Issuu

str. 45

PREPOROD NAJBOLJE MEĐIMURSKE TENISAČICE uz osvojena dva turnira

www.mnovine.hr

Ivana Lisjak dobila deset profesionalnih mečeva za redom

Godina XV.

^akovec, UTORAK, 12. listopada 2010.

Cijena 7 kuna

ASHLEY COLBURN, nagrađivana američka turistička novinarka, oduševljena Međimurjem

str. 2-3

U američkim očima izgledamo bolje i ljepše nego što smo toga sami svjesni str. 8

ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ČAKOVCU

Podignuta optužnica zbog ubojstva nestalog K. Kontreca

PEKARNA. CAFFE BAR.

str. 6-7

Čakovčanin pljuvao policajce, urinirao u “marici“ i mahao spolnim organom

PRODAJA SIRA I VRHNJA na tržnicama razbuktala političke strasti, a samo treba osuvremeniti tržnicu

sefino se

Suprotno supermarketima, tržnica treba ostati mjesto prodaje domaćih proizvoda i turističke atrakcije

Šenkovec, Maršala Tita 11

OBRTNIČKA OBITELJ SILADI IZ KOTORIBE osmislila crnu čokoladu sa suncokretovim i bundevinim košticama

Tri vrste vrhunske međimurske čokolade za europske sladokusce

str. 7

str. 8

NESVAKIDAŠNJE UHIĆENJE

Broj 788.

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 17

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNI KI osvrt

ASHLEY COLBURN, nagra ivana ameri ka turisti ka novinarka,

Turizam se name e kao rijetka ozbiljna gospodarska perspektiva "Me imurje je antasti no, najradije bih ovdje ostala, našla si de ka, toliko je lijepo", kazala je mlada ameri ka novinarka Ashley Colburn kad je nedavno po drugi put došla u naš kraj. Ovaj put i na radnom zadatku, snimaju i na životopisni na in za ameri ke TV postaje turisti ke mogu nosti Me imurja. Oduševljena onim što je vidjela i doživjela, teško je pronalazila rije i kojim bi sve vi eno - pohvalila. O ito i u ameri kim o ima izgledamo bolje i ljepše nego što smo toga i sami svjesni. Tipi no hrvatski, rekli bismo, posebice kad je turizam u pitanju. Me imurje je zaista antasti no u o ima drugih, ali možda smo se za po etak ipak malo precijenili, odnosno podcijenili. Kad su u pitanju cijene, onda smo, na žalost, skuplji od mnogih u Europi, pa je još uvijek teško dovesti stranog gosta, a kad je u pitanju naš odnos prema turizmu, mu i nas loša organizacija, kao i nedostatak kompletne gospodarske vizije emu se okrenuti u budu nosti. Uglavnom, tek smo na po etku ozbiljnog bavljenja turizmom i svim popratnim sadržajima, tako da za današnje recesijsko vrijeme imamo previsoke cijene za osrednju kvalitetu napla enog, a ono što je još uvijek najbolnije to je nedostatak zabavnih, kulturnih, izletni kih, avanturisti kih, pa i sportskih aranžmana na organizirani na in. Nije dovoljno napraviti nešto za dokumentarac ili pak neki projekt u kojem turizam kao zauzima važnu

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WOW, Me im

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Gotovo godinu dana nakon svoga prvog posjeta Hrvatskoj, ameri ka novinarka Ashley Colburne vra a se u Hrvatsku, na "set“ snimanja svog dokumentarca "Wow, Croatia“, za koji je dobila, ni više ni manje, nego prestižnu nagradu "Emmy". Tada je, u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice na elu s Nenom Komaricom, posjetila Zagreb, Hrvatsko zagorje, Samobor, Plitvi ka jezera, Smiljan, dolinu Gacke, Split, Dubrovnik, Ston i Cavtat, i na svoj ih neuobi ajen ali iznimno zanimljiv na in predstavila ameri koj javnosti. ulogu, kad takva pri a nema nastavak u komercijalne svrhe. Nekad smo bili prepoznatljivi po gra evinarstvu i tekstilu, GK-u i MT -u, tu smo imali tisu e zaposlenih. Danas - sutra to moramo zaboraviti, jer se turizam name e kao rijetko što drugo, kao perspektivna gospodarska grana kojom bi se kona no opet mogli nametnuti u Hrvatskoj, kao nešto kvalitetno po emu možemo biti prepoznatljivi i oko ega možemo graditi budu nost. Ali bez jala i s organizacijom koja ima “glavu i rep". Op i nedostatak ideje, nemaštovitost i dezorganizacija u osmišljavanju svega što bi goste nakon prvog boravka privuklo da se opet vrate i rekli drugima da nas posjete, jer takva je reklama najbolja reklama, moraju nas tjerati da se bolje povežemo, organiziramo i puno spremnije nego danas pokušavamo Me imurje "prodati" kao prepoznatljivi turisti ki brend.

Me imurje je po prvi put posjetila u lipnju ove godine, kada je i na dodjeli nagrade "Zlatna penkala“, koja se dodjeljuje stranim novinarima za predstavljanje Hrvatske, Ashley nagra ena za najbolju TV reportažu objavljenu na tržištu Amerike. Upravo je tada, kako objašnjava, shvatila da bi i naš kraj, zahvaljuju i prirodnim ljepotama, ali i programu koji je ve tada bio organiziran za novinare, bio idealna destinacija za novi serijal. Svoj tre i posjet Hrvatskoj, a drugi Me imurju, unutar godinu dana ponovno može zahvaliti poslu.

Naime, Ashley za svoju TV ku u Wealth TV snima novi serijal putopisnih dokumentaraca "TakeOff with Ashley Colburn“, a nakon Tunisa, Nikaragve, Španjolske i drugih egzoti nih zemalja po nove svježe kadrove vratila se i u Hrvatsku. - Nakon velikog uspjeha moga prvog dokumentarca 'Wow Croatia', dijelom upravo zbog tog uspjeha krenuli smo s novom serijom putopisnih dokumentaraca. U mojoj su mi TV ku i rekli kako žele da nastavim putovati svijetom, a novu seriju nisam mogla zapo eti bez da ponovno posjetim Hrvatsku. Dakle, serijal e sadržavati emisije iz cijelog svijeta, a dio o Hrvatskoj zaklju it e prvu sezonu emitiranja. Koncept je sli an kao i kod 'Wow, Croatia', ali ovaj emo put uklju iti druge krajeve i dijelove Hrvatske koje nismo posjetili prvi put, jer sam, nakon svoga prvog posjeta, shvatila da ovdje ima još puno toga za vidjeti, objašnjava.

Me imurje ponudom ne zaostaje ni za jednim dijelom Hrvatske

Gaženje grož a trenutno nije u turisti koj ponudi, ali, bude li interesa, svakako može postati njen sastavni dio

Ashley i njena ekipa imali su dobro isplaniranu rutu i pun raspored, pa su u tri dana uspjeli posjetiti jedno staro imanje, okušali su se u berbi grož a i njegovu gaženju kao nekada, degustirali su me imursko vino i naše tradicionalne prehrambene adute, na koje e, kaže Ashley, staviti poseban naglasak u svojoj emisiji. Osim toga, posjetili su i Dvorac Terbotz, a u akovcu se ispred zidina Staroga grada Zrinskih Ashley okušala i u streli arstvu, te saznala pojedinosti iz povijesti grada, ali i to da je akovec najzeleniji i naj iš i grad u Hrvatskoj

Ashley ne skriva oduševljenje našim krajem, a posebno je sretna što je uspjela otkriti da se Hrvatska ne sastoji samo od Jadrana nego i od drugih destinacija, a da kontinent opet nisu samo Plitvi ka jezera, ve ima i drugih tajni koje ekaju da budu otkrivene. I doista, tijekom boravka u našoj županiji, Ashley i njena ekipa imali su dobro isplaniranu rutu i pun raspored, pa su u tri dana uspjeli posjetiti jedno staro imanje, okušali su se u berbi grož a

Trgova ki centri ne mogu zamijeniti akove ku tržnicu Problemi kumica na zagreba kom Dolcu ponovno su aktualizirali problem naše akove ke tržnice. Njezina obnova nešto je o emu se ve razgovaralo, no nika-

da nije provedena u djelo. Upravo ovim povodom upitali smo Me imurce mogu li trgova ki centri, kojih je svakim danom sve više, zamijeniti našu tržnicu.

Gotovo svi ispitanici složili su se da to nije mogu e, navode i da je doma e doma e i time nezamjenjivo. I dok jedni isti u kvalitetu robe na akove koj tržnici, koja

je nemjerljiva s onom iz trgova kih centara, ima i onih koji ipak smatraju da bi trgova ki centri svojom velikom ponudom vo a i povr a mogli zamijeniti našu trž-

nicu. Me utim, bilo kako bilo, svi su složni u jednom, a to je nužnost obnove i modernizacije akove ke tržnice. (hz)

Anketa “Pod vurom”

Ana Varga, Miklavec - S obzirom na to da mi je akove ka tržnica daleko, ne kupujem esto tamo. Me utim, mišljenja sam da svi ovi trgova ki centri, kojih je sve više i više, ne mogu zamijeniti našu tržnicu, za koju smatram da bi je trebalo urediti, obnoviti i modernizirati. Time bi vjerojatno privukla i više kupaca. Marija Furdi, akovec - Mišljenja sam da veliki trgova ki centri mogu zamijeniti našu tržnicu. Velika ponuda svježeg vo a i povr a, kao i drugih proizvoda koji nam se nude i na našem placu, mami ljude u trgova ke centre. Osobno na našoj tržnici kupujem jaja naših proizvo a a, dok ostalo nabavljam upravo u centrima. No, da bi trebalo obnoviti akove ku tržnicu, trebalo bi. Na taj na in možda bi se privukli novi kupci.

Petar Grula, akovec - Obnova naše tržnice ve je jednom bila aktualna tema, ali se zaboravilo na to. Definitivno bi je trebalo obnoviti, ime bi se vjerojatno privukao ve i broj kupaca. Što se ti e trgova kih centara, smatram da oni ne mogu zamijeniti našu tržnicu. Doma e je ipak doma e.

Dragutin Mesari , akovec Mišljenja sam da trgova ki centri ne mogu zamijeniti našu tržnicu, koju bi definitivno trebalo obnoviti. Naši mali proizvo a i moraju negdje plasirati svoju robu, ija je kvaliteta definitivno iznad kvalitete robe iz trgova kih centara. Dakle, smatram da roba iz trgova kih centara nikako ne može zamijeniti ovu doma u.

Vladimir Žvorc, Mala Subotica - Ne mogu trgova ki centri zamijeniti našu tržnicu. Tete sa sirom i vrhnjem su naše tete sa sirom i vrhnjem i nema nikakve zamjene za njih. Odnosno, doma a hrana je doma a hrana. S obzirom na to da se u tržnicu nije ulagalo ve dugi niz godina, smatram da bi je definitivno trebalo obnoviti i renovirati.

Katarina Lepen, akovec esto kupujem na našoj tržnici, koju trgova ki centri nikako ne mogu zamijeniti. Na tržnici je u ponudi uvijek svježa i doma a hrana, koju nije mogu e kupiti u trgova kim centrima. No, ono što je nužno kada je rije o našoj tržnici je njena obnova, ime bi se privukao i ve i broj kupaca. ( oto: Vrzan)

12. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

po drugi put posjetila naš kraj i snimila kadrove za novi putopisni dokumentarac

murje!

Oduševljenje e prenijeti u emisiju U Me imurju sam naišla na nešto posebno što u, nadam se, uspjeti prikazati u svojoj emisiji, i dati svojim gledateljima razlog da posjete Hrvatsku i ovaj kraj, oduševljena je Ashley Colburn.

- Za svoj dokumentarac o Hrvatskoj “Wow, Croatia“ mlada ameri ka televizijska novinarka i producentica Ashley Colburn osvojila je prestižnu nagradu “Emmy”. U osam dana Ashley i njena ekipa u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice tada su za potrebe snimanja posjetili destinacije od Dubrovnika do Zagreba, a kako se u Me imurje zaljubila još za svog posjeta prilikom dodjele nagrade “Zlatna penkala“, u svoj novi putopisni serijal “TakeOff with Ashley Colburn“ odlu ila je uvrstiti i naš kraj Osim toga, veliki trend u Americi je i zdravstveni turizam, i tu tako er možemo konkurirati. To bi mogla biti turisti ka budu nost ovog kraja, objašnjava Komarica zašto nisu, poput mnogih na svojim putovanjima, Me imurje jednostavno presko ili. I Ashley je mišljenja da kontinentalni turizam može biti jednako privla an kao morski. - Mislim da je vaša najve a prednost ta što kod vas ne postoji 'špica' sezone, ve sezona traje cijelu godinu. Da, ljeti možda svi uglavnom idu na more, ali recimo ovdje je, ak i kada je prohladno, još uvijek vrlo ugodno, a zasigurno je prekrasno i kad pada snijeg. Uvijek ete imati vinske ceste i vašu povijest, vi imate što pružiti kroz cijelu godinu i to je vaša velika prednost, smatra Ashley. Velika je prednost Hrvatske op enito, smatra Ashley, to što se ne može ste i osje aj masovnog turizma, ljude to privla i. - Mislim da je svijest, odnosno informiranost, ono na emu trebate poraditi da biste doveli više turista. Naravno, kroz usmenu predaju, preporuku i kroz našu emisiju možemo pokazati da Hrvatska nije samo prekrasno tirkizno more - pogledajte ove vinograde, zelene brežuljke, odavde možete vidjeti Sloveniju, Ma arsku, Austriju, oduševljeno pri a Ashley svoj doživljaj našeg kraja. - Ako putujete u Europu, odabrati samo jednu destinaciju vrlo je teško i mislim da je najve a prednost Hrvatske to što zapravo možete vidjeti sve – od mora, planina, vinograda, vinskih cesta. Mislim da je za vaš kraj najviše potrebno op enito podizanje svijesti. Znam da su i u Istri vinogradi, ali oni su i ovdje. Mnogo ljudi putuje tamo zbog obale, ali ovdje je ipak nešto posebno, što u, nadam se, uspjeti prikazati u svojoj emisiji, i dati im razlog da posjete Hrvatsku, dodaje novinarka.

Vizija za razvoj turizma u Me imurju postoji

i njegovu gaženju kao nekada, degustirali su me imursko vino i naše tradicionalne prehrambene adute, na koje e, kaže Ashley, staviti poseban naglasak u svojoj emisiji. Osim toga, posjetili su i Dvorac Terbotz, a u akovcu se ispred zidina Staroga grada Zrinskih Ashley okušala i u streli arstvu, te saznala pojedinosti iz povijesti grada, ali i to da je akovec najzeleniji i naj iš i grad u Hrvatskoj. Nena Komarica iz Hrvatske turisti ke zajednice, zapravo "glavna i odgovorna“ za Ashleyin dolazak u Hrvatsku uop e, objašnjava da su ovaj put posjetili Šibensko - kninsku, Primorsko - goransku i Istarsku županiju, ali naglasak su

željeli staviti upravo na Me imurje i kontinentalni turizam Hrvatske. - Suradnja s Kristijanom Kova i em, predsjednikom Društva turisti kih vodi a i pratitelja Me imurske županije, te Spa&Golf Resortom Sveti Martin zaista je bila na vrhunskom nivou, i sve je izvedeno profesionalno, s fantasti nim idejama da se raspored popuni na malo druga iji na in, a ne stereotipno. Velika je komparativna prednost Hrvatske naša raznolikost, i to moramo gurati. Me imurje sa svojom etnoponudom i hranom, pogotovo vinskim cestama, ne zaostaje ni za jednim dijelom Hrvatske i smatram da ga treba i te kako promovirati, a ovo je na in koji e stvarno uspjeti.

Kristijan Kova i iz Društva turisti kih vodi a jedan je od ne tako brojnih entuzijasta i slobodno možemo re i vizionara me imurskog turizma. Kako kaže, kada je prije kojih 7 - 8 godina po ela borba da se uop e turizam u Me imurju zacrta kao nekakva razvojna mogu nost, mnogi su na to gledali s nevjericom, pa ak i podsmijehom. - Sada je bitno iskoristiti sve naše potencijale, od o uvane prirode i kulturno - povijesne baštine, ljubaznih ljudi, dobrog ure enja, pa sve do potencijala lje ilišnog turizma, objašnjava Kova i , i dodaje kako postoje konkretni razvojni planovi. - Prije koji tjedan odradili smo projekt milenijske fotogra ije u Me imurju, a uskoro kre emo s još jednim veliki projektom kojim bi Me imurje postalo vrhunska destinacija kontinentalnog turizma. S otvaranjem granica kroz par godina

U prvom planu kontinentalni turizam Nena Komarica iz Hrvatske turisti ke zajednice glavna je i odgovorna za Ashleyin dolazak u Hrvatsku. Ovaj je put ekipa posjetila Šibensko kninsku, Primorsko - goransku i Istarsku županiju, ali naglasak su željeli staviti upravo na Me imurje i kontinentalni turizam Hrvatske. Na slici s Ivom Vuruši iz Turisti ke zajednice Me imurske županije. ne ra unamo samo na goste iz srednje Europe ve i na goste iz udaljenih destinacija kojima možemo biti jedna ishodišna to ka za boravak i u Hrvatskoj i posjet prijestolnicama srednje Europe ili možda boravak na Mediteranu. To je vizija koju mi imamo i koju bi Me imurje trebalo slijediti, a nadamo se da e ona postati prihva ena i šire, dodaje Kristijan Kova i . U planovima i težnjama pridružuje mu se i Dragec Del Duca, voditelj inozemne prodaje u Spa&Golf Resortu Sveti Martin. - Ashley je u dokumentarcu obuhvatila neke stvari, poput starog imanja ili gaženja grož a, kojih u principu i nema u turisti koj ponudi, ali mi smo s naše strane u Spa&Golf Resortu to i te kako spremni organizirati. Ovaj put je Turisti ka zajednica Me imurske županije to organizirala posebno za nju, ali nije re eno da se to ne može organizirati i za druge turiste. Me imurje je prili no mlada turisti ka destinacija i u neku se ruku svi još pomalo tražimo. I kod nas u Resortu, iako su naši programi ve prili no dobro de-

inirani, tu i tamo iznenade neke želje ili neke potrebe naših gostiju, i vidimo u kom smjeru možemo dalje razvijati našu ponudu, objašnjava Del Duca, i dodaje da bi to trebalo vrijediti i za cijelo Me imurje. Tako se trenutno radi na vidikovcu iznad Ban ija, a i u op ini Sveti Martin na Muri razvija se projekt mlinareve ku e koja bi ujedno bila i muzej, ali i mlinarevog grunta, onakvog kakav je bio nekad, prije 100 - 200 godina. - Zna i, imali bismo zaokruženu tematsku cjelinu koju bismo jako dobro mogli prodati našim gostima, što u paket aranžmanima, što onima koji kao putnici - namjernici manje - više slu ajno dolaze samo na dan ili dva, vikend ili nešto sli no. Dakle, imamo jako veliki potencijal, zaklju uje Del Duca, i isti e spremnost na suradnju Spa&Golf Resorta Sveti Martin ne samo s Turisti kom zajednicom ve i s lokalnim zajednicama kako bi se privukli ne samo gosti iz Hrvatske, nego i iz stranih zemalja.

U Hrvatskoj svaki put imate osje aj da otkrivate nešto novo Upravo dokumentarac o Hrvatskoj, koji e sadržavati i kadrove, pri e i ljepote našega kraja, može uvelike pridonijeti privla enju stranih turista, pogotovo Amerikanaca. - Amerika je nevjerojatno veliko, zapravo gigantsko, tržište, i Hrvatska je tamo fantasti no zastupljena. Prva putopisna emisija o Hrvatskoj 'Wow, Croatia' u 10 mjeseci prikazana je 33 puta, a svako prikazivanje pratilo je oko 44 milijuna gledatelja. Svaki Amerikanac, prema statistici European Travel Comissiona (Komisija za europske destinacije u Americi), koja obuhva a 39 zemalja, troši 50 posto više od bilo kojega drugog turista koji do e u Europu. Zna i, svaki Amerikanac i te kako nam je dobrodošao. Za sada organiziramo velike ture po Hrvatskoj, ali 'Dalmatian sunshine' (dalmatinsko sunce) nigdje ne sadrži “Hrvatski kontinent“, i tu je naša prednost ako napravimo dobar program. Idemo napraviti nešto za Me imurje jer ga svakako treba staviti u centralnu mapu Hrvatske, baš u ponudu kontinentalnog turizma, objašnjava Nena Komarica. Iako je za velik uspjeh i osvajanje nagrade “Emmy“ uvelike

Snimaju i emisiju o Me imurju, Ashley se uz asistenciju Kristijana Kova i a okušala u berbi grož a

Ashley se na svakom koraku kroz naš kraj odli no zabavljala zaslužna ona sama, Ashley je to priznanje posvetila ljudima u Hrvatskoj. - Mogu putovati i otkrivati razna mjesta, ali na koncu upravo je lokacija klju na za uspjeh. Ja sama ne bih mogla pokazati odre ene stvari da one nisu tu i da nisu dostupne i da ih nisam vidjela ili da me lokalno stanovništvo ili turisti ka zajednica nije na to uputila. U Hrvatskoj ima toliko neotkrivenih stvari na koje nailazim prilikom svakoga svog posjeta. Nikada ne bih pomislila da ovdje ima vinograda, ili da možete trajektom otputovati na Bra . Tek nakon što vidite sve te stvari shvatite da je Hrvatska doista nevjerojatna zemlja i da ima toliko toga za ponuditi. Zato sam ve tre i put u jednoj godini ovdje, dodaje uz smiješak. Isti e da još uvijek nisu svi uli za našu zemlju, i još uvijek ne znaju svi gdje se ona nalazi, ali to ni nije tako loše. - Kada do em ovdje, nemam isti osje aj kao kad do em u London, Pariz ili Rim, tamo to no znate što možete o ekivati. To je dobro, jer kad putujete želite imati osje aj da nešto otkrivate po prvi put. Svaki put kad do em ljudi mi kažu da trebam vidjeti ovo ili probati ono, jer svako mjesto ima neki svoj festival i neki svoj na in o uvanja tradicije. Shvatila sam da je kultura ovdje iznimno bitna i to je nešto što možete osjetiti, tako da bih voljela uklju iti i više tih tradicionalnih festivala u kojima mogu sudjelovati, pri a Ashley, i dodaje kako ovaj posjet zasigurno nije i njen posljednji u Hrvatskoj. - Kada me moji kod ku e u Americi pitaju koja mi je najdraža zemlja, uvijek kažem da je to Hrvatska. Moram se ovdje vratiti na godišnji odmor jer sam pronašla sva ta mjesta na kojima bih svaki put najradije ostala. I radim na tome. Moji su roditelji upravo proslavili 30. godišnjicu braka, a moji djed i baka 60. godišnjicu. Ve duže vrijeme tražimo nešto što bismo mogli svi zajedno napraviti ili nekuda oti i kao obitelj, i pokušat u ih 'navu i' na Hrvatsku, pojašnjava nagra ivana novinarka. Serijal "TakingOff with Ashley Colburn" ovih je dana u Americi po eo s emitiranjem emisijom o Tunisu, a dio u kojem e biti predstavljena Hrvatska i Me imurje zaklju it e prvu sezonu. Bit e doista zanimljivo vidjeti kako je ono što je nama možda sasvim uobi ajeno i normalno prezentirano kroz svježe o i stranog turista i na što se možemo usredoto iti u našoj ponudi. Svima nam to mora biti poticaj za daljnji razvoj ne samo vizije ve i konkretnih projekata kojima e se Me imurje u vrstiti na turisti koj karti Hrvatske, ali i Europe. (Bojana Špani ek, foto: zvrzan, Turisti ka zajednica Me imurske županije)

Aktualno

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

DOBRA VIJEST

Nova priznanja za me imurske inovatore i u Osijeku Na ovogodišnjoj jubilarnoj 35. izložbi inovacija u zajedništvu s izložbom “Budi uzor“ u Osijeku sudjelovala su i etiri lana Udruge inovatora Me imurja INOMA akovec. Svoje izloške

predstavili su Zvonimir Dolenec iz Preloga koji je za inovaciju “vertikalni parking za bicikle”” osvojio zlatno odli je, zatim Josip Lon ari iz Male Subotice koji se za spravu za terapiju kralježni-

ce – istezanjem okitio srebrnom medaljom te Dragutin Vadlja iz Strahoninca koji je dobio broncu za inovaciju pod nazivom “uli na rasvjeta“. lanica INOMA-e doktorica Vera Mareš Bratko

ujedno je održala predavanje o statici ljudskog tijela i klini kog pregleda u lokomotornom sustavu, predstavivši i svoju nedavno izdanu knjigu. (V. Kelkedi)

GRADSKI ODBOR HDZ-a ponovno kriti ki o vo enju Grada

Recesija ne može biti izgovor za propušteno Gradski odbor HDZ-a akovec prošli tjedan na konferenciji za novinare osvrnuo se na prora unski gubitak Grada akovca, rebalans prora una i nalaz državne revizije o poslovanju akovca. Sun ana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a, na konferenciji za novinare akove kog odbora HDZ-a govorila je o projektima koji bi trebali akovcu i za koje, po njenom mišljenju, recesija ne može biti izgovor, jer su propušteni u vrijeme kada krize nije bilo. Osim o zapuštenoj tržnici koja je bila pa nestala iz gradskih prioriteta, ukazala je i na potrebu javne gara-

že. - akovec nema ni jednu jedinu parkirnu garažu, a upravo je sada u Varaždinu postavljen kamen temeljac za novu garažu, i to u recesijsko vrijeme, pa ni to nije izgovor kada se želi uložiti novac u dobar i vidljiv projekt, a to nije tako u akovcu, kazala je Sun ana Glavak. akovec nema ni jednosmjensku nastavu kao Grad Varaždin, te je poru ila da se u susjedno dvorište pogleda bez susjedskog jala, ve ako nešto treba nau iti, zašto se i mi ne bi poveli za onima koji su za svoj grad nešto vidljivo u inili. - Trebamo se prestati izvla iti na krizu, nje nije bilo prije tri, pet ili

sedam godina, a SDP je u gradskoj vlasti bio i u to vrijeme. Željela bih da ovaj Grad ima ono što je imao prije desetak, petnaestak godina, svoj identitet, da mladi imaju svoj prostor, a da to nije uz željezni ke tra nice, da mogu biti sigurni u ovom gradu, kazala je Sun ana Glavak. Dodala je: - Grad je u velikom zaduženju, a znamo da su sredstva iz gradskog prora una nenamjenski trošena, i to godinama.

Zaduženje Grada sve ve e Vedran Mikuli , predsjednik gradske organizacije HDZ-a, kazao je da gradona elnik s Gradskom

DOKUMENT za budu nost Me imurja

Kre e izrada razvojne strategije Me imurska županija i Regionalna razvojna agencija Me imurje – REDEA d.o.o. zapo ele su s pripremom Razvojne strategije Me imurske županije 2011. - 2013. U tom smislu od iznimne je važnosti uklju ivanje svih relevantnih aktera me imurskoga javnog, privatnog i civilnog sektora. Zato e 18. listopada u akovcu biti održan inicijalni sastanak za izradu županijske razvojne strategije. Susret je zakazan za 10 sati u zgradi “Scheier”. Sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju i Strategiji regionalnog razvoja, svaka županija dužna je izraditi županijsku razvojnu strategiju (ŽRS) i pripadaju i akcijski plan

za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Županijska razvojna strategija temeljni je planski dokument za održivi društveno - gospodarski razvoj svake županije i predstavlja nastavak ve izra enoga Regionalnog operativnog programa 2006. 2013. te njegovo uskla ivanje s novonastalim stanjem. Akcijski plan županijske razvojne strategije detaljan je, operativni dokument za provedbu ŽRS-a. Prvi korak je izrada osnovne analize, pri emu ve dolazi do izražaja suradnja svih dionika Me imurske županije. Iz provedene dijagnoze stanja proiza i e SWOT analiza, zatim vizija i strateški ciljevi, prioriteti, mjere, projekti, te

akcijski plan i prora un. Svaka zainteresirana strana imat e priliku izraziti svoje mišljenje o klju nim izazovima, ali i ponuditi svoja razmišljanja o poželjnom smjeru i na inu održivog razvoja Me imurja. Sudjelovanje se može prijaviti Andriji Sabolu u Regionalnu razvojnu agenciju Me imurje - REDEA d.o.o. na adresu elektroni ke pošte andrija.sabol@redea.hr ili telefonom na 040 395 580 najkasnije do 14. listopada. Za sva dodatna pitanja vezana uz izradu županijske razvojne strategije zainteresirani se mogu obratiti Ani Kralj u REDEA-i na broj telefona 040 395 535 ili na adresu elektroni ke pošte ana.kralj@redea.hr.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ribarstva i ruralnog razvoja

Omogu eni povoljni uvjeti za reprogram kredita Hrvatska Vlada donijela je odluku prema kojoj je svim korisnicima kredita odobrenih od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja omogu eno sklopiti nagodbu ili reprogram kredita pod povoljnim uvjetima. Kod jednokratne otplate dugovanja dobiva se otpis zatezne kamate u cijelosti i etrdeset posto popusta na preostali iznos duga, ukoliko korisnik kredita

prihvati reprogram koji može biti do deset godina, uz godinu dana po eka. Time je omogu eno daljnje inancijsko restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava i uspostava dugoro ne inancijske ravnoteže gospodarskih subjekata, njihova stabilnost i uspješnost u poslovanju, kao i stvaranje preduvjeta za daljnja ulaganja i poja an razvoj poljoprivrednih gospodarstava. Sve

informacije mogu se dobiti na telefon 01/6106-787. Na ovaj se na in želi naplatiti dug od oko 2.500 partija kredita, koji iznosi oko 350 milijuna kuna, uz zna ajan iznos zateznih kamata. Od 1991. do 2006. godine ovo je Ministarstvo razvitak poljoprivrede i obnove poljoprivrede kreditiralo u iznosu od oko 850 milijuna kuna. (sm)

upravom nema situaciju pod kontrolom jer prora unski manjak od 18,4 milijuna kuna u prvih osam mjeseci ne samo da se nije pokrio iz teku ih prihoda, kao što je gradona elnik u nekoliko navrata obe ao, ve naprotiv, zaduženje se Grada pove ava, a njihovo neznanje i bespomo nost guraju Grad u dužni ki ponor. Konstatirao je da Gradska uprava nema jasnu strategiju za pove anje prihoda. Rashode su nekako smanjili, ali zaduženje Grada bit e ogroman teret u normalnom funkcioniranju, a kamoli investiranju i razvoju u nadolaze im godinama. Nere-

alnim je nazvao i pokrivanje prihoda prodajom zemljišta u vrijednosti od 22 milijuna kuna u ovakvoj inancijskoj krizi. Edvin Horvat, tajnik gradske organizacije HDZ-a, kazao je da je nerealan prora un posljedica nerealnih predizbornih obe anja koja je davao gradona elnik, što je sada vidljivo iz brisanja obe anih investicija u samom Gradu i prigradskim naseljima, ili svo enjem na minimalne iznose za sportske ili društvene domove u Ma kov-

cu, Savskoj Vesi, Krištanovcu i Šandorovcu. Željko Jakopec pak je zaklju io da je Grad krajem prošle godine bio zadužen s preko 35 milijuna kuna, da je dao jamstva u visini od preko 63,6 milijuna kuna, a da bi, uzme li se u obzir sadašnje punjenje prora una, on mogao pasti na svega 98 milijuna kuna, ime bi se gradska dugovanja s danim jamstvima približila jednogodišnjem prora unu Grada. (BMO)

DAN NEOVISNOSTI obilježen diljem Me imurja

Me imurci su dali velik doprinos hrvatskoj neovisnosti Paljenjem svije a i polaganjem vijenaca na spomen - obilježja iz Domovinskog rata diljem Me imurja obilježen je Dan neovisnosti. Izaslanstvo Me imurske županije, Grada akovca, PU me imurske, Odsjeka za obranu akovec, Koordinacije udruga branitelja Domovinskog rata i Udruge udovica poginulih i nestalih hrvatskih branitelja pred spomenikom branitelja u akove kom Perivoju Zrinskih i pred spomen - zidom poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata odali su po ast svim nestalim i poginulim za hrvatsku slobodu. - Me imurci su dali velik doprinos u borbi za neovisnost Hrvatske, a naša županija je u danima Domovinskog rata bila uto ište brojnim prognanicima, izme u ostalog rekao je ovom prigodom me imurski župan Ivica Perho , naglasivši i da više moramo cijeniti sebe i svoju povijest, kako bi nas i drugi cijenili. Polaganjem vijenaca i paljenjem svije a po ast i zahvala za slobodu i neovisnost Hrvatske njezinim braniteljima i vitezovima dana je prošli petak prijepodne diljem cijelog Me imurja. (S. Mesari )

CITATI TJEDNA

Gradona elnik Murskog Središ a i njegov zamjenik Josip Dobrani i Dražen Srpak položili su vijenac i zapalili svije e pred spomen obilježjem “Piramida” u Murskom Središ u

Zamjenica na elnika Danica Glad, predsjednik Op inskog vije a op ine Mala Subotica i predsjednik Udruge dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata Josip Hali zajedno s lanovima veteranske udruge položili su vijenac te zapalili svije e u po ast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u ime op ine Mala Subotica

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“U Europi su šljive tražena egzota, a mi ih ne sadimo.“

“Djeca su ista kao i mi odrasli, samo s puno manje životnog iskustva.“

“Dnevna unaprje enja dovode do zadivljuju ih rezultata.“

- prilog “Obzor“ Ve ernjeg lista, 2.10.2010.

- dr. Mario Mikulan, “8. kat“ HTV 1, 5.10.2010.

- Robin Sharma, pisac i motivator

“Nekad je književnost bila umjetnost, a financije zanat. Danas je književnost zanat, a financije su umjetnost.“ - W. Lippman

“Hip-hop se ne sluša, on se uje i živi.“ - gra t

12. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE pod hitno treba novi odgovaraju i prostor

U školi gra enoj za 70 u enika smješteno njih ak 186! Centar za odgoj i obrazovanje gra en je prije gotovo etrdeset godina, 1971. godine, i tada je bio predvi en za 70 u enika, a sada ga polazi ak 186 u enika, od ega 90 s lakom mentalnom retardacijom i utjecajnim teško ama, i 96 sa zna ajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Nalazi se pod istim krov s III. Osnovnom školom akovec. Ne treba ni govoriti da su standardi za djecu s mentalnim teško ama prije etrdeset godina i danas bili nebo i zemlja u odnosu na današnje. Prije svega danas školi nedostaju u ionice za odgoj djece s ve im teško ama u razvoju. Godinama su u raznim prilikama dolazili vapaji, molbe, zahtjevi i inicijative iz Centra za odgoj i obrazovanje da se djeci i njihovim u iteljima, njegovateljima i stru nim djelatnicima osiguraju primjereni uvjeti za rad. No, iz godine u godinu broj djece pove ava se, a gradnja Centra za odgoj i obrazovanje nikako da se pomakne. Bivša a sada ve umirovljena ravnateljica Biserka Gašparovi Svetec grlo je istrošila zagovaraju i "svoju djecu" na svim mogu im instancama kako bi im osigurala odgovaraju i prostor. No, prije je do ekala mirovinu nego polaganje kamena temeljca. Kako god okreneš, ispadne da kod nas najslabiji u društvu uvijek budu najviše prikra eni, prvo jer se rode sa slabijim kartama za život, a potom ih još društvo dodatno uskra uje za njihova prava. Sada pak je financijska kriza i opet se od njih o ekuju, kad ve tako drugo trpe, nek' se još malo strpe ...

Grad akovec osigurao zemljište, uskoro i gra evinska dozvola Grad akovec poduzeo je vrlo konkretne korake da se stvari pomaknu s mjesta. Osigurao je zemljište u svom vlasništvu za gradnju, izradio projektnu dokumentaciju i zatražio dozvolu za gradnju. Sada su na potezu drugi jer Centar za odgoj i obrazovanje polaze djeca iz cijelog Me imurja, a manje od tre ine, njih 56, je iz akovca. Pred izradom je državni prora un za idu u godinu pa je to prilika da se pokaže solidarnost na djelu s najnemo nijima.

- Ne treba ni govoriti da su standardi za djecu s mentalnim teško ama prije etrdeset godina i danas bili nebo i zemlja u odnosu na današnje. Prije svega danas školi nedostaju u ionice za odgoj djece s ve im teško ama u razvoju, stoga bi ona danas trebala biti prioritet svim politi kim opcijama u Me imurju u lobiranju prema državnom prora unu ve za sljede u godinu

Centar obavezno mora na novu lokaciju

Centar za odgoj i obrazovanje, koji se danas nalazi u sklopu akove ke III. OŠ, zbog prakti ki nemogu ih uvjeta za rad treba biti prioritet kad su u pitanju nove investicije u me imurske obrazovne institucije

Projekt je više puta kandidiran za sredstva iz državnog prora una kroz resorna ministarstva i EU fondove, ali do sada nikada nisu odobrena sredstva za gradnju. Na zadnjoj sjednici Gradskog vije a akovec vije nici su se jednoglasno složili da se uputi zahtjev za uvrštenje Centra za odgoj i obrazovanje u državni prora un, tim više što su iz državnog prora una isfinancirani takvi centri u susjednim županijama Izgovori da novca nema ne vrijede kad vidimo koliko je novac bahato rasipan i izgubljen u kojekakvim a erama s državnim poduze ima. Projekt je u me uvremenu više puta kandidiran za sredstva iz državnog prora una kroz resorna ministarstva i EU ondove, ali do sada nikada nisu odobrena sredstva za gradnju. Na zadnjoj sjednici Gradskog vije a akovec vije nici su se jednoglasno složili da se uputi zahtjev za uvrštenje Centra za od-

goj i obrazovanje u državni prora un, tim više što su iz državnog prora una isfinancirani takvi centri u susjednim županijama. Zbog toga je prije izrade državnog prora una za 2011. godinu gradona elnik Šalamon uputio dopis za sufinanciranje izgradnje Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu kako bi me imurska djeca s poteško ama u razvoju napokon dobila adekvatan smještaj. U prilogu je poslan i elaborat o opravdanosti izgradnje predsjednici Vlade Jadranki Kosor,

Duga ak je popis onoga što školi nedostaje Postoje i prostori škole gra eni su prije 40 godina za školovanje do 70 djece s lakšim teško ama, a sada tu školu polazi 96 djece sa znatno smanjenim intelektualnim sposobnostima i 90 djece s lakom mentalnom retardacijom i pridruženim smetnjama. Postoje ih osam klasi nih u ionica potpuno je ne unkcionalno i neprimjereno za odgoj i obrazovanje djece s ve im teško ama u razvoju. A uz to ove školske godine Centar ima 31 razredni odjel koji treba rasporediti u te u ionice. Škola nema kuhinju za pripremu hrane ni odgovaraju u blagovaonicu. Nema in ormati ku u ionicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, kao ni odgovaraju e prostore za izvo enje brojnih rehabilitacijskih postupaka, odnosno za individualan rad s u enicima. Nedostaje primjereni sanitarni vor s kupaonicom

za one u enike kojime su pelene nužne zbog inkontinencije, nedostaje prostor za održavanje školskih priredbi i druženje u enika, zajedni ke roditeljske sastanke i grupne edukacije. Nedostaju pomo ni prostori za nastavna sredstva i pomagala, didakti ke materijale, invalidska kolica, hodalice, štake, zatim odgovaraju i prostori za materijale i sredstva koje koriste medicinska sestra, njegovateljice, sprema ice i domar u svakodnevnom radu. Okoliš škole ne odgovara potrebama u enika, nema dje jeg igrališta za mla i uzrast, ni prostora za druženje u enika na svježem zraku. Roditelji koji samostalno dovoze djecu, njih etrdesetak, a naj eš e se radi o djeci s motori kim ošte enjima, imaju problem s prilazom školi, zaustavljanjem automobila ispred škole te parkiranjem u blizini škole. (BMO)

Kako smo ostali u dubokoj sjeni najprije Varaždina, danas Koprivnice ... Me imurje je u bivšoj državi slovilo kao rasadnik gra evinara i tekstilne industrije. Bila su to dva stuba razvoja na kojima se temeljio gotovo sav me imurski prosperitet. Cijelo Me imurje znalo je kada ta dva industrijska giganta dobivaju pla u. Bili su to dani kad bi procvala ugostiteljska i trgova ka djelatnost, a i druge uslužne djelatnosti kao što su rizeri te brojni drugi obrtnici na peri eriji gospodarskog lanca, jer su se pla e zaposlenih u te dvije firme slijevale i u njihove kase. Županija “malog i srednjeg” poduzetništva nastala je upravo zahvaljuju i “velikom poduzetništvu”,

potpredsjednicima, saborskim zastupnicima, nadležnim ministarstvima, ali i me imurskom županu te predsjedniku županijskog odbora HDZ-a Vladimiru Ivkovi u, kao i medijima.

iji zna aj naši politi ari nisu prepoznali. Kad se govori o današnjim ostacima MT -a, govori se samo o mogu em socijalnom udaru zbog gubitka radnih mjesta. Tako se razmišljalo i kad se GK Me imurje raspadao i posprdno se nosili vijenci na Sajmište pred tablu posrnulog giganta. Naši novi politi ari, proizašli uglavnom kao inteligencija iz malih obiteljskih poduze a, mislili su da e oni preuzeti mjesto giganata koji su nastajali desetlje ima, jer “osloba anjem” radnika iz ta dva poduze a tržište je bilo preplavljeno radnom snagom. Moglo se uti kako e mali poduzetnici zaposliti radnike i

preuzeti poslove za koje su do tada konkurirale tvrtke koje su bile me u najuspješnijima u bivšoj državi. Dogodilo se sasvim suprotno. Mali poduzetnici ostali su mali poduzetnici, jer za razmišljanje “na veliko” nisu imali iskustva koje su spomenute firme skupljale desetlje ima. Otpušteni radnici snašli su se i zaposlili na tisu ama drugih radnih mjesta, ali u poslove velikih ormata naši “mali i srednji poduzetnici” nisu mogli ni primirisati, a velike firme iz drugih krajeva imaju dovoljno svojih “malih i srednjih” koje koriste kao kooperante. Istina, neki su od tih naših preživjeli, neki od njih

su i uspješni, no nisu ni blizu toga da budu generator razvoja regije. Gospodarski razvoj mnogo je više od zapošljavanja ljudi ili zadržavanja radnih mjesta i uvanja socijalnog mira. Rije je o razvoju za ije generiranje snagu imaju samo velike tvrtke. Rije je o istraživanjima koje male tvrtke uglavnom rade tek u svrhu preživljavanja na tržištu, o stipendiranju i zadržavanju uspješnih, o dalekosežnom razmišljanju za cijelu zajednicu i povezivanju s državnim i svjetskim planovima, inkubatorima za budu e politi are. Uz dužno poštovanje, obrtnici imaju vremena tek razmišljati o vlastitom

opstanku i pokojoj donaciji vrti u ili nogometnom klubu, a razmišljanje o široj zajednici završava s granicama op ine ili grada. Proteklih godina Varaždin, a danas pak pred našim o ima Koprivnica, na koju smo nekad uglavnom posprdno s visine gledali, postaje regionalni lider. Nisu uništili svoja poduze a. Dobivaju brzu cestu do Zagreba na kojoj se ne pla a cestarina (barem za sada). Dobivaju brzu prugu kojom e se do Rijeke dolaziti za samo dva sata. Možemo se kiselo smijati njihovoj a eri “Spice” i Damiru Polan ecu, mi, na žalost, za a eru takvog ormata nemamo više ni uvjete.

Ina e, Grad akovec je prije pet punih godina, 2005. godine, naru io izradu idejnog rješenja, žele i ispitati mogu nosti proširenja postoje e lokacije. Idejno rješenje je pokazalo da se prostorne potrebe postoje eg Centra ne bi mogle zadovoljiti na postoje oj lokaciji. Ukupna korisna površina Centra nakon rekonstrukcije iznosila bi 3.000 metara etvornih, što se u tom trenutku inilo kao zadovoljavaju im i financijski mogu im s obzirom na injenicu da je predloženo da se financijski teret raspodijeli proporcionalno broju polaznika na sve op ine i gradove. Za takav zahvat pribavljena je i lokacijska dozvola. Ali od po etka izrade idejnog rješenja osje ao se otpor okolnih subjekata, pa i same III. OŠ, prema proširenju, uz argumentaciju da bi proširenje zbog dogradnje zauzelo vanjske sportske terene, ime bi došlo do preizgra enosti parcele. To je dovelo do toga da se pristupi izgradnji Centra na novoj lokaciji, od njih nekoliko najboljom se pokazala parcela na podru ju Martana istok, izme u ostalog i zbog toga što je parcela u cijelosti u vlasništvu Grada akovca. U me uvremenu je izra eno i arhitektonsko rješenje za novu lokaciju, donesena odluka da se kre e u izradu glavnog projekta i isho enje potrebnih dozvola. Suglasnost za novo idejno rješenje u svibnju 2008. godine dalo je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, ali uz napomenu da ono ne može predlagati izgradnju kapitalnih projekta ni njihovo financiranje. Tijekom 2009. godine predan je zahtjev i isho ena lokacijska dozvola prema idejnom rješenju odobrenom od Ministarstva. Proveden je i javni natje aj te odabir izra iva a projektne dokumentacije i izabrana projektna tvrtka "Slunjski" za izradu dokumentacije. Nakon završetka glavnog projekta 2010. godine predan je zahtjev za dozvolu za gra enje, a koji može biti završen nakon odluke o pla anju vodnog doprinosa, što je zakonski uvjet za izdavanje dozvole. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

KAKO SU SIR I VRHNJE razbuktali i politi ke strasti, a radi se samo o tome kako prodaju na tržnicama uskladiti sa suvremenoš u

Tržnica bi mogla postati turisti kom to s doma im proizvodima i degustacijom Problemi zag reba k ih kumica, odnosno mljekarica s Dolca, koji se odnose na zabranu prodaje sira i mlije nih proizvoda sa stolova i nabavka rashladnih vitrina, još nisu doprli do me imurskih tržnica, ali doga anja u hrvatskom glavnom gradu prepri avaju se i u akovcu, odnosno Me imurju. Ne govori se ni poluslužbeno ni službeno o uvo enju rashladnih vitrina u Me imurskoj županiji, ali prodava ice o tome razgovaraju i svjesne su da e jednog dana i one trebati svoj sir, vrhnje i mlijeko prodavati poput svojih zagreba kih kolegica. I dok mljekarice na našoj tržnici smatraju da je krajnji cilj prodava ima mlijeka uzeti novac, te da se isto odrazi i na cijenu proizvoda, što e na kraju platiti potroša i, problem prodaje sira i vrhnja na tržnicama izvan rashladnih škrinja otvorio je zapravo cijelu lepezu problema. Još kad se uklju i politika ...

Izgleda da kod nas ne postoji ni jedan problem, pa ni takvo nešto kao što je pridržavanje higijensko - sanitarnih uvjeta, a da ne pro e bez politi kih prepucavanja. U Zagrebu je aktualna vlast preko ministra zdravstva napala zagreba ku vlast kako bi barem na tren preko kumica skrenula pogled s afera kojima je kumovala u drugo dvorište.

akove ku tržnicu prvenstveno bi trebalo kompletno urediti U uredno ure enoj i civiliziranoj zemlji tako nešto kao što je zaštita potroša a trebalo bi biti obi an dnevni zadatak nadležnih službi, odnosno onoga tko je zadužen za poslovanje tržnice, da uvjeti budu zadovoljavaju i i za prodava e i za kupce. Prodaja na svim gradskim tržnicama ima zaista dugu tradiciju i logi no je da i prodaja na tržnicama prije ili kasnije mora slijediti duh vre-

EKONOMSKI BREVIJAR

Pravila, pravila ... u ekonomiji Postoji mnogo pravila na koja smo navikli i sigurni smo da ih poznajemo (iako ih se ne pridržavamo baš uvijek). Pravila ponašanja važna su u svakom društvu, kartaška pravila mogu biti uzrok sva a, pravila u sportovima jasno su odre ena (osim zale a i prijelaza lopte preko linije gola, što još uvijek podliježe slobodnoj procjeni sudaca), za prometna pravila polažu se ispiti, a što je s ekonomskim pravilima? Njih mnogi tuma e, zanemaruju, preuveli avaju, iskorištavaju ili iskrivljavaju, ali ona i dalje vrijede. Tko ne vjeruje u pravila, neka pokuša da ih se ne drži, ali ne e mo i dugo ... Ekonomska pravila zabilježena su zbog lakšeg snalaženja, ali i zbog smanjivanja utjecaja emocija i neracionalnosti. Ekonomska pravila ljudi ne pišu, ve ih samo zapisuju i omogu avaju sebi i drugima da ih koriste. Znamo pravilo prema kojem ulaganje u budu u potrošnju umanjuje teku u potrošnju, pravilo elasti nosti ponude i potražnje objašnjava kako one reagiraju na promjenu cijena, pravilo grani nih troškova i koristi govori što se postiže upotrebom samo jedne dodatne jedinice, pravilo životnog ciklusa proizvoda kaže da svaki proizvod prolazi kroz fazu razvoja, uvo enja, rasta, zrelosti, zasi enja i pada, pravilo inancijske poluge kaže da se isplati korištenje kredita sve dok je stopa ren-

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr tabilnosti ve a od kamatne stope, pravilo poslovne poluge objašnjava utjecaj modernizacije poslovanja na rezultat itd. Me utim, osnovno pravilo u ekonomiji odnosi se na cikli no kretanje i izmjenjivanje razdoblja kriza i uzleta. To se najlakše vidi u poslovanju s dionicama i u investicijama. Za taj dio poslovnog svijeta karakteristi ne su euforija i panika. U oba slu aja ljudi se zanesu i povjeruju da više ne vrijede ekonomska pravila te da e vrijednosti samo rasti ili samo padati, a svi znamo da ništa ne traje vje no. Razdoblja krize i razdoblja rasta redovito se izmjenjuju, jer su ljudi u krizi prisiljeni na dodatne aktivnosti i kreativnost (doduše, kod nas se uvijek eka na poticaj ili inanciranje „izvana“), dok se u razdoblju rasta ljudi opuste o ekuju i da e još dugo ubirati plodove bez nekih dodatnih napora. Upravo zato postoje ekonomska pravila koja upozoravaju da je za rast uvijek potreban poticaj i da ništa ne nastaje samo od sebe.

