Page 1

str. 45

PREPOROD NAJBOLJE MEĐIMURSKE TENISAČICE uz osvojena dva turnira

www.mnovine.hr

Ivana Lisjak dobila deset profesionalnih mečeva za redom

Godina XV.

^akovec, UTORAK, 12. listopada 2010.

Cijena 7 kuna

ASHLEY COLBURN, nagrađivana američka turistička novinarka, oduševljena Međimurjem

str. 2-3

U američkim očima izgledamo bolje i ljepše nego što smo toga sami svjesni str. 8

ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U ČAKOVCU

Podignuta optužnica zbog ubojstva nestalog K. Kontreca

PEKARNA. CAFFE BAR.

str. 6-7

Čakovčanin pljuvao policajce, urinirao u “marici“ i mahao spolnim organom

PRODAJA SIRA I VRHNJA na tržnicama razbuktala političke strasti, a samo treba osuvremeniti tržnicu

sefino se

Suprotno supermarketima, tržnica treba ostati mjesto prodaje domaćih proizvoda i turističke atrakcije

Šenkovec, Maršala Tita 11

OBRTNIČKA OBITELJ SILADI IZ KOTORIBE osmislila crnu čokoladu sa suncokretovim i bundevinim košticama

Tri vrste vrhunske međimurske čokolade za europske sladokusce

str. 7

str. 8

NESVAKIDAŠNJE UHIĆENJE

Broj 788.

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 17

70


2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

ASHLEY COLBURN, nagraivana amerika turistika novinarka,

Turizam se namee kao rijetka ozbiljna gospodarska perspektiva "Meimurje je antastino, najradije bih ovdje ostala, našla si deka, toliko je lijepo", kazala je mlada amerika novinarka Ashley Colburn kad je nedavno po drugi put došla u naš kraj. Ovaj put i na radnom zadatku, snimajui na životopisni nain za amerike TV postaje turistike mogunosti Meimurja. Oduševljena onim što je vidjela i doživjela, teško je pronalazila rijei kojim bi sve vieno - pohvalila. Oito i u amerikim oima izgledamo bolje i ljepše nego što smo toga i sami svjesni. Tipino hrvatski, rekli bismo, posebice kad je turizam u pitanju. Meimurje je zaista antastino u oima drugih, ali možda smo se za poetak ipak malo precijenili, odnosno podcijenili. Kad su u pitanju cijene, onda smo, na žalost, skuplji od mnogih u Europi, pa je još uvijek teško dovesti stranog gosta, a kad je u pitanju naš odnos prema turizmu, mui nas loša organizacija, kao i nedostatak kompletne gospodarske vizije emu se okrenuti u budunosti. Uglavnom, tek smo na poetku ozbiljnog bavljenja turizmom i svim popratnim sadržajima, tako da za današnje recesijsko vrijeme imamo previsoke cijene za osrednju kvalitetu naplaenog, a ono što je još uvijek najbolnije to je nedostatak zabavnih, kulturnih, izletnikih, avanturistikih, pa i sportskih aranžmana na organizirani nain. Nije dovoljno napraviti nešto za dokumentarac ili pak neki projekt u kojem turizam kao zauzima važnu

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WOW, Meim

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Gotovo godinu dana nakon svoga prvog posjeta Hrvatskoj, amerika novinarka Ashley Colburne vraa se u Hrvatsku, na "set“ snimanja svog dokumentarca "Wow, Croatia“, za koji je dobila, ni više ni manje, nego prestižnu nagradu "Emmy". Tada je, u organizaciji Hrvatske turistike zajednice na elu s Nenom Komaricom, posjetila Zagreb, Hrvatsko zagorje, Samobor, Plitvika jezera, Smiljan, dolinu Gacke, Split, Dubrovnik, Ston i Cavtat, i na svoj ih neuobiajen ali iznimno zanimljiv nain predstavila amerikoj javnosti. ulogu, kad takva pria nema nastavak u komercijalne svrhe. Nekad smo bili prepoznatljivi po graevinarstvu i tekstilu, GK-u i MT-u, tu smo imali tisue zaposlenih. Danas - sutra to moramo zaboraviti, jer se turizam namee kao rijetko što drugo, kao perspektivna gospodarska grana kojom bi se konano opet mogli nametnuti u Hrvatskoj, kao nešto kvalitetno po emu možemo biti prepoznatljivi i oko ega možemo graditi budunost. Ali bez jala i s organizacijom koja ima “glavu i rep". Opi nedostatak ideje, nemaštovitost i dezorganizacija u osmišljavanju svega što bi goste nakon prvog boravka privuklo da se opet vrate i rekli drugima da nas posjete, jer takva je reklama najbolja reklama, moraju nas tjerati da se bolje povežemo, organiziramo i puno spremnije nego danas pokušavamo Meimurje "prodati" kao prepoznatljivi turistiki brend.

Meimurje je po prvi put posjetila u lipnju ove godine, kada je i na dodjeli nagrade "Zlatna penkala“, koja se dodjeljuje stranim novinarima za predstavljanje Hrvatske, Ashley nagraena za najbolju TV reportažu objavljenu na tržištu Amerike. Upravo je tada, kako objašnjava, shvatila da bi i naš kraj, zahvaljujui prirodnim ljepotama, ali i programu koji je ve tada bio organiziran za novinare, bio idealna destinacija za novi serijal. Svoj trei posjet Hrvatskoj, a drugi Meimurju, unutar godinu dana ponovno može zahvaliti poslu.

Naime, Ashley za svoju TV kuu Wealth TV snima novi serijal putopisnih dokumentaraca "TakeOff with Ashley Colburn“, a nakon Tunisa, Nikaragve, Španjolske i drugih egzotinih zemalja po nove svježe kadrove vratila se i u Hrvatsku. - Nakon velikog uspjeha moga prvog dokumentarca 'Wow Croatia', dijelom upravo zbog tog uspjeha krenuli smo s novom serijom putopisnih dokumentaraca. U mojoj su mi TV kui rekli kako žele da nastavim putovati svijetom, a novu seriju nisam mogla zapoeti bez da ponovno posjetim Hrvatsku. Dakle, serijal e sadržavati emisije iz cijelog svijeta, a dio o Hrvatskoj zakljuit e prvu sezonu emitiranja. Koncept je slian kao i kod 'Wow, Croatia', ali ovaj emo put ukljuiti druge krajeve i dijelove Hrvatske koje nismo posjetili prvi put, jer sam, nakon svoga prvog posjeta, shvatila da ovdje ima još puno toga za vidjeti, objašnjava.

Meimurje ponudom ne zaostaje ni za jednim dijelom Hrvatske

Gaženje groža trenutno nije u turistikoj ponudi, ali, bude li interesa, svakako može postati njen sastavni dio

Ashley i njena ekipa imali su dobro isplaniranu rutu i pun raspored, pa su u tri dana uspjeli posjetiti jedno staro imanje, okušali su se u berbi groža i njegovu gaženju kao nekada, degustirali su meimursko vino i naše tradicionalne prehrambene adute, na koje e, kaže Ashley, staviti poseban naglasak u svojoj emisiji. Osim toga, posjetili su i Dvorac Terbotz, a u akovcu se ispred zidina Staroga grada Zrinskih Ashley okušala i u streliarstvu, te saznala pojedinosti iz povijesti grada, ali i to da je akovec najzeleniji i najiši grad u Hrvatskoj

Ashley ne skriva oduševljenje našim krajem, a posebno je sretna što je uspjela otkriti da se Hrvatska ne sastoji samo od Jadrana nego i od drugih destinacija, a da kontinent opet nisu samo Plitvika jezera, ve ima i drugih tajni koje ekaju da budu otkrivene. I doista, tijekom boravka u našoj županiji, Ashley i njena ekipa imali su dobro isplaniranu rutu i pun raspored, pa su u tri dana uspjeli posjetiti jedno staro imanje, okušali su se u berbi groža

Trgovaki centri ne mogu zamijeniti akoveku tržnicu Problemi kumica na zagrebakom Dolcu ponovno su aktualizirali problem naše akoveke tržnice. Njezina obnova nešto je o emu se ve razgovaralo, no nika-

da nije provedena u djelo. Upravo ovim povodom upitali smo Meimurce mogu li trgovaki centri, kojih je svakim danom sve više, zamijeniti našu tržnicu.

Gotovo svi ispitanici složili su se da to nije mogue, navodei da je domae domae i time nezamjenjivo. I dok jedni istiu kvalitetu robe na akovekoj tržnici, koja

je nemjerljiva s onom iz trgovakih centara, ima i onih koji ipak smatraju da bi trgovaki centri svojom velikom ponudom voa i povra mogli zamijeniti našu trž-

nicu. Meutim, bilo kako bilo, svi su složni u jednom, a to je nužnost obnove i modernizacije akoveke tržnice. (hz)

Anketa “Pod vurom”

Ana Varga, Miklavec - S obzirom na to da mi je akoveka tržnica daleko, ne kupujem esto tamo. Meutim, mišljenja sam da svi ovi trgovaki centri, kojih je sve više i više, ne mogu zamijeniti našu tržnicu, za koju smatram da bi je trebalo urediti, obnoviti i modernizirati. Time bi vjerojatno privukla i više kupaca. Marija Furdi, akovec - Mišljenja sam da veliki trgovaki centri mogu zamijeniti našu tržnicu. Velika ponuda svježeg voa i povra, kao i drugih proizvoda koji nam se nude i na našem placu, mami ljude u trgovake centre. Osobno na našoj tržnici kupujem jaja naših proizvoaa, dok ostalo nabavljam upravo u centrima. No, da bi trebalo obnoviti akoveku tržnicu, trebalo bi. Na taj nain možda bi se privukli novi kupci.

Petar Grula, akovec - Obnova naše tržnice ve je jednom bila aktualna tema, ali se zaboravilo na to. Definitivno bi je trebalo obnoviti, ime bi se vjerojatno privukao vei broj kupaca. Što se tie trgovakih centara, smatram da oni ne mogu zamijeniti našu tržnicu. Domae je ipak domae.

Dragutin Mesari, akovec Mišljenja sam da trgovaki centri ne mogu zamijeniti našu tržnicu, koju bi definitivno trebalo obnoviti. Naši mali proizvoai moraju negdje plasirati svoju robu, ija je kvaliteta definitivno iznad kvalitete robe iz trgovakih centara. Dakle, smatram da roba iz trgovakih centara nikako ne može zamijeniti ovu domau.

Vladimir Žvorc, Mala Subotica - Ne mogu trgovaki centri zamijeniti našu tržnicu. Tete sa sirom i vrhnjem su naše tete sa sirom i vrhnjem i nema nikakve zamjene za njih. Odnosno, domaa hrana je domaa hrana. S obzirom na to da se u tržnicu nije ulagalo ve dugi niz godina, smatram da bi je definitivno trebalo obnoviti i renovirati.

Katarina Lepen, akovec esto kupujem na našoj tržnici, koju trgovaki centri nikako ne mogu zamijeniti. Na tržnici je u ponudi uvijek svježa i domaa hrana, koju nije mogue kupiti u trgovakim centrima. No, ono što je nužno kada je rije o našoj tržnici je njena obnova, ime bi se privukao i vei broj kupaca. (oto: Vrzan)


12. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

po drugi put posjetila naš kraj i snimila kadrove za novi putopisni dokumentarac

murje!

Oduševljenje e prenijeti u emisiju U Meimurju sam naišla na nešto posebno što u, nadam se, uspjeti prikazati u svojoj emisiji, i dati svojim gledateljima razlog da posjete Hrvatsku i ovaj kraj, oduševljena je Ashley Colburn.

- Za svoj dokumentarac o Hrvatskoj “Wow, Croatia“ mlada amerika televizijska novinarka i producentica Ashley Colburn osvojila je prestižnu nagradu “Emmy”. U osam dana Ashley i njena ekipa u organizaciji Hrvatske turistike zajednice tada su za potrebe snimanja posjetili destinacije od Dubrovnika do Zagreba, a kako se u Meimurje zaljubila još za svog posjeta prilikom dodjele nagrade “Zlatna penkala“, u svoj novi putopisni serijal “TakeOff with Ashley Colburn“ odluila je uvrstiti i naš kraj Osim toga, veliki trend u Americi je i zdravstveni turizam, i tu takoer možemo konkurirati. To bi mogla biti turistika budunost ovog kraja, objašnjava Komarica zašto nisu, poput mnogih na svojim putovanjima, Meimurje jednostavno preskoili. I Ashley je mišljenja da kontinentalni turizam može biti jednako privlaan kao morski. - Mislim da je vaša najvea prednost ta što kod vas ne postoji 'špica' sezone, ve sezona traje cijelu godinu. Da, ljeti možda svi uglavnom idu na more, ali recimo ovdje je, ak i kada je prohladno, još uvijek vrlo ugodno, a zasigurno je prekrasno i kad pada snijeg. Uvijek ete imati vinske ceste i vašu povijest, vi imate što pružiti kroz cijelu godinu i to je vaša velika prednost, smatra Ashley. Velika je prednost Hrvatske openito, smatra Ashley, to što se ne može stei osjeaj masovnog turizma, ljude to privlai. - Mislim da je svijest, odnosno informiranost, ono na emu trebate poraditi da biste doveli više turista. Naravno, kroz usmenu predaju, preporuku i kroz našu emisiju možemo pokazati da Hrvatska nije samo prekrasno tirkizno more - pogledajte ove vinograde, zelene brežuljke, odavde možete vidjeti Sloveniju, Maarsku, Austriju, oduševljeno pria Ashley svoj doživljaj našeg kraja. - Ako putujete u Europu, odabrati samo jednu destinaciju vrlo je teško i mislim da je najvea prednost Hrvatske to što zapravo možete vidjeti sve – od mora, planina, vinograda, vinskih cesta. Mislim da je za vaš kraj najviše potrebno openito podizanje svijesti. Znam da su i u Istri vinogradi, ali oni su i ovdje. Mnogo ljudi putuje tamo zbog obale, ali ovdje je ipak nešto posebno, što u, nadam se, uspjeti prikazati u svojoj emisiji, i dati im razlog da posjete Hrvatsku, dodaje novinarka.

Vizija za razvoj turizma u Meimurju postoji

i njegovu gaženju kao nekada, degustirali su meimursko vino i naše tradicionalne prehrambene adute, na koje e, kaže Ashley, staviti poseban naglasak u svojoj emisiji. Osim toga, posjetili su i Dvorac Terbotz, a u akovcu se ispred zidina Staroga grada Zrinskih Ashley okušala i u streliarstvu, te saznala pojedinosti iz povijesti grada, ali i to da je akovec najzeleniji i najiši grad u Hrvatskoj. Nena Komarica iz Hrvatske turistike zajednice, zapravo "glavna i odgovorna“ za Ashleyin dolazak u Hrvatsku uope, objašnjava da su ovaj put posjetili Šibensko - kninsku, Primorsko - goransku i Istarsku županiju, ali naglasak su

željeli staviti upravo na Meimurje i kontinentalni turizam Hrvatske. - Suradnja s Kristijanom Kovaiem, predsjednikom Društva turistikih vodia i pratitelja Meimurske županije, te Spa&Golf Resortom Sveti Martin zaista je bila na vrhunskom nivou, i sve je izvedeno profesionalno, s fantastinim idejama da se raspored popuni na malo drugaiji nain, a ne stereotipno. Velika je komparativna prednost Hrvatske naša raznolikost, i to moramo gurati. Meimurje sa svojom etnoponudom i hranom, pogotovo vinskim cestama, ne zaostaje ni za jednim dijelom Hrvatske i smatram da ga treba i te kako promovirati, a ovo je nain koji e stvarno uspjeti.

Kristijan Kovai iz Društva turistikih vodia jedan je od ne tako brojnih entuzijasta i slobodno možemo rei vizionara meimurskog turizma. Kako kaže, kada je prije kojih 7 - 8 godina poela borba da se uope turizam u Meimurju zacrta kao nekakva razvojna mogunost, mnogi su na to gledali s nevjericom, pa ak i podsmijehom. - Sada je bitno iskoristiti sve naše potencijale, od ouvane prirode i kulturno - povijesne baštine, ljubaznih ljudi, dobrog ureenja, pa sve do potencijala ljeilišnog turizma, objašnjava Kovai, i dodaje kako postoje konkretni razvojni planovi. - Prije koji tjedan odradili smo projekt milenijske fotograije u Meimurju, a uskoro kreemo s još jednim veliki projektom kojim bi Meimurje postalo vrhunska destinacija kontinentalnog turizma. S otvaranjem granica kroz par godina

U prvom planu kontinentalni turizam Nena Komarica iz Hrvatske turistike zajednice glavna je i odgovorna za Ashleyin dolazak u Hrvatsku. Ovaj je put ekipa posjetila Šibensko kninsku, Primorsko - goransku i Istarsku županiju, ali naglasak su željeli staviti upravo na Meimurje i kontinentalni turizam Hrvatske. Na slici s Ivom Vuruši iz Turistike zajednice Meimurske županije. ne raunamo samo na goste iz srednje Europe ve i na goste iz udaljenih destinacija kojima možemo biti jedna ishodišna toka za boravak i u Hrvatskoj i posjet prijestolnicama srednje Europe ili možda boravak na Mediteranu. To je vizija koju mi imamo i koju bi Meimurje trebalo slijediti, a nadamo se da e ona postati prihvaena i šire, dodaje Kristijan Kovai. U planovima i težnjama pridružuje mu se i Dragec Del Duca, voditelj inozemne prodaje u Spa&Golf Resortu Sveti Martin. - Ashley je u dokumentarcu obuhvatila neke stvari, poput starog imanja ili gaženja groža, kojih u principu i nema u turistikoj ponudi, ali mi smo s naše strane u Spa&Golf Resortu to i te kako spremni organizirati. Ovaj put je Turistika zajednica Meimurske županije to organizirala posebno za nju, ali nije reeno da se to ne može organizirati i za druge turiste. Meimurje je prilino mlada turistika destinacija i u neku se ruku svi još pomalo tražimo. I kod nas u Resortu, iako su naši programi ve prilino dobro de-

inirani, tu i tamo iznenade neke želje ili neke potrebe naših gostiju, i vidimo u kom smjeru možemo dalje razvijati našu ponudu, objašnjava Del Duca, i dodaje da bi to trebalo vrijediti i za cijelo Meimurje. Tako se trenutno radi na vidikovcu iznad Banija, a i u opini Sveti Martin na Muri razvija se projekt mlinareve kue koja bi ujedno bila i muzej, ali i mlinarevog grunta, onakvog kakav je bio nekad, prije 100 - 200 godina. - Znai, imali bismo zaokruženu tematsku cjelinu koju bismo jako dobro mogli prodati našim gostima, što u paket aranžmanima, što onima koji kao putnici - namjernici manje - više sluajno dolaze samo na dan ili dva, vikend ili nešto slino. Dakle, imamo jako veliki potencijal, zakljuuje Del Duca, i istie spremnost na suradnju Spa&Golf Resorta Sveti Martin ne samo s Turistikom zajednicom ve i s lokalnim zajednicama kako bi se privukli ne samo gosti iz Hrvatske, nego i iz stranih zemalja.

U Hrvatskoj svaki put imate osjeaj da otkrivate nešto novo Upravo dokumentarac o Hrvatskoj, koji e sadržavati i kadrove, prie i ljepote našega kraja, može uvelike pridonijeti privlaenju stranih turista, pogotovo Amerikanaca. - Amerika je nevjerojatno veliko, zapravo gigantsko, tržište, i Hrvatska je tamo fantastino zastupljena. Prva putopisna emisija o Hrvatskoj 'Wow, Croatia' u 10 mjeseci prikazana je 33 puta, a svako prikazivanje pratilo je oko 44 milijuna gledatelja. Svaki Amerikanac, prema statistici European Travel Comissiona (Komisija za europske destinacije u Americi), koja obuhvaa 39 zemalja, troši 50 posto više od bilo kojega drugog turista koji doe u Europu. Znai, svaki Amerikanac i te kako nam je dobrodošao. Za sada organiziramo velike ture po Hrvatskoj, ali 'Dalmatian sunshine' (dalmatinsko sunce) nigdje ne sadrži “Hrvatski kontinent“, i tu je naša prednost ako napravimo dobar program. Idemo napraviti nešto za Meimurje jer ga svakako treba staviti u centralnu mapu Hrvatske, baš u ponudu kontinentalnog turizma, objašnjava Nena Komarica. Iako je za velik uspjeh i osvajanje nagrade “Emmy“ uvelike

Snimajui emisiju o Meimurju, Ashley se uz asistenciju Kristijana Kovaia okušala u berbi groža

Ashley se na svakom koraku kroz naš kraj odlino zabavljala zaslužna ona sama, Ashley je to priznanje posvetila ljudima u Hrvatskoj. - Mogu putovati i otkrivati razna mjesta, ali na koncu upravo je lokacija kljuna za uspjeh. Ja sama ne bih mogla pokazati odreene stvari da one nisu tu i da nisu dostupne i da ih nisam vidjela ili da me lokalno stanovništvo ili turistika zajednica nije na to uputila. U Hrvatskoj ima toliko neotkrivenih stvari na koje nailazim prilikom svakoga svog posjeta. Nikada ne bih pomislila da ovdje ima vinograda, ili da možete trajektom otputovati na Bra. Tek nakon što vidite sve te stvari shvatite da je Hrvatska doista nevjerojatna zemlja i da ima toliko toga za ponuditi. Zato sam ve trei put u jednoj godini ovdje, dodaje uz smiješak. Istie da još uvijek nisu svi uli za našu zemlju, i još uvijek ne znaju svi gdje se ona nalazi, ali to ni nije tako loše. - Kada doem ovdje, nemam isti osjeaj kao kad doem u London, Pariz ili Rim, tamo tono znate što možete oekivati. To je dobro, jer kad putujete želite imati osjeaj da nešto otkrivate po prvi put. Svaki put kad doem ljudi mi kažu da trebam vidjeti ovo ili probati ono, jer svako mjesto ima neki svoj festival i neki svoj nain ouvanja tradicije. Shvatila sam da je kultura ovdje iznimno bitna i to je nešto što možete osjetiti, tako da bih voljela ukljuiti i više tih tradicionalnih festivala u kojima mogu sudjelovati, pria Ashley, i dodaje kako ovaj posjet zasigurno nije i njen posljednji u Hrvatskoj. - Kada me moji kod kue u Americi pitaju koja mi je najdraža zemlja, uvijek kažem da je to Hrvatska. Moram se ovdje vratiti na godišnji odmor jer sam pronašla sva ta mjesta na kojima bih svaki put najradije ostala. I radim na tome. Moji su roditelji upravo proslavili 30. godišnjicu braka, a moji djed i baka 60. godišnjicu. Ve duže vrijeme tražimo nešto što bismo mogli svi zajedno napraviti ili nekuda otii kao obitelj, i pokušat u ih 'navui' na Hrvatsku, pojašnjava nagraivana novinarka. Serijal "TakingOff with Ashley Colburn" ovih je dana u Americi poeo s emitiranjem emisijom o Tunisu, a dio u kojem e biti predstavljena Hrvatska i Meimurje zakljuit e prvu sezonu. Bit e doista zanimljivo vidjeti kako je ono što je nama možda sasvim uobiajeno i normalno prezentirano kroz svježe oi stranog turista i na što se možemo usredotoiti u našoj ponudi. Svima nam to mora biti poticaj za daljnji razvoj ne samo vizije ve i konkretnih projekata kojima e se Meimurje uvrstiti na turistikoj karti Hrvatske, ali i Europe. (Bojana Španiek, foto: zvrzan, Turistika zajednica Meimurske županije)


4

Aktualno

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju

DOBRA VIJEST

Nova priznanja za meimurske inovatore i u Osijeku Na ovogodišnjoj jubilarnoj 35. izložbi inovacija u zajedništvu s izložbom “Budi uzor“ u Osijeku sudjelovala su i etiri lana Udruge inovatora Meimurja INOMA akovec. Svoje izloške

predstavili su Zvonimir Dolenec iz Preloga koji je za inovaciju “vertikalni parking za bicikle”” osvojio zlatno odlije, zatim Josip Lonari iz Male Subotice koji se za spravu za terapiju kralježni-

ce – istezanjem okitio srebrnom medaljom te Dragutin Vadlja iz Strahoninca koji je dobio broncu za inovaciju pod nazivom “ulina rasvjeta“. lanica INOMA-e doktorica Vera Mareš Bratko

ujedno je održala predavanje o statici ljudskog tijela i klinikog pregleda u lokomotornom sustavu, predstavivši i svoju nedavno izdanu knjigu. (V. Kelkedi)

GRADSKI ODBOR HDZ-a ponovno kritiki o voenju Grada

Recesija ne može biti izgovor za propušteno Gradski odbor HDZ-a akovec prošli tjedan na konferenciji za novinare osvrnuo se na proraunski gubitak Grada akovca, rebalans prorauna i nalaz državne revizije o poslovanju akovca. Sunana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a, na konferenciji za novinare akovekog odbora HDZ-a govorila je o projektima koji bi trebali akovcu i za koje, po njenom mišljenju, recesija ne može biti izgovor, jer su propušteni u vrijeme kada krize nije bilo. Osim o zapuštenoj tržnici koja je bila pa nestala iz gradskih prioriteta, ukazala je i na potrebu javne gara-

že. - akovec nema ni jednu jedinu parkirnu garažu, a upravo je sada u Varaždinu postavljen kamen temeljac za novu garažu, i to u recesijsko vrijeme, pa ni to nije izgovor kada se želi uložiti novac u dobar i vidljiv projekt, a to nije tako u akovcu, kazala je Sunana Glavak. akovec nema ni jednosmjensku nastavu kao Grad Varaždin, te je poruila da se u susjedno dvorište pogleda bez susjedskog jala, ve ako nešto treba nauiti, zašto se i mi ne bi poveli za onima koji su za svoj grad nešto vidljivo uinili. - Trebamo se prestati izvlaiti na krizu, nje nije bilo prije tri, pet ili

sedam godina, a SDP je u gradskoj vlasti bio i u to vrijeme. Željela bih da ovaj Grad ima ono što je imao prije desetak, petnaestak godina, svoj identitet, da mladi imaju svoj prostor, a da to nije uz željeznike tranice, da mogu biti sigurni u ovom gradu, kazala je Sunana Glavak. Dodala je: - Grad je u velikom zaduženju, a znamo da su sredstva iz gradskog prorauna nenamjenski trošena, i to godinama.

Zaduženje Grada sve vee Vedran Mikuli, predsjednik gradske organizacije HDZ-a, kazao je da gradonaelnik s Gradskom

DOKUMENT za budunost Meimurja

Kree izrada razvojne strategije Meimurska županija i Regionalna razvojna agencija Meimurje – REDEA d.o.o. zapoele su s pripremom Razvojne strategije Meimurske županije 2011. - 2013. U tom smislu od iznimne je važnosti ukljuivanje svih relevantnih aktera meimurskoga javnog, privatnog i civilnog sektora. Zato e 18. listopada u akovcu biti održan inicijalni sastanak za izradu županijske razvojne strategije. Susret je zakazan za 10 sati u zgradi “Scheier”. Sukladno odredbama Zakona o regionalnom razvoju i Strategiji regionalnog razvoja, svaka županija dužna je izraditi županijsku razvojnu strategiju (ŽRS) i pripadajui akcijski plan

za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Županijska razvojna strategija temeljni je planski dokument za održivi društveno - gospodarski razvoj svake županije i predstavlja nastavak ve izraenoga Regionalnog operativnog programa 2006. 2013. te njegovo usklaivanje s novonastalim stanjem. Akcijski plan županijske razvojne strategije detaljan je, operativni dokument za provedbu ŽRS-a. Prvi korak je izrada osnovne analize, pri emu ve dolazi do izražaja suradnja svih dionika Meimurske županije. Iz provedene dijagnoze stanja proizai e SWOT analiza, zatim vizija i strateški ciljevi, prioriteti, mjere, projekti, te

akcijski plan i proraun. Svaka zainteresirana strana imat e priliku izraziti svoje mišljenje o kljunim izazovima, ali i ponuditi svoja razmišljanja o poželjnom smjeru i nainu održivog razvoja Meimurja. Sudjelovanje se može prijaviti Andriji Sabolu u Regionalnu razvojnu agenciju Meimurje - REDEA d.o.o. na adresu elektronike pošte andrija.sabol@redea.hr ili telefonom na 040 395 580 najkasnije do 14. listopada. Za sva dodatna pitanja vezana uz izradu županijske razvojne strategije zainteresirani se mogu obratiti Ani Kralj u REDEA-i na broj telefona 040 395 535 ili na adresu elektronike pošte ana.kralj@redea.hr.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ribarstva i ruralnog razvoja

Omogueni povoljni uvjeti za reprogram kredita Hrvatska Vlada donijela je odluku prema kojoj je svim korisnicima kredita odobrenih od strane Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja omogueno sklopiti nagodbu ili reprogram kredita pod povoljnim uvjetima. Kod jednokratne otplate dugovanja dobiva se otpis zatezne kamate u cijelosti i etrdeset posto popusta na preostali iznos duga, ukoliko korisnik kredita

prihvati reprogram koji može biti do deset godina, uz godinu dana poeka. Time je omogueno daljnje inancijsko restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava i uspostava dugorone inancijske ravnoteže gospodarskih subjekata, njihova stabilnost i uspješnost u poslovanju, kao i stvaranje preduvjeta za daljnja ulaganja i pojaan razvoj poljoprivrednih gospodarstava. Sve

informacije mogu se dobiti na telefon 01/6106-787. Na ovaj se nain želi naplatiti dug od oko 2.500 partija kredita, koji iznosi oko 350 milijuna kuna, uz znaajan iznos zateznih kamata. Od 1991. do 2006. godine ovo je Ministarstvo razvitak poljoprivrede i obnove poljoprivrede kreditiralo u iznosu od oko 850 milijuna kuna. (sm)

upravom nema situaciju pod kontrolom jer proraunski manjak od 18,4 milijuna kuna u prvih osam mjeseci ne samo da se nije pokrio iz tekuih prihoda, kao što je gradonaelnik u nekoliko navrata obeao, ve naprotiv, zaduženje se Grada poveava, a njihovo neznanje i bespomonost guraju Grad u dužniki ponor. Konstatirao je da Gradska uprava nema jasnu strategiju za poveanje prihoda. Rashode su nekako smanjili, ali zaduženje Grada bit e ogroman teret u normalnom funkcioniranju, a kamoli investiranju i razvoju u nadolazeim godinama. Nere-

alnim je nazvao i pokrivanje prihoda prodajom zemljišta u vrijednosti od 22 milijuna kuna u ovakvoj inancijskoj krizi. Edvin Horvat, tajnik gradske organizacije HDZ-a, kazao je da je nerealan proraun posljedica nerealnih predizbornih obeanja koja je davao gradonaelnik, što je sada vidljivo iz brisanja obeanih investicija u samom Gradu i prigradskim naseljima, ili svoenjem na minimalne iznose za sportske ili društvene domove u Makov-

cu, Savskoj Vesi, Krištanovcu i Šandorovcu. Željko Jakopec pak je zakljuio da je Grad krajem prošle godine bio zadužen s preko 35 milijuna kuna, da je dao jamstva u visini od preko 63,6 milijuna kuna, a da bi, uzme li se u obzir sadašnje punjenje prorauna, on mogao pasti na svega 98 milijuna kuna, ime bi se gradska dugovanja s danim jamstvima približila jednogodišnjem proraunu Grada. (BMO)

DAN NEOVISNOSTI obilježen diljem Meimurja

Meimurci su dali velik doprinos hrvatskoj neovisnosti Paljenjem svijea i polaganjem vijenaca na spomen - obilježja iz Domovinskog rata diljem Meimurja obilježen je Dan neovisnosti. Izaslanstvo Meimurske županije, Grada akovca, PU meimurske, Odsjeka za obranu akovec, Koordinacije udruga branitelja Domovinskog rata i Udruge udovica poginulih i nestalih hrvatskih branitelja pred spomenikom branitelja u akovekom Perivoju Zrinskih i pred spomen - zidom poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata odali su poast svim nestalim i poginulim za hrvatsku slobodu. - Meimurci su dali velik doprinos u borbi za neovisnost Hrvatske, a naša županija je u danima Domovinskog rata bila utoište brojnim prognanicima, izmeu ostalog rekao je ovom prigodom meimurski župan Ivica Perho, naglasivši i da više moramo cijeniti sebe i svoju povijest, kako bi nas i drugi cijenili. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijea poast i zahvala za slobodu i neovisnost Hrvatske njezinim braniteljima i vitezovima dana je prošli petak prijepodne diljem cijelog Meimurja. (S. Mesari)

CITATI TJEDNA

Gradonaelnik Murskog Središa i njegov zamjenik Josip Dobrani i Dražen Srpak položili su vijenac i zapalili svijee pred spomen obilježjem “Piramida” u Murskom Središu

Zamjenica naelnika Danica Glad, predsjednik Opinskog vijea opine Mala Subotica i predsjednik Udruge dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata Josip Hali zajedno s lanovima veteranske udruge položili su vijenac te zapalili svijee u poast svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u ime opine Mala Subotica

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“U Europi su šljive tražena egzota, a mi ih ne sadimo.“

“Djeca su ista kao i mi odrasli, samo s puno manje životnog iskustva.“

“Dnevna unaprjeenja dovode do zadivljujuih rezultata.“

- prilog “Obzor“ Veernjeg lista, 2.10.2010.

- dr. Mario Mikulan, “8. kat“ HTV 1, 5.10.2010.

- Robin Sharma, pisac i motivator

“Nekad je književnost bila umjetnost, a financije zanat. Danas je književnost zanat, a financije su umjetnost.“ - W. Lippman

“Hip-hop se ne sluša, on se uje i živi.“ - grat


12. listopada 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE pod hitno treba novi odgovarajui prostor

U školi graenoj za 70 uenika smješteno njih ak 186! Centar za odgoj i obrazovanje graen je prije gotovo etrdeset godina, 1971. godine, i tada je bio predvien za 70 uenika, a sada ga polazi ak 186 uenika, od ega 90 s lakom mentalnom retardacijom i utjecajnim teškoama, i 96 sa znaajno sniženim intelektualnim sposobnostima. Nalazi se pod istim krov s III. Osnovnom školom akovec. Ne treba ni govoriti da su standardi za djecu s mentalnim teškoama prije etrdeset godina i danas bili nebo i zemlja u odnosu na današnje. Prije svega danas školi nedostaju uionice za odgoj djece s veim teškoama u razvoju. Godinama su u raznim prilikama dolazili vapaji, molbe, zahtjevi i inicijative iz Centra za odgoj i obrazovanje da se djeci i njihovim uiteljima, njegovateljima i strunim djelatnicima osiguraju primjereni uvjeti za rad. No, iz godine u godinu broj djece poveava se, a gradnja Centra za odgoj i obrazovanje nikako da se pomakne. Bivša a sada ve umirovljena ravnateljica Biserka Gašparovi Svetec grlo je istrošila zagovarajui "svoju djecu" na svim moguim instancama kako bi im osigurala odgovarajui prostor. No, prije je doekala mirovinu nego polaganje kamena temeljca. Kako god okreneš, ispadne da kod nas najslabiji u društvu uvijek budu najviše prikraeni, prvo jer se rode sa slabijim kartama za život, a potom ih još društvo dodatno uskrauje za njihova prava. Sada pak je financijska kriza i opet se od njih oekuju, kad ve tako drugo trpe, nek' se još malo strpe ...

Grad akovec osigurao zemljište, uskoro i graevinska dozvola Grad akovec poduzeo je vrlo konkretne korake da se stvari pomaknu s mjesta. Osigurao je zemljište u svom vlasništvu za gradnju, izradio projektnu dokumentaciju i zatražio dozvolu za gradnju. Sada su na potezu drugi jer Centar za odgoj i obrazovanje polaze djeca iz cijelog Meimurja, a manje od treine, njih 56, je iz akovca. Pred izradom je državni proraun za iduu godinu pa je to prilika da se pokaže solidarnost na djelu s najnemonijima.

- Ne treba ni govoriti da su standardi za djecu s mentalnim teškoama prije etrdeset godina i danas bili nebo i zemlja u odnosu na današnje. Prije svega danas školi nedostaju uionice za odgoj djece s veim teškoama u razvoju, stoga bi ona danas trebala biti prioritet svim politikim opcijama u Meimurju u lobiranju prema državnom proraunu ve za sljedeu godinu

Centar obavezno mora na novu lokaciju

Centar za odgoj i obrazovanje, koji se danas nalazi u sklopu akoveke III. OŠ, zbog praktiki nemoguih uvjeta za rad treba biti prioritet kad su u pitanju nove investicije u meimurske obrazovne institucije

Projekt je više puta kandidiran za sredstva iz državnog prorauna kroz resorna ministarstva i EU fondove, ali do sada nikada nisu odobrena sredstva za gradnju. Na zadnjoj sjednici Gradskog vijea akovec vijenici su se jednoglasno složili da se uputi zahtjev za uvrštenje Centra za odgoj i obrazovanje u državni proraun, tim više što su iz državnog prorauna isfinancirani takvi centri u susjednim županijama Izgovori da novca nema ne vrijede kad vidimo koliko je novac bahato rasipan i izgubljen u kojekakvim aerama s državnim poduzeima. Projekt je u meuvremenu više puta kandidiran za sredstva iz državnog prorauna kroz resorna ministarstva i EU ondove, ali do sada nikada nisu odobrena sredstva za gradnju. Na zadnjoj sjednici Gradskog vijea akovec vijenici su se jednoglasno složili da se uputi zahtjev za uvrštenje Centra za od-

goj i obrazovanje u državni proraun, tim više što su iz državnog prorauna isfinancirani takvi centri u susjednim županijama. Zbog toga je prije izrade državnog prorauna za 2011. godinu gradonaelnik Šalamon uputio dopis za sufinanciranje izgradnje Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu kako bi meimurska djeca s poteškoama u razvoju napokon dobila adekvatan smještaj. U prilogu je poslan i elaborat o opravdanosti izgradnje predsjednici Vlade Jadranki Kosor,

Dugaak je popis onoga što školi nedostaje Postojei prostori škole graeni su prije 40 godina za školovanje do 70 djece s lakšim teškoama, a sada tu školu polazi 96 djece sa znatno smanjenim intelektualnim sposobnostima i 90 djece s lakom mentalnom retardacijom i pridruženim smetnjama. Postojeih osam klasinih uionica potpuno je neunkcionalno i neprimjereno za odgoj i obrazovanje djece s veim teškoama u razvoju. A uz to ove školske godine Centar ima 31 razredni odjel koji treba rasporediti u te uionice. Škola nema kuhinju za pripremu hrane ni odgovarajuu blagovaonicu. Nema inormatiku uionicu, dvoranu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, kao ni odgovarajue prostore za izvoenje brojnih rehabilitacijskih postupaka, odnosno za individualan rad s uenicima. Nedostaje primjereni sanitarni vor s kupaonicom

za one uenike kojime su pelene nužne zbog inkontinencije, nedostaje prostor za održavanje školskih priredbi i druženje uenika, zajednike roditeljske sastanke i grupne edukacije. Nedostaju pomoni prostori za nastavna sredstva i pomagala, didaktike materijale, invalidska kolica, hodalice, štake, zatim odgovarajui prostori za materijale i sredstva koje koriste medicinska sestra, njegovateljice, spremaice i domar u svakodnevnom radu. Okoliš škole ne odgovara potrebama uenika, nema djejeg igrališta za mlai uzrast, ni prostora za druženje uenika na svježem zraku. Roditelji koji samostalno dovoze djecu, njih etrdesetak, a naješe se radi o djeci s motorikim ošteenjima, imaju problem s prilazom školi, zaustavljanjem automobila ispred škole te parkiranjem u blizini škole. (BMO)

Kako smo ostali u dubokoj sjeni najprije Varaždina, danas Koprivnice ... Meimurje je u bivšoj državi slovilo kao rasadnik graevinara i tekstilne industrije. Bila su to dva stuba razvoja na kojima se temeljio gotovo sav meimurski prosperitet. Cijelo Meimurje znalo je kada ta dva industrijska giganta dobivaju plau. Bili su to dani kad bi procvala ugostiteljska i trgovaka djelatnost, a i druge uslužne djelatnosti kao što su rizeri te brojni drugi obrtnici na perieriji gospodarskog lanca, jer su se plae zaposlenih u te dvije firme slijevale i u njihove kase. Županija “malog i srednjeg” poduzetništva nastala je upravo zahvaljujui “velikom poduzetništvu”,

potpredsjednicima, saborskim zastupnicima, nadležnim ministarstvima, ali i meimurskom županu te predsjedniku županijskog odbora HDZ-a Vladimiru Ivkoviu, kao i medijima.

iji znaaj naši politiari nisu prepoznali. Kad se govori o današnjim ostacima MT-a, govori se samo o moguem socijalnom udaru zbog gubitka radnih mjesta. Tako se razmišljalo i kad se GK Meimurje raspadao i posprdno se nosili vijenci na Sajmište pred tablu posrnulog giganta. Naši novi politiari, proizašli uglavnom kao inteligencija iz malih obiteljskih poduzea, mislili su da e oni preuzeti mjesto giganata koji su nastajali desetljeima, jer “oslobaanjem” radnika iz ta dva poduzea tržište je bilo preplavljeno radnom snagom. Moglo se uti kako e mali poduzetnici zaposliti radnike i

preuzeti poslove za koje su do tada konkurirale tvrtke koje su bile meu najuspješnijima u bivšoj državi. Dogodilo se sasvim suprotno. Mali poduzetnici ostali su mali poduzetnici, jer za razmišljanje “na veliko” nisu imali iskustva koje su spomenute firme skupljale desetljeima. Otpušteni radnici snašli su se i zaposlili na tisuama drugih radnih mjesta, ali u poslove velikih ormata naši “mali i srednji poduzetnici” nisu mogli ni primirisati, a velike firme iz drugih krajeva imaju dovoljno svojih “malih i srednjih” koje koriste kao kooperante. Istina, neki su od tih naših preživjeli, neki od njih

su i uspješni, no nisu ni blizu toga da budu generator razvoja regije. Gospodarski razvoj mnogo je više od zapošljavanja ljudi ili zadržavanja radnih mjesta i uvanja socijalnog mira. Rije je o razvoju za ije generiranje snagu imaju samo velike tvrtke. Rije je o istraživanjima koje male tvrtke uglavnom rade tek u svrhu preživljavanja na tržištu, o stipendiranju i zadržavanju uspješnih, o dalekosežnom razmišljanju za cijelu zajednicu i povezivanju s državnim i svjetskim planovima, inkubatorima za budue politiare. Uz dužno poštovanje, obrtnici imaju vremena tek razmišljati o vlastitom

opstanku i pokojoj donaciji vrtiu ili nogometnom klubu, a razmišljanje o široj zajednici završava s granicama opine ili grada. Proteklih godina Varaždin, a danas pak pred našim oima Koprivnica, na koju smo nekad uglavnom posprdno s visine gledali, postaje regionalni lider. Nisu uništili svoja poduzea. Dobivaju brzu cestu do Zagreba na kojoj se ne plaa cestarina (barem za sada). Dobivaju brzu prugu kojom e se do Rijeke dolaziti za samo dva sata. Možemo se kiselo smijati njihovoj aeri “Spice” i Damiru Polanecu, mi, na žalost, za aeru takvog ormata nemamo više ni uvjete.

Inae, Grad akovec je prije pet punih godina, 2005. godine, naruio izradu idejnog rješenja, želei ispitati mogunosti proširenja postojee lokacije. Idejno rješenje je pokazalo da se prostorne potrebe postojeeg Centra ne bi mogle zadovoljiti na postojeoj lokaciji. Ukupna korisna površina Centra nakon rekonstrukcije iznosila bi 3.000 metara etvornih, što se u tom trenutku inilo kao zadovoljavajuim i financijski moguim s obzirom na injenicu da je predloženo da se financijski teret raspodijeli proporcionalno broju polaznika na sve opine i gradove. Za takav zahvat pribavljena je i lokacijska dozvola. Ali od poetka izrade idejnog rješenja osjeao se otpor okolnih subjekata, pa i same III. OŠ, prema proširenju, uz argumentaciju da bi proširenje zbog dogradnje zauzelo vanjske sportske terene, ime bi došlo do preizgraenosti parcele. To je dovelo do toga da se pristupi izgradnji Centra na novoj lokaciji, od njih nekoliko najboljom se pokazala parcela na podruju Martana istok, izmeu ostalog i zbog toga što je parcela u cijelosti u vlasništvu Grada akovca. U meuvremenu je izraeno i arhitektonsko rješenje za novu lokaciju, donesena odluka da se kree u izradu glavnog projekta i ishoenje potrebnih dozvola. Suglasnost za novo idejno rješenje u svibnju 2008. godine dalo je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, ali uz napomenu da ono ne može predlagati izgradnju kapitalnih projekta ni njihovo financiranje. Tijekom 2009. godine predan je zahtjev i ishoena lokacijska dozvola prema idejnom rješenju odobrenom od Ministarstva. Proveden je i javni natjeaj te odabir izraivaa projektne dokumentacije i izabrana projektna tvrtka "Slunjski" za izradu dokumentacije. Nakon završetka glavnog projekta 2010. godine predan je zahtjev za dozvolu za graenje, a koji može biti završen nakon odluke o plaanju vodnog doprinosa, što je zakonski uvjet za izdavanje dozvole. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

KAKO SU SIR I VRHNJE razbuktali i politike strasti, a radi se samo o tome kako prodaju na tržnicama uskladiti sa suvremenošu

Tržnica bi mogla postati turistikom to s domaim proizvodima i degustacijom Problemi zag rebak ih kumica, odnosno mljekarica s Dolca, koji se odnose na zabranu prodaje sira i mlijenih proizvoda sa stolova i nabavka rashladnih vitrina, još nisu doprli do meimurskih tržnica, ali dogaanja u hrvatskom glavnom gradu prepriavaju se i u akovcu, odnosno Meimurju. Ne govori se ni poluslužbeno ni službeno o uvoenju rashladnih vitrina u Meimurskoj županiji, ali prodavaice o tome razgovaraju i svjesne su da e jednog dana i one trebati svoj sir, vrhnje i mlijeko prodavati poput svojih zagrebakih kolegica. I dok mljekarice na našoj tržnici smatraju da je krajnji cilj prodavaima mlijeka uzeti novac, te da se isto odrazi i na cijenu proizvoda, što e na kraju platiti potrošai, problem prodaje sira i vrhnja na tržnicama izvan rashladnih škrinja otvorio je zapravo cijelu lepezu problema. Još kad se ukljui politika ...

Izgleda da kod nas ne postoji ni jedan problem, pa ni takvo nešto kao što je pridržavanje higijensko - sanitarnih uvjeta, a da ne proe bez politikih prepucavanja. U Zagrebu je aktualna vlast preko ministra zdravstva napala zagrebaku vlast kako bi barem na tren preko kumica skrenula pogled s afera kojima je kumovala u drugo dvorište.

akoveku tržnicu prvenstveno bi trebalo kompletno urediti U uredno ureenoj i civiliziranoj zemlji tako nešto kao što je zaštita potrošaa trebalo bi biti obian dnevni zadatak nadležnih službi, odnosno onoga tko je zadužen za poslovanje tržnice, da uvjeti budu zadovoljavajui i za prodavae i za kupce. Prodaja na svim gradskim tržnicama ima zaista dugu tradiciju i logino je da i prodaja na tržnicama prije ili kasnije mora slijediti duh vre-

EKONOMSKI BREVIJAR

Pravila, pravila ... u ekonomiji Postoji mnogo pravila na koja smo navikli i sigurni smo da ih poznajemo (iako ih se ne pridržavamo baš uvijek). Pravila ponašanja važna su u svakom društvu, kartaška pravila mogu biti uzrok svaa, pravila u sportovima jasno su odreena (osim zalea i prijelaza lopte preko linije gola, što još uvijek podliježe slobodnoj procjeni sudaca), za prometna pravila polažu se ispiti, a što je s ekonomskim pravilima? Njih mnogi tumae, zanemaruju, preuveliavaju, iskorištavaju ili iskrivljavaju, ali ona i dalje vrijede. Tko ne vjeruje u pravila, neka pokuša da ih se ne drži, ali nee moi dugo ... Ekonomska pravila zabilježena su zbog lakšeg snalaženja, ali i zbog smanjivanja utjecaja emocija i neracionalnosti. Ekonomska pravila ljudi ne pišu, ve ih samo zapisuju i omoguavaju sebi i drugima da ih koriste. Znamo pravilo prema kojem ulaganje u buduu potrošnju umanjuje tekuu potrošnju, pravilo elastinosti ponude i potražnje objašnjava kako one reagiraju na promjenu cijena, pravilo graninih troškova i koristi govori što se postiže upotrebom samo jedne dodatne jedinice, pravilo životnog ciklusa proizvoda kaže da svaki proizvod prolazi kroz fazu razvoja, uvoenja, rasta, zrelosti, zasienja i pada, pravilo inancijske poluge kaže da se isplati korištenje kredita sve dok je stopa ren-

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr tabilnosti vea od kamatne stope, pravilo poslovne poluge objašnjava utjecaj modernizacije poslovanja na rezultat itd. Meutim, osnovno pravilo u ekonomiji odnosi se na ciklino kretanje i izmjenjivanje razdoblja kriza i uzleta. To se najlakše vidi u poslovanju s dionicama i u investicijama. Za taj dio poslovnog svijeta karakteristine su euforija i panika. U oba sluaja ljudi se zanesu i povjeruju da više ne vrijede ekonomska pravila te da e vrijednosti samo rasti ili samo padati, a svi znamo da ništa ne traje vjeno. Razdoblja krize i razdoblja rasta redovito se izmjenjuju, jer su ljudi u krizi prisiljeni na dodatne aktivnosti i kreativnost (doduše, kod nas se uvijek eka na poticaj ili inanciranje „izvana“), dok se u razdoblju rasta ljudi opuste oekujui da e još dugo ubirati plodove bez nekih dodatnih napora. Upravo zato postoje ekonomska pravila koja upozoravaju da je za rast uvijek potreban poticaj i da ništa ne nastaje samo od sebe.

Milan Poganik pola stoljea vjeruje u meimurski sir i mljekarice

mena i dostignute standarde za zdravstvenu ispravnost namirnica. Što uiniti s tržnicom u srcu akovca pitanje je staro više od deset godina. Ve je prethodnik sadašnjeg gradonaelnika Branka Šalamona Aleksandar Makovec pokrenuo to pitanje. Od vremena kako je ureena u sadašnjoj formi od prije skoro etiri desetljea, akovec se raširio i preko pruge na Buzovcu na jug, ime je velikom broju tamošnjeg stanovništva gradska tržnica postalo predalekom. U meuvremenu se stil života znatno promijenio dolaskom velikih trgovakih centara koji u svojoj ponudi imaju obilje mlijenih proizvoda, ali i voe i povre esto po konkurentnijim cijenama od tržnice. Tako se nemalo puta dogaa da je na tržnicama sve teže prepoznati kumice od preprodavaa. Ta-

ko je vrijeme zapravo stalo samo na akovekoj tržnici zbog toga jer prvenstveno izgleda derutno. Prije ili kasnije bit e joj potrebno temeljito preureenje. Rashladne škrinje za mlijene proizvode u vrijeme kad nema kue bez frižidera ni škrinje za duboko zamrzavanje odavno su standard koja su prihvatila sva kuanstva, pa nema razloga da na tržnicama bude drugaije. Drugo je pitanje na iji trošak. Meutim, potrebu tržnice za preureenjem, kao i potrebu za uvanjem baštine, mogli bi spojiti u kultno gradsko mjesto gdje bi se susreli mala turistika gradska atrakcija,

meimurska gastronomija, autohtona arhitektura, na jednom mjestu u srcu grada samo ako to mi želimo.

Za novu tržnicu osim štandova potrebna je vizija izgleda, ali i održivosti U Gradskoj upravi, tadašnjem poglavarstvu, prije nekoliko godina prezentirano je jedno idejno rješenje za preureenje akoveke tržnice, doduše, više poslovno - modernistiko i investicijski zahtjevnije, meutim, zbog straha od toga da investicija ne bi bila isplativa u navali konkurencije iz trgovakih centara od nje se odustalo i

odložilo u ladicu. Doista, ondašnji projekt teško bi bio inancijski održiv samo na tome da kumice na klupe donose svoje mlijeko, mlijene preraevine, voe, povre, lance i cvijee. Za takvu skromnu koncepciju tržnice bilo bi dovoljno zadovoljiti samo minimum higijenskih uvjeta i estetike, a za nešto više trebalo bi imati više entuzijazma, vizije i energije. U protivnom brzi nain života i zapuštanje tržnice zatvorit e je prije nego tzv. europske norme, koje navodno ne dopuštaju prodaju sira i vrhnje iz kune proizvodnje. Europske norme prije su izgovor nego razlog za nestanak sira i vrhnja s naših tržnica. (BMO)

AKOVANKA Sunana Glavak, saborska zastupnica HDZ-a, kritiki o akovekoj tržnici

Ruglo grada! - akovec nema adekvatan prostor koji bi nazvali tržnicom, nego samo prostor koji se godinama tako naziva, ruglo u centru akovca, kazala je Sunana Glavak, akovanka, saborska zastupnica HDZ-a, na prošlotjednoj konferenciji za novinare. - Ljudi koji prodaju svoje proizvode na tržnici bili su zbog toga prisiljeni sami napraviti improvizirane krovie kako bi mogli obavljati prodaju i zaraivati za život. Ne moramo uope spominjati da na našoj tržnici, ili prostor koji tako nazivamo, ne postoje ni adekvatni higijenski uvjeti.

Nadam se da graani akovca nemaju amneziju jer je prije nekoliko godina postojao i projekt kako bi trebala izgledati naša tržnica, ali on je negdje netragom nestao ili je skriven u nekoj ladici da sluajno

nekome ne bi palo na pamet uiniti nešto korisno i vidljivo. Pozivam stoga gradsku vlast da dou makar i službenim automobilima, ima tamo dovoljno parkirnih mjesta, da prošeu tržnicom i pogledaju kako izgleda. Kako se korisno ulaže novac, pozivam ih da prijeu u susjedni Varaždin i vide kako tamo izgleda tržnica i kako nema opravdanja izgovorima da su trgovaki centri narušili konkurentnost našim bakama i prodaji njihovih proizvoda na tržnicama. Jer upravo se na varaždinskoj tržnici mogu sresti naše Meimurke koje svoje mlijeko i mlijene proizvode te povre i krumpir tamo prodaju, zakljuila je Glavak. (BMO)

POGLED ODOZDO

Puno praznika, a sve manje ponosa i slave Zaokupljeni svakodnevnim brigama i golim preživljavanjem, daleko smo od entuzijazma kakav se oekuje prilikom proslave državnih svetkovina i praznika vezanih za osnivanje vlastite države. Žarko Domljan, prvi predsjednik hrvatskog Sabora Republike Hrvatske, prisjetio se ovih dana kako je velika razlika sada i u odnosu prije devetnaest godina. Tada smo euforino raskidali državno pravne veze s bivšom Jugom i udarali temelje vlastitoj državi. Sve je tada bilo puno entuzijazma, a sada smo razoarani, pa i ravnodušni. Mnogi ljudi i ne znaju što, kada i zašto slavimo kad imamo Dan državnosti, Dan domovinske zahvalnosti i Dan neovisnosti. Na kraju puno praznika, a sve manje ponosa i slave. Što smo to propustili na putu da nismo

izgradili onakvu modernu državu kakvu smo euforino priželjkivali. Svi graditelji u tom procesu nisu bili iskreno predani tom zadatku. Dok su jedni gradili i krvarili, drugi su raznosili materijale za tu zajedniku gradnju i umjesto zajednike kue gradili su svoje vlastite po Lijepoj našoj. Zato sada vlada posvemašnje razoaranje, ravnodušnost i osjeaj da je prije bilo bolje pravednije i nadasve sigurnije za obine ljude. Radi se o osjeaju da su obini ljudi nasamareni, premda je sasvim jasno da je ondašnji sustav puknuo zato što nije bio održiv nigdje u tadašnjem socijalistikom taboru, pa ni kod nas. Ali smo tada propustili izvui pouke iz ondašnje propasti. Naprotiv, ondašnje felere, nepoštivanje temeljnih ljudskih vrijednosti, odnjego-

vali smo do nesluenih visina. Hajduku tradiciju “snai se, druže“ pretvorili smo u tajkunsku “snai se, gospodine“ i time si odrezali temelje za gradnju moderne države na koju bismo svi bili ponosni. Ono što je svima jasno i što sve ostavlja na kraju krajeva i ravnodušnim to je punjenje Remetinca pojedincima koji su nelegalno stekli društvena bogatstva. Što to znai narodu - ništa, osim jednodnevne zabave za narod i pranje prljave politike savjesti. Kad bi to znailo da se nelegalno steena prava vraaju tamo gdje im je i mjesto, natrag u društveno bogatstvo, te da se od toga grade vrtii, škole, ustanove socijalne skrbi, djeci ponovno omoguavaju besplatne knjige i prijevoz. Bio bi to istinski iskorak prema socijalnom pomirenju i povjerenju u institucije. Bez toga nema pravoga socijalnog pomirenja ni povratka povjerenja u institucije. Nego bi sve to moglo liiti na neukusne društvene sapunice u

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kojima nevaljalci nakon što su pretrpjeli boravak u pritvoru ili zatvoru te nešto neugode zbog kratkotrajne izloženosti javnom prijeziru na kraju uživaju u nelegalno steenom bogatstvu na kakvim lijepim tropskim ili ak jadranskim plažama, pri emu su zbrinuli tri generacije svojim potomaka. Kad se sve to skupa zbroji, i nije prevelika žrtva za dane provedene u Remetincu, a ako se plijen nije vratio tamo odakle je došao.


12. listopada 2010.

okom m

7

MEIMURSKI PROIZVOAI KRUMPIRA nezadovoljni stanjem na tržištu

Taradi: Oekujemo otkupnu cijenu barem 1,80 kn Marija Novak ve drugu godinu sir prodaje iz vitrine

ŠTO KAŽU PRODAVAICE sira i vrhnja

Za mljekarice su rashladne škrinje neija bedastoa Sve mljekarice, ali i kupci s kojima smo razgovarali, kažu da su to jednostavno neije bedastoe. Mirjana Lesjak iz Makovca rashladne vitrine smatra nepotrebnima, jer istoa mlijeka i sira dobiva se kod kue, odnosno u staji. - Najvažnije je imati iste krave, istou kod dojenja i kod izrade sira. Naše krave daju mlijeko ekstra klase i nikada nitko nije obolio, a godinama prodajemo mlijeko, vrhnje i sir, kaže Lesjak. Kolegica do nje na akovekoj tržnici, Rozalija Rok iz Mihovljana, smatra uvoenje rashladnih vitrina nepotrebnom... - Ova odluka o vitrinama u Zagrebu i mogunost toga u Meimurju obina su glupost i ista ništica. To je odluio netko tko nema veze s mlijekom i sirom, jer kad bi imao onda bi znao da je svaka hrana, pa tako i mlijena, kvalitetnija ako se ne drži u hladnjaku. Mi imamo sve isto i zdravo, ljutita je Rozalija Rok, koja skoro cijeli život

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

prodaje mlijeko i mlijene proizvode i nikada nitko od njezinih u obitelji i potrošaa nije obolio. Marija Novak iz Pribislavca ve drugu godinu sir prodaje iz vitrine i kaže kako se na to navikla. - Istina, možda je proizvod u vitrini nešto zaštieniji od vanjskih utjecaja. Meutim, najvažnije je držati do urednosti i onda nema problema, smatra Novak, i dodaje da je ula kako e Uprava placa kupiti rashladne vitrine. Milan Poganik iz akovca preko pola stoljea kupuje sir na placu. - Ma koje rashladne vitrine! Ako je to zbog EU, bez veze je, jer ni ne znamo da li budemo ušli u Uniju. Ja poznajem sve ove žene na placu i vidim da su uredne i zato od njih kupujem. Njihov sir je ist, zdrav i vrlo ukusan. Iz vitrina nee biti tako dobar, mišljenja je Poganik, koji za sebe tvrdi kako je vrsni poznavatelj kravljeg sira i da boljeg od meimurskog nema. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Mirjana Lesjak i Rozalija Rok smatraju da su rashladne vitrine nepotrebne

- Iako u Belici oekuju manji prinos za gotovo jednu treinu nego inae, a nepovoljni vremenski uvjeti koji otežavaju njegovo vaenje mogu još više otežati aktualnu situaciju, najvei je problem niska otkupna cijena Odbor za krumpir Hrvatske poljoprivredne komore, u ijem su sastavu i meimurski proizvoai, odnosno predstavnici Udruge proizvoaa merkantilnog krumpira iz Belice, uputio je priopenje za javnost u kojem upozorava na podatak da je u cijeloj Hrvatskoj zbog obilnih oborina do sad ubrano tek oko 30 do 40% krumpira, dok je 60% još uvijek u polju te je otežano daljnje vaenje. Zbog toga Odbor apelira na sve proizvoae, otkupljivae i trgovake centre da ne kreu u prodajne akcije, odnosno da ne ruše cijene jer e se time znatno poremetiti stanje na tržištu. Kako kaže predsjednik meimurske Udruge proizvoaa merkantilnog krumpira Dragutin Taradi, ako vremenske prilike ne posluže i ako se krumpir ne ubere do kraja mjeseca, gubitak e biti još vei. - Zemlja je mokra, ponegdje stoji voda, teško je raditi s kombajnom. Smanjeni prinos evidentan je ve sada, a ako do kraja mjeseca ne bude povoljno vrijeme, mnogi ni nee izvaditi sav krumpir. U odnosu na prosjenu godinu, ove e sezone u našem kraju biti oko 10 tisua tona manje krumpira. U Meimurju se inae godišnje ubere, ovisno o zasaenim površinama, izmeu 30 i 35 tisua tona.

Prinos krumpira ove godine bit e za gotovo treinu manji, ali proizvoae osim toga puno više mui niska otkupna cijena

Naša proizvodna cijena je 1,42 kuna za kilogram. Ako e se krumpir prodavati po cijeni od 1,50, ve smo na gubitku. Mnogi imaju kredite, pitam se kako e ih plaati, a tu su i drugi troškovi. Otkupna cijena koja bi nas trenutno zadovoljila morala bi biti 1,80 kuna, a s vremenom i porasti s obzirom na pakiranje, skladištenje i druge troškove.

Onaj tko hoe dijeliti, a ne prodavati, neka se ne bavi tim poslom. Za krumpir se kaže da je sirotinjska hrana pa se time valjda vode i trgovaki centri nudei ga po akcijskim cijenama. Zbog svega Hrvatska poljoprivredna komora traži da se krumpir do kraja godine ne daje na akciju. Pitanje je hoe li ga i biti dovoljno za naše potrebe idue godine.

Dragutin Taradi u ime meimurskih proizvoaa apelira da se mora poveati otkupna cijena krumpira, iju cijenu ruše veliki trgovaki lanci

Krumpira nema ni u Europi, ali cijena ipak ne raste Taradi istie i kako su zbog velikih koliina oborina štete na površinama pod krumpirom u Europi još vee nego u nas. U Austriji i Njemakoj iznose i do 50%. - No, tamo proizvoai ne moraju strahovati hoe li uspješno plasirati svoj krumpir. Cijena nigdje nije niža od protuvrijednosti 1,80 kuna, a u zemljama poput Nizozemske i Francuske otkupljuje se i po višoj od spomenute. Sada kad je u zemljama u okruženju viša otkupna cijena nitko ne uvozi krumpir, a nas ‘stiskaju da ga damo zbada’. Beliki krumpir inae se plasira diljem Hrvatske, dok samo neznatne koliine završavaju u Bosni i Hercegovini. U inozemstvu vlada potražnja za krumpirom, no bilo bi suludo izvoziti ga. Potreban je i nama da se ne dogodi da ga kasnije uvozimo po znatno skupljoj cijeni, i to onaj izrazito loše kvalitete iz zemalja poput Cipra i Egipta, zakljuuje Taradi. (Velimir Kelkedi)

PRIMJER osmišljavanja novih proizvoda u obrtu “Siladi” iz Kotoribe, s kojima možemo konkurirati na europskom tržištu

Tri vrste okolade kao jedinstveni hrvatski slatki proizvod - okolada je tamna, s udjelom 70% kakaa, i spada u zdravu hranu zbog minimalnog udjela šeera. Na tržište su plasirali tri takve okolade - “Mura“ koja je s tikvinim golicama, “Drava“ u sebi ima suncokret, dok je “Kotoripska okolada“ s golicama i suncokretom Prije dvadeset godina supružnici Marija i Josip Siladi iz Kotoribe osnovali su obrt - sušaru “Siladi“, s idejom da na meimurskim poljima ožive, u to doba zapostavljenu, proizvodnju tikve golice. Poeli su uzgoj na nekoliko vlastitih parcela i, kako su godine prolazile, usavršavali su tehniku proizvodnje te uljarice slikovitog izgleda i specifinih svojstava. Iz godine u godinu površina zasijanih tikvama bilo je sve više, a proizvodnju je slijedila još složenija prerada. Sjemenke su vrlo brzo našle svoj put na tržištu i koristili su ih svi, od onih koji teže zdravom nainu prehrane pa jedu golice za doruak s jogurtom ili ih umijese u kruh, preko gurmana koji koriste buino ulje u raznim salatama, do djece koja rado grickaju pržene, posoljene golice ili pak jedu sladoled s dodatkom buinog ulja. Obrt je unazad nekoliko godina u svoj plodored uvrstio proizvodnju suncokreta, kokiara i kamilice. Tako se u asortimanu našao novi proizvod – visoko kvalitetno hladno prešano nerafinirano suncokretovo ulje koje je izvrstan izvor vitamina E i služi za

Meimurci znaju sve, ali uvijek treba napomenuti koliko je ono blagotvorno za ljudsko zdravlje. Buino, odnosno bundevino ulje u Meimurju je iznimno cijenjen proizvod, osobito bogat vitaminima A, E, C i K. Danas posao vode sinovi Nikola i Stjepan Siladi sa svojim obiteljima i uz nove ideje proširuju svoj asortiman.

Buino ulje kao afrodizijak

Noviteti: okolada i sapun Tikvine koštice osnovni su proizvod OGP-a “Siladi“, na osnovu kojeg su osmišljeni brojni noviteti u njihovom asortimanu, s kojima mogu konkurirati i na najzahtjevnijem europskom tržištu pripremu svih vrsta hladnih jela. Bogatog je okusa i intenzivnog mirisa, a poznat je i kao izvanredan preparat u kozmetikoj industriji i neizostavan u salonima za masažu. O buinom ulju, kao o najpoznatijem proizvodu obrta “Siladi“,

Veliko zanimanje izazvali su noviteti u ponudi, i to okolada z Meimurja, za koju vlasnici tvrde da jedina takva vrsta okolade u Hrvatskoj, te buin i suncokretov sapun. okolada je tamna, s udjelom 70% kakaa, i spada u zdravu hranu zbog minimalnog udjela šeera. Na tržište su plasirali tri takve okolade - “Mura“ koja je s tikvinim golicama, “Drava“ u sebi ima suncokret, dok je “Kotoripska okolada“ s golicama i suncokretom. Takoer je plasiran još jedan proizvod - sapun. Sapuni su

Ženski dio tima OGP-a “Siladi“ nedavno je predstavio svoje proizvode i u Obrtnikoj komori u akovcu prirodni, bez ikakvih kemijskih dodataka, pogodni za suhu i osjetljivu kožu, s dodatkom buinog ili suncokretovog ulja. Svi ti proizvodi raeni su u svrhu promicanja tradicijske prehrane, zdravog naina življenja, a ljudi ih vrlo rado poklanjaju kao suvenir iz Meimurja. Sve to možete nabaviti u Kotoribi ili u njihovom prodajnom

mjestu u Prelogu. esto sa svojim proizvodima sudjeluju na brojnim maniestacijama i sajmovima, u emu im veliku podršku i pomo daje Obrtnika komora Meimurske županije. Na sajmovima nastoje što bolje prepoznati potrebe tržišta i prilagoditi se potrebama i željama kupaca. Kruna ovogodišnjih sajmova je sudjelovanje

Strunjaci istiu da svježe ulje sadrži više od 60% nezasienih masnih kiselina, a najzastupljenije su linoleinska kiselina, oko 45%, 25% je oleinska kiselina, 30% ima palmitinske i stearinske kiseline. Zbog toga je buino ulje i lako probavljivo. Kako sadrži i esencijalne masne kiseline, te lecitin, otapa i ovapnjenje krvnih žila. Takoer, važnost buinog ulja u prehrani maniestira se ublažavanjem poteškoa u upalnim procesima urinarnog trakta, posebno prostate i otežanog mokrenja, a kažu da pojaava i potenciju. (a) na jesenskom velesajmu u Grazu. Obitelj Siladi veliku pažnju posveuje vanjskom izgledu ambalaže u kojima se njihovi proizvodi nalaze. (Alen Fuš)


8

Crna kronika

UKRATKO “estitka“ uoi Dana željeznica KOTORIBA - Dan uoi središnje proslave Dana hrvatskih željeznica i 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj, održane prošli utorak u akovcu, nepoznati lopov željezniarima je ostavio osebujnu “estitku“. Na željeznikom mostu u Kotoribi u ponedjeljak izmeu 14 i 15 sati presjekao je telekomunikacijski kabao na dva mjesta, izmeu BBK i CPR ormaria u razmaku od 100 metara, zbog ega je prekinuta telekomunikacijska veza sa željeznikim kolodvorom Murakerestur u Maarskoj. Iz nepoznatih razloga kabao nije otuio. Djelatnici HŽ-a TK ureaja Varaždin isti su dan oko 20 sati privremeno sanirali telefonski kabao te je veza s Maarima ponovno uspostavljena. Materijalna šteta procjenjuje se na sedam tisua kuna, a protiv vandala e biti podnesena kaznena prijava zbog uništenja i ošteenja tue stvari. (vk)

Prevrnula se prikolica s 1.400 litara mošta ŠTRIGOVA - Na pristupnoj cesti parkirališta kod Osnovne škole Štrigova u etvrtak se dogodila prometna nesrea u kojoj je teške tjelesne ozljede zadobio 52-godišnji muškarac. On je bio jedan od putnika na prikolici zakaenoj za traktor, kojim je upravljao 43-godišnjak iz Železne Gore. U zavoju je došlo do nagiba te se prikolica zajedno s putnicima i teretom prevrnula. Prevozili su, naime, 1.400 litara mošta, a do nesree je, kako kažu u policiji, došlo jer voza brzinu nije prilagodio osobinama ceste te stanju vozila i tereta. Ozlijeeni putnik oporavlja se u Županijskoj bolnici u akovcu. (vk)

Provala u Flash i Aquamu AKOVEC - Nepoznati kradljivac (ili više njih) prošle je srijede u ranim jutarnjim satima najprije na vanjskom zidu objekta onesposobio alarmni sustav, a zatim obivši bravu na stražnjem ulazu provalio u caffe bar “Flash“ u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu u vlasništvu poduzea "Twix trade" iz Mihovljana. U jednom od ureda slomio je bravu na sefu, ali ga nije otvorio. Potom je iz caffe bara, kroz prozor na staklenoj stijeni koji je otvorio, ušao u prostor kockarnice "Aquama" u vlasništvu Hrvatske lutrije, gdje je u prostoru blagajne na neutvren nain otvorio kasu te sa sobom odnio nepoznatu koliinu novca. Keš je ukrao i iz ladice jednog od radnih stolova. Ukupna materijalna šteta utvrdit e se naknadno. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

ODMOTAVAJUI KLUPKO surovog ubojstva u Sisku, policiju trag doveo i u Meimurje

U Prelogu ekshumirana jedna od žrtava serijskih trovaa iz Siska Još 25. srpnja u Sisku je umro umirovljeni profesor tjelesnog odgoja iz tamošnje Ekonomske škole Damir Zaimovi. Budui da mu je majka iz Preloga, pokopan je na preloškom groblju, no po nalogu istražnog suca Županijskog suda u Sisku tijelo preminulog 62-godišnjaka je ekshumirano. Sumnja se, naime, da je Zaimovi ubijen, i to od ruku hrvatskoj javnosti ve poznatoga zloinakog para Laktaši - Pavlovi. Desetog rujna sisaka policija uhitila je Gordanu Laktaši (31) iz Siska, a deset dana prije, zbog drugoga kaznenog djela, njezinog supru-

ga Dragomira Pavlovia zvanog Pajo (36). Oni su osumnjieni za teško ubojstvo trovanjem svoje poznanice i prijateljice Jadranke Podgoršek. Kada stignu rezultati toksikološke analize, prijava e po svemu sudei biti podebljana i zbog ubojstva trovanjem profesora Zaimovia. Sumnja zapoela nakon smrti Jadranke Podgoršek etrdeset i šestogodišnja Jadranka Podgoršek bila je prijateljica morbidnog para, kako doznaju mediji - obožavala ih je i inancijski potpomagala, navodno i bila zaljubljena u Pavlovia. No, odmah nakon njene smrti, za

koju se prvotno pretpostavljalo da je prirodna, policija je dobila informaciju da je nesretna žena ubijena iz koristoljublja, odnosno da je otrovana. To je nakon ekshumacije tijela, sedam dana poslije smrti, poetkom rujna, i potvreno toksikološkom analizom. Sumnja se da su Gordana Laktaši i Dragomir Pavlovi svojoj prijateljici smiješali smrtonosni koktel - u aši alkoholnog pia koje su joj pružili rastopili su najmanje sedam tableta lijeka protiv shizofrenije, što je kombinacija koja u 95 posto sluajeva završava smru (pretragom njihovog stana pronaeno je još 13

tableta inkriminirajueg lijeka). Nakon što su je otrovali, s njene su bankovne kartice uzeli 12 tisua kuna. Povremeno se družio s ubojicama Kada su prikupljeni dokazi da je Jadranka Podgoršek otrovana, ime je otrovana i tko su trovai, istraga je proširena. Profesor Zaimovi povremeno se družio s ubojicama i njihovom prijateljicom Podgoršek. Svi su bili dio “ekipe“ s ruba društva, koja je gotovo svake veeri pijanevala po razliitim stanovima u Sisku. Zaimovi je inae živio na više adresa – zadnjih nekoliko

NESVAKIDAŠNJE UHIENJE

ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO U AKOVCU

akovanin pljuvao policajce, urinirao u “marici“ i mahao spolnim organom

Krešimira Marodija iz Domašinca terete da je automatskom puškom ubio Krunoslava Kontreca

Podosta muka zadao je policijskim službenicima u noi s petka na subotu 35-godišnji biciklist iz akovca. On je zateen kako bicikl (inae tehniki neispravan) vozi sredinom kolnika u Ulici Jakova Gotovca u akovcu (gdje je i sjedište Policijske uprave meimurske). Kada su ga policajci tijekom redovitog nadzora prometa zaustavili, odbio je dati na uvid svoje identiikacijske dokumente, poeo ih vrijeati i omalovažavati, a zatim i pljuvati te ih udarati rukama i nogama. S time je nastavio i nakon upozorenja da e biti vezan lisicama i priveden. Ubrzo je “strpan“ u policijsku “maricu“, no tamo je nastavio, kako

navodi policija, pružati pasivan otpor. Vrhunac svog “performansa“ izveo je kada je u “marici“ obavio malu nuždu te policijskim službenicima pokazivao spolni organ. Kako se i dalje nije smirio, odveden je na Odjel psihijatrije Županijske bolnice akovec, gdje mu je utvrena dijagnoza poremeaja ponašanja uzrokovanog alkoholom. Nakon pregleda lijenika smješten je u prostorije Policijske uprave, a kasnije pušten na slobodu. Bit e prijavljen zbog sprjeavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti. U incidentu je jedan policijski djelatnik zadobio lake tjelesne ozljede. (V.Kelkedi)

- Nestalo tijelo žrtve još uvijek nije pronaeno Županijsko državno odvjetništvo u akovcu podiglo je prošlu srijedu optužnicu protiv hrvatskog državljanina Krešimira Marodija (ŽDO navodi samo inicijale K. M., roen 1973.) zbog poinjenja kaznenog djela protiv života i tijela - ubojstvom. Okrivljenom K. M. stavlja se na teret da je 24. srpnja 2010. poetkom sumraka u Turišu na mostu, tzv. Ograjski most, preko potoka Trnave, u stanju neubrojivosti, a u cilju da liši života K. K. (1974.) koji je stajao na mostu i pecao, ispalio u njega najmanje etiri streljiva iz automatske puške marke “crvena zastava“ i time ga usmrtio.

