Page 1

MEDIA MODEL ljeta 2010.

Meri

media str. 5

Poznić iz Novog Sela Rok www.mnovine.hr

Najbolji spidvejaši kazali da nema boljeg na svijetu

str. 45-46

SPEEDWAY SPEKTAKL NA STADIONU “MILENIUM“

Godina XV.

Broj 782.

^akovec, UTORAK, 31. kolovoza 2010.

Cijena 7 kuna

MEĐIMURSKI INFORMATIČKI GENIJALCI

str. 2-3

Igor Čanadi odlazi u Facebook, Stjepan Glavina među najboljim mladim svjetskim informatičarima NOĆNA "ŠORA" nakon uzavrelih niskih strasti, cajki i alkohola

str. 8

“Vesela noć“ ispred narodnjačkog kluba “Guru“

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str. 708 media


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Petnaest godina s Vama!

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

“Godine prolaze nervoznim korakom, mi stojimo. Jesmo li sretniji, jesmo pametniji, godine prolaze, mi gledamo ...” pjeva Bajaga u Varaždinu, a ja pomislim: “Pa u srijedu 1. rujna nam je 15 godina otkako je otisnuti prvi broj Meimurskih novina”. I zaista, prisjetih se prvih dana i poetaka bavljenja profesionalnim novinarstvom. Nije bilo lako tada, nije ni danas. Puno toga se promijenilo, mediji posebice kad je tehnologija u pitanju - ogromnim koracima idu naprijed. Meutim, bez obzira što se danas, za razliku od tada, medijsko tržište u potpunosti promijenilo, što je danas Internet nešto bez ega se više kao ne može, ipak još uvijek iza sve stoji ovjek. Novinarski posao postao je danas još zahtjevniji. I nema vremena za stajanje, ni gledanje, borba na medijskom tržištu za svoju koricu kruha posljednjih je godina uzavrela. Naravno, mnogi su u tome zastranili, pa su trivijalnosti poput davanja golemog publiciteta starletama u mnogim sluajevima važniji od analitinosti i pisanja o istinskim problemima koji nas okružuju. Neki kažu da je to podilaženje publici, ali dobro je poznato kamo nas može odvesti kad se povjerenje itatelja gradi iskljuivo na žutilu, trau ... Osjea se to kod mnogih u našoj branši, posebice novih medija poput portala koji u želji da budu brzi i ekskluzivni novinarsku profesiju u velikom broju navrata banaliziraju i ponašaju se neodgovorno.

31. kolovoza 2010.

MLADI, PAMETNI i USPJEŠNI još uvijek su bez perspektive u Meimurju koje nikako da se riješi dalje zanemaruju, ne cijene i poštuju dovoljno, ne iskorištavaju, ne “brendiraju” te, što je najvažnije

MEIMURSKI IN “Odljev mozgova PRIA PRVA akovanin Igor anadi odlazi raditi u Facebook

Naš zacrtani put nakon “poroajnih muka” i nekoliko godina s upitnicima “što i kako” posljednjih deset godina slobodno možemo rei da je dobro poznat i, uvjereni smo, prepoznatljiv u meimurskoj javnosti prvenstveno po stavu, poruci, aktualnosti, zanimljivosti, analitinosti, praenju pozitivnih trendova u poslu kojim se bavimo. Ovu našu godišnjicu, za koju smatram da nije mala stvar za jedne lokalne novine, iskoristio bih kao priliku da zahvalim Vama, poštovani itatelji, koji izdvojite svaki tjedan dio svoga novanog budžeta za ovu novinu, kao i svima onima koji nas prate putem portala i naših web stranica, oglašivaima i poslovnim partnerima koji zajedno s nama predstavljaju zapravo zajedniku cjelinu, te naposljetku kolegama koji su osnovali i prošli kroz novine i redakciju, kao i onima koji su danas sastavni dio nje. Svi zajedno predstavljamo tim zbog kojeg s veseljem ekam neku sljedeu okruglu broju, npr. 1.000 broj novina. Živjeli!

Najviše me veseli intelektualn - Ovog rujna kree na studentsku praksu u ni manje ni više nego - Facebook. Društvena mreža ija popularnost ne jenjava ovom e mladom informatiaru tako osim omiljene razbibrige postati i radno mjesto, novi izazov i svakako nezaobilazna stavka u životopisu Igor anadi ove je godine završio preddiplomski studij na Fakultetu elektronike i raunarstva u Zagrebu. Roeni akovanin ve je sedam godina u Zagrebu, jer je i srednju školu, XV. gimnaziju, popularni MIOC, pohaao u Zagrebu. Aktualna logistika potpora našoj mladoj informatikoj reprezentaciji, i sam se s brojnih natjecanja vraao s medaljama. Najdraže su mu, kako sam istie, ona s IOI-a 2007. i ona s meunarodnog studentskog programerskog natjecanja ACMICPC IBM-a “Battle of the Brains” iz 2008., kada je po prvi put jedan tim iz Hrvatske osvojio medalju na takvom natjecanju. Uz Igora, srebrni tim te godine inili su i Luka Kalinovi, koji ovaj tjedan poinje raditi za Google, i Lovro Pužar, koji ve radi za Facebook, i koji je zaslužan za Igorovu ulaznicu u tu tvrtku. - U Ameriku, tonije, kalifornijski grad Palo Alto, gdje je središte Facebooka, kreem 11. rujna, objašnjava Igor, dodajui da ga putovanje

na simbolian datum ne plaši pretjerano. - Deveta je godišnjica napada na ‘blizance’ i SAD, nije deseta, tada bi možda bilo svašta, dodaje uz smijeh. Dva dana nakon polaska poinje raditi svoj posao iz snova, i na tom e radnom mjestu ostati vjerojatno 4, a maksimalno 6 mjeseci. – Nakon toga sve su opcije otvorene. Jedna od ideja je možda da odem raditi u Google, i kod njih sam se prijavio na praksu pa ekam intervjue, a možda se otvori i neka druga irma. Ipak, s obzirom na to da sam, nakon što sam diplomirao, uzeo slobodnu godinu prije nastavka fakulteta, taman da se i ne otvori neko drugo radno mjesto, ostaje mi vremena za sve stvari za koje nisam imao vremena tijekom studija, a koje bih volio nauiti i koje me zanimaju, kao, primjerice, nauiti španjolski jezik, igrati tenis ili proitati brdo knjiga. Osjeam da imam neke rupe u opoj kulturi koje bih volio popuniti i postoje te neke stvari koje me zanimaju i kako god okrenete ne

Igor anadi: - Teško mi je rei kada u se vratiti u Hrvatsku, a kamoli u Meimurje, kada ne znam ni kamo u nakon prakse u Facebooku. Ali u principu imam neki osjeaj i prema Meimurju i prema Zagrebu i prema državi. Ili u se vratiti ili u se esto vraati, zaboraviti neu sigurno ... mislim da e mi tih godinu dana biti dosadno, objašnjava Igor svoje (ne) planove.

Hrvatska je u svjetskom informatikom vrhu - Moj prijatelj i kolega Lovro Pužar ve dvije godine radi u Facebooku, jako je zadovoljan i sretan i puno nam je priao o tome. Jednog su ga dana iz irme zamolili da preporui neke svoje prijatelje za praksu i preporuio je nas deset. S obzirom na to da nam je priao doslovno bajke kako je to raditi u

Facebooku, i njegovo je oduševljenje tim poslom iskreno, rekao sam ‘ok,

prijavi me, pa ako upadnem – upadnem’. Najprije sam poslao svoj CV, nakon toga je slijedio red telefonskih intervjua koji su znali trajati i po sat vremena, uz pregršt zanimljivih pitanja i zadatke, priao sam o sebi i o svom životu, što radim na fakultetu i zašto bih želio raditi za njih. Nakon tri intervjua odluili su se za nas 5 od preporuenih 10 i, eto, ja sam bio meu njima, pria kako je uope došao do posla u, prema statistikama, najpoželjnijoj tvrtki na svijetu. Uz objašnjenje da je na praksu uzeto sto studenata iz cijelog svijeta, a da su petorica Hrvati, dakle, njih 5 posto, Igor dodaje da je to

Meimurci razoarani nekonstruktivnim prepucavanjem naših politiara

Anketa “Pod vurom”

Izvanredna sjednica Hrvatskog sabora na kojoj se raspravljalo o rebalansu državnog prorauna navela nas je da upitamo žitelje Meimurske županije misle li da duge

saborske rasprave vode konstruktivnom rješenju ili pak je ovdje rije o osobnim prepucavanjima meu našim politiarima koji zasigurno nee uroditi plodom.

Svi su se složili da ovdje nema rijei o konstruktivnim svaama. Razoarani našim politiarima, Meimurci smatraju da su to svae osobne prirode koje ne vode nika-

Zoran Bauer, Podturen Kada govorimo o dugim saborskim raspravama, smatram da tada nije rije o konstruktivnim svaama, ve više o osobnim prepucavanjima meu našim politiarima. Iz takvih rasprava sigurno se nee izroditi neko konstruktivno rješenje. Time se samo zagrebe površina, dok pravi problemi ostaju. Na žalost, mislim da emo potonuti još dublje kada je rije o trenutnoj situaciji.

gurno nikad nee biti bolje. U bolje sutra gotovo nitko ne polaže nadu, dok neki smatraju da nas eka još gore razdoblje. (hz)

Darko urani, akovec - Osobno nisam zadovoljan politikom koja se vodi u našoj državi. Naši politiari skupljaju se u Saboru i dugo raspravljaju, a na kraju ni do kakvih konstruktivnih rješenja ne dou. Samo poveavaju cijene kako bi mogli napuniti kasu. U ovakvim uvjetima situacija se sigurno nee tako brzo promijeniti na bolje.

Ruža Musta, Sveta Marija - Ja sam ve toliko razoarana radom naših politiara da nemam rijei. Mislim da njihove rasprave i svae ne vode nikamo, a najmanje rješenju naših problema. To sve su svae osobne prirode, dok konkretnih rješenja za odreeni problem nema. Pravi problemi ostaju neriješeni.

Ivan Trnovanec, Trnovec - Mišljenja sam da su svae meu našim politiarima samo njihova osobna prepucavanja kojima pokušavaju stei politike bodove. Mislim da ni do kakvih konkretnih rješenja nee doi na taj nain jer su svae više osobne prirode, dok pravi problemi s kojima se suoavamo ostaju u pozadini.

mo, a najmanje rješenju odreenih problema. Pravi problemi s kojima se suoavamo ostaju u pozadini, kažu Meimurci, i dodaju da nam s ovom garniturom politiara zasi-

Franjo Dolenec, akovec U sluaju svaa naših politiara, mišljenja sam da je rije o osobnim prepucavanjima, a ne konstruktivnim svaama kojima e se nešto konkretno riješiti. Smatram da se na taj nain nee ništa pozitivno postii. Dok oni uživaju u visokim plaama, mi jedva preživljavamo. Što je najgore, mislim da tako skoro nee biti bolje.

Rajko Orel, Okrugli Vrh Ovo što rade naši politiari nema veze sa zdravom pameti. To uope nema veze s konceptom rješenja. Ovdje je rije o uvanje guzice u foteljama, ništa drugo. S ovom garniturom politiara zasigurno nam nikad nee biti bolje. (foto: bš)


31. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

poznatoga “meimurskog politikog populizma” marljivosti i radišnosti (itaj: sindroma izvrsnih bauštelaca), dok se intelektualni rad i dostignua i , ni ne plaaju

FORMATIKI GENIJALCI a” naša nova stvarnost

ni izazov! svakako velika pohvala za hrvatsku informatiku. – Od bezbroj prijava za praksu ak 5 Hrvata je dobilo posao, što znai da smo zaista visoko na svjetskoj razini. I to samo potvruje vrijednost naših medalja, vidi se da se te medalje koje dobivamo cijene, da to nisu tek tamo neke medalje, ve da imaju odreeno znaenje kasnije u životu i karijeri. Hrvatska stvarno je u svjetskom informatikom vrhu. - Ostali deki svoju su praksu otišli odraditi preko ljeta jer se vraaju na faks, a s obzirom na to da sam uzeo godinu dana pauze zbog ostalih stvari koje želim napraviti, ja kreem od jeseni. uo sam se s njima, kažu da se radi dosta, po 10 sati dnevno, s time da dosta vremena ode i na pauze za ruak, veeru ili rekreaciju i sport. Jako je zabavno, kao u Googleu, a svi znamo kako se tamo radi. Jedan im je dan ak došao lunapark, a neki timovi odlaze, primjerice, skakati s padobranom. U biti se jako puno naui, i u struci, i timskom radu, te kako je živjeti u Americi, sve u svemu, naue se i pozitivne i negativne stvari, ne skriva svoje oduševljenje Igor. Na pitanje emu se najviše veseli, bez razmišljanja daje pomalo neoekivan odgovor ... - Najviše me veseli intelektualni izazov. Da ja mogu sjesti, razmisliti o nekom zadatku i dati neko svoje rješenje do kojeg sam sam došao, da vidim da sve to ima smisla. Da ne radim na nekim šablonskim zadacima, ve da moram razmišljati, da pred sobom imam izazov na nekoj višoj razini, objašnjava uz pomalo žalosnu konstataciju da je u Hrvatskoj tako kreativan posao u principu jako teško nai. S druge strane, raduje se i upoznavanju amerikog naina života, budui da e ionako ostati još minimalno dvije godine na fakultetu, upoznati tamošnji život, malo se zabavljati. - Ve sada znam da u apartman dijeliti s jednim Poljakom, Rumunjom i Kinezom, dakle, družit u se sa mladima sa svih strana svijeta i vidjeti kako tko razmišlja, raduje se mladi. Detaljnije o radnom mjestu zna tek da je rasporeen u tzv. “domino

team” i da e raditi na nekom internom Facebook alatu koji e raditi na detekciji eventualnih grešaka. - Ipak, tek kad doem tamo vidjet u što me zapravo eka. Kad sam priao s Lovrom i pitao ga što da izaberem, rekao je: ‘sve je super, ne možeš pogriješiti’. Svatko je u svom podruju, sve je drukije, imaš osjeaj da radiš neku ‘cutting edge tehnologiju’, pria nam Igor. Mjeseno e za svoj rad Igor u Facebooku primati i plau, a s obzirom na to da oni pokrivaju i troškove smještaja, glavnine hrane i avionske karte, rije je o istoj zaradi. Naravno, rije je o poslovnoj tajni, ali Igor nam je priznao da je rije o velikom iznosu. - Kad sam uo koliko, rekao sam ‘sigurno se šalite’. Radio bih tamo i da mi ništa ne daju, isto zbog iskustva, a sad još plus toliko love ... Nakon tih godinu dana, prakse u Facebooku i punjenja rupa u opoj kulturi, Igor se vraa na fakultet. - Studij nastavljam na Sveuilištu Wisconsin – Madison, koje sam upisao ve sada, ali sam ih molio da me priekaju godinu dana, što u Americi nije nikakav problem, puno je manje birokracije nego kod nas. Jednostavno sam gospoi u administraciji rekao da bih došao godinu dana kasnije oekujui da e mi izrecitirati cijelu proceduru kakvu morate ‘odraditi’ kod nas, ali dovoljno je bilo samo napisati mail s odlukom da odgaate upis za godinu dana, i to je bilo to.

U akovcu i Meimurju konano se nešto pokrenulo i želim jednog dana pomoi zajednici u kojoj sam odrastao ... Mama Milica za svog se sina, naravno, brine, ali Igor je ve od prošle godine navikava na injenicu da e na nastavak studija u Ameriku, pa se ve u principu priviknula. Igor iskreno priznaje da bi se jednog dana volio vratiti u Hrvatsku. Još ne zna u kojem trenutku života, ali siguran je da bi se volio vratiti. - Draga mi je država. Meimurje mi je isto drago, ali ovdje baš i ne vidim neku perspektivu. Možda eventualno u penziji. Znam, zvui predugorono, ali za mlade ovdje ni nema nekih high-tech kompanija ni sadržaja koji mladima trebaju, iskreno odgovara Igor. Na prijedlog da upravo on bude taj koji e pokrenuti ono što našoj žu-

Facebook je doista povezao ljude - Ono što je Facebook posgao, osim što je zaradio milijune, i zašto ja vjerujem u Facebook, jest da je promijenio nain komunikacije meu ljudima. Ljudi su ipak povezaniji. Makar esto možemo u da je Facebook otuio ljude, ja se s me ne slažem. Dapae, mislim da im je omoguio više meusobnih veza, vrst je u svom stavu mladi informaar. Govorei o Facebooku, nismo se mogli ne dotai pitanja privatnos. Igor objašnjava da njemu osobno ona nije bitna, osim kada se ne zloupotrjebljava kao u sluaju kraa identeta. - U principu, nieg što radim

u životu se ne sramim i, ako nekoga zanima, moj osobni prol prilino je otvoren, ne smeta mi ako e netko zna da danas idem na Špancirfest ili da sam juer feštao u Zagrebu. I ja volim ponekad pogleda što drugi rade. Ta privatnost po meni osobno i nije preveliki problem. Netko možda smatra da je, ne žele da se zna gdje su bili ili što su radili, ali mislim da se ljudi ne bi trebali srami toga što rade. Mislim da je zapravo recept vrlo jednostavan – ako ne želiš da drugi znaju, nemoj stavljati na Internet, jednostavno je Igorovo rješenje. (bš)

ar je raditi za odlinu i poznatu kompaniju

PRIA DRUGA Mladi Preložanin Stjepan Glavina ponovno se okitio medaljom na Meunarodnoj informatikoj olimpijadi

Igor objašnjava i da su njegovi prijatelji uglavnom u jednakoj mjeri oduševljeni njegovim buduim radnim mjestom kao i on sam. Jedino postoji mala bojazan s njihove strane da e im “kopa“ po prolima pa neki prijete da e se maknu s Facebooka, ali Igor misli da ipak nee. - Facebook je super jer je, osim što je odlina kompanija, i poznat, radit u na neemu što svatko od nas koris, i tu je dodatna ar ovog posla, dodaje. (bš)

Potvrdio status jednog od najboljih mladih informatiara na svijetu

paniji nedostaje, izvlaimo smiješak na lice i odgovor: - Da, možda je ok ideja da ja nešto pokrenem. Ali posljednjih sam sedam godina u Zagrebu, privikao sam se na život tamo i vezan sam za taj grad. Nekako više volim te megalomanske gradove u kojima ima puno ljudi, da kad dignem slušalicu u bilo koje doba dana mogu pronai nekoga s kim u otii na kavu, a u akovcu mi se ini da je to nekako manje mogue. Ipak, ni Igorove prognoze za naš kraj nisu toliko crne. - U Meimurju i akovcu se, ujem, pokree dosta stvari - agencija Redea, budui Tehnopark i sl. To je stvarno pohvalno, vjerujem da e i sa znanstvenog aspekta biti nekih pozicija. Nadam se njihovom uspjehu i volio bih to, ali ipak više naginjem ideji da se vratim u neki vei, življi grad. Zato me i privlai Amerika, više volim tu atmosferu neprestanog dogaanja, dodaje Igor. - Ipak, volio bih, ako bude ikako mogue, pomoi rastu i napretku kraja u kojem sam odrastao i iz kojeg dolazim, kako ne. Ne moram živjeti ovdje da bih pomogao. Recimo i naš poznati astroiziar, profesor Dejan Vinkovi, koji je rodom iz Šenkovca, takoer ima tu neku notu. Radi u Splitu, ali esto se vraa u akovec. Kod ‘naših’ se ljudi koji idu u Ameriku na neki duži period, baš poput njega, vidi neki ‘shift’, pomak u razmišljanju u smjeru - idemo pomoi zajednici, a ne samo strpati što više para u džep, što je esto uoljivo kod ljudi zatvorenih u neke druge hrvatske krugove. U Americi više vlada atmosfera – idemo napraviti nešto kreativno, pokrenuti nešto, pomoi zajednici. To sam osobno primijetio, ti ljudi cijene i sami pokreu nekakve inicijative. I takav mentalitet želim doživjeti i biti pod njegovim utjecajem, te neke startup inicijative za pomo zajednici. S našom izravnom “Facebook vezom” pokušali smo dogovoriti javljanja iz Amerike, kad se smjesti i malo “ufura“. Igor je obeao da e se pokušati javiti, svakako e nam imati štošta za ispriati, ali problem je što – nee smjeti. Gotovo sve u ta 4 mjeseca, osim možda pokojeg izleta, svrstavat e se u kategoriju povjerljivog i internog i, na žalost, po tom emo pitanju ostati kratkih rukava. Ipak, Igoru želimo prije svega siguran let, što više iskustva, popunjenih rupa u znanju i da nam se jednog dana vrati. Nama, u akovec, u Meimurje, jer upravo su nam mladi ljudi njegovog kalibra potrebni da se stvari doista pokrenu u višu brzinu. (Bojana Španiek)

Za 19-godišnjeg Stjepana Glavinu unatrag etiri godine u vrijeme srednjoškolskog obrazovanja školski praznici nisu postojali. Sve svoje vrijeme posvetio je informatici. Zato je danas meu najboljim informatiarima u svijetu. Mladi Preložanin, sad ve bivši uenik Srednje škole Prelog te brucoš zagrebakog Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, na 22. Meunarodnoj informatikoj olimpijadi održanoj sredinom kolovoza u Kanadi osvojio je srebrnu medalju, ime je okrunio svoj rad i trud te potvrdio dosadašnje uspjehe kojima se malo tko može pohvaliti. Na Olimpijadu, na kojoj je sudjelovalo još etiri natjecatelja iz Hrvatske, plasirao se zahvaljujui zlatnoj medalji koju je osvojio na 17. Srednjoeuropskoj informatikoj olimpijadi održanoj u slovakim Košicama. Uz svesrdnu podršku roditelja, u pripremama su mu pomagali djelatnici Srednje škole Prelog, ponajviše mentorica, profesorica informatike Danijela Narana. - Ve drugo ljeto za redom imamo ast predstaviti izvrsnoga mladog informatiara. Sretni smo i ponosni što je Stjepan uenik naše škole i sin grada Preloga. Želim mu sreu u daljnjem školovanju i da ne zaboravi naš kraj, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u petak u preloškoj Srednjoj školi, ravnatelj te ustanove profesor Tomislav Gregur.

Talent je samo preduvjet za uspjeh Sam Stjepan ne samo prema novinarima ve i prema roditeljima, što je u šali potvrdio i njegov otac Marijan, škrt je na rijeima. Kazao je tek da je natjecanje u Kanadi trajalo dva dana, svaki dan po pet sati rješavali su etiri zadatka, a u preostalo vrijeme uspjeli su posjetiti slapove Nijagare te lunapark. - Bilo je lijepo, skroman je Stjepan. Na novinarsko pitanje o receptu za uspjeh kakav je on ostvario, odgovorio je da 20 posto ini talent, a 80 rad. O tome ime e se i gdje baviti nakon fakulteta još, kaže, ne razmišlja. Stjepanov otac zahvalio je Srednjoj školi Prelog na pruženoj podršci i pomoi, posebno mentorici profesorici Narana, te istaknuo kako on i Stjepanova

Stjepan s roditeljima majka nisu previše iznenaeni Prelog došao ve kao županijski uspjehom njihovog sina jer su vi- prvak iz informatike i matematidjeli koliko puno radi. Uz to svoje ke. Takav talent, sklonost prema je znanje redovito testirao na ra- logici i matematikom razmišljazliitim online natjecanjima, a u nju, kaže, kree od malih nogu. svijetu informatike manje - više Mnoga ga djeca imaju, no potrebse zna koliko tko vrijedi. Uspjeh no ga je njegovati i razvijati, za je tim vei što je Stjepan bio jedi- što su u Stjepanovu sluaju iznini natjecatelj koji je uenik ope, mno zaslužni roditelji. Naravno, dok su ostali bili polaznici priro- jako je važan i rad. doslovno - matematikog smjera - Ve postati lanom hrvatgimnazije. ske olimpijske reprezentacije veU godinu dana riješi oko lik je uspjeh jer se u Hrvatskom savezu informatiara jako dobro 1.500 zadataka radi, pridodao je otac Marijan. U razdoblju od godine dana Stjepanov životni put nastavznao je riješiti oko 1.500 zadataka. Uložio je mnogo truda i rada, lja se na fakultetu u Zagrebu za nemjerljivog satima, nije bilo za- koji je ostvario pravo na direktan datka pred kojim bi pokleknuo, upis ve u treem razredu srednje predao se ili odustao. - Stjepanu škole kada je postao državnim zahvaljujem i na svemu što sam prvakom u informatici. Ni nakon ja od njega nauila, pratei ga u posljednjeg uspjeha ne miruje. protekle etiri godine, naglasila Priprema se za nova natjecanja, je mentorica, profesorica Danije- od kojih je prvo u Poljskoj, pa e la Narana. Napomenula je i da je se o njemu zasigurno još uti. (Velimir Kelkedi) Stjepan Glavina u Srednju školu

estitke državnih dužnosnika Mladim hrvatskim informatiarima koji su na natjecanju u Kanadi ukupno osvojili zlatnu i tri srebrne medalje na uspjehu su estali i najviši državni dužnosnici. - Upuujem vam iskrene estke povodom osvajanja medalja kojima ste nastavili sjajan niz rezultata koje hrvatski informaari ostvaruju na meunarodnim natjecanjima. Vaš uspjeh ima osobit znaaj jer je posgnut na onom podruju ljudskog djelovanja u kojem dolazi do izražaja intelektualni potencijal, upornost i kreavnost koje e oblikova vašu i našu budunost. Upuujem estke i vašim profesorima i roditeljima te Hrvatskom savezu informaara, stoji u estki predsjednika Ive Josipovia. Ministar

obrazovanja, znanos i sporta Radovan Fuchs poruio pak je kako su osvojena odlija ponos svima u Hrvatskoj, upravo kao i olimpijske medalje naših sportaša. – Vi, kao i vaši vršnjaci koji redovito ostvaruju sline iznimne uspjehe na olimpijadama u matemaci, zici, ali i drugim podrujima znanos, jamstvo ste uspješne budunos Hrvatske. Vaš uspjeh obvezuje sve nas koji se brinemo za rad hrvatskoga obrazovnog sustava da osiguramo najkvalitetnije uvjete i cjelovitu potporu za nesmetan razvoj vaših dokazanih talenata, stjecanje novih znanja te napokon i preuzimanje uloge buduih lidera sutrašnjice Hrvatske, navodi se u priopenju iz Ministarstva. (vk)


4

Aktualno

 GDQD u Meimurju

Inovator iz Strahoninca ima sredstvo protiv ambrozije!? Aleksandar Stefanovi, inovator iz Strahoninca, tvrdi da posjeduje ekasno sredstvo u borbi protiv ambrozije, ali za sad nikako da komercijalizira svoj proizvod. Nagraivan

“D I S C I P L I N I R A N J E ” županijskih službenika evidentiranjem izlazaka - ulazaka na radno mjesto na specifian nain - davanjem otisaka prstiju

je više puta na razliitim sajmovima inovacija, a za svoj proizvod Cas škropivo kaže da efikasno služi za suzbijanje pelinaste ambrozije. I ne samo to, nego pod istim imenom

izradio je lizaljku i bombon koji su takoer ekasni u borbi protiv razliitih vrsti bolesti, odnosno pomažu u jaanju i otpornosti organizma. Hoe li konano njegovi proizvodi pronai

put široke primjene za koju nema prepreka, ostaje vidjeti, ali ako je istina da se ambrozija ne može iskorijeniti špricanjem ili košenjem, a može Casom, valjalo bi pokušati.

RESORNA ministarstva ne poduzimaju ništa vezano uz problematiku u OŠ Macinec

Dio roditelja upisao djecu u druge škole

Župan Perho: Savjesni djelatnici nemaju razlog za brigu Dio djelatnika Meimurske županije izrazio je nezadovoljstvo zbog najave da e se u upravnu zgradu Županije postaviti ureaj koji e pomoi pri voenju evidencije ulazaka, odnosno izlazaka zaposlenika iz zgrade Županije. Pomalo “bigbrotherovski“ djeluje nain na koji e se voditi evidencija – davanjem otisaka prstiju putem posebnog aparata (elektronski, nikako tintom kao na policiji). Režim koji bi trebao saživjeti ovih dana obrazložio nam je župan Perho... - Oni koji savjesno obavljaju svoj posao nemaju razlog za brigu. Ministarstvo gospodarstva nedavno je donijelo Pravilnik o evidenciji radnog vremena, a ovo je jedan od nain na koji možemo voditi tu evidenciju. Prije svega sami graani ukazuju mi na injenicu da esto ne mogu doi do razliitih službenika, odnosno djelatnika u županiji jer ih za radnog vremena nema na radnom mjestu. Obavljaju aktivnosti koje nisu vezane uz njihov posao. Ne mogu rei da javnost nije u pravu, no znai li to da nemam povjerenja u zaposlenike? Postavljanje ureaja, koji je samo jedna, ali najizglednija opcija za rje-

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- Prema mojim saznanjima, 11 od 16 djece koja su s poetkom ove školske godine trebala krenuti u 5. razred Osnovne škole Macinec ispisalo se iz te škole. Deset e u 5. razred krenuti u OŠ Nedeliše, dok e jedno dijete daljnje školovanje nastaviti u OŠ Gornji Mihaljevec. Ovo je rezultat toga što resorna ministarstva ništa nisu poduzela po pitanju problematike OŠ Macinec u kojoj su djeca romske nacionalnosti u velikoj veini, kazao nam je Željko Kofja, koji je na proljee pokrenuo peticiju iji je cilj bio da romski uenici ne budu veinski dio razrednih odjela u Osnovnoj školi Dr. Ivana Novaka Macinec, a koji je ujedno i roditelj djeteta koje e novu školsku godinu zapoeti u OŠ Nedeliše. Važno je naglasiti da do toga nije došlo zbog toga što roditelji ne žele da njihova djeca idu u školu s Romima, ve žele poboljšati kvalitetu osnovnoškolskog obrazovanja svoje djece. - Mi nemamo ništa protiv integracije romske djece u škole, nismo rasisti, ali smo za to da se kod ormiranja razrednih odjeljenja u razrede ne stavlja veina uenika Roma

šenje tog problema, ne znai da djelatnici nee moi izai ako moraju obaviti neki hitan posao, meutim, to mora biti evidentirano. Razmišljali smo i o karticama, no tu postoji mogunost manipulacije, mogu se zamijeniti, dati drugoj osobi. Kada bih imao potpuno povjerenje u svoje zaposlenike, ni kartice ni ureaj za otiske prstiju ne bi bili nužni. Zaposlenici izravno odgovaraju proelnicima odjela, a proelnici meni. No, i neki proelnici zloupotrjebljavaju radno vrijeme za privatne aktivnosti. Pravila treba poštivati. Slina evidencija vodi se u mnogim institucijama i nitko iz toga ne pravi problem. Zabrinuti su upravo oni koji izlaze kako bi obavljali privatne poslove. Ipak, ureaj emo postaviti kad suglasnost za to daju svi zaposleni. Sam ureaj stoji nekoliko tisua kuna, kazao je župan. Župan Perho istie i kako problem u županiji nisu samo izlasci za radnog vremena, ve i to što se radi na radnom mjestu. - Nije dovoljno doi na posao i odsjediti osam sati. Tu emo takoer pojaati kontrolu, napomenuo je pri kraju obrazloženja ovog postupka. (Velimir Kelkedi)

Roditelji istiu kako se ne protive integraciji i daljnjem obrazovanju njihove djece s uenicima romske nacionalnosti jer su time naša djeca zakinuta. Kao mogue rješenje ponudili smo da se organizira prijevoz djece romske nacionalnosti iz njihovih mjesta prebivališta do drugih osnovnih škola u Meimurskoj županiji, po potrebi i šire, naravno, u škole iji kapaciteti dozvoljavaju prihvat odreenog broja djece jer bi se samo tako uenicima romske nacionalnosti dala mogunost potpune integracije u društvo.

No, iz Zagreba nikakve naputke ni odgovor nismo primili, objašnjava Željko Kofja, jedan od roditelja djece koja e daljnje školovanje nastaviti u drugim meimurskim školama. Inae, Romi su u Paragu organizirali potpisivanje peticije s kojom inzistiraju da što više hrvatske djece ostane u školi, ali kad im ve tako dobro ide skupljanje potpisa, zasigurno bi roditelji romske djece morali puno više

brinuti o školovanju svoje djece, disciplini pohaanja nastave, higijenskim navikama i sl. jer upravo je u tome razlika izmeu romske i neromske djece i što je najvažnije nikako da doe do znatnijeg napretka. U ostalim meimurskim školama kako saznajemo takoer je bilo ovog ljeta ispisa uenika iz slinih razloga, ali oni su uglavnom u manjem opsegu. (hz)

ŽUPANIJSKO VIJEE Hrvatske iste stranke prava

Traže nove izbore za gradonaelnika akovca Predsjednik HSP-a za Meimursku županiju Goran Rohaek sa suradnicima održao je konerenciju za novinare na više politikih tema. Pravaši su Gradu akovcu postavili zahtjev za obilježavanje 19. obljetnice poetka obrane Vukovara, no odgovor nisu dobili. Rohaek je iskoristio ovu priliku da napadne Branka Šalamona, gradonaelnika akovca, zbog, kako je rekao, “gubitka od 14,3 milijuna kuna u gradskom proraunu”. Pravaši zbog lošeg voenja Grada smatraju

da trebaju izbori za novog gradonaelnika, a osim toga poruuju da sadašnji gradonaelnik i zbog svojega zdravstvenog stanja i starosti ne može više dobro voditi Grad. HSP e na prosvjed u Vukovar 18. rujna prilikom dolaska srpskog predsjednika Tadia, oekuje se da on preuzme odgovornost za Vukovar i agresiju na Hrvatsku.

Zapošljavanje po etnikom kljuu neprihvatljivo

Goran Rohaek (u sredini): - Tražimo nove izbore za gradonaelnika akovca

HSP e podnijeti ustavnu tužbu zbog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojim se nacionalnim manjinama jami zapošljavanje u državnim službama prema reciprocitetu nacionalne pripadnosti. Smatra se da je donošenje takvog zakona i davanje prava izvan svake pameti. - Tako, na primjer, rekao je Rohaek, imamo desetljee za Rome, pa desetljee za Srbe, dva desetljea za tajkune, a kad e konano Hrvati dobiti jednu jedinu

CITATI TJEDNA “U mjerenju ljubaznosti vrijedi: što južnije, to tužnije.“ Kristina Horbec, agencija za “tajno kupovanje“, Hrvatska danas, HTV 1, 20.8.2010.

godinu. Istovremeno kad se branitelje i umirovljenike ponižava provodi se program desetljea za Rome, uz nejednake kriterije. Kad je rije o aktualnom politikom trenutku, Vlada smanjuje naklade nezaposlenima, plae, donosi nove namete, te staje na stranu anarholiberalnog kapitala, a radnike se ostavlja na cjedilu. Zbog toga su i HDZ i SDP najgora mogua opcija za Hrvatsku, a pravaštvo jedina prava opcija. (JŠ)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Vjeronauk u javne tvrtke!“ Marina Jurani, Veernji list, 21.8.2010., prilog Obzor

“Svi raspravljaju kome e se oduzeti, i kome dati, a fokus mora biti na poticanju rasta.“

“Danas nema vremena ni za zabavu. Vikendom kada izaete, trebate se zabaviti brzo, efikasno i primitivno.“

“Prodajem kozi – sir“ - natpis s greškom u prilogu o poljoprivrednom gospodarstvu iz mjesta Golubi

Boris Vuji, zamjenik guvernera NBH, “Otvoreno“, HTV 1, 26.8.2010.

Dražen Turina – Šajeta o turbofolku u “Ljetnoj slagalici“, HTV 1, 20.8.2010.

Dnevnik, HTV 1, 24.8.2010.


31. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

NOVI NAPAD SINDIKATA TOKGH na arapariju

Zaštita radnikih prava ili želja monih sindikalista za uništavanjem tvrtke!? - Nakon nezakonitih otkaza sindikalnim povjerenicama u arapariji, Uprava sada u Prelogu u dijeli j mitran, nezakonite sporazumne otkaze ugovora o radu i proizvodnju seli u akovec, rekao je Savo Šmitran, regionalni koordinator sindikata TOKGH, na prošlotjednoj presici na kojoj nije propustio navesti poantu cijelog sluaja da je tvrtka zapravo spremna za steaj - Kada sam 10. kolovoza izrazio bojazan da e se stanje u MT-u Tvornici arapa u akovcu preseliti u Prelog, nisam slutio da e se to dogoditi tako brzo i, na žalost, bio sam u pravu. Ivan Krajai, direktor MT-a Tvornice arapa, ujedno i direktor MT-a Tvornice djeje trikotaže u Prelogu i nakon 10. kolovoza, kada smo ukazali na njegove neasne i protuzakonite radnje, nastavlja u svom stilu, rekao je Savo Šmitran, Regionalni koordinator sindikata TOKGH u uvodu na konferenciji za novinare, održanoj prošli petak, u povodu najnovijih zbivanja u MT-u Tvornici djeje trikotaže Prelog. Šmitran je rekao kako je trideset radnica iz Preloga sa strojevima i poslom preseljeno u MT Tvornicu arapa akovec, a da im nisu dane mogunosti oitovanja na odluku direktora Krajaia. - Direktor Ivan Krajai radnicama je rekao da u akovec sele zbog poveanja obima poslova u arapariji, meutim, kada su radnice vidjele da e u akovcu raditi na svojim strojevima i poslovima iz Preloga, bile su zaprepaštene i shvatile da su prevarene, naglasio je Šmitran, dodajui kako su meu tim radnicama i sindikalne predstavnice. Prema njegovim rijeima, radi se o apsolutnom kršenju pozitivnih zakonskih propisa na štetu radnica, i sindikalnih

prava, jer Krajai ni nitko iz Uprave nije se savjetovao s Radnikim vijeem, što je tek naknadno pokušano uiniti kazao je Šmitran.

Što se krije iza Šmitranovih navoenja hipotekarnih dugovanja? Naime, u njezinom nastavku dogodio se nastavak agresivne sindikalne kampanje TOKGH-a prema arapariji budui da je Šmitran vodstvo te tvrtke optužio da je prezaduženost, a izmeu redaka se dalo išitati kako je želio poruiti i pred kolapsom. Šmitran je tako podastro i hipotekarna dugovanja tvornica u kojima je Krajai direktor, a ona iznose preko 24 milijuna kuna. Isto tako kaže kako postoje ogromna hipotekarna zaduženja, dugovanja državi (porezi) i bankama (Splitska banka ...) u iznosu od 80 milijuna kuna i oko 4,5 milijuna eura. Krajai želi obmanuti državne službe, što je oito, kada je rije o državnoj potpori. Naime, lani je MT Tvornica arapa akovec od države dobila tri milijuna kuna potpore, uz uvjet da ne otpušta radnike. Otpuštanja je bilo i ima ih, iz ega je vidljivo da Krajai državnim službama daje krive podatke, tvrdi Šmitran, naglasivši da to ini za obje tvornice. Malo je udno kako se Šmitran obrušio na arapariju, a nije govorio o nekim drugim tekstil-

nim tvrtkama koje su primile u prošlim godinama puno veu inancijsku državnu pomo, a otpustile i mnogo vei broj radnika zbog restrukturiranja i sl. Sad kada je stigla kakva-takva državna pomo u Meimurje, Šmitran kao da želi poruiti da se takvo nešto više ne dogaa.

Je li prizivanje steaja ipak poanta cijele presice? Nadalje, Šmitran smatra kako je ovo svjesno kršenje radnikih prava i veliki pritisak na sindikalne povjerenice u MT-u Tvornici djeje trikotaže u Prelogu, gdje preostalih 120 radni-

ca strahuje za svoja radna prava i zaposlenje. Na kraju, Šmitran kaže da su sva dugovanja u ovim tvrtkama nastajala od 2005. i 2006. godine, kada su Ksenija Preininger, Darinka Krika i Ivan Krajai došli na elo tvrtke. Tvrdi kako se dugovi tvrtki ne smanjuju, nego se i dalje gomilaju, te da su oba trgovaka društva zrela za steaj. Na kraju je Šmitran ipak došao do poante ove presice. Inae, ovog trenutka u MTu Tvornici arapa akovec i MT-u Tvornici djeje trikotaže Prelog radi 500-tinjak radnika i pomalo je udno da sindikalni ovjek priziva gašenje obje

DIREKTOR KRAJAI tvrdi:

Nakon 31. listopada radnice se vraaju u Prelog - Ve su smiješni i neozbiljni svi ovi Šmitranovi potezi i navodi i, što je najvažnije, uope ne odgovaraju istini. Ni pod kakvom prisilom radnice iz Preloga nisu premještene u akovec, nego dogovorno, zbog poveanja obujma poslova. Za ovo imamo suglasnost Radnikog vijea i radnica koje su dobile nove ugovore o radu kakve su imale u Prelogu. One e u MT-u Tvornici arapa raditi do 31. listopada ove godine, a potom se vraaju na svoja radna mjesta u Prelogu. Niime, ali baš niime, nee biti zakinute za svoja prava.

To što rade na svojim strojevima dovezenima iz Preloga sasvim je normalno u našem procesu jer su programi obje tvrtke na trenutnim poslovima slini i radnice ih znaju i mogu obavljati. Dakle, uope nema nikakvih nezakonitih radnji, nego se radi o ekonominosti i zadržavanju narudžbi i poslova. Šmitran bi trebao biti sretan da radnice imaju što raditi i da e imati posla u narednom razdoblju, kaže direktor Ivan Krajai, dodajui kako ostale Šmitranove navode nee komentirati jer su netoni i neistiniti. (sm)

Savo Šmitran, sindikalni povjerenik, nakon araparije priziva steaj i u Tvornici djeje trikotaže u Prelogu

tvrtke i pod krinkom zaštite radnikih prava zapravo dovodi cijelu situaciju blizu toga da se zaista dogodi steaj, što znai novih 500 ljudi na burzi rada. Oito moni sindikalisti u pojedinanim sluajevima gdje im to odgovara i gdje im se to dopušta prizivaju najgori mogui scenarij, umjesto da pregovaranjem i konstruktivnim prijedlozima štite radnika prava. Ovako ostaje dojam kad se malo bolje “zagrebe ispod površine” da se “pljuvanjem” po Upravi i vlasnicima araparije zapravo podilazi radnicama koje su zasigurno u ovoj industrijskoj grani ionako potplaene i

zasigurno frustrirane što za svoj rad ne mogu primiti bolju plau. Krije li se iza ovakvih istupa zapravo podgrijavanje atmosfere da budu još više ljute na vodstvo tvrtke i ako doe do zaista najgoreg scenarija da se nae dežurni krivac. Meutim, što e se dogoditi ako njih 500-tinjak zaista ostane bez sadašnje plae i radnog mjesta? Hoe li im ga možda osigurati Šmitran? I zanimljivo je što je presicu držao sam Šmitran bez predstavnika sindikata iz obje tvrtke, te da su na pokrajnim stolicama sjedili jedna muška i jedna ženska osoba, navodno bliski sindikatu. (S. Mesari)

JAVNI PRIJEVOZ na podruju sjeverozapadne Hrvatske

Povezivanjem autobusa i vlakova do kvalitetnijeg sustava Na sastanku je dogovoreno pokretanje prvotnih mjera i pilot linija integriranoga javnog putnikog prijevoza na podruju Meimurske i Varaždinske županije do kraja godine. Glavni koordinator Saveza za željeznicu Slavko Šteiar predstavio je kratkorone i dugorone poteze koji

se moraju poduzeti za razvitak sustava. Kratkorone mjere provedive su u vrlo kratkom roku, zahtijevaju minimalna inancijska sredstva i više su organizacijske prirode. Radi se o objedinjavanju voznih redova svih prijevoznika na jednom mjestu te njihovo postavljanje na web

stranice županija, gradova i opina. Na stajališta autobusa i vlakova koja se nalaze vrlo blizu takoer je potrebno postaviti vozne redove oba prijevoznika. Zajednike karte za vlak i autobus takoer je mogue uspostaviti na manje frekventnim linijama bez posebne regulacije naplate karata. Dugorone mjere

ukljuuju izradu studije razvitka integriranoga javnog prijevoza putnika te njezino provoenje po fazama kroz dugi niz godina do uspostave optimalnog sustava. Meimursku županiju na sastanku su predstavljali zamjenik župana Meimurske županije Matija Posavec i struna suradnica u Županijskoj upravi za ceste Mei-

Puno larme, a za niš’

ri, mudri ljudi kažu, pokrijemo se njime onoliko koliko nam pokriva dozvoljava. Kad imamo viška para, tada se ne špara, a kad imamo manjka para, tada se pak špara… I to ne šparamo na drugima ve na sebi. Naši krojai državnog prorauna ponašaju se kao da kod kue nemaju svoj vlastiti kuni budžet, pa nemaju pojma o emu je rije. Kad govore o rezanju troškova, oni govore o drugim ljudima, a ne o sebi. Kad govore o neuinkovitosti, misle na druge, a ne na sebe… No to ve svi znamo, zar ne? Ono što ini se ne znamo je da rebalans prorauna nema nikakve veze s našom budunošu, ve je trenutano snalaženje. To je dakle, usporedimo li s kunim prorau-

nom, pitanje hoemo li jesti hrenovke ili friško meso. Naša budunost ovisi o tome u što dugorono investirao. Ulažemo li u kuu, kupujemo li auto ili koristimo javni prijevoz, školujemo se ili školujemo djecu, kako bi nam se prihodi poveali, kako bi kvalitetnije živjeli, itd… Dakle potezi koji e nas dugorono odrediti. Ako sebi ili djetetu plaamo fakultet, sigurno ga zbog nedostatka novca neemo prekidati, jer nam je to kapitalna investicija, o kojoj ovisi budunost, ve emo smanjiti izlaske, neemo kupiti novi LCD televizor, jesti sendvi s 10 umjesto 15 deka salame, itd… Dakle srezati troškove koji e u budunosti biti zaboravljeni zbog koristi koje smo dobili od ostalog, na emu nismo štedjeli.

U našem državnom kokošinjcu sve je izmiješano, i sitna zadovoljstva za rastjerivanje depresije i dugorone investicije. Pa tako jedni kokodau kako bi uveli porez na dionice (e tog bi trebalo pod hitno zatvoriti negdje gdje nema pristup ljudima, jer ne razlikuje uloženi kapital koji stvara novu vrijednost od jalovog, neuloženog kapitala), drugi bi srezali plae, trei digli trošarine… Miješaju kruške i jabuke. U cijeloj ovoj makljaži u korist privremenih rješenja donose se odluke koje dugorono utjeu na naše živote. Mi to slušamo i gledamo ve 20 godina. Pa dokle ljudi? Kad ete ve jednom u mirovinu? Da vam je pomalo režemo.

U srijedu je u prostorima Varaždinske županije održan sastanak na temu integriranoga javnog putnikog prijevoza na podruju sjeverozapadne Hrvatske. On podrazumijeva objedinjenu voznu kartu, usklaene vozne redove i zajednike terminale koji olakšavaju prelazak iz autobusa u vlak i obratno.

Oko rebalansa državnog prorauna digla se neviena buka. Kao da je uinjeno nešto vrlo bitno ili kao da je nešto vrlo bitno propušteno uiniti. Ne znam jeste li ikad bili u situaciji doživjeti larmu koju napravi kokoš kad je nešto istjera iz gnijezda? Ako niste, vjerujte, jedva je podnošljiva. No problem je u tome što kokoš ponekad larmu digne i sama od sebe, jer nije bila u stanju snijeti jaje. Pa onda eka tko naleti da ga kokodakanjem optuži. Upravo na kokodakanje podsjea ovo nadmetanje u argumentiranju za i protiv prorauna. Zaista mi nije jasno ime se bave

ti naši politiari i itaju li oni išta, informiraju li se? Koja li se larma digla, kao da je nešto novo. Pa proraun ne valja ve 20 godina. A rezanje mirovina, smanjenje javne uprave, novi porezi… sve o emu se ovih dana glasno i mudro pria nije stvar prorauna, a još manje rebalansa prorauna, ve razvojne politike neke zemlje. Sam proraun nije neka ogromna mudrost, jako je slian najobinijem kunom budžetu, kojeg svako od nas puni onoliko koliko je zaradio. Što na poslu, što u fušu, što sa strane... I onda to ino i predano trošimo koliko možemo. Kako sta-

murske županije Ljerka Cividini. Posavec je pozdravio pokretanje stvaranja sustava integriranoga javnog prijevoza putnika i kazao kako je za Meimursku županiju idealna pilot linija Prelog – ehovec autobusom i dalje ehovec – akovec vlakom. Mogunost pokretanja ove linije postojat e od prosinca ove godine.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com


6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ODRŽAN jubilarni deseti Festival krumpira u Belici uz mimohod mehanizacije

KALAMPER, KALAMPER... B

proizvodi pola hrvats - Belika udruga proizvoaa krumpira ima 120 lanova, sve više iz godine u godinu, a 95 njih položilo je ispite za proizvoa Deseti jubilarni festival krumpira u Belici održan je ove godine uz prikaz mehanizacije i kolone traktora svih vrsta, pod nazivom “Od motike do 2010.”, izložbu sorti i modernih pakiranja krumpira, a gostima su ponuena i jela od krumpira. Uz strunjake, predstavnike savjetodavne službe u županiji, proizvoae i predstavnike tvrtki koje se bave krumpirom, festivalu su bili nazoni i dožupani Anelko Horvat i Matija Posavec, predstavnici HOK-a Mate Topi i Slavko Faltak te gosti iz Maarske i mnogi drugi. Festival je otvorio naelnik opine Zvonimir Taradi, rekavši da opina Belica na sve naine koje može pomaže proizvoaima krumpira, a mjesto i opina Belica postali su nadaleko poznati po proizvodnji krumpira te najvei hrvatski proizvoai. Opina je postavila zahtjev nadležnim ministarstvima da se parcele državne zemlje daju u zakup ili prodaju po 20 hektara, a zbog velikog interesa poljoprivrednika.

i djedovi, rekao je on, te njima i svim nazonima zaželio pjesmu “Kalamper, kalamper”, koju je potom izvrsno otpjevala Martina Krnjak uz tamburaški sastav iz Belice, što je bio i najemotivniji trenutak festivala. Predsjednik Obrtnike komore Meimurja Slavko Faltak bio je impresioniran koliinom i vrstom mehanizacije za proizvodnju krumpira koja je za ovu prigodu okupljena na jednom mjestu, naglasivši da se radi o pravoj tvornici na otvorenom koja zahtijeva visoka ulaganja i znanje. Dožupan Anelko Horvat rekao je da poljoprivredni proizvoai krumpira iz opine Be-

Impresivna mehanizacija za proizvodnju krumpira Gosti i mještani pratili su mimohod poljoprivredne mehanizacije pod nazivom “Od motike do 2010.”, s punom pažnjom rijetkost je na jednom mjestu vidjeti toliko poljoprivredne mehanizacije koja

Proizvoai krumpira u Moderna pakiranja krumpira za supermarkete na kojima ponosno piše “Krumpir iz Meimurja”

Predsjednik Meimurske udruge proizvoaa merkantilnog krumpira Dragutin Taradi: - Cilj festivala je da na jednom mjestu okupi sve one koji se bave krumpirom i sve strunjake koji mogu pomoi

Pod predsjedanjem Enrica Cernecca, u prostorima Opine Belica održana je sjednica Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo HOK-a, kojoj su bili nazoni i predstavnici obrtnika Meimurja i proizvoaa krumpira. Najviše rijei bilo je dakako o krumpiru, ali i o mnoštvu drugih tema. Tako se raspravljalo o otkupu i najmu poljoprivrednog zemljišta, novom Zakon u državnoj potpori poljoprivredi i, što je još važnije, o podzakonskim aktima, pravilnicima o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica, o minimalnim standardima za voe i povre i pravilniku o upisu trgovaca voem i povrem. Cilj svih mjera je zaštita domae proizvodnje. Predsjednik Ceha Enrico Carnecca rekao je uz ostalo: Glavni nam je cilj da budemo

EKONOMSKI BREVIJAR

Poboljšajte osobnu produktivnost Poznata ekonomska, ali i svekolika mudrost kaže da je važno što se i koliko napravi, a ne samo koliko se vremena provede „na poslu“. Produktivnost je mjera uspješnosti posla koji obavljate u odnosu na korištene resurse (uinak po jedinici rada), a iskazuje se naturalno ( proizvedena koliina u radnom vremenu ) ili vrijednosno ( vrijednost

i u poljoprivredi. Ve s krajem ove godine Poljoprivredna savjetodavna služba postat e dio Poljoprivredne komore, a kako si postavimo organizaciju, tako e nam i biti. U EU je poljoprivreda javni interes to je jedina industrija koja se nee odseliti iz države, pa poljoprivrednici moraju shvatiti svoju važnost, rekao je on.

Sjednica Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo Hrvatske obrtnike k

Spremni za Europu Predsjednik Meimurske udruge za proizvodnju merkantilnog krumpira Dragutin Taradi naglasio je pak da je belika zemlja bogomdana i veoma pogodna za uzgoj krumpira. Cilj festivala je da se na jednom mjestu okupe svi oni koji se bave krumpirom, svi strunjaci i svi oni koji mogu pomoi u proizvodnji krumpira. - Imamo jaku podršku sjemenarne, savjetodavne službe i otkupljivaa, rekao je Taradi. Belika udruga proizvoaa krumpira ima 120 lanova, sve više iz godine u godinu, a 95 njih položilo je ispite za proizvoaa krumpira i ratara, tako da mirno mogu u Europsku uniju i na domae tržište. - Za razvoj proizvodnje krumpira u Belici “krivi” su naši oevi

lica i Meimurja proizvode oko polovice svih potreba Hrvatske za krumpirom, pa je rije o strateškoj proizvodnji i za opinu Belica i za županiju. Županija e pružiti punu podršku proizvoaima krumpira u svim segmentima, te pomoi u promjenama. On je zaželio bogat urod i lijepu jesen svim proizvoaima krumpira. Tajnik Poljoprivredne komore Bogdan Damjanovi istaknuo je da je zadivljen razvojem proizvodnje krumpira u Belici, te poželio da se proizvoai odupru svim negativnim utjecajima i što lakše podnesu promjene. Zbog ulaska u EU doi e do znatnih promjena, jedna od njih e biti smanjenje poticaja za krumpir

proizvodnje u radnom vremenu ). Dakle, produktivniji ste ako napravite više u radnom vremenu, a uvijek se može više. Kao i obino, najjednostavnije i najbolje je poeti od sebe. Otkrijte, izbjegnite i otklonite sve što bi moglo smetati i sputavati u radu ( glasni razgovori, buka, stalna prekidanja, itd. ). Posvetite se onome na emu radite, i ne razmišljajte o drugima zada-

cima, o onome što ste gledali na televiziji ili itali u novinama, ne mislite na utakmicu i slino. Koncentrirajte se na zadatak, na tematiku, na aktivnost i na rad pred sobom. Budite sigurni da znate što treba napraviti da ne bi dolazilo do stalnih pitanja, istraživanja i provjeravanja. Drugim rijeima, dobro se pripremite. Utvrdite unaprijed cilj rada, ali i moguu nagradu ili zado-

voljstvo koje e uslijediti nakon završetka. Preuzmite zadatke kojima ste dorasli. Ne razmišljajte rutinski, ve pokušajte osmisliti bolja ili jednostavnija rješenja. Uvijek se motivirajte poticajnim rijeima „Sada u to napraviti...“, a ne grubim „Moram to napraviti...“. Produktivnost se može poveati poboljšanjem opreme,

prepoznatljivi za druge, i to u Hrvatskoj, a ne da svoje proizvode iznesemo na svjetsko tržište, nije sve u izvozu. To e se postii kvalitetnom proizvodnjom i brendiranjem proizvoda, pa se daje puna podrška nastanku brenda meimurskog krumpira (kalampera), a zbog kvalitetne proizvodnje i veim cijenama krumpira. On je predložio da se i poljoprivredni proizvoai pojavljuju na mnogim sajmovima, kako bi se promijenio stav graana da kupuju uvozno. Zbog nesuglasja proizvoaa proitiraju trgovci Vladimir Premuš posebno se osvrnuo na odnose s otkupljivaima. Naime, sve akcije sniženja cijena u raznim povodima idu preko lea proizvoaa krum-

procesa, radnih postupaka, znanja, vještina i obuenosti, spretnosti i zalaganja, ali i poboljšanjem svega nabrojenog. Pitanje je jednostavno; „Kako se u odreenom vremenu sa raspoloživim sredstvima može postii više?“ Svatko treba pronai odgovor, a odgovora ima više. A zašto? Da bi bilo bolje svima, da bi se ostvarilo više, da bi se postiglo zadovoljstvo, da bi se dobila nagrada... Poveanje produktivnosti treba biti stalno nastojanje, pa ak i nain života i rada. Tada je napredak zajamen.

pira, što bitno utjee na konanu cijenu krumpira, pa je to bila tema rasprava na okruglom stolu o krumpiru. Cijene krumpira su, što se tie proizvoaa, preniske, kad je cijena bila dvije kune za kilogram, proizvoai su dobro živjeli, reeno je uz ostalo. Cijene se formiraju na razini udruga proizvoaa, no nitko se toga ne drži, ne može se ništa uiniti protiv politike cijena supermarketa kojima je u interesu što niža cijena, reeno je. Istaknuta je organizacija proizvoaa mandarina uz Neretvu koji su dobro organizirani i ove godine kad je mandarina dobro rodila postigli dobru cijenu kod Todoria i drugih otkupljivaa, dok je kod proizvoaa krumpira drugaije – ako jedan proizvoa ne da svoj krumpir, dat e drugi.

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr


31. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REDEA - Potpisani prvi ugovori u okviru Programa provjere inovativnog koncepta

e “Od motike do 2010.”

Belica s okolicom

skog krumpira aa krumpira i ratara, tako da mirno mogu u Europsku uniju i na domae tržište

komore u Belici

u borbi za veu cijenu

Sjednica Ceha za poljodjelstvo HOK-a, prvi lijevo naelnik opine Zvonimir Taradi kao domain, u sredini predsjednik Enrico Carnecca Zakljueno je da je osnovni i glavni cilj zaštita domae proi-

zvodnje, meutim, proizvoai i otkupljivai toj proizvodnji pri-

stupaju s nejednakih pozicija, proizvoai su uvijek zakinuti. Zbog toga su oi uprte u njemaki model, tamo proizvoa i otkupljiva zajedniki ormiraju cijenu, a proizvoa svoj proizvod daje otkupljivau i sam odluuje uz koju e se cijenu prodati. Naelnik opine Zvonimir Taradi rekao je da je za tržišne odnose, a ne da politika odreuje cijene, te obavijestio nazone da se meimurski krumpir ovih dana našao i na štandu u – Zagvozdu. Gosti su posjetili novopodignuti pogon za uvanje i pakiranje i sortiranje krumpira u Belici, a u tvrtki “Dodlek” održan je i zajedniki sastanak proizvoaa i predstavnika Gospodarskoga interesnog udruženja za krumpir i strunjaka. (JŠ)

Uloga elite u životu grada U Varaždinu je ovih dana završila desetodnevna maniestacija pod nazivom Špancir est, koja se probila na sve prve stranice medija u cijeloj Hrvatskoj. Festival dobrih emocija, kako ga još zovu, bio je jako uspješan i prijeti za nekoliko godina po ukupnoj uspješnosti “pojesti” Dubrovake ljetne igre, koje su desetljeima pojam kulturnih ljetnih dogaanja.

Kako i zašto je nastao Špancir est? Neete vjerovati, ali Špancir est je nastao zbog Varaždinskih baroknih veeri. Dugogodišnji prigovor da su barokne veeri u Varaždinu elitistike i samo za elitu, na taj je nain elegantno riješen arolijom organizacije. Poslije svakih Varaždinskih baroknih veeri takav je prigovor stizao od strane graana, kojima nije

7

bilo do baroka i klasine glazbe (ima i takvih). Pravi je odgovor na takozvani elitizam bio: ljudi vole šetati, vole biti vieni. Pa dajmo im to zapakirano na lijep nain i napravimo do toga sveanost šetnje. Na taj je nain nastao Špancir est, a poetna ideja druženja i zabave na ulici pretoena je potom u višegodišnja kvalitetna dogaanja. Drugim

Kilometarska kolona traktora i suvremene mehanizacije dominirala je ovogodišnjim Festivalom krumpira treba za proizvodnju krumpira, rije je o strojevima milijunske vrijednosti. Poetak povorke bio je predvien za proizvoae s motikama na ramenu, kao simbolom nekadašnjih teških vremena, a kraj povorke inile su dvije ogromne hladnjae za krumpir. U Domu kulture u Belici bila je postavljena izložba sorti krumpira i nova pakiranja krumpira od dva ili tri kilograma, u Belici postoje dvije velike pakirnice i dvije asocijacije koje okupljaju proizvoae krumpira. Gostima i mještanima ponuena su i jela od krumpira, kao i svake godine do sada. U sklopu estivala održana su i dva struna skupa, prvi Ceh za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo HOK-a, te skup proizvoaa i predstavnika supermarketa, odnosno otkupljivaa. (J. Šimunko)

rijeima, Špancir est je odgovor intelektualne elite Varaždina na prigovore graana, koji je potom dobro osmišljen od voditelja estivala. Zbog toga su prava intelektualna elita oni koji organiziraju taj estival, dakako i gradska vlast koja daje podršku, ali i samo dio sredstava, jer se znatan dio sredstava dobije od sponzora. Karakteristino je za razvoj brenda da se ove godine sponzori nadmeu u medijima i kažu: ja sam pokrovitelj estivala dobrih emocija. To znai da je Špancir est postao znaajan brend Va-

Projekt za ispaljivanje strelica za uspavljivanje životinja i boravak na otvorenom

Potpisivanje ugovora za testiranje prototipa U etvrtak 26. kolovoza u sjedištu REDEA-e u akovcu potpisani su prvi ugovori o financiranju projekata dva meimurska poduzetnika u okviru novog programa potpore za istraživanje i razvoj te inovacije – Program provjere inovativnog koncepta. Ugovore su potpisali Dalibor Marijanovi, direktor Poslovno - inovacijskog centra Hrvatske - BICRO d.o.o., Matija Derk, direktor REDEA-e, te korisnici sredstava, Darko Gotal, direktor tvrtke Gotal IFN d.o.o., i Mario Petkovi, direktor tvrtke Marti d.o.o. Programom provjere inovativnog koncepta podupiru se pretkomercijalne aktivnosti istraživaa i poduzetnika na putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja potpore u ranoj azi razvoja inovacije, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj azi. Program bespovratnim sredstvima u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu financira aktivnosti provjere i zaštite intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehnike izvedivosti inovativne ideje te izradu unkcionalnog prototipa. Program su zajednikim snagama pokrenuli Poslovno - inovacijski centar Hrvatske – BICRO d.o.o., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Regionalna razvojna agencija Meimurje - REDEA d.o.o., Ured za transer tehnologije Sveuilišta u Zagrebu, Tehnološki park Varaždin d.o.o. i Znanstveno tehnologijski park Sveuilišta u Rijeci d.o.o., a realizira se pod vodstvom BICRO-a u okviru Programa za razvoj tehnologijske inrastrukture (TEHCRO). Program provjere inovativnog koncepta (engl. Proo-oConcept Grant Fund) provodi se u sklopu Hrvatskog projekta tehnologijskog razvitka (engl. Croatia: Science & Technology Project), uz financijsku pot-

raždina ali i svoj vlastiti brend brenda, kojega se može jako brzo razvijati u svim pravcima. Ve ove godine dogaa se logiranje kroz tzv. glazbenu kliniku, koja e sigurno za koju godinu postati veoma popularna, a tu je Kuer snova i Ulica umjetnika, s kojom se nikako ne može pogriješiti. Na taj je nain u proteklih jedanaest godina izgraen najveseliji, najotvoreniji i vjerojatno najzabavniji estival u Hrvatskoj i regiji, no nikako ne treba zaboraviti, u duhovnoj sinergiji s Varaždinskim baroknim veerima.

Inovatori i poduzetnici, javite se! Upravo je u jeku i drugi krug zaprimanja prijava u Program provjere inovavnog koncepta, s rokom prijave projekata do 15. listopada 2010. godine. Sredstva su namijenjena inovatorima poduzetnicima za provjeru same inovacije. Kako je rije o relavno znaajnim sredstvima, ija visina može dosei i do 350.000 kuna po projektu, to je prilika da svi oni koji razmišljaju inovavno pokušaju ostvari svoje snove. Sve informacije mogu se dobi u REDEA-i u akovcu, a bit e pružena pomo i u tehnikom dijelu u rješavanju konane prijave na program. (JŠ) poru Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Svjetske banke. Ugovor je potpisan s predstavnicima tvrtke Gotal IFN d.o.o. iz Goriana za projekt pod nazivom “Naprava za daljinsku kemijsku imobilizaciju životinja, implikaciju lijekova i uzimanje uzoraka tkiva životinja za potrebe javnog zdravstva“. Prototip se odnosi na izradu unkcionalnog prototipa puške za ispaljivanje strelica sa serumom, koja se temelji na inovativnom konceptu ugradnje cijevi, zranog punjenja i korištenja grijaa seruma. U projekt je ukljuena i zaštita intelektualnog vlasništva te marketinške aktivnosti usmjerene na promociju i prodaju novog proizvoda. Projekt tvrtke Marti d.o.o. iz Preloga pod nazivom “Multimedia HotSpot“ odnosi se na izradu i testiranje unkcionalnog prototipa ekskluzivnog mjesta za boravak na otvorenom s ugraenim multimedijalnim sustavima, grijaima i drugim visokim tehnologijama, i takoer je prošao na natjeaju. U pripremi ovih projekata meimurski natjecatelji imali su punu podršku Regionalne razvojne agencije REDEA. (JŠ)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr


8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

MEIMURSKA ŽUPANIJA i dalje subvencionira prijevoz srednjoškolaca i studenata

Svakom ueniku sto kuna Temeljem skorog poetka nove školske godine te situacije u kojoj se Meimurska županija našla nakon što je AP tours akovec zbog završetka steajnog postupka prestao s radom, župan Meimurske županije Ivica Perho izdao je sljedee priopenje: “Šestog rujna uenici se vraaju u školske klupe, a Meimurska županija i predstojee e školske godine subvencionirati prijevoz uenika srednjih škola. Kako je natjeaj za odabir tvrtke koja e obavljati prijevoz u tijeku, jedinstvena cijena mjesene karte za cijelo podruje Meimurja ostaje ista kao i prethodne školske godine, dakle, 420 kuna. Ona e ostati takva do završetka javnog poziva, odnosno sklapanja ugovora s novim koncesionarom. Meimurska županija i dalje e

svakom ueniku kartu subvencionirati sa 100 kuna. Takoer, pojedine opine i gradovi, ovisno o njihovim odlukama, subvencionirat e dio cijene karte. Prema dogovoru s Hrvatskim željeznicama, cijena mjesene željeznike karte obraunavat e se prema njihovom cjeniku, a Meimurska županija e svakom ueniku koji putuje vlakom plaati 100 kuna. Opine i gradovi takoer e, ovisno o svojim odlukama, subvencionirati dio iznosa.”

Prijevoz uenika OŠ prema starom rasporedu “Što se tie prijevoza uenika osnovnih škola, zbog završetka steajnog postupka i završetka rada bivšeg koncesionara, Meimurska županija je tijekom

ljeta raspisala natjeaj za novog koncesionara koji e obavljati prijevoz osnovnoškolaca. Kako on zbog natjeajne procedure do poetka školske godine još nee biti odabran, u dogovoru s autobusnim poduzeima prijevoz e se obavljati prema prošlogodišnjem rasporedu. Napominjem da se prijevoz osnovnoškolaca u cijelosti plaa iz državnog prorauna, dok Županija i opine pokrivaju troškove za uenike ije prebivalište je od škole udaljeno manje od 3 kilometra. Srednjoškolci e karte moi kupiti od 1. rujna 2010. godine i u prizemlju Scheierove zgrade (Matice hrvatske 1, akovec) za grupu I, II, III i IV i to u vremenu od 8 do 12 i od 13 do 18 sati. Za grupu I mjesene karte moi e se kupiti i u sjedištu tvrt-

ke “Turist” u Žabniku. Prijevoz e se obavljati prema voznom redu bivšeg koncesionara. Potvrde kojom ostvaruju pravo na subvencionirani prijevoz uenici e od srijede 1. rujna moi podii u Upravnom odjelu za obrazova-

nje, kulturu i sport Meimurske županije (Ruera Boškovia 2, 1. kat). Što se tie prijevoza studenata, konana odluka o nainu plaanja voznih karata u sljedeoj akademskoj godini donijet e se sredinom mjeseca listopada.

Napominjem da smo u ovu situaciju došli zbog završetka steaja tvrtke AP tours akovec te njihovog prestanka obavljanja djelatnosti prijevoza poetkom lipnja ove godine. Zakonska procedura odabira novog koncesionara traje odreeno vrijeme, te, na žalost, nije mogla završiti prije poetka školske godine. No, bez obzira na to, Meimurska županija e, prema svojim mogunostima, i dalje subvencionirati prijevoz uenika i srednjih škola te studenata.” Detaljne informacije vezane uz prijevoz uenika srednjih škola od ponedjeljka 30. kolovoza 2010. godine graani mogu pogledati i na internetskim stranicama Meimurske županije – www. medjimurska-zupanija.hr.

CRNA KRONIKA

UKRATKO Pribislavani provalili u tvrtku “Rolete“ AKOVEC, PRIBISLAVEC - Otkriveni su poinitelji krae u kojoj je poinjena materijalna šteta od ak 130 tisua kuna. Šestorica Pribislavana u dobi od 16 do 27 godina tijekom noi s 13. na 14. kolovoza provalili su u prostore akoveke tvrtke “Rolete“ te ukrali 22 kalupa za izradu plastinih proila izraenih od raznih legura (aluminij, mesing, krom i elik). Bit e kazneno prijavljeni nadležnom ODO-u u akovcu.

