Page 1

MAJA iz D. Kraljevca

www.mnovine.hr

Spojilo tradiciju, zabavu i religiju

FOTOSESSION 2010.

media str. 5

media str. 3

PORCIJUNKULOVO 2010.

Čestitamo 5. kolovoza, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Godina XV.

Broj 778.

^akovec, UTORAK, 3. kolovoza 2010.

Cijena 7 kuna

Dugovanja državi, prodavanje apartmana ispod cijene, peglanje kartica,

str. 3-4

PRITVORENI BIVŠI DIREKTORI MTČ-a VLADIMIR BOŠNJAK I TOMISLAV FARKAŠ

trošenje mazuta državnih rezervi... TRAGIČNI MISTERIOZNI NESTANAK KRUNOSLAVA KONTRECA

str. 2-3

Mrtvo tijelo još nije pronađeno, ali Krešimir Marodi iz Domašinca osumnjičen za ubojstvo PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

Kobni povratak po majicu

str. 8

U NALETU LOKOMOTIVE POGINULA 17-GODIŠNJAKINJA IZ ŠENKOVCA

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. str. 16

70


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Tjedan loših vijesti “Dan bez smijeha izgubljen je dan” - kaže kineska mudrost. Proteklih dana, na žalost, u meimurskoj stvarnosti nije bilo previše razloga za smijeh i zadovoljstvo. Ubojstvo, gospodarski kriminal, nesretna smrt mlade djevojke ... Sve to zasjenilo je opuštajuu ljetnu svakodnevnicu. Crna strana života u kojoj prevladava kriminal, ali i nepotrebno izgubljeni životi, samo su dio neega što donedavno teško da je uope bilo zamislivo kad je Meimurje u pitanju. Je li se ovih dana poklopio niz nesretnih okolnosti koje su donijele crnilo ili pak je u pitanju trend suvremenih procesa, poput globalizacije koja je eto stigla i do nas i natjerala nas na drugaije shvaanje i dogaanje života? Mišljenja sam da je istina negdje izmeu, ali možemo biti još uvijek zadovoljni jer živimo u kraju u kojem se u bilo koje doba dana i noi ne moramo bojati za svoj život, jedino ako se zaista ne poklope “okolnosti”. Upravo to je na djelu kod nas minulih dana. Problematino je to što nam se ponekad ini, kad je u pitanju odnos nacionalnih medija i našeg kraja, da je situacija takva da smo “zanimljivi” ostatku zemlje samo kad nam se dogodi neko crnilo, pa ispada da nam se tako nešto medijski zanimljivo jedino i dogaa. Meutim, za promjenu percepcije takve situacije sigurno se ne mogu izboriti lokalne medijske kue, pa stoga ni u kojem sluaju ne želimo podijeliti bilo kakvu odgovornost zbog onih koji oito ne znaju ili ne žele iz Meimurja ostatku Hrvatske ponuditi ili plasirati dobru

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

vijest ili priu koja e puniti naslovnice. Takoer mnogi mediji ne mogu danas zamisliti svoje stranice bez loših vijesti. Ne možemo ih, niti želimo preskoiti ni mi, ali kad se one dogode, posebice koje traže istinski angažman u interesu javnosti, ne želimo ih napuhavati, niti pak banalizirati, ve analizirati. Kao i svaki dio našega društvenog života koji nas okružuje. Nisam pobornik novinarstva u kojem e najvažnija stvar biti “crna kronika”, posebice ako se ona temelji na najobinijem opisu kriminala, što zapravo sputava kvalitetno odraivanje novinarskog zadatka. Osobno pak sam uvijek sretniji kad možemo emitirati što više dobrih vijesti. Možda one ne prodaju novine, ali bez njih jednostavno ne mogu zamisliti smisao svog posla, posebice lokalnog novinarstva. Zašto ne, posebice ako možemo nekome uljepšati dan, izmamiti osmijeh na lice, doprinijeti tome da zaista, kako kaže poslovica - dan ne bude izgubljen.

3. kolovoza 2010.

MISTERIOZAN nestanak Krunoslava Kontreca izgleda da je završio tragino

ZLOIN KRAJ TURIŠA: još nije pronaeno, Krešim iz Domašinca osumnjien - Kod Trnave su pronaene ahure, krv i dio kosti koji upuuju na ubojstvo, što je potvrdila i policija uhienjem, ali za sad nema priznanja pritvorenoga sumnjivca U Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu u srijedu poslijepodne priveden je 37-godišnji Krešimir Marodi iz Domašinca. Njega policija sumnjii za ubojstvo 36-godišnjeg Krunoslava Kontreca iz Turiša koji je, kako smo ve pisali, nestao u subotu 24. srpnja, o emu je dan kasnije njegov susjed obavijestio policiju. No, kako saznajemo, osumnjieni za sad ne želi priznati ubojstvo.

Majka nestalog Kontreca: Bio je zlatan deko

Opsežna potraga policije i graana za sad bez rezultata Policijski službenici sa psima tragaima odmah su poeli pretraživati šire podruje Turiša, posebice dio uz tok Trnave, s obzirom na to da je nestali Kontrec u subotu krenuo u ribolov na taj potok. Ve u nedjelju kod mosta na Trnavi otkriveni su tragovi koji su upuivali na najgore - krv, deformirana zrna vatrenog oružja te a-

Majka Manda Kontrec iznimno teško proživljava svaki dan nakon nestanka sina Krunoslava, za kojeg se sumnja da je ubijen

- Bio je zlatan deko, nikad ni s kim nije ulazio u sukob, a prije dvije godine kada mu je umro otac preuzeo je brigu o obitelji, kazala je novinarima neutješna majka nestalog 36-godišnjaka Manda Kontrec. Krunoslav je uz nju u obiteljskoj kui u Turišu stanovao i s dva brata, 31-godišnjim Kristijanom i 14-godišnjim Krešimirom. Sudjelovao je i u Domovin-

skom ratu. Nedugo nakon odsluženja obaveznoga vojnog roka uputio se na pakrako bojište. Bolovao je od mišine distroije na nogama. Kada se vratio u rodno Turiše, umirovljen je te je posljednjih godina živio od invalidske penzije. Bavio se poslovima oko kue, malo poljoprivredom i uvijek bio spreman pomoi svima, kažu neki od njegovih poznanika. (vk)

Meimurci protiv toga da i žene rade do 65. godine Anketa “Pod vurom”

Stanka Zak, Mihovljan - Ne svia mi se takav prijedlog izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Ne slažem se s time da žene rade kao i muškarci do 65. godine starosti. Takoer uvelike ovisi koji posao žena radi. Nije isto sjedi li u fotelji ili radi iziki posao. No, uz posao, ženu kod kue eka drugi posao, stoga bi žene ipak trebale raditi krae od muškaraca.

Dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednait e se u sljedeih 10 godina, pa e žene umjesto sa 60 u starosnu mirovinu odlaziti, kao i muškarci, sa 65 godina, a

onima koji idu u prijevremenu starosnu mirovinu za svaku godinu ranijeg odlaska mirovina bi se umanjivala za 4,08 posto, ili za 5 godina maksimalno za 20,4 posto, prijedlog je izmjena Zako-

na o mirovinskom osiguranju. Što o tom prijedlogu misle naši Meimurci, saznali smo prošli tjedan. Svi žitelji naše županije slažu se da nije u redu da žene, kao

Tomislava Mikolaj, Krištanovec - Ne slažem se s prijedlogom izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojem bi žene radile do 65. godine. Mislim da je dovoljno da žene rade do starosne dobi kako je to sada predvieno Zakonom. Ženu eka posao i kod kue, tako da je i to razlog zašto bi žene ipak trebale raditi krae od muškaraca. Danica Kralji, Selnica - Mišljenja sam da nije u redu da žene rade jednako kao muškarci do 65. godine života. Primjerice, osobno radim u trgovini i ne mogu zamisliti da sa 65 godina dižem sanduke. Mislim da to neu moi iziki izdržati. U tome svemu veliku ulogu ima i injenica da ženu kod kue eka drugi posao pa bi ona ipak trebala i zato krae raditi od muškarca.

muškarci, rade do 65. godine starosti. Iako, prema mišljenjima pojedinih Meimuraca, ovisi koji posao žena radi jer ne može biti isto sjedi li u fotelji ili radi iziki posao, ne svia im se prijedlog

izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Uz to Meimurci navode da žene kod kue eka drugi posao, stoga bi ipak trebale raditi krae od muškaraca. (hz)

Rajko Novak, Makovec - Rekao sam svojoj supruzi da nee nikada biti u mirovini. Naravno da je raditi do 65 godina predugo za žene. Treba uzeti u obzir da su tu i djeca i kua, o emu veinom brinu žene, stoga bi ipak trebale krae raditi.

Damir Antolaši, Peklenica Mišljenja sam da je to deinitivno pretjerano da žene rade do 65. godine starosti. I za muškarce je to pretjerano, a kamoli za žene. Osobno radim u ljevaonici, tako da u u tim godinama vjerojatno sa štakom hodati uokolo. No, s obzirom na ženinu ulogu i u kui i na poslu, logino je da bi muškarci trebali raditi duže od žena.

Muhamed Bajri, Belica - Ne slažem se s prijedlogom izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem bi žene radile, kao i muškarci, do 65. godine života. Smatram da je to previše. Žene ionako naješe imaju dosta posla i kod kue pa mislim da ne bi trebale raditi jednako kao i muškarci. (foto: Vrzan)


3. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

Mrtvo tijelo mir Marodi n za ubojstvo Vladimir Bošnjak i Tomislav Farkaš, direktori MT-a d.d. i MT-a Tvornice rublja, završili su u petak u istražnom zatvoru

UHIENI bivši direktori MT-a Vladimir Bošnjak i Tomislav Farkaš

Dvije tvrtke oštetili za više od trinaest milijuna kuna Misteriozno nestali Krunoslav Kontrec, za kojeg policija sumnja da je ubijen

Policija uz pomo graana u okolici Turiša bezuspješno ve više od deset dana pokušava otkriti, kako sumnja, mrtvo tijelo nestalog muškarca

hura kalibra 7,62 mm, kao i dio kosti. Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, policija je prošli utorak pretražila kuu u Glavnoj ulici u Domašincu te osobni automobil u vlasništvu osumnjienika. U njegovoj spavaoj sobi pronaena je automatska puška marke “crvena zastava”, model M-70/AB2, vea koliina raznovrsnog streljiva, ali i odjea koja se može povezati s nestalim Kontrecom. Utvreno je da su ahure odbaene kod mosta, ispucane iz Marodijevog oružja te da je pronaena krv ljudska, a još se eka rezultat DNA analize koji bi potvrdio da je Kontrecova. No, Marodi je odmah lišen slobode, istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu odredila je njegovo zadržavanje te je sproveden u varaždinski okružni zatvor. Uz optužbu za ubojstvo tereti ga se i za nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari. Meutim, za sad nije pronaeno mrtvo tijelo, iako su u potragu osim policije u jednom trenutku bili ukljueni i graani, koji su isto radili i samoinicijativno.

Osumnjieni kaže da je na mjestu zloina džogirao? Inae, kako neslužbeno doznajemo, osumnjienik i žrtva prije nekoliko godina navodno su se fiziki sukobili pred disko klubom u Domašincu, pa bi to mogao biti jedan od motiva za zloin. Meutim, obitelj žrtve to opovrgava. Pojavile su se i druge spekulacije, poput one da su i osumnjienik za ubojstvo i žrtva bili umiješani u nezakonite radnje (obojica su sudionici Domovinskog rata) - navodnu ilegalnu prodaju oružja, posebice romskom stanovništvu, na što upuuju rasprave na nekim Internet orumima – no službene potvrde te inormacije za sad od policije nema. Isto tako, prema pojedinim tvrdnjama, optuženi Marodi i inae je sklon nasilnikom ponašanju te je više puta bio u sukobu sa zakonom. U istrazi odbija suradnju, ne priznaje zloin te tvrdi da je na lokaciji gdje su pronaeni inkriminirajui tragovi - džogirao. Unato opsežnoj potrazi, do zakljuivanja ovog broja policija još uvijek nije uspjela pronai tijelo Krunoslava Kontreca. (Velimir Kelkedi, oto: Zlatko Vrzan )

Zbog osnovane sumnje da su poinili više kaznenih djela vezanih uz gospodarski kriminal, u petak su u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu privedena dvojica bivših elnika MT-a - bivši direktor MT-a d.d., 52-godišnji akovanin Vlado Bošnjak, i bivši direktor MT-a Tvornice rublja, 48-godišnji Tomislav Farkaš iz Pribislavca. Meimurska policija u proteklom je razdoblju, na temelju više kaznenih prijava i po nalogu Opinskoga državnog odvjetništva u akovcu, istraživala navodne nezakonitosti u spomenute dvije akoveke tvrtke, proizašle iz nekadašnjega meimurskog tekstilnog giganta. Prije uhienja pretraženi su stanovi, automobili i raunala bivših direktora te su zaplijenjeni mobiteli i poslovna dokumentacija. Bošnjaka i Farkaša tereti se za zloporabu položaja i ovlasti, zloporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnih ugovora, ime su poinili ukupnu štetu od 13 milijuna 341 tisuu 994 kune.

Neplaanje obveza državi, prodaja apartmana ispod cijene Policijskim istraživanjima utvreno je da bivši direktor MTa d.d. Bošnjak, s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za

tvrtku, u razdoblju od 21. studenoga 2008. do 26. travnja ove godine nije platio obveze prema proraunima i ondovima Republike Hrvatske. Državu je time oštetio za 10,778.345,36 kuna. Cijelo to vrijeme žiroraun poduzea bio je u blokadi te je poduzee obaveze prema dobavljaima podmirivalo putem cesija. Nadalje, utvreno je da je sklopio ugovor sa slovenskom državljankom, inae suprugom veinskog vlasnika MT-a d.d. Milana Bernika, o prodaji etiri apartmana u Sloveniji znatno ispod tržišne cijene. Bez procjene strune osobe navedene nekretnine prodane su za iznos od 222.851 kunu, da bi naknadno Porezna uprava njiho-

vu tržišnu vrijednost procijenila na 879.358 kuna. Zbog toga e Bošnjak pred sudom odgovarati za zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnog ugovora, dok je prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela MT d.d. takoer odgovoran kao pravna osoba.

Farkaša terete za stjecanje znaajne protupravne imovinske koristi Popis kaznenih djela za koja se sumnjii Tomislav Farkaš (inae Zagrepanin, koji se prije nekoliko godina, kada je i došao u MT, preselio u Pribislavec) poinje s optuž-

Bošnjaka terete za trošenje robnih rezervi mazuta Uz kaznene prijave, Opinsko državno odvjetništvo u akovcu protiv bivšeg elnika MT-a d.d. Vladimira Bošnjaka 22. srpnja podnijelo je i optužni prijedlog zbog poinjenja kaznenog djela iz lanka 27. Zakona o strateškim robnim zalihama. Tereti ga se da je 20. sijenja ove godine, kao direktor i imenovani zakonski zastupnik za strateške robne rezerve u MT-u, iako svjestan da je bez posebnog ovlaštenja Vlade Republike Hrvatske zabranjeno svako raspo-

laganje uljem za loženje uskladišteno u tom poduzeu, (temelj za to je Ugovor o uskladištenju roba državnih robnih zaliha iz 2006. godine), donio odluku da se ulje za loženje koristi za grijanje. Do 24. svibnja potrošena je cjelokupna koliina državnih robnih zaliha mazuta u vrijednosti od oko 2,400.000 kuna, što je protivno odredbama Zakona o strateškim robnim zalihama, Zakona o obveznim odnosima i Ugovora o uskladištenju roba državnih robnih zaliha. (vk)

bom da je kao predsjednik Uprave društva MT-a Tvornice rublja d.d. bez znanja i odluke nadzornog organa dao izraditi kreditnu karticu “Narodne banke Hrvatske” Diners Club Adriatic kojom se 2007. i 2008. godine neovlašteno koristio za plaanje raznih troškova i usluga, potrošivši 187.894,62 kune. Nadalje, tereti ga se da je na blagajni tvrtke kojom je upravljao u više navrata podigao gotovinu za fiktivna službena putovanja te si je na taj nain pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 26.638,73 kune. Sklopio je i ugovor koji, prema mišljenju policije, nije imao nikakvu uporabnu vrijednost za MT Tvornicu rublja. Godine 2008. od vlasnika jednog obrta, po cijeni od 1,220.000 kuna kupio je patent “Poplun za trudnice”. U dva navrata, takoer tijekom 2008. godine, naložio je da se jednom trgovakom društvu isporui roba sa skladišta u ukupnoj vrijednosti od 113.568,63 kune, a istu je robu naplatio osobno u gotovini u iznosu od 4.500 eura. Taj iznos nije uplatio u blagajnu društva. Zbog svega navedenog optužen je za dva kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, kao i kazneno djelo sklapanja štetnog ugovora. Bošnjak i Farkaš u petak su prepraeni u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu te im je nakon saslušanja odreeno zadržavanje u trajanju do 30 dana. (Velimir Kelkedi)

ŠTO SE KRIJE IZA PRITVARANJA direktora MT-a d.d. i Tvornice rublja

Rasplet pretvorbenog trilera ili davanje javnosti žrtvenih jaraca? Premda u vrijeme godišnjih odmora nitko nije oekivao privoenje direktora firmi MTa d.d. u steaju i kerinskog MT-a Tvornice rublja, ovakav rasplet dogaaja nije iznenaenje. Gotovo je pravilo da nakon steaja slijede kaznene prijave, pa i privoenja. Meutim, sada kao da to više i nikome nije važ-

no, privoenja dolaze kao zakašnjelo pranje loše savjesti, jer firme su u steaju, proizvodnja u MT-u d.d. nije nastavljena. Radnici su na burzi i ovakav rasplet dogaaja manje - više javnost ostavlja ravnodušnom, kao pravda koja je stigla prekasno. U subotu nakon objave uhienja razgovarali smo sa

Stankom Posavcom, glavnim sindikalnim povjerenikom u nekadašnjem MT-u d.d., ija je reakcija zapravo samo potvrdila naš dojam koje je ostavilo privienje dvojca Vlade Bošnjaka i Tomislava Farkaša. - Znam da poslovanje u firmi gdje se godinama isplauje neto plaa nije po zakonu, ali

ljudi su ipak dobivali plae, kazao je Posavec. - Godinama smo Upravu upozoravali na to, ali nisu nas slušali jer firma je bila u privatnom vlasništvu. Deset godina firma je na ovaj ili onaj nain bila u gubicima i država je to dozvoljavala. (nastavak na str. 4)


4

Aktualno (nastavak str. (nastavak sasa str. 3)3)

Sindikalist Posavec: Nadamo se da sluaj nee završiti na privedenoj dvojici Na pitanje kako komentira ova uhienja, Stanko Posavec kazao je da je bilo za oekivati da e se tako nešto dogoditi. - Premda se službeno ne govori da su uhieni Bošnjak i Farkaš, ogradio se Posavec, za Bošnjaka mogu rei da je bio osoba koja je morala potpisivati, ali da novcem nije baratao, a za Farkaša ne znam jer je bio u MT-u Tvornici rublja, kazao je Posavec. Za Bošnjaka je kazao da pouzdano zna da novcem nije baratao, i to stoga što ništa nije mogao riješiti, ni takav financijski problem kao što je sindikalna lanarina koja se radnicima skidala s plaa, a u sindikalnu kasu nije uplaivana. Posavec je kazao da smatra da proces privoenja u MT-u još nije završio, da tu ima još pet - šest ljudi koji su odgovorni i da cijeli sluaj nee završiti na ovoj dvojici. Godinama smo pratili agoniju u MT-u d.d. i poslovno povezanom MT-u Tvornici rublja, koji su na kraju završili u steaju. U tih nekoliko godina, naroito od 2004. godine na ovamo, jedna uprava zamjenjuje drugu, no pomaka u poslovanju nije bilo. Odavno smo ve u Meimurskim novinama pisali da e se agonija tih firmi prekinuti dok dozlogrdi radnicima to što ne primaju plau. No, sada kada je MT u steaju, radnici žale i za vremenima kada su u MT-u, s kojim su se poistovjetili kao da je njihovo vlasništvo, barem primali neto plau, premda svjesni da je to protuzakonito. Financijske dubioze u ovim vlasniki povezanim tvrtkama gomilale su se godinama, a jedna uprava nasljeivala je dubioze druge. Koliko je

dubok financijski ponor, teško je uope rei, kao što je u ovoj zavrzlami teško raspetljati tko je svih tih godina bio glavni vlasnik obiju firmi i vukao konce u njima. Svih tih godina stjecao se dojam da su radnici bili paravan onima koji su u tim firmama u agoniji nalazili interes mijenjati se na direktorskim oteljama. Ali ni politici nije bilo nemilo gledati prividni socijalni mir koji je vladao zbog toga što su radnici bili zaposleni, premda su svi žmirili na jedno oko tako dugo dok su radnici šutke primali plae, pa makar u neto iznosu, i zaobilazei blokadu rauna obiju tvrtki.

MT akovec služio za nužni izlaz iz blokade U prosincu 2008. godine MT d.d. osnovao je firmu ker MT akovec d.o.o. koja je, prema našim saznanjima, služila kao nužni izlaz zbog blokade u kojoj su se našli i MT d.d. i MT Tvornica rublja. Rajko Dondor predsjednik je Uprave u MT-u akovec d.o.o., koji je MT d.d. osnovao u prosincu prošle godine zbog “probijanja” financijske blokade. Rajko Dondor je predsjednik Uprave u MT-u Tvornici rublja, a u Nadzornom su odboru Jadranka Sermek, Branko Težak i Dragutin Sušec. Tko su stvarni vlasnici, bolje rei gospodari MT-a i Tvornice rublja, zaista je teško rei jer papirnato kod javnog bilježnika s namjerama da e u roku od dvije godine otkupiti vlasnike pakete od Milana Bernika mijenjala su se razna imena, a nakon tih papirnatih promjena vlasnika dolazile su na elo i razne uprave. Smjene uprava pratile su redom i kaznene prijave. Hoe li se ovim uhienjima raspetljati sav pretvorbeni triler ili samo ponuditi javnosti žrtveni jarci, vidjet emo. (BMO)

Kako su se mijenjale uprave Tomislav Farkaš iz MTa d.d. otišao je nakon razlaza s Milanom Bernikom, slovenskim državljaninom iz Škofje Loke, koji je bio najvei pojedinani investicijski ulaga, a time i stvarni raspolagatelj dionicama u MT-u d.d. On je raskinuo ugovor o kupoprodaji dionica s Tomislavom Farkašom, Matom Rosom i Božom oviem krajem 2008. godine. Naime, navedena trojica nisu isplatili dogovorene iznose iz ugovora o kupoprodaji dionica do dogovorenog roka. Milan Bernik izvijestio je Nadzorni odbor MT-a d.d. i MT-a Tvornice rublja da Tomislavu Farkašu, Mati Rosu i Boži oviu prestaje vlasništvo nad predmetnim dionicama i svaki drugi oblik upravljanja navedenim dionicama u studenom 2008. godine, o emu je obavijestio i Središnju depozitarnu agenciju u Zagrebu. Prije Tomislava Farkaša, u poslovnom odnosu s Milanom Bernikom iz Škofje Loke bili su Miljenko Bregovi i Stean Andreas Kresta, koji

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

su takoer do odreenog datuma trebali otkupiti vlasnike pakete, ali to takoer do zadanog roka nisu uinili, nakon ega su razriješeni s dužnosti direktora MT-a d.d. i MT-a Tvornice rublja. S elnog mjesta najprije odlazi Miljenko Bregovi, na elo MT-a d.d. dolazi Vlado Bošnjak, a potom je s direktorskog mjesta u MT-u Tvornici rublja smijenjen Stean Andreas Kresta i postavljen Tomislav Farkaš. Njihove neisplaene vlasnike pakete tada preuzima trojac Farkaš, Roso, ovi. Vlado Bošnjak nije ušao u vlasniku strukturu, pa je prema javnosti Tomislav Farkaš uvijek vodio glavnu rije u obje vlasniki povezane firme. “Papirnato” prenošenje vlasnikih udjela na spomenuti trojac Tomislav Farkaš, Mato Roso i Bože ovi trajalo je od poetka kolovoza 2006. godine, a sredinom studenoga 2008. godine Milan Bernik iz Škofje Loke i njih je razvlastio. (BMO)

 GDQD

u Meimurju DOM ZDRAVLJA AKOVEC

UKIDA SE ŽUPANIJSKI SUD U AKOVCU

Pripaja se Županijskom sudu u Varaždinu Vlada Republike Hrvatske na sjednici od 29. srpnja donijela je prijedlog Zakona o izmjenama i podrujima sjedišta sudova kojim zapoinje proces smanjenja broja županijskih sudova. Žrtva te racionalizacije je i Županijski sud u akovcu, koji se pripaja Županijskom sudu u Varaždinu. Racionalizacija sudova zapoela je donošenjem Zakona o podrujima i sjedištima sudova još 2008. godine, i to racionalizacijom mreže opinskih sudova, tako da je od 115 opinskih sudova sadašnjim Zakonom ustanovljeno ukupno 67 opinskih sudova (ukinut je Opinski

sud u Prelogu). Zakonom o podrujima i sjedištima prekršajnih sudova takoer su od ukupno 106 prekršajnih sudova ustanovljena ukupno 63 prekršajna suda. Sad pak se kao novi korak u reormi smanjuje broj županijskih sudova i provodi spajanje trgovakih i županijskih sudova. Od sada ustanovljenoga 21 županijskog suda, predlaže se ukupno 15 županijskih sudova. Prema tome, 6 županijskih sudova pripaja se drugom županijskom sudu. Cijela reorma trebala bi biti dovršena do 2019. godine. Prema prijedlogu ovoga Zakona, spajaju se sljedei

sudovi: Županijskom sudu u Bjelovaru spaja se Županijski sud u Koprivnici i Virovitici, Županijskom sudu u Karlovcu spaja se Županijski sud u Gospiu, Županijskom sudu u Slavonskom Brodu spaja se Županijski sud u Požegi, Županijskom sudu u Varaždinu spaja se Županijski sud u akovcu i Zlataru. Gdje je tu racionalizacija, teško je rei, jer osiguranja prostora i opreme iziskuju dodatne troškove, kao i putovanje sudaca u novo sjedište, a da ne govorimo o troškovima onih koji e se parniiti na tim sudovima u novim udaljenijim sjedištima. (BMO)

Nevenka Krmar dala ostavku Upravno vijee Doma zdravlja akovec prihvatilo je odluku o ostavci ravnateljice Doma zdravlja akovec prim. Nevenke Krmar, spec. ope medicine, dr. med., iz osobnih razloga. Za vršiteljicu dužnosti ravnateljice izabrana je Biserka Mikuli, oec., do imenovanja novog ravnatelja koji e biti izabran putem javnog natjeaja. Privremena ravnateljica zaposlena je u Domu zdravlja, nezdravstveni je kadar, a prim. Krmar do završetka izbora novog bit e zamjenica v.d. ravnatelja. Prim. dr. Nevenka Krmar temeljem dobivene koncesije obavljat e privatnu djelatnost primarne zdravstvene zaštite obiteljske medicine, a, prema Zakonu, ona je nespojiva s obnašanjem unkcije ravnatelja zdravstvene institucije. Župan Meimurske županije Ivica Perho u ime osnivaa zahvalio je prim. Nevenki Krmar na svemu što je tijekom svog mandata uinila za unaprjeenje zdravstvenih usluga u Meimurju. (BMO)

Župan Ivica Perho sa suradnicima posjetio granini prijelaz Gorian

Turisti rekordno, najvei problem benzinska pumpa U subotu je župan Ivica Perho s dožupanom Matijom Posavcom posjetio granini prijelaz Gorian na autocesti Zagreb – Budimpešta, kako bi se iz prve ruke uvjerio u stanje na graninom prijelazu u jeku turistike sezone. Doekao ga je pomonik naelnika za granicu PS-a Prelog Igor Kolari, s graninim policajcima. Te su rekordne subote zbog priljeva turista na carini radili carinici Zlatko Vugrinec, Nenad Plantak i Darko Krznar, koji su imali pune ruke posla. Novi zajedniki hrvatsko - maarski granini prijelaz na autocesti mnogo je manji nego stari, sastoji se od nekoliko kontejnera. Kako je cijeli granini prijelaz smješten s maarske strane, to naš carinski prijelaz unkcionira u specifinim uvjetima. Doduše, pomicanjem granice, a nakon ulaska Hrvatske u EU, graninog prijelaza više nee biti u ovom obliku. Igor Kolari inormirao je župana Perhoa o situaciji na granici. Veih problema nema, a ako se pojave, rješavaju se u suradnji s maarskom

Župan Ivica Perho s carinicima i pograninim policijom u Gorianu stranom u hodu. U sluaju kad se nekoga ulovi u prekršaju, intervenira se zajedno s maarskom policijom i carinom. Kako je u subotu 31. srpnja bio jedan od udarnih termina smjene na Jadranu, kolone na graninom prijelazu Gorian zapoele su ve od ranoga jutra, u osam sati ujutro nisu bile dugake, stotinjak automobila u dvije trake, tako da je na carinski pregled i pregled putovnica trebalo ekati deset do petnaest minuta. Najviše je to jutro bilo Poljaka, eha i Slovaka, a i nešto

Maara, koji su žurili na more. Župan Perho nije posebno razgovarao s putnicima i turistima, a posjetio je i stari granini prijelaz s kamionskim terminalom. Zanimljivo je da se na graninom prijelazu Gorian smanjuje broj autobusa za vrijeme vikenda, prije nekoliko godina bilo ih je oko 150, sada samo 80, dok brzo raste broj motornih vozila i autobusa na graninom prijelazu Mursko Središe. To se, kažu hrvatski carinici i policajci, dogaa zbog toga jer se preko

GPS-a vozai usmjeravaju na granini prijelaz Mursko Središe, koji je ionako pretrpan prometom. Ipak, još od poetka srpnja u Hrvatsku na graninom prijelazu Gorian ulazi oko 12 posto više turista nego prošle godine. Najvei problem graninog prijelaza Gorian je nedostatak benzinske pumpe, prva je na udaljenosti od etrdeset i više kilometara, kod Novog Maroa. Naime, iako benzinska pumpa postoji na starom graninom prijelazu, turisti i putnici koji prolaze autocestom uz Maarske prema Hrvatskoj do nje ne mogu doi jer nema spojne trake prema njoj i starom graninom prijelazu. Put naokolo pak je dugaak, a turisti bi se vjerojatno izgubili. Zbog toga što se ta spojna traka nije izgradila na vrijeme, sad svi trpe, dok stari granini prijelaz stagnira i nije u unkciji odmorišta, kako bi trebao biti. Župan Ivica Perho napominje da je rije o kompliciranom problemu, šanse su propuštene prilikom gradnje, a sad e sve skupa stajati barem triput više. (J. Šimunko)

TURIZAM U MEIMURJU

Trebamo prijei jednodnevne manifestacije - Do prije deset godina o turizmu u Meimurju nije se moglo govoriti, kazala je Sandra Herman, predsjednica Turistike zajednice i elnica HNS-a, nedavno na konerenciji za novinare. Ona je istaknula da kad prijeemo granice jednodnevnih maniestacija i kada turizam pone donositi profit tada emo moi govoriti o njemu u Meimurju kao o važnoj gospodarskoj djelatnosti. Po njezinu mišljenju, najviše je u Meimurju napravljeno u ruralnom turizmu, na podruju tzv. vinskih cesta kao uspješnom spoju poljoprivrede i turizma. Drugi projekt koji bi takoer trebao u tom smislu donijeti novi zamah, na kojemu se intenzivno radi, jest ciklo turizam, ije se financiranje provo-

di uz pomo IPA onda od prošle a završava 2012. godine. Uz ruralni turizam vezan je u velikoj mjeri i sportsko - rekreativni turizam, kao što je biciklizam.

Najmanji pad u broju noenja Unato recesiji i padu turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, Meimurska županija imala je najmanji pad, od 8 posto. Meutim, i u tom padu broj je noenja stranih turista povean, padu su doprinijeli domai turisti. Ve smo pisali o tome da nam najbrojnija noenja ostvaruju tranzitni gosti, i to su Litvanci na putu do mora. Ono na emu Mei-

murje kao kontinentalna županija više treba poraditi, ali u emu treba i veu pomo Hrvatske turistike zajednice, to je nedovoljno osviještena injenica da za stranog turista iz tako Hrvatskoj daleke destinacije kao što je Litva odmor u Hrvatskoj ne poinje na morskoj obali ili na krajnjem odredištu. Njemu je pojam odmora ve kod samog ulaska u Hrvatsku. Na nama je da mu taj dojam još i pojaavamo ve od samog ulaska. Po prvi put postavili smo suvenirnice u blizini graninih prijelaza, no nedostaje prostor za parkiranje i kratki odmor nakon prijelaza granice, koji je više nego oigledan u Murskom Središu. Hrvatska turistika zajednica trebala bi svojim iskustvom, sredstvima i

CITATI TJEDNA “Pokušavamo udariti brigu na veselje, a korupcija je velika briga ove zemlje.“ Igor Mirkovi, direktor Motovun lm festivala, u podnevnom Dnevniku HTV 1, 27.7.2010.

sugestijama pomoi da svaki ulaz u Hrvatsku bude velika dobrodošlica svim turistima, da oni odmah od ulaza u zemlju osjete ozraje odmora koji su došli potražiti u Hrvatskoj. Ako su ga došli potražiti u našoj zemlji, trebamo im to omoguiti na svakom kilometru puta i sve treba biti, posebice u sezoni, podreeno tome. Premda je more glavna odrednica, ali na ruti do morskih odredišta oni stalno trebaju imati osjeaj da ih odmor i turistiki sadržaji ekaju iza svakog ugla i da osim mora imaju još mnogo mogunosti na raspolaganju, da ne govorimo da za tzv. produženje turistike sezone treba nuditi ture koje ukljuuju i oblike kontinentalnog turizma dijela zemlje. (BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Njemakoj fali velikih krumpira. Pommes frites ugrozila vruina.“ Jutarnji list, 27.7.2010.

“Lutam od Mihovljanske do Globetke da bih platio raun za plin. Putokaza i natpisa Meimurje plin nema na novoj i prelijepoj zgradi, ni bilo gdje drugdje. Kažu da je raspisan natjeaj ...“ pješak u potrazi za putokazima i natpisima


3. kolovoza 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKI HDZ OPTUŽIO SDP DA NE KANDIDIRA PROJEKTE PREMA VLADI RH

HDZ U OFENZ IVI

HDZ-ovci kažu da SDP ne ini ništa pa se oni moraju pobrinuti za Meimurje U etvrtak je u središnjici HDZa u Meimurju bio Ivan Jarnjak, potpredsjednik HDZ-a, ujedno i potpredsjednik Sabora, na radnom sastanku s predsjedništvom meimurskog HDZ-a prošireno naelnicima iz redova HDZ-a. Na konferenciji za novinare nakon radnog sastanka demonstrirali su svoje jedinstvo i odlunost da osvoje vlast i na sljedeim parlamentarnim izborima koji e, prema najavi Ivana Jarnjaka, biti tek krajem idue godine. Unutarstranake izbore Jarnjak je proglasio spinom, kazavši da se nemaju namjeru baviti sobom ve osvajanjem parlamentarnih izbora. Uz to, u Meimurskoj županiji krenuli su u oštri protunapad prema SDP-u koji je na lokalnim izborima vrsto zasjeo na županijsku vlast, a kao što je poznato desetljee i pol je ne ispušta u akovcu. Za napad na SDP uzeli su najslabiju toku županijske vlasti, neodlunost i nedostatak projekata vladajuih, unato tome što je prošlo godinu dana od preuzimanja vlasti.

Zaobilaznica akovca, Nedeliša i izmještanje graninog prijelaza u Murskom Središu zahvaljujui meimurskom HDZ-u u proraunu za 2011. godinu! Da bi rijei potkrijepili djelima, Sunana Glavak, glasnica sretnih vijesti, izvijestila je javnost o tri za Meimurje znaajna projekta koji su dobili zeleno svjetlo Vlade i Hrvatskih cesta: Južne zaobilaznice akovca, zaobilaznice Nedeliša i izmještanje graninog prijelaza Mursko Središe. Ve idui mjesec pokree se javni natjeaj za izradu studija utjecaja na okoliš. - Ima investicija, nee se zaustavljati projekti, jedino sukladno mogunostima neki e se malo usporiti, kazala je Sunana Glavak. Uzme li se u obzir da se dva projekta, zaobilaznice akovca i Nedeliša, nalaze na podrujima gdje vlast obnaša SDP, tada su ovi potezi tim politiki žeši jer prikazuju SDP u svjetlu stranke staroga ideološkog kova, kako je to Ivkovi kazao, im gore - tim bolje, i stranke koja pokušava izborni rezultat graditi na tome da su Meimurci kažnjeni za to kako su glasovali na prošlim lokalnim izborima, a HDZ pokušava dokazati suprotno, ne

samo da to nije tono, ve i SDP pokazuje kao nesposoban u realizaciji projekata. Pripreme za parlamentarne izbore u HDZ-u su poele, kazao je Jarnjak, a on obilazi svoju treu izbornu jedinicu i razgovara s predsjedništvima županijskih organizacija. Prije akovca bio je u Krapinsko - zagorskoj županiji, a u etvrtak prije podne prije dolaska u Meimurje sastao se i s predsjedništvom varaždinske organizacije.

HDZ-ovci tvrde: Nema nejedinstva u stranci kako na državnom, tako i meimurskom nivou O radu i rezultatima meimurskog HDZ-a govorio je samo u komplimentima i superlativima. - Ve na prošlim lokalnim izborima meimurski HDZ ima vrlo zapažene rezultate, pogotovo neke opine kao što su Podturen, Donji Kraljevec, gdje je HDZ pobijedio sa zaista velikom veinom i, ono što je bitno, trend ostaje i dalje, takav je i na izborima za mjesne odbore, tu su pobjede vrlo velike i znaajne, kazao je Jarnjak.

Dva puta je ponovio da unutarstranakih izbora nee biti. - Bio je to pokušaj spina. Unutarstranaki izbori nee se održati jer smo mi unutarstranake izbore održali i nemamo se namjeru sada baviti sami sa sobom, ve se imamo namjeru baviti pripremom stranke za parlamentarne izbore. Jarnjak je smatrao bitnim naglasiti da su zadovoljni vodstvom županijske organizacije u Meimurju. - Dobro rade, dobro su organizirani. Imaju zapažene kadrove unutar predsjedništva i županijskog odbora, sve opinske i gradske organizacije dobro rade, zadovoljni smo i na sljedeim izborima oekujemo i dobar rezultat. Razgovarali smo o pojedinim projektima za pojedine sredine u kojima emo im pomoi da se realiziraju. Sigurno je da i za županiju postoje projekti, no nekako nije u interesu županije da se ti projekti i realiziraju, ali o tome smo zauzeli stavove i o tome e naši rei nešto na županijskoj skupštini i na gradskim i opinskim vijeima, tamo gdje e to trebati, kazao je Jarnjak. Vladimir Ivkovi, predsjednik županijskog odbora HDZ-a, kazao

Zašto nije prioritet zaobilaznica Preloga? Upitali smo zamjenika gradonaelnika Preloga Ljubomira Kolareka zbog ega zaobilaznice Preloga nema u državnom proraunu ili planovima (zbog jakog razvoja industrije u ovom dijelu Meimurja, a u bližoj budunosti isto se oekuje i od turizma, višestruko se poveao promet kroz središte grada, a samo pukom sreom do sad nije u nesreama bilo težih posljedica po graane) te je li kao istaknuti lan HDZ-a lobirao za taj važan projekt za cijelo donje Meimurje. On je rekao: - Nama je zaobilaznica Preloga veoma važna. Rije je o projektu kojim bi se od prometa oslobodio glavni preloški trg i sam uži cen-

Nije bitno koliko radi, ve što radi javna uprava Meimurski župan ovih se dana požalio kako ga nervira što županijski službenici za vrijeme radnog vremena odlaze u grad i rješavaju svoje osobne poslove. Zbog toga je odluio uves strožu kontrolu dolaska i odlaska na posao. Službenici dou na posao, popiju kavicu, pa onda u grad u kojem uvijek imaju nešto za obavi. Od zubara, školskih knjiga za svoju djecu, mirovinskog za roditelje, farbe za ogradu, praška prov buha za svog psa i, naravno, nezaobilaznog grincajga … Ne znam tono zašto se sad župan oko ove javne tajne toliko nervira, ali eto otvorio je dušu javnos i rekao nam ono što svi saznamo ve za našega prvog susreta sa službenicima bilo kojeg jela javne uprave. Iako se službenici nee složi s ovim opisom njihova radnog dana, ljudi ih zaista tako i doživljavaju. S druge strane, razgovarate li s bilo kojim službenikom, ut ete neopisivu koliinu posla

je da je poanta njihovog okupljanja u tome što je oito da županijska vlast bez obzira na to što izjavljuje na sjednicama županijske skupštine, konferencijama za novinare ne kandidira svoje projekte, ne istie te projekte u Vladi i ne kandidira na natjeaje. - A onda se buni da nismo dobili odreene projekte kao što je opremanje školstva, a da bi se ispostavilo da ni jedan takav projekt ni u Meimurskoj županiji ni u Gradu akovcu nije ni prijavljen. Postavlja se pitanje izbjegava li jednostavno ova županijska vlast demagoškim pristupom aktivnosti oko razvoja Meimurje, jer bi po njihovom pristupu ispalo im gore - tim bolje, jer time imaju opravdanje za svoj nerad, bio je izriit Ivkovi. - Bez obzira što ne obnašamo vlast na županijskoj razini kao stranka i na županijskoj i na lokalnim razinama, moramo se pobrinuti da Meimurje od Vlade dobije sredstva kojima se osiguravati projekti, a po projektima i radna mjesta i primanja za Meimurce, kazao je Ivkovi. Na baenu rukavicu ve sutradan je reagirao SDP priopenjem iz kabineta župana. (BMO)

kojim su zatrpani. Uvrijeeno e vam rei da ljudi pojma nemaju što sve oni moraju radi. - Pa kako, kad vas je tako puno?!, pitat ete ga. - Ma kakvi puno, nedostaje nam ljudi!, ut ete odgovor i nebrojeno puno argumenata o teškom radu državnog službenika. S vremena na vrijeme, njihovi predstavnici organiziraju presice kako bi istaknuli rezultate svog rada, jer se on u javnos dovoljno ne cijeni. Jer javnost ne zna za muku i znoj službenika iza debelih zidova upravnih zgrada. Ogromne mase podataka potrebno je proešlja da se dobije neka vrlo važna staska, na temelju koje e tada još važniji poliari donosi još važnije odluke. Ljudi jednostavno to ne razumiju, zato ne razumiju službenike. Iskreno reeno, nit’ je narod brige za službenike muke, a nit’ je službenike brige za muke nekoga tko osam sa

dnevno rinta za proizvodnom trakom. Ono što znamo je da su državne službe užasno spore, da nas šalju od vrata do vrata i vrte u krug. Da rješavanje bilo kakvih papira predstavlja golgotu, nakon koje se osjeate kao zadnji kreten, jer ne razumijete njihove procedure koje se oni trebaju drža, a iju svrhu ni sami ne razumiju. Ali je ona eto oduvijek takva. Ne zanima nas što državni službenici rade, pa ni koliko kave ili bilo ega drugog popiju jekom radnog dana. Državni službenici postoje da rješavaju naše probleme, a ne da nam ih stvaraju. Ni zakljuavanje vrata nakon poetka radnog vremena, ni zabrana pristupa Internetu, ni zabrana izlaska iz zgrade jekom radnog vremena, ni javna prozivka zabrinutog župana nee ništa promijeni, osim što e navui još bijesa graana. Promijenite izmišljene beskonane procedure kojima trošite naše vrijeme,

tar Preloga. Naravno da radimo na tome i stalno lobiramo, pa u Zagrebu znaju za taj projekt. No, trenutno nedostaje sredstava. Moraju se poklopiti sve okolnosti da bi projekt zaobilaznice Preloga zaživio, ponajprije dugoroni planovi Grada Preloga koji ve postoje, Županijske uprave za ceste i Državnog prorauna, odnosno Hrvatskih cesta. Grad Prelog takoer e sudjelovati u suinanciranju cijelog projekta. Siguran sam da e projekt sjeverne zaobilaznice Preloga zaživjeti vrlo brzo, za nekoliko godina. Grad Prelog ve je uredio rotor kod sjeverne industrijske zone, koji samo eka novu cestu.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

jer zbog toga zavlaenja cijelo je društvo neuinkovito. A sad još moramo gleda igrokaz o tome kako je uinkovitost župana ograniena zbog neuinkovitos uprave, a upravu emo sluša kako je neuinkovita zbog nesposobnos njihovih pretpostavljenih poliara.

5

MEIMURSKI ŽUPAN REAGIRAO NA IZJAVE IZ HDZ-a MŽ-a

Držim ih za rije, jer njihovom realizacijom najviše e dobiti Meimurci, a ne politiari Temeljem tvrdnji ge Sunane Glavak, glasnogovornice Hrvatske demokratske zajednice, g. Ivana Jarnjaka, potpredsjednika HDZ-a, i g. Vladimira Ivkovia, predsjednika ŽO-a HDZ-a MŽ-a, izreenih na konferenciji za novinare HDZ-a, koja je u etvrtak 29. srpnja 2010. godine održana u akovcu, a koje su prenijeli neki mediji, župan Meimurske županije Ivica Perho izdao je sljedee priopenje u kojem stoji: “Raduje me injenica da je nakon 14 mjeseci i središnja državna vlast kojoj je na elu Hrvatska demokratska zajednica konano prihvatila neke od prioritetnih projekata koje je ova županijska vlast od samog poetka obnašanja dužnosti opetovano kandidirala za inanciranje kod resornih ministarstava. Sjeveroistona zaobilaznica akovca, južna zaobilaznica Nedeliša i premještanje graninog prijelaza u Murskom Središu projekti su od izuzetnog znaaja ne samo za Meimursku županiju, ve i za cijelu našu zemlju. Tu posebno istiem GP Mursko Središe jer je državni vrh tek sad prihvatio naš projekt, u iju smo realizaciju ukljuili i predsjednika Republike Hrvatske te župana slovenske Opine Lendava. Izuzetno mi je drago da je hrvatska Vlada ovom odlukom potvrdila ono što ve duže vrijeme govorim. Mora se konano prestati s inanciranjem projekata bez prethodne analize opravdanosti i isplativosti te riješenog inanciranja nakon što objekt bude izgraen i u funkciji. U Meimurju smo, na žalost, u proteklih sedam godina nerijetko bili svjedoci upravo takvog neplanskog dodvoravanja biraima, pa danas, primjerice, imamo kanalizacijske i vodovodne mreže koje nemaju dovoljno korisnika, nove školske zgrade koje uskoro nee imati dovoljno uenika, domove kulture koji se koriste nekoliko puta godišnje... Drago mi je da je službeni Zagreb konano shvatio da se Hrvatska bez Meimurja ne može razvijati, bez obzira tko bio na vlasti u državi ili županiji. Ovaj HDZ-ov svojevrsni “kopernikanski obrat” svatko tko voli Meimurje može samo pozdraviti. Na žalost, moram izraziti bojazan oko najavljenih investicija, jer smo u prošlom razdoblju bili svjedoci brojnih nerealiziranih ili samo zapoetih investicija koje nisu u cijelosti završene, odnosno plaene, unato ugovornim obvezama. Spominjem tu kanalizacijsku mrežu na podruju Ivanovca, Novog Sela Rok, Krištanovca, opine Donji Kraljevec, obeanjima o temeljitoj obnovi akovekoga Starog grada, gradnji zaobilaznice Grada Preloga... Dakle, kao ovjek koji svoje stavove temelji na iskustvu, rijei izreene na HDZ-ovoj konferenciji za novinare uzet u “zdravo za gotovo” tek kad temeljem potpisanih ugovora na raune izvoaa radova sjednu i prva inancijska sredstva. Naravno, ja kao i svi graani Meimurja temeljem izreenog gu Glavak, g. Jarnjaka i g. Ivkovia držim za rije, jer njihovom realizacijom najviše e dobiti upravo Meimurci, a ne politiari.

Suvišno je govoriti da smo spomenute projekte još prošle godine prijavili Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture te da do danas nismo dobili ni pismeni ni usmeni odgovor. Žao mi je što se meu najavljena tri projekta nije našla sjeverna zaobilaznica Preloga, koju smo takoer predložili za inanciranje. U više navrata tijekom ovih nešto više od godinu dana koristio sam institut komunikacije sa saborskim zastupnicima, preko predsjednika meimurskog HDZ-a g. Ivkovia pokušao sam dogovoriti sastanak s ministrom Božidarom Kalmetom, no unato ve obeanim terminima zbog, kako su mi obrazložili, prezauzetosti ministra do posjeta ili prijama nije došlo. No, ako e ubudue središnja vlast s Meimurskom županijom komunicirati preko HDZ-ovih stranakih dužnosnika, ovim putem ih podsjeam da smo, primjerice, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa takoer prije godinu dana kandidirali i izgradnju nove Osnovne škole u Pribislavcu, Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu, školskih sportskih dvorana u Sv. Martinu na Muri, Strahonincu, Sv. Jurju na Bregu. Kako ni na te prijedloge još nismo dobili nikakvo oitovanje, molim meimurske HDZ-ovce da na te projekte podsjete svoje ministre, kako bi prilikom njihovog dolaska u Meimurje, koji e oito biti eši kako se približavaju izbori, najavili izgradnju i suinanciranje svih ili barem nekih od njih. Ukoliko budu realizirani, rado u im prepustiti sve zasluge. I na kraju, podsjeam kolege iz HDZ-a da je u državnom proraunu i novac meimurskih poreznih obveznika. Novac koji e se eventualno utrošiti na izgradnju zaobilaznica i premještanje graninog prijelaza samo je dio novca koji su Meimurci u središnju kasu uplatiti putem poreza. Financiranje projekata koje je predložila lokalna ili regionalna vlast izabrana putem izbora trebalo bi se podrazumijevati, a ne biti predmet politikih nadmudrivanja, što je, na žalost, u Hrvatskoj u proteklih sedam godina praksa.” Ukoliko postoji potreba, kandidirane projekte s svom prateom dokumentacijom, a koji su u proteklih godinu i pol išli prema svim resornim ministarstvima u Zagrebu, novinari mogu dobiti putem odgovarajuih službi Meimurske županije, poruio je meimurski župan Perho priopenjem iz svog Ureda. (BMO)


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

SINDIKAT TEKSTILA OBUE, KOŽE, GUME PONUDIO RADNICIMA REFERENDUM ZA OTVARANJE STEAJA U ARAPARIJI

Ljuti zbog otkaza sindikalnim i radnikim povjerenicima Savo Šmitran, regionalni koordinator sindikata Tekstila obue, kože, gume, kao povod za sazivanje konerencije za novinare na javnoj površini ispred MT-a Tvornice arapa naveo je osnovanu sumnju da je uprava TT Tvornica arapa poinila kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada. Radi se o tome što su sindikalne povjerenice, a neke od njih ujedno i lanice Radnikog vijea, ukupno njih pet, 30. srpnja primile izvanredni otkaz ugovora o radu, koji im uruio direktor Ivan Krajai. U obrazloženju odluke o otkazu stoji da su širile neistinu o stanju u tvornici i time uznemiravale radnike. U vrijeme održavanja konerencije za novinare u tvornici nije bilo nikoga jer su svi na jednotjednom kolektivnom godišnjem odmoru.