Milan Poga nik pola stolje a vjeruje u me imurski sir i mljekarice

mena i dostignute standarde za zdravstvenu ispravnost namirnica. Što u initi s tržnicom u srcu akovca pitanje je staro više od deset godina. Ve je prethodnik sadašnjeg gradona elnika Branka Šalamona Aleksandar Makovec pokrenuo to pitanje. Od vremena kako je ure ena u sadašnjoj formi od prije skoro etiri desetlje a, akovec se raširio i preko pruge na Buzovcu na jug, ime je velikom broju tamošnjeg stanovništva gradska tržnica postalo predalekom. U me uvremenu se stil života znatno promijenio dolaskom velikih trgova kih centara koji u svojoj ponudi imaju obilje mlije nih proizvoda, ali i vo e i povr e esto po konkurentnijim cijenama od tržnice. Tako se nemalo puta doga a da je na tržnicama sve teže prepoznati kumice od preprodava a. Ta-

ko je vrijeme zapravo stalo samo na akove koj tržnici zbog toga jer prvenstveno izgleda derutno. Prije ili kasnije bit e joj potrebno temeljito preure enje. Rashladne škrinje za mlije ne proizvode u vrijeme kad nema ku e bez frižidera ni škrinje za duboko zamrzavanje odavno su standard koja su prihvatila sva ku anstva, pa nema razloga da na tržnicama bude druga ije. Drugo je pitanje na iji trošak. Me utim, potrebu tržnice za preure enjem, kao i potrebu za uvanjem baštine, mogli bi spojiti u kultno gradsko mjesto gdje bi se susreli mala turisti ka gradska atrakcija,

me imurska gastronomija, autohtona arhitektura, na jednom mjestu u srcu grada samo ako to mi želimo.

Za novu tržnicu osim štandova potrebna je vizija izgleda, ali i održivosti U Gradskoj upravi, tadašnjem poglavarstvu, prije nekoliko godina prezentirano je jedno idejno rješenje za preure enje akove ke tržnice, doduše, više poslovno - modernisti ko i investicijski zahtjevnije, me utim, zbog straha od toga da investicija ne bi bila isplativa u navali konkurencije iz trgova kih centara od nje se odustalo i

odložilo u ladicu. Doista, ondašnji projekt teško bi bio inancijski održiv samo na tome da kumice na klupe donose svoje mlijeko, mlije ne prera evine, vo e, povr e, lance i cvije e. Za takvu skromnu koncepciju tržnice bilo bi dovoljno zadovoljiti samo minimum higijenskih uvjeta i estetike, a za nešto više trebalo bi imati više entuzijazma, vizije i energije. U protivnom brzi na in života i zapuštanje tržnice zatvorit e je prije nego tzv. europske norme, koje navodno ne dopuštaju prodaju sira i vrhnje iz ku ne proizvodnje. Europske norme prije su izgovor nego razlog za nestanak sira i vrhnja s naših tržnica. (BMO)

AKOV ANKA Sun ana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a, kriti ki o akove koj tržnici

Ruglo grada! - akovec nema adekvatan prostor koji bi nazvali tržnicom, nego samo prostor koji se godinama tako naziva, ruglo u centru akovca, kazala je Sun ana Glavak, akov anka, saborska zastupnica HDZ-a, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. - Ljudi koji prodaju svoje proizvode na tržnici bili su zbog toga prisiljeni sami napraviti improvizirane krovi e kako bi mogli obavljati prodaju i zara ivati za život. Ne moramo uop e spominjati da na našoj tržnici, ili prostor koji tako nazivamo, ne postoje ni adekvatni higijenski uvjeti.

Nadam se da gra ani akovca nemaju amneziju jer je prije nekoliko godina postojao i projekt kako bi trebala izgledati naša tržnica, ali on je negdje netragom nestao ili je skriven u nekoj ladici da slu ajno

nekome ne bi palo na pamet u initi nešto korisno i vidljivo. Pozivam stoga gradsku vlast da do u makar i službenim automobilima, ima tamo dovoljno parkirnih mjesta, da proše u tržnicom i pogledaju kako izgleda. Kako se korisno ulaže novac, pozivam ih da prije u u susjedni Varaždin i vide kako tamo izgleda tržnica i kako nema opravdanja izgovorima da su trgova ki centri narušili konkurentnost našim bakama i prodaji njihovih proizvoda na tržnicama. Jer upravo se na varaždinskoj tržnici mogu sresti naše Me imurke koje svoje mlijeko i mlije ne proizvode te povr e i krumpir tamo prodaju, zaklju ila je Glavak. (BMO)

POGLED ODOZDO

Puno praznika, a sve manje ponosa i slave Zaokupljeni svakodnevnim brigama i golim preživljavanjem, daleko smo od entuzijazma kakav se o ekuje prilikom proslave državnih svetkovina i praznika vezanih za osnivanje vlastite države. Žarko Domljan, prvi predsjednik hrvatskog Sabora Republike Hrvatske, prisjetio se ovih dana kako je velika razlika sada i u odnosu prije devetnaest godina. Tada smo eufori no raskidali državno pravne veze s bivšom Jugom i udarali temelje vlastitoj državi. Sve je tada bilo puno entuzijazma, a sada smo razo arani, pa i ravnodušni. Mnogi ljudi i ne znaju što, kada i zašto slavimo kad imamo Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti i Dan neovisnosti. Na kraju puno praznika, a sve manje ponosa i slave. Što smo to propustili na putu da nismo

izgradili onakvu modernu državu kakvu smo eufori no priželjkivali. Svi graditelji u tom procesu nisu bili iskreno predani tom zadatku. Dok su jedni gradili i krvarili, drugi su raznosili materijale za tu zajedni ku gradnju i umjesto zajedni ke ku e gradili su svoje vlastite po Lijepoj našoj. Zato sada vlada posvemašnje razo aranje, ravnodušnost i osje aj da je prije bilo bolje pravednije i nadasve sigurnije za obi ne ljude. Radi se o osje aju da su obi ni ljudi nasamareni, premda je sasvim jasno da je ondašnji sustav puknuo zato što nije bio održiv nigdje u tadašnjem socijalisti kom taboru, pa ni kod nas. Ali smo tada propustili izvu i pouke iz ondašnje propasti. Naprotiv, ondašnje felere, nepoštivanje temeljnih ljudskih vrijednosti, odnjego-

vali smo do neslu enih visina. Hajdu ku tradiciju “sna i se, druže“ pretvorili smo u tajkunsku “sna i se, gospodine“ i time si odrezali temelje za gradnju moderne države na koju bismo svi bili ponosni. Ono što je svima jasno i što sve ostavlja na kraju krajeva i ravnodušnim to je punjenje Remetinca pojedincima koji su nelegalno stekli društvena bogatstva. Što to zna i narodu - ništa, osim jednodnevne zabave za narod i pranje prljave politi ke savjesti. Kad bi to zna ilo da se nelegalno ste ena prava vra aju tamo gdje im je i mjesto, natrag u društveno bogatstvo, te da se od toga grade vrti i, škole, ustanove socijalne skrbi, djeci ponovno omogu avaju besplatne knjige i prijevoz. Bio bi to istinski iskorak prema socijalnom pomirenju i povjerenju u institucije. Bez toga nema pravoga socijalnog pomirenja ni povratka povjerenja u institucije. Nego bi sve to moglo li iti na neukusne društvene sapunice u

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kojima nevaljalci nakon što su pretrpjeli boravak u pritvoru ili zatvoru te nešto neugode zbog kratkotrajne izloženosti javnom prijeziru na kraju uživaju u nelegalno ste enom bogatstvu na kakvim lijepim tropskim ili ak jadranskim plažama, pri emu su zbrinuli tri generacije svojim potomaka. Kad se sve to skupa zbroji, i nije prevelika žrtva za dane provedene u Remetincu, a ako se plijen nije vratio tamo odakle je došao.

12. listopada 2010.

o kom m

ME IMURSKI PROIZVO A I KRUMPIRA nezadovoljni stanjem na tržištu

Taradi: O ekujemo otkupnu cijenu barem 1,80 kn Marija Novak ve drugu godinu sir prodaje iz vitrine

ŠTO KAŽU PRODAVA ICE sira i vrhnja

Za mljekarice su rashladne škrinje ne ija bedasto a Sve mljekarice, ali i kupci s kojima smo razgovarali, kažu da su to jednostavno ne ije bedasto e. Mirjana Lesjak iz Ma kovca rashladne vitrine smatra nepotrebnima, jer isto a mlijeka i sira dobiva se kod ku e, odnosno u staji. - Najvažnije je imati iste krave, isto u kod dojenja i kod izrade sira. Naše krave daju mlijeko ekstra klase i nikada nitko nije obolio, a godinama prodajemo mlijeko, vrhnje i sir, kaže Lesjak. Kolegica do nje na akove koj tržnici, Rozalija Rok iz Mihovljana, smatra uvo enje rashladnih vitrina nepotrebnom... - Ova odluka o vitrinama u Zagrebu i mogu nost toga u Me imurju obi na su glupost i ista ništica. To je odlu io netko tko nema veze s mlijekom i sirom, jer kad bi imao onda bi znao da je svaka hrana, pa tako i mlije na, kvalitetnija ako se ne drži u hladnjaku. Mi imamo sve isto i zdravo, ljutita je Rozalija Rok, koja skoro cijeli život

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

prodaje mlijeko i mlije ne proizvode i nikada nitko od njezinih u obitelji i potroša a nije obolio. Marija Novak iz Pribislavca ve drugu godinu sir prodaje iz vitrine i kaže kako se na to navikla. - Istina, možda je proizvod u vitrini nešto zašti eniji od vanjskih utjecaja. Me utim, najvažnije je držati do urednosti i onda nema problema, smatra Novak, i dodaje da je ula kako e Uprava placa kupiti rashladne vitrine. Milan Poga nik iz akovca preko pola stolje a kupuje sir na placu. - Ma koje rashladne vitrine! Ako je to zbog EU, bez veze je, jer ni ne znamo da li budemo ušli u Uniju. Ja poznajem sve ove žene na placu i vidim da su uredne i zato od njih kupujem. Njihov sir je ist, zdrav i vrlo ukusan. Iz vitrina ne e biti tako dobar, mišljenja je Poga nik, koji za sebe tvrdi kako je vrsni poznavatelj kravljeg sira i da boljeg od me imurskog nema. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Mirjana Lesjak i Rozalija Rok smatraju da su rashladne vitrine nepotrebne

- Iako u Belici o ekuju manji prinos za gotovo jednu tre inu nego ina e, a nepovoljni vremenski uvjeti koji otežavaju njegovo va enje mogu još više otežati aktualnu situaciju, najve i je problem niska otkupna cijena Odbor za krumpir Hrvatske poljoprivredne komore, u ijem su sastavu i me imurski proizvo a i, odnosno predstavnici Udruge proizvo a a merkantilnog krumpira iz Belice, uputio je priop enje za javnost u kojem upozorava na podatak da je u cijeloj Hrvatskoj zbog obilnih oborina do sad ubrano tek oko 30 do 40% krumpira, dok je 60% još uvijek u polju te je otežano daljnje va enje. Zbog toga Odbor apelira na sve proizvo a e, otkupljiva e i trgova ke centre da ne kre u u prodajne akcije, odnosno da ne ruše cijene jer e se time znatno poremetiti stanje na tržištu. Kako kaže predsjednik me imurske Udruge proizvo a a merkantilnog krumpira Dragutin Taradi, ako vremenske prilike ne posluže i ako se krumpir ne ubere do kraja mjeseca, gubitak e biti još ve i. - Zemlja je mokra, ponegdje stoji voda, teško je raditi s kombajnom. Smanjeni prinos evidentan je ve sada, a ako do kraja mjeseca ne bude povoljno vrijeme, mnogi ni ne e izvaditi sav krumpir. U odnosu na prosje nu godinu, ove e sezone u našem kraju biti oko 10 tisu a tona manje krumpira. U Me imurju se ina e godišnje ubere, ovisno o zasa enim površinama, izme u 30 i 35 tisu a tona.

Prinos krumpira ove godine bit e za gotovo tre inu manji, ali proizvo a e osim toga puno više mu i niska otkupna cijena

Naša proizvodna cijena je 1,42 kuna za kilogram. Ako e se krumpir prodavati po cijeni od 1,50, ve smo na gubitku. Mnogi imaju kredite, pitam se kako e ih pla ati, a tu su i drugi troškovi. Otkupna cijena koja bi nas trenutno zadovoljila morala bi biti 1,80 kuna, a s vremenom i porasti s obzirom na pakiranje, skladištenje i druge troškove.

Onaj tko ho e dijeliti, a ne prodavati, neka se ne bavi tim poslom. Za krumpir se kaže da je sirotinjska hrana pa se time valjda vode i trgova ki centri nude i ga po akcijskim cijenama. Zbog svega Hrvatska poljoprivredna komora traži da se krumpir do kraja godine ne daje na akciju. Pitanje je ho e li ga i biti dovoljno za naše potrebe idu e godine.

Dragutin Taradi u ime me imurskih proizvo a a apelira da se mora pove ati otkupna cijena krumpira, iju cijenu ruše veliki trgova ki lanci

Krumpira nema ni u Europi, ali cijena ipak ne raste Taradi isti e i kako su zbog velikih koli ina oborina štete na površinama pod krumpirom u Europi još ve e nego u nas. U Austriji i Njema koj iznose i do 50%. - No, tamo proizvo a i ne moraju strahovati ho e li uspješno plasirati svoj krumpir. Cijena nigdje nije niža od protuvrijednosti 1,80 kuna, a u zemljama poput Nizozemske i Francuske otkupljuje se i po višoj od spomenute. Sada kad je u zemljama u okruženju viša otkupna cijena nitko ne uvozi krumpir, a nas ‘stiskaju da ga damo zbada ’. Beli ki krumpir ina e se plasira diljem Hrvatske, dok samo neznatne koli ine završavaju u Bosni i Hercegovini. U inozemstvu vlada potražnja za krumpirom, no bilo bi suludo izvoziti ga. Potreban je i nama da se ne dogodi da ga kasnije uvozimo po znatno skupljoj cijeni, i to onaj izrazito loše kvalitete iz zemalja poput Cipra i Egipta, zaklju uje Taradi. (Velimir Kelkedi)

PRIMJER osmišljavanja novih proizvoda u obrtu “Siladi” iz Kotoribe, s kojima možemo konkurirati na europskom tržištu

Tri vrste okolade kao jedinstveni hrvatski slatki proizvod - okolada je tamna, s udjelom 70% kakaa, i spada u zdravu hranu zbog minimalnog udjela še era. Na tržište su plasirali tri takve okolade - “Mura“ koja je s tikvinim golicama, “Drava“ u sebi ima suncokret, dok je “Kotoripska okolada“ s golicama i suncokretom Prije dvadeset godina supružnici Marija i Josip Siladi iz Kotoribe osnovali su obrt - sušaru “Siladi“, s idejom da na me imurskim poljima ožive, u to doba zapostavljenu, proizvodnju tikve golice. Po eli su uzgoj na nekoliko vlastitih parcela i, kako su godine prolazile, usavršavali su tehniku proizvodnje te uljarice slikovitog izgleda i specifi nih svojstava. Iz godine u godinu površina zasijanih tikvama bilo je sve više, a proizvodnju je slijedila još složenija prerada. Sjemenke su vrlo brzo našle svoj put na tržištu i koristili su ih svi, od onih koji teže zdravom na inu prehrane pa jedu golice za doru ak s jogurtom ili ih umijese u kruh, preko gurmana koji koriste bu ino ulje u raznim salatama, do djece koja rado grickaju pržene, posoljene golice ili pak jedu sladoled s dodatkom bu inog ulja. Obrt je unazad nekoliko godina u svoj plodored uvrstio proizvodnju suncokreta, koki ara i kamilice. Tako se u asortimanu našao novi proizvod – visoko kvalitetno hladno prešano nerafinirano suncokretovo ulje koje je izvrstan izvor vitamina E i služi za

Me imurci znaju sve, ali uvijek treba napomenuti koliko je ono blagotvorno za ljudsko zdravlje. Bu ino, odnosno bundevino ulje u Me imurju je iznimno cijenjen proizvod, osobito bogat vitaminima A, E, C i K. Danas posao vode sinovi Nikola i Stjepan Siladi sa svojim obiteljima i uz nove ideje proširuju svoj asortiman.

Bu ino ulje kao afrodizijak

Noviteti: okolada i sapun Tikvine koštice osnovni su proizvod OGP-a “Siladi“, na osnovu kojeg su osmišljeni brojni noviteti u njihovom asortimanu, s kojima mogu konkurirati i na najzahtjevnijem europskom tržištu pripremu svih vrsta hladnih jela. Bogatog je okusa i intenzivnog mirisa, a poznat je i kao izvanredan preparat u kozmeti koj industriji i neizostavan u salonima za masažu. O bu inom ulju, kao o najpoznatijem proizvodu obrta “Siladi“,

Veliko zanimanje izazvali su noviteti u ponudi, i to okolada z Me imurja, za koju vlasnici tvrde da jedina takva vrsta okolade u Hrvatskoj, te bu in i suncokretov sapun. okolada je tamna, s udjelom 70% kakaa, i spada u zdravu hranu zbog minimalnog udjela še era. Na tržište su plasirali tri takve okolade - “Mura“ koja je s tikvinim golicama, “Drava“ u sebi ima suncokret, dok je “Kotoripska okolada“ s golicama i suncokretom. Tako er je plasiran još jedan proizvod - sapun. Sapuni su

Ženski dio tima OGP-a “Siladi“ nedavno je predstavio svoje proizvode i u Obrtni koj komori u akovcu prirodni, bez ikakvih kemijskih dodataka, pogodni za suhu i osjetljivu kožu, s dodatkom bu inog ili suncokretovog ulja. Svi ti proizvodi ra eni su u svrhu promicanja tradicijske prehrane, zdravog na ina življenja, a ljudi ih vrlo rado poklanjaju kao suvenir iz Me imurja. Sve to možete nabaviti u Kotoribi ili u njihovom prodajnom

mjestu u Prelogu. esto sa svojim proizvodima sudjeluju na brojnim mani estacijama i sajmovima, u emu im veliku podršku i pomo daje Obrtni ka komora Me imurske županije. Na sajmovima nastoje što bolje prepoznati potrebe tržišta i prilagoditi se potrebama i željama kupaca. Kruna ovogodišnjih sajmova je sudjelovanje

Stru njaci isti u da svježe ulje sadrži više od 60% nezasi enih masnih kiselina, a najzastupljenije su linoleinska kiselina, oko 45%, 25% je oleinska kiselina, 30% ima palmitinske i stearinske kiseline. Zbog toga je bu ino ulje i lako probavljivo. Kako sadrži i esencijalne masne kiseline, te lecitin, otapa i ovapnjenje krvnih žila. Tako er, važnost bu inog ulja u prehrani mani estira se ublažavanjem poteško a u upalnim procesima urinarnog trakta, posebno prostate i otežanog mokrenja, a kažu da poja ava i potenciju. (a ) na jesenskom velesajmu u Grazu. Obitelj Siladi veliku pažnju posve uje vanjskom izgledu ambalaže u kojima se njihovi proizvodi nalaze. (Alen Fuš)

Crna kronika

UKRATKO “ estitka“ uo i Dana željeznica KOTORIBA - Dan uo i središnje proslave Dana hrvatskih željeznica i 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj, održane prošli utorak u akovcu, nepoznati lopov željezni arima je ostavio osebujnu “ estitku“. Na željezni kom mostu u Kotoribi u ponedjeljak izme u 14 i 15 sati presjekao je telekomunikacijski kabao na dva mjesta, izme u BBK i CPR ormari a u razmaku od 100 metara, zbog ega je prekinuta telekomunikacijska veza sa željezni kim kolodvorom Murakerestur u Ma arskoj. Iz nepoznatih razloga kabao nije otu io. Djelatnici HŽ-a TK ure aja Varaždin isti su dan oko 20 sati privremeno sanirali telefonski kabao te je veza s Ma arima ponovno uspostavljena. Materijalna šteta procjenjuje se na sedam tisu a kuna, a protiv vandala e biti podnesena kaznena prijava zbog uništenja i ošte enja tu e stvari. (vk)

Prevrnula se prikolica s 1.400 litara mošta ŠTRIGOVA - Na pristupnoj cesti parkirališta kod Osnovne škole Štrigova u etvrtak se dogodila prometna nesre a u kojoj je teške tjelesne ozljede zadobio 52-godišnji muškarac. On je bio jedan od putnika na prikolici zaka enoj za traktor, kojim je upravljao 43-godišnjak iz Železne Gore. U zavoju je došlo do nagiba te se prikolica zajedno s putnicima i teretom prevrnula. Prevozili su, naime, 1.400 litara mošta, a do nesre e je, kako kažu u policiji, došlo jer voza brzinu nije prilagodio osobinama ceste te stanju vozila i tereta. Ozlije eni putnik oporavlja se u Županijskoj bolnici u akovcu. (vk)

Provala u Flash i Aquamu AKOVEC - Nepoznati kradljivac (ili više njih) prošle je srijede u ranim jutarnjim satima najprije na vanjskom zidu objekta onesposobio alarmni sustav, a zatim obivši bravu na stražnjem ulazu provalio u caffe bar “Flash“ u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu u vlasništvu poduze a "Twix trade" iz Mihovljana. U jednom od ureda slomio je bravu na sefu, ali ga nije otvorio. Potom je iz caffe bara, kroz prozor na staklenoj stijeni koji je otvorio, ušao u prostor kockarnice "Aquama" u vlasništvu Hrvatske lutrije, gdje je u prostoru blagajne na neutvr en na in otvorio kasu te sa sobom odnio nepoznatu koli inu novca. Keš je ukrao i iz ladice jednog od radnih stolova. Ukupna materijalna šteta utvrdit e se naknadno. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

ODMOTAVAJU I KLUPKO surovog ubojstva u Sisku, policiju trag doveo i u Me imurje

U Prelogu ekshumirana jedna od žrtava serijskih trova a iz Siska Još 25. srpnja u Sisku je umro umirovljeni profesor tjelesnog odgoja iz tamošnje Ekonomske škole Damir Zaimovi . Budu i da mu je majka iz Preloga, pokopan je na preloškom groblju, no po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Sisku tijelo preminulog 62-godišnjaka je ekshumirano. Sumnja se, naime, da je Zaimovi ubijen, i to od ruku hrvatskoj javnosti ve poznatoga zlo ina kog para Laktaši - Pavlovi . Desetog rujna sisa ka policija uhitila je Gordanu Laktaši (31) iz Siska, a deset dana prije, zbog drugoga kaznenog djela, njezinog supru-

ga Dragomira Pavlovi a zvanog Pajo (36). Oni su osumnji eni za teško ubojstvo trovanjem svoje poznanice i prijateljice Jadranke Podgoršek. Kada stignu rezultati toksikološke analize, prijava e po svemu sude i biti podebljana i zbog ubojstva trovanjem profesora Zaimovi a. Sumnja zapo ela nakon smrti Jadranke Podgoršek etrdeset i šestogodišnja Jadranka Podgoršek bila je prijateljica morbidnog para, kako doznaju mediji - obožavala ih je i inancijski potpomagala, navodno i bila zaljubljena u Pavlovi a. No, odmah nakon njene smrti, za

koju se prvotno pretpostavljalo da je prirodna, policija je dobila informaciju da je nesretna žena ubijena iz koristoljublja, odnosno da je otrovana. To je nakon ekshumacije tijela, sedam dana poslije smrti, po etkom rujna, i potvr eno toksikološkom analizom. Sumnja se da su Gordana Laktaši i Dragomir Pavlovi svojoj prijateljici smiješali smrtonosni koktel - u aši alkoholnog pi a koje su joj pružili rastopili su najmanje sedam tableta lijeka protiv shizofrenije, što je kombinacija koja u 95 posto slu ajeva završava smr u (pretragom njihovog stana prona eno je još 13

tableta inkriminiraju eg lijeka). Nakon što su je otrovali, s njene su bankovne kartice uzeli 12 tisu a kuna. Povremeno se družio s ubojicama Kada su prikupljeni dokazi da je Jadranka Podgoršek otrovana, ime je otrovana i tko su trova i, istraga je proširena. Profesor Zaimovi povremeno se družio s ubojicama i njihovom prijateljicom Podgoršek. Svi su bili dio “ekipe“ s ruba društva, koja je gotovo svake ve eri pijan evala po razli itim stanovima u Sisku. Zaimovi je ina e živio na više adresa – zadnjih nekoliko

NESVAKIDAŠNJE UHI ENJE

ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U AKOVCU

akov anin pljuvao policajce, urinirao u “marici“ i mahao spolnim organom

Krešimira Marodija iz Domašinca terete da je automatskom puškom ubio Krunoslava Kontreca

Podosta muka zadao je policijskim službenicima u no i s petka na subotu 35-godišnji biciklist iz akovca. On je zate en kako bicikl (ina e tehni ki neispravan) vozi sredinom kolnika u Ulici Jakova Gotovca u akovcu (gdje je i sjedište Policijske uprave me imurske). Kada su ga policajci tijekom redovitog nadzora prometa zaustavili, odbio je dati na uvid svoje identi ikacijske dokumente, po eo ih vrije ati i omalovažavati, a zatim i pljuvati te ih udarati rukama i nogama. S time je nastavio i nakon upozorenja da e biti vezan lisicama i priveden. Ubrzo je “strpan“ u policijsku “maricu“, no tamo je nastavio, kako

navodi policija, pružati pasivan otpor. Vrhunac svog “performansa“ izveo je kada je u “marici“ obavio malu nuždu te policijskim službenicima pokazivao spolni organ. Kako se i dalje nije smirio, odveden je na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec, gdje mu je utvr ena dijagnoza poreme aja ponašanja uzrokovanog alkoholom. Nakon pregleda lije nika smješten je u prostorije Policijske uprave, a kasnije pušten na slobodu. Bit e prijavljen zbog sprje avanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. U incidentu je jedan policijski djelatnik zadobio lake tjelesne ozljede. (V.Kelkedi)

- Nestalo tijelo žrtve još uvijek nije prona eno Županijsko državno odvjetništvo u akovcu podiglo je prošlu srijedu optužnicu protiv hrvatskog državljanina Krešimira Marodija (ŽDO navodi samo inicijale K. M., ro en 1973.) zbog po injenja kaznenog djela protiv života i tijela - ubojstvom. Okrivljenom K. M. stavlja se na teret da je 24. srpnja 2010. po etkom sumraka u Tur iš u na mostu, tzv. Ograjski most, preko potoka Trnave, u stanju neubrojivosti, a u cilju da liši života K. K. (1974.) koji je stajao na mostu i pecao, ispalio u njega najmanje etiri streljiva iz automatske puške marke “crvena zastava“ i time ga usmrtio.

Policija pronašla dovoljno dokaza za optužnicu Na mjestu ubojstva policija je našla ahure kalibra 7.62 mm, deformirana zrna vatrenog oružja te dio kosti i tragove krvi za koje je vješta enjem

utvr eno da su ljudskog podrijetla. Tri dana nakon ubojstva policija je prilikom pretresa doma osumnji enog Marodija pronašla automatsku pušku M-70/AB, ve u koli ina streljiva i zakrvavljenu odje u, temeljem ega je povezan s Kontrecovim nestankom iz Tur iš a, a i naknadno je vješta enje pokazalo da su zrna i ahure prona eni kod mosta na Trnavi ispaljeni iz automatske puške prona ene prilikom pretresa. Me utim, usprkos angažmanu i ronioca, Kontrecovo tijelo još nije prona eno, pa policija i dalje moli gra ane za pomo u rasvjetljavanju tog ubojstva. Tako je policija, uz ostalo, saznala da se Marodi, svega dva dana prije ubojstva, raspitivao je li Kontrec oženjen, ima li automobil, mirovinu i dr. Protiv okrivljenika predloženo je zadržavanje u pritvoru do okon anja postupka te je rješenjem Županijskog suda u akovcu s te osnove pritvor i produljen.

IZGORJELA VRIJEDNA VIKENDICA

U požaru ope en akov anin, šteta procijenjena na ak 220.000 kuna U požaru koji je u etvrtak nave er izbio na vikendici na obali akumulacijskog jezera HE akovec u Gornjem Kuršancu ozlije en je 63-godišnjak iz akovca. On se nalazio u objektu kada je izbila vatra te je zadobio opekline drugog stupnja i zadržan je na lije enju. Vlasnik vikendice ina e je 45-godišnji akov anin. Inspektorica zaštite od požara Policijske uprave me imurske utvrdila je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Još uvijek nije poznato što je to bilo to no. Unato intervenciji ak dviju javnih vatrogasnih postrojba, akove ke i varaždinske, vikendica veli ine etiri puta devet metara u potpunosti je izgorjela. Materijalna šteta procijenjena je na ak 220 tisu a kuna. (V. Kelkedi)

godina u stanu jedne prijateljice u Sisku. Zbog problema s alkoholom davno se razveo, a posljednjih godina bio je u invalidskoj mirovini. U Sisku navodno ima sina s kojim nije bio u dobrim odnosima. Ako se potvrdi da je ubijen na istovjetan na in kao i Podgoršek, ostaje pitanje koji je bio motiv ubojica. Koristoljublje kao u slu aju ubijene žene ili neki drugi. No, ni tu pri i nije kraj. Postoje indicije da je još najmanje jedna osoba popila smrtonosni koktel iz radionice beskrupuloznog dvojca pa e zasigurno o ovome slu aju još biti rije i. (Velimir Kelkedi)

Kra e bicikala sve u estalije DRAŠKOVEC - Na Dan neovisnosti, prošli etvrtak, nepoznati lopov ukrao je iz dvorišta obiteljske ku e u Ulici Josipa Slavenskog u Draškovcu dva nezaklju ana bicikla u vlasništvu 14-godišnjaka. Materijalna šteta je 5 tisu a kuna. Kako su u posljednje vrijeme kra e bicikala sve u estalije, policija upozorava vlasnike da bicikle obavezno zaklju avaju i pove aju oprez. (vk)

Iz kafi a “Gani“ odnio “kešovinu“ KOTORIBA - Šteta od 1.730 kuna nastala je uslijed kra e koja se dogodila u ka i u “Gani“ u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi u no i s 5. na 6. listopada. Policiji još nepoznati provalnik pokidao je lokot na metalnim vratima od ograde dvorišta i ušao u ogra eni prostor u sklopu lokala, u vlasništvu privatnog poduze a iz Kotoribe. Zatim je iz ležišta izbio stražnja vrata skladišta te iz jedne od kutija, a potom i iz otklju ane registar kase u samome ka i u, otu io novac. (vk)

Gorjela zaštitarska ku ica tvrtke “Letina Inox“

Vikendica je izgorjela zbog “ljudskog faktora”, koji se još istražuje

AKOVEC - Poduzeta ljudska radnja, po zaklju ku inspektorice zaštite od požara Policijske uprave me imurske, vjerojatni je uzrok požara koji je u nedjelju poslijepodne izbio u Ulici dr. Ivana Novaka u akovcu u krugu poduze a “Letina Inox“. Vatra je buknula u metalnom kontejneru koji koriste zaštitari. Izgorio je dio uredskog namještaja, razna dokumentacija, klima - ure aj i rasvjeta. Požar su ugasili pripadnici JVP-a akovec, a šteta je procijenjena na 20 tisu a kuna. (vk)

12. listopada 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN HRVATSKIH ŽELJEZNICA proslavljen u akovcu, ali ...

Nekad su svi željezni ki putovi vodili u Me imurje, danas sve više postajemo “slijepo crijevo” - Kao što je posljednjih dvadeset godina HŽ iz opravdanih, ali i neopravdanih, razloga pomalo na repu doga aja, tako i naša županija ponekad ispada iz nacionalnih prioriteta. No, siguran sam da e se ulaskom u Europsku uniju stvari promijeniti, optimisti no je najavio župan Perho na sve anosti u CZK-u - Moderniziranje mreže i podizanje konkurentnosti željezni kog prijevoza zasigurno e biti jedan od prioriteta naše zemlje nakon ulaska u Europsku uniju. Naime, u zemljama lanicama mnogo se ulaže upravo u željeznicu, jer je to najjeftiniji i najekološkiji prijevoz koji danas postoji, naglasio je predsjednik Uprave HŽ-a Holdinga Zoran Popovac povodom obilježavanja Dana hrvatskih željeznica prošli tjedan. Ho e li modernizacija pruge zahvatiti i me imursko - varaždinski kraj Pupovac, nije rekao, ali sve je izvjesnije da željezni ki putovi kad je u pitanju Europa, posebice ma arski, pravac sele prema Koprivnici. Tako nekad vode e hrvatsko željezni ko vorište i pruga Zagreb - Zabok - Kotoriba zapravo postaju “slijepo crijevo”, iako Hrvatske željeznice upravo na tom pravcu imaju i te kako dobru zaradu i prevezu veliki broj putnika. Ho e li se nešto promijeniti u budu nosti, ostaje za vidjeti, ali s obzirom na recesiju, ali i grubo “mažnjavanje” prora unskog novca, koje se doga alo posljednjih godina - loše nam se piše. U sve anim prigodama obi no se zaobilaze “teška pitanja”, ali, kako je naglasio me imurski župan Ivica Perho u svom prigodnom obra anju, ostaje nada

Nekad najvažniji hrvatski željezni ki pravac Zagreb - Zabok - akovec - Kotoriba bez modernizacije, na žalost, sve više ostaje u drugom planu, posebice kad su u pitanju teretni ali i brzi putni ki vlakovi

U akove kom Centru za kulturu održan je prigodan program, kojim je završilo cjelogodišnje obilježavanje stolje a i pol HŽ-a

da u budu nosti ne emo biti zaobi eni kad je rije o modernizaciji željezni kih puteva i da e nagibni vlakovi voziti i kroz Me imurje s brzinama koje se postižu u Europi. Ina e, u akove kom Centru za kulturu održan je prigodan program, kojim je završilo cjelogodišnje obilježavanje stolje a i pol HŽ-a, koje je zapo elo krajem travnja u Kotoribi. Na sve anosti u Centru za kulturu, pored željezni ara i njihovih obitelji, bili su i državni tajnik za željezni ki promet Držislav Mileta, predsjednik Uprave HŽ-a Holdinga Zoran Popovac, župan Me imurske županije

Ivica Perho sa zamjenikom Matijom Posavcom, te gradona elnik Grada akovca Branko Šalamon za zamjenikom Veselinom Biševcom. Župan Perho naglasio je da je Me imurje oduvijek bilo povezano sa željeznicom. Ona je obilježila živote mnogih generacija, bilo da su oni ili lanovi njihovih obitelji radili u njenom sustavu, bilo da su se njenim uslugama svakodnevno koristili. - Me imurska županija i Hrvatske željeznice i danas su povezani na sli an na in. Isto kao što je posljednjih dvadeset godina HŽ iz opravdanih, ali i neopravdanih, razloga pomalo na repu doga aja, tako i naša županija ponekad ispada iz nacionalnih prioriteta. No, siguran sam da e se ulaskom u Europsku uniju stvari promijeniti. Me imurje e od županije na sjeverozapadnom rubu Hrvatske postati središte hrvatskih, slovenskih, ma arskih i austrijskih regija dravsko-murskog bazena, što e dati novi zamah razvoju. Status i zna aj koji željezni ki prijevoz ima u Europskoj uniji, s druge strane, morat e potaknuti val ulaganja u našu željezni ku infrastrukturu i nabavku novih, suvremenih vlakova, rekao je optimisti no Perho . Mi bismo nadodali: rije i mu se pozlatile!

RASTE NEMOGU NOST pla anja dospjelih ra una

Broj poduze a koja ne mogu pla ati sve obveze pove an za trideset posto U Republici Hr vatskoj krajem prošle godine bilo je evidentirano 26.997 pravnih osoba (20.350 u 2008.) koje duguju 21,991.013.000 kuna. Broj pravnih osoba dužnika u samo godinu dana od 2008. na 2009. godinu prema obra enim podacima pove ao se za preko šest tisu a. Suma nepodmirenih obveza pravnih osoba krajem 2008. godine iznosila je 14,409.606.000 kuna, što zna i da su dugovanja samo u 2009. godini porasla 52,6 posto. Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba iznosio je 32.354 u 2008. godini, dok je taj broj u 2009. godini pove an za 49,76 posto za 16.100 zaposlenih, što zna i da su i zaposleni kod tih

poslodavaca trpjeli zakašnjele isplate pla a.

Na kraju prošle godine 600 insolventnih tvrtki, danas ih ima još i više Insolventnost, odnosno problem nemogu nosti redovitog pla anja dospjelih ra una mu i i me imurske poduzetnike. Broj insolventnih pravnih osoba na dan 31. prosinca 2009. godine u Me imurskoj županiji iznosio je 601. Od toga 512 pravnih osoba bilo je insolventno zbog nepla anja poreza, a njih 88 zbog nepla anja doprinosa. Ukupna suma nepodmirenih obveza 601 insolventne osobe

iznosi 248,254.000 kuna, od ega 125,255.000 kuna otpada na dug za nepla eni porez, a 8,830.000 kuna na nepla ene doprinose. To su podaci koji se odnose na prošlu godinu, dok je ova još teža, s novim lošim trendovima, pa tako na kraju iste možemo o ekivati još goru situaciju nego je to bila prije desetak mjeseci. Uspore uju i navedene podatke s prethodnom godinom, broj insolventnih pravnih osoba pove an je za ak 30 posto, tj. za 138 poduze a.

Dobit u samo tri gospodarske grane Analiza ukupne neto dobiti poduzetnika Me imurske

županije u 2009. godini prema podru jima djelatnostima u kojoj su oni registrirani pokazuje da su dominantne tri djelatnosti, prera iva ka industrija, trgovina i gra evinarstvo, dok je zna aj ostalih djelatnosti puno manji. Najuspješniji su bili poduzetnici Me imurske županije iz djelatnosti prera iva ke industrije s 237,6 milijuna kuna neto dobiti, slijede poduzetnici trgovine na veliko i malo s 59,9 milijuna kuna te poduzetnici iz podru ja gra evinarstva s 40,2 milijuna kuna neto dobiti u 2009. godini. Poduzetnici Me imurske županije ostvarili su

najve u dobit, ali i najve i gubitak u prera iva koj industriji, jednako kao i u trgovini na veliko i malo i djelatnosti gra evinarstva. Najmanju dobit ostvarili su u djelatnosti rudarstva, djelatnosti javne uprave i obrane te opskrbi elektri nom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Negativni konsolidirani rezultat ostvaren je u sedam od devetnaest djelatnosti zastupljenih u Me imurskoj županiji, dok je u ostalim djelatnostima ostvaren pozitivan konsolidirani rezultat. (BMO)

TURISTI KA zajednica Me imurske županije

Ivica Perho novi predsjednik Me imurski župan Ivica Perho u ponedjeljak je na 1. osniva koj sjednici skupštine Turisti ke zajednice Me imurske županije jednoglasno izabran za novog (prvog) predsjednika Turisti ke zajednice Me imurske županije, po novom zakonu, odnosno nakon što je Ministarstvo dalo svoju suglasnost i pozitivne ocjene na prijedlog statuta Turisti ke zajednice Me imurske županije. Za njegovog zamjenika izabran je An elko Horvat iz Donjeg Kraljevca, koji radi na poslovima zamjenika me imurskog župana. Skupština je donijela novi statut i poslovnik TZ-a Me imurske županije, te izabrala lanove Turisti kog vije a i Nadzornog odbora. Za predstavnike u Saboru Hrvatske turisti ke zajednice izabrani su Gordan Vrbanec iz akovca i Franjo Soldat iz Dunjkovca. U nastupnom govoru Perho je rekao kako e se nastaviti dosadašnji projekti i aktivnosti, ali zapo eti i novi, koji e turizmu kao zna ajnoj grani gospodarstva dati ve i zna aj. (sm)

PRESE KI nije mislio ozbiljno prevoziti za jednu kunu

Ponudio po principu “ako ide, ide“ Kako se kod nas natje aji poštuju ili, bolje re i, kako se iskorištavaju samo za eliminiranje protivnika, mogao bi pokazati i natje aj za javni prijevoz na podru ju Me imurja, u kojem je Prese ki dao ponudu da e voziti do petnaest kilometara za jednu kunu. Možda bi prije godinu - dvije ta njegova fora i prošla, pa bi putnici zbog toga što je javno nasamario Županiju pravu cijenu platili kasnije. Me utim, sada su druga vremena, znatno se pažljivije prosu uje svaka ponuda, svaka cijena, usluga i nikome se baš ne vjeruje na slatku rije . Tako su i u Županiji Prese kog stavili pred test koji vjerojatno nije o ekivao - da svoje cijene koje je ponudio na natje aju i temeljem kojih je izabran za najpovoljnijeg ponu a a ovjeri kod javnog bilježnika, da ne bi bilo - nismo znali. No, kako doznajemo, kod javnog bilježnika ne samo da svoje cijene prošli tjedan nije ovjerio, ve e i navodno udio “pa niste valjda mislili da mislim po tim cijenama voziti za ozbiljno“? A zašto je onda doti ni prijevoznik mislio da je lov u mutnom njemu dozvoljen bez ograni enja? Ukratko, u Me imurskoj županiji i dalje ostaje na snazi privremeni režim prijevoza, a ako je u cijeloj ovoj pomutnji nešto dobro, to je da su se na neki na in trgnuli i domo i razjedinjeni prijevoznici koji su sada zbog svega što se doga a i sami spremni ponuditi velike pogodnosti u prijevozu odre enih kategorija putnika, djece i umirovljenika, a spremni su ponuditi i niže cijene za prijevoz srednjoškolaca. Nadajmo se da e se nakon cijeloga ovog kaosa u kojem smo se našli oko javnog prijevoza situacija izbistriti na korist pozitivnih pomaka u javnom prijevozu. (BMO)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVLJUJEMO Centar doktora Rudolfa Steinera predstoje i vikend organizira veliki znanstveni skup

Donji Kraljevec – sjecište južnoslavenskih antropozofa Centar doktora Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu (Steinerovom rodnom mjestu) od 15. do 17. listopada organizira susret južnoslavenskih antropozofa pod nazivom “Južni Slaveni na pragu 21. stolje a – u povezanos s impulsom tro lanstva“. U donjokraljevskoj op inskoj vije nici okupit e se štovatelji, odnosno sljedbenici utemeljitelja antropozofije (skup znanja o ljudskoj mudros , duhovnoj naravi ovjeka, svijeta i svemira) Waldorfske pedagogije i biodinami ke proizvodnje hrane – velikog Rudolfa Steinera. Skup e sve ano bi otvoren u petak 15. listopada u 15.30 sa , a u 17 po inje i prvo predavanje, odnosno “euritmijska radionica“ koju e vodi Mario ule i Vida Talaji ule . Oni se ve niz godina profesionalno bave umjetni kom i pedagoškom euritmijom. lanovi su Zagreba koga euritmijskog ansambla “Iona“ i Udruge za promicanje i razvoj euritmije “Stoimena“. Do sada su održali velik broj euritmijskih radionica u Hrvatskoj i inozemstvu. Blisko sura uju s euritmijskim u ilištem Eurythmeum iz Stu garta. Polaznicima radionice bit e predstavljene euritmijske vježbe koje po u koordinaciju pokreta te razvoj socijalnih vješ na. U 18.15 sa stru no predavanje na temu “Zada a srednje Europe u odnosu na južne Slavene“ održat e jedan od pionira antropozo je te višegodišnji generalni sekretar Antropozofskog društva Austrije doktor Johannes Zwiauer. Iste ve eri s po etkom u 19.30 sati slijedi okrugli stol na kojem e se raspravlja o smjernicama za obilježavanje 150. obljetnice ro enja doktora Rudolfa Steinera 2011. godine. Ujedno e biti predstavljena inicija va za izradu adresara južnoslavenskih antropozofa.

Zanimljiva i raznovrsna predavanja u subotu Središnji dan susreta, subota, po inje likovnom radionicom na temu “Miholjske impresije“ koju e od 9 do 12 pa ponovno od 15 do 18 sati te u nedjelju od 9 do 12 sa vodi Anita Al revi - lanica antropozofskog kruga “Narnia“ i Udruge slikara “Svitnjak“ iz Splita, ina e diplomirana ekonomis ca i akademska slikarica. Na in slikanja koji e prezen ra voditeljica radionice temelji se na Goetheovim i Steinerovim u enjima o bojama. U 10.30 sa po inje i predavanje Rajka Atanackovi a pod nazivom “Južnoslavenska duša i impuls tro lanstva“. Atanackovi je iz Beograda gdje je završio Pravni fakultet. Do 1995. radio je kao znanstveni istraživa - suradnik na Ins tutu za kriminološka i sociološka

Doktor Rudolf Steiner kao me imurski brend Centar doktora Rudolfa Steinera ustanova je koju su 2008. godine osnovali Me imurska županija i Op ina Donji Kraljevec s namjerom da se popularizira i iskoristi injenica da je svjetski poznati doktor Steiner ro en u Donjem Kraljevcu. Tadašnja županijska vlast na elu s Josipom Posavcom isticala je da doktor Steiner mora postati me imurski brend, a Donji Kraljevec mjesto “hodo aš a“ njegovih sljedbenika i štovatelja iz cijelog svijeta, što bi izme u ostalog pozitivno utjecalo i na razvoj turizma u našem kraju. Nakon ove godine po peti puta održanih Dana doktora Rudofa Steinera, skup južnoslavenskih antropozofa još je jedno nastojanje da se postigne spomenuti cilj. (vk)

istraživanja u Beogradu. Za m je do 2001. godine živio u Kanadi, gdje je izme u ostalog sudjelovao u radu studijske grupe Stevena Roboza - jednog od najstarijih živu ih antropozofa. Atanacakovi je trenutno savjetnik za me unarodnu suradnju u Ministarstvu pravde Republike Srbije. U 13 sa slijedi predavanje “Novi svjetski poredak i Južni Slaveni“. O toj intrigantnoj temi govorit e bosansko - hercegova ki antropozof Slobodan Žalica. On je nakon studija lozo je u Sarajevu predavao u brojnim europskim gradovima i u Kanadi, a trenutno radi kao prevoditelj biblioteke Antropozofija u jednoj sarajevskoj izdava koj ku i. Još jedno zanimljivo predavanje po inje u 15 sati. O “iscjeljuju em djelovanju Camphillskih zajednica na socijalno tkivo” govorit e waldorfski u itelj Danijel Gr evi . Slavonac rodom, trenutno živi i radi u Irskoj u jednoj Camphill zajednici. Camphill podrazumijeva zajednice u kojima se skrbi za djecu i odrasle s posebnim potrebama na na in da se po e suživot - življenje pod is m krovom š enika i skrbnika. Zasnovane su s namjerom da postanu i budu središta zajedni kog u enja u kojima se brišu uvriježene granice izme u profesionalnih disciplina, njeguje i podržava duševno - duhovno blagostanje svih njezinih lanova, ohrabruje krea vnost, spontanost te uvježbava odgovornost i ekološka svijest. “Zna enje jasnog mišljenja“ naziv je posljednjega subotnjeg predavanja koje e održa Slovenac Davorin Perši . Predavanje po inje u 16.30 sa . Od 20 sati okupit e se radna grupa koja e raspravlja na temu “Jezik antropozo je – Rudolf Steiner u prijevodima“. Prvi susret južnoslavenskih antropozofa u Donjem Kraljevcu nastavlja se te ujedno završava u nedjelju. Od 10.30 sa sudionici e razgovara o temi “Žrtva južnih Slavena“. (Velimir Kelkedi)

POVODOM DESETE obljetnice postojanja Zrinske garde održan dvodnevn

U znaku istraživa baštine Zrinskih U akovcu je u srijedu i etvrtak održan dvodnevni znanstveni skup pod nazivom “Politi ka, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj”. Ovim je skupom obilježeno prvih deset godina djelovanja Zrinske garde akovec, sa željom da se prodube postoje e i iznesu nove spoznaje o zbivanjima vezanima uz Zrinske i Frankopane, njihovom zna enju za Hrvatsku i doprinosu u raznim podru jima. Tako er, želja je radovima na simpoziju pružiti podršku inicijativi Zrinske garde da se 30. travnja, dan mu eni ke smrti hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankopana, od Hrvatskoga sabora proglasi spomendanom u Republici Hrvatskoj. Potporu toj inicijativi ve su dala mnoga mjesta u kojima su djelovale plemi ke obitelji Zrinski i Frankopan, kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Matica hrvatska. Na kraju prvog dana simpozija otvorena je u izložbenom salonu Muzeja Me imurja u pala i Zrinskih prigodna izložba o desetogodišnjem djelovanju Zrinske garde akovec, koja je u samo jednom desetlje u u inila mnogo u o uvanju i promociji hrvatske povijesti i kulture, baštine Zrinskih. Nakon zaklju ivanja skupa u

Izdali knjigu “Bundeve na tanjuru” Ujedno su predstavili i knjigu naslova “Bundeve na tanjuru“, koju su sami pripremili i izdali. U njoj su objedinjeni tradicionalni ali i nešto noviji recepti za pripremu jela od bundeva, a knjiga je uvrštena i

Nova ki i Mikac otkrili su spomen - plo u

škole, srednje škole, centri za odgoj i obrazovanje). Od me imurskih, uz Osnovnu školu Gornji Mihaljevec sudjelovali su i u enici OŠ Ivana Gorana Kova i a Sveti Juraj na Bregu te akove kog Centra za odgoj i obrazovanje i Gospodarske škole. Prema rije ima predsjednika Državnog povjerenstva za u eni ke zadruge profesora Matije Bu ara, ovogodišnja je smotra bila najbolja do sad, uz izuzetno veliku i jaku konkurenciju. Uz brojne mještane Podgore pratili su je i strani turisti koji još uživaju na Jadranu. (Velimir Kelkedi)

etvrtak je u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu održano i zahvalno misno slavlje.

Proslava obljetnice kroz cijelu godinu Zrinska garda osnovana je 30. travnja 2001. godine s ciljem o uvanja i promocije povijesne, kulturne i vojni ke ostavštine slavne plemi ke obitelji. Na otvorenju znanstvenog skupa brojnim okupljenim uzvanicima obratio se mons. Juraj Kolari , predsjednik Organizacijskog odbora skupa, koji je istaknuo da je ovaj simpozij zapravo tek po etak. - Zamišljeno je da se nakon ovog simpozija, iji e radovi biti objelodanjeni u jednom posebnom zborniku, nastavi s tim prou avanjem, i to tematski. Dakle, simpozij bi se odvijao sva-

ke druge godine, bijenalno bi se jedna odre ena tema obradila sa svih strana, multidisciplinarno, kako bi se to najzna ajnije razdoblje u povijesti hrvatskog naroda, ali i dijela Europe, obradilo na poseban na in. Zato smo zahvalni svima onima koji su danas na ovom simpoziju prezentirali svoja znanstvena istraživanja. Ujedno pozivamo i sve stru njake da nam se pridruže i ubudu e. Zamišljeno je da simpozij ne e biti samo u akovcu, ve i u onim mjestima gdje su boravili bilo Zrinski, bilo Frankopani. Ovo je vrlo važan po etak i nadamo se da e on donijeti i odgovaraju e pomake i obogatiti u tom dijelu historiogra iju, rekao je povodom otvaranja skupa mons. Juraj Kolari .