Pokradena “Olga“ SVETA MARIJA - Šteta od 15 tisua kuna nastala je uslijed krae iz trgovine “Olga“ u Ulici Andrije Habuša u vlasništvu 50-godišnjeg akovanina. Nepoznati lopov u objekt je ušao razbivši vrata, a iz trgovine ukrao cigarete, tekstilnu robu, dezodoranse, kavu i kovani novac. (vk)

I prošli tjedan provala u “Madonnu“ DONJI VIDOVEC - Ni prošli tjedna provalnici nisu zaobišli svoje esto odredište – kai “Madonna“ u Donjem Vidovcu. Nepoznati lopov u objekt je provalio prošli etvrtak, razbivši bravu na ulaznim vratima, te otuio veu koliinu raznih cigareta, a iz džuboksa kovani novac. Materijalna šteta procijenjena je na sedam tisua kuna. (vk)

U trgovinu po alkohol i cigarete NOVO SELO ROK - Razna alkoholna pia, cigarete i manji iznos novca ukrao je tijekom noi s 24. na 25. kolovoza nepoznati lopov iz trgovine prehrambene robe u Ulici Rade Konara u Novom Selu Rok. U objekt je ušao slomivši bravu na ulaznim vratima, a šteta je procijenjena na iznos od oko dvije tisue kuna. (vk)

NONA “ŠORA” nakon uzavrelih niskih strasti, cajki i alkohola Provala u kafi PALOVEC- Nepoznati lopov tijekom noi 22./23. kolovoza provalio je u ugostiteljski objekt u Glavnoj ulici u Palovcu u vlasništvu 36-godišnjaka iz tog mjesta. U objekt je ušao nasilno otvorivši jedan od prozora, a iz njega otuio razna alkoholna pia, kavu i manji iznos novca. Poinitelj je nakon toga nasilno otvorio džuboks, vlasništvo poduzea “Casino games plus” iz Ivanovca, odakle je otuio neutvrenu koliinu kovanica. Materijalna šteta iznosi oko dvije tisue kuna, a protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u akovec.

Otkriven mladi provalnik iz Piškorovca MAKOVEC - Policija je otkrila lopova koji je 23. kolovoza provalio u obiteljsku kuu u Makovcu, odnosno Balogovcu. Radi se o 18-godišnjaku iz Piškorovca. On je navedenog datuma iskoristio odsutnost 69-godišnje vlasnice te iz kue u koju je ušao podignuvši roletu otvorenog prozora ukrao novac i zlatni lani. Materijalna šteta procijenjena je na oko dvije tisue kuna, a poinitelj e biti kazneno prijavljen Opinskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. (vk)

Kišobran joj ušao meu špice bicikla DRAŠKOVEC- U Ulici kralja Zvonimira u Draškovcu prošle srijede rano ujutro dogodila se prometna nesrea u kojoj je ozlijeena 23-godišnja vozaica bicikla. Djevojka je na upravljau bicikla držala kišobran koji joj je u jednom trenutku ušao meu špice prednjeg kotaa. Prevrnula se i pala na tlo. U Županijskoj bolnici u akovcu utvreno je da je zadobila teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržana na lijeenju. (vk)

“Vesela no“ ispred narodnjakog kluba “Guru“ Ispred narodnjakog kluba “Guru“ u Kolodvorskoj ulici u akovcu u noi sa subote na nedjelju sukobile su se dvije skupine pijanih mladia. Sukob je zapoeo 30-godišnjak iz Pribislavca koji je, kako navodi policija, verbalno provocirao jednu djevojku i skupinu mladia. Ubrzo je došlo do svae, naguravanja, a zatim i ope tunjave u koju su se ukljuili i 24-godišnjak iz Novog Sela na

Dravi, 21-godišnjak i 20-godišnjak, obojica iz akovca, 20-godišnjak iz Podbresta te 31-godišnjak iz Belice. Svi su bili pod utjecajem alkohola mahom u koliinama veim od jednog promila. Ni bijeg u vozilo nije pomogao Nakon tunjave, 30-godišnji Pribislavanin i 31-godišnjak iz Belice sklonili su se u automobil muškarca iz Pribislavca

parkiran nedaleko od lokala, no suprotstavljena skupina dostigla ih je te poela rukama i nogama udarati po vozilu, razbivši stakla, stražnje svjetlo te nainivši više udubljenja na limu. Zbog toga e prekršajno i kazneno odgovarati 20-godišnji akovanin i njegov vršnjak iz Podbresta. Uslijed napada dvojac iz automobila zadobio je lakše tjelesne ozljede, a šteta na vozilu procijenjena je na ak

40 tisua kuna. No, ni vlasnik ošteenog vozila, muškarac iz Pribislavca, nije ostao dužan drugoj skupini. Nakon što su se “strasti smirile“, otišao je do parkirališta u Ulici Elmera Vajde i tamo oštetio automobil 21-godišnjaka iz akovca, takoer jednog od sudionika “šore“. Na više je mjesta udubio karoseriju, poinivši štetu od 5 tisua kuna, pa e i on biti prijavljen. (Velimir Kelkedi)

U ROMSKOM NASELJU Piškorovec pucao iz automatske puške, u Orehovici pronaen puškomitraljez ...

Duge cijevi ponovno “in“, moramo li se bojati za sigurnost? Prošli tjedan u romskim naseljima u Meimurju (policija i dalje ponovno ne navodi izriito isto!?) ponovno su pronaene “duge cijevi”, a javna je tajna da to nije nikakva novost. Zbog poinjenja kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari, kaznenu prijavu zaradio je 30-godišnjak iz Piškorovca. On je prošli etvrtak pod utjecajem

alkohola od 1,86 promila na ulici u spomenutom naselju u zrak ispalio više metaka iz automatske puške “crvena zastava“. A ista marka oružja kalibra 7,62 milimetra zajedno s dva pripadajua okvira i ukupno više od 200 metaka pronaena je i u Dravskoj ulici u Orehovici. Ilegalno oružje posjedovao je 47-godišnjak iz Orehovice, a predao ga je dragovoljno, prije

policijske pretrage koju je naložio istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu. Utvreno je da je puškomitraljez nabavio prije 9 godina od muškarca iz Grubišnog polja, a zanimljivo je da je uz oružje policija zaplijenila i policijsku službenu palicu (pendrek), koju je isti navodno pronašao na obližnjem smetlištu. S obzirom na to da se ve godinama svako malo u poli-

cijskim izvješima pojavljuju sluajevi slini opisanima u prethodnim recima, pitanje je koliko se ilegalnog oružja još krije u meimurskim romskim naseljima. Naravno, na policiji je da odradi taj dio posla i “bez rukavica” izvijesti javnost što se zaista dogaa, jer nakon ovih dogaanja moramo se zapitati za sigurnost svakoga meimurskog graanina. (vk)

Dijete zapalilo štagalj PUŠINE - U gospodarskoj zgradi u Novoj ulici u Pušinama u nedjelju nešto iz podneva izbio je požar u kojem je izgorjelo kompletno

krovište objekta u vlasništvu 49-godišnjaka iz Pušina. Protupožarni inspektor Policijske uprave meimurske utvrdio je

da je požar izazvalo 10-godišnje dijete, zapalivši sijeno spremljeno u potkrovlju zgrade. Vatru su ugasili pripadnici Javne vatrogasne

postrojbe akovca i Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Pušine, a materijalna šteta procjenjuje se na oko 40 tisua kuna. (vk)


31. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POTPISAN UGOVOR izmeu Središnjeg državnog ureda upravljanja imovinom i dvije donjemeimurske opine o darovanju zemljišta vrijednosti 3,7 milijuna kuna na kojem e se formirati poduzetnike zone

Novi impuls za razvoj ovog dijela Meimurja Proteklog je tjedna u radnom posjetu Donjem Vidovcu bio Jozo Sara, prvi ovjek Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Tom prigodom je potpisan ugovor kojom Vlada Republike Hrvatske daruje Donjem Vidovcu 12,4 ha zemljišta za poduzetniku zonu. - Ovo je do sada najvrjedniji dar koji je Opina Donji Vidovec ikada dobila, dar koji e dati pravi impuls razvoju ovoga kraja jer je zona je idealno locirana u samom središtu ovog dijela Meimurja, rekao je naelnik opine Donji Vidovec Josip Grivec te zahvalio svima koji su podupirali ovu višegodišnju želju i objektivnu potrebu Donjeg Vidovca.

Zahvala za uspješno lobiranje Posebno je zahvalio Jozi Sarau u kojem je našao izvrsnog sugovornika, ovjeka koji je prepoznao važnost projekta za ovu

Naelnici Grivec i Varga u društvu J. Saraa, D. Horvata i V. Ivkovia prilikom posjeta D. Vidovcu i potpisivanja oba ugovora o darovanju zemljišta opinu te Vladimiru Ivkoviu i Darku Horvatu iz Ministarstva gospodarstva. - Njihov doprinos realizaciji ovog projekta zaslužuje svaku zahvalnost i poštovanje, istaknuo je J. Grivec.

Prilikom posjeta Donjem Vidovcu darovano zemljište dobila je i opina Donja Dubrava takoer u obliku nekretnine za poduzetniku zonu. Vrijednost darovnog zemljišta za obje op-

ine je 3,7 milijuna kuna. Na sastanku se razgovaralo i o ostalim potrebama Donjeg Vidovca te je dogovorena daljnja suradnja i potpora objektivnim potrebama te opine. (Alen Fuš)

9

DONJA DUBRAVA

Moraju li baš isti dan biti tri manifestacije? U nedjelju 22. kolovoza u Donjoj Dubravi organizirana su tri dogaaja. Doduše, svaki je bio razliitog sadržaja, no na svoj nain poseban, atraktivan i zanimljiv. Promatrajui iz svoje pozicije, pozicije novinara, jedva da sam uspio obii i biti prisutan na tim dogaanjima, pa vjerujem da su se u takvoj situaciji našli brojni posjetitelji i gosti koji su se te nedjelje našli u Donjoj Dubravi. U Zalanovom dvorištu održana je manifestacija “Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje” u sklopu festivala “Puna zdela”. Nautiki klub “Fljosar” bio je organizator natjecanja u veslanju s dravskim amcima, dok je na Farmi Muškatljin održan trening za mlade konje, uz vrlo sadržajne zabavne aktivnosti. Sva tri dogaaja uistinu su atraktivna i jedinstvena, ne samo u Meimurju ve i šire. Organizacija besprijekorna, svi na svome mjestu. U razgovoru s mještanima

mnogi su mi postavljali pitanje: zašto tri dogaaja u jednom danu? Moram priznati da se to pitanje i meni vrtjelo u glavi. Svaka od ove manifestacije prava je turistika promocija mjesta i privlai pažnju mještana. U neformalnim razgovorima nauo sam kako su u pitanju politika prepucavanja. Ah, ta politika. Zar ona mora biti i u takvim dogaajima koji promoviraju mjesto? Ne bi smjela, jer to su manifestacije s kojima se Dobravani štimaju i preko kojih se uje za Donju Dubravu. Dodamo li tome nogometnu utakmicu i ribiko natjecanje koje se održalo isti dan, onda dolazimo do broja pet. Svi najavljuju da e nabrojane manifestacije biti tradicionalne, pa bi onda bilo dobro da idue godine organizatori sjednu za stol i dogovore datume održavanja. Siguran sam da svaki ovaj dogaaj ima svijetlu budunost i ima što ponuditi za zasebni cjelodnevni program. (af)

KONFERENCIJA za novinare županijskog HDZ-a

Borba za meimurske projekte u Zagrebu urodila plodom

Konferencija za novinare u sjedištu HDZ-a Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Vladimir Ivkovi na konferenciji za novinare protekli utorak istaknuo je da je kao rezultat borbe za meimurske projekte u Zagrebu postignut znaajan uspjeh, opinama Donji Vidovec i Donja Dubrava dodijeljeno je državno zemljište za razvoj industrijskih zona. Rije je o 12,4 hektara državnog zemljišta kojim opina Donji Vidovec dugorono rješava pitanja razvoja gospodarstva, te o 4 hektara zemljišta u opini Donja Dubrava koje je dugo bilo sporno i koilo razvoj opine, ukupno vrijednosti nekoliko milijuna kuna. Vladimir Ivkovi naglasio je da je riješen problem OŠ Orehovica, dugo je zjapila prazna zgrada, a sad je iz priuva Ministarstva prosvjete riješeno pitanje opremanja zgrade, tako da e se u njoj moi odvijati nastava. Rije

je o 1,5 milijuna kuna za opremu škole. Državni tajnik Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Jozo Sara naglasio je da država na taj nain potie razvoj gospodarstva u manjim sredinama, kako se ne bi proizvodilo u garažama i kako bi se riješilo pitanje infrastrukture. Rije je o programu EIB II, a cijeli koncept odlino funkcionira. Na taj je nain ve dodijeljeno za razvoj gospodarstva lokalnoj upravi 2.700 hektara. Najteže je bilo riješiti imovinsko - pravne odnose zbog toga što trebaju suglasnosti više ministarstava i službi pa koordinacija nije lagana. Ipak, za opine Donji Vidovec i Donja Dubrava uspjelo se riješiti imovinsko - pravne zavrzlame za oko dva mjeseca, što je uspjeh, reeno je. Jedinice lokalne samouprave ne mogu prodati poklonjeno zemljište, ono je namijenjeno samo za razvoj poduzetništva.

Ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat rekao je uz ostalo: - Za samo šezdeset dana odradili smo do zadnjeg papira zemljište u Donjoj Dubravi, koje je zbog dugogodišnjeg stajanja imalo jako negativne politike konotacije u Donjoj Dubravi. Takoer je riješeno pitanje karaule, koja je sad vlasništvo opine Donja Dubrava (inae pripada katastarskoj opini Legrad). Pokrenuto je i opremanje objekta za ‘Meimursku lastavicu’. Državu se u Donjoj Dubravi dijelom smatralo maehom, no sad se vidi da nije tako. Takoer, na Osnovnoj školi u Donjoj Dubravi treba zamijeniti krovište koja propušta, o emu se takoer vodi rauna i dogovara, rekao je on. Naelnik opine Donji Vidovec Josip Grivec u svojem je obraanju javnosti rekao da je

nakon niza godina riješen veliki problem razvoja Donjeg Vidovca, bilo je izmeu ostalog rije i o dugotrajnom sudskom sporu. On je na svemu uinjenomu zahvalio Vladimiru Ivkovu, Darku Horvatu i državnom tajniku Jozi Sarau. Predsjednik Opinskog odbora HDZ-a Orehovica Mišel Mesari zahvalio je pak na opremanju škole, uenici e na jesen u nove školske klupe. Bilo je rijei i o neriješenom problemu državnog zemljišta u Murskom Središu, odgovoreno je da je u proces ukljueno mnogo državnih institucija, rije je o izvlašenju zemljišta, te da je postupak u tijeku. Naselja Hodošan i Palinovec dobila su za svoje zone zemljište koncesijom jer je to tada po zakonu jedino bilo mogue, sad e uslijediti dodjela za gospodarske svrhe. (J. Šimunko)

Opina Donji Kraljevec

Radovi u svim mjestima opine U tijeku su radovi na ureenju akoveke ulice u Hodošanu, koja se nastavlja na Glavnu ulicu. Hrvatske ceste upravo ureuju dio akoveke ulice od trokuta u Hodošanu do izlaza iz mjesta prema Svetom Jurju u Trnju. Cesta e se urediti, a sa sjeverne strane postaviti nogostupi, rok je mjesec dana. Radove inanciraju Hrvatske ceste, rije je o magistralnoj cesti prema akovcu. Radovi na kanalizaciji u Donjem Hrašanu u punom su jeku, a izvoa, “Tegra”, na terenu ima etiri ekipe kako bi se poslovi što brže priveli kraju. Do sada je poslužilo lijepo vrijeme, te su zadnjih dana prije vikenda bili kišni. Zbog veoma visokih voda, u Donjem Hrašanu veoma je teško izgraditi

vodonepropusnu kanalizaciju. Ujedno se izvode radovi i na niskonaponskoj mreži u Donjem Hrašanu. U Palinovcu su u tijeku radovi na prepumpnoj stanici, a u Svetom Jurju u Trnju na sekundarnoj kanalizaciji. Raspisani su natjeaji za ureenje domova kulture u Palinovcu i Donjem Kraljevcu. Za Dom kulture u Palinovcu Ministarstvo kulture izdvojilo je 150.000 kuna. Za Dom kulture Donji Kraljevec oekuje se da e dio sredstava osigurati opina, dio županija, a dio Ministarstvo regionalnog razvoja u iznosu od 300.000 kuna. Mjesni odbor Donji Kraljevec, odnosno opina suinancirat e ovu fazu ureenja doma sa 150.000 kuna, a županija s 50.000 kuna. (JŠ)

KOTORIBA

U pripremi Kotoripski vjesnik Glav na i odgovor na urednica Kotoripskog vjesnika Izabela Balog sazvala je sastanak uredništva na kojem je dogovorena koncepcija novog 85. broja koji e iz štampe izai u povodu Dana opine Kotoriba sredinom mjeseca rujna. Informativno glasilo opine Kotoriba imat

e 20 stranica na kojima e biti zabilježena sva važna dogaanja od prošlog broja. Na sastanku je dogovoreno da je krajnji rok za predaju tekstova 30. kolovoza na mail kotoriba@kotoriba.hr. Vjesnik se tiska u 1.300 primjeraka, a Kotoripani ga besplatno dobivaju u svoje domove. (af)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

U DVIJE MEIMURSKE OPINE, NAKON ŽESTOKIH SUKOBA U OPIN OPINSKO VIJEE ŠENKOVEC u znaku sukoba oko priznanja

HDZ-ovac Franjo Levai zbog nedodjeljivanja napustio sjednicu?! Iako je ovotjedna sjednica Opinskog vijea Šenkovec trebala proi u mirnom tonu, s tek tri toke na dnevnom redu, po ve ustaljenom obiaju, HDZ-ov vijenik Franjo Levai ve se na samom poetku pobrinuo da to ponovno ne bude tako. Galama je poela ve na aktualnom satu, a kad je trebalo izglasovati dnevni red, Levai je rekao sve što misli. Predložio je da se toka o javnim priznanjima skine s dnevnog reda jer je odluka Povjerenstva za organizaciju Dana opine donesena van Statuta opine u kojem stoji da se nain dodjele donosi posebnom odlukom Opinskog vijea koju Šenkovec, kako tvrdi Levai, nema. Ipak, naelnik Vladimir Novak dokazao mu je suprotno odlukom iz 2008. godine. Nezavisni vijenik Krešimir Trojko stao je u obranu Levaia, konstatiravši da je odluka zastarjela i da je Levai u pravu kad tvrdi da odluka o javnim priznanjima nije prilagoena Statutu. Levai ovdje dobiva traženi vjetar u lea, tvrdi da je kao osoba ošteen i izmanipuliran i da se “srami što je lan opine”. Uz završno “netko me strašno povrijedio u ovom Vijeu”, demonstrativno napušta sjednicu.

Iziritiran što je ostao praznih ruku? Ipak, da bi nam stvari bile barem malo jasnije, spomenimo da je na raspisani javni poziv za dostavljanje prijedloga za dodjelu javnih priznanja opine Šenkovec stiglo 5 prijedloga, od kojih ak 2 predlažu upravo vijenika Franju Levaia. Nakon rasprave Povjerenstva za organizaciju Dana opine – javna priznanja, krajem srpnja donesen je prijedlog odluke da se za dodjelu povelje predloži Dražen Korent, a za priznanje ženska ekipa Stolnoteniskog kluba Šenkovec. Iako sam tvrdi da to nije zbog toga što nije dobio priznanje, ipak ostaje dojam da je Levaia iziritiralo upravo to što je ostao praznih ruku. I nezavisnog Miljenka Toplianca zanimalo je kako je mogue da povelju nije dobio upravo on, iako je dva puta predložen, uz sumnju da se radi o nekakvom privatnom interesu. Naelnik Novak takve optužbe odbacuje uz argument da se Povjerenstvo složilo da bi možda bilo neprimjereno dati priznanje osobi koja je aktivna u politici opine. Dodao je da su svi prijedlozi uzeti u obzir, i da su svi predloženi sigurno zaslužili primiti priznanja i povelje, ali da je plasman Stolno-

Aktualni sat u znaku “bombardiranja” naelnika Ljetna pauza je za šenkoveke vijenike oito bila preduga, jer su u aktualnom satu naelnika bez milosti krenuli bombardirati pitanjima. Levai se tako osvrnuo na autobusna stajališta u Knezovcu, koja, prema mišljenju stanovnika, nisu izgraena po propisu i u opasnost stavljaju živote knezoveke djece. Naelnik Vladimir Novak objasnio je da su sve mjerodavne službe (PU meimurska, ŽUC Meimurske županije)

povelje i priznanja nije se pojavio.

“Prazan” program Dana opine? Je li HDZ-ov vijenik Franjo Levai dignuo buku jer je ostao praznih ruku?

teniske ekipe u prvu ligu ipak iznimno velik uspjeh koji treba nagraditi. Iz redova vijenika zaulo se i pitanje može li se možda naknadno izglasovati još jedno priznanje za Levaia, ali njegov stranaki kolega Mladen Mohari takav je prijedlog odbio jer je svima jasno da Levai naknadno priznanje nee ni htjeti primiti.

Za odluku da se povelja dodijeli Draženu Korentu, a priznanje ženskoj ekipi STK-a Šenkovec, glasovalo je 8 vijenika, nitko nije bio protiv, ali su dva vijenika ostala suzdržana. Dodajmo samo da je Franjo Levai na Dan opine Šenkovec prisustvovao prvom dijelu protokola, polaganju vijenaca i svetoj misi, ali ostao je dosljedan svom protestu i na dodjeli

Do rasprave je došlo i oko organizacije samog Dana opine. Tako je Krešimir Trojko izrazio nezadovoljstvo nainom na koji e se Dan opine odviti, upozorivši da su se pripreme trebale poeti odvijati ranije. Zapitao se i što je s kulturnim programom u petak poslijepodne, kao i zašto je za predstavljanje monografije odabran neprimjeren termin, u podne, kojem zbog posla nee moi prisustvovati veina mještana. Naelnik Novak odgovorio je da je termin predstavljanja mo-

dale svoj sud i da on samostalne odluke nije donosio, ve je radio kako je struka rekla. Nezavisni vijenik Zlatko Novak osvrnuo se na uništavanje opinske imovine oko sportskog doma, parkiranje na djejem igralištu i devastaciju tlakovaca, i ponovio pitanje koje je naelniku postavio još na sjednici 13. travnja, a odgovor nije dobio – što je poduzeto po tom pitanju? Upuen je na odgovor pisanim putem. (bš)

nografije odreen u dogovoru s njenim autorom, mr. sc. Vladimirom Kalšanom, a da je za organizaciju zabavno - ugostiteljskog programa u petak naveer raspisan javni poziv ugostiteljima s podruja Šenkovca, no na poziv se nije javio - nitko. Dodao je da je svaka kritika dobrodošla, ali da je najlakše kritizirati, a ne se aktivno ukljuiti u rad Povjerenstva. Zamjenik naelnika Saša Novak dodao je da se ovakve debate ponavljaju svake godine pred sam Dan opine, i apelirao da se u organizaciju naredne sveanosti sa svojim prijedlozima ukljue svi. (Bojana Španiek)

DAN OPINE PRIBISLAVEC

“Zaraene“ strane zajedno na sveanoj sjednici - U ak tri održana govora razlike u pogledu na razvoj mjesta ipak su isplivale na površinu, ali bojkota sveanosti nije bilo U povodu Dana opine, u Društvenom domu u Pribislavcu prošli je utorak održana sveana sjednica Opinskog vijea. Uz brojne mještane, sveanosti su bili nazoni predstavnici ministarstava iz Zagreba, najviši županijski dužnosnici, elnici više meimurskih opina te drugi gosti. Nitko od govornika, izuzev župana Ivice Perhoa i njegovog zamjenika Matije Posavca, koji su pozvali na zajedništvo, nije se osvrnuo na aktualnu politiku u najmlaoj meimurskoj opini. Podsjetimo, 16. kolovoza na zahtjev treine vijenika održana je osma sjednica Opinskog vijea, na kojoj je uz podršku HDZovog predsjednika Vijea Ivice Lesjaka koalicija predvoena SDP-om preuzela veinu u tom najvišem opinskom tijelu.

Nekoliko dana kasnije naelnica Pribislavca Višnja Ivai (HNS) spornu sjednicu nazvala je ništavnom te Uredu Državne uprave u Meimurskoj županiji podnijela zahtjev za ocjenom njene legalnosti koji se još razmatra. Na sadašnjost se u svom kraem prigodnom govoru predsjednik Vijea Lesjak nije obazirao, ve je podsjetio na nekoliko povijesnih injenica. Dan 24. kolovoza izabran je kao Dan opine jer je tog datuma 1768. godine izdan Urbarium – prvi pisani dokument o nainu života i ureenju u mjestu. No, naselje se prvi put spominje ve u 14. stoljeu u dokumentima Zagrebake nadbiskupije. Pribislavec je bio posljednja rezidencija Zrinskih, u njemu

Nagrade zaslužnima Franjo Car, Nenad Novak, Stjepan Nedeljko, Josip Toplek i Vladimir Kova ovogodišnji su dobitnici priznanja opine Pribislavec za izniman društveni doprinos. Za izniman kulturan uspjeh priznanje su dobili KUD “Kaštel“ , odnosno Damir Fodor, za promociju opine Josip rep, za promociju

su stolovali groovi Althan te na kraju i Feštetii, po kojima je zbog Kaštela mjesto danas i sve više prepoznatljivo. Opina Pribislavec je ormirana 2001. godine odlukom Hrvatskog sabora, a poetkom 2002. godine ustrojen je i prvi saziv Opinskog vijea.

opine u inozemstvu Melanija Posavec i Tanja Reisinger, a za sportske uspjehe ŽOK “Kaštel“ i NK “Polet“. Izmeu dvadeset nasumino odabranih domainstava, Opina je proglasila i ona najljepše ureena – sve u sklopu akcije “Zeleni cvijet Pribislavca“. Najljepšim balkonom proglašen je onaj Verice Mihalic,

Nova škola mora biti prioritet Skupu se nakon predsjednika obratila i novoizabrana ili, kako smatraju u koaliciji HNS - HSLS - Hrvatski laburisti (koja podržava naelnicu Ivai), nelegalno izabrana pot-

najljepši kamenjar ima Kristina Hižman, a najljepši cvjetni nasad Rozalija Hižman. Vlasnica najljepše okunice u mjestu je ura Perko. Dodijeljene su i posebne nagrade: Mariji Tomši za ouvanje ekološke baštine te Kristini Mesari i Branku Oršušu za maštovitost, originalnost i trud. (vk)

predsjednica Opinskog vijea Nevenka Pintari. Ona je istaknula važnost obrazovanja kao preduvjeta za razvoj opine te kazala kako upravo zato prioritet mora biti što brža izgradnja nove školske zgrade. - U vrijeme recesije nemogue je raditi na nekoliko kapi-

talnih projekata. Zato se treba koncentrirati na one za koje je ishoena dokumentacija i za koje su osigurana financijska sredstva, kao što je osnovna škola, koju treba što prije dovršiti. Tada e se stabilizirati i politika situacija u opini, ocijenila je (za manje upuene itatelje podsjetimo da je jedan od razloga sukoba u opini i lokacija izgradnje škole. Aktualna vlast predvoena naelnicom Ivai sklona je promjeni sadašnje lokacije na nekadašnju, iza Poletova stadiona. SDP-ov blok na elu s bivšim naelnikom opine, a sada vijenikom, Rajkom Grkavcom novu školu pak želi iza Kaštela, o emu je u vrijeme njegova mandata donesena i odluka te pribavljena potrebna dokumentacija, op.a.). Opinska naelnica Višnja Ivai izmeu ostalog je podsje-


31. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NSKIM VIJEIMA, ODRŽANE SVEANOSTI POVODOM DANA OPINE DAN OPINE ŠENKOVEC

Nakon svae zbog priznanja, sveanost u lijepom tonu Monografija je jedan od dijelova identiteta opine

Sveana sjednica opine Šenkovec

Opina Šenkovec, prema tradiciji, i ove je godine u petak 27. kolovoza obilježila svoj dan. Nakon sveanog polaganja vijenca kod kapelice Svete Jelene i svete mise, te polaganja vijenca na spomen - plou braniteljima kod zgrade Opine, uslijedila je sveana sjednica Opinskog vijea

kojoj su nazoili brojni opinski i županijski dužnosnici i drugi gosti. U svom se izvještaju o protekloj godini naelnik opine Šenkovec Vladimir Novak osvrnuo na ostvarene planove i ciljeve, u prvom redu na realiziranu javnu rasvjetu u Ulici maršala Tita, za-

Monografija opine Šenkovec

tim završenu prvu fazu dogradnje Knjižnice i itaonice Šenkovec i javnu nabavu za rekonstrukciju Ulice Augusta Šenoe koja e upravo kroz koji tjedan ui u fazu realizacije. Od ostalih, ali ne manje bitnih, stvari koje su o ovom razdoblju realizirane, naelnik Novak istaknuo je sanaciju višegodišnjeg problema oborinskih voda u Ulici brae Radi uz inancijsku podršku ŽUC-a, obustavljanje gradnje velikih repetitora na ak 5 lokacija u opini, poveanje inancijske potpore Djejem vrtiu “Vrapi”, postavljanje nove prometne regulacije u pojedinim šenkovekim ulicama, a hvale vrijedno je i zapošljavanje 8 mještana preko programa javnih radova te pomaganje u radu s djecom s posebnim potrebama Osnovne škole “Petar Zrinski”, kao i zapošljavanje osobe s invaliditetom. U svom obraanju naelnik se

dotaknuo i niza vrijednih i ambicioznih projekata koji ekaju Šenkovec i u narednoj godini. Ove je godine opina Šenkovec za dugogodišnji uspješan rad na promicanju sporta povelju odluila dodijeliti Draženu Korentu, predsjedniku STK-a Šenkovec, a priznanje su primile stolnotenisaice istog kluba za izniman uspjeh – plasman u prvu hrvatsku stolnotenisku ligu.

Dražen Novak ovogodišnji je dobitnik povelje opine Šenkovec

Svi zajedno na sveanoj sjednici, s brojnim uzvanicima, ali, s obzirom na stanje stvari, pribislavski politiari vrlo vjerojatno “s figama u džepu” tila kako je 2003. godine poela izgradnja kanalizacije – jedinog dijela komunalne infrastrukture koji još nemaju. Da bi tu veliku investiciju priveli kraju, inzistirat e na suinanciranju iz PHARE programa, kao i na pomoi Hrvatskih voda, Meimurskih voda te razliitih fondova. No, velike napore treba uložiti i u vraanje duga za do sad izvedene radove.

Izvorna proraunska sredstva nisu dostatna, država novac daje na kapaljku, zato se moramo okrenuti europskim fondovima, napomenula je. U proteklom razdoblju Opina je ve i izradila te kandidirala neke projekte, poput 3D fotoskeniranja dvorca Kaštel, sanacije i adaptacije male dvorane Društvenog doma te postavljanja

“ekološke“i javne rasvjete. Naelnica je usto najavila pripremu projekta izgradnje doma za osobe tree životne dobi te novog objekta vrtia. - Stupanj realizacije ovih aktivnosti ovisit e najviše o proraunskim sredstvima koja emo realizirati svojim i angažmanom šire društvene zajednice, uz racionalno i plansko trošenje. Tako jedino možemo nastaviti konti-

Nakon dvije godine napokon je došao red da se predstavi i monograija opine Šenkovec. Njen autor, mr. sc. Vladimir Kalšan, istaknuo je kako je ona sigurno jedan od dijelova identiteta opine. - To je bez sumnje uz naš grb i kompleks pavlinskog samostana jedna od najznaajnijih stvari koje na odreeni nain prezentiraju našu opinu. Mjesta naše opine inae imaju dugu povijest, ali sama je opina kratkog vijeka, tek 13 godina, od 1997., i do sada nitko nije radio sistematski na identitetu i prepoznatljivosti naše opine, naših mjesta Šenkovca i Knezovca, ni na županijskoj ni nacionalnoj, a ni na meunarodnoj sceni. Opina Šenkovec to sa svojim potencijalima u svakom sluaju zaslužuje, zato što imamo sve predispozicije da takvu airmaciju razvijemo, objasnio je na predstavljanju monograije Kalšan. Monograija na 180 stranica govori o kulturno - povijesnim

nuitet razvoja opine, zakljuila je Ivai. Potpora projektima sa županijske i državne razine, ali “glave treba staviti skupa“ Izmeu ostalih kratak govor održao je i ravnatelj Uprave za nacionalne manjine Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta Mirko Markovi. Kazao je da Ministarstvo podupire izgrad-

karakteristikama i sadašnjosti dvaju naselja koja ine opinu Šenkovec. - Knezovec i Šenkovec su lijepa naselja u kojima je lijepo živjeti. Komunalno opremljena, s nizom problema, ali i s nizom uspjeha koji su kroz povijest postignuti. Cilj opine je svakako stvoriti prostor gdje e se lijepo i ugodno živjeti, i o toj povijesti govori ova monograija, dodao je o samoj monograiji njen autor. - Zadovoljan sam što je monograija napokon prezentirana javnosti, jer pisati monograiju nije jednostavno, to je vrlo ozbiljan posao koji zahtijeva mnogo truda, znanja, rada u arhivima i svugdje gdje se može doi do odreenih podataka relevantnih za pojedino mjesto, rekao je Kalšan, a njegov doprinos iskustvom i znanjem potvrdila je i ravnateljica knjižnice Šenkovec Božica Mezga. Naelnik opine Šenkovec Vladimir Novak dodao je da smatra da nije bitno tko je naelnik ni tko je na vlasti, bitno je da je monograija tu. - Krivo mi je što prezentiranje monograije nije odraeno prije, možda prošle godine, ali s dobrim namjerama i stvarima nikada nije kasno. Rije je o izuzetno vrijednoj knjizi koju svaki Šenkovanin i Knezovanin mora imati u svom domu, zakljuio je Novak. Svojim nastupom predstavljanje ove monograije uveliali su lanovi Glazbene udruge Šenkovec i mlada perspektivna kantautorica Lea Šprajc. (Bojana Španiek)

Stolnotenisaice STK-a Šenkovec nagraene su priznanjem za plasman u prvu ligu

nju škole, dok Kaštel treba ouvati i iskoristiti za turistike svrhe. Obeao je i potporu pri realizaciji drugih investicija. Zamjenik župana Matija Posavec izrazio je zadovoljstvo što sveana sjednica nije protekla u sjeni aktualnih politikih dogaanja u opini. Naglasio je kako je izgradnja školske zgrade “prvi projekt na listi županijskih prioriteta“, a osvrnuo se i na potencijal zrane luke, zahvaljujui kojem bi Pribislavec mogao postati snažna tranzitna toka. Pozvao je na suradnju i zajedništvo Opinskog vijea i izvršne vlasti. Za vrijeme Posavevog govora, ve potkraj sjednice, u dvoranu Društvenog doma stigao je i župan Ivica Perho, koji je rekao kako svojim prisustvom želi pružiti potporu razvoju Pribislavca, pozvavši ujedno na “mudrost, hrabrost i upornost“. - Stavite glave skupa. Pribislavec to zaslužuje, poruio je. U sklopu bogatoga kulturno umjetnikog programa sjednice nastupili su lanovi KUD-a “Kaštel” i uenici Osnovne škole “Vladimir Nazor“. (Velimir Kelkedi)

Mlade strunjakinje iz Pribislavca Zanimljivo je da je na sjednici o znaaju obrazovanja i cjeloživotnog uenja govorila (što inae nije praksa na slinim sveanostima) i Tanja Reisinger, koja je završila studij ekonomije u Rijeci, sudjelovala u radu više ljetnih škola te seminara u Strasbourgu i Bruxellesu. Mlada Pribislavanka govorila je i o svojoj sumještanki Melaniji Posavec – još jednoj strunjakinji, koja trenutno radi u Barceloni na znanstvenom institutu koji se bavi najnovijim spoznajama na podruju medicine i biologije. Možda e mlade školovane glave, ako odlue ostati i jednog se dana baviti lokalnom politikom, biti složnije u kreiranju budunosti svojeg mjesta. (vk)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

SELNICA ostaje bez pošte ?

Bivša poštarica rastjerala Na ovotjednoj sjednici OV-a Strahoninec nije bilo rasprava ni primjedbi

NA SJEDNICI OPINSKOG VIJEA STRAHONINEC ODLUENO

Jeftinije do prikljuka na vodoopskrbni sustav, ali ne i kanalizacijski Na prošli etvrtak održanoj sjednici Opinskog vijea Strahoninec jednoglasno je donesena odluka o akcijskim uvjetima plaanja naknade i izvoenje prikljuaka na vodoopskrbni sustav opine, dok odluka o akcijskim uvjetima prikljuenja na kanalizacijski sustav nije prihvaena. Kako je objasnila naelnica opine Strahoninec Sanja Krištofi, od samog je poetka bila protiv poveanja cijene vode pa sukladno tome nije ni sazivala Vijee kako bi po istom pitanju dobila njegovu suglasnost. No, kako je istaknula, iako je njihova ruka ostala spuštena, opet ih se podiglo dovoljno u korist poveanja cijena vode, što je s ovim mjesecom i realizirano. Takoer smatra da bi svi mještani trebali biti prikljueni na vodoopskrbni sustav, i zato je predložila vijenicima da podupru akcijske cijene prikljuaka.

S druge strane, istu odluku nije željela donijeti u sluaju prikljuenja na kanalizaciju, jer se, kako kaže, šalje kriva poruka iz koje se lako da išitati da nema potrebe za prikljuenjem u prvom “valu”, kad e sa svakim sljedeim prikljuak biti jetiniji. I u tom su prijedlogu svoju naelnicu vijenici jednoglasno poduprli. Bez rasprava i primjedbi donesena je i odluka o izvršenju prorauna za prvih 6 mjeseci ove godine, prema kojem su ostvareni prihodi od 1,438.100 kn, a rashodi su iznosili 1,009.321 kn. Takoer, na sjednici je donesen i zakljuak o prihvaanju procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastroa i velikih nesrea za podruje opine te odluka o izmjenama plana od zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. (bš)

nicu) oznailo uzronicom pada prometa, jer je svojim lošim odnosom prema strankama rastjerala ljude. - Ta je žena negativno djelovala na okolinu i nije se korektno odnosila prema

strankama. Zbog toga sam i ja osobno, ali koliko ujem i drugi ljudi, otišao u pošte Sveti Martin na Muri ili Mursko Središe, rekao je Ivan Mezga, predsjednik Opinskog vijea. S njime se složila veina

vijenika, koji smatraju kako e se dolaskom nove i kvalitetne službenice ljudi vratiti u selniku poštu, te e ona biti isplativija za Hrvatske pošte. - Ne smije se dogoditi da Selnica ostane bez pošte. Svi

Pošta u Selnici uskoro bi mogla biti zatvorena

SELNIKA LIJENICA ide u mirovinu

PODTUREN

Što prije most na Muri U maarskom pograninom naselju Kerkaszentkiraly, gdje su se održavali Dani sela i Festival slame, boravili su elni ljudi opine Podturen, predvoeni opinskim naelnikom Josipom Lepenom, te lanovi KUD-a Podturen. Sa svojim domainima razgovarali su o potrebi povezivanja ovog naselja i Podturna vrstom poveznicom, dakle, meudržavnom cestom. Da bi se to ostvarilo, potrebno je na rijeci Muri sagraditi most. Naelnik Lepen svoje je domaine izvijestio kako Meimurska županija u svojem Prostornom

Zbog pada prometa Selica bi u skorije mogla ostati bez poštanskog ureda, izvijestio je opinske vijenike naelnik opine Selnica Anelko Kovai. Više je vijenika dosadašnju ili bivšu poštaricu (službe-

planu ima ucrtan most na Muri te da postoje naznake kako bi on uz pomo resornog Ministarstva trebao što prije biti izgraen. Ovaj podatak Maare silno raduje jer e most biti poveznica dvaju krajeva i dviju država koje žele tješnju suradnju, osobito kada su u pitanju gospodarstvo, kultura i sport. Dogovoreno je da se naelnici Josip Lepen i Zoltan Pal sa suradnicima od sada eše sastaju. Sekcije KUD-a Podturen izvele su nekoliko meimurskih narodnih pjesama i plesova. (S. Mesari)

Tisuu i dvjesto pacijenata dobiva novog doktora Sadašnja lijenica ope prakse u zdravstvenoj ambulanti u Selnici uskoro odlazi u mirovinu, pa se meu ljudima poelo nagaati tko dolazi na njezino mjesto. Štoviše, mnoge ljude mui nee li Selnica ostati bez svog dokto-

ra ili doktorice, s obzirom na to da znaju kako malo tko želi u ovako male sredine. Opinski naelnik Anelko Kovai svakodnevno vodi razgovore i sluša savjete i razmišljanja po ovom vrlo važnom pitanju,

ali sam previše ne može ništa uiniti. - Po novome, pitanje lijenika, odnosno ope medicinske prakse je u nadležnosti Meimurske županije, odnosno župana.

Mi kao opina imamo prostorije za potrebe lijenika i znam da je dosadašnja doktorica imala preko 1.200 pacijenata, koliko ih sigurno bude imao i novi lijenik. Razgovarao sam o svemu ovome sa županom Perhoem, koji mi je


31. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINA SVETI Martin na Muri

Nijemcima e predstaviti svoje vrijednosti

ljude!? se moramo angažirati da se ljudi vrate svojoj pošti i pozivam prvo župnika da svojim primjerom i porukom vjernicima uini prvi korak prema tome. Evo, ja sam sada, kad je druga poštarica, poeo transakcije obavljati u našoj pošti, pak pozivam i sve vijenike i druge da isto ine. Kada e ljudi vidjeti da mi dolazimo u ovu poštu, dolazit e i drugi, mišljenja je vijenik Ignac Šardi. Izvjesno vrijeme ured pošte radio bi etiri sata dnevno, a to je put prema konanom zatvaranju pošte u Selnici, istie Kovai, dodajui kako e razgovorima u Hrvatskim poštama nastojati da se selnika pošta ne zatvori. Vijenici su zaprepašteni takvom mogunošu te pozivaju naelnika da se svakako izbori za daljnji normalni rad pošte. Isto tako pozivaju graane da se što više koriste uslugama mjesne pošte, a ne okolnih pošta, kako bi promet bio na razini ekonominosti Hrvatske pošte, te ga ona ne bi imala opravdanja zatvarati ili mu prepoloviti vrijeme uredovanja. (S. Mesari) obeao da e sve biti pozitivno riješeno do 1. studenoga ove godine, kaže naelnik Kovai, dodajui kako opinski elnici i graani, osobito stalni pacijenti, žele iskusnog lijenika. Neslužbeno se govori kako postoje veliki izgledi da u Selnicu za lijenicu doe doktorica koja sada radi u Štrigovi i za koju u opini imaju samo lijepe rijei i preporuke. A slino govore i ljudi. eka se županova odluka, a više od 1.200 pacijenata nada se njegovoj dobroj odluci. (S. Mesari)

Predvoeni svojim naelnikom Franjom Makovcom, u njemaki grad Saarland odlaze predstavnici opine Sveti Martin na Muri, te tako uzvraaju europarlamentarki Doris Pacck za njezin posjet svetomartinskoj opini prošle godine. U Njemakoj e predstavnici Svetog Martina na Muri predstaviti svoje gospodarske, turistike, kulturne i sportske kapacitete, mogunosti i aktivnosti te planove za naredno razdoblje. Želja

TURISTIKA ZAJEDNICA Prelog

Bogat program i u rujnu Parcele uz naselje ekaju kupce

OPINSKO VIJEE Selnica ima program raspolaganja državnim zemljištem

Najviše zemljišta u povrat i zakup Jednoglasnom odlukom svih vijenika Opinsko vijee Selnica na svojoj je 6. sjednici donijelo program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na podruju opine Selnica. Opina Selnica raspolaže sa 16 hektara, 91 ar i 62 kvadratna metra takvog zemljišta. U zakup e opina dati nešto više od 5 hektara, za povrat nekadašnjim vlasnicima ili nasljednicima ii e oko 9 hektara, a nešto preko 1 hektar e se prodati. U zakup e se zemljište davati putem javnog natjeaja, i to na rok od 20 godina. Javni natjeaj e raspisati opina na osnovu odluke svog Vijea, koje e zajedno s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja odabrati najboljeg ponuaa.

Oranice, pašnjaci, šume, dvorišta trafostanica i vonjaci poljoprivredna su zemljišta koja e se dati u zakup. ak 36 parcela, odnosno katastarskih estica, namijenjeno je povratu ranijim vlasnicima i slijednicima. Rije je o šumama, livadama, oranicama, vonjacima, pašnjacima i kanalima koje su jugoslavenske komunistike vlasti uzele vlasnicima. Male estice ili parcele od pojedinano najviše 40-ak ari šuma, oranica, vinograda, vonjaka, pašnjaka i livade bit e prodane. Opina Selnica želi da ovo zemljište zadrži prostornu cjelovitost.

Smee i otpad Murs Ekomu Isto tako jednoglasno je Opinsko vijee povjerilo Gradu akovcu javne ovla-

sti komunalne djelatnosti za odvoz, skupljanje i odlaganje komunalnog otpada na svom podruju. Do 1. listopada ove godine raskinut e se ugovor s dosadašnjim koncesionarom, a isti dan poslove e preuzeti Murs Ekom iz Murskog Središa. Novi koncesionar donijet e odreene kvalitetne novosti, ali i novu cijenu, koja e za etverolanu obitelj stajati 58 kuna. Prije negoli novi koncesionar zapoinje svoj posao, opina e obaviti popis domainstava, kako bi se tono utvrdio broj lanova, što utjee na cijenu koju e domainstva plaati za odvoz smea. Grad akovec Murs Ekomu ne dozvoljava dovoz otpada s podruja drugih opina i gradova izvan Meimurske županije. (S. Mesari)

PRELOG u središtu grada dobiva novu modernu graevinu

Poslovni prostori, Gradska uprava, odjel županijske službe u Glavnoj 35 Temeljita obnova zgrade u Glavnoj ulici 35 pri samome je kraju. Jedan od najljepših objekata u Prelogu dio je prepoznatljivosti grada. Radove na rekonstrukciji zgrade obavila je akoveka tvrtka TEAM. - Svi radovi trebali bi biti gotovi do sredine rujna, nabavit e se oprema, a otvorenje predviamo za listopad, kaže gradonaelnik Dragutin Glavina. U rekonstrukciju je uloženo oko osam milijuna kuna, od ega je 60% osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja preko programa EIB 2, a preostali dio

im je da se uspostave kvalitetni gospodarski odnosi te Nijemce zainteresira za ulaganja na podruju opine, kao i za turistike aranžmane i dolaske u Toplice Sveti Martin. Posjet e se odvijati od 14. do 16. rujna ove godine, a dogovorio ga je Peter Cervi, njemaki poslovni ovjek i zet u Svetom Martinu na Muri, s prebivalištem u Gradišaku, na Vencu, najatraktivnijoj svetomartinskoj turistikoj destinaciji. (sm)

Grad. U prizemlju zgrade ureena su tri poslovna prostora. Grad e još odluiti hoe li ih iznajmiti ili prodati, no, kako napominje Glavina, želja je da se što više iznajmi, a tako prihodovanim

novcem inanciralo bi se održavanje. Na kat i u potkrovlje pak e preseliti kompletna Gradska uprava te ispostava Upravnog odjela za gospodarstvo Meimurske županije, dok e u dvo-

rani na katu biti smještena i vjenaonica. Zgrada u kojoj se sada nalazi Gradska uprava u jako je derutnom stanju pa e u budunosti i nju trebati obnoviti. Tu bi onda preselio, primjerice, Dom zdravlja, a objekt u kojem sada djeluje iskoristio bi se za otvaranje specijalistikih ambulanta za koje u Prelogu trenutno nema prostora. Mogla bi se smjestiti i ispostava Zavoda za mirovinsko osiguranje, i druge službe, zakljuuje Glavina (V. Kelkedi, foto: Z. Vrzan)

Nakon nekoliko dobro posjeenih ljetnih manifestacija, Turistika zajednica Grada Preloga i tamošnji Dom kulture bogat kulturni program pripremili su i za mjesec rujan. Tako e u subotu 11. rujna s poetkom u 19 sati u Domu kulture biti održan tradicionalni koncert “Veer uz tamburicu,” a ve dan kasnije u istom prostoru od 17 sati slijede Priloki folklorni susreti. Takoer, 12. rujna Preložani, odnosno stanovnici Otoka, prisjetit e se svojih sumještana koji su smrtno stradali u potonuu amaca na Dravi – bit e obilježen spomendan stradalih na Dravi te tim povodom kod kapelice Svetog Huberta u Otoku služena sveta misa. Vikend kasnije, u subotu 18. rujna, prigodnim programom ispred preloške župne crkve bit e obilježen Dan zdravog osmijeha, odnosno Svjetski dan oralnog zdravlja. Još jedna manifestacija vezana uz zdravstvo planirana je za 26. rujna, kada e se u Osnovnoj školi Prelog i na “Marini” kod Otoka obilježiti Meunarodni dan srca. Ve godinama unatrag jedan od koncerata u sklopu Varaždinskih baroknih veeri održava se u Prelogu. Tako e biti i ove godine.

U DOMU KULTURE GRADA PRELOGA

Upis djece u Djeji pjevaki zbor “Maleni” U srijedu 1. rujna od 9 do 10 sati i u etvrtak 2. rujna od 19 do 20 sati u Domu kulture Grada Preloga vršit e se upis djece u Djeji pjevai zbor gMaleni h. Pozivaju se svi zainteresirani mališani da dou na upise te se ukljue u djeji zbor.

Dana 26. rujna s poetkom u 19 sati u župnoj crkvi Svetog Jakoba nastupit e sastav Pentagruell iz njemakog Essena. Koncertu e prethoditi prezentacija baroknih nošnji. U utorak 28. rujna u Pastoralnom centru blaženog Alojzija Stepinca pak e biti promovirano djelo “Bog mojih detalja“ autora veleasnog Antuna Štefana. Od vjerskih programa vrijedi izdvojiti i tjedan župnog Caritasa koji e se obilježavati od 26. rujna do 2. listopada. (V. Kelkedi)

OREHOVICA

Tri projekta za Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost Postavljanje toplinske fasade na Sportsko - vatrogasnom domu u Orehovici i Domu kulture i vatrogasnom spremištu u Podbrestu te izgradnja uinkovitog sustava rasvjete – projekti su koje Opina Orehovica priprema za kandidiranje pri Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost. Fond je raspisao natjeaj kojim se jedinicama lokalne i regionalne samouprave dodjeljuju bespo-

vratna inancijska sredstva za poticanje energetske uinkovitosti i uinkovitog korištenja energije u neposrednoj potrošnji, korištenje obnovljivih izvora energije, održiva gradnja, istiji transport te izrada studija kojima e se osigurati pretpostavke za realiziranje ciljeva u podruju energetske uinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. (vk)

OREHOVICA

Sanacija krovišta župnog dvora Opina Orehovica je za sanaciju krovišta tamošnjega župnog dvora iz ovogodišnjeg prorauna izdvojila 32.628 kuna, za što je kupljen potreban materijal. Nakon razgovora

opinskih elnika s vodstvom Meimurske županije, Županija je u svom proraunu za istu namjenu predvidjela 40 tisua kuna, no na kraju izdvojila pola tog iznosa. (vk)


14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ODRŽANA 4. TRAKTORIJADA Meimurske županije

Ima još snage u njima, premda su za “penziju” Preko trideset starih traktora sa svojim vlasnicima sudjelovalo je u nedjelju na 4. Traktorijadi Meimurske županije koju je organizirao Oldtimer klub “Meimurje” - sekcija traktorista Selnica. Nakon okupljanja u Selnici, traktoristi su svoje ureene, gotovo muzejske, traktore u promotivnoj vožnji pokazali žiteljima Selnice, Donjeg Koncovaka, Kapelšaka, Gradišaka, Svetog Martina na Muri, Brezovca, Toplica Sveti Martin i na kraju Jurovaka. - Istina, stari su to traktori, stariji od svih nas, ali još u njima ima snage. Premda su za ‘penziju’, izorali bi oni još uvijek dosta zemlje. Istina, potrajalo bi to nešto duže, ali brazde bi bile možda ak ljepše i bolje od današnjih, rekli su mnogi vlasnici starih traktora.

Najstariji traktor iz 1921. godine Najstariji traktor bio je marke International - MOD. F 14 iz 1921. godine, nabavljen u Subotici (Republika Srbija) i jedini je trebao vunu službu, jer taj model i tip nema gume na kotaima. Veina traktora stara je preko 50 godina, te se s pravom može rei kako je Traktorijada bila pravi muzej na kotaima. Meu traktoristima, odnosno vlasnicima bilo je i dosta osoba iz javnog života, poduzetnik Iganc Šardi, gospodarstvenik Dragutin Barlek, nekadašnji dožupan Stjepan Škrobar, tesarski majstor Ivan Strnad te mnogi drugi. Svima njima zadovoljstvo je sudjelovati na Traktorijadi, za koju svoje ljubimce uvijek brižno pripreme i uljepšaju.

Dok je glazbeni sastav Oldtimer bend na terasi gostionice “Jastreb” izvodio evergreene, Franjo Belovi, predsjednik Oldtimer kluba, i Ignac Šardi, predsjednik sekcije, najavili su održavanje 5. jubilarne Traktorijade krajem kolovoza idue godine, te podijelili pehare kao priznanje za sudjelovanje. (Stjepan Mesari) Dragutin Kocijan iz Pleškovca imao je jedan od najstarijih i po mnogima najatraktivniji traktor oldtimer, a sudjelovao je etvrti put na Traktorijadi

Oldtimer bend ine lanovi Oldtimer kluba “Meimurje”

International F 14 je iz vremena kad traktori nisu imali gume

Hlapiani na Residentu imali su najbolji komfor

Najmlai ima etrdeset i dvije godine Mijo Kocijan iz Selnice vozio je ogromni Steyer i bio je to najmlai traktor na smotri. A ima ni manje ni više nego 42 godine i još je u funkciji. Najviše, ak 89 godina, pak ima traktor Internaonal koji je obitelj Kudec kupila u Vojvodini i on nije u funkciji. Vlasnik kaže kako bi trebalo nešto urediti glede alternatora i on bi proradio. Meum, ovaj traktor ne smije na asfalt ili cestu, jer na kotaima nema gume. Umjesto guma ima navarene vodoravne dijelove koji prianjaju uz zemlju. Iz ova dva primjera vidljivo je koliko je industrija traktora uznapredovala u relativno kratko vrijeme, za samo pola stoljea. (sm)

Meu najstarijim je traktor Dragutina Barleka iz Brezja

Ignac Šardi na Steyeru je predvodio promotivnu vožnju

Prvi meimurski dožupan Škrobar na svojem Guldneru


31. 3 1. k kolovoza olovoza 2 2010. 010.

Kroz K roz Međimurje Međimurje 1155

www.mnovine.hr ww www ww.mn m ov ov ovi vin ne. ne e.hr hr • redakcija@mnovine.hr rred edakc akcija ija@mn @mnovi ovine ne.hr hr • 040 312 312 333 333

SMOTRA MAŽORETKINJA u Toplicama Sveti Martin

Ljepota pokreta, kreacija i koreografija

Promocija, te zahvala za suradnju - Na smotri sudjeluju mažoretkinje s kojima surauje naš HKUU i Svetomartinske mažoretkinje. Ovo je priredba kojom prvenstveno promoviramo mažoretkinje i njihove programe, a ujedno im zahvaljujemo na suradnji. Istina, razmišljamo u budue pozvati i druge, no to ovisi o više,

posebno organizacijskih, pitanja. Smotra na otvorenom zasigurno bi bila publici zanimljivija, meutim, zbog sve eših vremenskih promjena i neprilika, to je teško ostvarivo, odgovara na nekoliko novinarskih upita pro. Dražen Crnec, predsjednik HKUU-a Sveti Martin. (sm)

Mažoretkinje iz Goriana vrlo su uigrane i dojmljive Brojni posjetitelji i gledatelji u Toplicama Sveti Martin u nedjelju su uživali u ljepoti pokreta, kreacija, koreografije i mladosti na 2. smotri mažoretkinja pod nazivom “Mi smo djeca sree”, na kojoj je nastupilo dvjestotinjak mažoretkinja, mažoreta i mentora iz Meimurja.

Nastupile su najmlae, srednje i starije skupine mažoretkinja iz Nedeliša, Murskog Središa, Goriana, Domašinca i Svetog Martina na Muri, koje su u mimohodu uz pratnju Limene glazbe Dekanovec kroz topliki kompleks došle do sportske dvorane, gdje je smotra i održana.

Limena glazba Dekanovec na elu mimohoda

Domašineke mažoretkinje, male, ali vrlo dobre

Na parketu dvorane mažoretkinje i mažoreti prikazali su gotovo sve svoje umijee te zadivili prepuno gledalište. Teško je rei tko je bolji ili slabiji, jer nastupi su, barem za publiku i novinare, bili savršeni. Tek tu i tamo je iz ruku mažoretkinja, i to onih mlaih, ispao štap ili se dogodilo koje neplanirano posklizavanje.

Impresionirale djevojke iz Goriana Smotra nije imala natjecateljski karakter, no treba rei kako su mažoretkinje iz Goriana bile

Svetomartinske najmlae mažoretkinje

impresivne te su njihovi nastupi izazvali najvee oduševljenje kod publike. Odlian organizator i domain smotre bila je Hrvatska kulturno - umjetnika udruga Sveti Martin, iji je predsjednik pro. Dražen Crnec po završetku smotre svima uruio priznanje za sudjelovanje te prigodne poklone sponzora i domaina, SPA Gol Resorta Sveti Martin. Smotra je završila zajednikim plesom svih sudionica te Crnecovim pozivom na susret sljedee godine na istom mjestu. (S. Mesari)

Puno gledalište pljeskom nagrauje nastupe


16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.


31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17

VELIKA AKCIJSKA PRODAJA CRIJEPA

Sav ostali graevinski materijal od temelja do krova po najpovoljnijim cijenama

gradimo zajedno

KUPAJ SE I VOZI! Ovo nije joĹĄ jedna nagradna igra, ovo je poklon za vaĹĄu vjernost.

Kupi kartu jer skuter je gratis! 1. nagrada skuter Piaggio Zip 50 2 x 2. nagrada 2 x 7 dana u Toplicama     Sveti Martin za dvije osobe 3. nagrada 3 x vikend u Toplicama 14. 08. Sveti Martin za dvije osobe & 4. nagrada  

28. 08. wellnessu “Reginaâ€? 5. nagrada 10 x 10 ulaznica za kupanje DoÄ‘ite u subotu na kupanje u Toplice Sveti Martin, kupite cjelodnevnu kartu (i saÄ?uvajte je!), jer svaka dva tjedna poklanjamo po skuter Piaggio Zip 50 ! Prvi krug nagraÄ‘ivanja VaĹĄe vjernosti vrijedi za subote 07. i 14. 08. 2010. Kupite kartu, ubacite je u bubanj, a izvlaÄ?enje je 14. 08. u 20.30 sati u PUB-u “Potkovaâ€? Toplica Sveti Martin. Drugi krug vrijedi za subote 21. i 28. 08. 2010. te je izvlaÄ?enje 28. 08. u 20.30 sati takoÄ‘er u PUB-u “Potkovaâ€?. Karte iz prvog kruga ne sudjeluju u drugom krugu izvlaÄ?enja. Uvijeti sudjelovanja u nagraÄ‘ivanju vaĹĄe vjernosti: - u bubanj ulaze cjelodnevne karte kupljene za subote 07., 14., 21. i 28. 08. - karte za ostale dane u tjednu, sindikalne, godiĹĄnje, poludnevene i ostale ne ulaze u bubanj - u nagraÄ‘ivanju ne smiju sudjelovati zaposlenici Toplica Sveti Martin i Ä?lanovi njihovih obitelji - kupljenu kartu saÄ?uvajte do izvlaÄ?enja kako bi ju u sluÄ?aju dobitka mogli priloĹžiti, u protivnom dobitak se ne priznaje

A za zabavu se brinu: band Zodiac, stand-up         Toplice Sveti Martin d.d. tel: +385 40 371 111 GrkaveĹĄÄ?ak b.b. fax: +385 40 315 926 40313 Sveti Martin na Muri www.spa-golf.com.hr info@spa-golf.com.hr

SAMO SKUTER NE I MISS :)


18

Poljodjelstvo

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEKI SAJAM I PLAC SRIJEDOM

UBRANE SU PRVE ovogodišnje jabuke

Ratari reagirali na rusku krizu

Urod manji, kvaliteta vrhunska

Sajamska i placovska srijeda na akovekom sajmu i placu uglavnom je bila u znaku žitarica, povra i peradi. Ratari su brzo reagirali na rusku zabranu izvoza pšenice pak su joj cijenu znatno podigli. Jednako je tako i kukuruz poskupio i najskuplji je u proteklih pet godina. Krumpir je bio na prošlotjednoj cijeni, ovisno o kupljenoj koliini mijenjala se cijena. Svi ostali artikli bili su na razini prošlog tjedna. Nesilice su bile vrlo tražene i dobro prodavane, kao i tovljeni pilii, purii i kunii. Kotlovi za peenje rakije pobudili su

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - kotao

- pšenica - kukuruz - krumpir - jeam - zob - nesilice - tovni pilii

- purii - paprika

2.000 do 4.000 kn/kom

1,3 kn/kg 1,3 kn/kg 2,5 kn/kg 1,6 kn/kg 2 kn/kg 45 kn/kom 15 kn/kom

40 kn/kom 4 do 6 kn/kg

zanimanje kupaca, a cijena im je ovisna o zapremnini. Na placu je najbolje išla paprika, zatim mladi - presni grah, a dobro se prodavao paradajz, kao i šljive. (S. Mesari)

VLADO HAMER iz Kapelšaka

Pravi autohtone meimurske suhe sireve

Svaki dan Vlado napravi ovakve turoše - Sve je domae. Paprika i feferoni iz vrta, ešnjak iz povrtnjaka, mlijeko od naše dvije krave Ruže i Mujce, te moje dvije ruke. Samo je sol industrijska. Ovako svoj sir turoš opisuje Vlado Hamer, umirovljenik i poljodjelac iz Kapelšaka, naselja koje se proteže svetomartinskim vinorodnim krajem, podno povijesne kapele Svete Margete. Dodaje kako je i hrana za krave iz domae proizvodnje, s domaih pašnjaka i polja, svježa i mirisna. Sve e to u Hamerovim turošima gurmani odmah prepoznati. - Ne pamtim od kada, valjda još od djetinjstva, volim domai sir, a posebno turoš, koji smo ovdje u svetomartinskom kraju zvali suhi ili tvrdi sir. Kada sam postao sam svoj gazda, poeo sam praviti turoše na nain kako je to radila moja baka, a potom i mama. Možda je to nekome udno, ali to je moje i ne puštam baš nikoga blizu kada mijesim sir i potom oblikujem turoše, premda recept znaju i supruga i djeca, ponosno govori Vlado, koji svaki dan umijesi deset do dvadeset lijepo oblikovanih stožaca - turoša. - Kravlji sir koji treba odstajati barem par dana, jer svježi se teže mijesi i oblikuje, u posudi pomiješam sa solju i paprikom te potom rukama mijesim da se grude potpuno razgrade, premda je to vrlo teško postii. Kada je smjesa gotova po mom okusu, poinjem oblikovati turoše. Ne previše male, a ni velike zbog lakšeg i kvalitetnijeg sušenja.

Tako izraene turoše slažem na drvenu podlogu i zatim ih stavljam na sušenje. Prvo na zrak i ne previše na sunce. Kada se ustabile, idu na sunce, a ponekad i malo u dim. Dobro je da se suše tjedan dana, no kod mene je to sve teže, jer ljudi jednostavno dolaze po njih i nagovore me da im prodam, prema najviše poklanjam, pojašnjava postupak Vlado, dodajui kako u smjesu zna umijesiti ljutu crvenu papriku - feferone, a ponekad i ešnjak. Turoši kakve Vlado proizvodi po mnogo emu se razlikuju od onih koji se pod istim nazivom industrijski proizvode. Sa stopostotnom sigurnošu može se tvrditi kako je to uistinu pravi, izvorni, meimurski turoš. Osobito kada je mlijeko od vlastitih krava, recept tradicijski, a izrada runa. (Stjepan Mesari)

Europa ga je prepoznala Premda Vlado Hamer nigdje nije registriran kao proizvoa turoša i veinu sira pokloni znancima i prijateljima, jedan dio i prodaje te tako “štuka” svoju malu mirovinu za obiteljske potrebe, a njegove turoše ve je upoznala zapadna Europa. Naime, brojni turisti koji iz Toplica Sveti Martin dolaze ovamo u šetnju ne mogu odoljeti izazovu i prizoru: “Suhi i crvenkasti sir na kunim policama”. Mnogi su ga kušali i uzeli sa sobom te ga ponijeli u Njemaku, Austriju, Sloveniju ... Ostaje spoznaja da kao i u mnogim drugim primjerima država nije uinila ništa da se ovakvim ljudima pomogne i tako od zaborava spasi izvorni proizvod, koji može donijeti i ne malu zaradu. Meutim, razna dokumentacija, papiri i propisi stoje na putu onima koji bi ozbiljnije htjeli raditi ovakav posao. (sm)

Najvei, najjai i najbolji meimurski proizvoa jabuka, akoveko Agromeimurje, zapoeo je zadnjih dana kolovoza ovogodišnju berbu jabuka. Uskoro e u vonjake i drugi meimurski voari. U vonjaku izmeu Nedeliša i Pušina zaposlenici Agromeimurja zapoeli su berbu sorti summered i gala, koje su ovog trenutka tražene na hrvatskom tržištu. Voditelj voar-

Prorjeivanjem plodova u proljee sada imamo vrhunski plod, kaže mr. sc. Tomši ske proizvodnje Agromeimur- buke, a isto tako i krajnje potroja mr. sc. Tomislav Tomši, dipl. šae, jest kvaliteta ploda. Ona je ing. agr., kaže kako je urod što vrhunska, gotovo idealna i saplanirano, što zbog vremenskih vršena. Odgovorno kažem da uvjeta nešto manji nego uobia- se ovog trenutka u Meimurju, jeno, ali je zato kvaliteta izvan- a posebno kod nas u Agromeredna. Dnevno se ubere oko 3 imurju, proizvodi najkvalitettone svježih i zrelih vrhunskih nija jabuka u državi, ali i okolici. jabuka. - Lanjska godina e biti Ovakvu kvalitetu ostvarili smo upamena po rekordnoj rodno- tehnološkim inovacijama, od sti, dok je ove godine urod manji kojih izdvajam namjerno smanjivanje rodnosti, ime smo dood 20 do 30 posto. Dipl. ing. Anelko Tomši provjerava No, ono što najviše raduje bili vrhunske jabuke i po okusu obujam ploda jabuke nas koji se bavimo uzgojem ja- i po obliku.

Mi smo centar za jabuke - Jednom jasno i glasno svima treba poruiti i rei da je Meimurje centar proizvodnje jabuke. To je tako, za tu tvrdnju imamo vidljive rezultate i javnost to mora znati, a trgovci i potrošai pak tu stvarnost moraju kvalitetno nagraditi, kaže

mr. sc. Tomislav Tomši. Smatra kako se to mora rei ve sljedei tjedan na Voarskom sajmu u Donjem Kraljevcu, gdje e se iskristalizirati i ovogodišnja zaštitna cijena merkantilne jabuke. (sm)

U prirodnom i zdravom okruženju u kakvom se nalaze naši vonjaci u Donjem Kraljevcu i Nedelišu vrhunskom smo tehnologijom dobili kvalitetu na kojoj nam mogu pozavidjeti vodee europske države proizvoaice jabuka, kaže mr. sc. Tomislav Tomši, dodavši kako njihove jabuke ve sada vrlo lako pronalaze svoje mjesto na europskom tržištu. (Stjepan Mesari)

KUTAK za agrosavjet Piše: dipl. ing. agronomije Silvija Zeman

Udruga pelara Meimurske županije “Agacija”

Život pela (2) Život pela medarica (Apis melliica) dobro je prouen i poznat jer su pele višestruko korisne za ovjeka i ouvanje životne okoline, a namjena ovog lanka je da upozna itatelje tek s nekim bitnim naznakama iz života pela i pelinje zajednice. U prošlom broju pisali smo o matici, a u ovom o radilicama i trutovima. TRUTOVI u pelinjoj zajednici imaju funkciju mužjaka, nemaju žalac i pele radilice ih hrane jer u prirodi ne mogu uzimati hranu. Kad proe potreba za razmnožavanjem u pelinjoj zajednici ili u prirodi nema paše pele radilice trutove istjeraju iz košnice i oni ugibaju izvan košnice. PELE RADILICE su najbrojnija skupina u pelinjoj zajednici. To su nerazvijene ženke koje nemaju organe za reprodukciju ali zato imaju mlijene i voštane žlijezde, košarice na nogama za skupljanje peluda, žalac i rilce za skupljanje nektara. Pele radilice kad se izlegnu ne izlijeu odmah izvan košnice na pašu ve imaju zadatke u košnici prema starosnoj dobi. Tako u prva tri do pet dana života iste voštane stanice i

griju leglo, od pet do dvanaest dana hrane liinke i maticu a poslije dvanaest dana starosti prorade voštane žlijezde pa pele te dobi marljivo grade sae, iste košnicu, deponiraju nektar u stanice gdje e nektar njihovom aktivnošu fermentirati u med i spremaju pelud u voštane stanice saa. Poslije osamnaestog dana pele poinju izlijetati iz košnice radi orijentacije u okolini i vršiti stražarsku službu na letu da bi nakon toga redovito pohaale cvjetove u prirodi skupljajui nektar i pelud i donositi ga u košnicu gdje svoj tovar predaju mlaim pelama koje ga smještaju u sae gdje je potrebno. Takav redoslijed poslova po starosnoj dobi može biti i drugaiji u zimskim uvjetima ili bespašnom periodu. Za život pelinje zajednice znaajne su biološke osobine a to je veliki broj pela u svako doba godine za razliku od bumbara i nekih drugih insekta gdje prezimljuje samo matica a ostale jedinke u jesen ugibaju pa njihov broj jako varira u toku godine. Druga biološka osobina pelinje zajednice je da ovjek može uzgajati pele gdje mu je potrebno i dresirati ih kako bi

Berba se obavlja s pokretne skele - platforme

uvanje plodova nakon berbe oprašivale samo odreenu vrstu cvjetova. Važna biološka osobina pelinje zajednice dug je život bez obzira na duljinu života pojedine pele u zajednici ili matice jer pele( ili pelar) zamjene neproduktivnu maticu i time poboljšaju osobine pelinje zajednice i produljuju život. Rojenje kao nain razmnožavanja pelinje zajednice je isto znaajna biološka osobina, mada je to za pelare nepoželjno i pelari esto vrše razrojavanje na umjetan nain što je ekonominije i vea je mogunost selekcije. Dakako, od pelinje zajednice imamo najveu korist od oprašivanje biljaka i proizvoda koje dobijemo a to su med, vosak, propolis, matina mlije i pelinji otrov. Danas mnoge gospodarske grane ovise o pelinjim proizvodima koji se dodaju nizu preparata. (Ivan Šopar)

Kada govorimo o uvanju jabuka u hladnjai, preporuuje se hladnjaa s kontroliranom uvjetima, i to s temperaturom od 0 do 5 stupnjeva Celzija, koncentracija CO2 trebala bi biti izmeu 2 i 4%, koncentracija O2 oko 1% i relativna vlaga zraka od 90 do 92%. Pored održavanja optimalne temperature i vlažnosti u skladištu, za kvalitetno uvanje plodova od visoke je važnosti sadržaj kalcija. Pošto manja gospodarstva nemaju takve uvjete, koriste se stare metode da bi se osigurale dovoljne koliine kalcija. Jedna od takvih metoda je potapanje plodova jabuke u otopinu kalcija nakon berbe. Za pripremu takve otopine potrebno nam je: 10 litara vode, 0,4 kg kalijevog klorida, 20 g vinobrana i 10 ml okvašivaa. Jabuke se potapaju nekoliko minuta, te se bez brisanja polože u sanduk, najbolje u jednom sloju. Plodove je potrebno povremeno poprskati vodom da bi se sprijeilo isušivanje. Kod hobi voara preporuuje se uvanje plodova jabuke i kruške na 0- 4 stupnjeva, s relativnom vlagom 85 - 90%, zamotane u papir ili položene u slojeve sa slamom.


31. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

Otežano disanje u maaka Kako u današnjem svijetu kuni ljubimci postaju dio naših obitelji tako raste i broj maaka koje dijele i naše postelje i naše domove. esto, upravo zbog naina života, obolijevaju od bolesti donjih i gornjih dišnih prohoda. U ordinaciji upravo esto dolaze make koje boluju od otežanog disanja. Kako izgleda otežano disanje u make? Dyspnoe - kako mi medicinari nazivamo otežano disanje vidi se vrlo lako po tome što životinja ili teško udiše ili teško izdiše zrak, uju se neobini šumovi kod disanja ili pak ujemo kašalj. To je zapravo i ono prvo što zabrine vlasnike maaka (ali i pasa). Za razliku od pasa, make obolijevaju teže, s težim simptomima i dubioznijim ishodom bolesti. Zašto make kašlju? Kašalj rezultira stimualacijom receptora za kašalj koji se nalaze u grkljanu, dušniku i bronhijalnim prohodima. On je znak bolesti gornjih dišnih pro-

hoda, posebice širih dišnih prohoda, dakle kašalj je rezultat nadražaja i upale dušnika i bronha. Pse, za razliku od maaka, kašalj povezuje s bolestima srca. Koje su bolesti gornjih dišnih prohoda? Dakle, koje su akutne bolesti? Maja gripa. Njome opisujemo bolest koja se javlja u ne cijepljenih maaka i maia, posebice u veim uzgojima, u kui s više maaka ili u centrima za zbrinjavanje maaka. Uzronik bolesti je virus - maji kalici ili maji herpes virus koji uzrokuje upalu nosa, grkljana i dušnika, maji korona virus te u 80% sluajeva oni su uzronici bolesti. Uzronici tih bolesti su i bakterije iz roda Bordetella, Pasturella, zatim Mycoplasme i Chlamydophile (Chlamydia psittaci). Dakako da tu moramo i spomenuti faktor okoliša kao što su visoka vlaga, prašina i dr. Koji su kliniki znakovi bolesti? Šmrcanje, upala konjuktiva, iscjedak iz nosa i kutova oiju,

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Penjaice uza svaki zid Istok je meni najdraža strana svijeta zato što tamo izlazi sunce. Nije da zalazi nisu romantini, ali izlasci su udesni. I tako, u jutro, dok je srce još isto i glava svježa, pogledamo prema suncu i odluimo mu posaditi biljku. Biljke koje rastu na mjestu okrenutom prema istoku i sjeveru cvjetaju nešto kasnije nego one na sunanom položaju. esto zbog toga nisu izložene kasnijem mrazu koji bi ih mogao oštetiti. Peterolisna lozica ( Parthenocissus quinquefolia ) i trolisna lozica ( Parthenocssus tricuspidata ) listopadne su penjaice na ijim su izbojima mnogobrojne vitice koje završavaju ploastim hvataljkama. Njima se privršuju za podlogu. Kod P.quinquefolia listovi su složeni od pet listia, a kod P. Tricuspidata su trorežnjeviti. Liše ovih lozica u jesen se prekrije predivnim nijansama crvene i bakrene boje. Zid prema istoku izložen je suncu u jutarnjim satima, pa e istona strana odgovarati onim kultiviranima koji su zbog nježnih cvjetova osjetljiviji na sunce. Primjerice, Clematis “Nelly Moser” kojoj bi cvjetovi izloženi dugotrajnu suncu izbijedjeli. Inae, ima jedan trik kad su klematisi u pitanju. On vole hladne noge I vruu glavu. Tako da ih je dobro korijenom posaditi na sjevernu stranu a onda biljku I potporanj voditi na istok I jug. Tako e pokazati najviše od svoje ljepote. Vatreni trn ( Pyracantha coccinea ) posebice je lijep kad se prekrije crvenim ili žutim ukrasnim plodovima. Iako raste kao grm, izboji sorte “ Orange Glow “

mogu se vezati za vodoravnu žicu uza sam zid. Prekrasno izgleda cijele godine zbog svojih zimzelenih listova. Grane koje se šire u neželjenu pravcu mogu se ljeti orezati.

Zapadni položaj Mjesto koje je okrenuto prema zapadu i koje je izloženo podnevnom suncu najbolje je za biljke. Ovdje možete nainiti svoj kutak za odmor te posaditi biljke koje e vas razveseliti ljepotom svojih cjetova i mirisom a ujedno zaštititi od prejakog sunca.. Humulus lupulus “Aureus” vrsta je hmelja koja može izvrsno pokrivati neugledni zid. U kasno ljeto njegovi izboji mogu biti dužine i do šest metara, pokriveni svjetlozelenim listovima. Ženske biljke osobito su lijepe zbog resa s braktejama poput ešera. Lonicera xylosteum i druge lonicere penjaice interesantne su zbog lijepog mirisa u toku veernjih sati... Fallopia p. biljka je koja e Vam potpuno prekriti sve što stavite u njenu blizinu, Tecoma (Campsis) radicans penjaica je koja plijeni kontrastom boja tamnozelenih listova i naranastih (ili žutih) cvjetova. Ruže penjaice su posebna pjesma u sklopu penjaica. O njima emo više kad ponemo raspredati priu u ružama. Uvijek Vas vole u IVI!

“irevi” na jeziku i sluznici usta, pojaano slini, ne jede, depresivna je, ima temperaturu, kašlje. Dijagnozu bolesti postavlja veterinar! Dijagnoza se postavlja na temelju izgleda bolesti, znakova bolesti, brisa sluznice nosa ili obriska dušnika. Dakako i izolacijom virusa. Kako se lijei bolest? Veterinar odreuje nain lijeenja prema klinikim znakovima bolesti te prema izgledu bolesti i to antibioticima, nainom prehrane (poticanjem apetita) i nadoknade tekuine, odreuje njegu nosa i okoline oiju, daju se multivitamini, mucolitici i drugi lijekovi. Kako se spreava pojava bolesti? U dogovoru s veterinarom odredi se program cijepljenja, obrati se na pozornost na izolaciju, novopridošlih maaka, dobro zraenje i osunavanje prostora, izolacija oboljelih životinja. No katkada bolest ne prestaje ili se posjeti veterinar sa

životinjom koja ve duže vrijeme boluje pa govorimo o kroninom obliku otežanog disanja. Taj oblik nastaje kao posljedica komplikacija virusnih i bakterijskih, gljivinih upala nosa, alergijskih upala nosa, zbog polipa u grkljanu, zbog nosnih polipa, suženja nosnog i grkljanskog prostora te razne neoplazije (tumori), strana tijela, bolesti zuba, traume, paralize grkljana. U nekom od slijedeih brojeva govorit emo o bolestima donjih dišnih prohoda u maaka. Miljenko Cmreak, dvm

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24

sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

EMOTIVAN I RADOSTAN susret brata i sestara u Železnoj Gori nakon 67 dugih godina

Australski Meimurec Martin Pozvek pronašao sestre, ali i samog sebe! - Sada sam sretan, jer pronašavši sestre pronašao sam i sebe. Sve ovo vrijeme, skoro sedamdeset godina, slutio sam da one negdje žive, ali nisam pronalazio nain kako doi do njih. Bože, poinjem novi život uz svoje sestre, radosno govori Martin Pozvek, australski državljanin iz Železne Gore Železna Gora, ali ni cijeli štrigovski kraj, ne pamti emotivniji, radosniji i srdaniji susret, a uz to vrste zagrljaje i bezbrojne poljupce kakve su prošli tjedan meusobno podijelili i izmijenili Martin Pozvek i njegove sestre Magdalena Ferlin i Ana Zakrajšek. Što ili zbog ega se ovo zbilo u Železnoj Gori na imanju Mirka i Magdalene Ferlin, pod brajdama na kojima je poeo zoriti muškat otonel i plaviti se nikad obilnije bobice modre frankovke? Martin, Magdalena i Ana su braa i nisu se vidjeli ni uli punih 67 godina. Odmah se nisu ni prepoznali. Gotovo nisu mogli vjerovati. A onda oduševljenje, suze, zagrljaji, poljupci, pitanja ... - Upravo sam sa ženom došao iz akovca i parkirao auto pred garažom, kada se iza nas zaustavio povei automobil iz kojeg je izašao muškarac i pitao je li tu doma Magdalena Ferlin, djevojaki Pozvek. Gledao sam ovjeka i odgovorio da je tu još u autu. Kad je žena izašla, pitao je poznaje li ga. Rekla je da se ne može sjetiti, a potom je muškarac rekao da je on njezin brat Martin. Supruga je bila šokirana, malo su se pogledavali, a onda je nastupila eksplozija emocija, govori o prvom susretu brata Martina i sestre Magdalene Mirko Ferlin, Magdalenin suprug i Martinov

Draga Ana, sestro moja..., Martine, mili brate ...

šogor, dodavši da je on gledajui brata i sestru u zagrljaju zaplakao. Pozvali su potom i sestru Anu koja živi u Sloveniji, koja takoer nije mogla vjerovati da se pojavio brat za kojeg nisu bile sigurne da je živ, a sada je tu pred njima i s njima zdrav, vedar i sretan.

Prokleta je sirotinja koja nas je po svijetu rasula Kada su se emocije djelomice umirile, sestre i brat su ispriali i prepriali kako i zbog ega nisu znali jedni za druge, odnosno sestre nisu znale za brata. - Svemu je tome kumovala sirotinja. Siromaštvo, sirotinja,

Mirko Ferlin: - Nije mojoj Magdaleni svih ovih godina bilo lako

O, Martine ..., o, Magdaleno ...!!!

BOG MOJIH DETALJA

Dvorana svetosti Pozivnice obino pozivaju na razliite sastanke, simpozije, susrete. Postoje i druge koje pozivaju na svadbe, razliite promocije, sportske priredbe, itd. A postoje i one tree, koje pozivaju u razliita zvanja. Neke od njih su openite, a neke su posebne. Brojnije su one prve gdje je tekst poziva otisnut unaprijed, a rukom nadodaju vaše ime. Ništa posebno. Onih drugih, gdje je sve napisano istom tehnikom, je daleko manje i zato su važnije. ini se. Na dnu openitih pozivnica zna pisati molba da svakako pri-

Supruga mi nije svog brata nikad spomenula

javimo naš dolazak. Na onim posebnim toga nema. Dok sam bio mali, gledao sam svijet oko sebe velikim oima, i molio Boga da me ne zaboravi u mojim vrtlozima, kada e zvijezdama dati da sjaje. Molio sam ga, da se i ja igram u blizini njegovog doma. Molio sam ga, da se ne bojim te arobne, beskrajne i predivne ceste kojom je On hodao. I dandanas sam takav – mali! Nauio sam od tada nešto važno: da uvijek ima mjesta u dvorani Svetosti, i da je svako asno. Nauio sam i da njegovi sluge imaju zadatak pozvati

Na ovo smo ekali 67 godina, od djetinjstva našeg ne znam je li sveta ili prokleta, ali sebi: ‘Martin, e sada budeš doznao to tako bilo. Rastali smo se kao ona nas je po svijetu rasula. Ne gdje su Magdalena i Ana!’ Potraga djeca, a ne kao odrasli ljudi. Nije samo nas nego i mnogu ovdašnju je bila brza i uspješna, a veliku po- bilo telefona, kamoli mobitela, a meimursku djecu i mladež. Ali s mo mi je pružila Anica Bistrovi, ni novca za pisma nismo imali. Sinama se strašno poigrala. Surovo matiarka u Štrigovi, kojoj sam romaštvo da te Bog sauva i stalna do dna i danas mogu rei da nije neizmjerno zahvalan što sam na- borba za život uinili su svoje, te bilo vjere u Boga možda se nikada kon dugih godina i mnogo nepros- smo svatko svoju brigu brinuli. O ne bismo sreli. Vjerovao sam u onu pavanih noi u mislima ih tražei bratu Martinu nismo ništa znale, biblijsku ‘... kucajte i otvorit e vam pronašao svoje zdrave i radosne ak nismo ni ule da je otišao u Ause, tražite i nai ete ...’ sestre, izmeu ostalog nam je re- straliju, osobito iz razloga što je Evo, skoro sedamdeset go- kao Martin, kojeg suze radosnice pobjegao, pak su valjda oni koji su dina sam sanjao kako u jednom nisu mazile te su mu puno puta ti- znali o tome šutjeli. Nije onda bilo vidjeti svoje sestre i doekao sam jekom razgovora napunile bistre slobode kao danas i jednostavno taj trenutak, koji mi je najsretniji u oi kao hrvatsko Jadransko more smo se bojale pitati gdje je Martin, životu, u dahu je izgovorio Martin, i Indijski i Tihi ocean koji okružuju da ne naškodimo i njemu i nama. A bio je izuzetno lijep djeak i koji je kao dijete otišao u svijet. njegovu drugu domovinu Austratakvog smo ga pamtile cijeli život. - Nas troje smo djeca jednog liju. Željele smo ga vidjeti, ali kako smo oca i dviju majki i od samog poetNismo znale da je živ, postajala starije sve smo manje u ka smo živjeli u siromaštvu. Majka a sada smo presretne to vjerovale, kažu uglas, kako to i mi je umrla i ne pamtim kako je izgledala, pomajka (maeha) je Martinove sestre Magdalena pristaje pravim blizankama, Ana uskoro rodila sestre i teško joj i Ana blizanke su i one se esto i Magdalena. - A najteže je bilo cijelo vrijeme je bilo brinuti se za nas, kad smo viaju, jer Hrvatska i Slovenija su o tome šutjeti, ni najbližima ne reimali samo ‘falaek zemlice’ i ma- blizu, na korak ... i, a kamoli pitati gdje je naš Marlo grunta. Kad smo malo odrasli, - Mnogi e danas teško razukrenuli smo ‘na res’ (nadniarstvo mjeti kako nam se moglo dogoditi tin. Bila su to onda takva vremena u polju, op. a.) u Baranju, gdje smo da ne znamo za brata, ali onda je se 1943. odluili krenuti svako svojim putem. Sestre u Sloveniju, ja sam još malo lutao od Beliša do Zagreba, a onda sam kasnije, 1969. godine, kao mladi oduio pobjei iz ondašnje Jugoslavije. Pobjegao sam u Njemaku, a potom u Australiju, gdje sam zasnovao obitelj i gdje i danas živim u Melbourneu kao farmer. Svaki, ali vjerujte mi, svaki dan sam mislio na dom i svoje sestre, ali zbog mnogih okolnosti do sada nisam krenuo ih tražiti. Budui da imam posjed u Baranji, Maja, Jakopii, Terbotz, hvala vam na svemu! došao sam u Hrvatsku i rekao sam

sve. I ja sam dobio takvu pozivnicu. Nisam mogao vjerovati da je netko i mene pozvao, ali stvarno – istina je. Moje je ime bilo na pozivnici, napisano rukom. A poziv je bio neodoljiv jer je moje ime napisala Njegova ruka. Isus je jednom ispriao priu o kralju koji je pozvao uzvanike na svadbu svoga sina. Pozivnica im je bila napisana onom posebnom tehnikom. Njihova mjesta su ih ekala, a kralj se unaprijed osjeao osobito poašen što e doi. Nisu morali prijaviti svoj dolazak. A oni nisu došli. Zar je mogue otkazati kad On zove? Biti pozvan, a nikad ne ui u tu prelijepu svadbenu dvoranu, ne vidjeti Njegove oi, ni Njegovog lica, i ne utjeti Njegovu tajanstvenu prisutnost? Zar je mogu-

e? – pitam te, Uitelju. Meni je Tvoj poziv bio neodoljiv! Bio je lipanj 1966., sjeam se kao da je bilo danas, vratio sam se iz škole. Završio sam prvi razred. Nikog nije bilo doma pa sam otrao na polje koje je bilo blizu, ‘za šancom’, gdje su moji želi pšenicu. Bio sam dijete. Roditelji su me zapitali (više se ne sjeam je li to bio tata ili mama): i – kaj je? A ja sam odgovorio k’o iz topa: opal sam! Moram vam priznati, nije mi se išlo u školu i zabadava se moja mama trudila sjediti satima uz mene, jednostavno nije ulazilo u moju glavu. Bio sam dijete i nije mi bilo do škole. Iz današnje perspektive, taj izgubljeni prvi razred u djetinjstvu ništa mi ne znai jer me u niem nije zaustavio. Bio je i ostao dio mog

- Ne mogu opisa kako se osjeam. U braku smo preko pedeset godina i supruga mi nikada u životu nije rekla da ima brata. Prvotno sam joj zamjerio, ali sada sam oproso jer siguran sam da joj nije bilo lako. Plakao sam kao malo dijete gledajui ih kako se grle. Sjeo sam se i svojega teškog djenjstva. Nikada nam nije bilo lako. Samo bol, tuga, rastanci, umiranja ... Ali, sve je sada plaeno. Nismo siromasi i nismo sami, sada smo svi ovdje, rekao je Mirko Ferlin, Magdalenin suprug kod kojeg sada svi borave. Svi oni zahvalni su obitelji Jakopi i osoblju restorana “Terbotz”, u kojem se okupljaju na druženjima i dobroj meimurskoj kapljici. (sm)

kada smo se svega i svakoga bojali i kada su nam roditelji pomrli. - Ja ni svojemu suprugu do sada nisam rekla da sam imala brata, što ga je jako rastužilo, ali njegov dolazak je prikrio tu srdžbu. A vjerujte, puno sam se tajei od supruga trudila doznati gdje bi Martin bio, ali, na žalost, one koje sam molila nisu mi mogli ili htjeli pomoi. Veli Magdalena kako želi da ovaj trenutak bratovog dolaska vjeno traje. - Napokon sam mirna i sretna. Martin je s nama i dogovor je pao da se unato razdaljini eše vidimo. Možda ve za Martinje, ako pak ne, onda na Vincekovo, da ovdje na brjegovima našeg ranog djetinjstva Bogu zahvalimo i poveselimo se jednom sretnom dogaaju. Neu rei i završetku, jer sudbina koja nam do sada nije bila sklona mora jednom stati na našu stranu i pustiti nas da budemo sretni, makar u sutonu naših života, presretna i uzbuena kaže Ana, koja je “za svjedoke” ovog dogaaja pozvala prijatelja i kolegicu iz Slovenije. Martinova supruga i Magdalenina i Anina šogorica Katica samo je slušala i gledala sretnu brau, koja ovih dana malo spavaju, punu putuju Meimurjem i još više razgovaraju. I vjeruju da ih ništa živo više ne može sprijeiti da se eše vide i zajedno raduju. Kad u djetinjstvu i mladosti to nisu mogli. (Stjepan Mesari)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 31. kolovoza Josip, Rajko, Željko srijeda, 1. rujna Viktor, Verena, Jošua etvrtak, 2. rujna Ingrid, Vijeka, Divna petak, 3. rujna Grgur, Grga, Gordana Piše: vl. Antun Štefan

djetinjstva, djetinjstva svega i svaega, mojeg i najljepšeg. A pšenica koja je ula za moj prvi poraz, vjerojatno se vragoljasto nasmiješila. Barem je njoj bilo sve jasno.

subota, 4. rujna Dunja, Ida, Marin nedjelja, 5. rujna Majka Terezija, Lovro ponedjeljak, 6. rujna Zaharija, Kristina, Boris


za velike i male

Pria • Pria

Novosti • Novosti POINJE…POINJE…POINJE…POINJE…

Ljeto je lijepo, ali traje kratko. Tako i ljetni praznici. Nova školska godina je pred vratima. Samo da vas podsjetim malo na školski kalendar rada. Nastava poinje u ponedjeljak 6. rujna 2010., a završava u srijedu 15.

lipnja 2011. godine. Zimski praznici poinju 24. prosinca, a završavaju 7. sijenja. Onda ete ekati proljetne praznike koji poinju 21. travnja, a završavaju 28. travnja 2011. i sljedeu ljetni praznici zapoinju

16. lipnja 2011. Do tada imate puno rada. No, budite bez brige s vama e u svakom trenutku biti STVARAONICA, a vi sa svojim radovima u njoj. Želim vam puno petica. (Urednik)

Ljetne svaštice Vjetar Putujem šarenilom šuma. Otkinuto liše igra se sa mnom. Kad se nebo zarumeni, a sunce polako klizne iza gora, nebeski putnici oblaci plove za posljednjim zrakama sunca. Svojim dahom rastjerujem grlice iznad vinograda. Karla Gužvinec, 5.r. III. OŠ akovec

U mojoj ulici Izaem na ulicu i trgne me lavež psa. Zaškripe konice vlaka. Ražalosti me cviljenje svinja koje u Vajdi ekaju na klanje. Hladan povjetarac pomiluje me po licu. Vlakovoa zatrubi i najavi odlazak na neko drugo mjesto. Sva ta buka ne smeta zaigranoj djeci na obližnjem igralištu. Spuštaju se niz tobogane. Ulicom tee rijeka automobila. Idemo u školu. Anda Pintari, 5.r. III. OŠ akovec

Ftiek Bil je jen ftiek. Po cele dneve je popeval. V akofcu mu je bila hiža. Lepa mala, kak ruža. Po cele dneve je svoju ženu zval. Za nju je živel, se bi za nju dal. Išel ju je iskat.

Videl ju je z drugim ftiom. Srce mu se raspalo, ništ mu se ve nej dalo. Leona Glavak, 5.r. III. OŠ akovec

Popefka o popefki Moj je kraj tak Lepi zeleni gaj. Tu saki ftiek i grlica, Sreni so jer pre nam Nigdar lani ne bodo. Doli ravnica, Gori gorica I se okoli zlatna pšenica. Meimurka sam prava, Nek se zna. Meimurje v srco nosim I kam god idem Ž jim se ponosim. Sara Vugrinec, 8.r. OŠ Mursko Središe

Moja Mura Zveera, Polek nje sedim I vu sebi stiha si mislim:Kulko skrivnosti, Malih i velikih, Nosi jena voda, Mrzla i globoka. I ja njoj svoju skrivnost povem. Una se samo malo vznemiri Pak ma poškropi… Tena Roši, 8.r. OŠ Mursko Središe

Pogled na denešji svet Denešji svet? Ne znam dal bi ga gledal z jednim okom ili bi si oi stiskal. Moja majika, osamdeset štiri letna žena, z rokom sam maše. Kakši je to denešji svet. Poglednite sam kakša so to deca. Ništ ne posluhneju. Sam pre televiziji sediju, a v kompjuteru vidijo Boga. Ne znaju niti kaj je to motika, niti kaj je to ljukavec ili šulenka na mleki. Nemaju asa niti loveka na cesti pozdraviti. A meni se ini da moja majika ima v neemu praf. Mi mladi niti nemamo kam iti, malo se podružiti. Denes su moderne krme, štere na sakomu voglu stojiju i nutri nas samo vleeju. Saki den v školu idemo. Dimo dojdemo mama i tata nas pitaju:-Kak je bilo v školi?Si dobil kakšno oceno?- Stalno jedno te isto. Deni prejdejo, mesec za mesecom ide i leto se obrne, a niši nas ne pita kak nam je. Morem rei da nam je nej tak lepo kak vi mislite. Kakšo mi budunost imamo? Kaj nam tej svet nudi. Nikšega izbora nemamo. Sami se moramo za sebe pobrigati. Školo završiti. Posla si mortik najti. Kam of denešji svet vodi? Pitam vas? Što bu mi rekel? Niši nema odgovora. Poiskal bum ga sam. Luka Janec Ivanovec

Kad san postane java Sve oko njega bilo je mrano. Nije znao gdje je. Nije ništa uo, ni osjeao. U tami je vidio samo uplakane krupne oi. A onda… bum! Nestale su…pa opet…bum! uo se nekakav jadan zvuk, cviljenje. Opet… bum! On se trgne iz sna. Sada je to bio on, sin poglavice Hrabra Glava – Hitra Strijela. Izgledao je poput svog oca. Male, skupljene i mrzovoljne oi koje su skrivale sve njegove osjeaje, prije svega, tugu. Bio je visok i snažan. Imao je dugu, gustu, sjajnu crnu kosu koju je obino skrivao ispod perja. Skoi veselo na noge, obue se i izae svog šatora. Zagleda se u neku ženu koja je zabavljala malo, razigrano dijete. Osjetio je veliku prazninu u svom srcu. Naime, njegovu su majku oteli neprijatelji Hrabre Glave još kad je bio djearac, a nakon toga je nije vidio. Shvati kako je teško bilo odrasti samo sa strogim ocem koji je od silnih poglavarskih obveza nerijetko potpuno zaboravio na svog sina, te koliko mu nedostaje majka. Nije htio pokvariti ovako lijep dan mislima tmurnijim od najtmurnijih oblaka.

Kao i svakog jutra, otišao je do šatora Crnog Pera. No, danas ga Crno Pero nije ekao ispred šatora, u položaju spreman za još jednu pustolovinu, ve se iz šatora ulo glasno hrkanje. Strijela ue u šator. Crno Pero se raširio po prostirci i spavao dosta nemirno. Strijela uzme kantu u kojoj je bila hladna voda za umivanje i poslije Crno Pero. Ovaj se trgne i povie najglasnije što može: “Nisam ja, ali stvarno!” Hitra Strijela prasne u gromoglasan smijeh. Uživao je u zbijanju ovakvih dogodovština. Nakon njegova geganja po šatoru i užasno sporog oblaenja, izau i ponu razmišljati što e danas raditi. “A da odemo u šumu?” “Ne!” “Idemo po Crvenooku! Znam da ti se svia.” “Ma ne znam… mogli bismo, možda…” I tu ga prekine ženski vrisak i pla djece. Brzo otre da vide što se dogodilo. Oni isti koji su oteli njegovu majku prije toliko godina, sada su otimali žene u plemenu. “Neu dopustiti da ta nedužna djeca ostanu bez majke.”

Otri do svog šatora, zgrabi luk i strijelu. Neprijatelja nije bio brojan – jedva petorica slabia. Morali su znati da oevi danas idu u lov. Strijela i Crno Pero rane im konje. A potom zaustave dva konja i stanu na njihova prsa. “Bježite ili idem po tatu, a onda ste gotovi.” Vojnicu su dobro znali da je Hrabra Glava opasan. Strašno su ga se bojali jer su uli da je onima koji nisu uspjeli pobjei radio užasne stvari, stoga se dignu i ponu trati svaki na svoju stranu. Žene su preplašeno tražile svoje šatore i djecu. Strijela se sjeti svoje majke i otkotrlja mu se bisernica niz vrele obraze. Za nekoliko dana oevi su se vratili iz lova. Hrabra Glava i njegova vojska krenuli su za vojskom. Strijela je te noi usnio one velike oi. Bile su mu toliko poznate, a opet toliko daleke. Dolazile su sve bliže i bliže. Iduega dana vratili su se vojnici. Na konju njegova oca sjedila je ponosno žena onih istih krupnih oiju. Skoi s konja i vrsto zagrli Strijelu. Stella Pasari, 8.c III. OŠ AKOVEC

Legende • Legende LEGENDA O POZOJU-LEGENDA O MEIMURSKOM ZMAJU. JESTE LI ZNALI DA…

Pozoj pod gradom spi POZOJ I SLAVENSKA MITOLOGIJA II. dio Za podatke koje smo dobili o ovom podruju zahvaljujemo gospodinu Davoru Dokleji koji je nekoliko godina radio na meunarodnom projektu „Mit kao sudbina“. U slavenskoj mitologiji lik pozoja ili zmaja veže se uz boga Velesa. On predstavlja boga zaštitnika stoke, stoara i poljoprivrednika, ali i neplodan, hladni i mrani dio godine. Nakon dolaska na neko podruje, Slaveni su morali nai neko mjesto gdje e smjestiti svoje bogove. Na taj nain krajolik se povezao s bogovima i ljudi su tek tada mogli neko podruje smatrati svojim. Pozoja nalazimo i u interpretaciji svetoga drveta starih Slavenahrastu. Hrast je veliko i snažno drvo. U mitologiji njegovo korijenje predstavlja svijet mrtvih, stablo svijet živih, a grane svijet bogova. Na drvetu živi kuna koja hoda gore-dolje po stablu i prenosi poruke iz jednog u drugi svijet. A meu njegovim korijenjem živi Veles ili pozoj.

Zmajevi kroz mitove i legende stranih naroda Najstariji zmajevi potjeu iz Kine i povezani su s fosilima dinosaura. Još prije nekoliko ti-

sua godina tamošnji seljaci su na mnogim mjestima, a posebice u Mongoliji, pronalazili ogromne kosti. Nisu mogli ni zamisliti kakve bi životinje to mogle biti. Kosti su nazvali „leong“ što je na mandarinskom kineskom naziv za zmaja. Ono što seljaci nisu znali, a to je da kosti potjeu od dinosaura. Zmajevi su vjeiti motiv kineske umjetnosti. kao ostatak vremena kada su bili personiikacija carske moi iako se zmajevi susreu i kod Koreanaca i Japanaca. Razlika tih zmajeva je u broju prstiju. Kineski imaju pet, korejski etiri, a japanski samo tri prsta. U kineskoj mitologiji, gdje ih ima napretek, zmajevi su rijetko zla udovišta iako izgledaju zstrašujue. Stari su Kinezi vjerovali da zmajevi imaju ogromnu mo te upravljaju vjetrom i kišom. Iako oko sebe rigaju vatru , oni su prijatelji bogova i obino lete nebom kako bi skupljali blagotvorne oblake i suhoj zemlji darivali kišu. U tom dijelu slini su staroslavenskom Velesu. U kineskoj astrologiji zmajevi su vjesnici dobre sudbine i nalaze se meu dvanaestživotinja-voa koje su došle umiruem Budhi kako bi mu ukazale pokornost i poštovanje. U azijskoj državi Burmi postoji legenda o tome kako je nastao prvu rubin. Ona

kaže da je prije 2000 godina u Burmi živio zmaj koji je izlegao tri jaja. Od jednog jajeta postao je kineski car, od drugoga vladar neke druge zemlje a od treega je nastao rubin. U prastarim mitovima svijeta esto se spominje i udovište wyvern koje se opisuje kao golema letea zmija s orlovskim kandžama. Njena zloslutna pojavljivanja naješe su pratili krvavi ratovi, siromaštvo i kuga. Babilonci su smatrali da je zmaj bog pa su se njemu molili. Da bi Babiloncima dokazao da zmaj nije bog, hebrejski prorok Daniel pobijedio je zmaja u borbi i ubio ga. Time im je dokazao da je zmaj smtno bie, a ne bog. U Velikoj Britaniji sauvale su se mnoge legende o zmajevima. Jedna od njih govori o borbi Crvenog i Bijelog zmaja koji su na kraju zaskoeni na spavanju i spaljeni u jednom velškom samostanu. Od toga dana Crveni zmaj je postao simbolom rata i još uvijek se može vidjeti na velškim zastavama. Englezi su uistinu vjerovali u postojanje zmajeva. Oni esto spominju svetog Juraja sveca zaštitnika Engleske koji je spasio princezu od zmaja ubivši ga kopljem. Ana Baša, 8.b, OŠ Ivanovec


22

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

DRUGA grupa Rodinih radionica za trudnice

Prijave najkasnije do 12. rujna Sredinom rujna s radom zapoinje druga grupa Rodinih radionica za trudnice. U grupu e biti primljeno deset trudnica kojima je predvieni termin poroaja izmeu 25. prosinca 2010. i 25. veljae 2011. godine. - Ovim radionicama željeli bismo trudnicama obogatiti i olakšati trudnike dane te omoguiti poseban doživljaj trudnoe i poroaja kao prirodnih i fizioloških, a ujedno jedinstvenih i posebnih, stanja koja mijenjaju život žene i obitelji, poruuju izUdruge “Roda”, podružnice SZH. Radionice e se održavati u prostoru ACT-a ako-

U ORGANIZACIJI Saveza udruga osoba s invaliditetom

Sredinom rujna radionice na otvorenom Savez udruga osoba s invaliditetom Meimurske županije ve tradicionalno i ove godine organizira radionice na otvorenom koje e se održati 18. rujna od 9 do 12 sati na Trgu Republike u akovcu. Tom prigodom prodavat e se izložbeni predmeti iz radionica udruga i dijeliti propagandni materijal koji

prezentira rad Saveza i svih njenih lanova. Meu udrugama koje e se ukljuiti u radionice bit e Udruga slijepih MŽ-a, Udruga gluhih i nagluhih MŽ-a, Udruga invalida rada MŽ-a, Udruga tjelesnih invalida Meimurja i Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a.

U ORGANIZACIJI Gradskog društva Crvenog križa akovec

Akcije dobrovoljnog darivanja krvi u Svetoj Mariji i Hodošanu U srijedu 1. rujna Gradsko društvo Crvenog križa akovec organizira akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U vremenu od 8 do 12 sati akcija e se održati u

Svetoj Mariji u prostorijama Vatrogasnog doma, dok e svi zainteresirani krv moi dati i od 12 do 14 sati u Hodošanu u prostorijama Osnove škole Hodošan.

vec, Novakova ulica, (Stari hrast), prvi kat, u vremenu od 17 do 19.30 sati. Prijave su obavezne zbog ogranienog broja polaznica i primaju se do popunjavanja grupe, a najkasnije do 12. rujna, radnim danom od 9 do 18 sati na tel. 098 948 9907. Na kon or mira nja grupa ne primaju se nove polaznice, stoga se mole sudionice da dou na svaku radionicu iz ciklusa. Poželjno je doi u udobnoj odjei te ponijeti jastuk ili prostirku, odnosno nešto drugo s ime e se osjeati ugodnije. Radionice su za sve trudnice besplatne. (hz)

Teme radionica Ciklus radionica prati tijek trudnoe i sastoji se od ukupno osam radionica sa sljedeim temama: 18.9. - 1. Uvodna radionica: upoznavanje; spolnost kroz trudnou, poroaj i dojenje 2.10. - 2. Fiziologija trudno e, zd r a v a p r e h r a n a i n a  i n ž i v o t a 16.10. - 3. Poslijeporoajno razdoblje i dojenje 30.10. - 4. Fiziologija poroaja i utjecaji na nju, 1. dio 13.11. - 5. Fiziologija poroaja i utjecaji na nju, 2. dio 27.11. - 6. Poroaj – oekivanja i planovi 11.12. - 7. Radionica o fiziologiji poroaja namijenjena partnerima polaznica 12.3. - 8. Susret nakon poroaja: druženje i osvrt (nakon poroaja polaznica)


Atraktivna Meri Ovotjedni fotosession rezervirali smo za mladu Meri (19) iz Novog Sela Rok, uenicu akovekog ETĹ -a. Fotosession je snimljen u ambijentu Spa&Golf Resorta Sveti Martin, a fotografije pogledajte na str. 5 priloga Media. (foto: zvrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

DruĹženje likovnih stvaratelja kod Grabanta u Prelogu

1,67(-2Ĺ 5(=(59,5$/,692-(0-(67232'681&(0"

-2Ĺ 1,-(.$612-(5

.203$6=$*5(%GG 9$018',69,-(7 LWRSRSRVHEQLPFLMHQDPD $.&,-(/$670,187(3218'(),5670,187( 3218'( Suuraj Hotel Lavanda 04.09. 11.09. od 1.292 kn Rovinj Hotel Valdaliso 02.09. 09.09. od 972 kn Rab Hotel Rab 04.09. 11.09. od 1.700 kn Postira Hotel Vrilo 18.09. od 2.065 kn

Bilo je burno i veselo - Ako se Pavao RuĹžman ne oĹženi za godinu dana, platit e kaznu Likovnoj udruzi donjeg Meimurja Prelog Ve tradicionalno, proĹĄle je subote odrĹžano druĹženje (piknik) pedesetak likovnih stvaratelja lanova Likovne udruge donjeg Meimurja i njihovih gostiju na imanju u vikendici Alojzija Grabanta na Dravi kod Otoka. To je jedini dan u godini punoj aktivnosti, izloĹžbi i likovnih susreta kad se likovni stvaratelji neobavezno druĹže. Zanimljivo, upravo se na takvim skupovima gdje se to ne bi oekivalo povedu Ĺžustre i na momente osobne rasprave o umjetnosti. Taj dan likovni su se stvaratelji u dobrom raspoloĹže-

joĹĄ mnogo toga... www.kompas.hr

 +,738729$1-$ Putovanje avionom Tunis 09.09. od 1.995 kn Pustinjska ruĹža 09.09. od 2.895 kn Antalya od 2.900 kn Rim zrakoplovom 16.09. od 2.995 kn New York 07.10. od 7.550 kn

18',02, zrakoplovne karte redovnih i low-cost prijevoznika ( Wizzair, Germanwings, Ryan Air...) !! i ulaznice za koncerte i priredbe (Eventim, Ticket Pro, Dekod)

ĹžHOLWHQHĹĄWRGUXJRLGUXJDÄ?LMH" Otputujte u zemlju magiÄ?ne ljepote, s krajolicima koji oduzimaju dah: srebrne rijeke, mistiÄ?na jezera skrivena meÄ‘u hridima, autentiÄ?ni dvorci i bogatstvo keltske kulture... Otputujte u Irsku jer je to nezaboravno putovanje u proĹĄlost i legende...

,56.$ 28.08.- 4.9.2010 cijena 7.995 kn + takse

PRĹžGDLSDNQHĹĄWRGUXJR" 7856.$.$3$'2.,-$ 02.10-09.10.2010. cijena 2.600 kn + takse ...i l i... gostima, koji ne Ĺžele propustiti avanture koje im ove zemlje nude, preporuÄ?amo putovanja........

-25'$1 6,5,-$ /,%$121 GRUPNI POLAZAK: 30.10.2010. (8 dana/7 noći) Cijena paket aranŞmana po osobi: 7.450,00 + zrakoplovne pristojbe 1.250 kn (ne zaboravite FIRST MINUTE popust u iznosu od 500 kn na osnovnu cijenu aranŞmana za uplate do 30.8.2010.)

%$/7,Č.(=(0/-(

(VWRQLMD/DWYLMD/LWYD 16.-21.10.2010 6 dana / 5 noći - od 4.995 kn+zrakoplovne pristojbe (750 kn)

5$=9(6(/,7(9$Ĺ (Ĺ .2/$5&(,329(',7(,+8 *DUGDODQGGDQD 14.I 28.08.2010. za samo 595 kn (polazak iz Zagreba)

9LĹĄHLQIRUPDFLMDXQDĹĄRMSRVORYQLFLXÄŒDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

Pavao RuĹžman: - Pomozite, otvoren je lov na mene

nju, a bilo je ribe, gulaĹĄa, odojaka, ozbiljno prihvatili posla kako bi raspravili dileme koje ih mue, a to je ovaj put bila rasprava o odnosu naivne umjetnosti i apstraktnih tendencija u umjetnosti. Naime, stav je jednog dijela stvaratelja da su oni koji rade u maniri naivne umjetnosti odredili svoje mjesto, dok se oni koji se izraĹžavaju apstraktno razvijaju i uvijek pokuĹĄavaju dosei neĹĄto novo. U konkretnom primjeru rasprava se svela na pitanje lanstva u nekoj od likovnih udruga graana, jer su neke specijaliziranije i okupljaju viĹĄe nadrealista i apstraktnih umjetnika, tako, na primjer, Likovna republika iz Svetog Martina. Kod likovnih stvaratelja u ovom trenutku dolazi do duhovnih razdvajanja i podjele prema pravcu likovnih umjetnosti. Razlog je jednostavan, rije je o okupljanju istomiĹĄljenika i razvijanju pojedinih likovnih ideja, pa i projekata, ĹĄto nije mogue ako je skupina previĹĄe heterogena. No, to nije bilo sve, doĹĄlo je i do “podjelaâ€? po glazbenoj liniji. Naime,

Alojz Grabant s uokvirenom pjesmom Anke Balent o obitelji Grabant, dar Likovne udruge Donjeg Meimurja

Dok Dragutin Ĺ afar svira, goĹĄa iz Ludbrega paĹžljivo promatra jedan od najstarijih lanova Likovne udruge donjeg Meimurja Dragutin Ĺ afar iz akovca ponio je na druĹženje svoju havajsku gitaru za dobro raspoloĹženje. Pjevalo se gotovo cijelo popodne, da bi se pred veer skupine pjevaa razdijelile na one koji pjevaju kako znaju i

na one koji pjevaju u terci i tenorskim dionicama. Dok su jedni htjeli pjevati kako znaju, a poneki imaju i manje sluha, drugi su zahtijevali da se pjeva â€œĹĄkolskiâ€? u terci i viĹĄeglasno. Ukratko, bilo je burno i veselo. lanovi Likovne udruge donjeg Meimurja i predsjednik Franjo RuĹžman Brko darovali su domainu, Lojzeku Grabantu, pjesmu Anke Balent posveene obitelji Grabant. Na druĹženju su pale i zanimljive ideje. Tako je, uz ostalo, odlueno da se Pavao RuĹžman, dugogodiĹĄnji tajnik udruge, do susreta za godinu dana ima – oĹženiti, a ako ovaj to ne uini, platit e kaznu. (J. Ĺ imunko)

KUU “Zvon� Mala Subotica gostovao u Subotici

Meimurskom tradicijom oduĹĄevili Vojvoane Poetkom kolovoza Kulturno - umjetnika udruga “Zvonâ€? Ĺžupne zajednice Mala Subotica gostovala je u Subotici, gradu u susjednoj Republici Srbiji, na sveanoj proslavi “DuĹžijanca 2010.â€?. DuĹžijanca u Subotici je kulturna, etnografska i religiozna manifestacija u znak zahvalnosti za obavljenu Ĺžetvu Ĺžita. U okviru manifestacije organizirana su natjecanja u koĹĄnji pĹĄenice - runo i konjskim zapregama, konjike trke, folklorne priredbe, izloĹžbe, tribine i slino. U petak je na proslavi nastupila sekcija tamburaĹĄa KUU-a “Zvonâ€?, sa svojim uvjeĹžbanim skladbama, dok je njihov voditelj Valentino Ĺ kvorc solo dionicom na klarinetu oduĹĄevio brojnu publiku. Idui dan, u subotu, malosubotika udruga predstavila se na veeri folklora uz koreograije “Meimurje, kak si lepo zelenoâ€? i “Mikor konje zajahavaâ€?. Posljednji dan odrĹžana je sveta misa i sveani mimohod u kojem su tradicionalne meimurske noĹĄnje i naĹĄu kulturu susjedima predstavili lanovi KUU-a “Zvonâ€? iz Male Subotice. Ĺ˝eljko Janec iz KUU-a kazao je da su u Subotici zavrĹĄili na poziv Hrvatskoga kulturnog centra Bunjevako kolo. Kako im je boravak bio jedinstven i nezaboravan,

lanovi KUU-a iz Male Subotice odluili uzvratiti gostoprimstvo, te su svoje domaine pozvali u Malu Suboticu povodom Dana zahvalnosti u mjesecu listopadu 2011. godine.

Stota obljetnica DuĹžijance Tradicija slavljenja zavrĹĄetka Ĺžetvenih sveanosti “DuĹžijancaâ€?, duga stotinu godina, ima brojne priredbe kulturnog, etnoloĹĄkog i duhovnog sadrĹžaja koje okupljaju velik broj sudionika i gledatelja. Kad se Ĺžetva prestala obavljati runo, odnosno risom, DuĹžijanca je malo - pomalo prerastala u narodni obiaj Hrvata Bunjevaca koji Ĺžive u Bakoj. U vrijeme komunistikog reĹžima DuĹžijancu je Crkva slavila posebno u okviru svojih mogunosti sve do 1993. kada je, zahvaljujui hrabrim ljudima iz Crkve, Hrvatskoga kulturnog centra i subotikih gradskih vlasti, ponovno postala jedinstvena manifestacija s brojim duhovnim i kulturnim zbivanjima. U srediĹĄtu proslave DuĹžijanca je euharistijsko slavlje kojim Hrvati Bunjevci i danas zahvaljuju Bogu na zavrĹĄenoj Ĺžetvi, ali i na kruhu svagdanjemu. Tako se u jednom slavlju velia Boga, ljudski rad i kruh kao plod zemlje i rada ruku ovjekovih.

Foto kino klub “Drava“ i Galerija “Stari grad“ pozivaju na

Podravski salon kolekcija umjetnike fotografije Foto kino klub “Dravaâ€? i Galerija “Stari gradâ€? pozivaju sve zainteresirane da sudjeluju u natjeaju za meunarodnu izloĹžbu “12. Podravski salon kolekcija umjetnike fotograije – urevac salon 2010.â€?. OvogodiĹĄnje teme natjeaja jesu voda (temu treba shvatiti i kao metaforu, aluziju, simbol, ideju ‌) i slobodna tema, a pravo sudjelovanja imaju fotograi iz svih zemalja. Rok za prijam fotograija je 6. rujna 2010. godine. Autori mogu za svaku temu poslati po jednu crno - bijelu ili kolor kolekciju od po tri fotograije veliine 30Ă—40 cm. Ukupno maksimalno 6 radova. Manje fotograije moraju biti na podlozi maksimalne debljine do 1 mm, obavezne veliine 30Ă—40 cm. Na poleini svake fotograije ili podloge treba napisati: naziv fotograije, ime i prezime autorice/autora, adresu autorice/autora, telefon i e-mail, naziv fotokluba, tema A ili B te

redni broj s prijavnice koju moĹžete dobiti preko maila: kk-drava@kc.t-com.hr. Kotizacija je 70 kn, odnosno 10 eura. Fotograije za izloĹžbu treba dostaviti osobno od 25. kolovoza do 6. rujna u Galeriju „Stari grad“, urevac, radnim danom od 9 do 13 sati ili poĹĄtom na adresu: Foto kino klub “Dravaâ€?; H-48350 urevac; poĹĄtanski pretinac 24. Autore fotograije za izloĹžbu odabrat e i dodijeliti nagrade peterolani meunarodni Ĺžiri iji su lanovi vrsni poznavatelji fotograije i suvremenih tendencija u likovnoj umjetnosti, odnosno i sami foto ili likovni stvaratelji. Ĺ˝iri e dodijeliti u svakoj temi po jednu zlatnu, dvije srebrne i tri bronane medalje, kao i do tri pohvale. Dodijelit e i posebne nagrade za najbolje crno - bijele kolekcije, i to prvu, drugu i treu nagradu. Otvaranje izloĹžbe bit e uprilieno 25. rujna. (mn)

lanovi KUU-a “Zvonâ€? iz Male Subotice susjedima su predstavili meimurske noĹĄnje i kulturu

IZLOĹ˝BA “Indiferencijaâ€? Veljka Posavca u Mariboru

Umjetnikovo suoavanje s osobnim doĹživljajima U galeriji “MediaNoxâ€? u Mariboru proĹĄle je srijede otvorena izloĹžba “Indiferencijaâ€?, u sklopu projekta “HrvaĹĄko poletje v Mariboruâ€? akademskog slikara - graiara Veljka Posavca iz NedeliĹĄa. IzloĹžba se moĹže pogledati do 11. rujna. Umjetniko djelo koje podrazumijeva istraĹživanje suoava umjetnika s osobnim, subjek-

tivnim preokupacijama, doĹživljajima, raspoloĹženjima i upravo je to tema koju svojim radovima artikulira Veljko Posavec. - Indiferencija je u ovom sluaju viĹĄe od dosjetljive igre rijei. Naznaka je to odnosa izmeu postupka koji geometrijski racionalizira i objektivizira, ‘hladi’ proĹživljenu ‘krajnju subjektivnost’ - posluĹžimo se rijeima koje bira Veljko Posavec.


31. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U akovcu održana dvanaesta Škola medijske kulture “Dr. Ante Peterli”

Tko još može danas zamisliti život bez medija? U akovcu ve više od tjedan dana traje Škola medijske kulture “Dr. Ante Peterli” u organizaciji Hrvatskoga filmskog saveza. Na dvanaestoj Školi, koja traje do utorka 31. kolovoza, sudjelovalo je ak 112 polaznika iz Hrvatske i BiH, koji su radili na prvom stupnju seminara medijske kulture, polaznim radionicama za dokumentarni, igrani i animirani film te TV reportažu, u metodikoj radionici za uitelje medijske kulture i specijaliziranim radionicama za kameru i snimanje, montažu, scenarij u filmu, postprodukciju zvuka, digitalnu otografiju te, prvi put ove godine, u radionicama radioigre za djecu i radijske reportaže. Radionice su se odvijale na nekoliko lokacija: hotelu Park, Centru za kulturu, prostorijama Knjižnice “Nikola Zrinski”, na Hr-

vatskom radiju akovec, zgradi Sindikata i Scheierici. Vera Robi - Škarica, voditeljica Škole, istaknula je da je posebno važno za ovo izdanje Škole medijske kulture to što je bilo ak 12 programa, što seminara, što radionica. Ona se osvrnula i na sastav polaznika ove škole: - Interesantno je da se s godinama sastav polaznika mijenja. Kad smo krenuli s ovom Školom prije dvanaest godina, onda je to pretežito bio sastav proesora hrvatskog jezika koji u sklopu materinjeg jezika i predaju medijsku kulturu, te su to jednim dijelom bili autori iz videodružina. Meutim, zadnjih nekoliko godina, na našu radost, pojavljuje se sve više ljudi iz ostalih zanimanja kao što su ekonomisti, inženjeri i tehniari u struci medija, i drugih struka.

Pomo nastavnicima u radu s uenicima Dvostruka je svrha programa Škole medijske kulture: prvo, nastavnicima i odgajateljima, kojima je to potrebno, dati temeljna znanja za provedbu nastave, a u radionicama omoguiti stjecanje neposrednih stvaralakih i radnih iskustava korisnih za nastavu te za upueniji praktini rad s uenicima. Drugo, svrha je Škole omoguiti trajno obrazovanje nastavnika i zainteresiranih pojedinaca pa im u tu svrhu pruža posebne obrazovne programe sa stalno novim i aktualnim temama. Koji pak je cilj Škole, sažeo je Petar Krelja, predsjednik Savjeta Škole medijske kulture: - Škola pokušava odgovoriti na krucijalno pitanje kako to da su audiovizualni mediji postali toliko strahovito Ovogodišnja Škola medijske kulture okupila je ak 112 polaznika iz Hrvatske i BiH

Radijske radionice odvijale su se na Hrvatskom radiju akovec

Radionica za kameru i snimanje

moni i potpuno nezamjenjivi u našem životu i ustvari njome se trudi uspostaviti razumijevanje nekih strukturalnih karakteristika audiovizualnih medija. Tu se pokušava otkriti na emu se zapravo temelji poetika televizije, radija ..., što je bit neke prie i kako ti sve skupa razumjeti, kako razumjeti što je manipulativno, a što vrijednost u svemu tome. U sklopu medijske škole, za graanstvo svakodnevno su bile otvorene besplatne filmske projekcije u dvorani Centra za kultu-

ru akovec, uz struni komentar i predstavljanje. Filmovi su prošli tjedan igrali svaki dan u veernjim satima, a meu njima su bili “Blade Runner“ Ridleyja Scotta, “72 sata“ Danila Šerbedžije, “Gigi“ Vincenta Minnellija, “Breza“, Ante Babaje, “La dolce vita“ Federica Fellinija i drugi. Zadnji dan škole, u utorak 31. kolovoza, u jutarnjim satima održat e se prezentacija svih programa i projekcija videoradova snimljenih na videoradionicama, uz komentar. (mn)

UGLEDNI dokumentarist i kritiar držao predavanja na 12. Školi medijske kulture u akovcu

Petar Krelja: Iz života se uvijek mogu pronai zanimljive teme za film Sedamdesetogodišnji Petar Krelja jedan je od najuglednijih domaih filmskih dokumentarista, ali ne samo to, ve i jedan od najproduktivnijih, naime, iza njega je oko 250 snimljenih filmova, što igranih, što dokumentaraca, što ostalih kraih filmskih ormata. Najviše je radio emotivno angažirane dokumentarne filmove o društvenim autsajderima, osobito djeci i mladima (npr. “Povratak”, 1975.; “Prihvatna stanica”, 1977.) te o neobinim društveno - psihološkim enomenima (npr. “Ponude pod broj”, 1969.; “Coprnice”, 1971.) te izravnim društveno - kritikim naslovima (“Recital”, 1972.; “Splendid Isolation”, 1973.). U devedesetima teme mu postaju sudbine ratnih prognanika i stradalnika (npr. “Zoran Šipuš i njegova Jasna”, 1992.; “Suzanin osmjeh”, 1993.). No, on nije samo to, ve je i cijenjeni filmski kritiar, filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija, predava na Školi medijske kulture i prije svega veliki obožavatelj filmske umjetnosti. • Kad ste se prvi put susreli s filmom i koji ste film prvi gledali u kinu? — Bili smo u Sisku, imao sam neke 3 ili 4 godine i brat me pozvao u kino. I u metežu ispred ulaza dogodilo se da je on nestao, a ja se našao potpuno sam meu nepoznatim ljudima i prestravio sam se. Ne znam je li to napravio da me kazni jer sam ga uhvatio kako puši ... I ja sam samo vikao gdje je Branko, ispitivao sve žive oko sebe. Kad se on konano pojavio i kad smo gledali film, ja još od te prestravljenosti nisam ništa razumio. Film mi se inio kao beskrajno zbrkana i nemogua stvar. No, oito nije ostalo na tome. (smijeh)

• Koji je prvi film koji Vas je baš oborio s nogu? — Prvi film koji me se silno dojmio i koji sam išao gledati više puta zvao se ‘Bal na vodi’ sa zanosnom Esther Williams i taj me se film strašno dojmio, djevojka u filmu i pria, i bio je dosta blizak mojoj životnoj dobi i ja sam u njemu pronašao nešto zanimljivo. * Koji je bio prvi domai film koji Vas se posebno dojmio? - To je bilo isto u ranoj mladosti. Film se zvao ‘Baš elik’, i dok me sad pitate što je to u tom filmu bilo tako jako uzbudljivo teško bi mi bilo rei, ali znam da je ostavio poprilian dojam na meni jer sam ga gledao nekoliko puta.

Redatelj s impresivnim brojem filmova • Iza Vas je danas oko 250 snimljenih filmova. — Dobro, to ukljuuje i male orme, portrete slikara koji traju pet minuta. Ali ima tu i onih koji traju po nekoliko sati. Ja sam se zaigrao, a televizija je tome sklona i drugima se svidjelo to što sam radio, a radio sam jako proesionalno. Sve što sam dobio kao zadatak ja sam to napravio kompletno i u roku. A nisam radio samo po zadatku, dosta sam svojih projekta predlagao, i to u podruju socijalne kritike gdje se najbolje snalazim.

Talenta za film i kritiku ima, samo se on nema gdje ispoljiti • Gdje je danas hrvatski film? — Opet jedan paradoks, nekako poslije poetnih nesigurnih koraka poetkom devedesetih kada su nastali neki dosta problematini filmovi koji su film pogrešno koristili

Petar Krelja uz Veru Robi Škaricu, voditeljicu Škole medijske kulture

Velika glad za edukacijom • U akovcu ste ovaj put zbog 12. Škole medijske kulture. Koji je njezin znaaj? — Dugovjenost ove škole i veliki interes za nju posljedica je razumijevanja jednog enomena koji je zaista obuhvatio cijeli naš život. Mi od kad ujutro ustanemo, do kad legnemo uveer, uvijek nas prate nekakvi ekrani, uvijek gledamo u neke slike i prizore, a istovremeno ne znamo snima li nas netko u tom trenutku, pa to šalje nekamo drugamo u svijetu da bi zavirio u neku našu intimu. Nema nekakvih brojnih institucija gdje se pouava o filmu i medijima. To se radi na akultetu, veinom Filozoskom, Politikim znanostima te na Akademiji dramske umjetnosti, ali tamo jako malo ljudi može upasti, a glad za edukacijom je jako velika. Konano, rije je o medijskim stvarima, jer nije u pitanju samo film, tu su televizija, radio, video, Internet ...

Odjedanput se to sve multipliciralo i postalo prilino zagonetno. I ljudi su strašno ovisni o tome, i ako netko u njoj ne participira, a intelektualac onda ne znam kako može živjeti, jer je iskljuen iz jednog kruga inormacija i komunikacije. I sad ljudi imaju potrebu da od strunjaka dobiju i teorijska ali i praktina znanja, a to ova Škola daje. Kako tu ipak rade stvarno najbolji ljudi u Hrvatskoj iz ovog posla i kako je Škola jako dobro osmišljena, uistinu kad se proe kroz ovih deset dana dobije se jak poticaj da se onda i individualno ide dalje i nadograuje znanje. Osim toga, ovamo neki polaznici dolaze i po pet ili šest puta, pa svaki put odlaze u druge radionice. Recimo jednom odu u radionicu za dokumentarni film, pa idue godinu u radionicu za igrani filma i tako dalje. A valjda e uskoro biti i radionica za eksperimentalni film, za glazbu i slino.

kao sredstvo propagande. To je bio baen novac u vjetar, jer su bili potpuno kontraproduktivni. I nekako rubno su bili ksenoobini, meutim, nakon tog ispuhavanja bijesa došli su novi mladi ljudi, a stariji su se reaktivirali i tako je nastala jedna respektabilna kinematografija s finim ondom odlinih filmova i nije to naša izmišljotina. To govore ljudi iz drugih republika bivše države, a i šire, da smo ve neko vrijeme najbolji u regiji. To je tono. Ali nekako ponestaje novac, pa je i ova posljednja Arena po svim uvidima nekako izgubila na tempu. Filmovi su možda malo manje dojmljivi. No nema razloga za brigu. Ima jako puno mladih ljudi koji stižu u rojevima. Po prvi put su i žene u Hrvatskoj poele snimati igrane filmove i projekte, koje su darovite i koje su se ve potvrdile s dokumentarcima. Ima i zrelih autora za koje se mislilo da više nee raditi, pa ih je taj dobar duh novoga hrvatskog filma probudio iz uspavanosti. No tu se opet javlja problem. Uzmimo primjer nogometa, kad imamo darovite igrae za koje možda ovdje kod nas nema kruha, oni imaju priliku otii igrati nekud van države. Ali mi smo takva kinematografija da, ako tu nemamo posla, onda veoma teško da možemo svoj talent vani plasirati. Bojim se da e mnogi uludo potrošiti taj svoj talent ekajui da im se pruži šansa, jer novca je sve manje, a prva se reže kultura, osobito ako je skupa kao film.

Škola je aktualna i prati trendove • U akovcu se održava dvanaesta po redu Škola medijske kulture. Kako ona napreduje iz godine u godinu? — Ona nije fiksirana ili petrificirana. Ona ima svoje teme koje

su svake godine drugaije, ali neke su i zadane - na primjer, povijest svjetskog i povijest hrvatskog filma, zadane su neke teoretske teme koje su vjene, kao rasprava o strukturi filmskog djela. Meutim, otvorenost Škole je u tome što je aktualna i interesantna te prati trenove. Isto tako dozvoljava da njeni predavai sami nalaze zanimljivosti i onda druge pouavaju o njima. Tako sam ja predavajui o starom hrvatskom filmu, s kraja 19. stoljea do 1941. godine, došao na ideju da za iduu godinu imam šezdesete u hrvatskom filmu jer su to bile do sad najplodnije godine za film. Tih godina imali smo najbolji animirani film na svijetu, u jednom trenutku imali smo središte u svijetu u eksperimentalnom filmu i iz cijelog svijeta su filmaši dolazili k nama. Imali smo sjajan dokumentarni film koji je pobjeivao na velikim svjetskim estivalima, imali smo igrani film - Babaja, Berkovi, Golik, Mimica, Bauer ... To je bila jedna zbilja respektabilna grupa autora koja je dala izuzetno kvalitetne filmove. Ljudi još uvijek ne mogu vjerovati koliku svježinu ima film ‘Breza’ od Babaje. Bilo je to jedno poletno razdoblje kada je procvala cijela hrvatska kultura, i u glazbi, slikarstvu ... Sve je uzavrelo i uskiptjelo, a film je bio perjanica. I o tome u idue godine govoriti. • Znai, postoje veliki planovi i za iduu godinu. — Odmah se stvaraju nove ideje na ovoj Školi, nešto novo doe, nešto staro otpadne jer je kao malo istrošeno, a onda se za nekoliko godina i to ponovo vrati. Tako je to, da bismo uvijek bili zanimljivi i svježi, da ne bismo bili dosadni za one koji su ovisnici o Škole, a ima i takvih. Onih koji e izmisliti bilo što samo da dou idue godine i budu ponovno s nama. (mn)


4 U SUBOTU 4. RUJNA OTVARA SE KONCERTNA SEZONA U PROSTORU

Zagrebaki Brkovi i Lazarov bend za poetak žestoke sezone Ve sam poetak ovogodišnje koncertne sezone u Prostoru obeava bogat i žestok program kroz cijelu godinu. U subotu e tako za samo otvorenje sezone nastupiti grupa Brkovi iz Zagreba, uz potporu tzv. Lazarovog benda. Grupa Brkovi iz Zagreba postoji od 2004. godine. Zasieni sotoniziranjem tzv. “narodne” glazbe u medijima i uštogljenim podjelama glazbe na urbanu i neurbanu, petorica mladia punkerske provenijencije odluuju svirati narodnjake na nain na koji jedino znaju - žestoko i beskompromisno, s ciljem konanog osloboenja od vladajue malograanštine koja im pritiše grud. Zahvaljujui licemjerju koje vlada u tzv. urbanim krugovima, koje se gnuša narodnjaka, ali istodobno potajno uživa u njima, Brkovi brzo ostvaruju uspjeh. Njihovo tankoutno muziciranje, šovinistiki tekstovi, buenje niskih strasti, openito - larpurlatizam, pronalaze publiku u onima koji se srame svoje rodovske prošlosti i genetskog podrijetla. Svoju glazbu nazivaju “turbo punk folk wellness i spa” sumirajui tako sve elemente koju su u nju unijeli, kao i one koje su stvorili (wellness i spa do tada nisu se vezali uz glazbu). Album prvijenac “punkfolkwellness”, sniman poetkom 2009. godine, prvo je studijsko djelo Brkova. Devet pjesama govori o životu nakon raspada zadružne porodice, pod pritiskom metroseksualizma,

PROGRAM ZA RUJAN/LISTOPAD certom 29. veljae 2008. kada 8.9. /srijeda/ White Stain (Slovenija) etverolani slovenski “stainy punkrock” bend zapoinje turneju po Balkanu. Pria poinje krajem 2008. godine kad se susreu tri momka s potpuno razliitim glazbenim iskustvima i pronalaze svoj prvi zajedniki stil - kalifornijski punkrock. Uz puno vježbe i nastupa glazba se mijenja, sastavi pjesama sve su inovativniji, tekstovi ozbiljniji, a dolaskom još jednog gitarista pjesme dobivaju i puno gitarskih riffova u stilu A Wilhelm Scream, Strung Out i Rise Against. Bend nastupa širom Slovenije, snima demo snimke i singlove, a ove godine stiže snažna odluka da se White Stain predstavi publici u Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj s onim najboljim od sebe: punkrockom s porukom!

18.9. /subota/ Guns n’ Roses Real tribute band (Novi Sad)

politike korektnosti, tolerancije, kulture i openito civilizacije. Sniman u studiju Kramasonik, a miksan i masteriran u Novom Sadu, svjetlo je dana ugledao u vlastitoj nakladi i rasparava se na koncertima Brkova za simbolinu novanu naknadu, ponekad ak ni za to. Kao predgrupa e nastupiti tzv. Lazarov bend. Takozvani, jer

se za ime još nisu odluili, a trolani bend, koji ine Marko Horvat na bubnjevima, Ivan Kanoti u ulozi gitarista i bekvokalista i Ranko Obadi - Lazar kao lead vokali basist, ovim e se nastupom po prvi put predstaviti ne samo akovekoj nego publici uope. Njenu e naklonost pokušati pridobiti svirajui punk rock obrade popularnih djejih pjesmica.

OBILJEŽAVANJE tjedna Izraela

Album postiže iznenaujui uspjeh u Srbiji, te pjesme “Moja soba”, “Izabela”, “Vremojed” i “Ptica” postaju pravi hitovi. Još vei uspjeh postižu iduim albumom “Barbie Cue”, objavljenim 1996., na kojem se našla obrada pjesme “Mladiu moj” sastava Zana. Barbie Cue je bio najprodavaniji album u državi te godine, te sastav snima i Barbie Mix, album remikseva pjesama. Idui album “Komadi koji nedostaje”, objavljuju 1999. za vrijeme NATO-vog bombardiranja SRJ, te sastav ubrzo prestaje s radom. Ponovno se okupljaju 2002. te objavljuju album “Maštoplov”, no zbog njegovog relativnog neuspjeha, ponovno se razilaze. Krajem 2004., sastav se ponovno okuplja, sa novom, pomlaenom postavom, te 2007. objavljuju album “Znaš ko te pozdravio?” na kojem se nalazi i obrada pjesme “Miki, Miki” Slaane Miloševi. Predgrupe: PANKERI (akovec) i BKD (Varaždin)

13.10. /srijeda/ D’ Elvis (Zagreb)

od 500 komada.

Elvis Presley tribute bend, Mario Kova u ulozi Kralja Rock ‘n’ rolla After koncert u sklopu 13. Assiteja – susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade

2.10. /subota/

23.10. /subota/

ORUŽJEM PROTIV OTMIARA (Zrenjanin) Sastav je osnovan 1994. kao bunt na tadašnje este trash i turbo folk narodnjake. Svoj prvi studijski album “Oružjem protivu otmiara”, koji su snimili za samo rekordnih 40 sati, objavljuju 1995.

Path of survival, Chained in agony, Bakterije i Bugarska skupština akoveka alternativna scena deinitvno nije mrtva! Punk-metal-hardcore meeting pt. 2, koji e biti još žeši od prvog, održat e i podržati tu scenu na najbolji mogui nain.

Meu renomiranim umjetnicima izlaže i Damir Klai - Klju

U srijedu 1. rujna na Maloj sceni CZK-a koncert e održati sastav Jewsers

na ovim podrujima. Osim što su predstavili klezmer hrvatskoj publici, kritika ih je prepoznala kao interesantne, inovativne i jedne od kvalitetnijih sastava u Hrvatskoj. Svoju popularnost duguju brojnim nastupima, i to na razliitim glazbenim scenama, od Dubrovakih ljetnih igara do B. P. cluba, od ulinih festivala do Dvorane HGZ-a. Glazbu Jewsersa nije lako opisati. Svoj stil nazivaju globalni klezmer, a to su ameriki, balkanski, bliskoistoni i istonoeuropski klezmer stopljeni zajedno, te zainjeni jazzom, ciganskom glazbom, hrvatskim folklorom, rock i latino ritmovima i s puno improvizacije.

Nakon višegodišnjih koncertnih gostovanja u Hrvatskoj i diljem Europe, konano po prvi put stižu i u akovec. Deki iz Jailbreaka vas zajameno nee ostaviti nimalo ravnodušnima sa svojim poprilino originalnim izvedbama najveih hitova Gunsa: Paradise City, Sweet Child O’ Mine, Don’t Cry, You Could Be Mine, November Rain, Welcome To The Jungle, Knockin’ On Heaven’s Door, Patience, It’s So Easy... Guns’n’Roses Real Tribute ve je dva puta oduševio prepunu rijeku Stereo Dvoranu. Prvi put svojim samostalnim nastupom 23. veljae 2007., a drugi put duplim tribute kon-

su pozornicu podijelili s Red Hot Chilli Peppers tributeom. Oba koncerta su bila uvjerljivo rasprodana. Sredinom 2008. godine, bend je snimio svoj live DVD u zagrebakom klubu Boogaloo. Predgrupa: NAP Hard-rock bend NAP postoji od 1999. godine. Krajem 2001. godine tadašnji pjeva napušta bend. Ulogu vokala tada preuzima Dražen Kopi koji ujedno svira i bas gitaru. U bendu su od samih poetaka još i Davor Novak za bubnjevima te gitarist Tihomir Horvat. 2002. i 2003. godine bend prikuplja materijal za prvi demo album koji u suradnji s prijateljima snima u vlastitim prostorijama. Prvi demo album pod nazivom NAPAD završen je u ožujku 2003. i sadrži 10 autorskih pjesama. Demo album NAPAD sniman je u prostorijama benda sa skromnom inancijskom podrškom. Umnožen je u oko 300 primjeraka i podijeljen kao promotivni materijal meu publikom i prijateljima. Nakon vojnih obaveza opet se okupljaju i rade nove stvari. Single CD pod nazivom “Z nogom f aj“ sniman je u Ljutomeru (SLO) te sadrži dvije autorske pjesme. Umnožen je u 1.000 primjeraka. 2009. izdan je još jedan single CD u nakladi

OTVARANJE izložbe fotografija u Rovinju 3. rujna

Na Maloj sceni CZK-a koncert klezmer sastava Jewsers I ove se godine akoveka Židovska opina ukljuuje u program obilježavanja tjedna Izraela u Republici Hrvatskoj. U sklopu Jazz srijede, na Maloj sceni Centra za kulturu akovec ovom e se prigodom održati koncert klezmer sastava Jewsers iz Zagreba s poetkom u 20.00 sati. Jewsers je klezmer sastav koji ine etiri mlada, akademski obrazovana muziara, Neven Tabakovi - klarinet, Neven Šverko - cello i klavijature, Ozren Tabakovi - udaraljke, Mario Igrec - gitara. Osnovan 2002. godine u okviru Židovske opine Zagreb, Jewsers je jedini klezmer sastav

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Godine 2003. Anubis records izdao je njihov prvi album “Jewbox”, a drugi, live album, snimljen je 2004. u Novom Sadu. Tjedan Izraela 2010. kulturna je manifestacija koju Židovska opina Zagreb sa židovskim opinama u Republici Hrvatskoj organizira ve dvanaestu godinu za redom, a s ciljem približavanja izraelske i židovske tradicije i kulture hrvatskoj publici. Održava se kontinuirano od 1999. godine, a ovogodišnji program obuhvaa razliita kulturna dogaanja u više hrvatskih gradova, u akovcu, Dubrovniku, Koprivnici, Sisku, Virovitici i Zagrebu.