Šmitranove optužbe na raun Krajaia Premda su uz Šmitrana bile nazone i radnice, u njihovo ime govorio je samo on. Kazao je da nije tono da su širile neistine o stanju u tvornici, ve da Radniko vijee sustavno unatrag mjesec dana pokušava s upravom dogovoriti skup radnika na kojemu bi direktor obavijestio zaposlene o

poslovnim rezultatima u društvu, o razvojnim planovima i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj zaposlenih, o strukturi zaposlenih: broju ugovora o radu na odreeno i neodreeno, o prekovremenom radu i preraspodjeli vremena te svim onim elementima o kojima je poslodavac dužan uredno i pravodobno izvještavati Radniko vijee, svaka tri mjeseca, bez obzira traži li to Radniko vijee. Šmitran je takoer kazao da gospodin Krajai odbija skup radnika, tumaei i pravdajui se time da je ove godine ve dva puta održao skup radnika te da je radnike inormirao o stanju u društvu. Naveo je i to da nije tono da je Krajai izašao pred radnike onog trenutka kada je sindikat tražio od njega da radnicima obrazloži zašto se kasni s isplatama plaa u kom periodu i za koji mjesec mogu biti isplaene. Šmitran je kazao da se plae mimo pristanka sindikata isplauju u dva dijela i da se s isplatom kasni mjesec do mjesec i pol, a da je zadnja isplata za svibanj bila 23. srpnja, a za lipanj bi prvi dio plae trebao biti isplaen tijekom ovog tjedna. S obzirom na to da se poslodavac oglušuje na zahtjeve za skupove radnika, sindikalno

EKONOMSKI BREVIJAR

Stresovi u ekonomiji U ekonomiji svaka varijabla može utjecati na sve ostale. Ni stres, kao posljedica nakupljenih problema i kao tiha, skrivena bolest modernog vremena nije u tome iznimka. Došlo je do toga da se provode testiranja banaka na stres. ak se i turizam testira na stres, pa se moramo zapitati što je sljedee. U tim sluajevima, test na stres zapravo oznaava test izdržljivosti i otpornosti na mogue krize. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom. Stres na poslu “zaslužan“ je za veliki broj izgubljenih radnih dana i mnogo nesrea na radu. Stres je neprirodno stanje, definira se kao pritisak, neuobiajeni napor, povišenje tlaka i sline reakcije uslijed preoptereenja. Stres je uzrok mnogih bolesti, pa je stoga štetan za zdravlje pojedinaca, ali i za cjelokupni sustav zdravstvene zaštite, posebno u troškovnom smislu. Nije zanemariva ni “izgubljena“ uinkovitost i sve ono što bi se moglo postii uz manje stresa. Ljudi razliito reagiraju na stres: nervozom, razdražljivošu, nesanicom ili obrnuto, pasivnošu, nezainteresiranošu itd. Doduše, osim tog negativnog stresa, postoji i pozitivan, koji je neznatan, pa zato potie na djelovanje i pobuuje energiju i adrenalin. No takva stanja moraju biti povremene iznimke, jer inae mnogo manjih stresova prerasta u nešto drugo, i to ne u veliki stres, ve u bolest... Manje je poznato, ali potvreno je da je vitamin C odlino, pa ak i nužno, sredstvo u borbi protiv

povjereništvo i Radniko vijee donijelo je odluku da se 30. srpnja te nastavno 9. i 10. kolovoza po povratku s kolektivnoga godišnjeg odmora organizira reerendum s pitanjem jesu li spre-

araparija puna posla, ali traže steaj!? Postavili smo pitanje, doe li do steaja, bi li on bio dobra alternativa za radnike u smislu izgleda za nastavak proizvodnje. Naime, uvijek kada se pokree steaj razmišljamo je li mogu nastavak proizvodnje. U Tvornici arapa je to u ovom trenutku mogue, s obzirom na to da su kapaciteti popunjeni, ima dosta ugovora, ak zbog toga radnici ne koriste dvotjedni ljetni odmor nego samo ovaj tjedan, da bi se mogla dovršiti proizvodnja i ispuniti obveze prema kupcima, kazali su predstavnici sindikata. Ako je stanje što se tie posla i kapaciteta u uzlaznoj putanji, s izgledima za stabiliziranje za tri mjeseca, emu orsiranje steaja? Pa nije valjda zbog odmjeravanja snaga izmeu TOKGH i uprave, s kojim je ovaj sindikat u svai od 2007. godine. Istodobno u MT-u Tvornici arapa dio lanova ostao je pod okriljem Saveza samostalnih sindikata nakon što je TOKGH Savez napustio. (BMO)

Šmitran traži da uprava povue izvanredne otkaze sindikalisticama mni saekati do konca listopada, do kada bi se situacija u tvornici trebala stabilizirati i plae nakon toga uredno isplaivati, ili pak su za drugu opciju, da sindikat u njihovo ime podnese zahtjev za steaj s obzirom na to da je došlo do djelomine, odnosno i podupre, uskrate prava iz radnog odnosa. Sindikalni povjerenici, odnosno radniki predstavnici poeli su prikupljati potpise, iskljuivo prije radnog vremena i u pauzama, da se ne remeti proces rada. Onog trenutak kad je uprava shvatila da je namjera sindikata ozbiljna pozvali su sindikalne i radnike predstavnike na sastanak, pitali stoje li iza potpisanog, i kad su radniki predstavnici izjavili da stoje, urueni su im izvanredni otkazi, dan rok od 15 minuta da se razduže i napuste krug tvornice.

Traži se povlaenje odluke o otkazima Savo Šmitran javno je pozvao direktora Ivana Krajia da povue odluku o izvanrednim otkazi-

ma ugovora o radu, u protivnom e protiv njega kao odgovorne osobe Državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu, žaliti se sudu za ljudska prva u Strasbourg i Meunarodnoj organizaciji rada. - Ovo smatramo grubim nastavkom napadaja na sindikat TOKGH, jer sve ono što uprava ne odradi kvalitetno uvijek je za to kriv ovaj sindikat, rekao je Šmitran. - Probleme s upravom i svojim sindikalnim djelovanjem u Tvornici arapa imamo od 2007. godine u kontinuitetu, od onog trenutka kada nisu dobili odreene državne potpore, a mi smo bili krivi jer su bili stavljeni na crnu listu, zatim jer im nismo željeli pomoi u amoznom preuzimanju ateksa i MT-a Tvornice Prelog, a napadi na sindikalne aktiviste sada su i kulminirali izvanrednim otkazom sindikalistima. Sindikat je po tom pitanju uinio prvi korak, zahtjev za zaštitu prava radnika u zakonskom roku, a ne povue li uprava otkaze, sluaj e predati Opinskom sudu u akovcu.

- Nije širenje neistina o stanju u tvornici to da se kasni s plaama, da nisu uplaeni porezi i doprinosi, drugi mirovinski stup i da se ne uplauju obustave s plaa radnika: krediti i sindikalna lanarina. To nisu laži i objede nego istina, zbog ega su nas i radnici molili da nešto poduzmemo, kazao je Šmitran. - Ve 30. srpnja prije radnog vremena i u pauzama uspjeli smo prikupiti preko 50 posto potpisa zaposlenih da su za pokretanje steajnog postupka. Istodobno ni jedan radnik nije svojim potpisom iskazao namjeru da je voljan ekati upravu do listopada, kad bi se situacija trebala stabilizirati, kazao je Šmitran. Uz to, novinarima je iznio i neke podatke o poslovanju araparije skinute s Interneta za 2009. godinu: dugove s osnova poreza i doprinosa u iznosu od 12 milijuna kuna. Kazao je da su htjeli da uprava radnicima objasni stanje oko dugoronih i kratkoronih obveza od oko 100 milijuna kuna, kazao je Šmitran. U MT-u Tvornici arapa zaposleno je oko 300 radnika. (BMO)

POGLED ODOZDO

Od svih projekata, graane najviše zanima sigurnost i obilje Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr stresa. Preporuuju se i druge nutricionistike metode, ali prije svega relaksacija, tjelesna aktivnost, aromaterapija, terapija bojama, masaža, promjena prehrane... Svatko najprije treba utvrditi uzroke stresa i pokušati djelovati na njih. Nakon toga poželjno je odabrati neku od nabrojenih aktivnosti (ili više njih) te time postii smanjenje stresa, bolju radnu sposobnost, ali i ouvanje i poboljšanje svog zdravlja. Stresom se bave i mnogi znanstveni i interdisciplinarni simpoziji, što je još jedan od dokaza ozbiljnosti situacije. Zato i godišnji odmor treba najkorisnije provesti u odmaku od stresa, smanjivanju nagomilanih posljedica i što boljoj pripremi za nastavak rada nakon odmora. injenica je da ne postoji hrvatska rije za stres, a to je možda zato jer stres nije postojao u sadašnjem znaenju, pa nije bilo potrebe stvarati naziv za nešto ega nema. A kada je “uveden“, ve je bilo kasno...

Suprotno mišljenju politikih stranaka o tome što su važni projekti za koju opinu, grad, županiju, pa i državu, možemo rei da to nisu objekti kao objekti, ve bolji život. Graane više zanima sigurnost i obilje u svom životu od ureenih nogostupa, modernijih cesta, kanalizacije, društvenih domova. Sve ih to zanima, ali tek nakon što su primili redovnu plau na svoj tekui raun, kad s tom plaom mogu pokriti troškove života, kad ne strahuju kako e bez novca ako su bolesni, što e s djecom. Hoe li na jesen imati za knjige, prijevoz, odjeu, obuu i što ako su završili škole i sada ih nakon svih tih silnih troškova moraju uzdržavati jer su nakon završenih škola završili na birou za nezaposlene. To su jedini projekti koji istinski interesiraju graane. Sve ovo drugo, je li u mom selu novi ili malo stariji društveni dom ili komunalna inrastruktura, u drugom je

planu. Nee se graani pretrgnuti u lojalnosti ovoj ili onoj politikoj stranci zato što im je to omoguila. Moraju ve jednom shvatiti da se mišljenje biraa stvara na cjelokupnom dojmu o djelovanju u politici, a tko može graanima zamjeriti što oni to mjere svojom osobnom pozicijom u društvu. Sve se svodi na priu o tome koliko novca završava u mom džepu. Iako novac nije najvažniji, ali do odreene granice ima prioritet u svaijoj glavi, a to je nekakva granice egzistencije. Nekome je to pun stol, a nekome i ugodno stanovanje i školovanje. Prema tome, ma što politiari mislili ili željeli, sve e se svoditi na to kako e ih graani procijeniti, rade li više ili manje od drugih na podizanju osobnog standarda graana. Nee više na izborima prolaziti ni ono krv, znoj i suze, zato što smo mi izluivali godinama, a da nakon toga nije iz tla na koje su padali naš znoj, krv i suze

niknulo novo sjeme, ve iza krvi, znoja i suza ostajala gola pustoš. Ne možete veem dijela graana s jedne strane poruivati da ih eka rad do groba s velikom mogunošu preskakanja penzije, a istovremeno onima koji su dio staža odradili u politici ostaviti povlaštene mirovine i povlašteni odlazak u mirovinu. Niste vjerodostojni i gotovo. Nisu vremena kada se u odreene autoritete nismo usudili ni pogledati. U demokraciji su svi graani jednaki pred zakonom. I to treba shvatiti bukvalno i prestati se igrati jednakih i jednakijih. Bilo koja velika povlastica uz veliku odgovornost može ii samo na odreeno vrijeme, dok traje ta posebna, velika odgovornost bilo zastupnika ili dužnosnika, a ne doživotno i po mogunosti s nasljeivanjem koje se dogaa posredno uhljebljivanjem djece na jednako tako sigurne i povlaštene položaje. Kriza nas je dovela do toga da

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

takav luksuz neemo moi tolerirati nikome, pa e se pažljivo gledati u svaiji novanik i želudac. A velika odgovornost znait e veliku odgovornost za druge, ma kako se sada inilo nemoguim. Obini graani ve su shvatili kolika je snaga jednog potpisa i na tom tragu njihovi e zahtjevi i krila rasti, ali varaju se oni koji misle da e se novosteena graanska hrabrost tražiti zadovoljiti samo žrtvenim jarcima. Apetiti e porasti na traženje novih standarda ponašanja za sve politike opcije. Prosvjednici sada bez pardona dolaze pred svaija vrata.


3. kolovoza 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ALEX PODOLINSKY, biodinamiar svjetskog glasa, koji je nedavno posjetio Meimursku županiju i Bernardu Orehovec tvrdi:

Umjetno gnojivo oslabljuje korijen biljke Meimursku je županiju u ponedjeljak 19. srpnja posjetio Alex Podolinsky, jedan od najveih živuih sljedbenika uenja Rudola Steinera. Podolinsky je bio u pratnji Bernarde Orehovec, predsjednice udruge “Duga plus“, i lanova te udruge. Uvaženog gosta primili su tada zamjenik župana Anelko Horvat i proelnica za poljoprivredu i turizam Danica Pošta. Iako je kod nas nepoznato ime, Alex Podolinsky iz Australije jedan je od najistaknutijih pojedinaca po metodi Rudola Steinera u svjetskoj pionirskoj biodinamikoj proizvodnji, koji je posvetio više od 60 godina svog života na organske i biodinamike aktivnosti. Surauje s proizvoaima iz Švicarske, Njemake, Ukrajine, Francuske, Austrije, Italije i drugih zemlja. Podolinsky je doputovao u Meimurje iz Švicarske u posjet Bernardi Orehovec koja jedina u Hrvatskoj ima meunarodni znak “demeter kvalitete” proizvoda, te je u njezinom vrtu održao predavanje za dvadesetak lanova više udruga iz akovca i Zagreba. Pozvao je predstavnike Meimurske županije u posjet poljoprivrednoj zadruzi “Agrilatina” u Italiji, koja posjeduje najvee staklenike i plastenike u Europi na površni od 30 hektara te biodinamikom metodom proizvodi voe i povre.

Australski biodinamiki strunjak svjetskog glasa posebno kritizira današnji nain poljoprivredne proizvodnje sustavom umjetnih gnojiva, dokazao je da korijenski sustav biljke tada esto oslabi, a može ak biti uništen

prskalicama nakon dinamiziranja koje traje jedan sat, a sve se radi strojno, jer bi to runo bilo nemogue. On je prvi koji je shvatio da biljke imaju dvije vrste sustava korijena: jedan sustav za unos vode, koji podržava transpiracijski proces, i drugi sustav, fine bijele korjenie koje naziva “korijen kose”, koji upravlja biodinamikim sustavima biljke. Ova se dva procesa u biljci dešavaju neovisno jedan od drugoga.

Sam proizvede 400.000 kravljih rogova Alex Podolinsky jedan je od najveih proizvoaa biodinamikog preparata 500, koji proizvodi u koliini preko 20 tona. Tonije, a to je ono što uvijek najviše zagolica maštu itatelja, on svake godine zakopa u zemlju 400.000 kravljih rogova sa sastojcima koji oplemenjuju zemlju i poveavaju joj plodnost. Za tako veliku koliinu Steinerovog preparata 500 zemlja se kopa bagerima. Pronašao je i specifine metode ozdravljenja neplodnog tla u Australiji. Kako je rije o velikim površinama, arme su veliine od najmanje 20 hektara do pola milijuna hektara, preparati se prskaju po zemlji posebnim

U Meimurju s obzirom na gustu naseljenost postoje velike šanse za uzgoj zdravog voa i povra biodinamikom metodom, te za uzgoj u plastenicima i staklenicima biodinamikom metodom poboljšanja zdravlja tla. Te su šanse za sada neiskorištene, jedino Bernarda Orehovec i njezinih desetak lanova udruge “Živa zemlja” proizvodi biodina-

mikom metodom, no to su više male ogledne proizvodnje. U ovom trenutku na praksi kod Bernarde Orehovec jesu i studenti biodinamike poljoprivrede iz Križevaca, a u suradnji s Agronomskim akultetom u Zagrebu. No, postoje i sasvim praktini razlozi zbog kojih je dolazak Podolinskog u Meimurje znaajan dogaaj. U pripremi i realizaciji je projekt navodnjavanja tla, rije je o pilot projektu kod Nedeliša, a slian se projekt ve priprema i za podruje izmeu Preloga i Donjeg Kraljevca. Navodnjavanje tla nije isplativo ako se ne proizvodi voe ili povre, odnosno cvijee. Samo navodnjavanje tla nije jednostavan proces kako se obino misli, može doi i do erozije tla, a posebno ako se upotrjebljava umjetno gnojivo. Zbog toga zdravlje tla i njegova plodnost dobivaju na vrijednosti, a to se upravo postiže biodinamikom metodom obrade tla, a ekološki uzgoj je samo polukorak do toga. Naime, humus može upiti jako velike koliine vode, koja se onda dugo zadržava u tlu. (J. Šimunko)

ža nego je zakonski potrebno. Prilagodba sustava trajala bi deset godina. To znai da se po prvi put hrvatski radnici stimuliraju ostati do kasnih godina života u svijetu rada. Navodno e to stabilizirati mirovinski sustav, no to je teško ve sada tvrditi. Na taj nain pada u duboku vodu dosadašnja postavka koju su svi ponavljali kao papagaji, da se im ranije ode u mirovinu kako bi se oslobodilo mjesto za mlade.

No, što emo s mladima, koji e sad još više biti bez posla. Na vidiku je jedino Europska unija. Politiari raunaju da e mlada generacija biti sposobna zapošljavati se u cijeloj Europi, a ne samo u Hrvatskoj. No, ne prodajemo li na taj nain svoju budunost? Možda da, a možda i ne. Mladi kad nešto naue u Europi mogli bi se i vratiti jednog dana, ako ocijene da mogu dobro živjeti i u buduoj Hrvatskoj. S druge strane, iskustva govore da se

Navodnjavanje tla i biodinamika poljoprivreda idu zajedno

Alex Podolinsky, svjetski poznati biodinamiar

Zadnji zec iz rukava Vlada Republike Hrvatske konano je odluila: žene i muškarci radit e 65 godina života do pune mirovine, kako bi zajedno mogli uzdržavati veliku masu umirovljenika. Kako su do sada žene radile do šezdesete godina života, sad e imati isti socijalni tretman kao i muškarci. Ispada da e reormu mirovinskog sustava, tko zna koju po redu, spasiti žene. One

Posebno kritizira današnji nain poljoprivredne proizvodnje sustavom umjetnih gnojiva, dokazao je da korijenski sustav biljke tada esto oslabi, a može ak biti uništen. Rezultati njegova nastojanja jasno su vidljivi u koliinama humusa u tlu koje oplemeni ve za nekoliko godina, u posebno teškim uvjetima u Australiji. Naime, biodinamika metoda oplemenjivanja zemljišta daje priliku za ukupan otkup zemljišta u Australiji, jer se i neplodno tlo može pretvoriti u plodno. lan je IFOAM-a, mnogi poljoprivrednici u nizu zemalja traže njegovu pomo, a predaje besplatno, pa je tako stigao i u Hrvatsku.

su ujedno na taj nain dobile priliku biti u potpunosti ravnopravne s muškarcima kad je rije o radu. To što e svoju ravnopravnost dobiti na teži nain, ini se, nikoga previše ne zabrinjava. Uvode se i kazneni poeni. Za svaku godinu prijevremenog odlaska u mirovinu ona e biti manja za 4,8 posto, a isto toliko vea ako se ide u mirovinu s više radnog sta-

7

U AKOVCU PREDSTAVLJEN CREDU - Pogranini program izobrazbe tradicijskih naina gradnje

Pod motom “Gdje rijeke spajaju“ maarski i meimurski uenici do novih znanja o tradicijskoj gradnji U akovcu je u zgradi “Scheier” prošli etvrtak predstavljen Pogranini program izobrazbe u strukovnome školstvu u polju tradicijskih naina gradnje (CREDU). Program koji sufinancira Europska unija u okviru IPA prekograninog programa Maarska - Hrvatska spaja dvije škole s razliitih strana granice – Graditeljsku školu akovec i tehniku školu Zsigmondy Vilmos es Széchenyi István Szakképz iz Nagykanizse, uz potporu Razvojne agencije Grada akovca AKRA. Projekt koji se provodi pod motom “Gdje rijeke spajaju“ još je jedan dokaz prednosti našega zemljopisnog položaja i potvrda da granice nisu nešto što nas razdvaja, ve nešto što nas spaja. Projekt je vrijedan nešto više od 125.000 eura, s rokom implementacije od 3. svibnja 2010. do 2. svibnja 2011. godine. Predstavljanju projekta prisustvovali su uenici, proesori, arhitekti te lanovi hrvatskog i maarskog projektnog tima, a sam program prezentirao je ravnatelj akoveke Graditeljske škole Zoran Pazman, dipl. ing. arh. Kako je pojašnjeno, ciljevi su projekta konkretna obnova znanja i vještina gradnje na tradicionalan nain, senzibilizacija mlaih naraštaja provoenjem kontinuiranoga edukacijskog programa, podizanje razmjene znanja i iskustva uenika strukovnih škola te izrada zajednikog prirunika o tradicijskim nainima gradnje. Potreba za programom ovakvog tipa javila se izmeu ostalog i zbog niza lokaliteta i graevina na podruju Meimurske županije, kao i maarske regije Zala koji nisu prepoznati kao povijesna vrijednost, a imaju potencijalna svojstva kulturnih dobara.

Graditeljska škola jedina u Hrvatskoj akoveka Graditeljska škola inae je jedina u Hrvatskoj koja ima program edukacije tehniara za graditeljsko naslijee. - U interesu nam je u mladih ljudi njegovati odnos prema tradiciji, naroito prema kulturnoj baštini koja nam pred oima propada. Mi smo ve i ranije sudjelovali na natjeajima, a suradnju s ovom maarskom školom njegujemo ve nekih 5 - 6 godina, naroito na podruju obnovljivih izvora energije, dakle, na onim podrujima koja predstavljaju neku

vraa samo jedan dio graana iz inozemstva. Starija generacija koja je u Njemaku i druge europske zemlje otišla sedamdesetih godina prošlog stoljea polako se vraa, no naješe u mirovinu, dok druga i trea generacija više ne. Ukratko, politiari misle da e nas ovaj put spasiti žene i što brži ulazak u Europsku uniju. No, ne znaju da smo na taj nain iskoristili i zadnjeg zeca iz rukava, arobnih zeeva više nema.

Ravnatelj Graditeljske škole akovec Zoran Pazman predstavio je Pogranini program izobrazbe u strukovnome školstvu u polju tradicijskih naina gradnje budunost i održivost gradnje i života na ovom podruju, rekao nam je ravnatelj Pazman. Objasnio je i kako e konkretno tei sam projekt i što e uenici u sklopu programa moi nauiti: - Najprije emo uenike i na maarskoj i na našoj strani nauiti kako se uope snimaju objekti za koje ne postoji dokumentacija. Prvenstveno govorimo o dokumentaciji, jer u zaštiti graditeljskog i spomenikog blaga postoji odreena procedura koja je propisana i koja mora biti u nadležnosti ustanova koje brinu o tome, konzervatorskih zavoda i muzeja, ali mi moramo u uenika usaditi svijest da to mora biti pažljivo i postupno, moramo ih nauiti tehnici i metodologiji snimanja. Jedna od karakteristika ovoga prekograninog projekta suradnje je E-learning, u sklopu kojeg e uenici tehniku dokumentaciju moi u digitalnoj ormi stavljati na jedan portal na kojem e biti aktiv sa svom tehnikom dokumentacijom, i koji se može neprekidno nadograivati. Ravnatelj Graditeljske škole akovec dodao je da edukacija uenika za tradicijsku gradnju nee stati po završetku projekta: - I nakon implementacije ovog programa i projekta nastavljat emo u sklopu školskih aktivnosti i školskih programa, naroito graevinskog tehniara za graditeljsko naslijee, obuavati ih u istom tom smislu i stvarati nove snimke i nove transormacije, ak i nekih crtanih dokumenata, pretvarati ih u digitalne orme i arhivirati na tom digitalnom arhivu. (bš)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr


8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Javna ustanova za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske županije

TRAGEDIJA na pruzi u akovcu

U naletu lokomotive

Ulovljen bagerist na nedjelu

poginula 17-godišnjakinja iz Šenkovca U akovekoj Ulici doktora Ivana Novaka u subotu oko 23.45 sati dogodila se tragedija u kojoj je smrtno stradala 17-godišnja F. B. iz Šenkovca. Na nju je u spomenutoj ulici naletjela lokomotiva koja se kretala prema Kotoribi, udarila je, te je, na žalost, mlada djevojka na mjestu nesree preminula.

Kobni povratak po majicu Prema neslužbenim informacijama, djevojka je veer provodila s društvom koje se okupilo kod stovarišta graevnog materijala u blizini pruge. Strojovoa je ugledao skupinu mladih kako prelaze preko tranica te poeo davati zvune signale. No, u jednom trenutku F. B. se okrenula i vratila na

prugu, gdje je ispustila majicu, i tada se dogodila tragedija. Mlada Šenkovanka, inae uenica akoveke Gimnazije, prije manje od mjesec dana navršila je sedamnaest godina života, koji je tragino okonan kobnim prijelazom pruge.

Zašto pruga nema fiziku zaštitu usred grada? Nedaleko od mjesta nesree inae se nalaze dva poznata okupljališta mladih, a oni esto, posebno u veernjim i nonim satima, prelaze prugu na mjestima koja nisu predviena za to. Meutim, ono što se ne rješava godinama unatrag zasigurno je postavljanje izike zaštite za onemoguavanje bilo kakvog prijelaza pruge koja prolazi

3. kolovoza 2010.

praktiki središtem grada, jer mogunost prijelaza na drugu stranu grada postoji samo obilaznim putem preko nadvožnjaka ili pak kod željeznikog kolodvora. Inae, kako neslužbeno saznajemo, na tom dijelu pruge dopuštena je takoer velika brzina vlakova, ak od 80 km/h, tako da bi zaista na dijelu pruge koji prolazi pokraj gradske ulice HŽ mogao djelovati preventivno i napraviti nešto što bi sprijeilo mogunost bilo kakvog prelaženja. Posljednji ispraaj nesretno stradale mlade djevojke iz Šenkovca bit e danas (utorak) u 17 sati na Gradskom groblju akovec. (V. Kelkedi)

Bagerist (s bradom, na slici) ulovljen je na lokalitetu Havlove grabe

Tijekom redovne ophodnje znaajnog krajobraza rijeke Mure na podruju gornjeg sektora (Sveti Martin na Muri – Podturen), u ponedjeljak 26. srpnja u 10.10 sati ekipa nadzornika Javne ustanove ponovno je naišla na nezakonito prekopavanje od strane višestrukog poinitelja iz Peklenice (protiv kojeg se ve vodi kazneni postupak zbog napada na službene osobe dana 24. svibnja 2010.). Iako ovaj put nije bilo “krampanja“, poinitelj nije želio sii s ba-

gera nego je nastavio prekopavati teren unutar zaštienog podruja, sve do dolaska policije iz Murskog Središa, te je neprekidno gotovo 45 minuta vrijeao djelatnike Javne ustanove pogrdnim rijeima koje nisu za javnost. Policijska postaja Mursko Središe i njihovi djelatnici redovno pomažu u radu, te bez njihove asistencije postupanje (u ovakvim situacijama) ne bi bilo mogue. - Djelatnici Javne ustanove javno zahvaljuju policiji. Bez nji-

hove spremnosti na suradnju odreene nadzorne intervencije ne bi bile mogue, tvrdi Siniša Golub, ravnatelj Javne ustanove, te nadzornici Javne ustanove Velimir Bašek (autor fotograija s terena) i Zvonimir Varga. Na podruju od Svetog Martina do Podturna još je nekoliko neriješenih sluajeva devastacije okoliša gdje su bageri na djelu, oekuje se da e se protiv svih prekršitelja poduzeti sve potrebno. (JŠ)

NAKON naše objave lanka o ruglu u akovekim Martanama nadležne službe reagirale

Šetai više ne moraju prolaziti kraj smetlišta Martane prije...

Nalet lokomotive usred akovca bio je koban za 17-godišnju djevojku koja je u pokušaju da uzme majicu s pruge otišla u smrt

UKRATKO ...Martane poslije

Pijan autom udario pješakinju

Krade se i s hidranata

LOPATINEC - 26-godišnjak iz Pušina s 1,83 promila alkohola u organizmu u nedjelju je u Ulici Ivana Gorana Kovaia u Lopatincu osobnim automobilom udario 74-godišnju pješakinju iz Lopatinca. Nesrea se dogodila kada se voza, zbog neprilagoene brzine, nije uspio zaustaviti na mjestu gdje je pješakinja prelazila kolnik, a radilo se o udaljenosti manjoj od 50 metara od pješakog prijelaza. Žena je zbog teških tjelesnih ozljeda zadržana na lijeenju u Županijskoj bolnici akovec, a voza e biti kazneno prijavljen. (vk)

PODTUREN - U akovekoj ulici u Podturnu, kod sportske dvorane tamošnje Osnovne škole, u vremenu od 10. do 28. srpnja nepoznati poinitelj nasilno je otvorio vrata hidrantnog ormara te iz njega otuio dvije vatrogasne cijevi, mlaznicu te kljueve za otvaranje hidranta i spajanje cijevi. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko dvije tisue kuna.

Ukrao kablove vrijedne petnaest tisua kuna VRATIŠINEC - Šteta od 15 tisua kuna nastala je uslijed krae koja se dogodila u vremenu izmeu 20. i 30. srpnja u poduzeu “Dunjko podovi” u Vratišincu. Nepoznati poinitelj razbio je prozor radionice te iz nje otuio veu koliinu kablova, oštetivši poduzee za 15 tisua kuna. (vk)

“apa“ opet na meti kradljivaca AKOVEC - Unatrag mjesec dana “omiljeno svratište“ lopova postao je kai “apa“ u Ulici Ruera Boškovia u akovcu. Tijekom noi 26./27. srpnja nepoznati poinitelj je, skinuvši karton sa slabo osiguranog prozora, ušao u lokal i otuio oko 100 kutija cigareta. Materijalna šteta procijenjena je na 1.500 kuna. (vk)

Provaljeno u “B2“ ŠTEFANEC - Nepoznati lopov okrao je caffe bar “B2“

u Štefancu, u vlasništvu akovekog poduzea “Goli“. U objekt je ušao razbivši staklo na prozoru, a sa sobom je odnio registar kasu, novac i razne napitke, poinivši ukupnu štetu od 1.200 kuna. (vk)

Opelješio “Madonnu” DONJI VIDOVEC – Ni caffe bar “Madonna” u Donjem Vidovcu u posljednje vrijeme lopovi ne zaobilaze. Nepoznati lopov prošle srijede u noi u objekt je ušao izbacivši iz ležišta okvir prozora na ulaznim vratima. Ukrao je više desetaka kutija razliitih cigareta, žvakae gume i dvije boce alkoholnog pia, oštetivši vlasnika, tvrtku “Grozd”, za 1.700 kuna. (vk)

Odnio kotao za peenje rakije PLEŠIVICA - U razdoblju od 24. do 27. srpnja nepoznati poinitelj provalio je u gospodarske objekte u Plešivici, vlasnika 59-godišnjaka iz Velike Gorice. Otuio je bakreni kotao za peenje rakije i razni alat te vlasnika time “olakšao“ za vrijednost od oko 3 tisue kuna. (vk)

Nedavno smo upozorili na “minismetlište” u akovekim Martanama. itatelji iz tog kvarta požalili su nam se da neodgovorni pojedinci komunalni otpad odbacuju uz poljski put, u šikari koja je “tampon zona“ izmeu ulice Domovinskih žrtava s jedne i Južne obilaznice akovca s druge strane. Premda se nije radilo o velikim koliinama, izrazito ružno za oko bilo je vidjeti odba-

enu vreu iskorištenih djejih pelena, igrake, pa ak i ambalažu prehrambenih proizvoda (zar poinitelj kod kue nema kantu za smee?! ). Tim više što utabanom stazom prolazi nemali broj šetaa i rekreativaca koji odlaze na šetnju uz Južnu obilaznicu. Pronaeni odbaeni nevažei osobni dokumenti ... No, nakon našeg apela nadležne su službe reagirale. Djelat-

nici akoma oistili su podruje, što dokazuju i fotograije, a nadajmo se da e takvo i ostati. Zanimljivo je da je jedan od revoltiranih graana na smetlištu pronašao i odbaene osobne dokumente (nevažee) te je uvjeren kako pripadaju upravo osobi koja je odbacila otpad. Komunalni redari zato ne bi trebali imati problema u otkrivanju poinitelja. (Velimir Kelkedi)

Na jezeru HE akovec

Ulovljen som kapitalac od 43 kilograma Znalo se da na jezeru HE akovec žive velike ribe, no velika je rijetkost uhvatiti soma kapitalca teškog 43 kilograma, što je uspjelo pasioniranom ribolovcu Franji Hrastiu. Da bi bio težak 43 kilograma i dugaak 190 centimetara, som mora rasti nekoliko godina, te uz to biti veoma lukav i mudar, kako ne bi stradao od mreža i ribia. Som je ulovljen 20. srpnja, uz tmurno vrijeme i sjeverni vjetar, oko deset sati ujutro, i to iz amca na jezeru HE akovec u visini Vularije. Naime, poznato je da somovi ne vole danje svjetlo, a izlaze tek za nevremena, kao i svi grabežljivci koji se hrane ribom. Bio je to tono deseti lov na soma, na prvih devet izlazaka na jezero nije ulovio ništa, tako da je ve pomišljao odustati. Deseti put se ipak posreilo.

Ulovljen je na umjetnu pijavicu Durbaher, na privez od špage i na najlon 0,60 milimetara u roli Shakespeare. U svakom trenutku jednosatne borbe s velikom ribom postojala je opasnost da se ona otrgne i pobjegne. Franjo Hrasti pria: - Borio sam se s njim dobrih tri etvrt sata, tek onda sam vidio da popušta, stalno je prijetila opasnost da e puknuti najlon. Ovo nije prvi som kojeg je ulovio Franjo Hrasti, dosadašnji rekord, ako se uope može govoriti o trofeju, iznosio je 38 kilograma i 185 centimetara dužine. Uspomena na ovaj nesvakidašnji ulov koji se dogaa jednom u životu Franji Hrastiu bit e preparirana glava soma, dok je ostatak podijelio s prijateljima. (JŠ)

Franjo Hrasti s ulovljenim somom


3. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINA SVETI Juraj na Bregu ima plan raspolaganja državnim zemljištem

Gotovo sve u prodaju, nema zahtjeva za povrat

9

SVETI MARTIN na Muri

Vijenici odlaze u Maarsku Sastalo se Opinsko vijee Sveti Martin na Muri sa samo jednom tokom dnevnog reda, a to je donošenje odluke o putovanju u maarski prijateljski grad Szigetszentmiklos, te pripreme u vezi s putovanjem. Odlueno je da se u Maarsku putuje, i to svi lanovi Opinskog vijea te predstavnici udruga i klubova s podruja opine. Svetomartinski e predstavnici u Szigetszentmiklosu boraviti od 9. do 12. rujna

ove godine, u sklopu kojeg e sudjelovati na priredbi pod nazivom “Gastronomija II. dio“ te na sportskim susretima, te tako Maarima uzvratiti za njihov proljetni boravak u Svetom Martinu na Muri. Opina Sveti Martin na Muri i Szigetszentmiklos zajedniki rade i sudjeluju u “Town twinningu“, partnerskom projektu u sklopu Europske unije, gdje postižu zapažene rezultate i uspjehe. (S. Mesari)

Zemljište e se prodati poljoprivrednicima

Opinsko vijee Sveti Juraj na Bregu usvojilo je i donijelo program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na svojem podruju. Na podruju opine u vlasništvu Republike Hrvatske je 3 hektra, 41 ar i 26 kvadratnih metara zemljišta. Opina e gotovo sve površine, ak 98,18

posto zemljišta, prodati fizikim i pravnim osobama koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom, dok e preostalih 1,82 posto biti namijenjeno zadovoljavanju potreba puanstva, dakle, za izgradnju terena za potrebe rekreacije, zabave i slinih sadržaja. Bilo je planirano da se manji dio zemljišta dade u koncesiju,

meutim, za takav oblik raspolaganja ne postoji interes.

U oekivanju pozitivnog mišljenja od Ministarstva Opina nije zaprimila ni jedan zahtjev za povrat imovine sukladno odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme

bivše države. Svoj program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države Opina je poslala na razmatranje i usvajanje u Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka te oekuje pozitivno mišljenje, nakon kojeg e se raspisati javni natjeaj. (S. Mesari)

IZABRANI PREDSJEDNICI VMO-a opine Podturen

Florijan Gorianec izabran i etvrti put Nakon uspješno obavljenih izbora za lanove VMO-a u opini Podturen, oormljena su vijea mjesnih odbora te izabrani njihovi predsjednici. Predsjednik VMO-a Podturen je Martin Mikac, VMO-a Novakovec Pero Krha, VMO-a Sivica Damir Srpak, VMO-a Miklavec

Dejan Žagar, VMO-a Celine Antun Drk i VMO-a Ferketinec Florijan Gorianec. Svi su predsjednici iz redova Hrvatske demokratske zajednice, koja je pobijedila na izborima za lanove vijea u svim mjesnim odborima, odnosno naseljima. Ima predsjednika koji su izabrani prvi ili drugi put, a Flo-

rijan Gorianec je etvrti put za redom izabran za prvog elnika Ferketinca, naselja koje je upravo pod njegovim vodstvom doživjelo procvat na svim razinama, od udruga graana, preko komunalne inrastrukture, do ureenja sakralnih objekata. (S. Mesari)

Rekorder po broju mandata je Florijan Gorianec

MAKETE IZ MAŠTE od šibica izrauje Tomislav Horvat iz Podturna

Katedralu, dvorac, galiju i vjetrenjau izradio s tisuama šibica Student graevinarstva Tomislav Horvat iz Podturna ima gotovo jedinstveni hobi, poprilino “udan”, odnosno razliit od hobija današnje mladeži. Izradio je i izrauje svoj svijet u koji je osim fizikog i umnog rada ugradio i sto tisua obinih šibica. Tomislav izrauje makete, i to od šibica, koristei samo još ljepilo i ivericu. I možda bi to bilo sasvim uobiajeno, jer makete izrauju i drugi, ali svi ili najvei dio njih na osnovu otografija, slika ili vienoga. Tomislav se upravo u tome razlikuje od drugih. - Ja prvo u svojoj mašti zamislim i onda to stvorim, odnosno pospremim u svoju memoriju i poinjem smišljati nain izrade, potom prikupljam ‘grau’ te onda kreem u realizaciju projekta. Dakle, sva moja etiri dosadašnja gotova uratka, i peti koji je u gradnji, plod su moje mašte i nema u svijetu ni jednog koji je kao moj. Evo, katedrala koja je po dimenzijama i po utrošenom vremenu i materijalu moje najvee djelo i gotikog je stila ne slii ni jednoj na svijetu, a opet s druge strane ima sve karakteristike katedrale, od apside, lae, zvonika do ulaznih portala i drugih elemenata, pojašnjava mladi Horvat nastajanje svojih djela, koja su zapravo prava umjetnost.

pitamo mladog umjetnika i budueg strunjaka u graevinarstvu. - Naravno da imam vremena, osobito za djevojke, odnosno nemojte napisati za djevojke, nego samo za djevojku, radosno odgovara Tomislav, kojemu je najbolji kritiar brat Matija. Ideja da poinje izraivati makete nastala je u Armin Sovaru, arhitektonskom ateljeu gdje je Tomislav bio na srednjoškolskoj praksi i prvi put vidio makete i onda je krenulo. Sve su makete impozantnih dimenzija 140x140 centimetara i visine do 145 centimetara. U obiteljskoj kui sve je manje prostora za njegove makete, pak smo ga pitali bi li ih prodao. - O tome ne razmišljam, ali nikad se ne zna, kaže Tomislav, te dodaje kako razmišlja da ih negdje izloži i pokaže javnosti. (Stjepan Mesari)

Ni jedna hrvatska šibica Tomislav Horvat nije sretan što “graevinski materijal” nije domae proizvodnje. Naime, zbog nedostatka domaih hrvatskih šibica, koristi šibice iz Njemake, Bosne i Hercegovine, eške i Rusije. Kaže da zbog toga nije najsretniji, ali je tako, barem za sada. Kod izrade maketa Tomislav šibicama reže glavice i potom ih lijepi jednu uz drugu te na podlogu od iverice gdje je to potrebno. (sm)

Dvorac - zamak u nastajanju

Milijun i pol eura u komunalije i etnobaštinu Opina i Turistika zajednica Štrigova zajedno s nekoliko hrvatskih i etiri slovenske opine prema IPA ondu Europske unije kandidirale su etiri projekta, koji imaju velike izglede da budu ostvareni. Sa slovenskom Opinom Razkrižje kandidiran je projekt proistaa za naselje Štrigova. Projekt ouvanja kulturne baštine i tradicije kandidiran je sa slovenskim Veržejem i hrvatskom Lepoglavom. Muzej prešanja groža bit e glavni objekt ovog projekta koji e prikazati sve poslove oko prešanja u etiri opine koje se samo u pojedinostima razlikuju, dok je veina poslova, naprava, alata i obiaja u mnogo emu slina. Sa slovenskom Opinom Dobrovnik kandidiran je projekt “Vidov dom“ koji ima za cilj ouvanje, ali i komercijalnu promociju tradicijskih zanata. U ovaj e se projekt ukljuiti Osnovna škola Štrigova i

Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae. I na kraju, s Opinom Šentjur iz Slovenije kandidiran je edukacijski projekt tradicijskih vrijednosti koji e biti u obliku eksponata. Vrijednost projekata za opinu Štrigova iznosi oko 1,5 milijuna eura, dok im je u naravi ukupna vrijednost nekoliko puta vea. Prvi e u realizaciju projekt izgradnje proistaa u Štrigovi, za što postoji i novac i velika volja susjednog Razkrižja. Isto tako za ovaj projekt vrlo je zainteresirana država Hrvatska te Hrvatske i Meimurske vode. Ovi projekti trebali bi biti realizirani u nekoliko iduih godina, i to podjednako s obje strane granice. Naelnici sve etiri slovenske opine odluni su u svakom detalju dati podršku i vlastiti doprinos kako bi projekti što prije bili u unkciji te svima donosili korist i prije, ali i kasnije, kada Hrvatska bude lanica Europske unije. (S. Mesari)

FRKANOVEC

Srce gornjeg Meimurja

Starinska ‘mašinara’ tradicija je koja ne smije u zaborav, kaže Medved

U Arminu je sve poelo Izrada maketa šibicama i po vlastitom nacrtu iziskuje puno vremena, a samo katedralu izraivao je više od dva mjeseca. Ima li onda vremena za druge stvari, osobito za djevojke,

OPINA ŠTRIGOVA sa slovenskim i hrvatskim opinama kandidirala etiri projekta

S bratom Matijom ponosno uz katedralu, pravo remek - djelo

Udruga Frkanovani predstavila je projekt pod nazivom “Frkanovec - srce gornjeg Meimurja“, koji provodi Udruga Frkanovani, a novano podupiru Hrvatska turistika zajednica i Opina Sveti Juraj na Bregu. Projekt ima za cilj obogaivanje turistike ponude Meimurja, s novom mikrolokacijom koja e biti povezana s drugim lokacijama u županiji i initi

prepoznatljivu turistiku destinaciju. Frkanovec u turistikoj ponudi ve ima izgraen starinski školski put - šetnicu i slamnatu sjenicu, te priredbe poput Dana sela, starinskih obiaja, druženja raseljenih Frkanovana, rkanovske koline te program uz mjesno proštenje. Udrugom odlino kormilari Željko Medved, njezin predsjednik. (sm)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

PRELOG

Odabrane tvrtke za obavljanje poslova na podruju Grada Odabrane su tvrtke koje e ili ve jesu obavile nekoliko poslova na podruju Grada Preloga, zahvaljujui tome što su na natjeajima ponudile najpovoljniju cijenu. Idejni i glavni projekt s troškovnicima za prometnice, kanalizaciju i hortikulturu u ulicama predvienim detaljnim planom ureenja naselja Jug izradit e tvrtka “Meimurje projekt” d.o.o. iz akovca po cijeni od 68.900 kuna. Po cijeni od 19.271,62 kune struni nadzor nad rekonstrukcijom Trga svetog Lovre u Cirkovljanu, kao i radovima na lokalnoj cesti Cirkovljan – Donji Kraljevec, obavljat e takoer akoveko poduzee “Arhitektonski biro

Peta njek” d.o.o. Kao najpovoljniji ponua za struni nadzor radova na izgradnji oborinske kanalizacije i prometnice u Novoj ulici u ehovcu izabrana je tvrtka “Meimurje invest” d.o.o. akovec. Taj e posao Grad stajati 18.891,26 kuna. Za postavljanje javne rasvjete u Ulici Dragutina Tadijanovia i spojnom dijelu ulica Zrinskih i Matije Gupca u Prelogu zadužena pak je domaa tvrtka “D. G. Comerce“ d.o.o. koja e navedeni posao realizirati za 65.136 kuna. Na podruju Preloga provedena je i sustavna deratizacija. Djelatnici tvrtke “Švenda eko arm servis“ d.o.o. iz ehovca to su uinili po cijeni od 34.960 kuna. (vk)

PODBACILO PUNJENJE PRORAUNA opine Belica u prvih šest mjeseci

Petri: Kako naelnik nije zabrinut, a napunjeno je samo deset posto prorauna Zbog slabe realizacije prorauna, kritike na raun prvog ovjeka Belice uputio je vijenik Dragutin Petri, koji je nekada i sam bio naelnik: - Taradijevo obrazloženje zvui kao predizborni govor. Svi su pokazatelji loši, a on se ponaša kao da e se sve to riješiti samo od sebe, kazao je Petri na prošlom zasjedanju Opinskog vijea. Inae, ukupni prihodi i primici prorauna opine Belica u prvom polugodištu ove godine iznosili su 1,317.320 kuna, što je tek nešto više od 10 posto do ukupnoga godišnjeg plana, 11,740.378 kuna. U istom razdoblju rashodi su ostvareni u iznosu

od 1,639.172 kune. Kako je na posljednjoj sjednici tamošnjega Opinskog vijea ocijenio naelnik Zvonimir Taradi, takva situacija nije zabrinjavajua jer se proraun u prvom dijelu godine uvijek slabije puni. Istaknuo je i da se svi programi, projekti uredno financiraju te da opina redovno ispunjava svoje obveze. Komentirajui pak realizaciju pojedinih stavki, uz ostalo je kao jedan od problema izdvojio dugove graana za komunalnu naknadu iz prijašnjih godina te izostanak prodaje graevinskog zemljišta. Polugodišnji izvještaj Vijee je na kraju rasprave veinom glasova podržalo. (vk)

POSLOVNA ZONA Jug u Belici

Jedna investicija izgledna, dogovori za nove Opina Belica kroz deset do petnaest dana raspisat e javni natjeaj za prodaju parcela u Poduzetnikoj zoni Jug. Podsjetimo, tvrtka “Kabel mont” iz Domašinca nedavno je iskazala interes za izgradnju svoje poslovne zgrade, kao i pogona za reciklažu graevinskog materijala, odnosno drobljenje graevinskog i slinog otpada. Trenutno rade na skuenom prostoru pa su spremni ulagati u širenje, kazao je jedan od suvlasnika te obiteljske tvrtke. U opini su pozdravili inicijativu, ocijenivši ideju tvrtke zanimljivom, budui da se ne radi o, kako je rekao naelnik Zvonimir Taradi, ekološki previše opasnom otpadu. Kada je rije o samoj lokaciji, pogon za preradu graevinskog otpada bio bi oko 500 metara udaljen od upravne zgrade te dovoljno daleko i od samih kua, pa ne bi bilo problema zbog buke ili prašine. Ne bi ni

radio “24 - 7“, nego po potrebi, periodino. Pri kraju je parcelacija zemljišta u zoni, a tada slijedi raspisivanje natjeaja.

O podizanju tvornice razmišljaju i Austrijanci Ovih pak su dana u Belici boravili i predstavnici jedne austrijske tvrtke koja se bavi proizvodnjom kožnatih navlaka za automobile. I oni o belikoj zoni razmišljaju kao potencijalnoj lokaciji za svoj novi proizvodni pogon. No, obišli su i nekoliko susjednih opina te e konanu odluku donijeti tek u mjesecu listopadu. Poslovna zona Jug inae se prostire na 44 tisue kvadratnih metara i obuhvaa 70 gradilišta, površine od 6.000 do 7.000 kvadratnih metara. Cijena za kvadratni metar iznosi 40 kuna. (V. Kelkedi)

BELICA, DOMAŠINEC

Raspisan natjeaj za zajednikoga komunalnog redara Nakon što su obje opine donijele odluke o zajednikom komunalnom redarstvu, opina Belica raspisala je natjeaj za komunalnog redara koji e posao brige o komunalnom redu obavljati i na podruju Domašinca. Pla-

nira se zapošljavanje na neodreeno vrijeme, uz probni rok od tri mjeseca. Uz zadovoljavanje opih uvjeta, kandidat mora imati najmanje 4. stupanj strune spreme, položen državni struni ispit te se znati koristiti raunalom. (vk)

GRAD PRELOG poljoprivrednicima odaslao anketne listie

PRILIKA KOJA SE NE SM

Država je spremna su osamdeset posto troš Dok izgradnja sustava navodnjavanja na podruju opine Nedeliše napreduje, poele su i pripremne radnje za realizaciju projekta navodnjavanja na podruju Grada Preloga. Meimurska županija u suradnji s Hrvatskim vodama 2003. godine izradila je plan navodnjavanja na podruju županije, sadržan u pet knjiga. Njime je predvieno da se u Meimurju sustavom navodnjavanja obuhvati ukupno 22.977 hektara. Kako bi dobili saznanja o zainteresiranosti poljoprivrednih proizvoaa s podruja Preloga za takvu investiciju, Grad Prelog ovih je dana na njihove adrese uputio anketne listie s pitanjima o tipu proizvodnje kojim se bave, površinama koje obrauju, navodnjavaju li ve ili ne i bi li se željeli prikljuiti na budui sustav navodnjavanja Prelog – Donji Kraljevec.

Tri projekta podržat e država sa znaajnim financijskim sredstvima Ukoliko anketa pokaže da ima interesa za navodnjavanje minimalno 70% poljoprivrednih površina na kojima bi se izgradio sustav, postoji mogunost da se brzo krene u izradu projektne dokumentacije. Naime, Struni tim za navodnjavanje Republike Hrvatske donio je 21. srpnja prijedlog odluke da resorno Ministarstvo, putem Hrvatskih voda, sufinancira izradu projektne dokumentacije za sustav navodnjavanja Prelog - Donji Kraljevec u visini od ak 80%. To je odlina vijest za dvije spomenute jedinice lokalne samouprave, kada se uzme u obzir injenica da je Nacionalnim projektom navodnjavanja Republike Hrvatske propisano da Ministarstvo, odnosno Hrvatske vode takve projekte sufinancira

u omjeru 50:50. Izuzetak e se napraviti zbog veliine podruja koje se misli navodnjavati, a to je i jedan od samo tri projekta u RH koji e se sufinancirati u omjeru 80:20.

Navodnjavalo bi se gotovo tri tisue hektara Podruje u kojem bi se izgradio sustav inae je aluvijalna dolina donjeg Meimurja, sjeverno od rijeke Drave i južno od rijeke Mure, dvadesetak kilometara zapadno od uša Mure u Dravu. Obuhvaa površinu od ukupno 3.003 hektara, pri emu na naselja ili graevinska podruja otpada 502 hektara, pa bi se navodnjavao 2.501 hektar poljoprivrednih površina. Zapadna granica projektnog podruja išla bi cestom Prelog - ehovec - Sv. Juraj u Trnju - Palinovec, gdje skree na istok i ide cestom Palinovec - Hodošan te nastavlja sjevernim rubom okrupnjenoga poljoprivrednog

JEDAN OD NAJSTARIJIH graana Meimurja, Anton Jurinec iz Preloga, kojemu tee stota godina

Sad vidim da sam imao U Prelogu u ulici Petra Krešimira broj tri mirno živi vitalni Anton Jurinec, jedan od najstarijih graana Meimurja, kojemu tee stota godina života, a za nekoliko e mjeseci ui u sto i prvu godinu života. Zapitali smo ga pamti li ovakve vruine i sparine koje karakteriziraju ovo ljeto. Kaže: - Živim dugo i bilo je vruih ljeta, no ovo je nekako drugaije, toplije, puno je vlage. Ne pamtim takva ljeta. Kad sam bio mlai, lakše sam podnosio vruine. Anton Jurinec roen je 28. svibnja 1911. godine. Završio je Graansku školu u Ludbregu, a prvo zaposlenje bilo mu je 1927. godine, kad radi na opini Mali Bukovec kao pisarniki vježbenik, kako se zanimanje onda zvalo. Od 1929. do 1933. je opinski pisar u Svetoj Mariji. Zatim slijedi odsluženje vojnog roka u streljakom puku u Požarevcu 1933. godine. Od 1935. godine je opinski pisar u Prelogu, te kasnije i kao opinski bilježnik do 1941. godine. Za vrijeme maarske okupacije Meimurja odla-

Anton Jurinec: - Danas su ostala samo sjeanja na mladost i prijatelje. Usamljen sam, ali svako jutro i veer obavezno šeem, susreem znance, pozdravimo se, progovorimo nešto, tako živim ...


3. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e o interesu za sustav navodnjavanja

MIJE PROPUSTITI:

ufinancirati ak škova izgradnje! zemljišta do vodotoka Trnava (neposredno prije uša u Muru, sjeveroistono od naselja Gorian) kao sjeverna granica projektnog podruja. Od najistonije toke projektnog podruja (Trnava) granica se spušta jugozapadno (rubom okrupnjenoga poljoprivrednog zemljišta) do naselja Gorian gdje nastavlja cestom Gorian - Donji Kraljevec - Cirkovljan kao istona granica projektnog podruja. U naselju Cirkovljan granica skree na zapad gdje se proteže cestom Cirkovljan - Prelog kao južna granica projektnog podruja. Odakle voda za sve to? Iz višenamjenskoga hidrotehnikog sustava Dubrava na rijeci Dravi (južno od podruja projekta), sa znaajnim vodnim koliinama u dotoku (u vrijeme navodnjavanja) i akumulacijskog jezera koje visinski dominira podrujem projekta te je pogodan izvor vode za navodnjavanje. (Velimir Kelkedi)

ODRŽANO natjecanje najboljih oraa Meimurske županije

Najbolji orai Meimurja Anja Kolari i Bruno erjavi Na polju pored vonjaka Agromeimurja d.d. u Pušinama, u organizaciji Udruge za natjecanje oraa Meimurske županije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, održano je u subotu županijsko natjecanje oraa Meimurske županije. Orae i goste pozdravila je u ime organizatora Suzana Paji iz HZPSS-a, Odsjek za Meimursku županiju, ravnatelj Odsjeka HZPSS-a za županiju Milorad Šubi, naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat, predsjednik Skupštine Meimurske županije Petar Novaki i Tugomir Majdak, naelnik sektora za IPARD program u Ministarstvu poljoprivrede. Svi su oni oraima zaželjeli dobro oko i sreu, koja im je ove godine jako trebala, jer su uvjeti

oranja zbog mokre zemlje bili i te kako teški. Dvoje prvoplasiranih natjecatelja u dvije kategorije branit e boje naše županije na 8. natjecanju oraa Republike Hrvatske koje e se 28. kolovoza ove godine održati u Virovitiko - podravskoj županiji, odnosno u Suhopolju. Natjecanje je bilo organizirano u dvije kategorije: oranje plugovima ravnjacima i premetnjacima. Natjecalo se petnaest oraa. To su: Filip Hlapi iz Novog Sela na Dravi, Mladen Bujan iz Strahoninca, Stjepan Jagec iz Strahoninca, Bruno erjavi iz Strahoninca, Ivan Cmrenjak iz Šenkovca, Luka Perko iz Preloga, Anja Kolari iz Savske Vesi, Tomica Furdi iz Hodošana, Marko Perkovi iz Palinovca,

Stjepan Pokriva, Fran Andrej Jaluši iz Putjana, Ivica Novak iz Marofa kod Vratišinca, Alen Hrustek iz Pretetinca, Viktor Temi iz “Agromeimurja” i Ivica Žerjav iz Dekanovca. Natjecanje oraa pratilo je stotinjak gostiju, znatiželjnika i lanova obitelji, a za one najžednije bili su pripremljeni sokovi, vino, ali i bogra. Nakon zbrajanja svih bodova u popodnevnim satima te subote, dogodilo se iznenaenje. Prvo mjesto ove je godine osvojila mlada Anja Kolari, jedina žena natjecateljica meu oraima u kategoriji plugova ravnjaka. U kategoriji plugova premetnjaka prvo mjesto osvojio je pak Bruno erjavi, a na državno natjecanje otii e Anja i Bruno.

a života

o sreu u životu! zi u Ludbreg, gdje do veljae 1942. godine radi na opini Ludbreg, a zatim do 1944. godine kao bilježnik u Rasinji. U rujnu 1944. godine odlazi u partizane, pa sve do rujna 1945. godine, gdje obavlja dužnost šefa kancelarije 32. divizije. Nakon završetka Drugoga svjetskog rata vraa se u Prelog, gdje radi kao opinski bilježnik sve do 1962. godine, kad odlazi u mirovinu. Kao umirovljenik sve do 1971. godine radi kao tajnik Osnovne škole Prelog, u vrijeme kad je direktor škole Vinko Mlinarec. Potom je šef advokatske kancelarije u Prelogu, a sve do pozne životne dobi vodi knjige poduzetnicima. • Koliko vam je u životu bila važna politika? — Moram iskreno rei da me politika nikad nije posebno interesirala, a danas još manje. Kao mladi bili smo radievci, potom maekovci (HSS), a poslije Drugoga svjetskog rata nisam se posebno bavio politikom. Poslije Drugoga svjetskog rata ljudi su se bojali, bila je diktatura, mene nisu 1948.

godine napadali, danas znam da sam imao sreu u životu. Današnji politiari, koliko vidim, samo gledaju svoje interese, kad se sve zbroji i oduzme. Umjesto politike više sam volio nogomet, igrao sam nogomet i bio nogometni sudac itav niz godina. Mladima preporuujem da se što više bave sportom i da ne puše ... • Je li društveni život nekad bio bolji nego danas? — Teško mi je to ocijeniti, svako vrijeme ima svoje prednosti i nedostatke. Svakako da mi je prije društveni život bio puniji. Svojedobno sam bio tajnik Ogranka Seljake sloge Prelog, te jedno vrijeme i pjeva, bilo je to poslije Drugoga svjetskog rata, jako smo se puno družili i putovali za ono vrijeme. Sad su ostala samo sjeanja. Svi pajdaši s kojima sam provodio veeri pokojni su, kao i prijatelji s kojima sam igrao preferans, usamljen sam. Svako jutro i svake veeri redovito šeem, susreem znance, pozdravimo se, progovorimo ponešto, tako živim. Došla je starost, slabije vidim.

• Posjeuje li Vas obitelj? — Dou dosta esto. Ispalo je da na kraju živim sam, žena mi je umrla prije nekoliko godina, 2001. Dolaze djeca, sin i ki, koji žive u Zagrebu s obiteljima, no unuke su po svijetu. Jedna unuka je doktorica u Beu i ima troje djece, druga u Americi i isto ima troje djece, unuka živi u Zagrebu, a jedna praunuka ve studira medicinu u Zagrebu. Sin Braco (Anton Jurinec mlai) doe esto. • Što biste u Prelogu poboljšali da imate vlast? — Da imam vlast? Zapravo i ne znam što bih promijenio, meni se ini da se Prelog razvija, no ne znam koliko uspješno. Nije na meni da dajem ocjene, star sam ovjek, ovjek od sto godina više ne vidi isto kao netko mlai. • Da Vas netko od mladih upita kako zdravo živjeti, što biste mu odgovorili? — Mladima toplo preporuujem da se bave sportom, svakako ostave pušenje i da ne piju, a ako ve moraju, onda ne previše. To je siguran recept za duži i bolji život. (J. Šimunko)

Organizatori natjecanja estitaju Bruni erjaviu na pobjedi u kategoriji plugova premetnjaka

Anja Kolari, prva žena pobjednica u natjecanju u oranju u županiji u kategoriji plugova ravnjaka


12

Kroz Međimurje

U ETVRTAK ZAPOINJE manifestacija “Ljeto uz Muru” u Murskom Središu

Bogat program, u stilu za svakoga ponešto Grad Mursko Središe od sredine do kraja ovog tjedna, tonije, od 5. kolovoza (etvrtak) do 8. kolovoza ove godine (nedjelja), organizira tradicionalnu kulturno-zabavno-sportsku manifestaciju pod nazivom “Ljeto uz Muru“. Organizatori su pripremili iznimno bogat program, pod zajednikim nazivnikom “za svakoga ponešto”.

PROGRAM 5.8.2010. - ETVRTAK: 9 sati - misa za domovinu/ župna crkva u Murskom Središu - 10 sati - polaganje vijenca kod spomen - obilježja protutenkovske piramide u Murskom Središu, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti (Gradski puhaki orkestar Mursko Središe, Mažoretkinje Mursko Središe i Poasni rudarski zbor) - 10.15 sati - parking kod Mure/luica, Mursko Središe - pokazna vježba ronioca JVP-a akovec - izložba opreme, vozila, naoružanja, terminal, 17 sati - igralište NK Rudar Šoderka, Mursko Središe - “Vesele djeje sportske igre“ - sudjeluju djeca djejih vrtia i Mažoretkinje Mursko Središe - konjiki klub “Pegaz“ Križovec – prezentacija i jahanje konja - zabavni park za djecu: vlaki, tobogan, ringišpil 6.8.2010. - PETAK: 17 sati gradska tržnica i prostor autobusne postaje, Mursko Središe - obraanje gradonaelnika, otvorenje manifestacije “Ljeto uz Muru“ - Poasni rudarski zbor Mursko Središe, “Sajam domaih proizvoda“ - voari, vinogradari, obiteljska poljoprivredna gospodarstva - društva žena Mursko Središe, Peklenica i Križovec, USR „Sport za sve“, udruga „Kalinka“: štandovi kolaa - proizvodi TK „Cimper“ - svira tamburaški sastav „Sinovi Meimurja“ - bogata ugostiteljska ponuda - zabavni park za djecu: vlaki, tobogan, ringišpil - 20 sati – TK „CIMPER“ Mursko Središe - zabava za mlade, svira skupina „Druga šansa“ 7.8.2010. - SUBOTA: ŠRC „ZALEŠ E“, Mursko Središe - 10 sati – „Gradski kotli” (prijave g. Zlatko Bek, 098 242 899) - tradicionalno natjecanje u kuhanju raznih gastronomskih delicija - 15 sati – ŠRD „Mura“ Mursko Središe Ribolovni kup Grada - ekipno natjecanje naselja s podruja Grada Mursko Središe - 20 sati - prostor ispred stare škole, Trg brae Radia, Mursko Središe - Vlado Kalember koncert (ulaz besplatan) - bogata ugostiteljska ponuda - zabavni park za djecu: vlaki, tobogan, ringišpil 8.8.2010.- NEDJELJA: parking kod Mure/luica, Mursko Središe - 16 sati - „1. murska alka“ zabavno natjecanje - konjiki klub „Pegaz“ Križovec – prezentacija i jahanje konja - 19 sati - KUD „Mura“ Mursko Središe – tamburaši, folklor, zbor, muška vokalna skupina „Veržej“ (Slovenija) - 19.30 sati – udruga „Kalinka“ – folklor, zbor - 20 sati - kazališna predstava KUD Donja Dubrava - zabavni park za djecu: vlaki, tobogan, ringišpil. (sm)

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U SKLOPU PROJEKTA “PUNA ZDELA” u Donjem Vidovcu održani Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe

Dravska riba i ispiranje z U Donjem Vidovcu protekli su vikend, u sklopu prekograninog programa “Puna zdela”, održani Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe. “Puna zdela” je projekt baziran na ouvanju tradicionalne gastronomske ponude i kulturne baštine, u koji su ukljuene tri meimurske opine, Gorian, Donja Dubrava i Donji Vidovec, te etiri maarske, Tothserdahelj, Murakeresztur, Mlinarci i Serdahelj. Projekt u sklopu IPA prekograninog programa Maarska - Hrvatska suinancira Europska unija, a traje osam mjeseci. Nakon otvaranja “Pune zdele” u svibnju od strane nositelja projekta HKUD-a Gorian, opina Donji Vidovec sada je imala priliku predstaviti svoje speciinosti i zanimljivosti u sklopu Dana ispiranja zlata te jela od dravske ribe. U sklopu projekta traganja za autohtonim jelima i obiajima uslijedit e i Dani luka u Donjoj Dubravi te Dani žgancov u Gorianu.

stup kulturno - umjetnikih društava iz Ljubljane, Zemunika kod Zadra i maarskog Sumartona.

Ribii ŠRD-a “Mrena“ najbolji u spremanju ribljih specijaliteta Nedjeljni je program bio rezerviran za gastronomsko natjecanje u sprema-

Likovna kolonija u Donjem Vidovcu Pobjednici gastronomskog natjecanja u spravljanju jela od dravske ribe, ekipa ŠRD-a “Mrena“ iz Donjeg Vidovca demonstracija ispiranja zlata održana nizvodno od Vidovskog mosta, gdje su trojica živuih ispiraa zlata, Dragutin Horvat, Matija Horvat i Ivan Kopasi,

brojnim zainteresiranim posjetiteljima pokazali kako se nekada ispiralo zlato. Nakon demonstracije, kod Doma kulture Donji Vidovec održan je mimohod i na-

Strune tribine i zanimljive demonstracije Dvodnevni festival u Donjem Vidovcu zapoeo je u subotu strunim tribinama o znaaju konzumacije ribe u prehrani, o emu je govorio Vladimir Kuan, a povijest ispiranja zlata predstavio je Aleksej Milinovi. Od jutra se održavala i Likovna kolonija u sklopu koje su umjetnici u svojim radovima doarali teme tradicije i znamenitosti Donjeg Vidovca. Najzanimljiviji dio manifestacije zasigurno je bila Okupljeno mnoštvo sa zanimanjem je pratilo manifestacije u Donjem Vidovcu

U Donjem Vidovcu u subotu je održana mala likovna kolonija na temu znamenitosti i tradicije Donjeg Vidovca. Slikari i kipari, potpomognuti domaim snagama, njih desetak iz cijele sjeverne Hrvatske, urevca, Varaždina, Murskog Središa, Preloga i drugih mjesta, okupljeni u likovnu udrugu “Likovna republika”, slikali su, veina njih kod starog hrasta u središtu Donjeg Vidovca, motive Donjeg Vidovca i okolice, dok je kipar Željko Petkovi izradio kockavicu u kamenu. Likovna kolonija organizirana je u sklopu hrvatsko - maarskog projekta traganja za autohtonim jelima i autohtonim brendovima. Manifestacija koja je nedavno otvorena u Gorianu nosi naziv “Puna zdela”, a dvodnevna tema u Donjem Vidovcu bila je “Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe“, te je jedna od etiri glavne priredbe projekta. (J)

TRADICIONALNA TURISTIKA, sportska i kulturna manifestacija i ove godine u Svetoj Mariji

“Ljeto ribe uz Dravu” idealan spoj natjecanja i tradicije Stanovnici donjeg dijela Meimurja ovog su vikenda doista imali velikih dilema kuda otii i kamo se zaputiti. Dogaajima bogat vikend svojim su “Ljetom ribe uz Dravu” dodatno popunili i stanovnici Svete Marije, organiziravši u sklopu dana Opine svoju tradicionalnu turistiku, sportsku i kulturnu manifestaciju. I ove godine u organizaciji Športsko ribolovnog društva “Klen” iz Svete Marije, na prostoru kod ribikog doma cijelog se vikenda moglo uživati u natjecanjima, ribljim specijalitetima i tradiciji svetomarskog kraja.

sko - ribolovnog kluba “Dragovoljac” iz Koprivnice. Svi kotlii primili su prigodne nagrade, a posebnu nagradu, svetomarsku ipku, primila je ekipa ribolovnog društva “Partizan“ iz maarskog Serdahelja. Nakon što je odluka o pobjednicima donesena, i nagrade podijeljene, krenulo se u dugo oekivanu razdiobu skuhanih delicija. Osim iš paprikaša, organizatori su brojnim posjetiteljima ponudili i druga jela od ribe, primjerice, šarana na rašljama, a za one koji ribu možda i ne preferiraju, ove je godine po prvi put “okrenut” i odojak.

“Velika nagrada Svete Marije” Kristijanu Komorskom, “Natjecanje prijateljstva“ domainu

Ipak, natjecanja nisu jedino što su organizatori ponudili stanovnicima i gostima Svete Marije. - Ono što prezentiramo nisu samo natjecanja, ovo je i promocija Svete Marije. Sve se bazira na Danima opine Svete Marije, pa smo uklopili sve speciinosti našeg mjesta – ipku, rune radove, etnozbirku i izložbu slika, ima se dosta toga za vidjeti, naglasio je važnost cijelog dogaanja jedan od organizatora Dragutin Peter. Tradicionalnu svetomarsku ipku predstavile su lanice novoosnovane Udruge “Svetomarska ipka“. Mlada udruga broji 30 lanica koje nastavljaju tradiciju ipke speciine upravo za njihov kraj, izraene od jedne neprekinute niti na kartonu bez slike. Kraj njih smjestila se gospoa Terezija Pavlic koja ve dugi niz godina izrauje ruže od papira, a velik interes pobudio je i štand na kojem se mogla vidjeti izrada mušica za lov na pastrvu. Za dobru atmosferu pobrinuli su se i glazbenici Skandal benda, a svetomarska fešta i ove se godine pokazala kao dogaaj koji se ne propušta. (bš, foto: Vrzan)

U subotu je održano pojedinano natjecanje u lovu ribe udicom na plovak, Velika nagrada Svete Marije, u kojem je sudjelovalo 44 natjecatelja. Prvo mjesto osvojio je Kristijan Komorski iz Svete Marije s ulovom 5,326 grama, drugi je bio s ulovom od 3,846 grama Kristijan Kosmain iz Varaždina, a trei Marijan Hlevnjak iz Trakošana, koji je ulovio 3,469 grama riba. Sadržajno bogatiji program održao se u nedjelju, a zapoeo je ekipnim natjecanjem u lovu riba udicom na plovak. – ‘Natjecanju prijateljstva’ odazvalo se 14 ekipa, meu kojima su udruge iz naših opina i okolnih mjesta kojima gravitiramo i s kojima suraujemo, i iz Maarske i Slovenije, rekao nam je Dragutin Peter, dopredsjednik ŠRD-a

Promocija Svete Marije

Ove je godine ak devetnaest ekipa sudjelovalo u natjecanju u kuhanju fiš paprikaša

“Klen”. Pobjedu je odnijela ekipa domaina “Klen - Vigme”, drugi su bili ribii “Štuke” iz Toreca a trei ribii “Mrene” iz Donjeg Vidovca. Najuspješniji pojedinci bili su Danijel Picer iz “Štuke” Torec s ulovom od 7,033 grama, Darko Kolari iz “Klen -Vigme” s ulovom od 6,996 grama i Goran Matijaši iz “Štuke” Torec s ulovom od 4,126 grama. Bogat natjecateljski program upotpunjen je i natjecanjem u gaanju zranom puškom, u kojem je prvo mjesto osvojio Vladimir Kvakan. Drugi je bio Robert Gorianec, a trei Božidar Kedmenec, svi iz Svete Marije.

Meu devetnaest kotlia fiša najbolji gostiju iz Kerestinca Mnogima je najzanimljivije, dakako, bilo natjecanje u kuhanju iš paprikaša, iji se konani rezultat nestrpljivo išekivao. ak devetnaest kotlia prijavilo se za ovogodišnje natjecanje, a dopredsjednik “Klena” Peter objašnjava da je to najvei broj prijavljenih ekipa u povijesti organiziranja manifestacije. Struni je žiri najboljim proglasio iš paprikaš ekipe Športsko - ribolovnog društva “Som” iz Kerestinca. Drugi je bio iš paprikaš Nogometnog kluba “Mladost” iz Svete Marije, a trei Šport-


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kroz Međimurje 13

zlata kao turistiki aduti Najstariji (i jedini) ispirai zlata u Meimurju demonstrirali su svoju vještinu

Ispirai zlata posebna atrakcija O bogatoj tradiciji ispiraa zlata u Donjem Vidovcu govore najstariji pronaeni dokumenti još iz 16. stoljea, a u Austro Ugarskoj su, zbog dobivene koncesije, bili slobodnjaci, a ne kmetovi. - To je svakako Donjem Vidovcu u ono doba dalo impuls za odreenu vrstu razvoja. Ispiranje zlata je nastavljeno, doduše, s vremenom sve manjeg znaaja, sve do II. svjetskog rata, nakon ega je to više sporedna pojava, jer je poeo prevladavati drugi nain života i osiguravanja egzistencije, ispriao nam je naelnik Donjeg Vidovca Josip Grivec.

Dragutin Horvat (86), Matija Horvat (88) i Ivan Kopasi (75) jedini su u Meimurju koji mogu svjedoiti o životu ispiraa zlata. Težak život “podrapanaca” koji su tražili zlato na mjestima gdje su rijeke rušile obalu danas postoji tek u njihovim sjeanjima, koja su spremni podijeliti sa svima koji ih žele slušati. U obitelji Dragutina Horvata bila su ak tri ispiraa zlata, a njegov je “zlatoispiraki“ staž zapoeo ve s 12 godina, kada ga je otac prvi put posjeo u amac. Najteže je, kaže Dragutin, bilo pronai zlato. Upravo je zato svaki ispira morao znati dobro lagati, jer su se lokacije bogate traženim

blagom skrivale od ostalih tragaa. - Bili smo poljoprivrednici i zlatari, i puno smo radili, ali nikad nismo bili željni dinara, pria Dragutin Horvat, dok Matija Horvat i Ivan Kopasi brojnim okupljenima pokazuju kako se ispiralo zlato. S obzirom na to da se zlato ne nalazi u samoj rijeci, ve u terenu, danas zbog izgradnje hidrocentrala, ime su rijeke dobile svoje stalne tokove, zlata više nema, a s njime nestaju i ispirai zlata. Njihova je djelatnost svedena na demonstraciju turistima i sjeanja, uz pokoji grumen zlata koji uvaju kao najvrjednije uspomene na težak život kojim su nekada živjeli. (bš)

nju jela od dravske ribe. U spremanju tradicionalnih ribljih specijaliteta okušalo se osam ekipa, a pobjedu su odnijeli ribii ŠRD-a “Mrena“ iz Donjeg Vidovca. Drugo su mjesto osvojili gosti iz maarskog Serdehelja, a treu poziciju zauzela je ekipa Fitness kluba “Forma“. Mirisu ribljih jela – iš paprikašu, ribljoj juhi te prženoj ribi, onoj na roštilju ili spremljenoj u umaku od vina, nitko od prisutnih nije mogao odoljeti, pa su sva jela koja su natjecatelji pripremili brzo podijeljena brojnim posjetiteljima, a uz ribu degustirati su se mogli i poznati vidovski medenjaci i gvirc. U prostoru Doma kulture postavljena je izložba runih radova na tkaninama, košare i drugi asortiman od vrbove šibe te proizvodi od komušine ili “šemetinja”, ijom se izradom bave lanice Društva žena Donji Vidovec i uenici tamošnje osnovne škole. U veernjim su se satima okupljenima predstavili KUU “Zvon” iz Male Subotice, KUD Donji Vidovec, te publici posebno drag Martin Srpak. Po prvi put organizirana, manifestacija Dani ispiranja zlata te jela od dravske ribe zasigurno nee stati tek na ovom jednom dogaaju. U opini Donji Vidovec ne sumnjaju da e inancijsku pomo od Europske unije za organizaciju festivala dobiti i dogodine, a u svakom se sluaju pokazalo da bi bilo šteta ovakav dogaaj ne pretvoriti u neku novu donjovidovsku tradiciju. (Bojana Španiek, foto: Z. Vrzan)

UDRUGA “VREDNE ROKE” i VMO Dragoslavec

Proslavili Margetiin 102. roendan Tamo u tihoj dolini meu brjegovima, gdje se ljube dva gornjomeimurska bisera Dragoslavec i Vuetinec, zadnje srpanjske subote, u organizaciji Udruge “Vredne roke” Dragoslavec i VMO-a Dragoslavec, obilježene su 102 godine zdenca (bunara) “Margetica”, jedinstvenog izvora prirodne ledene vode koja izvire iz kamena duboko ispod površine zemlje koju su obrasli vonjaci, vinogradi i pitoma bjelogorica. To je dolina u kojoj bogra miriše ljepše nego drugdje i gdje se makovnjaa i orehnjaa tope u ustima, a bajkovit miris zeljovog lista na kojem su se pekle prodire duboko u plua, koja se tu polako pune za snagu potrebu kod izlaska do prve prometnice. Jer, do Margetice nema vožnje, samo pješice i nikako drugaije.

Udruga “Vredne ruke” kod zdenca “Margetica” predstavila igrokazom “Vredne roke”, autorice Snježane Doniar Zadravec. Udruzi, koja je osnovana prije dva mjeseca i ve okuplja 35 lanova, ovo je bio prvi javni nastup i svi su se složili da je bio dojmljiv.

Ovom prigodom održan je kratak ali vrlo zanimljiv kulturno - umjetniki program. Pod vodstvom Irene Rešeta, pjevaka skupina izvela je dvije skladbe, “Meimurje malo” i “Zvira voda”. Dramska sekcija pak se

Okupljenima, a bilo ih je preko stotinu, prigodnim se rijeima obratio Ivica Pani, predsjednik VMO-a Dragoslavec, a udrugu je ukratko predstavila njezina predsjednica Renata Mihali, koja putem Meimurskih novina upuuje poziv svim udrugama da ih pozovu k sebi na gostovanje. Zdenac “Margetica” obnovljen je prije 3 godine, na njegovu 100. obljetnicu, kada je adaptiran, a voda zdravstveno ispitana i preporuena za pijenje. Druženje je potrajalo do kasno naveer, uz vina obitelji Dvanajšak - Kozol, bogra koji je pripremio Ivan Škvorc i uz dogovor da se idue godine svi ponovno okupe oko Margetice koja e biti godinu dana starija, ali voda u njoj ledena i svježa. (Stjepan Mesari)

U KOTORIBI ODRŽANI DANI SOMA

Pobjednici natjecanja Ljubo Matulin i Josip Šarkanj Nekoliko godina unatrag u mjesecu srpnju Športsko - ribolovno društvo “Som” iz Kotoribe organizira Dane Soma. Ovogodišnja manifestacija održana je u subotu 24. srpnja na terasi društvenoga ribikog doma. U sklopu Somijade održano je zanimljivo ribolovno natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Prijavilo se 17 parova, a lovilo se na vodi Šodergraba. U velikoj konkurenciji tree mjesto s ulovom od 2,835 grama osvojili su otac i sin, Ivica i Marko Horvat. Drugo mjesto pripalo je Ivici Jakupaku i Zoranu Lipiu koji su uspjeli uloviti 3,995 grama ribe. Pobjednici natjecanja u parovima postali su Donjovidovani Ljubo Matulin i Josip Šarkanj. Njihova pobjeda je bila uvjerljiva jer su ulovili ak 9,240 grama ribe. Prva tri para za nagradu su osvojili medalje, dok su pobjednici još dobili peeni odojak. Dane Soma karekterizira i bogata gastronomska ponudu jela od riba, za koju su zaduženi sami lanovi društvu. U ponudi su bili odlino pripremljeni riblji specijaliteti od soma, šarana i pastrve. U veernjim satima održana je zabava na kojoj je ponovno svirala grupa Apolo. Iako više ne sviraju zajedno, Damir, Željko, uro i Zoki svake se godine okupe samo za ovu priliku i naprave nezaboravnu feštu. (af)

DANIDOBRAVSKOGLJUKA I EKOLOŠKE PROIZVODNJE – 21. i 22. kolovoza

Udruge e se ukljuiti u pripremu jela U sklopu provedbe projekta “Puna zdela”, koji inancira EU kroz IPA program i u kojem sudjeluju etiri maarske opine i tri s hrvatske strane, u Donjoj Dubravi e se 21. i 22. kolovoza održati Dani dobravskog ljuka i ekološke proizvodnje. Opinski naelnik Marijan Varga sazvao je sastanak s predstavnicima zainteresiranih udruga koje žele sudjelovati u projektu. Na sastanku je dogovoreno da e potporu u pripremi jela u kojima je dobravski ljuk sastavni dio dati lovci, ribii, veterani Domovinskog rata, Crveni križ, Meimurska lastavica, Udruga žena i Udruga umirovljenika. Svaka udruga prezentirat e i recept po kojem e pripremiti jelo za 30-ak osoba. Cijeli program dogaanja uz ovu manifestaciju bit e predstavljen ovih dana. (af)


14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

INICIJATIVA SAVJETA MLADIH Grada akovca za izgradnju skate parka

Apel za multifunkcionalan prostor ra - U bližoj prošlosti ve je postavljena rampa na SRC-u “Mladost” koja je ubrzo ostala bez funkcije, ali mladi koji se zalažu za njezino ponovno postavljanje kažu da se tako nešto sigurno nee ponoviti ako budu ugraeni kvalitetniji materijali i cijeli prostor bude osmišljen na drugaiji nain Nakon godina jadikovanja i zapomaganja, akoveki skateri, roleri i bikeri kroz Savjet mladih Grada akovca pokreu inicijativu za izgradnju skate parka. I sami priznaju da se do sada nisu previše ni trudili, nisu imali nikakav projekt, ali sada dolaze s konkretnim prijedlozima i idejama. Ipak, prije svega, akcijom prikupljanja potpisa potpore izgradnji najprije se žele uvjeriti da interes za izgradnju takvog objekta zaista postoji. Takvu su akciju organizirali sredinom mjeseca na akovekom Trgu Republike, a odazivom su i više nego zadovoljni. - U tri sata, koliko je akcija trajala, prikupili smo oko etiristo potpisa. Zadovoljni smo odazivom, a još nas više veseli injenica da peticiju nisu potpisali samo mladi, ve i stariji graani akovca, pokazavši nam tako da i oni podupiru našu ideju, rekao nam je Vanja Ovar, predsjednik Savjeta mladih.

Na organiziranom prikupljanju potpisa svoju potporu skaterima dali su i mlai i stariji graani

Izgradnja parka ima i vei potencijal no što se ini akoveka skate scena trenutno okuplja oko šezdesetak što skatera, što rolera ili bikera. Naješe ih se može vidjeti ispred zgrade Centra za kulturu, koja, svi emo se složiti, a kazne za remeenja javnog reda i mira samo potvrditi, nije adekvatan prostor za njihove aktivnosti. Martin Branilovi (18) iz Male

Subotice skejtanjem se bavi ve šest godina i, kako kaže, za njega je to nain života i izražavanja, nešto bez ega ne može. Skejtanje ne doživljava tek kao hobi, okušao se i u natjecanjima, ali rezultati su loši: - Nemamo park i nemamo gdje trenirati, požalio se. Objašnjava da jednom tjedno odlaze u skate park u Varaždin, ali da je to ipak jednom tjedno. Taj bi problem s kojim se svakodnevno s kolegama suoava bježei od akovekih zaštitara

svakako riješila izgradnja skate parka u akovcu. Bmx-er Luka Bašek (17) dodaje da izgradnja parka ima i vei potencijal nego što se naizgled ini. - Izgradnjom parka razvila bi se scena, sve više mladih poelo bi voziti bmx, role ili skate i dalo bi se organizirati neke vee skupove, natjecanja ili zabave. Izgradnjom se sigurno više ne bi razbijale stepenice po gradskim objektima, sve bi se preselilo u skate park, sve bismo imali na jednom mjestu i ne bismo nikome smetali. Ovakvim parkom ne bi se riješili samo problemi, možda bismo mogli pomisliti, tek šaice nadobudnih – prostor koji se planira izgraditi bit e multifunkcionalan, objašnjavaju deki, nabrojivši koncerte, natjecanja, grafiti jamove ili DJ susrete kao tek mali primjer brojnih mogunosti.

Stara rampa nije saživjela, može li nova? Pa ipak, ne možemo se ne vratiti par godina unatrag, na

akoveki skateri sada “trenirati” mogu jedino kod Centra za kulturu, što nikako nije adekvatan prostor za ovakve aktivnosti

prostor kod SRC-a “Mladost” gdje je rampa ve bila postavljena, tim više što se od potencijalnih lokacija gradnje novog skate parka naješe spominje upravo isti prostor. Nakon poetnog ushita tadašnjih generacija skatera, rampa je nakon prilino

kratkog razdoblja poela zjapiti prazna i nakon što je istrunula maknuta je. Ne možemo se oteti dojmu da ovakva potraživanja od Grada možda i nisu plasirana u najbolje vrijeme, kada se sredstva režu na sve strane i graane se moli na stezanje remena i

U AKOVCU PRVI PUT ODRŽANA Ljetna tvornica znanosti

Znanost više nije meimurski bauk! Prvi susret sa znanstveno - edukativnim radionicama kojima se nastoji popularizirati znanost kod djece prošli su tjedan imali i meimurski uenici, kojima su simpatini mentori, uglavnom studenti prirodoslovnih znanosti, nastojali približiti znanost na nadasve zanimljiv i nesvakidašnji nain Protekli je tjedan prvi put u Tehnikoj školi akovec održana Ljetna tvornica znanosti za djecu i mlade u dobi od 10 do 18 godina. Znanstveno - edukativne radionice u sklopu ovog projekta ve se etiri godine održavaju u Splitu u Mediteranskom institutu za istraživanje života, MedILS, a ove su godine po prvi put priliku upoznati se sa znanošu na zanimljiv nain dobili i uenici meimurskih osnovnih i srednjih škola. akovec za mjesto radnje Tvornice nije odabran sluajno, objašnjava nam Ivan Novosel, voditelj radionica.

Županija podržala usmjeravanje mladih prema znanosti Meimurska županija prepoznaje važnost usmjeravanja mladih prema znanosti, pa je inancijska podrška projektu Ljetne tvornice znanosti pružena bez prevelikog razmišljanja. Mentore i polaznike u petak je obišao i župan Meimurske županije Ivica Perho, istaknuvši prilikom posjeta važnost ovakvih projekata kojima se djeca na zanimljiv i zabavan nain približavaju znanosti, te im se olakšava izbor budueg zanimanja. (bš)

- akovec je odabran zbog dr. sc. Dejana Vinkovia, profesora na odjelu izike Prirodoslovno - matematikog fakulteta Split, koji je rodom iz Šenkovca. On je izrazio interes da nešto pokušamo i ovdje, s obzirom na to da u posljednje vrijeme ima nekakve znanstvene inicijative openito, pa smo od Grada i Županije krenuli tražiti potporu koju smo i dobili, dodao je mladi Novosel, i sam student splitskog PMF-a.

Djeca putuju svaki dan iz razliitih krajeva Meimurja Upravo su studenti prirodoslovnih znanosti 2007. i pokrenuli ovaj projekt u Splitu, gdje svake godine nailaze na sve vei broj sudionika, a interes za znanost pokazala su i meimurska djeca. - Ukupno

sudjeluje 32 djece, s podruja cijelog Meimurja, 4 sudionika je iz srednjih škola, a 28 njih iz osnovnih, s time da djeca nisu samo s podruja Meimurja. Zbog smještaja koji im je omoguen u Uenikom domu ‘Svjetionik’ u akovcu, Ljetna tvornica znanosti privukla je i nekolicinu sudionika iz Zagreba, Splita ili Ogulina, ali malih Meimuraca je ipak najviše, i nije im problem svaki dan putovati iz razliitih krajeva županije, objasnio nam je Novosel, inae rodom iz Jastrebarskog. Radionice osmišljavaju voditelji - mentori, uglavnom studenti prirodoslovnih znanosti. Tako su se radionicama prikljuili i lanovi Astronomskog društva “Vega” iz akovca. - Nekakav naš cilj je upoznati djecu sa znanošu, da vide da to nije nikakav specijalni bauk i da zapravo može biti zabavno. Radio-

Osim zanimljivih tema, i simpatini mentori pridonijeli su uspješnosti radionica. U sklopu radionice “udesni svijet vode” vršila se kemijska analiza vode iz razliitih izvora

nice smo pokušali osmisliti tako da ih svatko može shvatiti. Ide se na odreeni uzrast, ali je napravljeno tako da bilo tko to može razumjeti, da nije prestruno, objasnio je princip radionica njihov koordinator Ivan Novosel. Tako su se sudionici mogli kroz devet radionica upoznati sa svijetom matematike, biologije, primjerice, s radom srca i krvožilnog sustava na radionici “Srce radi bim bam bam”, zatim izike, kemije kroz analizu vode na radionici “udesni svijet vode” ili možda kreirati vlastiti robot na radionici “Sanjaju li roboti elektrine ovce”.

“Ovo je bolje od škole!” U sjeni sportskih kampova, kojima se svake godine kroz ljeto nastoji djecu animirati i odvojiti od televizora, kompjutora i videoigrica, Ljetna tvornica znanosti pokazala je velik potencijal i za budunost. - Deinitivno bismo radionice htjeli organizirati i sljedee godine, sad kad smo

Radionica “Upoznajmo nebo” održana je u suradnji s Astronomskim društvom “Vega” iz akovca ve krenuli, imamo ideje za nekakve dugorone programe, malo ovisimo i o inanciranju, ali mislim da bi se neovisno o tome probalo barem u ovakvom obimu raditi i sljedee godine, pojašnjava Novosel planove organizatora da se ovaj projekt ponoviti i sljedeih godina. akovec se pokazao kao vrlo plodno tlo za ovaj i projekte ovakvog tipa, a organizatori su ak i iznenaeni susretljivošu na koju su naišli. - Ovdje je radionice bilo prilino ugodno organizirati. Iako je akovec manja sredina od Splita, ipak ima sve što nama u osnovi treba i ljudi su bili iznimno otvoreni ljudi iz Tehnike škole, iz Uenikog doma ‘Svjetionik’ i iz Bioinstituta koji su nam posudili opremu na korištenje, a u susret nam je izašla i Županijska bolnica akovec - jedan nam je kirurg ponudio da doemo u posjet i razgledamo iznutra, nije

- Naš je cilj bio upoznati djecu sa znanošu, da vide da to nije nikakav specijalni bauk i da zapravo može biti zabavno. Radionice smo pokušali osmisliti tako da ih svatko može shvatiti. Radionice je u akovcu bilo prilino ugodno organizirati. Iako je akovec manja sredina od Splita, ipak ima sve što nama u osnovi treba i ljudi su bili iznimno otvoreni, kaže Ivan Novosel, inae student PMF-a u Splitu i koordinator radionice.

krio oduševljenje akovekim doekom jedan od organizatora Ivan Novosel. Ipak, na koncu su najviše dobila sama djeca. Tako nam je Domagoj, inae uenik 5. razreda, koji je u sklopu Ljetne tvornice znanosti sudjelovao na radionici robotike, rekao da mu je ovo bolje nego da, primjerice, vani igra nogomet. Najveu je prednost pronašao u malom broju djece, ime je mentorima omoguen individualan pristup svakom djetetu. - Dva su voditelja na troje djece, tako da se to ni ne može usporeivati sa školom. Ovo je bolje!, dodao je Domagoj. Neven, uenik 7., i Lukas, uenik 5. razreda, takoer se slažu da su radionice puno bolje od škole. - Ovdje se zabavljamo i uimo u isto vrijeme, a nemamo ni zadae, objašnjavaju gotovo u jedan glas koliko su zadovoljni zanimljivim radionicama i odlinim mentorima. Ljubav prema znanosti usauje se u djecu u što ranijoj dobi, a sudei prema broju sudionika iz meimurskih škola, naša e županija imati svoju “znanstvenu budunost”, posebice ako se projekti ovakvog tipa nastave održavati. (Bojana Španiek, foto: Zlatko Vrzan)


3. kolovoza 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

azvijanja alternativne scene mladih

razumijevanje za poskupljenje odreenih segmenata življenja, samo posljednji primjer je poskupljenje vode. Za projekt bi od Grada tražili oko 300.000 kn, što nam se ini kao prilino velik novac koji bi možda mogao biti korisnije upotrijebljen, baš zato

što postoji bojazan da e se prošlost ponoviti. Ipak, mladi momci s akoveke skate scene takve mogunosti odluno odbacuju, istiui da je najvea greška te rampe što je bila napravljena od krivog materijala. - Vjerojatno se nee desiti to što se dogodilo

sa starom rampom, ako se park napravi kvalitetnije. Netko tko sam ne skatea ili tvrtka koja se ne bavi izgradnjom skate parka ne može to kvalitetno napraviti jer ne znaju kako bi to trebalo izgledati. U Hrvatskoj postoji par takvih tvrtki i jako su loše, ali postoji jedna inozemna tvrtka koja odlino radi te parkove, oni su i najjeftiniji, i rade skateri za skatere, to je njihov slogan, objašnjava nam Martin. Ako se sredstva ne uspiju namaknuti iz gradskog prorauna, novac za svoju skate oazu potražit e od sponzora. Srodnu grafiti scenu ovih dana naveliko podržava jedan mobilni operater, a Martin objašnjava da su i varaždinski skateri dosta novca dobili od jedne osiguravajue kue. Ipak, i sami su svjesni da se radi o velikom novcu i upravo su zato odluili, prije no što krenu u “žicanje” sredstava, izvidjeti koliki je uope interes javnosti. Sljedea velika “opasnost“ akovekoj skate sceni je u odlasku aktualne generacije na fakultete. Ipak, mladi momci takve mogunosti ne smatraju realnima, ukazujui na malce koji su trenutno u osnovnoj školi, ali ve pokazuju veliku privrženost i potencijal za ove

sportove. - Park i nakon što naša generacija ode, primjerice, na fakultete, nee biti prazan, stalno ima novih ljudi. Imamo sve vei priljev novih zaljubljenika u ove sportove, poeli su dolaziti osnovnoškolci, dolaze mlade nade, objašnjavaju Martin i Luka budunost skejtanja u akovcu, dodajui da mogu dati ruku u vatru da park nee propasti nakon godinu ili dvije.

Scena SZ Hrvatske mogla bi se preseliti u akovec Podršku skaterima u subotu je došlo dati oko 400 graana, u

rasponu od 15 do 60 godina. U Savjetu mladih akciju prikupljanja potpisa nastavljaju do kraja ljeta, a trenutno imaju pola od oekivanih 1.000 potpisa. Ta bi im brojka bila siguran pokazatelj da nee ui u projekt koji nee imati budunost. Ve smo istaknuli da se park planira napraviti kao multifunkcionalan prostor namijenjen ne samo skejtanju i rolanju ve brojnim drugim aktivnostima. U obzir moramo uzeti i mogunost seljenja kompletne skate scene sjeverozapadne Hrvatske upravo u akovec, jer, objašnjava nam Vanja Ovar,

mladi sada odlaze u parkove u Varaždin ili Koprivnicu, za koje se sami žale da nisu baš dobro napravljeni, a otvaranjem akovekog parka sve bi njih mogli povui u akovec. Projekt izgradnje skate parka prezentiran je i na posljednjem Vijeu Grada akovca. Predsjednik Savjeta mladih Vanja Ovar rekao je da je naišao na odobravanje i podršku vijenika, koji su obeali svoju potporu i kad projekt krene u konkretniju fazu, u koju se planira ui ve poetkom jeseni. (Bojana Španiek)

Martin, skater, i Luka, bmx-er - Žalosno je što u Hrvatskoj postoje ak i neka sela koja imaju skate parkove, izgraeni su i po dalmatinskim otocima, i stvarno je udno što u akovcu nikakav park još ne postoji. Ali, ruku na srce, do sada se nismo baš ni trudili, nismo imali pravi projekt. Sada dolazimo s pravim projektom i oekujemo da nas u Gradu podrže.

PREDSTAVLJEN trogodišnji projekt Udruge slijepih Meimurske županije

Provoenje slobodnog vremena slijepe djece van institucija - Sljepoa je razlog otežanog kretanja i težeg ukljuivanja u aktivnosti društvene zajednice, na što slijepu djecu i mlade te njihove roditelje treba posebno potaknuti. Bavljenje sportom je aktivnost koja esto slijepima nije automatski dostupna, a vrlo je korisna zbog njihovoga lošijeg kretanja, dok kreativne i kulturne aktivnosti potiu odlazak van kue i druženje s vršnjacima koji vide, reeno je prošli tjedan povodom predstavljanja trogodišnjeg projekta Udruge slijepih Meimurske županije, iji je cilj provoenje slobodnog vremena slijepe djece i mladih izvan kue u osmišljenim aktivnostima sporta, kulture i kreativnih radionica. Rije je o projektu pod nazivom “Volimo slobodno vrijeme”, koji je nastavak tromjesenog projekta “Bolje sutra”. - Budui da je tromjeseni projekt ‘Bolje sutra’ poeo malo prije ljeta, odluili smo se fokusirati na slobodno vrijeme djece. Škola je ve skoro bila završila, a djeci smo ponudili kvalitetno provoenje slobodnog vremena. Malo stariji su išli na ples, na jahanje, plivanje, dok smo s mlaima radili u knjižnici, koja je jedan od partnera u novom trogodišnjem projektu, kazala je Ines van Hoek, diplomirana defektologinja, odgajateljica predškolske djece, koja u Udruzi slijepih MŽ-a na projektu “Bolje sutra” radi gotovo tri mjeseca, a nastavit e raditi i na novom projektu. Prema njezinim rijeima, spomenuti projekti namijenjeni su djeci i njihovim roditeljima.

Sportske, kulturne i kreativne aktivnosti Aktivnosti koje e se ovim programom provoditi usmjerene

Na izletu u Budimpešti

Ines van Hoek i Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih Meimurske županije su na osmišljeno sportsko, kulturno i kreativno provoenje slobodnog vremena slijepe djece, mladih, njihovih roditelja te slijepih roditelja, kao i na dobivanje znanja i socijalnih vještina koje e koristiti u svakodnevnoj komunikaciji. Deset djece od 4 do 17 godina starosti, koja su ukljuena u spomenuti program, moi e birati izmeu nekoliko sportova te kreativnih i kulturnih aktivnosti. Roditelji pak e sudjelovati u slobodnim aktivnostima djece i na taj se nain takoer ukljuiti u društvene aktivnosti zajednice. - U trogodišnjem programu predvidjeli smo niz aktivnosti za djecu i njihove roditelje. Rije je o proširenim aktivnostima tromjesenog projekta. Dakle, bit e organizirano redovito odlaženje na jahanje, plivanje, gimnastiku. Predvidjeli smo i teaj engleskog jezika i teaj kratkopisa koji je jako važan za slijepu djecu kako bi mogla pratiti nastavu. Takoer smo previdjeli teaj socijalnih vještina, ukljuivanje u društvene procese

i niz drugih aktivnosti, kazala je Ines van Hoek, dodajui da e neke aktivnosti trajati sve tri godine, jednom ili dva puta na tjedan, dok e neke trajati samo godinu dana ili neki odreeni period. Prema njezinim rijeima, cilj svih tih aktivnosti jest potaknuti djecu da se što više aktiviraju u slobodno vrijeme, budui da se slijepa djeca teže ukljuuju u sportske i kulturne aktivnosti zbog smanjene mogunosti kretanja. - Dakle, mi emo slijepu djecu potaknuti da organizirano kvalitetno provode slobodno vrijeme, s ciljem da kasnije, po završetku projekta, to mogu sami nastaviti. Partneri Udruge slijepih Meimurske županije na projektu “Volimo slobodno vrijeme” jesu Centar “Vinko Bek” Zagreb, Hrvatski savez slijepih, Centar za socijalnu skrb akovec, kao i Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec, koja e u suradnji s Udrugom nabaviti materijale za slijepu djecu, koje e ona moi posuditi. (hz)

Udruga slijepih Meimurske županije organizirala je za svoje lanove posjet Budimpešti i Balatonu te time u oima javnosti srušila još jednu predrasudu nas videih o tome što oni mogu ili ne mogu. Tako je jedna od naših, rei u i mojih, predrasuda bila da je razgledavanje zanimljivih metropola sigurno nešto što bi bilo nemogue za slijepe. Meutim, duboko sam se prevarila. Ono što mi vidimo vanjskim oni vide i dožive unutarnjim okom. To nam je potvr-

dila i Marija Ciglar, predsjednica Udruge slijepih, koja je rekla da i slijepi do najsitnijih detalja mogu doživjeti znamenitosti i da je ona osobno osjetila da u tom gradu sve zrai istoom do te mjere da na ulici nema papiria, za što je dobila potvrdu na rijeima kada je pitala vodia ne vara li je osjeaj da je sve tako isto. O ureenosti nekog grada slijepi sude po drugim detaljima nego mi videi, po ureenosti nogostupa, pješakim prijelazima i taktilnim oznakama, spe-

ciinim detaljima koji govore o kulturi jednog grada i njegovih graana. Dakle, ako volje ima, granice i prepreke ne postoje. Izlet u Budimpeštu i Balaton realiziran je uz pomo donatora: od sredstava iz akcije “Plivanjem do svjetlosti”, te pomoi Meimurske županije, Ljekarne Petek, opina Sveti Juraj na Bregu, Belica i Mala Subotica te Grada Mursko Središe. A zahvaljujui opini Nedeliše lanovi udruge mogu koristiti teretanu u SGC-u “Aton”. (BMO)


16

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 17


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

S AKOVEKOG SAJMA

MEIMURSKI VINOGRADI u sjajnoj kondiciji i rodnosti

Gužva oko kunih ljubimaca

Bit e groža, vina i medalja

Dajemo besplatno, samo ih hranite Posljednje srpanjske srijede, koju su nekada zvali “Anina sreda”, na akovekom sajmu bilo je vrlo mnogo ljudi i dosta dobra ponuda razliitih poljodjelskih ali i drugih proizvoda. Najvee gužve bile su oko kunih ljubimaca, kamo su unuci i unuii za rukav dovukli japice i mamice, djedice i bakice da im kupe makicu, psia ili neku drugu životinjicu. Veselo djeje društvance nekoliko je kunih ljubimaca nudilo besplatno. Najviše je prodano žitarica te lubenica i dinja, a

ovaj put zadovoljni su bili i prodavai drva za ogrjev. (sm, zv) CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- drva - pšenica - kukuruz - jeam - zob - krumpir - luk - jabuke - kuni - purica

200 do 230 kn/m 1,10 kn/kg 1 kn/kg 1,30 kn/kg 1,50 kn/kg 1,50 kn/kg 30 kn/vrea 15 kn/vrea 100 kn/kom 80 kn/kom

S AKOVEKOG PLACA

Ipak je ljeto, gospon dragi Malo je ljudi ovih dana prošlo akovekim placom, a nema ni prodavaa koje inae pamtimo kao “inventar” i ljeti i zimi. - Je, gospon dragi, pak je ljeto i ljudi su na moru, a ne kaj bi se tu muili, pojasnila je situaciju prodavaica iz Vularije. Solidna je inae ponuda ljetnog voa,

2 kn/klip 12 kn/kg 15 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 12 kn/kg 8 kn/kg 9 kn/kg 3 do 5 kn/kg 20 kn/gruda

lanova društva Hortus Croatiae, koji ukupnim površinama sustižu Agromeimurje. Cmrenjak, Štampar, Jakopi, Kojter, Horvat, Boris Novak, Kuni, Lovrec, Petkovi, Alojz Novak, Kocijan, Lebar, Belovi, Židov, Nemec, Kossi i još poneki koji ine krunu meimurskog vinogradarstva i vinarstva ovih dana uživaju gledajui raskošne vinograde, bogate listnom i grozdnom masom.