Policija pronašla dovoljno dokaza za optužnicu Na mjestu ubojstva policija je našla ahure kalibra 7.62 mm, deformirana zrna vatrenog oružja te dio kosti i tragove krvi za koje je vještaenjem

utvreno da su ljudskog podrijetla. Tri dana nakon ubojstva policija je prilikom pretresa doma osumnjienog Marodija pronašla automatsku pušku M-70/AB, veu koliina streljiva i zakrvavljenu odjeu, temeljem ega je povezan s Kontrecovim nestankom iz Turiša, a i naknadno je vještaenje pokazalo da su zrna i ahure pronaeni kod mosta na Trnavi ispaljeni iz automatske puške pronaene prilikom pretresa. Meutim, usprkos angažmanu i ronioca, Kontrecovo tijelo još nije pronaeno, pa policija i dalje moli graane za pomo u rasvjetljavanju tog ubojstva. Tako je policija, uz ostalo, saznala da se Marodi, svega dva dana prije ubojstva, raspitivao je li Kontrec oženjen, ima li automobil, mirovinu i dr. Protiv okrivljenika predloženo je zadržavanje u pritvoru do okonanja postupka te je rješenjem Županijskog suda u akovcu s te osnove pritvor i produljen.

IZGORJELA VRIJEDNA VIKENDICA

U požaru opeen akovanin, šteta procijenjena na ak 220.000 kuna U požaru koji je u etvrtak naveer izbio na vikendici na obali akumulacijskog jezera HE akovec u Gornjem Kuršancu ozlijeen je 63-godišnjak iz akovca. On se nalazio u objektu kada je izbila vatra te je zadobio opekline drugog stupnja i zadržan je na lijeenju. Vlasnik vikendice inae je 45-godišnji akovanin. Inspektorica zaštite od požara Policijske uprave meimurske utvrdila je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Još uvijek nije poznato što je to bilo tono. Unato intervenciji ak dviju javnih vatrogasnih postrojba, akoveke i varaždinske, vikendica veliine etiri puta devet metara u potpunosti je izgorjela. Materijalna šteta procijenjena je na ak 220 tisua kuna. (V. Kelkedi)

godina u stanu jedne prijateljice u Sisku. Zbog problema s alkoholom davno se razveo, a posljednjih godina bio je u invalidskoj mirovini. U Sisku navodno ima sina s kojim nije bio u dobrim odnosima. Ako se potvrdi da je ubijen na istovjetan nain kao i Podgoršek, ostaje pitanje koji je bio motiv ubojica. Koristoljublje kao u sluaju ubijene žene ili neki drugi. No, ni tu prii nije kraj. Postoje indicije da je još najmanje jedna osoba popila smrtonosni koktel iz radionice beskrupuloznog dvojca pa e zasigurno o ovome sluaju još biti rijei. (Velimir Kelkedi)

Krae bicikala sve uestalije DRAŠKOVEC - Na Dan neovisnosti, prošli etvrtak, nepoznati lopov ukrao je iz dvorišta obiteljske kue u Ulici Josipa Slavenskog u Draškovcu dva nezakljuana bicikla u vlasništvu 14-godišnjaka. Materijalna šteta je 5 tisua kuna. Kako su u posljednje vrijeme krae bicikala sve uestalije, policija upozorava vlasnike da bicikle obavezno zakljuavaju i poveaju oprez. (vk)

Iz kafia “Gani“ odnio “kešovinu“ KOTORIBA - Šteta od 1.730 kuna nastala je uslijed krae koja se dogodila u kaiu “Gani“ u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi u noi s 5. na 6. listopada. Policiji još nepoznati provalnik pokidao je lokot na metalnim vratima od ograde dvorišta i ušao u ograeni prostor u sklopu lokala, u vlasništvu privatnog poduzea iz Kotoribe. Zatim je iz ležišta izbio stražnja vrata skladišta te iz jedne od kutija, a potom i iz otkljuane registar kase u samome kaiu, otuio novac. (vk)

Gorjela zaštitarska kuica tvrtke “Letina Inox“

Vikendica je izgorjela zbog “ljudskog faktora”, koji se još istražuje

AKOVEC - Poduzeta ljudska radnja, po zakljuku inspektorice zaštite od požara Policijske uprave meimurske, vjerojatni je uzrok požara koji je u nedjelju poslijepodne izbio u Ulici dr. Ivana Novaka u akovcu u krugu poduzea “Letina Inox“. Vatra je buknula u metalnom kontejneru koji koriste zaštitari. Izgorio je dio uredskog namještaja, razna dokumentacija, klima - ureaj i rasvjeta. Požar su ugasili pripadnici JVP-a akovec, a šteta je procijenjena na 20 tisua kuna. (vk)


12. listopada 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN HRVATSKIH ŽELJEZNICA proslavljen u akovcu, ali ...

Nekad su svi željezniki putovi vodili u Meimurje, danas sve više postajemo “slijepo crijevo” - Kao što je posljednjih dvadeset godina HŽ iz opravdanih, ali i neopravdanih, razloga pomalo na repu dogaaja, tako i naša županija ponekad ispada iz nacionalnih prioriteta. No, siguran sam da e se ulaskom u Europsku uniju stvari promijeniti, optimistino je najavio župan Perho na sveanosti u CZK-u - Moderniziranje mreže i podizanje konkurentnosti željeznikog prijevoza zasigurno e biti jedan od prioriteta naše zemlje nakon ulaska u Europsku uniju. Naime, u zemljama lanicama mnogo se ulaže upravo u željeznicu, jer je to najjeftiniji i najekološkiji prijevoz koji danas postoji, naglasio je predsjednik Uprave HŽ-a Holdinga Zoran Popovac povodom obilježavanja Dana hrvatskih željeznica prošli tjedan. Hoe li modernizacija pruge zahvatiti i meimursko - varaždinski kraj Pupovac, nije rekao, ali sve je izvjesnije da željezniki putovi kad je u pitanju Europa, posebice maarski, pravac sele prema Koprivnici. Tako nekad vodee hrvatsko željezniko vorište i pruga Zagreb - Zabok - Kotoriba zapravo postaju “slijepo crijevo”, iako Hrvatske željeznice upravo na tom pravcu imaju i te kako dobru zaradu i prevezu veliki broj putnika. Hoe li se nešto promijeniti u budunosti, ostaje za vidjeti, ali s obzirom na recesiju, ali i grubo “mažnjavanje” proraunskog novca, koje se dogaalo posljednjih godina - loše nam se piše. U sveanim prigodama obino se zaobilaze “teška pitanja”, ali, kako je naglasio meimurski župan Ivica Perho u svom prigodnom obraanju, ostaje nada

Nekad najvažniji hrvatski željezniki pravac Zagreb - Zabok - akovec - Kotoriba bez modernizacije, na žalost, sve više ostaje u drugom planu, posebice kad su u pitanju teretni ali i brzi putniki vlakovi

U akovekom Centru za kulturu održan je prigodan program, kojim je završilo cjelogodišnje obilježavanje stoljea i pol HŽ-a

da u budunosti neemo biti zaobieni kad je rije o modernizaciji željeznikih puteva i da e nagibni vlakovi voziti i kroz Meimurje s brzinama koje se postižu u Europi. Inae, u akovekom Centru za kulturu održan je prigodan program, kojim je završilo cjelogodišnje obilježavanje stoljea i pol HŽ-a, koje je zapoelo krajem travnja u Kotoribi. Na sveanosti u Centru za kulturu, pored željezniara i njihovih obitelji, bili su i državni tajnik za željezniki promet Držislav Mileta, predsjednik Uprave HŽ-a Holdinga Zoran Popovac, župan Meimurske županije

Ivica Perho sa zamjenikom Matijom Posavcom, te gradonaelnik Grada akovca Branko Šalamon za zamjenikom Veselinom Biševcom. Župan Perho naglasio je da je Meimurje oduvijek bilo povezano sa željeznicom. Ona je obilježila živote mnogih generacija, bilo da su oni ili lanovi njihovih obitelji radili u njenom sustavu, bilo da su se njenim uslugama svakodnevno koristili. - Meimurska županija i Hrvatske željeznice i danas su povezani na slian nain. Isto kao što je posljednjih dvadeset godina HŽ iz opravdanih, ali i neopravdanih, razloga pomalo na repu dogaaja, tako i naša županija ponekad ispada iz nacionalnih prioriteta. No, siguran sam da e se ulaskom u Europsku uniju stvari promijeniti. Meimurje e od županije na sjeverozapadnom rubu Hrvatske postati središte hrvatskih, slovenskih, maarskih i austrijskih regija dravsko-murskog bazena, što e dati novi zamah razvoju. Status i znaaj koji željezniki prijevoz ima u Europskoj uniji, s druge strane, morat e potaknuti val ulaganja u našu željezniku infrastrukturu i nabavku novih, suvremenih vlakova, rekao je optimistino Perho. Mi bismo nadodali: rijei mu se pozlatile!

RASTE NEMOGUNOST plaanja dospjelih rauna

Broj poduzea koja ne mogu plaati sve obveze povean za trideset posto U Republici Hr vatskoj krajem prošle godine bilo je evidentirano 26.997 pravnih osoba (20.350 u 2008.) koje duguju 21,991.013.000 kuna. Broj pravnih osoba dužnika u samo godinu dana od 2008. na 2009. godinu prema obraenim podacima poveao se za preko šest tisua. Suma nepodmirenih obveza pravnih osoba krajem 2008. godine iznosila je 14,409.606.000 kuna, što znai da su dugovanja samo u 2009. godini porasla 52,6 posto. Broj zaposlenih kod insolventnih pravnih osoba iznosio je 32.354 u 2008. godini, dok je taj broj u 2009. godini povean za 49,76 posto za 16.100 zaposlenih, što znai da su i zaposleni kod tih

poslodavaca trpjeli zakašnjele isplate plaa.

Na kraju prošle godine 600 insolventnih tvrtki, danas ih ima još i više Insolventnost, odnosno problem nemogunosti redovitog plaanja dospjelih rauna mui i meimurske poduzetnike. Broj insolventnih pravnih osoba na dan 31. prosinca 2009. godine u Meimurskoj županiji iznosio je 601. Od toga 512 pravnih osoba bilo je insolventno zbog neplaanja poreza, a njih 88 zbog neplaanja doprinosa. Ukupna suma nepodmirenih obveza 601 insolventne osobe

iznosi 248,254.000 kuna, od ega 125,255.000 kuna otpada na dug za neplaeni porez, a 8,830.000 kuna na neplaene doprinose. To su podaci koji se odnose na prošlu godinu, dok je ova još teža, s novim lošim trendovima, pa tako na kraju iste možemo oekivati još goru situaciju nego je to bila prije desetak mjeseci. Usporeujui navedene podatke s prethodnom godinom, broj insolventnih pravnih osoba povean je za ak 30 posto, tj. za 138 poduzea.

Dobit u samo tri gospodarske grane Analiza ukupne neto dobiti poduzetnika Meimurske

županije u 2009. godini prema podrujima djelatnostima u kojoj su oni registrirani pokazuje da su dominantne tri djelatnosti, preraivaka industrija, trgovina i graevinarstvo, dok je znaaj ostalih djelatnosti puno manji. Najuspješniji su bili poduzetnici Meimurske županije iz djelatnosti preraivake industrije s 237,6 milijuna kuna neto dobiti, slijede poduzetnici trgovine na veliko i malo s 59,9 milijuna kuna te poduzetnici iz podruja graevinarstva s 40,2 milijuna kuna neto dobiti u 2009. godini. Poduzetnici Meimurske županije ostvarili su

najveu dobit, ali i najvei gubitak u preraivakoj industriji, jednako kao i u trgovini na veliko i malo i djelatnosti graevinarstva. Najmanju dobit ostvarili su u djelatnosti rudarstva, djelatnosti javne uprave i obrane te opskrbi elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacijom. Negativni konsolidirani rezultat ostvaren je u sedam od devetnaest djelatnosti zastupljenih u Meimurskoj županiji, dok je u ostalim djelatnostima ostvaren pozitivan konsolidirani rezultat. (BMO)

9

TURISTIKA zajednica Meimurske županije

Ivica Perho novi predsjednik Meimurski župan Ivica Perho u ponedjeljak je na 1. osnivakoj sjednici skupštine Turistike zajednice Meimurske županije jednoglasno izabran za novog (prvog) predsjednika Turistike zajednice Meimurske županije, po novom zakonu, odnosno nakon što je Ministarstvo dalo svoju suglasnost i pozitivne ocjene na prijedlog statuta Turistike zajednice Meimurske županije. Za njegovog zamjenika izabran je Anelko Horvat iz Donjeg Kraljevca, koji radi na poslovima zamjenika meimurskog župana. Skupština je donijela novi statut i poslovnik TZ-a Meimurske županije, te izabrala lanove Turistikog vijea i Nadzornog odbora. Za predstavnike u Saboru Hrvatske turistike zajednice izabrani su Gordan Vrbanec iz akovca i Franjo Soldat iz Dunjkovca. U nastupnom govoru Perho je rekao kako e se nastaviti dosadašnji projekti i aktivnosti, ali zapoeti i novi, koji e turizmu kao znaajnoj grani gospodarstva dati vei znaaj. (sm)

PRESEKI nije mislio ozbiljno prevoziti za jednu kunu

Ponudio po principu “ako ide, ide“ Kako se kod nas natjeaji poštuju ili, bolje rei, kako se iskorištavaju samo za eliminiranje protivnika, mogao bi pokazati i natjeaj za javni prijevoz na podruju Meimurja, u kojem je Preseki dao ponudu da e voziti do petnaest kilometara za jednu kunu. Možda bi prije godinu - dvije ta njegova fora i prošla, pa bi putnici zbog toga što je javno nasamario Županiju pravu cijenu platili kasnije. Meutim, sada su druga vremena, znatno se pažljivije prosuuje svaka ponuda, svaka cijena, usluga i nikome se baš ne vjeruje na slatku rije. Tako su i u Županiji Presekog stavili pred test koji vjerojatno nije oekivao - da svoje cijene koje je ponudio na natjeaju i temeljem kojih je izabran za najpovoljnijeg ponuaa ovjeri kod javnog bilježnika, da ne bi bilo - nismo znali. No, kako doznajemo, kod javnog bilježnika ne samo da svoje cijene prošli tjedan nije ovjerio, ve e i navodno udio “pa niste valjda mislili da mislim po tim cijenama voziti za ozbiljno“? A zašto je onda dotini prijevoznik mislio da je lov u mutnom njemu dozvoljen bez ogranienja? Ukratko, u Meimurskoj županiji i dalje ostaje na snazi privremeni režim prijevoza, a ako je u cijeloj ovoj pomutnji nešto dobro, to je da su se na neki nain trgnuli i domoi razjedinjeni prijevoznici koji su sada zbog svega što se dogaa i sami spremni ponuditi velike pogodnosti u prijevozu odreenih kategorija putnika, djece i umirovljenika, a spremni su ponuditi i niže cijene za prijevoz srednjoškolaca. Nadajmo se da e se nakon cijeloga ovog kaosa u kojem smo se našli oko javnog prijevoza situacija izbistriti na korist pozitivnih pomaka u javnom prijevozu. (BMO)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVLJUJEMO Centar doktora Rudolfa Steinera predstojei vikend organizira veliki znanstveni skup

Donji Kraljevec – sjecište južnoslavenskih antropozofa Centar doktora Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu (Steinerovom rodnom mjestu) od 15. do 17. listopada organizira susret južnoslavenskih antropozofa pod nazivom “Južni Slaveni na pragu 21. stoljea – u povezanos s impulsom trolanstva“. U donjokraljevskoj opinskoj vijenici okupit e se štovatelji, odnosno sljedbenici utemeljitelja antropozofije (skup znanja o ljudskoj mudros, duhovnoj naravi ovjeka, svijeta i svemira) Waldorfske pedagogije i biodinamike proizvodnje hrane – velikog Rudolfa Steinera. Skup e sveano bi otvoren u petak 15. listopada u 15.30 sa, a u 17 poinje i prvo predavanje, odnosno “euritmijska radionica“ koju e vodi Mario ule i Vida Talaji ule. Oni se ve niz godina profesionalno bave umjetnikom i pedagoškom euritmijom. lanovi su Zagrebakoga euritmijskog ansambla “Iona“ i Udruge za promicanje i razvoj euritmije “Stoimena“. Do sada su održali velik broj euritmijskih radionica u Hrvatskoj i inozemstvu. Blisko surauju s euritmijskim uilištem Eurythmeum iz Stugarta. Polaznicima radionice bit e predstavljene euritmijske vježbe koje pou koordinaciju pokreta te razvoj socijalnih vješna. U 18.15 sa struno predavanje na temu “Zadaa srednje Europe u odnosu na južne Slavene“ održat e jedan od pionira antropozoje te višegodišnji generalni sekretar Antropozofskog društva Austrije doktor Johannes Zwiauer. Iste veeri s poetkom u 19.30 sati slijedi okrugli stol na kojem e se raspravlja o smjernicama za obilježavanje 150. obljetnice roenja doktora Rudolfa Steinera 2011. godine. Ujedno e biti predstavljena inicijava za izradu adresara južnoslavenskih antropozofa.

Zanimljiva i raznovrsna predavanja u subotu Središnji dan susreta, subota, poinje likovnom radionicom na temu “Miholjske impresije“ koju e od 9 do 12 pa ponovno od 15 do 18 sati te u nedjelju od 9 do 12 sa vodi Anita Alrevi - lanica antropozofskog kruga “Narnia“ i Udruge slikara “Svitnjak“ iz Splita, inae diplomirana ekonomisca i akademska slikarica. Nain slikanja koji e prezenra voditeljica radionice temelji se na Goetheovim i Steinerovim uenjima o bojama. U 10.30 sa poinje i predavanje Rajka Atanackovia pod nazivom “Južnoslavenska duša i impuls trolanstva“. Atanackovi je iz Beograda gdje je završio Pravni fakultet. Do 1995. radio je kao znanstveni istraživa - suradnik na Instutu za kriminološka i sociološka

Doktor Rudolf Steiner kao meimurski brend Centar doktora Rudolfa Steinera ustanova je koju su 2008. godine osnovali Meimurska županija i Opina Donji Kraljevec s namjerom da se popularizira i iskoristi injenica da je svjetski poznati doktor Steiner roen u Donjem Kraljevcu. Tadašnja županijska vlast na elu s Josipom Posavcom isticala je da doktor Steiner mora postati meimurski brend, a Donji Kraljevec mjesto “hodoaša“ njegovih sljedbenika i štovatelja iz cijelog svijeta, što bi izmeu ostalog pozitivno utjecalo i na razvoj turizma u našem kraju. Nakon ove godine po peti puta održanih Dana doktora Rudofa Steinera, skup južnoslavenskih antropozofa još je jedno nastojanje da se postigne spomenuti cilj. (vk)

istraživanja u Beogradu. Zam je do 2001. godine živio u Kanadi, gdje je izmeu ostalog sudjelovao u radu studijske grupe Stevena Roboza - jednog od najstarijih živuih antropozofa. Atanacakovi je trenutno savjetnik za meunarodnu suradnju u Ministarstvu pravde Republike Srbije. U 13 sa slijedi predavanje “Novi svjetski poredak i Južni Slaveni“. O toj intrigantnoj temi govorit e bosansko - hercegovaki antropozof Slobodan Žalica. On je nakon studija lozoje u Sarajevu predavao u brojnim europskim gradovima i u Kanadi, a trenutno radi kao prevoditelj biblioteke Antropozofija u jednoj sarajevskoj izdavakoj kui. Još jedno zanimljivo predavanje poinje u 15 sati. O “iscjeljujuem djelovanju Camphillskih zajednica na socijalno tkivo” govorit e waldorfski uitelj Danijel Grevi. Slavonac rodom, trenutno živi i radi u Irskoj u jednoj Camphill zajednici. Camphill podrazumijeva zajednice u kojima se skrbi za djecu i odrasle s posebnim potrebama na nain da se poe suživot - življenje pod ism krovom šenika i skrbnika. Zasnovane su s namjerom da postanu i budu središta zajednikog uenja u kojima se brišu uvriježene granice izmeu profesionalnih disciplina, njeguje i podržava duševno - duhovno blagostanje svih njezinih lanova, ohrabruje kreavnost, spontanost te uvježbava odgovornost i ekološka svijest. “Znaenje jasnog mišljenja“ naziv je posljednjega subotnjeg predavanja koje e održa Slovenac Davorin Perši. Predavanje poinje u 16.30 sa. Od 20 sati okupit e se radna grupa koja e raspravlja na temu “Jezik antropozoje – Rudolf Steiner u prijevodima“. Prvi susret južnoslavenskih antropozofa u Donjem Kraljevcu nastavlja se te ujedno završava u nedjelju. Od 10.30 sa sudionici e razgovara o temi “Žrtva južnih Slavena“. (Velimir Kelkedi)

POVODOM DESETE obljetnice postojanja Zrinske garde održan dvodnevn

U znaku istraživa baštine Zrinskih U akovcu je u srijedu i etvrtak održan dvodnevni znanstveni skup pod nazivom “Politika, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj”. Ovim je skupom obilježeno prvih deset godina djelovanja Zrinske garde akovec, sa željom da se prodube postojee i iznesu nove spoznaje o zbivanjima vezanima uz Zrinske i Frankopane, njihovom znaenju za Hrvatsku i doprinosu u raznim podrujima. Takoer, želja je radovima na simpoziju pružiti podršku inicijativi Zrinske garde da se 30. travnja, dan muenike smrti hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankopana, od Hrvatskoga sabora proglasi spomendanom u Republici Hrvatskoj. Potporu toj inicijativi ve su dala mnoga mjesta u kojima su djelovale plemike obitelji Zrinski i Frankopan, kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti te Matica hrvatska. Na kraju prvog dana simpozija otvorena je u izložbenom salonu Muzeja Meimurja u palai Zrinskih prigodna izložba o desetogodišnjem djelovanju Zrinske garde akovec, koja je u samo jednom desetljeu uinila mnogo u ouvanju i promociji hrvatske povijesti i kulture, baštine Zrinskih. Nakon zakljuivanja skupa u

Izdali knjigu “Bundeve na tanjuru” Ujedno su predstavili i knjigu naslova “Bundeve na tanjuru“, koju su sami pripremili i izdali. U njoj su objedinjeni tradicionalni ali i nešto noviji recepti za pripremu jela od bundeva, a knjiga je uvrštena i

Novaki i Mikac otkrili su spomen - plou

škole, srednje škole, centri za odgoj i obrazovanje). Od meimurskih, uz Osnovnu školu Gornji Mihaljevec sudjelovali su i uenici OŠ Ivana Gorana Kovaia Sveti Juraj na Bregu te akovekog Centra za odgoj i obrazovanje i Gospodarske škole. Prema rijeima predsjednika Državnog povjerenstva za uenike zadruge profesora Matije Buara, ovogodišnja je smotra bila najbolja do sad, uz izuzetno veliku i jaku konkurenciju. Uz brojne mještane Podgore pratili su je i strani turisti koji još uživaju na Jadranu. (Velimir Kelkedi)

etvrtak je u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu održano i zahvalno misno slavlje.

Proslava obljetnice kroz cijelu godinu Zrinska garda osnovana je 30. travnja 2001. godine s ciljem ouvanja i promocije povijesne, kulturne i vojnike ostavštine slavne plemike obitelji. Na otvorenju znanstvenog skupa brojnim okupljenim uzvanicima obratio se mons. Juraj Kolari, predsjednik Organizacijskog odbora skupa, koji je istaknuo da je ovaj simpozij zapravo tek poetak. - Zamišljeno je da se nakon ovog simpozija, iji e radovi biti objelodanjeni u jednom posebnom zborniku, nastavi s tim prouavanjem, i to tematski. Dakle, simpozij bi se odvijao sva-

ke druge godine, bijenalno bi se jedna odreena tema obradila sa svih strana, multidisciplinarno, kako bi se to najznaajnije razdoblje u povijesti hrvatskog naroda, ali i dijela Europe, obradilo na poseban nain. Zato smo zahvalni svima onima koji su danas na ovom simpoziju prezentirali svoja znanstvena istraživanja. Ujedno pozivamo i sve strunjake da nam se pridruže i ubudue. Zamišljeno je da simpozij nee biti samo u akovcu, ve i u onim mjestima gdje su boravili bilo Zrinski, bilo Frankopani. Ovo je vrlo važan poetak i nadamo se da e on donijeti i odgovarajue pomake i obogatiti u tom dijelu historiograiju, rekao je povodom otvaranja skupa mons. Juraj Kolari.

Miroslav Vuk Croata Damiš najpoznatiji u

Najbolji u istraživakom radu o bundevama

meu 12 najproizvoda koji se tradicionalno biraju na smotri. Uspjeh istraživakog rada vei pak je time što je ocijenjen s ak 49 bodova od moguih 50. Oba prvoplasirana rada posebno su pohvaljena jer su jako “odskoila“ u odnosu na ostale (2. mjesta nije bilo, a treeplasirani rad osvojio je 38 bodova). Sve to je, kaže ravnateljica Osnovne škole Gornji Mihaljevec Karmen Sklepi, rezultat višegodišnjeg rada zadrugara na temu bundeva. Na smotri su inae sudjelovali predstavnici svih hrvatskih županija koji su bili prvi na županijskim smotrama (kategorije: osnovne

Dvodnevni znanstveni skup pod nazivom “Politika, kulturna i društvena djelatnost Zrinskih i Frankopana u Hrvatskoj” održan je u sveanoj dvorani Palae Zrinskih u akovcu

OBILJEŽENO I PROSLAVLJENO sto godina škole

UENICI OŠ Gornji Mihaljevec osvojili prvo mjesto na 22. državnoj smotri uenikog zadrugarstva

Izniman i hvale vrijedan uspjeh na 22. smotri uenikog zadrugarstva Republike Hrvatske, održanoj od 4. do 6. listopada u Podgori na Makarskoj rivijeri, postigli su uenici Osnovne škole Gornji Mihaljevec. U konkurenciji zadruga iz svih hrvatskih županija, Uenika zadruga “Klopotec“, koja djeluje u spomenutoj školi, zajedno je sa zadrugom iz Osnovne škole “Isa” s otoka Visa podijelila prvo mjesto u kategoriji istraživakih radova. Meimurski natjecatelji – uenici sedmog razreda Ivan Ladi, Nikolina Srša, Samanta Bauer i Helena Pergar pod vodstvom uiteljice Nade Pani svoj su rad posvetili “buama“, odnosno bundevama, prezentiravši jela od tog povra.

12. listopada 2010.

Sveanim prigodnim programom i otkrivanjem spomen - ploe u etvrtak pred Dan neovisnosti u Makovcu je obilježena i proslavljena 100. obljetnica postojanja i djelovanja Podrune škole Makovec, koja od 1987. godine do danas pripada OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec. Spomen - plou na proelju školske zgrade otkrili su profesor Petar Novaki, predsjednik Skupštine Meimurske županije, i 86-godišnji Ignac Mikac, najstariji stanovnik Makovca i najstariji živui nekadašnji uenik ove škole. Sveanosti su uz djelatnike i uenike nazoili i zamjenik meimurskog župana Matija Posavec, akoveki gradonaelnik Branko Šalamon sa suradnicima te proelnici županijskih i gradskih službi, koje su pozdravili školska ravnateljica Vesna Kalšan i pred-

sjednik VMO-a Makovec Josip Varga. Otvorena je i prigodna izložba, o kojoj je govorila Nada Grahovec, jedna od makovekih uiteljica. U društvenom domu održan je bogat kulturno - umjetniki program te zajedniko druženje svih sudionika, gostiju i uzvanika.

- Danas Podrunu školu Makovec polazi 61 uenik, s kojima rade uiteljice Nada Grahovec, Senka Saško, Lana Toplianec Horvat, Ivana Horvat i kuharica Ana Brajkovi. Školu u Makovcu u njezinoj stogodišnjoj povijesti polazili su mnogi uspješni gospodarstvenici, pro-

Mnogi su na izložbi pronašli slike svog djetinjstva

Današnje uiteljice i zaposlenice škole u Makovcu


12. listopada 2010.

OBILJEŽEN Dan uitelja

ni znanstveni skup

anja povijesne h i Frankopana KOMENTAR

Hoe i može li Garda umjesto “vojne postrojbe” postati povijesno - turistika atrakcija!?

Prisutnima se obratio i Alojzije Soboanec, predsjednik Zrinske garde, objasnivši da e Zrinska garda kroz itavu godinu obilježavati svoju 10. obljetnicu postojanja. - Deset godina rada relativno je kratak vremenski period, ali je opet puno jer se u ovih deset godina u Zrinskoj gardi radilo jako puno i stvarale su se osnovne vrijednosti poštivanja vlastite države. Zahvaljujui takvom radu stvoren je brend Zrinske garde koji danas uspješno promovira sve kvalitete naše zemlje i našeg Meimurja, dodao je Soboanec. Na skupu je prigodan govor održao i dogradonaelnik Grada akovca Zoran Vidovi, a simpozij je otvorio meimurski župan Ivica Perho. (bš, oto: zvrzan)

u Makovcu

a i fra Ivan uenici esori, ekonomisti, sveenici, glazbenici, kao i mali obini ali asni ljudi. Najpoznatiji meu njima jesu Miroslav Vuk Croata, muzikolog, skladatelji i pjesnik, i dr. ra Ivan Damiš, ugledni sveenik u miru. Uiteljica Nada Grahovec izrekla je vrlo lijepu najavu, da e idue godine škola imati 71 polaznika, što je manje nego u godinama kada ih je bilo preko 110, ali vijest raduje i daje optimizam. Prvi uitelj u Makovcu bio je Fyula Gombosz, koji je nastavu držao na maarskom jeziku. Izgradnja škole stajala je devet tisua kruna. (Stjepan Mesari)

Solidni uvjeti Zgrada Podrune škola Makovec temeljito je obnovljena 1987. godine i danas je u vrlo dobrom stanju. Uionice su prostrane, kao i predvorje, a hrana se uenicima priprema u školskoj kuhinji. Postoji centralno grijanje, no nasušna je potreba na kotlovnici izmijeniti stolariju. (sm)

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Je li baš tako kako kaže predsjednik Garde kad je u pitanju njezin brend i promocija Meimurja, i emu ona danas zaista služi, o tome bi se dalo raspravlja. Naime, ono što moramo primije, a nikako da se promijeni, trenutana je situacija u kojoj ovoj udruzi nedostaje vizija Garde kao povijesno - turiskog umjesto povijesno – poliko - vojnog brenda, jer bi kao takva zasigurno bila lakše uklopiva u viziju daljnjega turiskog razvoja Meimurja i njegove promocije diljem Europe, pa i šire. Zasigurno bi onda i Gardi bilo puno lakše dobi kako državnu potporu od Ministarstva kulture i Ministarstva turizma, tako i lokalnu, od županije, odnosno gradova i opina. Hoe li njezini elnici to shva i prihva ili pak i dalje se drža dosadašnjih teza, ostaje za vidje, iako nam se ini da im uloga Garde kao turiskog brenda baš i nije po volji!? Meutim, tako nešto uz daljnji razvoj turizma u Meimurju kao jedne od najpotentnijih gospodarskih grana u našem kraju zasigurno bi bilo i te kako korisno. S dru-

ge strane, moglo bi donijeti vrlo brzo profesionalizaciju jednog dijela Garde, nekima od njih osigura stalni izvor prihoda, plau ili honorare, dok bi ostatak volonterski i dalje mogao bi kao danas - njegova okosnica. Za tako nešto treba zaista vizija, dobra volja, ali, ono što je najvažnije, i “akcija”, inicijava kako Garde, tako i Muzeja, turiskih zajednica i djelatnika našeg kraja i drugih koji bi trebali sjes za stol i dogovori kako iskoris povijesnu bašnu Zrinskih i Frankopana, kako turisma kojih je svake godine sve više u Meimurju, tako i promociji našeg turizma i kraja putem tog brenda diljem Europe i svijeta. Forsiranje iskljuivo poliko - povijesnog aspekta koji zanima uski broj ljudi, u današnje vrijeme, kad moramo razmišljati o novim perspektivama razvoja Meimurja, kako stvori nove izvore prihoda i zaposli mlade ljude, a ne znamo poput drugih koris bogatu povijesnu bašnu, “ispria priu”, ostaje nam ništa drugo nego “mrtvo slovo na papiru”. (dz)

USPJEŠAN NASTUP UENIKA OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec u Zlataru

Šenkoveki osnovnoškolci meu najboljima na Danima kajkavske rijei Zlatar 2010. Krajem rujna u Zlataru je održana maniestacija “Dani kajkavske rijei Zlatar 2010.“, na kojoj su u velikom broju sudjelovali i uenici i mentori OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec. U sklopu maniestacije održan je Zbor malih pjesnika, djeja likovna izložba “ovjek ovjeku“ i glazbeni dio programa “Pajdaško sprehajanje“. Od 298 poetskih radova pristiglih na natjeaj ovogodišnjeg 41. Zbora malih pjesnika ocjenjivaki sud izabrao je najbolje, a meu njima se našla i pjesma “Najlepše mesto“ Ane Krha, uenice 6. razreda, ija je mentorica Vesna Kalšan. U Zbornik literarnih radova uvrštena je i najbolja pjesma uenika nižih razreda, pjesma “Što sem jo“ Tomislava Kuhara, uenika Podrune škole Makovec, mentorice Senke Saško. Struni žiri je od 607 pristiglih likovnih radova za likovnu izložbu “ovjek ovjeku“ meu najbolje uvrstio i radove devet uenika šenkoveke škole: Maje Novak, uenice 5. razreda mentorice Ladislave Šestak - Horvat, Petre Kralj, uenice

4. razreda mentorice Radojke Oreški, Nino Kostel, uenika 2. razreda mentorice Jasminke Mesari, Ivane Brlei, uenice 4. razreda mentorice Jelene Fuss, Lorene Borak, uenice 4. razreda mentorice Jelene Fuss, Ivane Vrbanec, uenice 4. razreda mentorice Jelene Fuss, Karla Horvata, uenika 4. razreda mentorice Radojke Oreški, Laure Koren, uenice 4. razreda PŠ Makovec mentorice Senke Saško i Lucije Vugrin, uenice 4. razreda PŠ Makovec mentorice Senke Saško. Uenici su primili pohvalnice i nagrade Školske knjige. Tradicionalno Pajdaško sprehajanje okupilo je 13 sudionika. Meu njima se našla i Julija Janec, uenica 8. razreda, sa svojim mentorom Vladimirom Novakom. Ona je pjesmom “Stara Lesa“ uspješno predstavila svoju školu na estivalu otpjevavši je uz pratnju Tamburaškog orkestra HRT-a pod vodstvom Siniše Leopolda. Ova je pjesma po prvi put otpjevana u tom aranžmanu, a glazbu za stihove napisao je pro. Vladimir Novak.

Podijeljena priznanja najuspješnijim mentorima u protekloj školskoj godini Gotovo dvjesto srednjoškolskih i osnovnoškolskih proesora i uitelja okupilo se prošli ponedjeljak na sveanosti koja je povodom Meunarodnog dana uitelja održana u akovekom Centru za kulturu. Meimurska županija najuspješnijim je mentorima u osnovnim i srednjim školama, iji su uenici u protekloj školskoj godini bili uspješni na županijskim, državnim natjecanjima i smotrama, podijelila priznanja. Kako je u prigodnom govoru naglasio župan Meimurske županije Ivica Perho, Županija mora kontinuirano stvarati uvjete koji e omoguiti da naša djeca dobiju najkvalitetniju moguu izobrazbu, da standard provoenja nastave u našim školama bude najviši mogui. - S druge strane, dodao je, važno je i da status uitelja u društvu bude primjeren njihovoj odgovornosti. Ova priznanja koje je Meimurska županija dodijelila najuspješnijom mentorima još jedno su prizna-

Meimurska županija podijelila je priznanja najuspješnijim mentorima u osnovnim i srednjim školama nje naporima naših uitelja koji se svakodnevno trude prenositi znanje na našu djecu. Inae, 5. listopada u cijelom se svijetu obilježava kao spomen na 5. listopada 1966. godine, kad su u Parizu usvojene preporuke o statusu uitelja. Na prijedlog Ge-

neralne konerencije UNESCO-a prije 16 godina, koji je i prihvaen, taj se dan obilježava kao Svjetski dan uitelja. U glazbenom dijelu programa nastupio je Henrik Šimunkovi uz pratnju Lane Magdaleni na glasoviru.

POTPISANI ugovori o dodjeli nepovratnih sredstava hrvatskim strukovnim školama

Tehnikoj i Gospodarskoj školi akovec takoer dodijeljena sredstva U prostorijama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Zagrebu pretprošli ponedjeljak potpisano je osamnaest ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava strukovnim školama u okviru IV. komponente Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) za projekt “Implementacija novih kurikuluma“, meu kojima su i Tehnika te Gospodarska škola akovec. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih razvila je ovaj projekt u okviru Operativnoga programa “Razvoj ljudskih potencijala”, s namjerom da se potpomogne razvoj i daljnja modernizacija sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO),

prvenstveno imajui na umu injenicu da su upravo strukovne škole glavni nositelji ovoga procesa. Zamišljeno je da se kroz poticanje novih inovativnih pristupa obrazovnom sadržaju i metodama poduavanja u strukovnim školama osigura usklaenost strukovnog obrazovanja s promjenama u gospodarstvu, odnosno s tržištem rada te da se uenicima strukovnih škola pruži što kvalitetnije obrazovanje. Ovih osamnaest strukovnih škola, koje su dobile nepovratna sredstva, predstavljaju najbolji primjer injenice da strukovne škole mogu samostalno prepoznati i definirati svoje, ali i potrebe svojih uenika i nastavnika. Ove su škole

pokazale i da imaju jasnu vizije vlastitoga razvitka te su ih uspjele pretoiti u kvalitetne projektne prijedloge i tako dobile sredstva EU-a. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih smatra kako je od najvee važnosti da se primjeri ovakvih uspješnih škola podupiru i promoviraju, posebice imajui u vidu sve oitiju potrebu da se strukovne škole osposobe i pripreme za korištenje sredstava dostupnih kroz ondove EU-u za poboljšanje vlastitoga rada. Sustav strukovnog obrazovanja kljuan je za razvoj ljudskih potencijala - kao preduvjeta postizanja ekonomskoga rasta, kvalitetnijega zapošljavanja i socijalnih ciljeva.

UENICI Gimnazije akovec projektom “Bakine jabuke“ osvojili izlet u Austriju

Zasluženo priznanje za provoenje originalnog i kreativnog projekta Skupina uenika Gimnazije akovec, koja je prošle školske godine sudjelovala u provoenju projekta “Bakine jabuke“, kojim su osvojili prvu nagradu, provela je tjedan dana na ekološko - edukativnom izletu u Austriji. U pratnji proesorice Zlatke Grahovec i proesora Petra Pavlica, 25 uenika putovalo je Austrijom ostvarujui pomno osmišljen program koji je nudio kako kulturno - povijesne, ekološko - edukativne, tako i zabavne aktivnosti na otvorenom. Sreom, vremenske su prilike “jabuare“ u potpunosti podržavale omoguavajui im i veslanje, vožnju biciklima, planinarenje i slino. Podsjetimo, rije je o projektu u sklopu meunarodne školske inicijative Europske škole za živui planet u organizaciji Svjetske zaklade za zaštitu prirode (WWF Austrija) i Zaklade Erste. Prouavajui stare sorte jabuka i dokazujui

U pratnji profesorice Zlatke Grahovec i profesora Petra Pavlica 25 uenika putovalo je Austrijom kako njihovom konzumacijom smanjujemo ekološki otisak, gimnazijalci su na završnom susretu u Beu izmeu trideset projekata iz deset europskih zemalja osvojili prvu nagradu. Projekt su vodile proesorice Zlatka Grahovec i Žaklin Lukša u suradnji s proesorom Petrom Pavlicem, te uz brojne savjete ravnateljice Tee Dragi Runjak

i proesorica Nevenke Sinkovi i Marije Vuk. Sav uloženi trud zaista se isplatio, naime, uz zasluženo priznanje za provoenje originalnog i kreativnog projekta, uenicima je pripala zaista vrijedna nagrada, jednotjedni ekološko - edukativni izlet u Austriju za sve uenike koji su sudjelovali u projektu.


12

Kroz Međimurje

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRIBISLAVEC

DOMAŠINEC

Nastavljena obnova prometnica Plae djelatnicima U nekoliko ulica na podruju opine Pribislavec (ulici Ivana Gorana Kovaia te dijelovima Radnike i ulica Ivana Meštrovia i Ruera Boškovia) u kojima je izgraen kanalizacijski sustav poela je obnova prometnica. Radi se o investiciji

ukupno vrijednoj oko 500 tisua kuna, za koju su interventna sredstva osigurale Hrvatske ceste, a sveukupna dužina prometnica koje se saniraju je 800 metara. Radovi bi, ukoliko vremenske prilike to dopuste, trebali biti gotovi u

mjesecu studenom. Zatim se oekuje i obnova preostalih ulica, što bi, sukladno potpisanim ugovorima, trebala izvesti tvrtka “Palir“ d.o.o., koja je gradila i kanalizaciju. (vk)

STRUNI KOLEGIJ preloškog gradonaelnika odluio

Umjesto etiri, Grad Prelog imat e samo dva upravna odjela, proelnicima vee plae Struni kolegij preloškog gradonaelnika donio je Pravilnik o unutarnjem redu u upravnim tijelima Grada Preloga. Njime se ureuje unutarnje ustrojstvo upravnih tijela Grada Preloga, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, struni i drugi uvjeti za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od znaaja za rad upravnih tijela Grada Preloga. Pravilnikom je predviena i racionalizacija poslovanja Gradske uprave, što zapravo podrazumijeva reorganizaciju. Umjesto dosadašnja etiri (odjeli za financije i društvene djelatnosti ni do sada nisu imali proelnike), u Gradu bi djelovala samo dva upravna odjela. Dosadašnji Ured Grada postaje Upravni odjel za upravu i društvene djelatnosti. U njega e prijei sadašnji djelatnici Upravnog odjela za društvene djelatnosti koji se ukida. Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša nastavlja s radom kao Upravni odjel za gospodarstvo i financije, s time da e preuzeti službenike i poslove sadašnjega Upravnog odjela za gospodarstvo, financije i proraun koji prestaje postojati. Za službenike u postojeim upravnim odjelima proelnici e donijeti rješenja o preuzimanju, dok e za radna mjesta proelnika biti raspisani natjeaji.

Vea odgovornost donosi proelnicima veu plau Upravni odjel za gospodarstvo i financije ima dva odsjeka, i to Odsjek za gospodarstvo i Odsjek za financije i proraun. Odsjek za gospodarstvo obavljat e poslove vezane uz gospodarstvo, komunalno gospodarstvo, prostorno planiranje, zaštitu okoliša i sline poslove. Odsjek za financije i proraun bavit e se poslovima vezanim uz proraun, gradske poreze, financijsko

Ivan Gradeak imenovan zamjenikom predsjednika preloške Turistike zajednice Nakon što su na sjednici Skupštine Turistike zajednice Grada Preloga izabrani novi lanovi Vijea i Skupštine, struni kolegij preloškog gradonaelnika imenovao je Ivana Gradeaka na dužnost zamjenika predsjednika Turistike zajednice. Gradeak je donedavno bio predsjednik spomenute organizacije, no, prema novom Zakonu o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, elnici jedinica lokalne samouprave automatizmom postaju i predsjednici turistikih zajednica. Tako je predsjednik gradonaelnik Dragutin Glavina, a njegov zamjenik Gradeak, kao što je radio i do sad, obavljat e operativne poslove. (vk)

poslovanje, raunovodstveno - knjigovodstvene poslove i statistiku. Na osnovu takvog ustroja sistematizirana su nova radna mjesta. Istaknuto je da e proelnici upravnih odjela s obzirom na proširenje nadležnosti njihovih odjela od sada imati još veu odgovornost i samostalnost u radu. A zbog toga e im porasti i plae. Naime, Gradsko vijee na nedavnoj je sjednici prihvatilo

odluku o koeficijentima za obraun plae službenika koji za niže rangirane službenike ostaju isti, dok e se dohoci proelnika poveati. Uz ve spomenute razloge, odluka je obrazložena i time da se “radi o najodgovornijim ljudima u Gradskoj upravi, koji godinama nisu bili odgovarajue plaeni s obzirom na radno mjesto“. (Velimir Kelkedi)

Skulptura blaženog Alojzija Stepinca na trgu u Cirkovljanu Pretprošli petak na sjednici sa samo jednom tokom dnevnog reda okupio se struni kolegij gradonaelnika Preloga Dragutina Glavine. Toka se odnosila na završno ureenje nedavno sveano otvorenog i obnovljenog Trga svetog Lovre u Cirkovljanu. Grad je dao suglasnost za postavljanje skulpture blaženog Alojzija Stepinca na trgu. Lokaciju

na koju e biti smješten kip odredio je prema glavnom arhitektonskom projektu arhitektonski biro “Petanjek“ d.o.o. iz akovca, uz suglasnost Mjesnog odbora Cirkovljan, župe Sv. Jakoba apostola starijeg, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu i Upravnog odjela za prostorno ureenje i gradnju Meimurske županije. (vk)

Opine ostaju iste Sukladno zakonskoj obvezi, i Opinsko vijee Domašinec donijelo je odluku o koeficijentima za obraun plaa službenika i namještenika Je-

dinstvenoga upravnog odjela opine. Koeficijenti se kreu u rasponu od 1 do 1,79. Time plae djelatnicima ostaju na razini dosadašnjih. (vk)

OPINSKO VIJEE OPINE KOTORIBA u znaku kontroverznog grobišta

Vijenik Vinko Hor Kotoripskog vjesni primili anonimna p - Ovo je zasigurno sluaj i za policijsku istragu, jer metode koje se mogu Dnevni red 13. sjednice Opinskog vijea opine Kotoriba nije dao naslutiti koje e se teme otvoriti na sjednici Vijea. Miran, gotovo bez pitanja bio je i aktualni sat, sve dok se za rije nije javio nezavisni vijenik Vinko Horvat. On je želio upoznati vijenike i javnost s anonimnim pismima upozorenja koje je primio na svoju adresu... Ja se nikoga ne bojim i ne tražim zaštitu, no smatram da lanovi Vijea s ovime moraju biti upoznati. Naime, na moju privatnu adresu pristigla su dva anonimna pisma koja su sadržavala isjeke iz novina. Ovo sam shvatio kao upozorenje za moja javna razmišljanja i komentare vezane uz grobište Leš u Kotoribi te mi se želi dati do znanja kakav sam ja to kršanin, rekao je Vinko Horvat. Podsjetimo, na 11. sjednici Opinskog vijea Vinko Horvat je predložio, a Vijee jednoglasno prihvatilo odluku da opina Kotoriba pokrene postupak utvrivanja prave istine oko grobišta Leš. Budui da je anonimno pismo nakon toga upueno njemu oito su pošiljatelji shvatili da on nešto ima protiv obilježavanja grobišta, iako zapravo želi da se transparentno doe do istine, kako

Branko Malek

Plae ostaju iste Opinsko vijee opine Kotoriba donijelo je odluku o koeficijentima za obraun plaa službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odijelu opine Kotoriba. Odluka se morala donijeti jer tako nalaže zakon. Opinski naelnik Ljubomir Grgec donio je odluku da osnovica za obraun plaa iznosi tri tisue kuna te naglasio da se ne mijenja visina sadašnje plae zaposlenih. Koeficijent za administrativnog tajnika je 2,40, reerentu za proraun i raunovodstvo odreen je koeficijent 2, a reerentu za ope i financijske poslove 1,72. Komunalni radnici dobili su koeficijent 1,50, odnosno 1,36. (a) se ne bi stvarao nepotrebni mit o zloinu ili pak isti prešuivao. Stoga su oito pošiljatelji ulali adresu, posebice što se isto može shvatiti kao prijetnja, a najgore je što na isti nain reagiraju prema opinskom glasilu i njezinoj glavnoj urednici. Takve metode nisu primjerene demokratskom društvu i ako netko smatra da treba rei javno nešto u vezi toga, ne bi se trebao skrivati iza anonimnih pisama upozorenja, što je zasigurno sluaj i za policijsku istragu. Inae je cijela stvar oko toga oito vrlo škakljiva, pa se Opina do sad nije uope oglašavala oko toga, pa tako nije ni izdala suglasnost da se može postaviti bilo kakvo obilježje. Horvat se uglavnom zalaže da se utvrdi što se zaista dogodilo na tom mjestu, pa i šire...

Vinko Horvat kaže da je vrijeme da svi mještani saznaju pravu istinu o poslijeratnim zbivanjima na podruju Kotoribe

– Vrijeme je da mi i svi mještani saznamo pravu istinu o poslijeratnim zbivanjima na podruju Kotoribe. Mora se znati jesu li se, i u kojem obimu, dogodili zloini. Opina mora kontaktirati nadležne institucije da obave svoj posao, a do tada neka se Opina ogradi od bilo kakvih radnji oko navodnog grobišta, rekao je tada Horvat. Križ na Lešu, uz blagoslov i svetu misu, postavljen je 12. srpnja prošle godine. - Ja sam jedan od rijetkih koji javno iznosim svoje stavove. Nemam ništa protiv postavljanja križa na grobištu Leš, ali smatram da jednom svi Kotoripani moraju saznati pravu istinu. Osobno sam protiv da se postavljeni križ nasilno ili nenasilno ukloni, samo želim da nadležne institucije obave svoj posao, zakljuio je Horvat.

U prodaju deset parcela u zoni Jug Opinsko vijee opine Kotoriba donijelo je odluku o raspisivanju i provoenju natjeaja za prodaju nekretnina u Poduzetnikoj zoni Jug putem usmenoga javnog nadmetanja. Na prodaji je 10 parcela, a poetni iznos kupoprodajne cijene nekretnine je 10 kuna za metar kvadratni. Prvo usmeno javno nadmetanje odr-

žat e se u samoj zoni u petak 29. listopada s poetkom u 12 sati. Ukoliko se ne prodaju sve parcele, nastavlja se prodaju i to svaki zadnji petak u mjesecu. Kupac e biti osloboen plaanja komunalnog doprinosa uz uvjet da u roku od dvije godine podnese zahtjev za izdavanje graevne dozvole. Isto tako ugovorom e biti regulirana

obveza kupca da u roku od pet godina sagradi poslovnu graevinu i u istom roku ishodi uporabnu dozvolu. U sluaju da u roku od 5 godina kupac ne izgradi poslovnu graevinu površine najmanje 3% ukupne površine parcele, prodaju parcele prvo e morati ponuditi Opini po kupoprodajnoj cijeni na javnom nadmetanju. (a)


12. listopada 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BELICA

MALA SUBOTICA

Eko flor plus izabran za Održani Dani kruha i zahvalnosti koncesionara za odvoz otpada Eko flor plus d.o.o. odvozit e otpad s podruja opine Belica. Tamošnje Opinsko vijee na svojoj je posljednjoj sjednici spomenutu tvrtku iz Gornjeg

Stupnika prihvatilo kao najpovoljnijeg ponuditelja koji se javio na natjeaj za koncesiju za skupljanje, odvoz i odlaganje komunalnog otpada. Koncesija

traje pet godina, a koncesionar e godišnje (u dva obroka) plaati 27 tisua kuna koncesijske naknade. Otpad e se odvoziti svakih deset dana. (vk)

U Maloj Subotici održani su Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Tradicionalno su se kod župnog dvora okupili brojni graani te lanovi Udruge umirovljenika Mala Subotica, Puhakog

a Leš

orkestra opine Mala Subotica, Udruge žena Držimurec - Strelec, Sport za sve, KUU Zvon, Djeji vrti Potonica, OŠ Tomaša Gorianca Mala Subotica, PŠ Držimurec Strelec, Udruga žena Palovanke. Svaka udruga bila je

zadužena za jedan dio prehrambenih proizvoda koje su nosili na blagoslov pred oltar. Dan je proveden u znaku stjecanja znaaja kruha, kao i svega onog što dobivamo iz plodova zemlje. (vk)

UPITAN NASTAVAK izgradnje sportske dvorane u Orehovici

rvat i urednica ika Izabela Balog pisma upozorenja u shvatiti i kao zastrašivanje, nisu primjerene demokratskom društvu

Umjesto Snježane Matoš (HDZ) novi vijenik postao Branko Malek (HDSS) Na sjednicu je ostavku na mjesto vijenika dala Snježana Matoš iz redova HDZ-a i nositeljica liste na zadnjim lokalnim izborima koalicije HDZ - HSLS - HDSS. U pismenoj ostavci navodi da odlazi iz osobnih razloga. Novi vijenik je Branko Malek iz HDSS-a koji je dao sveanu prisegu. U predizbornom sporazumu lanovi spomenute koalicije dogovorili su da e HDSS dobiti vijeniko mjesto na pola mandata, pa je ovime, nešto ranije, dogovor i realiziran. (a)

Grgec: Državno odvjetnišvo kaže da nema ovlasti po pitanju Leša Zamjenik opinskog naelnika Dobriša Zvošec spomenuo je anonimno pismo koje je dobila glavna i odgovorna urednica Kotoripskog vjesnika Izabela Balog. – U tom pismu takoer ima isje-

aka, pa je za pretpostaviti da pisma šalje ista osoba ili skupina. Nadležne institucije moraju to znati i pronai pošiljatelja jer je on tu 'med nama' u Kotoribi, rekao je Zvošec. Najavio je za iduu sjednicu posebnu toku dnevnog reda vezanu uz grobište Leš. - Mi na iduoj sjednici moramo donijeti odluku što emo s postavljenim križem na Lešu. On je postavljen bez dozvole i treba od-

luiti što s njime dok se ne utvrdi istina, rekao je Zvošec. Naelnik Ljubomir Grgec nadovezao se kako je Opina uputila dopis Državnom odvjetništvu u akovcu, odakle je stigao odgovor da oni nemaju ovlasti za poduzimanje koraka radi utvrivanje istine o Lešu. Kakav e nastavak imati ova pria oko grobišta Leš, ostaje nam priekati do sljedee sjednice Opinskog vijea. (R)

Nema financijskih sredstava, a stupovi sagraeni još 2008. godine propadaju Rijetko se u Hrvatskoj spominjala rije “kriza“ kada su Meimurska županija i opina Orehovica 2008. godine izdvojili prva financijska sredstva za izgradnju sportske dvorane u Orehovici. Milijun i osamsto tisua kuna uloženo je u poetak realizacije investicije, koja je uz novu školu trebala riješiti dugogodišnji problem loših prostornih uvjeta u kojima se u preureenom nekadašnjem Društvenom domu obrazuju tamošnji uenici i rade djelatnici. Dok je škola izgraena (premda još nije opremljena), sudei po odgovoru koji je stigao u Opinu Orehovica iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ta sredina u dogledno vrijeme nee imati novu dvoranu. Opina je još u mjesecu travnju ove godine uputila molbu za pomo pri financiranju izgradnje, no u oitovanju iz Ministarstva navodi se da u ovoj proraunskoj godini ne raspolaže programom putem kojeg bi se moglo sudjelovati u financiranju spomenutog projekta.

Deratizacijom protiv štetnih glodavaca

Nova sportska dvorana oito nee biti tako brzo izgraena, ali ostaje pitanje što e se dogoditi s do sad ugraenim betonskim stupovi

Mještani darivali krv Gradsko društvo Crvenog križa akovec je na podruju opine Orehovica organiziralo akciju darivanja krvi. Odazvalo se 28 mještana, a krv su darivala 24, dok su 4 bila odbijena. (vk)

Veliki problemi oko financiranja Financiranje, kaže se nadalje u dopisu iz Ministarstva, nije mogue ni u sljedeoj 2011. godini, s obzirom na to da još uvijek nije

Opremanje škole do kraja kalendarske godine Nakon što su usklaeni troškovnici, Ministarstvo obrazovanja, znanos i sporta uskoro bi trebalo raspisa natjeaj za nabavku opreme za novu zgradu Osnovne škole u Orehovici. Kupnja e se nancira sredstvima Svjetske banke, a radi se o invesciji vrijednoj oko 1,500.000 kuna. Po procjeni ravnatelja Sušeca, škola e bi opremljena do kraja ove kalendarske godine pa e uenici i djelatnici u 2011. bi u novoj zgradi.

U razdoblju od 17. do 22. rujna koprivnika tvrtka “Sanitacija“ d.o.o. na podruju opine Orehovica obavila je sustavnu derazaciju. Trerano je ukupno 894 domainstava, od ega 768 u Orehovici, Podbrestu i Vulariji, te 126 u romskom naselju. Korištena je rasuta meka na bazi ankoagulanata druge generacije, a jekom postupka primijeen je manji stupanj infestacije štetnim glodavcima u odnosu na stanje u proljee, za prve ovogodišnje derazacije. U domainstvima u kojima je primijeen poveani broj glodavaca poduzete su posebne mjere. (vk)

Ukupna površina objekta je 1.740 kvadratnih metara, a obuhvaa 12 uionica. To je, meutim, nedovoljno da bi svi uenici nastavu mogli pohaa u jednoj smjeni. - Projek za školu su, pojašnjava Sušec, raeni u nekom prijelaznom razdoblju pa je izgradnja šest dodatnih uionica, koliko je potrebno za odvijanje jednosmjenske nastave, predviena u sklopu budue sportske dvorane. (vk)

odobren novi program CEB 7, koji se odnosi na izgradnju i nadogradnju školskih objekata i djejih vrtia. - Godine 2008. sagraeni su temelji i nosivi stupovi, no na tome je sve stalo. Bilo je planova i pokušaja da se ishodi novac za nastavak projekta, meutim, onda je došla kriza. S obzirom na to da ve treu godinu za redom po stupovima padaju kiša i snijeg, bojimo se da e beton propasti. Trebalo bi ga konzervirati ili nastaviti izgradnju. Vlada ovih dana najavljuje novi investicijski ciklus u Hrvatskoj pa se možda tu nae neki novac, kaže ravnatelj Osnovne škole Orehovica, ujedno i predsjednik Opinskog vijea Orehovica, Branko Sušec. Izgradnja dvorane u Orehovici stajala bi oko deset i pol milijuna kuna, što ne ukljuuje opremu. (Velimir Kelkedi)

2 m / n 0 k2010.

,0 10. 64do 31.

kocka 30x30 siva obina sa kockicom 10x10 crna ili crvena obina


14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

DOZNAJEMO Javna uprava za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima na podruju Meim

Promatranje ptica u Eur OPINSKO VIJEE Gornji Mihaljevec

Proraunska žalost i šahovska radost Izvješe o izvršenju opinskog prorauna za prvih šest ovogodišnjih mjeseci ražalostilo je vijenike na 10. sjednici Opinskog vijea, održanoj prošli utorak. Proraun je ostvaren u skromnom iznosu, odnosno sa svega sedamnaest posto. Prema rijeima i pojašnjenjima opinskog naelnika Franje Kovaia, na slabo izvršenje utjecao je povrat poreza te izostanak državnih potpora. Radost pak je donio zamjenik naelnika Boris Resman, izvijestivši vijenike da su juniori Šahovskog kluba Gornji Mihaljevec postali lanovi I. hrvatske šahovske lige za juniore. Takvom se uspjehu moralo zapljeskati, kao i Resmanu, dugogodišnjem šahovskom djelatniku, mentoru i predsjedniku gornjomihaljevskih šahista.

Vijee je donijelo odluku o visini i rasporeivanju sredstava za financiranje politikih stranaka, prema kojem stranke koje osvoje više od 10 posto glasova i dobiju naelnika imaju pravo na 3.000 kuna, te 1.500 kuna za vijenika. Opinski naelnik Franjo Kovai vijenicima je na uvid dao ponudu jedne dizajnerske kue koja bi izradila opinsku zastavu i grb. Odlueno je da se za izradu opinskih obilježja raspiše javni natjeaj. Na sljedeu sjednicu bit e pozvan komunalni redar Vid Marec, koji e podnijeti izvješa o radu te saslušati potrebe i prijedloge gdje i zašto intervenirati. Isto tako vijenici su odluni da se napravi red u davanju zakupa na javnim površinama prilikom proštenja i slinih dogaaja. (S. Mesari)

Kao dio aktivnosti kojima se obilježava Meunarodna godina biološke raznolikosti, Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske županije po prvi put se ukljuila u akciju “Europsko prebrojavanje ptica“. Projekt je inae osmislila organizacija “BirdLie International“, a proveden je u 27 europskih zemalja. Djelatnicima meimurske ustanove u brojanju ptica na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu 2. listopada pripomogli su uenici akoveke Gimnazije te Osnovne škole Sveti Martin na Muri, uz partnerstvo Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka. Kako kaže struna suradnica meimurske Javne ustanove pro. Mihaela Mesari, “Birdlie international“ je organizacija koja se bavi prouavanjem ptica na europskoj razini i svake godi-

ne skuplja podatke o tome koliko je ptica bilo u migraciji.

“Birdwatching turizam” U akciji prebrojavanja ptica na podruju naselja Otok, Donji Mihaljevec i Donja Dubrava, pod nadzorom djelatnika Javne ustanove, sudjelovalo je 25 osoba – uenika i njihovih proesora. Dobili su dalekozore i pri-

Najbrojnije su vrane Najvei broj jedinki od ukupno 16 vrsta ptica koje su evidentirali sudionici akcije prebrojavanja ptica odnosi se na vrane gaac. Uz njih, uoeni su škanjac, siva vrana, vrabac, siva aplja, svraka, velika sjenica, vjetruša, divlja patka, crvenokljuni labud, rijeni galeb, bijela pastirica, kos, veliki vranac, brezov zviždak i veliki djetli. (vk)

ŠETNJA RUDARSKO - murskim putem

Lijepo vrijeme za rudarske usp

Stojko mjeri šeer i tlak

UDRUGA DIJABETIARA Grada Mursko Središe

Središani imaju šeer i visoki tlak Povodom Svjetskog dana srca Udruga dijabetiara Grada Mursko Središe organizirala je besplatno mjerenje šeera i masnoa u krvi te tlak za lanove, ali i ostale graane. Ovu prigodu iskoristilo je 80-ak ljudi, a rezultati mjerenja su, prema rijeima Stanislava Stojka, predsjednika središanskih dijabetiara, poraža-

vajui. Svi kojima su obavljene izmjere imaju povišeni šeer, masnoe i tlak. Svaki prvi utorak naveer Udruga dijabetiara sastaje se u Vatrogasnom domu u Murskom Središu, a sastancima mogu nazoiti i ne lanovi, odnosno svi graani koji to mogu i žele. (sm, oto: Siniša)

SVETI JURAJ na Bregu

Izrauju elaborat smee signalizacije Pod predsjedanjem Petre Nedeljko održan je trei sastanak povjerenstva za turizam opine Sveti Juraj na Bregu, na kojem je predsjednica podnijela izvješe o izradi elaborata turistike (smee) signalizacije, kao i izvješe o izradi turistikog vodia. Glede elaborata turistike signalizacije, on se nalazi u azi otografiranja i oznaavanja turistikih sadržaja na kartama, što se radi zajedno sa Županijskom upravom za ceste (ŽUC) i uglavnom sve ide prema planu. ŽUC je kao suradnicu na ove poslove angažirao dipl. ing. Ljerku Cividini, a ve su odreene lokacije za postavljanje znakova uz županijske i lokalne ceste. Turistiki vodi malo e priekati jer je povjerenstvo zauzeto izradom elaborata turistike si-

gnalizacije, koji bi trebao biti prije dovršen. Stoga e se na izradi turistikog vodia lanovi povjerenstva snažnije angažirati u prosincu. Za ove poslove tražit e pomo opinskog naelnika, a trebat e i proesionalnog otograa za snimanje i izradu otografija s turistikim sadržajima, kao i kratak opis svega što e biti na otografijama. (S. Mesari)

Promatrai su ozbiljno shvatili svoj zadatak, a da se isti obavi na što kvalitetniji nain, pomogli su i dalekozori

Rudarski poasni vod pozdravio je šetae

Povodom Dana hrvatske neovisnosti Gard Mursko Središe i Turistiki kompleks “Cimper“ u Murskom Središu organizirali su šetnju Rudarsko - murskim putem, kojem se odazvalo šezdesetak graana, prvenstveno lanova Planinarskog društva “Bundek“. Lijepo vrijeme pogodovalo je šetaima da ožive rudarske uspomene od rudarskih jama (sada haldi) u polju izmeu Murskog Središa i Hlapiine, preko “štrekice” do “separatora” i igrališta u TK-u “Cimper“, gdje su nekada bile rudarske barake i radionice. Šetae su na put ispratili dogradonaelnik Dražen Srpak, domai župnik veleasni Tomislav Antekolovi i predstavnica TK-a “Cimper“ Jasmina Turk.

Nakon što su šetai prošli Rudarsko - murski put, na terenima TK-a “Cimper“ održane su sportske igre i zajedniko druženje, uz rudarski grah, PILKA pivo, rakiju i ledeni aj. Šteta je što na šetnju nije došlo više ljudi

PRVI OKTOBERFEST u Murskom Središu

Svega je bilo, samo ne posjetitelja U restoranu i pivnici “Cimper“ u Murskom Središu u petak je održan 1. Oktoberest, odnosno svojevrsna veer domaeg piva, po uzoru na slinu megapriredbu u Münchenu u Njemakoj. Odmah treba rei kako je svega bilo, samo ne jedne stvari. A ta jedna “stvar“ jesu gosti ili posjetitelji. Jedva etrdesetak ljudi našlo se u inae lijepom i ugodnom ambijentu Cimpera. Gostima je toeno Pilka pivo TEAM-ove pivovare u Murskom Središu, te služeno primjereno jelo. Od pivnikih specijaliteta, preko rudarskih kotleta do slastica. Za dobro raspoloženje pobrinuo se glazbeni sastav Sinovi Meimurja, a cijene piva bile su prigodne. Održana je i tombola te još nekoliko prigodnih nagradnih igara. Unato zaista malom broju ljudi, osoblje Cimpera, posebice voditeljica Jasmina Turk, nisu pokazivali nelagodu i posao su odradili vrhunski. Dogradonaelnik Dražen Srpak nije skrivao nezadovoljstvo što više ljudi nije došlo na ovu priredbu, unato simbolinoj cijeni i svemu što je uloženo u priredbu. No, složio se s potpisnikom ovog lanka, da se ne smije odustati, te je sigurno da e se idue godine održati 2. Oktoberest. Konano, tradicija se stjee godinama i upornim radom, odnosno neodustajanjem. (S. Mesari)

Na ovom pivopiji mogu pozavidjeti i Nijemci


12. listopada 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

urske županije ukljuila se u meunarodnu akciju prebrojavanja ptica

ropi novi turistiki trend runike za prepoznavanje ptica te, razdijelivši se u tri grupe, krenuli u prebrojavanje. - Rezultati su zanimljivi i zadovoljni smo. Premda nismo imali sree što se tie ptica u migraciji, nismo naišli na vea jata, uoeno je mnogo stanarica. Sveukupno smo izbrojili više od 400 ptica, što ukljuuje i 7 posebno znaajnih vrsta, koje e biti osnova da se rijeka Drava proglasi podrujem Natura 2000. kad uemo u Europsku uniju. Rezultati su poslani Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, a ono e ih proslijediti u ‘Birdlife international’ u Slovaku, gdje se objedinjuju podaci iz cijele Europe. Cilj cijelog projekta je ukazati na važnost biološke raznolikosti, posebice kod ptica. Mesari naglašava i kako promatranje ptica postaje sve popularniji trend u Europi. U tu se aktivnost ukljuuju obini graani, a razvija se i “birdwatching turizam“, što u budunosti može postati i dijelom turistike ponude našeg kraja.(Velimir Kelkedi)

pomene Šetnja nekadašnjim rudarskim kompleksom

(svaka ast “bundekima“), jer prigoda i program bili su zaista izvanredni. Od lijepog vremena do ugostiteljske ponude vrijednih radnika Cimpera, ali i vrijednih nagrada za šetae. (S. Mesari)

Tematski dan posveen Svjetskom danu pješaenja i hrani - plodovima zemlje Osnovna škola Mursko Središe provodi godinama, ali ove godine u suradnju se ukljuio i Grad Mursko Središe. Mjesec listopad je mjesec u kojemu se svake godine provode Dani zahvalnosti za plodove zemlje, te obilježavaju i provode razne aktivnosti vezane uz Dan pješaenja, Svjetski dan hrane i Svjetski dan jabuka, pojasnila je Marija Trstenjak, ravnateljica škole. Osnovna škola obino organizira tematski dan, tako da se jedan dio uenika uputi u šetnju u neki vonjak, drugi u mlin, trei u pekaru. Uz Svjetski dan hrane obino prirede izložbu, kolae i druge plodove zemlje. A ove godine Dražen Srpak, zamjenik gradonaelnika, školi je ponudio inicijativu da se krene na zajedniku šetnju Rudarsko - murskim putem, 15. listopada. Šetnja kree iz Cimpera, preko Zaleša, luice, skele i kraj nekadašnjeg rudnika

UDRUGA PELARA “AGACIJA“

Unato naporima zaštitara prirode, broj biljnih i životinjskih vrsta i dalje opada Ujedinjeni narodi 2010. godinu proglasili su godinom biološke raznolikosti. Ta organizacija s nevladinim ekološkim udrugama diljem svijeta tijekom godine provodi niz aktivnosti s ciljem da se upozori na prekomjerno izumiranje životinjskih i bioloških vrsta. Prije osam godina države u okviru UN-a potpisale su dogovor da e 2010. godine smanjiti izumiranje životinjskih i biljnih vrsta, ali cilj nisu postigle jer je ugroženih vrsta svaki dan sve više.