U Centru vizualnih umjetnosti - Photo Art Gallery BATANA u Rovinju u petak 3. rujna u 20 sati otvara se druga po redu bijenalna, žirirana izložba iz ciklusa “AKTUALNO” Sekcije za fotograiju ULUPUH, pod nazivom “AKTUALNO 2+60” , na kojoj e biti izložena i fotograija “Mornar” Damira Klaia - Kljua, prvoga meimurskog fotografa primljenog meu stotinjak lanova Sekcije za fotograiju ULUPUH. Organizator izložbe je ULUPUH, a suorganizatori Galerija Batana u Rovinju i Narodni muzej u Labinu. Dinamika održavanja ove ve tradicionalne bijenalne smotre, jedne od najbrojnijih i najagilnijih sekcija, ove godine poklopila se sa znaajnim jubilejem: 60. godišnjicom postojanja i djelovanja ULUPUH, krovne hrvatske Udruge za primijenjenu umjetnost i dizajn, pa

Meu izloženim fotografijama bit e i fotografija “Mornar” Damira Klaia - Kljua

otud i ovogodišnji naziv izložbe “AKTUALNO 2+60“. Ona se ve uspješno predstavila u lipnju ove godine u zagrebakom Muzeju Mimara – organizatorovu partneru u njezinoj realizaciji u Zagrebu, izazvavši pozornost publike i medija, a nakon sadašnje prezentacije u rovinjskoj Photo Art Gallery BATANA preselit e se u listopadu u Narodni muzej u Labinu, s tim da joj se smiješi i mogunost gostovanja u inozemstvu.

I z lo ž b a “A K T UA L NO 2+60“ realizirana je uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba. Realizaciju su suinancirali “Batana“ Centar vizualnih umjetnosti Rovinj, kao i Narodni muzej Labin. U izložbenom prostoru Photo Art Gallery BATANA izložba e se moi razgledati do 30. rujna 2010., u redovno radno vrijeme galerije. Ulaz je slobodan.


31. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

MERI Pozni (19) – Novo Selo Rok Plavokosa Meri Pozni iz Novog Sela Rok uenica je Ekonomske i trgovake škole akovec, smjer hotelijersko - turistiki tehniar. Ui tri strana jezika – engleski, njemaki i talijanski, a kad završi školu voljela bi se baviti manekenstvom kojim se bavila još kao djevojica, no zbog brojnih obveza je morala odustati. Želja joj je manekenstvom se baviti profesionalno. U slobodno vrijeme bavi se tranjem, rolanjem, a voli zaigrati i odbojku. Kaže da je tvrdoglava, ali komunikativna osoba. Ovotjedni fotosession snimljen je u ambijentu Spa&Golf Resorta Sveti Martin. Meri je posljednja ljepotica ovogodišnjeg fotosessiona Meimurskih novina. Do sljedeeg ljeta i novog serijala lijepih Meimurki uživajte u fotkama naše Meri. (foto: zvrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Meri Pozni Datum roenja: 31.07.1991. Mjere: 82/69/90 ime se bavi: uenica Slobodno vrijeme: tranje, rolanje, odbojka

CHEER CAMP 2010. u Maloj Subotici

Preko devedeset polaznika sudjelovalo u plesno - navijakom kampu U organizaciji navijaica LIVI, uz suradnju Hrvatskoga cheerleading saveza, od 20. do 23. kolovoza u Maloj Subotici održao se plesno - navijaki kamp za nešto više od devedeset polaznika iz cijele Hrvatske. Struni tim kampa pripremio je zanimljiv program rada za rad u grupama prema nivou znanja koje posjeduju plesai. Sadržaj rada bili su cheer skokovi i ples, Nešto više od devedeset polaznika iz cijele Hrvatske sudjelovalo je u cheer kampu

Struni tim LIVI cheer sudjeluje šest godina na amerikim kampovima u Europi ovakvoga tipa

partnerska i grupna dizanja i piramide, teoretska znanja iz cheerleadinga i elementi gimnastike na tlu. Dnevno se održavalo po tri treninga, a u veernjim satima videoprezentacije i tribine. Uz puno napornih treninga, voditelji su pripremili niz zanimljivih motivirajuih igrica. Usvojena znanja polaznici su pokazali na završnom

programu koji je održan u ponedjeljak, nakon što je kamp završio. Polaznici plesno - navijakog kampa bili su smješteni u sportskoj dvorani OŠ Mala Subotica, dok se vježbanje provodi na vanjskim sportskim terenima. Organizator zahvaljuje ravnateljici OŠ Mala Subotica uri Horvat koja je prepoznala ovakav projekt otvaranja škole za potrebe sporta u vrijeme školskih praznika.

Struni tim LIVI cheer sudjeluje šest godina na amerikim kampovima u Europi ovakvoga tipa, organizirali su do sada etiri sedmodnevna cheer kampa u Savudriji s preko dvjesto sudionika, šest jednodnevnih seminara za voditelje za potrebe Hrvatskoga cheerleading saveza te se stalno usavršavaju uz vanjske trenere koji dolaze u klub.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 782

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Barbara Vine “Roendanski dar”

31. kolovoza 2010.

KNJIGA TJEDNA

Arsen Oremovi i Ognjen Svilii - “Kupujmo hrvatsko” - Dosta vam je Jadrankine “krumpir salate“, Sanaderove “banane“, Zdravka Mamia, Gotovevih, “jubitaša“ na vlasti, “Farme“, “jamljenja“, sportskih komentatora HTV-a ...? Ovo je knjiga za vas! Leksikon novokomponirane zbilje publicistiko je djelo autora Ognjena Sviliia i Arsena Oremovia. Autori daju satirike kritike ljudi, pojava, srozavanja kriterija, institucija, mjesta, TV emisija, trendova i enomena u modernom hrvatskom društvu po abecednom redu od A do Ž. Knjiga je namijenjena velikom postotku ljudi koji svakodnevno govore NE ili bi ga rekli svakodnevnoj diktaturi loših, zaglupljujuih, prevarantskih, konzumeristikih, nemoralnih, umjetnih i na sline naine sumnjivih ideja, ljudi i radnji koje dominiraju našim životima, ali ta bitka postaje sve uzaludnija. Nikada ni jedna knjiga prije ove nije na jednom mjestu okupila toliko bedastoa koje su dijelom naše “narodno blago“, a dijelom preuzete iz slijepog preslikavanja svjetskih trendova.

“Kupujmo hrvatsko“ nastavak je, zapravo, njihova dosadašnjeg rada, ispunjen grintanjem, zanovijetanjem, pokušajem da se klasificira nered naše javne svakodnevnice, te ispisivanjem uvijek vjerodostojnih svjedoanstava vremena u kojem živimo.

Arsen Oremovi roen je 1966. godine u Derventi. Od 1991. godine radi u “Veernjem listu” kao kritiar s podruja (pop) kulture, kolumnist i urednik. Godine 1999. bio je direktor filmskog estivala u Puli te u dva mandata predsjednik Hrvatskog društva filmskih kritiara

Iz pogovora Miljenka Jergovia: Filmski režiser i scenarist Ognjen Svilii te novinar i filmski kritiar Arsen Oremovi poduhvatili su se nezahvalnog posla pisanja leksikona svakodnevnice, premda bi se moglo rei da se i inae njime bave. Sviliievi filmovi precizan su, u vremenu i prostoru lokaliziran, pokušaj bilježenja i-

njenica svakodnevnice. Oremovi, pak, novinarei po rubrikama kulture i spektakla, po televizijskim dodacima i estradnim prilozima, svakodnevno ispisuje neku rubnu i trivijalnu povijest, koja e, možda, postati važna jednoga dana kada budemo znali da je prošlost vrijeme kojeg više nema.

(2001./2003.), ogranka meunarodnog udruženja filmskih kritiara FIPRESCI. Objavio je pet zbirki filmskih kritika i intervjua (u koautorstvu s Jankom Heidlom i Draženom Iliniem), zbirku televizijskih i društvenih komentara “Ta divna stvorenja” (VBZ, 2007.), te je uredio s Borivojem Radakoviem zbirku pripovijetki “Zvuni zid” (VBZ, 2009.). Ognjen Svilii roen je 1971. u Splitu. Po zanimanju je filmski scenarist i redatelj. Snimio je etiri igrana filma, od kojih su najpoznatiji “Oprosti za kung u” (2004.) i “Armin” (2007.), za koje je primio dvadesetak meunarodnih nagrada. Pisao je scenarije za igrane filmove Tomislava Radia, Branka Schmidta i Damjana Kozolea. Napisao je nekoliko TV serija. Predaje kolegij “Filmsko pismo” na Akademiji dramske umjetnosti.

ALBUM TJEDNA

Nas & Damian Marley - “Distant Relatives” - Ako ikoji žanr utjelovljuje samo jedna persona, onda je to nepobitno Bob Marley. Zahvaljujui svojem iznimnom talentu i smislu za originalni song, uspio je reggae glazbu kao jamajansko dojene iznijeti izvan državnih okvira. Ostalo je povijest

Roman o korupciji, branoj nevjeri, dvostrukom životu, ali i o pomraenim umovima koji idiline živote pretvaraju u

Dobitnici iz prošlog broja: Biserka Jalšovec, akovec, i Ana Bogdan, akovec.

pakao. Barbara Vine ustvari je Ruth Rendell, najznaajnija suvremena britanska autorica kriminalistikih romana, iji su krimii ne samo inteligentni i napeti nego istovremeno i solidna literatura. Brzina se isplati, jer i ovaj tjedan možete postati vlasnikom knjige “Roendanski dar” autorice Barbare Vine.

WEB PREPORUKA

Jimspancakes.com

Dancehall, MC, DJ, dub, jungle, dubstep i mnoštvo drugih termina suvremene plesne scene vue svoje porijeklo s te tokice karipskog arhipelaga. Ipak, široj javnosti politikim granicama zatvorena jamajanska kultura u svojoj punini ostaje velika nepoznanica. Razlog tome je što se s elementima jamajanske glazbe susreemo samo ragmentarno

Popis pjesama 1. As We Enter; 2. Tribes at War eat. K’naan; 3. Strong Will Continue; 4. Leaders eat. Stephen Marley; 5. Friends; 6. Count Your Blessings; 7. Dispear; 8. Land o Promise eat. Dennis Brown; 9. In His Own Words eat. Stephen Marley; 10. Nah Mean; 11. Patience; 12. My Generation eat. Joss Stone & Lil Wayne; 13. Arica Must Wake Up eat. K’naan

u populistikom eklekticizmu današnjice. Ako ga odluno izbjegavamo, usmjeravajui svoj interes na neposrednu magiju dub pionira ‘60-ih i ‘70-ih, lako nam se može dogoditi da propustimo svake pažnje vrijedan lik i djelo Damiena Marleya, Bobova najmlaeg sina. Pri otkrivanju njegove nedegenerirane krvi, svoje rijei hvale i preporuke na raun njegovog rada su mi u raznim etapama davali JinSan i Verbal (Kingstoned Sound) i Robi (Digitron Sound). Album “Distant Relatives” njegov je etvrti, a nastao je u suradnji s Nasirom Jonesom aka. Nasom. O nepravdi koja se kroz povijest prebija preko lea crnog ovjeka, sažeta u pojmove kao što su segregacija, apartheid, potlaenost i rasni nemiri, redovno nas inormiraju izvoai crne boje kože. Veina ih dolijeva ulje na vatru širei mržnju i pritom ne nudei konstruktivna rješenja u obliku potencijala sociologije suživota. Od

pasivnosti bluesa do potezanja vatrenog oružja gangsta klinaca tako je prošla itava vjenost. I kada se ini da povratka na ghandijevske metode više nee biti, na snagu stupa dvojac Damian i Nas. S obzirom na to da svi znamo da je rasna jednakost pravi raritet, i da esto nema smisla tražiti ovozemaljsku pravdu, Damian i Nas su svoju umjetniku energiju usmjerili iskljuivo na postizanje unutarnjeg mira kroz spoznaju o tome tko si, što si i odakle dolaziš. Na izvoakom planu, njihova glavna deviza jest orma dueta. Iz nje se raa genijalan kontrast ‘east coast’ verbalnog stilista Nasa i Jamajkanca Damiana. Klju njihove estetike leži upravo u toj protuteži urbanog i ruralnog, u sluaju da vam jedno od dva ‘narjeja’ dojadi. U najboljoj maniri svojeg oca, koji je preminuo kada je Damian imao ne više od dvije godine, album nudi pregršt dobrih, žanrovski raznolikih i prije svega

autorskih pjesama. Dancehall ‘killeri’ “As we Enter” i “Nah Mean”, ležerno optimistini disco “Count your Blessings”, klasini reggae uz asistenciju Dennisa Brownea “Land o Promise”, slow-hop Jay-Zevske smjelosti “Patience” prožet arikom pjesmom “Sabali” kao lajtmotivom, samo su neke od okosnica 62 minute dugog epa o Crnoj Odiseji. Velianstvene “Tribes at War”, “Strong Will Continue” i “Leaders” ine niz ekvivalentan Bobovom “Exodus”, “Get up Stand up” i “Redemption Song”, na primjer, iako nikad u zajednikom okruženju jednoga Marleyevog albuma. U kompletu, njihova posveta svojim dalekim roacima s arikog kontinenta, iako naoko zatvorena u ‘crnaku stvar’, poprima svakim novim slušanjem šire znaenje i blagoslovljeno pronosi ideju globalnog i univerzalnog zajedništva. (Višeslav Laboš, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA

VoIP - telefoniranje pomou Interneta

Palainke, mnogima omiljena poslastica, dolaze u obilju razliitih okusa: s Nutellom, marmeladom, orasima, voem, pohane ... Posjetite li ovotjednu web preporuku, otkrit ete i svijet udesnih oblika od smjese za palainke. Jim’s Pancakes je prekrasan blog na kojem Jim Belosic

predstavlja svoje maštovite kreacije i zabavne varijacije na temu palainki. Jim je pravi majstor u kuhinji i ini se da za tavom može napraviti sve, od dinosaura do aviona. Sve je poelo kao neobavezna zabava s Jimovom keri Allison, a danas Belosicev blog prate tisue redovitih posjetitelja.

U ovim vremenima, kada se pazi na sve nepotrebne troškove, na teleoniranje se u mnogim tvrtkama poinje gledati kao mjesto gdje se može uštediti zbog relativno visokih cijena razgovora. Istina, na podruju mobilne teleonije zbog velike konkurencije može se nai doista pristupanih ponuda za cijenu razgovora, no i s tako malim cijenama je relativni odnos utrošenog na teleoniranje velik prema ostalim troškovima. Želite li stvarno uštedjeti? Teleonirajte besplatno - VoIP tehnologija vam omoguava da to ostvarite. VoIP (Voice over IP) je tehnologija prijenosa zvuka u realnom vremenu preko medija raunalnih mreža, a time i Interneta. Iako je VoIP skup tehnologija za koji se

koristi isti naziv, zajedniko im je jedno - troškove glasovne komunikacije ili eliminiraju ili ih smanjuju. Veina korisnika Interneta zna za Skype ili Google Talk - servise koji izmeu ostalog nude VoIP uslugu na svojim tehnološkim rješenjima, ali naješe upotrjebljavana tehnologija za VoIP je otvoreni SIP protokol koji omoguava proizvoaima hardvera i sotvera da razvijaju svoja rješenja neovisno o komercijalnim servisima. Teleoniranje izmeu dva raunala je u veini sluajeva potpuno besplatno, tj. plaate samo koliinu Internet prometa za razgovor koja je, ukoliko imate DSL Internet vezu i s osnovnim paketom prometa kod naših Internet pružatelja usluga, gotovo neprimjetna.

Teleoniranje u klasinom smislu s teleona (fiksnih ili mobilnih) na teleonske brojeve u fiksnim i mobilnim mrežama takoer je mogue, no u tom sluaju se usluga, zbog troškova povezivanja s lokalnim telekomunikacijskim operaterima, ipak naplauje - iako puno manje nego klasino teleoniranje. Takoer, zbog digitalnog signala kvaliteta je zvuka u veini sluajeva bolja (osim kod loših Internet veza), a mogua su i rješenja koje je vrlo teško ostvariti u klasinoj teleoniji - npr. javljati se na pozive na broj u Njemakoj ili SAD-a bez da ste fiziki tamo - direktno iz svojeg ureda u Hrvatskoj ili možete ostvariti besplatne pozive izmeu svojih ureda neovisno o tome gdje su u Hrvatskoj ili svijetu.

VoIP tehnologija polako osvaja i naše tržište jer su uštede koje pruža u veini sluajeva znaajne, naroito ako dio vaših teleonskih rauna predstavlja razgovore s inozemstvom - s VoIP tehnologijom granice nisu bitne i cijene razgovora gotovo su iste za cijeli svijet. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


31. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE SALT akcijski triler Redatelj: Phillip Noyce Uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor, Zoe Lister Jones Evelyn Salt je agentica CIA-e koja se zaklela na dužnost, ast i služenje domovini. Kada je jedan prebjeg optuži da je ruski špijun, Salt zapoinje bitku kako bi skinula ljagu sa svog imena i dokazala da je domoljub. Mora upotri-

jebiti sve svoje sposobnosti i iskustvo tajnog agenta ne bi li zatoila i tako zaštitila svog supruga jer e u protivnom najmonije sile svijeta izbrisati svaki trag njezinog postojanja. Preporuujemo starijima od 12 godina.

PISMA JULIJI LETTERS TO JULIET romantina komedija Režija: Gary Winick Uloge: Amanda Seyfried, Vanessa Redgrave, Christopher Egan, Gael Garcia Bernal

(tri besplatne posudbe) Glavnu ulogu u ilmu “A dangerous man” igra: 1. T. L. Jones 2. G. Butler 3. S. Seagal

srijeda, 1.9.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

autoricu da nakon toliko godina doputuje u Italiju u potrazi za davno izgubljenom ljubavi. Taj e dolazak pokrenuti niz nevjerojatnih dogaaja u kojima e svatko od likova upoznati pravo znaenje rijei ljubav i doživjeti trenutke o kojima nikad nisu sanjali. Preporuujemo starijima od 10 godina.

utorak, 31.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Ivan Patafta, Šenkovec

Mlada Amerikanka Sophie dolazi u Veronu, grad u kojem je roena Julija – slavni lik iz još slavnijeg djela “Romeo i Julia”. Sophie se uskoro pridružuje grupi dobrovoljaca koji odluuju odgovoriti na pisma Juliji u kojima traže ljubavne savjete. Sophiejin odgovor na pismo iz davne 1951. godine inspirira njegovu

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

________ _____________________________

nema ilmskog programa

etvrtak, 2.9.

18.00 PISMA JULIJI LETTERS TO JULIET romantina komedija Režija: Gary Winick Uloge: Amanda Seyfried, Vanessa Redgrave, Christopher Egan, Gael Garcia Bernal

20.00 SALT akcijski triler Redatelj: Phillip Noyce Uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber , Chiwetel Ejiofor, Zoe Lister Jones

petak, 3.9.

18.00 PISMA JULIJI romantina komedija

20.00 SALT akcijski triler

DVD, BLUE RAY IZLOG

1. SUDAR TITANA 2. GLAVNI SASTOJAK

subota, 4.9.

3. NAREDNIK JAMES

18.00 PISMA JULIJI

4. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI

akcijski triler

6. AVATAR 7. ALISA U ZEMLJI UDESA

nedjelja, 5.9.

8. KUTIJA

PARANORMALNO Mladi par ne može mirno spavati jer nepoznata sila opsjeda njihovu kuu. Najkomercijalniji horor svih vremena! Katie i njezin deko Micah žive zajedno ve tri godine i najednom ih nešto poinje proganjati dok spavaju. Katie otkriva Micahu da nju, otkad je imala osam godina, nešto opsjeda. Skeptini Micah kupuje kameru kako bi snimio paranormalnu aktivnost u kui tijekom noi. Katie zove Fredrichsa da im pomogne, no on objašnjava da je on samo strunjak za duhove. Pa ipak, kada osjeti prisutnost Zla, savjetuje paru da nazovu strunjaka za demone ...

SUDAR TITANA Ultimativna borba za moi suoit e ljude

protiv kraljeva, a kraljeve protiv bogova. Ali upravo bi bitka izmeu bogova mogla uništiti itav svijet. Roen kao bog, ali odgojen kao ovjek, Perzej (Worthington) je nemoan spasiti svoju obitelj od Hada (Fiennes), osvetoljubivog boga podzemlja. Kako više nema ništa za izgubiti, Perzej dobrovoljno postaje voa opasne misije protiv Hada prije nego što on pokuša preuzeti vlast od Zeusa (Neeson) i doslovno otvori pakao na Zemlji. Predvodei odvažnu skupinu ratnika, Perzej krene na opasno putovanje duboko u zabranjene svjetove. Borei se protiv opakih demona i nepokolebljivih zvijeri, jedini nain na koji može preživjeti je da prihvati svoju mo boga i

suprotstavi se vlastitoj sudbini.

GLAVNI SASTOJAK Dean je botaniar, vlasnik ekstrakta industrijske biljke koji se bori se s nevjernom ženom i zaposlenicima koji ga žele preveslati. Suoen s prijevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean e se morati izboriti za svojih pet minuta. Povreda njegovog radnika na poslu, testiranje ženine vjernosti te zaposlenica koja muze tvrtku za svoju korist nee mu baš pomoi na putu pronalaženja samog sebe. Mike Judge (“Ofice Space”), ameriki animator, redatelj i glasovni glumac koji nam je donio urnebesne animirane ilmove kao što su “Beavis and Butt-head” i “King of

the Hill”, režirao je ovu zabavnu komediju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstrakata, koji svim silama nastoji spasiti obožavani posao.

18.00 PISMA JULIJI

9. SHERLOCK HOLMES

romantina komedija

10. STARI FRAJERI

20.00 SALT

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA

Godina je 1150., u Svetoj Zemlji vitezovi Templari krvavo se svaaju s muslimanima. Arn Magnusson, potomak jedne švedske plemike obitelji, postaje žrtvom politike intrige te biva osuen na 20 godina u službi vitezova Templara te mora napustiti svoju ljubav Ceciliu, koja je u drugom stanju. Njegova hrabrost i borilako umijee uskoro ga dovode na mjesto voe. Nakon mnogo godina Arn se napokon vraa u domovinu Ceciliji i svome sinu, meutim, najteža bitka tek slijedi.

akcijski triler

ponedjeljak, 6.9.

1. GHOST WRITER

18.00 PISMA JULIJI

2. POETAK 3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. STARCI

ARN – VITEZ TEMPLAR

romantina komedija

20.00 SALT

5. SVI SMO SUPER

romantina komedija

20.00 SALT akcijski triler

5. PRIA O IGRAKAMA 3 6. ZALJEV

DOM KULTURE PRELOG

7. STREET DANCE 8. UBOJICE

subota 4.9. i nedjelja 5.9. u 20 sati

9. MACHAN 10. SEKS I GRAD 2

U.S. Box Office

SUMRAK SAGA: POMRINA fantastika, romansa, teen

1. THE EXPENDABLES 2. VAMPIRES SUCK

Radno vrijeme blagajne

3. EAT PRAY LOVE 4. LOTTERY TICKET 5. THE OTHER GUYS 6. PIRANHA 7. THE SWITCH 8. DINNER FOR SCHMUCKS 9. INCEPTION 10. SCOTT PILGRIM VS. THE WORLD

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

31. kolovoza 2010.


31. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Kuni broj 19 – Casa de Leca Idejnu fazu adaptacije obiteljske kue naziva “Casa de Leca” potpisuje tim iz portugalskoga arhitektonskog studija EZZO. Tom su objektu na kunom broju 19 sasvim nepretenciozno promijenili ruho, kako iznutra, tako i izvana. Budui da je baš interijer bio primaran kod adaptacije, vanjska struktura je doraena

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Stil na dvije etaže ureuje: B Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10% minimalno. Minimalno, ali sa stilom. Naime, arhitekti su se tu poigrali s jednostavnom kombinacijom elemenata od metala i drva pa su na postojeu fasadu postavili metalne proile kako bi dobili raster na fasadi gornjeg kata. Interijer nije mijenjan u veoj mjeri, a

Brani krevet “Col-Letto”

od novih prostorija deinirane su samo kuhinja, garaža i jedna nusprostorija. http://www.ezzo.pt

Talijanski proizvoa namjeTalij “Le štaja “Letto” izbacio je novi prozvod – b brani krevet “Col-Letto”. Prilikom projektnog zadatka dizajneri su se pitali sljedea pitanja: je li mogue (ili možda bolje rei, mog mogue) osmisliti krevet kako je m koji je udoban kao gnijezdo? Kako bi spavali kad bi krevet bio omotan u vizualnu i zvunu barijeru? Odgovore su pokušali dobiti kreirajui Col-Letto krevet, krevet s okvirom od mekane pjene koja se može otvoriti na svakoj strani kreveta. Na taj se nain otvara i sam krevet, a vjerujem da je ipak najljepši osjeaj spavati u zatvorenoj varijanti. http://www.lago.it/

Osoba koja stoji iza projekta ovog stana jest poljska dizajnerica Joanna Zabinska iz studija “Studio Plan”. Ideja projekta bila je da se maksimizira kompletan prostor, ali i da se isti pojednostavi i stilizira. Dvije etaže s ukupnom površinom od 60 m2 (donja etaža od 42 m2 i gornja od 18 m2) predviene su da stvaraju udoban životni prostor mladom paru bez djece. U donjem su dijelu postavljeni kuhinja,

blagovaonica i dnevni boravak s odvojenim radnim dijelom, dok su u gornjem dijelu postavljene spavaa soba i kupaonica s WCom. Najzahtjevniji zadatak u ovom projektu bila je odluka gdje postaviti stepenice. Odluka je pala da se izvedu relativno

strme i da budu smještene kod samog ulaza, a da prostor ispod njih funkcionira kao prostor u kojem e se smjestiti gornji elementi kuhinje. Donji dio je izveden kao monovolumenski prostor, cijeli u bijeloj boji s elementima u neutralnim sivim bojama (keramike ploice i sofa) i u dekoru drva (stol u blagovaoni). Elementi s loralnim motivima daju identitet prostoru, a oni se oituju u laganom pregradnom elementu koji imitira razgranatu krošnju te u zidnoj oblozi – tapeti na kojoj su prikazana stabla breze. Gornji dio takoer je u bijeloj boji, dok je kupaonica poašena kombinacijom bijele boje i keramikim ploicama u okoladno smeoj nijansi. http://www.studioplan. pl/

Rimska elegancija Ovaj elegantan stambeni prostor smješten je u strogom, povijesnom centru Rima. Redizajn prostora izvela je arhitektica Carola Vannini, pri emu je posebnu pažnju posvetila ouvanju postojee

i originalne arhitektonske strukture. Smješten je na prvom katu zgrade koja gleda na usku i tamnu ulicu. Stoga velika koliina svjetlosti i tople boje igraju vrlo važnu ulogu. Kombinacija bijele boje u ra-

znim nijansama s tamnim drvnim dekorima stvara idealnu platformu za bilo kakvu verziju dekoracije. Ono što je odabrala arhitektica jest obilje raznih dekorativnih predmeta, ugradbeni elementi i spušteni stropovi. Kuhinja je djelomino sakrivena iza pregrade, a kada su otvorena klizna vrata, koja je dijele od dnevnog boravka, može se vidjeti zid s kamenim oblogama. http://arquitectura-h.com.ar

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

ZA NJU

Obnovite poslovnu garderobu s minimalnim budžetom - Bolje da kupite jedan dobar komad odjee nego tri loša, jer od njih neete imati velike koristi Vjerojatno veini žena kada se sjeti svoje jesensko - zimske poslovne garderobe padne mrak na oi. Ipak, kako svaki dan ne bi dolazili baš u jednakoj odjei na posao i poslovne sastanke, potrebno je imati barem pet razliitih kombinacija poslovne odjee, što je ponekad vrlo teško izvesti s ogranienim ili gotovo nepostojeim budžetom. Prije nego što krenete u šoping i besciljno ponete lutati za jeftinim i lijepim komadima odjee, napravite inventuru svojeg ormara, jer možda situacija i nije toliko loša. Pogledajte što od odjee možete nositi narednu sezonu, a što ne možete zbog pohabanosti ili zbog nekoga drugog razloga. Kada ste izdvojili one nosive komade, isprobajte ih da vidite kako vam stoje i koje od kombinacije te odjee možete nositi ove sezone. Naime, možda e ispasti da možete nositi više kombinacija nego što ste u poetku mislili. Ponekad je dovoljno samo zamijeniti košulju, majicu, suknju ili sako, a da se ini kao da imate sasvim novu odjeu.

Pazite što kupujete Dakle, kada kreete u kupnju, morate po prilici znati koji vam komadi odjee nedostaju i koje boje vam najbolje odgovaraju. Nemojte se ustruavati sa sobom

odjee nego tri loša, jer od njih neete imati velike koristi.

Magini brojevi – jedan i tri Ponekad i kriva procjena stvarne situacije može dovesti do nepotrebnih troškova. Naime, ako nemate novca, nemojte kupovati odjeu i obuu koja vam ne treba. Primjerice, kapute i zimske jakne možete nositi i nekoliko sezona, a isto vrijedi za cipele i izme, naravno, ako nisu previše pohabane ili poderane. Ponekad je na izmicama od prošle godine potrebno primijeniti tabanicu ili peticu i izgledat e kao nove, što e vas kod postolara koštati oko 100 kuna. Što se pak tie odjee u zimskom periodu, držite se maginih brojeva jedan i tri. Dakle, za poslovne kombinacije trebaju vam:

ponijeti odreeni komad odjee u kupovinu, kako biste lakše isprobali odreenu kombinaciju. Takoer, nemojte kupovati odjeu u prvoj trgovini u koju uete (osim ako niste 100 posto sigurni u svoj odabir). Zapamtite da je najjeftiniji odjevni predmet preskup, ako ga nikada neete obui, i isto tako skuplji odjevni predmet može vam

• tri sakoa • troje hlae • tri košulje • tri majice • tri veste • tri suknje (ako ih nosite) • jedan kaput ili zimska jakna • jedne izme • jedne cipele. Od tih odjevnih predmeta možete sastaviti jako puno kombinacija, no vrlo je važan odabir odjevnih predmeta. Tu su još razliite boje pamunih i svilenih marama koje možete kombinirati, zatim nakit, remeni i tako dalje.

Popravci i prepravci Kasno ljeto i rana jesen znaju biti prava “meka“ za kupovinu prošlogodišnje zimske odjee na sniženju. Nemojte ih propustiti, ma kako vam se inilo prerano za kupovinu zim-

se višestruko isplatiti ako ga nosite esto i dugo. Poželjno je ak prije kupovine napraviti popis i pokušati se držati onog što ste napisali. Ukoliko zaista imate vrlo malen budžet, pokušajte kupiti što univerzalniji komad odjee i neutralnije boje, koji ete moi kombinirati s gotovo svime. Bolje da kupite jedan dobar komad

skog kaputa, jakni ili bilo kojega zimskog odjevnog predmeta koji vam treba. Prilikom selekcije odjee iz ormara, vjerujemo da imate odjee koja nije za odbaciti, ali možda izgleda pomalo pohabano ili staromodno. Primjerice, ako su vam rubovi hlaa pohabani, odrežite hlae ispod ili iznad koljena i napravite novi rub. Zimi ih možete nositi u kombinaciji s visokim izmama ili na jesen s gležnjaama. Na košulji promijenite gumbe, uz stariju jaknu ili kaput nosite novi šal, kapu i rukavice. Ukoliko vam ne ide šivanje, povjerite ovaj zadatak spretnoj prijateljici ili krojaici koja vam ove popravke nee mnogo naplatiti. Krojaica vam može prekrojiti i cijeli kaput, kostime ... Ukoliko ste dovoljno odvažni, kupujte odjeu preko Interneta, na provjerenim stranicama, gdje možete zaista pronai mnogo jeftiniju odjeu i obuu. Najvažnije je da ne oajavate ako ove godine zbog inancijske krize neete moi biti odjeveni kako želite, vjerujte, preživjet ete. Ima mnogo važnijih stvari od nove odjee i obue, ma koliko vas ona usreivala. (preuzeto s portala: Žena.hr)

DEVET ŽENSKIH MODNIH TRENDOVA KOJE MUŠKARCI MRZE

Lista “nepoželjnih“ ženskih trendova iz njegovog gledišta Prošle su ve godine otkako je dr. John Gray ustvrdio da su muškarci s Marsa, a žene s Venere. Da, žene i muškarci što se mnogih stvari tie imaju razliit sklop razmišljanja, a to se naravno proteže i na podruje mode. A zanimljivo istraživanje nedavno provedeno na internetskoj stranici MSN nedavno je pomalo šokiralo ljubiteljice

mode, jer ispada da su muškarci mrze i smatraju neprivlanim gotovo sve najpopularnije modne trendove ove sezone. Lista “nepoželjnih“ trendova ukljuila je cijeli niz odjevnih predmeta i modnih dodataka, da bi se na kraju zakljuilo da ima ak devet onih koje muškarci teško mogu smisliti. 1. Harem hlae – muškarci ih mrze jer žena u njima izgleda pomalo glupo i bezoblino.

Izdvojen muški komentar: - Ne želim da moja djevojka izgleda k’o MC Hammer u najgorim danima. 2. Kombinezoni – od prošle godine postali su sve popularniji, a mi volimo njihovu udobnost i izdužujuu siluetu koju kreiraju. Na žalost, muškarci oito ne. Izdvojen muški komentar: - Kombinezoni su jako popularni meu ženama, a mene samo zbunjuju. U najboljem sluaju izgledate kao da ste

RECEPT tjedna

1 kg svježih smokava

Za sirup: 300 g šeera 5 - 6 klinia ½ žliice mljevenog cimeta pola limuna 500 ml vode

Priprema: U veu tavu stavite šeer, klinie, cimet i limun narezan na kolutie. Zalijte vodom i stavite kuhati na srednjoj vatri uz povremeno miješanje. Kada

ravne sandalice i uklapaju se u gotovo svaku odjevnu kombinaciju. Izdvojen muški komentar: - Molim vas, nemojte ih nositi jer cijelo ljeto moram u glavi blokirati sliku Russella Crowea u uskom gladijatorskom ‘šosiu’. Mislim, bio je dovoljno grozan u ‘Brzi i mrtvi’. 5. Tregerice – pobuuju u nama duh zabavnih osamdesetih. I, kao i kombinezon, prilino su udobne. Izdvojen muški komentar: - Izgledaju kao ‘lederhosen’, što samo dobro stoji šestogodišnjim austrijskim djeacima, i to samo zato jer ih njihove majke vole vidjeti u tome. 6. Tajice – one su odlina laganija alternativa za traperice, udobne su i odlino izgledaju i uz haljinice, i kratke hlae. Izdvojen muški komentar: - Zbunjen sam. Zašto žene misle da je cool oblaiti se kao Cyndi Lauper u najgorim danima. Žele li se djevojke stvarno samo zabavljati? Mislim da bi se puno bolje zabavile kad bi skinule tajice.

7. Ugg izmice – udobne izmice koje se nalaze u velikoj veini ženskih ormara s cipelama. Nosimo ih kad je hladnije, a neki se od njih ne odvajaju ni kad sunce ve zaprži. Izdvojen muški komentar: - E, ovo izgleda grozno. U njima ili izgledate kao nespretne patke ili, ako ih kombinirate s uskim trapericama, kao golf palice. 8. Velike sunane naoale – volite ih vi i veina vaših omiljenih zvijezda, no vašem se muškarci možda baš i ne dopadaju. Izdvojen muški komentar: - U njima izgledate k’o ogromne bogomoljke koje me žele napasti. Bježmooooooo!!! 9. Odijela – odijela mogu biti veoma elegantna i ne samo za poslovne prilike ve i za veernje ili sveanije izlaske. Izdvojen muški komentar: - Ovo me samo zbunjuje u vezi s mojom seksualnošu i spolnom orijentacijom. Ne svia mi se to. Izaberite nešto drugo za obui! (preuzeto s portala: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

Desert od smokava (Dulce de higos) Sastojci

obukli seksi opravu namijenjenu dojenetu, a u najgorem k’o moja mama u sedamdesetima. 3. Trakice za kosu – mi volimo povratak šezdesetih i djece cvijea, a trakice i marame za kosu pomažu oživjeti to. Izdvojen muški komentar: Zašto bi netko u slobodno vrijeme želio izgledati kao tenisa Bjorn Borg? 4. Gladijatorice – savršene cipele. Odlino izgledaju i s potpeticama i kao

tekuina zakipi i šeer se u potpunosti rastopi, smanjite vatru i stavite oprane smokve. Kuhajte ih izmeu 5 i 10 minuta uz povremeno okretanje. Za manje smokve koje su mekane i tanke kore bit e dovoljno oko 5 minuta, dok e za one tvre ili manje zrele biti potrebno 10 minuta. Smokve izvadite iz tave, a sirup kuhajte još 5 minuta, kako bi se još ugustio. Procijedite ga kroz gusto cjedi-

lo. Smokve poslužite mlake ili rashlaene prelivene sirupom. Savjet: uz ovaj recept odlino ide Panna cotta na koju se mogu poslagati smokve i obilno preliti pripremljenim sirupom.

Kako znati hoete li dobiti curicu ili deka Možete odabrati izmeu nekoliko znanstvenih i puno neznanstvenih metoda odreivanja spola u trudnoi. Evo nekoliko naina kako znati hoete li dobiti curicu ili deka ... Smatrajte procjenu preko ultrazvuka tonom, no veina nee dati prognozu tako dugo dok ne vide bebine genitalije. Vjerujte rezultatima amniocenteze (amniocenteza je test u kojem se uzima mali uzorak tekuine (plodne vode) koja okružuje bebu. Analizom plodne vode može se ustanoviti ima li beba odreene abnormalnosti).

Uzmite iglu na koncu ili ogrlicu, te neka vam je netko drugi postavi iznad trbuha. Ako se igla ili ogrlica njiše naprijed – natrag, bit e deko. Ako se kree u krugovima, bit e curica. Ako imate jake, ali jake munine prva 3 mjeseca trudnoe, znak je da ete imati curicu, ako imate lagane i manje munine, bit e deko. Imate deka ako vam je pupak visoko na trbuhu, a ako vam je nisko, imat ete curicu. Osjeate se jako naoteeno, lice vam je uništeno, imate podonjake,

sve je to jer imate curicu, kažu ljudi, i ve vam krade vašu ljepotu. I još jedna metoda, ako pogledamo unatrag, ako ste bebu zaeli u stajaem položaju, dobit ete deka, a ako je žena bila na muškarcu u tom trenutku, dobit ete deka.


31. kolovoza 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Tabatin protokol

Kardiologija

Tabata nain vježbanja daje mnoge pogodnosti. Osim što je odlian nain sagorijevanja viška masnih naslaga, vježbati možete bilo gdje i bilo kada. Ako nemate vremena za vježbu, tabata je prava stvar za vas, jer ne traje dugo, a daje izvrsne rezultate. Najvea je prednost što istovremeno utjee na oba metabolika sustava – onog koji je odgovoran za izdržljivost i onog za proizvodnju eksplozivne energije, te putem tabate možemo utjecati na smanjenje potkožnog masnog tkiva ali i napredovati u snazi. Tabatin protokol dobio je naziv po japanskom znanstveniku Izumi Tabati, istraživau na japanskom Nacionalnom institutu za itness i kineziologiju u Kanoyi. Dr. Tabata je istraživao intervalni trenažni

program, razvijen od strane trenera japanske reprezentacije brzog klizanja na kratke staze. Nazvan je Tabatin protokol, jer je navedeni znanstvenik sa svojim istraživakim timom istraživao koliko je program stvarno djelotvoran. Trening se sastojao od 6 do 8 sprinteva u punoj brzini od 20 s i periodima pauze od 10 s. U navedenoj studiji sportaši su intervalni trening provodili pet puta tjedno u trajanju od šest tjedana. Istraživaki tim zakljuio je kako su sportaši popravili aerobni kapacitet za 14 posto i anaerobni za 28 posto.

Metoda koja daje rezultate Pitate se kako sve to funkcionira? Vrlo jednostavno. Tabata protokol se sastoji od 20 sekundi

vježbanja i 10 sekundi pauze koje se izmjenjuju kroz 8 serija. Ova metoda vježbanja se može koristiti kod svih vježbi: sklekova, unjeva, veslanja, bench pressa i slino. U originalnoj metodi koristi se samo jedna vježba, te takav pristup izgleda ima interesantan utjecaj na samu tehniku izvoenja vježbe. Dakle, 20 sekundi radite sklekove, zatim 10 sekundi odmora i tako 8 serija, što sveukupno traje samo 4 minute. Za poetak tabata e biti jako naporna za poetnike, i prvih tjedana morate biti pripremljeni na velike bolove po cijelom tijelu. Ali i to brzo proe, a ostaju samo rezultati na koje ete biti ponosni. (izvor: e-muskarac.com)

Danas o iznenadnoj smrti muškaraca srednje i starije životne dobi u tijeku poveanog tjelesnog napora. U kakvoj ste tjelesnoj kondiciji i jeste li u skupini poveanog rizika za iznenadnu smrt u tijeku tjelesne aktivnosti. Jeste li napravili ergometriju ili se izlažete naporima bez spoznaje o rizicima? ak i mladi sportaši redovno rade sistematske preglede i kondiciona testiranja. IZDVAJAMO PREVENTIVNI KARDIOLOŠKI PROGRAM POLIKLINIKE ŽIVA: ekspertni pregled kardiologa ultrazvuk srca doppler velikih krvnih žila ergometrija i kondiciono testiranje srcanog ritma PROMOTIVNI PAKET; 30% POPUSTA DO KRAJA RUJNA 2010. GODINE

Kradiološki pregled, EKG, UZV-CD srca i ergometrija Cijena s promotivnim popustom 1120,00 Kuna (Redovna cijena bez popusta 1600,00 Kuna)

Preventivna ergometrija ili kondiciono testiranje sranog ritma u naporu. POZVANA CILJNA SKUPINA: Muškarci srednje i starije životne dobi, iza 40. godine života, koji se rekreativno bave sportom i izlažu veim tjelesnim naporima. Razlog: Poveani rizik iznenadne smrti u tijeku tjelesne aktivnosti. Koji se parametri mjere? Snima se srani ritam i traže promjene sranog ritma u naporu koje ukazuju na nedostatnu opskrbu

Dr. Štefica Pukši, Internist i Vaš Živa tim

sranog mišia tijekom tjelesne aktivnosti, što može rezultirati sranim udarom ili zloudnom promjenom sraanog ritma, a posljedica može biti iznenadna smrt. Tijekom pretrage prate se i vrijednosti krvnoga tlaka. Nagli porast krvnoga tlaka tijekom napora može isto tako dovesti do poremeaja rada srca i predstavlja rizik za moždani udar.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Pozdrav jeseni Ne podcjenjujte mo jeseni u modnom svijetu. Suprotno mišljenjima, jesen nas može uveseliti svojim bogatstvom boja i oblika. Poneka kap kiše nee upropastiti odlian styling. Jesen nam nosi trendove 50-ih i 60-ih godina, s oblicima koji naglašavaju obline i hrane

ženstvenost. Stil je svestran i zabavan. Strukirane haljinice ispod koljena i suknje ostaju u srži

TEHNO ZONA

SanDisk iSSD - najmanji SSD na svijetu

jesenskog trenda. Povratak soisticiranih 70-ih vidjet emo u visokom struku, širokim nogavicama, bluzicama ... Veernje izdanje prštat e zlatom, kao što su sjajni materijali i metalik nijanse. Military trendovi na velikim su vratima jeseni. Razumijem vas ako ste prvo pomislili “opet g? Da, ali njegov povratak je suptilniji, ali ne i manje privlaan. Od military stila želim izdvojiti dugu jaknu kao kljuni element. Osim toga, izdvajam zelenu boju i visoki ovratnik na kaputu. U popis jesenskih trendova ukljuujem i kožnate elemente – haljine, tajice, kratke suknje, prsluke ... Ove jeseni zakopajte svoje ovratnike na košuljama. Maksimalan utisak ostavit e zakopana košulja u kombinaciji s minisu-

knjom, a za ozbiljniju kombinaciju odaberite visoki kroj hlaa. S obzirom na to da su još od prošle sezone izme iznad koljena ultratrend, ali se ne mogu nositi u svakodnevnim izdanjima, jesen nam nosi alternativu - oblaenje visokih arapa iznad koljena. Na izbor imamo sportske, arape preko tajica ili svjetlucavo izdanje. Nakon što je napravio snažan dojam prošle jeseni, vraaju nam se šalovi, veliki ovratnici, pono i stole ... U elegantnim, gotikim i ležernim verzijama.

SanDisk Corporation, globalni lider u Flash memorijske kartice, objavili su prvi proizvod u novoj kategoriji ugraenih SSD (iSSD) koji je manji od poštanske marke. Nudi vei kapacitet i performanse od postojeih rješenja za pohranu. Dizajniran je za korištenje u brzorastuem tržištu platformi poput tablet PC i ultratankih prijenosnika. Njegove dimenzije ne prelaze 20x16x1,85 mm, i teži manje od 1 grama. Namijenjen je ugradnji direktno u matinu plou. Kapacitet pohrane varira 4 do 64 GB, i koristi industrijski standard SATA suelje u malom BGA (Ball Grid Array) paket koji omoguava lemljenje na matine ploe. SanDisk iSSD nudi 160MB/ sek sekvencijalno itanje i 100MB/sek sekvencijalno pisanje što je respektivno. Tu je SpeedBar za vei odziv sustava. SanDisk iSSD je bez pokretnih dijelova, malen, robustan pogon.


12

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

EEG-laboratorij

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Probadanje oko srca

Kako gospodariti vremenom?

Imam mnogobrojnu obitelj. Imam dosta poteškoa kod usk la iv anja nekih problema unutar obitelji. Svaki put kada se uzrujam osjeam probadanje oko srca, uznemirenost, gušenje, pojaano znojenje, vrtoglavicu i strah. Budui da imam 62 godine, reeno mi je da bi se moglo raditi o reumatskim poteškoama. O emu se tu radi? Ukoliko ste išli na organske pretrage po preporuci internista, kao što navodite, a uinjene pretrage bile su u

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

granicama normale i ako nemate tzv. rizinih aktora, a to znai da nemate povišene masnoe u krvi, povišeni krvni tlak, šeernu bolest, da ne pušite, onda se ovakve smetnje koje se kod vas javljaju u vrijeme nakon “nerviranja” ne bi mogle povezati s koronarnom bolesti srca, nego najprije sa stresnom posljedicom koja se prema vašim subjektivnim simptomima maniestira kao panini napad. Savjetujem vam da se javite na pregled kod psihijatra.

Da biste upravljali svojim vremenom morate ga biti svjesni. Ljudi koji vode pun i sretan život razmišljaju o svom vremenu, ispunjavaju ga mješavinom aktivnosti koje vode, koje su im važne i koje smatraju obaveznima, a u toj mješavini odgovorno provode raspored i trajanje pojedinih aktivnosti. Oni se me muvaju okolo ekajui da se nešto dogodi i dovršavaju stvari da ne bi dopustili nedovršenim poslovima ovog dana da im ukradu sljedei. Ostvarivati ciljeve znai voditi rauna o vremenu. Važno je pronai nain da vrijeme radi za vas, da tako kombinirate poslove i obaveze u životu da stignete ono što želite da naete vremena. Svatko od nas ima biološki ritam koji treba poštivati, jer ako radimo protiv vlastite biologije bit emo umorni i nervozni. Onaj tko cijeni svoje vrijeme želi biti u dobroj ormi da bi uživao u njemu, zato nalazi naine da se dobro odmori i relaksira. To nije gubljenje vre-

mena, nego najbolja pretpostavka za njegovo punije iskorištavanje! Dobar san je kvalitetno provedeno vrijeme, nemojte ž a lit i z a njim . Osim toga važno je uv ježbavat i pažnju i strpljivost jer i time dobivamo na vremenu. Pažnja, usmjerenost i koncentracija omoguavaju uenje (saznavanje, kreiranje) i napredovanje u životu, jer pomažu da uspostavite red i kontrolu nad stvarima tj. zadacima. Rekli smo da je vrijeme važno, dakle o njemu moramo voditi rauna bez obzira o kakvom se zadatku radi, a naš je svakodnevni život pun zadataka. Svejedno je istite li penicu (znam da sam vam dirnula u slabo mjesto) ili prišivate gumb, posvetite pažnju svakom trenutku i svakom pokretu. Usporite, unesite se, ne dopustite da vam nešto drugo odvue pažnju. Bit ete efikasniji. Vrijeme e, kao, stati, a vi ete transormirati neutralan ili ak neugodan dogaaj u ugodno iskustvo.

SOS TELEFON 040/395-555

Migrena Migrena je vrlo neugodan oblik glavobolje koja može trajati od 30 minuta do nekoliko dana. Uzroci migrenskih glavobolja još uvijek su nepoznanica oficijelne medicine i ne zna se sigurno što uzrokuje te izuzetno neugodne bolove od kojih pati oko 10 % stanovništva. Migrena naješe pogaa žene srednje životne dobi, premda od migrene boluju i muškarci te populacija razliite životne dobi. Bolovi su vrlo intenzivni, nerijetko popraeni muninom i povraanjem. Posebno je neugodna osjetljivost na zvukove, svjetlost i razliite mirise. Premda je prema stavu oficijelne medicine uzrok oboljenja od migrene nedefiniran, a broj oboljelih se poveava, sve ukazuje na stres koji je uzronik mnogih oboljenja. Dokazano je da osobe koje boluju od migrene imaju pretjerano osjetljive krvne žile koje razliito reagiraju na razne uzronike. Zbog toga se, kao bioterapeut, osobno okusiram na balans kontrakcije žila koje opskrbljuju mozak krvlju. Migrena je vrlo teško stanje, dekoncentrira oboljelu osobu, onemoguuje joj normalan poslovni uinak, uzrokuje esta izbivanja s posla, odnosno poveava bolovanja, a sve se to može izbjei iscjeljenjem i pravilnim pristupom bioterapeuta, koji e ispravnim pristupom oboljeloj osobi otkloniti mišinu napetost, izbalansirati cirkulaciju krvi, reaktivirati ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

krvotok, osloboditi osobu napetosti i drugih imbenika koji su glavni i naješi uzroci migrene. Osim toga kao vrhunska bioterapeutkinja osposobljavam oboljelu osobu velikom koliinom pozitivne energije koja usput oslobaa organizam stresa i mnogih drugih problema koji ne moraju nužno biti posljedica oboljenja od migrene. Važno je da se ovijek dobro osjea, da nakon odreenih tretmana ode kui zdrav i zadovoljan. Zanimljivo je da, premda oboljeli ima osjeaj da ga boli itava glava, bolovi se naješe javljaju samo na jednoj strani glave, ali se bol može preseliti na drugu stranu, dok odreeni broj oboljelih tvrdi da se bol pojavljuje na obje strane istovremeno. Migrenske glavobolje su nasljedne ali genetska veza nije ustanovljena. Predznaci poetka migrenskih glavobolja poinju naješe oko 30 minuta prije poetka bolova a javljaju se kao trnci u rukama, iskrenje pred oima ili nagli bljeskovi vrlo kratkog trajanja. U ovim predstojeim vruim danima bilo bi uputno da osobe osjetljive na migrenu naprave preventivni tretman protiv spomenutih problema kako bi mogle bez bojazni od moguih problema uživati u dugom, toplom ljetu. Dogovorite svoj tretman teleonom na broj 098/1347-031, jer od mene još nitko nije otišao neizlijeen. OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

Komentari Uža specijalnost ili ope znanje? Za amerike brucoše Beethoven je pas iz popularnog ilma, a Michelangelo raunalni virus. U zemlji gdje opa kultura nikad nije bila na osobitoj cijeni, nego se teži usavršavanju u uskoj specijalnosti, mladi nikad nisu uli za ehoslovaku i Jugoslaviju, piše AFP. No, ini se da situacija u našoj zemlji takoer ponekad nije mnogo drugaija. Ne tako davno Hrvatsku su šokirali rezultati testa što su ga polagali kandidati za posao, mahom diplomirani ekonomisti. Amerika je otkrivena u 20. stoljeu, Sarkozy je žena, a Stradun se nalazi u Splitu samo su neki od šokantnih odgovara koje su ponudili diplomirani ekonomisti, nakon 16 godina školovanja. I dok u Americi znanje ope kulture nikad nije bilo previše na cijeni, kod nas je situacija ipak nešto drugaija. Vjerojatno su upravo sline situacije navele brojne naše strunjake da upozore na ovaj problem. Primjerice, cijeli koncept ispita iz povijesti i sociologije na državnoj maturi neki su strunjaci ocijenili promašenim, pitajui se treba li na kraju školovanja provjeravati jesu li uenici usvojili neka trajna znanja ili samo puke injenice. Još je uvoenje ispita ope kulture, ope informiranosti te pismenosti i inteligencije prije nekoliko godina na prijamne ispite na fakultete podijelilo mnoge. I dok su jedni podržali, prema njihovim rijeima, razbijanje sustava

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

koji je desetljeima favorizirao takozvane štrebere, kritiari su upozorili da se na ovaj nain omalovažavaju srednjoškolske ocjene, a od buduih studenata traže informacije koje ih u toj dobi ne zanimaju. Zagovornici takvih ispita pak su odgovorili da su na ovaj nain izdvojene osobe najviših intelektualnih sposobnosti, ujedno i s najveom koliinom opeg znanja. Dakle, pitanje je: uža specijalnost ili ope znanje? Vjerujem da bi veina rekla oboje. Meutim, dobro je poznato da je dobar balans teško postii, a tu je ona druga strana prie, kada pitanja ipak premašuju osnovno znanje iz ope kulture. No, bilo kako bilo, u “zemlji znanja”, kako je Hrvatsku u svojim nastupima esto nazivao bivši ministar obrazovanja, znanosti i sporta Dragan Primorac, ne bi se smjelo dogoditi da visokoobrazovani graani ne raspolažu osnovnim podacima. Ali je li to samo njihova krivica? Ne bih rekla. Zapravo, daleko od toga.

AKOVEKI espresso by Bibi

Nešto je divlje u zraku? Je, ambrozija!

Dragi kolege iz nacionalnih medija ...

Rolam kraj željeznike stanice Buzovec i ne mogu vjerovati alerginim oima pa zastajem i prstima širim one kapke. S jedne i druge strane pruge u pravilnim razmacima nalaze se “nasadi“ ambrozije. Oito joj odgovara i klima i tlo i demografska struktura rulje koja tu cirkulira jer, kao što vidim, baš ino uspijeva, ta AAAAPCIHA!brozija. Gruntam si je li mogue da u tom javnom dvorištu nitko ništa ne poduzima i poinjem sumnjati da sam krivo identiicirala biljku. Kradem. Jedan procvjetali primjerak te slaahne, dražesne biljice uzimam da sama sebe razuvjerim usporeujui fotke na netu s tim primjerkom. Tadaam! Bad news! Buzovec je “ambrozivno“ pozitivan. Razmišljam si kako je to kad nam doe putnik namjernik u naš mali slatki akovec. im spusti nogu dolje s vlaka i nagazi tu alerginu minu, ona mu vraa stostruko. Poput vraare koja “iribira“ magiju na daljinu, ambrozija e ga iznenaditi kad ve zaboravi da ju je i vidio, a kamoli nagazio. Udahnuo ju je i ponio kui. Osim izravnog udisanja, kažu da je problem što pelud ostaje i na rublju koje se suši vani na “svježem“ zraku. Ergo, listajmo brzo one letke s ograda gdje emo pronai najpovoljnije sušilice za rublje. Nadalje, izlazak i zraenje prostora od 5 sati ujutro do 10 sati prijepodne kada je koncentracija najjaa treba izbjegavati. Tako emo mi suprotno svom normalnom

Evo, pišemo Vam iz provincije samo da Vam zahvalimo što tako lijepo prezentirate naš kraj u Vašim medijima. Stvarno znate zorno doarati kakvi smo mi Meimurci i kakva je atmosfera tu kod nas. Šteta što niste došli prošli tjedan, baš smo imali naše redovno sakupljanje pod bijelim kukuljicama, cijelim smo gradom marširali nosei gorue križeve. Šteta što tada niste došli! Dajte se sredite. Mi možda jesmo provincija, možda jesmo lokalne novine, i možda smo Vama tek “oni tamo gore”. Pokušavam se sjetiti kada je posljednji put u jednom od nacionalnih medija išta lijepo reeno o Meimurju. Stvarno mi teško ide. Još jednom ponavljam, da smo županija segregacije i rasizma, ovdje ne bi bilo toliko puno pripadnika drugih nacionalnih manjina. Dragi kolege iz nacionalnih medija, najlakše je pronai najglasnijeg da vie u kameru. Malo je teže zagrebati ispod površine i vidjeti da trud da se stvore normalni uvjeti za život doista postoji. Zašto se ovih dana, kada je nemogue ne povui paralele izmeu dogaaja u Francuskoj i kod nas, nitko nije pozabavio nainima na koje mi Meimurci, naša županijska vlast i pojedini politiari pokušavamo stvoriti ugodnu atmosferu. Svima, ne samo nama. Zašto nigdje nisu spomenuti brojni apeli prema vrhu

ovjek i vjernik, a potom vladar - kralj. Kao vladar cijenio je ljude, njihov rad i osobitu svoju domovinu. Uvidjevši da je država bez Boga slaba ili nikakva, dao je svoj bezbožni narod pokrstiti. Naravno, kao veliki ovjek prvo je pokrstiti dao sebe. Tako je postao i veliki i uzoran vjernik, kojemu je narod vjerovao i kojeg danas, tisuu godina poslije, slavi kao nacionalnog vou i sveca. Oponente svoje politike i vladavine nije proganjao. A bio je vladar - kralj tridesetak godina. Moja i vaša Hrvatska još tamo od Starevia, Jelaia i donekle Radia nema ovakvog vou. Najdugovjeniji “voljeni voa” Josip Broz Tito niti je bio vladar jer je neistomišljenike zatvarao, proganjao i ubijao. Osobito sveenike i vjernike. Kao Hrvat, kako su ga poltroni predstavljali, nije volio Hrvatsku, nego je stvarao drugu državu Jugoslaviju koja je za Hrvate bila tamnica. A vjernik uope nije bio. Više se puta ženio, djecu nije dao krstiti, na mise nije išao, i branio je vjeroispovijest, osobito katolicima.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

svijetu prozore otvoriti preko podneva kada je sunce na samom vrhuncu jer naveer ionako na jugu akovca luftanje nije mogue što zbog komaraca, što zbog smrada koji se ve godinama širi tko zna otkud. Sve one koji ne mue muku i ne biju bitku s ambrozijom te ak štoviše ni ne znaju kako izgleda pozivam na grupno razgledavanje kod željeznike stanice Buzovec. “Partizanka“ koja tamo naoružana stoji i uva taj prijelaz možda vam instantno izmami suzu ili “kihanj“. No, upamtite, ako je kojim sluajem ignorirate na svojoj zemlji, platit ete kaznu i do 2 soma kuna. U tom sluaju, suze bi vam od visine kazne i drugi put mogle potei, a vaša parola ljeta glasila bi: platiš jednom, dobiješ dva puta! Ambrozija je deinitivno oružje protiv zdravlja mjeseca kolovoza i rujna, a na nama je da se tog oružja riješimo kako znamo.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Stjepan, kralj hrvatski Minulog tjedna bio sam na tri svete mise koje su slavljene u prigodi blagdana i imendana Stjepana kralja, ugarskog kralja, ovjeka koji je pokrstio Maare i utemeljio mnoge biskupije te koji je supatron Zagrebake biskupije. Minulih godina sveenici propovjednici u homilijama su malo govorili o ovom velikom ovjeku i vladaru, da bi ove godine opširno i vapijui za takvim likom u našem društvu Stjepanu kralju posvetili ogromni dio propovijedi. Naime, oni su to željeli i nastojali prenijeti puku, a ja sam bio zadovoljan jer je to bilo na razini onoga kako ja razmišljam o ovom kralju i svecu te kako zamišljam hrvatskoga državnog poglavara. Ukratko, današnjoj Hrvatskoj potreban je Stjepan, kralj hrvatski, koji u ugarskom kralju Stjepanu ima svijetli uzor. Jer Stjepan, kralj ugarski, bio je uzoran roditelj, uzoran vladar i uzoran vjernik. Kao roditelj skrbio je o svojoj obitelji i posebno sinu Emeriku, kojemu je kao mladiu davao savjete da mora prije svega biti

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuman bio je državnik, volio je svoju zemlju, ali nije bio istinski vjernik. Crkveno se vjenao tek kad je postao državni poglavar, a tada je i poeo dolaziti na svete mise. Istina, vrlo je kratko bio predsjednik države. Njegov nasljednik Stipe Mesi, kao i njegov idejni voa, a djelomice i prethodnik, nije bio vjernik, nije volio Hrvatsku ni svoje oponente. Nije kao drug mu Tito proganjao sveenike i vjernike, ali križ mu je smetao. Svoje je oponente podcjenjivao, a protiv generala je vodio bespoštednu borbu da ih ponizi i kazni. Ime Stjepan prišili su mu poltroni, i to na zalasku predsjednike karijere. Uvijek je bio Stipe. Ni jednom hrvatskom vrhovniku nisam spominjao djecu, kao što sam Stjepanovog Emerika. Djeca naših politiara zaštiena su od javnosti, što je izmišljeno za Tita. Kao obitelj nema veze s funkcijom. Krivo. Sto puta krivo. Kakav si ti pred-

sjednik ako se bojiš da javnosti žena, unuci ... Istina je da su djeca naših predsjednika bila privilegirana i da su to uglavnom jeftino potrošila ili zatrla. Stoga ja, kao i sveenici Antekolovi, Jankovi i Logožar s pravom narodu govorimo da ubudue moramo birati državnog poglavara, ali i niže poglavare, sline Stjepanu, kralju ugarskome, koji e domovinu i njezin narod voditi i voljeti na Božjem nauku.

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

države koji im se upuuju na gotovo redovitoj bazi, i na koje se redovito dobiva negativan odgovor? Zašto se gospa Jadranka ne snimi u svom uredu, kako telefonom objašnjava da nam ne želi izai u susret s ve tisuuiprvim suvislim prijedlogom. Zašto, o dragi kolege s jedne televizije, ako ste ve demonstrirali naše novine, niste spomenuli i ono dobro što smo napisali? Ali, kada Meimurcima treba dati po prstima, to ete uvijek dati na sva zvona, zar ne? Eto, dragi kolege iz nacionalnih medija. Mi provincijalci sljedeu povorku u bijelim kukuljicama zakazali smo za nadolazei mjesec. Pozivamo da doete i sami se uvjerite kakvi smo mi Meimurci rasisti.


31. kolovoza 2010.

Dobro je znati 15 37

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Klinci šišanje: 25,00 kuna

• • • •

Muško šišanje: 35,00 kuna Umirovljenici, studenti, uenici, djeca: 25,00 kuna Žensko šišanje: 40,00 kn Žensko feniranje kratka kosa: 30,00 kuna

RADNO VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

9/24/09 4:14:41 PM


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.7.2010. Regija

koliina udio, %

1

Zagreb

8603 36,76%

2

Primorsko-goranska

2068

3

Splitsko-dalmanska

1910

8,16%

4

Osjeko-baranjska

1249

5,34%

8,84%

5

Istarska

1212

5,18%

6

Dubrovakoneretvanska

869

3,71%

7

Požeško-slavonska

794

3,39%

8

Varaždinska

793

3,39%

9

Zadarska

759

3,24%

10

Vukovarskosrijemska

716

3,06%

11

Šibenskokninska

586

2,50%

12

Sisako-moslavaka

585

2,50%

13

Koprivnikokriževaka

549

2,35% 2,20%

14

Karlovaka

514

15

Meimurska

492

2,10%

16

Bjelovarskobilogorska

490

2,09%

17

Brodsko-posavska

464

1,98%

18

Krapinsko-zagorska

425

1,82%

19

Viroviko-podravska

166

0,71%

20

Liko-senjska

157

0,67%

23401

100%

Izvor: Promocija Plus UKUPNO

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,17

Super plus 98

8,17

Super 100 BS

8,17

8,53

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. kolovoza 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Fordova tvornica u Saarlouisu proizvela 12-milijunto vozilo Fordova t vornica u Saarlouisu u jugozapadnoj Njemakoj, obilježila je proizvodnju svojeg 12-milijuntog vozila u samo 40 godina – radi se o bijelom Ford Focusu u inaici s pet vrata namijenjenom jednom djelatniku u Saarlouisu. Otvorio ju je Henry Ford II 11.lipnja 1970. i od tada je tvornica u Saarlouisu proizvela neke istinske ikone iz Fordove europske povijesti. U njih se ubraja Ford Capri (u proizvodnji od 1971. do 1975.); Ford Fiesta (od 1976. do 1980.); Ford Orion (1983. do 1993.); Ford C-MAX (od 2003.); Ford Kuga (od 2008). Saarlouis je možda najpoznatiji kao dom Ford Escorta (1970. do 1998.) te od 1998. dom Ford Focusa. Tvornica takoer proizvodi i sportske inaice Ford Focusa kao primjerice Focus ST, Focus RS i Focus RS500. Nova generacija Ford Focusa ija proizvodnja zapoinje krajem 2010., proizvodit e se u Saarlouisu za sva tržišta zapadne Europe. Tijekom proteklog desetljea, Ford je izdvojio 4.35 milijardi Eura na proizvodna postrojenja u Saarlouisu, a ove e godine opet uložiti nekoliko stotina milijuna Eura. Dnevna proizvodnja iznosi 1920 jedinica.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

31. kolovoza 2010.

Mazdini automobili koji su promijenili povijest Kada je Mazdin prvi automobil, mali R360, sišao sa proizvodne trake 1960. godine, trenutak se savršeno poklopio sa buenjem ekonomije uspavanih giganata Japana i Njemake. Mazdina proizvodnja osobnih automobila još je nekoliko godina ostala na niskoj razini, ali je u meuvremenu Mazda proizvodila laka komercijalna vozila potrebna za tadašnji procvat graevinarstva. To je Mazdi bila prednost, jer joj je dalo vremena da dizajnira automobile koji su nudili više nego što su ljudi oekivali. Nekoliko tih automobila ak je promijenilo auto industriju.

njihov uspjeh. Mali roadster bio je nestašan i dovoljno cool kako bi ispunio njihove želje, a cijena je bila prihvatljiva za yuppievsku plau. Imao je svjetla na podizanje kao RX-7, uklopljena u malu, slatku ormu, bio je lagan i brz te ugodnog i klasinog interijera. Roadster je bio iznimno zabavan za vožnju, a sa spuštenim krovom svi su mogli vidjeti vozaa. Mazda MX-5 bila je iznimno uspješna i pokazala je da je klasini roadster sve samo ne mrtav. U sljedeih 20 godina, skoro svaki proizvoa automobila pokušao ga je imitirati.

Revolucija u 1960-ima – Mazda 110S Cosmo Sport Jedan od najljepših automobila koji je Mazda ikada napravila, Mazda 110 Cosmo Sport, svojim dugakim prednjim poklopcem te koncepcojom sprijeda smještenog motora i stražnjeg pogona nije 1967. donijela ništa novo. No, revolucija se nalazila ispod poklopca - dvokomorni rotacijski motor, prvi takve vrste u osobnom automobilu. Nakon neuspješnog jednokomornog rotacijskog motora NSU Spidera poetkom tog desetljea, Mazdini inženjeri postigli su ono što su mnogi mislili da je nemogue – napravili su rotacijski motor za osobni automobil koji je bio i izdržljiv i pouzdan, ak i kod uestale vrtnje pri 7.000 o/min. Kako bi to i dokazala, Mazda je Cosmo Sport prijavila 1968. na Marathon de la Route, iscrpljujuu 84-satnu utrku izdržljivosti na njemakom Nürburgringu, gdje je završila na etvrtom mjestu. Roena u desetljeu revolucije, Mazda Cosmo Sport postala je Mazdin prvi klasik. Lijepa, zabavna u vožnji i pouzdana, Cosmo Sport promijenila je razmišljanja ljudi o rotacijskom motoru. Njezin sveukupni jedinstveni paket postao je osnova za sve budue Mazdine sportske automobile pogonjene rotacijskim motorom.