Amaterizam iskljuen Kada govorimo o meimurskim vinogradima, onda mislimo na vinogradare koji se vinogradarstvom i vinarstvom bave profesionalno. A to znai odgovorno prema vinogradu, ali i prema naputcima strunih službi. Vinogradar koji od vina želi živjeti i još zaraditi odavno je zaboravio na materijalizam u ovom poslu. Tea Dvanajšak, iz poznate vinarske obitelji Dvanajšak Kozol u Vuetincu, koja polako ali sigurno uplovljava u vinarsko - vinogradarske vode, kaže da su

Još uvijek zeleni, ali obeavajui grozdovi njihovi vinogradi u zaista dobrom trsova i onda vinograd postane stanju. ono što znae etiri posljednja - Nemamo se na što potuži- slova u rijei (grad). Sve je u radu i ti, sve smo obavili na vrijeme i u poštivanju naputaka savjetodavskladu s propisima te ovog trenut- ne službe i vlastitog iskustva. Tko ka naši vinogradi zaista izgleda- tako ne postupa, ima probleme, ali ju fantastino. Roditelji Zdravko za njih je sam kriv i ako je amater i Rajka prezadovoljni su, a to je onda ne može oekivati profesiznak da je sve kako treba. Istina, onalne rezultate, odluno tvrdi nema više nekakvih posebnih taj- Tea, dodavši da oekuje najbolju ni. Treba sve na vrijeme obaviti, tu berbu do sada. mislim na tretiranja i formiranje (Stjepan Mesari)

ZAPOELA BERBA konzumne kupine u Meimurju

Hrvatska oima ne vjeruje

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- kukuruz - špenglin - šljive - višnje - marelice - nektarina - paradajz - paprika - krastavci - kravlji sir

Kao rijetko kada, mnogi kažu kao nikada u proteklih dvadeset godina, i gotovo savršeno izgledaju meimurski vinogradi krajem srpnja. Ne bude li tue, ovo e biti fantastina godina s obilatom berbom, odlinim vinima i medaljama koje e ostvariti na izložbama i sajmovima. - Ovo vrue vrijeme vrlo je pogodovalo procesima u vinogradima, te smo stigli, ak i prestigli, uobiajene procese u vegetaciji te formiranju grozdova. Peronospore gotovo da i nema, odnosno bilo je na lokalitetima gdje je redovita, ali pravovremeno smo reagirali i veih posljedica nema. Urod groža, ako ostane ovako bez tue, bit e vrlo, vrlo dobar, kvaliteta izvrsna, tako da oekujem solidnu berbu i odlina vina, zadovoljan kaže dipl. ing. Adrian Horvat, voditelj vinogradarske proizvodnje u akovekom Agromeimurju, vodeem proizvoau vina u ovom dijelu Hrvatske U slinom, a ponegdje i boljem sta stanju, jesu i vinogradi drugih mei imurskih vinogradara, osobito

Svega sireka i vrhnje sam prodala pak si malo poinem ... osobito krušaka, jabuka i šljiva. Vrlo dobro se prodavao žuti špenglin iz Frkanovca, nektarine iz Vuetinca te klipovi kukuruza iz Knezovca. Svaki dan sir i vrhnje prodale su mljekarice, što govori da ova dva artikla ljeti odlino pašu. (S. Mesari)

Obitelj Zdravka i Verice Šafari iz Gornjeg Koncovaka zadnji srpanjski tjedan zapoela je berbu konzumne kupine u svom kupinjaku, koji se prostire na nešto više od jednog hektara površine. Kupinu su Šafarii odmah poslali kupcima u Zagreb, Zadar, Split te nekoliko hrvatskih otoka. - Naši kupci ne mogu oima vjerovati kakvu smo im kupinu poslali. Pitaju gdje smo je uspjeli tako lijepu, veliku i slatku uzgojiti. Jedan Zadranin, inae veliki kupac i trgovac koji obilazi svijet, rekao je da e doi i vidjeti gdje to raste kvaliteta kakve nema u cijeloj Europi, kaže vrlo zadovoljan Šafari. Ove godine berba je zapoela nešto kasnije zbog ne baš povoljnih prilika kod cvatnje i koliina

Ovakvih kupina u Meimurju još nije bilo, ponosno kazuje Zdravko Šafari

DAN POVRA Meimurske županije

Ulica povra, voa i meda pokazala paletu i kvalitetu proizvoda

Predstavnici meimurskih voara na ulici voa, povra i meda

Na priredbi Dani Porcijunkulova u akovcu u petak je održan Dan povra Meimurske županije, te u sklopu njega struni skup koji je zapoeo otvorenjem Ulice povra, voa i meda, gdje su svoje proizvode izložili i na prodaju ponudili mnogi meimurski proizvoai hrane, odnosno udruge u kojima djeluju. Ulica povra, voa i meda pobudila je ogroman interes javnosti i, prema rijeima samih proizvoaa, bila je više nego uspješna. Prodane su znaajne koliine povra, voa, vonih sokova i preraevina, meda i drugih pelinjih proizvoda. U zgradi “Scheier” održan je struni skup na temu “Trendovi i hrvatska prilagodba tržištu povra u Europskoj uniji”. Na ovu uvijek zanimljivu a danas sve aktualniju tematiku govorili su dr. sc. Božidar Benko i dipl. ing. agr. Sanja Fabek s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Jozsef Mozsar iz Maarske, dr. sc. Zdravko Matotan iz koprivnike

e biti znatno manja, ali kvaliteta je vrhunska. - Mogu se pohvaliti da imamo isti ekološki proizvod jer tretiranje smo obavili samo nekoliko puta, i to prirodnim preparatima, a najviše otopinom vode i koprive. Iz našeg kupinika na hrvatsko tržište dolazi proizvod kakav se malo gdje u svijetu može dobiti. Hrvatski kupci i potrošai su privilegirani kada je u pitanju kupina iz našeg kupinika, ponosno kazuje Šafari, dodavši kako je zbog kvalitete kupine postigao i znatno višu cijenu nego ranije. Šafarii proizvode sortu thon free koja je na tržištu najtraženija i vrlo dobro uspijeva u meimurskom kraju. Kupinarstvom se bave dvadesetak godina, a od 2003. proizvode vrhunsko desertno kupinovo vino. U Meimurju ima desetak registriranih kupinara, a ovogodišnju berbu zapoinju nešto kasnije zbog vremenskih prilika. Prinosi e biti manji i zbog šteta kojea je poinila lanjska tua. (S. Mesari) Podravke, mr. sc. Lada Biak, Nikola Mami iz Adria Flra Pakoštane, meimurska strunjakinja u HZPSS-u Zagreb dipl. ing. Višnja Ljubeti iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i regionalnog razvitka, te mr. sc. Milorad Šubi iz županijske Savjetodavne poljoprivredne službe. Bilo je govora o hidroponskom uzgoju plodovitog povra na supstratu, lisnatom povru u plutajuem hidroponu, selekciji kupusnjaa i mrkve, selekciji i novim tehnologijama u proizvodnji paprike te o osnovama i mogunostima integrirane proizvodnje povra. Mr. sc. Milorad Šubi vrlo iscrpno govorio je o štetnim organizmima u meimurskoj proizvodnji celera, Višnja Ljubetu o postupku za izdavanje dozvole zbog proširenja primjene sredstava za zaštitu bilja za male kulture u povrarstvu, i upravo su ove dvije teme najviše zaintrigirale meimurske povrare i voare. (S. Mesari)


3. kolovoza 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Veterinarski pregled gospodarstva Veterinarski pregled gospodarstva obuhvaa svako domainstvo, farmu ili objekt u kojem životinje stalno ili povremeno borave, a obuhvaa provjeru brojnog stanja životinja na gospodarstvu, provjeru oznaavanja i registracije životinja, provjeru dobrobiti životinja i zaštite zdravlja životinja. Obavlja se jedanput godišnje, a sve troškove veterinarskih pregleda gospodarstva podmiruju se iz Državnog prorauna Republike Hrvatske. Potrebno je napomenuti da veterinarskom pregledu gospodarstva ne podliježu gospodarstva na kojima se: drži samo jedna svinja

drži manje od 50 komada peradi koja se ne stavljaju u promet drži manje od 20 kunia koji se ne stavljaju u promet drže kopitari u sportske ili rekreacijske svrhe Veterinarske preglede gospodarstva obavljaju ovlašteni veterinari iz ovlaštenih veterinarskih organizacija nadležnih za pojedine opine i gradove. Prilikom dolaska na gospodarstvo ovlašteni veterinari prvo pristupaju kontroli brojnog stanja životinja na gospodarstvu za svaku vrstu posebno (goveda, svinje, ovce, koze) ujedno se pri tome kontrolira jesu li životinje propisano oznaene. Zatim se pristupa

kontroli propisane evidencije koju posjednik životinja mora voditi na svom gospodarstvu (za svaku vrstu posebno), ima li posjednik za njih svu propisanu dokumentaciju (putne listove, svjedodžbe o zdravstvenom stanju…), da li prijavljuje svako premještanje životinja sa i na gospodarstvo ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji i da li to radi na vrijeme. Za vrijeme veterinarskog pregleda gospodarstva pregledava se i zdravstveno stanje životinja na gospodarstvo, a sve u cilju otkrivanja, nadziranja i suzbijanja zaraznih i nametnikih bolesti životinja te suzbijanja bolesti zajednikih ljudima i životi-

njama (zoonoze). Kontrola dobrobiti životinja takoer je dio pregleda gospodarstva, to su kontrole kojima se utvruje da li posjednik životinja drži životinje i postupa s njima na odgovarajui nain. Veterinarski pregledi gospodarstva za posjednike donosi mnogo koristi, a neke od njih su upoznavanje sa propisima iz podruja oznaavanja životinja, stavljanje životinja na legalan nain, zaštita zdravlja životinja. Mihael Kacun, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

ta. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Drvee u poslovnom svijetu Što nam rade dobri krajobrazni projektanti, pomno odabrane sadnice drvea i još bolji vrtlari ovih dana? Kišni ljetni dani su idealni za smišljanje novih pothvata i rješenja nerješivih problema. Okoliš poslovnih i industrijskih objekata je jedan od takvih izazova za vrtlare i projektante. Obino vlasnici takvih objekata doživljavaju njihov okoliš kao svoj privatni posjed pa bi voljeli tu vidjeti naše sveprisutne kamenjare, tužne vrbice i pendulaste ruže. A ljudi od struke im predlažu neka druga rješenja. I borba tu se razvija Drvee ogranienog rasta kuglastih i stupastih formi idealno je za okoliš poslovnih objekata. Donosi poruku stabilnosti (kugla) i usmjerenja prema novim postignuima (piramida). Sadnice ovog drvea daju dojam odraslog stabla ve u starosti 5 7 godina, a i nakon 20 godina još ne prerastu zadani im okvir i ne sakriju potpuno objekat. To su, dakle, drveta koja izgledaju ve kod sadnje kao pravo drvo, jer su visoki 2-2.5 m, a nakon sadnje do pune starosti narast e maksimalno 5-7 m, s tim da ih obrezivanjem možemo još dodatno krotiti. Kako su sadnice relativno mlade, njihova cijena je prihvatljiva a sadnja nije previše komplicirana. Kuglasti javor (Acer platanoides ‘Globosum’) jedan je od najtraženijih kuglastih kultivara nacijepljenih na ravno stablo podloge. Nee dati neki znaajan hlad, ali unosi prijeko potreban kisik u okolinu.Uzgojen je prvi put 1873. godine u Belgiji. Od tad postaje

najtraženije drvo za male vrtove, uske drvorede i slina mjesta gdje je poželjno da raste drvo, nalik na drvo, a da ne preraste raspoloživi prostor. Naješe se nacjepljuje na visinu 2 ili 2,2 m a u poodmakloj starosti postiže ukupno visinu do 5(7) metara i širinu krošnje, ako se ne obrezuje, do 4 (6) m. Listovi su mu u proljee kod listanja malo crvenkasto obojeni a kasnije se razviju u tamnozelene sjajne, velike (oko 18 cm), lapovite listove. U jesen su intenzivno žuti. A. p. ‚Globosum‘ gotovo je savršena hortikulturna vrsta. Krošnja mu je i bez obrezivanja gotovo idealno oblikovana, gusta je i prekrivena krasnim lišem. Kuglasta katalpa (Catalpa bignonioides ‚Nana‘) uzgojena je oko 1850., u Francuskoj. Ne cvate i ne plodonosi. Ali zato na njoj više dolaze do izražaja lijepi veliki srcasti listovi. Unosi u prostor svježinu svojom svjetlozelenom bojom i osjeaj za mjeru svojim ogranienim oblikom rasta. Ne voli vjetar ni jake zime pa, ako možete birati, izaberite joj zaštieno mjesto. Kuglasti bagrem (Robinia pseudoacacia ‚Umbraculifera‘) nastaje tako da se na obini, brzo rastui, bagrem nacijepi kuglasti, spororastui grm. Zato je krošnja ove biljke zbijena i gusta, nema trnje i ne cvate. Eto, mi uzgajivai ukrasnog drvea puni smo trikova. Vole Vas u IVI!


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

PROCESIJA AKOVCOM s kipom Gospe od Anela

Gospin kip nosili mladi, a slijedilo ga je mnoštvo Tradicionalnom i velebnom procesijom gradskim ulicama s kipom Gospe od Anela u akovcu u ponedjeljak je zapoelo veliko crkveno slavlje blagdana Gospe od Anela ili Porcijunkule. Gospin kip nošen je od Perivoja Zrinskih do dvorišta župne crkve Svetog Nikole biskupa, gdje je služena koncelebrirana sveta misa, a nosili su ga mladi župe Svetog Nikole biskupa. Sveanu euharistiju predvodio je o. Ante Perkovi iz Cernika, koji je vodio i trodnevnu pripravu za Porcijunkulovo. U procesiji, koja je zasigurno bila najimpresivnija od svih dosadašnjih, sudjelovali su brojni meimurski vjernici, kao i vjernici iz drugih krajeva, te Maarske i Slovenije, zatim Zrinska garda akovec, policijske uprave meimurske, vatrogasci, KUD Mako-

vec, Matica hrvatska akovec te predstavnici Meimurske županije, predstavnici Grada akovca, mnogih udruga i društava. U propovijedi je o. Ante govorio o ljepoti slobode i ljepoti Marijinoj, te o svetom Franji Asiškom, koji je “stvorio” ovaj blagdan. Posebno je pohvalio sudjelovanje policije u procesiji i na svetoj misi, rekavši kako je to znak osjeajnosti pripadnosti Crkvi. Dvorište je bilo premalo da primi sve vjernike, pak je stoga župna crkva isto bila puna vjernika, djece, invalidnih osoba, mladih i starih. Na Porcijunkulu su služene i svete mise na slovenskom i maarskom jeziku te zahvalna veernja, kojom je crkveni dio najveega meimurskog proštenja i završen. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Gospin kip gradskim ulicama nosi franjevaka mladež

O. Ante Perkovi propovijeda i govori o blagdanu Gospe od Anela

Na putu do crkve

Porcijunkulski oprost Velik broj vjernika, gotovo najvei u proteklih dvadesetak godina, zaiskao je i zadobio Porcijunkulski oprost, što je najvei dar ovog blagdana i proštenja. Porcijunkulski oprost je 1216. godine od pa-

Mnoštvo na svetoj misi

BOG MOJIH DETALJA

Dragi naši mladomisnici Prošle sam godine propovijedao duhovne vježbe akovakim sveenicima i govorio im izmeu ostaloga o mislima ili motu koji si sveenik izbire za svoje sveeništvo povodom mlade mise. Te misli ili moto obino su uzeti iz Svetoga Pisma, i stavljaju se kao uspomene na ‘’svete sliice’’. Jedan od mladomisnika izabrao si je moto: ‘’Gospodin moj i Bog moj’’. To je reenica koju je izrekao apostol Toma nakon što je stavio svoje prste u rane uskrslog Gospodina. Sveenikova srea je živjeti iz ljubavi za brau i sestre na nain apostola Tome.

Dodirivati njihove rane ‘’Isusovim prstima’’, i ispovijedati Ga živoga u njihovim životima. Jedan sveenik prepoznaje svoga Uitelja jedino u ranama života svoje brae i sestara kojima je poslan, u njihovim sudbinama i detalji života. Sveenik gleda svoju brau Spasiteljevim oima, sa svakim živi njegovu svakidašnjicu, preobražava mu rane Isusovim pogledom ozdravljenja i opraštanja, i dodiruje njegove slabosti. To je jedini ‘’posao’’ svakog sveenika! Dan kada se postaje sveenik ‘’izgube’’ se sva druga prava osim ovog – da

se bude svima sve. Svatko se u sveenikovoj blizini mora osjeati shvaen i prihvaen, praen blagošu i voljen, a posebno oni ‘’najslabiji’’ i najsiromašniji u zajednici, oni su istinska šansa i najvee blago. Sveenik nikoga ne ostavlja samog u njegovoj tuzi, ne bježi od ‘’najtežih’’ i ‘’najlošijih’’ karaktera, ne gazi druge i nije iskljuiv. Svatko mu je najvažniji. Dragi naši mladomisnici, dragi sveenici: Budite uvijek sretni s tolikom braom kojoj nedostaje najosnovnije! Nikada se nemojte žaliti, ni biti malodušni, ni preosjetljivi,

ni mlitavi. Ni tužni zbog juer, ni zabrinuti zbog sutra, ni prestrašeni zbog danas. Nikada ne smijete zaboraviti koliko ste privilegirani. Krist je uzrok prave sree. On vas je izabrao, pozvao i posvetio. On vam je ‘’dao za službu da upravljate Nebom…’’ (Sv. Katarina Sijenska). I zato ‘’ne škrtarite darivajui se Isusu’’ (otac Ante Gabri)! Uistinu, ovaj svijet treba vaše ruke podignute na blagoslov, vaše srce ražareno plamenom ljubavi, vaš trud i kaplje znoja, i vašu samou. Ne škrtarite s darom vašeg života za neumrle duše, za koje je Isus dao svoj život. Vaše je da služite i spašavate u ime Isusovo, da naviještate Isusa kako bi ga svi mogli zavoljeti. Vaše je da tješite, hrabrite, podižete i lijeite! Vaš e pastoral biti uspješan samo

pe Honorija III. izmolio sveti Franjo Asiški i on je danas proširen na sve franjevake crkve diljem svijeta. Oprost od vjene kazne dobiva se ispovijedanjem, a od vremenite molitvom te injenjem dobrih

djela ili u istilištu. Dakle, na blagdan Gospe od Anela u franjevakoj crkvi treba izmoliti Vjerovanje, Oe naš, ispovijediti se i priestiti, te moliti na nakanu Svetog Oca. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 3. kolovoza Augustin Kažoti, Martin srijeda, 4. kolovoza Ivan Marija Vianey, Justin etvrtak, 5. kolovoza Gospa Snježna, Dan pobjede petak, 6. kolovoza Preobraženje Gospodinovo, Just Piše: vl. Antun Štefan uz jedan uvjet: da ste na koljenima pred Svetohraništem. Nemojte nikada zaboraviti: Ovaj narod zaslužuje dobre sveenike!

subota, 7. kolovoza Siksto II. papa, Albert, Donat nedjelja, 8. kolovoza Dominik, Nedjeljko, Niko ponedjeljak, 9. kolovoza Terezija, Edita, Tvrtko, Roman


za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Uz estitku Polako se odšuljao i srpanj. Tko ga je ispratio na moru, a tko kod kue neemo sada prebrojavati. Sigurno je samo jedno, otišao je u povijest i više ga nikada nee biti. Ali vi zato uživajte u kolovoškim danima jer e brzo proi, a onda evo nas opet u školskim klupama. Igre su bezbrojne ko što je i ova na slici. Uz blagdansku estitku, uživajte.

Domovini • Domovini Molitva Što je moja rije u bujici rijei Tvojih? Nestaje u vrtlogu kao da je nije bilo. Što je moja ljubav u ljubavi i neizmjernoj Tvojoj? Sjedinjuje se s Tvojom i postaje vjenost. Što je moja kap u slapovima voda Tvojih? Uranja u život tražei slobodu. Što je moja zraka u blještavilu Sunca Tvoga? Boji se da ostane sama. Što je moja zvijezda u beskrajnom nebu Tvojemu? Želi da ostane urezana u srce. Bože, nosiš me na dlanu kao kapljicu rose! Digni me do neba da poljubim zvijezde, Da osjetim kako je nekome znaiti sve, Da osjetim kako je biti Tvoj prijatelj. Ivana Puklavec

Moja domovina Domovina moja mila, Uvijek si uz mene bila. Srce te moje voli, Za tebe uvijek molim. Tvoja ljubav uz mene stoji, S tobom su dani uvijek bolji. Ako te netko povrijedi, Srce u tvoje zacijeliti. Ti si dio mog života U tebi je sva ljepota. Domovina moja mila, Uvijek si uz mene bila. Maja Novak, 4.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Kako uhvatiti sreu? Svi se pitaju kako uhvatiti sreu? No, srea se ne može uhva-

titi kada je hoeš samo za sebe. Sreu možeš uhvatiti ako imaš dosta dobrote i ljubavi prema drugima u sebi. Ako znaš darivati i pomagati drugim ljudima i ako znaš sijati sreu. Da bi nauio uhvatiti sreu trebaš nešto iz ljubavi darivati drugim ljudima. Tek kad to nauiš i dokažeš da si dovoljno dobar u tome, možeš poeti uiti kako sijati sreu. Da bi nauio kako sijati sreu trebaš u srcu imati dovoljno ljubavi i dobrote pred tobom e se stvoriti košara sree. Tada uhvati sreu. Uhvatiti sreu je lako, ali trebaš biti oprezan i ne smiješ željeti samo za sebe. Trebaš zažmiriti i u srcu osjetiti ljubav. Ispruži ruke i evo – uhvatio si sreu! Ako ti to ne uspije, nisi imao dovoljno ljubavi i dobrote u srcu. Jedino ti preostaje krenuti ispoetka. Lana Matotek, 4.b

Nauila sam sijati sreu Mislim da sam konano nauila sijati sreu. Bilo je to jedno kišno poslijepodne u školi. Postalo je dosadno, tužno i sivo. Svi smo bili bezvoljni. Odjednom se pojavi moja prijateljica – Nikolina. Nosila je lijepo ukrašene omotnice. Bila je vesela i sretna. inilo se da na njezinom licu nema tuge i dosade. Pitala sam ju zašto je sretna i zašto se smije? A ona mi radosno pruži omotnicu i nasmije mi se, “Sutra je moj roendan!”, rekla je, a ja sam veselo primila omotnicu. Blistala sam od veselja, a svoje sam veselje putem prenijela na druge. Odjednom sam shvatila da škola i nije tako dosadna. Svi su se poeli smijati, a uionica je postala puna veselja i radosti. Na Nikolininom roendanu bilo je odlino! I tako sam nauila da se srea sije preko ljubavi, smijeha, radosti i prijateljstva. Klara Elenia Bienert, 4.b OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Meimurje To je najlepši kraj Med Murom i Dravom. Delavni ljudi Na žmetnoj grudi. Starinska hižica I dobra gibanica Bregi punu gorica I slatkoga vinca. Kalamper i kuruza vu polu To je naše Najlepše Meimurje. Dominik Maari

Fala ti, Meimurje Zlevle se Mura, beži mi Drova Cvejt je bejli, a zelena trova. Meimurje, ti si me odgojilo i Vodom z zdenca mene si napojilo. I na kraju, Meimurje, velim ti: Fala, Jer si z menom posla melo od kaka sam bila Mala. Lea Šari

Ova me prekrasna zemlja ispunjava divljenjem Oduvijek sam obožavala putovanja. Kad sam bila mala, voljela sam ih samo zbog ukusnih velikih sendvia i sokova koje je majka pripremala, a sada ih volim iz posve drugih razloga. Volim onaj poseban ugoaj putovanja koji poinje mnogo prije samoga puta. im se sazna vrijeme i odredište. A tek veer prije odlaska! Volim onu gužvu po kui i ono uzbuenje priprema i pakiranja, odabir garderobe i ostalih manje ili više potrebitih stvari. Na spavanje odem samo da predahnem, jer mi san jedva dotakne vjee. No, nisam uope pospana kad me majka nježno zovne u rane jutarnje sate. Sve je ve spremno, zadnje pripreme su kratke i ve smo u autu. Moje je mjesto do prozora jer ni za što ne želim nešto propustiti iz vida. Kreemo po mrklom mraku. Sve spava. ini mi se da i ulina rasvjeta pomalo sanjivo žmirka. Prolazimo kroz grad, jurimo kroz Nedeliše i Pušine. Tu i tamo pokoje svjetlo u dvorištu. Drava sanjivo tee, svjetlucaju se brzaci. Na semaforima nema gužve, zaspali Varaždin ve je iza nas. Najviše volim zagorske brege nou. Raštrkane kuice s ponekim osvijetljenim prozorom. To se netko sigurno budi i uz jutarnju kavu sprema na posao. A ja, putujem na more! Promeškoljim se od ugode i bolje namjestim nos na staklo prozora koje me hladi. No postaje sve rjea i blijedi pred jutrom. Budi se novi dan, ini mi se samo za mene. Ovakva su mi putovanja jedina

Meimurje naše malo Kak si nam drago. Meimurje, brežuljkasto i ravno V srcu si nam zapisano. Lepo naše Meimurje Tebi se navek vraamo rado. Emanuel Antolaši

Moje Meimurje Meimurje moje lejpo, Ti si mi na svejtu Koli mene ljudi provi, Saki se rad z menom šoli. Vedran Šantl

Meimurje …dok bake na vrtu sadijo i sejajo, deda v hladu sedi, a pes i maek se bijejo. Lucija Tuksar

2. Manuela Žganec, 1.r PŠ G. KRALJEVEC

prilika za uživanje u ljepotama svitanja. Sunce izvire iza sanjivih bregova prosipajui svoje zlato i otkrivajui svu raskoš krajolika u blještavilu ljetnog jutra. Neponovljivo. Sve uranja u svjetlost: i šume, i brežuljci, i livade, i potoii, i kue s crvenim krovovima… Svjetlost se odbija od prozora automobila kojih je sve više oko nas. Brzo promie ograde i stupovi kraj ceste, izmjenjuju se livade, oranice, naselja i osamljene kuice. Starom je cestom mnogo ljepše putovati pa e mi biti žao kad ponemo koristiti novoizgraenu autocestu jer e sve ljepote ostati zaboravljene. Neu više gledati kuice sa stajama i sjenicama, dvorišta puna peradi, ni na obližnjoj livadi krave kako mirno pasu. Kad proemo Karlovac, vegetacija je nešto drugaija. Šume su vee, gusto raslinje je uz cestu, a kuice male s drvenim trijemovima, iscijepanim drvima naslaganim pod prozorima, a uokolo pasu ovce i koze. Ali nigdje mladoga ovjeka, samo starci s džemperima omotanima oko pasa. U Gorskom kotaru doekuje nas hladovina borovih šuma. Kraj parkirališta su velike hrpe posjeenoga drvea. Uski putovi vode do izdvojenih drvenih kua sa sve veim hrpama cjepanica. Svaki as uz cestu nailazimo na restoran s janjetinom na ražnju. Zaustavljamo se u Vrbovskom i pijemo sok u restoranu podignutom u domaem stilu. Odatle se pruža neopisivo lijep pogled na okolne doline i planine. Protežemo noge i punim pluima

udišemo osvježavajui goranski zrak… Malo kasnije zaustavljamo se i na parkiralištu iznad Lokva. Uživam u sendviu i pogledu na blistavo, zeleno jezero. Osjeam li to ve miris morske soli u zraku, ili je to samo oštar miris borove smole u još svježem jutru? Kreemo dalje. U autu je sve toplije. A onda zelenilo šume zamjenjuje plavetnilo neba i mora te planina u daljini. Zadivljuju me gole stijene koje uranjuju u more. Uživala sam u šumovitim kanjonima Mrežnice i Dobre, ali more me zove i osvaja svojim velianstvenim beskrajem. Sad ve želim uroniti u to plavetnilo, rashladiti tijelo i osvježiti dušu… Spuštamo se s Jelenja prema našem naješem odredištu – otoku Krku. More nestaje s vidika. Cesta vijuga kamenjarom. Stijene uz put osigurane su elinim mrežama i ponekad izgledaju zastrašujue. Gužva je na prilazima otoku sve vea. S mosta se pruža vidik na Rijeku i Opatiju. Prolazimo kraj maslinika i smokava, kraj vinograda i pašnjaka oskudnih travom. I… stižemo, ve pomalo nestrpljivi i umorni. Ovaj e mi dan pružiti još toliko toga, a ja u uzeti sve. Kad se naveer umorna uvuem pod plahte, osluškivat u glasanje zrikavaca dok me ne uhvati san. Ova me prekrasna zemlja u kojoj živim ispunjava divljenjem: tako mala, a tako nepregledana, takve neponovljive i raznovrsne ljepote! Katarina Ferderbar

Svijet pria • Svijet pria

Meimurje

Mala likovna izložba

1. Laura Bogdan, 1.r PŠ G. KRALJEVEC

OD AKOVCA DO KRKA

Piše: Žarko Skok

Pretjerani trud Mladi su mravi prolazili u koloni i svatko je nosio svoj teret na putu do njihove velike kue. – Prolaz! Oslobodite prolaz! - vikao je Ivo koji je nosio poveliki list. Njemu se stalno žurilo. Htio je uvijek napraviti puno više od ostalih. Iako su i ostali mravii bili vrlo vrijedni, Ivo je radio barem za dvojicu. Glavni u mravinjaku, stari Viktor, puno ga je puta zbog toga opominjao. – Pretjeruješ mladiu i to bespotrebno. Rad ne smije biti muka i jurnjava, ve gotovo uživanje. Ivo je na to samo odmahnuo i nastavio po svom. inilo im se da je uzimao još vee terete i s njima još brže trao. – Zbog ega se tako uporno dokazuje? - pitali su se ostali mravi, ali nitko nije znao odgovor. Uskoro se saznalo. Najbolji radnici su u blagovaonici imali svoja mjesta u sredini prostorije a tamo ih je posluživala najljepša mravica Tena. Zbog nje se Ivo toliko trudio. Želio je svakog dana biti što bliže njoj. Kad su to saznali njegovi prijatelji, nekako im je laknulo. Propuštali su ga u koloni, te ga bodrili. – Naprijed Ivo, sredina sale je

opet tvoja! - Samo tako nastavi udarnie! Ipak, starog je Viktora to još uvijek brinulo. – Poslušaj me, popusti malo. Od silnog napora eš se ozlijediti i što onda? I to se uskoro dogodilo, baš kako je i Viktor predvidio. Komad ljuske od oraha, koju nitko nije mogao ni podii, Ivo je snažno zgrabio i poeo s njim trati, ali je ubrzo zateturao i pao. – Ajoj, ajoj! Sve me boli! - jaukao je bespomono. Sve ga je u tijelu boljelo. Brzo je došla sanitetska ekipa s nosilima i odnijela ga u bolnicu. Doktor Gricki, nakon što ga je pregledao, samo je klimao glavom. – Lakše ozljede i teška premorenost. Obavezno mirovanje- priopio je. – Ali ja imam još toliko poslazavapio je Ivo. – Bit e onako kako ja kažemodgovori strogo doktor i okrene mu lea. Jadni mravi je morao ležati u krevetu, daleko od svoje drage Tene. Kad su mu sutradan u posjet došli prijatelji, samo ih je šutke promatrao. Nije želio pitati za bilo kakve novosti iz mravinjaka. Izgledao je pretužno. – Ima jedna novost koja bi te mogla zanimati- zapone stari Viktor, ali je Ivo samo prazno gledao. – Tena više ne radi u blagovaonici ve tu u bolnici. – I zamisli, baš na tvom odjelu- dodao je Ivin najbolji prijatelj Slavko. Vrijednom se mravu sve ovo inilo potpuno nestvarnim. U udu je

gledao prijatelje. Uskoro ue Tena sa velikim osmijehom na licu. Prišla je Ivi i poljubila ga. – Ve odavna znam da ti se sviam, ali to si mi mogao rei na bolji nain- ree mu veselo. Prijatelji potiho izau iz sobe. Osjeali su se potpuno suvišno, ali i zadovoljni zbog Ivine sree.

Poezija

Na vrhu planine… Da mi je sjesti u potok Na vrhu planine Ivanšice, Otkinuti se kao otok, Obii svekoliki kraj, Sve tamo gdje je dotok. Ali ja se bojim, Ljudi, ja se silno bojim, Da mi još prije zore Ne zatamni oi Crno more. Stoga u ja radije Ostati gore, Na vrhu Ivanšice gore I krenuti cestom, Preko Ivanca i Oure, Na moje Jadransko more! Ivica Jembrih


22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Damir (26) i Željka (21) Podvezanec iz Pretetinca dobili su Frana, roenog 22. srpnja u 13.40 sati.

Siniša (33) i Ivana (29) Palašek iz Belice dobili su Anu Katarinu, roenu 21. srpnja u 14.30 sati.

Josip (23) i Manuela (21) Šoštari iz Praporana dobili su Lenu, roenu 25. srpnja u 14.35 sati.

Anelko (22) i Jasmina (19) Šaronja iz Vularije dobili su Lovru, roenog 25. srpnja u 10.15 sati.

Aleksandar (24) i Tamara (21) Doveer iz Trnovca dobili su Miju, roenu 24. srpnja u 15.40 sati.

Zorislav (30) i Mirjana (26) Srnec iz Belice dobili su Jakova, roenog 21. srpnja u 00.55 sati.

Jasmina Veselko (20) i Saša Hadela (24) iz Šenkovca dobili su Viktora, roenog 26. srpnja u 16.30 sati.

Sanja (21) i Tomica (21) Deban iz Makovca dobili su Nives, roenu 26. srpnja u 16.30 sati.

Tatjana (28) i Dario (32) Cenko iz Donjeg Vidovca dobili su Franju, roenog 24. srpnja u 16.30 sati. Imaju i Stjepana (1,5).

Blaženka (35) i Marinko (34) Dornik iz Kotoribe dobili su Reginu, roenu 27. srpnja u 4.20 sati. Imaju i Katju (10) i Pavla (7).

Marko (22) i Sanja (16) Oršuš iz Kuršanca dobili su Laru, roenu 23. srpnja u 14 sati.


Maja na Dravi Ovaj vam tjedan predstavljamo mladu Maju iz Donjeg Kraljevca. Na str. 5 priloga Media pogledajte kako se snašla pred objektivom našeg fotografa, na Dravi kod Preloga. (foto: Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Promocija prve knjige poezije i proze Ane Žiškovi “Iz dubine duše“

Pedeset godina emocija u jednoj knjizi Kad se iz dubine duše emocije prosipaju, tad nastaju najbolja i najznaajnija djela. “Iz dubine duše“ naziv je prve knjige autorice Ane Žiškovi, a akoveka ju je publika mogla prvi put vidjeti i uti ulomke i poeziju iz nje na predstavljanju u akovekom Katolikom domu. Promocija je izazvala, za nekoga tko ne poznaje ovu zanimljivu osobu, iznenaujue veliku pažnju, tako se dvorana za as dupkom napunila. U šali sam joj prije rekla: - Pa Vi bi i Graditeljsku dvoranu bez problema napunili, a istina ustvari ni nije daleko. Pa ... tko je Ana Žiškovi? Roena u Novom selu Rok prije ... neemo rei koliko godina, dama takve stvari nikad ne otkriva, ona od osnovnoškolskih i srednjoškolskih dana piše prozna djela i poeziju. Tada je svoje radove objavljivala u listovima za mlade, no nije puno radova ostalo iz tog vremena. Naime, u nepromišljenom trenutku sve do tad napisane rukopise spalila je i pretvorila u pepeo. Danas žali zbog toga, no s vremenom su poeli nicati novi tekstovi. Sredinom šezdesetih seli u akovec i poinje aktivnije pisati sve i svašta, od pozdravnih govora, molitvi vjernika i blagdanskih pjesama. Pisala je i poeziju i prozu, te su njeni radovi našli svoje mjesto u Hrvatskim kajkavskim kalendarima, Zborniku Književnog kruga Rei rie, te lokalnim i nacionalnim novinama. Poetkom

1991. godine pobijedila je u konkurenciji od 3.000 pristiglih radova na natjeaju Matice hrvatske ogranak Zapreši, pa su njena ak tri teksta objavljena u Zborniku 100 hrvatskih pisaca. Prije petnaest godina izabrana je u ureivaki odbor župnog lista “Zvona svetog Nikole biskupa”. I tako nekako došli smo i do promocije njene knjige “Iz dubine duše“, koja u sebi sadrži presjek radova iz preko pedeset godina aktivnog pisanja. Ovo je njena prva knjiga kojom svojim razmišljanjima želi potaknuti i druge da razmisle o vrjednotama života. Ona piše o obitelji, o prirodi, suncu, moru, pticama, cvijeu, vou ...

Ova knjiga – sve sam to ja - Seosko sam dijete, time se ponosim i to izlazi iz mene. Iako sam se kasnije preselila u akovec, ja ostajem Rokovanka. Ova knjiga je jedna istina. Ja sam u svojoj prvoj pjesmi rekla da ona možda nema veliku književnu vrijednost, ali to sam ja i moji osjeaji iz dubine duše. Ona se sastoji od kajkavštine, književnog jezika i proze. Nisam htjela izdati više manjih knjiga, ve sve objediniti - jer sam to sve ja. Iz dubine duše sve je to proizašlo. Iako mi je žao što sam vei dio mladenakih piskaranja spalila, drago mi je što su ovdje ukljuene i neke pjesme koje sam u ranoj mladosti pisala o obitelji.

Na promociju se odazvalo mnogo prijatelja i poznanika

U knjizi Ane Žiškovi nalazi se proza i poezija nastala unatrag pedeset godina Tako da se uistinu može rei da je ovdje preko pedeset godina radova, kazala je uoi promocije Ana Žiškovi. Autoricu je posebno obradovala podrška koju su joj dali njeni najbliži i brojni prijatelji na ovoj promociji. - Posebno sam sretna jer vidim koliko se dragih ljudi odazvalo i vidim da moja knjiga ima smisla. Svima njima moram ovim putem poruiti da je lijepo biti prijatelj i lijepo imati prijatelja, još ga je ljepše sresti i s njime sjesti, nazdraviti, popriati. Jer današnjica je esto siva pa nam takvi trenuci puno znae, dodala je. Mi pak se nadamo da e ovakvih trenutaka i ovakvih knjiga biti još puno više u budunosti. (mn)

U restoranu “Riblji” u Prelogu

Izložba slika Likovnog udruženja Ludbreg U restoranu “Riblji” u Prelogu prošli je petak otvorena izložba slika skupine autora Likovnog udruženja Ludbreg. Svoje radove izlažu: Anita Horvat, ura Peva, Elvira Štabi Vidovi, Maja Vinceti - Novak, Marija Kovai, Nataša Ivanuša, Milena Petkovi, Spomenka Škafec, Vesna Seek i Stanko Sabol Stado. Likovno udruženje Ludbreg djeluje ve 29 godina, a posebno dobro dugi niz godina surauje s Likovnom udrugom donjeg Meimurja iz

Preloga, s kojom razmjenjuje izložbe. U zadnjih pet godina Likovno udruženje Ludbreg održava teajeve za mlade likovne autore na kojima okuplja pedesetak mladih iz šireg podruja grada Ludbrega. Izložbu je otvorio dogradonaelnik Preloga Ljubomir Kolarek, dok je o Likovnom udruženju Ludbreg govorila predsjednica udruge Elvira Štabi - Vidovi, a u ime domaina Franjo Ružman Brko, predsjednik LUDM-a. (JŠ)

MURSKO SREDIŠE

MEIMURSKI SLIKARI u Sloveniji

Kiparski simpozij

Sudjelovali na Meunarodnoj likovnoj koloniji Da kultura nema granica, dokazali su slikari iz Meimurja koji su se odazvali pozivu iz Slovenije na 2. Meunarodnu likovnu koloniju pod nazivom “Život kraj Mure” u Hotizi. Koloniji, koja se održala povodom manifestacije “Ribiki dnevi u Hotizi”, odazvali su se Željko Šari, Mladen Pali i Stanko Padari iz Meimurja. Ovom prilikom naši su Meimurci svojim domainima uruili poklon, a rije je o slici “Mlin s Mure”, koju je naslikao Stanko Padari.

“Mlin s Mure” kao poklon naselju kraj Mure

U tijeku su izrade skulpture koje izazivaju pozornost prolaznika Na desnoj obali rijeke Mure u Murskom Središu, kod same Gradske luice, odvija se Kiparski simpozij Mura 2010., koji je trebao biti dovršen ranije, no zbog promjene u gradskoj vlasti bio je odgoen. Sada akademski kipari Mihael Štebih iz akovca i Ferenc Kiraly iz

Lendave u brakom kamenu izrauju skulpture koje bi u budunosti trebale krasiti ovaj dio Murskog Središa. Bivša gradska vlast odobrila je isplatu 32.150 kuna svakom kiparu, a sadašnja to pokušava smanjiti. (sm)

Zajednika fotografija Hrvata i Slovenaca


3. kolovoza 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SREDIŠNJA KULTURNO - TURISTIKA MANIFESTACIJA ve 46 godina za redom u akovcu

Porcijunkulovo 2010. ponovno spojilo tradiciju, zabavu i religiju Protekli je vikend u akovcu održana najišekivanija kulturno - turistika manifestacija naše županije – Porcijunkulovo. Bogata tradicija 46 godina starog dogaaja pod paskom Turistike zajednice grada akovca nastavljena je i ove godine, programom u kojem je svatko mogao pronai ponešto za sebe. Ulice grada na etiri su dana, unato kiši koja je povremeno padala, živnule, prepune izlagaa tradicijskih proizvoda i zanata, vraajui nas u neka druga vremena. Posjetitelji su zapjevati i zaplesati mogli uz Juru Paena i Aerodrom, Maju Blagdan, Borisa Novkovia i Mineu, ali i velik broj domaih bendova poput Kom3dije ili Druge šanse. Kuhala se tradicionalna meimurska juha, gradom su se vozali oldtimeri, a održani su i tradicionalni konji-

Stari meimurski zanati jedno su od glavnih obilježja Porcijunkulova

Ovogodišn ja je manife stacija bila puna zani mljivih proi zvoda, Po preprake sa dravske mo su neki od njih

. godinu ava ve 46 koje se održ co Alfa” otvorio ovo 2010., ar ul “P nk ne iju rc Po a kava rho prostorijam pan Ivica Pe za redom, u eimurski žu je u petak m Velik intere s posjetite lja privukli su košara ši i kovai

Kapljica do dobra je za maega kupinovog vina zdravlje i za osmijeh na licu

etiri dana goša koji se tao Na miris lan ko tko je os et rij om ad odoljeti širio gr nisu mogli iji lic de oj mali imun. Ov oni sasvim ni stariji, ni

Ni najmlai posjetitelji Porcijunkul kui nisu ova otišli praz nih ruku

ki i streliarski turniri. Ponedjeljak, posljednji dan Porcijunkulova, rezerviran je bio za vjerska dogaanja: mise, Marijansko bdijenje i poznatu procesiju na sam blagdan Gospe od Anela. Središnji dogaaj akovekog ljeta ponovno je privukao iznimno velik broj, ne samo domaih, posjetitelja, a do sljedeeg Porcijunkulova uživajte u dojmovima s ovogodišnje manifestacije. (bš)

Jura Pae n i Aerodr nastupom om vratili sve prisut su svojim ne u vrijem koncer t ni e Novog va je mogla po la, a kvariti ni ki ša

ODLIAN koncert Druge šanse na Franjevakom trgu u akovcu

Posjetitelje poastili dvosatnom svirkom dobroga starog rocka Unato lošem vremenu, odlian koncert na Franjevakom trgu prošli je vikend održao rock bend “Druga šansa”, koji je obradama, kao i pokojom autorskom pjesmom, privukao pažnju. U sklopu Porcijunkulova, gotovo dvosatnom svirkom poastili su posjetitelje, kojih, na žalost, nije bilo u velikom broju, što pripisujemo kiši koja je padala cijeli dan. Bend koji preferira sviranje dobrog starog rocka ine Aleksandar Sandi Hozjan iz Selnice (gitara, vokal), Nikola Grabar iz Štrukovca (bass gitara, vokal), Tihomir Rihtarec iz Selnice (bubanj) te Matija Turk iz Žabnika (klavijature, vokal). Bend su osnovali Sandi i Nikola, s kojima smo prošli tjedan imali prilike porazgovarati. - Ideja se rodila još u osnovnoj školi. Nikola je s gitarom išao po stepenicama i ja sam ga poeo gnjaviti jer mi se svidjela ideja o sviranju gitare. Isprva nije obraao pažnju na mene, ali na kraju je ipak popustio. Kasnije smo zajedno nastupili na školskoj priredbi kao pratnja zboru, kazao je Aleksandar Sandi

Hozjan iz Selnice, koji je upravo na dan održavanja koncerta proslavio 20. roendan. Unato tome što je Sandi bio tek 5., a Nikola 7. razred osnovne škole, sklopljeno je prijateljstvo iz kojeg se rodila ideja o osnivanju benda. Oboje su glazbeno potkovani, kao i njihov najmlai lan, klavijaturist Matija Turk, dok je 21-godišnji bubnjar Tihomir Rihtarec samouk, što nimalo ne umanjuje njegove vještine i sposobnosti.

U jesen ipak najviše svirki Od kada se Druga šansa okupila, bend je imao znatan broj samostalnih koncerata i nastupa. Nakon samo jednog mjeseca intenzivne vježbe, svoje prve koncerte u ovom sastavu deki su održali 2004. godine u pubu “Potkova” u sklopu današnjeg SPA&GOLF Resorta Sveti Martin, gdje su nastupali tri mjeseca svaki vikend. Iako uglavnom sviraju po kaiima, kao jedan od boljih koncerata izdvojili bi nedavni nastup na

Autorskom pjesmom osvojena nagrada

“Druga šansa” je imala znatan broj samostalnih koncerata i nastupa

festivalu “Rock meeting Summer” u Draškovcu. - Uglavnom sviramo po kaiima, tu i tamo ‘padne’ koji open air. No, ini nam se da nas ostali rock bendovi baš ne vole. Postoje neke tenzije izmeu nas i njih, ali nam nije jasno zašto. Oni se svi drže skupa, no nas baš ne zovu na zajednike svirke. Stoga nam je jako drago i hvala im na tome što su nas ovaj put pozvali u Draškovec. Bilo je odlino, kažu deki. Iako veinom sviraju stari rock, nije im “mrsko” zasvirati ni nešto novije, kao ni domae. - Nije bitno je li rije o domaim ili stranim izvo-

aima, samo da su kvalitetni glazbenici. Što se tie nekakvih uzora, svi se u bendu razlikujemo po tome. No, može se rei da postoji nekoliko bendova iju glazbu volimo svi. Meu njima su Deep Purple, Doors, Led Zeppelin. Prema njihovim rijeima, jesen bi se mogla ipak izdvojiti kao doba kada imaju najviše svirki. - U to vrijeme gotovo svaki petak i subotu negdje nastupamo. Puno sviramo po Zagorju, kao i onom kraju kod Preloga. Tamo nas ljudi ve znaju, tako da se može rei da imamo stalnu publiku.

Iako esto sviraju obrade veinom starih rock bendova, deki iz Druge šanse imaju i 30-ak svojih pjesmama, meu kojima je i pjesma “Samo svoj”, kojom su na MEF-u osvojili nagradu publike za najbolju pjesmu festivala. Kada je rije o njihovim pjesmama, važno je spomenuti da su zajedno zaslužni za svaku pjesmu. Iako Sandi napravi “kostur” pjesme, svi zajedno je potpisuju. - Svatko u pjesmu ubaci nešto svoje. Kada se bolje sluša, uje se da je u našim pjesmama prisutno više mišljenja. Dekima iz Druge šanse glazba je život, zbog ega su i osnovali bend. No, svjesni su da trenutna situacija u Hrvatskoj kada je u pitanju rock nije sjajna. - Trenutno kod nas rock ne prolazi. No, ne damo se. Ne namjeravamo posustati unato svim poteškoama s kojima se kao mladi rock bend u Hrvatskoj moramo hrvati, ve se nadamo da e se situacija promijeniti, dodaju mladi rockeri.

Iako su deki praktiki tek na poetku, njihova neskrivena želja je da tu ostanu još dugo godina, a koncertom održanim prošli tjedan na Franjevakom trgu pokazali su da imaju i zašto. (hz, foto: Vrzan)

Razoaranje u hrvatske glazbenike Prema rijeima deki iz Druge šanse, rijetki su oni koji se mogu nazvati pravim hrvatskim glazbenicima. Imali su prilike nastupiti kao predgrupa nekolicini naših glazbenika, koji su svojim metodama rada pokazali da je ponekad sramotno biti u toj branši. - Kada je rije o hrvatskoj estradi, ja imam novu poštapalicu koja glasi ‘šaka jada, hrvatska estrada’. Razoarao sam se u mnoge naše glazbenike koji bi trebali biti profesionalci, a pjevaju na ‘playback’. I još za to traže brdo novca, kaže ogoren Nikola Grabar.


4

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dixieland s domainom Boškom Petroviem

Novigrad, Jazz Corner of Istria

Umag, ATP stadion

DIXIELAND BAND na trodnevnoj turneji po Istri

Grožnjan, to je stanje duha! Na poziv slavnog vibrafonista Boška Petrovia Dixieland band akovec gostovao je od 17. do 19. srpnja u Grožnjanu, Novigradu i Umagu na meunarodnom glazbenom festivalu “Jazz is Back!”. Boško Petrovi svojevrsni je duhovni obnovitelj Grožnjana, maloga, izrazito autentinog i slikovitog, istarskog grada koji je 1965. postao europski i svjetski glazbeno - umjetniki centar, te koji od 1969. ovaj virtuoz redovito hodoasti, a od 1974. pedagoški i umjetniki potpuno i preuzima. Proteklih je godina ljetnu školu jazza prošlo više od tisuu mladih glazbenika, a prate ih violonelisti pod vodstvom Valtera Dešpalja (poznata Cellomanija) te likovni umjetnici s raznim likovnim kolonijama. U špici sezone, nakon skoro sedam sati putovanja, uz istarsko vrue sunce sedam je glazbenika

BAJKOVITA ŠTRIGOVA

Od tamburice i šansone do etnosvirke U sklopu programa Štrigovskih noi 2010. na prostoru ispred župne crkve u Štrigovi održan je dio programa pod nazivom “Bajkovita Štrigova“. Program se sastojao od koncerta na kojem su nastupili Tamburaška skupina “Tamburice“ od Murice iz Razkrižja u Sloveniji, šansonijer Sran Depolo iz Rijeke, Dixieland band iz akovca te Kom3dija iz akovca. Unato lošem vremenu, koncert je pretio velik broj gledatelja, a izvoai su bili na visini svojeg ugleda i posla kojim se bave. Posebno se to odnosi na domae snage Dixieland band i Kom3diju, iji su nastupi popraeni ovacijama i gromoglasnim pljeskom. Svoju publiku imao je Depolo, koji je izvodio francuske i domae šansone te je tako stariju populaciju vratio u dane njihove mladosti. Slovenske Murice pak su imale publiku s obje strane granice jer su vrlo lijepo i razigrano izvodile hrvatske i slovenske narodno - zabavne pjesme. (sm)

iz akovca stiglo u Grožnjan, ravno u Petrovievu konobu “Bastia”. nouPetrovievukonobu“Bastia” Doekao ih je sam domain, i uz miris smole i cvijea grožnjanskih trjemova i balkona te okuse tartufa, sira, domaih njoka, divljai u umaku i vrhunsko pie stanje uma i duha zaista se mijenja. Uz okrjepu tijela krijepi se i duh. Iz gotovo svake zgrade uju se zvuci vibrafona, gitare, klavira, bubnjeva, trube … Sve odreda poznate teme kao što su Take Five Paula Desmonda, Night and Day Colea Portera, So What Milesa Davisa … Mladi glazbenici marljivo vježbaju tijekom cijelog dana s pauzama za objed, a akovani uz dobro društvo, spizu i kapljicu postaju dio toga jedinstvenog ozraja. Pridružuju im se profesori ljetne škole jazza: gitarist Ante Gelo i pijanist Hrvoje Galler, te s njima potpuno opušteno razgovaraju kao da su prijatelji

od malih nogu. Svi su u Grožnjanu otvoreni. S izrazito pristupani i otvoreni terase Bastije pruža se pogled do pozornice Balwan City pa sve do Motovuna. Kako je uope mogue izvesti neuspješan koncert uza sve te pozitivne poticaje najmuzikalnijeg grada Istre?

Dvosatni koncert Dixieland banda U veernjim satima nakon tonske probe lanovi Dixieland banda slušaju Goran Griff Band sa zborom bujskih vinara te najvjernijeg uenika Grožnjana, pijanista i pjevaa Sandija akala. Publika, sastavljena mahom od mladih glazbenika i turista u potrazi za kulturnim dogaajima, polako se skuplja. Popunjena su sva mjesta u gledalištu, a mnogi su naslonjeni uza zid ili prate koncert iz konobe “Bastia”. Dixieland band akovec

(u sastavu Laci Varga – klarinet, MarjanNovak–truba Marjan Novak – truba, Danijelok Danijel ok – trombon, Ferdinand Buhanec – bas, Filip Krznar – bubnjevi, Marko Žerjav – gitara, Davor Žerjav – klavir) održao je dvosatni koncert sastavljen od standardnog dixie repertoara, obrada meimurskih napjeva u dixie stilu i autorskih pjesama. Publika je glazbu prihvatila s odobravanjem, a meu mladim glazbenicima grožnjanske škole jazza posebno je zasjao bubnjar Filip Krznar, koji se nakon koncerta još dugo s njima družio i izmjenjivao glazbena iskustva. Inae kritiki vrlo strog prof. Dešpalj oduševljeno je estitao Meimurcima na dobroj svirci sa širokim osmjehom na licu. Boško Petrovi, koji je koncert pratio s omiljenog mjesta na terasi svoje konobe, pozvao je Dixieland da na jesen otvori Jazz sabor u njegovom B.

P. Clubu u Zagrebu. Za jedan amaterski sastav ovo je stvarno veliko terskisastavovojestvarnoveliko priznanje. “Grožnjan, to je stanje duha!“, rijei su koje stoje na kraju Petrovieva teksta u monograiji grada Grožnjana. Upravo one vrlo jezgrovito opisuju samu srž atmosfere toga arobnog grada.