Miroslav Vuk Croata Damiš najpoznatiji u

Najbolji u istraživa kom radu o bundevama

me u 12 najproizvoda koji se tradicionalno biraju na smotri. Uspjeh istraživa kog rada ve i pak je time što je ocijenjen s ak 49 bodova od mogu ih 50. Oba prvoplasirana rada posebno su pohvaljena jer su jako “odsko ila“ u odnosu na ostale (2. mjesta nije bilo, a tre eplasirani rad osvojio je 38 bodova). Sve to je, kaže ravnateljica Osnovne škole Gornji Mihaljevec Karmen Sklepi , rezultat višegodišnjeg rada zadrugara na temu bundeva. Na smotri su ina e sudjelovali predstavnici svih hrvatskih županija koji su bili prvi na županijskim smotrama (kategorije: osnovne

Dvodnevni znanstveni skup pod nazivom “Politi ka, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj” održan je u sve anoj dvorani Pala e Zrinskih u akovcu

OBILJEŽENO I PROSLAVLJENO sto godina škole

U ENICI OŠ Gornji Mihaljevec osvojili prvo mjesto na 22. državnoj smotri u eni kog zadrugarstva

Izniman i hvale vrijedan uspjeh na 22. smotri u eni kog zadrugarstva Republike Hrvatske, održanoj od 4. do 6. listopada u Podgori na Makarskoj rivijeri, postigli su u enici Osnovne škole Gornji Mihaljevec. U konkurenciji zadruga iz svih hrvatskih županija, U eni ka zadruga “Klopotec“, koja djeluje u spomenutoj školi, zajedno je sa zadrugom iz Osnovne škole “Isa” s otoka Visa podijelila prvo mjesto u kategoriji istraživa kih radova. Me imurski natjecatelji – u enici sedmog razreda Ivan Ladi , Nikolina Srša, Samanta Bauer i Helena Pergar pod vodstvom u iteljice Nade Pani svoj su rad posvetili “bu ama“, odnosno bundevama, prezentiravši jela od tog povr a.

12. listopada 2010.

Sve anim prigodnim programom i otkrivanjem spomen - plo e u etvrtak pred Dan neovisnosti u Ma kovcu je obilježena i proslavljena 100. obljetnica postojanja i djelovanja Podru ne škole Ma kovec, koja od 1987. godine do danas pripada OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec. Spomen - plo u na pro elju školske zgrade otkrili su profesor Petar Nova ki, predsjednik Skupštine Me imurske županije, i 86-godišnji Ignac Mikac, najstariji stanovnik Ma kovca i najstariji živu i nekadašnji u enik ove škole. Sve anosti su uz djelatnike i u enike nazo ili i zamjenik me imurskog župana Matija Posavec, akove ki gradona elnik Branko Šalamon sa suradnicima te pro elnici županijskih i gradskih službi, koje su pozdravili školska ravnateljica Vesna Kalšan i pred-

sjednik VMO-a Ma kovec Josip Varga. Otvorena je i prigodna izložba, o kojoj je govorila Nada Grahovec, jedna od ma kove kih u iteljica. U društvenom domu održan je bogat kulturno - umjetni ki program te zajedni ko druženje svih sudionika, gostiju i uzvanika.

- Danas Podru nu školu Ma kovec polazi 61 u enik, s kojima rade u iteljice Nada Grahovec, Senka Saško, Lana Topli anec Horvat, Ivana Horvat i kuharica Ana Brajkovi . Školu u Ma kovcu u njezinoj stogodišnjoj povijesti polazili su mnogi uspješni gospodarstvenici, pro-

Mnogi su na izložbi pronašli slike svog djetinjstva

Današnje u iteljice i zaposlenice škole u Ma kovcu

12. listopada 2010.

OBILJEŽEN Dan u itelja

ni znanstveni skup

anja povijesne h i Frankopana KOMENTAR

Ho e i može li Garda umjesto “vojne postrojbe” postati povijesno - turisti ka atrakcija!?

Prisutnima se obratio i Alojzije Sobo anec, predsjednik Zrinske garde, objasnivši da e Zrinska garda kroz itavu godinu obilježavati svoju 10. obljetnicu postojanja. - Deset godina rada relativno je kratak vremenski period, ali je opet puno jer se u ovih deset godina u Zrinskoj gardi radilo jako puno i stvarale su se osnovne vrijednosti poštivanja vlastite države. Zahvaljuju i takvom radu stvoren je brend Zrinske garde koji danas uspješno promovira sve kvalitete naše zemlje i našeg Me imurja, dodao je Sobo anec. Na skupu je prigodan govor održao i dogradona elnik Grada akovca Zoran Vidovi , a simpozij je otvorio me imurski župan Ivica Perho . (bš, oto: zvrzan)

u Ma kovcu

a i fra Ivan u enici esori, ekonomisti, sve enici, glazbenici, kao i mali obi ni ali asni ljudi. Najpoznatiji me u njima jesu Miroslav Vuk Croata, muzikolog, skladatelji i pjesnik, i dr. ra Ivan Damiš, ugledni sve enik u miru. U iteljica Nada Grahovec izrekla je vrlo lijepu najavu, da e idu e godine škola imati 71 polaznika, što je manje nego u godinama kada ih je bilo preko 110, ali vijest raduje i daje optimizam. Prvi u itelj u Ma kovcu bio je Fyula Gombosz, koji je nastavu držao na ma arskom jeziku. Izgradnja škole stajala je devet tisu a kruna. (Stjepan Mesari )

Solidni uvjeti Zgrada Podru ne škola Ma kovec temeljito je obnovljena 1987. godine i danas je u vrlo dobrom stanju. U ionice su prostrane, kao i predvorje, a hrana se u enicima priprema u školskoj kuhinji. Postoji centralno grijanje, no nasušna je potreba na kotlovnici izmijeniti stolariju. (sm)

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Je li baš tako kako kaže predsjednik Garde kad je u pitanju njezin brend i promocija Me imurja, i emu ona danas zaista služi, o tome bi se dalo raspravlja . Naime, ono što moramo primije , a nikako da se promijeni, trenuta na je situacija u kojoj ovoj udruzi nedostaje vizija Garde kao povijesno - turis kog umjesto povijesno – poli ko - vojnog brenda, jer bi kao takva zasigurno bila lakše uklopiva u viziju daljnjega turis kog razvoja Me imurja i njegove promocije diljem Europe, pa i šire. Zasigurno bi onda i Gardi bilo puno lakše dobi kako državnu potporu od Ministarstva kulture i Ministarstva turizma, tako i lokalnu, od županije, odnosno gradova i op ina. Ho e li njezini elnici to shva i prihva ili pak i dalje se drža dosadašnjih teza, ostaje za vidje , iako nam se ini da im uloga Garde kao turis kog brenda baš i nije po volji!? Me utim, tako nešto uz daljnji razvoj turizma u Me imurju kao jedne od najpotentnijih gospodarskih grana u našem kraju zasigurno bi bilo i te kako korisno. S dru-

ge strane, moglo bi donijeti vrlo brzo profesionalizaciju jednog dijela Garde, nekima od njih osigura stalni izvor prihoda, pla u ili honorare, dok bi ostatak volonterski i dalje mogao bi kao danas - njegova okosnica. Za tako nešto treba zaista vizija, dobra volja, ali, ono što je najvažnije, i “akcija”, inicija va kako Garde, tako i Muzeja, turis kih zajednica i djelatnika našeg kraja i drugih koji bi trebali sjes za stol i dogovori kako iskoris povijesnu baš nu Zrinskih i Frankopana, kako turis ma kojih je svake godine sve više u Me imurju, tako i promociji našeg turizma i kraja putem tog brenda diljem Europe i svijeta. Forsiranje isklju ivo poli ko - povijesnog aspekta koji zanima uski broj ljudi, u današnje vrijeme, kad moramo razmišljati o novim perspektivama razvoja Me imurja, kako stvori nove izvore prihoda i zaposli mlade ljude, a ne znamo poput drugih koris bogatu povijesnu baš nu, “ispri a pri u”, ostaje nam ništa drugo nego “mrtvo slovo na papiru”. (dz)

USPJEŠAN NASTUP U ENIKA OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec u Zlataru

Šenkove ki osnovnoškolci me u najboljima na Danima kajkavske rije i Zlatar 2010. Krajem rujna u Zlataru je održana mani estacija “Dani kajkavske rije i Zlatar 2010.“, na kojoj su u velikom broju sudjelovali i u enici i mentori OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec. U sklopu mani estacije održan je Zbor malih pjesnika, dje ja likovna izložba “ ovjek ovjeku“ i glazbeni dio programa “Pajdaško sprehajanje“. Od 298 poetskih radova pristiglih na natje aj ovogodišnjeg 41. Zbora malih pjesnika ocjenjiva ki sud izabrao je najbolje, a me u njima se našla i pjesma “Najlepše mesto“ Ane Krha , u enice 6. razreda, ija je mentorica Vesna Kalšan. U Zbornik literarnih radova uvrštena je i najbolja pjesma u enika nižih razreda, pjesma “Što sem jo“ Tomislava Kuhara, u enika Podru ne škole Ma kovec, mentorice Senke Saško. Stru ni žiri je od 607 pristiglih likovnih radova za likovnu izložbu “ ovjek ovjeku“ me u najbolje uvrstio i radove devet u enika šenkove ke škole: Maje Novak, u enice 5. razreda mentorice Ladislave Šestak - Horvat, Petre Kralj, u enice

4. razreda mentorice Radojke Oreški, Nino Kostel, u enika 2. razreda mentorice Jasminke Mesari , Ivane Brle i , u enice 4. razreda mentorice Jelene Fuss, Lorene Borak, u enice 4. razreda mentorice Jelene Fuss, Ivane Vrbanec, u enice 4. razreda mentorice Jelene Fuss, Karla Horvata, u enika 4. razreda mentorice Radojke Oreški, Laure Koren, u enice 4. razreda PŠ Ma kovec mentorice Senke Saško i Lucije Vugrin, u enice 4. razreda PŠ Ma kovec mentorice Senke Saško. U enici su primili pohvalnice i nagrade Školske knjige. Tradicionalno Pajdaško sprehajanje okupilo je 13 sudionika. Me u njima se našla i Julija Jan ec, u enica 8. razreda, sa svojim mentorom Vladimirom Novakom. Ona je pjesmom “Stara Lesa“ uspješno predstavila svoju školu na estivalu otpjevavši je uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod vodstvom Siniše Leopolda. Ova je pjesma po prvi put otpjevana u tom aranžmanu, a glazbu za stihove napisao je pro . Vladimir Novak.

Podijeljena priznanja najuspješnijim mentorima u protekloj školskoj godini Gotovo dvjesto srednjoškolskih i osnovnoškolskih pro esora i u itelja okupilo se prošli ponedjeljak na sve anosti koja je povodom Me unarodnog dana u itelja održana u akove kom Centru za kulturu. Me imurska županija najuspješnijim je mentorima u osnovnim i srednjim školama, iji su u enici u protekloj školskoj godini bili uspješni na županijskim, državnim natjecanjima i smotrama, podijelila priznanja. Kako je u prigodnom govoru naglasio župan Me imurske županije Ivica Perho , Županija mora kontinuirano stvarati uvjete koji e omogu iti da naša djeca dobiju najkvalitetniju mogu u izobrazbu, da standard provo enja nastave u našim školama bude najviši mogu i. - S druge strane, dodao je, važno je i da status u itelja u društvu bude primjeren njihovoj odgovornosti. Ova priznanja koje je Me imurska županija dodijelila najuspješnijom mentorima još jedno su prizna-

Me imurska županija podijelila je priznanja najuspješnijim mentorima u osnovnim i srednjim školama nje naporima naših u itelja koji se svakodnevno trude prenositi znanje na našu djecu. Ina e, 5. listopada u cijelom se svijetu obilježava kao spomen na 5. listopada 1966. godine, kad su u Parizu usvojene preporuke o statusu u itelja. Na prijedlog Ge-

neralne kon erencije UNESCO-a prije 16 godina, koji je i prihva en, taj se dan obilježava kao Svjetski dan u itelja. U glazbenom dijelu programa nastupio je Henrik Šimunkovi uz pratnju Lane Magdaleni na glasoviru.

POTPISANI ugovori o dodjeli nepovratnih sredstava hrvatskim strukovnim školama

Tehni koj i Gospodarskoj školi akovec tako er dodijeljena sredstva U prostorijama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Zagrebu pretprošli ponedjeljak potpisano je osamnaest ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava strukovnim školama u okviru IV. komponente Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) za projekt “Implementacija novih kurikuluma“, me u kojima su i Tehni ka te Gospodarska škola akovec. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih razvila je ovaj projekt u okviru Operativnoga programa “Razvoj ljudskih potencijala”, s namjerom da se potpomogne razvoj i daljnja modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO),

prvenstveno imaju i na umu injenicu da su upravo strukovne škole glavni nositelji ovoga procesa. Zamišljeno je da se kroz poticanje novih inovativnih pristupa obrazovnom sadržaju i metodama podu avanja u strukovnim školama osigura uskla enost strukovnog obrazovanja s promjenama u gospodarstvu, odnosno s tržištem rada te da se u enicima strukovnih škola pruži što kvalitetnije obrazovanje. Ovih osamnaest strukovnih škola, koje su dobile nepovratna sredstva, predstavljaju najbolji primjer injenice da strukovne škole mogu samostalno prepoznati i definirati svoje, ali i potrebe svojih u enika i nastavnika. Ove su škole

pokazale i da imaju jasnu vizije vlastitoga razvitka te su ih uspjele preto iti u kvalitetne projektne prijedloge i tako dobile sredstva EU-a. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih smatra kako je od najve e važnosti da se primjeri ovakvih uspješnih škola podupiru i promoviraju, posebice imaju i u vidu sve o itiju potrebu da se strukovne škole osposobe i pripreme za korištenje sredstava dostupnih kroz ondove EU-u za poboljšanje vlastitoga rada. Sustav strukovnog obrazovanja klju an je za razvoj ljudskih potencijala - kao preduvjeta postizanja ekonomskoga rasta, kvalitetnijega zapošljavanja i socijalnih ciljeva.

U ENICI Gimnazije akovec projektom “Bakine jabuke“ osvojili izlet u Austriju

Zasluženo priznanje za provo enje originalnog i kreativnog projekta Skupina u enika Gimnazije akovec, koja je prošle školske godine sudjelovala u provo enju projekta “Bakine jabuke“, kojim su osvojili prvu nagradu, provela je tjedan dana na ekološko - edukativnom izletu u Austriji. U pratnji pro esorice Zlatke Grahovec i pro esora Petra Pavlica, 25 u enika putovalo je Austrijom ostvaruju i pomno osmišljen program koji je nudio kako kulturno - povijesne, ekološko - edukativne, tako i zabavne aktivnosti na otvorenom. Sre om, vremenske su prilike “jabu are“ u potpunosti podržavale omogu avaju i im i veslanje, vožnju biciklima, planinarenje i sli no. Podsjetimo, rije je o projektu u sklopu me unarodne školske inicijative Europske škole za živu i planet u organizaciji Svjetske zaklade za zaštitu prirode (WWF Austrija) i Zaklade Erste. Prou avaju i stare sorte jabuka i dokazuju i

U pratnji profesorice Zlatke Grahovec i profesora Petra Pavlica 25 u enika putovalo je Austrijom kako njihovom konzumacijom smanjujemo ekološki otisak, gimnazijalci su na završnom susretu u Be u izme u trideset projekata iz deset europskih zemalja osvojili prvu nagradu. Projekt su vodile pro esorice Zlatka Grahovec i Žaklin Lukša u suradnji s pro esorom Petrom Pavlicem, te uz brojne savjete ravnateljice Tee Dragi Runjak

i pro esorica Nevenke Sinkovi i Marije Vuk. Sav uloženi trud zaista se isplatio, naime, uz zasluženo priznanje za provo enje originalnog i kreativnog projekta, u enicima je pripala zaista vrijedna nagrada, jednotjedni ekološko - edukativni izlet u Austriju za sve u enike koji su sudjelovali u projektu.

Kroz Međimurje

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIBISLAVEC

DOMAŠINEC

Nastavljena obnova prometnica Pla e djelatnicima U nekoliko ulica na podru ju op ine Pribislavec (ulici Ivana Gorana Kova i a te dijelovima Radni ke i ulica Ivana Meštrovi a i Ru era Boškovi a) u kojima je izgra en kanalizacijski sustav po ela je obnova prometnica. Radi se o investiciji

ukupno vrijednoj oko 500 tisu a kuna, za koju su interventna sredstva osigurale Hrvatske ceste, a sveukupna dužina prometnica koje se saniraju je 800 metara. Radovi bi, ukoliko vremenske prilike to dopuste, trebali biti gotovi u

mjesecu studenom. Zatim se o ekuje i obnova preostalih ulica, što bi, sukladno potpisanim ugovorima, trebala izvesti tvrtka “Palir“ d.o.o., koja je gradila i kanalizaciju. (vk)

STRU NI KOLEGIJ preloškog gradona elnika odlu io

Umjesto etiri, Grad Prelog imat e samo dva upravna odjela, pro elnicima ve e pla e Stru ni kolegij preloškog gradona elnika donio je Pravilnik o unutarnjem redu u upravnim tijelima Grada Preloga. Njime se ure uje unutarnje ustrojstvo upravnih tijela Grada Preloga, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stru ni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od zna aja za rad upravnih tijela Grada Preloga. Pravilnikom je predvi ena i racionalizacija poslovanja Gradske uprave, što zapravo podrazumijeva reorganizaciju. Umjesto dosadašnja etiri (odjeli za financije i društvene djelatnosti ni do sada nisu imali pro elnike), u Gradu bi djelovala samo dva upravna odjela. Dosadašnji Ured Grada postaje Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti. U njega e prije i sadašnji djelatnici Upravnog odjela za društvene djelatnosti koji se ukida. Upravni odjel za prostorno ure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša nastavlja s radom kao Upravni odjel za gospodarstvo i financije, s time da e preuzeti službenike i poslove sadašnjega Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i prora un koji prestaje postojati. Za službenike u postoje im upravnim odjelima pro elnici e donijeti rješenja o preuzimanju, dok e za radna mjesta pro elnika biti raspisani natje aji.

Ve a odgovornost donosi pro elnicima ve u pla u Upravni odjel za gospodarstvo i financije ima dva odsjeka, i to Odsjek za gospodarstvo i Odsjek za financije i prora un. Odsjek za gospodarstvo obavljat e poslove vezane uz gospodarstvo, komunalno gospodarstvo, prostorno planiranje, zaštitu okoliša i sli ne poslove. Odsjek za financije i prora un bavit e se poslovima vezanim uz prora un, gradske poreze, financijsko

Ivan Grade ak imenovan zamjenikom predsjednika preloške Turisti ke zajednice Nakon što su na sjednici Skupštine Turisti ke zajednice Grada Preloga izabrani novi lanovi Vije a i Skupštine, stru ni kolegij preloškog gradona elnika imenovao je Ivana Grade aka na dužnost zamjenika predsjednika Turisti ke zajednice. Grade ak je donedavno bio predsjednik spomenute organizacije, no, prema novom Zakonu o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, elnici jedinica lokalne samouprave automatizmom postaju i predsjednici turisti kih zajednica. Tako je predsjednik gradona elnik Dragutin Glavina, a njegov zamjenik Grade ak, kao što je radio i do sad, obavljat e operativne poslove. (vk)

poslovanje, ra unovodstveno - knjigovodstvene poslove i statistiku. Na osnovu takvog ustroja sistematizirana su nova radna mjesta. Istaknuto je da e pro elnici upravnih odjela s obzirom na proširenje nadležnosti njihovih odjela od sada imati još ve u odgovornost i samostalnost u radu. A zbog toga e im porasti i pla e. Naime, Gradsko vije e na nedavnoj je sjednici prihvatilo

odluku o koeficijentima za obra un pla e službenika koji za niže rangirane službenike ostaju isti, dok e se dohoci pro elnika pove ati. Uz ve spomenute razloge, odluka je obrazložena i time da se “radi o najodgovornijim ljudima u Gradskoj upravi, koji godinama nisu bili odgovaraju e pla eni s obzirom na radno mjesto“. (Velimir Kelkedi)

Skulptura blaženog Alojzija Stepinca na trgu u Cirkovljanu Pretprošli petak na sjednici sa samo jednom to kom dnevnog reda okupio se stru ni kolegij gradona elnika Preloga Dragutina Glavine. To ka se odnosila na završno ure enje nedavno sve ano otvorenog i obnovljenog Trga svetog Lovre u Cirkovljanu. Grad je dao suglasnost za postavljanje skulpture blaženog Alojzija Stepinca na trgu. Lokaciju

na koju e biti smješten kip odredio je prema glavnom arhitektonskom projektu arhitektonski biro “Petanjek“ d.o.o. iz akovca, uz suglasnost Mjesnog odbora Cirkovljan, župe Sv. Jakoba apostola starijeg, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu i Upravnog odjela za prostorno ure enje i gradnju Me imurske županije. (vk)

Op ine ostaju iste Sukladno zakonskoj obvezi, i Op insko vije e Domašinec donijelo je odluku o koeficijentima za obra un pla a službenika i namještenika Je-

dinstvenoga upravnog odjela op ine. Koeficijenti se kre u u rasponu od 1 do 1,79. Time pla e djelatnicima ostaju na razini dosadašnjih. (vk)

OP INSKO VIJE E OP INE KOTORIBA u znaku kontroverznog grobišta

Vije nik Vinko Hor Kotoripskog vjesni primili anonimna p - Ovo je zasigurno slu aj i za policijsku istragu, jer metode koje se mogu Dnevni red 13. sjednice Op inskog vije a op ine Kotoriba nije dao naslutiti koje e se teme otvoriti na sjednici Vije a. Miran, gotovo bez pitanja bio je i aktualni sat, sve dok se za rije nije javio nezavisni vije nik Vinko Horvat. On je želio upoznati vije nike i javnost s anonimnim pismima upozorenja koje je primio na svoju adresu... Ja se nikoga ne bojim i ne tražim zaštitu, no smatram da lanovi Vije a s ovime moraju biti upoznati. Naime, na moju privatnu adresu pristigla su dva anonimna pisma koja su sadržavala isje ke iz novina. Ovo sam shvatio kao upozorenje za moja javna razmišljanja i komentare vezane uz grobište Leš u Kotoribi te mi se želi dati do znanja kakav sam ja to krš anin, rekao je Vinko Horvat. Podsjetimo, na 11. sjednici Op inskog vije a Vinko Horvat je predložio, a Vije e jednoglasno prihvatilo odluku da op ina Kotoriba pokrene postupak utvr ivanja prave istine oko grobišta Leš. Budu i da je anonimno pismo nakon toga upu eno njemu o ito su pošiljatelji shvatili da on nešto ima protiv obilježavanja grobišta, iako zapravo želi da se transparentno do e do istine, kako

Branko Malek

Pla e ostaju iste Op insko vije e op ine Kotoriba donijelo je odluku o koeficijentima za obra un pla a službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odijelu op ine Kotoriba. Odluka se morala donijeti jer tako nalaže zakon. Op inski na elnik Ljubomir Grgec donio je odluku da osnovica za obra un pla a iznosi tri tisu e kuna te naglasio da se ne mijenja visina sadašnje pla e zaposlenih. Koeficijent za administrativnog tajnika je 2,40, re erentu za prora un i ra unovodstvo odre en je koeficijent 2, a re erentu za op e i financijske poslove 1,72. Komunalni radnici dobili su koeficijent 1,50, odnosno 1,36. (a ) se ne bi stvarao nepotrebni mit o zlo inu ili pak isti prešu ivao. Stoga su o ito pošiljatelji ulali adresu, posebice što se isto može shvatiti kao prijetnja, a najgore je što na isti na in reagiraju prema op inskom glasilu i njezinoj glavnoj urednici. Takve metode nisu primjerene demokratskom društvu i ako netko smatra da treba re i javno nešto u vezi toga, ne bi se trebao skrivati iza anonimnih pisama upozorenja, što je zasigurno slu aj i za policijsku istragu. Ina e je cijela stvar oko toga o ito vrlo škakljiva, pa se Op ina do sad nije uop e oglašavala oko toga, pa tako nije ni izdala suglasnost da se može postaviti bilo kakvo obilježje. Horvat se uglavnom zalaže da se utvrdi što se zaista dogodilo na tom mjestu, pa i šire...

Vinko Horvat kaže da je vrijeme da svi mještani saznaju pravu istinu o poslijeratnim zbivanjima na podru ju Kotoribe

– Vrijeme je da mi i svi mještani saznamo pravu istinu o poslijeratnim zbivanjima na podru ju Kotoribe. Mora se znati jesu li se, i u kojem obimu, dogodili zlo ini. Op ina mora kontaktirati nadležne institucije da obave svoj posao, a do tada neka se Op ina ogradi od bilo kakvih radnji oko navodnog grobišta, rekao je tada Horvat. Križ na Lešu, uz blagoslov i svetu misu, postavljen je 12. srpnja prošle godine. - Ja sam jedan od rijetkih koji javno iznosim svoje stavove. Nemam ništa protiv postavljanja križa na grobištu Leš, ali smatram da jednom svi Kotorip ani moraju saznati pravu istinu. Osobno sam protiv da se postavljeni križ nasilno ili nenasilno ukloni, samo želim da nadležne institucije obave svoj posao, zaklju io je Horvat.

U prodaju deset parcela u zoni Jug Op insko vije e op ine Kotoriba donijelo je odluku o raspisivanju i provo enju natje aja za prodaju nekretnina u Poduzetni koj zoni Jug putem usmenoga javnog nadmetanja. Na prodaji je 10 parcela, a po etni iznos kupoprodajne cijene nekretnine je 10 kuna za metar kvadratni. Prvo usmeno javno nadmetanje odr-

žat e se u samoj zoni u petak 29. listopada s po etkom u 12 sati. Ukoliko se ne prodaju sve parcele, nastavlja se prodaju i to svaki zadnji petak u mjesecu. Kupac e biti oslobo en pla anja komunalnog doprinosa uz uvjet da u roku od dvije godine podnese zahtjev za izdavanje gra evne dozvole. Isto tako ugovorom e biti regulirana

obveza kupca da u roku od pet godina sagradi poslovnu gra evinu i u istom roku ishodi uporabnu dozvolu. U slu aju da u roku od 5 godina kupac ne izgradi poslovnu gra evinu površine najmanje 3% ukupne površine parcele, prodaju parcele prvo e morati ponuditi Op ini po kupoprodajnoj cijeni na javnom nadmetanju. (a )

12. listopada 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BELICA

MALA SUBOTICA

Eko flor plus izabran za Održani Dani kruha i zahvalnosti koncesionara za odvoz otpada Eko flor plus d.o.o. odvozit e otpad s podru ja op ine Belica. Tamošnje Op insko vije e na svojoj je posljednjoj sjednici spomenutu tvrtku iz Gornjeg

Stupnika prihvatilo kao najpovoljnijeg ponuditelja koji se javio na natje aj za koncesiju za skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada. Koncesija

traje pet godina, a koncesionar e godišnje (u dva obroka) pla ati 27 tisu a kuna koncesijske naknade. Otpad e se odvoziti svakih deset dana. (vk)

U Maloj Subotici održani su Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Tradicionalno su se kod župnog dvora okupili brojni gra ani te lanovi Udruge umirovljenika Mala Subotica, Puha kog

a Leš

orkestra op ine Mala Subotica, Udruge žena Držimurec - Strelec, Sport za sve, KUU Zvon, Dje ji vrti Poto nica, OŠ Tomaša Gori anca Mala Subotica, PŠ Držimurec Strelec, Udruga žena Palov anke. Svaka udruga bila je

zadužena za jedan dio prehrambenih proizvoda koje su nosili na blagoslov pred oltar. Dan je proveden u znaku stjecanja zna aja kruha, kao i svega onog što dobivamo iz plodova zemlje. (vk)

UPITAN NASTAVAK izgradnje sportske dvorane u Orehovici

rvat i urednica ika Izabela Balog pisma upozorenja u shvatiti i kao zastrašivanje, nisu primjerene demokratskom društvu

Umjesto Snježane Matoš (HDZ) novi vije nik postao Branko Malek (HDSS) Na sjednicu je ostavku na mjesto vije nika dala Snježana Matoš iz redova HDZ-a i nositeljica liste na zadnjim lokalnim izborima koalicije HDZ - HSLS - HDSS. U pismenoj ostavci navodi da odlazi iz osobnih razloga. Novi vije nik je Branko Malek iz HDSS-a koji je dao sve anu prisegu. U predizbornom sporazumu lanovi spomenute koalicije dogovorili su da e HDSS dobiti vije ni ko mjesto na pola mandata, pa je ovime, nešto ranije, dogovor i realiziran. (a )

Grgec: Državno odvjetnišvo kaže da nema ovlasti po pitanju Leša Zamjenik op inskog na elnika Dobriša Zvošec spomenuo je anonimno pismo koje je dobila glavna i odgovorna urednica Kotoripskog vjesnika Izabela Balog. – U tom pismu tako er ima isje-

aka, pa je za pretpostaviti da pisma šalje ista osoba ili skupina. Nadležne institucije moraju to znati i prona i pošiljatelja jer je on tu 'med nama' u Kotoribi, rekao je Zvošec. Najavio je za idu u sjednicu posebnu to ku dnevnog reda vezanu uz grobište Leš. - Mi na idu oj sjednici moramo donijeti odluku što emo s postavljenim križem na Lešu. On je postavljen bez dozvole i treba od-

lu iti što s njime dok se ne utvrdi istina, rekao je Zvošec. Na elnik Ljubomir Grgec nadovezao se kako je Op ina uputila dopis Državnom odvjetništvu u akovcu, odakle je stigao odgovor da oni nemaju ovlasti za poduzimanje koraka radi utvr ivanje istine o Lešu. Kakav e nastavak imati ova pri a oko grobišta Leš, ostaje nam pri ekati do sljede e sjednice Op inskog vije a. (R)

Nema financijskih sredstava, a stupovi sagra eni još 2008. godine propadaju Rijetko se u Hrvatskoj spominjala rije “kriza“ kada su Me imurska županija i op ina Orehovica 2008. godine izdvojili prva financijska sredstva za izgradnju sportske dvorane u Orehovici. Milijun i osamsto tisu a kuna uloženo je u po etak realizacije investicije, koja je uz novu školu trebala riješiti dugogodišnji problem loših prostornih uvjeta u kojima se u preure enom nekadašnjem Društvenom domu obrazuju tamošnji u enici i rade djelatnici. Dok je škola izgra ena (premda još nije opremljena), sude i po odgovoru koji je stigao u Op inu Orehovica iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ta sredina u dogledno vrijeme ne e imati novu dvoranu. Op ina je još u mjesecu travnju ove godine uputila molbu za pomo pri financiranju izgradnje, no u o itovanju iz Ministarstva navodi se da u ovoj prora unskoj godini ne raspolaže programom putem kojeg bi se moglo sudjelovati u financiranju spomenutog projekta.

Deratizacijom protiv štetnih glodavaca

Nova sportska dvorana o ito ne e biti tako brzo izgra ena, ali ostaje pitanje što e se dogoditi s do sad ugra enim betonskim stupovi

Mještani darivali krv Gradsko društvo Crvenog križa akovec je na podru ju op ine Orehovica organiziralo akciju darivanja krvi. Odazvalo se 28 mještana, a krv su darivala 24, dok su 4 bila odbijena. (vk)

Veliki problemi oko financiranja Financiranje, kaže se nadalje u dopisu iz Ministarstva, nije mogu e ni u sljede oj 2011. godini, s obzirom na to da još uvijek nije

Opremanje škole do kraja kalendarske godine Nakon što su uskla eni troškovnici, Ministarstvo obrazovanja, znanos i sporta uskoro bi trebalo raspisa natje aj za nabavku opreme za novu zgradu Osnovne škole u Orehovici. Kupnja e se nancira sredstvima Svjetske banke, a radi se o inves ciji vrijednoj oko 1,500.000 kuna. Po procjeni ravnatelja Sušeca, škola e bi opremljena do kraja ove kalendarske godine pa e u enici i djelatnici u 2011. bi u novoj zgradi.

U razdoblju od 17. do 22. rujna koprivni ka tvrtka “Sanitacija“ d.o.o. na podru ju op ine Orehovica obavila je sustavnu dera zaciju. Tre rano je ukupno 894 doma instava, od ega 768 u Orehovici, Podbrestu i Vulariji, te 126 u romskom naselju. Korištena je rasuta meka na bazi an koagulanata druge generacije, a jekom postupka primije en je manji stupanj infestacije štetnim glodavcima u odnosu na stanje u prolje e, za prve ovogodišnje dera zacije. U doma instvima u kojima je primije en pove ani broj glodavaca poduzete su posebne mjere. (vk)

Ukupna površina objekta je 1.740 kvadratnih metara, a obuhva a 12 u ionica. To je, me utim, nedovoljno da bi svi u enici nastavu mogli poha a u jednoj smjeni. - Projek za školu su, pojašnjava Sušec, ra eni u nekom prijelaznom razdoblju pa je izgradnja šest dodatnih u ionica, koliko je potrebno za odvijanje jednosmjenske nastave, predvi ena u sklopu budu e sportske dvorane. (vk)

odobren novi program CEB 7, koji se odnosi na izgradnju i nadogradnju školskih objekata i dje jih vrti a. - Godine 2008. sagra eni su temelji i nosivi stupovi, no na tome je sve stalo. Bilo je planova i pokušaja da se ishodi novac za nastavak projekta, me utim, onda je došla kriza. S obzirom na to da ve tre u godinu za redom po stupovima padaju kiša i snijeg, bojimo se da e beton propasti. Trebalo bi ga konzervirati ili nastaviti izgradnju. Vlada ovih dana najavljuje novi investicijski ciklus u Hrvatskoj pa se možda tu na e neki novac, kaže ravnatelj Osnovne škole Orehovica, ujedno i predsjednik Op inskog vije a Orehovica, Branko Sušec. Izgradnja dvorane u Orehovici stajala bi oko deset i pol milijuna kuna, što ne uklju uje opremu. (Velimir Kelkedi)

2 m / n 0 k2010.

,0 10. 64do 31.

kocka 30x30 siva obi na sa kockicom 10x10 crna ili crvena obi na

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

DOZNAJEMO Javna uprava za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me im

Promatranje ptica u Eur OP INSKO VIJE E Gornji Mihaljevec

Prora unska žalost i šahovska radost Izvješ e o izvršenju op inskog prora una za prvih šest ovogodišnjih mjeseci ražalostilo je vije nike na 10. sjednici Op inskog vije a, održanoj prošli utorak. Prora un je ostvaren u skromnom iznosu, odnosno sa svega sedamnaest posto. Prema rije ima i pojašnjenjima op inskog na elnika Franje Kova i a, na slabo izvršenje utjecao je povrat poreza te izostanak državnih potpora. Radost pak je donio zamjenik na elnika Boris Resman, izvijestivši vije nike da su juniori Šahovskog kluba Gornji Mihaljevec postali lanovi I. hrvatske šahovske lige za juniore. Takvom se uspjehu moralo zapljeskati, kao i Resmanu, dugogodišnjem šahovskom djelatniku, mentoru i predsjedniku gornjomihaljevskih šahista.

Vije e je donijelo odluku o visini i raspore ivanju sredstava za financiranje politi kih stranaka, prema kojem stranke koje osvoje više od 10 posto glasova i dobiju na elnika imaju pravo na 3.000 kuna, te 1.500 kuna za vije nika. Op inski na elnik Franjo Kova i vije nicima je na uvid dao ponudu jedne dizajnerske ku e koja bi izradila op insku zastavu i grb. Odlu eno je da se za izradu op inskih obilježja raspiše javni natje aj. Na sljede u sjednicu bit e pozvan komunalni redar Vid Mar ec, koji e podnijeti izvješ a o radu te saslušati potrebe i prijedloge gdje i zašto intervenirati. Isto tako vije nici su odlu ni da se napravi red u davanju zakupa na javnim površinama prilikom proštenja i sli nih doga aja. (S. Mesari )

Kao dio aktivnosti kojima se obilježava Me unarodna godina biološke raznolikosti, Javna ustanova za upravljanje zašti enim prirodnim vrijednostima na podru ju Me imurske županije po prvi put se uklju ila u akciju “Europsko prebrojavanje ptica“. Projekt je ina e osmislila organizacija “BirdLi e International“, a proveden je u 27 europskih zemalja. Djelatnicima me imurske ustanove u brojanju ptica na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu 2. listopada pripomogli su u enici akove ke Gimnazije te Osnovne škole Sveti Martin na Muri, uz partnerstvo Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka. Kako kaže stru na suradnica me imurske Javne ustanove pro . Mihaela Mesari , “Birdli e international“ je organizacija koja se bavi prou avanjem ptica na europskoj razini i svake godi-

ne skuplja podatke o tome koliko je ptica bilo u migraciji.

“Birdwatching turizam” U akciji prebrojavanja ptica na podru ju naselja Otok, Donji Mihaljevec i Donja Dubrava, pod nadzorom djelatnika Javne ustanove, sudjelovalo je 25 osoba – u enika i njihovih pro esora. Dobili su dalekozore i pri-

Najbrojnije su vrane Najve i broj jedinki od ukupno 16 vrsta ptica koje su evidentirali sudionici akcije prebrojavanja ptica odnosi se na vrane ga ac. Uz njih, uo eni su škanjac, siva vrana, vrabac, siva aplja, svraka, velika sjenica, vjetruša, divlja patka, crvenokljuni labud, rije ni galeb, bijela pastirica, kos, veliki vranac, brezov zviždak i veliki djetli . (vk)

ŠETNJA RUDARSKO - murskim putem

Lijepo vrijeme za rudarske usp

Stojko mjeri še er i tlak

UDRUGA DIJABETI ARA Grada Mursko Središ e

Središ ani imaju še er i visoki tlak Povodom Svjetskog dana srca Udruga dijabeti ara Grada Mursko Središ e organizirala je besplatno mjerenje še era i masno a u krvi te tlak za lanove, ali i ostale gra ane. Ovu prigodu iskoristilo je 80-ak ljudi, a rezultati mjerenja su, prema rije ima Stanislava Stojka, predsjednika središ anskih dijabeti ara, poraža-

vaju i. Svi kojima su obavljene izmjere imaju povišeni še er, masno e i tlak. Svaki prvi utorak nave er Udruga dijabeti ara sastaje se u Vatrogasnom domu u Murskom Središ u, a sastancima mogu nazo iti i ne lanovi, odnosno svi gra ani koji to mogu i žele. (sm, oto: Siniša)

SVETI JURAJ na Bregu

Izra uju elaborat sme e signalizacije Pod predsjedanjem Petre Nedeljko održan je tre i sastanak povjerenstva za turizam op ine Sveti Juraj na Bregu, na kojem je predsjednica podnijela izvješ e o izradi elaborata turisti ke (sme e) signalizacije, kao i izvješ e o izradi turisti kog vodi a. Glede elaborata turisti ke signalizacije, on se nalazi u azi otografiranja i ozna avanja turisti kih sadržaja na kartama, što se radi zajedno sa Županijskom upravom za ceste (ŽUC) i uglavnom sve ide prema planu. ŽUC je kao suradnicu na ove poslove angažirao dipl. ing. Ljerku Cividini, a ve su odre ene lokacije za postavljanje znakova uz županijske i lokalne ceste. Turisti ki vodi malo e pri ekati jer je povjerenstvo zauzeto izradom elaborata turisti ke si-

gnalizacije, koji bi trebao biti prije dovršen. Stoga e se na izradi turisti kog vodi a lanovi povjerenstva snažnije angažirati u prosincu. Za ove poslove tražit e pomo op inskog na elnika, a trebat e i pro esionalnog otogra a za snimanje i izradu otografija s turisti kim sadržajima, kao i kratak opis svega što e biti na otografijama. (S. Mesari )

Promatra i su ozbiljno shvatili svoj zadatak, a da se isti obavi na što kvalitetniji na in, pomogli su i dalekozori

Rudarski po asni vod pozdravio je šeta e

Povodom Dana hrvatske neovisnosti Gard Mursko Središ e i Turisti ki kompleks “Cimper“ u Murskom Središ u organizirali su šetnju Rudarsko - murskim putem, kojem se odazvalo šezdesetak gra ana, prvenstveno lanova Planinarskog društva “Bundek“. Lijepo vrijeme pogodovalo je šeta ima da ožive rudarske uspomene od rudarskih jama (sada haldi) u polju izme u Murskog Središ a i Hlapi ine, preko “štrekice” do “separatora” i igrališta u TK-u “Cimper“, gdje su nekada bile rudarske barake i radionice. Šeta e su na put ispratili dogradona elnik Dražen Srpak, doma i župnik vele asni Tomislav Antekolovi i predstavnica TK-a “Cimper“ Jasmina Turk.

Nakon što su šeta i prošli Rudarsko - murski put, na terenima TK-a “Cimper“ održane su sportske igre i zajedni ko druženje, uz rudarski grah, PILKA pivo, rakiju i ledeni aj. Šteta je što na šetnju nije došlo više ljudi

PRVI OKTOBERFEST u Murskom Središ u

Svega je bilo, samo ne posjetitelja U restoranu i pivnici “Cimper“ u Murskom Središ u u petak je održan 1. Oktober est, odnosno svojevrsna ve er doma eg piva, po uzoru na sli nu megapriredbu u Münchenu u Njema koj. Odmah treba re i kako je svega bilo, samo ne jedne stvari. A ta jedna “stvar“ jesu gosti ili posjetitelji. Jedva etrdesetak ljudi našlo se u ina e lijepom i ugodnom ambijentu Cimpera. Gostima je to eno Pilka pivo TEAM-ove pivovare u Murskom Središ u, te služeno primjereno jelo. Od pivni kih specijaliteta, preko rudarskih kotleta do slastica. Za dobro raspoloženje pobrinuo se glazbeni sastav Sinovi Me imurja, a cijene piva bile su prigodne. Održana je i tombola te još nekoliko prigodnih nagradnih igara. Unato zaista malom broju ljudi, osoblje Cimpera, posebice voditeljica Jasmina Turk, nisu pokazivali nelagodu i posao su odradili vrhunski. Dogradona elnik Dražen Srpak nije skrivao nezadovoljstvo što više ljudi nije došlo na ovu priredbu, unato simboli noj cijeni i svemu što je uloženo u priredbu. No, složio se s potpisnikom ovog lanka, da se ne smije odustati, te je sigurno da e se idu e godine održati 2. Oktober est. Kona no, tradicija se stje e godinama i upornim radom, odnosno neodustajanjem. (S. Mesari )

Na ovom pivopiji mogu pozavidjeti i Nijemci

12. listopada 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

urske županije uklju ila se u me unarodnu akciju prebrojavanja ptica

ropi novi turisti ki trend ru nike za prepoznavanje ptica te, razdijelivši se u tri grupe, krenuli u prebrojavanje. - Rezultati su zanimljivi i zadovoljni smo. Premda nismo imali sre e što se ti e ptica u migraciji, nismo naišli na ve a jata, uo eno je mnogo stanarica. Sveukupno smo izbrojili više od 400 ptica, što uklju uje i 7 posebno zna ajnih vrsta, koje e biti osnova da se rijeka Drava proglasi podru jem Natura 2000. kad u emo u Europsku uniju. Rezultati su poslani Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, a ono e ih proslijediti u ‘Birdlife international’ u Slova ku, gdje se objedinjuju podaci iz cijele Europe. Cilj cijelog projekta je ukazati na važnost biološke raznolikosti, posebice kod ptica. Mesari naglašava i kako promatranje ptica postaje sve popularniji trend u Europi. U tu se aktivnost uklju uju obi ni gra ani, a razvija se i “birdwatching turizam“, što u budu nosti može postati i dijelom turisti ke ponude našeg kraja.(Velimir Kelkedi)

pomene Šetnja nekadašnjim rudarskim kompleksom

(svaka ast “bundekima“), jer prigoda i program bili su zaista izvanredni. Od lijepog vremena do ugostiteljske ponude vrijednih radnika Cimpera, ali i vrijednih nagrada za šeta e. (S. Mesari )

Tematski dan posve en Svjetskom danu pješa enja i hrani - plodovima zemlje Osnovna škola Mursko Središ e provodi godinama, ali ove godine u suradnju se uklju io i Grad Mursko Središ e. Mjesec listopad je mjesec u kojemu se svake godine provode Dani zahvalnosti za plodove zemlje, te obilježavaju i provode razne aktivnosti vezane uz Dan pješa enja, Svjetski dan hrane i Svjetski dan jabuka, pojasnila je Marija Trstenjak, ravnateljica škole. Osnovna škola obi no organizira tematski dan, tako da se jedan dio u enika uputi u šetnju u neki vo njak, drugi u mlin, tre i u pekaru. Uz Svjetski dan hrane obi no prirede izložbu, kola e i druge plodove zemlje. A ove godine Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, školi je ponudio inicijativu da se krene na zajedni ku šetnju Rudarsko - murskim putem, 15. listopada. Šetnja kre e iz Cimpera, preko Zaleš a, lu ice, skele i kraj nekadašnjeg rudnika

UDRUGA P ELARA “AGACIJA“

Unato naporima zaštitara prirode, broj biljnih i životinjskih vrsta i dalje opada Ujedinjeni narodi 2010. godinu proglasili su godinom biološke raznolikosti. Ta organizacija s nevladinim ekološkim udrugama diljem svijeta tijekom godine provodi niz aktivnosti s ciljem da se upozori na prekomjerno izumiranje životinjskih i bioloških vrsta. Prije osam godina države u okviru UN-a potpisale su dogovor da e 2010. godine smanjiti izumiranje životinjskih i biljnih vrsta, ali cilj nisu postigle jer je ugroženih vrsta svaki dan sve više.

Uzroci smanjenja broja vrsta ponajprije su širenje naselja i poljoprivrednih površina. Neuspjeh u zaštiti biološke raznolikosti, napominje UN, mora biti opomena svima da je vrijeme za u inkovite akcije u zaštiti šuma, rezervi vode, koraljnih grebena i drugih ekosustava. Ujedno upozorava da smanjenjem površina pod šumama ovje anstvo gubi besplatne spremnike istoga zraka i vode te zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta, kao i materijal za ogrjev. (vk)

RASADNIK IVA kod Ivanovca

Deset godina hortikulture i rasadni arstva Tradicionalni Dan rasadnika IVA, koji se nalazi kod naselja Ivanovec uz cestu akovec - Prelog, ove je godine bio u znaku obilježavanja 10. obljetnice postojanja i više nego uspješnog poslovanja na podru ju hortikulture i rasadni arstva. Na prošlotjednom druženju bilo je 112 uzvanika iz 65 doma ih i stranih tvrtki s kojima IVA gaji stru ne, trgovinske i prakti ne odnose. Uz druženje i kušanje me imurskih i drugih dobrota i delicija, gosti i uzvanici razgledali su prvu izložbu fotogra ija hortikulturnih ostvarenja. Prezentirana je i proizvodnja rasadnika Floring iz Osijeka, najve-

OSNOVNA ŠKOLA i Grad Mursko Središ e zajedno

Tematski dan posve en pješa enju i plodovima zemlje “3. maj“ te preko Cerovke natrag do Cimpera. Za u enike od 1. do 4. razreda ruta šetnje bila bi kra a, samo do gradske lu ice, a u enici viših razreda prošli bi cijelom dužinom šetnicom u trajanju od etiri sata. Po završetku šetnje na cilju u Cimperu razgledali bi Spomen dom rudarstva. Uz to jedna grupa roditelja, u itelja i u enika zadužena je za izložbu plodova zemlje i hranu u natkrivenom prostoru Cimpera na otvorenom. Plodovi zemlje i hrana poslužit e da se sudionici šetnje njome i po aste. A Cimper bi se aš enju pridružio ipsom od jabuka i klipi ima. Škola e za djecu tijekom šetnje osigurati sendvi e i sok. Šetnja Rudarsko - murskim putem odvi-

Marija Trstenjak, ravnateljica OŠ Mursko Središ e, i Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika jat e se od 10 do 14 sati 15. listopada, pod uvjetom da vremenske prilike budu naklonjene šeta ima. Imat e i edukativni karakter jer e se na zanimljivim lokacijama re i ponešto o svakoj od njih.