Uzroci smanjenja broja vrsta ponajprije su širenje naselja i poljoprivrednih površina. Neuspjeh u zaštiti biološke raznolikosti, napominje UN, mora biti opomena svima da je vrijeme za uinkovite akcije u zaštiti šuma, rezervi vode, koraljnih grebena i drugih ekosustava. Ujedno upozorava da smanjenjem površina pod šumama ovjeanstvo gubi besplatne spremnike istoga zraka i vode te zaštitu od ekstremnih vremenskih uvjeta, kao i materijal za ogrjev. (vk)

RASADNIK IVA kod Ivanovca

Deset godina hortikulture i rasadniarstva Tradicionalni Dan rasadnika IVA, koji se nalazi kod naselja Ivanovec uz cestu akovec - Prelog, ove je godine bio u znaku obilježavanja 10. obljetnice postojanja i više nego uspješnog poslovanja na podruju hortikulture i rasadniarstva. Na prošlotjednom druženju bilo je 112 uzvanika iz 65 domaih i stranih tvrtki s kojima IVA gaji strune, trgovinske i praktine odnose. Uz druženje i kušanje meimurskih i drugih dobrota i delicija, gosti i uzvanici razgledali su prvu izložbu fotograija hortikulturnih ostvarenja. Prezentirana je i proizvodnja rasadnika Floring iz Osijeka, najve-

OSNOVNA ŠKOLA i Grad Mursko Središe zajedno

Tematski dan posveen pješaenju i plodovima zemlje “3. maj“ te preko Cerovke natrag do Cimpera. Za uenike od 1. do 4. razreda ruta šetnje bila bi kraa, samo do gradske luice, a uenici viših razreda prošli bi cijelom dužinom šetnicom u trajanju od etiri sata. Po završetku šetnje na cilju u Cimperu razgledali bi Spomen dom rudarstva. Uz to jedna grupa roditelja, uitelja i uenika zadužena je za izložbu plodova zemlje i hranu u natkrivenom prostoru Cimpera na otvorenom. Plodovi zemlje i hrana poslužit e da se sudionici šetnje njome i poaste. A Cimper bi se ašenju pridružio ipsom od jabuka i klipiima. Škola e za djecu tijekom šetnje osigurati sendvie i sok. Šetnja Rudarsko - murskim putem odvi-

Marija Trstenjak, ravnateljica OŠ Mursko Središe, i Dražen Srpak, zamjenik gradonaelnika jat e se od 10 do 14 sati 15. listopada, pod uvjetom da vremenske prilike budu naklonjene šetaima. Imat e i edukativni karakter jer e se na zanimljivim lokacijama rei ponešto o svakoj od njih.

Marija Trstenjak, ravnateljica OŠ Mursko Središe, kazala je na zajednikoj konferenciji za novinare da joj je drago što je Grad pokazao interes za organizaciju ovoga tematskog dana te da je unatrag

UDRUGA pelara Meimurske županije “Agacija“

ega hrvatskog proizvoaa gotovih travnjaka, te nizozemskog Boskoopa. Ljepotu druženja dopunili su tamburaši iz Ivanovca i ljubazni domaini. Rasadnik IVA ukrasno listopadno drvee uzgaja na 19 hektara, na kojima raste 280 tisua sadnica drvea. Posjeduju 150 kvadratnih metara plastenika, te kontejnerište i prodajni prostor na 8 tisua kvadratnih metara. Ukratko, sve što je potrebno u vrtu, dvorištu i stanu može se kupiti kod IVA-e, koja je na dobrom glasu deset godina. (S. Mesari, IVA)

godinu - dvije uspostavljena tješnja suradnja izmeu škole i Grada Mursko Središe. Dražen Srpak, zamjenik gradonaelnika, kazao je da se Grad na ovu inicijativu odluio zbog promicanja vrijednosti zdravog življenja, tim više što je cijeli listopad prožet raznim aktivnostima vezanima uz zdravlje. Uz to nedavno mjerenje šeera u krvi uz Dan srca na inicijativu Udruge dijabetiara pokazalo je da se graani Murskog Središa ne mogu pohvaliti dobrim zdravstvenim pokazateljima, pa je svaka akcija koja promovira šetanje i kretanje dobrodošla. U Križovcu, naselju u sklopu Grada, 10. listopada održat e se takoer manifestacija posveena plodovima zemlje i jeseni. Sve te aktivnosti važne su za dobar osjeaj ljudi u gradu, kazao je Srpak. Rudarsko - murski put sve je više prihvaen od brojnih individualnih šetaa, Grad ga želi brendirati, a to je mogue i ovakvim organiziranim šetnjama. (BMO)

Piše: Ivan Šopar

Ocjenjivanje meda Važnost pelarstva od nekad do danas (2)

U sklopu svojih redovnih aktivnosti Udruga pelara “Agacija“ i ove godine organizira ocjenjivanje meda. Uzorke mogu predati svi pelari bez obzira na to jesu li lanovi udruge, no uz uvjet da je med s podruja Medjimurja. Prikupljat e se u prostoriji Agacije u akovcu, A. Schuelteis-

sa, 14. listopada (etvrtak) i 16. listopada (subota) u vremenu od 18 do 19 sati, a zatim e biti analizirani na Agronomskom fakultetu u Zagreb pod vodstvom prof. dr. sc. Nikole Kezia koji je ujedno i lan Agacije. Uzorak ine 3 staklenke meda težine po 1 kg, a cijena po uzorku je 250 kn. (vk)

Meimurski pelari veinom su ukljueni u Udrugu pelara “Agacija“ koja se brine o unaprjeenju pelarstva u našoj županiji. Prema evidenciji registra pelinjaka i broja pelinjih zajednica, u Meimurju ima 300 pelinjaka s oko 10 do 12 tisua aktivnih pelinjih zajednica. Udruga broji 158 lanova koji su veinom lanovi Hrvatskoga pelarskog saveza, uz to veina lanova ima opepriznate svjedodžbe za zanimanje pelar i stalno se educiraju preko predavanja i praktinih radionica u cilju boljeg pelarenja, a posebno kvalitete pelinjih proizvoda. Registrom pelinjaka obuhvaeni su gotovo svi pelinjaci u našoj županiji, osim tzv. ilegalnih pelinjaka koji e se trebati legalizirati u skladu katastra pelinje paše ili e biti dislocirani. Ilegalni pelinjaci i pelinje zajednice predstavljaju veliku opasnost za

ostale pelinje zajednice u blizini jer nemaju kontroliranu zdravstvenu skrb, pa mogu biti žarišta nekih opakih pelinjih bolesti. Registar pelinjaka je sukladan kapacitetu katastra pelinje paše jer na odreenom podruju može biti odreeni broj pelinjih zajednica o emu odluuje lokalni pelarski povjerenik. Vlasnik zemljišta time nema pravo naseliti pelinje zajednice ako je podruje ve prenapueno pelinjim zajednicama. Danas pelari muku mue sa raznim tretiranjima kemikalija u prirodi koje ak ne moraju biti toksine za pele i ljude ali zbunjuju pele jer gube orijentaciju ili se ne mogu vratiti u košnicu jer ih pele stražarice ne puste u košnicu zbog stranog mirisa, feromona i dr. Utvreno je da pele burno reagiraju na ukljuivanje mobitela, što je potvrda da elek-

tromagnetski valovi odreene frekvencije smetaju pelama, a toga svakim danom ima sve više i signali su sve jai. Prema tome, pelar treba uložiti puno truda da bi pelinje zajednice održao zdravima i u dobroj kondiciji. Razna tretiranja insekticidima u poljoprivredi, tretiranja protiv komaraca, mirisi i dim od paljenja smea, posebno plastike (dioksin), od strane nesavjesnih graana takoer negativno utjee na stanje pelinjih zajednica. Na žalost, esto se ponašamo kao da je Zemlja samo naša ne mislei kako e to utjecati na cjelokupni ekosustav, pa nam esto smetaju i pele u našoj blizini ne mislei da je pela bitan imbenik ekosustava i bitna karika u hranidbenom lancu u prirodi. Prema nekim znanstvenim spoznajama nestanak pela izazvao bi nestanak velikog broja

biljnih vrsta, pa prema tome i životinja, što bi se katastrofalno odrazilo na život ljudi, pa upravo zato trebamo ustrajati na plemenitom zadatku održivosti pela za budua pokoljenja. Držanje pela, mjesto i smještaj pelinjaka regulirano je Zakonom o držanju pela kojeg se moraju pridržavati svi pelari, ali i unato tome pela u letu se može nai i na najneuobiajenijim mjestima te svojim ubodom ugroziti osobu koja je alergina na ubode, pa takve osobe trebaju biti posebno oprezne kad se nalaze u prirodi. Život u prirodi donosi radosti ali i rizike, a kako smo mi dio prirode ne možemo živjeti u sterilnom okruženju. Na kraju, pelar u tom plemenitom poslu, sa dobrom pelarskom praksom, je entuzijasta a mora biti i ekolog i biolog s jedne strane, te dobar tehnolog za pelinje proizvode.


16

Dobro je znati SALON STOLARIJE MARLEX, E. i G. LEGENSTEIN 11, ČAKOVEC Tel: 040/384-234

Za avansna plaćanja nudimo poseban popust!

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.


12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

RADENKO HAŽI, voar i vinogradar iz Jurovaka, nema problema s prodajom jabuka AKOVEKI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

Smokve z goric Dobra jabuka uvijek je na cijeni Premda je država utvrdila zajamenu cijenu konzumne jabuke u iznosu od 2,60 kuna po kilogramu i premda se govori da konano nee biti problema s prodajom i naplatom jabuka, ve je ovog trenutka više nego jasno da sve nee ii željenim tijekom. Naime, mnogi voari, prvenstveno proizvoai jabuka, poueni su lošim iskustvima iz proteklih godina, kada im kupci nisu ni na vrijeme ni dogovoreni iznos platili po nekoliko mjeseci, pa i skoro godinu dana. Ovog trenutka berba jabuka je u punom zamahu i dok mnogi voari nisu na isto što, kako i kome prodati jabuku, Radenko Haži iz

Smokve su debele kao kruške, a tek sone! Malo kišno, malo oblano i najmanje sunano vrijeme utjecalo je na dogaanja na akovekom sajmu i placu. Naime, robe je bilo dovoljno, ali je kupaca bilo relativno malo, odnosno manje nego kada sunce sije. Novost u ponudi jesu smokve iz meimurskih gorica i vonjaka, koje su krupnije i sonije od jadranskih, odnosno primorskih. Solidna je ponuda kestena, paprika, patlidžana i raznog cvijea, osobito mauhica koje najavljuju približavanje dana Svih

svetih. Dobra je ponuda drva za ogrjev, no ljudi previše ne kupuju, kao da zime nee uskoro biti. (S Mesari, Z. Vrzan) CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - smokve - kesten - zimike - patlidžan - paprika - krumpir - kukuruz - mauhice - erika

14 kn/kg 10 kn/kg 8 kn/kg 5 kn/kg 6 kn/kg 2 kn/kg 1,1 kn/kg 5 kn/kom 20 kn/kom

Prodaja jabuka kod kue na lijepo ureenom štandu

Paleta Hažievih proizvoda

Jurovaka tih nevolja jednostavno nema. - Zaista ni jedne godine nemam problema s jabukama i mogu rei da je jabuka mojoj obitelji izvor egzistencije i napretka koji je vidljiv na našem gospodarstvu. Nisam ja nikakav umjetnik ili udotvorac, nego radim pošteno i korektno, što su prepoznali kupci i potrošai naših jabuka. Samo u poetku su me pojedinci preveslali, ali sam ih proitao i više s njima nisam želio imati nikakav posao, premda su nudili više cijene nego drugi. Odgovorno tvrdim da dobra jabuka uvijek ima cijenu, kupca i potrošaa. Nasuprot tome, loša jabuka zagubi se u šumi raznih interesa i na kraju voar ima samo velike gubitke i nevolje. Kao i u svakom drugom poslu, i kada su u pitanju jabuke, treba biti kvalitetan u proizvodnji i poslovan u odnosu s kupcima i potrošaima. Kada si takav, onda je jabuka isplativa, bez obzira na konkurenciju, koja esto puta nije lojalna i poslovna, govori Haži, koji u svojim vonjacima godišnje ubere izmeu 30 i 40 tona kvalitetnih jabuka.

kupci plaaju i više nego Hažievi oekuju. Osobito se to odnosi na sortu zlatni delišes. Oko 85 posto jabuka prodaju, a 15 posto prerauju u sok, ocat i jabuno vino te sušeno voe (jabuni ips). Haži je uvjeren kako se voarima ne isplati graditi hladnjaa ili skladišni prostor nego je najbolje jabuku prodati u vonjaku, dakle, sa stabla. - Nema tako loše jabuke da se ona ne bi mogla iskoristiti, odnosno preraditi. Naravno, potrebno

ju je pobrati i potom je preraditi te proizvod plasirati na tržište. Stranci koji nam dolaze iz SPA Golfer Resorta Sveti Martin oduševljeni su našim prirodnim sokom, octom i vinom od jabuka, koji su proizvedeni od plodova niže klase, naglašava Haži, i dodaje da ništa ne dolazi preko noi, ali da se rad i dobra roba uvijek isplate. Osim jabuka, Hažievi proizvode vrhunsko vino chardonay i graševinu, a donedavno su proizvodili med i rakiju. (Stjepan Mesari)

Sve se iskoristi i proda Jabuke obitelji Haži odlikuju se kvalitetom jer rastu u briježnom, autohtonom okruženju, pa esto puta

Radenko i kerka Tatjana nazdravljaju jabunim vinom

KUTAK ZA agrosavjet

Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Prvi pretok vina Prvi pretok radimo kada je završeno alkoholno vrenje tj. kada se sav šeer pretvorio u alkohol i CO2 te kada se mlado vino proisti, vremenski to bi bilo od sredine studenog do kraja sijenja. Za prvi pretok vina potrebno je voditi rauna da je vino provrelo bez ostatka šeera, jer preostali šeer može uzrokovati mlijeno – kiselo vrenje tzv. zavrelicu (za suho vino dopušta se 4 g po litru neprovrela šeera, a octene kiseline da ne prelaze 0,8 g po litru)

te da je završeno malolaktino vrenje tj. razgradnja jabune kiseline. U nepovoljnim godinama (nedovoljna tehnološka zrelost) prvi pretok odgaamo kako bi se prirodnim putem (djelovanjem bakterija i kvasaca) proveo biološki proces razgradnje jabune kiseline u mlijenu kiselinu koja daje harmoninost vinu. Pretakanj se preporua kada se istalože vinske soli - tartarati, koji uzrokuju stvaranje taloga u bocama i zamuenje vina koja su

smještena u prostorijama s veim temperaturnim oscilacijama. Taloženje tartarata pospješujemo dodavanjem metavinske kiseline i to 10 grama na 100 litara vina, ili za one koji imaju male koliine vina rashlaivanjem podrumskih prostorija otvaranjem vrata nekoliko dana. Prije pretoka potrebno je napraviti zrani test u tajanju od 24-48 sati i ako vino posmei dodajemo 10-15 grama kalijevog metabisulita ili 1-1,5 dcl sumporaste kiseline na 100 litara vina i to 48 sati prije pretakanja. Vrstu pretoka, otvoreni ili zatvoreni odreujemo prema vrsti vina, eventualnim manama koje želimo odgoditi ili karakteristikama koje želimo zadržati, ali o tome u sljedeem nastavku.


12. listopada 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Do zdrave hrane u ugostiteljstvu vlastitom kontrolom procesa proizvodnje

Opasnosti za ljudsko zdravlje iz hrane Temeljni preduvjet poslovnog uspjeha u ugostiteljstvu je zdrava i kvalitetna hrana. Meutim kako biti siguran da hrana koju pripremamo ne sadrži: 1. Štetne bakterije i njihove toksine, viruse, plijesni - njihove toksine (mikotoksini) te parazite. 2. Štetne kemijske tvari: ostaci veterinarskih lijekova, ostaci sredstava za zaštitu bilja (pesticidi), teški metali i opasne tvari koje sami stvaramo kod prženja, 3. Mehanike neistoe: kosa, dlaka, nejestivi dijelovi biljaka, dijelovi kukaca, estice zemlje, drvo, plastika, staklo i slino. Sve navedeno su opasnosti za zdravlje ovjeka koje se mogu nalaziti u hrani. Mikrooroganizmi i štetne kemijske tvari (opasnosti pod 1 i 2) ne mijenjaju svojstva namirnice – izgled, boju, konzistenciju, miris, okus i teksturu (osjeaj kod žvakanja) ak i ako se umnože

u namirnicama. Upravo zato ih ne možemo otkriti našim osjetilima. Mehanike neistoe se takoer vrlo teško otkriju unaprijed. Otkrije ih gost kad pone uživati jelo.

Zaštitne mjere za kontrolu opasnosti u pripremi jela Kljuno je pitanje što bi trebalo uiniti da se u pripremljenom jelu ne nau navedene opasnosti za ljudsko zdravlje? Samo je jedan odogovor. Treba uvesti vlastitu kontrolu svih postupaka – radnji u procesu pripreme jela – samokontrolu. Da bi samokontrolu mogli uinkovito provesti u praksu pomaže nam sustav – «struni alat « kojeg zovemo HACCP (poetna slova od engleskih rijei: Hazard – opasnost; Analysis – analiza; Critical – kritini; Points – postupak; Analiza opasnosti kritinih postupaka).

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E:

Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Da bi ga uspješno primjenili u svojem restoranu potrebno je kvalitetno teoretsko i praktino školovanje.. Samokontrola opasnosti u kuhinji Primjer iz prakse Nedavno se na jednom velikom okupljanju ljudi dogodila zaraza putem hrane. Oboljelo je puno ljudi. Mnogi su završili u bolnici. Ima li što gore za ugostitelja? Naravno da nema. U paniranom mesu je pronaena opasna bakterija. Da je raena kontrola temperature ulja (oko 150 – 160 oC) i temperature u proizvodu (>82oC) termometrom, nikako se ne bi dogodilo da štetne bakterije prežive. Osim toga takav proizvod se nakon prženja ne smije hvatati golim rukama – treba koristiti pribor. Nakon pripreme za dulje uvanje od 2-3 sata namirnica

se mora uvati na temperaturi >600C. Kada bi se pri pripremi jela pridržavali ovih normi – provodili samokontrolu - navedena zaraza se ne bi mogla dogoditi. Upravo zato potrebno je obrazovati ljude. U predvianju znanja koja nam trebaju za budunost kontrole hrane svakako treba ukljuiti navedene alate (HACCP). mr. sc. Bojana Božovi, dr. vet. med. Bioinstitut d.o.o. akovec

VAŠ VRT - Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

Iako je prošao rujan, još možemo sijati travu Evo, mi zeleni smo jako fleksibilni, kažemo sijati u rujnu, ako ne, ako morate odmarati, možete i u listopadu, ako ni u listopadu niste našli nikoga da nažulja ruke umjesto Vas, saekajte do proljea. Možda za Boži dobijete na dar nešto za tu svrhu. Izbor sjemena, odnosno sjemenske mješavine ovisi o tipu tla, o tome dali je travnjak sunan ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Kuni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost optereivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom. U sjemenskim mješavinama nalazi se 3,4-5 vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nosilac bitnih svojstava, a ostale ju prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obino se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 kvadratnih metara, a postotak klijavosti im se kree od 65-90 %. Onima koji obeavaju više, nemojte vjerovati.

Od velike želje možda trava isklije i 100% ali ako se uzme u obzir da je sijanje trava ipak jedan teži posao, za pretpostaviti je da vaš odnos s duhovnim nee biti na 100% pa ni klijavost nee biti takva. Ali kad Priroda uini svoje i vlatke trave se ponu probijati iz zemlje (to se zove nicanje) svakako zahvalite majici prirodi na takvom daru i ona e vam dati lijep travnjak. Pitanje prve košnje jest biološko, moralno, estetsko i tehniko pitanje. Izgled i kvaliteta travnjaka izravno ovisi i o redovitoj i pravodobnoj košnji. Naješe se travnjak kosi kada trava dosegne visinu od oko 10 cm. Iznimka od toga je mlada trava koju kosite prvi put. Nju treba pokositi kada naraste otprilike 5-7 cm. Tada je preporuljivo koristiti strižnu ili runu kosu , jer rotacijska može poupati mlade busene trave zbog slabijeg korijena. Obavezno pokosite travu prije nego što padne snijeg, jer e zimi pod snježnim pokrivaem trava poeti truliti, pa e vaš travnjak u proljee izgledati vrlo ružno. Ne volim rije ‘ružno’ pogotovo ne na kraju razgovora, zato u ovo prianje o travnjacima završiti podsjeanjem na divan osjeaj koraka bosim nogama po svježe pokošenoj gustoj tratini. Pozdravi iz IVE!


20

Mozaik

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ KANADE U IVANOVEC

Veliki jubilej proslavljen u rodnom kraju Onima koji su ekali kao da avion iz Kanade nije letio nekom odgovarajuom brzinom, jer su braa i sestre starije životne dobi s puno nestrpljenja ekali svoju roenu sestru iz Kanade i njezinu obitelj. Teta Anika, kako je svi u široj obitelji zovu, željela je svoj brani zavjet 50. godišnjice braka sa svojim mužem, porijeklom iz Italije, proslaviti doma u Mei-

murju, gdje je i roena, a ve više od pola stoljea živi u Montrealu. Te nedjelje u rujnu bilo je veliko slavlje u crkvi Svetog Vida u župi Blaženog Alojzija Stepinca, jer su s njima svoju 40. godišnjicu braka proslavili i brati Dragutin rep sa svojom ženom. I oni su samo za tu prigodu doputovali iz Kanade. Bilo je ve i ranijih posjeta Hrvatskoj i rodnom do-

mu, ali ovaj je bio uprilien baš za zahvalu Bogu za sve lijepe i teške dane koji prate svaki ljudski život. Po prvi put majinu Domovinu, tete, strine i strieve mogli su susresti sinovi Frenki i Toni, skoro pa pedesetogodišnjaci. Susretu, upoznavanju i veselju brojnih bratia i sestrini nije bilo kraja. Sa širokim osmjehom

na licu govorili su nam kako im je ovdje lijepo. Tu su se našli i prijatelji iz Kanade koji su obišli svoje obitelji u Ivanovcu. Za ljubav i prijateljstvo svojim prijateljima iz mladosti ak iz daleke Australije doputovali su Ivan i Verica Križai iz Male Subotice. Ljubav ne gleda kontinente i oceane i nema granice, rekli bi mnogi.

Sretni slavljenici

Slavljenici s obitelji, rodbinom i prijateljima za uspomenu

Na kraju svete mise župnik vl. Danijel Bistrovi izrekao je slavljenicima tople rijei estitke. Kad su zajedno na kraju sa zvucima trube zapjevali “Meimurje, kak si lepo zeleno”, teško je bilo zaustaviti suze. Poslije toga zajednika otografija pred

crkvom, a onda žurno u autobus da bi se zajedno otputovalo na “veliko gustuvaje“ u restoran “K Jeleni”. Ples, smijeh i radost meu rodbinom i prijateljima potrajali su do dugo u no. Ostat e prelijepe uspomene i sjeanja, ali i velika želja za novim susretom. ()

ŽUPAN KOD AKOVEKIH FRANJEVACA

ŽUPANIJSKA bolnica akovec

U prvom planu obnova crkve i samostan Sv. Nikole biskupa

Stalni dušobrižnik veleasni Lonari

Povodom blagdana Sv. Franje Asiškog meimurski župan Ivica Perho obišao je akoveki Franjevaki samostan u kojem je proveo ugodnih sat vremena razgovarajui s gvardijanom ra Stankom Belobrajdiem. Posjet je bio prilika da se Perho upozna s tijekom radova na obnovi oltara župne crkve Sv. Nikole biskupa, koji je prije nekoliko godina skinut sa svog mjesta i otpremljen restauratorima. - Obnova drvene konstrukcije, kipova i ukrasa ide svojim

tijekom, a najviše ovisi o financijskim sredstvima. Nakon što restauratori završe svoj posao, oltar e zasjati u svom prvobitnom sjaju, rekao je izmeu ostaloga ra Belobrajdi. Župan Perho pak je obeao da e Županija i dalje, ovisno o financijskim mogunostima, pomagati obnovu interijera samostana i crkve, jer se radi o vrijednom povijesnom spomeniku, a za istu su predviena sredstava u županijskom proraunu.

ŽUPA SVETOG ANTUNA Padovanskog akovec

Sveti Franjo s pticama Povodom blagdana Svetog Franje Asiškog, utemeljitelja ranjevakog reda, u župi Svetog Antuna Padovanskog na akovekom jugu blagoslovljen je bronani kip Svetog Franje Asiškog s pticama, iji je on i zaštitnik. Kip visok 2,5 metra i težak 200 kilograma blagoslovio je ra Željko Železnjak, ranjeva-

BOG MOJIH DETALJA

Po Mariji k Isusu Prošli tjedan proslavili smo Dan neovisnosti naše domovine Hrvatske, a dan prije bio je blagdan Gospe od krunice, koji je uveden u Crkvu kao zahvala za veliku pobjedu kršanske flote nad turskom, u glasovitoj bitki kod Lepanta, 7. listopada 1571. Rekao bih da se nije moglo bolje urediti – domovinska neovisnost i Gospa od krunice. Naši junaci, branitelji, nosili su krunicu oko vrata i izvojevali pobjedu, zato je domovinska neovisnost spomendan slobode koja nam je zaslužena vjerom u Boga, po molitvi krunice. U davnini, kod Lepanta, zaustavljena je turska najezda. Do

tada Turci nisu znali za poraz ni na kopnu, ni na moru, pa je u Europi bilo duboko uvriježeno mišljenje o turskoj nepobjedivosti. Ali udo se dogodilo – kršani su pobijedili po molitvi krunice. Tako je bilo i u Domovinskom ratu – s krunicom oko vrata pobijedili smo daleko jaeg. Meutim, slobodu trebamo znati uvati. Moramo je uvati od ‘’modernih’’ neprijatelja. Kakvi su današnji neprijatelji naše slobode? Nevjerojatno ali istinito – danas su oni nevidljivi tj. duhovni. U ono staro doba neprijatelj je bio javan. Znalo se koja je njegova mo i organizacija, koje su njegove pozicije. Treba rei da kako god bilo, kad je

vidljiv, neprijatelj je nekako lakši, zna se protiv koga se bori. Opasniji je skriveni ili duhovni neprijatelj, i takvi danas prijete našoj Domovini – duhovni, skriveni ili nevidljivi neprijatelji. Njih uglavnom nitko ne zove takvim imenima, ak što više, proglašava ih se dijelovima filozofije, znanosti, humanizma, kulturnog nasljea, slobodom, ljudskim pravima… Jedan od takvih duhovnih neprijatelja je moralni relativizam, stav koji drži da ne postoji apsolutna moralna istina, koji smatra da svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje i ustrajati na tome, koliko god se ono drugima inilo pogrešnim. To se tada naziva slobodom i zahtjeva od drugih toleranciju. Moralni relativizam je sistem koji sugerira da je nemogue odrediti i imati objektivne vrednote, da je sve

ki provincijal, koji je potom i predvodio sveto misno slavlje u zajedništvu s domaim župnikom paterom Antunom Jesenoviem i vikarom susjedne ranjevake župe ra Josipom Vukojom. Kip je rad akademskog slikara Josipa Poljana iz Zagreba. (sm, PJ)

dopušteno i da ništa nije sveto. Po njemu se istina prilagoava danoj situaciji – prema odreenim kulturnim ili povijesnim okolnostima. On zastupa stav da je neosnovano da osoba ili grupa ljudi procjenjuje postupke drugih. To pojednostavljeno znai da svatko u ime ‘’svoje istine’’ može opravdavati sve što radi, pa ak i rat, a to je strašno i nedopustivo. Duhovni neprijatelj je vrlo opasan, i s takvim se danas mi suoavamo, a njegovo je ime – relativizam! Kriza vrednota nikoga ne smije ostaviti ravnodušnima, ni Crkvu, ni društvo. Stoga smo pozvani na duhovnu borbu, na borbu za ideale i moralne vrednote. Kriza istine postoji, ali kršani imaju izlaza – krunicu! U molitvi krunice, Marija nas drži za ruku i vodi k svome sinu Isusu, uvodei nas tako u

Županijska bolnica akovec, odnosno korisnici njihovih usluga (pacijenti) od sada svaki dan mogu biti na svetoj misi u bolnikoj kapelici. Novi i stalni dušobrižnik je veleasni Milan Lonari, donedavni župnik u Virju, a ranije u meimurskoj Orehovici. Svete mise služe se svaki dan u 16.30 sati, klanjanje je svaki etvrtak, a duhovni razgovor sa sveenikom je nakon svete mise. Od ponedjeljka do petka od 10 do 13 sati te subotom od 16 do 19 sati veleasni Lonari obilazi bolesnike. Veleasnog Lonaria može se dobiti na teleone 040/361-002 i 091/557-8668. Njegovim dolaskom meimurski župnici i akoveki ranjevci osloboeni su tjednog de-

žuranja, odnosno služenja misa u akovekoj bolnici. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 12. listopada Bruno, Serafin srijeda, 13. listopada Edvard, Edita etvrtak, 14. listopada Divko, Krasna petak, 15. listopada Terezija, Trezika Piše: vl. Antun Štefan cjelokupnu tajnu spasenja. Ona je dobila bitke u dalekoj i u nedavnoj povijesti, a takva je i danas – sjajna obrana od moralnog relativizma, kojemu ništa nije sveto. To je istinska neovisnost.

subota, 16. listopada Margareta, Gerard nedjelja, 17. listopada Ignacije, Cvjetko ponedjeljak, 18. listopada Luka, Flavijan


za velike i male

„Jabuari“ nagraeni ekološkim kampom u Austriji! provodila ga je skupina uenika prvog razreda i dio lanova novinarske skupine pod vodstvom profesorice Zlatke Grahovec u suradnji s profesoricom Žaklin Lukša i uz brojne savjete gospoe ravnateljice Tee Dragi Runjak, kao i profesorica Marije Vuk i Nevenke Sinkovi. Prva nagrada uz zasluženo priznanje, donijela je vrijedno Pripremila: Katarina Škvorc, iskustvo našim jabuarima: jedGimnazija akovec notjedno putovanje Austrijom od 19. do 26. rujna 2010. Tijekom prošle školske godine Gimnazija se ukljuila u meunarodnu školsku inicijativu „Europske škole za život na planetu – zajednikom akcijom za životnu sredinu Europe” u organizaciji Svjetske zaklade za zaštitu prirode i Zaklade Erste. Ekipa gimnazijalaca osmislila je projekt Bakine jabuke kojim su istraživali stare sorte jabuka i nastojali pokazati lokalnoj zajednici kako se konzumacijom lokalnih proizvoda, u ovom sluaju starih sorti jabuka, može smanjiti ekološki otisak. Projekt su na završnom dogaaju 4. lipnja 2010. predstavili uenica Margareta Bali i profesor Petar Pavlic, a tijekom školske godine

Dan prvi Krenuli smo u nedjelju 19. rujna. Naše prvo odredište bio je Be. Glavni grad Austrije kojem sam se osobno najviše veselila. Imali smo ast obii glavna mjesta u samom centru Bea uz sjajnog vodia, a da bi dan bio još bolji, naveer smo posjetili Prirodoslovni muzej. Ono što je bilo posebno u tom posjetu muzeju jest injenica da smo u muzej ušli kao posebna skupina nakon zatvaranja i to što smo imali posebnu ast doi na sam krov muzeja i promatrati nonu panoramu središta Bea. Pogled koji se ne zaboravlja!

Dan drugi Drugi dan pružio nam je

mogunost samostalnog istraživanja Bea, kako podzemnom željeznicom, tako pješice. U popodnevnim satima posjetili smo Zakladu ERSTE, organizatore ovog projekta i izleta. Takoer, posjetili smo Schönbrunn, prošetali se dvorcem i uživali u njegovoj okolini!

Dan trei Oprostivši se s Beom, krenuli smo u Nacionalni park Donau– Auen koji obuhvaa podruje uz Dunav od Bea do Bratislave. Uz predavanja o biljnim i životinjskim vrstama toga podruja, posjeta terariju, najzanimljivije tog dana bilo je veslanje rukavcima Dunava.

Mrzlo je i rosno jutro “Zdigni se, idemo na brotvo!” zakri mama “nejdem, tak se mi još spi. Ali, moram se zdii, a nedami se. Kaj e mi grozdje? Moren ja i bez njega. Trpajo me v auto kak vreo kalampera i idemo. Tek v trsjo sam se prav zbudil. Koli mene uda trsi, a iše ve grozdja. Bilo ga sako formo: beloga, rnoga i rlenoga. Saki bro dobil je konto v roke i krenul na posel. Konte su se punile. Motal sam se sim pak tam po trsju. Roke su mi bile zamozane, a losi mokre od megle. Grozdja je se ve bilo vu vreaj, a se meje na trsju. Koli polneva smo bili gotovi. Zmoeni zamozani i lani smo se seli za stol i jeli kak da nam je to prvo jelo v životo. Dok smo se si dobro najeli, bilo je vreme da idemo dimo z goric. V aute smo se znarivali s punaj vreaj grozjda. I dišli smo… Makar sam bil zamozani blaten i nadelalsam se ekam drugo brotvo. Ivan Dunjko, 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Prepovedala mi je jesen Prepovedala mi je jesen, Meglenim tihim jutarnjim glasom Kak stalno putuje Po tomu našemu svetu lepomu. Da leti na hrptu vetra mrzloga I sako zmoeno drevo

Vu šumi kušne. A ono onda malo boju premeni I zeleno listje najempot je žuto I rleno, I otpira svoj letošji jesenski ples. Potli pak dok s plesa dojde, Svoje najlepše obleke slee, Othiti kostaje i žire I pomalem na poinak dide. Unda jesen znova preleti, Na sivomu oblaku. Još jempot z dežom spere šumo I stiha dale odide. Kristina Novak, 8.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Jesen pred vratima Jesen je pred vratima, eka da ih otvorim. Žedna ovog kraja naše domovine. I kuca… kuca…kuca… Po mojem srcu kuca, ekajui da ga otvorim. Ali… htjela bih da nam društvo pravi Još malo ljeto. Jesen je tu pred vratima, eka da ih otvorim, S veseljem I da je ljubazno pozdravim. Otvaram vrata, Pozdravljam jesen… A ona… prelijepa… šarena… ulazi. Pozdravljajui ljude. Otvorite i vi vrata jeseni i Doekajte je s radoznalošu Jer… svaka je jesen drugaija. Ema Mesari

Dan šesti Kako se ovaj nacionalni park proteže i u Maarsku, posjetili smo i taj dio. U etnokui u selu Sarrodu iskušali smo se u izraivanju raznih predmeta od trstike i šaša, a popodne smo opet odmjerili snage u veslanju, ovaj put u kanuima. Mislili smo

da emo to isto tako odveslati s lakoom, no nije bilo baš tako jednostavno. Svakih nekoliko metara zastali bismo u šašu što nam je na poetku bilo smiješno, a još je smješnije bilo kad je netko drugi zastao u njemu.

Dan sedmi Sve što je lijepo kratko traje, pa je tako i naš izlet stigao kraju. Pred nama je bio još jedan, posljednji dan u Lutzmannsburgu, mjestu u Gradišu

Dan etvrti i peti Još jedan dan proveli smo u nacionalnom parku, no ovaj put bio je to Nacionalni park Neusiedler See. Tamo smo proveli cijeli dan vozei se biciklima i istražujui prirodu. Mogli smo puno toga nauiti uz pomo naših vodia, ekopedagoga koji su nam na najbolji mogui nain predstavili jedan od nacionalnih parkova Au-

Jesenske svaštice Na brotvi

strije. Posjetili smo i Obstbau, proizvodnju jabuka obitelji Leeb, kao i proizvodnju starih sorti rajica i drugog povra.

Svijet pria • Svijet pria

Zlatna jesen Noni sat. Pono otkucava. Mjesec pun. Vukovi zavijaju. Dozivaju nas. Osluhnimo jesen. Ona nas eka Pod Mjesecom pozlaena. Pjesmom vukova zadivljena. Zanosno, zavodljivo se smije I dolazi do nas, polako. Poodmakla no. Pred vratima jesen. Zaahurena. Zlaana. U naša mala srca ulazi. S radošu ih otvara. Smiješak nabacuje. Poinje vladati. Dah mi zastaje. Vujim glasom ozvuena. Mjeseinom pozlaena. Prekrasna. Lijepa. Zlatna jesen. Ema Mesari

Vani je jesen Namesto kaj bi ftii popevali, Megla se vlee, Nikam diti nee. A unda malo sunce posvetli, I zaas je veer. Dnevi su krajši postali, A noi jako duge. Jesen kak da bi mela dugoga kista, S šterim letno idem, Od lista do lista. Vuni veter puše, I na deš deši, A mi se nutri držimo, I sam vum gledimo. ovek bi mislil, Da jesen je tak tužna, Al ona lepo zgledi, Dok nam rlene jaboke rodi. Vlatka Tišlari, 8.a OŠ IVANOVEC

poznatom po termama i vinogradarstvu. Dan smo proveli istražujui prirodu toga kraja, a veer je bila posebno zanimljiva. Naime, u selu Veliki Borištof u Interkulturalnome centru KUGA (Kulturna zadruga) ugostili su nas Gradišanski Hrvati. Predstavili su nam svoju povijest, svoj jezik i nastojanje da ga ouvaju. Poslastica na kraju bio je i koncert mladog austrijskohrvatskog benda Cofeeshock Company. Ovih sedam dana prebrzo je prošlo. Nauili smo jako puno o susjednim zemljama, kako o prirodnim speciinostima, tako i o kulturi i povijesti, ali smo i ojaali ljubav prema našem zaviaju, kao i svijest o tome kako njegov opstanak ovisi o našoj brizi i postupcima. Stoga, zahvaljujemo i organizatorima, školi i profesorima koji su nam omoguili ovo putovanje i ovo životno iskustvo!

Piše: Žarko Skok

Tarini ježii - Renato, zar ovo malo stvorenje uvijek mora ii s nama? - pitao je posprdno Marko svog prijatelja. Renato malo iskrivi usta i pogleda iza sebe. To malo stvorenje bila je zapravo njegova sestra Tara koja se esto sama tiho igrala nedaleko od njih. etvrti u tom društvu bio je najstariji - Vinko, promišljen i uvijek s nekim novim idejama. Tog su dana djeaci odluili napucavati jedan drugome loptu, dok se mala Tara igrala u pješaniku. Tik uz to igralište jedan je susjed ve ranije iskopao povelike rupe za ogradu. Iako joj je brat posebno napomenuo da se ne približava rupama, Tara je

nošena djejom radoznalošu pogledavala upravo prema tom mjestu. Nitko od djeaka nije primijetio da ve duže vrijeme gleda samo jednu od njih. - Renato, Renato! - vikala je glasno sekica. – Što sad hoeš? - ljutio se Renato prigušeno, ali više zbog svojih prijatelja. Ipak krene prema njoj, znao je da ga nikad ne zove bez razloga. – Pogledaj tu - uperi Tara prsti u jednu od rupa. Unutra je bilo pet malih ježia koji su pokušavali izai van. Svojim su se nožicama, ak i njuškicom, snažno upirali ali bezuspješno. Nekako bi došli do pola, a onda su se po rahloj zemlji samo otkotrljali natrag na dno. Ubrzo su stigli Vinko i Marko te su i oni gledali ovaj nesvakidašnji dogaaj. - Trebali bi ih negdje pospremiti - javila se mala Tara, gledajui ih oima punim nade. – Znam, mogli bi u tvoju sobu - nacereka joj Marko.

– Ima malecka pravo - javi se Vinko – ježevi su korisni, a u ovoj rupi bi možda i uginuli. – Da, samo kako? - pitao se Renato. Marko bez rijei otri do kue i donese veliku kartonsku kutiju. Na taj nain se opravdavao za svoje ponašanje. Renato une i pažljivo digne jednog ježia i stavi ga u kutiju. - Vjerujte mi, uope ne osjeam bodlje - ree veselo. Uskoro su svi mali ježevi bili u kutiji. Bojažljivo su istraživali novi prostor. Nakon što su ih se nagledali, Vinko uzme kutiju u ruke. – Odnijet emo ih mom djedu, on e znati što dalje. Dobroudni djed Franjo bio je ganut djejom pažnjom. Njegovo veliko, ograeno dvorište s vonjakom i povrtnjakom bilo je idealno mjesto za ježie. – Bravo djeco, tko se toga prvi dosjetio? - pitao ih je – Moja seka! - brzo ree Renato. Ovog je puta morao biti ponosan na nju.

Likovna izložba Sara Blažon DOMAŠINEC

Ivan

Lipi Kristijan, 7.r OŠ DRAŠKOVEC


22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Blanša Blaževi (34) i Igor Pavi (38) iz Šenkovca dobili su sina Brunu, roenog 29. rujna u 12.48 sati.

Matija (29) i Kristina (30) Branilovi iz Trnovca dobili su Leu, roenu 1. listopada u 13.55 sati.

Antonio (32) i Sanja (37) Korpar iz akovca dobili su Karla, roenog 1. listopada u 7.10 sati.

Tomica (30) i urica (24) Soboan iz Lapšine dobili su Dinu, roenog 29. rujna u 14.30 sati. Kod kue je bracu doekao David (16 mj.).

U MEIMURSKOJ ŽUPANIJI obilježen Meunarodni djeji tjedan

Bojan Jambroši razveselio mališane u Županijskoj bolnici U sklopu obilježavanja Meunarodnoga djejeg tjedna na odjelu pedijatrije Županijske bolnice akovec kroz cijeli je tjedan organiziran niz aktivnosti kojima se djeci nastojao olakšati boravak u bolnici. Tako je u etvrtak mališane posjetio mladi akoveki pjeva Bojan Jambroši. Bojanovo se ime sve eše veže uz humanitarni rad, pa se tako bez oklijevanja odazvao i razveselio djecu u bolnici rodnoga grada. Ugodni razgovor nije mogao protei bez pjesme, a na repertoaru su se osim Bojanove “Ne govori da me znaš” našle i brojne djeje pjesmice. Bojan je takoer ispriao kako teku pripreme za nadolazei show “Ples sa zvijezdama” u kojem e sudjelovati, a za djecu je imao i male poklone.

12. listopada 2010.

Marijan (28) i Adrijana (24) Dobrani iz Makovca dobili su sina po imenu Edi, roenog 1. listopada u 16 sati. S bracom je pozirao Erik (3).

Djeca akovekih djejih vrtia posjetila Meimursku županiju

Djeca iz vrtia “Žibeki” i “Cvrak” imala su brojna pitanja za župana Perhoa

Bojan Jambroši uljepšao je bolnike dane mališanima u Županijskoj bolnici

Osim Bojana, protekli su tjedan djecu u bolnici posjetili i Djeje gradsko kazalište akovec s pred-

stavom “Dvije ajne žlice prašine”, kazališna družina Trinaestii s predstavom “Razvikani pjetli” a odr-

žana je i likovna radionica pod vodstvom Blaženke Bašek. (bš)

Meunarodni djeji tjedan obilježen je i u Meimurskoj županiji, koju su u etvrtak posjetila djeca Djejih vrtia “Žibeki” i “Cvrak”, u organizaciji Društva “Naša djeca” iz akovca, a u pratnji svojih odgajateljica. Mališani su tom prigodom županu Ivici Perhou predali listu sa svojim željama i zahtjevima.

Nakon druženja i odgovaranja na djeja pitanja, župan je u razgovoru s okupljenim novinarima istaknuo da najmlai lanovi društva ne smiju osjeati gospodarsku krizu, te da je svima u politici jedna od glavnih zadaa osigurati im bezbrižno djetinjstvo.


GUSTAFI - sjajan nastup u Paladinu Jedinstveni istarski bend urbanog zvuka, koji prireuje uvijek i posvuda gdje nastupa prave fešte, u subotu je isto potvrdio i u akovekom Paladinu. Skup odlinih glazbenika na elu s frontmenom Edijem Maružinom i atraktivnom Barbarom Munjas, koji daju tijekom cijelog nastupa posebnu energiju, akoveku publiku doveli su do usijanja i priredili odlinu dva i pol satnu zabavu. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

SluĹžbeno zapoela nova sezona Tribine  NOVI SKI KATALOG ZIMA 2010/2011

zatraĹžite katalog u naĹĄoj poslovnici!

.203$6=$*5(%GG 9$018',69,-(7 LWRSRSRVHEQLPFLMHQDPD $.&,-(/$670,187(3218'(),567 0,187(3218'(

 .203$629,6.,./8%29, u Austriji / Matrei, Sillian i Zillertal 02.01.-08.01. 6 polupansiona od 3.695 kn u Italiji / Kronplatz, Canazei i Arabba 01.01.-08.01. 7 polupansiona od 3.695 kn FRANCUSKA AUTOBUSOM Valmenier, Val Thorens, Val Cenis, Risoul,Chamrousse 02.01.-09.01. ve od 1.730 k i joĹĄ mnogo toga...www.kompas.hr

 +,738729$1-$ zrakoplovom iz Zagreba! ANTALYA 20.10. hotel 4*, 8 all inclusive od 1.870 kn EGIPAT-KRSTARENJE NILOM 14.10. upoznajte znamenitosti i "udesa" drevnog Egipta 8 dana ve od 6.395 kn

18',02, zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika (Wizzair, Germanwings, Ryan Air...)!! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

Ĺželite neĹĄto drugo i drugaije, nudimo vam JESENSKA PUTOVANJA LONDON 29.10., 4 dana avionom ve od 2.995 kn PRAG 29.10., 4 dana autobusom ve od 995 kn LISABON 29.10., 5 dana avionom ve od 4.795 kn RIM 29.10., 4 dana avionom ve od 2.295 kn

:(//1(66 OPATIJA | GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* WELLNESS PAKETI do 29.12.2010. 3 dana od 958 kn

Frlji i ZKM suprotstavili se Crkvi i na akovekim daskama koje Ĺživot znae Nova sezona Tribine  i sluĹžbeno je zapoela. A za poetak Centar za kulturu u goste je doveo kontroverznu predstavu “Buenje proljeaâ€? redatelja Olivera Frljia i u izvedbi Zagrebakog kazaliĹĄta mladih. Predstava je napravljena po komadu njemakog dramatiara Franka Wedekinda, koji je sam autor Ĺžanrovski odredio kao djeju tragediju. U njoj se redatelj koncentrirao na problem seksualnog sazrijevanja adolescenata, te institucije koje na ovaj ili onaj nain formiraju njihov seksualni identitet. U ovom sluaju Frlji se najviĹĄe bavio ulogom Katolike crkve, odnosno problematizirao je nain na koji Katolika crkva kroz zabrane i propise formira seksualni identitet mladih, ali i cijele druĹĄtvene zajednice. O predstavi ve se mnogo pisalo i diskutiralo. MiĹĄljenja su o njoj podijeljena - od oduĹĄevljenja zbog beskompromisnog progovaranja o munim temama pedoilije, homoseksualnosti i Edipovom kompleksu, do potpunog zgraĹžanja i traĹženja da se predstava prestane izvoditi. Nisu udne ove reakcije jer je jednako u cijelom svijetu joĹĄ od 1881. godine, otkako je Wedekind napisao dramu. Tako je ona svoju praizvedbu ekala 15 godina, a i onda su deĹžurni duĹĄobriĹžnici traĹžili da se predstava ukine i zabrani. Kod nas najglasniji su bili crkvenjaci, koji smatra-

ju da se o takvim temama ne bi trebalo progovarati – kao da je bolje pomesti ih pod tepih i praviti se da Mount Everest ispod tepiha ne postoji ili da nije bitan. No, njima redatelj Frlji nije ostao duĹžan, pa je u istupima u medijima progovorio o tome: Problem je u publici kojoj njezine vlastite predrasude postaju mjerilo onog ĹĄto gleda. ‘Buenje proljea’ je i o tome. Svima je malo previĹĄe da idem u takvu vrstu direktnosti gdje kriĹž pretvaram u svastiku. To sam napravio namjerno, u punoj svijesti, Ĺželei pokazati ono latentno faĹĄisoidno u crkvi, ali i druĹĄtvenoj zajednici koju crkva predstavlja, a ĹĄto se povremeno aktivira. Dobro je da je kazaliĹĄte barem deklarativno militantno. Muka mi je od mlakih predstava koje su objektivne i koje se, zapravo, nikoga ne tiu. Htio sam u ovoj predstavi, kao i

u nekim drugima, ali moĹžda nikad ovako jasno, adresirati neprijatelja. KaĹže se: ‘Svako dobro kazaliĹĄte zna svog neprijatelja, a naĹĄ neprijatelj je Katolika crkva. Katolika crkva jednako katoliko kazaliĹĄte.’ No, konano da doemo do izvedbe u akovcu. Solidna gluma uvjer-

Matica hrvatska ogranak akovec i KnjiĹžnica “Nikola Zrinski“ akovec

WELL DAYS od 1.10. do 1.11.2010. 3 dana od 1160 kn 9LĹĄHLQIRUPDFLMDXQDĹĄRMSRVORYQLFLXÄŒDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

ljivo je prikazala sve ove prije spomenute “muneâ€? teme, a od glumaca posebno se istaknula Jadranka oki, ve dokazano i provjereno hrvatsko glumako ime. I tako je poela joĹĄ jedna sezona -a, a mi se nadamo da nas oekuje joĹĄ mnogo dobrih kazaliĹĄnih predstava. (mn)

DVORANA “ZRINSKI�, 12. listopada, 19 sati

Zajedno u organizaciju Koncert Mjeseca hrvatske knjige mladog

CRIKVENICA| fALKENSTEINER HOTEL THERAPIA 4* wellness paketi od 11.9. do 28.12.2010. 4 dana od 1345 kn UMAG| Hotel MELIA CORAL 5* | Hotel SOL GARDEN ISTRA 4* & Hotel SOL UMAG 4*

Predstava redatelja Olivera Frljia izazvala je podijeljena miťljenja – od oduťevljenja do zgraŞanja

Program Mjeseca hrvatske knjige zajedniki su predstavili Ljliljana KriĹžan, ravnateljica akoveke KnjiĹžnice, i Stjepan Hranjec, predsjednik ogranka MH akovec

Ogranak Matice hrvatske u akovcu i KnjiĹžnica “Nikola Zrinskiâ€? akovec zajedniki e ove godine organizirati program u povodu Mjeseca hrvatske knjige. Manifestacijom e se ove godine ukljuiti u obiljeĹžavanje Meunarodne godine bioloĹĄke raznolikosti te e pokuĹĄati ukazati na probleme koji postoje u okoliĹĄu i predloĹžiti rjeĹĄenja istih. Manifestacija e zapoeti 15. listopada izloĹžbom plodova zemlje i ekorukotvorina u Igraonici Bamblek, a sve na istom mjestu zavrĹĄava 27. listopada predstavljanjem knjige za djecu “Dolores i ĹĄumske sjeneâ€? autorice Irene Begi. Tijekom manifestacije joĹĄ emo imati prilike vidjeti pokoju izloĹžbu i

predstavljanje knjige, etnoradionice i itanje poezije pod kroĹĄnjama drvea u Perivoju Zrinskih, a posebno e zanimljiv biti likovno - literarni natjeaj, ovaj put na tri teme “Oblikujmo otpadni materijalâ€?, “Spasimo svijetâ€? i “ZaĹĄto sva djeca na svijetu nisu sretnaâ€?. U manifestaciju e se ukljuiti i bibliobus koji e 26. listopada posjetiti Djeji vrti “Prigoâ€? u KurĹĄancu. (mn)

Program Mjeseca hrvatske knjige Petak, 15. listopada: u 12 sati u Igraonici Bamblek - IzloĹžba plodova zemlje, etnorukotvorina, uz glazbeno

- scenski program u izvedbi Malog folklora KUU-a “Seljaka sloga“ NedeliĹĄe. U 18 sati u izloĹžbenom prostoru â€œĹ koljka“ KnjiĹžnice “Nikola Zrinski“ akovec IzloĹžba “BioloĹĄka raznolikost Meimurja“ i predstavljanje knjiĹžice “Livadni plavci – bioloĹĄko blago Bedekovievih grabaâ€? autorica Ĺ˝eljke Kadi i Jelene Pavlic. U petak 15. listopada od 7 do 19 bit e besplatan Internet za sve (1 sat) na oba odjela knjiĹžnice. Od 15. listopada do 15. studenoga trajat e likovni i literarni natjeaji za osnovne ĹĄkole. A u istom periodu od mjesec dana KnjiĹžnica e svakom novom lanu dati poklon iznenaenja. U ponedjeljak 18. listopada u 18 sati u dvorani Matice hrvatske akovec - predstavljanje knjige “Domovinski rat 1991.-1995. – strateĹĄki pogled“ autora Davora Domazeta LoĹĄe. Srijeda, 20. listopada, u Igraonici Bamblek etnoradionica – Kak se pleteju cekeri. U petak 22. listopada od 12 do 13.30 u Perivoju Zrinskih - “itajmo pod kroĹĄnjama“. Srijeda, 27. listopada, u 18 sati u dvorani “Zrinski“ (zgrada “Scheierâ€?) - predstavljanje knjige “Rukom pod ruku“ autorice RuĹžice Juras.

pijanista Marija Buljana Mario Buljan roen je 1988. godine u akovcu. Osnovnu glazbenu naobrazbu stekao je u Umjetnikoj ĹĄkoli “Miroslav Magdaleniâ€? u akovcu, u klasi prof. Nade Varga. Srednju glazbenu ĹĄkolu zavrĹĄio je u VaraĹždinu u klasi prof. Predraga Ĺ anteka, te upisao Muziku akademiju u Zagrebu, podruni odsjek u Rijeci, u klasi prof. Marine Ambokadze. Ove je godine zavrĹĄio preddiplomski, te upisao diplomski studij. Na programu: J. S. Bach, L. van Beethoven, B. Papandopulo, S. Rahmanjinov, F. Chopin.


12. listopada 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZLOŽBA slika Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog

Predstavilo se 23 autora “Djeak s frulom”, slika koja je pobudila velik interes publike

Fra Ivan uri govori o župi Žeravac

SPA Golfer Resort Sveti Martin

Slike za Bosnu ponosnu i potomstvo Prošle je srijede u SPA Golfer Hotelu Resorta Sveti Martin otvorena skupna izložba slika pod nazivom "Umjetnici za Bosnu", na kojoj je izloženo i na prodaju ponueno 27 likovnih djela. Na otvorenju su govorili fra Ivan uri iz župe u Žeravcu, fra Domagoj Šimunovi, gvardijan u Slavonskom Brodu, i profesor Ivan Bošnjak, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak" iz Varaždina, koje je prikupilo likovne radove. Izložba ostaje otvorena do 6. sijenja 2011. godine, do kada se slike mogu kupiti, a novac je namijenjen za gradnju crkve Svetog Franje Asiškog u Žeravcu, za školovanje siromašne djece, ljetnu školu njemakog jezika u Beu, obitelji s brojnom djecom, te za potomstvo i školstvo hrvatskog naroda. Izložene su i na prodaju ponuene slike ure Sedera, Franje Francina Dolenca, fra Petra Perice Vidia, Ljube Laha, Slavka Šohaja,

na djevojka) stoji šest, a najskuplja (Mojsije s kamenom ploom) trideset i dvije tisue kuna. U kulturno - umjetnikom dijelu programa, kroz koji je vodila Marjetka Haek, nastupila je ženska vokalna skupina "Grlice" iz Svetog Martina na Muri.

Treba rei da na otvorenju izložbe nije bilo ni jednoga meimurskog sveenika, premda su bili najavljeni, kao ni jednoga kulturnog i politikog djelatnika Meimurske županije, što je poprilino ražalostilo profesora Ivana Bošnjaka i domaine. (S. Mesari)

Tjedan dana djejeg kazališta

UTORAK, 12. listopada 2010. 10.00 Kazalište Kolibri, Maarska: MIGOLJAVAC (Scena CZK-a) 14.00 Kazalište lutaka Zadar: VRTULJAK TAJNI (Scena CZK-a) 19.00 Mala scena, Zagreb: ANA I MIA (Scena CZK-a) SRIJEDA, 13. listopada 2010. 10.00 Gradsko kazalište mladih, Split: E, MOJ PINOKIO (Dvorana CZK-a) 12.30 Kazalište Kolibri, Maarska: OTMICA IZ SARAJA (Dvorana HNKa u Varaždinu) 15.00 Kazalište KNAP, Zagreb: SKITNIKA BAJKA (Dvorana CZKa) ETVRTAK, 14. listopada 2010. 10.00 Gradsko kazalište Žar ptica Zagreb: MAAK U IZMAMA (Dvorana CZK-a)

Izložba se može pogledati do 3. prosinca

Mali broj posjetitelja na otvorenju izložbe Blaženke Salavarde, Radoslava Viliia, Zlatka Šulentia, Željka Šegovia, Iris Bondora Dvornik, Katarine Žani Micheli, Ksenije Kantoci Šimonovi, ure Gudlin Zanoški i Josipa Biffela. Cjenik i sve ostale informacije dobivaju se na recepciji hotela. Najjeftinija slika (Zamišlje-

U AKOVCU SE ODRŽAVAJU FESTIVALI “ASSITEJ” i “EPIFEST”

U akovcu je u ponedjeljak zapoeo jubilarni 10. festival "Assitej", susret kazališta za djecu i mlade. U tih deset godina druženja kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra Assitej u akovcu izvedeno je 126 predstava, koje je vidjelo oko 50.000 djece. Ove je godine selektor, inae kazališni kritiar, Igor Ruži od 18 prijavljenih odabrao 10 predstava u kojima e publika moi uživati u 5 dana festivala. O vo g o d i š nje su predstave, kao i prošlogodišnje, presjek recentne produkcije hrvatskih kazališta za djecu i mlade, oni najbolji na kraju bivaju na-

Tradicionalna izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog otvorena je poetkom listopada u ugostiteljskom objektu "Riblji“. Izložba na kojoj su se predstavila 23 autora otvorena je povodom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. O izloženim djelima i autorima govorio je predsjednik udruge Franjo Ružman - Brko, dok je u kulturno - umjetnikom programu nastupila pjesnikinja Anastazija Anka Balent, koja je ujedno i otvorila izložbu. Izložena djela posjetitelji e moi razgledati do 3. prosinca.

IZLOŽBENI PROSTOR CENTRA ZA KULTURU AKOVEC 14. listopada u 19.30 sati – otvorenje izložbe

graeni nakon predstave vašim pljeskom, a na kraju festivala nagradama koje dodjeljuje struna prosudbena komisija.

19.30 Izložbeni prostor CZK-a – otvorenje izložbe fotografija – Mario Jakši - MOJIH 10 GODINA NA SUSRETIMA ASSITEJA 20.00 Zagrebako kazalište mladih Zagreb: PUT OKO SVIJETA U 80 DANA (Dvorana CZK-a) PETAK, 15. listopada 2010. 10.00 Produkcija Eszme i kazalište Vaskakas, Maarska: LEKCIJE LETENJA ZA POETNIKE (Scena CZK-a) 15.00 Kazalište Ciroka, Maarska: NINA-NANA (Scena CZK-a) 18.00 Kazališna družina Pinklec akovec: MALI AROBNJAK (Dvorana CZK-a)

Mario Jakši MOJIH 10 GODINA NA SUSRETIMA ASSITEJA - izložba fotograija Izložbom fotograija na ovogodišnjem e se Assiteju predstaviti mladi akoveki fotograf Mario Jakši, ujedno i lan Kazališne družine gPinklec h. Kako i sam gživi kazalište h, glumi i suoblikuje predstave, Mario je u posljednjih deset godina, od svojih prvih susreta s Pinklecima do danas, fotografskim objektivom uspio zabilježiti ne samo predstave ve i ono skriveno oima gledatelja - crtice iza kulisa, scene i situacije koje se gigraju h ispred i iza zastora. Iz izrazito velikog broja fotograija nastalih u tom periodu, autor nam svojim izborom želi doarati cjelokupnu kako radnu, tako i opuštenu atmosferu festivala, podsjetiti na neke znaajnije predstave, na ljude, glumce, kazališne djelatnike c Izložene fotograije ocrtavaju i presjek fotografsko - stvaralakoga razvojnog puta Marija Jakšia, od njegovih poetaka rada gs obinim fotiem h, do današnjih profesionalnih i kvalitetnih fotografskih uradaka. Mario Jakši roen je 1981. godine u akovcu. Fotograijom se bavi od 1998. godine, a profesionalno od 2005. Jedan je od osnivaa Centra za mlade (CeZaM) i Fotokluba akovec, gdje obavlja funkciju predsjednika. Pokrenuo je i vodio brojne foto

i videoradionice te organizirao preko desetak fotografskih izložbi lanova CeZaM-a i Fotokluba akovec. Službeni je fotograf festivala Assitej, a kako profesionalno fotograira za potrebe Turistike zajednice i Grad akovec, njegove se fotograije mogu vidjeti u raznim promotivnim brošurama i asopisima (Ako, Fotomag, NF asopis studenata arhitekture). Nekoliko je puta samostalno (akovec) i skupno izlagao u Hrvatskoj i Sloveniji (akovec, Zagreb, Lendava, Vinkovci), autor je dva fotografsko - umjetnika projekta (besplatno-fotkanje. com i designateproject.com). Od 2002. godine lan je profesionalne Kazališne družine “Pinklec”, gdje je glumio u tridesetak predstava za djecu i odrasle. Znaajniju je ulogu ostvario u predstavi “Djeak Ivek i pas Cvilek” (2009./2010.), u režiji Anice Tomi (koprodukcija KD Pinklec i HNK Varaždin ).

“Jalta, Jalta” najavljena je u etvrtak u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani

NAJIZVOENIJI HRVATSKI MJUZIKL STIŽE U NAŠE SUSJEDSTVO

“Jalta, Jalta“ 6. studenoga u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin! Gradska sportska dvorana Varaždin proslavit e svoju drugu godišnjicu rada u subotu 6. studenoga uz izvedbu nezaboravnog mjuzikla "Jalta, Jalta“. Legendarni mjuzikl Milana Grgia i Alija Kabilja ujedno je i najuspješniji hrvatski mjuzikl svih vremena, a praizveden je 28. prosinca 1971. godine. Nakon što je u ožujku ove godine ponovno izveden u matinom kazalištu "Komedija", u kojemu je i zapoeo svoj scenski vijek, ansambl kazališta "Komedija" udahnut e novi život ovom kultnom mjuziklu u Varaždinu, uz atraktivnu glumaku i pjevaku postavu koju ine Sandra Bagari, ani Stipaniev, Dražen uek, Ronald Žlabur i dr. Glavni protagonisti ovog dogaaja isti su najavili u etvrtak na pres - konferenciji koja je održana u varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani. Tom prilikom je istaknuto zadovoljstvo što ovaj mjuzikl, za koji se uvijek traži karta više, dolazi u Varaždin, a poznati hrvatski glazbeni umjetnici Sandra Bagari i ani Stipaniev naglasili su kako je varaždinska publika za njih bila uvijek nešto posebno, pa su uvjereni da e tako biti i ovom prilikom.

Povijesni susret inspiracija za glazbeno scenski spektakl Redatelj predstojeega glazbeno - scenskog spektakla je Vlatko Štefani, kojemu je još davne godine 1973. dodijeljena Nagrada Grada Zagreba za režiju prvoga domaeg mjuzikla "Jalta, Jalta“, a koreograiju potpisuje Tihana Škrinjari. Povijesni susret Roosevelta, Churchilla i Staljina 1945. u Jalti, i njihovo prekrajanje karte svijeta, poslužio je kao inspiracija za libreto Milana Grgia, a skladatelj Ali Kabiljo daruje nam ponovno sve nezaboravne songove (Zelena livada, Whisky, votka, gin, Jalta, Jalta, Što e biti s nama sutra i dr.), te dakako – "himnu" mjuzikla: "Neka cijeli ovaj svijet". Upravo su ovu ariju kao simbolinu najavu velikog spektakla izveli Sandra Bagari i ani Stipaniev uz podršku varaždinskih pjevakih talenata nakon pres - konferencije. Cijene ulaznica u pretprodaji iznose 60 kn (tribine), 80 kn (teleskopi), 100 kn (parter), te 200 kn (VIP ulaznice koje ukljuuju i domjenak), a možete ih nabaviti na sljedeim prodajnim mjestima: u sustavu ulaznice. hr, dm prodavaonicama u Varaždinu i akovcu, u Turistikom uredu Grada akovca te u Suvenirnici Varaždin. Po prvi put se u našem kraju ulaznice mogu nabaviti i u mobilnoj prodaji u oba grada, akovcu i Varaždinu, a ulaznice e prodavati šarmantne hostese.

Sandra Bagari i ani Stipaniev uz podršku varaždinskih pjevakih nada najavili su glazbeno - scenski spektakl “himnom” mjuzikla “Neka cijeli ovaj svijet”


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

GODIŠNJI koncert Limene glazbe Belica DIXIELAND BAND BA akovec

Vrhunske izvedbe oduševile posjetitelje Limena glazba Belica protekli je vikend održala odlian godišnji koncert u belikom društvenom domu, gdje se tražilo mjesto više. Brojna publika uživala je u jedno i pol satnom koncertu pod ravnanjem dirigenta Danijela Požgaja. lanovi orkestra koncert su zapoeli skladbom Antarctica Carla Wittrocka koju su izveli na Državnoj smotri u Novom Vinodolskom, dok je najveim pljeskom publika nagradila izvoenje skladbe J. S. Bacha u rock stilu. Na ovogodišnjem koncertu prvi put se s tri skladbe predstavio tuba kvintet, dok je novost bio i videozid na kojem su se kroz gotovo cijeli koncert vrtjeli prigodni filmovi. - Na današnjem repertoaru nai e se skladbe od renesanse do današnjeg doba. Sviramo od J. S. Bacha do hr-

Brojna publika uživala je u koncertu pod ravnanjem dirigenta Danijela Požgaja

Publici se predstavio i Igor Hrustek na trubi

vatskog autora Igora Kuljeri. Naravno, publika e imati prilike uti i dvije meimurske skladbe. Predstavit e se i solisti Nikolina Virgej - Pintar i Nino Erdeli, dok takoer imamo solista na trubi, Igora Hrusteka, kazao nam je uoi koncerta dirigent Danijel Požgaj. Godišnji koncert bio je prigoda da se spomenu znaajniji dogaaji i nastupi Limene glazbe Belica. U posljednjih godinu dana orkestar je održao 23 nastupa, meu kojima su oni najznaajniji nastupi na Državnoj

smotri u Novom Vinodolskom te Županijskoj smotri u Donjem Kraljevcu. Brojne osvojene nagrade i koncerti na kojima se nerijetko traži karta više dokaz su da je ovdje doista rije o vrhunskom orkestru. - Limena glazba Belica ima dugu tradiciju. Godine 2005. proslavila je sto godina postojanja, dok je idue godine 25 godina od novog osnivanja, reorganizacije Limene glazbe Belica. Plan nam je ostati na vrhu i osvojiti još brojne nagrade, dodao je Danijel Požgaj. (hz, oto: Vrzan)

Otvorili Hrvatski jazz sabor

ast da otvori Hrvatski jazz sabor, jednu od najvažnijih glazbenih maniestacija u Hrvatskoj, ove je godine pripala Dixieland bandu akovec. akoveki glazbenici poziv su dobili od slavnog vibraonista Boška Petrovia, koji je bio oduševljen njihovim ljetošnjim nastupima u Grožnjanu, Novigradu i Umagu. Jazz sabor je održan u B. P. Clubu u Zagrebu, akovani su svirali gotovo dva sata, a bilo je ak etiri bisa. Brojna publika, meu kojima su bili istaknuti glazbenici i proesori Stanko Selak, Branko Buli Bula, Maja Savi, Lidija

Bajuk, te Eric Bo Weber, danski veleposlanik u RH, Christian J. Ebner, austrijski veleposlanik u RH, i mnogi drugi, estitala je Dixieland bandu na izvrsnom izvoenju više dixie brojeva, obraenih meimurskih napjeva i vlastitih autorskih pjesama. akoveki glazbenici nastupili su u standardnoj postavi: Ladislav Laci Varga, Marijan Novak, Danijel ok, Ferdinand Buhanec, Filip Krznar, Marko Žerjav i Davor Žerjav. Ovaj je dogaaj na odreeni nain kruna njihovoga 13-godišnjeg rada i djelovanja na hrvatskoj jazz i glazbenoj sceni. (sm, N.V.)

KUD “SELJAKA SLOGA“ DONJA DUBRAVA

ŠAF na 48. Reviji hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece

Osvojili ak dvije nagrade u jakoj konkurenciji

Slogaši ponovno organizirali folklornu poslasticu

KUD “MURA“ Mursko Središe

Folkloraši i tamburaši nastupili u Viškovu kod Rijeke Gostovali u Voloderu

Iva Ruži, Pia Klai, Jurica Paji, Zoe Klai, Dora Smoli i voditeljica Jasminka Bijeli Ljubi na Reviji u Zagrebu

U Zagrebu je od 23. do 26. rujna održana 48. Revija hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva djece u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza i Osnovne škole “Rudeš”. I ove je godine za Reviju prijavljeno mnoštvo djejih videoradova svih žanrova, ukupno 152, od kojih je za 8 službenih projekcija odabrano 94. Sve revijske projekcije održane su u kinu “Europa”, a na Reviji je sudjelovalo preko stotinu uenika iz raznih klubova iz cijele Hrvatske. Reviji je prisustvovalo i pet lanova ŠAF-a, zajedno s voditeljicom Jasminkom Bijeli Ljubi, koji su s velikom pažnjom i zanimanjem pratili revijske projekcije i upozna-

vali se s ostvarenjima djece iz drugih klubova. Na kraju su podijeljene i nagrade, pri emu mali šaovci mogu biti zadovoljni jer su ak dva od tri prijavljena filma (Baka muholovka, Podmornica i arobnjaova šuma) nagraena - film “Baka muholovka” dobio je jednu od deset ravnopravnih prvih nagrada djejeg žirija, a film “Podmornica” od strunog žirija. Treba spomenuti da je ove godine na Reviji zabilježena prava “poplava” animiranih filmova (otprilike treina svih prikazanih videoradova), pa je tako znaaj ovih nagrada još vei. Sljedea, 49. Revija, održat e se krajem rujna 2011. u Varaždinu.

Plesa i i t ambura ši KUD-a “Seljaka sloga“ iz Donje Dubrave sudjelovali su u Voloderu kao predstavnici Meimurske županije na 43. Voloderskim jesenima, najstarijoj hrvatskoj maniestaciji posveenoj berbenim obiajima, vinogradarstvu i vinu u srcu Moslavine. Slogaši su se na centralnoj pozornici na jednoj od najveih olklornih maniestacija Sisako - moslavake županije i centralne Hrvatske predstavili izvornim meimurskim plesovima, a na izboru najljepše snehe i predstavljanju nošnje svoga kraja, ljepotu Dobrave i meimurske nošnje dostojno su prezentirali. (a) Atraktivno gostovanje inozemnih olkloraša potvrdilo je Donju Dubravu kao jednu od prijestolnica te vrste kulture u Meimurju, ali i šire. Program koji su pripremili u subotu 18. rujna oduševio je sve zaljubljenike u olklorno stvaralaštvo.