Uspješna miniturneja U nedjelju je Dixieland nastupio na malom novigradskom trgu Jazz Corner of Istria. Novigradska je publika sa zanimanjem pratila ovaj promenadni koncert, a svojevrsna zvijezda veeri bila je dixie uspavanka “Sonja i deda“, autorski rad Ladislava Varge, za koji su se ljudi raspitivali kupujui promotivni CD No.2 nakon nastupa. U ponedjeljak je ova miniturneja završena u sklopu Gourmet & Jazz festivala na umaškom ATP stadionu. Dixieland je stvorio zvunu ku-

lisu predstavljanju proizvoda od meda na veeri tematskog naziva “Med & Erotika”. Uz vrhunske gastronomske užitke, dobru glazbu, autohtona vina i maslinovo ulje, rijeka je avangardna umjetnica Taji ekada pozvala Dixieland band na gostovanje u Rijeci. Može se rei da je ova miniturneja za Dixieland band akovec bila vrlo uspješna. U kartu svojih gostovanja sastav je upisao vrlo atraktivna mjesta – Grožnjan, Novigrad i Umag, a otvorile su se i neke nove potencijalne suradnje sa Zagrebom i Rijekom. Boško Petrovi dan nakon grožnjanskog nastupa kontaktirao je band i s osmijehom rekao: “Jeste li proitali lanak u Glasu Istre? Pišu airmativno o vama“, te nadodao: “Vidimo se u B. P. Clubu!“ Ja bih još samo nadodao: Jazz is back! (tekst: D.Ž., foto: Z.V.)

Terasa Starog hrasta ugostila je novu zanimljivu vokalnu skupinu

Novi zvuk osvaja Meimurje Zanimljivo je da se na podruju Meimurja, koje je relativno malo, stalno nešto novo dogaa, novo pokree ... Tako je prije nekih pola godine startala i nova vokalna skupina, koja je nedavno na terasi Starog hrasta održala odlian koncert. Zovu se “Novi zvuk”, a sastav ine Andreja Šapec, Klaudija Jurec, Jelena Martinevi i Bojana Terzo. Ne smije se izostaviti ni Damir Rodiger koji radi aranžmane za pjesme te djevojke prati na sintisajzeru na njihovim nastupima. Jelenu, Bojanu, Andreju i Klaudiju povezuje profesija, uiteljice su u meimurskim osnovnim školama (tonije, u I. Osnovnoj školi akovec i osnovnim školama u Svetoj Mariji i Macincu), a upravo su prije pola godine odluile veinu svoga slobodnog vremena provoditi zajedno u zajednikoj ljubavi

prema glazbi. S obzirom na to da su sve glazbeno jako dobro potkovane, a Jelena je ak i završila solo pjevanje, ove cure jako brzo napreduju i ve sada imaju uvježban repertoar za najmanje dva sata nastupa. Što se glazbe koju pjevaju tie, najviše rade obrade popularnih pjesama Divasica, Gibonnija i ostalih kvalitetnijih domaih glazbenika, a ima i obrada stranih hitova. Radi se o poprilino kompliciranim aranžmanima i kombinaciji jazza, zatim takozvanog scat singinga (oponašanje instrumenata glasom) i, naravno, popularne glazbe - znai harmonizacija na moderan nain kako se radi u cijelom svijetu. - Kako svi mi imamo veze s glazbom u svakodnevnom životu i poslu, tako smo se svi brzo ‘ufurali’ u sve ovo. Ovdje vlada jedna zdrava, zabavna

Ništa dobro ne treba forsirati S obzirom na to da su tek na poetku, za sad još nemaju u planu raditi svoje stvari, snimanje je u planu, no ne u jako skoroj budunosti. Znaju oni onu staru - da ništa dobro ne treba forsirati. - Mi jednostavno trenutno idemo korak po korak i nemamo nekakvih prevelikih apetita. Ali vidjet

emo, kako e biti, bit e. Još se uhodavamo, pokušavamo dobiti speciian zvuk po kojem e nas ljudi prepoznati i to je za sad primarno. Dokle god nam bude ugodno, dotle emo se time baviti. A što se naših pjesama tie, možda idue godine, ako bude pravo vrijeme za to, otkrio je Damir Rodiger.

U pola godine vokalna skupina “Novi zvuk” uspjela je pripremiti ak dva sata kvalitetnog repertoara glazbena atmosfera i iznenaen sam pozitivno koliko se sve brzo i kvalitetno zapravo kree, kazao je Damir Rodiger, glazbenik i profesor na akovekoj Gimnaziji.

Pjevaju iz užitka i zabave Na prvom koncertu na terasi bivšega Starog hrasta bilo je dosta meimurskih, sada ve istaknutih, pjevaa. To su veinom njihovi prijatelji koji su im

došli dati podršku, a “Novom zvuku” pak je bilo drago uti konstruktivnu kritiku od profesionalaca koja e im pomoi da budu još bolji nego što jesu. Mjesta za napredovanje i uenje uvijek ima, a to pak znai da nas u budunosti oekuju sve bolji i bolji koncerti ove zanimljive skupine. Gdje emo ih imati prilike uti? - Imamo neke ideje, no još nismo ništa tono dogovorili. Odradili smo ovaj prvi koncert

da vidimo kako to izgleda i sada emo dalje korak po korak. Za sad najbolje funkcioniramo u manjim prostorima i pred manjom publikom. Zato, recimo, ne planiramo neke velike koncerte ni u daljnjoj budunosti. Želje su nam još uvijek na poeku. Za sad radimo ono što volimo, uživamo u tome i pritom se dobro zabavljamo, a sad kako e dalje biti i kuda e ii sve to skupa samo e vrijeme pokazati, kazala je Andreja Šapec. (MN)


3. kolovoza 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

MAJA Štefok (20) – Donji Kraljevec Ljetni fotosession ovog broja rezerviran je za mladu Maju iz Donjeg Kraljevca. Maja je završila Graditeljsku školu akovec, smjer dizajnerice unutrašnje arhitekture. U slobodno vrijeme voli izlaziti i družiti se s prijateljima. Voli se rolati i odlaziti na kupanje i na more. Ovaj je fotosession snimljen na Dravi kod Preloga. (foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Maja Štefok Datum roenja: 1.10.1989. Glazba: sve, najviše narodna Slobodno vrijeme: rolanje

ODRŽANA druga po redu Modna zona

akovec na jedan dan postao glamurozan centar mode U sklopu Dana Porcijunkule, prošle subote u samom centru grada akovca održana je Modna zona u sklopu koje su modne marke “Angel”, “Bellezza”, “Galko” i “Neckermann” predstavile svoje aktualne kolekcije. Druga po redu Modna zona fascinirala je posjetitelje na krcatom Trgu Republike. Iako je modna revija na otvorenom pokrenuta prošle godine, postala je najznaajniji modni dogaaj u ovoj regiji. Selektivni odabir modnih kua i dizajnera doprinosi kvalitetnom modnom zbivanju i promociji brendova koji su ve godinama jedni od glavnih imbenika na tržištu modne industrije. Fascinacija modom nastaje kroz ljude koji se njome inspiriraju. Dizajneri domae modne marke “Angel” odlutali su mislima u romantini Pariz, gdje su pronašli inspiraciju za njihovu novu kolekciju za nadolazeu jesen/zimu. Kolekcija za jesen/zimu obiluje zanosnim detaljima, a šeširi klobuara Damira Hercega iz Varaždi-

Modne torbe od e najkvalitetnije kož ko predstavio je Gal

Dizajneri domae modne marke “Angel” predstavili su novu kolekciju za nadolazeu jesen/zimu

Meu gla

zbenim

gostima

bio je i Bo

ris Kosm

a

Šeer na kraju bila je modna marka “Bellezza” dizajne rice Zdravke Gan zer

na zaokružili su priu. Kolekcije “Angel” i dalje nude kvalitetnu odjeu iz vlastite proizvodnje, za sve casual i poslovne prilike, namijenjene djevojkama, zrelim ženama, s posebnim programom za trudnice, te muškarcima. Vodea kataloška i web trgovina “Neckermann” predstavila je aktualne trendove za zrelu i modernu poslovnu ženu. Jednostavni i urbani krojevi, jasne strukture i boje u spektru od blijedo ružiaste i sive do tamnoplave i crne pobrinut e za samopouzdan nastup svake žene.

Najznaajniji modni dogaaj u ovoj regiji Galko, na tržištu od 1993. godine, u reviji je predstavio modne torbe od najkvalitetnije

Vodea katalo je aktual ška i web trgo vina ne trendo ve za zrel “Neckermann” u i moder pr nu poslov edstavila nu ženu kože. Modeli torba imali su zanimljive detalje, a sama kvaliteta i obrada na vrhunskoj su razini. Uz modne, u svojoj ponudi posjeduju i veernje, poslovne i namjenske torbe. Šeer na kraju bila je modna marka “Bellezza” dizajnerice Zdravke Ganzer, moda predstavila na najneuobiajenijim koja nam je ispriala svoju modnu viziju u mjestima i u najrazliitijem kontekstu. Rebijelom. Kreacije veliaju žensku ljepotu, vije su nosile poznate manekenke, meu naglašavaju seksipil i dižu samopouzdanje kojima je bila i Aleksandra Grdi, a ovom svake djevojke i žene. Iako je metal prili- prilikom akovec je posjetio i Neven Cigano nezamislivo povezati sa ženstvenošu, novi. Uz uvodni dio stand up komiara Mametalik detalji u srebrnoj boji savršeno su rija Petrekovia, modni dogaaj zasladili su se uklopili u Bellezzine haljine i kombine- glazbeni gosti iznenaenja- Boris Kosma, zone. Maja Blagdan, ali i naš slavuj Carla Bellovari, Uz reviju na otvorenom, u gradu je bila dok se udruga Krpe i konci pobrinula za fepostavljena “showroom - milja” kako bi se nomenalan vatreni show.

U kampanji sudjelovali Meimurci Zanimljivo je spomenuti da su u kampanji sudjelovali Meimurci. Pod kreavnim vodstvom Erne Žganjar, za vizual kampanje pobrinuo se Josip Toth, web i graki dizajner. Pozna fotograf Goran ižmešija odluio se za mov intenzivnih boja uz model Mirjanu Kneževi, koja je ovogodišnja pobjednica Neckermannovog modela godine. Zdravka Ganzer odgovorna je za styling, a Nuša Mlinari - Horvat za šminku. Za frizuru se pobrinula Albina Milievi. Na samoj reviji frizure je osmislila Ivana Bajsi.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 778

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

ilom ili možete s kuponom osobno doi i odabrati koju knjigu želite. Molimo vas da kupone ne šaljete aksom, jer podaci nisu itki.

MOZAIK KNJIGA

Richard P. Feynman - “Što te briga što drugi misle?!” Jedan od najveih fiziara dvadesetog stoljea i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1965. godine Richard Feynman (1918. - 1988.) imao je neutaživu že za avanturama i besprimjernu sposobnost da prepriava zgode iz života. Prva u nizu knjiga “Vi se sigurno šalite, gospodine Feynman!” 2007. postigla je svjetski uspjeh doživjevši u 22 godine brojna izdanja diljem svijeta. “Što te briga što drugi misle?!” posljednja je knjiga Feynmanove književne ostavštine, koju je priredio njegov prijatelj Ralph Leighton. Meu mnogim priama ispripovijedanim u knjizi, od kojih su neke smiješne, a druge krajnje ganutljive, susrest emo se s Feynmanovom prvom suprugom Arlene, koja ga je pouila neobjašnjivomu misteriju ljubavi ležei u smrtnoj postelji, dok je on u obližnjem Los Alamosu radio na atomskoj bombi. Tu je i intrigantna ispovijest o istrazi eksplozije space shuttlea Challengera 1986. godine. U

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “O mamama sve najbolje”: Marija rnjak iz akovca.

KNJIGA TJEDNA

Eva - Maria Zurhorst - “Volite sebe i nije važno s kim ste u braku”

Ime i prezime: Adresa:

Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preostalo nam je nekoliko razliitih naslova, pa nam možete poslati kupon poštom, e-ma-

3. kolovoza 2010.

- Meunarodni bestseler savjetuje parove: Razvod je suvišan! Nezadovoljni ste vezom i brakom? Pomišljate na razvod i uvjereni ste da e svi problemi nestati onog trenutka kada promijenite partnera? Razmislite ponovno, jer veza u kojoj se nalazite vjerojatno je najbolja koju ete ikada imati, a veina razvoda je suvišna! Ovom provokativnom tezom njemaka autorica Eva - Maria Zurhorst uzburkala je duhove zapadnjakog individualizma, a njezina knjiga “Volite sebe i nije važno s kim ste u braku” postala je meunarodni bestseler. Knjigu je objavila nakladnika kua “Znanje”.

Objašnjavajui mehanizme veze, autorica na temelju svojega bogatog iskustva koje je stekla kao savjetnica za parove temeljito raskrinkava naša oekivanja kako e uz sljedeeg partnera sve biti bolje i drugaije. Autorica istie kako je partnerstvo zahtjevan, ali isplativ razvojni put svake osobe. “Duboki i prisni odnos mogu je i tamo gdje je možda ve nestala svaka nada, ali klju rješenja svih problema leži prvenstveno u razvoju samopouzdanja i pronalasku ljubavi za sebe i prema sebi“, naglašava Eva - Maria Zurhorst, autorica knjige.

Ovaj prirunik za uspješne i sretne odnose sadrži niz korisnih savjeta koji mogu pomoi parovima da poboljšaju svoj odnos. Obostrano razumijevanje partnera i meusobno povjerenje put su prema dugotrajnom i uspješnom braku. Eva - Maria Zurhorst zapoela je karijeru kao novinarka, radila je meu ostalim u Južnoj Arici i Egiptu. Danas vodi savjetovalište za odnose i karijeru te redovito piše u medijima o pitanjima partnerstva. Živi u Wuppertalu u Njemakoj s mužem i keri.

ALBUM TJEDNA

Pet Shop Boys “Pandemonium - Live, The 02 Arena, London” - Pandemonium kao slika i prilika originala izvedenih u do sad najboljem svjetlu

knjizi je nanovo oživljen trenutak Feynmanova otkria uzroka nesree te dokazivanja elegantnim eksperimentom: u ašu hladne vode spustio je gumeni prsten, a onda ga izvukao deormiranoga. U knjizi se nalazi i pria “Gospodin Feymman odlazi u Washington” koja opisuje posljednju Feymanovu veliku avanturu. Feymanova desetogodišnja borba protiv raka okonana je 15. veljae 1988. Knjiga završava jednim od njegovih najelokventnijih i najnadahnutijih govora pod nazivom “Vrijednosti znanja”. Knjigom Richarda P. Feynmana “Što te briga što drugi misle?!” ovaj tjedan nagraujemo jednog itatelja.

WEB preporuka

Ordinacija.hr – odgovori na sva vaša pitanja iz podruja medicine

Nakon samo dva mjeseca od završetka svoje amozne Pandemonium turneje, Pet Shop Boys izdali su DVD izdanje koje prati jedan od završnih koncerata na turneji izveden u londonskoj O2 Areni. Ta turneja je donijela sve kljune brojeve s posljednjega studijskog projekta “Yes” i ostalih hitova iz opsežne kajdanke Pet Shop Boysa tijekom zadnje dvije i pol dekade. Na DVD-u je istaknuta

Popis pjesama 1. More Than A Dream/ Heart; 2. Did You See Me Coming?; 3. Pandemonium/Can You Forgive Her?; 4. Love Etc; 5. Go West; 6. Two Divided By Zero; 7. Why Don’t We Live Together?; 8. New York City Boy; 9. Always On My Mind; 10. Closer To Heaven/ Let To My Own Devices; 11. Do I Have To?; 12. King’s Cross; 13. Suburbia; 14. Se A Vida É/Discoteca/Domino Dancing/Viva La Vida; 15. It’s A Sin; 16. Being Boring; 17. West End Girls

potreba “medley” miksanih pjesama u kojima se nekoliko njihovih hitova brzo prožima kroz jednu pjesmu, iako u cijelosti originalne pjesme ostavljaju puno bolji dojam. DVD je vizualno spektakularan, zvuk je ist i kvalitetan i ponekad se ini kao da slušate studijske verzije pjesama, a ne live perormans. Produkcija je na vrhuncu, a pozornica dekorirana kockama koje postaju videozidovi, plesne platorme ili jednostavno mjesta iza kojih e

izvoai i suradnici doi se presvui tijekom showa. U pamenje se urezalo i “razbijanje” toga istog kockastog zida na poetku pjesme “Go West”, ljubavna balada “Jealousy” i nastup Neila Tennanta u reizdanju Coldplayeve “Viva La Vida”. Duete Neil i Chrisa savršeno upotpunjuju plesai stvarajui dramaturšku atmoseru nakon koje se i preko ekrana možete naježiti. Ignorirali su prethodna dva albuma mislei valjda kako su prošlim turnejama

i više nego dovoljno promovirali iste. Ovo je stoga zaista koncert najveih hitova, meu koje su nimalo zaostajui dobro sjele i one novije stvari. Pjesme su kratke, a izvedene su neke koje su postala norma na njihovim koncertima: “Love, Etc.”, “Go West”, “What Have I Done To Deserve This?”, “New York City Boy”, i “Suburbia”. Starim anovima bit e drago uti i stvari koje nisu toliko esto izvodili “Two Divided By Zero” i B-side pjesma “Do I Have To?”. Od dodataka su prisutne i dvije pjesme s EP-a “Christmas”, obrada Madnessove “My Girl” koja je izvedena na prvom koncertu u O2 Areni koji je ovdje snimljen, ali je iz nekih nepoznatih razloga izbaena i stavljena kao dodatak, te “It Doesn’t Oten Snow At Christmas”, još jedna pjesma s ‘’Christmasa’’ koja je predstavljena odlinom koreografijom. Tu je i remiks s Brit Awardsa tako da “Pandemonium” uistinu spada u jedno od boljih DVD-izdanja koje zorno doarava koncertni dogaaj koji je popratio jedan od najboljih albuma amoznog dvojca. Deki su kao poseban bonus na drugi DVD uvrstili materijal sniman na dodjeli Brit Awards 2009. gdje su dobili nagradu za životno djelo i tako je ionako odlina kolekcija dobila još jednu dodatnu vrijednost razvuenu na ak na tri diska, postavši idealan suvenir za sve brojne posjetitelje zadnje turneje Pet Shop Boysa. (Kristina Trupeljak, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA INTE

Osnove pisanja e-maila (2) U prethodnom lanku iz serije o osnovama pisanja e-maila obradili smo dva polja s kojima se primatelj susree odmah i prije otvaranja email poruke te nastavljamo ovaj put s uputama za ostala polja e-maila koja se esto iz neznanja ili namjerno upotrjebljavaju na krivi nain.

Primatelj (To) Na web adresi Ordinacija.hr pronai ete prvi hrvatski portal koji na medicinu gleda kroz liestyle. Stranica je to na kojoj se nalazi najšira i najopsežnija baza podataka lijenika privatne prakse. Cilj autora same stranice je da budu pokretai novih ideja i da budu korisni. U etiri kategorije – zdravlje, budi sretan :), budi lijep(a) i zdravi ta-

njur – posjetitelji stranice mogu pronai odgovore na brojna pitanja i zanimljive i praktine savjete koje preporuuju brojni strunjaci lijenici, nutricionisti, treneri i drugi, a na stranicama ete pronai i kolumne pokojega poznatog imena. U svakom sluaju, stranicu Ordinacija.hr posjetite što prije, sigurno ete pronai nešto za sebe.

Primatelj je osoba koja e primiti vašu e-mail poruku i sve je u redu dok se na taj nain ovo polje i upotrjebljava. Na žalost, esto se ovo polje upotrjebljava na nain da se upiše cijela lista primatelja, što e zbuniti one kojima je ta poruka namijenjena, a s druge strane i otkriti e-mail adrese drugih primatelja, što predstavlja sigurnosni propust (velik broj reklama i cirkularnih pisama slijede ovakvu praksu - na ovaj e

nain sve adrese navedene u polju primatelja biti dostupne svima koji je prime, predstavljajui novi izvor valjanih adresa za ciljani spam buduih korisnika). Primatelj je u pravilu jedna osoba, dok se ostale samo obavještavaju o sadržaju poruke te se stavljaju u CC ili BC polja (opisana ispod) - stoga ovo polje i koristi za glavnog primatelja poruke ili u iznimnim sluajevima nekoliko njih.

CC (Carbon Copy duplikat) Polje koje mnogi ignoriraju iz razloga što ne znaju njegovu namjenu - rije je o polju gdje se upisuju adrese ljudi koji e primiti duplikat e-maila uz obavještavanje svih primatelja o osobama koje e taj e-mail primiti. Naprimjer, e-mail namijenjen direk-

toru jednog odjela unutar tvrtke potrebno je zbog koordinacije da bude proslijeen još i dvojici djelatnika koji su zaduženi za taj sektor kako bi znali o promjenama koje se opisuju unutar e-maila. U polje primatelja bit e upisan direktor, dok e e-mailovi dvaju djelatnika biti upisani u CC polje kako bi svo troje znalo da su obaviješteni o ovom e-mailu.

BCC (Blind Carbon Copy “slijepi” duplikat) Ukoliko se e-mail adrese primatelja upisuju u ovo polje, oni e primiti taj e-mail, ali nitko nee vidjeti trag o tome da je e-mail bio poslan i njima. Izbjegavajte ovo polje, osim ako stvarno nije potrebno, nitko ne voli da se poruke za koje pretpostavljaju da se izmjenjuju izmeu poznatih osoba prosljeuju i drugima bez

njihovog znanja. Primjer kada bi ovo bilo dopustivo je recimo kad se kupcu od strane prodaje potvruje narudžba i odmah se šalje preko BCC polja na e-mail djelatnika u odjelu pakiranja robe - kupac osim prodajnog predstavnika ne mora znati unutarnju strukturu tvrtke niti e imati potrebu komunicirati direktno s odjelom pakiranja robe. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


3. kolovoza 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE POETAK INCEPTION

NAJSRETNIJA DJEVOJKA NA SVIJETU CEA MAI FERICITA FATA DIN LUME

SF mistini triler Režija: Christopher Nolan Glavne uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Joseph Gordon - Levitt

drama Režija: Radu Jude Glumci: Andreea Bosneag, Doru Catanescu, Alexandru Georgescu, Diana Gheorghian...

Christopher Nolan napisao je, producirao i režirao ilm “Poetak“ za koji je, nakon što je završio snimanje, izjavio da mu je bio najzahtjevniji projekt karijere. U svom novom ilmskom uratku okupio je uistinu velianstvenu glumaku postavu koju predvode za Oscara nominirani Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Ellen Page i Tom Berenger te dobitnici nagrade Oscar

Marion Cotillard i Michael Caine. DiCaprio u ilmu glumi ovjeka koji posjeduje mogunost ulaziti ljudima u snove i ugraditi im ili iz njih izbaviti potrebne informacije. Ellen Page, Tom Hardy i Joseph Gordon Levitt glume lanove njegovog tima koji pokušavaju ukrasti inovativnu ideju koja bi mogla promijeniti itav svijet. Preporuujemo starijima od 13 godina.

Kad Delia, tinejdžerica iz radnike obitelji, osvoji luksuzni automobil u promotivnoj kampanji, odlazi s roditeljima u Bukurešt snimiti reklamu u kojoj zahvaljuje sponzorima na automobilu. Snimanje se odulji, a automobil postaje i objekt i katalizator apsurdna sraza želje, vrijednosti i

volje izmeu nje i njezinih siromašnih roditelja. Preporuujemo starijima od 14 godina.

(tri besplatne posudbe)

utorak, 3.8.

“Arn – vitez templar” je:

19.00 i 21.00 SUMRAK SAGA: POMRINA

1. pustolovni 2. muziki 3. horor ilm DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Sandro Pintari, akovec

romantina fantazija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema ilmskog programa

Odgovor: ___________________________

etvrtak, 5.8.

l. br: _______________________________

nema ilmskog programa

________ _____________________________

Godina je 1150., u Svetoj Zemlji vitezovi Templari kr vavo se svaaju s muslimanima. Arn Magnusson, potomak jedne švedske plemike obitelji, postaje žrtvom politike intrige te biva osuen na 20 godina u službi vitezova Templara te mora napustiti svoju ljubav Ceciliu, koja je u drugom stanju. Njegova hrabrost i borilako umijee uskoro ga dovode na mjesto voe. Nakon mnogo godina Arn se napokon vraa u domovinu Ceciliji i svome sinu, meutim, najteža bitka tek slijedi.

toliano (Matrix, Obitelj Soprano). Policajcu Thomasu Armstrongu život je doveden u opasnost kad je postao žrtvom opakog ubojice koji se vratio da bi terorizirao grad nemilosrdnom igrom make i miša. U uzbudljivoj utrci s vremenom Armstrong uvijek mora biti jedan korak ispred kako bi uhvatio luaka i spasio živote nedužnih ljudi.

PRIA O PRVAKU

NINJA

SMRTONOSNI OKRŠAJ

Istina je jednaka danas kao i u doba starih samuraja: oružje nindže ima legendarne

Žestoki akcijski triler u kojem glume Sean Patrick Flanery (Boondock Saints) i Joe Pan-

petak 6.8.

19.00 POETAK INCEPTION SF mistini triler Režija:Christopher Nolan Uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Joseph Gordon-Levitt

1. PERCY JACKSON I OLIMPIJCI 2. SVI SMO SUPER 3. ALISA U ZEMLJI UDESA

moi i za dobro i za zlo. Smrtonosno oružje posljednjeg Koga nindže povjereno je amerikom studentu koji studira u Japanu. Prema naredbi Senseija, on se mora vratiti u New York i zaštititi oružje pod svaku cijenu, poraziti spretne yakuze koji su mu za petama i paziti da oružje ne dospije u krive ruke.

srijeda, 4.8.

Ime i prezime: ______________________

DVD, BLUE RAY IZLOG ARN – VITEZ TEMPLAR

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Istinita pria o crnom beskuniku kojeg spašava bijela obitelj i pomaže mu da postane sportska zvijezda. Drama s najhvaljenijom ulogom Sandre Bullock. Kada ga na ulici uoi Leigh Anne Tuohy (Sandra Bullock), tinejdžer Michael Oher (Quinton Aaron) je beskunik prepušten samome sebi. Saznavši da je taj mladi školski kolega

njezine keri, Leigh Anne inzistira da se Michael – koji je odjeven u kratke hlae i majicu – skloni od hladnoe. Bez imalo oklijevanja ona ga poziva da prespava kod njezine obitelji. Ta se ljubazna gesta kasnije pretvara u nešto više jer, usprkos njihovim razlikama, Michael postaje dio obitelji Tuohy. U toj novoj sredini crni tinejdžer suoava se s itavim nizom drukijih izazova koje treba svladati. Dok obitelj Michaelu pomaže da ispuni svoj potencijal na nogometnom terenu i izvan njega, Michaelova prisutnost u njihovim životima potie ih na otkrivanje istina o samima sebi ...

4. SHERLOCK HOLMES - PRIA O PRVAKU

22.00 NAJSRETNIJA DJEVOJKA NA SVIJETU CEA MAI FERICITA FATA DIN LUME drama Režija: Radu Jude Glumci: Andreea Bosneag, Doru Catanescu, Alexandru Georgescu, Diana Gheorghian

5. SAN 6 6. POLARNA NO 7. TAXI 4 8. STARI FRAJERI 9. NE OSVRI SE 10. UMRI ALI PRODAJ

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA 1. PHILLIP MORRIS, VOLIM TE

subota, 7.8.

18.30 i 21.00 POETAK SF mistini triler

2. U BANANI 3. KAKO IZDRESIRATI ZMAJA

nedjelja, 8.8.

4. PISMA JULIJI

18.30 i 21.00 POETAK

5. PRIA O IGRAKAMA 3 6. ZALJEV 7. STREET DANCE

SF mistini triler

8. ZAKON BRAE 9. SEKS I GRAD 2

ponedjeljak, 9.8.

10. PRIA O IGRAKAMA 3

U.S. Box Office

18.30 i 21.00 POETAK SF mistini triler

1. INCEPTION 2. SALT 3. DESPICABLE ME 4. THE SORCERER’S APPRENTICE 5. TOY STORY 3 6. RAMONA AND BEEZUS 7. GROWN UPS 8. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE 9. THE LAST AIRBENDER 10. PREDATORS

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

kolozova 2010. 3. kolovoza


3. kolovoza 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Meksiki restoran “Tipica“ Meksiki restoran, ili bolje reeno Taqueria “Tipica”, nalazi se uB Berlinu, djelo tima iiz studija li a dj l jje ti t dij “Klm-architekten“. Isprian u formalnom, modernom jeziku, interijer ovog restorana vrlo je jednostavan. Dominantne su boje bijela i siva, dok su tek fokusni elementi izvedeni u ljubiastoj, odnosno ružiastoj i naranastoj boji. Centralno mjesto u prostoru drži elegantno zaobljen i jednostavno izveden srebrni šank s bijelom radnom

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Obiteljska kua “Rincon Bates“ ureuje: Bruno Kontrec

površinom. Bijela se boja ponavlja po zidovima, stropovima i nekim drugi elementima interijera kako bi dala svoj obol u eleganciji ovog prostora. Spušteni strop prati zaobljenu liniju cijelog prostora pojaavajui mu dinamiku, a velike pak mu visilice daju odreeni stupanj dramatike. Stolovi i stolice postavljeni su relativno uniformirano, što apsolutno odgovara ovakvoj dispoziciji elemenata, a samim time i naglašavaju smjer prostora, ali i njega samog. U njega ulazi velika koliina

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10% danjeg svjetla izvana, budui da je opremljen velikim prozorima po cijeloj njegovoj dužini. http://www.klm-architekten.de/ http://www.tipica.mx/

Kod ovoga netipinog arhitektonskog projekta radilo se o promjeni koncepta postojee graevine koja datira iz 1906. godine i koja se nalazi u glavnom gradu SAD-a. Njena arhitektura, vanjska i unutarnja, izvedena je u maniri ondašnjeg vremena. Iako je graevina adaptirana ´70-ih godina prošlog stoljea, njena unutrašnjost i sve što ona predstavlja ostala je netaknuta i kumovala je tradicionalnom i arhainom

Naprotiv, kua je isprojektirana tako da je ima na pretek, stil koji prevladava je minimalistiki, što savršeno odgovara prirodnom momentu, što tvori drvena fasada i grede, a oprema je moderna

Moderna drvena kua

i funkcionalna. Sve to još više smiruje doživljaj koji je potreban klijentu kada ovamo doe na opuštanje. http://www.domesi.cz/

Ovu modernu kuu, izraenu od drva, kreirali su arhitekti iz studija “Domesi“ i nalazi se u eškoj, u mirnoj i prekrasnoj okolini, okruženoj prirodom i u blizini rijeke. To je ustvari vikendica za klijenta. I to kakva vikendica! Apsolutna intimnost postignuta je na nain da su sve prostorije fokusirane k stražnjem dvorištu i nemaju mnogo prozora s ostalih strana. No, to ne znai da interijeru nedostaje prirodne svjetlosti.

Smoothie bar “Smootch” u Rovinju U špici grada Rovinja, na adresi Carrera 92, u samom centru grada niknuo je najživopisniji bar u krugu od bezbroj kilometara. Smoothie bar “Smootch” zajedniko je djelo investitora i njihovih prijatelja koji su kao strunu pomo kontaktirali Studio “estetikheretik”, kao i dvije fenomenalne djevojke - ilustratoricu Ivanu Štrukelj i graiku dizajnericu Romanu Kajp. Ovaj tim izveo je pravo malo udo na površini od

samo 6 m2 (!). Zajednikim su snagama izveli interijer ovog miniprostora koji danas ljudima Rovinja i svim njihovim dragim gostima nudi prirodne i ukusne shakeove, friško istisnute sokove, kroasane, minibureke i ine ine, šarene i zdrave stvari. Proete li Carrerom, neete moi ne zaustaviti se bar na trenutak pred ovim mjestom. A dok to uinite, pristupite i okusite nešto iz ponude. Jer “smootcheri“ stalno blendaju. Samo za vas!

nainu življenja. Vlasnici kue sada su zatražili pomo od Studija 27 kako bi se kompletno zdanje pretvorilo u najmanju ruku u moderan dom. Zadali su im projektni zadatak da izvedu novo stanje s tri uvjeta: optimalno iskorištenje prostora, ali ne samo iziki funkcionalno, ve i da se prostor iskaže i na psihikoj razini, vanjština kue mora odgovarati okolini u kojoj se nalazi, te da graevina bude izvedena u punoj ekološkoj svijesti.

Momci iz Studija 27 izveli su ovo što vidite na slikama; u donjem dijelu kue postavili su dnevne funkcionalne zone, dok su gornji dio kue umanjili za odreenu površinu kako bi dobili jedan monovolumenski, otvoreni prostor i na taj nain povezali volumen cijele kue. U gornjem dijelu postavili su dvije spavae sobe s kupaonicom, koje su povezali pomou mosta izraenog od elika i

stakla. Energetski sustav cijele kue baziran je na minimalnoj potrošnji energije, od grijanja, hlaenja, do graevinske stolarije, a sve u funkciji velikoga ekološkog momenta. Fotograije: Hoachlander Davis Photography http://www.studio27arch. com/lash/index.htm http://www.hdphoto.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

ZA NJU

Jedite prije i poslije vježbanja Lagana jela za ouvanje energije - Prije i poslije vježbanja preporuaju se lagani obroci, koji e vam omoguiti bolje vježbanje i veu potrošnju masnih zaliha Vježbati ne smijete kada ste gladni, ni previše siti savjet je koji e vam dati bilo koji trener ili pak nutricionist. Naime, ako pojedete veliki obrok prije vježbanja, vjerojatno ete osjetiti muninu, vrtoglavicu, ponestat e vam dah, a vea je vjerojatnost da ete dobiti greve u mišiima. Tu reakciju u organizmu izazvat e manjak krvi u mišiima i ostalim dijelovima tijela, jer e mnogo krvi upravo otii u probavni sustav, a što e znaiti manje energije mišiima. S druge strane, preskakanje obroka prije vježbanja nije preporuljivo, jer manjak šeera u organizmu može uzrokovati manjak energije i malaksalost. Zbog toga je obroke prije ali i poslije vježbanja potrebno kontrolirati! Prije i poslije vježbanja preporuaju se lagani obroci, koji e vam omoguiti bolje vježbanje i veu potrošnju masnih zaliha.

Ukoliko jedete velike proteinske i masne obroke, potrebno je priekati najmanje etiri sata prije vježbanja. Ako pak jedete lagane obroke, za probavu je potrebno samo dva sata. Najbolje je ako ete prije intenzivnije vježbe jesti hranu bogatu ugljikohidratima, kao što je kruh, tjestenina, voe i povre. To ne znai da trebate izbjegavati proteinske i masne obroke, ali ne smijete nikako pretjerati s njima. Ukoliko nemate dovoljno vremena da pojedete obrok i probavite ga, dakle, minimalno dva sata, najbolje je da ga onda ne jedete, nego radije uzmite voe ili spravite voni sok da vas zasiti i dati snagu za vježbanje. Jelo poslije vježbanja takoer je vrlo važno. Vaši mišii trebaju snage da se oporave nakon vježbanja. Lagano jelo do dva sata nakon vježbanja jest savršeno. Najbolje je da uzmete hranu s proteinima, složenim ugljikohidratima i zdravim masnoama. Primjerice, napravite sendvi od piletine ili puretine.

koe. Pravilnom prehranom vaš organizam e imati snage za vježbanje i trošit ete višak masnoa u organizmu, što je na kraju i vaš cilj.

Evo nekoliko ideja što možete pojesti prije vježbanja: bademi – ukoliko osjeate manjak energije, pojedite šaku badema. Oni su puni proteina i dat e vam potrebnu energiju maslac od kikirikija – možda ete pomisliti kako se radi o nezdravom obroku, no maslac je pun proteina, pa e vam isto dati potrebnu energiju. Naravno, to ne znai da trebate pojesti cijelu

boicu kako biste se osjeali bolje i dobili snagu. Bit e dovoljna jedna žlica, koju ete namazati na kruh. Tom obroku možete dodati kuhanu rižu, mlijeko od soje i bananu. Osjeat ete se vrlo lagano i poletno sojini orašii – ukoliko volite okus soje, ona je savršena hrana prije vježbanja. Naime, ona je puna zdravih omega 3 masnim kiselinama koje su važne i zdrave za krvožilni sustav, odnosno cirkulaciju

Što pojesti? Dakle, cilj je da za vrijeme vježbanja imate dovoljno energije, ali da zbog previše ili prejakog jela nemate poteš-

aša svježe iscjeenog voa – voe je puno nutritivnih sastojaka i antioksidansa koji e vam olakšati vježbu. Ukoliko želite malo “pojaati g ovo pie, uz njega pojedite žlicu maslaca od kikirikija jogurt – svaki put dok pojedemo jogurt osjeamo ugodu u želucu i sitost. No, to je samo jedan od razloga zbog ega biste ga trebali konzumirati prije vježbe. Naime, jogurt je pun kalcija i vitamina B, pomaže ojaavanju i održavanju imuniteta, i naravno dat e vam potrebnu energiju. U njega možete dodati šaku suhog ili orašastog voa. tvrdo kuhana jaja – svatko zna uzreicu “Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje g, pa zbog ega ne biste i iskoristili taj savjet. Skuhajte jaja, posolite ih i k njima možete dodati svježu papriku lea – kada vam je potrebno nešto više energije i zdravi obrok prije vježbanja, lea je upravo savršena! Sadrži mnogo složenih ugljikohidrata koji sagorijevaju sporije nego jednostavni uglji-

Pet navika uspješnih samohranih majki

Kako se lakše probijati kroz kaotian život? Želite li znati zbog ega neke samohrane majke izgledaju kao da im je sve lako i da sve u svom kaotinom životu rješavaju bez problema? To je zbog toga jer su ove pametne samohrane mame razvile navike koje ih ine uspješnima. One ne dopuštaju da ih strah zaustavi. Uspješna samohrana majka prihvaa injenicu da je strah sastavni dio života. Umjesto da dozvole da ih taj strah paralizira i onemogui da obave sve što imaju, one su nauile kako živjeti s njim i kako ga prilagoditi da bi uspjele sve obaviti. One su svjesne da 95 posto strahova sa-

mi umislimo i podsjeaju se na to svaki put kad ih ulovi panika. Svaki dan odvoje vrijeme za sebe, svaki dan. Uspješne samohrane mame ne dozvoljavaju da

RECEPT tjedna

1 lubenica (oko 3 kg) 3 šalice ulja za pohanje pola šalice kukuruznog brašna 2 bjelanjka, umuena 2 žlice vode 3 šalice glatkog brašna šeer u prahu

Postupak pripreme Prepolovite lubenicu po dužini, i onda još jednom (ponovno po dužini). Trebali biste dobiti 4 dugaka troku-

je zabavna ili efikasna umorna, iscrpljena i iskompleksirana majka? Ove majke su svjesne da kad je mama sretna svi su sretni! Nisu dugo potištene. One znaju da je život k’o vlaki u lunaparku – ciklus uspona i padova, pozitivnog i negativnog. One znaju da je svako ogranienje, prepreka ili smetnja samo privremena. Kad ste možda pali na dno i kada ste u depresiji, sagledajte situaciju iz svakog aspekta, potražite možda skrivene mogunosti i šanse, i izvucite se iz potištenosti. One potraže pomo. Iako postoji mit da one sve moraju i mogu

same, one znaju da ne moraju znati sve i napraviti sve same. Cijene dobivenu pomo i nije ih sram zatražiti je kad god im je potrebna. Ovih pet navika ine se jednostavnima, pridržavati ih se konstantno može djelovati jednostavnije nego što to ustvari jest. Pokušajte se i vi držati ovih navika (iako niste možda samohrana majka, ili uope još ni niste majka) i definitivno e vam postati lakše u životu.

www.SAVJETI-hr.com

Pohana lubenica Sastojci

život njih kontrolira, one kontroliraju svoj život. One su svjesne da je odvajanje vremena samo sa sebe veoma važno i za fiziko, i još više mentalno zdravlje. Koliko

tasta komada. Maknite koru,, i onda te etvrtine po dužinii razrežite na kriške debljinee oko 3 cm, te nakon toga svaku u krišku razrežite na još manjee trokutie. U umuene bjelanj-ke i vodu umiješajte kukuru-zno brašno. Komade lubenicee prvo uvaljajte u bijelo glatko o brašno i onda umoite u smje-su s bjelanjcima i stavite peii u vrelo ulje. Pecite dok ne po-primi zlaano smekastu bo-ju. Pohanu lubenicu pospitee šeerom u prahu.

Kako odabrati ime za vašu bebu Odabiranje imena zna biti vrlo teško za mnoge parove, pa emo vam probati olakšati savjetima koji slijede. Poštujte partnerovo mišljenje. Veina ljudi želi svoje dijete nazvati po lanovima obitelji ili religijskim figurama. Ako se stvarno ne možete dogovoriti oko imena, najbolja

stvar koju možete napraviti u tom sluaju je da jedna osoba odlui za prvo ime, a druga osoba za srednje ime. Dijete e imati dva imena i roditelji e biti zadovoljni. Nemojte dozvoliti da se odreivanje imena pretvori u svau. Vaše dijete vama e biti najbolje bez obzira kako se zvalo!

kohidrati. Spravite jednostavno varivo od lee ... mekinje – na žalost, nema mnogo ljudi koje vole mekinje, a ni mnogo ljudi koji su ih probali. No, ukoliko ste jedan od onih koji volite mekinje, nemojte propustiti njihovu konzumaciju, jer su pune magnezija, koji je organizmu potreban za pretvaranje ugljikohidrata u energiju. Mekinje možete pronai u žitnim pahuljicama, pecivu ili ih možete kupiti same i spravljati na razliite naine.

Najvažnija je prehrana ... Budite inovativni te naite svoju ormulu lagane prehrane prije vježbanja. Ono što je najvažnije zapamtiti jest da su ovi savjeti samo za hitne sluajeve kada ne stignete jesti prije vježbanja. Potrudite se da jedete kompletne i zdrave obroke. Kako postoji hrana koja e vam dati energije za vrijeme vježbanja, tako postoji ona koja e upravo rezultirati suprotnim eektom. Izbjegavajte kolae, okoladu, gazirana pia i umjetne sokove, koein ... (Preuzeto s portala Žena. hr)


3. kolovoza 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

ZA NJEGA

Razvoj dijagnostike omoguuje i bolju prevenciju bolesti

Najbolja hrana za rast mišia Što mislite, koja je hrana najbolja za rast mišia, orašasti plodovi ili riba? Do sada veina muškaraca razumije kolika je važnost proteina u izgradnji mišia. Prilikom treninga i napora, utezi i optereenje uzrokuju ošteenja mišinih vlakana. Ta ošteenja aktiviraju proces oporavka koji dovodi do rasta stanica mišia. Da bi moglo doi do rasta, potrebne su aminokiseline (proteini su graeni od aminokiselina), a one su osnovni graevni blokovi života. Da bi došlo do rasta, mišiima treba još nešto osim proteina. Dizanje utega i napori troše energiju koja je sauvana u obliku mišinog glikogena, stoga u prehranu treba ukljuiti zdrave porcije ugljikohidrata za obnavljanje zaliha mišinog glikogena te poveanje inzulina, hormona koji pomaže dopremanju aminokiselina u mišie. Dakle, potrebno je jesti hranu koja je bogata proteinima, a mi vam donosimo namirnice koje imaju obilje proteina u sebi.

Quinoa

Posni sir Vjerojatno ne postoji b d b ild koje k j ne konzumira k i bodybuilder posni sir. Jednostavno proitajte etiketu nutritivnih vrijednosti i vidjet ete zašto je tako. Samo ½ šalice posnoga svježeg sira sadrži 14 grama proteina u samo 80 kalorija, s manje od 2 grama masti. Jednostavno ubacite u blender posni sir, omiljeno voe, vodu i imate obrok prepun proteina.

Kamenice Iako nisu poznate kao hrana koja pomaže u rastu mišia, kamenice su još jedan tajni specijalitet koji koriste bodybuilderi. Sto grama kuhanih pacifikih kamenica sadrži više od 20 grama proteina i samo 5 grama masti. Kamenice takoer pružaju više cinka od bilo koje druge hrane. Kao i magnezij, cink je još jedan mineral koji je neophodan za sintezu proteina, što svrstava kamenice u vrh hrane za izgradnju mišia.

okoladno mlijeko

Ne jedu svi ljudi meso, no kako do dragocjenih proteina ako ne jedete meso? Odgovor na to pitanje je quinoa. Žitarica koja raste u Južnoj Americi i koja je puna proteina, i to doslovno, jer sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina. Takoer quinoa ne sadrži gluten, lako je probavljiva i puna je vlakana, magnezija i željeza. Stoga ne udi što su Inke nazivale quinou majkom svih žitarica.

Dok ste bili mali, vjerojatno su vam govorili kako je mlijeko dobro za rast. No, sad kad ste odrasli mlijeko je i dalje jednako važno. Budui da je mlijeko hrana životinjskog porijekla, ono pruža sve bitne aminokiseline, a istovremeno nudi vrlo malo masnoa, posebno obrano mlijeko. Korist mlijeka je još vea s obzirom na to da se jako dobro miješa s whey proteinom.

Bademi

Nemasna govedina

Bademi su druga biljna hrana koja je puna proteina. Samo ¼ šalice badema sadrži skoro 8 grama proteina, što je skoro 2 grama više od tipinog jaja. Bademi su takoer izvrstan izvor nezasienih masti, koje su dobre za srce, te magnezija. Magnezij je mineral koji se koristi u više od 300 biokemijskih reakcija u tijelu, a poznato je da je ukljuen i u sintezu proteina.

Crveno meso kao što je govedina odlian je izvor proteina, tako da bi izbjegavanje takvog mesa bila pogreška. Samo 100 grama govedine sadrži više od 27 grama proteina. Iako takva porcija sadrži i 11 grama masti i oko 200+ kalorija, a ono što odvaja ovo meso od ostalih konkurenata jesu dodatni vitamini i minerali koje sadrži. Govedina je prepuna vitamina B12, cinka

i željeza, tvari koje su važna za rast i razvoj mišia.

Soja S j Bilo da je poslužena kao tou ili sojino mlijeko, prednosti soje jednostavno se ne mogu usporeivati ni s jednom hranom biljnog porijekla što se tie izgradnje mišia. Jedna šalica kuhane soje sadrži oko 20 grama aminokiselina. Soja je takoer puna ostalim važnim vitaminima i mineralima, što ini soju najboljom alternativom mesu.

Piletina i puretina

scena. Realistiniji i uglaeniji prikaz znatno umanjuje zamor oiju tijekom dulje uporabe.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar

preventivne preglede i pravovremeno otkrivati promjene u ranoj azi. To doslovno uva glavu. Radimo li to odgovorno? (Izvor: Incidencija raka u hrvatskoj; 2003-2007. Bilterni Br. 27-31. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2005-2009.)

MODNA DIKTATORICA p j piše: Andrijana Kos

Bijela rapsodija pogodak kao partner boja svim ostalim ljetnim, živim bojama. Nošenje bijelog asocira na nevinost, istou i poletnost, a naglašava nježni aneoski izgled. Neodoljiva je boja na preplanulom tenu. Tkanine koje vole bijelu boju jesu šion, saten, lan i drugi lagani ljetni materijali koji omoguavaju tijelu da se osjea udobno i izgleda odlino. Krenimo od bijelih hlaa, širokog kroja ili trenutno ultra popularnog skinny modela, naglasite svoje atribute. Posebno nas privlae bijele haljine koje daju dašak glamura i

Što možemo rei o piletini, a da ve nije reeno? Piletina je s razlogom na gotovo samome vrhu hrane za rast mišia. Sto grama istih bijelih pileih prsa sadrži gotovo 31 gram proteina i samo 4 grama masti. Dakle, što se tie omjera proteina i masti, piletina je pun pogodak.

Riba Kada je u pitanju izgradnja mišia, riba je ta koja pobjeuje konkurenciju. Uzmimo losos za primjer. Ne samo da je pun proteina od oko 25 grama po 100 gramskoj porciji, nego sadrži i puno drugih zdravih hranjivih tvari koje samo budala ne bi konzumirala. Losos sadrži za srce korisne nezasiene masnoe i omega-3 masne kiseline. On je takoer odlian izvor vitamina D. Sve u svemu, riba, kao što su tuna ili losos, jednostavno je najbolja.

LG W63D 3D - monitor za okorjele igrae Brzinom prikaza od 172Hz u sekundi, W63D smanjuje zamuenost slike koja se ponekad može pojaviti tijekom brzih akcijskih

moderne endoskopije (preventivna kolonoskopija) i bolja dostupnost zadnjih godina omoguujuje pravovremeno otkrivanje još dobroudnih izraslina u debelom crijevu i prevenciju razvoja raka debelog crijeva. Krvni dijagnostiki testovi (PSA) i ultrazvuk omoguuju ranu dijagnostiku raka prostate. Intenzivno se u tom smjeru traži i mogunost razvoja takvih testova za rano otkrivanje raka plua, no tu još uvijek nema dostupne dijagnostike u tom smislu. Jedino što je potrebno, a to još ne radimo na pravi nain, je voditi brigu o svom zdravlju i koristiti dostupne metode, odlaziti redovno na ciljane i sistematske

Jaja Brza i jednostavna za pripremu, ukusna za jesti, jaja su kljuna prehrambena komponenta svakoga tko želi izgraditi mišie. Svako jaje ima 5 do 6 grama proteina u samo 60 kalorija. No, nije samo koliina proteina to što ga ini tako posebnim. Protein iz jaja smatra se najlakše iskoristivim proteinom s najvišom biološkom vrijednošu od bilo koje druge hrane. To znai da se protein iz jaja najuinkovitije koristi za rast mišia.

TEHNO ZONA

LG Electronics najavio je lansiranje 3D monitora u okviru svog paketa 3D proizvoda za igranje igara i gledanje filmova. Uz dinamiki kontrast omjera 70000:1 i rekvenciju osvježavanja od 120Hz, W63D Full HD jami jasan prikaz i zapanjujue boje. LG-ev monitor W63D 3D razvijen je za ljubitelje raunalnih igara. Zahvaljujui bakrenim elektrodama u panelu, W63D postiže visok stupanj svjetline od 400 cd/m².

Zadnjih godina sve vee mogunosti i dostupnost dijagnostikih metoda omoguuje i bolju prevenciju i rano otkrivanje eših malignih bolesti. Na samom vrhu u Hrvatskoj po pobolu i umiranju od zloudnih bolesti su rak dojke u žena i rak plua u muškaraca. Na drugom je mjestu rak debelog crijeva i u muškaraca i u žena. po pobolu i po umiranju. Na treem mjestu je rak prostate u muškaraca. Razvoj i bolja dostupnost dijagnostikih metoda omoguio je i bolju mogunost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke (UZV dojke i mamografija) i genitalnih organa u žene (Papa test u dijagnostici raka grlia maternice). Razvoj

Monitor W63D ukljuuje igrai nain rada, nazvan G-mode, za optimiziranje postavki za igranje igara. Opcija automatskog podešavanja svjetline smanjuje umor oiju, kontrola omjera stranice uklanja izoblienja, SRS Tru-Surround HD pruža najbolju kvalitetu zvuka, a Thru Mode osigurava iznimnu jasnou slike, ak i pri najbržim akcijskim scenama. Prodaja modela W63D ve je zapoela na tržištima diljem svijeta.

Bijelo nam se vratilo u punom jeku. Od torbi, odijela, cipelica. Volimo bijelo ... Ali što je potrebno da bi zabljesnuli u bijeloj kombinaciji? Jeste li primijetili da je bijela boja nova crna? To posebno dolazi do izražaja kod bijelih ženskih odijela, koja odišu profinjenošu, no daju notu odmaka od tradicionalne crne. Takoer je pravi

dnevnom odjevnom izboru. Kratke haljine ravnog kroja u kombinaciji a ipkom, koja e prekriti sve tjelesne nedostatke, kombinacija je za modno osviještene dame. Duge haljine s ipkom pretvaraju vas u romantinu kraljicu. Uz dugu haljinu odaberite sandale prema vašem ukusu i pustite da haljina govori sama za sebe, bez pretjeranih dodataka. Kratke haljinice bez naramenica uinit e ugodnim svaki vrui ljetni dan. U kombinaciji s gladijatoricama (visoka ili niska peta) prava ste kandidatkinja za crveni tepih. Ako bijela ipak nije za vas, uvijek možete u svoj outfit ubaciti pokoji detalj poput remena, velike bijele torbe ili visokih potpetica.


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Kako pomoi duševnom bolesniku?

Kako smanjiti vjerojatnost konflikta?