Marija Trstenjak, ravnateljica OŠ Mursko Središ e, kazala je na zajedni koj konferenciji za novinare da joj je drago što je Grad pokazao interes za organizaciju ovoga tematskog dana te da je unatrag

UDRUGA p elara Me imurske županije “Agacija“

ega hrvatskog proizvo a a gotovih travnjaka, te nizozemskog Boskoopa. Ljepotu druženja dopunili su tamburaši iz Ivanovca i ljubazni doma ini. Rasadnik IVA ukrasno listopadno drve e uzgaja na 19 hektara, na kojima raste 280 tisu a sadnica drve a. Posjeduju 150 kvadratnih metara plastenika, te kontejnerište i prodajni prostor na 8 tisu a kvadratnih metara. Ukratko, sve što je potrebno u vrtu, dvorištu i stanu može se kupiti kod IVA-e, koja je na dobrom glasu deset godina. (S. Mesari , IVA)

godinu - dvije uspostavljena tješnja suradnja izme u škole i Grada Mursko Središ e. Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika, kazao je da se Grad na ovu inicijativu odlu io zbog promicanja vrijednosti zdravog življenja, tim više što je cijeli listopad prožet raznim aktivnostima vezanima uz zdravlje. Uz to nedavno mjerenje še era u krvi uz Dan srca na inicijativu Udruge dijabeti ara pokazalo je da se gra ani Murskog Središ a ne mogu pohvaliti dobrim zdravstvenim pokazateljima, pa je svaka akcija koja promovira šetanje i kretanje dobrodošla. U Križovcu, naselju u sklopu Grada, 10. listopada održat e se tako er manifestacija posve ena plodovima zemlje i jeseni. Sve te aktivnosti važne su za dobar osje aj ljudi u gradu, kazao je Srpak. Rudarsko - murski put sve je više prihva en od brojnih individualnih šeta a, Grad ga želi brendirati, a to je mogu e i ovakvim organiziranim šetnjama. (BMO)

Piše: Ivan Šopar

Ocjenjivanje meda Važnost p elarstva od nekad do danas (2)

U sklopu svojih redovnih aktivnosti Udruga p elara “Agacija“ i ove godine organizira ocjenjivanje meda. Uzorke mogu predati svi p elari bez obzira na to jesu li lanovi udruge, no uz uvjet da je med s podru ja Medjimurja. Prikupljat e se u prostoriji Agacije u akovcu, A. Schuelteis-

sa, 14. listopada ( etvrtak) i 16. listopada (subota) u vremenu od 18 do 19 sati, a zatim e biti analizirani na Agronomskom fakultetu u Zagreb pod vodstvom prof. dr. sc. Nikole Kezi a koji je ujedno i lan Agacije. Uzorak ine 3 staklenke meda težine po 1 kg, a cijena po uzorku je 250 kn. (vk)

Me imurski p elari ve inom su uklju eni u Udrugu p elara “Agacija“ koja se brine o unaprje enju p elarstva u našoj županiji. Prema evidenciji registra p elinjaka i broja p elinjih zajednica, u Me imurju ima 300 p elinjaka s oko 10 do 12 tisu a aktivnih p elinjih zajednica. Udruga broji 158 lanova koji su ve inom lanovi Hrvatskoga p elarskog saveza, uz to ve ina lanova ima op epriznate svjedodžbe za zanimanje p elar i stalno se educiraju preko predavanja i prakti nih radionica u cilju boljeg p elarenja, a posebno kvalitete p elinjih proizvoda. Registrom p elinjaka obuhva eni su gotovo svi p elinjaci u našoj županiji, osim tzv. ilegalnih p elinjaka koji e se trebati legalizirati u skladu katastra p elinje paše ili e biti dislocirani. Ilegalni p elinjaci i p elinje zajednice predstavljaju veliku opasnost za

ostale p elinje zajednice u blizini jer nemaju kontroliranu zdravstvenu skrb, pa mogu biti žarišta nekih opakih p elinjih bolesti. Registar p elinjaka je sukladan kapacitetu katastra p elinje paše jer na odre enom podru ju može biti odre eni broj p elinjih zajednica o emu odlu uje lokalni p elarski povjerenik. Vlasnik zemljišta time nema pravo naseliti p elinje zajednice ako je podru je ve prenapu eno p elinjim zajednicama. Danas p elari muku mu e sa raznim tretiranjima kemikalija u prirodi koje ak ne moraju biti toksi ne za p ele i ljude ali zbunjuju p ele jer gube orijentaciju ili se ne mogu vratiti u košnicu jer ih p ele stražarice ne puste u košnicu zbog stranog mirisa, feromona i dr. Utvr eno je da p ele burno reagiraju na uklju ivanje mobitela, što je potvrda da elek-

tromagnetski valovi odre ene frekvencije smetaju p elama, a toga svakim danom ima sve više i signali su sve ja i. Prema tome, p elar treba uložiti puno truda da bi p elinje zajednice održao zdravima i u dobroj kondiciji. Razna tretiranja insekticidima u poljoprivredi, tretiranja protiv komaraca, mirisi i dim od paljenja sme a, posebno plastike (dioksin), od strane nesavjesnih gra ana tako er negativno utje e na stanje p elinjih zajednica. Na žalost, esto se ponašamo kao da je Zemlja samo naša ne misle i kako e to utjecati na cjelokupni ekosustav, pa nam esto smetaju i p ele u našoj blizini ne misle i da je p ela bitan imbenik ekosustava i bitna karika u hranidbenom lancu u prirodi. Prema nekim znanstvenim spoznajama nestanak p ela izazvao bi nestanak velikog broja

biljnih vrsta, pa prema tome i životinja, što bi se katastrofalno odrazilo na život ljudi, pa upravo zato trebamo ustrajati na plemenitom zadatku održivosti p ela za budu a pokoljenja. Držanje p ela, mjesto i smještaj p elinjaka regulirano je Zakonom o držanju p ela kojeg se moraju pridržavati svi p elari, ali i unato tome p ela u letu se može na i i na najneuobi ajenijim mjestima te svojim ubodom ugroziti osobu koja je alergi na na ubode, pa takve osobe trebaju biti posebno oprezne kad se nalaze u prirodi. Život u prirodi donosi radosti ali i rizike, a kako smo mi dio prirode ne možemo živjeti u sterilnom okruženju. Na kraju, p elar u tom plemenitom poslu, sa dobrom p elarskom praksom, je entuzijasta a mora biti i ekolog i biolog s jedne strane, te dobar tehnolog za p elinje proizvode.

Dobro je znati SALON STOLARIJE MARLEX, E. i G. LEGENSTEIN 11, ČAKOVEC Tel: 040/384-234

Za avansna plaćanja nudimo poseban popust!

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 17

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

RADENKO HAŽI , vo ar i vinogradar iz Jurov aka, nema problema s prodajom jabuka AKOVE KI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Smokve z goric Dobra jabuka uvijek je na cijeni Premda je država utvrdila zajam enu cijenu konzumne jabuke u iznosu od 2,60 kuna po kilogramu i premda se govori da kona no ne e biti problema s prodajom i naplatom jabuka, ve je ovog trenutka više nego jasno da sve ne e i i željenim tijekom. Naime, mnogi vo ari, prvenstveno proizvo a i jabuka, pou eni su lošim iskustvima iz proteklih godina, kada im kupci nisu ni na vrijeme ni dogovoreni iznos platili po nekoliko mjeseci, pa i skoro godinu dana. Ovog trenutka berba jabuka je u punom zamahu i dok mnogi vo ari nisu na isto što, kako i kome prodati jabuku, Radenko Haži iz

Smokve su debele kao kruške, a tek so ne! Malo kišno, malo obla no i najmanje sun ano vrijeme utjecalo je na doga anja na akove kom sajmu i placu. Naime, robe je bilo dovoljno, ali je kupaca bilo relativno malo, odnosno manje nego kada sunce sije. Novost u ponudi jesu smokve iz me imurskih gorica i vo njaka, koje su krupnije i so nije od jadranskih, odnosno primorskih. Solidna je ponuda kestena, paprika, patlidžana i raznog cvije a, osobito ma uhica koje najavljuju približavanje dana Svih

svetih. Dobra je ponuda drva za ogrjev, no ljudi previše ne kupuju, kao da zime ne e uskoro biti. (S Mesari , Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - smokve - kesten - zimike - patlidžan - paprika - krumpir - kukuruz - ma uhice - erika

14 kn/kg 10 kn/kg 8 kn/kg 5 kn/kg 6 kn/kg 2 kn/kg 1,1 kn/kg 5 kn/kom 20 kn/kom

Prodaja jabuka kod ku e na lijepo ure enom štandu

Paleta Haži evih proizvoda

Jurov aka tih nevolja jednostavno nema. - Zaista ni jedne godine nemam problema s jabukama i mogu re i da je jabuka mojoj obitelji izvor egzistencije i napretka koji je vidljiv na našem gospodarstvu. Nisam ja nikakav umjetnik ili udotvorac, nego radim pošteno i korektno, što su prepoznali kupci i potroša i naših jabuka. Samo u po etku su me pojedinci preveslali, ali sam ih pro itao i više s njima nisam želio imati nikakav posao, premda su nudili više cijene nego drugi. Odgovorno tvrdim da dobra jabuka uvijek ima cijenu, kupca i potroša a. Nasuprot tome, loša jabuka zagubi se u šumi raznih interesa i na kraju vo ar ima samo velike gubitke i nevolje. Kao i u svakom drugom poslu, i kada su u pitanju jabuke, treba biti kvalitetan u proizvodnji i poslovan u odnosu s kupcima i potroša ima. Kada si takav, onda je jabuka isplativa, bez obzira na konkurenciju, koja esto puta nije lojalna i poslovna, govori Haži , koji u svojim vo njacima godišnje ubere izme u 30 i 40 tona kvalitetnih jabuka.

kupci pla aju i više nego Haži evi o ekuju. Osobito se to odnosi na sortu zlatni delišes. Oko 85 posto jabuka prodaju, a 15 posto prera uju u sok, ocat i jabu no vino te sušeno vo e (jabu ni ips). Haži je uvjeren kako se vo arima ne isplati graditi hladnja a ili skladišni prostor nego je najbolje jabuku prodati u vo njaku, dakle, sa stabla. - Nema tako loše jabuke da se ona ne bi mogla iskoristiti, odnosno preraditi. Naravno, potrebno

ju je pobrati i potom je preraditi te proizvod plasirati na tržište. Stranci koji nam dolaze iz SPA Golfer Resorta Sveti Martin oduševljeni su našim prirodnim sokom, octom i vinom od jabuka, koji su proizvedeni od plodova niže klase, naglašava Haži , i dodaje da ništa ne dolazi preko no i, ali da se rad i dobra roba uvijek isplate. Osim jabuka, Haži evi proizvode vrhunsko vino chardonay i graševinu, a donedavno su proizvodili med i rakiju. (Stjepan Mesari )

Sve se iskoristi i proda Jabuke obitelji Haži odlikuju se kvalitetom jer rastu u briježnom, autohtonom okruženju, pa esto puta

Radenko i k erka Tatjana nazdravljaju jabu nim vinom

KUTAK ZA agrosavjet

Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Prvi pretok vina Prvi pretok radimo kada je završeno alkoholno vrenje tj. kada se sav še er pretvorio u alkohol i CO2 te kada se mlado vino pro isti, vremenski to bi bilo od sredine studenog do kraja sije nja. Za prvi pretok vina potrebno je voditi ra una da je vino provrelo bez ostatka še era, jer preostali še er može uzrokovati mlije no – kiselo vrenje tzv. zavrelicu (za suho vino dopušta se 4 g po litru neprovrela še era, a octene kiseline da ne prelaze 0,8 g po litru)

te da je završeno malolakti no vrenje tj. razgradnja jabu ne kiseline. U nepovoljnim godinama (nedovoljna tehnološka zrelost) prvi pretok odga amo kako bi se prirodnim putem (djelovanjem bakterija i kvasaca) proveo biološki proces razgradnje jabu ne kiseline u mlije nu kiselinu koja daje harmoni nost vinu. Pretakanj se preporu a kada se istalože vinske soli - tartarati, koji uzrokuju stvaranje taloga u bocama i zamu enje vina koja su

smještena u prostorijama s ve im temperaturnim oscilacijama. Taloženje tartarata pospješujemo dodavanjem metavinske kiseline i to 10 grama na 100 litara vina, ili za one koji imaju male koli ine vina rashla ivanjem podrumskih prostorija otvaranjem vrata nekoliko dana. Prije pretoka potrebno je napraviti zra ni test u tajanju od 24-48 sati i ako vino posme i dodajemo 10-15 grama kalijevog metabisul ita ili 1-1,5 dcl sumporaste kiseline na 100 litara vina i to 48 sati prije pretakanja. Vrstu pretoka, otvoreni ili zatvoreni odre ujemo prema vrsti vina, eventualnim manama koje želimo odgoditi ili karakteristikama koje želimo zadržati, ali o tome u sljede em nastavku.

12. listopada 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Do zdrave hrane u ugostiteljstvu vlastitom kontrolom procesa proizvodnje

Opasnosti za ljudsko zdravlje iz hrane Temeljni preduvjet poslovnog uspjeha u ugostiteljstvu je zdrava i kvalitetna hrana. Me utim kako biti siguran da hrana koju pripremamo ne sadrži: 1. Štetne bakterije i njihove toksine, viruse, plijesni - njihove toksine (mikotoksini) te parazite. 2. Štetne kemijske tvari: ostaci veterinarskih lijekova, ostaci sredstava za zaštitu bilja (pesticidi), teški metali i opasne tvari koje sami stvaramo kod prženja, 3. Mehani ke ne isto e: kosa, dlaka, nejestivi dijelovi biljaka, dijelovi kukaca, estice zemlje, drvo, plastika, staklo i sli no. Sve navedeno su opasnosti za zdravlje ovjeka koje se mogu nalaziti u hrani. Mikrooroganizmi i štetne kemijske tvari (opasnosti pod 1 i 2) ne mijenjaju svojstva namirnice – izgled, boju, konzistenciju, miris, okus i teksturu (osje aj kod žvakanja) ak i ako se umnože

u namirnicama. Upravo zato ih ne možemo otkriti našim osjetilima. Mehani ke ne isto e se tako er vrlo teško otkriju unaprijed. Otkrije ih gost kad po ne uživati jelo.

Zaštitne mjere za kontrolu opasnosti u pripremi jela Klju no je pitanje što bi trebalo u initi da se u pripremljenom jelu ne na u navedene opasnosti za ljudsko zdravlje? Samo je jedan odogovor. Treba uvesti vlastitu kontrolu svih postupaka – radnji u procesu pripreme jela – samokontrolu. Da bi samokontrolu mogli u inkovito provesti u praksu pomaže nam sustav – «stru ni alat « kojeg zovemo HACCP (po etna slova od engleskih rije i: Hazard – opasnost; Analysis – analiza; Critical – kriti ni; Points – postupak; Analiza opasnosti kriti nih postupaka).

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Da bi ga uspješno primjenili u svojem restoranu potrebno je kvalitetno teoretsko i prakti no školovanje.. Samokontrola opasnosti u kuhinji Primjer iz prakse Nedavno se na jednom velikom okupljanju ljudi dogodila zaraza putem hrane. Oboljelo je puno ljudi. Mnogi su završili u bolnici. Ima li što gore za ugostitelja? Naravno da nema. U paniranom mesu je prona ena opasna bakterija. Da je ra ena kontrola temperature ulja (oko 150 – 160 oC) i temperature u proizvodu (>82oC) termometrom, nikako se ne bi dogodilo da štetne bakterije prežive. Osim toga takav proizvod se nakon prženja ne smije hvatati golim rukama – treba koristiti pribor. Nakon pripreme za dulje uvanje od 2-3 sata namirnica

se mora uvati na temperaturi >600C. Kada bi se pri pripremi jela pridržavali ovih normi – provodili samokontrolu - navedena zaraza se ne bi mogla dogoditi. Upravo zato potrebno je obrazovati ljude. U predvi anju znanja koja nam trebaju za budu nost kontrole hrane svakako treba uklju iti navedene alate (HACCP). mr. sc. Bojana Božovi , dr. vet. med. Bioinstitut d.o.o. akovec

VAŠ VRT - Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

Iako je prošao rujan, još možemo sijati travu Evo, mi zeleni smo jako fleksibilni, kažemo sijati u rujnu, ako ne, ako morate odmarati, možete i u listopadu, ako ni u listopadu niste našli nikoga da nažulja ruke umjesto Vas, sa ekajte do prolje a. Možda za Boži dobijete na dar nešto za tu svrhu. Izbor sjemena, odnosno sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o tome dali je travnjak sun an ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Ku ni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost optere ivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom. U sjemenskim mješavinama nalazi se 3,4-5 vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nosilac bitnih svojstava, a ostale ju prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obi no se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 kvadratnih metara, a postotak klijavosti im se kre e od 65-90 %. Onima koji obe avaju više, nemojte vjerovati.

Od velike želje možda trava isklije i 100% ali ako se uzme u obzir da je sijanje trava ipak jedan teži posao, za pretpostaviti je da vaš odnos s duhovnim ne e biti na 100% pa ni klijavost ne e biti takva. Ali kad Priroda u ini svoje i vlatke trave se po nu probijati iz zemlje (to se zove nicanje) svakako zahvalite maj ici prirodi na takvom daru i ona e vam dati lijep travnjak. Pitanje prve košnje jest biološko, moralno, estetsko i tehni ko pitanje. Izgled i kvaliteta travnjaka izravno ovisi i o redovitoj i pravodobnoj košnji. Naj eš e se travnjak kosi kada trava dosegne visinu od oko 10 cm. Iznimka od toga je mlada trava koju kosite prvi put. Nju treba pokositi kada naraste otprilike 5-7 cm. Tada je preporu ljivo koristiti strižnu ili ru nu kosu , jer rotacijska može po upati mlade busene trave zbog slabijeg korijena. Obavezno pokosite travu prije nego što padne snijeg, jer e zimi pod snježnim pokriva em trava po eti truliti, pa e vaš travnjak u prolje e izgledati vrlo ružno. Ne volim rije ‘ružno’ pogotovo ne na kraju razgovora, zato u ovo pri anje o travnjacima završiti podsje anjem na divan osje aj koraka bosim nogama po svježe pokošenoj gustoj tratini. Pozdravi iz IVE!

Mozaik

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ KANADE U IVANOVEC

Veliki jubilej proslavljen u rodnom kraju Onima koji su ekali kao da avion iz Kanade nije letio nekom odgovaraju om brzinom, jer su bra a i sestre starije životne dobi s puno nestrpljenja ekali svoju ro enu sestru iz Kanade i njezinu obitelj. Teta Anika, kako je svi u široj obitelji zovu, željela je svoj bra ni zavjet 50. godišnjice braka sa svojim mužem, porijeklom iz Italije, proslaviti doma u Me i-

murju, gdje je i ro ena, a ve više od pola stolje a živi u Montrealu. Te nedjelje u rujnu bilo je veliko slavlje u crkvi Svetog Vida u župi Blaženog Alojzija Stepinca, jer su s njima svoju 40. godišnjicu braka proslavili i brati Dragutin rep sa svojom ženom. I oni su samo za tu prigodu doputovali iz Kanade. Bilo je ve i ranijih posjeta Hrvatskoj i rodnom do-

mu, ali ovaj je bio uprili en baš za zahvalu Bogu za sve lijepe i teške dane koji prate svaki ljudski život. Po prvi put maj inu Domovinu, tete, strine i stri eve mogli su susresti sinovi Frenki i Toni, skoro pa pedesetogodišnjaci. Susretu, upoznavanju i veselju brojnih brati a i sestri ni nije bilo kraja. Sa širokim osmjehom

na licu govorili su nam kako im je ovdje lijepo. Tu su se našli i prijatelji iz Kanade koji su obišli svoje obitelji u Ivanovcu. Za ljubav i prijateljstvo svojim prijateljima iz mladosti ak iz daleke Australije doputovali su Ivan i Verica Križai iz Male Subotice. Ljubav ne gleda kontinente i oceane i nema granice, rekli bi mnogi.

Sretni slavljenici

Slavljenici s obitelji, rodbinom i prijateljima za uspomenu

Na kraju svete mise župnik vl . Danijel Bistrovi izrekao je slavljenicima tople rije i estitke. Kad su zajedno na kraju sa zvucima trube zapjevali “Me imurje, kak si lepo zeleno”, teško je bilo zaustaviti suze. Poslije toga zajedni ka otografija pred

crkvom, a onda žurno u autobus da bi se zajedno otputovalo na “veliko gustuvaje“ u restoran “K Jeleni”. Ples, smijeh i radost me u rodbinom i prijateljima potrajali su do dugo u no . Ostat e prelijepe uspomene i sje anja, ali i velika želja za novim susretom. ( )

ŽUPAN KOD AKOVE KIH FRANJEVACA

ŽUPANIJSKA bolnica akovec

U prvom planu obnova crkve i samostan Sv. Nikole biskupa

Stalni dušobrižnik vele asni Lon ari

Povodom blagdana Sv. Franje Asiškog me imurski župan Ivica Perho obišao je akove ki Franjeva ki samostan u kojem je proveo ugodnih sat vremena razgovaraju i s gvardijanom ra Stankom Belobrajdi em. Posjet je bio prilika da se Perho upozna s tijekom radova na obnovi oltara župne crkve Sv. Nikole biskupa, koji je prije nekoliko godina skinut sa svog mjesta i otpremljen restauratorima. - Obnova drvene konstrukcije, kipova i ukrasa ide svojim

tijekom, a najviše ovisi o financijskim sredstvima. Nakon što restauratori završe svoj posao, oltar e zasjati u svom prvobitnom sjaju, rekao je izme u ostaloga ra Belobrajdi . Župan Perho pak je obe ao da e Županija i dalje, ovisno o financijskim mogu nostima, pomagati obnovu interijera samostana i crkve, jer se radi o vrijednom povijesnom spomeniku, a za istu su predvi ena sredstava u županijskom prora unu.

ŽUPA SVETOG ANTUNA Padovanskog akovec

Sveti Franjo s pticama Povodom blagdana Svetog Franje Asiškog, utemeljitelja ranjeva kog reda, u župi Svetog Antuna Padovanskog na akove kom jugu blagoslovljen je bron ani kip Svetog Franje Asiškog s pticama, iji je on i zaštitnik. Kip visok 2,5 metra i težak 200 kilograma blagoslovio je ra Željko Železnjak, ranjeva -

BOG MOJIH DETALJA

Po Mariji k Isusu Prošli tjedan proslavili smo Dan neovisnosti naše domovine Hrvatske, a dan prije bio je blagdan Gospe od krunice, koji je uveden u Crkvu kao zahvala za veliku pobjedu krš anske flote nad turskom, u glasovitoj bitki kod Lepanta, 7. listopada 1571. Rekao bih da se nije moglo bolje urediti – domovinska neovisnost i Gospa od krunice. Naši junaci, branitelji, nosili su krunicu oko vrata i izvojevali pobjedu, zato je domovinska neovisnost spomendan slobode koja nam je zaslužena vjerom u Boga, po molitvi krunice. U davnini, kod Lepanta, zaustavljena je turska najezda. Do

tada Turci nisu znali za poraz ni na kopnu, ni na moru, pa je u Europi bilo duboko uvriježeno mišljenje o turskoj nepobjedivosti. Ali udo se dogodilo – krš ani su pobijedili po molitvi krunice. Tako je bilo i u Domovinskom ratu – s krunicom oko vrata pobijedili smo daleko ja eg. Me utim, slobodu trebamo znati uvati. Moramo je uvati od ‘’modernih’’ neprijatelja. Kakvi su današnji neprijatelji naše slobode? Nevjerojatno ali istinito – danas su oni nevidljivi tj. duhovni. U ono staro doba neprijatelj je bio javan. Znalo se koja je njegova mo i organizacija, koje su njegove pozicije. Treba re i da kako god bilo, kad je

vidljiv, neprijatelj je nekako lakši, zna se protiv koga se bori. Opasniji je skriveni ili duhovni neprijatelj, i takvi danas prijete našoj Domovini – duhovni, skriveni ili nevidljivi neprijatelji. Njih uglavnom nitko ne zove takvim imenima, ak što više, proglašava ih se dijelovima filozofije, znanosti, humanizma, kulturnog naslje a, slobodom, ljudskim pravima… Jedan od takvih duhovnih neprijatelja je moralni relativizam, stav koji drži da ne postoji apsolutna moralna istina, koji smatra da svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje i ustrajati na tome, koliko god se ono drugima inilo pogrešnim. To se tada naziva slobodom i zahtjeva od drugih toleranciju. Moralni relativizam je sistem koji sugerira da je nemogu e odrediti i imati objektivne vrednote, da je sve

ki provincijal, koji je potom i predvodio sveto misno slavlje u zajedništvu s doma im župnikom paterom Antunom Jesenovi em i vikarom susjedne ranjeva ke župe ra Josipom Vukojom. Kip je rad akademskog slikara Josipa Poljana iz Zagreba. (sm, PJ)

dopušteno i da ništa nije sveto. Po njemu se istina prilago ava danoj situaciji – prema odre enim kulturnim ili povijesnim okolnostima. On zastupa stav da je neosnovano da osoba ili grupa ljudi procjenjuje postupke drugih. To pojednostavljeno zna i da svatko u ime ‘’svoje istine’’ može opravdavati sve što radi, pa ak i rat, a to je strašno i nedopustivo. Duhovni neprijatelj je vrlo opasan, i s takvim se danas mi suo avamo, a njegovo je ime – relativizam! Kriza vrednota nikoga ne smije ostaviti ravnodušnima, ni Crkvu, ni društvo. Stoga smo pozvani na duhovnu borbu, na borbu za ideale i moralne vrednote. Kriza istine postoji, ali krš ani imaju izlaza – krunicu! U molitvi krunice, Marija nas drži za ruku i vodi k svome sinu Isusu, uvode i nas tako u

Županijska bolnica akovec, odnosno korisnici njihovih usluga (pacijenti) od sada svaki dan mogu biti na svetoj misi u bolni koj kapelici. Novi i stalni dušobrižnik je vele asni Milan Lon ari , donedavni župnik u Virju, a ranije u me imurskoj Orehovici. Svete mise služe se svaki dan u 16.30 sati, klanjanje je svaki etvrtak, a duhovni razgovor sa sve enikom je nakon svete mise. Od ponedjeljka do petka od 10 do 13 sati te subotom od 16 do 19 sati vele asni Lon ari obilazi bolesnike. Vele asnog Lon ari a može se dobiti na tele one 040/361-002 i 091/557-8668. Njegovim dolaskom me imurski župnici i akove ki ranjevci oslobo eni su tjednog de-

žuranja, odnosno služenja misa u akove koj bolnici. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 12. listopada Bruno, Serafin srijeda, 13. listopada Edvard, Edita etvrtak, 14. listopada Divko, Krasna petak, 15. listopada Terezija, Trezika Piše: vl . Antun Štefan cjelokupnu tajnu spasenja. Ona je dobila bitke u dalekoj i u nedavnoj povijesti, a takva je i danas – sjajna obrana od moralnog relativizma, kojemu ništa nije sveto. To je istinska neovisnost.

subota, 16. listopada Margareta, Gerard nedjelja, 17. listopada Ignacije, Cvjetko ponedjeljak, 18. listopada Luka, Flavijan

za velike i male

„Jabu ari“ nagra eni ekološkim kampom u Austriji! provodila ga je skupina u enika prvog razreda i dio lanova novinarske skupine pod vodstvom profesorice Zlatke Grahovec u suradnji s profesoricom Žaklin Lukša i uz brojne savjete gospo e ravnateljice Tee Dragi Runjak, kao i profesorica Marije Vuk i Nevenke Sinkovi . Prva nagrada uz zasluženo priznanje, donijela je vrijedno Pripremila: Katarina Škvorc, iskustvo našim jabu arima: jedGimnazija akovec notjedno putovanje Austrijom od 19. do 26. rujna 2010. Tijekom prošle školske godine Gimnazija se uklju ila u me unarodnu školsku inicijativu „Europske škole za život na planetu – zajedni kom akcijom za životnu sredinu Europe” u organizaciji Svjetske zaklade za zaštitu prirode i Zaklade Erste. Ekipa gimnazijalaca osmislila je projekt Bakine jabuke kojim su istraživali stare sorte jabuka i nastojali pokazati lokalnoj zajednici kako se konzumacijom lokalnih proizvoda, u ovom slu aju starih sorti jabuka, može smanjiti ekološki otisak. Projekt su na završnom doga aju 4. lipnja 2010. predstavili u enica Margareta Bali i profesor Petar Pavlic, a tijekom školske godine

Dan prvi Krenuli smo u nedjelju 19. rujna. Naše prvo odredište bio je Be . Glavni grad Austrije kojem sam se osobno najviše veselila. Imali smo ast obi i glavna mjesta u samom centru Be a uz sjajnog vodi a, a da bi dan bio još bolji, nave er smo posjetili Prirodoslovni muzej. Ono što je bilo posebno u tom posjetu muzeju jest injenica da smo u muzej ušli kao posebna skupina nakon zatvaranja i to što smo imali posebnu ast do i na sam krov muzeja i promatrati no nu panoramu središta Be a. Pogled koji se ne zaboravlja!

Dan drugi Drugi dan pružio nam je

mogu nost samostalnog istraživanja Be a, kako podzemnom željeznicom, tako pješice. U popodnevnim satima posjetili smo Zakladu ERSTE, organizatore ovog projekta i izleta. Tako er, posjetili smo Schönbrunn, prošetali se dvorcem i uživali u njegovoj okolini!

Dan tre i Oprostivši se s Be om, krenuli smo u Nacionalni park Donau– Auen koji obuhva a podru je uz Dunav od Be a do Bratislave. Uz predavanja o biljnim i životinjskim vrstama toga podru ja, posjeta terariju, najzanimljivije tog dana bilo je veslanje rukavcima Dunava.

Mrzlo je i rosno jutro “Zdigni se, idemo na brotvo!” zakr i mama “nejdem, tak se mi još spi. Ali, moram se zdi i, a nedami se. Kaj e mi grozdje? Moren ja i bez njega. Trpajo me v auto kak vre o kalampera i idemo. Tek v trsjo sam se prav zbudil. Koli mene uda trsi, a iš e ve grozdja. Bilo ga sako formo: beloga, rnoga i rlenoga. Saki bro dobil je konto v roke i krenul na posel. Konte su se punile. Motal sam se sim pak tam po trsju. Roke su mi bile zamozane, a losi mokre od megle. Grozdja je se ve bilo vu vre aj, a se meje na trsju. Koli polneva smo bili gotovi. Zmo eni zamozani i la ni smo se seli za stol i jeli kak da nam je to prvo jelo v životo. Dok smo se si dobro najeli, bilo je vreme da idemo dimo z goric. V aute smo se znarivali s punaj vre aj grozjda. I dišli smo… Makar sam bil zamozani blaten i nadelalsam se ekam drugo brotvo. Ivan Dunjko, 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Prepovedala mi je jesen Prepovedala mi je jesen, Meglenim tihim jutarnjim glasom Kak stalno putuje Po tomu našemu svetu lepomu. Da leti na hrptu vetra mrzloga I sako zmo eno drevo

Vu šumi kušne. A ono onda malo boju premeni I zeleno listje najempot je žuto I rleno, I otpira svoj letošji jesenski ples. Potli pak dok s plesa dojde, Svoje najlepše obleke sle e, Othiti kostaje i žire I pomalem na po inak dide. Unda jesen znova preleti, Na sivomu oblaku. Još jempot z dež om spere šumo I stiha dale odide. Kristina Novak, 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Jesen pred vratima Jesen je pred vratima, eka da ih otvorim. Žedna ovog kraja naše domovine. I kuca… kuca…kuca… Po mojem srcu kuca, ekaju i da ga otvorim. Ali… htjela bih da nam društvo pravi Još malo ljeto. Jesen je tu pred vratima, eka da ih otvorim, S veseljem I da je ljubazno pozdravim. Otvaram vrata, Pozdravljam jesen… A ona… prelijepa… šarena… ulazi. Pozdravljaju i ljude. Otvorite i vi vrata jeseni i Do ekajte je s radoznaloš u Jer… svaka je jesen druga ija. Ema Mesari

Dan šesti Kako se ovaj nacionalni park proteže i u Ma arsku, posjetili smo i taj dio. U etnoku i u selu Sarrodu iskušali smo se u izra ivanju raznih predmeta od trstike i šaša, a popodne smo opet odmjerili snage u veslanju, ovaj put u kanuima. Mislili smo

da emo to isto tako odveslati s lako om, no nije bilo baš tako jednostavno. Svakih nekoliko metara zastali bismo u šašu što nam je na po etku bilo smiješno, a još je smješnije bilo kad je netko drugi zastao u njemu.

Dan sedmi Sve što je lijepo kratko traje, pa je tako i naš izlet stigao kraju. Pred nama je bio još jedan, posljednji dan u Lutzmannsburgu, mjestu u Gradiš u

Dan etvrti i peti Još jedan dan proveli smo u nacionalnom parku, no ovaj put bio je to Nacionalni park Neusiedler See. Tamo smo proveli cijeli dan voze i se biciklima i istražuju i prirodu. Mogli smo puno toga nau iti uz pomo naših vodi a, ekopedagoga koji su nam na najbolji mogu i na in predstavili jedan od nacionalnih parkova Au-

Jesenske svaštice Na brotvi

strije. Posjetili smo i Obstbau, proizvodnju jabuka obitelji Leeb, kao i proizvodnju starih sorti raj ica i drugog povr a.

Svijet pri a • Svijet pri a

Zlatna jesen No ni sat. Pono otkucava. Mjesec pun. Vukovi zavijaju. Dozivaju nas. Osluhnimo jesen. Ona nas eka Pod Mjesecom pozla ena. Pjesmom vukova zadivljena. Zanosno, zavodljivo se smije I dolazi do nas, polako. Poodmakla no . Pred vratima jesen. Za ahurena. Zla ana. U naša mala srca ulazi. S radoš u ih otvara. Smiješak nabacuje. Po inje vladati. Dah mi zastaje. Vu jim glasom ozvu ena. Mjese inom pozla ena. Prekrasna. Lijepa. Zlatna jesen. Ema Mesari

Vani je jesen Namesto kaj bi fti i popevali, Megla se vle e, Nikam diti ne e. A unda malo sunce posvetli, I za as je ve er. Dnevi su krajši postali, A no i jako duge. Jesen kak da bi mela dugoga kista, S šterim letno idem, Od lista do lista. Vuni veter puše, I na deš deši, A mi se nutri držimo, I sam vum gledimo. ovek bi mislil, Da jesen je tak tužna, Al ona lepo zgledi, Dok nam rlene jaboke rodi. Vlatka Tišlari , 8.a OŠ IVANOVEC

poznatom po termama i vinogradarstvu. Dan smo proveli istražuju i prirodu toga kraja, a ve er je bila posebno zanimljiva. Naime, u selu Veliki Borištof u Interkulturalnome centru KUGA (Kulturna zadruga) ugostili su nas Gradiš anski Hrvati. Predstavili su nam svoju povijest, svoj jezik i nastojanje da ga o uvaju. Poslastica na kraju bio je i koncert mladog austrijskohrvatskog benda Cofeeshock Company. Ovih sedam dana prebrzo je prošlo. Nau ili smo jako puno o susjednim zemljama, kako o prirodnim speci i nostima, tako i o kulturi i povijesti, ali smo i oja ali ljubav prema našem zavi aju, kao i svijest o tome kako njegov opstanak ovisi o našoj brizi i postupcima. Stoga, zahvaljujemo i organizatorima, školi i profesorima koji su nam omogu ili ovo putovanje i ovo životno iskustvo!

Piše: Žarko Skok

Tarini ježi i - Renato, zar ovo malo stvorenje uvijek mora i i s nama? - pitao je posprdno Marko svog prijatelja. Renato malo iskrivi usta i pogleda iza sebe. To malo stvorenje bila je zapravo njegova sestra Tara koja se esto sama tiho igrala nedaleko od njih. etvrti u tom društvu bio je najstariji - Vinko, promišljen i uvijek s nekim novim idejama. Tog su dana dje aci odlu ili napucavati jedan drugome loptu, dok se mala Tara igrala u pješ aniku. Tik uz to igralište jedan je susjed ve ranije iskopao povelike rupe za ogradu. Iako joj je brat posebno napomenuo da se ne približava rupama, Tara je

nošena dje jom radoznaloš u pogledavala upravo prema tom mjestu. Nitko od dje aka nije primijetio da ve duže vrijeme gleda samo jednu od njih. - Renato, Renato! - vikala je glasno sekica. – Što sad ho eš? - ljutio se Renato prigušeno, ali više zbog svojih prijatelja. Ipak krene prema njoj, znao je da ga nikad ne zove bez razloga. – Pogledaj tu - uperi Tara prsti u jednu od rupa. Unutra je bilo pet malih ježi a koji su pokušavali iza i van. Svojim su se nožicama, ak i njuškicom, snažno upirali ali bezuspješno. Nekako bi došli do pola, a onda su se po rahloj zemlji samo otkotrljali natrag na dno. Ubrzo su stigli Vinko i Marko te su i oni gledali ovaj nesvakidašnji doga aj. - Trebali bi ih negdje pospremiti - javila se mala Tara, gledaju i ih o ima punim nade. – Znam, mogli bi u tvoju sobu - nacereka joj Marko.

– Ima malecka pravo - javi se Vinko – ježevi su korisni, a u ovoj rupi bi možda i uginuli. – Da, samo kako? - pitao se Renato. Marko bez rije i otr i do ku e i donese veliku kartonsku kutiju. Na taj na in se opravdavao za svoje ponašanje. Renato u ne i pažljivo digne jednog ježi a i stavi ga u kutiju. - Vjerujte mi, uop e ne osje am bodlje - re e veselo. Uskoro su svi mali ježevi bili u kutiji. Bojažljivo su istraživali novi prostor. Nakon što su ih se nagledali, Vinko uzme kutiju u ruke. – Odnijet emo ih mom djedu, on e znati što dalje. Dobro udni djed Franjo bio je ganut dje jom pažnjom. Njegovo veliko, ogra eno dvorište s vo njakom i povrtnjakom bilo je idealno mjesto za ježi e. – Bravo djeco, tko se toga prvi dosjetio? - pitao ih je – Moja seka! - brzo re e Renato. Ovog je puta morao biti ponosan na nju.

Likovna izložba Sara Blažon DOMAŠINEC

Ivan

Lipi Kristijan, 7.r OŠ DRAŠKOVEC

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Blanša Blaževi (34) i Igor Pavi (38) iz Šenkovca dobili su sina Brunu, ro enog 29. rujna u 12.48 sati.

Matija (29) i Kristina (30) Branilovi iz Trnovca dobili su Leu, ro enu 1. listopada u 13.55 sati.

Antonio (32) i Sanja (37) Korpar iz akovca dobili su Karla, ro enog 1. listopada u 7.10 sati.

Tomica (30) i ur ica (24) Sobo an iz Lapšine dobili su Dinu, ro enog 29. rujna u 14.30 sati. Kod ku e je bracu do ekao David (16 mj.).

U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI obilježen Me unarodni dje ji tjedan

Bojan Jambroši razveselio mališane u Županijskoj bolnici U sklopu obilježavanja Me unarodnoga dje jeg tjedna na odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec kroz cijeli je tjedan organiziran niz aktivnosti kojima se djeci nastojao olakšati boravak u bolnici. Tako je u etvrtak mališane posjetio mladi akove ki pjeva Bojan Jambroši . Bojanovo se ime sve eš e veže uz humanitarni rad, pa se tako bez oklijevanja odazvao i razveselio djecu u bolnici rodnoga grada. Ugodni razgovor nije mogao prote i bez pjesme, a na repertoaru su se osim Bojanove “Ne govori da me znaš” našle i brojne dje je pjesmice. Bojan je tako er ispri ao kako teku pripreme za nadolaze i show “Ples sa zvijezdama” u kojem e sudjelovati, a za djecu je imao i male poklone.

12. listopada 2010.

Marijan (28) i Adrijana (24) Dobrani iz Ma kovca dobili su sina po imenu Edi, ro enog 1. listopada u 16 sati. S bracom je pozirao Erik (3).

Djeca akove kih dje jih vrti a posjetila Me imursku županiju

Djeca iz vrti a “Žibeki” i “Cvr ak” imala su brojna pitanja za župana Perho a

Bojan Jambroši uljepšao je bolni ke dane mališanima u Županijskoj bolnici

Osim Bojana, protekli su tjedan djecu u bolnici posjetili i Dje je gradsko kazalište akovec s pred-

stavom “Dvije ajne žlice prašine”, kazališna družina Trinaesti i s predstavom “Razvikani pjetli ” a odr-

žana je i likovna radionica pod vodstvom Blaženke Bašek. (bš)

Me unarodni dje ji tjedan obilježen je i u Me imurskoj županiji, koju su u etvrtak posjetila djeca Dje jih vrti a “Žibeki” i “Cvr ak”, u organizaciji Društva “Naša djeca” iz akovca, a u pratnji svojih odgajateljica. Mališani su tom prigodom županu Ivici Perho u predali listu sa svojim željama i zahtjevima.

Nakon druženja i odgovaranja na dje ja pitanja, župan je u razgovoru s okupljenim novinarima istaknuo da najmla i lanovi društva ne smiju osje ati gospodarsku krizu, te da je svima u politici jedna od glavnih zada a osigurati im bezbrižno djetinjstvo.

GUSTAFI - sjajan nastup u Paladinu Jedinstveni istarski bend urbanog zvuka, koji prire uje uvijek i posvuda gdje nastupa prave fešte, u subotu je isto potvrdio i u akove kom Paladinu. Skup odli nih glazbenika na elu s frontmenom Edijem Maružinom i atraktivnom Barbarom Munjas, koji daju tijekom cijelog nastupa posebnu energiju, akove ku publiku doveli su do usijanja i priredili odli nu dva i pol satnu zabavu. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

12. listopada 2010.

SluĹžbeno zapo ela nova sezona Tribine NOVI SKI KATALOG ZIMA 2010/2011

zatraĹžite katalog u naĹĄoj poslovnici!

. 2 0 3 $ 6 =$*5(% G G 9$0 18', 6 9 , - ( 7 L WR SR SRVHEQLP FLMHQDPD $.&,-( /$67 0,187( 3218'( ),567 0,187( 3218'(

.203$629, 6., ./8%29, u Austriji / Matrei, Sillian i Zillertal 02.01.-08.01. 6 polupansiona od 3.695 kn u Italiji / Kronplatz, Canazei i Arabba 01.01.-08.01. 7 polupansiona od 3.695 kn FRANCUSKA AUTOBUSOM Valmenier, Val Thorens, Val Cenis, Risoul,Chamrousse 02.01.-09.01. ve od 1.730 k i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

+,7 38729$1-$ zrakoplovom iz Zagreba! ANTALYA 20.10. hotel 4*, 8 all inclusive od 1.870 kn EGIPAT-KRSTARENJE NILOM 14.10. upoznajte znamenitosti i " udesa" drevnog Egipta 8 dana ve od 6.395 kn

18',02 , zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika (Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

Ĺželite neĹĄto drugo i druga ije, nudimo vam JESENSKA PUTOVANJA LONDON 29.10., 4 dana avionom ve od 2.995 kn PRAG 29.10., 4 dana autobusom ve od 995 kn LISABON 29.10., 5 dana avionom ve od 4.795 kn RIM 29.10., 4 dana avionom ve od 2.295 kn

:(//1(66 OPATIJA | GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* WELLNESS PAKETI do 29.12.2010. 3 dana od 958 kn

Frlji i ZKM suprotstavili se Crkvi i na akove kim daskama koje Ĺživot zna e Nova sezona Tribine i sluĹžbeno je zapo ela. A za po etak Centar za kulturu u goste je doveo kontroverznu predstavu â€œBu enje prolje aâ€? redatelja Olivera Frlji a i u izvedbi Zagreba kog kazaliĹĄta mladih. Predstava je napravljena po komadu njema kog dramati ara Franka Wedekinda, koji je sam autor Ĺžanrovski odredio kao dje ju tragediju. U njoj se redatelj koncentrirao na problem seksualnog sazrijevanja adolescenata, te institucije koje na ovaj ili onaj na in formiraju njihov seksualni identitet. U ovom slu aju Frlji se najviĹĄe bavio ulogom Katoli ke crkve, odnosno problematizirao je na in na koji Katoli ka crkva kroz zabrane i propise formira seksualni identitet mladih, ali i cijele druĹĄtvene zajednice. O predstavi ve se mnogo pisalo i diskutiralo. MiĹĄljenja su o njoj podijeljena - od oduĹĄevljenja zbog beskompromisnog progovaranja o mu nim temama pedo ilije, homoseksualnosti i Edipovom kompleksu, do potpunog zgraĹžanja i traĹženja da se predstava prestane izvoditi. Nisu udne ove reakcije jer je jednako u cijelom svijetu joĹĄ od 1881. godine, otkako je Wedekind napisao dramu. Tako je ona svoju praizvedbu ekala 15 godina, a i onda su deĹžurni duĹĄobriĹžnici traĹžili da se predstava ukine i zabrani. Kod nas najglasniji su bili crkvenjaci, koji smatra-

ju da se o takvim temama ne bi trebalo progovarati â€“ kao da je bolje pomesti ih pod tepih i praviti se da Mount Everest ispod tepiha ne postoji ili da nije bitan. No, njima redatelj Frlji nije ostao duĹžan, pa je u istupima u medijima progovorio o tome: Problem je u publici kojoj njezine vlastite predrasude postaju mjerilo onog ĹĄto gleda. â€˜Bu enje prolje aâ€™ je i o tome. Svima je malo previĹĄe da idem u takvu vrstu direktnosti gdje kriĹž pretvaram u svastiku. To sam napravio namjerno, u punoj svijesti, Ĺžele i pokazati ono latentno faĹĄisoidno u crkvi, ali i druĹĄtvenoj zajednici koju crkva predstavlja, a ĹĄto se povremeno aktivira. Dobro je da je kazaliĹĄte barem deklarativno militantno. Muka mi je od mlakih predstava koje su objektivne i koje se, zapravo, nikoga ne ti u. Htio sam u ovoj predstavi, kao i

u nekim drugima, ali moĹžda nikad ovako jasno, adresirati neprijatelja. KaĹže se: â€˜Svako dobro kazaliĹĄte zna svog neprijatelja, a naĹĄ neprijatelj je Katoli ka crkva. Katoli ka crkva jednako katoli ko kazaliĹĄte.â€™ No, kona no da do emo do izvedbe u akovcu. Solidna gluma uvjer-

Matica hrvatska ogranak akovec i KnjiĹžnica â€œNikola Zrinskiâ€œ akovec

WELL DAYS od 1.10. do 1.11.2010. 3 dana od 1160 kn 9LĹĄH LQIRUPDFLMD X QDĹĄRM SRVORYQLFL X ÄŒDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

ljivo je prikazala sve ove prije spomenute â€œmu neâ€? teme, a od glumaca posebno se istaknula Jadranka oki , ve dokazano i provjereno hrvatsko gluma ko ime. I tako je po ela joĹĄ jedna sezona -a, a mi se nadamo da nas o ekuje joĹĄ mnogo dobrih kazaliĹĄnih predstava. (mn)

DVORANA â€œZRINSKIâ€?, 12. listopada, 19 sati

Zajedno u organizaciju Koncert Mjeseca hrvatske knjige mladog

CRIKVENICA| fALKENSTEINER HOTEL THERAPIA 4* wellness paketi od 11.9. do 28.12.2010. 4 dana od 1345 kn UMAG| Hotel MELIA CORAL 5* | Hotel SOL GARDEN ISTRA 4* & Hotel SOL UMAG 4*

Predstava redatelja Olivera Frlji a izazvala je podijeljena miĹĄljenja â€“ od oduĹĄevljenja do zgraĹžanja

Program Mjeseca hrvatske knjige zajedni ki su predstavili Ljliljana KriĹžan, ravnateljica akove ke KnjiĹžnice, i Stjepan Hranjec, predsjednik ogranka MH akovec

Ogranak Matice hrvatske u akovcu i KnjiĹžnica â€œNikola Zrinskiâ€? akovec zajedni ki e ove godine organizirati program u povodu Mjeseca hrvatske knjige. Manifestacijom e se ove godine uklju iti u obiljeĹžavanje Me unarodne godine bioloĹĄke raznolikosti te e pokuĹĄati ukazati na probleme koji postoje u okoliĹĄu i predloĹžiti rjeĹĄenja istih. Manifestacija e zapo eti 15. listopada izloĹžbom plodova zemlje i ekorukotvorina u Igraonici Bamblek, a sve na istom mjestu zavrĹĄava 27. listopada predstavljanjem knjige za djecu â€œDolores i ĹĄumske sjeneâ€? autorice Irene Begi . Tijekom manifestacije joĹĄ emo imati prilike vidjeti pokoju izloĹžbu i

predstavljanje knjige, etnoradionice i itanje poezije pod kroĹĄnjama drve a u Perivoju Zrinskih, a posebno e zanimljiv biti likovno - literarni natje aj, ovaj put na tri teme â€œOblikujmo otpadni materijalâ€?, â€œSpasimo svijetâ€? i â€œZaĹĄto sva djeca na svijetu nisu sretnaâ€?. U manifestaciju e se uklju iti i bibliobus koji e 26. listopada posjetiti Dje ji vrti â€œPrigoâ€? u KurĹĄancu. (mn)

Program Mjeseca hrvatske knjige Petak, 15. listopada: u 12 sati u Igraonici Bamblek - IzloĹžba plodova zemlje, etnorukotvorina, uz glazbeno

- scenski program u izvedbi Malog folklora KUU-a â€œSelja ka slogaâ€œ NedeliĹĄ e. U 18 sati u izloĹžbenom prostoru â€œĹ koljkaâ€œ KnjiĹžnice â€œNikola Zrinskiâ€œ akovec IzloĹžba â€œBioloĹĄka raznolikost Me imurjaâ€œ i predstavljanje knjiĹžice â€œLivadni plavci â€“ bioloĹĄko blago Bedekovi evih grabaâ€? autorica Ĺ˝eljke Kadi i Jelene Pavlic. U petak 15. listopada od 7 do 19 bit e besplatan Internet za sve (1 sat) na oba odjela knjiĹžnice. Od 15. listopada do 15. studenoga trajat e likovni i literarni natje aji za osnovne ĹĄkole. A u istom periodu od mjesec dana KnjiĹžnica e svakom novom lanu dati poklon iznena enja. U ponedjeljak 18. listopada u 18 sati u dvorani Matice hrvatske akovec - predstavljanje knjige â€œDomovinski rat 1991.-1995. â€“ strateĹĄki pogledâ€œ autora Davora Domazeta LoĹĄe. Srijeda, 20. listopada, u Igraonici Bamblek etnoradionica â€“ Kak se pleteju cekeri. U petak 22. listopada od 12 do 13.30 u Perivoju Zrinskih - â€œ itajmo pod kroĹĄnjamaâ€œ. Srijeda, 27. listopada, u 18 sati u dvorani â€œZrinskiâ€œ (zgrada â€œScheierâ€?) - predstavljanje knjige â€œRukom pod rukuâ€œ autorice RuĹžice Juras.

pijanista Marija Buljana Mario Buljan ro en je 1988. godine u akovcu. Osnovnu glazbenu naobrazbu stekao je u Umjetni koj ĹĄkoli â€œMiroslav Magdaleni â€? u akovcu, u klasi prof. Nade Varga. Srednju glazbenu ĹĄkolu zavrĹĄio je u VaraĹždinu u klasi prof. Predraga Ĺ anteka, te upisao Muzi ku akademiju u Zagrebu, podru ni odsjek u Rijeci, u klasi prof. Marine Ambokadze. Ove je godine zavrĹĄio preddiplomski, te upisao diplomski studij. Na programu: J. S. Bach, L. van Beethoven, B. Papandopulo, S. Rahmanjinov, F. Chopin.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZLOŽBA slika Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog

Predstavilo se 23 autora “Dje ak s frulom”, slika koja je pobudila velik interes publike

Fra Ivan uri govori o župi Žeravac

SPA Golfer Resort Sveti Martin

Slike za Bosnu ponosnu i potomstvo Prošle je srijede u SPA Golfer Hotelu Resorta Sveti Martin otvorena skupna izložba slika pod nazivom "Umjetnici za Bosnu", na kojoj je izloženo i na prodaju ponu eno 27 likovnih djela. Na otvorenju su govorili fra Ivan uri iz župe u Žeravcu, fra Domagoj Šimunovi , gvardijan u Slavonskom Brodu, i profesor Ivan Bošnjak, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak" iz Varaždina, koje je prikupilo likovne radove. Izložba ostaje otvorena do 6. sije nja 2011. godine, do kada se slike mogu kupiti, a novac je namijenjen za gradnju crkve Svetog Franje Asiškog u Žeravcu, za školovanje siromašne djece, ljetnu školu njema kog jezika u Be u, obitelji s brojnom djecom, te za potomstvo i školstvo hrvatskog naroda. Izložene su i na prodaju ponu ene slike ure Sedera, Franje Francina Dolenca, fra Petra Perice Vidi a, Ljube Laha, Slavka Šohaja,

na djevojka) stoji šest, a najskuplja (Mojsije s kamenom plo om) trideset i dvije tisu e kuna. U kulturno - umjetni kom dijelu programa, kroz koji je vodila Marjetka Ha ek, nastupila je ženska vokalna skupina "Grlice" iz Svetog Martina na Muri.

