Page 1

str. 8

PONUDA Sekcija međimurskih autobusnih prijevoznika ponudila cijene za posebni linijski prijevoz učenika međimurskih srednjih škola

U prvoj zoni 180, a u sedmoj 500 kuna za mjesečnu kartu, cijene znatno niže od Presečkog www.mnovine.hr

Dio delikventnih Roma sve drskije "trenira" živce većinskog stanovništva

str. 5

VIŠEGODIŠNJA tolerancija i suživot prema manjinskom romskom stanovništvu sve više na kušnji

Broj 829.

str. 2-3

DRŽAVNI tajnik za europske integracije Andrej Plenković, jedan od glavnih hrvatskih pregovarača u Bruxellesu o ulasku Hrvatske u EU

Predviđa se snažan razvoj ruralnog kraja

^akovec, UTORAK, 26. srpnja 2011.

Cijena 7 kuna

PRODAN MODEKS d.d. Mursko Središće u stečaju za nešto više od četiri milijuna kuna

str. 6-7

Godina XV.

Iako postoji interes za zakup, neizvjesna budućnost za 115 radnica

str. 4

Dragica Zgrebec prihvatila bi Kupci prostora Neores i Agrohoblaj nisu mjesto ministrice -zainteresirani za proizvodnju, ali postoje poljoprivrede izgledi da radnike preuzme novi poslodavac www.mnovine.hr SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 37


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Moramo li se i mi bojati opasnosti koje izaziva otvoreno društvo? U posljednjih dvadesetak godina u svijetu se bilježi snažan porast nasilja, terorizma, oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava. Za rješavanje ovih problema nužno je pravilno razumijevanje motivacija koje ljude potiu na nasilje. Ponekad ak i pod cijenu samožrtvovanja kao što je sluaj kod uglavnom muslimanskih bombaša samoubojica. Meutim, sluaj koji je potresao svijet u Norveškoj, kad je “obini Norvežanin“ bez obzira što ga danas prikazuju “luakom i ekstremnim desniarom“ ubio 93 ljudi, pokazuje da suvremeni terorizam nije jednodimenzionalan kako ga mnogi tumae, prvenstveno u interesu “velikih i jakih“. Posebice se ništa nee promijeniti ako se ne razgovara otvoreno o uzrocima, motivaciji onih koji ine takve teške zloine. Opisivanje “neprijatelja“ kao fanatika, vjerskih ekstremista ili danas desniarskog terorista samo poveava ukupan strah u javnosti, posebice od moguega nekog veeg sukoba, ak i novoga svjetskog rata. Ako želimo zaustaviti masovno nasilje, trebat e nam politika volja da se suoimo sa samim korijenima problema. To znai da zapadne zemlje moraju revidirati svoje vanjsku ali i unutarnju politiku. Na žalost, nastojanja da se doe do takvog razumijevanja rijetko prelaze granice vrijednosnih sudova, ideoloških uvjerenja i površnog etiketiranja koje utjelovljuju rašireni termini kao što su ovih dana desniarski ekstremizam ili vjerski fanatizam. To vrijedi i za našu zemlju, posebice kad su u pitanju sve blagodati koje pruža “otvoreno društvo“. Tolerantnost da, ali sve ima svoje granice. Prevelika tolerantnost u liberalnoj demokraciji, koju posebice zagovaraju oni koji bespogovorno zagovaraju otvoreno društvo, oito i te kako budi duhove totalitarizma i desniarskog ekstremizma. Rat je donedavno bio tu pokraj nas, danas smo sretni što nam je Norveška ipak malo daleko. Ali otrijeznimo se ve danas, da sutra ne bi bilo kasno, jer ipak ne živimo izvan prostora i vremena. Posebice ne mi u Meimurju kojima se na-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

26. srpnja 2011.

DRŽAVNI tajnik za europske integracije Andrej Plenkovi, jedan od glavnih hrvatski

Sve provedene reforme zadnjih go EU imaju vrlo pozitivan utjecaj na cjelini, a sam završetak pregovora - Poljska ministrica zadužena za regionalni razvoj Bienkowska pozvala je na sastanak sve elne ljude v Poljaci zovu, to su njihovi župani, i rekla im da su oni odgovorni za dobre programe te da moraju privui š prilika da dou do kvalitetnih sredstava za razvoj. Poljsku e 11. kolovoza posjetiti nekoliko naših župan izravan uvid u mehanizme kako su poljska vojvodstva povlaila sredstva iz fondova EU te kako su uspje

meu postulati otvorenog društva, bez da su uspostavljeni mehanizmi kontrole onih koji uživaju blagodati novog vremena. Prepoznajete o emu govorim. Za zaštitu manjina postoji jedno važno naelo: manjina se nema pravo nametati veini, a opet veini je postavljena znatna ograda - svojim odlukama moraju poštivati prava manjine. Gdje je granica u našem sluaju? Plešemo li i mi možda “na tankoj niti“? Na žalost, uz neuveni masakr u Norveškoj, nas koji malo pozornije pratimo glazbena zbivanja potresla je još jedna smrt, iako je ona bila i oekivana, zapravo pitanje trenutka. Otišla je zauvijek jedinstvena glazbenica Amy Winehouse. Ako se netko i propije, predozira ili ubije, posljedica je to njegovog izbora. Svaki pojedinac tvorac je svoje osobne sree. Roditelji, škola, netko trei ili pak društvo u cjelini ne bi trebali odreivati put. Svatko odreuje modalitete tog ostvarenja, pa ako promaši, zakorai na stranputicu ili se potpuno izgubi, njegov je to osobni izbor za koji on i nitko drugi - odgovara. Tada nema prebacivanja odgovornosti na druge. I stoga je smrt Amy iskljuivo njezin izbor, bilo kakvo okrivljavanje nje “da je to uinila zbog toga i toga“ je promašeno. Bez obzira bio to hedonizam ili bijeg od stvarnosti kad je u pitanju njezino pretjerano konzumiranje alkohola i droga, jer to je bio oito njezin izbor. Ne bi je trebali uope pamtiti po tome, ve po onome što e ostati iza nje cijeli život. Sjajni stihovi i pjesme!

Za nedavna posjeta akovcu, gdje je održao javnu tribinu s temom ulaska Hrvatske u EU, razgovarali smo s državnim tajnikom za europske integracije Ministarstva vanjskih poslova Andrejom Plenkoviem. Andrej Plenkovi je profesionalni diplomat u MVPEI-u od 1994. godine. Magistar je meunarodnog prava, a od 2005. godine obnašao je dužnost zamjenika veleposlanika Republike Hrvatske u Francuskoj. Bio je takoer zamjenik šefa Misije Republike Hrvatske pri Europskoj uniji u Bruxellesu (2002. - 2005.), naelnik Odjela za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (1997. - 2001.), lan Pregovarakog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te je sudjelovao u pripremama za podnošenje zahtjeva Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji. U okviru aktivnosti hrvatske Vlade i MVPEI-a, jedne od najvažnijih zadaa državnog tajnika za europske integracije u procesu pristupanja Europskoj uniji jesu provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, sudjelovanje u dijalogu s institucijama Europske unije i državama lanicama, ukupna prilagodba pravnom sustavu Europske unije, nastavak komunikacijske kampanje o Uniji, te cjelovite pripreme Republike Hrvatske za djelovanje unutar Europske unije. Plenkovi je oito svoju ulogu unutar godinu dana, otkako je stupio na dužnost državnog tajnika, obavio na najbolji mogui nain. Tema za naš razgovor bilo je napretek, a neke, poput slobodnog kretanja roba, kapitala i ljudi te zapošljavanja, nismo u ovom razgovoru ni doticali jer su ve jasne. Ulaskom u EU Hrvatska postaje dio unutarnjeg tržišta, na kojemu vrijede jednaka

pravila za sve zemlje lanice. Radnici e se moi slobodno zapošljavati u zemljama EU, a i obratno, a velike šanse za svoj razvoj ima mlada generacija. Manje se zna o negativnim utjecajima ulaska u Europsku uniju, što je i razumljivo, nitko se nije opekao dok nije probao. Ipak, sve su zemlje nakon ulaska u EU dobro prošle i poboljšale standard svojih graana, pa se vjeruje da e tako biti i s nama. Donosimo najzanimljivije dijelove razgovora, uz napomenu da bi se o ulasku Hrvatske u Europsku uniju o svakom segmentu mogao objaviti poseban razgovor, pa bi opet bilo dosta nejasnoa. Za sada nam do ulaska ostaje uiti na iskustvima drugih. Nakon prijama uit emo i na vlastitoj koži, što e sigurno biti bolnije, ali na neki nain i djelotvornije. • Što smo nauili u pregovarakom procesu, posebno u regionalnom kontekstu? — Poznato je da je Vlada predsjednice Jadranke Kosor u zadnje dvije godine probila barijeru, poevši od Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, kao mehanizma rješavanja graninih pitanja, te omoguila ovu dinamiku o kojoj danas možemo razgovarati. Hrvatska je jako puno nauila u ovim pregovorima. Shvatili smo da je regionalna suradnja na neki nain žila kucavica Europske unije. Trebao nam je odreeni broj godina da se na nekim drugim osnovama krene u regionalnu suradnju. Hrvatska sad u regionalnu suradnju ulazi s pozicije lanice NATO-a i uskoro lanice EU, te svoja iskustva želimo prenijeti našim susjedima, osobito Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji, Kosovu, i to bez rezervi. Lani smo im uruili pravnu steevinu EU prevedenu na hrvatski

Državni tajnik u razgovoru s našim novinarom Josipom Šimunkom

jezik, koja je stajala naše porezne obveznike 8 milijuna eura. To je bio ulog u regionalnu suradnju. Takoer smo inicirali jednu deklaraciju u kojoj jasno iznosimo svoj stav da bilateralna pitanja ne smiju koiti pristupanje država kandidata u Europsku uniju. Drugo što smo nauili jest da balansiramo svoju suradnju i sa zemljama koje su lanice Europske unije i sa zemljama koje nisu lanice. Europska unija, europsko pravo ne može biti supstitut ni za meunarodno pravo, ni za bilateralne odnose. Želimo u odgovarajuim forumima rješavati bilateralna pitanja, bez da time opte-

reujemo širi kontekst, jer smatramo da za to nema nikakve potrebe. Postali smo sigurni u sebe i u svoje standarde i kriterije i na taj nain želimo pomoi i njima na europskom putu. Hrvatska e tu imati ulogu mosta prema jugoistoku Europe. Sve provedene reforme zadnjih godina radi ulaska u EU imaju vrlo pozitivan utjecaj na hrvatsko društvo u cjelini, a sam završetak pregovora izuzetan je uspjeh. Nova, promijenjena metodologija pregovora za Hrvatsku zbog unutarnjih poteškoa Europske unije omoguila je da potpuno spremni doekamo ulazak u

Meimurci zainteresirani za izlazak na parlamentarne izbore Anketa “Pod vurom”

Protekli smo tjedan napokon saznali datum novih parlamentarnih izbora, pa e Dan D za sve hrvatske državljane

biti 4. prosinca. Išekivanja oko konkretizacije datuma dovele su do iskrenja na relaciji Kosor – Josipovi, a kasnije i na relaciji

vladajui – oporba, što je, barem prema mišljenju naših sugraana – apsolutno nepotrebno. Velika je veina odluna izai na izbore,

Andrija Fileš, akovec – Izai u na izbore, ali neu glasovati ni za koga! Sudei po ponudi, bojim se da nas ne oekuju promjene. Uza sve brige koje imamo, sam datum izbora je najmanje bitan, bilo bi bolje da razglabaju o nekim pametnijim stvarima.

Željko Pokupec - Šero, Pribislavec – Mislim da e se nadolazeim izborima puno toga promijeniti, promjene moraju biti, to je neminovno, i sigurno se nadamo boljitku. Što se tie samog datuma – politika igra svoje, ali svae su nepotrebne jer, kako god okrenete, u svakom nas sluaju oekuju promjene.

Branko Bleš, Novo Selo Rok – Na izbore sigurno izlazim, i mislim da znam za koga u glasovati. Hoemo li na izborima proi bolje i imati nešto bolju budunost – e, to mi je teško rei, ak smatram da u skorije vrijeme ne bude dobro. Uvijek sam optimist i toplo se nadam da e novi izbori pomoi da nam svima bude bolje. Prepucavanja su nepotrebna, to je po meni samo predizborno skupljanje dodatnih politikih bodova.

pa, iako priznaju da “ponuda” baš i nije neka, ve imaju predodžbu za koga e glasovati. Promjene priželjkuju, ali im se, s obzirom

na stanje u državi, baš i ne nadaju previše, a vrlo je malen broj onih koji e svoje nezadovoljstvo izraziti bojkotom izbora. (bš)

Rudolf Hadeljan, akovec – Ne vjerujem da e se išta promijeniti parlamentarnim izborima u prosincu, premda u ja izai i ve znam za koga u glasovati. Izbori bi se, po mome mišljenju, trebali održati što prije, to se ve trebalo riješiti, ovako se samo bez veze odugovlai.

Ana Strahija, Žiškovec – Na izbore u svakako izai, imam svog favorita, a promjeni se nadamo. Za mene osobno datum nije bitan, to se mora sada uskladiti i s Europskom unijom, a iskreno ne znam da li same izbore jedva ekam ili ne. Promjene uvijek dobro dou, a hoe li nam biti bolje ili nee, ne znam. Gledajte, ako u džepu nemate novac, tko god doe na vlast, potpuno vam je svejedno.

Dora Bogdan, akovec – Kako sada stvari stoje, na izbore neu izai, mislim da za Hrvatsku nema spasa. Potpuno nam je svejedno tko e doi na vlast kad su svi ionako isti. Datum mi uope nije bitan kad ne mislim glasovati, jedino ako me mama i tata ne nagovore. (foto: Zlatko Vrzan)


26. srpnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 04 04 40 0 312 31 3 12 333 33 33 3

h pregovaraa u Bruxellesu esu o ulasku Hrvatske u EU

POLJOPRIVREDNA iskustva Poljske nakon ulaska u EU predstavljena su našem izaslanstvu, u kojem je bio i jedan Meimurac, mr. sc. Tomislav Tomši

odina radi ulaska u hrvatsko društvo u a izuzetan je uspjeh

Seoske gazde moraju postati prošlost, potrebno se udružiti u zadruge i postati konkurentan EU tržištu

vojvodstava, takozvane ‘maršaleke’, kako ih što više sredstava iz EU i da je to jedinstvena na i drugih elnih ljudi županija, kako bi stekli ela dii apsorpciju na tako visoku razinu onalno bilo vaninstitucionalno, sada ve solidno. Treba voditi rauna o tome da se europski projekti provode godinama i da se prava evaluacija postotaka apsorpcije sredstava može ustanoviti tek nakon nekoliko godina. Zato ponekad statistike djeluju manje ohrabrujue nego što ustvari jesu. Koliko znam, meimurske razvojne agencije, posebno REDEA, veoma su uspješne u povlaenju sredstava iz pretpristupnih fondova, uz znatan broj programa, što znai da se ovdje dobro radi i da ete biti uspješni u povlaenju sredstava kad jednom uemo u EU.

Predvia se snažan razvoj ruralnog kraja

lanstvo. Oekujem da datum potpisivanja Ugovora o pristupanju bude do kraja godine. • Poglavlje ‘Pravosue i temeljna prava’ bilo je jedno od najtežih. Što je bilo odluujue? — Odluujue je bilo to što smo uvjerili pregovarae Europske unije da prihvaamo sve europske standarde neovisnosti pravosua, nepristranosti i profesionalnosti djelom, a ne rijeima. Borba protiv korupcije jedan je od najveih dobitaka za graane, a izgraen je i snažan zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Osim toga, uspostavljen je uinkovit sustav oduzimanja imovinske koristi steene na nezakonit nain, proveden itav niz reformi u pravosuu te je ukupno podignuta razina zaštite ljudskih prava. Europske pregovarae najviše je zanimalo hoe li postojee promjene u pravosuu biti nepovratne. Mnogo je faktora na to utjecalo, prije svega naše ponašanje u zemlji i borba protiv korupcije i kriminala te procesuiranje ratnih zloina. Kad smo im pojasnili da smo osnivanjem Državne škole za pravosudne dužnosnike omoguili ulazak u pravosudnu profesiju najuspješnijih kandidata te na taj nain stvorili preduvjete za samostalno, odgovorno i profesionalno obavljanje pravosudnih dužnosti od strane buduih sudaca i državnih odvjetnika, došlo je do odreene promjene. ini se da se tada shvatilo da su promjene nepovratne. • Jesmo li dovoljno pripremljeni za povlaenje sredstava? — Koristei pretpristupne fondove EU, stekli smo odreena iskustva. Ve smo kroz državne strukture naglasili ulogu županija i razvojnih agencija u tom procesu. No, sad se moramo pripremiti za povlaenje puno veih sredstava nego je to bilo do sada, ovo do sada može se smatrati svojevrsnim treningom. Konkretno, do sada smo ukupno povlaili oko 150 milijuna eura, a sad e to biti šest, sedam, pa ak i deset puta više. Mislim da je iskustvo koje su stekli domai akteri, bilo instituci-

• Jedno od najtežih pregovarakih poglavlja sigurno je bila poljoprivreda? — Poljoprivreda je unutar Europske unije jedna od najznaajnijih politika, a pregovori su upravo o tom poglavlju bili najinteresantniji i najzahtjevniji tijekom našega pregovarakog procesa dugog šest godina. Nekoliko je važnih i bitnih informacija. Prva je da je Hrvatska ustrojila sva potrebna tijela kako bi bila spremna provoditi zajedniku poljoprivrednu politiku. Prije svega govorim o Agenciji za plaanja koja e biti svojevrsni posrednik izmeu nacionalnih institucija i europske razine. Hrvatska je zatvorila poglavlje nakon što je uspostavila mehanizme bez kojih se u ovom valu širenja ne može u EU: integrirani administrativni i kontrolni sustav isplate poticaja (IACS, Integrated Administration and Control System), sustav identiika-

Državni tajnik Andrej Plenkovi: - Odluujue je bilo to što smo uvjerili pregovarae Europske unije da prihvaamo sve europske standarde neovisnosti pravosua, nepristranosti i profesionalnosti djelom, a ne rijeima. Borba protiv korupcije jedan je od najveih dobitaka za graane, a izgraen je i snažan zakonodavni i institucionalni okvir za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Osim toga, uspostavljen je uinkovit sustav oduzimanja imovinske koristi steene na nezakonit nain biti znatno vea sredstva (u odnosu na današnja). Poglavlje ‘Poljoprivreda i ruralni razvoj’ zatvoreno je u paketu s još jednim, Regionalnom politikom. Oba poglavlja pokrivaju oko dvije treine prorauna, u emu i jest njihova posebna težina. Hrvatski poljoprivrednici nisu prošli ništa lošije u pregovorima nego drugi, a pregovaranje je bilo uspješno i mogu biti zadovoljni postignutim. • Kad je rije o poljoprivrednicima, najbolnije je pitanje kako potaknuti asocijacije i udruživanja poljoprivrednika oko razvojnih projekata. — Narav no da je koncept okrupnjavanja zemljišta vrlo bitan za realizaciju poljoprivredne politike Europske unije i na nacionalnom planu, poljoprivreda mora biti sposobna nositi se s konkurencijom. U Hrvatskoj danas ima 232.000 poljoprivrednih gospodarstava, a obrauje se ukupno 1,3 milijuna hektara. Prosjeni posjed je 6,7 hektara i to ve znai da je došlo do odreenog restrukturiranja, smanjen je broj poljoprivrednika, a poveane su poljoprivredne površine po gospodarstvu. Taj e se proces nastaviti, a u konanici, za desetak godina, bit e manje poljoprivrednih gospodarstava koja e imati više hektara i koja e biti sposobna za tržište. Druga strana te medalje jest porast broja poljoprivrednih asocijacija

Ulaganja u ruralni razvoj pomoi e poljoprivrednicima da postanu konkurentniji te da budu infrastrukturno i transportno bolje povezani. Rije je o razvoju šireg koncepta atraktivnosti poljoprivrede. Meimurje je u tom pogledu ve dosta napravilo, primjerice, razvojem vinskih cesta i drugim sadržajima. Cilj je iskorištavanje komparativnih prednosti, proizvodnja autohtonih proizvoda, te poticanje izvornih i specifinih razliitosti koje mogu biti privlane za ulaganja i mogunost razvoja itavih regija cije zemljišnih parcela (LPIS, Land Parcel Identiication System) te su postavljeni temelji agencije za isplatu potpora. Agencija za isplate posebno je znaajna s obzirom na iskustva iz prošlog kruga proširenja. Poljska je, primjerice, tu kasnila nekoliko mjeseci, ali, kada su isplate krenule, do tada rezervirani poljoprivrednici postali su najvei zagovornici EU. Važno je napomenuti kako e Hrvatski poljoprivrednici nakon ulaska RH u EU dobivati istu razinu potpora koju su i do sada dobivali na nacionalnoj razini. Rije je o oko 372 milijuna eura za izravna plaanja. Iznos s kojim e EU iz svojih poljoprivrednih fondova sudjelovati u cjelokupnom iznosu za izravna plaanja poveavat e se postupno kroz 10-godišnje razdoblje, dok ne dosegne razinu od 100 posto udjela u izravnim plaanjima. I dok e razina izravnih plaanja nakon ulaska ostati na približno istoj razini, veliki iskorak bit e uinjen glede ruralnog razvoja, gdje e nam na raspolaganju

radi pronalaženja tržišta, nitko nije toliko velik da bi mogao sve sam. Što to prije uvide svi oni koji se žele baviti poljoprivredom, to bolje. • Gdje se u poljoprivredi vide šanse za uspjeh na zajednikom europskom tržištu? — To je dosta zanimljivo. Hrvatska izvozi žitarice, šeer, mesne preraevine, duhanske proizvode te proizvode ribarstva. Ono što je tu važno rei jest da smo mi zemlja koja na izvoznike ne primjenjuje izvozne subvencije. Drugim rijeima, u tim smo sektorima ve postigli visoku konkurentnost na tržištu, kako u pogledu kvalitete, tako i cijena. Smatramo da se može poveati proizvodnja u odreenim sektorima poljoprivrede, a to su ujedno šanse za uspjeh i meimurskih poljoprivrednika. To je u prvom redu sektor voa i povra i vinogradarstvo, a u Dalmaciji i Istri šansu za uspjeh ima, dakako, i sektor maslinarstva. Tu je posebna važna uloga Ministarstva poljoprivrede koje ve duži niz godina osigurava odree-

3

ne mjere potpora, radi stvaranja održivih obiteljskih gospodarstava. Najbitnija su izravna plaanja i pojedini speciini programi za svaki pojedini sektor. Sam sustav potpora ve je usklaen s onima u Europskoj uniji, što znai da nee biti iznenaenja. Ulaganja u ruralni razvoj pomoi e poljoprivrednicima da postanu konkurentniji te da budu infrastrukturno i transportno bolje povezani. Rije je o razvoju šireg koncepta atraktivnosti poljoprivrede. Meimurje je u tom pogledu ve dosta napravilo, primjerice, razvojem vinskih cesta i drugim sadržajima. Cilj je iskorištavanje komparativnih prednosti, proizvodnja autohtonih proizvoda te poticanje izvornih i speciinih razliitosti koje mogu biti privlani za ulaganja i mogunost za razvoj itavih regija. Ono što je tu bitno je da se kroz prvih dvanaest mjeseci od dana našega pristupanja Europskoj uniji mi možemo registrirati i zaštititi poljoprivredne proizvode koji su zaštieni na nacionalnoj razini s oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda. Speciini hrvatski proizvodi nai e se na europskoj listi, poput pia Opolo, Plavac, Hrvatski pelinkovac, Hrvatska loza, Slavonska šljivovica, Samoborski bermet, Zadarski maraskino. Postupak zaštite poeo je za proizvode s hrvatskim oznakama (slavonski kulen, istarski pršut …). Treba napomenuti da je Hrvatska dobila znaajna sredstva i za razminiranje poljoprivrednih površina, godinama smo sami ulagali u razminiranje. Sedam godina od dana ulaska Hrvatska zadržava postojea ogranienja glede prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima, a još tri godine bit e odobrene ako Hrvatska dokaže da je to od nacionalnog interesa i da takva prodaja stvara probleme na tržištu. • Poljaci kažu da su ozbiljno zagrabili u europske fondove tek kad su ušli u EU, tek onda su postali svjesni što im se sve nudi? — Kad se govori o iskustvima drugih, pogotovo Poljske, treba rei ovo: njihova ministrica zadužena za regionalni razvoj Bienkowska pozvala je na sastanak sve elne ljude vojvodstava, takozvane ‘maršaleke’, kako ih Poljaci zovu, to su njihovi župani. Rekla im je da su oni odgovorni za dobre programe i da moraju privui što više sredstava iz EU i da je to jedinstvena prilika da dou do kvalitetnih sredstava za razvoj. Jedanaestog kolovoza Poljsku e posjetiti nekoliko naših župana, i drugih elnih ljudi županija, kako bi stekli izravan uvid u mehanizme kako su poljska vojvodstva povlaila sredstva iz fondova EU i kako su uspjela dii apsorpciju na tako visoku razinu. Poljska je jako dobar primjer i mislim da od nje možemo uiti te u godinama koje slijede iskoristiti steena znanja. (J. Šimunko, foto: Z. Vrzan)

- U Meimurju je u zadnjih desetak i više godina niknulo desetak udruga poljoprivrednih proizvoaa, a gotovo ni jedna zadruga, te nekoliko kooperacija. Problem je u tome što je to naprosto premalo, a EU je pred vratima. Svako selo moglo je imati svoju zadrugu ili kooperaciju ili dvije i svoj program razvoja u poljoprivredi. Umjesto razvoja sela, politiari pomodno razvijaju industrijske zone, no zbog toga sela nee postati gradovi Nedavno je izaslanstvo hrvatskih profesionalnih voara boravilo u Poljskoj kako bi iz prve ruke više uli o poljskim iskustvima s europskim fondovima. U izaslanstvu se našao i mr. sc. Tomislav Tomši, koji nam je o tom posjetu prenio neka od iskustva. Neka su ga saznanja iznenadila. U jednom selu posjetili su tamošnju poljoprivrednu voarsku zadrugu, Tomislav Tomši kaže da se ona uz pomo europskih fondova opremila gotovo u potpunosti, što znai da uz vonjak imaju i sortirnice jabuke i hladnjae za uvanje i skladištenje, a postoji i predsortirnica, tako da se ubudue ne može raunati na jabuku iz Poljske kao manje kvalitetnu. No ono što ga je posebno iznenadilo bila je spoznaja da su u svega nekoliko godina išeznuli najvei poljoprivrednici u tom selu koji nisu htjeli u zadrugu. Naime, u Poljskoj je najmanja veliina vonjaka oko deset hektara, a ovi su imali i više pa im se nije dalo u zadrugu ili u neki oblik udruživanja. Danas ih, kaže mjesni rukovoditelj poljoprivredne zadruge koja je u meuvremenu napredovala, nema nigdje.

Gazde postaju prošlost - Ni poljski poljoprivrednici nisu rado krenuli u udruživanje, a od toga zaziru i naši. Problem je u tome što europski fondovi daju novac samo udrugama i zadrugama ili nekom obliku udruživanja poljoprivrednika, a ne slobodnim strijelcima, ma kako bili jaki u poetku. Politiari u Poljskoj to su znali i organizirali su cijelu jednu kampanju da bi pridobili poljoprivrednike da se udruže. Jedan mjesni rukovoditelj koji je agitirao za udruživanje poljoprivrednika uspio ih je pridobiti tezom: ‘etrdeset i prve morali smo uzeti puške i otii u rat, a danas je od nacionalnog interesa uzeti Europi novac, to je uostalom naši novac’. Zbog aktivista i pozitivnih politikih stavova prema Europi, Poljska danas ima hladnjae i opremu za berbu koja se može mjeriti sa zapadnim standardima, sve zahvaljujui agitiranju za udruživanje poljoprivrednika. U našem kraju poljoprivrednici su tek zadnjih godina shvatili da je udruživanje nužno za opstanak, a neki se tek sad ukljuuju, koji su mislili da mogu sami. Opet debelo kasnimo. Oni koji nisu za udruživanje, a takvih je još uvijek mnogo, vjerojatno e propasti, jer e ostati bez tržišta, govori iskustvo poljskih seljaka.

- Neka su me saznanja posve iznenadila. U jednom selu posjetili smo tamošnju poljoprivrednu voarsku zadrugu i ona je uz pomo europskih fondova opremljena gotovo u potpunosti, što znai da uz vonjak imaju i sortirnice jabuke i hladnjae za uvanje i skladištenje, a postoji ak i predsortirnica

Milijarde kuna, efekti upitni - Hrvatska poljoprivredna politika u zadnjih je desetak i više godina dobrano pomagala poljoprivrednike silnim milijardama kuna, no to se danas ne vidi, razvoj poljoprivrede nije potaknut u dovoljnoj mjeri pa opet gotovo goli i bosi idemo u Europu. Naime, zbog socijalnog mira pomagana su i najmanja gospodarstva, a taj je novac su naprosto ispario i nije donio nikakva poboljšanja. Nije se uvezivala i pomagala srednja razina u dovoljnoj mjeri radi razvoja kooperacija, pogotovo kombinati, koji bi za to bili sposobni, tako da se poljoprivreda nije mogla razvijati u pravoj mjeri te nije mogla biti nositelj poljoprivredne proizvodnje po regijama. Jasno, veliki krivac za to je prekomjeran uvoz, koji je doekan bez prave pripreme i obrane domaih poljoprivrednika te otvaranje tržišta trgovcima, a bez jasne vizije i strategije za domai proizvod. U Meimurju je u zadnjih desetak i više godina niknulo desetak udruga poljoprivrednih proizvoaa, a gotovo ni jedna zadruga, te nekoliko kooperacija. Problem je u tome što je to naprosto premalo, a Europa je pred vratima. Svako selo moglo je imati svoju zadrugu ili kooperaciju ili dvije i svoj program razvoja u poljoprivredi. Umjesto razvoja sela, razvijaju se i u modi su industrijske zone, no sela zato nee postati gradovi. Izuzetak je Belica, koja je postala sinonim za krumpir i za sada joj sasvim solidno ide. Ukratko, nestajat e oni poljoprivrednici koji nisu u nekoj veoj asocijaciji, pa bili oni mali ili srednji s desetak ili više hektara. Poljska iskustva to samo potvruju. (J. Šimunko)


Aktualno

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

u Meimurju

 GDQD

4

NAJDUGOVJENIJA SDP-ova politiarka i dalje ima ambicije

Dragica Zgrebec prihvatila bi mjesto ministrice poljoprivrede Dragica Zgrebec potvrdila je na naše pitanje da bi prihvatila mjesto ministrice poljoprivrede, naravno, pod uvjetom da Kukuriku koalicija osvoji vlast i njoj bude ponueno to mjesto. Ovaj put prihvatila bi

SABORSKE ZASTUPNICE SDPa Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš udarna pesnica u kampanji protiv HDZ-a

SDP u predizborne verbalne obraune s HDZ-om šalje dvije medijski i politiki iskusne žene Termin izlaska za izbore poznat je i dva najjaa stranaka bloka svoje nadmetanje zaoštrili su kroz oštre duele preko konferencija za novinare. Nakon krika SDP-ovoj vlas na razini Grada akovca, lopcu na teren HSZ-a vrale su SDP-ove zastupnice Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš, koje ve duže vrijeme brane stranake boje i odašilju strelice krike vladajuima na državnoj razini, rastereujui me te stranake dužnos svog predsjednika Ivicu Perhoa, ostavljajui mu manevarski prostor potreban za obnašanje dužnos župana koji po funkciji mora bi na raspolaganju svim graanima. I dok SDP konnuirano udara na grijehe HDZ-ove vlas koji nisu mali, ali sada ve ope pozna, lokalni HDZ pokušava im parira pronalazei grijehe ovdašnjeg SDP-a, posebice u akovcu koji je tu na vlasti punih deset godina. Tako se u meustranakim obraunavanjima našao i zet Nadice Jelaš.

Zet pravnik na minimalcu, a ne u akomu Odgovarajui na krike o nepozmu u akomu i Gradskoj upravi, koje je pokrenuo Željko Jakopec, vijenik u Gradu akovcu i lan HDZ-a, na prošloj konferenciji za novinare, i me da su i kerka i zet Nadice Jelaš zaposleni u akomu, u obranu kolegice najprije je stala Dragica Zgrebec, koja je kazala da zet Nadice Jelaš uope nije zaposlen u akomu, ve u drugoj rmi, gdje kao pravnik radi za minimalac! Ogoreno je zapitala kako se uope mogu spušta na takvu razinu da zadiru u obitelj i poruila: Neka govore o nama kao poliarima što god žele, kao osobama koje smo istaknute i koje moramo podnosi i objede i laži i isne, ali dira u obitelj, i to na lažnim glasinama, zaista je nešto što je ispod svake razine. Nadica Jelaš kazala je da ni kerka ni zet nisu lanovi ni jedne stranke. - Kerka je dobila posao na javnom natjeaju i pri tome ponudila puno vee performanse od onih ponuenih na natjeaju. Osim toga, položila je testove i bila najbolja, kroz objekvan postupak izbora, kazala je Nadica Jelaš. - Žao mi je što naš lokalni HDZ, ali to je zapravo njihovo obilježje na državnoj razini, ne može shva da u ovoj državni ima poštenih ljudi, koji su pošteno kroz znanje i rad stjecali svoje diplome i da su te diplome osnova za stjecanje radnog odnosa. Što se pak zeta e, on doista nikakve veze s akomom nema i nikada tamo nije radio. Njegovo prvo zaposlenje bilo je kod javne bilježnice u Prelogu, a potom je prešao u graditeljstvo, koje je, na žalost, trenutno zbog objekvne situacije u cijeloj državi na minimalnoj plai. - Da imam iskaznicu HDZ-a, vjerojatno bih mu našla neki bolje plaeni posao, meum, meni moje poštenje to ne dozvoljava, ni bi se ikoje dijete iz moje obitelji ili koje je došlo u moju obitelj me korislo, kazala je Nadica Jelaš. A lokalni HDZ koris se lažima, klevetama, što je pitanje ne samo polike, ve i kaznene odgovornos. (BMO)

mjesto ministrice. - injenica je da vodim savjet SDP-a i radim na stranakom programu za poljoprivredu, ali to još uvijek ne znai da emo mi koji vodimo nekakve savjete imati i adekvatne resore u Vladi. Ali, ukoliko mi

bude ponueno mjesto, ovaj put u ga i prihvatiti, jer to mjesto nije neadekvatno nekim mojim znanjima, sposobnostima i radu u mojoj poslovnoj karijeri, za razliku od ministarskog mjesta koje mi je nueno 2000. godine

u sazivu Raanove vlade, kada sam to odbila. Tada mi je ponueno mjesto ministrice zaštite okoliša, za koje sam ocijenila, zajedno s tadašnjim predsjednikom stranke, da to ne bi bilo to. (BMO)

TKO TU KOGA? Nakon konane odluke o arbitraži izmeu opina Mala Subotica i Orehovica, strasti se i dalje ne smiruju

HDZ-ovci Šegovi i Križai optužili Franju Bukala da igra prljavu igru - Opina Mala Subotica nije gubitnik u sporu s Orehovicom. Upravo suprotno, prihvaeni su njezini zahtjevi, a ne oni opine Orehovica. Naelnici Franjo Bukal i Vladimir Domjani obmanjuju javnost, ustvrdili su na konferenciji za novinare održanoj prošli utorak bivši naelnik opine Mala Subotica, a sada vijenik HDZ-a u tamošnjem Opinskom vijeu, Josip Šegovi te bivši zamjenik meimurskog župana, trenutno županijski vijenik iz iste stranke, Mladen Križai. Kako smo ve pisali, Vladina komisija za rješavanje sporova o pravima opina, gradova i županija nedavno je donijela rješenje o sukcesiji izmeu opina Mala Subotica i Orehovica. Potonja se još 1997. godine izdvojila iz sastava opine Mala Subotica i postala samostalnom jedinicom lokalne samouprave, a tada je trebalo podijeliti granice, prava, obveze i imovinu. Sve se, meutim, najblaže i najkrae reeno, odužilo.

Domjani e priekati dodatno tumaenje, svota za isplatu prilino visoka Naelnik Male Subotice Vladimir Domjani suzdržaniji je. Kaže da e priekati dodatno tumaenje odluke Vladine komisije, no, kako je ve i kazao na sjednici Opinskog vijea Mala Subotica, ne porie da je njegova opina ipak izgubila. Kada pak je rije o optužbama Josipa Šegovia, pita se i zašto se on, kao bivši naelnik i dionik u itavom sluaju, nije odazvao njegovim (Domjanievim) pozivima da u Zagreb na roišta odlaze zajedno. Što se tie iznosa potraživanja, oprezni su i Bukal i Domjani. Barata se svotom od preko 700.000 kuna, što ne ukljuuje zatezne kamate. Kako e se u sluaju da Orehovica inzistira na trenutnoj isplati te moguoj blokadi rauna sve odraziti na Malu Suboticu, predstoji vidjeti. Pozitivno je barem to što Mala Subotica nije kreditno zadužena te je meu uspješnijim jedinicama lokalne samouprave u Meimurju s prošle godine izvršenim proraunom preko 95 posto. (vk)

HDZ-ov dvojac oštro je napao opinskog naelnika Orehovice Franju Bukala

Spor oko bivših društvenih stanova - U sijenju 2006. dvije opine potpisale su sporazum o granici i sporazum o podjeli imovine te pravima i obvezama. Te su dokumente prethodno potvrdila opinska vijea. Uz to, u veljai 2006. godine sklopljen je i trojni sporazum izmeu Male Subotice, Orehovice i Meimurske županije, kojim se regulira odnos u realizaciji projekta Poduzetnika zona Meimurje. Na pripremi sporazuma više mjeseci prije potpisivanja radila je mješovita komisija – elnici dviju opina i predstavnici Županije. Prema lanku osam sporazuma o podjeli imovine te pravima i obvezama, opina Orehovica trebala je povui prijedlog za arbitražu, budui da su dogovoreni svi uvjeti da se sporazumi primijeni. Naelnik Bukal spomenuto, meutim, nije ispoštovao. Kakva je to osoba koja ne stoji iza svog potpisa? Ne udi me što je ignorirao odluke OV-a Mala Subotica i županijske Skupštine, ali je postupio i suprotno odluci vlastitoga Opinskog vijea, koje ju je prihvatilo jednoglasno. Tada je arbitraža nastavljena i završena ove godine, rekao je Križai. Nastavio pak je Šegovi: - U javnosti je sve krivo prezentirano. Naelnici Vladimir Domjani i Franjo Bukal svojim su izjavama medijima i na sjednicama opinskih vijea obmanuli ljude. Površno je i nepotpuno tumaenje odluke Arbitražne komisije da je Mala Subotica izgubila spor te da je na temelju toga Orehovici dužna platiti odreeni iznos novca. Odluka je konana, a donesena je na temelju dvaju podnesaka opine Mala Subotica na posljednjim roišti-

ma, što je vidljivo iz zapisnika. Zahtjevi Orehovice na tim roištima bili su da im se plati apsolutni iznos sredstava koja su zatražili, zajedno sa zateznim kamatama i u odreenom roku. Komisija to nije prihvatila. S druge strane, Mala Subotica tražila je prihvaanje tri sporazuma iz 2006. godine, dok bi se pitanje iznosa sredstava od prodaje stanova riješilo pred nadležnim sudom. Komisija je donijela upravo takvu odluku. Ne udi nas Bukal, koji od samog poetka igra prljavu igru. Služei se lažima i prijetnjama, nastoji prikupiti politike bodove. On jednostavno laže. Lagao je novinarima da ima potpisane mjenice. Ja kao bivši a i sadašnji naelnik Domjani nemamo pojma da mu je netko dao mjenice. Javnost obmanjuje i tvrdnjom da u svakom trenutku može blokirati raun opine Mala Subotica, konstatirao je Josip Šegovi. Dodao je kako ga i udi što je prvi ovjek Male Subotice na posljednje roište Arbitražne komisije u Zagreb otišao bez odvjetnika od kojeg ni naknadno nije zatražio tumaenje odluke. Tako neinformiran vijenike i žitelje opine doveo je u zabludu. - Ako nas je odvjetnik zastupao, morao je to do kraja. Zašto nije, ne znam, zakljuuje Šegovi. Na posljednjoj sjednici OV-a Mala Subotica odluivalo se i o sastavu opinske komisije koja e se dalje baviti neriješenim pitanjima s Orehovicom. Imenovani su naelnik Domjani, predsjednik OV-a Vladimir Mihalic, dok je kao trei lan predložen Josip Šegovi. - Domjani kategoriki odbija da budem u toj komisiji, pod cijenu da on istupi. Ne znam zašto ne želi suradnju sa mnom, ali i zbog same te injenice može se dobiti dojam da nešto skriva. Ni jednom nije reagirao na Bukalove neistine. Iz svega dobivamo dojam

Bukal: Optužbe dvojice ‘bivših’ granie sa zdravom pameu Prozvani Bukal optužbe HDZovog dvojca komentira s ogorenjem, ali istodobno i dozom ironije. - Dovoljno o njima govori ve i to što su bivši – zamjenik župana i naelnik. Konstatirao je kako je stvar za njega gotova te da samim time ne bi ulazio u detalje. No, u izjavi za Meimurske novine potom je ipak dodao da je arbitražu ponovno pokrenuo jer tadašnja vlast u Maloj Subotici, suprotno dogovorenom, nije isplatila ni jednu ratu potraživanja za stanove. Što se tie ugovora na koje se pozivaju Šegovi i Križai, rekao je kako je njihova pravovaljanost prestala pola godine od donošenja te da ionako nisu poštovani, a prekršili su ih upravo vladajui u Maloj Subotici. - Opina Orehovica samo poštuje odluke hrvatske Vlade i pozitivne zakonske propise, a objede Šegovia i Križaia granie sa zdravom pameu. Štite sebe zbog nebuloza koje su inili. Valjda ih smeta i što sam pobio sve argumente odvjetnika opine Mala Subotica, a dodatan pokazatelj toga na ijoj je strani pravda je i to što Orehovica nije ni imala odvjetnika, naglašava Bukal. Vraajui se u prošlost, istie i kako njegovim stupanjem na dužnost naelnika nije mogao ni pronai dokumentaciju vezanu uz spor s Malom Suboticom. Dok ju je uspio nabaviti, slao je dopise toj opini s ciljem da se dogovori rješenje, no odgovora nije bilo. Bukal podsjea i da je odluka Arbitražne komisije ovršna, no za sad ne otkriva kako e je provesti. Zbog tvrdnji koje su iznijeli Križai i Šegovi, najavljuje i mogunost tužbe. (vk)

da netko potajice želi da Mala Subotica ispadne gubitnik kako bi se prozivala bivša vlast. Tko tu štiti ije interese i nisu li oni privatne naravi? Prijašnja vlast štitila je interese žitelje i radila za dobrobit opine, tvrdi Šegovi. Na novinarsko pitanje može li konkretizirati o kakvim se navodnim privatnim interesima radi, odgovorio je da se “u ovom trenutku pita ne radi li se o vezi koja traje još iz vremena kada su (Domjani i Bukal) zajedno radili te da mu se ini da dogovorno odlaze na roišta bez konzultacija”. - Budi sumnju u nama da postoji nešto, mada se nadamo da tome nije tako, kazao je bivši opinski naelnik. (V. Kelkedi)

POGLED ODOZDO

Demokraciju zamišljamo kao pobjedu dobroga nad lošim kraljem Iz perspektive našega malog ovjeka demokracija je jako jednostavna stvar, kao u priama borbi dobrih i loših kraljeva. Prostodušni ovjek želi da lošeg kralja - vladara pobijedi dobri kralj - vladar. Udijeli lošemu što ga ide u ime maloga priprostog ovjeka po guzici, štoviše, da ga za kaznu strpa u tamnicu, a da potom dobri kralj vlada makar i do smrti. U tom našem jednostavnom priprostom preddemokratskom mentalitetu nema mjesta za procedure, osobnu graansku odgovornost. Mi samo želimo izabrati dobrog kralja – vladara, koji e nam onda omoguiti dobar život. Što je tu loše, ude se priprosti ljudi? Oni

samo žele hodati na posao u tvornice koje rade sigurno i mirno do njihove penzije, da se ljudi u njima koji put mogu zavui u kakav kut da bi tamo malo markirali, da im se ne zvoca normama, tržišnom konkurencijom, radom do praga starosti. Oni žele natrag svoje radno vrijeme od šest do dva ili od sedam do tri, uz slatko išekivanje kada e zvono ili sirena oznaiti kraj radnog vremena. O, kako je slatko bilo poslije fušati, raditi za sebe u vrtu, malo ljenariti, imati vremena za slobodne aktivnosti, gradnju vikendice u goricama, pa i raditi u polju za sebe. Uzeti godišnji da bi se fušalo sa strane ili obavili poljoprivredni radovi

uslijed najvee sezone na poslu. Naprosto biti zaposlen, a potpuno bezbrižan za sudbinu irme u kojoj radiš, jer one naprosto u “ono vrijeme” nisu propadale ma kako svi u njima zabušavali, ovisno o svojim sposobnostima ili mogunostima. Sada pak mogu zabušavati samo oni koji su se dokopali njihova vlasništva. Iz perspektive obinog ovjeka to su grozni ljudi, ne-ljudi, i sada samo oni imaju pravo zabušavati ili oni kojima oni to dopuste. Ostali ima da šute i rade za nove zabušante. Tržište više ne podnosi da zabušavamo svi. To nije održivo. I zato bi mali ljudi lišeni zabušavanja da do-

e na vlast pravedni kralj - vladar koji e dati po nosu tim novim zabušantima, a nama da malo predahnemo u tom slatkom zabušavanju, u toj medenoj dokolici, koju su nam oduzeli bjelosvjetski zabušanti još vei od naših. Ti koji su nas uvukli u slobodno tržište, tržišno natjecanje koje ti ne da mira ni danju ni nou. Jer, kad ti spavaš na drugom kraju svijeta, tvoj konkurent budno smišlja kako e te izbaciti s tržišta. Zato ti nou više ne sanjariš o prvomajskom roštilju ili o podizanju vikendice u goricama, nego hoe li ti plaa lei na vrijeme, kako da irma ne ue u zonu steaja, kako do drugoga radnog mjesta ako se

to ipak dogodi. Što eš rei djeci ako ostaneš bez prihoda, ona studiraju i gutaju novac. Lecate se od njihovih poruka na mobitel: pošalji mi pare ... Nema više ni stipendija ni studentskih domova po socijalnim kriterijima za radniku djecu. I tu je stiglo natjecanje, bodovanje po uspjehu ili veze, a kako ete vi u to upasti, kad ste bez veze. I zato pred kraj besane noi sanjate o dolasku toga dobrog kralja vladara koji dolazi s osvetnikim ali pravednim maem kojim e zatrti sve te koji u vama stvaraju besanicu, strah i tjeskobu za sutrašnjicu. Eto tako naš mali prosjeni um zamišlja pravednu demokraciju u kojoj nema

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

uznemirujuega osobnog napora, nego drugi, one koje smo na izborima tajno zaokružili, moraju preuzeti odgovornost za naše bezbrižne živote.


26. srpnja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

PONUDA Sekcija meimurskih autobusnih prijevoznika ponudila cijene za posebni prijevoz uenika meimurskih srednjih škola

U prvoj zoni 180, a u sedmoj 500 kuna za mjesenu kartu, cijene znatno niže od Presekog - Problem je u tome što Preseki ima koncesiju za linijski prijevoz, a time i monopol na prijevoz srednjoškolaca, jer se Sekcija autobusnih prijevoznika tek treba izboriti za suglasnost za posebni linijski prijevoz, a time i mogunost da uope vozi srednjoškolce Obrtnika komora Sekcije autobusnih prijevoznika uputila je Meimurskoj županiji prijedlog organizacije financiranja prijevoza uenika srednjih škola na podruju Meimurske županije za narednu školsku godinu. Sekcija prijevoznika predložila je prijevoz uenika srednjih škola posebnim linijskim prijevozom u kojem bi naruitelj bila Udruga roditelja Meimurske županije, a izvršitelj prijevoza meimurski autobusni prijevoznici, njih dvadesetak. No, Meimurska županija mora im u tom sluaju dati suglasnost i dozvole za obavljanje posebnoga linijskog prijevoza na podruju Meimurske županije. Dakle, prijevoznici traže suglasnost za prijevoz od mjesta stanovanja do škole i natrag. Meimurskoj županiji predložili su cjenik prijevoza po zonama. U prvoj zoni do 5 kilometara cijena prijevoza iznosila bi 180 kuna, u drugoj zoni od 6 do 10 kilometara 250 kuna, u treoj zoni od 11 do 15 kilometara 300 kuna, od 16 do 20 kilometara 350 kuna, u etvrtoj zoni od 21 do 25 kilometara cijena uenike karte iznosila bi 400 kuna, u šestoj zoni na udaljenosti od 26 do 30 kilometara 450 kuna i u sedmoj zoni na udaljenosti od 31 do 35 kilometara 500 kuna. Ova je ponuda odgovor na zakljuak sa sjednice naelnika i gradonaelnika Meimurske županije na kojoj je raspravljano o prijevozu uenika. Naime, Županija se povlai iz sufinanciranja prijevoza uenika, pri emu je vrlo izgledno da e taj primjer slijediti i opine i gradovi. Kad je Županija zajedno s opinama i gradovima držala prijevoz pod kontrolom i cijena prijevoza bila je jedinstvenih 400 kuna mjeseno bez obzira na udaljenost. Meutim, mjesena uenika karta koju su plaali roditelji uenika bila je niža od te cijene. Uz subvenciju od samo 100 županijskih kuna, roditelji su za autobusnu kartu plaali maksimalnih 300 kuna, a ako su se u subvencioniranje ukljuili grad

Sekcija prijevoznika predložila je prijevoz uenika srednjih škola posebnim linijskim prijevozom u kojem bi naruitelj bila Udruga roditelja Meimurske županije, a izvršitelj prijevoza meimurski autobusni prijevoznici, njih dvadesetak. No, Meimurska županija mora im u tom sluaju dati suglasnost i dozvole ili opina, cijena mjesene autobusne karate padala je i na 200 kuna mjeseno. Povlaenjem iz sufinanciranja cijena mjesenih karata, roditeljima e na jesen drastino porasti cijena mjesenih autobusnih karata za uenike. Prema prijedlogu sekcije prijevoznika, u šestoj bi porasla na 450 kuna, a u sedmoj na ak 500 kuna, što je za 200 i 250 kuna više od dosadašnje subvencionirane mjesene karte.

Preseki nudi skuplje, od tristo kuna na više No, to je, prema našim saznanjima, još uvijek jetinija varijanta od one koju nudi Preseki, koji ima koncesiju za linijski prijevoz u koji je uklopljen prijevoz sred-

njoškolaca. Prema onome što smo doznali od župana Ivice Perhoa, Preseki za sada nudi tri zone, od kojih je najjetinija 300, a najskuplja prelazi 600 kuna. Problem je u tome što on ima koncesiju za linijski prijevoz, a time i monopol na prijevoz srednjoškolaca, jer se sekcija autobusnih prijevoznika tek treba izboriti za suglasnost za posebni linijski prijevoz, a time i mogunost da uope vozi srednjoškolce. Ljetni mjeseci pokazali su da je javni prijevoz zapravo prijevoz uenika, jer u ljetnim mjesecima u linijskom prijevozu drugih putnika skoro i nema. U etvrtak 28. srpnja trebao bi se održati novi sastanak gradonaelnika i naelnika na kojem e oni, ovaj put bez prisustva prije-

voznika, odluivati o zatraženim ponudama od prijevoznika. Ponuda Sekcije autobusnih prijevoznika s podruja Meimurja je, prema sadašnjim inormacijama, cjenovno prihvatljivija za roditelje, koji e u konanici plaati ceh. Meutim, pitanje je hoe li Sekcija autobusnih prijevoznika dobiti suglasnost na posebni linijski prijevoz koji bi na neki nain bio paralelka sadašnjem linijskom prijevozu, koji bi u tom sluaju ostao bez putnika. U emu je kvaka? Posebni linijski prijevoz, prema tumaenju koje je dao župan, nije pravno gledano posebni prijevoz u onom smislu u kojem je to posebni prijevoz uenika osnovnih škola, a koji plaa država. Posebni linijski prijevoz se, prema tom tumaenju, od posebnoga linijskog prijevoza razlikuje po tome što posebni prijevoz podrazumijeva prijevoz od toke A do toke B bez zaustavljanja na stajalištima, a posebni linijski prijevoz podrazumijeva i zaustavljanje na odreenim stajalištima od jedne do druge toke, dakle, od mjesta stanovanja uenika do škole, pa iziskuje proceduru ishoenja dozvola i naravno da bi prebacivanje glavnih putnika uenika u tom sluaju na jetinije prijevoznike linijski prijevoz kojeg Preseki ima koncesiju tada ostao bez glavnih putnika, osim ako i on pod pritiskom ponude Sekcije autobusnih prijevoznika do etvrtka ne snizi cijene. (BMO)

Politika nadigravanja, dok roditelji plaaju!? Roditeljima nije svejedno koliko e od jeseni plaati mjesenu ueniku kartu za srednjoškolce. A prijevoznici se nadigravaju u borbi za tržište u prijevozu uenika, u kojemu je oito velik interes, pa i zarada. Naime, ne možemo ne vidjeti da se i u prijevozu uenika osnovnih škola, u režimu takozvanoga posebnog prijevoza, djeca iz svakoga pojedinog naselja izvan sjedišta matinih škola ne voze posebnim autobusima iz

svakog mjesta do matine škole. I u tom režimu autobus skuplja djecu po stajalištima u raznim naseljima do škole. Uzmimo za primjer OŠ Sveti Martin na Muri. Zar ne vozi djecu do tamošnje matine škole iz pripadajuih naselja autobus posebnog prijevoza. U emu je onda kvaka? Politika, tj. županijska, opinska i gradska vlast po zakonu inae nemaju obvezu organizirati prijevoz srednjoškolaca, ali bi joj ipak moralna i politika obveza, kao i

smisao opstojnosti, trebalo bi biti i to da brine o potrebama svojih graana. Sigurnost u prometu i dolasku u školu srednjoškolaca (da ne bi morali stopirati, kao što to ve danas, na žalost, esto ine i da se kod nas ne bi dogodio neki sluaj kao što je aktualni nestale Antonije), kao i standard obitelji valjda su nekakvi civilizacijski dosezi koji bi ipak morali zanimati izvršnu vlasti Županije, gradova i opina. (BMO)

Vlastito neinjenje proizvodi ekstremna ponašanja Masakr u Norveškoj koji je poinio Anders Behring Breivik zaprepastio je cijeli civilizirani svijet. Norveška, koja osim što je prehladna, poznata nam je kao zemlja visokog standarda i bez društvenih trvenja, zemlja jednakosti u koju žele ui mnogi imigranti... Svijet je zaprepašten. Sjeate li nedavnog incidenta kad su etvorica mladia iz kombija pretukla ovjeka palicama pred dvije njegove keri i suprugom u

petom mjesecu trudnoe, samo zato jer ih je pretekao automobilom? Sjetimo se Luke Ritza, koji je premlaen do smrti u parku,od maloljetnika, svojih vršnjaka, zbog nešto sitniša. Nakon ovakvih dogaaja komentatori se ne prestaju natjecati u tome tko e dramatinije opisati bešutnost poinitelja, tko e više emocije izazvati u svojih itatelja. A poinitelja se svakako pokušava smjestiti u neku ekstremnu grupaciju, da ne ispadne da je on netko “od naših“. To je u naroito popularno u Hrvatskoj. Nasilnik ve prema

scenariju obavezno mora biti ekstremni desniar, turbo olker, prolupali branitelj, alkoholiar, obiteljski nasilnik... Za primjer mogu poslužiti komentari Inoslava Beškera u Jutarnjem listu o masakru u Norveškoj, a on je zaista vrlo popularni tipini hrvatski mediokritet; mi jednostavno nismo u stanju nekog nasilnika ili luaka ne svrstati u neku grupaciju “drugaijih“, jer bi smo se tada morali suoiti s vlastitom krivicom i udjelom u njegovoj devijaciji, zbog vlastitog neinjenja.

