17. kolovoza 2010.
Kroz Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
9
ANTUN MIKEC, ro eni Cirkovljan anin, koji danas živi u Zagrebu, zajedno s Gradom Prelogom, MO-om i ŽUC-om pobrinuo se za ljepši izgled tog mjesta
Cirkovljan od Lovre a krasi potpuno obnovljeni Trg svetog Lovre Prošli je utorak izuzetno sve ano bilo u Cirkovljanu. Uz tradicionalno mjesno proštenje Lovre e, u nazo nosti najviših županijskih i preloških dužnosnika, brojnih uglednika iz politi kog i društvenog života te crkvenih dostojanstvenika, kao i brojnih mještana, otvoren je kompletno obnovljeni Trg svetog Lovre. Radi se o investiciji ukupno vrijednoj 1,536.160 kuna, od ega je ak 750 tisu a kuna donirao ugledni zagreba ki poduzetnik, rodom iz Cirkovljana, doktor Antun Mikec. Preostali iznos osigurali su Grad Prelog, Mjesni odbor Cirkovljan i Županijska uprava za ceste, s time da je Grad prošle godine 250 tisu a kuna izdvojio i za otkup jedne od parcela na Trgu. U sklopu velike investicije rekonstrukcije obnovljena je crkva Svetog Lovre te obližnji poklonac (dodatan novac za to tako er je donirao Mikec), rekonstruirana je cesta i nogostupi te je hortikulturno ure en.
Svake godine po jedna ve a investicija u pojedinom mjesnom odboru Ne samo u Cirkovljanu, u svakom mjesnom odboru na
Me imurje u Zagrebu. Svaka donacija ima tri uvjeta. Jedan je da imate, drugi da želite donirati, a tre i da imate snagu to napraviti. Meni je Bog dao snagu da to napravim. To je i jedan doprinos zajedništvu. Ljudi esto ure uju samo svoje. Mislim da je ovo primjer gdje su svi doprinijeli, a ja sam samo jedan kota i u svemu. To je sad jedna lijepa sredina i vjerujem da e mještani biti ponosni na ovo djelo. Mene ljudi u Zagrebu znaju pitati odakle sam. Kažem da sam iz Me imurja iz Preloga. Neki ni ne znaju gdje je to. Od sada u, kad
Glavni donator Antun Mikec reže vrpcu na otvaranju obnovljenog Trga podru ju Grada Preloga nešto se radi. Umjesto rije i, govore djela. Ako danas do ete u Hemuševec, ukovec, Oporovec ili bilo koje drugo mjesto, vidjet ete da se svugdje doga a nešto novo kako bi se zadovoljile op e i društvene potrebe mještana. Mjesnim odborima pripadaju sva sredstva koja se alimentiraju na njihovom podru ju, oni njima autonomno raspolažu. Zna ajnije projekte sufinancira Grad, no solidarno i ostali mjesni odbori, pa svake godine pojedino mjesto dobije odre enu
ve u investiciju. - Sve to potvrda je naše politike policentri nog razvoja, rekao je u prigodnom govoru preloški gradona elnik Dragutin Glavina, posebno zahvalivši glavnom donatoru, doktoru Mikecu. Zahvali se pridružio i prvi ovjek Mjesnog odbora Cirkovljan Zlatko Horvat. Glavina pak je izrazio i zadovoljstvo što se sve anost održava upravo na cirkovljansko proštenje Lovre e, kazavši da svako mjesto ima proštenje, a Cirkovljan Lovre e, Novoure eni Trg svetog Lovre blagoslovio
Stanje u op inskoj blagajni nije posebno zabrinjavaju e
Iz državnih izvora stiglo oko 600.000 kn Kada je rije o županijskim i državnim dotacijama, Me i-
murska županija je dozna ila 50 tisu a (od ukupno planiranih 100 tisu a) za Dom kulture i vatrogasno spremište u Podbrestu, te 20 tisu a za zgradu Nogometnog kluba Croatia i
DVD spremište u Orehovici. Iz županijskog prora una dozna eno je 30.592 kune za provedbu projekta pod akronimom ROKIC:DROM, te 20.000 kuna za ure enje crkve.