Nastup gostiju iz Italije Nakon uvodnih plesova organizatora i domaina, KUD-a “Seljaka sloga“, u dvorani Osnovne škole zaplesali su atraktivni plesai iz olklorne skupine KUD-a “Sitan tanac“ iz Šujice (BiH), KUDa “Otex“ iz makedonskog Ohrida te iz talijanskog juga Gruppo olk Ciociaro “Valle di Comino“ iz Atine. Svoje zadovoljstvo gosti nisu krili te su, nakon neprestanog aplaudiranja, sve grupe morale izai ponovno pred publiku. Ponovilo se to i nakon zajednike veere, koju je vrsno pripremila Kristina Kolari, kada su, nakon klapskog pjevanja Šuiana, svi plesai pohrlili u veliko kolo izazvani makedonskom glazbom. Gostovanje olkloraša, uz Osnovnu školu, pomogla je i Opina Donja Dubrava, dok je najvei trud i trošak pao na same slogaše, koji to ne bi mogli odraditi bez dobrovoljnih priloga publike. (a)

Spletom meimurskih kola pod nazivom “Med Murom i Dravom” nastupile su tamburaška i olklorna sekcija KUD-a “Mura“ na 4. smotri “Viškovsko prelo“ u Viškovu na poziv tamošnjeg KUD-a “Izvor“. Opina Viškovo smještena je u Primorsko - goranskoj županiji, sjeverozapadno od Rijeke, te u blizini Opatije i graninog prijelaza sa Slovenijom. Na podruju opine živi sedam tisua stanovnika u sedam naselja. Opina obilježava svoj dan svog zaštitnika svetog

Mateja. Kulturno - umjetniko društvo “Izvor“ iz Viškova tom prilikom u drugoj polovici rujna organizira smotru pod nazivom “Viško prelo“, na kojem ugošuje kulturno - umjetnika društva iz raznih krajeva Hrvatske i zemalja iz šireg susjedstva: Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Slovenije. Ove godine na smotri je sudjelovalo ak šesnaest kulturno - umjetnikih društava koja su pokazala izuzetno bogatu kulturnu baštinu te nošnje raznih naroda i krajeva. (BMO)


12. listopada 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U PROSTORU PROSLAVLJEN dvostruki roendan

S mladima i za mlade CeZaM ve sedam, a Prostor dvije godine

Oružjem protivu otmiara uz Pankere i BKD svirali su na roendanskoj proslavi Prostora i CeZaM-a

Ovih je dana Centar za mlade akovec, CeZaM, proslavio svoj 7. roendan. Svoja je vrata otvorio 4. listopada 2003. godine, a na CeZaM-ov 5. roendan s radom je poeo i dugooekivani prostor za mlade, “Prostor”. I tako posljednje dvije godine CeZaM i “Prostor” u službi mladih djeluju bok uz bok, slobodno ih možemo nazvati i vodeim institucijama rada s mladima i za mlade. Ve sedam godina u sklopu CeZaM-a djeluje šest radionica – Dramski studio “DaDa”, Akrobatsko - žonglerska skupina “Ateš”, likovna, glazbena, ilmska te fotografska radionica “rni blic”. Samo u protekloj godini aktivnost svih sekcija može se svesti na zaista impresivne brojke - 13 izvedbi vlastitih predstava (3 razliite predstave), 6 gostovanja s kazališnim predstavama, 5 festivala izvan Grada, 6 gostujuih kazališnih družina (organizacija), 1 festival (organizacija), 7 vlastitih žonglerskih nastupa, 4 kostimograije za predstave i performanse, 2 scenograije za predstave, 2 postave lutaka (oblikovanje i izrada), 16 koncerata (organizacija), 3 partija, 3 slušaonice, 1 videoslušaonica, 1 izložba fotograija, 4 projekcije, 1 nagrada za najbolju režiju na festivalu KAM, a sve je zajedno to imalo prilike vidjeti 6.697 posjetitelja. Ove brojke su tu kao argument koji nam dozvoljava da Ce-

ZaM doista i nazovemo vodeom institucijom za mlade u našem gradu. Problem je, na žalost, što su rijetki mladi koji to znaju prepoznati. Upravo su ove brojke,

dosadno nabrajanje kojem inae nije mjesto u novinskom tekstu, tu da se svi mladi koji jauu da za njih ne postoji adekvatan prostor i da možda program u Prostoru

KONCERT u sklopu Assiteja u srijedu u 21 sat

After Assiteja u Prostoru uz D Elvisa D Elvis je vokalno - instrumentalni sastav koji je nastao fuzijom etiri osnovna elementa izložena stalnom utjecaju rock’n’rolla. Mario (Vjetar/vokal) je slika i prilika gospodina Presleya; Zec (Voda/gitara) u bend unosi protonost melodije i evocira uspomene na prapoetke rock’n’rolla, Ana (Vatra/ bas) je zbog atraktivnog izgleda zaslužna za ogromnu koliinu obožavatelja, a Sven (Zemlja/

bubnjevi), ovjek s jednim licem ali tisuu ruku, jedini je lan benda koji stoji vrsto na zemlji. Bend se ponosi svojom jedinstvenom mješavinom punka i rockabillyja, a ove ete srijede imati priliku poslušati kako bi zvuale pjesme Ramonesa, Clasha, Sex Pistolsa, Doorsa i mnogih drugih da su kojim sluajem bile napisane 1957. i završile na repertoaru Elvisa Presleya.

nije redovit uvjere u suprotno. Organizacija je tu, mjesto i vrijeme se uvijek može saznati, samo treba pokazati “bokun” dobre volje i aktivirati se. No, vratimo se sada roendanskoj fešti, na kojoj je “demonstriran“ rad nekih od CeZaM-ovih sekcija. Tako je postavljena izložba fotograija koju su pripremili lanovi Fotografske sekcije “rni Blic”, a Atešovi akrobati i žongleri ponovo su se pobrinuli za vatrenu atmosferu. Koncertni dio otvorili su domai pankeri - Pankeri, nakon njih su nastupili varaždinski BKD, a zvijezde veeri svakako su bili Oružjem protivu otmiara iz Zrenjanina. Sastav osnovan 1994. kao bunt na tadašnje este trash i turbo folk narodnjake svoj prvi studijski album “Oružjem protivu otmiara” objavljuje 1995. Još vei uspjeh postižu iduim albumom “Barbie Cue”, iz 1996. koji je bio najprodavaniji album u državi te godine. Idui album “Komadi koji nedostaje” objavljuju 1999., za vrijeme NATOvog bombardiranja SRJ, te ubrzo prestaju s radom. Danas, pa tako i protekle subote, u Prostoru nastupaju u ve treoj pomlaenoj postavi. Dvostruki roendan Prostora i CeZaM-a tako je proslavljen skromno i bez puno pompe, a program se nastavlja ve ovaj tjedan after partyjem Assiteja uz D Elvis. (bš)

NAUITE PLESATI u Plesnom klubu “Livi”

Upisi u plesnu školu za poetnike od 16. listopada Upisi u plesnu školu za poetnike održavat e se vikendom, poevši od 16. listopada u 16 sati u prostorijama Centra. Detaljne informacije možete dobiti u PK-u “Livi” ili na broj te-

lefona 098 170 53 89. Teaj za odrasle pak poinje u 18 sati. U PK-u “Livi” u tijeku su pripreme za poetak plesne sezone. Plesni parovi pripremaju se za bodovni

turnir koji e se održati u Bjelovaru 16. listopada. U novoj sezoni oekuju se odlini rezultati i ulazak prvoga plesnog para iz PK-a “Livi” u C plesnu kategoriju.

AKOVEKI PUNKERI u Movarinom natjecanju bendova

Bakterije u borbi za naslov Movarine zvijezde

U duhu sve popularnijih potraga za raznoraznim zvijezdama, i klub “Movara” prikljuuje se trendu, ali, kao i uvijek, na svoj nain. “Movara traži zvijezdu“ odgovor je na uvijek iste reality emisije s ocvalim zvijezdama, naporne celebrityje i “beskrajno talentirane” zavijae. Movara sada traži svoju zvijezdu. Kako kažu organizatori, ne ove farmoidne zvjezdice za instant uporabu, ve ljude koji sviraju glazbu koju vole i spremni su zbog nje izlizati glasnice urlanjem, iskrenuti kimu navlaenjem pojaala i iskrvariti prste trzalicama i bubnjarskim palicama. Prva poluinalna veer održat e se u petak 15. listopada, a svoj e prolaz u inale upravo tada pokušati izboriti i akoveki punk bend Bakterije. Ve više od deset godina na hrvatskoj alternativnoj sceni naša se punk petorka savršeno

uklapa upravo u gore navedeni opis onoga što Movara traži. Iza sebe imaju brojne nastupe diljem Hrvatske i Slovenije, a osim demo CD-a “Kaj pa(n)k te brige?“ iz 2002. i albuma “Zajedno smo jai“ iz 2008., pjesme akovekih punkera uvrštene su i na brojne kompilacije. Nezaobilazni na svim veim i manjim punk veselicama u našem gradu i šire, deki iz Bakterija mogu se pohvaliti i nastupima kojima su otvarali koncerte punk legendi kao što su UK Subs, The Casualties ili G.B.H. U petak 15. listopada kreu u borbu za titulu Movarine zvijezde s još etiri benda: Bikini Schnapps, Ekt Ack, Agharti i Miki Solus. Iako glavna nagrada, termini za snimanje u studiju “Funhouse“ i nisu za odbaciti, deki u borbu kreu prilino neoptereeni. Kažu, bitno je da se svira. (bš)

AKOVEKI rock bend Larva od 17. listopada na OBN-u u emisijama uživo

Zajedno s jedanaest bendova bore se za titulu najboljeg akoveki rock bend Larva (Marko Lajtman, Teo Petran, Igor Perho, Zoran Ratajec i Adrijano Valpati) prošao je dalje u natjecanju pod nazivom “Rat bendova” te ih od nedjelje 17. listopada možemo pratiti i gledati u emisijama uživo. Podsjeamo, “Rat bendova” je televizijska regionalna emisija u koju su

se prijavili bendovi iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske u organizaciji bosanske televizijske kue OBN. Nakon audicije u Zagrebu, Larva je ponovno osvojila žiri na audiciji u Sarajevu, gdje su u uži krug ušli zajedno s još jedanaest bendova. U narednim emisijama uživo želimo im puno uspjeha.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 788

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Pavao Pavlii “Stara ljubav”

Dobitnici “Istono od raja”: Maja alopek iz Ivanovca i Veronika Levai iz Novog Sela Rok

KNJIGA TJEDNA

Kornelija Benyovsky Šoštari - “Zeleni kvadrat - zdravlje iz organskog vrta”

Ime i prezime: Adresa:

Kada se jedno jutro na travnjaku doma umirovljenika pojavi leš nepoznatog muškarca, dojava novinaru Ivi Remetinu nee doi iz redova policije ve od posve neobinog inormatora. A taj e inormator imati i indicije što se moglo dogoditi. Kad se pojavi i Remetinov prijatelj, policijski istražitelj Šoštar, i krene istraga, sve e više toga ukazivati da se ubojica nalazi unutar starakog doma. A onda e krenuti niz pitanja na koja e što prije trebati nai odgovore jer nepoznati muškarac nee biti jedina žrtva, a predmeti s kojima e žrtve biti ubijene bit e sve bizarniji. No, je li ubojica doista u domu i tko e biti sljedea žrtva, odgovori su koje e u utrci s vremenom morati pronai Remetin i Šoštar. Pouen dugogodišnjim iskustvom na mjestu urednika crne kronike u jednom dnevnom listu, novinar Ivo Remetin uspješno rješava

Vrtlarstvo kao liesyle izbor je popularne TV vrtlarice Kornelije Benyovsky Šoštari, koja svoje bogato iskustvo napokon predstavlja i u knjizi. Život i rad u vrtu, od pripreme terena, preko oplemenjivanja tla, izbora kultura i sadnica, do njege bilja i berbe zdravih plodova, Kornelija Benyovsky Šoštari prikazala je zanimljivim i inspirativnim tekstom. Nastala je jedinstvena knjiga o nainu života u obilju plodova kojima priroda velikodušno raa kada se poštuju njezine zakonitosti. Kako u predgovoru kaže sama autorica: - Na stranicama koje slijede ne oekujte upute o napornom radu i pretjeranom kopanju, ve o vrtlarstvu za za-

poslene ljude poput mene, koji za vrt imaju vremena tek vikendom. Ne oekujte ni savršeno uredan vrt, ve razbujalu prirodu u kojoj rastu mnoge korisne biljke. Ipak, oekujte i svojevrsnu odgovornost, pa ak bih se usudila rei i poziv da se usprotivite konvencionalnoj poljoprivredi i velikim korporacijama koje upravljaju industrijom umjetnih gnojiva, pesticida i GM sjemena. Oni naš planet vode prema oneišenju i gladi. A moj je san da jednoga dana vrtlari svijeta preuzmu odgovornost oporavka našeg planeta i postanu, svatko na svom zelenom kvadratu, tiha zelena vojska koju nitko ne može zaustaviti. Knjigu je recenzirao dr. sc. Darko Znaor, koji primjeuje ka-

ko je knjiga Kornelije Benyovsky pisana iz srca i zrai optimizmom! - Na jednostavan nain (ali uvijek struno utemeljeno) obraa se svima onima koji žele krenuti stopama autorice i sami pokušati zasnovati i obraivati vlastiti ekovrt. Uz kratka uvodna, teoretska obrazloženja pojedinih aspekata vrtlarstva, knjiga kroz niz praktinih savjeta i postupaka prikazuje kako vrtlariti na ekološki nain u obiteljskim vrtovima. Premda prvenstveno namijenjena poetnicima, iz nje puno toga mogu nauiti i napredniji vrtlari. Uz krilaticu “Svatko može biti vrtlar“, knjiga “Zeleni kvadrat” zorno pokazuje kako zelenim oazama biološke raznolikosti

ALBUM TJEDNA

Tokyo Police Club - “Champ” brojne zamršene zloine u mnogim romanima Pavla Pavliia i lik je kojeg vodi iz romana u roman dugi niz godina. Posljednjih godina itatelji su mogli pratiti njegove avanture u romanima “Tužni bogataš”, “Zmijska serenada”, “Cvijee na vjetru” i “Krvnik u kui”. Novom napetom priom u romanu “Stara ljubav” Pavao Pavlii još jednom dokazuje da e ga biti teško skinuti s trona najboljega hrvatskog pisca kriminalistikih romana. Najnoviji roman velikoga hrvatskog pisca Pavla Pavliia ovaj tjedan mogu osvojiti dva itatelja Meimurskih novina.

Pogledamo li povijest glazbe, vremenski možemo vrlo lako odrediti kako su se kretala žarišta pop-rock industrije i samoga glazbenog stvaranja. U ‘50-ima je to nedvojbeno bila Amerika, predvoena Leiberom i Stollerom kao glavnim tekstopiscima za velike izvoae kao što je Elvis Presley, tu je još onda bio i Buddy Holly, pa Sinatra itd. Poetkom ‘60-ih je i dalje sve bilo u rukama Amerikanaca, primjera radi, s Orbisonom i Dylanom, no onda se dogaa tzv. britanska invazija koju predvode Beatlesi, Stonesi i Kinksi koja glazbu premješta na Otok do kraja desetljea. Glazba ostaje u Britaniji i poetkom ‘70-ih zbog glam-rocka koji distribuiraju David Bowie i T.Rex, makar s druge strane Atlantika postoji jedan isto tako kvalitetan glam-rock izvoa skupina New York Dolls, ali i oni bivaju ugušeni pod utjecajem

britanizacije. Sve kasnije je zapravo suviše muno i komplicirano za samo itanje, a kamoli za pisanje, pa možemo samo generalno nabrojati tu tranziciju izmeu Britanije i Amerike - dakle poetkom ‘80-ih opet Britanija dobiva premo koju zadržava pomou “Tainted Love” Sot Cella, The Smithsa, New Ordera, Pet Shop Boysa i prvijencem Stone Rosesa, sve do 1990. kada se sve na dva desetljea zabetoniralo u SAD s pojavom prvo, nemilih mi, Guns N’ Roses, pa kasnije Nirvane i inih enomena. Danas se u sve to ispreplela jedna sasvim nova sila koja do sada uope nije bila u igri (dobro, Bryan Adams i Rush su malo skrenuli pozornost, ali ništa pretjerano), pa je tako zapravo uspjeh Arcade Fire svojevrstan šok koji poglede baca malo sjevernije od Los Angelesa. Kanada je danas, možemo realno rei, najvei izvoznik kvalitetne i moderne rock glazbe u svijet; s

Popis pjesama 1. Favourite Food; 2. Favourite Colour; 3. Breakneck Speed; 4. Wait Up (Boots o Danger); 5. Bambi; 6. End o a Spark; 7. Hands Reversed; 8. Gone; 9. Big Dierence; 10. Not Sick; 11. Frankenstein

INTERNET I RAUNALA WEB PREPORUKA

StripGenerator.com Raunalo i zdravlje [1] A ko imate smisao za humor, a niste baš nadareni crtakim sposobnostima, ne oajavajte. StripGenerator omoguuje vam da na jednostavan i potpuno besplatan nain kreirate vlastiti strip u roku od nekoliko minuta. StripGenerator je web servis za izradu stripova. U tu svrhu na raspolaganju su vam ve gotovi okviri, karakteri, balonii i ostali elementi koje pomou jednostavnog suelja samo povuete, razmjestite,

12. listopada 2010.

uredite i nadopunite tekstom po izboru. Objekti su minimalistiki dizajnirani i lagani za korištenje. Jednom kad ste gotovi - kliknete publish, a možete cijelu stvar i skinuti na vlastito raunalo ili pak podijeliti online. Osim za izradu jednokratnog stripa, StripGenerator je mjesto na kojem možete pokrenuti i vlastiti strip blog (uz besplatnu registraciju) i ukljuiti se u ovu živahnu zajednicu.

Prema istraživanjima, dulja razdoblja rada za raunalom, nepravilan položaj pri radu i nepravilno postavljeno raunalo mogu se direktno povezati sa specifinim ozljedama - prignjeenjima i upalama živaca u podruju ruku te poremeajima vezanima uz mišinu i koštanu strukturu te probleme s vidom. Ukoliko esto radite s raunalom i povremeno, ili ak stalno, osjeate bol i neudobnost u predjelu dlanova, ruku, ramena, vrata ili lea te

glavobolje ili probleme s vidom, može biti da je to povezano s radom za raunalom te biste se trebali obratiti lijeniku kako bi ove probleme riješili prije nego uznapreduju i prouzrokuju vea ošteenja na vašem tijelu. Osim navedenih tegoba, udobnost rada za raunalom može utjecati i na vaše raspoloženje i uinkovitost u radu - prije poetka rada potrebno je provjeriti položaj tijela, raunala i radne okoline kako bi se osjeali im udobnije i

bendovima kao što su The Rural Alberta Advantage, Put the Rifle Down i ve spomenuti Arcade Fire. I sada tom opusu vrhunskih glazbenika možemo sasvim sigurno pridodati mladi Tokyo Police Club, bend iji su lanovi stari tek oko 23 godine. Svoj su odlian EP prvijenac pod imenom “A Lesson In Crime” izdali još 2006., a sadržavao je poluhit “Nature ot he Experiment”, i smatram ga najboljim EP-om izdanim još tamo od Suede i “The Drowners”. Drugi EP je stigao godinu dana kasnije pod imenom “Smith EP”, koji je samo dokazao kontinuitet dobrog rada. I onda, 2008., napokon je izdan prvi studijski album pod imenom “Elephant Shell” koji bi, da ga sada recenziram, dobio 4/5; a on je izrodio prvi pravi hit ovoga mladog benda - imenom “Your English is Good”. I eto ove 2010. stigao je s moje strane željno išekivani “Champ” koji je nevjerojatno slušljiv materijal. Sofisticirano korištenje uzije “sintia” i distorzirane gitare dovedeno je do savršenstva u jednu vrlo plesnu i pjevnu harmoniju kojoj, vjerujem, teško tko može odoljeti. Sve to dokazuju i prve dvije pjesme albuma koje su zapravo samo tek uvod u niz triju pjesama koje su nositelji albuma, a ujedno i singlovi. “Breakneck Speed” je vrlo hitoidna pjesma koja je reprezentativna za

time smanjili zamor i naprezanje. Prilagodite stolicu, položaj tipkovnice, miša i raunalnog zaslona ukoliko je potrebno, a ako esto mijenjate radna mjesta, uinite to svaki put kad doete u novu okolinu - tih nekoliko minuta, koliko je potrebno za to, dosta e utjecati na cjelokupan rad. Izbjegavajte sjediti u istom položaju cijeli dan, mijenjajte položaj sjedenja uz kratke stanke za kretanje - dovoljno je povremeno malo prošetati i protegnuti se. Istovremeno slušajte svoje tijelo - ako osjetite bol ili neudobnost prilikom rada, probajte nai položaj tijela koji je manje bolan, a ako je bol uestala - savjetujte se s lijenikom. Takoer, ne-

možemo oplemeniti i svoj okoliš i vlastite živote. (preuzeto s portala: Žena.hr) cijeli album te tako i dobar odabir za prvi singl. Nakon što poslušate taj prvi singl, dolazi i drugi pod imenom “Wait Up” koji je nošen vrlo plesnim ritmom i harmoninim back vokalima i zapravo najhitoidnija pjesma cijelog albuma. Iako nije izdana kao singlica, pjesma koja slijedi je moj osobni avorit albuma, osim udnog imena - “Bambi” - krasi je i najzanimljivije tekstualno ostvarenje na albumu (“I wanna tell you there’s a really good reason / Why I came home wasted in the middle o the night …”) popraeno vrlo egzibicijskim instrumentalnom i ritmom koji vas uvjeri da se drum-mašina može i kvalitetno iskoristiti. Sve ostale pjesme jednako su kvalitetne i daju jako dobar kontinuitet, što opet ne znai da su raene po nekoj bezumnoj šabloni ve da se album sam jako dobro upotpunjuje. Izdvojiti još moramo vrlo pjevnu laganicu “Gone” koja e biti trei singl s ovog albuma i “Big Dierence” koja ima, kako bi rekli pripadnici mlae generacije, “brutalan” reren (“And that’s why I can’t send you christmas cards / That’s why I have to keep you in the dark”). Na kraju mogu samo zakljuiti da je ovaj album sve što sam mogao poželjeti i dobiti od Tokyo Police Cluba, i za sad je to, (da, razoaran sam novim albumom Arcade Fire) najbolji album ove godine. (Antonio Karlovi, preuzeto s portala: Muzika.hr)

mojte zaboraviti ni na povremeni odmor za oi - skrenite pogled s ekrana te pogledajte malo oko sebe ili se pak usredotoite na toku u daljini par trenutaka. Ako nosite naoale ili kontaktne lee, provjerite jesu li iste - neistoe mogu dovesti do nepotrebnog zamaranja i naprezanja. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


12. listopada 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE O MAKAMA I PSIMA CATS&DOGS THE REVENGE OF KITTY GALORE 3D akcijska obiteljska komedija Režija: Brad Peyton Uloge: Alec Baldwin, Michael Clarke Duncan, Bette Midler, Joe Pantoliano U vjenoj bobri maaka i pasa, jedna poludjela maka odvest e stvari jednu šapu predaleko. Kitty Galore, bivša agentica špijunske organizacije MIJAU, pobjegla je i skovala plan u kojem ne samo da e pokušati pripitomiti svoje vjene neprijatelje, ve i svoje bivše kolege

LJUBAV NA DALJINU GOING THE DISTANCE romantina komedija Režija: Nanette Burstein Uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Christina Applegate, Ron Livingston

Erin je malo pomamake, ali i cjelokupno knuta ali vrlo iskrena ovjeanstvo. Suoeni s djevojka koja gotovo ovom prijetnjom bez pre- odmah šarmira novopesedana, make i psi bit e enog samca Garretta. prisiljeni prvi put u povi- Njihova “kemija” ini se jesti udružiti snage kako nevjerojatnom i oboje bi spasili sebe – ali i svoje se upuštaju u strasnu, vlasnike. Preporuujemo optimizmom ispunjenu starijima od 6 godina. U ljetnu avanturu, pritom našem kinu nije u 3D teh- pretpostavljajui da aenici. ra nee potrajati dugo nakon što se Erin vrati kui u San Francisco, a Garrett ostane raditi u New Yorku. Meutim, nakon što punih šest tjedana provode zajedno po cijele dane, lunjajui gradom i zabavljajui se kao nikad prije – ni jedno od njih ne želi prekinuti samo tako. Garetta e prijatelji poeti zadirki-

(tri besplatne posudbe) “Paranormalno” je:

utorak, 12.10. 1. glazbeni 2. crtani 3. horor

- ASSITEJ nema filmskog programa

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Antonovi, Mihovljan.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

vati da je zapoeo romansu s vlastitim mobitelom, a Erin e sestra pokušati odgovoriti od veze bez budunosti. Hoe li Erin i Garrett, unato svim preprekama i kilometrima koje ih razdvajaju, ipak uspjeti pronai ljubav? Preporuujemo starijima od 14 godina.

- ASSITEJ

________ _____________________________

akcijska obiteljska komedija Režija: Brad Peyton Uloge: Alec Baldwin, Michael Clarke Duncan, Bette Midler, Joe Pantoliano

20.00 LJUBAV NA DALJINU GOING THE DISTANCE

1. PARANORMALNO 2. ŠTO NAKON DIPLOME

romantina komedija Režija: Nanette Burstein Uloge: Drew Barrymore, Justin Long, Christina Applegate, Ron Livingston

nedjelja, 17.10.

18.00 O MAKAMA I PSIMA

8. KRADLJIVAC GROMOVA 9. KUTIJA

Claire (Tina Fey) i Phil Foster (Steve Carell) brani su par iz predgraa koji je upao u rutinu života i braka. Oženjeni su nekoliko godina, a dan im se sastoji od brige za djecu te

ŠTO NAKON DIPLOME

MEGA MORSKI PAS

Ryden Malby (Alexis Bledel) ima iz-

Akcijski horor o dvije nemani koje se meusob-

subota, 16.10.

18.00 O MAKAMA I PSIMA CATS&DOGS THE REVENGE OF KITTY GALORE 3D

7. GLAVNI SASTOJAK

no bore za prevlast nad Tihim oceanom pored Kaliornije. Oceanografkinja Emma MacNeil (Deborah Gibson) koristi podmornicu i prouava migracije kitova. Vojni helikopter baci u more odašilja zbog kojeg kitovi pobjesne te se ponu zabijati u santu leda, u kaosu se helikopter sudari sa santom, što izazove pucanje leda i oslobaanje prethistorijskih bia. Ubrzo u Japanu gigantska hobotnica napadne natnu bušotinu. U Kaliorniji Emma istražuje ozljede nasukanog kita u kojem pronalazi ogromni zub, te doznaje da je smrtnu ozljedu uinio upravo mega morski pas. Dvije morske nemani nastavljaju uništavati sve oko sebe.

petak, 15.10. nema filmskog programa

6. SUDAR TITANA

SAVRŠENI SPOJ

- ASSITEJ

Ime i prezime: ______________________

5. MEGA MORSKI PAS

Ep sk a a k c ijsk a avantura smještena u mistinu Perziju, pria o princu (Jake Gyllenhaal) i princezi (Gemma Arterton) koji se bore za udesni bodež. Odmetnuti princ Dastan (Jake Gyllenhaal) i zagonetna princeza Tamina (Gemma Arterton) utrkuju se sa silama zla kako bi sauvali drevni bodež. udesni bodež je dar bogova koji može promijeniti tijek vremena i omoguiti onome tko ga posjeduje da zavlada svijetom ...

etvrtak, 14.10.

l. br: _______________________________

4. PRINC PERZIJE

vrstan plan. Završiti koledž, nai odlian posao, družiti se s najboljim prijateljem Adamom Daviesom (Zach Gilord) i pronai savršenog muškarca. No, taj se plan potpuno otima kontroli u trenutku kad se mora vratiti kui svojoj ekscentrinoj obitelji. Kad nae posao iz snova, shvaa da je sve to besmisleno bez muškarca iz snova … i ljudi koje voli. Michael Keaton, Jane Lynch i Carol Burnett glume u ovoj neuobiajenoj romantinoj komediji koja dokazuje kako se može uspjeti ak i kad ti je život postavljen naglavake.

- ASSITEJ

Tribina  Odgovor: ___________________________

3. SAVRŠEN SPOJ

posla, zato nemaju vremena za izlaske i pustolovine. Claire i Phil uli su kako se jedan par razišao jer im se život pretvorio u rutinu, zato oni odluuju posvetiti se jedno drugome, pa odlaze skupa na spoj. Ušli su u restoran pod tuim imenom, te im ubrzo priu dva muškarca koja ih odvedu. Ovaj sluaj zamjene identiteta odvest e obian par u neobinu avanturu. Prisjeajui se onog što ih je povezivalo, Phil i Clarie suoavaju se s korumpiranim policajcima, bezosjeajnim mafijašima i poludjelim vozaem taksija. Njihov spoj pretvara se u ludnicu koju nikada nee zaboraviti.

srijeda, 13.10. nema filmskog programa

DVD, BLUE RAY IZLOG

PRINC PERZIJE

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

akcijska obiteljska komedija

20.00 LJUBAV NA DALJINU

10. PRODAJ ALI UMRI

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA 1. KAKO JE GRU UKRAO MJESEC 2. UBOJICE 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. POETAK

romantina komedija

ponedjeljak, 18.10.

18.00 O MAKAMA I PSIMA akcijska obiteljska komedija

20.00 LJUBAV NA DALJINU romantina komedija

5. STARCI 6. ZALJEV 7. IMAGINARIJ DR. PARNASSUSA

DOM KULTURE PRELOG

8. MOJ PAS MARMADUKE

subota, 16.10., i nedjelja, 17.10.

9. AROBNJAKOV UENIK 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office 2. LEGENT OF THE GUARDIANS: THE OWLS OF GA’HOOLE 3. WALL STREET: MONEY NEVER SLEEPS 4. THE TOWN

5. EASY A

19.00 STARCI komedija

1. THE SOCIAL NETWORK

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

6. YOU AGAIN

7. CASE 39 8. LET ME IN

9. DEVIL TAKERS 10. ALPHA AND OMEGA

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

Bliži se trea godina uspješnog djelovanja Fotokluba akovec

Davor Doleni: Moramo raditi na tome da fotografiji osiguramo mjesto u društvu koje ona zaslužuje Još nisu prošle ni tri godine otkako postoje, a Fotoklub akovec ve je jedna od najzanimljivijih udruga u Meimurju. Udruga je mjesto okupljanja zaljubljenika u fotograiju, a do sada je iza njih desetak izložbi, mnogo održanih radionica na kojima su graane “obuavali” u osnovama fotograije, i naravno ... mnogo odlinih fotki. Danas je u klubu aktivno negdje oko trideset lanova, od toga petnaest aktivnijih, dok ostali dolaze na sastanke, druženja, izložbe ili izlete. Veina lanova fotograijom se bavi amaterski, što naravno ne znai da lanovi nemaju dobre fotograije. Nekoliko lanova Fotokluba akovec vrlo uspješno sudjeluje ne samo na hrvatskim ve i na inozemnim fotonatjeajima. Mi smo porazgovarali s Davorom Doleniom, dopredsjednikom Fotokluba, koji je jedan od najzaslužnijih za njegovo uspješno djelovanje. • Fotoklub akovec osnovan je krajem 2007. Koliko se Fotoklub promijenio od svog poetka? - Naš najvažniji cilj je promocija fotografske umjetnosti, ali i razvitak i unaprjeenje fotograije kao tehnike, a posebno kao umjetnike discipline, te populariziranje i razvitak fotografske kulture i poticanje svih oblika stvaralaštva u podruju fotograije. U smislu toga na poetku djelovanja kluba zacrtali smo neke smjernice rada kojih se više - manje držimo i danas, a to su: organizacije izložbi, organizacija druženja – sastanaka na kojima govorimo o fotograiji, druženje s drugim fotoklubovima, organizacija radionica Osnove digitalne i analogne fotograije, te organizacija fotoizleta. Kroz sve te aktivnosti omoguujemo našim lanovima da steknu ili prošire

Savjet za sve koji se žele baviti fotografijom

Sudionici izleta u Sloveniji koji se održavao u sklopu programa Meunarodne suradnje fotoklubova triju država (autor fotografije: Davorin Mance) svoje fotografsko znanje i vještinu, te ih potiemo da prošire granice svoga fotografskog stvaralaštva. • Fotoklub je organizirao do sad mnogo izložbi, a i sudjelovao na mnogo njih. Možete li izdvojiti neke? - Za nas je svaka izložba posebna, no, ako moram izdvojiti, onda bih na prvom mjestu izdvojio izložbu ‘Meimurski vidici’ koju smo organizirali u suradnji s Centrom za kulturu akovec poetkom ove godine. To je bila prva zajednika autorska izložba lanova kluba, a odabir - žiriranje fotograija napravio je tadašnji predsjednik Fotokluba Zagreb g. Vinko Šebrek, koji je napisao i opširan predgovor, odnosno kritiku izložbe. Galerijski prostor Centra za kulturu u akovcu bio je prilikom otvorenja izložbe dupkom pun i to nam je bila najbolja nagrada za tada nešto više od dvije godine rada. Posebna je u svakom sluaju bila i izložba ‘Lijepi grad’ kroz koju su lanovi kluba prezentirali fotograije grada akovca. Fotograije su bile printane na velike cerade, a izložba je bila postavljena na otvorenom u centru grada. Svakako nam je posebna i

prva zajednika tematska izložba koju smo organizirali 2008. godine na temu ‘Meimurje’.

Oistili tavane • Jedna od vaših akcija bila je ‘Oistimo tavane’, u kojoj ste prikupljali staru aparaturu za izradu crno - bijelih fotograija, te opremanje i realizaciju tamne komore. I to vam je uspjelo. Kako sad taj ‘kabinet’ funkcionira? I tko se sve njime može služiti? - Akcijom ‘Oistimo tavane’ zapoeli smo put k ostvarenju cilja koji smo zacrtali u samom poetku djelovanja Fotokluba akovec. Taj cilj bio je otvaranje vlastite tamne komore za razvijanje crno - bijelih ilmova i fotograija. Akcijom smo pozivali ljude dobre volje, koji na tavanima ili u podrumima imaju stare stvari koje su nekad koristili za razvijanje crno - bijelih fotograija, da te iste doniraju našem klubu. Odaziv na akciju bio je iznenaujue dobar, pa smo ubrzo sakupili potrebnu opremu za opremanje tamne komore. Uz to uspjeli smo sakupiti i zavidnu kolekciju starih analognih fotoaparata koje su nam velikoduš-

skoro e se navršiti trea godina djelovanja Fotoklub je organizirao niz projekata - od izložba, radionica, suradnje s drugim klubovima ... Provedba i organizacija svih tih projekata iziskuje velik angažman lanova kluba i mi smo zadovoljni s ostvarenim u te tri godine. Ideja o izdavanju biltena aktualna je još i danas, no moram opet istaknuti problem inanciranja. Do tada rad kluba prezentiramo preko naše Internet stranice www.fotoklubcakovec.hr.

Na radioncama svatko može nauiti dobro fotografirati • Zapoeli ste i s novim krugom edukacije/radionica za javnost? Što se sve na ovim radionicama može nauiti? - Radionice su prvenstveno namijenjene poetnicima u fotograiji, odvijaju se subotama u popodnevnim satima u etiri termina po dva sata. Treba napomenuti da radionice ne sadrže suhoparno predavanje, brdo nepotrebnih termina i informacija, ve na radionicama

Intenzivno surauju s drugim fotoklubovima, inozemnima i našima • Mnogo suraujete i s drugim fotoklubovima. Kako izgleda i na emu se temelji ta suradnja? - Meunarodna suradnja fotoklubova triju država – ‘Mura rijeka koja nas spaja“‘ projekt je koji provodimo kroz cijelu ovu godinu. Ustvari ve smo 2009. godine zapoeli uspostavljati kontakte s fotoklubovima iz Slovenije i Maarske. Na slovenskoj strani suraivali smo s Fotoklubom Murska Sobota i Fotoklubom Lendava, dok je na maarskoj strani u projektu sudjelovao Fotoklub iz Nagykanizse. Suradnja je zamišljena kao niz susreta kroz koje bi svaka strana predstavila svoj kraj, i to ne samo u pejzažnom smislu, nego bi se gostima/fotograima iz drugih država pokazivale i kulturne, povijesne, etnološke, na kraju krajeva i kulinarsko - enološke znamenitosti kraja, dakle, cjelokupna prezentacija nekog kraja, u našem sluaju Meimurske županije. Projekt je zapoet u sijenju ove godine kada su lanovi Fotokluba akovec ugostili maarske i slovenske fotografe u Meimurju i predstavili im gornji dio Meimurja. Susreti su se po istom principu nastavili u Sloveniji i Maarskoj. Tijekom tih susreta fotograirali smo odreeni kraj, te emo na kraju ciklusa pripremiti zajedniku izložbu, koja e putovati preko Hrvatske u Sloveniju i Maarsku. Tematika izložbe bila bi povezana

s gore spomenutim susretima, a ideja je da se napravi izložba pod temom ‘Mura – rijeka koja nas spaja’ pošto su za suradnju zainteresirani klubovi baš s podruja županija kroz koje protjee rijeka Mura. Tematika izložbe ne bi bila povezana samo s pejzažom, ve bi motivi izložbe bili i ljudi, obiaji, tradicija, kulturna baština … Trenutno smo u fazi prikupljanja fotograija, a izložbu najavljujemo negdje krajem studenoga, poetkom prosinca ove godine. Samom izložbom, odnosno izložbama u gradovima iz kojih dolaze klubovi koji su sudjelovali u projektu ne mislimo zakljuiti projekt. Tijekom godine javilo nam se nekoliko zainteresiranih fotoklubova koji su izrazili želju za sudjelovanje u takvom projektu, pa emo sljedee godine proširiti projekt. Uz meunarodnu suradnju imamo naravno kontakte i s fotoklubovima iz Hrvatske, a odlinu suradnju uspostavili smo s Fotoklubom Zagreb. Fotoklub Zagreb jedan je od najstarijih i najutjecajnijih fotoklubova u Hrvatskoj, pa smo, kao jedan mladi klub, posebno ponosni na tu suradnju. Suradnja se u prvom redu manifestira kroz gostovanje naših izložbi u Zagrebu i izložbi Fotokluba Zagreb u akovcu, te kroz zajednika druženja lanova kluba.

Radionice “Osnove digitalne fotografije” (autor fotografije: Filip Luin) no donirali graani akovca i Meimurja. Tamnu komoru opremili smo u prostorijama baraka bivšeg GK-a Meimurje, a službeno otvorenje napravili smo 9. lipnja 2009. godine. U realizaciju ovog projekta krenuli smo zbog toga jer je velik dio lanova Fotokluba pokazivao interes za analognu crno - bijelu fotograiju, tako da komora u prvom redu služi razvijanju fotografskog znanja i druženju naših lanova. Za sve zainteresirane izvan kluba dvaput godišnje organiziramo radionice ‘Osnove analogne fotograije’. • Još jedan od projekata koji je Fotoklub akovec ‘negda sveta’ najavio bilo je i izdavanje biltena u kojem su se svakih nekoliko mjeseci trebali prezentirati rad udruge, korisne informacije, savjeti i fotogalerije. To se ini kao zanimljiva ideja. Možda se varam, ali ni ona nije realizirana ... - Kada govorimo o projektima Fotokluba akovec, mislim da je nepošteno rei kako ‘ni to nije realizirano’. U svojih evo

Treba im prostor! • Muku ste muili s manjkom prostora. Je li se to promijenilo na bolje? Svojedobno ste bili pronašli prostor za udrugu i fotografski studio u ulici Slavka Kolara. Što je bilo s tim? - Prostor u ulici Slavka Kolara bio je u privatnom vlasništvu jednog od lana kluba. Prostor je bio potreban kompletne obnove i tu smo opet imali problem u vidu nedostatka inancijskih sredstava. U meuvremenu lan kluba koji je ponudio prostor na korištenje otišao je iz kluba, pa je time taj plan bio zakljuen. Na žalost, još uvijek, kako ste rekli, muku muimo s prostorom, jer sastanke održavamo u prostoriji od svega desetak kvadrata, tako da ponekad ni svi nazoni lanovi nemaju gdje sjesti. Svojedobno nam je bilo obeano da e se za nas potražiti nekakav prostor u sklopu baraka GK-a i nadamo se da to nee ostati samo na obeanju.

• Vaš savjet za osobe koje se bave fotograijom ili se ozbiljnije žele posvetiti ovom hobiju? - Fotograija je prekrasan hobi. Uzeti fotoaparat i otii u prirodu rano ujutro ili kasno naveer prije zalaska sunca fantastino je iskustvo. Fotograf gleda prirodu drugaijim oima, on primjeuje stvari koje možda ‘obian šeta’ nee nikad primijetiti, jer fotograf traži motive i time nakon nekog vremena naui prirodu gledati na drugaiji, senzibilniji iz ‘prve ruke’ priamo o fotograiji i fotograiranju, na najlakši mogui nain, te samim time još više motiviramo ljude da zavole fotograiju i fotograiranje. Na radionicama uimo o osnovnim funkcijama aparata, savladavanju osnovnih pravila pri fotograiranju, osnovama pri fotograiranju portreta, pejzaža, arhitekture, akcije/pokreta, sportske, dokumentarne i turistike fotograije, noni snimci. Od tehnika obraujemo macro, HDR, panorame … Savjetujemo koju opremu koristiti, kada, kako i gdje i sve to uz praktian rad na terenu. • Tko vodi radionice? - Radionice ‘Osnove digitalne fotograije’ vode naši lanovi Davorin Mance i Filip Luin, a ‘Osnove analogne fotograije’ Davor Doleni. • Zbog ega primate samo tako malo osoba na teaj analogne fotograije? - Na teaju analogne fotograije uimo kako razviti crno - bijeli ilm i fotograije. Financijski bi nam se bolje isplatilo uzeti više osoba na jedan teaj, ali onda bi teaj bilo teško pratiti s obzirom na to da se radionica bazira na praktinom prikazu postupka. Zato je maksimalan broj polaznika za radionice ‘Osnove analogne fotograije’ ogranien na etiri. • Ima li interesa za ove fotografske radionice? - Ovo su pete po redu radionice ‘’Osnove digitalne fotograije’ i tree po redu radionice ‘Osnove analogne fotograije’. Prosjeno na radionicama imamo petnaest polaznika, a to je i broj koji smo odredili kao maksimalan zbog lakšeg rada i praenja predavanja. Kroz ovih pet termina radionica imali smo oko osamdeset polaznika pa mogu rei da smo u klubu zadovoljni odazivom na radionice.

U nekim situacijama digitalna je kamera nezamjenjiva • Recite mi nešto malo o sebi ... Zbog ega ste se Vi poeli baviti fotograijom? - Fotograijom se ozbiljnije bavim nekih pet godina. Imao sam jednu samostalnu izložbu i niz sudjelovanja na zajednikim izložbama. U biti, kad bolje razmislim, oduvijek sam primjeivao stvari i dogaaje oko sebe ‘fotografskim okom’ ali dugo mi je trebalo da ustvari i uzmem fotoaparat u ruke i ponem bilježiti te iste stvari, dogaaje, atmosfere ... Prvi digitalni kompaktni fotoaparat kupio sam nakon završenog teaja ‘Izrada internetnih stranica’, za potrebe fotograiranja stvari vezanih uz izradu internetnih stranica. Dakle, sam povod nije imao nikakve

nain. Kroz fotograiju imamo mogunost izraziti neke svoje stavove, misli, ideje, osjeaje, emocije ... i to, naravno, ne samo kroz pejzaž. Svima koji se ve bave fotograijom poruio bih da ne brinu o trenutnim trendovima i svim moguim tehnikim pravilima koja kao odreuju što je dobra fotograija. Fotograirajte ono što mislite da je zanimljivo, što vas veseli i ime mislite da ete biti u mogunosti prenijeti neku poruku. veze s umjetnikom fotograijom, ali ubrzo sam poeo izlaziti van u prirodu i polako otkrivati ari umjetnikog izražavanja kroz fotograiju. Nemam najdraže motive. Volim fotograirati sve; od prirode, ljudi, arhitekture, život na ulici, aktove, studijsku fotograiju, eksperimentalnu, konceptualnu ... i to sve najradije bilježim starim analognim fotografskim kamerama, bilo na crno - bijeli ili ilm u boji. Posebno mi je zadovoljstvo snimati na crno bijeli ilm, a tu svoju ljubav prenosim kroz rad u našem Fotoklubu kao voditelj tamne komore kroz radionice koje imamo organizirane za naše lanove, ali i za ljude izvan kluba. Naravno, usprkos toj svojoj ljubavi do starih analognih kamera, moram priznati da je kod nekih motiva ili situacija digitalna kamera nezamjenjiva. Kroz lanstvo i rad u Fotoklubu tijekom ove tri godine, koliko djeluje klub, stekao sam nova poznanstva i prijatelje širom Hrvatske, ali i Slovenije i Maarske. Kroz razna druženja koja je organizirao klub i razgovore o fotograiji uvelike sam unaprijedio svoje znanje o fotograiji.

I s ‘obinim’ aparatom fotke mogu biti odline • Što mislite o fotograiji u Hrvatskoj danas? - Fotograija je pojavom digitalnih aparata postala masovni medij. Time se u jednu ruku stvorio problem, jer danas se ve skoro svi ‘bave fotograijom’, pa se tako teže prepoznaju kvalitetni autori. Mi kao fotoudruga moramo raditi na tome da promoviramo kvalitetnu i umjetniku fotograiju te time osiguramo fotograiji mjesto u društvu koje ona u svakom sluaju zaslužuje. Danas u Hrvatskoj imamo nekoliko vrlo kvalitetnih i utjecajnih fotoklubova i puno kvalitetnih autora koji osvajaju nagrade na natjeajima širom svijeta. • Što je, po Vama, najvažnije za dobru fotku? - Najvažnije je da fotograija nosi neku poruku. • Je li na fotograiji bitnija emocija ili da je ona tehniki dobro poslikana? - Poruka i emocija fotograije puno su bitnije od tehnike kvalitete fotograije. To je naravno sluaj kada govorimo o umjetnikoj fotograiji. Danas je sve više u trendu takozvana ‘Lomo’ fotograija u kojoj se fotke rade s najjednostavnijim jeftinim aparatima koji imaju plastine lee, a rezultati, dakle, fotograije, znaju biti odlini. Ako govorimo o ‘obrtnikoj’ fotograiji, odnosno fotograiji po narudžbi (vjenanja, promo materijali ...) onda je uz poruku važna i tehnika kvaliteta fotograije. (mn)


12. listopada 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Mladenake sobe u funky maniri Prije par mjeseci ve sam obradio temu djejih i mladenakih soba. No, budui da sam u zadnje vrijeme dobivao dosta upita na tu temu, odluio sam je ponoviti. Razgovarajui s ljudima koji su te upite postavili, dobivao sam razna objašnjenja, da ne velim upute kako bi neka djeja ili mladenaka soba trebala izgledati. Kada sam, prilikom pripreme za ovaj tekst, sve stavio na hrpu, došao sam do zakljuka da ljudi ili svoju djecu podcjenjuju i žele im podvaliti neke šarene i bezline oblike i kreacije koje nemaju veze s pameu ili pak lijee osobne komplekse iz djetinjstva kupujui djeci ono što se svia njima osobno, a da pri tome uope ne prate reakciju klinaca i ne uvažavaju njihov stav. Isto tako je kada se radi o tinejdžerima; tu isto roditelji veinom znaju bolje jer su ta djeca izgubljena , uz argument Što on zna, on

PREDSTAVLJAMO PR P RED EDST STA AV VL LJ JAM AMO INTERIJER INT IN TE ERI RIJE RIJE JER JER

ureuje: Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

ne zna ni gdje mu je glava! Pišem to jer sam sam dovoljno puta svjedoio takvim (i slinim) razgovorima. No, meni kao dizajneru interijera posao je da pokušam objasniti takvim roditeljima da to zapravo nije cilj. Cilj je da se dijete osjea dobro u svojem prostoru jer to je baš to – njegov prostor. Kao i nebrojeno puta prije, opet u rei: jednostavno nije dosadno! Jednostavno ne mora biti ni jednolino. Jednostavno je tono to – jednostavno! A to je ono što bi, po mom mišljenju, trebao biti prioritet kod stambenih prostora. Sukladno tome, evo vam nekoliko dobrih primjera djejih i mladenakih soba, od kojih neke možete, bez problema, primijeniti i kod odraslih osoba. Ovo su dobri primjeri jer iz djeje oaze ne rade cirkus.

Šarmantna kua u bijelo – ružiastoj kombinaciji kupuje dobar dizajn i stil. Tako imate domove koji koštaju duplo ili deseterostruko više, a ne izgledaju ni upola tako dobro. Ovaj izgleda besprijekorno. A sam gospodin Stuebi za svoj rad kaže: posljedi Ovakav ekspresivan volumen posljedica je posebne forme parcele na kojoj se objekt nalazi. Koristio sam svojevrsnu metodu udubljivanja prostorija kako bi graevinski elementi interijera istom dali skulpturalni izgled. U samom procesu težilo se slaganju traženih funkcionalnih zona na nain da se koriste graevinski elementi u svom konceptu – rastezanjem, širenjem, sužavanjem, odvajanjem od mase, s ciljem da se dobi-

Ovaj odlian arhitektonski projekt naziva “L-House” nalazi se u Zurichu, a djelo je švicarskog arhitekta Philippa Stueba. Da odmah rašistimo: budžet za ovo zdanje bio je 1,9 milijuna dolara! No, kako i sam volim naglasiti, novac ne

je koherentna cjelina. Nadalje, ono što je još zanimljivo u tom projektu jest injenica da je izgled ove kue mladenaki, s kombinacijom bijele i ružiaste boje koje savršeno odgovaraju okolnom drveu u cvatu. http://www.philippestuebi.ch/

Stari ambar u novom ruhu

Ovo je nekada bio ambar. Sada, nakon što ga je u ruke uzeo brit ansk i arhitek t McLean Quinlan, pr e t vor io s e u prekrasno i idilino stambeno zdanje. Ideja je bila da se koriste svi autentini elementi ele zgrade, da stare zgra sve intervencije interv na objektu ne nakoncept grde sam k prirodnog u prirodnom, a opet da bud bude maksimalno prilagoen jednoj moderkoja e tu živjeti. noj obitelji k graevinu dodana Na staru gr su dva nova krila i bazen. Glavni objekt je samostalni, otvoreni prostor s krovom visine 9 metara izraenim od hrastovine. Velika koliina drva u gredama i nosaima, kao i kamin koji se na-

lazi u prostoriji, daje toplinu cijelom prostoru. Za radnju i izradu ovoga prekrasnog objekta koristila se paleta sljedeih materijala – podovi od kamena i hrastovine, drvene grede, drvena vrata i obloga krova, kameni zidovi i obloge od gipskartona. A kua ima i sustav podnog grijanja koji energiju crpi iz toplinskih pumpi zakopanih u blizini samog objekta. http://www. mcleanquinlan. com/project s/ stow-on-t hewold

Trodijelna duguljasta kua Ovu stambenu graevinu izveli su arhitekti iz francuskog studija “TANK Architects”. Nalazi se na uskoj i kosoj parceli na rubu sela Sersee, Sersee na sjeveru Francuske. Budui da su urbanistika pravila bila dosta stroga, bilo je i teško postaviti položaj kue. Na sve to jedan od zahtjeva investitora bio je da kua bude jednokatnica. Arhitekti su tako došli na ideju da umjesto klasine kue

pravokutnog oblika izvedu nešto drugaiji volumen, koji su podijelili na tri dijela te na taj nain dobili polukatove tijekoji pak su posljedica prirodnog tije ka linije tla. Prvi dio je na istom nivou kao i ulica i u njemu se nalaze hodnik, igraonica, garaža, prostorija za rublje, podrum i kotlovnica. Drugi je dio odignut 80 cm od prvog dijela i on je glavni dio kue. Krase ga veliki prozori s

tri strane, kroz koji se može vidjeti okolina. U tom su dijelu postavljeni dnevni boravak, kuhinja i blagovaonica. Trei dio je iznad prvog dijela i u njemu se nalaze spavae sobe i kupaonice. Sva tri dijela vežu se u centralnom elementu, a to je terasa koja kao da disperzira te razliite prostor(ij)e okolo. Isto tako ima ulogu svojevrsne poveznice ili vora koji se pojavljuje izmeu životnih prostora, hodnika i spavaih soba. http://www.tank.fr/ map?start http://www.lucboegly.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU

Jesen i ljepota – njega kože i kose u hladnijim danima - Ljeto je zasigurno iscrpilo vašu kožu, pa je neophodno riješiti se mrtvih stanica kože i otkriti novu, zdraviju kožu piling nemojte raditi više od dva puta tjedno, jer biste inae mogli oštetiti kožu.

Vrui ljetni dani su prošli, a vi trebate prilagoditi režim njege kože za jesenske dane. Vrijeme postaje sve hladnije i, iako sunce više nije tako jako kao u ljeti, još uvijek bi trebalo nanositi kreme sa zaštitnim UVA i UVB faktorima. Hidratacija je takoer vrlo važna, kao i hranjenje kože. Ovdje emo ponuditi neke jednostavne ali uinkovite savjete o tome kako se morate brinuti za vašu kožu u jesen, a kao bonus donosimo vam i rješenje za jesensko opadanje kose.

Intenzivni tretmani za kožu Oni dubinski popravljaju kožu, ali su agresivniji. To je razlog zbog ega se ih ne bi smjelo raditi više od dva puta godišnje. Obino, intenzivni tretmani koji uklanjanju ošteenja od sunca sadrže aktivne tvari kao što su vitamini A, C i E, te lavonoidi. Što se “obinih“, svakodnevnih tretmana tie, optimalni efekt postiže se kada se koriste i serum i dnevne hidratantne kreme. Nakon išenja kože nanesite serum i kremu nakon toga. Možete to initi dva puta dnevno ili jednom kao noni tretman. U jesen su veoma popularni tretmani izbjeljivanja kože koji se bave tamnim “pjegama”, a koje se mogu pojaviti zbog izlaganja suncu. Prije nego što se upustite u takav postupak, konzultirajte se s dermatologom.

Za zdravu, sjajnu kožu Ljeto je zasigurno iscrpilo vašu kožu, pa je neophodno riješiti se mrtvih stanica kože i otkriti novu, zdraviju kožu. Najbolji nain da zaponete svoj režim jesenje njege kože je da napravite detaljni piling. Zapravo, piling je vrlo važan u svakom godišnjem dobu, jer priprema kožu za bolju apsorpciju proizvoda za njegu. Možete koristiti dvije vrste piling proizvoda - one sa sitnim tvrdim esticama koje nazivamo pilingom lica i one aktivne kemijski. Kemijski piling proizvodi obino sadrže aktivne tvari, kao što su retinol, retinoidi, AHA (alfa-hidroksi kiseline) i glukozamin. Oni uzrokuju nježno ljuštenje gornjih slojeva mrtve kože i otkrivaju mlau i blistavu kožu. Zapamtite,

tipu kože: ako je vaša koža masna, normalna ili kombinirana, koristite lagane, nemasne proizvode.

Za sjajan dekolte U jesen vrat, grudi i dekolte nisu više u prvom planu, ali ih ipak valja njegovati posebnim kurama “oporavka“ od utjecaja sunca, mora i zraka (nadraženost, isušenost kože). Evo nekoliko recepata:

Vrat • Tonik od preslice za dubinsko išenje: 1 žlicu preslice i jedno žliicu indijskog aja stavite u litru vrele vode. Nakon 20 minuta procijedite kroz vrlo gustu cjediljku.

Ujutro i naveer navlažite lice komadiem vate natopljene tonikom. • Losion od hmelja za vrsta i svježu kožu: ostavite žlicu hmelja neko vrijeme u dvije šalice vrele vode, zatim procijedite. Dodajte žliicu vonog octa i tako pripravljen losion nanosite na oišeni vrat i dekolte. • Krema od badema za sjaj kaže: žliicu bademovog ulja i žliicu lanolina rastopite u toploj vodi. Dodajte žumanjak jednog jaja i izmiksajte, a zatim dodajte i žliicu jabunog octa. Miješajte dok se krema potpuno ne ohladi. Nanosite je ravnomjerno na vrat ujutro i naveer. • Hranjiva i hidratantna maska od zobi: žlicu zobi ostavite u vodi dok ne nabubri, izribajte jednu

jabuku i pomiješajte je sa zobi, zatim dodajte žliicu bademovog ulja. Nanesite masku na vrat i pokrijte komadiem lanenog platna. Isperite nakon 30 minuta.

Dekolte • Zaštitna i hranjiva krema od lavande: žliicu cvjetova lavande stavite u pola šalice vrele vode. Nakon 10 minuta procijedite, a posebno rastopite žliicu lanolina i žliicu maslinovog ulja u malo vrele vode. Kad se ohladi, pomiješajte. • Ulje nevena za smirenje ispucale i nadražene kože: napunite staklenku svježim listovima i cvjetovima nevena. Dobro je zatvorite i izložite direktnim sunevim zrakama. Nakon nekoliko dana ulje nevena skupit e se na dnu boce. Procijedite kroz komadi lanenog platna i pomiješajte s istom koliinom ulja od pšeninih klica. Masirajte lagano dekolte i ostavite da djeluje preko noi.

Hidratacija

Kad kosa opada

U ljeto se koža isušuje zbog vruine, pa bore i ine linije postaju primjetnije. Zato je jesen pravo vrijeme da nahranite, hidratizirate i pripremite kožu za nadolazee hladne zimske dane. Odaberite hidratantnu kremu ovisno o vašem

Zašto ujesen kosa opada jae nego u druga godišnja doba? Prema istraživanjima, koje je prihvatila amerika FDA (Food and Drug Administration), uzrok je u manjem broju sunanih sati.

Putem oiju i veoma osjetljivih senzora hipotalamusa i hipoize svjetlost neposredno djeluje na mehanizam opadanja i regeneracije vlasi te mijenja aktivnost folikula dlake putem žlijezda poput štitnjae, nadbubrežne žlijezde, testisa i ovarija. A to znai da su hormoni odgovorni za prilagoavanje okolini i spolni hormoni neposredno povezani sa stanjem vlasišta kose. Opada li više od sto vlasi na dan, treba posjetiti dermatologa.

Možete si pomoi i sami: • Svaki dan u vlasište utrljajte uvarak od stolisnika i masirajte. Potrebnu koliinu bilja namaemo u hladnoj vodi 24 sata. Nakon toga kratkotrajno zagrijemo (naješe 20 - 30 minuta). Nakon što se ohladi, procijedimo. • Svaku veer deset dana utrljavajte u vlasište pire od korijena ika, prokuhanog u vodi i zatim zgnjeenog. Ujutro isperite kosu vodom. (preuzeto s portala: Žena. hr)

IMAGE HADDAD I S. OLIVER U AKOVCU Udobna i nosiva odjea Image Haddada

Prepoznatljive linije i kreativnost

Image Haddad trgovine otvorene su u svim veim gradovima Hrvatske, no Meimurke ne moraju daleko po svoj komad odjee ove modne marke, za kojim mogu posegnuti u ulici Kralja Tomislava 7 (stari passage) u akovcu, ije je radno vrijeme od 9 do 14 te od 16 do 19.30 sati. Image Haddad namijenjen je mladoj, urbanoj i poslovnoj ženi koja u svom odabiru uvijek traži udobnu, nosivu i ženstvenu odjeu. Svojim ulaskom na tržište Image Haddad odgovorio je na potrebe moderne hrvatske žene za pret-a-porter odjeom, odnosno za odjeom koja nosi dizajnerski potpis, a ipak je dostupna u veim serijama.

U novootvorenu trgovinu s.Oliver u ulici Kralja Tomislava 7 (stari pasagge) u akovcu takoer je stigla nova kolekcija. Radno vrijeme trgovine je od 9 do 13, te od 16 do 19.30 sati. S.Oliver svojom odjeom prati nain života pojedinca i cijele obitelji, ostvaruje njihove želje i potrebe. U kreacijama s.Olivera odražava se duh vremena u kojem živimo. Ovu modnu marku odlikuju prepoznatljive linije, kreativnost, dinamika i usmjerenost ka budunosti. Trgovina s. Oliver nalazi se na još jednoj lokaciji. Rije je o Mercator centru u Zagrebakoj ulici na broju 87. Radno vrijeme te trgovine je od 13 do 20 sati.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Muffini s mandarinama

Hrana i pie za održavanje vaših zubi zdravijima

Sastojci:

Priprema

60 g maslaca 80 g šeera 2 jaja 2 žliice naribane korice mandarine 200 ml slatkog vrhnja 100 g oguljenih mljevenih badema 200 g pšeninoga glatkog brašna ½ vreice praška za pecivo 3 mandarine

Maslac i šeer dobro izmiješajte, pa umiješajte jedno po jedno jaje. Smjesi dodajte prethodno opranu i naribanu koricu mandarine, vrhnje, bademe i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Mandarine oistite od kožice. Na dno košarice za mufine stavite malo smjese, zatim komadie mandarine. Prekrijte ostatkom smjese i još na vrh stavite krišku mandarine.

Mufine pecite u penici zagrijanoj na 200°C oko 25 - 30 minuta. Mufine poslužite uz aj ili neki drugi topli napitak. Koricu mandarine možete ušeeriti i njome ukrasiti mufine.

Više se postavlja pitanje koliko esto jedete slatku hranu koja utjee na vaše zube nego u kojim koliinama. Stoga, pokušajte to odmah smanjiti da biste izbjegli propadanje zubi. Grickalice i obojena pia glavni su uzronici propadanja. Možete misliti da je voe zdravije, no voe može biti vrlo kiselo, pogotovo narane. Nemojte ih ni u kom sluaju jesti svaki dan. Pia “bez šeera“ takoer ošteuju vaše zube ako pijete iz aše, laše ili limenke. Umjesto toga pokušajte sa slamkom, jer

tako ete minimizirati koliinu koja prvo odlazi na vaše prednje zube. Gazirana pia i voni sokovi glavni su uzronici propadanja zubi. Umjesto tih pia pijte vodu. aj, kava i crno vino na vašim zubima ostavljaju tragove pa ih pokušavajte izbjegavati koliko god je to mogue. Perite zube bar dva puta na dan i obavezno zube istite koncom za zube za još bolji rezultat. Ne zamjenjujte etkicu žvakaim gumama te koristite vodicu za ispiranje usta.

Ako ve tijekom dana koristite žvakae gume, neka budu bez šeera. Obavezno dva puta na godinu otiite na detaljan pregled k zubaru.


12. listopada 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Muške torbe

Mentalna anoreksija

koji se žele osjeosje eati nesputano o i ležerno. Nosi-ti uz: uglaenu u ulinu odjeu.

Svaki modno osviješteni muškarac zna da su torbe potreban alat, a ujedno i modni dodatak. Torbe nisu više rezervirane iskljuivo za žensku publiku, muške torbe su muževne, atraktivne i idealna dopuna svakom suvremenom ormaru. Ako se ne snalazite baš meu svim tim silnim torbama koje se nude te nemate pojma koja e najbolje odgovarati vašim potrebama, obratite pažnju na sljedei savjet. Držite se torbe klasinog izgleda i ne možete pogriješiti. U nastavku vam donosimo neke od tipova muških torbi koje možete kombinirati s vašom poslovnom i casual garderobom.

Mala putna torba Muškarcima koji su esto na putovanjima ovakva e torba biti otkrie godine. Mora biti dovoljno velika za npr. vikend putovanje, ali ne toliko velika da postane suvišan teret koji sputava. Torbu u ruke i put pod noge! Nositi uz: vikend casual odjeu, poslovno - casual odjeu.

Torbica za kameru Manja verzija poštarske torbe. Takoer se prebacuje preko ramena, ali prije svega ima funkciju kuice za kameru. Možda njena namjena nije toliko stilska koliko funkcionalna, ali se i njenom dizajnu posveuje puno pažnje. Uostalom, ovo je torbica ko-

Aktovka Najstariji oblik muških torbi. Uporaba aktovke datira iz vremena mnogo prije nego je u rjenicima postojala rije metroseksualac. U poetku su bile etvrtaste, oštrih i naglašenih rubova, no danas su modernizirane i oblik im je “ublažen”. Ipak, još su uvijek nezamjenjiv simbol svakoga poslovnog ovjeka. Nositi uz: poslovno odijelo.

Poštarska torba U povijesti su ih nosili poštari, pa otuda i naziv (engl. messenger bag). Ima ih raznih, od platnenih do onih skupljih, kožnatih. Obavezno se nosi preko ramena. Studenti ih vole jer su praktine, a trendsetteri ih vole jer su apsolutno nezamjenjiv dodatak urbanoj modi. U svakom sluaju namijenjene su onima

j u mnogo muškaraca nosi, pa ak i oni tvrdokorni “antitorbaši”! Nositi u: slobodno vrijeme.

Torba s rukom Takva torba je zapravo razraen, moderan oblik aktovke. Sve je prihvaenija u poslovnim krugovima modernog svijeta. Ipak, namijenjena je samo samopouzdanim muškarcima koji ne odreuju svoju muškost nošenjem, odnosno nenošenjem torbe. Nositi uz: poslovno - casual odjeu.

Ležerna torba Kapa šilterica i ovakva torbe savršeno idu zajedno. Takoer se nosi preko ramena kao i poštarska torba, ali je malo slobodnijeg oblika i naješe izraena od platna, što joj daje dozu ležernosti i neoptereenosti. Nositi: u školu, na fakultet. Odbacite uvriježena mišljenja da su torbe rezervirane samo za ženski rod i krenite u korak s modernim vremenima. Dok su aktovke oduvijek meu nama, druge klasine torbe, poput poštarske torbe, postaju potrebnim priborom za današnjega modernog muškarca. (izvor: portal e-Muskarac. com)

Na ovaj poremeaj upuuje veliki gubitak tjelesne težine u osobe mlae životne dobi. Osoba koja boluje od mentalne anoreksije obino nije svjesna svog problema, tako da prve promjene obino primijete osobe iz okoline. Važno je takvu osobu uputiti psihijatru i postaviti dijagnozu, jer se radi o teškom, esto i po život opasnom psihijatrijskom poremeaju, te je važno oboljelu osobu motivirati za lijeenje. U procesu lijeenja psihoterapija ima kljunu ulogu i dobra motivacija za takvim oblikom psihološkog rada na sebi klju je izljeenja ovog poremeaja. Ali u psihoterapiju nitko ne dolazi na silu, i svaki pokušaj nasilnog dovoenja takvih bolesnika nije produktivan. Prisiljavati ih na bilo što, u okviru ovog poremeaja znai samo ponuditi ono što i onako predstavlja

problem u životu bolesnika koji boluju od mentalne anoreksije, a to je nasilno preuzimanje kontrole nad njihovim životom. Važno je, stoga, otvoriti takvim bolesnicima prostor da svojom voljom uu u psihoterapijski proces, ili bolje reeno, ponuditi psihoterapiju, ali bez prisile i bez oekivanja da se i odazovu, ako je to protivno njihovoj volji. Osoba koja boluje od ovog poremeaja previše je zaokupljena hranom, ili bolje reeno dijetom i nainom kako da izgubi na tjelesnoj težini. Takva osoba je izrazito mršava i odbija postii i održati i najmanju preporuenu težinu s obzirom na svoju visinu. Pri tom osoba, za koju svi jasno u okolini vide da je premršava, za sebe i dalje misli da je debela. Svakim gubitkom tjelesne težine anoreksina osoba ima

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut

osjeaj rastueg samopouzdanja, i obrnuto, osjeaj gubitka samopouzdanja svakim dobivenim gramom. U mladih djevojaka i žena, u kojih je takav poremeaj eši nego u muškaraca, u pravilu postoji i gubitak menstruacije. Uz mentalnu anoreksiju mogu postojati i drugi pridruženi psihijatrijski poremeaji, a depresivni su poremeaji, odnosno poremeaji raspoloženja, uestaliji u lanova obitelji anoreksinih bolesnika u odnosu na opu populaciju.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Jesenski kaputi rati tonu kože i koja e vam omoguiti stvaranje zanimljivih i razliitih kombinacija. Pri izboru zvonastih kaputa vodite rauna da se njime stvara volumen u gornjem dijelu tijela pa e vam tako

TEHNO ZONA T kaput s pojasom da stvore iluziju tijela oblika pješanog sata. Za žene s velikim grudima najbolji izbor je što manje dodataka u gornjem dijelu, dakle, bez ukrasa i sl. Žene nižeg rasta moraju obratiti pažnju na dužinu kaputa, pa se njima više preporuuju kratki kaputi i kratke suknje. Za casual izgled kombinirajte kaput sa simpatinim topiem, skinny traperice i visoke izme iznad koljena. Za romantino izdanje s dozom glamura bolji odabir je slatka haljinica ukraše-

Zvonasti kaputi napravili su veliki povratak za jesen/zimu 2010./2011. Zabavni i moderni, svestrani i praktini, ovi kaputi prekrasan su dodatak za vaš ormar, ako ih znate kako odabrati i nositi. Ako ste spremni za novi stil, uložite u kaput. Zvonasti kaputi dobar su nain za razbijanje klasike i rutine, te imaju više lica, a takoer su praktini i udobni izbor za hladnu sezonu. Ako se nose na pravi nain, mogu stvoriti klasian ili romantian izgled. Kako bi izgledali sjajno, morate odabrati pravi kroj za sebe, pravu boju koja e odgova-

trebati ravnoteža donjeg dijela, koju možete postii uskim hlaama, uskim suknjama, skinny trapericama ... Kljuni element pri izboru kaputa je vaš oblik tijela. ak ako vaš oblik tijela i nije najidealniji za zvonasti kaput, možete ga odabrati uzimajui u obzir strukturu i teksturu tkanine koje vam najbolje odgovaraju. Tako žene kruškastog oblika tijela trebaju odabrati na modnim dodacima koji naglašavaju vašu siluetu. Ako niste pobornik zvonastih kaputa za dnevno izdanje, možda e pronai mjesto u vašem ormaru za veernje sate. Žene koje preferiraju klasinu eleganciju izborom zvonastih kaputa možda otkriju da ovakav stil kaputa možete iskoristiti na pozitivan nain. Obratite pažnju za strukturu i tkaninu od koje je kaput napravljen, a koja e istaknuti zavodljivost i osebujan stil na dnevnoj bazi.

Ergonomske inovacije ine profesionalno diktiranje lakšim nego ikada Novi Olympusov DS-2800 digitalni diktafon olakšava organizirano i uinkovito diktiranje profesionalcima koji rade u malim ili srednjim poduzeima. Olympusov najnoviji model skuplja bodove na inovativnim karakteristikama, ukljuujui i lako dostupni, klizni prekida sa strane, koji se pokazao popularnim na modelu DS-5000. Kontrole jednostavne za korištenje, elegantan metalni dizajn i dovoljno memorije daju poslovnim ljudima sve što im treba za snimanje preko 100 sati diktiranja, intervjua, sastanaka ili osobnih bilješki. Dovoljno je prostora za 200 datoteka u svakoj od pet mapa, a tu je i 2GB SD kartica za SDHC utor. Snimke se pohranjuju u izvrsnom DSS Pro formatu, a korisnici mogu odabrati QP nain snimanja za još bolje rezultate s prepoznavanjem glasa. Zajedno s novim kliznim prekidaem i velikim LCD zaslonom s pozadinskim osvjetljenjem jednostavno je upravljati i prolaziti kroz intuitivne izbornike dostupne na šest jezika. Za brzu i uspješnu integraciju u radno okruženje datoteke se mogu prebaciti na PC ili Mac raunalo putem Hi-Speed USB prikljuka i obraivati koristei ukljueni DSS Player softver. DS-2800 je dostupan od kolovoza 2010.


12

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Socijalna fobija

Pokazati brižnost i toleranciju...

Imam 20 godina. Studentica sam. Prilikom kontakta s drug i m o s ob a m a osjeam jaki stid, srce mi ubrzano kuca, znojim se, drhte mi ruke, zacr venim se. Kod toga imam osjeaj da me drugi stalno promatraju, ne mogu govoriti pred drugima jer u zamucati. Što mi je initi? Prema opisu vaših simptoma, kod vas se vjerojatno radi o socijalnoj fobiji. Socijalna fobija je znaajan i trajan strah zbog jedne ili više socijalnih situacija ili javnih nastupa kod kojih je osoba u krugu nepoznatih ljudi ili je izložena njihovoj pažnji. Osoba se boji da e svojim ponašanjem (ili pokazivanjem anksioznih simptoma) biti ponižena ili doživjeti neugodnosti. Izlaganjem socijalnoj situaciji gotovo se uvijek provocira anksioznost, koja može dosei oblik paninog napadaja. Osoba prepoznaje da je strah pretjeran ili nerazuman. U kontaktu osoba ne zna kamo usmjeriti svoj pogled, izbjegava kontakt oima jer je u

strahu kako e drugi protumaiti njezinu “poruku”. Žena se boji da ne ispadne previše zavodniki, a muškarac strahuje da time, bez svoje namjere, izaziva druge. Socijalna fobija obino pogaa ljude koji su po prirodi osjetljivi ili one koji su pretrpljeli poniženje ili uvredu u kontaktu s drugima. Prije svega preporuujem vam da si pokušate pomoi razliitim tehnikama relaksacije (vježbe disanja, autogeni trening i sl.). Ukoliko su simptomi jako izraženi, potražite pomo kod psihijatra koji e vam za lijeenje ordinirati lijekove (beta blokeri, anksiolitici, MAO-inhibitori, benzodijazepini), ija je svrha privremeno olakšavanje simptoma, a time daju mogunost da bolesnik proitira u psihoterapiji, da uspješnije savladava socijalne vještine sudjelovanja u društvu, da uspostavlja i uvršuje svoja prijateljstva, te da mijenja i obogauje kvalitetu života, tako da mu nakon toga lijekovi nee biti potrebni.

Sretni i smireni ljudi iskazuju puno suosjeajnosti i razumijevanja za sva bia oko sebe, a ne samo neka. Skoro svi ostali pripadnici ljudske vrste osjeaju radosnu nježnost i brižnost, naklonost prema maloj djeci ili mladuncima životinja. Kao da imamo neki duboki kod koji se budi u blizini bia koja imaju u sebi neki dobar potencijal i trebaju zaštitu i podršku da ga razviju. Osjetimo potrebu da podržimo sve dobro i vrijedno što plijeni svojom jednostavnom prisutnošu, i sami se ispunimo tom snagom istinske težnje za rastom i razvojem u kojem možemo sudjelovati. Roditelji i svi ostali koji imaju djecu pored sebe znaju taj osjeaj predanosti i unutarnje dobiti stvorene bliskim odnosom sa djetetom koje volimo i gledamo kako raste...Takvo stanje povezanosti i blizine ima najveu dubinu i najlakše je dostižno sa vlastitom djecom i, a nalazimo ga u razliitim varijacijama u raznim drugim meuljudskim odnosima i vezama koje su prijateljske ili ljubavne naravi. I u takvim se vezama dvije osobe meusobno hrane i potiu na razvoj vlastitih vrlina i sposobnosti, uživajui u skladu i uzajamnoj razumijevajuoj naklonosti. Ponekad mi se ini da je itav ljudski život jedno stalno traženje bliskih i dragih

ljudi koji e nas oplemeniti svojim sudjelovanjem u našem životu i s kojima emo imati osjeaj punoe i smisla postojanja. Traženje je to u kojem ima puno neizvjesnosti i razoaranja jer naše dobre želje i namjere, zbog brojnih objektivnih prepreka i mnogih manje nam jasnih unutarnjih konica, esto urode slabim plodovima i trud se pokaže jalovim...Nema toga tko se nije razoarao u ljudima. Više puta, naravno. To samo po sebi nije problem, ali ako nas loša iskustva dovedu u stanje otuenosti i udaljavanja, pa i izbjegavanja bliskih veza sa drugim ljudima, najvjerojatnije je da emo upasti u dugotrajan proces nepovjerenja i nesigurnosti koji nas ponekad može odvesti u neki od mentalnih poremeaja. S druge strane, i eše kao pravi psihijatrijski problem, postoje bazini deiciti u strukturi osobnosti zbog ega neki ljudi nisu sposobni ostvariti socijalni i emocionalni kontakt sa drugima. Zato i vama može biti teško ili nemogue prii takvim osobama ma koliko se trudili ili bili zainteresirani za njih. Sve je to jako komplicirano za razumjeti i podnositi, ali tako je... Ostaje nam biti pomirljiv i tolerantan. Znate ve, što ne možemo promijeniti, treba prihvatiti. I voljeti ljude kakvi jesu da jesu...