Upravo to vlastito neinjenje postalo je ono što dovodi do ovakvih ekstremnih ponašanja. Svatko se od nas ograuje od tog nasilja, na nain da ga prepušta društvu. Tonije, ne sprjeava ih. Zbog toga se sve više traginih ekscesa dogaa upravo u društvenim sredinama gdje se nasilje “ne tolerira“. Škole bez nasilja, pozitivna diskriminacija, glorificiranje razliitosti do granice dobrog ukusa... Ne ini li se i vama kako je sve više ekstrema otkako su poele stasati generacije koje smo hrani-

Posljednja od osam radionica održanih u sklopu Mobile Region projekta

U SKLOPU PROJEKTA Mobile Regiona održana i posljednja struna radionica

Poticanje mobilnosti na prekograninom tržištu rada Hrvatske i Maarske Sredinom mjeseca održana je posljednja od osam strunih radionica u sklopu projekta “Mobile Region”, financiranog iz IPA prekograninog programa Maarska – Hrvatska. Radionice su zapoele krajem 2010. godine sa svrhom osposobljavanja lokalnih strunjaka te unaprjeenja njihova znanja i vještina zbog poticanja mobilnosti na prekograninom tržištu rada. Teme radionica obuhvaale su usklaivanje statistikih podataka s maarske i hrvatske strane, usporedbu obrazovnih sustava u Maarskoj i Hrvatskoj, prepoznavanje potreba na zajednikom tržištu rada, te definiranje pojmova vezanih uz mobilnost na tržištu rada. Na radionicama su se takoer analizirala iskustva drugih zemalja i EURES CBC partnerstva, te naposljetku definirale zajednike konkretne akcije i ciljevi. Sažetak svih tema uskoro e sainjavati knjižicu s analizom prekograninog tržišta rada, statistika, trendova i preporuka usklaenima s ponudom i potrebama na tržištu rada. Mobile Region projekt, punim nazivom “Prema kon-

li crtiima bez nasilja, bajkama o jednakosti i jednakim pravima. Generacije “bez nasilja“ stasaju pod staklenim zvonom, bez realnog doticaja sa stvarnim svijetom, koji je sve drugo negoli tolerantan, stvara društvo koje ne locira potencijalne ekstreme u njihovoj “ranoj azi“ i ne ispravlja ih. Zbog toga sada ispada da djecu više okreu ekstremni nasilni filmovi i videoigrice, negoli šamar koji ste mogli dobiti od nekoga starijeg štemera, pred kojim ste u trenutku nadobudnosti preskakali uspostavljeni društveni red. ini se kao da promoviranjem nenasilja koje uzvraa nasiljem promoviramo nešto što se ustvari protivi ljudskoj prirodi.

kurentnijem tržištu rada u pograninom podruju“, provodi Meimurska županija u suradnji s partnerima iz Meimurske, Varaždinske, Koprivniko - križevake županije i Zala županija iz Republike Maarske. To su Centar rada Vladinog ureda županije Zala, Gospodarska i industrijska komora županije Zala, HZZ - Podruna služba akovec, HZZ - Podruna služba Varaždin i PORA - Razvojna agencija Podravine i Prigorja. Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz IPA prekograninog programa Maarska – Hrvatska i sufinanciran sredstvima svih partnera, a ukupna vrijednost projekta je 211.714 eura. Cilj projekta je poboljšati mogunost zapošljavanja Hrvata u Maarskoj, odnosno Maara u Hrvatskoj, i to prvenstveno na maarsko - hrvatskom pograninom podruju, jaanjem kapaciteta institucija za pružanje podrške u zapošljavanju, razmjenom inormacija i iskustava meu partnerima te podizanjem svijesti o mobilnosti radne snage kako bi se stvorilo konkurentnije prekogranino tržište rada.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

PRODAN Modeks iz Murskog Središa u steaju, u kojem radi 115 veinom radnica, koje bi se od 15. rujna mogle nai na burzi rada

Kupci Neores i Agrohoblaj nis n za sadašnju proizvodnju, ali p radnike preuzme novi poslod

- Radnicima se u rujnu prekida radni odnos. Meutim, možda ipak nee morati kao nezaposleni na burzu, jer postoje izgledi da ih preuzme novi poslodavac posloda Na 13. dražbi prodan je Modeks d.d. u steaju Mursko Središe, a kupci su poduzea “Neores” i “Agrohoblaj” iz Murskog Središa. Nekada vrlo poznatu Modnu konfekciju “Modeks” ove su dvije tvrtke kupile za 4,150.000 kuna i osnovale novu tvrtku pod nazivom “Ahores” Mursko Središe. Ovim e novcem steajni upravitelj namiriti vjerovnike i Erste banku, a još meimurski tekstilni div iz vremena socijalizma - Modeks M. Središe, koji je ve nekoliko godina u steaju, odlazi u ropotarnicu povijesti. Novi vlasnici kupili su pokretnu i nepokretnu imovinu, ali ne i radna mjesta, odnosno nisu preuzeli zaposlenike, jer ih, kako su rekli direktori Neoresa i Agrohoblaja Vitomir

Vitomir Maretko i Mladen Hoblaj kupili su Modeksove pokretnine i nekretnine

Maretko i Mladen Hoblaj, program kakav radi Modeks ne zanima, te bi radnici, njih 115, nakon godišnjeg odmora u rujnu vrlo vjerojatno trebali završiti na burzi rada. Meutim, novi vlasnici i steajni upravitelj ostavljaju mogunost da se tako nešto možda i ne dogodi. - Postoji mogunost da se nastavi proizvodnja, ali s novim zainteresiranim vlasnikom za kupnju ovog dijela sadašnjeg Modeksa, odnosno konfekcijske proizvodnje, kaže Mladen Hoblaj, koji ini napore da se pokuša pronai neko rješenje i veinom ženske radnice ipak pronau novi - stari posao. Steajni upravitelj Stanko Mlakar kaže da je irma “Modeks” d.d. u steaju posložena,

da uskoro nee imati dugovanja, da ima posao, ali i ponude za ugovaranje poslova u 2012. godini. Traži se samo kvalitetan kupac koji dobiva kvalitet-

MINISTAR turizma Damir Bajs u posjetu Meimurskoj županiji i Gradu Mursk

Meimurje sve više prep - U posljednje vrijeme i kontinent uspješno sudjeluje u hrvatskom tu raduje injenica da su i posjetitelji poeli otkrivati unutrašnjost Hrv U srijedu je ministar turizma Damir Bajs, u sklopu svog posjeta Meimurskoj županiji, najvei dio vremena proboravio u Murskom Središu. Prije toga u prostorijama Meimurske županije održan je radni sastanak s elnim ljudima naše županije i turizma. Veliki iskorak koji je Meimurje napravilo u posljednjih deset godina u razvoju turizma polako ali sigurno mijenja gospodarsku sliku županije. Danas u turizmu radi dva posto radnog stanovništva, a, sudei prema prijavljenim projektima i razvojnim planovima, u narednih nekoliko godina taj e se postotak dosta poveati. Ovu godinu na natjeaje koje je raspisalo Ministarstvo turizma iz naše je županije prijavljeno mnogo više projekata nego lani, a oni su u srijedu predstavljeni ministru turizma Damiru Bajsu, priopeno je iz Ureda župana. Župan Ivica Perho sa suradnicima upoznao je ministra s planovima razvoja turizma na našem podruju. Tom je prilikom naglasio da Meimurje ima što ponuditi stranim turistima. - Okosnica našeg turizma sigurno su Toplice, ali tu je još i Vinska cesta te lovni turizam. Želja nam je, naglasio je župan, iz tranzitne regije koju turisti posjeuju na proputovanju postati prepoznatljiva turistika destinacija ne samo u hrvatskim, ve i u europskim okvirima.

Ministar Bajs na Graninom prijelazu razgledava kakve letke dijelimo stranim turistima Ministar Bajs rekao je da u posljednje vrijeme i kontinent uspješno sudjeluje u hrvatskom turistikom kolau. Njegov udio danas iznosi pet posto, no s tendencijom rasta. Posebno raduje injenica da su i posjetitelji poeli otkrivati unutrašnjost Hrvatske te da to prate i investitori koji planiraju nekoliko velikih ulaganja. Prednost Meimurske županije pred ostalima, rekao je ministar, u tome je što mi ve s Toplicama imamo vrlo dobru osnovu te, ako se izgrade još jedne u donjem Meimurju, topliki turizam može biti okosnica turistikog razvoja cijelog kraja. Ministarstvo turizma nad predloženim projektima koji

dolaze iz kontinentalnog dijela Hrvatske provodi “pozitivnu diskriminaciju”, želei tako potaknuti na osmišljavanje ponude. Tu priliku ima i Meimurje, a, sudei prema broju pristiglih prijava na natjeaje koje je Ministarstvo raspisalo ovu godinu, Meimurci su i turizam prepoznali kao svoju šansu. Ministar je prvo obišao meunarodni Granini prijelaz Mursko Središe, gdje su ga njegovi domaini, meimurski župan Ivica Perho, zamjenik središanskog naelnika Dražen Srpak i tajnik TZ-a Meimurske županije Rudi Grula izvijestili da je to prijelaz koji je lani prešlo preko 2,2 milijuna turista, a ovu godinu brojka bi mogla biti još vea.


26. srpnja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

nisu isu zainteresirani i postoje izgledi da odavac davac Ovih dana Modeksove radnice imaju pune ruke posla, a od rujna sve postaje upitno

odavac. avac. Steajni upravitelj kaže da je tvrtka posložena, ima posla i za 2012. godinu nu radnu snagu i program koji ima kupce, odnosno tržište. Za postojee Modeksove radnice i program koji rade i za koji, kako kaže steajni upravitelj Stanko

Mlakar, i dalje postoji interes stranog partnera (Escada), ima više zainteresiranih trgovakih društava, a i dalje se traži najpovoljniji kupac.

Mlakar, Maretko, Hoblaj i Kresta dogovorili su uvjete prodaje

Inae, Ahores tvrtka, vlasnik u kojem Neores i Agrohoblaj imaju svaki po 50 posto udjela - vlasništva, nakon preuzimanja nekretnina i pokretnina Modeksa d.d. u steaju iznajmljivat e i prodavati poslovne prostore. Na ovom prostoru žele stvoriti Poduzetniki centar tipa inkubatora za više tvrtki.

Poduzetniki centar za nova radna mjesta Maretko i Hoblaj te savjetnik menadžer Andreas Stefan Kresta žele izvana obnoviti graevinu koja je poprilino zapuštena, dok su unutarnji prostori, odnosno uredi u dobrom stanju, sa svim prikljucima, i mogu odmah biti

korišteni od strane zainteresiranih pojedinaca, obrtnika ili tvrtki. Hoblaj kaže da kao Središanac ne može gledati da jedna dobra graevina postaje gradsko ruglo. Meutim, kao graevinara i priznatog proizvoaa humusa tekstilna ga konfekcija ne zanima, kao ni Maretka, iji Neores ve sedam godina ima uhodanu i modernu proizvodnju medicinske konfekcije na kojoj radi sto radnika. Sva proizvodnja unaprijed je prodana

- Pokretnine i nekretnine tvrtke u steaju prodane su za nešto više od etiri milijuna kuna

ko Središe

poznaje turizam kao svoju šansu uristikom kolau. Njegov udio danas iznosi pet posto, no s tendencijom rasta. Posebno vatske te da to prate i investitori koji planiraju nekoliko velikih ulaganja

Direktor TEAM-a Josip Švenda ministru Bajsu govori o ulaganjima u TK “Cimper”

“Cimper” je lijep, za istinski turistiki doživljaj nedostaje samo rudarsko okno Ministar je potom razgledao Gradsku luicu, Turistiko - informativni centar (TIC), te Turistiki kompleks “Cimper”. U Cimperu je direktor akovekog TEAM-a Josip Švenda ministra upoznao s radom TEAM-a i CIMPER-a te o planovima vezanima uz turizam i ugostiteljstvo. Rekao je i kako je TEAM u cijeli kompleks uložio ukupno 10-ak milijuna kuna. U tijeku je dovršenje i opremanje bungalova, odnosno apartmana s 50 kreveta, za što je potrebno novih 600-tinjak tisua kuna. S posebnim zanimanjem ministar Bajs je razgledao Spomen

Sa županom Perhoom i njegovim suradnicima ministar je održao radni sastanak

Iz EU fondova za projekte u turizmu bit e na raspolaganju više od sto milijuna eura - Prednost Meimurske županije pred ostalim je u tome što Ministarstvo s Toplicama Sveti Martin (SPA@ Sport Resort) ima vrlo dobru osnovu te, ako se izgrade još jedne u donjem Meimurju, topliki turizam može biti okosnica turistikog razvoja cijelog kraja, naglasio je ministar Damir Bajs na sastanku s elnicima Mei-

murske županije. Napomenuo je kako e Ministarstvo turizma u 2011. godini s oko 1,5 milijuna kuna podržati pristigle projekte iz naše županije. Poruio je kako svi svoju šansu trebaju tražiti u fondovima Europske unije, koji e od 2013. za turistike projekte u Hrvatskoj osigurati 105 milijuna eura. (sm)

- dom rudarstva te uživao u prezentaciji Cimpera u izvedbi Ivana Gorianca, koji je u natjecanju EDEN osvojio drugo mjesto. Bajs je zadovoljan svime što je uo, meutim, primijetio je i upozorio da u cijelom inae odlinom projektu Spomen - doma rudarstva i TK-a “Cimper” nedostaje rudarsko okno. - Kada bi se okno otvorilo, bilo bi izuzetno zanimljivo za turiste, a i Ministarstvo turizma, a vjerujem da bi i Hrvatska turistika zajednica imala sluh za pomoi takvom projektu ili objektu, rekao je Bajs. Posjet Cimperu završen je sveanim meimurskim objedom, koji su pripremili kuhari Cimpera, te ministrovim zadovoljstvom vienim. (S. Mesari)

na stranim tržištima. Kresta je dodao kako je Neoresu i njemu osobno važno da se ne stavi klju u vrata i da im pred nosom propada graevina i raste dra i trnje. Premda su ljetni odmori, Neores i Agrohoblaj ne miru-

ju, ve pripremaju teren za potencijalne zakupce poslovnih prostora kako bi se im uloženi novac što prije poeo vraati, ali i da mnogima nezaposlenima omogue dobivanje posla. (Stjepan Mesari)

EKONOMSKI BREVIJAR

Važnost imena i naziva Svakodnevno nailazimo na najrazliitija imena i nazive. Koliko njih i po emu zapamtimo? Kakva je vjerojatnost da e korisnici i prolaznici prepoznati razliku meu gotovo jednakim nazivima Palada, Paladin, Aladin? Više e ih razlikovati po ponudi, cijenama, ljubaznosti, interijeru i slinim karakteristikama, ali po imenu teže. Ime treba biti sugestivno, upeatljivo, pamtljivo, nedvosmisleno i lako izgovorivo. Nazivi tvrtki moraju zadovoljavati odreene propisane kriterije (moraju biti na hrvatskom, latinskom ili starogrkom, a na stranim jezicima samo ako se radi o podružnicama inozemnih tvrtki, nazivi zatim ne smiju biti uvredljivi, i naravno ne smiju biti ve registrirani ili zaštieni), dok je za uporabu rijei Hrvatska ili njezinih izvedenica potrebno ishoditi dozvolu, No, za pridjev meimurski ne treba dozvola, jer još nije zaštien. Kao dobar primjer, „Meimurske novine“ imaju jasan, logian, nedvosmislen i zaštieni naziv. Svatko tko osniva tvrtku treba težiti tome da naziv bude originalan i da se razlikuje od drugih. Kad se ve može i mora birati, dobro je prije odabira dobro provjeriti (na internetu, Trgovakom sudu, kod bilježnika...) može li predloženi naziv biti prihvaen i registriran. Dobro ime može znatno pridonijeti uspjehu tvrtke. Treba obratiti pozornost i na to kako e se ime „ponašati“ na internetu (je li lako za upisivanje, razlikuje li se od drugih...), jer e time postii i bolju poziciju na tražilicama. Preporuljivo je, takoer provjeriti što neko ime ili ne-

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

ka kratica znae na drugim jezicima radi izbjegavanja moguih nesporazuma. Sve eše se na mnogim proizvodima via kratica P.R.C. koja znai Peoples Republic of China, ali u Koprivnici je to kratica Podravkin rekreacijski centar. Naziv mjenjanice „KUN-DEM“ dobro je služio, ali bi kratica DEM u skladu s vremenom ipak trebala biti zamijenjena kraticom nove valute EUR. „9 mjeseci – sve za trudnice“, ili „Superknjižara“ dobra su i rjeita imena. Iako ime ne mora neposredno ukazivati na djelatnost, ponudu i proizvode, ono ne smije niti navoditi na krive zakljuke. Dakle, ime se mora opravdati poslovanjem. Tisak Brzi odlian je naziv, no nije dobro pretjerivati ako ne možete opravdati zvuno ime. Nije preporuljivo tvrtku nazvati „Najbolja usluga“, „Najbolji kolai“ ili „Najniže cijene“ jer to ime obino ubrzo postane teško obranjivo. A kako vam se ine nazivi „Kramp i lopata“, „Svila i škare“ ili „Motika“ d.o.o.? A tek „Propuh“ d.o.o.! Dakle, važno je ime se bavite, ali je jako važno i kako se zovete.


8

Crna kronika

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIŠEGODIŠNJA tolerancija i suživot prema manjinskom romskom stanovništvu sve više na kušnji

Dio delikventnih Roma sve drskije “trenira“ živce veinskog stanovništva Jedan dio pripadnika romske nacionalne manjine u Meimurju postaje oito sve drskiji u kraama, kao i drugim kaznenim djelima koje ine. Kao što smo pisali, jedan od posljednjih sluajeva je kraa 61 pilia, koju su, kako je naknadno utvreno, prema neslužbenim izvorima, poinili opet Romi, ovaj put iz Piškorovca. Sluajeve kraa uroda s poljoprivrednih površina bilo bi besmisleno pojedinano nabrajati jer ih je jednostavno previše, a pri poinjenju tih (ne) djela pribjegava se i svojevrsnom lukavstvu. Štete su redovito manje od tisuu kuna pa policija ne podnosi prijavu po službenoj dužnosti. S druge strane, koji e poljoprivrednik unajmiti od-

vjetnika i tužiti lopova (ako bi se uope utvrdilo tko je) zbog nekoliko kilograma krumpira. Meutim, više u pitanju nisu samo kilogrami, ve uništavanje kunih vrtova, pa i cijelih parcela. Što bi, naime, mogao rei vlasnik parcele nedaleko od Kuršanca kojem su maloljetni Romi zapalili pšenicu i oštetili ga za ak 100.000 kuna. I tako dok politiari bruse jezike na izjavama o suživotu i potrebi socijalizacije, naši manjinski sugraani sve više treniraju živce “obinih” Meimuraca koji su inae poznati i po tolerantnosti. Uostalom, nikad u našem kraju nije bilo problema izmeu romskog i veinskog stanovniš-

tva. Dapae, suživot traje ve desetljeima, bez “tutora sa strane“ kao što su razne organizacije za ljudska prava itd. Njihova pojava, kao i velikog broja prava bez poštivanja obveza, zapravo najviše izaziva nepovjerenje meu veinskim stanovništvom, jer “najlakše je doi u Meimurje i Meimurce proglasiti rasistima i sagregacionistima“, bez da se duboko ue u srž stvari. Nikad nije bilo više kaznenih i prekršajnih djela manjinskog stanovništva, kao što je to sluaj posljednjih desetak godina, a danas posebice onog koje je usmjereno prema veinskom stanovništvu, kao što se u posljednje vrijeme dogaaju sve teže krae i uništavanje imovine.

Policija i pravosue ne žele javno rei pravu istinu Meutim, policija i pravosue ne žele se suoiti, ali, ono što je još važnije, javno rei pravu istinu kako stoje stvari. Oito sankcije i kazne koje se izriu ne padaju na plodno tlo, jer kriminal se nastavlja, pa ak i raste. Kad pak smo zapitali za statistiku o tome kakva je situacija i stanje po pitanju kriminaliteta meu romskom manjinom, PU meimurska ne želi i ne može dati nikakve podatke, odgovor je njezinog glasnogovornika Gosaria. Štoviše, budui da skrivaju

Romski maloljetnici nedavno su zapalili žito i nanijeli poljoprivredniku ogromnu štetu

ZAŠTITITE SVOJU IMOVINU od kraa

Lopovi ljeti vrebaju prazne kue i stanove onih koji su otputovali na odmor U ljetnim mjesecima pravi su mamac za kradljivce prazne kue i stanovi graana koji su otišli na godišnje odmore. Stoga policija skree pažnju na mjere zaštite kojima se umanjuje rizik od eventualnih provala. Ukoliko planirate odlazak na godišnji odmor ili putovanje zbog kojeg e vaš dom duže vrijeme biti prazan, pobrinite se da klju stana ili kue ostavite osobi od povjerenja koja e biti u mogunosti eše ga obii. Ne ostavljate ga na lako dostupnim mjestima (ispod otiraa, u posudama za cvijee i sl.). Nagomilana pošta u sanduiu upozorit e zlonamjernike da ste odsutni, zamolite osobu kojoj vjerujete da redovito prazni vaš poštanski sandui. Adresu na kojoj boravite i broj teleona na koji se vas može dobiti kada ste na putu ostavite osobi od povjerenja. Ne priajte svima da nekuda putujete i ne ostavljajte takve poruke na teleonskoj sekretarici. Vrijedne predmete ne držite u blizini prozora i vrata. Novac i dragocjenosti ne ostavljajte u stanu ili kui, ve ih pohranite na sigurno mjesto (u banku, ovlaštene trezore ili na uvanje kod osoba od povjerenja). Nemojte ih držati na kuhinjskim policama, meu rubljem u garderobnim

ormarima i drugim “tajnim mjestima“, provalnicima su ta mjesta dobro znana. Mogunost da ukradene predmete dobijete natrag vee su ako ste u stanju precizno ih opisati. Policajcima neete puno pomoi opišete li nejasno ukradeni predmet kao “onaj srebrni, japanski, s digitalnim brojanikom i crnim gumbiima …“ Zapisani tvorniki broj može otkriti vaš ureaj, ali i otkriti lanac preprodavaa ukradene robe. Vrjednije predmete, nakit, slike, antikvitete i sline predmete otografirajte. Ukoliko posjedujete alarmni sustav, ne zaboravite ga ukljuiti. Ako i pored svih samozaštitnih mjera postanete žrtva provalnika, odmah obavijestite policiju na teleonski broj 192 ili 373-111. Policija nadalje savjetuje da sa sobom na put ponesete samo onoliko novca koliko vam je prijeko potrebno. Držite novac uza se jer i najuljudniji suputnik može biti kradljivac. Odjevne predmete u kojima držite novanik ili torbicu držite uza se ili na vidnom mjestu. PIN brojeve nemojte držati uz bankovne kartice. Ne ostavljajte novanike, torbice, mobitele na sjedalima u vlakovima, autobusima, na stolovima u kafiima. (V. Kelkedi)

UKRATKO Napao policajca pa završio na 15 dana “hlaenja” PRAPORAN - 45-godišnjaka iz Praporana oito je razljutila injenica da e zaraditi kaznu jer se vozi neregistriranim traktorom pa je napao policajce. Sluaj se dogodio u petak oko 22 sata na cesti izmeu Selnice i Donjeg Koncovaka. Policijski službenici zaustavili su traktorista, a kada su utvrdili da je vozilo neregistrirano, rekli su mu da krene do policijskog vozila. No, on se samovoljno poeo udaljavati, pritom vrijeajui policijske službenike. U jednom trenutku šakom je i udario policajca, a tada su mu stavljene lisice te je priveden. Lijenikim pregledom utvreno je da je zadobio lake tjelesne ozljede isto kao i napadnuti policajac. Zbog napada na službenu osobu i drugih prekršaja na Prekršajnom sudu u akovcu odmah mu je odreena kazna od 15 dana zatvora. (vk)

Preminuo muškarac koji je pao na goree strnište Policija je izvijestila da je preminuo 73-godišnjak iz Vrhovljana koji je pretprošli etvrtak teško stradao

u požaru. Podsjetimo, on je palei strnište u polju zvanom “Štuk” u blizini Vrhovljana pao u jarak brazde koja je gorjela. Zadobio je opekotine od kojih je, na žalost, podlegao ozljedama. (vk)

Mjesecima krao elektromotore i prodavao ih tvrtki iz Pušina Policiji još uvijek nepoznati lopov mjesecima je iz skladišta tvrtke na šljunari u Križovcu krao elektromotore vrijedne više desetaka tisua kuna. Vlasnik je tek prošli tjedan shvatio da u skladištu nedostaje ukupno 10 elektromotora, a utvreno je da su krae poele još u prosincu 2010. godine. Policijska istraga ipak je dovela do rezultata. Ukradeni plijen pronaen je prošli tjedan u privatnoj tvrtki za preradu sekundarnih sirovina u Pušinama, kojoj je kradljivac elektromotore prodavao po znatno nižoj cijeni od tržišne. Vlasnik tvrtke iz Pušina dragovoljno ih je predao prije poetka policijske pretrage, a policija je zaplijenila i bakrene klupice ukupne mase 20 kilograma. Još se utvruju sve injenice vezane uz spomenuti sluaj. Oekuje se da e

Prijetnje i ilegalno držanje oružja u romskim naseljima Minulih dana “vatreno“ je bilo izmeu pripadnika dvaju romskih naselja koja su smještena u sklopu meimurskih mjesta, pa se prema ve poznatoj policijskoj praksi ne navodi o kome je zaista bilo rijei. Kaznenu prijavu zaradio je 43-godišnjak iz Kuršanca nakon što je u njegovom stanu pronaeno ilegalno oružje. Policiju je sam pozvao, no iz drugog razloga. Prijavio je sluaj prijetnje, a kada su policijski službenici stigli u njegovu kuu, muškarac im je predao 2 plinska pištolja s pripadajuim spremnicima bez streljiva i jedan malokalipodatke tko zapravo radi veliku veinu kaznenih djela, ve samo navode da su to, primjerice, “stanovnici M. Središa, Pribislavca, Kuršanca“ itd. još više iritiraju veinsko stanovništvo upravo tih naselja koje inae u velikoj mjeri poštuje zakone. Ali, takoer se nanosi kriva slika i o Romima samima, jer sigurno i meu njima ima veina onih koji se ne bave kriminalom. Kriva poruka šalje se i prema unutra i prema van. Loša slika o tim mjestima takoer na taj nain putuje ne samo Meimurjem u kojem ipak dobro poznajemo stanje stvari, ve što je najgore - cijelom Hrvatskom. Na žalost, mnoge loše stvari koji radi dio pripadnika manjinskog stanovništva “stavljaju se

pod tepih“, a dobro je poznato kako to obino završava na kraju. Što e se dogoditi ako, ne daj Bože, nekome meu veinskim stanovništvom “pukne film”? Odgovornost e vjerojatno prebacivati jedni na druge. Ono što posebice zabrinjava pak je injenica da je jedan od romskih elnika Željko Balog nedavno zatražio (a neki to tumae i kao svojevrsnu prijetnju) da se Romima i dalje dopusti ilegalno sakupljanje metalnih sirovina, jer bi u suprotnom mogli initi i teža kaznena djela. Sudei po zadnjim sluajevima, to kao da se poelo ostvarivati. Zar e policija i pravosue mirno stajati po strani i samo promatrati što se dogaa? (vk, dz)

kradljivac ubrzo biti identificiran, a odgovarat e vjerojatno i vlasnik tvrtke iz Pušina jer je teško za povjerovati da nije znao da su elektromotori ukradeni. (vk)

u polju zvanom Drage u Vratišincu izbio je požar na plastinim sanducima za spremanje voa. U cijelosti je izgorjelo 10 sanduka, nagorjelo je još nekoliko, a vatra se proširila i na obližnju suhu travu. Požar je ugasio sam vlasnik, dok su naknadno na mjesto dogaaja izašli pripadnici Javne vatrogasne postrojbe iz akovca i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva iz Krištanovca, koji su dodatno vodom polili rubne dijelove požarišta. Materijalna šteta iznosi više od deset tisua kuna. Sanduci nisu bili osigurani. Naknadno je utvreno da je uzrok požara ljudska radnja. (vk)

“Pokosio” maloljetne bicikliste Na raskrižju lokalne ceste i ulice u naselju Oporovec u etvrtak poslijepodne dogodila se prometna nesrea u kojoj je 35-godišnji voza osobnog automobila u vlasništvu javnog poduzea iz akovca ozlijedio dvojicu maloljetnih biciklista. Oduzeo im je prednost prolaska te su od udara pali na kolnik. Kako navodi policija, maloljetnici na glavi nisu nosili zaštite kacige te su se, suprotno zakonu, vozili bez pratnje osobe koja je navršila 16 godina. Jedan biciklist zadobio je teške, a drugi lake tjelesne ozljede, no obojica su zadržana na lijeenju u Županijskoj bolnici akovec. Voza automobila iz Šteanca bit e kazneno prijavljen. (vk)

Gorjeli sanduci za spremanje voa VRATIŠINEC - U vonjaku u vlasništvu 49-godišnjeg akovanina

U romskom naselju Kuršanec policija otvorila Informativni centar U zgradi Romskoga obiteljskog centra u romskom naselju u Kuršancu s radom je zapoeo Inormativni centar policije. Radi se o projektu dogovorenom s Upravnim odjelom za društvene djelatnosti Grada akovca, koji je prostorije na katu Centra ustupio na korištenje Policijskoj upravi meimurskoj, kako bi tamo provodila razliite preventivne aktivnosti. Tako je, u suradnji s Obiteljskim centrom Varaždin, ve održano i prvo predavanje na temu “Nasilniko ponašanje

u obitelji“ i “Fiziko zlostavljanje djece“. Prisustvovalo je više od 40 graana te predstavnici Upravnog odjela za komunalno redarstvo Grada akovca i Centra za socijalnu skrb akovec. Sve aktivnosti obuhvatit e organiziranje i održavanje edukativnih predavanja i radionica u cilju podizanja ope razine sigurnosti, poboljšanja suživota i uvažavanja razliitosti na podruju Meimurja, istiu u policiji. Radno vrijeme Inormativnog centra policije je utorkom i etvrtkom od 9 do 11

barski pištolj, tzv. penkalu, takoer bez streljiva. Takozvana penkala zatim je pronaena i u obližnjoj kui kod 26-godišnjaka. Istražujui istodobno i sluaj prijetnje koji je, kako smo spomenuli, prijavio 43-godišnjak iz Kuršanca, policija je privela i njegovog vršnjaka te 24-godišnjaka i 45-godišnjaka, sve iz Pribislavca. I oni su kod sebe držali ilegalno oružje te im je uz kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da su poinili kazneno djelo prijetnje i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari istražni sudac odredio zadržavanje. (vk)

sati. Osim policijskih službenika, u prevenciju uz edukativna predavanja i radionice ukljuit e se i Obiteljski centar Varaždin, Centar za socijalnu skrb akovec, Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podruna služba akovec, Meimurska županija, Upravni odjeli za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine, za obrazovanje, kulturu i sport, a prema potrebi i druge društvene institucije na podruju Meimurja. (vk)

Kradljivci vrebaju svugdje - na djejem igralištu ostala bez mobitela NEDELIŠE - Nepoznati lopov nije se namuio da doe do plijena – mobitela vrijednog više od tisuu kuna. Policija je izvijestila o krai na djejem igralištu u Ulici Vinka Karlovia u Nedelišu, gdje je kradljivac iskoristio nepažnju ženske osobe i ukrao mobitel koji je ostavila na obližnjoj klupi. (vk)

37-godišnjakinji izmjereno 3,27 promila STANETINEC - ak 3,27 promila alkohola u krvi imala je 37-godišnjakinja iz Stanetinca koja je u petak oko 20.45 sati u Trnovcu na raskrižju državne i ceste koja vodi prema naselju Parag prouzroila prometnu nesreu. Vrludajui u stanju teškog pijanstva spomenutom cestom, žena je u jednom trenutku prešla na lijevu stranu kolnika i udarila u teretni automobil kojim je upravljao voza iz Paraga. Uz policijsku prijavu, zaradila je i “titulu” tjednog rekordera, kada je o vožnji u pijanom stanju rije. S obzirom na posljednje izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, svoju nesmotrenost osjetit e i u novaniku. (vk)


26. srpnja 2011. U posljednje vrijeme svjedoci smo velikog pritiska pojedinih privatnih kompanija (npr. Dravski put d.o.o.), ali i politikih stranaka (HSP), da se promijeni Zakon o vodama u dijelu koji zabranjuje komercijalno iskapanje šljunka iz korita rijeka. To se potkrjepljuje tvrdnjama kako je Hrvatska ovisna o uvozu šljunka, da su takve tvrtke upuene na otvaranje poslova u susjednim državama, iako žele raditi u Hrvatskoj, kako propadaju njihove kompanije i gube se radna mjesta, kako iskapanje šljunka nema nikakav utjecaj na okoliš (“jer je razina vode pala samo nekoliko milimetara“), te kako zbog ouvanja prirode trpi cjelokupno gospodarstvo. U stvarnosti je slika potpuno drukija. U Podravini postoji veliki broj legalnih šljunara smještenih van korita rijeke koje sasvim normalno funkcioniraju i opskrbljuju tržište šljunkom. Sve su one na legalan nain dobile koncesiju i nesmetano i po zakonu iskorištavaju šljunak, te doprinose ukupnom razvoju regionalnog gospodarstva.

Drava se zbog kopanja šljunka ukopala dva metra - Štete koje pak nastaju iskapanjem šljunka iz korita rijeke (u koritu rijeke) ogromne su: dolazi do znaajnog ukapanja korita rijeke, u pitanju su metri, a ne milimetri. Npr. Drava kod Terezinog polja u posljednjih se dvadesetak godina ukopala dva metra, a u zadnjih sto godina ak etiri metra uslijed kopanja šljunka i regulacije! Ukopavanjem rijeke u vlastito korito dolazi do opadanja razine podzemnih voda s velikim negativnim utjecajem na poljoprivredu i šu-

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

MANIPULACIJE i dezinformacije u vezi sa zahtjevom za izmjenu Zakona o vodama radi legaliziranja iskapanja šljunka iz korita rijeka

Ogromne štete nastaju iskopavanjem šljunka iz korita rijeke Ovakvo iskopavanje šljunka u rijeci trebalo bi biti prošlost marstvo. U selima duž rijeke Drave presušuju bunari, te je ugrožena opskrba lokalnog stanovništva pitkom vodom. Takoer, isušuju se mrtvice koje su prirodna mrjestilišta riba, ali i turistiki resurs poput Križnice. Križnica zbog ukopavanja Drave propada, a sanacija bi koštala preko 50 milijuna kuna! Vaenjem šljunka i pijeska iz vodotoka devastiraju se rijeka i okoliš oko nje, koji u prirodnom stanju pružaju prirodnu obranu od poplava, samoproišavanje voda. Drava je i nevjerojatna pri-

rodna baština, u sklopu nedavno proglašenoga Regionalnog parka te ubrzo i rezervata biosfere. Potencijal za turizam na ouvanoj rijeci izuzetno je velik, što dokazuje upravo Križnica.

Neka kopaju izvan korita i plaaju državi - Ve smo naglasili da se nitko ne protivi iskapanju šljunka izvan korita rijeka i vodotoka! Štoviše, nakon iskapanja dozvoljenih koliina u šljunarama, na tim podrujima nastaju kupališta

za ljude, ali i movarna podruja za ptice i ostala živa bia. Zašto se onda toliko inzistira na iskapanju šljunka i pijeska iz korita? Iskapanje iz korita pod nadležnošu je vodopravnih inspektora Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a ne rudarske inspekcije. Sve indicije pokazuju da je iskapanje šljunka iz korita potpuno nekontrolirano te da se izvade mnogo vee koliine nego što je to službeno odobreno. Kad se te pojedine privatne kompanije za iskapanjem

šljunka pobune da su ‘žrtve’ te da se promijeni Zakon o vodama, ne spominju da su neke od tih ‘žrtvi’ godinama prijavljivane inspektorima Ministarstva kulture i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za ilegalno kopanje šljunka, bez odgovarajuih koncesija, kontrole i uplata odgovarajuih koncesijskih naknada u državni proraun. Time upravo takve ‘žrtve sustava’ predstavljaju nelojalnu konkurenciju legalnim šljunarima. Stoga pozivamo institucije pravne drža-

ve da nastave ve zapoeti posao na raskrinkavanju i kažnjavanju nelegalnih aktivnosti, priopuje dr. sc. Olga Jovanovi iz udruge “Baobab”. Iskopavanje šljunka iz korita Drave i Mure u Meimurju je u zadnje vrijeme ipak malo stalo, zahvaljujui i pojavi rendžera javne ustanove za ouvanje prirodnih vrijednosti u županiji, ali i najnovijim osnutkom Regionalnog parka Mura – Drava. To, meutim, ne znai da ga nema, no sigurno je da je bitno smanjeno. (J.Š.)

ODGOVOR prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca mr. sc. Renatu Slavieku na izreene tvrdnje u 828. broju naših novina u tekstu “Tadašnje vodstvo nije prepoznalo važnost projekta, zbog toga je to sada odsjek”

Neupuenost vodi u posve krivi zakljuak - U 828. broju Meimurskih novina mr. sc. Renato Slaviek u široj izjavi naslovljenoj “Tadašnje vodstvo nije prepoznalo važnost projekta, zbog toga je to sada odsjek” glavnim krivcima za neuspio pokušaj prijašnjeg osnivanja Meimurskoga veleuilišta i za sadašnji status akovekog Odsjeka Uiteljskoga fakulteta proziva mene kao bivšega dekana i tajnika prof. Josipa Bajuka. Izjava mr. sc. Slavieka tipian je primjer neupuenosti, neinformiranosti, što tada, jasno, vodi i do krivoga zakljuivanja. Kad je ve ovako javno zakljuio, osjeam obvezu da i ja javno a istinito informiram itateljstvo. injenice su ove.

U zadnjoj godini moga mandata, 1995. godine, trebali smo na tadašnjoj Visokoj uiteljskoj školi pripremiti za veriikaciju programe uiteljskoga i odgojiteljskoga studija prema bolonjskim standardima; u pripravi programa imao sam vrijedne suradnike u tadašnjoj prodekanici mr. sc. Vesni Ciglar i tajniku Josipu Bajuku, prof. Radilo se o STRUNOM studiju uitelja i odgajatelja. Meutim, koncem svibnja Rektorski zbor na sjednici u Osijeku donosi odluku da u Hrvatskoj studij uitelja bude SVEUILIŠNI i time je budunost Visoke uiteljske škole u akovcu i drugih takvih škola bila odreena: akoveka ustanova mogla se odluiti da ne ue u sveuilišnu zajednicu, ostao bi joj

Prodati ili ne? Gotovo nezapaženo kraj nas je prošao novi podatak da je prosjena veliina posjeda u Hrvatskoj 5,7 hektara. Donedavno je to bilo 2,7 hektara ili oko 3 hektara. Što se to dogodilo da je gotovo duplo poveana koliina hektara po posjedniku? Oni koji znaju o emu je rije kažu: ništa posebno, zapoeo je proces okrupnjavanja zemljišnih površina. Poljoprivredno zemljište prodavali su oni koji više ne vi-

de svoju zaradu u poljoprivredi, a kupovali oni koji žele ostati poljoprivrednici, ako izuzmemo razne nepodopštine sa zemljištem. Ovdje je, dakako, rije o privatnom zemljištu, državno zemljište veinom se daje u zakup. Ona tko je prodao zemljište više ga nema, on nije više poljoprivrednik. To je, ini se, zakonomjeran proces u veini razvijenih europskih država. Stoga je neminovno zakljuiti da e broj poljoprivrednih domainstava

tada samo odgojiteljski studij, no, koji je, napominjem uzgred, ovih dana isto tako postao sveuilišni. Ustanova nije mogla obavljati samostalno izobrazbu sveuilišnoga uiteljskog studija – imala je, doduše, prostor i sustav inanciranja, ali nije raspolagala s osnovnim uvjetom, dostatnim brojem nastavnika u znanstveno - nastavnim zvanjima. Kako je, k tome, politika uiteljskoga studija u Hrvatskoj težila okrupnjavanju, “centriranju” (Osijek, Zagreb, Split, Rijeka), akoveki studij ni pravno ni stvarno nije mogao raunati sa samostalnošu. Posve je druga stvar njegova kasnija sudbina. Senat zagrebakoga Sveuilišta u veljai 2007. donosi odluku o pripojenju ako-

vekoga i petrinjskoga studija zagrebakom Uiteljskom fakultetu, tako da i akovec i Petrinja budu podružnice sa svojim podraunom, svojim vijeem i svojim prodekanom. Kako se to u praksi poštivalo i kakav je sadašnji položaj akovekoga Odsjeka (prije Podružnica), o tome niti želim a ni ne mogu kvaliicirano govoriti jer je moj mandat dekana prestao 1. listopada 2005. godine. Dakle, g. Slaviek, od sredine 2005. godine akoveki studij praktiki postaje sveuilišni i u tom se okviru nije mogao ustrojiti struni studij: u hrvatskom sustavu visokoga školstva struni studiji djeluju kroz zajednice veleuilišta. To bi Vam kao magistru znanosti trebalo biti jasno.

No, kad bijah dekanom, htio sam oživotvoriti ideju da u sadašnjem kompleksu Odsjeka, u bivšim prostorima II. Osnovne škole, to jest u drugom krilu zgrade, svoje mjesto nau novi oblici strunoga studija, a za koje su – kako g. Slaviek tono navodi – interes iskazale odreene strukovne grupe, da, dakle, itav kompleks sa svom nastavno - tehnološkom strukturom (kabineti, primjerice), a dijelom i nastavnim osobljem, bude središte VISOKOŠKOLSKE izobrazbe u Meimurskoj županiji, kao jezgre budueg veleuilišta. Prvi su koraci tada uinjeni jer su Grad i Županija opremili po jednu predavaonicu u spomenutom krilu zgrade. No, nakon prestanka mo-

ga mandata novo rukovodstvo iskazalo je posve drukiji stav. Ali ni o njemu ne bih raspravljao jer to nije moj stav. Doista, teško je kad nakon svih napora koje sam s gore navedenim suradnicima uložio u osposobljavanju cijeloga kompleksa sadašnjega Odsjeka Uiteljskoga fakulteta (kabineti, suteren, restoran, park, ograda …) doživljavate ovakve stavove i “zakljuke”. U ime tih suradnika želim jasno naglasiti da smo u uvjetima u kojima smo djelovali (mislim prije svega na kontekst visokoga hrvatskoga školstva) uinili što smo mogli, a ne što nam se (ni)je prohtjelo. Prof. dr. sc. Stjepan Hranjec

u narednim godinama i dalje padati. Kako je to u Meimurju? Po svemu sudei, ono nije izuzetak. Prema podacima Meimurske razvojne agencije, u našem kraju ima oko šest i pol tisua zemljovlasnika koji se deklariraju kao poljoprivrednici. Zanimljivo je, meutim, to što najviše obradivih zemljišnih površina u našem kraju posjeduju upravo ona gospodarstva koja u prosjeku imaju oko pet hektara, a takvih je 1.352. Odmah za njima dolazi 910 poljoprivrednih gospodarstava koja posjeduju od pet do deset hektara obradivih površina.

S druge strane, postoji veliki broj poljoprivrednika koji posjeduju manje od tri hektara zemljišta, takvih je 3.400, a oni e prije ili kasnije prodati svoja poljoprivredna zemljišta. Postoje i izuzeci, no takvih je veoma malo, ako netko ima hektar plastenika, to je za naše prilike mnogo. Ti su poljoprivrednici, ako to uope jesu, stavljeni pred dilemu prodati zemljište ili ekati, a jedan dio njih drži zemlju koju su obraivali njihovi djedovi i bake i iz emotivnih razloga. U svakom sluaju, proces okrupnjavanja zemljišta ozbiljno je zapoeo i kod nas, no bolje bi

to bilo nazvati prodajom zemljišta, da bi bilo jasnije, a sigurno je da e se nastaviti ubrzanim tempom. No, treba biti oprezan, poljoprivredno zemljište je ono srebro koje se prenosi iz generacije na generaciju, pa ga nipošto ne valja prodavati tek da se proda. Usput, u francuskoj vinogradarskoj pokrajini Bretagni zemljište se na dobrim vinogradarskim položajima nije prodavalo zadnjih stotinjak godina, a hektar vrijedi cijelo bogatstvo, milijune eura, poruka za one koji govore da zemljište danas ne vrijedi baš ništa.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr


10

Kroz Međimurje

OPINA Šenkovec

Svi graani koji imaju primjedbe, prijedloge i sl. mogu se javiti e-mailom Jednu od toaka dnevnog reda 23. sjednice Opinskog vijea Šenkovec naelnik Vladimir Novak iskoristio je kako bi vijenicima podnio izvješe o radu za protekle dvije godine svojega mandata. Tako je izmeu ostalog reeno da je u 2009. godini 1,927.728 kuna izravno vraeno samim korisnicima, i to dobrovoljnim vatrogasnim društvima s podruja opine, zatim za potrebe knjižnice, vrtia, prijevoza uenika, branitelja, pomoi socijalno ugroženim osobama i raznim drugim udrugama. Rije je o sredstvima koja su svi stanovnici uplaivali kroz razne raune Opini. Kada pak je u pitanju podruje izgradnje u opini, a u koji ulaze sredstva uložena u infrastrukturu, odnosno u dvoranu, ulicu Augusta Šenoe, javnu rasvjetu, knjižnicu, ulice Brae Radia i Marka Kovaa, te centar Šenkovec, potrošeno je 2,400.000 kuna. Sljedea 2010. godina bila je na istom nivou kada su u pitanju sredstva za udruge i ostale potrebite, a to je oko dva milijuna kuna, dok je za gradnju i održavanje infrastrukture utrošeno 863.070 kuna. I dok je 2010., prema Novakovim rijeima, bila godina plaanja i pripremanja, 2011. bi trebala biti godina izgradnje. Naime, ove godine tu su projekti za parkiralište kod djejeg vrtia, ulica Maršala Tita, te sanacije klizišta u ulici Josipa Bedekovia. Financijska konstrukcija za knjižnicu je zatvorena, još slijedi samo opremanje, za koje bi dodatna interventna sredstva trebala stii i iz Ministarstva kulture. Time e iznos planiran za gradnju i opremanje u 2011. godini biti oko 2,800.000 kuna. Na kraju, spomenuo je Novak, svi oni koji imaju bilo kakvu primjedbu, kritiku, pitanje ili pohvalu vezanu uz rad Opinskog vijea, mogu to uputiti putem elektronske pošte na adresu mjestani. senkovec@ gmail.com. (S. obadi)

JE LI PRIMJERENO? Sjednica OV-a Pribislavec s ak 22 toke dnevnog reda sazvana u 20.30 sati

Rasprava o izgradnji škole u “sitne sate”? Opinsko vijee Pribislavec u ponedjeljak je, kada je ovaj broj Meimurskih novina ve bio zakljuen, održalo svoju 15. sjednicu. O tijeku sjednice, zakljucima i odlukama izvijestit emo, naravno, u iduem broju (a ve danas možete itati na našem portalu www.mnovine.hr ), no ovako “unaprijed” vrijedi spomenuti, blago reeno, neprimjereni termin sjednice. Predsjednik Opinskog vijea Ivica Lesjak sazvao ju je, naime, za 20.30 sati. To možda, premda nije uobiajeno (ostale meimurske opine sjednice sazivaju najkasnije u 20 sati), samo po sebi i ne bi predstavljalo problem da dnevnim redom nisu bile predviene ak 22 toke – a ope je poznato i da su rasprave vijenika u Pribislavcu dugotrajne i “mukotrpne“ te se na kraju rijetko i usvoji odreena odluka. Uz to, jedna od kljunih toaka sjednice je – “donošenje odluke o izgradnji objekta osnovne škole i sportske dvorane u tri faze”, pa e se o tako važnoj temi vjerojatno raspravljati u “sitne sate”. Podsjetimo, na posljednjoj sjednici kada je, po sugestiji dobivenoj u resornom Ministarstvu, po prvi put predstavljena mogunost izgradnje škole u tri faze, meu vijenicima razvila se duga rasprava – na kraju bez konkretnih zakljuaka. Neke od toaka o kojima se raspravljalo u ponedjeljak jesu i “odluka o oslobaanju od plaanja komunalnog doprinosa žitelja romskog naselja” i “odluka o rješavanju odvoza komunalnog otpada iz romskog naselja”, dok su neke inae manje - više “tehnike“ toke na dnevnim redu ve po drugi, trei ili ak i etvrti put. (V.Kelkedi)

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINSKO VIJEE Sveta Marija odluilo o ovogodišnjim dobitnicima javnih priznanja

Ovu godinu samo zahvalnice, z nadglasavanja opinskih plake - Toka nije bila dobro pripremljena, a pojedinano glasovanje za svaki prijedlog rezultir Poznati su ovogodišnji dobitnici javnih priznanja opine Sveta Marija. Na sveanoj sjednici uz Dan opine bit e dodijeljene samo zahvalnice, dok prijedlozi za dobitnike plaketa nisu dobili potrebnu veinu vijenika. Zahvalnice e primiti Šteica Perli, juniorke i kadeti ŠRD-a “Klen” i Ženska pjevaka skupina KUD-a “Ivan Musta Kantor”. Za dobivanje zahvalnice na sjednici je od strane naelnika Deana Hunjadija bio predložen župnik Pavao Marka, opinsko povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja za dobitnika plakete predložilo je Vladu Kovaa starijeg, dok je za istu nagradu urica Slamek predložila Magdalenu Kvakan. Meutim, ta tri prijedloga nisu dobila potrebnu veinu glasova. Treba napomenuti da ni o jednom kandidatu nije bilo pisme-

nog obrazloženja. O svakoj kandidaturi glasovalo se pojedinano i šteta što se neslaganje izmeu vladajuih i oporbe odrazilo na mještane, koji svojim dugogodišnjim dobrovoljnim radom zasigurno zaslužuju puno više od pukog dizanja ruku te vijenikog izglasavanja i nadmudrivanja. Nekoliko dana nakon sjednice iz Opine je stigla informacija da je Vlado Kova ve dobio plaketu, i to 2004. godine. Da se takve situacije ne bi ponavljale, u Opini bi se morali ugledati na primjere iz drugih sredina. Mnoge lokalne samouprave imaju pravilnik po kojem odluuju o dobitnicima priznanja. Odreen je rok za prijavu kandidatura, kojeg se moraju pridržavati svi predlagai i nema predlaganja na sjednici Vijea. Kandidature razmatra povjerenstvo i predlaže dobitnike, a Opinsko vijee

Vijenica M. Frani zatražila je izvješe komunalnog i poljoprivrednog redara B. Horvata

Opina e sa 150 tisua kuna sufinancirati vatrogasno spremište Zbog poveanja obima opreme i voznog parka, pojavila se potreba da se trajno riješi pitanje spremišta za DVD Sveta Marija. U sklopu stambeno - poslovne zgrade koja se gradi preko puta Vatrogasnog doma izgradila bi se dva spremišta, što bi koštalo 250 tisua kuna. Vatrogasci bi izgradnju suinancirali sa 100 tisua vlastitih sredstava, dok su se za preostali iznos obratili opini. Naelnik Dean Hunjadi predložio je da Opina krene u taj projekt i odobri 150 tisua kuna, a u dogovoru s vlasnikom tvrtke “Instal promet Kanižaj”, taj bi se iznos otpla-

ivao u etiri godine, poevši od 2012. godine. Prijedlog naelnika dobio je veinsku podršku. Marija Frani smatra kako su vijenici stavljeni pred gotov in jer je prije sve dogovoreno. Predložila je da Opina plati cijeli iznos, ali da nekretnina bude u opinskom vlasništvu. Takva ideja nije prihvaena, kao ni prijedlog Ksenije Blagus da vatrogasci sami inanciraju izgradnju spremišta. Vijenik Marijan Štei smatra da je cijena prihvatljiva, no udi ga što vatrogasci još nemaju neki predugovor ili ugovor sa spomenutom tvrtkom.

samo potvruje ili odbacuje predložene kandidate.