Prijevoz srednjoškolaca sufinancirat e s po 100 kuna Vije e je na sjednici, ina e održanoj s minimalnim kvorumom, donijelo i odluku o sufinanciranju prijevoza u enika srednjih škola. Svi srednjoškolci, a na podru ju Orehovice ima
ih nešto više od 60, od Op ine e dobivati po 100 kuna mjese no, i to bez obzira školuju li se u Varaždinu ili akovcu i koriste li vlak ili autobus. (vk)
je varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak.
Antun Mikec: Uvijek se vra am Cirkovljanu Rijetko tko se može pohvaliti da je svojem rodnom mjestu poklonio više od 100 tisu a eura kao što je to u inio Antun Mikec. - Ja sam uvijek bio nekako vezan uz Me imurje, premda nisam tu živio, jer sam ve kao mali otišao u Zagreb. No, uvijek sam se vra ao Cirkovljanu, dijelom i kroz aktivnost u Zavi ajnom društvu
Op ina je od države, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost dobila nešto više od 383 tisu e kuna za sanaciju deponija Jacine, 158 tisu a za financiranje javnih radova, od Ministarstva kulture 100 tisu a za Dom kulture u Podbrestu te od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 3 tisu e kuna za predškolu. Jedan od razloga kojim u Op ini obrazlažu manju realizaciju prihoda od plana jest i taj što op ina Mala Subotica, koja je u višegodišnjem sporu s Orehovicom, nije uplatila dio novca za prodaju stanova bivše op ine akovec. Rashodi su u istom razdoblju iznosili 2,105.774 kune, što je 35% od godišnjeg plana. Kako je rekao predsjednik Op inskog vije a Branko Sušec, stanje u op inskoj “blagajni“ još je relativno dobro u odnosu na neke druge sredine. (V. Kelkedi)
Antun Mikec diplomirao je 1967. godine na PMF-u, smjer eksperimentalne fizike. Magistrirao je 1973. godine na Elektrotehni kom akultetu, a 1981. godine na istom akultetu i doktorirao. U razdoblju 1960. - 1996. godine radi u PTT-u i HT-u, gdje obavlja i dužnosti direktora razvojnih službi za telekomunikacije, novih telekomunikacijskih usluga i in ormatike. Objavio je 94 stru na i znanstvena rada. Desetak godina vodio je znanstvenu jedinicu na razini telekomunikacija Hrvatske. U razdoblju 1975. - 1996. godine predaje na Elektrotehni kom akultetu u svojstvu višega znan-
jek možemo pripisati i njihovoj ne istoj savjesti, jer upravo su na ini na koje su dolazili do svojih bogatstava esto bacali ili zadržavali na prosja kom štapu mnoge obitelji, iskorištavaju i njihovo neznanje, nesnalaženje i “nesposobnost”. No ipak, presko imo li ovo obra enje najve ih svjetskih bogataša, ije i najmanje odluke i te kako utje u na stanje na cijeloj zemaljskoj kugli, možemo uzeti i druge primjere kako utjecajni kapitalisti mijenjaju društvene odnose uspješnije od bilo kakvih
socijalisti kih partija. Jedan je primjer ideja održivog razvoja koji su donijele i prihvatile upravo najve e ekonomske asocijacije, koje ine predstavnici najuspješnijih svjetskih kapitalista. Danas se održivi razvoj, koji ima ideju iskorištavanja prirodnih resursa samo do te mjere da ne stavlja u pitanje budu nost daljnjeg opstanka zemlje, ponavlja kao najvažnija ekonomska mantra. Izmislili su je kapitalisti, a ne socijalisti, iako upravo ona ostavlja mogu nost prihvatljivog i dostojnog života i najsiromašnijim slojevima.