Kolega, koji radi sa mnom ve više godina, boluje od shizofrenije. Povremeno je dobar na poslu i nekako se da suraiva s njim, ali ponekad je s njim teško komunicirati. Htjeli bi mu pomoi. Kako da se prema njemu postavimo? Duševni bolesnik je bolesnik kao svaki drugi bolesnik, koji se ne razlikuje od bolesnika koji boluje od nekakve tjelesne boles. Znai, bitno je da njega gledamo kao na svakog drugog bolesnika, primjerice kao na bolesnika koji boluje od visokog krvnog tlaka. Pri tome ne smijemo zaboravi da duševni bolesnik koji boluje od shizofrenije ima sumanute misli kao jedan od glavnih simptoma te boles (primjerice da ga netko pra ili prisluškuje) prema kojima se trebamo zna postavi, jer to ponekad može bi opasno po okolinu. Kada vam o tome bude priao budite iskreni prema kolegi i ne glumite da su sumanutos zaista stvarne, ve priznajte da su sumanutos

Govor je mono oružje i trebamo biti svjesni da o nainu na koji se izražavamo ovisi hoe li naša poruka biti prihvaena pozitivno ili negativno. Ljudi ne vole kad ih se proziva, kad im se nareuje, prije ili ih se ekera. Lijepa rije otvara sva vrata, važno je biti ljubazan i odnositi se prema ljudima s poštovanjem. Kad se pojavi kon ikt nastojte se usmjeri na problem, a ne na osobu s kojom ste u kon iktu. Mogue je da je osoba lijena, neodgovorna, arogantna,... ali to nabrajanje njenih negavnos nee riješi problem, nego e vas još više nalju i ugrozi upadnete li u osobni a ne sadržajni sukob. Zapitajte se kako se problem može riješi a ne koje su mane druge osobe do njega dovele. Isto tako je važno da ostanete pribrani kad vas netko s kim ste u kon iktu krene krizira. Pokušajte kriku ne doživje osobno, ak i ako je izreena uvredljivim slom. Sjete se da kad nas netko napadne obino to ini da bi sebe obranio ili nešto dobio, zato ne dopuste da vas odvue u loše emocije i potakne zaoštravanje sukoba. Ponekad je mogue izbjei kon ikt ako pazimo u kakvom je stanju i raspoloženju druga osoba. Kad je netko jako umoran ili ljut ili gladan, bolestan, neraspoložen,... možda je bolje ne dira ga i prieka da bude bolje pa onda razgovarati o težim temama. Poslovni dogovori obino se sklapaju nakon dobrog ruka , jer

stvarne za njega. Shizofreni bolesnici opisuju sumanutos koje mogu izgledati apsurdne ili smiješne, ali je jasno da ih on ne doživljava kao smiješne. Smijanje e izgleda kao nedostatak razumijevanja straha i oaja koji su u podlozi, pa zato nemojte to ini. Ne pokušavajte ga razuvjerava i ulazi u rasprave o tome, jer u tome neete uspje. Nemojte misli da na postavljena pitanja valja uvijek nešto odgovori. Dobro bi bilo kontakra s njegovom obitelji pa im rei kako vi znate da on boluje od duševne bolesti i da mislite da mu se stanje u zadnje vrijeme pogoršalo pa da sumnjate da uzima lijekove. Ako ste jako bliski s njim možete mu izravno rei da ste zabrinu za njega i da mu hoete pomoi, jer vam se ini da mu se stanje pogoršalo. Ali ako on ne prizna da je bolestan ili da mu sada lošije, to vas ne mora razoara, jer se esto dogaa da ljudi odbijaju pomo i da ne žele prizna da su bolesni, makar jesu.

Piše dr. Branko Vri

Stres i hrana Sam po sebi , stres nije ni loš ni dobar.U jednom trenutku ima movirajuu ulogu i daje energiju za nešto što želimo posi ili promijeni.U drugom , pak , on je nepodnošljiv, može zaprije zdravlju i karijeri.Ljudsko jelo ima svoje mehanizme borbe sa pretjeranim koliinama stresa koje prije našoj dobrobi. No, svi mi razliito reagiramo u razliim situacijama, pa e ono što je stres za jednu osobu, za drugu bi uzbuenje.Znanstvenici kažu da , je mnogo važnije kako naše tijelo reagira na hormone koje stres proizvodi, nego kako se mi psihiki osjeamo u stresnim situacijama. Tijekom akutnog stresa , hormoni stresa , najprije nas šte akvirajui tjelesnu obranu kroz složeni lanac biokemijskih dogaaja.No , kad se  is zaštitni hormoni proizvode preesto ili u velikim koliinama zbog kroninog stresa, nižu se štetne ziološke promjene koje mogu vodi boles. Stres utjee na cijelo jelo te može uzrokova mnoštvo simptoma kao glavobolja, knedla u grlu,probavne smetnje,visoki krvni tlak, ubrzan rad srca, znojenje, suho grlo,nesanica itd. I akutni i kronini stres mogu ima dugotrajnije posljedice.Uinci kroninog stresa mogu bi pogoršani s previše hrane, duhanom i s previše alkohola. Stres se ne oituje samo sa tjelesnim simptomima on se može iskaza nemirom, razdražljivošu, bezraložnim strahom te emocionalnim smetnjama.

Piše Katarina Flajpan Stres mijenja nain na koji tijelo koris i upija hranjive tvari.Važno je da jelo dobije sve hranjive tvari koje treba naš metabolizam i zato treba jesti pravilno.Naime, ono što jedete može potaknu ili olakša stres,pomoi ili odmoi jelu u odgovoru na njega.Treba jes hranu koja smiruje, a ne onu koja pogoršava stres. Kad ste pod stresom, neke se hranjivi sastojci troše puno brže, te su vašem organizmu potrebni dodatne koliine potrošenih tvari. Dok ste pod stresom, jelo treba više vitamina C i cinka nego inae.aša naranina soka dat e dodatnu koliinu tog vitamina i ugodno vas razbudi.. Iako možete piti i druge napitke, voda je najbolja jer ne sadrži šeer ili kofein, koji mogu pojaa razine stresa. Probavni sustav osjea uinak stresa, pa vlakna iz hrane pomažu regulaciji probave,koja je kod osoba sa stresom esto poremeena-pate od zatvora ili proljeva.Jogurt sadrži bjelanevine potrebne jelu, a ne sadrži masnoe koje debljaju. Zadržite se na jednoj šalici kave ,a ostatak dana izbjegavjte sve što sadrži kofein.Previše kofeina pomaže stresu, te smanjuje apsorpciju minerala iz hrane. Odolite slatkišima.Pod stresom tijelo proizvodi stresne hormone koji tjeraju mozak na proizvodnju tvari koja poe želju za šeerom.

su tada svi raspoloženiji i spremniji na kompromise, a slina je lukavstva dobro uvesti i u drugim životnim situacijama. Mnogi konflikti mogu se izbjei ako postanemo svjesni koja ponašanja u odnosu s nekom osobom naješe dovedu do sukoba. Postoje okidai kon ikta u obliku odreenih rijei, gesta ili akvnos koje možemo prepozna, pa ih izbjegava. es okidai sukoba su psovke koje je teško otrpje. Ako pak znam da mi to smeta, mogu odlui da neu dopus da me preplavi srdžba i da upadnem u sukob. Kon iktne bi situacije bile još rjee i blaže kada bi sami kod sebe mogli prepozna nepoželjna stanja i reakcije. Ponekad se kad smo nape i nervozni izviemo na prvog koji naie, iako znamo da nije dobro istresati se na druge, jer e oni vjerojatno uzvra. Bilo bi bolje povjeri problem nekom neutralnom prijatelju ili suradniku koji je spreman otrpje naše uzrujavanje, pa onda u mirnijem izdanju nastupi pred osobom s kojom smo u kon iktu. To je teško posi, ali se trud može pokazati vrlo korisnim. Kao i svako naše tolerantnije ponašanje openito. Znam, teško je biti tolerantan prema ljudskim manama i propusma, ali pitanje je treba li se zbog svake sitnice uzbuni. Ima nas svakakvih na ovome svijetu, što se prije pomirimo s tom injenicom bolje za nas. Kao što kažu: živi i pus druge da žive.

BIOTERAPIJA

Ouvanje koljenih zglobova Što sve može uzrokova probleme s koljenima i teške bolove koje pacijent podnosi na granici izdržljivos? Jesu li doista potrebne tolike štake pomou kojih se kreu naši sumještani? Posljednjih godina u “modi” su teretane s neadekvatno obrazovanim kineziolozima ili ak amaterima sa sumnjivim teajevima u koje hrle ljudi željni zavidnog izgleda, dok o posljedicama po zdravlje nitko ne razmišlja. injenica je da je nerijetko šteta vea od koris. Prvi znakovi oboljenja koljenog zgloba oituje se kao umor, bol zakoenost ili deformacije, odnosno zadebljanje zgloba i smanjenje pokreta i slabost okolnih mišia. Ouvanje koljenih zglobova najsigurnije i najuinkovije se provodi laganim i u poetku kratkim šetnjama, koje se s vremenom lagano poveavaju, naravno vodei rauna da se uvijek treba vra u sigurnost vlastog doma. Svaka pojaana akvnost mora bi pod kontrolom lijenika. Nadalje je potrebno kontrolira funkciju mišia, jer se dogaa da bolovi nisu uzrokovani u predjelu zgloba nego je poremeaj nastao ošteenjem funkcije mišia. Sve više sjedenja na radnom mjestu, za TV ili raunalu denivno je velik uzrok bolova u koljenima. Nedostatak kretanja baš je veliki neprijatelj.. Meum, kada bolovi postanu permanentni

potrebno je nešto poduze. U toj fazi analgeci više ne pomažu nego ak ine štetu organizmu. U tom trenutku pacijent je redovi posjetelj zdravstvenih ambulan, guta goleme koliine lijekova, ali što onda kad sve to zajedno ne donosi rezultate. Pacijent ostaje i dalje pacijent, bolovi su sve dugotrajniji i teži, a samim me i nepodnošljivi. Ipak ne gubite nadu i vjeru u iscjeljenje. Još vam uvijek ostaje bioterapeut koji e vam bolove bitno smanji ve prvog dana. Terapija traje eri dana za redom a uspjeh je zagaranran. Zašto dolazi do bolova? Svaki put kad je organizam, iz bilo kojeg razloga, u disbalansu negdje se javlja problem u vidu oboljenja. ovjek puca tamo gdje je “najtanji” Stavljanjem organizma u stanje balansa, bol se povlai a nakon eri dana u pravilu nestaje. Ne ustruavajte se nazvati bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Nakon mog tretmana osjeat ete se lakši, odmorniji, zdraviji, bolje spava bez bolova po zašto ih onda trpite. Naješe se ljudi mue bolovima kroz itav niz godina mislei da je to njihova “sudbina”. Strpljivo podnose teške torture, jadikuju i izdvajaju se iz društva. Sve je to nepotrebno jer univerzalna energija vam može donije zdravlje i uz pomo dobro educiranog bioterapeuta uini život bezbolnim i radosnim.

Piše dr. med. Damir Mamuzi

ESCAPELLE? Hitna kontracepcija O hitnoj kontracepciji sam ve pisao. Radi se o piluli koja se uzima iza nezasenog odnosa a da se sprijei nezeljena trudnoa. Popularno je ime za takve preparate Pilula za dan poslije , ili Pills a er , ili Pille danach . Prema nasim medijima uskoro bi trebao doi na nase trziste i bi dozvoljen preparat ESCAPELLE. Slini prepara mogli su se nabavi preko privatnih ljekarni. Najpoznaji su bili Vikela ,zam Norlevo, Ellaone, Levogynon. Escapelle sadrzi 1,5 mg levonogestrela u obliku samo jedne tablete. Uzima se sto prije nakon nezasenog odnosa a najkasnije do 72 sata. Cijena bi trebala bi oko 150 kuna. Levonogestrel je jedan od nastarijih gestagena, koji se nalazi u veini anbaby pilula. Pouzdan je i prakki nema nikakvih nuspojava ni kontraindikacija. Pojavom takvih preparata na trzistu zapoela je meutim siroka diskusija o nainu djelovanja, odnosno dali se radi o kontracepvu ili o aborvu. Katolika crkva tvrdi da se radi o ranom aborvu pa je stoga prov primjene takvih preparata. Razni poliari daju razna misljenja o tom problemu iako ustvari nemaju pojma o emu se radi. Da bi se uope moglo da bilo kakvo misljenje u vezi hitne kontracepcije, potrebno je poznava ziologiju zaea. Nakon oplodnje koja se dogaa u jajovodu, oploena jajna stanica putuje kroz jajovod tri dana, zam ulazi u maternicu. Ovdje sjedi na

zadebljanom endometriju(sluznici) idua tri dana i tek onda ulazi u nju, dakle dolazi do ugnjezdavanja ili nidacije. Upravo te procese treba sprijei hitna kontracepcija .Vjerojatno dolazi do poremetnje transporta jajne stanice i nemogunos nidacije zbog promijenjenog endometrija. Slijedom takvog razmisljanja ne radi se o kontracepciji, jer je do oplodnje ve doslo. U svakodnevnoj praksi problem je sreom puno jednostavniji. Svaku takvu pacijencu treba prvo pregleda ,pa nakon toga ev.odredi terapiju. Vaginalnim ultrazvukom moze se ustanovi u kojoj je menstruacijskoj fazi dona pacijenca. Ukoliko ovulacije u ciklusu jos nije bilo, ili se ovulacija ve dogodila prije nekoliko dana, nije moglo doi do trudnoe i terapija nije potrebna. Na taj nain smo postupili pravilno i izbjegli mnoge nedoumice i nepotrebne probleme. Neodgovorno bi bilo od lijenika ordinira pacijenci Escapelle ili nesto slino bez pregleda. Isto tako potrebno je inzisra na odgovornom seksualnom ponasanju i takve preparate trosi stvarno iznimno u hitnim sluajevima.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Komentari U avoglave, a ne u Knin

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Sretnem pred dane Porcijunkulova u akovcu dvojicu hrvatskih branitelja, jedan asnik i jedan doasnik, ljudi nešto mlai od mene, ali ve dosta dugo u mirovinu u koju nisu hrlili, ali ih je odluka bivšeg predsjednika države u nju natjerala. Pitaju oni mene kako sam, a naravno i ja njih kako su, jer znamo se iz dana nakon Oluje 1995. godine, kada sam s njima obišao tek osloboeni dio zapadne Slavonije, Lipik, Pakrac, Daruvar ... Dok smo se potužili i pohvalili na zdravlje i svakodnevno stanje, upitah hrvatske vitezove (jer za mene oni to jesu ako cijenim samo po onome što sam vidio u Lipiku, Pakracu, Kusonjima, ardaku, Subocki, Omanovcu i drugim naseljima iz kojih su pobunjeni Srbi i JNA tukli hrvatske položaje i po njihovim priama) jesu li spremni za Knin 5. kolovoza na središnju proslavu Dana zahvalnosti i pobjede. Deki su se pogledali meu sobom, a onda gotovo u glas rekli: Dragi gospodine, odavno mi ne idemo na proslave u Knin, jer tamo u posljednjih deset godina dolaze neki drugi ljudi, valjda po želji i volji državnog vrha. Odavno tamo nema istinskih osloboditelja Knina i njegove okolice. I konano, što emo u Kninu, kada se tamo ne smije spomenuti a kamoli uzviknuti ime hrvatskih generala i istinskih osloboditelja Gotovine, Koradea, ermaka, Norca, Domazeta ... I tako vam mi nemamo što tražiti u Kninu. Par godina ve odlazimo, pa tako i sada idemo u avoglave gdje se okupljaju istinski rodoljubi i branitelji s prvih crta bojišnica i gdje slobodno možete glasno uzviknuti imena svih prije spomenutih generala. Bit emo tamo dio ogromne mase od nekoliko desetaka tisua ljudi koju e, istina, predsjednik i premijerka na-

AKOVEKI espresso by Bibi

akoveka pria iz Umaga

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

zvati grupom nezadovoljnika, ali naša srca bit e radosna jer srest emo kolege s kojima smo oslobodili zapadnu Slavoniju, Banovinu, Knin, Liku i druge hrvatske krajeve u proljee i ljeto 1995. godine. I nije nas previše briga za Knin, premda smo za njegovo oslobaanje od srpskog agresora mjesecima prije živjeli, potom se borili i na kraju u njega pobjedonosno ušli. Danas nam je u Knin teže i bolnije ui nego prije devetnaest godina, a nema tamo pobunjenih Srba ni JNA. Neki drugi ljudi, neka druga istina i papagajevsko ponavljanje da je Oluja naša najsvjetlija pobjeda, a pobjednici su u zatvorima, kunim pritvorima, bez posla i stana i s brnjicom na ustima da im ne izleti ime kojeg generala ije je ime mrsko hrvatskoj i europskoj politikoj eliti, pojasnili su mi branitelji, kojima teško pada neka nova istina o Kninu, koja je povijesna neistina i falsiikat. - A, dobro vitezovi moji, sretan vam put u avoglave, pozdravite Thompsona, aia i sve koje znate i poznajete. Ali svakako usput mahnite Kninu, tom simbolu Hrvata i hrvatske povijesti. Bliže i daljnje, no uvijek istinite i svijetle, bez obzira što je netko zbog osobnih interesa i briselskih fotelja želi drugaijom prikazati. Nesretnici!

I sami znate kako to otprilike izgleda kad akovanci ljeti “hvataju maglu“. Traži se destinacija kojom emo barem nakratko sparinu zamijeniti mirisom borovine, a, još važnije, svoje tijelo umoiti u slano prostranstvo. Tjedan dana prije našeg lokalnog partijanja zvanog Porcijunkulovo, na poziv umaške snahe, moje najbolje prijateljice Melanije i njenoga zakonitog Umažanina Ivana, odluili smo navrnuti u Umag te našim prisustvom usput “uveliati“ umašku tenisku ATP manifestaciju. Da ne govorim kako su nam se od silne slave ulazna vrata raznoraznih centara otvarala sama. Baš kao što se otvaraju i ostalim “selebovima“ poput nas. Tamo smo sreli cijeli garnizon akovanaca: od onih koji tamo odu trbuhom za kruhom pa do onih koji svake godine ondje idu “badekostimom“ za zabavom. A o brojnosti akovekih tinejdžera u Umagu da ne priam! Ovaj je godišnji odmor bio šarlota sainjena od slanog UV veselja, prijateljske sloge i puno dobre hrane. Priu o dobroj hrani zapoinjem “mesom z tiblice“ koje smo kao zalog donijeli iz naše (meimurske) bogate kulinarske škrinjice. Jednoipolgodišnja Jana, curica naših prijatelja, tu je suhomesnatu deliciju preko noi svrstala u top 1 veernje jelo te svakodnevno viui šifrirani naziv “SO-KA-TA“ (kojem ni-

kako da shvatimo porijeklo) uporno tražila ovaj melem za svako gurmansko nepce. Štoviše, “meso z tiblice“ dobilo je kod djeteta primat nad vonom karamelom, što je uistinu materijal za razmišljanje možemo li ovu meimursku “poslasticu“ ikako premodiicirati u mini (baby) dimenziju te ambalažirati zgodnim roza “hello svinjicama“. Priu o kavi s prijateljicom u jednom kaiu na plaži najradije bih preskoila jer nas je pogled na prljave žliice za kavu (koje su zadnji prašak u “suerici” vidjele najvjerojatnije davne 2002.) umalo pretvorio u razmažene “parishiltonice“, a pravdanje s “iskusnim“ konobarom (“Ae, gospoe, to su vam žliice takve od mašine, je l’?“) u borce za ljudska prava. Na kraju smo se izborile za “plastinjae“ i došle do zakljuka da ovakav sluaj, na žalost, nije izoliran što se hrvatskog turizma tie. Naš pohod u Umag završio je pijavicom, što smo shvatili kao znak da je vrijeme povratka kui.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Kako me odreeni lokalpatriotizam umalo stajao živaca. I sluha Nakon pet sati vožnje izlazim iz automobila. Kupim svoju prtljagu što brže mogu i dajem petama vjetra. Osjeam da mi uši krvare, u glavi mi zuji, a kad napokon ujem domae “Pa de si?”, skoro puštam suzu radosnicu. Visokofrekventni dalmatinski tonovi umalo su me stajali sluha, lokalpatriotizam duboko usaen u umove mladih Spliana friško odmorenih živaca. Da se njih pita, “Ništa kontra Splita” bila bi nova hrvatska himna, a središte države preselilo bi se na jug. Ve u srednjim dvadesetima, zguženi u fotelje državnih irmi i agencija za nadzor nisamineznajuega, jauu zbog muke koja se zove rad, nenavikli da i ljetne dane moraju provoditi u svojim klimatiziranim uredima, kratei radno vrijeme gledanjem omiljenih serija i ilmova, i ve u srijedu bježei put omiljenoga grada. Lijeni i spori u svakom pogledu, osim na jeziku, ne daju da im se objasni da i “mi gori” imamo svoje kvalitete. Ne, mi smo ruku pod ruku sa Slovencima koje preziru, ne vide razliku izmeu nas i Zagoraca, naše cure nisu toliko lijepe kao njihove, naš govor je neartikulirana seljaka buka, a naša vina, taman da su od najboljih i nagraivanih meimurskih vinara - tudumi. Jedino što doista znaju o našem kraju je davno zatvoreni Disko Lea gdje

Koliko para, toliko muzike Svjetska banka upozorila je da Hrvatska ne može iskoristiti svoje potencijale kako treba zbog toga što promovira kulturu nerada, odnosno potie ovisnost stanovništva o državi i socijalnim naknadama te motivira radnike da ranije odlaze u mirovinu. No, pustimo naknade i mirovine te se usredotoimo na gore spomenutu kulturu nerada. Sasvim mi je jasno da svatko od nas ima loš trenutak, da svatko od nas ne može biti nasmiješen 24 sata na dan, no ovaj put uope nije rije o neljubaznosti neke djelatnice na šalteru ili prodavaice u nekoj trgovini. Rije je o neem sasvim drugom. Naime, iznenadila me pria prijateljice koja je prošli tjedan dizala potvrdu o nekažnjavanju, koju je morala priložiti prilikom javljanja na oglas za posao. S obzirom na to da je potvrdu ve vadila, upuena u proceduru - poli-

cija akovec, sud Varaždin i sud akovec - krenula je u “pustolovinu“ za koju se unaprijed psihiki pripremila jer je znala što je eka. Znala je da ekanje u redovima i gubitak jednog prijepodneva ne može izbjei. No, ve po dolasku na policiju u akovcu na šalteru joj je reeno da se potvrde više ne mogu kupiti kod njih, ve se mora vratiti u grad kako bi je kupila u knjižari. Po povratku i ponovnom ekanju u redu upuena je na sud u Varaždin, gdje je došla do informacije koja ju je, u najmanju ruku, iznenadila. Naime, djelatnica na sudu u Varaždinu kazala joj je da nije potrebno s potvrdom ii na policiju (ako nije posljednjih 6 mjeseci mijenjala osobnu), ve je dovoljno kupiti je na njihovom sudu, potvrditi je i nositi na sud u akovec. Na njezino pitanje kada se to

promijenilo, djelatnica je odgovorila da je oduvijek tako. Koji je razlog zašto je (saznajemo i mnoge druge) u policiji u akovcu nikada nisu upozorili na to, nije bilo jasno ni njoj, kao ni djelatnici varaždinskog suda. Koliko mora biti teško rei jednu reenicu, informirati graane i skratiti im ionako dugotrajan proces vaenja potvrde o nekažnjavanju koja prilikom javljanja za posao ne smije biti starija od 6 mjeseci? Iako nema direktno veze s gore spomenutom kulturnom nerada, pitam se koliko radnika u Hrvatskoj doista obavlja svoj posao kako spada. No, u ovakvim sluajevima potrebno je pogledati i drugu stranu prie. Svima nam je dobro poznato da se na velikom broju radnih mjesta trud jednostavno ne isplati. Osnovna zakonitost ljudskog ponašanja kaže da e se ljudi truditi onoliko ko-

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

su ‘98. partijali na maturalcu i jedan “lokalni redikul” koji je, na žalost, još uvijek jedina asocijacija na meimurske glazbenike. Sve dok, pred kraj vožnje, ne izgubim živce i bijesno prosikem da me ve debelo vrijeaju. Uvidjevši da je vrag odnio šalu i da mi ve para izlazi na uši, oprezno mijenjaju plou, pokušavajui se opravdati da nisu tako mislili, da i njih ponekad živcira njihov lijeni mentalitet, zgražaju se nad omjerom rada i plaa u Meimurju i teškom mukom protišu kroz zube jedno sramežljivo “ae, skužaj”. Možda i nisam imala pravo toliko se naljutiti, ne mogu oni sami snositi svu krivnju za to što su sve ono što mi nismo. Ali, brate mili, da je nama njihova samouvjerenost, samodopadnost i manjak samokritinosti, pitam se - gdje bi nam bio kraj?

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

liko su za taj trud nagraeni, bilo poveanjem plae ili napredovanjem. Meutim, kako kod zapošljavanje ide “preko veze“, a nagraivanje je nešto o emu mnogi samo sanjaju, nije udno da je ponekad puno lakše automatizirano obaviti odreeni posao nego uložiti trud i, u ovom sluaju, objašnjavati svakom graaninu što treba ili ne treba napraviti. I kada se pitamo tko je u ovakvim situacijama kriv, ponovno se sama od sebe namee ona “koliko para, toliko muzike“.


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

VOZILI SMO: Renault Wind & Renault Megane CC

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 30.6.2010. Regija

koliina udio, %

1

Zagreb

7161

36,82%

2

Primorskogoranska

1741

8,95%

3

Splitskodalmanska

1600

8,23%

4

Istarska

1025

5,27%

5

Osjekobaranjska

905

4,65%

6

Dubrovakoneretvanska

739

3,80%

7

Požeško-slavonska

690

3,55%

8

Varaždinska

686

3,53%

9

Zadarska

645

3,32%

10 Vukovarskosrijemska

560

2,88%

11 Sisakomoslavaka

497

2,56%

12 Šibenskokninska

491

2,52%

13 Koprivnikokriževaka

485

2,49%

14 Karlovaka

430

2,21%

15 Meimurska

410

2,11%

16 Brodskoposavska

385

1,98%

17 Bjelovarskobilogorska

374

1,92%

18 Krapinskozagorska

358

1,84%

19 Virovikopodravska

142

0,73%

20 Liko-senjska

124

0,64%

UKUPNO

19448 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,32

Super plus 98

8,32

Super 100 BS

8,32

8,69

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 30. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Novi modeli za uživanje pod vedr Renault Wind Renault je mali coupe roadster Wind u Hrvatskoj predstavio samo sedam dana nakon svjetske promocije u okolici Nice. Za Renault Wind se kaže da je u biti kabrioletska verzija popular-

nog modela Twingo. Renault je u Ženevi poetkom 2010. godine kao svjetsku premijeru predstavio Renault Wind, a njegova komercijalizacija je krenula širom Europe, a hrvatsko tržište je poslije engleskog i slovenskog predstavilo novi adut, a ujedno je poela i nje-

gova prodaja. Wind je jedan od najatraktivnijih automobila u svojoj klasi koji nudi vožnju bez krova. Renault prvi puta predstavlja Renault Wind, coupé roadster s dva sjedala i dužine karoserije 3,83 metara. Svojom dužinom smjestio se izmeu Twinga (3,6 m) i Clia (4 metra).

Wind koristi platformu modela Clio RS druge generacije, dok su mehaniki dijelovi u pravilu identini modelu Twingo Renault Sport. Renault Wind ima inventivni nain otvaranja krova. Dovoljno je pomaknuti jednu polugu i pritisnuti prekida na centralnoj konzoli. S novim

za glavu na stražnjim sjedalima osigurava vožnju pod otvorenim nebom do brzine od 90 km/h, a da putnici ne pate od neugodne turbulencije zraka. Ovaj je model jedinstven i po staklenoj plohi u tvrdom krovu, površine 0,47 metara etvornih, koja osigurava panoramski pogled iz unutrašnjosti. Dužina novog Megane CC je poveana sa 429,5 na 448,5 cm, da bi se olakšao ulazak putnika vjetrobran je pomaknut prema naprijed za 6 cm u odnosu na prethodni Megane II Coupe-Cabriolet. Megane Coupe-Cabriolet je etverosjed sa prednjim pogonom. U unutrašnjosti instrumentna ploa je u potpunosti ista kao i kod modela novi Megane kombilimuzine. Stop svijetla izraena

su LED tehnologijom. Na popisu opreme je elektrina runa konica, automatska dvozonska klima, bi-Xenon svjetla, Carminat Tom Tom satelitska navigacija, USB i mini-jack prikljuak… Novi Megane CC prema navodima tvornice trebao bi ponuditi bolje vozne karakteristike zahvaljujui kruoj šasiji koja ima za 80 posto

poboljšanu otpornost na torzijsko uvijanje u odnosu na prethodni model, a tu je i poboljšani elektrini servo upravlja nove generacije. U ponudi su dva benzinska i tri dizelska motora, a Megane CC je prvi model u koji se ugrauje Renaultov novi mjenja sa dvostrukom spojkom – EDC (Efici-

Honda predstavlja limitirani Civic GT Honda je predstavila limitiranu, sportsku seriju modela Honda Civic GT, koju krasi najviša razina opremljenosti i ukljuuje jedinstvene sportske detalje. Atraktivni model Honda Civic GT opremljen je 1.4 i 1.8 litrenim benzinskim agregatima sa 100 i 140 konjskih snaga. Civic GT je u odnosu na model Civic Sport dodatno opremljen prednjim sportskim branikom, sportskom prednjom maskom hladnjaka, bonim sportskim pragovima u boji karoserije, aluminijskim naplatcima te rukama i poklopcem rezervoara u boji tamnoga kroma, kao i sjedalima u kombinaciji koža-tkanina. Redovna maloprodajna cijena limitirane Honde Civic 1.4 GT iznosi 182.890 kuna, dok se isti model može sada kupiti po akcijskoj maloprodajnoj cijeni od 149.900 kuna. Redovna maloprodajna cijena limitirane Honde Civic 1.8 GT iznosi 202.800 kuna, dok se isti model može sada kupiti po akcijskoj maloprodajnoj cijeni od 168.800 kuna.

Renault Megane Coupe Cabriolet Renault je poetkom 2010. godine na Salonu automobila u Ženevi pokazao novu generaciju automobila Renault Megane CC. Renault Megane CC bit e konkurencija Opel Astri TwinTop, Focusu CC, Peugeotu 308 CC i VW Eosu (CC verzija Golfa). Meutim, za razliku od konkurencije, Renault Coupe-Cabrio e imati dvodijelni stakleni panoramski krov pokretan elektro-hidraulikim mehanizmom koji za spuštanje treba 21 sekundu. Obujam prtljažnika Megane CC sa podignutim krovom iznosi 417 litara, a sa spuštenim 211 litara. Stakleni delektor smješten iza naslona

Volkswagen Amarok stiže u Europu Volkswagen gospodarska vozila s Amarokom i u Njemakoj ulaze u segment pickupova srednje klase, kojih se godišnje u svijetu proda oko dva milijuna primjeraka. Amarok e se prvo prodavati kao „dupla kabina“ s etiri vrata. Ovaj model se proizvodi u tvornici Volkswagen gospodarskih vozila u argentinskom Pachecu. Kao prvi model u konkurentskom okružju pickupova s nosivošu od 1 tone Amarok e se nuditi s motorima koji ve udovoljavaju Euro-5 normi. S prosjenom potrošnjom goriva od 7,8 l/100 km Amarok je k tome naj-

štedljiviji pickup u klasi te dokazuje da jedan veliki i snažan auto može djelotvorno koristiti energiju. S 2,0-l-TDI® Biturbo motorom (120 kW/163 KS), s kojim e se ispoetka moi naruivati, Amarok kao prvi pickup u svojoj klasi postiže CO2 vrijednosti ispod 200 g. U sljedeim tjednima e u Njemaku biti uvezeno ukupno oko 2.000 Amaroka, kako bi se pripremilo uvoenje na tržište. Za luku Emden pickup Volkswagen gospodarskih vozila donosi oživljavanje posla pretovara automobila. Nakon istovara s broda Amarok e se individualizirati u jedinici specijalnih vozila tvornice u Emdenu, odnosno po nalogu kupca uslijedit e specijalne dogradnje na vozilima.


3. kolovoza 2010.

rim nebom konceptom krova koji se spušta (podiže) iznimno brzo, za samo 12 sekundi, Renault Wind je sinonim za slobodu vožnje na otvorenom. Konstrukcija krova i sam krov imaju masu od samo 21,8 kg. Pri tom treba napomenuti da je krov mogue spustiti ili podignuti samo ako vozilo u

ent Dual Clutch) transmission. Benzinsku ponudu ine: 1,6 16V 110 KS i 1,4 TCe 130 (Turbo Control Eficiency) motori koji dolaze u kombinaciji sa runim mjenjaem sa šest stupnjeva prijenosa. Dizelsku ponudu ine: dCi 110 DPF, dCi 110 DPF EDC i dCi 130 DPF motori, svi u kombinaciji sa runim mjenja-

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Renault Hrvatska je Dubrovniku upriliio nacionalnu prezentaciju svoja dva nova modela s tvrdim sklopivim krovom: Wind i Megane CC.

potpunosti miruje, te opisane radnje nije mogue izvesti u vožnji. Wind jedini nudi konstantni obujam prtljažnika od 270 litara bez obzira na položaj krova, što se ima zahvaliti tome što je za spušteni krov osiguran prostor, a korisnicima je bez obzira na položaj krova na raspolaganju prtljažnik iksnog obujma. Zahvaljujui svojim dimenzijama, Renault Wind je okretan u gradu. Renault Wind pokreu dva motora – atmosferski 1.6 16V motor od 133 KS i 160 Nm (preuzet s vozila Twingo RS) te motor 1,2 Tce 100 turbo od 100 KS i 152 Nm. Renault Wind e se komercijaem sa šest stupnjeva prijenosa. Najmanji dizelski motor dCi 110 DPF bit e u ponudi i sa novim EDC mjenjaem sa dvostrukom spojkom i šest stupnjeva prijenosa. Renault Megane CoupeCabriolet proizvodi se na istoj proizvodnoj traci kao i modeli Scenic i Grand Scenic u tvornici u Francuskoj. Cilj prodaje u Hrvat-

Šavora

d.o.o.

lizirati u Europi tijekom ljeta 2010. godine, tonije od ovoga mjeseca prodaja poinje u Sloveniji i Velikoj Britaniji te Hrvatskoj, dok e na ostalim europskim tržištima prodaja poeti tijekom rujna 2010. godine. Renault Wind se proizvodi u Novom Mestu u Sloveniji gdje se proizvode Twingo i Clio II, dok motori dolaze iz Francuske i Španjolske. Na hrvatskom tržištu ponuena su samo dva modela Renault Wind, pri emu verzija Chic TCE 100 KS košta 134.900 kuna, a druga verzija Sport Chic 1,6 16V 133 KS košta 153.900 kuna. skoj do kraja 2010. godine je od 20 do 30 prodanih primjeraka. Cijena poetnog modela u ponudi Renault Megane Coupe Cabriolet Expression 1,6 16V iznosi 167.000 kuna, ali na poetku prodaje odobrava se popust od 8.000 kuna na sve modele, tako da najjeftinija verzija ima cijenu od 159.000 kuna.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 0 40 /679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris 1.4, 97 KS, benzin, Luna oprema, 1. vlasnik, 2007.g., cijena: 10.999 eura 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 15.750 eura sa PDV-om 4. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 5. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 8.900 eura na ime 6. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Executive, 1. vlasnik, 2006.g., cijena 20.000 eura sa PDV-om 7. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 8. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 9. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 10. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 e ura sa PDV-om 11. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 12. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 13. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:2.100,00 eura 14. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema,1999.g.,cijena: 8.900 eura sa PDV-om

Tvrtka Panda d.o.o. predstavila vozila Mahindra

Dobro poznata akoveka tvrtka Panda d.o.o. generalni je uvoznik vozila Mahindra za Republiku Hrvatsku. Prvi se puta tvrtka predstavila Mahindra brandom na ZG Auto Showu 2008. godine, od kada zastupa ovaog indijskog poizvoaa vozila. Mahindra terenska vozila svoj poetak proizvodnje automobila vuku iz 1945. g. sa licenciranom proizvodnjom originalnog Jeepa Willysa pod nazivom Mahindra Jeep. Mahindrini vojni terenci na podruju Jugoslavije poznati su još od davne 1969. godine kada je preko 600 vozila bila prva koliina koja je pristigla iz Indije u tadašnju državu. Indijska Mahindra je još za vrijeme engleskog kolonijalnog doba bila velik izvoznik elika, a uz metalurgiju, Mahindra ko-

orporacija danas posluje i u telekomunikacijskom, informatikom, infrastrukturalnom, hotelijerskom, obrazovnom, inancijskom te na podruju proizvodnje automobila, kamiona, traktora, zrakoplova te elektonikih komponenti i sklopova za indijsku vojsku te indijski svemirski program. U turbulentnom razdoblju bankrotiranja mnogih etabluiranih svjetskih proizvoaa automobila, Mahindra je snažnija nego ikad. Tako je Mahindra sudjelovala u pokušaju preuzimanja Jaguara te Land Rovera, zatim posustalog Hummera u sklopu General Motors grupacije te Jeepa u sklopu Chrysler grupacije. Mahindra&Mahindra koorporacija u procesu je pregovora oko preuzimanja južnokorejskog Ssangyong automobilskog diva, a nedavno je Mahindra Group uspješno provela

akviziciju svjetski poznatog amerikog proizvoaa kamiona Navistar International. Tvrtka Panda d.o.o. u ponudu vozila Mahindra uvrstio je i najnoviji model Thar koji atraktivnim izgledum budi avanturistiki duh ovog speciiog modela. Sve informacije o vozilima Mahindra možete dobiti u akovcu na adresi Zrinsko – frankopanska bb, putem telefona 040/328-530 ili posjetom na web stranicama www.mahindra.panda.hr.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010. EKO KUTAK

Cijena Chevrolet Volta u SAD-u 41.000 USD

NOVO PANDA d.o.o. Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

SKUTERI POPUST !!! POPUSTI NA SKUTERE 2008. I 2009.g. !!! PIAGGIO ZIP 50 2T 2009.g. PIAGGIO NRG 50 - 2009.g. PIAGGIO ZIP 50 4T 2008.g. GILERA STALKER 50 2008.g. KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Chevroletovi ovlašteni trgovci u SAD-u zapoeli su s primanjem narudžbi za Chevrolet Volt – prvi serijski proizveden elektrini automobil s produženim dosegom koji e se nai na tržištu 2011. godine. Nakon njegovog predstavljanja u SAD-u, Volt izlazi na globalno tržište, i to prvo u Europu i Kinu, krajem 2011. U SAD-u e Volt biti dostupan po cijeni od 41.000 USD (mogue porezne olakšice iznose do 7.500 dolara što smanjuje cijenu vozila na 33.500 USD). Chevrolet e u SAD-u ponuditi program 36-mjesenog leasinga za Volt s mjesenom ratom ve od 350 dolara. Prve isporuke Volta e uslijediti u saveznim državama Kaliforniji, New Yorku, Michiganu, Connecticutu, Texasu, New Yerseyju te kasnije ove godine u Washingtonu D.C. Chevrolet Volt je jedino elektrino vozilo na tržištu koje može raditi pri razliitim vremenskim i voznim uvjetima bez ogranienja ili straha od ostanka na cesti s ispražnje-

nom baterijom. Njegov ukupan vozni doseg iznosi preko 500 kilometara te ga u svakom trenutku pokree elektrina energija. Prvih 60 kilometara Volt ne emitira štetne ni druge plinove jer ga pokree iskljuivo elektrina energija pohranjena u litij-ionskoj bateriji kapaciteta 16kWh. Kada se ona isprazni, ukljuuje se motor-generator koji produžuje doseg za daljnjih 450 km s punim rezervoarom goriva. Ovisno o svojim poreznim davanjima, vlasnici Volta u SADu moi e ostvariti maksimalno 7.500 dolara odbitka pri kupnji vozila, a tu su i ostale savezne i lokalne olakšice koje e moi

koristiti, ovisno o prebivalištu. Vlasnici u nekim državama moi e se kvaliicirati za korištenje prometnih traka za vozila s više putnika (HOV trake). Chevrolet Volt e standardno dolaziti s kabelom za napajanje iz 120-voltne utinice, tako da e korisnici moi puniti svoj Volt ukapanjem u kunu utinicu. No prvih 4.400 kupaca Volta dobit e mogunost besplatne nadogradnje na 240-voltnu stanicu za punjenje, ukljuujui instalaciju u dom kupca. Spomenuta opcija dio je programa koji je razvilo ameriko Ministarstvo energetike kako bi se širom SAD-a instaliralo oko

15.000 240-voltnih stanica za punjenje. Vlasnici Volta u SAD-u dobit e najbolja jamstva na bateriju i vozilo u autoindustriji za elektrino vozilo. Na Voltovu litij-ionsku bateriju kapaciteta 16kWh daje se jamstvo na osam godina ili 160.000 kilometara. Volt takoer dolazi s cijelim nizom standardnih sigurnosnih znaajki, ukljuujui osam zranih jastuka – dvofazni prednji, boni, za koljena te krovne zavjese. Tu je i elektronika kontrola stabilnosti StabiliTrak s kontrolom proklizavanja. ak 80% Volta konstruirano je od elika visoke vrstoe za dodatnu sigurnost i zaštitu. Chevrolet e takoer pružati korisniku podršku preko servisa Volt Savjetnik koji e biti dostupan 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu preko telefona ili Interneta. Chevrolet ovlašteni trgovci e svojim kupcima ponuditi uslugu posebnih strunjaka za Volt ija e zadaa biti odgovoriti na sva pitanja te pružiti kvalitetne i relevantne informacije i savjete.


3. kolovoza 2010. WRC poredak nakon 8 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 9 od 18 utrka

Jari - Ma Latvala

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebasen Ogier

18

2.

Casey STONER

20

3.

Sebasen Loeb

15

3.

Valenno ROSSI

16

4.

Peer Solberg

12

4.

Andrea DOVIZIOSO

13

5.

Dani Sordo

10

5.

Nicky HAYDEN

11

6.

Mahew Wilson

8

6.

Ben SPIES

10

7.

Mads Ostberg

6

7.

Colin EDWARDS

9

8.

J. Kankkunen

4

8.

Marco MELANDRI

8

9.

J. Hanninen

2

9.

Mika KALLIO

1

Poredak vozaa:

7

10. Loris CAPIROSSI

6

11. Roger Lee HAYDEN

5

12. Alex DE ANGELIS

4

1.

Sebasen Loeb

166

2.

Sebasen Ogier

118

3.

Jari - Ma Latvala

105

4.

Peer Solberg

90

1.

Jorge LORENZO

210

5.

Mikko Hirvonen

86

2.

Dani PEDROSA

138

6.

Dani Sordo

77

3.

Andrea DOVIZIOSO

115

7.

Mahew Wilson

48

4.

Casey STONER

103

8.

Federico Villagra

26

5.

Valenno ROSSI

90

9.

Henning Solberg

25

6.

Nicky HAYDEN

89

7.

Ben SPIES

77

8.

Randy DE PUNIET

69

9.

Marco MELANDRI

53

Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

16

265 210 145 108 40

Slijedei rally: Slijedei rally: ADAC Rally Rally of Turkey, Deutsc16.–18.20. hland, travnja – 22. kolovoza 2010. 2010.

Poredak vozaa:

10. Marco SIMONCELLI

F1 poredak nakon 12 od 19 utrka

F1 poredak VN Maarske, arsk rske, e, za 20 2010. 10. Budapest, 1. kolovoza

1.

10. Mads Ostberg

Stigao je novi Beverly u Hrvatsku

MotoGP poredak za VN USA, A, A, Indianapolis, 25. srpnja 2010. 0.

Rezulta Rally Finland, and, 10.. 10 29. – 31. srpnja 2010.

10. P.G. Anderson

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

49

Poredak proizvoaa: a:

U prekrasnom ambijentu splitskog Peristila u srijedu, 28. srpnja predstavljen je ĹĄiroj javnosti novi model Piaggio Beverly 300. Nakon upoznavanja sa svim detaljima i novitetima Beverly-ja otkriveni su skuteri u svim dostupnim bojama. Voeni izloĹženim Beverly skuterima, uzvanici su doĹĄli do kraja rive gdje su odrĹžane probne voĹžnje za novinare i poslovne partnere Piaggio Hrvatske. Interes graana, koji e novi Beverly moi isprobati kod

Piaggio prodavatelja, bio je zaista velik, ĹĄto joĹĄ jednom dokazuje atraktivnost najprodavanijeg skutera iznad 50 ccm u Hrvatskoj. ViĹĄe od 6.000 primjeraka prodanih od 2001. godine do danas u Hrvatskoj, dokaz su velikog uspjeha Piaggio Beverly-ja koji je stekao reputaciju agilnog i sigurnog skutera, idealnog za gradsku voĹžnju i za kraa putovanja. Piaggio Beverly uvijek je bio izbor svih koji su htjeli gradske guĹžve savladavati udobno, sigurno i sa stilom. Nakon gotovo jednog desetljea uspjeha, novi model dolazi s potpuno novim stilom i tehnologijom te se ponosi jedinstvenim izgledom, sigurnoĹĄu i performansama. Elegantne soisticirane linije novog Piaggia Beverly

proizlaze iz paĹžljivo doraenih elemenata dosadaĹĄnjeg dizajna koji su evoluirali u potpuno novi dizajn koji e i dalje podsjeati na dosadaĹĄnji uspjeh. Jedan pogled dovoljan je da shvatite da se radi o potpuno novom skuteru, a opet nepogreĹĄivo o Beverly-ju. Vrhunska tehnologija, izuzetne vozne osobine, iznimna zavrĹĄna obrada i jedinstveni dizajn dostupan je po nepromijenjenoj cijeni od 35.913 kn za gotovinsko plaanje u metalic bojama bronanoj, bijeloj, crnoj, crvenoj i modroj boji.

1.

Mark Webber

25

2.

Fernando Alonso

18

3.

Sebasan Veel

15

4.

Felipe Massa

12

5.

Vitaly Petrov

10

6.

Nico Hulkenberg

8

7.

Pedro de la Rosa

6

8.

Jenson Buon

9.

Kamui Kobayashi

10. Rubens Barrichello

4 2 1

Poredak vozaa: 1.

Mark Webber

161

2.

Lewis Hamilton

157

3.

Sebasan Veel

151

4.

Jenson Buon

147

5.

Fernando Alonso

141

6.

Felipe Massa

97

7.

Nico Rosberg

94

8.

Robert Kubica

89

9.

Michalel Schumacher

38

10. Adrian Sul

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

RBR-Renault

312

2.

McLaren-Mercedes

304

3.

Ferrari

238

4.

Mercedes Benz GP

132

5.

Renault

106

6.

Force India-Mercedes

47

7.

Williams-Cosworth

40

8.

BMW Sauber-Ferrari

23

9.

1.

Yamaha

215

STR-Ferrari

10

2.

Honda

175

10. Lotus-Cosworth

0

3.

Duca

133

11. HRT-Cosworth

0

4.

Suzuki

48

12. Virgin-Cosworth

0

Slijedea utrka: eĹĄke, Slijedea utrka:VN VN Japana, Brno, 15. kolovoza 25. travnja 2010. 2010.

Slijedea utrka: VN Belgije, SpaFrancorchamps, 29. kolovoza 2010.

OvlaĹĄteni servis za

tVTMVHBTFSWJTJSBOKBV[EWJKFHPEJOF EJO OF F HBSBODJKFOBVHSBĂŞFOFEJKFMPWF tVTMVHBMJNBSJKF EJN NB tUFSNPMBLJSBOKFQP78TUBOEBSEJNB ;BTUBSJKBWP[JMBQPWPMKOJKF DJKFOFTFSWJTJSBOKBWP[JMB


Hoganova bivĹĄa zaruila se s 21-godiĹĄnjakom

Linda Hogan, bivĹĄa supruga hrvaa i glumca Hulka Hogana, u 52. godini odluila se udati za svog 21-godiĹĄnjeg deka Charlieja Hilla, s kojim je u vezi ve dvije godine, od razvoda s Hulkom, a koji se druĹžio s njezinom djecom. Par se planira vjenati idue ljeto na Lindinoj jahti “Alimoney“. Charlie je inae godinu dana mlai od Lindine i Hulkove kerke Brooke, a s Lindom se upoznao tako ĹĄto je godinama bio prijatelj s njezinim 20-godiĹĄnjim sinom Nickom. JoĹĄ bizarnije je to da Hulku Hoganu, koji je s Lindom bio u braku 24 godine, nimalo ne smeta ĹĄto se njegova bivĹĄa supruga uda-

je za 29 godina mlaeg deka, pa je Lindi tako estitao i buduem branom paru poĹželio svu sreu. “Ja sam oduĹĄevljen zbog nje i jako sretan zbog njih. Mislim da su savrĹĄen par i Ĺželim im sve najbolje“, kazao je Hulk, koji se i sam proĹĄle godine zaruio s dvadeset godina mlaom djevojkom Jennifer McDaniel koja izgleda kao sestra blizanka njegove keri Brooke. Brooke, ini se, jedina nije oduĹĄevljena majinim izborom. “On je gubitnik. Nije problem zbog godina, nego njegovog karaktera. Njezina ljubav nije stvarna i ispravna“, kazala je amerikim medijima ljutita Brooke.

TOP 20

Zatvorenice bijesne na Lindsay

01. ŽIVOT CURI - LUKA NIŽETI 03. BEZ TEBE (2010.) - NOLA

01. U ast svim dobrim ljudima

Nakon ĹĄto je zbog krĹĄenja uvjetne kazne zavrĹĄila u zatvoru, Lindsay Lohan dane iza reĹĄetaka provodi kao da je na odmoru - jede sladoled, gleda televiziju i ita knjige. LiLo se trenutno nalazi u zatvoru Lynwood u Kaliforniji jer je prekrĹĄila uvjetnu kaznu iz 2007. godine za voĹžnju u pijanom stanju. Iako su uvari blagi prema

04. EL KLINJO - PRLJAVO KAZALIĹ TE

DraĹžen Zei

05. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

KLAPA GODIMENTI

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMAIH

06. BROD - SEXYMOTHERFUCKERS

Armin

07. ŽELIM - YAMMAT

04. Vjerujem u anele

08. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

Oliver Dragojevi

09. OTOK S BLAGOM - TEDI SPALATO

05. Danijela as

10. BUDI MOJ BROD - GUSTAFI

Danijela Marnovi

02. JUBAVI MALA - OLIVER

Lohanici, s ostalim zatvorenicama je pria potpuno drugaija. Zatvorenice su bijesne zbog takvog ponaĹĄanja i dvostrukih kriterija, a ponajviĹĄe zbog injenice ĹĄto ima televizor i dobiva sladoled kad god Ĺželi. Lindsayin odvjetnik tvrdi kako njegova klijentica dane u eliji provodi itajui djela Ernesta Hemingwaya te se nada da e na slobodu izai kao bolja osoba.

TOP LISTA DOMAIH

06. Odijelo - Jole

FORMULA 13 01. EARLY IN THE MORNING

DiCaprio ne Ĺželi glumiti s Gibsonom

CYNDI LAUPER feat. B.B. KING

Poznati holivudski glumac Leonardo DiCaprio trebao je glumiti u novom ilmu Mela Gibsona o vikinzima. No, nakon skandala s Okasanom, koju je Gibson pretukao, Leonardo DiCaprio odluio se povui iz dogovorenog projekta. Nakon ĹĄto se Gibson naĹĄao u srediĹĄtu pozornosti zbog nasilja u obitelji jer je pretukao djevojku Okasanu i izbio joj zube, nekoliko holivudskih producenta izjavilo je takoer da viĹĄe ne Ĺželi suraivati s njim. Kako navodi jedan internetski portal, Leonardo je samo joĹĄ jedan u nizu holivudskih glumaca

04. AIRPLANES

koji ne Ĺžele riskirati svoju reputaciju i suraivati s nasilju sklonom i problematinim glumcem. DiCaprio, zvijezda ilma “Poetak“, s obzirom na sve, zakljuio je da je za njega i njegovu karijeru najbolje povui se iz svega. Izvor blizak glumcu izjavio je da DiCaprio ne Ĺželi imati niĹĄta s ovjekom koji je nasilan prema Ĺženama. Zbog Leonardova povlaenja sada je i upitan poetak snimanja ilma koji je zakazan za jesen. ini se da je Mel Gibson svojim nepromiĹĄljenim potezima zauvijek zapeatio svoju karijeru.

