Issuu on Google+

UKLJUČIVANJE Gorske službe za spašavanje u potragu za nestalim muškarcem iz Turčišća nije urodilo plodom

str. 8

www.mnovine.hr

Niti nakon dvadesetak dana tijelu Krunoslava Kontreca ni traga

Godina XV.

Broj 780.

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 17. kolovoza 2010.

str. 2-3

PRIJETNJA STEČAJEM U ČARAPARIJI POKAZALA SE PRAZNOM PUŠKOM

ZAŠTO JE BRANKO ŠALAMON "HLADAN KAO ŠPRICER" OTRPIO POZIVE OPORBE DA RAZMISLI O OSTAVCI

Dokle gradski HDZ-ovci mogu kopati, a da obje strane ne padnu u rupu?! str. 6

ŽRTVOVANE media str. 5

predstavnice sindikata FOTOSESSION 2010.

IVA iz Čakovca

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

Ima li spasa za hrvatske i meimurske tekstilce? Proizvodnja tekstila u Hrvatskoj praktiki ne postoji i u teškoj je krizi. Posljednjih godina s takvim su se ocjenama slagali i sindikati i poslodavci u tekstilu. Osnovni je problem u tome što nema primarne proizvodnje i što 75 posto tekstilne industrije ini odjevna industrija koja je u suvremenim uvjetima na tržištu EU - nekonkurentna. Nekih velikih rješenja osim gašenja požara nema na vidiku. Neki predlažu zajedniki nastup više tvrtki kako bi se dobili vei poslovi, napravili kako domai, tako i inozemni aranžmani. Ali ... jedino što bode u oi zasigurno je injenica da strane tvrtke iz EU, koje iz te branše dou u Hrvatsku, posluju pozitivno, ostvaruju dobit. Oito kad si kvalitetni igra na tržištu možeš dobro živjeti i od tekstila. I ne moraš biti nužno iz EU, ima i kod nas svijetlih primjera. Naravno, uteg oko vrata mnogih naših tvrtki takoer je nasljee iz minulih godina u kojima nije na vrijeme izvršeno restrukturiranje, veliki broj ljudi zadržan je u administrativnim i drugim logistikim službama proizvodnje koje su suvišne, nagomilani su dugovi, prijetnje steajem ili pak njegovo otvaranje, što je u velikom broju sluajeva znailo i kraj poslovanja, to sve postalo je minulih godina hrvatska, ali, na žalost, i meimurska svakodnevnica. Ima li izlaza i nade za tekstilce? Pitanje na koje je uvijek teško dati odgovor, ali ako e se tražiti rješenja poput brodogradilišta, tj. tražiti iskljuivo putem politike, onda se dugorono može doi u isti orsokak kao danas brodogradnja. Rješenja treba pokušati pronai prvenstveno u vlastitom angažmanu, traženju strateških partnera, povezivanju više tvrtki, novoj ideji i viziji izrade proizvoda koji su zanimljivi tržištu, povezivanju s modnim dizajnerima ...

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Kao što i naša anketa govori, naši domai ljudi više vjeruju našem tekstilnom proizvodu nego kineskom. Meutim, on mora biti istovremeno kvalitetan, ali i dostupan, bolje reeno, cjenovno prihvatljiv. Ulaganje u promociju takvog proizvoda kako na domaem tržištu, tako i stranom sigurno može donijeti rezultate. Drugo je pitanje tko e danas sutra raditi u takvoj industriji u kojoj nema na vidiku da plae mogu rasti na nivo nekakve elementarne dostojanstvenosti, a ne biti na minimalcu ili koju mrvicu više. Iako, kako ujem, jedna strana irma u Meimurju u jednoj slinoj branši isplauje plae vee od meimurskog prosjeka, pa u proizvodnji zapošljava ak i one s VSS-om. Ni jedan posao naravno nije za podcjenjivati, posebice ako se danas za isti može primiti za meimurske uvjete više nego pristojna plaa, ali to je opet ona naša pria u kojoj smo do sad imali premalo visokoškolovanih, a danas sve više VSS školovanih, ali i sve više nezaposlenih, koji su, na žalost, prisiljeni raditi nešto za što se uope nisu trebali školovati. Bilo bi katastrofalno kad bi se taj ciklus zatvorio, pa se i ubudue svi skupa vrtjeli u zaarani krug.

17. kolovoza 2010.

PRIJETNJA STEAJEM u arapariji pokaza

ŽRTVOVANE PREDSTAV Radnicima zadržavanj mjesta važnije od podr voama u njihovim zak - Sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radnikog vijea, ukupno njih pet, koje su 3 ni otkaz ugovora o radu, koji im je uruio direktor Ivan Krajai, ostale su usamljene, jer umjesto r veina, 249 od 274 radnika, koliko ih je bilo na poslu, distancirala se od izjava i akcija koje je provo Sindikat tekstila, obue, kože, gume ponudio je 30. srpnja radnicima referendum za otvaranje steaja u arapariji, ljuti zbog otkaza sindikalnim i radnikim povjerenicima, o emu su novinare izvijestili u ponedjeljak 2. kolovoza. Kako se u tom trenutku cijela tvornica nalazila na skraenom (zbog poveanog opsega posla) jednotjednom umjesto tradicionalnom dvotjednom godišnjem odmoru, i sindikalne aktivnosti oko prikupljanja potpisa koje su otpoele 30. srpnja, u petak, zadnji dan prije odlaska na kolektivni godišnji odmor, trebale su biti nastavljene 8. i 9. kolovoza po povratku s godišnjeg odmora. U prvom obraanju novinarima u ponedjeljak 2. kolovoza regionalni povjerenik sindikata Savo Šmitran tvrdio je da su ve 30. srpnja prije radnog vremena i u pauzama uspjeli prikupiti preko 50 posto potpisa zaposlenih koji su navodno bili za pokretanje steajnog postupka. Istodobno je tvrdio da tada ni jedan radnik nije svojim potpisom iskazao namjeru da je voljan ekati upravu do

listopada, kad bi se situacija trebala stabilizirati, a time i isplata plaa.

Podmirene obveze radnicima ohladile želju za steajem No, ve po povratku s kolektivnoga godišnjeg odmora situacija se stubokom promijenila. Sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radnikog vijea, ukupno njih pet, koje su 30. srpnja primile izvanredni otkaz ugovora o radu, koji im je uruio direktor Ivan Krajai, ostale su usamljene, jer umjesto radnike potpore za steaj veina, 249 od 274 radnika, koliko ih je bilo na poslu, distancirala se od izjava i akcija koje je provodio sindikat TOKGH i regionalni koordinator Savo Šmitran, jer to nisu njihove želje ni interes. Sindikata TOKGH, koji je u MT-u Tvornici arapa brojano vei, nakon tog neuspjeha da podršku za steajem iskoristi ako ne drugo a ono kao pritisak na upravu zbog uruenih izvanrednih otkaza svojim lanicama

i aktivisticama sazvao je u utorak 10. kolovoza novu konferenciju za novinare na koju je došla i njihova predsjednicima Svjetlana Šokevi iz Zagreba.

U meuvremenu su okrenuli plou, nisu više za steaj, budui da su u meuvremenu podmirene obveze prema radnicima, a upravo su nepodmirene obveze jedan

Proizvode MT-a Meimurcima ne može zamijeniti kineska roba Anketa “Pod vurom”

Marta Miše, akovec - Osobno sam kupovala proizvode MT-a, za koje smatram da su veoma kvalitetni, stoga mi je žao što je ova tekstilna tvrtka propala. Takoer mi je žao i samih radnika koji su ostali bez posla. akovec su trenutno ‘preplavili’ kineski duani, no meni je kvaliteta proizvoda ipak važnija, pa osobno ne kupujem njihovu robu.

Tekstilna industrija u Meimurju ima dugu tradiciju, stoga ne udi da krah MT-a Meimurce nije ostavio ravnodušnima.

Propast našega tekstilnog diva nakon 86 godina našim žiteljima teško pada, u što su nas uvjerili prošlotjedni sugovornici.

Kvalitetne proizvode MTa, kako ih opisuju naši ispitanici, nikako ne može zamijeniti kineska roba koja se trenutno

Nada Ambruš, Pleškovec - esto sam kupovala MT-ove proizvode jer je rije o kvalitetnoj robi. Stoga naravno da mi je žao što je ta naša tvrtka propala. Sada su nas preplavili kineski duani, no oni, unato niskim cijenama, ne mogu zamijeniti naš tekstil. Kvaliteta je ipak na prvom mjestu. Milan Ignac, Novo Selo na Dravi - Kupovao sam proizvode MT-a. Pa ipak je rije o našoj meimurskoj irmi, iji su proizvodi iznimne kvalitete. Da mi je žao naše tekstilne tvrtke, moram priznati da je. Na žalost, MT i druge irme zadesila je ista sudbina koja je zadesila i nas koji smo bili djelatnici Metalca. Da nas je tada cijela Meimurska županija podržavala, možda do ovog ne bi ni došlo.

Zlatko Korbelj, akovec - Naravno da mi je žao što je naš MT propao. esto sam kupovao njihove proizvode što zbog kvalitete, što iz razloga jer je to naša meimurska irma. Robu iz kineskih duana koji su nas ‘preplavili’ nikada nisam kupovao, ni neu. Mišljenja sam da njih treba maknuti jer kvare našu kvalitetu.

može kupiti na svakom koraku. Unato krizi, kvaliteta proizvoda ipak je na prvom mjestu našim Meimurcima, koji

Ivan Vuruši, Gornji Zebanec Što se tie MT-ovih proizvoda, smatram da su veoma kvalitetni i stoga je stvarno šteta što je ta naša tekstilna tvrtka propala. Što zbog nas kupaca, što zbog radnika koji su ostali bez posla. Kineski duani koji su na svakom koraku možda cijenom mogu zamijeniti naš MT, ali kvalitetom nikako. Iako nekad cijena prevagne, osobno mi je kvaliteta ipak u veini sluajeva bitnija.

su, svi od reda, esto kupovali robu Meimurske trikotaže akovec. (hz)

Mitke Simov, akovec - Osobno mi je žao što je MT propao. Ipak je rije o kvalitetnim proizvodima, koje su kupovali mnogi, pa i ja osobno. Što se tie kineskih duana, kojih je u našem gradu sve više, mišljenja sam da je to katastrofalno. Osobno mi je kvaliteta na prvom mjestu. Englezi imaju onu dobru poslovicu: ‘Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari’. (foto: Vrzan)


17. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKA BURZA RADA - u srpnju ak 29 posto više zaposlenih nego u lipnju

ala se praznom puškom

VNICE SINDIKATA je radnog rške sindikalnim kulisnim igrama 30. srpnja primile izvanredradnike potpore za steaj odio sindikat TOKGH

Otpuštene radnice sindikalne aktivistice, najvee žrtve cijelog sluaja od uvjeta za pokretanje steaja od strane radnika.

Politike igre Svjetlane Šokevi Svjetlana Šokevi za preokret u izjašnjavanju radnika oko steaja i za potpisivanje izjava radnika da se ograuju od akcija TOKGH optužila je kolegu Franju Veblea iz konkurentskog sindikata SSSH, iz kojega je Svjetlana Šokevi otprilike prije godinu dana izvukla TOKGH. Pri tome je Radovana Leskovara prilino grubim rijeima optužila da on ne brine o drugome nego o svojoj stražnjici i da po tome vrlo dobro napreduje u toj tvornici, ali da kao sindikalist ne ini uslugu radnicima. Zatim je ustvrdila da je odaziv na potpisivanje koje je organizirao Leskovar bio slab, da Leskovar ne djeluje samostalno i da je nakon mlakog odziva direktor araparije poeo hodati od stroja do stroja i prijetei otkazima tražio podršku od radnika. Nakon toga Svjetlana Šokevi upustila se i u ocjenu rada menadžmenta, ali i dala do znanja da i ona djeluje uz pomo politikog pritiska, tvrdei da e Krešimir Sever, koji je taj dan bio u pratnji predsjednika Josipovia, iskoristiti priliku da upozori predsjednika na to što se dogaa u arapariji, ali i Meisu Gorian i još nekim tvrtkama. Ne zaboravimo da se Svjetlana Šokevi prethodno sukobila i sa sindikalnim lanstvom u Meisu i da je u toj tvrtki takoer ostala bez podrške veine radnica. Uz to je kazala da e se obratiti i premijerki Kosor

im se ona vrati s godišnjeg odmora, i to ne toliko kao premijerki, ve prvenstveno kao predsjednici HDZ-a. Obrazložila je to time da se navodno Darinka Krika, suvlasnica araparije, pozivala na to da ima podršku HDZ-a, posebice kad je u pitanju pokušaj ulaska araparije u ateks. Kazala je da e pitati gospou Kosor koji je interes HDZ-a “da ovako krmi po meimurskim tvrtkama”. Lokalnoj javnosti, za razliku od Svjetlane Šokevi, poznato pak je to da je Darinka Krika bila lanica HNS-a i u ne baš srdanim odnosima s HDZ-om. Je li Svjetlana Šokevi radnice koje su krajem srpnja otpuštene iz araparije htjela impresionirati svojim lakim “pristupom” elnim ljudima države, teško je rei, osim da svatko ima zapravo zatražiti prijam kod njih, ali je upitno zašto bi predsjednica jednog sindikata razgovarala s Jadrankom Kosor ponajprije kao s predsjednicom stranke. Oito su u pitanju politike igre sindikata, koje ovih dana sve više dolaze na vidjelo, tako da postaje upitno koliko se zapravo može vjerovati sindikalnim voama kad je u pitanju zaštita interesa radnika, jer veliki broj njih izgleda da vrlo esto osobne interese veže uz “politiku trgovinu”. Jedino u emu je u svom opsežnom izlaganju novinarima bila u pravu je to da je tekstilna industrija, nekadašnji glavni izvoznik,

bila izložena dugogodišnjem zanemarivanju države i na raun avoriziranja brodogradnje u odnosu na tekstilnu industriju, koja je u nemilosti do države sada mahom u teškoama. Sve to navodimo zato što je na kraju konerencije za novinare ostao dojam da su otpuštene radnice i njihova sudbina ostale u sjeni lamentacija Svjetlane Šokevi, a radnice poslužile kako bi se javnost

Sudbina tih radnica doista je žaljenja vrijedna, jer oekuje ih sudski spor. Ako se dokaže neopravdanost njihovih otkaza, do pravomone presude proi e vrijeme, a one su ostale na ulici. Ono što je pitanje nije li TOKGH trebao uiniti sve da ih tome ne izloži.

Svjetlana Šokevi, predsjednica TOKGH, okružena s potpredsjednikom Nenadom Lekom, sindikalnim povjerenikom iz ateksa (s lijeve strane), i Savom Šmitrnom, regionalnim povjerenikom (s desne strane) sažalila nad njima. A one zaista zaslužuju i te kako žaljenje za koje se sve više stjee dojam da su žrtvovane kako bi javnost dirnula njihova sudbina, ali ne samo zbog njih samih ve usput i za druge ciljeve.

prema situaciji koja vlada u firmi. A izjave Svjetlane Šokevi na moj raun ne stoje, mišljenje lanstva o njezinu radu najbolje su vidljive po sluaju u Meisu, gdje mi nismo ni luk jeli ni luk mirisali, a opet se

Direktor Krajai: Neprijateljsko djelovanje TOKGH u trenutku kad je poslovanje stabilizirano Direktor MT-a Tvornice arapa Ivan Krajai predoio nam je potpise radnika kojima nije do toga da araparija ide u steaj. Djelovanje TOKGH nazvao je neprijateljskim djelovanjem sindikata protiv firme, i to u trenutku kada su nabavljeni poslovi i kada se situacija poela stabilizirati. O svemu ostalom svoje e rei sud. Tekstilci, pa i araparija, u znatno težoj situaciji bili su prošle godine kad se osjetio pad na domaem i inozemnom tržištu, U ožujku ove godine suoili su se s gubitkom najveeg partnera koji im je otkazao svoje narudžbe. Nadomjestiti kapacitete preko noi, to je svakom razumnom jasno, nije mogue, ali i to su uspjeli. Rastrali su se po Europi i našli nove dobavljae, napunili kapacitete. Da su kapaciteti puni, priznaje i sindikat, pa ostaje zagonetka zbog ega su u ovoj situaciji tražili najžeši scenarij - steaj, kad se zna da tekstilne radnice koje

Ivan Krajai, predsjednik Uprave MT-a Tvornice arapa

izgube posao drugi praktiki u Meimurju na njih ne eka. Direktor Ivan Krajai dokumentirao nam je i debelim asciklom punim dvostrukih zapisnika o razgovorima i prepisaka izmeu sindikata i uprave

Ohrabruje znaajan porast zapošljavanja

Veble iz konkurentskog sindikata: Otpuštene radnice jesu žrtvovane Regionalni povjerenik konkurentskog sindikata Franjo Veble tvrdi upravo to - da su radnice bile žrtvovane. Naš sindikat ima 20-ak lanova, to su oni koji su ostali unutar saveza nakon što je Svjetlana Šokevi istupila s TOKGH-om iz SSSH. Kad je konkurentski sindikat pokrenuo akciju oko pokretanja steaja, nisam apsolutno ni na koji nain reagirao, baš zbog odnosa koji vladaju izmeu ta dva sindikata. Zvali su me ne samo naši ve i lanovi drugog sindikata, izvještavajui da oni nisu za steaj, kazao je Veble, i da se njima takoer pokušava manipulirati. Veble kaže da oni znaju kakva je situacija, da posla ima jer su osigurani novi ugovori i da e zbog toga i plae regulirati, te dodaje ... - Povjereniku sam dao na volju da ocijeni postupke na svoju volju

voenih oko stanja u firmi. Kad su izgubili partnera i razmatrali što dalje na zajednikom sastanku, i vlasnici i uprava i predstavnici radnika dogovorili su da se ne ide u otpuštanje nego da se svi skupa stisnu do listopada. (BMO)

3

- ak 386 osoba iz evidencije Zavoda za zapošljavanje pronašlo je prošli mjesec zaposlenje Franjo Veble, regionalni povjerenik SSSH i predstavnik konkurentskog sindikata u arapariji dogodio narod, gdje je lanstvo prepoznalo njezin stil rada i više nisu htjeli da im iz Zagreba sole pamet. Izuzetno mi je žao što su sindikalistice prošle tako kako su prošle jer su žrtveno janje. Istina je da su sindikalni povjerenici zaštieni zakonom, ali jednako tako mogu dobiti otkaz i sudskim putem mogu se žaliti i izboriti za povratak na posao, ali do pozitivne odluke suda te žene trebaju preživjeti, a ostale su bez izvora prihoda. injenica je da su žrtvovane. Sindikati imaju proesionalci i oni moraju ‘ui u vatru’. Znai, ukoliko su se odluili za prikupljanje potpisa, to je trebao odraditi proesionalac u sindikatu TOKGH, jer mu Uprava društva ništa ne može. Ako nema pristup u firmu, mogao je organizirati u slobodno vrijeme drugdje, što je legalno i nije protuzakonito, a ovako su žene nastradale, istie Veble, i nastavlja: - Vlasnici araparije Darinki Krika ne podilazim niti s njom suraujem, a notorna istina je to da smo joj mi preko pravne službe skinuli pozamašan iznos na ime otpremnina radnicima u jednom prijašnjem sporu uz pravnu pomo sindikata SSSH. Tako da ne vjerujem da nas Darinka Krika baš voli. Ne znam zašto nas Svjetlana Šokevi spominje, ona bi mogla staviti jezik za zube, jer zna da sam na njezinu molbu otišao kao županijski povjerenik Saveza nastojei izgladiti kad je gospoi Šokevi bio zabranjen ulaz u arapariju, kako bi se normalizirala komunikacija izmeu sindikata i vlasnika araparije. Ve u ono vrijeme Darinka Krika govorila je da je TOKGH olajava Tvornicu arapa, no u tom izglaivanju nisam uspio obje strane ostale su na svojim pozicijama. Mene je iznenadilo to da je TOKGH ušao u provoenje ankete za eventualno pokretanje steaja, kad znam što znai kad firma ode u pokretanje steaja. Onda je gotovo, radna mjesta su upitna i deblji kraj uvijek podnesu radnici. Vodi li se neka zakulisna igra iza koje stoji netko zainteresiran za ulazak u arapariju, ne znam, niti me interesira. Prema mojim inormacijama i pozivima ljudi iz araparije, oni žele raditi. Moj povjerenik mi se kune da nikakvih pritisaka na radnike da potpisuju izjave za nastavak proizvodnje nije bilo, zakljuio je svoj komentar cijele situacije Franjo Veble. Tko je i zašto u toj teškoj situaciji izgubio živce ili iskoristio je za neke druge interese, sada je manje važno. Šteta je uglavnom uinjena. Nekoliko radnica ostalo je bez životne egzistencije, a s druge strane iz još jedne meimurske tvrtke želi se stvoriti “sluaj”, što zasigurno u aktualnim poslovnim okolnostima na tržištu uvijek može izazvati nepotrebne potrese i dodatne probleme tvrtki, tako da su uglavnom u ovoj situaciji svi na gubitku. (BMO)

Nazire li se recesiji barem kraj i govore li u prilog tome i brojke o pojaanom zapošljavanju sa Zavoda za zapošljavanje, iz kojih bi se moglo nazrijeti da smo možda dotaknuli dno dna i da poinje penjanje prema gore? U srpnju je bilo više zapošljavanja s evidencije Zavoda u akovcu u odnosu na lipanj, ali i u odnosu na prošlogodišnji srpanj. Ohrabrujue je to da je tijekom srpnja 386 osoba iz evidencije Zavoda za zapošljavanju dobilo posao, što je za 29 posto više nego u lipnju ove godine i 8,4 posto više nego u prošlogodišnjem srpnju. U porastu je i broj prijavljenih potreba za radnicima. Poslodavci su prijavili 416 potreba za radnicima, što je 13 posto više nego prethodni mjesec i 7,2 posto više nego u srpnju prošle godine. Pojaanom zapošljavanju nije, kako bi se u prvi mah moglo pomisliti, doprinijelo sezonsko zapošljavanje, jer je u ukupnoj brojci od 386 zaposlenih s evidencije Zavoda bilo svega 40 sezonsko zaposlenih radnika. Ipak, u prilog tome da je došlo do pojaanog zapošljavanja i potreba za radnicima govore i usporedbe s prošlogodišnjim srpnjom, što realnije govori o trenutnoj gospodarskoj situaciji u Meimurju. Od ukupno 386, koliko ih je dobilo posao, najviše je zapošljavala preraivaka industrija, njih ak 148, 37 osoba zaposleno je u prehrambenoj industriji, 15 u proizvodnji odjee, 16 proizvodnji obue, 44 u metalnoj industriji i 6 u proizvodnji namještaja. Zapošljavanje u preraivakoj industriji slijedi zapošljavanje u graevinarstvu i trgovini te raznim uslužnim djelatnostima.

Novopristigli završeni srednjoškolci ipak poveali broj nezaposlenih Da sve ipak ne bi bilo sjajno, ukupan broj nezaposlenih u srpnju se ipak nije smanjio nego ak poveao za 165 osoba ili 2,4 posto u odnosu na lipanj. To je rezultat prijavljivanja završenih srednjoškolaca na Zavod za zapošljavanje. Iz školskih skupa na Zavod za zapošljavanje u srpnju je došao 251 srednjoškolac. U tom broju je njih 162 s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, 53 s etverogodišnjim, a s diplomama više škole na Zavod je došlo 5 osoba, odnosno 27 s diplomom s visokom strunom spremom. U srpnju je ukupno u evidenciji nezaposlenih bilo 7.019 osoba. (BMO)


4

Aktualno

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju

Obini smrtnici u mirovinu sa 65, a saborski u povlaštene Za kon o mirov inskom osiguranju dokida praksu prijevremenog umirovljenja, a ženama nalaže da rade kao muškarci, do 65. godine. Komentirajui sindikalni zahtjev

da se kao osnovni uvjet za odlazak u mirovinu rauna radni staž, a ne dob, ministar je rekao kako je radni staž bio tekovina socijalizma i kao takav ukinut je 1999. godine. Dodao je i kako

duljina radnoga staža odreuje visinu mirovine, a ne kada e radnik otii u mirovinu, te naglasio kako Vlada nee popustiti pred sindikalnim ultimatumom. Unato oito zakašnje-

lom pozivu ministra na dijalog, HUS-u više ne pada na pamet ponovno sjedati za stol dok god se ne ukinu povlaštene mirovine za saborske zastupnike i lanove Vlade.

V. Ivkovi: Dr. Nevenka Krmar i Marjan Novak zastrašeni ne usude se rei punu istinu V lad i m i r Ivkov i , predsjednik županijske organizacije HDZ-a, nakon što je javno izjavio kako je Nevenka Krmar otjerana iz Doma zdravlja, a Marjan Novak iz MESAP-a, ovaj tjedan je pod utjecajem dobroga medijskog odjeka još jednom kapitalizirao tu temu. Oglasio se novim priopenjem za javnost. - Izjave dr. Nevenke Krmar i g. Marjana Novaka samo pot vruju moju konstataciju otjerivanja postojeih kadrova. Štoviše, primjenjuje se metoda zastrašivanja, zbog kojih se isti ne usude

Razmjena srednjoškolskih udžbenika u svakoj školi zasebno U dogovoru s ravnateljima srednjoškolskih ustanova dogovoreno je da se posebna razmjena udžbenika nee organizirati. Naime, svaka škola ve je ranije održala ili planira održati razmjenu za svoje polaznike, što se smatra boljim rješenjem jer je veina udžbenika specifina za pojedini smjer, odnosno školu. U Tehnikoj školi akovec razmjena e se održati 30. i 31. kolovoza, a u Graditeljskoj

školi 27. kolovoza. Dok je u Gospodarskoj školi razmjena obavljena prilikom upisa, u Ekonomskoj i trgovakoj školi održat e se 10. rujna, kao i u Gimnaziji akovec. U Srednjoj školi Prelog razmjena e se pak održati 25. i 26. kolovoza. Ravnatelji škola pozivaju uenike i roditelje zainteresirane za razmjenu da prate njihove internetske stranice jer na njima stalno objavljuju detaljne inormacije.

Ivkovi tvrdi da se dogaaju “metode zastrašivanja” Nevenke Krmar i Marjana Novaka

U ponedjeljak 23. kolovoza jesenski rok upisa u meimurske srednje škole

Najviše slobodnih mjesta u drugom upisnom roku za srednje škole je u Graditeljskoj školi akovec i Srednjoj školi Prelog. Jesenski upisni rok u srednje škole u ponedjeljak 23. kolovoza održat e pet meimurskih srednjih škola od 8 do 16 sati, sve osim Gimnazije akovec i Srednje škole akovec, koje su svoje upisne kvote ispunile još

na prvom ljetnom roku. Najviše slobodnih mjesta, njih 88, ostalo je u Graditeljskoj školi akovec. Najmanji interes na ljetnim rokovima meimurski osmoškolci pokazali su za zanimanje zidara, pa je ostalo još 17 slobodnih mjesta, i graevinskog tehniara s 13 slobodnih mjesta. Kvote nisu popunjene ni za zanimanja arhitektonskog tehniara, tesa-

ra, stolara, plinoinstalatera i još 9 struka o kojima više možete saznati na službenoj Internet stranici Graditeljske škole akovec. Srednja škola Prelog ima još 40 slobodnih mjesta, od ega ak pola otpada na gimnazijski smjer. Slijedi Gospodarska škola akovec s 25 slobodnih mjesta, od ega najvei broj, njih 7, otpada na zanimanje poljoprivrednog tehniara. Deset slobodnih mjesta ostalo je u Tehnikoj školi akovec, u koju e se na jesenskom roku moi upisati 6 tehniara za mehatroniku i po 2 elektroinstalatera i autoelektriara. Ekonomska škola akovec u subotu 21. kolovoza, 2 dana prije samog roka, objavit e popis nepopunjenih upisnih mjesta. Objava rezultata upisa predviena je za utorak 24. kolovoza do 12 sati, a sami upisi vršit e se 25. i 26. kolovoza od 8 do 16 sati.

Po prvi put Meimurje e imati i žensku predstavnicu u državnoj završnici

Podrška meimurskim predstavnicima na državnom prvenstvu u oranju Pozivaju se zainteresirani lanovi Udruge oraa Meimurske županije i svi koji se žele zabaviti da se pridruže ekipi podrške našim predstavnicima u oranju na Državnom natjeca-

nju oraa, koje e se održati 28. kolovoza u Suhopolju. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Udruga za organizaciju natjecanja oraa organiziraju odlazak na Dr-

CITATI TJEDNA “Danas smo svi pet godina pametniji.“ Darko Ostoja u Veernjem listu 3.8.2010.

rei potpunu istinu, bojei se za svoju egzistenciju, ustvrdio je u priopenju Vladimir Ivkovi. Prema njegovu tumaenju, dr. Nevenki Krmar mandat ravnateljice u Domu zdravlja traje po važeem Statutu Doma zdravlja i po njemu ona može i dalje obnašati unkciju ravnateljice. U MESAP-u je natjeaj za direktora ponovljen iz neobjašnjivih razloga, što samo znai da sadašnja vlast dosadašnjeg direktora Marjana Novaka, koji se javio na natjeaj, ne želi. (BMO)

žavno natjecanje autobusom. Zainteresirani se mogu javiti predsjedniku Udruge oraa Josipu Kolariu na broj mob. 091 334 11 55 najkasnije do 24. kolovoza. (S) Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Dobroinstvo u milijardama: 40 amerikih milijardera polovicu bogatstva daje u dobrotvorne namjere.“

“Graani su umorni od bolje budunosti i traže bolju sadašnjost.“

“HDZ uvijek pobjeuje u Gospiu, ali nikad u Meimurju. Pobjeuje tamo gdje nema brzog Interneta, a u podrujima s brzim Internetom ne pobjeuje.“

Internetski portali i mediji, 4.8.2010.

Vjesnik, 6.8.2010.

Dragutin Lesar, “Hrvatska uživo“, HTV 1, 4.8.2010.

“Sve se dogaa s razlogom.“ Žaklina Hajdarovi

“Kako se odviknuti od pušenja? Istodobno zapalite cigaretu s obje strane.“ Radio Erevan, Globus br. 1025


17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati

5


6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

ZAŠTO JE BRANKO ŠALAMON, gradonaelnik akovca, “hladan kao špricer” otrpio pozive akoveke oporbe da razmisli o ostavci

Dokle gradski HDZ-ovci mogu kopati, a da obje strane ne padnu u rupu?! Meimurska politika scena svela se na dva bloka, SDP i HDZ, dok su ostale stranke svedene na manje - više ulogu politikih epizodista. Dva bloka pak po logici blokova dijele interesne sfere. Odavno su oba bloka podijelila pozicije u komunalnim i javnim poduzeima, nadzornim odborima, upravnim vijeima. Najzorniji su primjer Meimurske vode i Meimurje plin. U upravama sjede kadrovi HDZ-a, a u nadzornim odborima SDP-a. Dok “na površini” kao traju politiki sukobi, “iza vrata” oito jedni drugima uvaju lea... Krajem srpnja mlada akoveka garnitura HDZ-a na elu s Vedranom Mikuliem, predsjednikom, te stranakim kolegama Željkom Jakopecom i Renatom Slaviekom iz HSLS-a, koji u Gradskom vijeu akovec djeluju kao zajedniki blok, te pojaani Sunanom Glavak, saborskom zastupnicom (HDZ-a) i pripadnicom toga mlaeg stranakog bloka, pozvali su gradonaelnika akovca da razmisli o svojoj ostavci, kako ne bi akovec došao u bankrot. Naime, poznato je da je akovec poslovanje prošle godine završio u minusu i da ni nakon pola godine nije uspio ne samo ui u plus nego je minus još i poveao. Gradonaelnik akovca na njihove javne prozivke ostao je hladan ne kontrirajui žestokim protuizjavama ili pak nekim teškim rijeima. Tek opaska u stilu “psi laju, karavane prolaze”...

Oporba na lokalnom nivou gotovo pa nevažna ini se da taj meimurski najžilaviji i najotporniji politiar, s ponajviše mandata u vlasti, najbolje poznaje i tehnike održavanja na vlasti. U ovom sluaju pustio je da njihove rijei odu u eter i izblijede na papiru, raunajui na zaborav graana kojima e ve sutradan pozornost privui drugi politiki skandalozniji dogaaji, kojih na njegovu sreu ima iz dana u dan. Graani, i sami u teškim problemima, s minusima na raunima, u zemlji u kojoj je državna blagajna u

najveem minusu na neki su nain i imuni na takve vijesti. Postojei izborni zakon po kojem su gradonaelnike, naelnike i župane graani birali direktno stavlja politike stranke oporbe u puno teži položaj nego u prethodnim mandatima vlasti. Graani kao politiki imbenik nakon izbora postaju amorfna masa koja svoje nezadovoljstvo izborom može pokrenuti samo putem referenduma za opoziv gradonaelnika. Nezadovoljstvo mora biti jako veliko i mora tangirati velik broj graana da bi se oni politiki pokrenuli. Gradonaelnici i naelnici u principu osim rješavanja komunalnih problema i odgovornosti za predškolski odgoj nemaju znatniji utjecaj na život i standard graana. Ono ime mogu razljutiti graane to su cijene komunalnih usluga za ije su formiranje nadležni ili na koje daju svoju suglasnost, a to je u ovom sluaju cijena vode ili plina. Svoje graane mogu razljutiti kao u zagrebakom sluaju Varšavske ulice neim što graani doživljavaju pogodovanjem odreenom tajkunu ili investitoru, a na štetu graana. Graani osim toga mogu gradonaelnike ili naelnike kazniti ako vladaju bahato. Spontano dogaanje naroda u principu je više iznimka nego pravilo. Zbog toga je oporbenim strankama u sadašnjim okolnostima mnogo teže svrgavati svoje politike protivnike, nego kada su to mogla initi opinska ili gradska vijea, odnosno županijske skupštine, kada je bilo dovoljno da odreeni vijenici promijene politike boje,

dovedu do promjene odnosa snaga u vijeima ili skupštini i posljedino do željene izmjene gradonaelnika ili župana. Tako je, primjerice, smijenjen župan Radimir ai u Varaždinskoj županiji.

Smjena Šalamona nemogua misija!? Zbog toga Šalamonovim oponentima nije preostalo ništa drugo nego da rade na potkopavanju njegova lika i djela. Od poeka ovog mandata spoitavaju mu da akovec vodi u bankrot, da poveava upravni aparat koji postaje sam sebi svrhom. Da su gradska poduzea napunjena obiteljima njihovih pristaša spoitnuli su mu takoer, te su samo u akomu nabrojili 23 takve obitelji. Tu je takoer enormno poveanje gradske administracije u kojoj je takoer bilo zapošljavanja po razno-raznim linijama i koja troši impozantan dio gradskog prorauna, za razliku od ‘90-ih kad je ona bila gotovo zanemarivi dio prorauna. Šalamonu spoitavaju i bahat odnos prema vijenicima, tvrdei da ih je uvrijedio kazavši da on ima dosta ruku u Vijeu te da ih ne treba, zbog ega su mu sarkastino uzvratili da ako ih ne treba može biti doživotni gradonaelnik. Meutim, gradonaelnik se Šalamon oko optužbi i ne uzrujava pretjerano jer mu sigurnu zavjetrinu pruža zakonska odredba o nainu smjene. Ljuta oporba još bi i mogla unutar svog lanstva i svojih simpatizera osigurati 10 posto potpisa potrebnih da se pokrene referendum. U Gradu akovcu pra-

Branko Šalamon (SDP), meimurski najžilaviji i najotporniji politiar, s ponajviše mandata u vlasti, najbolje poznaje tehnike održavanja na vlasti

vo glasa ima 23.489 biraa i barem 2.400 glasova za referendum vjerojatno bi se i moglo skupilo. No to je samo prvi korak u proceduri. Na referendum bi ipak trebala izai polovica biraa. Od ukupnog broja, 23.489 biraa, to je njih 11.745, a na izbore je u prošlim lokalnim izborima izašlo 11.548 graana. Od toga je za Branka Šalamona glasovalo 5.839 biraa. Dakle, akademski gledano, da se i pokrene referendum, oporba bi morala najprije animirati pola birakog tijela da izae na referendum, od

ega bi natpolovinu veinu izašlih morali animirati na to da budu protiv Šalamona. Sve u svemu, komplicirana misija. Navodno bi novi ustav trebao pojednostaviti i olakšati tu proceduru za graane, no pravo pitanje je žele li politike stranke to olakšanje i za svoje ili samo za njihove gradonaelnike. Mladi lavovi u HDZ-u nisu opet ni toliko mladi, a ni toliko naivni, da te komplicirane misije ne bi bili svjesni. To su priznali i na konferenciji za novinare s koje su Šalamonu poslali poruku da razmisli o svojoj ostavci. Naime, svrha te poruke bila je zapravo u tome da mu daju do znanja da mu mira nee dati, da e ga stalno kopkati i raditi na narušavanju njegova imidža omiljenog gradonaelnika. Krajem ljeta dirnuli su u dvije slabe toke, minuse koji se gomilaju u gradskom proraunu, jer su proteklih godina gradonaelnikove ambicije bile vee od mogunosti, a druga slaba toka je prodaja gradskog zemljišta po poetnim cijenama pojedinim kupcima koji su onda to zemljište po znatno višim cijenama preprodali trgovakim lancima.

Isprepleteni interesi Mladi lavovi gradskog HDZ-a (i HSLS-a), koji je akoveka oporba, pokušavaju na sve naine pokazati da je u akovcu vrijeme za nove ljude i novu politiku opciju na vlasti

Kradljivci pameti Krae i nesree postale su dio naše svakodnevnice pa se više i ne udimo što se to dogaa oko nas. Stalne i gotovo svakodnevne vijesti o kraama u crnim kronikama kao da uveseljavaju crnim humorom, tako dugo dok se to ne dogodi nama. Tako je jedan poljoprivrednik iz Kuršanca danima i danima stražario kraj svojih polja

posaenih povrem, ne bi li sprijeio samoposluživanje oni koji niti sade niti oru, no htjeli bi prodavati povre. Jednostavno je ovjeku prekipjelo da svaki dan promatra novu štetu na polju i odluio je dva mjeseca ne spavati. Zbog toga su on i njegova obitelj organizirali danonono promatranje polja, provevši pravu sigurnosno - obavještaj-

nu operaciju. Kad bi se nezvani gosti približili parcelama, stražar bi mobitelom pozvao pomo koja bi ubrzo stigla. Nakon toga uslijedilo bi prijateljsko uvjeravanje da oni koji kradu nisu htjeli krasti, sve do nove prilike po danu ili po noi. Na taj je nain imao desetak neplaniranih susreta s onima koji su mislili da dolaze u samoposlugu, više ili manje ružnih. Doduše, kralo se i nekad. Djeca koja su pasla goveda, krave ili konje jedva su ekala da nalože vatru i ispeku krumpir, domognu se ranog groža ili “peeni-

ce”, to je takorei bio sport naših starih u mladosti. Najviše su se bojali poljara, koji je znao doi niotkuda i poremetiti im planove, ili ih kazniti na nain da je sve ispriao roditeljima ili vlasti. Povijest svjedoi da su u nekim takvim prilikama radile i puške, no u Meimurju je to bila velika rijetkost. Današnji kradljivci su, meutim, druge bezobrazne sorte, gotovo da pregovaraju s vlasnikom kojemu žele nešto ukrasti, barem su takva iskustva kad je rije o poljima i njivama, a po onoj

Trenutno vlada ljetno mrtvilo, svi su se rastrali po godišnjim

narodnoj “Bog dao, Bog uzeo”, no ima i drastinih sluajeva, što je i povod ovomu tekstu. Znate li što se dogodilo poljoprivredniku iz Kuršanca koji je odluio uvati svoja polja? Kradljivci, vidjevši da e slabo proi u njegovoj samoposluzi povra na otvorenom, odluiše mu se osvetiti. Nabili su debele metalne šipke u redove kukuruza i pšenice, tako da mu je teško stradao kombajn koji je poljoprivrednik kupio na kredit. I nikom ništa, jer službeno - ne zna se tko je to napravio.

odmorima, te se prije rujna nova politika odmjeravanja ne mogu oekivati. Politiko odmjeravanje s najveim suparnikom SDPom nastavio je Vladimir Ivkovi, predsjednik županijskog HDZ-a, s time što je on bitku prenio na širi front, na vladanje SDP-a u županiji i kadrovsko išenje koje provodi SDP. No, razvlaenje fronta može znaiti i poveanje politikih apetita, ali i slabljenje vlastitih snaga jer kadroviranja u HDZ-ovim ormarima ima takoer na hrpe. Razvlaenje snaga smanjuje izglede za pobjedu i vlastitim politikih jastrebima. Fokusiranje na jedan cilj u pravilu donosi vei rezultat nego razvlaenje snaga na više ciljeva. Meutim, treba pogledati i nalije lokalne politike. Politika scena svela se na dva bloka, SDP i HDZ, dok su ostale stranke svedene na manje - više ulogu politikih epizodista. Dva bloka pak po logici blokova dijele interesne sfere. Odavno su oba bloka podijelila pozicije u komunalnim i javnim poduzeima, nadzornim odborima, upravnim vijeima. Najzorniji su primjer Meimurske vode i Meimurje plin. U upravama sjede kadrovi HDZ-a, a u nadzornim odborima SDP-a. Dvije stranke isprepletene su i preko raznih poslova i investicija, jer su jedinice lokalne samouprave i investitori raznih javnih radova, gdje lanovi i simpatizeri jednih grade poslove iji su investitori pripadnici druge opcije. Takvo stanje zahtijeva i vrlo složeno politiko djelovanje. U principu svodi na to da se najveeg suparnika napada do odreene razine. Slino politici detanta meu velikim silama, gdje se dogovorom o uklanjanju nuklearnog oružja uklanja mogunost samouništenja obiju strana. Zbog toga je pitanje dokle e u napadima ii jedna, odnosno druga strana. I hoe li poziv mladih lavova HDZ-a gradonaelniku Šalamonu da razmisli o svojoj ostavci biti gonja granica napada?! Ako je to gornji limit, on ga za sada lako može podnijeti, a da se na njega ni ne osvre. Pitanje je, naime, dokle mladi lavovi mogu kopati, a da obje strane na padnu u rupu po onoj narodnoj “tko pod drugim jamu kopa i sam u nju pada”? (Božena Malekoci - Oleti)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr


17. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DRUGI POETAK voara Meimurja: kako se osveuje propuštena šansa prije deset godina

Bez hladnjae od 20.000 tona voari e ostati taoci trgovaca - Ukupni skladišni kapaciteti za voe u Meimurju iznose oko 10.000 tona, a potrebe su nekoliko puta vee, minimalno 30.000 tona Razvoj voarstva u Meimurju zadnjih je desetljea doživljavao uspone i padove. Nagli razvoj voarstva zapoeo je prije tri desetljea i intenzivirao se krajem prošlog stoljea. Prvi veliki vonjaci bili su oni Agromeimurja, a tako je do danas, s tim da je u meuvremenu stasao znatan broj veih voara i proizvoaa jabuke. Zadnjih godina situacija se polako mijenja, a proizvoai jabuke sve teže pronalaze kupce, da bi kriza nastupila upravo u ovoj godini. Kako se u krizi vidi i ono što se inae ne vidi, niz nagomilanih problema u razvoju voarstva isplivalo je na površinu. Jedan od problema je i taj što znaajan dio voara ima na skladištu jabuke iz prošlog uroda, a ve su stigle ljetne sorte, po prvi put su škare viškova i manjkova proizvodnje zahvatile meimurske proizvoae. Generalno se govori da Hrvatska ima manjak voa, što je tono, no ustvari hrvatski proizvoai u ovom trenutku imaju manjak skladišnih kapaciteta. To zvui tek kao tehnološka injenica, no ni izdaleka nije tako. Zbog manjka skladišnih prostora meimurski proizvoai jabuka postaju manje konkurentni i ispadaju s tržišta, ili pak su prisiljeni plaati astronomske svote za uvanje jabuka u hladnjaama. Konkretno, ako neki proizvoa uva sto tona jabuka u hladnjai u našem kraju, on e platiti PDV na tih sto tona jabuka. No, kad se odbiju svi troškovi skladištenja, ispada da je proizvoa dobio plaeno samo 60 tona jabuka od sto tona, ostatak od 40 tona otišao je onome tko vodi hladnjau, koji na taj nain zarauje ekstraproit. Ve se nasluuje prvi veliki problem, plaen je PDV

Skladištenje jabuka u Meimurju predstavlja veliki problem na sto tona jabuka, a proizvoau je plaeno samo 60 tona. U konkretnom primjeru, proizvoaka je veleprodajna cijena kilograma jabuke kad je bila plaena i kad su odbijeni svi troškovi skladištenja i uvanja iznosila samo 1,3 kune. U našem primjeru, proizvoa koji je dobio iste 1,3 kune za kilogram jabuke, odnosno 78.000 kuna za njegovih sto tona jabuka, loše je prošao. Rauna se da je veleprodajna cijena jabuke u Europi oko dvije do dvije i pol kune, što znai da je vlasnik hladnjae zaradio oko 1,5 kuna po kilogramu jabuke. Primjer je drastian, no istovremeno i istinit. Da bi stvar bila jasnija, u Europi, primjerice, južnom Tirolu, pokrajini koja proizvodi najviše jabuka u Europi, proizvoai plaaju skladištenje kad se sve prorauna nekoliko puta manje, ini se samo 8 posto. Drugim rijeima, u Hrvatskoj zarauju vlasnici hladnjaa i trgovci, a na štetu proizvoaa jabuka i drugog voa. Kako promijeniti taj sustav? Prije svega

postavlja se pitanje je li promjena uope mogua.

Zašto nemamo hladnjau velikog kapaciteta? Proizvoai jabuka u Meimurju propustili su svoju šansu prije desetak godina kad je trebalo izgraditi hladnjae za uvanje voa velikog kapaciteta. Zbog nemogunosti inanciranja i proširivanja nasada, voari su ostali bez mogunosti kreditiranja hladnjaa. Tome je kumovala i kratkovidna politike države. Tako se, na primjer, tih istih davnih godina ulupalo u štete proizvoaima kukuruza u Slavoniji nekoliko stotina milijuna kuna. Tako nisu izgraene hladnjae u Meimurju kad je trebalo, što je znatno unazadilo proizvodnju jabuka i drugog voa. Osim Agromeimurja koje je ve imalo svoje skladišne kapacitete od 6.000 tona jabuka, manji voari snalazili su se samo

kako je tko mogao, a naješe su krenuli u gradnju manjih skladišnih kapaciteta koji, tek se sad vidi, ne zadovoljavaju potrebe tržišta. U Meimurju tako danas postoji skladišnih kapaciteta za oko 10.000 tona, hladnjaa Agromeimurja u Donjem Kraljevcu, hladnjaa Poljoprivredne zadruge u akovcu kapaciteta oko 2.000 tona, te hladnjaa u Svetom Martinu kapaciteta oko 2.000 tona te desetak manjih hladnjaa. No u meuvremenu su stasali mnogi mladi nasadi, posebno jabuka, rauna se da u našem kraju postoji oko 600 hektara trajnih nasada vonjaka. To znai da nedostaju hladnjae kapaciteta oko 20.000 tona, jer ukupna proizvodnja voa iznosi ve oko 30.000 tona. Kad bi bila izgraena hladnjaa kapaciteta 20.000 tona, to bi u mnogome promijenilo sliku meimurskog voarstva na bolje, jer bi se stekli uvjeti za diktiranje cijena veim trgovcima jabuke i za konkurentnost u Europi. Meutim, zbog promašene politike prije deset godina dogodilo se upravo suprotno. Trgovci sad pregovaraju s nizom malih meimurskih proizvoaa i naješe ih provode žedne preko vode. Ovo je uvjetno, rije mali ovdje znai da trgovci pregovaraju s proizvoaima jabuka koji imaju znaajnu proizvodnju, na primjer, 500 ili više tona, no oni su za njih premali da bi mogli utjecati na cijene i biti konkurentni, a treba znati da je i Agromeimurje premalo za red veliina u Europi. Samo zajedniki nastup na tržištu uz izgradnji novih kapaciteta uz dogovor domaih proizvoaa tek jami uspjeh. (J. Šimunko)

POGLED ODOZDO

Krajnostima se ne treba igrati Muno je bilo gledati pet žena iz araparije koje su ostale bez posla u igri izmeu sindikalnih voa s upravom koja je povukla radikalne poteze. Svima e ovo biti muno iskustvo. U ovom sluaju došlo je do izražaja pucanje granica izdržljivosti, a nakon prolivenog mlijeka ono se više ne može natrag uliti u razbijeni up. Nadajmo se da su svi ukljueni u ovaj sluaj izvukli neke pouke ili da e barem neki iz ovoga izai pametniji. Svaki rat ima svoje žrtve, ali treba znati da su naješe žrtve najslabiji, vojnici “u koje se puca”, a rijetko generali koji vuku konce, pa ak ni generali vlastite a kamoli protivnike vojske. Tako su i ove žene u teškoj situaciji izgubile strpljenje. U teškoj situaciji najteže je ekati bolje sutra onima s najnižim primanjima, koja ne stižu na vrijeme, i lako ih na potai na gnjev i traženje rješenja sad i odmah, pa makar to bilo nemogue. Sigurno je da e one

sindikalnom vodstvu, pa makar im ono i nije dalo otkaz, biti na savjesti, posebno ako im nisu jasno dali do znanja da zbog svog djelovanja žrtvuju mogunost zadržavanja radnog mjesta do eventualnog pozitivnog okonanja sudskog spora. Pravda je divna stvar koju je lako ekati ako se u meuvremenu ima za golu egzistenciju. Ako se nema, tada pravda ima više nego gorak okus. Pouku bi iz ovoga mogla izvui i uprava zajedno s vlasnicima tvornice, jer ni oni iz ovog sluaja nisu prošli neokrznuti. Osim moralne štetu kakva se uvijek pretrpi nakon javnog iznošenja neijega prljavog rublja, ova je situacija pokazala kako malen korak vodi do ponora u koji su se lako mogla sunovratiti svi, i radnici i upravljai. Ravnoteža izmeu onih koji upravljaju i onih koji rade izuzetno je važna stvar. Oni koji rade za strojem ne mogu bez onih koji ugovaraju i donose

poslove i obrnuto. Ugovori su prazna slova bez onih za strojevima. Jedni druge moraju poštovati i uvažavati, tada e stvari funkcionirati i bez posrednika izmeu poslodavaca i radnika, pa bio sindikat izmeu njih ili ne. Sindikalni elnici takoer bi iz ovog trebali izvui pouke da se olako ne laaju politike svršenog ina. Biti svjesni da na svršetku oni ipak nee moi radnike egzistencijalno zbrinuti. Nego je potrebno da s više diplomacije i takta nastoje povlastice za svoje lanstvo iskamiti u situacijama kad je u irmama dobro. Vješto ekati takve trenutke za pregovore kad se ima, a ne klati kravu radi kile mesa, pa se onda ne može u krizi živjeti ni od njezina mlijeka. U ovom sluaju isplivalo je na vidjelo da je i sindikatu potrebna unutarnja u tranzicija. Prvo lanarinu od svojeg lanstva trebali bi prikupljati tako da ne ovise o uplatama poslodavca. Na pregovore trebaju slati is-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

kljuivo ljude kojima uprava ništa ne može. U akcije ulaziti kad je uspjeh siguran, kloniti se politiziranja i davanja lekcija, menadžment kad sami ne vode irme ni ne zapošljavaju. Ako misle da i to mogu, neka dobrim primjerima iz prakse nabijaju komplekse drugim menadžerima. U protivnom ostat e bez lanstva i prihoda te e im rasti zazubice za lanovima u onim irmama gdje nogom ne mogu stupiti pa ipak radnici primaju natprosjene i redovite plae i bez njihova posredovanja.

7

MEUNARODNE POHVALE OPINI OREHOVICA

Projekt kulturne autonomije Roma vrijedan više od milijun kuna U slovenskoj opini renšovci u sklopu hrvatsko - slovenskih dana prijateljstva održan je 8. Meunarodni romski tabor na kojem su nazoili veleposlanici stranih zemalja akreditiranih u Republici Sloveniji, direktor Vladina ureda za nacionalne manjine R. Slovenije, zamjenik hrvatskog veleposlanika u Sloveniji te elnici lokalne samouprave i obrazovnih institucija. Opina Orehovica je zajedno s partnerima opinom renšovci, Romskim društvom "Kamenci", Društvom za održivi razvoj Pomurja te Sveuilištem u Ljubljani u programu prekogranine suradnje Slovenija - Hrvatska izradila Program uspostave prekogranine kulturno - turistike transverzale te razvoj integralnoga romsko - turistikog proizvoda koji je prijavljen i odobren od strane Europske komisije. Krajnji cilj projekta je stvaranje prostornih i društvenih uvjeta za djelovanje ustanova i udruga romske nacionalne manjine u opini Orehovica.

Posebna pohvala Europske komisije Projekt je u vrijednosti od 1,136.837 kuna, za koji je

potrebno osigurati sredstva jer se iz europskih fondova vraaju sredstva u iznosu od 85% ukupne vrijednosti nakon odreenog izvještajnog razdoblja, naglasio je pri predstavljanju projekta naelnik opine Orehovica Franjo Bukal. Zbog slaboga iskalnog kapaciteta opine Orehovica i inanciranja ve zapoetih drugih projekata, poput sanacije odlagališta otpada i dva kapitalna objekta, u pomo se ukljuila Meimurska županija, o emu je govorio zamjenik župana Matija Posavec, istaknuvši kako je dio suinanciranja, uz Županiju, preuzeo Savjet za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske. Projekt uspostave kulturno - turistike transverzale u opini Orehovica i stvaranjem pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine u Meimurskoj županiji posebno je pohvaljen od strane Europske komisije, Vlade Republike Slovenije te veleposlanstava mnogih zemalja ukljuenih u spomenuti projekt. ®

EKONOMSKI BREVIJAR

Posljedice godišnjeg odmora Povratak s godišnjeg odmora opet uzrokuje stres, ali ne mora znaiti i kraj „ugodnog“ razdoblja. Konano, ljeto traje do 22.rujna. Ipak, svakodnevne obaveze ponovno su na rasporedu, a problemi se nisu riješili sami od sebe ( usput, razmislite o paradoksu udaljenosti: avion se ini sve manjim što se više udaljava, a problem, što se više odmiemo od njega, postaje veim !? ). Prvih dana poslije godišnjeg odmora svakako treba nastaviti dobre navike i obiaje steene za vrijeme odmora, poput vježbanja, šetnje, bavljenja hobijem i slino. To e biti odlina poveznica, ali i nastavak kvalitetnih aktivnosti radi što lakšeg ukljuivanja u dnevni ritam. Htjeli mi to ili ne htjeli, na godišnjem odmoru promijenili smo ritam, uveli neke nove, po mogunosti korisne aktivnosti i nakon povratka s godišnjeg odmora prava je prilika da se dio njih, ako ne i sve takve korisne navike zadrže. Strunjaci posebno preporuuju pomalo zaboravljenu šetnju šumom, koja je izvor mnogih blagotvornih utjecaja i uinaka (smanjenje stresa, ljutnje, agresivnosti, neraspoloženja, ali i jaanja imuniteta, pa ak i pojaavanja aktivnosti stanica koje uništavaju stanice raka). Prekrasnih šuma svatko ima u blizini, a korist od jednostavne šetnje može biti ne-

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr izmjerna. Vrijedi pokušati, jer štetiti sigurno ne može. ak i ako niste nigdje bili, to nije razlog za nezadovoljstvo ako ste dobro iskoristili slobodno vrijeme (makar i za dugo odgaane radove u garaži, kuhinji ili podrumu). Ako ste umorniji nego prije odmora, i to e proi! Ali godišnji odmor svakako mora biti razlog za zadovoljstvo i služiti kao izvor inspiracije. Važno je potaknuti pozitivna oekivanja i optimizam, jer na godišnji odmor se i išlo radi opuštanja i poboljšanja raspoloženja. Pomislite na zadovoljstvo koje je stvoreno na godišnjem odmoru i utješite se time. U svakom sluaju, razdoblje godišnjih odmora završava, pa je vrijeme za razmišljanje o svakodnevnom radu, a ne o iduem dopustu. Dakle, ako je vrijeme godišnjeg odmora bilo dobro iskorišteno, sve je dobro. I to je odlino za poetak uobiajenog radnog rasporeda...