Popustljive 1970e – Mazda RX-7 Desetljee kasnije, revolucija nije bila toliko bitna kao osobni stil i izraz. Kada se Mazda RX-7 prvi put pojavila, uklopila se u stav 70ih da se treba istaknuti pod svaku cijenu. Bila je klinastog dizajna, imala je kupolasto stražnje staklo, prednja svjetla na

podizanje, divlje boje karoserije i materijale u unutrašnjosti koji bi natjerali i Andya Warhola da porumeni. Njezin koncept bio je vrlo fleksibilan – sljedeih 30 godina Mazda RX-7 u ponudi je bila s etverostupanjskim, peterostupanjskim i automatskim mjenjaem, kao kabriolet, coupé s etiri sjedala, pogonjen trokomornim rotacijskim motorom, dvokomornim motorom s turbo-punjaem i u više posebnih izdanja nego bilo koja Mazda do tada, a i poslije. A kada ve govorimo o neumjerenosti, RX-7 je ‘lokao’ gorivo i bio strahovito zabavan za vožnju. Njegov sprijeda smješten, no prema sredini vozila pomaknut motor i stražnji pogon, davali su gotovo savršenu raspodjelu težine, inei ga jednim od automobila s najboljom upravljivošu svoga vremena. Kao i Cosmo Sport prije njega, RX-7 brzo je postao poznat u automobilskom sportu, pobjedivši u GTU seriji na utrci 24 sata Daytone 1979. godine, britanskom prvenstvu putnikih automobila (BTCC) 1980. i godinu kasnije na 24-satnoj utrci na Spa, gdje je pomeo grupu monih BMW-a. Mazda je prodala više od 1,8 milijuna RX-7-ica, ime je postala najpopularniji sportski

automobil s rotacijskim motorom na svijetu.

Yuppiejevska groznica 80-ih – svi voze roadstere! Mamurluk iz 60-ih i 70-ih jedva se smanjio kada je Bob Hall skicirao mali roadster bez krova na ploi u uredu Kenichi Yamamota u Hiroshimi. Auto zaet tog dana nije bio pretjerano unkcionalan, niti je bilo puno racionalnih razloga za njegovu kupovinu, što objašnjava zašto je Yamamoto-San morao ekati itavo desetljee da mu odobre masovnu proizvodnju ovog automobila. Predstavljanjem malog roadstera MX-5 na Chicago Motor Showu 1989. Mazda je još jednom savršeno pogodila trenutak. Zaraivanje novca bilo je vrlo ‘in’ i mladi uspješni radni ljudi tražili su automobil koji bi iskazivao

Novo tisuljee – Mazda6 postavlja nove standarde Kasnih 90-ih Mazda je postavila temelje za desetljee novih uspjeha razvojem nove imidž poruke Zoom-Zoom. Tim povodom razvijena je nova generacija automobila, a prvi Zoom-Zoom automobil bila je Mazda6 iz 2002. godine. Ovo je bio veliki iskorak u odnosu na Mazdinog prethodnika u D-segmentu. Njezina agresivna prednja i stražnja svjetla te openito vrlo izražajan dizajn dali su joj sportskiji izgled u usporedbi s glavnim konkurentima, a novi MZR benzinci s obiljem snage i prilagodljivim upravljanjem ventilima uinili su je zabavnijom u vožnji. K tome dodajte prostranost, prihvatljivu cijenu i tri karoserijske izvedbe i dobili ste novo mjerilo za japanske automobile D-segmenta – poziciju koju Mazda6 drži i dan danas.


31. kolovoza 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volvo XC90 za modelsku 2011. godinu Ponuda motora

Volvo XC90 je uspjeĹĄan model sa brojnim inovacijama, koje su SUV segmentu automobila dale novu dimenziju te rezultirale boljim prodajnim rezultatima na veini trĹžiĹĄta. Tokom godina, Volvo je konstantno doraivao XC90, kako bi pojaao njegovu konkurentnost. Proslavljeni SUV sa sedam sjediĹĄta sada je dobio joĹĄ sofisticiranije linije i materijale, te joĹĄ bolje vozne mogunosti, bez naruĹĄavanja sigurnosnih i ekoloĹĄkih kvaliteta.

Volvo XC90, dostupan je sa nekoliko vrhunskih pogonskih jedinica. Benzinsku ponudu ine 3.2 litarski atmoserski redni ĹĄestocilindraĹĄ sa 243 KS, te 4.4 litarski V8 benzinac sa 315 KS, najkompaktniji i najistiji motor ovakve konfiguracije u segmentu, dok ljubitelji dizelaĹĄa mogu izabrati 2.4 litarski redni petocilindraĹĄ sa 163 KS (D3) i 185 KS (D5).

Sigurnost

Eksterijer Volvo XC90 krasi moderan i elegantan nastup. To je prostran i fleksibilan crossover model koji kombinira vozne osobine klasinog automobila sa prostranoĹĄu i prodornoĹĄu punokrvnog SUV-a. Dizajn XC90 ostavlja elegantan, miĹĄiav i robustan dojam. To je postignuto sa nekoliko detalja kao ĹĄto je maska hladnjaka sa viĹĄe kro-

ma i branici sa veim udjelom karoserijske boje. Sve verzije XC90 posjeduju bone zaĹĄtite i kvake na vratima u boji karoserije. Tu je i nova Flamenco crvena boja karoserije. Volvo XC90 je dostupan i u joĹĄ ekskluzivnijoj Executive verziji, te atraktivnoj R-Design izvedbi koja naglaĹĄava sportski karakter ovog vozila.

Interijer Putnika kabina Volva XC90, izuzetno je prostrana, a krasi je moderan dizajn i kvalitetni materijali. Sedam sjediĹĄta nude se standardno na veini trĹžiĹĄta. Sva se putnika sjediĹĄta daju preklopiti u potpuno ravan utovarni prostor. Fleksibilnosti upotrebe, doprinosi i dvodijelni poklopac prtljaĹžnika.

Ĺ asija Volvo XC90 je graen kao putniki automobil, poput klasinih Volvo limuzina. Ĺ asija je podeĹĄena za stabilnu i kontroliranu voĹžnju, bez ĹĄtetnog uticaja na udobnost. Dodatna prednost je AWD pogon na sve kotace, koji pogonsku snagu automatski prenosi na onu pogonsku

OvlaĹĄteni servis za

tVTMVHBTFSWJTJSBOKBV[EWJKFHPEJOF EJO OF HBSBODJKFOBVHSBĂŞFOFEJKFMPWF F tVTMVHBMJNBSJKF EJN NB tUFSNPMBLJSBOKFQP78TUBOEBSEJNB ;BTUBSJKBWP[JMBQPWPMKOJKF DJKFOFTFSWJTJSBOKBWP[JMB

osovinu koja ima bolji kontakt sa podlogom. Tu je i napredni DSTC sistem dinamike kontrole stabilnosti i trakcije, koji stabilizira automobil u sluaju proklizavanja.

Kao i svaki Volvo i XC90 je krcat sigurnosnim sistemima. Posebno vrijedi izdvojiti Roll Stability Control (RSC) i Roll-Over Protection System (ROPS), namijenjeni prevenciji prevrtanja, odnosno zaĹĄtiti prilikom prevrtanja. Tu je i kamera za voĹžnju unazad, te poznati SIPS i WHIPS sistemi.

PreloĹĄka 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!! POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

Volvo onCall slavi deset godina postojanja Volvov onCall sustav pomoi u iznimnim situacijama slavi deset godina postojanja. Ovu važnu obljetnicu Volvo slavi novim dodacima, jednostavnijim funkcioniranjem i znaajnim umanjenjem cijene. Volvo Car Corporation prvi je proizvoa automobila koji je svojim kupcima ponudio komunikacijski sustav temeljen na GPS-u. Taj sustav omoguava cjelodnevni kontakt s operaterom u sluaju nezgode. Operater može vidjeti tonu lokaciju vozila i po potrebi poslati pomo. Sustavom se može upravljati runo, aktivacijom gumba u sluaju manje opasnih situacija, ili automatski prilikom teške nesree. Ukoliko se u automobilu aktiviraju zrani jastuci ili zatezai pojaseva, sustav se automatski aktivira, a informacija o položaju

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

vozila šalje se u Volvov onCall centar. Ne odgovori li voza na poziv operatera, o položaju vozila obavještava se policija i hitna pomo. Moderniji pristup Nakon deset godina postojanja na tržištu Volvo onCall lansira se uz nova poboljšanja, te sada nudi moderniji pristup pomoi, usklaen sa zahtjevima kupaca i potrebom za veom integracijom bežine komunikacije unutar automobila. Uz ove promjene oekuje se da 2014. godine zapone primjena zakona prema kojemu svaki proizvoa automobila mora ponuditi sustav pomoi u iznimnim situacijama. S Volvo onCall sustavom švedski je proizvoa uspostavio tehnološku platformu koja nudi same prednosti u odnosu na izazove budue generacije. Novi sustav ukljuuje ugraeni mobilni telefon s integriranom SIM karticom za hitne pozive. Uz tu ostavljen je i prostor za još jednu karticu, koja se može ko-

ristiti za standardne pozive. Ugraeni telefon izdržliviji je i ima bolji prijem od standardnog mobilnog telefona. Novi Volvo onCall sustav kompatibilan je i s Volvo Bluetooth sustavom. Nova je ponuda znaajno pojednostavljena, kako bi je kupci lakše razumjeli, a Volvo prodavai lakše prezentirali. Cijena je znaajno umanjena na približno 1.000 eura, a ukljuuje i besplatnu dvogodišnju pretplatu koju je lako produžiti preko interneta.

nadgledati tonu lokaciju vozila preko GPS prijama, imobilizirati vozilo i informirati policiju. Na zahtjev kupca operater ak može i otkljuati vrata. Ove sigurnosne funkcije opcija su u Volvo onCall sustavu. Lansiranje novog onCall paketa prate i dodatne mogunosti koje poboljšavaju sigurnost. Ukoliko se prijavi kraa vozila, voza koji je otuio vozilo može biti upitan za PIN kod kako bi pokrenuo motor. GPS odašilja i Volvo onCall sustav instalirani su iza vrste eline ploe, kako bi se zaštitili od svih moguih ošteenja. Još jedna novost za vozila opremljena dodatnim grijaem jest i daljinsko upravljanje njime. Grijanje se može isprogramirati preko kompjutora ili interneta te putem aplikacije, koja se može downloadati na mobilni telefon, grijanje može pokrenuti i putem SMS poruke. Volvo onCall je sustav pomoi u iznimnim situacijama s najboljom dostupnošu u Europi. Nudi se na 14 automobilskim tržišta i dostupan je kao opcija na svim Volvo modelima.

Chevrolet odsurfao u šezdesete sa Spark Woodyjem

Chevrolet je otkrio jednu i jedinu, posebno izraenu verziju svog superminija – Spark Woody karavan. Ovaj je automobil napravljen kako bi obilježio ameriku tradiciju ovog branda i povezanost s kulturom mladih. Spark Woody karavan prvi je put predstavljen javnosti na surferskom, skejterskom i glazbenom festivalu Boardmasters 2010. u Newquayu u Ujedinjenom Kra-

Sigurnost i uslužnost Pored sigurnosti koju pruža u hitnim sluajevima, Volvo onCall nudi i naprednu sigurnost u sluaju obijanja ili krae. Ukoliko je automobilski alarm aktiviran više od 15 sekundi Volvo onCall operater dobija informaciju o tome te kontaktira vlasnika. Ako je vozilo otueno, operater može

NOVO PANDA d.o.o. Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

ljevstvu – omiljenoj destinaciji surfera. Chevrolet je odabrao Newquay za premijeru ovog automobila jer je taj cornwallski turistiki gradi poznat diljem svijeta po svojoj surferskoj kulturi: Atlantski ocean susree Britansko otoje na jednom od najužih poluotoka, što ini prirodno izvrsne uvjete za surfanje. Ovaj automobil evocira uzlet surferskog pokreta u SAD-u kada su kasnih pedesetih i ranih šezdesetih godina surferi kupovali karavane s drvenim oplatama, takozvane „woodieje“. Tradicionalno su to bili veliki automobili temeljeni na mainstream modelima, no s dijelovima karoserije s drvenim okvirima tako da su bili istovremeno dovoljno jeftini i prostrani da u njih stane sva surferska oprema, ukljuujui i dasku. Spark Woody je jedan u nizu „umjetnikih Sparkova“ nastalih protekle godine. Prvi od njih, Smeilinener Spark, jedinstvena interpretacija Sparka koju je napravio njemaka modna kua Smeilinener, prvi je put predstavljen u inalu natjeaja „Mladi, kreativni, Chevrolet“ u Berlinu prošlog listopada. Meu ostalim umjetnikim Sparkovima su WTCC leading car studenta umjetnosti iz Portugala Josea Rocha koji je pobijedio na natjeaju te Spark DJ Car – najvei miks-pult na svijetu koji je poetkom ove godine napravio Chevrolet.


31. kolovoza 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Aprilia europska marka s najviše Moto GP pobjeda Uspjehom španjolskog vozaa Nica Terola u klasi 125 na eškoj stazi u Brnu, Aprilia postiže novi rekord u broju pobjeda na svjetskim Moto GP natjecanjima. Konstruktor motocikala iz Noala sada bilježi 276 pobjeda, jednu više od MV Auguste, dosadašnje vodee talijanske i europske marke prema broju ukupnih pobjeda. Aprilia je osvojila: 133 utrke u klasi 125 i 143 pobjede u klasi 250, osvojivši 36 naslova svjetskog prvaka: 18 meu vozaima (9 u klasi 125, 9 u klasi 250) i 18 meu konstruktorima (9 u klasi 125, 9 u klasi 250). Aprilia je prvi put nastupila u Moto GP klasi 250 1985. godine (prva pobjeda s Lorisom Reggianijem 1987. godine) te u klasi 125 1988 godine (prva pobjeda s Alexom Gramignijem 1991. godi-

WRC poredak nakon 9 od 13 Rally-a:

Rezulta ADAC Rally Deutschland, 20. – 22. kolovoza 2010.

1.

Lewis Hamilton

2.

Mark Webber

18

3.

Robert Kubica

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Adrian Sul

10

6.

Nico Rosberg

8

10

7.

Michalel Schumacher

6

8.

Kamui Kobayashi

9.

Vitaly Petrov

Sebasen Loeb

25

1.

Dani PEDROSA

25

Dani Sordo

18

2.

Ben SPIES

20

3.

Sebasen Ogier

15

3.

Jorge LORENZO

16

4.

Jari - Ma Latvala

12

4.

Valenno ROSSI

13

Andrea DOVIZIOSO

11

Nicky HAYDEN

5.

Pe er Solberg

10

5.

6.

Ma hew Wilson

8

6.

7.

Kimi Raikkonen

6

7.

Marco SIMONCELLI

9

8.

K. Al Qassimi

4

8.

Alvaro BAUTISTA

8

2

9.

1

10. Hector BARBERA

6

11. Loris CAPIROSSI

5

12. Hiroshi AOYAMA

4

13. Randy DE PUNIET

3

M. Van Eldik

Poredak vozaa:

10. Vitantonio Liuzzi

1.

Sebasen Loeb

191

2.

Sebasen Ogier

133

3.

Jari - Ma Latvala

117

4.

Pe er Solberg

100

5.

Dani Sordo

95

6.

Mikko Hirvonen

86

7.

Ma hew Wilson

56

4.

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

25

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi’s Ford World Rally Team

21

308 222 168 118 40

Slijedei rally: Slijedei rally: Rally Rally Japan, of Turkey, 10. – 12. 16.–18. rujna 2010. travnja 2010.

F1 poredak nakon 13 od 19 utrka

F1 poredak VN Belgije, e, 29. kolo kkolovoza olovoz vozaa 2010. 20010 0110 10. Spa-Francorchamps, 29.

1.

10. P. Sandell

utrkivali se i pobjeivali na Apriliji: od Maxa Biaggia do Lorisa Capirossija, od Valentina Rossija preko Casey Stonera pa sve do Jorhea Lorenza, Marca Melandrija i Marca Simoncellija. Aprilia Racing može se pohvaliti izvrsnim rezultatima; 43 osvojena prvenstva koja se zbrajaju s 36 osvojenih naslova prvaka u Svjetskim Moto GP prvenstvima i 7 naslova u off-road disciplinama. Sada Aprilia nastupa i na Svjetskom Superbike prvenstvu s motociklom RSV4, s kojim je Max Biaggi postigao 9 pobjeda u ovogodišnjoj sezoni te na taj nain postigao vodstvo u ukupnom poretku vozaa i konstruktora. Aprilia je ukljuena i u svjetska rally natjecanja s modelom RXV 4.5 koji je u svom prvom nastupu na natjecanju Dakar osvojio 3. mjesto, a nedavno je dominirao na rally-ju u Tunisu.

MotoGP poredak za Red Bullll GP, GP P Indianapolis, 29. kolovoza 2010. 0 0. 010. 01

2.

9.

ne). Prvi naslov svjetskog prvaka u klasi 125 osvojio je Gramigni u 1992. godini, a u klasi 250, prvi je naslov svjetskog prvaka donio Max Biaggi 1994. godine. Mnogi motociklistiki šampioni zapoeli su svoju karijeru,

MotoGP poredak nakon 11 od 18 utrka

Aleix ESPARGARO

4 2 1

7

Poredak vozaa: 1.

25

Poredak vozaa: 1.

Lewis Hamilton

182

2.

Mark Webber

179

3.

Sebasan Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

6.

Felipe Massa

109

7.

Robert Kubica

104 102

Jorge LORENZO

251

2.

Dani PEDROSA

183

8.

Nico Rosberg

3.

Andrea DOVIZIOSO

126

9.

Adrian Sul

Casey STONER

119

10. Michalel Schumacher

141

45 44

5.

Valenno ROSSI

114

6.

Ben SPIES

110

1.

RBR-Renault

7.

Nicky HAYDEN

109

2.

McLaren-Mercedes

329

8.

Randy DE PUNIET

78

3.

Ferrari

250

4.

Mercedes Benz GP

146

9.

Marco SIMONCELLI

63

5.

Renault

123

61

6.

10. Marco MELANDRI Poredak proizvoaa: a:

Poredak konstruktora: ra: a: 330

Force India-Mercedes

58

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

27

9.

STR-Ferrari

10

1.

Yamaha

260

2.

Honda

220

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

159

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

56

12. Virgin-Cosworth

0

Slijedea utrka: Marina, Slijedea utrka:VN VNSan Japana, Misano, 5. rujna 2010. 25. travnja 2010.

Slijedea utrka: VN Italije, Monza, 12. rujna 2010.


Two Days A Week festival

U SUBOTU 4. RUJNA U VARAŽDINU “Modno španciranje”

Suradnja Blaženke Roth i mladog Darka Škoranca u kolekciji “Difference” Modna udruga Evolution iz Varaždina u subotu su ubotu 4. rujna u 20 sati, tjedan dana po zatvaranju ovogodišnjeg Špancirfesta, održat e dogaaj pod nazivom “Modno španciranje”. U atriju Županijske palae u Varaždinu predstavit e se kolekcija poznate varaždinske dizajnerice Blaženke Roth u suradnji s mladim Darkom Škorancom. Kolekcija koju e dizajnerski tandem predstaviti nazvana je “Difference” (razliitost), jer predstavlja upravo razliitost i suprotnost koje su doarane kombinacijom crne i bijele boje te spajanjem strogih i glatkih elemenata s nepravilnim “gužvanim dijelovima”. Kolekciju e upotpuniti nakit varaždinske dizajnerice nakita Ivone Posavi Pšak.

Bojan Jambroši i Kim Verson snimili duet! Kim Verson, pobjednica druge sezone RTL-ovog talent showa “Hrvatska traži zvijezdu”, na jesen planira izdati svoj prvi album s 13 pjesama na kojem e se nai brojne glazbene suradnje. Izmeu ostalih, Kim je snimila duet i sa svojim prošlogodišnjim prethodnikom Bojanom Jambrošiem. Zajedno su snimili pjesmu “Vjeruj u snove”. - Mislim da je ta pjesma baš prigodna za nas pobjednike, rekao je Bojan u Exkluzivu, a Kim dodaje kako joj se svia jer nosi jasnu poruku. Kim se prisjea trenutaka provedenih u showu HTZ te kaže kako joj nije bilo lagano. - Nije to za sve , samo za izdržljive, rekla je mlada pjevaica. I ona, kao i Bojan, unato brojnim obožavateljima, nema vremena za ljubav. - Trenutno nemam vremena za disanje, a kamoli za ljubav. Za sada mi je najvažnije pjevanje, i to je to, kaže slatka 16-godišnjakinja.

Na samom kraju ljetne festivalske sezone eka nas Two Days A Week koji se tradicionalno ve godinama održava u austrijskom Wiesenu. Festival je smješten u mjestašcu udaljenom 60 km od Bea, izmeu Wiener Neustadta i maarskog Soprona. Zadnjih nekoliko godina, Two Days A Week se proilirao kao odlian manji festival posveen punk i crossover žanrovima, no pridodavanjem treeg dana ove godine njegova atraktivnost e se samo poveati. Prvog dana festival e nositi Limp Bizkit. Na istoj pozornici nai e se još i legendarni bubnjar Ramonesa - Marky Ramone, kao i odlian projekt Joey Jordisona iz Slipknota, Murderdolls. Drugi dan bit e u znaku punk-rocka. Hedlajneri su ponovo okupljeni Blink 182, a podršku e im biti Simple Plan. Festival zatvaraju Placebo u subotu. Ulaznice su dostupne u sustavu Eventima po cijeni od 106,40 Eura za festivalsku, odnosno 176,40 eura za trodnevnu VIP ulaznicu. Dodatne informacije, kao i potpuni line-up, potražite na www.wiesen.at.

TJEDNI KALORIFER

TOP 20 01. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG 02. TO MITREBA - SMILE PROVOKATOR

01. ALKOHOL

KLAPA GODIMENTI

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

04. JUBAVI MALA - OLIVER

02.VRATI MI SE TI

05. OVE GODINE - EDO MAAJKA

TOP LISTA DOMAIH ZDRAVKO ŠKENDER

06. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI

03.IMAM MALO ŽELJA

07. ONA ZA RIBARA NEE

ZLATKO PEJAKOVI

POSTOLAR TRIPPER

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. LUNA - ELEMENTAL

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

05.ZABRANJENO VOE

10. KAKO U JOJ RE DA VARIN

IVAN MEZGA

Klapa sv. orijan Ft. edo Marni

FORMULA 13 YOLANDA BE COOL feat. D-CUP 02. EVERYTHING TO LOSE - DIDO 03. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

Javnost je, tvrde neimenovani izvori iz produkcije showa “Britain’s Got Talent”, imala prilike uti jedino digitalno poboljšanu verziju njene pjevake audicije koja ju je u ekspresnom roku planetarno proslavila. Mnogi su ovo ve prozvali reality prijevarom stoljea. U službenom priopenju produkcije showa “Britain’s Got Talent” navodi se kako su predsjednik žirija Simon Cowell te njegovi kolege Piers Morgan i Amanda Holden na audicijama slušali autentine izvedbe kandidata. Odbili su komentirati navode da je u postprodukciji showa glas Susan Boyle na snimci audicije

ENRIQUE IGLESIAS feat. PITBULL 05. SUMMER DAY - SHERYL CROW 06. AIRPLANES

Nakon svae sa srpskim producentom i nedolaska na Brijune zbog prevelike medijske pažnje, Angelina se u realizaciji svoga redateljskog prvijenca susree s još jednom preprekom. Naime, poznati srpski redatelj Emir Kusturica razmišlja o podizanju tužbe protiv Angeline Jolie jer njen scenarij previše nalikuje na priu iz njegova ilma “Život je udo”. Naime, kada je Rade Šerbedžija otkrio da se radnja vrti oko nesretne ljubavi Srbina i muslimanke, koja je istovremeno njegova zatoenica u ratu, redatelja je to podsjetilo na njegovo ostvarenje te je odluio doi do scenarija i, ukoliko ustanovi da

je prekopiran, pravdu e potražiti na sudu. Kako snimanje Angelininog ilma još nije poelo, Kusturica ima dovoljno vremena za reakciju pa je mogue da do realizacije scenarija holivudske dive ni ne doe. Film “Život je udo” premijerno je prikazan 2006. godine, a glavna uloga povjerena je Slavku Štimcu u ulozi Luke kojeg napušta supruga kada pone rat u Bosni. Tada mu srpska vojska dodjeljuje na uvanje muslimanskog taoca, djevojku Sabahu, u koju se zaljubljuje. Problem nastaje kada ona treba biti razmijenjena za zarobljenika - njegovog sina Miloša.

ALEJANDRO

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

TOP LISTA DOMAIH RUN AWAY

08. DYNAMITE - TAIO CRUZ

03. ADAM LAMBERT

09. SUBURBS - ARCADE FIRE

WHATAYA WANT FROM ME

10. LOVE THE WAY YOU LI

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS

EMINEM feat. RIHANNA

BREAK YOUR HART 05. DELPHYC HALCYON

03. E.T. - Zbogom mala 05. Parni valjak Stvarno nestvarno 06. Bojan Jambroši Sasvim sam 07. GIBONNI - Zamoli me 08. Severina - Nevira 09. ET & Baruni - Sve il ništa10. J. Stavros & M. Grdovi - Alkohol

Russel

TOP LISTA STRANIH 01. LADY GAGA 02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

Tvoje je samo to što daš

Kusturica e tužiti Angelinu?

10.BAGREM BIJELI - JOLE

07. EARLY IN THE MORNING

02. Hari MataLISTA Hari Ft. Eldin Huseinbegovi TOP DOMAIH

Sarah

DANIJELA MARTINOVI 09.KOPIJA - LANA JUREVI

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

TOP LISTA

digitalno proišen i poboljšan, ime je publika na neki nain prevarena. S druge strane, neimenovani izvori iz produkcije tabloidima su otkrili kako su zbog injenice da je javnost ve postala prezasiena reality showovima prisiljeni gurati do kraja ljude s intrigantnim životnim priama, kao što je ona Susan Boyle, koju su od prve audicije javnosti predstavili kao “samozatajnu seljanku s nevjerojatnim glasom operne dive”. ITV je navodno samo na Susan Boyle, od koje su uspjeli napraviti meunarodnu zvijezdu, zaradio pola milijuna amerikih dolara.

08.ORIGINAL

04. I LIKE IT

04. Vlado Kalember - Ostani tu

Britanski tabloidi objavili su skandaloznu vijest o tome da Susan Boyle ipak nije pjevako udo kakvim ju je cijeli svijet smatrao.

06.ŽENE - JASMIN STAVROS 07.DA SE NA EMO NA POLA PUTA NEDA UKRADEN

01. WE NO SPEAK AMERICANO

01. Oliver Dragojevi - Jubav mala

Susan Boyle uope ne zna pjevati?

TOP LISTA DOMAIH

03. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN


31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 43

Prodajna odajna mjesta: odajna mje m jestaa: • A  ARAPKO AR A RA R AP A PK P KO K O - Ne Neum N Neumanova eeu um u m 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Meimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)


44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

31. kolovoza 2010.

Zaponite školu z METSSom bilježnice A4

ve od

1,99kn

Novo radno vrijeme prodavaonice br. 40/1 M. Središće Frankopanska 1 od ponedjeljka - nedjelje od 7 do 22




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

CROATIA SPEEDWAY GRAND PRIX održan je na Mileniumu D. Kraljevec

Amerikancu Hancocku naslov pobjednika, Crump ulovio prikljuak s vodeim Poljacima - Dvojac sa vrha poretka u borbi za naslov svjetskog prvaka, poljski vozai Gollob i Hampel imali su promjenjivi nastup koji nije bio na nivou do sada odraenih utrka - Bila je to najuzbudljivija i naj- ostalo do kraja. Aktualni svjetski bolje organizirana speedway utrka prvak Jason Crump morao se zadou mojoj karijeri rekao je trostruki voljiti treim mjestom, dok je Linprvak svijeta Jason Crump na- dgren završio etvrti. S bodovima kon završenog Croatia Speedway osvojenima u Hrvatskoj Crump se Grand Prixa i time rekao sve kakav u vrhu pridružio Poljacima Gollobu je odlian posao odradio SK Unia D. i Hampelu koji su usprkos ne baš Kraljevec na elu s predsjednikom kvalitetnog izdanja ostali vodei Zvonkom Pavlicem na stadionu dvojac. - Svi govore o Poljacima, ali Mileniumu. Iako je nakon utrke ja se ne predajem. Neu se predati Najbolja trojka na pobjednikom postolju Crump bio u žiži pozornih pratite- dok ne bude zaista gotovo, rekao lja dogaanja u GP-u, jer se vratio je na kraju zadovoljni Crump. Fi- bili su vršnjak i nekada konkurent desetak tv-kanala širom svijeta, a u borbu za obranu titule svjetskog nalnu vožnju uglavnom izborila je u juniorskim danima Jurice Pavli- još petnaestak ih je kasnije emitiprvaka, ipak su prvom planu utrke najraspoloženija etvorka dana: ca - Australac Holder koji je vrlo ralo odgoenu snimku (procjena koja je zbog vremenskih neprilika Harris (VB), Hancock (SAD), Lin- blizu toga da izbori SGP izravno i gledanosti je oko 30 milijuna ljudi). prebaena sa subote naveer na dgren (ŠVE) i Crump (AUS). Harris i sljedee godine, te naturalizirani Bila je to inae osma utrka sezone nedjelju tono u podne bili neki Hanckok odvozili su nakon odlino Norvežanin koji vozi pod poljskom u Speedway Grand Prix koja je vožena na Mileniumu D. Kraljevec drugi “igrai”. Nisu to bili Poljaci odraenog prvog dijela utrka i sjaj- zastavom - Holta. (domaini u ovoj sezoni ve su Gollob i Hampel koji nisu bili na ne polufinale vožnje. Promjenjivo Pred oko 4.500 gledatelja bili: Leszno, Goteborg, Prag, Coperazini dosadašnjih rezultata, ve izdanje na nedjeljnoj utrci vodei nhagen, Torun, Cardi, Mallila, a na Mileniumu i 30 milijuna spidvejaši iz drugog plana kad je tandem u ukupnom poretku Pojoš slijede u Vojensu, Terenzanu i u pitanju ovogodišnja utrka za na- ljaci: Gollob i Hampel koji su nakon ljudi širom svijeta Bydgoszczu). slov pobjednika. Utrka je protekla u lošeg starta u drugom dijelu utrka Utrka je inae zapoela nešto U prvoj seriji, odlino je startao znaku iskusnog Amerikanca 40. go- bili puno bolji, nisu u polufinalu iza podneva pred oko 4.500 gletrei u poretku i aktualni svjetski dišnjeg Grega Hancocka i borbenog pretvorili plasmanom u finale. Medatelja, nakon što su se predstaprvak Jason Crump, kojem je ovo u osam vozaEngleza “Bombevili svi najbolji svjetski vozai na možda i posljednja prilika da se a koji su ušli ra” kako ga zovu motorima lanova Ren Ban kluba Ukupni poredak: 1. Gollob 117, prikljui vodeem poljskom dvoju polufinale prijatelji - Chrisa Prelog, a Žiga otpjevao “Lijepu 2. Hampel 110, 3. Crump 107, 4. cu Gollob i Humpel. U prvoj seriji nakon 20 odHarrisa. Bio je to našu”. Izravan prijenos išao je na Holta 82, 5. Bjerre 79, 6. Hancock voženih vožnji najraspoloženiji 75, 7. Holder 73, 8. Harris 72, 9. dvojac dana, koji Lindgren 65, 10. Andersen 64, je zasluženo odlu11. Jonsson 63 itd. (prva osmoriio i u finalu o naca imaju izravan plasman u SGP slovu pobjednika. sljedee 2011. godine). Na kraju je amerikom himnom završila najvea moto utrka ikad organizirana u samostalnoj Hrvatskoj. Hanckok je u prvom zavoju slomio sve protivnike u finalu i odmah preuzeo vodstvo, Harris je bio iza njega i tako je U sve 23 vožnje gledatelji su mogli vidjeti žestoke borbe na stazi

KOMENTAR

Croatian SGP = excellent, uz mali upitnik ... Rije “excellent” (odlino, savršeno, najbolje ...) izreena u nekoliko navrata daleko je najbolji kompliment kad je u pitanju Croaan SGP, stadion, staza, sportska organizacija na kojem se održavao, a stigla je iz usta trostrukog i aktualnog svjetskog speedway prvaka Australca Jasona Crumpa na presici nakon utrke. Kad ovjek, koji je prošao “sito i rešeto” u speedwayu, a boravi prvi put samo dva - tri dana kod nas i kaže da mu je to bila najuzbudljivija utrka u životu, i osvojio je sve što je mogao osvoji, vozio na najveim stadionima svijeta koji se pretvaraju iz nogometnih i koncertnih arena u speedway borilišta i

mogu primi pedesetak i više sua ljudi, onda ne treba ništa drugo nego esta. Kome drugome nego “al i omegi” cijelog projekta Zvonku Pavlicu i njegovoj ekipi što su ovaj adrenalinski najuzbudljiviji motosport u Meimurju i Hrvatskoj doveli na najvišu moguu sportsku razinu te otvorili vrata najboljega svjetskog specijaliziranog speedway stadiona najboljim svjetskim spidvejašima. I dok su organizatori sijali od zadovoljstva što su primali takve komplimente, s druge strane kod njih je tinjalo nezadovoljstvo zbog toga što ostatak Hrvatske, a prvenstve-

no HTV, nije prepoznao vrijednost dogaaja, da mu posve puno više pozornos nego je to uinio (izravan prijenos). Zašto je to tako, organizatorima oito nije jasno. Meutim, kad si “unutra”, onda ponekad ne vidiš što se dogaa izvan cijele prie. Naime, dok su organizatori sportski i logiski posao odradili na savršenom nivou, kad je u pitanju promocija, markeng i turizam, zasigurno je potreban organiziraniji pristup, uz punu profesionalnost. I, naravno, financijska ulaganja (ne nužno organizatora, jer, primjerice, takav dogaaj mora svoje mjesto pronai u programu Hrvatske turiske za-

jednice) koja takoer moraju pra sportski i logiski dio cijele manifestacije, jer tada bi zasigurno i konani povratni rezulta na svim prije nabrojenim podrujima bili mnogo kvalitetniji. Da su pomaci po pitanju promocije potrebni, najbolje se vidi prvenstveno po broju gledatelja koji se okupio na utrci (oko 4.500, a “falilo” je još oko 3.000), dok su trke ovog nivoa diljem svijeta uglavnom rasprodane, a kapacite stadiona su ponekad i pet - šest puta vei. Tek nakon toga ili pak nadovezano isto dolazi (ne)zainteresiranost hrvatskih medija (speedway izvan Meimurja za ostatak naše

Konani poredak i osvojeni broj bodova Croatia SGP: 1. Hancock 22, 2. Harris 21, 3. Crump 17, 4. Lindgren 11, 5. Gollob 10, 6. Hampel 8, 7. Holder 6, 8. Holta 6, 9. Watt 6, 10. Wofinden 6, 11. Jonsson 6, 12. Pavlic 5, 13. Zetterstrom 5, 14. Bjerre 4, 15. Pedersen 4 i 16. Andersen 3. Crump je osvojio 3 boda, Gollob samo 1, a Hampel nijedan. Odlino su startali Šveani Lindgren i Andrersen. Hrvatski adut Jurica Pavlic ostao je bez ijednog boda. Nastavio se loš poetak vodeih u poretku Golloba i Hampela. U drugoj seriji nisu osvojili ni bod. Crump je i dalje sjajan ponovno je osvojio sva tri i približiva se vodeem dvojcu u ukupnom poretku. Lindgren je srušio rekord staze u prvoj vožnji koji sada iznosi 58.34. Osvojio je kao i Crump maksimalnih 6 bodova. Prva dva boda osvojio je i Jurica Pavlic.

Najuzbudljiviju utrku dana dobio Gollob, Pavlicu 5 bodova U treoj seriji vidjeli smo i najuzbudljiviju utrku dana. U dvoboju aktualnog prvaka Crumpa i vode-

zemlje uglavnom predstavlja istu egzoka od sporta). U sve to uklapa se i loš scenarij za gledatelje koji su stigli iz udaljenijih zemalja, ali istovremeno i te kako dobar primjer za organizatora što je initi ubudue. Naime, utrka je odgoena sa subote na nedjelju, a organizirane grupe uglavnom Poljaka i eha morale su se vra kui, nisu imale gdje prespava, jer to nije bilo predvieno “u jednodnevnom aranžmanu”. Gotovo suu gledatelja. Upravo na tome vidi se kakav je turiski potencijal ove utrke, ali ako se navijai dovedu kod nas barem na dva - tri dana. To je veliki turiski izazov za naš kraj. Svaki poetak je težak, svaka ast organizatorima na ogromnom uloženom trudu i novcu što je SGP sgao

eg u ukupnom poretku Golloba probudio se Poljak i nakon žestoke borbe u etiri kruga na kraju uspio dobiti Australca koji se pokušava približiti u ukupnom poretku. I drugi u ukupnom poretku za naslov svjetskog prvaka Poljak Hampel konano je pokazao zašto je tako visoko u poretku. I on je osvojio prva tri boda i istaknuo kandidaturu za ulazak u završne borbe ove utrke. Nakon tri serije odlino stoje Englez Harris koji je osvojio 7 bodova, kao i raspoloženi Amerikanac Hancock, a isto je uspjelo i Šveaninu Lindbecku. Jurica Pavlic je u ovoj seriji stigao do boda i sada ima ukupno 3. U posljednja dva bi trebao briljirati da ue meu najboljih 8 koji ulaze u polufinale, ali na kraju nije uspio. U etvrtoj i petoj seriji Gollob je s dva prva mjesta definitivno pokazao da se konano “probudio” i ušao je polufinale. Meutim, sjajne vožnje na Mileniumu prikazuje Englez Chris Harris zvani “Bomber”. U 5 vožnji ispustio je samo jedan bod. Odmah do njega je takoer raspoloženi Amerikanac Hanckok, a aktualni svjetski prvak Jason Crump je takoer u samom vrhu. Gollob je “vrui” nakon loše starta i zasigurno e u završnici kandidirati za pobjedu na Mileniumu, a njegov najvei protivnik u borbi za naslov prvaka Hampel takoer je u polufinalu. Hrvatski predstavnik Jurica Pavlic s 5 osvojenih bodova oprostio se od publike nakon prvog dijela utrka i odvoženih 20 vožnji. Uglavnom bilo je to lijepo i uzbudljivo speedway poslijepodne, gledatelji su mogli vidjeti vrhunske borbe najveih majstora speedwaya i veseli injenica što e svi oni doi na isto mjesto i dogodine. (Dejan Zrna, oto: Vjeran Ž. R.)

u Hrvatskoj i upravo zbog toga bila bi prava šteta da ovaj veliki dogaaj u budunos nema medijski tretman koji zaslužuje. p.s. U budunos ne bi smjelo bi gafova poput onog koji se dogodio kolegi danskom novinaru, koji je uredno imao potvrenu rezervaciju hotela u D. Vidovcu, da bi mu na recepciji rekli kad je sgao “da im je žao, ali da su puni i ne mogu ga smjes”. ovjek je bio frustriran i priu priao o tome na sve strane, dodajui da mu se takva hotelska neprofesionalnost (proputovao ovjek cijelu Europu i svijet) dogodila prvi put u životu. Turizam polako ali sigurno postaje važan u Meimurju i bilo bi i te kako poželjno da se ovakvi sluajevi više ne dogaaju ili ponavljaju! (Dejan Zrna)




31. kolovoza 2010

REKLI SU...

Crump: estitam obitelji Pavlic - Bilo je odlino i estitam obitelji Pavlic na stadionu, fantastinom dogaaju i veselimo se susretu sljedee godine, rijei su Jasona Crumpa nakon što je prvi dobio rije i bio u epicentru na službenoj pressici nakon utrke. Crump je bio takoer posebno zadovoljan što se bodovima s ove utrke približio poljskom dvojcu u vrhu poretka... - Ma nije valjda da je SP gotovo, nema šanse. Svi priaju da naslov prvaka odlazi u Poljsku. Ali ne slažem se s time. Do kraja su još tri utrke i tako dugo dok budem u igri za obranu naslova svjetskog prvaka poruio je sjajan Australac koji je napravio vjerojatno i najbolji potez svih utrka kad je u prvom zavoju prošao izmeu tri vozaa u treoj seriji u kojoj se ogledao upravo s vodeim Gollobom koji mu se na kraju uspio revanširati i na

Pavlic dobio startnu poziciju br. 11 U petak su na poprište 8. GP utrke sezone u speedwayu koja se vozi u subotu s poetkom u 19 sati stigli svi najbolji svjetskih spidvejaši. Prije službenog treninga koji je odraen u poslijepodnevnim satima, izvuena je startna lista subotnje utrke. Vodei u poretku Tomasz Gollob koji je na utrci nosio br. 2 dobio je na startnoj listi 3. poziciju, dok njegov najvei protivnik i sunarodnjak Jaroslaw Hampel koji nosi br. 13 imao je startnu poziciju br. 6. Hrvatski adut Jurica Pavlic koji je imao br. 16 izvukao je star-

tnu poziciju br. 11. U njegovom taboru s tim brojem baš i nisu bili zadovoljni. U društvu simpatinih hostesa i izravni prijenos Euronewsa ždrijeb je izvukao zamjenik župana Meimurske županije Matija Posavec. Startna lista bila je ovakva: 1. Lindgren (9), 2. Andersen (10), 3. Gollob (2), 4. Wofineden (15), 5. Holta (7), 6. Hampel (13), 7. Hanckok (4), 8. Pedersen (6), 9. Zetterstroem (11), 10. Harris (14), 11. Pavlic (16), 12. Jonsson (5), 13. Holder (12), 14. Crump (1), 15. Watt (20), 16. Bjerre (8).

Croatia SGP održan u nedjelju Naš reporter estita Englezu Chrisu Harrisu na izvrsno odraenoj utrci na Mileniumu kraju pobijediti u toj utrci. Iskusni Hancock, pobjednik utrke na kraju je dobio rije, izrazio zadovoljstvo što je pokazao i dokazao

da još uvijek može pobjeivati u GP-u. Sjajni Englez Harris pak je izrazio zadovoljstvo izvrsnom stazom i ustvrdio da je zahvalju-

jui ovoj utrci vrlo blizu izravnog plasmana za GP i sljedee godine, što mora potvrditi u sljedee tri utrke do kraja sezone. (dz)

Subotnja utrka Speedway Grand Prixa koja se trebala voziti na stadionu Milenium u D. Kraljevcu odgoena je iz sigurnosnih razloga sa subote u 19 na nedjelju tono u podne u 12 h. Odluku o odgodi donijeta je iz sigurnosnih razloga, budui da je kiša koja je padala cijeli dan natopila stazu, a prognoza za subotnju veer nije bila povoljna. U nedjelju se ipak

oekuje razvedravanje i povoljni vremenski uvjeti tako da utrka ne bi trebala doi u pitanje. Inae, na tribinama Mileniuma nešto prije 19 sati okupio se ve veliki broj gledatelja, ali svi oni morali su priekati nedjelju. Na žalost mnogo njih koji su došli iz udaljenijih zemalja na jednodnevni izlet vratili su se kui bez da su vidjeli utrku.




31. kolovoza 2010. POTPIS UGOVORA izmeu ŠN Meimurje-akovec i NK Meimurje i NK akovec

PRETKOLO HRVATSKOG NOGOMETNOG KUPA

Škola: Konano sreeni odnosi Potpisan je ugovor izmeu Škole nogometa Meimurje-akovec i klubova Meimurje i akovec. Time je konano definirana suradnja tih triju ustanova, ime bi se, barem na godinu dana trajanja ugovora, trebali udariti temelji “elitne nogometne škole”, kako je rekao predsjednik Dean Pani. Bilo je ‘gužve u 16-ercu’ pred potpisivanje ugovora, to ne treba tajiti, no uz pokoju kozmetiku promjenu i prijateljsko uvjeravanje, sve su tri strane potpisale taj povijesni dokument. Najviše je odahnuo Pani, koji je rekao: “Želja nam je stvoriti respektabilnu ustanovu, elitnu školu nogometa u kojoj e se stvarati vrhunski i obrazovani igrai. Ne želimo da nam djeca više odlaze u Varaždin

jer ovdje nemaju dovoljno dobar i kvalitetan rad.”

Pravi posao tek predstoji Pred Paniem i njegovom Upravom je tek sad veliki posao, treba zatvoriti financijsku konstrukciju za devet natjecateljskih ekipa, od toga dvije u 1. HNL, te ukupno 189 djece. Pani bi takoer volio da se s igraima, onima najboljima, sklope stipendijski ugovori, no o tome e u Školi razmišljati tek 2011. godine, kad se utvrdi koliko e novca biti na raspolaganju. Prema sporazumu dva kluba i Škole, potonja je odgovorna za plaanje trenera, prijevoza i organizaciju utakmica i treninga, a na klubovima je tek registracija

igraa i nabavka opreme. Što se tie prelazaka igraa u klubove u zemlji i inozemstvu, za one do 18. godine Škola dobiva 50 posto naknade, Meimurje 30 posto, a akovec 20 posto. Za one koji otiu iz našeg kraja po navršenoj 18. godini, svaka strana dobiva po treinu kolaa. Izmeu akovca i Meimurja igrai e prelaziti bez naknade, dogovoreno je. Dušan Mikolaj, odnedavno predsjednik NK akovca, a ranije direktor i jedan od idejnih zaetnika Škole, ve je najavio da e njegova strana tražiti neke izmjene potpisanog ugovora, no nije pojasnio koje. Rekao je: “NK akovec bit e produžena ruka Školi nogometa, drago mi je što je tako.”

PRVA HNL juniori i kadeti

Juniori: Hajduk – Meimurje 4:0

Dva poraza u Splitu Iako su obje selekcije NK Meimurja, inae pod brigom Škole nogometa Meimurje – akovec, poražene u Splitu, treneri ne mogu biti nezadovoljni svojim momcima. Napredak je vidljiv u njihovom radu, a tek se moraju priuiti na prvoligaško nadmetanje. Hajduk je, osim fizike nadmoi, na svojoj strani imao i teren s umjetnom travom, na kojeg naši nogometaši nisu navikli. “Nama je trebalo 50 minuta da se oslobodimo na umjetnoj travi, da shvatimo kako se kree lopta i da prilagodimo igru. Ne mogu biti nezadovoljan, pristup i borbenost

bile su tu, igra takoer nije bila loša, pa vjerujem da emo se kroz par utakmica ve ravnopravnije nositi s protivnicima”, kazao nam je trener juniora Marko Obadi, naglasivši da je igra njegovih pulena bila bolja nego u prvoj utakmici protiv Cibalije. Kadeti su dodatno pod optereenjem, jer su se skupili tek pred prvoligašku sezonu i poeli ozbiljnije raditi, pa e njima takoer trebati vremena da se poslože i uigraju. Razloga za zabrinutost u stvari nema, jer iako su rezultati sa sportske strane važni, bitnije je to što najbolji meimurski mladi

Miljenko Doveer, kao sportski direktor NK Meimurja, posebno je zainteresiran za sporazum, jer je zbog novih odredbi pravilnika 2. HNL klubovima obavezno imati najmanje trojicu igraa do 21 godine u prvih 45 minuta susreta. Njemu je dakako stalo da to budu najbolji pojedinci koje Škola može preporuiti. No, takoer je istaknuo: “Smatram da akovec i Meimurje treba spojiti i tako se riješiti duhova prošlosti s jedne i s druge strane. Sponzorima bi to takoer bilo lakše pratiti.” Ta je tema meutim ostavljena za neku drugu priliku, možda kraj sezone koja je zapoela za oba spomenuta kluba. (Ivana Strahija)

igrai stjeu izuzetno važno iskustvo u kvalitetnoj ligi. Jedan od uspjelih meimurskih pojedinaca nosio je na utakmici juniora ‘krivi dres’, onaj Hajduka. Dino Bukal je naime prešao u redove splitskog prvoligaša, i kako ujemo, dobro se nosi sa zahtjevnom sredinom: “To je sigurno kvalitetan igra, ali i osoba, kad se uspio izboriti za prvu postavu. Na žalost, ozljeda ga je malo zaustavila na putu, no vidim da se vraa u momad i vjerujem da je pred njim lijepa budunost”, kazao je Obadi o mladom Meimurcu. (Ivana Strahija)

Split, Poljud, gledatelja 200. Suci: Kreak (Šibenik), Nejašmi (Split), Perica (Šibenik). Strijelci: 1:0 Vukevi 10., 2:0 Tomii 16., 3:0 Bariši 45., 4:0 Župan 60. Žu kartoni: Tomii (Hajduk), Bobianec (Meimurje). Hajduk: ubi, Bariši, Baši, erina (od 83. Arapovi), Mi, Caktaš (od 63. Perii), Župan (od 61. Bukal), Tomii, Jelavi, Vukovi, Vukevi. Meimurje: Tizaj, Petak, Barat, Hergo (od 50. Šegovi), Šoštari (od 46. Vinko), Vadlja, Žerjav (od 46. Antonovi), Jakši (od 57. Valen), Koren, Baksa (od 61. Mihalic), Bobianec.

Kadeti: Hajduk – Meimurje 6:0 Split, Poljud, gledatelja 100. Suci: Nejašmi (Split), Kreak (Šibenik), Perica (Šibenik). Strijelci: 1:0 Džoni 20., 2:0 Džoni 22., 3:0 Mili A. 51., 4:0 Pašali 61., 5:0 Hajder 77., 6:0 Kušeta 80. Hajduk: Tomi, Caktaš (od 41. Deanovi), ukelj (od 61. Lui), Bartulovi (od 50. Milievi), Elez, Mili A., Mujan (od 50. Mili Z.), Kušeta, Džoni, Pašali (od 61. Milkovi), Hajder. Meimurje: Kocijan, Polak (od 41. Kosalec), Radmani (od 41. Dodlek), Mesari, Skoliber (od 60. Habuš), Tomašek, Kolari, Pintari (od 51. Rožman), Vabec, Turk (od 18. Kuhta), Lackovi.

PRO SIGMA TERME PTUJ OPEN ITF 18

OP PUNECA DO 14 GODINA

Šuica do polufinala

Pobjednici Povoljnjak i Brzuhalski

Marin Šuica, iako još petnaestogodišnjak, ponovno niže dobre rezultate na juniorskim turnirima do 18 godina. U Ptuju je po prvi puta održan meunarodni turnir iz kalendara ITF-a koji se boduje za svjetsku juniorsku rang listu. Marin je pobjedama protiv eha Jakuba Eisnera 61 62, Elmara Ejupovia (BiH) 62

62 i Yannisa Baltogiannisa iz Belgije 62 63 stigao do polufinala gdje je poražen od desetog nositelja, Austrijanca Dominica Weidingera u tri seta 57 64 46. Škvorc Karlo u prvom kolu glavnog turnira pobijedio je Austrijanca Haeuslera 64 57 60, a u drugom kolu zaustavio ga je Simunek iz eške rezultatom 36 26.

Brzuhalski meu osam plasirala se u etvrtfinale turnira gdje je poražena od Saše Klaneek iz Slovenije 57 36. Ena Babi u drugom kolu, u dugom i iscrpljujuem susretu pobijedila je Talijanku Cillo 75 46 63, da bi u treem kolu bila poražena od Nike Kozar iz Slovenije u tri seta 63 26 06.

Polivalentni Grgi u ovoj sezoni trebao bi biti jedna od glavnih uzdanica Meimurja Od dva meimurska predstavnika u pretkolu Hrvatskog nogometnog kupa prošle srijede igralo je samo Meimurje. I bilo je uspješno. Svladali su hrvatskog treeligaša Hrvace u akovcu 2:0. Nakon loše odigranog prvih 45 minuta slomili su otpor gostiju u nastavku. Najprije je nakon izvrsnog ubaaja Levaia poentirao Jambruši, a onda je prolazi u 1/32 finala potvrdio Garba. Bila je to utakmica koja je mnogo znaila za igrae i struni stožer NK Meimurja, što se najbolje vidjelo po tome kakvi su bili “strastveni zagrljaji” trenera Simunia i cijele momadi nakon prvog postignutog zgoditka i vodstva. Utakmica NK Slobode Slakovec koja je trebala odigrati susret s MV Croatijom u posljednji

trenutak odgoena je za tjedan dana na 1. rujna. Utakmica se igra u Vinkovcima budui da MV Croatija nema licencu za stadion, ve je domain u ovoj sezoni na stadionu Cibalije, jer oito ne može koristiti stadion NK Marsonia u Slavonskom Brodu. Kako je teren vinkovake Cibalije u srijedu zauzet, iako nije u pitanju službena utakmica (!?) kup utakmicu je Povjerenik za kup natjecanje odgodio na tjedan dana. Postojala je ak varijanta da se utakmica odigra u Slakovcu, ali takvu soluciju Povjerenik nije dopustio (!?). Sve je to stvorilo velike organizacijske probleme NK Sloboda Slakovec, ali tako je to u hrvatskom nogometu, “mali” se gotovo uvijek ništa ne pitaju. (dz)

KARATE

Meimurska trojka odina u reprezentativnom kimonu

RADENCI TE 12

Na meunarodnom turniru iz kalendara Tennis Europe za djeake i djevojice do 12 godina održanom u Radencima nastupile su igraice Puneca Lorena Brzuhalski i Ena Babi. Pobjedama protiv Slovenskih igraica Prosenjak 61 60 i Kresal 75 61 Lorena Brzuhalski

Meimurje svladalo Hrvace, Sloboda Slakovec igra ove srijede

Na domaem terenu dvije igraice Puneca: Novkovi i Brzuhalski zaigrale su u finalu Teniski klub Franjo Punec uz ve tradicionalne turnire organizirao je još jedan turnir iz kalendra Hrvatskog teniskog saveza. OP Puneca za djeake i djevojice do 14 godina održan je po Round Robin sustavu (po grupama) sa ciljem da se prvenstveno domaim igraima i igraima iz regije omogui odigravanje što više susreta i sakupljanje novih bodova za nacionalnu rang listu. Meu djeacima prvo mjesto osvojio je Marko Povoljnjak iz TK Petrinjica (Petrinja) pobjedivši u finalnom susretu Matka Vargu iz TK Daruvar 63 63. Domai igrai Borna Novak i Sebastijan Brica ostvarili su plasmane u polufinale turnira gdje su zaustavljeni, Novak od Varge

62 16 26, a Brica od Povoljnjaka 06 26. Prvo mjesto meu djevojica osvojila je mlada akovanka Lorena Brzuhalski, igraica Puneca, koja je do finala pobijedila eškovi (TK Brcko) 61 60 i Makovi (TK D.Miholjac) 60 60, a u finalnom susretu klupsku suigraicu Lanu Novkovi 76 62. Novkovi je do finala bila bolja od Šimuni (TK Varteks) i Špori (TK Podsused) 61 63. Pehari za prvo mjesto u konkurenciji parova za djeake pripali su domainima Sebastijanu Brici i Borni Novaku koji su u finalnom susretu pobijedili Marka Povoljnjaka (TK Petrinjica) i Ivana epina (TK Varteks) 26 76 10/6.

Talijanski Gradio bio je domain jednog od najjaih meunarodnih karate turnira po kvaliteti i brojnosti zemalja i natjecatelja. Naime na istom je nastupilo 12 reprezentativnih selekcija i klupskih timova, te preko 1100 natjecatelja. Meimurske karatistice potvrivale su svoj nastup u reprezentaciji, pa su bile dio hrvatskog reprezentativnog tima. KK Meimurje imao je svoje dvije predstavnice. U seniorskom uzrastu Damiru Bujan u lakoj kategoriji i AdisuGergi u teškoj kategoriji. Damira Bujan je pobijedivši tri predstavnice Italije došla do finala. U finalu je takoer bila odlina i tijesno izgubila me rezultatom od 2:1. Osvojila je srebrnu medalja I vrlo blizu je

odlaska na EP u veljai sljedee godine. Adisa Gergi je zablistala i zrelo krenula takoer po bodove za eventualni odlazak na SP u ekipnom nastupu koje e se održati u Beogradu u studenom mjesecu ove godine. Osvojivši srebro u teškoj kategoriji dokazala je da može do samog vrha. Adisa Gergi je inae bronana s nedugo održanog prvenstva Hrvatske, tako da je sve bliže nastupu u reprezentaciji na velikom natjecanju. Nastupila je lanica KK Nedeliše Maša Martinovi. Ona je osvojila broncu u poluteškoj (-68 kg) kategoriji. Reprezentativni dvojac KK Meimurje okitio se srebrnim medaljama u Italiji

MEIMURJE OPEN

U subotu u dvorani Graditeljske škole U subotu 4. rujna. 2010.g. u dvorani Graditeljske škole u akovcu (s poetkom u 9 ,30 h) održati e se tradicionalni (14. po redu) karate turnir „Meimurje open“ u organizaciji KK Globusiz akovca. Na turnir se redovito odazivaju mnogi klubovi i reprezentacije (400

do 500 natjecatelja - od mlaih kategorija do seniora) kako iz Hrvatske tako i iz susjednih zemalja u našem okruženju. Svoj dolazak najavile su reprezentacije Maarske i Slovenije. Najzanimmljivije borbe oekuju se u subotu iza 13 sati.




31. kolovoza 2010.

II. HNL - 2. KOLO

III. HNL-ISTOK - 2. kolo

Vuka se vratio i Udarac Baarija za poravnanje jedino za pamenje propisno ispromaťivao MLADOST (P) – GRANIAR 1:1

MEIMURJE – VINOGRADAR 2:2 AKOVEC. SRC Mladost. Sudac: Rajkovi (Sl. Brod). Pomonici: Pataki i Loparac. etvr sudac: Florijani. Delegat: Grba. Strijelci: 0:1 PohiŞek (61), 1:1 Jambruťi (63), 1:2 Seferovi (82), 2:2 Garba (83). ME IMURJE: Jurin, Koť (od 75. Tiago), Vitas, Andre Silva, Celiťak, Cicero Lima, Kovai (od 46. Kova), Levai (od 46. Grgi), Garba, Vuka, Jambruťi. Trener: Vjeran Simuni. VINOGRADAR: Krizmani, Spasi (od 59. Spkovi), PohiŞek, Pali, PovrŞeni, Tominac (od 61. Seferovi), Duki, Gomerac (od 61. Oluremi), Jalťovec, Boban, Backovi. Trener: Stjepan Gomerac. Žu kartoni: Tominac, PohiŞek, Levai, Jambruťi, PovrŞeni, Spkovi. Igra utakmice: Mario Garba.

Meimurci su nakon drugog kola 2. HNL na kontu sa svega jednim bodom, a takvim startom nitko ne moĹže biti zadovoljan. Posebno je iznenadila plejada promaĹĄaja Marijana Vuke, koji je na kraju ipak odluio ostati u NK Meimurju, ali oito joĹĄ nije u punoj golgeterskoj formi. Prvu pravi priliku utakmice, u 14. minuti, imao je Lima, no njegov udarac odlazi pored gola. Vuka svoj prvi promaĹĄaj upisuje u 20. minuti nakon dodavanja Garbe, a u 24. je minuti sve iznimno neugodno iznenadio, propustivĹĄi poentirati iz najizglednije prilike. PohiĹžek je naime u gostujuem kaznenom prostoru sruĹĄio Garbu, ĹĄto sudac Rajkovi kaĹžnjava penalom. Na bijelu toku s loptom staje Vuka, i puca toliko lagano i slabo da vrataru Krizmaniu nije uope bilo teĹĄko obraniti svoj gol. Do kraja poluvremena vidjeli smo i propust suca Rajkovia, koji je trebao PohiĹžeku dati i drugi Ĺžuti karton, nakon ĹĄto je ovaj joĹĄ jednom s lea sruĹĄio Garbu, sada malo van 16 metara Vinogradara. Priliku je imao Lima, koji pogaa iz slobodnog udarca vratnicu, te CeliĹĄak na povratnu loptu Levaia. U drugom poluvremenu trener Meimurja na sreu uvodi Kovaa, iji je angaĹžman na travnjaku odmah doprinio boljoj igri domaih. Pred golom gostiju redaju se CeliĹĄak, JambruĹĄi i Garba, da bi gosti prvi doĹĄli do gola. Slobodni je udarac izveo PovrĹženi, a lopta pronalazi PohiĹžeka, koji je trebao biti iskljuen joĹĄ u 43. minuti, a ovaj lako matira meimur-

skog vratara Jurina za 0:1. No, osveta je ekspresna, Garba pronalazi JambruĹĄia, a on upuuje loptu na pravo mjesto za 1:1.

PromaĹĄaji pri kraju zamalo kaĹžnjeni U 66. minuti Vuka je uspio promaĹĄiti prazan gol, a 15-tak minuta kasnije stiĹže kazna. Boban vraa loptu za Stipkovia, on je dodaje do Seferovia, a on je iz blizine posprema u mreĹžu. I opet je Vinogradar u prednosti manje od minute, im je lopta krenula s centra Garba je znao ĹĄto e s njome, te je zavrĹĄila iza lea vratara Krizmania za 2:2. Do kraja susreta joĹĄ promaĹĄaja Vuke, centarĹĄut i umalo gol CeliĹĄaka, ali i jaki ĹĄut Bobana na domai gol, no iznad preke. PromaĹĄaje Vuke nam je komentirao trener Vjeran Simuni: “Da smo imali neke druge igrae na raspolaganju, da su mi svi zdravi, od Kovaa, Tiaga do Lime, ne bih ga morao forsirati u igri. Meutim, cijeli se struni stoĹžer sloĹžio da bi nam on svjeĹž mogao koristiti. Mislim da je njemu sad najteĹže, on se mora psiholoĹĄki dii. Pred nama je sedam dana da ga uigramo u ekipu i da idemo u Imotski po sva tri boda.â€? (Ivana Strahija) Ostali rezultati: Vukovar ‘91 –HAĹ K 2:0; Mosor – MV Croatia 1:0; Dugopolje – Gorica 2:0; C. Sesvete – Suhopolje 4:0; Junak – RudeĹĄ 2:0; Pomorac – Imotski 2:1; Luko – Solin 2:1.

TABLICA 1. Luko

2

2

0

0 6:1

6

2. Vinogradar

2

1

1

0 4:2

4

3. Junak

2

1

1

0 2:0

4

4. Gorica

2

1

0

1

4:2

2

5. C. Sesvete

2

1

0

1

4:2

3

6. Dugopolje

2

1

0

1

3:2

3

7. Solin

2

1

0

1

2:2

3

8. RudeĹĄ

2

1

0

1

2:2

3

9. Pomorac

2

1

0

1

2:3

3

10. Vukovar '91

2

1

0

1

2:4

3

11. Suhopolje

2

1

0

1

2:5

3

12. Mosor

2

1

0

1

1:4

3

13. Meimurje

2

0

1

1

2:3

1

14. MV Croaa

2

0

1

1

1:2

1

15. Imotski

2

0

1

1

1:2

1

16. HAĹ K

2

0

1

1

1:3

1

Parovi slijedeeg kola: Vinogradar – Luko; RudeĹĄ – Pomorac; Solin - Vukovar ‘91; MV-Croatia – Dugopolje; Gorica - Croatia-Sesvete; Imotski – Meimurje; Suhopolje – Junak; HaĹĄk – Mosor.

MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA “SJEVEROZAPAD�

Bratstvo krenulo najuvjerljivije U tradicionalnoj Ligi veterana Sjeverozapad u kojoj igraju gornjomeimurski klubovi krenulo je prvenstvo. Najuvjerljiviju pobjedu prvog kola zabiljeĹžilo je Bratstvo Jurovec koje je svladalo na gostovanju selniku Mladost ak sa 7:1.

ProĹĄlogodiĹĄnji prvak lige Venera PMP bila je uspjeĹĄna na gostovanju u D. Koncovaku 5:2. Istim rezultatom je Zebanec svladao Zasadbreg. Mura i Polet su remizirali 2:2, dok je Napredak svladao Dubravan 3:2.

PRELOG. Stadion Mlados. Sudac: Ivan Kopri (KriĹževci). Pomonici: JuriĹĄa i Polanec. Strijelci: 0:1 Galovi (4), 1:1 Baari (90). MLADOST (P): Viher, FarkaĹĄ, Baari, Radikovi, Novak, Magdaleni, Dodlek, Bukal (od 84. Vutek), RuĹžman (od 71. HreĹĄ), HabuĹĄ, MiĹĄi (od 46. Sabol). Trener: Zoran Kralji. GRANIAR: Ivki, Petrievi (od 83. Dominkovi), Milii (od 62. Ĺ umanovac), Peji, Petri, Pavii, Galovi, BreĹĄki, Pejakovi, Draganovi, Ĺ imi (od 57. Galovi). Trener: Hrvoje BuĹĄi. Crveni karton: FarkaĹĄ. Igra utakmice: Marko Baari.

NEDELIŠE – OTOK 0:3 DUNJKOVEC-PRETETINEC. Igraliťte Hraťica. Sudac: Branislav Karlica (Zrejnanin). Pomonici: Lui i Abdi. Strijelci: 0:1 Šer (10), 0:2 M. Komljenovi (75), 0:3 Puli (87). NEDELIŠE: Posavec, Stankovi, Belovi (od 68. Balent), ukes, Vibovec, Zavrtnik, Treska, D. Treska, Simon, Zanjko (od 90. Periťi), Jagec. Trener: Želimir Orehovec. OTOK: urkovi, Šer, M. Komljeovi, Kuzmi, Grigi, Šimunovi, avlovi (od 36. L. Komljeovi), Puli, Kuzmanovi, Palin, Prnjak (od 89. Blaťkovi). Trener: Milan Jankovi. Igra utakmice: Mario urkovi.

ProĹĄlu subotu oba meimurska predstavnika u III. HNL-istok nee baĹĄ pamtiti po dobrome. PreloĹžani su iĹĄupali bod na domaem terenu, dok je NedeliĹĄe koje radi u ovoj sezoni u profesionalnom

HODOŠAN – PODTUREN 4:0 (4:0)

MLADOST – DINAMO (P) 1:2 (0:0) IVANOVEC. Igraliťte Mlados. Sudac: Ivan Žganec (akovec). Strijelci: 1:0 Lajtman (53), 1:1 Zorec (70), 1:2 J. Šegovi (80). MLADOST: RuŞi, A. Viťnji (od 46. Kozjak), Klinec (od 46. Žvorc), D. Jambrovi (od 46. R. BoŞi), Jurinec, Lajtman, Toplek (od 25. R. Baťek), Varga, Fuko (od 60. Kralji), Toplek (od 60. Kralji), Kriťto. DINAMO: Jankovi, I. KriŞai, Mezga (od 46. Kolari), Furdi, Cirkveni, Zorec, Gregorini, J. Šegovi, Dodlek, Kova, Kolari.

JADRAN – KRALJEVAN 38 11:3 (7:2) ŠTEFANEC. Igraliťte Park Mlados. Sudac: Robert Novak. Strijelci: 1:0 M. Kodba (8), 2:0 Janec (16), 2:1 Perca (19), 2:2 Cerovec (22), 3:2 M. Kodba (30), 4:2 M. Kodba (32), 5:2 Janec (39), 6:2 M. Kodba (42), 7:2 Janec (45), 8:2 Janec (55), 9:2 M. Kodba (61), 9:3 D. Glad (74), 10:3 Pavlekovi (76), 11:3 M. Kodba (82). JADRAN: Reif, Korent, Juras, Mesari, Koiť, Kranjec, Pavlekovi, M. Kodba, Koiť, Janec, Suťec. KRALJEVAN 38: Strahija, Radmanovi, D. Glad, R. Balog, Iskra, Cerovec, Tisaj, Munar, Perca, Glavak, Vlah.

SLOGA – RADNIKI 1:1 (0:0) AKOVEC. Igraliťte Sloge. Sudac: Nini Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 M. Hajdarovi (66), 1:1 Pintari (69). SLOGA: Matjaťec, BlaŞeka, S. Levai, Hajdinjak, VraŞi, D. Levai, Vincek, Ma, T. BlaŞeka, Bubek, Pintari. RADNIKI: Paler, Vodopija, J. Novak, J. KriŞai, Vlahek, Bacinger, M. Hajdarovi, D. Novak, D. Baksa, Z. Baksa (od 46. Žilavec), Krznar.

NedeliĹĄe igralo, Otok zabijao NedeliĹĄani su u subotu pokazali tragino malo i sasvim su zasluĹženo izgubili utakmicu. Utakmicu su s dva kornera i jednim slobodnjakom, sve je izvodio Jagec, otvorili domai. Te poetne minute dale su sasvim krivu sliku o gostima, koji su pravo lice pokazali

prije isteka devete minute, kad je Ĺ er proĹĄao cijelu domau obranu, te iznenadio golmana Posavca, koji je trebao bolje reagirati. Nakon toga se nastavlja jalova inicijativa domaih. JoĹĄ je dvaput Jagec izvodio slobodne udarce, Simon prebacuje gostujua vrata, a Vibovec se pod kraj prvog dijela upuĹĄta u duel s Grigiem i uspijeva pucati, ali je siguran pred svom mreĹžom golman urkovi. I domai se vratar do isteka prvog poluvremena stigao iskupiti za slabu reakciju kod gola, te je obranio ĹĄut M. Komljenovia. Drugo poluvrijeme ĹĄansom otvaraju gosti, Pavlin je ugrozio domaa vrata, a potom slijedi serija slobodnih udaraca Jageca koje je dosudio sudac Karlica. Jednom loptu zaustavlja preka, jednom je Jaga ĹĄalje iznad gola, a jednom se ubaajem pokuĹĄao okoristiti D. Treska. No, bez obzira na terensku dominaciju domaih, gosti opet dolaze do pogotka, precizan je M. Komljenovi, a konanih 0:3 postavlja Puli. Nakon svega, trener NedeliĹĄa Ĺ˝elimir Orehovec je rekao: “Rukopis nam je bio dobar, zadaa loĹĄa. Imali smo igru ali ne i sree. Otok je imao

Ostali rezultati: Olimpija – Slavija 0:1; Slatina – Lipik 3:1; Croatia () – Koprivnica 1:3; NAŠK – akovo 1:0; KriŞevci – Slobodnica 2:1; Bjelovar – Podravina 2:1.