Komunalni redar Branko Horvat: Meuljudski i meususjedski odnosi dovode do ružnih scena Na sjednici je bio komunalni i poljoprivredni redar Branko Horvat. Došao je kako bi vijenicima prezentirao pisano izvješe o svome radu, koje je zatražila Marija Frani. Horvat je rekao da bi izvješe bilo dostavljeno i prije, ali je došlo do nesporazuma. Na-

kon burne prošle godine, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci puno je manje prekršaja, posebice za novano kažnjavanje. Preventivno opominjanje u mnogome je doprinijelo da situacija bude vrlo dobra. Sve je manje prekršaja koji bi zabrinjavali. Horvat napominje kako su vei problemi meuljudski i meususjedski odnosi koji dovode do meusobne netrpeljivosti, a u dosta sluajeva i do ružnih scena koje ne bi trebao rješavati komunalni redar. Usporeujui prošlu i ovu godinu, sigurno je da se mještani ponašaju bolje nego prije, što bi znailo da posao i

OPINSKO VIJEE Donja Dubrava – Ne smiruje se sukob HNS-ovaca i državnog tajnika, ujedno opinskog vijenika

Darko Horvat izvješe državnih revizora s Pred vijenicima se našlo izvješe o obavljenoj reviziji poslovanja opine Donja Dubrava za prošlu godinu. Reviziju su obavili djelatnici akovekoga Državnog ureda za reviziju u razdoblju od 17. sijenja do 19. travnja ove godine. U nalazu revizije ne spominju se vee nepravilnosti. Uoene su greške koje nisu u kaznenom segmentu i trebaju biti ispravljene. Prvenstveno se to odnosi na potrebu uvoenja grobljanske naknade i pokretanje ovršnog postupka prema onima koji ne podmiruju inancijske obveze prema opini. Vijenik Darko Horvat smatra da kljune stvari revizijom nisu obuhvaene. - Izvješe je površno, nepotpuno i manjkavo te se odnosi na ono što znamo, rekao je Horvat. Najavio je u ime Kluba vijenika HDZ-a mogunost zahtjeva za obnovom postupka, tj. reviziju obavljene revizije za 2009. i 2010. godinu. Naelnik Marijan Varga smatra da revizori znaju svoj posao. Rekao je da se ne sjea tako temeljite revizije koja je zapoela upravo na njegov roendan. - Mi smo napravili sve što su nas revizori tražili i oni su sve dokumente imali na raspolaganju, zakljuio je Varga.

vrtiu “Klinec”. - Posljednja sjednica Opinskog vijea održana je 31. ožujka, a danas je 5. srpnja. Ovime je prekršen poslovnik u kojem stoji da se svaka tri mjeseca održi sjednica Vijea. U suprotnom ono bi se trebalo

Aktivni oporbenjaci

Marijan Varga (HNS, naelnik): - Mi smo napravili sve što su nas revizori tražili i oni su na raspolaganju imali sve dokumente, zakljuio je Varga

U aktualnom satu najaktivniji su bili oporbeni vijenici Darko Horvat (HDZ) i Marinko Lisjak (HSS). Horvat je zatražio pisane odgovore na tri pitanja. Zanima ga na osnovu koje odluke je za ureenje parka u centru mjesta utrošeno 286 tisua kuna, a Vijee je dalo limit do 200 tisua kuna. Nadalje, pitao je koje su poslove i u kom obimu u 2009. i 2010. godini za potrebe opine mimo poslovnika obavili vijenici te ga zanima prema kojoj odluci je raspolagano s viškom sredstava iz 2009. godine u

Darko Horvat (HDZ, oporbeni vijenik): - Izvješe revizije je površno, nepotpuno i manjkavo te se odnosi na ono što ve znamo


26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINA DOMAŠINEC

bog vijenikog eta nee biti ralo je da ovu godinu nitko ne dobiva plaketu

Odluka o zaduživanju u iznosu od 500 tisua kuna

trud redara nije uzaludan. U prvih šest mjeseci u komunalnom dijelu napisano je devet opomena, dok kazni nije bilo. U onom poljoprivrednom segmentu izreeno je sedam opomena te je županijskoj inspektorici proslijeeno etrnaest prijava zbog neobraivanja ili neodržavanja poljoprivrednih parcela, za što su kazne vrlo velike. Komunalni redar istie da radi mjeseno i do 270 sati, posao obavlja za etiri donjomeimurske opine i trudi se da ga obavi korektno. Vijenici nisu imali veih primjedaba na iznesena izvješa. Svi su mišljenja

S pet vladajuih glasova i etiri suzdržana od strane oporbe Opinsko vijee opine Sveta Marija donijelo je odluku o zaduživanju. Opina e zbog inanciranja poetka izgradnje sportske dvorane u Svetoj Mariji i izgradnje oborinske kanalizacije u Gospodarskoj zoni Buzovica provesti postupak javne nabave za zaduživanje u iznosu od 500 tisua kuna. Opina e raspisati i dva natjeaja. Jedan se odnosi na sanaciju poda tamošnjeg Doma kulture. Za te je radove Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo 150 tisua kuna, a isti iznos bit e izdvojen i iz opinskog prorauna. Drugi natjeaj odnosi se na izgradnju oborinske kanalizacije u zoni Buzovica, iju izgradnju s 300 tisua inancira Ministarstvo gospodarstva. (alf) kako mještane treba više informirati i upoznati sa zakonskim mjerama kako bi se izbjeglo kažnjavanje. Posebice se to odnosi na stariju populaciju koja ne može raditi na zemlji. U zakonu piše da se poljoprivredna parcela mora održavati, ako se ne može obraivati. (A. Fuš)

Opina prodala nekoliko parcela i poslovnih prostora Nakon odluka Opinskog vijea i provedenih javnih natjeaja, Opina Domašinec prodala je nekoliko zemljišta u svojem vlasništvu, kao i stambene prostore u objektu Poslovnog centra Domašinec. Tako su Ivan i Gordana Ovar po cijeni od 96.249 kuna kupili dvije parcele (livade) u katastarskoj opini Domašinec, ukupne površine 2.406 kvadratnih metara. akovekoj tvrtki “Instal promet Kanižaj“ za iznos od 122.700 kuna prodan pak je pašnjak na podruju Belec Gardine, površine 818 kvadratnih metara. Najpovoljniji ponuditelj za kupnju poslovnog prostora površine 147 m2 bila je Lidija Vrzan iz Domašinca, koja je za spomenutu nekretninu izdvojila 143.280 kuna. Prema dogovoru postignutim s Opinom, 40% iznosa platila je odmah, a ostalo mora namiriti do 15. prosinca ove godine. Drugi prostor u Poslovnom centru površine 20 m2 prodan je Stjepanu i Ljubici Lisjak iz Domašinca. Cijena je bila 36.540 kuna, a dogovoreni uvjeti plaanja jednaki su kao i u prije spomenutom sluaju. Po konanoj isplati kupcima e biti izdane isprave za priznavanje prava vlasništva radi upisa nekretnina u gruntovne i katastarske knjige. Sukladno odluci Opinskog vijea, obavljen je i prijenos nekretnine Stjepanu Andrašecu i Milki Andrašec iz Domašinca te je zakljuen kupoprodajni ugovor temeljem kojeg su kupci Opini Domašinec za zemljište platili 4.900 kuna, a na ime troškova za rješavanje predmeta 1.500 kuna. (V. Kelkedi)

Slabo izvršenje prorauna do kraja srpnja Dodajmo da je do kraja mjeseca lipnja Opina Domašinec u svoju blagajnu prihodovala ukupno 1,503.045 kuna (840.485 kuna prihoda od poslovanja, 330.248 od poreza te 332.312 kuna prihoda od poreza neinancijske imovine). Ukupni planirani proraun Opine za ovu godinu iznosi pak 4,488.000 kuna, izvijestio je na sjednici Opinskog vijea naelnik Dragutin Lisjak. (vk)

smatra površnim i nepotpunim raspustiti, upozorio je Darko Horvat predsjednika vijea Željka Kovaa. Marinko Lisjak predložio je da se ubudue opinske sjednice tonski snimaju kako bi se na taj nain arhiviralo sve izreeno na sjednicama Vijea. Naelnik Marijan Varga iskazao je zadovoljstvo što Opina sudjeluje u tri projekta EU. Radi se o Folklornom festivalu kre Mure, izradi

projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav i projektu “Preko staza prošlosti na zajedniki put“, putem kojeg e se urediti informacijski centar. Spomenuo je i kandidaturu za obnovu kolnikog zastora cijele ulice Novembarskih žrtava prema programu EIB 3. (alf)

Kroz Međimurje 11 OPINA DEKANOVEC

Traže se zakupci poslovnih prostora Opinsko vijee Dekanovec na sjednici održanoj u utorak donijelo je nekoliko odluka o imenovanju povjerenstava. Tako je formirano trolano Povjerenstvo za zakup poslovnih i stambenih prostora u vlasništvu Opine Dekanovec. Ujedno su prihvaene odluke o raspisivanju natjeaja za zakup poslovnog, kao i stambenog prostora u zgradi Vatrogasnog doma u Ulici Florijana Andrašeca. Vijee je utvrdilo i sastav Povjerenstva

za provoenje postupka davanja koncesije za skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada. Prihvaena je i odluka o prihvaanju sporazuma o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe akovec. Sporazumom i Opina Dekanovec postaj jedan od osnivaa Postrojbe, budui da je Grad akovec nedavno predložio da osnivai, uz Grad, budu i druge jedinice lokalne samouprave u Meimurju. (vk)

SVETI JURAJ U TRNJU - DONJI PUSTAKOVEC

Zapoela sanacija magistralne ceste Ovih je dana zapoela sanacija magistralne ceste koja spaja granini prijelaz Gorian s akovcom u naseljima Sveti Juraj u Trnju i Donji Pustakovec. Radove izvode Hrvatske ceste, a potrajat e do jeseni. Do sad je ova prometnica nekoliko puta „ureivana“, a sada bi konano trebala biti „dotjerana“ za sva vremena. Trenutno se skida stari asfaltni sloj dio po dio. Promet je otežan, ali omoguen jednom stranom ceste i reguliran semaforima, kao i izlazak iz dvorišta na cestu. U konanici, uz novi aslatni sloj cesta kroz naselja

dobit e i pješako - biciklistiku stazu. Opina Donji Kraljevec i Meimurske vode te Meimurje plin uputili su poziv svima koji nisu prikljueni na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu te plinsku mrežu da se u roku od pet dana jave za prikljuak. Naime, kad se cesta kroz naselja jednom asfaltira, nee se smjeti raskopavati najmanje pet godina, a kroz to vrijeme graani se nee moi prikljuiti na infrastrukturu. (JŠ)

UDRUGA STUDENATA Prelog održala godišnju skupštinu

lanovi od sada mogu biti i izvanredni studenti Na godišnjoj skupštini Udruge studenata Grada Preloga izmijenjen je statut te Udruge. U njega je uvrštena odluka prema kojoj lanovi mogu biti i izvanredni, a ne, kao do sad, samo samo redovni studenti. Predsjednica Sanela Horvati na sjednici je najavila i neke od aktivnosti, od sudjelovanja na djejim radionicama do projekta vršnjake edukacije. Predstavljena je i web stranica Udruge na kojoj se

može doznati više o djelatnosti i aktivnostima Udruge. Godišnjem okupljanju prisustvovao je i prvi ovjek Grada Preloga Dragutin Glavina, poželjevši studentima ugodne praznike. Ujedno je podsjetio kako Grad kontinuirano pomaže mladima u školovanju, od sudjelovanja na seminarima i radionicama do stipendiranja i nagraivanja najboljih. (vk)


Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD Mursko Središe

OPINSKO VIJEE Sveti Juraj na Bregu

12

26. srpnja 2011.

Nastavak izgradnje Nema šale s dimnjaarskim poslovima obaloutvrde

- Od 300 do 10.000 kuna novana je kazna za pravne i fizike osobe za propuste i nepridržavanja reda odluke o dimnjaarskim poslovima

Izgradnja obaloutvrde zahtijeva proširenje privremene prometnice

U Murskom Središu nastavljena je izgradnja vodozaštitne obaloutvrde, koja je ujedno i dio šetnice uz rijeku Muru. Tonije, zapoela je izgradnja, odnosno nastavak utvrde i šetnice u dužini od 155 metara, koja e dovršenjem biti ukupne dužine 775 metara. Radilište su juer obišli Ivan Cerovec iz Hrvatskih voda, Dražen Srpak, zamjenik središanskog gradonaelnika, i Lorand Klemeni, autor projekta središanske šetnice i Gradske luice. - Ovom prilikom Cerovec je rekao kako su Hrvatske vode u izgradnju obaloutvrde uložile 7,750.000 kuna, a Grad Mursko Središe

1,9 milijuna kuna za otkup zemljišta i potrebnu dokumentaciju. Radovi vrijedni 1,6 milijuna kuna, koje izvodi akoveka Hidrotehnika, bit e dovršeni do poetka jeseni. Dogradonaelnik Srpak najavljuje nove radove na šetnici, od kojih je najznaajnija rasvjeta šetnice vrijedna 550 tisua kuna. Novac se oekuje iz meunarodnih ondova kojima su projekti upueni i jedan je ve dobio zeleno svjetlo i bit e realiziran kada u ondu bude novca. Iz EU ondova bit e realiziran projekt “Mlin na Muri”, za koji ve postoji izraena sva dokumentacija. (S. Mesari)

Cerovec, Srpak i Klemeni dogovaraju sitnice koje e puno znaiti šetaima i žiteljima okolnih kua

OPINA Gornji Mihaljevec

Bez kaznenih djela i prometnih nesrea u lipnju Stanje sigurnosti na podruju opine Gornji Mihaljevec prošli je mjesec bilo vrlo dobro, stoji u izvješu o stanju sigurnosti za lipanj 2011. za ovu opinu, koje je opinskom naelniku uputio Franji Kovaiu uputio Branko Polanec, naelnik PP-a Štrigova. Takva ocjena zasnovana je na injenicama da tijekom lipnja na podruju gornjomihaljeveke opine nije evidentirano ni jedno kazneno djelo,

a ništa ili vrlo malo kršeni su i drugi zakonski propisi. Raduje podatak da nije evidentirana ni jedna prometna nesrea, a zabilježena su tek etiri prekršaja Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Evidentirana su dva prekršaja Zakona o otpadu te jedno obiteljsko nasilje. Granini prijelaz Preseka prešlo je 6.752 putnika i 3.395 vozila, što je porast od oko dva posto u odnosu na prethodni mjesec. (sm)

Na svojoj 15. sjednici Opinsko vijee Sveti Juraj na Bregu donijelo je odluku o obavljanju dimnjaarskih poslova na podruju opine Sveti Juraj na Bregu, kojom su postrožene novane kazne za dimnjaara i za korisnike usluga, odnosno domainstva kao pravne i fizike osobe. Kazne se zavisno o prekršaju kreu od 500 do 10.000 kuna, a komunalni redar od sada na licu mjesta može naplatiti novane kazne u iznosu od 300 do 1.000 kuna. Plaanje kazne ne oslobaa korisnika od neizvršenja propusta na koje mu je ukazano i za koje je kažnjen.

Znaajnom novanom kaznom od 500 do 10.000 kuna bit e kažnjena pravna osoba te kaznom od 300 do 2.000 kuna fizika osoba koja bi izvodila plinske instalacije, a da prije puštanja u rad ne zatraži i ne ishodi suglasnosti i dozvole dimnjaara. Pojedinac ili pravna osoba koja nee dopustiti redovitu kontrolu i išenje dimovodnih objekta kaznit e se od 300 do 600 kuna novane kazne. Vijenici su zadovoljni nainom na koji dimnjaarske poslove obavlja Ivan Zver, koji trenutno ima koncesiju za obavljanje dim-

U Poduzetnikoj zoni Brezje jeftinije je graditi i ima dovoljno parcela

Naknada za rad naelniku Na svojoj 15. sjednici Opinsko vijee Sveti Juraj na Bregu donijelo je odluku o visini naknade za rad svoga opinskog naelnika i njegovog zamjenika. Opinski naelnik, u ovom trenjaarskih poslova na podruju ove opine.

Isplati se graditi u poduzetnikoj zoni Vijee je donijelo i novu odluku o komunalnom doprinosu, kojim su odreene vrijednosti komunalnog doprinosa po vrsti objekta i ureaja komunalne inrastrukture u kunama po prostornom ili kvadratnom metru graevine. Za stambene graevine komunalni doprinos iznosi 15 kuna za prostorni metar, dok za pomone i jednostavne graevine iznosi 7,5 kuna. Za poslovne graevine u Poduzetnikoj zoni Brezje komunalni doprinos iznosi 15 kuna, a izvan zone 30 kuna,

nutku to je Anelko Nagrajsalovi, ima pravo na mjesenu bruto naknadu u iznosu od 6.000 kuna, dok njegov zamjenik Miljenko Januši nema pravo na novanu naknadu. (sm) što znai da se isplati graditi u Poslovnoj zoni Brezje. Posebne uvjete moraju ispunjavati oni investitori koji grade graevine u kojima e obavljati djelatnosti koje mogu prouzroiti emisije kojima se oneišuje tlo, zrak i vode. Za njih komunalni doprinos iznosi 138 kuna po metru prostornom. Graevine javne, vjerske, kulturne i humanitarne namjene spadaju u kategoriju za koju komunalni doprinos iznosi 7,5 kuna. Komunalni doprinos plaa se odjednom na opinski raun, a na zahtjev investitora može se odobriti obrona otplata, uz obvezno plaanje prvog obroka, i to u 30-postotnom iznosu ukupno utvrenoga komunalnog doprinosa. (S. Mesari)

OPINA Vratišinec optimistino kroi dalje

Mnogi mladi žele doi živjeti u Vratišinec - Nekoliko mlaih ljudi zainteresirano je za kupnju gradilišta u Vratišincu sa željom da ovdje žive oni, ali i njihova djeca. To me iznimno raduje i daje mi snagu da do kraja i korektno uredimo nekoliko dijelova naselja, osobito ulicu Novi Brodec, koja e nakon ureenja postati elitni dio Vratišinca, a zbog položaja, odnosno blizine Murskog Središa i vrlo atraktivna i poželjna destinacija, kaže Zdravko Mlinari, naelnik opine Vratišinec, nakon što je s ljudima za prostorno planiranje obišao opinsko podruje u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu. - Naime, u Novom Brodecu kani se izgraditi kružni tok, ime bi se ulica produljila i tako bi se dobilo izmeu šest i deset novih gradilišta. Time e biti stvoreni uvjeti da mladi koji žele ostati doma mogu graditi svoje kue, a to mogu i ljudi sa strane. Želimo parcele prodati po što prihvatljivijim cijenama za kupce, jer bolje je da parcele prodamo, pa makar i jetino, nego da stoje neiskorištene. Za njihovo održavanje i košnju trave sada trošimo puno novca, napominje Mlinari, i razmišlja o graevinskim parcelama i u Gornjem Kraljevcu.

Zatvoriti Jalšovnicu Odlukom Opinskog vijea pristupa se izmjenama i dopunama Prostornog plana i ureenja za naselje Gornji Kraljevec, a na

Dobre vijesti za Vratišinare i Kraljevane donosi naelnik Zdravko Mlinari

prijedlog VMO-a Gornji Kraljevec. U etvrtak je naelnik Zdravko Mlinari s predstavnicima Meimurske županije, zadužene za prostorno ureenje, obišao naselje Gornji Kraljevec, gdje je iskazan interes, a i potreba ureenja prostora kod zgrade Podrune škole. - Podruna škola i sve vezano uz nju više je puta nagraivano na državnoj razini, emu je znatno doprinijela uiteljica Marija Leek, ali, na žalost, njezin okoliš koji nije školsko vlasništvo vrlo je neuredan. Stoga smo donijeli odluku da taj prostor preuredi-

Ureeno groblje hvale korisnici i iz drugih opina i gradova

mo, i to na nain da zatvorimo, odnosno zacijevimo potok Jalšovnica od Potone ulice do Podrune škole, te itav prostor uredimo za gradilišta. Dobit emo 15 do 20 gradilišta i tako mladima omoguiti da izgrade kue i ostanu uz svoje roditelje i imanja, naglašava Mlinari, razmišljajui i o ureenju puta koji vodi prema igralištu NK Napredak.

Prena dobiva pješako biciklistiku stazu Opina Vratišinec dobila je od Ministarstva regionalnog ra-

Prena ulica dobiva pješako - biciklistiku stazu

zvoja 150 tisua kuna na osnovu predloženog programa ureenja pješako - biciklistike staze u Preenoj ulici, od župne crkve do ulice Dr. Franje Debana. Projekt e se izvesti na nain da se kolnik s postojea 3,5 metra širine proširi na 5 metara, a staza e biti na razini kolnika, odvojena neisprekidanom žutom ili bijelom linijom. Novac je na opinski raun stigao nakon što su na nedavnom MESAP-u ministar Božidar Pankreti i vratišineki opinski naelnik Zdravko Mlinari potpisali pravovaljani ugovor. Ulica Dr. Franje Debana jedna je od najljepših i najmodernijih u ovom kraju i primjer je drugima kako uz ne preogromna novana izdavanja napraviti prostranu ulicu s rubnicima i odvodnjom.

Na groblju mjesto za urne Proteklih dana puno je toga uraeno na groblju, a konano su odvezene sve koliine lampaša koji su mjesecima bili trn u oku korisnika groblja. Ošišana i oišena je živica po pravilima hortikulture, ureene su cvjetne aleje te posaeno cvijee kod zdenca i klupa za odmor. - Želimo na groblju odrediti i urediti posebno mjesto za urne, te posebno mjesto za djeje groblje. Sve ovo iziskuje i poveanje grobnih naknada, no, ako želimo da posljednja poivališta naših dragih budu lijepa i ugodna, onda to moramo napraviti, a to pak košta, kaže naelnik Mlinari, te posebno naglašava kako korisnici groblja iz drugih opina i gradova hvale izgled vratišinekog groblja. Prema Mlinarievim rijeima, ovog su trenutka prihodi i rashodi za potrebe groblja ujednaeni. (S. Mesari)


26. srpnja 2011.

Dobro je znati 13

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VARA@DIN I ^AKOVEC

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo PC ^AKOVEC-samo namje{taj, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo

12 rata BESPLATNA BEZ kamata DOSTAVA I MONTA@A* na podru~ju cijele RH

* sukladno s uvijetima Lesnine

Diners, Amex, master, GO card, stambeni krediti

Kuhinje po mjeri!!!

- Besplatna izmj e r - Veliki izbor bo a j a - 3D projekt cije le ku}e ili stana KUPUJTE U T E T I L A V K M I @ I N J A N PO ! ! ! A M A N E CIJ

Prona|imo zajedno pravo rje{enje za VAS!


14

Poljodjelstvo

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAPOELA berba kupina u Meimurju

Ekološki uzgojena i vrhunske kvalitete Na svetu Mariju Magdalenu dva najvea i najrenomiranija proizvoaa kupine, OPG Šafari u Gornjem Koncovaku i OPG Hadela u Grkavešaku, zapoeli su ovogodišnju berbu kupina, koja je ve na prvi pogled izuzetno lijepog izgleda. Okus pak je bajkovit, gotovo neopisiv, jer crna zrela kupina topi se u ustima i vrlo je slatka. - Osim što je lijepa, rodna i slatka, ovogodišnja kupina je sto posto ekološki uzgojena, pa e koliine vjerojatno biti manje, ali kvaliteta je sigurno vrhunska, kaže Zdravko Šafari, obrazlažui da su vremenski uvjeti utjecali na tretiranje u kupiniku.

kupinama je sve isto, plodovi su lijepi i berba ide vrlo, vrlo dobro, zadovoljno istie Šafari, koji je ve dio pobranih malina stavio u proces proizvodnje vina, a dio plasirao u Dalmaciju i Zagreb, veli da su Dalmatinci poludjeli za kupinama i traže još i još.

Kilogram od 12 do 15 kuna - Ovu godinu je interes trgovaca i potrošaa za kupinom jako dobar i jednostavno nismo u mogunosti zadovoljiti potražnju, pa smo dio dosadašnjih kupaca napustili, odnosno preporuili smo im druge kupinare.

ka nemamo mogunosti dostave na odreene destinacije, pa smo zbog toga odluili sve koliine preraditi u vino, kaže Stanko Hadela, prezadovoljan izgledom svog kupinika. Kerka Sanja smatra kako su ljetos njihove kupine najljepše i najbolje otkako se bave kupinarstvom. - Plodovi su lijepog i velikog izgleda i vrlo su soni. Toplo, gotovo vrue, vrijeme uvjetovalo je nešto ranije sazrijevanje, ali i vee koliine sladora u kupinama. Sigurna sam da e naše vino od kupine ovogodišnje berbe biti vrhunsko, odnosno da e dostii sve elemente vrhunskog i desertnog vina, vjeruje Sanja, koja

to posjeduju i stoga nemaju problem s plasmanom svojih kupina i kupinovog vina, za razliku od mnogih konkurenata koji teško uspijevaju opstati na sve zahtjevnijem tržištu. (S. Mesari)

Velika usluga organizmu - Kako god kupine konzumirali, svojem organizmu pravimo veliku uslugu jer su kupine pravo voe, prvenstveno zbog antioksidansa, vitamina, minerala, vlakana i ostalih neophodnih tvari. Velika šteta za onoga tko još nije uo za kupinovo vino, koje je ljekovito jer pomaže kod anemije, iscrpljenosti, oslabljenog imuniteta, regulacije probave, tlaka, cirkulacije i seksualne nemoi. Kupine imaju veliku ulogu u sprjeavanju raka dojke i grlia maternice. (sm)

Berai su radosni jer plodova je mnogo i vrijeme je lijepo

Za ovakvim je kupinama Dalmacija poludjela, kaže Zdravko Šafari

Stanko i Sanja Hadela vrlo su zadovoljni kvalitetom kupina

- Trava je u proljee rasla dosta brzo i esto smo je kosili runo i trimerom. Kasnije su nastupile suše i više nije rasla, tako da je ovog trenutka visoka svega par centimetara. Tako smo u potpunosti izbjegli kemijsko tretiranje trave i krova. Jednako je i sa štetnicima, koji zbog gotovo idealnih vremenskih prilika nisu imali mogunosti razmnožavati se niti su se zadržali u kupiniku. Evo, sada krajem srpnja meu

Cijena je dobra, jer za kilogram dobivamo od 12 do 15 kuna, ovisno o kvaliteti, odnosno veliini ploda, govori Šafari, dok ekipa žurno bere prve plodove s preko hektara površine pod kupinom. OPG Hadela pak e sve kupine preraditi u vino, po kojem je, kao i Šafari, najpoznatiji u regiji. - Zove nas mnogo ljudi koji bi htjeli da im prodamo svježe kupine, meutim, ovog trenut-

se u OPG-u bavi prodajom vina te traženjem kupaca, a ujedno je i vrsna turistika voditeljica. Istie kako njima cilj nije koliina nego kvaliteta kupina i vina. I Šafarievi i Hadele drže sortu tom free, iji plodovi ne zriju istovremeno, pa stoga berba traje mjesec i pol dana. Jedni i drugi naglašavaju kako je vrlo važno biti dobar uzgajiva, dobar preraiva i korektan prodava. Oni sve

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Gužva na staroj krami Nije bilo pretjerano puno ljudi prošlu srijedu ni na placu ni na sajmu. Nije bilo ni previše poljoprivredno - povrarskih proizvoda, pak su na svoje došli prodavai stare krame. Oko njih je stalno bila gužva,

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kukuruz 1,80 kn/kg - pšenica 1,50 kn/kg - jeam 1,80 kn/kg - mladi krumpir 3 kn/kg - kve 6 kn/kom - marelice 12 kn/kg - krastavci 3 do 6 kn/kg - paprika 12 kn/kg - mahune 14 kn/kg - med 30 kn/boica

a najtraženiji su bili brusevi za kose, vodenjaci, kosiša i drugi alati, ovog trenutka potrebni u poljodjelstvu. Peenjari se oko podneva nisu žalili na promet. Na placu su se dobro prodavali mali krastavci, marelice i šljive.

Dobra je potražnja za mlijenim proizvodima, medom, rakijom, te za rezanim cvijeem. I dalje je najvei dio proizvoda iz domaih vrtova i vonjaka, a kukuruz je kralj cijena. (S. Mesari, Z. Vrzan)


26. srpnja 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Bambusi izgledaju prpošno ljetno Bambusi izgledaju prpošno ljetno jer vole ljeto. Vole sunce, vole vodu, vole hranjiva... vole život. Možda zato što u njihovim životima nema mobitela, tekuih rauna i kreditnih kartica. Svi su bambusi zimzeleni i po prirodi poludrvenasti. Bambusi su raznolike biljke te ih se može saditi ili u gredicama posveenim samo njima ili pomiješane s grmljem i zeljastim trajnicama. Kod sadnje i izbora vrsta bambusa posebnu pažnju treba posvetiti njihovoj invazivnosti ili neinvazivnosti. Od bambusa koji se kod nas sade Fargesie uglavnom spadaju u neinvazivne, a Phyllostachisi u umjereno invanzivne vrste. Najinvazivniji su Pleioblastusi i Sase. Invazivne bambuse kod sadnje obavezno treba ograniavati jer ete inae uskoro imati zgodnu šikaru u vrtu, pa ete umjesto da ih gladite udarati po njima krenicama i slinim ‘nježnim alatima’. Neki bambusi (npr. Fargesija murielae i Phyllostachys nigra i aurea) su prekrasni i kad ih se posadi u posude. Osim što su poznati po svom osebujnom izgledu i ljepoti, bambuse prati ugled biljki koje lijee i smiruju, zahvaljujui šuštanju njihova liša te ljekovitosti dodira s glatkim površinama stabljika i liša.

Posaeni kao u vjetrobran ili živicu uz vodene elemente u vrtu ili iluziju potoka od krupnog šljunka, bambusi stvaraju blage, šuškave zvukove kad ih dotie blagi vjetar. Svojim repetitivnim i nejednakim notama uvode umirujuu kvalitetu u vrt. Visoki bambusi duž šljunanih puteljaka (koji takoer proizvode zvukove kad gazite po njima) jedan su zajedniki izvor zvukova koji umiruje. Zato su bambusi neizostavni dio japanskih vrtova. Naravno da to šuštanje neemo uti uz vjetar koji je prošle srijede propuhao kroz Meimurje naše lijepo. Nadajmo se samo da e ovih blagih vjetrova biti više od onih razornih razmetljivaca. Veina bambusa ima glatke, duge i uske listove i glatke stabljike koje možete dirati i tako uspostaviti kotakt koji se može usporediti s osjeajem glaenja bilo kojeg drugog kunog ljubimca. Ta empatika radnja djeluje na smanjenje krvnog tlaka i neutralizaciju stresa. Zato vrtlari tako dugo žive! Dakle, dragi moji stresno potresni, milujte bambuse, samo pazite da ih ne zamijenite s obinom trskom našom domaom, ona ima oštre rubove. Budite dobri i mirni vrtlari!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Salmonela vreba Suvremeni nain života ovjeka te sve intenzivnija kolektivna prehrana s estim uzimanjem obroka izvan kue omoguili su salmoneli da i samo jedna pogreška u pripremi hrane može izazvati epidemije kakvima smo svjedoci u posljednje vrijeme u Hrvatskoj. Podaci kojima raspolažemo za Hrvatsku od 1993. do 2000. godine pokazuju tendenciju opadanja oboljenja do 1996. godine, kad je registrirano 2.900 oboljelih, a od 1996. pa do 2000. godine zabrinjavajue raste do 5.100 registriranih oboljelih osoba od salmonele na godinu. O rasprostranjenosti u prirodi i o svojstvu bakterija roda Salmonella manje - više se sve zna, ali nije na odmet da neke podatke stalno ponavljamo i napominjemo - SALMONELA VREBA. Salmonelu možemo nai kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najznaajnije one životinje ije meso i proizvode koristimo za prehranu ljudi. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi. Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izluivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti.

Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso i zato bi trebalo svaku takvu namirnicu kad doe u kuhinju smatrati i s njom postupati kao s potencijalnim nosiocem salmonele. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, voe, žitarice, okolada), ali kod njih se radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja, gdje namirnice mogu doi u kontakt s glodavcima, insektima ili uslijed nestrunog rukovanja prilikom obrade, dakle, u kuhinjama. Osvrnut emo se na, za nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovu prisutnost ne možemo prepoznati našim osjetilima. Kontrola namirnica (sirovina) poinje od njezinog prijama, provjerom roka održivosti, naina dostave, ambalaže i, ono najvažnije - mjerenjem temperature. Jedan termometar u našoj kuhinji može napraviti “udo”, odnosno uiniti našu kuhinju sigurnom. To malo “udo” omoguuje nam da sami kontroliramo temperaturu peene hrane, kuhane hrane, kolaa ohlaene hrane,

temperaturu hladnjaka, penice i dr. I kad znamo da temperatura peene hrane u sredini mora biti 75 0C, i kad znamo da kuhanu hranu ukoliko želimo pospremiti moramo naglo ohladiti na ispod 10 0C, a ako ne onda treba biti ugrijana na 65 0C 2 - 3 sata i kad znamo da toplinski pripremljenu hranu ne smijemo dirati rukama ili iznimno samo s rukavicama za jednokratnu uporabu, onda nam salmonela ne može ništa. Da nam se u kuhinji ne desi salmonela, potrebno je uvesti vlastite zaštitne sustave. Jedan takav sustav koji je uvelike priznat u svijetu, a polako dolazi u Hrvatsku, zove se HACCP (Hazard Critical Control Points). Konkretno taj koncept govori nam o analizi kritinih postupaka u proizvodnji hrane. Dakle, ako u kuhinji analiziramo i utvrdimo sve kritine toke u pripremi i proizvodnji hrane i ako te toke možemo kontrolirati, onda time rizik od šteta možemo svesti na minimum. Ono najvažnije je da ljudi koji rade s hranom moraju s time biti upoznati. Trebaju nauiti kada i kako esto se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odjeu, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve

zarazne bolesti, zašto se s ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavice, zašto se površine moraju dezinicirati svaka 2 sata ili po potrebi eše i dr. Strunjaci istiu da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica neistih ruku. I to možemo sprijeiti sa standardizacijom sustava pranja i dezinfekcije radnih površina. Uloga laboratorija “BIOINSTITUT” akovec je ta da može kvalitetno i struno uvesti sve te sustave na obostrano zadovoljstvo jer - SALMONELA VREBA! Ksenija Markovi, dr. vet. med.


16

Kroz Međimurje

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN opine Štrigova

Hrabro o problemima i oprezno o planovima - Nikada nigdje u sveanim prigodama, odnosno sveanim sjednicama nisu izneseni problemi o radu opine i života u opini. Prvi je o tome na takvom skupu progovorio štrigovski opinski naelnik Stanislav Rebernik Opina Štrigova petak je proslavila svoj Dan opine, a središnji politiki i društveni dogaaj bila je sveana sjednica Opinskog vijea, koja je održana u sveanom ambijentu s mnogo gostiju i uzvanika, meu kojima su bili meimurski župan Ivica Perho, njegov zamjenik Matija Posavec, predsjednik skupštine MŽ-a profesor Petar Novaki, saborske zastupnice Dragica Zgrebec i Nadica Jelaš, te naelnici susjednih opina. Manje je sveaniji bio govor opinskog naelnika Stanislava Rebernika, koji je nazone izvijestio o stanju u opini, posebno kada je u pitanju opinski proraun, nemogunost daljnjeg razvoja, te natalitet i elementarne nepogode koje su proljetos pogodile pojedina podruja. - Pojava klizišta i proglašenje elementarne nepogode obilježje su ove godine i znatno su utjecale na razvoj

opine i raspoloženje ljudi. Uz pomo države i županije uspjeli smo djelomino sanirati i obeštetiti graane, no za konanu sanaciju treba nam deset milijuna kuna, što nemamo.

Manje nas je za tristotinjak osoba - Klizišta su prolazna elementarna nepogoda, a vea

Vijenici pozorno slušaju naelnikovo izvješe

Rebernik ukazuje na velike probleme u kojima se opina nalazi

je natalitet koji ugrožava opstanak naše opine. Od popisa 2001. do popisa 2011. na podruju opine živi 300-tinjak osoba manje, što je broj jednog od naših naselja. Malo roenih je problem i za našu školu u koju jesenas ulazimo s 11 prvašia manje nego lani.

Umire sve više ljudi i mnoga su domainstva s jednim ili ni jednim žiteljem, istaknuo je Rebernik, dodavši kako i šira zajednica treba nešto uiniti kako bi ovdje za 20, 30 i više godina bilo života. Pozitivnim, ali i s oprezom, Rebernik ocjenjuje rad i zalaganje

vijenika, dobru suradnju sa susjednim slovenskim opinama, ostvarivanje i oekivanja od strane EU fondova u kojima oito manjka novca, razvoj turizma, osobito vjerskog, u koji se nakon otkrivenja života svetog Jeronima u Štrigovi polažu velike nade. Tu su i vinari koji su postali gospodarski subjekti koji zapošljavaju lanove svojih obitelji, ali i sve više radnika sa strane. Vrlo korektnim Rebernik ocjenjuje izvještavanje novinara o radu opine. Rebernik poziva politiku, javna poduzea, žitelje i zaposlenike da upregnu znanje, volju i rad kako bi opina, koja je po mnogo emu dobra i lijepa, bila poželjna za živjeti i raditi u njoj. Rijei potpore, pohvale i smjernice naelniku, vijenicima i zaposlenicima uputio je Ivica Perho, meimurski župan, posebno pohvalivši priredbu “Urbanovo” i štrigovske vinare. (S. Mesari)

ODRŽANE Štrigovske noi 2011.

Bajkovita Štrigova u pjesmi, zabavi i sportu Od petka do nedjelje u Štrigovi se održavala kulturna, zabavna i sportska priredba “Štrigovske noi 2011. “, koja je unato promjenljivom i nemirnom vremenu okupila velik broj ljudi na više dogaaja u samom središtu Štrigove te na Vinskoj cesti. Sve je zapoelo proštenjem i sveanom svetom misom koju je u župnoj crkvi predslavio veleasni Ivan Herceg iz Svetog Martina na Muri, koji je u propovijedi govorio o Mariji Magdaleni, koja je simbol vjere u preobraenje s grješnice u vjernicu, što ju je dovelo i na ast svetosti. Nakon proštenjarskih obiaja i radosti, naveer je pod šatorom održana zabavna veer, koja je privukla preko 500 posjetitelja iz Štrigove te Slovenije i drugih krajeva Hrvatske. U bogatom kulturno - umjetnikom i zabavnom programu nastupili su Pjevaki zbor KUU-a “Sveti Jeronim”, Pjevaka skupina iz Stanetinca pod vodstvom

Priznanja najupornijima i najboljima

Stjepan Makovec - Pišta (lijevo) s ekipom koja je predstavila njegovu knjigu Augustina Dvanajšaka, vrtika skupina “Kockice” te mnogi drugi. Predstavljena je i nova knjiga “Dojte, dobri ljudi” Stjepana Makovca - Pište, te nosa zvuka Dragutina Brežnjaka. U petak je održana priredba pod zajednikim nazivom “Bajkovita Štrigova”, te koncert Armanda Puklavca i gostiju u župnoj crkvi, te pod šatorom gdje

se pjevalo vinu u ast. Nedjelja je bila u znaku starih zanata, seoskih igara i zabave. Na kraju je Josip Mikec u ime organizatora svima zahvalio na sudjelovanju i najavio nova dogaanja u sve bajkovitijoj Štrigovi, od skorašnjih sveanosti berbe groža, Martinja, Urbanovog, Vincekovog, fašnika, do novih još ljepših Štrigovskih noi u predeuropskoj godini.

Pjevaka skupina iz Stanetinca javno je nastupila prvi put

U sklopu Štrigovskih noi 2011. po prvi put su podijeljena opinska priznanja najzaslužnijim štrigovskim obrtnicima, poduzetnicima i tvrtke, koji obrt ili tvrtku imaju duže od 30 godina. Priznanja su dobili akoveko Agromeimurje - Podrum Štrigova za proizvodnju vina i širenje vinske kulture u ovom kraju. Martin Jakopi iz Železne Gore ak je 43 godine graevinski majstor i vinogradar te osobito dobra i draga osoba, koji je izuio mnoge majstore svog zanata. Alojz Trstenjak iz Banija poznati je majstor drvne galanterije, glazbenik i dobrotvor. Stjepan Jambrovi iz Grabrovnika tesarski je majstor koji je osposobio mnoge mlade tesare i obrt prenio na sina. Ivan Komar iz Banija nadaleko je poznati bavar i autor je mnogih “lagvov” koji se nalaze u štrigovskim podrumima. Ljudevit Golub

Prepuno gledalište zadovoljno prati bogat program iz Stanetinca strojobravarski je majstor i predvodnik jedne modernije proizvodnje u ovom kraju. estitke i priznanja uputili su im i uruili predsjednik Opinskog vijea Mladen Novak i Stanislav Rebernik, opinski naelnik. Oni su priznanja uruili i uenicima koji su sve razrede

osnovne škole, od 1. do 8. razreda, završili s odlinim uspjehom. To su Marko Brežnjak, Sanja Sovi, Ana Stankovi, Lena Jakopi, Rebeka Mauko, Barbara Tomši, Valentina Lovrec, Kristina Tigeli, Nives Kos i Nikolina Šajnovi. Svi su oni ve upisani polaznici srednjih škola. (Stjepan Mesari)

Nagraeni majstori i poduzetnici s opinskim elnicima


26. srpnja 2011.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kampiranje

PRELOG

ŠTRUKOVEC

Blagoslov kipa i proštenjarska misa Priloko prošenje dugogodišnji župnik u Prelogu i donjomeimurski dekan. Svaki slobodni trenutak provedu u Štrukovcu na imanju svojih rodi-

Prošlu nedjelju u Štrukovcu je održano veliko proštenje u ast i slavu Majci Božjoj Karmelskoj (Gospa od Karmela) ili Majci Božjoj Škapularskoj. Sveanu proštenjarsku svetu misu predslavio je monsinjor Antun Peri, tajnik Varaždinske biskupije, koji je blagoslovio novi kip Majke Božje Bistrike, koji su mjestu i župi Selnica podarili sveenici i braa prof. dr. Alojzije Hoblaj i preasni Antun Hoblaj, roeni u Štrukovcu. Kip “Crne Gospe” nalazi se s lijeve strane ulaza u kapelu i na njemu je ispisana posveta, odnosno rijei J. Kornera: “Dušo Duše Hrvatske, Isusova mati, sunce naših stradanja, ne prestani sjati”. Hoblajevima je zahvalio na svemu što ine za katoliku vjeru i Crkvu domai župnik veleasni Josip Horvat.

Braa Alojzije i Antun Hoblaj sinovi su pobožnih i asnih roditelja Franje i Agate Hoblaj. Alojzije je dugogodišnji profesor KBF-a u Zagrebu, a Antun pak

telja, na kojemu sada živi njihova sestra Nada s obitelji. (Stjepan Mesari, foto: Stjepan Narana)

– Jakoplje u znaku manifestacija

U Prelogu je protekla etiri dana obilježeno Jakoplje, odnosno Prošenje svetog Jakoba s nekoliko manifestacija i dogaanja. Tako je u petak u Ribljem restoranu otvorena izložba radova lanova Likovne udruge donjeg Meimurja, a sat ranije prigodnom sveanošu završit e 3. ljetne radionice Grada Preloga. U subotu pak je na popularnom izletištu “Marina“ u organizaciji Udruge studenata Preloga uslijedio Paintball turnir. Uz to, u organizaciji akovekog ogranka Matice hrvatske, isti dan u 19 sati u Pastoralnom

centru blaženog Alojzija Stepinca predstavljena je knjiga pod nazivom “Meimurski narodni obiaji“ autora prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca. U nedjelju 24. srpnja u 18.30 sati, uz služenje svete mise, u crkvi Svetog Jakoba bio je održan koncert – susret zborova. Samo Priloko prošenje “Jakoplje“ palo je ovaj put juer u ponedjeljak. Taj dan otvorena je izložba etnoradova Meimurja “Zlatne ruke“, prezentirana izrada Svetomarske ipke (udruga “Svetomarska ipka“), a sve to se odvijalo ispred crkve Svetog Jakoba od jutarnjih sati. (vk)

Zajednika fotografija likovnih stvaratelja iz akovca i Preloga


18

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

DOMINA-M nakon osamnaest godina poslovanja ostvarila san o vlastitom prostoru

Širenje posla natjeralo ih na izgradnju vlastitog prostora Svaki uspješan put do uspjeha poinje korak po korak i ne raste preko noi, ve se gradi postupno godinama. Tu priu potvruje nam i put Domine-M, koju prepoznajemo preko nabave udžbenika i knjižare u Meimurki u središtu akovca, ije je širenje i poslovanje teklo postupno, mic po mic, godinama. San o vlastitom prostoru dosanjan je tek nakon osamnaest godina poslovanja, kazali su nam u razgovoru Marija Blaži, osnivaica i direktorica Domine-M, i sin Rajmond, u novom prostoru u Nedelišu, gdje je ova tvrtka izgradila prijeko potrebni, novi skladišni prostor. Domina-M nastala je u jesen 1993. godina kao druga firma u privatizaciji nekadašnje Robne kue Meimurka u okolnostima nimalo povoljnim, inflacija je tada na godišnjoj razini iznosila 36 posto. Presudna je bila volja, kazala je Marija Blaži. - Znala sam da moram raditi minimalno deset sati dnevno i da e rezultati u tom sluaju doi, tim više što smo u posao krenuli uz povjerenje dobavljaa koje nam je jamilo pravovremeno dobivanje robe, što je u ovom poslu kljuno. U posao smo krenuli s 4 zaposlena, da bi firma do danas narasla na 16 zaposlenih. Zanimljivo da razvoj ove firme najvjernije oslikava rast poslovnih kvadrata i da je izgradnja vlastitog prostora nastala u trenutku kada se nedostatak prostora nametnuo kao ograniavajui aktor za daljnji razvoj firme. Domina-M krenula je u posao na 64 kvadrata u Meimurki,

a ve nakon dvije godine prostor je povean za 24 kvadrata. Zatim su poslovanje proširili na 6,5 kvadrata u Bolnici, da bi ga nakon 5 godina zatvorili. Deset godina kasnije, 2003., otvorili su poslovni prostor u robnoj kui u Murskom Središu, gdje posluju osmu godinu, a u robnoj kui “Meimurka” u akovcu proširili su svoje poslovanje u meuvremenu na 150 kvadrata, a prije dvije godine kupili su stari objekt u akovekoj ulici u Nedelišu, a uz to su 2007. izdvojili veleprodaju od maloprodaje i proširili poslovanje na dostavu krajnjem kupcu, ali te iste godine proširili su poslovanje i na uvoz. Potraga za adekvatnim vlastitim prostorom poela je od 2005. godine, kada se sve više ukazuje potreba za veim prostorom. Tu potrebu je dodatno pogurala besplatna podjela udžbenika uenicima od strane države prije pet godina. Domina-M je tada na natjeaju dobila distribuciju udžbenika za našu županiju, pa im je bilo ponueno da budu distributer za Varaždinsku županiju, ali su to odbili zbog odgovornosti prema tom poslu, jer, kako kažu, nisu dovoljno dobro poznavali to podruje izuzev uskog prstena oko Varaždina, pa nisu htjeli preuzeti taj rizik zbog rokova i garancija za koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražilo striktno poštovanje. No, upravo zbog toga što su i sami sebi postavili visoke standarde u organizaciji posla, bili su najbolji distributer udžbenika u državi i primjer drugima i sve ostale županije su se u podnošenju izvješa prema Ministarstvu mo-

Novi poslovni prostor u Nedelišu

rale posložiti prema Domini-M kao oglednom primjeru, takva preciznost je, doduše, prilino razljutila ostale jer je u drugim regijama još uvijek izražena poslovna filozofija “lako emo”, Ministarstvo je tražilo dnevna pisana izvješa što se dešava na terenu, koja je Branimira, kerka Marije Blaži, odradila tako da su služila kao ogledni primjerak svima drugima.

Razmašite se! Upravo je ta distribucija udžbenika nametnula poveanje prostora, za što su iznajmili prostor akovekih mlinova jer pakiranje i distribuciju udžbenika iz prostora u Meimurki nije bilo mogue izvoditi, uz usluživanje svih ostalih kupaca, bez ometanja. No, zanimljivo je i to da je gospodin Stjepan Varga pripomogao njihovoj odluci da se prostorno prošire, sugerirajui da se u poslu razmašu, naime, ljeti im je prostor koji su koristili za distribuciju bio adekvatan, ali tijekom ostatka godine preskup za najam, pa je pravi odgovor i poticaj za širenje na neki nain došao od gospodina Varge koje je kazao: - Pa razmašite se ... Ponekad je ono zapravo rješenje što izreknu ljudi koji neiji posao objektivnije sagledaju sa strane i rješenje tuih problema vide u jednoj ili dvije kljune rijei. Tako su se gospoi Blaži te rijei duboko usjekle, dale joj razmišljati i, kako kaže: - Razmahali smo se, veslali i došli do vlastitog prostora. Premda ni pronalaženje adekvatne lokacije nije jednostavno, nego praeno brojnim problemima. ak su i zemljište kupljeno u Pribislavcu vratili, pa se dali u potragu za novom lokacijom, da bi se na kraju skrasili se u Nedelišu. Tijekom traženja nekretnina otkrili su da su vlasniki strašno nesreene i nerašišene, otkrio nam je Rajmond. - Jako je teško kupiti vlasniki istu esticu. esto ljudi prodaju nekretnine, a da ni sami ne znaju ili ne razumiju dovoljno da na papiru moraju biti samo vlasnici ukoliko ih prodaju, da ne govorimo još i o teretima na nekretnine. Za ilustraciju, na

26. srpnja 2011. estici koju je kupila Domina-M i na kojoj su u Nedelišu izgradili vlastiti objekt bilo je ak 38 vlasnika! Domina-M odavno nije samo ono što je njezina predodžba u javnosti - knjižara. Novu azu u razvoju donio je uvoz tonera, ime s njihov posao proširio preko Drave u druge županije i donio niz novih tržišta i poslovnih partnera od Zagreba do Vinkovaca, do Nexe grupe do hotela Kempinski u Savudrijskoj vali, hotele Liburnija, openito u Primorsko - goranskoj županiji, zatim su tu sudovi u Varaždinu i Vinkovcima, PUM Vinkovci, akovec ... A u poslu, jedan posao za sobom povlai drugi, prodaja nekog proizvoda otvori lepezu novih. Knjižara nije kao nekad olovka i bilježnica. Dominu svi prvenstveno prepoznaju kroz udžbenike, ali tu su i knjige, djeje igrake, djeji darovi - poklon paketi, uredski materijal po dijapazonu cijena i kvalitete. Skori ulazak u EU takoer donosi promjene i mogunost za širenje. Zanimljivo da o tome razmišljaju više i prije njih njihovi dobavljai. - Oni u nama vide potencijal za širenje na tržište Maarske i Slovenije, ak prije nas samih vidjeli su u nama te potencijale, kazao nam je Rajmond Blaži.

Prva dostava na biciklu Domina je prije svega obiteljska firma i obiteljski posao. Premda je majka Marija osnivaica i direktorica firme, ali i svi drugi lanovi tijekom godina dali su svoj doprinos i ukljueni su u obiteljski posao. Sin Rajmond, koji je više orijentiran na poslove putem javnih natjeaja, prisjea se da je prvu dostavu iz Domine naruitelju obavio na biciklu, i to po povratku iz škole. Dan - danas je ta firma kojoj je robu dostavio na biciklu njihov klijent, razlika je samo u tome da im sada robu dostavlja u automobilu. No, sjeanje na dostavu na biciklu ipak mu je jedno od dražih u prisjeanju na razvoj Domine. (BMO)


26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

Aleksandar (23) i Patricija (22) Vida iz Štrukovca dobili su sina Vita, roenog 17. srpnja u 7.40 sati. Po mlaeg je brata stigao i stariji Borna (3).

Kristijan (26) i Marta (26) Culjak iz Mihovljana dobili su prvog sina Frana, roenog 14. srpnja u 11.30 sati.

Davor (31) i Bernardica (32) Padari iz Leskovca dobili su prvog sina Lovru, roenog 18. srpnja u 9.20 sati.

Marko (28) i Doris (25) Lonari iz Nedeliša dobili su ker Arijanu, roenu 19. srpnja u 15.55 sati. Po mlau je sestru stigla i petogodišnja Korina.

Jurica (33) i Ivana (28) Krmar iz Palovca dobili su sina Ivana, roenog 18. srpnja u 7 sati. Na isti datum prije tri godine mama i tata dobili su prvog sina Davida, koji je s tatom stigao po brata.

Goran Bogdan (28) i Dijana Kalanjoš (23) iz Kotoribe dobili su sina Dina, roenog 14. srpnja u 7 sati. Po mlaeg je brata stigla i trogodišnja Nataša, a kod kue ih ekaju i David (4) i Aleks (5).

Mario (32) i Lucija (30) Požgaj iz Belice dobili su ker Antoniju, roenu 18. srpnja u 16. 30 sati. Po mlau je sestru s tatom stigla i starija Paola (2).

Tomica (30) i Martina (26) anadi iz Palinovca dobili su treeg sina Karla, roenog 15. srpnja u 12.20 sati. Kod kue Karla ekaju tata te starija braa Mateo (6) i Dominik (8).

Miodrag Bogdan (26) i Valentina Vrbani (20) iz Šenkovca dobili su prvog sina Samuela, roenog 17. srpnja u 9 sati.

MURSKO SREDIŠE

Knjižnici naziv po profesoru Bišanu Gradska knjižnica i itaonica Mursko Središe uskoro bi mogla dobiti novi - puniji naziv. Profesor akovekog ETŠ-a Ivan Bošnjak (na slici) predlaže da se knjižnica zove, odnosno dobije naziv “Knjižnica i itaonica prof. Dragutin Bišan”, po ovjeku, pjesniku, profesoru, šahov-

skom majstoru i analitiaru te društvenom djelatniku profesoru Dragutinu Bišanu, roenom u Murskom Središu. Profesor Bošnjak je prijedlog s obrazloženjem uputio Gradu Mursko Središe na razmatranje i vjeruje kako e odgovorni u Gradu imati razumijevanje

za prihvaanje njegovog prijedloga. Dragutin Bišan roen je u Murskom Središu 24. kolovoza 1923. godine, a preminuo je u Varaždinu 14. prosinca 2004. godine. Kao srednjoškolski profesor radio je u Novim Dvorima, akovu, Gospiu i Varaždinu, a bio je lan Matice hrvatske, varaždinskog

Napretka i drugih kulturnih institucija. U Meimurskim je novinama ureivao edukativnu problemsku rubriku “Škola problemskog šaha“. U Mursko Središe je rado dolazio, a još se eše o njemu zanimao i radovao svakom njegovom napretku. (S. Mesari)


MONIKA Šolti (18) - Vratišinec Na skeli u Murskom Središu s buduom maturanticom Monikom snimili smo naš ovotjedni ljetni fotosession. Više na str. 5 priloga MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Intervju: Mojmir Novakovi, frontmen etnogrupe Kries U Donjoj Dubravi proslavljena 350. obljetnica Novog Zrina i 70 godina rada dr. Dragutina Feletara SCENA

Porcijunkulovo 2011. od 29. srpnja do 2. kolovoza MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Kerstin Gier “Nemoralna ponuda”


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura LJETO S POPUSTOM!!! BRNA, otok Korula HOTEL FERAL 4* 23.07.-20.08. 7 punih pan. od 2.975 kn JELSA, otok HVAR HOTEL HVAR 3* 16.07.-20.08. 7 pol od 2058 kn SVETI FILIP I JAKOV

Trodnevna puka manifestacija Mursko Središe u razdoblju od petka 5. kolovoza do nedjelje 7. kolovoza organizira tradicionalnu kulturno - zabavno - sportsku manifestaciju pod nazivom “Ljeto uz Muru 2011.“. Manifestacija 5. kolovoza zapoinje svetom misom za Domovinu u župnoj crkvi u Murskom Središu, polaganjem vijenca te atraktivnom pokaznom vježbom hrvatske policije. U petak, u popodnevnim satima, na rasporedu je Murska alka, na prostoru gradske

HOTTEL ALBA 3* Akcija 7=6 30.07.-06.08.

RAB, otok RAB

AMSTERDAM + Nizozemska tura 31.08., 4 dana zrakoplovom FM od 2690 + 790 zrakopl prist. VENECIJA autobusom iz akovca 05.08. / 1 dan 250 kn GARDALAND autobusom iz akovca 13-14.08. / 2 dana od 695 kn MAKEDONIJA, ALBANIJA, CRNA GORA autobusom iz akovca 27.08. / 9 dana od 4795 kn ______________________

VJEROVALI ILI NE!!! SKIJANJE U FRANCUSKOJ za samo 1250 KN (6-dnevna ski karta i 7 noi u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca za prijave i rezervacije do 30.07.2011. _______________________________

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... George Michael u Zagrebu, Sade u Zagrebu,Rammstein u Zagrebu,... www.kompas.hr 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

se organiziraju sadržaji za druženje graana uz tamburice, šetnju uz Muru, osvježenje, a na Napolitankama u organizaciji ŠRD-a “Mura“ bit e i ribiko natjecanje. TK “Cimper“ Mursko Središe svaki dan u vrijeme manifestacije imat e Dane otvorenih vrata u Muzeju rudarstva, uz bogatu ugostiteljsko - gastronomsku ponudu. Cjeloviti program cjelokupne manifestacije s tonom satnicom i lokacijama još je u izradi.

Galerija na otvorenom sve posjeenija

HOTEL MEDENA 3* 7 pol od 2051 kn do 30.07.