8

Crna kronika

UKRATKO

17. kolovoza 2010.

NI UKLJUIVANJE Gorske službe za spašavanje u potragu za nestalim muškarcem iz Turiša nije urodilo plodom

Motociklom se zabio u kamion SVETI KRIŽ - Zbog onog što u prometu esto rade neki motociklisti, nastradao je 49-godišnji voza motocikla iz Draškovca. Upravljajui prošle srijede motociklom njemakih registarskih oznaka, na državnoj cesti izmeu Svetog Križa i Šteanca prestignuo je teretno vozilo, no zatim nije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

uspio prikoiti i udario je u drugo teretno vozilo ispred njega. Motocikl je završio na obližnjoj oranici, a povrijeeni motociklist ostao ležati na cesti. U Županijskoj bolnici akovec utvreno je da teško ozlijeen, zbog ega je zadržan na lijeenju. (vk)

Tijelu Krunoslava Kontreca ni traga

Divljao automobilom, a zatim razbijao po policijskoj postaji PRELOG – itav niz policijskih prijava zaradio je 26-godišnji Preložanin koji je u subotu u noi najprije divljao automobilom, a nakon što je priveden razbijao po Policijskoj postaji Prelog. Mladi je pod jakim utjecajem alkohola (odbio je alkoskopiranje) osobnim automobilom pokušao ui na terasu ugostiteljskog objekta “Fat-boy“. No, vozilom je zagla-

vio u šljunanom prosjeku, a tada poeo “turirati“, pri emu je šljunak letio naokolo. Kad je stigla policija, ignorirao je njihova upozorenja da prestane, pa je priveden. U postaji pak je poeo razbijati inventar, pri emu je oštetio hrvatski grb, a zadobio je i lake tjelesne ozljede. Policijski djelatnici uspjeli su ga smiriti tek kad su ga vezali lisicama. (vk)

Maloljetni Romi provozali se “daciom“ BELICA, AKOVEC - U noi s prošlog utorka na srijedu iz garaže u Ulici brae Radia u Belici ukraden je crveni “dacia logan“ u vlasništvu tvrtke “Uni Credit Leasing“ iz akovca. U automobilu kojim se koristio muškarac iz Belice ostavljen je klju. Kako je utvreno, nakon krae lopovi (tada još nepoznati policiji) otišli su “natankati“ na benzinsku postaju OMV u akovcu. Natoili su gorivo za 200 kuna, a kako sa sobom nisu imali novac, u zalog su ostavili osobnu iskaznicu i vozaku do-

zvolu Belianca koji je koristio automobil, zatim prometnu dozvolu i mobitel te se odvezli u nepoznatom pravcu. Iduih dana kradljivci su pronaeni. Radi se o dvojici 17-godišnjaka, jedan je iz Piškorovca, a drugi iz Pribislavca. Kako navodi policija, “osobni automobil otuili su bez namjere protupravnog prisvajanja“. No, protiv obojice ipak slijedi posebno izvješe ODO-u za mladež akovec zbog osnovane sumnje da su poinili kazneno djelo oduzimanje tue pokretne stvari. (vk)

Tvrtku “Rolete“ olakšali za ak sto tisua kuna AKOVEC - U noi s 13. na 14. kolovoza nepoznati lopov provalio je u tvrtku “Rolete“ u Ulici kralja Zvonimira u akovcu. Slomio je lokot na vratima te iz skladi-

šta ukrao kalupe za izradu plastinih profila izraene od raznih legura (aluminija, mesinga, kroma i elika). Poduzee je oštetio za oko sto tisua kuna. (vk)

Dizalicom po glavi Policija je otkrila osobu koja je još 2. kolovoza u noi dizalicom za auto po glavi udarila 34-godišnjaka iz Svetog Jurja u Trnju. Radi se o dvije godine mlaem muškarcu iz Domašinca. Incident se dogodio na ulici ispred restorana “Prepe-

lica“, a oba sudionika u organizmu su imala više od 2 promila alkohola. Napada 2,24, a napadnuti 2,64. Tridesetetverogodišnjak je od udaraca zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon lijenike obrade pušten je kui. (vk)

Radni dogovor pripadnika PU meimurske i Gorske službe spašavanja

U nastojanjima da pronae tijelo nestalog i, kako je utvrdila policija, ubijenog Krunoslava Kontreca iz Turiša, Policijska uprava meimurska angažirala je i Hrvatsku gorsku službu spašavanja. Šire podruje Turiša, polja, šikare i šume u okolici potoka Trnave, u etvrtak prijepodne te dio poslijepodneva uz policijske službenike pretraživali su pripadnici Gorske službe spašavanja s posebno školovanim psima. No, potraga nije dala rezultat. Doznajemo da nisu pronaeni ni dodatni dokazi, ni tragovi koji bi upuivali na to gdje bi se leš mogao nalaziti. - Premda to nije njihova osnovna djelatnost, kolege iz Gorske službe spašavanja, njih šestorica iz Karlovca, izašli su nam u susret. U potrazi su im pomagala dva belgijska ovara i jedan labrador. Radi se o psima koji su prošli posebnu obuku u Hrvatskoj i u Walesu. Specijalizirani su za traženje leševa u stanju raspadanja, ak i onih zakopanih u zemlju. Svi imaju certifikate i sudjelovali su u nizu slinih akcija. Zahvaljujem i mještanima koji su se proteklih tjedana samoinicijativno upustili u potragu, policija je angažirala sve raspoložive snage, pretražili smo hektare zemljišta, ronioci vodotoke, no i teren je dosta težak. Ipak i dalje emo tražiti. Sigurno je da bi pronalazak tijela i te kako injenino upotpunio

Traganje za lešom je misterij Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja prvenstveno tragaju za živim ljudima, no, primjerice, ove zime pronašli su ukupno pet smrznutih osoba na podruju Like, Krapinsko - zagorske županije i Slavonskog Broda. Svi su dragovoljci i za svoj rad ne primaju plau. - Mi pripremamo svoje potražne timove, to ini vodi potražnog psa, lan HGSS-a, i sam potražni pas. Psi sami pretražuju teren, odnosno mi ih ne obuavamo na nain da oni prate tragove ili po mirisu

ovaj predmet i zato sve napore ulažemo u tom smjeru, rekao je glasnogovornik Policijske uprave meimurske Krunoslav Gosari.

Policija je uvjerena da se dogodilo ubojstvo Na novinarsko pitanje može li policija biti sigurna da je Kontrec ubijen s obzirom na to da nema tijela, odgovorio je kako raspolažu s dovoljno injenica koje upuuju na to, ali i na osobu koja ga je ubila.

predmeta neke osobe. Samostalno traže leš. Zvuno nas upozoravaju kada nau osobu. Potrage su inae najnezahvalniji dio svih akcija spašavanja zato jer zahtijevaju jako puno ljudi i vremena. Potraga je zapravo pravi misterij, ne znamo gdje je unesreena osoba i raspolažemo s malo inormacija. Uz svu opremu i organizaciju ponekad je za pronalazak potrebno imati i sree, kaže proelnik Komisije za potrage lavina Hrvatske gorske službe spašavanja Alen Zori. (vk) Podsjetimo, 36-godišnji Krunoslav Kontrec, inae hrvatski branitelj, 24. srpnja otišao je u ribolov na potok Trnavu i više se nije vratio. Opsežne policijske potrage koje su uslijedile odmah nakon što je prijavljen njegov nestanak nisu urodile plodom. No, na mostu kod Trnave pronaene su ahure, krv i komad kosti. Nekoliko dana kasnije uhien je 37-godišnji Krešimir Marodi iz Domašinca kojeg se sumnjii da je ubio godinu dana mlaega ne-

Alkoholni rekorder “napuhao“ 3,02 promila GORNJI HRAŠAN - U subotu oko 19 sati policijski su službenici u akovekoj ulici zaustavili automobil kojim je upravljao 30-godišnjak iz Pušina. Podvrgnut je alkotestiranju te je izmjereno da u organizmu ima

ak 3,02 promila. Odmah je iskljuen iz prometa te je u prostorima Policijske uprave meimurske zadržan do otrježnjenja. Koliko bi tek promila “skupio“ da je nastavio piti do jutra!? (vk) lanovi Gorske službe spašavanja sa specijalno školovanim psima traže tijelo

stalog muškarca. Kod Marodija je pronaeno oružje iz kojeg su ispucane pronaene ahure te navodno odjea na kojoj je bilo Kontrecove krvi. DNA analiza u meuvremenu je potvrdila da krv pronaena na mostu preko Trnave pripada Kontrecu. Prema neslužbenim inormacijama, u kui osumnjienog Marodija otkrivene su i bilješke koje upuuju na to da je poznavao žrtvu te da nisu bili u idealnim odnosima. Marodi je i dalje u pritvoru u Varaždinu, a podvrgnut je i psihijatrijskom vještaenju. Policiji je inae poznat i otprije, najviše po nasilnikom ponašanju. U Domašincu i Turišu zbog svoje agresivnosti navodno je bio strah i trepet.

Kruže razliite prie Turišem kruže razliite kontradiktorne prie o cijelom sluaju. Od one da je ubojica imao pomonika, da je tijelo bacio u Muru najprije ga osakativši, a neki ak tvrde, što je ipak vjerojatno izmišljotina, da je Kontrec zapravo živ te da je pobjegao u Bosnu i Hercegovinu. Navodno je nestao i prošle godine, nije ga bilo tjedan dana, no javljao se mobitelom i na kraju vratio. - Mislili smo da živimo u mirnom mjestu. Dogaale su se tunjave, no nikad nešto ovakvo. Osim policije, tražilo ga je puno ljudi, više od stotinu. Voljeli bi da se sluaj razriješi što prije, kažu neki od mještana. U meuvremenu je Županijsko državno odvjetništvo u akovcu podnijelo i istražni zahtjev protiv 37-godišnjaka iz Domašinca zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo protiv života i tijela ubojstvom. Kako se navodi u priopenju odvjetništva, postoji osnovana sumnja da je 37-godišnjak 24. srpnja izmeu 20.15 i 20.30 sati u Turišu na mostu preko potoka Trnave, u cilju da liši života 36-godišnjaka koji je stajao na mostu i pecao, u njega ispalio nekoliko streljiva iz automatske puške. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan)


17. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

ANTUN MIKEC, roeni Cirkovljananin, koji danas živi u Zagrebu, zajedno s Gradom Prelogom, MO-om i ŽUC-om pobrinuo se za ljepši izgled tog mjesta

Cirkovljan od Lovrea krasi potpuno obnovljeni Trg svetog Lovre Prošli je utorak izuzetno sveano bilo u Cirkovljanu. Uz tradicionalno mjesno proštenje Lovree, u nazonosti najviših županijskih i preloških dužnosnika, brojnih uglednika iz politikog i društvenog života te crkvenih dostojanstvenika, kao i brojnih mještana, otvoren je kompletno obnovljeni Trg svetog Lovre. Radi se o investiciji ukupno vrijednoj 1,536.160 kuna, od ega je ak 750 tisua kuna donirao ugledni zagrebaki poduzetnik, rodom iz Cirkovljana, doktor Antun Mikec. Preostali iznos osigurali su Grad Prelog, Mjesni odbor Cirkovljan i Županijska uprava za ceste, s time da je Grad prošle godine 250 tisua kuna izdvojio i za otkup jedne od parcela na Trgu. U sklopu velike investicije rekonstrukcije obnovljena je crkva Svetog Lovre te obližnji poklonac (dodatan novac za to takoer je donirao Mikec), rekonstruirana je cesta i nogostupi te je hortikulturno ureen.

Svake godine po jedna vea investicija u pojedinom mjesnom odboru Ne samo u Cirkovljanu, u svakom mjesnom odboru na

Meimurje u Zagrebu. Svaka donacija ima tri uvjeta. Jedan je da imate, drugi da želite donirati, a trei da imate snagu to napraviti. Meni je Bog dao snagu da to napravim. To je i jedan doprinos zajedništvu. Ljudi esto ureuju samo svoje. Mislim da je ovo primjer gdje su svi doprinijeli, a ja sam samo jedan kotai u svemu. To je sad jedna lijepa sredina i vjerujem da e mještani biti ponosni na ovo djelo. Mene ljudi u Zagrebu znaju pitati odakle sam. Kažem da sam iz Meimurja iz Preloga. Neki ni ne znaju gdje je to. Od sada u, kad

Glavni donator Antun Mikec reže vrpcu na otvaranju obnovljenog Trga podruju Grada Preloga nešto se radi. Umjesto rijei, govore djela. Ako danas doete u Hemuševec, ukovec, Oporovec ili bilo koje drugo mjesto, vidjet ete da se svugdje dogaa nešto novo kako bi se zadovoljile ope i društvene potrebe mještana. Mjesnim odborima pripadaju sva sredstva koja se alimentiraju na njihovom podruju, oni njima autonomno raspolažu. Znaajnije projekte sufinancira Grad, no solidarno i ostali mjesni odbori, pa svake godine pojedino mjesto dobije odreenu

veu investiciju. - Sve to potvrda je naše politike policentrinog razvoja, rekao je u prigodnom govoru preloški gradonaelnik Dragutin Glavina, posebno zahvalivši glavnom donatoru, doktoru Mikecu. Zahvali se pridružio i prvi ovjek Mjesnog odbora Cirkovljan Zlatko Horvat. Glavina pak je izrazio i zadovoljstvo što se sveanost održava upravo na cirkovljansko proštenje Lovree, kazavši da svako mjesto ima proštenje, a Cirkovljan Lovree, Novoureeni Trg svetog Lovre blagoslovio

Stanje u opinskoj blagajni nije posebno zabrinjavajue

Iz državnih izvora stiglo oko 600.000 kn Kada je rije o županijskim i državnim dotacijama, Mei-

murska županija je doznaila 50 tisua (od ukupno planiranih 100 tisua) za Dom kulture i vatrogasno spremište u Podbrestu, te 20 tisua za zgradu Nogometnog kluba Croatia i

DVD spremište u Orehovici. Iz županijskog prorauna doznaeno je 30.592 kune za provedbu projekta pod akronimom ROKIC:DROM, te 20.000 kuna za ureenje crkve.

Prijevoz srednjoškolaca sufinancirat e s po 100 kuna Vijee je na sjednici, inae održanoj s minimalnim kvorumom, donijelo i odluku o sufinanciranju prijevoza uenika srednjih škola. Svi srednjoškolci, a na podruju Orehovice ima

ih nešto više od 60, od Opine e dobivati po 100 kuna mjeseno, i to bez obzira školuju li se u Varaždinu ili akovcu i koriste li vlak ili autobus. (vk)

je varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak.

Antun Mikec: Uvijek se vraam Cirkovljanu Rijetko tko se može pohvaliti da je svojem rodnom mjestu poklonio više od 100 tisua eura kao što je to uinio Antun Mikec. - Ja sam uvijek bio nekako vezan uz Meimurje, premda nisam tu živio, jer sam ve kao mali otišao u Zagreb. No, uvijek sam se vraao Cirkovljanu, dijelom i kroz aktivnost u Zaviajnom društvu

Opina je od države, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost dobila nešto više od 383 tisue kuna za sanaciju deponija Jacine, 158 tisua za financiranje javnih radova, od Ministarstva kulture 100 tisua za Dom kulture u Podbrestu te od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta 3 tisue kuna za predškolu. Jedan od razloga kojim u Opini obrazlažu manju realizaciju prihoda od plana jest i taj što opina Mala Subotica, koja je u višegodišnjem sporu s Orehovicom, nije uplatila dio novca za prodaju stanova bivše opine akovec. Rashodi su u istom razdoblju iznosili 2,105.774 kune, što je 35% od godišnjeg plana. Kako je rekao predsjednik Opinskog vijea Branko Sušec, stanje u opinskoj “blagajni“ još je relativno dobro u odnosu na neke druge sredine. (V. Kelkedi)

Antun Mikec diplomirao je 1967. godine na PMF-u, smjer eksperimentalne fizike. Magistrirao je 1973. godine na Elektrotehnikom akultetu, a 1981. godine na istom akultetu i doktorirao. U razdoblju 1960. - 1996. godine radi u PTT-u i HT-u, gdje obavlja i dužnosti direktora razvojnih službi za telekomunikacije, novih telekomunikacijskih usluga i inormatike. Objavio je 94 struna i znanstvena rada. Desetak godina vodio je znanstvenu jedinicu na razini telekomunikacija Hrvatske. U razdoblju 1975. - 1996. godine predaje na Elektrotehnikom akultetu u svojstvu višega znan-

jek možemo pripisati i njihovoj neistoj savjesti, jer upravo su naini na koje su dolazili do svojih bogatstava esto bacali ili zadržavali na prosjakom štapu mnoge obitelji, iskorištavajui njihovo neznanje, nesnalaženje i “nesposobnost”. No ipak, preskoimo li ovo obraenje najveih svjetskih bogataša, ije i najmanje odluke i te kako utjeu na stanje na cijeloj zemaljskoj kugli, možemo uzeti i druge primjere kako utjecajni kapitalisti mijenjaju društvene odnose uspješnije od bilo kakvih

socijalistikih partija. Jedan je primjer ideja održivog razvoja koji su donijele i prihvatile upravo najvee ekonomske asocijacije, koje ine predstavnici najuspješnijih svjetskih kapitalista. Danas se održivi razvoj, koji ima ideju iskorištavanja prirodnih resursa samo do te mjere da ne stavlja u pitanje budunost daljnjeg opstanka zemlje, ponavlja kao najvažnija ekonomska mantra. Izmislili su je kapitalisti, a ne socijalisti, iako upravo ona ostavlja mogunost prihvatljivog i dostojnog života i najsiromašnijim slojevima.

Još jedan ekonomski trend nastao na inicijativu upravo uspješnih svjetskih poslovnjaka je društveno odgovorno poslovanje. On poziva na poslovanje sa socijalnom odgovornošu, cjeloživotnim uenjem, humanom organizacijom rada, uvoenjem jednakih mogunosti, društvenom inkluzijom i održivim razvojem. Društveno odgovornim poslovanjem tvrtke nadilaze svoju unkciju zgrtanja kapitala i pretvaraju se u generatore razvoja svoje okoline i cijelog društva.

stvenog suradnika. Godine 1996. kao 50%-tni suvlasnik osniva tvrtku VMD Promet d.o.o., koja se profilirala u izgradnji stambenog i poslovnog prostora za visokozahtjevne kupce. U 12 godina postojanja tvrtka je zauzela vodee mjesto u svojoj branši (nalazi se unutar 1% najboljih poduzea po uspješnosti, profitabilnosti i rentabilnosti), s prihodom od 200 mil. kn u 2006. godini. Dr. Mikec osobno je vodio i završio “Projekt Šalata“ s 32 urbane vile u Babonievoj ulici u Zagrebu, koji je zapoet u ožujku 2006. godine, a završen u listopadu 2007. godine. (vk)

OPINSKO VIJEE Donji Vidovec

Usvojen program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem Opina Donji Vidovec usvojila je na svojoj 7. sjednici, održanoj 13. kolovoza, program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svojem podruju koji je usklaen s novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Državnog zemljišta o kojem je rije ima 204 hektara, velika veina tog zemljišta ve je u dugogodišnjem zakupu, dok su manje parcele uz rub privatnih parcela ostavljene za prodaju. Program e na odobrenje u Ministarstvo poljoprivrede, a cijene zakupa e potom odrediti Porezna uprava prema svojim kriterijima. U Donjem

Razvijeni kapitalistiki svijet uvodi socijalizam Nedavno smo bili svjedoci odluke etrdeset svjetskih milijardera da polovicu svog imetka daruju u dobrotvorne svrhe. Na inicijativu Billa Gatesa i Warrena Bueta, odazvalo se još 38 globalnih milijardera s idejom da svoje bogatstvo ne ostavljaju potomcima, ve da ga raspodijele na najpotrebnijim pozicijama kako bi doprinijeli da i siromašniji ljudi mogu doi do blagodati civilizacije. Ovu akciju naravno osim istoj dobroti, koja nakon “prosvjetljenja” zrai iz tih ljudi, uvi-

me netko pita gdje je Prelog, odgovarati da je blizu Cirkovljana. A Cirkovljan je svojim izgledom ve u Europi. Mislim da je to lijep doprinos Meimurju i našem statusu vrijednih i ljudi koji vole urednost, rekao je doktor Antun Mikec. (Velimir Kelkedi)

Ugledan strunjak za telekomunikacije i uspješan poduzetnik

OPINSKO VIJEE OREHOVICA

Opinsko vijee Orehovica na sjednici u petak prihvatilo je izvješe o polugodišnjem izvršenju prorauna za 2010. godinu. Ukupni prihodi i primici iznosili su 1,605.194 kune, što je 27 posto od ukupno planiranih 5,937.519 kuna. Kako je obrazloženo, manji prihodi rezultat su izostanka pomoi sa županijske i državne razine te 20% manjeg priljeva sredstava od poreza na dohodak.

Dr. Antun Mikec

Nabrojene inicijative pokrenute su u centrima koji generiraju novac, od strane ljudi koji su taj novac i stekli, a ne u ideološkim inkubatorima socijalistikih i komunistikih ideologija. Dok se socijalistike stranke i sindikati, ini se, još samo bore za vlast, njihova primarna unkcija završila je u rukama klasnog neprijatelja. Neki oblik socijalizma izgleda i jest društveno ureenje budunosti, no paradoksalno je što ga predvode uspješni kapitalisti.

Vidovcu postoji i specifian problem, za vrijeme provedbe komasacije u Kotoribi dio mještana Vidovca dobio je državno zemljište (gmajne). Nesreeni odnosi vuku se do danas, tako da dio zemljišta još stoji kao državno zemljište, a u biti je dodijeljen poljoprivrednicima nakon komasacije. Prema Zakonu, sredstva od zakupa poljoprivrednog zemljišta dijele se u omjeru pola - pola na državu i opinu, tako da i opina Donji Vidovec ima koristi od zakupa, no ima i troškove, ponajprije zbog nesreenih imovinsko - pravnih odnosa. (JŠ)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

SREDIŠNJOM PROSLAVOM U NEDJELJU završeni “Dani turizma” u Svetom Martinu na Muri

Postali epicentrom m Mještani Draškovca nagraivali su pljeskom svaki nastup, jedino ih je u petak na veer omela prava ljetna oluja

ROKOVO U DRAŠKOVCU

etiri dana slavlja i druženja Tradicionalno Rokovo u Draškovcu ove je godine trajalo etiri dana. U petak je najprije u veernjim satima održana sveta misa u župnoj crkvi Svetog Roka u Draškovcu, koju je vodio župnik Matija Voni, a nakon toga je u perivoju Sv. Roka uz crkvu održan koncert puhakih orkestara. Nakon mise i litanije Svetog Roka u subotu, održan je susret KUD-ova: Szigetvar (Maarska), KUD Donji Miholjac i Ogranka Seljake sloge iz Preloga. Na veliku Gospu, 15. kolovoza, održana je misa te pjesniko - glazbena veer. U ponedjeljak 16. kolovoza najprije je održana rana misa i potom misa za bolesnike. Zavjetna procesija s kipom Sv. Roka svih župa Meimurja organizirana je na nain da su se skupine vjernika okupile na nogometnom igralištu. Sveanu misu vodio je pomoni zagrebaki biskup Valentin Pozai, uz domaeg župnika, uz blagoslov životinja i kruha te obilazak oltara i ljubljenje moi Sv. Roka. U sklopu svete mise otkrivena je spomen - bista Georgiusu pl. Oszterhuberu, uz nazonost župana Ivice Perhoa, te prigodan govor mr. sc. Vladimira Kalšana, ravnatelja Muzeja Meimurja. Naime, nedavno je u arhivu Zagrebake nadbiskupije pronaena originalna Zavjetna povelja iz 1760. godine, kojom se grof Althan preko

svoga opunomoenika Georgiusa (Juraja) Oszterhubera zavjetuje da e, ako nestane kuga u Meimurju, sagraditi crkvu u znak zahvalnosti cijeloga Meimurja, u ast sv. Roku, u selu Draškovec. Kuga je nestala i crkva je sagraena.

Draškoveki sejem U poslijepodnevnim satima u ponedjeljak održan je “Draškovski sejem” - izložba buinog ulja, suveniri, jela od tikve, izložba najvee tikve, djeje radionice, uz prigodan žig za 250. godišnjicu zavjeta na štandu Hrvatske pošte, izložbu poštanskih markica posveenih svetom Roku iz cijelog svijeta, prodajnu izložba likovne udruge “Slika” Gorian; dok su lijenici mjeriti tlak i šeer. Održano je i natjecanje lovaca u poslušnosti njihovih pasa i izložba kunih ljubimaca na igralištu u Draškovcu, a potom odigrana nogometna utakmica izmeu Draškovca i Goriana. U perivoju Svetog Roka održan je u veernjim satima festival duhovne glazbe “Sveti Rok”, a na nogometnom igralištu rock koncert za mlade. Uspostavljene su i videoveze sa župama Svetog Roka. Rokovo u Draškovcu pratilo je nekoliko tisua mještana i vjernika u sva etiri dana, a za organizaciju dogaanja zaslužna je udruga graana “Sveti Rok” i župnik Mato Voni. (J. Šimunko)

Nastup tamburaša Ogranka Seljake sloge iz Preloga

Tradicionalna turistika manifestacija opine Sveti Martin na Muri “Dani turizma”, održana protekli tjedan, svoj je vrhunac doživjela središnjom proslavom u nedjelju. Nakon svete mise održane na otvorenom kod crkve Sv. Ane i kratkoga umjetnikog programa gostiju iz epinskih Martinaca, u popodnevnim se satima održao, kako ga je nazvao naelnik opine Sv. Martin Franjo Makovec, dominantan dogaaj cijele manifestacije “Povorka starih zanata”. Povorku doista i možemo nazvati dominantnim dogaajem, ne samo u okvirima opine, ve i na razini cijelog Meimurja. To potvruje i prošlogodišnje nacionalno priznanje i nagrada INTERSTAS za njegovanje etno i kulturne baštine i izrazit doprinos razvoju kontinentalnog turizma.

Turizam je naša realnost Kako nam objašnjava naelnik Makovec, manifestacija se zove “Dani turizma” upravo zato što u Svetom Martinu smatraju da je turizam u našem kraju realnost. - U ovom smo trenutku još uvijek na lokalnom nivou ili možda malo šire, ali ve dogodine planiramo puno veu i znaajniju manifestaciju koja bi izašla iz lokalnih okvira. Nadamo se da e to zaista postati tradicija koju e turisti znati prepoznati. Tako su u petak održani Dani polja, u subotu teniski susret, sakupljanje Oldtimer kluba i veliki plesnjak, a nedjelja je bila rezervirana za koloniju udruge ‘Likovna republika’ iz Svetog Martina na Muri, speciinoj po tome što okuplja slikare sve od Zagreba, Cestice, Varaždina, Ludbrega, Preloga i dalje, a postoji trud i da se prijee rijeka Mura te da se ukljue Slovenija i Maarska kako bi se skupila mala meunarodna ekipa umjetnika. I naposljetku, “Povorka starih zanata”. ak dvadesetak sudionika ovogodišnje povorke pobrinulo se da stare tradicije i zanati ne odu u zaborav, a meu njima našli su se i gosti iz Slovenije i Slavonije. Povorku su predvo-

dili oldtimer motori i automobili, za njima su išli konjanici, mažoretkinje, mlinari, krampusi, ribari, a slijedili su ih simpatini biciklisti iz Slovenije na svojim oldtimer biciklima. Nakon njih u povorci su se našli još jedni gosti, Slavonci iz epinskih Martinaca, a dvije su se opine povezale i sprijateljile preko društvene mreže Facebook. U povorci su se našli još i Rimljani, ekoprijevoz, cekeraj, žgajara, šnajderi i žabniki zlatari, drvocep i vešteri za becikline. Program povorke je vodila neizostavna gospoa Eržika Koila, koja je svojim duhovitim dosjetkama dodatno podizala atmosferu i koju slobodno možemo nazvati prvom i pravom meimurskom stand up komiarkom. Povorka se protezala kroz cijeli Sveti Martin na Muri, da bi se zaustavila na igralištu NK “Polet”, gdje se održao kulturno - zabavni program i nogometna utakmica.

Središnje lanski pu

Opina Sveti Martin jedna od najjaih po doprinosu turizmu “Dani turizma” opine Sveti Martin na Muri jedna su od etiri velike manifestacije kojom ovo gornjomeimursko mjesto svakako možemo svrstati meu jae, ako ne i najjau, opine što se tie doprinosa turizmu. To nam je potvrdio i naelnik Franjo Makovec, istaknuvši da se u opini kontinuirano radi. Tijekom godine imamo 4 velike i istaknute manifestacije – Spust murskih ladji i Panonski maraton triju država koji su meunarodnog karaktera, Vincekovo i ove aktualne Dane turizma. Naravno, e ima još i manjih dogaaja, ali ova su etiri najjaa, objašnjava Makovec. Brušenje Svetog Martina kao kristala meimurskog turizma dodatno potvruju i brojke od 60.000 noenja, koliko se ove godine ostvaruje na podruju opine, dok cijelo Meimurje ima oko 80.000 - 90.000 noenja. - Dakle, mi ostvarujemo oko 70% noenja, i taj postotak dovoljno karakterizira uinak opine u turizmu. Turizam je kod nas

j, a program dstavljen i cekera U povorci je pre a i prava prv , ika Erž a o je vodila gosp nd up komiarka meimurska sta

stvarnost i realnost, ali imamo još jako puno posla u sljedeih 5, 10, 15 ili 20 godina. Toga smo apsolutno svjesni i ne pokrivamo se nekim rezultatima, znamo da nas eka još velika muka da bi ovaj kraj, pa samim time i cijelo Meimurje, postao atraktivna turistika destinacija. eka nas još izuzetno puno posla, ali smo mislim barem na pravom putu,

završava naelnik opine Sveti Martin na Muri, a s njegovim se tvrdnjama ne možemo ne složiti, posebice ako ostanu realni po pogledu svojih mogunosti, odluni u realizaciji, moderni u nainu komunikacije i povezivanja te ako ostanu dosljedni svojim idejama i vizijama. (Bojana Španiek, foto: Vrzan)


17. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

meimurskog turizma em dogaaju Dana turizma odazvali su se i gosti iz Slovenije, pocki na svojim starim biciklima, i Slavonci iz repinskih Martinaca

Nikola Prprovi, Saša Šimii, Milovan Pintari i Luka Šprajc nakon dva tjedna avanture kui su se vratili sa zavidnim iskustvom i odvoženom kilometražom

Mlade snage šnajderskog obrta “Partizanka”

BICIKLISTIKA AVANTURA HRVATSKOM etvorice mladih Meimuraca

Tisuu i sto kilometara u dva tjedna za nezaboravan doživljaj etvorica mladih avanturista, Milovan Pintari (26) iz M. Mihaljevca, Nikola Prprovi (23) iz Pribislavca, Saša Šimii (20) iz Vukanovca i Šenkovanin Luka Šprajc (19) ovo su ljeto zajedniki Žgajara ra kije krenuli na more. Spakirali su svoje najbolje ko uz demonstraciju ka nzumirati ko je stvari, isplanirali put i zaputili se konaan pr oizvod prema Jadranu. U cijeloj prii ne bi bilo ništa neobino da na put nisu krenuli – biciklima. Za planiranu rutu od Nedeliša do Novalje na Pagu i natrag deki su si zadali 3 - 4 dana, ali ovakvi “izleti” rijetko kada idu po strogo zacrtanom planu, pa je i ovaj neplanirano produžen na ak 2 tjedna. U tom su periodu mladi biciklisti prešli ak 1.100 kilometara, probušili nekoliko guma, otoke Pag i Mali Lošinj obišli uzduž i poprijeko i na putu susreli ljubazne i zanimljive ljude. Radno je bilo i na kolima veštera za bicikle

Napokon ostvarena dugogodišnja želja

Milovan, Nikola, Saša i Luka inae su lanovi Biciklistikog kluba “Mura Avantura”, i strastveno su zaljubljeni u biciklizam i vožnju. Ovakav pothvat najmlai Luka želio je ostvariti ve duže vrijeme, ali tek je u ostatku etvorke pronašao dovoljno odvažne suputnike. Bez previše filozofije i samo s najnužnijim stvarima poput rezervne odjee, kreme za sunanje i alata krenuli su poetkom srpnja iz Nedeliša prema Novalji. U 2

Svetomartinski

Stari zanat posta krampusi

vljanja slamnatih

dana prešli su 200 kilometara i prenoili u Protulipi kod Generalskog Stola. Dan kasnije odvozili su još 180 km, preko Male Kapele i Vratnog do Senja i trajektom do Novalje. Nakon 3 dana prebacuju se na Mali Lošinj gdje ostaju do kraja mjeseca. Njihov odmor, naravno, nije se sastojao samo od kupanja i dremuckanja na plaži. Deki su pravi primjer aktivnog odmora, jer se od svojih omiljenih prijevoznih sredstava nisu odvajali ni na otocima. Povratak kui uslijedio je preko Gorskog kotara, koji deki zbog brdovitog krajolika s gustim šumama i rijetko kojim stanovnikom istiu kao najljepšu ali i najzahtjevniju trasu puta. Upravo tamo naišli su na ljubazne vikendaše koji su im dozvolili da u njihovom dvorištu dignu šator, a s obzirom na to da se tamo temperatura preko noi spustila s 10 na 7 stupnjeva, dodatno su ih zagrijali toplim ajem i domaom rakijom. Kui su se vratili umorni, iscrpljeni i nekoliko kilograma lakši, ali s iskustvom i kilometražom kojima se ne može pohvaliti baš svatko. Ova avantura mladim biciklistima sigurno nee biti jedina tog tipa jer su ve, tek što su se vratili kui, poeli razmišljati i planirati rutu za sljedeu godinu, kada bi se trebali preko Istre zaputiti do Pule. (bš)

krovova

TURISTIKI DANI POLJA u Grkavešaku

Sim - tam po bregima z kupicom v roki

Skupina voara na OPG-u “Hadela”, desno Mladen Dobrani

U petak je u Grkavešaku održana maniestacija “Dani polja” u sklopu Dana turizma u Svetom Martinu na Muri, a u organizaciji Udruge voara i vinogradara opine Sveti Martin. Glavni organizator ophodnje i druženja voara bio je predsjednik svetomarskih voara Mladen Dobrani. Voari i vinogradari okupili su se najprije u Grkavešaku na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu “Hadela”, gdje su probali kupinovo vino. Usput su u znak poštovanja prema organizatoru i domainu “kupili” aše za vino. Nakon toga su krenuli u posjet vonjacima i vinogradima po okolnim brežuljcima, kako bi vidjeli kakvo je stanje vonjaka, a vina nije manjkalo. Na kraju je druženje voara nastavljeno u vonjaku Dragutina Oletia u Grkavešaku uz grah i pjesmu. (JŠ, oto Z. Vrzan)

Osjeaj nakon uspona neopisiv je rijeima

Naporan put zahtijeva visoku fiziku spremnost, a deki su se kui vratili nekoliko kilograma lakši


12

Kroz Međimurje

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVEANA SJEDNICA Opinskog vijea Sveta Marija u znaku planova za budunost i dodjele priznanja

Najvea želja sportska dvorana - Najvea želja mještana i vodstva opine Sveta Marija je izgradnja sportske dvorane, rekao je na sveanoj sjednici Opinskog vijea u srijedu naelnik opine Dean Hunjadi. Prioritet je i sanacija dvaju odlagališta otpada u opini, kao i radovi na Domu kulture i razvoj gospodarske zone. Opina Sveta Marija podržava sufinanciranje prijevoza uenika na razini županije i opina, a na putu je i da zaštiti svoju ipku kao izvorni autohtoni proizvod iz podruja kulture. Obnovljen je Fašnik, a radi se i na zajednikim hrvatsko - maarskim projektima, dok je za socijalu odvojeno nešto više sredstava nego protekle godine. Podignut je i spomenik braniteljima u Donjem Mihaljevcu. Dožupan Matija Posavec obeao je da e izgradnja sportske dvorane kao jedan od prioriteta biti prioritet i županijskog vodstva, te da treba predlagati što više kvalitetnih projekata za ondove EU. Gradonaelnik Preloga Dragutin Glavina naglasio je da susjede povezuje više zajednikih projekata, a ako se ostvare planovi Grada Preloga u turizmu, to bi moglo znaiti razvoj cijelog kraja. Lajoš Vlaši rekao je da je maarsko - hrvatska suradnja pograninih opina odlina, što e se još više ubrzati konkretizacijom projekata. Sveanoj sjednici Opinskog vijea bili su nazoni Drago Kolari iz PS-a Prelog, dožupan Matija Posavec, državni revozor za županiju Nikola Musta, gost iz Maarske Lajoš Vlaši, prvi ovjek opine Sumarton, direktor Hrvatskih voda za podruje Meimurja (VGI) Ivica Musta, župnik u Svetoj Mariji Pavao Marka, gradonaelnik Pre-

Mentorice su bile Biserka Poljak, Viktorija Balog i Renata Šalkovi – Mance. Nagraena je i Dora Hertelendi, koja je osvojila prvo mjesto na županijskom natjecanju u matematici, mentorica Marija Frani, te Lucija Hošnjak, pohvaljena na državnom natjecanju, mentorica Viktorija Balog. Bogati program proslave Dana opine potrajao je desetak dana. Prvi dio

bio je u znaku ouvanja tradicije, sporta, rekreacije, kulturno - glazbenih dogaanja, dok je kraj tjedna prošao tradicionalno u znaku vjerskih obiaja vezanih uz blagdan Velike Gospe. Sve je završilo velikim misnim slavljem u nedjelju, poslije kojeg je uslijedila takoer dugo godina unatrag tradicionalna “veljkomešna” zabava. (Josip Šimunko)

Plakete opine Sveta Marija dodijeljene su medicinskoj sestri Mariji Jankovi i uiteljici Mariji Balent loga Dragutin Glavina, kao i naelnici susjednih opina.

Plakete medicinskoj sestri Mariji Jankovi i uiteljici Mariji Balent Na sveanoj sjednici u Opini Sveta Marija u srijedu su dodijeljena priznanja opine. Plakete opine Sveta Marija dodijeljene su Mariji Jankovi, medicinskoj sestri u mirovini, koja se istaknula na nizu podruja, u dobrovoljnom davanju krvi, terapiji alkoholizma te u Društvu žena i KUD-u, te Mariji Balent, dugogodišnjoj uiteljici u Svetoj Mariji, takoer aktivnoj na nizu podruja, Društvu žena te u kulturi i životu mjesta. Priznanje za najbolje ureene balkone dobili su Ladislav i Katarina Jankovi iz Svete Marije, a za najbolje ureeno dvorište u Svetoj Mariji Darinka i Ivan Šulj. Najbolje ureeni balkon u Donjem Mihaljevcu je onaj Biserke i Ivana Strba-

da, dok najbolje ureeno dvorište u Donjem Mihaljevcu imaju Anelka i Stjepan Igrec. Dodijeljeno je i više zahvalnica opine udrugama graana za postignute uspjehe na natjecanjima: kadetkinjama ŠRD-a “Klen” iz Svete Marije, seniorima ŠRD-a “Drava” iz Donjeg Mihaljevca, Deanu Koišu iz DVD-a Donji Mihaljevec, te muškom natjecateljskom odjeljenju mladeži DVD-a Sveta Marija. Prigodne darove i priznanja dobili su i uenici odlikaši koji su svih osam razreda prošli s odlinim uspjehom. To su: Ana - Marija Horvat, Diana Hunjadi, Iva Kedmenec, Sara Slaviek i Barbara Zadravec. Priznanja i nagrade u obliku knjiga pripale su i uenikoj zadruzi “Kockavica” koja je osvojila tree mjesto na natjecanju u županiji u sastavu: Ana - Marija Horvat, Klara Poljak, Katarina Kaser, Tamara Blagus, Karla Poljak i Matija Kedmenec.

Nagraeni uenici

Sudionici na sveanoj sjednici

U SVETOJ MARIJI ODRŽANO tradicionalno natjecanje sa starinskim sprežnim špricama

Pehare odnijeli Donji Kraljevec i Mala Subotica Od 1996. godine DVD Sveta Marija u sklopu Dana opine organizira vrlo zanimljivo i atraktivno natjecanje sa sprežnim špricama. Ove godine natjecanje je održano u nedjelju 8. kolovoza u samom centru mjesta i privuklo je velik broj ekipa i posjetitelja. Za pehare i veliki prijelazni pehar borilo se 37 muških i 6 ženskih ekipa iz svih krajeva Hrvatske i susjedne Slovenije. U muškoj kategoriji slavili su vatrogasci Donjeg Kraljevca 1 koji su uz pehar za pobjedu kui ponijeli i veliki prijelazni pehar. Drugo mjesto osvojio je DVD Donji Kraljevec 2, dok je tree mjesto pripalo vatrogascima iz Donje Dubrave. Kod žena najbolje

su bile lanice DVD-a Mala Subotica, drugo mjesto osvojile su vatrogaskinje iz Donjeg Vidovca, dok su tree bile natjecateljice iz DVD-a Domaji.

Najljepša šprica iz Ludbrega I ove se godine birala najljepša šprica, a tu je nagradu primio DVD Ludbreg. Pehare, medalje i zahvalnice ekipama su uruili predsjednik DVD-a Sveta Marija Ivan Pavlic i Ivan Krištofi, zapovjednik VZ-a Meimurske županije i lan Operativnog i tehnikog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice, opinski naelnik Dean Hunjadi i njegov zamjenik Željko Strbad. Uz natjecateljski dio, organizi-

Sve ekipe dale su sve od sebe da postignu što bolji rezultat

ran je i onaj zabavni. Na otvaranju natjecanja nastupili su lanovi KUD-a “Ivan Musta Kantor“, zrakom su letjeli lanovi Zmajerskog kluba “Rode“ iz Preloga, dok je za kraj vatrogasna veselica održana uz Žigu i Bandiste. (A.Fuš)

Najstariji vatrogasac Ivan Šegovi, veterani VZMŽ-a najstarija ekipa Svake se godine dodjeljuju pehari najstarijem natjecatelju i najstarijoj ekipi. Ove godine najstariji vatrogasac bio je Ivan Šegovi (89), dugogodišnji lan DVD-a Mala Subotica, koji je roen 30. svibnja 1921. godine. Najstarija ekipa bili su veterani Vatrogasne zajednice Meimurske županije. Ekipu ine 9 natjecatelja, a njihov ukupni zbroj iznosio je 622 godine. (A)

Ivan Šegovi, 89-godišnji vatrogasac iz Male Subotice

Ženska vatrogasna ekipa iz Male Subotice bila je najbolja meu vatrogaskinjama

U Svetu Mariju stigla je brojna ekspedicija DVD-a Donji Kraljevec, a pobjedniki pehar odnijela je njihova prva ekipa

Najstariji vatrogasci Meimurske županije pokazali su svoje natjecateljsko umijee


17. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DVANAESTI meunarodni kamp vatrogasne mladeži u Kistolmácsu

Deset godina velikog prijateljstva Neprekinutoj dugoljetnoj suradnji vatrogasaca Letenya i Hodošana pridaje se i tradicionalni meunarodni kamp vatrogasne mladeži u organizaciji profesionalne vatrogasne postrojbe Letenye, koji se održava po dvanaesti put u Kistolmácsu (3. - 9. kolovoza), a u vremenu od 1999. godine vatrogasna mladež DVD-a Hodošan nazona je po deseti put. To je bila prilika da se 7. kolovoza obilježi znaajna obljetnica na koju je DVD Hodošan pozvao prvu ekipu mladeži i sve osobe koje su bile nositelji ovoga izuzetno odgovornog posla. Prvu ekipu 2000. godine vodio je predsjednik Društva Andrija Ilijaš, a sainjavali su je: Vanja Bari, Marino Bari, Nikola Blagus, Hrvoje Bari, David Kolari, Ivica Zrna, Dario Blagus, Antun Vuk i Marko Steyskal. Predsjednik Ilijaš zadnjih godina voditeljstvo je prepustio vatrogascu Antunu Vlaheku. Kamp se s poetne pozicije u Bazakerettyu preselio u “Horvath Garden” Camping u Kistolmácsu. Mladež iz Letenya bila je takoer gost na nekoliko višednevnih kampova u Meimurju. Tije-

DVD GORIAN

Posjet DVD-u Mieger u Austriji DVD Gorian uzvratio je poetkom kolovoza posjet DVD-u Mieger iz Austrije, koji je u Gorianu gostovao uz Dan opine i povodom blagdana Ivanja, a pridružili su se lanovi DVD-a Vukosavljevica i DVD-a Donji Kraljevec. Izaslanstvo vatrogasaca iz tri društva bilo je nazono posveivanju novoga vatrogasnog vozila DVD-a Mieger, vrijednog 350 tisua eura. Vozilo je opremljeno modernom opremom po najnovijim standardima te potpuno automatizirano. Na kraju je uslijedilo druženje, ovaj put uz polke i valcere. Suradnja vatrogasca Goriana i Miegera iz Austrije nastavit e se idue godine. (J)

kom poznate “Hrvatske noi“ za topli doek gostiju, izvrstan gulaš i pie pobrinulo se mnogo lanova DVD-a i njihovih obitelji iz Hodošana. Proslavi 10. obljet-

nice bili su nazoni i roditelji polaznika kampa. Brojne goste pozdravio je Andrija Ilijaš, a nakon medijske prezentacije koju je pripremio

Ivan Bari dodijeljena su priznanja zaslužnima za suradnju. Priznanja su primili maarski vatrogasci i dužnosnici: Jozsef Kozma (inae voditelj svih 12 kampova i zapovjednik OTE Letenye), Ferenc Toth, Edit Szitkovics, OTE Letenye, Laszlo Rostonics, Jozsepne Tuske, Miklos Marton, Katalin Koncer, Karloly Kovago, Lajos Jakopanec te stalni voditelji slovenske ekipe Marija i Josip Trnovšek. S ove strane Mure priznanja su primili Dragutin Pavlic, Ivan Bari, Dragutin Trupkovi, Vatrogasna zajednica Meimurske županije i Antun Vlahek. Posebna priznanja primili su i Antal Weber, Karoly Toth, Bela Halmi, Gyla Egri i Jeno Manninger. (foto: J. Krampa)

DJECA UE DJECU – najbolji nain za stvaranje prijateljstva

Novi putovi suradnje Na 12. kampu vatrogasne mladeži po prvi su put prvu pomo djeca predavala djeci. Županijski pobjednici na natjecanju mladeži Crvenoga križa, lanovi podmlatka CK-a Osnovne škole Hodošan, svoje znanje i iskustvo prenosili su mladim vatrogascima iz Maarske i Slovenije. Inae, priznata ekipa meunarodnu suradnju posebno dobro razvila je s kolegama iz Osnovne šole Veržej, predvoene uiteljicom Majom Majer. lanovi ekipe prvo su prikazali vježbu s ranjenima u nesrei u kampu, a zatim strpljivo po grupama s malo prie i više rada na praktinim vježbama zbrinjavali brojne ozljede. Djeci je pomagala voditeljica ekipe, pedagoginja Jelena Soboan, za

realistian prikaz ozljeda pobrinuli su se Vanja i Boris Bari, a ostalu podršku pružili su im predsjednik Gradskog društva CK-a akovec Mladen Valkaj i ravnateljica Nada Špoljari. Kompletan program pripremio je i vodio Ivan Bari, ravnatelj OŠ Hodošan. Prijevod svih dokumenata na maarski napravio je Laszlo Gulyas, predsjednik Društva Horvata kre Mure pa je sve teklo glatko. U pratnji su bili i predsjednik DVD-a Hodošan Andrija Ilijaš, tajnik VZ-a MŽ-a Dragutin Trupkovi i uiteljica Katarina Bari. Tijekom vježbe predsjednik GD-a CK-a akovec Mladen Valkaj uspostavio je nakon dugogodišnje pauze vezu s prijateljskim Crvenim križem Letenye. Novi kontakti dogovoreni su ve ove jeseni.

Ekipa i pratitelji bili su izuzetno toplo primljeni u kampu. Najviše su se družili s novom generacijom vatrogasne mladeži iz Hodošana, predvoenom Antunom Vlahekom. Voditelj kampa Jozsef Kozma osigurao je simultanog prevoditelja Juliusa Mezodija, prehranu i ugodan boravak u Kistolmascu. Ovo je bio i zadnji zadatak koji su ovi vrijedni uenici uspješno obavili za svoju OŠ Hodošan. Naime, od jeseni e voa ekipe Kristina Lajtman i lanovi Iva Ivkovi, Klara Zrna, Silvija Domini, Matija Košak i Tajana Pavlic biti uenici meimurskih srednjih škola. Osim što su kroz naporno uenje, vježbe, natjecanja, putovanja i druženja najbolje shvatili što je humanost, njihovi dosadašnji voditelji i prijatelji nadaju se da e svoje znanje i iskustvo pretoiti u nove uspjehe u višoj kategoriji - mladeži Crvenoga križa. (raw2, foto K. Bari)


14

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVEKOG SAJMA

PILOT PROJEKT navodnjavanja kod Kuršanca privodi se kraju

Najtraženije povre za zimnicu

Cijena navodnjavanja po hektaru bit e oko sedamsto kuna

U jeku je sezona vaenja luka, pa je on meu traženijim proizvodima ovaj tjedan Sezona slaganja zimnice poela je prije par tjedana kada su se za kiseljenje tražili krastavci, a ovaj se tjedan naveliko kree u peenje ajvara. Upravo su zato na sajmu najtraženije bile paprike i drugo povre potrebno za njegovu pripremu, a još se uvijek tražio i krastavac više. Mladi grah takoer je meu traženijim namirnicama, i upravo ga se sada najviše isplati kupiti i spremiti u škrinju. Za kilogram oišenoga mladog graha treba se izdvojiti 20 kn, a za grah u mahunama 8 kn. U jeku je i sezona vaenja luka pa se gotovo juer ubrani luk može kupiti za 30

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- paprika - krastavci - luk - kukuruz - krumpir - jabuke

7 - 8 kn/kg 5 kn/kg 30 kn/vrea 1 kn/kg 1,50 kn/kg 15 kn/vrea

- Ovo e sigurno biti veoma isplativ projekt. Prema najavama koje imamo u Županiji, ve sad mogu raunati da emo vrlo brzo pokriti 250 hektara površina za navodnjavanje, kazao je zamjenik župana Anelko Horvat njavanja po hektaru trebala bi biti tri puta jeftinija u odnosu na pogon pumpe traktorom, što je danas naješi sluaj.

kn po vrei. U svakom sluaju, baš sve što vam je potrebno da biste tijekom godine uživali u kod kue spravljenim ukiseljenim delicijama možete pronai na akovekom sajmu. (bš, zv)

Navodnjavanje iz HE akovec

S AKOVEKOG PLACA

Šarenilo sezonskog voa i povra Domai proizvodi preplavili su akoveki plac, a njihove umjeCIJENE NA AKOVEKOM PLACU - lubenica 5 kn/kg - grože 12 kn/kg - kukuruz šeerac 2 kn/kom - smokve 20 kn/kg - šljive 7 kn/kg - kruške 10 kn/kg - marelice 12 kn/kg - brokula 15 kn/kg - paradajz 7 kn/kg - paprika

7 do 8 kn/kg

rene cijene i dobra ponuda privlaili su kupce. Šarenilo sezonskog voa i povra, kao i cvijea i cvjetnih aranžmana, preplavilo je plac na kojem ljudi veinom kupuju za dnevne potrebe. Uz voe, povre i cvijee, u ponudi je i kukuruz šeerac, za komad kojeg ete izdvojiti 2 kune, a u ponudi akovekog placa možete nai i smokve koje se prodaju po cijeni od 20 kuna po kilogramu.

- Do sredine rujna bit e dovršen pilot projekt navodnjavanja 250 hektara kod Kuršanca u Meimurju, koji e sigurno promijeniti mnogo toga u domaoj poljoprivredi, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu dožupan Anelko Horvat. Rije je o prvom takvom zahvatu u Meimurju, ija je vrijednost nominalno 27 milijuna kuna, a koji je znaajno inancirala država, odnosno nadležno Ministarstvo i Hrvatske vode. Sigurno je, meutim, da tih 27 milijuna kuna nisu uzalud potrošen novac, poveanjem prinosa poljoprivrednih kultura zbog navodnjavanja taj e se novac posredno vratiti kroz dvije - tri godine. Prema izraunima, poljoprivrednici koji potpišu ugovor o natapanju zemljišta, cijena navod-

Za pogon pumpe traktorom, kad se crpi voda iz podzemlja, potrebno je po hektaru oko 3.500 kuna, koliko doe potrebna energija i ostalo. Prema izraunima, cijena vode iz sustava za natapanje, a u Kuršancu e se crpiti voda iz jezera HE akovec, znatno je manja. Voda za navodnjavanje dopremat e se cijevima blizu parcela. Poljoprivrednik e za navodnjavanje jednog hektara površine, a to konkretno znai u jednoj sezoni etiri natapanja s 25 litre vode po kvadratnom metru površine, platiti ukupno 700 do 800 kuna. Ova je raunica napravljena na bazi ukupnih troškova sustava koji su iksni i dijelom varijabilni, a što e se više hektara navodnjavati, troškovi e po kubnom metru vode biti manji. Prema simulaciji troškova navodnjavanja, troškovi za tablu od 500 hektara površine iznose svega 0,65 kuna po metru kubnom vode, a ako se navodnjava samo 60 hektara, troškovi su 1,26 kuna po metru kubnom vode. Sustav je tako projektiran da e se inancirati sam od naplate cijene vode. Kod Nedeliša, odnosno

17. kolovoza 2010.

U obranu od tue samo raketama i generatorima - Za obranu od tue ove je godine planirano 350.000 kuna iz županijskog prorauna, s tim da e taj iznos biti podmiren po dijelovima. Prema naputku iz Zagreba, obrana od tue planira se samo raketama i generatorima, a ne više zrakoplovima, rekao je na konferenciji za novinare dožupan Anelko Horvat. Poljoprivrednim proizvoaima bit e isplaeni zaostaci poljoprivrednih subvencija za 2008. godinu koje daje Meimurska županija. Do sada je, izvijestio je zamjenik župana Anelko Horvat, plaeno 600.000 kuna za višegodišnje nasade, a isto toliko izdvojit e se za okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta, odnosno ukupno 1,2 milijuna kuna. Za 2009. godinu sredstva za županijske subvencije u poljoprivredi bit e osigurana rebalansom županijskog prorauna najavljenim za jesen. (J)

Kuršanca pilot projektom obuhvaeno je 250 hektara, no kapaciteti i koliina vode su takvi da je mogue odmah proširiti navodnjavanje na još 250 hektara. Cijenu vode za navodnjavanje od 800 kuna po hektaru prema izraunima podnosi gotovo svaka poljoprivredna kultura jer se to vraa poveanjem prinosa, što je pogotovo znaajno u sušnim godinama.

uz Dravu je takav da ima više pijeska no u drugim tlima, pa je takva zemlja posebno pogodna za uzgoj povra, mrkve itd. Natapanjem e sigurno doi do naglog poveanja prinosa povra i drugih kultura.