TABLICA 1. Otok

2

2

0

0 6:0

6

2. Bjelovar

2

2

0

0 5:2

6

3. Slavija

2

1

1

0 1:0

4

4. Podravina

2

1

0

1

5:2

3

5. Slobodnica

2

1

0

1

4:3

3

6. Mladost (C)

1

1

0

0 3:2

3

7. BeliĹĄe

1

1

0

0 1:0

3

8. Slana

2

1

0

1

4:4

3

9. Koprivnica

2

1

0

1

4:4

3

10. akovo

2

1

0

1

2:2

3

11. NAĹ K

2

1

0

1

1:1

3

12. NedeliĹĄe

2

1

0

1

3:4

3

13. KriĹževci

2

1

0

1

2:4

14. Graniar

2

0

2

0 1:1

2

15. Mladost (P)

2

0

1

1

2:4

1

0

2

1:3

3

16. Olimpija

2

0

17. Lipik

2

0 0 2 3:6

0

18. Croaa

2

0 0 2 1:7

0

0

Parovi slijedeeg kola: Podravina – Mladost (P); Koprivnica – Bjelovar; Otok – Croatia; Slobodnica – Nedeliťe; Lipik – KriŞevci; Beliťe – Slatina; akovo – Mladost (C); Slavija – NAŠK; Graniar – Olimpija.

etiri prilike i dao tri gola.â€? U iduem kolu NedeliĹĄe gostuje kod Slobodnice: “Vraa nam se, vjerujem, Golubi, jer nam baĹĄ nedostaje napada i trebalo bi biti boljeâ€? najavio je Orehovec. (Ivana Strahija)

IV. HNL-SJEVER - skupina A

Derbiji u Pribislavcu i Palovcu domainu, Trnava najuvjerljivija na startu Derbi prvog kola odigran je u Pribislavcu. Novi etvrtoligaĹĄ Polet pobjedom je protiv akovca startao u novoj ligi. Pribislavani su prvi gol postigli preko Palija, a akovec se muio s razigranim domainima sve do same zavrĹĄnice. Tek poĹĄto je Erdelja iskljuen, akovani kao da su dobili mjesta za igru, pa su poravnali preko OrĹĄia na 1:1, no Gajnik im je dokinuo nadu u bodove dvije minute pred kraj za konanih 2:1 “Slabo smo igrali i nismo bili kompletni. Nismo stigli registrirati petoricu igraa, a s godiĹĄnjeg odmora nam se nije vratio na vrijeme ni Vjekoslav Pintari, koji je vaĹžna karika ekipe. U iduem e kolu biti bolje, nadam se pobjedi protiv Sloge kod kue, predsjednik akovca DuĹĄan Mikolaj.

Debelec dvaput za nedostiĹžnu prednost Drugi meimurski zanimljivi ogled odigran je u Palovcu. Palovani su odlino krenuli u sezonu, a trener-igra Santino Debelec pokazao je svo svoje umijee, pr-

vo pogotkom s 11 metara, a zatim i iz igre. ak je i njegova zamjena, Benjamin Kati, odlino odradio posao, te je potvrdio pobjednika susreta pogodivĹĄi za 3:0. SlogaĹĄi su uspjeli stii tek do poasnog gola, i to s bijele toke, a viĹĄe sree e klub koji je tijekom stanke imao dosta promjena, traĹžiti u iduem kolu, kad igraju protiv akovca na stadionu Mladosti.

Sigurni Graniar Kotoripani su uvjerljivo svladali Srakare, a do 60. minute Graniar je ve imao 3:0, nakon golova Hertelendija i Vilima Kosa. Dvostruki je kotoripski strijelac meutim iskljuen u 69. minuti, kad je dobio i drugi Ĺžuti karton, pa se u ostatku susreta Graniar orijentira na obranu rezultata. Gosti iz Srainca uspjeli su tek minutu pred kraj utakmice smanjiti na 3:1. “Utakmica je bila prilino izjednaena, nije bilo velikih ĹĄansi, ali smo mi svoje poluprilike znali iskoristiti. Ostali smo bez Hertelendija zbog crvenog kartona, to e sigurno utjecati na naĹĄu

igru, no na sreu imamo 15-tak podjednakih igraa s kojima trener moŞe raspolagati�, rekao nam je Graniarov tajnik Željko Kos.

Trnava bez problema U Gorianu je postavljen najviĹĄi rezultat kola, a zahvaljujui 5:0 (Pintar, Blagus, Ribari i dva put JakĹĄi) Trnava e tjedan sigurno provesti na elu prvenstvene ljestvice. Pobjednik ni u jednom trenu nije bio upitan, a golove su domai redali kao na traci, ukovani im nisu predstavljali baĹĄ preveliku prepreku na putu do mreĹže. U iduem kolu Trnava putuje u Ivanec, gdje e moi testirati svoju golgetersku formu protiv ipak ozbiljnijih protivnika.

Slakovanima samo bod Sloboda iz Slakovca cijeli proĹĄli tjedan se navlailo oko kupa, da bi na kraju se za tu i za njih vrlo vaĹžnu utakmicu morali pripremati i dalje, jer igraju tek

Rezultati 1. kola: Polet – akovec 2:1; Novi Marof – Sloboda (S) 2:2; Nedeljanec – Ivanica 2:2; Trnava – ukovec 77 5:0; Sloboda (VŽ) – Plitvica 0:1; Graniar – Srainec 3:1; Dinamo – Sloga 3:1.

TABLICA 1. Trnava

1

1

0

0 5-0

3

2. Dinamo

1

1

0

0 3-1

3

3. Graniar

1

1

0

0 3-1

3

4. Polet

1

1

0

0 2-1

3

5. Plitvica

1

1

0

0 1-0

3

6. Ivanica

1

0

1

0 2-2

1

7. Nedeljanec

1

0

1

0 2-2

1

8. Novi Marof

1

0

1

0 2-2

1

9. Sloboda (S)

1

0

1

0 2-2

1

10. akovec

1

0

0

1

1-2

0

11. Sloboda (VĹ˝)

1

0

0

1

0-1

0

12. Sloga

1

0

0

1

1-3

0

13. Srainec

1

0

0

1

1-3

0

14. ukovec 77

1

0

0

1

0-5

0

15. Imotski

2

0

1

1

1:2

1

16. HAĹ K

2

0

1

1

1:3

1

Parovi slijedeeg kola: akovec – Sloga; Srainec – Dinamo; Plitvica – Graniar; ukovec 77 – Sloboda (VŽ); Ivanica – Trnava; Sloboda (S) – Nedeljanec; Polet – Novi Marof

ove srijede. Stoga su sluĹžbenu premijeru imali ipak u prvenstvu. I nije to tako bilo loĹĄe. Nije ni dobro, jer su odigrali samo 2:2 u Novom Marofu. Mogli su i do sva tri boda, ali ovaj put nije iĹĄlo. (Ivana Strahija)

VETERANI – ZAPAD – 2. KOLO

VETERANI – ISTOK – 2. KOLO HODOŠAN. Igraliťte Hodoťana. Sudac: Velimir Levai (Novakovec). Strijelci: 1:0 Vlahek (14), 2:0 Šavora (24), 3:0 Vlahek (31), 4:0 S. Srpak (37). HODOŠAN: F. Krznar, Domini, A. Srpak, Mihokovi, Bihar, Šavora, Doleni, Ciglari, Švec, S. Srpak, Sabol. PODTUREN: Z. Šol, Kerovec, Mikuli, Strahija, Biber, Strnad, Jambroťi, Koevar, Horvat, I. Hranilovi, V. Hranilovi,

reŞimu potpuno podbacilo. Barem rezultatski. Pomlaena Mladost u ovoj sezoni odigrala je dobru i borbenu utakmicu protiv Graniara. Nije bilo lako posebice jer su gosti poveli eurogolom. Stizati prednost uvijek je nezgodno, jer se oslobaa prostor za kontru i tako je i bilo. Županjci su imali 0:1, ali domai se nisu predali. Stiskali su, iako im sudac bať i nije dao da se razmaťu. Bio je zaista katastrofalan. Pravih prilika za poravnanje u prvom dijelu nije bilo, ali zato je u nastavku gol visio u zraku. Nikako da ue, sve do posljednjih trenutaka utakmice, kad je Baari postigao rijetko vien euro-gol. ZasluŞeno poravnanje i dobra atmosfera nakon utakmice u Prelogu.

MLADOST – BSK 2:2 (1:1)

STRAHONINEC – SLOBODA (S) 2:3 (0:1)

HAJDUK – POBJEDA (GH) 1:6 (0:5)

PRELOG. IgraliĹĄte Mlados. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 1:0 Radikovi (33), 1:1 Vinkovi (39), 2:1 MarcijuĹĄ (70), 2:2 Horvat (83). MLADOST: RuĹžman, T. KalĹĄan, Bauer (od 46. I. MarcijuĹĄ), Hozjak, Pata a, Slaviek, Ĺ venda (od 46. Purgar), Soka, Kos (od 55. Marnec), Radikovi, Posavec. BSK: Horvat, Trstenjak, Sean, Haek, Kovaec, Mesari (od 46. K. Novak), Puklavec, Mlinari (od 46. LaptoĹĄ), Mesari, Vinkovi.

STRAHONINEC. Igraliťte Bujan Stjepan-Spi. Sudac: Krisjan Genc (Pretenec). Strijelci: 0:1 Srnec (12), 0:2 Marciuť (77), 0:3 Srnec (84), 1:3 Zobec (85), 2:3 Aldi (90). STRAHONINEC: Trupkovi, HadŞi, Zobec, Žuni, Makovec, Srnec, Antonovi, Bali, Aldi, Topoljnjak, Kolar. SLOBODA: Vibovec, Horvat, Tomaťi, Kiri, Senar, Ivanuťa, Okreťa, Koruni, Hea, Gavez, Srnec.

BREZJE. Igraliťte Hajduka. Sudac: Radovan Posedi. Strijelci: 0:1 A. Debelec (5), 0:2 Mlinari (10), 0:3 A. Debelec (20), 0:4 A. Debelec (25), 0:5 A. Debelec (40), 1:5 Gregorini (68), 1:6 Trbovi (78). HAJDUK: Mezga, Vinkovi, Buhanec, Grabrovi, Šprajc, Jagec, Gregorini, Šafari, Žnidari, Marec, Slunjski. POBJEDA: Marciuť, Mikulan, Kova, Horvat, Ivani, Trbovi, Zamuda, Furdi, A. Debelec, Zobovi, Topolnjak.

SPARTAK – DINAMO (D) 3:1 (0:0) MALA SUBOTICA. Igraliťte Jagodiťe. Sudac: Dominik Mihoci (ukovec). Strijelci: 1:0 Lonari (64), 1:1 Janec (73), 2:1 Marec (76-11m), 3:1 Domjani (80). SPARTAK: Pintar, PoŞgaj, Juras, I. kriŞai, Horvat, Milijani, M. KriŞai (od 55. V. Domjani), Marec, Taradi, Lonari, Kovai. DINAMO: Hajdarovi, Tot, Husi, Mihalec, Vugrinec, Marodi, Janec, Jesenovi, Godina, Jambroťi, Ciceli.

BRATSTVO – SOKOL 2:2 (1:0) SAVSKA VES. Igraliťte Bratstva. Sudac: Marinko Hruťoci (Nedeliťe). Strijelci: 1:0 V. Balent (29-11m), 1:1 Tarandek (65), 1:2 Mikolaj (77), 2:2 V. Balent (89). BRATSTVO: K. Šol, J. BoŞi, Bujan, Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. BoŞi, Mesari, M. Šol, Tomaťi, V. Balent. SOKOL: Šari, Jambroťi, Zadravec, Glavina, Škvorc, I. novak, Leťko, Obradovi, Mavrek, Mikolaj, Tarandek.

POLET – VIDOVAN 3:5 (2:2)

OMLADINAC – SLOBODA (M) 2:2 (1:0)

PRIBISLAVEC. Igraliťte Petar Perťi. Sudac: Željko Hajdarovi (Belica). Strijelci: 1:0 Pal (16), 2:0 Baťek (35), 2:1 I. vidovi (37-11m), 2:2 Ž. Nes (40), 2:3 Ž. Nes (56), 3:3 Pal (57), 3:4 Lukťa (78), 3:5 D. Lukťa (88). POLET: Grkavec, D. Ivai, Prprovi, Sever, Pintar, Tomii, Radek, Baťek, Pal, Mihalkovi, Plekapa. VIDOVAN: Z. Piťpek, Meimurec, A. Vidovi, Hertelendi, Pongrac, Igrec, Stojkov, D. Lukťa, Fabi, I. vidovi, Ž. Nes.

NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Omladinca. Sudac: Dragun Novak (Lopanec). Strijelci: 1:0 B. Varga (42), 1:1 Dokleja (48), 1:2 Belec (75), 2:2 Turk (86). OMLADINAC: Jankovi, M. Levai, Fric, Jaklin, Bel, Turk, Vukovi, Varga, Jurinec, B. Varga, Kovaevi. SLOBODA: Kovaec, Vince, Kuek, Gorianec, Hozjan, G. Dokleja, Belec, M. Dokleja, Mesari, Ĺ ari, Plevnjak.

RUDAR – NEDELIŠE 3:2 (1:1) MURSKO SREDIŠE. Igraliťte Šoderka. Sudac: DraŞen Šajnovi. Strijelci: 1:0 D. Vabec (23), 1:1 I. Vizinger (40), 2:1 Bek (53), 2:2 D. Vizinger (68), 3:2 D. Vabec (78). RUDAR: Šafari, Varga, Mil. trstenjak, Mar. Trstenjak, Rob, Novak, Žerjav, Antolovi, D. Vabec, Filipan, Bek. NEDELIŠE: Borko, Tkalec, Žnidari, Pongrac, M. Vizinger, D. Vizinger, V. Branilovi, Baksa, Kovai, Fegeť, I. Vizinger.

ŠENKOVEC – AKOVEC 2:3 (1:1) ŠENKOVEC. Igraliťte Šenkovca. Sudac: Franjo Hergo. Strijelci: 0:1 Sanjkovi (2), 1:1 Saboli (19), 2:1 Saboli (46), 2:2 Štear (50), 2:3 Štear (70). ŠENKOVEC: Zadravec, Puťar, Polak, Kolar, Kosma, Novak, Saboli, Fras, Kolar, Ratajec, Pintari. AKOVEC: Bogdan, Gaal, Pongrac, Hamonajec, Duji, Srpak, KneŞevi, Damjan, Šenji, Sanjkovi, Štear.




31. kolovoza 2009.

2. kolo I. ŽNL SOKOL – CENTROMETAL 0:0 VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Renato Posavec (Strahoninec), Stjepan Fic (Lopanec). Delegat: Alojz Kopasi (akovec). SOKOL: B. Puh, T. Lisjak, Lebar (od 68. F. Novak), S. Puh, N. Drk (od 85. Vincek), Žganec, Kovai, Mikolaj, Šol, D. Novak, Munar. Trener: Marko Mikolaj. CENTROMETAL: Trupkovi, Fuko, Vince (od 85. B. Vince), Doveer, Senar (od 74. Vincek), Majsen, Bratkovi, Lastavec, Vibovec, Fegeš (od 61. Rodigue), Dumani. Trener: Boris orevi. Žu kartoni: Kovai, S. Puh (Sokol), Vince, Majsen, Rodigue (Centrometal).

MLADOST – ZASADBREG 3:2 (1:2) IVANOVEC. Igralište Mlados. Suci: Darko Filipi (Slakovec), Ivica Horvat (Vrašinec), Dragun Novak (Lopanec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 0:1 Koroši (15), 1:1 D. Levai (22), 1:2 Rodinger (27-11m), 2:2 N. Horvat (50), 3:2 Pavlekovi (80). MLADOST: Lacko, Lovreni (od 46. Herman), J. Jaluši, Fuko (od 78. Zlatarek), Murkovi, N. Horvat, Pavlekovi, M. Novak, Bari, D. Levai (od 73. Žvorc), N. Novak, Fegeš. Trener: Robert Taradi. ZASADBREG: Kolar, Kovai, Žganec, Mesari, Rodinger, Sabolec (od 26. Perho), Lepen, Kovai, Vrbanec, Koroši, F. Rodinger, M. Novak. Trener: Ivan David. Žu kartoni: M. Novak, Murkoviš, Zlatarek (Mladost), Kovai (Zasadbreg).

BSK – PLAVI 3:1 (2:1) BELICA. Igralište BSK-a. Suci: Branko Bacinger (Varaždin), Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Boris Jakovljev (G. Hrašan). Delegat: Željko Štefanac (akovec). Strijelci: 1:0 Gunc (28-11m), 1:1 Zadravec (30-11m), 1:2 D. Šol (34-11m), 3:1 Horvat (90). BSK: Strnad, Gunc (od 81. Horvat), Gelo, Sršan (od 46. Grabavac), Hec, Mihalec, Horvat, Hajdarovi, Palov, Mlinari, Beštek (od 70. Makar). Trener: Stjepan Mihalec. PLAVI: Vaš, S. Škvorc (od 70. Trupkovi), Zadravec, Šol, Trstenjak, J. Škvorc, D. Tuksar, Pintari, D. Vabec, Škvorc, Mesari (od 73. Nerer). Trener: Ivan Hamunajec. Žu kartoni: Paler (BSK), Šol (Plavi). Crveni kartoni: Herc (BSK), Šol (Plavi).

DINAMO – RUDAR 1:5 (1:1) DOMAŠINEC. Igralište Kokotov Vez. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Saša Fegeš (Nedeliše), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1:0 S. Krznar (6), 1:1 Tot (18), 1:2 Rihtarec (60), 1:3 M. Šol (69), 1:4 Kovai (75), 1:5 Tot (88-11m). DINAMO: D. Novak, Tizaj (od 30. Jasenovi), Jankovi, A. Krznar, S. Krznar, Brez, Peras (od 65. Baranaši), N. Krznar, Jakši, Vlasi, Kanižaj, Bobianec. Trener: Stjepan Makar. RUDAR: Rajf, D. Levai (od 85. J. Leich), Kovai (od 89. D. Levai), Šprajc, Vuri, Šol, Tot, Rihtarec (od 79. Vincek), Zadravec, Šol, Kukovec, Novak. Trener: Smiljan Liklin. Žu kartoni: A. Krznar, N. Krznar (Dinamo), Kukovec, Šprajc, Šol (Rudar). Crveni kartoni: Kanižaj (Dinamo), Liklin (Rudar).

POLET – SPARTAK 1:0 (0:0)

I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

Samo Omladinac s dvije pobjede I druga domaa pobjeda Omladinca. Sve su igrai Omladinca riješili ve u prvom poluvremenu. Povratnik u staro jato Jurica Novak u 17. minuti svojim zgoditkom dovodi domaine u vodstvo od 1-0. Dvije minute prije kraja prvog dijela Bratstvo je preko Marka Bujana uspjelo poravnati rezultat na 1-1. Kad se igrala posljednja minuta prvog dijela Kristijan Culjak svojim zgoditkom Omladinac dovodi u novo vodstvo od 2-1. Nažalost u drugom dijelu gledatelji zgoditka nisu vidjeli ve je ostao rezultat iz prvog dijela. Klizav teren nije omoguavao jednoj niti drugoj momadi mogunost kvalitetnije igre. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa.

Tri penala u Belici, pobjeda domainu U Belici dosuena tri kaznena udarca. Dva za domae, a jedan za goste. Prvi za BSK u 28. minuti realizira Darko Gunc. Dvije minute kasnije i Plavi imaju kazneni udarac kojeg u zgoditak za 1-1 pretvara Ivan Zadravec. Darko Gunc strijelac je po drugi puta za domae sa 11 metara u 34. minuti. Po delegatu Željku Štefancu sudac utakmice Branko Bacinger mogao je još jednom pokazati na bijelu toku za goste u drugom poluvremenu kada je ometan Dragan Tuksar gledajuu kriterije koje je imao kod prekršaja u prethodne tri situacije. BSK je pobjedu mogao osigurati u 38. minuti, ali je izglednu prigodu domaem napadau Igoru Bešteku obranio vrlo dobri vratar Plavih Tomislav Vaš. Gosti iz Peklenice u drugom su poluvremenu jednom Bruno Mesari uzdrmali vratnicu. U dvije minute dva iskljuenja. Prvo kod gostiju u 78. minuti iskljuen je Damjan Šolti, a potom u 80. minuti kod domaih Dino Herc. Obojica su iskljuena zbog druge opomene. Samo što je u 81. minuti ušao u igru umjesto dvostrukog strijelca Darka Gunca mladi Filip Horvat u 90. minuti svojim zgoditkom potvruje domau pobjedu BSK-a od 3-1. Samo jedan opomenuti igra i to domai.

Ivanovani perfektni u nastavku

SVETI MARTIN NA MURI. Igralište Poleta. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Radovan Posedi (Pušine), Robert Radek (Pribislavec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središe). Strijelac: 1:0 Radikovi (70). POLET: urkin, Turk (od 63. N. Novak), M. Karlovec, Mih. Karlovec (od 67. U. Stojko), Hren, Horvat, Radikovi, Soboan, Gorianec, Šardi, Makovec (od 63. G. Gorianec). Trener: Krešimir Šenji. SPARTAK: Jalšovec, Domini (od 70. Ruži), Mihalic (od 80. Novosel), Cvetko, G. Križai, Hali, Pasler, E. Šegovi, I. Šegovi, Lackovi, Opaak. Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: M. Karlovec, A. Gorianec, Radikovi (Polet), Hali, Mihalic, G. Križari (Spartak). Crveni karton: Ruži (Spartak).

U Ivanovcu svakoj momadi po poluvrijeme, a domainu pobjeda. Iako su domai i u prvom poluvremenu imali inicijativu gosti iz Zasadbrega imali su vodstvo od 2-1. Marko Koroši prvi je u 15. minuti zatresao domau mrežu vratara Stivena Lacka. Sedam minuta kasnije Dominik Levai poravnava rezultat na 1-1. Gosti u vodstvo dolaze u 27. minuti zgoditkom kapetana momadi Filipa Rodingera iz opravdano dosuenog kaznenog udarca. U prvom poluvremenu niti jedan opomenuti igra, ali ih je zato u drugom bilo etiri. Tri domai, a jedan gostujui. Nikola Horvat

OMLADINAC – BRATSTVO (SV) 2:1 (2:1)

NAPRIJED – DUBROVAN 3:2 (2:1)

NOVO SELO ROK. Igralište Omladinca. Suci: Igor Križari (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Tomislav Herman (Belica). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 1:0 J. Novak (17), 1:1 Bujan (43), 2:1 K. Culjak (45). OMLADINAC: Tomaši, D. alopa, M. Culjak, Jambroši, G. alopa, Bel (od 46. Horvat), K. Culjak, Krišto, J. Novak, Dragovi, Lesjak (od 78. Ratajec). Trener: Denis Ratajec. BRATSTVO: Lajtman, Vlahov, Bujan, Saka, Vugrin (od 46. Patafta), Zlatarek, Carevi, Horvat (od 60. Zver), M. Mesari, D. Mesari, Hižman. Trener: Slavko Spanovi. Žu kartoni: J. Novak (Omladinac), Vlahov, D. Mesari (Bratstvo).

CIRKOVLJAN. Igralište Zdenci. Suci: Zoran Hajdinjak (akovec), Vlado Soka (Podturen), Ivan Žganec (akovec). Delegat: Toni Marnjaš (akovec). Strijelci: 0:1 I. Vidovi (15), 1:1 Marnec (19), 2:1 Kemec (33), 2:2 D. Horvat (68-11m), 3:2 Marnec (90-11m). NAPRIJED: Mlinarec, I. Varga (od 78. F. Hižman), Šimunkovi, Lukai, J. Hižman (od 86. Horvat), Bedeniki, Vlah (od 57. N. Režek), Marnec, Horvat, Ž. Glavina, Kemec. Trener: Zlatko Vugrinec. DUBROVAN: Šubaša, B. Brljak (od 69. Jakupak), I. Vidovi, Hujs, D. Horvat, jadan, Špoljar, D. Horvat, Lovrek (od 76. I. Horvat), Nes, mrlec. Trener: Dražen Horvat.

VETERANI – ISTOK – 3. KOLO KRALJEVAN 38 – MLADOST (P) 3:6 (1:2) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fondacije. Sudac: Nino Škrobar (Brezje). Strijelci: 0:1 Radikovi (25), 0:2 Pata a (36), 1:2 Perca (44), 2:2 Mlinarec (56), 2:3 Slaviek (67), 2:4 Soka (70), 2:5 Kljai (75), 3:5 Perca (82), 3:6 Hozjak (90-11m). KRALJEVAN 38: Strahija, Radmanovi, Strbad, Cerovec, Mlinarec, Perca, D. Glad, Duš, Vlah, Iskra, Munar. MLADOST: Gorupi, Posavec, Bauer, Hozjak, Kos (od 46. Kljai), Pata a, Soka, Radikovi, Slaviek, ižmešija, Zvonarek.

BSK – SPARTAK 3:3 (1:2) BELICA. Igralište Mosše. Sudac: Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Strijelci: 1:0 Puklavec (32), 1:1 Taradi (35), 1:2 Taradi (38), 2:2 Pintari (50), 3:2 Mlinari (67), 3:3 Maek (74). BSK: Horvat, Trstenjak, Sena, D. Maek, Horvat, Mesari, Puklavec, Mlinari, D. Mesari, Vinkovi, Pintari. SPARTAK: Pintar, Požgaj, Juras, Križari, Horvat, Miljani, M. Križari, S. Maek, Taradi, Lonari, Kovai.

DINAMO – HODOŠAN 3:1 (1:1) DOMAŠINEC. Sudac: Mladen eke (Ferkenec). Strijelci: 0:1 Ciglari (5), 1:1 Jambroši (38), 2:1 Ciceli (75), 3:1 Godina (86). DINAMO: Hajdarovi, Tot, Husi, Mihalec, Vugrinec, Marodi, Janec, Jesenovi, Godina, Jambroši, Ciceli, Biber. HODOŠAN: Krznar, Domini, Bihar, Miholkovi, Šavora, Doleni, Ciglari, Švec, Srpak, Vlahek, Sabol, Mesari.

PODTUREN – POLET (P) 3:3 (3:1) PODTUREN. Igralište Trnoc. Sudac: Danijel Koila (Miklavec). Strijelci: 1:0 V. Hranilovi (1), 2:0I. hranilovi (6), 2:1 Mihalkovi (30-11m), 3:1 V. Hranilovi (41), 3:2 Radek (46), 3:3 Tomi (60). PODTUREN: Kukovec, Mikuli, Kerovec, Strahija, Biber, Strnad, Jambroši, Koevar, Ovar, I. hranilovi, V. Hranilovi. POLET: Grkavec, Ivani, Prprovi, Sever, Pintar, Tomi, Radek, Bašek, Pal, Mihalkovi, Plekapa.

poravnao je na 2-2 u 50. minuti. Pobjedu domainu od 3-2 donio je svojim zgoditkom Matija Pavlekovi u 80. minuti.

Visoka pobjeda Rudara u Domašincu Dobro je domai Dinamo krenuo u utakmicu i ve u 6. minuti zgoditkom Stjepana Krznara poveo sa 1-0. No, nažalost po domae navijae bilo je to sve od domaina. Stanislav Tot uspio je u 18. minuti poravnati na 1-1. U 27. minuti teže se ozlijedio igra Dinama Jurica Tizaj koji je pomo morao potražiti u Županijskoj bolnici u akovcu. Radilo se o ozljedi glave, odnosno u predjelu uha. Luka Rihtarec u 60. minuti dovodi Rudar u vodstvo od 2-1. Dvije minute kasnije sa gostujue klupe udaljen je izioterapeut Dalibor Liklin zbog uestalog prigovaranja na odluke suca utakmice Marina Horvata. Marko Šolti povisuje u 69. minuti gostujue vodstvo na 3-1, a u istoj je minuti zbog druge opomene Dinamu iskljuen Mihael Kanižaj. Alen Kovai u 75. minuti povisuje na 4-1, a konanih 5-1 za Rudar u 88. minuti iz kaznenog udarca donosi po drugi puta na utakmici strijelac Stanislav Tot. Imali su gosti iz Murskog Središa još nekoliko lijepih prigoda za nanijeti još teži poraz Dinamu. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa.

Poraz Spartaka u Svetom Martinu na Muri U odlinoj utakmici gosti iz Male Subotice bili su u prvom poluvremenu superiornija momad. U 9. minuti postižu zgoditak, ali na intervenciju pomonog suca Roberta Radeka isti nije priznat. U drugom poluvremenu domai Polet uspio je poravnati odnos snaga na terenu. Uz pomo vratara Spartaka Stjepana Jalšovca u 70. minuti Nenad Radikovi postiže zgoditak te donosi domainu minimalnu i prvu jesensku pobjedu od 1-0. Od radosti što je postigao zgoditak Radikovi je skinuo dres i zaradio od suca utakmice Matije Horvata opomenu. Kad smo kod opomena bilo ih je ukupno šest, po tri u svakoj momadi. Spartak je tri minute prije kraja utakmice ostao bez iskljuenog Kristijana Ružia zbog druge opomene. Prvu je zaradio samo dvije minute ranije.

Naprijedu sva tri boda u posljednjim sekundama Naprijed do domae pobjede iz kaznenog udarca u sudakoj nadoknadi. Vrlo živu i pravu prvenstvenu utakmicu odigrali su domai Naprijed i gostujui Dubravan. Gledatelji njih oko tristotinjak može biti zadovoljnom prikazanim na terenu. U otvorenoj igri dosta su prigoda imale i jedna i druga momad. Gosti iz Donje Dubrave prvi su poveli u 15. minuti zgoditkom Igora Vidovia. etiri minute kasnije na 1-1 poravnava Željko Martinec. Zgoditkom Matije Kemeca u 33. minuti Naprijed dolazi do vodstva od 2-1 koje drži do kraja prvog poluvremena. U drugom dijelu bilježimo dva kaznena udarca. Za svaku momad po jedan. Prvi su imali gosti u 68. minuti kojeg je u zgoditak i poravnanje na 2-2 realizirao Dražen Horvat-trener. Igrala se prva minuta sudake nadoknade vrlo dobrog suca Zorana Hajdinjaka kada je isti po drugi puta u drugom

poluvremenu sasvim opravdano pokazao na bijelu toku. Željko Martinec uzeo je rizik u svoje noge i sa 11 metara donio domainu pobjedu od 3-2. Sedmorica opomenutih igraa na utakmici. Domaa samo dvojica, a gosti su imali petoricu opomenutih igraa.

Mreže ostale netaknute u Vratišincu Bez zgoditaka u srazu Sokola i Centrometala. U sudaru dviju ravnopravnih momadi gledatelji su bili uskraeni za užitak zbog kojeg najviše dolaze na utakmice, a to je zgoditak. Od poetka se igralo borbeno i vrsto što je donijelo i tri opomene u prvom poluvremenu. U drugom su još dvojica igraa «požutjela». Gledajui po momadi dva od strane Sokola, a tri od strane momadi Centrometala.

FAIR PLAY Iskljueni : Krisjan Ruži (Spartak), Mihael Kanižaj (Dinamo D), Dalibor Liklin zioterapeut (Rudar), Dino Herc (BSK), Damjan Šol (Plavi Pek.)

STATISTIKA 24 posgnuta zgoditka ili 3,4 po utakmici 31 opomenu igra 5 iskljuenja 7 kaznenih udaraca dosueno i is realizirani

Rezultati 2. kola: Polet (SMnM) - Spartak 1-0; Dinamo (D) - Rudar 1-5; Naprijed - Dubravan 3-2; BSK - Plavi (Peklenica) 3-1; Sokol - Centrometal 0-0; Mladost (I) - Zasadbreg 3-2; Omladinac (NSR) - Bratstvo (SV)2-1

TABLICA 1. Omladinac (NSR)

2

2

0

0 3:1

6

2. BSK

2

1

1

0 5:3

4

3. Mladost (I)

2

1

1

0 5:4

4

4. Rudar

2

1

0

1

5:3

3

5. Dubravan

2

1

0

1

6:5

3 3

6. Spartak

2

1

0

1

2:1

7. Naprijed

2

1

0

1

4:4

3

8. Polet (SMnM)

2

1

0

1

1:1

3

9. Plavi (Peklenica)

2

1

0

1

3:4

3

10. Sokol

2

0

2

0 3:3

2

11. Centrometal

2

0

2

0 2:2

2

12. Zasadbreg

2

0

1

1

5:6

1

13. Bratstvo (SV)

2

0

1

1

3:4

1

14. Dinamo (D)

2

0

0

2 3:9

0

Parovi slijedeeg kola: Bratstvo (SV) - Polet (SmnM); Zasadbreg - Omladinac (NSR); Centrometal - Mladost (I); Plavi (Peklenica) – Sokol; Dubravan – BSK; Rudar – Naprijed; Spartak - Dinamo (D)

VETERANI – ZAPAD – 3. KOLO DINAMO – JADRAN 5:0 (2:0)

SLOBODA – HAJDUK (B) 8:0 (4:0)

PALOVEC. Igralište Dinama. Sudac: Krisjan Genc (Pretenec). Strijelci: 1:0 Zorec (3), 2:0 Koprivec (18), 3:0 J. Šegovi (50), 4:0 Zorec (55), 5:0 J. Šegovi (71-11m). DINAMO: Jankovi, I. križai, Furdi, Koprivec, Gregorini, Dodlek, Kova, Hliš, Zorec, J. Šegovi, Kolari. JADRAN: Kovaec, Hras, Juras, Koiš, Kranjec, Mesari, Korent, Kodba, Pavlekovi, G. Koiš, Janec.

RADNIKI – MLADOST (I) 2:2 (1:1) GARDINOVEC. Sudac: Mihoci Dominik (ukovec). Strijelci: 0:1 Krišto (7), 1:1 Žilavec (36), 2:1 Lovrek (59), 2:2 Krišto (60). RADNIKI: Paler, Vodopija, J. Novak, J. Križai, Vlahek, Bacinger, Hajdarovi, D. Novak, D. Baksa (od 35. Lovrek), Krznar, Žilavec (od 65. Z. Baksa). MLADOST: Bujani, Kozjak (od 17. Bašek), Klinec, Višnji, Jurinec (od 46. Tkalec), Jambrovi (od 46. Pojer), Varga, Toplek, Krišto, Lajtman, Sušec (od 46. Žvorc).

TABLICA 1. Dinamo (P) 2. Hodošan 3. Dinamo (D) 4. BSK 5. Radniki 6. Sloga () 7. Mladost (I) 8. Mladost (P) 9. Podturen 10. Spartak 11. Jadran 12. Vidovan 13. Polet (P) 14. Kraljevan 38

3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0

1 0 0 2 2 2 1 1 1 1 0 0 1 0

0 1 1 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 3

10:4 9:3 8:6 9:5 8:4 7:4 7:5 10:9 7:9 6:8 11:12 7:10 7:13 7:21

7 6 6 5 5 5 4 4 4 4 3 3 1 0

SLAKOVEC. Igralište Slobode. Sudac: Franjo Hergo (Ž. Gora). Strijelci: 1:0 Srne (13), 2:0 Okreša (22), 3:0 Hea (30), 4:0 Koruni (35), 5:0 Koruni (60), 6:0 Hea (67), 7:0 Hea (77), 8:0 Hea (80). SLOBODA: Vibovec, Horvat, Tomši, Kiri, Senar, Ivanuša, Okreša, Koruni, Hea, Gavez, Srnec, Filipi. HAJDUK: Mezga, Vinkovi, Buhanec, Grabrovi, Šprajc, Jagec, Gregorini, Šafari, Žnidari, Marec, Slunjski, Šprajc.

AKOVEC – OMLADINAC (NSR) 1:5 (1:4) AKOVEC. Igralište SRC Mladost. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 0:1 Bel (15), 0:2 Vukovi (24), 0:3 Varga (25), 0:4 Vukovi (36), 1:4 Gaal (42), 1:5 Varga (52). AKOVEC:Tropša,Gaal,Hamonajec,Duji,Srpak,Soboan,Saer,Sanjkovi,Damjan, Zadravec, Štear. OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Podgorelec, Fric, Jaklin, Bel, Turk, Vukovi, Varga, Jurinec, B. Varga.

NEDELIŠE – STRAHONINEC 5:3 (2:2) NEDELIŠE. Igralište Nedeliša. Sudac: Dragun Novak. Strijelci: 1:0 Žnidari (13), 2:0 V. Branilovi (18-11m), 2:1 Hadži (26), 2:2 Hadži (35), 3:2 Baksa (60), 3:3 Srnec (62), 4:3 Knez (70), 5:3 Žnidari (88). NEDELIŠE: Tkalec, Žnidari, Pongrac, M. Vizinger, D. Vizinger, V. Branilovi, Baksa (od 46. Knez), Kovai, Fegeš, I. vizinger, Marciuš. STRAHONINEC: Trupkovi, Šimuni, Zobec, Žuni, Makovec (od 20. Hadži), Srnec, Antonovi, Bali (od 46. Zeli), Aldi, Topolnjak, Kolar.

OMLADINAC – BRATSTVO (SV) 7:4 (3:3) MAKOVEC. Igralište Trate. Sudac: Željko Kovai (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Vukovi (4), 2:0 Blažon (14), 2:1 Graši (16), 2:2 J. Boži (25), 3:2 Blažon (27), 3:3 J. Boži (40), 4:3 Blažon (46), 5:3 Vukovi (51), 5:4 J. Boži (58), 6:4 Vrbanec (66), 7:4 Blažon (86). OMLADINAC: Grahovec, Perho, Posavec, Vukovi, Vrbanec, Novak, Kovaevi, Miholi, Bedi, Blažon, Kukovec. BRATSTVO: Žnidari, Dunjko, Kolari, Horvat, Zanjko, Grabar, Tomaši, Graši, Balent, Ž. Kolari, J. Boži.

SOKOL – RUDAR 0:3 (0:1) VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Sudac: Ivan Žganec (akovec). Strijelci: 0:1 D. Vabec (34), 0:2 Antolovi (54), 0:3 D. Vabec (56). SOKOL: Šari, Jambreši, Mance, Zadravec, M. Glavina, Horvat, Škvorc, isar, Novak, Leško, Obradovi. RUDAR: Šafari, S. Varga, Rob, Žerjav, Trstenjak, Z. Novak, Glavina, Bek, Trstenjak, Filipan, Antolovi.

POBJEDA – ŠENKOVEC 8:1 (8:1) GORNJI HRAŠAN. Igralište Polenke. Sudac: Renato Posavec (akovec). Strijelci: 1:0 Topolnjak (5), 2:0 Trbovi (8), 3:0 A. Debelec (12), 4:0 Trbovi (15), 5:0 Topolnjak (20), 6:0 A. Debelec (28), 6:1 Pušar (35), 7:1 A. Debelec (37), 8:1 A. Debelec (46). POBJEDA: Marciuš, Mikulan, Kova, Horvat, Ivani, Trbovi, Zamuda, Furdi, A. Debelec, Zobovi, Topolnjak. ŠENKOVEC: Zadravec, Pušar, Polak, Kolar, Kosma, Novak, Saboli, Fras, D. Kolar, Ratajec, Pintari. AKOVEC: Bogdan, Gaal, Koleni, Pongrac, Kneževi, Damjan, Šenji, Sanjkovi, Zadravec, Štear, Žganec. HAJDUK: Mezga, Vinkovi, Buhanec, Grabrovi, Šprajc, Jagec, Gregorini, Šafari, D. Žnidari, Marec, Slunjski.

TABLICA 1. Pobjeda 2. Sloboda (S) 3. akovec 4. Omladinac (M) 5. Nedeliše 6. Rudar 7. Omladinac (NSR) 8. Sloboda (M) 9. Bratstvo (SV) 10. Sokol 11. Strahoninec 12. Šenkovec 13. Hajduk (B)

3 3 3 2 3 3 2 2 3 3 3 3 3

3 3 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0

0 0 1 0 1 1 0 0 2 2 3 3 3

17:4 14:4 16:7 13:5 10:7 8:5 7:3 7:4 7:12 3:11 7:11 5:16 1:26

9 9 6 0 6 6 4 4 1 1 0 0 0




31. kolovoza 2009.

2. kolo II. ŽNL istok VIDOVAN – RADNIKI 7:3 (4:0) DONJI VIDOVEC. Igralište Vidovana. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Franjo Horvat (Strahoninec), Josip Novak (akovec). Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 1:0 Mario Matulin (15-11m), 2:0 Škoda (19), 3:0 Grozdek (30), 4:0 Mario Matulin (43-11m), 4:1 S. Novak (50), 5:1 Škoda (57), 5:2 S. Novak (62), 6:2 Friši (70), 7:2 Grozdek (74), 7:3 Bobianec (86). VIDOVAN: Cveni, Zadravec, Kuan (od 80. Friši), N. Nes, Mario Matulin, N. Friši, Nemet, D. Friši, Škoda (od 61. D. Nemet), Lukša, Grozdek (od 74. Herman). Trener: Sreko Gabaj. RADNIKI:Horvat,Carovi(od80.E.Horvat),Koren,Toplek(od56.Cirkveni),Obadi, Paler, S. Novak, Baksa, D. Novak, Živkovi, Kolari. Žu kartoni: Grozdek (Vidovan), S. Novak, M. Horvat, Kolari (Radniki).

CROATIA – PODTUREN 5:3 (1:1) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Dražen Sukanec (S. Ves), Josip Jurinec (Ivanovec). Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 0:1 K. Boži (15), 1:1 D. urila (38), 1:2 Balenovi (58), 2:2 Krmar (69), 3:2 Ivanuši (78), 4:2 Krmar (80), 4:3 R. Boži (89-11m), 5:3 M. Ruži (90-11m). CROATIA: Patarec, D. urila (od 51. Ivanuši), Jeleni (od 46. Gorianec), Kolar, urin, Hunjadi, S. Ruži, Kosi, Krmar (od 84. Šafari), M. Ruži, J. Bali. Trener: Krisjan Varga. PODTUREN: Šalamon, Kolar, J. Lepen (od 84. P. Telebuh), Tkalec, Radovan, R. Boži, Mravljek (od 70. Vidovi), I. telebuh (od 52. Kolari), Balenovi, Kerovec, K. Boži. Trener: Dušan Novak. Žu kartoni: Kosi, Patarec (Croaa), Tkalec, I. Telebuh, P. Telebuh (Podturen).

DRAVA – SK 1:2 (1:2) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Prek Druma. Suci: Nini Škrobar (akovec), Mario Pintari (Nedeliše), Ivan Kolari (akovec). Delegat: Dragun Borko (Nedeliše). Strijelci: 0:1 Hižman (10), 0:2 Vadlja (15), 1:2 Kos (29). DRAVA:M.Bartoli,Herc,Kos,Mihoci,Hošnjak,Mihalec(od55.Lipi),Igrec(od70.Kranjec), Markovi, Ruži, G. orehovec, M. Bartoli (od 46. Igrec). Trener: Ivan Bartoli. SK: Vojvoda, Baranaši, Žvorc, Kekeš, Graši, Hižman, Kuhanec (od 46. Kramar), Pigac (od 83. Bašnec), Vadlja (od 88. Varošanec), Horvat, Lonari, Novak. Trener: Davor Horvat. Žu kartoni: Bartoli, Mihalec (Drava).

GALEB – DUBRAVA 4:1 (3:0) OPOROVEC. Igralište Galeba. Suci: Zoran Novak (M. Središe), Antun Koruni (Lopanec); Smiljan Šafari (Zasadbreg). Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1:0 L. Domini (8), 2:0 L. Domini (22), 3:0 D. Hertelendi (28), 4:0 L. Domjani (72), 4:1 Bobianec (89-11m). GALEB: Dolenec, Fleten (od 75. Mat. Erdelji), N. Balent, Soka, Dan. Hertelendi (od 82. Kos), Vuk, Car (od 68. I. Erdelji), Granar, R. Balent, Slaviek, L. Domini. Trener: Damir Pigac. DUBRAVA: uranec, Gavranovi (od 72. Paler), Divjak, Dav. Mui, Sršan, Bobianec, Koevar, Tkalec (od 75. Murkovi), V. Mui, Doboši, Sabol. Trener: Vladimir Sabol. Žu kartoni: Vuk, Fleten (Galeb), Divjak, Sršan, Sabol, D. Mui, Bobianec (Dubrava). Crveni karton: I. Erdelji (Galeb).

II. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Croatia i Mladost (SM) sa šest bodova na vrhu Croatia bolja od Podturna. Nakon što su gosti poveli u 15. minuti zgoditkom Kristijana Božia nije baš izgledalo da e domai na kraju doi do pobjede. Uspjeli su u prvom poluvremenu tek u 38. minuti zgoditkom Damira urile izjednaiti rezultat na 1-1. Podturen u novo vodstvo od 2-1 dolazi u 58. minuti zgoditkom Mihovila Balenovia. Slijedi traginih deset minuta gostiju, a sve zahvaljujui lošem vrataru Draženu Šalamonu. Od 69. do 80. minute Croatija prelazi u vodstvo od 4-2. Prvo je na 2-2 poravnao Marijan Krmar, potom je vodstvo od 3-2 donio Ivan Ivanuši, a 4-2 djelo je dvostrukog strijelca na utakmici Marijana Krmara. U posljednje dvije minute utakmice slijede dva opravdano dosuena kaznena udarca. Za svaku momad po jedan. Prvo u 89. minuti za Podturen kojeg realizira Robert Boži za smanjenje rezultata na 4-3, a potom konanih 5-3 postavlja sa bijele toke Marko Ruži. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa. U Svetoj Mariji Mladosti i druga jesenska pobjeda. U prvom poluvremenu zgoditaka nije bilo. Drugo poluvrijeme gosti iz Draškovca dobro su zapoeli i poveli u 52. minuti zgoditkom Dejana Repalusta sa 1-0. ak su do tog trenutka bili bolja momad od domae Mladosti, ali su u nastavku stali, a domai to iskoristili i preokrenuli rezultat u svoju korist. Davor Bogdan je u 61. minuti poravnao na 1-1, a pobjedu od 2-1 donio je Silvio Šulj u 71. minuti. Samo tri opomenuta igraa i to sva trojica iz momadi Draškovca. U Palinovcu sve riješeno u prvom poluvremenu. Marko Možek u 10. minuti dovodi domaine u vodstvo od 1-0, a potom šest minuta prije kraja prvog poluvremena na konanih 2-0 povisuje Nikola Talan. Imali su i gosti iz Turiša svoje dvije izgledne prigode koje za razliku od svojih domaina nisu realizirani pa im je poraz bio neizbježan. U

MLADOST – DRAŠKOVEC 2:1 (0:0) SVETA MARIJA. Igralište Mlados. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Mladen Puklavec (G. mihaljevec), Stjepan Novak (akovec). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 0:1 D. Repalust (52), 1:1 Bogdan (61), 2:1 Šulj (71). MLADOST:Mir.Kranjec,Bogdan(od90.Papak),Posavec,Šulj,Šamarija,Hobor,Blažini, Gašpari, Štrok, Igrec, Markovi (od 23. Briševac). Trener: Božidar Kedmenec. DRAŠKOVEC: Taradi, J. Repalust, Vugrinec, D. Majai, N. Pišpek, Baksa, Kova, Dav. Matjai, F. Pišpek, Židov, D. Repalust. Trener: Dario Kova. Žu kartoni: Dan. Majai, Taradi, Baksa (Draškovec).

GRANIAR – BUDUNOST 2:1 (1:1)

MLADOST – BORAC PMP 2:0 (2:0)

NOVAKOVEC. Igralište Drvarijum. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Bruno Brljak (D. Dubrava), Dražen Novak (NSR). Delegat: Dragun Vuk (akovec). Strijelci: 1:0 A. Novak (9), 1:1 N. Balent (17), 2:1 Buhin (79). GRANIAR:Pancer,Kolari,Mih.Levai,B.Levai,Ciglar,Cirkveni,Blažon,Mesarek (od 71. Horvat), Buhin, Novak, T. Levai. Trener: Josip Katani. BUDUNOST: onkaš, Sinkovi (od 35. Pani), Kodba (od 79. Buza), Višnji, Hali, Lastavec, A. Hali, Domini, Ciglari, Balent, Miši. Trener: Ivan Gajnik. Žu kartoni: Mesarek, M. Levai (Graniar), Kodba, Balent, onkaš (Budunost). Crveni karton: onkaš (Budunost).

PALINOVEC. Igralište Mlados. Suci: Franjo Hergo (Ž. Gora), Darko Pokriva (Nedeliše), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1:0 M. Možek (10), 2:0 Talan (39). MLADOST: Šantavec, Borovi (od 85. Sabolec), Možek, Cirkveni, Taradi, avlek, M. Možek, Vrbanec, Mlinarec, Fileš (od 74. Sabol), Talan. Trener: Dušan Podgorelec. BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kovai, Blažini (od 68. Jankulija), Zrna, Radikovi (od 46. Vrzan), N. Brumen, Janec (od 68. R. Brumen), Bister, Srpak, Rušanec. Trener: Boris Radikovi. Žu kartoni: Fileš, Z. Možek (Mladost), Mihalec, Blažini, Vlah (Borac PMP)

2. kolo II. ŽNL zapad MLADOST – JEDINSTVO (NSD) 2:1 (1:0) SELNICA. Igralište Karaa. Suci: Jadran Kukovec (Makovec), Toni Fažon (akovec), Miran Culjak (Makovec). Delegat: Petar Krha (Novakovec). Strijelci: 1:0 Kolar (12), 1:1 orevi (52-11m), 2:1 Županec (59). MLADOST: Rajf, Vinko (od 49. Rob), Kolar, T. Stojko, N. Stojko, Županec, T. Levai, Tuksar (od 90. Hošpel), Jakopi, Vrani (od 71. Šavniar), A. Leich. Trener: Marijan Mohari. JEDINSTVO: Varga, M. Jaluši (od 73. Krizman), Popovi, Vidaek, N. Jaluši, Jambroši, Štajerec, Pla ak, orevi, Rešetar (od 62. Markovi), Vuruši. Trener: Mladen Rešetar. Žu kartoni: N. Stojko, Šavniar, J. Levai, Rob (Mladost), Rešetar, N. Jaluši, Varga, Štajerec (Jedinstvo).

HAJDUK VINDIJA – SLOGA 2:2 (1:2) ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduka. Suci: Božidar Kolari (NSR), Tihomir Kralji (Vularija), Željko Turk (Zebanec). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec). Strijelci: 0:1 Rob (4), 1:1 J. Maari (19), 1:2 Senar (28), 2:2 M. Maari (71). HAJDUK VINDIJA: Jurovi, D. Horvat (od 81. A. Debelec), D. Hrženjak, T. Jurovi, Gorianec, Dobrani (od 63. Toplianec), J. Maari, M. Debelec, M. Maari, G. debelec, Bogdan (od 46. Radikovi). Trener: Darko Rob. SLOGA: Petkovi, Rojko, Vinkovi, Brežnjak, Jambrovi, Bogdan, Smolkovi, Gorianec (od 67. Soboan), Rob, Senar (od 76. Kova), Koraj. Trener: Franjo Klobuari. Žuti kartoni: M. Maari, T. Jurovi (Hajduk Vindija), Gorianec, Vinkovi, Rojko (Sloga).

DRAVA – STRAHONINEC 3:1 (1:0) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Davor Šupljika (Šenkovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek (ukovec). Delegat: Dragun Šafari. Strijelci: 1:0 Medved (28-11m), 2:0 Treska (61), 2:1 Vrbanec (66-11m), 3:1 Dombaj (79). DRAVA: Marnevi, Postružin (od 87. Plevnjak), Bajkovec (od 63. Tomaši), Carevi, Frani, Šol, Dombaj, Kozjak, Medved (od 82. Bratuša), Liber, Treska. Trener: Goran Hadži. STRAHONINEC: Kralji, T. Novak (od 81. Matkovi), Bani (od 55. N. Novak), Zorkovi, D. Jaluši, Bujan, Vrbanec, Zlatarek, Lackovi, Dabi, Kuqi (od 81. Horvat). Trener: Dražen Fric. Žu kartoni: Medved, Tomaši (Drava), Zorkovi (Strahoninec).

TRNOVEC – MEIMUREC 1:4 (0:2) TRNOVEC. Igralište Trnovca. Suci: Bojan Juras (akovec), Robert Novak (Pušine), Valenno Kantoci (Šandorovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 0:1 Kregar (35), 0:2 Kova (43), 1:2 Marec (82), 1:3 Kregar (88), 1:4 Kregar (90). TRNOVEC: Kiri, G. florjani (od 50. Zobovi), Gyofi, Fras, Marec, Pavlekovi (od 59. Borko), Srnec, Brez, Koprivec (od 46. Horvat), Bacinger, ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari. ME IMUREC: Marcijuš, Galovi (od 68. Rešetar), S. Novak (od 75. Lonari), Kova, Fuek, Ivanuša, Škvorc, Treska, Bistrovi (od 85. D. ekunec), Kos, Kregar. Trener: Siniša Trajbar. Žu kartoni: Fras, Brez (Trnovec), Fuek (Meimurec).

ŠENKOVEC – PUŠINE 0:3 (0:1) ŠENKOVEC. Igralište Gorice. Suci: Dražen Jurec (D. Kraljevec), Ivica Felker (Strahoninec), Bojan Rodiger (Totovec). Delegat: Stjepan Križari. Strijelci: 0:1 Doveer (45), 0:2 Laevi (62), 0:3 Pintari (90). ŠENKOVEC: D. Novak, Radikovi (od 68. S. Kranjec), M. Novak, Vugrinec, Ban, Korent, S. Debelec (od 46. S. Kranjec), Thes, D. Novak, Gorianec, Kolar. Trener: Mario Zaspan. PUŠINE: Majurec, Knezi, Pintari, Novosel, Klemeni, Pozder, Skupnjak, Celinger (od 78. Grabar), Doveer (od 46. Šrajbek), Laevi, Vidovi (od 70. M. Vidovi). Trener: Stanislav Posavec. Žu kartoni: M. Novak, Korent, Ban (Šenkovec), Knezi, Pintari, Šrajbek, Vidovi (Pušine). Crveni karton: Klemeni (Pušine).

drugom poluvremenu izjednaena igra, ali zgoditaka više nije bilo niti na jednoj strani, pa su tako domaini uspjeli stii do prve jesenske pobjede. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa. Pobjeda SK-e u Donjem Mihaljevcu. Za 15. minuta dok se domaa Drava još nije niti snašla gosti iz ehovca poveli su sa 2-0 zgodicima u 10. minuti Filipa Hižmana i 15. minuti Dragutina Vadlje. Ipak je Drava uspjela u 29. minuti zgoditkom Damira Kosa smanjiti na 2-1. Taj su rezultat igrai iz ehovca uspjeli održati u drugom dijelu i iz Donjeg Mihaljevca odnijeti tri boda. Dva domaa opomenuta igraa. ak 10 zgoditaka u Donjem Vidovcu. Sreom po «vidovske voke» više ih je završilo u gostujuoj mreži momadi Radnikog. Domai su do visokog vodstva od 4-0 došli ve u prvom poluvremenu. Dva su zgoditka u 15. i 43. minuti postigli iz opravdano dosuenih kaznenih udaraca koje je realizirao Mario Matulin, a po jedan iz igre u 19. minuti Hrvoje Škoda i 30. minuti Leo Grozdek. Poetkom drugog dijela u 50. minuti i gosti iz Gardinovca postižu zgoditak preko Saše Novaka za smanjenje rezultata na 4-1. Hrvoje Škoda se po drugi puta upisuje u strijelce u 57. minuti za vodstvo Vidovana od 5-1. Po drugi puta strijelac za goste je Saša Novak u 62. minuti. Slijede dva domaa zgoditka Dejana Frišia i Lea Grozdeka za sada ve 7-2. etiri minute prije kraja utakmice na konanih 7-3 smanjuje Nikola Bobianec. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa. U Oporovcu Luka Domini trostruki strijelac. Serijom svojih zgoditaka krenuo je u 8. minuti, za 2-0 vodstvo Galeba nastavio u 22. minuti. Danijel Hertelendi strijelac je u 28. minuti za 3-0 s kojim se rezultatom otišlo na odmor. Hatrik Luke Dominia uslijedio je u 72. minuti za visokih domaih 4-0. Galeb je u 88. minuti ostao bez zbog dvije opomene iskljuenog Igora Erdeljija. Minutu prije kraja utakmice Dubrava uspijeva ublažiti ionako visoki poraz na 4-1 iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Stevica Bobianec. Dva domaa, a ak petorica gostujuih opomenutih igraa. Graniar bolji od Budunosti. Po raskvašenom terenu odigrana borbena i dinamina utakmica sa još nekoliko izglednih prigoda sa obje strane, a naroito domaeg Graniara. Sva tri zgoditka plodovi su grešaka obrambenih igraa. Graniar je poveo 1-0 u 9. minuti zgoditkom Antuna Novaka. Brzo su gosti iz Podbresta u 17. minuti zgoditkom Nikole Balenta poravnali na 1-1. Trenutak odluke i sporna situacija dogodila se u 79. minuti. Po delegatu utakmice Dragutinu Vuku prije domaeg pobjednikog zgoditka, a nakon što je sudac utakmice Goran Žganec dozvolio ubacivanje iz ega je postignut zgoditak. Prije samog ubacivanja u kaznenom prostoru Budunosti došlo je do naguravanja igraa koje nije želio ili htio vidjeti sudac utakmice. Kada su gosti primili zgoditak kojeg je postigao za pobjedu od 2-1

Mario Buhin nastala je gužva oko suca utakmice. Najdeblji kraj izvukao je gostujui vratar Davor onkaš koji je prvo bio opomenut zbog prigovora, a potom iskljuen zbog psovanja. Kao Budunost još nije izvršila tri zamjene umjesto onkaša na vrata gostiju stao je priuvni vratar Manuel Buza. Kad se sve smirilo utakmica je ipak nekako privedena kraju. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa.

FAIR PLAY Iskljueni : Davor onkaš (Budunost P), Igor Erdelji (Galeb)

STATISTIKA 33 posgnuta zgoditka ili 4,7 po utakmici 31 opomenu igra 2 iskljuena igraa 5 kaznenih udaraca dosueno i is realizirani

Rezultati 2. kola: Mladost (SM) - Draškovec 2-1; Galeb Dubrava 4-1; Mladost Palinovec - Borac PMP 2-0; Drava (DM) - SK 1-2; Graniar (N) - Budunost (P) 2-1; Croatia - Podturen 5-3; Vidovan – Radniki 7-3

TABLICA 1. Croaa 2. Mladost (SM) 3. Mladost Palinovec 4. SK 5. Vidovan 6. Dubrava 7. Podturen 8. Galeb 9. Borac PMP 10. Budunost (P) 11. Graniar (N) 12. Drava (DM) 13. Draškovec 14. Radniki

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2

9:4 3:1 3:1 3:2 7:4 6:4 7:6 5:4 3:3 3:3 3:5 2:4 1:7 4:11

6 6 4 4 3 3 3 3 3 3 3 0 0 0

Parovi slijedeeg kola: Radniki - Mladost (SM); Podturen – Vidovan; Budunost (P) – Croatia; SK - Graniar (N); Borac PMP - Drava (DM); Dubrava - Mladost Palinovec; Draškovec - Galeb

II. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Pušine s igraem manje deklasirale Šenkovane Pušinama visoka pobjeda u Šenkovcu. Iako su ve od 10. minute gosti iz Pušina igrali bez igraa manje jer im je opravdano iskljuen Goran Klemeni zbog spreavanja domaeg napadaa u izglednoj prigodi za postii zgoditak na kraju su osvojili tri vrijedna boda. Imali su domai nakon iskljuenja inicijativu i prigode, ali je ono najvažnije realizacija izostala. U posljednjoj minuti prvog poluvremena Pušine zgoditkom Siniše Doveera dolaze do vodstva od 1-0. U drugom dijelu iako brojano slabiji gosti postižu još dva zgoditka za pobjedu od 3-0 koja je po prigodama, želji i htijenju mogla biti i vea. Strijelci za Pušine u drugom poluvremenu bili su Branko Laevi i Mario Pintari. Tri domaa, a etiri gostujua opomenuta igraa. Mladosti stopostotni uinak. Nakon pobjede u Mihovljanu kod kue u Selnici Mladost je pobijedila Jedinstvo. U nepovezanoj igri domaa momad iskazala je više htijenja i spretnosti u završnici. Minimalno vodstvo od 1-0 iz prvog poluvremena koje je ostvario u 12. minuti svojim zgoditkom Aleksandar Kolar. Jedinstvo je poravnalo na 1-1 u 52. minuti iz opravdano dosuenog kaznenog udarca. Siguran izvoa najstrože kazne bio je Slavko orevi. Sedam minuta kasnije trenutak odluke o pobjedniku ovog susreta. Matija Županec bio je taj koji je svojim zgoditkom donio Mladosti pobjedu od 2-1. Iskazana je prevelika nervoza na utakmici pa je sudac utakmice Jadran Kukovec po etvoricu igraa u svakoj momadi opomenuo.

VENERA PMP – SLOBODA (M) 3:2 (3:0) SVETIJURAJNABREGU.IgrališteVenerePMP.Suci:VelimirLevai(Novakovec),Nikola Zanjko (Nedeliše), Danijel Koila (Žabnik). Delegat: Božidar Jurai (Strahoninec). Strijelci: 1:0 Srnec (12), 2:0 M. Perko (23), 3:0 R. Vabec (30), 3:1 N. Orehovec (78), 3:2 Tremski (90-11m). VENERAPMP:Kocijan,Z.Peras,T.Ambruš,Srnec,Kerman,Cvetkovi,E.Ambruš(od77. I. Ambruš), Buhanec, Kamenar, R. Vabec, Škvorc. Trener: Marijan Kolar. SLOBODA:Kovai,Gorianec,Rešetar,N.Orehovec,Medved,D.Lukman,Požgaj,Pintari, Sovar (od 61. Beliše), Tremski, Colev (od 69. Želežnjak). Trener: Dino Vrbanec. Žu kartoni: Srnec, I. Ambruš, Buhanec (Venera PMP), D. Lukman, Pintari, Tremski (Sloboda).

MURA – BRATSTVO (J) 2:1 (2:1) HLAPIINA. Igralište SRC Ole Radovan-Ratko. Suci: Dario Srnec (Pušine), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Zvonko Novakovi (Totovec). Strijelci: 1:0 Vuruši (17), 1:1 Brezoveki (20), 2:1 A. Stojko (40). MURA:D.Novak,Breznik,Antoli,M.Novak(od83.Lipovi),Vuruši,D.Stojko,Jurovi, Vinko, Dragoja (od 63. Braniša), A. Stojko (od 90. Vrši). Trener: Marko Jurovi. BRATSTVO: Tratnjak, urin (od 71. G. trstenjak), Štefulj, Vukovi, Karlovec, Kirec, Vrši (od 62. Tomašek), Jambrovi (od 78. Pal), Gorianec, Brezovaki, Peri. Trener: Damir Vrbanec. Žu kartoni: Vinko, Vuruši, A. Stojko (Mura), Jambrovi, Karlovec (Bratstvo).

Meimurec iznenadio pobjedom u Trnovcu. Ve su nakon prvih 45 minuta gosti iz Dunjkovca-Pretetinca imali vodstvo od 2-0. Bojan Kregar zapoeo je seriju svojih zgoditaka u 35. minuti, a Deni Kova nastavio u 43. minuti. Domai su tek u 82. minuti preko Denisa Mareca uspjeli svladati Tomislava Marcijuša vratara Meimurca. Sa još dva zgoditka u 88. i 90. minuti Bojan Kregar upisuje svoj hatrick, a Meimurcu donosi pobjedu od 4-1. Dva domaa, a jedan gostujui opomenuti igra. Dravi prva «drugoligaška» pobjeda. Poveli su domai u 28. minuti iz opravdano dosuenog kaznenog udarca kojeg je izveo Davor Medved. Tim se minimalnim domaim vodstvom otišlo na odmor. Hrvoje Treska u 61. minuti svojim zgoditkom za vodstvo Drave od 2-0 malo kod domaih navijaa razbija nervozu. No, Strahoninec iz kaznenog udarca u 66. minuti preko Nikole Vrbanca smanjuje domae vodstvo na 2-1 i vraa utakmicu u neizvjesnost. Kada je u 79. minuti Tomislav Dombaj povisio domae vodstvo na 3-1 Dravi se uvelike smiješila pobjeda. To se i nakon posljednjeg suevog zvižduka i ostvarilo. Dva domaa, a jedan gostujui opomenuti igra. Mura bolja od Bratstva. Sve se odigralo u prvih 45. minuta. Domai su u 17. minuti zgoditkom Borisa Vurušia poveli 1-0. Tri minute je samo trajalo to domae vodstvo kada je na 1-1 poravnao David Brezovaki. Pet minuta prije kraja prvog dijela utakmice Alen Stojko svojim zgoditkom donosi vodstvo, kako se kasnije pokazalo i pobjedu od 2-1 Muri. Tri domaa, a dva gostujua opomenuta igraa. Veneri PMP prvo, a Slobodi drugo poluvrijeme. No, tri su boda ostala u Svetom Jurju na Bregu. Kako su samo brzo domai zgodicima Matije Srnca, Mladena Perka i Roberta Vabeca u samo pola sata igre stekli vodstvo od 3-0. Da je u 43. minuti sudac utakmice Velimir Levai za goste dosudio kazneni udarac pitanje je kako bi utakmica na kraju završila. Ovako su gosti iz Mihovljana tek pred kraj utakmice ublažili gostujui poraz. Nenad Orehovec u 78. minuti postiže zgoditak za Slobodu. Gosti imaju ipak kazneni udarac, ali tek u 90. minuti kojeg realizira Denis Tremski za konanih 3-2. Po trojica opomenutih igraa u svakoj momadi. Podjela bodova u Štrukovcu. Domai Hajduk u dva je navrata stizao vodstvo gostiju iz Štrigove. Ve u 4. minuti Sloga je nakon pogreške u domaoj obrani zgoditkom Kristijan Roba povela 1-0. Josip Maari je u 19. minuti iz slobodnog udarca poravnao rezultat na 1-1. Matej Senar ponovno Slogu dovodi u vodstvo od 2-1 u 28. minuti. Tim se rezultatom otišlo na odmor. Domai su imali više loptu u nogama, ali završnica nikakva. Bile su i dvije situacije u

gostujuem kaznenom prostoru za kazneni udarac, ali je vrlo dobri sudac Božidar Kolari obje ispravno procijenio. U prvoj situaciji u 64. minuti ak je domaem napadau Mihaelu Maariu pokazao opomenu zbog pokušaja iznuivanja kaznenog udarca. Isti je igra u 71. minuti uspio poravnati rezultat na konanih 2-2. Pokušavali su domai do kraja sve ne bi li stigli do pobjede, ali su gosti odolijevali napadima i brzim kontrama pokušavali stii i oni do tri boda. Dva domaa, a tri gostujua opomenuta igraa.

FAIR PLAY Iskljueni : Goran Klemeni (Pušine)

STATISTIKA 27 posgnuh zgoditaka ili 3,8 po utakmici 37 opomenuh igraa 1 iskljueni igra 4 kaznena udarca dosuena i is realizirani

Rezultati 2. kola: Hajduk (Š) - Sloga (Š) 2-2; Mura Bratstvo (J) 2-1; Mladost (S) - Jedinstvo 2-1; Venera PMP - Sloboda (M) 3-2; Šenkovec - Pušine 0-3; Drava (K) - Strahoninec 3-1; Trnovec - Meimurec1-4

TABLICA 1. Pušine

2

2

0

0

5:0

6

2. Mladost (S)

2

2

0

0

5:3

6

3. Meimurec

2

1

1

0

4:1

4

4. Drava (K)

2

1

1

0

3:1

4

5. Jedinstvo

2

1

0

1

4:4

3

6. Mura

2

1

0

1

4:4

3

7. Venera PMP

2

1

0

1

3:4

3

8. Šenkovec

2

1

0

1

3:5

3

9. Hajduk (Š)

2

0

2

0

4:4

2

10. Sloga (Š)

2

0

2

0

2:2

2

11. Bratstvo (J)

2

0

1

1

1:2

1

12. Trnovec

2

0

1

1

3:6

1

13. Sloboda (M)

2

0

0

2

4:6

0

14. Strahoninec

2

0

0

2

3:6

0

Parovi slijedeeg kola: Meimurec - Hajduk (Š); Strahoninec – Trnovec; Pušine - Drava (K); Sloboda (M) – Šenkovec; Jedinstvo - Venera PMP; Bratstvo (J) - Mladost (S); Sloga (Š) - Mura




31. kolovoza 2009.

2. kolo III. ŽNL istok ROMSKA VATRA – KRALJEVAN 38 1:28 (1:12) DONJI KRALJEVEC. Igralište Fondacije. Suci: Mario Buhin, Marko Toth, Filip Aldi. Delegat: Tomislav Šol. Strijelci: Kraljevan 38 (Cvek-9; Belovi-7; Tisaj-2; Lipi-7; Miketek-2; T. Baksa-1); Romska Vatra (Marko Balog). ROMSKA VATRA: Mari. Oršuš (od 46. R. Oršoš), . Oršuš, M. Ignac (od 46. S. Ignac), Mario Oršuš, Lj. Ignac, Kolar, S. Oršuš, M. Balog, Man. Oršuš, I. Oršoš, Kalanjoš (od 36. Ig. Oršoš). KRALJEVAN 38: Vlah, Stankov (od 46. A. Horvat), Pigac, D. Križai, Belovi, Tisaj (od 46. Špoljar), Filipašiš, Lipi, T. Baksa, Cvek, Miketek, Marec. Žu kartoni: Mir. Ignac, Kolar (Romska Vatra).

OTOK – BUDUNOST (M) 2:5 (2:2) OTOK. Igralište Otoka. Suci: Siniša Lukai (akovec), Željko Ivanuša (Dunjkovec), Marn Hrušoci (Nedeliše). Delegat: Stjepan Perko (Lopanec). Strijelci: 1:0 Blažini (14), 2:0 Blažini (24), 2:1 Cirkveni (34), 2:2 Berdin (44), 2:3 Cerovec (82), 2:4 Cirkveni (88), 2:5 Cirkveni (89). OTOK: Farkaš, Z. Novak (od 86. Toplek), S. Kalšan (od 65. P. Kalšan), Malek, J. Novak, Vuji, Vargek, Bermanec, Z. Kalšan, Turk (od 65. Šimec), Blažini. Trener: Ivica Kalšan. BUDUNOST: Lonari, Jurši (od 46. Sklepi), Varga (od 46. Sermek), Z. Drk, Zadravec, Lisjak, Berdin, D. Drk (od 67. Cerovec), Jambroši, Okreša, Cirkveni. Trener: Zoran Radovan. Žu kartoni: Z. Novak, Toplek (Otok), Jambroši (Budunost).