02. ALEJANDRO - LADY GAGA 03. ON MELANCHOLY HILL - GORILLAZ B.O.B. feat. HAYLEY WILLIAMS 05. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE 06. LOVE THE WAY YOU LIE EMINEM feat. RIHANNA

07. Uzalud sunce sja Opa opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli Tony Censki 09. Nemam pojma Bojan JambroĹĄi 10. Ne pitaj Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH

07. BABYFATHER - SADE

01. Rihana

08. WHY DON’T YOU LOVE ME

Russian Roulee

BEYONCE

02. Beyonce

09. POP GOES THE WORLD - GOSSIP

LISTA DOMAIH SweetTOP Dreams

10. A MOMENT - DAVID GRAY

03. David Guea One love 04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

Procurile Angelinine sado-mazo fotke inilo se da Angelina Jolie nije mogla dobiti viĹĄe medijske paĹžnje dok je ovih dana promovirala svoj novi ilm “Salt“, no u medije su procurile fotograije gdje najpoznatija mama na svijetu gola oko vrata nosi povodac za psa, a bradavice je sakrila crnom samoljepljivom trakom. Navodno su slike nastale nakon ĹĄto je Angelina konzumirala heroin. Ameriki asopis “Star“ objavio je osam kontroverznih slika. Tako na nekima Angelina ima samo traku preko usta, a na drugima ima povezane oi. Sve su fotograije crno - bijele,

a na nekima je Angelina samo u tangama, kaubojskom ĹĄeĹĄiru i izmama. Slike je novinama ustupio Andrew Morton koji o Angelini piĹĄe neautoriziranu biograiju. Andrew nije htio otkriti gdje je nabavio fotograije, ali je dodao da je rije o kopijama. Slike su iz 1999. godine, no ne zna se kako e na njih reagirati njezin nevjenani muĹž Brad Pitt, iako Angelina tvrdi da ju Brad poznaje u potpunosti. Morton e knjigu objaviti za mjesec dana, nakon ĹĄto je objavio biograiju Toma Cruisea i princeze Diane.

TOP LISTA 01. J. STAVROS & M. GRDOVI Alkohol TOP LISTA DOMAIH 02. ET & Baruni - Sve il niťta 03. ZDRAVKO OLI - Prolaze neke slike 04. BOJAN JAMBROŠI - Sasvim sam 05. OLIVER DRAGOJEVI Jubav mala 06. DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rijei 07. DANIJELA & HALID - Zarobljenik 08. JELENA ROZGA & Željko SamardŞi Ima nade 09. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo Şelja

Serena u vezi sa svojim sparing partnerom Serena Williams ponovno ljubi. Nakon prekida veze s reperom Commonom, poznata je tenisaica novu ljubav pronaĹĄla u svom dugogodiĹĄnjem sparing partneru i prijatelju, srpskom tenisau i teniskom treneru Aleksandru SaĹĄi Bajinu. Ameriki mediji ve duĹže vrijeme nagaaju da Serena i SaĹĄa dijele neĹĄto viĹĄe od prijateljstva. Da je “Veliki SaĹĄaâ€?, kako ga je prozvala Serena, osvojio njeno srce, svjedoe i poruke koje je ovaj mladi par posljednjih dana razmjenjivao putem Twittera. “Ne zasluĹžujem sparing partnera kao ĹĄto je Veliki SaĹĄa. Na trenutke je tako poseban. Nitko nije bio toliko dobar prema meni kao ĹĄto je on. Neku posebnu Ĺženu sigurno e usreiti. Nikad nisam upoznala boljeg muĹĄkarca od njega (ne ukljuujui mog oca)â€?, napisala je Serena, te dodala: “OboĹžavam prsten koji mi je SaĹĄa poklonio. Tako

TJEDNI KALORIFER

Louis je lijep. I Venus je poklonio jedan sjajan. Volimo ga!“ Na te je sladunjave porukice SaĹĄa joj u ĹĄali odgovorio: “Ah, dirnut sam. Igrat eĹĄ ti tenis i u svom sljedeem Ĺživotu i bit u bolji od tebe! “ Potom je dodao: “Roen sam kako bih te uinio sretnom, i ni jednu drugu ... Toliko ti dugujem da ti ne mogu to vratiti u jednom Ĺživotu i zato se potrudi igrati tenis i u sljedeem Ĺživotu kako bih ponovno mogao biti uz tebe.“

Juanita

10. NOVI FOSILI - Kada Bog sve zbroji


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43


44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

KAKO TEKU PRIPREME za Speedway Gran Prix u Donjem Kraljevcu, najveu sportsku priredbu posljednjih nekoliko desetljea u Meimurju i jednu od najveih ove godine u Hrvatskoj

Oekuje se devet tisua gostiju, od toga pet tisua iz cijelog svijeta - Dosta stranaca koji dolaze u Donji Kraljevec iz centralnih europskih država, poput Njemake, osiguralo je pak smještaj preko njemakih agencija na maarskom Balatonu, to je mogue zbog blizine Donjeg Kraljevca i nove autoceste. Mi da hoemo ne možemo primiti sve strance, Meimurje raspolaže s ukupno 1.300 kreveta, što je premalo, kaže šefica marketinga Sadra Perca Jedan od najveih dogaaja u Meimurju ove godine, Speedway Gran Prix, bit e 27. i 28. kolovoza održan u Donjem Kraljevcu, na stadionu “Milenium” kluba “Unia”. Rije je o svojevrsnom svjetskom prvenstvu, a pravo je udo što je natjecanje dobila mala opina sa šest tisua stanovnika, jer slina natjecanja dobivaju samo veliki gradovi. Nema sumnje da je natjecanje tog ranga stiglo u Donji Kraljevec zahvaljujui naporima Zvonka Pavlica, ali i mlade ekipe spidvejaša predvoene njegovim sinom Juricom. Razgovarali smo sa Sandrom Perca, voditeljicom marketinga natjecanja, kako teku pripreme za ovu veliku maniestaciju i što e se ponuditi stranim gostima. • Koliko se gostiju oekuje u Donjem Kraljevcu? — Oekujemo oko devet tisua posjetitelja, natjecatelja, novinara i gostiju, koji e u našem kraju boraviti više dana. Za 27. kolovoza zakazan je službeni trening, dok je 28. ko-

lovoza samo natjecanje. Prema našim saznanjima, iz cijelog svijeta u Donji Kraljevec e doi oko etiri do pet tisua zaljubljenika u speedway. Sami vozai s ekipama i službeno osoblje ve su rezervirali smještaj, njihov se broj penje na oko petsto. Sve tehnike aktivnosti za natjecanje odraene su i sve je spremno za dolazak prvih gostiju. Za organizaciju samog natjecanja s naše e strane brinuti oko dvjesto volontera i lanova kluba.

Ogranieni smještajni kapaciteti • Što im se nudi? — U doek gostiju ukljuena je Turistika agencija ‘Mura’ i Turistika zajednica Meimurske županije te, naravno, klub ‘Unia’. Za one koji e u Meimurju boraviti više dana, osim samog natjecanja, što se podrazumijeva, nudimo jednodnevne ili poludnevne izlete po želji. Svi koji dolaze u Donji Kraljevec mogu svoje želje izraziti preko Interneta i osigurati smještaj unaprijed, kao i neku od aktivnosti koja ih zanima. Raunamo da e stadion za vrijeme natjecanja biti pun do zadnjeg mjesta, na njega stane oko 9.500 gledatelja, od toga je 7.500 sjedeih mjesta. • Iz kojih mjesta oekujete najviše domae publike? — Iz Hrvatske oekujemo dosta publike iz Zagreba, Splita, Osijeka, Crikvenice, a oekujemo i mnogo domae

Sandra Perca: - Vjerujemo da e sve proi u najboljem redu publike iz naše županije i sjevera Hrvatske. • Kakva je turistika ponuda za goste i ima li ve dosta prijava? — Turistika je ponuda s naše strane dobra, nudimo osiguranje smještaja u suradnji s Toplicama Sveti Martin i hotelom ‘Gol’ iz Donjeg Vidovca, a prema željama i razgledavanje Drave. Kad je rije o bliskim hotelima, poput hotela ‘Kralj’ u Donjem Kraljevcu ili u Prelogu, oni su ve davno rezervirani za ekipe. Svaki hotel za sebe dalje pita gosta za želje prigodom boravka. Dosta stranaca koji dolaze u Donji Kraljevec iz centralnih

europskih država, poput Njemake, osiguralo je pak smještaj preko njemakih agencija na maarskom Balatonu, to je mogue zbog blizine Donjeg Kraljevca i nove autoceste. Mi da hoemo ne možemo primiti sve strance, Meimurje raspolaže s ukupno 1.300 kreveta, što je premalo.

Veliki mediji ovu utrku i dalje doživljavaju “poluozbiljno”!? • Što ete konkretno ponuditi gostima na stadionu? — U prostoru stadiona omoguit e se kompletna ponuda meimurskih suve-

nira, koliko je to god mogue. Za goste pripremamo i gala veeru u petak, na kojoj e se nai oko petsto uzvanika, nastojimo ponuditi meimurske specijalitete. Nastojat emo inormirati goste da mogu posjetiti rodnu kuu Rudola Steinera. Danas u doba Interneta svi oni koji misle doi ve su sigurno isplanirali svoj boravak, pa tono znaju što žele. Moram rei da smo do sada na stadionu održali 25 jakih utrka i imamo stalne goste iz Engleske, Švicarske i dugih zemalja koji ostaju i po nekoliko dana nakon svakog natjecanja da bi uživali u hrani i prirodi. Od domaih snaga, nastupit e KUD Donji Kraljevec i tamburaši, Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec, a pokazat e se i Garda Zrinskih. • Kakav je odjek natjecanja u županiji i opini? — Za sada premali, a ni u velikim medijima nije bolje, trenutno pregovaramo s televizijama. Kod nas se sve shvaa nekako poluozbiljno, kao da je dolazak najboljih spidvejaša svijeta samo tek tako, pucneš prstom i oni su tu. Moram rei da Meimurska županija daje naelnu podršku natjecanju, a i opina Donji Kraljevec. No ovo nam je prvo tako veliko natjecanje i ne znam što nas sve oekuje, držimo paleve da sve proe u najboljem redu. Drugo e natjecanje, nadam se, biti još bolje. (J.Šimunko)

KOŠARKA

Braa Hrka u Križevcima Mladi Andrija Hrka, sa nepunih 17 godina, jedan od najboljih igraa Hrvatske i njegov stariji brat Nikola, ubojita i precizna dvojka akovekog Meimurja, napustili su redove prošlosezonskog prvaka KK Meimurje i akoveki klub zamijenili Krževcima. Trener Križevci Zirdum vrlo je zadovoljan takvim riješenjem. To je upravo ono što je tražio od sportskog direktora Jendriša, da na poetak priprema 16.kolovoza i na Bjelolasicu može voditi kompletan igraki sastav i uigravati nove igrae s ostatkom momadi, donosi portal križevakog košarkaškog kuba. U Meimurju se u najmanju ruku nisu nadali takvom raspletu situacije, jer pregovori s igraima tek su trebali poeti, ali oito su ovaj put u redovima akovekog košarkaškog drugoligaša zakasnili. (dz)

ODBOJKA

Prvoligaš Centrometal samo s domaim igraima OK Meimurje Centrometala osvajanjem šestog mjesta u I. A odbojkaškoj ligi steklo je pravo igranja doigravanja za prvaka Hrvatske, a kadeti i mlai kadeti bili meu šest najboljih u državi, tako da je prošla sezona bila kao jedna od najuspješnijih. Meutim, polako ali sigurno se razmišlja o novoj, iako je konuzna situacija u hrvatskoj odbojci zbog suspenzije Saveza, tako da je nepoznato tko e organizirati prvenstvo i kada e ono krenuti. Inae, odlukom uprave kluba zbog loše financijske situacije kad je u pitanju punjene klupskog prorauna, u ovoj sezoni momad e biti sastavljena od igraa koji imaju stalno mjesto prebivališta u Meimurju. Svi domai igrai pokazali su dobru volju za igranjem, pa se polako, ali sigurno definiraju detalji uoi poetka priprema.




3. kolovoza 2010.

PRIPREME RK MEIMURJE

Sladoljev: “Okreemo se u pozitivnom smjeru” Nova uprava RK Meimurja kao najvei je plus, odmah po preuzimanju vlasti, objavila ostanak Tomislava Sladoljeva, vrsnog vratara koji je u prošloj sezoni esto puta bio ponajbolji igra na parketu. “S obzirom na to kako je završila sezona, nisam mislio da u ostati, ali sam se uspio dogovoriti s ljudima iz uprave i procijenio sam da se klub okree u pozitivnom smjeru. Vidim da su naši novi elnici ambiciozni i treba im dati priliku da se dokažu. Nama igraima najvažnija su vrsta obeanja da e sve funkcionirati”, rekao nam je Sladoljev.

Moralo se nešto pokrenuti Sezona je, ve smo pisali, završena odbijanjem tadašnjeg predsjednika Željka Kavrana da se ode na završnicu hrvatskog kup natjecanja: “Svima nam je zbog te odluke bilo jako teško, jer smo se za ulazak u inale Kupa bo-

rili cijele sezone, ali smo odluili stati iza predsjednika. Situacija je bila takva da se nešto moralo pokrenuti.” No, iako su novinari od Kavrana na konferencijama za medije mogli uti da ima problema s plaanjem dvorana, skoro do kraja se nije znalo i za ostale inancijske probleme, kojih, tvrdi

U sretnoj vezi Simpatinog rukometnog vratara Meimurke na žalost nee imati prilike osvojiti. On je naime u sretnoj dugogodišnjoj vezi sa svojom djevojkom koja stanuje u Zagrebu. Iako još mlad, Sladoljev ve razmišlja o životu nakon igrake karijere, a nada se da e uspjeti u rukometu iskoristiti svoju diplomu ekonomije. Najviše ga privlai posao sportskog direktora, dok se u trenerskom poslu ne vidi.

Vratarska uzdanica RK Meimurja - Tomislav Sladoljev Sladoljev, nije manjkalo: “Zadnje plae dobili smo za veljau, dakle ve pola godine smo bez plaa. Pokušali smo se izboriti za njih, bilo je prepucavanja i mini štrajkova, ali je na kraju presudilo to što smo bili prava klapa i što smo odluili sezonu odigrati bez obzira na novac”, povjerava nam

Sladoljev i dodaje: “Da nismo bili takva klapa, sigurno bi se ekipa raspala.” Zbog tih inancijskih problema mnogi su igrai napustili klub, a situacija s kadrom je nezavidna: “Cijela prva postava, osim avara, napustila je klub i malo nas je ostalo starijih i iskusnih. Sezona je

duga i bit e teško, doduše ukoliko uprava ostvari obeanja i dovede još par pojaanja mislim da imamo šansu za vrh tablice. Naime, svugdje je teško s novcem, pa su skoro svi klubovi ove sezone slabiji.” RK Meimurje otpoelo je s pripremama, u prvom dijelu radi se veinom s kondicijskim trenerom, a što se glavnog trenera tie, Alan Belko je bez problema uspio uspostaviti svoj autoritet, bez obzira na mladost, rekao je Sladoljev: “Vidi se da novi trener ima velike ambicije. Malo nas je šokirao disciplinskim pravilnikom, ali oito se smatralo da je on potreban, uo sam da je u prijašnjim godinama znalo biti svega. Pravila su dobra, posebno daju strukturu mladim igraima kojih imamo dosta. Pravim profesionalcima ni ne treba prijetnja kaznom da budu – profesionalni. Ali mislim da je sve u svemu dobro da imamo disciplinski pravilnik.” (Ivana Strahija, foto Mateja Gošiej)

Tjedan dana u Toplicama Sveti Martin Nova uprava uspjela je rukometašima osigurati pripreme u Toplicama Sveti Martin na Muri, gdje ostaju do 8. kolovoza. Prvu pripremnu utakmicu igrat e naši rukometaši 9. kolovoza u Maarskoj protiv prvoligaša Curga. Doma prvu igraju 11. kolovoza protiv Velike Nedjelje, a slijedi utakmica 13. kolovoza protiv Maribora. 27. I 28. Kolovoza Meimurje ide na turnir u Graz gdje igraju jedan austrijski prvoligaš, slovenski prvoligaš Maribor te drugoligaš Graz. Velika je novost i ta da se ekipi prikljuio bivši Varteksovac Zoran Jefti, iskusni pivot.




3. kolovoza 2010. NK MEIMURJU skinuta suspenzija i konano može igrati kontrolne utakmice, ali sada nema adekvatne protivnike

Simuni: Stanje momadi vidjet e se tek kad starta sezona NK Meimurju ukinuta je suspenzija, ali na žalost prekasno da bi se momad stigla pripremiti kako treba za ozbiljno drugoligaško natjecanje. Tek su u subotu odigrali svoj prvi pripremni susret, i to u Gorianu, gdje su slavili s 5:1. Strijelci za akovane bili su Vitas, Jambroši, Garba, Tiago i Grgi. Poasni gol za Trnavu zabio je Ribi.

Stanje ekipa nepoznanica “Bilo bi neozbiljno na temelju utakmice s protivnikom tog ranga govoriti o stanju ekipe. Na žalost, mi ni neemo vidjeti pravo stanje, ono igrako, do prvog kola nove sezone, jer više nemamo nikog s kime bismo odigrali pripremne susrete. Prvoligaši su zauzeti, drugoligaši imaju svoj program, a meni ostaju samo utakmice s županijskim ligašima. Svima emo biti nepoznanica”, nesretan je bio strateg Meimurja Vjeran Simuni. Ako ve nee igraki, Meimurci e fiziki biti spremni kao puške, jer su ve izlizali travu na P1 stadiona Mladosti tranjem. “Ekipa izvanredno radi i prola-

Vjeran Simuni nije baš najsretniji s aktualnom situacijom kad je u pitanju stanje igrakog kadra zi prvoligaške pripreme. No da bih vam mogao rei koliko oni igraki vrijede morao bih odigrati barem jednu utakmicu s jaim protivnikom, meni je inae obiaj tijekom priprema odigrati najmanje 10 susreta, sad emo imati možda dvije utakmice. Imao sam neku ideju da igramo svakodnevno jedni protiv drugih u markirkama, daleko od javnosti i novinara, ali mi se

to nije ostvarilo”, objasnio je Simuni.

Problemi s igrakim kadrom Trenera mui i nedostatak igraa, jer mu je njih dvadesetak napustilo redove, a isto toliko ih je stiglo: “Imao sam po dolasku ovdje papiri s imenima, poput Vuka, Amauri, Bratkovi, sad više ni jednog od njih nema. Takoer

se u novinama spominju neka imena koja ja nikad na treningu nisam vidio. Priznat u da imam problema, hitno trebamo ljudstvo koje bi popunilo listu. Na žalost na tržištu je malo toga ostalo.” Problem s vratarima je, ini se, riješen: “Imamo Bešenia, Jurina i Božia, a Zmija (trener vratara Stamenkovi op.a.) kaže da e biti dobri”, govori nam Simuni, ali naglašava: “Otišao nam je Vuka i sad hitno trebamo igraa njegovog tipa, koji je zadužen za golove. Mislim da emo morati posegnuti i meimurski bazen i uzeti strijelce u nižim ligama ili pak emo igrati bez izrazitog golgetera, pa e veza morati zabijati golove.” Što e biti u prvom kolu, 21. kolovoza, u Solinu, to nitko ne može znati: “Ja mogu garantirati da e ekipa biti fiziki i psihiki spremna, ali e nam tek ta prva utakmica otvoriti oi. Iz te kože sad ne možemo, jedino ako brzo pronaemo protivnike za prijateljske oglede. Molim vas da napišete da tražimo utakmice, možemo igrati svaki dan”, zakljuio je Simuni. (Ivana Strahija)

UKRATKO iz nogometa PLENUMI KLUBOVA MNS

Poznat raspored za tri lige Protekli ponedjeljak održani su plenumi klubova Meimurskih liga. Plenumi su se održali u Novom Selu Rok za I Meimursku ligu, u Pušinama za II Meimursku ligu zapad i u Podturnu za II Meimursku ligu istok. Klubovi su upoznati sa propozicijama natjecanja za predstojeu sezonu 2010/2011, kao i o promjeni sustava natjecanja na podruju našeg nogometnog saveza. Izvueni su natjecateljski brojevi pa e se tako 21/22.08.2010. u prvom jesenskom kolu sa poetkom u 17,30 sati sastati: I. ME IMURSKA LIGA: 1. kolo: Omladinac (NSR) – Polet (SMNM) subota, Bratstvo (SV)

– Mladost (I), Zasadbreg – Sokol, Centrometal – BSK, Plavi (Pek.) – Naprijed, Dubravan – Dinamo (D), Rudar – Spartak subota. II. ME IMURSK A LIGA – ISTOK: 1. kolo: Vidovan – Mladost (SM), Radniki – Croatia, Podturen – Graniar (N), Budunost (P) – Drava (DM) u 10,30 sati, SK – Mladost (Pal.), Borac PMP – Galeb, Dubrava – Draškovec. II. ME IMURSKA LIGA – ZAPAD: Trnovec – Hajduk Vindija (Š), Meimurec – Drava (K), Strahoninec – Šenkovec, Pušine – Venera PMP, Sloboda (M) – Mladost (S), Jedinstvo (NSD) – Mura, Bratstvo (J) – Sloga (Š).

TURNIR PRVAKA MEIMURSKIH LIGA

Dubravanu pobjedniki pehar Protekli vikend u Pribislavcu je službeno tradicionalnim turnirom prvaka svih Meimurskih liga kod seniora zapoela nova natjecateljska sezona 2010/2011. Prvog dana u petak igrali su prvaci III Meimurskih liga Drava Kuršanec i SK ehovec. Bolja je bila Drava rezultatom 3-1. Drugog dana u polufinalu Zasadbreg je rezultatom 3-1 pobijedio domai Polet, a u

drugom polufinalu Dubravan je sa 4-2 pobijedio Dravu. Nedjeljno finale pripalo je Dubravanu koji je sa visokih 5-1 porazio Zasadbreg. Za pobjedniku momad Dubravana iz Donje Dubrave nastupali su: Apostolovski, Jakupak, Vidovi, I. Horvat, D. Horvat, Hujs, Lovrek, Žini, Švenda, Nesti, Dr. Horvat, Hajdinjak, Štefi i Rusak. Trener: Dražen Horvat.

ŠKOLA NOGOMETA MEIMURJE - AKOVEC

MALONOGOMETNI TURNIR – “GORIAN 2010.”

Meimurje ima prvoligaše kadete i juniore!

U srijedu finalne utakmice

S velikim nestrpljenjem ekana je odluka Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza koji je odluivao koji e od etiri kandidata ui u 1. HNL za juniore i kadete. Tijelo kojem je lan i Dragutin Kataleni, bivši predsjednik Škole nogometa Meimurje – akovec, u prvoligaško društvo promoviralo je kadete i juniore Meimurja te one HAŠK-a, a oba kluba imaju seniorske ekipe u 2. HNL. Iako e natjecanje juniora i kadeta u 1. HNL staviti dodatni financijski teret na Školu nogo-

meta, svi su, a posebno predsjednik Dean Pani, presretni zbog te vijesti. Ona se našim krajem proširila i prije no što je postala službena, a na prvome treningu priprema za novu sezonu okupilo se pedesetak djeaka.

Dva povratka mladih igraa S kadetima i juniorima radit e provjeren Dragutin Nadana i Marko Obadi, a posebno je dobra vijest da je pridruživanje prvoligaškom rangu na povratak u Meimurje potaklo i juniora Karlo

Baksu, koji je inicijalno otišao u Šibenik, te kadeta Lovru Cveka, koji je bio lan varaždinskog nogometnog prvoligaša. Na svom je drugom sastanku Izvršni odbor Škole donio odluku da se za juniore i kadete smanji mjesena lanarina, koja iznosi 150 odnosno 100 kuna, što e svakako biti dodatni poticaj roditeljima da nastave svoju djecu usmjeravati u domau nogometnu ustanovu. Ne manje bitno, pripreme za sve ostale kategorije nogometaša takoer su zapoele, pa su sve selekcije nogometaša

sa svojim trenerima u punom pogonu. Posebno je Izvršno odbor naglasio važnost angažiranja svih lanova u pribavljanju sredstava za zatvaranje postojeih dugova Škole te zatvaranje financijske konstrukcije u novoj sezoni. Kako je openita recesija pritisnula i donatore, odlueno je da smanje troškovi, pa je odlueno da se s dosadašnjim direktorom Škole Dušanom Mikolajem sporazumno raskine ugovor o radu. (Ivana Strahija)

NK GRANIAR KOTORIBA organizirao turnir povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti

Mladost iz Svete Marije u finalu bolja od domaina NK Graniar iz Kotoribe tradicionalno povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti Republike Hrvatske organizira nogometni turnir. Ovogodišnji turnir odigran je proteklog vikenda, a sudionici su bili Naprijed iz Cirkovljana, Mladost iz Svete Marije, Vidovan iz Donjeg Vidovca i domain Graniar iz Kotoribe. U subotnjim polufinalnim susretima Graniar je pobijedio Naprijed s visokih 5:2, dok su Mladost i Vidovan u regularnom djelu utakmice odigrali 2:2. Finalistu turnira dobili smo vrlo zanimljivim izvoenjem jedanaesteraca. Nakon jedanaest serija pobijedila je svetomarska Mladost. U nedjeljnoj utakmici za tree mjesto Vidovan je slavio protiv Naprijeda 6:2, dok su nogometaši Mladosti u borbi za pobjednika turnira i veliki pehar svladali Graniar 2:1.Turnir je u Sportski park u Kotoribi privukao veliki broj zaljubljenika u nogomet, a susrete je sudila etvorka u sastavu Rudol ižmešija i Bernard Vuenik iz Donje Dubrave, te Dražen Jurec iz Donjeg Kraljevca i Marin Horvat iz Cirkovljana. (a)

Pobjednika ekipa Mladosti koja je bila najbolja na ovogodišnjem izdanju turnira u Kotoribi

Tijekom desetak dana u Gorianu je igran malonogometni turnir u tri kategorije. Mlaih pionira prijavilo se 6, pionirskih momadi bilo je 10, a seniorskih 23. U nedjelju su završila razigravanja po skupinama kada je obavljeno izvlaenje parova etvrtfinala kod seniora. Od juer (ponedjeljak) pa do srijede (završni dan) svake veeri sa poetkom od 20,30 sati igraju se utakmice na ispadanje. U nastavku donosimo pregled ekipa koje su ušle u završnicu koja je zapoela juer u ponedjeljak etvrtfinalnim utakmicama seniora.

Parovi etvrtfinala seniora: Frizerski studio Ljepote (Donji Kraljevec) – Bumbari i rlenke (Gorian), OPG Srpak (Palinovec) – CB Ivan (Zaprue) OPG Taradi (Srpak) – CB Baza (akovec), Poker-pro (akovec) – Cvjetna galerija Iva (Prelog). Parovi polufinala pionira: Furija – Pzzeria Fat boy, Boraogo juniors – Mihaljevani. Parovi finalnih utakmica mlai pioniri: za 3. mjesto: Dvoršekov most – Barcelona, finale: Mladost (Prelog) – Bumbari i rlenke.

MEMORIJAL STANKO HERMAN odigran je u Savskoj Vesi

Pobjedu odnijeli Ivanovani Mladost iz Ivanovca pobjednik je tradicionalnog Memorijalnog turnira Stanko Herman koji je odigran u Savskoj Vesi. U finalu su svladali domaina Bratstvo rezultatom 3:1. Ivanovani su nakon prvih 45 minuta vodili 1:0, da bi domain u nastavku

uspio poravnati. Ali, završnicu je bolje odigrala Mladost koja je s dva gola potvrdila pobjedu. U susretu za tree mjesto memorijala Stanko Herman u Savskoj Vesi Strahoninec je pobijedio Jedinstvo iz Novog Sela na Dravi 5:2.




3. kolovoza 2010.

STARTAO KUP Meimurskog nogometnog saveza

Romska vatra debitirala s katastrofalnim porazom Volja da, kvaliteta bať i ne, takve su bile prognoze uoi sluŞbenog starta prvog kluba romske nacionalnos - Romske vatre. Pokazala je to i utakmica 1. kola Kupa MNS u Oporovcu gdje su poraŞeni s visokih 17:1. Domai igrai nisu imali milos, pa su tako punili gostujuu mreŞu u prosjeku gotovo svakih 5 minuta. U etvrtak na praznik igraju se preostale utakmice 1. kola kupa (poetak 17.30 h), a u ovom broju donosimo cijelu shemu u kojoj je vidljivo koje ekipe na osnovnu rejnga ne igraju prvo, odnosno poetna dva kola. Drugo kolo igra se odmah potom, predstojee nedjelje 8. kolovoza od 17.30 h. PAROVI 1. KOLA: Gornji Hraťan: POBJEDA – MLADOST (Palinovec), Otok: OTOK – BORAC PMP (Turiťe), Sveti KriŞ: EKO – POLET (Pribislavec), Brezje: HAJDUK – DUBRAVAN, Donji Kraljevec: KRALJEVAN 38 – BUDUNOST (Miklavec), Kriťtanovec: KRIŠTANOVEC

– GRANIAR (Novakovec), Hodoťan: HODOŠAN – TORPEDO, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – MALI MIHALJEVEC, Donji Hraťan: BORAC – JADRAN, Žiťkovec: DINAMO – GRANIAR (Kotoriba), Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – DINAMO (Domaťinec), Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (Savska Ves), Kurťanec: DRAVA – DRAVA (Donji Mihaljevec), Orehovica: CROATIA – OMLADINAC (DrŞimurec-Strelec), ehovec: SK – MURA, Gardinovec: RADNIKI – OMLADINAC (Novo Selo Rok), Podbrest: BUDUNOST – OMLADINAC (Makovec), Donji Koncovak: DONJI KONCOVAK – SLOBODA (Mihovljan), Selnica: MLADOST – VIDOVAN, Jurovec: BRATSTVO – PLAVI (Peklenica), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – RUDAR, Dekanovec: MLADOST URKIN – HAJDUK (Štrukovec), Sveta Marija: MLADOST – SLOGA (Štrigova), Preseka: BRATSTVO – DUBRAVA, Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – DRAŠKOVEC i Puťine: PUŠINE – NAPRIJED.

LJETNI PRIJELAZNI ROK NOGOMETAĹ A U MEIMURJU

Recesija uinila svoje: Mirnije nego inae, ali kao i uvijek dosta promjena U subota sa 31. srpnja zavrĹĄio je onaj zanimljiviji dio ljetnog prijelaznog roka nogometaĹĄa kada je svaki nogometaĹĄ ili nogometaĹĄica mogao ili mogla od 15. lipnja promijeniti klub bez problema. Ukupno je do ponedjeljka MNS obavio oko 500 novih registracija igraa. Inae, u prvom dijelu prijelaznog roka igra je trebao samo putem poĹĄte uputiti matinom klubu preporuenom

poĹĄtom zahtjev za izdavanje istupnice tzv. recipis. Neki e tajnici ili predsjednici klubova s nestrpljenjem doekivati svog poĹĄtara ne bi li u posljednji as koji od igraa preselio u drugi klub. Od 1. kolovoza 2010. pa sve do 28. veljae 2011. traje prijelazni rok uz recipis za one koji ga imaju ili istupnicu kluba. NaĹžalost u nekim Ĺžupanijskim savezima doĹĄlo je do gaĹĄenje po nekoliko klubova dok se

sreom u naĹĄem Meimurskom nogometnom savezu to nije dogodilo. Dapae u natjecanje se ponovno aktiviralo Trnje iz Svetog Jurja u Trnju, a imamo i jedan novi klub, prvi romski klub Romska vatra iz PiĹĄkorovca. Ĺ to se tie prijelaznog roka zanimljivo je da Meimurje i akovec nisu do juer (ponedjeljak) sluĹžbeno registrirali niti jednog igraa. Kao i uvijek ima klubova koji su

dobro ÂŤtrgovaliÂť, ima i onih koji su sve zadrĹžali na okupu, ali onih klubova koji su se oslonili na pomlaivanje momadi. To se naroiti odnosi na klubove III. i IV. HNL koji e igrati ÂŤlige bez brigeÂť. Najzanimljivije e biti u I. Meimurskoj ligi koja e doĹživjeti najvee promjene. U najgoroj varijanti samo e prvih ĹĄest klubova od sadaĹĄnjih 14 zadrĹžati status ÂŤprvoligaĹĄaÂť.

PREGLED PRIJELAZA KLUBOVA KOJI SU REGISTRIRALI NOVE IGRAE:

Krunoslav Bratkovi (Meimurje), Marijan Dumani (Zasadbreg), Tomislav Fuko (Sloboda S) Sokol – Vratiťinec Robert Kovai (Napredak) Plavi – Peklenica Tomislav Vať (Spartak) Naprijed – Cirkovljan Ivan ReŞek, Denis Kemec (Galeb) Rudar – Mursko Srediťe Mihael Premuť (Nedeliťe), Stanislav Tot (ASK Roternturm), Nenad Mikuli (Plavi Pek.), Tomica Simun (Sokol), Nino Vuri (Mura), Tomislav Novak (Napredak)

belec (akovec), Antonio Šopar (Eko) Bratstvo – Jurovec Josip Tomaťek (BSK), Vedran Jeki (Mladost S) Drava – Kurťanec Roman Liber, Mario Jaluťi (Trnovec), Krunoslav Frani (Mladost I), Predrag Kozjak (Croatia) Mura - Hlapiina Boris Vuruťi (akovec), Mario Novak, Darijan Antoli (Bratstvo J) Sloboda – Mihovljan Davor Colev (Jadran), Nenad Orehovec (Sloga ), Vedran Reťetar (Omladinac NSR), Petar Peras (Mali Mihaljevec), Dino Kovai (Bratstvo SV) Trnovec Bojan Štefulj, Denis Srnec, Dario Brez, Ivan Gyoi, Goran Pavlekovi (Strahoninec), Goran Koprivec (Mladost S), Miroslav Horvat (Bratstvo SV) Puťine Saťa Vidovi, Mario Vidovi (Strahoninec), Tomica Celinger (Nedeliťe) Šenkovec Marijan Kuqi (akovec), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec), Dario Novak (Centrometal) Jedinstvo – Novo Selo na Dravi Stjepan Varga (Polet SMNM), Dejan Jambroťi (Bratstvo SV) Mladost – Selnica Jurica Jakopi (Bratstvo J), Matija Županec (Polet SMNM)

Napredak – Gornji Kraljevec Velimir Mrazovi (Budunost M), Nino Toplek (Šenkovec), Mario Turk (Sokol), Nikola Tkalec (Sloga Š) Romska vatra – Piťkorovec Marko Balog (Eko) Borac – Donji Hraťan Elvis Jankovi (Omladinac DS), Zoran Vrbanec (Borac PMP), Dalibor Ivkovi (Mladost Pal.)

II. HNL NK Meimurje – akovec nitko

III. HNL – istok NK Nedeliťe Saťa Treska (Meimurec), Ivan Jari, Davor Balent (Mladost Pr.), Ante Begovi, Michel Simon (akovec) NK Mladost – Prelog Damjan Novak (Budunost P), Antun RuŞman (Naprijed), David Farkať (Trnava)

IV. HNL Graniar – Kotoriba Dino Marka (Mladost I) Sloga – akovec Nikola Silaj (Drava K), Ranko Orehovec (Jadran), Dejan Leťko (Sokol) Dinamo – Palovec Benjamin Kati (Omladinac DS) Sloboda – Slakovec Denis Jeleni (Mladost I), Martin Begovi (Venera PMP), Ilija Mihalic (akovec)

I. Meimurska liga Omladinac – Novo Selo Rok Rajko Dragovi (Donji Koncovak), Davor Jambroťi (Bratstvo SV), Jurica Novak (akovec), Nikola Murk (Strahoninec) Polet – Sveti Martin na Muri Nikola Novak, Miran Vinko (Meimurje), Matija Horvat (Rudar), Marko Soboan (Nafta), Goran Makovec (ASV Sankt Martin) Bratstvo – Savska Ves Velimir Tomaťi (Strahoninec), Nikola Saka (Meimurje), Miran Horvati (Polet P), Nikola Vlahov (Šenkovec) Dinamo – Domaťinec Mihael KaniŞaj (Omladinac M), Stjepan Krznar (Mladost Pr.), DraŞen Vlaťi (Omladinac DS), Mario Brez (Mladost Pal.), Mihael Jankovi (Spartak), Vladimir Pintari (Mladost D) Spartak – Mala Subotica Kristijan RuŞi, Robert Domini (Budunost P), Dejan emerika (Mladost Pal.) Mladost – Ivanovec Dario Korent, Oliver Fegeť (Jadran), Matija Pavlekovi, Tomislav Bari (Spartak), Mijo Novak (Strahoninec), Filip Murkovi (akovec), Goran Zlatarek (Drava K) Dubravan – Donja Dubrava Ivan Horvat (Draťkovec), Igor Vidovi, Dino Šubaťa, Alen Jakupak, Tihomir Mikulan (Vidovan) BSK – Belica Nino Mlinari (Omladinac NSR), Danijel Srťan, Nikola Hajdarovi (Podturen) Centrometal – Macinec

II. Meimurska liga – istok Drava – Donji Mihaljevec Marko Mihoci, Mladen Slaviek (ukovec 77) SK – ehovec Filip HiŞman (Mladost Pr.), Ante Žvorc (Naprijed), ore Varoťanec (Trnava) Croatia – Orehovica Goran Gorianec (Jadran), Marko Hunjadi (Bratstvo SV) Dubrava – Sivica Dario Jambroťi (akovec), Dino Doboťi (Omladinac NSR) Vidovan – Donji Vidovec Dejan Cvetini (Dubravan), Nikola Friťi (Drava PS) Borac PMP – Turiťe Boris Radikovi (Plavi 1975), Mario Mihalec (BSK), Goran Kovai (Omladinac DS) Budunost – Podbrest Marko Ciglari (Omladinac DS), Dario Klobuari (Otok), Nikola Balent (Mladost Pr.) Mladost – Palinovec Ivan Gorupi (Drava DM),, Mateo Vrbanec (Spartak), Marko MoŞek, Zoran MoŞek (Naprijed) Graniar – Novakovec Davor Cirkveni (Strahoninec), Danijel Ciglar (Budunost P) Galeb – Oporovec Tomislav Granatir (Borac PMP), Marko Fleten (Draťkovec), Matija Kos (Mladost Pr.)

II. Meimurska liga – zapad Sloga – Štrigova Tomica Gorianec (Donji Koncovak), Samir Petkovi (akovec), Bernard Koraj (Donji Koncovak), Lino Soboan (Bratstvo J) Donji Koncovak Miťel Horvat (akovec), Predrag Pintari (Polet SMNM), Alen Jambrovi, Denis Škvorc (Mladost S) Meimurec – Dunjkovec-Pretetinec Miljenko Bistrovi (Sloga Š) Strahoninec Dario Brez (Trnovec), Danijel Štrukelj, Dalibor Zorkovi (Pobjeda), Damir Hajdinjak, Tomislav Novak (Sloboda M), Matija Grabar (akovec), Miljenko Zorkovi, Nikola Vrbanec (Mladost I) Hajduk Vindija – Štrukovec Dominik Horvat (Rudar), Neven Bogdan (Napredak), Antonio De-

III. Meimurska liga – istok NK Trnje – Sveti Juraj u Trnju BoŞo Mihocek, Goran Habuť, Damir BlaŞeka (Mladost Pal.), Kristijan Brodari (Otok), Christijan Tiťljari, Dalibor Jankulija, Denis Jankulija (Borac DH), Ivan FurundŞija (Dubrava), Dario Puri, Antun Vuk (Hodoťan), Renato Strahija, Ivan Radi (Kraljevan 38), Tomica Puri (SK), Renato Kramar (Mladost Pr.), Ivan Kolari (Omladinac DS) Eko – Sveti KriŞ Mladen Pintari, Danijel Novak (Jadran), Sanjin Cirkveni, Antonio Prpi (Spartak), Bojan Mihaljkovi, Aleksandar Horvat, Igor Gorianec (Budunost P) Hodoťan Dario Blagus (Borac DH), Franjo Hali (Borac PMP), Goran Strahija (Mladost D) Kraljevan 38 – Donji Kraljevec Silvestar Cvek, Nino Belovi (Mladost I), Dejan KriŞai (Spartak), Andrejan Horvat (Vidovan), Martin Tisaj (Meimurje), Stanko Štefok (akovec), Danijel Marec (Mladost Pr.) Budunost – Miklavec Bojan Cirkveni (Dinamo P), Vinko Berdin (akovec) Mladost urkin – Dekanovec Dino Varga (Budunost M), Marko Hutinec (Dubrava), Ivica Bokaj (Borac DH), Miroslav Kocijan (Strahoninec)

III. Meimurska liga – zapad Pobjeda – Gornji Hraťan Dario Golub (Meimurec) Hajduk – Brezje Antonijo Šimunkovi (Šenkovec), Silvijo Husejnovi (Nedeliťe), Ivan Horvat (Zasadbreg), David Petrievi (Mali Mihaljevec), Zoran Gregorini, Matija Trupkovi, Nenad Gregorini (Venera PMP), Ivan Perko (Polet P) Dinamo – Žiťkovec Neven Rudniki (Hajduk Š), Kristijan Mezga (Omladinac M) Plavi 1975 – Prekopa-Bukovec Saťa Novak (Jadran), David Novak (Bratstvo J), Miroslav Kovai (Zasadbreg) Mali Mihaljevec Miro Mesari (Borac PMP), Marko Bogdan (Venera PMP), BoŞidar Makťadi (Bratstvo SV), Patrik Mesari (akovec) Zebanec Tomislav Šafari (Omladinac M), Denis Puri, Robert Voduťek (Plavi 1975), Hrvoje Maari, Marijan Turk (Hajduk Š), Marko Tkalec (Dinamo D), Dalibor Horvat, Danijel Kojter (Strahoninec), Nino Kopjar (Bratstvo SV) Kriťtanovec Mario Januťi (Omladinac M), Miťo Januťi, Davor Belťe (Sloboda M) Omladinac – Makovec Teo Ehrenreich (Dinamo Ž), Silvijo Vuruťi (Omladinac NSR) Jedinstvo – Gornji Mihaljevec Roman Trtinjak, Alen Herceg, Mihael Ter, Rajko Plantak (Trnovec), Nikola Horvat (Strahoninec)

II HNL – Şene ŽNK Trnava – Gorian Tatjana Mesari (ŽNK Srainec) i Martina Kiva (ŽNK DinamoMaksimir) ODLASCI U INOZEMSTVO I NA PODRUJE DRUGIH SAVEZA: Od poznatijih igraa navodimo: Zoran Lesjak (Meimurje) u Sloveniju, Neven Bujani, Saťa Mihalic (Nedeliťe), Goran HadŞi, Bojan Kranjec (akovec), Marko Miki (Puťine) u Austriju, Igor Šoťtari (Rudar) u Švicarsku. Neki su otiťli na podruje drugog saveza DraŞen Vukina (ukovec 77), Karlo Balent, Dino Bukal (akovec), Marko Bosilj (Puťine). Najviťe odlazaka na podruje drugog saveza bilo je iz Meimurja. Igor Lozo, Amauri, Hrvoje Bubalo, Adnan Aganovi, Ante Zurak, Ivica Žuljevi, Bojan Golubovi i Adrian Valenti.




3. kolovoza 2010. PRVENSTVO Hrvatske za juniore i mlae juniore

SOMERSBY otvara novu kategoriju pia u Hrvatskoj

Odlini rezultati plivaa PK-a Carlsberg Croatia je lansirala jabuni alkoholni cider Somersby i uvela novu kategoriju na hrvatsko tržište pia

Deni Jurian, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi, Jakov Rojko i Nelly Lisjak na Prvenstvu Hrvatske za juniore i mlae juniore Plivai PK-a sudjelovali su na Prvenstvu Hrvatske za juniore i mlae juniore, koje je održano od 23. do 25. srpnja u organizaciji Hrvatskoga plivakog saveza i plivakog kluba Dubrava u Zagrebu. Na prvenstvu je nastupilo 243 plivaa i plivaica, odnosno 160 mlaih juniora (72 mlae juniorke i 88 mlaih juniora) te 88 juniora (33 juniorke, 50 juniora). Za PK su plivali Deni Jurian, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi, Jakov Rojko i Nelly Lisjak, dok je plivae vodio trener Goran Kolari. Najbolji rezultate postigao je Deni Jurian koji se plasirao u dva B inala, i to u disciplinama 100 m i 200 m leptir. U disciplini 100 m

leptir u kvaliikacijama je isplivao 15. vrijeme, da bi u popodnevnom inalu popravio rezultat na 1:04,23 i zauzeo 11. mjesto. U disciplini 200 m leptir zauzeo je 11. mjesto u kvaliikacijama, pa u inalu isplivao svoj osobni rekord 2:24,72 i zauzeo 10. mjesto. Petra Marciuš izborila je B inale u disciplini 200 m leptir s 15. vremenom kvaliikacija, dok je u inalu isplivala svoj najbolji rezultat 2:53,36 i zauzela 14. mjesto. U disciplini 50 m slobodno zauzela je 20. mjesto s vremenom 29,44. Nelly Lisjak, koju nadolazei vikend još oekuje Kadetsko PH u Splitu, odlino je otplivala 200 m leptir i plasirala se u B inale, gdje je osobnim rekordom 2:55,24 zauzela odlino 15. mjesto.

Kristijanu Stunkoviu B inale u disciplini 200 m leptir izmaklo je za samo 0,04 sekunde. U ukupnom plasmanu zauzeo je 16. mjesto. Jakov Rojko, kojeg takoer oekuje Kadetsko PH u Splitu, popravio je svoje rezultate. Pedeset m slobodno isplivao je za 26,56 sekundi, dok je 100 m slobodno isplivao u vremenu 57,67. Štafeta mlaih juniora 4 x 100m slobodno (Rojko, Cigler, Stunkovi, Jurian) odlino je plivala i zauzela 9. mjesto s vremenom 3:58,09. Štafeta mlaih juniora 4 x 100m mješovito (Stunkovi, Cigler, Jurian, Rojko) zauzela je 10. mjesto s vremenom 4:41,15.

Tijekom posljednjih godina cider je, kao posebna kategorija alkoholnih pia dobivenih fermentacijom soka od jabuke ili kruške, doživio preporod. Ta je tržišna promjena zapoela u Velikoj Britaniji, gdje je asopis Guardian cider proglasio novim Chardonnayom, što je dovelo do strelovitog rasta prodaje. Carlsberg Croatia je meu prvim kompanijama Grupacije koja nastavlja trend te svoj portfolio nadograuje ciderom. Nakon istraživanja hrvatskog tržišta, Somersby cider je pokazao znaajan tržišni potencijal. Ujedno, time je Carlsberg Croatia uvela novu kategoriju na domae tržište.

Somersby je jabuni alkoholni cider u potpunosti spravljen od prirodnih sastojaka, a sadrži jabuno vino i sok od jabuke te šeer i prirodne arome kojima se postižu izbalansirana slatkoa i potpuni okus. Uz 4.7 posto alkohola, 59 kcal na 100 ml i nježne mjehurie, Somersby je pravo osvježenje. Njegov izvrstan okus do punog izražaja dolazi kada je dobro rashlaen i poslužen u aši s puno leda. Somersby je kozmopolitsko pie koje je u vrlo kratkom roku osvojilo sve svjetske metropole, ali i hrvatske gradove. Zbog svojeg je sastava savršeno pie za druženje s prijateljima nakon posla i kasnopopodnevna dogaanja, ali i idealna osvježavajua alternativa u svim ostalim prilikama.

Somersby su širom svijeta prihvatili mladi urbani ljudi koji su uvijek otvoreni za nove trendove, izazove i promjene. Somersby je na hrvatskom tržištu dostupan u nepovratnoj staklenoj boci 0,33 l, a preporuena cijena u duanima mu je 8,48 kuna, a u kaiima 15,00 kuna.


50

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.

Ne odnosi se na prodavaonu 1 i 239 Čakovec i 212 Prelog


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

-50% Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Meimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)


52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

3. kolovoza 2010.


3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53


IN MEMORIAM

54

Informacije

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANKI naĹĄem ajngelu mama i tata IN MEMORIAM

Na osnovu Odluke direktora MEIMURJE-PLIN d.o.o. akovec objavljuje se

PRODAJA PUTEM JAVNOG NADMETANJA PRODAJE SE:

1.teretni automobil Fiat Fiorino 1.7 D - godina proizvodnje 1995. - neispravno i neregistrirano vozilo 2. teretni automobil Fiat Fiorino 1.4 D - godina proizvodnje 1997. - neispravno i neregistrirano vozilo 3. osobni automobil Lada – Niva - godina proizvodnje 1999. - neispravno i neregistrirano vozilo 4. osobni automobil Lada – Niva - godina proizvodnje 1998. - neispravno i neregistrirano vozilo 5. mjeťalica MBS 120, 2000. - neispravno 6. notebook Compaq Presario 1510EA, 2002. - neispravno 7. raunalo Compaq EVO D500, 2002. - neispravno 8. raunalo Compaq EVO D510, 2003.

poetna vrijednost

1.000,00 kn

voljenom sinu

TOMISLAVU GOLUBIU 1.000,00 kn

9.8.2002. – 9.8.2010. Roditelji

1.000,00 kn

1.000,00 kn

Zavod za javno zdravstvo Meimurske Ĺžupanije objavljuje

100,00 kn

NATJEAJ za zapoĹĄljavanje na odreeno vrijeme

100,00 kn 50,00 kn 50,00 kn

- neispravno Javno nadmetanje odrĹžat e se dana 06.08.2010. godine (petak) u 9,00 sa, u prostorijama MEIMURJE-PLIN d.o.o. akovec, Mihovljanska bb (iza groblja). Predmetne stvari mogu se razgleda na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja od 7,00 do 9,00 sa. Prije pristupanja nadmetanju obvezna je uplata jamevine u iznosu od 50% poetne vrijednos po svakoj predmetnoj stvari. U prodajnu cijenu nije ukljuen porez na dodanu vrijednost koji snosi kupac. Porezne pristojbe i sve druge obveze glede kupoprodaje snosi kupac. Kupnja se vrĹĄi po naelu ÂŤVIENO-KUPLJENOÂť, pa se naknade reklamacije nee uvaĹži.

1 izvrĹĄitelja ( m/Ĺž ) na POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE Djelatnos za ĹĄkolsku medicinu ( zamjena za privremeno nenazonog radnika) Uvje: visoka struna sprema diplomirani doktor medicine, poloĹžen struni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lijenike komore, poznavanje rada na raunalu, poloĹžen vozaki ispit B kategorije, hrvatsko drĹžavljanstvo Uz molbu za zapoĹĄljavanje prilaĹže se: diploma, dokaz o poloĹženom strunom ispitu, odobrenje komore, preslika radne knjiĹžice, preslika vozake dozvole, domovnica, krai Ĺživotopis s osvrtom na radno iskustvo Rok za podnoĹĄenje molbi je 15 dana od objave natjeaja. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Meimurske Ĺžupanije, Ivana Gorana Kovaia 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natjeaj – zapoĹĄljavanje na odreeno vrijeme-doktor medicineâ€?. Nepravovremene i nepotpune prijave nee se razmatra. O rezultama natjeaja kandida e bi obavijeĹĄteni u roku od 30 dana. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO MEIMURSKE Ĺ˝UPANIJE Broj: 01-220/2010 akovec, 28. srpnja 2010. god.