Treba re i da na otvorenju izložbe nije bilo ni jednoga me imurskog sve enika, premda su bili najavljeni, kao ni jednoga kulturnog i politi kog djelatnika Me imurske županije, što je poprili no ražalostilo profesora Ivana Bošnjaka i doma ine. (S. Mesari )

Tjedan dana dje jeg kazališta

UTORAK, 12. listopada 2010. 10.00 Kazalište Kolibri, Ma arska: MIGOLJAVAC (Scena CZK-a) 14.00 Kazalište lutaka Zadar: VRTULJAK TAJNI (Scena CZK-a) 19.00 Mala scena, Zagreb: ANA I MIA (Scena CZK-a) SRIJEDA, 13. listopada 2010. 10.00 Gradsko kazalište mladih, Split: E, MOJ PINOKIO (Dvorana CZK-a) 12.30 Kazalište Kolibri, Ma arska: OTMICA IZ SARAJA (Dvorana HNKa u Varaždinu) 15.00 Kazalište KNAP, Zagreb: SKITNI KA BAJKA (Dvorana CZKa) ETVRTAK, 14. listopada 2010. 10.00 Gradsko kazalište Žar ptica Zagreb: MA AK U IZMAMA (Dvorana CZK-a)

Izložba se može pogledati do 3. prosinca

Mali broj posjetitelja na otvorenju izložbe Blaženke Salavarde, Radoslava Vili i a, Zlatka Šulenti a, Željka Šegovi a, Iris Bondora Dvornik, Katarine Žani Micheli, Ksenije Kantoci Šimonovi , ur e Gudlin Zanoški i Josipa Biffela. Cjenik i sve ostale informacije dobivaju se na recepciji hotela. Najjeftinija slika (Zamišlje-

U AKOVCU SE ODRŽAVAJU FESTIVALI “ASSITEJ” i “EPIFEST”

U akovcu je u ponedjeljak zapo eo jubilarni 10. festival "Assitej", susret kazališta za djecu i mlade. U tih deset godina druženja kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej u akovcu izvedeno je 126 predstava, koje je vidjelo oko 50.000 djece. Ove je godine selektor, ina e kazališni kriti ar, Igor Ruži od 18 prijavljenih odabrao 10 predstava u kojima e publika mo i uživati u 5 dana festivala. O vo g o d i š nje su predstave, kao i prošlogodišnje, presjek recentne produkcije hrvatskih kazališta za djecu i mlade, oni najbolji na kraju bivaju na-

Tradicionalna izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja Prelog otvorena je po etkom listopada u ugostiteljskom objektu "Riblji“. Izložba na kojoj su se predstavila 23 autora otvorena je povodom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. O izloženim djelima i autorima govorio je predsjednik udruge Franjo Ružman - Brko, dok je u kulturno - umjetni kom programu nastupila pjesnikinja Anastazija Anka Balent, koja je ujedno i otvorila izložbu. Izložena djela posjetitelji e mo i razgledati do 3. prosinca.

IZLOŽBENI PROSTOR CENTRA ZA KULTURU AKOVEC 14. listopada u 19.30 sati – otvorenje izložbe

gra eni nakon predstave vašim pljeskom, a na kraju festivala nagradama koje dodjeljuje stru na prosudbena komisija.

19.30 Izložbeni prostor CZK-a – otvorenje izložbe fotografija – Mario Jakši - MOJIH 10 GODINA NA SUSRETIMA ASSITEJA 20.00 Zagreba ko kazalište mladih Zagreb: PUT OKO SVIJETA U 80 DANA (Dvorana CZK-a) PETAK, 15. listopada 2010. 10.00 Produkcija Eszme i kazalište Vaskakas, Ma arska: LEKCIJE LETENJA ZA PO ETNIKE (Scena CZK-a) 15.00 Kazalište Ciroka, Ma arska: NINA-NANA (Scena CZK-a) 18.00 Kazališna družina Pinklec akovec: MALI AROBNJAK (Dvorana CZK-a)

Mario Jakši MOJIH 10 GODINA NA SUSRETIMA ASSITEJA - izložba fotogra ija Izložbom fotogra ija na ovogodišnjem e se Assiteju predstaviti mladi akove ki fotograf Mario Jakši , ujedno i lan Kazališne družine gPinklec h. Kako i sam gživi kazalište h, glumi i suoblikuje predstave, Mario je u posljednjih deset godina, od svojih prvih susreta s Pinklecima do danas, fotografskim objektivom uspio zabilježiti ne samo predstave ve i ono skriveno o ima gledatelja - crtice iza kulisa, scene i situacije koje se gigraju h ispred i iza zastora. Iz izrazito velikog broja fotogra ija nastalih u tom periodu, autor nam svojim izborom želi do arati cjelokupnu kako radnu, tako i opuštenu atmosferu festivala, podsjetiti na neke zna ajnije predstave, na ljude, glumce, kazališne djelatnike c Izložene fotogra ije ocrtavaju i presjek fotografsko - stvarala koga razvojnog puta Marija Jakši a, od njegovih po etaka rada gs obi nim foti em h, do današnjih profesionalnih i kvalitetnih fotografskih uradaka. Mario Jakši ro en je 1981. godine u akovcu. Fotogra ijom se bavi od 1998. godine, a profesionalno od 2005. Jedan je od osniva a Centra za mlade (CeZaM) i Fotokluba akovec, gdje obavlja funkciju predsjednika. Pokrenuo je i vodio brojne foto

i videoradionice te organizirao preko desetak fotografskih izložbi lanova CeZaM-a i Fotokluba akovec. Službeni je fotograf festivala Assitej, a kako profesionalno fotogra ira za potrebe Turisti ke zajednice i Grad akovec, njegove se fotogra ije mogu vidjeti u raznim promotivnim brošurama i asopisima (Ako, Fotomag, NF asopis studenata arhitekture). Nekoliko je puta samostalno ( akovec) i skupno izlagao u Hrvatskoj i Sloveniji ( akovec, Zagreb, Lendava, Vinkovci), autor je dva fotografsko - umjetni ka projekta (besplatno-fotkanje. com i designateproject.com). Od 2002. godine lan je profesionalne Kazališne družine “Pinklec”, gdje je glumio u tridesetak predstava za djecu i odrasle. Zna ajniju je ulogu ostvario u predstavi “Dje ak Ivek i pas Cvilek” (2009./2010.), u režiji Anice Tomi (koprodukcija KD Pinklec i HNK Varaždin ).

“Jalta, Jalta” najavljena je u etvrtak u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani

NAJIZVO ENIJI HRVATSKI MJUZIKL STIŽE U NAŠE SUSJEDSTVO

“Jalta, Jalta“ 6. studenoga u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin! Gradska sportska dvorana Varaždin proslavit e svoju drugu godišnjicu rada u subotu 6. studenoga uz izvedbu nezaboravnog mjuzikla "Jalta, Jalta“. Legendarni mjuzikl Milana Grgi a i Al ija Kabilja ujedno je i najuspješniji hrvatski mjuzikl svih vremena, a praizveden je 28. prosinca 1971. godine. Nakon što je u ožujku ove godine ponovno izveden u mati nom kazalištu "Komedija", u kojemu je i zapo eo svoj scenski vijek, ansambl kazališta "Komedija" udahnut e novi život ovom kultnom mjuziklu u Varaždinu, uz atraktivnu gluma ku i pjeva ku postavu koju ine Sandra Bagari , ani Stipani ev, Dražen u ek, Ronald Žlabur i dr. Glavni protagonisti ovog doga aja isti su najavili u etvrtak na pres - konferenciji koja je održana u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani. Tom prilikom je istaknuto zadovoljstvo što ovaj mjuzikl, za koji se uvijek traži karta više, dolazi u Varaždin, a poznati hrvatski glazbeni umjetnici Sandra Bagari i ani Stipani ev naglasili su kako je varaždinska publika za njih bila uvijek nešto posebno, pa su uvjereni da e tako biti i ovom prilikom.

Povijesni susret inspiracija za glazbeno scenski spektakl Redatelj predstoje ega glazbeno - scenskog spektakla je Vlatko Štefan i , kojemu je još davne godine 1973. dodijeljena Nagrada Grada Zagreba za režiju prvoga doma eg mjuzikla "Jalta, Jalta“, a koreogra iju potpisuje Tihana Škrinjari . Povijesni susret Roosevelta, Churchilla i Staljina 1945. u Jalti, i njihovo prekrajanje karte svijeta, poslužio je kao inspiracija za libreto Milana Grgi a, a skladatelj Al i Kabiljo daruje nam ponovno sve nezaboravne songove (Zelena livada, Whisky, votka, gin, Jalta, Jalta, Što e biti s nama sutra i dr.), te dakako – "himnu" mjuzikla: "Neka cijeli ovaj svijet". Upravo su ovu ariju kao simboli nu najavu velikog spektakla izveli Sandra Bagari i ani Stipani ev uz podršku varaždinskih pjeva kih talenata nakon pres - konferencije. Cijene ulaznica u pretprodaji iznose 60 kn (tribine), 80 kn (teleskopi), 100 kn (parter), te 200 kn (VIP ulaznice koje uklju uju i domjenak), a možete ih nabaviti na sljede im prodajnim mjestima: u sustavu ulaznice. hr, dm prodavaonicama u Varaždinu i akovcu, u Turisti kom uredu Grada akovca te u Suvenirnici Varaždin. Po prvi put se u našem kraju ulaznice mogu nabaviti i u mobilnoj prodaji u oba grada, akovcu i Varaždinu, a ulaznice e prodavati šarmantne hostese.

Sandra Bagari i ani Stipani ev uz podršku varaždinskih pjeva kih nada najavili su glazbeno - scenski spektakl “himnom” mjuzikla “Neka cijeli ovaj svijet”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

GODIŠNJI koncert Limene glazbe Belica DIXIELAND BAND BA akovec

Vrhunske izvedbe oduševile posjetitelje Limena glazba Belica protekli je vikend održala odli an godišnji koncert u beli kom društvenom domu, gdje se tražilo mjesto više. Brojna publika uživala je u jedno i pol satnom koncertu pod ravnanjem dirigenta Danijela Požgaja. lanovi orkestra koncert su zapo eli skladbom Antarctica Carla Wittrocka koju su izveli na Državnoj smotri u Novom Vinodolskom, dok je najve im pljeskom publika nagradila izvo enje skladbe J. S. Bacha u rock stilu. Na ovogodišnjem koncertu prvi put se s tri skladbe predstavio tuba kvintet, dok je novost bio i videozid na kojem su se kroz gotovo cijeli koncert vrtjeli prigodni filmovi. - Na današnjem repertoaru na i e se skladbe od renesanse do današnjeg doba. Sviramo od J. S. Bacha do hr-

Brojna publika uživala je u koncertu pod ravnanjem dirigenta Danijela Požgaja

Publici se predstavio i Igor Hrustek na trubi

vatskog autora Igora Kuljeri . Naravno, publika e imati prilike uti i dvije me imurske skladbe. Predstavit e se i solisti Nikolina Virgej - Pintar i Nino Erdeli , dok tako er imamo solista na trubi, Igora Hrusteka, kazao nam je uo i koncerta dirigent Danijel Požgaj. Godišnji koncert bio je prigoda da se spomenu zna ajniji doga aji i nastupi Limene glazbe Belica. U posljednjih godinu dana orkestar je održao 23 nastupa, me u kojima su oni najzna ajniji nastupi na Državnoj

smotri u Novom Vinodolskom te Županijskoj smotri u Donjem Kraljevcu. Brojne osvojene nagrade i koncerti na kojima se nerijetko traži karta više dokaz su da je ovdje doista rije o vrhunskom orkestru. - Limena glazba Belica ima dugu tradiciju. Godine 2005. proslavila je sto godina postojanja, dok je idu e godine 25 godina od novog osnivanja, reorganizacije Limene glazbe Belica. Plan nam je ostati na vrhu i osvojiti još brojne nagrade, dodao je Danijel Požgaj. (hz, oto: Vrzan)

Otvorili Hrvatski jazz sabor

ast da otvori Hrvatski jazz sabor, jednu od najvažnijih glazbenih mani estacija u Hrvatskoj, ove je godine pripala Dixieland bandu akovec. akove ki glazbenici poziv su dobili od slavnog vibra onista Boška Petrovi a, koji je bio oduševljen njihovim ljetošnjim nastupima u Grožnjanu, Novigradu i Umagu. Jazz sabor je održan u B. P. Clubu u Zagrebu, akov ani su svirali gotovo dva sata, a bilo je ak etiri bisa. Brojna publika, me u kojima su bili istaknuti glazbenici i pro esori Stanko Selak, Branko Buli Bula, Maja Savi , Lidija

Bajuk, te Eric Bo Weber, danski veleposlanik u RH, Christian J. Ebner, austrijski veleposlanik u RH, i mnogi drugi, estitala je Dixieland bandu na izvrsnom izvo enju više dixie brojeva, obra enih me imurskih napjeva i vlastitih autorskih pjesama. akove ki glazbenici nastupili su u standardnoj postavi: Ladislav Laci Varga, Marijan Novak, Danijel ok, Ferdinand Buhanec, Filip Krznar, Marko Žerjav i Davor Žerjav. Ovaj je doga aj na odre eni na in kruna njihovoga 13-godišnjeg rada i djelovanja na hrvatskoj jazz i glazbenoj sceni. (sm, N.V.)

KUD “SELJA KA SLOGA“ DONJA DUBRAVA

ŠAF na 48. Reviji hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece

Osvojili ak dvije nagrade u jakoj konkurenciji

Slogaši ponovno organizirali folklornu poslasticu

KUD “MURA“ Mursko Središ e

Folkloraši i tamburaši nastupili u Viškovu kod Rijeke Gostovali u Voloderu

Iva Ruži , Pia Klai , Jurica Paji , Zoe Klai , Dora Smoli i voditeljica Jasminka Bijeli Ljubi na Reviji u Zagrebu

U Zagrebu je od 23. do 26. rujna održana 48. Revija hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza i Osnovne škole “Rudeš”. I ove je godine za Reviju prijavljeno mnoštvo dje jih videoradova svih žanrova, ukupno 152, od kojih je za 8 službenih projekcija odabrano 94. Sve revijske projekcije održane su u kinu “Europa”, a na Reviji je sudjelovalo preko stotinu u enika iz raznih klubova iz cijele Hrvatske. Reviji je prisustvovalo i pet lanova ŠAF-a, zajedno s voditeljicom Jasminkom Bijeli Ljubi , koji su s velikom pažnjom i zanimanjem pratili revijske projekcije i upozna-

vali se s ostvarenjima djece iz drugih klubova. Na kraju su podijeljene i nagrade, pri emu mali ša ovci mogu biti zadovoljni jer su ak dva od tri prijavljena filma (Baka muholovka, Podmornica i arobnjaova šuma) nagra ena - film “Baka muholovka” dobio je jednu od deset ravnopravnih prvih nagrada dje jeg žirija, a film “Podmornica” od stru nog žirija. Treba spomenuti da je ove godine na Reviji zabilježena prava “poplava” animiranih filmova (otprilike tre ina svih prikazanih videoradova), pa je tako zna aj ovih nagrada još ve i. Sljede a, 49. Revija, održat e se krajem rujna 2011. u Varaždinu.

Plesa i i t ambura ši KUD-a “Selja ka sloga“ iz Donje Dubrave sudjelovali su u Voloderu kao predstavnici Me imurske županije na 43. Voloderskim jesenima, najstarijoj hrvatskoj mani estaciji posve enoj berbenim obi ajima, vinogradarstvu i vinu u srcu Moslavine. Slogaši su se na centralnoj pozornici na jednoj od najve ih olklornih mani estacija Sisa ko - moslava ke županije i centralne Hrvatske predstavili izvornim me imurskim plesovima, a na izboru najljepše snehe i predstavljanju nošnje svoga kraja, ljepotu Dobrave i me imurske nošnje dostojno su prezentirali. (a ) Atraktivno gostovanje inozemnih olkloraša potvrdilo je Donju Dubravu kao jednu od prijestolnica te vrste kulture u Me imurju, ali i šire. Program koji su pripremili u subotu 18. rujna oduševio je sve zaljubljenike u olklorno stvaralaštvo.

Nastup gostiju iz Italije Nakon uvodnih plesova organizatora i doma ina, KUD-a “Selja ka sloga“, u dvorani Osnovne škole zaplesali su atraktivni plesa i iz olklorne skupine KUD-a “Sitan tanac“ iz Šujice (BiH), KUDa “Otex“ iz makedonskog Ohrida te iz talijanskog juga Gruppo olk Ciociaro “Valle di Comino“ iz Atine. Svoje zadovoljstvo gosti nisu krili te su, nakon neprestanog aplaudiranja, sve grupe morale iza i ponovno pred publiku. Ponovilo se to i nakon zajedni ke ve ere, koju je vrsno pripremila Kristina Kolari , kada su, nakon klapskog pjevanja Šui ana, svi plesa i pohrlili u veliko kolo izazvani makedonskom glazbom. Gostovanje olkloraša, uz Osnovnu školu, pomogla je i Op ina Donja Dubrava, dok je najve i trud i trošak pao na same slogaše, koji to ne bi mogli odraditi bez dobrovoljnih priloga publike. (a )

Spletom me imurskih kola pod nazivom “Med Murom i Dravom” nastupile su tamburaška i olklorna sekcija KUD-a “Mura“ na 4. smotri “Viškovsko prelo“ u Viškovu na poziv tamošnjeg KUD-a “Izvor“. Op ina Viškovo smještena je u Primorsko - goranskoj županiji, sjeverozapadno od Rijeke, te u blizini Opatije i grani nog prijelaza sa Slovenijom. Na podru ju op ine živi sedam tisu a stanovnika u sedam naselja. Op ina obilježava svoj dan svog zaštitnika svetog

Mateja. Kulturno - umjetni ko društvo “Izvor“ iz Viškova tom prilikom u drugoj polovici rujna organizira smotru pod nazivom “Viško prelo“, na kojem ugoš uje kulturno - umjetni ka društva iz raznih krajeva Hrvatske i zemalja iz šireg susjedstva: Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Slovenije. Ove godine na smotri je sudjelovalo ak šesnaest kulturno - umjetni kih društava koja su pokazala izuzetno bogatu kulturnu baštinu te nošnje raznih naroda i krajeva. (BMO)

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PROSTORU PROSLAVLJEN dvostruki ro endan

S mladima i za mlade CeZaM ve sedam, a Prostor dvije godine

Oružjem protivu otmi ara uz Pankere i BKD svirali su na ro endanskoj proslavi Prostora i CeZaM-a

Ovih je dana Centar za mlade akovec, CeZaM, proslavio svoj 7. ro endan. Svoja je vrata otvorio 4. listopada 2003. godine, a na CeZaM-ov 5. ro endan s radom je po eo i dugoo ekivani prostor za mlade, “Prostor”. I tako posljednje dvije godine CeZaM i “Prostor” u službi mladih djeluju bok uz bok, slobodno ih možemo nazvati i vode im institucijama rada s mladima i za mlade. Ve sedam godina u sklopu CeZaM-a djeluje šest radionica – Dramski studio “DaDa”, Akrobatsko - žonglerska skupina “Ateš”, likovna, glazbena, ilmska te fotografska radionica “ rni blic”. Samo u protekloj godini aktivnost svih sekcija može se svesti na zaista impresivne brojke - 13 izvedbi vlastitih predstava (3 razli ite predstave), 6 gostovanja s kazališnim predstavama, 5 festivala izvan Grada, 6 gostuju ih kazališnih družina (organizacija), 1 festival (organizacija), 7 vlastitih žonglerskih nastupa, 4 kostimogra ije za predstave i performanse, 2 scenogra ije za predstave, 2 postave lutaka (oblikovanje i izrada), 16 koncerata (organizacija), 3 partija, 3 slušaonice, 1 videoslušaonica, 1 izložba fotogra ija, 4 projekcije, 1 nagrada za najbolju režiju na festivalu KAM, a sve je zajedno to imalo prilike vidjeti 6.697 posjetitelja. Ove brojke su tu kao argument koji nam dozvoljava da Ce-

ZaM doista i nazovemo vode om institucijom za mlade u našem gradu. Problem je, na žalost, što su rijetki mladi koji to znaju prepoznati. Upravo su ove brojke,

dosadno nabrajanje kojem ina e nije mjesto u novinskom tekstu, tu da se svi mladi koji jau u da za njih ne postoji adekvatan prostor i da možda program u Prostoru

KONCERT u sklopu Assiteja u srijedu u 21 sat

After Assiteja u Prostoru uz D Elvisa D Elvis je vokalno - instrumentalni sastav koji je nastao fuzijom etiri osnovna elementa izložena stalnom utjecaju rock’n’rolla. Mario (Vjetar/vokal) je slika i prilika gospodina Presleya; Zec (Voda/gitara) u bend unosi proto nost melodije i evocira uspomene na prapo etke rock’n’rolla, Ana (Vatra/ bas) je zbog atraktivnog izgleda zaslužna za ogromnu koli inu obožavatelja, a Sven (Zemlja/

bubnjevi), ovjek s jednim licem ali tisu u ruku, jedini je lan benda koji stoji vrsto na zemlji. Bend se ponosi svojom jedinstvenom mješavinom punka i rockabillyja, a ove ete srijede imati priliku poslušati kako bi zvu ale pjesme Ramonesa, Clasha, Sex Pistolsa, Doorsa i mnogih drugih da su kojim slu ajem bile napisane 1957. i završile na repertoaru Elvisa Presleya.

nije redovit uvjere u suprotno. Organizacija je tu, mjesto i vrijeme se uvijek može saznati, samo treba pokazati “bokun” dobre volje i aktivirati se. No, vratimo se sada ro endanskoj fešti, na kojoj je “demonstriran“ rad nekih od CeZaM-ovih sekcija. Tako je postavljena izložba fotogra ija koju su pripremili lanovi Fotografske sekcije “ rni Blic”, a Atešovi akrobati i žongleri ponovo su se pobrinuli za vatrenu atmosferu. Koncertni dio otvorili su doma i pankeri - Pankeri, nakon njih su nastupili varaždinski BKD, a zvijezde ve eri svakako su bili Oružjem protivu otmi ara iz Zrenjanina. Sastav osnovan 1994. kao bunt na tadašnje este trash i turbo folk narodnjake svoj prvi studijski album “Oružjem protivu otmi ara” objavljuje 1995. Još ve i uspjeh postižu idu im albumom “Barbie Cue”, iz 1996. koji je bio najprodavaniji album u državi te godine. Idu i album “Komadi koji nedostaje” objavljuju 1999., za vrijeme NATOvog bombardiranja SRJ, te ubrzo prestaju s radom. Danas, pa tako i protekle subote, u Prostoru nastupaju u ve tre oj pomla enoj postavi. Dvostruki ro endan Prostora i CeZaM-a tako je proslavljen skromno i bez puno pompe, a program se nastavlja ve ovaj tjedan after partyjem Assiteja uz D Elvis. (bš)

NAU ITE PLESATI u Plesnom klubu “Livi”

Upisi u plesnu školu za po etnike od 16. listopada Upisi u plesnu školu za po etnike održavat e se vikendom, po evši od 16. listopada u 16 sati u prostorijama Centra. Detaljne informacije možete dobiti u PK-u “Livi” ili na broj te-

lefona 098 170 53 89. Te aj za odrasle pak po inje u 18 sati. U PK-u “Livi” u tijeku su pripreme za po etak plesne sezone. Plesni parovi pripremaju se za bodovni

turnir koji e se održati u Bjelovaru 16. listopada. U novoj sezoni o ekuju se odli ni rezultati i ulazak prvoga plesnog para iz PK-a “Livi” u C plesnu kategoriju.

AKOVE KI PUNKERI u Mo varinom natjecanju bendova

Bakterije u borbi za naslov Mo varine zvijezde

U duhu sve popularnijih potraga za raznoraznim zvijezdama, i klub “Mo vara” priklju uje se trendu, ali, kao i uvijek, na svoj na in. “Mo vara traži zvijezdu“ odgovor je na uvijek iste reality emisije s ocvalim zvijezdama, naporne celebrityje i “beskrajno talentirane” zavija e. Mo vara sada traži svoju zvijezdu. Kako kažu organizatori, ne ove farmoidne zvjezdice za instant uporabu, ve ljude koji sviraju glazbu koju vole i spremni su zbog nje izlizati glasnice urlanjem, iskrenuti ki mu navla enjem poja ala i iskrvariti prste trzalicama i bubnjarskim palicama. Prva polu inalna ve er održat e se u petak 15. listopada, a svoj e prolaz u inale upravo tada pokušati izboriti i akove ki punk bend Bakterije. Ve više od deset godina na hrvatskoj alternativnoj sceni naša se punk petorka savršeno

uklapa upravo u gore navedeni opis onoga što Mo vara traži. Iza sebe imaju brojne nastupe diljem Hrvatske i Slovenije, a osim demo CD-a “Kaj pa(n)k te brige?“ iz 2002. i albuma “Zajedno smo ja i“ iz 2008., pjesme akove kih punkera uvrštene su i na brojne kompilacije. Nezaobilazni na svim ve im i manjim punk veselicama u našem gradu i šire, de ki iz Bakterija mogu se pohvaliti i nastupima kojima su otvarali koncerte punk legendi kao što su UK Subs, The Casualties ili G.B.H. U petak 15. listopada kre u u borbu za titulu Mo varine zvijezde s još etiri benda: Bikini Schnapps, Ekt Ack, Agharti i Miki Solus. Iako glavna nagrada, termini za snimanje u studiju “Funhouse“ i nisu za odbaciti, de ki u borbu kre u prili no neoptere eni. Kažu, bitno je da se svira. (bš)

AKOVE KI rock bend Larva od 17. listopada na OBN-u u emisijama uživo

Zajedno s jedanaest bendova bore se za titulu najboljeg akove ki rock bend Larva (Marko Lajtman, Teo Petran, Igor Perho , Zoran Ratajec i Adrijano Valpati ) prošao je dalje u natjecanju pod nazivom “Rat bendova” te ih od nedjelje 17. listopada možemo pratiti i gledati u emisijama uživo. Podsje amo, “Rat bendova” je televizijska regionalna emisija u koju su

se prijavili bendovi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske u organizaciji bosanske televizijske ku e OBN. Nakon audicije u Zagrebu, Larva je ponovno osvojila žiri na audiciji u Sarajevu, gdje su u uži krug ušli zajedno s još jedanaest bendova. U narednim emisijama uživo želimo im puno uspjeha.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 788

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Pavao Pavli i “Stara ljubav”

Dobitnici “Isto no od raja”: Maja alopek iz Ivanovca i Veronika Leva i iz Novog Sela Rok

KNJIGA TJEDNA

Kornelija Benyovsky Šoštari - “Zeleni kvadrat - zdravlje iz organskog vrta”

Ime i prezime: Adresa:

Kada se jedno jutro na travnjaku doma umirovljenika pojavi leš nepoznatog muškarca, dojava novinaru Ivi Remetinu ne e do i iz redova policije ve od posve neobi nog in ormatora. A taj e in ormator imati i indicije što se moglo dogoditi. Kad se pojavi i Remetinov prijatelj, policijski istražitelj Šoštar, i krene istraga, sve e više toga ukazivati da se ubojica nalazi unutar stara kog doma. A onda e krenuti niz pitanja na koja e što prije trebati na i odgovore jer nepoznati muškarac ne e biti jedina žrtva, a predmeti s kojima e žrtve biti ubijene bit e sve bizarniji. No, je li ubojica doista u domu i tko e biti sljede a žrtva, odgovori su koje e u utrci s vremenom morati prona i Remetin i Šoštar. Pou en dugogodišnjim iskustvom na mjestu urednika crne kronike u jednom dnevnom listu, novinar Ivo Remetin uspješno rješava

Vrtlarstvo kao li esyle izbor je popularne TV vrtlarice Kornelije Benyovsky Šoštari , koja svoje bogato iskustvo napokon predstavlja i u knjizi. Život i rad u vrtu, od pripreme terena, preko oplemenjivanja tla, izbora kultura i sadnica, do njege bilja i berbe zdravih plodova, Kornelija Benyovsky Šoštari prikazala je zanimljivim i inspirativnim tekstom. Nastala je jedinstvena knjiga o na inu života u obilju plodova kojima priroda velikodušno ra a kada se poštuju njezine zakonitosti. Kako u predgovoru kaže sama autorica: - Na stranicama koje slijede ne o ekujte upute o napornom radu i pretjeranom kopanju, ve o vrtlarstvu za za-

poslene ljude poput mene, koji za vrt imaju vremena tek vikendom. Ne o ekujte ni savršeno uredan vrt, ve razbujalu prirodu u kojoj rastu mnoge korisne biljke. Ipak, o ekujte i svojevrsnu odgovornost, pa ak bih se usudila re i i poziv da se usprotivite konvencionalnoj poljoprivredi i velikim korporacijama koje upravljaju industrijom umjetnih gnojiva, pesticida i GM sjemena. Oni naš planet vode prema one iš enju i gladi. A moj je san da jednoga dana vrtlari svijeta preuzmu odgovornost oporavka našeg planeta i postanu, svatko na svom zelenom kvadratu, tiha zelena vojska koju nitko ne može zaustaviti. Knjigu je recenzirao dr. sc. Darko Znaor, koji primje uje ka-

ko je knjiga Kornelije Benyovsky pisana iz srca i zra i optimizmom! - Na jednostavan na in (ali uvijek stru no utemeljeno) obra a se svima onima koji žele krenuti stopama autorice i sami pokušati zasnovati i obra ivati vlastiti ekovrt. Uz kratka uvodna, teoretska obrazloženja pojedinih aspekata vrtlarstva, knjiga kroz niz prakti nih savjeta i postupaka prikazuje kako vrtlariti na ekološki na in u obiteljskim vrtovima. Premda prvenstveno namijenjena po etnicima, iz nje puno toga mogu nau iti i napredniji vrtlari. Uz krilaticu “Svatko može biti vrtlar“, knjiga “Zeleni kvadrat” zorno pokazuje kako zelenim oazama biološke raznolikosti

ALBUM TJEDNA

Tokyo Police Club - “Champ” brojne zamršene zlo ine u mnogim romanima Pavla Pavli i a i lik je kojeg vodi iz romana u roman dugi niz godina. Posljednjih godina itatelji su mogli pratiti njegove avanture u romanima “Tužni bogataš”, “Zmijska serenada”, “Cvije e na vjetru” i “Krvnik u ku i”. Novom napetom pri om u romanu “Stara ljubav” Pavao Pavli i još jednom dokazuje da e ga biti teško skinuti s trona najboljega hrvatskog pisca kriminalisti kih romana. Najnoviji roman velikoga hrvatskog pisca Pavla Pavli i a ovaj tjedan mogu osvojiti dva itatelja Me imurskih novina.

Pogledamo li povijest glazbe, vremenski možemo vrlo lako odrediti kako su se kretala žarišta pop-rock industrije i samoga glazbenog stvaranja. U ‘50-ima je to nedvojbeno bila Amerika, predvo ena Leiberom i Stollerom kao glavnim tekstopiscima za velike izvo a e kao što je Elvis Presley, tu je još onda bio i Buddy Holly, pa Sinatra itd. Po etkom ‘60-ih je i dalje sve bilo u rukama Amerikanaca, primjera radi, s Orbisonom i Dylanom, no onda se doga a tzv. britanska invazija koju predvode Beatlesi, Stonesi i Kinksi koja glazbu premješta na Otok do kraja desetlje a. Glazba ostaje u Britaniji i po etkom ‘70-ih zbog glam-rocka koji distribuiraju David Bowie i T.Rex, makar s druge strane Atlantika postoji jedan isto tako kvalitetan glam-rock izvo a skupina New York Dolls, ali i oni bivaju ugušeni pod utjecajem

britanizacije. Sve kasnije je zapravo suviše mu no i komplicirano za samo itanje, a kamoli za pisanje, pa možemo samo generalno nabrojati tu tranziciju izme u Britanije i Amerike - dakle po etkom ‘80-ih opet Britanija dobiva premo koju zadržava pomo u “Tainted Love” So t Cella, The Smithsa, New Ordera, Pet Shop Boysa i prvijencem Stone Rosesa, sve do 1990. kada se sve na dva desetlje a zabetoniralo u SAD s pojavom prvo, nemilih mi, Guns N’ Roses, pa kasnije Nirvane i inih enomena. Danas se u sve to ispreplela jedna sasvim nova sila koja do sada uop e nije bila u igri (dobro, Bryan Adams i Rush su malo skrenuli pozornost, ali ništa pretjerano), pa je tako zapravo uspjeh Arcade Fire svojevrstan šok koji poglede baca malo sjevernije od Los Angelesa. Kanada je danas, možemo realno re i, najve i izvoznik kvalitetne i moderne rock glazbe u svijet; s

Popis pjesama 1. Favourite Food; 2. Favourite Colour; 3. Breakneck Speed; 4. Wait Up (Boots o Danger); 5. Bambi; 6. End o a Spark; 7. Hands Reversed; 8. Gone; 9. Big Di erence; 10. Not Sick; 11. Frankenstein

INTERNET I RA UNALA WEB PREPORUKA

StripGenerator.com Ra unalo i zdravlje [1] A ko imate smisao za humor, a niste baš nadareni crta kim sposobnostima, ne o ajavajte. StripGenerator omogu uje vam da na jednostavan i potpuno besplatan na in kreirate vlastiti strip u roku od nekoliko minuta. StripGenerator je web servis za izradu stripova. U tu svrhu na raspolaganju su vam ve gotovi okviri, karakteri, balon i i i ostali elementi koje pomo u jednostavnog su elja samo povu ete, razmjestite,

12. listopada 2010.

uredite i nadopunite tekstom po izboru. Objekti su minimalisti ki dizajnirani i lagani za korištenje. Jednom kad ste gotovi - kliknete publish, a možete cijelu stvar i skinuti na vlastito ra unalo ili pak podijeliti online. Osim za izradu jednokratnog stripa, StripGenerator je mjesto na kojem možete pokrenuti i vlastiti strip blog (uz besplatnu registraciju) i uklju iti se u ovu živahnu zajednicu.

Prema istraživanjima, dulja razdoblja rada za ra unalom, nepravilan položaj pri radu i nepravilno postavljeno ra unalo mogu se direktno povezati sa specifi nim ozljedama - prignje enjima i upalama živaca u podru ju ruku te poreme ajima vezanima uz miši nu i koštanu strukturu te probleme s vidom. Ukoliko esto radite s ra unalom i povremeno, ili ak stalno, osje ate bol i neudobnost u predjelu dlanova, ruku, ramena, vrata ili le a te

glavobolje ili probleme s vidom, može biti da je to povezano s radom za ra unalom te biste se trebali obratiti lije niku kako bi ove probleme riješili prije nego uznapreduju i prouzrokuju ve a ošte enja na vašem tijelu. Osim navedenih tegoba, udobnost rada za ra unalom može utjecati i na vaše raspoloženje i u inkovitost u radu - prije po etka rada potrebno je provjeriti položaj tijela, ra unala i radne okoline kako bi se osje ali im udobnije i

bendovima kao što su The Rural Alberta Advantage, Put the Rifle Down i ve spomenuti Arcade Fire. I sada tom opusu vrhunskih glazbenika možemo sasvim sigurno pridodati mladi Tokyo Police Club, bend iji su lanovi stari tek oko 23 godine. Svoj su odli an EP prvijenac pod imenom “A Lesson In Crime” izdali još 2006., a sadržavao je poluhit “Nature o t he Experiment”, i smatram ga najboljim EP-om izdanim još tamo od Suede i “The Drowners”. Drugi EP je stigao godinu dana kasnije pod imenom “Smith EP”, koji je samo dokazao kontinuitet dobrog rada. I onda, 2008., napokon je izdan prvi studijski album pod imenom “Elephant Shell” koji bi, da ga sada recenziram, dobio 4/5; a on je izrodio prvi pravi hit ovoga mladog benda - imenom “Your English is Good”. I eto ove 2010. stigao je s moje strane željno iš ekivani “Champ” koji je nevjerojatno slušljiv materijal. Sofisticirano korištenje uzije “sinti a” i distorzirane gitare dovedeno je do savršenstva u jednu vrlo plesnu i pjevnu harmoniju kojoj, vjerujem, teško tko može odoljeti. Sve to dokazuju i prve dvije pjesme albuma koje su zapravo samo tek uvod u niz triju pjesama koje su nositelji albuma, a ujedno i singlovi. “Breakneck Speed” je vrlo hitoidna pjesma koja je reprezentativna za

time smanjili zamor i naprezanje. Prilagodite stolicu, položaj tipkovnice, miša i ra unalnog zaslona ukoliko je potrebno, a ako esto mijenjate radna mjesta, u inite to svaki put kad do ete u novu okolinu - tih nekoliko minuta, koliko je potrebno za to, dosta e utjecati na cjelokupan rad. Izbjegavajte sjediti u istom položaju cijeli dan, mijenjajte položaj sjedenja uz kratke stanke za kretanje - dovoljno je povremeno malo prošetati i protegnuti se. Istovremeno slušajte svoje tijelo - ako osjetite bol ili neudobnost prilikom rada, probajte na i položaj tijela koji je manje bolan, a ako je bol u estala - savjetujte se s lije nikom. Tako er, ne-

možemo oplemeniti i svoj okoliš i vlastite živote. (preuzeto s portala: Žena.hr) cijeli album te tako i dobar odabir za prvi singl. Nakon što poslušate taj prvi singl, dolazi i drugi pod imenom “Wait Up” koji je nošen vrlo plesnim ritmom i harmoni nim back vokalima i zapravo najhitoidnija pjesma cijelog albuma. Iako nije izdana kao singlica, pjesma koja slijedi je moj osobni avorit albuma, osim udnog imena - “Bambi” - krasi je i najzanimljivije tekstualno ostvarenje na albumu (“I wanna tell you there’s a really good reason / Why I came home wasted in the middle o the night …”) popra eno vrlo egzibicijskim instrumentalnom i ritmom koji vas uvjeri da se drum-mašina može i kvalitetno iskoristiti. Sve ostale pjesme jednako su kvalitetne i daju jako dobar kontinuitet, što opet ne zna i da su ra ene po nekoj bezumnoj šabloni ve da se album sam jako dobro upotpunjuje. Izdvojiti još moramo vrlo pjevnu laganicu “Gone” koja e biti tre i singl s ovog albuma i “Big Di erence” koja ima, kako bi rekli pripadnici mla e generacije, “brutalan” re ren (“And that’s why I can’t send you christmas cards / That’s why I have to keep you in the dark”). Na kraju mogu samo zaklju iti da je ovaj album sve što sam mogao poželjeti i dobiti od Tokyo Police Cluba, i za sad je to, (da, razo aran sam novim albumom Arcade Fire) najbolji album ove godine. (Antonio Karlovi , preuzeto s portala: Muzika.hr)

mojte zaboraviti ni na povremeni odmor za o i - skrenite pogled s ekrana te pogledajte malo oko sebe ili se pak usredoto ite na to ku u daljini par trenutaka. Ako nosite nao ale ili kontaktne le e, provjerite jesu li iste - ne isto e mogu dovesti do nepotrebnog zamaranja i naprezanja. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE O MA KAMA I PSIMA CATS&DOGS THE REVENGE OF KITTY GALORE 3D akcijska obiteljska komedija Režija: Brad Peyton Uloge: Alec Baldwin, Michael Clarke Duncan, Bette Midler, Joe Pantoliano U vje noj bobri ma aka i pasa, jedna poludjela ma ka odvest e stvari jednu šapu predaleko. Kitty Galore, bivša agentica špijunske organizacije MIJAU, pobjegla je i skovala plan u kojem ne samo da e pokušati pripitomiti svoje vje ne neprijatelje, ve i svoje bivše kolege

LJUBAV NA DALJINU GOING THE DISTANCE romanti na komedija Režija: Nanette Burstein Uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Christina Applegate, Ron Livingston

Erin je malo pomama ke, ali i cjelokupno knuta ali vrlo iskrena ovje anstvo. Suo eni s djevojka koja gotovo ovom prijetnjom bez pre- odmah šarmira novopesedana, ma ke i psi bit e enog samca Garretta. prisiljeni prvi put u povi- Njihova “kemija” ini se jesti udružiti snage kako nevjerojatnom i oboje bi spasili sebe – ali i svoje se upuštaju u strasnu, vlasnike. Preporu ujemo optimizmom ispunjenu starijima od 6 godina. U ljetnu avanturu, pritom našem kinu nije u 3D teh- pretpostavljaju i da a enici. ra ne e potrajati dugo nakon što se Erin vrati ku i u San Francisco, a Garrett ostane raditi u New Yorku. Me utim, nakon što punih šest tjedana provode zajedno po cijele dane, lunjaju i gradom i zabavljaju i se kao nikad prije – ni jedno od njih ne želi prekinuti samo tako. Garetta e prijatelji po eti zadirki-

(tri besplatne posudbe) “Paranormalno” je:

utorak, 12.10. 1. glazbeni 2. crtani 3. horor

- ASSITEJ nema filmskog programa

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Antonovi , Mihovljan.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

vati da je zapo eo romansu s vlastitim mobitelom, a Erin e sestra pokušati odgovoriti od veze bez budu nosti. Ho e li Erin i Garrett, unato svim preprekama i kilometrima koje ih razdvajaju, ipak uspjeti prona i ljubav? Preporu ujemo starijima od 14 godina.

- ASSITEJ

________ _____________________________

akcijska obiteljska komedija Režija: Brad Peyton Uloge: Alec Baldwin, Michael Clarke Duncan, Bette Midler, Joe Pantoliano

20.00 LJUBAV NA DALJINU GOING THE DISTANCE

1. PARANORMALNO 2. ŠTO NAKON DIPLOME

romanti na komedija Režija: Nanette Burstein Uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Christina Applegate, Ron Livingston

nedjelja, 17.10.

18.00 O MA KAMA I PSIMA

8. KRADLJIVAC GROMOVA 9. KUTIJA

Claire (Tina Fey) i Phil Foster (Steve Carell) bra ni su par iz predgra a koji je upao u rutinu života i braka. Oženjeni su nekoliko godina, a dan im se sastoji od brige za djecu te

ŠTO NAKON DIPLOME

MEGA MORSKI PAS

Ryden Malby (Alexis Bledel) ima iz-

Akcijski horor o dvije nemani koje se me usob-

subota, 16.10.

18.00 O MA KAMA I PSIMA CATS&DOGS THE REVENGE OF KITTY GALORE 3D

7. GLAVNI SASTOJAK

no bore za prevlast nad Tihim oceanom pored Kali ornije. Oceanografkinja Emma MacNeil (Deborah Gibson) koristi podmornicu i prou ava migracije kitova. Vojni helikopter baci u more odašilja zbog kojeg kitovi pobjesne te se po nu zabijati u santu leda, u kaosu se helikopter sudari sa santom, što izazove pucanje leda i osloba anje prethistorijskih bi a. Ubrzo u Japanu gigantska hobotnica napadne na tnu bušotinu. U Kali orniji Emma istražuje ozljede nasukanog kita u kojem pronalazi ogromni zub, te doznaje da je smrtnu ozljedu u inio upravo mega morski pas. Dvije morske nemani nastavljaju uništavati sve oko sebe.

petak, 15.10. nema filmskog programa

6. SUDAR TITANA

SAVRŠENI SPOJ

- ASSITEJ

Ime i prezime: ______________________

5. MEGA MORSKI PAS

Ep sk a a k c ijsk a avantura smještena u misti nu Perziju, pri a o princu (Jake Gyllenhaal) i princezi (Gemma Arterton) koji se bore za udesni bodež. Odmetnuti princ Dastan (Jake Gyllenhaal) i zagonetna princeza Tamina (Gemma Arterton) utrkuju se sa silama zla kako bi sa uvali drevni bodež. udesni bodež je dar bogova koji može promijeniti tijek vremena i omogu iti onome tko ga posjeduje da zavlada svijetom ...

etvrtak, 14.10.

l. br: _______________________________

4. PRINC PERZIJE

vrstan plan. Završiti koledž, na i odli an posao, družiti se s najboljim prijateljem Adamom Daviesom (Zach Gil ord) i prona i savršenog muškarca. No, taj se plan potpuno otima kontroli u trenutku kad se mora vratiti ku i svojoj ekscentri noj obitelji. Kad na e posao iz snova, shva a da je sve to besmisleno bez muškarca iz snova … i ljudi koje voli. Michael Keaton, Jane Lynch i Carol Burnett glume u ovoj neuobi ajenoj romanti noj komediji koja dokazuje kako se može uspjeti ak i kad ti je život postavljen naglava ke.

- ASSITEJ

Tribina Odgovor: ___________________________

3. SAVRŠEN SPOJ

posla, zato nemaju vremena za izlaske i pustolovine. Claire i Phil uli su kako se jedan par razišao jer im se život pretvorio u rutinu, zato oni odlu uju posvetiti se jedno drugome, pa odlaze skupa na spoj. Ušli su u restoran pod tu im imenom, te im ubrzo pri u dva muškarca koja ih odvedu. Ovaj slu aj zamjene identiteta odvest e obi an par u neobi nu avanturu. Prisje aju i se onog što ih je povezivalo, Phil i Clarie suo avaju se s korumpiranim policajcima, bezosje ajnim mafijašima i poludjelim voza em taksija. Njihov spoj pretvara se u ludnicu koju nikada ne e zaboraviti.

srijeda, 13.10. nema filmskog programa

DVD, BLUE RAY IZLOG

PRINC PERZIJE

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

akcijska obiteljska komedija

20.00 LJUBAV NA DALJINU

10. PRODAJ ALI UMRI

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 1. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 2. UBOJICE 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. PO ETAK

romanti na komedija

ponedjeljak, 18.10.

18.00 O MA KAMA I PSIMA akcijska obiteljska komedija

20.00 LJUBAV NA DALJINU romanti na komedija

5. STARCI 6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

DOM KULTURE PRELOG

8. MOJ PAS MARMADUKE

subota, 16.10., i nedjelja, 17.10.

9. AROBNJAKOV U ENIK 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 2. LEGENT OF THE GUARDIANS: THE OWLS OF GA’HOOLE 3. WALL STREET: MONEY NEVER SLEEPS 4. THE TOWN

5. EASY A

19.00 STARCI komedija

1. THE SOCIAL NETWORK

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. YOU AGAIN

7. CASE 39 8. LET ME IN

9. DEVIL TAKERS 10. ALPHA AND OMEGA

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

Bliži se tre a godina uspješnog djelovanja Fotokluba akovec

Davor Dolen i : Moramo raditi na tome da fotografiji osiguramo mjesto u društvu koje ona zaslužuje Još nisu prošle ni tri godine otkako postoje, a Fotoklub akovec ve je jedna od najzanimljivijih udruga u Me imurju. Udruga je mjesto okupljanja zaljubljenika u fotogra iju, a do sada je iza njih desetak izložbi, mnogo održanih radionica na kojima su gra ane “obu avali” u osnovama fotogra ije, i naravno ... mnogo odli nih fotki. Danas je u klubu aktivno negdje oko trideset lanova, od toga petnaest aktivnijih, dok ostali dolaze na sastanke, druženja, izložbe ili izlete. Ve ina lanova fotogra ijom se bavi amaterski, što naravno ne zna i da lanovi nemaju dobre fotogra ije. Nekoliko lanova Fotokluba akovec vrlo uspješno sudjeluje ne samo na hrvatskim ve i na inozemnim fotonatje ajima. Mi smo porazgovarali s Davorom Dolen i om, dopredsjednikom Fotokluba, koji je jedan od najzaslužnijih za njegovo uspješno djelovanje. • Fotoklub akovec osnovan je krajem 2007. Koliko se Fotoklub promijenio od svog po etka? - Naš najvažniji cilj je promocija fotografske umjetnosti, ali i razvitak i unaprje enje fotogra ije kao tehni ke, a posebno kao umjetni ke discipline, te populariziranje i razvitak fotografske kulture i poticanje svih oblika stvaralaštva u podru ju fotogra ije. U smislu toga na po etku djelovanja kluba zacrtali smo neke smjernice rada kojih se više - manje držimo i danas, a to su: organizacije izložbi, organizacija druženja – sastanaka na kojima govorimo o fotogra iji, druženje s drugim fotoklubovima, organizacija radionica Osnove digitalne i analogne fotogra ije, te organizacija fotoizleta. Kroz sve te aktivnosti omogu ujemo našim lanovima da steknu ili prošire

Savjet za sve koji se žele baviti fotografijom

Sudionici izleta u Sloveniji koji se održavao u sklopu programa Me unarodne suradnje fotoklubova triju država (autor fotografije: Davorin Mance) svoje fotografsko znanje i vještinu, te ih poti emo da prošire granice svoga fotografskog stvaralaštva. • Fotoklub je organizirao do sad mnogo izložbi, a i sudjelovao na mnogo njih. Možete li izdvojiti neke? - Za nas je svaka izložba posebna, no, ako moram izdvojiti, onda bih na prvom mjestu izdvojio izložbu ‘Me imurski vidici’ koju smo organizirali u suradnji s Centrom za kulturu akovec po etkom ove godine. To je bila prva zajedni ka autorska izložba lanova kluba, a odabir - žiriranje fotogra ija napravio je tadašnji predsjednik Fotokluba Zagreb g. Vinko Šebrek, koji je napisao i opširan predgovor, odnosno kritiku izložbe. Galerijski prostor Centra za kulturu u akovcu bio je prilikom otvorenja izložbe dupkom pun i to nam je bila najbolja nagrada za tada nešto više od dvije godine rada. Posebna je u svakom slu aju bila i izložba ‘Lijepi grad’ kroz koju su lanovi kluba prezentirali fotogra ije grada akovca. Fotogra ije su bile printane na velike cerade, a izložba je bila postavljena na otvorenom u centru grada. Svakako nam je posebna i

prva zajedni ka tematska izložba koju smo organizirali 2008. godine na temu ‘Me imurje’.

O istili tavane • Jedna od vaših akcija bila je ‘O istimo tavane’, u kojoj ste prikupljali staru aparaturu za izradu crno - bijelih fotogra ija, te opremanje i realizaciju tamne komore. I to vam je uspjelo. Kako sad taj ‘kabinet’ funkcionira? I tko se sve njime može služiti? - Akcijom ‘O istimo tavane’ zapo eli smo put k ostvarenju cilja koji smo zacrtali u samom po etku djelovanja Fotokluba akovec. Taj cilj bio je otvaranje vlastite tamne komore za razvijanje crno - bijelih ilmova i fotogra ija. Akcijom smo pozivali ljude dobre volje, koji na tavanima ili u podrumima imaju stare stvari koje su nekad koristili za razvijanje crno - bijelih fotogra ija, da te iste doniraju našem klubu. Odaziv na akciju bio je iznena uju e dobar, pa smo ubrzo sakupili potrebnu opremu za opremanje tamne komore. Uz to uspjeli smo sakupiti i zavidnu kolekciju starih analognih fotoaparata koje su nam velikoduš-

skoro e se navršiti tre a godina djelovanja Fotoklub je organizirao niz projekata - od izložba, radionica, suradnje s drugim klubovima ... Provedba i organizacija svih tih projekata iziskuje velik angažman lanova kluba i mi smo zadovoljni s ostvarenim u te tri godine. Ideja o izdavanju biltena aktualna je još i danas, no moram opet istaknuti problem inanciranja. Do tada rad kluba prezentiramo preko naše Internet stranice www.fotoklubcakovec.hr.