JADRAN – TRNJE 2:2 (1:1) ŠTEFANEC. Igralište Park Mlados. Suci: Vjeran Tuksar (Peklenica), Damir Klari (D. Mihaljevec), Damir Mesari (Peklenica). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1:0 D. Drvoderi (23), 1:1 Furundžija (44), 2:1 Posavec (48-11m), 2:2 Jasni (85). JADRAN: Hatlek, Mihalic (od 75. Štampar), Bacinger, Zagorec, Posavec, Toplek, D. Drvoderi, I. Novak, Palašek (od 80. Boži), M. Novak, Kolari. TRNJE: Vuk, Habuš (od 52. Brodari), Tišljari, Blažeka, Kolari, Mihocek, Puri, Jasni, Jankulija (od 80. Strahija), Furundžija, Radi (od 65. K. Narana). Trener: Mladen Granar. Žu kartoni: Palašek, M. Novak (Jadran), Furundžija, T. Narana (Trnje).

MLADOST – OMLADINAC (DS) 1:0 (0:0) DEKANOVEC. Igralište Berek. Suci: Dražen Šajnovi (Zasadbreg), Dino Veli (Strahoninec), Marna Koprivec (Palovec). Delegat: Miroslav Glavina (Prelog). Strijelac: 1:0 A. Ciceli (55). MLADOST: Magdaleni, Majeri, M. Hajdarovi (od 79. Žerjav), Ž. Hajdarovi (od 60. Hliš), Rošani, Furdi, Ciceli, D. Novak, Škvorc (od 73. M. Kocijan), Hunec, Bokaj. Trener: Renato Ciceli. OMLADINAC: Saka, Malovi, Dodlek (od 46. Jankovi), Buhin, Valen, D. Dodlek, B. Novak, Horvat (od 79. Piknja), Pata a, S. Saka, Domjani. Trener: Darko Sabol. Žu kartoni: Hunec (Mladost), S. Saka, Pata a (Omladinac).

EKO – BORAC 4:3 (3:1) SVETI KRIŽ. Igralište Miigen. Suci: Dominik Mihoci, Krisnko Jaluši, Petar Ruži. Strijelci: 1:0 J. Lastavec (6-11m), 1:1 Pavlic (23), 2:1 Rudniki (25), 3:1 J. Lastavec (33), 4:1 Mihaljkovi (73). EKO: Pintari, Gorianec (od 89. Prpi), Horvat, N. Novak, Sabadi, . Balog, D. Novak, Lastavec (od 46. Dan. Novak), Mihaljkovi, Rudniki (od 66. Bedi), Bajri. Trener: Zlatko Novak. BORAC: Taradi, Rasol (od 46. Bergovec), Kolari, Bari, Malovi, Pozderec, Tjuljanov (od 46. Hegeduš), Vrbanec, Pavlic, Jankovi, Magi. Trener: Damir Far. Žu kartoni: N. Novak (Eko), Magi, Malovi (Borac).

2. kolo III. ŽNL zapad BRATSTVO – KRIŠTANOVEC 0:3 (0:1) PRESEKA. Igralište Zelena. Suci: Mladen eke (Ferkenec), Maja repinko (Pušine), Dario Kos (NsnD). Delegat: Maja Poredoš. Strijelci: 0:1 M. Medlobi (43), 0:2 Januši (64), 0:3 Žuni (69). BRATSTVO: Komar, D. Novak (od 85. K. Mikulan), M. Novak (od 71. Karlovec), Škvorc, Polak, M. abradi, Miljani (od 46. Golub), B. Novak, Dan. Novak, Trupkovi, Leskovar. Trener: Vladimir Hunjadi. KRIŠTANOVEC: Šimuni, M. Medlobi, Mikulaj, Belše (od 51. Fric), Sabol, D. Novak, Mat. Medlobi, Radikovi (od 81. Kovai), Januši, Žuni, M. Januši (od 83. Bedi). Trener: Zdravko Horvat. Žu kartoni: M. abradi, Trupkovi, Dan. Novak (Bratstvo), M. Januši (Krištanovec).

HAJDUK – POBJEDA (GH) 1:0 (1:0) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Željko Kovai (Šenkovec), Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Josip Lesjak. Strijelac: 1:0 Senar (44). HAJDUK: I. Horvat, Karninik, Trupkovi, Pintari (od 82. Petrievi), Perko, Senar (od 88. Žnidari), Gregorini, Trupkovi, Buhanec, Jarni, B. Perko. Trener: Vladimir Palvekovi. POBJEDA: orevi, Tkalec, Kozina, Kocijan, Golub, Kova (od 71. Hanžekovi), Borko, Ladi (od 86. Kovai), Ivanuša (od 46. Tkalec), M. Kovai, Kresinger. Trener: Željko Vukši. Žu kartoni: B. Perko, Trupkovi (Hajduk), Ladi, Kocijan (Pobjeda).

TORPEDO – DINAMO (Ž) 8:1 (5:0) KRIŽOVEC. Igralište Torpeda. Suci: Saša Mihalic (Lopanec), Goran Mezga (M. Mihaljevec), Mario Gregurina (M. Suboca). Delegat: Mirko Leich (akovec). Strijelci: 1:0 Frani (8), 2:0 Tuksar (11), 3:0 Frani (18), 4:0 Jambroši (24), 5:0 Tuksar (45), 6:0 Sanjkovi (70), 7:0 Biber (81), 8:0 Tuksar (82), 8:1 Rudniki (90). TORPEDO: Herceg (od 70. Jezernik), Govedi (od 78. B. Horvat), Vugrinec, David, Sanjkovi, Filipovi, Pintari, Frani (od 35. Biber), Jambroši, Tuksar, N. Tuksar. Trener: Klaudio Biber. DINAMO: Novakovi (od 15. S. Novak), M. Bistrovi, Šoštari, Brdar, Štrek, Toplek, Jug, Mezga, Mošmondor, Rudniki, Žemlji.

DONJI KONCOVAK – PLAVI 1975 4:2 (2:1) DONJI KONCOVAK. Igralište Donji Koncovak. Suci: Branko Martan (Štefanec), Boško Martan (Štefanec), Ivan Kržina (NSR). Delegat: Nikola Toplek (Nedeliše). Strijelci: 1:0 M. Pleh (5), 1:1 S. Novak (12), 2:1 Mih. Flac (25), 3:1 M. Pleh (49-11m), 3:2 Ciglari (55), 4:2 Mih. Flac (61). DONJI KONCOVAK: Horvat, Brezniar, D. Flac, Hrženjak, Hozja, Vrhar, Skelpi, Cvetkovi (od 50. Saka), Pintari, M. Flac (od 63. Koraj), M. Pleh. Trener: Ivan Sklepi. PLAVI 1975: Petran, M. Škvorc, N. Škvorc, Karlovec, I. Levai, Korošec, Grefel, Trajbar, E. Škvorc (od 53. Janež), S. Novak, Ciglari. Žu kartoni: D. Flac, M. Pleh (D. Koncovak), Karlovec, Grefel (Plavi 1975).

JEDINSTVO – MALI MIHALJEVEC 2:0 (1:0) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod Borom. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Antun Kukovec (Podturen), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec). Strijelci: 1:0 Herceg (14-11m), 2:0 M. Novak (63). JEDINSTVO: Ter, M. Novak (od 86. M. Krumpi), S. Krumpi, Mikulan, Plantak, Vuk (od 78. Horvat), D. Mikulan, Ladi, Borko (od 84. Hatlak), Herceg, Trnjak. Trener: Goran Mikulan. MALI MIHALJEVEC: Magdaleni, N. Besjani, Pušar, Srnec, Sean, Trupkovi (od 71. D. Besjani), Varga (od 90. Juriši), Makšadi, Posavec, Zadravec, Mesari. Trener: Krunoslav Mezga. Žu kartoni: Ladi, Herceg, Borko, Trnjak (Jedinstvo), Trupkovi, Sean, Srnec, N. Besjani, D. Besjani (M. Mihaljevec). Crveni karton: Magdaleni (M. Mihaljevec).

III. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Na Romskoj vatri se pravi gol-razlika, etiri ekipe s maksimalnim uinkom Kraljevan 38 postigao rekordnih 28 zgoditaka Romskoj vatri. Oito su deki iz Piškorovca nakon prva dva kola imali previše jake protivnike gdje su ukupno primili 46 zgoditaka. Najviše zgoditaka na ovoj utakmici postigli su Silvestar Cvek osam, a Luka Lipi i Nino Belovi po sedam. Uz njih po dva su puta strijelci bili Tomislav Baksa, Martin Tisaj i Roberto Miketek. Romskoj vatri pošlo je za nogom da postigne poasni zgoditak u 24. minuti, a strijelac je bio Marko Balog. Dvojica opomenutih igraa od strane Romske vatre. Nova uvjerljiva domaa pobjeda Hodošana, ovaj put protiv Napretka. Ve u prvih 45. minuti domai zgodicima Kreše Kovaa u 7. minuti, Krešimira Majetia u 35. minuti i Franje Halia u 44. minuti imaju visoko vodstvo od 3-0. Iako je rezultat bio dosta visok gosti iz Gornjeg Kraljevca nisu tako loše stajali na terenu po prikazanoj igri. No, u drugom poluvremenu Zdravko Bašnec postiže još dva zgoditka i postavlja konanih 5-0 za Hodošan. Po jedan opomenuti igra u svakoj momadi. Pobjeda Budunosti u Otoku. Domai su lijepo krenuli u utakmicu i sa dva zgoditka Denisa Blažinia u 14. i 24. minuti poveli sa 2-0. Do poluvremena gosti iz Miklavca dolaze do poravnanja rezultata od 2-2. Bojan

HODOŠAN – NAPREDAK 5:0 (3:0) HODOŠAN. Igralište Hodošana. Suci: Rudolf ižmešija, Milivoj Bali, Marinko Hrušoci. Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Kova (7), 2:0 Maje (35), 3:0 Hali (44), 4:0 Bašnec (54), 5:0 Bašnec (57). HODOŠAN: M. Krznar, Maje (od 81. Narana), Kranjec, Hranjec (od 45. Košak), Marec, D. Krznar (od 72. Mesari), Murkovi, Hali, Bašnec, Kova, Kovaevi. Trener: Goran Strahija. NAPREDAK: Žganec, I. Maari (od 78. Kovai), Matuša, Jambroši, M. Žganec, Bujan, Mih. Maari, D. Jambroši, Vidra (od 85. Govedi), Cilar, Tkalec (od 45. Hunec). Trener: Siniša Mikolaj. Žu karton: D. Krznar (Hodošan), D. Jambroši (Napredak).

Cirkveni prvo je smanjio na 2-1, a potom u drugom poluvremenu postigao još dva zgoditka. Vinko Berdin zaslužan je za poravnanje rezultata. Sebastijan Cerovec tek u 82. minuti uspijeva Budunost dovesti u vodstvo od 3-2. Preostala dva zgoditka za pobjedu od 5-2 postiže Bojan Cirkveni u 88. i 89. minuti. Dva domaa, a jedan gostujui opomenuti igra. Eko bolji od Borca. Tijekom cijele utakmice domai su bili bolja momad i sasvim zasluženo pobijedili. U vodstvo od 1-0 došli su u 6. minuti iz kaznenog udarca kojeg je realizirao Jadranko Lastavec. Gosti iz Donjeg Hrašana poravnali su na 1-1 u 23. minuti zgoditkom Karla Pavlica. Dvije minute kasnije Eko u vodstvo od 2-1 dovodi Dino Rudniki. Do kraja prvog poluvremena u listu strijelaca za domae se po drugi puta na utakmici upisuje Jadranko Lastavec za vodstvo od 3-1. Potvrda domae pobjede uslijedila je u 73. minuti kada konanih 4-1 postavlja Bojan Mihaljkovi. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa. Minimalna domaa pobjeda Mladosti. Dugo su gosti iz Držimurec-Strelca držali u Dekanovcu «nulu». Zgoditak odluke vrijedan tri domaa boda postigao je u 55. minuti Ante Ciceli. Nervozna i rastrgana igra bez puno prigoda. Jedan domai, a dvojica gostujuih opomenutih igraa. Trnju bod iz Štefanca. Domai Jadran dva je puta imao prednost, ali su gosti iz Svetog Jurja u Trnju uspijevali stizati domae vodstvo i tako stii do boda. Dominik Drvoderi doveo je Jadran u vodstvo od 1-0 u 23. minuti. Minutu prije odlaska na odmor Ivan Furundžija poravnava na 1-1. Samo što je poelo drugo poluvrijeme u 48. minuti Jadran ima kazneni udarac kojeg za vodstvo od 2-1 u zgoditak pretvara Krešo Posavec. Pet minuta prije kraja utakmice veliko veselje gostujuih igraa i navijaa jer svojim zgoditkom Igor Jasni donosi gostima bod. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

FAIR PLAY Iskljueni : nije bilo

STATISTIKA 51 posgnu zgoditak ili 8,5 po utakmici 17 opomenuh igraa iskljuenja nije bilo 3 kaznena udarca dosuena i is realizirani

Rezultati 2. kola: Romska vatra - Kraljevan 38 1-28; Mladost (D) - Omladinac (DS) 1-0; Eko - Borac (DH) 4-1; Otok - Budunost (M) 2-5; Jadran – Trnje 2-2; Hodošan – Napredak 5-0

TABLICA 1. Kraljevan 38

2

2

0

0

36:2

2. Hodošan

2

2

0

0

23:0

6 6

3. Budunost (M)

2

2

0

0

7:3

6

4. Mladost (D)

2

2

0

0

5:1

6

5. Trnje

2

1

1

0

3:2

4 3

6. Eko

2

1

0

1

5:3

7. Napredak

2

1

0

1

4:7

3

8. Jadran

2

0

1

1

4:6

1

9. Otok

2

0

0

2

2:6

0

10. Borac (DH)

2

0

0

2

2:8

0

11. Omladinac (DS)

2

0

0

2

1:9

0

12. Romska vatra

2

0

0

2

1:46

0

Parovi slijedeeg kola: Napredak - Romska vatra; Trnje – Hodošan; Budunost (M) – Jadran; Borac (DH) – Otok; Omladinac (DS) – Eko; Kraljevan 38 - Mladost (D)

III. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Trojac na vrhu, u dvoboju dva Mihaljevca pobjeda Gornjem! Hajduku minimalna domaa pobjeda. Trenutak odluke dogodio se u 44. minuti kada je jedini zgoditak na utakmici za domae postigao Hrvoje Senar. Pobjeda je odigrala dosta dobro, ali bez postignutog zgoditka se teško može što postii osim minimalnog poraza. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi. Donjem Koncovaku rutinska domaa pobjeda. Sa po dva zgoditka Marka Pleha i Mihaela Flaca Donji Koncovak je stigao do nove pobjede. Gosti iz Prekope-Bukovca uspjeli su postii dva zgoditka u svakom poluvremenu po jedan. Strijelac za goste u prvom dijelu bio je Saša Novak, a u drugom Kristijan Ciglari. Zanimljivo je da je na klupi gostiju kao izioterapeut sjedio Zvonko Bratuša donedavni predsjednik NK akovec. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi. Derbi u Gornjem Mihaljevcu pripao domainu. Imali su domai u 14. minuti opravdano dosueni kazneni udarac kojeg je realizirao Alen Herceg. U vrlo dobro igri ak je devet igraa zaradilo opomenu. etiri domaa, a pet gostujuih igraa. Kada je Mario Novak u 63. minuti povisio domae vodstvo na 2-0 gostima iz Malog Mihaljevca nije preostalo ništa drugo nego igrati «vabank». Niti takva igra protiv dobrih domaina nije urodila plodom. U 90. minuti Malom Mihaljevcu je iskljuen vratar Ivan

OMLADINAC – ZEBANEC 2:0 (0:0) MAKOVEC. Igralište Omladinca. Suci: Darijan Zadravec (M. Središe), Morano Vlah (D. Mihaljevec), Željko Novak (Prelog). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Vuruši (57), 2:0 V. Dodlek (81). OMLADINAC: J. Dodlek, M. Lesjak, Vrbanec, Povodnja (od 62. Pani), Peserlin, D. Povodnja, Kuhar, Vidai, Vuruši, Ehrenreich (od 89. Zorkovi), V. Dodlek (od 68. Pani). Trener: Ivan Šardi. ZEBANEC: Pokriva, Puri (od 61. Rajf), Ter, Kojter (od 29. Horvat), Žerjav, radek, Petkovi, Tkalec, Vodušek (od 65. Šprajc), Šafari, Kodba. Žu kartoni: Peserlin, Vuruši (Omladinac), Šafari, Ter (Zebanec). Crveni karton: Kojter (Zebanec).

Magdaleni zbog zadržavanja igraa rukama izvan kaznenog prostora. Kako zgoditaka više nije bilo Jedinstvo je došlo do pobjede od 2-0. Osmica Torpeda Dinamu. Pravi torpedo doživio je Dinamo na gostovanju u Križovcu. Ve je u prvih 45 minuta bilo 5-0 za domae. U drugom dijelu još «samo» tri zgoditka u gostujuoj mreži. Neven Rudniki uspio je za goste iz Žiškovca u 90. minuti postii barem poasni zgoditak. Za domai Torpedo strijelci su bili trostruki Damir Tuksar, dvostruki Andrej Frani, a po jednom Emil Jambroši, Leonard Sanjkovi i Ivan Biber. U 68. minuti domai kapetan Leonard Sanjkovi iz kaznenog udarca pogaa vratnicu. Za pohvalu je što nije bilo opomenutih igraa što znai da se igralo fer i korektno. Pobjeda Krištanovca u Preseki. Dvije minute prije kraja prvog dijela gosti su dali domaem Bratstvu za naslutiti da e bodovi otii iz Preseke. Poveli su gosti 1-0 zgoditkom Mišela Medlobija. Pitanje pobjednika u ovoj utakmici riješeno je u samo pet minuta. Prvi je na 2-0 povisio Marko Januši u 64. minuti, a potom u 69. minuti konanih 3-0 za Krištanovec postavlja svojim zgoditkom Gordan Žuni. Tri domaa, a jedan gostujui opomenuti igra. Zebanec u Makovcu ošteen. Po delegatu utakmice Dragutinu Koruniu u 14. minuti za goste je trebao sudac utakmice Darijan Zadravec dosuditi kazneni udarac i pitanje je kako bi se nakon toga situacija razvijala da su gosti poveli sa 1-0. Ovako je nakon prvog dijela ostalo 0-0. U poluvremenu utakmice igra Zebanca Danijel Kojter opsovao je suca utakmice i ostao u svlaionici do kraja utakmice. Tako je Zebanec cijelo drugo poluvrijeme igrao sa igraem manje. Domaem Omladincu pak je to bila prigoda da se doepa bodova. To se i dogodilo. Silvio Vuruši u 57. minuti dovodi domaine u vodstvo od 1-0. Konanih 2-0 djelo je Vlade Dodleka u 81. minuti utakmice. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

FAIR PLAY Iskljueni : Danijel Kojter (Zebanec), Ivan Magdaleni (Mali Mihaljevec)

STATISTIKA 23 posgnuta zgoditka ili 3,8 po utakmici 25 opomenuh igraa 2 iskljuena igraa 3 kaznena udarca dosuena, a 2 realizirani

Rezultati 2. kola: D. Koncovak - Plavi 1975 4-2; Omladinac (M) - Zebanec 2-0; Torpedo - Dinamo (Ž) 8-1; Jedinstvo (GM) - M. Mihaljevec 2-0; Hajduk (B) Pobjeda 1-0; Bratstvo (P) – Krištanovec 0-3

TABLICA 1. Hajduk (B)

2

2

0

0

6:2

6

2. D. Koncovak

2

2

0

0

6:3

6

3. Jedinstvo (GM)

2

2

0

0

5:2

6

4. M. Mihaljevec

2

1

0

1

7:3

3 3

5. Torpedo

2

1

0

1

9:8

6. Krištanovec

2

1

0

1

5:5

3

7. Omladinac (M)

2

1

0

1

3:3

3

8. Zebanec

2

1

0

1

2:3

3

9. Dinamo (Ž)

2

1

0

1

4:9

3

10. Pobjeda

2

0

0

2

2:4

0

11. Plavi 1975

2

0

0

2

3:6

0

12. Bratstvo (P)

2

0

0

2

1:5

0

Parovi slijedeeg kola: Krištanovec - D. Koncovak; Pobjeda - Bratstvo (P); M. Mihaljevec - Hajduk (B); Dinamo (Ž) - Jedinstvo (GM); Zebanec – Torpedo; Plavi 1975 - Omladinac (M)




31. kolovoza 2010.

KK KOTORIBA

SVJETSKO PRVENSTVO U STREETBALLU

Novi trener kluba Roberto Ujlaki

Medo u Moskvi!

Predsjednik KK-a Kotoriba Dobriša Zvošec dao je informaciju za medije da je došlo do promjene trenera seniorskog sastava kluba. Dosadašnji trener Bojan Zvošec svoj košarkaški put nastavit e u radu s mladima. Za budunost košarke u Kotoribi s njime e se brinuti Igor Munka i Rudolf Balog. Tri vrsna košarkaša brinut e se za mlae naraštaje, što dokazuje da je klubu stalo do najmlaih koji vole trenirati i igrati košarku. Seniorski sastav u novoj prvenstvenoj sezoni kroz B ligu sjever vodit e Roberto Ujlaki. On je dugogodišnji igra kotoripskog kluba, a svoj doprinos želi dati i kroz poziciju trenera. Košarkaši Kotoribe kreu u pripreme i u optimistinom

U Moskvi je prije desetak dana održano Svjetsko prvenstvo u streetballu. Hrvatsku je predstavljao višegodišnji haklerski prvak Klesari Kebo iz Šibenika, koji se za ovu prigodu pojaao najboljim akovekim košarkašem Mariom Novakom Medijem. U skupini su Hrvati igrali protiv Ukrajine, Srbije, Bjelorusije i Latvije, a iznenaujue su izgubili od svih osim - Srbije!? Drugoga dana se igrala osmina inala, a naše je haklere zapala Ukrajina koja je opet pobijedila, ali ovaj put se igralo na dva dobivena hakla, pa

su istonjaci slavili s 2:1 uz lagani sudaki vjetar u lea (2009. prvak je bila Ukrajina!). Tim su porazom naši ostali na diobi od 9.-16. mjesta. Medo je igrao sve utakmice, od odigranih 7, u 5 je igrao od poetka do kraja uz prosjeno 4 koša i 4 skoka po haklu. Organizacija takmienja po prii samih sudionika – fantastina, igrališta na kojima se haklalo takoer, za izlune haklove postavio se i stadion, a na inalu se uprizorio i – Medvedev (predsjednik Rusije!?) (mn, bh)

Medo protiv Ukrajinaca

Roberto Ujlaki, dugogodišnji igra kluba, preuzeo je trenersku poziciju

ŠRD “MURA” Mursko Središe

raspoloženju oekuju poetak prvenstva. (af)

Maarievi i Mutakovi najbolji

ZAVRŠILO “Sportsko ljeto” u Nedelišu

Košarkaški posljednji kamp ove godine Svi sudionici natjecanja

Košarkaškim kampom završen je projekt “Sportsko ljeto” Košarkaškim kampom koji je održan pretprošli tjedan završen je projekt opine Nedeliše “Sportsko ljeto”, koji se tijekom ljetnih praznika za uenike osnovnih škola održavao u SGC-u “Aton“. Posljednji kamp održavao se u organizaciji Košarkaškog kluba “Nedeliše“. Kao trener na kampu radio je i dvadesetogodišnji Aleksandar Marciuš iz Nedeliša, koji je hrvatski reprezentativac U20, te velika nada meimurske košarke, pa i šire. Prošle sezone debitirao je u amerikoj sveuilišnoj ligi NCAA – prva divizija, gdje je igrao za poznati ameriki koledž PURDUE koji je zadnje 2 godine od 400 sveuilišnih ekipa meu prvih 16. Osim košarke, djeca su kroz cijelo ljeto imala prilike

nauiti osnove i usavršiti rukomet, atletiku, odbojku, nogomet, disc golf, gimnastiku, karate i jahanje. Najvei interes bio je za kraljicu sportova – atletiku, dok je velik broj djece sudjelovao i u kampovima jahanje i gimnastika. U kampove se ukupno upisalo 258 djece, na što su organizatori i koordinatori kampova veoma ponosni jer iz godine u godinu ta brojka progresivno raste. - Želja nam je da se i iduu godinu provede ovaj projekt te da se ukljui što više osnovnoškolaca, a mi emo se potruditi da uvedemo još više sportova, s ponekim iznenaenjem, poruuje Tanja Mesari, koordinatorica za sportske kampove Sportskog ljeta.

Na ribolovnim površinama ŠRC-a “Zaleše” i retenciji Selnica, ŠRD “Mura” Mursko Središe priredio je natjecanje branih i mješovitih parova u lovu ribe na plovak. U kategoriji branih parova natjecalo se 27 parova, a prvo mjesto osvojio je brani par Zvjezdan i Tanja Maari iz Križovca koji su ulovili 5.290 grama ribe. Drugi su Darko i Štefanija Oreški iz Peklenice, a trei Dragutin i Šte-

Tri prvoplasirana brana para

KK DUBRAVAN organizirao Otvoreno prvenstvo Donje Dubrave

Dražen Cenko srušio 297 unjeva za novi rekord kuglane

Dražen Cenko slavio je pobjedu uz novi rekord kuglane

LJETNI pohod meimurskih planinara na Razor

Uvjerili se u ljepotu Julijskih alpa Posljednji kamp održavao se u organizaciji Košarkaškog kluba “Nedeliše“

fanija Lepen. Ukupno je ulovljeno 70 kilograma ribe. Kod mješovitih parova najbolji rezultat ostvario je par Marijan i Mirela Mutak (12,146 grama ribe), ispred Dragutina i Štefanije Lepen (11,784 g), Stjepana i Milene Lisjak (4,993 g), Željka urina i Marije Jambrovi i Milana i Danice Sovi. U ovoj kategoriji natjecalo se 11 parova. Svi su oni dobili pehare i nagrade brojnih sponzora. (sm, SL)

Za jedan od svojih ljetnih pohoda lanovi Hrvatskoga planinarskog društva Meimurje izabrali su i Julijske alpe, odnosno planinu Razor. Planinari su na vrh krenuli iz Poganigovog doma smještenog u, prema mnogima, najljepšem dijelu Julijskih alpa koji je fascinirao i pokojnog kardinala Franju Kuharia.

Razor ima obilježja razlomljene, odnosno razorene planine. Za uspon je bila potrebna dobra izika kondicija, uz veliku pažnju zbog sipara i kamenja koji se stalno obrušava i stvara opasnost od mogueg otklizavanja. Vrh je na visini od 2061 metra, kažu planinari. (vk)

Kuglaki klub Dubravan na kuglani kavane “Opera” organizirao je 14. i 15. kolovoza Otvoreno prvenstvo Donje Dubrave u kuglanju. Na turniru je sudjelovalo 48 natjecatelja u etiri kategorije. Najvrjedniji i najbolji rezultat ostvario je lan Dubravana Dražen Cenko, koji je s 297 srušena unja osvojio prvo mjesto, što je novi rekord kuglane. lanovima domaeg kluba pripala su i ostala dva pehara u kategoriji registriranih igraa, drugi je bio Mihajlo Žini, a trei Davor Fabi. Radovan Rusak s 253 srušena unja nastavio je

svoju seriju pobjeda u kategoriji neregistriranih igraa. Drugo mjesto osvojio je Josip ižmešija, dok je trei bio Marijan Miri. Prvi put je najvei pehar u kategoriji žena osvojila Marina Dolenec koja je srušila 222 unja, druga je bila Katarina Špoljar, a trea Slaana Kuzmi. Kod starijih osoba uvjerljivu pobjedu odnio je uro Žini srušivši 253 unja, a na drugo i tree mjesto plasirali su se Josip Kalini i Antun Meimurec. Sponzor vrijednih pehara i medalja za najbolje kuglae bila je rma ALU-KO d.o.o. (af)




31. kolovoza 2010. NIKOLA TKALEC iz Dunjkovca osvojio svoje prvo zlato u orijentacijskom tranju

U dvije godine osvojio gotovo petnaest medalja Trinaestogodišnji Nikola Tkalec iz Dunjkovca pretprošli je tjedan osvojio svoju prvu zlatnu medalju u orijentacijskom tranju kojim se bavi nešto više od tri godine. Svoje prvo zlato osvojio je na 5. memorijalu 7. gardijske brigade “Puma” koji je održan u Našicama, a na kojem mu je osim zlata u štafeti pripalo i srebro u sprintu. Kao lan Orijentacijskog kluba “Meimurje” Selnica, koji je osnovao njegov stric Vladimir Tkalec, simpatini Nikola do sada je osvojio gotovo petnaest medalja u ovom ne tako poznatom sportu. Naime, rije je o sportu za koji su jednako važne dvije komponente, orijentiranje i tranje, odnosno snalaženje u prostoru i brzina. Oito da Dunjkovanin Nikola, uenik 7. razreda Osnovne škole Nedeliše, posjeduje obje osobine. Dok kondiciju postiže bavei se atletikom, išitavanje karata i orijentaciju vježba na treninzima Orijentacijskog kluba “Meimurje” Selnica, koji postoji od lipnja 2005. godine. - Najdraža mi je nagrada upravo zlato koje sam nedavno osvojio.

Razne dogodovštine dio su ovog sporta Uzbudljivi trenutci i razne dogodovštine dio su ovog sporta. Orijentacijsko tranje nerijetko postaje prava pustolovina, a od zanimljivosti s kojima se susretao, Nikola Tkalec izdvojio je onu kada je nekoliko sudionika u jednoj utrci preplivalo potok, s ciljem da uštede vrijeme, s obzirom na to da je most bio udaljen nekoliko stotina metara.

Solidan nastup meimurske trojke U Ivani-Gradu je održana cestovna biciklistika utrka Kupa Hrvatske “40. memorijal Stjepan Grgac” na kojoj su sudjelovali i lanovi BK-a “Mura Avantura” iz Svetog Martina na Muri. Organizator utrke bio je Biciklistiki klub “Ivani” iz Ivani-Grada, a utrka se vozila na relaciji Ivani-Grad – Popovaa – Kutina – Garešnica i natrag te Ivani-Grad – Križ te natrag za poetnike i veterane. Istovremeno s utrkom za Kup Hrvatske utrka u Ivani-Gradu bila je ujedno i nacionalna

prvenstvena cestovna utrka za kategorije veterani A, B i C. Staza je bila dužine 36,8 km, a prosjena brzina 36,7 km/h. Za BK “Mura Avantura” nastupali su Michel Tomaži u kategoriji Poetnici A koji je u svojoj kategoriji osvojio 31. mjesto (u cilj je, usprkos padu, ušao u prvoj grupi vozaa), Anelko Horvati u kategoriji Veterani A koji je u cilj ušao u drugoj grupi s 12. mjestom te Robertino Vidovi, koji je u kategoriji Veterani B osvojio 13. mjesto. (vpr)

S osvojenim medaljama Nikola je pozirao za svojim bubnjevima koje svira posljednjih godinu dana

Relativno mlad sport u Hrvatskoj O r ij e n t a c ij s k o t r  a nje mlad je sport u Hrvatskoj, meut im, u Europi ima dugogodišnju tradiciju. Poetkom stoljea razvio se kao vojna vještina znanja itanja karte, kretanja na nepoznatom terenu, te kondicijske Želja mi je osvojiti još mnogo prvih mjesta, kao i nastupiti na najveim natjecanjima, onima europskog i svjetskog ranga, kaže marljivi Nikola.

Trinaestogodišnjak s nekoliko talenata Prvu medalju osvojio je u lipnju 2008. godine u utrci u Maruševcu, od kada se zaredalo još mnogo nagrada i priznanja. Iako je znatiželjni Nikola najviše medalja osvojio upravo orijentacijskim tranjem, ipak više voli orijentaciju

pripreme, a zatim postao popularan i meu puanstvom. Orijentacijskim tranjem kao natjecateljskim sportom danas se bavi oko dva milijuna ljudi, starosti izmeu osam i osamdeset godina, u oko pedeset država na svih pet kontinenata. biciklima, koja se kao disciplina razvila unutar orijentacijskog sporta. Prema njegovim rijeima, orijentacija biciklima manje je naporna, ali i zabavnija. Upravo ove godine u mjesecu svibnju osvojio je drugo mjesto na MTB prvenstvu Hrvatske na duge staze. U orijentacijskom sportu kao relativno mladom sportu u Hrvatskoj okušao se i njegov mlai brat Vedran, dok je otac Robert takoer aktivan lan OK-a “Meimurje” Selnica. Majka Klaudija, koja sve lanove obitelji podržava u ovom

Trinaestogodišnji Nikola pokazao nam je kako se u utrci prijavljuje na kontrolnoj toki sportu, ipak sama nije isprobala svoje orijentacijske vještine. No, Nikola nije zaljubljenik samo u sport i rekreaciju. Njegova ljubav je i glazba, što je rezultiralo kupnjom bubnjava koje ui svirati posljednjih godinu dana. Meutim, oito da Nikola ima nekoliko talenata. Uz sve to, pravi je majstor u kuhinji, a najviše voli pei torte i kolae. Minuli vikend trinaestogodišnjak se po prvi put okušao i u nonoj utrci koja je održana u Varaždinu, a važno je spomenuti da se i ovdje odlino snašao. Pred njim je još mnogo utrka u kojima e dati sve od sebe da bude najbolji, a mi mu želimo puno uspjeha u ostvarenju njegovih ciljeva. (hz)

ODRŽANE Igre mladih povodom Svjetskog dana mladih u Donjem Pustakovcu

Najboljim se pokazao Klub mladih “Kraljevani” U organizaciji Savjeta mladih Meimurske županije i Kluba mladih Pustakovana pretprošli su vikend po prvi put održane Igre mladih, na koje su bile pozvane sve društvene i neformalne organizacije mladih koje djeluju na podruju Meimurske županije. Kroz osam disciplina najboljim se pokazao Klub mladih “Kraljevani”, dok su drugo mjesto zauzeli Mladi HNS-a, koji su bili jedina politika mladež koja je sudjelovala na ovim igrama. Udruzi mladih Držimurca i Strelca pripalo je ništa manje važno tree mjesto.

LANOVI BK-a “MURA AVANTURA” nastupili u Ivani-Gradu

Meu osam ekipa koje su sudjelovale bili su i lanovi ukoveke udruge mladih, Udruge mladih Cirkovljan, Kluba mladih “Pustakovani”, Udruge mladih Draškovec i Udruga mladih Turiše. Osim u meimurskoj alci, brzinskom ispijanju piva sa slamicom, transportu i guljenju krumpira te šivanju gumbi (muški) i zabijanju avli (cure), lanovi organizacija mladih pokazali su svoje vještine i u guranju bale sjena, dodavanju jajem i štafeti. Nakon igara mladi su se nastavili družiti uz svirku Musta benda.

U Igrama mladih sudjelovalo je osam ekipa

DRUGO kolo lige Sveti Martin

Bruno Turk ponovio pobjedu iz prvog kola U nedjelju 22. kolovoza održana je utrka 2. kola lige Svetog Martina u Toplicama Sveti Martin. Na ve poznatim stazama (cestovna i XC) okupilo se osamnaest natjecatelja, koje je i ovaj put poslužilo dobro vrijeme. Na cestovnoj utrci okupila su se svega etiri natjecatelja (licencirani lanovi bili su na utrci u Ivani-Gradu), a rezultati su sljedei: u kategoriji “cestari” (40 km) prvi je bio Tomislav Jambrovi s vremenom 1:19,19, a drugi je bio Jurica Gerener s vremenom 1:24,47. U kategoriji “razgledai” (20 km) pobjednik

je domai as Marijan Klujber s vremenom 0:38,35, a drugi je bio Matija Prprovi s vremenom 0:42,10. Na XC utrci skupilo se nešto više natjecatelja, pa je tako u kategoriji “šumari” nastupilo 6 natjecatelja, a u kategoriji “razgledai” njih ak osam. Pobjedu u “šumskoj” kategoriji odnio je pobjednik prijašnjeg kola Bruno Turk iz BK-a Prelog, drugi je bio Saša Šimii, a trei Hrvoje Džanko, dok je u “razgledakoj” kategoriji pobjedu odnio Dejan Vuk, drugi je bio Velimir Kokot, a trei Dragan Mihalec. (vpr)

ZAVRŠILE morske pripreme plivaa PK-a

Režim od ak etiri treninga dnevno Izmeu ostalog mladi su pokazali svoje vještine u meimurskoj alci

Na Igre mladih bile su pozvane sve društvene i neformalne organizacije mladih koje djeluju na podruju naše županije

Plivai PK-a vratili su se sa priprema, koje su na otoku Pagu u mjestu Vlašii trajale su od 16. do 23. kolovoza. U režimu od ak 4 treninga dnevno plivai su radili na kondicijskoj pripremi kako bi se što bolje pripremili za nadolazeu sezo-

nu. Osim samih treninga plivai su posjetili grad Pag i Zadar. Nakon povratka u akovec nastavlja se režim rada od dva treninga dnevno do redovno remonta bazena koji zapoinje 6. rujna sa poetkom školske godine.


IN MEMORIAM

54

Informacije

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Društvo energetiara Varaždin sukladno Pravilniku o strunom osposobljavanju I provjeri znanja za upravljanje i rukovanje energetskim postrojenjima (NN 70/2010.) poinje novi ciklus osposobljavanja i polaganja strunih ispita za osobe koje rukuju energetskim postrojenjima (ložai i rukovatelji centralnog grijanja, strojari parnih kotlova i kompresorskih stanica…) Upisi zainteresiranih kandidata su 8., 9. i 10. rujna od 17 do 19 sati u prostorijama Društva, Juraja Križania 33.Varaždin.

Više informacija na našoj Web stranici: drustvo-energeticara-varazdin.hr ili putem E-maila: energeticari@vz.t-com.hr

Do 30. kolovoza 2010. GKP “akom” d.o.o. prelazi na zimsko radno vrijeme. Službe odvoza otpada, groblja, kamenoklesara i javnih i zelene površine radit e od 6:45 - 14:45 sa svaki radni dan od ponedjeljka do petka. Korisnici usluga odvoza otpada se mole da posude ili vree sa otpadom iznesu na javnu površinu na dan odvoza najkasnije do 6:45 sa. Službe blagajne, parking služba, tržnica, trgovina Zvonik i uprava radit e po starom radnom vremenu od 6:45 - 14:45 sa, a u gradu K. Tomislava 19, od 07:00 - 15:00 sa. IZ MATINOG UREDA

ROENI EVA PEET, ki Maje i Nikole; KRISTINA KORUNI, ki Alenke i Predraga; LEON OREHOVEC, sin Marine i Davora; IRENA ŽVORC, ki Petre i Tihomira; DANIEL FRANI, sin Slaane i Ivana; RENATO KALANJOŠ, sin Zvjezdane i Dejana; IVAN NOVAK, sin Ivane i Saše; KARLO URA, sin Nives i Maria; MIA FUNDAK, ki Tihane i Aleksandra; LANA REŽEK, ki Lidije i Branka; TEA TUKSAR, ki Melanie i Miljenka; LEON MURKOVI, sin Monike i Maria (akovec)

VJENANI Ivana Šokman i Nikica Tuan, Verica Krznari i Tomislav Vuger, Andreja Kolenko i David John Hartnoll, Marina Novak i Ivan Marec, Sanja Tadi i Goran Garunovi, Valenna Leskovar i Mladen Magdaleni, Jasmina Zdolec i Saša Srnec (akovec); Jasmina Kolmani i Dario Domjani, Suzana Sovi i Duško Koprivec (Štrigova); Anica Matulin i Dejan Lukša, Izabela Zvonar i Ivan Horvat (Kotoriba); Jurica Herman i Mirjana Valen (M. Suboca); Manuela isar i Marko Kovai, Petra Vugrinec i Da-

rio Šol (M. Središe); Marina Kelenc i Dario Jambrovi (Nedeliše); Judita Špoljari i Nikola Knez, Ivana Tisaj i Alen Baranaši (Prelog)

UMRLI Antun Baka r. 1930., Marija Kovai ro. Filipovi r. 1922., Pavao Fabi r. 1933., Julijana Bukal r. 1937., Katarina Novak ro. Turk r. 1928., Mirko Maek r. 1925., Milka Milovanovi ro. Ludaš r. 1931., Stjepan Kocijan r. 1962., Stjepan Jurinec r. 1954., Ignac Srpak r. 1931., Ivan Berdin r. 1933., Ana Šol ro. Medved r. 1934. (akovec); Nina Mihailovna Meljnikova r. 1930. (Štrigova); Ljubica Škvorc ro. Slamek r. 1930. (Dekanovec); Dragun Pigac r. 1936., Marijan Krar r. 1952. (Kotoriba); Ivan Rajf r. 1923., Magdalena Žganec ro. Zadravec r. 1917., Malda Mui ro. Hranilovi r. 1931. (M. Središe); Franciska Jakopi ro. Golenko r. 1911., Amalija Trupkovi ro. ud r. 1920., Anka Pata a ro. Novak r. 1951. (Nedeliše); Jelena Zorko ro. Zrna r. 1916., Viktorija Horvat ro. Šestan r. 1935., Eva Mate ro. Vidovi r. 1927., Terezija Šopar ro. Brezniar r. 1936. (Prelog)

Ana Begi na Špancirfestu otvorila restoran Kod ure

Tijekom ovogodišnjeg Špancirfesta posjetitelji festivala mogli su uživati u restoranu Kod ure koji je Pan otvorio u Varaždinu Kao što svi ve dobro znaju, Pan ekipa je otvorila restoran Kod ure. Glavna je u lokalu ura, a deki pomažu. Kupuju cugu i namirnice, opremaju i iste, rade na šanku, Božo priprema oblizeke, a Ivo ih dostavlja po terenu. Nakon dobrog starta Pan ekipa je proširila posao i na Špancirfestu otvorila još jedan resta Kod ure. Ana Begi, koja u Panovim reklamama glumi glavni

lik – uru, otvorila je varaždinski restoran koji je odmah postao omiljeno festivalsko okupljalište. Na otvorenju te oaze osvježenja Ani Begi pridružili su se varaždinski gradonaelnik Ivan ehok, direktorica festivala Branka Tropp te predsjednik uprave Carlsberga Croatia Thomas Kure Jakobsen. Za vrijeme Špancirfesta, od 20. do 29. kolovoza, svi špancireri Kod ure mogli su

uživati u dobroj hrani, a iz urinog jelovnika treba izdvojiti: urin zalogaji (panonske kobasice), uru u bekoj školi (beki šnicl s krumpir salatom), urin eliksir mladosti (kotlovina) i urinu poslasticu (peeni dimljeni buncek). Naravno, u restau Kod ure dobra se hrana zalijeva hladnim Panom, a sve urine goste doekala je dobra zabava, ali i mnogo iznenaenja.


31. kolovoza 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. LjekarnaVjeraŠtefanmr.ph.AKOVEC,N.Pavia 15, traži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010. 2. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje: SSS, VŠS, VSS, komunikavnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 31.08.2010. 3. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA POUA” AKOVEC, I.G. Kovaia 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodreeno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliše, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 31.08.2010. 4. Frizerski i kozmetiki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETIARKU / PEDIKERKU na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natjeaj otvoren do 31.08.2010. 5. Ordinacija ope medicine dr. Somoi Bernardica, AKOVEC, F. Puneca 2, mob. 098-744-913, traži 1 DOKTORA OPE MEDICINE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 31.08.2010. 6. METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1 STROJARSKOGTEHNIARAILIINŽ.STROJARSTVAzaposlove tehnologasa4-5g.radnogiskustva,radnaraunalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVAA CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 31.08.2010. 7. Frizerski salon IVA SV. Marn na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodreeno vrijeme, javi se na 091-7867086. Natjeaj otvoren do 31.08.2010. 8. Ugostiteljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-938-2175. Natjeaj otvoren do 31.08.2010. 9. Frizerski salon Top stil, D. Kraljevec, traži 1 KOZMETIARKA na odreeno vrijeme, javiti se na mob.098 372291. Natjeaj je otvoren do 05.09.2010 10. Ugost. obrt Babilon Frkanovec 65, Lopanec, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 091 7954651. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. 11. Pekara Cvek d.o.o.D. Kraljevec, traži SLASTIAR na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 602 205. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. 12. Autolimar Gorianec Robert M. Hunjadi 13, Sv. Marija, traži AUTOLIMAR na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 651045. Natjeaj je otvoren do 01.09.2010 13. Dobrani transpor Poljska, M. Središe, traži VOZA TERETNOG VOZILA na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 543222. Natjeaj je otvoren do

31.08.2010. 14. Zodijak plus d.o.o. Prelog, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 099/8132-800. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. 15. DJEJIVRTI RIBICA ŽABNIK, ZABNIKA 42, traži LOGOPED, 4 sata tjedno, javi se do 31.08.2010. 16. Elektroinstalater Igrec d.o.o. Prelog, traži ELEKTROINSTALATER na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098/1687-042. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010 17. Intergradnja d.o.o. Vularija, traži GRA EVINSKI RADNIK na odreeno vrijeme, javiti se na mob.098/698-384. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. 18. Euroton d.o.o. Mihovljan, J. Bajkovca 1, traži KONOBAR/KONOBARICA, rad u Caffe bar Matador Podturen na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040/347-144. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010 19. Ragusa d.o.o. Športska 6, akovec, traži VOZA B, C, E KAT., na odreeno vrijeme, javiti se na tel. 040/328-022. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010 20. Teksl promet Kova Pribislavec, Lj. Gaja 9, traži ŠIVA TRIKOTAŽE, na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 099/2141-490. Natjeaj je otvoren do 09.09.2010 21. ObiteljskidomzapsihikibolesneosobeŠtrigova 138, traži 1 medicinska sestra sa položenim strunim ispitom na odreeno vrijeme, javi se na 099/6942217. Natjeaj otvoren do 31.08.2010. 22. PLASTEX Strahoninec, P. Miškine 33a, traži 1 KV BRAVAR sa radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 333-488. Natjeaj otvoren do 31.08.2010. 23. JURKOVI STOLARIJA PRIBISLAVEC, traži 2 KV STOLARA sa radnim iskustvom na odreeno vrijeme, javiti se na 098-242255. Natjeaj otvoren do 08.09.2010. 24. J.V.M METALIK IVANOVEC, Varaždinska 37, traži 1 STROJARSKI TEHNIAR na neodreeno vrijeme uz probni rad radno iskustvo od 5 godina, poznavanje njemakog jezika u govoru i pismu, rad na raunalu, AUTO-CAD, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu ili e-mail: jvm-mealik@email.t-com.hr Natjeaj otvoren do 10.09.2010. 25. MI-MONT d.o.o AKOVEC, traži 3 INSTALATERA GRIJANJA na odreeno vrijeme, javi se na 098354621. Natjeaj otvoren do 10.09.2010. 26. VS GUMISERVIS d.o.o. OPOROVEC, traži 1 KONOBAR/ICA, na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javiti se na 098-6435810 zvati iskljuivo subotom. Natjeaj otvoren do 19.09.2010. 27. LJEKARNA mr.ph. D. BLAGUS-VIANOVI, traži Strahoninec MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE sa položenim strunim ispitom, na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 099/686-3581. Natjeaj je otvoren do 30.09.2010. 28. TIP – TOP GORNJI KURŠANEC, traži 20 SOBOSLIKARA/FASADERA NA MONTAŽI DEMIT FASADA,

na odreeno vrijeme, rad na terenu u Njemakoj, javi se na 091/520-1307, 099/240-3434. Natjeaj otvoren do 16.09.2010. 29. KO-MA MONT d.o.o. PRELOG, traži 2 KV INSTALATERA GRIJANJA, PLINOINSTALATERA sa znanjem autogenog zavarivanja na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na 098/1613-718. Natjeaj otvoren do 30.08.2010. 30. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, traži 1 PRODAVAODJEENAŠTANDU,prijevozrobekombijem,na odreeno vrijeme, vozaki ispit B kategorije, javi se na 098/9079-121. Natjeaj otvoren do 26.09.2010. 31. METAL MARODI M. SREDIŠE, Frankopanska 36, traži 1 KV BRAVAR sa radnim iskustvom na odreeno vrijeme, javi se osobno na adresu poduzea uz najavu na mob.091/5373-652. Natjeaj otvoren do 30.09.2010. 32. Instalacije MARTI-MONT Nedeliše, B. Radia 37, traži 1 INSTALATER CENTRALNOG GRIJANJA sa radnim iskustvom, samostalnost u radu na neodreeno vrijeme, javi se na 095/5123-469. Natjeaj otvoren do 10.09.2010. 33. ANDA d.o.o. PALINOVEC, traži 2 KONOBARICE, traži na odreeno vrijeme, javi se na 091/600-7806. Natjeaj otvoren do 10.09.2010. 34. AKOVEKI MLINOVI d.d. RJ “MLIN” AKOVEC, Mlinska 1, traži 1 SKLADIŠNI RADNIK, traži završena osnovna škola, te osposobljenost za rukovanje i upravljanjeVILIAROMnaodreenovrijeme,osobni dolazak ili najava na tel. br. 375-512 (Biserka GeniSaer). Natjeaj otvoren do 03.09.2010. 35. Siga d.o.o. 42000 VARAŽDIN, traži proizvoa i distriburer osobnih zaštnih sredstava; 1 TERENSKI KOMERCIJALIST za podruje akovca i Meimurja završena minimalna srednja škola, posjedovanje važee vozake dozvole B kat. I spremnost putovanja, informake vješne, iskustvo i znanje o principima rada veleprodaje i maloprodaje, poznavanje situacije na tržištu i potencijala tržišta, komunikavnost, analitike sposobnosti , orijentiranost ka kupcu, prezentacijske vješne, realizacija prodajnih ciljeva svojeg podruja, obrada postojeih i pronalazak novih kupaca, implemenranje i razvijanje prodajnih akvnos radi ostvarenja prodajnih ciljeva, unapreenje prodaje i osiguranje prisutnost proizvoda na prodajnom mjestu, razvijanje poslovnih odnosa sa partnerima, izvještavanje, osiguran službeni automobil,mobilnitelefon,smulavnaprimanjavezana uz uinak, struno osposobljavanja, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: siga@siga.hr Natjeaj otvoren do 15.09.2010. 36. VRŠI AGRO d.o.o. GRADIŠAK 12, traži 1 DJELATNICA ZA POMO U KUI ILI NA FARMI na neodreeno vrijeme, javi se na 098/1808-731. Natjeaj otvoren do 30.09.2010. 37. Vinogradarska zadruga ŠTRIGOVANKA ŠTRIGOVA, traži 1 VINOGRADARSKI RADNIK ili obitelj za rad u vinogradu i proizvodnji vina, mogunost smještaja, vozaki ispit b kategorija, nazva na 099/2221338. Natjeaj otvoren do 30.09.2010.

SJEANJE IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.9. 2. ZLATNO ZRNO, d.o.o. Trnovec, Bartoloveki, N. Tesle 63, traži 1 DJELATNIKA ZA PRODAJU MJEŠOVITE ROBE na odreeno, KV, SSS, iskustvo u trgovini, min. 6. mjeseci, rad na PC blagajni, radi se u Varaždinu ili Zbelavi, najava na 042/684-012. Natjeaj otvoren do 30.08. 3. AUTOPRIJEVOZNIK ŠESTAK ŽARKO, Varaždin, Fabijanska 6, traži 1 VOZAA TERETNOG VOZILA (m/ž) – teglja s poluprikolicom (šleper) u domaem i inozemnom prometu, na odreeno (mogunost na neodreeno), KV, SSS voza, položena C i E kategorija, poželjno radno iskustvo, najava na 042/331-037, 098/268-431 od 10 do 17 sa (Žarko Šestak). Natjeaj otvoren do 10.09. 4. VODOPIJA d.o.o., G. Horvat 1, Varaždin, traži 5 DJELATNIKA ZA ELEKTROINSTALATERSKE RADOVE, na neodreeno, KV elektroinstalater, radno iskustvo 5 godina, vozaki B kategorije, najava na 042/261-501, 098/246695. Natjeaj otvoren do 3.9. 5. INOXMONT-VS d.o.o., Zagorska 11, Ludbreg, traži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVOA – raunovoa (m/ž), na neodreeno (uz probni rok od 6 mjeseci), odlino poznavanje raunovodstvenih propisa i zakona, radno iskustvo min. 10 godina, poželjno poznavanje njemakog jezika, pismena zamolba poštom na adresu ili e-mail: info@inoxmont-vs.hr svi kandidati koji zadovoljavaju uvjete, bit e pozvani na testiranje. Natjeaj otvoren do 30.10. 6. ZLATKO ZRNO d.o.o., N. Tesle 63, Trnovec B., traži 1 PEKARA (m/ž) na neodreeno, KV, poželjno radno iskustvo (6 mjeseci), u poetku je rad na odreeno vrijeme, najava na 042/684-012. Natjeaj otvoren do 10.9. 7. UGOSTITELJSKI OBRT “MISTER X”, G. Kneginec, Toplipka 180, traži 3 KONOBARA/ ICA-posluživanje jela i pia, na neodreeno, OŠ, KV, radno iskustvo nije bitno, poslodavac osigurava smještaj, najava na 095/911-5102 (gdin. Kefelja). Natjeaj otvoren do 25.9.

na dragog supruga, oca, svekra, djeda i pradjeda

LEOPOLDA BRESLAUERA iz akovca 31.8.2006. – 31.8.2010.

S ljubavlju i poštovanjem uvamo uspomenu na Tebe Obitelj Breslauer

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

BOŽIDARU MARETKU 3.9.1995. - 3.9.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

DANIJELU HORVATU 6.9.1991. - 6.9.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije


56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ťiber, el. retr., euro kuka, servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE vw polo 1.0 1991.g. i daewoo nubira 1.6 16v 1998.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj., uťuvan, cijena 1.000 eur, mob. 099 241 4596 FIAT BARHETA 1.8 16V 131 KS 1996.g., plava perla, reg. do 6/2011., prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 20 6 Roland Garros 1.6E 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJEM OPEL ASTRU karavan 1.4i 1996.g., reg. do 2./11., povoljno, mob. 099/598-3497 PRODAJE SE MAZDA 3 sport 1.6i CE, stara 7mj., registr., met. crvena, 5vr., klima, sva oprema, zva poslije 15 sa na mob. 098/9020676 PRODAJE SE HONDA CBR 600 F 1998.g., motor je u odlinom stanju; mob. 099 7996 442 NISSAN TERANO II 2.7TDI 1998.g., 170tkm, 4x4, 7 sjedala, klima, ťiber, centr. dalj. zaklj., 4xel. pod. stakla, tehniki do 29.6.2011., auto u sustavu pdv-a. tel. 396-374 ŠKODA OC TAVIA 1.6 ambient, 1.reg. 2002., 1.vl., reg. do 4./11., mob. 098/9358-937 POLJOPRIVREDA PRODAJEM KOMBAJN za krumpir Ana poljski i pakirnu liniju za krumpir i luk, mob. 091/595-0053 PRODAJE SE VILIAR Yale nosivos 1.5T, dizel, u ispravnom i dobrom stanju, tel. 635-371 ili 098/494597 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533, 70. godiťte, nove gume, novi akumulator, u vrlo dobrom stanju. tel. 098/180-80-27 PRODAJEM ZETOR 4712 s kabinom, sauvan, te prodajem kawasaki ZX7R nina 122KS, 750cm3, 1998.g., ili mijenjam za manji, moŞe i auto ili traktor, sve po dogovoru, mob. 098/190-3753 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULINA PREŠA za groŞe od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJE SE inox bava od 250 litara, plasne kace, preťa... mob 099 595 33 99 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte perko i raola, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJE SE silokombajn SIP, sjetvosprema, ťprica KŽK 340 lit., ekiar, cirkular za drva, preťa za groŞe, muljaa i bave za vino, mob. 091/5175-821 ili 865-126 PRODAJEM nove bave za vino i rakiju od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava, tel. 858-362 PRODAJEM kotao za peenje rakije stari model od 30 lit., bavu od 567 lit. i jednu od 140 lit., te cisternu od inoxa od 150 lit., mali plug za T. Vinkovi, mob. 098/1868-111 PRODA JE SE TRAKTOR Massey Ferguson s manjim kvarom i kotao za peenje rakije od 80lit., mob. 091/9080-833

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE: cisterna Creina od 2200 lit. (1.000eur); traktorska ťprica KŽK od 320lit. (300eur); prikolica 2-osov. kiper 12T (2.000eur) i roto-ler 2.5m (1.600eur), mob. 098/170-5311 PRODAJEM TRAKTOR Lanz, uski voarski, u vrlo dobrom stanju, mob. 091/584-5561 USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÄŒakovec, ÄŒ k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

ŽENA SA ISKUSTVOM UVALA BI DJECU bilo koje dobi u akovcu, mob. 091/5962-707 OZBILJNA I ODGOVORNA GOSPO A sa iskustvom uvanja djece, uvala bi djecu u svom domu. mob. 098/987-1058 KREDITI REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak plae, ino mirovine, do 75.g. Şivota, min. radni staŞ 3mj. mob. 091/896-7983 Jelena, 314-250 ured POZNANSTVA MUŠKARAC, slobodan, visok, sportski tip, dobro situiran, iz VaraŞdina, ima rmu u akovcu, ovim putem zbog prezauzetosti traŞi slobodnu Şensku osobu od 35-48 god. za druŞenje i brak. mob. 091/171-4949 OZBILJAN DEKO (38g.) traŞi simpa i zgodnu djevojku ili Şenu za poznanstvo, izlaske, druŞenje. Ako si zainteresirana javi se, mog. veza i mog. nanc. potpora. mob. 099/695-3584 SLOBODAN MUŠK ARAC (40g.) ozbiljan, situiran, Şelio bi da mu se javi ozbiljna usamljena Şena za prijateljstvo i izlaske, do 40g., mogua veza ili neťto viťe. mob. 099/8570-607 GOSPO A simpana, zgodna, diskretna, traŞi isto takvog gospodina izmeu 40-50g. radi prijateljstva, molim javiti se iskljuivo putem sms-a na mob. 099/8699-455 NEKRETNINE – PRODAJA

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/ DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 PODUKE iz matemake, mehanike, fizike i elektrotehnike. Ivanovec, tel. 337-262 POSAO TRAŽIM POSAO PRODAVAA, mob. 095/803-7109 KERAMIAR s viťegodiťnjim iskustvom traŞi honorarni posao, mob. 091 547 2069. OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s akvnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KUNOM BUDŽETU – nauite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 UVALA BIH DIJETE – u akovcu. Upita na tel. 363-018

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

PRODAJEM DVORIĹ NU zgradu od 60 m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u akovcu preko puta suda, tel. 098/426-021 ISTRA, DUGA UVALA, graevinsko zemljiĹĄte 350m2, prodajem. mob. 091/921-5937 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 STAN 2 i 3-sobni, sa garaĹžama, novogradnja (ispod Ĺ afrana), kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN (polovica kue s garaĹžom) u akovcu, tel. 363-018 KUPUJE SE VIKEND KUA u gornjem dijelu Meimurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeĹĄten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM KUU od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750

AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaŞa, dvoriťte. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Srediťu, mob. 098/954-9775 FRIZERSKI SALON, novi, namjeťten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 HITNO I POVOLJNO prodajem veu kuu u Istri-Filipana. mob. 091 3840 666 PRODAJE SE VIKENDICA s vonjakom u D. Zebancu. mob 099 595 33 99 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagraena ulica. Tel. 098/1989410 PRODAJEM DVOSOBNI RENOVIRANI STAN od 54m2, u akovcu. tel. 098/9465-206 PRODAJE SE LIVADA I VONJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blizina glavne ceste, blaga padina. mob. 099-696-3963 PRODA JE SE DVOSOBNI STAN u centru grada, mob. 098/806339 PRODAJE SE KUA u Pribislavcu od 140m2 i 90m2 + okunica, s garaŞom, 700m2, moŞe zamjena za manju ili dr. opcije, mob. 098/351-997 PRODAJEM KUU u k, livadu Žirofku u Puťinama, kuu u Dragoslavcu i drvo od ariťa 4m, hitno i povoljno. mob. 095/8453568 ili 095/863-5487 STAN nenamjeťten od 40m2 daje se u najam duŞe vrijeme i nenamjeťtene garsonijere od 30m2 na dvije lokacije u gradu, tel. 384515 ili 098/545-526 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA u k, mog. zamjene za stan, tel. 384-454 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj ul., blizu hotela, mob. 098/493122 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, sa dvoriťtem, povoljno, mob. 098/749-131 PRODA JEM STARIJU KUU u Podbrestu, voda i struja, ťiroko dvoriťte, tel. 620-282 ili 098/9262140 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR u centru k, tel. 040/390-134 GRADILIŠTA – AKOVEC, Martane, niz, 250hv, dva objekta, izlaz na dvije ulice, 55.000 eur, 160hv, ulica u pripremi, 25.000 eur, mob. 098/426-375 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju kue u k, Martane, 184hv, hitno i super povoljno, cijena 42.000 eur, mob. 098/1822-125

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosobni stan u centru akovca, preko puta crkve. Inf. na tel. 098 242 990. IZNAJMLJUJU SE 2 poslovna prostora 30 m2 u centru akovca, R. Boťkovia 1, moŞe i spojeno u 1 poslovni prostor. Inf. na tel. 098 242 990. IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI NAMJEŠTENI STAN u sklopu kue s posebnim ulazom, u akovcu, useljivo poslije 15.9. mob 098-938-7532 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i plaanje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBAN STAN u prizemlju kue sa posebnim ulazom u akovcu. tel. 091 384 3359 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na

atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861898 ZAPOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJU SE DVIJE SOBE s upotrebom kuhinje i kupaonice, centralno pl. grijanje, u prizemlju obiteljske kue u centru akovca, mob. 091/5612-052 IZNAJMLJUJE SE STAN u kui u Murskom SrediĹĄu, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namjeĹĄteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNA JML JUJE SE NAMJEĹ  TENI DVOSOBNI STAN u centru k, tel. 099/8595-224 poslije 17 sa IZNAJMLJUJE SE STAN blizu VeleuiliĹĄta, ul. A. Ĺ enoe 6, poseban ulaz, za dvije studence, tel. 395-097 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studencama za tri osobe, u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob. 098/426-021 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄtena garsonjera u akovcu, studenci, iskljuivo nepuĹĄau. Tel. 099-799-4766 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mlaoj Ĺženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087

1SPEBKFNPBUSBLUJWOFTUBNCFOPQPTMPWOFQSPTUPSFV4BWTLPK7FTJ(SBEOKBJ[BWSĂ?OBPCSBEBKFWSIVOTLFLWBMJUFUF 1SJMJLPNVMBTLB)SWBUTLFV&6ÇŽFTWBLJTUBNCFOJPCKFLUUSFCBUJJNBUJFOFSHFUTLJDFSUJĂśLBU BUJNFÇŽFNVCJUJPESFĂŞFOB OKFHPWBWSJKFEOPTU BOBĂ?JNEPEBUOJNVMBHBOKFNWJLVQVKFUFTUBOLPKJUFWSJKFEOPTUJWFÇŽJNB

PREDNOSTI: tĂ?UFEOKBFOFSHJKF tGBTBEBDNTUJSPQPS DN[WBSĂ?OJTMPK tUSPTMPKOPTUBLMP tEPEBUOBJ[PMBDJKBLSPWJĂ?UB

tQPEOPHSJKBOKF8$ LVQBPOBJLVIJOKB tWJTPLPLWBMJUFUOJQBSLFUJ tLWBMJUFUOBLFSBNJLBJTBOJUBSJKF tQSPUVQSPWBMOBJWBUSPPUQPSOBWSBUBVTUBOPWF tVEBMKFOPTUPEDFOUSBHSBEB LN BPEKVäOF [BPCJMB[OJDFN

tOBÇ?JOPNHSBEOKFJ J[PMBDJKBNBTUBOPWJTV WJTPLPLWBMJUFUOJ BĂ?UPKFDJMK NJOJNBMOBQPUSPĂ?OKB FOFSHFOBUBLPKJÇŽFTWBLJN EBOPNCJUJTWFTLVQMKJ


31. kolovoza 2010.

IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2 i jednosobni stan od 46m2, odvojeni ulaz, brojila, namješteno, nazva poslije 16 sa na mob. 091/933-8468 IZNAJML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU uz upotrebu kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, upita na adresi: Šenkovec, M. Tita 46, tel. 343-492 IZNA JML JUJEM STUDENTIMA 2-sobni namješteni stan u centru grada, mob. 098/426-337 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI namješteni stan, blizina Me. veleuilišta, studenma ili samcima, mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, kod stanice Buzovec, samo ozbiljni kandida. tel. 390-053 ili 091/782-8587 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI namješteni stan u centru grada ili prodajem. Nazva poslije 16 sa na mob. 098/1929-354 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI NAMJEŠTENI STAN s balkonom u k, povoljno, mob. 095/8148715 IZNAJMLJUJE SE KUA sa tri sobe u centru k, studencama ili obitelji. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN studenticama, poseban ulaz, 10min od Pedagoške, upita u k, V. Lisinskog 39. tel. 363-528 IZNAJMLJUJEM STAN od 78m2 + garaža, preko puta bolnice, cijena 250eur, te kupujem košce golice. mob. 099/5160-129 IZNA JML JUJEM JEDNOSOBNI STAN u zasebnom objektu u k, tel. 040/390-247

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Du brovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@gmail. com pogledati možete na: http://www.hostelbookers. com/hostels/croaa/dubrovnik/36923/ VODICE – IZNAJMLJUJEMO NOVE APARTMANE od 19-29 eura/noenje. Tel. 021/378-358, 098/9096768, www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM RAZIGRANOG HRKA starog 3mj., crno-bijele boje, tel. 866-296 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488236 PRODAJU SE: grice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe, plave rozele. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821362 ili 098/184-9728

PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevajue, plave i crvene rozele, patke karolinke i mandarinke, paunove, planaste i srebrne fazane. mob. 098/912-3938

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJE SE GROŽ E rizling-šipon ili mošt, Železna gora, mob. 098/9449-470 PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363399 ili 091/516-7596 PRODA JEM L APTOP u dobrom stanju, slabija baterija, za 900kn, na poklon TV karca za is. mob. 098/935-2124 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 P R O DA J E M: p r o d u ž n i k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmetiki ležaj (novi, nekorišteni) i grija parafina. Tel. 099/5619127 PRODAJE SE DJEJA HALJINA za standardne i lano plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠUVANU DJEJU ODJEU žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/6884499 ALU FELGE 15 cola i betonski stupovi za vinograd, tel. 091/510-1064 PRODAJEM CRIJEP Biber 1300 kom, ušuvan, cijena 550 kn, Dragoslavec, tel. 384-081 PRODA JEM TRUPCE ARIŠA porušene ove zime, 8kom, te jedan rezervoar za lož ulje od 300lit. i jednu neispravnu prešu od 300lit., dogovor. mob. 098/1868-111 PRODAJE SE GROŽ E s brajdi i domae vino, povoljno, mob. 098/9609-633

PRODAJE SE: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (puno drvo hrast), regal, ploa el. ugradb. štednjaka (20 0kn), gume 175/65/14 (4kom/500kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), stroj za pranje sua s manjom greškom (100eur), tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE GROŽ E graševina, rizling, miješano, oko 1000kg, mob. 099/6766-515 KUPUJEM STARINSKI NAMJEŠTAJ – stolove, komode, gredence, zidne vure, škrinje, pei i ostale starine, plaam odmah, tel. 858-347 ili 095/537-8617 PRODAJEM EL. MOTOR 3kW te kosilicu 3.5KS, tel. 333-613 ili 098/676-421 POVOLJNO PRODAJEM drvene vrtne garniture. mob. 091 3840 666 PRODA JEM ouvani T V 55cm (400kn) i glazbenu liniju (250kn). Tel 098/295-800 PRODAJE SE profesionalna pe za peenje mlinaca ili mesa, stroj za izradu tjestenine i nova inox napa Gorenje šir. 90cm. tel. 544-009 ili 098/750-511 KUPUJEM KNJIGE za 1.razr. Graditeljske škole, smjer likovne umjetnosti i dizajna, ponude na mob. 098/957-2863

Martina 27,

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

MALI je pronaen u južnom dijelu grada akovca nakon poziva jedne ljubiteljice životinja koja ga je vidjela kako danima luta sam ulicama s povrijeenom nogom. Sad je dobro. Oi su pune povjerenja i im mu priete, baci se na lea i eka da ga eškate po trbuhu. Maleni je rastom, može boraviti i u stanu uz redovite šetnje, ali budui je vjerojatno mješanac terijera sigurno e biti sretan i s dvorištem na kojem može trati do mile volje. Roen je u srpnju 2009. Nije za lanac!

traži društvo nekoga tko nema vremena za ozbiljnu vezu već za neobavezna seksualna druženja.

VIDA je prekrasna kujica roena u studenom 2006., kastrirana, umiljata i jako jako dobra. Mirne je naravi, dubokih smeih oiju. Kratke je dlake pa je uvijek lijepa i ista i za najružnijeg vremena. Vida bi bila dobar drug i starijim ljudima jer je mirna i poslušna kujica. Nije za lanac!

Pošalji SMS s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66 kn/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

MOLI je roena u azilu. Mama im je prekrasna mješanka lovake pasmine. Roena je u kolovozu 2009. godine. Moli je vrlo mirna i jako se voli uvati. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

782


UTORAK 31. kolovoza 2010.

TV pregled

04.05 Skica za portret 04.10 Ljetna slagalica (R) 05.00 More ljubavi, telenovela (R)

od 31.8.2010. do 06.9.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

U redakciji novina FILM

UTORAK, 31.08. HRT 1, 21:00

Komina drama. U New Yorku su jedne veeri ubijena dvojica poslovnih ljudi. Sutradan su se gotovo sve njujorĹĄke novine raspisale o tome, navodei kako su za ubojstvo osumnjiena dvojica Afroamerikanaca. Jedino tabloid New York Sun, zahvaljujui kaonoj situaciji u redakciji i nemaru nekih novinara, uope nije izvijeso o tom dogaaju...