Dean Jambroši

Ispravljenost kralježnice Na temelju certifikata HUPED-a, Hrvatskog udruženja za prirodnu energetiku i duhovnu medicinu, Dean Jambroši, spiritualni majstor (uitelj REIKI-a i duhovnog iscjeljivanja) provjerenom metodom ispravljanja tijela ovjeka predstavlja Vam jedan od kvantnih iskoraka u novu dimenziju iscjeljivanja koja pomaže razvoju ovjeka u potpunosti. Radi prema metodi Pjotra Elkunoviza, jednog od najpoznatijih iscjelitelja novijeg doba. Metodom duhovne korekcije spuštenog zdjelinog ustroja u samo u jednom tretmanu postiže se trajno izjednaavanje dužine nogu, poravnavanje ramena i izjednaavanje kralježnice. Proces se izvodi snagom inteligentnog Slika prije duha, bez dodirivanja tijela i bez manipulacije kostima. To znai odstranjivanje uzronog lanca svih energetskih blokada. Ovakvo duhovno i tjelesno ozdravljenje potrebno je svakom ovjeku, bez obzira na uzrok i stupanj oboljenja. Može se primjenjivati preventivno kod djece, mladih i odraslih. Uspostava „visoke tjelesne energije“ može se primijeniti i kod duševnih patnji, u životnim krizama, pomaže pri bolestima kralježnice i zglobova, išijasu, reumi, cirkulacijskim smetnjama, glavobolja, vrtoglavice, migrenama, bronhitisu, astmi, bolovi u vratu, prsima i leima, trnci u rukama i nogama, skolioza kod djece i odraslih, ozljede zglobova i mišia, kronini problemi unutarnjih organa, fizika i psihika malaksalost itd. Slika poslije Ispravljanje kralježnice je multidimenzionalno Dean Jambrošić proširenje svijesti u smjeru individualnog ozdravljenja Mihovljan, Prvomajska na svim razinama ljudskog postojanja. Duhovno 23, 40 000 Čakovec, ispravljanje tijela nije medicinski postupak ve jedna Telefon: 040/347 328, mobitel: 098/164 5791 duhovna radnja. jer božanski Duh sveobuhvatno i bezgranino lijei! www.nova-energija.hr

Slika prije

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

itanje iz tijela

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

U bioterapiji je tona dijagnostika važan faktor koji terapeutu može potvrditi ili demantirati njegovo uvjerenje u pravilnom pristupu pacijentu. Vi ne možete doi na terapiju ako ste sami detektirali neku bolest ili itav spektar oboljenja. Najvjerojatnije u takvim sluajevima pad energije pa ovjek ima osjeaj da ga baš sve boli, od kostiju i zglobova do internih organa. Da bi organizam bio zdrav veoma je važna njegova ravnoteža odnosno balans energetskih polja, primjerice za proizvodnju hormona, poput estrogena i progesterona, glikogena i inzulina, za širenje i stezanje plua i tako dalje. Uravnotežena e prehrana (što više žitarica, grah, sjemenke, orašasti plodovi, povre itd) omoguiti postizanje energetske ravno-

Slika poslije

teže u meridijanima, organima i u sklopu itavog organizma. Meutim, jednom napadnut organizam takvim deicitom treba mnogo vremena za oporavak. Strunjaci za bioterapiju, na temelju svog iskustva, mogu pomoi deicitarnom organizmu da proces oporavka bude vrlo kratak. Dobar bioterapeut e vrlo brzo procijeniti iziko i psihiko stanje pacijenta nakon brižljivog promatranja njegovog tijela i pozornim slušanjem oboljelog dobiti odgovore koji su mu

ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

potrebni za eikasnu pomo bolesnom organizmu. Bioterapeut na razliite naine dolazi do važnih informacija potrebnih za iscjeljenje. Najvažnije od svega je razgovor i vrijeme posveeno pacijentu. Tu se ne smije štedjeti. Kad pribavi pitanja kako bi dobio potrebne informacije, bioterapeut prilazi tretmanu koji nije univerzalan, ve ita iz tijela. Ono što isti trenutak odgovara pacijentu (dakle osoba prestaje osjeati umor, puni se energijom, osjea ope olakšanje, smiruje se

OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

i opušta) to je pravi put k iscjeljenju. Za oboljelog je važno da se ne prisiljava na neke radnje koje mu iz bilo kojih razloga ne pašu. Ako za vrijeme tretmana pacijent poinje lakše i ujednaeno disati to je znak da je iscjeljenje u tijeku i da je rezultat zagarantiran. U protivnom terapeut mora potražiti drugi put. Putova ima isto toliko koliko i ljudi. Svaki je ovjek osoba u originalu i kao takvu ju treba prihvatiti i cijeniti. Sam organizam e voditi iscjelitelja ispravnim putem i to treba uzeti kao zakon. Ne može se oboljeli loše osjeati a vi tvrdite kako mu je bolje. To je isto kao kad godinama gutate jedne te iste tablete, i dalje vam nije dobro, ali ništa zato, bit e kadtad. Važno je da farmaceutske tvrtke odlino zarauju. Cijenite svoje zdravlje. Obratite mi se s povjerenjem na broj telefona 098/1347-031 bez SMS-a i dogovorite svoj termin iscjeljenja.


12. listopada 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

samoposluživanje prošireno i obnovljeno na adresi Zebanec Selo 11 info telefon 524-140

Dobro je znati 13 35


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

Komentari Grlica Branko Kako se zove muško od grlice, bilo je esto pitanje na koncertima ženske vokalne skupine “Grlice” iz Svetog Martina na Muri. Uglavnom ljudi nisu nalazili odgovor, jer rješenja koja su se nametala nisu bila po njihovoj volji, ali ni prema gramatici. Grlajek, grla, grlanjak, grja ... nije ušima podnošljivo. I pitaj Boga kako bi se dugo tražio odgovor, da na jednom od brojnih koncerata Grlica o tome nismo porazgovarali njihov voditelj Branimir Jalšovec i moja malenkost. Odgovor je iznjedren i glasi. Muško od grlice je Branko Jalšovec. Uz silan smijeh i zadovoljstvo Branko i ja smo se brzo složili da je to tako, a uskoro i mnogi oko nas, pitavši kako smo došli do toga. Sada svi koji dolaze na koncerte Grlica znaju da je muško od grlice Branko i svima je to jako zanimljivo. Zanimljivo je i što se Brankova supruga Ružica nije rasrdila na našu odluku da joj je suprug muška grlica. Zadovoljne su i Grlice jer više ne moraju odgovarati na este upite kako se zove muško od grlice. Svi smo zadovoljni, pak na kraju par rijei o Branku Jalšovcu i svetomartinskim Grlicama. Jalšovec je Grlice, istina, prvotno bez ovog naziva, osnovao po dolasku i radu u OŠ Sveti Martin na

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Muri. Okupio je djevojice koje su s vremenom postale i djevojke i mame, s kojima je puno radio kako bi jednog dana postale solidna a potom i vrhunska pjevaka skupina. Nadjenuo im je ime Grlice, prema ptici koja staništa ima u Meimurju. Osim zbog kvalitete, mnogi su ovu skupinu zavoljeli i zbog naziva Grlice, naziva koji i dan - danas izaziva pozornost javnosti i publike. Nedavno su Branko Jalšovec i Grlice obilježili 10. obljetnicu ozbiljnog rada, godina u kojima su održali niz koncerata u Meimurju, Hrvatskoj, svijetu ... Izdali su i nosae zvuka. Što zbog škole, fakulteta i zaposlenja, rijetko mogu nastupiti u kompletnom sastavu. Publici je ve dovoljan samo spomen Grlice da dou na koncert. Jalšovcu je znatno teže, ali radi uporno i više nego prava muška grlica.

Nezadovoljstvo, korak k uspjehu Svakodnev no smo svjedoci više od stotinu razliitih emocionalnih reakcija i stanja koje sami proživljavamo. Meu njima je i nezadovoljstvo, koje može imati doista neželjene posljedice. Sv i smo ponekada zbog neeg nezadovoljni i to je sasvim normalno. Ali, opet ima onih koji su nezadovoljni svime, i to gotovo neprekidno. Otkud to kronino i sveobuhvatno nezadovoljstvo, kojime ljudi samo zagoravaju sebi život? Oito uzrok tome leži u postavljanju prevelikih, esto neostvarivih, ciljeva. I naravno da je najvažnije znati što je izvor nezadovoljstva. Iako se naješe nakupi toliko malih stvari da je teško odrediti konkretan izvor nezadovoljstva, uvijek postoji glavni uzrok. Nezadovoljstvo sobom, životom, pa i drugima, doista zahtijeva hitnu intervenciju jer brzo može prerasti u ozbiljan problem. Stoga se zapitajmo koliko smo, doista, zadovoljni sami sa sobom. Svakodnevno suoavanje s razliitim izazovima, stresom koji oni nose, pravo je udo da potpuno zadovoljstvo još uvijek postoji. U vremenu

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

u kojem se trud sve manje cijeni, negativna povratna reakcija koja djeluje poput pljuske nije nešto nesvakodnevno. Razoaranje, frustracija, ljutnja kao da su postali dio svih nas. No, i u ovom sluaju vrijedi ona: svako zlo za neko dobro. S obzirom na to da iza svake kiše ipak dolazi sunce, nije nezadovoljstvo nužno nešto loše. Upravo je ono razlog i uzrok promjenama na bolje, bilo da je rije o osobnoj ili društvenoj situaciji. Jer kao što Oscar Wilde kaže “Nezadovoljstvo je prvi korak k napretku nekog ovjeka ili naroda”. A tada zaista vrijedi i ona Thomasa Alva Edisona “Nemir je nezadovoljstvo, a nezadovoljstvo je prvi korak k napretku. Pokažite mi sasvim zadovoljna ovjeka i pokazat u vam neuspjeh.”

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Malo špotam; lepo prosim Od trenutka kada sam prije nekoliko godina dobila svoju vozaku dozvolu u ruke, nakon poetnog straha i dojma da sam sama zapravo velika opasnost na cesti, s vremenom sam shvatila koga ili ega se, kad sam za volanom, najviše bojim. To nisu ni motoristi, ni pješaci, ni nabrijani relijaši, pa ak ni kamiondžije koji zalutaju na naše cestuljke. To su ipak biciklisti, i to oni starije životne dobi. Vezani uglavnom za svoje deset, dvadeset ili trideset godina stare biciklie, nesvjesni da im motorika i koordinacija pokreta nisu isti kao nekada, ali i injenice da se situacija u prometu znatno promijenila, za njih je, po tom pitanju, vrijeme stalo. Na cestama, ako njih pitate, još uvijek caruju peglice i ieki, biciklistike staze apsolutno su nepoznat pojam, a oni sami u cvijetu su mladosti. K ad se s moje desne strane prostire konkretna biciklistika staza, a ispred mene se na cesti na svom biciklu ginga postarija tetica ili striek, vrlo esto i sprijeda i straga opako natovareni grincajgima, kalamperima ili picekima, pa mi se as ini da fali milimetar da ne zahai bankinu, a as samo sekunda da mi ne podleti pod kota, e to je situacija od koje me “frasi loviju”. Pa onda prilikom skretanja ili prelaženja ceste ne

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

ekaju neku, na primjer, zebru koja je za to predviena, nego cap, ruka u zrak i drito na sredinu. Pa ti koi. U rotor se ulazi ravnopravno s automobilima, a esto se ak ni ne propušta one koji imaju prednost. Ponekad, a sve iz straha da se nekome nešto ne dogodi i da na koncu ja ne budem glavni krivac, sjednem na trubu, a znam da ima i onih s još manje strpljenja koji samo da ne izau iz automobila i iziki pokažu biciklistima gdje im je mjesto. U biciklistike staze diljem naše županije uloženo je brdo love. Neke su komotnije, neke su još uvijek graba na grabi, ali još uvijek su to biciklistike staze, i samo im ime govori kome su namijenjene. I ovim putem nikoga ne špotam, samo u najboljoj namjeri lepo prosim da se svi mi biciklisti vozimo po za nas predvienim stazama.

AKOVEKI espresso by Bibi

Na nogostupima se ne parkira i toka! Kometa zvana “komunalno redarstvo“ prije desetak dana pogodila je i našu ulicu na jugu. Na vjetrobranska stakla automobila parkiranih na nogostupu (koji je predvien za bezbrižnu šetnju pješaka, a ne kao auo parking) zataknuli su papirie nalik kaznama. Neki, koji svoj auto parkiran na nogostupu ne koriste baš svaki dan, nisu ni vidjeli “itabu“, pa sam nakon par dana uzela papiri te proitala o emu se radi: “OPOMENA... lankom... stavak... Zakona... voza ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na nogostupu. Iznimno je dopušteno zaustavljanje (do tri minute) ako je za kretanje pješaka ostavljeno najmanje 1,6 m širine, s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika... PROMETNI REDAR e kazniti prekršioca ili vlasnika vozila novanom kaznom u iznosu od 300,00 kn, a po

potrebi i naložiti premještanje vozila. Grad akovec, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, Odsjek za komunalno redarstvo.“ Ova opomena iznenadila je veinu susjeda: “Ne smijemo parkirati ispred svoje kue?“ Raspitala sam se: ovaj zakon vrijedi 0 - 24 h, i radni i neradni dan. U centru grada zabrana parkiranja na nogostupu nije nikakva novost, a oito se intenzivno radi i na širenju pojasa van centra. Zna se da nam ritam života namee da svaki posli “ubijamo“ autom, a onda se nema vremena ni to vozilo (ili više njih) nakon svakog ira pospremiti u dvorište ili garažu pa ga se preko dana ostavlja parkiranog na nogostupu ceste. Neki ga na cesti ostavljaju i preko noi, a vjerujem da je glavni razlog što u dvorištu nemaju mjesto predvieno za

to vozilo. Iako suosjeam s onima kojima e biti teško u kratkom roku izmisliti parking mjesto za auto, moram iznijeti i moj problem od prije nekoliko godina kada su mi djeca (a danas i mnoga druga) kao prvašii s žutim maramama na školskoj torbi krenuli u školu. Moje glavno upozorenje bilo im je nek’ se drže nogostupa i ne skreu na kolnik. Mission impossible! Svaka trea kua “njegovala“ je parkirno mjesto na nogostupu i to tik do svoje ograde pa sam im eventualno mogla obui “spiderman“ kostim i zaželjeti dobro penjanje po autima. Zaobilaženje tih vozila hodanjem po cesti (za prvašie i po život opasno) bio je jedini mogui nain dolaska do škole. Da ne priam o šetnji s djejim kolicima, gore - dolje s nogostupa koja iziskuje Popajove mišie te živce Pata i Mata. Ili još

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

teže, kretanje invalidskim kolicima. Stoga podržavam ovaj zakon, ma koliko neki mislili da se radi samo o punjenju gradske kase. Dakle, na nogostupu ispred tvoje kue smije biti parkiran (ili zaustavljen dulje od tri minute) jedino auto prometnog redara, i to kad ti piše kaznu. Sve ostalo zaboravi!


12. listopada 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

mt

Dobro je znati 15 37

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Meimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

12. listopada 2010.

Hrvatska pretpremijera novog modela Lexus CT 200h

Prodaja novih automobila u RH po proizvoaima 1.1. 30.9.2010. Proizvoa

koliina udio, %

1

Opel

3754

12,92%

2

Volkswagen

3302

11,36%

3

Chevrolet

2478

8,53%

4

Renault

2391

8,23%

5

Peugeot

2072

7,13%

6

Hyundai

1689

5,81%

7

Škoda

1674

8

Ford

1573

5,41%

9

Citroen

1416

4,87% 3,04%

5,76%

10

Mazda

883

11

Suzuki

846

2,91%

12

Toyota

837

2,88%

13

Kia

825

2,84%

14

Dacia

790

2,72%

15

Nissan

631

2,17%

16

Seat

606

2,08%

17

BMW

586

2,02%

18

Audi

552

1,90%

19

Fiat

549

1,89%

20

Mercedes

521

1,79%

21

Honda

431

1,48%

22

Volvo

118

23

Smart

96

0,33%

24

Lada

76

0,26%

25

Mitsubishi

62

0,21%

26

Lancia

47

0,16%

27

Alfa Romeo

38

0,13%

28

Saab

36

0,12%

29

Mini

35

0,12%

30

Subaru

32

0,11%

31

Ostali

119

0,41%

29065

100%

Eurosuper 95 BS

8,50

8,50

Super plus 98

8,50

UKUPNO

0,41%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

8,86

Eurodizel BS

7,96

7,93

LPG auto plin

4,66

4,66

Juraj Zigman uz Citroën DS3 u društvu Kenza i Yves Saint Laurenta Hrvatskom modnom dizajneru Juraj Zigmanu pružila se prilika da ravnopravno uz bok svjetskih modnih ikona – dizajnera Kenza i modnog tima velikana Yves Saint Laurenta, oslika najnoviji model Citroën DS3, na taj nain dublje oslikavši i suradnju ovog vodeeg domaeg i regionalnog modnog dogaaja – Nivea Cro A Portera i automobilske marke Citroën. Citroën DS3, kojeg je posebno za ovu prigodu oslikao Juraj Zigman, bio je predstavljen u sklopu njegove revije na pisti Nivea Cro A Porter Black u etvrtak 7. listopada 2010. u Westgate Shopping City.

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 8. listopada 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora d.o.o.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

U salonu Lexus Zagreb 6. listopada pretpremijerno je prikazan primjerak novog Lexusovog modela CT 200h. Novi model najavljuje ulazak Lexusa u C premium segment. Na novom CT 200h, pomaknuta je “L-finesse” filozofija dizajna na viši nivo i stvoreno je potpuno hibridno vozilo sa pet vrata, najviše mogue kvalitete izrade. Takoer, uinjen je mlaim, atraktivnijim i dinaminijim od bilo kojeg Lexusa prije njega. Lexus Hybrid Drive sustav u CT 200h inteligentno kombinira uglaeni 1,8-litarski 4-cilindrini benzinski motor i elektromotor visoke snage (najvea kombinirana izlazna snaga 136 KS). Potpuno hibridni sustav automobila konstruiran je kako bi isporuivao besprijekorno linearno ubrzanje i profinjene perormanse uz izvanredno ekonominu potrošnju goriva i emisije najniže u klasi emisije štetnih plinova (89 g/km). Osim toga, CT 200h je izuzetno ugodan i zabavan za vožnju, sa finoom i tišinom bez premca, posebno u elek-

trinom nainu rada (EV). Novi CT 200h u svakom trenutku dopušta prilagodbu perormansi u skladu sa vašim raspoloženjem, a zahvaljujui izboru nekoliko naina vožnje: elektrini nain vožnje (EV) omoguuje vam gotovo potpuno bešumnu vožnju brzinama do 45 km/h, samo na elektrini pogon, bez emisija CO2 ili NOx. Uz nain rada ECO i NORMAL uživajte u opuštenoj vožnji, pri emu je posebna pažnja posveena udobnosti, glatkom ubrzanju i odsustvu buke. Za dinaminiju vožnju, nain rada Sport pruža dodatan odziv. On takoer transormira hibridni mjera snage u broja okretaja i mijenja boju osvjetljenja instrumenata iz plave u crvenu. Poetak proizvodnje CT 200h zakazan je krajem godine, a poetak prodaje u Hrvatskoj oekujemo u travnju 2011.


12. listopada 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Honda je u rujnu ostvarila najvei broj registracija u 2010. godini Renault i Opel nastavljaju suradnju na razvoju lakih komercijalnih vozila

VW Amarok dobio nagradu „International Pickup Award“ Volkswagen gospodarska vozila su za Amarok dobila nagradu „International Pickup Award“, koja se prvi put dodjeljuje za ovu klasu vozila. Žiri sastavljen od lanova iz 23 zemlje izabrao je za vrijeme testnih vožnji u Irskoj pickup Volkswagen gospodarskih vozila za najbolje vozilo u klasi. Pri ocjeni vozila pored ekonominosti odluujui imbenici su bili ponašanje u vožnji na cesti i offroad terenu. Za oduševljenje lanova žirija pobrinuli su se razliite pogonske

verzije s manuelnim ukljuivanjem pogona na sva etiri kotaa ili s permanentnim pogonom na sva etiri kotaa s torzijskim diferencijalom. Po mišljenju žirija permanentni pogon je važniji s obzirom da se vozila sve više voze on-road, a sve manje offroad. I pozicije sjedanja na svih pet sjedala te oprema Amaroka ocijenjeni su odlinima. Pohvaljeni su i štedljivi 2,0 Biturbo-TDI motor, koji s visokim okretnim momentom i 163 KS osigurava mnoštvo užitka u vožnji.

Renault i Opel/Vauxhall najavili su da e nastaviti suradnju u segmentu lakih komercijalnih vozila, ukljuujui zajedniki rad na novoj generaciji vrlo uspješnih modela Opel Vivaro i Renault Traic. Dvije su kompanije zapoele suradnju 1996. s prvom generacijom programa Renault Master i Opel/Vauxhall Movano. Poetkom ove godine uspješno su na tržištu predstavljene nove generacije ovih proizvoda s proširenom ponudom modela, ukljuujui verzije sa stražnjim pogonom te cijeli niz posebno prilagoenih tvorniki proizvedenih verzija. Obnovljeni ugovor o suradnji pokriva novu generaciju modela Opel Vivaro i RenaultTraic. Dok se sestrinski modeli razvijaju zajedniki, oni se odvojeno marketiraju na tržištu te prodaju preko distribucijskih kanala svakog branda zasebno.

Tijekom mjeseca rujna Honda je ostvarila najvei broj registracija u jednom mjesecu u 2010. godini od ukupno 67 registriranih vozila, uz 2,23% udjela u tržištu. Tome su svakao pridonijeli i akcijski uvijeti koje mogu ostvariti kupci Honda automobila u ovlaštenim Honda prodajnim centrima. Pogodnosti koje se mogu ostvariti u ovlaštenim Honda prodajnim centrima iznose od 20.000 kn za Hondu Jazz, do 40.000 kn za Honde Civic i Accord pa sve do 90.000 za Hondu Legend. U tijeku su i akcije u suradnji s leasing kuom; 0 kuna ueša ili pola platim sada pola kasnije. Iz svega navedenog daje se zakljuiti da su akcijske pogodnosti u Hondi na vrhuncu te sve zainteresirane pozivamo da se za detalje akcijskih uvijeta im prije raspitaju kod prodajng osoblja u ovlaštenim Honda prodajnim centrima.

• Ovlašteni servis Peugeot vozila • Distribucija i prodaja rezervnih dijelova


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010. EKO KUTAK

Volvo S40 i V50 od sada s emisijom ugljinog dioksida od samo 99 g/km

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!! POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Honda nagraena ‘‘Euro NCAP Advanced Award‘‘ nagradom za sigurnosne inovacije Honda je objavila kako je Hondina CMBS tehnolog ija prepoznata kao jedna od najboljih sigurnosnih inovacija i kao takva je nagraena od Euro NCAP-a. Euro NCAP Advanced je Euro NCAP nagrada i inicijativa proizvodnje te unapreenja sigurnosnih sustava. Honda je nagraena za svoj Collision Mitigation Brake System (CMBS) sigurnosni sustav, baziran na radarskom sustavu koenja. CMBS je sustav konstruiran da pomaĹže pri prevenciji sudara s vozilima koja se kreu u istom smjeru ili su zaustavljena. Sustav je zamiĹĄljen da upozorava vozae na mogunost sudara, kako pri malim brzinama u gradskoj voĹžnji,

tako i na mogunost sudara pri velikim brzinama tipinim za voĹžnju autocestama. Prouavajui sudare Hondini strunjaci doĹĄli su do zakljuka da bi se upotrebom CMBS sustava u svim vozilma, godiĹĄnje potpuno izbjeglo izmeu 200.000 i 250.000 sudara na Europskim cestama. Od uvoenja novog naina i sheme ocjenjivanja, Euro NCAP je od poetka 2009. godine testirao 5 Hondinih modela; Civic, Accord, Jazz, Insight i CR-Z. Svih pet modela osvojilo je maksimalnih 5 zvjezdica. Honda Insight proglaĹĄena je “najsigurnijim hybridim vozilomâ€? kao i drugim najsigurnijim vozilom testiranim od strane Euro NCAP-a tijekom 2009 godine.

EkoloĹĄki osvijeĹĄteni ljubitelji Volva sada mogu kupiti modele S40 i V50 ija emisija ugljinog dioksida iznosi samo 99 g/km, ĹĄto odgovara prosjenoj potroĹĄnji goriva od 3,8 litara na 100 prijeenih kilometara. To znai da nakon modela C30, klub Volvo vozila s emisijom CO2 ispod 100 g/km broji ukupno tri lana. Volvo C30, S40 i V50 DRIVe prva su tri modela pogonjena unaprijeenim 1.6 litarskim dizelskim motorom koji zadovoljava ekoloĹĄki standard Euro 5, a koji se poinje primjenjivati od sijenja 2011. godine. Dodatno unaprijeen motor u kombinaciji sa ĹĄeststupanjskim runim mjenjaem te start & stop funkcijom umjesto prijaĹĄnjih 104 g/km sada odaĹĄilje samo 99 g/km CO2 . Volvo DRIVe oznaka rezervirana je samo za modele s najboljim ekoloĹĄkim performansama. Pored pomenutih C30, S40 i V50 tu su joĹĄ

AMC Meimurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Focus 1.6 TDCi Trend karavan, 2010., bijela, aut. klima, tempomat, alu felge, maglenke, radio CD, dalj. centralno, el.podizai, servo, ABS

dva modela s emisijom ispod 120 g/km, odnosno Volvo V70 (119 g/km) i Volvo S80 (119 g/ km). Poetkom 2011. godine

stiĹže i Volvo S60 DRIVe s emisijom ispod 115 g/km, odnosno Volvo V60 s emisijom ispod 119 g/km.

CitroĂŤn C3 i DS3 na jesenskom Multimedia Hi-Fi Show-u

Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010.,bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., Ĺžuta, vuna sluĹžba, spuĹĄtanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

ž¼¨³º³°Ž¡¸º³d¡dœ¼ž°³³¹r Â˜ÂłÂ˝ÂłÂ¸ÂĽd…šœ­¡rd—š´Šœ­³œ¼²d¼š¸³¹³Œ­°r %XGXÆQRVWMHRYGMH6XSHULRUQDSRQXGDPRWRUDNRMXQHPDQLWLMHGDQ DXWRPRELOXNODVL2VLPQDSUHGQLKEHQ]LQVNLKÄ WHGOMLYLKGL]HOVNLK $XULVMHRGVDGDGRVWXSDQLVDUHYROXFLRQDUQLPKLEULGQLPPRWRURP 3R]LYDPR9DVGDSRVMHWLWH7R\RWDVDORQH

CitroĂŤn Hrvatska sponzorirao je Multimedia HI-FI Show Zagreb koji je odrĹžan od petka, 24. do nedjelje, 26. rujna 2010. godine u zagrebakom hotelu The Regent Esplanade. CitroĂŤn je za tu prigodu izloĹžio dva atraktivna modela lansirana ove godine: CitroĂŤn C3 i DS3. Multi-

CitroĂŤn partner Francuske ĹĄkole u Zagrebu CitroĂŤn je postao partner Francuske ĹĄkole u Zagrebu i samim time dao doprinos obrazovanju najmlaih u multikulturalnoj sredini. Tim povodom generalni direktor CitroĂŤn Hrvatska, Arnaud Leclerc, uruio je direktoru Francuske ĹĄkole, Chri-

%(1=,1

',=(/

+,%5,'

r¸³½³¸¼rœ

Ģ$925$ *ODYQD+RGRÄ DQ 

media Hi-Fi Show Zagreb, koji se odĹžava po sedmi put u Zagrebu, jesenski je sajam koji je orijentiran glazbi i vrhunskom stereo zvuku, a hrvatskoj javnosti su se predstavili poznati proizvoai, distributeri i zastupnici vodeih inozemnih i domaih Hi-Fi brendova.

stophe Orlyu, donaciju od 10.000 Kn u svrhu informatizacije Francuske ĹĄkole. Francuska ĹĄkola u Zagrebu je osnovana 1996. godine i otvorena je za djecu od 6. do 11. godine bez obzira na nacionalnost i na to da li im je francuski materinji jezik.


12. listopada 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WR poredak nakon WRC 1 od 13 Rally-a: 11

Održan “Classic Rallye Croatia 2010.”

Rezulta R lt  Rally R ll d de France, 30. rujna – 3. listopada 2010.

Europe zaposjela je cestu uz dalmatinsku obalu. Prvoga dana održana je vožnja otokom Braem, koja vodi prema Brelima, u ijoj je luci rano uveer bio organiziran doek svih sudionika. Bivši voza Formule 1, pobjednik Grand Prixa i utrke 24 sata Le Mansa, Jochen Mass, koji ovom prigodom vozi trkai Mercedes-Benz tipa SLS iz 1957. godine. Drugi dan utrke

svih 45 vozila, meu kojima su i vrijedni oldtajmeri MercedesBenz, Ferrari, Porsche, Bentley, Jaguar i Aston-Martin, krenuli su iz Brela. Nakon vožnje kroz luke u Baškoj Vodi i Makarskoj, te prije nego što se putovanje nastavi u smjeru Pelješca, gdje se nalazi i dnevni cilj u Trpnju, na programu kao odredište stajao je Sveti Juraj. Posljednja etapa utrke „Classic Rallye Croatia 2010.“ vodila je do jadranskog bisera – Dubrovnika. Zahvaljujui izvanrednom dopuštenju Grada Dubrovnika, ovaj prvi dogaaj takve vrste završio je izravno u srcu Dubrovnika – u starom dijelu grada, gdje su se sva ova klasina vozila okupila nudei nevien prizor brojnim turistima i domaim stanovnicima. „Classic Rallye Croatia 2010.“ završio je dobrotvornom veerom, u sklopu koje je bila održana aukcija s mnogim vrijednim nagradama, a sav e prihod biti doniran i razdijeljen na tri dobrotvorne organizacije.

MotoGP poredak za VN Malezije, ezije, ezi ije, je, je, Sepang, 10. listopada 2010.

Sebasan Veel Mark Webber

18

3.

Fernando Alonso

15

4.

Jenson Buon

12

5.

Lewis Hamilton

10

6.

Michalel Schumacher

8

10

7.

Kamui Kobayashi

6

Hiroshi AOYAMA

9

8.

Nick Heidfeld

4

Marco SIMONCELLI

8

9.

Rubens Barrichello

2

25

1.

Valenno ROSSI

25

Dani Sordo

18

2.

Andrea DOVIZIOSO

20

3.

Peer Solberg

15

3.

Jorge LORENZO

16

4.

Jari - Ma Latvala

12

4.

Ben SPIES

13

5.

Mikko Hirvonen

10

5.

Alvaro BAUTISTA

11

6.

Sebasen Ogier

8

6.

Nicky HAYDEN

7.

Federico Villagra

6

7.

8.

Mahew Wilson

4

8.

9.

Henning Solberg

2

Poredak vozaa: 1.

Sebasen Loeb

226

2.

Sebasen Ogier

166

3.

Jari - Ma Latvala

144

4.

Peer Solberg

133

5.

Dani Sordo

125

F1 poredak VN Japana, na, 2010. 10. Suzuka, 10. listopadaa 20 1.

Sebasen Loeb

2.

1

F1 poredak nakon 16 od 19 utrka

2.

1.

10. P. Sandell

U srijedu, 22. rujna, poeo je „Classic Rallye Croatia“ u Splitu. U ovom prvom dogaaju takve vrste u Hrvatskoj 45 vozila vozilo je utrku preko Braa, Brela i Pelješca prema svome cilju – Dubrovniku, gdje su stigli 25. rujna. Pod vodstvom službenog sigurnosnog vozila (safety car) kojim je upravljao Niko Puli, raznolika postava sudionika iz cijele

MotoGP poredak nakon 15 od 18 utrka

10. Sebasen Buemi

9.

Marco MELANDRI

7

10. Randy DE PUNIET

6

11. Hector BARBERA

5

12. Mika KALLIO

4

Poredak vozaa: 1.

25

1

Poredak vozaa: 1.

Mark Webber

220

2.

Fernando Alonso

206

3.

Sebasan Veel

206

4.

Lewis Hamilton

192

5.

Jenson Buon

189

6.

Jorge LORENZO

313

2.

Dani PEDROSA

228

Felipe Massa

128

7.

Nico Rosberg

122

Valenno ROSSI

181

8.

Robert Kubica

114

Michalel Schumacher

54

6.

Mikko Hirvonen

104

3.

7.

Mahew Wilson

60

4.

Casey STONER

180

9.

8.

Federico Villagra

36

5.

Andrea DOVIZIOSO

179

10. Adrian Sul

9.

Henning Solberg

33

6.

Ben SPIES

152

21

7.

Nicky HAYDEN

139

1.

RBR-Renault

426

8.

Randy DE PUNIET

94

2.

McLaren-Mercedes

381

9.

Marco SIMONCELLI

3.

Ferrari

334

4.

Mercedes Benz GP

176

5.

Renault

133

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

388 277

10. Marco MELANDRI

92 86

6.

Force India-Mercedes

60

1.

Yamaha

334

7.

Williams-Cosworth

58

2.

Honda

305

8.

BMW Sauber-Ferrari

37

9.

STR-Ferrari

11

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

a: Poredak proizvoaa: 193 140 54

Sljedei rally: RACC Rally de Espagna, 22. – 24. listopada 2010. Sebastian Loeb osvojio je naslov prvaka

47

Poredak konstruktora: ra: a:

3. 4.

Duca Suzuki

230 92

Sljedea utrka: VN Australije, Phillip Island, 17. listopada 2010.

Slijedea utrka: VN Japana, Jorge Lorenzo osvojio je naslov prvaka 25. travnja 2010.

Sljedea utrka: VN Koreje, Yeongam, 24. listopada 2010.

južnoj j o k č e ov -a) na čak ci (iza Panex azni zaobil

tOBKKFGUJOJKFJ tLFNJKTLPǏJÝǎFOKFWP[JMB OBKLWBMJUFUOJKFQSBOKF tQSBOKFJǏJÝǎFOKFUFQJIB tVTJTBWBOKF tNB[BOKFJ[BÝUJUBHVNB

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300


CRO A PORTER održan krajem prošlog tjedna u Zagrebu

Ksenija Vrbani predstavila svoj novi pogled na modno osviještene žene Šesnaesti Cro A Porter, najvei hrvatski modni dogaaj, održan je u samom središtu šoping centra “WestGate”, pa je posjetiteljima tako uz reviju ponudio mogunost cjeloveernjeg šopinga, naravno, onima koji su mogli spojiti jedno s drugim. Ipak, nakon svega postavlja se pitanje želi li se hrvatski dizajn približiti opem potrošau pa se zato smjestio u trgovaki centar. WestGate bio je svaki dan, pa tako i u petak, kad se predstavila i najpoznatija meimurska kreatorica Ksenija Vrbani, krcat, a sva sjedala u dvorani bila su zauzeta. Revije su zapoele Marina Designom, a zatim su se izredali i ostali poznati kreatori s kolekcijama jesen/zima 2010./2011.

Elegantna jednostavnost ponovno u prvom planu Najpoznatija akoveka dizajnerica Ksenija Vrbani sa svojim brendom XD ponovno je održala svoju reviju na razini dosljednoj sebi i predstavila za razliku od drugih kolekciju proljee/ljeto 2011. Iako pre-

Dizajnerski centar u stvaranju kao nešto potpuno novo u Hrvatskoj

XD kolekcija prikazana na CRO A PORTERU sve je oduševila elegantnom jednostavnošu koja je osvježena bojama i floralnim uzorcima

poznatljiva po stilu i krojevima, Ksenija nas je nanovo oduševila elegantnom jednostavnošu koja je više osvježena bojama i loralnim uzorcima. Nosiva kolekcija kojom e se svaki njen odjevni predmet uklopiti u ormar i stil moderno osviještene žene. Opi dojam nakon svih revija je više nego zadovoljavajui, prvenstveno zbog toga jer su hrvatski kreatori pokazali da se sve više približavamo europskim modnim trendovima. (Stela Horvat)

- Upravo smo završili posljednju prezentaciju u New Yorku, prije toga u Londonu i Dusseldorfu. Ostaje još Pariz i naša sezona za proljee /ljeto 2011. je zakljuena, kazala je Ksenija Vrbani predstavljajui ono što je odraeno i što slijedi kad su u pitanju predstavljanja najnovije kolekcije diljem svijeta. - Ve smo jedanaest godina prisutni na svjetskoj modnoj sceni. Kljuna stvar je dobra kombinacija dizajnerskog dijela posla i menadžmenta. Ovo prvo sam profesionalno iskusila, a ovo drugo prisilno po principu pokušaja i pogrešaka na vlastitoj koži. Najsretnija sam kada sam samo dizajnerica i kada stvaram kolekciju. To mi doe kao relaksacija. No, jednako je važno biti dobar voa u tom modnom biznisu. Namee se sama po sebi potreba za zapošljavanjem menadžerskog kadra, ali je to teško pronai u našim uvjetima. Nema specijalizirano školovanih kadrova, ve priuenih, a oni su veinom bez inozemnog iskustva i ne poznaju dovoljno materiju funkcioniranja globalne modne industrije. Pa

TOP 20 01. Cijeli svijet Alibi . Franka Bateli

Ksenija Vrbani svojim idejama, kako kreativnim, tako i menadžerskim, pokušava dokazati kako i mi u Hrvatskoj, odnosno akovcu, imamo adute za svjetsko modno tržište

se, za sada, još guram na dva kolosijeka, ali neu još dugo jer sam upravo u stvaranju jedinstvenog XD DIZAJN CENTRA gdje e biti obuhvaen cijeli ciklus; od dizajna, proizvodnje, marketinga, menadžmenta i edukativnog dijela. Jedan sasvim nepoznat koncept u Hrvatskoj, ali vrlo progresivan i potreban, zakljuila je Ksenija uoi predstavljanja svoje kolekcije na CRO A PORTERU.

01. Nevidljivo blago

03. Nemoan pred njom - Saša Lozar

Kim Verson

04. Dao bi se kladit - Oliver

02. Moja bjondica

05. Sad Sam Jak

Džo Marai Maki

Emir & Frozen Camels

03. Lipa spiza Dalmanska

06. Ljubomora - Denis & Denis

Duško Lokin & Grupa Pascada

07. Stvarno nestvarno - Parni Valjak

04. Kako u joj re da varin

08. Ne vjeruj mi

Klapa Sv. Florijan 05. Alkohol

09. Otkad te volim

Jasmin Stavros & Mladen Grdovi

Krisjan Rahimovski

06. Cijeli svijet - Alibi

10. Navika - Tina Vukov

07. Svatovska

FORMULA 13

nee ostaviti ravnodušnim. - ekam vas sve u Varaždinu! Bit e to još jedno naše zajedniko druženje za pamenje, koje ne smijete propustiti, rekao je Tony Cetinski ususret koncertu, kojem se jako raduje, jer ga publika u Varaždinskoj i Meimurskoj županiji posebno lijepo primi baš svaki put kada gostuje u tom kraju. Organizator koncerta, tvrtka Max Bögl – Tehnobeton d.o.o., i tvrtka TIPO MARKETING koja brine za izvršnu produkciju najavili su i posebnu pres - konferenciju ususret koncertu, koja e se održati u srijedu 13. kolovoza tono u podne u

Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Presici e nazoiti i sam Tony Cetinski! Pretprodaja ulaznica za ovaj veliki koncert u Varaždinu još traje, a svi koji žele osigurati svoju ulaznicu trebali bi požuriti na jedno od prodajnih mjesta: u Varaždinu - „Soho Bar“, lounge bar „Ritz“ i trgovine „Branka“, Ivanec - kavana „Ivana“, Novi Marof - bar „Prestige“, Ludbreg – caffe bar „Jura“, akovec – caffe bar „Arcus“, Prelog – pizzeria „Ro-sa“, te putem online prodaje www. ulaznice.hr i na prodajnim mjestima u sustavu ulaznice.hr.

Emily

Alex

08. Uzmi il idem - Karma 09. Aj a, volin te

02. Did Trouble Me - Tom Jones

Klapa Kampanel

03. Just A Dream - Nelly

10. Jezuš, deki - Gaga

04. Get Oua My Way Kylie Minogue

TOP LISTA STRANIH

05. (Love Is Like A) Heatwave 01. We No Speak Americano

Phil Collins 06. Hard Knocks - Joe Cocker 07. Just The Way You Are

09. Feel Good Inc. Rhythms Del Mundo/Gorrilaz 10. My Shadow

Yolanda 02. Only Girl

TOP LISTA DOMAIH Rihanna 03. Commander Kelly Rowland Ft. Guea 04. Love The Way You Lie Eminem Ft.Rihanna 05. Alejandro

Keane

Lady Gaga

TOP LISTA 01. GIBONNI - Zamoli me 02. PARNI VALJAK -Stvarno nestvarno TOP LISTA DOMAIH 03. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi

Tvoje je samo to što daš 04. SLAVONIA BAND - Ej lutkice 05. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 06. VLADO KALEMBER - Ja ne želim 07. OLIVER DRAGOJEVI - Dao bi se kladit 08. KRISTIJAN RAHIMOVSKI Otkad te volim 09. SEVERINA - Nevira 10. PRVA LIGA - Dar

TJEDNI KALORIFER

Maja Šuput

01. Radioacve - Kings Of Leon

08. My Ugly Boy - Skunk Anansie

Pjevaka megazvijezda Tony Cetinski rasprodat e Gradsku sportsku dvoranu u Varaždinu 23. listopada 2010.! Veliki koncert koji se najavljuje ve tjednima pobudio je ogroman interes njegovih fanova iz cijele zemlje, te organizatori oekuju da e se za koncert tražiti karta više. Popularni pjeva obeava da e u Varaždinu prirediti višesatni show koji nikoga

TOP LISTA DOMAIH

Shorty . The Karambol

Bruno Mars

Oekuje se rasprodan koncert Tonyja Cetinskog u Varaždinu 23. listopada!

TOP LISTA DOMAIH

02. Ljubav kao miris - Massimo


12. listopada 2010.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43

9/24/09 4:14:41 PM


44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

12. listopada 2010.

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali graevinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

IMPRESIVNA SERIJA pobjeda najbolje meimurske tenisaice na ITF turnirima u Francuskoj

Briljantnom igrom Ivana Lisjak osvojila drugi uzastopni naslov 10 pobjeda u nizu za drugi uzastopni naslov. Ivana Lisjak i u finalu Limogesa pokazala je da igra možda i u ormi života. Osvojila je drugi turnir za redom na briljantan nain, desetom pobjedom u dva seta. Svoju protivnicu Ukrajinku Yuliju Beygelzimer koja za desetak dana slavi 27. roendan u nedjeljnom finalu turnira vrijednog 25.000 amerikih dolara, jednostavno je “razmontirala”, dobila me u lagana dva seta na impresivan nain: 6:0, 6:3. Ivana je rancuske organizatore oba turnira zadivila monim tenisom, koji je jednostavno protivnice doslovce uinio nemonima. Pokazala je konano svoj veliki talent i mogunosti koje nažalost nikad do kraja nisu bile prezentirane na pravi nain. Nadamo se da je ovo samo poetak neega puno veega, iako ona sama sebi ništa više ne stavlja “pod mus”. Možda je nestanak tog pritiska urodio igrom za koju protivnice ovog ranga nemaju nikakve šanse. S ovom pobjedom osvojila je novih 50 bodova za WTA listu, tako da kad se pribroje dva osvojena turnira u nizu može oekivati pomak blizu 250 najboljih igraica svijeta, za više od 100 mjesta. Protivnica iz finala Ukrajinka Yulija Beygelzimer slino je kao i Lisjak najbolji ranking i to 68. igraice svijeta zabilježila 2006. godine, kada je Ivana takoer uspjela doi jedini put meu najboljih 100 na svijetu (95. pozicija). Ukrajinka danas pokušava vratiti stare pozicije igrajui manje challengere, a u polufinalu je u tri teška seta, posljednji u tie-breaku, svladala ponajbolju rancusku juniorku

turnira jednostavno je ispratila jednako uvjerljivo s terena 3. nositeljicu Ruskinju Savinykh koja nije imala niti “gram prilike” za bilo što. Lisjak je u urioznom ritmu stigla komorno do pobjede 6:1, 6:2. U srijedu pak, je na statru turnira, u prvom kolu uvjerlivo bila bolja od rancuske kvalifikantice Hesse 6:1, 6:3. Osim prolaska u 3. kolo US Opena i Roland Garrosa ovo je daleko najbolji rezultat u karijeri, bez obzira što je ova razina turnira puno slabija od WTA toura. Inae, s ova dva Lisjak je ukupno osvojila šest turnira ITF kategorije. Meutim, ono što je najvažnije da Ivana skuplja na ovaj nain veliki broj WTA bodova.

Najbolja meimurska tenisaica u Limogesu je za protivnice bila prejaka, kao da igra tenis “s druge planete” Garcia. Ve je taj me nagovjestio da e protiv Ivane teško u finalu, što se i ostvarilo. Lisjak ju je jednostavno pomela s terena i tako na najbolji mogui nain uzvratila za poraz koji je doživjela od iste igraice u Bronxu pred pet godina. - Sretna sam zbog osvojena ova dva turnira, ali najvažnije do kraja sezone je izboriti plasman što bliže broju 200 na WTA listi kako bih mogla igrati kvalifikacije Australian Opena rekla je Ivana nakon osvajanja Limogesa.

Pet pobjeda u pet dana Inae, zaista je impresivan nain i pobjede koje ostvaruje Lisjak u posljednja dva tjedna. U subotnjem polufinalu Limogesa pobijedila je takoer više nego uvjerljivo 2. nositeljicu turnira Talijanku Juliju Mayr za nešto više od sat vremena

igre: 6:3, 6:2. problema u dva seta i najavila igru s kojom spada puno više od aktualnog rankinga. Od srijede do nedjelje tako je dobila novih pet meeva u nizu, u dva seta, koji su u prosjeku trajali samo oko sat vremena. U petak je inae po drugi put u tjedan dana u etvrtfinalu svladala Francuskinju Bergot za ukupnu osmu pobjedu u nizu. Ovaj put bila je još uvjerljivije nego tjedan ranije protiv mlade rancuske teniske nade. Igru Lisjak domaini na službenoj turnirskoj stranici nazivaju briljantnom. U prvom setu domau tenisaicu “provozala je na biciklu” budui da je ova ostala bez ijednog gema. U drugom je uspjela pružiti nešto jai otpor, ali više od etiri gema nije uspjela osvojiti. U etvrtak je Ivana zabilježila sedmu pobjedu za redom, ako uzmemo u obzir pošlotjedni turnir. U osmini-finala ovog

Toplice Sveti Martin, hotel Goler i tereni NK Polet Sveti Martin na Muri baza su mlade hrvatske reprezentacije U-21 koja u utorak u Varaždinu protiv Španjolske igra vjerojatno najvažniju utakmicu ovog desetljea. Nakon što je Hrvatska izgubila minimalnim rezultatom 2-1 u Burgosu, izabranici Dražena Ladia meu kojima su i brojne nove zvijezde hrvatskog nogo-

meta ponovno su u gornjem Meimurju iz kojeg kreu u utorak po pobjedu s kojom bi osigurali odlazak na EP, odnosno mogunost da se bore za nastup na OI u Londonu 2012. godine. Mir meimurskog gornjeg kraja i odlini uvjeti za trening i relaksaciju svi hvale u reprezentaciji i oko nje, tako da se oekuje da sutra u Varaždinu budu u gotovo najboljem sastavu s A

reprezentativcima Rakitiem i Lovrenom, odmornim Perišiem i Vukušiem, kapetanom Jajalom koji stjee pravo nastupa i drugima i spremni, te raspoloženi da eliminiraju “uriju” - reprezentaciju u kojoj igraju nove zvijezde španjolskog nogometa poput Mate ili Canalesa. Utakmica u Varaždinu igra se s poetkom u 16 sati. (dz)

Odlino otvaranje sezone za Centrometal S novim trenerom i novim nainom rada odbojkaši Centrometala uz pobjedu su krenuli u novu sezonu. Do promjene na trenerskoj poziciji stiglo je dijelom i zbog postroženih pravila lige, koja za trenere traže odreene uvjete. Kako ih Josip Treska nije ispunjavao, uskoio je Kole Mihajlov, a prve su reakcije odbojkaša izuzetno pozitivne. Dobar rad u pripremnom razdoblju isplatio se ve u prvom kolu, kad je na parketu Atona u Nedelišu svladan Sisak: “Iskreno, nisam oekivao pobjedu. Sisak je realno viši rang od Centrometala, ali je izgubio dva važna igraa, tehniara i korektora. No, iznenadili su me moji igrai, koji su pokazali zavidnu razinu, koju nisam još oekivao”, kazao nam je nakon utakmice novi trener.

Na dva turnira veliki broj WTA bodova

Ve je u prvom setu najavljen konani rasplet

Prošli tjedan 50 bodova, a ukoliko bi osvojila novih 50 u sluaju osvajanja turnira, kad se oni zbroje, u samo dva tjedna napredovati e ak oko 100 mjesta na WTA listi. Ve u ponedjeljak se oekuje da se spusti sa 375. blizu 300 najboljih na svijetu. Ostaje pak za vidjeti gdje e igrati nakon pobjede u Limogesu. Naime, morala je od subote igrati kvalifikacije velikog 100.000 $ challengera u Tornhoutu u Belgiji. S obzirom da je ušla u završnicu ovog turnira, mogue je da dobije SE (specijalno mjesto) u nekom od challengera koji se igraju sljedei tjedan, a jedan od njih nagradnog onda od 50.000 $ igra se u Francuskoj u nizu challengera koji se igraju u dvoranama ovaj i sljedei mjesec diljem te zemlje. (Dejan Zrna)

I istina, Centrometal je igrao samouvjereno i odgovorno, a prvim je setom najavio rasplet. Domai su ostvarili i održali prednost od etiri poena. U drugom se setu Sisak malo probudio, imao dva i tri poena prednosti, da bi Meimurci preokrenuli rezultat nakon prvog tehnikog time-outa i uzeli 2:0. Trei je set bio tek nastavak dobre domae igre, kojoj se Sišani nisu znali adekvatno oduprijeti. U iduem kolu naši odbojkaši putuju u Opatiju, k novajliji lige. To je prilika za nastavak pozitivnih rezultata, smatra Mihajlov: “Ne vjerujem da se Opatija može s nama nositi. Centrometal je ipak iskusna momad, koja godinama igra zajedno, a jaa je no prošle sezone zbog povratka Makarova.”

MLADA REPREZENTACIJA HRVATSKE igra u utorak najvažniji me desetljea

Protiv Španjolske u Varaždinu lovi se pobjeda za EP iz gornjeg Meimurja

HRVATSKA ODBOJKAŠKA SUPERLIGA - 1. kolo

Centrometal – Sisak 3:0 (25:21, 25:21, 25:21) Nedeliše, SGC Aton, gledatelja 200. Suci: Milinovi – Raca (Zagreb). Centrometal: Makarov, David, Todorovi, Harambaši, Vabec, Palinkaš, M. Posavec, T. Posavec, Kova, Pua, Petran. Sisak: Božievi, Komosar, Pavli, Vakufac, Pavii, Tepavac, A. Kostelac, avrag, Alihodži, F. Kostelac, Soli.

Novi trener inae obavlja duplu dužnost, jer je istovremeno trener i u Ženskom odbojkaškom klubu Kaštel iz Pribislavca. Ponudu Kaštela prvu je prihvatio, a nije želio iznevjeriti prijašnji dogovor kad je došla ponuda i od Centrometala. Smatra meutim da nee biti problema oko treniranja, a voenje utakmica pokušat e što više uskladiti. (Ivana Strahija)

Hrvatska odbojkaška udruga preuzima Savez? Zanimljivo je kazati da u ovom trenutku ne postoji Hrvatski odbojkaški savez. “Stari” Savez je naime otišao u steaj, zbog višemilijunskih dugova, a ravnanje odbojkaškim poslovima preuzeo je Hrvatski olimpijski odbor. HOO je iz svoje kase platio tražbine prema CEV-u i FIVB-u, kako bi se hrvatske reprezentacije mogle natjecati. ini se meutim da e novi HOS postati sadašnja Hrvatska odbojkaška udruga, kojoj je na elu nedavni predsjednik HOS-a Zdeslav Bara. O moralnosti steaja, kojim e malo koji vjerovnik biti namiren, i kretanjem ispoetka, bez priznavanja starih grijeha, ne treba govoriti. (IS)




12. listopada 2010.

NOVA POBJEDA RK MEIMURJA U ZNAK POTPORE DOSADAŠNJEM TRENERU

S Anelom za Belka Ostali su Meimurci bez trenera, no zahvaljujui (i) njegovom dobrom prošlom radu momad je u Puli uz pomonog trenera Antonija Anela došla do nova dva boda, upisavši etvrtu pobjedu za redom. “Uprava je igraima za pobjedu ponudila stimulaciju, pa su zbilja grizli, ali smo pred utakmicu dogovorili da igramo i za bivšeg trenera Belka, jer se mora priznati neiji rad”, kazao je za Meimurske novine nakon utakmice Anel. Prvo vodstvo u Puli Meimurci su imali kod 1:2, nakon golova Hermana i Paponje, no odgovaraju Rožman i Breši te je nakon toga Arena u vodstvu. Ono se u 28. minuti popelo na 18:14. Do kraja poluvremena uz dva gola Varge i jedan užia Areni je ostalo tek minimalnih 18:17, a odmah na poetku drugog dijela Mareti i Varga dižu na 18:19.

Najbolji kad je bilo najpotrebnije Bila je to najava završnice, u kojoj je Sladoljev odlino branio, a laster na M. Bašiu sprijeio je Areninog strijelca da se razmaše. Kljune su golove nakon 28:28 u 51. minuti postigli Varga, Jefti i Paponja, postavivši 28:31 na semaforu. Od toga se Puljani nisu uspjeli oporaviti i utakmica je završena s 30:34. Postignue je tim vee što su Meimurci imali dosta problema s ozljedama u svojim redovima, pa na parket uope nije izašao avar, dok su smanjenim intenzitetom trenirali Zadravec, Jefti i Rodik. “Iznimno smo sretni zbog nastavka pozitivnog niza. Ne želimo se obazirati na traeve i ostale vanjske stvari koje nas pokušavaju pokolebati. Zato emo idui vikend, kad nam u goste stiže Karlovac, dati sve od sebe da se oslobodimo pritiska domaeg parketa i upišemo još dva boda”, rekao je Anel. (Ivana Strahija)

TABLICA 1. CO Zagreb 2. Nexe 3. Dubrava 4. Meimurje 5. Karl. banka 6. Zamet 7. Siscia 8. Vart. di Caprio 9. Arena Jadrograd 10. Gorica 11. Buzet 12. Pore 13. Medveš. NFD 14. FMC Split 15. Bjelovar 16. Moslavina

5 5 6 6 5 6 5 6 6 5 6 5 6 5 6 5

5 5 4 4 3 3 3 3 3 2 1 2 1 1 1 1

0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 0 1 0 0 0

0 0 2 2 2 3 2 3 3 2 3 3 4 4 5 4

183:124 169:139 176:154 171:163 144:128 175:166 133:137 174:182 181:196 147:146 143:163 132:152 156:177 149:164 171:190 144:167

10 10 8 8 6 6 6 6 6 5 4 4 3 2 2 2

ARENA JADROGRAD 30 (18) MEIMURJE 34 (17) PULA. Dom sportova Mate Parlov. Suci: Gladovi i Volenik (obojica Virovitica). Nadzornik: Vladimir Vujnovi (Rijeka). ARENA JADROGRAD: Popovi, Berek, Dobrila, Osmi, Bariši, Rožman, A. Baši, Boni, Breši, Tomašev, Špar, Jukan, M. Baši, Badurina, Perli, Jovanovi. Trener: Slavica Boni. MEIMURJE: uzi, Varga, Jefti, Krajner, Mareti, Zadravec, Malovi, Sladoljev, Paponja, Marciuš, Šunji, Herman, avar, Marec, Rodik, Balent. Trener: Antonio Anel. Strijelci:Osmi1,Bariši4,Rožman3,A.Baši7,Breši 5, M. Baši 8, Jovanovi 1 za Arenu Jadrograd; uži3,Varga11,Jefti3,Krajner1,Mareti6,Paponja6, Herman 4 za Meimurje. Sedmerci: Arena Jadrograd 5, Meimurje 1. Iskljuenja:ArenaJadrograd14min.(A.Baši2+2+2, Breši 2+2, Jukan 2+2), Meimurje 16 min. (uži, Jefti 2+2, Mareti 2+2, Zadravec 2+2+2). Crveni kartoni: Zadravec, A. Baši. Igra utakmice: Tomislav Sladoljev.

CHALLENGE CUP

NEOEKIVANA SMJENA TRENERA RK MEIMU

RK Meimurje s beogradskim Partizanom

Belku uruen

Da su birali u redovima RK Meimurje birali, nisu mogli dobiti atraktivnijeg protivnika. Iako su u akovcu gostovale ve renomirane rukometne družine, dolazak beogradskog Partizana u 3. kolu EHF Challenge cupa zasigurno je ove godine, najatraktivniji sportski dogaaj godine u našem kraju. Tako je odluio ždrijeb u Beu ovaj tjedan, prema kojem e tako najprije Meimurje na gostovanju u Beograd 20 ili 21. studenoga, a uzvrat je tjedan dana kasnije u akovcu.

Svatko tko se imalo interesira za sport bezbroj je puta uo da trenera na funkciji drži rezultat. To i inae jest jedan od osnovnih klupskih postulata, bez obzira na sport, pa je zato prenerazio otkaz kojeg je RK Meimurje uruilo treneru Alanu Belku nakon tri pobjede za redom. U srijedu je Alan Belko dobio otkaz. Novinari su o tome obaviješteni u etvrtak, a u propenju iz kluba je stajalo da se suradnja raskida “Zbog neprimjerenih i po klub štetnih izjava u medijima, te neslaganja oko voenja klupske politike i neprimjerenim ponašanjem te odnosom prema odgovornim osobama kluba, odlueno je da se prekine suradnja s trenerom prve momadi Alanom Belkom. Nakon razgovora s trenerom zakljueno je da bi u budunosti bilo teško uspostaviti normalnu suradnju.”

Belko: Želio sam samo zaštiti igrae Upitali smo o tome sad ve bivšeg trenera, koji je rekao: “Tom sam izjavom želio zaštititi igrae, koji nisu djeca od 14 godina, nego ozbiljni obiteljski ljudi koji moraju staviti hranu na stol. Nikog nisam prozvao ni vrijeao, nije to razlog da mi se da otkaz. Imam tri pobjede u nizu, oito ne vrijedi da trenera drži rezultat, nema nikakve logike.” Kako bi itatelji mogli prosuditi i sami, izjava dana za televiziju nakon utakmice pretprošlog vikenda glasi: “Dogodila nam se ista stvar kao protiv Bjelovara. Neke stvari u Klubu se moraju posložiti da bi on normalno funkcionirao. To je u podsvijesti igraa, iz takvih teških situacija oni izvlae svoj maksimum o na kraju ipak pokažu kvalitetu. Nadam se da e primanja od ponedjeljka biti riješena, imam vrsto obeanje




12. listopada 2010. RJE

NOVA JALOVA domaa utakmica NK Meimurja

n otkaz nakon tri pobjede unkcionirali smo sasvim sami, igrai, ja , Patata i Anel, sve smo sami radili, jer sportski direktor ne postoji, a direktor se nije pojavljivao po mjesec dana. Meni nije jasno kako u jednom proesionalno klubu, gdje se od igraa zahtijeva proesionalizam, nema takvih osnovnih stvari”, objašnjava Belko.

U igri za trenera tri imena

Otkaz treneru stigao je zbog “neprimjerenog ponašanja” prema Upravi kluba

da hoe, i da e nakon toga biti sve u redu.”

lan Uprave Srnec: Belko je nekoliko puta bio neprimjeren To se ne ini uope ne ini tako traginim kao što je Uprava predstavila, pa smo za pojašnjenje drastine odluke o ipak neiskusnom treneru, koji ako se i zaletio ima pravo na ‘popust’ zbog neiskustva, upitali Damira Srneca, lana Uprave: “Sve treba staviti u kontekst. Iako se izjava Ala-

na Belka nakon utakmice možda ne ini tako tragina, treba kazati da to nije jedini njegov prijestup, ve da je ispred dvorane verbalno napao predsjednika Janušia, na izuzetno neprimjeren nain. To nije ni vrijeme ni mjesto za rješavanje problema. On sam nas je doveo do toga da biramo hoemo li stati iza predsjednika ili iza njega. Došlo je do trenutka u kojem daljnja suradnja apsolutno više nije mogua.” Srnec nije skrivao da igrai plau nisu dobili, nego da su im isplaene dvije akontacije, a Belko

tvrdi da su zbog toga htjeli štrajkati, od ega ih je on odgovorio: “Igrai su dobili dvije akontacije, dakle ni jednu plau. Nije to ni toliki problem, koliki im je problem bio stalno obeavanje i potom kršenje obeanja. Jasno nam je svima bilo da Uprava ne može nekoga natjerati da uplati novac, ali mora shvatiti da se obeanja ne daju olako”, kazao nam je Belko. Problem je bila i organizacija Kluba, koji ni danas nema sportskog direktora, a po našim saznanjima ni tajnika: “Jedno vrijeme

Ekipu za sad vodi pomoni trener Antonio Anel. Od Srneca smo dobili inormaciju da e na prvoj konerenciji za novinare ove sezone, koja e biti održana u srijedu u 9.30 sati, biti poznato ime novog trenera. Neslužbeno saznajemo da su najmanje tri mogua kandidata. Prvi je Saša Kuek, koji je vodio Nexe i Prelog, potom Siniša Markota iz Splita, te Željko Golik, sadašnji trener Varteks di Capria. Što kazati za kraj? Cijela situacija se, ako razmislimo, ini nizom pogrešnih prosudbi, koje se veinom mogu svesti na neiskustvo. Uprava je trebala osigurati novac za plae i trebala je organizacijski ustrojiti Klub. Nisu joj trebali porasti apetiti nakon što je vidjela da se može pobjeivati i u gostima, pa kroz tu prizmu gledati prve dvije utakmice protiv protivnika koji spadaju u vrh hrvatskog rukometa. Uglavnom, opet smo u meimurskom sportu, dobili situaciju koja zabavlja cijelu Hrvatsku, a uope nije smiješna. Nadajmo se da su iz toga svi ponešto nauili. (Ivana Strahija)

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Na startu – porazi! U prvom kolu najsjevernije druge lige prošlosezonski prvak i uesnik kvalifikacija akoveko Meimurje je bilo slobodno, a s obzirom da ligu igra 11 klubova. Druga naša dva kluba – akovec i Rudar Cimper iz Murskog Središa su gostovali. Rudaru se desio peh, pa na put u urevac kod slabe Mladosti nisu otputovali najniži (Alen Varga) i najviši njihov košarkaš (David Bogdan). Mladostaši i njihov struni stožer su brzo skužili da gostima nema playa, pa su presingom po cijelom terenu krali rudarima lopte i upuivali ih u kontru za jetinu egzekuciju. Epilog svih ovih dogaanja – 30 razlike minusa Rudarima u prvoj utakmici prvenstva. A sve je moglo drugaije! akovec je u goste kod križevakoga Radnika otišao sa strepnjom koga e sve Ante Tomas, trener domae ekipe licencirati za ovu utakmicu/ovo prvenstvo, jer je išla pria o cijeloj petorki NLB i euroligaških igraa koji nisu našli angažman, pa bi se sada malo loptali dok ga ne nau(angažman). Doekali su ih na zagrijavanju Ivan Tomas i Joško Garma, koji gostujue igrae uope nisu impresionirali. Dapae, odlinim ulazom u utakmicu, naroito Biševca i Ostoje, a kasnije im se prikljuio i ubojiti «starac» Juras sa šutom 5/5, akovec je vodio desetak koševa razlike cijelo prvo poluvrijeme, da bi na odmor otišli s plus 4. No, treu su etvrtinu gosti «odgledali», domai su «radnici» otišli na dvadeset razlike, pa

su onda gosti s tri trice (Megla) u 30 sekundi razliku smanjili na završnih 10! U ostalim susretima «bode» oi poraz Vindije kod kue od Ivanice, no kada se pogleda roster varaždinske ekipe (sve prepuno premladih igraa), onda je sve puno jasnije. Uloge avorita opravdali su Podravac pobjedom od 40 koševa razlike nad Bjelovarom, te drugi križevaki klub Prigorje financije pobjedom od 3o koševa razlike nad ojaanim vrbovekim Petrom Zrinskim. U drugom je kolu akovec slobodan, a druge dvije naše ekipe (Rudar Cimper i Meimurje) igraju meusobno. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI ŠK Vindija – Ivanica 66:78 Prigorje financije – Petar Zrinski 88:57 Podravac – Bjelovar 103:62 Mladost – Rudar Cimper 78:48 (24:8, 20:9, 24:22, 10:9)

RUDAR CIMPER: Brodar 2, Kralji M. 2, Levai 1, Radikovi 6, Tuksar 3, Cilar, Bedi 11, Dodlek 2, Tkalec 10, Peri 1, Srnec 10.

ovaj je dalje «priao», pa je iskljuen. Epilog 1 – šest slobodnih bacanja i lopta sa strane za Vindiju. Epilog 2 – utakmica je završila pobjedom gostiju od 10 koševa razlike. (bh) Mladost Ivanovec – ŠK Vindija 58:68(9:19, 19:21, 21:16, 9:12) MLADOST IVANOVEC: Fekeš 19, Hanžekovi 6, Kranjec J. 14, Bjelobrk 5, Kranjec A. 4, Kranjec R. 10, Varga, Drvenkar. Trener Drk I.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Prelog slavio! Svoju prvu pobjedu u ovom prvenstvu ostvarili su 16 godišnjaci Preloga na gostovanju u Murskom Središu kod Rudara Cimpera. Druga ekipa Meimurja s nešto mlaim igraima od propisanoga godišta je pružila solidan otpor avoriziranim neporaženim kadetima Donjega Kraljevca, dok je u «zagorskom derbiju» Šk Vindija «poderala» Ivanicu. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Radnik – akovec 90:80(18:22, 26:26, 28:10, 18:22)

Rudar Cimper – Prelog 39:65(12:11, 10:20, 10:14, 7:20)

AKOVEC: Novak N. 4, Novak Mat. 5, Prprovi L. 8, Megla 14, Prprovi M. 3, Golubi N., Juras 14, Lonari, Biševac 13, Vehtersbah 2, Ostoja 17, Glavina.

RUDAR CIMPER: Podkrajac 7, Lesar, Breglec, Matoša 2, Novak 12, Peri 18, Korbelj, Hrasti, Roši. Trener Repalust S. PRELOG: Balent 5, Hoblaj 14, Podvezanec 30, Soka 9, Budiša 7. Trener Krha M.

- U 84. minuti Košti je zapucao prema gostujuem golu, ali se Vuka nevjerojatnom preciznošu našao na krivom mjestu, dva-tri metra od gol-crte i umjesto gostujue obrane obranio rukom (!?) protivniki gol Tek u 21. minuti vidjeli smo prvo interesantno dogaanje na stadionu Mladosti. Jambruši je pucao iz kuta i pogodio preku, a za svaki sluaj se protegnuo vratar Dumeni. Jambruši se odvažio na akciju i u 27. minuti. Kova je prošao po desnoj strani, izbacio gostujue branie i centrirao za suigraa, koji iz blizine pogaa vanjski dio mreže. Iz drugog meimurskog kornera, kojeg izvodi Celišak, konano se mijenja rezultat. Loptu netko izbija ispred gola HAŠK-a, ona dolazi do Levaia a ovaj je skoro pa bez primisli o golu šalje kroz šumu nogu. Nepažljivi vratar ostao je na krivoj strani gola, a lopta je prošla sve prepreke i ušla u gol. Da je uistinu 1:0 potvrdio je sudac Perkovi pokazujui na centar nakon kratkog vijeanja sa kolegama. Mogli su odmah potom, prije odlaska na odmor, Meimurci dii na 2:0, ali je Vuka sebian i ne želi dodati Jambrušiu, koji je sam pred golom, a Vuka loptu, opet, ne uspijeva iskoristiti, ve puca direktno u golmana. Nakon što se prvih pet minuta nastavka igra nastrani domaih, ali bez ozbiljnije gostujue prijetnje po gol Meimurja, u prvoj akciji u koju su krenuli Meimurci propuštaju dobru priliku. S loptom petlja Kovai, no ipak uspijeva loptu dopremiti Kovau. On puca, golman pada, ali lopta ne ulazi u mrežu.

Gosti stigli do pogotka “niti krivi, niti dužni”

U zaostaloj utakmici odluila bacanja! U jedinoj odigranoj juniorskoj utakmici prošloga vikenda Mladost Ivanovec je u dvorani Druge osnovne škole u akovcu imala minus dva na dvije minute do kraja u neizvjesnoj utakmici protiv varaždinskih juniora. Tada je varaždinski junior išao na prodor, ula se «uka» i dosuen aul na njemu, domai igra kome je aul suen kleo se «svim živim» da nije napravio aul, sudac mu je dao tehniku,

Uspjeli su ak i sami obraniti protivniki gol

Meimurje II – D. Kraljevec 72:98(18:21, 15:26, 25:25, 14:26) MEIMURJE II: Hamer 8, Žižek 2, Žini, Sabol 10, Svaty 16, Lesar 4, Bacinger, Baksa 3, Koiš, Kapelari 9, Keresteš 12, Posavec 8. Trener Novak S. DONJI KRALJEVEC: Perca, Sinkovi GL, Meimurec 34, Švenda 2, Ivanovi 12, Sinkovi GK 22, Pintari, Ruži 4, Paan 24. Trener Horvat T. ŠK Vindija – Ivanica 91:39

TABLICA 1. ŠK Vindija

2 2 0 4/+95

2. Donji Kraljevec

2 2 0 4/+25

3. Prelog

2 1 1 3/-17

4. Meimurje

1 1 0 2/+53

5. Mladost Ivanovec

1 1 0 2/+35

6. Rudar Cimper

2 0 2 2/-61

7. Ivanica

2 0 2 2/-77

8. Meimurje II

2 0 2 2/-79

9. akovec

0 0 0

0

U 57. minuti domai golman Bešeni upisao je dobru intervenciju nakon duge lopte koju je primio Juraki. Velika gužva pred golom gostiju bila je i u 63. minuti nakon kornera Celišaka, no ni Vitas ni Garba loptu ne uspijevaju ugurati u gol. Jalov napad kaznili su gosti u 70. minuti. Celišak nije dobro reagirao i dopustio je I. Jurakiu da doe do lopte, a udarac u gol i pogodak nisu uspjeli sprijeiti ni Vitas ni golman Bešeni, pa je rezultat promijenjen u 1:1. Nije dugo I. Juraki uživao u pogotku, jer je odmah potom, vjerojatno radi skidanja majice u slavlju nakon gola, dobio drugi žuti karton. Za spomenuti je da je I. Juraki u igru ušao tek u 56. minuti, pa je u tih 16 minuta provedenih na travnjaku uspio dobiti dva žuta i crveni karton, te zabiti gol. U 84. minuti Košti je zapucao prema gostujuem golu, ali se

Bez Lime u nastavku sezone Cijeli tjedan pred utakmicu šuškalo se o suspenziji Meimurja i da e Klub igrati uz dobivanje negativnog boda nakon svakog susreta. To je demantirao direktor Stjepan Hamonajec: “Ne možemo mi biti suspendirani dok je nama HNS dužan novac.” No, loša je vijest da je ugovor s klubom arbitražnim postupkom raskinuo Lima, a to e treneru Simuniu donijeti nove probleme na travnjaku: “Lima je sigurno bio jedan od tri-etiri najbolja igraa kluba. Uskoro u ostati bez još par igraa, neki su mi ozlijeeni, ostao sam na jako kratkoj klupi. No, vjerujem u one koje imam i mlae igrae.” Klub e uskoro napustiti i Tiago i Alan, kojima je istekla viza, a klub je nije produžio. Andreova viza je produljena na još godinu dana, no i on ima neke neriješene financijske situacije s Meimurjem. (IS) Ostali rezultati: Junak – Dugopolje 0:1; Pomorac – Mosor 3:1; Luko – MV Croatia 2:0; Solin – Gorica 2:0; Vinogradar – Suhopolje 4:1; Imotski – Rudeš 1:0; Vukovar ‘91 – Croatia Sesvete odgoeno.