Uz nisku cijenu vode isplati se navodnjavati i kukuruz

Upisi potrošaa ve ovih dana

Konkretno, izraunato je da je ak mogue uz tu cijenu navodnjavati i – kukuruz. Raunica je sljedea: za navodnjavanje kukuruza godišnje po hektaru treba oko 400 kuna, raunajui dva navodnjavanja po 25 litara vode po metru kvadratnom ili etiri navodnjavanja po 12,5 litara vode po metru kvadratnom površine. Tih 400 kuna zaradi se po hektaru poveanjem prinosa. Ipak, treba rei da je navodnjavanje kukuruza manje isplativo nego drugih kultura, a iskustva drugih zemalja govore da se ratarske kulture ne isplati navodnjavati ili su na granici rentabilnosti. Ako, meutim, treba birati izmeu sušne godine i smanjenja prinosa i troškova navodnjavanja, onda e se poljoprivrednici ipak odluiti za navodnjavanje. Podruje kod Kuršanca koje e se navodnjavati u pilot projektu speciino je po pijesku, sastav zemlje

Obveza Meimurske županije u ugovoru s državom je i pronalaženje dovoljno potrošaa vode za navodnjavanje u Kuršancu. Što e se vei broj potrošaa vode za navodnjavanje javiti, to e ukupna cijena za njih pojedinano biti manja. Za sad nije izraunata cijena prikljuka po pojedinom potrošau, što e se utvrditi naknadno kad se popisi prikupe. Prikljuak se sastoji od uobiajenog prikljuka za vodu veih dimenzija i brojila za vodu. Dožupan Anelko Horvat je optimist i kaže: - Ovo e sigurno biti veoma isplativ projekt. Prema najavama koje imamo u Županiji, ve sad mogu raunati da emo vrlo brzo pokriti 250 hektara površina za navodnjavanje, interes pokazuju poljoprivrednici iz cijeloga onog podruja. Stoga oekujem da emo uskoro govoriti i o dodatnih 250 hektara u Kuršancu. (J. Šimunko)

PŠENICA i cijena kruha

Proizvoai pšenice protiv, pekari za poskupljenje kruha - Zbog previsokih spekulantskih cijena pšenice na svjetskim tržištima, izvoz pšenice gotovo je siguran jer e donijeti prave ekstraprofite trgovcima. Pravo je pitanje hoe li onda zbog relativnog manjka pšenice poskupjeti kruh, što pekari ve sad najavljuju Udruga mlinara i pekara “Žitozajednica” za jesen je najavila poveanje cijena pekarskih proizvoda. Meutim, cijena kruha u Hrvatskoj bazirana je na cijeni kilograma pšenice od 2,20 kuna pa nema razloga da kruh poskupi zbog nešto vee (30 lipa) otkupne cijene pšenice ovogodišnjeg roda u odnosu na lani. Zbog novog pravilnika o kvaliteti pšenice, kruh bi mogao ak i pojeftiniti, kažu predsjednici udruga seljaka, jer su mlinari dobili 40.000 tona primjesa, što je više nego jednomjesena potreba Hrvatske za pšenicom, koje su do sad završavale na sivom tržištu brašna. Raunica pokazuje da se za kilogram pšenice dobije 1,20 kuna, a kruh se proda za 8 ili 10 kuna. Zašto je kruh skup ako je pšenica jeftina? Marže na pekarskim proizvodima više su od 30 posto, a pokušaj pekara da pridobiju trgovce da sudjeluju u podjeli rizika, odnosno vraanju neprodanoga kruha

(20 posto) za sad je propao. Zbog toga neki oekuju da e na jesen pšenica koštati 1,5 kuna po kilogramu. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ovih je dana novinarima izjavila kako e Vlada uiniti sve da na jesen ne doe do poskupljenja kruha, te izjavila: “Uinit emo sve da se to ne dogodi. Meutim, treba ponoviti svakome da u ovako teškim vremenima krize svatko mora dati svoj doprinos - od lanova Vlade do trgovaca.” Hrvatska je u ovogodišnjoj žetvi osigurala oko 500.000 tona pšenice, što je dovoljno za domae potrebe, ali je prvi put nakon više godina nee biti za izvoz. Pšenica u cijeni kruha sudjeluje sa samo 15 posto. Pekari pak najavljena poskupljenja pravdaju visokim cijenama sirovine, energenata i radne snage. Neki tvrde da Hrvatska jede najjeftiniji kruh u Europi. Cijena kilograma pekarskih

proizvoda u Hrvatskoj stoji 13, u Sloveniji 19, a u Austriji ak 26 kuna. No, u regiji ima i primjera gdje su cijene kruha manje nego kod nas, tako da je, primjerice, obini bijeli kruh u Srbiji upola jeftiniji nego u Hrvatskoj.

Bezrazložan strah od Rusije Sadašnje poveanje cijena žitarica dogodilo se velikim dijelom i zbog oekivanja zarada na pšenici od strane spekulanata na burzama, a na takozvanim terminskim tržištima. Meutim, strunjaci procjenjuju da stanje ove godine nipošto nije tako katastrofalno. Manje je poznato da Rusija zapravo velik dio žitarica troši sama (a izvozi oko 8 posto svjetske ponude, najviše u Japan i Indoneziju). Osim toga, žetva u Sjedinjenim Amerikim Državama bila je dobra. Zbog kiša i La Nina, rekordnu žetvu pšenice ima i Australija.

Fantaziju špekulanata pobuuje sjeanje na godinu 2008. kada je cijena hrane eksplodirala - izmeu ostalog i zbog proizvodnje biogoriva. Zaboravlja se da su i države dobro nauile lekciju iz tog doba i uvelike popunile svoje zalihe. Svjetske zalihe pšenice danas su i 50 posto vee nego što su bile 2008. godine, smatraju strunjaci. Ako cijena žita nastavi “divljati”, državama e se svakako isplatiti barem dio svojih zaliha staviti na tržište. U Hrvatskoj za sada nije zabranjen izvoz pšenice. Ukoliko se doista i dogodi da države, pa i Hrvatska, ponu izvoziti pšenicu, to bi moglo smanjiti visoke spekulantske cijene koje sada divljaju. Teško je rei što e uiniti domai pekari, no sigurno je da im voda ide na mlin. Naime, mogu izvoziti pšenicu i tako stvoriti umjetni manjak, pa to onda naplatiti veom cijenom kruha. (JŠ)


17. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Dezinsekcija u objektima za proizvodnju hrane Dezinsekcija ili suzbijanje štetnih lankonožaca (Arthropoda) je skup preventivnih i korektivnih postupaka koji osiguravaju da insekti ne postanu problem, odnosno da nas ne smetaju, ugrožavaju zdravlje ili nanose ekonomsku štetu. Postoji nekoliko pristupa suzbijanja insekata pa ovisno o cilju i podruju govorimo o: zdravstvenom, veterinarskom, poljoprivrednom i ekonomskom pristupu. Kod provoenja ove mjere potrebno je voditi brigu o: efikasnosti primijenjenih mjera, riziku po neciljane vrste, riziku po zdravlje ovjeka, da ne oštetimo predmete i robu, o ouvanju okoliša, te o troškovima. Da bi se to moglo udovoljiti moraju se poznavati barem osnovne biološke karakteristike lankonožaca (štetnika) koje suzbijamo, ali i karakteristike sredstva (pesticida) koje se koristi, te tehnika koju možemo primijeniti. Odgovore na ta pitanja treba potražiti u entomologiji. Kod suzbijanja insekata koriste se više vrsta metoda: biološka, mehanike,

fizikalne i kemijske metode. U biološke metode suzbijanja osim prirodnog neprijatelja možemo ubrojiti i neke mehanike, ali i fizikalne metode, jer isušivanje i promjena uvjeta i mikroklime u biotopu zapravo je biološka metoda. Mehanika metoda suzbijanja jest korištenje ljepljivih traka, dijatomejske zemlje, raznih mreža ili sita, zatim fiziki napravljen zaštitni jarak. Kombinacija mehanike i biološke metode je prevrtanje gomila. U fizike metoda ubraja se regulacija temperature, svjetlost, zraenje i ultrazvuk. Kemijske metode suzbijanja provode se primjenom raznih pripravaka (insekticida ,larvicida…) koji imaju izraženo djelovanje na insekte ili njihove razvojne oblike, zajednikog imena-pesticidi. Insekticidi su zajedniki naziv koji koristimo za suzbijanje ili smanjenje populacije insekata u prostoru, na predmetu ili ovjeku. Kod provedbe dezinsekcije u proizvodnji hrane važno je prije samog rada zadovoljiti ne-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

koliko toaka; napraviti pregled površina i prostora, izraditi dokumentaciju, izraditi Plan provedbe obveznih dezinsekcijskih mjera te izvršiti ocjenu provedene obrade. Da bi se dezinsekcijski postupci mogli struno i kvalitetno izvršili te de bi nakon provedbe postupaka uinkovitost bila proporcionalna dezinsekcijskom trudu, potrebno je izvršiti niz predradnji koji u sebi sadržavaju higijenski sanitaciju prostora i površina, poboljšati sanitarno zbrinjavanje urbanog i ruralnog otpada... Higijenska sanitacija prostora i površina ima za cilj obradu istog prostora, a ne prostora optereenog otpadom, kako bi naneseni djelatni biocidni pripravak mogao doi u neposredan dodir sa štetnikom, ali i dovoljno dugo ostati na istim površinama koje nisu radne, nakon ostanka – vraanja pogona u proizvodni proces. Nakon provedenog nekog oblika monitoringa, uz utvrivanje “kritinih toaka”, prilazi se izradi dokumentacije Plana provedbe dezinsekcije odree-

nog objekta – prostora, nakon ega slijedi sam postupak dezinsekcije. Plan se sastoji od niza kljunih aza kojih se moramo držati tijekom provedbe dezinsekcijskih postupaka: detaljan pregled, utvrivanje stupnja inestacije, utvrivanje jasnih preporuka za sanaciju stanja u objektu i na kritinim tokama, izbor sredstva izvršenja, metode primjene i najpovoljnije vrijeme, pripreme, provedbe i vrijeme ekspozicije, odstranjivanje insekticidnog nanosa s radnih površina, utvrditi uspješnost provedenih postupaka, korekciji postupaka u hodu. Anita Varga, san. ing.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Ljekovito i zainsko bilje Vi ste naravno upali ili nisko kosili sve biljke ambrozije koje ste vidjeli u svojoj bližoj i daljoj okolici. Oni drugi to, naravno, nisu radili i zato je toliko kihavaca i šmrcavaca po akovcu u sred ljeta. Kako tome na kraj? Mogue je uniš i sve biljke, za svaki sluaj. Naša kemijska industrija takvu bi odluku svakako pozdravila. Ali nama ipak još nije do tako drasnih mjera. Bilje se stoljeima smatralo nužnim u svakodnevnom životu. Imalo je važnu ulogu u prehrani, kuanstvu i kozmeci te kao osnovni oblik lijeenja. U Bibliji i mnogim književnim djelima spominju se biljke. Shakespeare je pisao s posebnim oduševljenjem o više od 80 biljaka. Za devet sveh anglosaksonskih biljaka (kamilica, krasuljica, divlja jabuka, pravi komora, divlji pelin, obina kopriva, sulias trputac, obina grahorka, potoarka) vjerovalo se da tjeraju napade zla. Indijanska plemena sjeverne Amerika iskorištavala su više od 600 lokalnih biljaka u hrani, lijekovima i ukrasima. Arheolozi vjeruju da se neko bilje upotrebljavalo kao zain još prije 50000 godina! Tradicionalno znanje o biljnim ljekovitim pripravcima prenosilo se s generacije na generaciju, no u industrijaliziranom društvu izgubio se docaj s narodskim travarstvom. No, kako su kemijski prepara poeli izaziva oštre rasprave, a ekološka svijest rasla, poelo je ponovo ras zanimanje za bilje i njegova popularnost. Na policama trgovina jedva da više možete pronai sapun, šampon, kremu, mlijeko za jelo i sl. bez dodataka aromanog bilja! Uzgoj bilja prije svega veseli, a može nam bi i korisan. To je jedan od naina za poszanje prisnog odnosa s prirodom. Jedan od najljepših oblika uzgajanja

bilja ogleda se u nainima na koje ga možete složi i koris te uživa u bojama, mirisima i okusima! Ono se takoer smatra dušom kulinarstva. Aromatino liše ružmarina i majine dušice ugodno prožima kuhana jela, sjeme kopra i komoraa ribu, salate i povre ine pikantnima itd. Upotreba bilja u kuanstvu može bi ne samo korisna ve nam podii raspoloženje. Potpuri nainjen od bilja iz vlastog vrta svakako e nam bi draži od obojanog i namirisanog iz trgovine. Veina tegoba može se lijei kod kue nizom jednostavnim biljnih lijekova, ali naravno i tu valja bi oprezan i dobro se educira o svojstvima pojedine biljke. Ako ljekovito bilje uzgajate u svom vrtu onda ga možete koris svježeg ili ga bra kad ga ima u izobilju i suši za kasniju uporabu. Neko bilje se može i suši i zamrzava, neko dodava ulju i octu, a neko jednostavno koris za ukras i miris. Prepoznavanje, uzgajanje i branje bilja samo po sebi može predstavlja iscjeljujue iskustvo. Mali napor koji ste uložili u uzgoj bi e nagraen aromanim srebrnim i zelenim listovima, mirisnim ukrasnim cvjetovima, ukusnim lišem i zainskim sjemenjem. Biljni vrt je zadovoljstvo kako za vrtlara i za one koji ga posjeuju. Biljni kutak može se stvoriti gotovo u svakom vrtu, ukljuujui i balkonski. Bilje se može ugura unutar postojeih cvjetnih gredica, gredica povra ili u ukrasnim teglama. Odvojite što vei prostor za bilje i on e vam posta mjesto mira i uživanja!


16

Mozaik

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUSRET NA VENCU: Peter Cervi, ugledni poslovni ovjek iz Njemake - prijatelj Meimurja i Hrvatske

Ljubav prema kraju i domovini moje supruge nešto je posebno! - S ovim divnim, dobrim i vrijednim ljudima povezuje me i glazba. Sviram klarinet i esto se puta na zabavama prikljuim sastavu koji svira, pak sam tako gotovo postao lanom Štrigovskih muzikaša, kaže Peter Na svetomartinskom kultnom turistikom i vinogorskom mjestu Venec susreli smo Petera Cervija, poznato nam lice iz dana kada je u Svetom Martinu na Muri boravila europarlamentarka Doris Pack, ali i drugih prigoda i skupova. Peter Cervi je poslovni ovjek iz njemakog grada Homburga i preko etrdeset godina povezan je sa Svetim Martinom na Muri, Meimurjem i Hrvatskom, koju smatra svojom drugom domovinom. Kao i veina muškaraca, i mi smo prvo o politici, osobito o Hrvatskoj i Europskoj uniji ija su nam vrata istina odškrinuta, ali još uvijek zatvorena. - Hrvatska nema alternative i mora u Europsku uniju. Zapravo meni osobno, ali i veini Nijemaca, nejasno je kako su Bugarska i Rumunjska ušle u Uniju, a Hrvatska koja je baš po svemu ispred njih, ali i drugih lanica, to još uvijek nije. Stoga sam i dogovorio onaj dolazak prijateljice i kolegice Doris Pack u Hrvatsku, nakon ega je ona u Europskom parlamentu još snažnije pritiskala ostale europarlamentarce da lobiraju za ulazak Hrvatske u

Uniju. Sada je samo pitanje trenutka kada e se to ostvariti i ja sam stoga vrlo sretan jer Hrvati i Hrvatska po svemu pripadaju uljudbenoj europskoj zajednici, emotivno i zadovoljno govori Cervi, dok mu oi kruže prekrasnim krajolikom gornjeg Meimurja, Hrvatske i susjedne Slovenije.

Nitko ne smije biti iznad zakona - Hrvatskoj je ostalo još nekoliko poglavlja i ona e u Uniju, no prije toga mora zbog sebe i svojih državljana riješiti nekoliko pitanja. Na prvom mjestu je obraun s korupcijom. On mora biti eikasan i konkre-

tan. Samo deklarativno i na papiru nee donijeti ništa novo ni dobro. Korumpirane osobe treba kazniti, s vrstim dokazima, i udaljiti ih iz politike i gospodarstva. U Njemakoj, ali i EU, nemogue je da osoba za koju se utvrdi da je korumpirana može u politiku i gospodarstvo i to se oekuje od Hrvatske. Nitko ne smije biti iznad zakona i kada tako bude onda e Hrvatska biti bogata i sretna. Radišni i pošteni ljudi ne moraju se plašiti raditi i živjeti u europskoj Hrvatskoj, jer Europa cijeni rad i poštenje. Da e nekima biti teško, to je sigurno, jer ni svi Nijemci ne voze se u mercedesima, ne ljetuju na Bahamima, ne piju Ballantines ... Dolaze nova pravila, od kojih je veina u Hrvatskoj ve u opticaju, optimistian je Cervi, koji i dalje u Njemakoj širi pozitivne vibracije o Hrvatskoj i njezinim ljudima te bogatstvima.

Hrvatsku nije teško zavoljeti

O glazbi s prijateljima iz štrigovskog kraja

Peter Cervi je za Hrvatsku vezan etrdesetak godina, od dana kada je upoznao mlaahnu gastarbajtericu Katarinu Stojko iz Svetog

Klarinetom svake veeri zasvira posebice nadahnuto kad je u Meimurju Martina na Muri, za koju se oženio i s njom bio 39 godina u braku. Supruga mu je umrla prošle godine, no njegova ljubav prema supruzinoj domovini nikada nije prestala. Kad god ima vremena, doe i boravi u prostranoj vikend kui na Vencu te obilazi Hrvatsku. - Hrvatsku nije teško zavoljeti, osobito Nijemcima iz pokrajine iz koje ja potjeem, gdje su ljudi poput Hrvata, odnosno Meimuraca. Radimo puno, imamo dosta, ali se iznad toga znamo poveseliti. Prošao sam svijet i tvrdim da nigdje nije lijepo i sigurno kao u Hrvatskoj. Kakva Dominikanska Republika, Malezija, Bahami, Havaji, Napulj ..., nego Opatija, Lovran, Mali Lošinj, Umag, Dubrovnik, Vodice, Bol na Brau ..., to su ljepote.

Zahvalan sam supruzi Katarini koja je uvijek htjela samo u Hrvatsku, a ja se nisam branio. - S ovim divnim, dobrim i vrijednim ljudima povezuje me i glazba. Sviram klarinet i esto se puta na zabavama prikljuim sastavu koji svira, pak sam tako gotovo postao lan Štrigovskih muzikaša. Jednom sam, i to na svojoj svadbi, zamijenio klarinetista Franju Makovca, današnjega opinskog naelnika, pun pohvala na adrese naših ljudi govori Cervi, i raduje se trenutku kada e njegova Hrvatska biti u europskom zajedništvu s isto tako njegovom Njemakom, najveom zagovornicom hrvatskog lanstva u Europskoj uniji. (Stjepan Mesari)

GOSPA SNJEŽNA u Merhatovcu

Lijepo je biti meu ljudima vjernima Gospi - Dragi Merhatovani, dragi vjernici, a ujem da vas ima iz svih fara, srdano vas u Isusu Kristu pozdravljam u ovom pre-

krasnom mjestu u lijepoj i dragoj selnikoj fari. Lijepo je danas, a bilo mi je i lani, biti meu ljudima koji su vjerni našoj nebeskoj

Vjerniki puk unato vruini pozorno je pratio propovijed

BOG MOJIH DETALJA

Vjera jednog sveca U mjesecu kolovozu slavimo blagdan svetoga Roka, poznatog sveca, ija je životna sudbina vrlo dirljiva. Sveti Rok je roen g. 1295. u Montpellier-u, u južnoj Francuskoj. Nakon smrti roditelja, prodao je sva obiteljska imanja i podijelio ih siromasima, a potom krenuo put Rima, kao hodoasnik. Zašto takva odluka, teško nam je dokuiti, meutim, priznajmo, dok je s jedne strane pomalo neobina, s druge je vrlo jasna – Rok je tražio ‘nešto više’. Bio je mlad i maštao za novim, boljim, iskrenijim i poštenijim životom. Mladost je uvijek takva – vrijeme kada se sanja, planira,

vrijeme u kojem se utire put i u kojem se pripremaju temelji za budunost. To što je krenuo na hodoaše govori nam da je ‘tražio’ Boga. Ovaj svijet openito, a posebno u našoj staroj Europi, i još preciznije – svijet nas kršana, izgubio je svoju svježinu, i zato nam trebaju sveci poput svetoga Roka, koji e nas ‘probuditi’. Naš svetac nije bio ovjek kojemu je pripadnost vjeri oznaavala samo ‘imati’ sakramente i poznavati vjeronauk, nego je izražavala eznju da osobno upozna Isusa, da ga istinski zavoli i živi za Njega. Htio je ii dalje u vjeri od onog poznatog i utabanog, osjeao je da

Gospi, a osobito danas kad slavimo Gospu Snježnu ili Majku Božju Snježnu, i k tome još i Dan domovinske zahvalnosti i dan pobjede, uvodei oko tisuu proštenjara u nedjeljno misno slavlje kod kapele Gospe Snježne u Merhatovcu, izrekao je preasni Antun Štefan, predvoditelj misnog slavlja. U propovijedi je preasni Antun govorio o darovima koje je Bog dao ljudima na zemlji. - Prvi i najvei dar je Isus Krist, jedini Sin Božji kojeg je Bog poslao na zemlju da nas otkupi od svih zala i da uskrsnuem pobijedi smrt i svima koji vjeruju u Njega donese vjenu slavu na Nebesima. Drugi veliki dar na zemlji ljudima je Bog poslao jedne kolovoške noi u etvrtom stoljeu, kada je snijeg prekrio jedan od rimskih brežuljaka i time odredio da se na tom mjestu izgradi crkva u spo-

men Majci Božjoj. Prema legendi, Bogorodica se ukazala u noi 3. kolovoza 352. godine tadašnjem papi Liberiju i rimskom patriciju Ivanu, naredivši im da njoj u ast izgrade crkvu na onom mjestu koje e biti oznaeno snijegom, koji e padati te noi. Ondašnji Sveti Otac Liberije dao je izgraditi baziliku koja je najvea i najljepša na svijetu i nosi ime Santa Maria Maggiore, koju je narod prozvao kao Gospa Snježna. I to je taj Božji dar koji je Bog dao ovjeku i na kojem smo mu zahvalni. Draga brao i sestre, budite uvijek i posvuda vjerni dragom Bogu, koji vas sigurno nikada nee ostaviti neutješne i osamljene. A neka vas sve štiti blagoslov Boga oca, Isusa Krista i Gospe Snježne, rekao je u propovijedi preasni Antun. Za oltarom je bio i domai župnik veleasni Josip Horvat, dok

u vjeri treba rasti. Isus ga je pozvao u avanturu nasljedovanja. I zato je krenuo na hodoaše. Kamo? To oito nije bio samo Rim. Njegovi životopisci detaljno opisuju njegovu zauzetost za bolesne u mjestima i gradovima na putu prema Rimu, a onda na isti nain na povratku. O Rimu, što je tamo vidio i doživio – ni rijei. A u njem je proveo tri godine. Oito, Rim nije bio cilj njegovog traženja, nego Isus. Sreo ga je u bolesnoj brai i sestrama koje je susretao svaki dan. Uostalom, to mu je bilo najvažnije – nasljedovati Isusa! Tu se nalazio ‘’njegov Rim’’. Za njega je to znailo odluiti ostaviti sigurnost mirne luke i krenuti na otvoreno more, znailo je ostaviti sve i krenuti za Nepoznatim i Nedoživljenim. Znailo je hodati s Njim, iz dana u dan, iz godine u godinu. Biti Njegov u svim situaci-

jama u kojima e se nai, poslužujui ga u bolesnima. I kad je i sam obolio, nije osjeao da je promašio život, nego je prihvatio svoju sudbinu mirno, dosljedno, s puno povjerenja u Boga. Nije znao što mu budunost sprema, ali mu to i nije bilo važno. Nakon ozdravljenja vratio se u svoj grad, ali njegovi ga sugraani nisu prepoznali, te su ga bacili u tamnicu, gdje je ponovno obolio i tu, nakon nekoliko godina, i umro. Na smrtnoj postelji su mu povjerovali i shvatili o kome se ustvari radi. Rekli bismo – bilo je prekasno! Imali su sveca i nisu ga prepoznali. No, za njega to nije bio neuspjeh, jer njegov je život bio sretan, jer on je susreo živoga Boga. Daj Bože da se i nama to dogodi. Stoljea do sada i ubudue, priat e o avanturi života svetoga Roka. Sveti Rok je zaštitnik oboljelih od

Preasni Antun Štefan predvodi svetu misu

su misno slavlje uljepšali župni pjevaki zbor Selnica, pod ravnanjem Julijane Koila, i mješovita pjevaka skupina KUD-a

Žiškovec. Nakon svete mise KUD Žiškovec izveo je kratak ali lijep kulturno - umjetniki program. (Stjepan Mesari)

IMENDANI I BLAGDANI

Piše: vl. Antun Štefan gube, kuge i kolere, openito od zaraznih bolesti, ali i invalida, kirurga i bolesti životinja. Možda bi ga mi mogli uzeti kao pomonika u ežnji za živim Bogom.

utorak, 17. kolovoza Hijacint, Liberat, Slobodan srijeda, 18. kolovoza Jelena Križarica, Helena, Jela etvrtak, 19. kolovoza Ivan Eudes, Ratko, Timotej petak, 20. kolovoza Stjepan Kralj, Branko, Bernard subota, 21. kolovoza Pio X. papa, Sidonije, Agaton nedjelja, 22. kolovoza BDM Kraljica, Marija, Meri ponedjeljak, 23. kolovoza Ruža Limska, Ružica, Rozalija


za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Pouno • Pouno • Pouno

Pogodi iz koje smo škole

Svaštice • Svaštice • Svaštice ZAGREB

udesan grad etvrti su razredi krenuli na izlet u Zagreb. Do Zagreba vozili smo se puna dva sata. Mnogi su ponijeli nešto za zabavu. Bilo nam je teško doekati dolazak do zrane luke. Tamo smo se vozili autobusom za razgledavanje po pisti. Vidjeli smo avione kako polijeu i slijeu. Oarali su nas ti veliki gospodari neba. Zatim nas je naš autobus dovezao do katedrale. Dok smo ekali našeg vozaa igrali smo se sa golubovima. U katedrali nam je vodi objasnio sve o njoj.

Poezija

Pjesnici Uzbrdicom Vlak je lijeno disao. - Oh, neu stii kako sam se dogovorio! K’o iz mraka sjevnula mi misao: Bude li se vlak doista umorio, Vlakovoa mora stati, Da kotae bi odmorio… Da sam barem mu napisao: Prijatelju, u duši poštenje pati, Ako ovjek na vrijeme dug ne vrati. Sramota me do guše guta, Vratio bi: Autobus – kvar na pola puta… Ne autobus – vlak! /Ne valja srce, ne valja tlak…/ “Radije nikad ne posudi, nego da prijatelj te kudi…” Tko je kriv: Ja, vlak, Ili ona misao, Ili onaj mrak?

Prekrasne su slike visjele sa zidova. Nakon katedrale prošetali smo do zagrebake tržnice gdje se sve šarenilom jesenskih plodova. Malo dalje su Kamenita vrata. Tu je slika Majke Božje. U tišini smo se pomolili. Pješke smo nastavili do Crkve svetog Marka. Ona je neobina po tome što na krovu ima crjepovima napravljena dva grba. Pokraj crkve je i zgrada vlade. Vodi nas je kasnije odveo do Trga bana Josipa Jelaia, gdje smo se i rastali od njega. Naši umorni i gladni trbušii poeli su raditi punom parom kad smo ugledali znak McDonald’s. Svaki je od nas dobio svoj paket s hamburgerom i igrakom. Hrana je nestala u tren oka, a mali psii koje smo dobili na poklon ostali su nam draga uspomena. Tako ojaani mogli smo krenuti u kupovinu suvenira. Prema kraju naše avanture u Zagrebu posjetili smo ZOO vrt. Bili smo uzbueni velikim i malim stvorenjima iz cijelog svijeta: gušteri, zmije, krokodili, kukci, ribe, kornjae, zebre, lavovi, tigrovi, medvjedi i još puno, puno drugih životinja. Na kraju posjeta obavijestili su nas da im je pobjegla zmija, što je u nama izazvalo strah.

Piše: Žarko Skok Petra Krnjak, 6.r OŠ DOMAŠINEC

Lipanjska mladost Lipanj, mjesec znoja, zaokruživanja ocjena, Smijeha, suza i gluposti, Doba najvee uenike radosti. Igralište najviše djece privlai, I uživa u milijunima koraka djejih. TV sad rad vei dio dana, Ponosan, da u kui nije galama.

Princeza i vila

Umornim smo koracima došli do autobusa koji nas je vozio do našeg lijepog malog Meimurja. Svugdje je lijepo, ali kod kue je najljepše. Kad sam naveer legla u krevet zaspala sam kao mala beba. Sada kad pišem ovo opet doživljavam sve lijepe i dragocjene trenutke s prijateljima iz udesnog grada – Zagreba. Karla Škvorc, 4.b OŠ I. G. KOVAIA SVETI JURAJ NA BREGU

1. Kraljevi u igraim kartama predstavljaju 4 velika kralja iz povijesti: PIK – Kralj David TREF – Aleksandar Veliki SRCE – Richard Lavljeg Srca KARO – Julije Cezar 2. 111.111.111. x 111.111.111.= 12.345.678.987.654.321 3. Kad u nekom parku vidite kip konjanika, ako konj ima obje prednje noge u zraku, to znai da je osoba na konju poginula u ratu. Ako je samo jedna konjska noga u zraku, to znai da je osoba umrla od ozljeda dobivenih u ratu, ali ne odmah na ratištu. Ako su sve etiri na tlu, to znai da je osoba umrla prirodnom smru. 4. Ako pišemo brojeve na engleskom (one, two, three, our…) dokle treba ii da se doe do slova A? Do 1000 (one thousAnd). 5. Što imaju zajedniko prsluk za zaštitu od metaka, laser printer i brisai na au-

tomobilu? Izumile su ih žene. 6. Koja namirnica se ne kvari? Med. 7. U Babilonu, prije 4000 godina je bio obiaj da otac djevojke koja se udala itav mjesec koji slijedi nakon vjenanja, mora dati zetu onoliko “mead” koliko

ovaj želi i može popiti; “Mead” je bilo pivo na bazi meda, a kako je kalendar bio vezan uz mjeseeve cikluse, taj period su još zvali i mjesec “meada”. Evo zašto danas kažemo “medeni mjesec”. Osmislila: Lea Novak, 6.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Emanuel Mikulec, 1.r PŠ GORNJI KRALJEVEC

Svijet pria

I zadaa nema više I briga se svaka briše, Druženju i igri kraja nema. Sandi Martinjaš

Zagreb - kak imam te rad

Jeste li znali?

Prije mnogo godina u prekrasnom dvorcu živjela je princeza Lili sa svojim roditeljima. Lili je bila vesela djevojica, svijetle kose s kovravim repiem i rupicama na obrazima kad se smješkala. Najviše od svega voljela je svoj arobni vrt. im bi izašlo sunce princeza Lili posjetila bi svaku životinjicu i svaku biljku u svom vrtu. Sve ih je jako voljela, a najdraža joj je bila malena i siušna vila Lana. Prije mnogo godina Lana se sakrila u vrtu pred vilom arobnicom koja je zavladala vilinskom dolinom. Princeza Lili ju je ugledala jednog jutra kad je njegovala svoje ruže. Bila je ranjena i nije mogla letjeti. Lili ju je njegovala i otada su nerazdvojne prijateljice.

Mona zaštita Slavuj Miro je došao na svoju omiljenu granu u isto vrijeme kao i svakog dana. Pogledao je dolje i lagano se naklonio svojoj vjernoj publici. Svi su bili na svojim mjestima: veseli zeii su podigli uši što su više mogli, vjeverice su prestale grickati orahe, a ježii šuškati u lišu. ak su i divlje svinje tih trenutaka odluile ostati mirne, valjanje u blatu su odgodile za kasnije. U šumici je vladala potpuna tišina, svi su uzbueno ekali nastup maestra – njihovog prijatelja Mire. Mali je slavuj podigao glavu i poeo. Prekrasne su melodije prolazile kroz njegov kljun, jed-

Lana je bila vila vrtlarica i tako su njih dvije zajedno uljepšavale i ureivale cvijee. Sve bi bilo lijepo da arobnica i dalje nije kretala u osvajanje vrtova i potragu za Lanom. Saznala je da se Lana sakrila i danima smišljala plan kako da se ubaci u dvorac. Sa svojim zlim vilama odluila je uspavati kraljevsku obitelj i sve dvorjane. Nadletjele su dvorac i bacile zli vilinski prah. Kad su svi zaspali arobnica je krenula u potragu za Lanom. Uništila je cijeli vrt, ali Lanu i Lili nije pronašla. Bila je ljuta jer Lana nije bila obina vila. Kad je

na za drugom. esto je mijenjao brzinu i ritam pjesme što je još više uveseljavalo njegove slušatelje. Na kraju se samo duboko naklonio, raširio krila i otprhnuo u zrak. Sve to ne bilo ništa neobino da male životinje nisu jednog dana primijetile u svojoj blizini velikog jastreba. Isprva su se svi bojali novog gosta, ali on je mirno sjedio na visokoj grani, samo se katkad okrenuo prema njima. Nelagoda je polako nestajala, a koncerti su se i dalje redovito održavali. - ini se da se jastrebu svia ova muzika – šaptali su mali zeii. - Ipak, treba biti oprezan – javile su se plahe vjeverice. Jednog je dana njihov pjeva Miro bio posebno nadahnut. Pjevao je dvostruko dulje nego obino. Poeo je s brzim arijama, a od njih je odzvanjala cijela šuma. Zatim je nastavljao sa nježnim i laganim ljubavnim pjesmama, a sve je to bilo u ast roendana njegove drage Mirte, najljepše slavujice u okolici. Oi zanesenih prijatelja bile su uprte u malog slavuja, kad ih je prenuo snažan zvuk leta jastreba. Tog trena, nitko se nije stigao ni pomaknuti. Velika i snažna ptica upravo je letjela prema zloestoj

lasici koja se neujno prikradala pjevau Miru. - Fiju, fijuuu – odjeknuo je dug i opasan zvuk, a lasica je brže-bolje pobjegla koliko su je noge nosile. Jastreb sleti na obližnju granu i pogleda slavuja, a zatim i sve ostale koji su ostali kao okamenjeni. Miro je želio zahvaliti, ali jednostavno nije mogao. - Ali…zašto….zašto – ponavljao je neprekidno još ne vjerujui da netko u šumi može biti tako zloest. - Možda se ne razumije u dobru glazbu – najzad se oglasi jastreb. - Gle, gle, osim što je dobar i hrabar, još je i duhovit – kimale su pohvalno divlje svinje. - Ovako emo. Pjevat eš samo kad ja budem u blizini – ree jastreb i odleti u zrak. Prijašnja je napetost polako nestala, svi su radovali slavujevim koncertima koje e slušati bez ikakva straha. - Nismo jastreba ni pitali kako se zove – rekla je mala divlja svinja Dona. - Slažete li se da ga nazovemo Dobroslav? – upita ježi Bocko. - Slažemo! – uzvrati gromko vesela družina.

bježala iz vilinske udoline uspjela je arobnici uzeti zli prah, a to je znailo da joj je oduzela zlu mo. Lili i Lana ekale su trenutak kad se arobnica dovoljno približila te na nju prosule zli prah. Na taj nain arobnica je zauvijek izgubila svoje moi i ostala je zarobljena u vrtu. Sve vile iz vilinske doline ponovno su imale svoj sretan dom. Lana se takoer vratila u svoj dom, a s princezom Lili redovito se posjeivala. A zla je arobnica ostala zarobljena u vrtu i morala je raditi najteže poslove. Laura Celinger, 3.b

Dekletova zadnja molitev Še zadnji je na vrtu rože oplela, Še zadnji je v lice zaredela, Še zadnji je pesen zapela glasno, Še zadnji je stopil on pred njo. Še zadnji se je k Muri odpravila, Še zadnji je njene valove omamila. Še zadnji je zrla vanjo, Še zadnji je obujala stare spomine nanjo. Še zadnji se je k molitvi odpravila, Še zadnji je oenaš zmolila, Še zadnji se je spovedala, Še zadnji je pred oltarjem odpušanja prosila. Tjaša Majeri RENŠOVCI


18

Novi život se rađa

Mario (27) i Nives (24) ura iz Murskog Središa dobili su Karla, roenog 10. kolovoza u 1.20 sati. Bracu je kod kue doekala Nadin (1,5), dok su po bebu u bolnicu došle baka Snježana i ujna Ljiljana.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Darko (23) i Ines (20) Švenda iz ehovca dobili su Enu, roenu 9. kolovoza u 10.45 sati.

17. kolovoza 2010.

Safet (33) i Silvana (30) Oršuš iz Domašinca dobili su Laru, roenu 8. kolovoza u 22.30 sati.

DEVEDESET I PRVI roendan Gizele Sabol, majke poznatoga glazbenog menadžera Tonija Sabola

Glazba je svima u obitelji u krvi U Dnevnom boravku koji djeluje u sklopu akovekog Doma za starije i nemone prošli je petak bilo posebno veselo. Svoj 91. roendan proslavila je Gizela Sabol, korisnica Dnevnog boravka, koja je ujedno majka Tonija Sabola, najpoznatijega glazbenog promotora, producenta i menadžera u bivšoj Jugoslaviji, rodom iz akovca. Devedeset i prvu godinu života obogaenog brojnim iskustvima Gizela Sabol proslavila je u društvu svojih neakinja i prijatelja, takoer korisnika Dnevnog boravka, kao i njegovateljica koje brinu o njima. Roena 14. kolovoza 1919. godine u Gornjoj Bistrici u Sloveniji, simpatina

devedesetjednogodišnjakinja uz slavljeniku tortu ispriala nam je svoju životnu priu. U akovec je došla kako bi uila šivati, što ju je, na neki nain, itav život zadržalo ovdje. Naime, upravo je tada upoznala krojaa Franju Sabola za kojeg se udala, no, koji je, na žalost, umro prije više od 40 godina. Godinu dana prije svoje smrti suprug Franjo, koji se u slobodno vrijeme bavio fotograijom, kupio je vinograd i kuu u Svetom Urbanu, gdje je Gizela Sabol, roena Gonza, živjela nakon suprugove smrti. Upravo o tom mjestu vitalna i razgovorljiva Gizela pria s posebnom toplinom i osmijehom na licu.

Svi “udareni” na glazbu Uz trinaest brae i sestara, Gizela je odrasla u Benici, gdje je provela svoje djetinjstvo. Velika obitelj bila je i njezina želja, no životne okolnosti dovele su do toga da je sa suprugom imala tek dva sina, koja, na žalost, više nisu s nama. Jedan je umro još kao beba, dok je poznati glazbeni menadžer koji je nekad u Hrvatsku doveo brojna poznata svjetska glazbena imena u ‘80 godinama Antun Sabol - Toni preminuo 2002. godine. Osniva prvih “Demona” smisao za glazbu naslijedio je upravo po majci, u ijoj se brojnoj obitelji pjesmom esto kratilo vrijeme. Prema rijeima Gize-

le Sabol, svi su bili “udareni” na glazbu, pa je tako i dan - danas brojnim lanovima obitelji glazba u krvi. Unato teškim i bolnim dogaajima u dugom životu Gizele Sabol, njezin duh još uvijek zrai vedrinom i veseljem. Trenutno vrijeme provodi u Dnevnom boravku gdje uživa družei se s osobama jednako bogatoga životnog iskustva. Susretljive i drage njegovateljice, kako ih opisuje, i dobro društvo navele su Gizelu Sabol da donese odluku o stalnom preseljenju u Dom za starije i nemone akovec, u koji trenutno nestrpljivo oekuje svoj primitak. (hz, foto: Vrzan)

Vitalna i razgovorljiva devedesetjednogodišnjakinja uz slavljeniku tortu ispriala nam je svoju životnu priu

Osim uz svoje neakinje, Gizela Sabol roendan je proslavila u društvu prijatelja, korisnika Dnevnog boravka, kao i njegovateljica koje brinu o njima


Avanturistica Iva Iva (19) iz akovca velika je avanturistica, voli iskušavati nove stvari, voli rizik, putovanja Hrvatskom i inozemstvom, a ove svoje osobine pripisuje svom vatrenom horoskopskom znaku. Kako se snašla pred objektivom našeg fotografa, pogledajte na str. 5 priloga Media. (foto: Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

DRAGUTIN MATOTEK – DRAGEC (52), dugogodišnji lan KUD-a Kotoriba

Ve 26 godina dolazi iz akovca na probe u Kotoribu

Dragutin Matotek redovito prati sva dogaanja u Kotoribi, u koju su uvijek rado vraa Nakon djetinjstva i mladenakih godina provedenih u Kotoribi, Dragutin Matotek odselio je u akovec gdje 26 godina radi i živi zajedno sa svojom obitelji. Redovito prati sva dogaanja u Kotoribi, u koju su uvijek rado vraa. Svojim se mjestom ponosi i koristi svaku priliku da vlastitim radom i sposobnostima u bilo kojem obliku doprinese njegovom napretku. * Dugogodišnji ste lan KUD-a Kotoriba. Kada ste postali lan? - Prikljuio sam se KUD-u u prvim mjesecima njegovog postojanja, što znai da ove godine zajedno obilježavamo 35. obljetnicu. Moj prvi nastup dogodio se u Ptuju. Nakon toga više nije bilo povratka, uslijedili su brojni drugi nastupi na državnim i lokalnim smotrama, kod prijateljskih društava, u Kotoribi i okolnim mjestima, gostovanja u inozemstvu ... * Što Vas je motiviralo da postanete dio kulturne obitelji Kotoribe i u kojim ste sekcijama aktivni? - U poetku je to bila znatiželja, druženje, putovanja. Onda se to pretvorilo u ljubav prema svemu što ini Kotoribu i Meimurje tako prepoznatljivim na kulturnom i društvenom planu. Sada pak je moja veza s Kotoribom i društvom postala potreba i nain života. Prva ljubav bili su mi folklor i gluma, a kroz stihove i govor mogu se najlakše i najdublje ‘uvui’ u svoj rodni kraj i njegov izvorni kotoripski govor, za koji sam izuzetno nostalgino vezan, bilježim ga i interpretiram gdje god imam prilike za to. Sretan sam što u KUD-u to prepoznaju. * Kolika je vrijednost i rad kulturno - umjetnikih društva i ouvanje narodnog blaga? - Svi u sebi nosimo neke osjeaje, sliice i uspomene iz ne tako davne prošlosti, kada je vrijeme teklo nekako polaganije, druženja su bila intenzivnija i iskrenija, kada su rad, poštenje i stariji bili autoritet. Nije bio svatko u svojoj sobi pred televizorom ili kompjutorom, ve svi zajedno kraj toplih pei upijajui

U jednom danu odradili dva gostovanja - Prva ljubav bili su mi folklor i gluma, a kroz stihove i govor mogu se najlakše i najdublje ‘uvui’ u svoj rodni kraj, kaže Matotek prie i dosjetke starijih, sudjelujui u njihovim poslovima i obiajima. Kulturno - umjetnika društva to moraju prepoznati i uvati u izvornom i tradicionalnom obliku, kroz ples, pjesmu, obiaje s radostima i tugom koje ih prate. Meimurje krije u sebi veliko i neprocjenjivo bogatstvo koje treba istraživati i pokazivati. Zato njihov rad svakim danom postaje sve dragocjeniji. Dobar primjer zajedniki je nastup meimurskih amatera u projektu ‘Meimurje u Lisinskom’.

Preko KUD-a održavam fiziku i emotivnu vezu s rodnim krajem * Ljudi su Vaš rad prepoznali kroz dramsku sekciju u kojoj ste odigrali mnoštvo uloga. Kako se pripremate za glumu u odreenom komadu? - Priprema ukljuuje i puno i malo toga. Kada kažem puno, mislim na upoznavanje s dramskim komadom, na uestalije probe što se više približava datum predstave, na razmišljanje o pojedinim scenama, grimasama, dijalozima, rekvizitima, kostimima, na laganu tremu prije samog poetka. No sve to pada u vodu kada ste na pozornici i kada samo osluškujete reakciju publike, improvizirate i prepustite se osjeaju. * Koju bi predstavu i ulogu izdvojili kao najdražu?

- Uloga starog deka u predstavi ‘Z naslonjaa v ženidbu’ koji usprkos zaostalom seoskom shvaanju zaslugom moderne tehnologije uspijeva pronai svoju ljubav ni ne slutei da je to ‘susedova Marica’ jedna mi je od najdražih uloga. To je ujedno i naša najuspjelija predstava. * Zajedno s dramskom sekcijom KUD-a Kotoriba sudjelovali ste na državnoj smotri dramskih amatera u Karlovcu. Što je to znailo za Vaš rad? - Bilo je to za mene i za sve glumce nezaboravno iskustvo u društvu najboljih dramskih amatera Hrvatske. Plasman na državnu smotru doživjeli smo prvenstveno kao priznanje ekipi koja godinama zajedno vježba s voditeljicom Anicom Jauk, kao ekipi koja se dobro razumije na sceni, a uz to smo i dobri prijatelji. Tamo smo upoznali i naše sadašnje prijatelje iz Sv. Križa Zaretja. * Danas živite i radite u akovcu. Ljubav prema KUD-u Kotoriba nije nestala. Godinama putujete iz akovca na probe u Kotoribu o vlastitom trošku. - Raduje me svaki poziv iz Kotoribe jer preko KUD-a održavam iziku i emotivnu vezu s rodnim krajem. Putovanja na probe dio su doživljaja, a svaki napor i trošak zaboravi se ve pri dolasku u Kotoribu. Glumci mi esto puta izlaze u susret tako da vrijeme proba prilagoavaju mojim mogunostima, a za nastupe KUD-a izvan Kotoribe ‘stopiram’ njihov autobus negdje usput. Najteže mi je kada zbog vremenskih neprilika moram odgoditi putovanje i izostati s probe.

Nagrada za promociju Kotoribe

- Podrška obitelji uvijek dolazi do izražaja onda kada je najpotrebnija, dodaje Matotek

* Za svoj rad dobili ste opinsko priznanje - Plaketu Kotoribe? - Plaketa Kotoribe dodijeljena mi je 2000. godine na prijedlog KUD-a za dugogodišnju aktivnost i promociju Kotoribe prezentirajui njezinu baštinu. Došla je neoekivano i stoga mi je posebno draga i kao priznanje i kao poziv za daljnje probe i nastupe. * Imate veliku podršku obitelji? - Podrška obitelji uvijek dolazi do izražaja onda kada je najpotrebnija. Kada se ‘lomim’ izmeu obiteljskih ili privatnih obveza i potreba društva, oni prepoznaju moju želju, tako da odluka nije teška, a esto su mi i moralna podrška na nastupima. Znaju mi zamjeriti što ‘tajim’ sadržaj predstave do samog poetka. * Aktivni ste u Odboru za narodne obiaje?

Iako je vrijeme godišnjih odmora, aktivni lanovi KUD-a Kotoriba ne miruju. U petak 23. srpnja imali su dva uspješna nastupa, i to u Zagrebu – Markuševcu i Donjoj Voi. U Zagrebu su mladi folkloraši uz pratnju tamburaša sudjelovali na Djejoj smotri folklora. Nakon zapaženog nastupa, kudovci su krenuli prema Donjoj Voi gdje su na poziv naelnika opine Kruna Jurgeca bili gosti manifestacije “Tragovi iskona“. Tamo su folkloraši i tamburaši predstavili pjesmu, ples i nošnju svoga kraja. Svoj premijerni nastup s novom predstavom imali su i lanovi dramske sekcije. Oni su po prvi put izveli predstavu “Agencija“, autora Jurja Kolenia. Radi se o predstavi u kojoj dva mlada studenta pokušavaju kroz agenciju za zapošljavanje zaraditi novac na crno za odlazak na more, no to im ne uspijeva jer budu otkriveni. Predstavu su uvježbale Anica Jauk i Sanja Radmani. (af) - Dopredsjednik sam Odbora za narodne obiaje pri Zajednici KUU-a Meimurske županije ispred KUD-a Kotoriba. To mi omoguuje bolji uvid u meimursku kulturnu scenu, razmjenu iskustva i programa. Odbor je suorganizator Smotre narodnih obiaja s KUD-om Kotoriba, koji to ine uspješno ve sedam godina, i to svake druge godine. Smotra obiaja postala je zaštitni znak Kotoribe. * Što volite raditi u slobodno vrijeme? - Volim biti ‘na zraku’, raditi u vrtu, šetati, družiti se s prijateljima i susjedima, sjesti na kavu, proitati novine, ‘potrošiti’ vrijeme s obitelji. esto pregledavam snimke s brojnih nastupa našeg i drugih KUD-ova, novinske lanke i fotodokumentaciju. Pogledam kazališnu predstavu i nastupe drugih amaterskih društava. * Vjerujem da emo još dugo uživati u Vašem glumakom talentu i novim ulogama. Možemo se tome nadati? - Naravno, dokle god me društvo ili netko drugi bude trebao i koliko mi izike mogunosti budu dozvoljavale. Koristim priliku da zahvalim mojim kudovcima na svim ovim godinama suradnje, druženja i povjerenja. Hvala dragoj publici koja prepoznaje moju spontanost, želju i trud te odanost Kotoribi. (Alen Fuš)


17. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Rock bend Pod silom živ koncertom, uz druge rock bendove iz regije, obilježio prvu godišnjicu postojanja

Rock oaza bila je dobrodošlo osvježenje za ljetne dane Na obali Drave nedavno se dogodio pravi mali rock spektakl. Na inicijativu benda Pod silom živ okupili su se ponajbolji rock izvoai u regiji koji rade autorske pjesme i promiu Meimurje po cijeloj državi. Na takozvanoj Rock oazi, osim organizatora, nastupio je i Goran Pintari iz Koprivnice. Takozvani panonski Bob Dylan pridobio je publiku izvodei autorske stvari i covere akustinom gitarom. Bili su tu i deki iz Larve koji redovito oduševljavaju publiku svojim british pop rock coverima i alternativnim rockom. Bend Kula iz Murskog Središa poznat je po obradama Led Zepelinna i Jimmyja Hendrixa, a nastupio je i nešto “mlai” bend - Line out iz Goriana, rock sastav s puno potencijala, kojima su specijalnost stvari od Nirvane i Azre.

Središanski bend Kula žario je i palio pozornicom

Rock oaza inae je organizirana i održana povodom obilježavanja prve godišnjice postojanja benda Pod silom živ. Bend koji unato poetnim promjenama lanova i dalje uspješno djeluje okupio se u želji da svira autorske stvari, vrsti rock s melodinim solo dionicama. lanovi su benda Darko Ciglari, bas gitara, Bojan Hrajn, bubnjevi, Igor Tkalec, solo gitara, i Dean Kolar, vokal i gitara, a on piše i tekstove te radi glazbu koju izvode. Na koncertu u predivnom ambijentu kraj Drave svirali su veinom upravo autorske stvari, ve poznate singlove i nove pjesme koje e se nalaziti na prvom albumu (i koji e uskoro ii snimati u studio), ali i obrade nekih poznatih hitova iz 80-ih (Boa, Xsenia, Alisa ...) u vlastitom aranžmanu. Ovakvih bi koncerata u Meimurju, koje je poznato po svojim

Na Rock oazi bend Pod silom živ obilježio je prvu godišnjicu postojanja

kvalitetnim rock bendovima i odlinim svirkama koje rade gdje god se pojave, trebalo biti svaka-

Meimurski bendovi trebali bi poeti svirati autorske stvari

Larva spada meu najbolje meimurske rock bendove

Rock oaza bila je prilika da se malo pokažu meimurski rockeri koji baš i nisu zastupljeni na hrvatskoj glazbenoj sceni. Što bi tome mogao biti razlog, otkrio je frontmen benda Pod silom živ Dean Kolar: - Imamo puno rock bendova i imamo dobrih rock bendova, ali premalo rade autorske pjesme i premalo se trude promovirati sebe i ono što sami naprave. Ne znam zašto je to tako, jer zbilja imamo

kvalitetnih muziara ovdje. Treba to forsirati jer jednom kad jedan bend napravi nešto i uspije u Hrvatskoj za sobom e povui i druge bendove, odnosno onda e se i drugima otvoriti neka vrata. Problem je i taj što smo mi dosta izolirani. Sve se veinom odvija u Zagrebu i oko njega, a ako nisi ondje, ne radiš ili studiraš ondje, ne poznaješ nekoga tko ima neku vezu, nema šanse da proeš. U to sam se

puno puta uvjerio. Ali kod nas nema ni nekih pokušaja. Veini je dovoljno svirati obrade, jer je ve poznatim pjesmama lakše pridobiti publiku i napuniti lokalni kai, ali tu nema napretka. Doe se do jedne razine i to je onda to. Mi težimo neem višem. Mi želimo promovirati našu glazbu i naš kraj od kud dolazimo. To nam je prvenstveni cilj i zbog toga radimo sve ovo, kazao je Kolar.

Publika je pokazala da interesa za dobrom rock glazbom i te kako ima ko više. Pokazuje to i dosadašnje zanimanje publike za ovu vrstu glazbe. Samo treba pokazati inicijativu i organizirati nešto. Želja je deki iz PSŽ da Rock oaza preraste u open air festival koji e se svake godine održavati u 8. mjesecu u povodu godišnjice benda. Mi se samo možemo nadati da e se to i obistiniti pa emo sve više moi

uživati u ovakvim kvalitetnim rock dogaanjima. Naravno, ništa se ne može bez sponzora, a organizatori bi ovom prilikom željeli zahvaliti svim sponzorima što su omoguili održavanje koncerta. To su: Mesnica Mihali, Casa Latina, OPG Jagec, caffe bar Neverland, Tajana i Žec, podrumarstvo Kotlaj. (mn)

POINJE varaždinski Špancirfest

Festival otvaraju Kiril Džajkovski i Zoran Predin, Hladno pivo u subotu U pet ak 20. kolovoza poinje dvanaesti po redu Špancifest, koji e se ove godine održavati u devet ulica i na pet trgova, a nastupit e izvoai iz trinaest europskih zemalja. Glazbeni program Špancirfesta obilježen je stilskim proiliranjem triju pozornica u povijesnoj gradskoj jezgri te Špancirfest pretvara u tri glazbena festivala u jednome: world music i crossover, uz prstohvat rocka na Stanievom trgu, pop i rock zvijezde na Starome gradu te evergrini i laganije note na Trgu kralja Tomislava. Uz to, tu su i ulice i trgovi Varaždina, koje e popuniti ulini svirai svih

moguih stilova i proila, ime se dodaje i etvrta glazbena dimenzija. Najvea festivalska pozornica, ona na Starom gradu, ponovno e biti rezervirana za najvea koncertna dogaanja. Upravo na toj pozornici Špancirfest e otvoriti makedonski glazbenik Kiril Džajkovski, prošlogodišnji gost varaždinskoga festivala, koji e ove godine nastupiti sa Serdzuk orkestrom i s posebnom gošom – legendarnom divom romske glazbe Esmom Redžepovom. U isto vrijeme na Stanievom trgu publiku e zabavljati Zoran Predin i The Gypsy Swing band. Miljenik publike, frontmen Lanog

Franca, šarmantni Mariboranin Zoran Predin, u Varaždinu se vjerojatno osjea kao

kod kue. Od svih njegovih glazbenih lica, na ovogodišnjem Špancirfestu vidjet emo

ono koje obuhvaa zavodniki zvuk gypsy swinga i koketira sa šansonom, teatrom i standup komedijom. Na Trgu kralja Tomislava svirat e Paganini band.