Spiderman FILM

SRIJEDA, 01.09. NOVA TV, 20:30

Studenta Petera Parkera (Tobey Maguire) ugrize geneki preinaen pauk. Peter ubrzo otkriva da posjeduje neobine moi: nadaren je snagom i sposobnosma pauka s posebno izoĹĄtrenim paukovskim osjelima. U meuvremenu, megalomanski biznismen, Norman Osborn, (Willem Dafoe) takoer prolazi kroz neke neobine mijene. Eksperimentalna mu je formula eksplodirala u lice...

Ĺ kola za frajere FILM

ETVRTAK, 02.09. HRT 2, 22:40

Komedija. Roger (J. Heder) je potpuno zbunjeni i prestraĹĄeni radnik na parkiraliĹĄtu iz New Yorka ije su misli zaokupljene svime i svaim, a pogotovo djevojkom Amandom (J. Barre ) kojoj se boji prii. Ne bi li podigao samopouzdanje, upisuje tajni teaj koji vode bizarni Dr. P. (B. B. Thornton) i njegov asistent Lesher (M. Clarke Duncan)...

Erin Brockovich FILM

PETAK, 03.09. RTL, 21:25

“Erin Brockovichâ€? donosi jedan od moguih odgovora na pitanje: kako bi izgledala “Zgodna Ĺženaâ€? da se nije pojavio galantni Richard Gere? Prema Stevenu Soderberghu, lijepa bi Julia postala samohrana majka troje djece, s pozamaĹĄnim minusom na raunu i prometnom nesreom ije troĹĄkove mora snosi, iako je nije skrivila. Traak svjetla za mladu Ĺženu dolazi iz najmanje oekivanog pravca..

Ispod povrĹĄine FILM

SUBOTA, 04.09. HRT 1, 00:15

Drama/horor/triler. Profesor Norman Spencer, znanstvenik zaposlen na fakultetu, sve je zabrinutiji za svoju Ĺženu Claire. Claire je bila koncertna elistica, viĹĄe ne nastupa, a godinu ranije imala je niz nesrea. K tome je svoju ker, Spencerovu pokerku, poslala na koledĹž. Sada Claire pria o glasovima koje uje i neobjaĹĄnjivim dogaajima u njihovoj kui i oko nje. ..

Cijena straha FILM

NEDJELJA, 05.09. RTL, 20:00

05.40 Najava programa 05.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Velegradnja 3: Dubai - Palaa snova, dok. serija 11.10 Oprah show (R) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Grenland - blagoslov i prokletstvo, dok. lm (R) 15.35 Ĺ krinja: JeĹževa kuica 16.25 Luda kua, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 U redakciji novina, ameriki lm (12) 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dr. House, serija (12) 00.20 To je vuk, ameriki lm (15) 01.50 Bez traga, serija (12) (R) 02.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) 03.20 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske Najava programa TV vr Na kraju ulice 101 dalmanac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos zavrĹĄnih rijei na suenju Gotovini, Markau i ermaku ------- Navrh jezika ------- Boli glava: ZaĹĄto stvari plutaju ------- Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.25 Crveni patuljak, hum. serija 14.55 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.40 Palaa, serija 16.25 Slomljena strijela, ameriki lm 17.55 Ahilova peta Golfske struje, dok. lm 18.45 Muke, hum. serija 19.35 Liburnija Jazz Specijal 20.05 Veernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.15 He Kills Coppers, serija (12) 23.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 23.50 Ljetni retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 00.10 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 00.55 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 01.40 Kraj programa 08.00 08.05 08.20 08.35

06.50 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40

domai, glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.50 1001 no, dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no, dramska serija 20.45 Ekipa iz snova, igrani lm, komedija 22.40 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.45 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 00.30 Dugi oproĹĄtaj, igrani lm, akcijski triler (12) 02.25 Astro show, emisija uĹživo (18)

07:30 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:50 23:05 23:55 00:25 00:55 01:55 03:30 05:00 06:35 07:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni sluaj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Dream team, igrani lm (12) Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Gidget, igrani lm Dream team, igrani lm (12) Gidget, igrani lm Hitni sluaj, serija Kraj programa

Od 27 sua nuklearnih projekla jedan nedostaje. SAD postaju jako zabrinute zbog ruskih intervencija u eeniji, no novi im ruski predsjednik, kojega smatraju tvrdolinijaĹĄom, poruuje kako to nisu njihove brige. CIA-in analiar Jack Ryan (Ben Aeck), meum, nakon obimnog istraĹživanja dolazi do zakljuaka kako su pravi stavovi novog predsjednika potpuno drugaiji. No, ruski se napadi nastavljaju...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 1

15.35

Ĺ krinja: JeĹževa kuica MINI SERIJA HRT 2

Europsko prvenstvo u vaterpolu: Rumunjska – Hrvatska - PRIJENOS

Istanbul: SP u koťarci: Brazil – Hrvatska - PRIJENOS

SPORT Srijeda, 01.09., HRT 2 17.50

SPORT etvrtak, 02.09., HRT 2, 20.20

ZVJEZDANI KUTAK Z

Ben Affleck 05.09. Nedjelja, 20:00 sati

JoĹĄ odmalena je imao Ĺželju postati glumcem, a prvo iskustvo stjee snimajui reklamu za Burger King. Ve s osam godina dobiva prvi stalni posao glumei u seriji “The Voyage of the Mimiâ€? (1984). Te godine upoznaje i svog najboljeg prijatelja, Matta Damona. Na velikim platnima prvi ga se put moglo vidje 1993. u lmu “Dazed and Confusedâ€?. 2002. je odradio ulogu koja mu je donijela neke od najboljih krika do tada. U “Kobnom prestrojavanjuâ€? glumio je sa Samuelom L. Jacksonom. 2006. godine utjelovio stvarnu linost, Georgea Reevesa, u lmu “Hollywoodlandâ€?, a zam je glumio u “As u rukavuâ€?. Oba lma su bila dobro prihvaena, a njegov posljednji uradak – kriminaliska drama “Nestala bez tragaâ€?, gdje se po prvi puta okuĹĄao u reĹžiranju, dobio je odline krike i pohvalu publike. Poznato je da je veliki pristaĹĄa demokratske stranke, a izrazio je i interes za kandidaturu za Kongres u rodnoj mu Californiji.

22:15

FILM RTL

20:45

He kills Coppers

Ekipa iz snova

He Kills Coppers adaptacija je izvrsnog romana Jakea Arno a. U srcu prie brutalno je ubojstvo trojice policajaca nekoliko dana nakon pobjede Engleske na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1966. U lovu na ubojicu koji e uslijedi pramo trojicu muťkaraca – detekva, zloinca i novinara – jekom tri desetljea, sve do konanog obrauna 1985. godine. Serija prikazuje Şivot u Sohou 1960h, a ujedno je i portret britanskog druťtva jekom tri desetljea. Pratei Şivote trojice srediťnjih likova u tako opseŞnom razdoblju, Arno prelazi granice krimig trilera i stvara impresivnu ljudsku dramu – nalazei vremena da preispita promjenjivu prirodu policije jekom godina i zabiljeŞi smrt hipijevskog sna.

Ujutro su igrali stolni tenis u psihijatrijskoj bolnici, a istu veer postaju ekipa iz snova koja je izgubljena u New Yorku i optuĹžena za ubojstvo. etvorica mentalnih bolesnika, da bi se izbavili iz nezgodne situacije i spasili omiljenog lijenika, morat e primijeni tehnike koje nisu nauili na grupnoj terapiji. Dr. Weitzman (Dennis Boutsikaris) lijenik je u psihijatrijskoj bolnici Cedarbrook i uvjeren je da grupi njegovih pacijenata treba svjeĹžeg zraka i odmora od bolnice. Uz pristanak bolnike administracije, lijenik odlui poves etvoricu pacijenata na bejzbolsku utakmicu u New York, ali sluajno postane svjedok ubojstva u jednoj uliici gdje ga napadai teĹĄko ozlijede. Pacijen kreu u neizvjesnu potragu za napadaima svog dragog terapeuta, ali nitko ne vjeruje mentalnim bolesnicima.

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30

18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:20 00:20 00:35 00:40 00:45 01:45

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile te svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Stoljee hrvatskog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah akoveki kutak, emisija Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 20.00

1001 no

HUM. SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 14.30 TV prodaja 15.00 Dober Dan, KoroĹĄka 15.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 31.08.1992 16.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 17.05 Mostovi Hidak: Pod Drobnogledom - NagyitĂł Ala 17.40 v Dobri DruĹžbi Po Slovensko 18.55 DruĹžinske Zgodbe: Bratje Olip 19.55 Ankara: Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M), Grija - Turija, prenos 21.50 Evrovizijski Mladi Glasbeniki 2010, Posnetek Zakljunega Veera z Dunaja, ponovitev 23.35 Tsotsi, AngleĹĄko-JuĹžnoafriĹĄki lm, ponovitev 01.05 Revolucija in Strast, AmeriĹĄki lm, ponovitev 03.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebina ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Ukradena ki, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Porotnik, serija 0.40 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameriki lm 22.45 Lijenikov dnevnik, serija 23.35 Noni program


SRIJEDA 1. rujna 2010.

ETVRTAK 2. rujna 2010.

03.20 Ĺ krinja: Sunce 04.10 Ljetna slagalica (R) 05.00 More ljubavi, telenovela (R) 05.45 05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.25 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05

22.55 23.20 23.23 23.25 23.35 00.25 01.50 02.35 02.50

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Velegradnja 3: Super tanker, dok. serija Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Zemlja Baskija, dok. lm (R) Ĺ krinja: Sunce Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Strani igrani lm Klasici hrvatskog dokumentarizma: Branko Len Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Marija, ameriko-talijanskofrancuski lm (12) Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) Skica za portret Zemlja Baskija, dok. lm (R)

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalmanac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos zavrĹĄnih rijei na suenju Gotovini, Markau i ermaku ------- Ta polikĂĄ ------- U zdravom jelu zdrav duh: DiĹĄni sustav 14.00 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.30 DrĹžavnik novog kova, hum. serija 15.00 SP u koĹĄarci - emisija 15.20 Istanbul: SP u koĹĄarci: Hrvatska - Tunis, prijenos 17.10 SP u koĹĄarci - emisija 17.30 EP u vaterpolu - emisija 17.50 Europsko prvenstvo u vaterpolu: Rumunjska Hrvatska, prijenos 19.15 EP u vaterpolu - emisija 19.35 Crtani lm 19.55 Zagreb: Atletski ming, prijenos 22.00 Vijes na Drugom 22.05 Vrijeme 22.10 Na granici, ameriki lm (12) 00.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.50 Ljetni retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 01.10 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.55 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.40 Kraj programa ------- Istanbul: SP u koĹĄarci: Hrvatska - Tunis, snimka

06.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.30 Mi y, animirana serija 07.45 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro,

glazbena emisija 10.15 K.T.2, krimi serija 10.45 Exkluziv, magazin (R) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov 11.50 1001 no, dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no, dramska serija 20.45 11. sat, znanstvenofantasna serija (dvije epizode) 22.20 CSI:NY, krimi serija (12) (R) 23.10 Vijes, informavna emisija 23.25 Ekipa iz snova, igrani lm, komedija 01.15 Astro show, emisija uĹživo (18)

07:20 08:10 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 20:30 22:40 22:55 23:45 00:15 00:45 01:45 03:15 03:40 04:30 05:15 07:10

NaĹĄi najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni sluaj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Spider-man, igrani lm Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Kanibal, igrani lm (18) Seks i grad, serija Brane vode, serija Hitni sluaj, serija Spider - man, igrani lm Kraj programa

DOK. SERIJA HRT 1

05.40 Najava programa 05.45 Rije i Ĺživot, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Divlji u srcu, serija (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture (R) 10.15 Velegradnja 3: udesni otoni svijet, dok. serija (R) 11.10 Oprah show (R) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Dok. lm 15.25 Ĺ krinja: Sveta voda 16.20 Luda kua, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija 21.05 Otvoreno 22.10 Kratki susre 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Dr. House, serija (12) 00.15 Zlatno doba u Ridgemontu, ameriki lm (12) 01.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) 02.25 Studio 60 na Sunset Stripu,

03.10 03.55 04.05 04.55

serija (12) (R) Palaa, serija (R) Skica za portret Ljetna slagalica (R) More ljubavi, telenovela (R)

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr 08.20 Na kraju ulice 08.35 101 dalmanac, crtana serija (R) 09.00 Haag: Prijenos zavrĹĄnih rijei na suenju Gotovini, Markau i ermaku ------- Abeceda EU: Slovo E ------- Iznad crte 14.10 DrĹžavnik novog kova, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Palaa, serija 16.10 Adamovo rebro, ameriki lm (R) 17.45 Umjetnici groblja, dok. lm (R) 18.35 Muke , hum. serija 19.25 GaraĹža (R) 20.00 SP u koĹĄarci - emisija 20.20 Istanbul: SP u koĹĄarci: Brazil Hrvatska, prijenos 22.10 SP u koĹĄarci - emisija 22.30 Vijes na Drugom 22.35 Vrijeme 22.40 Ĺ kola za frajere, ameriki lm (12) (R) 00.25 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 01.10 Ljetni retrovizor: Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija (R) 01.30 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 02.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 03.00 Kraj programa

06.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.25 Mi y, animirana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.00 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija

15.05

FILM HRT 2

22.10

SERIJA RTL

20.45

11. sat

Krimi film. Lauren (J. Lopez) je novinarka Chicago Sennela, koja doe u Juarez, neugledan meksiki gradi na granici Sjedinjenih DrĹžava, zbog izvjeĹĄtaja o napredovanju istrage vezane uz sluaj ubojstava i silovanja tamoĹĄnjih tvornikih radnica. Strahotnih sluajeva je na stone, no to ne pokoleba sposobnu i odvaĹžnu novinarku. Uskoro joj priu siromaĹĄna Ĺžena i Eva (M. Zapata), njezina ki koja je udom preĹživjela silovanje i zakapanje, molei je za pomo i zaĹĄtu. OdluivĹĄi zauze se za Evu i razrijeĹĄi njezin sluaj, Lauren ne slu na koliko e problema naii.

Dr. Hood i Rachel istraĹžuju neobinu smrt dvojice mladia koji su umrli nakon noi provedene na tulumu. Za vrijeme obdukcije srca obojice iznenada ponu kuca, a lijenici uspjeĹĄno spase Ĺživot jednoga od njih. Rachel saznaje kako su obojica te veeri imali spolni odnos s istom Ĺženom i kree u potragu za njom. Ubrzo je pronalazi u idennom krinom stanju, a iznenadno pogorĹĄanje dovede dr. Hooda do otkria bakterije koja se hrani ljudskim mesom. I dok se on bori za Ĺživote oboljelih, Rachel traga za izvorom bakterije za koju se ini da je podmetnuta.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilats Slomljeno srce, serija Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VjeĹĄce iz Blaira 2, igrani lm Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA

08.05

RTL ritam zona – Retro

EMISIJA HRT 1 TV NOVA

18:30 19:15 20:05 20:45 22:45 23:00 23:50 00:20 00:50 01:50 03:20 04:50 05:15 07:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni sluaj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid 3, igrani lm Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Ukleto blago, igrani lm (18) Kanibal, igrani lm (18) Brane vode, serija Karate Kid 3, igrani lm Kraj programa

HUM. SERIJA HRT 2

DOK. SERIJA HRT 1

GLAZ. EMISIJA RTL

07:20 08:10 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

18.35

Muke

Zemlja Baskija

Na granici

10.05 K.T.2, krimi serija 10.35 Exkluziv, magazin (R) 10.55 Punom parom, kulinarski izazov 11.40 1001 no, dramska serija (R) 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 Aneo i vrag , telenovela (dvije epizode) (R) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no, dramska serija 20.45 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.20 CSI: NY, krimi serija (12) (R) 23.15 Vijes, informavna emisija 23.25 11. sat, znanstvenofantasna serija (dvije epizode) 01.00 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.00 CSI: NY, krimi serija (12) (R)

18.30

20.10

Apokalipsa: Drugi svjetski rat Pariz je okupiran, baĹĄ poput mnogih drugih europskih glavnih gradova. Iznimka je London koji i dalje odolijeva napadima njemakih podmornica i zrakoplova. Churchill ne Ĺželi potpisa primirje s nacisma. Hitler je zabrinut zbog amerikog naoruĹžavanja te odlui napas SSSR. Na taj nain Ĺželi zavlada cijelom Europom prije nego ĹĄto se SAD ukljui u rat na europskome tlu. Taj je pothvat iznimno rizian. No nedavni vojni uspjesi zaslijepili su FĂźhrera. ..

FILM NOVA TV

20.45

Karate Kid 3 Nakon ĹĄto su Daniel (Ralph Macchio) i Miyagi (Pat Morita) porazili karataĹĄe i osramoli njihova ucitelja Kreesea, svi su ga ucenici napusli. Kreese (Marn Kove) odluci oci prijatelju Terryju (Thomas Ian Grith) kako bi mu vrao kljuceve, te mu reci da napuĹĄta grad. Terry ga odluci posla na odmor i prije odlaska obeca da ce sredi Daniela i Miyagija. Terry namjerava doves Mikea Barnesa (Sean Kanan) da se bori s Danielom na natjecanju. Zam odlazi k Danielu i Miyagi, te se predstavi kao Kreeseov prijatelj koji se...

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.50 TV prodaja 11.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.09.1992 11.50 Knjiga Mene Briga - Karl Marx, Friedrich Engels: Komunisni Manifest 12.40 Imago SloveniaePodoba Slovenije: Veer Tanga, Cesare Chiacchiare a in Gianpaolo Bandini 13.35 Fesval Radovljica: Ansambel Mikado - Ženska v Angleťki Renesansi 14.45 Legende Velikega in Malega Ekrana: Mito Trefalt, 2. Del: Barvni asi 15.50 Slovenci Po Svetu: Slikar Gary Bukovnik Iz Zda in Slikarka Ej Šh Iz Bolivije, oddaja TV Maribor 16.20 rno Beli asi 16.35 Mostovi - Hidak 17.10 Palookaville, Ameriťki lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Koťarki (M), Slovenija - Brazilija, prenos 22.35 Svetovno prvenstvo v Koťarki (M): Litva - Francija, Posnetek Iz Carigrada 00.00 Slovenska Jazz Scena: Jazz Kamp Kranj 2009: Otvoritveni Koncert Mentorjev 00.50 Zabavni Infokanal

18.30

RTL

Vijes

EMISIJA NOVA TV

18.30

IN magazin

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebina ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Izdaja, lm 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Porotnik, serija 0.45 Nona panorama

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:10 19:00 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

00:25 00:40 00:45 00:50 01:00 02:00

Videostranice 1x2,emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas VjeĹžbanje demokracije Meimurje danas Sport Prognoza vremena Utrka odluke, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM POLI MARATON emisija pod pokroviteljstvom IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozaina emisija KONTROVERZE by Drago Pleko NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Brez Reza: Projekt Msnz 13.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.09.1992 14.05 Slovenska Jazz Scena: Jazz Kamp Kranj 2009: Otvoritveni Koncert Mentorjev 15.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.00 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.30 Mostovi - Hidak: Brez Meja - HatĂĄrtalan 17.00 To Bo Moj Poklic: Zdravstveni Tehnik, 2. Del, IzobraĹževalna Serija 17.30 Carigrad: Svetovno Prvenstvo v KoĹĄarki (M), Slovenija - Iran, prenos 20.25 Carigrad: Svetovno prvenstvo v KoĹĄarki (M), Brazilija - HrvaĹĄka, prenosb 22.20 Samotarji, Slovensko-eĹĄki lm 00.00 NeodpuĹĄeno, AngleĹĄka nadaljevanka 00.50 Komisar in Morje, NemĹĄka nadaljevanka, ponovitev 02.25 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebina ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Kod roditelja u 30-ma, lm 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Porotnik, serija 0.30 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 3. rujna 2010.

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.25 16.25 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Preživje Aljasku, dok. lm (R) Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Dok. lm Škrinja: Lopo Luda kua, hum. serij Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Hidalgo, ameriki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12)

SUBOTA 4. rujna 2010.

23.55 Imagine me and you, ameriko-britansko-njemaki lm (12) 01.25 Vrana: Opaka molitva, ameriki lm (15) (R) 03.00 Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) 03.45 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R) 04.30 Palaa, serija (R) 05.15 Skica za portret 05.20 Dok. lm 05.40 Ljetna slagalica (R) 06.30 More ljubavi, telenovela (R)

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalmanac, crtana serija (R) 08.55 Šaolinski obraun, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Glazbeceda 09.50 Izazovi 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Zamjena za tatu, ameriki lm (88’) 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.00 Državnik novog kova, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.15 Palaa, serija 16.00 Strani igrani lm 18.05 Divlji zapad Irske Connemara, dok. lm 18.50 Muke, hum. serija 19.40 Garaža (R) 20.15 EP u vaterpolu - emisija 20.40 Zagreb: EP u vaterpolu: Španjolska - Hrvatska, prijenos 22.00 EP u vaterpolu - emisija 22.20 Vijes na Drugom 22.25 Vrijeme 22.30 Skrivena rije, mini-serija (12) 00.05 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.50 Muke, hum. serija 01.40 Muke, hum. serija 02.30 Muke, hum. serija 03.55 Kraj programa

06.35 Ne daj se, Nina!, humorna drama (R) 07.25 Mi y, animirana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.05 K.T.2, krimi serija 10.35 Exkluziv, magazin (R) 11.55 Punom parom, kulinarski izazov 11.40 1001 no, dramska serija (R) 12.20 Nestala, telenovela 13.10 Los Victorinos, telenovela 14.00 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.35 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.15 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no, dramska serija (dvije epizode) 21.25 Erin Brockovich, igrani lm, drama 23.40 Vijes, informavna emisija 23.55 None pce, igrani lm, akcijski triler (12) 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

07:20 08:10 08:30 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 22:35 00:20 02:10 03:40 05:05 06:40 07:20

Naši najbolji dani, serija Bumba, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Hitni sluaj, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Robin Hood: Princ lopova, igrani lm Duhovi Marsa, igrani lm (15) Gothika, igrani lm (15) Male none prie, show (18) Potraga za ubojicom, igrani lm (12) Opasna avantura, igrani lm (15) IN magazin Kraj programa

DOK. SERIJA HRT 2

07.15 07.20 07.45 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.35 15.00 16.00 16.10 16.45 16.54 16.55 17.10 17.30 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 22.05 22.20 22.30 00.15 02.20

Najava programa Glas domovine (R) TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Bez imena na metku, ameriki lm (R) Dok. lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Fotogra ja u Hrvatskoj Reporteri - izbor: Mumbai (Tra c) Znanstvene vijes Euromagazin: Barentzova regija - sjeverno prijateljstvo Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet, dok. serija Lijepom našom: Donji Andrijevci Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Požega: Zlatne žice Slavonije 2010. Vijes Vijes iz kulture X-Men, ameriki lm Filmski vikend sMichelle Pfei er: Ispod površine, ameriki lm (12) No kultnih lmova - Mario Bava:Lisa e il diavolo/casa dell’esorcismo, talijanskonjemako-španjolski lm (18)

03.50 No kultnih lmova Mario Bava: Tri lica straha, talijansko-francuskoameriki lm (18) 05.25 Jelovnici izgubljenog vremena 05.45 More ljubavi, telenovela (R)

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Žutokljunac 08.45 Vrijeme je za Disneyja: Li le Einsteins -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.30 Cijele note, serija za djecu 09.55 Cijele note, serija za djecu 10.20 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.45 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 11.10 Sportske igre mladih 11.25 Briljanteen 12.15 Hrvatski pisci na TV ekranu - Ivan Slamnig: Pria o Zvjezdani 12.45 4 zida 13.20 KS automagazin 13.50 Vatrene koije, britanski lm 15.50 Nogomet, U-21: Srbija Hrvatska, 1. poluvrijeme 16.45 Split: Atleka Konnentalni kup, prijenos 17.00 Nogomet, U-21: Srbija Hrvatska, 2. poluvrijeme 17.50 Split: Atleka Konnentalni kup, prijenos 20.55 Sportski program 22.10 George Gently, miniserija 23.45 Muke, hum. serija 01.05 Muke, hum. serija 02.05 Kraj programa

06.50 Nestala, telenovela (R) 07.35 Mi y, animirana serija 08.15 2 glupa psa, crtana serija

18.05

21.35

FILM HRT 1

Hidalgo

X-Men

Munjeni i zbunjeni

Pustolovni vestern. Pripadništvo amerikoj vojnoj konjici priskrbilo je Franku Hopkinsu (V. Mortensen) ugled najboljeg jahaa Zapada, ali vidio je užasavajue prizore masovnog ubijanja Indijanaca. Nije više mogao sudjelova u nasilju nad narodom ije porijeklo i sam vue, te je svoje jahake sposobnos odluio unovi sudjelujui u putujuem showu Bualo Billa. Tijekom jednog nastupa Hopkinsu prie Aziz (A. Alexi - Malle), izaslanik bogatog arapskog šeika (O. Sharif), i pozove ga da sa svojim mustangom Hidalgom, navodno najbržim konjem Amerike, doputuje u Arabiju i ondje sudjeluje u pustinjskoj utrci. Hopkins pristane i uskoro se nae na arapskom poluotoku, spreman pristupi utrci koja e se pokaza znatno opasnijom nego što je mislio.

Pjesma iz lma, ‘Everything I do’ u izvedbi Briana Adamsa nominirana je za Oscara, Alan Rickman za svoju je ulogu osvojio nagradu BAFTA, a lm je dvostruko nominiran za Zlatni globus. Nakon što su ih jekom križarskog rata uhvali Turci, Robin od Locksleyja (Kevin Costner) i Maor Azeem (Morgan Freeman) uspijevaju pobjeci u Englesku gdje se Azeem zaklinje da ce osta dok se Robinu ne oduži što mu je spasio život. U meduvremenu, Robinova oca ubio je šerif iz Nothingama (Alan Rickman) i Robin se zavjetuje da ce osve ocevu smrt. Kada mu Marian (Mary Elizabeth astrantonio), prijateljica iz djenjstva, ne može pomoci, on bježi u šervudsku šumu, pridruži se bandi prognanih seljaka i postaje im voda.

Znanstvenofantasni lm. Amerika u ne tako dalekoj budunosti. Požrtvovni profesor Charles Xavier (P. Stewart) ravnatelj je škole za vrlo inteligentnu i paranormalnim moima obdarenu djecu. U njihovim genetskim kodovima došlo je do znaajne mutacije, pa su razvili izuzetne mentalne i tjelesne sposobnos. Dok ih obian svijet smatra udovišma, razornim vidom obdaren Kiklop (J. Marsden), znanstvenica izuzetne mentalne snage Jean Grey (F. Janssen) i atrakvna Storm (H. Berry), djevojka sposobna u trenu stvori oluju, darovitu djecu pouavaju kako mogu pravilno iskoris svoje moi i pomoi ovjeanstvu. Problemani Wolverine (H. Jackman), mladi neukrove snage iz ijih runih zglobova izbijaju oštrice, i senzibilna Rogue ..

Bio je to zadnji dan škole 1976. godine, dan koji razuzdani nejdžeri ne bi nikada zaboravili da ga se samo mogu sje od silne droge i alkohola koji im je zamalo spalio mozak. Rije je o istom uživanju u jednom od najboljih lmova o srednjoškolskim neobuzdanim zabavama i odrastanju. Godina je 1976. i zadnji je dan nastave u srednjoj školi Lee High School u malom gradiu u Teksasu i stariji uenici pripremaju tradicionalno zafrkavanje brucoša. Randall “Pink” Floyd (Jason London), zvijezda srednjoškolskog nogometa, koji je pod zakletvom da nee pi jer je svima najvažnije da osvoje prvenstvo, voa je grupe koja voli ponižava mlae uenike. Od neugodnog maltreranja uspijeva nakratko pobjei Mitch Kramer (Wiley Wiggins), uskoro voa otpora...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:12 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nauc vision Foršpani TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, mozaina emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Tužni aneli, igrani lm Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski program Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KONTROVERZE by Drago Pleko IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM. SERIJA RTL

17.15

Bibin svijet

FILM NOVA TV

22.35

Duhovi Marsa

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.45 TV prodaja 11.15 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.45 rno Beli asi 12.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.09.1992 12.55 Sinje Nebo, Norveška Igrana nanizanka 13.35 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija: Koper 14.00 Glasbeni Veer: Mozarna Simfonikov Rtv Slovenija, Pavle Dešpalj, Boštjan Lipovšek in Vasilij Meljnikov (W.a. Mozart) 16.00 Dokumentarna oddaja 16.55 Osmi Dan 17.25 Mostovi - Hidak, ponovitev 18.00 Primorski Mozaik 18.30 Na Lepše, ponovitev 18.55 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Zoranom Kržišnikom, Petrom in Berto Ambrož 20.00 Maribor: nogomet, Kvalikacije za Evropsko Prvenstvo 2012: Slovenija - Severna Irska, prenos 23.00 Skrivnostno Jezero, Ameriški lm 00.25 Kifeljc, Francoska nadaljevanka, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebina ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Ja, špijun, lm 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 eri pera, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 Nona panorama

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:45 21:30 23:15

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameriki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 Noni program

00:15 00:15 01:15

22.30

FILM RTL

20.05

FILM NOVA TV

15.50

Nogomet, U-21: Srbija – Hrvatska

Robin Hood: Princ lopova

20.10

07:20 Radio, igrani lm 09:05 Dora istražuje, crtana serija 09:30 Timmy Time, crtana serija 09:55 Chuggington, crtana serija 10:10 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:25 Vjerovali ili ne, dokumentarna serija 10:55 Dodir s neba, serija 11:55 Frikovi, serija 12:55 Smallville, serija 13:55 Robin Hood: Princ lopova, igrani lm 16:25 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show-nastavak 17:40 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Unakrsna vatra, igrani lm 21:50 2012: Sudnji dan, igrani lm (12) 23:25 Evolucija, igrani lm 01:15 Ezo TV, tarot show (18) 02:45 Diabolique, igrani lm (15) 04:30 Incognito, igrani lm (12) 06:20 Kraj programa

PRIJENOS HRT 2

Divlji zapad Irske: Connemara FILM HRT 1

08.40 Bakugan, crtana serija 09.05 Ne daj se, Nina!, humorna drama (dvije epizode) (R) 11.05 Jedna od dekiju, hum. serija (R) 11.35 Vragolija, igrani lm, romana komedija 13.05 Tajni klub, igrani lm, akcijska komedija (R) 14.40 Kako dobi nogu, igrani lm, komedija 16.10 Erin Brockovich, igrani lm, drama 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija (R) 20.00 Lassie, igrani lm, obiteljski 21.35 Munjeni i zbunjeni, igrani lm, komedija (12) 23.20 avolje utoište, igrani lm, fantasni triler (15) 01.10 Astro show, emisija uživo (18)

Djeje televizija 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje TV Jukebox Vijes Okolo k(r)ole Trzalica, glazbena emisija Obzori, ponavljanje Predsjedatelj Upravnog odbora, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju PUT U KATMANDU putopisni serijal NARODNO VESELJE glazbena emisija GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

14.40

Kako dobi nogu

SERIJA NOVA TV

11.55

Frikovi

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.09.1992 08.45 Pogledi Slovenije 10.15 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.45 Primorski Mozaik 16.00 Kras - Življenje Med Nebom in Peklom, Avstrijski Dokumentarni lm 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 19.05 Slovenci Po Svetu: Slikar Gary Bukovnik Iz Zda in Slikarka Ej Šh Iz Bolivije, oddaja TV Maribor, ponovitev 19.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 21.45 Ljubljana: Boksarski Dvoboj za Naslov Svetovnega Prvaka v Welter Kategoriji, Dejan Zavec - Rafal Jackiewicz, prenos 23.00 Blešica, oddaja o Modi 23.30 Slovenski Magazin: Goriška, ponovitev 00.00 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.55 Provjereno 12.00 Velike ideje za malen svijet, dok. serija 12.30 Opasni asteroid, lm 14.15 Poirot, serija 16.10 Život nije šala, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 Da Vinci kod, lm 22.40 Domovina junaka, lm 0.50 24 UR 1.50 Nona panorama

5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameriki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 5. rujna 2010.

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.04 10.05 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 14.45 15.05 15.40 15.45 15.50 17.35 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.50 22.40 22.55 23.05

00.50 01.40

Najava programa TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert klasine glazbe Rijeke Hrvatske: Male rijeke, dok. serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Frostov pristup, miniserija manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Plodovi zemlje Rijeka: More More-ljudi-obale: Der Du jäger, dok. lm Skica za portret Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Billy Elliot, britanskofrancuski lm Popevke za navek Krapina 2009., snimka Nevolje jednog Branimira, serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Spe u gosma, TV serija Bogovi su pali na tjeme, bocvanski lm (R) Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Michele Pfei er: San Ivanjske noi, ameriko-talijanskobritanski lm Buenje mrtvih, miniserija (15) Buenje mrtvih, miniserija (15)

PONEDJELJAK 6. rujna 2010.

02.30 Fotogra ja u Hrvatskoj 02.40 Popevke za navek Krapina 2009., snimka (R) 03.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (R) 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Jura Hura, serija za djecu 08.35 Trolovi, crtana serija (R) 09.00 Kikkerdril, nizozemski lm za djecu 10.20 Biblija 10.30 Zavjetna misa - Ludbreg 12.35 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Luksemburg, dok. serija 13.20 Mladi lavovi, ameriki lm 16.10 Magazin LP 16.40 Atleka, Split: Konnentalni kup 20.30 EP u vaterpolu - emisija 20.40 Zagreb: EP u vaterpolu: Hrvatska - Italija, prijenos 22.00 EP u vaterpolu - emisija 22.20 Video na(d)zor 22.50 Zakon!, hum. serija (12) 23.25 Prikraeni, hum. serija (12) 23.50 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.30 Opera pod zvijezdama 2008. 02.15 Kraj programa

07.35 Zvijezde Ekstra: Heidi Klum, zabavna emisija (R) 08.25 Mi y, animirana serija 09.00 2 glupa psa, crtana serija 09.25 Bakugan, crtana serija 09.50 Ne daj se, Nina!, humorna drama (tri epizode) (R) 09.50 Jedna od dekiju, hum. serija (R) 13.00 Tajni klub, igrani lm, akcijska komedija (R) 14.30 Kako dobi nogu, igrani

lm, komedija 16.05 Lassie, igrani lm, obiteljski (R) 17.40 Discovery: Bez cenzure Napad morskog psa, dok. lm (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Cijena straha, igrani lm, triler (R) 22.00 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.40 Dozvola za ubojstvo, igrani lm, akcijski (12) 01.10 Munjeni i zbunjeni, igrani lm, (12)

06:35 07:25 07:50 08:00 08:15 08:30 09:00 09:30 10:00 12:00 13:55 15:35 17:00 17:10 17:40 19:15 20:05

21:05 23:40 01:00 01:30 03:00 04:50 06:00 06:30

Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Brza blagajna, serija Automov, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Heroji, serija Radio, igrani lm Kauboj, igrani lm Evolucija, igrani lm Vijes Nove TV Evolucija, igrani lm nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show Superman, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Televizijska posla, serija Nezamislivo, igrani lm (15) Incognito, igrani lm (12) Red Carpet , showbiz magazin (15) Automov, auto-moto magazin Kraj programa

PRIJENOS HRT 2

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.40 21.20 22.15 22.40 22.43 22.45 22.55 23.45 01.20 02.05

Najava programa Mir i dobro (R) Drugo mišljenje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Divlji u srcu, serija (R) Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture (R) Kamen na kamen, dok. lm (R) Oprah show (R) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Španjolska fronta, dok. lm (R) Škrinja Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potrošaki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Tuinac Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Noi Godarda: Bande a part, francuski lm Zvjezdane staze: Enterprise, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

02.50 03.35 04.05 04.55

Škrinja Potrošaki kod Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 TV vr 08.25 Na kraju ulice 08.40 101 dalmanac, crtana serija (R) 09.00 Šaolinski obraun, crtana serija 09.20 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Na glasu 09.50 Brlog (R) 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu (R) 10.30 Lud za tobom, ameriki lm (88’) 12.00 Strani dok. lm (R) 12.10 Beverly Hills, serija 12.55 Beverly Hills, serija 13.40 Fawlty Towers, hum. serija (R) 14.10 Državnik novog kova, hum. serija 14.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.25 Zagreb: EP u vaterpolu (Ž), prijenos utakmice za 7. mjesto 16.45 Opasni Johnny, ameriki lm (R) 18.15 Divlji zapad Irske - Connemara, dok. lm (R) 19.00 Muke 7a, hum. serija 19.50 Garaža (R) 20.05 Veernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Vraanje duga, ameriki lm (12) (R) 23.15 Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) 00.05 Ljetni retrovizor: Dva i pol muškarca, humorisna serija (R) 00.25 Ljetni retrovizor: Momci s Madisona, serija (R) 01.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.55 Kraj programa

06.50 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana

20.40

20.50

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

21.05

21.30

SERIJA NOVA TV

20.05

Bogovi su pali na tjeme

Vraanje duga

Najbolje godine

Komedija. Duboko u pusnji Kalahari sa svojom širokom obitelji živi dobronamjerni Bušman Xi (N!xau), koji o svijetu zna upravo onoliko koliko mu je potrebno da preživi i nahrani svoje najbliže. Xi, naime, ne zna za civilizaciju izvan svoje plemenske zajednice i vjerojatno je nikada ne bi ni otkrio da jednoga dana pored njega na zemlju nije pala boca Coca-Cole. Taj božji dar, kako je Xi protumaio bocu, njegovu se plemenu isprva pokaže izrazito korisnim, no uskoro postane predmet svaa i zikih okršaja. Xi tada odlui riješi se „zle stvari“ i to na nain da pronae kraj svijeta i baci bocu u bezdan. Upravo na tom putu simpani Bušman otkrit e civilizaciju: „udne živonje“ s erima okruglim nogama i velike...

Superman (Christopher Reeve) ili Kal-El , roen je na planetu Kryptonu kao sin vodeeg znanstvenika Jor-Ela (Marlon Brando) i njegove supruge Lare (Susannah York). Kada Jor-El otkriva da Kryptonu prijeti eksplozija, poinje izgradnju svemirskoga broda kojim namjerava spasiti svog sina. Na dan fatalne eksplozije Kryptona, maleni Kal-El lansiran je do udaljenoga, zaostalog planeta Zemlje. Kako bi prikrio svoj pravi identet, on postaje Clark Kent, blag i dobronamjeran novinar za Metropolis Daily Planet. ak ni Lois Lane (Margot Kidder) u koju je zaljubljen ni Perry White (Jackie Cooper), njegov ozbiljni i strogi urednik ne sumnjaju da su zbunjeni Kent i Superman ista osoba...

Akcijski triler. Porter (M. Gibson) je profesionalni lopov i ubojica. Njegov partner Val Resnick (G. Henry) pokaže se još veim lopovom od njega kada nakon što zajedno opljakaju azijsku bandu i zarade 140.000 dolara puca u njega i ostavlja ga da umre. Val bježi s novcem i Porterovom ženom Lynn (D. K. Unger). Novac mu je potreban za ulazak u monu kriminalnu organizaciju, tzv. sindikat The Ouit. Porter preživi i nakon pet mjeseci oporavka kree u potjeru, tražei samo ono što mu pripada, a to je 70.000 dolara. Pomaže mu djevojka, skupa prostutka Rosie (M. Bello). Porter nemilosrdno napreduje prema svom cilju - uništiti organizaciju kojoj Val sada pripada, na elu s opasnim Bronsonom (K. Kristoerson)...

Lorena (Katarina Radivojevi) i njen suprug uživaju u medenom mjesecu koji kvare Danica (Asja Jovanovi) i Božo (Žarko Potonjak). uka (Velimir okljat) skoro upuca Laleta (Ljubomir Kerekeš) zbog Zlate (Jasna Odori) kojoj život s Laletom nije bajan. Beba (Ljubica Jovi) tjera Marka (Karlo Ferenak) da radi sve poslove u kui i trgovini. Zrinka (Marija Bori) zamjera Korani (Petra Cicvari) što pleše na štangi u diskoklubu. Loreninog supruga zavodi ruska turistkinja. Ema (Livia Drinovac) primjeuje da se Dražen (Robert Jozinovi) i Saška (Mirta Zeevi) ponašaju kao par. uka uz pomo Marka radi video prezentaciju sebe s kojom e nai ženu preko oglasa. Zlata je ljubomorna na to. Beba se zainteresira za uku. Nakon što ih osramote u restoranu, mladi par bježi od Danice i Bože gliserom, ali bijeg ne završava dobro.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:18 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Djeja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Domai glazeni hitovi Dom na kvadrat, ponavljanje Okolo k(r)ole, ponavljanje Pravda iza rešetaka, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE by Drago Pleko 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

09.25

Bakugan

FILM NOVA TV

10.15

Kamen na kamen

Superman CRTANA SERIJA RTL

06:55 Naši najbolji dani, serija 07:45 Bumba, crtana serija 08:05 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:30 Roary, crtana serija 09:00 Dona Barbara, serija 10:50 U ime ljubavi, serija 12:50 IN magazin 13:35 Hitni sluaj, serija 14:30 Dona Barbara, serija 16:25 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 U ime ljubavi, serija - nastavak 18:30 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Najbolje godine, serija 21:05 Neraskidive veze, igrani lm (12) 22:50 Veernje vijes 23:05 Unakrsna vatra, igrani lm 00:45 Seks i grad, serija 01:15 Ezo TV, tarot show (18) 02:15 IN magazin 03:05 Brane vode, serija 03:30 Veliki lm, igrani lm (12) 05:10 Seks i grad, serija 05:35 Brane vode, serija 06:00 Kraj programa

DOK. SERIJA HRT 1

Zagreb: EP u vaterpolu: Hrvatska – Italija FILM HRT 1

serija 07.20 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.30 Exkluziv, magazin (R) 10.25 Punom parom, kulinarski izazov 11.05 1001 no, dramska serija (R) 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 1001 no, dramska serija 20.45 Komandos, igrani lm, akcijski 22.20 Ralje 2, igrani lm, triler (12) 00.00 Vijes, informavna emisija 00.10 Cijena straha, igrani lm, triler (R) 02.35 Astro show, emisija uživo (18)

15.35

Evolucija

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 05.09.1992 10.10 Globus 10.40 Naša Pesem 2010 - 21. Tekmovanje Slovenskih Pevskih Zborov v Mariboru, Posnetek Sklepnega Koncerta Najboljših Zborov 11.50 Izgubljeni Zaklad Templjarjev, Danski lm 13.20 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 13.50 Turbulenca: Popoitniški Stres, Izobraževalno-Svetovalna oddaja 15.20 Atleka za Celinski Pokal, Posnetek Iz Splita 16.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 19.55 Carigrad: Svetovno prvenstvo v Košarki (M), Osmina Finala, prenos 21.50 Atleka za Celinski Pokal, Posnetek Iz Splita 23.20 Svetovno prvenstvo v Gorskem Teku, Reportaža Iz Kamnika - Velike Planine 23.50 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, 6/10, ponovitev 00.45 Novembrski Mož, Nemški lm, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.05 Iza rešetara, lm 12.50 Shaq Vs. 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najlui sportovi 15.45 Život nije šala, serija 16.40 Roditeljstvo, lm 18.55 24UR 20.00 Pira s Kariba, lm 22.30 Zvijezde na sudu, dok. serija 23.25 Vjeno mlad, lm 1.20 Novac, dok. serija 2.00 24UR 3.00 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Najbolje u 2010. iz naše produkcije TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Auto moto nauc vision Stoljee hrvatskog nogometa, serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Meimurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM RTL

20.45

Komandos

DNEVNIK NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sreanje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 Rožna Panter: Traperja, risanka 19.05 Rožna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Najbolje godine, serija 15.55 Sebina ljubav, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Dnevnik Bridget Jones, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 porotnik, serija 0.55 24UR 1.55 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Zlatna kokoš vu Meimorjo, a mi dremlemo… M

inuli vikend so prinas vu Meimorjo bili nejbolši svecki spidvejaši i to vu Doljnjemo Kraljevco na stadiono Milenijum gde so se borili što bode nejbolši na sveto ovo leto. Med njimi je biv i naš Meimorec Jurica Pavlic. Verjem gda i vi znate, jerbo to ve i vrapci po drevjo popevlejojo, gda se ta svecka trka vozila vu Kraljevco sam zbog radi tega kaj je Juriin japa, Zvonko Pavlic, napraviv, tu prinas, nejlepšo i nejbošo stezo za spidvej na sveto. Nebi vam ve šteuv pripovedati o temo kak je japa Zvonko voziv spidveja vu Priloko i kak se posle nej mogev nikaj dospomenuti z svojim bivšim klubom, pak je morav oditi na svoje tak gda ve imamo i nebolšega kluba i nejbolše spidvejaše vu Lepoj našoj, a o stadiono sam vam ve vse rekev. Z spidvejašima došlo k nam vu Meimorje hajdig (i to na hiljade) stranjskoga sveta šteri so dojšli glet trko, a naši turistiki težaki so pak pali na ispito. Najme kaj, nejso na vreme ponudili naše hotele za spati, jesti, pijao i druge fešte tak gda so skorom vsi stranjski spali (i vse ostalo kaj ide kcoj) vu Maarskoj. No, nekaj si gruntam gda so za to

NATJECATELJ U SPORTU

VESELJE

krivi ljudi z spidvej kluba Unia i Zvonko Pavlic šteri so organizerali takšo veliko svecko trko ruom vu vreme gda so naši turistiki težaki na urlabo. To vam meni dojde isto kak gda bi seljaki odišli na urlab pred žetvo, pak treba žeti dok je vreme, a nej gda mi imamo as. A tak se falimo z tem našim turizmom, a dok nam se ljudi nudijo i dojdejo k nam mi zahuzamo. Zvonko i jegovi pajdaši so nam dopelali vu Meimorje zlatno kokoš, a mi smo nej znali pobrati zlatna jajca. ok so akoski hadezeovci lejpo pozvali akoskoga grackoga naelnika nek jim preda Grada, jerbo oni to uda bole znajo delati i spasili bi akovca od bankrota šteri je pre vrati i dok se akoski hadezeovci i esdepeovci navelikom svadijo, vu isto vreme so se spanali prislaski politiari z istih stranki. Oem rei, prislaski esdepeovci so u ljetnom prelaznom roko naprajli koalicijo z Ivekom Lesjakom, precednikom prislaskog Opinskog vjea i z opozicije so prešli na vlast. I to vse dok je naelnica opine, gospa Višnja Ivai, bila na urlabo. Kuliko vidimo niti nejvekše vruine ljudima ne

D

RAMAZZOTTI

31. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POKLON

ITALIJA

zmenšajo željo kajbi dojšli na vlast, a to posebno dohaja vum pri onim ljudima šteri so ve jempot bili na vlasti i birako telo jiv je prepoznalo i to tak kaj so na zadjim izborima zebrali druge. Nebrem vam rei kak bode to na vse zadje zišlo, kaj bo se pripetilo gda gospa Ivai dojde z urlaba i gda se zidejo vsi županijski, pak i oni vekši politiari šteri mešajo državne i županiske posleizborne karte. I nej sam to, morem vam rei gda prelazni rok još navek traje tak gda si Ivek pak more premisliti, pak valjda i narodnjaki imajo nešternoga asa vu rukavo ak neejo brz Prislvca ostati. ej znati po emo je naše malo Meimorje, tej falaec zemle med dvemi vodami, vredneši od Francoske, po emo smo to, itak, mi Meimorci bolši od Francozov? Najme kaj, Francozi so, oem rei, jiv precednik Sarkozi (ovi pre akoski gracki vuri ga zovejo Šerkezi, ali vem nebi znauv rei zakaj) je uspev natirati Rome z Francoske, a prinas vu Meimorjo ga jiv je vsaki den vse vej i vej. Znuom, vsi nas falijo, a isto to veli i pesma mojega pajdaša Šikeja Novaka gda so tu vu Meimorjo dobri ljudi i što jempot

dojde vu naš kraj nigdar ne odide od nas. Ak je pravzaprav tak unda pak se nek vsi toga pridržavlejo, nek vsi delajo, nek vsi rintajo, a nej kaj jeni delajo, a drugi hasnuvlejo. Ak je Meimorje raj zemaljski unda nek bode za vse, kak za one šteeri so dojšli predi, tak i za one kesneše, a nej kaj oni domai imajo obaveze, a ovi dotepenci prava. Brzas se i Sarkozi tu nej mogev dospomenuti, pak jiv je natirav nazaj vu Bugarsko i Rmunjsko na predelavanje. ak te žene bodo vništili nas moške. Jemlejo nam i ono kaj je, do ve, biv sam moški posel. Kaj bi druga ovek mogev rei na to gda je Anja Kolari z Savske Vesi bila nejbolša vu oranju z traktorom. Pak to je prava špotsramota za vse nas moške, ali to nam je tre kajpak smo jo pustili na traktor. I nej sam kaj orje , nek je i nejbolša. Nejde mi to nikak vu glavo kak puca more globleše orati od deki, kak ga more globleše zarinuti vu zemljo. Ali, kuliko vidimo, vse je denes druga i zato nebrem razmeti kaj se, unda, moški udijo kaj so žene glavne pre hiži. A kak i nebodo gda smo jim zeli kuhao z rok i pustili smo jiv na traktor.

P

N

NOGOMET NI SAVEZ

VRSTA TISKARSKOG SLOVA

TI SI MENI VU …

STRANICA

AGREGATNO STANJE TEKUINA

SREDINI SRCA

RAHIMOVSKI

OVAN (21.3.-20.4.) Nemojte previše insisra na tome da ubrzate razvoj veze u kojoj ste ili stvaranje nove jer e vam bolje odgovara privatnost, pa se u romantinim odnosima neete najbolje snalazi. Vrijeme u samoi ponudit e vam psihiki odmor i olakšanje od osobnih prisaka i napetos. Nemojte se brinu ako mislite da vam nedostaje uzbuenja, jer baš sada vam treba predah od njih.

VAGA (24.9.-23.10.) Ljubaznost je vaše najjae oružje, ali i snaga koja vam pomaže nosi se sa svim poteškoama. Bez obzira što željeli od partnera nemojte bi negavni. Zadržite ljubaznost i potrudite se ne povrijedi ga niim. Budite iskreni i otvoreni, ali na suplan i ljubazan nain. Mogli bi se javi neki strahovi i želje iz prošlos, ali o njima nemojte razgovara dok ne budete potpuno sigurni da su stvarni, a ne samo prolazna nostalgija.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Nema mjesta za kompromise. Ili vi ili partner e se stavi u poziciju sve-ili-ništa pa neete uspje nai se na sredini. Javit e se ekstremni osjeaji, a i one najstabilnije veze mogle bi se poljulja. Ako ste slobodni emovne dubine i strast privui e u vaš život takoer iznimno strastvene osobe, pa je mogua nagla povezanost. Prepuste se, ali nemojte oi predaleko kako kasnije ne biste požalili.

Mjesec u vašem znaku intenzivirat e napetost i emocije pa ete bi udljiviji nego obino. Javit e se mnogo pitanja u odnosu s partnerom, ali s njima se mirno nosite. Strast koju ete nosi u sebi ovaj tjedan super je stvar, sve dok je ne kombinirate s ljutnjom.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Mudro bi bilo da budete selekvniji po pitanju osoba s kojima provodite svoje vrijeme. Bolje je bi i sam nego s bilo kim. Takoer, ako vam se ostaje kod kue, nemojte misli kako morate ugodi onima koji vas zovu da izaete. Ako vam je romantika suena, ona e vam doi u posjet i doma. Zbog toga je bolje umjesto forsira se na nešto, za što niste raspoloženi, osta kod kue i završava poslovne ili druge zaostatke.

Nekarakteristino za vas, ali kroz ovaj tjedan neete biti raspoloženi za zabavu. Više e vam odgovarati društvo tihih osoba nego buni izlasci i velika okupljanja. Zbog toga je ovaj tjedan idealan za delikatne razgovore, jer ete ima dovoljno vremena za unutarnju re eksiju koja e vam da objekvniji pristup svakoj temi i realniji pogled na odnos s bliskim ljudima.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Sve što budete radili i bilo im da se budete bavili više ete uživati nego proteklih tjedana. Nevažno, budete li kokerali, pokušali unaprijedi postojeu vezu ili zapoe novu, sve e vam ii od ruke, a i dobro ete se zabavljati. Preuzmite vodstvo umjesto da ekate da vam netko drugi prie.

Na vaš osobni život e kroz ovaj tjedan mnogo utjeca obitelj i prijatelji. Oni vas mogu poveza s nekom novom osobom, ali i uvui u kon ikt s partnerom koji niste oekivali. Budite ljubazni prema njima, ali nemojte uiniti ništa što vam se ne ini sto posto ispravnim samo zbog toga da biste se nekoga riješili ili ugodili nekome. Svoje odluke sami donosite.

ANNI CURRENTIS

SVEANA ODJEA

DIO KOPNA OKRUŽEN MOREM

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

PRIJEVOZNO

SREDSTVO

RETURN ON SALES

POBJEDNICI UZIMATI U SEBE TEKUINU ALL INDIA RADIO

TENISKI SAVEZ

TURSKI PLEMI

POKRETNI DIO STROJA

ŠARENICA

NATRIJ

GLINENO GLAZBALO

KOTAR (MA.)

OSTALI ŠUMA VRBE IVE

ŠKOLA

KARAN

VRSTA KOVINE

RUBAC

DIZALICA

MAJKA

AUSTRIJA

OTOKAR

MJERA ZA DUŽINU

STRUNJAK U ANATOMIJI

JEDNOZ. BROJ

MACA LAURENCE OLIVIER

POGODBENI

TROJKA

VEZNIK

STANOVNI CI ESTONIJE

ITINERER

NAŠICE

KADA

OTOK U INDONEZIJI

KOMPOZICI JA OD VIŠE VAGONA

OTOK KOD ZADRA

JUŽNOAFRIKA REPUBLIKA

BILLY THE

OBOR

ŽENSKO IME

Veliki planovi za ovaj vikend teško da e se ispuniti, pa je potrebno pokazati dosta fleksibilnos kako biste proveli ugodno vrijeme. Najbolje je da ne forsirate situacije koje se ne razvijaju prema oekivanom planu i okrenete se novima. Ipak, iz svih komplikacija možete izvui i neke prednosti jer ete moi bolje pogleda na sebe i svoje trenutno stanje, te ete lakše uoi ono što bi se trebalo i što se može unaprijedi.

Ljudi e gledati u vas kao u vou, ak i ako ne želite tu ulogu. Ipak, vaš utjecaj je toliko snažan da je bolje prihvatiti svoj autoritet nego ga porica i tako svima komplicirati stvari. Pobrinite se za svoj društveni život inicirajui druženja i organizirajui okupljanja.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Vaša sposobnost da održite razum i u najkompliciranijim situacijama može vam pomoi nosi se sa svakim problemom koji se pojavi. Najvažnije je ne reagira previše burno i ne inzisra na neemu što vam trenutno nije dostupno. Ako druga strana nije dovoljno zrela da može s vama komunicira otvoreno i iskreno možda biste ljubav mogli potraži negdje drugo.

RIBE (20.2.-20.3.) Volite sanjari o romanci i maginim mjesma koja su od vas udaljena. No, vrijeme je da svoju maštu pokušate pretvori u stvarnost. Istražite neobina mjesta i tražite osobe koje mogu napravi s vama korak izvan realnosti i podijeliti boga svijet mašte. Slijedite svoje osjeaje i velike su šanse da ete pronai ljubav.

NAMATATI POLUOTOK U GRKOJ

VIC tjedna

TURSKA OMOT

ŽENSKO IME

RAJKO JAGAR

KALIJ

ODREIVANJE UDALJENOSTI PREDMETA

RABLJENE STVARI

Dobar ulov Uhvatio Mujo medvjeda u lovu kad naie Haso, te ga pita: - Kako si ga uhvatio? - Lako, pucao sam sto puta! - I koliko si ga puta pogodio? - Ni jednom, umro je od smijeha!


31. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana PREGLED VREMENA od 23. do 30. kolovoza

Prohladna jutra VREMENSKA SLIKA: Subotnje pogoršanje vremena kad je temperatura potonula za 15 Celzijevaca u odnosu na petak, oznailo je i kraj najtoplijeg dijela godine. Ljeto još nije gotovo, ali val vruina zasigurno je. Imat emo još lijepih dana, ali pitanje je hoe li se ove godine na našem podruju temperatura ponovno popeti na vrijednosti preko 30 Celzijevaca. Ovog tjedna nee. Nakon današnje kiše uslijedit e smirivanje, ali uz prohladna jutra. Nova promjena vremena mogua je oko subote, no u trenutku izrade prognoze još nije sasvim jasno koliko e ta promjena biti jaka. VREMENSKA PROGNOZA: Glavnina nove promjene vremena dogodila se u ponedjeljak, ali još emo i danas osjeati njen utjecaj, sreom u nešto manjoj mjeri. Prevladavat e oblano i svježe. Povremeno je još mogua slaba kiša. Uz promjenjivu naoblaku ipak su tijekom dana mogua i kraa sunana razdoblja. Puhat e povremeno umjeren sjeverni i sjeveroistoni vjetar s kojim e se initi još hladnije. Jutarnja temperatura zraka bit e od 7 do 10°C uz mogunost magle, a dnevna e takoer biti relativno niska, izmeu 15 i 18 Celzijevaca, ovisno o koliini sunca. Kao zanimljivost spomenimo da bi najviši velebitski vrhovi mogli vidjeti i koju pahulju snijega.

Jutro e u srijedu biti prohladno, a mogua je i magla, osobito uz vodene površine. Najniža temperatura mogla bi se spustiti na samo 7 Celzijevih stupnjeva. Danju oekujemo djelomino sunano i ipak veinom suho vrijeme uz slab, još ponegdje do umjeren sjeverni vjetar. Dnevna temperatura u laganom porastu tako da bi mogla otii do 20 Celzijevaca. I u etvrtak oekujemo prohladno i maglovito jutro. Nakon toga vrijeme bi trebalo biti ugodno uz izmjenu sunca i malo oblaka pri emu e poeti puhati lagani vjetar s jugozapada. Najniža jutarnja temperatura od 7 do 11, a najviša dnevna do 23 ili 24 Celzijeva stupnja. Slino vrijeme nastavit e se i tijekom petka. Dan bi mogao poeti uz mjestiminu maglu, a

zatim oekujemo djelomino sunano i ugodno vrijeme. Uz povremeno više oblaka mala je šansa za koju kap kiše. Vjetar e s jugozapadnog tijekom dana okrenuti na sjeverni i sjeveroistoni. Jutarnja temperatura od 10 do 14, a dnevna izmeu 22 i 24 Celzijeva stupnja. Subota se ini oblanija pa bi mjestimice moglo biti i kratkotrajne kiše. Još nije jasno u izraunima koliko e jaka i dugotrajna biti ova promjena vremena, no u trenutku izrade ove prognoze ini se da e to biti slaba i kratkotrajna fronta. Ali s tim oblacima i sjevernim vjetrom ponovno e malo osvježiti. Nedjelja, a i poetak novog radnog tjedna, ini se da e nam donijeti opet stabilnije vremenske prilike. Jutra prohladna uz moguu maglu, a dnevna temperatura bit e u rasponu od 21 do 25 Celzijevih stupnjeva što možemo nazvati ugodnim ranojesenskim vremenom. I na kraju dodajmo da vruine zasad nema na vidiku. Vremensku prognozu možete provjeriti svaki dan i na na-

Osjetno zahladilo U proteklih tjedan dana doživjeli smo prijelaz iz vruine u znatno hladnije vrijeme. Iako je vei dio tjedna još bio povoljan – puno sunca i visoke temperature, promjena se dogodila za vikend. Zapravo smo prošlog tjedna imali dvije fronte, jednu u utorak naveer kad je na podruju Meimurja i Varaždina bilo i jaih grmljavinskih pljuskova koji su pokvarili dogaanja na Špancirfestu. Srijeda je bila hladnija, no ve u etvrtak i petak su nam se vratile više temperature. Petak je bio i najtopliji dan prošlog tjedna jer je temperatura narasla na ak 32 Celzijeva stupnja. U istonim i južnim dijelovima Hrvatske bilo je ak 36°C, a u susjednim južnim zemljama do vrelih 40 stupnjeva! Rez se dogodio u petak naveer s novim pljuskovima pa je subota bila kišovita i hladna. Temperatura

je pala za petnaestak stupnjeva, na slovenskom Triglavu bilo je i snježnih pahuljica. Meimurje je zalila obilna kiša, izmeu 35 i 50 litara po kvadratnom metru. U nedjelju se vrijeme smirilo, zasjalo je sunce, ali i dalje je bilo svježe, osobito ujutro i naveer pa nas je u ponedjeljak doekalo friško jutro. Meteorološki gledano prvi dan rujna je prvi dan jeseni. Rujan po svojim meteorološkim karakteristikama više pripada jeseni nego ljetu pa u meteorologiji ve s prvim danom rujna poinje jesen. A tu su i razlozi za lakše raunanje statistike i prosjeka. Njen astronomski poetak priekat emo do 23. rujna. Stoga ne udi puka izreka koja vrijeme na posljednji dan kolovoza povezuje s predvianjem cijele jeseni – “Kakvo se vrijeme zadnjeg dana kolovoza pruži, tako se i jesen drži“.

Štete u Rusiji šem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 30.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 1. i 2. rujna 1996. god zbog obilnih kiša velike poplave u Slavoniji 4. i 5. rujna 1993. god. obilne kiše na sjevernom Jadranu, na otoku Iloviku palo 250 mm kiše 5. rujna 1873. god. strašan tornado na Dugom otoku usmrtio desetak ljudi

Gospodarska šteta nedavnih šumskih požara u Rusiji iznosi najmanje 300 milijardi amerikih dolara, procijenili su ruski ekolozi. Direktor Ruskog centra za ouvanje prirode, Aleksej Zimenko, rekao je da šteta od požara iznosi u prosjeku 25 tisua dolara po hektaru. Po podacima Svjetskog centra za praenje požara, organizacije povezane s UN-om, požari u Rusiji uništili su izmeu 10 i 12 milijuna hektara. ‘Te brojke su astronomske’, rekao je Zimenko na konferenciji za novinare, objasnivši da ti podaci uzimaju u obzir cijenu pošumljavanja i tržišnu vrijednost izgubljenog drveta, ali ne i ekološke gubitke, odnosno uništenja ekosu-

stava i životinja. Organizacije za zaštitu okoliša optužile su ruske vlasti da umanjuju razmjere štete. ‘Nažalost, službeni podaci umanjuju tri do deset puta razmjere požara’, optužuju u zajednikom priopenju Zimenkova organizacija, Greenpeace Rusija i WWF. ‘Goleme štete nanesene prirodi na tim podrujima i gospodarstvu zemlje gotovo uope nisu uzete u obzir’. Po ruskom ministarstvu za izvanredne situacije, požari su progutali oko milijun hektara. Ekonomisti su procijenili da e ta prirodna katastrofa stajati Rusiju izmeu 0,5 i 1 posto BDP-a što iznosi izmeu sedam i 15 milijardi dolara.

Dogaaji BAJAGA PRED 25.000 LJUDI ZATVORIO OVOGODIŠNJI ŠPANCIRFEST

Spektakl za poetak, spektakl za kraj Ovogodišnji dvanaesti Špancirfest, prema rijeima organizatora, najvei je i najposjeeniji do sada. U deset dana manifestacije gradom su prolazile rijeke ljudi, i doista je teško zaokružiti ih na tek jednu brojku. Uostalom, brojke ni nisu bitne. Bitna je emocija, a Špancir doista i jest, kako mu podnaziv kaže, festival dobrih emocija. Iako je kiša tu i tamo poremetila planove, atmosferu koja se može osjetiti tek jednom godišnje i u tek jednom gradu nije moglo pokvariti ništa, a organizatorima je na kraju ipak pošlo za rukom sve uskladiti, zadovoljiti razliite ukuse i ponuditi program sasvim u skladu s imidžom Špancirfesta kao najveeg i najzabavnijeg ulinog festivala u ovom dijelu Europe. Za kraj je i ove godine ostavljen najbolji koncert koji je publika najželjnije išekivala. Veliki, masovni

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Bajaga i njegovi Instruktori pred više od 25.000 ljudi priredili su spektakl dostojan zatvaranja Špancirfesta koncert za pamenje i ove je godine još više postavio letvicu za sljedeu godinu. Svi izvoai osjeali su da je nedjelja bila posljednji dan i svi su izvukli posljednje atome kreativno-

sti kako bi desetinama tisua špancirera ponudili najbolju moguu zabavu. Koncertni program na Korzu zatvorili su Queen Real Tribute, o ijem repertoaru zaista ne treba posebno razglabati, a na Stanievom

trgu nastupili su talijanski Spaghetti Swing, koji uz sjajnu glazbu na pozornici i kuhaju! No, ono što se odigralo u Starome gradu s poetkom u 22 sata zaista zaslužuje naziv spektakl, iako je taj atribut ve bio dodijeljen nekolicini ovogodišnjih glazbenih nastupa. Bajaga i Instruktori, uz posebne goste Dejana Cukia, Davora Rodika i opernu divu Jadranku Jovanovi, pred više od dvadeset i pet tisua ljudi, a neke procjene govore i o veim brojkama, odsvirali su emotivni dvosatni koncert, prepun pozitivne energije. Bajaga u Varaždinu nije svirao od kraja osamdesetih i u više od dvadeset godina nakupilo se mnogo neutaženih emocija i pjesama koje je trebalo otpjevati. Repertoar sastavljen od najpoznatijih hitova potpuno je raspjevao publiku, a, prema rijeima samog Bajage, nastup na završnoj veeri dvanaestog Špancirfesta bio je njegov najvei hrvatski koncert ikada! (bš)

ŠPANCIRFEST u Varaždinu

Predsjednik Josipovi upoznao Toplice Sveti Martin

Predsjednik Josipovi upoznaje se s ponudom turistikog kompleksa Ovogodišnji Špancirfest u Varaždinu posjetio je i predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi sa suradnicima, a prilikom obilaska priredbe zaustavio se na štandu Hrvatske poduzetnike inicijative, gdje svoj prostor imaju Toplice Sveti Martin i Meimurske novine. Na ovom štandu Josipovi je upoznao bogate sadržaje i ponudu Toplica Sveti Martin, a direktor SPA Golfer hotela Emir Antunovi predsjednika je pozvao na odmor u topliki kompleks

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, Bojana Španiek, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec. ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

koji nudi aktivan odmor prema najvišim svjetskim standardima. Josipovi se vrlo pohvalno izrazio o Toplicama koje svojim radom i uspjesima dokazuju da dobri sadržaji i kvaliteta mogu uspjeti i u ekonomski nepovoljnim vremenima, kakva su sada u Hrvatskoj i svijetu. Josipovi je u znak sjeanja i zahvalnosti dobio poklon, vrijedno umjetniko djelo Jelene Valkaj iz Železne Gore. (S. Mesari, MPH)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


CROATIA SPEEDWAY GRAND PRIX ODRŽAN NA MILENIUMU D. KRALJEVEC

MEIMURJE NIJE USPJELO ZABILJEŽITI PRVU PRVENSTVENU POBJEDU

PRETKOLO HRVATSKOGA NOGOMETNOG KUPA

Amerikancu Hancocku naslov pobjednika

Najprije promašili hrpu prilika, Meimurje prošlo Hrvaca, Slakovani igraju ovu srijedu a onda spašavali bod

U MURSKOM SREDIŠU sjeanje na žrtve kornatske tragedije

Trebamo se diviti vatrogascima-volonterima koji su u svakom trenutku spremni pomoi O treoj obljetnici tragedije na Kornatima, gdje su stradali hrvatski vatrogasci (šest ih je umrlo na Kornatima, a šest u bolnici), zadnje nedjelje u kolovozu u župnoj crkvi u Murskom Središu služena je sveta misa, kao i za sve druge umrle i poginule vatrogasce. Svetu misu, jedinu u Meimurju za kornatske muenike, služio je središanski župnik veleasni Tomislav Antekolovi, koji je rekao da je vatrogasno zanimanje vrlo opasno i ozbiljno, što se jasno vidjelo na Kornatima. - Ako znamo da je najvei broj vatrogasaca ovo

asno zvanje obavlja volonterski, dakle, dobrovoljno, kao što i stoji u nazivima društva (DVD), i da su dežurni dvadeset i etiri sata, onda se takvim ljudima treba diviti, biti im zahvalan, a mi kršani za njih možemo i moramo moliti da ne posustanu u obavljanju plemenitog posla, naglasio je veleasni Antekolovi.

U središanskom parku blagoslovljena šprica iz 1892. Nakon svete mise u gradskom parku središanski žu-

Vatrogasci na svetoj misi za kornatske stradalnike

Blagoslov štrcaljke obavio je župnik Antekolovi

Vatrogasni veterani uz 128 godina staru štrcaljku

Trudnice blistale na špici Kroz cijelo ljeto brojne trudnice svakodnevno su šetale gradom pa je izgledalo kao da e pravi baby boom zavladati našom špicom. I dok neke od njih možda ve kod kue uživaju sa svojim mališanima,

druge nestrpljivo išekuju roenje prinove. No, da se i u trudnoi mogu pratiti modni trendovi, dokazale su upravo trudnice s naše špice koje su u svakom trenutku izgledale odlino.

pnik blagoslovio je vatrogasnu špricu iz 1892. godine, te spremište u kojoj e ona biti kao povijesna vrijednost. - Ovu runu štrcaljku postavljamo na mjestu gdje je do 1935. godine bilo vatrogasno spremište, u kojem se i ona tada nalazila. Ovu prostoriju izgradili smo vlastitim snagama i uz pomo Grada te pojedinih majstora, rekao je Rajko Bogdan, predsjednik DVD-a Mursko Središe. Osim brojnih vjernika i domaih vatrogasaca, svetoj misi i blagoslovu štrcaljke i prostorije za njezin smještaj nazoili su tajnik Vatrogasne zajednice Meimurske županije Dragutin Trupkovi, središanski gradonaelnik Josip Dobrani i njegov zamjenik Dražen Srpak. Vatrogasna zajednica Meimurske županije i DVD Grada Mursko Središe godinama održavaju dobre veze s gasiteljima Vatrogasne zajednice Šibensko - kninske županije i DVD-om Šibenik, te su i na ovaj nain iskazali suosjeanje sa stradalima i njihovim najbližima. (S. Mesari)

Međimurske novine 782  

međimurske novine 782

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you