Na radioncama svatko može nau iti dobro fotografirati • Zapo eli ste i s novim krugom edukacije/radionica za javnost? Što se sve na ovim radionicama može nau iti? - Radionice su prvenstveno namijenjene po etnicima u fotogra iji, odvijaju se subotama u popodnevnim satima u etiri termina po dva sata. Treba napomenuti da radionice ne sadrže suhoparno predavanje, brdo nepotrebnih termina i informacija, ve na radionicama

Intenzivno sura uju s drugim fotoklubovima, inozemnima i našima • Mnogo sura ujete i s drugim fotoklubovima. Kako izgleda i na emu se temelji ta suradnja? - Me unarodna suradnja fotoklubova triju država – ‘Mura rijeka koja nas spaja“‘ projekt je koji provodimo kroz cijelu ovu godinu. Ustvari ve smo 2009. godine zapo eli uspostavljati kontakte s fotoklubovima iz Slovenije i Ma arske. Na slovenskoj strani sura ivali smo s Fotoklubom Murska Sobota i Fotoklubom Lendava, dok je na ma arskoj strani u projektu sudjelovao Fotoklub iz Nagykanizse. Suradnja je zamišljena kao niz susreta kroz koje bi svaka strana predstavila svoj kraj, i to ne samo u pejzažnom smislu, nego bi se gostima/fotogra ima iz drugih država pokazivale i kulturne, povijesne, etnološke, na kraju krajeva i kulinarsko - enološke znamenitosti kraja, dakle, cjelokupna prezentacija nekog kraja, u našem slu aju Me imurske županije. Projekt je zapo et u sije nju ove godine kada su lanovi Fotokluba akovec ugostili ma arske i slovenske fotografe u Me imurju i predstavili im gornji dio Me imurja. Susreti su se po istom principu nastavili u Sloveniji i Ma arskoj. Tijekom tih susreta fotogra irali smo odre eni kraj, te emo na kraju ciklusa pripremiti zajedni ku izložbu, koja e putovati preko Hrvatske u Sloveniju i Ma arsku. Tematika izložbe bila bi povezana

s gore spomenutim susretima, a ideja je da se napravi izložba pod temom ‘Mura – rijeka koja nas spaja’ pošto su za suradnju zainteresirani klubovi baš s podru ja županija kroz koje protje e rijeka Mura. Tematika izložbe ne bi bila povezana samo s pejzažom, ve bi motivi izložbe bili i ljudi, obi aji, tradicija, kulturna baština … Trenutno smo u fazi prikupljanja fotogra ija, a izložbu najavljujemo negdje krajem studenoga, po etkom prosinca ove godine. Samom izložbom, odnosno izložbama u gradovima iz kojih dolaze klubovi koji su sudjelovali u projektu ne mislimo zaklju iti projekt. Tijekom godine javilo nam se nekoliko zainteresiranih fotoklubova koji su izrazili želju za sudjelovanje u takvom projektu, pa emo sljede e godine proširiti projekt. Uz me unarodnu suradnju imamo naravno kontakte i s fotoklubovima iz Hrvatske, a odli nu suradnju uspostavili smo s Fotoklubom Zagreb. Fotoklub Zagreb jedan je od najstarijih i najutjecajnijih fotoklubova u Hrvatskoj, pa smo, kao jedan mladi klub, posebno ponosni na tu suradnju. Suradnja se u prvom redu manifestira kroz gostovanje naših izložbi u Zagrebu i izložbi Fotokluba Zagreb u akovcu, te kroz zajedni ka druženja lanova kluba.

Radionice “Osnove digitalne fotografije” (autor fotografije: Filip Lu in) no donirali gra ani akovca i Me imurja. Tamnu komoru opremili smo u prostorijama baraka bivšeg GK-a Me imurje, a službeno otvorenje napravili smo 9. lipnja 2009. godine. U realizaciju ovog projekta krenuli smo zbog toga jer je velik dio lanova Fotokluba pokazivao interes za analognu crno - bijelu fotogra iju, tako da komora u prvom redu služi razvijanju fotografskog znanja i druženju naših lanova. Za sve zainteresirane izvan kluba dvaput godišnje organiziramo radionice ‘Osnove analogne fotogra ije’. • Još jedan od projekata koji je Fotoklub akovec ‘negda sveta’ najavio bilo je i izdavanje biltena u kojem su se svakih nekoliko mjeseci trebali prezentirati rad udruge, korisne informacije, savjeti i fotogalerije. To se ini kao zanimljiva ideja. Možda se varam, ali ni ona nije realizirana ... - Kada govorimo o projektima Fotokluba akovec, mislim da je nepošteno re i kako ‘ni to nije realizirano’. U svojih evo

Treba im prostor! • Muku ste mu ili s manjkom prostora. Je li se to promijenilo na bolje? Svojedobno ste bili pronašli prostor za udrugu i fotografski studio u ulici Slavka Kolara. Što je bilo s tim? - Prostor u ulici Slavka Kolara bio je u privatnom vlasništvu jednog od lana kluba. Prostor je bio potreban kompletne obnove i tu smo opet imali problem u vidu nedostatka inancijskih sredstava. U me uvremenu lan kluba koji je ponudio prostor na korištenje otišao je iz kluba, pa je time taj plan bio zaklju en. Na žalost, još uvijek, kako ste rekli, muku mu imo s prostorom, jer sastanke održavamo u prostoriji od svega desetak kvadrata, tako da ponekad ni svi nazo ni lanovi nemaju gdje sjesti. Svojedobno nam je bilo obe ano da e se za nas potražiti nekakav prostor u sklopu baraka GK-a i nadamo se da to ne e ostati samo na obe anju.

• Vaš savjet za osobe koje se bave fotogra ijom ili se ozbiljnije žele posvetiti ovom hobiju? - Fotogra ija je prekrasan hobi. Uzeti fotoaparat i oti i u prirodu rano ujutro ili kasno nave er prije zalaska sunca fantasti no je iskustvo. Fotograf gleda prirodu druga ijim o ima, on primje uje stvari koje možda ‘obi an šeta ’ ne e nikad primijetiti, jer fotograf traži motive i time nakon nekog vremena nau i prirodu gledati na druga iji, senzibilniji iz ‘prve ruke’ pri amo o fotogra iji i fotogra iranju, na najlakši mogu i na in, te samim time još više motiviramo ljude da zavole fotogra iju i fotogra iranje. Na radionicama u imo o osnovnim funkcijama aparata, savladavanju osnovnih pravila pri fotogra iranju, osnovama pri fotogra iranju portreta, pejzaža, arhitekture, akcije/pokreta, sportske, dokumentarne i turisti ke fotogra ije, no ni snimci. Od tehnika obra ujemo macro, HDR, panorame … Savjetujemo koju opremu koristiti, kada, kako i gdje i sve to uz prakti an rad na terenu. • Tko vodi radionice? - Radionice ‘Osnove digitalne fotogra ije’ vode naši lanovi Davorin Mance i Filip Lu in, a ‘Osnove analogne fotogra ije’ Davor Dolen i . • Zbog ega primate samo tako malo osoba na te aj analogne fotogra ije? - Na te aju analogne fotogra ije u imo kako razviti crno - bijeli ilm i fotogra ije. Financijski bi nam se bolje isplatilo uzeti više osoba na jedan te aj, ali onda bi te aj bilo teško pratiti s obzirom na to da se radionica bazira na prakti nom prikazu postupka. Zato je maksimalan broj polaznika za radionice ‘Osnove analogne fotogra ije’ ograni en na etiri. • Ima li interesa za ove fotografske radionice? - Ovo su pete po redu radionice ‘’Osnove digitalne fotogra ije’ i tre e po redu radionice ‘Osnove analogne fotogra ije’. Prosje no na radionicama imamo petnaest polaznika, a to je i broj koji smo odredili kao maksimalan zbog lakšeg rada i pra enja predavanja. Kroz ovih pet termina radionica imali smo oko osamdeset polaznika pa mogu re i da smo u klubu zadovoljni odazivom na radionice.

U nekim situacijama digitalna je kamera nezamjenjiva • Recite mi nešto malo o sebi ... Zbog ega ste se Vi po eli baviti fotogra ijom? - Fotogra ijom se ozbiljnije bavim nekih pet godina. Imao sam jednu samostalnu izložbu i niz sudjelovanja na zajedni kim izložbama. U biti, kad bolje razmislim, oduvijek sam primje ivao stvari i doga aje oko sebe ‘fotografskim okom’ ali dugo mi je trebalo da ustvari i uzmem fotoaparat u ruke i po nem bilježiti te iste stvari, doga aje, atmosfere ... Prvi digitalni kompaktni fotoaparat kupio sam nakon završenog te aja ‘Izrada internetnih stranica’, za potrebe fotogra iranja stvari vezanih uz izradu internetnih stranica. Dakle, sam povod nije imao nikakve

na in. Kroz fotogra iju imamo mogu nost izraziti neke svoje stavove, misli, ideje, osje aje, emocije ... i to, naravno, ne samo kroz pejzaž. Svima koji se ve bave fotogra ijom poru io bih da ne brinu o trenutnim trendovima i svim mogu im tehni kim pravilima koja kao odre uju što je dobra fotogra ija. Fotogra irajte ono što mislite da je zanimljivo, što vas veseli i ime mislite da ete biti u mogu nosti prenijeti neku poruku. veze s umjetni kom fotogra ijom, ali ubrzo sam po eo izlaziti van u prirodu i polako otkrivati ari umjetni kog izražavanja kroz fotogra iju. Nemam najdraže motive. Volim fotogra irati sve; od prirode, ljudi, arhitekture, život na ulici, aktove, studijsku fotogra iju, eksperimentalnu, konceptualnu ... i to sve najradije bilježim starim analognim fotografskim kamerama, bilo na crno - bijeli ili ilm u boji. Posebno mi je zadovoljstvo snimati na crno bijeli ilm, a tu svoju ljubav prenosim kroz rad u našem Fotoklubu kao voditelj tamne komore kroz radionice koje imamo organizirane za naše lanove, ali i za ljude izvan kluba. Naravno, usprkos toj svojoj ljubavi do starih analognih kamera, moram priznati da je kod nekih motiva ili situacija digitalna kamera nezamjenjiva. Kroz lanstvo i rad u Fotoklubu tijekom ove tri godine, koliko djeluje klub, stekao sam nova poznanstva i prijatelje širom Hrvatske, ali i Slovenije i Ma arske. Kroz razna druženja koja je organizirao klub i razgovore o fotogra iji uvelike sam unaprijedio svoje znanje o fotogra iji.

I s ‘obi nim’ aparatom fotke mogu biti odli ne • Što mislite o fotogra iji u Hrvatskoj danas? - Fotogra ija je pojavom digitalnih aparata postala masovni medij. Time se u jednu ruku stvorio problem, jer danas se ve skoro svi ‘bave fotogra ijom’, pa se tako teže prepoznaju kvalitetni autori. Mi kao fotoudruga moramo raditi na tome da promoviramo kvalitetnu i umjetni ku fotogra iju te time osiguramo fotogra iji mjesto u društvu koje ona u svakom slu aju zaslužuje. Danas u Hrvatskoj imamo nekoliko vrlo kvalitetnih i utjecajnih fotoklubova i puno kvalitetnih autora koji osvajaju nagrade na natje ajima širom svijeta. • Što je, po Vama, najvažnije za dobru fotku? - Najvažnije je da fotogra ija nosi neku poruku. • Je li na fotogra iji bitnija emocija ili da je ona tehni ki dobro poslikana? - Poruka i emocija fotogra ije puno su bitnije od tehni ke kvalitete fotogra ije. To je naravno slu aj kada govorimo o umjetni koj fotogra iji. Danas je sve više u trendu takozvana ‘Lomo’ fotogra ija u kojoj se fotke rade s najjednostavnijim jeftinim aparatima koji imaju plasti ne le e, a rezultati, dakle, fotogra ije, znaju biti odli ni. Ako govorimo o ‘obrtni koj’ fotogra iji, odnosno fotogra iji po narudžbi (vjen anja, promo materijali ...) onda je uz poruku važna i tehni ka kvaliteta fotogra ije. (mn)

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Mladena ke sobe u funky maniri Prije par mjeseci ve sam obradio temu dje jih i mladena kih soba. No, budu i da sam u zadnje vrijeme dobivao dosta upita na tu temu, odlu io sam je ponoviti. Razgovaraju i s ljudima koji su te upite postavili, dobivao sam razna objašnjenja, da ne velim upute kako bi neka dje ja ili mladena ka soba trebala izgledati. Kada sam, prilikom pripreme za ovaj tekst, sve stavio na hrpu, došao sam do zaklju ka da ljudi ili svoju djecu podcjenjuju i žele im podvaliti neke šarene i bezli ne oblike i kreacije koje nemaju veze s pame u ili pak lije e osobne komplekse iz djetinjstva kupuju i djeci ono što se svi a njima osobno, a da pri tome uop e ne prate reakciju klinaca i ne uvažavaju njihov stav. Isto tako je kada se radi o tinejdžerima; tu isto roditelji ve inom znaju bolje jer su ta djeca izgubljena , uz argument Što on zna, on

PREDSTAVLJAMO PR P RED EDST STA AV VL LJ JAM AMO INTERIJER INT IN TE ERI RIJE RIJE JER JER

ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10%

ne zna ni gdje mu je glava! Pišem to jer sam sam dovoljno puta svjedo io takvim (i sli nim) razgovorima. No, meni kao dizajneru interijera posao je da pokušam objasniti takvim roditeljima da to zapravo nije cilj. Cilj je da se dijete osje a dobro u svojem prostoru jer to je baš to – njegov prostor. Kao i nebrojeno puta prije, opet u re i: jednostavno nije dosadno! Jednostavno ne mora biti ni jednoli no. Jednostavno je to no to – jednostavno! A to je ono što bi, po mom mišljenju, trebao biti prioritet kod stambenih prostora. Sukladno tome, evo vam nekoliko dobrih primjera dje jih i mladena kih soba, od kojih neke možete, bez problema, primijeniti i kod odraslih osoba. Ovo su dobri primjeri jer iz dje je oaze ne rade cirkus.

Šarmantna ku a u bijelo – ruži astoj kombinaciji kupuje dobar dizajn i stil. Tako imate domove koji koštaju duplo ili deseterostruko više, a ne izgledaju ni upola tako dobro. Ovaj izgleda besprijekorno. A sam gospodin Stuebi za svoj rad kaže: posljedi Ovakav ekspresivan volumen posljedica je posebne forme parcele na kojoj se objekt nalazi. Koristio sam svojevrsnu metodu udubljivanja prostorija kako bi gra evinski elementi interijera istom dali skulpturalni izgled. U samom procesu težilo se slaganju traženih funkcionalnih zona na na in da se koriste gra evinski elementi u svom konceptu – rastezanjem, širenjem, sužavanjem, odvajanjem od mase, s ciljem da se dobi-

Ovaj odli an arhitektonski projekt naziva “L-House” nalazi se u Zurichu, a djelo je švicarskog arhitekta Philippa Stueba. Da odmah raš istimo: budžet za ovo zdanje bio je 1,9 milijuna dolara! No, kako i sam volim naglasiti, novac ne

je koherentna cjelina. Nadalje, ono što je još zanimljivo u tom projektu jest injenica da je izgled ove ku e mladena ki, s kombinacijom bijele i ruži aste boje koje savršeno odgovaraju okolnom drve u u cvatu. http://www.philippestuebi.ch/

Stari ambar u novom ruhu

Ovo je nekada bio ambar. Sada, nakon što ga je u ruke uzeo brit ansk i arhitek t McLean Quinlan, pr e t vor io s e u prekrasno i idili no stambeno zdanje. Ideja je bila da se koriste svi autenti ni elementi ele zgrade, da stare zgra sve intervencije interv na objektu ne nakoncept grde sam k prirodnog u prirodnom, a opet da bud bude maksimalno prilago en jednoj moderkoja e tu živjeti. noj obitelji k gra evinu dodana Na staru gr su dva nova krila i bazen. Glavni objekt je samostalni, otvoreni prostor s krovom visine 9 metara izra enim od hrastovine. Velika koli ina drva u gredama i nosa ima, kao i kamin koji se na-

lazi u prostoriji, daje toplinu cijelom prostoru. Za radnju i izradu ovoga prekrasnog objekta koristila se paleta sljede ih materijala – podovi od kamena i hrastovine, drvene grede, drvena vrata i obloga krova, kameni zidovi i obloge od gipskartona. A ku a ima i sustav podnog grijanja koji energiju crpi iz toplinskih pumpi zakopanih u blizini samog objekta. http://www. mcleanquinlan. com/project s/ stow-on-t hewold

Trodijelna duguljasta ku a Ovu stambenu gra evinu izveli su arhitekti iz francuskog studija “TANK Architects”. Nalazi se na uskoj i kosoj parceli na rubu sela Sersee, Sersee na sjeveru Francuske. Budu i da su urbanisti ka pravila bila dosta stroga, bilo je i teško postaviti položaj ku e. Na sve to jedan od zahtjeva investitora bio je da ku a bude jednokatnica. Arhitekti su tako došli na ideju da umjesto klasi ne ku e

pravokutnog oblika izvedu nešto druga iji volumen, koji su podijelili na tri dijela te na taj na in dobili polukatove tijekoji pak su posljedica prirodnog tije ka linije tla. Prvi dio je na istom nivou kao i ulica i u njemu se nalaze hodnik, igraonica, garaža, prostorija za rublje, podrum i kotlovnica. Drugi je dio odignut 80 cm od prvog dijela i on je glavni dio ku e. Krase ga veliki prozori s

tri strane, kroz koji se može vidjeti okolina. U tom su dijelu postavljeni dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica. Tre i dio je iznad prvog dijela i u njemu se nalaze spava e sobe i kupaonice. Sva tri dijela vežu se u centralnom elementu, a to je terasa koja kao da disperzira te razli ite prostor(ij)e okolo. Isto tako ima ulogu svojevrsne poveznice ili vora koji se pojavljuje izme u životnih prostora, hodnika i spava ih soba. http://www.tank.fr/ map?start http://www.lucboegly.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU

Jesen i ljepota – njega kože i kose u hladnijim danima - Ljeto je zasigurno iscrpilo vašu kožu, pa je neophodno riješiti se mrtvih stanica kože i otkriti novu, zdraviju kožu piling nemojte raditi više od dva puta tjedno, jer biste ina e mogli oštetiti kožu.

Vru i ljetni dani su prošli, a vi trebate prilagoditi režim njege kože za jesenske dane. Vrijeme postaje sve hladnije i, iako sunce više nije tako jako kao u ljeti, još uvijek bi trebalo nanositi kreme sa zaštitnim UVA i UVB faktorima. Hidratacija je tako er vrlo važna, kao i hranjenje kože. Ovdje emo ponuditi neke jednostavne ali u inkovite savjete o tome kako se morate brinuti za vašu kožu u jesen, a kao bonus donosimo vam i rješenje za jesensko opadanje kose.

Intenzivni tretmani za kožu Oni dubinski popravljaju kožu, ali su agresivniji. To je razlog zbog ega se ih ne bi smjelo raditi više od dva puta godišnje. Obi no, intenzivni tretmani koji uklanjanju ošte enja od sunca sadrže aktivne tvari kao što su vitamini A, C i E, te lavonoidi. Što se “obi nih“, svakodnevnih tretmana ti e, optimalni efekt postiže se kada se koriste i serum i dnevne hidratantne kreme. Nakon iš enja kože nanesite serum i kremu nakon toga. Možete to initi dva puta dnevno ili jednom kao no ni tretman. U jesen su veoma popularni tretmani izbjeljivanja kože koji se bave tamnim “pjegama”, a koje se mogu pojaviti zbog izlaganja suncu. Prije nego što se upustite u takav postupak, konzultirajte se s dermatologom.

Za zdravu, sjajnu kožu Ljeto je zasigurno iscrpilo vašu kožu, pa je neophodno riješiti se mrtvih stanica kože i otkriti novu, zdraviju kožu. Najbolji na in da zapo nete svoj režim jesenje njege kože je da napravite detaljni piling. Zapravo, piling je vrlo važan u svakom godišnjem dobu, jer priprema kožu za bolju apsorpciju proizvoda za njegu. Možete koristiti dvije vrste piling proizvoda - one sa sitnim tvrdim esticama koje nazivamo pilingom lica i one aktivne kemijski. Kemijski piling proizvodi obi no sadrže aktivne tvari, kao što su retinol, retinoidi, AHA (alfa-hidroksi kiseline) i glukozamin. Oni uzrokuju nježno ljuštenje gornjih slojeva mrtve kože i otkrivaju mla u i blistavu kožu. Zapamtite,

tipu kože: ako je vaša koža masna, normalna ili kombinirana, koristite lagane, nemasne proizvode.

Za sjajan dekolte U jesen vrat, grudi i dekolte nisu više u prvom planu, ali ih ipak valja njegovati posebnim kurama “oporavka“ od utjecaja sunca, mora i zraka (nadraženost, isušenost kože). Evo nekoliko recepata:

Vrat • Tonik od preslice za dubinsko iš enje: 1 žlicu preslice i jedno žli icu indijskog aja stavite u litru vrele vode. Nakon 20 minuta procijedite kroz vrlo gustu cjediljku.

Ujutro i nave er navlažite lice komadi em vate natopljene tonikom. • Losion od hmelja za vrsta i svježu kožu: ostavite žlicu hmelja neko vrijeme u dvije šalice vrele vode, zatim procijedite. Dodajte žli icu vo nog octa i tako pripravljen losion nanosite na o iš eni vrat i dekolte. • Krema od badema za sjaj kaže: žli icu bademovog ulja i žli icu lanolina rastopite u toploj vodi. Dodajte žumanjak jednog jaja i izmiksajte, a zatim dodajte i žli icu jabu nog octa. Miješajte dok se krema potpuno ne ohladi. Nanosite je ravnomjerno na vrat ujutro i nave er. • Hranjiva i hidratantna maska od zobi: žlicu zobi ostavite u vodi dok ne nabubri, izribajte jednu

jabuku i pomiješajte je sa zobi, zatim dodajte žli icu bademovog ulja. Nanesite masku na vrat i pokrijte komadi em lanenog platna. Isperite nakon 30 minuta.

Dekolte • Zaštitna i hranjiva krema od lavande: žli icu cvjetova lavande stavite u pola šalice vrele vode. Nakon 10 minuta procijedite, a posebno rastopite žli icu lanolina i žli icu maslinovog ulja u malo vrele vode. Kad se ohladi, pomiješajte. • Ulje nevena za smirenje ispucale i nadražene kože: napunite staklenku svježim listovima i cvjetovima nevena. Dobro je zatvorite i izložite direktnim sun evim zrakama. Nakon nekoliko dana ulje nevena skupit e se na dnu boce. Procijedite kroz komadi lanenog platna i pomiješajte s istom koli inom ulja od pšeni nih klica. Masirajte lagano dekolte i ostavite da djeluje preko no i.

Hidratacija

Kad kosa opada

U ljeto se koža isušuje zbog vru ine, pa bore i ine linije postaju primjetnije. Zato je jesen pravo vrijeme da nahranite, hidratizirate i pripremite kožu za nadolaze e hladne zimske dane. Odaberite hidratantnu kremu ovisno o vašem

Zašto ujesen kosa opada ja e nego u druga godišnja doba? Prema istraživanjima, koje je prihvatila ameri ka FDA (Food and Drug Administration), uzrok je u manjem broju sun anih sati.

Putem o iju i veoma osjetljivih senzora hipotalamusa i hipo ize svjetlost neposredno djeluje na mehanizam opadanja i regeneracije vlasi te mijenja aktivnost folikula dlake putem žlijezda poput štitnja e, nadbubrežne žlijezde, testisa i ovarija. A to zna i da su hormoni odgovorni za prilago avanje okolini i spolni hormoni neposredno povezani sa stanjem vlasišta kose. Opada li više od sto vlasi na dan, treba posjetiti dermatologa.

Možete si pomo i i sami: • Svaki dan u vlasište utrljajte uvarak od stolisnika i masirajte. Potrebnu koli inu bilja nama emo u hladnoj vodi 24 sata. Nakon toga kratkotrajno zagrijemo (naj eš e 20 - 30 minuta). Nakon što se ohladi, procijedimo. • Svaku ve er deset dana utrljavajte u vlasište pire od korijena i ka, prokuhanog u vodi i zatim zgnje enog. Ujutro isperite kosu vodom. (preuzeto s portala: Žena. hr)

IMAGE HADDAD I S. OLIVER U AKOVCU Udobna i nosiva odje a Image Haddada

Prepoznatljive linije i kreativnost

Image Haddad trgovine otvorene su u svim ve im gradovima Hrvatske, no Me imurke ne moraju daleko po svoj komad odje e ove modne marke, za kojim mogu posegnuti u ulici Kralja Tomislava 7 (stari passage) u akovcu, ije je radno vrijeme od 9 do 14 te od 16 do 19.30 sati. Image Haddad namijenjen je mladoj, urbanoj i poslovnoj ženi koja u svom odabiru uvijek traži udobnu, nosivu i ženstvenu odje u. Svojim ulaskom na tržište Image Haddad odgovorio je na potrebe moderne hrvatske žene za pret-a-porter odje om, odnosno za odje om koja nosi dizajnerski potpis, a ipak je dostupna u ve im serijama.

U novootvorenu trgovinu s.Oliver u ulici Kralja Tomislava 7 (stari pasagge) u akovcu tako er je stigla nova kolekcija. Radno vrijeme trgovine je od 9 do 13, te od 16 do 19.30 sati. S.Oliver svojom odje om prati na in života pojedinca i cijele obitelji, ostvaruje njihove želje i potrebe. U kreacijama s.Olivera odražava se duh vremena u kojem živimo. Ovu modnu marku odlikuju prepoznatljive linije, kreativnost, dinamika i usmjerenost ka budu nosti. Trgovina s. Oliver nalazi se na još jednoj lokaciji. Rije je o Mercator centru u Zagreba koj ulici na broju 87. Radno vrijeme te trgovine je od 13 do 20 sati.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Muffini s mandarinama

Hrana i pi e za održavanje vaših zubi zdravijima

Sastojci:

Priprema

60 g maslaca 80 g še era 2 jaja 2 žli ice naribane korice mandarine 200 ml slatkog vrhnja 100 g oguljenih mljevenih badema 200 g pšeni noga glatkog brašna ½ vre ice praška za pecivo 3 mandarine

Maslac i še er dobro izmiješajte, pa umiješajte jedno po jedno jaje. Smjesi dodajte prethodno opranu i naribanu koricu mandarine, vrhnje, bademe i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Mandarine o istite od kožice. Na dno košarice za muf ine stavite malo smjese, zatim komadi e mandarine. Prekrijte ostatkom smjese i još na vrh stavite krišku mandarine.

Muf ine pecite u pe nici zagrijanoj na 200°C oko 25 - 30 minuta. Muf ine poslužite uz aj ili neki drugi topli napitak. Koricu mandarine možete uše eriti i njome ukrasiti muf ine.

Više se postavlja pitanje koliko esto jedete slatku hranu koja utje e na vaše zube nego u kojim koli inama. Stoga, pokušajte to odmah smanjiti da biste izbjegli propadanje zubi. Grickalice i obojena pi a glavni su uzro nici propadanja. Možete misliti da je vo e zdravije, no vo e može biti vrlo kiselo, pogotovo naran e. Nemojte ih ni u kom slu aju jesti svaki dan. Pi a “bez še era“ tako er ošte uju vaše zube ako pijete iz aše, laše ili limenke. Umjesto toga pokušajte sa slamkom, jer

tako ete minimizirati koli inu koja prvo odlazi na vaše prednje zube. Gazirana pi a i vo ni sokovi glavni su uzro nici propadanja zubi. Umjesto tih pi a pijte vodu. aj, kava i crno vino na vašim zubima ostavljaju tragove pa ih pokušavajte izbjegavati koliko god je to mogu e. Perite zube bar dva puta na dan i obavezno zube istite koncom za zube za još bolji rezultat. Ne zamjenjujte etkicu žvaka im gumama te koristite vodicu za ispiranje usta.

Ako ve tijekom dana koristite žvaka e gume, neka budu bez še era. Obavezno dva puta na godinu oti ite na detaljan pregled k zubaru.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Muške torbe

Mentalna anoreksija

koji se žele osjeosje e ati nesputano o i ležerno. Nosi-ti uz: ugla enu u uli nu odje u.

Svaki modno osviješteni muškarac zna da su torbe potreban alat, a ujedno i modni dodatak. Torbe nisu više rezervirane isklju ivo za žensku publiku, muške torbe su muževne, atraktivne i idealna dopuna svakom suvremenom ormaru. Ako se ne snalazite baš me u svim tim silnim torbama koje se nude te nemate pojma koja e najbolje odgovarati vašim potrebama, obratite pažnju na sljede i savjet. Držite se torbe klasi nog izgleda i ne možete pogriješiti. U nastavku vam donosimo neke od tipova muških torbi koje možete kombinirati s vašom poslovnom i casual garderobom.

Mala putna torba Muškarcima koji su esto na putovanjima ovakva e torba biti otkri e godine. Mora biti dovoljno velika za npr. vikend putovanje, ali ne toliko velika da postane suvišan teret koji sputava. Torbu u ruke i put pod noge! Nositi uz: vikend casual odje u, poslovno - casual odje u.

Torbica za kameru Manja verzija poštarske torbe. Tako er se prebacuje preko ramena, ali prije svega ima funkciju ku ice za kameru. Možda njena namjena nije toliko stilska koliko funkcionalna, ali se i njenom dizajnu posve uje puno pažnje. Uostalom, ovo je torbica ko-

Aktovka Najstariji oblik muških torbi. Uporaba aktovke datira iz vremena mnogo prije nego je u rje nicima postojala rije metroseksualac. U po etku su bile etvrtaste, oštrih i naglašenih rubova, no danas su modernizirane i oblik im je “ublažen”. Ipak, još su uvijek nezamjenjiv simbol svakoga poslovnog ovjeka. Nositi uz: poslovno odijelo.

Poštarska torba U povijesti su ih nosili poštari, pa otuda i naziv (engl. messenger bag). Ima ih raznih, od platnenih do onih skupljih, kožnatih. Obavezno se nosi preko ramena. Studenti ih vole jer su prakti ne, a trendsetteri ih vole jer su apsolutno nezamjenjiv dodatak urbanoj modi. U svakom slu aju namijenjene su onima

j u mnogo muškaraca nosi, pa ak i oni tvrdokorni “antitorbaši”! Nositi u: slobodno vrijeme.

Torba s ru kom Takva torba je zapravo razra en, moderan oblik aktovke. Sve je prihva enija u poslovnim krugovima modernog svijeta. Ipak, namijenjena je samo samopouzdanim muškarcima koji ne odre uju svoju muškost nošenjem, odnosno nenošenjem torbe. Nositi uz: poslovno - casual odje u.

Ležerna torba Kapa šilterica i ovakva torbe savršeno idu zajedno. Tako er se nosi preko ramena kao i poštarska torba, ali je malo slobodnijeg oblika i naj eš e izra ena od platna, što joj daje dozu ležernosti i neoptere enosti. Nositi: u školu, na fakultet. Odbacite uvriježena mišljenja da su torbe rezervirane samo za ženski rod i krenite u korak s modernim vremenima. Dok su aktovke oduvijek me u nama, druge klasi ne torbe, poput poštarske torbe, postaju potrebnim priborom za današnjega modernog muškarca. (izvor: portal e-Muskarac. com)

Na ovaj poreme aj upu uje veliki gubitak tjelesne težine u osobe mla e životne dobi. Osoba koja boluje od mentalne anoreksije obi no nije svjesna svog problema, tako da prve promjene obi no primijete osobe iz okoline. Važno je takvu osobu uputiti psihijatru i postaviti dijagnozu, jer se radi o teškom, esto i po život opasnom psihijatrijskom poreme aju, te je važno oboljelu osobu motivirati za lije enje. U procesu lije enja psihoterapija ima klju nu ulogu i dobra motivacija za takvim oblikom psihološkog rada na sebi klju je izlje enja ovog poreme aja. Ali u psihoterapiju nitko ne dolazi na silu, i svaki pokušaj nasilnog dovo enja takvih bolesnika nije produktivan. Prisiljavati ih na bilo što, u okviru ovog poreme aja zna i samo ponuditi ono što i onako predstavlja

problem u životu bolesnika koji boluju od mentalne anoreksije, a to je nasilno preuzimanje kontrole nad njihovim životom. Važno je, stoga, otvoriti takvim bolesnicima prostor da svojom voljom u u u psihoterapijski proces, ili bolje re eno, ponuditi psihoterapiju, ali bez prisile i bez o ekivanja da se i odazovu, ako je to protivno njihovoj volji. Osoba koja boluje od ovog poreme aja previše je zaokupljena hranom, ili bolje re eno dijetom i na inom kako da izgubi na tjelesnoj težini. Takva osoba je izrazito mršava i odbija posti i i održati i najmanju preporu enu težinu s obzirom na svoju visinu. Pri tom osoba, za koju svi jasno u okolini vide da je premršava, za sebe i dalje misli da je debela. Svakim gubitkom tjelesne težine anoreksi na osoba ima

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut

osje aj rastu eg samopouzdanja, i obrnuto, osje aj gubitka samopouzdanja svakim dobivenim gramom. U mladih djevojaka i žena, u kojih je takav poreme aj eš i nego u muškaraca, u pravilu postoji i gubitak menstruacije. Uz mentalnu anoreksiju mogu postojati i drugi pridruženi psihijatrijski poreme aji, a depresivni su poreme aji, odnosno poreme aji raspoloženja, u estaliji u lanova obitelji anoreksi nih bolesnika u odnosu na op u populaciju.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Jesenski kaputi rati tonu kože i koja e vam omogu iti stvaranje zanimljivih i razli itih kombinacija. Pri izboru zvonastih kaputa vodite ra una da se njime stvara volumen u gornjem dijelu tijela pa e vam tako

TEHNO ZONA T kaput s pojasom da stvore iluziju tijela oblika pješ anog sata. Za žene s velikim grudima najbolji izbor je što manje dodataka u gornjem dijelu, dakle, bez ukrasa i sl. Žene nižeg rasta moraju obratiti pažnju na dužinu kaputa, pa se njima više preporu uju kratki kaputi i kratke suknje. Za casual izgled kombinirajte kaput sa simpati nim topi em, skinny traperice i visoke izme iznad koljena. Za romanti no izdanje s dozom glamura bolji odabir je slatka haljinica ukraše-

Zvonasti kaputi napravili su veliki povratak za jesen/zimu 2010./2011. Zabavni i moderni, svestrani i prakti ni, ovi kaputi prekrasan su dodatak za vaš ormar, ako ih znate kako odabrati i nositi. Ako ste spremni za novi stil, uložite u kaput. Zvonasti kaputi dobar su na in za razbijanje klasike i rutine, te imaju više lica, a tako er su prakti ni i udobni izbor za hladnu sezonu. Ako se nose na pravi na in, mogu stvoriti klasi an ili romanti an izgled. Kako bi izgledali sjajno, morate odabrati pravi kroj za sebe, pravu boju koja e odgova-

trebati ravnoteža donjeg dijela, koju možete posti i uskim hla ama, uskim suknjama, skinny trapericama ... Klju ni element pri izboru kaputa je vaš oblik tijela. ak ako vaš oblik tijela i nije najidealniji za zvonasti kaput, možete ga odabrati uzimaju i u obzir strukturu i teksturu tkanine koje vam najbolje odgovaraju. Tako žene kruškastog oblika tijela trebaju odabrati na modnim dodacima koji naglašavaju vašu siluetu. Ako niste pobornik zvonastih kaputa za dnevno izdanje, možda e prona i mjesto u vašem ormaru za ve ernje sate. Žene koje preferiraju klasi nu eleganciju izborom zvonastih kaputa možda otkriju da ovakav stil kaputa možete iskoristiti na pozitivan na in. Obratite pažnju za strukturu i tkaninu od koje je kaput napravljen, a koja e istaknuti zavodljivost i osebujan stil na dnevnoj bazi.

Ergonomske inovacije ine profesionalno diktiranje lakšim nego ikada Novi Olympusov DS-2800 digitalni diktafon olakšava organizirano i u inkovito diktiranje profesionalcima koji rade u malim ili srednjim poduze ima. Olympusov najnoviji model skuplja bodove na inovativnim karakteristikama, uklju uju i i lako dostupni, klizni prekida sa strane, koji se pokazao popularnim na modelu DS-5000. Kontrole jednostavne za korištenje, elegantan metalni dizajn i dovoljno memorije daju poslovnim ljudima sve što im treba za snimanje preko 100 sati diktiranja, intervjua, sastanaka ili osobnih bilješki. Dovoljno je prostora za 200 datoteka u svakoj od pet mapa, a tu je i 2GB SD kartica za SDHC utor. Snimke se pohranjuju u izvrsnom DSS Pro formatu, a korisnici mogu odabrati QP na in snimanja za još bolje rezultate s prepoznavanjem glasa. Zajedno s novim kliznim prekida em i velikim LCD zaslonom s pozadinskim osvjetljenjem jednostavno je upravljati i prolaziti kroz intuitivne izbornike dostupne na šest jezika. Za brzu i uspješnu integraciju u radno okruženje datoteke se mogu prebaciti na PC ili Mac ra unalo putem Hi-Speed USB priklju ka i obra ivati koriste i uklju eni DSS Player softver. DS-2800 je dostupan od kolovoza 2010.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Socijalna fobija

Pokazati brižnost i toleranciju...

Imam 20 godina. Studentica sam. Prilikom kontakta s drug i m o s ob a m a osje am jaki stid, srce mi ubrzano kuca, znojim se, drhte mi ruke, zacr venim se. Kod toga imam osje aj da me drugi stalno promatraju, ne mogu govoriti pred drugima jer u zamucati. Što mi je initi? Prema opisu vaših simptoma, kod vas se vjerojatno radi o socijalnoj fobiji. Socijalna fobija je zna ajan i trajan strah zbog jedne ili više socijalnih situacija ili javnih nastupa kod kojih je osoba u krugu nepoznatih ljudi ili je izložena njihovoj pažnji. Osoba se boji da e svojim ponašanjem (ili pokazivanjem anksioznih simptoma) biti ponižena ili doživjeti neugodnosti. Izlaganjem socijalnoj situaciji gotovo se uvijek provocira anksioznost, koja može dose i oblik pani nog napadaja. Osoba prepoznaje da je strah pretjeran ili nerazuman. U kontaktu osoba ne zna kamo usmjeriti svoj pogled, izbjegava kontakt o ima jer je u

strahu kako e drugi protuma iti njezinu “poruku”. Žena se boji da ne ispadne previše zavodni ki, a muškarac strahuje da time, bez svoje namjere, izaziva druge. Socijalna fobija obi no poga a ljude koji su po prirodi osjetljivi ili one koji su pretrpljeli poniženje ili uvredu u kontaktu s drugima. Prije svega preporu ujem vam da si pokušate pomo i razli itim tehnikama relaksacije (vježbe disanja, autogeni trening i sl.). Ukoliko su simptomi jako izraženi, potražite pomo kod psihijatra koji e vam za lije enje ordinirati lijekove (beta blokeri, anksiolitici, MAO-inhibitori, benzodijazepini), ija je svrha privremeno olakšavanje simptoma, a time daju mogu nost da bolesnik pro itira u psihoterapiji, da uspješnije savladava socijalne vještine sudjelovanja u društvu, da uspostavlja i u vrš uje svoja prijateljstva, te da mijenja i oboga uje kvalitetu života, tako da mu nakon toga lijekovi ne e biti potrebni.

Sretni i smireni ljudi iskazuju puno suosje ajnosti i razumijevanja za sva bi a oko sebe, a ne samo neka. Skoro svi ostali pripadnici ljudske vrste osje aju radosnu nježnost i brižnost, naklonost prema maloj djeci ili mladuncima životinja. Kao da imamo neki duboki kod koji se budi u blizini bi a koja imaju u sebi neki dobar potencijal i trebaju zaštitu i podršku da ga razviju. Osjetimo potrebu da podržimo sve dobro i vrijedno što plijeni svojom jednostavnom prisutnoš u, i sami se ispunimo tom snagom istinske težnje za rastom i razvojem u kojem možemo sudjelovati. Roditelji i svi ostali koji imaju djecu pored sebe znaju taj osje aj predanosti i unutarnje dobiti stvorene bliskim odnosom sa djetetom koje volimo i gledamo kako raste...Takvo stanje povezanosti i blizine ima najve u dubinu i najlakše je dostižno sa vlastitom djecom i, a nalazimo ga u razli itim varijacijama u raznim drugim me uljudskim odnosima i vezama koje su prijateljske ili ljubavne naravi. I u takvim se vezama dvije osobe me usobno hrane i poti u na razvoj vlastitih vrlina i sposobnosti, uživaju i u skladu i uzajamnoj razumijevaju oj naklonosti. Ponekad mi se ini da je itav ljudski život jedno stalno traženje bliskih i dragih

ljudi koji e nas oplemeniti svojim sudjelovanjem u našem životu i s kojima emo imati osje aj puno e i smisla postojanja. Traženje je to u kojem ima puno neizvjesnosti i razo aranja jer naše dobre želje i namjere, zbog brojnih objektivnih prepreka i mnogih manje nam jasnih unutarnjih ko nica, esto urode slabim plodovima i trud se pokaže jalovim...Nema toga tko se nije razo arao u ljudima. Više puta, naravno. To samo po sebi nije problem, ali ako nas loša iskustva dovedu u stanje otu enosti i udaljavanja, pa i izbjegavanja bliskih veza sa drugim ljudima, najvjerojatnije je da emo upasti u dugotrajan proces nepovjerenja i nesigurnosti koji nas ponekad može odvesti u neki od mentalnih poreme aja. S druge strane, i eš e kao pravi psihijatrijski problem, postoje bazi ni de iciti u strukturi osobnosti zbog ega neki ljudi nisu sposobni ostvariti socijalni i emocionalni kontakt sa drugima. Zato i vama može biti teško ili nemogu e pri i takvim osobama ma koliko se trudili ili bili zainteresirani za njih. Sve je to jako komplicirano za razumjeti i podnositi, ali tako je... Ostaje nam biti pomirljiv i tolerantan. Znate ve , što ne možemo promijeniti, treba prihvatiti. I voljeti ljude kakvi jesu da jesu...

Dean Jambroši

Ispravljenost kralježnice Na temelju certifikata HUPED-a, Hrvatskog udruženja za prirodnu energetiku i duhovnu medicinu, Dean Jambroši , spiritualni majstor (u itelj REIKI-a i duhovnog iscjeljivanja) provjerenom metodom ispravljanja tijela ovjeka predstavlja Vam jedan od kvantnih iskoraka u novu dimenziju iscjeljivanja koja pomaže razvoju ovjeka u potpunosti. Radi prema metodi Pjotra Elkunoviza, jednog od najpoznatijih iscjelitelja novijeg doba. Metodom duhovne korekcije spuštenog zdjeli nog ustroja u samo u jednom tretmanu postiže se trajno izjedna avanje dužine nogu, poravnavanje ramena i izjedna avanje kralježnice. Proces se izvodi snagom inteligentnog Slika prije duha, bez dodirivanja tijela i bez manipulacije kostima. To zna i odstranjivanje uzro nog lanca svih energetskih blokada. Ovakvo duhovno i tjelesno ozdravljenje potrebno je svakom ovjeku, bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja. Može se primjenjivati preventivno kod djece, mladih i odraslih. Uspostava „visoke tjelesne energije“ može se primijeniti i kod duševnih patnji, u životnim krizama, pomaže pri bolestima kralježnice i zglobova, išijasu, reumi, cirkulacijskim smetnjama, glavobolja, vrtoglavice, migrenama, bronhitisu, astmi, bolovi u vratu, prsima i le ima, trnci u rukama i nogama, skolioza kod djece i odraslih, ozljede zglobova i miši a, kroni ni problemi unutarnjih organa, fizi ka i psihi ka malaksalost itd. Slika poslije Ispravljanje kralježnice je multidimenzionalno Dean Jambrošić proširenje svijesti u smjeru individualnog ozdravljenja Mihovljan, Prvomajska na svim razinama ljudskog postojanja. Duhovno 23, 40 000 Čakovec, ispravljanje tijela nije medicinski postupak ve jedna Telefon: 040/347 328, mobitel: 098/164 5791 duhovna radnja. jer božanski Duh sveobuhvatno i bezgrani no lije i! www.nova-energija.hr

Slika prije

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

itanje iz tijela

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

U bioterapiji je to na dijagnostika važan faktor koji terapeutu može potvrditi ili demantirati njegovo uvjerenje u pravilnom pristupu pacijentu. Vi ne možete do i na terapiju ako ste sami detektirali neku bolest ili itav spektar oboljenja. Najvjerojatnije u takvim slu ajevima pad energije pa ovjek ima osje aj da ga baš sve boli, od kostiju i zglobova do internih organa. Da bi organizam bio zdrav veoma je važna njegova ravnoteža odnosno balans energetskih polja, primjerice za proizvodnju hormona, poput estrogena i progesterona, glikogena i inzulina, za širenje i stezanje plu a i tako dalje. Uravnotežena e prehrana (što više žitarica, grah, sjemenke, orašasti plodovi, povr e itd) omogu iti postizanje energetske ravno-

Slika poslije

teže u meridijanima, organima i u sklopu itavog organizma. Me utim, jednom napadnut organizam takvim de icitom treba mnogo vremena za oporavak. Stru njaci za bioterapiju, na temelju svog iskustva, mogu pomo i de icitarnom organizmu da proces oporavka bude vrlo kratak. Dobar bioterapeut e vrlo brzo procijeniti izi ko i psihi ko stanje pacijenta nakon brižljivog promatranja njegovog tijela i pozornim slušanjem oboljelog dobiti odgovore koji su mu

ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

potrebni za e ikasnu pomo bolesnom organizmu. Bioterapeut na razli ite na ine dolazi do važnih informacija potrebnih za iscjeljenje. Najvažnije od svega je razgovor i vrijeme posve eno pacijentu. Tu se ne smije štedjeti. Kad pribavi pitanja kako bi dobio potrebne informacije, bioterapeut prilazi tretmanu koji nije univerzalan, ve ita iz tijela. Ono što isti trenutak odgovara pacijentu (dakle osoba prestaje osje ati umor, puni se energijom, osje a op e olakšanje, smiruje se

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

i opušta) to je pravi put k iscjeljenju. Za oboljelog je važno da se ne prisiljava na neke radnje koje mu iz bilo kojih razloga ne pašu. Ako za vrijeme tretmana pacijent po inje lakše i ujedna eno disati to je znak da je iscjeljenje u tijeku i da je rezultat zagarantiran. U protivnom terapeut mora potražiti drugi put. Putova ima isto toliko koliko i ljudi. Svaki je ovjek osoba u originalu i kao takvu ju treba prihvatiti i cijeniti. Sam organizam e voditi iscjelitelja ispravnim putem i to treba uzeti kao zakon. Ne može se oboljeli loše osje ati a vi tvrdite kako mu je bolje. To je isto kao kad godinama gutate jedne te iste tablete, i dalje vam nije dobro, ali ništa zato, bit e kadtad. Važno je da farmaceutske tvrtke odli no zara uju. Cijenite svoje zdravlje. Obratite mi se s povjerenjem na broj telefona 098/1347-031 bez SMS-a i dogovorite svoj termin iscjeljenja.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

samoposluživanje prošireno i obnovljeno na adresi Zebanec Selo 11 info telefon 524-140

Dobro je znati 13 35

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

Komentari Grlica Branko Kako se zove muško od grlice, bilo je esto pitanje na koncertima ženske vokalne skupine “Grlice” iz Svetog Martina na Muri. Uglavnom ljudi nisu nalazili odgovor, jer rješenja koja su se nametala nisu bila po njihovoj volji, ali ni prema gramatici. Grlajek, grla , grlanjak, grja ... nije ušima podnošljivo. I pitaj Boga kako bi se dugo tražio odgovor, da na jednom od brojnih koncerata Grlica o tome nismo porazgovarali njihov voditelj Branimir Jalšovec i moja malenkost. Odgovor je iznjedren i glasi. Muško od grlice je Branko Jalšovec. Uz silan smijeh i zadovoljstvo Branko i ja smo se brzo složili da je to tako, a uskoro i mnogi oko nas, pitavši kako smo došli do toga. Sada svi koji dolaze na koncerte Grlica znaju da je muško od grlice Branko i svima je to jako zanimljivo. Zanimljivo je i što se Brankova supruga Ružica nije rasrdila na našu odluku da joj je suprug muška grlica. Zadovoljne su i Grlice jer više ne moraju odgovarati na este upite kako se zove muško od grlice. Svi smo zadovoljni, pak na kraju par rije i o Branku Jalšovcu i svetomartinskim Grlicama. Jalšovec je Grlice, istina, prvotno bez ovog naziva, osnovao po dolasku i radu u OŠ Sveti Martin na

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Muri. Okupio je djevoj ice koje su s vremenom postale i djevojke i mame, s kojima je puno radio kako bi jednog dana postale solidna a potom i vrhunska pjeva ka skupina. Nadjenuo im je ime Grlice, prema ptici koja staništa ima u Me imurju. Osim zbog kvalitete, mnogi su ovu skupinu zavoljeli i zbog naziva Grlice, naziva koji i dan - danas izaziva pozornost javnosti i publike. Nedavno su Branko Jalšovec i Grlice obilježili 10. obljetnicu ozbiljnog rada, godina u kojima su održali niz koncerata u Me imurju, Hrvatskoj, svijetu ... Izdali su i nosa e zvuka. Što zbog škole, fakulteta i zaposlenja, rijetko mogu nastupiti u kompletnom sastavu. Publici je ve dovoljan samo spomen Grlice da do u na koncert. Jalšovcu je znatno teže, ali radi uporno i više nego prava muška grlica.