Odlian program ovogodišnjeg Špancirfesta

Uz Zorana Predina i The Gypsy Swing band na Staniu, Špancirfest otvara Kiril feat. Ras Tweed & Serdzuk orkestar sa specijalnom gošom Esmom Redžepovom na pozornici Staroga grada

U subotu 21. kolovoza na najveoj festivalskoj pozornici nastupit e Overlow, Zadruga te Hladno pivo, koje ne treba posebno predstavljati, dok na Staniev trg iz Makedonije stiže Infuse, sjajni, moderni, moni glazbeni virtuozi sa svojim cross-overom elektronike, popa i rocka. Ovaj odlian bend sastavljen od

vrhunskih glazbenika svojim progresivnim zvukom i spektakularnim nastupima nezadrživo osvaja Europu. Stari grad u nedjelju je rezerviran za Juru Stublia & Film, dok e Celia Mara & Banda di piazza Caricamento nastupiti na Stanievom trgu. U ponedjeljak 23. kolovoza na Trgu kralja Tomislava nastupit e Charlie & tequila band, dok e na Staniev trg publika uživati u glazbi Starowski benda i Kom3dije. Odlian program ovogodišnjeg Špancirfesta nastavit e se do 29. kolovoza, a raspored dogaanja za preostale dane donosimo u iduem broju Meimurskih novina.


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

Popularni pjeva održao koncert pred tisuama na Trgu Republike

Boris Novkovi: akovec je grad posebne pozitivne energije

- Izuzetno mi je drago što sam bio u akovcu, kazao je Novkovi Nakon loše reklame na RTL Televiziji, koju možemo zahvaliti Aleksandri Grdi i Nevenu Ciganoviu, ipak se pronašao netko tko e nas na sva usta hvaliti. Tko, pitate se? E pa radi se o estradnoj zvijezdi koja je pohodila naš grad ovo ljeto - popularnom pjevau Borisu Novkoviu. Palim jedno veer raunalo i sluajno otvaram portal “Indeks“ i za oko mi pada upravo razgovor s Novkoviem. I izmeu ostalog, vidi uda, kaže on kako je ovo ljeto imao dosta koncerata, nešto u Hrvatskoj, a nešto u susjednim zemljama. I na svima njima ga jednako dobro prihvaaju jer postiže pravu energiju s publikom, no od svih koncerata posebno dobar bio je onaj upravo u akovcu. - Bili smo na glavnom trgu pred šest tisua ljudi i bila je vrlo pozitivna atmosfera. udi me da je toliko ljudi uope bilo prisutno s obzirom na doba godine, kazao je on. Eto, kad je tako, onda mi je još draže što sam imala priliku s njime i sama porazgovarati i što e naši itatelji imati priliku vidjeti što on još ima za rei ... *Ajmo poeti od ovoga akovekog koncerta. Dojmovi nakon koncerta? - Meni je izuzetno drago što sam bio ovdje u akovcu i zbilja sam iznenaen koliko ovdje pozitivnih ljudi ima, stvarno su uinili ovaj koncert posebnim. Ma, ustvari, osjetilo se to još i prije koncerta. Rije je o toj cijeloj atmosferi u gradu. Od kad smo došli u srednjim popodnevnim satima, vidjelo se da grad živi punim pluima i to mi se jako dopalo. ovjek kad doe u novu sredinu odmah osjeti neku novu energiju, a mene je ova ovdje zbilja oborila s nogu, na pozitivan nain. * Što slijedi dalje za ovo ljeto? - Mi smo ve dosta nastupa ispucali za ovo ljeto. Svaki put kad napravim album moja se turneja na kraju uvijek rastegne, to je zato što se ne radi samo o koncerti-

ma u Hrvatskoj ve i u regiji. I sad je sve ovo zapravo polako kraj te moje turneje i svirki, jer sam ve poeo raditi na novom albumu i nekako sam više koncentriran sad na taj kreativni autorski dio. Imam svugdje doma postavljene diktafone i snimae da mi budu pri ruci, kad god mi padne nešto na pamet da to mogu odmah snimiti, jer inae se desi da i zaboravim. Ipak sam ja ve u godinama. (smijeh)

Kreativni red iz nereda * Kad ste priali o diktafonima i snimaima i stvaranju novih stvari, treba rei da ste zbilja glazbeno plodan autor. Iza vas je sveukupno 25 albuma, tu ubrajam i kompilacije ... - Da, tako je nekako brojka. Inae je autorskih etrnaestak, ini mi se. Ali da, ja sam ustvari bio još kreativniji u toj prvoj svojoj fazi, u mladosti, jer onda ovjek nema iza sebe puno pjesama i albuma pa se trudi da stvori što više toga, što veu set listu. U ono vrijeme radio sam godinu za godinom po jedan album, a sada sam nekako u nekoj drugoj životnoj fazi, pa puno sporije stvaram i puno sam više samokritiniji. Nekad bi imao dvije ili tri dobre stvari, pa bih još sedam kako - tako sklepao i izdao album. Danas se trudim da svaka pjesma bude kao da je prva na albumu, mada je to ipak nerealno. No, zbog svega toga moji albumi sada nastaju svake dvije do tri godine. * Ne bi se baš moglo rei da sada manje stvarate. Proitala sam da ve sad imate preko pedesetak pjesama na biranje ... Kako odabrati? - Tono, a za sada su ‘zacementirane’ samo etiri. Ima tu neki kreativni red iz tog nereda. ešljam pjesme, dugo ih slušam i onda se na kraju samo iskristalizira koja je za album, a koja nee ugledati svjetlo dana na ovom albumu. Mora se osjetiti energija

koja te veže za tu pjesmu i koja se nadovezuje na ostale pjesme. * Koliko još ima pjesama u Vama? - To je teško rei. To je jedno ilozofsko pitanje. Ima ih onoliko koliko ima pozitivne energije u meni i koliko imam želje za još, a ja se trudim cijeli život biti zaigran i to me drži. Pa se nadam da e biti još puno pjesama.

Slavni roditelji nisu garancija uspjeha * Koncert koji ete pamtiti kao najbolji? - Ja se trudim da mi svaki koncert bude na najboljem moguem nivou, isto kao što to inim i s albumima. Naravno, nisu svi koncerti isti i jednako dragi i lijepi, to ovisi o kemiji izmeu publike i nas na pozornici. A ponekad sitni detalj, neki kvar na pozornici, razglasu ili nešto slino, može pokvariti stvari. Tako da ... teško je rei koji mi je

- Bili smo na glavnom trgu pred šest tisua ljudi i bila je vrlo pozitivna atmosfera, kaže Boris Novkovi o koncertu u akovcu bio najdraži. Razliiti su koncerti, ima onih manjih, intimnijih, onda ima i ovakvih masovnijih. A sve je to lijepo. * Odrastali ste u glazbenoj familiji. Koliko vam je to pomoglo ili odmoglo u karijeri? - Pomoglo mi je utoliko što su geni odigrali svoju ulogu, pa sam se ponekad i previše oslanjao na te gene, odnosno s obzirom na to da sam znao da imam taj naslijeeni

talent za glazbu, ponekad sam bio i malo lijen uiti glazbu. Više sam volio vlastite kreacije negoli uenje osnova i teorija glazbe. S jedne strane mi je pomoglo što sam bio na izvoru glazbe kao takve, s druge strane mi je odmoglo zbog toga što kad si iz glazbene obitelji svi znaju tvoju povijest, svi znaju i misle da si imao protekcije u životu i da ti je bilo lakše. No, to nije istina. Primjerice, nije nitko u životu postao slavan nogometaš zato jer mu se otac zvao Davor Šuker. Slavni roditelji nisu garancija da e i dijete biti uspješno. Naravno, ima toga, ali ako te publika ne prihvati i ako nema rezultata, možeš se prezivati kako god hoeš. A ako uspiješ, otežavajua je okolnost što ti svi to pripisuju prezimenu. Kad si mlad, onda to nekad zna biti bolno, ali onda ti ne preostaje ništa drugo nego da svojim predanim radom dokažeš svoju kvalitetu.

Prošle godine ispunila mu se velika životna želja

- Trudim se da mi svaki koncert bude na najboljem moguem nivou, rekao je Boris Novkovi

* Prošlo je tri godine otkako je preminuo vaš otac. Još uvijek mu posveujete pjesme koje pišete ... - Ja sam samo javni primjer jedne normalne situacije. Smrt je sasvim normalna stvar i to je nešto što se dogaa svakodnevno. I normalno da, ako si u mogunosti, želiš pokazati koliko

ti je ta osoba znaila. Ja imam tu mogunost da putem glazbe, koja je jedna predivna emotivna umjetnost, dam svoj obol takvoj jednoj situaciji. * Prošle godine ispunila Vam se velika želja. Postali ste otac. - Stvarno sam sretan i to mi je stvarno nešto što je došlo kao dar s neba. Lijepo je biti otac, pogotovo zbog toga što sam se ja u tom trenutku osjeao dovoljno odgovornim da postanem otac. I uživam u toj svojoj ulozi, jednako koliko i u ovoj svojoj glazbenoj gdje se još uvijek osjeam kao dijete. I to su dvije stvari koje se jako lako mogu spojiti. * Kad bi Vaš sin odabrao glazbu kao karijeru, što biste mu dali kao savjet? - Da bude iskren, i da to radi iz duše i srca. Ako bude živio glazbu i vjerovao u to što ini, onda e mu se to i vratiti. * Što još možemo od Vas oekivati u skorije vrijeme? - Pa ja se nadam da dobar album. Ne mogu znati sa sigurnošu, jer uvijek svi kažu da e im ovaj idui biti najbolji. To e tek publika odluiti. Ali nadam se da e biti ok. Album bi mogao negdje sredinom studenoga ugledati svjetlo dana. Bit e lijepih pjesama od kojih e neke, nadam se, znaiti nešto i starim ali i novim obožavateljima. Da e ljudi pronai sreu uz moje pjesme, zaljubljivati se uz njih, usreivati jedni druge ... (mn, foto: Vrzan)


17. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

OSOBNA KARTA:

IVA Radek (19) – akovec Ovaj tjedan u našem ljetnom fotosessionu predstavljamo mladu Ivu Radek iz akovca. Iva je završila 1. godinu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, koja joj je jako prirasla srcu. Osim što voli plažu, sunce, kupanje i sunanje, Iva voli i duge šetnje – kada je kod kue obalama ri-

Ime i prezime: Iva Radek Mjere: 167/84/64/92 Datum roenja: 25.11.1990. ime se bavi: studentica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija Glazba: pop, house, dance Slobodno vrijeme: rolanje, tranje, hostesiranje, tenis

jeke Drave, a kada je u Opatiji poznatim šetalištem Lungomare. Iva je velika avanturistica, voli iskušavati nove stvari, voli rizik, putovanja Hrvatskom i inozemstvom, a ove svoje osobine pripisuje svom vatrenom horoskopskom znaku. Iva je završila manekensku školu Livi 2002. godine, nekoliko je godina intenzivno trenirala rukomet za ŽRK akovec, a jedno kratko vrijeme trenirala je i tenis koji još uvijek voli rekreativno zaigrati. Svoje slobodno vrijeme voli provoditi u društvu prijatelja i obitelji, dobro se zabaviti, otii na koji koncert i ponekad plesati do zore. Nekad, ipak, vrijeme najradije provodi sama uz omiljenu pop, house ili dance glazbu. Ivi esto kažu da ima pogled koji ubija, a još uvijek nema deka. Ovaj je fotosession snimljen ...(foto: Z. Vrzan)

p dvojac u usponu

Medo&Fody – hip ho

Prvi akoveki rap album popraen pozitivnim kritikama

Danko Medved (Medo) i Emil Firšt (Fody) dvojac su tek nedavno spojen u jedinstvenu cjelinu koja danas drži stup akoveke hip hop scene. Iako je iza njih samo nekolicina zajednikih nastupa po lokalnim klubovima, njihova pria seže ve u ranija vremena kada su samostalno radili vlastite projekte kojima se hip hop scena u akovcu poela raati. U mjesecu prosincu 2009. godine izbacili su i prvi akoveki rap (demo) album “Moraš znat”, popraen pozitivnim kritikama i reakcijama koje su im otvorila mnoga vrata za rad na buduim projektima. • Kako je nastala rap grupa ‘Medo&Fody’? Kako je zapoela vaša pria? M: Zapravo, smiješna je to pria, jer su Fodyju trebale dobre dvije godine da me dobije. Uhvatila me, ajmo rei ‘mrana faza’, faza nestvaralaštva što se tie repanja. Bavio sam se samo produkcijom glazbe, onako više iz gušta ... F: Ha, ha, da ... a ja sam u to vrijeme bio u fazi stvaranja, tražio sam nekoga tko radi podloge i došao do Mede. Radio sam na svojim prvim pjesmama i imao ideju da napravim album. Istina je da sam ga godinu - dvije pokušavao dobiti, ali najvažnije je to da sam uspio. Tada smo, u kakvim - takvim uvjetima, snimili i moju prvu pjesmu. Tu je nastala kratka pauza unutar koje sam upoznao Restmena, producenta iz Siska, koji je producirao nekoliko instrumentala za moj projekt, a kasnije i veinu pjesama s našega zajednikog albuma. Budui da mi se jako svidio Medin stil repanja i nain na koji prenosi svoju glazbu, htio sam s njim snimiti zajedniku pjesmu i tako su nastale prva, druga, trea ... Nije bilo teško zakljuiti kako bi bilo odlino da napravimo zajedniki projekt koji je uskoro i zapoet. • Medo, tvoji poeci sežu godine 2003. u prvoj akovekoj rap grupi ‘CIA’. M: Da, tako je. To je ustvari bilo doba kada se rodila hip hop kultura

u akovcu. Emitirala se prva rap emisija ‘Drive By’ na tadašnjem Radiju K koja je pomogla okupiti ljude koji su gajili ljubav prema hip hopu na jedno mjesto. esto su se organizirali partyji, a na jednom je od njih i CIA dobila priliku za prvi nastup. Sve je to dovelo i do ideje da se organizira udruga za promicanje hip hop kulture u Meimurju ‘Tribe’ koja je uvelike pomogla u održavanju hip hop duha u akovcu. U CIA-i nas je bilo etvero: Tamara, Feco, DJ Dektes i ja. Mogu se pohvaliti da smo bili vrlo dobro prihvaeni i odradili brojne koncerte. Veinom je to bilo na podruju sjeverozapadne Hrvatske, esto uz bok velikana domae hip hop scene kao što su: Tram 11, Bolesna Braa, Diyala, General Woo i Nered, TBF. Sada se svega prisjeam s osmijehom na licu jer to su zaista bila divna vremena za meimurski hip hop. Danas nas je, na sreu ili nesreu, veina pošla svojim putem, no, da nije bilo promjena, možda sada ne biste intervjuirali Medo&Fodyja.

Spoj glazbe i tekstova daje posebnu ar • Tko piše tekstove i glazbu, kako nastaju, tko ili što vam je inspiracija? M: Zrinko Tuti, ‘hitmaker’! Šalu na stranu. Posebnost je ta da izvoa sam piše svoje tekstove te ih prilagoava glazbenoj podlozi. Samo tako možeš izraziti sebe u potpunosti, izraziti svoje misli, želje, osjeaje i stavove. To je deinitivno jedna od esencija rap umjetnosti. Sloboda izražavanja na nain koji sam stvoriš. F: Potpisujem sve što je Medo rekao. U pjesmama možeš otkriti ono što možda ne otkrivaš kada razgovaraš s nekim. Taj spoj glazbe i tekstova daje posebnu ar i izražava ono najdublje što leži u umjetnikovoj duši i u tom stvaralakom trenutku prokljua van. Staviš li svoje srce i svu svoju dušu u glazbu, ona tada ima svoju svrhu i ljudi to primijete, osjete te. Upravo je u

hip hopu to najizraženije. Sve što nas okružuje, što nam smeta ili što volimo služi kao inspiracija. • Tko su vaši uzori na hip hop sceni? M: Osobno nemam nekih odreenih uzora, ali uvijek pratim uspješne ljude. Volim ih promatrati, zaviriti u njihovu povijest te nauiti najbolje iz toga. Pritom ne mislim samo na uspješne na podruju glazbe, ve openito. F: Moj je uzor, prije svega, Tupac Shakur, genijalan i fascinantan umjetnik ije prie utjelovljene u stihove žive i dan - danas. S njim sam ušao u svijet hip hopa i on je ujedno imao najvei utjecaj na mene. Uz njega, moji su uzori: Snoop Dogg, Dr. Dre, Eminem, odlini veliki Rootsi, Lauryn Hill, Queen Latifah i mnogi drugi. Na hrvatskoj hip hop sceni to su Edo Maajka i Elemental. Naveo sam samo najvažnije, a ima ih stvarno mnogo. • Nedavno ste izdali svoj prvi demo album pod nazivom ‘Moraš znat’, recite gdje ste ga do sad imali prilike prezentirati i kakvi su vaši dojmovi s nastupa? M: Tako je. Imali smo koncertnu promociju krajem dvanaestog mjeseca u akovcu i mogu vam rei da sam prezadovoljan reakcijom domae publike. Uvijek mi je bilo najteže nastupati doma jer je jako teško animirati domae ljude na koncertima, no ovaj put je to bilo nešto nevieno. Ne mogu jednostavno opisati osjeaj koji se stvara kad stojiš na pozornici i gledaš masu koja skladno izgovara tekstove tvojih pjesama i kad osjetiš njihovu energiju i podršku. F: ‘Moraš znat’ – naš prvi album, prvi rap album u akovcu ikad. Stvarno se odlino osjeam, prezadovoljan sam i mislim da smo napravili dobar posao s obzirom na uvjete. Istina je da je danas, uz svu dostupnu tehnologiju, vrlo lako snimiti album, ali esto sve ostane samo na tome. Prenijeti svoju glazbu na ljude, to je ve teži posao. Doista se nadam da smo uspjeli u tome.

Medo&Fody u prosincu 2009. godine izbacili su i prvi akoveki rap (demo) album “Moraš znat” Zahvaljujem svima koji su nam pomogli u realizaciji projekta i onima koji nam pružaju podršku koju potvruje nezaboravna atmosfera na promociji, kao i na mnogim našim nastupima.

Glazba predstavlja vrstu moi • S kime biste voljeli suraivati na hrvatskoj sceni? M: Sa Sekom Aleksi, to je sad kao popularno, ne? Za prvi smo album Fody i ja imali toliku koliinu energije i kemije da nam nije bilo potrebno raditi suradnje na pjesmama. Ne znam kako e biti na novom albumu, ali ja sam uvijek otvoren za suradnje. F: Na sljedeim projektima deinitivno emo imati suradnje. Vjerojatno s našim prijateljima iz Meimurja, tonije, s Domellom, iz Varaždina s ekipom iz Shupa crewa, te rap grupom G7 iz Novog Marofa. Što se tie nekih širih krugova, jako bih volio da ostvarimo suradnju s Remi iz Elementala. • Što za vas predstavlja glazba koju radite? M: Osim dobre zabave i opuštanja, glazba za mene predstavlja neku vrstu moi. Mo koju želim

iskoristiti na najbolji mogui nain, tako da istaknem sve one bitne životne vrijednosti, da prenesem poruku ljudima, da ih potaknem na razmišljanje, da ih nasmijem, razveselim, na kraju krajeva, da pobudim život u njima. Moja glazba je moj život i bez nje nikako ne bi išlo. F: Glazba ima velik utjecaj na mene i moj život. Velike su se promjene dogodile u mom životu upravo zbog glazbe. Bez nje, mene u ovom izdanju ne bi bilo. U sve što radim nastojim ukljuiti cijelog sebe. Isto vrijedi kada radim glazbu. Ako dajem cijelog sebe, moi u barem djelomino doprijeti do neke osobe. Kad bih davao samo djelomino, vjerojatno ne bih dopro do ljudi, a tada moj vlastiti trud ne bi imao smisla. Kroz glazbu želim prenijeti svoja razmišljanja i stavove, potaknuti ljude da u životu upotrijebe svoju glavu i da ne stoje pasivno negdje u kutku ovoga svijeta ekajui da se dogode promjene. Želim da svi sudjelujemo u promjenama, svatko na svoj nain. Mislim i znam da je kroz glazbu to i te kako mogue. • Planovi za skoru budunost?

M: Imati puno žena, luksuznih automobila i novaca, tako to pravi reperi rade … F: Uz ovo što Medo kaže, ja bih natuknuo da spremamo nove, kvalitetne projekte, više o tome uskoro, stoga, pratite nas. • Kako vas se može kontaktirati? (možda vam netko ponudi suradnju) Možete nas kontaktirati putem e-maila medo.fody@gmail. com. Pjesme s našeg albuma možete preslušati na web stranici My Spacea, takoer nas možete pratiti putem Facebooka, a neke od naših live nastupa možete vidjeti na You Tubeu. (Maja Lesar, foto: Martina Gyöi)

Naše pjesme prikazuju svijet onakvim kakav jest • Preslušavajui vaš demo album, primijela sam da imate oštre stavove prema hrvatskom društvu i polikoj sceni. M: Moglo bi se rei da smo poprilino oštri. Hrvatskom se širi ogromno nezadovoljstvo, potlaenost i jad. Cilj nam je dignu tu svijest na višu razinu, jer je naš mentalitet takav da ljudi ne poduzimaju ništa i dopuštaju da ih se gazi i iskorištava. Mislim da govorim za veinu mladih, pa ak i starijih, kada pišem takve tekstove. F: Važno je znati da naše pjesme prikazuju svijet onakav kakav on jest i kriziraju ga i sve to promatrajui sa stajališta mladoga isfrustriranog ovjeka. Mislim da je mnogo problema o kojima treba govoriti, a koji se esto prikrivaju velikim zastorima. Ne može ti netko mazati oi, a da ti ne reagiraš, iako znaš kako stvari stoje, zar ne?


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 780

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Muriel James i Dorothy Jongeward “Roeni pobjednik” - Transakcijska analiza s vježbama iz Gestalt terapije Prepoznata u cijelom svijetu, knjiga “Roeni pobjednik” prodana je u više od etiri milijuna primjeraka, a od svog pojavljivanja 1971. godine najjasniji je i najneposredniji uvod u Transakcijsku analizu (TA). Roeni pobjednik nudi pregled razvoja i tema Transakcijske analize – metode koju je razvio i usavršio njezin zaetnik Eric Berne, a zatim primjenjivali i unaprjeivali brojni pedagozi i terapeuti. “Roeni pobjednik” poziva nas da istražujemo i iskorištavamo svoj potencijal za uspjeh i proširenje. Kakvi su odnosi – transakcije - koje svaki dan održavam s drugima, sa svijetom i sa samim sobom? Što oni otkrivaju o meni? Jesu li zadovoljavajui? Kako ih poboljšati ako je potrebno? Jeste li ikad pomislili da se pobjednik krije u vama još od roenja? Nitko od nas nije se rodio kao pobjednik ili kao gubitnik, ve svi u sebi imamo kapacitet slobodno se izraziti i živjeti u skladu sa samim sobom. Živjeti bolje, zadovoljnije i kvalitetnije. To su pitanja na kojima se temelji TA kako bi nam omoguila da se osjeamo i živimo kvalitetnije. Konkretno, TranDobitnica prošlotjedne knjige Agathe Christie “Zla kua”: Maja Novak iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Pamela Des Barres - “Ja sam s bendom: Ispovijesti groupie djevojke” - Autobiografska knjiga koja otkriva detalje o životu rock’n’ roll zvijezda, nainu života groupie djevojaka i njihovim odnosima ubrzo je postala hit Pamela Des Barres, strastvena groupie djevojka koja je odrastala krajem šezdesetih godina, u zlatno doba rocka i hipi pokreta, upravo je zahvaljujui iznenaujue iskrenoj knjizi “Ja sam s bendom” postala opeprihvaenom glasnogovornicom svoje generacije i autoritetom za klasini rock. Nimalo sramežljivi memoari “Ja sam s bendom” Miss Pamele tri mjeseca nisu silazili s liste najprodavanijih knjiga New York Timesa, a pohvale su joj mahom uputili i velikani rocka koje razodjeva u knjizi.

Pamela Des Barres roena je kao Pamela Ann Miller u Kentuckyju u Sjedinjenim Amerikim Državama 9. rujna 1948. godine. Kao tinejdžerica bila je zaluena tadašnjim glazbenim zvijezdama Elvisom Presleyjem i Beatlesima, a po završetku srednje škole upoznaje Dona Van Vlieta, glazbenika i prijatelja Franka Zappe, koji je uvodi na glazbenu scenu u Los Angelesu. Miss Pamela, kako su je zvali, zarauje za život sitnim poslovima kako bi što više vremena mogla provoditi na Sunset Stripu, zapadnom dijelu Hollywo-

oda gdje su se šezdesetih okupljale glazbene zvijezde. Ondje je zapoela “karijeru” groupie djevojke i imala avanture s mnogim ondašnjim slavnim glazbenicima - Jimom Morrisonom, Mickom Jaggerom, Jimmyjem Pageom, Kehom Moonom, Noelom Reddingom, Chrisom Hillmanom i drugima. Des Barres je nastupala i kao lanica umjetnike groupie grupe GTO (Girls Together Outrageously) koju je ormirao Frank Zappa. Prvu je knjigu o svom životu objavila 1987., “I’m With the Band: Conessions o a

Groupie”. Autobiograska knjiga u kojoj otkriva detalje o životu rock’n’ roll zvijezda, nainu života groupie djevojaka i njihovim odnosima ubrzo je postala hit, pa je uslijedio i nastavak šest godina poslije “Take Another Little Piece o My Heart: A Groupie Grows Up”. Osim toga, Pamela Des Barres pisala je intervjue i kolumne u mnogim asopisima, od Cosmopolitana preko Rolling Stonea i Detailsa do New York Timesa. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA

Michael Bublé - “Crazy Love” sakcijska analiza okusira se na naše interakcije i pomaže nam da mijenjamo ponašanja koja su nam problem. Pragmatino, predlaže nam konkretne alate kojima se pomirujemo ne samo sa sobom nego i s drugima, potiui nas da na “druge“ bacimo pogled iznova. Mona, ona nam pokazuje kako smo svi roeni kao pobjednici, da svi u sebi imamo kapacitet slobodno se izraziti i kreativno proširiti te živjeti u skladu sa sobom. Ova knjiga pokazuje taj put otkrivanja samih sebe na strukturiran i precizan nain, svakodnevnim rjenikom, živim primjerima i vježbama koje su odlino prilagoene svakodnevnom životu. Jedan itatelj Meimurskih novina ovaj tjedan može postati vlasnik knjige “Roeni pobjednik”.

WEB preporuka

Virtualni klavir: www. virtualpiano.net

Kanadski pjeva Michael Bublé krajem prošle godine objavio je album “Crazy Love” kojim je samo potvrdio svoj status jednog od najveih retroshowmana na sjevernoamerikom kontinentu. Do koncertnog albuma “Michael Bublé Meets Madison Square Garden”, Bubléa sam smatrao nekim ejkerom jer na studijskim albumima nikako nije uspio spojiti šarm i karizmu svojih evergreenskih uzora, prvenstveno Sinatre, dok se na tom liveu jasno vidi da je pravi štemer ženskih srdašca, da zna

Popis pjesama 1. Cry Me a River; 2. All o Me; 3. Georgia on My Mind; 4. Crazy Love; 5. Haven’t Met You Yet; 6. All I Do Is Dream o You; 7. Hold On; 8. Heartache Tonight; 9. You’re Nobody Till Somebody Loves You; 10. At This Moment; 11. Stardust; 12. Whatever It Takes

tipkovnici vašeg raunala odgovara tipki klavira. Možete ak i snimiti vlastitu kompoziciju pa je poslušati kasnije. Ako vam se ne svia boja pozadine - jednostavno je promijenite. Niste sigurni što bi svirali? Pokušajte s uzorcima na vrhu aplikacije ili pogledajte kompozicije ostalih korisnika na službenoj Facebook grupi.

pogoditi i zavesti kao i njegovi prethodnici. S “Crazy Love” se vratio u studio i ponudio mnogo bolju sliku od prošlog izdanja “Call Me Irresponsible”. Osvojivši na vrlo uvjerljiv nain Madison Square Garden, Bublé kao da je dobio novi polet u karijeri i s još “popinijim” temama uz standardno veliku orkestralnu pratnju pružio je 13 skladbi koje tek u nekim trenucima dojauju, dok je u ostatku pružio vrlo dobru interpretaciju. Kako je na njegovim albumima uvijek vrlo malo autorskih pjesama, tako i “Crazy Love” obiluje obradama koje su ovaj put izabrane vrlo studiozno, pa smo njihovim slaganjem na albumu dobili jednu vrlo zanimljivu dinamiku koju su uzdigle mnoge življe pjesme, posebno u središnjici albuma. Spajajui nešto “popinije” aranžmane i eše življe tonove, “Crazy Love” je vjerojatno najbliži širokoj masi ljudi jer bi mogao spojiti one “stare” koji i dalje tuguju za vremenima The Rat Packa i “nove” koji se nikad nisu upoznali s njima. Tu barijeru Bublé prelazi

s lakoom i, kako vrijeme odmie, tako i on sam biva sve sigurniji u ono što radi, što se jako dobro osjea na ovom albumu. Uvodna “Cry Me a River” zvui kao neka bondovska tema s poetka serijala, “All o Me” vraa Bubléa k jazz standardima, a pravo iznenaenje dolazi s “Georgia on My Mind” koju je izdigao na jedan sasvim drugaiji nivo u odnosu na Raya Charlesa, ija je verzija ove pjesme najpoznatija. Središnji dio, za koji sam ve rekao da nosi veselije tonove, donosi pjesme poput Van Morrisonove “Crazy Love” koja je Bubléu izvrsno legla, u “Haven’t Met You Yet” je nevieno vrckast (skoro kao Mika), slinu atmoseru drži do “Heartache Tonight”, dok prema kraju ipak malo posustaje s nekoliko slabijih brojeva. Ponekad se ini da je vrlo lagano biti zvijezda, ako živiš na tui raun, odnosno ako cijelu karijeru obrauješ prijašnje hitove, ali ipak

to nije tako jer trebaš imati “ono nešto” da bi anovi “popušili” iznova nešto što su ve tisuu puta uli. Oito je da Michael Bublé ima to “nešto” jer s “Crazy Love” ponovno oduševljava milijune koji kupuju njegove albume i posjeuju koncerte. Album kao album ima svoje ari, posebno u svojoj središnjici u kojoj se Bublé raspojasao kao rijetko do sad, pa je prava šteta što je stao na loptu na kraju albuma jer bismo u protivnom dobili pravu retro poslasticu. S malo više autorskog rada u narednim godinama, Bublé bi mogao biti ono što želi, Sinatra novog doba, ali za sad je još uvijek njegova najbolja kopija. (Siniša Miklauži, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA

Osnove pisanja e-maila (4) Budite kratki

Želite li nauiti svirati klavir, ali ne možete iskrcati brdo love za pravi instrument, evo neeg za vas: sjajni virtualni klavir koji svirate pomou tipkovnice. Do sad smo se ve susretali s razliitim verzijama virtualnih instrumenata napravljenih u flashu, no ova klavijatura je najbolja koju smo svirali. Svako slovo i brojka na

17. kolovoza 2010.

Zbog koliine e-maila koji prosjeni e-mail korisnik dnevno prima (ak i zanemarujui spam poruke), najvjerojatnije nee pozorno proitati duge e-mailove. Ukoliko se ne uspijete izraziti unutar par redova, itatelj e samo preletjeti pogledom e-mail i ispustiti važnije stvari. Ako vam je potrebno više teksta za objašnjavanje, dobra ideja je na poetku emaila u par rijei sažeti najosnovnije i kasnije opširnije sve opisati te e na ovaj nain biti smanjena mogunost nesporazuma.

Odgovarajte na vrijeme Iako e-mail nije namijenjen kao sredstvo za brzu komunika-

ciju, nemojte dopustiti da e-mailovi koji zahtijevaju odgovor ekaju unedogled - openito je pravilo da bi odgovor trebao biti poslan unutar jednog do dva radna dana. Ukoliko niste u mogunosti u tako kratkom vremenu napisati odgovor, dovoljno je napisati kratku poruku da e odgovor stii kasnije kako bi osoba koja vam je poslala poetni e-mail bila obaviještena da ste poruku primili i razumjeli.

Pravopis Kao što vjerojatno pazite i kod pisane komunikacije, tako je i unutar e-maila potrebno poštivati pravopisna pravila - veina e-mail klijentskih aplikacija (Outlook, Thunderbird) pomoi

e vam automatskom provjerom pravopisa prilikom pisanja e-maila. Ako i ne koristite automatsku provjeru pravopisa, nee vam biti problem poštivati barem osnovna pravila - velika poetna slova reenica i imena te interpunkcijske znakove, a tako e i e-mail biti itljiviji. Pisanje teksta iskljuivo velikim slovima takoer je loše jer upuuje na ljutiti ton teksta. Iako nije pravopisno tono, donekle je dopustivo ispustiti dijakritike znakove i zamijeniti ih slinim slovima (npr.  -> c, š -> s,  -> dj) zbog tehnikih razloga - budui da sve e-mail klijentske aplikacije ne podržavaju ova slova, može se dogoditi da se kod itatelja pretvore u upitnike ili druge znakove, što otežava itanje.

Ukoliko priroda e-maila nije u potpunosti neormalne prirode, slengu i kraticama uobiajenima u elektronskoj komunikaciji (LOL, BTW i sl.) nije mjesto u e-mailu jer, osim što ove rijei ne postoje u hrvatskom jeziku, postoji opasnost da itatelj nee znati protumaiti smisao. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


17. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE NO I DAN KNIGHT AND DAY

STARCI GROWN UPS

akcijska triler komedija Režija: James Mangold Uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace

komedija Režija: Dennis Dugan Uloge: Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, Salma Hayek, Rob Schneider, David Spade

Radnja se vrti oko usamljene žene (Cameron Diaz) kojoj, na prvi pogled, bezopasni spoj naslijepo odjednom potpuno preokrene život jer je špijun (Tom Cruise) povede na opasan put po cijelom svijetu kako bi zaštitio akumulator

u kojem je skrivena tajna beskonanog izvora energije. U isto vrijeme njezina je sestra oekuje na svom vjenanju kako bi zamijenila njihovoga pokojnog oca i otpratila je do oltara. Preporuujemo starijima od 12 godina.

(tri besplatne posudbe) Glavnu ulogu u filmu “Kutija” igra: 1. D. Barrymore 2. S. Bullock 3. C. Diaz

akcijska triler komedija

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Patrik Novak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Maria Bello, Maya Rudolph) i djecom unajme veliku kuu na jezeru kako bi zajedno proslavili Dan nezavisnosti. Nastavljajui svoje druženje nakon toliko godina, poinju shvaati da starenje nužno ne znai i odrastanje. Preporuujemo starijima od 12 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

Pierce Brosnan ve je glumio razbijaa i utjerivaa dugova (“Tafin“), no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. Oito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u drugaijoj ulozi. Brosnan je ve parodirao Jamesa Bonda u “Krojau Paname“, no ovo je vrhunac: umjesto elegantnog i pristojnog agenta s dozvolom za ubijanje, gledatelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poremeenog i zapuštenoga brkatog ubojicu u godinama koji sreuje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kurve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katolike, “samo crvene i nema suckie-uckie“). No Ju l i a n Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspješan plaeni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža po-

srijeda, 18.8. nema filmskog programa

“Starci” je komedija o petorici prijatelja i bivših suigraa (Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, David Spade i Rob Schneider) koji se nakon godina razdvojenosti ponovno sastaju povodom smrti njihovoga srednjoškolskog trenera košarke. Zajedno sa suprugama (Salma Hayek,

inje dobivati napadaje PTSP-a. Umjesto da, kao Tony Soprano, posjeuje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijatelja, no njegovi poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se poinju dogaati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti. Danny Wright (Greg Kinnear) takoer se poslovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da ak ni njegova vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) nee zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se veeri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokušavaju zapoeti konverzaciju, no paranoini i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i ui tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbiljan (“Ozbiljan kao problem s erekcijom“ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane pomonik u poslu.

utorak, 17.8.

19.00 i 21.00 NO I DAN

Ime i prezime: ______________________

UBOJSTVO I MARGARITE

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

DEVET

Mjuzikl o strastvenom filmašu u krizi (Daniel Day - Lewis) koji se suoava sa ženama svog života: Penélope Cruz, Nicole Kidman, Kate Hudson ... Provokativni mjuzikl koji prati stvaralaku i osobnu krizu talijanskoga filmskog redatelja Guida Continija (Daniel Day - Lewis). On se istovremeno suoava s brojnim ženama u svom životu: svojom zakonitom suprugom Luisom (Marion Cotillard), ljubavnicom Carlom (Penélope Cruz), filmskom muzom Claudijom (Nicole Kidman), osobom od povjerenja te kostimografkinjom Lili (Judi Dench), amerikom modnom novinarkom Stephanie (Kate Hudson), kurvom iz mladosti Saraghinom (Stacy Ferguson) te svojom majkom (Sophia Loren) ...

KUTIJA Što biste uinili ako znate da ete jednim pritiskom dugmeta osvojiti milijun dolara - ali e zbog

toga jedna nepoznata osoba biti ubijena? Film redatelja “Donnieja Darka”. Norma i Arthur su brani par u velikim problemima. No, ni ne slute kako e ih postojanje jedne udesne kutije tek usositi. Kad se pojavi, kutija je za njih ostvarenje svih snova, jer e se pritiskom na dugme riješiti svi njihovi novani problemi. No, u isti as izazvat e i jedno ubojstvo. Živjeti s krivnjom ipak je preveliki teret za nesretni brani par ... ”Kutija” se temelji na istoimenoj prii Richarda Mathesona (autor knjige”Ja sam legenda”) koja je objavljena 1970.

________ _____________________________

19.00 i 21.00 STARCI GROWN UPS komedija Režija: Dennis Dugan Uloge: Adam Sandler, Kevin James, Chris Rock, Salma Hayek, Rob Schneider, David Spade

petak, 20.8.

19.00 i 21.00 STARCI komedija

1. KUTIJA

subota, 21.8.

2. NAREDNIK JAMES

19.00 i 21.00 STARCI

3. GLAVNI SASTOJAK 4. OZBILJAN OVJEK

komedija

5. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI 6. SMRTONOSNI OKRŠAJ

nedjelja, 22.8.

7. STARI FRAJERI

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

8. ALISA U ZEMLJI UDESA 9. SVI SMO SUPER 10. LJUBAV SE DOGAA

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA 1. POETAK

ponedjeljak, 23.8.

ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE

2. STARCI

DOM KULTURE PRELOG

3. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE 4. GHOST WRITER 5. PRIA O IGRAKAMA 3

subota 21.8. i nedjelja 22.8. u 20 sati

6. ZALJEV 7. STREET DANCE

TURNIR SMRTI

8. UBOJICE

u Playboyu, a inspirirala je i jednu epizodu “Zone sumraka”, samo s nešto izmijenjenim završetkom. I ovaj film doživio je suprotstavljena mišljenja kritiara, uglavnom ga smatraju nešto lošijim od “Donnieja Darka”, ali puno boljim od “Southland Talesa”. Oni koji ne vole film smatraju ga “zbrkom“ i “zanimljivim promašajem“, no dosta kritiara predvia mu kultni status i istie da, uza sve mane, film ima zanimljivu priu, intrigantnu temu i atmoseru koja e proganjati gledatelje još dugo nakon prvog gledanja.

etvrtak, 19.8.

akcijski triler

9. SEKS I GRAD 2 10. MACHAN

U.S. Box Office

NO I DAN KNIGHT AND DAY akcijska triler komedija

1. THE OTHER GUYS 2. INCEPTION

Radno vrijeme blagajne

3. STEP UP 3D 4. SALT 5. DINNER FOR SCHMUCKS 6. DESPICABLE ME 7. CATS&DOGS: THE REVENGE OF KITTY GALORE

8. CHARLIE ST. CLOUD 9. TOY STORY 3

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. THE KIDS ARE ALL RIGHT

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

ZA NJU

Aloe vera pomaže ouvanju zdravlja cijelog tijela - Sastojci aloe vere poznati su da lijee brojne vanjske upalne procese i povrede na koži, no sok aloe vere je i vrlo ljekovit, te sprjeava i lijei odreene bolesti i tegobe Aloe vera jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka na svijetu, no njezina ljekovita svojstva još do današnjeg dana nisu do kraja istražena. Od 250 vrsta aloe vere, samo etiri su ljekovite, a to su aloe vera - Barbadensis, Arborescens, Chinensis i Ferox. Iako lii na kaktusa, aloe vera pripada porodici ljiljana. Radi se o polupustinjskoj biljci pa zbog toga voli toplu i suhu klimu. No, to ne znai da je vi ne možete uzgojiti u svojem domu, što znai e vam kao lijek uvijek biti pri ruci. Sve što trebate jest posaditi je u lonanicu s pjeskovitom zemljom, staviti je na sunano mjesto uz prozor i paziti da u prostoriji gdje je držite temperatura ne padne ispod 5oC, jer je vrlo osjetljiva na hladnou.

Izvor zdravlja Sastojci aloe vere poznati su da lijee brojne vanjske upalne procese i povrede na koži, sok aloe vere vrlo je ljekovit te spr-

jeava i lijei odreene bolesti i tegobe, no, na žalost, to podruje nije do kraja istraženo. Ipak, do sada su znanstvenici prepoznali brojne vrlo ljekovite sastojke aloe vere, pa tako gel sadrži preko 250 ljekovitih i hranjivih sastojaka kao što su vitamini i minerali, folna kiselina, aminokiseline, enzimi, mukopolisaharidi i tako dalje, koji pomažu u lijeenju i zacjeljivanju.

Djelovanje aloe vere

smiju se lijeiti gelom aloe, jer produljuje vrijeme zacjeljivanja. Psorijaza – etverogodišnje istraživanje pokazalo je da se kod 83 posto osoba koje su imale psorijazu koža oistila od ljusaka prilikom primjene gela aloe vere. Naime, gel ublažava svrbljive kožne ljuske i upalu na koži, što je karakteristino za osobe sa psorijazom. Akne – svi koji imaju problema s aknama znaju koliko ih se

Opekline – nakon što se opeete, što brže nanesite gel od aloe vere koji smanjuje bol, vlaži kožu i ne dopušta iniciranje rane. Gel ublažava i bol protiv opeklina od sunanja. Ukoliko vam je izgorjelo cijelo tijelo, napunite kadu mlakom vodom i stavite dvije šalice soka od aloe. Porezotine i ogrebotine – na ranjena mjesta nanesite gel aloe vere, koji e se na ruci osušiti i stvoriti zaštitni ilm koji e ubrzati zacjeljivanje. No, on je samo za manje ozljede. Vee ozljede ne

je teško riješiti i kako dugo može trajati upalni proces. Prema istraživanju koje je provedeno, došlo se do zakljuka da je 90 posto upalnih procesa i rana zacijelilo u roku od pet dana uz primjenu soka od aloe vere. Naime, to je dvostruko brže od konvencionalnih metoda lijeenja akni. Herpes – ukoliko imate problema s herpesom, gel od aloe vere sigurno e vam pomoi, jer sadrži protuvirusna svojstva. Zanimljivo je spomenuti da gel omoguuje bolju prokrvljenost kapilara koje vode do povrijeenog mjesta, što omoguuje brži oporavak.

Brojna svojstva Ve smo spomenuli da aloe vera ljekovita za vanjsku primjenu, no da njena unutarnja primjena nije do kraja istražena. Istraživanja su pokazala manje koliine šeera u krvi kod osoba koje su mjesec i pol dana pile gel i sok aloe vere. To znai da bi se aloe vera mogla koristiti za lijeenje dijabetesa. Japanski su pak znanstvenici otkrili

da aloe vera sprjeava želuana izluivanja od koji nastaje ir na želucu. Sok od aloe vere dobar je za jaanje imuniteta. Takoer, otkriveno je da aktivni sastojak u kori aloe vere, pod nazivom acemanan, ima protuvirusna svojstva. No, još uvijek je potrebno napraviti brojna istraživanja prije nego što se doe do konkretnih zakljuaka. Može se rei da je aloe vera i previše uinkovita kao laksativ. Naime, sok potie probavu pa može izazvati jake greve u crijevima i proljev.

Primjena aloe vere Ono što je najvažnije od svega je da aloe veru treba znati primijeniti na najbolji mogui nain.

Aloe vera gel je želatinasta masa koja se nalazi u unutrašnjosti lista. Takoer, manju koliinu soka možete iscijediti iz lista, no, ukoliko vam treba vea koliina, najbolje je kupiti sok u ljekarni (onaj koji sadrži najmanje 98 posto aloe). U ljekarnama i ostalim trgovinama takoer možete kupiti razliite pripravke i kreme s aloe verom, no pazite da kupite one kvalitetnije, s veim postotkom te biljke. Ukoliko gelom ili sokom aloe vere lijeite neke vanjske ozlijede ili upalne procese, nanosite je do tri puta na dan. Za ostale vrste primjene držite se uputa lijenika ili ljekarnika. (preuzeto s portala: Žena. hr)

NA ŠTO MORATE PRIPAZITI KOD KUPOVANJA

Kako prepoznati je li namirnica svježa? Namirnice koje nisu posve svježe nee izdržati nekoliko dana ni u hladnjaku, kamoli van njega. Nisam tako bogata da kupujem jeftine stvari – moto je koji bi se mogao primijeniti i na namirnice. Jer, kad nabavljamo voe i povre, moramo znati da neemo sve potrošiti odmah, a namirnice koje nisu posve svježe nee izdržati nekoliko dana ni u hladnjaku, kamoli van njega. Pa kako onda prepoznati je li neka namirnica svježa? Donosimo vam kratak pregled po grupama namirnica ...

* Školjke moraju biti vrste i pune i mirisati na more. * Svježe meso ne smije biti smee, nego crveno i svilenkasto. Masni dijelovi su bijeli, a ne žuti. * Perad i divlja – noge moraju biti gipke, prsna kost mekana, a prsa punašna. Boja mora biti žukasta, a ne sivkasta.

Povre * Salata mora biti jasne zelene boje, bez smeih rubova i trulih listova.

Riba i meso

* Paradajz i rotkvice moraju biti crvene boje, bez mrlja i nabora. * Avokado mora biti vrst i elastian na pritisak. Namjeravate li ga odmah pojesti, nee smetati ni ako je malo pocrnio. * Korjenasto povre mora biti vrsto, nikako “naborano“. * Zreli patlidžani moraju biti izrazito sjajne i tamne boje, te vrsti na pritisak. * Gljive moraju biti vrste i suhe. Kupujte samo one koje dobro poznajete. Izbjegavajte kupovati gljive pakirane u plastinim vreicama.

Voe

* Svježa riba ima sjajne i skliske ljuske, svijetle izboene oi i jasno vidljive boje.

* Nemojte kupovati voe na koje se uhvatilo ak i malo plije-

RECEPT tjedna

sni. Ona se brzo širi i zahvaa sve plodove. * Grože – izaberite zrele, vrste grozdove jasnih boja. * Voe s košticama (trešnje, marelice, šljive, breskve, nektarine ...) mora biti vrsto i napeto, ali mekano na dodir, jasnih boja, neošteene kore i bez nabora. * Jagodiasto voe (jagode, maline, kupine, borovnice ...) mora biti izražajnih boja i tvrdo na opip. To je voe lako pokvarljivo i treba ga pojesti odmah. Ako se pojavi plijesan, bacite ga. * Zrele smokve moraju biti napete i mekane. * Kivi mora biti vrst i napet, neošteene kore. * Banane su zrele ako im je kora žuta i posuta sitnim smeim

tokicama. Nezrele su zelenkaste, a prezrele smee i mekane. * Dinje - odaberite mirišljave i napete plodove, bez ogrebotina i omekšanja na kori. * Ananas mora biti vrst, neošteen i mirisan. * Ljuske oraha moraju biti sjajne i ne smiju zvuati šuplje kad ih protresemo. Svježi orasi lakše se iste i boljeg su okusa nego stari, koji su ponekad gorki.

Sušene i pakirane namirnice * Ove namirnice kupujte u prodavaonicama koje imaju vei promet; manja je mogunost da budu pokvarene. * Izaberite vrsto i napeto zrnje graha, izbjegavajte ono naborane kože. * Sušeno voe mora biti puno i sono, a ne tvrdo i žilavo. (preuzeto s portala: Žena.hr)

www.SAVJETI-hr.com

Nježna torta s kupinama Sastojci

Priprema

Za biskvit: 5 jaja 150 g šeera 125 g pšeninoga glatkog brašna 25 g kakaa 1 žliica praška za pecivo Za kremu: 1 prašak za puding vanilija 100 g šeera 500 ml mlijeka 2 žumanjka 50 ml vonog likera 200 ml vrhnja za šlag 200 g kupina 30 g strugotina okolade (ili komadia)

Za biskvit miješajte jaja i šeer elektrinom miješalicom dok ne dobijete pjenastu smjesu. Lagano umiješajte glatko brašno pomiješano s kakaom i praškom za pecivo. Smjesu ulijte u kalup za torte obložen papirom za peenje. Pecite u penici zagrijanoj na 180°C oko 30 minuta. Biskvit pustite da se ohladi, a zatim ga prerežite na pola. Za kremu pomiješajte prašak za puding s 2 žlice šeera i malo mlijeka. Žumanjke s preostalim šeerom miješajte elektrinom miješalicom dok ne dobijete pjenastu smjesu i na kraju umiješajte liker. Preostalo mlijeko zagrijte i kad zakuha, umiješajte razmueni prašak za puding i kuhajte miješa-

Zaštitite svoje novoroene od vruine jui oko 2 minute. Maknite s vatre i u vreli puding umiješajte smjesu od žumanjaka te kratko vratite na vatru uz miješanje, pazei da se žumanjci ne zgrušaju. Ovu pripremljenu kremu (pokrivenu folijom) ostavite da se hladi. Vrhnje miješajte elektrinom miješalicom dok ne dobijete vrsti šlag. U ohlaeni puding umiješajte vrsti šlag, strugotine okolade i kupine. U kalup za torte stavite pola biskvita, prekrijte kremom s voem i zatim stavite drugu polovicu biskvita. Ostavite je u hladnjaku da se dobro ohladi. Tortu ukrasite voem, narežite na kriške i poslužite. Savjet: tortu ostavite u hladnjaku nekoliko sati ili preko noi da bi se lakše rezala.

Ovi savjeti pomoi e vam da zaštitite svoje novoroene od štetnih sunevih zraenja, te da boravak na moru bude što zabavniji. Odjea. Ponite s pregledom kakvo e vrijeme biti svaki dan boravka na moru. Prema prognozi prilagodite i odjeu za novoroene. Prognoza nije uvijek tona, no može vam dati približnu informaciju o temperaturi, suncu i sl. Zaštitite svoju bebu od vruine tako da mu obuete im manje odjee, odnosno onoliko koliko je to mogue. No-

voroenad se vrlo lako zagrije, tako da je nepotrebna odjea višak. Vaša beba obavezno mora nositi šeširi ili kapu, tako da je lice zaštieno od sunca. Ponekad je dosta da beba ima pelene. Uvijek pri ruci imajte boicu vode i mokru krpu. Hladite bebu mokrom krpom da biste snizili temperature tijela. S bebom se možete kupati kad sunce više nije najjae i kad padne temperature sunca. Održavajte i sebe hladnim, tako ete uvelike pomoi vašoj bebi. Ne dozvolite da ostanete bez tekuine. Pijte

puno tekuine, pogotovo ako dojite novoroene.


17. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Raj od drva Švedski arhitekt Per Bornstein kreirao je kuu za sebe i svoju obitelj u snijegom okovanoj ij k j okolini. k li i U krek ativnom procesu odluio je koristiti prirodne materijale, ali i svoje znanje i iskutvo te na taj nain stvoriti svoj raj i to na najjeftiniji mogui nain. Umjesto da koristi uobiajene materijale za gradnju, on se odluio na kuu od masivnog drva bora. Kako i ne bi, budui da je borovina u tom podneblju eksremno lako dobavna, a i što je najvažnije – jeftina. Kada tome dodamo da je dovoljno kvalitetna, da izgleda izvrsno i prirodno, dobili smo jack pot. Baš kao što je to uinio Per. Kua je smještena na malom brdašcu s kojeg se vrlo dobro može vidjeti grad. Per je to iskoristio i postavio nepravilan raster prozora na prednju stranu. Tu

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Stanina! ureuje: Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

se nalaze prostorije dnevne zone, dok su one none zone postavljene na drugu stranu kue. Baš taj moment velike koliine svjetla pogodan je u kombinaciji s masivnim drvom koji dominira prostorom. No, on dominira njime, nikako ga ne zatvara. Od elemenata koje je koristio u prostoru, Per je istananim osjetom za

uiniti najbolje što može. No, jedno je htjeti, a sasvim drugo je to moi. Po mom skromnom mišljenju, Per Bornstein to i te kako može. http://www.bornstein.se/ http://www.piaulin.com/

estetiku odabrao neke predmete u antikvarijatima i buvljacima (pe, umivaonik), neke je našao, doslovno, u kontejneru za smee (stoli), a sve je to odlino iskombinirao s dizajnerskim klasikama Arnea Jacobsena i Brune Mattsona te s nekim radovima koje je i sam dizajnirao (sofa i fotelje). Kada ovjek sam radi dizajn za svoju obitelj, zasigurno želi

Šumski ured studija SelgasCano S ovim sam objektom upoznat ve jedno vrijeme i sad kad sam ponovno naišao na njega nisam siguran zašto ga nisam objavio i prije. No, nikad nije kasno, stoga – evo ga sad! Radi se o objektu u kojem se nalazi arhitektonski studio SelgasCano. Naravno, njegovi autori su lanovi tima baš tog studija. Objekt se nalazi u šumu blizu Madrida i zaista je reprezentativan. Ako zbog nieg drugog, onda deinitivno zbog svoje pozicije. Ne moram ni napomi-

njati koliko bi bilo interesantno i dobro raditi u takvoj okolini (pod uvjetom da su vam i kolege normalni, naravno). A sam je objekt izveden u obliku svojevr-

snog tunela sa zaobljenim prozorom izraenim od prozirnog akrila. Prozor je usmjeren prema sjeveru, dok je suprotan zid postavljen na južnoj strani kako bi pružao hladovinu kroz cijeli dan. Interijer je izveden

interesantnim i živopisnim bojama. Baš ova potonja injenica imala je veliku ulogu u dizajnu trgovine ovih bicikala u Londonu. Tim iz studija Elmulsion vodio se njome, te je izveo vrlo jednostavan, bijeli interijer u kojem dominaciju preuzimaju sami eksponati – bicikli. Bijeli prostor neodoljivo podsjea na iste japanske interijere, što je još jedna poveznica na relaciji istok - zapad. Kod tako postavljenih stvari naglasak pada na one detalje koji su de facto najvažniji – detalje na eksponatima, njihovu bit i srž. Pristup dizajnu bio je minimalistiki, ak bih rekao utilitaristiki, ali toplinu i personalizaciju prostora daju jednostavni predmeti kao što su narane, mali drveni sandu-

– na podu i u vidu nekih elemenata graevne stolarije i namještaja. Detalji u žarkim bojama samo naglašavaju eleganciju, ali joj daju i odreenu dozu živosti. Stan odlikuje i krasan raspored prostorija, te njihova neujednaenost u smislu površina i volumena. Centralni dio stana, blagovaonsko/dnevni dio nalazi

se tono ispod sljemena krova, tako da visina koja je na tom mjestu daje potpuno drugaiju percepciju prostora. Takoer, neki od materijala i detalja koje su koristili dizajneri vrlo interesantno odgovaraju u prostoru. Pri tome ponajprije govorim o zidovima od cigle, žar-

u bijeloj boji koja se kombinira sa živim tonovima naranaste, žute i zelene. Fotograije: Iwan Baan http://www.selgascano. com/ http://www.iwan.com

Trgovina bicikala Tokyo bike u Londonu Tokyo bike je biciklistiki brend broj 1 iz Japana koji je u vrlo kratkom vremenu osvojio i londonsko tržište. Njihovi su proizvodi vrlo jednostavni, lagani i šareni bicikli s daškom “vintage” izgleda. Takoer, njihovu ar pojaava i injenica da ih je mogue dobiti u

Ovaj penthouse izveo je tim iz bugarskog studija Fimera i nalazi se u Banskom, gradu koji je jedan od najpopularnijih skijaških destinacija u Bugarskoj. Prilikom dizajna kombinirali su razne materijale, boje i dekore, ali nikako nisu pretjerali ni u kojem pogledu. Esencija ovog interijera je kombinacija neutralne sivo - bijele kombinacije s toplim dodirom masivnog drva

dinjeri s biljkom sansevieria ili pak o ogrjevnom drvu koji ima i estetsku funkciju. Namještaj je odabran u rangu od dizajnerskih komada do runo raenih dijelova namještaja. Bez daljnjeg teksta, sve u svemu, stanina! http://www.imera.com/ en/#portfolio

Trebate li besplatan savjet, javite se! ci ili pak neobavezno postavljene metle, zvunici i neki drugi predmeti. Trgovina izvedena na taj nain izgleda kao kombinacija neije garaže i radionice u kojoj je pria o biciklima jednostavno – u zraku. http://www.tokyobike. co.uk/ http://www.emulsionarchitecture.com/

Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.