HIT PUTOVANJE!!!

luice uz bogatu ugostiteljsku ponudu, te zabava u veernjim satima. U subotu se manifestacija nastavlja gradskim kotliima na ŠRC-u “Zaleše“, a popodnevne e biti raznih delicija i dobrog vina uz kulturni program KUD-a “Mura“, KUD-a iz bratske Narde (Maarska), tamburaša ... U veernjim satima priprema se veselica pod šatorom na prostoru autobusne postaje. U nedjelju prijepodne manifestacija seli u Fusek na skelu i Napolitanke. Tamo

OBLIKOVNA RADIONICA “Plemenitaš” organizirala izložbu skulptura

7 pol od 2070 kn TROGIR

HOTEL ISTRA 3* 28.07.-04.08. 7 pol od 1910 kn _______________________

LJETO UZ MURU u Murskom Središu od 5. do 7. kolovoza

Oblikovna radionica “Plemenitaš” je u galeriji na otvorenom u Grabrovniku održala meunarodnu radionicu keramikih skulptura, s koje su radovi predstavljeni na 3. meunarodnom sazivu Štrigova - Sveti Martin u sklopu priredbe “Štrigovske noi”. Sudionici ovogodišnje 3. po redu radionice, odnosno saziva bili su Yasemin Yarol iz Turske, Marijan Slaki iz Našica i Vesna Osojniki iz Grabrovnika. Yarol je tehnikom slaganja elemenata keramike izradila kompoziciju radova koji predstavljaju tijek života. Slaki je nainio skulpturu violinskog kljua, a Osojniki pak skulpturu “Zarobljena kugla”. Keramike skulpture izraene su iz bijele šamotirane gline ispeene na temperaturi od 980 do 1050 stupnjeva Celzijevih. Oni su izradili tri skulpture koje su postavljene uz cestu u Grabrovniku i dio su galerije na otvorenom, koja kani biti kulturni proizvod koji e kontinuirano poticati razvoj kulturnog turizma u Meimurju. Projekt podržavaju Opina Sveti Martin na Muri i Opina Štrigova, a posjetitelja galerije je iz dana u dan sve više. Akademska kiparica Vesna Osojniki poziva ljude da dou i razgledaju galeriju na otvorenom, Yasemin Yarol izradila je kompoziciju radova koji jer e uživati u najmanje dvije ljepote. Keramici i prekrasnoj predstavljaju tijek života, Marijan Slaki skulpturu violinskog kljua i Vesna Osojniki skulpturu prirodi. (S. Mesari) “Zarobljena kugla”

HKUU “Sveti Jeronim” iz Štrigove

Koncert Pjevakog zbora Štrigova Mješoviti pjevaki zbor HKUU-a Sveti Jeronim iz Štrigove održao je pod vodstvom Nore Nemec lijep i kvalitetan koncert, koji je bio u pred-

vorju štrigovske Osnovne škole. Gosti koncerta bili su ženska vokalna skupina “Stridone”, Djeji zbor “Prijatelji malog Isusa”, VIS “Štrigovanci”, Drago

Brežnjak i Manuel Lesar. Koncert je bio uvertira u Štrigovske noi, a gledao ga je velik broj ljudi i prijatelja HKUU-a Sveti Jeronim. (sm, JM)

Koncert je HKUU Sveti Jeronim održao kao uvertiru u Štrigovske noi

Ovime se želi obavijestiti javnost o terminu i konceptu programa “Ljeto uz Muru 2011.“, te se pozivaju svi klubovi, udruge i pojedinci da se aktivno ukljue u program Ljeta uz Muru 2011., a za sve informacije mogu se javiti na telefon 040/370-781 ili 099 737-0770 Draženu Srpaku, zamjeniku gradonaelnika. (BMO)

MOJMIR NOVAKOVI, frontmen

Etno nisu gl gla etno je publ publi Mojmira Novakovia s pravom nazivaju karizmatinim. Svojom je visokom i vitkom pojavom, dubokih smeih oiju i duge valovite kose zaslužio da ga svako malo netko nazove vilenjakom. Tome u prilog govori i injenica da u njegovu prisustvu gotovo ulazite u oblak pozitivne i smirujue energije i nekako joj se nesvjesno i sami od sebe prepuštate. Samo nekoliko minuta kasnije na pozornicu e kroiti svojim dugim korakom i mekoom dubokog glasa zaarati vas ve prvim otpjevanim stihovima. Mojmir Novakovi stvara glazbu inspiriranu hrvatskom tradicijom, priama iz davnina i slavenskom mitologijom. U svoj je Kries, nakon razilaska Legena, okupio fantastine glazbenike na pomalo zaboravljenim autohtonim i modernim instrumentima – Ivu Letunia na lijerici, maarskog Hrvata Andora Vegha na gajdama, diplama, kavalu i lauti, Krešimira Oreškog na itavoj paleti udaraljki, Konrada Lovrenia na basu, Ivana Levaia za bubnjevima i Erola Zejnilovia (inae basista grupe Elemental) za gitarom i šargijom. Glazba Mojmira Novakovia ono je što se doista može zvati etno i obitavati pod world music etiketom, a on se sam nee time busati u prsa, nee sam sebe plasirati u medije, hvalisati se nekom imaginarnom brojkom prodanih CD-ova ili se možda prijaviti na Doru. Ne, u tom ilmu Mojmira Novakovia neete gledati. Najbolje da samozatajnog Mojmira Novakovia pokušate pronai onako kako smo to uinili i mi – željno išekujui Kriesov koncertni nastup, koji smo napokon doekali u našem gradu prošlu nedjelju u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih 2011., a koji emo se doista dugo voljeti sjeati. Kries iza sebe ima dva studijska albuma, potpisuje glazbu za cjeloveernji ilm Branka Ivande “Konjanik”, za koji dobiva i diskografsku nagradu “Porin” 2005. godine, nastupa na brojnim world music festivalima diljem itavoga svijeta, a i sam se od 1998. godine u Solinu hrabro upušta u avanturu zvanu orga-

nizacija festivala “Ethnoambient Salona”, gdje i sam ugošuje vrhunska imena svjetske world music scene. Mojmiru smo ukrali nekoliko minuta pred sam nastup u akovcu, a evo što je podijelio s nama. • U današnje je vrijeme tradicija nešto što je u Hrvatskoj postalo svojevrsni ‘must have’, pa si mnogi daju za pravo same sebe zvati etnoglazbenicima i svašta prodavati pod etno. Kako to komentirate? — Za mene osobno etnoglazbu, ak i world music, u koji mi danas zapravo spadamo na nekoj svjetskoj sceni, više ini publika nego sami glazbenici. To znai da, ako publika koja je world music ili etnopublika, sluša nekakav bend, onda je to etno ili world music. Tako da glazbenik sam po sebi može rei što god hoe, ali, ako nema publike koja ga sluša, badava. Pozivati se na to, vrlo esto to ak ni sami glazbenici ne rade, to im više govore nekakvi menadžeri ili mediji. • Koga biste ipak mogli izdvojiti kao etnoglazbenike u Hrvatskoj? — Baš sam nedavno s nekim razgovarao u vezi s Darijem Marušiem, koji to radi još od ‘70-ih godina. Naravno, Lidija Bajuk, Dunja Knebl, pa Aion i Cinkuši. Svakako i jedan bend koji smo prošle godine gledali prvi put,

• Koliko je publika danas zainteresirana za nešto što nije mainstream? — Kao nikada do sad! Sve je vei broj koncerata, postoje i ti masovni festivali koji još uvijek drže nešto drugo, ali mislim da je veina nekih mladih normalnih ljudi shvatila da ne mora slušati radio gdje netko nešto forsira, kad na Internetu ima sve što treba ili može relativno jeftino kupiti, slušati i birati svoje playliste. Mislim da je to jako pridonijelo tome da glazbena scena postaje sve kvalitetnija. To se još uvijek ne vidi u nekakvim medijima koji su, nazovimo ih, mainstream. Ali kroz par e godina to baš onako isplivati na površinu. (bš)


26. srpnja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PORCIJUNKULOVO Petak, 29. 7.

Subota, 30.7.

Trg Republike 20.00 Ivica Dobrani – klapa Maslina, koncert Ulica Kralja Tomislava 20.00 Ritam ljeta – specijal Porcijunkulovo 21.00 Zlatni hitovi – Legende pjevaju: Marina Tomaševi, Darko Domjan, Željko Krušlin Kruška, Vajta

Trg Republike 10.00 Feuacid, koncert 20.00 Modna zona – revija na otvorenom Bojan Jambroši i New York, koncert Ulica Kralja Tomislava 11.00 Cvijee male Ide, predstava za djecu

20.00 Zlatni hitovi – Legende pjevaju: Danijel Popovi, Vladimir Koiš Zec, Boris Babarovi Barba, Nano Prša Ulica J. J. Strossmayera 10.00 Nastup KUD Ivanovec, KUD Gornji Kraljevec, KUD Žiškovec, KUD Makovec, Zbor umirovljenika akovec

Nedjelja, 31.7. Trg Republike 10.00 Novi red, koncert 18.00 Funky Night 20.00 Funky Chuck feat Sugabeat&Shondell (LA) Ulica Kralja Tomislava 10.00 Restart 19.00 Kraljevna na zrnu papra, predstava za djecu

n etnogrupe Kries

Sve se više poinje cijeniti živa svirka • Za Vas osobno kažu da ste uvar tradicije i pokreta hrvatske world music scene, i baš ste zato mjerodavni procijeniti što se promijenilo. Kako je ona izgledala kada se poela razvijati, a kako izgleda danas? — World music bila je ideja koja se rodila prije nekih 10, 15, 20 godina i bila je jako progresivna, puno je toga promijenila.

Ponedjeljak, 1.8. Trg Republike 19.30 Mali MEF, Meimurski festival za djecu 21.30 “Remetinec” - glazbeno scenski show

Ulica Kralja Tomislava 20.00 Ritam ljeta – specijal Porcijunkulovo 21.00 Glazbeno - scenski show: Rene Bitorajac, Boris i Mario Mirkovi, Luka Vidovi Petar Dragojevi, koncert Ulica J. J. Strossmayera 18.00 uskanje – Porcijunkulovo Edišn

DONJA DUBRAVA: 350. obljetnica Novog Zrina i 70 godina rada dr. Dragutina Feletara

Dr. Feletar svojim radom promijenio kulturnu i znanstvenu sliku sjeverozapadne Hrvatske

glazbenici, lazbenici, blika lika

a u ovih su godinu dana puno napredovali, pa nastupaju i na festivalu Ethnoambient – Veja iz Pazina, mlada grupa, mladi deki, stvarno to odlino rade. U osnovi ja glazbu gledam je li sama po sebi dobra ili loša, koliko se uzima iz tradicije, koliko iz neeg drugog. Na kraju krajeva, nije to ono najvažnije. • Spomenuli ste Cinkuše, Lidiju i Dunju koji su u svom glazbenom izriaju najviše usredotoeni upravo na Meimurje i našu tradicijsku glazba. Postoji li mogunost da se i Kries u budunosti poigra i s našim napjevima? — Tu i tamo se ja ve igram s njima. Zapravo, na zadnjem albumu ima nekoliko pjesama koje su iz Podravine, a zapravo to je ve i blizu. U principu to ovisi od pjesme do pjesme, ja ak ni ne gledam odakle je pjesma, ako me ona ponese, onda je dobra. Mislim da potencijal postoji u svakoj tradiciji podjednako, pa tako i u Meimurju. Ve je Legen dosta toga obradio, a ne smijemo zaboraviti ni Lidiju i Dunju.

20.00 Zlatni hitovi – Legende pjevaju: Dalibor Brun, Duško Lokin, Mladen Burna, Lac, o Marai Maki

U meuvremenu se pak jako promijenila diskograija. World music je zapravo diskografski nazivnik, a diskograija je danas u tako velikoj promjeni da je o njoj jako teško uope govoriti. Prije su world music bendovi prodavali na desetke ili stotine tisua CD-ova, a danas su te cifre nezamislive. Danas se kod digitalnog downloada, na žalost, ali i na sreu, puno toga izgubi. Za mene u osnovi na sreu, jer se demokratizirala sama scena, ali je teško koliko ljudi zapravo što sluša, nema nekakvih mjerila. World music scena kod nas, pa i u svijetu, ima svoje neke valove, ali u principu još uvijek ide prema gore, na jedan drugaiji nain, malo se više približava neemu što bi možda bilo bliže nainu na koji funkcionira jazz scena – sami nastupi world music bendova puno su jai u odnosu na sve ostalo. A nekako je vrlo slina i publika i nain na koji se sluša, prostori, uglavnom festivali. Mislim da je to nešto što se dogaa paralelno vani, a i ovdje. To je nekakva realnost world music scene – sve se više i više poinje cijeniti živa svirka. • Još je Legen kombinirao tradicionalnu glazbu s modernom, a Kries je s tom praksom, ne u istoj mjeri, ali ipak, nastavio. Kako ste došli na ideju spojiti etno i elektroniku, u neku ruku spojiti nespojivo? — Ta ideja došla je nekako normalno, to je kao piti vodu. Na poetku je elektronska glazba bila, pod navodnicima, demokratizacija medija – studiji su bili

skupi, zvukovi su bili ogranieni, a s elektronskom se glazbom dogodilo to da si ti mogao napraviti odreenu kvalitetnu produkciju bez obzira i na inancije i neke druge uvjete. Danas je sam studio ve puno jeftiniji, tehnologije snimanja su jeftinije i za mene osobno je živa svirka ipak puno bolja od te elektronske, tako da smo se u principu potpuno vratili tradiciji. • Kako Kries stvara svoju glazbu? — Kako kada. U osnovi sada radimo tako da nas neka pjesma mora inspirirati. Nekakva osnovna ideja i vizija postoji, ono što te potakne u nekoj pjesmi, pa do toga doeš, koji put iz prve, koji put iz tree, a neki put tek na treem albumu napraviš pjesmu koju si zamislio za prvi album. Za mene je osobno najvažnije doživjeti što mi je dala ta pjesma kad sam je prvi put uo i vidjeti mogu li ja s njom taj svoj osjeaj koji mi se dogodio prenijeti. Moram priznati da mi se koji put dogodi da ujem neku narodnu pjesmu i da je zapravo ne ujem. Mislim, ujem je, ali proem preko nje, a za dvije - tri godine, kad je ponovno ujem, udim se kako mi je promakla svih ovih godina. Valjda je taman došlo vrijeme da se obradi i napravi. U principu i nema neke velike razlike da isto pitate bilo kojeg šansonijera ili kojega drugog glazbenika kako radi. Isto – jednostavno kad ti doe inspiracija. • Nakon ‘Ive i Mare’, pa ‘Kocijana’, u pripremi je i vaš

trei album koji e se zvati ‘Dva vrana gavrana’. Postoji li iza njegova naziva možda neka pria? Kada ga možemo oekivati? — Ne znam kad e biti album, bit e kad bude. A sam naziv povlaimo iz nekoliko narodnih pjesama. Postoji ta neka pria, da su dva vrana gavrana stajala u Kocijanima, mjestu gdje smo radili drugi album istog imena. Osim toga, jedan mi je prijatelj, inae poznati ornitolog, ispriao priu o dvama gavranima koji su prstenovani na sjeveru Njemake, a tu su svili gnijezdo. Rekao mi je da gavranovi znaju prijei po nekoliko stotina kilometara kada traže svog para, pronau svoje gnijezdo. Tu u krugu od nekih pedesetak kilometara traže svoje prijatelje s kojima se redovito nalaze, a nakon toga se svi parovi vraaju svojim domovima. Tree, jako se puno igraju kada se nau – doslovno se igraju. To su nevjerojatno duhovite i izuzetno inteligentne ptice, ako ne i najinteligentnije. Vrane su, s druge strane, iz iste porodice i žive iskljuivo u velikim skupinama. Mislim da trenutno mediji funkcioniraju na isti nain kao i vrane – jedna grakne pa cijelo jato samo odgrake to s jednog kraja na drugi, ne razmišljajui i ne družei se na ispravan nain. To je nekakva poruka koja mi je pala na pamet, da ovjek nije ni vrana ni gavran, ali mora dobro razmisliti o tome gdje vidi samoga sebe, u jednom ili drugom, i odluiti o tome što želi više. (bš)

U Donjoj Dubravi su 10. srpnja obilježene dvije znaajne obljetnice, 350. obljetnica Novog Zrina (1661. - 2011.) i 70 godina društvenog, strunog i znanstvenog djelovanja prof. dr. Dragutina Feletara. Obilježavanje je održano u organizaciji Družbe “Braa hrvatskoga zmaja“ - zmajskih stolova u akovcu i Križevcima, Društva za ekonomsku i ekohistoriju i Opine Donja Dubrava. Skupu su bili nazoni brojni prijatelji dr. Feletara te pripadnici Družbe “Braa hrvatskoga zmaja”. Susret je zapoeo na starom gruntu Dragutina Feletara u Donjoj Dubravi, a nastavio se pokraj spomenika Novom Zrinu na rijeci Muri (podruje opine Legrad). Pripadnici Družbe “Braa hrvatskoga zmaja“ položili vijence na spomenik Novom Zrinu, uz sudjelovanje Zrinske garde iz akovca. U vijenici Opine Donja Dubrava održan je kolokvij o djelu Dragutina Feletara u povodu 70. godišnjice života, uz pozdravne govore naelnika opine Marijana Varge i predsjednika akovekog ogranka Matice hrvatske Stjepana Hranjeca. Docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Hrvoje Petri govorio je o prinosima Dragutina Feletara hrvatskoj historiograiji i susjednim znanostima, a redoviti profesor na Geografskom odsjeku PMF-a Zoran Stiperski o Feletarovim prinosima hrvatskoj geograiji. O Feletarovom radu u meunarodnoj suradnji govorila je prorektorica Mariborskog sveuilišta Luka Lober. Zastupnik u Hrvatskom saboru i novi veliki meštar Družbe “Braa hrvatskoga zmaja“ Nevio Šeti održao je izlaganje o djelovanju Dragutina Feletara u Družbi. Doktorand na Odjelu za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mario Kolar kritiki se osvrnuo na književni rad Dragutina Feletara.

Osniva Radija akovec Svojim radom dr. Feletar je u potpunosti promijenio kulturnu i znanstvenu sliku sjeverozapadne Hrvatske. Prof. dr. sc. Dragutin Feletar roen je u Velikom Otoku 10. srpnja 1941. godine. Nakon završetka studija geograije radio je kao prosvjetni radnik, profesionalni novinar, urednik i djelatnik u kulturi u Donjoj Dubravi, akovcu i Koprivnici. U sredinama u kojima je djelovao ostavio je znatni trag: osnivanje Radija akovec, Kulturno - prosvjetnog društva “Zrinski”, pokretanje periodika “Kajkavski kolendar“, “Podravski zbornik“, “Muzejski vjesnik“, Muzeja prehrane Podravka itd. Diplomirao je s temom o industriji Meimurja, a o Meimurju je 1968. objavio svoju pravu knjigu “Iz povijesti Meimurja“. Polazio je poslijediplomski studij geograije u Zagrebu, a kao magisterij priznata mu je knjiga “Podravina“ (1973.). Doktorirao je na PMF-u s temom “Industrija u ekonom-

sko - geografskoj strukturi Podravine“ (1982.), kojom je udario temelje znanstvenom bavljenju industrijskom geograijom u Hrvatskoj, razradivši metodologiju na primjeru Podravine. Osim toga, predavao je Uvod u geograiju, Uvod u statistiku, Geograiju Afrike, Industriju u prostornom planiranju. Na Geografskom odsjeku PMF-a prošao je put od znanstvenog asistenta do redovitog profesora u trajnom zvanju te je bio predstojnik Zavoda za geograiju i prostorno ureenje i Zavoda za regionalnu geograiju i metodiku, proelnik Odsjeka, voditelj poslijediplomskog studija itd. Odgojio je brojne generacije hrvatskih geografa. Bio je mentor pri izradi 4 doktorske disertacije, 5 magistarskih radova te oko 60 diplomskih radova. Obnašao je i dužnosti prodekana za inancije i dekana Prirodoslovno - matematikog fakulteta u Zagrebu, a s potonje je dužnosti otišao u mirovinu. Kao dekan je dao znaajan doprinos izgradnji i razvoju PMF-a (kampus na Horvatovcu itd.). Njegov znanstveno - istraživaki i struni rad došao je do izražaja u objavljivanju brojnih udžbenika i knjiga (od kojih mnoge predstavljaju kapitalna dijela trajne vrijednosti za Podravinu), tisuu popularnih i na stotine strunih te znanstvenih radova, od kojih je znatan dio objavljen u inozemstvu. Doprinos razvoju struke dao je kao predsjednik Geografskog društava Hrvatske, predsjednik nadzornog odbora Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, kao urednik asopisa “Geografski glasnik” i “Podravina” te brojnih knjiga i zbornika. Za svoj je rad nagraivan (Koprivnica, Virovitica, Donja Dubrava, nagrada za životno djelo Koprivniko - križevake županije, Red Danice hrvatske s likom Ruera Boškovia, državna nagrada za popularizaciju znanosti, nagrada HAZU “Josip Juraj Strossmayer itd.), a u Budimpešti je proglašen vitezom univerzalne kulture. U jedan od vrhunaca njegove djelatnosti spada i izbor za lana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Treba istaknuti i važnu ulogu prof. dr. Dragutina Feletara u popularizaciji geograije i povijesti, prvenstveno kroz nakladništvo (1994. pokrenuo asopis za popularizaciju geograije i povijesti “Hrvatski zemljopis - danas “Meridijani“, a kojemu je glavni urednik), struni rad, predavanja (više stotina) i rad na udžbenicima (urednik serije udžbenika za osnovnu i srednje škole, autor dvadesetak geografskih udžbenika i prirunika). Osim u geograiji, dao je doprinos gospodarskoj povijesti, kulturnoj povijesti, a bavio se i literarnim radom. Obnašao je i istaknute javne dužnosti, a bio je obnovitelj Matice hrvatske u Koprivnici (1990.), proelnik Zmajskog stola u akovcu i veliki meštar Družbe “Braa hrvatskoga zmaja” (2006. - 2011.). (dr. Hrvoje Petri, J. Š.)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

OD PETKA 29. srpnja do utorka 2. kolovoza

Porcijunkulovo 2011. - pet dana tradicije, kulture i zabave Najvea tradicionalna manifestacija svjetovnog i duhovnog karaktera, Porcijunkulovo, neizostavni je dio ljeta u gradu akovcu, pa e se ovogodišnja manifestacija, ovaj put u organizaciji Turistike zajednice grada akovca, održati u razdoblju od 29. srpnja do 2. kolovoza. Sama je manifestacija predstavljena prošli etvrtak na konferenciji za novinare, koju je otvorio gradonaelnik Branko Šalamon. - U želji da dogaaj dobije širi interes ne samo našega kraja, ve i onih susjednih, Porcijunkulovo je službeno ve predstavljeno i u Varaždinu i Koprivnici, a polako ali sigurno širi se i broj zainteresiranih za samu pripremu i izvoenje aktivnosti Porcijunkulova, kazao je Šalamon.

Program proširen u Ulicu kralja Tomislava U pet dana održavanja eka nas itav niz dogaanja vezanih za bogatu tradiciju, kulturu, povijest i obiaje našega kraja, u koje nas je uputila direktorica Turistikog ureda Ivana Maltar. - Osim predstavljanja velikog sajma tradicijskih zanata, od kojeg je uostalom sve i poelo, a koji e ovu godinu okupiti stotinjak izlagaa u užem središtu grada, tu su i programi koji ve dugi niz godina ine okosnicu same manifestacije – vjerski sadržaji, konjiki turnir, oldtimer susret, mali MEF, Modna zona,

murski e vinari biti smješteni na sam ulaz u Stari grad, dok e se veernji program po prvi put odvijati na tri pozornice u gradu – središnjoj na Trgu, po prvi put postavljenoj bini na kraju Ulice kralja Tomislava te pozornici u Strossmayerovoj ulici. Što se tie samih programa, Maltar je sigurna da e svatko pronai nešto za sebe. - Sadržaje, nastupe i koncerte nastojali smo maksimalno prilagoditi svima, pa se paleta prostire od zabavnih do urbanih sadržaja, zakljuila je.

Trodnevna duhovna obnova Na konferenciji za novinare predstavljen je bogat program, te noviteti ovogodišnjeg Porcijunkulova ali i brojni enogastronomski sadržaji koji e se nuditi tijekom svih pet dana, kazala je.

Budui da se i sama manifestacija kvantitativno i kvalitativno širi, poveat e se i

prostorno. Tako e produžetak Ulice kralja Tomislava dobiti svoje dodatne sadržaje, mei-

Naplata parkiranja svaki dan, HŽ omoguuje popust Na konferenciji za novinare povodom manifestacije “Porcijunkulovo 2011.” posjetiteljima je upueno i nekoliko obavijesti. Tako je zamjenik gradonaelnika Zoran Vidovi obavijestio kako e se u danima održavanja manifestacije naplata parkirališnih mjesta u gradu akovcu vršiti svaki dan od 7 do 20 sati, što ukljuuje i subotu i nedjelju,

dok e neto prihod biti uplaen za suinanciranje dogaaja. Predsjednik Gradskog vijea Gordan Vrbanec istaknuo je pak kako su se, s obzirom na dobru suradnju s gradovima sjeverozapadne Hrvatske, u potporu manifestacije ukljuile i Hrvatske željeznice koje e u dane Porcijunkulova svim putnicima na relacijama daljim od

20 km od akovca za povratnu kartu omoguiti 40 posto popusta. Osim toga, u subotu 30. srpnja, u vrijeme održavanja Meunarodnog oldtimer susreta “Meimurje 2011.”, na Trgu Eugena Kvaternika uvest e se posebna regulacija prometa. (bš)

Vjerski dio manifestacije na konferenciji za novinare predstavio je akoveki gvardijan fra Stanko Belobrajdi. Najprije je podsjetio da se Porcijunkulovo zapravo slavi povodom blagdana Marije Kraljice ili Gospe od Anela. Istoimena crkva u talijanskom Asizu ujedno je i zaštitni znak cijeloga Franjevakog reda, a dobila je naziv Porcijunkula prema benediktinskom nazivu za tu zemljišnu esticu. Takoer, sveti Franjo je 1216. godine od pape Honorija ishodio da svi oni koji 2. kolovoza pohode tu crkvu dobiju potpuni oprost svih onih bremenitih kazni koje smo zaslužili za svoje grijehe. Radi se, dakle, o tri stvari koje se povezuju u jedan opi termin Porcijunkula, a ljudi obino ne znaju o emu se radi pa po crkvi traže nekog nepostojeega

svetog Porcijunkula, kazao je gvardijan. Trodnevnu e veernju duhovnu obnovu voditi fra Zvjezdan Lini, dok e se 2. kolovoza, na sam blagdan Gospe od Anela, u 6.30 i 8 sati zapoeti misnim slavljima na hrvatskom jeziku, tradicionalna procesija zapoet e u 9.30 sati, a 15 minuta kasnije misa na hrvatskom jeziku, nakon koje e uslijediti misa na slovenskom i maarskom jeziku. Osim toga, ve 16. put u sjeverozapadnoj Hrvatskoj organizira se Franjevaki hod mladeži, koji e 25. srpnja zapoeti u Koprivnici, nastaviti kroz Ludbreg, Donju Dubravu, Gorian, Mursko Središe, Štrigovu, a završit e u akovcu, odakle 1. kolovoza autobusi kreu za Asiz, gdje se održava središnja sveanost blagdana Gospe od Anela. Tako e naša mladež, paralelno s mladima iz Slavonije, Istre i Splita, u 6 dana prožetih duhovnom obnovom proi oko 150 kilometara. U organizaciju same manifestacije drugu godinu za redom ukljuuje se i Županija meimurska, pa e i ovu godinu u Ulici Matice hrvatske biti postavljena ulica voa, povra i meda, kojoj e se pridružiti i proizvoai ekoloških proizvoda i buina ulja. Prema rijeima Danice Pošte, proelnice Ureda za poljoprivredu i turizam, Meimurska e županija s Hrvatskom poljoprivrednom komorom pokriti sve troškove nastupa 7 udruga izlagaa. (bš)


26. srpnja 2011.

PORCIJUNKULOVO Petak, 29.7.

Nedjelja, 31.7.

Ulica J.J. Strossmayera 18.00 Larva, DJ Tesh & Dj Fox, alternative rock event

Ulica J.J. Strossmayera 18.00 Trio Trnje & DJ Mikac (Studio 54)

Subota, 30.7.

Ponedjeljak, 1.8.

Ulica J. J. Strossmayera 18.00 Arcus/Zrinski Open Air, klupska glazba

Ulica J.J. Strossmayera 18.00 uskanje – Porcijunkulovo Edišn

PETAK I SUBOTA, 29. i 30. srpnja Dvodnevno druženje bajkera kraj Otoka

Tradicionalna motorijada Ren Ban kluba Prelog Ren Ban motoklub Prelog u petak i subotu 29. i 30. srpnja organizira tradicionalnu motorijadu, jednu od najveih u našem kraju. Osim tradicionalnog mimohoda motorima, kojih se oekuje u velikom broju, kako iz Meimurja, ali takoer i iz cijele Hrvatske, pa i inozemstva, jer

DOMAE SNAGE upotpunjuju program Špancirfesta

Varaždinski i akoveki bendovi na MTV pozornici Sveukupno 27 koncerata bit e održano na MTV pozornici na Starom gradu. Uz ve najavljena popularna svjetska imena Morcheebu i ADF te glazbene velikane iz Hrvatske i regije, nastupit e i pet mladih bendova. Vlasta Popi, Sagan, Louder i Condor Skye iz Varaždina te Kom3dija iz akovca imat e priliku svaki dan otvoriti koncertnu veer na najveoj pozornici Špancirfesta. Uvrštavanjem spomenutih bendova u line-up, namjera organizatora bila je omoguiti ovim neairmiranim ali kvalitetnim bendovima da se na taj nain promoviraju. Uzmemo li u obzir šarolikost publike koja se slijeva na Špancirfest iz svih krajeva Hrvatske, ali i susjednih zemalja, ovo je izuzetna prilika da poveaju broj svojih fanova. Takoer, publika e otkriti mlade nade hrvatske alternativne scene koje do sad možda nisu imali prilike vidjeti ni uti.

Mladi glazbenici s iskustvom Prvog dana Špancirfesta led na MTV stageu probit e Vlasta Popi, new wave/ punk/pop bend osnovan prije etiri godine. Trenutno su na turneji van Hrvatske, a prije samo nekoliko dana pobijedili su na Šumadijskom demo festu u Kragujevcu, tradicionalnom festivalu posveenom airmaciji demo bendova.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vlasta Popi izdat e svoj prvi album do kraja ove godine. Prije Morcheebe i Quasarra na binu Staroga grada popet e se Sagan, varaždinski bend koji svira eksperimentalni post rock. Od osnutka 2009. godine nastupali su u svim znaajnijim klubovima po Hrvatskoj, kao i na festivalima. Struni žiri zagrebakog kluba “Movara” svrstao ih je meu 20 najperspektivnijih hrvatskih bendova. Idue godine snimit e svoj prvi album, a za izdavanje su zainteresirane i izdavake kue iz inozemstva. Kom3dija iz akovca je etno ska punk bend iji poeci sežu iz 2005. godine. Prije dvije godine

Svaki nastup samo 5,50 kuna Ulaznice za koncerte na Starom gradu, odnosno MTV pozornicu, mogu se kupiti u sustavu Eventima, preko Interneta ili na njihovim prodajnim mjestima. Kupnja festivalske ulaznice omoguuje posjetiteljima da tijekom Špancirfesta uživaju u ak 27 koncerata za samo 150 kuna. Cijena vikend ulaznice, za tri dana, iznosi 60 kuna, dok za dnevnu ulaznicu treba izdvojiti 30 kuna. Uzme li se u obzir koliina izvoaa, cijena svakog koncerta kree se od samo pet i pol do 10 kuna.

su "renbanovci" aktivni u posjeivanju motorijada u drugim zemljama, oba dana organizatori pripremaju bogat program u kamperskom naselju i mjestu dogaanja na staroj lokaciji ribnjaka kod Otoka, a oba dana naveer slijedi prava rockerska veselica (u petak svirka Musta benda i

Angelsa, dok e u subotu prašiti Civilizacija, Trio Band i Strangers). Oba dana svi sudionici na rasporedu imaju i tradicionalni deile. Domaini u petak poslijepodne bit e kaii "Stil" i "Queen", a u subotu restoran "Zelengaj" i klub "Antrum".

MEDIA MODEL ljeta 2011.

MONIKA Šolti (18) iz Vratišinca

izdali su svoj album prvijenac, a neposredno nakon Špancirfesta, u rujnu, izai e i drugi album. Singl “Branimir” uvrstio se na nekoliko top ljestvica, a snimili su i spot za tu pjesmu. Nastupi na raznim festivalima kod nas, ali i u Europi, stvorili su im fan bazu poklonika na world music sceni. Kom3dija e na MTV pozornici zasvirati sedmog dana festivala, u etvrtak. Žestoki rock uz izražen groove znaajke su koje krase varaždinski band Louder. U manje od dvije godine uspjeli su se airmirati kao najbolji varaždinski rock band. Snimili su šest autorskih singlova, a prema izboru HRT-a uvrstili su se meu devet najboljih bendova koji e se u studenom u Zagrebu boriti za nagradu koja ukljuuje snimanje albuma. Na Špancirfestu e nastupiti 27. kolovoza, kao predgrupa Majkama i Elektrinom orgazmu. Zadnju veer Špancirfesta, a prije Asian Dub Foundationa i Superhiksa, zasvirat e Condor Skye iz Varaždina. Alternativni stoner rock najbolje opisuje vrstu glazbe koju ovaj bend svira unazad dvije godine. Poetkom 2011. snimili su EP s etiri autorska singla koji je znaajni undergruond blog proglasio demo albumom mjeseca. Takoer, u konkurenciji od gotovo 500 bandova uvrstili su se u njih 30 koji e krajem srpnja zasvirati na Demo festu Banja Luka.

Ovaj tjedan predstaviti nam se odluila srednjoškolka Monika Šolti iz Vratišinca. Monika, na jesen maturantica Gospodarske škole akovec, na naš se fotosession prijavila na nagovor svoje majke, koja je, kao i cijela njena obitelj, a osobito mlaa sestra, podržava baš u svemu. Nakon srednje škole Monika želi upisati fakultet, a svoje slobodno vrijeme najradije provodi na rolama ili biciklu, ili pak družei se s prijateljicama. Najvea joj je vrlina, smatra, to što puno

Osobna karta Ime i prezime: Monika Šolti Mjere: 167 cm, 53 kg Datum roenja: 11.5.1993. Glazba: rock, ‘80, house Slobodno vrijeme: rolanje, bicikliranje Najbolja knjiga: Starac i more Najbolji film: Plan leta

daje, a zauzvrat naješe dobiva malo. Kako nema sat, svjesna je da uvijek i u svemu kasni i to je njena najvea mana. Ovaj fotosession snimljen je na skeli u Murskom Središu. (foto: Zlatko Vrzan)

Prijavite se za Ljetni fotosession 2011.

Meu mladim bendovima angažiranima za otvaranje programa MTV pozornice ovogodišnjeg Špancirfesta, našla se i akoveka Kom3dija

Meimurske novine i ovu godinu organiziraju Ljetni fotosession u kojem, kao i prethodnih ljetnih mjeseci, predstavljamo desetak meimurskih djevojaka. Uvjet za prijavu je navršenih osamnaest godina. Fotosession je krenuo

predstavljanjem prve djevojke, nakon ega e uslijediti još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada emo serijal privesti kraju. Podsjetimo, samo neke od prošlogodišnjih modela bile su Lara Toplek iz akovca, Bojana

Perho iz Murskog Središa i Iva Radek iz akovca. Prijave za fotosession primaju se na broj mobitela: 091/2417002 ili 091/2417008, ili putem e-maila: zlatko.vrzan@mnovine.hr ili urednik@ mnovine.hr.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

Knjige, glazba, internet... br. 829

Wolfram Fleischhauer - “Fatalni tango”

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnice prošlotjedne knjige Jane Austen “Ponos i predrasude”: Danijela Zanjko iz Šenkovca i Ljiljana Žvorc iz Ivanovca. Ovaj tjedan možete postati sretni dobitnik knjige “Nemoralna ponuda” autoricea Kerstin Gier.

MOZAIK KNJIGA

Kerstin Gier “Nemoralna ponuda” Cijela stvar ve je vrlo uznemirujua: njegovi su sinovi ve prešli tridesetu, a još nisu ništa postigli u životu. Fritz, udovac, tiranin i veliki škrtac, nona je mora za svoje snahe. No, onda je stari gospodin iznenada sasvim poludio: ponudio je svojim sinovima da na neko vrijeme zamijene supruge. Zanesena Olivia seli se Oliveru u otmjeni gradski apartman, a astoljubiva Evelyn odlazi Stephanu u rasadnik. Kako bi svi sudjelovali u ovoj apsurdnoj igri, Fritz nudi novac. Mnogo novca ... Pohlepni sinovi i snahe pristat e na apsurdnu igru, a bezbroj duhovitih

KNJIGA TJEDNA

Kada se Gulietta Battin, mlada balerina Berlinske državne opere, zaljubi u zanosnog plesaa tanga Damiána Alsinu, nesvjesno kree na udesno i opasno putovanje. Ono što zvui kao strastvena ljubavna pria uskoro e se pretvoriti u neobinu mješavinu politikog trilera i ljubavne drame. Nakon što zatoi njezina oca, Damián bez traga nestaje, a Giulietta je spremna poi i na kraj svi-

jeta kako bi ga pronašla. Jedini trag, koji joj je ostavio, njegov je zagonetan stil plesa. A ona, koja i dalje vjeruje u njihovu ljubav, tražei ga, ponire sve dublje u traginu povijest Buenos Airesa. Ovaj roman senzualna je i provokativna pria ispriana jezikom plesa, a poput tanga prepuna je neoekivanih obrata. To je pria o odgovornosti pojedine osobe i prošlosti dviju zemalja, o najnevjerojatni-

jim presjecanjima sudbina, ali, nadasve, pripovijest o ljubavi, koja e za svoje ispunjenje žrtvovati sve. Wolram Fleischhauer roen je 1961. u Karlsruheu, u Njemakoj. Autor je pet bestsellera. Govori i piše na engleskom, rancuskom i španjolskom, radi kao prevoditelj za Europsku komisiju u Bruxellesu od 1992. Oženjen je i otac dvoje djece. (MV Ino)

a

ALBUM TJEDNA

Urban & Hauser - “Urban & Hauser”

situacija jamit e svakom itatelju odlinu zabavu. Kerstin Gier najitanija je njemaka spisateljica, a njezin roman, ve objavljen na hrvatskom, “Svako rješenje ima svoj problem”, pribavio joj je brojne itatelje i kod nas.

U jednom intervjuu Goran Bare je Damira Urbana, onako u šali, nazvao “lijeninom”. Nije baš da Bare nije skroz bio u pravu: od 1998. i njegovog antologijskog albuma “Ženadijete”, Urban nije mnogo izdavao: tek šest godina poslije oglasio se “Retrom”, a još je pet godina trebalo proi da Urban izda “Hello!”. Tu je još i album snimaka pjesama izvedenih uživo “No mix! No sex!”, te dva singla, i to je to. A onda, brzinski je odjeknula vijest da Urban snima s pulskim virtuozom na violonelu Stjepanom Hauserom i još brže objavljuje album. Urban je takoer bio virtuoz na elu kada je, eksperimentirajui s kemikalijama, izgubio kosu, no bilo je to davno. Od onda naovamo profilirao se kao ovjek izuzetno monog i prepoznatljivog vokala, skladao je naramak hitova, i kod bakica, vozaa autobusa i ostale eljadi privrženoj Narodnom radiju bio percipiran kao simpatian i bistar udak. Na ovom albumu Urban i Hauser ujedinili su svoje adute, dodali pokoji pratei vokal

u vidu Ivane Husar Mlinac i decentnu klavirsku dionicu (za to je odgovoran Goran Kovai) za pojaavanje dojma, što je nedostajalo prethodnom Hauserovom albumu s Lukom Šuliem. Rezultat je polovian: Hauser tijekom svih 40 minuta ponosna ela blista svojim violonelom, dok se elo i vratne žile Damira Urbana nabreknute mue s inspiracijom, pa ak i kad je rije o vlastitim klasicima. Koliko god bio raznolik opus Urbana, on ovdje kao vokalist svakoj pjesmi pristupa manje-više jednako: vokalna interpretacija usmjerena mu je na doaravanje intenziteta urlanjem. Urbanu je jednostavno trebao koji tjedan više boravka u studiju. Vokali su mu sirovi, nedoreeni i u nekoliko momenata na rubu da se zamijene s Thompsonovim revanjem. “Everybody Hurts” zvui neinspirirano zbog toga, a isto se može rei i za “Ostavljam te samu”, koja unato primjetnoj i dojmljivoj boemskoj atmoseri ipak pati od Urbanovoga vokalnog prenavljanja. Urban i Hauser zvue nešto bolje u Urbanovim stvarima (najavni singl “Black Tattoo”

možda je jedina jako dobra izvedba obojice), a najbolja snimka na ploi završna je “Sarabanda”, koju potpisuje poznati prezimenjak rijekog muziara Nenada Bacha, Johann Sebastian, i koja je Hauserova solo izvedba. Ovaj projekt na neki je nain i opomena Hauseru. Prije ohoho godina, u maloj zemlji na Balkanu koja misli da nije na Balkanu, nakon godina školovanja u inozemstvu, pojavio se sin poznatog oca zvani Matija Dedi. Momak je blistao gdje god se pokazao, a onda ga je, po mišljenju pisca ovih redaka, hiperprodukcija došla glave. Svirao je tamo gdje treba i ne treba, svojom svirkom spašavao i loše projekte, da bi zatim klonuo, odmorio se i da-

nas ipak malo razumnije bira u što se upušta (barem bih volio da je tako). Dakle, ako Hausera pozove Nives Celzijus da gostuje na njenom albumu govorne poezije, neka Stjepan dobro razmisli što e i kako e (barem nek’ joj dobro zarauna svoj rad i nek’ nastupi pod pseudonimom). Jest da Urban nije Celzijus (daleko od toga), no od ovjeka Hauserovog talenta, obrazovanja i ambicije valja oekivati da pedagoški upozorava svoje suradnike neka izvole biti na gornjim granicama svojih mogunosti. Urban na ovom albumu nije na tom traženom nivou. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

Popis pjesama 1. Alone; 2. Black Tattoo; 3. Everybody Hurts; 4. Moja voda; 5. Kornjaa; 6. Mala truba; 7. Astronaut; 8. Ostavljam te samu; 9. Sarabande iz cello suite br. 2 u d mo lu

INTERNET I RAUNALA

1klik.hr - vaša nova poetna stranica? WEB PREPORUKA

Whatimade.com – nauite kako izraditi genijalne stvari Scott Bedord autor je bloga “What I Made”, na kojem objavljuje svoje “uradi sam projekte”. Koliko to dobro radi, svjedoi i podatak da je Whatimade.com ove godine dobio Webby nagradu za najbolji osobni blog na svijetu. Scottove jedinstvene kreacije izraene su od prirunih materijala koji se mogu pronai u svakom domainstvu, pa tako osim zabavne imaju i reciklažnu svrhu. Svaki predmet dolazi s detaljnim korak-po-ko-

rak uputama za njegovu izradu. Tu ete pronai elegantni stalak za svijee izraen od konzerve, sjenilo za lampu od plastinih boca, drža za jaja od vilice, tobogan od vješalica i mnoge druge. Blog koji odskae kreativnošu svog sadržaja izdvaja se i originalnim dizajnom stranice. Adresa na kojoj ete sigurno pronai nešto zanimljivo za sebe vrijedna je spremanja u vaše avorite i odlian je izvor zabavnih projekata za cijelu obitelj.

Zamislite stranicu gdje bi netko za vas pretražio ono što vas zanima, prikazao novosti im budu objavljene i odabrao za vas samo najbolje - i to još na hrvatskom. Nemogue? Upoznajte 1klik.hr. 1klik.hr je domai servis koji nudi potpunu uslugu što se tie vaših potreba za vijestima, komunikacijom, ali i pretraživanjem na internetu - ukratko: domaa poetna stranica preglednika kakvom ste je uvijek zamišljali. Dovoljno je samo pokrenuti preglednik i imati sve na jednom mjestu, a svaki sadržaj je udaljen samo jedan klik od poetne toke...

Tražilica Veina ljudi ve i sad ima neku od tražilica na svojoj poetnoj stranici, a 1klik to ni ne nastoji promijeniti - sve mogunosti

pretraživanja su tu, s time da se nastoji pretraživanje olakšati u najveoj moguoj mjeri. Tako je ve prilikom poetka pretraživanja mogue odabrati nekoliko kategorija (za sada su to web, glazba, film, tehnologija i automobili), a nakon prikazanih rezultata je mogue odabrati i još specijaliziraniju vrstu pretraživanja.

RSS novosti Iako veliki broj servisa podržava ovaj jednostavan nain ažuriranja vijesti, 1klik vam pruža nešto više - za razliku od npr. croportal.hr unaprijed predložene RSS eed-ove možete mijenjati i dodavati svoje, dok vas s druge strane rješava od mukotrpnog skupljanja adresa eed-ova i kategoriziranja kao što je to sluaj u vlastitom RSS itau.

Društvene mreže, linkovi, TV program Uz prijavu na 1klik.hr e vam pristupzadnjimvijestimaodstrane vaših prijatelja biti stalno prisutan - trenutno dostupno za Facebook i Twitter, ali vjerojatno ni Google+ podrška nije daleko, kad se malo udomai njegova upotreba... Centralni dio stranice (tik ispod pretraživanja) je posveen domaim ali i stranim linkovima za esto upotrebljavane stranice ali i servise. Na ovaj nain ste (opet) samo jednim klikom udaljeni od domaih novinskih portala, webmaila, prognoze vremena, oglasnika ali i sveprisutnih stranica s grupnim popustima. Što se tie TV programa - na poetnoj stranici su svi hrvatski zemaljski programi, no jednim klikom ste udaljeni od mojtv.hr portala unutar kojeg možete pre-

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099 gledati program za gotovo sve što je mogue primiti kod nas putem televizijskog prijemnika.

Može li bolje? 1klik.hr je zanimljiv servis koji ima vrlo dobar izbor domaih stranica i servisa koji se upotrebljavaju kod nas, a pretraživanje olakšano putem 1klik “kategorija” je nešto što e vas oduševiti lakoom upotrebe. Iako mjesta za napredak ima, za veinu hrvatskih surera je 1klik.hr poetna stranica koju vrijedi provjeriti i koja može vrlo dobro poslužiti za istraživanje domaeg weba... Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.


26. srpnja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film PARIS EXPRESS COURSIER / PARIS EXSPRESS

IZVORNI KOD SOURCE CODE

akcija, avantura, komedija Zemlja: Francuska Režija: Hervé Renoh Uloge: Michaël Youn, Géraldine Nakache, Jimmy Jean-Louis

od 28. srpnja do 2. kolovoza mistini akcijski SF triler Režija: Duncan Jones Uloge: Jake Gyllenhaal, Michelle Monaghan, Vera Farmiga

Francuska komedija o kuriru koji mora odraditi važnu dostavu ako ne želi izgubiti curu. Sam na svojem skuteru krši svako pravilo vožnje kako bi na vrijeme isporuio ekspresne dostave kurirske službe za koju radi. Meutim, koliko god se trudio, on nikad ne dobije bonus od šefa, nikad ne prestigne svoje kolege i baš nikad ne uspije proi pored svog

oca policajca koji ga ulovi svaki put. Sve što Sam ima je djevojka Nadia, a i ona bi ga mogla ostaviti ako se ne pojavi na vjenanju njezine sestre. Problem je u tome što Sam mora odraditi još jednu dostavu, a dan mu je upravo krenuo od lošeg na gore. Trajanje 90 minuta, preporuuje se starijima od 12 godina.

SF triler o vojniku koji putuje kroz vrijeme i mora spasiti milijune ljudi - i ženu koja mu se svia! Odlikovani vojnik, kapetan Colter Stevens (Jake Gyllenhaal), budi se u tijelu nepoznatog ovjeka i otkriva da je dio misije pronalaženja bombaša iz prigradskog vlaka u Chicagu. U zadatku s kakvim se do sad nikad nije susreo, shvaa da je dio vladinog eksperimenta

pod nazivom “Izvorni kod”. Šeica (Vera Farmiga) ga više puta šalje u prošlost, u vlak u kojem e eksplodirati bomba, te treba otkriti i sprijeiti bombaša koji može ubiti milijune ljudi. Pri tom stalno ulazi u tijelo jednog od putnika, te upoznaje zgodnu putnicu (Michelle Monaghan) koju poželi spasiti. Trajanje 93 minute, preporuuje se starijima od 14 godina.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Biutiful” je: a) kineski ilm b) njemaki ilm c) španjolski ilm

utorak, 26.7.

18.30 i 21.00 HARRY POTTER I DAROVI SMRTI: 2. DIO

Dobitnik iz prošlog broja: Josip Kolari, Ivanovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

19.00 PARIS EXPRESS COURSIER akcijska krimi komedija Režija: Hervé Renoh Uloge: Michaël Youn, Géraldine Nakache, Jimmy Jean-Louis mistini akcijski SF triler Režija: Duncan Jones Uloge: Jake Gyllenhaal, Michelle Monaghan, Vera Farmiga

petak, 29.7.

19.00 IZVORNI KOD

1. PUT OSVETE

mistini akcijski SF triler

2. UKRADENI IDENTITET

LARGO WINCH

U njegovu sobu ušulja se novinar koji ga želi ispitati o njegovom životu za vrijeme mladosti. Gospodin Nitko poinje priu o svom životu i glavnim prekretnicama koje se mu se zbivale kad je imao 9 (kada su mu se razveli roditelji!), 16 i 34 godine.

srijeda, 27.7. nema ilmskog programa

21.00 IZVORNI KOD

DVD, BLUE RAY IZLOG

Gospodin Nitko budi se u bolnici i siguran je da ima 34 godine. Meutim, njegov doktor mu objašnjava da je star 118 godina, da nitko više ne umire i da se nalazi u 2092. godini. On je nesiguran u to i ne sjea se skoro niega.

akcijska mistina fantazija

etvrtak, 28.7. l. br: _______________________________

22.00 U BOLJEM SVIJETU HEAVNEN / IN A BETTER WORLD

3. NARNIJSKE KRONIKE 3

GOSPODIN NITKO

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Faca snažne korporacije (Miki Manojlovi) pada s prijestolja, iako nema obitelj, naslijediti ga treba posvojeni sin kojeg su uhapsili u Amazoniji! Bilijunaš Nerio Winch (Miki Manojlovi) je pronaen mrtav, utopljen. Njegova

je smrt sumnjiva jer je on vlasnik velike i mone korporacije W Group. Službeno nije ostavio nasljednika, pošto nije imao obitelj. Jedino je uspješno držao u tajnovitosti svog sina, Larga (Tomer Sisley), kojeg je posvojio pred tridesetak godina u bosanskom sirotištu.

4. TRON: NASLIJEE 5. LJUBAV I OSTALE DROGE

drama, triler Država: Danska, Švedska Redatelj: Susanne Bier Uloge: Mikael Persbrandt ,Wil Johnson, Eddy Kimani , Emily Mulaya, Gabriel Muli

6. GRAD LOPOVA 7. CHE 8. AMERIKANAC 9. HARRY POTTER 7 10. SAW 7

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA 1. HARRY POTTER AND THE DEATHLY... 2. BRIDESMAIDS

nedjelja, 31.7.

4. HANNA

19.00 PARIS EXPRESS

5. INSIDIOUS

akcijska krimi komedija

6. PRIEST

21.00 IZVORNI KOD

7. BAD TEACHER

Drama Alejandra Gonzaleza Inarritua, pria o smrtno bolesnom šverceru (Javier Bardem) koji se želi iskupiti i pobrinuti za svoju djecu. Ovaj ilm je pria o Uxbalu (Javier Bardem). On

je predani otac. Izmueni ljubavnik. Biznismen iz podzemlja. Preživljava u nevidljivoj periferiji današnje Barcelone. Uxbal, predsjeajui opasnost smrti, pokušava se pomiriti s ljubavlju i spasiti svoju djecu i samoga sebe.

akcijska krimi komedija

21.00 IZVORNI KOD mistini akcijski SF triler

3. BAD TEACHER

BIUTIFUL

subota, 30.7.

19.00 PARIS EXPRESS

mistini akcijski SF triler

8. SOMETHING BORROWED 9. TRANSFORMERS: DARK OF ...

ponedjeljak, 1.8.

19.00 PARIS EXPRESS

10. KUNG FU PANDA 2

U.S. Box Office 1. HARRY POTTER AND THE DEATHLY...

akcijska krimi komedija

21.00 IZVORNI KOD mistini akcijski SF triler

2. TRANSFORMERS: DARK OF ...

KRALJEV GOVOR Film je inspiriran istinitom priom o Albertu, Vojvodi od Yorka (Colin Firth), koji je bio drugi u redu nasljeivanja Krune u Velikoj Britaniji 1930-ih. Vojvoda je patio od ozbiljne govorne ‘mane’ koja mu je jako naru-

šavala mogunost izbora za kralja. Njegova pretjerana stidljivost, te mucanje koje je ometalo njegov javni govor bili su brižljivo uvana tajna. No, poznanstvo s govornim terapeutom Lionelom (Geoffrey Rush) buduem e kralju jako pripomoi.

3. HORRIBLE BOSSES 4. ZOOKEEPER 5. CARS 2 6. WINNIE THE POOH 7. BAD TEACHER 8. LARRY CROWNE 9. SUPER 8

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. MIDNIGHT IN PARIS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

Lifestyle NE IDETE na more ovo ljeto?

To ne znai da se ne možete zabaviti! - Kad se nema novac, ljetovanje na moru nije na listi prioriteta, no to ne znai da vrijeme ne možete provesti kvalitetno i zabavno i kod kue Nemogunost odlaska na ljetovanje nešto je s ime se nosi mnogo ljudi. Kriza je, nema se novca i onda je logino da ljetovanje na moru uope ni nije na listi prioriteta. Umjesto da cijelo ljeto žalite kako ne idete, niste bili i neete otii na more, pokušajte to vrijeme kvalitetno iskoristiti te ga provesti u svojem gradu. Izmeu ostalog, nikada ne znate što e vam sudbina donijeti upravo u vašoj blizini! Provodei vrijeme na Facebooku i gledajui fotograije bližnjih i mjesta na kojima su bili, neete se osjeati ništa bolje, to i sami znate. Gdje god da bili, vrijeme je sunano, toplo, i puno dobre atmosfere, samo je trebate pronai. Ukoliko nemate nikoga tko bi se družio s vama tijekom ovih ljetnih i vruih dana, nije loše ni da se sami zabavite. Sport i rekreacija Sport i rekreacija tu su za duh i tijelo, ali i zabavu. Nikad ne znate koga možete upoznati na lokalnom odbojkaškom igralištu. Prikljuite se timu i zaigrajte što god vam padne na pamet. Osim toga, tu su i ostali sportovi kojima se mo-

žete pozabaviti sami. Rolanje, biciklizam, plivanje u bazenu, ili jednostavno sunanje i uživanje u toplom vremenu. Ukoliko niste osoba koja bi samoinicijativno otišla na prvo igralište, uvijek možete upisati sate aerobica, teretanu, ili ak neke od latino ili trbušnih plesova koji su sada aktualni s obzirom na ljeto. Naš prijedlog je zumba. Internet S obzirom na to da mnogo vremena provodite pred raunalom, upoznajte nekog zanimljivog te dogovorite sastanak na javnom mjestu bez straha ili konano pristanite na spoj na slijepo na koji vas prijateljice ve dugo pokušavaju nagovoriti. Nikad ne znate kakav ishod može biti. Izlazite Izlazite i družite se. Sigurni smo da postoje ljudi u vašoj blizini koji dijele istu sudbinu. Nazovite neke od starih prijatelja te dogovorite sastanak. Ukoliko se s nekim niste dugo vidjeli, uvijek ete imati priati o neemu i vrijeme e vam puno brže proi nego što mislite. Sjediti doma i ništa ne raditi samo e vas dodatno naživcirati, pogotovo ako preko ljeta nemate nikakvih obaveza. Provjerite što se dogaa u klubovima u vašem gradu, postoje li

kakva lokalna dogaanja (humanitarni koncerti, vatromet, kino na otvorenom, fešte c) te se pridružite zabavi. Nešto što ste uvijek željeli? Upisati kakav teaj, pridobiti diplomu iz nekog stranog jezika, možda potražiti posao ili proitati kakvu dobru knjigu

te pogledati ilmove koje još niste pogledali? Ne ustruavajte se isprobati nešto novo, nešto za što ste do sada pomalo bili skeptini. Pogotovo ako imate vremena na pretek, ovo je idealno doba za zaista sve. Svejedno se poastite Ako vam inancijsko stanje i nije baš najbolje, sigurni

smo da si dan možete uljepšati barem jednim sladoledom ili kakvim piem. Osim toga, možete ga i sami napraviti. Internet pršti od ukusnih recepata, što za jela, što za pia. Eksperimentirajte, i kada se svi vrate s mora, oduševite ih sa svojim kulinarskim sposobnostima. Takvo što sigurni nisu probali ni na moru!

SUKNJAMA PROTIV vruina

RECEPT tjedna

Suknje koje morate obui ovo ljeto! Ljeto je na vrhuncu, i vruine su nas opasno pritisnule, no to ne znai da vi ne morate voditi rauna o svom izgledu. Vrue vrijeme savršeno je za suknje svih vrsta, i kratke i dugake od laganih materijala. Suknje koje se nose ovo ljeto jesu prije svega ženstvene i romantine, no mogu imati i rockerski štih, sve ovisno o vašem osobnom stilu.

Kola sa suhim smokvama Sastojci: 200 g suhih smokava 3 jabuke 6 žlica smeeg šeera 3 jaja 6 dl integralnog brašna 1 žliica sode bikarbone 125 g maslaca 1 dl mlijeka na vrh noža soli 1 žlica rakije 300 g džema od šljiva tueno slatko vrhnje ili sladoled od vanilije šljive

Priprema Nasjeckajte suhe smokve pa ih izmiješajte sa žlicom rakije.

Otopite maslac u mlijeku pa malo ohladite. Prosijte brašno sa sodom bikarbonom. Jabuke ogulite i naribajte. Pjenasto izmiješajte jaja sa šeerom i malo soli. Naizmjence dodajui brašno sa sodom bikarbonom, i maslac s mlijekom umiješajte u tijesto. Potom umiješajte ribane jabuke (sa sokom koji su pustile) i sjeckane smokve. Tijesto rasporedite u kalup podložen papirom za peenje. Poravnajte ga i pecite u prethodno zagrijanoj penici 35-40 min na 160° C. Kola izvadite na rešetku da se ohladi. Još toplog premažite ga džemom od šljiva. Poslužite ohlaeno, s tuenim slatkim vrhnjem ili sladoledom od vanilije, te narezanim šljivama ili suhim smokvama.

ljena pravi izbor za vas. Dakle, ako ste klasiarka u duši – ovo je vaš izbor. I ovdje imate puno mogunosti izmeu kojih možete birati. One mogu biti dužine do koljena, sredine listova, jednostavne plisirane, s velikim džepovima ... No, apsolutni su hit dvije suprotnosti – potpuno uske “pencil” suknje i podstavljene “puf” suknje (koje imaju dašak pedesetih u sebi).

Maksi suknje

Kratke suknje Ima li ieg ljepšeg od preplanulih lijepo oblikovanih nogu u kratkoj suknji? Pitajte samo svoju “bolju” polovicu i on e vam potvrditi da nema. Kao i svako ljeto, sve je dopušteno – razni printevi, uzorak cvijea, volanii, slojevitost i lepršavost, ali

Budite kreativni Postoji li nešto za što znate da vam dobro ide? Bez obzira je li rije o slikanju, crtanju, fotograiranju, pravljenju frizura, ureivanje noktiju, pjevanju ili neem treem ... Nabavite sve što je potrebno i usavršite svoj talent. Ukoliko ga nemate, ovo je idealna prilika da se okušate u mnogo toga i pronaete ga.

i jednostavne suknje A linije ili pak one uz tijelo. Boje su tradicionalne ljetne - bijela, boja pijeska i kaki, uz dozu jarkih boja, koje uvijek dobro dou kada želite biti zamijeeni. S obzirom na vruine,

preporuujemo da birate suknje od prirodnih materijala.