TABLICA 1. Gorica 2. Luko 3. Rudeš 4. Vinogradar 5. Dugopolje 6. Imotski 7. Solin 8. Meimurje 9. Pomorac 10. Junak 11. C. Sesvete 12. HAŠK 13. Suhopolje 14. Vukovar ‘91 15. Mosor 16. MV Croaa

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 7 8 8 7 8 8

6 5 5 4 4 4 4 3 3 2 3 2 2 2 1 1

0 1 0 2 2 1 0 2 2 3 0 3 2 1 3 2

2 2 3 2 2 3 4 3 3 3 4 3 4 4 4 5

13:5 14:7 11:10 16:7 15:7 10:12 13:11 12:10 8:8 7:7 11:12 8:12 9:15 6:16 3:11 7:13

18 16 15 14 14 13 12 11 11 9 9 9 8 7 6 5

Parovi 9. kola: Croatia Sesvete – Junak; Suhopolje – Imotski; Gorica – Vinogradar; MV Croatia – Solin; HAŠK – Luko; Mosor – Meimurje; Rudeš – Vukovar ‘91; Dugopolje – Pomorac.

Vuka nevjerojatnom preciznošu našao na krivom mjestu, dva-tri metra od gol-crte i umjesto gostujue obrane obranio rukom (!?) protivniki gol. Do kraja susreta postalo je jasno da Meimurje ne zna iskoristiti igraa više, a sva tri boda prikazanom igrom nije zaslužilo. (Ivana Strahija)

HNL - kadeti i juniori

Meimurje bez novih bodova Nakon što su prošlog vikenda odigrali ak dva kola, u ovom kadeti i juniori Meimurja nisu uspjeli napuniti svoj bodovni konto. S dvaput po 2:0 od naših su predstavnika u akovcu bili bolji mladii iz Intera Zapreši. Tako kadeti ostaju posljednji na tablici, s jednim bodom, dok su juniori pretposljednji s etiri osvojena boda. Naše ekipe takoer imaju najvei broj odigranih utakmica od svih ostalih klubova u ligi, ak devet.

Iako smo ve mnogo puta ponavljali da rezultat nije primaran, niti potreban kao mjerilo uspjeha na toj razini natjecanja, ipak bi tu i tamo trebalo upisati koju pobjedu, kako bi se stekle i takve navike. No, primarno ostaje nogometno odgajanje igraa za prve ekipe Meimurja i akovca, a ovo je natjecanje mladim Meimurcima najvea i najbolja škola. (Ivana Strahija)




12. listopada 2010.

MNS organizira u utorak

III. HNL -ISTOK

Plenum malonogometnih klubova

UspjeĹĄan petak za oba meimurska predstavnika

U utorak 12. listopada s poetkom u 18 sati odrĹžati e se plenum malonogometnih klubova iz Meimurskog nogometnog saveza. Pozivaju se svi malonogometni klubovi da se odazovu na plenum u svezi izvlaenja natjecateljskih brojeva za novu sezonu 2010/2011 koja e sa natjecanjem krenuti krajem listopada. Uvjet za natjecanje u novoj sezoni je da je malonogometni klub registriran kod MNS i da ima registrirane igrae. Plenum e se odrĹžati u prostorijama MNS, Neumannova 4 u akovcu.

MNK iz Kotoribe organizirao turnir “MED VULICAMA“

Najbolja je bila ekipa iz ulice Ruera BoĹĄkovia Malonogometni klub 75 iz Kotoribe u sklopu Dana opine druge je godine organizirao turnir imena “Med vulicama“. Turnir je odigran na igraliĹĄtu kod starog vrtia u Kotoribi po prohladnom i kiĹĄovitom vremenu. Unato takvom vremenu, prijavilo se pet ekipa iz kotoripskih ulica i oni su se kroz cijeli dan borili za pobjedu. U utakmici za tree mjesto ekipa iz ulice Josipa Slavenskog bila je bolja od ekipe iz Matije Gupca 3:0. U inalnom susretu ekipa iz ulice Ruera BoĹĄkovia bila je uspjeĹĄnija od Ĺ kolske 5:2. Tri prvoplasirane ekipe nagraene su sportskim majicama koje im je uruio naelnik opine Ljubomir Grgec. Danijel Na iz ulice Josipa Slavenskog izabran je za najboljeg igraa turnira, a nagradu u obliku knjige “Robert Jarni - najbrĹže noge Europeâ€? predao mu je sam autor Stjepan Jarni iz Pribislavca. Sve utakmice dobro je sudio Stjepan Geri. (af)

IV. HNL - 7. kolo DINAMO – POLET 1:3 Palovec, igraliťte Dinama Suci: Halaek (Virje), Beťeni (V.Toplice), Kralji (Vularija). Strijelci: 0:1 Juran 34., 0:2 Pali 75., 0:3 Baťek 87., 1:3 Debelec 88. Crveni karton: Štampar (Dinamo P) 84. minuta – preoťtar start Dinamo: Rebernik, Janec (od 79. Kati), Žuli Darko, KriŞai, Domini, Marec (od 46. Žuli Danijel), Lovreni, Debelec, Štampar, Mihalovi, RuŞi (od 85. Pali). Polet: Vibovec, Toplek (od 53. Obadi), Mlinari (od 63. Baťek N.), Lesjak, Magdaleni, Horvati, Gajnik, Okreťa, Juran (od 46. Pali), Posavec, Lisjak.

TRNAVA – AKOVEC 3:2 Gorian. Suci: Topliťnjak (N.Ves), iŞmeťija, Brljak (D.Dubrava). Strijelci: 0:1 Hanc 10., 0:2 Pomper 15., 1:2 Jakťi S. 31., 2:2 Vlah 36., 3:2 Blagus 51. Trnava: Frakať, Baksa (od 88. Markuťi), Blagus, Gudlin, Vlah, Jakťi S., Katanec, Ribi, Malovi (od 88. BlaŞek), Jakťi A., Mesari (od 78. Pintar). akovec: BoŞak, Pintari V., Pintari N., Novak, Horvat P., Matuec (od 76. Orťi), Pomper, Hanc, Malovi, Horvat H. Saka (od 60. Miroťevi).

GRANIAR – NOVI MAROF 3:2 Kotoriba, igraliťte Graniara. Suci: Pajtak (M.Bukovec), Šantavec (Sv.ur), Vukovi (Kaťtelanec). Strijelci: 0:1 Horvat I. 9., 1:1 Kos 41., 2:1 Kos 52., 2:2 Horvat I. 74., 3:2 iŞmeťija 90+1. Graniar: Tropťek, Radmani, Fundak, Gorupi, Matotek, Na, Matulin (od 46. Marka), Hertelendi, iŞmeťija, Paveli (od 74. Zvoťec), Kos. Novi Marof: Kljuari, Saka, Hrebak L., Štriga, Meťnjak, Migles (od 53. Jelen), Planinc, Margeti, esi (od 57. Horvati), Hrebak P., Horvat I.

SLOGA – SLOBODA (S) 0:0 akovec, igraliťte Sloge. Suci: Babi, Šprem (VaraŞdin), Buni (Prekno). Sloga: Mihalkovi M., Mihalkovi A., Glad D. (od 61. Glad R.), Obadi, Vabec Darko (od 86. Leťko), Vabec Damir, Bajzek, Bali, Kolar, Doklea, Vugrinec (od 72. Juki). Sloboda S: Kolar, Ciglari (od 46. Hergoti), Borko, Novak Danijel, Buhanec, Katanec, Srnec, Goricaj, Mihalic (od 70. Novak Davor), Petek D., Senar (od 46. Petek G.).

Ve u petak je NedeliĹĄe doekalo naĹĄiki NAĹ K, kao i Mladost Prelog - Slatinu. NedeliĹĄe je bilo iznimno uvjerljivo ovaj puta. Prvi gol je dvjestotinjak ljubitelja nogometa na HraĹĄici vidjelo ve u 6. minuti, a na 1:0 je rezultat promijenio Simon, lijepim udarcem s dvadesetak metara, a nesigurnost vratara Banovia postala je jasno vidljiva. Ne udi stoga 2:0 desetak minuta kasnije, kad je Jagec viĹĄe centrirao nego pucao po golu, ali je lopta svejedno uĹĄla na pravo mjesto. Za 3:0 nije trebalo dugo ekati, S. Treska iskoristio je dodavanje Golubia na najbolji mogui nain i joĹĄ jednom matirao Banovia svega tri minute kasnije. Slijedi zatiĹĄje od skoro dvadeset minuta, u kojima su do gola pokuĹĄali doi i gosti, a posebno je neugodan bio Cekinovi, koji je s loptom sam pobjegao prema domaem golu, ali njegov ĹĄut od mreĹže odbijaju Posavec i PeriĹĄi. 4:0 u 36. minuti postavlja S. Treska i time kaĹžnjava goste iz NaĹĄica za prijaĹĄnju drskost. I opet je za pogodak kriv gostujui vratar, koji je iz samo njemu znanih razloga izletio na 20 metara. Treska ga je lako zaobiĹĄao, primivĹĄi prije toga dugu loptu od Jageca, te sasvim neometan postigao pogodak. Da rezultat bude “okrugliâ€? pobrinuo se prije odlaska na odmor drugi Treska, Darijan, iskoristivĹĄi guĹžvu pred gostujuim golom. U drugome se poluvremenu oekivao nastavak golijade, ali su NedeliĹĄani stali. Na poetku se, nakon ĹĄto je u 46. minuti uĹĄao u igru, trudio Balent, pa je lobao golmana, ali pogodio preku.

U Prelogu domai su se nametnuli kao bolji protivnik i zasluĹženo pobijedili. Slatina ima mladu momad, ali treba joĹĄ puno uiti. Konana pobjeda 2:0 u korist Mladosti za pribliĹžavanje cilju prvog dijela sezone koji iznosi skupiti barem 20 bodova. U prvom dijelu Bukal je lijepim pogotkom osigurao prednost domaima. Nakon toga, joĹĄ nekoliko pokuĹĄaja s jedne i druge strane, ali nije bilo previĹĄe konkretnosti. U drugom dijelu konano je zabio RuĹžman. Napada Mladosti esto dolazi u prilike, ali rijetko pogaa. Ovaj put nije mogao promaĹĄiti prazan gol. Opet je bio na pravom mjestu i ovaj put je pogodio za mirnih 2:0. Gosti su nakon toga u nekoliko navrata zaprijetili, imali su par (polu)prilika, ali nisu uspjeli utakmicu ponovno uiniti neizvjesnom. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)

NEDELIŠE – NAŠK 5:0 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte Hraťica. Sudac: Josip Lui (Vinkovci). Pomonici: Nikoli i Damjanovi. Strijelci: 1:0 Simon (15), 2:0 Jagec (16), 3:0 S. Treska (19), 4:0 S. Treska (36), 5:0 D. Treska (42). NEDELIŠE: Posavec, ukes (od 46. Balent), Vibovec, Zavrtnik, S. Treska, Periťi, Jagec, Simon, Golubi (od 64. Belovi), Jari, D. Treska (od 46. Vizinger). Trener: Željko Orehovec. NAŠK: Banovi, Cekinovi, Tomať, Tominac, Pinter, Horvatek (od 16. Ivkovi), Viskovi (od 46. osi), Hvizdak, Na, Boťnjakovi (od 65. Brajnovi), GoluŞa. Trener: Tihomir eťnik. Igra utakmice: Saťa Treska.

MLADOST (P) – SLATINA 2:0 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Ivan Kopri (KriŞevci). Pomonici: Polanec i Juriťa. Strijelci: 1:0 Bukal (4), 2:0 RuŞman (47). MLADOST (P): Viher, Farkať, Baari, Radikovi, Novak, Magdaleni, Bukal (od 82. Hreť), RuŞman (od 90. Sraka), Habuť, Sabol (od 61. Miťi). Trener: Zoran Kralji. SLATINA: Vibovec, Dori, Percolaj (od 70. Ugarkovi), Rivi, Lonarek, Vuruťi, Vinkovi, Filipovi, Cicvari (od 82. Gebaj), Gudelj, Grgi (od 77. Bubať). Trener: Ivica Skenderovi. Igra utakmice: Nikola Bukal. Ostali rezultati: Bjelovar – Graniar 3:2; Croatia – Olimpija 1:0; KriŞevci – Mladost (C) 1:2; Podravina – Slavija 1:0; Koprivnica – akovo 2:1; Slobodnica – Lipik 0:1; Otok – Beliťe 1:2.

TABLICA 1. Otok 2. Bjelovar 3. Mladost (C) 4. Slavija 5. BeliĹĄe 6. NedeliĹĄe 7. NAĹ K 8. Koprivnica 9. Podravina 10. akovo 11. Slobodnica 12. KriĹževci 13. Lipik 14. Mladost (P) 15. Graniar 16. Croaa 17. Olimpija 18. Slana

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 7 6 6 6 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2

1 1 2 2 1 1 1 0 3 2 1 2 2 2 4 2 1 0

2 2 2 2 3 4 4 5 3 4 5 5 5 5 4 6 7 8

24:8 18:12 20:9 12:7 19:15 23:15 9:12 19:14 17:13 11:13 18:15 10:15 17:23 14:20 15:18 12:28 12:20 12:25

22 22 20 20 19 16 16 15 15 14 13 11 11 11 10 8 7 6

Parovi 11. kola: Lipik – Mladost (P); Beliťe – Slobodnica; akovo – Otok; Slavija – Koprivnica; Graniar – Podravina; Olimpija – Bjelovar; NAŠK – Croatia; Mladost (C) – Nedeliťe; Slatina – KriŞevci.

IV. HNL - SJEVER - SKUPINA A

U tri meimurska derbija samo u Gorianu slavio domain U remiju bez golova gledatelji u nedjelju ujutro na jugu akovca nisu baĹĄ vidjeli interesantni nogomet, pa je rezultat sasvim realan onome na travnjaku. Iako je svaka ekipa osvojila po bod, obje su pale za po par mjesta na tablici, pa je tako Sloga sada peta umjesto trea, a Slakovec je sa sedmog skliznuo na osmo mjesto. Nakon teĹĄkog poraza u Nedeljancu, nogometaĹĄi iz Goriana morali su samopouzdanje povratiti na domaem travnjaku. Iako se inilo da im to gosti iz akovca nee dopustiti, jer su pogocima Hanca i Pompera poveli 2:0 do 15. minute, domai su se uspjeli vratiti u igru. Prvo je za smanjenje na 1:2 pogodio S. JakĹĄi, da bi mirni odlazak na odmor i egal postigao Vlah. ovjek odluke je odmah u nastavku bio Blagus, koji je postavio konanih 3:2. Dinamo ni u ovom kolu nije upisao pobjedu, dok je Polet u dva kola osvojio etiri boda. Momci iz Pribislavca su bili mnogo bolje raspoloĹžena ekipa u Palovcu, barem ĹĄto se strijelaca tie, ali su nesigurnih 1:0 koje je postavio Juran u 34. minuti uspjeli na neĹĄto sigurnijih 2:0 podii tek 40 minuta kasnije. Pobjeda se ‘poznala’ i na tablici, pa je Polet sada na visokom etvrtom mjestu. Utakmica je inae doekana s dosta tenzija, zbog loĹĄih odnosa klubova u posljednjih par mjeseci, ali sreom sve je proĹĄlo u redu, osim neĹĄto poviĹĄenih tenzija.

Kotoripani konano slavili Tijesnu, ali vrijednu, pobjedu izborili su Kotoripani protiv Novog Marofa. Agilni gosti, koji su u proĹĄlom kolu upisali visoku pobjedu u lokalnom derbiju protiv Slobode iz VaraĹždina, poveli su ve u devetoj minuti, od ega su se domai oporavili tek pred kraj poluvremena. Kos, koji je poravnao na 1:1, poveo je Graniar i u vodstvo u drugom dijelu, no neugodni I. Horvat, strijelac prvog gola za Novi Marof, opet je precizan za novo izjednaenje. Odluka o pobjedniku je pala tek u sudakoj nadoknadi, a slavljenik je bio iĹžmeĹĄija. ukovani su u proĹĄlom kolu tijesno izgubili kod kue od Srainca, pa se u ovom kolu oekivalo mogue

upisivanje kojeg boda na konto, kao potvrda dizanja forme ekipe. To se meutim nije dogodilo, te s velikom nulom na raunu ukovec ostaje zacementiran za dno prvenstvene tablice. Na igraliĹĄtu u Gojancu s uvjerljivih je 5:0 slavila domaa Plitvica, a posebno se, hat-trickom, istaknuo Melnjak. ukovanima ostaje da se nadaju neemu u iduem kolu, kad gostuju u akovcu. (I. Strahija, D. Zrna)

Rezultati 7. kola: Sloboda (VŽ) - Nedeljanec 0-1; Srainec - Ivanica 1-3; Sloga - Sloboda (S) 0-0; Trnava - akovec 3-2; Graniar (K) - Novi Marof 3-2; Dinamo (P) - Polet (P) 1-3; Plitvica - ukovec 77 5–0

Gojanec. Suci: Belovi (N.S.na Dravi), Horvat (akovec), Posedi (PuĹĄine). Strijelci: 1:0 Melnjak 24., 2:0 rnila I. 33., 3:0 TomaĹĄi 63., 4:0 Melnjak 74. 11 m, 5:0 Melnjak 85. Plitvica: Mati, Pomper, Kuar (od 54. Ister Tomica), Ister Tomislav, Zgrebec, TomaĹĄi (od 73. Horvat I.), Horvat M., rnila I. (od 50. Buhin), Melnjak, Canjuga, rnila L. ukovec 77: Lehki D., Furunija (od 65. Jezeri), BoĹžek D. (od 46. Lehki), Poljak, Mihoci, Varga, Anderlin, Hladnik, Malek, Slaviek, Jezeri.

SRAINEC – IVANICA 1:3

TABLICA 1. Nedeljanec

7 6

1

0 24:3

19

2. Ivanica

7 5

1

1 19:9

16

3. Plitvica

7 4

2

1 15:7

14

4. Polet (P)

7 4

2

1 13:9

14

5. Sloga

7 4

1

2 15:8

13

6. Graniar (K)

7 4

1

2 14:9

13

7. Trnava

7 4

0

3 14:19 12

8. Sloboda (S)

7 3

2

2 11:10 11

9. Srainec

7 2

1

4 10:19 7

10. Dinamo (P)

7 2

0

5 10:16 6

11. akovec

7 1

2

4 14:18 5

12. Novi Marof

7 1

2

4 13:19 5

13. Sloboda (VĹ˝)

7 1

1

5 9:14

4

14. ukovec 77

7

0

7 5:26

0

0

PLITVICA – UKOVEC 77 5:0

Parovi 8. kola: akovec – ukovec; Ivanica – Plitvica; Sloboda (S) – Srainec; Polet (P) – Sloga; Novi Marof - Dinamo (P); Nedeljanec - Graniar (K); Trnava - Sloboda (VŽ)

Suci: Horvat (S.Ves), Bujani (S.Ves), Galinec (G.ViĹĄnjica). Strijelci: 0:1 Belcar 7., 0:2 Belcar 68., 0:3 Kocijan 82., 1:3 Bukal 83. Srainec: Bogadi, DroĹžek, Ĺ incek, Vilaj (od 83. Skuzin), Kolari, Vincek, Petri, Papec (od 56. Ivak), Bukal, Plantak, Kos (od 61. Gran). Ivanica: Ladi, Cika, Kocijan, Gregur, Belcar (od 77. Kolarek), Paen, Bochl, Husnjak (od 57. Peharda), Knez, BiĹĄko, Kokotec (od 57. Ĺ ojat).

SLOBODA (VŽ) – NEDELJANEC 0:1 VaraŞdin, igraliťte Slobode. Suci: osi, Slunjski, Kupec (svi VaraŞdin). Strijelci: 0:1 Matuec 47. Sloboda VŞ: Valenti, Lonar, NjeŞi, Krať, urasek, Petak (od 61. Besek), Malnar (od 81. Saraevi), HiŞak, Sambolec (od 49. Kostelac), Cesar. Nedeljanec: Šprem, Kuar (od 67. Canjuga), Hudoletnjak, Sedlar, Priher, urek, Piska, Varga, Matuec, Baan (od 53. Menjak), Kadať (od 90. Ljubek).




12. listopada 2010. I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

8. kolo I. ŽNL MLADOST – DINAMO (D) 0:0 IVANOVEC. Igralište Mlados. Suci: Zoran Novak (M. Središe), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Siniša Lukai (akovec). Delegat: Antun Horvat. MLADOST: Lacko, J. Jaluši, Škerbi, Fuko, Murkovi, Horvat (od 87. Jurinec), Pavlekovi (od 86. Zlatarek), N. Novak, Bari, Korent, Levai (od 65. Žvorc), Fegeš. Trener: Sven Lacko. DINAMO: D. Novak, Jankovi, Krznar (od 61. D. Peras), Jesenovi (od 72. Tizaj), S. Krznar, Brez, N. Krznar, Trstenjak, Vlaši, Jakši, Kanižaj. Trener: Mihael Jankovi. Žu kartoni: N. Novak (Mladost), Jesenovi, Jakši, Jankovi, Brez, D. Novak (Dinamo). Crveni karton: Korent (Mladost).

SOKOL – NAPRIJED 3:1 (2:0) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Damir Fodor (Slakovec), Boris Jakovljev (G. Hrašan). Delegat: Dragun Horvat (Belica). Strijelci: 1:0 L. Mikolaj (40), 2:0 D. Novak (44), 2:1 Ž. Glavina (55), 3:1 T. Lisjak (65). SOKOL: B. Puh, M. Mikolaj, T. Lisjak, Lebar (od 83. F. Novak), D. Novak, Drk, Žganec, Kovai (od 83. Vincek), L. Mikolaj, Šol, Munar. Trener: Marko Mikolaj. NAPRIJED: Mlinarec, F. Horvat (od 75. Šimunkovi), N. Režek, M. Lukai, I. Glavina, Bedeniki (od 75. Hižman), D. Režek (od 77. Varga), Marnec, Horvat, Ž. Glavina, Vlah. Trener: Zlatko Vugrinec. Žu kartoni: M. Mikolaj, Munar (Sokol), Horvat, D. Režek (Naprijed).

POLET – BSK 3:0 (1:0) SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Dražen Sukanec (S. Ves), Tomislav urila (Vularija). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 1:0 Turk (25), 2:0 Gorianec (82), 3:0 Gorianec (89). POLET: urkin, Turk (od 70. N. Novak), Karlovec, Soboan, Hren, Horvat, G. Gorianec (od 67. Radikovi), Stojko, Gorianec, Šardi, M. Karlovec (od 63. Makovec). Trener: Krešimir Šenji. BSK: Sternad, Grbavec (od 65. F. Horvat), Gunc (od 76. Makar), Gelo, Sršan, Mihalec, S. Horvat, Hajdarovi, Paler, Mlinari (od 84. Škvorc), Beštek. Trener: Stjepan Mihalec. Žu kartoni: urkin, Soboan (Polet), Beštek, Makar (BSK). Crveni karton: S. Horvat (BSK).

BRATSTVO – RUDAR 4:3 (0:2) SAVSKA VES. Igralište Bratstva. Suci: Darko Filipi (Slakovec), Saša Fegeš (Nedeliše), Bojan Rodinger (Totovec). Delegat: Krešimir Glavina (Prelog). Strijelci: 0:1 Rihtarec (35), 0:2 M. Šol (42), 0:3 Kovai (50), 1:3 M. Mesari (52), 2:3 M. Mesari (60-11m), 3:3 M. Mesari (65), 4:3 Carevi (82). BRATSTVO: Lajtman, Vugrin (od 82. F. Kocijan), Bujan, Saka, F. Horvat, Zlatarek, Carevi, Pata a (od 89. Oršuš), M. Mesari, D. Mesari, Hižman. Trener: Slavko Spanovi. RUDAR: T. Novak, Kovai (od 85. Liklin), Šprajc, Vuri, N. Šol (od 79. Levai), Rihtarec, Mikuli, Zadravec, Vinko, M. Šol, Kukovec. Trener: Smiljan Liklin. Žu kartoni: F. Horvat, M. Mesari (Bratstvo), Kukovec, M. Šol, Šprajc (Rudar).

CENTROMETAL – PLAVI (P) 5:2 (3:1) MACINEC. Igralište Centrometala. Suci: Dražen Jurec (D. Kraljevec), Renato Posavec (Strahoninec), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Alojz Kopasi (akovec). Strijelci: 1:0 Pani (3), 1:1 D. Tuksar (9), 2:1 Fegeš (26), 3:1 Dumani (38), 3:2 D. Tuksar (62), 4:2 Fegeš (74), 5:2 Dumani (87). CENTROMETAL: Trupkovi, Vincek, Vince, Pani, Senar, Majsen (od 66. Doveer), Bratkovi, Lastavec (od 66. Rodrigue), Dumani, Fegeš, Vibovec. Trener: Boris orevi. PLAVI: Vaš, Trupkovi, Škvorc (od 46. Nerer), Turk, Trstenjak, Zadravec, J. Škvorc, K. Škvorc (od 46. D. Vabec), D. Tuksar, Mesari, Vugrinec (od 80. Kovai). Trener: Ivan Hamonajec. Žu kartoni: Vibovec (Centrometal), Mesari, Trstenjak (Plavi).

ZASADBREG – DUBRAVAN 1.5 (0:2) ZASADBREG. Igralište Zasadbrega. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Radovan Posedi (Pušine), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Stjepan Križari. Strijelci: 0:1 D. Horvat (2), 0:2 D. Horvat (10), 1:2 Šimunkovi (54), 1:3 Švenda (59), 1:4 Dr. Horvat (61-11m), 1:5 T. Nes (89). ZASADBREG: M. Novak, Rodinger (od 87. Perho), Sabolec, Mesari, Živko, Kovai, Žganec, Šimunkovi, Vrbanec (od 73. Marec), Koroši, D. Perho (od 73. Kozjak). Trener: Dražen Novak. DUBRAVAN: Apostolovski, B. Brljak, I. Vidovi, Hujs (od 46. Vuenik), Dr. Horvat, Jadan, Jakupak, D. Horvat (od 46. Švenda), Lovrek, Nes, mrlec (od 77. Žini). Trener: Dražen Horvat. Žu kartoni: Kovai, M. Novak (Zasadbreg), Švenda (Dubravan). Crveni karton: Kovai (Zasadbreg).

OMLADINAC – SPARTAK 0:0 NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Mijo Horvat (Gorian). OMLADINAC: Tomaši, D. alopa (od 56. Mlinari), Reich, Jambroši, G. alopa, Filipovi, K. Culjak (od 80. M. Culjak), Krišto (od 46. Cerovec), Novak, Dragovi, Lesjak. Trener: Denis Ratajec. SPARTAK: Jalšovec, Domini, Mihalic, Opaak, Cvetko, G. Križai, Pasler, Hali, Lackovi, E. Šegovi (od 85. Novosel), I. Šegovi. Trener: Goran Križai. Žu kartoni: G. alopa, Cerovec (Omladinac), G. Križai, I. Šegovi (Spartak).

Polet uvrstio vodstvo, Dubravan impresivnom pobjedom drugi Polet iz Svetog Martina na Muri nakon što je preuzeo vodstvo na tablici, sigurnom domaom pobjedom uvrstio je poziciju lidera. Svladao je BSK iz Belice 3-0. Meutim, iako to možda rezultat sugerira, nije bilo tako sve jednostavno za prvenstvenog lidera. Gosti su borbenom i vrstom igrom dugo odolijevali i otpor gostiju slomili su tek u samoj završnici. Inae, Polet je poveo sredinom prvog dijela zgoditkom Marija Turka. Tako je bilo sve do 82. minute kad Andrej Gorianec povisio na 2-0 i riješio pitanje pobjednika. Isti igra je minuti prije kraja postavio konanih 3-0. Gostima se takav rasplet na kraju nije dopao, jer mogli su puno bolje proi, da su bili koncetriraniji u završnici. Na kraju je “pukao” Slobodan Horvat koji je zbog vrijeanja glavnog suca zaradio iskljuenje. Sudac Dario Bubek podijelio je osim toga još etiri kartona, svakoj ekipi po dva.

Dubravan odlian u Zasadbregu Furioznim poetkom i zadnjih pola sata, Dubravan je stigao do visoke pobjede u Zasadbregu. Gostima je pomogao i domai igra Mario Kovai koji je iskljuen pred kraj prvog poluvremena zbog psovanja suca. Gosti su do visokog vodstva 0-2 došli ve u prvih deset minuta. Tek što je igra krenula Dražen Horvat donio je vodstvo Dubravanu, koje je isti igra-trener potvrdio u 10. minuti. Nakon toga, utakmica se totalno otvorila. Prilika je bilo na sve strane, pred jednim i drugim golom, ali mreže se više u prvih 45 minuta nisu tresle. U nastavku su domai konano uspjeli pogoditi mrežu gostiju. Zabio je Nikola Šimunkovi u 54. minuti. Ali nada domaina za pozitivan rezultat nije dugo potrajala. Horvat je sam sebe izvadio van u poluvremenu, a njegova zamjena zabio je za 1-3. Dejan Švenda je donio sigurnost Dubravanu, a sve je bilo gotovo u 61. minuti kada je opravdano dosuen penal za goste koji je realizirao drugi Dražen Horvat. Do kraja je Nesti samo potvrdio uvjerljivu pobjedu gostiju iz D. Dubrave 1-5 s kojom su stigli na drugo mjesto tablice.

Derbi bez zgoditaka U Novom Selu Rok gostovao je Spartak u derbiju 8. kola. Završilo je 0-0, iako malo tko može vjerovati da nakon toliko prilika, mreže ostanu netaknute. U prvom dijelu promašivali su jedni i drugi, a u nastavku uglavnom gosti. Stvorili su pet istih zicera i sve su uspjeli zapucati. Kad je tako, onda moraju biti zadovoljni što ih nije stigla neka kazna, ali zasigurno je Spartak taj koji može više žaliti za sva tri boda. etiri opomene igraima, svakoj momadi po dvije.

udesan preokret Bratstva Kad je Rudar u 50. minuti zabio za 0-3, u Savskoj Vesi zasigurno su svi pomislili “da je prii kraj”.

VETERANI – ISTOK – 10. KOLO KRALJEVAN 38 – VIDOVAN 3:6 (0:4)

SPARTAK – SLOGA 5:1 (2:0) MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiše. Sudac: Velimir Levai (Novakovec). Strijelci: 1:0 Juras (6), 2:0 M. Križai (21), 2:1 Pintari (51), 3:1 Milijani (58), 4:1 M. Križai (61), 5:1 Horvat (77-11m): SPARTAK: Hrustek, Požgaj, Juras, I. Križai, Horvat, Milijani, M. Križai, Marec, Taradi, Hras, Kovai. SLOGA: Matjašec, Levai, Vraži, Štampar, S. Levai, Strahija, Vincek, Pongrac, Ma, Bubek, Pintari.

BSK – PODTUREN 1:0 (1:0)

HODOŠAN – JADRAN 8:3 (4:2)

BELICA. Sudac: Danijel Koila. Strijelac: 1:0 Puklavec (7). BSK: J. Horvat, K. Novak, K. Horvat, V. Horvat, Mesari, M. Horvat, Trstenjak, Pintari, Maek, Kovaec, Vinkovi, Puklavec. PODTUREN: Kukovec, Kerovec, J. Strahija, Biber, Strnad, I. Strahija, Koevar, Ovar, I. Branilovi, Gregori, V. Branilovi.

HODOŠAN. Igralište Hodošana. Sudac: Damir Klari (D. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Vlahek (12), 2:0 Ruži (21), 3:0 Srpak (28), 3:1 Kranjec (30), 4:1 Vlahek (40), 4:2 Janec (42), 5:2 Švec (55), 6:2 Ciglari (68), 6:3 Koiš (73), 7:3 Ruži (84), 8:3 Vlahek (88). HODOŠAN: Mesari, Domini, Bihar, Mihokovi, Šavora, Srpak, Bari, S. Srpak, Vlahek, Ruži, Ciglari. JADRAN: Kovaec, Juras, Koiš, Hras, Kranjec, Korent, Kodba, Pavlekovi, Janec, G. koiš, Vrbanec.

DINAMO – RADNIKI 0:1 (0:0)

MLADOST – MLADOST (I) 2:2 (1:1) PRELOG. Igralište Mlados. Sudac: Rudolf ižmešija. Strijelci: 0:12 Krišto (12), 1:1 Pata a (31), 2:1 Bauer (47), 2:2 Krišto (74). MLADOST: Hali, Marnec, Ružman, Bauer, Posavec, Radikovi, Soka, Pata a, Zvonarek, ižmešija, Marcijuš. MLADOST (I): Ruži, Višnji, Klinec, Jurinec, Jambrovi, Varga, Krišto, Toplek, Tkalec, Lajtman, Bašek.

DINAMO – POLET 1:3 (0:0) DOMAŠINEC. Igralište Dinama. Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 Mihalkovi (54), 0:2 Mihalkovi (56), 0:3 Ž. Ivani (80), 1:3 Mihalec (81). DINAMO: Janec, Tot, Godina, Hajdarovi, Pintar, Ciceli, Mihalec, Jambroši, Husi, Marodi, Jasenovi, Sabol. POLET: Grkavec, Mihalkovi, Pintar, D. Ivani, Sever, Jeki, Prprovi, Radek, Ž. Ivani, Fodor, Pal, Horvat.

Uvjerljiv Centrometal Centrometal je s 5-2 slavio protiv Pekleniana. Domai su imali non-stop vodstvo, Plavi su pokušali biti u igri za možebitni bod, ali na kraju ništa od toga, domai su bili previše raspoloženi u napadu, a gosti “rupiasti” u obrani. Pani je donio vodstvo Centrometalu, koje je poništo vrlo brzo Dragan Tuksar. Bilo je to ve u samom poetku utakmice. Do kraja poluvremena domain ipak odlazi na dva gola prednosti zahvaljujui Fegešu i Dumaniu. Dragan Tuksar vraa nadu gostima u 62. minuti, ali zadnjih etvrt sata igre sve je bilo riješeno. Fegeš je još jednom pogodio za osiguranje pobjede koju je potvrdio Dumani.

Sokol siguran protiv Naprijeda Sokol je stigao do domae pobjede protiv Naprijeda. Zasluženo. Bili su bolji tijekom itave utakmice, imali više od igre, zabili na vrijeme. U prvom poluvremenu u najgori mogue vrijeme za goste, kad su valjda ve razmišljali o odmoru. Mikolaj i Novak osigurali su mirni odlazak u svlaionice nakon prvih 45 minuta domainu. U nastavku je Željko Glavina gostima donio nadu, koja je potrajala samo deset minuta. U 65. minuti Sokol preko Lisjaka diže ponovno prednost na dva gola razlike koja je ostala do kraja utakmice. I tu etiri žuta, po dva svakoj ekipi.

Slabo u Ivanovcu U Ivanovcu se takoer mreže nisu tresle. Igrali su domai i Dinamo Domašinec. Bila je to utakmica bez previše “okusa i mirisa”. Na kraju i bez golova, tako da gledatelji nisu vidjeli puno toga. Gosti su dobili ak pet žutih kartona, a domai jedan žuti i jedan crveni. Sreom, Korent je zaradio iskljuenje u samoj završnici utakmice, tako da gosti nisu uspjeli materijalizirati igraa više na terenu. Igra koji bi trebao rješavati utakmice u korist Dinama, Stjepan Krznar, niti ovaj put nije bio previše raspoložen za igru i golove.

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Milan Mesari (Bratstvo SV) 8 zgoditaka – Marijan Dumani (Centrometal) 7 zgoditaka – Antonijo Fegeš (Centrometal)

FAIR PLAY Iskljueni igrai Marko Kovai (Zasadbreg), Slobodan Horvat (BSK), Dario Korent (Mladost I) Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Marko Šol (Rudar), Milan Mesari (Bratstvo SV), Marko Soboan (Polet SMNM), Dino Makar (BSK)

STATISTIKA 27 posgnuh zgoditaka ili 3,8 zgoditaka 29 opomenuh igraa 3 iskljuena igraa 2 kaznena udarca dosuena is i realizirani

Rezultati 8. kola: Polet (SMnM) - BSK 3-0; Sokol Naprijed 3-1; Mladost (I) - Dinamo (D) 0-0; Omladinac (NSR) - Spartak 0-0; Bratstvo (SV) - Rudar 4-3; Zasadbreg – Dubravan 1-5; Centrometal - Plavi (Peklenica) 5-2

TABLICA 1. Polet (SMnM)

7

6

0

1

15:6

18

2. Dubravan

7

5

0

2

20:12

15

3. Centrometal

7

4

2

1

24:9

14

4. Omladinac (NSR)

7

4

2

1

10:6

14

5. Spartak

8

3

3

2

10:6

12

6. Sokol

8

3

2

3

17:14

11

7. Rudar

8

3

1

4

14:12

10

8. Mladost (I)

7

2

3

2

12:15

9

9. Bratstvo (SV)

7

2

2

3

16:18

8

10. BSK

8

2

2

4

14:17

8

11. Plavi (Peklenica)

7

2

2

3

15:21

8

12. Naprijed

7

2

1

4

9:13

7

13. Dinamo (D)

7

1

2

4

10:20

5

14. Zasadbreg

7

0

2

5

12:29

2

Parovi slijedeeg kola: Plavi (Peklenica) - Polet (SMnM); Dubravan – Centrometal; Rudar – Zasadbreg; Spartak - Bratstvo (SV); Dinamo (D) - Omladinac (NSR); Naprijed - Mladost (I); BSK - Sokol

VETERANI – ZAPAD – 10. KOLO

DONJI KRALJEVEC. Sudac: Dominik Mihoci (ukovec). Strijelci: 0:1 Ž. Nes (12), 0:2 Fabi (35), 0:3 Ž. Nes (39), 0:5 I. Bartoli (53), 0:6 Dolenec (60), 1:6 Perca (70), 2:6 Duš (71), 3:6 Perca (82). KRALJEVAN38:I.Strahija,D.Glad,Mlinarec,Strbad,Duš,Cerovec,Perca, Iskra, Glavak, Munar. VIDOVAN:Z.Pišpek,Hudiek,A.Vidovi,Igrec,Pongrac,Šte,Hertelendi, Bartoli, Fabi (od 46. Stojkov), I. Vidovi (od 46. Dolenec), Meimurec.

PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Željko Novak (Prelog). Strijelac: 0:1 J. Novak (51). DINAMO: Kolari, I. Križai, Koprivec, Furdi, Cirkveni, Hliš, Zorec, Gregorini, Šegovi, Domini, Kova. RADNIKI: Paler, Bacinger, Vlahek, J. Križai, Vodopija, Novak, Hajdarovi, D. Novak, Baksa, Krznar, Žilavec.

Ali, nisu se tim pomirili domai, koji su iskoristili upravo takvo razmišljanje igraa iz M. Središa. Ali, utakmica se igra 90 minuta, a Bratstvo je ve u 82. minuti znai za samo 32 minute priredilo potpuni preokret. Za goste su zabili od 35. do 50 minute: Rihtarec, Šolti i Kovai, dok je domain stigao do posebne pobjede prvenstveno zahvaljujui raspoloženom Milanu Mesariu koji je poluio hat-trick i to u samo 13 minuta. Pobjedu domainu osigurao je Carevi. Na kraju veliko slavlje u redovima Bratstva, dok je u svlaionici Rudara bilo itekako žestoko. Pet žutih, dva domainu, tri gostima.

TABLICA 1. BSK 2. Hodošan 3. Radniki 4. Mladost (P) 5. Spartak 6. Mladost (I) 7. Vidovan 8. Sloga () 9. Polet (P) 10. Dinamo (D) 11. Podturen 12. Dinamo (P) 13. Jadran

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

7 7 6 5 5 5 5 3 4 4 3 3 1

2 1 4 4 2 2 0 5 2 0 1 1 0

1 2 0 1 3 3 5 2 4 6 6 6 9

30:12 50:19 30:9 26:16 45:25 22:17 30:27 17:18 25:33 22:23 16:18 17:36 23:44

23 22 22 19 17 17 14 14 14 12 10 10 3

14. Kraljevan 38

10

0

0

10

19:75

0

SLOBODA – BRATSTVO (SV) 2:2 (1:1)

ŠENKOVEC – STRAHONINEC 2:3 (2:3)

MIHOVLJAN. Igralište Slobode. Sudac: Krisjan Genc (Pretenec). Strijelci: 1:0 Varga (14), 1:1 V. Balent (21), 2:1 Dokleja (76), 2:2 Lukai (90). SLOBODA: Kovaec, Kuek, Hozjan, Gorianec, Vince, Varga, Belec, Mihoci, Mesari, Žižek, Bratkovi. BRATSTVO: Žnidari, Šol, Vrbanec, Boži, Mesari, J. Boži, Dunjko, Horvat, Lukai, Tomaši, Žemlji.

ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Sudac: Franjo Hergo (Ž. Gora). Strijelci: 0:1 Aldi (2), 1:1 Saboli (16), 1:2 Kolar (23), 2:2 Tomši (30), 2:3 Aldi (37-11m). ŠENKOVEC: Kosma, Baranaši, Toplek, Ratajec, Hren, Novak, Kolar, Pušar, Pintari, Saboli, D. Kolar. STRAHONINEC: Trupkovi, Šimuni, Žuni, Drabi, Maek, Zeli, Zadravec, Aldi, Makovec, Srnec, Kolar.

POBJEDA – SOKOL 3:1 (2:0) GORNJI HRAŠ AN. Igralište Pobjede. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 1:0 Debelec (24), 2:0 Debelec (33), 3:0 Škvorc (54), 3:1 Širi (76). POBJEDA: Marciuš, Mikulan, Kova, Horvat (od 79. Mlinari), Ivani, Trbovi, Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi, Topolnjak. SOKOL: Posavec, Jambreši, Zadravec, Horvat, Škvorc, isar, Novak, Širi, uranec, Mance, Tarandek.

OMLADINAC – RUDAR 1:1 (0:1) NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Sudac: Ivan Žganec (akovec). Strijelci: 0:1 Antolovi (44), 1:1 B. Varga (53). OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Podgorelec, Fric, Bel, Jaklin, Vinko, Vukovi, A. Varga, B. Varga, Kovaevi. RUDAR: Šafari, Bogdan, Turk, Trstenjak, B. Rob, M. Rob, Peri, rešnjovac, Vabec, Novak, Kovai (od 15. Antolovi).

AKOVEC – OMLADINAC (M) 2:0 (0:0) AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Radovan Posedi (Pušine). Strijelci: 1:0 Štear (65-11m), 2:0 Gaal (89). AKOVEC: Tropša, Gaal, Koleni, Hamonajec, Srpak, Soboan, Sanjkovi, Bogdan, Šenji, Kneževi, Štear. OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho, Zebec, Vukovi, Miholi, Novak, Kukovec, Dodlek, Blažon, Horvat.

SLOBODA – NEDELIŠE 3:1 (2:0) SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Dragun Novak (Lopanec). Strijelci: 1:0 Ivanuša (23-11m), 2:0 Hea (26), 2:1 Marciuš (52), 3:1 Koruni (69). SLOBODA: Novak, Koruni, Tomši, Kiri, Senar, Ivanuša, Okreša, Koruni, Hea, Gavez, Srnec, Filipi. NEDELIŠE: Borko, Kovai, uek, Vizinger, Fegeš, Maek, Knez, Baksa (od 46. Marciuš), D. Vizinger, D. Branilovi, V. Branilovi, Herceg.

TABLICA 1. Sloboda (S) 2. Omladinac (NSR) 3. Nedeliše 4. Pobjeda 5. Rudar 6. akovec 7. Sloboda (M) 8. Omladinac (M) 9. Bratstvo (SV) 10. Strahoninec 11. Šenkovec 12. Sokol 13. Hajduk (B)

9 9 10 9 7 9 9 9 8 9 9 10 9

7 6 6 5 5 5 4 3 2 2 2 1 1

1 2 1 2 1 0 2 2 2 2 1 2 0

1 1 3 2 1 4 3 4 4 5 6 7 8

26:13 38:19 35:21 26:17 22:11 29:21 32:23 32:30 21:25 23:28 17:33 17:36 13:54

22 20 19 17 16 15 14 11 8 8 7 5 3

MEIMURSKA nogometna liga veterana “sjeverozapad” - jesen 2010./2011. god.

Bratstvo uvjerljivo ispred svih Rezultati 7. kola: Polet - Bratstvo 0-2; Dubravan - Zasadbreg 5-4; Napredak - D. Koncovak 3-2; Mladost - Mura 2-5; Zebanec - Venera-PMP 0-1

TABLICA 1. Bratstvo 2. Venera-PMP 3. Napredak 4. Mura 5. Zebanec 6. Dubravan 7. Mladost 8. Zasadbreg 9. Polet 10. D. Koncovak

7 5 6 6 6 6 6 6 6 6

7 4 4 3 3 2 2 2 1 0

0 0 0 1 0 1 1 0 1 0

0 1 2 2 3 3 3 4 4 6

28 21 15 18 13 13 11 21 10 4

5 7 13 14 9 15 21 34 15 21

21 12 12 10 9 7 7 6 4 0

Parovi 8. kola: Polet – Dubravan; Bratstvo - Venera-PMP; Mladost – Zebanec; D. Koncovak – Mura; Zasadbreg - Napredak




12. listopada 2010.

8. kolo II. ŽNL istok GRANIAR – MLADOST (P) 1:2 (1:1) NOVAKOVEC. Igralište Drvarijum.Suci:Ivica Križai (Štefanec),Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Tihomir Kralji (Vularija). Delegat: Zvonko Novakovi. Strijelci: 0:1 Cirkveni (14), 1:1 Buhin (45-11m), 1:2 Mlinarec (71-11m). GRANIAR: Pancer, M. Levai, B. Levai, Ciglar, Horvat, Cirkveni, Furdi, Blažon, Mesarek, Buhin, T. Levai. Trener: Danijel Ciglar. MLADOST: Kolari, Cirkveni, Možek, Tkalec (od 71. N. Kolari), Taradi, avlek, M. Možek, Vrbanec, Mlinarec, Fileš (od 59. Talan), Sabolec (od 90. Borovi). Trener: Dušan Podgorelec. Žu kartoni: T. Levai, B. Levai (Graniar), I. Kolari, Sabolec (Mladost). Crveni kartoni: Cirkveni (Graniar), M. Možek (Mladost).

BUDUNOST – SK 0:3 (0:1) PODBREST. Igralište Budunos. Suci: Krisjan Genc (Dunjkovec), Josip Novak (akovec), Branko Martan (Štefanec). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 0:1 F. Hižman (21), 0:2 Baranaši (77-11m), 0:3 F. Hižman (80). BUDUNOST: onkaš, Višnji (od 72. Klobuari), D. Višnji, Hali, Domini, Ciglari (od 46. Sinkovi), Lastavec, Hali, Dodlek, Miši, Ciglari. Trener: Ivan Gajnik. SK: Vojvoda (od 88. V. Novak), Baranaši, Bašnec, Kekeš, Graši, F. Hižman, Pigac, Žvorc (od 85. Marka), Horvat, Varošanec (od 60. D. Horvat), Kramar. Trener: Davor Horvat. Žu kartoni: Višnji, D. Višnji, Sinkovi, Hali (Budunost), Pigac, Graši (BSK). Crveni karton: N. Horvat (SK).

CROATIA – GALEB 1:3 (0:2) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Bojan Juras (akovec), Ivica Felker (Strahoninec), Mladen eke (Ferkenec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središe). Strijelci: 0:1 L. Domini (24), 0:2 Slaviek (25), 1:2 J. Bali (49), 1:3 L. Domini (88). CROATIA: Patarec, urila (od 56. Šafari), Gorianec (od 46. Ivanuši), Kolar (od 46. Hunjadi), urin, D. Bali, Ruži, Kosi, Krmar, M. Ruži, J. Bali. Trener: Krisjan Varga. GALEB: Dolenec, Fleten (od 74. Mihaljac), Balent, Soka, Hertelendi (od 86. Frani), Vuk, Car, Granar (od 70. Petri), R. Balent, Slaviek, Domini. Trener: Damir Pigac. Žu kartoni: urin (Croaa), N. Balent, Granar, R. Balent, Mihaljac (Galeb).

RADNIKI – DUBRAVA 1:2 (1:1) GARDINOVEC. Igralište Radniki. Suci: Darjan Zadravec (M. Središe), Drago Marec (Mihovljan), Boško Martan (Štefanec). Delegat: Stjepan Perko (Lopanec). Strijelci: 1:0 Obadi (14-11m), 1:1 V. Mui (43), 1:2 Dav. Mui (59). RADNIKI: M. Horvat, Carovi, Koren (od 59. Sabol), Paler (od 78. E. Horvat), Obadi, Toplek, Novak (od 57. Kolari), Vodopija, Baksa, Živkovi, D. Novak. Trener: Vlado Kovaec. DUBRAVA:Turkovi,Jambroši,Paler,Divjak(od52.Ovar),Dav.Mui,Sršan,Bobianec,Koevar, Žganec (od 89. M. Bobianec), V. Mui (od 78. Golubi), Tkalec. Trener: Vladimir Sabol. Žu kartoni: Paler, D. Mui (Dubrava).

MLADOST – DRAVA 3:2 (1:1) SVETA MARIJA. Igralište Mlado. Suci: Stjepan Fic (Lopanec), Saša Mihali (Lopanec), Antun Koruni (Lopanec). Delegat: Dragun Borko (Nedeliše). Strijelci: 1:0 N. Blažini (3), 1:1 M. Bartoli (10), 2:1 Gašpari (70-11m), 3:1 D. Orehovec (85), 3:2 G. Orehovec (89-11m). MLADOST:M.Kranjec,Bogdan,Posavec(od20.Šamarija),Hobor,Gašpari,Papak,D.Orehovec, F. Papak, Blažini, Igrec, Štrok (od 90. Markovi). Trener: Dragun Borko (Nedeliše). DRAVA: Koiš, Herc, Kos, Mihalec, Novak, Hošnjak, G. Orehovec, Igrec (od 89. Igrec), Lipi, M. Bartoli (od 80. V. Kranjec), J. Igrec. Trener: Ivan Bartoli. Žu kartoni: Gašpari, J. Papak (Mladost), Lipi, N. Novak, Z. Igrec, Koiš (Drava). Crveni kartoni: Hobor (Mladost), Herc (Drava).

PODTUREN – BORAC PMP 2:0 (1:0) PODTUREN. Igralište Trnoc. Suci: Maja Horvat (S. Ves), Lidija Kralji (Ivanovec), Ivan Vlahek (ukovec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 1:0 I. Telebuh (43), 2:0 Mravljek (57). PODTUREN: Šalamon, R. Boži, M. Horvat (od 67. V. Škvorc), Radovan, Balenovi, Mravljek, I. Telebuh (od 82. K. Boži), Kerovec, Kolar, Lepen, Vidovi (od 62. D. Lepen). Trener: Vjenceslav Hranilovi. BORAC PMP: Vlah, R. Brumen, Mihalec, Kovai, Blažini, N. Brumen, Janec, Bister, Srpak, Mavrin, Rušanec. Trener: Boris Radikovi. Žu kartoni: Radovan, R. Boži (Podturen), N. Brumen, Rušanec (Borac PMP).

8. kolo II. ŽNL zapad ŠENKOVEC – MLADOST (S) 1:1 (0:0) ŠENKOVEC.IgrališteŠenkovca.Suci:ZoranHajdinjak(akovec),RenatoVuk(Ivanovec),Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Božidar Jurai. Strijelci: 0:1 J. Levai (53), 1:1 D. Novak (62-11m). ŠENKOVEC:G.Novak,Radikovi,S.Kranjec(od75.Farkaš),Vugrinec,Kolar,Ban,Korent,Govedi, Debelec (od 56. Thes), D. Novak, Gorianec (od 65. J. Kranjec). Trener: Mario Zaspan. MLADOST:Rajf,Vinko,Šavniar,Rob,T.Stojko,J.Levai,Županec,T.Levai,Tuksar,Jakopi, Živec (od 67. Kolar). Trener: Marjan Mohari. Žu kartoni: J. Levai, Rajf, T. Stojko (Mladost). Crveni kartoni: Šegovi, Ban (Šenkovec).

PUŠINE – SLOBODA (M) 4:1 (2:0) PUŠ INE. Igralište Pušine. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Mladen Puklavec (G. Mihaljevec), Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Delegat: Željko Bacinger (akovec). Strijelci: 1:0 S. Vidovi (36), 2:0 S. Vidovi (39), 2:1 N. Orehovec (53-11m), 3:1 Doveer (78), 4:1 Laevi (83-11m). PUŠINE: Majurec, urila, Pintari, Novosel, Florjani, Pozder, Klemeni (od 72. Knezi), Celinger, M. Vidovi (od 70. Doveer), Laevi, S. Vidovi (od 81. Žnidari). Trener: Stanislav Posavec. SLOBODA: Deban, Rešetar (od 70. Šafari), Dunjko, N. Orehovec, Medved, Požgaj, Tisaj, Gorianec, Tremski, Lukman, Pintari (od 54. Belše). Trener: Mladen Kuek. Žu kartoni: Florijani, M. Vidovi, Knezi (Pušine), Požgaj, Gorianec, Želežnjak, Dunjko (Sloboda). Crveni karton: Tremski (Sloboda).

STRAHONINEC – JEDINSTVO (NSD) 0:3 (0:0) STRAHONINEC. Igralište Strahoninca. Suci: Željko Turk (Zebanec), Dragun Novak (Lopanec), Mario Pintari (Nedeliše). Delegat: Stjepan uranec. Strijelci: 0:1 orevi (50-11m), 0:1 Štajerec (58), 0:3 Popovi (68). STRAHONINEC: Bertapelle, Matkovi (od 63. Krišto), Bani (od 66. T. Novak), Zobec, Zorkovi, Vrbanec, M. Zorkovi, Zlatarek, Drabi, N. Zobec, Kuqi, Kralji. Trener: Dražen Fric. JEDINSTVO:Varga,M.Jaluši(od46.S.Novak),Popovi(od84.Višnjari),Jambroši,N.Jaluši(od 71. Markovi), Vidaek, Štajerec, Pla ak, orevi, Rešetar, Vuruši. Trener: Mladen Rešetar. Žu kartoni: N. Zobec, M. Zorkovi (Strahoninec), Popovi, Vidaek (Jedinstvo). Crveni karton: M. Zorkovi (Strahoninec).

MEIMUREC – BRATSTVO (J) 1:0 (1:0) DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igralište Hrašica. Suci: Borut Križari (Ivanovec), Ivan Pergar (Zasadbreg), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Dragun Vuk (akovec). Strijelac: 1:0 Kregar (29). MEIMUREC: Marciuš, Kos, Kova (od 66. Rešetar), Lonari, Fuek, Levec, Z. Škvorc, J. Treska (od 89. D. ekunec), M. Bistrovi, Ivanuša, Kregar (od 37. S. Novak). Trener: Siniša Trajbar. BRATSTVO:Tratnjak,Vrši,Štefulj(od65.Pal),Vukovi,Karlovec,Kirec(od46.Zamuda),Jambrovi, Brezoveki, Horvat (od 79. Tomašek), Peri, G. Trstenjak. Trener: Damir Vrbanec. Žu karton: Kirec (Bratstvo).

DRAVA – MURA 2:3 (0:2) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Ivan Žganec (akovec), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 0:1 Na (10), 0:2 Vuruši (13), 1:2 Dombaj (48), 1:3 Dragoja (63), 2:3 Frani (90). DRAVA: Marnevi, Kozjak, Bajkovec, Tomaši, Frani, Šol, Dombaj, Jaluši, Medved, Liber, Postružin (od 66. Bratuša). Trener: Ivan Janec. MURA: D. Novak, Braniša, Breznik, Antoli, M. Novak (od 88. Vrši), Vuruši, D. Stojko, L. Jurovi, Dragoja (od 65. Lipovi), A. Stojko, Na. Trener: Dražen Novak. Žu karton: Antoli (Mura).

HAJDUK VINDIJA – VENERA PMP 1:3 (1:1) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduka. Suci: Marijan Dumani (akovec), Jadran Kukovec (Makovec), Goran Žganec (S. Ves). Delegat: Ivan Mezga (Turiše). Strijelci: 0:1 Kerman (17), 1:1 G. debelec (33-11m), 1:2 R. Vabec (70), 1:3 Buhanec (85). HAJDUKVINDIJA:D.Jurovi,Turk,K.Hrženjak,T.Jurovi,Gorianec,Sabo,Maari, M.Debelec, M. Maari, G. Debelec, Bogdan. Trener: Darko Rob. VENERAPMP:Kocijan,Cvetkovi,Srnec,I.Vabec,L.Vabec,E.Ambruš,Buhanec(od80.I.Škvorc), R. Vabec (od 77. T. Ambruš), Z. Peras, Kerman (od 72. Novak). Trener: Stjepan Makar. Žu kartoni: Gorianec, T. Jurovi (Hajduk Vindija), E. Ambruš, Peras, Cvetkovi (Venera PMP).

II. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Vidovan preuzeo vrh nakon domaeg kiksa Croatije Croatija iz Orehovice više nije vodea na tablici. Galeb iz Oporovca pobjedom u gostima 3-1 skinuo ju je s vodee pozicije. Puno bolje je Galeb ušao u utakmicu i vrlo brzo poveo 0-2. Luka Domini donio je vodstvo u 24. minuti, a minutu kasnije Ivica Slaviek povisio je prednost gostiju. Zakuhalo se odmah poslije, kad je Goran Gorianec odgurnuo jednog gostujueg igraa, a igrai Galeba tražili iskljuenje zbog udaranja. Sudac Juras nije pokazao ništa, iako je trebao kako kaže delegat - žuti. Domain se vraa u igru za pozitivan rezultat odmah na poetku drugog dijela golom Balija. Uslijedio je žestoki pritisak na gostujua vrata, ali bez rezultata. U 88. minuti Luka Domini je svojim drugim zgoditkom potvrdio pobjedu gostiju, iako delegat Zadravec iz M. Središa kaže u sl. izvješu da je to bilo iz zalea. Bilo kako bilo, teško da bi domai s obzirom na jalovost u napadu uspjeli - poravnati, tako da je to njihova pobjeda - bez mrlje. Pet žutih kartona, od ega gostima ak etiri. Borbena igra ipak im se na kraju isplatila. Vidovan je izbio na elo tablice zahvaljujui visokoj pobjedi protiv Draškovca. Draškovani nisu pravi ove sezone i najvei su kandidat za ispadanje. U D. Vidovcu su se dobro držali prvo poluvrijeme, ali u nastavu su totalno pali. Leo Grozdek naeo je goste u 55. minuti, a u samoj završnici domai postižu još tri zgoditka. Nikola Nesti poveao je vodstvo u 74. minuti, da bi trener domaih dobro pogodio i s izmjenom. Dino Nemet dobio je priliku zaigrati od 64. minute i u samo dvije minute pred kraj utakmice pogodio je dvaput za konanih 4-0. Samo jedan žuti i to za goste. SK je izborio možda i najvrjedniju pobjedu jeseni. Bio je iznimno uvjerljiv u Podbrestu za konanih 0-3. Filip Hižman osigurao je vodstvo u 21. minuti, a pobjedu su gosti potvrdili u završnici. Tomislav Baranaši realizirao je jedanaesterac za 0-2, a Filip Hižman još jednim zgoditkom potvrdio uvjerljivu pobjedu. Pobjead SK-a ima posebnu težinu jer su igrali ve od 28. minute s igraem manje na terenu, budui da je iskljuen Nikola Horvat. Preokret u Gardinovcu za konano slavlje Siviana. U prvom dijelu dominirali su domai. Kao rezultat toga stigli su u vodstvo ve u 14. minuti kad je Marko Obadi

VIDOVAN – DRAŠKOVEC 4:0 (0:0) DONJI VIDOVEC. Igralište Kalanica. Suci: Krisnko Jaluši (Kuršanec), Franjo Horvat (Strahoninec), Dino Horvat (Strahoninec). Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1:0 Grozdek (55), 2:0 N. Nes (74), 3:0 Nemet (86), 4:0 Nemet (87). VIDOVAN: Cveni, Herman, Kuan, N. Nes, M. Matulin, Friši (od 78. Zadravec), D. Nemet, D. Friši (od 64. nemet), Škoda, Lukša, Grozdek. Trener: Sreko Gabaj. DRAŠKOVEC: Taradi, Lonari, Mlinari, Vugrinec, N. Pišpek, Kova, Židov, Matjai, D. Ivaci, F. Pišpek, Posedi. Trener: Dario Kova. Žu karton: Židov (Draškovec).

realizirao penal. Preokret je nagoviješten pred kraj poluvremena. Naime, u 43. minuti Velimir Mui poravnao je rezultat. To je izgleda u potpunosti zbunilo domae, koji su neprepoznatljivi u nastavku. Dubrava je preuzela sve konce igre u svoje ruke i na kraju stigla do pobjede koju je ve u 59. minuti osigurao Davor Mui. Do kraja je Dubrava mogla slaviti i uvjerljivijim rezultatom. Dva žuta kartona, oba za goste. Mladost iz Palinovca napravila je odlian posao u Novakovcu. Bila je to uzbudljiva utakmica, u kojoj su domai ostali vrlo brzo, ve u 33. minuti s igraem manje na terenu kad je iskljuen Davor Cirkveni. Njegov prezimenjak, ali iz momadi Palinovana - David, zabio je za vodstvo gostiju inae ve na samom poetku utakmice. Oito je vodstvo i igra više donijelo lagano opuštanje, što koriste domai za poravnanje u zadnjoj minuti prvog dijela. Mario Buhin poravnao je iz penala za 1-1. U nastavku gosti koriste igraa više, bolje stoje na terenu i na kraju to realiziraju. Ovaj put je za njih Križai dosudio najstrožu kaznu koju je u zgoditak pretvorio Tomica Mlinarec. I Mladost ostaje ubrzo nakon toga s igraem manje na terenu nakon što je iskljuen Marko Možek, ali rezultat se više nije mijenjao. Osim iskljuenja, svaka momad zaradila je i po dva žuta kartona. U susjedskom opinskom derbiju u Svetoj Mariji slavio je domain. Drava je stigla u rezultatski zaostatak u završnici utakmice i na kraju je tako i ostalo, nije ga uspjela nadoknaditi. U samoj završnici bilo je burno, malo se zaiskrilo, ali su se ipak smirile strasti nakon što je sudac Fic poslao u svlaionicu Hobora i Herca. Inae, sve do 70. minute bilo je 1-1. Poveli su domai u 3. minuti zgoditkom Blažinia, a poravnao je Bartoli u 10. Nakon toga ravnopravna igra, u kojoj su jedni i drugi mogli zabiti. Domai su do vodstva stigli iz penala. Opravdano dosuenog kaže delegat Borko. Zabio je Gašpari, a u 85. minuti put prema tri boda osigurao je Denis Orehovec. I Drava je dobila penal, takoer opravdano u 89. minuti kojeg je zabio Goran Orehovec, ali to je ujedno bilo sve, osim napete završnice. Osim crvenih bilo je i šest žutih kartona, etiri za goste, dva za domae. Podturen je sigurno svladao Borac PMP iz Turiša. Domai su zabili u pravo vrijeme. Na kraju prvog poluvremena i u poetnom dijelu drugog. Telebuh je donio vodstvo u 43. minuti, a Dino Mravljek ga je duplicirao u 57. minuti. Gosti su se mogli vratiti u susret u 65. minuti, ali sjajnom intervencijom Dražen Šalamon svojoj momadi osigurao je mirnu završnicu. Po dva žuta kartona svakoj ekipe, u fer i korektnoj igri.

II. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Pušine vrsto drže vrh tablice Pušine nastavljaju niz nepobjedivosti. Domaini su u ovom kolu bili momadi Slobode iz Mihovljana. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu stigli su do pobjede od 4-1. U prvom poluvremenu oba zgoditka u 36. i 39. minuti postigao je Saša Vidovi. Strijelci za Pušine u drugom poluvremenu bili su Siniša Doveer i Branko Laevi iz kaznenog udarca. Kazneni udarac imali su i gosti iz Mihovljana koji su svoj poasni zgoditak postigli u 53. minuti, a strijelac je bio Nenad Orehovec, inae trenutno najbolji strijelac lige. Minutu prije kraja utakmice Sloboda je ostala bez kapetana momadi Denisa Tremskog koji je iskljuen zbog druge opomene. Tri domaa, a etiri gostujua opomenuta igraa. Minimalna domaa pobjeda Meimurca. Jedan ali tri boda vrijedan zgoditak postigli su domaini u 29. minuti, a strijelac je bio Bojan Kregar. Imali su tijekom cijele utakmice inicijativu, a gosti iz Jurovca uvali su svoju mrežu od veeg broja zgoditaka. Domai su u 60. minuti uspjeli uzdrmati vratnicu. Samo jedan i to iz momadi Bratstva opomenuti igra. Jedinstvo slavilo u Strahonincu. Domaini su novim domaim porazom i dalje prikovani na dnu ljestvice. Prvo su se poluvrijeme dobro držali kad su imali 0-0. Poetkom drugog poluvremena krenulo je naopako. Ve u 50. minuti gosti iz Novog Sela na Dravi imaju opravdano dosueni kazneni udarac kojeg za vodstvo od 1-0 realizira Slavko orevi. Kada je u 57. minuti Kristijan Štajerc povisio gostujue vodstvo na 2-0 domai igra Miljenko Zorkovi prigovorio je na odluku suca utakmice Željka Turka i zaradio opomenu. No, to mu nije bilo dovoljno pa je nastavio suca Turka vrijeati i naravno dobio crveni karton. Deset minuta kasnije utakmica je riješena kada je konanih 3-0 za Jedinstvo svojim zgoditkom potvrdio Mišel Popovi. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi. U Šenkovcu podjela bodova. U prvom poluvremenu zgoditaka nije bilo. Prvi su gosti iz Selnice došli u vodstvo u 53. minuti zgoditkom Josipa Levaia. Nije

TRNOVEC – SLOGA 2:1 (1:0) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Božidar Kolari (NSR), Davor Šupljika (Šenkovec), Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Dragun Šafari (Lopanec). Strijelci: 1:0 Fras (12), 1:1 Senar (53), 2:1 M. Horvat (85). TRNOVEC: Štefulj, Zobovi, Borko (od 78. Benc), Pavlekovi (od 70. eh), M. Horvat, Koprivec, Marec, B. ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari. SLOGA: Petkovi, T. Kovai, M. Kovai (od 46. Rojko), Brežnjak, Jambrovi, Nemec, Smolkovi, Gorianec, Bogdan, Senar, Koralj. Trener: Franjo Klobuari. Žu kartoni: Pavlekovi, Koprivec (Trnovec), Smolkovi, Rojko (Sloga).

dugo trajalo gostujue vodstvo, a u 62. minuti domaini izjednauju na 1-1 iz kaznenog udarca kojeg realizira Dario Novak. Zanimljiva situacija se dogodila minutu kasnije. Domai priuvni vratar Danko Šegovi preskoio je ogradu i htio se iziki obraunati sa jednim gostujuim gledateljem. Naravno zaradio je po povratku u teren za igru iskljuenje. U 78. minuti jedan neodgovorni gledatelj iz Selnice bacio je bocu u teren za igru, ali sreom nikoga nije pogodila. Osam minuta prije kraja Šenkovec je ostao i bez jednog igraa u polju. Neno Ban je udario gostujueg igraa za vrijeme igre rukom po licu. Dok su domai imali dvojicu iskljuenih gosti su imali trojicu opomenutih igraa. Veneri PMP pobjeda u Štrukovcu. Kada su gosti iz Svetog Jurja na Bregu u 17. minuti poveli 1-0 zgoditkom Gorana Kermana domainima se nije baš pisalo lijepo. No, uspjeli su u 33. minuti iz kaznenog udarca poravnati na 1-1. Strijelac je bio domai kapetan Goran Debelec. Robert Vabec po drugi puta Veneru PMP dovodi u vodstvo u 70. minuti. Potvrda gostujue pobjede uslijedila je pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom Hrvoja Buhanca. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa. Mura bolja od Drave. Vrijedna tri boda donijeli su igrai Mure iz Kuršanca. Ve su u prvom poluvremenu zgodicima Dejana Naa i Borisa Vurušia imali vodstvo od 2-0. Poetkom drugog poluvrtemena u 48. minuta na 2-1 smanjuje gostujue vodstvo Tomislav Dombaj. Nikola Dragoja neizvjesnost gostujuih navijaa rješeava svojim zgoditkom u 63. minuti za vodstvo od 3-1. Drava do kraja utakmice tek u 90. minuti zgoditkom Krunoslava Frania uspijeva ublažiti domai poraz na 3-2. Samo jedan i to gostujui opomenuti igra. Trnovec teško do domae pobjede. Istina prvi su vrlo brzo u 12. minuti zgoditkom Zorana Frasa poveli sa 1-0 i to uspjeli održati sve do kraja prvog poluvremena. Sloga je do izjednaenja na 1-1 došla velikom greškom domae obrane, a strijelac je bio Matej Senar. Da je sudac utakmice Božidar Kolari dvije minute kasnije dosudio kazneni udarac za goste i iskljuio domaeg vratara Bojana Štefulja po delegatu Dragutinu Šafariu je trebao pitanje je kako bi na kraju utakmica rezultatski završila. Ovako domai su pet minuta prije kraja preko Miroslava Horvata uspjeli doi do pobjede od 2-1.Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

LISTA STRIJELACA 7 zgoditaka – Mario Matulin (Vidovan), Marko Ruži (Croaa), Luka Domini (Galeb) 6 zgoditaka – Maja Kolar (Podturen), Marijan Krmar (Croaa), Hrvoje Škoda (Vidovan) 5 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.)

FAIR PLAY Iskljueni igrai Davor Cirkveni (Graniar N), Marko Možek (Mladost Pal.), Nikola Hobor (Mladost SM), Emil Herc (Drava DM), Nikola Horvat (SK) Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Branimir Levai (Graniar N), Davor Mui, Maja Paler (Dubrava), Denis Višnji (Budunost P), Miroslav Pigac (SK)

STATISTIKA 24 posgnuh zgoditaka ili 3,4 po utakmici 28 opomenuh igraa 5 iskljuena igraa 6 kaznenih udaraca dosueno is i realizirani

Rezultati 8. kola: Mladost (SM) - Drava (DM) 3-2; Graniar (N) - Mladost Palinovec 1-2; Podturen - Borac PMP 2-0; Radniki – Dubrava 1-2; Vidovan - Draškovec 4-0; Croatia – Galeb 1-3; Budunost (P) - SK 0:3

TABLICA 1. Vidovan 2. Croaa 3. Mladost Palinovec 4. Mladost (SM) 5. Galeb 6. Podturen 7. SK 8. Borac PMP 9. Graniar (N) 10. Budunost (P) 11. Radniki 12. Dubrava 13. Drava (DM) 14. Draškovec

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 5 5 4 3 3 3 2 1 2 2 1 0

0 1 1 1 2 2 2 0 1 3 0 0 1 0

1 1 1 1 1 2 2 4 4 3 5 5 5 7

28:9 20:10 15:5 13:10 15:9 18:12 9:11 11:13 8:11 6:12 13:23 9:22 15:14 2:21

18 16 16 16 14 11 11 9 7 6 6 6 4 0

Parovi slijedeeg kola: SK - Mladost (SM); Borac PMP - Budunost (P); Dubrava – Podturen; Galeb – Vidovan; Mladost Palinovec – Croatia; Drava (DM) - Graniar (N); Draškovec - Radniki

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka – Nenad Orehovec (Sloboda M) 8 zgoditaka – Davor Medved (Drava K), Dario Novak (Šenkovec), Slavko orevi (Jedinstvo NSD) 7 zgoditaka – Miljenko Bistrovi, Bojan Kregar (Meimurec)

FAIR PLAY Iskljueni igrai Miljenko Zorkovi (Strahoninec), Denis Tremski (Sloboda M), Neno Šegovi, Neno Ban (Šenkovec) Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Zoran Peras (Venera PMP), Nino Zobec (Strahoninec), Bruno Gorianec, Vedran Želežnjak (Sloboda M), Damir Knezi, Mario Vidovi (Pušine), Tomislav Stojko (Mladost S)

STATISTIKA 23 posgnuh zgoditaka ili 3,2 po utakmici 25 opomenuh igraa 4 iskljuena igraa 5 kaznenih udaraca dosueno is i realizirani Rezultati 8. kola: Hajduk (Š) - Venera PMP 1-3; Šenkovec - Mladost (S) 1-1; Drava (K) - Mura 2-3; Trnovec - Sloga (Š) 2-1; Meimurec - Bratstvo (J) 1-0; Strahoninec - Jedinstvo (NSD) 0-3; Pušine - Sloboda (M) 4-1

TABLICA 1. Pušine 2. Meimurec 3. Jedinstvo (NSD) 4. Šenkovec 5. Mladost (S) 6. Venera PMP 7. Drava (K) 8. Mura 9. Bratstvo (J) 10. Hajduk (Š) 11. Trnovec 12. Sloga (Š) 13. Sloboda (M) 14. Strahoninec

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 5 5 4 4 4 3 2 2 1 1 1 1 0

1 1 0 2 1 0 2 2 1 3 3 3 0 1

0 1 2 1 2 3 2 3 4 3 3 3 6 6

21:4 25:12 19:12 16:12 12:11 12:14 17:11 14:15 6:12 12:15 10:14 7:11 16:22 5:27

19 16 15 14 13 12 11 8 7 6 6 6 3 1

Parovi slijedeeg kola: Sloboda (M) - Hajduk (Š); Jedinstvo (NSD) – Pušine; Bratstvo (J) – Strahoninec; Sloga (Š) – Meimurec; Mura – Trnovec; Mladost (S) - Drava (K); Venera PMP - Šenkovec




12. listopada 2010.