17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11


12

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Nalazi se pod stalnim stresom

Strategije rješavanja konflikata

Ve duže vrijeme nalazim se u velikim problemima kako u privatnom,.tako i u poslovnom životu. Na poslu mi prijeti otkaz. Razmišljam što ako se to dogodi? Kako i gdje u nai novi posao? Što se e se dogoditi s mojom obitelji? Imam dva sina koja se školuju, dok mi je tree dijete bolesno o kojem moramo voditi pojaanu brigu i njegu. Supruga je zaposlena ali njezina primanja su dosta niska. Primjeujem da sam postao preosjetljiv, smetaju me sitnice, esto sam žalostan, neraspoložen, tjeskoban a u društvu nemam strpljenja slušati sugovornike. Postoji li nain kako to mogu prevazii? Stres je reakcija našeg tijela na prevelike zahtjeve okoline. Ukoliko stres dulje djeluje (neprekidni niz stresnih dogaanja kao primjerice, teškoe na poslu, kronini bolesnik), tada govorimo o kroninom stresu. U kroninom stresu dolazi do povišenog luenja hormona stresa

(adrenalina i krotizola) koji dovode do niza izikih simptoma (glavobolja, ubrzani rad srca, mišina napetost, ubrzano disanje, bolovi u želucu i leima, pojaano znojenje, hladne ruke i noge) i psihikih simptoma (smetnje koncentracije i pamenja, razdražljivost, preosjetljivost, napetost, gubitak snage, iscrpljenost i dr.). Ukoliko ove smetnje potraju duže vrijeme može doi i do jako ozbiljnih problema ,bolesti, kao što je bolest srca, anksioznog i depresivnog poremeaja. Nastanak mnogih kroninih bolesti povezuje se sa stresom kao što su: ulkusna bolest, dijabetes, reumatoidni artritis mnoge sranožilne bolesti, psorijaza i Chronova bolest. Kod stanja kroninog stresa organizam se nastoji na razne naine oduprijeti i na neki nain staviti novonastale izike i psihike promjene pod kontrolu. Ukoliko u tome ne uspije onda upada u tzv. fazu iscrpljenja. U svakom sluaju preporuam vam da što prije posjetite psihijatra.

Nisam ba š namjeravala itavo ljeto pisati o konliktima, ali ispada da je tema tako zahvalna da joj se ne mogu oteti. Mislim, kako da vas pustim da ne promislite o razliitim strategijama rješavanja konlikata, kad je to tako važno u našim životima? Treba znati koje su prednosti i mane pojedine strategije u razliitim konliktnim situacijama. Zato se udobno smjestite, a nije naodmet hladiti se pritom sladoledom kako bi sve što slijedi lakše procesirali...Dakle, kad se vrijedi odluiti za strategiju suradnje? Kad želimo da se suprotstavljene strane dogovore na nain da svi dobivaju, da pronau takvo rješenje koje je za obje strane dobro, što rezultira kvalitetnijim i dugoronijim rješenjima . Suradnja je potrebna kad su pitanja previše važna da bi se pravio kompromis ili nekakva privremena varijanta. Za suradnju meu ljudima treba puno vremena i strpljivosti, kao i jasna opredijeljenost da obje strane odustanu od nadmoi, što može znaiti i gubitak osjeaja nezavisnosti. Svijet u kojem živimo preferira kompeticiju i nametanje, pa se esto susreemo s takvim rješavanjem konlikata. Dobro je što pokušajem nametanja svojega rješenja možemo dobiti sve, što se osjeamo mono, uzbueno i borbeno, ali postoji i rizik da je druga strana jaa pa emo mi izgubiti. Ako i ne izgubimo bitku, možda svojim nametanjem zapravo zapoinjemo rat, stjeemo neprijatelja koji eka svoju priliku. Nametanje je najprikladnije kad je situacija kritina pa treba brza i odluna akcija ili kad se radi o vitalnim

pitanjima u kojima nema licitiranja. Ako se radi o jako važnim ciljevima, ali bi upotreba energinih poteza imala negativne posljedice bolje je odabrati kompromis kao strategiju. To važi i kad su obje strane jednako mone, a ciljevi su im meusobno iskljuivi. Kompromis je dobar i kad nemamo vremena, pa trebamo privremeno rješenje složenih problema. Dobro je što nitko ne ostaje praznih ruku, ali ujedno nitko nije ni posve zadovoljan, pa je pitanje nee li tenzija ponovno rasti. Ima situacija kad je dobro odluiti popustiti drugoj strani, recimo ako shvatite da niste u pravu. Odustati je dobro i kad su pitanja drugoj strani puno važnija, pa joj se može prepustiti rješenje, što nam može donijeti «kredit» koji e nam kasnije možda trebati. Kad smo u situaciji da smo ve pobijeeni mogue je pravodobnim odustajanjem minimalizirati gubitke, ali sve je to praeno lošim osjeajem poraza, nemoi i smanjenog samopoštovanja. A takav je ponekad život! Ima i konlikata koje ne rješavamo, jer se uvamo za one važnije ili nam se ne da. Izbjegavanje rješavanja konlikata praktino je jer nam uva vrijeme i energiju, samo treba mudrosti da se izabere konlikte koji se mogu prepustiti toj strategiji, a da to nije ista linija manjeg otpora...

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Bipolarni poremeaj Manina depresivna psihoza je endogeno psihiko oboljenje u kojem se smjenjuju razdoblja manije i depresije. Smanjivanje faza nema odreeni ritam pa je prema tome težina bolesti još gora. Manija poinje u ranijoj dobi a karakteriziraju ju poremeaji mišljenja. Pacijent se nekoliko puta dnevno vraa razliitim raspoloženjima od ushita samopouzdanja do tjeskobe i neraspoloženja. Bipolarni poremeaj manifestira se u razliitom intenzitetu. Pacijent može biti radostan, razdražljiv, hiperaktivan, loše koncentriran, slabo ili nikako ne spava, esto pretjerano mnogo jede, u razgovoru sa suradnikom mijenja temu, a pritom zaboravlja o emu se prethodno razgovaralo, ima pojaane seksualne potrebe, neracionalne zahtjeve, brzo mijenja raspoloženja od ushita do stanja nezainteresiranosti za okolinu. Takvi su ciklusi naješe promjenjivi. Tako dugo dok dijagnoza nije postavljena pacijent svojim ponašanjem zbunjuje svoj bliži i širi krug suradnika. On sam nije svjestan što se s njim dogaa. Kad postane svjestan da je u stanju kaosa, pacijent nastoji sakriti problem, umjesto da potraži lijeniku pomo. Ovdje, na žalost, zakaže i pomo obitelji ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGUE DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

koja pogrešno zakljuuje kako je oboljela osoba preoptereena brigama, i problemima pa to ne uzima ozbiljno. Pomo oicijelne medicine na žalost nije dovoljna. Problem joj je dobro poznat i on se svodi na lijeenje kod specijaliste psihijatra. On naješe pacijentu propisuje litij, ali je vrlo važna kontrola tog lijeka. Preniska doza tog lijeka ne dovodi do poboljšanja a previsoka doza može biti otrovna. To se redovito kontrolira analizom krvi, pa je oboljeli vezan za lijenike ambulante, uputnice, nalaze, ljekarne, dakle gube se dani i godine dok pacijent tone sve više u bolest, dok ne doe u stanje kad više ne može sam funkcionirati nego treba cjelodnevnu brigu i pomo druge osobe. Napominjem da suicid kod takvih bolesnika nije rijetkost. Najdjelotvornije je lijeene bioterapijom, gdje e dobro educirani bioterapeut izbalansirati organizam i vratiti ga iz stanja disbalansa u stanje normalne funkcije balansa i pacijenta osloboditi teškog stanja. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031, dogovorite svoj termin i oslobodite sebe i svojih bližnjih od bolesti i moguih teških posljedica. OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGUE JE I DA POPRAVITE KUNI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 MEIMURSKA BANKA AKOVEC MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70 MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) MEIMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


17. kolovoza 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni kutak Poliklinike Živa

Sedam stvari koje ne trebate izlanuti pred djevojkom

Sindrom iritabilnog crijeva

Svaki muškarac koji imalo drži do sebe mora znati kako neke stvari zadržati za sebe. Kako je povjerenje klju uspjeha veze, tako je i uvanje tajni koje morate držati za sebe još jedan od presudnih elemenata zdrave veze. Ovdje vam donosimo sedam stvari koje bi svaki muškarac, ako je ikako mogue, trebao zadržati za sebe pred svojom boljom polovicom.

kuhate bolje od nje i tako vas navui na tanak led da kuhate umjesto nje dok ona gleda sapunice. Jedino možete, odnosno morate ženu potjerati od roštilja. Svaki muškarac se mora sam brinuti o mesini i vatrici i pivicama koje idu uz roštilj.

Ne pokazujte koliko love zaraujete

Ne lažite nekome pred njom

Bilo da ste zaduženi kao Grka ili u plusu kao Željko Kerum, nikad to ne biste smjeli pokazivati. Iako partneri u svakoj vezi nakon nekog vremena imaju prilino precizan uvid u partnerove financije, mnogi muškarci u startu rade grešku pa ako imaju love to objavljuju na sva zvona ili ako su bez lipe u džepu lažu o istom pa nalete na sponzorušu koja ih ili baci na prosjaki štap ili ostavi im sazna da joj je deko na tom istom štapu.

Bilo da lažete policajcu kad vas zaustavi ili teleprodavau na teleon, ma koliko bili dobri u tome, nemojte to pokazivati pred njom. Zašto? Pa ako uspijete slagati policajcu da vam skine kaznu jer ste baš jurili baki na samrti u bolnicu, ona e se zapitati koliko ste tek njoj toga nadrobili. Ako baš morate lagati pred njom, onda i nju ukljuite u priu da podijelite krivnju.

Nipošto ne pokazujte kulinarske sposobnosti Svaki muškarac mora znati kuhati, a svaki pravi muškarac e to znati sauvati za sebe. Ukoliko pokažete da znate kuhati, nadrapali ste i bit ete osueni na spremanje ruka do kraja života, a cura e vam suptilno govoriti da

Kolekciju pornjave ne pokazujte ni za živu glavu Dobro je sakrijte! Iako svi muškarci tu i tamo gledaju pornjavu, nema nikakve potrebe da joj pokazujete gdje vam stoji kompilacija sabranih djela Jenne Jameson. Iako je to skroz ok s vaše strane, im se otkrije zaliha pornjave, u rangu ste perverznjaka u baloneru koji pokazuje visuljak djevojicama u parku.

Uestalost masturbacije To je nešto poput razmišljanja o seksu vaših roditelja. Znate da su se morali bar jedanput poseksati, ali se volite pretvarati da nisu. Tako je i s masturbacijom kod muškaraca. Žene znaju da muškarci to rade ponekad, ali im je svaka inormacija o tome previše, a kamoli o uestalosti, kvaliteti i sl. koje stvarno trebate zadržati za sebe.

Ljetni stilovi izama dodaju nekoliko centimetara visini i oblikuju vašu siluetu. ipka oznaava liniju noge i daje osjeaj vitkosti. Mogu se nositi s

izme do gležnja Spoj su cipela i izama, udobne, šik i elegantne. Dostupne su u razliitim verzijama, retro stil, trendi i elegantan. Kombiniramo ih uz suknje, hlae, traper haljine. Kad govorimo o izmama do gležnja, ne mislimo na zimsku inaicu ve izdanje s platormom, s vezicama, s otvorenim prstima,

ljetnim kratkim hlaicama, ili u ormalnim prilikama s odijelom. Odlina prednost ljetnih izama jest da daju podršku vašem gležnju pa podnose i vrtoglavo visoke potpetice.

Iako 1 od 5 odraslih osoba ima znakove i simptome iritabilnog crijeva, manje od polovice traži lijeniku pomo. Važno je posjetiti lijenika zbog toga što se može radi i o mnogo ozbiljnijim bolesma crijeva. Lijenik mora iskljui upalne boles crijeva i rak debelog crijeva, te naui bolesnike kako da izbjegnu mogue komplikacije, primjerice kronine proljeve. Mnogi ljudi iskuse simptome i znakove iritabilnog crijeva, no vjerojatnije je da se zaista radi o poremeaju ako se: - radi o mlaoj osobi. Poremeaj obino poinje u dobi do 35. godine života

Mladen Makitan, dr. med. Internist ravnatelj Poliklinike Živa

- radi o ženi. Poremeaj se dva puta eše javlja u žena - u bližoj obitelji ima osoba s ism poremeajem. Istraživanja su pokazala da je rizik vei ako roditelji ili braa i sestre ve imaju sindrom iritabilnog crijeva. Istraživanja su isto tako pokazala da su naslijee ili život pod ism okolnosma unutar pojedinih obitelji, ili oboje, imbenici rizika za pojavu sindroma iritabilnog crijeva. Dr. Mladen Makitan, internist Ravnatelj Poliklinike Živa

Tajne vaših frendova Tajne vaših rendova svakako morate držati za sebe. Vaša djevojka ne smije znati za njihove stvari koje samo vi znate jer su žene po prirodi lajave, pa bi ubrzo nešto što vi izlanete moglo doprijeti do rendove cure. Štitite lea rendovima, i oni e vaša.

Pepeljugino najjae oružje izme s ipkom

Kada posjetiti lijenika?

Sve što vam je poklonila bivša možete koristiti koliko želite do onog trenutka spoznaje vaše sadašnje da vam je to poklonila upravo ona. Tada svi predmeti postaju okuženi i morate ih izbjegavati, od obinih privjesaka do majica koje biste uskoro mogli nai u krpama za pranje poda.

Štikle

pa ak i s dodacima kao što je perje.

Veina bolesnika ima umjerene i blage simptome. Ponekad su simptomi jaki, pa ih je potrebno ublaživa lijekovima. Kako i neke druge boles, mogu ima iste ili sline simptome i potrebno ih je raspraviti s lijenikom. Za mnoge ljude simptomi su trajno prisutni, iako njihova izraženost varira.

Darove koje vam je poklonila bivša ne smijete pokazivati

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

Svi znaju priu o Pepeljugi i kako ju je njezin princ pronašao pomou prekrasne staklene cipelice. Pepeljuga nam u toj prii poruuje da par cipela može promijeniti vaš život. Zato cipele zauzimaju bitno mjesto u našim životima. U njima smo napravili prve korake, i vode nas dalje iz dana u dan. Cipele imaju nevjerojatnu mo transormacije bilo koje odjevne kombinacije.

Sindrom iritabilnog crijeva je es poremeaj koji zahvaa debelo crijevo. Naješi su simptomi poremeaja grevi i abdominalna bol, osjeaj nadutos i vjetrovi, proljev ili zatvor stolice. Unato neugodnim simptomima i znacima, poremeaj ne uzrokuje znaajna ošteenja debelog crijeva. Uz struno voenje veina bolesnika dobro kontrolira svoje simptome. Samo mali broj bolesnika ima dugotrajno teške simptome poremeaja. Sreom, za razliku od mnogo ozbiljnijih bolesti crijeva kao što su ulcerozni kolitis i Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva ne izaziva upalne promjene na crijevu ni kronine promjene tkiva, ni poveava rizik za razvoj raka debelog crijeva. Naješe bolesnici mogu u znaajnoj mjeri umanjiti svoje tegobe promjenom prehrambenih navika, stila života i eliminacijom stresa. Znakovi i simptomi sindroma iritabilnog crijeva u velikoj su mjeri osobni i razlii. Pa ipak su naješi: • Grevi i abdominalna bol • Osjeaj nadutos • Vjetrovi • Proljev ili zatvor stolice — ponekad oboje naizmjenino • Sluz u stolici.

Iako je dokazano da je moda prevrtljiva, uvijek postoje neke stvari koje nikada ne izlaze iz

mode. Štikle su jedna od njih. Ljubiteljice ove vrste cipela ove sezone dižu se u visine, pa prelaze visinu od 12 cm. Iako nisu previše zdrave za vaše noge, imajte nekoliko pari za svaki sluaj u vašem ormaru. Idealne za none izlaske i poslovne sastanke, baš su univerzalne.

za udobnost. Zato se i preporuaju za dnevni look, a posebno ih volimo u poslovnim prilikama jer su vrlo elegantne.

Mary Jane cipele U svijetu poznate pod imenom Mary Jane cipele simbol su

Platforma sandale Iako su nas prošle godine okupirale vrtoglavo visoke pete, ove godine je u potporu petama stigla platorma. Ona je trendi ovo ljeto i jesen. Ne samo da izgledaju super i seksi, ve su i udobne za nositi. Odaberite svijetle boje poput crvene trešnje, uksije, srebrne, zlatne ili žute. Ostale zagasite boje poput bijele, bež, sive nai e se na našim nogama od jeseni. Platorma sandale ove se sezone pojavljuju s otvorenim prstima, s remeniima, kožne ili od antilopa, sa šljokicama i sl.

TEHNO TEHN ZONA

Sony Ericsson FH koncept Iz Sony Ericssona dolazi nam jedan zanimljiv koncept koji bi trebao pomiriti dva svijeta - mobilnih ureaja i tableta. Drugim rijeima, u jednom bi ureaju trebali dobiti dva poprilino razliita koncepta, što zvui prilino zanimljivo. Jednostavno su ga nazvali Sony Ericsson FH koncept. Neobian je po tome što se sastoji od dva preklopna dijela koje se ne otvaraju kao klasini mobitel, nego “rotacijski” u smjeru kazaljke na satu. Kada se spoji, dobit ete dva ureaja jedan pokraj drugog. Ako ne želite posebno imati mobilni ureaj, iPad i tablet, možda e ovaj koncept biti

dovoljno dobro rješenje koje e prepoznati budui kupci. Izgleda dobro, ima zanimljiv

“štos” za otvaranje, a ako je i unkcionalnost na visini, prodavat e se.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

Komentari AKOVEKI espresso by Bibi

Kako se nešto može skvriti s 20 na 9 cm!? Žim-ku u emu je štos. Depresija, recesija, veresija (koja se danas daje samo osobama starijima od 90 godina uz pratnju oba roditelja!) i ostale “-sije“ koje same po sebi šire uglavnom negavnu konotaciju današnjeg doba glavni su razlog zašto neki mesari danas “nastupaju“ kao da su se digli na lijevu nogu. Ljudi, premalo kupujemo! Puf pant! Danas po toj sparini ovjek jedva doklipsa do trgovine, i to spajajui i širei ruke pred sobom kao da pliva na suhom ne bi li došao do par kubinih cenmetara zraka. Umjesto ljubaznog smiješka i progutanog komentara na narudžbu od “pola kile mesa, molim“, mesar jednoga trgovakog centra u akovcu vrlo “domišljato“ e vam odgovori da oni nisu apoteka. Pitam se od kad se to u apoteci režu, važu i prodaju ubijene živonje. A vi se raspitajte koja je to mesnica da im kojim sluajem ne zasmetate tom u najmanju ruku “udnovatom“ narudžbom. Putujmo dalje zemljom neugodnih iskustava ... Davno sam nauila da ne valja kupova mljeveno meso koje im pripremljeno stoji, da bih JA dobila na vremenu. Ono što u tada dobiti jesu mesni otpaci i pregršt kolesterola. Umjesto toga, naruim pola kile juneeg buta (“samlje, molim“) i pola kile svinjskog buta (“samlje, molim“). I, neete vjerovati, osim što dobijem pravo meso, ja i uštedim jer njihova usluga miješanja stoji koliko i etvrna te narudžbe. Nikada, ali više nikada, pa ak ni onda, ne kupujem ve izraenu mlje-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

venu papicu. Sada znam da je naša žurba i strka glavni adut na koji igraju ti trgovaki lanci i da e nam u ve oblikovano meso podvali svakakve bedastoe. U to sam se uvjerila kad sam kupila prekrasne, sone pljeskavice. Prvo su u tavi ispusle tonu vode, a nakon toga i deklarirane E 356 i E 238 te se tava odjednom poela talasati pridjevima osebujnoga meimurskog rjenika: zažnjavljen, zarmljen ... i kao toka na i – skvrile se s promjera od 20 cenmetara na žalosnih 9 (bilo kakva slinost s dogaajima iz stvarnog života je sluajna!). Da ne govorim kako su nadmono i velebno izgledale “hamerove“ lepinje s m “frclekima“ u sebi. Ovo je bila mala škola kupovanja mesa. Apeliram na mesare: dajte nam da dišemo! Jer kad doemo pred vaš pult, od straha pred vašim noževima ne znamo jesmo li u apoteci, mesoteci ili hladno-oružje-teci. A samo želimo preživje!

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Ma jesu li baš svi teroristi?!

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

Ono što je nama bio maji kašalj, jednostavan prelazak granice uz namig carinika nakon brzinskog pogleda u tablice akovekih oznaka, za mladi par ispred nas polako se pretvarao u dramu. Samo je taj automobil s tek dvoje putnika stajao u redu ispred nas, i nakon 5 minuta ekanja poeli smo se pita gdje je došlo do problema. Automobil je bio slovenskih registarskih oznaka i iz automobila je na carinikov zahtjev najprije izišao mladi. Naših godina, u jednostavnoj majici i trapericama, s tetovažom na ruci. Pretumbava se hauba, najprije stražnja pa prednja, oko automobila se kruži i provjerava svaka sitnica. Najprije sam pomislila da momi djelatnicima upravo zbog tetovaže izgleda pomalo sumnjivo, ali sve nam je postalo jasno kada je sa suvozakog mjesta izašla djevojka. Naših godina, u trapericama i kariranoj tunici kakve možete vidje na bilo kojoj djevojci u gradu, a glavu je prekrila hijabom. Da budemo na isto, ne znam u kakvoj su vezi mladi i djevojka, rodbinskoj, ljubavnoj, prijateljskoj ili nekoj desetoj. Ne znam nije li možda postajao opravdan razlog što su nakon 10 minuta auto morali parkira sa strane i upus se u daljnje carinske preglede. Ne znam je li možda kojem istekla putovnica, jesu li možda carinici pronašli nešto što se preko granice nositi ne smije, i ne znam kako je na kraju cijela pria završila, jer je naš “carinski pregled” (ne)obavljen u 3 sekunde nakon kojeg smo, naravno, krenuli dalje. Ali, ako je upravo hijab kojim je djevojka zagrnula glavu uzrok onog što

je poelo nalikova pravoj carinskoj torturi, nismo se mogli ne zapita – ne bi li joj bilo jednostavnije da ga je skinula s glave? Sigurno bi. Ipak, nošenje hijaba ili možda burke pravo je koje se ustavom jami svim ženama muslimanske vjeroispovijes. Nama zasigurno izgleda neobino, možda nepotrebno, i sigurno privlai pažnju. U svijetu izaziva brojne kontroverze, polemike, pa ak i zabrane. Ali, konstara da je netko potencijalno opasan ili ak terorist samo zato što slijedi svoju tradiciju i nosi odjevni predmet koji ve stoljeima nose žene iste religije, nije li to pomalo suludo? Ili smo možda, zbog džihada i potencijalnih opasnos od teroriskih napada, dužni “svakog od njih” ružno gleda i zaobilazi ih u širokom luku ili ih ispretresa jer su sigurno zloinci i kriminalci? Meni je teško ne krenu od postavke da smo svi ljudi. Da svi imamo ista prava. Da smo svi jednaki. Ali opet, ja sam jako naivna.

Ljepota je u oku promatraa Shvaanje idealne ljudske ljepote mijenjalo se kroz stoljea, no nikada toliko drasno koliko u 20. stoljeu. Prikaz nekih od najljepših lmskih glumica od davnih dana do danas vjerno prikazuje kako svako vrijeme donosi svoj pojam ljepote. Dok je, primjerice, potamnjela koža u prošlos bila znak socijalnih razlika jer blijeda je put bila privilegij aristokracije, a tamnija oznaavala niže slojeve, danas su tamnopute djevojke nerijetko olienje ljepote. U staroj Grkoj koža se izbjeljivala nanošenjem prilino otrovnoga bijelog olova, dok su Rimljanke taj efekt postizale kredom. Aura bjeline kao neega uzvišenog i aristokratskog

preživjela je sve do 20. stoljea, kada ju je “pokorila” manija iskvarcanog tena. Slina je situacija i s debljinom kojoj se, kada je rije o ljepo, ve nekoliko godina posveuje posebna pozornost. Marilyn Monroe i danas se smatra jednim od najveih seks simbola svih vremena. U svoje vrijeme ona je postavila nove standarde ljepote i zikog izgleda, a zanimljiva je injenica da je bila visoka 165 cenmetara, a težila je 61 kilogram. Dakle, oito je da u njezino vrijeme mršavost nije bila “na cijeni”. Ono što se nekad opisivalo kao bolestan izgled, izgled siromaštva, danas je postao ideal ljepote. I iako je ova tema ve “prožvakana” i pomalo dosadna,

oito još uvijek predstavlja jedan veliki problem u svijetu. To dokazuje audicija za show “America’s Next Top Model”, na kojoj se meu stonama djevojaka koje su se prijavile našla i 15-godišnja Ann, koja je sve zgrozila nevjerojatno tankim strukom, iako je visoka 188 cenmetara. No, unato tome što Ann izgleda kao da je na rubu anoreksije, predsjednica žirija Tyra Banks priznala je kako u toj djevojci ima nešto što joj se jako svia. Oito da se ovaj problem još jedno duže vrijeme nee iskorijeniti jer postoje oni kojima pretjerana mršavost jest ideal ljepote. Svima nam je dobro poznato da je doživljaj lijepoga strogo

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

individualan, i sve dok postoje “potrošai”, odnosno oni koji vole odreeni “proizvod”, on e i dalje postoja.


17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

Ne odnosi se na prodavaonu 1 i 239 Čakovec i 212 Prelog


16

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSTAVLJAMO: Renault DeZir

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Od DeZira do stvarn Renault je otkrio svoje novo koncept vozilo DeZir prije Salona automobila u Parizu. DeZir ilustrira angažman marke u pogledu emotivnijeg dizajna.

Prodaja novih automobila u Meimurskoj županiji 1.1. 31.7.2010. Proizvoa

koliina udio, %

1

Opel

68

2

Chevrolet

65

13,21%

3

Hyundai

54

10,98%

4

Volkswagen

49

9,96%

5

Peugeot

31

6,30%

6

Mazda

30

6,10%

7

Ford

27

5,49%

8

Toyota

27

5,49%

9

Suzuki

24

4,88%

10 Renault

21

4,27%

11 Honda

15

3,05%

12 Škoda

15

3,05%

13,82%

13 Dacia

11

2,24%

14 Kia

10

2,03%

15 Citroen

9

1,83%

16 Fiat

8

1,63%

17 BMW

7

1,42%

18 Nissan

6

1,22%

19 Seat

5

1,02%

20 Mercedes

4

0,81%

21 Lancia

3

0,61%

22 Audi

2

0,41%

23 Lada

1

0,20%

UKUPNO

492

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,32

Super plus 98

8,32

Super 100 BS

8,32

8,69

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,29

4,29

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 13. kolovoza 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Šavora

d.o.o.

Volkswagen Transporter dobio nagradu „Njemako gospodarsko vozilo 2011.“ Sv a ke dv ije god ine obrtnici i poduzetnici iz razliitih branši jedan vikend detaljno testiraju i ocjenjuju dostavna vozila. Ono što je ve uspjelo Volkswagen Caddyju ostvario je sad i njegov vei brat u kategoriji do 2,8t. Renomirana nagrada „Njemako gospodarsko vozilo 2011.“ u sljedee dvije godine pripadaTransporteru. Pr vo su ocjenjivani vozaka kabina i utovarni prostor te dizajn i ekološka prihvatljivost, a zatim i prostornost, mogunosti pohranjivanja predmeta, upravljivost, završna obrada, sigurnost i mogunost obljepljivanja reklamnim porukama. Vozila su trebala sakupiti i daljnje bodove pri testnim vožnjama. Ocjenjivani su motor, mjenja i ponašanje u vožnji. Pri tome su vozila bila natovarena do pola korisne nosivosti. Prilikom ocjenjivana u obzir je uzeta i ekonominost. Usprkos jasno jaim igraima štedljivi Transporterov 2,0 TDI motor snage 102 KS osvojio je žiri. Nagrada e biti dodijeljena u okviru Sajma gospodarskih vozila u Hannoveru 24. rujna 2010. od strane predsjednika Udruženja automobilske industrije (VDA), Mattiasa Wissmana.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Senzualne linije i jarka crvena boja vozila DeZir odišu strašu. Pokretan elektrinim motorom, DeZir je dokaz da su briga o okolišu i ljubav prema automobilima kompatibilne. Prvi projekt kojim upravlja Laurens van den Acker, DeZir oznaava poetak serije konceptnih vozila koja e utjeloviti novu viziju Dizajna Renault. Isto tako, postavlja temelje za stilske odrednice buduih vozila Marke. Koncept vozilo DeZir e biti predstavljeno javnosti tijekom Salona automobila u Parizu 2010. Renaultov Odjel dizajna nadahnjuje se novim potpisom Marke «Drive the Change» i istražuje stilske korijene Renaulta kako bi izrazio humanu dimenziju tvrtke kroz novu strategiju koja se temelji na životnom vijeku vozila. Na taj nain, ova vizija ini poveznicu izmeu marke i kupaca pri svakom životnom iskustvu : kada se zaljube, ponu otkrivati svijet, osnuju obitelj, ponu raditi,

iskorištavaju slobodno vrijeme i postižu mudrost. Ova strategija se poklapa s uvoenjem novog stilskog jezika nadahnutog trima kljunim rijeima koje prenose viziju Marke: «jednostavno», «senzualno», «toplo». U skladu s tom strategijom, koncept vozila e postepeno izražavati ovu vizi-

ju i najaviti plan proizvoda koji e se temeljiti na usklaenoj, jasnoj i jednostavnoj ponudi. Fluidnost prevladava od prvih skica te je prisutna na jednostavnom oblicima i izdašnim zapremninama. Slovo «Z» u njegovom imenu asocira direktno na potpis Renault Z.E., a nekoliko

obilježja dizajna izražava dvije kvalitete koje se odmah povezuju s elektrinom mobilnošu, odnosno napredna tehnologija i mala masa vozila. Na taj nain, linearni dizajn uvodnika zraka prednjeg odbojnika i itavi stražnji dio ostavljaju dojam lakoe te omoguuju usmjeravanje pro-

Dimenzije Dužina (mm) Širina (mm) Visina (mm) Visina s otvorenim vratima (mm) Širina s otvorenim vratima Udaljenost od tla s optereenjem Meuosovinski razmak (mm) Trag kotaa sprijeda (mm) Trag kotaa straga (mm)

4 225 1 968 1 163 2 256 2 682 110 2 582 1 600 1 705

Tehniki podaci Elektrini motor

Elektrini sinkroni motor s rotorom s namotajima

Snaga u kW /KS

110 kW / 150ch

Najvei zakretni moment (Nm)

226 Nm

Najvea brzina (km/h)

180 km/h

Ubrzanje od 0-100 km/h u s

5s

Ubrzanje 0-50 km/h u s

2s

Baterija

Litij-ionska (24 kW/h)

Doseg

160 km

Pogon

Stražnji Direktni s reduktorom i inverterom sprijeda / straga

Stražnji pogon

Elektrini s aktivnim diferencijalom

Šasija

Cjevasta elina

Gume

245/35 R 21

Ø Zraeni koioni diskovi (u mm) 356 mm (sprijeda i straga) Kliješta

6 klipova (sprijeda i straga)

Cx

0,25

Masa praznog vozila (kg)

830 kg

Partneri G Studio Michelin IRCAM

Karoserija Gume Akustika


17. kolovoza 2010.

rnosti nosti toka zraka od prednjeg prema stražnjem dijelu vozila, kako bi se ohladila baterija. DeZir pokree elektrini motor postavljen u središnji položaj straga im se postiže idealna ravnoteža masa. Litij-ionska baterija kapaciteta od 24 kW/h je ugraena vertikalno, iza klupe te nudi vozilu doseg od 160 km. Hlaenje baterije se vrši s pomou protoka zraka koji je usmjeren od naprijed prema natrag, ali naoito s pomou bonih usisnika zraka skrivenih iza aluminijskih panela na bonim stranicama vozila. Temeljni motor je jednak onom na elektrinim vozilima u seriji, s poboljšanjima koja omoguuju razvijanje snage od 150 KS i okretnog momenta od 226 Nm. Dostupna su tri naina punjenja baterije: standardni nain, putem standardne utinice u domainstvu (kompletno punjenje u 8 sati), brzi nain, putem trofazne utinice od 400 V (punjenje 80% baterije u 20 minuta), zamjena baterije, zahvaljujui Renaultovoj tehnologiji Quick Drop. Kako bi se poboljšao doseg i dinamike performanse, tehnike ekipe Odjela za dizajn Renault su radile na olakšanju vozila. Na taj nain, karoserija vozila DeZir je od Kevlara, a cjevasta šasija od elika je jednaka onoj na vozilu Mégane

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

Trophy. Isto tako, DeZir raspolaže elementima ovjesa s vozila Mégane Trophy – dvostruka trokutasta ramena – za visoku preciznost vožnje. Aerodinamici je takoer posveena posebna pažnja, zahvaljujui aerodinaminom podvozju i uvoenju stražnjeg difuzora. Tako postignuti Cx iznosi 0,25. Navedene karakteristike omoguuju postizanje vrlo interesantnih performansi: 0-100 km/h u 5 sekundi i 0-50 km/h u samo 2 sekunde. Paket energetske uinkovitosti vozila DeZir takoer ukljuuje rekuperaciju energije pri usporavanju. Tehnologija koju upotrebljava se temelji na jednakom principu kao KERS (sustav rekuperacije kinetike energije) koji se koristio u Formuli 1. Kada vozilo usporava, kinetika energija je rekuperirana i uskladištena u bateriju. Na vozilu DeZir, navedeno skladište energije se može iskoristiti kada voza to odlui, putem komande pri upravljau, kako bi se postiglo privremeno poveanje snage.

SKUTERI POPUST !!! POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

NOVO PANDA d.o.o. Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010. EKO KUTAK

Piaggio brine za sigurnost i okoliš 7. kolovoza zapoela je nova prodajna akcija u svim ovlaštenim Piaggio, Vespa, Gilera, Aprilia, Scarabeo i Derbi salonima diljem Hrvatske. Svi kupci koji do na recikliranje dovedu stari skuter ili motocikl kojem je odjavljena registracija, ostvaruju popust od 1.000 kn prilikom kupnje novog skutera od 50 ccm. Akcija se odnosi na sve marke Piaggio Grupacije koje u svojoj ponudi imaju skutere od 50 ccm a to su Piaggio, Vespa, Gilera, Aprilia, Scarabeo i Derbi. Ova akcija je u skladu s Piaggiovim visokim ekološkim i sigurnosnim normama. Povlaenjem neispravnih i ekoloških neprihvatljivih vozila s cesta poveava se sigurnost na cesti i smanjuje zagaenje okoliša. Cilj ove akcije je svim osobama koji su ve stupili u svijet dvotokaša, kupivši skuter lošije kvalitete ili posjeduju stare neadekvatne modele, omoguiti kupnja novih, pristupanih, sigurnih i ekološki prihvatljivih vozila. U Piaggio Grupaciji svjesni su kako je osnovni zahtjev gradske mobilnosti poštivanje ekoloških standarda. Sve marke koje su zastupljene u Piaggio Grupaciji primjenjuju zelenu

tehnologiju u stvaranju svojih vozila koristei katalitike agregate koji jame nisku potrošnju i visok stupanj ekološke prihvatljivosti zadržavajui vrhunske performanse. Najbolji dokaz Piaggiove brige za okoliš je prvi hibridni skuter na svijetu – Piaggio MP3 Hybrid. Ovo je prvo hibridno vozilo u cijelom sektoru automobilske industrije koje koristi litij-ionske baterije koje mogu biti napunjene iz gradske elektrine mreže. Zbog toga MP3 Hybrid smanjuje potrošnju goriva i emisiju CO2 u atmosferu za više od 50% u odnosu na klasian skuter, a ove iznimne karakteristike spaja sa sigurnošu i užitkom u vožnji. U ovom vozilu se ne nude samo dva

naina pogona ve su prednosti motora s unutrašnjim sagorijevanjem u savršenoj sinergiji s ekološkim prednostima elektrinog motora. Piaggio Hrvatska ima razgranatu mrežu prodajno-servisnih salona diljem Hrvatske u kojima kupci uvijek mogu raunati na najviši nivo usluge, a do kraja kolovoza mogu iskoristi pogodnosti ove akcije te svoje dosadašnje neispravne dvotokaše zamijeniti novim, sigurnim i ekološki prihvatljivim modernim vozilima te ostvariti znaajnu uštedu od 1.000 kn. Ovlašteni prodavatelji se obvezuju pobrinuti za stare skutere ili motocikle i adekvatno ih reciklirati.


17. kolovoza 2010. WRC poredak nakon 8 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 10 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN eĹĄke, ke, ke Brno, 15. kolovoza 2010.

Rezulta Rally Finland, and, 10.. 10 29. – 31. srpnja 2010. 1.

Jari - Ma Latvala

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebasen Ogier

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Sebasen Loeb

15

3.

Casey STONER

16

Ben SPIES

13

4.

Pe er Solberg

12

4.

5.

Dani Sordo

10

5.

Valen no ROSSI

11

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Nicky HAYDEN

10

7.

Mads Ostberg

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

J. Kankkunen

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

J. Hanninen

2

9.

Hector BARBERA

7

1

10. Randy DE PUNIET

6

11. Marco SIMONCELLI

5

12. Aleix ESPARGARTO

4

13. Alex DE ANGELIS

3

10. P.G. Anderson Poredak vozaa: 1.

Sebasen Loeb

166

2.

Sebasen Ogier

118

3.

Jari - Ma Latvala

105

4.

Pe er Solberg

90

1.

Jorge LORENZO

235

5.

Mikko Hirvonen

86

2.

Dani PEDROSA

158

6.

Dani Sordo

77

3.

Casey STONER

119

7.

Ma hew Wilson

48

4.

Andrea DOVIZIOSO

115

8.

Federico Villagra

26

5.

Valen no ROSSI

101

9.

Henning Solberg

25

10. Mads Ostberg Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16

265 210 145 108 40

Slijedei rally: Slijedei rally: ADAC Rally Rally of Turkey, Deutsc16.–18.20. hland, travnja – 22. kolovoza 2010. 2010.

Poredak vozaa:

6.

Nicky HAYDEN

99

7.

Ben SPIES

90

8.

Randy DE PUNIET

75

9.

Marco MELANDRI

61

10. Colin EDWARDS

57

Poredak proizvoaa: a: 1.

Yamaha

240

2.

Honda

195

3.

Duca

149

4.

Suzuki

48

Slijedea utrka: Slijedea utrka: VN Japana, Indianapolis, 29. kolovoza 2010. 25. travnja 2010.

F1 poredak nakon 12 od 19 utrka

Volvo planira nastup na prestiĹžnom WTCC prvenstvu Ĺ vedski je Volvo svom ĹĄampionskom STCC timu dao zeleno svjetlo za mogunost nastupa na prestiĹžnom WTCC prvenstvu. Motorsport odjel Volvo Cars korporacije i njegov sluĹžbeni partner Polestar Racing trenutno se pripremaju za mogui nastup na svjetskom touring car prvenstvu (WTCC). Polestar i Volvo Motorsport ĹĄampionski su tim koji se ve otprije iskazao na Ĺ vedskom STCC touring oprvenstvu. U sklopu priprema Polestar Racing nedavno je dobio priliku da se sa svojim C30 DRIVe modelom pokretanim bioetanolom okuĹĄa na stazi Brands Hatch. Za razliku od proĹĄle godine, kada je trkai C30 DRIVe za najbrĹžim autima zaostajao 0,6 sekundi, ove je godine taj zaostatak prepolovljen na samo 0,3 sekunde. Sve do sada Volvo je nastupao na jednoj WTCC utrci po sezoni, kako bi se okuĹĄao s najboljima i skupio vrijedne podatke

F1 poredak VN Maarske, arsk rske, e, za 20 2010. 10. Budapest, 1. kolovoza

za unapreenje automobila, s obzirom na to da su WTCC utrke duĹže i zahtjevnije od STCC utrka na kojima Volvo briljira. No ove godine Volvo e to uiniti dvaput, pa e nakon Brand Hatch-a, Volvo i Polestar nastupiti 21. listopada i na stazi Okayama u Japanu. Podsjetimo, Polestar Racing surauje s tvrtkom Volvo joĹĄ od 1996. godine, a aktivno je sudjelovao u razvoju aktualnog C30 trkaeg

automobila s kojim je u STCC-u proĹĄle godine osvojena timska i ĹĄampionska titula. Polestar je razvio i svoju viziju modela C30 u obliku Performance Concept prototipa s 405 KS, a dugorona je ambicija cjelovit nastup na WTCC programu. To bi se i moglo dogoditi s obzirom da je WTCC postao jedan od ciljeva Volvo Cars Motorsport odjela, pa se cjeloviti nastup moĹže oekivati ve 2011. godine.

1.

Mark Webber

25

2.

Fernando Alonso

18

3.

Sebasan Ve el

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Vitaly Petrov

10

6.

Nico Hulkenberg

8

7.

Pedro de la Rosa

6

8.

Jenson Bu on

9.

Kamui Kobayashi

10. Rubens Barrichello

4 2 1

Poredak vozaa: 1.

Mark Webber

161

2.

Lewis Hamilton

157

3.

Sebasan Ve el

151

4.

Jenson Bu on

147

5.

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

97

7.

Nico Rosberg

94

8.

Robert Kubica

89

9.

Michalel Schumacher

38

10. Adrian Sul

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

RBR-Renault

312

2.

McLaren-Mercedes

304

3.

Ferrari

238

4.

Mercedes Benz GP

132

5.

Renault

106

6.

Force India-Mercedes

47

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

23

9.

STR-Ferrari

10

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Slijedea utrka: VN Belgije, SpaFrancorchamps, 29. kolovoza 2010.

OvlaĹĄteni servis za

tVTMVHBTFSWJTJSBOKBV[EWJKFHPEJOF EJO OF F HBSBODJKFOBVHSBĂŞFOFEJKFMPWF tVTMVHBMJNBSJKF EJN NB tUFSNPMBLJSBOKFQP78TUBOEBSEJNB ;BTUBSJKBWP[JMBQPWPMKOJKF DJKFOFTFSWJTJSBOKBWP[JMB


KOLEKCIJA PROLJEE/LJETO 2011. XD XENIA DESIGN

U pohodu na modne metropole cijalnih novih a dakako i stalnih kupaca. Akcent kolekcije za proljee/ ljeto 2011. je na jaknama, odnosno sakoima neobine nove konstrukcije. Protežu se od kratkih do dugih, casual pa sve do couturea. Prepoznatljivost XD kolekcija uvijek se može vidjeti kroz neis-

XD Xenia design upravo se vratila s premijernog zakljuivanja nove kolekcije proljee/ljeto 2011. iz Düsseldorfa, prve destinacije u novom ciklusu prezentacija nove sezone. Kolekcija je primljena izuzetno uspješno od strane kupaca pa se to odrazilo i na dobivenim narudžbama. Sva tri dana bila su potpuno ispunjena velikim zanimanjem poten-

crpnu inspiraciju u istraživanju konstrukcija. To se proteže na sve komade – posebno su zanimljive hlae, vrlo uske, ali s detaljima na strateškim mjestima kako bi se dobila savršena linija ženskih nogu. Sve je upakirano u tkanine s obaveznim dodatkom elastena zbog komocije. Dosta detalja je u funkciji udobnosti, pa tako u elegantnim sakoima možete i gimnasticirati jer su savršeno udobni i rastezljivi, a opet strogi u osnovnoj formi! Osim toga, rukavi su promišljeni tako da mogu biti i dugaki i kratki. Gotovo svaki komad može se nositi na najmanje dva naina, a mogunost je meusobnog kombiniranja neiscrpna. Stigle su i boje u XD Xenia design kolekciju! Dobro je napravljena kombinacija nespojivih boja i dezena, što govori da je crna ostala u pozadini kao basic, a neobian spoj elektrino zelene i boje mesa postaje it kombinacija. Dominan-

TOP 20 01. LUDA NO - LUDIN . NENO BELAN 02. BUDI MOJ BROD - GUSTAFI

tna je i tamnoplava u nekoliko varijanti te više nijansi ve spomenute plave boje, koje najbolje do izražaja dolaze kroz teksture tkanina. Posebno je zaokružena cjelina majica s printovima i dodatno runo raenim detaljima. Posebnost su printevi koji nastaju gotovo unikatno, jer su runo raeni specijalnom tehnikom.

01. ALKOHOL

Klapa Sv.Florijan . edo Marni

JASMIN STAVROS & MLADEN GRDOVI

04. SKITNICA

02.VRATI MI SE TI

Jasna Zloki & MARIJAN BAN

TOP LISTA DOMAIH ZDRAVKO ŠKENDER

05. ŠKORCAN - LUKY

03.IMAM MALO ŽELJA

06. TKO TE IMA - SUZANA HERCEG

ZLATKO PEJAKOVI

07. BROD - SEXYMOTHERFUCKERS

04.LIPA SPIZA DALMATINSKA

08. TO MI TREBA - SMILE PROVOKATOR

DUŠKO LOKIN & GRUPA PASTICADA

09. ŽELIM - YAMMAT

05.ZABRANJENO VOE

10. OVE GODINE - EDO MAAJKA

IVAN MEZGA 06.ŽENE - JASMIN STAVROS

FORMULA 13

dova svih vremena. Zanimljivo je da su davne 1989. NOFX trebali održati koncert u Rijeci, ali tek nam se s aktualnim albumom “Coaster” posreilo da ih ugostimo. Kao support nastupit e Debeli precjednik i Pasi. Vrata se otvaraju u 19.30, prvi support kree u 21 h, a NOFX na pozornicu izlaze u 22.30. Cijena ulaznica u pretprodaji je 150 kn i mogu se kupiti u Dirty Old Shopu i Punktu 13 (Zagreb), Dallas Music Shopu (Rijeka) te na svim prodajnim mjestima Eventima. Cijena na ulazu bit e 180 kn. S kupljenom ulaznicom za koncert

01. WE NO SPEAK AMERICANO

DANIJELA MARTINOVI

02. SUMMER DAY - SHERYL CROW

09.KOPIJA - LANA JUREVI

03. AIRPLANES

10.BAGREM BIJELI - JOLE

04. JUST BE GOOD TO GREEN PROFESSOR GREEN & LILY ALLEN

TOP LISTA STRANIH

05. BURNING HELL - TOM JONES

01. LADY GAGA

06. CROSSFIRE - BRANDON FLOWERS

ALEJANDRO

07. ALEJANDRO - LADY GAGA

02. SUNSTROKE PROJECT & OLIA TIRA

08. LOVE THE WAY YOU LIE

TOP LISTA DOMAIH RUN AWAY

EMINEM feat. RIHANNA

03. ADAM LAMBERT

09. MISERY - MAROON 5

WHATAYA WANT FROM ME

10. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE

04. TAIO CRUZ FT. LUDACRIS BREAK YOUR HART

može se i besplatno kampirati u kampu Preluk 18. i 19. kolovoza.

The Chemical Brothers, londonski electro pioniri, u sklopu promocije novog albuma “Further” dolaze na otok Pag, tonije, u Novalju na gradski stadion, gdje e biti glavne zvijezde Moon and Rocks Festivala. Datum je 22. kolovoza, a sam dogaaj je jedan od rijetkih live nastupa što e ih ovaj elektronski duo imati tijekom ljeta po Europi. Njihov nastup uživo bit e sinkroniziran sa slavnim vizualima Adama Smitha zvanog Flat Nose George. Chemical Brothers obeavaju da e ovaj nastup biti jedan od njihovih najboljih izvedbi. Program festivala

Više o koncertu saznajte na DirtyOldEmpire.com. bit e upotpunjen internacionalnim respektabilnim DJ-ima. Ulaznice se mogu nabaviti na svim prodajnim mjestima sistema Evetnima (u Zagrebu glazbena knjižara Rockmark u Berislavievoj 13 te na Muzika.hr - kupovina ulaznica). Prvih 1000 ulaznica za stajanje iznosit e 235 kuna, dok e kasnije biti 300 kuna. Ulaznice su za tribine 265 kuna. Takoer ima i ogranieni broj VIP paketa po cijeni od 5.300 kuna (paket od 10 ulaznica + stol za sjedenje te privatni dio) te VIP paket s cijenom 2.650 kuna (veleprodajni klub paket s 5 ulaznica i stojeim stolom), a tu su još i dva VIP paketa: Golden Circle – stajanje po 340 kuna i GA Vip Club – stajanje po 530 kuna.

05. DELPHYC HALCYON

TOP LISTA 01. OLIVER DRAGOJEVI JubavTOP mala LISTA DOMAIH 02. BOJAN JAMBROŠI Sasvim sam 03. VLADO KALEMBER - Ostani tu 04. HARI MATA HARI Ft. Eldin Huseinbegovi Tvoje je samo to što daš 05. ET & Baruni - Sve il ništa 06. ET - Zbogom mala 07. J. STAVROS & M. GRDOVI Alkohol 08. PARNI VALJAK - Stvarno nestvarno 09. SEVERINA - Nevira

Partyloop Summer Groove 21. kolovoza na koprivnikim bazenima Summer Groove Open Air - House Music Sensation. Nastupit e DJ Krnya, Woy-Khan uživo na saxu i Matej uživo na udaraljkama, DJ Stype Bones, DJ Pazman, DJ Chani Brawo i DJ Liquid. Party podravaju Somersby i Carlsberg Croatia, Bazeni Cerine i Grad Koprivnica. Poetak je u 20 sati, a zabava e potrajati sve do 5 sati

08.ORIGINAL

YOLANDA BE COOL feat. D-CUP

B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS

Chemical Brothers u Novalji

Veliki Partyloop Open Air Party privukao je brojne posjetitelje na Šodericu krajem lipnja, a novi veliki susret ljubitelja elektronske plesne glazbe uskoro e se održati u Koprivnici. U subotu 21. kolovoza na sunalištu Gradskih bazena Cerine Partyloop predstavlja vam Partyloop

07.DA SE NAEMO NA POLA PUTA NEDA UKRADEN

NOFX u Rijeci 18. kolovoza Prvo gostovanje jedan od najdugovjenijih i najpopularnijih punk bendova NOFX pred hrvatskom publikom održat e 18. kolovoza, ali ne u Opatiji, kako je prvotno najavljeno, ve na Preluku, izmeu Rijeke i Opatije. Kalifornijski punkeri iza sebe imaju 27 godina rada, 10 studijskih long play albuma, 10 kratkih kompilacija, puno 7” singlica i urnebesan televizijski show “NOFX: Backstage Passport”. Do sada je prodano više od 6 milijuna njihovih ploa po cijelom svijetu i jedan su od najuspješnijih nezavisnih ben-

TOP LISTA DOMAIH

03. KAKO U JOJ RE DA VARIN

ujutro. Kao i na Šoderici, Partyloop e i na bazenima posjetiteljima ponuditi odlian i veoma glasan zvuk, a izvoai e nastupati na velikoj pozornici uz video projekcije na velikom videozidu i light show. Cijena ulaznice je simbolinih deset kuna, a svi posjetitelji s kupljenom ulaznicom sudjelovat e u

nagradnoj igri koju sponzoriraju Lada delicije, Sexy Shop KC, Hangar18, Studio Glamour, Sonne solarij, Partyloop-Kosinus ... Naravno, organizatori e osigurati i logistiku bez koje se ne može - raznovrsne hrane i bogate ponude pia bit e u dovoljnim koliinama. Takoer e se prodavati promo majice i party rekviziti.

TJEDNI KALORIFER

Jesse

Ana

10. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo želja


17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39

mt -50% Prodajna mjesta: jestaa: • ARAPKO jesta: A A AR RA R AP A PK P KO K O - Neumanova Ne Neeu um u m maaan no n ovvaa 2 ((u u krugu krug kr ugu tvornice) ttvornic tv vornice) ornice) • HUL H HULAHOOP ULLA A AHOOP AH HOOP - Mace Maaccee H M Hr Hrvatske rrvvva vatske atsskkkee 110 0 • P Prod Prod. rro od o d br. br 2 - Trg TTrrg Republike Reeepubl R pu p ublik likkee 6 (RK (RK (R RK Meimurka, Meee M im mu m urk rrka, kkaa 11. K Kat Kat) aattt) LA LAM AM MPY MP M PY 9, 9 Mace Ma Ma aa ccee hrvatske hrvats hrv h hr rrvvvaaat ats tskkee 28 28, 8, a akovec ako  akko ovveeecc • HULAHOO HULAHOOP, H HULAHOOP U AHOOP, P Gla Glavna aavvvn naa 45 n 45, 4 5, Pr Prelog Pre P reello log og • HULAHOOP HULAHOOP, H U AHOOP Vla Vladimira Vladim Vl aad d diim miira m irra Na Nazora Nazo azo aaz zorraa 37 37, 7, Pr Prelog Pre P reello log ogg (u o u kr kkrugu ru ru ugggu u tv ttvornice) vvo ornice) o rnice rn ice) • LAMPY


40

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

17. kolovoza 2010.

9/24/09 4:14:41 PM




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

U AKOVCU ZAPOEO jedini profesionalni teniski turnir u ovom dijelu Hrvatske

SPORTSKE vijes

Kree borba za WTA i ATP bodove

SPEEDWAY

Teniski klub “Franjo Punec” akovec osmu godinu za redom organizator je meunarodnoga seniorskog teniskog turnira uvrštenog u kalendar ITF-a (Meunarodne teniske ederacije), koji se boduje za ATP rang listu. Ove godine, po prvi put u akovcu, održat e se i proesionalni turnir u ženskoj konkurenciji koji e se bodovati za WTA rang listu. Nagradni ond za svaki od turnira je 10.000 USD. Turnir je zapoeo kvalifikacijskim susretima u subotu, a glavni turnir zapoeo je u ponedjeljak.