Midi suknje Ne volite pokazivati previše “kože”, onda je midi suknja do ko-

Ovo su se proljee vratile na velika vrata, a ništa manje ne nose se ni sada u ljeti (a nosit e se puno i ovu jesen). Dakle, ako još niste, sada je pravo vrijeme da investirate u jednu maksi suknju, koja može biti odlian izbor za svakodnevne, ali i none izlaske. Lagani i lepršavi materijali ono su što trebate tražiti, a od boja i uzoraka – najpopularnije su jednobojne suknje i suknje s uzorkom cvijea.


26. srpnja 2011.

Dobro je znati 299

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Modna zona osvaja centar akovca

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

Subota, 30. Srpanj 2011. u 21 sat, je dan kada e Trg Republike u akovcu ugostiti Modu zonu, koja iz godine u godinu izrasta u sve atraktivniju manifestaciju u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih. Selektivni odabir modnih kua, dizajnera, modela i suradnika doprinosi kvalitetnom modnom zbivanju i promociji brandova na nacionalnoj razini.

Svoje kolekcije za sezonu jesen/ zima 2011/2012 predstavit e Angel, Bellezza, Baggiz i Jet-Lag. Modna kua s najdužom tradicijom, Angel, prezentirat e žensku i trudniku kolekciju inih linija kroja s kvalitetnim materijalima u laganom odmaku od iste klasike, a koja u duane dolazi poetkom rujna. Bellezza e ostati vjerna svom prepoznatljivom rukopisu u ženskoj kolekciji

inspiriranoj senzualnim, samosvjesnim ženama. Urbani brand Baggiz predstavit e svoju viziju torbica koje su namijenjene onima koji vole neobine stvari, a za kreacije se iskljuivo koristi umjetna eko-koža u kombinaciji s izvrsnim tkaninama. Jasmina Arnautovi u svojoj se kolekciji Jet-Lag igra bojama i teksturama, a sve s ciljem da napravi neobinu ženstvenu kolekciju.

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.


10

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Piše Katarina Flajpan

Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

Lijeenje vodom

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Može li se ljubomora nadvladati?

Griješiti je ljudski...

Imam probleme s ljubomorom. Jako sam ljubomoran na svoju suprugu. Ljubomoran sam na svaku osobu u supruginom životu, pa ak i na one koje su bile prije mene. Imam teškoe prilikom uspostavljanja povjerenja prema novim ljudima. Stalno mislim i tih se misli ne mogu osloboditi, da me supruga vara, premda nemam pouzdanih dokaza, ja i dalje sumnjam u nju. Povjerio sam se prijatelju koji me isto uvjerava da mi je supruga, što se tie toga, u redu, ali meni to nije dovoljno. Zbog ljubomore dolazimo esto u konlikte. Vidim da ljubomora koju osjeam uništava naš odnos. Bojim se da ne doe do najgoreg. Kako da si pomognem? Prije svega citirao bih jednu krasnu deiniciju ljubomore koja glasi: „Ljubomora je u ljubavnom odnosu kao sol u hrani. Sasvim mala koliina može poboljšati okus, ali prevelika koliina uništava užitak i pod odreenim okolnostima može ugroziti život.“ (Maya Angelou). Zapravo je ljubomora jedna neugodna kompleksna emocionalna reakcija koju je skoro svatko od nas barem jedanput u životu iskusio. Ljubomora se javlja zbog razliitih razloga, a neki od njih jesu strah da e nas voljena osoba napustiti ili strah od gubitka ljubavi ili od sramoenja ili gubitka ponosa i asti ili nekakva bolna iskustva i strahovi iz prošlosti koji nisu riješeni ili zbog osjeaja manjka sigurnosti pa nam je potrebna stalno pomo druge osobe, ili da nemamo dovoljno samopoštovanja pa mislimo da nismo dovojno pametni, lijepi, bogati i sl. Inae, što se tie kontrole supruge, moram vam rei da nikoga ne možemo kontrolirati kako nas ne bi prevario ili slagao ili ostavio. Što se tie savjeta i Vašeg upita kako si možete pomoi,

odgovaram da prije svega trebate upitati sebe pa zašto se ja tako osjeam i koji su moji problemi koje ja vuem iz prošlosti što me ini tako sumnjiavim i osjetljivim. Dalje se upitajte pokazujete li nesigurnost i ovisnost prema supruzi. Imate li strah da e Vas surpuga napustiti i da onda neete moi ili znati kako dalje sami? Ukoliko ste stalno u strahu da e Vas supruga prevariti, može se dogoditi da napravite toliko tenzija i teškoa u odnosu da zaista netko drugi, tko nudi poštovanje, harmoniju i radost, privue pažnju Vaše supruge. Razmislite što Vi dajete u Vaš odnos. To su stvari koje su važne. Vodite rauna da je ljubomora vrlo esto loše skrivena potreba za kontrolom, odnosno da suprugu držite na kratkom lancu. Važno je da o svemu ovome dobro razmislite i da se upitate zbog ega mi je ovo sve potrebno, a preporuujem Vam da izaberete poštovanje jer najmoniji ste kada volite, poštujete i kada svojom osobnošu i trudom gradite odnos.

Danas ipak neemo u tu širinu, ali valjda sam vas priv uk la. Samo nastavite itati jer neemo priati o vašim, nego o greškama vaše djece. Valjda i djeca smiju griješiti, i djeca su ljudi... Da, ali mi odrasli uglavnom nastojimo od njih napraviti bezgrešna bia. U poetku najprije vjerujemo da smo ih takve savršene i bezgrešne donijeli na svijet, ali ubrzo osjetimo dužnost da ih nauimo kako da sve rade ispravno. Što god to znailo, veina nas odraslih ima prilino razraen sustav vjerovanja kako osobno zna što je dobro, pravedno i ispravno na ovome svijetu. Pogotovo za našu vlastitu djecu. Suzdržat u se od navirue potrebe da na tu temu nabacim bilo kakav komentar. Ovakva kakva sam ne mogu se sasvim suzdržati, pa u ipak rei da je poprilino strašno kako taj naš svijet kraj svih tih naših savršenih normi i kriterija izgleda...Ali, djeca su naša budunost, došla su na svijet da ga poprave, ili što ve ne sanjarimo kad ih želimo roditi i kad s roditeljskim ushitom gledamo kako rastu. Djeci želimo dati sve najbolje i od njih oekujemo sve najbolje. To su ogromna ulaganja

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

s još veim oekivanjima dobiti. Tako nerealno se ne bismo postavili ni u jednom podruju poslovanja, ali roditeljstvo je mnogima posao nad svim drugim poslovima. Oekuje se maksimalna dobit i spremni smo se maksimalno potruditi. Zato su razoaranja tako esta i teška. Djeca uglavnom ne ostvaruju roditeljske snove. ak i ako ostvaruju svoje vlastite snove, pretvarajui ih u stvarnost puno i esto griješe. Što je zapravo ljudski, ali mi ljudi mislimo da ne bi trebalo biti djeje. Jer kao djeca su najbolji ljudi. Jesu, ali brzo ue od nas starijih, a što brže ue, više griješe. A vi ih sve više nastojite ispravljati i usmjeravati na pravi put. Onaj koji vi mislite da je pravi. Iako ga naješe ni sami ne slijedite, ali se toga više i ne sjeate. Ali zato hoete da vaša djeca budu bolja. Mislite da je nedopustivo da griješe, a da to ine ne shvaajui razloge za svoje ponašanje. Pa kako se može dogoditi da vaš sin ode u školu bez zadae kad je to njegova obaveza i da vam još slaže da ju je napisao, pitate se kako može biti tako neodgovoran i trebaju vam uvjerljivi razlozi zašto je tako postupio. Ili vam trebaju razlozi zašto je ošamario mlau sestru. Objasniti svoju motivaciju u trenutku kad griješimo teško je i odraslima, a djeca bi to trebala moi?! Kad bi bilo lako objasniti zašto ponekad postupamo posve pogrešno i loše, možda bi manje griješili. S druge strane, kad bi analizirali stvarne razloge za sve svoje pogreške ispalo bi da smo neki kriminalni tipovi koji smišljaju i planiraju loše poteze, a veina ljudi nenamjerno griješi. Tako i djeca, pa ih ne treba maltretirati nastojanjem da svaki svoj loši in i propust obrazlože, razumiju i poprave. Ili uvedimo pravilo da to tražimo i od odraslih. Ali tko mene pita?!

Jeste li ikad imali potrebu vodom oprati rublje, automobil, podove, kupatilo, prozore, biljke, sue, podne obloge, sanitarije i još mnogo toga. Zašto onda postavljati pitanje emu i kako prati organizam kako izvana tako i iznutra vodom kad postoje tako primamljivi napici i kozmetika sredstva koja ine udo i deseterostruko uinkovitije od vode hidratiziraju vaš organizam. Nemojte se dati zavaravati. Bez vode nema života. Voda je najzdraviji put do neophodne hidratacije vašeg organizma koji bi se zbog nedostatka tog eliksira života sigurno ugasio. "Mnogo tekuine, mnogo tekuine" ponavljaju lijenici ali vrlo rijetko savjetuju da pijete mnogo vode, vode koja nije ledena nego topla ili bar sobne temperature. Hladna voda koncentrira masnoe koje ste upravo konzumirali i usporavaju probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, "slome" se, i crijeva ih apsorbiraju brže nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (oštetiti crijevne resice) i uskoro e uzrokovati debljinu a može uzrokovati i rak. Nikada ne pijte hladnu vodu, pogotovo ne vodu s ledom jer to šokira organizam. Pijte iskljuivo mlaku ili toplu vodu nakon jela i to što više. U jelovnik uvrstite što eše toplu juhu. Ne samo da ete se bolje osjeati nego ete doista eliminirati zdravstvene probleme. Japanci, koji kao nacija žive najdulje na svijetu, piju toplu vodu odmah u jutro i to u laganim gutljajima u koliini do 6 decilitara. Nemojte žuriti s ispijanjem. Dajte si dovoljno vremena i dobro se hidrirajte. Ako ne možete odjednom popiti 6 decilitara vode popijte ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGUE DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

BIOTERAPIJA

koliko možete, a postupno poveavajte koliinu do preporuene doze. U potrazi za eliksirom mladosti, zdravlja i života zaboravili smo da nam je taj eliksir zapravo na dohvat ruke. Tako to biva vrlo esto u životu. Voda pomaže u svemu, voda je život, osnova života – gdje nema vode nema života. Topla voda se pije odmah nakon buenja. Ozbiljne studije skreu pažnju da lijeenje vodom daje dobre rezultate kod ozbiljnih bolesti kao i za manje zdravstvene probleme. Voda, prema tim istraživanjima lijei artritis, glavobolju, reumatske bolesti, srani sustav, aritmiju, epilepsiju, kolesterol, bronhitis, astmu, tuberkulozu, meningitis, bolesti bubrega, bolesti mokranih organa, povraanje, gastritis, hemoroide, dijareju, dijabetes, zatvor, sve bolesti oiju, ženske probleme, rak, želuane probleme, bolesti uha grla i nosa te otklanja mnoge druge probleme. Voda je ista energija bez dodataka bilo kakvih supstanci. Ipak, da bismo mogli lijeiti sve te bolesti morali bismo konzultirati japanske strunjake koji su se na tom podruju višestruko dokazali. Nakon ispijanja vode i izvršene usne higijene nemojte jesti 45 minuta. To se odnosi na lijeenje vodom. Zdravi ljudi piju vodu prije i poslije obroka. Napominjem da voda mora biti topla. Dobro bi bilo da nakon ispijanja tople vode ne jedete dva sata. To e vam osigurati vitku liniju. Važno je napomenuti da balans u organizmu mora funkcionirati besprijekorno a to vam ja mogu osigurati sa sto postotnom sigurnošu. Nazovite bez SMS-a na br. telefona 098/1347-031. OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGUE JE I DA POPRAVITE KUNI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtnika 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 tel. 311-160 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ruera Boškovia 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


26. srpnja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Rezidencija Pryor Rezidencija “Pryor” nalazi se u gradu Montauku u amerikoj državi New York. Gotovo cijela parcela na kojoj se kua nalazi zauzima vrh brda povrh tog grada, a u središtu iste nalazi se ova predivna stambena graevina u vlasništvu etverolane obitelji. Ona je, ustvari, vikendica ili ljetnikovac koji se koristi za bijeg od užurbane gradske vreve. Roditelji su tražili godinama prigodnu parcelu koja e ih podsjeati na dane djetinjstva u tom kraju i kojom e svojim sinovima usaditi isto takvu ljubav prema prirodi i okolini koja ih okružuje, kao i prema mjestu iz kojeg potjeu. Projektirana drugaije od grad-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i

skih kua, rezidencija “Pryor” odlikuje se otvorenim pristupom s više strana, funkcionalnim zonama koje su povezane s okolinom i s kojom tvore jednu zajedniku cjelinu. Fasadne površine obiluju velikim kliznim stijenama kroz koje se ulazi u dnevni boravak, blagovaonicu i kuhinju za vea druženja. Za manja okupljanja tu su manja zaokretna vrata koja vode u centralnu prostoriju s pogledom na ocean. Klizna se vrata takoer koriste i u spavaim sobama, pri emu i njih otvaraju prema okolnoj prirodi. Središnji dio objekta je dnevni boravak s kuhinjom velikog volumena koji, kad se otvori, postaje mjesto za piknik, a kamin u dnevnom borav-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

ku postaje svojevrsna logorska vatrica. Interijer je moderan i jednostavan s vidljivom kombinacijom bijele i drvnog dekora te nekoliko nijansi pastelnih zemaljskih tonova. Naravno, objekt je ekološki podoban, koriste se ekološki i održivi sistemi kao što su geotermalno grijanje i hlaenje, sistemi hladovine i ventilacije, solarni paneli, posebni prozorski slojevi za optimiziranje svjetla i temperature, kao i ekološki materijali za izradu i površinsku obradu elemenata interijera. Na kraju da spomenem da su ovaj objekt projektirali arhitekti iz studija “Bates Masi Architects”. http://www.batesmasi.com/

ureuje: Bruno Kontrec, dipl. ing.

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

Interijer tvrtke Dreamhost

Tvrtka “Dreamhost” koja se bavi web-hostingom zapošljava mlade i slobodne kreativce s podruja informatikog sektora pa je, baš kao i mnoge druge srodne kompanije, odluila interijer svog sjedišta prilagoditi svojim zaposlenicima. Otvoreni prostor su dali u ruke arhitektima iz amerikog studija “O + A”, koji su izveli funkcionalan prostor prilagodljiv poslovnim potrebama isto kao i onim privatnim. Sjedište tvrtke nalazi se u gradu Brea u Kaliforniji, a njegov identitet oituje se u velikim otvorenim prostorima i volumenima, sa štihom industrijskih elemenata,

mnogo svjetla i elementima interijera u jarkim i veselim bojama svih kolorita. Kompletan je prostor u bijeloj dominaciji i na nju je bilo mogue aplicirati bilo koju drugu boju, nijansu ili pak kombinaciju istih. Takoer, tako izveden prostor podoban je za igru materijala, dekora, graikih elemenata ili pak za eksperimentiranje sa svima njima. Površina prostora od 1.230 m2 dopušta vrlo interesantnu p o z i c i j u funkcionalnih

Dicka van Gamerena iz Nizozemske. Zahtjev je bio da se kua kompletno renovira, poboljša na svim poljima i iz nje stvori održivi i bezvremenski stambeni objekt. Kompletno su svi zidovi adaptirani i maksimalno izolirani, promijenjene su sve staklene površine onima optimalnima, srušeni su zidovi i optimizirane su funkcionalne zone, promijenjeni su fokusi i smjerovi nekima od njih kako bi cijeli objekt imao svojevrsni “implodirajui” moment (u svom pozitivnom smislu). Oklop objekta sastoji se od tri povezana šesterokutna dijela sa staklenim svodovima i mnogo nepravilnih ploha; toliko nepravilnih da im nije mogue ui u trag. Bezvremenost koja je zahtijevana oituje se u minimaliziranju odabranih kolorita i materijala – svijetli tonovi i betonski materijali po cijelom interijeru veži isti za vanjštinu objekta kako bi izgle-

dao savršeno ujednaeno. Takoer, svijetli tonovi (bijeli ako baš želite), s mnogo izvrsno projektiranih staklenih površina, kako bi u svakom trenutku bilo i više no dovoljno svjetla, savršeno se poklapaju s okolinom u kojoj je objekt smješten. No, da ne bi stvari prepustili sluaju, i okolni krajolik dizajniran je kako bi se pojaao cjelokupni efekt. Zasaena su stabla bukve i ostalo bilje, jedino je potok ostao na svom mjestu. Održivost i ekološka podobnost bili su jedan od uvjeta, a to se “riješilo” korištenjem grijaih pumpi, solarnim bojlerom, kompletnim LED sustavom rasvjete i drugim stvarima. Bilo kako bilo, Nizozemci su još jednom pokazali kako se to radi! Fotograije: Marcel van der Burg – Primabeeld http://www.vangameren.com/ http://www.primabeeld.nl/

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Vila 4.0

Kada sam prvi put vidio ovu graevinu, nisam bio siguran svia li mi se ili je ipak “malo previše”. No, što sam je više gledao i prouavao, sve mi je više imala smisla, kao i sama pria oko nje. Naime, vila “4.0” je u originalu nastala 1967. godine, i to kao jedan manji segment ovoga što vidite na slikama. Tlocrt ondašnjeg objekta bazirao se na obliku šesterokuta i za to je vrijeme bio vrlo interesantan i u stilu. Kako su godine prolazile, stanari su odluili mijenjati njen izgled, volumen i funkcionalne zone, no nekako nisu pratili originalnu ideju (baš kao i masa stambenih objekata koje gledamo svaki dan). Tako je stajala sve do 2001. godine, kada je nastala trea verzija ovog objekta. Tada je došlo do još veeg debakla, jer se tu dograivalo i mijenjalo bez uma i razuma. No, prije nekoliko godina desila se sinergija izmeu klijenta i arhitekta

zona u kojem su one smještene kao zasebne cjeline po površini, a posebno se istie soba za konferencije koja je deinirana u crno - sivim nijansama te kao takva plijeni punu pažnju te djeluje zaista dramatino u cjelokupnom volumenu. http://www.o-plus-a.com/


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Europski pobjednici “Mladi, kreativni, Chevrolet 2011.“ Chevrolet je pred studente primijenjene umjetnosti iz 22 europske zemlje stavio zadatak da ove godine pomognu Chevroletu proslaviti stogodišnjicu postojanja. Prijavljen je rekordan broj od ukupno 552 projekta iz 155 škola, i to u sljedeih pet disciplina primijenjene umjetnosti: mode, glazbe, fotograije, videa i vizualnih umjetnosti. Natjecatelji u kategoriji mode trebali su se vratiti u daleku 1911. godinu kako bi pronašli inspiraciju i redeinirali stil tog vremena na suvremen nain. Pobjedniki projekt Lubice Mildeove s FA STU-a u Bratislavi, Slovaka, zanimljiva je reinterpretacija takozvane male crne haljine koju najbolje opisuje integracija nekoliko elemenata iz razdoblja 1910. kao što su plisirani ukrasi, v-izrez i drapirani asimetrini oblik rukava. Studenti koji se bave glazbom treba-

li su skladati jedinstvenu roendansku pjesmu za Chevrolet, a pobjedniku skladbu napisao je talijanski trio s IED-a u Rimu. U kategoriji fotograije studenti su dobili prilino zahtjevan zadatak da dokumentiraju stotinu godina povijesti u jednoj jedinoj fotograiji. Pobjednika slika koju su nainili Juliana K ížová i Jakub Vlek s Univerzita Tomáše Bati u Republici eškoj odlino odražava prošlost, sadašnjost i budunost u jednoj prekrasnoj fotograiji. Natjecatelji u kategoriji videoradova dobili su zadatak napraviti uzbudljivu pozivnicu na proslavu stotinu godina Chevroleta, a žiri je ove godine dodijelio dvije prve nagrade. Video koji su snimili petorica studenata s Ecole Emile Cohl iz francuskog Lyona posve je ispunio zadatak predstavljanja Chevroletove linije proizvoda i poigravanja s Chevroleto-

VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio

vim bogatim nasljeem na vrlo dinamian i zanimljiv nain: preko iskustva animiranog putovanja kroz vrijeme, i još do Mjeseca i natrag. Drugi prvonagraeni projekt napravio je tim trojice studenata s AA&RF FUD UJEP-a iz eške. Oni su napravili svjež, mladenaki i kreativan video temeljen na univerzalnim vrijednostima pravog prijateljstva meu mladima i iskustva cestovnog putovanja kroz predivnu prirodu. Zadatak dizajniranja atraktivnog postera u kategoriji vizualnih umjetnosti najbolje je riješila Soia Stergiopoulou s OMIRAS u Grkoj. Ona je kombinirala dizajnerske skice legendarnih Chevroletovih automobila s jasnom jubilarnom porukom, što je rezultiralo suvremenom interpretacijom branda iza kojega stoji sto godina dizajna i inovacija.. Svi europski pobjednici natjeaja Mladi, kreativni, Chevrolet ove e jeseni primiti nagrade na sveanoj dodjeli u Londonu.

26. srpnja 2011.

„Razmisli - ka U sklopu kampanje „Razmisli - kad piješ, ne vozi“ Zagrebaka pivovara svojom je edukativnom akcijom u Zagrebu, Splitu i u Osijeku velik broj graana upozorila na opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola. Osim korisnih informacija o opasnostima vožnje pod utjecajem alkohola, posjetitelji su na glavnom zagrebakom i osjekom trgu te splitskoj Rivi imali priliku testirati simulaciju vožnje u pijanom stanju. Na vozakoj konzoli, uz naoale koje vjerno oponašaju pijano stanje, svi radoznali graani su pali na testu

simulacije i tako se bezbolno mogli upoznati sa snažnim utjecajem alkohola na vozake sposobnosti. Ova je akcija poslužila kao koristan podsjetnik na opasnost neodgovorne vožnje pod utjecajem alkohola, a graani su dobili i korisne informacije o posljedicama i simptomima vožnje u pijanom stanju.

Domai i europski automobilistiki as Niko Puli, zajedno sa sinom Ivanom, mladim i perspektivnim vozaem brdskih utrka, podržao je ovu akciju i pridružio se stavu Zagrebake pivovare prema kojem je vožnja i pod najmanjim utjecajem alkohola potpuno društveno neprihvatljiva. Sve o kampanji od-

Volkswagen je “pokupio” brojne nagrade na festivalu reklama u Cannesu Volkswagen je na 58. «International Festival of Creativity» u Cannesu, najrenomiranijem festivalu reklama u svijetu, osvojio «brdo» nagrada: ukupno 34 zlatnih, srebrnih i bronanih poželjnih «Lavova» osvojio je europski najvei proizvoa automobila – najvei broj ikad. «Titanskog lava» Volkswagen je dobio za inicijativu ekološke i energetske održivosti «Think Blue». Ve je i prije iznimno uspješni TV spot «The Force» za Passat dobio od žirija ak tri poželjne nagrade: dvije zlatne i jednu bronanu. Pored «Titanskog lava» Volkswagen je osvojio ukupno osam «Zlatnih lavova» i 14 srebrnih odlikovanja. Reklamni strunjaci dodijelili su jedanaest bronanih «Lavova» ovom proizvoau automobila. Pritom su nagraeni kreativni radovi Volkswagena iz cijelog svijeta. U konkurenciji su bile kampanje iz SAD-a, Australije i Novog Zelanda kao i iz Njemake, Nizozemske, Švedske, Norveške, Engleske, te Kine, Argentine i Brazila.


26. srpnja 2011.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ad piješ, ne vozi“

Važno je biti u Focusu Ford je proširio ponudu svojeg najpopularnijeg modela Ford Focus Icon. Još uvijek možete odvesti svoj Ford Focus Icon 1.4 po nevjerojatnoj cijeni od 86.900 kn koja ukljuuje 1.4 benzinski motor snage 80 KS, inaicu s pet vrata, ABS, klima ureaj, daljinsko zakljuavanje, 4 zrana jastuka, putno raunalo, el.paket i maglenke. Ako vam je draži snažniji motor, bit e vam draži i Focus Icon 1.6 po sniženoj cijeni od 93.900 kuna. Ford Focus Icon 1,6 ukljuuje motor sa 100 KS, 5 vrata, ABS+MBA, klima ureaj, daljinsko zakljuavanje, 4 zrana jastuka, putno raunalo, el. paket, svjetla za maglu…

govorne konzumacije alkohola Razmisli može se pronai na www.razmisli.net. Kampanja se bavi raznim podrujima zloupotrebe alkohola koje Zagrebaka pivovara strogo osuuje i kao odgovoran tržišni lider nastoji utjecati na aktualiziranje ovih nezaobilaznih problema – vožnje pod utjecajem alkohola, maloljetnike konzumacije alkohola i pretjerivanja s konzumacijom alkohola.

Šavora d.o.o.

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

Volkswagen modeli odabrani za “Službena vozila godine” U ukupnom ocjenjivanju u kategorijama «Mala vozila» te «Mali kompaktni Vanovi» marka Volkswagen osvojila je s Polom i Touranom prva mjesta. U kategoriji «Kompaktna klasa» koncern je pobijedilo u ukupnoj ocjeni s Audijem A3 Sportback te u ocjenjivanju uvoznika sa Škodom Octavia Combi.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

U kategoriji «Srednja klasa» Škoda Superb Combi izabrana je za najbolje uvozno vozilo. Marka Audi osvojila je s Q5 prvo mjesto u ukupnoj ocjeni «Kompaktni SUV». Nadmonu pobjedu u kategoriji «Mali vanovi» u ocjenjivanju uvoznika i u ukupnoj ocjeni odnijela je SEAT Alhambra. Izbor se zasnivao na ocjeni preko 250

menadžera voznih parkova koji su prethodno testirali 61 razliitih modela i pritom obavili 1.800 probnih vožnji s preko 50.000 prijeenih probnih kilometara. U zasebnom izboru «Službenog vozila» itatelja marka Audi osvojila je prvu nagradu drugi put za redom u kategoriji «Dobar servis

1. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2001.g., 121.000 km, 2. vlasnik, na ime kupca = 3.500 eura 2. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2003.g., 70.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 4.430 eura 3. Toyota Prius 1,5 Hybrid SolNAVI, 2006.g., 130.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 13.400 eura 4. Toyota Prius 1,5 Hybrid Luna, 2007.g., 140.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 11.000 eura 5. Toyota Hilux 2,5 D-4D DC, 2006.g., 172.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 14.800 eura 6. Toyota Verso 2.0 D-4D Sol, 2009.g., 116.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 18.500 eura 7. VW Scirocco 2.0 TDI Sport, 2008.g., 59.900 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 19.800 eura 8. VW Eos 1.4 TSI, 2008.g., 6.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 18.999 eura 9. Renault Megane 1.4 16V Grandtour, 2004. g., 109900 km, na ime kupca = 5.640 eura

za velike kupce». Kao «Ekološki najsavjesnija automobilska marka» odabrana je marka Volkswagen osobna vozila, kao i prethodne godine. Volkswagen Leasing osvojio je pet puta uzastopno najviše glasova u kategoriji «Leasing / financiranje / menadžment voznih parkova».

od 127.000 kn*

Dinamic Trade d.o.o. Braće Graner 6, Čakovec, tel: 040/329-123


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a:

MotoGP poredak nakon 10 od 18 utrka

Rezulta Rally Grka, 16.-19. lipnja 2011.

MotoGP poredak za VN SAD,, Laguna Seca, 24. srpnja 2011.

F1 poredak nakon 10 od 18 utrka

Casey STONER

25

1.

Sebasen OGIER

28

1.

Lewis HAMILTON

25

2.

Jorge LORENZO

20

2.

Sebasen LOEB

20

2.

Fernando ALONSO

18

3.

Dani PEDROSA

16

3.

Mikko HIRVONEN

16

3.

Mark WEBBER

15

4.

Ben SPIES

13

4.

Pe er SOLBERG

12

4.

Sebasan VETTEL

12

5.

Andrea DOVIZIOSO

11

5.

Henning SOLBERG

10

5.

Felipe MASSA

10

6.

Ma hew WILSON

8

6.

Adrian SUTIL

8

7.

Nico ROSBERG

6

8.

Michael SCHUMACHER

4

9.

Kamui KOBAYASHI

2

Valenno ROSSI

10

7.

Nicky HAYDEN

9

8.

Colin EDWARDS

8

9.

Hector BARBERA

7

10. Hiroshi AOYAMA

6

11.

Karel ABRAHAM

5

12. Loris CAPIROSSI

4

Poredak vozaa:

7.

Kimi RAIKKONEN

6

8.

Juho HANNINEN

4

9.

Jari - Ma LATVALA

2

10. Dennis KUIPERS

1

1.

Sebasen LOEB

146

2.

Mikko HIRVONEN

129

3.

Sebasen OGIER

124 76

Casey STONER

193

4.

Jari - Ma LATVALA

2.

Jorge LORENZO

173

5.

Pe er SOLBERG

73

6.

Mads OSTBERG

48

Andrea DOVIZIOSO

143

4.

Dani PEDROSA

110

5.

Valenno ROSSI

108

6.

Ben SPIES

98

7.

Nicky HAYDEN

94

8.

Colin EDWARDS

67

9.

Hiroshi AOYAMA

10. Marco SIMONCELLI

63 60

Poredak proizvoaa: a: 1.

Honda

235

2.

Yamaha

204

3. 4.

Duca Suzuki

117 45

Slijedea utrka: VN eške, Brno, 14. kolovoza 2011.

10. Vitaly PETROV

1

Poredak vozaa:

1.

3.

7.

Ma hew WILSON

36

8.

Kimi RAIKKONEN

24

9.

Henning SOLBERG

10. Federico VILLAGRA

20 20

Slijedei rally: Rally Finska, 28.-31. srpnja 2011.

250 195 87 61 34

tVTMVHBTFSWJTJSBOKBV[EWJKFHPEJOF OF HBSBODJKFOBVHSBêFOFEJKFMPWF tVTMVHBMJNBSJKF tUFSNPMBLJSBOKFQP78TUBOEBSEJNB NBB tCFTQMBUOBNPOUBäBJCBMBOTJSBOKFHVNB FHVNB

Poredak vozaa: 1.

Sebasan VETTEL

2.

Mark WEBBER

139

3.

Lewis HAMILTON

134

216

4.

Fernando ALONSO

130

5.

Jenson BUTTON

109

6.

Felipe MASSA

62

7.

Nico ROSBERG

46

8.

Nick HEIDFELD

34

9.

Vitaly PETROV

32

10. Michael SCHUMACHER

Poredak Teamova: 1. Citroen Total World Rally Team 2. Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. M-Sport Stobart Ford Rally Team 4. Petter Solberg World Rally Team 5. Ice 1 Racing 6. Munchis Ford World Rally Team

Ovlašteni servis za

F1 poredak za VN Njemake, emak em ake, e, nja 2011. 2011. Nürburgring, 24. srpnja

1.

6.

26. srpnja 2011.

32

Poredak konstruktora: ra ra:

1.

RBR – Renault

355

2.

McLaren – Mercedes

243

3.

Ferrari

192

4.

Mercedes

78

5.

Renault

66

6.

Sauber Ferrari

35

7.

Force India – Mercedes

20

8.

STR – Ferrari

17

32

MOGUĆNOST SERVISIRANJA I OSTALIH MARKI VOZILA

Slijedea utrka: VN Maarske, Budapest, 31. srpnja 2011.

VRIJEDI DO 30.07.2011. NAJAVA ZA PREGLED NA 040/365-302 3 GODINE JAMSTVA NA ORIGINALNE REZERVNE DIJELOVE UGRAĐENE U OVLAŠTENOM SERVISU

Preloška 92 Čakovec Tel: 040/365-300 www.alfacar.hr


26. srpnja 2011.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Zbogom našem Modeksu Nekako u ovo vrijeme 1968. godine postalo mi je jasno kako neu u školu za novinara i sveenika, što sam želio (ali nisam imao petice), ni za soboslikara ili limara, što su htjeli roditelji, nego u u krojae, što je na krajeva bio kompromis želja i stvarnosti. Mjesec i pol kasnije ve sam bio u Krojakoj zadruzi Partizanka (kasnije Modna konfekcija Modeks) Mursko Središe, kao naunik kojeg su poduavali vrsni majstori Ivan Mesari, Ivan Palnec, Dragutin Srša, Antun Kontrec, Vladimir Oreški i još poneki. Zašto ovo pišem? Naime, danas, krajem srpnja 2011., 43 godine poslije u ovo vrijeme svjedoio sam najavi prodaje nekadašnje Partizanke i Modeksa, u kojem sam proveo najljepše trenutke svoje mladosti i nauio mnoge krojake majstorije i vještine. U rujnu, nakon 43 godine mog dolaska u ovo poduzee, ono e biti izbrisano iz svih registara i više se službeno Modeks nee nigdje spominjati. Kao ovjek i žitelj Murskog Središa, premda svjestan situacije i vremena u kojem živim, ove najave primam prilino emotivno, kao i mnogi drugi koji su nekada radili u poduzeu koje je od svog osnutka 1952. godine do devedesetih ovog vijeka znalo samo za uspjehe i uspone. Modeks je bio ponos i simbol ove regije, a njegovi proizvodi traženi diljem bivše

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

SVIJET U MOJIM BOJAMA

U kinu s tinejdžerima Tko s djecom liježe, budi se popišan – ne? Mi smo se s djecom uputili u kino. Ne svojom, i ne baš djecom, ali, s obzirom na to da smo u kino, da nam sluajno ne pobjegne, ve na prvi dan prikazivanja požurili pogledati posljednji dio sage o malom etverookom arobnjaku, nismo ni mogli oekivati da e dvorana biti puna odraslih. Ima nešto baš posebno u tom osjeaju, kad sjedite okruženi mladima od nekih 10 do 18 godi-

države. Možda se osnivai Josip Radikovi i Ladislav Korbelj te Vladimir Oreški i Dragutin Horvati okreu u grobu, jer su osnovali i vodili tvrtku koja je zaposlila preko tisuu ljudi i sagradila nekoliko vrijednih objekata. Sve što je vrijedilo uništila je pohlepa nekoliko ljudi kojima je netko povjerio voenje poduzea koje su oni prvo prigrabili, a potom opustošili i doveli do ovoga što se dogaa danas. Nakon Meimurskih ugljenokopa, Murala, Mlina i pekare (istina, oni su preseljeni u akovec), Postolarkog poduzea, Brijake radnje, iz stvarnosti Murskog Središa zauvijek odlazi Modeks, domaa irma koju su stvarale generacije vrijednih ljudi. Hoe li netko poput Damira i Zlatka koji uvaju sjeanje na rudare obnoviti sjeanje na šnajderaj? Zbogom, naš Modeks!

na. Promatrate kako se vrpolje na stolicama, šapuu gdje koga vide, prave se važni i sve vas to nekako vraa u doba kad je i vama samima izlazak u kino bio vrhunac tjedna i kad ste se osjeali veliki jer ste “izašli van”. Naravno, uz to slatko vraanje u prošlost, tu je i druga strana medalje. Šaputanja za vrijeme projekcije, šuškanje prošvercanim ipsom, vriska na strašne scene ili pak oduševljeni pljesak u najuzbudljivijim trenucima (taj mi se

AKOVEKI espresso by Bibi

Porcijunkulovo – akoveka fešta ili dan za dojave policiji Pria se i piše se svašta. Naravno, pod skrivenim imenom. No, ja u svoje mišljenje napisati objelodanjena. Jer tako ja razmišljam. A kako se to popularno kaže: sto ljudi - sto udi! Pa nek’ mi onda nitko ne zamjeri što ne razmišljamo isto. Navodno nekim stanarima u centru grada smeta kai ija terasa “zaudo“ ljetnim vikendima uz biranu muziku DJ-a radi do ponoi i iji se dim cigareta diže do njihovih prozora. Zamislite, konano se nešto radi na poboljšanju nonoga zabavnog života i onda se to ni više

mt

ni manje generalizira i ispada da smo u najmanju ruku Amsterdam. U životu sam imala priliku prespavati na nekoliko lokacija i mislim da nema gore nego ljeti na jadranskoj magistrali desetak metara od ceste. No, unato prometnoj buci cijelu no i vjerojatno 50 puta jaim ispušnim plinovima automobila, ljudi su preživjeli i ne žale se. Naprotiv, žale što se promet preusmjerio na autocestu, a njihova su mjesta zaobišle tisue i tisue turista. A turisti ljeti sinonim su za pune terase koje odzvanjaju živom glasnom glazbom. Što bi na to rekli

dio ak i dopao!), ili pak periodino javljanje onoga najveeg i najglasnijeg u cijelom kinu, koji e cijeli ilm imati “šaljive” doskoice na baš svaku scenu, urnebesno se smijati i kad nije smiješno, a kad ga zašpotate, postat e manji od makovog zrna i šutjeti ak i onda kad se od njega oekuje barem kakva - takva reakcija. Zapravo, kako smo ve posljednjih nekoliko nastavaka istom žurbom žurili u kino, nekako smo ve i navikli na gledanje ilmova s tinejdžerima – da smo ga ikako drugaije pogledali, to uope ne bi bilo to. E sad, tužno je to što je saga završena, pa u kinu ovoga malog, sad ve velikog, arobnjaka više

ti neki stanari našeg centra? Naime, kad je prošle godine spomenutu terasu na tradicionalno Porcijunkulovo posjetilo petnaestak stranih turista i u ritmovima DJ-ovog mixa prepoznalo svjetski trend, u 23.15 su se na dojavu pojavili “plavi aneli“ s rijeima da e oduzeti muziku opremu ako se istog trenutka ne zatvori terasa. I nemojmo se onda udom uditi što nam turizam nee ni prolistati, a kamoli procvasti. A da je život u centru grada buan i zagaen, znamo svi. Meutim, s druge strane, ne samo da smo u centru grada korak - dva do svih znaajnijih institucija i punktova, treba znati da je tu bunije negoli na nekom proplanku, zabitom selu ili pustom otoku, gdje se pak onda osjea nedostatak civilizacije. Sve što želim rei jest da svaka medalja ima dvije strane. A da bi se korigirala ona lošija strana, postoje razna rješenja: kupiti epie za uši, postaviti prozore s jaom zvunom izolacijom ili odseliti. Mada smatram da je pre-

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

neemo gledati. Baš zato jedva ekamo neku novu J. K. Rowling i njenu fantastinu uspješnicu.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

radikalno poduzimati ovako nešto samo zbog ljetnih vruih petaka ili subota, kada svatko od nas ionako sjedi pred TV ekranima i biva budan do ponoi. Porcijunkulovo je tu, a ja se nadam da e žitelji centra imati razumijevanja za tu manifestaciju kao što smo ga mi stanovnici Juga imali u dane našeg “prošenja“. A i tada se sviralo do ponoi.

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Meimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)


POZNATI I SLAVNI SMRT poznate britanske

Još jedna glazbena diva koja je otišla prerano – u 27. godini umrla Amy Whinehouse Jedna od najuzbudljivijih glazbenih zvijezda današnjice Amy Winehouse pronaena je mrtva u subotu poslijepodne u svojoj kui u Camdenu u Londonu. Uzrok smrti za sad je nepoznat, ali gotovo svi mediji nagaaju da je rije o predoziranju. Soul kantautorica iznimnog talenta, kratke ali burne karijere, preminula je s 27 godina. Njezin veliki uspon poeo je prije etiri godine, ali svoj veliki glazbeni talent Amy je pokazivala od najmlaih dana. Debitantski album “Frank” izdan je još 2003. godine, a od strane kritike u Velikoj Britaniji bio je vrlo uspješan te nominiran za Mercury Prize. Sljedei album “Back to Black” nominiran je u ak šest kategorija prestižne nagrade “Grammy”, a osvojio je njih pet, ime je izjednaen rekord najviše osvojenih Grammyja neke pjevaice u jednoj noi. S tim uspjehom Winehouse je postala prva britanska pjevaica koja je osvojila pet Grammyja, ukljuujui ak tri od etiri “najvažnija”: najbolja nova pjevaica, najbolja snimka godine i najbolja pjesma godine. 14. veljae 2007. osvojila je BRIT nagradu za najbolju britansku pjevaicu, a takoer je bila nominirana i u kategoriji najboljega britanskog albuma. Tri je puta osvojila nagradu “Ivor Novello”: prvu 2004. godine za pjesmu “Stronger Than Me”, drugu 2007. godine za pjesmu “Rehab”, a treu 2008. godine za pjesmu “Love is a Losing Game”. Album “Back to Black” bio je trei najprodavaniji album desetljea u Velikoj Britaniji. Winehouse se smatra zaslužnom za podizanje popularnosti ženskih glazbenica i soul glazbe, kao i za oživljavanje same britanske glazbe.

Problemi s ovisnošu Problemi s drogama i alkoholom, kao i s vlastitim ponašanjem, bili su glavna tema svjetskih tabloida od 2007. godine pa sve do njezine smrti. Ona i njezin bivši muž, Blake Fielder - Civil, nalazili su se u velikim problemima, a sve je završilo Blakeovim odlaskom u zatvor. 2008. godine Winehouse je patila od niza zdravstvenih problema koji su prijetili krajem kakav se, na žalost, dogodio. Cijela loša

situacija po nju kulminirala je ponovno nedavno kad je od nje odustao i njezin deko Reg Traviss, poznati engleski redatelj u kojeg je navodno bila nakon bivšeg muža jako zaljubljena. Amy je pala u tešku depresiju, neuspješno je prošao još jedan pokušaj lijeenja i ponovno je previše pila, ponajviše votku u ogromnim koliinama, uz konzumacije droge. Tijekom ovog ljeta trebala je nastupiti na desetak koncerata, ali je turneja u poetku odmah prekinuta, prilikom nastupa u Beogradu, gdje je nakon tri pjesme u kojima je djelovala “izgubljeno“ koncert prekinut. Traginom smru završila je vjerojatno zbog problema s drogom. Navodno je dan prije smrti kod lokalnih dilera uzela koktel od nekoliko vrsta droge, koji je izgleda na kraju bio koban.

FORMULA 13 01. STAND - LENNY KRAVITZ 02. BACK DOWN SOUTH - KINGS OF LEON 03. 1 + 1 - BEYONCE 04. NO CIGARETTE SMOKING (IN MY ROOM) - STEPHEN MARLEY & MELANIE FIONA 05. BRIGHTER THAN THE SUN - COLBIE CAILLAT 06. EVERY TEARDROP IS A WATERFALL - COLDPLAY 07. LOVE IS FOUND - SADE 08. DON’T STOP THE PARTY - BLACK EYED PEAS 09. I’LL BE YOUR MAN - JAMES BLUNT 10. BOUNCE - CALVIN HARRIS feat. KELIS

Veliki utjecaj na glazbenu industriju Usprkos porocima, iza Amy ostaju mnogobrojni hitovi, ali i utjecaj na glazbenu industriju Pjesme: Stronger Than Me, Rehab, Love is a Losing Game, Back to Blake, kao i mnoge druge sa samo dva izdana albuma postali su veliki hitovi i pretvorili je u veliku glazbenu divu. U spotu za pjesmu “Back to Blake” Amy pak kao da je nagovijestila kako e završiti, jer istim dominira sprovod i “posljednji pozdrav“ upravo njoj. Amy Winehouse otvorila je put za ulazak na veliku scenu novih ženskih imena svjetske glazbe. Posebice zbog njezinoga velikog uspjeha u SAD-u. Britanska pjevaica Adele tako je ranije izjavila da je uspjeh Amy Winehouse u SAD-u olakšao njezin glazbeni put i put njezine kolegice, takoer britanske pjevaice Duffy. Amerika pjevaica Lady Gaga rekla je da je Winehouse utrla put za njezin uspon na vrhove svjetskih glazbenih ljestvica. Naravno, koristila se metaforikom analogijom, objašnjavajui da je Winehouse olakšala put nekonvencionalnim ženama u njihovom usponu. Autor enciklopedije “Rhythm & Blues and Soul” Sebastian Danchin koristi se izrazom “Winehouse fenomen” u objašnjavanju ponovnog oživljavanja soul glazbe od poetka 2000-ih na ovamo. Danchin je citirao Raphaela Saadiqua, Anthonyja Hamiltona i Johna Legenda rekavši: “Amy Winehouse stvorili su ljudi koji su

Marcus

Gaby

TJEDNI KALORIFER

Top 10 [pop-rock] Amy Winehouse preminula je u subotu u svojem domu u Camdenu - London

željeli stvoriti marketinški udar. Pozitivna strana svega toga je da se publika upoznala s ovom vrstom glazbe i da je ona utjecala na kasnije izvoae. Renovirali su kompletan žanr, potpuno odbacivši staromodni aspekt”. Izdavanjem albuma “Back to Black” i pojavljivanjem pjevaice Lily Allen asopis “The Sunday Times” okarakterizirao je pojavu termina “godine žena”, budui je 2009. godine ak pet pjevaica bilo nominirano za Mercury Prize. Nakon što je album izdan, izdavake kue tražile su ženske izvoaice slinog zvuka, neustrašivog i eksperimentalnog izgleda. Adele i Duffy pripadaju drugom valu izvoaica koje su sline Amy Winehouse. Trei val ine izvoaice VV Brown, Florence and the Machine, La Roux i Little Boots. U veljai 2010. godine reper Jay-Z izjavio je da je Winehouse odgovorna za ponovno revitaliziranje britanske glazbe: “Velika snaga dolazi iz Londona ovih dana, što je odlino. Sve je to krenulo još od Amy.” U ožujku 2011. godine novine “New York Daily News” objavile su lanak o neprestanom dolasku britanskih pjevaica koje su postigle uspjeh u SAD-u, a za sve se smatrala odgovornom upravom Winehouse. Glazbeni urednik magazina “Spin” Charles Aaron izjavio je: “Amy Winehouse bila je nirvana trenutak za sve te

djevojke. U svima njima može se pronai nešto nje, od njihovog stava, muzikog stila pa sve do izgleda”. Menadžer Billboarda Keith Caulield rekao je: “Pjevaice Adele i Duffy tu su zbog Amy”.

Nova smrt u “klubu 27” Amy, na žalost, više nema. U subotu je pronaena mrtva u svom stanu u jednom od “najotkaenijih“ dijelova Londona Camdenu, kvartu kojeg baš i nema na ponudi razgledavanja u turistikim rutama, ali preporuujemo ga svakom ne za pogledati, ve za doživjeti (tržnica od kojih je najpoznatija Camden Town, koja je oito i Amy bila i inspiracija za otkaeno oblaenje, kaii, klubovi, od kojih je najpoznatiji Round a House itd.). Kvart alternativne kulture mnogi nazivaju Camden, vjerojatno je zbog toga tamo i živjela. Prerano preminula britanska pjevaica nova je u nizu glazbenih legendi u nesretnom “klubu 27”, poput Jima Morrisona, Janis Joplin i Kurta Cobaina, koji su svoje mlade živote tragino završili u 27. godini života.

Punk - rock praznik u Tolminu! Festival Punk Rock Holiday 1.1., svojevrsna reinkarnacija dvaju bivših slovenskih festivala – Njoki Summer Fest i Šklabfest, debitirat e u kolovozu ove godine, tonije, od 12. do 15. kolovoza u Tolminu. Line-up predvoen NOFX-om, Bad Religionom, Bouncing Souls, The Real McKenzies i drugima garantira nezaboravni punk

1) BOJAN JAMBROŠI - Sve oko nje TOP LISTA DOMAIH 2) CONNECT Ft Jelena Rozga Dalmanka 3) ET - Je in ruž 4) OPA OPASNOST - Pobjego sam 5) FRANKA BATELI - Crna tuga 6) NENO BELAN - Nedir nad morem plavim 7) ENI - Put po mom 8) CRVENA JABUKA - Do neba 9) JACQUES HOUDEK - Sreom imam tebe 10) TBF - Mater

- rock provod, a termin je savršeno pogoen, s obzirom na to da je zbog blagdana Velike Gospe, odnosno Velike Gospojine, ponedjeljak neradni dan. Ulaznice je mogue nabaviti na svim prodajnim mjestima Eventima, a sve detalje o festivalu možete pronai na službenoj stranici www.njoki-sklabfest.com.

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu

www.radio-varazdin.hr


26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Lopatinec V. Nazora 22, Meimurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Meimurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni raun kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati 37


38

Dobro je znati

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

a s s t e M z sti i

o v o N

U želji za proširenjem naše maloprodajne mreže pozivamo sve zainteresirane vlasnike poslovnih prostora , koji se kvalitetno mogu urediti u prodavaonicu prehrambeno-mješovite robe, da nam se jave sa svojom ponudom za najam ili prodaju. Naš interes je vezan za poslovne prostore u Meimurskoj i Varaždinskoj županiji, tj. za sve lokacije udaljene od akovca do nekih 50 km. Traženi poslovni prostori trebali bi ispuniti slijedee zahtjeve : veliina prodajnog dijela od minimalnih 70 m2 , pripadajue skladište, parking za kupce , ureene vlasnike i graevinske dokumente, potrebnu snagu elektrine energije, grijanje, tj. sve one osnovne elemente koje danas treba ispuniti da bi se dobile potrebne dozvole i da se moglo poslovati na željeni nain i sa oekivanim rezultatima. Svoje ponude možete poslati na mail: josip.slonja@metss.hr ili nazvati na tel: 040/375715 , mob: 099/311-2179 (Slonja Josip) .

ca odavaoni r p a v o n nara 71. rena je o o K v t . o R , , e e r n i u d .2011. go i Dom kult s .7 e r 7 d , a k a a t n r vcu U etv jem Vido n o D u a Metss U pripremi je otvaranje prodavaonice u Cirkovljanu, Trg sv. Lovre 4, a ije se otvaranje planira 28.0 7.2011. u 7 sati.

onice 20/1 Belica Od srijede 06.07.2011. prodava nim danom , i 45/1 Donji Kraljevec rade rad do 22:00 sata. nedjeljom i blagdanima od 7:00

r

tss.h www.me

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr Zajednika fotografija slogaša i mladih reprezentativaca uoi prijateljskog susreta

AKOVEKA Sloga povodom velikog jubileja, 80. godina kluba, ugostila mladu reprezentaciju Hrvatske

Hrvatska U-20 prije odlaska u Kolumbiju pokazala što zna u akovcu Povodom obilježavanja 80. P d bilj ž j 80 godišnjice postojanja, akoveka Sloga ugostila je u prijateljskoj utakmici mladu reprezentaciju Hrvatske U-20, koja se priprema za Svjetsko nogometno prvenstvo u Kolumbiji. S obzirom na to da su slogaši odradili tek dva treninga, a iza reprezentacije je vei dio priprema, ve i prije samog poetka utakmice bilo je za oekivati kakav e biti njezin krajnji ishod. Mlada reprezentacija pobijedila je s visokih 7:0. Dvostruki strijelac bio je Andrej Kramari, dok su po jednom mrežu domaih vratara zatresli Franko Andrijaševi, Ivan Lendri, Marko Leškovi, Zvonko Pami i Anton Maglica. - Posebno mi je drago da smo baš mi ovom utakmicom uveliali osamdesetu godišnjicu postojanja NK Sloge, kojoj u ime svih iz reprezentacije želim puno uspjeha u godinama i natjecanjima koja im slijede, kazao je izbornik mlade reprezentacije Ivica Grnja. Trener domaina, Drago Vabec pak nam je završetku ove revijalne utakmice rekao, – Što se tie konanog rezultata on je oekivan jer mi ovoj hrvatskoj selekciji s tek odraena dva-tri treninga nismo mogli parirati. Bilo je to u nekim trenucima tek igranje da se ipak pruži nekakav otpor, ali uz posebnu pozornost na to da sluajno ne ozlijedimo nekoga od naših reprezentativaca.

Trener domaina i legenda hrvatskog nogometa Drago Vabec primio je na poklon dres reprezentacije s potpisima svih igraa

Dvoboj mladog reprezentativca Andreja Kramaria protiv Vladimira Vurušia “ukia”, poznatog Sloginog “halfa”, koji je godinama nosio dres akovekog kluba te je ovom prilikom odigrao poetnih šest minuta susreta Prije poetka susreta tajnik HNS-a Zorislav Srebri uruio je sportskom direktoru domaina Nenadu Vabecu zastavu saveza, dok je trener Sloge Drago Vabec od izbornika Ivice Grnje i kapetana mladih reprezentativaca Renata Kelia primio na poklon dres reprezentacije s potpisom svih igraa.

Od Seljakog športskog kluba do NK Sloge Kada je rije o poetku organiziranog igranja nogometa u južnom dijelu grada akovca, odnosno u nekadašnjem Gornjem Pustakovcu, on seže u 1928. godinu. No tek tri godine kasnije, 1931. godine i službeno je organiziran Seljaki športski klub Pustakovec, koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijem u Jugoslavenski nogometni savez, protivnik im je bio SK-a iz akovca. Prvu utakmicu dobio je SK 8:1, a drugu Seljaki športski klub 2:1. Seljaki športski klub bio je prethodnik današnje Sloge koja je osnovana 1946. godine. Zlatnim slovima u povijesti kluba upisana je 1972. godina kada je Sloga igrala kvalifikacije za 2. jugoslavensku ligu protiv sinjskog Junaka, zatim 1975. godina kada su igrane kvalifikacije za jedinstvenu hrvatsku ligu i 1979., kvalifikacije za meu republiku ligu. Bilo je to vrijeme kada je Sloga dala jednog od svojih najveih nogometaša i kasnije legendu zagrebakog Di-

nama, Dragu Vabeca.O d bivših slogaša uspješnu prvoligašku karijeru napravili su i uro Šmit u zagrebakom Dinamu , te Ivan Fileš u zenikom eliku. Tu se naravno nikada ne smiju zaboraviti i antastini Branko Galinec -Aris , zatim daroviti vezni igra Belec, centarhal Ante apajlija i još mnogi odlini igrai koji su nosili Slogin dres. Godine 1983. dolazi do spajanja Sloge i MT-a i nastaje novi klub MT – Sloga. Klub je igrao Jedinstvenu hrvatsku ligu i osvojio prvo mjesto. U kvalifikacijama za 2. ligu NSJ nisu uspjeli proi Split. Godine 1987. klub seli na stadion Mladosti u akovcu, dok grupa entuzijasta te iste godine ne odustaje od kluba na jugu akovca i na praznom igralištu u Pustakovcu osniva Omladinski nogometni klub Sloga, koji u etiri godina osvaja etiri prvenstva i iz najniže lige prelazi etiri ranga više. U 1991. godini na poetku Domovinskog rata kompletna prva ekipa se prijavila u Sportsku etu. Godine 2001. osvajaju je kup Meimurja , a u sezoni 2001./2002. klub se natjecao u 2.

Sloga – Hrvatska U-20 0:7 akovec, igralište Sloge. Suci: Bojan Juras, TihomirKralji, Damir Fodor Strijelci: 0:1 Andrijaševi 7., 0:2 Lendri 16., 0:3 Kramari 33., 0:4 Kramari 40., 0:5 Leškovi 65., 0:6 Pami 67., 0:7 Maglica 83. Sloga: Perii, Zoka, Obadi, Vabec Damir, Vabec Davor, Bali, Vabec Darko, Vugrinec, Saka, Juki, Vuruši (još su igrali : Jeut, Mihalkovi M., Silaj, Mihalkovi A., Kolar, Glad, Koselac, Branilovi, Vrbanec) trenerDrago Vabec Hrvatska U20: Sluga, Andrijaševi, Keli, Glumac, Pami, Ademi, Kramari, Ozobi, Tiinovi, Jakoliš, Lendri (još su igrali : Horvat, Picak, Leškovi, Punec, Mlinar, Maglica, Zulim, Blaževi, Paradžikovi) izbornik Ivica Grnja hrvatskoj ligi. NK Sloga akovec u ovoj je sezoni bila lan 4. HNL – sjever, gdje su ostvarili i najbolje plasman od svih meimurskih klubova. Sljedee sezone natjecati e se u 1. MNL. (Siniša Obadi)

Iako je utakmica bila revijalna, za svaku se loptu borilo do kraja

RUKOMETNI PRVOLIGAŠ Meimurje poeo pripreme

Oslonac iskljuivo na domae igrae!? I dalje je puno neizvjesnosti oko rukometnog prvoligaša RK Meimurja. Još uvijek nije definirano novo vodstvo kluba, ostaje vidjeti što i kako s prijašnjim obvezama. Meutim, nova sezona je pred vratima. Skupina entuzijasta ipak je odluila odlui da se ide dalje, a za sad je gla glavna deviza „oslonac na domae snage“. s Pod vodstvom trenera IIvice Haeka zapoele su pripre pripreme kojima se odazvao veliki broj bro igraa, gotovo iskljuivo iz m meimurskog kraja. Na spisku ig igraa koji treniraju su: Marciuš, Hamonajec, Kovaevi i Milas (v (vratari), Zadravec, Marec, Pust Pusti i N. Kovai (pivoti), Krajner, Peras, Budiša, Vuruši, Horvati i Munar (krila), Varga, Bari, Sklepi, Martinevi, Miševi, Kušen, Kovai, Škrobar, Petek, Kramar, Blagus i Martinjak (vanjski igrai). Kao što se vidi prema spisku, na istom su iz prošle sezone samo dva-tri igraa na elu s kapetanom Varga. Od meimurskih igraa sigurno je da e klub napu-

stiti Herman koji je zatražio i ispisnicu, dok e veina ostalih koji nisu imali ugovore i nisu iz našeg kraja takoer vjerojatno promijeniti klubove, iako do sad to nisu uinili. Meutim, ima i nekih koji su se vratili u klub poput Baria i N. Kovaevia. Ostaje za vidjeti hoe li biti i drugih pojaanja… Trenira se svak i dan, uglavnom dva puta dnevno. Cijeli tijek priprema odradit emo u akovcu, a u planu je 16 pripremnih utakmica. U pitanju je mladi sastav, s nekoliko iskusnih igraa. Oslonac su naši domai igrai, pred kojima je perspektiva i potvrda da vrijede za prvoligaški rukomet istie Haek. Iako su pripreme poele, treba riješiti još dosta toga. Stoga se oekuje da osim igraa i trenera koji su „na plea“ preuzeli teret da se poinje nova sezona, isto uini i uprava. Novo prvenstvo Premier HRL zapoinje za etrdesetak dana – 10. rujna.