Nezadovoljstvo, korak k uspjehu Svakodnev no smo svjedoci više od stotinu razli itih emocionalnih reakcija i stanja koje sami proživljavamo. Me u njima je i nezadovoljstvo, koje može imati doista neželjene posljedice. Sv i smo ponekada zbog ne eg nezadovoljni i to je sasvim normalno. Ali, opet ima onih koji su nezadovoljni svime, i to gotovo neprekidno. Otkud to kroni no i sveobuhvatno nezadovoljstvo, kojime ljudi samo zagor avaju sebi život? O ito uzrok tome leži u postavljanju prevelikih, esto neostvarivih, ciljeva. I naravno da je najvažnije znati što je izvor nezadovoljstva. Iako se naj eš e nakupi toliko malih stvari da je teško odrediti konkretan izvor nezadovoljstva, uvijek postoji glavni uzrok. Nezadovoljstvo sobom, životom, pa i drugima, doista zahtijeva hitnu intervenciju jer brzo može prerasti u ozbiljan problem. Stoga se zapitajmo koliko smo, doista, zadovoljni sami sa sobom. Svakodnevno suo avanje s razli itim izazovima, stresom koji oni nose, pravo je udo da potpuno zadovoljstvo još uvijek postoji. U vremenu

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

u kojem se trud sve manje cijeni, negativna povratna reakcija koja djeluje poput pljuske nije nešto nesvakodnevno. Razo aranje, frustracija, ljutnja kao da su postali dio svih nas. No, i u ovom slu aju vrijedi ona: svako zlo za neko dobro. S obzirom na to da iza svake kiše ipak dolazi sunce, nije nezadovoljstvo nužno nešto loše. Upravo je ono razlog i uzrok promjenama na bolje, bilo da je rije o osobnoj ili društvenoj situaciji. Jer kao što Oscar Wilde kaže “Nezadovoljstvo je prvi korak k napretku nekog ovjeka ili naroda”. A tada zaista vrijedi i ona Thomasa Alva Edisona “Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak k napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna ovjeka i pokazat u vam neuspjeh.”

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Malo špotam; lepo prosim Od trenutka kada sam prije nekoliko godina dobila svoju voza ku dozvolu u ruke, nakon po etnog straha i dojma da sam sama zapravo velika opasnost na cesti, s vremenom sam shvatila koga ili ega se, kad sam za volanom, najviše bojim. To nisu ni motoristi, ni pješaci, ni nabrijani relijaši, pa ak ni kamiondžije koji zalutaju na naše cestuljke. To su ipak biciklisti, i to oni starije životne dobi. Vezani uglavnom za svoje deset, dvadeset ili trideset godina stare bicikli e, nesvjesni da im motorika i koordinacija pokreta nisu isti kao nekada, ali i injenice da se situacija u prometu znatno promijenila, za njih je, po tom pitanju, vrijeme stalo. Na cestama, ako njih pitate, još uvijek caruju peglice i i eki, biciklisti ke staze apsolutno su nepoznat pojam, a oni sami u cvijetu su mladosti. K ad se s moje desne strane prostire konkretna biciklisti ka staza, a ispred mene se na cesti na svom biciklu ginga postarija tetica ili stri ek, vrlo esto i sprijeda i straga opako natovareni grincajgima, kalamperima ili picekima, pa mi se as ini da fali milimetar da ne zaha i bankinu, a as samo sekunda da mi ne podleti pod kota , e to je situacija od koje me “frasi loviju”. Pa onda prilikom skretanja ili prelaženja ceste ne

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

ekaju neku, na primjer, zebru koja je za to predvi ena, nego cap, ruka u zrak i drito na sredinu. Pa ti ko i. U rotor se ulazi ravnopravno s automobilima, a esto se ak ni ne propušta one koji imaju prednost. Ponekad, a sve iz straha da se nekome nešto ne dogodi i da na koncu ja ne budem glavni krivac, sjednem na trubu, a znam da ima i onih s još manje strpljenja koji samo da ne iza u iz automobila i izi ki pokažu biciklistima gdje im je mjesto. U biciklisti ke staze diljem naše županije uloženo je brdo love. Neke su komotnije, neke su još uvijek graba na grabi, ali još uvijek su to biciklisti ke staze, i samo im ime govori kome su namijenjene. I ovim putem nikoga ne špotam, samo u najboljoj namjeri lepo prosim da se svi mi biciklisti vozimo po za nas predvi enim stazama.

AKOVE KI espresso by Bibi

Na nogostupima se ne parkira i to ka! Kometa zvana “komunalno redarstvo“ prije desetak dana pogodila je i našu ulicu na jugu. Na vjetrobranska stakla automobila parkiranih na nogostupu (koji je predvi en za bezbrižnu šetnju pješaka, a ne kao auo parking) zataknuli su papiri e nalik kaznama. Neki, koji svoj auto parkiran na nogostupu ne koriste baš svaki dan, nisu ni vidjeli “ itabu“, pa sam nakon par dana uzela papiri te pro itala o emu se radi: “OPOMENA... lankom... stavak... Zakona... voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na nogostupu. Iznimno je dopušteno zaustavljanje (do tri minute) ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika... PROMETNI REDAR e kazniti prekršioca ili vlasnika vozila nov anom kaznom u iznosu od 300,00 kn, a po

potrebi i naložiti premještanje vozila. Grad akovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Odsjek za komunalno redarstvo.“ Ova opomena iznenadila je ve inu susjeda: “Ne smijemo parkirati ispred svoje ku e?“ Raspitala sam se: ovaj zakon vrijedi 0 - 24 h, i radni i neradni dan. U centru grada zabrana parkiranja na nogostupu nije nikakva novost, a o ito se intenzivno radi i na širenju pojasa van centra. Zna se da nam ritam života name e da svaki posli “ubijamo“ autom, a onda se nema vremena ni to vozilo (ili više njih) nakon svakog ira pospremiti u dvorište ili garažu pa ga se preko dana ostavlja parkiranog na nogostupu ceste. Neki ga na cesti ostavljaju i preko no i, a vjerujem da je glavni razlog što u dvorištu nemaju mjesto predvi eno za

to vozilo. Iako suosje am s onima kojima e biti teško u kratkom roku izmisliti parking mjesto za auto, moram iznijeti i moj problem od prije nekoliko godina kada su mi djeca (a danas i mnoga druga) kao prvaši i s žutim maramama na školskoj torbi krenuli u školu. Moje glavno upozorenje bilo im je nek’ se drže nogostupa i ne skre u na kolnik. Mission impossible! Svaka tre a ku a “njegovala“ je parkirno mjesto na nogostupu i to tik do svoje ograde pa sam im eventualno mogla obu i “spiderman“ kostim i zaželjeti dobro penjanje po autima. Zaobilaženje tih vozila hodanjem po cesti (za prvaši e i po život opasno) bio je jedini mogu i na in dolaska do škole. Da ne pri am o šetnji s dje jim kolicima, gore - dolje s nogostupa koja iziskuje Popajove miši e te živce Pata i Mata. Ili još

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

teže, kretanje invalidskim kolicima. Stoga podržavam ovaj zakon, ma koliko neki mislili da se radi samo o punjenju gradske kase. Dakle, na nogostupu ispred tvoje ku e smije biti parkiran (ili zaustavljen dulje od tri minute) jedino auto prometnog redara, i to kad ti piše kaznu. Sve ostalo zaboravi!

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Ma ce Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Me imurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Ma ce hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

12. listopada 2010.

Hrvatska pretpremijera novog modela Lexus CT 200h

Prodaja novih automobila u RH po proizvo a ima 1.1. 30.9.2010. Proizvo a

koli ina udio, %

Opel

3754

12,92%

Volkswagen

3302

11,36%

Chevrolet

2478

8,53%

Renault

2391

8,23%

Peugeot

2072

7,13%

Hyundai

1689

5,81%

Škoda

1674

Ford

1573

5,41%

Citroen

1416

4,87% 3,04%

5,76%

Mazda

883

Suzuki

846

2,91%

Toyota

837

2,88%

Kia

825

2,84%

Dacia

790

2,72%

Nissan

631

2,17%

Seat

606

2,08%

BMW

586

2,02%

Audi

552

1,90%

Fiat

549

1,89%

Mercedes

521

1,79%

Honda

431

1,48%

Volvo

118

Smart

0,33%

Lada

0,26%

Mitsubishi

0,21%

Lancia

0,16%

Alfa Romeo

0,13%

Saab

0,12%

Mini

0,12%

Subaru

0,11%

Ostali

119

0,41%

29065

100%

Eurosuper 95 BS

8,50

Super plus 98

8,50

UKUPNO

0,41%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

8,86

Eurodizel BS

7,96

7,93

LPG auto plin

4,66

Juraj Zigman uz Citroën DS3 u društvu Kenza i Yves Saint Laurenta Hrvatskom modnom dizajneru Juraj Zigmanu pružila se prilika da ravnopravno uz bok svjetskih modnih ikona – dizajnera Kenza i modnog tima velikana Yves Saint Laurenta, oslika najnoviji model Citroën DS3, na taj na in dublje oslikavši i suradnju ovog vode eg doma eg i regionalnog modnog doga aja – Nivea Cro A Portera i automobilske marke Citroën. Citroën DS3, kojeg je posebno za ovu prigodu oslikao Juraj Zigman, bio je predstavljen u sklopu njegove revije na pisti Nivea Cro A Porter Black u etvrtak 7. listopada 2010. u Westgate Shopping City.

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 8. listopada 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

U salonu Lexus Zagreb 6. listopada pretpremijerno je prikazan primjerak novog Lexusovog modela CT 200h. Novi model najavljuje ulazak Lexusa u C premium segment. Na novom CT 200h, pomaknuta je “L-finesse” filozofija dizajna na viši nivo i stvoreno je potpuno hibridno vozilo sa pet vrata, najviše mogu e kvalitete izrade. Tako er, u injen je mla im, atraktivnijim i dinami nijim od bilo kojeg Lexusa prije njega. Lexus Hybrid Drive sustav u CT 200h inteligentno kombinira ugla eni 1,8-litarski 4-cilindri ni benzinski motor i elektromotor visoke snage (najve a kombinirana izlazna snaga 136 KS). Potpuno hibridni sustav automobila konstruiran je kako bi isporu ivao besprijekorno linearno ubrzanje i profinjene per ormanse uz izvanredno ekonomi nu potrošnju goriva i emisije najniže u klasi emisije štetnih plinova (89 g/km). Osim toga, CT 200h je izuzetno ugodan i zabavan za vožnju, sa fino om i tišinom bez premca, posebno u elek-

tri nom na inu rada (EV). Novi CT 200h u svakom trenutku dopušta prilagodbu per ormansi u skladu sa vašim raspoloženjem, a zahvaljuju i izboru nekoliko na ina vožnje: elektri ni na in vožnje (EV) omogu uje vam gotovo potpuno bešumnu vožnju brzinama do 45 km/h, samo na elektri ni pogon, bez emisija CO2 ili NOx. Uz na in rada ECO i NORMAL uživajte u opuštenoj vožnji, pri emu je posebna pažnja posve ena udobnosti, glatkom ubrzanju i odsustvu buke. Za dinami niju vožnju, na in rada Sport pruža dodatan odziv. On tako er trans ormira hibridni mjera snage u broja okretaja i mijenja boju osvjetljenja instrumenata iz plave u crvenu. Po etak proizvodnje CT 200h zakazan je krajem godine, a po etak prodaje u Hrvatskoj o ekujemo u travnju 2011.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Honda je u rujnu ostvarila najve i broj registracija u 2010. godini Renault i Opel nastavljaju suradnju na razvoju lakih komercijalnih vozila

VW Amarok dobio nagradu „International Pickup Award“ Volkswagen gospodarska vozila su za Amarok dobila nagradu „International Pickup Award“, koja se prvi put dodjeljuje za ovu klasu vozila. Žiri sastavljen od lanova iz 23 zemlje izabrao je za vrijeme testnih vožnji u Irskoj pickup Volkswagen gospodarskih vozila za najbolje vozilo u klasi. Pri ocjeni vozila pored ekonomi nosti odlu uju i imbenici su bili ponašanje u vožnji na cesti i offroad terenu. Za oduševljenje lanova žirija pobrinuli su se razli ite pogonske

verzije s manuelnim uklju ivanjem pogona na sva etiri kota a ili s permanentnim pogonom na sva etiri kota a s torzijskim diferencijalom. Po mišljenju žirija permanentni pogon je važniji s obzirom da se vozila sve više voze on-road, a sve manje offroad. I pozicije sjedanja na svih pet sjedala te oprema Amaroka ocijenjeni su odli nima. Pohvaljeni su i štedljivi 2,0 Biturbo-TDI motor, koji s visokim okretnim momentom i 163 KS osigurava mnoštvo užitka u vožnji.

Renault i Opel/Vauxhall najavili su da e nastaviti suradnju u segmentu lakih komercijalnih vozila, uklju uju i zajedni ki rad na novoj generaciji vrlo uspješnih modela Opel Vivaro i Renault Tra ic. Dvije su kompanije zapo ele suradnju 1996. s prvom generacijom programa Renault Master i Opel/Vauxhall Movano. Po etkom ove godine uspješno su na tržištu predstavljene nove generacije ovih proizvoda s proširenom ponudom modela, uklju uju i verzije sa stražnjim pogonom te cijeli niz posebno prilago enih tvorni ki proizvedenih verzija. Obnovljeni ugovor o suradnji pokriva novu generaciju modela Opel Vivaro i RenaultTra ic. Dok se sestrinski modeli razvijaju zajedni ki, oni se odvojeno marketiraju na tržištu te prodaju preko distribucijskih kanala svakog branda zasebno.

Tijekom mjeseca rujna Honda je ostvarila najve i broj registracija u jednom mjesecu u 2010. godini od ukupno 67 registriranih vozila, uz 2,23% udjela u tržištu. Tome su svakao pridonijeli i akcijski uvijeti koje mogu ostvariti kupci Honda automobila u ovlaštenim Honda prodajnim centrima. Pogodnosti koje se mogu ostvariti u ovlaštenim Honda prodajnim centrima iznose od 20.000 kn za Hondu Jazz, do 40.000 kn za Honde Civic i Accord pa sve do 90.000 za Hondu Legend. U tijeku su i akcije u suradnji s leasing ku om; 0 kuna u eš a ili pola platim sada pola kasnije. Iz svega navedenog daje se zaklju iti da su akcijske pogodnosti u Hondi na vrhuncu te sve zainteresirane pozivamo da se za detalje akcijskih uvijeta im prije raspitaju kod prodajng osoblja u ovlaštenim Honda prodajnim centrima.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

12. listopada 2010. EKO KUTAK

Volvo S40 i V50 od sada s emisijom uglji nog dioksida od samo 99 g/km

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!! POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANĹ˝MANI â€˘ BEZ JAMACA, U EĹ A, KASKO OSIGURANJA â€˘ ROK OTPLATE DO 7 GODINA â€˘ ZAMJENE STARO ZA NOVO â€˘ ZAMJENE STARO ZA STARO â€˘ GARANCIJA â€˘ OTKUP RABLJENIH VOZILA

Honda nagra ena â€˜â€˜Euro NCAP Advanced Awardâ€˜â€˜ nagradom za sigurnosne inovacije Honda je objavila kako je Hondina CMBS tehnolog ija prepoznata kao jedna od najboljih sigurnosnih inovacija i kao takva je nagra ena od Euro NCAP-a. Euro NCAP Advanced je Euro NCAP nagrada i inicijativa proizvodnje te unapre enja sigurnosnih sustava. Honda je nagra ena za svoj Collision Mitigation Brake System (CMBS) sigurnosni sustav, baziran na radarskom sustavu ko enja. CMBS je sustav konstruiran da pomaĹže pri prevenciji sudara s vozilima koja se kre u u istom smjeru ili su zaustavljena. Sustav je zamiĹĄljen da upozorava voza e na mogu nost sudara, kako pri malim brzinama u gradskoj voĹžnji,

tako i na mogu nost sudara pri velikim brzinama tipi nim za voĹžnju autocestama. Prou avaju i sudare Hondini stru njaci doĹĄli su do zaklju ka da bi se upotrebom CMBS sustava u svim vozilma, godiĹĄnje potpuno izbjeglo izme u 200.000 i 250.000 sudara na Europskim cestama. Od uvo enja novog na ina i sheme ocjenjivanja, Euro NCAP je od po etka 2009. godine testirao 5 Hondinih modela; Civic, Accord, Jazz, Insight i CR-Z. Svih pet modela osvojilo je maksimalnih 5 zvjezdica. Honda Insight proglaĹĄena je â€œnajsigurnijim hybridim vozilomâ€? kao i drugim najsigurnijim vozilom testiranim od strane Euro NCAP-a tijekom 2009 godine.

EkoloĹĄki osvijeĹĄteni ljubitelji Volva sada mogu kupiti modele S40 i V50 ija emisija uglji nog dioksida iznosi samo 99 g/km, ĹĄto odgovara prosje noj potroĹĄnji goriva od 3,8 litara na 100 prije enih kilometara. To zna i da nakon modela C30, klub Volvo vozila s emisijom CO2 ispod 100 g/km broji ukupno tri lana. Volvo C30, S40 i V50 DRIVe prva su tri modela pogonjena unaprije enim 1.6 litarskim dizelskim motorom koji zadovoljava ekoloĹĄki standard Euro 5, a koji se po inje primjenjivati od sije nja 2011. godine. Dodatno unaprije en motor u kombinaciji sa ĹĄeststupanjskim ru nim mjenja em te start & stop funkcijom umjesto prijaĹĄnjih 104 g/km sada odaĹĄilje samo 99 g/km CO2 . Volvo DRIVe oznaka rezervirana je samo za modele s najboljim ekoloĹĄkim performansama. Pored pomenutih C30, S40 i V50 tu su joĹĄ

AMC Me imurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Focus 1.6 TDCi Trend karavan, 2010., bijela, aut. klima, tempomat, alu felge, maglenke, radio CD, dalj. centralno, el.podiza i, servo, ABS

dva modela s emisijom ispod 120 g/km, odnosno Volvo V70 (119 g/km) i Volvo S80 (119 g/ km). Po etkom 2011. godine

stiĹže i Volvo S60 DRIVe s emisijom ispod 115 g/km, odnosno Volvo V60 s emisijom ispod 119 g/km.

CitroĂŤn C3 i DS3 na jesenskom Multimedia Hi-Fi Show-u

Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010.,bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta, vu na sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ÂžÂĽÂ¨ÂłÂşÂłÂ°ÂŽÂˇÂ¸ÂşÂłdÂˇdÂśÂĽÂžÂ°ÂłÂŤÂłÂąr Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽdÂ…ÂšÂśÂÂˇrdÂ—ÂšÂ´ÂŠÂśÂÂłÂśÂĽÂ˛dÂĽÂšÂ¸ÂłÂąÂłÂŚÂÂ°r %XGXĂ†QRVW MH RYGMH 6XSHULRUQD SRQXGD PRWRUD NRMX QHPD QLWL MHGDQ DXWRPRELO X NODVL 2VLP QDSUHGQLK EHQ]LQVNLK Ä WHGOMLYLK GL]HOVNLK $XULV MH RG VDGD GRVWXSDQ L VD UHYROXFLRQDUQLP KLEULGQLP PRWRURP 3R]LYDPR 9DV GD SRVMHWLWH 7R\RWD VDORQH

CitroĂŤn Hrvatska sponzorirao je Multimedia HI-FI Show Zagreb koji je odrĹžan od petka, 24. do nedjelje, 26. rujna 2010. godine u zagreba kom hotelu The Regent Esplanade. CitroĂŤn je za tu prigodu izloĹžio dva atraktivna modela lansirana ove godine: CitroĂŤn C3 i DS3. Multi-

CitroĂŤn partner Francuske ĹĄkole u Zagrebu CitroĂŤn je postao partner Francuske ĹĄkole u Zagrebu i samim time dao doprinos obrazovanju najmla ih u multikulturalnoj sredini. Tim povodom generalni direktor CitroĂŤn Hrvatska, Arnaud Leclerc, uru io je direktoru Francuske ĹĄkole, Chri-

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

ÂťÂťÂťrÂ¸ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽrÂŹÂś

Ä˘$925$ *ODYQD +RGRÄ DQ

media Hi-Fi Show Zagreb, koji se odĹžava po sedmi put u Zagrebu, jesenski je sajam koji je orijentiran glazbi i vrhunskom stereo zvuku, a hrvatskoj javnosti su se predstavili poznati proizvo a i, distributeri i zastupnici vode ih inozemnih i doma ih Hi-Fi brendova.

stophe Orlyu, donaciju od 10.000 Kn u svrhu informatizacije Francuske ĹĄkole. Francuska ĹĄkola u Zagrebu je osnovana 1996. godine i otvorena je za djecu od 6. do 11. godine bez obzira na nacionalnost i na to da li im je francuski materinji jezik.

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WR poredak nakon WRC 1 od 13 Rally-a: 11

Održan “Classic Rallye Croatia 2010.”

Rezulta R lt Rally R ll d de France, 30. rujna – 3. listopada 2010.

Europe zaposjela je cestu uz dalmatinsku obalu. Prvoga dana održana je vožnja otokom Bra em, koja vodi prema Brelima, u ijoj je luci rano uve er bio organiziran do ek svih sudionika. Bivši voza Formule 1, pobjednik Grand Prixa i utrke 24 sata Le Mansa, Jochen Mass, koji ovom prigodom vozi trka i Mercedes-Benz tipa SLS iz 1957. godine. Drugi dan utrke

svih 45 vozila, me u kojima su i vrijedni oldtajmeri MercedesBenz, Ferrari, Porsche, Bentley, Jaguar i Aston-Martin, krenuli su iz Brela. Nakon vožnje kroz luke u Baškoj Vodi i Makarskoj, te prije nego što se putovanje nastavi u smjeru Pelješca, gdje se nalazi i dnevni cilj u Trpnju, na programu kao odredište stajao je Sveti Juraj. Posljednja etapa utrke „Classic Rallye Croatia 2010.“ vodila je do jadranskog bisera – Dubrovnika. Zahvaljuju i izvanrednom dopuštenju Grada Dubrovnika, ovaj prvi doga aj takve vrste završio je izravno u srcu Dubrovnika – u starom dijelu grada, gdje su se sva ova klasi na vozila okupila nude i nevi en prizor brojnim turistima i doma im stanovnicima. „Classic Rallye Croatia 2010.“ završio je dobrotvornom ve erom, u sklopu koje je bila održana aukcija s mnogim vrijednim nagradama, a sav e prihod biti doniran i razdijeljen na tri dobrotvorne organizacije.

MotoGP poredak za VN Malezije, ezije, ezi ije, je, je, Sepang, 10. listopada 2010.

Sebas an Ve el Mark Webber

Fernando Alonso

Jenson Bu on

Lewis Hamilton

Michalel Schumacher

Kamui Kobayashi

Hiroshi AOYAMA

Nick Heidfeld

Marco SIMONCELLI

Rubens Barrichello

Valen no ROSSI

Dani Sordo

Andrea DOVIZIOSO

Pe er Solberg

Jorge LORENZO

Jari - Ma Latvala

Ben SPIES

Mikko Hirvonen

Alvaro BAUTISTA

Sebas en Ogier

Nicky HAYDEN

Federico Villagra

Ma hew Wilson

Henning Solberg

Poredak voza a: 1.

Sebas en Loeb

226

Sebas en Ogier

166

Jari - Ma Latvala

144

Pe er Solberg

133

Dani Sordo

125

F1 poredak VN Japana, na, 2010. 10. Suzuka, 10. listopadaa 20 1.

Sebas en Loeb

F1 poredak nakon 16 od 19 utrka

10. P. Sandell

U srijedu, 22. rujna, po eo je „Classic Rallye Croatia“ u Splitu. U ovom prvom doga aju takve vrste u Hrvatskoj 45 vozila vozilo je utrku preko Bra a, Brela i Pelješca prema svome cilju – Dubrovniku, gdje su stigli 25. rujna. Pod vodstvom službenog sigurnosnog vozila (safety car) kojim je upravljao Niko Puli , raznolika postava sudionika iz cijele

MotoGP poredak nakon 15 od 18 utrka

10. Sebas en Buemi

Marco MELANDRI

10. Randy DE PUNIET

11. Hector BARBERA

12. Mika KALLIO

Poredak voza a: 1.

Mark Webber

220

Fernando Alonso

206

Sebas an Ve el

206

Lewis Hamilton

192

Jenson Bu on

189

Jorge LORENZO

313

Dani PEDROSA

228

Felipe Massa

128

Nico Rosberg

122

Valen no ROSSI

181

Robert Kubica

114

Michalel Schumacher

Mikko Hirvonen

104

Ma hew Wilson

Casey STONER

180

Federico Villagra

Andrea DOVIZIOSO

179

10. Adrian Su l

Henning Solberg

Ben SPIES

152

Nicky HAYDEN

139

RBR-Renault

426

Randy DE PUNIET

McLaren-Mercedes

381

Marco SIMONCELLI

Ferrari

334

Mercedes Benz GP

176

Renault

133

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

388 277

10. Marco MELANDRI

92 86

Force India-Mercedes

Yamaha

334

Williams-Cosworth

Honda

305

BMW Sauber-Ferrari

STR-Ferrari

10. Lotus-Cosworth

11. HRT-Cosworth

12. Virgin-Cosworth

a: Poredak proizvo a a: 193 140 54

Sljede i rally: RACC Rally de Espagna, 22. – 24. listopada 2010. Sebastian Loeb osvojio je naslov prvaka

Poredak konstruktora: ra: a:

3. 4.

Duca Suzuki

230 92

Sljede a utrka: VN Australije, Phillip Island, 17. listopada 2010.

Slijede a utrka: VN Japana, Jorge Lorenzo osvojio je naslov prvaka 25. travnja 2010.

Sljede a utrka: VN Koreje, Yeongam, 24. listopada 2010.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKF J t LFNJKTLP ǏJÝǎFOKF WP[JMB OBKLWBMJUFUOJKF QSBOKF t QSBOKF J ǏJÝǎFOKF UFQJIB t VTJTBWBOKF t NB[BOKF J [BÝUJUB HVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300

CRO A PORTER održan krajem prošlog tjedna u Zagrebu

Ksenija Vrbani predstavila svoj novi pogled na modno osviještene žene Šesnaesti Cro A Porter, najve i hrvatski modni doga aj, održan je u samom središtu šoping centra “WestGate”, pa je posjetiteljima tako uz reviju ponudio mogu nost cjelove ernjeg šopinga, naravno, onima koji su mogli spojiti jedno s drugim. Ipak, nakon svega postavlja se pitanje želi li se hrvatski dizajn približiti op em potroša u pa se zato smjestio u trgova ki centar. WestGate bio je svaki dan, pa tako i u petak, kad se predstavila i najpoznatija me imurska kreatorica Ksenija Vrbani , krcat, a sva sjedala u dvorani bila su zauzeta. Revije su zapo ele Marina Designom, a zatim su se izredali i ostali poznati kreatori s kolekcijama jesen/zima 2010./2011.

Elegantna jednostavnost ponovno u prvom planu Najpoznatija akove ka dizajnerica Ksenija Vrbani sa svojim brendom XD ponovno je održala svoju reviju na razini dosljednoj sebi i predstavila za razliku od drugih kolekciju prolje e/ljeto 2011. Iako pre-

Dizajnerski centar u stvaranju kao nešto potpuno novo u Hrvatskoj

XD kolekcija prikazana na CRO A PORTERU sve je oduševila elegantnom jednostavnoš u koja je osvježena bojama i floralnim uzorcima

poznatljiva po stilu i krojevima, Ksenija nas je nanovo oduševila elegantnom jednostavnoš u koja je više osvježena bojama i loralnim uzorcima. Nosiva kolekcija kojom e se svaki njen odjevni predmet uklopiti u ormar i stil moderno osviještene žene. Op i dojam nakon svih revija je više nego zadovoljavaju i, prvenstveno zbog toga jer su hrvatski kreatori pokazali da se sve više približavamo europskim modnim trendovima. (Stela Horvat)

- Upravo smo završili posljednju prezentaciju u New Yorku, prije toga u Londonu i Dusseldorfu. Ostaje još Pariz i naša sezona za prolje e /ljeto 2011. je zaklju ena, kazala je Ksenija Vrbani predstavljaju i ono što je odra eno i što slijedi kad su u pitanju predstavljanja najnovije kolekcije diljem svijeta. - Ve smo jedanaest godina prisutni na svjetskoj modnoj sceni. Klju na stvar je dobra kombinacija dizajnerskog dijela posla i menadžmenta. Ovo prvo sam profesionalno iskusila, a ovo drugo prisilno po principu pokušaja i pogrešaka na vlastitoj koži. Najsretnija sam kada sam samo dizajnerica i kada stvaram kolekciju. To mi do e kao relaksacija. No, jednako je važno biti dobar vo a u tom modnom biznisu. Name e se sama po sebi potreba za zapošljavanjem menadžerskog kadra, ali je to teško prona i u našim uvjetima. Nema specijalizirano školovanih kadrova, ve priu enih, a oni su ve inom bez inozemnog iskustva i ne poznaju dovoljno materiju funkcioniranja globalne modne industrije. Pa

TOP 20 01. Cijeli svijet Alibi . Franka Bateli

Ksenija Vrbani svojim idejama, kako kreativnim, tako i menadžerskim, pokušava dokazati kako i mi u Hrvatskoj, odnosno akovcu, imamo adute za svjetsko modno tržište

se, za sada, još guram na dva kolosijeka, ali ne u još dugo jer sam upravo u stvaranju jedinstvenog XD DIZAJN CENTRA gdje e biti obuhva en cijeli ciklus; od dizajna, proizvodnje, marketinga, menadžmenta i edukativnog dijela. Jedan sasvim nepoznat koncept u Hrvatskoj, ali vrlo progresivan i potreban, zaklju ila je Ksenija uo i predstavljanja svoje kolekcije na CRO A PORTERU.

01. Nevidljivo blago

03. Nemo an pred njom - Saša Lozar

Kim Verson

04. Dao bi se kladit - Oliver

02. Moja bjondica

05. Sad Sam Jak

Džo Mara i Maki

Emir & Frozen Camels

03. Lipa spiza Dalma nska

06. Ljubomora - Denis & Denis

Duško Lokin & Grupa Pas cada

07. Stvarno nestvarno - Parni Valjak

04. Kako u joj re da varin

08. Ne vjeruj mi

Klapa Sv. Florijan 05. Alkohol

09. Otkad te volim

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

Kris jan Rahimovski

06. Cijeli svijet - Alibi

10. Navika - Tina Vukov

07. Svatovska

FORMULA 13

ne e ostaviti ravnodušnim. - ekam vas sve u Varaždinu! Bit e to još jedno naše zajedni ko druženje za pam enje, koje ne smijete propustiti, rekao je Tony Cetinski ususret koncertu, kojem se jako raduje, jer ga publika u Varaždinskoj i Me imurskoj županiji posebno lijepo primi baš svaki put kada gostuje u tom kraju. Organizator koncerta, tvrtka Max Bögl – Tehnobeton d.o.o., i tvrtka TIPO MARKETING koja brine za izvršnu produkciju najavili su i posebnu pres - konferenciju ususret koncertu, koja e se održati u srijedu 13. kolovoza to no u podne u

Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Presici e nazo iti i sam Tony Cetinski! Pretprodaja ulaznica za ovaj veliki koncert u Varaždinu još traje, a svi koji žele osigurati svoju ulaznicu trebali bi požuriti na jedno od prodajnih mjesta: u Varaždinu - „Soho Bar“, lounge bar „Ritz“ i trgovine „Branka“, Ivanec - kavana „Ivana“, Novi Marof - bar „Prestige“, Ludbreg – caffe bar „Jura“, akovec – caffe bar „Arcus“, Prelog – pizzeria „Ro-sa“, te putem online prodaje www. ulaznice.hr i na prodajnim mjestima u sustavu ulaznice.hr.

Emily

Alex

08. Uzmi il idem - Karma 09. Aj a, volin te

02. Did Trouble Me - Tom Jones

Klapa Kampanel

03. Just A Dream - Nelly

10. Jezuš, de ki - Gaga

04. Get Ou a My Way Kylie Minogue

TOP LISTA STRANIH

05. (Love Is Like A) Heatwave 01. We No Speak Americano

Phil Collins 06. Hard Knocks - Joe Cocker 07. Just The Way You Are

09. Feel Good Inc. Rhythms Del Mundo/Gorrilaz 10. My Shadow

Yolanda 02. Only Girl

TOP LISTA DOMA IH Rihanna 03. Commander Kelly Rowland Ft. Gue a 04. Love The Way You Lie Eminem Ft.Rihanna 05. Alejandro

Keane

Lady Gaga

TOP LISTA 01. GIBONNI - Zamoli me 02. PARNI VALJAK -Stvarno nestvarno TOP LISTA DOMA IH 03. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi

Tvoje je samo to što daš 04. SLAVONIA BAND - Ej lutkice 05. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 06. VLADO KALEMBER - Ja ne želim 07. OLIVER DRAGOJEVI - Dao bi se kladit 08. KRISTIJAN RAHIMOVSKI Otkad te volim 09. SEVERINA - Nevira 10. PRVA LIGA - Dar

TJEDNI KALORIFER

Maja Šuput

01. Radioac ve - Kings Of Leon

08. My Ugly Boy - Skunk Anansie

Pjeva ka megazvijezda Tony Cetinski rasprodat e Gradsku sportsku dvoranu u Varaždinu 23. listopada 2010.! Veliki koncert koji se najavljuje ve tjednima pobudio je ogroman interes njegovih fanova iz cijele zemlje, te organizatori o ekuju da e se za koncert tražiti karta više. Popularni pjeva obe ava da e u Varaždinu prirediti višesatni show koji nikoga

TOP LISTA DOMA IH

Shorty . The Karambol

Bruno Mars

O ekuje se rasprodan koncert Tonyja Cetinskog u Varaždinu 23. listopada!

TOP LISTA DOMA IH

02. Ljubav kao miris - Massimo

12. listopada 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr â€˘ marketing@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

Dobro je znati 43

9/24/09 4:14:41 PM

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali gra evinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

IMPRESIVNA SERIJA pobjeda najbolje me imurske tenisa ice na ITF turnirima u Francuskoj

Briljantnom igrom Ivana Lisjak osvojila drugi uzastopni naslov 10 pobjeda u nizu za drugi uzastopni naslov. Ivana Lisjak i u finalu Limogesa pokazala je da igra možda i u ormi života. Osvojila je drugi turnir za redom na briljantan na in, desetom pobjedom u dva seta. Svoju protivnicu Ukrajinku Yuliju Beygelzimer koja za desetak dana slavi 27. ro endan u nedjeljnom finalu turnira vrijednog 25.000 ameri kih dolara, jednostavno je “razmontirala”, dobila me u lagana dva seta na impresivan na in: 6:0, 6:3. Ivana je rancuske organizatore oba turnira zadivila mo nim tenisom, koji je jednostavno protivnice doslovce u inio nemo nima. Pokazala je kona no svoj veliki talent i mogu nosti koje nažalost nikad do kraja nisu bile prezentirane na pravi na in. Nadamo se da je ovo samo po etak ne ega puno ve ega, iako ona sama sebi ništa više ne stavlja “pod mus”. Možda je nestanak tog pritiska urodio igrom za koju protivnice ovog ranga nemaju nikakve šanse. S ovom pobjedom osvojila je novih 50 bodova za WTA listu, tako da kad se pribroje dva osvojena turnira u nizu može o ekivati pomak blizu 250 najboljih igra ica svijeta, za više od 100 mjesta. Protivnica iz finala Ukrajinka Yulija Beygelzimer sli no je kao i Lisjak najbolji ranking i to 68. igra ice svijeta zabilježila 2006. godine, kada je Ivana tako er uspjela do i jedini put me u najboljih 100 na svijetu (95. pozicija). Ukrajinka danas pokušava vratiti stare pozicije igraju i manje challengere, a u polufinalu je u tri teška seta, posljednji u tie-breaku, svladala ponajbolju rancusku juniorku

turnira jednostavno je ispratila jednako uvjerljivo s terena 3. nositeljicu Ruskinju Savinykh koja nije imala niti “gram prilike” za bilo što. Lisjak je u urioznom ritmu stigla kom orno do pobjede 6:1, 6:2. U srijedu pak, je na statru turnira, u prvom kolu uvjerlivo bila bolja od rancuske kvalifikantice Hesse 6:1, 6:3. Osim prolaska u 3. kolo US Opena i Roland Garrosa ovo je daleko najbolji rezultat u karijeri, bez obzira što je ova razina turnira puno slabija od WTA toura. Ina e, s ova dva Lisjak je ukupno osvojila šest turnira ITF kategorije. Me utim, ono što je najvažnije da Ivana skuplja na ovaj na in veliki broj WTA bodova.

Najbolja me imurska tenisa ica u Limogesu je za protivnice bila prejaka, kao da igra tenis “s druge planete” Garcia. Ve je taj me nagovjestio da e protiv Ivane teško u finalu, što se i ostvarilo. Lisjak ju je jednostavno pomela s terena i tako na najbolji mogu i na in uzvratila za poraz koji je doživjela od iste igra ice u Bronxu pred pet godina. - Sretna sam zbog osvojena ova dva turnira, ali najvažnije do kraja sezone je izboriti plasman što bliže broju 200 na WTA listi kako bih mogla igrati kvalifikacije Australian Opena rekla je Ivana nakon osvajanja Limogesa.

Pet pobjeda u pet dana Ina e, zaista je impresivan na in i pobjede koje ostvaruje Lisjak u posljednja dva tjedna. U subotnjem polufinalu Limogesa pobijedila je tako er više nego uvjerljivo 2. nositeljicu turnira Talijanku Juliju Mayr za nešto više od sat vremena

igre: 6:3, 6:2. problema u dva seta i najavila igru s kojom spada puno više od aktualnog rankinga. Od srijede do nedjelje tako je dobila novih pet me eva u nizu, u dva seta, koji su u prosjeku trajali samo oko sat vremena. U petak je ina e po drugi put u tjedan dana u etvrtfinalu svladala Francuskinju Bergot za ukupnu osmu pobjedu u nizu. Ovaj put bila je još uvjerljivije nego tjedan ranije protiv mlade rancuske teniske nade. Igru Lisjak doma ini na službenoj turnirskoj stranici nazivaju briljantnom. U prvom setu doma u tenisa icu “provozala je na biciklu” budu i da je ova ostala bez ijednog gema. U drugom je uspjela pružiti nešto ja i otpor, ali više od etiri gema nije uspjela osvojiti. U etvrtak je Ivana zabilježila sedmu pobjedu za redom, ako uzmemo u obzir pošlotjedni turnir. U osmini-finala ovog

Toplice Sveti Martin, hotel Gol er i tereni NK Polet Sveti Martin na Muri baza su mlade hrvatske reprezentacije U-21 koja u utorak u Varaždinu protiv Španjolske igra vjerojatno najvažniju utakmicu ovog desetlje a. Nakon što je Hrvatska izgubila minimalnim rezultatom 2-1 u Burgosu, izabranici Dražena Ladi a me u kojima su i brojne nove zvijezde hrvatskog nogo-

meta ponovno su u gornjem Me imurju iz kojeg kre u u utorak po pobjedu s kojom bi osigurali odlazak na EP, odnosno mogu nost da se bore za nastup na OI u Londonu 2012. godine. Mir me imurskog gornjeg kraja i odli ni uvjeti za trening i relaksaciju svi hvale u reprezentaciji i oko nje, tako da se o ekuje da sutra u Varaždinu budu u gotovo najboljem sastavu s A

reprezentativcima Rakiti em i Lovrenom, odmornim Periši em i Vukuši em, kapetanom Jajalom koji stje e pravo nastupa i drugima i spremni, te raspoloženi da eliminiraju “ uriju” - reprezentaciju u kojoj igraju nove zvijezde španjolskog nogometa poput Mate ili Canalesa. Utakmica u Varaždinu igra se s po etkom u 16 sati. (dz)

Odli no otvaranje sezone za Centrometal S novim trenerom i novim na inom rada odbojkaši Centrometala uz pobjedu su krenuli u novu sezonu. Do promjene na trenerskoj poziciji stiglo je dijelom i zbog postroženih pravila lige, koja za trenere traže odre ene uvjete. Kako ih Josip Treska nije ispunjavao, usko io je Kole Mihajlov, a prve su reakcije odbojkaša izuzetno pozitivne. Dobar rad u pripremnom razdoblju isplatio se ve u prvom kolu, kad je na parketu Atona u Nedeliš u svladan Sisak: “Iskreno, nisam o ekivao pobjedu. Sisak je realno viši rang od Centrometala, ali je izgubio dva važna igra a, tehni ara i korektora. No, iznenadili su me moji igra i, koji su pokazali zavidnu razinu, koju nisam još o ekivao”, kazao nam je nakon utakmice novi trener.

Na dva turnira veliki broj WTA bodova

Ve je u prvom setu najavljen kona ni rasplet

Prošli tjedan 50 bodova, a ukoliko bi osvojila novih 50 u slu aju osvajanja turnira, kad se oni zbroje, u samo dva tjedna napredovati e ak oko 100 mjesta na WTA listi. Ve u ponedjeljak se o ekuje da se spusti sa 375. blizu 300 najboljih na svijetu. Ostaje pak za vidjeti gdje e igrati nakon pobjede u Limogesu. Naime, morala je od subote igrati kvalifikacije velikog 100.000 $ challengera u Tornhoutu u Belgiji. S obzirom da je ušla u završnicu ovog turnira, mogu e je da dobije SE (specijalno mjesto) u nekom od challengera koji se igraju sljede i tjedan, a jedan od njih nagradnog onda od 50.000 $ igra se u Francuskoj u nizu challengera koji se igraju u dvoranama ovaj i sljede i mjesec diljem te zemlje. (Dejan Zrna)

I istina, Centrometal je igrao samouvjereno i odgovorno, a prvim je setom najavio rasplet. Doma i su ostvarili i održali prednost od etiri poena. U drugom se setu Sisak malo probudio, imao dva i tri poena prednosti, da bi Me imurci preokrenuli rezultat nakon prvog tehni kog time-outa i uzeli 2:0. Tre i je set bio tek nastavak dobre doma e igre, kojoj se Siš ani nisu znali adekvatno oduprijeti. U idu em kolu naši odbojkaši putuju u Opatiju, k novajliji lige. To je prilika za nastavak pozitivnih rezultata, smatra Mihajlov: “Ne vjerujem da se Opatija može s nama nositi. Centrometal je ipak iskusna mom ad, koja godinama igra zajedno, a ja a je no prošle sezone zbog povratka Makarova.”

MLADA REPREZENTACIJA HRVATSKE igra u utorak najvažniji me desetlje a

Protiv Španjolske u Varaždinu lovi se pobjeda za EP iz gornjeg Me imurja

HRVATSKA ODBOJKAŠKA SUPERLIGA - 1. kolo

Centrometal – Sisak 3:0 (25:21, 25:21, 25:21) Nedeliš e, SGC Aton, gledatelja 200. Suci: Milinovi – Raca (Zagreb). Centrometal: Makarov, David, Todorovi , Harambaši , Vabec, Palinkaš, M. Posavec, T. Posavec, Kova , Pu a, Petran. Sisak: Boži evi , Komosar, Pavli , Vakufac, Pavi i , Tepavac, A. Kostelac, avrag, Alihodži , F. Kostelac, So li .

Novi trener ina e obavlja duplu dužnost, jer je istovremeno trener i u Ženskom odbojkaškom klubu Kaštel iz Pribislavca. Ponudu Kaštela prvu je prihvatio, a nije želio iznevjeriti prijašnji dogovor kad je došla ponuda i od Centrometala. Smatra me utim da ne e biti problema oko treniranja, a vo enje utakmica pokušat e što više uskladiti. (Ivana Strahija)

Hrvatska odbojkaška udruga preuzima Savez? Zanimljivo je kazati da u ovom trenutku ne postoji Hrvatski odbojkaški savez. “Stari” Savez je naime otišao u ste aj, zbog višemilijunskih dugova, a ravnanje odbojkaškim poslovima preuzeo je Hrvatski olimpijski odbor. HOO je iz svoje kase platio tražbine prema CEV-u i FIVB-u, kako bi se hrvatske reprezentacije mogle natjecati. ini se me utim da e novi HOS postati sadašnja Hrvatska odbojkaška udruga, kojoj je na elu nedavni predsjednik HOS-a Zdeslav Bara . O moralnosti ste aja, kojim e malo koji vjerovnik biti namiren, i kretanjem ispo etka, bez priznavanja starih grijeha, ne treba govoriti. (IS)

12. listopada 2010.

NOVA POBJEDA RK ME IMURJA U ZNAK POTPORE DOSADAŠNJEM TRENERU

S An elom za Belka Ostali su Me imurci bez trenera, no zahvaljuju i (i) njegovom dobrom prošlom radu mom ad je u Puli uz pomo nog trenera Antonija An ela došla do nova dva boda, upisavši etvrtu pobjedu za redom. “Uprava je igra ima za pobjedu ponudila stimulaciju, pa su zbilja grizli, ali smo pred utakmicu dogovorili da igramo i za bivšeg trenera Belka, jer se mora priznati ne iji rad”, kazao je za Me imurske novine nakon utakmice An el. Prvo vodstvo u Puli Me imurci su imali kod 1:2, nakon golova Hermana i Paponje, no odgovaraju Rožman i Breš i te je nakon toga Arena u vodstvu. Ono se u 28. minuti popelo na 18:14. Do kraja poluvremena uz dva gola Varge i jedan uži a Areni je ostalo tek minimalnih 18:17, a odmah na po etku drugog dijela Mareti i Varga dižu na 18:19.

Najbolji kad je bilo najpotrebnije Bila je to najava završnice, u kojoj je Sladoljev odli no branio, a laster na M. Baši u sprije io je Areninog strijelca da se razmaše. Klju ne su golove nakon 28:28 u 51. minuti postigli Varga, Jefti i Paponja, postavivši 28:31 na semaforu. Od toga se Puljani nisu uspjeli oporaviti i utakmica je završena s 30:34. Postignu e je tim ve e što su Me imurci imali dosta problema s ozljedama u svojim redovima, pa na parket uop e nije izašao avar, dok su smanjenim intenzitetom trenirali Zadravec, Jefti i Rodik. “Iznimno smo sretni zbog nastavka pozitivnog niza. Ne želimo se obazirati na tra eve i ostale vanjske stvari koje nas pokušavaju pokolebati. Zato emo idu i vikend, kad nam u goste stiže Karlovac, dati sve od sebe da se oslobodimo pritiska doma eg parketa i upišemo još dva boda”, rekao je An el. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Dubrava 4. Me imurje 5. Karl. banka 6. Zamet 7. Siscia 8. Vart. di Caprio 9. Arena Jadrograd 10. Gorica 11. Buzet 12. Pore 13. Medveš. NFD 14. FMC Split 15. Bjelovar 16. Moslavina

5 5 6 6 5 6 5 6 6 5 6 5 6 5 6 5

5 5 4 4 3 3 3 3 3 2 1 2 1 1 1 1

0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 0 1 0 0 0

0 0 2 2 2 3 2 3 3 2 3 3 4 4 5 4

183:124 169:139 176:154 171:163 144:128 175:166 133:137 174:182 181:196 147:146 143:163 132:152 156:177 149:164 171:190 144:167

10 10 8 8 6 6 6 6 6 5 4 4 3 2 2 2

ARENA JADROGRAD 30 (18) ME IMURJE 34 (17) PULA. Dom sportova Mate Parlov. Suci: Gladovi i Volenik (obojica Virovitica). Nadzornik: Vladimir Vujnovi (Rijeka). ARENA JADROGRAD: Popovi , Ber ek, Dobrila, Osmi , Bariši , Rožman, A. Baši , Boni , Breš i , Tomašev, Špar, Jukan, M. Baši , Badurina, Perli , Jovanovi . Trener: Slavica Boni . ME IMURJE: uzi , Varga, Jefti , Krajner, Mareti , Zadravec, Malovi , Sladoljev, Paponja, Marciuš, Šunji , Herman, avar, Mar ec, Rodik, Balent. Trener: Antonio An el. Strijelci:Osmi 1,Bariši 4,Rožman3,A.Baši 7,Breš i 5, M. Baši 8, Jovanovi 1 za Arenu Jadrograd; uži 3,Varga11,Jefti 3,Krajner1,Mareti 6,Paponja6, Herman 4 za Me imurje. Sedmerci: Arena Jadrograd 5, Me imurje 1. Isklju enja:ArenaJadrograd14min.(A.Baši 2+2+2, Breš i 2+2, Jukan 2+2), Me imurje 16 min. ( uži , Jefti 2+2, Mareti 2+2, Zadravec 2+2+2). Crveni kartoni: Zadravec, A. Baši . Igra utakmice: Tomislav Sladoljev.

CHALLENGE CUP

NEO EKIVANA SMJENA TRENERA RK ME IMU

RK Me imurje s beogradskim Partizanom

Belku uru en

Da su birali u redovima RK Me imurje birali, nisu mogli dobiti atraktivnijeg protivnika. Iako su u akovcu gostovale ve renomirane rukometne družine, dolazak beogradskog Partizana u 3. kolu EHF Challenge cupa zasigurno je ove godine, najatraktivniji sportski doga aj godine u našem kraju. Tako je odlu io ždrijeb u Be u ovaj tjedan, prema kojem e tako najprije Me imurje na gostovanju u Beograd 20 ili 21. studenoga, a uzvrat je tjedan dana kasnije u akovcu.

Svatko tko se imalo interesira za sport bezbroj je puta uo da trenera na funkciji drži rezultat. To i ina e jest jedan od osnovnih klupskih postulata, bez obzira na sport, pa je zato prenerazio otkaz kojeg je RK Me imurje uru ilo treneru Alanu Belku nakon tri pobjede za redom. U srijedu je Alan Belko dobio otkaz. Novinari su o tome obaviješteni u etvrtak, a u prop enju iz kluba je stajalo da se suradnja raskida “Zbog neprimjerenih i po klub štetnih izjava u medijima, te neslaganja oko vo enja klupske politike i neprimjerenim ponašanjem te odnosom prema odgovornim osobama kluba, odlu eno je da se prekine suradnja s trenerom prve mom adi Alanom Belkom. Nakon razgovora s trenerom zaklju eno je da bi u budu nosti bilo teško uspostaviti normalnu suradnju.”

Belko: Želio sam samo zaštiti igra e Upitali smo o tome sad ve bivšeg trenera, koji je rekao: “Tom sam izjavom želio zaštititi igra e, koji nisu djeca od 14 godina, nego ozbiljni obiteljski ljudi koji moraju staviti hranu na stol. Nikog nisam prozvao ni vrije ao, nije to razlog da mi se da otkaz. Imam tri pobjede u nizu, o ito ne vrijedi da trenera drži rezultat, nema nikakve logike.” Kako bi itatelji mogli prosuditi i sami, izjava dana za televiziju nakon utakmice pretprošlog vikenda glasi: “Dogodila nam se ista stvar kao protiv Bjelovara. Neke stvari u Klubu se moraju posložiti da bi on normalno funkcionirao. To je u podsvijesti igra a, iz takvih teških situacija oni izvla e svoj maksimum o na kraju ipak pokažu kvalitetu. Nadam se da e primanja od ponedjeljka biti riješena, imam vrsto obe anje

12. listopada 2010. RJE

NOVA JALOVA doma a utakmica NK Me imurja

n otkaz nakon tri pobjede unkcionirali smo sasvim sami, igra i, ja , Pata ta i An el, sve smo sami radili, jer sportski direktor ne postoji, a direktor se nije pojavljivao po mjesec dana. Meni nije jasno kako u jednom pro esionalno klubu, gdje se od igra a zahtijeva pro esionalizam, nema takvih osnovnih stvari”, objašnjava Belko.