Bez Ivane Lisjak, Karanuši igrao kvalifikacije Najvea atrakcija ženskog dijela turnira trebao je biti nastup daleko najbolje rangirane igrae u turniru, najbolje meimurske tenisaice Ivane Lisjak, koja je nakon nekoliko neuspješno odraenih turnira u SAD-u trebala doi kui i pojaviti se na turniru. Meutim, ništa od nastupa jer je ozlijeena. Zanimljiva je situacija oko Roka Karanušia, koji je još pred godinu dana bio 88. igra svijeta. Sad mu je ranking puno niži (336) ali svejedno dovoljno dobar za status prvog nositelja ovog turnira. Meutim, on je na kraju poeo turnir od kvalifikacija, jer je kasno prijavio

Iako kiša remeti raspored, i u ponedjeljak je bilo živo na akovekim teniskim terenima turnir. Sigurno je prošao dva kola i bit e glavna atrakcija muškog dijela turnira.

Prva nositeljica Slovakinja, prvi nositelj iz BiH Tako e prva nositeljica ženskog dijela turnira biti slovaka igraica Zlochova, aktualno 473. igraica svijeta. Priliku da se bore za WTA bodove dobile su i dvije akoveke igraice, lanice Franje Puneca: Iva Mekovec i Ema

Mikuli. Obje su dobile pozivnicu organizatora. Ema je me prvog kola odigrala ve juer, dok e Iva igrati danas (utorak). U muškom dijelu ždrijeba prvi nositelj je igra iz BiH - Ismar Gori, inae 566. igra svijeta, a drugi nositelj Hrvat Ante Pavi. Posebna atrakcija bit e nastup sina proslavljenog rukometaša koji je branio boje Hrvatske i Slovenije Istoka Puca - Boruta Puca koji e vjerojatno imati status 3. nositelja. Oba turnira održat e se u istom terminu, od 14. do 21. kolovoza, za

kada je predvieno održavanje finalnih susreta. Interes za oba turnira je velik, uz glavni turnir (32 igraa) održane su i kvalifikacije koje su bile popunjene do posljednjeg mjesta. Za turnire su prijavljeni igrai i igraice iz dvadeset država: Slovake, Švicarske, Italije, SAD-a, Srbije, Slovenije, BiH, eške, Maarske, Poljske, Rusije, Australije, Austrije, Njemake, Turske, Francuske, Grke, Velike Britanije i Hrvatske. Oba finala predviena su za nedjelju. (dz, oto: zv)

Meunarodni turnir za Viteza grada akovca

Najprecizniji Slovenac Klement Štrajhar, uspješni mladi meimurski streliari U akovcu je u subotu 7. kolovoza održan meunarodni streliarski turnir pod pokroviteljstvom Grada akovca i u organizaciji streliara “Katarine Zrinski” iz akovca. Na turniru je sudjelovalo 15 klubova iz Hrvatske, 7 klubova iz Slovenije i 1 iz BiH, s ukupno 82 streliara. Turnir je održan po oblanom i malo kišovitom prijepodnevu, dok su finalne borbe s gaanjem na jabuku održane po tihom, toplom i sunanom vremenu. Kvalifikacijski, službeni dio, turnira donio je nekoliko novih rekorda u kojima su prednjaili odlini streliari iz Slovenije. Ali ni meimurski streliari nisu zaostajali za njima, ve su osvojili hrpu medalja, zlatne medalje osvojili su: u stilu goli luk – Leon Peari, djeak do 14 g., kadet Stean Šalamon, kadetkinja Miroslava Senar i djevojica do 14 g. Mija Mance. Srebro su osvojili Luka Vuruši kadet i Tena Piljuši, dok je Vanda Kipke ostala bronana. U olimpijskom luku djevojice do 14 godina osvojile su sve tri medalje, zlatnu Regina Novak, srebrnu Marija Rojko i bronanu Ana Štrukelj.

Mladi meimurski streliari i na domaem terenu okitili su se brojnim medaljama U standardnom luku djeak do 12 g. Mateo Pikl osvaja zlato i djevojica do 12 g. Iva Štrukelj takoer zlato.

Pehari pobjednika u Sunju i Kamnik Nakon stanke s okrjepom za sve streliare i njihovu pratnju, najbolji

streliari, po etiri iz svakog stila, natjecali su se za prestižnu titulu Viteza grada akovca. Natjecanje su zapoeli najmlai gaanjem jabuke za njih primjerenim udaljenostima. Bez obzira na prijašnje rezultate i preciznost lukova u razliitim stilovima, sve je iznenadio

gotovo najmlai streliar turnira Jurica Lackovi iz Sunje. Sigurnim pogocima u jabuku osigurao je titulu Malog viteza grada akovca za 2010. godinu. On je pobijedio u grupi najmlaih finalista Dejana Peria (14 g.) iz Slovenije, Maju Orli (14 g.) iz Ogulina, Ivu Štrukelj i Teo Pikla iz akovca. U grupi odraslih, titulu Viteza grada izborio je zaista najbolji, Klemet Štrajhar iz Slovenije (Kamnik - kadet). On je glatko pobijedio Zorana Vlahovia iz Zagreba, Stoševskija Dobrivoja iz Slovenije, Milutina Pavievia iz Varaždina i Sandija Janežia iz Slovenije. Sigurnim i stalnim pogocima pregazio je starije i iskusnije streliare i postao 17. Vitez grada akovca, koliko i traju natjecanja u zaista atraktivnom prostoru kraj grada Zrinskih. Streliari “Katarine Zrinski” iz akovca odlino su organizirali ovu prestižnu sportsku sveanost, dobili su zato pohvale od svih prisutnih streliara i gostiju.

Pavlic nakon Latvije na diobi šestog mjesta U utrci finala Svjetskog prvenstva za vozae do 21 godine najbolji hrvatski spidvejaš Jurica Pavlic je u gradu Daugavpilsu u Latviji osvojio osam bodova što mu je na kraju donijelo deveto mjesto. Pavlic je u ukupnom poretku na diobi šestog mjesta s 14 bodova, a za vodeim Maksimom Bogdanowim zaostaje sedam bodova. U listopadu se vozi posljednja utrka u Pardubicama koja e odluiti o novom svjetskom juniorskom prvaku koji se ove godine po prvi put dobiva na drugaiji nain.

Poredak i osvojeni bodovi utrke u Daugavpilsu: 1. Darcy Ward (Australia) - 12+3 (3,3,3,3,0), 2. Maksim Bogdanow (itva) - 12+2 (3,2,3,1,3), 3. Artiom aguta (Rusija) - 11+3 (1,2,2,3,3), 4. Patrick Hougaard (Danska) - 11+2 (2,3,3,0,3), 5. Maciej Janowski (Poljska) - 10 (3,1,1,2,3) , 6. Rene Bach (Danska) - 10 (1,3,2,2,2) , 7. Dennis Andersson (Švedska) - 9 (1,2,3,2,1), 8. Martin Vaculik (Sovaka) - 9 (2,2,2,1,2), 9. Jurica Pavlic (Hrvatska ) - 8 (2,1,2,2,1)

RUKOMET

Neugodan poraz Meimurja u Mariboru Jaku pripremnu provjeru imali su rukometaši Meimurja na gostovanju kod slovenskog prvoligaša Maribora. Nisu se baš dobro “proveli”, jer su izgubila ak s 15 golova razlike. Iako kontrolne utakmice ne moraju biti mjerilo, zasigurno je ovom prilikom trener Belko dobio uvid u mogunosti svakog igraa kojeg ima na raspolaganju. Posebice nakon onoga što su odigrali u drugom poluvremenu.

MARIBOR BRANIK 34 (18) MEIMURJE 19 (13) MARIBOR. Dvorana UŠ Leona Štukelja. MARIBORBRANIK:Jelen,udi, Lešnik, elica 2, Vrear 1, ebokli 3, Gregorc 2, Maleni, Batinovi 8, Razgor6,Punik,Kle2,Fister,Ivani 4, Hartman 2, Furan 2, Oštir 2. ME IMURJE AKOVEC: Kovaevi, Sladoljev, Ban, Jeti 2, Varga, Paponja 9, Zadravec 2, Turkovi, Turk 1, Peras 1, Hermian, avar 3, Vuruši 1, Marec.

ODBOJKA

Krenule pripreme Centrometala U ponedjeljak (juer) trener OK Centrometal Josip Treska po prvi put je okupio svoje igrae u novoj sezoni. Krenule su pripreme meimurskog odbojkaškog prvoligaša koji e nakon izvrsne prošle sezone pokušati odigrati još jedno isto takvu. To ne znai da nee biti novosti u sastavu. Naime, ponovno se u sastav vraa iskusni tehniar Aleksej Makarov koji e dijeliti mjesto tehniara s mladim i nadarenm Markom Davidom u novoj sezoni. U sastav se nakon šest mjeseci pauze vraa takoer nadareni Mišu

Petran, a vrlo blizu je mogui angažman Ivana Kovaa, uz možda još neko domae pojaanje (igrai izvan Meimurja iz recesijskih razloga nee se angažirati). Okosnicu igrakog sastava initi e: Palinkaš, Vabec, Todorovi, trojica Posavca: Dario, Tomica i Marin, a tu je mladi Dino Harambaši. Uglavnom, igraki kadar e se vrlo brzo kompletirati i krenuti u pripreme za prvenstvo koje je još uvijek zbog dobro poznate situacije u HOS-u vrlo neizvjesno što se tie tonog datuma poetka.




17. kolovoza 2010.

ŠKOLA NOGOMETA MEIMURJE-AKOVEC

Prvenstvo I. HNL otvaraju Meimurje i Cibalija Juniori i kadeti Meimurja otvorit e ovosezonsko prvoligaško natjecanje dvobojem protiv vršnjaka iz vinkovake Cibalije ove subote 21. kolovoza od 16 i od 18 sati. Još nije poznato hoe li naše trenutno najviše plasirane ekipe ugostiti Vinkovane na glavnom ili pomonom igralištu Stadiona Mladosti. Juniorska ekipa Meimurja spremna je za natjecanje, a od 20. srpnja i poetka priprema mladci su pod vodstvom svog trenera Marka Obadia odigrali i etiri pripremne utakmice te sve redom pobijedili. Situacija je, za razliku od prošle sezone, kad ih je bilo svega 12tak, ove sezone, s 30tak igraa i profesionalnim nainom rada, mnogo bolja. “Momci su bili na poetku malo iznenaeni intenzitetom rada, ali su odmah prihvatili promjene i radili

smo jako dobro. Još nas eka u srijedu generalka u Pribislavcu protiv Poleta, gdje u do kraja formirati prvih 11”, kazao nam je Obadi. Iznimno je Obadi zadovoljan i suradnjom s Vjeranom Simuniem, trenerom drugoligaša Meimurja: “Jako dobro suraujemo, a Simuni je u svoju momad odluio uzeti Kovaia, nadam se da e još koji naš igra dobiti priliku igrati za seniore.” Šef struke Škole nogometa Meimurje – akovec, i trener kadeta, Dragutin Narana, ima nešto više posla sa svojom selekcijom u pripremama za prvoligaško natjecanje. Imali su dvije jake provjere, s Varaždinom i s Naftom, i obje izgubili: “Imam dva jako dobra igraa, Cvitanovia i Šaria, i ostale koji moraju još mnogo raditi, meu njima pet-šest

Drago Narana, šef struke ŠN Meimurje-akovec, kaže da se još obje ekipe moraju posložiti kako bi bile što kvalitetnije u jakom natjecanju

igraa koji e postati nogometaši prvoligaškog formata. Nisam pretjerano sretan, ekipa je u formiranju nakon što smo prošle sezone imali problema. Momci tek stjeu profesionalne navike”, pria Narana. U Prvu HNL stoga kadeti ulaze manje optimistino: “Iskreno, bolje bi nam odgovarala niža liga, tada bismo stigli konsolidirati ekipu, ali bilo bi šteta propustiti ovu priliku. Vidjet emo kakvi smo i kakav je odnos snaga nakon prvog kola”, rekao je Narana.

Stabilizira se organizacijska i financijska situacija u Školi Utakmicu posljednjeg jesenskog kola Meimurje i Cibalija inae igraju unaprijed, jer postoji bojazan da bi poetkom prosinca moglo ve sniježiti.

Inae je Škola nogometa pod novim vodstvom, ini se, okrenula novi list, sreena su neka dugovanja, ispoštovani su inancijski uvjeti potrebni za dobivanje licence za 1. HNL, a s ukupno 11 selekcija radi 10 trenera. “Imali smo ‘poroajne muke’ u prvoj godini postojanja, najteže je bilo kad su tri trenera dobila otkaz u zimi pa se prestalo raditi potrebnim intenzitetom. No, uz novog predsjednika i Izvršni odbor ponovno smo na dobrom putu”, kaže Narana. Jedino što još preostaje jest sklopiti ugovor s NK Meimurjem i NK akovcem, što bi trebalo biti inalizirano do kraja idueg tjedna. Nee biti potpisivana dva ugovora, ve jedan, izmeu sve tri strane, a predsjednik Dean Pani iznimno je optimistian po tom pitanju. (Ivana Strahija)




17. kolovoza 2010. ZAPOINJE II. HNL

Doveer: Prva etiri kola pokazat e istinu koliko vrijedimo Predstavniku ekipe Varaždina nagrade za sudjelovanje uruio je Mato Kljaji ispred Nogometnog saveza Meimurja i Zajednice športskih udruga i saveza Meimurja

Pehar je pripao pobjednicima turnira, ekipi NK Dinamo iz Zagreba

ODIGRAN JUBILARNI 12. meunarodni turnir U-12 NK Meimurec

Pobjeda Dinamu u konkurenciji deset ekipa iz etiri države Sastav zagrebakog Dinama uvjerljivi je pobjednik tradicionalnog meunarodnog nogometnog turnira u Dunjkovcu - Pretetincu. NK Meimurec dvanaesti put po redu pokazao se kao dobar domain i organizator dvanaestog po redu tradicionalnoga meunarodnog pionirskog turnira U-12 koji je održan protekle subote i nedjelje u Dunjkovcu - Pretetincu. Turnir je odigran pod pokroviteljstvom Hrvatskoga nogometnog saveza, opine Nedeliše, Nogometnog saveza Meimurja i Zajednice športskih udruga i saveza Meimurske županije. Ove godine turnir je okupio deset ekipa iz etiri države: Hrvatske, BiH, Slovenije i Italije. Za dobru organizaciju turnira bili su zaduženi - organizacijski odbor turnira u sastavu: Ivan Ganzer, Dragutin Kataleni, Stjepan Topoljnjak, Miljenko Toplianec, Stjepan Križari; kao i izvršni odbor turnira: Zlatko Leek, Dragan Mesari, Damir Štrukelj, Tihomir Štefulj, Josip Kovai, Željko Cimerman, Josip Ganzer, Damir ekunec i Jerko Treska. Turnirsku komisiju inili su: Branko Horvat, Franju Fais i Goran Kovai.

Meimurje i Meimurec bez završnice Ekipe su bile podijeljene u dvije skupine. U skupini A igrali su: NK DINAMO Zagreb, NK MARIBOR Maribor, NK SPLIT Split, ASD CALDORA CALCIO Pescara i NK ME IMURJE akovec. U skupini B svoje snage odmjerili su: NK VARAŽDIN Varaždin, HNK HAJDUK Split, FK ŽELJEZNIAR Sarajevo, NK SLAVEN BELUPO Koprivnica i NK ME IMUREC Dunjkovec – Pretetinec.

NK Meimurec Dunjkovec – Pretetinec ( foto: Ivan Horvat)

Ove e sezone 2. HNL umjesto 14 brojiti 16 klubova, jedan od njih je i naše Meimurje. ini se da su Meimurci nakon što su bili prisiljeni na frustrirajue treninge bez utakmica konano došli i do nešto jaih protivnika, a udarna ekipa je pred inalizacijom. Zbilja se ne može kazati da Meimurci bez briga i potpuno spremni ulaze u drugoligašku sezonu. Od ozbiljnijih utakmica dvije su odradili tek nedavno i Križevce pobijedili s 3:2, a Zelinu s 1:0. Generalka je zakazana za ovaj utorak u 17.30 sati s lendavskom Naftom, a nakon nje bi trebao biti poznat najuži kadar s kojim e trener Vjeran Simuni u Solin u subotu. Posebni je problem na poetku priprema predstavljala nova obaveza o tri igraa mlaa od 21 godine u poetnih 11, no sportski direktor Miljenko Doveer tvrdi da je i ta situacija pred rješenjem: „Trener ima na raspolaganju deset mladih igraa. Posebno su zanimljivi Kovai i Levai, koji su Meimurci i zaslužuju mjesto u ekipi, dok se Košti namee kao izgledni kandidat. Tu je još napada Slavica, zatim Vugrinec, Jeli i Nemi… Može birati“, kaže Doveer.

Spoj iskusnih i mladih igraa

Ekipa Meimurja iz akovca (foto: Ivan Horvat) U skupini A trijumirao je Dinamo ispred Maribora, dok je Meimurje bilo tree. U skupini B najbolji je bio Željezniar ispred Varaždina, dok je domai Meimurec bio posljednji. Najuspješnija ekipa turnira bila je Dinamo, koji je u inalu s 4:0 pobijedio drugoplasiranu ekipu Željezniara. U borbi za tree mjesto Maribor je izgubio od Varaždina 1:2. Najboljima su nagrade uruili Mato Kljaji ispred Nogometnog sa-

veza Meimurja i Zajednice športskih udruga i saveza Meimurja, Dragutin Kataleni, lan izvršnog odbora HNSa, Željko Kacun ispred Opinskog vijea opine Nedeliše, te Darko Dania ispred opine Nedeliše. Dragutin Kataleni je prigodom zatvaranja turnira još jednom istaknuo njegovu važnost, te rekao da ak 54 igraa koji su do sada igrali na ovom turniru su sada igrai prvoligaških klubova. (S. Zorkovi)

Nagraeni najbolji i najmlai na turniru Za najboljeg igraa i strijelca proglašen je Nikola Moro iz Dinama, najboljeg golmana Galuši Marko iz Varaždina, dok je najmlai igra na turniru bio iz redova domaina NK Meimurca Patrik Kiri. (sz)

Iako su svi vrjedniji igrai nakon ispadanja iz 1. HNL napustili meimurski brod, Doveer smatra da su dovedena adekvatne zamjene i pojaanja. K tome, neki su odluili i ostati: „Svakako, ekipa je sasvim drukija nego na kraju prošle sezone. Ali, imamo desetak iskusnih igraa, od Andrea, Kovaa, Lime, povratnika Vitasa, Jurina, Celišaka, Jambrošia… Probali smo dovesti igrae koji odgovaraju našim inancijskim mogunostima i vjerujem da e logistiki dio kojeg vodi predsjednik Uršani štimati. Uglavnom, plae su smanjene, nemamo velikih izdataka i mislim da emo moi poštovati dogovore s igraima, te da e oni biti zadovoljni, a to je osnovni preduvjet za uspjeh“, pria Doveer. Novi u ligi ove godine su, uz Meimurje i Croatiju Sesvete, još etiri kluba, o kojima je Doveer kazao: „Vjerujem da e liga biti

Miljenko Doveer, sportski direktor NK Meimurje kvalitetnija nego prošle sezone. Velika Gorica bi mogla igrati važniju ulogu, Dugopolje ima super infrastrukturu, ali potpuno novu momad, iz Slavonije stiže kvalitetna MV Croatia, a HAŠK ima na podruju Pešenice više stanovnika nego cijela naša županija, pa ima široku bazu.“

Titula nije imperativ Doveer se takoer složio sa Simuniem da pravu spremu ekipe neemo znati sve do prvog kola i utakmice sa Solinom: „ak bih rekao da e nam prvi tri-etiri kola pokazati gdje smo. Solin u prvom i Imotski u treem kolu odgovorit e nam na pitanje jesmo li ili ne favoriti za vrh tablice.“ Titula prvaka Meimurcima nije imperativ, važnije je posložiti klub i ekipu, tvrdi Doveer: „Cilj nam je stabilizirati se nakon svih tih turbulencija. Otišlo nam je dosta igraa, imamo novu ekipu koja se treba ukomponirati. Imamo spoj mladosti iskustva koji bi mogao biti dobitna kombinacija. Postoji želja da budemo prvi i neemo bježati od titule favorita, ali kažem, treba vidjeti kako e sve to izgledati u prvim pravim utakmicama.“ (Ivana Strahija)

Popis igraa Deiniran je igraki kadar s kojim se kree u prvenstvo. Trener Simuni može raunati na: Jurin, Kovai, Andre, Kova, Garba, Levai, Košti, Celišak, Jambruši, Tiago, Vitas, Alan, Lima, Juki, Danki, Nemi, Jeli, Vugrinec, Sean, Miroševi, Slavica i Pintari. (is)

MALONOGOMETNIM TURNIROM Gorian 2010. završena sezona malog nogometa u Meimurju

39 ekipa pokazalo zanimljive borbe u tri konkurencije Nakon dvadesetak dana igranja završio je i posljednji malonogometni turnir u Meimurju - Gorian 2010. Pobjednik turnira u seniorskoj konkurenciji je ekipa Poker Pro, u pionirskom Pizzerija Fat Boy i kod limaa Bumbari i

rlenke. U organizaciji NK Trnava, ŽNK Trnava i Mažoretkinja Gorian turnir je okupio ove godine rekordni broj od 39 ekipa. Igralo se u tri konkurencije, u kojima smo vidjeli zanimljive i neizvjesne borbe.

Pobjednik seniorskog dijela turnira - Poker Pro

Tako je bilo i u seniorskom nalu gdje je Poker Pro uspio preokrenuti vodstvo Bumbara i rlenki od 3:0 i na kraju slavi pobjedu 6:4. Nažalost, nale je bilo i u znaku prekida utakmice, zbog nesportskog ponašanja dijela gledate-

lja (navijaa ekipe Poker Pro). Sreom, kasnije je sve prošlo u najboljem redu i utakmica je sgla do kraja, a Poker Pro je uzeo pobjedniki trofej. Za ekipu Poker Pro igrali su: Medvar, Vlaši, Gotal, Magdaleni, Mlinarec,

Najbolji meu pionirima - Fat Boy

Kolar, Lepen, Hranjec, Matjai, Kalšan, Sinkovi i Biber. U konkurenciji pionira pobjedu je odnijela ekipa Pizzerije Fat Boy u neizvjesnom finalu protiv Mihaljevana i Svetomarana. U konkurenciji limaa

uvjerljivu pobjedu odnijela je ekipa Bumbari i rlenke. Organizacija turnira usprkos problema s lošim vremenom bila je na visokom nivou. (l)

Ekipa limaa Bumbari i rlenke bila je uvjerljiv pobjednik




17. kolovoza 2010.

Spartakovci uvjerljivi u Hodošanu

U NEDJELJU JE ODIGRANA ŠESNAESTINA FINALA MEIMURSKOG NOGOMETNOG KUPA

Kotoripani izbacili Nedeliše, Turišani i dalje hit! U nedjelju je odigrano tree kolo ili bolje reeno šesnaestina finale Meimurskog nogometnog kupa. Sastalo se 16 nositelja s 16 ekipa koje su “preživjele” prva dva kola. Najvee iznenaenje priredio je kotoripski Graniar koji je svladao hrvatskog treeligaša Nedeliše koje je pojaalo redove ljetos i najavilo ambicioznu sezonu. Meutim, ve su na prvom

koraku doživjeli neugodan udarac, a trener Orehovec zasigurno dobio prvu glavobolju.

Hertelendi i V. Kos za eliminaciju Nedelišana Nedeliše je inae bolje otvorilo utakmicu, stvorili su nekoliko prilika i onda bolju igru okrunili pogotkom, za

koji domai tvrde da je možda bio iz osajda. Domae je u tim trenucima na životu držao sjajnim obranama vratar Tropšek. Ipak, Kotoripani se nisu predali. Paveli je izborio penal, a Hertelendi poravnao rezultat ve u prvom dijelu. U nastavku gosti su stiskali, ali jalovo, bez konkretnih prilika. Domai su bili puno opasniji iz kontranapada. Bili su i konkretniji za

razliku od gostiju i na kraju opasniju igru po vrata okrunili zgoditkom. Vilim Kos je svojoj momadi donio vodstvo u samoj završnici utakmice koje je ostalo do kraja utakmice. Drugi hrvatski treeligaš, preloška Mladost usprkos promijenjenom sastavu nego u prošloj sezoni, pokazala je da kad e biti kompletna ima kvalitetu. Lagano su prošli gostovanje u Peklenici,

slavili uvjerljivu pobjedu 4:1 koja je mogla biti izražena i veim omjerom zgoditaka u njihovu korist. Hit kupa je i dalje Borac PMP Turiše. Nakon što su svladali Polet iz Pribislavca, na “minu” je naletio i ukovec ‘77. Ispao je još jedan hrvatski etvrtoligaš Trnava Gorian koja je zaustavljena na penale od ambicioznog Dubravana. Po-

lufinalist prošlogodišnjeg kupa Mladost iz Ivanovca ovaj puta je zapela vrlo brzo. Bilo je još nekih manjih iznenaenja, ali i utakmica u kojima su avoriti opravdali oekivanja, iako su se u nekima morali itekako pomuiti da prou dalje. Ujesen e biti odigrana još osmina-finala ovog uvijek meimurskim klubovima zanimljivog natjecanja.

REZULTATI I SASTAVI ŠESNAESTINE FINALA MEIMURSKOG NOGOMETNOG KUPA GRANIAR – NEDELIŠE 2:1 (1:1) KOTORIBA. Igralište Sportski park Graniar. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Borut Križari (Ivanovec), Ivica Horvat (Vratišinec). Delegat: Dragutin Vuk (akovec). Strijelci: 0:1 Vibovec (22), 1:1 Dra. Hertelendi (41-11m); 2:1 V. Kos (82). GRANIAR: Tropšek, Radmani (od 87. Na), Z. Horvat (od 78. Fundak), Gorupi, Latin, Habuš, Matulin (od 90. Ujlaki), Hertelendi, F. Kos, Paveli, V. Kos. Trener: Branko Lipi. NEDELIŠE: Posaveck, Stankovi, Belovi, Vibovec, Zavrtnik, Jagec (od 68. Simun), D. Treska, S. Treska (od 50. Begovi), Zanjko (od 79. Jari), Golubi, Balent. Trener: Želimir Orehovec. Žuti kartoni: Radmani, Tropšek (Graniar), Zanjko, Jagec, Belovi (Nedeliše). Crveni karton: Hertelendi (Graniar).

MALI MIHALJEVEC – MLADOST (I) 3:1 (4:2) MALI MIHALJEVEC. Igralište Mali Mihaljevec. Suci: Zdravko Toplišnjak (Nova Ves), Antun Koruni (Lopatinecv), Darko Pokriva (Nedeliše). Delegat: Dragutin Horvat (Belica). Strijelci: 1:0 Pušar (9), 2:0 Posavec (31), 2:1 Pavlekovi (38), 3:2 Jaluši (72), 4:2 Pušar (80). MALI MIHALJEVEC: Magdaleni, M. Peras (od 86. anadi), D. Bestijani, Sean, N. Bestijani, Trupkovi, Varga (od 64. Srnec), Makšadi, Posavec, Zadravec (od 81. Mesari), Pušar. Trener: Krunoslav Mezga. MLADOST: Lacko, Lovreni, J. Jaluši, Fuko, Murkovi, Horvat, Pavlekovi, Novak (od 60. Zlatarek), Bari, Levai (od 58. Jurinec), Novak. Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Trupkovi, N. Bestijani, Magdaleni (M. Mihaljevec), Novak, Bari (Mladost).

BORAC PMP – UKOVEC 77 2:1 (1:0) TURIŠE. Igralište Borac PMP. Suci: Darko Filipi (Slakovec), Robert Radek (Pribislavec), Željko Ivanuša (Dunjkovec). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec). Strijelci: 1:0 Zrna (19), 2:0 Rušanec (51), 2:1 Lonari (69-11m). BORAC PMP: Vlah, Mihalec, Kovai, Blažini, Jankulija (od 60. R. Brumen), Zrna (od 68. Radikovi), N. Brumen, Janec, Bister, Mavrin (od 54. Vrzan), Rušanec. Trener: Boris Radikovi. UKOVEC 77: Lehki, Furunija, Zvonarek, Poljak, Mihoci, Slaviek, Begovi, Lonari, Božek, Hladnik, Malek. Žuti kartoni: Zrna, Mihalec, Blažini, Kovai, Janec (Borac PMP), Malek (ukovec 77). Crveni karton: Begovi (ukovec 77).

PLAVI – MLADOST (P) 1:4 (1:2) PEKLENICA. Igralište Pocurke. Suci: Zoran Hajdinjak (akovec), Kristinko Jaluši (Kuršanec), Radovan Posedi (Pušine). Delegat: Slavko Novak. Strijelci: 0:1 Dodlek (28), 0:2 Novak (37), 1:2 Mesari (44), 1:3 Dodlek (52), 1:4 Novak (70). PLAVI: Vaš, S. Škvorc (od 46. Vugrinec), Nerer (od 46. Trupkovi), Šolti, Trstenjak, Zadravec (od 62. Radikovi); J. Škvorc, Pintari, Majeri, Tuksar, Mesari. Trener: Ivan Hamonajec.

MLADOST: Viher, Farkaš (od 50. Vutek), Baari, Radikovi, Novak, Magdaleni, Dodlek (od 55. Miši), Bukal (od 62. Hreš), Ružman, Habuš, Sabol. Trener: Zoran Kralji. Žuti karton: Radikovi (Mladost).

TRNOVEC: K. Kiri, Borko (od 69. eh), Šteulj (od 54. D. Horvat), Pavlekovi, Marec, Zobec, Srnec (od 50. Bacinger), Brez, M. Horvat, Gyofi, ešnjaj. Trener: Krešo Žnidari. Žuti kartoni: Borko, Ladi (Jedinstvo).

BUDUNOST – AKOVEC 1:2 (0:2)

SOKOL – MEIMUREC 0:2 (0:2)

PODBREST. Igralište Budunosti. Suci: Dario Bubek (Pribislavec), Lidija Kralji (Ivanovec); Mladen Puklavec (G. mihaljevec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 0:1 Hanc (29), 0:2 Hanc (35), 1:2 Miši (83). BUDUNOST: onkaš, Kodba, Škiljo (od 60. Pani), Hali, Višnji, Domini, A. Hali (od 60. Germek), Lastavec, Ciglari, Balent, Miši. Trener: Ivan Gajnik. AKOVEC: Gro, Drši, Saka (od 88. Gotal), P. Horvat, Novak, Malovi, Pintari, H. Horvat, Gorupi (od 70. Erdelja), Han, Matuec (od 75. Florjani). Trener: Danijel Novak. Žuti kartoni: onkaš, Miši, Višnji, Balent (Budunost), P. Horvat, Novak, H. Horvat, Pintari, Saka, Florjani (akovec).

VRATIŠINEC. Igralište Sokola. Suci: Zoran Novak (M. Središe), Darijan Zadravec (M. Središe), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec). Delegat: Dragutin Šaari. Strijelci: 0:1 M. Bistrovi (30), 0:2 M. Bistrovi (37). SOKOL: B. Puh Mikolaj, Lebar, Novak, N. Drk, Žganec, Kovai, L. Mikolaj, Lisjak, Munar, Šolti. Trener: Marko Mikolaj. ME IMUREC: Marcijuš, Škvorc, M. Bistrovi, Kova, Fuek (od 65. S. Novak), Kos, Rešetar, Kregar, Lonari (od 83. D. ekunec), Treska, Galovi (od 85. Levec). Trener: Siniša Trajbar. Žuti kartoni: M. Mikolaj, Lisjak (Sokol), Kova (Meimurec).

DRAVA – PODTUREN 1:5 (1:2) DONJI MIHALJEVEC. Igralište Drave. Suci: Marijan Dumani (Nedeliše), Ivan Žganec (akovec), Dragutin Novak (Lopatinec). Delegat: Zvonko Novakovi. Strijelci: 1:0 Ruži (8), 1:1 Kolar (30), 1:2 Kolar (43), 1:3 A. Vidovi (47), 1:4 Lepen (58), 1:5 I. telebuh (78). DONJI MIHALJEVEC: Pongrac, Herc (od 46. Klari), Kos, Mihoci, Hošnjak, Mihalec (od 46. Bartoli), Lipi, Igrec, Ruži, Orehovec (od 46. Markovi), Igrec, M. Bartoli. PODTUREN: Šalamon, Kolar (od 72. Jambroši), Lepen, Radovan, Kolari, Vidovi (od 63. I. Telebuh), Boži, Mravljak, Balenovi, Kerovec, Boži (od 88. Horvat). Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Mihalec, Hošnjak, Lipi (D. Mihaljevec), Balenovi (Podturen).

CROATIA – SLOBODA (S) 1:2 (1:2) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Tihomir Kralji (Vularija), Vjeran Tuksar (Peklenica). Delegat: Rajko Zadravec. Strijelci: 1:0 Ivanuši (17), 1:1 Angel (38), 1:2 Begovi (44). CROATIA: Patarec, Hunjadi, Jeleni (od 56. Kolar), Ivanuši (od 46. urila), Gorianec, D. Bali, urin, Kosi, Krmar, Ruži, J. Bali. Trener: Kristijan Varga. SLOBODA: Kolar, Borko, Hižman, Begovi, Buhanec, Katanec, Hergoti (od 68. Hea), Srnec, Goricaj, Novak (od 56. Mihalic), Petek (od 75. Ciglari). Trener: Zdenko Perca.

JEDINSTVO – TRNOVEC 1:1 (1:0) - 11 m (3:1) GORNJI MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Željko Turk (Zebanec), Franjo Hergoti (Ž. Gora), Renato Vuk (Ivanovec). Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 1:0 S. Krumpi (42), 1:1 ešnjaj (70). JEDINSTVO: Ter, S. Krumpi, M. Novak, Fujs (od 79. Mikulan), Plantak, Vuk, Horvat (od 66. Janež), Ladi, Borko (od 72. D. Novak), Herceg, Trtinjak. Trener: Goran Mikolan.

Debelec (Dinamo). Crveni karton: Ivan Domini-fizioterapeut (Dinamo).

OMLADINAC – CENTROMETAL 1:0 (0:0) NOVO SELO ROK. Igralište Stadion NK Omladinca. Suci: Mihael Belovi (NSnD), Josip Kedmenec (D. Vidovec), Boris Jakovljev (G. Hrašan). Strijelac: 1:0 I. Lesjak (65). OMLADINAC: Tomaši, D. alopa, Reich, Jambroši, G. alopa, Bel, K. Culjak (od 82. Filipovi), Krištofi (od 66. M. Culjak), Novak, Dragovi, Lesjak (od 80. Ratajec). Trener: Denis Ratajec. CENTROMETAL: Serec, Vincek, M. Vinceti, Fuko, Senar (od 85. Fegeš), Majsen, Rodrigue (od 76. B. Vinceti), Lastavec (od 85. D. Doveer), Vibovec, Bratkovi, Dumani. Trener: Boris orevi. Žuti kartoni: D. alopa, Bel, Novak (Omladinac), Senar, Majsen, Lastavec (Centrometal).

MLADOST – BSK 1:4 (1:3)

HODOŠAN – SPARTAK 0:3 (0:3) HODOŠAN. Igralište Stadion NK Hodošan. Suci: Saša Fegeš (Nedeliše), Vlado Soka (Podturen), Franjo Horvat (Strahoninec). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 0:1 I. šegovi (11), 0:2 E. Šegovi (23), 0:3 Lackovi (25). HODOŠAN: Krznar, Ž. Krampa, Košak, Marec, Narana, D. Krznar, Kranjec, Hali, Kovaevi, Kova, Blagus. Trener: Goran Strahija. SPARTAK: Jalšovec, Novosel, Mihalic, Opaak, Cvetko, G. križai, Hali, Pasler, E. Šegovi, I. šegovi, Lackovi. Žuti kartoni: D. Krznar (Hodošan), Opaak, Cvetko, Domini (Spartak). Crveni karton: Narana (Hodošan).

MLADOST – STRAHONINEC 1:0 (0:0) SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Josip Jurinec (Ivanovec), Bojan Rodiger (Totovec). Delegat: Antun Horvat. Strijelac: 1:0 Vrani (52-11m). MLADOST: Raj, Šavniar (od 46. J. Levai), Kolar, N. Stojko, T. Stojko, Županec, T. Levai (od 46. Vinko), Tuksar, Jakopi, Vrani, A. Leich (od 89. Živec). Trener: Marijan Mohari. STRAHONINEC: Kralji, Matkovi (od 46. Bani), T. Novak (od 77. Krištofi), Zorkovi, D. Jaluši, Bujan, Zlatarek (od 72. Horvat), Vrbanec, Kukvi, Lackovi, M. Zorkovi. Trener: Dražen Fric. Žuti kartoni: Stojko, Vrani, Raj (Mladost), Krištofi (Strahoninec).

SVETA MARIJA. Suci: Dražen Jurec (D. Kraljevec), Dražen Sukanec (S. Ves), Vlado Blaži (akovec). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 0:1 S. Horvat (1), 0:2 Beštek (2), 1:2 Gašpari (22), 1:3 S. Horvat (31), 1:4 S. Horvat (49). MLADOST: Kranjec (od 53. D. Orehovec), Hobor, Posavec (od 65. Musta), Šulj, Šamarija, Bogdan (od 41. M. Orehovec), Gašpari, Blažini, Igrec, Štrok. Trener: Božidar Kedmenec. BSK: Sternad, Grbavec, Makar, Gunc, Gelo, Sršan (od 46. Paler), Herc, Horvat, Hajdarovi, Mlinari, Beštek. Trener: Dragutin Narana. Žuti karton: Štrok (Mladost).

DUBRAVAN – TRNAVA 3:3 (1:1) – 11m (7:6) DONJA DUBRAVA. Igralište Krbulja. Suci: Stjepan Fic (Lopatinec), Saša Mihali (Dragoslavec), Ivan Vlahek (ukovec). Delegat: Darko Jambrovi (Šteanec). Strijelci: 0:1 Jakši (33), 1:1 Dr. Horvat (43-11m), 2:1 Dra. Horvat (58), 3:1 mrlec (64), 3:2 Jakši (70), 3:3 Baksa (76). DUBRAVAN: Apostolovski, mrlec, I. vidovi, Hujs, Dr. horvat, Jadan (od 68. Na); Špoljar, Dra. Horvat, Lovrek, Nesti, Brljak (od 74. Jakupak). Trener: Dražen Horvat. TRNAVA: Farkaš, Vlah, Baksa, Gudlin, Katanec, Pintar, Ribi, Mesari, Malovi (od 86. Blažek), Jakši, Ribari. Trener: Zlatko Baari Žuti kartoni: Baksa, Malovi, Vlah (Trnava).

RUDAR – POLET (SMnM) 0:1 (0:0)

SLOGA – DINAMO (P) 0:2 (0:1) AKOVEC. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Rudol ižmešija (D. Dubrava), Bruno Brljak (D. Dubrava). Delegat: Božidar Jurai (Strahoninec). Strijelci: 0:1 S. Križai (26), 0:2 S. Debelec (88). SLOGA: M. Mihalkovi, A. Mihalkovi, Obadi, D. Vabec, D. Vabec, R. Glad (od 69. Silaj), D. Glad, Bajzek, Bali, Kolar, Vugrinec, Jeut. DINAMO: Rebernik, Klekar, Janec, Žuli, G. križai, Lovreni, S. Debelec (od 90. Jankovi), Štampar, Žuli (od 61. Kati), Mihalkovi (od 60. Marec), Ruži, Juras. Trener: Santino Debelec. Žuti kartoni: A. Mihalkovi, Bali, D. Vabec (Sloga), Žuli, Lovreni, Janec,

MURSKO SREDIŠE. Igralište Šoderka. Suci: Božidar Kolari (NSR), Davor Šupljika (Šenkovec), Kristijan Genc (Pretetinec). Delegat: Franjo Fais. Strijelac: 0:1 Radikovi (52). RUDAR: Raj, Levai (od 75. Vincek), Kovai (od 60. Mikuli), Šprajc, Vuri, Šolti, Tot, Rihaterc, Zadravec, M. Šolti, Kukovec (od 65. Simun). Trener: Smiljan Liklin. POLET: urkin, Turk, Karlovec, Soboan, Hren, Horvat, Radikovi (od 86. Novak), Stojko, A. Gorianec (od 76. Karlovec), Šardi, Makovec (od 69. G. Gorianec). Trener: Krešimir Šenji. Žuti kartoni: M. Šolti, Simun, Tot, Vincek (Rudar), A. Gorianec (Polet).

POINJE NOGOMETNA JESENSKA PRVENSTVENA SEZONA 2010./2011.

Svi meimurski nogometni klubovi osim hrv. etvrtoligaša kreu s prvenstvom Zapoinje nova nogometna sezona. Za neke klubove i lige bit e više nego zanimljiva, posebice se to odnosi na I. meimursku ligu, jer povratkom hrvatskih etvrtoligaša nakon gašenja IV. HNL-Meimurje/Varaždin od sljedee sezone ispada e dosta klubova. Što se e hrvatskih treeligaša Nedeliša i Mlados Preloga, oni ne bi trebali ima turbulentnu sezonu, jer je najavljeno da svi klubovi ostaju hrvatski treeligaši. Meum, nova III. HNL-sjever slaga e se po kljuu kako se neslužbeno govori u kojem je meimurskom nogometu pripala kvota od tri kluba, što bi znailo da još sam jedan meimurski klub može konkurira za tu poziciju. Najozbiljniji kandidat je Graniar iz Kotoribe, izmeu ostalog jer ima mlae kategorije (juniore,

kadete, pionire i limae) koji su obavezni za taj stupanj natjecanja. Naravno, ambicije e ima i drugi, ali ostaje za vidje kako e se odvija sezona u IV. HNL Meimurje-Varaždin (prvenstvo im zapoinje tek 28. i 29. kolovoza), dok e se naravno od 1. kola vodi velika bitka za bijeg iz opasne zone koja e bi itekako “rasprostranjena” u I. meimurskoj ligi. Raspored prvog kola: III. HNL-ISTOK: Koprivnica - Nedeliše, petak, 19 h, Bjelovar - Mladost Prelog, subota, 17.30 h. ŽUPANIJSKE LIGE, prvo kolo igra se 21./22. kolovoza sa poetkom u 17,30 sa: I. MEIMURSKA LIGA: Omladinac (NSR) – Polet (SMNM) subota, Bratstvo (SV) – Mladost (I), Zasadbreg – Sokol, Cen-

trometal – BSK, Plavi (Pek.) – Naprijed, Dubravan – Dinamo (D), Rudar – Spartak subota. II. MEIMURSKA LIGA – ISTOK: Vidovan – Mladost (SM), Radniki – Croaa, Podturen – Graniar (N), Budunost (P) – Drava (DM), SK – Mladost (Pal.), Borac PMP – Galeb, Dubrava – Draškovec. II. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD: Trnovec – Hajduk Vindija (Š), Meimurec – Drava (K), Strahoninec – Šenkovec, Pušine – Venera PMP, Sloboda (M) – Mladost (S), Jedinstvo (NSD) – Mura, Bratstvo (J) – Sloga (Š). III. MEIMURSKA LIGA – ISTOK: Hodošan – Romska vatra subota, Napredak – Jadran, Trnje – Otok, Budunost (M) – Eko, Borac (DH) – Mladost urkin, Omladinac (DS) – Kraljevan 38. III. MEIMURSKA LIGA – ZAPAD: Bratstvo (P) – Donji Koncovak, Krištanovec – Hajduk (B), Pobjeda – Jedinstvo (GM), Mali Mihaljevec – Torpedo, Dinamo (Ž) – Omladinac (M), Zebanec – Plavi 1975.




17. kolovoza 2010. SPORTSKE IGRE MLADIH U SPLITU

MEMORIJALNI rukometni turnir u Vratišincu

akoveki badmintonaši zasjali s 2 zlata i 1 srebrom Od 9. – 11. kolovoza u Splitu je održana završnica Sportskih igara mladih 2010 u badmintonu. Naša regija imala je 3 predstavnika: Jelena Novak, Matija Hranilovi i Lino Zadravec pod vodstvom trenera Danijela Zadravca. U suncem okupanom Splitu, nakon napornog puta te dana odmora na kupalištu Bavice, naši badmintonaši su izašli na terene te ponovno dokazali da smo jedna od najjaih regija u badmintonu. Na završnici u svim konkurencijama pravo nastupa su imali pobjednici 6 regija plus grad Zagreb i Split. Meimurski osvajai medalja

Odlini nastupi Prva je na teren izašla Jelena Novak te iako je igrala u kategoriji U-92 (ona je 1995.) i bila dvije do tri godina mlaa od svih protivnica, praktiki ni jednoj od njih nije dala šansu da osvoji gem te je tako došla i do finala. Manje probleme je imala u polufinalu gdje je nakon zaostatka u prvom gemu od 9:14 preokrenula rezultat na 16:14 i tako ponovno pobijedila. U finalu je igrala protiv predstavnice Zagreba Josipe Krti koju

je pobijedila sa 2:0 u gemovima i tako sasvim neoekivano (jer nije bila postavljena ni za jednu od nositeljica) osvojila zlato u konkurenciji djevojaka U-92. Sljedei od naših predstavnika bio je Lino Zadravec koji je na ovom turniru bio postavljen za prvog nositelja što je on na kraju konanim rezultatom i potvrdio, iako je sam put do zlata bio i teži od oekivanog. Nakon glatkih pobjeda u poetku natjecanja, u finalu se našao

sa predstavnikom zagrebake županije Dorianom Cvijanoviem. Igra kojeg je protekle sezone Lino ve pobijedio, u ovom je finalu igrao odlino te prvi gem pobjedio glatko sa 21:12. U drugom gemu Lino od poetka gema namee svoju igru te na kraju pobjeuje 21:10. U završnom gemu ponovno Dorian bolje kree u gem te dolazi do prednosti od 14:9. itav gem do tada Lino nije uspio uhvatiti pravi ritam da bi odjednom

napravio odlinu seriju od 12:1 te tako na kraju pobijedio 21:15 i po prvi puta osvojio zlato na SIM-u.Naš posljednji predstavnik Matija Hranilovi nastupio je u konkurenciji mladia U-92. itav turnir bio je prava poslastica jer se odigralo nekoliko izvrsnih meeva, a na turniru su nastupili najbolji juniori Hrvatske. Matija je došao do polufinala bez veih problema, a onda u polufinalu odigrao maratonski me s predstavnikom regije Zagreb Dorianom Žitnikom. Nakon 1:0 u gemovima za Doriana, Matija se našao u drugom gemu u vrlo teškoj situaciji i gubio je 11:5, no odlinom igrom nakon toga uspio je preokrenuti taj gem u svoju korist te na kraju pobjediti 2:1 u gemovima. U finalu se našao sa prvakom Hrvatske U-17 (Matija je bio 3.) Dasenom Jardasom iz Rijeke. Iako je avorit bio Dasen, Matija je odlinom igrom u drugom i treem gemu ipak pokazao da je vrlo blizu samog vrha hrvatskog badmintona te da je uz samo malo sportske sree mogao osvojiti ovaj turnir. (bz)

Pobjedniki pehar otišao u Vidovec U subotu 14. kolovoza u Vratišincu je održan memorijalni rukometni turnir Danijel & Bajo u sjeanje na prerano preminule igrae RK Sokol Vratišinec. Sve je zapoelo u 16.30 sati sveanim otvaranjem turnira kojeg je otvorio meimurski dožupan Matija Posavec. Isto tako prigodnim se rijeima okupljenima obratio i predsjednik Opinskog vijea opine Vratišinec Antun Bukovec. Nakon sveanog otvaranja i polaganja vijenaca na grobove Danijela i Zlatka na mjesnom groblju u Vratišincu zapoela je borba za osvajanje turnira. Na turniru koji je uslijedio pobjedu je odnijela ekipa RK Vidovec. U pr voj poluf inalnoj utakmici susrele su se ekipe RK Vidovec i RK Nedeliše gdje je ekipa Vidovca slavila sa rezultatom 21:15. Drugi polufinalni susret pripao je ekipi domaina koja je preokrenula rezultat i u konanici slavila protiv ekipe RK Concordie iz Lepoglave rezultatom 25:23. Nakon odigranih polufinalnih utakmica uslijedila je utakmica izmeu rukomet-

nih veterana Sokola i Preloga gdje se moglo vidjeti mnogo iskusnih pokreta, a pobjeda je pripala ekipi Preloga. U pauzi te utakmice svojom su se tokom prezentirali i program turnira obogatili lanovi olklorne i tamburaške sekcije KUD-a dr. Vinko Žganec iz Vratišinca. U utakmici za tree mjesto izmeu RK Nedeliše i RK Concordie bolje je bila ekipa Nedeliša koja je slavila sa 21:19. Finale je pružilo uživanje u rukometu ali i snalažljivost. Sve je poelo dobro za ekipu Sokola koja je vodila na poluvremenu da bi se u nastavku na nekoliko minuta spustila kiša koja je promjenila rezultat. Igrai Vidovca pokazali su bolju snalažljivost na mokrom terenu te su zasluženo pobijedili rezultatom 20:17. Najboljim igraem turnira proglašen je Rene Lovreni iz RK Vidovec, najboljim golmanom Mario Šari iz RK Sokol, dok je najbolji strijelac Mario Petek iz RK Nedeliše sa postignutih 19 golova. Najmlai sudionik turnira je Patrik Tarandek iz RK Sokol Vratišinec. (vk)

U KOTORIBI ODIGRAN 14. STREETBALL TURNIR

Pobjedniki pehar osvojila akoveka Ekipa za oevid

Najbolji tricaš bio je Danijel Krajai Košarkaški klub Kotoriba ponovno je bio uspješan organizator 14. izdanja Streetball turnira koji je u subotu, 14. kolovoza odigran u Sportskom parku u Kotoribi. Na turniru je igralo deset ekipa, a ekipu su inila tri igraa i jedna rezerva.

Nakon razigravanja po skupinama osam najboljih ušlo je u etvrtfinale, dok su pobjednici izborili polufinala. U prvom polufinalnom susretu Ekipa za oevid bila je bolja od kotoripske ekipe Rock cae, dok su u akovekom polufinalu igrai ekipe Antibiotik bili uvjerljivi protiv Globetke. Brojni posjetitelji i simpatizeri košarke imali su prilike uživati u atraktivnom finalu u kojem su se za pobjedniki pehar borili Ekipa za oevid (Novak, Golubi, Krajai i Gomzi) i ekipa imena Antibiotik (Kranjec, Marciuš, Šegovi i Štefi). Slavila je Ekipa za oevid 22:15. U utakmici za tree mjesto Globetka je pobijedila ekipu Rock cae-a. U sklopu turnira održano je i natjecanje u gaanju trica. Od 24 prijavljena, najuspješniji tricaš bio je Danijel Krajai iz akovca. Pehare je naj-

Onix je dobio pehar za fair play

Karate kampu prisustvovalo je preko stotinu djece

“SPORTSKO LJETO” u Nedelišu

Vještine karatea uilo preko stotinu djece Ekipa za oevid najbolja i u Kotoribi boljima uruio predsjednik KK Kotoriba Dobriša Zvošec, dok se o natjecateljskom dijelu vrlo dobro brinuo Dejan Maretko. Or-

ganizator je posebnim peharom za air play nagradio ekipu Onix bara iz Murskog Središa. (a)

Pretposljednji kamp projekta “Sportsko ljeto” u SGC-u “Aton“ u Nedelišu uspješno je završen prošli tjedan. Karate kampu, koji je održan u organizaciji i pod pokroviteljstvom Opine Nedeliše, prisustvovalo je preko stotinu djece koja su u

pet dana nauila osnove i tehnike karatea. Ovaj tjedan krenuo je i posljednji kamp ove sezone za koji postoji veliki interes, a rije je o košarkaškom kampu koji se provodi u organizaciji košarkaškog kluba Nedeliše.

Drugo mjesto osvojila je ekipa Antibiotik iz Nedeliša Prošli tjedan uspješno je završen pretposljednji kamp ove sezone


IN MEMORIAM

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Broj: 4 St-17/2009-188

U steajnom postupku nad dužnikom AUTOBUSNI PROMET TOURS d.o.o. u steaju, 40 000 akovec, Zagrebaka 38, posl.br. St-17/09, Trgovaki sud u Varaždinu, objavljuje

TRGOVAKI SUD U VARAŽDINU u ime Republike Hrvatske po sucu toga suda Jasni Leki, kao steajnom sucu u steajnom postupku nad steajnim dužnikom AUTOBUSNI PRIJEVOZ TOURS d.o.o. akovec, Zagrebaka 38, skraena tvrtka: APT d.o.o., MBS: 070068317, OIB:19338718776, zastupanog po steajnom upravitelju Marku Lapaine mag.iur., odvjetniku iz Varaždina, Supilova ulica 50a-b/1/1, dana 12. kolovoza 2010. godine, donio je slijedei

ZAKLJUAK O PRODAJI POKRETNINA MARKA I TIP EUROBUS AV 120 BOVA FUTURA NEOPLAN 316 UE NEOPLAN 316 K NEOPLAN 316 K KAES. SETRA 212 OAF 270 F12 OAF 270 M 12 OAF 270 M 12 MAN SR240 STEYR SML 14 STEYR SML 14 TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A OPAL ASTRA VW PASSAT CITROEN JUMPER TAM 80 T35 UKUPNO:

VRIJEDNOST BRUTO 152.206,67 240.772,50 214.732,36 216.243,52 219.439,23 64.206,00 164.221,34 169.695,39 167.870,71 44.587,00 40.306,17 39.036,36 50.107,66 47.975,42 48.508,48 45.532,22 64.286,66 24.410,75 53.046,00 15.225,00 3.000,00 2.085.409,44

Popis predmeta prodaje i svi predme prodaje nalazi se pohranjeni u skladištu PANEX d.d. dr.Tome Brajkovia 1, 40 000 akovec. Popis predstavlja sastavni dio ovog oglasa.

Na vozilima reg. oznake K304ET, K490-ES, K929DP i K215DI nema upisanih razlunih prava dok su sva ostala vozila razluno pravo RH Ministarstvo nancija Porezna uprava akovec.

NEREGISTRIRANA VOZILA MARKA I TIP TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A TAM 260 A MAN 240 SR STEYR SML 14 KASS. SETRA KASS. SETRA KASS. SETRA KASS. SETRA TAM 130 VOLVO 12.420 VOLVO 12.380 (KARAMBOL) RENAULT 420 4×2 CARDI CARDI KRONE UKUPNO

Pokretnine koje se nalaze u skladištu i servisnoj radionici na adresi steajnog dužnika sastoje se od: razliita, nova, nekorištena radna i zaštna odjea, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. nove i protekrane auto-gume za autobuse i teretna motorna vozila, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 10.000,00 kn. korišteni alat i sitni inventar, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. vee koliine novih rezervnih dijelova za autobuse i kamione, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 250.000,00 kn. pomoni i ostali novi materijal servisne radionice, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 15.000,00 kn. razliita nekorištena motorna ulja i maziva, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 7.000,00 kn. 2.000 litara dizelskog goriva u bavama i pomonom rezervoaru Poetna cijena za gorivo iznosi 12.000,00 kn. rabljeni uredski i kuhinjski namještaj i elektrinii apara, stolovi, stolice, ormari i police, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. -2II/ NAIN PRODAJE:

Broj: 4 St-17/2009-188

REG. K504G K543BN K551BN K553BN K554BN K549BN K546BN K527BN K475BB K727EB K134N K922CM K733CF K190BZ K617CU K877CL K448CF

ponovnu prodaju pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika I/ Odreuje se ponovna prodaja svih pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika APT d.o.o. u steaju, 40 000 akovec.