PRIPREME NK Meimurje

Poraz od Podravine Hrvatski drugoligaš Meimurje nastavlja se pripremama i odigravanjem kontrolnih utakmica. Ona u Ludbregu protiv Podravine otkrila je da još puno toga treba posložiti za ulazak u novu sezonu. Prošlosezonski prvak III. HNL-istok slavio je pobjedu 3:2. Prvo poluvrijeme Meimurje je dobio 1:0 golom Meimurca. Bilo je još prilika. U drugom dijelu Podravina preokree na 1:3. Meimurje je i dalje promašivalo, tako da je do kraja Barat uspio samo smanjiti, iako je neodlueno možda bio i najrealniji ishod utakmice. Trener Doveer nije bio zadovoljan, jer još dosta toga ne štima. Ali, s obzirom da se

momad tek uigrava, dosta igraa je na probi, tako da u ovom trenutku teško da može biti i puno bolje. Od igraa koji su s ekipa trener i sp. direktor kaže da su Zeba i Prli igrai koji e vrlo vjerojatno ostati u Meimurju. Ekipi se prikljuio i Garba. Inae, utakmica s Podravinom je odigrana i bez nekoliko igraa koji e biti meu 13-14 koji e kandidirati sigurno za sastav: Haubš, Dodlek i Begovi. Meimurje nastavlja s odigravanjem pripremnih utakmica. U utorak igra s Bjelovarom na SRC Mladost, dok je u subotu na rasporedu „stadionski derbi“ sa akovcem.




26. srpnja 2011. SPEEDWAY

SP za juniore

Deseto mjesto u Engleskoj Dino Kovai po prvi put je dobio priliku da vozi u jednoj zemlji od prijestolnica speedwaya – V. Britaniji. U nedjelju se vozila prva od etiri utrke Svjetskog juniorskog prvenstva do 21. godine. Svjetski juniorski prvak postaje se tako slino kao da se vozi Grand Prix. Prva utrka vožena je u Pooleu u Engleskoj. Kovai je bio sasvim solidan. U konkurenciji najboljih svjetskih vozaa zauzeo je 10. mjesto i osvojio prvih šest bodova. Pobjedu je slavio svjetski prvak Australac Ward, ispred Poljaka Janowskog i Danca Andressona. Druga utrka na rasporedu je tek za mjesec dana 28. kolovoza u Holstedu u Danskoj, trea 1. listopada u Pardubicama u eškoj, a posljednja etvrta 9. listopada poljskom Gnieznom.

ATLETIKA

Meimurska etvorka koja je osvojila medalje

PRVENSTVO HRVATSKE za veterane

etiri zlata i jedno srebro Ovog je vikenda u Zagrebu održano 15. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u atletici za veterane. Prvenstvo je imalo karakter “otvorenog” turnira, stoga su na njemu nastupili i brojni atletiari iz Slovenije, Maarske, Italije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Kao i svih dosadašnjih godina, AK „Meimurje“ je i ove godine imao svoje predstavnike u razliitim disciplinama. U starosnoj kategoriji M50 nastupali su atletiari Stjepan Koraj, Ivan Gorianec, Zvonko Horvati i Branko Todorovi. U iznimno jakoj meunarodnoj konkurenciji najviše uspjeha imao je Branko Todorovi koji je osvojio dvije zlatne (kladivo, gira) i dvije srebrne medalje (kugla, disk). Naslov prvaka Hrvatske u utrci na 5000m osvojio je Stjepan Koraj dok je Ivan Gorianec postao prvakom države u utrci na 1500m. Obojica su bili uvjerljivo najbolji u svojoj disciplini i na cilju su ostavili protivnike daleko iza sebe. Zvonko Horvati nastupio je unato ozljedi pa se ovaj puta morao zadovoljiti tek srebrnom medaljom na 800 m. Naš veteranski etverac se opravdano nada da e im se slijedee godine pridružiti još poneki atletiar iz Meimurja. Ista etvorka uskoro putuje na Balkanske atletske Igre za Veterane koje e se poetkom rujna ove godine održati u slovenskim Domžalama. Motivirani zagrebakim rezultatima sportaši se i dalje intenzivno pripremaju na klupskim terenima SRC Mladost u akovcu.

Na posljednjoj sjednici IO MNS-a donijeto je niz novina u natjecanju u meimurskom nogometu

ZANIMLJIVE ODLUKE s Izvršnog odbora MNS-a

Potvren sastav liga, finale kupa u dvije utakmice, na utakmicama dopušteno pet izmjena - Problem je s Bratstvom koje ne želi igrati II. ŽNL-istok i s romskim klubovima jer nemaju igrališta Izvršni odbor Meimurskog nogometnog saveza je na svojoj posljednjoj sjednici odluio o sastavu liga za novu sezonu, riješio pitanje sudakih taksi, kao i odigravanja finalnih utakmica Županijskog kupa.

Problem kamo smjestiti Bratstvo i gdje e igrati romski klubovi elnici meimurskog nogometa odluili su o sastavima liga za novu sezonu. U 1. ŽNL upitnika nije bilo, te e u novoj sezoni u tom rangu igrati 16 klubova: Sloga (akovec), Omladinac (N.S.Rok), Mladost (Ivanovec), Polet (S.M. na Muri), Spartak (M. Subotica), Dubravan (D. Dubrava), Graniar (Kotoriba), Dinamo (Palovec), Trnava (Gorian), Centrometal (Macinec), Sokol (Vratišinec), ukovec 77, Sloboda (Slakovec), Podturen, Pušine, BSK (Belica).U 2. ŽNL Istok i Zapad pojavio se problem s Bratstvom iz Savske Vesi, koje se odbija natjecati u istonoj skupini, uz Graniar (Novakovec), Dinamo (Domašinec), Dubravu (Sivica), Croatiju (Orehovica), Draškovec,

Borac PMP (Turiše), Vidovan, SK (ehovec), Mladost (S. Marija), Mladost (Palinovec), Galeb (Oporovec), Budunost (Podbrest), Hodošan, Naprijed (Cirkovljan) i Dravu (D. Mihaljevec). Bratstvo je u MNS poslalo dopis u kojem ak prijeti, ako joj se ne dopusti igranje u zapadnoj skupini, istupanje iz natjecanja. Na Zapadu igraju: Strahoninec, Zasadbreg, Jedinstvo (G. Mihaljevec), Trnovec, Mura (Hlapiina), Meimurec (Dunjkovec-Pretetinec), Sloboda (Mihovljan), Šenkovec, Plavi (Peklenica), Hajduk Vindija (Štrukovec), Bratstvo (Jurovec), Rudar (M. Središe), Drava (Kuršanec), Jedinstvo (N.S. na Dravi), Venera PMP (S. J. na Bregu), Mladost (Selnica). Odluka je da Bratstvo igra Istok, jedino ako netko dragovoljno ne prijee iz Zapada u Istok. MNS je naime zakljuio da liga 17/15 ne dolazi u obzir. Posebno pak je teška pria oko 3. ŽNL i ukljuivanja romskih klubova, što se kasnije ispostavilo i na plenumu klubova. Naime, u pitanju je problem plaanja naknade za korištenje igrališta, jer klubovi su do sad besplatno ustupali igralište Romskoj vatri.

Graniar Kotoriba ipak bi mogao postati treeligaš!? Tajnik MNS-a Darko Jambrovi kazao nam je u ponedjeljak da postoji realna varijanta da Graniar iz Kotoribe zaigra u III. HNL-sjever jer je Suhopolje odustalo od nastupa. Mjesto je ponueno Mladosti iz Molva, ali oni navodno ne žele igrati ligu. Ukoliko e se to zaista dogoditi Graniar iz Kotoribe dobiva mjesto u III. HNL-sjever. Ako se to dogodi Naprijed iz Cirkovljana ostaje u prvoj meimurskoj nogometnoj ligi i preuzima mjesto Graniara.

S obzirom da se otvara mjesto u II. MNL-istok M. Mihaljevec i Kraljevan ‘38 iz Donjeg Kraljevca igrali bi kvalifikacijski susret ili susrete za popunu druge meimurske nogometne lige – istok. U sluaju da proe M. Mihaljevec mogue su i nove tumbacije u II. MNL-istok, jer nije baš logino da M. Mihaljevec igra istonu skupinu, pa bi u toj ligi mogao možda završiti Strahoninec. Ili...Puno više toga e se znati ve danas ujutro. (is)

Ovaj put je dati prijedlog da ak tri romska kluba koja su od ove sezone u natjecanju, igraju kao domaini „u gostima“, ali to bude uz naknadu, dok neki više niti ne žele ustupati svoje igralište bez obzira na naknadu, ve traže da se romski klubovi snau. Tako je na Plenumu 3. ŽNL Zapad, u kojoj bi se trebao natjecati Parag, pet klubova izrazilo svoje slaganje s idejom da Romi igraju kod njih svoja domainstva, dok je pet drugi tražilo da se Romi snau sami i nau igralište. U 3. ŽNL Istok, u kojoj bi trebali igrati Romska vatra i Roma, klubovi su jednoglasno odluili da ne žele dati Romima svoja igrališta. To su spremni uiniti tek za novanu naknadu od 1000 kuna po utakmici, iz ega bi se platile i službene osobe. Sva tri romska kluba tako trebaju u MNS dostaviti do 5. kolovoza ugovore o igralištima na kojima e igrati, a ukoliko to ne uine, 14. kolovoza nee moi istrati na travnjak. Predsjednik Saveza Mato Kljaji, pokušava nekako pronai rješenje, da ne bi opet bilo nekih primjedbi s viših instanci da se radi o sagregaciji i sl. Takoer je kazao kako e Savez pokušati potaknuti opine u kojima su registrirani romski klubovi da pomognu s rješavanjem problema.

Dosta novina u novoj sezoni Od ostalih novosti iz Saveza, a ima ih dosta, treba spomenuti da su nogometni elnici donijeli odluku da se za sezonu koja slijedi uvodi novo pravilo poveanja broja moguih zamjena, pa e svaki trener na raspolaganju imati mogunost uvoenja ak pet igraa. Kako je objašnjeno, neke okolne županije ve imaju takvu politiku, a to bi svakako pogodovalo veem broju mladih igraa u igri. Pravilo o pet zamjena bit e na snazi go-

PLENUMI KLUBOVA meimurskih nogometnih liga

Start prvenstva 14. kolovoza Od etvrtka pa do nedjelje održani su plenumi klubova svih Meimurskih liga. Klubovi su za predstojeu sezonu 2011/2012 dobili svoje natjecateljske brojeve prema kojima su napravljeni rasporedi za jesenski dio. Prvenstvo svih liga zapoinje desetak dana ranije nego je to bio sluaj prethodnih godina. Plenumi su uglavnom bili rutinske prirode, osim kad je rije o romski klubovima koji nemaju svoje domainske terene, pa klubovi traže da se plaa naknada za domainstvo od 1.000 kn ili nee ustupati svoje terene. Ostaje za vidjeti kako e se rasplesti situacija do poetka prvenstva.

Pregled parova 1. kola u svim ligama: I. MEIMURSKA LIGA: Graniar (K) – Pušine, Sokol – Spartak, Mladost (I) – Omladinac (NSR), Polet (SMNM) – Trnava, Centrometal – Podturen subota, Dubravan – ukovec 77, Dinamo (P) – Sloboda (S), BSK – Sloga (). dinu dana, a ukoliko se obistine zamjerke nekih lanova IO-a o razvodnjavanju i zavlaenju igre, pravilo e biti ukinuto. Novost je i ta da se od ove sezone finale Županijskog kupa više nee igrati na SRC Mladosti u akovcu, ve da e se igrati dvije utakmice, po jedna na terenu svakog finalista. Ta je odluka djelomice donesena i kako bi se uštedjelo 3600 kuna, koliko Savez plaa Ekomu najam stadiona na tih par sati.

II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK: Naprijed – Galeb, Bratstvo (SV) – SK, Borac PMP (T) – Graniar (N), Croatia – Draškovec, Dinamo (D) – Budunost (P), Hodošan – Mladost (Pal.) subota, Mladost (SM) – Vidovan, Dubrava – Drava (DM). II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD: Meimurec – Rudar ponedjeljak 15.08., Plavi (Pek.) – Venera PMP, Strahoninec – Mura, Šenkovec – Jedinstvo (NSD), Drava (K) – Bratstvo (J), Mladost (S) – Zasadbreg, Trnovec – Hajduk (Š), Jedinstvo (GM) – Sloboda (M). III. MEIMURSKA LIGA – ISTOK: Budunost (M) – Trnje, Omladinac (DS) – Kraljevan 38, Mladost (D) – Borac (DH), Eko – Roma u 10,30 sati, Radniki – Otok, Napredak – Romska vatra subota. Jadran je slobodan. III. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD: Parag – Bratstvo (P), Torpedo – Krištanovec subota, Dinamo (Ž) – Omladinac (M), Plavi 1975 – Zebanec, Mali Mihaljevec – Sloga (Štrigova), Hajduk (B) – Donji Koncovak. Odlueno je i o kotizacijama za natjecanje, pa e klubovi najvišeg županijskog ranga natjecanja plaati 3000 kuna, iz 2. ŽNL 2000 kuna, a iz 3. ŽNL 1000 kuna. U isto vrijeme, za minimalne su iznose smanjene takse sucima i delegatima, pa e umjesto 1260 kuna prvoligaši plaati 1170 kuna, drugoligaši umjesto 1040 izdvajat e 970 kuna, a treeligaši e plaati 770 kuna umjesto 800. (Ivana Strahija)




26. srpnja 2011. NASTUP na najveem nogometnom turniru mladih

TURNIRI GORIAN

Selekcija Škole nogometa Prijave za malonogometni Meimurje-akovec od ponedjeljka u Danskoj turnir do etvrtka 28. srpnja

U nedjelju ujutro, 24. srpnja, tono u 4 sa stadiona SRC “Mladost” otputovala je selekcija U-13 mladih nogometaša NŠ “Meimurje-akovec” na jedan od najjaih nogometnih turnira na svijetu za mlae uzraste u danski grad Hjerning, kao jedini predstavnici Hrvatske. Predsjednik nogometne škole Dean Pani sa tajnicom Robertom Todorovi i roditeljima ispratili su slijedeu ekipu na daleki put. Na turniru u Danskoj nastupiti e: Petar Božek iz Preloga, Emanuel Peri iz Sv. Martina na Muri, Goran Vuk iz Hodošana, Fran Vibovec iz Nedeliša, Filip Lehkec iz Ivanovca, Karlo Podgorelec iz Držimurca, Karlo Malenovi iz akovca, Dominik Toma iz Lopatinca, Luka Novinšak iz Sv. Martina na Muri,

U organizaciji NK Trnava 29. srpnja zapoinje malonogometni turnir “Gorian 2011.”. Natjecanje e se odvijati u tri kategorije. Kod seniora kotizacija iznosi 300 kuna, a prva nagrada 4.000 kuna. Mlai uzrasti plaaju kotizaciju od 100 kuna, a Selekcija Škole uoi puta u Dansku u koju se krenulo u nedjelju ujutro u 4 sata Jan Marcijuš iz Šenkovca, Damir Horvat iz Pušina, Leo Hajdinjak iz D. Dubrave, Martin Pai iz akovca, Jurica Antolovi iz Strahoninca, Robin Zanjko iz Novo Sela na Dravi, Antonio Kralji iz Sv. Martina na Muri, Emanuel Pintari iz Preloga, Lovro Rebrek iz Kotoribe, Fran Bistrovi

iz Savske Vesi i Marko Horvat iz Šandorovca. Ekipu e na turniru voditi trener u Školi nogometa Mario Šari, a lan strunog štaba bit e i fiziotarapeut Božo Jurai. Voa puta je Krešimir Toma ujedno i roditelj, a s ekipom je u Dansku otišlo kao pratnja i navi-

jai još nekoliko roditelja djece. Nakon puta koji je potrajao oko 30 sati u ponedjeljak prijepodne ekspedicija je sretno iz akovca stigla u Hjerning. Sveano otvorenje turnira i mimohod oko 800 ekipa uslijedio je u 18 sati, a prvu utakmicu Meimurje igra danas (utorak) u 10 sati ujutro. (dz)

TURNIR PRVAKA odigran je u Hodošanu

Podturen slavio pobjedu

nagrada e se podijeliti od uplaenih kotizacija, dok limai nastupaju besplatno. Nagradit e se i najbolji strijelac i igra turnira. Prijave su ekipa u cae baru “Atlanta” i kavani “Meimurka” 28. srpnja, zakljuno s izvlaenjem parova u 21 sat.

DONJA DUBRAVA

Graniar iz Kotoribe pobjednik turnira NK Dubravan iz Donje Dubrave bio je organizator nogometnog turnira pod nazivom “4 ekipe”. U subotu 16. srpnja odigrani su polufinalni susreti. Nogometaši Graniara iz Kotoribe bili su uvjerljivi protiv Naprijeda iz Cirkovljana s visokih 7:0. U drugom susretu NK Mladost

iz Svete Marije slavila je s 4:2 protiv domaina Dubravana. U nedjeljnom finalnom susretu Graniar je pobijedio svetomarsku Mladost s 3:2 i tako uzeo pobjedniki pehar, dok je u utakmici za tree mjesto Dubravan bio bolji od Naprijeda 7:1. (al)

PEKLENICA

Pobjednik M. Mihaljevec U Peklenici je u organizaciji NK Plavi odigran dvodnevni turnir na kojem su uz domaina igrali: Torpedo, Šenkovec i M. Mihaljevec. Nakon polufinalnih susreta finale su izborili domain i M. Mihaljevec.

Na turniru prvaka pobjedu je odnio Podturen NK Hodošan bio je uspješan domain prvacima meimurskih nogometnih liga u prošloj sezoni. Ovogodišnji pobjednik turnira je Podturen koji je slavio naslov prvaka u II. MNL-istok. Turnir prvaka koji postaje tradicija okupio je: Polet Sveti Martin na Muri, Podturen, Pušine, Jedinstvo G. Mihaljevec i domaina Hodošan. Organizatora je u petak i donekle subotu poslužilo vrijeme, ne i u nedjelju, ali sve skupa se u tri dana u Hodošanu okupilo oko tristotinjak gledatelja koji su došli pogledati uvod u sezonu i kako izgledaju

momadi pred novo prvenstvo. S obzirom na godišnje odmore svi nisu nastupili s najboljim sastavima, pa zasigurno svatko još ima „rezerve“ za prvenstvo. Podturen je slavio pobjedu u finalu svladavši Pušine. Prije toga bili su bolji od Poleta iz Svetog Martina na Muri 2:1. Podturen je se u dva dana predstavio u najbolje svjetlu i zasluženo stigao do naslova pobjednika. Iako se u finalu oekivao Polet, na kraju je ipak to bio Podturen koji je kontrolirao vei dio susreta s Poletom i na kraju izborio finale. U finalu pak

više-manje nije bilo dilema, iako je Pušine igralo bez nekoliko važnih karika. Isto vrijedi i za domaina u polufinalu. U petak su u odlinoj utakmici Hodošanci pregazili Jedinstvo G. Mihaljevec i s novim napadakim tandemom Z. Strahija-Jakši, uz golgetera Bašneca, Kovaa i G. Strahiju pokazali da imaju adute i za višu ligu. Dva gola za Hodošan dao je K. Kova, a jedan Bašnec. U polufinalu pak je Pušine svladalo Hodošan naizgled lako 3:0. Meutim, bilo je to daleko od laganog posla za prvaka II. MNL-

zapad. Imao je Hodošan svoje šanse, pogodio je dvaput okvir gola, nisu bili ni zadovoljni domaini s dosuenim penalom za Pušine koji je itekako usmjerio konani tijek susreta. Na kraju su jedni i drugi ipak bili zadovoljni. Domaini što su pokazali da mogu i bez nekoliko važnih karika, a gosti jer su otišli u finale. U nedjeljnom finalu Podturen je slavio pobjedu golovima Kolara i Božia. Uoi utakmica prvaci liga dobili su pobjednike troeje iz ruku predstavnika MNS-a, predsjednika Kljajia i tajnika Jambrovia.

U susretu za tree mjesto Torpedo Križovec i Šenkovec odigrali su 2:2. Nakon izvoenja kaznenih udaraca Torpedo je bio bolji 6:4. U finalu pak je domain Plavi poražen je od Malog Mihaljevca 1:2.

G. KRALJEVEC

Sokol nastavlja s pobjedama Na turniru igranom u Gornjem Kraljevcu slavio je Sokol iz Vratišinca. U polufinalnim susretima domain Napredak pobijedio je slobodu iz Mihovljana 5:0, dok je Sokol iz Vratišinca bio bolji

od Budunosti iz Miklavca 2:0. U susretu za 3. mjesto Sloboda i Budunost odigrali su 2:2 da bi sastavi iz Mihovljana bio spretniji u izvoenju kaznenih udaraca. U finalu domain Napredak poražen je od Sokola 0:1.

TURIŠE

Pobjedniki pehar Mladosti iz Palinovca U Turišu je takoer odigran dvodnevni turnir. U subotu je domain Borac poražen od Mladosti iz Palinovca 1:3, a Dinamo iz Domašinca pobijedio je Borac iz Donjeg Hrašana 2:0. U nedjeljnom

susretu za tree mjesto susrela su se dva Borca, slavio je domain iz Turiša 5:3. U finalu pak je Mladost iz Palinovca bila bolja od Dinama iz Domašinca 2:0. (so)

Pobjedniki trofej u petak je predsjednik MNS-a M. Kljaji uruio pobjednicima III. MNL istok i zapad Hodošanu i G. Mihaljevcu

PRVO KOLO Kupa MNS

U „akciji“ i hrvatski treeligaš Polet Pribislavec Ve ove nedjelje je odigrana prva utakmica Kupa MNS s kojim službeno zapoinje nova nogometna sezona u Meimurju. U Jurovcu je Bratstvo ugostilu Croatiju iz Orehovice i slavilo pobjedu 5:3. Ostale utakmice igraju se predstojee nedjelje. Zbog lošeg rejtinga ve u 1. kolu igra novi hrvatski

treeligaš Polet iz Pribislavca, a još nekoliko jaih meimurskih klubova koji se nisu proslavili do sad u kupu takoer igraju ve predstojee nedjelje. Sve utakmice igraju se u 18 sati. S a s t aju se: Ma kove c: OMLADINAC – POBJEDA, Gardinovec: R ADNIKI – SLOBODA (Mihovljan), ehovec:

SK – DRAŠKOVEC, Zebanec: ZEBANEC – STR AHONINEC, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – RUDAR, Miklavec: BUDUNOST – DINAMO (Domašinec), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – GALEB, Držimurec-Strelec: OML ADINAC – JEDINST VO (Gornji Mihaljevec), Sveti Juraj u Trnju: TRNJE – VENERA PMP,

Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DRAVA (Donji Mihaljevec), Sivica: DUBRAVA – OTOK, Savska Ves: BRATSTVO – VIDOVAN, Sveta Marija: MLADOST – BUDUNOST (Podbrest), Donji Koncovak: DONJI KONCOVAK – MURA, Donji Kraljevec: KRALJEVAN 38 – MLADOST (Selnica), Žiškovec: DINAMO

– BORAC PMP (Turiše), Cirkovljan: NAPRIJED – TORPEDO, Preseka: BRATSTVO – PODTUREN, Dekanovec: MLADOST – HAJDUK (Štrukovec), Vratišinec: SOKOL – ROMSKA VATRA (Piškorovec), Šteanec: JADRAN – ZASADBREG, Brezje: HAJDUK – GRANIAR (Novakovec), Donji Hrašan: BORAC – ŠENKOVEC, Krištanovec: KRIŠTANOVEC – SLOGA (akovec), Pušine: PUŠINE – SLOGA (Štrigova), Sveti Križ: EKO – POLET (Pribislavec)

Kuršanec: DRAVA – PLAVI (Peklenica) i Donja Dubrava: DUBRAVAN – PARAG (Trnovec). U 1. kolu osim 16 nositelja meu kojima je ponovno i hrvatski drugoligaš Meimurje, slobodan je bio i M. Mihaljevec 17. klub po rejtingu. Drugo kolo na rasporedu je 7. kolo, a tree u kojem se ukljuuju nositelji odigrati e se kasnije, jer nova nogometna sezona u županijskim ligama poinje ve 13 i 14. kolovoza.




26. srpnja 2011.

U prvom dijelu seniorskog finala Prepelica je odigrala izvrsno, u nastavku se usprkos nekoliko prilika nisu uspjeli vratiti “u me”

Južnoamerika atmosfera na finalu

ZAVRŠIO 31. Memorijal Vladimir Skok u Prelogu

Favoriti opravdali oekivanja u finalnim utakmicama - Pobjedu su odnijeli: Pizzeria Ro-Sa (pioniri), EMedjimurje (veterani) i David beton armiraki obrt Cilar (seniori) Nakondvanaestdanamalog Nakon dvanaest dana malog nogometa i odigranih 79 utakmica, sredinom prošlog tjedna je ovogodišnje 31. izdanje malonogometnog turnira Memorijala ing. Vladimira Skoka u Prelogu. Nastupio je ponovno respektabilan broj ekipa – 35 u tri konkurencije, najviše se prijavilo kao i uvijek u seniorskoj – 20 ekipa. I ovoga puta, unato besparici i ve prožvakanom ali istinitom priom o teškim vremenima, ovaj je turnir potvrdio status najbrojnijeg, najposjeenijeg i najkvalitetnijeg turnira na podruju Meimurja. Svi završni dani pa tako i finalni dan prošle srijede donio je dobar nogomet. Kod pionira Pizzeria Ro-Sa sigurna u finalu u susretu sa ekipom LPT. Kod veterana ekipa eMedjimurja.hr najvei dio posla obavila je u polufinalu pobjedom nad Forumom. U fina-

lu sigurni i bolji u susretu sa Au Auto Centrom Jesenovi. Seniorsko finale donijelo je ogled malonogometnih majstora okupljenih pod imenom David Beton Armiraki obrt Cilar (Škerbi, Petri, Hruškar, Xrasniqi) te ekipe Prepelica iz Otoka, za finale pojaane mladim talentom Antolekom. Unato južnjakom ugoaju koji su stvorili navijai Prepelice, David Beton Cilar stigao je do zasluženog naslova.

(vete (veterani), Svježa jaja Vuk – AŠ Start 9:7 (seniori); finala: Pizzeria Ro-Sa – LPT 5:1 (pioniri), EMedjimurje – AC Jesenovi 6:3 (veterani), David Beton Arm. Obrt Cilar – Prepelica 5:3 (seniori).

Na odbojci na pijesku slavile ekipe Hra i Kvaice

Najbolji pojedinci Kod pionira najbolji je igra Tomislav Jagi, strijelac Patrik Tuan (oba Pizzeria Ro-Sa), a vratar Marko Galoši (LPT). Kod veterana sve su pojedinane nagrade otišle u ruke prvoplasirane ekipe eMedjimurje.hr: igra Ivan Novak, strijelac Danijel Šteulj, a vratar Saša Grkavac. Najbolji igra seniorskog dijela

Favorit u seniorskoj konkurenciji stigao je do naslova – David beton armiraki obrt Cilar

turnira bio je Domagoj Petri, a vratar Boris Puh, oba iz pobjednike ekipe, a najbolji strijelac je Nikola Blažini iz Prepelice.

Rezultati završnog dana Završnog dana odigrano je šest utakmica, tri za tree

mjesto i tri finala. Rezultati: za tree mjesto: MZ Šminkeri – Blaugrana 1:3 (pioniri), Iskusni jahai – CB Forum 3:4

Odbojka na pijesku završila je pobjedom ekipa iz Otoka. Kod djevojaka slavile su Kvaice, a kod muških Hre. Ove se godine u odbojkašom turniru ogledalo 26 ekipa, 22 muške i 4 ženske. Uz mali nogomet, odbojku na pijesku i zabavni program Ljetnih noi Prelog je dvanaest dana živio u ritmu ugodnog nonog života. (Ž. Soka, D. Zrna, oto: Z. Vrzan i I. Hali)

EMedjimurje okupio je poznata imena meimurskog nogometa koja su opravdala oekivanja pobjedom u veteranskoj konkurenciji

U pionirskoj konkurenciji Pizzeria Ro-Sa bila je daleko najbolja

Nagrade najboljima na turniru podijelili su preloški gradonaelnik Glavina i supruga prerano preminulog istaknutoga lana kluba Vladimira Skoka u iju ast se ve niz godina igra turnir - Slavica

Prepelica je ugodno iznenaenje turnira, a bodrili su je žestoko njezini navijai

Kvaice iz Otoka bile su najbolja ženska ekipa odbojkaškog turnira

Hre iz Otoka ne samo da dobro igraju nogomet, nego su se najbolje snašli i u odbojci na pijesku




26. srpnja 2011. STRELIARSTVO

STRELIARSKI TURNIR „Zlatna strijela“ Grada Preloga

Sedma uzastopna pobjeda za Krešimira Štrukelja Protekle nedelje na terenu NK Otok kod Preloga održan je 16. tradicionalni streliarski turnir 900 krugova - „Zlatna strijela“ Grada Preloga. Od samih jutarnjih sati kiša je neumoljivo padala, as jae , as slabije što nije omelo više od 50 streliara iz Hrvatske i Slovenije da zaponu sa turnirom. Ve poetkom samog zagrijavanja pravi pljusak namoio je streliare do kože, ali oni se nisu predavali. Tek ka dj sredinom prve daljine pojaao vjetar postalo je prehladno i nakon otpucanih 60 metara turnir je prekinut i trenutni rezultati važili su za konane. Meu seniorima u stilu olimpijski luk Krešimir Štrukelj osvojio je zlatnu medalju a Božidar Vuruši zauzeo je etvrto mjesto. Sa olimpijskim lukom meu veteranima Mihael štebih osvojio je tlatnu medalju.

Dva uzastopna sjajna pogotka Štrukelja za pobjedu

Tri paketa jaja za dvaput uzastopni pogodak „u jaje“ Krešimira Štrukelja

su se kao 1. i 4. odmah našli u dvoboju, a u finale je ušao Štrukelj pogodivši jedamputa jaje na 30 metara. U drugom dvoboju olimpijskog luka Jakopovi iz “Dubrave“ bio je bolji od Peria iz „Ljutomera“ isto tako pogodivši jaje jedan puta od 3 strele. U finalnom dvoboju Štrukelj sa dva uzastopna pogotka u jaje osvaja zlatnu strelu za 2011. godinu, što je njegova sedma

Nakon turnirskog dijela po etiri najbolje plasirana streliara u apsolutnoj kategoriji u svakom stilu ušli su u raspucavanje na jaje. U olimpijskom luku SK Katarina Zrinska imala je dva predstavnika – Mihael Štebih i Krešimir Štrukelj koji

„zlatna strijela“ – najviše osvojenih „zlatnih strijela“ ukljuujui sve stilove. Streliari „Katarina Zrinski“ iz akovca nastupili su sa 8 predstavnika i osvojili 7 medalja, a od toga ak 5 zlatnih. Tako je u kategoriji djeaka do 12 godina u silu standardi luk Luka Križai osvojio je zlatnu medalju. Izak Feher prvi turnir otpucao je sa olimpijskim lukom i osvojio zlatnu medalju sa istim brojem krugova i istim brojem desetki, ali sa jednim x pogotkom (strogi centar) više od drugoplasiranog. U kategoriji kadetkinja sa olimpijskim lukom Marija Rojko osvojila je srebrnu medalju. Karlo Grudi pucao je u kategoriji kadeta sa olimpijskim lukom i osvojio je bronanu medalju. U juniorskoj kategoriji sa olimpijskim lukom Karlo Cilar osvojio je zlatnu medalju.

Osvajai medalja SK Katarina Zrinska

ODBOJKA

BICIKLIZAM

SVAKI TJEDAN sport jedan

SPORTSKO ljeto u Atonu

Uspio odbojkaški kamp u akovcu

Više od devedeset djece na odbojci

Na ovogodišnjem odbojkaškom kampu djeca su imala prilike igrati i uiti na betonu, ali i na puno ugodnijim i privlanijim pješanim terenima

U organizaciji Zajednice spor t sk ih udruga grada akovca, a u sklopu projekta Svaki tjedan sport jedan, minulog je tjedna na sportskim terenima kod Ekonomske i trgovake škole u akovcu održan odbojkaški k amp. - O ve godine odazvalo se sedamdesetero djece s kojima radimo osnove odbojkaške igre, rekla je voditeljica kampa na pješanim terenima Ana

Novak. Vršno odbijanje, podlaktino odbijanje i servis stvari su s kojima se poneki od sudionika po prvi put susreu i pokušavaju ih nauiti kroz ovih par dana, kako bi ih mogli kor ist it i u ig rama i utakmici koja e biti organizirana na samoj završnici. S djecom je radilo etvero trenera, koji su ormirali manje grupe kako bi uenje bilo što lakše, ali i efikasnije. (so)

U organizaciji Odbojkaškog kluba „Meimurje Centrometal“ iz reana završen je etvrti kamp u sklopu projekta „Sportsko ljeto“ u SGC Aton u Nedelišu. U kampu koji je trajao od ponedjeljka 18. do petka 22. srpnja sudjelovalo je ukupno 92 djece. Djeca su bila rasporeena u etiri grupe prema spolu i starosti, te prema njihovim sposobnostima i mogunostima, a s njima je radilo etvero trenera, kazao je voditelj kampa Jadranko Kiri. - Odbojka je specifian sport, koji se može ozbiljnije igrati tek

negdje od petog ili šestog razreda. Zbog toga se na ovom kampu s najmlaim sudionicima rade tek osnovne stvari, i to s posebnim laganim loptama, kako bi se izbjegle ozljede, jer su njihovi prsti još preslabi, dok se sa starijom djecom uz druge sportske igre više radilo na tehnici i odigravanju utakmica, dodaje Kiri. Svakog su dana bili osigurani klipii i sokovi, a na kraju su svi dobili priznanje za sudjelovanje u kampu. U ok viru Sportskog ljeta, od ponedjeljka traje kamp u disc golu. (so)

BICIKLIZAM 8. Panonski maraton triju država sa ciljem u Svetom Martinu na Muri

Loše vrijeme pokvarilo odaziv, ali ipak nastupilo više od 120 biciklista U nedjelju, 24. srpnja 2011. ispred Puba potkova u Toplicama Sveti Martin startao je 8. Panonski maraton triju država (Hrvatska – Slovenija – Madžarska) koji kroz duh sporta – biciklizma i zajednikog druženja povezuje nas i naše susjede. Maraton je obuhvaao 4 trase od kojih je najvea – 103 km prolazila kroz sve tri države, srednja trasa (63 km) je prolazila kroz Hrvatsku i Sloveniju, dok su trasa malog (obiteljskog maratona) i MTB maratona prolazile okolicom Svetom Martina na Muri. Organizatori ovog tradicionalnog dogaanja koje svake godine starta u drugoj državi (Lenti, Lendava) bili su lanovi BK Mura Avantura iz

Svetog Martina na Muri dok su suorganizatori bili Kolesarski klub Lendava iz susjedne nam Slovenije i Biciklistiko društvo Mocorgok iz maarskog Lentija. Zbog vrlo lošeg vremena (konstantna kiša i vrlo hladno vrijeme) na startu svih etiriju maratona pojavilo se samo 126 natjecatelja (od predvienih etristotinjak) koji su usprkos vremenskim nedaama uspješno odvozili predviene trase, a na kraju njihovog puta ekala ih je medalja, topli obrok, kulturno umjetniki program, bogata tombola i obavezno kupanje u Spa & Sport Resortu Svrti Martin. estitke svim sudionicima i organizatorima, dogodine se vidimo u Lentiju.

Mura Avantura odlian organizator XC nad Toplicaj Prošlotjedni sportski kamp u Nedelišu privukao je stotinjak djece, koja su kroz razne igre uila osnovne elemente odbojke

S obzirom da je iz tehnikih razloga u prošlom broju u naslov Državnog prvenstva u XCO disciplini ispušteno u naslovu da je BK Mura Avantura bio odlian organizator, što se

daje išitati iz teksta u kojem je isto navedeno, ispriavamo se ako je netko shvatio da taj klub nije bio organizator tog natjecanja na prije opisani nain, ve neki drugi klub. ®




26. srpnja 2011.

DRŽAVNI kup Hrvatskoga sportskog ribolovnog saveza

Sjajan uspjeh meimurskih ribolovkinja Juniorke ŠRD-a “Klen - Vigma” iz Svete Marije, u sastavu Natalija Žganec, Paula Pongrac i Mirela Muta, s trenerom Marijanom Mutak, juniorske su prvakinje Hrvatske, dok je Natalija Žganec prvakinja u pojedinanoj konkurenciji, a u istoj konkurenciji je Paula Pongrac viceprvakinja, dok je Mirela Mutak etvrta. U konkurenciji juniorki natjecalo se 9 ekipa. Ovaj uspjeh meimursko sportsko ribolovstvo ostvari-

lo je na državnom natjecanju u Bilju u Baranji. Juniori Klen - Vigme osvojili su 6. mjesto, a ekipa Glavatica - PFEIFER TTI iz Preloga je 7. Seniorke Klen - Vigme u svojoj su konkurenciji osvojile 7. mjesto meu 16 ekipa. Meimurje nije imalo predstavnike u seniorskoj konkurenciji, gdje su se natjecale 23 ekipe. U Bilju, na stazi Stara Drava, natjecala se 61 ekipa iz cijele Hrvatske. (S. Mesari, DO)

One su najbolje hrvatske juniorke

Nauite plesati cha-chacha uz Patrika Majcena! Još jedna veer vruih latinoamerikih plesova u Spa & Sport Resortu Sveti Martin donosi nam ritam cha-cha-cha. Populariziran 1954. u Havani na Kubi, uskoro se pridužio latinoamerikim plesovima u Europi. I ovaj put je s nama viceprvak Hrvaske u latinoamerikim plesovima - Patrik Majcen. Razgibajte bokove, osjetite ritam! Veer je namijenjena svima - i poetnicima i iskusnim plesaima! Plešemo i uimo ovaj petak u 22 h u pub-u Potkova!

Veer uz divne zvukove jazza! U subotu u pub-u Potkova, Spa & Sport Resort Sveti Martin, svira odlian band Frikandoo! Uživajte u autorskoj latin jazz, neo soul i nu jazz glazbi, uz obrade i covere u lounge aražmanu. Ukratko: Frikandoo je poeo dje-

lovati u ljeto 2008. okupljanjem trojice varaždinskih glazbenika. Emir ovran na bubnjevima, Marin Kereša na pianu i synthu, i Tomislav Koši na bas gitari, prvih godinu dana djeluju u vlastitom studiju istražujui razliite glazbene stilove poput jazza, funka, drum’n’bassa, latin jazza, downtempa ... U 2009. i prvom dijelu 2010. sviraju autorsku glazbu i obrade Herbie Hanco... cka, Esbjörn Svensson tria, Mo’ Horizons, St. Germain i dr. u nekoliko klubova i u sklopu ulinog festivala Špancirfest. Takoer kao trio rade produkciju i sviraju u projektima umjetnikih performansa (poezija, ples). Krajem 2010. Frikandoo se proširuje novim glazbenicima, pjevaica Martina Friši ulazi u stalnu postavu banda, a Zvonimir Lazar na trubi kao suradnik. Ne propustite pravu aroliju glazbe!

ŠRD “MURA” Mursko Središe

Kraunu noni turnir Zlatko Kraun s 4,748 grama ulovljene ribe pobjednik je nonog turnira, tradicionalnog natjecanja koje ŠRD “Mura” iz Murskog Središa organizira na Stazi Zaleše kod Murskog Središa.

Drugo mjesto osvojio je Leo Begovi s ulovljenih 4,472 grama, dok je trei bio Alen Lipi s ulovom od 2,687 grama. Natjecalo se 29 ribia, a pobjednicima je tono u pono

estitao te predao pokale i nagrade Branko Vrtari, predsjednik središanskih ribia. Noni turnir završen je zajednikom veerom i druženjem, te pozivom ribiima da se u kolovozu odazovu Ribikom kupu Grada Mursko Središe, koji se održava u sklopu priredbe “Ljeto uz Muru”. (S. Mesari)


26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45


46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

26. srpnja 2011.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph., akovec, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme uz probni rad, vozaki ispit B kat., najava na tel. 040-363-799 ili 091 508 1699 ili e-mail: ljekarna-stefan@ ck.t-com.hr do 31.08. 2. MTKd.o.o.Nedeliše, Žarkovice 15, traži 5 DJELATNICA NA POSLOVIMA RUNOG PAKIRANJA na odreeno. Javiti se na 822-250, 098/303-517 do 31.7 3. Caffe bar AXY, akovec, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javiti se na 091 510 6901, do 31.08. 4. Frizerski salon RENI, Sv. Marija, traži 1 m/ž FRIZERA na odreeno vrijeme, pola radnog vremena, javiti se na 098 1804 882 do 27.07. 5. Caffe bar GLORIJA, D. Hrašan, traži 1 KONOBARA/ ICU na neodreeno vrijeme, javiti se na 040 679 259, 098 778 855, do 27.07. 6. Restoran Prepelica, Otok, traži 1 KV KONOBARA/ ICU na odreeno vrijeme zamjena za godišnji, nazvati na mob. 098 393 001, do 27.07. 7. DOM ZDR AVLJA AKOVEC, I.G.Kovaia 1e, traži 1 m/ž IZVRŠITELJA NA POSLOVIMA DOKTORA OPE MEDICINE – uvjeti: završen medicinski fakultet, položen struni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lijenike komore, hrvatsko državljanstvo. Uz zamolbu za zapošljavanje prilaže se: diploma, dokaz o položenom strunom ispitu, licenca Hrvatske

lijenike komore, domovnica, krai životopis. Postoji mogunost davanja u najam stanova u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostaviti na gornju adresu s naznakom “za natjeaj-zapošljavanje doktora medicine”, do 28.07. 8. KMK ZIB d.o.o. Sveti Križ, B.Radi 25, traži 2 SSS VODEA MONTERA SUHE GRADNJE s radnim iskustvom; 10 SSS MONTERA SUHE GRADNJE - radno iskustvo poželjno ali nije uvjet; 5 SSS SOBOSLIKARA – LIILACA s radnim iskustvom na neodreeno vrijeme uz probni rad, rad na terenu, obavezno pisana zamolba, natjeaj otvoren do 30.07. 9. GRADI-K d.o.o. G. Zebanec 23B, traži 5 SOBOSLIKARA – FASADERA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 464 668, do 30.07. 10. Auto Roman d.o.o., Štrigova 45, traži 1 AUTOLAKIRERA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2g., mjesto rada akovec, T.Bratkovia 1 (PANEX). Javiti se na 098 918 2092 ili na e-mail: auto-roman@net. hr do 1.8. 11. MAJOKO d.o.o. Dunjkovec, Glavna 9, traži 1 KUHARA/ICU s radnim iskustvom 3g., na neodreeno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098 802 273, do 29.07. 12. R E S T OR A N H E RMAN, Granini prijelaz, traži 1 KUHARA/ICU na neodreeno

vrijeme uz probni rad, obavezno radno iskustvo, javiti se na mob. 098/461-196 do 8.8. 13. BETEX d.o.o. Belica, B. Radia 48, traži VIŠE ŠIVAA TEKSTILA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti osobno, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu ili email: posao@betex.hr do 22.7. 14. ELLIT d.o.o. Hodošan, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 528 570, do 7.8. 15. Ugostiteljski obrt TINA, M. Subotica, B. Radia, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 098 293 917, do 31.7. 16. A u t o p r i j e v o z n i k Branko Kliek, Šandorovec, traži 1 VOZAA C i E kat. za meunarodni prijevoz (Slovenija, Maarska, HR) na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 5g., javiti se na 098 242 509, 098 426 949, do 10.08. 17. PIRAMIDA d.o.o. Lopatinec, V. Nazora 10a, traži VIŠE m/ž CNC GLODAA i 2 dipl.ing. STROJARSTVA ili STROJARSKA TEHNIARA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se osobno uz prethodnu najavu na tel. 856-060, do 31.8. 18. MIKEC INSTALACIJE d.o.o. Cirkovljan, traži 3 m/ž INSTALATERA grijanja plina i vode na odreeno vrijeme, javiti se na 091 179 3853, do 29.7. 19. T K A L E C T R A N S d.o.o. akovec, T. Bratkovia 1, traži 4 KV VOZAA teretnog motornog vozila u meunarodnom transportu robe

hladnjaama na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje stranog jezika (engl., njem.), radno iskustvo 12mj., prijave iskljuivo slati na e-mail: info@tkalectrans. hr do 31.7. 20. Auto centar JESENOVI d.o.o. akovec, Zrinsko-frankopanska bb, traži 1 KV AUTOMEHANIARA sa obaveznim radnim iskustvo od 2g. na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, zamolbu dostaviti osobno na gornju adresu do 14.8. 21. IFA Nezavisna inancijska agencija akovec, traži 3 SURADNIKA ZA RAD u savjetovanju i prodaji inancijskih produkata - inancijski savjetnik, ugovor o djelu, honorarno, SSS, VŠS, VSS, prijave i životopise slati na: cakovec@i-fa.hr ili se javiti na broj tel: 098/1876-064. Više informacija na: www.i-fa.hr do 15.8. 22. ANGEL d.o.o., 40319 Belica, J.Slavenskog 5, traži VIŠE ŠIVAICA TEKSTILA na odreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se osobno, dostaviti pismenu zamolbu, tel. 845-100, do 29.07. 23. Ugostiteljski obrt BAROK, akovec, traži 1 KUHARA/ICU - PIZZA PEKARA i 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javiti se na 091 2382 175, do 15.08. 24. Poljoprivredno gospodarstvo GLOŽINI, Tupkovec 8, traži 1 RADNIKA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU na farmi muznih krava na odreeno vrijeme, na poetku pola radnog vre-

mena, javiti se na 040 857 112, do 19.08. 25. Poljoprivredno gospodarstvo Darko Radovi, Podbrest, B. Malek 18, traži 2 KV, SSS DJELATNIKA NA BRANJU I PAKIRANJU POVRA na odreeno vrijeme - sezonski poslovi , vozaka dozvola B kat., javiti se na 091 544 4472, do 04.08. 26. LJEK ARNA AKOVEC, V.Morandinija 1, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE - mjesto rada ljekarnika stanica Sveta Marija, na neodreeno vrijeme. Uz zamolbu dostaviti: diplomu farmaceutsko biokemijskog fakulteta, dokaz o položenom strunom ispitu, odobrenje za samostalan rad mgr. farmacije, domovnica, vozaka dozvola. Svi dokumenti moraju biti u preslici a zamolbe se mogu donijeti osobno od 7-14,30 sati svaki radni dan ili putem pošte na gornju adresu s naznakom “natjeaj za magistra farmacije”, natjeaj otvoren do 08.08. 27. FLORA DIZAJN d.o.o., Pribislavec, Bana Josipa Jelaia 48, traži 1 KV CVJEARA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mjesto rada Ivanovec, Trg hrvatskih velikana 15, javiti se osobno od 14-18 sati u Ivanovcu, više informacija na mob. 098 1616 770, natjeaj otvoren do 05.08. 28. Allianz Zagreb d.d. Poslovnica akovec, Katarine Zrinski 1/I, traži 5 m/ž ZASTUPNIKA – uvjeti: VŠS, SSS (poželjno radno iskustvo na istim ili sl. poslovima), dobro poznavanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost,

poduzetnost i sklonost timskom radu, komunikacijske i prezentacijske vještine, poslodavac nudi razvoj uspješne poslovne karijere, dinamian posao prodaje u inancijskoj djelatnosti osiguranja, motivirano i kvalitetno poslovno okruženje, struna edukacija i poslovna znanja, stimulativne inancijske prihode. Životopis dostaviti na gornju adresu ili na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr do 04.08. 29. Obiteljski dom za psihiki bolesne osobe vl. Škvorc Marina, Štrigova 138, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU/MED. TEHNIARA na odreeno vrijeme, radno iskustvo i struni ispit poželjno ali nije uvjet, javiti se na 099 694 2217, natjeaj otvoren do 15.08. 30. ALUPLASTIK, M. Subotica, traži 1 KOMERCIJALISTU-TEHNOLOGA (M/Ž) za poslove proizvodnje i prodaje PVC i ALU stolarije (graevinski, strojarski tehniar) na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javiti se na e-mail: aluplastik.pintar@gmail.com do 20.08. 31. Drvo-aluminij d.o.o., D. Dubrava, traži 4 m/ž BRAVARA na odreeno vrijeme, javiti se na 040 688 018, natjeaj otvoren do 30.07. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200


26. srpnja 2011.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Na temelju lanka 37. Statuta Meimurske županije („Službeni glasnik Meimurske županije“ br. 26/10) i lanka 3. Poslovnika o nainu rada župana Meimurske županije („Službeni glasnik Meimurske županije“ broj 27/10), župan Meimurske županije, objavljuje

JAVNI POZIV Kostwein-proizvodnja strojeva d.o.o. je tvrtka koja je nakon 10 godina postojanja danas lider meu firmama strojarske proizvodnje u široj okolici.

za iskazivanje interesa za kupnju nekretnine (Scheierova zgrada)

Mi smo tvrtka koja je nakon krize još više ojaala i poveala svoje kapacitete, obim zadovoljnih kupaca i broj zaposlenih. Tako danas zapošljava preko 130 osoba. Oko 99% proizvodnje je namjenjeno svjetskom tržištu. Tedencija rasta i jaanje zato traži od nas da još više ojaamo naše ljudske resurse koji su zaslužni za ovakav uspjeh, te raspisuje:

NATJEAJ za slijedea radna mijesta: 1. STRUNJAK ZA ZAVARIVANJE- jedan izvršioc traži se osoba: -sa iskustvom na zavarenim konstrukcijama -poznavanje rada na PC-u -znanjem njemakog ili engleskog jezika -sa osjeajem odgovornosti i pedantnosti -sa sposobnošu organiziranja grupe -samostalnost u radu prednost: -inženjer zavarivanja ili strojarstva nudimo: -stalni radni odnos -rad sa najboljom tehnologijom za zavarivanje/bravariju -konstantno usavršavanje

2. TAJNICA - jedno radno mjesto traži se osoba: -sa odlinim poznavanjem njemakog jezika -dobrim poznavanjem rada na PC-u -samostalna i fleksibilana u radu prednost: -poznavanje strojnih dijelova nudimo: -rad na odreeno vrijeme (zamjena za porodiljni, sa mogunošu stalnog zapošljenja) -rad u modernom okruženju

3. GLODA- više izvršioca traži se: -gloda sa iskustvom (CNC kursevi nisu dovoljni ! ) prednost: -iskustvo u radu na CNC glodalicama nudimo: -stalni radni odnos -rad u modernom okruženju -konstantno usavršavanje

4. TOKAR- više izvršioca traži se: -tokar sa iskustvom (CNC kursevi nisu dovoljni ! ) prednost: -iskustvo u radu na CNC tokarilicama nudimo: -stalni radni odnos -rad u modernom okruženju -konstantno usavršavanje Prijavu predati iskljuivo u pismenom obliku. Uz prijavu priložiti kratki životopis iz kojeg su vidljiva Vaša znanja, adresa i telefon. Rok za predaju prijava je 4.8.2011., na adresu: KOSTWEIN d.o.o.-natjeaj, P.Miškine 65, Varaždin

Temeljem Odluke opinskog Vijea opine Gorian o prodaji opinskih nekretnina koje se nalaze unutar graevinskog podruja naselja Gorian (KLASA: 021-01/11-01/13, UR.BROJ: 2109/08-11-01/12 od 04.04.2011. godine) naelnik Opine Gorian raspisuje

I. PREDMET POZIVA Meimurska županija namjerava proda nekretninu upisanu u z.k.ul.br. 6542, k.o. akovec, kat.est.br. 14/1/1/3, u naravi zgrada ukupne površine 58 hv, a koja nekretnina se nalazi na adresi akovec, Mace hrvatske 1 (Scheierova zgrada). Ovim se pozivom pozivaju sve zainteresirane zike i pravne osobe da izraze svoj naelni interes, te da Meimurskoj županiji podnesu podatke koji se traže ovim Pozivom. Nakon skupljenih ponuda za izražavanje interesa, Meimurska županija namjerava pozva na podnošenje obvezujuih ponuda. II. ISKAZIVANJE INTERESA Pozivaju se svi zainteresirani kupci da svoj interes iskažu podnošenjem pisma namjere slijedeeg sadržaja: 1. Podaci o ponuditelju: ime i prezime, adresa prebivališta odnosno naziv i sjedište te OIB, 2. Opis planirane namjene nekretnine, 3. Ukupna planirana vrijednost invescije, 4. U kojem vremenskom periodu planirate realizaciju projekta, 5. Podaci o registraciji tvrtke ili obrta (izvadak iz registra), ukoliko je ponuditelj pravna osoba. III. DOSTAVA PISMA NAMJERE Pismo namjere u kojem se izražava interes, s prilozima mora bi dostavljeno u zatvorenoj kuver na adresu: - Meimurska županija, R. Boškovia 2, 40000 akovec, s naznakom „Pismo namjere za kupnju nekretnine (Scheierova zgrada)-ne otvara“, u roku od 30 dana od dana objave Poziva u javnim glasilima. IV. NAPOMENA Ovaj javni poziv služi iskljuivo za utvrivanje interesa i ne obvezuje Meimursku županiju. Izražavanje interesa na temelju ovog poziva ne stvara obvezu podnositelju pisma namjere na sudjelovanje u konanom Pozivnom natjeaju za kupnju predmetne nekretnine. Sve dodatne informacije zainteresirani mogu dobi na e-mail: doris.srnec@ medjimurska-zupanija.hr , vjeran.vrbanec@medjimurska-zupanija.hr ili na brojeve telefona 040 374-005 (Doris Srnec, dipl. iur.) i 040 374-004 (Vjeran Vrbanec, dipl. iur.). REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA ŽUPAN ME IMURSKE ŽUPANIJE Ivan Perho KLASA: 940-01/11-03/9 URBROJ: 2109/1-03-11-02 akovec, 22.07.2011.

