vlast vu svoje roke, a ve se pokazalo kak vu vsakomo žito jega kukolja, pak je na svetlo dneva zišlo to kak je naš novi Meimorski sabornik i goranski naelnik Mario Mohari rna birka jerbo so ga državni fiškali tožili sodo gda je nešterne stvari nej delal kak Božek zapoveda. Još je nej niti stopil saborskoga stolca, a ve bode dobil otpusno pismo. Najgerek sam je li so kukurikai morali deti Marija na listek ak so znali gda se kak

J

goranski naelnik urt svadi z celim selom. A odnavek se zna ak lažejo ljudi ne laže selo? Nebrem veruvati gda je jegov meimorski partijski še Ivek nej znal kak mo potprecednik ima alinge, a brzas so naši partijci to skrivali pred Zokijom kak zmija noge. Ne bi štel nikaj coprati, ali ak bode to nampak zišlo, oem rei, kak to državni fiškali i tužibabe išejo od soda, unda bodemo mi Meimorci ostali brez jednoga sabornika. No, nebomo se naprej o temo spominali, nejbole gda poakamo gda bi poi. ajdig sam lepi estitki ul za novo leto, a nejlepša mi je bila ona z šterom je novo leto estital sosed Pišta sosedi Juliki: Nek ti naš dragi Božek da zdravlja, a k tomo veselja, a vsega obilja nam je obeala naša nova Vlada ve za Mikloševo. Nejpredi so nam obe-

H

uvali 21, a ve so ve došli i do 25, a kuliko se ja razmem, to je i vam ženam preve, kaj ne Julika? ekak so vsi meimorski gradonaelniki i naelniki poeli davati po jezero kuni mladaj mamaj. No, najte me krivo razmeti, nemam ja nikaj protiv kaj se oni motajo okoli mladi mami sam sam jim malo jalen. Nejsam uspel zazvediti je li se davle po jezero kuni i za vsakoga maloga Meimorca ili Meimorko i vu Prislavco, Trnovco, Kotoribi i vu Sitnicaj gde ga tuliko dece kaj jiv ne tegnejo brojiti. Kuliko sam mel za uti, gospon Marijan Varga, dobravski naelnik, se ravna kajbi bi vsakomo Dobravano, šteri ovo prestupno leto dojde na svet, bil i krsni kum. Mortik bode to dalo voljo mladima kaj bodo se igrali one lepe igre posle šterih se deca narodijo.

N

Drastina zimska sniženja sigurno nisu realna, ali se ipak isplate! Anketa “Pod vurom”

I dok jednima nakon rastrošnog prosinca kroz džepove prolaze samo vjetrovi, drugi upravo u sijenju obavljaju glavninu svoga godišnjeg šopinga. To i ne udi, budui da su mnogi duani, ako je suditi po reklamama i napisima u

izlozima, svoje asortimane snizili za 20 do ak 80 posto. Ipak, i društva za zaštitu potrošaa posebno upozoravaju da mnoga od tih sniženja zapravo i nisu realna, jer se cijene prije napušu, pa onda snižavaju. Naši se sugraani s time slažu, pa

Martina Levai, Selnica – Veinom kupujem na sniženjima, a, ako ima novca, i po regularnim cijenama. Ovakav pad cijena sigurno nije realan, trgovci su cijene sigurno najprije poveali pa su ih tek onda snizili. Odjeu veinom kupujem u Hrvatskoj i zadovoljna sam.

Dinka Branilovi, Nedeliše – Ako mi se baš nešto posebno dopadne, onda kupim, ali inae me ova sniženja baš i ne mame. Ionako mislim da prije povise cijene, pa ih onda ‘snize’ na njihovu realnu cijenu. Kupujem samo u Hrvatskoj.

Saša Posavec, akovec – Ovi popusti kod nas me ne privlae previše, uglavnom kupujem vani, u Sloveniji ili Austriji. Akcije su tamo ipak vee, imam osjeaj da kod nas još uvijek muljaju s cijenama.

šoping zato i dalje obavljaju u susjednoj Sloveniji ili Austriji, dok drugi unato tome kupuju samo u Hrvatskoj. Kakva god ona bila, i dalje se više isplati kupovati na sniženjima nego po regularnim cijenama. (bš)

Mišel Novak, Vratišinec – Kupujem na sniženjima, veinom obuu i odjeu. Dalo bi se raspravljati jesu li ta sniženja baš tolika koliko piše, ali po meni se ipak isplati ekati rasprodaje, sigurno je je tinije nego inae. Prije blagdana je novca bilo više, ali su i cijene bile skuplje, a sad je obrnuta situacija. Kupujem u Hrvatskoj i eventualno u Austriji. Gordana Mesari, akovec – Kupujem na sniženjima jer se isplati. U akovcu možda ne, ali ve u Zagrebu svakako, tamo se popusti sigurno bolje osjete. Sniženja nisu sigurno toliko velika koliko se reklamiraju, ali opet je sve je tinije nego inae. Kroz godinu si novac tako rasporedimo da ostane i za rasprodaje.

Emilija Rodinger, Novo Selo Rok – Na sniženjima kupujem, ali ne onoliko koliko prošlih godina. Svake godine ekam zimske i ljetne rasprodaje, iako su i te snižene cijene svakako napuhane. Još uvijek u šoping znam otii u Austriju, iako svih tih duana ima i kod nas – sniženja su i dalje tamo vea. ( oto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje


Međimurske novine 853  

Međimurske novine 853

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you