U igri za trenera tri imena

Otkaz treneru stigao je zbog “neprimjerenog ponašanja” prema Upravi kluba

da ho e, i da e nakon toga biti sve u redu.”

lan Uprave Srnec: Belko je nekoliko puta bio neprimjeren To se ne ini uop e ne ini tako tragi nim kao što je Uprava predstavila, pa smo za pojašnjenje drasti ne odluke o ipak neiskusnom treneru, koji ako se i zaletio ima pravo na ‘popust’ zbog neiskustva, upitali Damira Srneca, lana Uprave: “Sve treba staviti u kontekst. Iako se izjava Ala-

na Belka nakon utakmice možda ne ini tako tragi na, treba kazati da to nije jedini njegov prijestup, ve da je ispred dvorane verbalno napao predsjednika Januši a, na izuzetno neprimjeren na in. To nije ni vrijeme ni mjesto za rješavanje problema. On sam nas je doveo do toga da biramo ho emo li stati iza predsjednika ili iza njega. Došlo je do trenutka u kojem daljnja suradnja apsolutno više nije mogu a.” Srnec nije skrivao da igra i pla u nisu dobili, nego da su im ispla ene dvije akontacije, a Belko

tvrdi da su zbog toga htjeli štrajkati, od ega ih je on odgovorio: “Igra i su dobili dvije akontacije, dakle ni jednu pla u. Nije to ni toliki problem, koliki im je problem bio stalno obe avanje i potom kršenje obe anja. Jasno nam je svima bilo da Uprava ne može nekoga natjerati da uplati novac, ali mora shvatiti da se obe anja ne daju olako”, kazao nam je Belko. Problem je bila i organizacija Kluba, koji ni danas nema sportskog direktora, a po našim saznanjima ni tajnika: “Jedno vrijeme

Ekipu za sad vodi pomo ni trener Antonio An el. Od Srneca smo dobili in ormaciju da e na prvoj kon erenciji za novinare ove sezone, koja e biti održana u srijedu u 9.30 sati, biti poznato ime novog trenera. Neslužbeno saznajemo da su najmanje tri mogu a kandidata. Prvi je Saša Ku ek, koji je vodio Nexe i Prelog, potom Siniša Markota iz Splita, te Željko Golik, sadašnji trener Varteks di Capria. Što kazati za kraj? Cijela situacija se, ako razmislimo, ini nizom pogrešnih prosudbi, koje se ve inom mogu svesti na neiskustvo. Uprava je trebala osigurati novac za pla e i trebala je organizacijski ustrojiti Klub. Nisu joj trebali porasti apetiti nakon što je vidjela da se može pobje ivati i u gostima, pa kroz tu prizmu gledati prve dvije utakmice protiv protivnika koji spadaju u vrh hrvatskog rukometa. Uglavnom, opet smo u me imurskom sportu, dobili situaciju koja zabavlja cijelu Hrvatsku, a uop e nije smiješna. Nadajmo se da su iz toga svi ponešto nau ili. (Ivana Strahija)

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Na startu – porazi! U prvom kolu najsjevernije druge lige prošlosezonski prvak i u esnik kvalifikacija akove ko Me imurje je bilo slobodno, a s obzirom da ligu igra 11 klubova. Druga naša dva kluba – akovec i Rudar Cimper iz Murskog Središ a su gostovali. Rudaru se desio peh, pa na put u ur evac kod slabe Mladosti nisu otputovali najniži (Alen Varga) i najviši njihov košarkaš (David Bogdan). Mladostaši i njihov stru ni stožer su brzo skužili da gostima nema playa, pa su presingom po cijelom terenu krali rudarima lopte i upu ivali ih u kontru za je tinu egzekuciju. Epilog svih ovih doga anja – 30 razlike minusa Rudarima u prvoj utakmici prvenstva. A sve je moglo druga ije! akovec je u goste kod križeva koga Radnika otišao sa strepnjom koga e sve Ante Tomas, trener doma e ekipe licencirati za ovu utakmicu/ovo prvenstvo, jer je išla pri a o cijeloj petorki NLB i euroligaških igra a koji nisu našli angažman, pa bi se sada malo loptali dok ga ne na u(angažman). Do ekali su ih na zagrijavanju Ivan Tomas i Joško Garma, koji gostuju e igra e uop e nisu impresionirali. Dapa e, odli nim ulazom u utakmicu, naro ito Biševca i Ostoje, a kasnije im se priklju io i ubojiti «starac» Juras sa šutom 5/5, akovec je vodio desetak koševa razlike cijelo prvo poluvrijeme, da bi na odmor otišli s plus 4. No, tre u su etvrtinu gosti «odgledali», doma i su «radnici» otišli na dvadeset razlike, pa

su onda gosti s tri trice (Megla) u 30 sekundi razliku smanjili na završnih 10! U ostalim susretima «bode» o i poraz Vindije kod ku e od Ivan ice, no kada se pogleda roster varaždinske ekipe (sve prepuno premladih igra a), onda je sve puno jasnije. Uloge avorita opravdali su Podravac pobjedom od 40 koševa razlike nad Bjelovarom, te drugi križeva ki klub Prigorje financije pobjedom od 3o koševa razlike nad oja anim vrbove kim Petrom Zrinskim. U drugom je kolu akovec slobodan, a druge dvije naše ekipe (Rudar Cimper i Me imurje) igraju me usobno. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI ŠK Vindija – Ivan ica 66:78 Prigorje financije – Petar Zrinski 88:57 Podravac – Bjelovar 103:62 Mladost – Rudar Cimper 78:48 (24:8, 20:9, 24:22, 10:9)

RUDAR CIMPER: Brodar 2, Kralji M. 2, Leva i 1, Radikovi 6, Tuksar 3, Cilar, Bedi 11, Dodlek 2, Tkalec 10, Per i 1, Srnec 10.

ovaj je dalje «pri ao», pa je isklju en. Epilog 1 – šest slobodnih bacanja i lopta sa strane za Vindiju. Epilog 2 – utakmica je završila pobjedom gostiju od 10 koševa razlike. (bh) Mladost Ivanovec – ŠK Vindija 58:68(9:19, 19:21, 21:16, 9:12) MLADOST IVANOVEC: Fe keš 19, Hanžekovi 6, Kranj ec J. 14, Bjelobrk 5, Kranj ec A. 4, Kranj ec R. 10, Varga, Drvenkar. Trener Drk I.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prelog slavio! Svoju prvu pobjedu u ovom prvenstvu ostvarili su 16 godišnjaci Preloga na gostovanju u Murskom Središ u kod Rudara Cimpera. Druga ekipa Me imurja s nešto mla im igra ima od propisanoga godišta je pružila solidan otpor avoriziranim neporaženim kadetima Donjega Kraljevca, dok je u «zagorskom derbiju» Šk Vindija «poderala» Ivan icu. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Radnik – akovec 90:80(18:22, 26:26, 28:10, 18:22)

Rudar Cimper – Prelog 39:65(12:11, 10:20, 10:14, 7:20)

AKOVEC: Novak N. 4, Novak Mat. 5, Prprovi L. 8, Megla 14, Prprovi M. 3, Golubi N., Juras 14, Lon ari , Biševac 13, Vehtersbah 2, Ostoja 17, Glavina.

RUDAR CIMPER: Podkrajac 7, Lesar, Breglec, Matoša 2, Novak 12, Per i 18, Korbelj, Hrasti , Roši . Trener Repalust S. PRELOG: Balent 5, Hoblaj 14, Podvezanec 30, Soka 9, Budiša 7. Trener Krha M.

- U 84. minuti Košti je zapucao prema gostuju em golu, ali se Vuka nevjerojatnom preciznoš u našao na krivom mjestu, dva-tri metra od gol-crte i umjesto gostuju e obrane obranio rukom (!?) protivni ki gol Tek u 21. minuti vidjeli smo prvo interesantno doga anje na stadionu Mladosti. Jambruši je pucao iz kuta i pogodio pre ku, a za svaki slu aj se protegnuo vratar Dumen i . Jambruši se odvažio na akciju i u 27. minuti. Kova je prošao po desnoj strani, izbacio gostuju e brani e i centrirao za suigra a, koji iz blizine poga a vanjski dio mreže. Iz drugog me imurskog kornera, kojeg izvodi Celiš ak, kona no se mijenja rezultat. Loptu netko izbija ispred gola HAŠK-a, ona dolazi do Leva i a a ovaj je skoro pa bez primisli o golu šalje kroz šumu nogu. Nepažljivi vratar ostao je na krivoj strani gola, a lopta je prošla sve prepreke i ušla u gol. Da je uistinu 1:0 potvrdio je sudac Perkovi pokazuju i na centar nakon kratkog vije anja sa kolegama. Mogli su odmah potom, prije odlaska na odmor, Me imurci di i na 2:0, ali je Vuka sebi an i ne želi dodati Jambruši u, koji je sam pred golom, a Vuka loptu, opet, ne uspijeva iskoristiti, ve puca direktno u golmana. Nakon što se prvih pet minuta nastavka igra nastrani doma ih, ali bez ozbiljnije gostuju e prijetnje po gol Me imurja, u prvoj akciji u koju su krenuli Me imurci propuštaju dobru priliku. S loptom petlja Kova i , no ipak uspijeva loptu dopremiti Kova u. On puca, golman pada, ali lopta ne ulazi u mrežu.

Gosti stigli do pogotka “niti krivi, niti dužni”

U zaostaloj utakmici odlu ila bacanja! U jedinoj odigranoj juniorskoj utakmici prošloga vikenda Mladost Ivanovec je u dvorani Druge osnovne škole u akovcu imala minus dva na dvije minute do kraja u neizvjesnoj utakmici protiv varaždinskih juniora. Tada je varaždinski junior išao na prodor, ula se « u ka» i dosu en aul na njemu, doma i igra kome je aul su en kleo se «svim živim» da nije napravio aul, sudac mu je dao tehni ku,

Uspjeli su ak i sami obraniti protivni ki gol

Me imurje II – D. Kraljevec 72:98(18:21, 15:26, 25:25, 14:26) ME IMURJE II: Hamer 8, Žižek 2, Žini , Sabol 10, Svaty 16, Lesar 4, Bacinger, Baksa 3, Ko iš, Kapelari 9, Keresteš 12, Posavec 8. Trener Novak S. DONJI KRALJEVEC: Perca , Sinkovi GL, Me imurec 34, Švenda 2, Ivanovi 12, Sinkovi GK 22, Pintari , Ruži 4, Pa an 24. Trener Horvat T. ŠK Vindija – Ivan ica 91:39

TABLICA 1. ŠK Vindija

2 2 0 4/+95

2. Donji Kraljevec

2 2 0 4/+25

3. Prelog

2 1 1 3/-17

4. Me imurje

1 1 0 2/+53

5. Mladost Ivanovec

1 1 0 2/+35

6. Rudar Cimper

2 0 2 2/-61

7. Ivan ica

2 0 2 2/-77

8. Me imurje II

2 0 2 2/-79

9. akovec

0 0 0

U 57. minuti doma i golman Bešeni upisao je dobru intervenciju nakon duge lopte koju je primio Juraki . Velika gužva pred golom gostiju bila je i u 63. minuti nakon kornera Celiš aka, no ni Vitas ni Garba loptu ne uspijevaju ugurati u gol. Jalov napad kaznili su gosti u 70. minuti. Celiš ak nije dobro reagirao i dopustio je I. Juraki u da do e do lopte, a udarac u gol i pogodak nisu uspjeli sprije iti ni Vitas ni golman Bešeni , pa je rezultat promijenjen u 1:1. Nije dugo I. Juraki uživao u pogotku, jer je odmah potom, vjerojatno radi skidanja majice u slavlju nakon gola, dobio drugi žuti karton. Za spomenuti je da je I. Juraki u igru ušao tek u 56. minuti, pa je u tih 16 minuta provedenih na travnjaku uspio dobiti dva žuta i crveni karton, te zabiti gol. U 84. minuti Košti je zapucao prema gostuju em golu, ali se

Bez Lime u nastavku sezone Cijeli tjedan pred utakmicu šuškalo se o suspenziji Me imurja i da e Klub igrati uz dobivanje negativnog boda nakon svakog susreta. To je demantirao direktor Stjepan Hamonajec: “Ne možemo mi biti suspendirani dok je nama HNS dužan novac.” No, loša je vijest da je ugovor s klubom arbitražnim postupkom raskinuo Lima, a to e treneru Simuni u donijeti nove probleme na travnjaku: “Lima je sigurno bio jedan od tri- etiri najbolja igra a kluba. Uskoro u ostati bez još par igra a, neki su mi ozlije eni, ostao sam na jako kratkoj klupi. No, vjerujem u one koje imam i mla e igra e.” Klub e uskoro napustiti i Tiago i Alan, kojima je istekla viza, a klub je nije produžio. Andreova viza je produljena na još godinu dana, no i on ima neke neriješene financijske situacije s Me imurjem. (IS) Ostali rezultati: Junak – Dugopolje 0:1; Pomorac – Mosor 3:1; Lu ko – MV Croatia 2:0; Solin – Gorica 2:0; Vinogradar – Suhopolje 4:1; Imotski – Rudeš 1:0; Vukovar ‘91 – Croatia Sesvete odgo eno.

TABLICA 1. Gorica 2. Lu ko 3. Rudeš 4. Vinogradar 5. Dugopolje 6. Imotski 7. Solin 8. Me imurje 9. Pomorac 10. Junak 11. C. Sesvete 12. HAŠK 13. Suhopolje 14. Vukovar ‘91 15. Mosor 16. MV Croa a

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 7 8 8 7 8 8

6 5 5 4 4 4 4 3 3 2 3 2 2 2 1 1

0 1 0 2 2 1 0 2 2 3 0 3 2 1 3 2

2 2 3 2 2 3 4 3 3 3 4 3 4 4 4 5

13:5 14:7 11:10 16:7 15:7 10:12 13:11 12:10 8:8 7:7 11:12 8:12 9:15 6:16 3:11 7:13

18 16 15 14 14 13 12 11 11 9 9 9 8 7 6 5

Parovi 9. kola: Croatia Sesvete – Junak; Suhopolje – Imotski; Gorica – Vinogradar; MV Croatia – Solin; HAŠK – Lu ko; Mosor – Me imurje; Rudeš – Vukovar ‘91; Dugopolje – Pomorac.

Vuka nevjerojatnom preciznoš u našao na krivom mjestu, dva-tri metra od gol-crte i umjesto gostuju e obrane obranio rukom (!?) protivni ki gol. Do kraja susreta postalo je jasno da Me imurje ne zna iskoristiti igra a više, a sva tri boda prikazanom igrom nije zaslužilo. (Ivana Strahija)

HNL - kadeti i juniori

Me imurje bez novih bodova Nakon što su prošlog vikenda odigrali ak dva kola, u ovom kadeti i juniori Me imurja nisu uspjeli napuniti svoj bodovni konto. S dvaput po 2:0 od naših su predstavnika u akovcu bili bolji mladi i iz Intera Zapreši . Tako kadeti ostaju posljednji na tablici, s jednim bodom, dok su juniori pretposljednji s etiri osvojena boda. Naše ekipe tako er imaju najve i broj odigranih utakmica od svih ostalih klubova u ligi, ak devet.

Iako smo ve mnogo puta ponavljali da rezultat nije primaran, niti potreban kao mjerilo uspjeha na toj razini natjecanja, ipak bi tu i tamo trebalo upisati koju pobjedu, kako bi se stekle i takve navike. No, primarno ostaje nogometno odgajanje igra a za prve ekipe Me imurja i akovca, a ovo je natjecanje mladim Me imurcima najve a i najbolja škola. (Ivana Strahija)

12. listopada 2010.

MNS organizira u utorak

III. HNL -ISTOK

Plenum malonogometnih klubova

UspjeĹĄan petak za oba me imurska predstavnika

U utorak 12. listopada s po etkom u 18 sati odrĹžati e se plenum malonogometnih klubova iz Me imurskog nogometnog saveza. Pozivaju se svi malonogometni klubovi da se odazovu na plenum u svezi izvla enja natjecateljskih brojeva za novu sezonu 2010/2011 koja e sa natjecanjem krenuti krajem listopada. Uvjet za natjecanje u novoj sezoni je da je malonogometni klub registriran kod MNS i da ima registrirane igra e. Plenum e se odrĹžati u prostorijama MNS, Neumannova 4 u akovcu.

MNK iz Kotoribe organizirao turnir â€œMED VULICAMAâ€œ

Najbolja je bila ekipa iz ulice Ru era BoĹĄkovi a Malonogometni klub 75 iz Kotoribe u sklopu Dana op ine druge je godine organizirao turnir imena â€œMed vulicamaâ€œ. Turnir je odigran na igraliĹĄtu kod starog vrti a u Kotoribi po prohladnom i kiĹĄovitom vremenu. Unato takvom vremenu, prijavilo se pet ekipa iz kotoripskih ulica i oni su se kroz cijeli dan borili za pobjedu. U utakmici za tre e mjesto ekipa iz ulice Josipa Slavenskog bila je bolja od ekipe iz Matije Gupca 3:0. U inalnom susretu ekipa iz ulice Ru era BoĹĄkovi a bila je uspjeĹĄnija od Ĺ kolske 5:2. Tri prvoplasirane ekipe nagra ene su sportskim majicama koje im je uru io na elnik op ine Ljubomir Grgec. Danijel Na iz ulice Josipa Slavenskog izabran je za najboljeg igra a turnira, a nagradu u obliku knjige â€œRobert Jarni - najbrĹže noge Europeâ€? predao mu je sam autor Stjepan Jarni iz Pribislavca. Sve utakmice dobro je sudio Stjepan Geri . (af)

IV. HNL - 7. kolo DINAMO â€“ POLET 1:3 Palovec, igraliĹĄte Dinama Suci: Hala ek (Virje), BeĹĄeni (V.Toplice), Kralji (Vularija). Strijelci: 0:1 Jur an 34., 0:2 Pal i 75., 0:3 BaĹĄek 87., 1:3 Debelec 88. Crveni karton: Ĺ tampar (Dinamo P) 84. minuta â€“ preoĹĄtar start Dinamo: Rebernik, Jan ec (od 79. Kati ), Ĺ˝uli Darko, KriĹžai , Domini , Mar ec (od 46. Ĺ˝uli Danijel), Lovren i , Debelec, Ĺ tampar, Mihalovi , RuĹži (od 85. Pal i). Polet: Vibovec, Toplek (od 53. Obadi ), Mlinari (od 63. BaĹĄek N.), Lesjak, Magdaleni , Horvati , Gajnik, OkreĹĄa, Jur an (od 46. Pal i), Posavec, Lisjak.

TRNAVA â€“ AKOVEC 3:2 Gori an. Suci: TopliĹĄnjak (N.Ves), iĹžmeĹĄija, Brljak (D.Dubrava). Strijelci: 0:1 Hanc 10., 0:2 Pomper 15., 1:2 JakĹĄi S. 31., 2:2 Vlah 36., 3:2 Blagus 51. Trnava: FrakaĹĄ, Baksa (od 88. MarkuĹĄi ), Blagus, Gudlin, Vlah, JakĹĄi S., Katanec, Ribi , Malovi (od 88. BlaĹžek), JakĹĄi A., Mesari (od 78. Pintar). akovec: BoĹžak, Pintari V., Pintari N., Novak, Horvat P., Matu ec (od 76. OrĹĄi ), Pomper, Hanc, Malovi , Horvat H. Saka (od 60. MiroĹĄevi ).

GRANI AR â€“ NOVI MAROF 3:2 Kotoriba, igraliĹĄte Grani ara. Suci: Pajtak (M.Bukovec), Ĺ antavec (Sv. ur ), Vukovi (KaĹĄtelanec). Strijelci: 0:1 Horvat I. 9., 1:1 Kos 41., 2:1 Kos 52., 2:2 Horvat I. 74., 3:2 iĹžmeĹĄija 90+1. Grani ar: TropĹĄek, Radmani , Fundak, Gorupi , Matotek, Na , Matulin (od 46. Marka ), Hertelendi, iĹžmeĹĄija, Paveli (od 74. ZvoĹĄec), Kos. Novi Marof: Klju ari , Saka , Hrebak L., Ĺ triga, MeĹĄnjak, Migles (od 53. Jelen), Planinc, Margeti , esi (od 57. Horvati ), Hrebak P., Horvat I.

SLOGA â€“ SLOBODA (S) 0:0 akovec, igraliĹĄte Sloge. Suci: Babi , Ĺ prem (VaraĹždin), Buni (Prekno). Sloga: Mihalkovi M., Mihalkovi A., Glad D. (od 61. Glad R.), Obadi , Vabec Darko (od 86. LeĹĄko), Vabec Damir, Bajzek, Bali , Kolar, Doklea, Vugrinec (od 72. Juki ). Sloboda S: Kolar, Ciglari (od 46. Hergoti ), Borko, Novak Danijel, Buhanec, Katanec, Srnec, Goricaj, Mihalic (od 70. Novak Davor), Petek D., Sen ar (od 46. Petek G.).

Ve u petak je NedeliĹĄ e do ekalo naĹĄi ki NAĹ K, kao i Mladost Prelog - Slatinu. NedeliĹĄ e je bilo iznimno uvjerljivo ovaj puta. Prvi gol je dvjestotinjak ljubitelja nogometa na HraĹĄ ici vidjelo ve u 6. minuti, a na 1:0 je rezultat promijenio Simon, lijepim udarcem s dvadesetak metara, a nesigurnost vratara Banovi a postala je jasno vidljiva. Ne udi stoga 2:0 desetak minuta kasnije, kad je Jagec viĹĄe centrirao nego pucao po golu, ali je lopta svejedno uĹĄla na pravo mjesto. Za 3:0 nije trebalo dugo ekati, S. Treska iskoristio je dodavanje Golubi a na najbolji mogu i na in i joĹĄ jednom matirao Banovi a svega tri minute kasnije. Slijedi zatiĹĄje od skoro dvadeset minuta, u kojima su do gola pokuĹĄali do i i gosti, a posebno je neugodan bio Cekinovi , koji je s loptom sam pobjegao prema doma em golu, ali njegov ĹĄut od mreĹže odbijaju Posavec i PeriĹĄi . 4:0 u 36. minuti postavlja S. Treska i time kaĹžnjava goste iz NaĹĄica za prijaĹĄnju drskost. I opet je za pogodak kriv gostuju i vratar, koji je iz samo njemu znanih razloga izletio na 20 metara. Treska ga je lako zaobiĹĄao, primivĹĄi prije toga dugu loptu od Jageca, te sasvim neometan postigao pogodak. Da rezultat bude â€œokrugliâ€? pobrinuo se prije odlaska na odmor drugi Treska, Darijan, iskoristivĹĄi guĹžvu pred gostuju im golom. U drugome se poluvremenu o ekivao nastavak golijade, ali su NedeliĹĄ ani stali. Na po etku se, nakon ĹĄto je u 46. minuti uĹĄao u igru, trudio Balent, pa je lobao golmana, ali pogodio pre ku.

U Prelogu doma i su se nametnuli kao bolji protivnik i zasluĹženo pobijedili. Slatina ima mladu mom ad, ali treba joĹĄ puno u iti. Kona na pobjeda 2:0 u korist Mladosti za pribliĹžavanje cilju prvog dijela sezone koji iznosi skupiti barem 20 bodova. U prvom dijelu Bukal je lijepim pogotkom osigurao prednost doma ima. Nakon toga, joĹĄ nekoliko pokuĹĄaja s jedne i druge strane, ali nije bilo previĹĄe konkretnosti. U drugom dijelu kona no je zabio RuĹžman. Napada Mladosti esto dolazi u prilike, ali rijetko poga a. Ovaj put nije mogao promaĹĄiti prazan gol. Opet je bio na pravom mjestu i ovaj put je pogodio za mirnih 2:0. Gosti su nakon toga u nekoliko navrata zaprijetili, imali su par (polu)prilika, ali nisu uspjeli utakmicu ponovno u initi neizvjesnom. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)

NEDELIĹ E â€“ NAĹ K 5:0 DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄte HraĹĄ ica. Sudac: Josip Lu i (Vinkovci). Pomo nici: Nikoli i Damjanovi . Strijelci: 1:0 Simon (15), 2:0 Jagec (16), 3:0 S. Treska (19), 4:0 S. Treska (36), 5:0 D. Treska (42). NEDELIĹ E: Posavec, ukes (od 46. Balent), Vibovec, Zavrtnik, S. Treska, PeriĹĄi , Jagec, Simon, Golubi (od 64. Belovi ), Jari , D. Treska (od 46. Vizinger). Trener: Ĺ˝eljko Orehovec. NAĹ K: Banovi , Cekinovi , TomaĹĄ, Tominac, Pinter, Horvatek (od 16. Ivkovi ), Viskovi (od 46. osi ), Hvizdak, Na , BoĹĄnjakovi (od 65. Brajnovi ), GoluĹža. Trener: Tihomir eĹĄnik. Igra utakmice: SaĹĄa Treska.

MLADOST (P) â€“ SLATINA 2:0 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Ivan Kopri (KriĹževci). Pomo nici: Polan ec i JuriĹĄa. Strijelci: 1:0 Bukal (4), 2:0 RuĹžman (47). MLADOST (P): Viher, FarkaĹĄ, Ba ari, Radikovi , Novak, Magdaleni , Bukal (od 82. HreĹĄ ), RuĹžman (od 90. Sraka), HabuĹĄ, Sabol (od 61. MiĹĄi ). Trener: Zoran Kralji . SLATINA: Vibovec, Dori , Percolaj (od 70. Ugarkovi ), Rivi , Lon arek, VuruĹĄi , Vinkovi , Filipovi , Cicvari (od 82. Gebaj), Gudelj, Grgi (od 77. BubaĹĄ). Trener: Ivica Skenderovi . Igra utakmice: Nikola Bukal. Ostali rezultati: Bjelovar â€“ Grani ar 3:2; Croatia â€“ Olimpija 1:0; KriĹževci â€“ Mladost (C) 1:2; Podravina â€“ Slavija 1:0; Koprivnica â€“ akovo 2:1; Slobodnica â€“ Lipik 0:1; Otok â€“ BeliĹĄ e 1:2.

TABLICA 1. Otok 2. Bjelovar 3. Mladost (C) 4. Slavija 5. BeliĹĄ e 6. NedeliĹĄ e 7. NAĹ K 8. Koprivnica 9. Podravina 10. akovo 11. Slobodnica 12. KriĹževci 13. Lipik 14. Mladost (P) 15. Grani ar 16. Croa a 17. Olimpija 18. Sla na

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 7 6 6 6 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2

1 1 2 2 1 1 1 0 3 2 1 2 2 2 4 2 1 0

2 2 2 2 3 4 4 5 3 4 5 5 5 5 4 6 7 8

24:8 18:12 20:9 12:7 19:15 23:15 9:12 19:14 17:13 11:13 18:15 10:15 17:23 14:20 15:18 12:28 12:20 12:25

22 22 20 20 19 16 16 15 15 14 13 11 11 11 10 8 7 6

Parovi 11. kola: Lipik â€“ Mladost (P); BeliĹĄ e â€“ Slobodnica; akovo â€“ Otok; Slavija â€“ Koprivnica; Grani ar â€“ Podravina; Olimpija â€“ Bjelovar; NAĹ K â€“ Croatia; Mladost (C) â€“ NedeliĹĄ e; Slatina â€“ KriĹževci.

IV. HNL - SJEVER - SKUPINA A

U tri me imurska derbija samo u Gori anu slavio doma in U remiju bez golova gledatelji u nedjelju ujutro na jugu akovca nisu baĹĄ vidjeli interesantni nogomet, pa je rezultat sasvim realan onome na travnjaku. Iako je svaka ekipa osvojila po bod, obje su pale za po par mjesta na tablici, pa je tako Sloga sada peta umjesto tre a, a Slakovec je sa sedmog skliznuo na osmo mjesto. Nakon teĹĄkog poraza u Nedeljancu, nogometaĹĄi iz Gori ana morali su samopouzdanje povratiti na doma em travnjaku. Iako se inilo da im to gosti iz akovca ne e dopustiti, jer su pogocima Hanca i Pompera poveli 2:0 do 15. minute, doma i su se uspjeli vratiti u igru. Prvo je za smanjenje na 1:2 pogodio S. JakĹĄi , da bi mirni odlazak na odmor i egal postigao Vlah. ovjek odluke je odmah u nastavku bio Blagus, koji je postavio kona nih 3:2. Dinamo ni u ovom kolu nije upisao pobjedu, dok je Polet u dva kola osvojio etiri boda. Momci iz Pribislavca su bili mnogo bolje raspoloĹžena ekipa u Palovcu, barem ĹĄto se strijelaca ti e, ali su nesigurnih 1:0 koje je postavio Jur an u 34. minuti uspjeli na neĹĄto sigurnijih 2:0 podi i tek 40 minuta kasnije. Pobjeda se â€˜poznalaâ€™ i na tablici, pa je Polet sada na visokom etvrtom mjestu. Utakmica je ina e do ekana s dosta tenzija, zbog loĹĄih odnosa klubova u posljednjih par mjeseci, ali sre om sve je proĹĄlo u redu, osim neĹĄto poviĹĄenih tenzija.

Kotorip ani kona no slavili Tijesnu, ali vrijednu, pobjedu izborili su Kotorip ani protiv Novog Marofa. Agilni gosti, koji su u proĹĄlom kolu upisali visoku pobjedu u lokalnom derbiju protiv Slobode iz VaraĹždina, poveli su ve u devetoj minuti, od ega su se doma i oporavili tek pred kraj poluvremena. Kos, koji je poravnao na 1:1, poveo je Grani ar i u vodstvo u drugom dijelu, no neugodni I. Horvat, strijelac prvog gola za Novi Marof, opet je precizan za novo izjedna enje. Odluka o pobjedniku je pala tek u suda koj nadoknadi, a slavljenik je bio iĹžmeĹĄija. ukov ani su u proĹĄlom kolu tijesno izgubili kod ku e od Sra inca, pa se u ovom kolu o ekivalo mogu e

upisivanje kojeg boda na konto, kao potvrda dizanja forme ekipe. To se me utim nije dogodilo, te s velikom nulom na ra unu ukovec ostaje zacementiran za dno prvenstvene tablice. Na igraliĹĄtu u Gojancu s uvjerljivih je 5:0 slavila doma a Plitvica, a posebno se, hat-trickom, istaknuo Melnjak. ukov anima ostaje da se nadaju ne emu u idu em kolu, kad gostuju u akovcu. (I. Strahija, D. Zrna)

Rezultati 7. kola: Sloboda (VĹ˝) - Nedeljanec 0-1; Sra inec - Ivan ica 1-3; Sloga - Sloboda (S) 0-0; Trnava - akovec 3-2; Grani ar (K) - Novi Marof 3-2; Dinamo (P) - Polet (P) 1-3; Plitvica - ukovec 77 5â€“0

Gojanec. Suci: Belovi (N.S.na Dravi), Horvat ( akovec), Posedi (PuĹĄ ine). Strijelci: 1:0 Melnjak 24., 2:0 rnila I. 33., 3:0 TomaĹĄi 63., 4:0 Melnjak 74. 11 m, 5:0 Melnjak 85. Plitvica: Mati , Pomper, Ku ar (od 54. Ister Tomica), Ister Tomislav, Zgrebec, TomaĹĄi (od 73. Horvat I.), Horvat M., rnila I. (od 50. Buhin), Melnjak, Canjuga, rnila L. ukovec 77: Lehki D., Furun ija (od 65. Jezer i ), BoĹžek D. (od 46. Lehki), Poljak, Mihoci, Varga, Anderlin, Hladnik, Malek, Slavi ek, Jezer i .

SRA INEC â€“ IVAN ICA 1:3

TABLICA 1. Nedeljanec

7 6

0 24:3

2. Ivan ica

7 5

1 19:9

3. Plitvica

7 4

1 15:7

4. Polet (P)

7 4

1 13:9

5. Sloga

7 4

2 15:8

6. Grani ar (K)

7 4

2 14:9

7. Trnava

7 4

3 14:19 12

8. Sloboda (S)

7 3

2 11:10 11

9. Sra inec

7 2

4 10:19 7

10. Dinamo (P)

7 2

5 10:16 6

11. akovec

7 1

4 14:18 5

12. Novi Marof

7 1

4 13:19 5

13. Sloboda (VĹ˝)

7 1

5 9:14

14. ukovec 77

7 5:26

PLITVICA â€“ UKOVEC 77 5:0

Parovi 8. kola: akovec â€“ ukovec; Ivan ica â€“ Plitvica; Sloboda (S) â€“ Sra inec; Polet (P) â€“ Sloga; Novi Marof - Dinamo (P); Nedeljanec - Grani ar (K); Trnava - Sloboda (VĹ˝)

Suci: Horvat (S.Ves), Bujani (S.Ves), Galinec (G.ViĹĄnjica). Strijelci: 0:1 Belcar 7., 0:2 Belcar 68., 0:3 Kocijan 82., 1:3 Bukal 83. Sra inec: Bogadi, DroĹž ek, Ĺ incek, Vilaj (od 83. Skuzin), Kolari , Vincek, Petri , Papec (od 56. Ivak), Bukal, Plantak, Kos (od 61. Gr an). Ivan ica: Ladi , Cika , Kocijan, Gregur, Belcar (od 77. Kolarek), Pa en, Bochl, Husnjak (od 57. Peharda), Knez, BiĹĄko, Kokotec (od 57. Ĺ ojat).

SLOBODA (VĹ˝) â€“ NEDELJANEC 0:1 VaraĹždin, igraliĹĄte Slobode. Suci: osi , Slunjski, Kupec (svi VaraĹždin). Strijelci: 0:1 Matu ec 47. Sloboda VĹž: Valenti , Lon ar, NjeĹži , KraĹĄ, urasek, Petak (od 61. Besek), Malnar (od 81. Sara evi ), HiĹžak, Sambolec (od 49. Kostelac), Cesar. Nedeljanec: Ĺ prem, Ku ar (od 67. Canjuga), Hudoletnjak, Sedlar, Priher, ur ek, Piska , Varga, Matu ec, Ba an (od 53. Me njak), KadaĹĄ (od 90. Ljubek).

12. listopada 2010. I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

8. kolo I. ŽNL MLADOST – DINAMO (D) 0:0 IVANOVEC. Igralište Mlados . Suci: Zoran Novak (M. Središ e), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Siniša Luka i ( akovec). Delegat: Antun Horvat. MLADOST: Lacko, J. Jaluši , Škerbi , Fu ko, Murkovi , Horvat (od 87. Jurinec), Pavlekovi (od 86. Zlatarek), N. Novak, Bari , Korent, Leva i (od 65. Žvorc), Fegeš. Trener: S ven Lacko. DINAMO: D. Novak, Jankovi , Krznar (od 61. D. Peras), Jesenovi (od 72. Tizaj), S. Krznar, Brez, N. Krznar, Trstenjak, Vlaši , Jakši , Kanižaj. Trener: Mihael Jankovi . Žu kartoni: N. Novak (Mladost), Jesenovi , Jakši , Jankovi , Brez, D. Novak (Dinamo). Crveni karton: Korent (Mladost).

SOKOL – NAPRIJED 3:1 (2:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Damir Fodor (Slakovec), Boris Jakovljev (G. Hraš an). Delegat: Dragu n Horvat (Belica). Strijelci: 1:0 L. Mikolaj (40), 2:0 D. Novak (44), 2:1 Ž. Glavina (55), 3:1 T. Lisjak (65). SOKOL: B. Puh, M. Mikolaj, T. Lisjak, Lebar (od 83. F. Novak), D. Novak, Drk, Žganec, Kova i (od 83. Vincek), L. Mikolaj, Šol , Mun ar. Trener: Marko Mikolaj. NAPRIJED: Mlinarec, F. Horvat (od 75. Šimunkovi ), N. Režek, M. Luka i , I. Glavina, Bedeni ki (od 75. Hižman), D. Režek (od 77. Varga), Mar nec, Horvat, Ž. Glavina, Vlah. Trener: Zlatko Vugrinec. Žu kartoni: M. Mikolaj, Mun ar (Sokol), Horvat, D. Režek (Naprijed).

POLET – BSK 3:0 (1:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Dražen Sukanec (S. Ves), Tomislav urila (Vularija). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 1:0 Turk (25), 2:0 Gori anec (82), 3:0 Gori anec (89). POLET: urkin, Turk (od 70. N. Novak), Karlov ec, Sobo an, Hren, Horvat, G. Gori anec (od 67. Radikovi ), Stojko, Gori anec, Šardi, M. Karlov ec (od 63. Makovec). Trener: Krešimir Šenji. BSK: Sternad, Grbavec (od 65. F. Horvat), Gunc (od 76. Makar), Gelo, Sršan, Mihalec, S. Horvat, Hajdarovi , Paler, Mlinari (od 84. Škvorc), Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žu kartoni: urkin, Sobo an (Polet), Beštek, Makar (BSK). Crveni karton: S. Horvat (BSK).

BRATSTVO – RUDAR 4:3 (0:2) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Saša Fegeš (Nedeliš e), Bojan Rodinger (Totovec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog). Strijelci: 0:1 Rihtarec (35), 0:2 M. Šol (42), 0:3 Kova i (50), 1:3 M. Mesari (52), 2:3 M. Mesari (60-11m), 3:3 M. Mesari (65), 4:3 Carevi (82). BRATSTVO: Lajtman, Vugrin (od 82. F. Kocijan), Bujan, Saka , F. Horvat, Zlatarek, Carevi , Pata a (od 89. Oršuš), M. Mesari , D. Mesari , Hižman. Trener: Slavko S panovi . RUDAR: T. Novak, Kova i (od 85. Liklin), Šprajc, Vuri, N. Šol (od 79. Leva i ), Rihtarec, Mikuli , Zadravec, Vinko, M. Šol , Kukovec. Trener: Smiljan Liklin. Žu kartoni: F. Horvat, M. Mesari (Bratstvo), Kukovec, M. Šol , Šprajc (Rudar).

CENTROMETAL – PLAVI (P) 5:2 (3:1) MACINEC. Igralište Centrometala. Suci: Dražen Jur ec (D. Kraljevec), Renato Posavec (Strahoninec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Alojz Kopasi ( akovec). Strijelci: 1:0 Pani (3), 1:1 D. Tuksar (9), 2:1 Fegeš (26), 3:1 Duman i (38), 3:2 D. Tuksar (62), 4:2 Fegeš (74), 5:2 Duman i (87). CENTROMETAL: Trupkovi , Vincek, Vince , Pani , Sen ar, Majsen (od 66. Dove er), Bratkovi , Lastavec (od 66. Rodrigue), Duman i , Fegeš, Vibovec. Trener: Boris or evi . PLAVI: Vaš, Trupkovi , Škvorc (od 46. Nerer), Turk, Trstenjak, Zadravec, J. Škvorc, K. Škvorc (od 46. D. Vabec), D. Tuksar, Mesari , Vugrinec (od 80. Kova i ). Trener: Ivan Hamonajec. Žu kartoni: Vibovec (Centrometal), Mesari , Trstenjak (Plavi).

ZASADBREG – DUBRAV AN 1.5 (0:2) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Radovan Posedi (Puš ine), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Stjepan Križari . Strijelci: 0:1 D. Horvat (2), 0:2 D. Horvat (10), 1:2 Šimunkovi (54), 1:3 Švenda (59), 1:4 Dr. Horvat (61-11m), 1:5 T. Nes (89). ZASADBREG: M. Novak, Rodinger (od 87. Perho ), Sabol ec, Mesari , Živko, Kova i , Žganec, Šimunkovi , Vrbanec (od 73. Mar ec), Koroši , D. Perho (od 73. Kozjak). Trener: Dražen Novak. DUBRAV AN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi , Hujs (od 46. Vu enik), Dr. Horvat, Jadan, Jakupak, D. Horvat (od 46. Švenda), Lovrek, Nes , mrlec (od 77. Žini ). Trener: Dražen Horvat. Žu kartoni: Kova i , M. Novak (Zasadbreg), Švenda (Dubrav an). Crveni karton: Kova i (Zasadbreg).

OMLADINAC – SPARTAK 0:0 NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Mijo Horvat (Gori an). OMLADINAC: Tomaši , D. alopa (od 56. Mlinari ), Reich, Jambroši , G. alopa, Filipovi , K. Culjak (od 80. M. Culjak), Krišto (od 46. Cerovec), Novak, Dragovi , Lesjak. Trener: Denis Ratajec. SPARTAK: Jalšovec, Domini , Mihalic, Opa ak, Cvetko, G. Križai , Pasler, Hali , Lackovi , E. Šegovi (od 85. Novosel), I. Šegovi . Trener: Goran Križai . Žu kartoni: G. alopa, Cerovec (Omladinac), G. Križai , I. Šegovi (Spartak).

Polet u vrstio vodstvo, Dubrav an impresivnom pobjedom drugi Polet iz Svetog Martina na Muri nakon što je preuzeo vodstvo na tablici, sigurnom doma om pobjedom u vrstio je poziciju lidera. Svladao je BSK iz Belice 3-0. Me utim, iako to možda rezultat sugerira, nije bilo tako sve jednostavno za prvenstvenog lidera. Gosti su borbenom i vrstom igrom dugo odolijevali i otpor gostiju slomili su tek u samoj završnici. Ina e, Polet je poveo sredinom prvog dijela zgoditkom Marija Turka. Tako je bilo sve do 82. minute kad Andrej Gori anec povisio na 2-0 i riješio pitanje pobjednika. Isti igra je minuti prije kraja postavio kona nih 3-0. Gostima se takav rasplet na kraju nije dopao, jer mogli su puno bolje pro i, da su bili koncetriraniji u završnici. Na kraju je “pukao” Slobodan Horvat koji je zbog vrije anja glavnog suca zaradio isklju enje. Sudac Dario Bubek podijelio je osim toga još etiri kartona, svakoj ekipi po dva.

Dubrav an odli an u Zasadbregu Furioznim po etkom i zadnjih pola sata, Dubrav an je stigao do visoke pobjede u Zasadbregu. Gostima je pomogao i doma i igra Mario Kova i koji je isklju en pred kraj prvog poluvremena zbog psovanja suca. Gosti su do visokog vodstva 0-2 došli ve u prvih deset minuta. Tek što je igra krenula Dražen Horvat donio je vodstvo Dubrav anu, koje je isti igra -trener potvrdio u 10. minuti. Nakon toga, utakmica se totalno otvorila. Prilika je bilo na sve strane, pred jednim i drugim golom, ali mreže se više u prvih 45 minuta nisu tresle. U nastavku su doma i kona no uspjeli pogoditi mrežu gostiju. Zabio je Nikola Šimunkovi u 54. minuti. Ali nada doma ina za pozitivan rezultat nije dugo potrajala. Horvat je sam sebe izvadio van u poluvremenu, a njegova zamjena zabio je za 1-3. Dejan Švenda je donio sigurnost Dubrav anu, a sve je bilo gotovo u 61. minuti kada je opravdano dosu en penal za goste koji je realizirao drugi Dražen Horvat. Do kraja je Nesti samo potvrdio uvjerljivu pobjedu gostiju iz D. Dubrave 1-5 s kojom su stigli na drugo mjesto tablice.

Derbi bez zgoditaka U Novom Selu Rok gostovao je Spartak u derbiju 8. kola. Završilo je 0-0, iako malo tko može vjerovati da nakon toliko prilika, mreže ostanu netaknute. U prvom dijelu promašivali su jedni i drugi, a u nastavku uglavnom gosti. Stvorili su pet istih zicera i sve su uspjeli zapucati. Kad je tako, onda moraju biti zadovoljni što ih nije stigla neka kazna, ali zasigurno je Spartak taj koji može više žaliti za sva tri boda. etiri opomene igra ima, svakoj mom adi po dvije.

udesan preokret Bratstva Kad je Rudar u 50. minuti zabio za 0-3, u Savskoj Vesi zasigurno su svi pomislili “da je pri i kraj”.

VETERANI – ISTOK – 10. KOLO KRALJEV AN 38 – VIDOV AN 3:6 (0:4)

SPARTAK – SLOGA 5:1 (2:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiš e. Sudac: Velimir Leva i (Novakovec). Strijelci: 1:0 Juras (6), 2:0 M. Križai (21), 2:1 Pintari (51), 3:1 Milijan i (58), 4:1 M. Križai (61), 5:1 Horvat (77-11m): SPARTAK: Hrustek, Požgaj, Juras, I. Križai , Horvat, Milijan i , M. Križai , Mar ec, Taradi, Hras , Kova i . SLOGA: Matjašec, Leva i , Vraži , Štampar, S. Leva i , Strahija, Vincek, Pongrac, Ma , Bubek, Pintari .

BSK – PODTUREN 1:0 (1:0)

HODOŠAN – JADRAN 8:3 (4:2)

BELICA. Sudac: Danijel Ko ila. Strijelac: 1:0 Puklavec (7). BSK: J. Horvat, K. Novak, K. Horvat, V. Horvat, Mesari , M. Horvat, Trstenjak, Pintari , Ma ek, Kova ec, Vinkovi , Puklavec. PODTUREN: Kukovec, Kerovec, J. Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Ko evar, Ov ar, I. Branilovi , Gregori , V. Branilovi .

HODOŠAN. Igralište Hodošana. Sudac: Damir Klari (D. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Vlahek (12), 2:0 Ruži (21), 3:0 Srpak (28), 3:1 Kranj ec (30), 4:1 Vlahek (40), 4:2 Jan ec (42), 5:2 Švec (55), 6:2 Ciglari (68), 6:3 Ko iš (73), 7:3 Ruži (84), 8:3 Vlahek (88). HODOŠAN: Mesari , Domini , Bihar, Mihokovi , Šavora, Srpak, Bari , S. Srpak, Vlahek, Ruži , Ciglari . JADRAN: Kova ec, Juras, Ko iš, Hras , Kranj ec, Korent, Kodba, Pavlekovi , Jan ec, G. ko iš, Vrbanec.

DINAMO – RADNI KI 0:1 (0:0)

MLADOST – MLADOST (I) 2:2 (1:1) PRELOG. Igralište Mlados . Sudac: Rudolf ižmešija. Strijelci: 0:12 Krišto (12), 1:1 Pata a (31), 2:1 Bauer (47), 2:2 Krišto (74). MLADOST: Hali , Mar nec, Ružman, Bauer, Posavec, Radikovi , Soka , Pata a, Zvonarek, ižmešija, Marcijuš. MLADOST (I): Ruži , Višnji , Klinec, Jurinec, Jambrovi , Varga, Krišto , Toplek, Tkal ec, Lajtman, Bašek.

DINAMO – POLET 1:3 (0:0) DOMAŠINEC. Igralište Dinama. Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 Mihalkovi (54), 0:2 Mihalkovi (56), 0:3 Ž. Ivan i (80), 1:3 Mihalec (81). DINAMO: Jan ec, Tot, Godina, Hajdarovi , Pintar, Ciceli, Mihalec, Jambroši , Husi , Marodi, Jasenovi , Sabol. POLET: Grkavec, Mihalkovi , Pintar, D. Ivan i , Sever, Jeki , Prprovi , Radek, Ž. Ivan i , Fodor, Pal , Horvat.

Uvjerljiv Centrometal Centrometal je s 5-2 slavio protiv Pekleni ana. Doma i su imali non-stop vodstvo, Plavi su pokušali biti u igri za možebitni bod, ali na kraju ništa od toga, doma i su bili previše raspoloženi u napadu, a gosti “rupi asti” u obrani. Pani je donio vodstvo Centrometalu, koje je poništo vrlo brzo Dragan Tuksar. Bilo je to ve u samom po etku utakmice. Do kraja poluvremena doma in ipak odlazi na dva gola prednosti zahvaljuju i Fegešu i Duman i u. Dragan Tuksar vra a nadu gostima u 62. minuti, ali zadnjih etvrt sata igre sve je bilo riješeno. Fegeš je još jednom pogodio za osiguranje pobjede koju je potvrdio Duman i .

Sokol siguran protiv Naprijeda Sokol je stigao do doma e pobjede protiv Naprijeda. Zasluženo. Bili su bolji tijekom itave utakmice, imali više od igre, zabili na vrijeme. U prvom poluvremenu u najgori mogu e vrijeme za goste, kad su valjda ve razmišljali o odmoru. Mikolaj i Novak osigurali su mirni odlazak u svla ionice nakon prvih 45 minuta doma inu. U nastavku je Željko Glavina gostima donio nadu, koja je potrajala samo deset minuta. U 65. minuti Sokol preko Lisjaka diže ponovno prednost na dva gola razlike koja je ostala do kraja utakmice. I tu etiri žuta, po dva svakoj ekipi.

Slabo u Ivanovcu U Ivanovcu se tako er mreže nisu tresle. Igrali su doma i i Dinamo Domašinec. Bila je to utakmica bez previše “okusa i mirisa”. Na kraju i bez golova, tako da gledatelji nisu vidjeli puno toga. Gosti su dobili ak pet žutih kartona, a doma i jedan žuti i jedan crveni. Sre om, Korent je zaradio isklju enje u samoj završnici utakmice, tako da gosti nisu uspjeli materijalizirati igra a više na terenu. Igra koji bi trebao rješavati utakmice u korist Dinama, Stjepan Krznar, niti ovaj put nije bio previše raspoložen za igru i golove.

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV) 8 zgoditaka – Marijan Duman i (Centrometal) 7 zgoditaka – Antonijo Fegeš (Centrometal)

FAIR PLAY Isklju eni igra i Marko Kova i (Zasadbreg), Slobodan Horvat (BSK), Dario Korent (Mladost I) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Marko Šol (Rudar), Milan Mesari (Bratstvo SV), Marko Sobo an (Polet SMNM), Dino Makar (BSK)

STATISTIKA 27 pos gnu h zgoditaka ili 3,8 zgoditaka 29 opomenu h igra a 3 isklju ena igra a 2 kaznena udarca dosu ena is i realizirani

Rezultati 8. kola: Polet (SMnM) - BSK 3-0; Sokol Naprijed 3-1; Mladost (I) - Dinamo (D) 0-0; Omladinac (NSR) - Spartak 0-0; Bratstvo (SV) - Rudar 4-3; Zasadbreg – Dubrav an 1-5; Centrometal - Plavi (Peklenica) 5-2

TABLICA 1. Polet (SMnM)

15:6

2. Dubrav an

20:12

3. Centrometal

24:9

4. Omladinac (NSR)

10:6

5. Spartak

10:6

6. Sokol