8. kolo III. ŽNL istok TRNJE – OMLADINAC (DS) 2:1 (1:0) SVETI JURAJ U TRNU. Igralište Gaji. Suci: Velimir Levai (Novakovec), Damir Klari (D. Mihaljevec), Zoran Mezga (M. Mihaljevec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog). Strijelci: 1:0 Tišljari (8), 2:0 Kolari (50), 2:1 Klekar (54). TRNJE: Vuk, Tišljari, D. Jankulija (od 82. Radi), Vadlja, Kolari, Kramar, Puri, Habuš (od 71. Strahija), Dal. Jankulija, Furundžija, Narana (od 48. Jasni). Trener: Franjo Janec. OMLADINAC: Saka, Z. Horvat (od 58. Dar. Dodlek, od 85. Buhin), T. Dodlek (od 83. Piknja), D. Dodlek, Malovi, Klekar, S. Saka, Valen, Na, Novak, Domjani. Trener: Darko Sabol. Žu kartoni: D. Jankulija (Trnje), Domjani (Omladinac). Crveni kartoni: Tišljari (Trnje), Valen (Omladinac).

ROMSKA VATRA – OTOK 1:7 (0:2) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Vedran Hrušoci (Nedeliše), Marinko Hrušoci (Nedeliše), Marn Hrušoci (Nedeliše). Delegat: Mirko Leich (akovec). Strijelci: 0:1 Reif (12), 0:2 Bermanec (20), 0:3 Bermanec (49-11m), 0:4 Z. Kalšan (59), 0:5 Z. Kalšan (70), 1:5 D. Balog (72), 1:6 Kolarek (81), 1:7 Kolarek (82). ROMSKA VATRA: D. Kalanjoš, . Oršoš, B. Oršuš, M. Ignac, I. Kalanjoš, Lj. Ignac, S. Balog, D. Balog (od 43. Ig. Oršuš), M. Balog, Kolar, I. Oršoš. OTOK: Farkaš, Z. Novak, Vargek (od 48. P. Kalšan), Vuji, Jasmin, Grabant, Reif, Bermanec, Z. Kalšan, Turk, Malek. Trener: Ivica Kalšan. Žu kartoni: Kolar, M. Balog, I. Oršuš (Romska Vatra), Lepen (Otok).

HODOŠAN – MLADOST 4:0 (1:0) HODOŠAN. Igralište Hodošana. Suci: Dario Srnec, Vlado Blaži, Stjepan Novak. Delegat: Dejan Kova. Strijelci: 1:0 Kovaevi (34), 2:0 Murkovi (47), 3:0 Bašnec (59), 4:0 Bašnec (82). HODOŠAN: M. Krznar, D. Kranjec (od 68. Krampa), M. Horvat (od 62. Blagus), Mesari, Hranjec, Košak, Kovaevi, Murkovi, Bašnec, Kova (od 75. Grkavec), Narana. Trener: Goran Strahija. MLADOST: Magdaleni, Rošani, Hajdarovi, Furdi, Žerjav, Ciceli (od 67. N. Novak), A. Ciceli, Hliš, Hunec, Drvoderi, Škvorc. Trener: Renato Ciceli. Žu kartoni: Košak (Hodošan), Furdi, Hajdarovi (Mladost).

NAPREDAK – KRALJEVAN 38 5:2 (1:1) GORNJI KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Suci: Tomislav Herman (Belica), Mihael Belovi (NSND), Ivica Horvat (Vrašinec). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 0:1 S. Cvek (3-11m), 1:1 D. Jambroši (26), 2:1 Vidra (56), 3:1 D. Jambroši (58), 4:1 M. Maari (61), 4:2 Pigac (63), 5:2 D. Jambroši (77). NAPREDAK: Žagar, I. Maari, Matoša, N. Jambroši, Bujan (od 84. Hunec), M. Maari, D. Jambroši (od 88. L. Hunec), Vidra (od 80. Govedi), Tkalec, Turk, Cilar. Trener: Siniša Mikolaj. KRALJEVAN 38: Vlah, Špoljar, Slaviek (od 35. Tisaj), Stankov (od 46. Pigac), Belovi (od 73. Kozar), Filipaši, Štefok, H. Slaviek, Baksa, S. Cvek, Miketek. Trener: Danijel Marec. Žu kartoni: Stankov, Belovi, Špoljar (Kraljevan 38).

8. kolo III. ŽNL zapad DONJI KONCOVAK – JEDINSTVO (GM) 3:3 (2:1) DONJI KONCOVAK. Igralište Donji Koncovak. Suci: Željko Kovai (Šenkovec), Ivan Kolari (akovec), Valenno Kantoci (Šandorovec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 1:0 M. Pleh (2), 2:0 M. Pleh (7-11m), 2:1 Herceg (21-11m), 2:2 Herceg (46), 3:2 M. Horvat (47), 3:3 Borko (86). DONJI KONCOVAK: Miš. Horvat, D. Flac, Saka, Koraj, Hozjan (od 70. K. Sklepi), Vrhar, Cvetkovi (od 70. B. Pleh), Pintari, M. Sklepi, M. Horvat, M. Pleh. Trener: Ivan Sklepi. JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi, M. Novak, Mikulan, Plantak, Vuk (od 52. N. Horvat), D. Mikulan, Ladi, Borko, Herceg, Trnjak. Trener: Goran Mikulan. Žu kartoni: Vrhar (D. Koncovak), Vuk, Borko, M. Novak (Jedinstvo).

KRIŠTANOVEC – PLAVI 1975 1:2 (0:1) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Milivoj Bali (Nedeliše), Darko Pokriva (Nedeliše), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Nikola Toplek. Strijelci: 0:1 K. Ciglari (17), 0:2 T. Bistrovi (69-11m), 1:2 F. Bedi (82). KRIŠTANOVEC: Šimuni, F. Bedi, Fric, Miš. Medlobi, D. Nvoak, N. Novak, Mat. Medlobi, Radikovi (od 56. Farkaš), Januši, Kovai, M. Januši. Trener: Zdravko Horvat. PLAVI 1975: Janež, Karlovec (od 63. Pintari), Trajbar, Francki, Levai, D. Novak, Grefel (od 72. E. Škvorc), D. Škvorc, T. Bistrovi, Korošec (od 87. N. Škvorc), Ciglari. Trener: Zvonko Bratuša. Žuti kartoni: Mario Januši, D. Novak, F. Bedi (Krištanovec), Francki, Bistrovi (Plavi 1975).

MALI MIHALJEVEC – DINAMO (Ž) 8:0 (5:0) MALI MIHALJEVEC. Igralište M. Mihaljevec. Suci: Maja repinko (Pušine), Robert Novak (Pušine), Marko Toth (S. Ves). Delegat: Tomislav Šol (Ivanovec). Strijelci: 1:0 M. Mesari (1), 2:0 Pušar (10), 3:0 M. Mesari (12), 4:0 Pušar (31), 5:0 Zadravec (44), 6:0 M. Mesari (51), 7:0 Pušar (54), 8:0 M. Mesari (67). MALI MIHALJEVEC: Juriši, N. Besjani, M. Peras (od 55. D. anadi), D. Besjani, Trupkovi, Posavec, Varga, Makšadi, M. Mesari, Zadravec (od 55. Žnidar), Pušar. Trener: Krunoslav Mezga. DINAMO: Baka, Bani (od 21. Brdar), M. Bistrovi, Štrek, Vukoja, Hunjadi, Mezga (od 37. M. Mikulaj), Mošmondor, Šparavec, Rudniki, Zemlji. Žu kartoni: Rudniki (Dinamo).

HAJDUK – TORPEDO 4:1 (3:0) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Mario Buhin (Belica), Danijel Koila (Žabnik), Miran Culjak (Makovec). Delegat: Stjepan Talan. Strijelci: 1:0 Pintari (10), 2:0 Jarni (20), 3:0 Senar (44), 4:0 Posedi (75), 4:1 D. Tuksar (90-11m). HAJDUK: I. Horvat, D. Domini, Karninik, Trupkovi, Pintari (od 79. D. Žnidari), Posedi, Senar, M. Trupkovi, Buhanec (od 67. Petrievi), Jarni, Perko. Trener: Vladimir Pavlekovi. TORPEDO: Herceg, David (od 21. Vugrinec), Biber (od 64. Govedi), Fric, Sanjkovi, Filipovi, Tuksar, Frani (od 85. B. Horvat), Jambroši, D. Tuksar, Strojko. Trener: Klaudio Biber. Žu kartoni: Jarni, Trupkovi, Petrievi (Hajduk), Tuksar, Vugrinec (Torpedo). Crveni karton: Jambroši (Hajduk).

III. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Miklavani jedini s maksimalnim uinkom Budunost iz Miklavca još uvijek na stopostotnom uinku. Žrtva je u ovom kolu bio Borac iz Donjeg Hrašana. ak su osam puta u svoju mrežu po loptu morali gosti. Ve nakon prvog poluvremena bilo je 5-0 za domae. Trostruki strijelac bio je Bojan Cirkveni inae i trenutno najbolji strijelac lige. Po dva su zgoditka postigli Ivica Okreša i Filip Sklepi. Jednom je strijelac za Budunost bio Vinko Berdin. Jedan domai, a tri gostujua opomenuta igraa. Napredak u drugom poluvremenu visoko porazio Kraljevan 38. Dobro su krenuli gosti iz Donjeg Kraljevca na gostovanju u Gornjem Kraljevcu. Poveli su ve u 3. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Silvestar Cvek. Dalibor Jambroši trostruki strijelac poravnao je na 1-1 u 26. minuti. U drugom poluvremenu pravi potop za Kraljevan 38. Emil Vidra je u 56. minuti otvorio seriju zgoditaka Napretka. Dvije minute kasnije drugim zgoditkom Dalibora Jambrošia cve je 3-1 za domae. Mihael Maari u 61. minuti povisuje na 4-1. Nenad Pigac uspijeva domae vodstvo malo ublažiti na 4-2 u 63. minuti. Seriju zgoditaka u 77. minuti zakljuuje treim zgoditkom Dalibor Jambroši za pobjedu domaih od 5-2. Trojica opomenutih igraa sva trojica od strane gostujue momadi. Hodošan tek u drugom poluvremenu slomio Mladost. Mario Kovaevi bio je strijelac jedinog domaeg zgoditka u prvom poluvremenu. Odmah poetkom drugog poluvremena u 47. minuti na 2-0 povisuje Antun Murkovi. Hodošanski najbolji strijelac Zdravko Bašnec svojim zgodicima u 59. i 82. minuti donosi domainu visoku pobjedu od 4-0. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa. Eko visoko porazio Jadrana u Štefancu. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu Eko je iz Šte-

fanca otišao sa tri boda koja ga drže u samom vrhu ljestvice. Bojan Mihaljkovi je dobro rasporedio snage. U svakom je poluvremenu postigao po jedan zgoditak. Tko e kome ako ne svoj svome. Davor Bedi u 29. minuti postiže zgoditak za vodstvo Eka od 2-0. Sedam minuta prije kraja utakmice Muhamed Bajri svojim zgoditkom postavlja konanih 4-0 za goste iz Svetog Križa. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa. Otoku pobjeda nad Romskom vatrom. Dobro su se deki iz Piškorovca u prvom poluvremenu držali kada su imali zaostatak od dva zgoditka. ak su nakon nekoliko kola postigli i zgoditak. Pošlo je to za nogom Dejanu Balogu. Vlado Reif je prvi uspio u 12. minuti svladati Dejana Kalanjoša. Nakon toga slijedi serija sa po dva zgoditka prvo Karla Bermanca, potom Zorana Kalašan i na kraju Marija Kolareka za konanih 7-1 za Otok. Otok je imao jednog opomenutog igraa, a Romska vatra trojicu. Trnje bolje od Omladinca. U prvom poluvremenu jedan zgoditak u gostujuoj mreži kojeg je postigao Christijan Tišljari. Jednog opomenutog igraa su imali gosti u prvom dijelu. Drugi dio puno zanimljiviji. Na samom poetku u 50. minuti domee Trnje zgoditkom Ivana Kolaria, opet svoj svome, povisuje na 2-0. Omladinac je etiri minute kasnije uspio smanjiti na 2-1 zgoditkom Darija Klekara, ali to je bilo sve. Do kraja po jedno iskljuenje u svakoj momadi. Prvo u 69. minuti igraa Omladinca Marka Valentia zbog udaranja domaeg igraa po licu, a minutu kasnije iskljuenje domaeg Christijana Tišljaria zbog druge opomene. I Trnje je do kraja imalo još jednog opomenutog igraa.

JADRAN – EKO 0:4 (0:2)

BUDUNOST – BORAC (DH) 8:0 (5:0)

ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Antun Kukovec (Podturen), Željko Novak (Prelog). Delegat: Maja Poredoš. Strijelci: 0:1 Mihaljkovi (12), 0:2 Radi (29), 0:3 Mihaljkovi (72), 0:4 Bajri (83). JADRAN: Hatlak, Zagorec, Bacinger, Posavec, Palašek (od 58. Mihalic), Toplek (od 84. Hamonajec), M. Novak (od 73. Boži), I. Novak, Bertovich, Drvoderi, Kolari. Trener: Ivan Novak. EKO: Pintari, Gorianec, A. Horvat, N. Novak, Z. Novak, . Balog (od 88. Vutek), D. Novak, Lastavec, Bedi (od 71. Maek), Rudniki, Mihaljkovi (od 80. Bajri). Trener: Zlatko Novak. Žu kartoni: Posavec, I. Novak (Jadran), Z. Novak, Bedi, . Balog (Eko).

MIKLAVEC. Igralište Trate. Suci: Tomica Cerovec (akovec), Ivan Kržina (NSR), Mario Gregurina (M. Suboca). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec. Strijelci: 1:0 Cirkveni (4), 2:0 Cirkveni (7), 3:0 Okreša (10), 4:0 Cirkveni (17), 5:0 Berdin (36), 6:0 Okreša (55), 7:0 Sklepi (74), 8:0 Sklepi (90). BUDUNOST: Lonari, V. Sklepi, Berdin, Z. Drk, Zadravec, Sermek, Lisjak (od 46. Jurši), D. Drk (od 70. I. Novak), Cirkveni, Cerovec (od 62. F. Sklepi), Okreša. Trener: Zoran Radovan. BORAC: Taradi, M. Kolari, Malovi, Bari, Vrbanec, Jankovi, N. Ivkovi, Pozderec, Jurec, Branilovi, Zrna (od 60. Tjuljunov). Trener: Damir Far. Žu kartoni: Okreša (Budunost), Bari, Jankovi, Vrbanec (Budunost).

LISTA STRIJELACA 21 zgoditak – Bojan Cirkveni (Budunost M) 17 zgoditaka – Zdravko Bašnec (Hodošan) 14 zgoditaka – Silvestar Cvek (Kraljevan 38) 13 zgoditaka – Nino Belovi, Luka Lipi (Kraljevan 38)

FAIR PLAY Iskljueni igrai Marko Valen (Omladinac DS), Chrisjan Tišljari (Trnje) Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju: Krešo Posavec (Jadran), Nino Belovi (Kraljevan 38), Dominik Domjani (Omladinac DS)

STATISTIKA 34 posgnuh zgoditaka ili 5,6 po utakmici 21 opomenu igra 2 iskljuena igraa 2 kaznena udarca dosuena is i registrirani

Rezultati 8. kola: Romska vatra – Otok 1-7; Jadran - Eko 0-4; Hodošan - Mladost (D) 4-0; Napredak - Kraljevan 38 5-2; Trnje - Omladinac (DS) 2-1; Budunost (M) - Borac (DH) 8-0

TABLICA 1. Budunost (M)

6

6

0

0

38:5

18

2. Napredak

7

6

0

1

33:12

18

3. Kraljevan 38

7

5

0

2

56:14

15

4. Hodošan

6

5

0

1

39:5

15

5. Eko

7

4

2

1

23:11

14

6. Otok

7

3

1

3

16:14

10

7. Trnje

7

3

1

3

10:14

10

8. Mladost (D)

7

3

0

4

12:18

9

9. Jadran

7

2

1

4

14:22

7

10. Borac (DH)

7

1

0

6

9:28

3

11. Omladinac (DS)

7

0

1

6

4:24

1

12. Romska vatra

7

0

0

7

3:90

0

Parovi slijedeeg kola: Borac (DH) - Romska vatra; Omladinac (DS) - Budunost (M); Kraljevan 38 – Trnje; Mladost (D) – Napredak; Eko – Hodošan; Otok - Jadran

III. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Sudac Horbec u Preseki prekinuo utakmicu, iako... Prekid u Preseki. Kod rezultata 1-1 u 41. minuti utakmice gosti iz Makovca izazvali su prekid po sucu utakmice Robertu Horbecu. Kada je u 39. minuti sudac Horbec opomenuo igraa Omladinca Ivicu Peserlina isti ga je opsovao i zaradio iskljuenje. Nakon toga nastala je gužva. Naguravanje suca i vrijeanje od strane gostiju, a Horbec svira kraj. Kad su to vidjeli gostujui navijai utrali su u teren za igru i htjeli se iziki obraunati sa njim. Dopunska izvješa službenih osoba otkrit e vjerojatno zbog ega je stvarno došlo do prekida i ako je do njega uope trebalo doi. Hajduk domaom pobjedom na vrhu ljestvice. Nakon prvih 45 minuta domai su zgodicima Roberta Pintaria, Ivana Jarnoga i Hrovoja Senara imalo vodstvo od 3-0. Domai su to visoko vodstvo u drugom poluvremenu održavali. U 74. minuti Torpedo je ostao bez Emila Jambrošia koji je iskljuen zbog druge opomene. Minutu kasnije na 4-0 povisuje vodstvo Hajduka Tomica Posedi. Torpedo na svoje dolazi tek u 90. minuti kada iz opravdano dosuenog kaznenog udarca Damir Tuksar ublažuje gostujui poraz na 4-1. etiri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa. Derbi ovog kola u Donjem Koncovaku bez pobjednika. Domai su bili bliže pobjedi jer su domae vodstvo gosti iz Gornjeg Mihaljevca stalno stizali. Sudac utakmice Željko Kovai dva je puta pokazao na bijelu toku. Za svaku momad po jednom. Oba su kaznena udarca i realizirana. Za samo sedam minuta igre do se gosti još nisu niti snašli Donji Koncovak

BRATSTVO – OMLADINAC (M) 1:1 – prekid u 40. min

POBJEDA – ZEBANEC 1:2 (0:1)

PRESEKA. Igralište Bratstva. Suci: Robert Horblec (Kuršanec), Luka Jaluši (NSD), Dario Kos (NSD). Delegat: Jasmin Jambroši (Turiše). Strijelci: 0:1 Peserlin (14), 1:1 Kovai (25). BRATSTVO: Jambrovi, M. Novak, E. Škvorc, Karlovec, Miljani, B. Novak, Boži, D. Kovai, Dan. Novak, Golub, Leskovar. Trener: Vladimir Hunjadi. OMLADINAC: J. Dodlek, Vrbanec, I. Povodnja, Kuhar, D. Povodnja, D. Horvat, Peserlin, Vince, Vuruši, Vidai, V. Dodlek. Trener: Ivan Šardi. Žu kartoni: Vrbanec, Peserlin (Omladinac). Crveni karton: Peserlin (Omladinac).

GORNJI HRAŠ AN. Igralište Polenke. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Bernard Vuenik (D. Dubrava), Morano Vlah (D. Mihaljevec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 0:1 Šafari (39), 1:1 Kovai (71), 1:2 Šafari (75). POBJEDA: orevi, Tkalec (od 67. Kozina), Golub, Kocijan, Hanžekovi, Borko, N. Tkalec, Ladi, T. Kocijan (od 59. Balog), Kovai, Kova. Trener: Željko Vukši. ZEBANEC: Pokriva, H. Maari (od 74. Vodušek), N. Horvat (od 88. Rajf), D. Horvat, Žerjav, Radek, Petkovi, Tkalec, Kopjar, Šafari, Kodba (od 90. Ter). Trener: Neven Horvat. Žu kartoni: Borko (Pobjeda), Kodba (Zebanec). Crveni kartoni: Kova (Pobjeda), Žerjav, Tkalec (Zebanec).

je zgodicima Marka Pleha imao vodstvo od 2-0. Alen Herceg je u 21. minuti smanjio na 2-1. Odmah u prvoj minuti nastavka drugog dijela utakmice Roman Trtinjak poravnao je na 2-2. Radost gostiju još se nije niti stišala, ave je minutu kasnije zgoditkom Miroslav Horvat domain ponovno poveo ovaj puta 3-2. etiri minute prije kraja utakmice gosti dolaze do boda zgoditkom Marina Borka. Jedan domai, a tri gostujua opomenuta igraa. Težak poraz Dinama u Malom Mihaljevcu. Osmica domaina teško je pala gostima iz Žiškovca. Miro Mesari bio je etverostruki strijelac za domae. Uz njega Sandi Pušar postigao je tri zgoditak i jedan do osmice Zoran Zadravec. Zanimljivo prvi zgoditak gosti su primili ve u 20 sekundi utakmice. Jedan opomenuti igra i to gostujui. Plavi 1975 sa tri boda iz Krištanovca. Rano vodstvo gosti iz Prekope-Bukovca iz 17. minute nakon velike pogreške u obrani Krištanovca igraa Davora Novaka kada je strijelac bio Kristijan Ciglari održavaju sve do 69. minute kada iz kaznenog udarca na 2-0 povisuje Tomislav Bistrovi. Osam minuta prije kraja domai uspijevaju smanjiti na 2-1 zgoditkom Filipa Bedija. Tri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa. Zebanec iz Gornjeg Hrašana kui pjevajui. Sva tri zgoditka na utakmici postigle su «desetke». Gostujua Tomislav Šafari dva, a domaa Marinko Kovai jedan. Pobjeda je u 73. minuti imala prigodu iz kaznenog udarca doi do vodstva ali ga Dejan Borko ne uspijeva realizirati. Zadnjih pet minuta utakmice bilo je burno. ak tri iskljuenja. Dva od strane momadi Zebanca, a jedno od strane Pobjede. Igrai Zebanca Saša Žerjav i Marko Tkalec iskljueni su zbog druge opomene, a igra Pobjede Mario Kova zbog odguravanja gostujueg igraa rukama u prsa. Po jedan opomenuti igra u svakoj momadi. Nakon završetka utakmice prilikom ulaska u službene prostorije jeda navija iz Zebanca utrao je u teren za igru i pljunuo suca utakmice Jasmina Lozia.

LISTA STRIJELACA 12 zgoditaka – Miro Mesari (Mali Mihaljevec) 8 zgoditaka – Marko Pleh (Donji Koncovak) 7 zgoditaka – Roman Trinjak (Jedinstvo GM), Miroslav Horvat (Donji Koncovak), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Tomislav Šafari (Zebanec)

FAIR PLAY Iskljueni igrai: Mario Kova (Pobjeda), Saša Žerjav, Marko Tkalec (Zebanec), Ivica Peserlin (Omladinac M), Emil Jambroši (Torpedo) Zbog tree opomene pravo nastupa u sljedeem kolu nemaju:Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Marin Borko (Jedinstvo GM)

STATISTIKA 25 posgnuh zgoditaka ili 5 po utakmici 20 opomenuh igraa 5 iskljuenih igraa 5 kaznenih udaraca dosueno, a 4 realizirani Rezultati 8. kola: D. Koncovak - Jedinstvo (GM) 3-3; Hajduk (B) - Torpedo 4-1; Krištanovec - Plavi 1975 1-2; Pobjeda - Zebanec 1-2; M. Mihaljevec - Dinamo (Ž) 8–0; Bratstvo (P) - Omladinac (M) -

TABLICA 1. Hajduk (B)

7

6

0

1

21:8

18

2. Jedinstvo (GM)

7

5

2

0

25:11

17

3. D. Koncovak

7

5

1

1

26:12

16

4. Zebanec

7

5

1

1

11:8

16

5. M. Mihaljevec

7

5

0

2

27:9

15

6. Pobjeda

7

3

0

4

17:13

9

7. Plavi 1975

7

3

0

4

16:18

9

8. Krištanovec

7

2

0

5

13:15

6

9. Torpedo

7

2

0

5

18:27

6

10. Bratstvo (P)

6

1

0

5

4:13

3

11. Omladinac (M)

6

1

0

5

9:25

3

12. Dinamo (Ž)

7

1

0

6

9:37

3

Parovi slijedeeg kola: Dinamo (Ž) - D. Koncovak; Zebanec - M. Mihaljevec; Plavi 1975 – Pobjeda; Omladinac (M) – Krištanovec; Torpedo - Bratstvo (P); Jedinstvo (GM) - Hajduk (B)




12. listopada 2010.

HRVATSKI GIMNASTIARI otputovali na SP u Rotterdam

SJAJNA ZAVRŠNICA SPEEDWAY SEZONE

Igor Kriajimski: Od Udea oekujem plasman u finale višeboja

Dino Kovai juniorski prvak Prvenstva tri države Nadareni hrvatski spidvejaš iza kojeg je najbolja sezona, Dino Kovai osvojio je naslov prvaka Prvenstva tri države: Hrvatske Slovenije i Maarske u konkurenciji vozaa do 21 godine. Sjajnim vožnjama na posljednjoj utrci koja je vožena u subotu na stadionu Mileniumu osvojio je maksimalnih 15 bodova i s ukupno 101 bodom stigao do naslova pobjednika. Kovai je trijumirao ispred

Najbolju moguu završnicu priprema imala je hrvatska gimnastika vrsta u SGC Aton Nedeliše. Osim vrhunskih uvjeta za rad imali su prilike trenirati s gimnastikom reprezentacijom koja je meu najboljima na svijetu. Naime, Kanada je odluila napraviti završne pripreme za ovaj najvei ovogodišnji gimnastiki dogaaj upravo u Atonu, što je takoer priznanje tom Centru da se razvija meu najbolje u ovom sportu u Europi. S Kanaanima je Hrvatska i odmjerila snage u kontrolnom meu uoi odlaska. U subotu je tako šest kanadskih reprezentativaca odmjerilo snage protiv šest hrvatskih. Bio je to me u kojem su Kanaani odnijeli uvjerljivu pobjedu, ak 22,5 boda skupili su više od Hrvatske. Dobro, Kana-

da je meu 12 najboljih u svijetu, imaju ujednaenu momad, posebice kad je višeboj u pitanju, ali Hrvatska sigurno može više. Koliko? To je jako veliki upitnik. Nažalost, nema previše optimizma, jer su u reprezentaciji i dva juniora koji teško da mogu nešto više osim što popunjavaju rupe. Meutim, Hrvatska ima jae pojedinane adute. Posebice na konju s hvataljkama. Filip Ude je blizu da napravi cijelu vježbu (u subotu je fulao saskok), Seligman je takoer na sve višem nivou.

Finale u višeboju nije nedostižno Uoi Rotterdama nema pritiska, jer glavni cilj je ipak tek dogodine u Tokiju i Japanu na istom natjecanju. Meutim, trener Kriajimski od oba dvojice oekuje

dobro izdanje. Za Udea je rekao da ga oekuje u inalu, meu 24 najbolja u višeboju, a Seligman da se bori za ulazak u inale konja s hvataljkama. Ostaje za vidjeti kako e proi ovo najvee ovogodišnje gimnastiko natjecanja. Reprezentacija Hrvatske je otišla ak 8 dana ranije u Nizozemku. Kao rijetko kada osigurani su odlini uvjeti za završne pripreme, tako da se oekuju dobre vijesti, bez obzira što ne možemo u ovoj fazi oekivati uda, tj. medalje. Ali... Reprezentacija Hrvatske nastupiti e u sastavu: Filip Ude, Robert Seligman, Marijo Možnik, Marko Brez, Matija Baron i Filip Boroša. Jedini reprezentativac iz GK Marijan Zadravec Macan je naravno naš srebrni olimpijac Filip Ude. (dz)

dva najbolja mlada Slovenca onde i Duha. U subotnjoj utrci s kojom je ujedno završeno Prvenstvo tri države za vozae U-21 nastupila su još tri hrvatska vozaa. Renato Cetko zauzeo je vrlo dobro peto mjesto s 11 bodova, dok su se na stazi iskušali takoer Dario Vugrinec koji je osvojio 4 boda, a Roland Benko 3. Iza Dine Kovaia je vrlo uspješna sezona, a uz kva-

litetno praenje u logistici zasigurno je pred njim lijepa budunost u sportu koji je u Hrvatskoj praktiki profesionaliziran. Ostaje za vidjeti hoe li se taj nivo moi pratiti kad je u pitanju SK Unia i oba vrhunska hrvatska vozaa, ali isto se oekuje, jer to je zasigurno zalog za budunost ovog sporta na visokom nivou u Hrvatskoj i Meimurju. (dz)

Dino Kovai tijekom ove sezone pokazao je da se razvija u izvrsnog spidvejaša

- PRODAJA NEKRETNINA - stanovi: - Čakovec - Zagreb - Novigrad - Umag - Otok Krk -

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

najbolji izbor za svaki dom salon keramike TRGOPROM - salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme Bana Josipa Jelačića 69, 40000 Čakovec t: 040 396 410 f: 040 396 430 e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr




12. listopada 2010.

TONIEV MEMORIJAL

PRVI NASTUP - turnir za teniske poetnike odigran je u akovcu

Oba naslova u Varaždin U organizaciji TK Franjo Punec održan je ve tradicionalni turnir za djeake i djevojice do 12 godina pod nazivom PRVI NASTUP. Turnir je trebao biti održan sredinom rujna ali zbog kiše nije održan. Budui da slobodnih termina u kalendaru HTS-a nije bilo, pravo nastupa na turniru imali su samo igrai i igraice iz regije Teniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske. Najuspješniji na turniru bili su igrai i igraice TK Varteks Varaždin koji su osvojili prva i druga mjesta u obje konkurencije. Najbolji meu djeacima bio je prvi nositelj Ivan epin koji je u finalnom susretu pobijedio klupskog suigraa Da-

Finalisti nijela Poljaka rezultatom 76 62. Paola Šimuni osvojila je turnir u konkurenciji djevojica, a u finalnom susretu bila je bolja od Doroteje Vrbanec 64 64.

Finalistice Od domaih predstavnika dobar plasman ostvarili su Luka Horvat i David Musta plasmanom u glavni turnir (etvrtfinale) i Anda Pintari

plasmanom u polufinale. Na turniru nije nastupila veina ponajboljih igraa Puneca zbog nastupa na turniru do 14 godina u Zagrebu.

Eni Babi naslov pobjednice U Zagrebu je na terenima Nacionalnog teniskog centra na Velesajmu održan turnir za djeake i djevojice do 14 godina. Lako i uvjerljivo prvo mjesto na turniru osvojila je igraica Puneca Ena Babi. Do finala Ena je pobijedila Melani Antolovi 62 61 i Doru Džoli (HATK Mladost), istim rezultatom. U finalnom susretu bila je jednako uvjerljiva protiv prve nositeljice Martine Kožuh, lanice zagrebakog Medvešaka, rezultatom 64 64. Osvojeni turnir lijep je poklon za njezin roendan.

ŠRD “MURA” Mursko Središe

Novac je dobrodošao, ali prijatelji još i više Športsko - ribolovno društvo “Mura” iz Murskog Središa organiziralo je u subotu humanitarni kup “Mensur Roši - Deda”, s kojeg je prihod namijenjen za potrebe lijeenja Mensura Rošia, dugogodišnjeg lana ŠRD-a “Mura” i lana Hrvatske ribike reprezentacije. Na ribolovnim površinama ŠRC-a “Zaleše”, gdje se kup održao, posložilo se tridesetak ribia, koji su pred poetak ribolova uplatili po 100 kuna kotizacije, koja je išla Rošiu. Došlo je i nekoliko ljudi koji

- Lakše mi je kada znam da nisam zaboravljen, kaže Roši

su uplatili kotizaciju, ali nisu sudjelovali u ribolovu nego su željeli dati svoj prilog. Prikupljeno je ukupno 5.850 kuna, koje je Rošiu uruio Branko Vrtari, predsjednik svih središanskih ribia. Ugodno dirnut skrbi svojih prijatelja ribia, ali i nekadašnjih rukometaša iz RK-a “Zrinski” akovec, Mensur je rekao da mu je novac dobrodošao, jer ga zaista treba za lijeenje i lijekove, ali da mu još ljepše što ga nisu zaboravili prijatelji s kojima se družio kada je bilo zdravlja i snage.

Unato bolnoj istini da više nikada nee biti kao što je bi(l) o, Roši se u subotu osjeao ugodno u spoznaji da nije zaboravljen, ali i ozraje na Zalešu bilo je drugaije, odisalo je humanošu jednog dogaaja kojim su ribii iskazali osobine koje su kod mnogih išeznule. Mensur Roši obolio je od tromboze, te mu je ljetos amputirana potkoljenica desne noge. Želja mu je nabaviti protezu, za što e potrošiti i novac prikupljen na ovom humanitarnom kupu. (Stjepan Mesari)

Mlada akoveka tenisaica uvjerljivo je stigla do naslova pobjednice

U SUBOTU PODNO ZIDINA STAROG GRADA

Jesenski kros za sve meimurske uenike i graane I ove godine Atletski klub Meimurje organizira tradicionalni Jesenski kros. Ove godine održava se u subotu 23. listopada s poetkom u 11 sati, na uobiajenoj lokaciji u akovekom parku kraj Starog Grada. Utrke e se kao i do sada održati za uenike osnovnih i srednjih škola, te posebne utrke za graanstvo u konkurenciji žena i muškaraca. Prijave se primaju sve do neposredno prije krosa.


IN MEMORIAM

54

Informacije

SPECIJALISTIKA GINEKOLOŠKA ORDINACIJA akovec, R. Boškovia 1/1, tel. 391-240 dr.med. Branko Muha spec. ginekologije i opstetricije

SKLOPLJEN UGOVOR SA HZZO-om

UPISI PACIJENTICA U TIJEKU! Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 13 do 20,30 sati utorak, etvrtak i petak od 7 do 14,30 sati

Na temelju l. 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08, 86/09, 92/101, 105/10-Ispr.) ravnateljica Osnovne škole Strahoninec, akoveka 55, Strahoninec, 40 000 akovec, raspisuje

NATJEAJ za prijam u radni odnos 1. UITELJA FIZIKE – 8 sa redovite nastave odnosno 16 sa ukupnih tjednih obaveza, neodreeno radno vrijeme Uvje: prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Prijave s potrebnom dokumentacijom (diploma, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak ne starije od 6 mjeseci, domovnica, životopis) posla u roku od osam dana od dana objave natjeaja na adresu škole. Na natjeaj se mogu prijavi osobe oba spola.

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD MURSKO SREDIŠE POVJERENSTVO ZA IMENOVANJE RAVNATELJA GRADSKE KNJIŽNICE I ITAONICE MURSKO SREDIŠE Klasa: 021-05/10-01/740 Ur.broj: 2109/11-1-01/1-10-1 Mursko Središe, 06.09.2010.g. Temeljem lanaka 26. i 27. Zakona o knjižnicama („Narodne novine“ broj 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09) i lanka 23. Statuta Gradske knjižnice i itaonice Mursko Središe, Povjerenstvo za imenovanje ravnatelja Gradske knjižnice i itaonice Mursko Središe raspisuje slijedei

NATJEAJ ZA IMENOVANJE RAVNATELJA GRADSKE KNJIŽNICE I ITAONICE MURSKO SREDIŠE jedan izvršitelj, na pola radnog vremena Za ravnatelja Gradske knjižnice i itaonice Mursko Središe mogu se natjeca osobe koje ispunjavaju slijedee uvjete: - Završen preddiplomski i diplomski sveuilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveuilišni studij ili specijaliski diplomski struni studij knjižniarskog usmjerenja, kao i osobe koje su stekle visoku strunu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju sa najmanje pet godina radnog iskustva, - Završen preddiplomski sveuilišni studij ili struni studij u trajanju od najmanje tri godine, kao i osobe koje su stekle višu strunu spremu sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju sa najmanje pet godina radnog iskustva, - Položen struni ispit (ukoliko osoba nema položen struni ispit, dužna ga je položi u roku iz lanka 35. Zakona o knjižnicama) - Osobe koje se odlikuju strunim radom i organizacijskim sposobnosma Uz zamolbu potrebno je priloži slijedee dokumente: - Dokaz o strunoj spremi - Dokaz o radnom stažu - Dokaz o položenom strunom ispitu (ukoliko postoji) - Uvjerenje o nekažnjavanju ne starije od 6 mjeseci - Domovnica - Životopis Zamolbe s dokumentacijom dostavi na adresu: Grad Mursko Središe Trg bana Josipa Jelaia 10, 40315 Mursko Središe – u zatvorenoj omotnici s naznakom NATJEAJ ZA IMENOVANJE RAVNATELJA KNJIŽNICE – ne otvaraj. Prijave na natjeaj mogu se podnosi u roku od 15 dana od dana objave natjeaja u javnom glasilu, odnosno do 27. listopada 2010. godine. O rezultama natjeaja kandida e bi obaviješteni u zakonskom roku. Ravnatelja imenuje Gradsko vijee Grada Mursko Središe na vremensko razdoblje od 4 godine.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKO VELEUILIŠTE U AKOVCU Bana Josipa Jelaia 22/a, 40 000 akovec tel.040/396-990, fax.040/396-980 ___________________________________________________________

KLASA: 372-03/10-01/03 URBROJ: 2109-63-03-10-01 akovec, 6. listopada 2010. Meimursko veleuilište u akovcu, Bana Josipa Jelaia 22/a, akovec, raspisuje

JAVNI POZIV za prikupljanje ponuda za unajmljivanje sportske dvorane Meimurskom veleuilištu u akovcu u akademskoj godini 2010./2011., u svrhu održavanja predmeta Tjelesne i zdravstvene kulture i to: - tjedni fond sa korištenja sportske dvorane - 8 sa - termin - u prijepodnevnim sama - grupa – 25-30 studenata Ponude s naznakom ''Ponude za unajmljivanje sportske dvorane'' dostavljaju se Meimurskom veleuilištu u akovcu, Bana Josipa Jelaia 22/a, akovec, u roku od 8 dana od dana objave natjeaja u Narodnim novinama. Meimursko veleuilište u akovcu Privremena dekanica Prof. dr. sc. Nevenka Breslauer

12. listopada 2010.


12. listopada 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC SLUŽBA ZA PROVOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA I IZDAVANJE AKATA O GRADNJI akovec, Kralja Tomislava 15 Tel. 040/312-001 ; fax. 040/310-197 KLASA: UP/I-350-05/10-01/48 URBROJ: 2109/2-06-10-06 akovec, 06. listopada 2010. Grad akovec, Služba za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji, temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07 i 38/09), u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u k.o. akovec za koje se izdaje lokacijska dozvola te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie s katastarskim escama 1547 i 1539/1 k.o. akovec da izvrše uvid u idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za formiranje graevne esce od k..br. 1547 i dijela k..br. 1539/1 k.o. akovec te rekonstrukciju i izgradnju poslovne graevine u akovcu, Ulica bana Josipa Jelaia 69 u postupku koji se vodi po zahtjevu trgovakog društva TRGOPROM d.o.o. akovec, Ulica bana Josipa Jelaia 69 Uvid u glavni projekt radi izjašnjenja mogu izvrši: osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljišne knjige / izvod iz posjedovnog lista , kopija katastarskog plana , osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz identeta) punomonik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 21. listopada 2010. godine u vremenu od 9 do 11 sa u Službi za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskrat e se mogunost uvida u idejni projekt. Lokacijska dozvola za traženi zahvat u prostoru može se izda iako se stranka ili njezin punomonik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATINOG UREDA ROENI JAKOV KRALJI , sin Ivane i Bojana; MARTA PETRIEVI , ki Marijane i Siniše; NICOL LUKMAN, ki Michaele i Darka; ANJA ŽGANEC ROGULJA, ki Katarine i Vjerana; NEVA HARAMIJA, ki Marijane i Ranka; LEA BRANILOVI , ki Kristine i Matije; LUCIJA KOZJAK, ki Vedrane i Zorana; KLARA VRANI , ki Bernarde i Stjepana; FABIJAN IGNAC, sin Dušanke i Elvisa; PATRIK HORVAT, sin Ljubice i Milana; MIA ŠKVORC, ki Ivane i Igora; BRUNO BLAŽEVI PAVI, sin Blanše i Igora; MIA RAJHER, ki Tihane i Daria; NIVES HORVAT, ki Dubravke i Nedeljka; ENA KOVA, ki Jelene i Antuna; VANA GAL, ki Violete i Vanje; SARA KRAJAI , ki Danijele i Simona; JAN CEGLEC, sin Ivane i Nina; LOVRO BALOG, sin Asje i Tomislava (akovec) VJENANI Kristina Peras i Dino Bubek, Jasenka Ježovita i Bojan Mlinari, Monika Podvezanec i Ivan Cindri, Ivana Horvat i Mihajlo Pongrac, Iva Conjar i Jurica Pavlic, Natalija Ciglari i Nikola Kova (akovec); Martina Matotek i Emanuel Trstenjak (Kotoriba); Branka Hamer i Mario Jaklin, Jasmina Novak i Jurica Murkovi, Gordana Novak i Dominik Horvat (M. Središe); Nikolina Piškor i Marino Bistrovi (Prelog) UMRLI Kristijan Ciglar r. 1974., Franjo Kukoli r. 1935., Stjepan Domjani r. 1936., Valerija Mesarek ro. Milanši r. 1971., Josip Kralj r. 1950., Pavao Patafta r. 1952., Stjepan Lonari r. 1931., Marijan Musta r. 1956., Matilda Šari ro. Novak r. 1922. (akovec); Jelena Kocijan ro. Kontrec r. 1942., Ivan Dodlek r. 1929., Rudolf Golubi r. 1929. (Dekanovec); Barica Radmani ro. Posavec r. 1948. (Kotoriba); Danica Leek ro. Ciglar r. 1927., Terezija Šimuni ro. Vrtari r. 1925., Rudolf Dolovi r. 1935., Antun Varga r. 1941., August Mihalkovi r. 1929. (M. Središe); Ivan Trokter r. 1942., Agata Novak ro. Topolnjak r. 1930., Branimir Tkalec r. 1931. (Nedeliše); Stjepan eh r. 1934., Elizabeta Šmit ro. Sabol r. 1926., Stjepan Lonari r. 1937., Dragan Šafari r. 1950. (Prelog).

ZAHVALA Povodom smrti naše drage majke, bake i prabake

DANICE LEEK r. CIGLAR iz Vratišinca preminule dana 6.10.2010. u 84.-toj godini života

NAJISKRENIJE ZAHVALJUJEMO rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, znancima i svima ostalima koji su joj u najtežim trenucima bili podrška i bili s nama. Veliko hvala za razumijevanje i nesebinu skrb svim djelatnicima Doma za starije i nemone osobe Stubiar u Murskom Središu. Zahvaljujemo djelatnicima OŠ Mursko Središe i razrednom odjelu 8.a, Srednjoj tehnikoj školi akovec, OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec i Gradu Mursko Središe. Hvala i vl. Pavlu Mesariu na toplim rijeima ispraaja i gospoi Barbari Škvorc na molitvi. Zahvaljujemo svima koji su nam usmeno ili pisano izrazili suut, za svaki cvijet i plamen svijee, svima koji su je zajedno s nama ispratili na vjeni poinak i onima koji nisu mogli biti na ispraaju. Hvala ti majko, bako i prabako na svemu lijepom što si uinila za nas! Poivala u miru Božjem! Ožalošena djeca Ivan, Marija i Zlatko s obiteljima, unuci i praunuci

IN MEMORIAM

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. SAŠKO d.o.o. ZASADBREG 18A, traži 2 KV ZIDARA s radnim iskustvom; 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odreeno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, nije na terenu, javi se na 0981790-151. Natjeaj otvoren do 14.10.2010. 2. Graditeljstvo GOG IVANOVEC, traži 2 KV ZIDARA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 5-6 godina, rad na terenu, nazva na mob.095861-4039. Natjeaj otvoren do 14.10.2010. 3. GRADNJA POSEDI BREZJE, traži 2 ZIDARA i 1 GRA . RADNIKA na odreeno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, rad na terenu i doma, nazva na 099-8280-371. Natjeaj otvoren do 15.10.2010. 4. Autolimar Gorianec Robert Sveta Marija, Glavna 36, traži 1 AUTOLIMARA na odreeno vrijeme, javiti se osobno na gornju adresu ili mob. 098-651-045. Natjeaj otvoren do 31.10.2010. 5. BIOMETRIKA d.o.o. ZAGREB, traži 10 ANKETARA - STATISTIKIH SLUŽBENIKA za ankeranje lijenika ope medicine, ugovor o djelu, javi se na 091-390-7447. Natjeaj otvoren do 15.10.2010. 6. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA - podruje termotehnike; 1 STROJARSKI TEHNIAR - smjer termotehnike instalacije na neodreeno vrijeme uz probni rad, poželjno struni ispit, radno iskustvo, znanje stranih jezika - ali nije uvjet, znanje rada na raunalu, vozaki B kat., javi se na 360-345 ili na e-mail: complex@inet.hr do 17.10.2010. 7. KREATIS d.o.o. M. Središe, J. B. Jelaia 6, traži3TERENSKAKOMERCIJALISTA(markenški agent) na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, vozaka dozvola B kat., radno iskustvo u direktnoj prodaji ili osiguranju, javi se na mob. 099-6600-502, ili e-mail: admin@ kreas.hr do 10.10.2010. 8. Restoran Mamica, Pušine, akoveka 47, traži 1 KUHARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo; 1 POMO NOG RADNIKA u kuhinji na odreeno vrijeme, javi se osobno sa životopisom uz prethodnu najavu na tel. 040-373-434. Natjeaj otvoren do 15.10.2010. 9. Ca e bar CUPIDON BELICA, K. Tomislava 100, traži 1 KONOBARA na nepuno radno vrijeme, javi se na 099-666-4555. Natjeaj otvoren do 24.10.2010. 10. Zidarski obrt Srnec M. G. Hrašan, traži 2 ZIDARA, 1 GRA EVINSKI RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-656. Natjeaj otvoren do 20.10.2010. 11. Caffe bar TANKER AKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javiti

se na 098-912-4704. Natjeaj otvoren do 24.10.2010. 12. PARNAD d.o.o. RIJEKA, Ružieva 15, traži 5 TERENSKIH ZASTUPNIKA – komercijalista na neodreeno vrijeme, vozaki B kat., vlasti automobil, dostaviti pismene zamolbe na adresu: Hrvatski zavod za zapošljavanje, PS akovec 40000 akovec, B.J. Jelaia 1, soba 10 - natjeaj za PARNAD d.o.o. Natjeaj otvoren do 12.10.2010. 13. Pekara In, NEDELIŠ E, akoveka 57, traži 2 PRODAVAA/ICE za prodaju pekarskih proizvoda na odreeno vrijeme uz mog. stalnog zaposlenja, javi se u vremenu od 12-14 sa na tel. 821-807, 091-1693-141. Natjeaj otvoren do 12.10.2010. 14. SRNEC TEKSTIL BALOGOVEC 53, MAKOVEC, traži 1 KONSTRUKTORA ODJE E za izradu prototipa i gradacija po veliinama, ženska konfekcija, obavezno radno iskustvo, na neodreeno vrijeme uz probni rad, osnove znanja rada na raunalu, spremnost na uenje, dodatno educiranje, nazva na tel. 341-085. Natjeaj otvoren do 15.10.2010. 15. Obiteljski dom za starije i nemone osobe STRAHONINEC, traži 1 NJEGOVATELJA ILI BOLNIARA na odreeno vrijeme, javiti se na tel. 333-509. Natjeaj otvoren do 15.10.2010. 16. Ustanova za zdravstvenu njegu ŽIVKOVI , AKOVEC, ZAVNOH-a 45, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na odreeno vrijeme, položen struni ispit, vozaki ispit B kat., javi se na tel. 310-329, 098-463-525. Natjeaj otvoren do 31.10.2010. 17. DELICIJA d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 7, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U SLASTIARNICI; 1 SLASTIARA/SLASTIARKA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 091-574-1431. Natjeaj otvoren do 30.10.2010. 18. KRAMONA AKOVEC, Istarska 18, traži 2 ŠIVAICE TEKSTILA na odreeno vrijeme, radno iskustvo 5 g., javi se na tel. 395-901. Natjeaj otvoren do 24.10.2010. 19. JURJEVSKA KLET LOPATINEC, I. G. Kovaia 112, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 095-5109395. Natjeaj otvoren do 27.10.2010. 20. WUSTENROT stambena štedionica AKOVEC, J. Kozarca 15, traži 5 FINANCIJSKIH SAVJETNIKAnaodreenovrijeme,sastanaksazainteresiranim kandidama u Zavodu za zapošljavanje akovec, dana 19.10.2010. god. u dvorani broj 18 s poetkom u 10 sa, dodatne informacije na tel. 311-960. Natjeaj otvoren do 13.10.2010. 21. DOBRANI TRANSPORTIM.SREDIŠ E,Poljska, traži 4 ARMIRAA; 1 VODITELJA ARMIRA-

KIH RADOVA na neodreeno vrijeme, javi se na 543-222. Natjeaj otvoren do 31.10.2010. 22. KO-MA MONT d.o.o., PRELOG, traži 3 KV instalatera grijanja i klimazacije vodoinstalater, plinoinstalater, na odreeno vrijeme, radno iskustvo 2 g., javi se na 098-161-3718, do 31.10.2010. 23. Obiteljski dom za psihiki bolesne osobe Škvorc, ŠTRIGOVA 138, traži 1 MEDICINSKU SESTRU sa strunim ispitom na neodreeno vrijeme, javiti se na mob 099 694 2217 do 16.10.2010. 24. ELEKTRO 3B AKOVEC, S. Kolara 5, traži 3 ELEKTRIARA na odreeno vrijeme, radno iskustvo 1g., javiti se na 099 738 2700 do 15.10.2010. 25. ELLIT d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBARA/ ICU na odreeno vrijeme, javi se na 098 528 570 do 15.10.2010. 26. STRUCTURA d.o.o. SIVICA, traži 6 MONTERA METALNIH KONSTRUKCIJA - bravari i sl. zanimanja na odreeno vrijeme, javi se na 098 329 430 do 06.11.2010. 27. Ordinacija ope medicine dr. Bernardica Somoi AKOVEC, F.Puneca 2, traži 1 DOKTORA OP E MEDICINE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na 098 744 913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 14.11.2010. 28. POSEIDON d.o.o. AKOVEC, I.G. Kovaia 30, traži 1 RAUNOVODSTVENOG RADNIKA min. SSS, 5 g. radnog iskustva, na neodreeno vrijeme na pola radnog vremena, znanje rada na raunalu i raunovodstvenih programa, najbitnije radno iskustvo u turizmu i ugosteljstvu, javi se osobno ili 310-219 do 10.11.2010. 29. Ca e bar ATIK, BELICA, B.Radia 80, traži 2 KONOBARA/ICE na neodreeno vrijeme, javi se na 099 696 5967 do 22.10.2010. 30. RUŽE d.o.o. PRIBISLAVEC, B. Radia 26, traži 2KONOBARA/ICEnaneodreenovrijeme,javi se na 098-861-987 do 22.10.2010. 31. CAFFE BAR C1, NOVO SELO NA DRAVI, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javiti se na 091 5348-172 ili 099 400 2679 do 24.10.2010. 32. PEKARACVEKd.o.o.DONJIKRALJEVEC,traži 1 SSS KNJIGOVO U na odreeno vrijeme uz mog.stalnogradnogodnosa,radnoiskustvo3g., najava na mob. 091-5373-651 do 12.10.2010. 33. "MD" CAFFE BAR, PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, javi se na 098 832 575 do 31.10.2010. 34. OPTIMUS d.o.o. LOPATINEC, traži OSOBLJE ZA RAD u Ca e baru JAMA M. Središe (kono-

bar/ica) na odreeno vrijeme, javi se 098 345 659ilie-mail:krunoslav.mesaric@gmail.comdo 15.10.2010. 35. Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije, 40000 AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, traži 1 SSS SANITARNI TEHNIAR na odreeno vrijeme (zamjena bolovanje), poznavanje rada na raunalu, uz zamolbu priloži: svjedožbu o završenoj srednjoj školi sanitarnog smjera, preslika radne knjižice,domovnica,kraiživotopissosvrtomna poznavanje osnove rada na raunalu, pismene zamolbe dostavi na gornju adresu: s napomenom "za natjeaj-zapošljavanje na odreeno vrijeme - sanitarni tehniar", natjeaj otvoren do 20.10.2010. 36. DEKRA d.o.o. VARAŽDIN, traži 1 dipl. EKONOMISTU za upravljanje resursima i procesima u djelokrugu rada, izrada nancijskih izvješa, nancijska analiza poslovanja, mjesto rada Prelog, radno iskustvo 2 g., znanje rada na raunalu, najava na tel. 042 200 123 Filipovi A. Željka, natjeaj otvoren do 31.10.2010. 37. P-M KOMPONENTE d.o.o. PUŠ INE, akoveka 107b, traži 2 CNC TOKARA sa iskustvom Simens upravljanja na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 1g., javiti se na 895-550 do 20.10.2010. 38. KOZAR d.o.o. AKOVEC, traži ZIDARE, TESARE i POM. TESARE na odreeno vrijeme, javiti se na 098-493-150 natjeaj otvoren do 7.11.2010. 39. ART ing AKOVEC, traži 2 SOBOSLIKARA, 2 FASADERA na odreeno vrijeme, javi se na 091 4390 279, 091 2390 279 natjeaj otvoren do 30.10.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJEKOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEna odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.10. 2. DIONIS d.o.o., VARAŽDIN, ZAGREBAKA 94; traži 1 KONOBARA (m/ž) za posluživanje i naplatu pia u ca e baru u Varaždinu na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS, najava na 091/331-4151 (Biserka Sambolec), do 31.10.

poginulom hrvatskom branitelju

BLAŽENKU FLACU 16.10.1991. - 16.10.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU NOVAKU 15.10.1992. - 15.10.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ZLATKU OVARU 18.10.1991. - 18.10.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije


56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL KADETT E linija 1300, limarija odlina, neregistriran, 1988.god., bijele boje. mob. 091/558 36 96 BMW 318i 1995.g., klima, u odlinom stanju motor i lim, redovito servisiran, servo, centr. zaklj., pod. stakla, novi remeni, konice i kugle, te novi svi 4 plinski amorzeri, cijena 3.250 Eur, prodajem za 3.250 eur ili mijenjam za 3.800 eur (po dogovoru), mob. 092 254 29 53 PRODAJEM SKUTER marke SYM 2006.god., u super stanju, servisiran i garažiran, cijena 3.500 kuna. mob. 091 5585 930 PRODA JEM TA M 8 0 T 5 0 s a d iz a l i c o m , r e g i s t r i r a n . Te l: 091/256-5852 PRODA JEM FORD FOCUS 1.4i 2004.g, prvi vlasnik, registriran, garažiran cijena 5.500 eura, tel: 091-580-9681 PRODAJE SE HONDA CBR 600F 1998.god., motor je u odlinom stanju; mob. 099 7996 442 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODA JE SE V W POLO 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 27.10.2010., ušuvan, cijena 5.500 KN, mob. 099 241 4596 FIAT BARETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob. 091/510-1064 GOLF I 1.3 benz 1982.g., neregistriran, u voznom stanju, limarija dobra, motor lošiji. Tel. 295-782. PRODAJEM ALU FELGE s gumama 13” i eline felge 15” toyota, te kupujem stari radio na lampe (može i neispravan), mob. 095/90 22 161 OPEL VECTRA B 2.0 1.6V 1998.g., r e g. d o 10./2011., 221tk m, 2.vl., cijena 3.800 eur, mob. 098/9477-054 KUPUJEM DVIJE RABLJENE GUME za tami 650 16cola, mob. 098/632-421 PRODAJE SE AUTOPRIKOLICA «A» tesrana, brako, ali preureena za teret, u obzir dolazi i Thomos automak (uz dogovor), tel. 334-012 FORD ESCORT 1.3 1996.g., reg. do 11./10., cijena 3.600 kn, loša limarija, mob. 098/491-636

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 542 1983.god., 6780 sat rada, traktorska prikolica 4T, rasipa umjetnog gnojiva 300 kg, runja za kukuruz traktorski, mlin - ekiar 3f, plug dvobrazdni. Tel 099/6652 082 PRODAJEM TRAKTOR Stayer 90KS, dupla vua, mob. 098/9680-411

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533 1970.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 NOVI TRAKTOR LS J23 HST za rad u vonjaku ili vinogradu, mob. 091/563-4248 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 P R O D A J E S E M E TA L N I K U KURUŽN JAK . Upit ati na tel. 098/832-563 PLASTENICI ZA VRT: 1x3m, može samo metalna montažna konstrukcija, konstrukcija i folija, ili kompletno montiran, cijena od 280-320 kn, uz plastenik poklanjam presadnice zimske salate, mob. 091 888 3566 PRODAJEM traktor Zetor 4712 s kabinom, sauvan, registriran, te kawasaki ZX 7R nina 750cm3 122KS 1998.g., sauvan, prodajem ili mijenjam za slabiji, može zamjena za traktor ili auto, mob. 098/190-3753 PRODAJEM PLUG IMT 755, visoki klirens, te jedan drveni kukuružnjak od 8m, odlian, sve po povoljnoj cijeni. mob. 092/280-3055 PRODAJEM jednoredni bera SIP Tornado 35, prikolicu Kikinda 3T, nije kiper, te špricu KŽK od 320 lit., tel. 682-180 PRODAJE SE KRUMPIR crveni i bijeli, cijena 2kn/kg, mogua dostava, te sitni krumpir po 10kn/vrea. tel. 360-447

DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu, mob. 091 559 4332 SITNI POPRAVCI U KU I (voda, struja, postavljanje antene dvb-t, postavljanje laminata) - povoljno, te popravljam i servisiram bicikle. mob. 099 841 45 49 BESPLATNI TEAJ engleskog jezika za poetnike uz izvornog govornika iz Amerike, poetak 13.10. u 18 sa. Info i prijave na tel. 856-095 ili 091/5388-012 PODUKE iz matemake, zike, mehanike i elektrotehnike. Ivanovec, tel. 337-262

POSAO

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

ZIDARA –TESARA zapošljavam za rad u Istri, smještaj osiguran, prijava obavezna, plaa redovita, tel. 098 215 793 TRAŽIM POSAO PRODAVAA, mob. 095/803-7109 OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude paten ranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVL JA U S LU G E  I Š EN J A s t a m b e nih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KUNOM BUDŽETU – nauite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE – u akovcu. Upita na tel. 363-018

Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno!

POZNANSTVA

USLUGE

Povoljne cijene usluga i materijala. Č k Čakovec, IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

SIMPATIAN DEKO, sportski p, želi upozna djevojku za vezu do 40g., sms 091/14-56-991 MUŠKARAC ozbiljan, diskretan, traži poznanstvo djevojke ili žene za druženje, izlaske, uz nanc. potporu, ugodne vanjšne, ozbiljna, zgodna. mob. 099/8570-607 SITUIRAN simpatian i slobodan muškarac s kuom na selu traži ženu do 47g. za vezu ili brak, samo ozbiljne ponude na tel. 098/907-5967 MUŠKARAC srednjih godina traži ozbiljnu ženu do 45g. za poznanstvo, izlaske, druženje, mogua veza. Molim samo ozbiljni kontakt na mob 099/695-3584

NEKRETNINE – PRODAJA

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

Agencija za promet nekretninama

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ALATNIH STROJEVA: bušilica, brusilica, rezalica i sl.; VRTNIH STROJEVA: kosilica, trimera, motornih pila i sl. Van garantnog roka! mob. 091/303-6686 NUDIM USLUGU PEENJA svih vrsta kolaa, peciva, klipia, pizza, piceta, hot-dogova, štrukli, gibanica, tor po narudžbi. Mob. 091/5811-358

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

KU A S OKU NICOM u elekovcu kod škole (10 km od Koprivnice, 15 km od D. Dubrave), tel: 098/908-4122, 099/6652-082 PRODAJE SE TROSOBNI STAN u akovcu, ul. I. pl. Zajca, mob. 091/129-1391 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u G. Hrašanu, 946 m2, mogunost zamjene za graevinski materijal, plinsku opremu, keramiku itd... Tel. 091/241-6620

PRODAJE SE KU A u Murskom Središu, sa svim prikljucima, odmah useljiva, velika okunica, vrt, vonjak, garaže... Mob: 098/632-235 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u novom dijelu Pribislavca, vel. 980 m2, vlasništvo 1/1, mob. 098/226-119 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagraena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica kue s garažom) u akovcu, tel. 363-018 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Meimurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, viso ko prizemlje, povoljno. mob. 091/572-4557 PRODAJE SE KU A od 102m2 u Nedelišu, adaprana, useljiva, voda, struja, plin, centralno. mob. 099/7969-541 KUPUJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE ili kuu za rušenje u k ili okolici za gradnju obiteljske kue, molim ozbiljne ponude na mob. 098/303-610 PRODAJEM STARU KU U za rušenje u Sv. Mariji sa okunicom od 637 hv i ostalim gospodarskim objekma, mogua dva gradilišta, tel. 312-597 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novogradnja (ispod Šafrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM GARSONIJERU od 29,45m2 sa kuhinjom i parkiralištem, A. Schulteissa 10a, k, nasuprot Haubis-a, 1. kat. mob. 098/706-109 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJEM GORICE na Štrigovaku, oko 1400 trsova, kupac dobiva gras vinske drvene bave, zva naveer na tel. 851-292 CRIKVENICA: GARSONIJERA od 28m2, centar, namještena, cijena 62.000 Eur, agencija Crikvenica, tel. 091 5711 552

IZNAJMLJIVANJE NAJAM POSLOVNIH PROSTORA u akovcu, 78 m2 (2. kat) i 20 m2 (1. kat). Novogradnja, bivše sajmište, 5 minuta hoda do centra grada. Info: www.ronis.hr/najamprostora. pdf ili tel. 091 202 2828

IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu, mob. 095 8717 443 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u sklopu kue s posebnim ulazom, u akovcu, mob 098-938-7532 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i plaanje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske kue u centru akovca, mob. 091/5612-052 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studence, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KU U na selu dvjema ženskim osobama, besplatno, u zamjenu za išenje iste i dvorišta. tel. 095/519-7555 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 95 m2, u kui, u centru gradu sa odvojenim ulazom, brojilima i dvorištem. tel. 095/808 60 50 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORNI stan u Murskom Središu. mob. 091/5495-873 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteno, u centru grada, zvati poslije 15 sati na mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kupaonicom, poseban ulaz, u k, ul. R. Boškovia, mob. 098/195-7448

12. listopada 2010. STUDENTIMA IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u centru grada, mob. 098/426-337 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme, stan jednoipolsobni nenamješteni i garsonijera nenamještena u k, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u stambenoj zgradi pored hotela Park u k, mob. 091/593-3899 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠTE za jabuke ili krumpir, te ism i ispumpavam zdence, mob. 099/8282-171 IZNAJMLJUJE SE DVOETAŽNI trosobni stan kompletno namješten u k, D. Cesaria 19, u sklopu novog stamb. bloka na starom sajmištu, tel. 364-958 ili 098/558-341 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR za krojaku radionu, kompletno opremljen inventarom, 45m2, u akovcu, tel. 363-491 ili 091/579-3970 STUDENTIMA IZNAJMLJUJEMO dvije 2-krevetne sobe u kui u kojoj žive studen, u mirnom dijelu k, blizu Veleuilišta i centra, tel. 312-021 ili 091/603-6627 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN studencama, samcima ili parovima bez djece, poseban ulaz, tel. 363-528 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492

ŽIVOTINJE

D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODA JE SE PEKINEZER star 8 tjedana. Cijena na upit. Tel. 098/1857-497 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 POKLANJAM POLUPERZIJSKE MAI E (bijeli i crno-bijeli) u dobre ruke. tel. 040/821-459 ili 098/132 2005


12. listopada 2010.

PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 NJEMAKI BOKSERI s rodovnicom, žu, gras, bijeli, cijepljeni, oišeni od parazita, tel. 042/641-417 ili 095/553-5369 PRODAJU SE: grice, ženka šarene rozele, par plavih rozela. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM SVINJE za klanje tež. 110-130kg, cijena 13kn/kg, mob. 092/2122-858 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM MINI PUDLICE muški i ženski, mob. 091/313-7855 ili 095/564-1208 PRODA JEM KUNI E. mob. 099/6880-453

VINO I GROŽE BAVE HRASTOVE od 200 lit. u odlinom stanju, prodajem, tel. 395-131 GROŽ E - GRAŠEVINA ili mošt. Prodajem s mog. dostave. tel. 040/853-348.

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE HRASTOVA BAVA od 500 lit., u dobrom stanju. tel 040/857 052. GRAŠEVINA s mogunošu dostave. Nazva nakon 16 sa na mob. 095/904 22 55 PRODAJEM BAVE za vino hrastove od 450 i 350lit., zva poslije 17 sa na mob. 098/163-6488

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 KOMPJUTER IBM NETVISTA Intel Penum 4 1,8 GHz, 40 Gb hard diska tamno kuište, opka, mana ploa IBM Soc 478, sa monitorom, pkovnicom i mišem, cijena je 800 kn, te LCD monitor 19” za 600 kn, mob: 091/5060-821 PRODAJEM DJEJA KOLICA Chicco te auto sjedalicu Chicco (do 11kg), odlino ušuvano. mob. 099-218-1781 KUPUJE SE RABLJENI PROZOR vis. 90, šir. 120 cm. ponude na tel. 098/590-933 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogua zamjena, mob. 091 559 4332

PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM ORAHE u ljusci, kvalitetne, cijena 10kn/kg, vea koliina. mob. 099/7969-541 PRODAJEM MODEM za ADSL internet “Speedtouch” od T-coma, jako malo korišten, kao novi, prodajem u pola cijene od novog, mob 098/986-2668 PRODAJEM NOVE LEXAN PLOE debljine 10mm, 3kom dim. 3x1,25m i 3 kom dim. 2x1,25m za 1.500 kn, mob. 099/737-0771 PRODAJU SE TROFAZNI elektromotori AEG 370W 1370 o/min i 0,55 kW 1390 o/min. Tel: 098/9429-681 PRODAJE SE KVALITETNA RAKIJA “viljamovka” i domai “orehovec”. Tel: 098/9429681 PRODAJU SE PLAMENICI za centralno grijanje Weishaupt plinski i uljni, te pumpice Grudfos i Wilo. Tel: 098/9429-681. PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠUVANU DJEJU ODJE U žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažna garaža i vrtna kuica, tel. 333-253 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 091/510-1064 PRODAJEMO: hrastovu bavu od 60lit. (200kn), prešu za grože oko 100lit. (1.200kn), tri felge s gumama 155x13 (600kn), veliki stakleni demižon u želj. okviru oko 60lit. (150kn) i montažni krovni prtljažnik za golf ili… (300kn). Pogleda u k. L. Ružike 3, tel. 390-301 ili 099/674-2919 PRODAJEM ZA UGOSTITELJSTVO: štednjak, friteze, kotao, roštilj, hladnjak, pizza pe, gril, toster, radni stol, sudoper, šank, ledomat, perilica, esspreso aparat, mob. 098 921 1929 PRODAJE SE MAHONIJA, pogodna za aranžiranje. Tel. 390-639.

Ovdje je za samo

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJEM GROBNO MJESTO na akovekom groblju za dvije osobe, mob. 095/551-8390 PRODAJU SE DVA KINDERBETA i dva putna sklopiva krevea, mob. 098/632-614 PRODA JEM PLINSKI PL AMENIK za centralno grijanje kue marke CIB-S10, malo korišten, mob. 091/538-4947 PRODAJEM DOBRO OUVANA DJ. KOLICA s nosiljkom, novi madrac s prijenosnim kinderbetom i autosjedalicom – cijena za sve 600 kuna. mob. 099/684-3118 PRODAJEM FRIŽIDER Gorenje star 3g. za 500 kn i skuter koji mijenjam za motornu pilu Shl ili Husqarnu. mob. 091/2711-778 PRODAJEM regal, trosjed, dvosjed, fotelju + stoli (puno drvo hrast), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), tapec. moderni krevet (500kn), srednju škrinju ladiarku (750kn), plou za el. ugrad. štednjak (200kn) i gume 175/65/14 (500kn/4kom). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODA JU SE VRATA unutarnja (2kom) i jedna vanjska, te polusjedea kada, povoljno. mob. 098/9353-666 KUPUJE SE PE na plinsku bocu, mob. 099/5990-11 PRODAJE SE PUMPA za vodovod tip VC 154T sa 3-faznim motorom proizv. Elektrokovina Maribor. mob. 098/167-2469 PRODAJEM DVA ŠTEDNJAKA na lož ulje i rabljene prozore 150x260cm sa roletama, mob. 098/976-5983 ŠTEDNJAK Gorenje samostojei sa 4 el. ploe i penicom, skoro novi, prodajem vrlo povoljno. tel 098/ 212-250 ili 099/ 518-24-84. PRODAJEM MLADI GRAH po cijeni od 15kn/kg, mob. 098/788-959

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Princ je mali šarmantni veseljak roen 13.11.2009. Vrlo je zaigran, dobre naravi i nižeg rasta. Bio bi dobar za obitelj s djecom. Pružite Princu topliji i sretniji dom. Nije za lanac!

Amareta je preslatka mješanka njemakog ovara roena 3.3.2010. Amareta je vrlo pametna i poslušna curica i nadamo se da e brzo nai lijep dom s velikim dvorištem i novog prijatelja za igru, šetnje i druženje. Amareta bi bila jako dobra za obitelj s djecom. Nije za lanac!

Ira je mješanka izuzetno vedre naravi. Voli se igrati i naravno maziti. S povjerenjem prilazi ljudima kako bi je podragali, voli se eškati i nema dugaku dlaku pa nije zahtjevna. Kao i svi ostali psi u azilu, socijalizirana je s drugim psima, voli i djecu. Kastrirana je. Roena je 3.6.2009. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

788


UTORAK 12. listopada 2010.

TV pregled

od 12.10.2010. do 18.10.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Nuklearna opasnost FILM

UTORAK, NOVA TV, 21:40

Chan Ka Kui (Jackie Chan) je policajac koji sudjeluje u operaciji prov meunarodne grupe ĹĄpijuna. Kad jedna od njih Jackson Tsui (Jackson Liu) pobjegne, Chan dobije zadatak da ja uhva. Chan odlazi na put oko svijeta. U ovoj avanturi u Australiji e mu se pridruĹžiti i AnnieTsui (Annie Wu), Jacksonova sestra.

Tko je ovdje lud? FILM

SRIJEDA, HRT 2, 20:00

Crna komedija ceste. Evere Ulysses McGill (G. Clooney), Delmar (T. Blake Nelson) i Pete (J. Turturro) trojica su kaĹžnjenika koji bjeĹže s prisilnoga rada. Cilj im je pobjei ĹĄto dalje od zatvorskih uvara, pronai milijun i dvjesto sua skrivenih dolara i zapoe novi Ĺživot. Putem susreu slikovite osobe poput putujuega prodavaa Biblija Big Dan Teaguea (J. Goodman), neko vrijeme pomaĹžu slavnome pljakaĹĄu banaka ...

Policijska pria 2 FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:00

Unato uspjeĹĄnom hvatanju kriminalaca, zbog svog neuobiajenog pristupa poslu, policajac Chan Ka Kui (Jackie Chan) degradiran je u prometnog policajca. No kada ovjek kojeg je Chan zatvorio iza reĹĄetaka izlazi na slobodu, njegov Ĺživot se pretvara u nonu moru. Dok kriminalni ĹĄef maltretira Chana i njegovu djevojku, policija razmatra da ga vrati na duĹžnost, jer im treba pomo u borbi protiv bombaĹĄa koji pokuĹĄavaju iznuditi deset milijuna dolara.

Golfbrejker FILM

PETAK, RTL, 23:15

Golferi uvajte se, jer palica je sada u rukama Adama Sandlera! Happy Gilmore (Adam Sandler) ni po emu nije p mladia kojeg bi svaka majka poĹželjela za zeta. Ovaj neotesanac ima samo jedan veliki san, posta profesionalni hokejaĹĄ. No injenica da je apsolutni antalent na ledu i nikako ne moĹže svlada klizaku tehniku, ini taj san dalekim od stvarnos...

Stepfordske supruge FILM

SUBOTA, RTL, 21:50

Pravo savrĹĄenstvo leĹži upravo u nesavrĹĄenos, netko je izgleda zaboravio rei tajanstvenim stanovnicima Stepforda, u kojem e Nicole Kidman bi primorana otkri briĹžno skrivanu tajnu, Ĺželi li osta svoja. Joanna Eberhart (Nicole Kidman) vrhunska je i iznimno uspjeĹĄna televizijska producenca, upravo pred osvajanjem joĹĄ jednog Emmyja, no odjednom je neoekivano otpuĹĄtena, zbog ega doĹživi i Ĺživani slom...

Dobro doĹĄli u dĹžunglu FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 21:05

05.55 Najava programa 06.00 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom 09.09 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Overland 4: Od Portugala do Kine: Kazahstan-UzbekistanTurkmenistan, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis Faceli 1 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna sluŞba, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Meu nama: Kontroverze u povijes danaťnjih velesila 15.00 Luda kua, hum. serija 15.40 Znanstvena peca 16.15 Hrvatska uŞivo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uŞivo 17.40 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.35 Odmori se, zasluŞio si, TV serija 19.15 Dnevnik prirodne plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Hebrang, dok. serija 21.10 DrŞava, selo, grad 22.25 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture

Kako bi rijeĹĄio dug prema mafijaĹĄu Billyju Walkeru (William Lucking), Beck (Dwayne Johnson), bivĹĄi ugostitelj mora otii u Brazil te pronai Billyjeva neodgovornog sina Travisa (Seann William Scott). Beck mora postati strunjaka za pronalaĹženje nestalih ljudi, a u Amazoni mu to nikako nee biti lak posao. Travis je otiĹĄao u Brazil te u njegovoj Ĺželji da postane uspjeĹĄan arheolog bacio se u potragu za drevnim zlatnim idolom po imenu Gato del Diablo...