Odreuje se prodaja pokretnina vee vrijednos u vlasništvu steajnog dužnika APT d.o.o. „u steaju“ akovec i to vozila: REGISTRIRANA VOZILA REG. K 304ET K 490-ES K 929DP K120DK K158DK K930CR K151CA K349BZ K348BZ K561BN K113CR K544BN K556BN K531BN K533BN K493BN K474G K 351DI K215DI K 601CK K599DZ

17. kolovoza 2010.

VRIJEDNOST BRUTO 36.735,23 25.754,59 44.421,68 47.416,40 35.669,60 30.319,50 35.670,00 17.835,00 17.835,00 17.835,00 14.500,00 58.725,00 14.681,25 52.200,00 32.400,00 37.800,00 31.320,00 551.118,25

Sva vozila su pod razlunim pravom RH Ministarstvo nancija Porezna uprava. 2. Radi prodaje vozila odreuje se

JAVNA DRAŽBA

Oglas objavi e se na steajnoj oglasnoj ploi Trgovakog suda u Varaždinu, „Varaždinskim vijesma d.d.” Varaždin te u „Meimurskim novinama” d.o.o.. Steajni upravitelj e Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o pokretninama koja se prodaju u steajnom postupku, kao i objavi ih na web stranici Visokog Trgovakog suda u Zagrebu, a radi uvoenja u oevidnik pokretnina koje se prodaju u steajnom postupku. III/ UVJETI PRODAJE Prodaja e se izvrši prikupljanjem pismenih ponuda na adresu ureda steajnog upravitelja: Zajedniki odvjetniki ured Lapaine & Ostrognaj, Supilova 50 a-b/1/1, 42000 Varaždin uz naznaku “PONUDA – NE OTVARATI”” Pokretnine se ne mogu proda ispod ½ vrijednos naznaenih cijena. Porez na dodanu vrijednost i ostale troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac. Ponuai su dužni uz ponudu priloži dokaz o upla jamevine u visini 10% od ponuene cijene na žiro – raun APT d.o.o. u steaju, broj: 2340009-1190017233 otvoren kod Privredne banke d.d. Zagreb, Poslovna jedinica akovec, uz naznaku: jamevina. Bez dokaza o upla jamevine, ponuda nije valjana. Ponuau ija e ponuda bi prihvaena, jamevina e se urauna u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vraena najkasnije u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije podnude. Kupac je dužan upla razliku izmeu uplaene jamevine i posgnute kupoprodajne cijene u roku od 8 dana od dana ispostave rauna. Pokretnine e se proda ponuau koji ponudi najpovoljniju cijenu. Pokretnine mogu se proda i ponuau koji je ponudio nižu cijenu prema veliini ponuene cijene ostalih ponuaa ako je svojom ponudom ponudio kupovinu vee koliine roba i alata. Prednost pri odabiru ima ponua koji ponudi otkup cjelokupne ponuene robe, alata i uredskog namještaja. -3Pravo nadmetanje imaju sve pravne i zike osobe. Prodaja se povodi po naelu “vieno-kupljeno”, što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. Rok za prikupljanje ponuda je 8 dana od dana objave. Steajni upravitelj zadržava pravo ne prihva ni jednu dostavljenu ponudu.

kod Trgovakog suda u Varaždinu u sobi broj 226/II za dan 30. kolovoz 2010. godine u 12,00 sa

IV/ OSTALO

3. Prodaja e se vrši po prodajnim cijenama iz toke 1. ovog Zakljuka, me da se na prvoj dražbi pokretnine ne mogu proda ispod 2/3 procijenjene vrijednos iz toke 1. ovog Zakljuka (l. 142. st. 1. Ovršnog zakona).

Sve ostale informacije mogu se dobi na broj telefona: 098 / 284 – 306. O rezultatu ponuai e bi obaviješteni u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude. 2. Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetne pokretnine, popise roba te dokumentaciju koja se odnosi na imovinu uz prethodni dogovor sa steajnim upraviteljem na broj telefona 098 / 284 – 306.

Broj: 4 St-17/2009-188 4. Porez na dodanu vrijednost i ostale troškove kupoprodaje snosi kupac. 5. Dražbova mogu samo ponuai koji su uplali jamevinu u visini od 10% od kupoprodajne cijene iz toke 1. ovog Zakljuka na žiro raun APT d.o.o. „u steaju“ broj:2340009-1190017233 kod Privredne banke d.d. Zagreb, i to 10% od cijene za vozilo za koje su zainteresirani i to najkasnije 2 dana prije odreene javne dražbe te su na roištu za javnu dražbu dužni sudu predoi original uplatnice, a u provnom nee moi dražbova. 6. Ponua je dužan kupoprodajnu cijenu upla u roku od 15 dana od dana prodaje me da e se uplaena jamevina urauna u kupoprodajnu cijenu, a ukoliko ponua ne pla u roku od 15 dana, prodaja e se oglasi nevažeom za tog ponuaa, a troškovi jamevine e se zadrža radi podmirenja troškova prodaje i zakazivanja nove javne dražbe. 7. Za razgledavanje pokretnina i sve ostale informacije zainteresirani kupci mogu se obra steajnom upravitelju na broj telefona 098/284-306. 8. Ponuai koji e kupova vozilo za raun tvrtke dužni su uz originalnu uplatnicu o jamevini na roište za javnu dražbu doprinje i originalni izvadak iz trgovakog registra za tvrtku ne stariji od 30 dana. 9. Steajni upravitelj dužan je ovaj oglas objavi u sredstvima javnog informiranja i to Listu Meimurje i Varaždinskim vijesma. Obrazloženje U skladu s odlukom skupšne vjerovnika, nakon što je izvršena procjena vrijednos vozila u vlasništvu steajnog dužnika po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet Stanku Divjak, prof., koji je izradio nalaz i mišljenje od 6. kolovoza 2010. godine i procijenio tržnu vrijednost svih vozila kako je to navedeno u toki 1. ovog Zakljuka, sud je temeljem lanka 141. stavak 4. i lanka 142. stavak Broj: 4 St-17/2009-188 1. Ovršnog zakona odredio prodaju pokretnina steajnog dužnika javnom dražbom putem steajnog suca. U Varaždinu, 12. kolovoza 2010. godine. STEAJNI SUDAC: Jasna Leki, v.r. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Prov ovog zakljuka posebna žalba nije dopuštena. DNA: 1. steajnom upravitelju Marku Lapaine, odvj. iz Varaždina razlunom vjerovniku RH Ministarstvo nancija Porezna uprava Podruni ured akovec oglasna ploa suda web stranica Trgovakog suda u Varaždinu

Steajni upravitelj: odvjetnik Marko Lapaine mag.iur.

Temeljem Zakljuka Gradonaelnika Grada Preloga Klasa: 350-02/10-01/3 Urbroj: 2109/14-03-10-26, od 12.08.2010. i u skladu s lankom 86. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN br. 76/07 i 38/09), Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštu okoliša Grada Preloga objavljuje:

OBAVIJEST O JAVNOJ RASPRAVI O DETALJNOM PLANU UREENJA SPORTSKO-REKREACIJSKOG CENTRA JUŽNO OD ULICE MATIJE GUPCA U PRELOGU ZA JAVNU RASPRAVU Javna rasprava o prijedlogu Detaljnog plana ureenja sportsko-rekreacijskog centra južno od Ulice Maje Gupca u Prelogu, trajat e od 25.08.2010. do 23.09.2010. godine. Javno izlaganje izraivaa održat e se 16.09.2010. godine s poetkom u 11,00 sa u prostorijama Gradske uprave u Prelogu. Uvid u prijedlog plana bi e dostupan graanima u prostorima Gradske uprave, Grada Preloga, Glavna 33, 40323 Prelog, u periodu trajanja javne rasprave, svaki radni dan od 8,00 do 15,00 sa. Pisana oitovanja, primjedbe i prijedloge svi zainteresirani mogu upisiva u knjigu primjedbi ili dostavi pismeno na Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštu okoliša Grada Preloga, u periodu trajanja javne rasprave na adresu – Grad Prelog, Glavna 33, 40323 Prelog, – s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU DPU SRC JUŽNO OD ULICE M.GUPCA U PRELOGU“. UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREENJE, STAMBENO KOMUNALNE POSLOVE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU OKOLIŠA GRADA PRELOGA Klasa: 350-02/10-01/3 Ur.broj: 2109/14-05-10-27 Prelog, 12.08.2010.


17. kolovoza 2010. IZ MATINOG UREDA ROENI: NINA ŠEGOVI, ki Ivanice i Tihomira; LORENA HAJDAROVI, ki Nevenke i Danijela; GABRIEL SLOKAN, sin Ljiljane i Velimira;DORIANHRŽENJAK,sinNineiKrunoslava;RAFAEL DUKI, sin Mirjane i Ivice; ROMEO HORVAT, sin Radmile i Marka; KARLO VRBANEC, sin Anamarije i Davora; REA JANKOVI, ki Ermine i Antuna; LINA VUK, ki Ivane i Danijela; DUNJA BALOG, ki Jadranke i Ljubomira; EMILI OREŠKI, ki Krisne i Ivice; LARA ŽIVKOVI, ki Daniele i Darka; FILIP POSAVEC, sin Antonije i Damira; NIKŠA MATI, sin Silvije i Majka; IVAN PALINEC, sin Irene i Gorana; JOSIP BEUK, sin Nikoline i Mladena; LUKA BENKOVI, sin Jasminke i Nina; GRGA BRNADI, sin Branke i Davora; FRAN ŠEGOVI, sin JasmineiZorana;FRANHRANILOVI,sinMateeiŽeljka;ELA MILJAN,kiMireleiTihomira;FABIJANORŠUŠ,sinJasminke iIvana;BORNAMAARI,sinAntonijeiGorana;SANJINSOBOAN, sin Mašte i Ivice; ENA MIKULAN, ki Irene i Maria; DAVID KOCIJAN, sin Sanje i Miroslava.

U SPOMEN

ZAHVALA

na voljenog

DAVORINA RADOŠEVI

povodom smrti

17.8.2005. – 17.08.2010.

KLARE SABOLEK ro. Kova iz Gardinovca preminule 06.08.2010. u 82. godini

VJENANI: TatjanaHižmaniDraženDomjani;IvanaBorkoiTomislav Dori (akovec). Krisna Lovreni i Goran Kovai (Mala Subotica). Dajana Novak i Jurica Leich; Darija Horvat i Krunoslav Škvorc (Mursko Središe). Katarina Šegovi i Maja Kiri (Nedeliše). Marta Zrna i Tihomir Petak; Ana Jesenovi i David Bergovec; Katarina Hošnjak i Marijan Živoli (Prelog).

UMRLI: Franka Branšak, ro. 1993.; Agneza Kemec, r. Najman, ro. 1923.; uro Šoštari, ro. 1949.; Ivan Kos, ro. 1927.; Klara Sabolek, r. Kova, ro. 1929.; Dragun Kova, ro. 1952.; Marija Želežnjak, r. Novak, ro. 1946.; Franjo Buhanec, ro. 1925.; Franca Jurak, r. Jantol, ro. 1926.; Dragun Oreški, ro. 1929.; Marija Filipovi, r. Meznari, ro. 1929.; Marija Lisjak, r. Furdi, ro. 1932.; Anela Brlek, r. Zadravec, ro. 1928.; Franciska Mor, r. Brljak, ro. 1920.; Franciska Kovai, r. Frani, ro. 1938.; Franjo Farkaš, ro. 1938.; Jela Barlovi, r. Srpak, ro. 1922.; Željka Jagec, ro. 1951.; Marijan Lesar, ro. 1952. (akovec). Irena Matoš, r. Vugrini, ro. 1923.; Marija Knezi, r. Matjai, ro. 1946. (Kotoriba).LjubicaŠol,r.Novak,ro.1932.;StjepanZobi, ro. 1920. (Mursko Središe). Antun Sermek, ro. 1950. (Prelog). Franjo Jagec, ro. 1927. (Štrigova).

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Ljubav je velikodušna… Ljubav nikad ne prestaje. (1. Kor. 13:4,8) Vjera i nada u susret s tobom u vjenosti ini vas jakima da možemo nositi bol što si nas prerano ostavio.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima, znancima na izrazima suuti i ispraaju naše drage pokojnice na vjeni poinak. Hvala lijenicima i osoblju Županijske bolnice akovec. Hvala osoblju doma za starije i nemone osobe akovec. Hvala sveeniku vl. Stjepanu Šoštariu. Od srca hvala lanicama molitvene zajednice Marije Schönstattske (Marije Triput Divne) Ožalošena obitelj

S ljubavlju i tugom tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

SLOBODNA RADNA MJESTA Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavia 15, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, dostavipismenezamolbenagornju adresuilisejavinatel.040-363-799, do 31.08.2010. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunikavnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 21.08.2010. RATARSTVO “MM”, KOTORIBA, traži 1 VOZAA KOMBAJNA na odreeno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 23.08.2010. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA POUA” AKOVEC, I.G. Kovaia 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodreeno vrijeme,licencazasamostalanrad,mjesto rada Nedeliše, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 23.08.2010. Frizerski i kozmeki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETIARKU / PEDIKERKU na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natjeaj otvoren do 31.08.2010. ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje: VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kat., poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vješne, dostavi svoj životopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010. Ordinacija ope medicine dr. Somoi Bernardica, AKOVEC, F. Puneca 2, mob. 098-744-913, traži 1 DOKTORA OPE MEDICINE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr do 31.08.2010. KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodreeno vrijeme, javi se na 098-206-317 do 23.08.2010. Ca ebarFRKAAKOVEC,K.Zrinski4, traži1KONOBARA/ICUnaodreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 16.08.2010. VITA-FIT, M. SREDIŠE, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETIARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na 098-863-311, do 23.08.2010.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kovaia 1e, traži 1 VSS LIJENIKASPECIJALISTAINTERNEMEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, položen spec. ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodreeno vrijeme uz probnirad,javisena098-918-2092, do 12.08.2010. Caffe bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodreeno vrijeme, mogunost smještaja, javiti se na 095-908-1063, do 16.08.2010. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U PEKARI za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 DJELATNIKA ZA POMO U PEKARI na neodreeno vrijeme uz probni rad , javiti se na 095-566-0077, do 15.08.2010. METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1 STROJARSKOG TEHNIARA ILI INŽ. STROJARSTVA za poslove tehnologa sa 4-5g. radnog iskustva, rad na raunalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVAA CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 30.08.2010. EL MONT Meimurje d.o.o. AKOVEC, traži 1 LIMARA na neodreeno vrijemeuzprobnirad,radnoiskustvo 3g,javisena099-6241430.Natjeaj otvoren do 24.08.2010. Frizerski salon IVA SV. Marn na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodreeno vrijeme, javi se na 091-7867086. Natjeaj otvoren do 18.08.2010. Ugosteljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-938-2175. Natjeaj otvoren do 31.08.2010. Market EF, Pribislavec,J.B.Jelaia33, traži PRODAVAA MJEŠOVITE ROBE na odreeno vrijeme, javi se na 091 789 2366, do 28.08.2010 STM JADRANKA HLEBEC, G. HRAŠAN, traži 1 KROJAA za poslove krojenja i 1 KROJAA za poslove na “Ban” i 3 ŠIVAA ŽENSKE ODJEE na neodreeno vrijeme, javi se na 040 858 170, do 26.08.2010. Media-so d.o.o.,B.Graner14,akovec, traži VŠS,VSS INFORMATIARA na odreeno vrijeme, prijave sla na:

job@media-so .hr do 16.08.2010. Ca e bar Maska, Sve Juraj u trnju, traži KONOBARA na odreeno vrijeme, javi se na mob.091 5414 868, do 25.08.2010. Artner d.o.o., D.Vidovec, traži 4 MONTERA FASADA za postavljanje staklene vune na odreeno vrijeme, javi se na mob.091 180 3139, do 23.08.2010. Frizerski salon Top sl, D. Kraljevec, traži 1 FRIZER na odreeno vrijeme, javi se na mob.098 372291. Natjeaj je otvoren do 05.09.2010 Knauf-fal Školska 24, Novo Selo Rok, traži 2 MONTER SUHE GRADNJE 2 ŠPAHTLERI na odreeno vrijeme, javisenamob.0989244510.Natjeaj je otvoren do 25.08.2010 Stara Breza Makovec, J. B. Jelaia 11, traži KONOBAR/KONOBARICA javiti se na mob.098 777084, na neodreeno. Natjeaj je otvoren do 26.08.2010 Ugost. obrt Babilon Frkanovec 65, Lopanec, traži KONOBAR/KONOBARICAnaneodreenovrijeme,javi se na mob. 091 7954651. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. Pekara Cvek d.o.o.D. Kraljevec, traži SLASTIAR na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 602 205. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. Autolimar Gorianec Robert M. Hunjadi 13, Sv. Marija, traži AUTOLIMAR na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 651045. Natjeaj je otvoren do 01.09.2010 Dobrani transpor Poljska, M. Središe, traži VOZA TERETNOG VOZILA na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040 543222. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. DjejivrŠtrigovaŠtrigova102,traži ODGOJITELJ PREDŠKOLSKE DJECE na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040/855-188. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010 Zodijak plus d.o.o. Prelog, traži KONOBAR/KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 099/8132-800. Natjeaj je otvoren do 31.08.2010. DJEJI VRTI RIBICA ŽABNIK, ZABNIKA 42, traži LOGOPED, 4 sata tjedno, javi se do 31.08.2010. Elektroinstalater Igrec d.o.o. Prelog, traži ELEKTROINSTALATER na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098/1687-042. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010 Intergradnjad.o.o.Vularija,tražiGRAEVINSKI RADNIK na odreeno vri-

jeme, javi se na mob.098/698-384. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010. Euroton d.o.o. Mihovljan, J. Bajkovca 1, traži KONOBAR/KONOBARICA, rad u Ca e bar Matador Podturen na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040/347-144. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010 Ragusa d.o.o. Športska 6, akovec, traži VOZA B, C, E KAT., na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040/328-022. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010 Teksl promet Kova Pribislavec, Lj. Gaja 9, traži ŠIVA TRIKOTAŽE, na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 099/2141-490. Natjeaj je otvoren do 09.09.2010 LJEKARNA mr. ph. D. BLAGUS-VIANOVI Strahoninec, traži MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098/3323-200. Natjeaj je otvoren do 30.08.2010 Pekara Suncokret d.o.o. Kalnika 19,akovec, traži 1 PEKAR; 1 POM. PEKAR na neodreeno vrijeme, javiti se osobno na adresu ili mob.091/3968-000. Natjeaj je otvoren do 27.08.2010 IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.8. ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA D.O.O. traži SURADNIKE ZA RAD u direktnoj prodaji za podruje Varaždinske i Meimurske županije. Zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683-576 ili 098/918-6504 (Melanija Lonari). V & V d.o.o., Anina 13, Varaždin, traži 5 DJELATNIKA ZA ŠIVANJE RADNE ODJEE, KV, SSS, 2 godine radnog iskustva, na odreeno, osobni dolazak na adresu ili najava na 042/211-501 (Zoran Pirker). Natjeaj otvoren do 20.8.

dragoj supruzi

KLARI SABOLEK ro. Kova iz Gardinovca Ništa na svijetu toliko ne boli kao ostati bez onoga koga se voli. Suprug Antun

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj

KLARI SABOLEK ro. Kova iz Gardinovca Hvala ti za ljubav i dobrotu koju si nam dala Marija, Ivan, Matija, Dino

POSLJEDNJI POZDRAV našoj dragoj mami, svekrvi i baki

KLARI SABOLEK ro. Kova iz Gardinovca Ostat eš zauvijek u našim srcima i mislima. Tvoj sin Dragutin, Biserka, Karla, Marko

POSLJEDNJI POZDRAV

KLARI SABOLEK ro. Kova iz Gardinovca Sin Stjepan s obitelji


48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VUNA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 MAXI SKUTER PIAGGIO x8 150 Street,06’ ,12700 km, alarm sa daljanskim, original navlaka, 2 zatamljene kacige, servisiran, nikad padano, 14000 kn, spuštena cijena, kupcu plaam registraciju...motor plaen, cijena, 31 000 kn, tel: 040/639-801, 098/316-519 VW Golf V 1.9 TDI Sportline mod. 2005.g., 105KS, 99 tkm, servisna, odlian, nije iz uvoza, 10.500 eura; 095/558-6384 PRODAJEM SKUTER SYM 2006 god., servisiran i garažiran, cijena 4000 kn, Inf; 091/523-7770 PRODAJEM SKORO nove gume za Hondu s alufelgama dimenzija 225/45 R17(cola), marke Fulda, mob.091/541-8810 KIA SORENTO 25 CRDI EX 12 03 reg. 02.1., 1. vlasnik, u super stanju, prodajem ili mijenjam za manje vozilo, tel. 098/389-969 BMW 330CI cabriolet, automac + hard top 2004., tel. 095/907-7062 BMW 745 I 2007. god., full oprema, 15000 eura, tel. 095/907-7062 OPEL CORSA DIZEL 1995. god reg.12./2010. 1299 eura, oldmer kadet c 1979., god. reg. 12/2010. 850 eura, Mercedes c klasa 1993. god diesel reg. 11./2010. 2800 eura, te kupujem automobile, telefon: 098/777-095 PRODAJE SE FIAT PUNTO s 55, 1996.g., sauvan, registriran, tel. 091/520-8299 BMW 318D, 2003, 170 tkm, plavi, ouvan, nije uvoz. tel:091/4457-105 PRODAJE SE GOLF 2 ‘89.g. reg 01.03.2011.g., telefon 098/1613-791 PRODAJE SE Ford Fiesta, 1999. god., reg. do 06/2011., tel. 091/921-4456 PRODAJEM ZASTAVA 750 ( o), 1973. god., 2. vlasnik, reg. 7/2011., bijeli, crvena koža, odlian, garažiran, može zamjena za drugi registrirani auto, 12000 kn, tel. 095/897-8237 PRODAJEM karamboliran Fiat Marea, tel. 099/7488-408 PRODA JE SE MA ZDA 3 spor t 1.6 i, sva oprema, registrirana, stara 6 mjeseci, tel. 098/902-0676 (poslije 15 sa) PRODAJE SE MAZDA 323 sedan, 1991. g., u ispravnom stanju, 191 000 tkm, nije registrirana, tel. 091/513-5770 ŠKODA OCTAVIA ambient, 1.6, benzinac, 2001. g., 1 registracija 2002. g., reg. do 23.4.2011. go., 1. vlasnik, u dobrom stanju, tel. 098/935-8937, 337-765 PRODAJEM OPEL Corsu 1.4 automak, šiber, reg. 24.10.2010., ‘96. god., u dobrom stanju, 72000 km, tel. 313-711 MA ZDA 323 P 1.3,54 kw, 20 0 0. god.,1 reg.:2001., reg.: 01. /11., 1. vlasnik, servo, centralno zakljuavanje, 2 x airbag, radio player, sjedala podesiva po visini, nove gume, napravljen veliki servis, auto ima originalnih 98000 km, tel. 098/135-2261 FIAT PUNTO 55, 3 vrata, ‘97. god., u odlinom stanju, registriran godinu dana, prodaje vlasnica, tel. 098/136-1712 GUME I FELGE rabljene 13,14 i 15 cola, prodajem, kupujem i mijenjam, te gume za skutere, tel. 091/549-2721 AUTOMOBILE I KOMBI vozila, registrirane, neispravna kupujem, a dijelove za Tra c Reno i WV T2, Ford Tranzit, ugradnja, stariji modeli, tel. 095/591-1966 PRODAJEM U DIJELOVIMA Fiat Tipo, Tempru, Alfu 33, moped Tomos i skuter kineski, a neispravne otkupljujem, tel. 091/549-2721

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULINA PREŠA za grože od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjuraa 20 diska, tel. 040/857-413 PRODAJE SE MLIN za kukuruz sa jednofaznim motorom i sa adapterom za krunjenje kukuruza, telefon: 095/51234-226 PRODAJE SE traktor Massey ferguson s manjim kvarom, tel. 091/908-0833

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE preša za grože, ružara sa motorom, gveštra za grože, brane, traktorske prikolice za traktor, gumenjak, repara, metalna, tel. 095/802-4355 PRODAJE SE Ursus 355 KA bina bera zmaj, 2 reda, plug, dvije brazde, prskalica 400 l KŽK i stražnja kosa, sve ispravno, zva naveer na 098/888-623 PRODAJEM DVOBRAZNI plug olt 1o”visoki,plastenik 18x4.2 m (može i polovica), telefon: 098/9211-929 KUPUJEM DVOREDNU vadilicu za krumpir, ponude na broj 098/803-391 PRODAJEM TRAKTORSKI viliar, visina dizajna 240 cm, nosivost 800 kg, cijena 10000 kn, tel. 098/493-431 PRODAJEM NOVE BAVE ZA VINO I RAKIJU od hrasta i akacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava. Tel. 858-362 PRODAJEM MULJAU (gveždru), veliku hrastovu kadu 200 l, tri drvene bave za vino 100, 200 i 300 l, 13 betonskih stupova 4,4m, tri prozora 140x120s štokom i duplim staklima. Tell. 095/534-8882 PRODAJEM TRAKTOR ZETOR 2511 s kabinom ili 4712 s kabinom, Kawasaki ZX-7R-Ninja 122KSS – 750cm 1998.g. sauvan, mijenjam za manji – može i auto ili traktor. Sve po dogovoru na tel. 098/190-37-53 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte Perko i Ravola u Novom Selu Rok. Tel. 853-258.

USLUGE

ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KUNOM BUDŽETU – nauite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽIMO DJELATNIKA za rad u skloništu za napuštene životinje u akovcu. Info na 091/8988-004 TRAŽIM POSAO na pola radnog vremena. Ponude na 091/9373-422

KREDITI REALIZACIJA SVIH VRSTA KREDITA! Na ostatak plae, ino mirovine, do 75. g. života, min. radni staž 3 mj. Jelena 091/896-7983, ured: 314-250

NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogue u roku 48 sa, obustavom i preko 1/2 plae, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kararima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa. Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA SLOBODAN OZBILJAN MUŠKARAC, 35 godina, traži žensku osobu ish osobina za osnivanje brane veze, tel. 092/269-6213

NEKRETNINE – PRODAJA PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMOFASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 IZNAJMLJUJEM ALUMINIJSKE produljive ljestve do 8 m visine 091/559-4332 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu, tel. 091/559-4332 INSTRUKCIJE IZ engleskog i hrvatskog jezika za sve uzraste daje profesorica, tel. 098/920-8882 VRŠIM PRIJEVOZ do 8 putnika pod disco klubovima, itd., tel. 098/777-095 DAJEM INSTRUKCIJE iz zike, matemake i kemije, tel. 095/825-9606

POSAO T R A Ž IM P OS AO PRO DAVA A , m o b. 095/803-7109 KERAMIAR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069. OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KUA u gornjem dijelu Meimurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM KUU od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM GRADILIŠTE 1100 m2 u Vuencu s najljepšim pogledom od akovca do Slovenije, tel. 098/1664-106 MURSKO SREDIŠE, kuu katnicu 300 m2 u Martinskoj 38 prodajem. Cijena dogovor. Tel.040/543-825 POLOVICA KUE, s garažom i dodatnim prostorijama, okunica, papiri uredni, HITNO! Telefon 040/363-018 PODTUREN - stariju kuu prodajem, povoljno. tel. 00386/17210-158 PRODAJEM DVOSOBNI, renovirani stan od 54m2 u akovcu, tel.098/946-5206 PRODAJEM GRADILIŠTE sa istim papirima i lokacijskom dozvolom u Zasedbregu. tel.091/7636-571 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedelišu,vel. 1050 m 2 ,hitno, cijena 16 000 eura. Inf: 091/523-7770 PRODAJEM KUU u akovcu, livadu u Pušinama, kuu u Dragoslavcu i drvo od ariša 4 meterno, tel. 095/845-3568, 095/863-5487 PRODAJEM DVORIŠNU zgradu od 60 m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za poslovni prostor, ured i trgovinu u akovcu, preko puta suda, tel. 098/426-021 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEMO DVA GRADILIŠTA 934 i 940 m2 u Šenkovcu, novom dijelu dolec, komunalno maksimalno opremljena, tel. 098/241-126 PRODAJE SE OBITELJSKA kua u akovcu. mogua zamjena za stan, upitati na tel: 040/384-454 PRODAJE SE novogradnja u Strahonincu, 172 m2, te okunica, povoljno, tel. 098/749-131 PRODAJE SE kua u Makovcu, B. Jelaia 126, novo ureena, namještena, centralno grijanje, gradska kanalizacija, tel. 095/851-4834 PRODAJEMO ZEMLJIŠTE za gradnju, Vojni vrtovi sjever, planom grada akovca predvieno za gradnju (parcela se može cijepa), cijena po dogovoru, tel. 098/260-062 PRODAJEM VINOGRAD s 300 okota i vonjak s 50 voaka u Dragoslavcu, tel. 098/935-6187

PRODAJEM KUU za rušenje u Sv. Mariji sa okunicom, 637 kv i ostalim gospodarskim objekma, udaljena od akovca 25 km, tel. 312-597 PRODAJE SE vikend kua u Golobetki Šenkovec, struja, voda, super sreeno, sve ograeno, hitno i povoljno, tel. 098/975-5095 PRODAJEM POSLOVNI prostor, akovec, trg E. Kvaternika, tel. 310-406 (zva 9-16) DVOJNU KUU ili prizemni stan (akovejug), prodajem ili mijenjam za vikend imanje u gornjem Meimurju uz doplatu, tel. 091/505-8885

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i plaanje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, namješteni, mob. 098/241-583 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Gra ke. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 I Z N A J M L J UJ E S E S TA N u ku  i u M u rskom Središu, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mlaoj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNAJMLJUJE SE studentima ili uenicima dvosobni namješteni stan u Varaždinu blizu fakulteta, tel 040/660-112 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI stan 65 m2 u centru akovca, poseban ulaz- pogodno za obitelj ili studente, telefon: 098/941-2612 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu pored gimnazije, mob. 095/08717-443 TRAŽI SE POSLOVNI prostor za pekarski obrt na podruju akovca ili Preloga. Inf. na 091-1488-322 iza 17 sa. IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središu, mob. 091/5495-873 TRAŽIM U NA JAM manju garsonijeru ili sobu sa odvojenim ulazom. Ponude na 098/951-9111 IZNAJMLJUJE SE stan u prizemlju u centru akovca od 95 m2 posebna brojila, ulaz i dvorište. tel.095/8086-050 IZNAJMLJUJEM stan Zagreb, novoizgraeni, opremljen stan 80 m2, trima studen cama, povoljno, tel. 091/560-7877

IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan studencama za 3 osobe u centru akovca, kuhinja i 2 sanitarna vora, tel. 098/426-021 TR A ŽI SE U NA JAM ili u zamjenu za održavanje ili uzdržavanje za nekretninu kua u bližoj okolici akovca, tel. 092/226-7259 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni stan od 110 m 2 i 1-sobni stan od 46 m 2, odvojeni ulaz i brojila, namješten u centru akovca, tel. 091/933-8468 (nazva poslije 17 sa) I Z N A JML JUJ E S E j e dn o i p o l s o b ni stan u akovcu, Jakova Gotovca 1, tel. 856-085

17. kolovoza 2010. IZNAJMLJUJEM POSLOVNI prostor u akovcu I. Mažurania,65 m2 i prodajem halu 500 m2 s ograenim zemljištem 3200 m2 140000 EUR-a, telefon: 098/921-1929 IZNAJMLJUJE SE namješteni jednosobni stan u akovcu, povoljno, tel. 095/814-8715 IZNAJMLJUJE SE garsonijera u akovcu, tel. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE jednosobni stan, ureen za dvije studentice ili mladi par, tel. 363-506, 098/203-408 IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor, može i sa podrumom ili bez podruma, u ulici Kralja Tomislava 32 u akovcu, tel. 040/312-297


17. kolovoza 2010.

IZNAJMLJUJEM namještenu sobu sa upotrebom kuhinje i kupaonice, pogodno za samce, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera sa balkonom u Istarskom naselju u akovcu u blizini veleuilišta, vrlo niske režije, tel. 098/162-0669 ORANICU U MAKOVCU 3000 kvadratnih metara dam u korištenje, tel. 341-155 OSIGURAVAMO SMJEŠTAJ radnika na privremenom radu u akovcu, te samaca, tel. 095/9006-675 IZNAJMLJUJE SE kua sa tri sobe u centru akovca, studenticama ili veoj obitelji, tel. 098/242-317 IZNA JML JUJEM LOK AL, z vati 9 -16, tel. 040/310-406 IZNAJMLJUJEM STAN Zagreb, Dugave, za studente ili mladom branom paru, super opremljen, vrlo povoljno, tel. 098/426-279, 040/363-654

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com pogledati možete na: http://www.hostelbookers.com/ hostels/croaa/dubrovnik/36923/ IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNA JML JUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 IZNAJMLJUJE SE na duže vrijeme garsonijera od 30 m2 nenamještena (na jugu, blizina Pedagoške akademije) i stan nenamješteni od 38 m2 na duže vrijeme, tel. 384-515, 098/545-526 IZNAJMLJUJEM manji jednosoban stan na poetku Šenkovca, namješten, sa odvojenim ulazom i brojilima, idealno za samce, tel. 098/949-2666

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A ,

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM MAARSKE VIŽLE stare 7 tjedana, vrhunsko leglo. Mob. 098/723-170 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: tigrice, ženka šarene rozele, ženke berga, mlade nimfe, mlade plave rozele, mlade pjevajue papige. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE ZLATNOG RETRIVERA, istokrvne bez papira, cijena vrlo povoljna. Tel. 601-876, 099-41-000-94 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 AMERIKI STAFORD terijer-štenci, jako dobrih osobina, cijepljeni, tetovirani-HR rodovnica. Info: 040/343-318 PRODAJEM SVINJE za klanje domaa ishrana, tel. 091/597-9588 POKLANJAMO UMILJATE i zaigrane graste maie, stare 1.5 mj, mjesto: 40313 Sve Marn na Muri, telefon: 095/837-6695 PRODAJU SE ŠTENCI retrivera, stari 3 tjedna, jako povoljno, 300 kn, 600 kn, tel.091/5022-908 POKLANJAMO MAIA starog dva i pol mjeseca, crnog,duže dlake, tel. 092/1257-303 PRODA JU S E Š T EN C I, mama  is t. mal tezerica, tata (izmeu maltezera i shitzua) stari 7 tjedana....4 bijela, 2 šarena, cijena 1000 kn, tel,k tel. 091/6033-731 PRODAJEM JARIE za klanje cijena 450 kn, telefon: 040/343-810 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa, istokr vni, bez rodovnika, telefon: 099/4081-317 PRODAJEM PAPIGE  grice, nimfe, pjevajue, plave i crvene rozele, patke, karolinke i mandarinke, paunove i planaste srebrne fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJEM PAPIGE tigrice vrlo povoljno, tel. 098/803-391

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 PRODAJEM RABLJENU perilicu rublja, išuvana i malo korištena-300kn,i radijator za kupaonicu-novi 250 kn, inf: 091/580-6500 PERILICA RUBLJA i sušilica Gorenje ispravne samo 1000 kuna, tel. 384-562, 091/5404-944 P OVO L JN O PRO DA JEM do b r o o  u v an analogni automatski zoom fotoaparat O LY M P U S S U P E R ZO O M 7 0 G , i n f o 091/569-2868

PRODAJEM TELFAX odvojivi tel. slušalica, digisekretarica, kopirka, prikaz broja na rolu 130 kn, tel. 099/674-3877 PRODAJEM ODLIAN DVB-T Resiver, Rekorder Top-Viw Mpg-4, Usb, fat32 ,ntfs, aac. dst, vanjsko napajanje 12v 750 Kn, tel. 099/674-3877 PRODAJEM TELEVIZOR Philips, ekran 63 cm, noviji za 400 kn, tel. 099/503-0973 PRODA JEM ODLIAN digi-sat resiver sa autoupdateom kathrein za 140 kn, telefon 099/674-3877 PRODAJEM KOMPLETAN kompjuter sa tipkovnicom marke dell, u odlinom stanju i stol za kompjuter. na poklon jaki zvunici, mob.091/541-8810 MOBITEL NOKIA 5130 xpressmusic + simpa start paket sa garancijom, nekorišten za 400 kn, tel. 091/364-3613

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 IZGUBLJENI SU KLJUEVI, u akovcu sa crvenim privjeskom, u snopu su tri kljua + auto klju, nalazniku NAGRADA, tel. 098/174-5059 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmetiki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJE SE DJEJA HALJINA za standardne i lano plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠUVANU DJEJU ODJEU žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJE SE BRAKO prikolica za kampiranje, Moguce ju je prenamijeni za prijevoz tereta cijena 500 kn ksno tel. 099/3411-412 KUPUJEM STARE stripove zagor, blek, mark, tex, kit teler, tel. 091/5373-652 PRO DA JEM PROZO RE s a iIZO s t ak l o m bez štokova i balkonska vrata, povoljno 091/5594-332 PRODAJEM AUTO prikolicu 150x 100 bez papira, tel. 091/8559-4332 PRODAJEM KNJIGE za 1. godinu novinarstva, popis šaljem na e-mail, hitno i povoljno! 098/1842-040 PRODA JEM 100 dionica mesne industrije “VAJDA”, cijena po dionici 600 kn, inf: 040/337-860 PRODAJEM DVIJE fotelje jako ouvane 300 kn obadvije, 099/674-3877 PRODAJEM POVOLJNO motornu pila shl av51 electronic, 099/674-3877 PRODAJEM POVOL JNO novi bicikl spring raun, garancija, prijavljen kod policije 099/674-3877 PRODAJU SE KNJIGE za 5.6.7.8. raz O.Š. te 1. raz srednje strukovne škole, telefon: 363-108 PRODAJEM RABLJENI plinski bojler 18 kW (centralno grijanje) i rabljeni elektrini protoni bojler 18 kW. Kontakt tel. 099/254-3901 PRODAJEM teleskop Konus Refractor 0.60 mm plus dodatna oprema, tel. 095/884-1939 PRODAJEM KOMPLETNU spavau sobu, sedam sobnih vrata bez štokova, parket hrast masiv “S” klasa 18 m2, tel. 098/920-0938 PRODAJEM PLINSKI štednjak - praktik, pe maju 8 i kupaonsku galanteriju. Povoljno! Telefon: 337-826 PRODAJEM ugostiteljski pl. štednjak s 2 i 4 plamena, fritezu, roštilj, kotao, hladnjak, radni stolove, sudopere (rabljeno), telefon: 098/9211-929 PLASTINI AMAC sa prikolicaom (5 osoba) prodajem, telefon 091/8829-352

PRODAJE SE NOVI TEPIH za djeju sobu s djejim movom 230x160, telefon 098/632-276 PRODAJE SE šivaa mašina Adler, cik cak šivanje, odlina, 200 eura, tel. 095/851-4834 TROSJED, dvosjed, fotelja+stoli, garnitura – puno drvo, komoda sa vitrinom, regal, moderni tapecirani krevet, el. ploa za ugradbeni štednjak, gume 175/65/14 (500 kuna), 4 kom, klavijatura Yamaha DY-21 (1500 kn), stroj za pranje sua (100 eura) sa manjom greškom, tel. 328-106, 098/171-4456 PREŠA ZA GROŽE 450 l, hrastove bave 150, 250, 350, 480 l, plastina kaca 1000 l, tel. 098/9906-423 PRODAJEM POVOLJNO namještaj za krojaku radionu i šivae mašine, jedna obina i jedna entlerica, jedna obina sa kombinacijom cik cak i za rupice, tel. 040/363-491 KUPUJEM STARINSKI namještan: stolove, komode, gredence, zidne vure, škrinje, pei i ostale starine, plaam odlino, tel. 095/537-8617, 858-347 PRODAJEM POVOLJNO: cisterna-2200 l, 1000 eura, buldezer-TG-75 ispravan, 4000 eura, labudica-12 t – 2000 eura, tel. 098/170-5311 PRODAJEM hidraulinu prešu, mulau, bave, kare, tel. 040/312-297 PRODAJEMO: kuhinju, stol+stolice, kutnu klupu, kau, ležaj (ouvan), tapeciranu garnituru, stoli, regal, ormare, hladnjak, štednjak, rešo, tepihe, luster, vitrinu, tendu, kamp prikolicu, bicikl i ostalo iz kue, tel. 360-214, 099/3361-032 PRODAJEM DOMAE šljive po 4 kn/kg, vee koliine dostavljamo doma, zva naveer na 098/9392-168 PRODAJE SE TV color Magnum 72 ekran, cijena 550 kn, tel. 098/914-3423 PRODAJEM STOLNI NOGOMET (500 kn), unikatne drvene aue (100 kn), unikatnu drvenu kuicu za lutke (1000 kn), teniski reket Dunlop (200 kn), tel. 091/573-1604 PRODAJEM NOVU INOX napu, pe za peenje mlinci ili mesa za ugosteljske objekte, stroj za mijesenje i izradu tjestenine, cijena po dogovoru, tel. 098/750-511, 544-009 KUPUJEM PONY bicikl u dobrom stanju, mob: 091/1590-494

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

LORD Dovezen u azil nakon što smo dobili prijavu da je na lancu i da ima rane oko vrata. Rane su bile duboke, ali su na sreu brzo zarasle. Lord je star oko 3,5 godine i visok je rastom, 66 cm. Lord je po naravi izuzetno dobroudan pas, slaže se s drugim psima, voli djecu, ali mu trebaju duge šetnje i puno mjesta za tranje. Nadamo se da emo mu pronai dom u kojem e biti sretan. Nije za lanac!

Martina 27,

ARENA Mješanka rotvajlera i vujaka. Ostavljena je sama na jednoj livadi gdje ju je pronašla volonterka našeg azila. Vrlo je pametna, brzo ui, a stara je negdje oko tri mjeseca. Arena e izrasti u velikog psa i trebat e joj puno mjesta za šetnju i tranje. Nije za lanac!

traži društvo nekoga tko nema vremena za ozbiljnu vezu već za neobavezna seksualna druženja. Pošalji SMS s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66 kn/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

Diskretna, ozbiljna zaposlena žena koja nema vremena za ozbiljnu vezu traži muškarca za njeno osobno sexualno zadovoljavanje, zauzvrat nudim sve što on poželi. Pošalji sms s riječi Spoj21 na broj 66306 (3,66/sms) IT JEDAN, Gmajna 14, 10437 Rakitje, oib 75235737688, 062/700-700, +18

DEJZI Terijerka, roena poetkom 2008. godine. Vrlo je draga i umiljata. Dejzi je mirna po prirodi, nije zahtjevna, istraživakog je duha kao svi terijeri, ali nije sklona skitnji. Više voli biti na miru. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

780


UTORAK 17. kolovoza 2010.

TV pregled

04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela

od 17.8.2010. do 23.8.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

elini deki FILM

UTORAK, RTL - 20.00

Kada ne znať koji je sljedei korak – improviziraj! Sean Okden (Adam Garcia) ostavio se plesa kada je poeo raditi u eliani, no ipak se prijavi za nastup u velikom showu u Sydneyu. Na Şalost, avantura neslavno zavrťi i on se vraa kui. Tamo nae svoju djevojku u krevetu s bratom Mitchellom (Sam Worthington)...

Soba panike FILM

SRIJEDA, NOVA TV - 21.00

Koristeci novac, koji je dobila nakon razvoda netom razvedena Meg Altman (Jodie Foster) se useljava u njujorĹĄku viĹĄekatnicu sa svojom kcerkom Sarah (Kristen Stewart) u. U svom srediĹĄtu, kuca ima blindiranu sobu u koju se stanari mogu skriti od neĹželjenih gostiju. Blindirana soba izaziva paĹžnju Meg, no ni ne sluti da ce je ubrzo moci iskoristiti...

Oni dolaze FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 00.15

Horor/ZF. Prije petnaest godina grupu ljudi su oteli izvanzemaljci da bi im istraĹžili tijela i na njima eksperimentirali. Jedino ih se etvoro uspjelo spasiti i vratiti se na Zemlju. Jednoga dana njih etvoro sluajno otkriju jedno od udoviĹĄta koje se sakrilo u podzemnom skloniĹĄtu. Iako je ono vrlo opasno, napaeni ljudi se nee moi suzdrĹžati iskuĹĄenju da mu se osvete...

elini orao FILM

PETAK, RTL - 21.40

Probij zvunu barijeru. Probij brzinsku barijeru. Dougova (Jason Gedrick) oca vojnog pilota sruĹĄe neprijateljske letjelice koje pripadaju zrakoplovstvu radikalne srednjoistone drĹžave i ini se kako ga nitko ne moĹže izvui, sve dok Doug ne pronae Chappyja (Louis Gossett Jr.), pukovnika kojega ideja o tajnoj akciji dva pilota prilino zaintrigira...

Elitni ubojice FILM

SUBOTA, NOVA TV - 20.05

John Lee (Yun-Fat Chow ) plaeni je ubojica koji radi za ĹĄefa kineske maije Terencea Weija (Kenneth Tsang). John mora sluĹĄati gospodina Weija i dosad je inio sve ĹĄto mu je bilo nareeno. Kada mu gospodin Wei zada novi zadatak u kojem mora ubiti sina policijskog detektiva, John ne uspijeva. Wei uje za to te odlui poslati zamjenu i kazniti Johna naruivĹĄi ubojstvo njegove majke i sestre...

Troja FILM

NEDJELJA, HRT 1 - 20.55

05.40 Najava programa 05.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 arolije letenja: Nebeski jahai - povijest helikoptera, dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 4: Od Savudrije do Prevlake: Bra 15.35 A sad u Europu! 16.20 Luda kua, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Mladi revolveraĹĄi, ameriki lm (12) (R) 22.50 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme 23.20 Vijes iz kulture 23.30 Dr. House, serija (12) 00.20 Ti i ja i svi koje znamo, ameriko-britanski lm 01.50 Bez traga, serija (12) 02.35 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.20 Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) 04.05 Fotogra ja u Hrvatskoj

Povijesni spektakl. Mikenski kralj Agamemnon (B. Cox) sa svojom je vojskom u Tesaliji, zaokupljen planovima kako da proĹĄiri svoje carstvo te kako da izvede predstojeu bitku. Istodobno, trojanski princ Hektor (E. Bana) i njegov brat Paris (O. Bloom) raspravljaju o ratovanju izmeu Troje i Sparte. Paris je, naime, smislio lukavi plan da iskoristi festivalski dan neprijatelja...

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske Najava programa TV vr: KiĹĄobran Na kraju ulice: Eksperiment 101 dalmanac, crtana serija Crtana serija Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Navrh jezika: BruĹĄenje sla 09.50 Boli glava: Zrak svuda oko nas 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Dragi moj laĹžljive, ameriki lm 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Bitka za planet majmuna, ameriki lm 17.40 Vrhunska putovanja: JuĹžna Afrika, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.30 Glazbeni specijal: Salsa Filarmonica Specijal 20.05 Veernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) 23.10 Deadwood, serija (18) 00.00 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.30 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 01.15 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.00 Kraj programa 08.00 08.05 08.15 08.30 08.55 09.15

07.45 Mi y, animirana serija 08.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 10.25 Bibin svijet, hum. serija 11.00 K.T.2, krimi serija

SPORT - IZDVAJAMO

11.45 Exkluziv, magazin (R) 11.55 Punom parom, kulinarski izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 elini deki, igrani lm, humorna drama 21.40 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (dvije epizode) 22.25 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 23.20 Vijes, informavna emisija 23.30 CSI: NY, krimi serija (12) 00.15 Plaenici, igrani lm, akcijski (R) 01.55 Astro show, emisija uĹživo (18)

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 23:00 23:15 00:00 00:25 00:55 01:55 02:40 04:35 05:00 05:25 06:10 06:55

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi - nastavak, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid 3, igrani lm Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Zaarani, serija (15) Posljednji obraun, igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija Zaarani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 1

20.10

Boje turizma HUM.SERIJA HRT 2

ZĂźrich: Atletika - Dijamantna liga HNL: Karlovac - Rijeka SPORT ETVRTAK, HRT 2 - 19.55

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Rowan Atkinson (Petak, NOVA TV, 20.10 h)

Roen je u Consett-u, 1955. godine. Tijekom ĹĄkolovanja u upoznaje mnoge pisce i glumce sa kojima e kasnije suraivati. Jedan je od najveih, ako ne i najvei komiar malih ekrana. Pojavio se i na mnogim Jost for Laughs festivalima. Snimio je vei broj reklama za poznate svjetske irme. Njegova ilmska karijera poela je 1983. sa pomonom ulogom u ilmu James Bond: Newer Say Newer Again. Jedan od njegovih najveih ilmskih hitova je bio ilm Four Weddings and a Funeral snimljen 1994. Meutim 1997. godine pojavljuje se njegov najvei ilmski hit Mr. Been na ilmskim platnima ĹĄirom svijeta. Zbog svog talenta za vizualnu komediju esto ga nazivaju “ovjek sa gumenim licemâ€?.

18.30

FILM NOVA TV

21.05

Muke

Karate Kid 3

Kad Del sazna da Rodney izlazi s vojvodinom keri, poinje planira vjenanje godine. U trgovakom centru u Peckhamu Rodney upozna Victoriju koja izgleda kao osiromaĹĄena glumica, no ispostavi se da je ki vojvode od Mayleburyja. Nadajui se da e ostavi snaĹžan dojam na prvom spoju, Rodney uspije nabavi dvije ulaznice za rasprodanu “Carmenâ€?. Vicky je oduĹĄevljena, no to joj oduĹĄevljenje naglo promijeni nazonost Dela i njegove izblajhane fu ce, osobito kad usred opere ponu jes grickalice...

Nakon ĹĄto su Daniel (Ralph Macchio) i Miyagi (Pat Morita) porazili karataĹĄe i osramoli njihova ucitelja Kreesea, svi su ga ucenici napusli. Kreese (Marn Kove) odluci oci prijatelju Terryju (Thomas Ian Grith) kako bi mu vrao kljuceve, te mu reci da napuĹĄta grad. Terry ga odluci posla na odmor i prije odlaska obeca da ce sredi Daniela i Miyagija. Terry namjerava doves Mikea Barnesa (Sean Kanan) da se bori s Danielom na natjecanju.

08:00 11:00 12:00 15:00 15:15 15:30 16:00 17:00 17:05

08:43 09:00

18:15 19:00 19:15 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Vijes Stoljee hrvatskog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Prognoza vremena Glazbeni predah akoveki kutak Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 22.25

Teorija velikog praska

VIJESTI NOVA TV

19.15

Dnevnik Nove TV

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 13.00 TV prodaja 13.30 Eutrinki - Zaťitene Posebnos Eu 13.55 Dober Dan, Koroťka 14.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 17.08.1992 14.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.10 Na Obisku, oddaja TV Koper Capodistria 16.40 Mostovi - Hidak: Potepanja – Barangolåsok 17.45 v Dobri DruŞbi Po Slovensko 19.00 Intervju: Borut Pahor 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.30 Muzikajeto: Indija, Igrano-IzobraŞevalna Mladinska Serija, ponovitev 21.05 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.45 Življenje Drugih, Nemťki lm, ponovitev 00.00 Hazarder, Angleťki Koprodukcijski lm, ponovitev01.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Vjenanja i afere, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Afera u Ĺžupi, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Ĺ pijun, serija 0.40 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœberieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Claudia, lm 22.45 Lijenikov dnevnik, serija 23.35 Noni program


SRIJEDA 18. kolovoza 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.10 01.45 02.30

Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Izmeu zemlje i neba: Izlet u domovinu Dogona, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 4: Od Savudrije do Prevlake: Prevlaka A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dok si spavao, ameriki lm (R) Klasici hrvatskog dokumentarizma: Krsto Papi Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Dom na kraju svijeta, ameriki lm (15) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Knez i djevojka, serija

ETVRTAK 19. kolovoza 2010.

03.15 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) (R) 04.00 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr: Beba 08.15 Na kraju ulice: Etno nanule 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Ta poliká: Graani 09.50 U zdravom jelu zdrav duh: Mišii 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Kako preživje sebe, nizozemski lm 12.10 Beverly Hills, serija 12.50 Beverly Hills, serija 13.35 Simpsoni, hum. serija 14.00 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Brak i silovanje: Sluaj Rideout, ameriki lm 17.40 Vrhunska putovanja: Florida, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.30 Garaža 20.05 Veernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Hvala što pušite, ameriki lm (12) 23.05 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) 23.50 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 00.20 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 01.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.50 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 4. pretkolo

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija

08.10 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.25 Bibin svijet, hum. serija 11.00 K.T.2, krimi serija 11.45 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Punom parom, kulinarski izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 Najljepši urok, telenovela 14.55 Aneo i vrag, telenovela (R) 15.45 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 11. sat, znanstvenofantasna serija (dvije epizode) 22.30 CSI:NY, krimi serija (12) 23.20 Vijes, informavna emisija 23.30 elini deki, igrani lm, komedija humorna drama (R) 01.00 Red Bull Air Race - Lausitz, sportsko-zabavna emisija (R) 01.30 Astro show, emisija uživo (18)

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:50 23:05 23:50 00:15 00:45 01:45 03:30 03:55 04:20 05:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi - nastavak, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Soba panike, igrani lm (12) Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Soba panike, igrani lm (12) Seks i grad, serija Brane vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

EMISIJA HRT 2

04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela 05.40 Najava programa 05.45 Rije i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Izmeu zemlje i neba: U zemlji Berbera, dok. serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 5: Prie iz dubina: Jadransko cvijee 15.35 A sad u Europu! 16.20 Luda kua, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Apokalipsa: Drugi svjetski rat, dok. serija 21.05 Otvoreno 22.10 Kratki susre 22.45 Dnevnik 3 23.10 Sport 23.13 Vrijeme 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Dr. House, serija (12) 00.15 Oni dolaze, ameriki lm (18) 01.40 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 02.25 Knez i djevojka, serija 03.10 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) (R) 03.55 Fotogra ja u Hrvatskoj

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr: Špaljka 08.15 Na kraju ulice: Telefon 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Abeceda EU: Slovo D 09.50 Iznad crte: Reportaža 10.05 Pismo za kralja, nizozemski lm 11.55 Beverly Hills, serija 12.40 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Smijeh i kazna, francuski lm (R) 17.40 Istraživai ledenjaka, dok. lm (R) 18.30 Muke 5b, hum. serija 19.55 Zürich: Atleka - Dijamantna liga, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Ekskalibur: Ma kralja Artura, ameriki lm (12) 00.30 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) 01.15 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.45 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 02.30 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 03.15 Kraj programa -------- Nogomet, EL

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.30 Bibin svijet, hum. serija 11.05 K.T.2, krimi serija 11.50 Exkluziv, magazin (R) 12.10 Punom parom, kulinarski

09.50

DOK.SERIJA HRT 1

10.15

SERIJA RTL

20.55

11. sat

Mladi istraživa Sebasen Lafont vodi nas u balonu punjenom toplim zrakom na udaljena odredišta koja moderni svijet još nije zaposjeo. Putujemo izmeu neba i Zemlje, u zaboravljena kraljevstva i upoznajemo posljednja svjetska plemena. Ovo nije sociološko ili etnološko putovanje ve putovanje koje u prvom redu ispunjava jednostavnu želju: podijeli s posljednjim uvarima zdravoga razuma i mudros kojima prije izumiranje ljepote njihova svijeta i kulture...