NATJEAJ o prodaji sljedeih nekretnina: - k.. br. 7078/9 površine 42 hv - k.. br. 7078/10 površine 63 hv I Dana 03.08.2011. godine (srijeda) s poetkom u 10,00 sa provest e se javno nadmetanje za prodaju u vlasništvo nekretnina: kbr. 7078/9 (nekretnina br. 565/1/7 upisana u zk. ul. br. 7419) u graevinskom podruju naselja Gorian površine 150 m2 kbr. 7078/10 (nekretnina br. 565/1/8 upisana u zk. ul. br. 7419) u graevinskom podruju naselja Gorian površine 227 m2 II Poetna visina cijene nekretnine: - kbr. 7078/9 - 2.410,00 kn - kbr. 7078/10 - 3.780,00 kn Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju mogu cijenu zemljišta ispla u cijelos u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. U sluaju da u navedenim rokovima ne bude plaena cijena nekretnine kupac gubi pravo na kupnju i kaparu. III Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamevinu u iznosu od 1.000,00 kuna iskljuivo na žiro raun opine Gorian, broj 2392007-1812300005, s pozivom na broj 68 7889-OIB, uz naznaku svrha uplate «jamevina po natjeaju-nekretnina Gorian», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja. Sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju, jamevina se uraunava u cijenu zemljišta, a onima koji ne uspiju ista se vraa odmah. U sluaju da odabrani ponua odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamevine. IV Kupoprodajni ugovor e se sklopi tek nakon isplate cjelokupne cijene zemljišta. V Detaljne informacije mogu se dobi u Jedinstvenom upravnom odjelu opine Gorian, Gorian, Trg sv. Leonarda 22 ili na tel. 040/601-192

OPINA GORIAN

Gajeva G Gaje Ga j vaa 335 jeva 35, 5 440000 5, 0000 00 00 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856-333 040/856 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-dvo d ri.co i m

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-361-06/11-02/11 URBROJ: 2109/1-13/3-11-2 Prelog, 22. srpnja 2011. Meimurska županija, Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvjema gradnje radi pocanja ulaganja (“Narodne novine”, br. 69/09. i 128/10.) i lanka 111. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (“Narodne novine”, br. 76/07., 38/09. i 55/11), u postupku izdavanja rješenja za graenje, upuuje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie sa katastarskim escama broj 8090/299, 8105/3, 8105/4, 8105/8, 8105/9, 8105/10, 8105/11, 8105/12 i 8105/13 k.o. Prelog da izvrše uvid u Glavni projekt za izdavanje rješenja za graenje za gradnju niskonaponske kabelske mreže u Prelogu, dio naselja Jug: izlazi br. 5, 6, 7 i 8 iz KTS 10(20)/0,4 kV Prelog «Jug II» (br. 699) u postupku koji se vodi po zahtjevu tvrtke HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Zagreb, Elektra akovec iz akovca. Uvid u glavni projekt mogu izvrši: - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljišne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - opunomoenik s dokazom da zastupa stranku dana 4. kolovoza 2011. u vremenu od 10 do 12 sa, u Upravnom odjelu za prostorno ureenje i gradnju Meimurske županije, Prelog, Glavna 35, 2. kat (tel. 040/646-510). Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskrat e se mogunost uvida u Glavni projekt. Rješenje za graenje za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin opunomoenik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATINOG UREDA

ROENI

VJENANI

DOMINIK IGNAC, sin Ljiljana i Tanje; ELA HALABAREC, ki Valentine i Gorana; DUNJA ORŠOŠ, ki Sanjele i Gorana; DAVID JELENI, sin Sandre i Denisa; RAHELA VUKOVI, ki Gordane i Borisa; LEONARDO RUŽI, sin Katarine i Siniše; KATINA VURUŠI, ki Suzane i Steve; TANEL AJVAZ TURK, sin Tanite i Dine; PETAR TOMPOŠ, sin Adele i Denisa; BENNY KOVA, sin Karmenke i Olivera; ENA MESARI, ki Kristine i Zvonka; FRAN CULJAK, sin Marte i Kristijana; KEVIN ŽERDIN, sin Suzane i Maria; ERIC HIDANOVI, sin Danijele i Ševala; DORA MIKEC, ki Anite i Igora; LANA KOŠA, ki Jadranke i Aleksandera; DOLORES HORVAT, ki Sanje i Ljerka; LOVRO ŽERJAV, sin Jasminke i Dinka; RAUL EVIAN DA COSTA, sin Nine i Ricarda Valtera; KAJA I TESA SRNEC, keri Jasmine i Saše; JELENA TKALEC, ki Klaudije i Roberta; LORENA KREGAR, ki Jelene i Dejana; GORDAN IGNAC, sin Slaane i Zdravka; ELA KARAMARKOVI, ki Emilije i Gorana; LUKA MAEK, sin Jadranke i Davora; VITO VIDA, sin Patricije i Aleksandra; ANTONIA POŽGAJ, ki Lucije i Maria (akovec)

Bojana Štefiar i Petar Brez, Tea Kiš i Damir Škvorc, Tea Pilaj i Abaz Hašimovi, Draženka Otovevi i Rudol Novak, Suzana Vuruši i Milan Medved (akovec); Mario Maari i Darija Boži (Dekanovec); Dalibor Hujs i Kristina Kuzmi (Kotoriba); Ines Turk i Valerije Tomaškovi (M. Središe); Ksenija Kolar i Krunoslav Patarec, Ljiljana Oršoš i Slaan Ignac (Prelog).

UMRLI Rozina Kameni r. 1934., Marijan Marciuš r. 1955., Albina Macakanja ro. Šavniar r. 1933., Slava Boži r. 1926., Jovan Atanasov r. 1940., Stjepan Mihalic r. 1924., Vladimir Tomši r. 1938., Matija Klemeni r. 1928., Marija Pintari ro. Vincek r. 1931., Melkior Peras r. 1931., Alojz Jakopi r. 1944., Marija Horvat ro. Gjurani r. 1932., Nada Gro ro. uek r. 1963., Josip Šantl r. 1922., Terezija Mihali ro. Jurini r. 1925., Dragutin Horvat r. 1932., August Krištofi r. 1931. (akovec); Franjo Sudec r. 1925., Katarina Pleh ro. Branilovi r. 1924. (Nedeliše); Franjo Horvat r. 1932., Martin Kontrec r. 1931. (M. Središe); Mladen Pogorelec r. 1955. (Štrigova)


48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOTIHI d.o.o. prodaje: Audi A4 1.9 TDI, klimatronic alu, 1998 G., 4900€, Škoda Octavia 1.9 TDI TOUR, karavan s klimom reg 1g srebrna, 2005 G., 6900€, Opel Astra 1.6 N JOY 16V, 5 vr s klimom reg 1g., 2003 G., 5400€, Mercedes 250 2.5 C, automac srebrna s klimatronic, 1995 G., 5400€, Opel Astra 2.0 DTH, Dizel s klimom srebrna 5vr, 2002 G., 4900€, BMW 530 D TOURING, karavan s klimom, kao nov reg 1g., 1999 G., 7900€, Škoda Fabia 1.2, 9836km 1vl ko nova, 2008 G., 6900€ Prodaja putem karca Master, Amex i AK. PBZ-a. Info: 095 601 1001 ili vidje na www.autohi.com BMW 316i compact 1999., reg. do 11/11., 165.500km, zeleno-siva metalik, veoma ušuvan, mob. 098/327-316

PRODAJEM nissan navara 2.5TDI 4x4, reg. do 6/12., jako puno opreme, alu felge, 146tkm i mitsubishi pajero terenac 4x4, model i prva reg. ‘99.g., reg. do 12/11., tel. 099/7555-252, 040/386-024 FORD FOCUS 1.4 16V Trend 2008.g., 1.vl., 40tkm, 5vr., crni metalik, garažiran, odlino stanje, 7.900 eur; 095/5410-877 AUDI 100 2.8 V6, novi model 92.g., 1.vl. u HR od 1997.g., 181tkm, serv. knjižica, autom. klima, odlino stanje, 2.700 eur; mob. 099/5790-759 FIAT PUNTO 1.2 model ACTIVE za 2005.g., 51tkm, 5vr., metalik, 1.vl., servisna, odlino stanje, 4.450 eur, 091/5770-692 TOYOTA AURIS D-4D Diesel Terra, 2008.g., 1.vl., serv. knj., 5vr., sva oprema, odlino stanje, 10.500 eur, 091/973-4237 HYUNDAI SANTA FE 2.0 CRDi 16V 4x4, 2002.g., 1.vl. u Hr od 2006.g., sva oprema, crni metalik, reg do 3/2012, besprijekoran, 8.600 eur, mob. 099/5010-696 PRODAJEM FIAT 500 cabrio 2010.g., reg. do 17.1.2012., bijela boja sa crvenim platnenim krovom, 1.4 16V 100 KS, potpuna oprema. Cijena je 15.500 eura. Tel: 098/93-379-30 PRODAJEM APN 6 1984. god., u odlinom stanju, cijena 2.200 kn, zva na mob 098 902 9511 BMW 318i 1995.g., klima, puno opreme, reg. godinu dana, redovito servisiran i odlian, mog. zamjena za neispravno novije vozilo ili je iniji traktor, mob. 092 254 2953 PRODAJEM LJETNE GUME dim. 195/50/15 (4 kom) u dobrom stanju, cijena 400 kn/ set. K, mob 099/390-4590 VOLVO 440 dizel 1996., reg. do 11/011., cijena 9.000 kn, mob. 091/510-1064 V W BOR A 1.9sdi 1999.g., reg. do 3/12., abs, klima, centralno. V Ž, 091/567-5561 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grijai sjedala, zrani jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 PRODAJEM BMW 318i 2006.g., garažiran, servisiran, za 14.700 eur i motor Gillera 300ie 2009.g., za 25.000 kn. Mob. 098/426-862 FIAT BARCHETTA 1.8 16V 1996.g., plava perla, prodajem ili mijenjam za vei auto. Tel. 098/62-77-11 FORD FOCUS 1.4 16V karavan 2000.g., mob. 099/402-1708

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

B M W 5 2 3 I 1 9 9 7/ 9 8 . g . , r e g . d o 27.12.2011., ful oprema, u odlinom stanju, cijena po dogovoru, mob. 099/6830-979 CITROEN 1.4 dizel 1992.g., reg. do 9./011., srebrni, 5vr., mob. 099/5940-359 RENAULT 5 – prodajem dijelove limarije i mehanike. mob. 091/5130-939 HONDA CIVIC 1.4IS 16V 1996./97.g., 160tkm, 1.vlasnik, mob. 098/9143-423 PRODAJEM suzuki alto 1.0 2000.g., 5vr., metalik, ouvan, registriran i corsu 1996.g., 3vr., cijena po dogovoru. mob. 098/136-1712 AUDI A6 2.4i 2000.g., reg do 7/2011, metalik crni, full oprema, u jako dobrom stanju, garažiran, servisna knjižica, mob. 091 5330 882

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJEM vrtnu kosilicu, sadnice trešnje i sadnice od trsa, cirkular i ekiar, tel. 333-253 PRODAJEM DVA KOMBAJNA Zmaj 133, ispravna. Inf; 091 5585 930 KUPUJEM KOSILICU na tri kotaa bertolinku ili garo, po mogunos dizel, mob 091 559 4332 PRODAJE SE traktor Stayer 28 (brzi), plug IMT visoki, rotokosa, kabina za traktor, prikolica za rasipanje gnoja Tehnostroj 3.500kg. tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM traktor Vladimira T-25A s grijanom kabinom 30KS, registriran, kao nov, 1-brazdni visoki plug Olt 16cola, te kawasaki ZX-7R nina 1998.g., 750cm3 122KS, sauvan, 44tkm, prodajem ili mijenjam za dizel auto ili terenac (sve po dogovoru). mob. 098/190-3753 PRODAJEM MLADI grah i jeam u Novom Selu Rok, tel. 853-258 TRAKTOR IMT 533, 540, 542 - prodajem dijelove mehanike ili te iste traktore kupujem neispravne. Broj 099/886 – 3910

USLUGE

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 OZBILJNA I ODGOVORNA GOSPO A sa iskustvom, uvala bi djecu predškolske i školske dobi, na podruju akovca ili Šenkovca. mob: 091-925-5152 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 DIMNJACI LIMENI-INOX za sve vrste goriva, kruto, tekue, plin. mob. 095/8621-230 KOSIM TRAVU okunica, manjih vinograda, vonjaka – samohodnom kosilicom ili trimerom, šišanje živica, cijena po dogovoru. mob. 091/782-9069 INSTRUKCIJE iz matematike i fizike za srednje škole, cijena 50 kn/puni sat, mob 098/1767-039 OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENSKA OSOBA njegovala bi stariju osobu u svojoj kui za 2.000 kn/mj. mob. 099/7872-663

POSAO GRAEVINSKI OBRT na moru prima u radni odnos ZIDARA i TESARA. Mob. 091/539-7618

DADILJA s iskustvom i dobra kuharica uvala bi dijete jaslike ili vrke dobi. tel. 091/327-0262 ŽENSKA OSOBA traži posao išenja poslovnih prostora, pomonog kuhara ili cvjeara. Mob. 095/903-2887 INŽENJER GRA . s višegodišnjim iskustvom u niskogradnji i visokogradnji, poznavanje sve gra. dokumentacije, odgovoran, položen državni ispit, hitno traži posao u struci ili vezano za struku, Meimurje ili Istra. Tel. 098/1818-381 ili ivan.novak64@gmail.com EKONOMIST s iskustvom u trgovini, prodaji i nabavi, voenju poslovnih objekata traži posao. Mob. 091-64-84-360 KV GRA EVINSKI STROJAR i KV VOZA C i E kat. traži posao. Ponude na mob: 091/2711-778.

KREDITI PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

Radno vrijeme: pon-pet od 8 do 20 subota od 8 do 13

t. 040/633-581 m. 092/1383-762

toplo - hladne salate tortilje hamburgeri sendvii niji dnevni meniji

Besp la na po tna dosta v dručj u gra a da

SUPER KREDITI do 1/2 primanja! Pozajmice i na trajni nalog! Hipotekarni za zatvaranje postojeih! Novi kredi za rme! Info na: 091 788 0738 ili 091 472 4723 ili atrakvni.kredi@gmail.com

POZNANSTVA DEKO (32g) – ne pije, ne puši, traži curu samo za ozbiljnu vezu, mob. 091/9825-613 ZGODAN DEKO (40g) želi upoznati djevojku za vezu. Molim samo ozbiljne ponude! SMS na 091/1456-991

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije KU ICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112

FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 STAN 2-SOBNI s garažom, novogradnja, ispod Šafrana, visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob 098/241-559 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEM KUU u M. Središu, prizemlje + kat, 2 stana od 80m2, 2 garaže, 2 podruma, okunica 2600 m2, sve komunalije, papiri uredni, cijena 65.000 eur (opcije otvorene). mob. 098/452-509 GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. tel. 821-507

PRODAJE SE KUA u akovcu, vojni vrtovi, tel. 098/907-1581 HITNO I POVOLJNO PRODAJE SE KUA na Mihovljanu (Šafran), Sv. Mihovila 5, 144m2 stamb. prostora + 105m2 podrum, voda, struja, gradska kanalizacija, plin, okunica s manjim vonjakom i vrtom, kua bez fasade, cijena snižena na 95.000 eur, uredni papiri, vlasnik 1/1. mob. 098/933-1645 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u Maloj Suboci, glavna ulica, u neposrednoj blizini škole i željeznike stanice, lokacija pogodna za gospodarsku djelatnost. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KUA, 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi; hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedelišu. Info: 328-131 PRODAJE SE KUA, 240m2, u mirnoj i hoj ulici u Nedelišu. Tel: 098/927-9-009 AKOVEC JUG: dvoetažni atrakvan stan s puno svjetla okrenut na južnu stranu, blizina škole, vra, pošte, trgovakog centra, donja etaža 36,05 m2, gornja etaža (potkrovlje) 25,40 m2. POVOLJNO! mob: 099-241-4596 PRODAJE SE LIVADA Stara Ves od 500m2, mob. 099/7849-713 PRODAJEM GRA EVINSKU parcelu od 3000 m2, Mursko Središe. Tel: 543-614 PRODAJEM TROSOBNI STAN 65m², akovec Jug, staru hrastovu grau i ciglu. Tel.: 092/1383-762. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414 KUPUJEMO STAROGRADNJU na otoku Jadran, sa infrastrukturom (struja, voda), okunica, do 40.000 eur, mob. 098/607-620 MACINEC, obiteljska kua 170m2, okunica 1200m2, povoljno prodajem. Mob. 099/3858-074 KUPUJEM TROSOBNI STAN u akovcu, poželjno niži kat ili li , do 60.000 eur, tel. 099/5924-818 PRODAJEM NOVIJU GARSONIJERU od 29,45m2 u k, sa parkiralištem, za 34.000 eur-a. mob. 098/706 109 SNIŽENO - PRODAJE SE GRADILIŠTE u Vuetincu, gornje Meimurje. tel. 098/166-4106 ili 099/1926-356 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca, 46m2, visoko prizemlje, povoljno. Tel: 091/572-4557 PRODAJE SE ODRŽAVANI VONJAK GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu, tel. 091/7636-571 HITNO SE PRODAJE DVOSOBNI STAN u akovcu, tel. 040 328 483 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu dim. 16x100m, vlasništvo 1/1, u mirnom dijelu naselja, svi prikljuci uz cestu, cijena 5.000 eura, mob. 098/652-292 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u Ivancu, 55m2, novi PVC prozori, šupa i garaža, isto vl., lijep pogled na Ivanicu. Cijena je 28.000 Eur. Upita na 098 9232 546. PRODAJEM KUU u G. Hrašanu na gl. ces, 7km do k i 10km Vž. Info na mob 098/297-210. PRODAJEMO DVIJE GRA EVINSKE PARCELE od 934 i 940 m2 u Šenkovcu, novom naselju Dolec, komunalno max opremljene. mob. 098/241-126 KUA, VINOGRAD I ORANICA u Sv. Urbanu 200, prodaje se jako povoljno (može i pojedinano). tel. 042/260-561 ili 099/685-2142 PRODAJEM KUU u akovcu, livadu u Pušinama, te iznajmljujem sobe za samce ili studente. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487

PRODAJEM POLA KUE u g. Meimurju, cijena 10.000 eur, ouvanu perilicu rublja (600kn), šivau mašinu Bagat, komfornu fotelju eko koža i bicikl (150kn). mob. 098/160-2228 VISOKA KATNICA u Totovcu s velikom okunicom, plin, voda, te oranica od 1500hv u blizini kue, vrlo povoljno. zva na tel. 337-629 iza 15 sa PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339

PRODA JEM POL JOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE od cca 8000m2 uz glavnu cestu Štrukovec - M. Središe, mob. 099/4010-226 MACINEC, obiteljska kua 170m2, okunica 1200m2, povoljno prodajem, kontakt: 099/3858-074 PRO DA J E S E DVO S O B N I S TA N u akovcu te šuma i livada, Badlian. info: 092/236 -8496 i 091/797-5405

ugradnja laminata, gotovih podova... AVIS - MONT d.o.o. Prelog mob: 091/888-4418 099/685-4948 fax: 040/655-569

AKCIJA

LAMEL PARKET HRAST RAST II. klasa klas

68 kn/m2 Naši proizvodi imaju CE-znak, ISO-9001 i sukladni su s normamaa EU

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*


26. srpnja 2011.

VRATIŠINEC – prodaje se 1/2 kue u centru sela ukupne povr. 4050 m2 i oranica, graevinsko zemljište i šuma od 3000m2. Cijena je 23.000 EUR. Kontakt: 091 739 3038

IZNAJML JUJEM SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice u kui blizu centra k, ženskoj osobi, 130 eur/mj., mob. 095/511-4013

LJETOVANJE

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studence, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u Istarskoj ulici u k, mob. 099/325-4267 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU 2-krevetnu sobu s upotrebom kuhinje i kupaonice, na Jugu k. mob. 098/861-898 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI namješten stan u kui - etaža kue u akovcu, poseban ulaz, brojila, tel. 091/5977-119 ili 040/386-024 IZNAJMLJUJEMO SOBE studenticama u obiteljskoj kuu na Jugu k. mob. 098/9320-214 IZNA JML JUJE SE SOBA s kupaonicom i hodnikom, poseban ulaz. mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM STAN od 42m2 u akovcu, mob. 098/935-6187 IZNAJMLJUJE SE 2-krevetna i 1-krevetna soba s upotrebom kupaonice i kuhinje, studenti prednost uz popust. tel. 390-315 ili 098/890-307 IZNA JML JUJU SE SOBE (1-krevetna i 2-krevetna) s upotrebom kupaonice, u akovcu (Globetka). mob: 091-550-8010 PIZZERIJU “VURI” u M. Središu, iznajmljujemo. mob. 091/523-7721.

PILIĆI PIL PI P LIĆI Ć ZA A KLANJE, K ANJE, KLAN ŽIVI ŽIV ŽI VI I OČIŠĆENI OČ O ČIŠĆEN IŠ ŠĆ Š Ć NI

IZNAJMLJUJEM 1-sobni i 2-sobni apartman u Privlaci kod Zadra, blizina mora 150m, povoljno. mob. 098/805-186 BRANI PAR traži manji APARTMAN na moru od 27.7. na 10 dana. mob. 098//572-539

ŽIVOTINJE PRODAJE SE MUŠKO ŠTENE MAARSKE VIŽLE, roditelji prisutni. mob. 098/723-170

PRODAJU SE MLADE TIGRICE, NIMFE, PJEVAJU E, PLAVE ROZELE, ROZENKOLISI. Tel. 098/944-3339, 829-230 NJEMAKI OVARI s rodovnicama, cijepljeni, tetovirani, nagraivanih roditelja, prodajem. Tel. 040/363-445 ili 098/465-490 POKLANJAJU SE ŠTENCI stari 2.5mj. mješanci hrv. ovara i terijera, bit e malog rasta. tel. 099/418-2538, Šenkovec PRODAJEM GOLUBOVE pismonoše, paunaše, pomerance i gušane, vrhunska kvaliteta. mob. 092/217-4339 PRODAJEM DIVLJE PATKE te golubove raznih vrsta. Tel. 098/184-9728

JEDNODNEVNI JEDN EDNO DNODNEVNI NOD OD DNEVNI BIJELI D BIJEL B IJELI I GRAHORASTI GRA GR RA AHO AHOR A HOR OR O RASTI ASSTII AVA PILIĆI PILIĆ ILIĆ ĆI DOST ,

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

,

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, plave i crvene rozele, aleksandre i penante, te planaste fazane. 040/641-187 PRODAJEM MLADE KOZE stare 6mj, te jarie za klanje, tel 040 343 810 DIVLJE ZEEVE iz kaveznog uzgoja za daljnji rasplod, prodajem po 800kn. Imam literaturu o uzgoju. Zagreb, mob; 098-908-4675. PRODAJEM nimfe, penante, rozokolise, kraljevske papige. Sve su rukom hranjene i pitome, rezervacija i dostava mogui. Tel. 048/631-273 091-15-99-979 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OVARA s rodovnicom, cijepljeni i tetovirani, garancija. tel. 040/821-395 ili 091/520-2949 PRODAJU SE SVINJE od 120-150kg, povoljno, tel. 865-177 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njemakog ovara s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni, tel. 295-547 ili 099/246-5011 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 100kg. tel. 855-740, Brezje 157

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM KVALITETAN TROSJED na razvlaenje, nekorišten, star 8g., vrlo ouvan + dvije fotelje 1.500 kn Tel: 040 682-177 PRODAJU SE UDŽBENICI od 5.-8.razr. OŠ, te za 1. i 2. sred. strukovne škole, mob. 098-918-2442 PRODAJEM MINI LAPTOP 7” ekran, novo, nekorišteno, za 1.099 kn i stolno raunalo s monitorom AMD 1 GHZ za 395 kn. mob. 092 1297 541 LAPTOP Aspire 5333, novo, garancija 12mj., cijena: 2249,00 kn. 099/518-73-85 DAJEM U NAJAM graevinsku, fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu i prodajem izo stakla na krilima razne dim., mogua zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM teniski reket Prince za 250 kn, 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 100 kn/kom; kompjuter Dell HD 149 gb, monitor hp + kamera Logitech na poklon, te laptop Acer, cijena prema dogovoru, jako povoljno. mob: 091/541-8810 PRODAJEM PIANINO Petrof, 2000.g., crni, malo korišten, ouvan i redovno održavan, prvi vlasnik, cijena: 11.000 kn, tel: 042/621-230 ili 098/ 998-4995 AKVARIJ od 20lit., lijepo ureen, s ribicama, biljem i vodenim puževima-istaima, prodajem za 200 kn. Zagreb, mob; 098-908-4675. PRODAJEM PLINSKI PROTONI BOJLER Vaillant, vrlo malo korišten, tel. 040 295 822 PRODAJE SE ORBITREK Magnec Ellipcal Trainer ET 5000, malo korišten, dig. display. mob. 091 559 4332 PRODAJE SE VINO bijelo kvalitetno, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 KUPUJEMO KIŠOBRAN kolica za blizance. Ponude na 098/18 47 483 BICIKL talijanski Jumpertrek, servisiran i održavan, u odlinom stanju, prodajem za 700 kn, tel. 040 391 333 ELEKTROMOBIL ML-402 malo korišten, vozilo za invalide, teže pokretne osobe, starije ljude, golf terene, max brzina 6-12 km/h, motor 24v 500w, punjenje 110v-230v (24v 4a), domet 40km. tel. 040 868 467 PRODAJEM KNJIGE za 2.r. srednje medicinske škole, ouvane, u odlinom stanju, po vrlo povoljnoj cijeni. mob: 099 878 6329 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisai stol, djeji prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJE SE ŠTEDNJAK na kruta goriva Senko i kombinirani (4pl+2struja), te ormar i preša za vino. mob. 098/970-1062 SMRŠAVITE U VRLO KRATKOM ROKU i do 30kg jedinstvenom metodom u svijetu. GARANTIRANO! Molim zva na tel. 099/5155-064 (NE sms) PRODAJEM crni okrugli masivni stol + 4 stolice, visoki naslon, crna eko koža, ouvano (950 kn). Tel. 098/390-692

PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM RADIO Tesla 1958.g. i ulje na platnu akademski slikari. mob. 098/907-1581 VRLO POVOLJNO PRODAJEM KNJIGE ZA 8. RAZRED (po programu 2. OŠ AKOVEC) u kompletu ili pojedinano. mob. 098/390-404 PRODAJEM kau, trosjed, sjedeu tuš kadu, spavau sobu s 5-krilnim ormarom, parket hrast masiv 250x50 (17.5m2), 1.klasa. tel. 098/9200-938 PRODAJE SE DJEJI KINDERBET. mob. 098/632-614 PRODAJEM METALNU OGRADU za dvorište dim. 3.5x1.20m za 500 kuna, te muški bicikl Rog za 200kn. Tel. 341-155 PRODAJU SE KNJIGE za 8.r. po programu 2. OŠ akovec za 400kn, novu ledenicu za 1.300kn i nova perilica za sue za 1.700 kn. Tel. 095/905-8334 PRODAJE SE drapa-ogrija i papige grice, vrlo povoljno. mob. 098/803-391 PRODAJEM AKVARIJ od 100lit., frižider sa škrinjom, unutarnja vrata (2kom) i ulazna vrata. mob. 098/9353-666 PRODAJU SE LAPTOPI Acer i HP, novo, zapakirano, raun, jamstvo, cijena 2.099 kn, tel. 098/9875-151

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u srpnju

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje psa ili make, postanite kuma ili kum nekom od šenika akovekog skloništa za živonje Prijatelji i sudjelujte u podmirivanju troškova hrane ili lijeenja. Posjete web stranice naše Udruge i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljedei korak je DA izvršite uplatu od 99,00 kn na žiro raun udruge 2392007-1100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: donacija. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog kunog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. Možete nas posje svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuanstvu, od raznih proslava i vjenanja, ili ako imate starih deka, plah, runika darujte ih akovekom skloništu za napuštene živonje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

ATILA je mješanac labradora koji je pronaen u jednom selu kraj nogometnog igrališta nakon što je navodno više od mjesec dana lutao. Gotovo je umro od gladi pa je u sklonište stigao potpuno iscrpljen, mršav, sve kosti su mu se vidjele. Polako se oporavio i sad ve veselo tri dvorištem. Dobre je naravi, slaže se s drugim psima, a roen je 23.9.2010. Cijepljen i ipiran.

DORINA je naena kako luta. Psi pun povjerenja, a tako tužne sudbine. Ostavljena, gladna, žedna s povjerenjem prilazi posjetiteljima skloništa u nadi da ete izabrati baš nju za svojeg ljudskog prijatelja. I mi se nadamo da e dobiti novi dom brzo jer nam je teško gledati tugu u njezinim oima. Voli se igrati s ostalim psima u dvorištu, umiljata je i dobrodušna. Roena 4.5.2010., cijepljena i ipirana.

IRO je dobio ime po svojoj neobinoj irokez frizuri. Mali upavac, velikog srca i uvijek dobre volje, još je jedno napušteno bie koje je lutalo gradskim ulicama. Ali u njemu kuca nada i mi se zaista nadamo da e brzo dobiti novi i lijep dom. Sa svojim vrckavim oima i smiješnim brkovima bit e glavni optimista u kui, sigurni smo. Roen je oko 23.4.2010. godine, cijepljen i ipiran. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

829


UTORAK 26. srpnja 2011.

TV pregled

dokumentarna serija (22/24) 04:40 Hotel dvorac Orth 6, serija (10/20) (R) (kod. na sat.) 05:25 Ljetna slagalica

od 26.7.2011. do 1.8.2011.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Austin Powers 2 FILM

UTORAK, NOVA TV, 22:25

Ovaj put u opasnos nije samo svijet, ve i nešto znatno, znatno bitnije: Powersov libido! Ostavši bez seksualne snage u devedesema, ovaj šašavi agent mora pronai odgovore na teška pitanja u šezdesema, dobu njegove špijunsko-seksualne renesanse.Vjei provnik Ausna Powersa ludi znanstvenik dr. Evil, putuje vremenskim strojem u prošlost kako bi pronašao nain na koji e onesposobi tajnog agenta...

Sigurna luka FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 22:25

Ophélia je mlada udovica koja tuguje. Ma je umjetnik slomljena srca. Oboje imaju osjeaj da su izgubili sve, dok na udaljenoj kalifornijskoj plaži preplavljenoj maglom ne pronau jedno drugo. No, dok se strast u njima budi i prerasta u nešto o emu se nijedno ne usudi sanjati, tama njihove prošlosti prijeti uništenjem njihove posljednje prilike za pravu ljubav.

Šalji dalje FILM

ETVRTAK, HRT 2, 20:50

Može li jedanaestogodišnji djeak promijeni svijet? Film redateljice Mimi Leder pokazuje kako naizgled jednostavna ideja može donije više dobra no sve velike humanitarne organizacije zajedno.Kevin Spacey, Helen Hunt i izvrsni Haley Joel Osment briljiraju u ovoj potresnoj drami o pokušaju stvaranja jednog boljeg svijeta...

Delta Force FILM

PETAK, RTL, 23:50

Libanonski teroris, predvoeni opasnim islamistom Abdulom Rijem, omaju ameriki zrakopolv na putu iz Atene za New York. Pilot otetog Boinga 707 prisiljen je preusmjeri let za Bejrut, gdje otmiari upute svoje zahtjeve amerikoj vladi. Kabinet amerikog predsjednika odgovara hitnim slanjem elitne anteroriske jedinice Delta Force, na ijem su elu bojnik McCoy i pukovnik Alexander, koji imaju jednostavnu zadau - oslobodi taoce i ne pregovara s terorisma.

Zaštitni kod FILM

SUBOTA, NOVA TV, 20:05

Uobiajen je dan u banci Landrock Pacic.Uobiajen za sve osim šefa osiguranja Jacka Stanelda. Njegova su žena i djeca ote i drže ih kao taoce u vlastu domu.Otmiari imaju samo jedan zahtjev: Jack za njih mora ukras sto milijuna dolara iz savršeno sigurna sustava koji je osobno stvorio i oni budno prate svaki njegov pokret. Uloge: Harrison Ford, Paul Be any, Virginia Madsen, Mary Lynn Rajskub, Robert Patrick

Samo tu ne FILM

NEDJELJA, RTL, 02:15

05:55 Najava programa 06:00 Trea dob: Život u domu + Parkinsonova bolest, emisija za umirovljenike (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (10/20) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Južni Pacik: Ocean otoka, dokumentarna serija (50’21”) (1/6) (R) (kod. na sat.) 11:00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) 11:15 Oprah show (1307.) (kod. na sat.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Gospodarica tvoga srca, telenovela (101/142) (kod. na sat.) 13:15 Capri 1, serija (15/24) (R) (kod. na sat.) 14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:25 Pustolovina u Hrvatskoj: U movarama Baranje, dokumentarna serija (22/24) 14:55 Protestan: Podjele i sukobi, dokumentarna serija (29’05”) (2/4) 15:25 Kulturna bašna (R) 15:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (26/240) (kod. na sat.) 16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uživo 17:54 HAK - Promet info 17:55 Sve e bi dobro, TV serija (27/180) (kod. na sat.) 18:45 Ljetna slagalica 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija (16/24) (kod. na sat.) 21:10 Ciklus komedija: Mars napada, ameriki lm (101’) (R) (kod. na sat.) 23:00 Dnevnik 3 23:25 Sport 23:28 Vrijeme 23:30 Vijes iz kulture 23:40 Kratki susre 00:05 Papandopulo, glazbeno dokumentarna emisija 01:05 Obiteljski igrani lm (kod. na sat.) 02:40 Završni udarac 4 (12), serija (9/15) (R) (kod. na sat.) 03:20 Bostonsko pravo 5, serija (3/13) (R) (kod. na sat.) 04:00 Skica za portret 04:10 Pustolovina u Hrvatskoj - U movarama Baranje,

Polovica je ljeta 1995. i Mercedes iz 1978. juri cestom prema zapadu. U njemu sjede 14-godišnja Ann August (Portman) i njezina majka Adele (Sarandon). Ann se prov svoje volje seli na Beverly Hills gdje se Adele, koju je život u gradiu Bay Cityju u Wisconsinu poeo guši, nada da e ostvari svoje snove. Ann je ljuta jer mora napus život kakav voli.

04:20

Medij

Tenis - ATP Umag, prijenos finala

Nogomet - Kvalifikacije za LP: Helsinki - Dinamo, prijenos

SPORT Ponedjeljak 25.7., HRT 2, 10.55

SPORT Srijeda 27.7., HRT 2, 17.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Mike Meyers Utorak, NOVA TV, 22:25 sati

Kanaanin, uspješni uenik Saturday Night Live škole, komiarski je dosje obojio likovima poput Wayne Campbella i Ausna Powersa. Lorne Michaels, producent SNL, zapazio ga je 1989. i pozvao u svoj show. Uskoro je dobio nagradu Emmy kao najbolji scenarist komedije, a jedan od njegovih likova, koji je nastao kako bi impresionirao djevojke još u školi, bio je i Wayne Campbell koji je uspješno prenesen i na veliki ekran u lmu ‘Wayne’s World’ (1992). Iste godine pojavio se kao svoj lik iz showa SNL, Linda Richman, na novogodišnjem koncertu Barbare Streisand, kojeg je izgradio po uzoru na svoju punicu. Na žalost, nastavak lma, ‘Wayne’s World II’ (1993), bio je razoarenje, kao i njegov slijedei lm iste godine, ‘So I Married an Axe Murderer’ (1993), za koji je napisao scenarij, a glumio je ekscentrinog Škota, ali i njegova sina koji je roen u Americi. Takvo portreranje više od jednog lika u istom lmu, postat e njegov zaštni znak. eri godine kasnije napravio je ljetni hit ‘Ausn Powers: Internaonal Man of Mystery’ (1997), inspiriran Burt Bacharachovom swing pjesmom ‘The Look of Love’ i obogaen britanskim humorom svog oca. Napisao je scenarij u tri tjedna, ismijavajui britanske špijunske lmove, Sean Conneryjeva dlakava prsa i ludu modu šezdeseh godina. Myers glumi dvije uloge, špijuna Powersa i Dr. Evila. Prije slijedeeg nastavka Ausn Powersa, Myers je glumio u ‘Studio 54’ (1998), Steve Rubella, vlasnika kluba i uživaoca droga, a zam se posveo novom nastavku ‘Ausn Powers: The Spy Who Shagged Me’ (1999) koji je bio fantasno prihvaen od strane publike, a malo manje od strane kriara. Zaljubljeniku u hokej nije se bilo teško pojavi u komediji ‘Mystery, Alaska’ (1999) redatelja Ausn Powersa, Jay Roacha. U privatnom životu Myers zaista voli hokej i ak je svoja tri psa nazvao po najpoznajim hokejašima. Svima omiljenog Ausna Powersa, Meyers je ponovio i u treem dijelu ‘Ausn Powers in Goldmember’ (2002) koji je u prvom vikendu prikazivanja pokosio ostale lmove izdane istog ljeta i zaradio brdo para na blagajnama kina.

Allison (Patricia Arquette) pokušava pomoi Devalosu (Miguel Sandoval) da riješi nedavno ubojstvo sestre njegove prijateljice, no njezini snovi upuuju na prijateljiina prvog muža Nathana koji je poginuo u prometnoj nesrei prije dvije godine. Sluaj krene neoekivanim smjerom kad sazna više o sadašnjem suprugu prijateljice, Joelu (Max Casella). U meuvremenu, Bridgette (Maria Lark) poslana je u ravnateljev ured zbog slikanja aktova svog profesora likovnog.

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.55 21.45 23.25

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00

SERIJA RTL

20.55

14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00

Mentalist

SERIJA RTL

13.00

Cobra 11

HUM.SERIJA RTL 2

21.15

18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05

Raymond

21:05 22:00

SERIJA DOMA TV

22:30 23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

Prijatelji

21.45

06:10 06:55 07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:05 01:40 02:30 03:20 04:20 05:05 05:55

07.00 07.45 08.15 09.00 09.40 10.30 11.35 12.20 13.10 13.50 14.35 15.30 16.15 17.05 17.45 18.35 19.35 20.25 21.15 22.00 23.40

05.50 06.35 07.10 08.05 08.30 09.40 10.20 11.15 12.05 13.00

15.45 SERIJA NOVA TV

01.20 02.20 03.05

06:45 Najava programa (kod. na sat.) 06:50 Kod kue je najljepše (R) (kod. na sat.) 07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (100/142) (R) (kod. na sat.) 07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (18/65) (R) (kod. na sat.) 08:15 Žutokljunac: Ankvarijat (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (8/13) (kod. na sat.) 09:05 Navrh jezika: Zvijezde (kod. na sat.) 09:15 U zdravom jelu zdrav duh (kod. na sat.) 09:30 Obina klinka, serija za djecu (16/52) (kod. na sat.) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (25/240) (R) (kod. na sat.) 10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.) 13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (19/39) (kod. na sat.) 13:55 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.) 15:15 Ružna Be y 3, serija (16/24) (kod. na sat.) 16:00 4 zida (R) (kod. na sat.) 16:35 Bostonsko pravo 5, serija (3/13) (kod. na sat.) 17:20 Kod kue je najljepše (kod. na sat.) 17:30 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.) 19:25 Garaža (R) (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 20:00 Braa i sestre 4, serija (11/24) (kod. na sat.) 20:50 ovjekov planet: Arkk - Život u dubokom ledu, dokumentarna serija (3/8) (kod. na sat.) 21:45 Završni udarac 4, serija (12) (9/15) (kod. na sat.) 22:35 Dr. House 5, serija (12) (21/24) (kod. na sat.) 23:20 Uvijek je sunano u Philadelphiji 4, humorisna serija (12) (3/13) (kod. na sat.) 23:40 Retrovizor: Šaptaica duhovima 4, serija (12) (22/23) (kod. na sat.) 00:25 Retrovizor: Prijatelji 9, humorisna serija (17/24) (kod. na sat.) 00:50 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humorisna serija (14/22) (kod. na sat.) 01:15 Retrovizor: Traerica 1, serija (12) (2/18) (R) (kod. na sat.) 02:00 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 05:00 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 06:45 Nogomet, LP - 3. predkolo (kod. na sat.) 08:40 26.7. Vaterpolo, SP - prijenos HRutakmice izmeu 01.40 i 06.45 ILI izmeu 07.00 i 10.45 ILI izmeu 14.00 i 15.00 (kod. na sat.) 09:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.) 10:50 Vaterpolo, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

14.45

SPORT - IZDVAJAMO

00.15 00.30

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija Mentalist, kriminaliska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminaliska serija (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a EMISIJA VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EUROMAXX TV magazin VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.25 01.05

RTL Vijes, informavna emisija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) Astro show, emisija uživo (18) Na licu mjesta, akcijska dramska serija (R) RTL Danas, informavna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo, crtana serija Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Veernje vijes Ausn Powers 2: Špijun koji me je hvatao, igrani lm Prekomjerna sila, igrani lm, 01.25 (12) R Navy CIS, serija Opasna igra, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Medij, serija (12)* Brane vode, serija Kraj programa

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) uvar zakona, igrani lm, kcijski (12) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) (R) Da sve od sebe, igrani lm, sportska drama (R)

05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

Mali aneli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vjenos, serija R Rebelde 2, serija Magina privlanost, serija R Valeria, serija R Kad liše pada, serija R Odavde do vjenos, serija Flash Vijes Odavde do vjenos - NASTAVAK Moja majka, serija R Valeria 21-22/174 Magina privlanost, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12)* R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Okolo k(r)ole 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Djeji program 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Europski dnevnik (produkcija Deutche welle) Put oko svijeta, serijal Željana Rakele Neispriana pria KAM, predstava sa Fesvala VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akoveka televizija)

10:10 15:58 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15


SRIJEDA 27. srpnja 2011.

ETVRTAK 28. srpnja 2011.

05:25 Ljetna slagalica

06:05 06:10 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:15 12:00 12:11 12:13 12:15 12:30 13:15 14:10 14:19 14:25 14:55 15:25 15:55 16:00 16:50 17:00 17:49 17:50 18:40 19:15 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 21:10 22:05 23:00 23:25 23:28 23:30 23:40 01:20 03:15 04:00 04:40

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (11/20) (kod. na sat.) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Južni Pacik: Brodolomci, dokumentarna serija (50‘12“) (2/6) (R) (kod. na sat.) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1308.) (kod. na sat.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Gospodarica tvoga srca, telenovela (102/142) (kod. na sat.) Capri 1, serija (16/24) (R) (kod. na sat.) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Pustolovina u Hrvatskoj: Svi izazovi Cene, dokumentarna serija (23/24) Protestan: Reformacija u Hrvatskoj, dokumentarna serija (29‘47“) (3/4) Kulturna bašna (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (27/240) (kod. na sat.) Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (28/180) (kod. na sat.) Ljetna slagalica LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Capri 1, serija (17/24) (kod. na sat.) Miris kiše na Balkanu, TV serija (4/14) (kod. na sat.) Drugi svjetski rat - izgubljene snimke, dokumentarna serija (45‘) (2/10) (kod. na sat.) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Ciklus europskog lma: Tirage, irskobelgijsko-francuski lm (12) (100‘) (kod. na sat.) Ciklus kriminaliskog lma: Dan obuke, ameriki lm (12) (117‘) (R) (kod. na sat.) Bostonsko pravo 5, serija (4/13) (R) (kod. na sat.) Skica za portret Hotel dvorac Orth 6, serija (11/20) (R) (kod. na sat.)

06:45 Najava programa (kod. na sat.) 06:50 Kod kue je najljepše (R) (kod. na sat.) 07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (101/142) (R) (kod. na sat.) 07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (19/65) (R) (kod. na sat.) 08:15 Žutokljunac: Maraton (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (9/13) (kod. na sat.) 09:05 Platno, boje, kist: Modeliranje (kod. na sat.) 09:15 Izazovi: Cure iz Glazveja, danski dokumentarni lm (kod. na sat.) 09:30 Obina klinka, serija za djecu (17/52) (kod. na sat.) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (26/240) (R) (kod. na sat.) 10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.) 13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (20/39) (kod. na sat.) 13:55 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.) 15:20 Ružna Be y 3, serija (17/24) (kod. na sat.) 16:05 Dobro je zna, znanstvenoobrazovna emisija (R) (kod. na sat.) 16:35 Bostonsko pravo 5, serija (4/13) (kod. na sat.) 17:20 Kod kue je najljepše (kod. na sat.) 17:55 Nogomet, LP - 3. pretkolo: Helsinki - Dinamo, prijenos (kod. na sat.)19:25 Garaža (R) (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 20:00 Braa i sestre 4, serija (12/24) (kod. na sat.) 20:50 Ciklus kriminaliskog lma: Dan obuke, ameriki lm (12) (117’) (kod. na sat.) 22:50 Dr. House 5, serija (12) (22/24) (kod. na sat.) 23:35 Uvijek je sunano u Philadelphiji 4, humorisna serija (12) (4/13) (kod. na sat.) 23:55 Retrovizor: Šaptaica duhovima 4, serija (12) (23/23) (kod. na sat.) 00:40 Retrovizor: Prijatelji 9, humorisna serija (18/24) (kod. na sat.) 01:05 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humorisna serija (15/22) (kod. na sat.) 01:30 Retrovizor: Traerica 1, serija (12) (3/18) (R) (kod. na sat.) 02:15 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 05:15 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 06:45 Nogomet, LP - 3. predkolo (kod. na sat.) 08:40 28.7. Vaterpolo, SP - prijenos HRutakmice izmeu 02.30 i 07.25 ILI izmeu 08.30 i 10.50 ILI izmeu 14.00 i 15.10 (kod. na sat.) 09:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

05.50 06.35

14.45 17.05

Ne daj se nina Nina obavještava obitelj kako bratu želi platiti fotografski teaj u Bosni, no ne otkriva pravi izvor dodatnoga prihoda. U meuvremenu, Barbara daje upute privatnom istražitelju o novim ciljevima istrage. U Beogradu, David, Marko i Nina dolaze na potpisivanje ugovora s Mondoteksom. David i dalje razmišlja je li to dobar poslovni potez za H-Modu. U H-Modi je novi radni dan. Nina sže u ured, ne želei razgovara s ostalim kolegama koji su zateeni njezinim ponašanjem. Aleks je razoaran kada sazna isnu o ugovoru s Mondoteksom. U Beogradu, zadovoljni Dragan i Vanesa razgovaraju o ostvarivanju svojih planova

15.40 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 12:40

SERIJA RTL 2

20.20

Kralj Queensa

SERIJA RTL

20.00

Staklen dom

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:35 19:45 20:00 20:05

Bijeg

21:00 22:00 22:30

SERIJA DOMA TV

23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

Zaboravljene duše

20.00

22.40

23.30 00.20 00.35 01.25 02.25 03.05

06:10 06:55 07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:15 01:55 02:45 03:35 04:35 05:30 06:10

06.25 07.05 07.45 08.40 09.25 10.15 11.00 11.45 12.55 13.30 14.15 15.30 16.10 16.50 17.30 18.25 19.30 20.20 21.15 22.00 23.35

07.10 08.05 08.30 09.40 10.20 11.15 12.05 13.00

SERIJA RTL

21.00 21.50

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.20 01.00

Mentalist, kriminaliska serija Kos, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) CSI: NY, kriminaliska serija (12) RTL Vijes, informavna emisija Mentalist, kriminaliska serija Astro show, emisija uživo (18) CSI: NY, kriminaliska serija (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Veernje vijes Sigurna luka, igrani lm Ausn Powers 2: Špijun koji me je hvatao, igrani lm, 01.25 R Navy CIS, serija Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Otok smr, serija (12)* Brane vode, serija Kraj programa

Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica Veera za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Plešimo zajedno 2, igrani lm, romanna drama Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) (R) uvar zakona, igrani lm, kcijski (12) (R)

(kod. na sat.) 05:10 Ljetna slagalica (R) 06:00 Najava programa 06:05 Rije i život: Što papa govori obitelji?, religijski program (41’39”) (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:05 Hotel dvorac Orth 6, serija (12/20) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Južni Pacik: Beskonano plavetnilo, dokumentarna serija (48’16”) (3/6) (R) (kod. na sat.) 11:00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) 11:15 Oprah show (1309.) (kod. na sat.) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Gospodarica tvoga srca, telenovela (103/142) (kod. na sat.) 13:15 Capri 1, serija (17/24) (R) (kod. na sat.) 14:10 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:19 Vrijeme sutra 14:25 Pustolovina u Hrvatskoj: Cena-Biokovo 1+3, dokumentarna serija (24/24) 14:55 Protestan: Maja Vlai Ilirik, dokumentarna serija (29’24”) (4/4) 15:25 Kulturna bašna (R) 15:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (28/240) (kod. na sat.) 16:50 Vijes 17:00 Hrvatska uživo 17:54 HAK - Promet info 17:55 Sve e bi dobro, TV serija (29/180) (kod. na sat.) 18:45 Ljetna slagalica 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Capri 1, serija (18/24) (kod. na sat.) 21:10 Boje turizma 22:05 Reporteri - izbor: Najteže je bi... medicinska tehniarka hitne pomoi u Gvatemali, dokumentarni lm (1/3) (50’42”) (kod. na sat.) 23:05 Dnevnik 3 23:30 Sport 23:33 Vrijeme 23:35 Vijes iz kulture 23:45 Klasici hrvatskog dokumentarizma 00:30 Ciklus drama: Šalji dalje, ameriki lm (119’) (R) (kod. na sat.) 02:30 Bostonsko pravo 5, serija (5/13) (R) (kod. na sat.) 03:10 Skica za portret 03:30 City Folk 2011. (R) 03:55 Pustolovina u Hrvatskoj: Cena-Biokovo 1+3, dokumentarna serija (24/24) 04:25 Hotel dvorac Orth 6, serija (12/20) (R)

06:45 Najava programa (kod. na sat.) 06:50 Kod kue je najljepše (R) (kod. na sat.) 07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (102/142) (R) (kod. na sat.) 07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (20/65) (R) (kod. na sat.) 08:15 Žutokljunac: Mirko Novi (kod. na sat.) 08:45 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (10/13) (kod. na sat.) 09:10 Iznad crte: Suvenir abarskog kraja (kod. na sat.) 09:20 Kokice (R) (kod. na sat.) 09:35 Obina klinka, serija za djecu (18/52) (kod. na sat.) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (27/240) (R) (kod. na sat.) 10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.) 13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (21/39) (kod. na sat.) 13:55 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.) 15:25 Ružna Be y 3, serija (18/24) (kod. na sat.) 16:10 City Folk 2011 (kod. na sat.) 16:35 Bostonsko pravo 5, serija (5/13) (kod. na sat.) 17:20 Kod kue je najljepše (kod. na sat.) 17:30 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.) 19:25 Garaža (R) (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 19:56 PP (kod. na sat.) 20:00 Braa i sestre 4, serija (13/24) (kod. na sat.) 20:50 Ciklus drama: Šalji dalje, ameriki lm (119’) (R) (kod. na sat.) 22:55 Dr. House 5, serija (12) (23/24) (kod. na sat.) 23:40 Uvijek je sunano u Philadelphiji 4, humorisna serija (12) (5/13) (kod. na sat.) 00:00 Retrovizor: Život na Marsu, serija (12) (1/17) (kod. na sat.) 00:45 Retrovizor: Prijatelji 9, humorisna serija (19/24) (kod. na sat.) 01:10 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humorisna serija (16/22) (kod. na sat.) 01:35 Retrovizor: Traerica 1, serija (12) (4/18) (R) (kod. na sat.) 02:20 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 05:20 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 06:45 Nogomet, EL - 3. pretkolo (kod. na sat.) 08:40 28.7. Vaterpolo, SP - prijenos HRutakmice izmeu 02.30 i 07.25 ILI izmeu 08.30 i 10.50 ILI izmeu 14.00 i 15.10 (kod. na sat.) 09:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.) 10:50 Vaterpolo, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

05.50 06.35 07.10 08.10 08.30 09.40 10.20 11.15 12.05 13.00

15.45 Mali aneli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vjenos, serija R Rebelde 2, serija Magina privlanost, serija R Valeria, serija R Kad liše pada, serija R Odavde do vjenos, serija Flash Vijes Odavde do vjenos - NASTAVAK Moja majka, serija R Valeria Magina privlanost, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12) R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 FILM NOVA TV

22.25

21.00 21.50

Pravedan cilj Osam godina nakon brutalnog ubojstva u Evergladesima na Floridi, harvardski profesor prava (Sean Connery) pokušava spasiti život ovjeka osuenog na smrt koji se kune da je nevin.No detekv iz malog grada na Floridi koji ga je uhio uvjeren je da je uhvao pravog ovjeka i želi vidje hladnokrvnog ubojicu u elektrinoj stolici. Vrijeme odmie… U pitanju je ljudski život. No ništa nije onako kako se ini. Netko stoji iza ove smrtonosne igre, a svi putovi vode natrag na mjesto ubojstva gdje smrt eka ne samo jednu nego dvije žrtve…

23.30 00.20 00.35 01.20

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 23:00 23:30 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Neispriana pria 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Djeji program 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Nepoznato o poznama Ludi za oružjem, (12) dokumentarni lm VIJESTI DANA Erotski program VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

00.35

Kos

SERIJA RTL

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

11.15

19.30

Princ iz Bel Aira

SERIJA DOMA TV

Magina privlanost

12:30 12:40 13:40

Nasljednici

17.25

Kos, kriminaliska serija (12) RTL Danas, informavna emisija (R)

06:10 06:55 07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:15 02:00 02:50 03:40 04:30 05:20 06:10

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Veernje vijes Pravedan cilj, igrani lm, (12)* islište, igrani lm (12)* Navy CIS, serija Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Otok smr, serija (12)* uvar pravde, serija Kraj programa

06.40 07.25 08.00 08.40 09.30

Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Divlji boravak, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Crna udovica, igrani lm, triler Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) (R) Plešimo zajedno 2, igrani lm, romanna drama

10.35 11.20 12.00 13.10 13.50 14.35 15.30 16.15 17.00 17.40 18.30 19.30 20.20 21.25

14.50 05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

02.20 03.05

14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija Mentalist, kriminaliska serija CSI: Loši deki, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) CSI: NY, kriminaliska serija (12) RTL Vijes, informavna emisija Kos, kriminaliska serija (12) Astro show, emisija uživo (18)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EMISIJA VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.00 23.45 00.30 01.10

05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

Mali aneli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vjenos, serija R Rebelde 2, serija Magina privlanost, serija R Valeria, serija R Kad liše pada, serija R Odavde do vjenos, serija Flash Vijes Odavde do vjenos, serija nastavak Moja majka, serija R Valeria Magina privlanost, serija Moja majka, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12) R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:25 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Vinoteka 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Djeji program 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI VOA Hrana i vino Prie iz života Okolo k(r)ole Vinoteka VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE


PETAK 29. srpnja 2011.

SUBOTA 30. srpnja 2011.

05:15 Hotel dvorac Orth 6, serija (13/20) (R) (kod. na sat.) 06:00 Ljetna slagalica 06:05 06:10 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:15 12:00 12:11 12:13 12:15 12:30 13:15 14:10 14:19 14:20 14:25 14:50 15:45 15:55 16:00 16:50 17:00 17:54 17:55 18:45 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 21:10 23:00 23:25 23:28 23:30 23:40 01:30 03:20 04:00 04:25

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (13/20) (kod. na sat.) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Južni Pacik: Ocean vulkana, dokumentarna serija (48’20”) (4/6) (R) (kod. na sat.) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1310.) (kod. na sat.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Gospodarica tvoga srca, telenovela (104/142) (kod. na sat.) Capri 1, serija (18/24) (R) (kod. na sat.) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Branitelji domovine, informavnoedukavni spot Rabska era, emisija puke i predajne kulture (25’45”) U potrazi za svem: Sve nemir, dokumentarna serija (51’52”) (1/7) (R) HAZU portre (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (29/240) (kod. na sat.) Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (30/180) (kod. na sat.) Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Capri 1, serija (19/24) (kod. na sat.) Mjesec akcijskog lma: Do kraja, ameriki lm (98’) (R) (kod. na sat.) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Filmski maraton - ciklus Clinta Eastwooda: Na rubu, ameriki lm (15) (110’) (R) (kod. na sat.) Filmski maraton: Kua voštanih gura, australsko-ameriki lm (15) (109’) (R) (kod. na sat.) Bostonsko pravo 5, serija (6/13) (R) (kod. na sat.) Skica za portret U potrazi za svem: Sve nemir, dokumentarna serija (1/7) (R)

02.05

06:45 Najava programa (kod. na sat.) 06:50 Kod kue je najljepše (R) (kod. na sat.) 07:05 Gospodarica tvoga srca, telenovela (103/142) (R) (kod. na sat.) 07:50 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (21/65) (R) (kod. na sat.) 08:15 Žutokljunac: Ljubavno pismo (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (11/13) (kod. na sat.) 09:05 Ljubitelji djejeg svijeta: Junak (kod. na sat.) 09:15 Pokusi koji su promijenili svijet (kod. na sat.) 09:30 Obina klinka, serija za djecu (19/52) (kod. na sat.) 09:55 PP (kod. na sat.) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (28/240) (R) (kod. na sat.) 10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.) 13:30 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (22/39) (kod. na sat.) 13:50 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.) 15:15 Ružna Be y 3, serija (19/24) (kod. na sat.) 16:00 Danny na moru 1, dokumentarna serija (6/10) (R) (kod. na sat.) 16:25 Briljanteen (R) (kod. na sat.) 17:05 Bostonsko pravo 5, serija (6/13) (kod. na sat.) 17:50 Šapta psima 4 (1/36) (R) (kod. na sat.) 18:40 Kazalište u kui, TV serija (19/28) (kod. na sat.) 19:15 Kod kue je najljepše (kod. na sat.) 19:25 Garaža (R) (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 19:56 PP (kod. na sat.) 20:00 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.) 22:05 Inspektorica Irene Huss, miniserija (12) (6/6) (kod. na sat.) 23:40 Dr. House 5, serija (12) (24/24) (kod. na sat.) 00:25 Uvijek je sunano u Philadelphiji 4, humorisna serija (12) (6/13) (kod. na sat.) 00:45 Retrovizor: Život na Marsu, serija (12) (2/17) (kod. na sat.) 01:30 Retrovizor: Prijatelji 9, humorisna serija (20/24) (kod. na sat.) 01:55 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humorisna serija (17/22) (kod. na sat.) 02:20 Retrovizor: Traerica 1, serija (12) (5/18) (R) (kod. na sat.) 03:05 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 06:05 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 06:50 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.)