23.10 00.00 00.45 01.30 02.15 03.00 03.15 04.00 04.40 05.10

Lica nacije Galacca, serija (R) Hitna sluĹžba, serija (R) 24, serija (12) (R) Bez traga, serija (12) (R) Skica za portret Debbie Travis Faceli 1 (R) 8. kat, talk-show Znanstvena peca (R) Lica nacije (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Danica Crtani lm Dvorac igraaka, serija za djecu Školski program: Navrh jezika Kratki spoj Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Globalno sijelo Prizma, mulnacionalni magazin U istom loncu, kulinarski show Euromagazin Proces Galacca, serija Školski program 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom Nogomet (U-21): Hrvatska Španjolska, emisija Nogomet (U-21): Hrvatska Španjolska, prijenos Nogomet (U-21): Hrvatska Španjolska, emisija Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Kazahstan-UzbekistanTurkemenistan, dok. serija (R) Hit dana Nogomet, prijateljska utakmica: Hrvatska - Norveťka, emisija Nogomet, prijateljska utakmica: Hrvatska - Norveťka, prijenos Nogomet, prijateljska utakmica: Hrvatska - Norveťka, emisija 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Bez traga, serija (12) Retrovizor: DrŞavnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaŞa 4, serija (12) Kraj programa

12.00 12.35 13.05 13.30 14.15 15.10 15.45 15.50 17.50 18.30 19.00 19.45 20.00 20.05 22.05 22.30 23.15 23.25 00.10 00.35 01.25 02.10

SPORT - IZDVAJAMO

06.35 Nestala, telenovela 07.20 Mi y, animirana serija 07.40 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 08.35 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 09.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 11.05 Bibin svijet, hum. serija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 12.55 Los Victorinos, telenovela 13.45 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.25 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) 16.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no, dramska serija (dvije epizode) 21.30 Jezikova juha, reality show 22.35 Ljubav Jessice Stein, igrani lm, komedija 00.25 Vijes, informavna emisija 00.35 Alien prov Predatora, igrani lm, akcijski horor (12) 02.10 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.10 SavrĹĄeno oruĹžje, znanstvenofantasna serija (R)

05:20 06:15 07:10 07:20 07:35 08:00 08:15 08:25 10:25 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:40 23:30 23:45 01:35 02:05 02:35 04:05 05:05

Hitni sluaj, serija NaĹĄa mala klinika, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Nuklearna opasnost, igrani lm Veernje vijes Do smr i natrag, igrani lm (12) Seks i grad, serija Brane vode, serija Rehabilitacija, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

EMISIJA HRT 2

08.50

Ĺ kolski program DOK.SERIJA HRT 1

Rukomet, LP: CO Zagreb - Ciudad Real

Nogomet, prijateljska utakmica: Hrv – Nor

SPORT Subota, 7.10., HRT 2, 17.25

SPORT Utorak, 12.10., HRT 2, 20.05

ZVJEZDANI KUTAK Z

Matt Damon Petak, HRT 1, 20:10 sati

Odrasta u bogatoj obitelji uz starijeg brata. S deset godina, u svojoj ulici upoznaje Bena Aflecka. Ubrzo postaju najbolji prijatelji, ali i poslovni suradnici. Instant zvjezdanim statusom potvrdio je stari ameriki san o uspjehu. Kao koscenarist “Dobrog Willa Huntingaâ€? dobiva Oscara koji mu otvara vrata holivudske tvornice snova. 2005. godinu zapoinje tandemom s Heathom Ledgerom u fantastinoj avanturi “Braa Grimmâ€? te nastavlja s Georgeom Clooneyjem u trileru “Syrianaâ€?. Izgleda da mu odgovara raditi s velikim ilmskim zvjezdama pa tako prihvaa i ulogu u Scorseseovim ‘Pokojnima’. U ilmu su uz njega glumili Jack Nicholson, Leonardo DiCaprio i Mark Wahlberg te je ostvario veliki uspjeh i osvojio etiri Oskara (reĹžija, scenarij, najbolji ilm i montaĹža). Poznate su njegove ljubavne veze s Winonom Rider i Minnie Driver, a 2007. asopis “Peopleâ€? proglasio ga je najseksipilnijim Ĺživim muĹĄkarcem. Njegovo ime nalazi se i na vrhu liste najproitabilnijih holivudskih zvijezda, tj. onih iji ilmovi najviĹĄe zarauju na kino blagajnama.

20:10

SERIJA RTL

03:10

Hebrang

SavrĹĄeno oruĹžje

Tijekom 1943. Andrija Hebrang sudjelovao je u osnivanju i radu Zemaljskoga anfaĹĄiskoga vijea narodnoga osloboenja Hrvatske. U ZAVNOH su bili ukljueni i nekomuniski domoljubi koji su u zajedniĹĄtvu s komunisma radili na stvaranju parzanske Federalne DrĹžave Hrvatske nasuprot projektu stvaranja jugoslavenske nacije. U Deklaraciji o osnovnim pravima naroda i graana demokratske Hrvatske ZAVNOH je priznao privatno vlasniĹĄtvo, slobodu vjeroispovijes i polikih stranaka...

Znanstveno-fantasna serija, 2007. Uloge: Michelle Ryan, Miguel Ferrer, Molly Price, Lucy Hale, Isaiah Washington, Will Yun Lee, Mae Whitman, Chris Bowers, Mark Sheppard. Jaimena nova misija zahtjeva od nje da se, pretvarajui se da je Britanka na studentskoj razmjeni, upiĹĄe na fakultet Stanwick, kako bi istraĹžila djelovanje profesora Howarda Samuelsa, za kojega sa sumnja da izrauje nezakonite usatke za mozak. Meum, Jaime se svidi profesorov asistent Tom Hasngs, koji je takoer osumnjien.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

08:43 08:45 09:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Meimurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Iz opine NedeliĹĄe 21:05 Igrani lm 22:30 Okolo k(r)ole 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Meimurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA ZASTUPNIKI KLUB IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI PRIE ZA LAKU NO VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA, kontakt emisija GLAZBENI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

23.30 21.30

Jezikova juha

EMISIJA NOVA TV

18:20

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.20 TV prodaja 09.50 Na Lepťe 10.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 11.05 NLP, Razvedrilna oddaja 14.10 Bleťica, oddaja o Modi 14.40 Prisluhnimo Tiťini 15.10 Studio City 16.35 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.00 Mostovi - Hidak: Kanape KanapÊ 17.35 Reke in Življenje: Jangce, Angleťka Dokumentarna Serija, 1/6 18.30 Podjetniki, Mi Smo Face! 18.50 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Dvorec Murska Sobota, Dokumentarna Serija 20.00 Talin: nogomet, Kvalikacije za Evropsko Prvenstvo 2012: Estonija - Slovenija, prenos 22.45 Dediťina Evrope: Mrtva Kraljica, Francoski Zgodovinsko-Biografski lm 00.30 Malomarnost, Ameriťki lm, ponovitev 02.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Iskrice u oima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Provjereno 222.05 Dr. House, serija 23.00 24 UR 23.20 Psych, serija 0.15 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœberieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameriki lm 22.45 Lijenikov dnevnik, serija 23.35 Noni program


SRIJEDA 13. listopada 2010.

06.00 Najava programa 06.05 Meu nama: Kontroverze u povijes dananjih velesila (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Overland 4: Od Portugala do Kine: Turkeminstan i Uzbekistan, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna sluĹžba, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Rije i Ĺživot, religijski program 15.00 Luda kua, hum. serija 15.40 Alpe-Dunav-Jadran 16.15 Hrvatska uĹživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uĹživo 17.30 8. kat, talk-show 18.10 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.25 Odmori se, zasluĹžio si; TV serija 19.08 Dnevnik prirodne plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Spe u gosma, TV serija 20.50 Hrvatska kinoteka: Ljubavna pisma s predumiĹĄljajem 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme

ETVRTAK 14. listopada 2010.

23.00 23.10 00.00 00.45 01.30 02.15 03.00

Vijes iz kulture Drugi format CSI: Las Vegas, serija (12) (R) Galacca, serija (R) Hitna sluĹžba, serija (R) 24, serija (12) (R) Prekid programa radi redovnog odrĹžavanja ureaja 04.50 8. kat, talk-show (R) 05.30 Indeks, emisija o ĹĄkolstvu (R)

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 13.30 14.15 15.00 16.25 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 21.50 22.35 23.20 23.30 23.50 00.15 01.05 01.50

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Ninin kutak EBU drama Dvorac igraaka, serija za djecu Školski program: EBU dokumentarac za mlade Ta polikå Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Reprizni program - domai Galacca, serija Školski program Picking Up & Dropping O , kanadski lm Cocco Bill, crtani lm Veronica Mars, serija za mlade Moja Şena i djeca, hum. serija e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Turkmenistan i Uzbekistan, dok. serija (R) Hit dana Tko je ovdje lud, ameriki lm (R) CSI: Las Vegas, serija (12) 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Nove avanture stare Chrisne, hum. serija Retrovizor: DrŞavnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) Kraj programa

09.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 11.10 Bibin svijet, hum. serija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 12.55 Los Victorinos, telenovela 13.45 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.25 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) 16.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no, dramska serija (dvije epizode) 21.30 Kos, krimi serija (12) 22.30 Put osvete, krimi serija 23.20 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 00.20 Vijes, informavna emisija 00.30 Ljubav Jessie Stein, igrani lm, komedija (R) 02.15 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.15 Najgori neprijatelj, krimi serija (12) (R) 03.55 Zaboravljeni sluaj, krimi serija (R)

05:20 06:15 07:10 07:20 07:35 08:00 08:15 08:25 10:25 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:45 22:15 23:20 23:35 01:20 01:50 02:20 03:50 04:50

06.30 Nestala, telenovela 07.20 Mi y, animirana serija 07.35 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija

Hitni sluaj, serija NaĹĄa mala klinika, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo Roary, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Periferija city, serija Veernje vijes Nuklearna opasnost, igrani lm Seks i grad, serija Brane vode, serija Rehabilitacija, igrani lm (15) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

EMISIJA HRT 1

06.00 Najava programa 06.05 Rije i Ĺživot, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Overland 4: Od Portugala do Kine: TadĹžikistan-Kirgistan, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Hitna sluĹžba, serija 14.05 Vijes s prijevodom za gluhe 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Luda kua, hum. serija 15.40 BoĹžo Milanovi - tragovi jedne vizije, dok. lm 16.15 Hrvatska uĹživo 17.00 Vijes 17.15 Hrvatska uĹživo 17.40 8. kat, talk-show 18.20 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.35 Odmori se, zasluĹžio si, TV serija 19.15 Dnevnik prirodne plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.15 1 prov 100, kviz 21.15 Otvoreno 22.00 Pola ure kulture 22.30 Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.03 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture

23.15 Na rubu znanos: Zemljovidi drevnih kraljeva mora Galacca, serija (R) Hitna sluĹžba, serija (R) 24, serija (12) (R) Oprah show (R) Fotogra ja u Hrvatskoj Znanstvene vijes (R) Na rubu znanos: Zemljovidi drevnih kraljeva mora (R) 04.20 BoĹžo Milanovi - tragovi jedne vizije, dok. lm (R) 04.50 Pola ure kulture (R) 05.20 8. kat, talk-show (R) 00.05 00.50 01.35 02.20 03.05 03.20 03.30

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.55 18.20 18.30 19.00 19.45 20.00 20.50 23.05 23.50 00.00 00.20 00.45 01.35 02.20

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Crtani lm arobna ploa - engleski Dvorac igraaka, serija za djecu Školski program: Kokice Abeceda EU Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Reprizni program - domai Galacca, serija Školski program A er Amy, ameriki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja Şena i djeca, hum. serija Mijenjam svijet Znanstvene vijes Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: TadŞikistan-Kirstan, dok. serija (R) Hit dana udesni planet, dok. serija Apollo, ameriki lm (12) 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Zovem se Earl, hum. serija (12) Retrovizor: DrŞavnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) Kraj programa

06.40 Nestala, telenovela 07.25 Mi y, animirana serija 07.40 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 08.35 RTL ritam zona - Top 40

15.40

20.50

Ljubavna pisma s predumiťljajem Ljubavna drama. Sveuiliťni profesor, muzikolog, Ivan Kosor (Z. Vitez) zaljubi se u Melitu (I. Alorova), suprugu ekonomista Željka Gajskog (K. Šari) pored kojeg leŞi u bolnici. Melita svakodnevno posjeuje supruga, a Kosor se zaljubljuje u Melitu te joj poinje pisati anonimna ljubavna pisma. Pisma u Meliti pobuuju zanimanje za nepoznatog oboŞavatelja. Ljubavna pria s krimim zapletom podsjea na Cyrana de Bergeraca.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:05 22:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Iz opine NedeliĹĄe, ponavljanje Jukebox Meimurje danas VOA Hrana i vino Povealo Igrani lm Trzalica Meimurje danas Erotski program Videostranice

SERIJA RTL

22.30

SERIJA NOVA TV

20.05

SERIJA RTL

Najbolje godine

Kuanice

Da vrati goste, uka (Velimir okljat) tjera SaĹĄku (Mirta Zeevi) da konobari u seksi krpicama. DraĹžen (Robert jozinovi) se zbog toga posvaa sa ukom, a SaĹĄka daje otkaz. Zlata (Jasna Odorii) potajno vidi da ju Lale (Ljubomir KerekeĹĄ) sprema zaprositi, pa ga izbjegava. Violeta (Mira Furlan) svugdje prati Andriju (DuĹĄko Valenti) i upija svaku njegovu rije. Andrija se naljuti na Marka (Karlo Ferenak) koji odbije biti ministrant na Srekovom sprovodu...

Dok Lynette doznaje istinu o svojoj buduoj snahi, Irini, Gaby, u najboljoj mjeri, odlui pomoi Bobu i Leeju, ne razmiĹĄljajui o moguim posljedicama, a Bree je sve viĹĄe uvjerena da Sam ima skrivene namjere. U isto vrijeme, kreavna Susan pomaĹže Mikeu oko nancija, a Danny po prvi put upoznaje Patricka Logana. Sve Ĺžene iz Wisteria Lanea pucaju od zavisti zbog Breeine nove kuharice...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI TV ORDINACIJA, kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:40 22:45 23:00 00:50 01:20 01:50 03:40 04:20 05:20

20.00

21.30

Student je pronaen mrtav na drobiliĹĄtu automobila pa detektivi Crews i Reese posjete njegovu zarunicu. Otkriju da je mladi bio upleten u online vezu u troje, u kojoj su idente ukljuenih skriveni. U meuvremenu, Crews nastavlja svoju potragu za Jackom Reesom i traĹži eri policajca s fotograje, koja mu je najnoviji trag. krimi serija, 2008. IzvrĹĄni producen: Rand Ravich, Far Shariat, David Semel, Daniel Sackheim. Uloge: Damian Lewis, Sarah Shahi, Brent Sexton, Adam Arkin, Brooke Langton, Donal Logue, Robin Weigert.

23.20

Zaboravljeni sluaj

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

07:35 08:00 08:15 08:25 10:25 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05

Hitni sluaj, serija Naťa mala klinika, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno druťtvo, crtana serija Roary, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Provjereno, informavni magazin Veernje vijes Policijska pria 2, igrani lm Seks i grad, serija Vjerovali ili ne, serija Život, igrani lm (12) Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 2

Put osvete SERIJA RTL

05:20 06:15 07:10 07:20

udesni planet

Alpe-Dunav-Jadran HRV.FILM HRT 1

strani, glazbena emisija 09.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 11.05 Bibin svijet, hum. serija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 12.55 Los Victorinos, telenovela 13.45 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.25 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) 16.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no, dramska serija (dvije epizode) 21.30 Kuanice, dramska serija (dvije epizode) 23.20 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show (R) 01.05 Vijes, informavna emisija 01.15 Kos, krimi serija (12) (R) 02.10 Astro show, emisija uĹživo (18) 03.10 Put osvete, krimi serija (R) 03.55 Dijete revolucije, igrani lm, znanstveno-fantasni (R)

22.15

Periferija City

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 12.10 TV prodaja 12.40 Hri-Bar 13.40 Knjiga Mene Briga - Posy Simmonds: Gemma Bovery 14.00 Glasbeni Veer: Imago Sloveniae Podoba Slovenije: Moťki Komorni Zbor Iz Bolgarije: Folklorna Glasba, Posnetek Iz Cerkve Sv. Ruperta v Šentrupertu 15.10 rno Beli asi 15.30 Slovenci Po Svetu: 2. Konferenca Slovenskih Glasbenikov Iz Sveta in Slovenije, oddaja TV Maribor 16.00 Mostovi - Hidak 16.30 Modrost Oblakov, Nemťki lm 18.10 Evropa Veraj, Danes, Jutri, Dokumentarna oddaja 19.00 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Dvorec Zaprice, Kamnik, Dokumentarna Serija 20.00 Jose Carreras in Simfoniki Rtv Slovenija, Posnetek Koncerta s Stadiona StoŞice 21.30 Kralji Ulice, Dokumentarni Feljton 22.00 Ajshil: Oresteja Prinaťalke Pitnih Darov, Tv Priredba Predstave Sng Drama Ljubljana 23.20 Slovenska Jazz Scena: Traja Brizani Project, Peter Erskine in Big Band Rtv Slovenija, ponovitev 00.00 Obiralka eťenj, Nemťki lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal 01.35 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Iskrice u oima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Glavni u kui, lm 22.40 24 UR 23.00 Psych, serija 23.55 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Povealo, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas VOA Hrana i vino VjeĹžbanje demokracije Meimurje danas VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Meimurje danas Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO, kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.10

Veera za 5

EMISIJA NOVA TV

21.40

Provjereno

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 13.45 TV prodaja 14.15 Globus 14.45 Slovenska Jazz Scena: Traja Brizani Project, Peter Erskine in Big Band Rtv Slovenija 15.55 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.25 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.55 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... - VendÊgem ... 17.25 To Bo Moj Poklic: Izvajalec SuhomontaŞne Gradnje, 2. Del, IzobraŞevalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 z Glavo Na Zabavo: Panda, Mladinska oddaja 18.50 Peta Hiťa Na Levi: Nizki Rauni, Dobri Prijatelji, DruŞinska Humorisna nanizanka, 7.epizoda 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Rajhenburg, Brestanica, Dokumentarna Serija 20.00 Nasad Limon, Izraelsko-Nemťko-Francoski lm 21.40 Prijateljske Zdrahe, Angleťka nadaljevanka 22.35 Dnevnik Ane Frank, Angleťki lm, ponovitev 00.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Iskrice u oima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 Ekipa za oevid, serija 21.55 Kos, serija 22.50 24 UR 23.10 Psych, serija 1.05 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 15. listopada 2010.

06.00 06.05 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.30 17.55 18.20 18.35 19.15 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 4: Od Portugala do Kine: Kirgistan-Kina, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna služba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Drugo mišljenje Luda kua, hum. serija Pojanske bodulice, emisija puke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo Proces Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zaslužio si, TV serija Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Bourneov identet, ameriki lm Tako lako, emisija pod pokroviteljstvom

22.10 22.35 22.38 22.40 22.50 23.45 01.45 03.15 04.00 04.45 05.10

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 13.30 14.15 15.00 16.45 17.30 17.50 18.30 19.00 19.45 20.00 21.30 23.00 00.30 00.40 01.25

SUBOTA 16. listopada 2010. Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk-show Filmski maraton: Silent Hill, kanadsko-francuski lm (18) (R) Filmski maraton: Ti i ja i svi koje znamo, amerikobritanski lm (R) Galacca, serija (R) Pravi igrai, serija (15) (R) Proces (R) Pe dan, talk-show (R)

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Crtani lm Tajni dnevnik patke Malde Dvorac igraaka, serija za djecu Školski program: Puni krug Glazbeceda Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Reprizni program - domai Galacca, serija Školski program Tempted, ameriki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja žena i djeca, hum. serija Briljanteen Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Kirgistan-Kina, dok. serija (R) Hit dana Filmovi naših susjeda: Nataša, srpski lm Zlatna igla, prijenos Nijemi svjedok, mini-serija (12) Dnevnik prirodne plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Pravi igrai, serija (15) Kraj programa

07.35 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 09.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 11.05 Bibin svijet, hum. serija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 12.55 Los Victorinos, telenovela 13.45 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.25 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) 16.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no, dramska serija (dvije epizode) 21.30 Instruktor, hum. serija 22.10 Sluajni turist, putopisni show 23.15 Gool rejker, igrani lm, komedija 00.55 Vijes, informavna emisija 01.05 Zastrašivai, igrani lm, horor-komedija (12) (R) 03.00 Astro show, emisija uživo (18)

08.00 08.10

09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 10.45 11.25 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20

05:20 06:15 07:10 07:20 07:35 08:00 08:15 08:25 10:25 12:25 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:45 23:25 01:05 02:50 04:35 06:05

06.35 Nestala, telenovela 07.20 Mi y, animirana serija

06.05 06.10 06.50 07.05 07.30

Hitni sluaj, serija Naša mala klinika, serija Bumba, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Mini kviz ep. 1 Mini kviz ep. 2 Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Provjereno, informavni magazin Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, seirja IN magazin Dnevnik Nove TV Supertalent, show Glup i gluplji 2, igrani lm Akcijska zvijezda, igrani lm (15) Policijska pria 2, igrani lm Život, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

EMISIJA HRT 1

14.05 14.40 14.55 15.25 16.20 16.55 17.00 17.05 18.10 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.55 22.45 23.00 23.10 00.50

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Kad uješ trubu,  uzmi sombrero - emisija puke i predajne kulture Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Podržite svog lokalnog šerifa, ameriki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji (R) Opera box Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Skica za portret Eko zona Život: Sisavci, dok. serija Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Reporteri: Ukradene mladenke U istom loncu, kulinarski show Potrošaki kod LOTO 7/39 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Kako je poeo rat na mom otoku, hrvatski lm Momci s Madisona, serija (12) Vijes Vijes iz kulture Teška meta, ameriki lm (15) Filmski maraton: Teeth, ameriki lm

02.20 Filmski maraton: Kua straha, ameriki lm (R) 03.50 Skica za portret (R) 04.10 Eko zona (R) 04.40 Potrošaki kod (R) 05.10 U istom loncu, kulinarski show (R)

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske Najava programa Trolovi, crtana serija Cijele note, serija za djecu Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.40 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.05 Ni da ni ne 11.00 Dvostruka nevolja, ameriki lm za djecu (R) 12.30 Briljanteen (R) 13.10 Tako mali, a ve kum grki lm 14.40 Strani igrani lm 16.35 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 17.10 Rukomet, LP - emisija 17.25 Rukomet, LP: CO Zagreb Ciudad Real, prijenos 19.00 Rukomet, LP - emisija 19.20 Garaža 20.00 HNL - utakmica 21.55 HNL - emisija 22.45 Sinovi anarhije, serija (12) 23.30 Sinovi anarhije, serija (12) 00.15 Vrijeme je za jazz: Upper Austrian Jazz Orchestra i Michael Gibbs: Swing & all that jazz! (1. dio) 01.10 Kraj programa 07.55 08.00 08.25 08.50

07.05 Mi y, crtana serija 07.45 YooHoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.15 Bakugan, crtana serija 08.40 Crvene kapice, crtana serija 09.05 Sinovi i keri, hum. serija 09.35 Bibin svijet, hum. serija 10.25 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.20 Sluajni turist, putopisni show (R) 12.25 Antwone Fisher, igrani lm, drama 14.30 Od Jusna za Kelly, igrani lm, komedija

17.15

23.00

FILM NOVA TV

Akcijska zvijezda

U automobilskoj nesrei izgori nedavno osloboena Anna Holland. Prije eri godine Anna je navela svog deka Michaela Dragea da brutalno ubije Paulu Colebrook. Za vrijeme suenja Nikki je dokazala da Anna nije sudjelovala u zloinu zbog ega je osuena na samo eri godine zatvora, a Drage doživotno. Sada sve upuuje na osvetu jer je Anna prije nesree zaklana. Još jedan duh iz Nikkine prošlos pokaže se kao dobrodošli saveznik – detekv Dan Jennings. Budui da je Anna bila u sigurnoj kui i imala policijsku zaštu, netko je dobro znao kako doi do nje...

Joey Scalini (Tony Schiena) jedan je od najveih holivudskih akcijskih zvijezda i neporaženi svjetski prvak borilakih vještina punog kontakta. Kad ga njegov dugogodišnji kum i londonski mafijaš Dragos Molnar (Vinnie Jones) pozove da bude sudac na svjetskom natjecanju ljepote, Joey se zaljubi u najljepšu natjecateljicu Tatianu (Lisa McAllister). Potpuno je svjestan Dragosova pravila da su najljepše etiri djevojke uvijek zabranjene za sve. Kad ga pronau s Tatianom i novopeenom miss, Dragos naredi da se sva vrata zatvore i da se pozornica nonog kluba pretvori u borilaki ring u kojem e se Joey boriti do smrti.

12:00VIDEOSTRANICE 16:02Yoga&Pilates 16:30Hrana i vino 17:00Vijes

17:10Vježbanje demokracije, ponavljanje 18:10TV Jukebox 19:00Meimurje danas 19:20VOA 19:30Ritam tjedna 20:35Fio – show,uživo 23:00Meimurje danas 23:20Erotski program 01:20VIDEOSTRANICE

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM RTL

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozaina emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KONTROVERZE by Drago Pleko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI, glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17.50

Zvijezde ekstra: Michael Jackson - gdje je novac? SERIJA RTL

20.00

1001 no

FILM NOVA TV

20.10

Kako je poeo rat na mom otoku

23.25

Nijemi svjedok

06:15 Preusmjereni letovi, igrani lm 07:45 Brane vode, serija 08:15 Dora istražuje 08:40 Timmy Time, crtana serija 08:55 Winx, crtana serija 09:20 Chuggington, serija 09:35 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:00 Kinder surprise memori kviz 10:20 Televizijska posla, serija 10:50 Frikovi, serije 11:50 Smallville, serija 12:50 Zbogom, bivši, serija 13:50 Preusmjereni letovi, igrani lm 15:35 Vojniine, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Vojniine, igrani lm nastavak 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Elitna ekipa, igrani lm 22:00 Najbolji od najboljih: Bez povratka, igrani lm (12) 22:30 Vitalij Kliko vs. Shannon Briggs, prijenos (12) 00:00 Najbolji od najboljih: Bez povratka, igrani lm (12) nastavak 01:20 Put milos, igrani lm (15) 03:05 Ezo TV, tarot show (18) 04:35 Najbolji od najboljih: Bez povratka, igrani lm (12) 06:10 Brane vode, serija 06:35 Frikovi, serija 07:25 Kraj programa

FILM HRT 1

Hrvatska uživo SERIJA HRT 2

16.05 Totalno ludi, igrani lm, komedija 17.50 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson: Gdje je novac?, zabavna emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 19.10 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Kraljevi i ja 2: Kraljevsko vjenanje, igrani lm, romana komedija 21.50 Stepfordske supruge, igrani lm, komedija 23.30 Otrovna Ivy: Novo zavoenje, igrani lm, triler (15) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Sanjala sam pravu ljubav, igrani lm, ljubavna drama

21.45

Glup i gluplji 2

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.15 TV prodaja 10.45 Glasnik, oddaja TV Maribor 11.10 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.40 rno Beli asi 12.25 Šport Špas, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 12.55 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 13.40 Evropa Pleše - Andrej Rozman Roza, Simfoniki Rtv Slovenija, David De Villiers 14.50 Mao: Kitajska Pravljica, Francoska Dokumentarna Serija 15.50 Osmi Dan 16.20 Circom Regional, oddaja TV Maribor 16.50 Primorski Mozaik 17.20 Mostovi - Hidak 17.55 Na Lepše 18.20 Legende Velikega in Malega Ekrana: Muzejska Zbirka Rtv 19.20 Kako Živijo Slovenski Gradovi: Grad Jablje, Dokumentarna Serija 20.00 Praznovanja: Mehika, Angleška Dokumentarna Serija, 3., Zadnji Del 20.55 Nujni Primeri, Avstrijska nadaljevanka 21.40 Nepriakovan Obrat, Francosko-Ameriški lm 23.40 En Dan, Švicarski Koprodukcijski lm, ponovitev 01.20 Branilke Zakona, Ameriška nadaljevanka, ponovitev 02.05 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Iskrice u oima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Big Brother 21.00 XxX: U pripravnos, lm 22.35 24 UR 22.55 Bijeg iz Absoloma, lm 1.30 Šest modela, serija 2.05 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameriki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 Noni program

Na samom vrhuncu slave bivši kralj popa, Michael Jackson, vrijedio je milijune dolara. Meutim, u posljednjih nekoliko godina svog života problemi s novcem su isplivali na površinu, a procjenitelji su izraunali da je Jacko živio kao milijarder, a zaraivao kao milijunaš, te da je dužan izmeu 300 i 500 milijuna dolara. Meum, tjedan dana nakon Jacksonove smr, prodaja njegovih albuma i digitalnih pjesama srušila je sve rekorde...

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:10 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 21:35 22:20 23:00 23:15 00:15 01:15

Danas na programu Djeja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Obzori Auto-moto nauca VIDEOSTRANICE Danas pogledajte... Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Koncert Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Vinoteka Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

FILM NOVA TV

13.50

Preusmjereni letovi Kada teroristi napadnu Svjetski trgovinski centar u New Yorku 11. rujna 2001.godine svi letovi za Sjevernu Ameriku se moraju nasilno spus. Avionima na putu prema New Yorku zapovijedano je da promijene svoj smjer leta prema gradiu Gander u Kanadi. ak 38 aviona tada mora prisilno sletje u miran i malen gradi. Gander je grad od devet sua stanovnika, a tog e dana bi prisiljen primi sedam sua putnika dok je ameriki zrani prostor zatvoren...

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:35 15:45 16:00 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA GLAZBENI PROGRAM KUTIONICA djeja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NONA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.45

Žuta minuta

SPORT NOVA TV

22.30

Vitalij Kliko vs. Shannon Briggs

06.30 Zabavni Infokanal 08.10 TV prodaja 08.40 Skozi as 08.50 Pogledi Slovenije 10.10 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 10.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 11.00 Primorski Mozaik 11.30 Ciciban Poje in Pleše, oddaja TV Maribor, 2. Del 12.50 Praznovanja: Mehika, Angleška Dokumentarna Serija, 3., Zadnji Del 13.40 Veronika in Friderik, Dokumentarna oddaja 14.35 Zgodovina Slovenskega Letalstva, 1. Del 15.30 rokometni Magazin Lige Prvakov 16.00 Lassie, AmeriškoFrancosko-Irski lm, ponovitev 17.40 Ljubljana: rokomet, Tekma Lige Prvakinj: Krim - Zvezda, prenos 20.00 nogomet, Tekma Prve Lige: Maribor - Olimpija, prenos 22.15 Blešica, oddaja o Modi 22.45 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope, ponovitev 23.15 Vrnitev v New York, Ameriški lm, ponovitev 00.50 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.35 Provjereno 11.30 Dok. serija 12.30 Promatra, lm 14.15 Poirot, serija 15.20 Umorstva u Midsomeru: Ubojstvo na terenu za golf, lm 17.20 Supermodel Slovenije 18.55 24 UR 20.00 Big Brother 21.00 Ne reci ni rije, lm 22.50 Grad grijeha, lm 1.40 24 UR 2.40 Nona panorama 5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameriki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 17. listopada 2010.

05.50 05.55 06.25 06.55 07.10 ------------------------------------------08.00 08.05 09.00 09.40 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.25 13.15 13.20 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.00 17.40 18.45 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.05 22.30 23.05

Najava programa Duhovni izazovi (R) Euromagazin (R) TV kalendar Mala TV: TV vr Ninin kutak Danica: Danica i klokan Tajni dnevnik patke Malde: Ĺ krtost (R) Profesor Baltazar Bembove prie: Zebra Vijes Prijatelji, zabavni show za djecu Nora Fora, TV igra za djecu TV kalendar Vijes iz kulture Vijes Vrijeme danas A.Chrise: Poirot, serija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Mali savje za poljoprivrednike, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje 100% hrvatsko, emisija pod pokroviteljstvom Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Sharpeov zadatak, miniserija Pjesma svjetlu, dok. lm Lijepom naĹĄom: Suboca Globalno sijelo LOTO 6/45 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme 1 prov 100, kviz Buick riviera, hrvatski lm (12) Paralele Vijes

PONEDJELJAK 18. listopada 2010.

23.20 Vijes iz kulture 23.30 La pete prairie aux bouleaux, francuki lm 01.00 Domai dok. lm 01.40 Lijepom naĹĄom: Suboca (R) 02.40 Skica za portret 02.50 GaraĹža 03.20 Posebni dodaci (R) 03.50 Paralele (R) 04.20 Globalno sijelo (R) 04.50 Plodovi zemlje

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 07.45 Najava programa 07.50 Simfonijski orkestar pod ravnanjem Aleksandra Markvia 08.50 Zlatna kinoteka: Uiteljev miljenik, ameriki lm 10.48 Biblija 10.58 KriĹžiĹĄe: Misa, prijenos 12.05 More Than Meets the Eye: Te Joan Brock Story, kanadski lm 13.55 I.Ĺ vii: TamburaĹĄi 15.00 Olimp - sportska emisija 15.20 Rukomet, LP (Ĺ˝): Gyor Podravka, prijenos 16.55 KoĹĄarka, NLB liga: Zagreb Zadar, prijenos 18.45 Olimp - sportska emisija -------- Magazin LP 19.30 GaraĹža 20.05 Osvaja DĹžingis Kan, ameriki lm 21.55 Posebni dodaci, emisija o lmu 22.25 Filmski buk: Ratnici podzemlja, ameriki lm 00.00 T-Mobile In Music Fesval: Morcheeba, snimka koncerta 01.10 Kraj programa

07.10 Mi y, animirana serija 07.45 Yoohoo i prijatelji, crtana serija (R) 08.20 Bakugan, crtana serija 08.45 Crvene kapice, crtana serija 09.10 Jesen sĹže, Dunjo moja, dramska serija 10.30 Malcolm u sredini, hum.

serija (dvije epizode) 11.25 Jezikova juha, reality show (R) 12.25 Columbo: Na tajnom zadatku, krimi serija 14.10 Od Jusna za Kelly, igrani lm, komedija 15.45 Kraljevi i ja 2: Kraljevsko vjenanje, igrani lm, romana komedija (R) 17.30 Discovery: PreĹživje divljinu - Jug Amerike, dok. lm 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Hrvatski top model by Vanja Rupena, reality show 21.45 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.30 No nad Manhaanom, igrani lm, krimi drama 01.35 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.35 Stepfordske supruge, igrani lm, komedija

07:35 08:05 08:30 08:45 09:10 09:25 09:50 10:05 10:35 11:05 11:35 13:35 15:35 17:00 17:10 17:30 19:15 20:05 21:05 22:55 00:15 02:10 03:40 04:50

Brza blagajna, serija Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Kinder surprise memori kviz Automov, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, businee magazin Heroji , serija Vojniine, igrani lm Glasine, igrani lm Vijes Nove TV Glasine, igrani lm nastavak Supertalent , show Dnevnik Nove TV Periferija city, serija Dobro doĹĄli u dĹžunglu, igrani lm Red Carpet , showbiz magazin (15) Elitna ekipa, igrani lm U sjeni maa, igrani lm (15) Red Carpet , showbiz magazin (15) Kraj programa

FILM HRT 2

05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.40 16.15 17.00 17.15 17.35 18.20 18.35 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.15 21.20 21.55 22.25 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10

Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Overland 4: Od Portugala do Kine: Xinjiang-Quinghai, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Trea dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar More ljubavi, telenovela Hitna sluŞba, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Normalan Şivot, emisija o obitelji Luda kua, hum. serija Glas domovine Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo 8. kat, talk-show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Odmori se, zasluŞio si, TV serija Dnevnik prirodne plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Lanica, 1. dio Lanica, 2. dio Poslovni klub Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture U potrazi za svem:

BlaĹženstva, dok. serija 00.00 Marna Filjak i Gruzijski komorni orkestar u Samoboru 01.00 Galacca, serija (R) 01.45 Hitna sluĹžba, serija 02.30 24, serija (12) (R) 03.15 Skica za portret 03.30 Glas domovine (R) 04.00 Poslovni klub (R) 04.30 Lanica

06.00 06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 --------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.45 11.15 12.15 13.30 14.15 --------------15.00 16.45 17.30 17.55 18.30 19.00 19.45 20.00 20.45 22.25 23.10 23.20 23.50 00.15 01.05 01.50

TEST Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Krava i pile, crtana serija Žderonja, crtana serija Mala TV Brlog Profesor Baltazar Dvorac igraaka, serija za djecu (R) Školski program: Ton i ton Na glasu Mega Mindy, serija za djecu Beverly Hills, serija Rijeka: More Lijepom naťom: Suboca Reporteri Galacca, serija Školski program: (R) Ton i ton (R) Na glasu Defending Our Kids: The Julie Posey Story, ameriki lm Veronica Mars, serija za mlade Moja Şena i djeca, hum. serija Ritam tjedna, glazbeni magazin Županijska panorama Overland 4: Od Portugala do Kine: Xinjiang-Quinghai, dok. serija (R) Hit dana TV Bingo Show Projekt A, hongkonťki lm 24, serija (12) Dnevnik prirodne plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Kalifornikacija, serija (18) Retrovizor: DrŞavnik novog kova, hum. serija Retrovizor: Plavci, serija (12) Retrovizor: Kineska plaŞa 4, serija (12) Kraj programa

05.10 Nestala, telenovela 05.55 Mi y, animirana serija 06.10 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija

20.05

17.40

FILM RTL

FILM RTL

23.30

23.05

FILM NOVA TV

Kritina toka

S.W.A.T.

Lijepom naĹĄom gostuje u Suboci u Hali sportova gdje na koncertu ‘’Kolo igra, tamburica svira’’ nastupaju: HKC ‘’Bunjevako kolo’’ – Suboca, HKPD ‘’Maja Gubec’’ – Tavankut, KUDH ‘’Bodrog’’ – Baki MonoĹĄtor, HKUD ‘’Vladimir Nazor’’ – Sombor, KPZH â€˜â€™Ĺ okadija’’ – Sonta, MKC ‘’Nepkor’’ – Suboca, KUD ‘’Jedinstvo - Egszeg’’ – Bajmok, klapa ‘’Panon’’ Novi Sad, T.O. Spana Jaramazovia, T.S. ‘’Hajo’’ – Suboca, T.S. ‘’Ravnica’’ – Suboca, T.S. ‘’Klasovi’’ – Suboca, T.S. ‘’Biseri’’ i Ante Crnkovi , T.S. â€˜â€™Ĺ irok ĹĄor’’ – Suboca i Tavankut, Ĺ˝.T.S. ‘’Korona’’...

U gradu u kojem Ĺžive milijuni ljudi, ima li mjesta za jednoga poĹĄtenog ovjeka? Odvjetnik Sean Casey (Andy Garcia) pozvan je u m drĹžavnog tuĹžitelja kako bi pokrenuo postupak protiv ozloglaĹĄenog narko-bossa Jordana Washingtona (Shiek Mahmud-Bey), koji je optuĹžen za ubojstvo dvojice policajaca i ranjavanje treega, Seanova oca Liama (Ian Holm). Publicitet koje suenje dobiva u medijima mogao bi se pozivno odrazi na Seanovu karijeru, ali ini se kako Washingtonov branitelj Sam Vigoda (Richard Dreyfuss) raspolaĹže informacijama...

Amerika mrana vojna tajna se vraa kui. Po zavrĹĄetku hladnog rata, ruska vlada odluila se rijeĹĄi smrtonosnog uzorka biokemijskog oruĹžja tako da ga vra Amerikancima, od kojih su ga ukrali prije nekoliko godina, u jeku sukoba. Amerika je strana odabrala iskusnog kapetana Hendricksa (Dolph Lundgren) kao preuzimatelja uzorka, koji bi u sigurnoj podmornici trebao opasnu poĹĄiljku vra kui. Runski se zadatak, meum, pretvori u mogunost prave kataklizme...

Jim (Collin Farrell) je bivĹĄi lan specijalne jedinice kojeg su degradirali nakon ĹĄto je prilikom jedne pogreĹĄne odluke uprskao rjeĹĄavanje talake krize. Jim dobije novu priliku za dokazivanje kada Dan Harrelson (Samuel L. Jackson), novi zapovjednik jedinice, dobije zadatak da okupi i obui pet najboljih policajaca koji e raditi u specijalnoj jedinici S.W.A.T. Ostali lanovi ekipe su Deacon Deke Kaye (James Todd Smith, poznatiji kao LL Cool J), Chris Sanchez (Michelle Rodriguez) i Michael Boxer (Brian Van Holt).

07:57 Danas na programu 08:00 Djeja TV 12:00 Igrani lm, ponavljanje 13:35 VIDEOSTRANICE 14:00 Trzalica, ponavljanje 15:00 Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:18 Vinoteka 19:00 Kronika tjedna 19:30 Jukebox 20:00 Pjesme koje srce diraju 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

09:58 10:00 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program TV PRODAJA DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV ORDINACIJA, kontakt emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

02:35 03:05 03:30 04:30

20.15

22.30

No nad Manhattanom 20.00

Hrvatski top model by Vanja Rupena

SPORT NOVA TV

07:30 07:45 07:55 08:05 08:30 10:35 12:30 13:15 14:15 16:00 17:00 17:25 18:20 19:15 20:05 21:05 21:50 22:30 23:45 00:00 00:55

Hitni sluaj, serija NaĹĄa mala klinika, serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Roary, crtana serija Peppa, crtana serija Mini kviz, ep. 1 Mini kviz, ep. 2 Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Najbolje godine, serija Dona Barbara, serija Slomljeno srce, serija Vijes Nove TV Slomljeno srce, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Lud, zbunjen, normalan, serija S.W.A.T., igrani lm Veernje vijes S.W.A.T., igrani lm - nastavak DobrodoĹĄli u dĹžunglu, igrani lm Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

Lanica

Lijepom naĹĄom: Subotica

REALITY RTL

05:00 05:55 06:50 07:05 07:20

EMISIJA HRT 1

Osvaja DĹžingis Kan ZABAVNA HRT 1

08.10 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 09.25 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 10.30 Exkluziv, magazin (R) 11.20 1001 no, dramska serija (dvije epizode) (R) 12.50 Cobra 11, krimi serija (R) 13.50 Heroji iz stras, dramska serija 14.35 Aneo i vrag, telenovela 15.25 Klon, telenovela (dvije epizode) 17.10 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 1001 no, dramska serija (dvije epizode) 21.30 Tarzan i izgubljeni grad, igrani lm, pustolovni 23.05 Krina toka, igrani lm, akcijski (prvi dio) (12) 23.50 Vijes, informavna emisija 00.00 Krina toka, igrani lm, akcijski (drugi dio) (12) 01.00 Instruktor, hum. serija (R) 01.35 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.35 Dobrotvor, dramska serija 03.20 No nad Manhaanom, igrani lm, krimi drama (R)

10.35

Magazin Lige prvaka

06.30 Zabavni Infokanal 08.00 TV prodaja 08.30 Skozi as 08.40 Globus, ponovitev 09.15 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, DrŞavno Tekmovanje Otroťkih in Mladinskih Pevskih Zborov 09.50 Letni Koncert Mladinskega Pevskega Zbora Rtvs: Trboveljski Slavek in Avgust Šuligoj, 2. oddaja 10.30 Lopovi in Tatovi - Skrivne Dogodivťine Toma Sawyerja in Hucka Finna, Ameriťki lm 12.00 z Glavo Na Zabavo: Hiťa, Mladinska oddaja 12.25 Rad Igram nogomet 12.55 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 13.25 Turbulenca: za Boljťe Poutje Doma, IzobraŞevalno-Svetovalna oddaja 14.45 Zgodovina Slovenskega Letalstva, 2. Del 15.15 Tea, Mladinski lm 16.40 Zgodbe Krisne Brenkove, Dokumentarni lm 17.30 Slovenci Po Svetu: 2. Konferenca Slovenskih Glasbenikov Iz Sveta in Slovenije, oddaja TV Maribor 18.00 DrŞavno prvenstvo v Motokrosu, ReportaŞa Iz Doline Pod Kalom 18.10 Celje: rokomet, Tekma Lige Prvakov: Celje Pivovarna Laťko - Kiel, prenos 20.10 Reke in Življenje: Amazonka, Angleťka Dokumentarna Serija 21.05 Mala Dorritova, Angleťka nadaljevanka 22.00 Na Utrip Srca: Leonard Bernstein - Razmiťljanja, Angleťki Portretni lm, ponovitev 22.50 Vroi Bronx, Ameriťka nadaljevanka, ponovitev 23.30 arovnika, Ameriťko-Nemťki Koprodukcijski lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.45 Školska koťarkaťka liga 11.50 Dok. serija 12.55 Dnevnik velike make, dok. serija 14.00 Borba sa rakom dojke, lm 15.45 Život nije ťala, serija 16.40 Lizzie bude zvijezda, lm 18.20 Ljubav kroz Şeludac 18.55 24UR 20.00 Big Brother 22.00 Zvijezde na sudu, dok. serija 22.55 Slovo, lm 0.35 Novac, dok. serija 1.35 24UR 2.35 Nona panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladeŞ 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Meimurje danas VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Meimurje danas VOA Auto moto nauc vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Meimurje danas Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄteene osobe PRESSICA talk show TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SHOW RTL

18.55

Exkluziv

HUM.SERIJA NOVA TV

21.05

Lud, zbunjen, normalan

08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.30 TV prodaja 11.00 Sobotno Popoldne 13.10 Ugriznimo Znanost: Prihodnost Oblaenja, oddaja o Znanos 13.30 22. Revija Zagorje Ob Savi 2010, DrĹžavno Tekmovanje OtroĹĄkih in Mladinskih Pevskih Zborov 14.00 Letni Koncert OtroĹĄkega Pevskega Zbora Rtvs: Slovenske Ljudske Pesmi in OtroĹĄke Igre, 1. oddaja 15.00 Slovenski Utrinki, oddaja MadĹžarske Tv 15.30 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 15.50 Ars 360 16.10 Opus 16.40 Prvi in Drugi 17.00 To Bo Moj Poklic: Izvajalec SuhomontaĹžne Gradnje, 1. Del, IzobraĹževalna Serija 17.25 Jadranje - Barkolana, ReportaĹža Iz TrĹžaĹĄkega Zaliva 18.00 Bratje Karamazovi, Ruska nadaljevanka 18.40 RoĹžna Panter: Napeta Zgodba, risanka 18.50 RoĹžna Panter: Trobenta, risanka 19.00 z Damijanom 19.35 Igrano-IzobraĹževalna Mladinska Serija 20.10 Tranzistor 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - P. Simmonds: Gemma Bovery 22.20 Film 23.50 Tranzistor, ponovitev 00.30 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Iskrice u oima, serija 17.00 24 UR 17.10 Zabranjena ljubav, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Big Brother 21.35 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.50 Psych, serija 23.45 24UR 0.45 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne Ž 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa


62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

A KAJ SO SE KRISTINI ZAMERILI UREKI??! 

istam si nekaj gruntam, a i zimica me pomalem steple od straha, jerbo kuliko itam i poslušam poltrone ve niši nee. I nej sam to, ve vsi bežijo od jiv. A i naš župan Ivek Perhoov jiv se odrekev, tak gda se bojim gda bodo se zdošli. Probajte si bar malo pregruntati, istam lefko se more pripetiti kaj mi postanemo prva županija vu Lepoj našoj brez poltronov. To bode, kak i vsako udo, jeno vreme trajalo, a unda jiv bodemo morali uvoziti. Pak so poltroni navek dobro živeli što god biv na vlasti i ne verjem gda bodemo mogli dugo zdržati brez jiv. Oni bi brez nas mogli nekak, ali mi brez jiv, brzas, nikak. erjem gda vam je vsima dobro poznato kak mi vu našoj meimorskoj županiji zbiramo dva ravnatele: jednoga kaj bode ravnav z dokoraj i betežnikaj vu Domo za zdravie, a drugoga šteri bode ravnav ceste po našemo malomo i rugljavomo Meimorjo. Naš župan, Ivek Perhoov, oe kaj se tu nebi zbiralo niti po babaj ili pak po stricaj, a nee kaj bi to bilo niti po partiskaj knigicaj. Jako sam najgerek kak bode to, itak, zišlo, jerbo jedno je kaj župan oe, a istam drugo oejo

V

PRVAK

DRŽAVA EMIRA

jegovi dožupani, oem rei, jegovi koaliciski pajdaši. Makar sam ja stari poštejak i kaj se pošteja dotikavle tu sam na županovoj strani, ali nebrem veruvati gda bode politika, hrpta vkrej obrnula. Lefko partiski šefi dojdejo na kraj z onim starešim lanovima, ali teško je z onaj mladaj, šteri so se zapisali vu partijo sam zato kaj oejo biti na vlasti i ne verejem gda bodo sam tak stiha magadili dok bode župan postavlav za ravnatela nekoga z druge stranke. Jako teško gda bode župan z te mele jev kruha! aš župan se neda i kak veli sosed Pišta, žilavi je kak vrag, oem rei, sam je sebi obeav gda bode raj radna mesta vu javnaj i državnaj službaj popuniv po temo kuliko što zna i kakše škole je zbaviv, a nej po temo kak dugoga partiskoga staža ima. To kaj on ima, kaj se zapošljavanja dotikavle, tak zacementeranog stava, to nejbole veseli ove vu opoziciji, a jegovi partneri morgajo vse glasneše i glasneše. Hajdig cajta bode župan potrošiv ak bode štev kaj bodo i drugi politiari tak pošteno premišlavali i tak zapošljavali. Još vej bode vode preteklo pod mostom na Trnavi predi

N

STUBLI

PASMINA PSA

AUSTRIJA

nek bodo vsi poeli tak delati i siguren sam gda naš župan to nebode doživev, ali Ivek Perhoov bi mogev to doživeti, jerbo je on još mladi. Zakaj? Znate gda politika spada med društvene navuke i gda tu majika priroda nebre preve pomoi, a kaj bodo se politiari dospomenuli to nigdar niši nezna. A kak bi unda ja to mogev znati? itav sam vu novinaj kak se vu Gvozdo zrušila dizalica i vništila je auta na šteri je pala. To se nebre, nikak, pripetit vu akovco, jerbo ve hajdig dugo ga nigdi nej niti jedne dizalice. azvediv sam gda akoska Zrinska garda slavi svoj deseti roenden. -Nebrem veruvati gda Garda postoji ve deset let – povedav mi je jeden malo bole plaeni gospon vu gracki upravi, šteri na posel hoda vu kravati, pak mi vu grado smo za jiv zazvedili, stopram, pred tri leti. Brzas je rekev istino, jerbo jedno vreme so gracki oci Gardo i gardiste držali vu inkubatoro, jerbo so nej bili sigurni jeli bodo preživeli. aj vam bodem rekev, biv sam pozvani kaj dojdem glet Pismo z Galicije. Nej, nejsam se zabuniv: Kristina Štebih, to

 Z

K

ve i vrapci vu akoskomo parko znaju, je dobila pismo z ronta vu Galiciji, a to vam je bilo vu onomo prvomo rato, i od toga je napravila, skupa z Dejanom Buvaom i kazališnom družbom Štolcer, prectavo štera je, ovo leto, nejbolša vu Lepoj našoj. Žiri, državni soci so rekli: prectava je nejbolša, Kristina je nejbošega teksta napisala, Dejan je to nejbole zrežirav, Ivek Mikolajov je nejbole glumiv, a Kristina je i nejbolša i nejlepša glumica vu prectavi. Jedini šteri je nej priznav kak je to nejbolša prectava vu Lepoj našoj je moj prijatel i vinski pajdaš urek, jer mo je Kristina (kak Marika vu prectavi) kajkaj toga grdoga nametala. A kaj morem ak je Marika kriala gda je urek hrmak, gda je bedasti i kak nejvepot nema pamet, a moj pajdaš je siguren kak je to Marika jemo govorila. Nebrem veruvati kak je te rei grubijanske zapamtiv, a to kaj se pila žganica i jelo meso z tiblice to ga je niti malo nej vužgalo. Verjem gda se bodo urek i Kristina pomirili im se prvipot zidejo. Pak je Kristina nejbolša i bode ona ureka sredila. Pogotovo ak dojde z tiblicom i žganicom!

JAN NOVOTNY

… DA NAM ROŽICE CVETO

RIJENI OTOK GRADITELJ ARKE

RIJENA RIBA

ŠEJ HAJ TO LETO

IN LEARNING DESIGN

SREDOZEM NA BILJKA

POKRAJINA U

OBRAMBE NO ORUŽJE

DVA SAMOGLAS NIKA

STAZA

STARA MJERA ZA TEŽINU (MN.)

MUŠKO IME

SREBRO

DONJI DIO POSUDE

DUŠIK

STADA

ROLE

ŽENSKO IME

MESNI PROIZVOD

DVORNIK

MJESTO NA PELJEŠCU

NJEMAKA

MUŠKO IME

ZEMLJIŠNA MJERA

VRSTA KITA

OTVOR NA KOŽI MAKARSKA

PIE OD GOŽA

JEDAN EMIRAT

KANA

KORABLJA

ŽENSKO IME

VAGA (24.9.-23.10.)

Ljubav i romanka e vam na samom poetku tjedna biti najvažniji. Moglo bi vas zbunjivati to što ne možete znaajno utjeca na situaciju, no, to vas treba samo podsje da više uživate. Sredina tjedna e bi nešto akvnija. Shvali ste što tono želite i spremni ste se za to i izbori. Nemojte troši vrijeme na razmišljanje o tome što bi drugi mogli rei o vama. Bitno je da ste vi zadovoljni i iste savjes. Drugima je prilino teško udovolji.

Dosta ste zabrinu oko nekih svari oko kojih stvarno nema potrebe brinu. Napravili ste sve što je potrebno kako bi posgli ono što ste posgli, neke stvari ipak morate prepus sluaju i prihva da na njih nemate utjecaja. Sredina tjedna e vam bi prilino zanimljiva ukoliko se odluite prepus zabavi. Nemojte traži probleme tamo gdje ih nema. Razgovarajte s bliskom osobom o svojim emocijama. Bit e vam lakše kada takve stvari podijelite s nekim.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Iako ste u posljednje vrijeme prilino smirena i opuštena osoba, poetkom ovog tjedna bi se mogli pojaviti neki dogaaji koji bi mogli ukaziva na suprotno. Najvažnije je da ostanete vjerni sebi. Bez obzira što vam je raspored prilino gust, ukoliko vam netko ponudi kavu ili ruak svakako prihvate. Ljubav e dolazi iz neobinih smjerova. Krajem tjedna posvete više vremena svojim bližnjima. Zaboravljate im pokaza koliko vam je zapravo stalo.

Na samom poetku tjedna vi ete zablista. Imate ono nešto što e svima oduzima dah. Iskoriste svoju poziciju, no, budite oprezni kako ne biste stvorili samo još više problema. Ukoliko se pojave ljubavni problemi, nemojte zakljuiva previše naglo. Od vas se traži da pogledate na cjelokupnu sliku i zakljuite na temelju puno više podataka i informacija nego što ih sada imate. Ukoliko vam se nešto ne svia, napravite sve što je potrebno kako biste to promijenili. Nemojte sjedi i eka sa strane da to netko napravi za vas.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bez obzira da li vi imali partnera ili ne, poetkom tjedna e vam bi posebno zanimljivo spaja druge. Sretni ste kada ste usreili druge, no, pripazite da ne pretjerate, ukoliko netko ne želi sudjelova ne možete ga natjera. Budite iskreni kada je vaša veza u pitanju. Nemojte pokušava zavara druge ili partnera, otvoreno recite apsolutno sve što mislite. Nemojte zaboravi dobro se zabavi. Bez obzira što radili uvijek možete pronai nešto što e vas zabavi.

Nemojte brza s odlukama kada su vaši osjeaji u pitanju i reagira u trenutku. Razmislite što vi zapravo želite i onda se potrudite kako biste to i ostvarili. Sredina tjedna e bi posebno zanimljiva. Nemojte odbija ponude za zabavu, i vi se ponekad morate opus te zaboraviti na probleme. Kraj tjedna ostavite slobodan za osobe koje volite. Napravite nešto zajedno, družite se, razgovarajte, sve što želite.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Niste raspoloženi za rasprave s drugima, no, isto tako vam se ne ini zanimljivim rei drugima da je sve u redu i podrža ih u onome što rade. Bez obzira koliko vam to teško padalo na vama je da budete iskreni prema svojim bližnjima i iskreno im kažete što mislite o njihovom projektu. Razmislite kako bi vama bilo da se nalazite u njihovoj situaciji. Pokušajte bi malo više pozivni. Nije sve tako loše kako se vama na prvi pogled ini.

Imate dosta visoka oekivanja kada je ljubav u pitanju i niste spremni na kompromise, no, ljubav je takva da se trebate barem malo prilagodi partneru ukoliko želite uživa u njenim prednosma. Sredina tjedna e bi idealna za organiziranje i reorganiziranje. Posložite prioritete i napravite dobar plan kako doi do njih. Nastavite radi ism tempom, dobri rezulta su na putu ukoliko pokažete da ste uporni u onome što želite.

SINJ. VITEŠKA IGRA

ANTUN VRDOLJAK

POLUOTOK U CRNOM MORU

RIJEKA NA BALKANU

RODOVSKA ZAJEDNICA U ŠKOTSKOJ

BODLJA

HERCEGOVAC

ULLMANN

LANOVI VJERSKE BRATSKE ZAJEDNICE

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Nemojte se zadovoljiti s površinskim rješenjima za probleme koji su trenutno oko vas. Imate dovoljno vremena stoga se potrudite napraviti ih kako treba. Sredinom tjedna vaše emocije e se posebno uzburka i ljubav e bi u središtu pozornosti. Nemojte se uporno pokušava oduprije, prepuste se trenutku. Put do onog što želite nije jednostavan, no, uz puno truda i volje možete doi do cilja, sve je na vama.

Nedostaje vam slobodnog vremena koje biste proveli sami sa sobom i razmislili o svemu što se dogaa. Ukoliko imate mogunost otputujte i odmorite se, no, ukoliko nemate tu mogunost onda u svoj raspored više ukljuite prijatelje i obitelj jer e vam oni vra energiju koja vam nedostaje. Sredina tjedna je idealna za ljubav, provedite je u društvu voljene osobe. Ukoliko nemate partnera pozovite van nekoga o kome ve duže vrijeme razmišljate. Ljubav funkcionira na prilino udan nain, no, vi to ne možete mijenja. Jedino što možete napravi je otkri njene ari i uživa u tome.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Pokušavate organizira svoje osjeaje, no, baš vam i ne ide što uope nije udno. Morate prihva da osjeaje ne možete kontrolira te da je najbolje samo se prepus. Sredina tjedna e bi posebno zanimljiva jer e neki neoekivani dogaaji uzburka situaciju. Na vama ovisi koliko e to potraja. Ljubav vam je sada jaa strana, ukoliko imate partnera dosta dobro se razumijete, a ukoliko ste solo, neki zanimljivi ljudi bi mogli ui u vaš život.

RIBE (20.2.-20.3.) Poetak tjedna nije idealno vrijeme za promjene. Stvari još uvijek nisu dovoljno jasne koliko bi trebale bi. Priekajte još malo dok ne doete do potrebnih informacija. Sredinom tjedna ete mora donije neke odluke, no, to vama nee predstavljati problem budui da ete u tom trenutku tono zna što želite. Ukoliko vaši prijatelji imaju ljubavnih problema ponudite im svoje savjete. Bit ete prilino pozivni i dobro ete djelova na njih.

DRŽAVA U JUŽ. AFRICI

TIPKA NA LOVIŠTU RAUNALA

VIC tjedna

NATRIJ ŽITELJ IRSKE

GLINENO GLAZBALO

RAJKO JAGAR

RIJEKA U HRVATSKOJ

ŽIVOTINJA S KOPITAMA

DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM

OVAN (21.3.-20.4.)

LAV (23.7.-23.8.)

HRVATSKO

ŽENSKO IME OBLIK KRŠKOG RELJEFA

RIJEKA U RUSIJI

12. listopada 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AMPER

MIRIS

MJENINA JAMSTVA

Mujo Ide Mujo ulicom. Padne. Skupe se ljudi oko njega i jedan e: - Mrtav je! Na to e drugi: - Kako znaš da je mrtav, kad mu nisi opipao puls?! - Sigurno je mrtav. Zavukao sam mu ruku u džep, a on ni da mrdne!


12. listopada 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 4. do 11. listopada

I dalje stabilno VREMENSKA SLIKA: Stabilna i postojana anticiklona s visokim tlakom zraka u hladnijem dijelu godine našem podruju donosi suho i prohladno vrijeme s estim jutarnjim maglama. Anticiklona koja nam je takvo vrijeme donijela ovog vikenda postupno je oslabjela jer se po Sredozemlju premješta polje sniženog tlaka zraka. Nešto vlažnijeg zraka stiže nam danas i u srijedu kad e biti više oblaka, ali uglavnom bez kiše. Od etvrtka ponovno sunanije, ali prohladno pa e postojati mogunost za slab jutarnji mraz. Promjena vremena mogua je na samom kraju tjedna, ali još uvijek nije posve sigurna. VREMENSKA PROGNOZA: U utorak i srijedu bit e puno više oblaka nego prethodnih nekoliko dana. Do našeg podruja e dolaziti vlažniji zrak pa e prevladavati oblano, no ipak uglavnom suho vrijeme. Samo ponegdje može biti slabe kišice ili malo rosulje, ini se da je mogunost za to vea tijekom srijede. Moramo napomenuti da e koliina oborina, ako ih uope i bude, biti vrlo mala. Dakle, ostaje uglavnom suho vrijeme! Ve nam utorak donosi okretanje vjetra na sjeverni i sjeveroistoni koji e u srijedu malo pojaati. Zbog više naoblake e nam ipak jutra biti malo ugodnija jer nee biti tako izraženo nono ohlaiva-

nje – jutarnju temperaturu oekujemo u srijedu od 4 do 7°C, a najvišu dnevnu izmeu 12 i 15 Celzijevih stupnjeva. Vrijeme e tijekom etvrtka biti sunanije i ljepše. Ujutro samo ponegdje kratkotrajna magla, a zatim pretežno sunano. Puhat e veinom slab sjeveroistonjak pa e ostati svježe, osobito u jutarnjim satima. U petak oelujemo suho i prohladno vrijeme. U jutarnjim satima magla ili niska naoblaka koja se može zadržati dio prijepodneva. Danju e biti dosta sunanog vremena uz veinom slab vjetar sjevernih smjerova. Temperatura zraka bit e oko prosjeka ili malo niža što znai da e nam osobito noi i jutra biti prohladni. U sluaju vedre

noi postojat e mogunost i za slab jutarnji mraz. Dnevna temperatura ovisit e o koliini sunca, ali uglavnom e se kretati izmeu 12 i 15 Celzijevih stupnjeva. Vrlo slino vrijeme nastavit e se i tijekom subote, dakle nakon hladnog i mjestimice maglovitog jutra oekujemo sunana razdoblja. Vjetar uglavnom slab, a temperatura zraka se nee bitno mijenjati u odnosu na petak. Tlak zraka mogao bi lagano padati kao predznak mogue promjene vremena u nedjelju ili ponedjeljak. Tada bi, naime, do našeg dijela Europe mogla stii nova promjena u obliku porasta naoblake. Postojat e i mogunost za nešto kiše, ali napominjemo da ovakav razvoj vremena još nije sasvim siguran jer ovisi o kretanju zranih masa nad Europom, što je podložno promjenama. Podsjeamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te

3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 11.10.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 11. listopada 1979. god. u Splitu tua promjera mandarine 13. listopada 1964. god. tua veliine jajeta prekrila Dubrovnik 14. listopada 1755. god. u Švicarskoj vrlo jak vjetar, crvena kiša, u Alpama pao crveni snijeg 17. listopada – prosjeni dan poetka hladnijeg dijela godine

Napokon suho Nakon vrlo kišnog rujna, listopad je ipak krenuo drugim stopama. Prvih tjedan dana vrijeme je bilo stabilnije. Nakon što smo u radnom dijelu tjedna ispratili još jednu ciklonu (Timotej), nad našim je krajevima ojaao utjecaj anticiklone sa sjeveroistoka Europe. Sunano vrijeme je vladalo na Jadranu, ali uz buru. Najviše dnevne temperature na Jadranu su se kretale od 18°C na sjeveru do 24°C u Dalmaciji. I temperature mora se, osobito u Dalmaciji, još dobro drže. Prošlog tjedna je u Komiži mjereno 23°C, Lastovo i Mljet imali su 22°C, a drugdje se mjerilo 19 ili 20 Celzijevih stupnjeva pa je još uvijek bilo mogue i kupanje. Istovremeno je u unutrašnjosti nakon jutarnje magle ili niske naoblake prevladavalo djelomice sunano, uz najviše dnevne temperature od 12 do 15°C. Ono što je najviše obilježilo vrijeme tijekom vi-

kenda na podruju Meimurja su magla i niske jutarnje temperature. I drugi listopadski vikend protekao je u znaku stabilnog vremena zahvaljujui utjecaju europske anticiklone. Ipak, zanimljivih meteoroloških podataka ne nedostaje. Anticiklona u hladnijem dijelu godine esto Jadranu donese obilje sunca, a unutrašnjosti dugotrajne magle i niske oblake. Iako je magla u unutrašnjosti bila esta ovog vikenda, nije se predugo zadržavala tako da je i u tim krajevima, osobito poslijepodne, bilo dosta sunanog vremena. Ovog vikenda bilježimo i prvi jutarnji slabi mraz, i na kopnu, ali i u unutrašnjosti Istre te u Dalmatinskoj zagori. Na Jadranu, osobito u Dalmaciji, na plažama još ima kupaa. Tu je bila i bura koja nije stvarala vee probleme, osim manjih ogranienja u prometu na poetku vikenda.

Dan borbe protiv katastrofa Meunarodni dan borbe protiv prirodnih katastrofa, 11. Listopada, posveen je pitanju ouvanja okoliša i sprjeavanju daljnjeg uništavanja planeta Zemlje, istie Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) u svom priopenju. Godišnje se na planeti Zemlji dogode na stotine elementarnih nepogoda s nesagledivim posljedicama, ljudskim žrtvama i materijalnom štetom, a zadnjih godina se pokazao paradoks modernog vremena da, što je vei stupanj tehnološke razvijenosti, to je vea izloženost prirodnim katastrofama, a njihovi su uinci

razorniji, kaže se u priopenju. Države razvijaju mehanizme za smanjenje rizika od katastrofa. I Hrvatska, sa 70 država svijeta, od toga 22 europskih, sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa, navodi se u priopenju iz DUZS-a u povodu Dana borbe protiv prirodnih katastrofa. Državna uprava za zaštitu i spašavanje istie kako je u tom smislu neophodan koordiniran i dobro organiziran sustav zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša u Hrvatskoj, uz suradnju s nadležnim tijelima drugih država i meunarodnih organizacija.

Dogaaji AKOVEC GRADSKI CRVENI KRIŽ AKOVEC

U etvrtak akcija “Solidarnost na djelu” U organizaciji Gradskoga Crvenog križa akovec u etvrtak 14. listopada u vremenu od 14 do 18 sati održat e se 38. po redu akcija “Solidarnost na djelu” pod motom “Pomozimo onima kojima je pomo najpotrebnija”. U ovogodišnjoj akciji prikupljat e se hrana, novac i odjevni predmeti. Za prikupljeni novac bit e uruen bon zahvalnosti s naznakom vrijednosti, numeriran i ovjeren žigom Društva, a sudionici u akciji imat e

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

oznake Crvenog križa. Bonovi zahvalnosti su u apoenima 5, 10 i 20 kuna. U pojedinim mjestima akcija e se provesti neki drugi dan, što e biti plakatima objavljeno. Gradski Crveni križ ovim putem moli graane ukoliko doniraju odjevne predmete da ih ne ostavljaju ispred njihovog skladišta ili poslovnog prostora, ve da se jave na broj telefona 395- 248 kako bi djelatnici podigli donirani materijal.

Dodjela priznanja darivateljima krvi U petak 15. listopada u Društvenom domu u Belici bit e održana podjela priznanja za darivatelje krvi koji su dio sebe nesebino darivali više puta. Poetak dodjele priznanja planiran je za 18 sati.

RESTORAN “Vuri” Mursko Središe

Koncert Izložba zbora Zdravke “Makovci” Komes Vii U nedjelju 17. listopada Pjevaki zbor “Makovci” iz akovca obilježit e 25. obljetnicu svog osnutka. Tim povodom e u 18.30 sati u župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa u akovcu biti služena sveta misa, na kojoj e Makovci pjevati. Nakon svete mise, u Katolikom domu bit e prigodan koncert i promocija CD-a zbora “Makovci”, koji se okupio za ovu prigodu, nakon što je odlaskom njegovog osnivaa i voditelja patra Dragutina Brgleza u drugu župu prestao djelovati. (sm)

U restoranu “Vuri” u Murskom Središu u petak 15. listopada s poetkom u 18 sati bit e otvorena izložba slika Zdravke Komes Vri iz Varaždina. Autorica izložbu posveuje Jurici Vargi, preminulom umjetniku i majstoru kista iz Varaždina. Nakon izložbe na istom mjestu bit e predstavljeno nekoliko vrhunskih vina poznatih meimurskih vinara. Ulaz je besplatan. (sm)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, Bojana Španiek, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec. ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

ZGRADA “SCHEIER”, akovec, 16. listopada, 19 sati

Predstavljanje udruge “VenoArt” U Scheierovoj zgradi u akovcu u subotu 16. listopada s poetkom u 19 sati, uz bogat likovno - glazbeni program, predstavit e se udruga “VenoArt”. Rije je o novoj udruzi na kulturnoj sceni Meimurja, iji je cilj promicanje kulture i kreativnog izražavanja. Nastala je spajanjem ozbiljnih ideja iskusnih akademski obrazovanih umjetnika, poklonika kreativnog izražavanja i graana, zaljubljenika u umjetnost i kulturu. Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


POTRESI U RK MEIMURJE, ALI EKIPA POBJEUJE

KRENULA HRVATSKA ODBOJKAŠKA SUPERLIGA

HRVATSKA IMA JUNIORSKOG SPEEDWAY PRVAKA TRI DRŽAVE

Bez smijenjenog trenera zabilježili Centrometal izborio uvjerljivu Dino Kovai krenuo etvrtu uzastopnu pobjedu pobjedu na startu prvenstva stopama Jurice Pavlica KESTENIJADU u Plešivici pohodilo preko tisuu ljudi

Podijeljeno 350 kilograma peenih kestena Još jedna korpa friških kestena ide na peenje

Prošle subote na terenima TRIM staze u Plešivici održana je tradicionalna Kestenijada, koja je privukla izuzetno velik broj posjetitelja i sudionika u nekoliko sportsko - rekreativnih dogaaja. Više od tisuu ljudi iz svih krajeva Meimurja i Hrvatske te susjedne Slovenije uživalo je u lijepom krajoliku, a još više u peenim kestenima, jelima s roštilja te moštu i domaem vinu, što su pripremili vrijedni lanovi Udruge sportske rekreacije “Sport za sve” Plešivica.

Duo Suveniri svira do iznemoglosti Podijeljeno je oko 350 kilograma kestena, a dragovoljni prilozi iskoristit e se za daljnje ureenje TRIM staze, koja je postala zanimljiva destinacija za brojne izletnike. Duo Suveniri, zaduženi za pjesmu i ples, nisu imali vremena predahnuti, jer brojni rekreativci, osobito rekreativke, bili su raspoloženi i puni energije za ples i pjesmu. Na plesnom se podiju ispod grabova i javora ostajalo do iznemoglosti.

Ivan Bistrovi, predsjednik USR-a “Sport za sve” Plešivica, najavio je Kestenijadu i za iduu godinu, na kojoj bi se moglo ispei ak pola tone kestena, što je dugo oekivana koliina, odnosno bio bi to rekord priredbe po kojoj je Plešivica, malo naselje u opini i župi Selnica, postala prepoznatljiva ne samo u Meimurju i Hrvatskoj, nego i u svijetu. (S. Mesari)

Rekreativke iz Makovca bile su najveselije

eka se u redu jer miris kestena je neodoljiv

Vreli, slatki i peeni kesteni ...

Špiceri posegnuli za toplijom odjeom Lagane jakne i balerinke koje su još donedavno nosile naše su špicerice zamijenile izmama, toplijim kaputiima i kožnatim jaknama. Niže jesenske temperature prisilile su mnoge da posegnu za toplijom odjeom. Iako u popodnevnim

satima još uvijek možemo uživati u zrakama “zubatog“ sunca, jutra i veeri doista su zahladili. Ako temperature nastave padati tim tempom, oni koji još nisu kroz koji e dan morati posegnuti za pravim zimskim jaknama.

Međimurske novine 788  

međimurske novine 788