Na poziv u pomo starog prijatelja, Dr. Hood i Rachel bez razmišljanja se upute u Philadelphiju. Ondje se suoavaju s nizom sluajeva nepoznatog smrtonosnog virusa koji se poinje širi velikom brzinom. Vremena je sve manje stoga Hood i skupina znanstvenika moraju žurno otkri smrtonosni patogen i sprijei epidemiju koja bi mogla poprimi neviene razmjere. Za vrijeme istrage Rachel je bila izložena virusu pa je sada i njen život ugrožen.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes akoveki kutak, ponavljanje TVJukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Jezeraš Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Solarna kriza, Igrani lm Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.00

L.A. Dragnet

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

18:30 19:15 20:05 21:00 22:55 23:10 23:55 00:20 00:50 01:50 03:45 04:10 04:35 05:20

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Naša mala klinika, serija Navy CIS, serija Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Kriminalni kod, igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

FILM HRT 2

DOK.SERIJA HRT 1

SERIJA RTL

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

16.05

Smijeh i kazna

U zdravom jelu zdrav duh: Mišii

Izmeu zemlje i neba

izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.25 Los Victorinos, telenovela 14.15 Aneo i vrag , telenovela (dvije epizode) (R) 15.50 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.30 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.30 CSI: NY, krimi serija (12) 23.25 Vijes, informavna emisija 23.35 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.20 11. sat, znanstvenofantasna serija 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 11. sat, znanstvenofantasna serija

14.30

Dona Barbara

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.35 TV prodaja 12.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 18.08.1992 12.30 Knjiga Mene Briga - Thomas Glavinic: To Sem Vendar Jaz 13.20 Glasbeni Veer: Fesval Seviqc Brežice: Xviii-21 Le Baroque Nomade (Schubert, Kletzmer), Posnetek z Gradu Mokrice 14.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Katarina Lavš 16.20 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 16.50 rno Beli asi 17.15 Kuharjeva Hi, Francoski lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Po Prijateljstva, Koncert Ob 90. Obletnici Požiga Narodnega Doma v Trstu, Dirigent: Riccardo Mu 21.10 Benigarjeva Zapušina v Patagoniji, Dokumentarni Feljton 21.40 M. Machiavelli: Mandragola, Posnetek Predstave Pdg Nova Gorica 23.20 Slovenska Jazz Scena: Rok Golob, Firm Soundaon in Big Band Rtv Slovenija 00.05 Božanski Kuhar, Grški lm, ponovitev01.40 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Ljubavna pria, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Špijun, serija 0.45 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

20.10

Apokalipsa: Drugi svjetski rat 10. svibnja 1940. I dok njemaka ofenziva bijesni Europom, Mussolinijeva fašiska Italija ulazi u rat na strani svojih njemakih saveznika. Il Duce sanja o ratnom plijenu koji ga oekuje. Ovo je Blitzkrieg, odnosno munjevi rat. Najprije je pregažena Nizozemska, a zam i Belgija. Civili bježe najbrže što mogu pred njemakom ratnom mašinerijom...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Drevne civilizacije, ponavljanje Jezeraš, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Vježbanje demokracije, talk show Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Isporuka, Igrani lm (12) Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

SERIJA RTL

21.00

Chuck Chuck se i dalje via s Lou, koja zarauje za život pravei sendvie. Ljubomorna na Lou, Sarah otkriva da njena privrženost Chucku nije samo profesionalne prirode. Kada se razotkriju nezakoni poslovi koje je Lou vodila, postavlja se pitanje je li njezin odnos s Chuckom bio samo farsa. Morgan upoznaje neobinu djevojku.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

19.10

Ne daj se, Nina!

SERIJA NOVA TV

21.00

Navy CIS

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.45 TV prodaja 11.15 Brez Reza: Berlinski Zid - 20 Let Pozneje 12.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 19.08.1992 13.15 v Osemdeseh Vrtovih Okoli Sveta: Indija, Angleška Dokumentarna Serija 14.15 Slovenska Jazz Scena: Rok Golob, Firm Soundaon in Big Band Rtv Slovenija 15.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.00 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 16.30 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja ... – Vendégem 17.00 To Bo Moj Poklic: Mesar, 2. Del, Izobraževalna Serija 17.25 Eutrinki - Raznolikos v Eu 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.40 Slovenski Vodni Krog: Meža, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 19.05 Komuna G7 Ali Utopija Na Robu Družbe, Dokumentarna oddaja 20.00 Neak, Irski lm 21.40 Ferrari, Italijanski lm, ponovitev 23.45 Diaman, Angleško-Kanadska nadaljevanka, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Dobra stara vremena, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Špijun, serija 0.30 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodošli 23.15 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 20. kolovoza 2010.

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40 22.05 22.08 22.10 22.20 23.10 00.45 02.35 03.20

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Izmeu zemlje i neba: U zemlji plemena Venda, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 5: Prie iz dubina: Mala mora A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Bean... lm vrhunske katastrofe, amerikobritanski lm (R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Paklena no u Amsterdamu, nizozemsko-njemaki lm Libernac: Otrov za žene, britanski lm (18) Knez i djevojka, serija Studio 60 on Sunset Strip,

SUBOTA 21. kolovoza 2010.

serija (12) (R) 04.05 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 TV vr: Brzina 08.15 Na kraju ulice: Odjea 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Glazbeceda: Slovo F 09.50 Izazovi: Kao riba u vodi, hrvatski dok. lm 10.05 Mega Mindy, serija za djecu 10.30 Mali par, iranski lm 12.00 Beverly Hills, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.15 Knez i djevojka, serija 16.00 U grad!, ameriki lm 17.35 Poetak gladi, dok. lm (R) 18.30 Muke 6a, hum. serija 19.30 Garaža 20.05 Veernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.25 Bitange i princeze, hum. serija 22.05 Mjesec Komana, miniserija (12) 23.40 Studio 60 on Sunset Strip, serija (12) 00.25 Muke, hum. serija 00.55 Muke, hum. serija 01.25 Muke, hum. serija 01.55 Muke, hum. serija 02.25 Muke, hum. serija 03.25 Kraj programa

11.00 K.T.2, krimi serija 11.40 Exkluziv, magazin (R) 12.00 Punom parom, kulinarski izazov 12.30 Nestala, telenovela 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 15.40 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.25 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Vlak odmetnika, igrani lm, akcijski 21.40 elini Orao, igrani lm, akcijski (12) 23.45 Vijes, informavna emisija 00.00 Porkyjeva osveta, igrani lm, komedija (12) 01.30 Astro show, emisija uživo (18)

09.40 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.55

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:40 23:15 00:50

07.45 Mi y, animirana serija 08.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.15 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.30 Bibin svijet, hum. serija

07.15 07.20 07.45 08.00 08.15

02:20 03:55 05:20 06:05 06:40

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi , crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Utrka s vremenom 1, igrani lm Utrka s vremenom 2, igrani lm Zaboravljeni, igrani lm (15) Male none price, show (18) Osumnjieni, igrani lm (15) Poglavlje 27, igrani lm (15) Baywatch, serija IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

15.50 16.00 16.35 16.44 16.50 17.05 17.25 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 22.05 22.15 23.50 01.20

Najava programa Glas domovine TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Karavana hrabrih, ameriki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Ekumena: Religija u postkomunizmu, religijski program Reporteri - izbor: Ubojstva albina u Africi Znanstvene vijes Euromagazin: Španjolska fronta Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna: Zagrebake fontane Jelovnici izgubljenog vremena (R) Prirodni svijet, dok. serija Lijepom našom: Ilok Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Kua debele mame 2, ameriki lm (R) Vijes Vijes iz kulture Fesval Dalmanska šansona Šibenik, prijenos Filmski vikend s Liamom Neesonom: Darkman, ameriki lm (12) Fesval Dalmanska šansona Šibenik, proglašenje pobjednika

01.40 No kultnih mova: Brza cesta, ameriki lm (12) 03.20 No kultnih lmova: Baby Face, ameriki lm (R) 04.35 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.40 More ljubavi, telenovela

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Žutokljunac: Divlji zapad 08.30 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.15 Cijele note, serija za djecu 09.40 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.05 Sportske igre mladih 10.20 Briljanteen 11.05 Scooby Doo i udobište iz Loch Nessa, ameriki lm za djecu (R) 12.25 Hrvatski pisci na TV ekranu - Tito Strozzi: Igra i zbilja 13.35 ovjek i afrika fauna: Parkovi prov prirode, dok. serija (R) 14.35 KS automagazin 15.05 4 zida 15.40 Oluja svih oluja, aameriki lm 17.45 Poetak gladi, dok. lm (R) 18.40 Muke, hum. serija 19.30 Tuinci u Americi, hum. serija (R) 19.50 Cocco Bill, crtani lm 20.10 HNL - utakmica 22.10 Struna u krvi, serija (15) (R) 23.45 Mini HNL 00.05 Muke, hum. serija 01.05 Muke, hum. serija 02.25 Muke, hum. serija 03.15 Muke, hum. serija 04.05 Kraj programa

07.35 08.15 08.35 09.00

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Ne daj se, Nina!, humorna drama (dvije epizode) (R)

07.00

16.00

FILM RTL

U grad Romanna mjuzikl-komedija. Tono u 6 sa s vojnog broda usidrenog u njujorškoj luci veliki broj mornara silazi na jednodnevni izlazak u grad. Meu momcima koji sljedea 24 sata žele što bolje iskoris za zabavu i pronalaženje djevojaka su i markantni Gabey (G. Kelly) i njegovi najbolji prijatelji, Chip (F. Sinatra) i Ozzie (J. Munshin). Na postaji podzemne željeznice Gabey ugleda plakat s fotogra jom Ivey Smith (Vera-Ellen), «Miss podzemne željeznice», u koju se zaljubi na prvi pogled...

Stari rivali iz hladnog rata ponovno e se nai na suprotnim stranama. Carinski agent Shawn Brooks (Sean Patrick Flanery) doznaje iz povjerljivog izvora da teroriska skupina želi prokrijumariti biološko oružje preko Aljaske. Na naelu teroriske skupine nalazi se njegov stari poznanik Simeonov (Arnold Vosloo). Brooks uspije savlada Simeonova i zaustaviti transport smrtonosnog plina, no Simeonov izmie iz ruku Brooksa i ruske agence Natalye Batalove...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc vision Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta Meimurje danas Sport Prognoza vremena Gideonov ma, Igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

FILM RTL

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

12.00

Punom parom

FILM NOVA TV

10.20

Kuni ljubimci

20.00

Vlak odmetnika

07:00 Legenda o tri muškarca, igrani lm 08:45 Dora, crtana serija 09:10 Timmy Time, crtana serija 09:25 Ben Ten Alien Force, crtana serija 09:50 Naša mala klinika, serija 10:50 Dodir s neba, serija 11:50 Frikovi, serija 12:45 Smallville, serija 13:40 Legenda o tri muškarca, igrani lm 15:30 Naoružan i opasan, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Elitni ubojice, igrani lm 21:40 Krvavi zloin, igrani lm (12) 23:15 Smrtonosna zavjera, igrani lm (12) 00:45 Male none price, show (18) 02:15 Vožnja smr, igrani lm (15) 03:50 Zašje, igrani lm (15) 05:50 Frikovi, serija 06:35 Kraj programa

EMISIJA HRT 1

Dobro jutro, Hrvatska FILM HRT 2

11.05 Jedna od dekiju, hum. serija 11.30 3 ninje, igrani lm, akcijska komedija (R) 13.05 Dracula: veseli mrtvac, igrani lm, horor komedija 14.35 Pustolovine Pluto Nasha, igrani lm, komedija 16.15 Rat, igrani lm, drama (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Farah Fawce , zabavna emisija (R) 20.00 Tigar i zmaj, igrani lm, akcijski 22.00 Sluaj Pelikan, igrani lm, triler 00.20 Pakleni red, igrani lm, horor (15) 02.05 Astro show, emisija uživo (18)

20.05

Utrka s vremenom 1

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.50 TV prodaja 12.20 Eutrinki - Raznolikos v Eu 12.50 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.20 rno Beli asi 13.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 20.08.1992 14.00 (Ne)Pomembne Stvari: Družina, Mozaina oddaja za Mlade 14.35 Šport Špas: Maribor, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 15.00 Vokal Xtravaganzza: Perpetuum Jazzile in Br6 16.25 Umetnost Igre: Kdo Je lovek, Ki Me Gleda Iz Ogledala? Hamlet. Pogovor s Tomažem Pandurjem 16.55 Primorski Mozaik 17.25 Mostovi – Hidak 18.00 Istra Skozi as: Dolgo 19. Stoletje, Dokumentarna oddaja 18.40 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Majo Cerarjem in Katjo Levsk 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 20.50 Moška Stvar, Ameriški lm, ponovitev 22.30 Prikrite Sledi, Ameriški lm 00.20 Kdo Pobija Kifeljce?, Angleška nadaljevanka, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Posao stoljea, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Iz pakla, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Princ i ja, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Fink fährt ab, lm 0.20 Noni program

20.00

FILM NOVA TV

21.40

Tigar i zmaj

Krvavi zloin

Mjesto i vrijeme radnje: Kina, 19. stoljee. Legendarni ratnik, Li Mu Bai (Chow Yun-Fat), umorio se od dugogodišnjeg traganja za ubojicom svojeg uitelja i odluio posve duhovnoj strani borilake vješne. Na putu do prijatelja kojem kani ostavi svoj uveni ma, “Zeleni usud”, Li Mu Bai sree staru ljubav Yu Shu Lien (Michelle Yeoh), ratnicu kojoj nikada nije izrekao svoje prave osjeaje. Ponovno zbližavanje prekida drska kraa maa, kojeg otui mlada Jen (Zhang Ziyi)...

Za iscrpljenog policajca iz Sea lea, Daniela Prui a (Johnathon Schaech), kampiranje se pretvara u pakao kada njegovu ženu Jessicu (Elizabeth Lackey) napadnu u šumi. Na putu prema bolnici, Prui doživljava sudar, Jessica prepoznaje svog napadaa u vozau drugog vozila. Ljut Prui ga tada premlati. Kada stignu na odjel hitne pomoi, Jessica mijenja mišljenje i kaže da ju je napao medicinski tehniar. No prije no što Prui uspije ispravi stvar, otkriva da je njegova žrtva, sin šerifa Morgana McKenne, mrtav.

08:00 Djeja televizija 12:00 1x2, kontakt emisija 13:00 Videostranice 15:30 Danas na programu 15:32 Yoga&Pilates 16:00 Crtani lmovi 17:00 Vijes 17:15 Ritam ljeta, ponavljanje 18:20 Jukebox 19:00 Vijes 19:15 Oko k(r)ole 20:10 Trzalica 20:45 Obzori, emisija o kulturi 21:30 Revolveraš, Igrani lm 23:15 Zapisano u zvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju PUT U KATMANDU putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NONA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

13.05

Dracula: veseli mrtvac

SERIJA NOVA TV

12.45

Smallville

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 21.08.1992 10.10 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 11.00 Primorski Mozaik 11.30 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemška Dokumentarna Serija 13.10 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Superveleslalom (Ž), Posnetek 14.30 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Argenna Nemija, Posnetek Iz Cape Towna 16.15 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Paragvaj Španija, Posnetek Iz Johannesburga 18.00 Na Prvi Pogled, Ameriški lm 19.30 udežna Johanca, Dokumentarni Feljton 20.00 Ljubljana: nogomet, Tekma Prve Lige: Olimpija - Luka Koper, prijenos 22.15 Slovenski Magazin - Gornja Štajerska 22.45 The Who - Live in Amsterdam, Posnetek Koncerta 23.35 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.50 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.05 Divljina Europe, dok. serija 12.05 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.35 Zrakoplov u plamenu, lm 14.20 Poirot, serija 16.15 Život nije šala, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru: Slatka smrt, lm 18.55 24 UR 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Skuplja kosju, lm 23.55 Duhovi Mississipija, lm 2.15 24 UR 3.15 Nona panorama

5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Klik, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Deja Vu, lm 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 22. kolovoza 2010.

01.55 05.25 05.30 06.25 06.37 07.10 08.00 08.10

09.15 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15

12.17 12.30 13.25 14.00 14.55 15.30 15.35 15.40 16.40 18.30 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 23.35 23.50 00.00

Najava programa Lijepom našom: Ilok TV kalendar Euromagazin: Španjolska fronta Ekumena: Religija u postkomunizmu, religijski program Vijes U poast Carlosu Kleiberu: Beka lharmonija i Riccardo Mu u Ljubljani Fotogra ja u Hrvatskoj Rijeke Hrvatske: Krka, dok. serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Umorstva u Midsomeru, serija (R) manjinski MOZAIK Dnevnik Sport Vrijeme Syngenta Agro - mali savje za poljoprivrednike: Suzbijanje korova, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Obale: Lofoten, komešanje u ordovima – dok. serija Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Klapa Intrade, snimka koncerta Bi ili ne bi, ameriki lm Nevolje jednog Branimira, serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Spe u gosma, TV serija Troja, ameriki lm (12) Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Liamom Neesonom: Kinsey,

02.45 03.35 03.40 04.20 05.10

PONEDJELJAK 23. kolovoza 2010.

ameriko-njemaki lm (15) Buenje mrtvih, miniserija Buenje mrtvih, miniserija Skica za portret Ritam tjedna, glazbeni magazin Plodovi zemlje Rijeka: More

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Jura Hura, serija za djecu 08.30 Trolovi, crtana serija (R) 08.55 Trolovi, crtana serija (R) 09.20 Željezni div, ameriki animirani lm (R) 10.48 Biblija 10.58 Reka kraj Koprivnice: Misa, prijenos 12.05 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Skandinaviju, dok. serija (R) 12.55 More trave, ameriki lm (R) 15.00 Neak, irski lm (R) 16.40 Kronika jednoga kraha, nulta godina - dok. lm (R) 17.30 Vaterpolo: Hrvatska Rusija, reportaža 17.45 Zürich: Atleka Dijamantna liga, snimka 18.40 Muke, hum. serija 19.30 Garaža: Swingers 20.05 Majmunarije, ameriki lm 21.40 Zakon!, hum. serija (12) 22.15 Video na(d)zor 22.45 Prikraeni, hum. serija (12) 23.10 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.50 Zoran Todorovich i Nadia Michael u Dubrovniku, koncert ozbiljne glazbe 00.35 Kraj programa

07.00 07.35 08.00 08.20

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija Ne daj se Nina!, humorna drama (tri epizode) (R) 11.05 Jedna od dekiju, hum. serija (R)

11.30 Legenda o jeseni, igrani lm, drama 13.40 Libby, igrani lm, humorna drama (R) 15.35 Bez traga, igrani lm, drama 17.40 Discovery: Bez cenzure Napad slona, dok. lm (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Patriotske igre, igrani lm, triler 21.55 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.35 Ralje: Osveta, igrani lm, triler (15) 01.05 Tigar i zmaj, igrani lm, akcijski

07:35 08:30 08:55 09:10 09:35 10:00 11:00 12:50 13:20 14:50 16:25 17:00 17:10 18:15 19:15 20:05 21:05 22:35 23:40 00:10 01:45 03:20 04:20 04:50 05:45

Dodir s neba, serija Dora, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben Ten Alien Force, crtana serija U sluaju frke, serija Naša mala klinika, serija Žene amerikih vojnika, serija Automov, auto-moto magazin Naoružan i opasan, igrani lm Vitezovi Hollywooda, igrani lm Izazov života, igrani lm Vijes Nove TV Izazov života, igrani lm nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoriscno-glazbeni show Uboji predator, igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija Divlji i žestoki, igrani lm (18) Nadine, igrani lm (12) Red Carpet, showbiz magazin (15) Automov, auto-moto magazin Nad lipom 35, hum.glazbeni show Kraj programa

EMISIJA HRT 2

03.40 Potrošaki kod 04.10 Ljetna slagalica 05.00 More ljubavi, telenovela 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.15 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.20 22.45 22.48 22.50 23.00 23.50 01.30 02.10 02.55

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Izmeu zemlje i neba: U zemlji Himba, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 5: Prie iz dubina: U moru do koljena A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potrošaki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Družba Isusova Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Roenje, ameriki lm (12) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Knez i djevojka, serija Studio 60 na Sunset Stripu, serija (12) (R)

09.50 10.25 11.05 12.00

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Šaolinski obraun, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.40 Na glasu: Galeb Jonathan Livingstone 09.50 Brlog (R) 10.05 Na prvi pogled, serija za djecu 10.30 Teretnjak za Afriku, kanadski lm 12.00 Afrika, arobni konnent, dok. serija (R) 12.25 Beverly Hills, serija 13.10 Beverly Hills, serija 13.55 Simpsoni, hum. serija 14.15 Crveni patuljak, hum. serija 14.45 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.30 Knez i djevojka, serija 16.15 Ljepoca iz Montane, ameriki lm 17.35 Porezni rajevi: Veliko izbjegavanje, dok. lm (R) 18.25 Muke, hum. serija 19.15 Cocco Bill, crtani lm 19.30 Garaža: Cinkuši 20.05 Veernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Hod po rubu, amerikonjemaki lm (R) 23.45 Studio 60 na Sunset Stripu, serija serija (18) 01.05 Ljetni retrovizor: Velemajstor, serija (R) 01.50 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 02.35 Kraj programa

07.05 Mi y, animirana serija 07.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.40 RTL ritam zona - Pop hitovi,

19.30

20.00

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

21.05

21.30

Patriotske igre

Hod po rubu

Neka igre zaponu. Špijunski dani stvar su prošlosti za Jacka Ryana, koji je sa ženom (Anne Archer) i kerkom (Thora Birch) na odmoru u Engleskoj. Pred Buckinghamskom palaom, sasvim sluajno, Jack svjedoi teroriskom napadu na lana kraljevske obitelji. Uspije osujetiti napad na Lorda Holmesa i postane heroj. No Ryanova hrabrost dovest e njegovu obitelji u veliku opasnost. Brat ubijenog teroriste (Sean Bean) željan je osvete i kao mete oznaio je Jackovu obitelj.

Profesionalni ronioc Jimmy Wagner (Dean Cochran) sa svojom ekipom kree u istraživanje potonulog španjolskog broda koji navodno krije vrijedne dijamante. Ispostavlja se da upravo na tom mjestu obitavaju velike Bijele morske psine te se Jimmyjev m nae na meniju morskih nemani. On jedini uspijeva preživje taj krvavi dan, kada je, izmeu ostalih, poginuo i njegov otac...

Biografska glazbena drama. Dok 13. sijenja 1968. godine eka svoj nastup pred zatvorenicima kalifornijskog zatvora Folsom, slavni i kontroverzni country glazbenik Johnny Cash (J. Phoenix) prisjea se svog djenjstva i prošlos. Odrastajui uz povuenu majku Carrie (S. Lynne), grubog oca Raya (R. Patrick), beraa pamuka, sestru Rebu (C. Nahon) i starijeg brata Jacka (L. Till), oeva miljenika koji je želio posta sveenik, mladi John R. Cash (R. Canipe) je imao razmjerno sretno djenjstvo...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Djeja televizija Videostranice Danas na programu Life sle Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Domai glazbeni hitovi Dom na kvadrat Oko k(r)ole Ilsa sibirska grica, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

17.40

Discovery: Bez cenzure - Napad slona

EMISIJA NOVA TV

17.25 18.30 18.55 19.10 20.00 21.30 23.15 23.25 01.20

07:00 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:50 23:05 23:50 00:15 00:45 01:45 03:30 03:55 04:20 05:10

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Igrani lm (12) Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Podvala, igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija Baywatch, serija Kraj programa

23.00

Dr. House

Ubojiti predator DOK.SERIJA RTL

15.40

SERIJA HRT 1

Garaža: Swingers FILM RTL

12.25 13.15 14.05

glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Nestala, telenovela Los Victorinos, telenovela Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina!, humorna drama Maloljetni špijun, igrani lm, akcijska komedija Punisher, igrani lm, akcijski (12) Vijes, informavna emisija Patriotske igre, igrani lm, triler (R) Astro show, emisija uživo (18)

12.50

Automov

06.30 Zabavni Infokanal 07.30 TV prodaja 08.00 Skozi as 08.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 22.08.1992 08.35 Slovenski Magazin - Gornja Štajerska 09.00 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 10.00 Fesval Oktetov Kranj 2010 - Pod Oknom 10.30 Prisluhnimo Tišini 11.00 Pe son in Findus: Muckonavt, Švedski Risani lm 12.20 Makalu - 30 Let Pozneje, Dokumentarna oddaja 13.15 Pikica in Tonek, Nemški lm 15.05 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Veleslalom (Ž), Posnetek 16.30 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu, Nizozemska - Urugvaj, Pol nale, Posnetek Iz Cape Towna 18.15 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu, Španija - Nemija, Pol nale, Posnetek Iz Durbana 20.00 Knjiga Rekordov Šutke, eška Dokumentarna oddaja 21.05 Pobegla Nevesta, Ameriški lm, ponovitev 23.00 Dobrodošli v Hollywoodu, Ameriški lm, ponovitev 00.25 Rim, Angleško-Ameriška nadaljevanka, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.45 Provjereno 11.35 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.05 Najbolje reklame 12.35 Ljubimica iz prošlos, lm 14.20 Zavjera, lm 16.30 Život nije šala, serija 17.20 Rezervat panda, lm 18.55 24UR 20.00 As  tud not padu?! 21.55 Corellijeva mandolina, lm 0.15 Plemenita krv, lm 1.55 Palaa, serija 2.50 24UR 3.50 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Die Insel der Abenteuer, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Najbolje u 2010.godini Jukebox Meimurje danas Sport Auto moto nauc vision Stoljee hrvatskog nogometa, serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Meimurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan Nakon što je polomio nogu, Izet (Mustafa Nadarevic) se razbacuje novcem koji je naplao od osiguravajueg društva. Kako bi od Izeta iskamili barem malo tog novca, Damir (Moamer Kasumovic) i Faruk (Senad Bašic) smišljaju novu prijevaru te mu podvaljuju lažne loto lise. Kada doe u Lutriju, da preuzme dobitak, Izet vidi da je prevaren. Dino (Milan Pavlovic) je odluan u namjeri da smršavi i studio pretvara u tness centar.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.30

Punisher

SERIJA NOVA TV

14.30

Dona Barbara

07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sreanje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic 16.55 Sport 19.00 Rožna Panter: Traperja, risanka 19.05 Rožna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Dokumentarna Serija 21.05 Film 22.20 Knjiga Mene Briga, ponovitev 22.40 Film, ponovitev 00.10 Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 arolija ljubavi 9.30 Iskrice u oima 10.20 Tv prodaja 10.50 Regina 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Bijeg iz Alcatraza, lm 15.55 Regina, serija 16.55 24 sata 17.05 Iskrice u oima, serija 18.00 arolija ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Dave, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Špijun, serija 0.55 24UR 1.55 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


54

Razbibriga

17. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vu gorice mesto vijagre… V

idla žaba kak kova kobili potkovo nabivle, pak je i ona zdigla nogo sam kaj nebode hujša. Tak smo i mi vu Lepoj našoj zazvedili gda so nešterne države vu Evropi zravnale moške i žene, oem rei, zravnali so po temo kaj i jeni i drugi morajo delati do 65 let. Nebi se šteuv mešati vu druge države, ali mi tiramo stareše kaj bodo im duže delali, bole reeno kaj bodo im kesneše vu penzijo došli, a mlade rivlemo na burzo dela kaj tam dremlejo, tuhnijo i ekajo kaj bodo ve za nikaj i kaj unda ponejo delati. Neje biv hempeš i hrmak on šteri je zmisliv kaj bodo stareši im predi išli vu penzijo jerbo je tak napraviv placa za mlajše, a ne kak ve kaj imamo furt starce na poslo, a naša deca dok so mlada lufta brenzajo na burzi mesto kaj bi delali dok so nejspametneši i nejjakši. Pa kak bodemo unda mi napreduvali? Kak? Nikak! Nej znati jeli ve nebodemo donesli i zakona po šteromo bodo i moški rodili kaj bodo jednaki z ženami. Kuliko sam mev za uti vu venodjanjo so se ve zravnali jerbo žene morejo biti i gori tak gda ne morajo furt biti sam gori na njemo. Vsima nam je poznato gda žene držijo tri

DVOJAC (MN.)

BOLJKOVAC

vogle vu hiži, ali kaj se kuhae dotikavle tu ve pomalem i mi moški dohajamo na svoje. Pred par let smo sam meli pralo vu rokaj i posodo prali, unda smo i na ogej metali, a ve ve pomkalem i kuhamo. A naše žene nej sam kaj so spametne nek so i prefrigane pak dok mi dojdemo vu kuhju one nekam zginejo i zmislijo nekšega drugoga posla sam kaj nam se ne motajo. Brzas bi se moglo pripetiti gda se bodejo prinas delale hiže z šest vogli tak gda bodemo mi moški mogli biti jednaki z ženami, oem rei, kaj unda bode vsaki od nas držav gori svoje tri vogle. I kaj si ve nek mislim: oni šteri se bole razmijo vu politiko rekli so dok je Jadranka dojšla za šefa, oem rei šeico, naše države gda jo je ona spasila kaj je nej bankroterala, a ve smo pak i penzionerskoga fonda hitili na grbao naših ženi kaj one i tu spasijo ak se još kaj da spasiti. Siromaške naše žene, nikaj brez jiv. I nej sam to. Mi moški se bodemo poeli buniti jerbo zgledi gda smo mi nej ruom za nikaj, vse kaj nekaj vredi žene delajo. Mogoe bodemo mi moški dobili medalje kaj smo se zmislili i zapregli naše žene.

VANA

SAT

SLOVO S KVAICOM

Još odnegda je poznato gda je i sam vrag poslav ženo tua gde je on nej mogev rešiti ono kaj je trelo. im se to zglasa kaj bodo i naše žene delale tak dugo kak i mi, mam se bodemo mi moški poeli boriti za ravnopravnost, pak unda nek nam Božek pomore, kak zide zide, jerbo ak bodo ruom vu semo jednake onda bodo iskale i pol saborskih fotelji. Kuliko vidim, mi moški smo šteli vse narivati na slaba ženska plea, ali pak bodemo odišli po riti k meši. Kaj mi nebodo posle saborniki bajali gda sam jim nej na vreme rekev. ebrem veruvati gda je nekši tat krauv kotla za rakijo pei, a kcoj i još nekšega alata. Što bi rekev kaj ga denes jega još nekoga što oe delati. Ak mene pitate, gda sam se ja zaškolav za lopova, pak unda nebi morav delati, a nej of z Plešivice, za šteroga smo još nej zazvedili odkod je i kakše škole ima, hoda krast i dimo si posla nosi. A mortik sam ga krivo optožil, mortik je meuv naruenoga kotla a ostaloga alata je zeuv jerbo se mo pri roki našev. e pak so se naši sosedi z Osterajha poeli faliti kak

N

V

so zmislili novo pivo štero moškima pomaže kaj duže morejo zdržati z ženami vu posteli. Nejsam misliv kajbi duže spali nek kaj morejo duže venodjati, tak gda jim i žene kupuvlejo to novo pivo, a nej kajbi jim branile piti. I kaj ve nek reem našim sosedima? Brzas so oni nej uli za naša meimorska vina štera so nejbolša na sveto. I nej sam to. Naša vina betežniki koristijo kak lek i ve delamo na temo kajbi se graševina i pušipel mogli dobiti na recept, a rajnski rizling, šardonaj i muškat Pliva koristi dok vijagro dela. Zato i naše žene nas moške tirajo vu gorice na okrepo, a unda nas doma poakajo kaj to snago, štero nam vino davle, zvleejo vum z nas za mir pre hiži i zadovoljstvo vu posteli. Toga našega recepta smo ve zdavnja Slovenkaj prodali i zato mi je udno kaj Austrijanci za jega ne znajo. ej znati što bode dale dogurav vu labodoritaškoj Evropi Dinamo ili Hajduk, ali sam minuli tjeden uv kak je mladi deko nagovarjav još mlajšo puco: želen sam te kak Dinamo Lige prvaka!

N

NATRIJ

DA … TVOJA LICA BELA I RLENA

DOLINA

AUTO MOTO DRUŠTVO

OBAR

TI KUŠNEM LICA

NATIONAL AGRICULTURAL LIBRARY

SLOVA ISPRED LJ IP GODIŠNJE DOBA

VIDOŠEVI

DEBLO FLEŠ

EMIL KUTIJARO

MUŠKO IME

TALIJANSKA TELEVIZIJA

NAJSITNIJE ESTICE MATERIJE

MAMINA SESTRA

OTOKAR LEVAJ

NAJDUŽA TRKA

TORTI

GRAD U NJEMAKOJ

SVEENIKA ODORA

ŠEKSPIROV LIK

ITINERAR

ŠTEFICA OD MILJA

ITALIJA

PIE OD HMELJA

STANOVNIK

LJEKOVITA MAST

RAHIMOVSKI

ŽENSKO IME

TRINA KATARINA OD MILJA

JEDICA EL. OTPORA MJENINO JAMSTVO

APALIJA VRSTA PAPIGE (MN.) VRSTA NOJA

SVJETSKA NOG. ORG.

LOMLJAVA

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Tijekom ponedjeljka dobre vibracije e bi u zraku. Nemojte to ignorira, to vam može jako puno olakša situaciju u kojoj se trenutno nalazite. Vaši osjeaji su jaki što e posebno doi do izražaja sredinom tjedna. Najradije biste ih ignorirali i radili ono što je potrebno, no to baš i nije najbolja ideja. Sigurno postoji dobar razlog zašto su baš sada oni tu, pokušajte sazna. Vikend je idealan za dobru zabavu u paru. Ukoliko imate partnera pokušajte nešto organizira zajedno s njim, ukoliko nemate partnera dobar prijatelj može uljepša vikend.

IGRA U NOGOMETU

ETAŽA

VAGA (24.9.-23.10.) Flert e bi posebno izražen na samom poetku tjedna, nemojte se previše brinu što e drugi rei, napravite ono što vam popravlja raspoloženje. Bez obzira koliko vam jedan dio života bio posebno zanimljiv, nemojte zapostavlja drugi. Bez obzira koliko je posao sada važan, uvijek morate imate barem malo vremena za ljubav i obrnuto. Vikend je idealan za odmor od svega. Nemojte ništa radi jer vam treba malo slobodnog vremena kako biste se opusli i hladne glave razmislili o svemu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Za sve škorpione ovo je idealno vrijeme za romantiku i ljubav. Bit ete posebno strastveni, nemojte to ignorirati. Prepustite se trenutku i uživajte. Jedna osoba e uporno pokušava utjeca na vas i vašu odluku, nije loše posluša je što želi rei, no, krajnja odluka je na vama pa je vrlo važno da napravite ono što baš vi želite a ne netko drugi. Bit ete voa jer drugima djelujete kao da ste sigurni u ono što radite. To ih uvijek fascinira. Shvate to kao kompliment.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Ponedjeljak e bi dan za zabavu i smijeh. Bez obzira kakav posao vas eka imat ete dovoljno vremena za ono što vas ini sretnima. Tijekom sredine tjedna mogli biste preispiva svoje odluke, niste sigurni da li ste dobro reagirali i da li je to ono što vi želite. Priekajte još malo dok ne saznate sve informacije. Sada nemojte ništa mijenja. Od etvrtka naveer ponovno poinje vrijeme za zabavu, slobodno zaboravite na sve probleme do sljedeeg tjedna.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna e emocije biti prilino intenzivne i neete ih moi razdvojiti od posla. Dok ne riješite problem s njima vrlo teško ete se moi usredotoi na prave probleme. Ukoliko niste sigurni u kojem smjeru želite ii nema razloga za paniku. Malo usporite, dajte sebi dovoljno vremena da o svemu dobro razmislite kako bi lakše došli do rješenja koje e vam odgovara. Ukoliko želite zabavu, napravite je. Nemojte uporno eka da to napravi netko drugi za vas, sami se akvirajte i napravite ono što želite.

Na poetku tjedna neete ima baš previše izbora, dan e vam izgledati samo kao posao, posao i posao. Ukoliko trebate donije neke odluke vezane uz ljubav priekajte do kraja tjedna jer ete tada biti nešto opuštenije i lakše ete razmišlja o takvim stvarima. Neke stvari bi vas mogle dosta iznenadi, no, na vama je koliko ete to pokaza pred drugima. najbolje bi bilo da zadržite vrst stav i pokažete drugima koliko ste jaki i bez njih.

Na samom poetku tjedna mogli biste biti sumnjiaviji nego inae i provjeravati partnerove osjeaje, kao i od svih prijatelja. Umjesto da ih provjeravate radije ih pozovite na zajedniko druženje i dobro se zabavite. Sredina tjedna nee bi baš idealna za romanku i ljubav, nemojte žali nego se usredotoite na posao i napravite ga na što bolji nain. Nemojte dopus da zbog ponosa ne radite ono što želite. Ponekad ga jednostavno morate proguta i usredotoi se na cilj. Nije lako, no, vjerujte da je vrlo korisno.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

NE VELIKO

RASVJETNI PLIN

BIK (21.4.-20.5.) Na poetku tjedna ete bi zasieni runom pa ete napravi nešto što bi vašu svakodnevnicu moglo malo uzburka. Bitno je samo da budete umjereni kako ve za nekoliko dana ne biste morali popravljati grešku. Nemojte uporno pokušava racionalizira ljubav. Pokušajte prihva injenicu da nju ne možete kontrolirati. Samo se prepustite. Nemojte se boja romanke, jekom vikenda zaboravite na sve probleme, okružite se osobama koje volite i uživajte. Ponekad to sebi možete priuš.

GRAM

ŠKOTSKE

SESTRA BOGA BAALA ŽENSKO IME

ONOMATOPEJA MUKANJA

Pokušajte biti nešto otvoreniji prema drugima i otvoreno im recite što tono osjeate. Ukoliko imate partnera budite iskreni i recite mu koliko mislite na njega. Sredina tjedna e bi nešto kompliciranija, nemojte brzati sa zakljucima bez obzira o emu se radilo, priekajte da vidite cijelu situaciju. Bez obzira koliko posla imali vikend iskoriste za malo odmora, razgovore s bližnjima i sve ono što volite radi.

LAV (23.7.-23.8.)

UTOIŠTE

DONJI DIO POSUDE (MN.)

OVAN (21.3.-20.4.)

Tijekom ovog tjedna bit ete raspoloženi za analizu svega što se oko vas dogaa. To je zato što imate nešto ambicioznije planove za budunost pa želite bi sigurni da idete u pravom smjeru. Slušajte svoju intuiciju. Iako je ponekad dobro provjeri da li je to ono što nasluujete, u veini sluajeva sami najbolje znate što želite i kako doi do toga. Ukoliko postoji neka negavna energija, vrijeme je da je se riješite. Pronaite problem i potrudite se da ga sada riješite i mirno krenete dalje.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Nemojte se boja razgovara o onome što mislite i osjeate. Otvorite se pred osobom kojoj vjerujete i razgovarajte o svemu što vas mui. Ukoliko niste sigurni što napravi u nekom trenutku pitajte prijatelja ili partnera za savjet. Naravno da ne morate napravi sve što vam kaže, ali pomoi e vam to što e vam netko na situaciju pokaza iz potpuno drugaije perspekve. Nemojte se boja odvaži i napravite ono što mislite da je ispravno.

RIBE (20.2.-20.3.) Odmah na poetku tjedna napravite dobar plan kako biste barem okvirno znali što vas sve eka jekom ovog tjedna i kako ete to sve ukomponira u raspoloživo vrijeme. Posebnu pažnju posvete detaljima. Sada se ine nebitnima, no, nikad ne znate kada e se to promijeni. Tijekom vikenda imat ete nešto više sree nego inae, stoga, nemojte se bojati to i iskoristiti, bitno je samo da budete umjereni jer pretjerivanja nikad nisu dobra.

LEŽAJ

VIC tjedna

EPSKO PJESNIŠTVO

DOKTOR HARI

KERR GODINA

RAJKO JAGAR

PRATITELJ BOGA DIONIZA

VRSTA JELA

Najljepša žena na svijetu Vraa se Mujo kui mrtav pijan. Fata mu ne otkljuava, ve kaže: - Marš pijanduro, vraaj se gdje si bio! - Nosim cvijee za najljepšu ženu na svetu! - kaže Mujo. Fata se raznježila, otvori vrata, te pita: - Gdje je cvijee? - A gdje je najljepša žena na svijetu?!


17. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 8. do 16. kolovoza

Ljetu još nije kraj! VREMENSKA SLIKA: Kaže se “Prva kiša u augustu rashladi zemlju i more“, a blagdan Velike Gospe openito se smatra prekretnicom nakon koje ljeto polako gubi snagu. Dani postaju sve krai što za posljedicu ima niže jutarnje temperature što onda utjee i na polagani nestanak dnevnih vruina koje su tipine za srpanj i poetak kolovoza. Zna se zaista dogoditi da prva promjena vremena koja nastupi u kolovozu i donese kišu i zahlaenje na neki nain “ubije“ ono pravo ljeto jer se nakon te promjene velike vruine više ne vraaju. No, ove godine nije i nee biti tako. Ovog tjedna emo se malo odmoriti od ciklona. Naime, ve juer je nad našim podrujem ojaalo polje povišenog tlaka zraka. Pod utjecajem te anticiklone bit emo vei dio ovog tjedna. To nam jami puno sunanog i vrueg ljetnog vremena, bez straha od nekakvih pogoršanja. Temperatura e biti visoka, ak možda i prijee 30 Celzijevih stupnjeva. Ljetu još nije kraj! VREMENSKA PROGNOZA: Danas e vrijeme biti djelomino sunano i ugodno toplo. U jutarnjim satima možemo oekivati kratkotrajnu maglu, osobito uz vodene površine, uz Muru, Dravu te na cesti uz dravska jezera prema Prelogu. No, vei dio dana vrijeme e biti lijepo. Postojat e vrlo mala mogunost da se popodne tu i tamo pojavi kakav kratkotrajan pljuši, no to e zaista biti rijetka pojava.

Vjetar veinom slab jugozapadni, a temperatura e nakon jutarnjih 13°C tijekom popodneva porasti do 26 Celzijevaca. U srijedu ujutro ponovno je mogua mjestimina magla, uglavnom uz vodene površine. Nakon toga pretežno ili djelomino sunano te veinom suho vrijeme uz slab do umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura izmeu 12 i 14, a najviša dnevna bit e oko 27 Celzijevih stupnjeva. Druga polovica tjedna nastavit e se uz lijepo vrijeme. U etvrtak e prevladavati sunano i vrlo toplo, ak i vrue vrijeme. Vjetar uglavnom slab sjevernih i sjeverozapadnih smjerova. Temperatura zraka u ljetnom režimu – jutarnja od 13 do 15, a najviša dnevna približit e se vrijednosti od 30 Celzijevih stupnjeva. Slino vrijeme oekujemo i tijekom petka. Pretežno sunano

i vrue uz uglavnom slab vjetar. Jutro e biti malo toplije, a dnevna temperatura e se kretati oko 30 Celzijevaca. Najbolje se kloniti sunca i vruine u dijelu dana izmeu 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sunevog zraenja biti vrlo visok. Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno tekuine i zaštitite kožu od sunca. ini se da bi nam i dani vikenda donijeli veinom suho, sunano i vrue vrijeme tako da e i dalje vrijediti savjeti od petka vezani uz izbjegavanje sunca. Po nekim prognostikim modelima postoji mogunost da nam se pojavi i kakav kratkotrajan pljusak, no ta mogunost nije velika i nee bitno utjecati na dojam lijepog vikenda. Dodajmo da e na Jadranu vjerojatno itav tjedan biti sunan i vru, dakle ovi rijetki pljuskovi mogui su uglavnom na sjeveru Hrvatske pri emu je naša županija prva na redu. Izgleda da bi i novi radni tjedan poeo uz sunano, stabilno i vrlo toplo vrijeme. Dakle, pred nama je pravi ljetni tjedan, a koliko e vruina biti izražena i kad se oekuje konkretna kiša mo-

Ugodno ljeto Prošli ponedjeljak poeo je još uz utjecaj ciklone koju je Crometeo tim nazvao Lucije pa je bilo dosta oblaka, mjestimice i malo kišice. No, ve od utorka je zavladala anticiklona s kojom je bilo puno ljepše. Zasjalo je sunce uz porast temperature, a zatim je tako ljetno vrijeme potrajalo sve do petka. Do nas je stigla ciklona koju smo u Crometeo timu nazvali Margareta. S njom je bilo lokalnih pljuskova i grmljavine. Nekako je najobilnija kiša pala na zagrebakom podruju gdje je mjestimice bilo i jaih grmljavina s tuom. U kratkom vremenu Zagreb je zalilo tridesetak litara kiše „po kvadratu“. U Meimurju je palo uglavnom oko 10 li-

tara, a došlo je i do ugodnog osvježenja. Glavnina ciklone nalazila se zapadnije od Hrvatske tako da stanovnici Slavonije i Dalmacije skoro nisu ni osjetili njen utjecaj. Tijekom vikenda još je bilo promjenjivo uz lokalne pljuskove, ali sve više sunca tako da je nedjelja, sam blagdan Velike Gospe, ipak prošla sasvim povoljno i dobro. U pukoj meteorologiji odavno je poznata izreka vezana uz blagdan Velike Gospe. Kaže se da prva kiša oko Velike Gospe ubije ono pravo ljeto i da nakon toga više nema onih pravih ljetnih vruina. No, ovog tjedna možemo oekivati nastavak pravog ljeta i ne moramo brinuti da nas eka loše vrijeme.

Spržena Rusija žete tijekom tjedna provjeriti i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 16. kolovoza 1981. god. temperatura u Kninu 39,6°C 20. kolovoza 1898. god. veliko nevrijeme i „vijor“ kod azme 21. kolovoza 1981. god. u Rijeci veliko nevrijeme s 360 mm oborine 22. kolovoza 1952. god. velike vruine na Balkanu, u Makedoniji 44,5°C

Vruine koje vladaju Rusijom od poetka srpnja, a uzrokovale su na desetke golemih požara najgore su u posljednjih tisuu godina, rekao je ravnatelj ruskoga meteorološkog zavoda. Ni mi ni naši preci nismo doživjeli takve vruine u tisuu godina, od osnutka naše države rekao je dužnosnik Aleksandar Frolov u govoru koji je prenijela državna televizija. Dodao je kako je rije o jedinstvenoj, nigdje zabilježenoj pojavi. Meteoroške službe ve su objavile da su vruine u zapadnom dijelu Rusije od poetka srpnja srušile sve rekorde i u temperaturama

i u trajanju od otvaranja registra moderne Rusije prije 130 godina. Nakon rekordnih 38,2 Celzijevih stupnjeva izmjerenih u Moskvi 29. srpnja, u bivšoj carskoj prijestolnici Sankt Peterburgu zabilježen je apsolutni rekord u visini temperature u subotu s 37,1 stupanj. Šumski požari koji bijesne od kraja srpnja na površini od 200.000 hektara, po službenim podacima, odnijeli su 52 života, a glavnome gradu Moskvi danima donose nepodnošljivu koliinu dima. U Moskvi se 35 dana zaredom dnevna temperatura ne spušta ispod 30°C.

Dogaaji FESTIVAL suvremenog plesa Murska Sobota, 24. - 28. kolovoza

IVANOVANI UZVRATILI SUSRET hrvatskom selu Petrivente u Maarskoj

Nastupaju i hrvatski umjetnici “Katruže” i “Legende” branile hrvatske boje u Maarskoj

Od 24. do 28. kolovoza u MurskojSobotiodržatesenaj Murskoj Soboti održat e se najvei festival suvremenog plesa u Sloveniji, na kojem e, uz umjetnike iz Slovenije, Austrije, Velike Britanije i Maarske, nastupiti i umjetnici iz Hrvatske. Zavod “Flota” ve petu godinu za redom organizira festival suvremenog plesa pod nazivom “Front@”. Uz ples, festival nudi i bogat popratni program, u sklopu kojeg e biti organizirane plesne radionice, seminari i okrugli stolovi o predstavama. Peta po redu Front@ suvremenog plesa ugostit e Company Decalage i 2 Faced Dance iz Velike Britanije, Mašu Kolar i

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Zorana Markovia te Nataliju Manojlovi i Teater ITD iz HrvatManojloviiTeaterITDizHrvat ske, Snježanu Premuš i Primoža Bezjaka te Gregorja Luštka i Rosanu Hribar iz Slovenije, Krisztiána Gergyeja iz Maarske, dok iz Austrije dolazi Stephanie Cumming.

Organiziran besplatan prijevoz U okviru aktivnosti mreže “Beyond Front@”, u suorganizaciji s partnerima iz Austrije, Maarske i Hrvatske, organizirat e se besplatni prijevozi autobusom na festivalske dogaaje. Prijevozi e biti organizirani u srijedu 25. i etvrtak 26. kolo-

voza. Zbog ogranienog broja mjesta, mjesta požurite s prijavama koje se primaju do 23. kolovoza u Turistikoj zajednici grada akovca, Kralja Tomislava 1, akovec, telefon: +385 40 313 319, e-mail: tzg-cakovca@ck.t-com. hr, Turistikoj zajednici Mursko Središe, Zlatko Bek, telefon: +385 98 242 899, e-mail: turistickazgms@gmail.com, Zavodu za kulturo in promocijo Lendava, Trg Györgya Zale 1, telefon: +386 (0)2 577 60 22, +386 (0)2 577 60 24, e-mail: gledalisce@ zkp-lendava.si i Turizem Lendava, Glavna ul. 38, Lendava, telefon: +386 0(2) 578 83 90, e-mail: info@lendava-turizem.si.

Nakon što su se gosti iz maarskog sela Petrivente odazvali pozivu Ivanovana na njihove Dane mjesta i sudjelovali u kulturnom programu i nogometnom turniru, došao je red da Ivanovani uzvrate susret. Poetkom srpnja tako su gostovali na hrvatskom danu koji se obilježavao u Petriventeu. Gosti su bili pjevai KUDa “Katruže” i lanovi MO-a Ivanovec. Tjedan poslije organiziran je turnir u malom nogometu u Petriventeu u kadetskoj, seniorskoj i ženskoj konkurenciji. Ivanovec su predstavljale “legende“ meimurskog nogometa Stjepan Zadravec – Bundica, Stjepan Talan – Štefek, Tihomir Žbulj – Tišo, Tomica Sršan – Tomo, Petar Krištoi – Grga, Ivan Vrbanec – Ivek, Filip Žbulj, Tihomir Kralji, Slavko Mati i Ivica

U konkurenciji od sedam seniorskih ekipa, Ivanovani su osvojili 3. mjesto Pojer. U konkurenciji od 7 seniorskih har. Ovim je susretom suradnja dva ekipa, ivanoveke “Legende”, koje, mjesta s hrvatske i maarske strane zanimljivo, sve zajedno imaju ravnih dodatno ojaana, a slinih susreta za500 godina, osvojile su 3. mjesto i pe- sigurno e biti i u budunosti. (bš)

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, Bojana Španiek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra iki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra ika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec. ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


ODIGRANE UTAKMICE ŠESNAESTINE FINA- ODIGRAN TRADICIONALNI MEUNARODNI U-12 ZAPOEO JEDINI PROFESIONALNI TENISKI LA NOGOMETNOG KUPA MEIMURJA TURNIR U DUNJKOVEC - PRETETINCU TURNIR U OVOM DIJELU HRVATSKE

Kotoripani izbacili Nedeliše, Pobjeda selekcije Dinama, naši Od ponedjeljka se na Punecu Turišani bolji od ukovana bez završnice skupljaju WTA i ATP bodovi DRUŽENJE HRVATA I SLOVENACA u slovenskom Šprincu

Još malo do potpunog rušenja graninih barijera Na blagdan Velike Gospe u nedjelju 15. kolovoza slovenska Opina Razkrižje priredila je priredbu pod nazivom “Pozdrav jeseni”, na koju je pozvala i žit lj hrvatske h t k opine i Štrigova. Št i žitelje Ovom prigodom bio je i Dan otvorene granice kod naselja Banfi na hrvatskoj i naselja Kopriva na slovenskoj strani, pak su žitelji pograninih naselja i novinari granicu mogli prijei bez ikakvih dokumenata (putovnice, malogranine propusnice ili osobne iskaznice). Tako su po prvi put od osamostaljenja dviju susjednih država žitelji s obje strane granice mirno i bez pokazivanja isprava prolazili pokraj hrvatskih i slovenskih policajaca koji su ih doekali i popratili uz srdaan osmjeh i pozdrav. Središnja proslava održana je u naselju Šprinc, gdje je bilo proštenje i

Povijesni prelazak granice bez isprava

Domai i gosti na svetoj misi blagoslov cvijea te sveta misa koju je predvodio veleasni Franc Horvat, novi župnik u Razkrižju. Prije svete mise sastali su se naelnik Oopine Štrigova Stanislav Rebernik i razkriški župan Stanko Ivanuši koji su razmijenili prigodne poklone, potom bili na svetoj misi i na kraju na bogatom kulturno - umjetnikom i zabavnom programu u kojem su sudjelovali i lanovi HKUU-a “Sveti Jeronim” Štrigova. U kasnijim poslijepodnevnim satima održana je 8. utrka prijateljstva u kojoj su sudjelovali hrvatski i slovenski rekreativci i sportaši, a odvijala se naizmjence po hrvatskom i slovenskom teritoriju. (Stjepan Mesari)

Haljinice i vrue hlaice nemogue je izbjei Kratke haljine, ali i vrue hlaice, ove ljetne sezone gotovo je nemogue izbjei. Dolaze u raznim varijantama, a više nisu rezervirane samo za odlazak na plažu. Odlian su odjevni pred-

met za vrijeme ovih visokih temperatura, a mogu se nositi u svakoj prilici te kombinirati sa svim modnim dodacima i razliitim vrstama sandala, cipela i balerinka.

REKLI SU ...

Rebernik, naelnik opiStanislav Reb ne Štrigova: - Odnosi izmeu naših dviju opina vrlo v su dobri, mogu rei nikada bolji, a ovaj dogaaj je samo potvrda toga. Mnogo toga radimo zajjedniki d iki za dobro d b ljudi ovoga kraja, no danas se samo družimo i zabavljamo bez ikakvih politikih razgovora. Želio sam da svetu misu skupa služe naš i razkriški župnik, ali sve je ostalo na želji. Možda drugi put i to ostvarimo, pak da druženje bude još kvalitetnije i srdanije.

Mladen Novak, predsjednik OV-a Štrigova: - Ovo je zaista povijesni dogaaj jer po prvi put nakon gotovo 20 godina ovi ljudi granicu prelaze bez putnih i drugih isprava. Kao što su to inili do 1990. godine, kada su bili samo susjedi i prijatelji. Naša opina i Opina Razkrižje ine i init e sve što mogu kako bi ovi ljudi u svakodnevnoj komunikaciji bili osloboeni carinskog i policijskog nadzora, jer rije je o prijateljima i rodbini koji su asni i pošteni.

Stanko Ivanuši, župan Razkrižja: - Naše dvije opine vrlo dobro surauju, kako na turistikom i kulturnom podruju, tako u novije vrijeme i na realizaciji komunalnih poslova. Kako bismo ovu suradnju uvrstili i ljudima pokazali da smo zaista prijatelji i dobri susjedi, organizirali smo i ovo druženje. Zahvalan sam naelniku Reberniku i predsjedniku Turistike zajednice Josipu Mikecu što su organizirali dolazak ljudi, a državnim institucijama pak što su imale sluha i dopustile prelazak granice bez dokumenata, makar i samo jedan dan.

Andrijana Bogdan, medicinska sestra iz Šprinca: - Majka moje mame, dakle, baka je Hrvatica, a ja sam sada Slovenka i ponosna sam na hrvatske korijene. Premlada sam da bih se upuštala u politika i granina pitanja, ali znam da su nekada ovi ljudi živjeli u slozi i prijateljstvu. Izuzetno sam radosna što su ovdje na proštenju i druženju ponovno okupljeni ljudi koje je granica razdvojila, premda su i Hrvati i Slovenci željeli svoje države. Današnji dogaaj je najava jedne nove i bolje suradnje, odnosno onakvog življenja kakvo je bilo nekada, kada se u Štrigovu, Koprivu i Šprinc išlo bez putovnice.


Međimurske novine 780