Zbrka u sudnici Richard Rie organizirao je momaku veer za svoga najboljeg prijatelja Charlesa Tu lea, no Charles mu otkazuje kada ga šef i svekar šalje u zabaeni gradi da sredi neke obiteljske probleme. Richard se ne da smes te zajedno s prijateljima glumcima odluuje organizira veer u zabaenom gradiu. Charles nije presretan kada nailazi na Richarda i veselu družinu po prijavljivanju u hotel, no napet zbog vjenanja s Ti any, koja misli samo na novac, i želei se malo opustiti, Charles ipak pristaje na zabavu. Sljedee se jutro budi pun modrica, govori nepovezano i gotovo je komatozan.

06.40

15.45 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

08:43 08:45 09:00

12:00 22.00

Njezina mala tajna

12:30 12:40 13:55 15:30 15:45 17:00 17:05 17:15 17:30

SERIJA NOVA TV

14.00

17:45

Pobjeda ljubavi

18:35 18:40 18:55 19:00

EMISIJA RTL

19.05

Veera za 5

SERIJA DOMA TV

Odavde do vjenos

13.45

07:15 07:35 07:50 09:50 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:00 23:40 01:25 02:55 04:30 06:20

06.40 07.25 08.00 08.40 09.30 10.35 11.20 12.00 13.10 13.50 14.35 15.30 16.15 17.00 17.40 18.30 19.30 20.20 21.25 22.00

00.25 05.55

09:55

FILM RTL

06:10 06:55

23.45

14.50 23.40

23.50

03.40 04.40

07.15 08.10 08.30 09.40 10.25 11.15 12.10 13.00

FILM NOVA TV

21.50

19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 22:40 23:00 23:05 23:20 23:22

Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Nasljednici, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Vrata raja, telenovela (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) Staklen dom, obiteljska dramska serija (R) 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MAARSKE slobodni trening 1 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VIP - INTERVIEW iz arhive VTV-a FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MAARSKE slobodni trening 2 TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavno-edukavna emisija E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.10 01.55

05:50 06:35 07:20 07:50 08:40 09:30 11:10 12:50 13:45 14:00 14:01 14:40 15:40 17:25 19:00 20:40 21:30 22:20 23:20 00:10 01:00 01:50 02:40 03:25 04:55

Razbija, igrani lm, znanstvenofantasni (12) Delta force, igrani lm, akcijski (12) Ralje: Osveta, igrani lm, triler (15) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Shaggy i Scooby Doo, crtana serija Bumba, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Njezina mala tajna, igrani lm Zbrka u sudnici, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* islište, igrani lm (12)* R Došli su u Korduru, igrani lm Kraj programa

Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R)) Najljepši urok, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Zabranjen prolaz, igrani lm, akcijski triler (12) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) (R) Crna udovica, igrani lm, triler (R)

Mali aneli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vjenos, serija R Rebelde 2, serija Magina privlanost, serija R Valeria, serija R Kad liše pada, serija R Odavde do vjenos, serija Flash Vijes Odavde do vjenos, serija nastavak Moja majka, serija R Valeria Magina privlanost, serija Gumus, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12)* R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

06:40 Najava programa 06:45 Rabska era, emisija puke i predajne kulture (R) 07:10 Drugo mišljenje (R) 07:45 TV kalendar 08:00 Hrvatska kronika BiH 08:15 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Kalifornija, ameriki lm (94’) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 Kuni ljubimci 10:45 Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dokumentarna serija (10/10) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Prizma, mulnacionalni magazin 13:15 Capri 1, serija (19/24) (R) (kod. na sat.) 14:00 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 14:30 Branitelji domovine, informavno-edukavni spot (R) 14:35 Jelovnici izgubljenog vremena 14:55 Zlatna kinoteka: Osvaja Džingis Kan, ameriki lm (107’) (R) (kod. na sat.) 16:45 Vijes 16:50 Vrijeme sutra 16:51 HAK - Promet info 16:55 Znanstvene vijes 17:00 Euromagazin 17:35 Umorstva u Midsomeru 12 B, mini-serija (5/7) (R) (kod. na sat.) 19:15 LOTO 7/39 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Capri 1, serija (20/24) (kod. na sat.) 21:00 Pasja sudbina, ameriki lm (95’) (kod. na sat.) 22:40 Vijes 22:55 Vijes iz kulture 23:05 Nepomirljivi, ameriki lm (136’) (kod. na sat.) 01:20 Filmski maraton: Mrtva nevjesta, britansko-ameriki lm (74’) (R) (kod. na sat.) 02:35 Filmski maraton: Kalifornija, ameriki lm (94’) (kod. na sat.) 04:10 Skica za portret 04:30 Prizma, mulnacionalni magazin (R) (kod. na sat.) 05:15 Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dokumentarna serija (10/10)

FILM RTL

14.20

Osveta šmokljana Dobroudni šmokljani Gilbert i Louis otpoeli su prvu godinu svoga školovanja na fakultetu Adams ne slutei kako bitke koje ih oekuju nisu samo one akademskog pa. Kada pripadnici bratstva Alpha Beta i lanovi nogometne momadi ostanu bez svoje kue u požaru, zamjensko mjesto za život pronalaze u domu u kojem spavaju Gilbert, Louis i njihovi prijatelji, koji su onda prisiljeni spava u sportskoj dvorani, barem dok ne pone košarkaška sezona. Napetu situaciju pogoršava Louisovo zaljubljivanje u popularnu Be y Childs, djevojku jednog od sportaša...

06:50 Najava programa (kod. na sat.) 06:55 Vaterpolo, SP - prijenos utakmice za 3. mjesto (eventualno) (kod. na sat.) 08:05 Crtani lm (kod. na sat.) 08:10 Na kraju ulice: Osmijeh (kod. na sat.) 08:35 Žutokljunac: Patuljci (kod. na sat.) 08:55 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu (6/6) (kod. na sat.) 09:45 Majstori svirai: Koncert u Samoboru (1. dio) (kod. na sat.) 10:15 Sportske igre mladih (kod. na sat.) 10:55 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.) 13:55 Vaterpolo, SP - prijenos nala (eventualno) (kod. na sat.) 15:15 KS automagazin (kod. na sat.) 15:45 EBU Folk Fesval (68’56”) (kod. na sat.) 16:55 4 zida (kod. na sat.) 17:30 ATP UMAG, prijenos (kod. na sat.) 19:25 Garaža: Markiz (R) (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 20:00 Iz pje perspekve: Heroji prirode 1., dokumentarna serija (54’20”) (17/24) (kod. na sat.) 21:00 Leonard Cohen - Uživo iz Londona (60’) (R) (kod. na sat.) 22:05 Mamuca 2, serija (15) (11/20) (kod. na sat.) 22:50 PP (kod. na sat.) 22:55 Mamuca 2, serija (15) (12/20) (kod. na sat.) 23:35 PP (kod. na sat.) 23:40 Vrijeme je za jazz: Thana Paveli Quartet (R) (kod. na sat.) 00:40 ATP UMAG, snimka (kod. na sat.) 02:20 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 05:40 Noni glazbeni program (kod. na sat.)

06.15 RTL Danas, informavna emisija (R) 06.50 Dragon Ball Z, animirani lm (tri epizode) 08.05 Cobra 11, akcijska serija 09.00 Discovery: Preživje divljinu - Dominikanska Republika, dokumentarna serija (R) 10.05 Grand Canyon, igrani lm, drama 12.25 Velika oekivanja, igrani lm, drama 14.20 Osveta šmokljana, igrani lm, komedija 16.00 Cesta za raj, igrani lm, drama 18.00 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson - Gdje je novac, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Bibin svijet, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Terminal, igrani lm, drama 22.15 Lov na rijenog ubojicu, igrani lm, biografska drama (15) 01.25 Astro show, emisija uživo

09:43 09:45 10:00

12:00

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 00:50 01:30

(bivša akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Djeji program 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna – Porcijunkulovo Veliko platno, emisija o lmu Euromaxx VIJESTI DANA TV Jukebox Kronike, triler (18) Erotski progam Videostranice

Terminal

12:30 13:00 13:15 13:55 15:05 15:15

FILM RTL

15.10

Vodeni svijet

15:45 16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00

SERIJA RTL 2

21.00

21:00

Teorija velikog praska

21:40 22:00 22:05 23:05 SERIJA DOMA TV

TV kue imaju pravo promjene programa

20.00

Gumus

19.00

07:55 TV izlog 08:10 Grill Boss, kulinarski show R 08:35 Shaggy i Scooby-doo, crtana serija R 09:00 Bumba, crtana serija R 09:20 Timmy Time, crtana serija 09:35 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 10:00 Chuggington, crtana serija 10:15 Beyblade metal fusion, crtana serija 10:40 Winx, crtana serija 11:00 Brane vode, serija 11:50 Frikovi, serija 12:50 Smallville, serija 13:50 Zbrka u sudnici, igrani lm, R 15:35 Grill Boss, kulinarski show 16:05 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35 - nastavak 17:25 Njezina mala tajna, igrani lm R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Zaštni kod, igrani lm 22:00 Urota, igrani lm (12)* 00:20 ovjek bez jela, igrani lm (12)* 02:10 Ezo TV, tarot show (18)* 03:10 Opsjednut zlom, igrani lm (12)* 04:45 Dnevnik Nove TV R 05:35 Kraj programa

07.00 Divlji boravak, zabavni (R) 07.45 Najljepši urok, telenovela (R) 08.30 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.55 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.15 Divlji boravak, zabavni (R) 14.00 Veseli mladunci, zabavni (R) 14.45 Divlji boravak, zabavni (R) 15.45 Veseli mladunci, zabavni (R) 16.40 Divlji boravak, zabavni (R) 17.30 Izvanredni psi, dokumentarni (R) 18.05 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 19.10 Mjenjanica, zabavna emisija 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (dvije epizode) 21.00 Teorija velikog praska, humorisna serija 21.25 Teorija velikog praska, humorisna serija (R) 21.55 Fesvalac: elini deki, igrani lm, humorna drama 23.35 Zabranjen prolaz, igrani lm, akcijski triler (12) (R)

05:25 06:55 07:55 10:10 11:50 12:45 14:15 15:55 17:35 18:05 19:00 20:40 21:35

10:55

FILM RTL

(18) 02.25 RTL Danas, informavna emisija (R) 03.00 Razbija, igrani lm, znanstveno-fantasni (15)

23:05 23:07

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MAARSKE slobodni trening 3 24 SATA VIJESTI informavni program OKOLO K(R)OLE mozaina emisija TV PRODAJA EUROPSKI DNEVNIK TV magazin FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MAARSKE kvalikacije MALI OGLASI FESTIVAL KAZALIŠNIH AMATERA MEIMURJA snimka predstave TV PRODAJA 20 U 20 talk show KUTIONICA djeja emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVJETSKI KULINARSKI KUP reportaža VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar CELEBRITY CITY zabavna emisija PUTEM EUROPSKIH FONDOVA informavno-edukavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:05 00:45 01:35

Mali aneli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Magina privlanost, serija R Savršeni dom, serija Izgubljena djevojica, igrani lm Gumus, serija R Magina privlanost, serija Doma IN, emisija Savršeni dom, serija Gumus, serija Znate li plesa?, reality show Izgubljena djevojica, igrani lm R Savršeni dom, serija R Znate li plesa?, reality show R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:00 15:00 15:30 16:00 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21.05 22:05 23:25 00:40 01:40

Danas na programu Djeja TV Mala školska liga Ritam tjedna Put oko svijeta Stoljee hrvatskog nogometa Euromaxx Neispriana pria Zagrljaj ljepote VIJESTI Nepoznato o poznama 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Pod povealom VIJESTI DANA Hrana i vino Planet Croaa Vinoteka Ludi za oružjem, (12) dokumentarni lm VIJESTI DANA Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE


NEDJELJA 31. srpnja 2011.

PONEDJELJAK 1. kolovoza 2011. (R) (kod. na sat.) 05:10 Ljetna slagalica (R)

05:45 Najava programa 05:50 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06:20 Euromagazin (R) 06:50 TV kalendar 07:05 Mala TV (R) 08:00 Prijatelji 1 09:00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (R) (kod. na sat.) 09:25 Vrijeme je za Disneyja: Einsteinii (R) (kod. na sat.) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:05 Vrijeme danas 10:06 HAK - Promet info 10:10 Filmska maneja: Pjenušavi cijanid - Prema romanu Agathe Chrise, ameriki lm (92’) (kod. na sat.) 11:40 manjinski MOZAIK: Šabat šalom (14’59”) 11:55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Moj Osijek se ne da, dokumentarni lm (60’10”) 15:05 Mir i dobro 15:35 Branitelji domovine, informavno-edukavni spot 15:40 Vijes 15:45 Vrijeme sutra 15:46 HAK - Promet info 15:50 R.Pilcher’s Collecon: The Shell Seekers (1/2) (kod. na sat.) 17:20 Kad živonje napadaju: Varave vode, dokumentarna serija (48’04”) (1/3) (kod. na sat.) 18:15 Lijepom našom: Sarajevo (1/2) (59’16”) (R) 19:15 LOTO 6/45 19:30 Dnevnik 19:56 Sport 20:01 Vrijeme 20:10 Velo misto, TV serija (5/14) (kod. na sat.) 21:40 Spe u gosma 3, TV serija (5/20) (kod. na sat.) 22:20 Vijes 22:35 Vijes iz kulture 22:45 Frostov pristup 15, miniserija (2/2) (kod. na sat.) 00:20 Serija (12) (R) (kod. na sat.) 01:00 Serija (12) (R) (kod. na sat.) 01:45 Reprizni program 04:50 Plodovi zemlje (R)

FILM NOVA TV

17.10

Majmunska posla U zamjenu za struan savjet o tome kako igrati nogomet i osvojiti djevojku svojih snova, nespretni djeak genij pristaje pomoi strunjaku. Naime strunjak za borilake vještine i njego izvanredan prijatelj impanza moraju nadmudriti i pobijediti pokvarene umove koji stoje iza laboratorija za živonje. U tom laboratoriji znanstvenici namjeravaju obui impanzu za opasne misije. Glume: Matthew Modine, Roma Downey, Seth Adkins, Alexandre Aubry, Jean-Luc Orono

SERIJA RTL

22.00

CSI: Miami

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

20.00

Kraljevi leda

EMISIJA DOMA TV

Znate li plesa?

20.40

07:00 Panorame turiskih središta Hrvatske (kod. na sat.) 07:55 Najava programa (kod. na sat.) 08:00 Europski koncert Berlinske lhermonije - dirigira Riccardo Mu (2/2), snimka koncerta (kod. na sat.) 09:10 Zlatna kinoteka: Nijemi lm, ameriki lm (84’) (kod. na sat.) 10:40 Biblija (nije kod. na sat.) (kod. na sat.) 10:50 Portret Crkve i mjesta: Polinik (nije kod. na sat.) 11:00 Polinik: Misa, prijenos (nije kod. na sat.) 12:00 Plivanje, SP - prijenos (kod. na sat.) 13:05 Ždrijeb nogometnih kvalikacija za SP u Brazilu, snimka (kod. na sat.) 13:15 PP (kod. na sat.) 13:20 Schwarzwaldhof Hotel, mini-serija (90’) (1/4) (kod. na sat.) 14:50 PP (kod. na sat.) 14:55 Fesval klapa Omiš ‘11. nale (M), snimka (kod. na sat.) 18:20 Plivanje, SP - snimka (R) (kod. na sat.) 19:25 Garaža: Junkers5 (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 19:56 PP (kod. na sat.) 20:00 ATP UMAG, prijenos nala (kod. na sat.) 22:15 PP (kod. na sat.) 22:20 Filmski bouque - ljeto s Alfredom Hitchcockom: ovjek koji je previše znao, ameriki lm (115’) (R) (kod. na sat.) 00:15 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 03:15 Noni glazbeni program (kod. na sat.)

06.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 07.20 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson - Gdje je novac, zabavna emisija 07.40 Dragon Ball Z, animirani lm (eri epizode) 09.20 Grand Canyon, igrani lm, drama 11.40 Samo tu ne, igrani lm, drama 13.35 Jašui valove, igrani lm, dokumentarni 15.20 Terminal, igrani lm, drama 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Bearov vodi za preživljavanje, dokumentarna serija (R) 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Jezikova juha, humorisna serija 20.00 Planet majmuna, igrani lm, znanstveno-fantasni 22.00 CSI: Miami, kriminaliska serija (12) (tri epizode) 00.40 Astro show, emisija uživo (18) 01.40 RTL Danas, informavna emisija (R) 02.15 Samo tu ne, igrani lm, drama

10:13 NAJAVA PROGRAMA 10:15 SAMO JEDNA ŽELJA snimka humanitarnog koncerta 12:20 TV PRODAJA 12:35 VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:55 TV PRODAJA 13:10 FORMULA 1 - VELIKA NAGRADA MAARSKE slobodni trening 1 16:15 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu 17:15 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:15 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 24 SATA VIJESTI informavni program 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom 23:30 ODJAVA PROGRAMA 23:32 VIDEOSTRANICE

08:10 TV izlog 08:25 Timmy Time, crtana serija R 08:40 Timmy Time, crtana serija 32/52 08:55 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija R 09:20 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 09:45 Chuggington, crtana serija 10:00 Beyblade metal fusion, crtana serija 10:25 Winx, crtana serija 10:50 Automov, auto-moto magazin 11:20 Brane vode, serija 12:10 Brza blagajna, serija 12:40 Dodir s neba, serija 13:40 Alisa u Zemlji udesa 1 i 2, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Majmunska posla, igrani lm 19:05 INA Plave vijes 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show 21:10 Potraga za zmajem, igrani lm, 22:50 Red carpet, showbiz magazin (15)* 00:05 ovjek bez jela, igrani lm (12)* R 01:55 Potraga za zmajem, igrani lm R 03:25 Red carpet, showbiz magazin (15)* R 04:25 Kraj programa

05:40 05:45 06:15 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:05 09:50 10:00 10:09 10:10 11:00 11:10 12:00 12:11 12:13 12:15 12:27 12:32 13:20 14:05 14:14 14:20 14:55 15:45 16:00 16:05 16:50 17:00 17:54 17:55

07.05 Divlji boravak, zabavni (R) 07.50 Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.50 Mijau, vau, zabavni (dvije epizode) (R) 15.00 Izvanredni psi, zabavni (R) 15.45 Columbo: Sve je u igri, kriminaliska serija (R) 17.20 Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (dvije epizode) (R) 18.20 Teorija velikog praska, humorisna serija (dvije epizode) (R) 19.00 Mjenanica, zabavna emisija 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 21.35 Bratstvo, dramska kriminaliska serija 22.25 Conan barbarin, igrani lm, fantasni (12) 00.40 Fesvalac: elini deki, igrani lm, humorna drama (R)

18:40 19:30 19:56 20:01 20:04 20:10 20:35 21:30 22:45 23:10 23:13 23:15 23:25 00:25 01:50 02:30 03:15 03:40 04:25

Najava programa Rijeka: More Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 6, serija (14/20) (kod. na sat.) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Južni Pacik: Ocean vulkana, dokumentarna serija (48’20”) (4/6) (R) (kod. na sat.) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom (R) Oprah show (1311.) (kod. na sat.) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Gospodarica tvoga srca, telenovela (105/142) (kod. na sat.) Capri 1, serija (20/24) (R) (kod. na sat.) Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Nazovi 112, dokumentarna serija (1/10) U potrazi za svem: Skriveno lice boga, dokumentarna serija (52’01”) (2/7) (R) Kulturna bašna (R) ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (30/240) (kod. na sat.) Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Sve e bi dobro, TV serija (31/180) (kod. na sat.) Ljetna slagalica Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Capri 1, serija (21/24) (kod. na sat.) U krupnom planu Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Beka lharmonija u Madridu Mahlerovu Devetu dirigira Daniele Ga Nebo, japanska ratnica - mini-serija (12) (1/3) (R) (kod. na sat.) Bostonsko pravo 5, serija (7/13) (R) (kod. na sat.) Nona repriza - serija (R) (kod. na sat.) Nona repriza - komedija (R) (kod. na sat.) Skica za portret Hotel dvorac Orth 6, serija (14/20)

01.20 02.20 03.05 06:40 Najava programa (kod. na sat.) 06:45 Kod kue je najljepše (R) (kod. na sat.) 07:00 Gospodarica tvoga srca, telenovela (104/142) (R) (kod. na sat.) 07:45 Moji prijatelji Tigar i Pooh, crtana serija (22/65) (R) (kod. na sat.) 08:10 Žutokljunac: Asteroidi padaju (kod. na sat.) 08:40 Connor na tajnom zadatku 2, serija za djecu (12/13) (kod. na sat.) 09:05 Brlog (R) (kod. na sat.) 09:20 Sportske igre mladih (R) (kod. na sat.) 09:35 Obina klinka, serija za djecu (20/52) (kod. na sat.) 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (29/240) (R) (kod. na sat.) 10:40 Puna kua Ra era 1, serija (3/22) (R) (kod. na sat.) 11:25 Veronica Mars, serija (15/22) (R) (kod. na sat.) 12:05 Šaolinski paževi, crtana serija (18/26) (kod. na sat.) 12:30 Žutokljunac: Asteroidi padaju (kod. na sat.) 13:00 Johnny Bravo, crtana serija (27/52) (kod. na sat.) 13:25 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za mlade (23/39) (kod. na sat.) 13:50 R. Pilcher’s Collecon: The Shell Seekers (1/2) (R) (kod. na sat.) 15:20 Ružna Be y 3, serija (20/24) (kod. na sat.) 16:05 KS automagazin (R) (kod. na sat.) 16:40 Mijenjam svijet: Bukovaki zlatnik (R) (kod. na sat.) 17:05 Bostonsko pravo 5, serija (7/13) (kod. na sat.) 17:50 Šapta psima 4 (2/36) (R) (kod. na sat.) 18:40 Kazalište u kui, TV serija (19/28) (kod. na sat.) 19:15 Kod kue je najljepše (kod. na sat.) 19:25 The Pogues ZG Specijal (kod. na sat.) 19:55 Veeras (kod. na sat.) 20:00 Braa i sestre 4, serija (13/24) (kod. na sat.) 20:50 Kad muškarac voli ženu, ameriki lm (12) (121’) (kod. na sat.) 22:55 Laži mi 1, serija (12) (1/13) (R) (kod. na sat.) 23:40 Uvijek je sunano u Philadelphiji 4, humorisna serija (12) (7/13) (kod. na sat.) 00:00 Retrovizor: Život na Marsu, serija (12) (3/17) (kod. na sat.) 00:45 Retrovizor: Prijatelji 9, humorisna serija (21/24) (kod. na sat.) 01:10 Retrovizor: Sledge Hammer 1, humorisna serija (18/22) (kod. na sat.) 01:35 Retrovizor: Traerica 1, serija (12) (6/18) (R) (kod. na sat.) 02:20 Noni glazbeni program (kod. na sat.) 05:20 Noni glazbeni program (kod. na sat.)

14:05 15:45 17:35 18:05 19:00 20:40 22:15 23:45 01:55 03:35 05:00

Mali aneli, serija R Ana, serija R Rebelde 2, serija R Doma IN, emisija R Magina privlanost, serija R Savršeni dom, serija Tajanstvena žena: Vrijeme za igru, igrani lm Gumus, serija R Magina privlanost, serija Grill Boss, emisija Savršeni dom, serija Gumus, serija Znate li plesa?, reality show Tajanstvena žena: Vrijeme za igru, igrani lm R Urota, igrani lm (12) *R Savršeni dom, serija R Znate li plesa?, reality show R Kraj programa

FILM NOVA TV

00.30

Ubojstvo u rezervatu FBI agent Ray Levoi (Val Kilmer) je premješten iz Washingtona u Južnu Dakotu kako bi pomogao veteranu agentu Coutelleu (Sam Shepard) u rješavanju ubojstva u indijanskom rezervatu. Ray je i sam indijanskog podrijetla, a istražujui ubojstvo pronalazi dokaz koji upuuje na zlostavljanje položaja u rezervatu. Ray posumnja kako je prvo osumnjieni Jimmy Looks Twice (John Trudell) ustvari žrtva namještaljke. Raya na pravi put k otkrivanju sluaja upuuje uporni policajac plemena Walter Crow Horse (Graham Greene) kojem se oštro suprotstavlja pro vladin plemenski voa Milton (Fred Ward).

(bivša akoveka televizija)

13:50 15:45 16.20 17:20 18:00 18:33 19:00 19:30 20:00 23:00 00:15 01:15

Danas na programu Djeja TV TV Jukebox Formula 1 - Velika nagrada Maarske, emisija Formula 1 – utrka Formula 1 - analiza Hrana i vino TJEDNA KRONIKA 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Okolo k(r)ole TJEDNA KRONIKA TV Jukebox Fio show Zapisano u zvijezdama Erotski program Videostranice

INFO NOVA TV

14.35 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 21.50 23.30 00.20

08:43 08:45 09:00

19.15

13:30

Dnevnik Nove TV

14:00

SERIJA HRT 2

22.55

Laži mi

EMISIJA RTL 2

20.15

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Valeria

15.40

02:20 04:00 04:55 05:40 06:20

06.45 07.20 09.05 10.10 10.30 12.15 13.00 13.40 14.30 15.20 16.00 16.50 17.40 18.30 19.20 20.15 21.10

23.40 05.00 05.35 06.20 07.20 07.45 08.10 09.20 10.25 11.15

11:00 12:00 12:30 12:40 13:00

07:58 08:00 12:00 13:20

06:20 07:15 07:40 08:00 08:15 10:15 12:20 13:20 14:00 16:00 17:00 17:25 18:05 19:15 20:00 22:05 22:25 00:30

22.00

12.45

04:15 06:30 07:50 09:20 09:50 11:40 12:35

00.35

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 23:30 23:35 23:50 23:52

RTL Danas, informavna emisija (R) Zvjezdano jutro, emisija uživo (18) Vrata raja, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisije (R) Nasljednici, telenovela Vrata raja, telenovela 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) Staklen dom, obiteljska dramska serija (dvije epizode) (R) Cobra 11, akcijska serija (tri epizode) Ne daj se, Nina!, humorna drama Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisije Staklen dom, obiteljska dramska serija Mentalist, kriminaliska serija Na licu mjesta, akcijska dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminaliska serija (12) RTL Vijes, informavna emisija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EMISIJA VTV-A 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija KOKTEL mozaina emisija KUŠ ILITI KULTURA U ŠPIGLU iz arhive VTV-a ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.25 01.00 01.50

CSI: Miami, kriminaliska serija (12) (R) Astro show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (12) (R) RTL Danas, informavna emisija (R)

Naši najbolji dani, serija Jumanji, crtana serija Shaggy i Scooby Doo, crtana serija TV izlog Pobjeda ljubavi, serija R Bijeg, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Pobjeda ljubavi, serija Zauvijek susjedi, serija Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija Dnevnik Nove TV Bijeg, serija Veernje vijes Na vatrenoj liniji, igrani lm Ubojstvo u rezervatu, igrani lm, (12)* Opasna igra, serija (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Medij, serija (12) Brane vode, serija Kraj programa

Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (eri epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Vatrogasac Vjeko, crtani lm (R) Columbo: Sve je u igri, kriminaliska serija (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepši urok, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Princ iz Bel Aira, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) XXL djevojke, igrani lm, romanna komedija Bratstvo, dramska kriminaliska serija (R) Raymond, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Conan barbarin, igrani lm, fantasni (12) (R)

05:25 06:10 06:55 07:25 08:15 09:05 10:45 12:25 13:14 14:00 14:01 15:40 17:25 19:00 20:00 21:00 21:45 22:40 23:30 00:20 01:10 02:00 02:45 04:15

Mali aneli, serija Rebelde 2, serija R Ana, serija Odavde do vjenos, serija R Rebelde 2, serija Magina privlanost, serija R Valeria, serija R Kad liše pada, serija R Odavde do vjenos, serija Flash Vijes Gumus, serija R Valeria, serija Magina privlanost, serija Gumus, serija Zakon ljubavi, serija Gilmorice, serija Prijatelji, serija Zaboravljene duše, serija (12)* Gilmorice, serija R Prijatelji, serija R Zaboravljene duše, serija (12)* R Zakon ljubavi, serija R Pobjeda ljubavi, serija R Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:58 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Lifestyle 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Danas pogledajte Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Djeji program 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Ritam tjedna – Porcijunkulovo Auto moto nauca Lifestyle VIJESTI DANA Potraga za izgubljenim civilizacijama TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

(bivša akoveka televizija)

18:30 19:00 19:25 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30


54

Razbibriga

26. srpnja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

I JA SE RAVNAM VU SABOR, PAK KAKŠI BI TO SABOR BIL BREZ JOŽEKA?? V

e so i oporbenjaki došli na svoje. Ve par meseci kukuriejo kaj bi šteli znati gda bodo izbori i minuli tjeden jim je gospa Jaca spunila željo. I pak so nej zadovoljni: ve jiv muoi zakaj so izbori nej vu novembro, nek vu decembro? Što bi, itak, mogel zadovoljiti te naše politiare? A jednako so špuravi ovi vu oporbi kak i oni na vlasti. Poslušam furt te naše medije i oni nam vsima lejpo pripovedajo gda bodo naša Jaca i naš Ivo potpisali pristupnoga ugovora z Evropom pred kraj novembra, a mam posle bodo izbori. To so si Jaca i hadeze tak splanerali jerbo, nebodete veruvali, kanijo i ovo leto pobediti na izboraj. Najgerek sam jeli bode nekaj od toga „kukurikanja“ i jeli bode i prinas vu Lepoj našoj jempot oporba na vlasti? Vse je to Božek dal vu roke birakomo telu, jerbo nebre se niti on restrgati! oele so se mam krojiti i kupati liste za sabornike. Rekel sam, poele so se jerbo se još tono ne zna što bode, a što ne bode na listaj. Nejpredi so poeli ovi šteri kukuriejo, a oni so navek bili nejglasneši.

P

Neje niti jim leko, jerbo morajo pobediti, a nejteži je napraviti pobjedniko ekipo. Leko je biti general posle bitke, a uda meje je junakov šteri so vu ovim predizbornim mukama pripravleni kaj denejo roko vu ogej za svojega partijskoga pajdaša ili pak pajdašico. Ve poglednite, pak ne mora znaiti ak župan Ivek nema voljo kaj bode sabornik, to ne znai da nema i jegov zamjenik Matek, šteroga japa ve na leta vidi vu Saboro. Isto tak ne znai da ako precednik meimorskoga eSDPeja nema željo kajbi sedel vu saborskaj klupaj gda i jegovi zamjeniki neejo biti saborniki. Ili pak, ak priloki varoški naelnik oe, ve pod stare dni, biti sabornik, ne znai gda to nebi štel biti i akoski. I to je još nej vse: nigdi ne piše gda i Štef nebi štel sedeti vu saborskaj klupaj ili pak mortik i Ljubo, ura…, a brzas bi se to šikalo i Gordano. No, još je preletno se o temo spominati (za ve moremo sam traati, a to je vsima i navek dopušeno), jerbo je kokot stopram jempot zakukurikal, a mora još hajdig pot predi nek bode vse dojšlo na svoje. A ak bodo mladi koko-

ti preve glasno i preve dugo kukurikali bodo jim Dragica i Nada perje poskuble, ofurile ili pak nekaj drugo naprajle kaj ostanejo brez dobroga glasa. A nebre se na listo brez dobroga glasa! akoski melin kupuvle pšenico po kuno i dvajsti per lipi po kili. Jeli je to uda ili malo, to sam dragi Božek zna. Naši seljaki krijo i velijo gda jim je to malo, a minister Perek obankovi pak tue z pesnicom po stolo i uvjeravle seljake gda je to preve. Premalo je za seljake, a preve za državno kaso. Ali naši seljaki si bodo to malo pregrnutali i unda bodo rekli jeli je to kuliko jim nudi gospon Štef z Melina dosta ili pak premalo i jeli jim se splati. Vsi mi dobro znamo gda naš seljak mora biti i težak i iškal i ekonomist i ilozof (i to nej mali) ak oe preživeti od onoga kaj mo na zemli zraste! e je meni stopram došlo do pameti to zakaj so si hedezeovi akoski gracki veniki nej na Gracko vjee donesli gableca. Najme kaj, hadezeovci imajo šego kaj si na dukše zestanke donesejo evape za gablec, a na



V

zadje vjee so došli z praznaj rokaj i to sam zato kaj je Stanoradov godišnji izvještaj bili tak bogi kaj se je žnjim nej dalo niti roštilja zakuriti. A prosim vas lejpo, pak si je nej muoi evape spei na mrzlomo roštiljo! erjem gda ste uli gda se je vužgalo smetje na akoskomo smetišo vu Totovco. Pripoveda se gda je ogenj došel nekod zvuna. Kuliko sam mel za uti pre gracki vuri, gda so z uprave grada donesli na smetiše nalaz revizije i gda je bil tak vroi kaj se som od sebe vužgal. Brzas ga je trelo jen as vu škrijo deti kaj se prehladijo one nejbole vroe nevole! rnul nam se z izleta vu Salzburg naš doktor Ivo i smestili smo ga vu hotel Remetinec. Prosil bi vse nas kajbi se stiha spominali kak nebi Ivija smetali dok se prepravla za obrano. Ak je stiha harail i zobail penez nek nam lejpo i stiha ree gda i kak nam to kani vrnuti. Vsaka ast jemo, on je jako sposoben gda nas je mogel tak dugo za nos vlei, ali ne verjem gda je ftegnul i vse potrošiti kaj je nagrnul, onak stiha, stiha rez minulih šest let.

V

V

VAGA (24.9.-23.10.)

OVAN (21.3.-20.4.) Dok vi pomalo dvojite, stvari e vas pokretati na akciju. Morat ete biti brži na izražavanju kako bi pojasnili ono što nije jasno. Tako ete razbistriti odnose. Oni koji su još sami neka se oslanjaju na svoj intelekt. Ovaj put e osvajati priom. Mnogi e razmišljati o pokretanju vlastitog posla. Potreba za samostalnošu i nezavisnošu u vama raste iz dana u dan, ali uvjeti da se to realno i ostvari razvijaju se nešto sporije. Zato treba prvo sve prostudirati. Emotivna trošenja jenjavaju, sve ste jai.

Intelektualna strana vaših privatnih odnosa bit e odlina, a ona emotivna trenutano nee biti ispunjavajua za vas. Zato se fokusirajte na razmjenu ideja i misli i uspjet ete nadvlada još jedno kratko vrijeme do boljih dana. Vaše male sumnje i jednake frustracije dosad su blokirale razvoj jednog posla. Sada ete mora prihva injenicu da ne postoji ništa stvarno što bi spreavalo suradnju ili pokretanje istog. Usredotoite se da svoj dio posla obavite što bolje. Rasporedite svoje snage.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

BIK (21.4.-20.5.) Ovaj tjedan moi ete se malo više razmahati u ljubavi (u odnosu na prethodni). Bit e lijepih situacija i prilika da se bolje povežete s osobom do koje vam je stalo. Zbog svega ete djelova sigurnije, ali ne još i sasvim sabrano. Vaše ambicije i planovi rast e iz dana u dan, ali nee bi sasvim realni. Dobro je ako ste na godišnjem, jer možete gradi kule u zraku i mašta o budunos, no, ako ste na poslu, držite se više realiteta, a ideje zasad zapisujte. Manje jedite, više plivajte ili šetajte.

Vjerojatno ete samo nastavi uživa u zagrljajima osobe koju jako volite. Ako ve niste na putovanju, postoje šanse da otputujete zajedno. Oni koji još traže srodnu dušu, mogli bi je prepozna u jednoj stranoj osobi. init e se da sve tee po planu i da vi ne trebate ulaga neke vee napore da to poduprete. Ipak, male borbe vodit e se na intelektualnom planu i na razini komunikacije. Morat ete se potrudi bi vrlo jasni, a to e vam ii malo teže. Dozirajte svoju komunikaciju.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Lako ete komunicira s osobama suprotnog spola i u svim uvjema. Zato se oslonite na to i bez zadrške udvarajte ako ste sami, odnosno priajte s partnerom, ako ste u vezi. Razumjet ete se odlino, a onda e krenu i nježnos. Na pragu ste odlinih nancijskih rezultata jer se cijela situacija bistri. Nasluujete da su se otkoili sustavi i da e novac uskoro doi ili bi blizu. Ipak, to ne treba biti i razlog za neprimjerena trošenja. Imajte plan. Vježbajte duboko disanje.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Ako ste željeli ponešto promijeni u svom odnosu s voljenom osobom, sad ete konano nešto od toga moi proves u djelo. Ali sve to morat ete radi iznimno pažljivo i s mnogo takta. Još uvijek postoji opasnost da se porjekate oko nevažnih sitnica. Vaši podreeni (ako ih imate) pružat e vam iskrenu podršku u svemu što radite, vaši poslovni partneri izazivat e vas kad god mogu, vaša snaga e ras, a vi sami ete balansira izmeu svega opisanog. Držite se svojih ideja i planova.

RAK (22.6.-22.7.) MALI KUANSKI UREAJ (MN.)

DII SE

MALI RT

PRIŠT

ITALIJA

DVA SUSJEDNA SLOVA

TEPISI

Kako tjedan bude odmicao, vi ete postaja sve sigurniji u ljubavi. Zrait ete pozivno i vjerova da sve može bi još bolje. To e zarazi i drugu stranu, pa e vam se odnos poboljša. Oni koji su još sami bit e privlani drugima oko sebe. Možete više nego što mislite. Važno je vjerova u sebe, pa se prisjete svih svojih dobrih posgnua. Oni koji još traže posao, vjerojatno e bi primijeeni ili se zatei u užem krugu kandidata za izbor. Bit ete skloni analizama podsvijesti i snova.

KUTIJARO

MJESTO U MEIMURJU

MOMAD RIBARSKI PRIBOR

TURIŠE

TRINA

RIMSKI 51

POETAK UTRKE

JARAC (22.12.-20.1.) Još neete bi u svom elementu, ali uslijedit e blago poboljšanje vaših privatnih odnosa. Bit e to poticaj da se malo više potrudite oko partnera koji ponekad ima osjeaj da ga zanemarujete. Podijelite svoje rados s njim (njom), a ostalo zanemarite. Sve ete više biti fokusirani na druge i sve otvoreniji za suradnju s njima. Zapravo e vas sama priroda posla nagnati na to. Dobro je da to prihvaate, jer ete me ostvari i željene rezultate. Neki pripremaju ugovore. Blagi pad imuniteta.

GODIŠNJE DOBA UTOIŠTE

KE

LAV (23.7.-23.8.)

TVRDI PAPIR POLUOTOK U CRNOM MORU OTOK KOD ZADRA

LATINSKI „I“

KRALJ ŽIVOTINJA

RIJEKA U HRVATSKOJ

GLUMICA ZIMA

UZVIK DOZIVANJA

TRENER BRAUN

UREENA OBALA

ZAVRŠETAK ŠAHOVSKE IGRE

RIMSKI 1

ŽENSKO IME

ŠIROKA ULICA

SLUŽBENIK NA GRANICI

ODJEVNI PREDMET

LINIJA

UZAO

OTOK U SREDOZEMLJU

PJEVAKI ZBOR

MUŠKO IME MJESTO ZAVARIVA NJA (MN.)

DJEVOJICA IZ ZEMLJE UDESA

KONTO VRSTA KITA

DRŽAVA U AZIJI

OTOKAR KERŠOVANI

SREDSTVO NARKOZE

KADA ELECTRIC LIGHT

ŠIJA

KRIŽ

VODENJAK (21.1.-19.2.) Prednost iduih dana bit e posvemašnja neoptereenost da se nešto mora posi u ljubavi. Bit ete više manje zadovoljni sobom i neete se brinu o budunos. Mnogima e to otvori vrata spontanos i unije svježinu u privatne odnose. Ako zauzmete stav da je bolje radi nego ne radi, onda ete bi zadovoljni. Milite li drukije, bit e vam teže. Isna je da ovjek ne mora radi bilo što, ali letargino buljenje u strop gore je od najžešeg rada. Osim lijenos, ništa vas posebno nee mui.

NJEMAKA

STRUGALJ KA KALCIJ

JADANJE

Ako je bilo ljubavnih briga, gurnut ete ih uspješno pod tepih. Nije neka metoda, ali ne da vam se sada baviti s nekim propustima od prije. Okrenut ete se novim idejama i s vjerom u bolje sutra zagrli svoju najdražu osobu. Ovaj put u šini. Svi koji se bave nekom vrstom istraživanja napokon e ispliva iz peripeja i teškoa, te poe ubira plodove svog prethodnog truda. Ostali e bi skloni analiziranju kako svojih kolega, tako i svoje radne okoline. Bit e bogah i zanimljivih snova.

ORCHESTRA

KRAJPUTAŠ

TROZNAM. BROJ

IMPERATOR

DJEVICA (24.8.-23.9.) Možete rauna na svoje društvo i njegovu potporu u izboru osobe s kojom ete dijeli privatne trenutke. Nekima e ak i prijatelji izabra partnera, no izbor e bi dobar. Ve vezani izlazit e svako malo i uživa meu ljudima. Prihvatit ete izazov i gledati da sve napravite što bolje. Ovaj konstrukvan pristup olakšat e vam rad, a i odnose sa suradnicima. Sve je lakše ako se ne guna. Imajte to na pame kad se idui put naete u iskušenju da prigovarate. Pomozite sebi pozivnim mislima.

RIBE (20.2.-20.3.) Vaša zabavljanja ovih e dana posta intenzivnija, a vi privatno sretniji. Oni koji su u vezama obnovit e ih na najbolji mogui nain, a oni koji su još sami, gledat e da se što bolje zabave i nekome svide. Velika je vjerojatnost da e uspje. Vaš radni elan bit e skroman, pa bi vas netko mogao proglasiti za neradnika. Odredite svoj profesionalni minimum i držite ga se. Neka bar ono malo što napravite bude korektno i pošteno, a vi kasnije zašeni od prigovora. Dokazujte se djelima, a ne obeanjima.

IZLOŽBA ŽENSKO IME

VIC tjedna

KNIN

BORBENO VOZILO CRTANKA VODIK

RAJKO JAGAR

PJEVA GORAN

RULJA

Metal i željezo

Pita mali Ivica jednog ovjeka: - Striek, što ti slušaš od glazbe, koju vrstu? - Metal, a ti? - odgovori gospodin, a Ivica ne zna što da kaže pa odgovori: - A ja slušam željezo.


26. srpnja 2011.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

NEMA VRUINE

IZ METEOROLOŠKE ŠKRINJICE 27. srpnja 1651. god. u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe 28. srpnja 1947. god. na Savi kod Zagreba poela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana 30. srpnja 1776. god. katastrofalna tua u Osijeku

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VREMENSKA SLIKA: U proteklih sedam dana doživjeli smo jau promjenu vremena. Sve je zakuhalo i gorilo, a zatim je stiglo nevrijeme. Vikend je ipak dao i konkretniju kišu i jesenski ugoaj. Nakon osvježenja i kiše za vikend, u ovom tjednu polako e biti više sunca i topline. Danas i sutra veinom suho, a unato oblacima ipak e biti malo sunanije i toplije. Nešto pljuskova opet bi moglo biti od etvrtka pa prema vikendu. U ovom tjednu nee biti vruina, temperatura ostaje ispod 30°C, a jutra e biti svježa, ponegdje i maglovita. VREMENSKA PROGNOZA: Dosta oblaka e biti i tijekom utorka, ali se kiša uglavnom ne oekuje ili samo malo, uglavnom u istonom dijelu Meimurja, na širem podruju Preloga. Sjeverni vjetar e

polako oslabjeti, ponegdje i prestati. Jutro svježe, a dnevna temperatura e malo porasti i kretat e se do 22 ili 23 Celzijeva stupnja. U srijedu stabilnije, ponovno ranoljetni tip vremena uz dosta sunca i topline. Ipak nee biti prevrue, nego u granicama normale. Nou emo ugodno spavati uz temperaturu od 12 do 15, a najviša dnevna temperatura e polako rasti pa bi u srijedu mogla doi na vrijednosti od 25 do 27 Celzijevih stupnjeva. U etvrtak nestabilnije.

Izmjena sunca i oblaka, a mjestimice se može pojaviti kiša ili lokalni pljusak s grmljavinom. Ti pljuskovi mogli bi se pojaviti u popodnevnim satima kao najava nešto oblanijeg i promjenjivijeg petka kad bi kiša ili lokalni pljuskovi s grmljavinom opet mogli biti eša pojava. Sa sjevernim vjetrom u etvrtak i petak bi se i temperatura zraka opet malo snizila, ali nee puno zahladiti. Za vikend situacija se ini ugodno topla, sa sunanim razdobljima, ali ne i stabilna. To znai da bi uz umjerenu ili poveanu naoblaku moglo biti kiše ili lokalnih pljuskova s grmljavinom, osobito u popodnevnim satima. Koliinski kiše nee biti puno, možda ni u svim mjestima. Ostaje ugodno toplo s dnevnom temperaturom oko 25 Celzijevih stupnjeva. ini se da nam i ponedjeljak donosi slinu vremensku priu. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na poetku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 25.7.)

DOGAAJI ZAVRŠILA LJETNA tvornica znanosti u TIC-u

Znanost na nevjerojatno zabavan nain Ljetna tvornica znanosti po drugi put od prošle godine provodi se i u Meimurskoj županiji, s ciljem da omogui djeci zanimljiv, zabavan i edukativan kontakt sa znanošu. Kako su rekli voditelji Ljetne tvornice znanosti dr. sc. Dejan Vinkovi i Ivan Novosel, u školi se obino uenici ne susreu sa znanošu, ve samo sa skupom injenica koje je znanost otkrila, što je vrlo esto nevjerojatno dosadno. Kroz radionice trude se prikazati cijeli proces pronalaženja otkria i korištenja tih ideja za neku praktinu primjenu u svakodnevnom životu, te se uz to trude biti manje dosadni nego što je to uobiajeno. Na radionici koja je održana prošli tjedan u prostorijama TIC-a sudjelovao je 51 uenik. Djeca su podijeljena u nekoliko grupa, a s njima su radili mladi znanstvenici i studenti koji su osmišljavali zadatke. Djeca su se ove godine bavila izikom, kemijom, biologijom, forenzikom, psihologijom i obnovljivim

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

izvorima energije. U subotu zadnjeg dana održavanja radionica, održana je i prezentacija radova koju su mogli pogledati i roditelji djece sudionika. Radionice koje su se održavale u prostorima Tehnološko - inovacijskog centra u subotu je posjetio i meimurski župan Ivica Perho, u pratnji zamjenika Matije Posavca i proelnice UO-a za obrazovanje, kulturu i sport Sonje Toši - Grla. Župan Perho rekao je da je strateški interes Meimurja podizanje razine obrazovanja. Radionice poput ove na tome su putu, te vjeruje da meu današnjim polaznicima ima i nekoliko buduih znanstvenika, koji e svoje znanje koristiti na dobrobit kraja u kojem su roeni i gdje su se školovali. Osim u akovcu, radionice se održavaju i u Splitu, gdje je cijeli projekt 2007. godine i zapoeo. Meimurska županija radionice u akovcu suinancira s 30.000 kuna. (BMO)

GRAD Mursko Središe pred Ljeto uz Muru

Poziv obrtnicima i vikend kuharima Ljeto uz Muru u Murskom Središu samo što nije zapoelo, program je manje više poznat, a Bojan Brako iz Gradske uprave poziva ljude da se prijave za dvije možda i najzanimljivije priredbe, ako je suditi po lanjskom iskustvu. Prvo poziv upuuje obrtnicima, proizvoaima domaih i seoskih proizvoda, vinarima, voarima i drugim majstorima da sudjeluju na 2. sajmu domaih proizvoda, koji e biti u subotu 6. kolovoza na Gradskoj tržnici s poetkom u 17 sati. Prijaviti se treba na telefone Bojana Braka ili Dražena Srpaka, 040/370

- 771 ili 099/7370-770, i to što prije, a najkasnije do 2. kolovoza, kako bi se osigurali štandovi i ostali potrebni uvjeti. Sve vikend kuhare, udruge i klubove Brako poziva na sudjelovanje u kuhanju gradskog kotlia, koji e na programu Ljeta uz Muru biti isto tako u subotu 6. kolovoza, ali ve od 10 sati. Prijaviti se na gore ispisane telefone treba najkasnije do 2. kolovoza, do kada se u Gradskoj upravi dobivaju kuponi u iznosima od 100 i 150 kuna za kupnju namirnica. Svi zainteresirani za ova dva ili jednog od dogaaja, prijavite se ve sada, kako bi Ljeto uz Muru 2011. bilo što ljepše i zanimljivije. (S Mesari)

FILATELIJA

Macchu Picchu Upravo ovih dana, tonije 24. srpnja, navršilo se 100 godina od otkria Machu Picchu, ruševina svetog grad Inka (“Izgubljeni grad Inka”) smještenog na najvišem dijelu istonih Andi u Peruu, ili tonije, na istonim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke Urubamba, na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Ruševine tog pretkolumbijskog grada Inka otkrio je 24. srpnja 1911. godine amerikanac Hiram Bingham, arheolog (on je bio uzor za st varanje ilmskog lika Indiana Jonesa) i politiar (1924. godine bio je izabran za guvernera savezne države Connecticut-istina najkrai u povijesti-jedan dan, jer je istovremeno izabran i u Senat, gdje je bio do 1932. godine). Machu Picchu, poput drugih arheoloških lokaliteta doline Urubamba (Ollantautaybo, Runcuracay, Sayacmarca, Phuyupamarca, Huiñay Huayna, Intipucu, i dr.), svjedoi o nekadašnjem velianstvenom carstvu Inka. Veina arheologa smatra da je izgraen kao posjed Inka cara, Pachacutija (1438.–1472.), mada postoje indicije daje izgraen oko 1300. godine. Nakon osvajanja teritorija, mona vojsk a Ink a sagradila je kanale za navodnjavanje i sustave poploanih cesta, a graevinari su izgradili tvrave, hramove i monumentalne kamene zgrade. Machu Picchu ima površinu od 32.500 hektara i izgraen je u tradicionalnom Inka stilu suhozida. Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio grad u klasinom smislu rijei, jer nisu pronaeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je graen kao carski posjed i religijsko utoište, ili pak kao tajni ceremonijalni grad. Arheološka istraživanja pokazuju kako je grad naprasno napušten. Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio ili siilis ili boginje koji su stigli iz Europe sa španjolskim konkvistadorima, a ostalo je uinio graanski rat. No, najnovija istraživanja daju naslutiti da je grad bio napušten još i prije no što su carstvo Inka pokorili Španjolci.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Velimir Kelkedi, Helena Zear, Bojana Španiek, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može zapaziti i na drugim mjestima najvee države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. Ono što je kod Machu Picchua neobino je okoliš u kojem se nalazi: smješten je na brdu usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Zapravo, postoje tri brda koji ine Machu Picchu: Huayna (Wayna) Pichu, Machu Picchu i brdo na kojem se nalazi ostaci naselja. To brdo sa ostacima se danas naziva Machu Picchu što je pogrešno, ali je u cijelom svijetu prihvaeno. Preko brda Machu Picchu (originalnog) vodi “Inka put” od Cusca koji traje nekoliko dana. Grad ima dvjestotinjak graevina smještenih na terasama i rasporeenih oko velikog središnjeg trga. etvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da je prostor maksimalno iskorišten. Tri glavne graevine se nalaze u tzv. “Svetoj etvrti”: Intihuatana, Hram sunca i tzv. “Soba s tri prozora”. Postoje i terase izvan naseljenog dijela s kanalima za natapanje. Na uzvisini u središtu grada je granitni monolit, možda žrtvenik, karakteristian za Inke, a možda i zvjezdarnica. Zidine Machu Picchua izgraene su od orijaških blokova kamena. Taj je podatak fascinantan više što Inke nisu poznavali niti kota ni željezno orue, a analizom je utvreno da su blokovi savršeno izrezani u kamenolomima, a da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu. Zbog svoje povijesne, arheološke i arhitekturne važnosti Machu Picchu je 1983. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi, a 2007. godine je izabran kao jedno od Sedam novih svjetskih uda. Obje prigode bile su povod izdavanja poštanskih maraka s prikazom Machu Picchua, naravno opet od mnogih poštanskih administracija koje nemaju mnogo veze ni s UNESCO-m, ni s Machu Picchuom, a ni s ilatelijom. No, ako i takva ilatelistika izdanja doprinose ouvanju važnih lokaliteta i širenju znanja i interesa... neka !! (Željko Stefanovi) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


ODIGRAN TURNIR PRVAKA MEIMURSKIH LIGA

NOVA NOGOMETNA SEZONA ZAPOINJE KUPOM

ZAPOELE PRIPREME PRVOLIGAŠA RK MEIMURJA

Podturen uvjerljivo do naslova najboljeg meu najboljima

Odigrana prva utakmica, kompletno kolo u nedjelju

U novoj sezoni oslonac na meimurske rukometaše

DVA MEIMURSKA vina uvrštena u klub “The Wine Ganga”

Cmrenjakova i Dvanajšakova vina meu elitom Rajko Cmrenjak: - Naše vino pinot sivi kvalitetno je vino berbe 2009. i dobili smo ga iz groža koje je raslo na Stanetinskom bregu i Baniju, na položajima koji su kao stvoreni za meimurski pinot. Vino je vrlo ugodnog okusa i mirisa, prekrasne boje, što su prepoznali ocje-

njivai u Londonu, te je na osnovu njihove preporuke uvršteno meu 45 najboljih hrvatskih vina. Ovo je vino u prodaji u butelji od 0,75 litara i prvi rezultati ohrabruju jer narudžbe stižu svakodnevno. Obitelj Cmrenjak raduje ovo priznanje, jer dolazi iz poznate zemlje, koju emo vjerojatno posjetiti u rujnu.

Promjenjivo s kišobranima Vrijeme se ovaj tjedan doista poigravalo s nama. Red sunca i nepodnošljivih vruina, red ugodne naoblake, pokoji kratkotrajni ljetni pljusak, onaj pravi jesenski, ili pak olujna nevera s tuom. Sve je to utjecalo i na našu špicu, pa se s postupnim promjenama vremena vrlo jasno može uoiti i promjena u oblaenju naših špicerica. Poetkom tjedna još su u ljetnim haljinicama i sandalicama, da bi krajem istog uskoile u traperice i zatvorenu obuu, a iz kue se nije izlazilo bez kišobrana. (foto: Zlatko Vrzan)

Vina vinskih kua Dvanajšak - Kozol i Cmrenjak od strane engleskih strunjaka i vinskih ocjenjivaa dobila su vrlo dobre ocjene i na osnovu njihove preporuke uvrštena su u klub “The Wine Ganga”. Englezi su visoke ocjene dali Cmrenjakovom pinotu sivom i DK Cuvee Grofovo vinske kue Dvanajšak - Kozol. Ova dva vina bit e predstavljena na godišnjem kušanju hrvatskih vina u Londonu 8. rujna 2011. godine.

DK Cuvee Grofovo je kupaža od graševine, pinota bijelog, chardonaya i pušipel - šipon moslavca, berbe 2009., i sadrži 12,9 posto alkohola. Cmrenjakov pinot sivi berbe je 2009. i sadrži 12 posto alkohola. Dvanajakovo i Cmrenjakovo vino nalaze se meu 45 najboljih hrvatskih vina, stoga e i u London u organizaciji Udruženja vinara Hrvatske gospodarske komore. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Zdravko Dvanajšak: - Grože za ovo vino, pinot bijeli, graševina, chardonay i moslavac ili šipon, raslo je ispod Mohokosa, na najkvalitetnijoj vinogradskoj zemlji u Meimurju. Vino DK Cuvee Grofovo zaista je sjajna mješavina, ugodne svježine, s mirisom

umjereno neprovrelog šeera. Ova polusuha nota vinu daje izrazitu punou i posebnost meimurskog vinogorja. Vino se nalazi na tržištu u boci od 0,75 litara i odlino se prodaje. Priznanje godi i potie na još kvalitetniji rad obitelji Dvanajšak - Kozol, kako bi ovo, ali i naša druga vina, bilo još bolja.

Međimurske novine 829  

međimurske novine 829

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you