Još jedan ekonomski trend nastao na inicijativu upravo uspješnih svjetskih poslovnjaka je društveno odgovorno poslovanje. On poziva na poslovanje sa socijalnom odgovornoš u, cjeloživotnim u enjem, humanom organizacijom rada, uvo enjem jednakih mogu nosti, društvenom inkluzijom i održivim razvojem. Društveno odgovornim poslovanjem tvrtke nadilaze svoju unkciju zgrtanja kapitala i pretvaraju se u generatore razvoja svoje okoline i cijelog društva.
stvenog suradnika. Godine 1996. kao 50%-tni suvlasnik osniva tvrtku VMD Promet d.o.o., koja se profilirala u izgradnji stambenog i poslovnog prostora za visokozahtjevne kupce. U 12 godina postojanja tvrtka je zauzela vode e mjesto u svojoj branši (nalazi se unutar 1% najboljih poduze a po uspješnosti, profitabilnosti i rentabilnosti), s prihodom od 200 mil. kn u 2006. godini. Dr. Mikec osobno je vodio i završio “Projekt Šalata“ s 32 urbane vile u Baboni evoj ulici u Zagrebu, koji je zapo et u ožujku 2006. godine, a završen u listopadu 2007. godine. (vk)
OP INSKO VIJE E Donji Vidovec
Usvojen program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Op ina Donji Vidovec usvojila je na svojoj 7. sjednici, održanoj 13. kolovoza, program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svojem podru ju koji je uskla en s novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Državnog zemljišta o kojem je rije ima 204 hektara, velika ve ina tog zemljišta ve je u dugogodišnjem zakupu, dok su manje parcele uz rub privatnih parcela ostavljene za prodaju. Program e na odobrenje u Ministarstvo poljoprivrede, a cijene zakupa e potom odrediti Porezna uprava prema svojim kriterijima. U Donjem
Razvijeni kapitalisti ki svijet uvodi socijalizam Nedavno smo bili svjedoci odluke etrdeset svjetskih milijardera da polovicu svog imetka daruju u dobrotvorne svrhe. Na inicijativu Billa Gatesa i Warrena Bu eta, odazvalo se još 38 globalnih milijardera s idejom da svoje bogatstvo ne ostavljaju potomcima, ve da ga raspodijele na najpotrebnijim pozicijama kako bi doprinijeli da i siromašniji ljudi mogu do i do blagodati civilizacije. Ovu akciju naravno osim istoj dobroti, koja nakon “prosvjetljenja” zra i iz tih ljudi, uvi-
me netko pita gdje je Prelog, odgovarati da je blizu Cirkovljana. A Cirkovljan je svojim izgledom ve u Europi. Mislim da je to lijep doprinos Me imurju i našem statusu vrijednih i ljudi koji vole urednost, rekao je doktor Antun Mikec. (Velimir Kelkedi)
Ugledan stru njak za telekomunikacije i uspješan poduzetnik
OP INSKO VIJE E OREHOVICA
Op insko vije e Orehovica na sjednici u petak prihvatilo je izvješ e o polugodišnjem izvršenju prora una za 2010. godinu. Ukupni prihodi i primici iznosili su 1,605.194 kune, što je 27 posto od ukupno planiranih 5,937.519 kuna. Kako je obrazloženo, manji prihodi rezultat su izostanka pomo i sa županijske i državne razine te 20% manjeg priljeva sredstava od poreza na dohodak.
Dr. Antun Mikec
Nabrojene inicijative pokrenute su u centrima koji generiraju novac, od strane ljudi koji su taj novac i stekli, a ne u ideološkim inkubatorima socijalisti kih i komunisti kih ideologija. Dok se socijalisti ke stranke i sindikati, ini se, još samo bore za vlast, njihova primarna unkcija završila je u rukama klasnog neprijatelja. Neki oblik socijalizma izgleda i jest društveno ure enje budu nosti, no paradoksalno je što ga predvode uspješni kapitalisti.
Vidovcu postoji i specifi an problem, za vrijeme provedbe komasacije u Kotoribi dio mještana Vidovca dobio je državno zemljište (gmajne). Nesre eni odnosi vuku se do danas, tako da dio zemljišta još stoji kao državno zemljište, a u biti je dodijeljen poljoprivrednicima nakon komasacije. Prema Zakonu, sredstva od zakupa poljoprivrednog zemljišta dijele se u omjeru pola - pola na državu i op inu, tako da i op ina Donji Vidovec ima koristi od zakupa, no ima i troškove, ponajprije zbog nesre enih imovinsko - pravnih odnosa. (JŠ)
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com