IZ MATINOG UREDA ROENI MATIJA VIDOVI , sin Valentine i Marijana; JAKOV ŠARI , sin Petre i Miťe; LEA REŠETAR, ki Marinele i Davora; GABRIEL KOVAI , sin Mihaele i Dragana; MATIJA I KASPER BUBEK, djeca Željke i Daria; MIHAEL GRIVEC, sin Lidije i Marjana; TENA BRLJAK, ki Suzane i Željka; SARA VIKTORIA KOŠAK, ki Kristine i Maria; KARLO MAGDALENI , sin Valentine i Mladena; KORNELIJA HORVAT, ki Nevenke i Branka; ERIKA PINTARI , ki Kristinke i Borisa; ANA BEDI , ki Željke i Miroslava; NOA TUKSAR, sin Ivanke i Denisa; FRAN LAPAT, sin Ive i Gorana; GLORIA ŠARDI, ki Marije i Marka; FRAN PODVEZANEC, sin Željke i Damira (akovec) VJENANI Bojana Magdaleni i Marko Horvat, Tanja Juri i Davor Marcijuť, Nikolina BoŞi i Kristijan Legiťa, Slaana Tomui i Neven Mikac, Petra Mikuli i Ivan Zlatarek (akovec); Sandra Granater i Josip Tomaťi (Dekanovec); Marija Strbad i Renato Kontrec (Kotoriba); Dolores Levai i Saťa Vrtari, Jasminka Povodja i Siniťa Trstenjak, Mateja Frani i Renato Tomaťi (M. Srediťe); Lara Posavec i Dino Polanec (Nedeliťe); Bernardica Kriťtofi i Davor Padari, Tamara Rumi i Nino Perko (Štrigova) UMRLI Vlatka Kovaevi ro. Moťmondor r. 1957., Marija Miko r. 1952., Ana Vrbanec ro. Žnidari r. 1931., Ninoslav Kukoli r. 1972., Jelena Rodek ro. Petkovi r. 1936., Branko Ivan Perho r. 1937., Ana iŞmeťija ro. Lopari r. 1946., Marija Srnec ro. Novak r. 1952., Katica iŞmeťija ro. Horvat r. 1923., Ana Hoblaj ro. Trajbar r. 1930., Ivan Krizman r. 1941., Cecilija Mikuli ro. Barani r. 1928. (akovec); Margareta Šestan ro. Gosari r. 1927., Josip Kuandi r. 1949. (Prelog); Lucija Hranilovi ro. Nedeljko r. 1940. (Dekanovec); Cecilija OŞegovi ro. Stanec r. 1929. (Kotoriba); Dominik Petermanec ro. 1993., Rudol Sabo r. 1930. (M. Srediťe); Slavko Medved r. 1942., Marija Posavec ro. Pevec r. 1920. (Nedeliťe); urica Anastazija Fistri ro. Juri r. 1923. (Štrigova)


3. kolovoza 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07. i 38/09.), Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštu okoliša, objavljuje

OPINA BELICA OBAVIJEST Na temelju lanka 17. i 19. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 86/08), proelnik Jedinstvenog upravnog odjela Opine Belica, raspisao je

NATJEAJ za prijam u službu komunalnog redara na neodreeno vrijeme (1 izvršitelja/icu) u Opini Belica a za potrebe zajednikog komunalnog redarstva u opinama Belica i Domašinec . Sve informacije o natjeaju pogleda u Oglasniku Narodnih novina br. 94 od 30.07.2010. godine, na službenim stranicama: www.belica.hr , www.opcinadomasinec.hr ili oglasnim ploama opina Belica i Domašinec. JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

OBAVIJEST O IZRADI DETALJNOG PLANA UREENJA sportsko-rekreacijskog centra južno od Ulice Maje Gupca u Prelogu („Službeni glasnik Meimurske županije“, br. 12/10). Detaljne informacije o jeku izrade navedenih prostornih planova mogu se dobi na adresi: Grad Prelog, Upravni odjel za prostorno ureenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštu okoliša, Glavna 33, 40323 Prelog, putem e-maila na adresi: gospodarstvo@prelog.hr ili na telefon 040/645-301.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavia 15, traži 1 MAGISTRA/ MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010. 2. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNIKE U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvje: SSS, VŠS, VSS, komunikavnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 11.08.2010. 3. RATARSTVO“MM”,KOTORIBA,traži 1 VOZAA KOMBAJNA na odreeno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 30.07.2010. 4. Ordinacija ope medicine Marija Haramija Strbad, D.Vidovec, traži 1 VSS LIJENIKA OPE PRAKSE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, mogunost smještaja, javiti se na 099-2141857 do 30.07.2010. 5. Restoran PREPELICA, OTOK, traži 1 KV KUHARA i 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098393-001 do 30.07.2010. 6. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA POUA” AKOVEC, I.G. Kovaia 20, traži1MAGISTRAFARMACIJE–LJEKARNIKA na neodreeno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliše, M.Tita 1, javi se na gornju adresu ili 040-311-000, do 31.07.2010. 7. Frizerski i kozmetiki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETIARKU / PEDIKERKU na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natjeaj otvoren do 31.08.2010. 8. TEK-TON d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovia 49, traži ZIDARE, TESARE, ARMIRAE i AK. IZOLATERE na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, mog. doškolovanja, javi se na mob. 098-9393-673 do 08.08.2010. 9. ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje: VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na raunalu,vozakadozvolaBkat.,poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost, komunikacijske i prezentacijske vješne, dostavi svoj životopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010. 10. Ordinacija ope medicine dr. Somoi Bernardica, AKOVEC, F. Puneca 2, mob. 098-744-913, traži 1 DOKTORA OPE MEDICINE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica.so-

modji@ck.t-com.hr do 31.08.2010. 11. KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodreeno vrijeme, javi se na 098206-317 do 31.07.2010. 12. ELVIDA d.o.o. Cae bar IN, STRAHONINEC, Dravska 71, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U CAFFE BARU na neodreeno vrijeme, javi se na 091-5747-426, do 05.08.2010 13. DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE, SLAKOVEC br. 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odreeno vrijeme-zamjena za porodni uz mog. stalnog radnog odnosa, odraen vježbeniki staž, javiti se na 829-181, do 31.07.2010. 14. DOMINA-M d.o.o. AKOVEC, Trg Republike 6, traži 1 SSS KOMERCIJALISTU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje engl. jezika, vozaki ispit B kat., znanje rada na PC, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@dominam.hr do 30.07.2010. 15. Cae bar FRKA AKOVEC, K. Zrinski 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijemeuzmog.stalnogradnogodnosa, poželjno radno iskustvo, javi sena 091505-2724, do 07.08.2010. 16. VITA-FIT, M. SREDIŠE, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETIARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odreeno vrijeme uzmog.stalnogodnosa,javisena 098863-311, do 31.07.2010. 17. MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traži 1 ZAVARIVAA mag postupka, poznavanje tig i rel postupka; 1 KV BRAVARA na odreeno vrijeme, radno iskustvo2g.,najavanatel.040-682-130, do 07.08.2010. 18. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kovaia 1e, traži 1 VSS LIJENIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, položen spec. ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g. 19. Cae bar “KOCKA” Sveta Marija, Trg B.Jelaia 4, traži 1 KV KONOBARA/ICU na neodreenovrijeme,poželjnoradno iskustvo, javi se na 099-6821-656, do 31.07.2010. 20. Prijevozništvo i vuna služba Vlado Pavlic, AKOVEC, traži 2 KV VOZAA sa B i C kat. na neodreeno vrijeme uz probni rok, znanje stranih jezika njem. i engl., poželjno radno iskustvo, javi se na 098-776-203, do 31.07.2010.

21. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 31.07.2010. 22. Cae bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u cae baru na neodreeno vrijeme, mogunost smještaja, javiti se na 095-908-1063, do 16.08.2010. 23. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 DJELATNICU ZA RAD U PEKARI za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 DJELATNIKA ZA POMO U PEKARI na neodreeno vrijeme uz probni rad , javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010. 24. METAL DEKOR, IVANOVEC, traži 1STROJARSKOGTEHNIARAILIINŽ. STROJARSTVA za poslove tehnologa sa 4-5g. radnog iskustva, rad na raunalu, CNC programiranje; 2 ZAVARIVAA CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnogodnosa,javi sena338-070, do 31.07.2010. 25. EL MONT Meimurje d.o.o. AKOVEC, traži 1 LIMARA na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3g, javi se na 099-6241430. Natjeaj otvoren do 04.08.2010. 26. BistroTINAM.SUBOTICA,traži1KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, javi se na 098-293917. Natjeaj otvoren do 06.08.2010 27. Frizerski salon IVA SV. Martin na Muri, Glavna 27, traži 1 KV FRIZERA (m/ž) na neodreeno vrijeme, javi se na 091-7867086. Natjeaj otvoren do 18.08.2010. 28. Ugosteljski obrt BAROK AKOVEC, traži 1 KUHARA - PIZZA PEKARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-9382175. Natjeaj otvoren do 31.08.2010. 29. Market EF, Pribislavec, J.B. Jelaia 33, traži PRODAVAAMJEŠOVITEROBE na odreeno vrijeme, javiti se na 091 789 2366, do 08.08.2010 30. STM JADRANKA HLEBEC, G. HRAŠAN, traži 1 KROJAA za poslove krojenja i 1 KROJAA za poslove na “Ban” i 3ŠIVAA ŽENSKEODJEEnaneodreeno vrijeme, javi se na 040 858 170, do 26.08.2010. 31. Media-so d.o.o., B. Graner 14, akovec, traži VŠS,VSS INFORMATIARA na odreeno vrijeme, prijave sla na: job@media-so .hr do 16.08.2010. 32. TP VARAŽDIN, P.Miškine 53, traži PRODAVAA MJEŠOVITE ROBE na odreeno vrijeme, javi se na tel. 042

402 466, do 14.08.2010. 33. Auto moto klub akovec, Športska 8, traži AUTOMEHANIARA sa C kat. na odreeno vrijeme, doi osobno na gornju adresu, do 09.08.2010. 34. Cae bar Maska, Sve Juraj u trnju, traži KONOBARA na odreeno vrijeme, javi se na mob.091 5414 868, do 25.08.2010. 35. P-m.t.. d.o.o., J. Broza 88, Mursko Središe, traži 1 SKLADIŠTARA na neodreenovrijeme,doiosobnonagornju adresu do 14.08.2010. 36. Artner d.o.o., D.Vidovec, traži 4 MONTERA FASADA za postavljanje staklene vune na odreeno vrijeme, javiti se na mob.091 180 3139, do 13.08.2010. 37. Vinki grupa d.o.o., Glavna 18, Celine, traži 1 KONOBARA na neodreeno vrijeme, javi se na mob. 098 866 448, do 08.08.2010. IZVOR PODATAKA: HRVAT SKI Z AVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 I S P O S TAVA M . S RED I Š  E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.8. 2. ORIFLAME KOZMETIKA CROATIA D.O.O. traži SURADNIKE ZA RAD u direktnoj prodaji za podruje Varaždinske i Meimurske županije. Zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683-576 ili 098/9186504 (Melanija Lonari), do 10.8. 3. DIONIS d.o.o., VARAŽDIN, ZAGREBAKA 94; traži 1 OŠ, KV, SSS KONOBARA (m/ž) za posluživanje i naplatu pia u caffe baru u Varaždinu na neodreeno i 1 KV, SSS KONOBARA (m/ž) za posluživanje i naplatu pia u caffe baru ‘Zona’, Trnovec na neodreeno vrijeme, najava na 091/331-4151 (Biserka Sambolec), do 10.8.

Odlukom Nadzornog odbora MEIMURSKOG SAJMA PODUZETNIŠTVA društva s ogranienom odgovornošu za prireivanje sajmova i izložbi i ostale poslovne akvnos (skraena tvrtka: MESAP d.o.o.), Nedeliše, Marec Josipa 27, poništava se natjeaj za izbor direktora Društva raspisan 13.07.2010., te se istom odlukom objavljuje novi

NATJEAJ za izbor direktora Društva Kandidat za direktora Društva mora, osim zakonom propisanih uvjeta, udovoljava i sljedeim uvjema: - visoka struna sprema ili viša struna sprema ekonomskog ili tehnikog usmjerenja, - najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodeim poslovima u gospodarstvu (prednost e ima kandida koji imaju iskustvo u organiziranju sajmova), - organizacijske sposobnos i sklonost mskom radu, - poznavanje engleskog i/ili njemakog jezika, - znanje rada u informakom okruženju, - da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239. Zakona o trgovakim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99 - vjerodostojno tumaenje, 52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09), - da izradi i prezenra program rada ili prijedlog poslovnih akvnos za uspješno ostvarivanje ciljeva Društva. Uz prijavu na natjeaj kandida moraju dostavi: - životopis - dokaz o steenoj strunoj spremi (original ili ovjerena preslika) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na rukovodeim poslovima u gospodarstvu ili na organiziranju sajmova – ugovor o radu, odgovarajue rješenje, i sl. (original ili ovjereni preslik) - program rada ili prijedlog poslovnih akvnos iz kojih je mogue ocijeni da e se uspješno ostvariva ciljevi društva. - domovnicu (original ili ovjereni preslik) - potvrdu o nekažnjavanju, ne stariju od šest mjeseci (original ili ovjereni preslik) - izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l. 239. ZTD-a Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine. Nepravodobne i nepotpune prijave na natjeaj nee se razmatra. Prijave s natjeajnom dokumentacijom dostavljaju se iskljuivo preporuenom poštom na kojoj su vidljivi datum i vrijeme u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natjeaj za direktora MESAP-A d.o.o.“ zakljuno sa 11.08.2010. do 12 sa (do tog vremena prijave treba preda na poštu) na adresu: MESAP d.o.o., 40 305 Nedeliše, Marec Josipa 27. Društvo MESAP d.o.o. zadržava pravo ne izvrši izbor direktora po raspisanom natjeaju, te is poniš.

MEIMURSKA BANKA d.d. AKOVEC objavljuje

OBAVIJEST o sudskoj dražbi 1. Predmet sudske dražbe je nekretnina upisana u zemljišne knjige Opinskog suda u akovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog, u z.k.uložak br. 2206 k.o. Kotoriba, est. br. 1510/1, u naravi poslovna zgrada, pomona zgrada, dvorište, ukupne površine 4490 m2. Predmetna nekretnina se nalazi u Kotoribi u ulici Ruera Boškovia br. 100. 2. Vrijednost predmetne nekretnine utvrena u postupku ovrhe iznosi 1.068.891,67 kuna. 3. Predmetna nekretnina prodava e se na II. roištu za prodaju koje e se održa u zgradi Opinskog suda u akovcu, R. Boškovia 18, soba br. 23, dana 26. kolovoza 2010. godine, u 14,00 sa. 4. Na drugom roištu za prodaju nekretnina se ne može proda ispod 1/3 (jedne treine) njezine utvrene vrijednos, dakle ne može se proda po cijeni manjoj od 356.297,22 kuna. 5. Pravo sudjelovanja imaju sve zike ili pravne osobe koje su najkasnije tri dana prije roišta za prodaju uplale jamevinu u visini od 10% (deset posto) iznosa utvrene vrijednos nekretnine. Jamevina se uplauje na raun Opinskog suda u akovcu, broj 2390001-1300000701 poziv na broj 173-09, a kupac je potvrdu o uplaenoj jamevini obvezan dostavi sudu u roku od 3 dana prije održavanja roišta za prodaju. Kupac je dužan položi u sud kupovninu u roku od 30 (trideset) dana nakon dana održanog roišta za prodaju. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud e rješenjem prodaju proglasi nevažeom i odredi novu prodaju. Iz položenog iznosa jamevine namiri e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izmeu kupovnine posgnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. Nekretnina e se dosudi i kupcima koji e ponudi nižu cijenu prema veliini ponuene cijene ako kupci koji su ponudili veu cijenu ne polože kupovninu u roku koji e im za to bi odreen. Ponuditeljima ija ponuda nee bi prihvaena, vra e se jamevina odmah nakon zakljuenja javne dražbe. 6. Svi ostali uvje prodaje predmetne nekretnine objavljeni su na oglasnoj ploi Opinskog suda u akovcu, a za dodatne informacije možete se obra Meimurskoj banci d.d. akovec na broj telefona 040/340 050.


56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

FIAT BRAVO 1.6 1998., plin, bez prijenosa, nereg., klima, zimske i ljetne gume, 15.000 kn, 091/241-0871 OPEL OMEGA 2.0 karavan 1988.g., nove zmske gume, gen. ureen, vrlo povoljno, mob. 091/8826-781 PRODA JEM AUTOPRIKOLICU dim. 150x100, bez papira, u odlinom stanju, mob 091 559 4332 PRODAJEM MITSUBISHI 1987.g., cijena po dogovoru. mob. 099/3300-378 PRODAJE SE Ĺ KODA FELICIA 1995.g., sauvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VUNA SLUĹ˝BA Zastava 640, moĹže i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODA JE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godiĹĄte, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 BMW 330 CI cabrio automak + hard top 2004.g., mob. 095/90-77-062 MERCEDES C 180 elegance 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., u odlinom stanju, mob. 091/538-4947 PRODAJEM MOTOR Keeway 250ccm supershadow linija choper, registr., redovito ser visiran, pod tvornikom garancijom, dalj. paljenje, mob. 098/242-737 PRODAJEM MIDICROSS 200ccm i midicross 125ccm, novi, cijena 6.200 kn i 4.300 kn. mob. 098/261-045 VW PASSAT GT TDI karavan 1996.g., sa svom opremom, mob. 098/426-760 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni, kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 Ĺ  K O D A O C TA V I A a m b i e n t 1 . 6 benz 2001.g., 1.reg. 2002., reg. do 23.4.2011., 1.vl., u jako dobrom stanju, mob. 098/935-8937 NISSAN TERANO II 1.7 TDI 1998.g., klima, ĹĄiber, dalj. centr. zaklj., 7 sjedala, reg. do 6./11., u sustavu pdv-a. tel. 040/396-374 OPEL ASTRA 1.6i 1995.g., reg. do 3./11., super stanje, 2 zrana, servo, centralno, ĹĄiber, 172tkm, cijena 1.600 eur, mob. 099/312-4106 GOLF III GTD 1992.g., reg. do 7./11., metalik zelena, mob. 098/182-9302

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODA JE SE TRAK TOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE KOMPLETNA OPREMA za vinogradarstvo, nova muljaa, preĹĄa, bave, plastine kade, mob. 099 595 33 99 PRODAJE SE LAKTOFREZ 160 lit., pokretni, za 2.000 kn. mob: 098/18 47 483 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjuraa 20 diska, tel. 040/857-413 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE HIDRAULINA PREĹ A za groĹže od 120 lit., mob. 098/777-066 PRODAJE SE KUKURUZ, jeam i odojci, tel. 333-382 PRODAJEM PREĹ U za groĹže Gorenje Muta, uĹĄuvanu, te gveĹždru obinu i bave za vino od 200 i 300 lit., mob. 098/745-972 PRODAJE SE SIJAICA za kukuruz, silokombajn, levator i trebilica, tel. 337-893 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu, Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJE SE preĹĄa za groĹže od 350lit., muljaa i bave od 200, 250, 300 i 350 lit., mob. 091/517-5821 PRODA JE SE metalni kukuruĹžnjak 3x 3x 0. 8 0 m, v rlo p ovoljno, mob. 098/845-373 PRODA JE SE 2-brazdni plug 10 cola i prednji blatobran za fiu, mob. 099/7872-663 PRODAJE SE: kawasaki ZX-7R nina 750cm3 122ks 1998.g., sauvan, moĹže i zamjena za auto ili traktor (po dogovoru), te prodajem traktor Zetor 2511 s kabinom, sauvan, sve original. mob. 098/190-3753 PRODAJEM NOVE BAVE za vino i rakiju od hrasta i agacije, kvalitetna izrada, besplatna dostava, tel. 858-362

USLUGE

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÄŒakovec, ÄŒ k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

STROJNO UNUTARNJE ŽBUKANJE I TERMOFASADE SVIH VRSTA IZVODIMO KVALITETNO UZ GARANCIJU. MOB. 098/242-496 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG I HRVATSKOG jezika za sve uzraste. mob. 098 920 8882 PRIMILA BI NA BRIGU I NJEGU stariju Şensku osobu u svoj dom, mob. 099/7872-663 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu te produljive alu ljestve do 8m visine, mob. 091 559 4332 SLOBODNOJ ŽENI ili samohranoj majci dajem kuu u nasljee u zamjenu za skrb muťke osobe, mob. 098/907-5967 UVALA BI DJECU U SVOM DOMU u akovcu, mob. 091/5962-707

POSAO TRAŽIM POSAO PRODAVAA, mob. 095/803-7109 MLADA MUŠKA OSOBA traŞi bilo kakav sezonski posao, moŞe i pripomo u domainstvu, tel. 333-382 KERAMIAR s viťegodiťnjim iskustvom traŞi honorarni posao, mob. 091 547 2069. OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patenranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KUNOM BUDŽETU – nauite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 ŽENSKA OSOBA TRAŽI BILO KAKAV HONORARNI POSAO. mob 099/511-4505

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogue u roku 48 sa, obustavom i preko 1/2 plae, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeŞnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kararima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa. Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 USLUGA PRIJEVOZA AUTOMOBILA – najjeftinije u Meimurju, mob. 095/9077-062

MUĹ KARAC, situiran, ozbiljan, Ĺželio bi upozna Ĺžensku osobu do 50g., dobrog karaktera, njeĹžnu i zgodnu, za poznanstvo, izlaske, mog. veza, mog. financ. potpora. mob. 099/8570-607 USAMLJEN GOSPODIN 30.-tih godina traĹži ozbiljnu Ĺžensku osobu vedre naravi koja Ĺželi paĹžnju, njeĹžnost, ljubav, mog. veze, moĹže i rastavljena. mob. 099-695-3584

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriťta i vrta na koriťtenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA . Mob. 091/55-49-323

Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

VLASNICA PRODAJE VIKEND vonjak-gradiliťte, sa urednim papirima i dozvolama u Zasadbregu. tel. 091/7636-571 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u Vukovarskoj 3, akovec. mob 098 213 520 PRODAJE SE VIKENDICA s vonjakom i ťumom u D. Zebancu. mob 099 595 33 99 PRODAJEM STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garaŞama, mob. 098/241-559 PRODAJEMO STAN 111 m2 u akovcu, F. Puneca 4, novogradnja, komforno ureen, 2. kat, li . mob. 098 241 126 PRODAJEM KUU u Pribislavcu, hitno i povoljno. tel: 040-633-016 PRODAJE SE STAN u CENTRU akovca od 45m2, novorenoviran, namjeťten. Povoljno. Zva od 16h na mob 091/505-2730 VLASNIK PRODAJE DVOSOBNI RENOVIRANI STAN od 54m2, u akovcu, Vukovarska 3. tel. 098/9465-206 PRODAJE SE LIVADA I VONJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blizina gl. ceste, blaga padina, vlasniťtvo 1/1, mob. 099/696-3963 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puťinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na juŞnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kurťanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaŞom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KUA u gornjem dijelu Meimurja, mob. 095/921-6717 PRODA JEM KUU od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaŞa, dvoriťte. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Srediťu, mob. 098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k od 46m2, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 FRIZERSKI SALON, novi, namjeťten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob. 098/241-559 PRODA JE SE GRADILIŠTE u Martanama-Jug od 560m2 za 30.000 eur, mob. 095/9033-541 P R O D A J E M J E D N O S O B N I S TA N o d 41m2 u k, cijena po dogovoru, mob. 099/855-7873 KUPUJEM KUU u okolici k (max 5km od k), do 46.000 eur. mob. 095/830-7390 PRODAJEM KUU u Savskoj Vesi sa svim prikljucima, pogodno za dvije obitelji, mob. 098/553-270 PRODAJE SE VIKENDICA u Vukovcu, cijena povoljna, tel. 384-597 PRODAJEM STARIJU KUU u Podbrestu, uvedeni struja i voda, ťiroko dvoriťte, tel. 098/9262-140 PRODAJEM TROSOBAN STAN u akovcu, I.pl. Zajca. Agencije iskljuene! mob. 091/129-1391

PRODAJEM KUU u k, livadu u Puťinama zvanu Žirofka, kuu u Dragoslavcu i drvo od ariťa 4m. mob. 095/845-3568 i 095/863-5487 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi povr. 1440m2, gotov nacrt za kuu, gra. dozvola, prikljuak vode i gotov iskop. mob. 098/1760-290 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagraena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u zgradama solidarnos kod hotela Park, mob. 098/426-760 PRODAJEM DVORIŠNU ZGRADU od 60m2 s dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u k, preko puta suda, mob. 098/426-021 PRODAJE SE DVOJNA KUA u Strahonincu, novogradnja, mob. 098/749-131 PRODAJEMO GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE povr. 2900m2, (mog. i posl. objekt), uz gl. cestu u Šenkovcu, blizu rotora, mob. 099/731-2333 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada predvieno za gradnju, parcela se moŞe cijepat, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapuťteno zemljiťte u Globetki Šenkovec, tel. 098/714-188

3. kolovoza 2010.

PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Selnici vel. 750m2, mob. 099/317-3372

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i plaanje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa TRAŽIM (UNAJMLJUJEM) URED vel. do 20m2 u akovcu, mog. telefona i adsl-a, mob. 098/9629-399 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traŞi manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE STAN u kui u Murskom Srediťu, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720


3. kolovoza 2010.

IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mlaoj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNA JML JUJE SE POSLOV NI PRO STOR u Ivanovcu, J. Broza 97D, mob 098/920-5572 TRAŽIM GARSONIJERU oko 20 m2 ili sobu za studenta u centru akovca, u blizini Uiteljskog fakulteta, tel: 091-503-4800 IZNA JML JUJE SE TROSOBNA komforna kua u centru k za 4 djevojke, cijena 600kn po osobi + režije. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan, poseban ulaz i brojila, tel. 390-053 ili 091/782-8587 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studencama (za 3 osobe), u centru k, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob. 098/426-021 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KUU slobodnoj ženi u zamjenu za išenje iste i održavanje dvorišta, bez novane naknade, mob. 095/519-7555 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTEN STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca 45, samo ozbiljnim i zaposlenim osobama. mob. 099/190-6877 IZNAJMLJUJEM OPREMLJEN STAN u Zagrebu, Dugave, studentima ili mladom branom paru, blizina FER-a. tel. 040/363-654 ili 098/426-279 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA s balkonom u k, blizu Veleuilišta, vrlo niske režije, mob. 098/162-0669 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA u centru k, mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 65m2 ili prodajem, tel. 390-247 IZNAJMLJUJE SE STAN za studente u blizini Veleuilišta u k, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2, odvojeni ulazi i brojila, namješteno, u centru k, mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE KUA sa 5 soba studenma, upotreba kuhinje, kupaonice, blagovaone, blizina Veleuilišta, mob. 091/603-6627

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com pogledati možete na: http://www.hostelbookers.com/ hostels/croaa/dubrovnik/36923/

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJEM MAARSKE VIŽLE stare mjesec dana, mob. 098/723-170 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM SVINJE ZA KLANJE, domaa ishrana i vinska rakija, mob. 091 597 9588 PRODAJU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa i shi-tzua, istokrvni, bez pedigrea, prisutna oba roditelja, tel: 099 408 1317 BERNSKI PLANINSKI PAS - prodaju se istokrvni štenci (5 deki, 3 cure), bez rodovnice, roeni 20.6.o.g. Tel: 098 925 8234 ili 047/715-164 PRODAJEM ŠTENCE PEKINEZERA, istokrvne bez papira, oba roditelja prisutna. Cijena 500 kuna. Tel. 098/944-3339, 829-230

PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijela, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: tigrice (cijena 50 kuna), ženku šarene rozele ( cijena 250 kuna), ženke berga (cijena 600kuna), mlade nimfe ( cijena 80 kuna), plave rozele (cijena 350 kuna). Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEMO ŠTENCE koker španijela mramorne, mob. 091/530-9660 PRODAJU SE ŠTENCI njemakog ovara, bez rodovnice i inox bava od 100lit., mob. 099/191-1583 PRODAJEM SVINJU za klanje od 170kg i zeeve žive ili oišene, Brezje 157, tel. 855-740 PRODA JEM ZEE VE – žive ili o i šene, zvati poslije 15 sati na mob. 091/337-2811 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevajue, rozele, patke mandarinke i karolinke, te planaste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 NAVIGACIJA nova 44karte eu, sva oprema, za samo350kn, tel: 098 9945 745 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM BUBNJEVE sonor 505, je ino i hitno, tel: 092 102 3081 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklom bez štokova ili samo izo staklo razne dimenzije, povoljno, mob 091 559 4332 PRODAJEM DJEJA KOLICA, dupla (za blizance) te djeja sportska kolica (2kom), mob. 091/384-3347 KUPUJEMO: ormare, stol sa stolicama, kuhinjske ormarie. mob 098/9232-195 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlastite proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouzeem. mob. 098 1379 366 PRODAJEMO SMRZNUTI ŠPEK oko 40 kg, cijena 10 kn/kg, tel 040/635-370 ili 098/426-016

PRODAJE SE elektrini bojler Gorenje pod garancijom za 475 kuna. mob 098/1847-483 PRODAJE SE DJEJA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠUVANU DJEJU ODJEU žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499 PRODAJE SE TROKOLO za odrasle, kao novo, za 2.000 kn i kotao za peenje rakije 80 lit., mob. 091/9080-833 KUPUJEM UDŽBENIKE za 4.razr. Gimnazije: Ausblick 2, Filozoja, Glazbeni susret, Fonfon književni vremeplov, te prodajem za 2.razr. Ponude na tel. 098/597-603 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. ploa za ugradbeni štednjak (200kn), moderni tapec. krevet, gume 175/65/14 za 500kn/4kom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i stroj za pranje sua s manjom greškom (100 eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM 18m2 PARKETA hrast masiv S klasa 250x55, bijela sobna vratna krila (7kom), spavau sobu visoki sjaj, mob. 098/9200-938 PRODAJEM ŠTEDNJAK Plamen na kruta goriva, star godinu dana, tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJU SE SUHI HRASTOVI FOSLI debljine 5cm, tel. 858-041 PRODAJE se prozor i balkonska vrata, unutarnja vrata (3kom) i stepenice s metalnom konstrukcijom (16kom), tel. 363-915 PRODAJEM FOTOAPARAT DSLR Samsung Gx10, 18-55mm, + razni dodaci, cijena 3.000 kn, mob. 098/174-4764 DJEJI BICIKL za 10g., kotai 24cola i dj. role br. 33-36. tel. 390-341 PRODAJEM: pl. štednjak, rošlj, fritezu, hladnjak, radne stole, sudoper, kotao, restoranska kolica, šank, ledomat, espresso aparat, perilicu aša i sua. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE THUJA smaragd, columna, busxus te razno ukrasno grmlje od 25-90kn. mob. 098/1717-208

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060.

Azra je mješanka šnaucera gotovo bijele boje. Azra je takoer pronaena kako luta gradom. Izuzetno je draga i vrlo umiljata. Ima prekrasne oi i s povjerenjem pristupa ljudima unato svim razoarenjima koje je dosad doživjela u životu. Azra bi bila dobar prijatelj obitelji s djecom. Slaže se s drugim psima. Roena je 15.7.2008. Nije za lanac.

Edi je štene visoko 30 cm, vrlo vesele naravi. Voli se igrati s ostalim psima, dane provodi u tranju po dvorištu sa ostalim štencima. Edi je istokrvni mješanac koji u sebi vjerojatno ima terijerske krvi. Star je etiri mjeseca. Nije za lanac.

Ferdi je mješanac jazavara, lijepe tamno smee boje. Kao i mnogi naši psi baen je na ulicu jer ga netko više nije želio. Imao je sree da smo ga pronašli prije nego izgladni ili ga udari auto. Ferdi je dobroudan, voli ležati i odmarati i naravno, željan je pažnje i ljubavi. Slaže se s drugim

psima. Ferdi je roen 15.7.2008. Nije za lanac.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

778


UTORAK 3. kolovoza 2010.

TV pregled

od 3.8.2010. do 9.8.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Glave u vrpci FILM

UTORAK, RTL - 21.50

Upadnimo u nevolje! Nakon što dobiju otkaz kao zaštitari, Josh Tager (Tim Robbins) i Ivan Alexeev (John Cusack) odlue oformiti Video Aces, tvrtku za video produkciju. Joshov talent i Ivanov smisao za posao trebali bi im omoguiti nagli i veliki proboj na tržište, koje planiraju pokoriti radei iskljuivo na projektima koji im se sviaju.

Prije sumraka FILM

SRIJEDA, HRT 2 - 21.30

Romantina drama. Dok u jednoj pariškoj knjižari tijekom popodneva predstavlja i kupcima potpisuje svoju novu knjigu, mladi ameriki pisac Jesse (E. Hawke) meu posjetiteljima zadovoljno ugleda i jedno poznato lice. Rije je o privlanoj Celine (J. Delpy), mladoj Parižanki koju je Jesse upoznao putujui vlakom kroz Europu prije devet godina...

Cobb FILM

ETVRTAK, HRT 2 - 21.30

Sportski novinar Al Stump (R. Wuhl) dobio je neoekivan poziv: legendarni igra baseballa Ty Cobb (T. Lee Jones) ponudio mu je da napiše njegovu biograiju. Iako je u to doba bio najbolje plaeni sportski novinar u Americi, oduševljeni Stump je bez razmišljanja pristao, najviše zato što je Ty Cobb bio ovjek kojemu se divio, a i zato što je bio polaskan ponudom...

Ples anela FILM

PETAK, NOVA TV - 20.05

Tony (Kyle Chandler) želi biti maijaški placeni ubojica, ali prvo mora izuciti zanat od strucnjaka, Steviea (James Belushi). Iako Tonyju ne odgovara Steviejev stil maijaša, on mora završiti svoju obuku kako bi se mogao obracunati s maijaškim racunovodom koji želi predati dokaze policiji...

Izravni udar FILM

SUBOTA, NOVA TV - 21.45

Frank Gannon (Dolph Lundgren) je policajac pred mirovinom. Kolege policajci su mu priredili proslavu za njegovo umirovljenje i pred njim je ostao još samo zadnji dan na poslu. Problemi nastaju kada Frank posumnja da u njegovom elitnom timu baš i nije sve kako bi trebalo biti. Ukradeni novac i droga, ubojstva te nevini ljudi u zatvoru...

Kleopatra FILM

05.40 Najava programa 05.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Pet zvjezdica, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Velika rasprodaja, dok. lm 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 More ljubavi, telenovela 13.15 Ljetna slagalica 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 Sutra je novi dan, serija 15.05 Hrvatsko podmorje 3: Dubrovnik 15.35 A sad u Europu! 16.20 Luda kua, hum. serija 17.00 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 18.30 arolija, serija (R) 19.15 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Boje turizma 21.00 Neograniena mo, ameriki lm (12) 23.00 Dnevnik 3 23.25 Sport 23.28 Vrijeme 23.30 Vijes iz kulture 23.40 Dr. House, serija (12) 00.30 Filmske noi strave: The Funhouse, ameriki lm 02.05 repriza dnevne serije s 2. programa 02.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 03.40 A sad u Europu! 04.25 Ljetna slagalica 05.15 More ljubavi, telenovela

NEDJELJA, HRT 1 - 20.55

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr: arape (R) 08.15 Na kraju ulice: Tko se boji mraka još 08.30 101 dalmanac, crtana serija (R) 08.55 Djeak i vjeverica, crtana serija (R) 09.15 Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Navrh jezika: Ništa (R) 09.50 Boli glava: Voda, voda... 10.05 Heidi, serija za djecu (R) 10.30 Virtualna mama, kanadski lm (90’) (R) 12.00 Ružna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni , hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Braa i sestre, serija 16.05 Conquest ot the Planet of the Apes, ameriki lm 17.35 Vrhunska putovanja: Šangaj, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.00 Muke, hum. serija 19.30 Glazbeni specijal 20.05 Veernja škola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Bez traga, serija (12) 22.20 Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) 23.10 Deadwood, serija (18) 00.00 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija (R) 00.20 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 01.05 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.50 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 3. pretkolo

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 09.15 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 10.30 Nestala, telenovela (R) 11.40 K.T.2, krimi serija 12.10 Exkluziv, magazin (R)

12.25 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.10 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.50 Nestala, telenovela 16.35 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.55 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 21.50 Glave u vrpci, igrani lm, komedija (12) (R) 23.30 Vijes, informavna emisija 23.40 CSI: NY, krimi serija (12) 00.35 Cobra 11, krimi serija 02.10 Astro show, emisija uživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:25 23:40 23:55 00:45 01:10 01:40 02:40 03:25 05:00 05:25 05:50 06:25

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Karate Kid, igrani lm Veernje vijes Nestali, serija Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Zaarani, serija (15) Prorokova igra, igrani lm (18) Seks i grad, serija Brane vode, serija IN magazin Kraj programa

Povijesni ilm. 48. godine prije Krista rimski car Julije Cezar (R. Harrison) šalje izaslanika Pompeja iz Farzalije u Egipat. Mladi egiptski faraon Ptolomej pokušava pridobiti Cezara koji takoer posjeuje Egipat. A ne bi li i sama pridobila Cezarevu naklonost, faraonova starija sestra Kleopatra (E. Taylor) na lukav nain dospije u njegovu palau te ga osvoji...

SPORT - IZDVAJAMO

HUM.SERIJA HRT 2

18.30

Muke FILM HRT 1

HNL: Varteks – Dinamo

Budimpešta: EP u plivanju

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 20.10

SPORT PONEDJELJAK, HRT 2 - 16.55

ZVJEZDANI KUTAK Z

Winona Ryder (Subota, NOVA TV, 20.05 h)

Pravim imenom Winona Laura Horowitz (Winona, Minnesota, 29. listopada 1971.), je amerika ilmska glumica. Dobitnica je Zlatnog globusa za sporednu ulogu, a zaslužila je i dvije nominacije za Oskara. Ime je dobila po gradu u kojem je roena. U sedmoj godini obitelj joj se preselila u sjevernu Kaliforniju, u gradi Elk. U domu gdje je odrasla nije bilo elektrine struje ni vodovodne mreže. Kada je imala deset godina obitelj se ponovno preselila, ovoga puta u Petalumu. Upisala se u American Conservatory Theatre u San Franciscu gdje je uila glumu i glumila u manjim predstavama. Filmski debi ostvarila 1986. u ilmu Lucas. Nakon debija mijenja prezime u Ryder. Idue godine igra i prvu glavnu ulogu u drami Square Dance. Drugu nominaciju za Oskara zaslužila je ulogom Jo March u ilmu Male žene. Tri godine kasnije odigrala je ulogu androida u zf ilmu Alien: Uskrsnue.

21.00

FILM NOVA TV

21.25

Neograniena mo

Karate Kid

Poliki triler. Luther Whitney (C. Eastwood) je profesionalni provalnik i zaljubljenik u slikarstvo zbog kojeg jutra provodi u gradskom muzeju skicirajui izložena platna. Nakon jednog tako provedenog dana odlazi kui pripremi se za planiranu provalu. Cilj mu je opljaka trenutano praznu vilu 80-godišnjeg milijunaša Waltera Sullivana (E. G. Marshall) koji u njoj živi s novom, znatno mlaom suprugom Christy (M. Hardin) nakon što je poslije 48 godina braka ostao udovac...

Daniel (Ralph Macchio) s majkom seli iz New Jerseyja u Kaliforniju. Ona ima izvrstan novi posao, no Daniel otkriva da se tamnokosi Talijan iz Jerseyja teško uklapa medu plave surfere, osobito kada pokuša hoda s jednom od njihovih djevojaka. Daniel se uspije izvuci iz nekoliko tucnjava, ali jednom ga prilikom uhva nekoliko djeaka koji idu u is karate klub. Daniel pada u nesvijest od udaraca i tada ugleda starog Miyagija (Pat Morita), kako uskace medu djecake, te ih pobjeduje...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05 18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00

08:43 09:00

23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt eemisija Videostranice Danas na programu Foršpani Yoga&Pilates Gile e, svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Foršpani TV Jukebox Meimurje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah akoveki kutak Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI SANDOKAN serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SANDOKAN serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 11.40

K.T.2

HUM.SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 14.00 TV prodaja 14.30 Dober Dan, Koroška 14.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.08.1992 15.45 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.40 Mostovi - Hidak: Potepanja - Barangolások 17.45 Števerjan 2010 19.00 Intervju: Gregor Golobi 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.35 Muzikajeto: Belnška Banda, 1. Del, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija, ponovitev 21.10 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.45 Rdei Prah, Južnoafriški lm, ponovitev 23.40 Sac: Možje v Senci, Francoski lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Pokraj zvijezda, lm 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Nevinost na prodaju, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Sve što trebaš je ljubav, lm 22.45 Lijenikov dnevnik, serija 23.35 Noni program


SRIJEDA 4. kolovoza 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.05 22.50 23.15 23.18 23.20 23.30 00.20 02.10 02.55 04.10 05.00

Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budunos: Revolucija inteligencije, dok, serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Korula A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Partnerica, ameriki lm Prvi, dok. lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske noi strave: VraĹžji otpadnici, ameriko-njemaki lm (18) repriza dnevne serije s 2. programa Zvjezdane staze: Enterprise, serija Ljetna slagalica More ljubavi, telenovela

ETVRTAK 5. kolovoza 2010.

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr: Pce selice (R) 08.15 Na kraju ulice: Tinka nosi naoale 08.30 101 dalmanac, crtana serija (R) 08.55 Djeak i vjeverica, crtana serija (R) 09.15 Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Ta polikĂĄ 09.50 U zdravom jelu zdrav duh 10.05 Heidi, serija za djecu (R) 10.30 NestaĹĄna Katy, kanadski lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Braa i sestre, serija 16.05 Blanche, francuski lm (R) 17.40 Vrhunska putovanja: Bocvana, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.00 Muke, hum. serija 19.30 GaraĹža 20.05 Veernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Prije sumraka, ameriki lm (12) (R) 22.55 Deadwood, serija (18) 23.45 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija (R) 00.05 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 00.50 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 01.35 Kraj programa -------- Nogomet, LP - 3. pretkolo

07.50 Mi y, animirana serija 08.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.20 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.30 Nestala, telenovela (R) 11.35 K.T.2, krimi serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov

12.50 Bibin svijet, hum. serija 13.20 Los Victorinos, telenovela 14.05 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod ism krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 11. sat, znanstvenofantasna serija (dvije epizode) 22.40 CSI:NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.45 Glave u vrpci, igrani lm, komedija (12) 01.20 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:00 22:50 23:05 23:55 00:20 00:50 01:50 02:35 04:15 04:40 05:05 05:40

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija Pritajena vatra, igrani lm (12) Veernje vijes Nestali, serija Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Zaarani, serija (15) Nalije terora, igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija IN magazin Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

05.00 More ljubavi, telenovela

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 12.00 12.11 12.13 12.15 13.30 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.55 23.20 23.23 23.25 23.35 00.25 01.45 02.30 03.15 04.00 04.25

Najava programa Rije i Ĺživot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budunos: BiotehnoloĹĄka revolucija, dok. serija (R) Prijenos obiljeĹžavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnos Dnevnik Sport Vrijeme Knin - Misa za Domovinu Vojno hodoaĹĄe Lourdes Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Hvar A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Oluja nad olujama, dok. lm Dan pobjede i domovinske zahvalnos i hrvatskih branitelja Knin 2010, prijenos Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske noi strave: Autostopist, ameriki lm Serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija repriza veernje serije s 2. programa Fotogra ja u Hrvatskoj Vojno hodoaĹĄe Lourdes

07.00 Panorame turiskih srediťta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr: Konji 08.15 Na kraju ulice: Vrtni patuljak 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Abeceda EU: Slovo C 09.50 Iznad crte: Hana, drugi put 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Luda parja golfa, ameriki lm (94’) 12.05 RuŞna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Braa i sestre, serija 16.05 Neoekivana gospoa Pollifax, ameriki lm (R) 17.30 Vrhunska putovanja: Bali, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.00 Muke, hum. serija 19.30 GaraŞa 20.05 Veernja ťkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Cobb, ameriki lm (12) 23.40 Deadwood, serija (18) 00.30 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.00 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 01.45 Ljetni retrovizor: Kineska plaŞa, serija (12) 02.30 Kraj programa

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R) 11.30 K.T.2, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov

20.50

20.10

FILM NOVA TV

21.00

DOK.SERIJA HRT 1

20.10

SERIJA RTL

Oluja nad olujama

Chuck

Sara. Laurel (W. Goldberg) se sjajno snalazi u burnim vodama newyorĹĄkoga Wall Streeta i nancijskome druĹĄtvu u kojemu ostvaruje golemu dobit. No unapreenje ne dobiva ona ve njezin uredski kolega i navodni prijatelj Frank (T. Daly). Ogorena i uvjerena u vlastite sposobnosti, mlada Ĺžena daje otkaz i pokree vlastiti posao. Ubrzo otkriva ono ĹĄto je zapravo znala cijelo vrijeme, a to je da su visoke nancije prostor rezerviran iskljuivo za muĹĄkarce...

Jack Taggart (Steven Seagal) je agent koji radi za Agenciju za zaĹĄtu okoliĹĄa. Jacka ĹĄokiran vijest da su njegov ĹĄef Phil Pratt i najbolji prijatelj Frank Elkins pronadeni mrtvi u Kentuckyju nakon ĹĄto je Frankov kamionet pao u rijeku. Lokalna policija vjeruje da je rijec o nesreci, no Agencija za zaĹĄtu okoliĹĄa ne misli da je njihova smrt sluajnost. Prije pogibelji Frank je poslan u Jackson da istraĹži navode iz anonimnog pisma o zagadenju zbog kojeg je doĹĄlo do pomora riba i obolijevanja ljudi...

Vojno-redarstvena akcija Oluja zasigurno je jedna od najblistavijih vojnih pobjeda u hrvatskoj povijes. Tijekom akcije koja je trajala nepuna osamdeset i dva sata osloboen je Knin i veliki dio do tada zaposjednutog hrvatskog teritorija, a ujedno je omoguen kraj rata na ovim prostorima te mirna reintegracija istone Slavonije i Baranje. U emisiji emo upozna mnoge kljune aktere ove operacije i sazna neke ĹĄiroj javnos dosada nepoznate injenice iz Oluje.

Chuck dozna da je njegov bivĹĄi profesor vladin operavac i da je traĹžen u vezi super tajnog dokumenta. Zbog toga se odlui vra na Stanford, fakultet s kojeg je bio izbaen. IstraĹžujui okolnos profesorove tajne, Chuck otkriva i neke ĹĄokantne stvari o vlastoj proĹĄlos, pogotovo one vezane za Brycea Larkina, koji je bio odgovoran za njegovo iskljuivanje s fakulteta. U meuvremenu, Morgan ima problema s novim menadĹžerom u trgovini.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:25

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Iz NedeliĹĄa, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Stare civilizacije, serijal JezeraĹĄ Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Amarcord, dokumentarni lm Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:30 19:15 20:05 21:00 22:55 23:10 00:00 00:25 00:55 01:55 02:40 04:05 04:30 04:55 05:35 06:20

23.40

20.00

Partnerica

20.55

11. sat

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija Navy CIS, serija Veernje vijes Nestali, serija Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Zaarani, serija (15) Movi, igrani lm (12) Seks i grad, serija Brane vode, serija IN magazin, serija Baywatch, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

Pritajena vatra SERIJA RTL

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50

Deadwood

Bitange i princeze FILM HRT 1

12.40 Bibin svijet, hum. serija 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.00 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.40 Nestala, telenovela 16.30 Pod ism krovom, hum. serija 16.55 Kralj Queensa, hum. serija 17.20 Raymond, hum. serija 17.50 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.40 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija 00.35 11. sat, znanstvenofantasna serija 01.25 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.25 11. sat, znanstvenofantasna serija

20.05

NaĹĄa mala klinika

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.55 TV prodaja 12.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.08.1992 12.50 Knjiga Mene Briga - Jana Draťler: Na Robu Sveta, v Srediťu Mesta, Knjiga o Cirkusu 13.40 Glasbeni Veer: Volkswagner - Laibach, Simfonini Orkester Rtv Slovenija in Izidor Leinger 15.00 Legende Velikega in Malega Ekrana: Rudi KriŞani 16.00 Mostovi - Hidak: Pod Drobnogledom - Nagyitó Ala 16.30 rno Beli asi 17.20 Gospod Prva Vrata Desno, Francoski lm 18.45 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.00 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 19.25 z Damijanom 20.00 Slovenski Oktet v Postojnski Jami, Posnetek Koncerta, ponovitev 20.50 Maksim Mrvica in Orkester Slovenske Filharmonije (A.dvorak, F.mercury, M.musorgski, S.rahmaninov) 21.25 s Po Po Patagoniji, Dokumentarna oddaja 22.05 Tone Partlji: aj za Dve, Tv Priredba Predstave Sng Drama Maribor, ponovitev 23.45 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Joe Lovano in Michael Abene z 51. Jazz Fesvala Ljubljana 00.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Boksa Casablanca, film 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Ĺ pijun, serija 0.45 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

00:25 00:40 00:45 00:48 00:50 00:55 01:55

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Piltes Slomljeno srce, serija Vijes Stare civilizacije, ponavljanje JezeraĹĄ, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah VjeĹžbanje demokracije, talk show Meimurje danas Sport Vremenska prognoza ForĹĄpani Gubitak, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA ForĹĄpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.40

CSI: NY

SERIJA NOVA TV

23.10

Nestali

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.30 TV prodaja 12.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 05.08.1992 12.20 Brez Reza: Zgodovinski in DruĹžbeni Vidiki Cenzure 13.30 v Osemdeseh Vrtovih Okoli Sveta: Srednja Amerika, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 14.30 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Joe Lovano in Michael Abene z 51. Jazz Fesvala Ljubljana 15.25 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 15.55 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 MostoviHidak: Moj gost, Moja gostja... - Vendegem... 17.30 To Bo Moj Poklic: SlaĹĄiar, 2. Del, IzobraĹževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.35 Slovenski Vodni Krog: Unica, IzobraĹževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Veliki Spomladanski Koncert Gimnazije Kranj 20.00 Gospod udovi, AmeriĹĄki lm 21.35 Frida, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.45 SamoseĹžig, AngleĹĄko Kanadska nadaljevanka, ponovitev 01.15 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Kao otac i sin, lm 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Ĺ pijun, serija 0.30 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 6. kolovoza 2010.

SUBOTA 7. kolovoza 2010.

05.00 More ljubavi, telenovela

05.40 05.45 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.00 01.20 03.10 04.10

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budunos: Kvantna revolucija, dok. serija (R) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Sv. Andrija A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Heroji neba, britanskoameriki lm (R) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Zavoji put oprosta, ameriki lm (12) (R) Mala Odessa, ameriki lm (15) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Ljetna slagalica

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr: Sama u vru 08.15 Na kraju ulice: Zlatna ribica 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija (R) 09.40 Glazbeceda: Slovo D 09.50 Izazovi: Uporna Lara, hrvatski dok. lm 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Minoes, nizozemski lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Braa i sestre, serija 16.05 S druge strane, ameriki lm (R) 17.40 Vrhunska putovanja: Vijetnam, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.00 Muke, hum. serija 19.30 GaraĹža 20.05 Veernja ĹĄkola 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.25 Bitange i princeze, hum. serija 22.05 Comanche Moon, miniserija (12) 23.40 Muke, hum. serija 00.10 Muke, hum. serija 00.40 Muke, hum. serija 01.10 Muke, hum. serija 01.40 Muke, hum. serija 02.10 Kraj programa

11.30 K.T.2, krimi serija 11.55 Exkluziv, magazin (R) 12.15 Punom parom, kulinarski izazov 12.40 Bibin svijet, hum. serija 13.15 Los Victorinos, telenovela 14.05 Najljepťi urok, telenovela (dvije epizode) 15.45 Nestala, telenovela 16.35 Pod ism krovom, hum. serija 17.00 Kralj Queensa, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Totalno ludi, igrani lm, komedija 21.45 Porky’s 2: Dan poslije, igrani lm, komedija (12) (R) 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 U njenu obranu, igrani lm, triler (R) 01.30 Astro show, emisija uŞivo (18)

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50 09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:55 23:35

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R)

01:10 02:40 04:05 05:45 06:20 07:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Ples anela, igrani lm Dan Tri da 1, igrani lm (12) Dan Tri da 2, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Lovci na vampire, igrani lm (18) Ples anela, igrani lm IN magazin Baywatch, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 2

juĹžnokorejski lm (15) (R) 04.05 Skica za portret 04.35 More ljubavi, telenovela 06.45 Hrvatsko podmorje 3: Sv. Andrija 07.15 Najava programa 07.20 Glas domovine 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Od pakla do Teksasa, ameriki lm 09.50 Fotogra ja u Hrvatskoj 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Kuni ljubimci 10.55 Normalan Ĺživot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 More ljubavi, telenovela 13.20 Prizma, mulnacionalni magazin 14.05 Ekumena: Ugovori drĹžave i vjerskih zajednica, religijski program 15.05 Reporteri - izbor: Develope or die 15.55 Znanstvene vijes 16.05 Euromagazin 16.40 Vijes 16.49 Vrijeme sutra 16.50 Kulturna baĹĄna: Gajeta 17.05 Jelovnici izgubljenog vremena 17.25 Prirodni svijet 3: Titus kralj gorila, dok. serija 18.20 Lijepom naĹĄom: Sve Marn na Muri 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Luckas profesor 2: Obitelj Klump, ameriki lm 22.00 Vijes 22.15 Vijes iz kulture 22.25 Romeo mora umrije, ameriki lm (12) 00.20 No kultnih lmova: Burni ponedjeljak, britanskoameriki lm (12) 02.10 No kultnih lmova: Gorkoslatki Ĺživot,

07.00 Panorame turiskih srediťta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Žutokljunac: Nezvani gost 08.25 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.10 Psea ophodnja, serija za djecu 09.35 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.00 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu (R) 10.25 Sportske igre mladih 10.40 Briljanteen 11.30 Hrvatski pisci na TV ekranu - Drago Gervais: Reakcionari 12.10 Batman: Tajna Batwoman, ameriki lm (R) 13.30 ovjek i afrika fauna: Blaga i pohlepa, dok. serija 14.30 KS automagazin 15.00 4 zida 15.40 Moj roak Vinny, ameriki lm 17.40 Vrhunska putovanja: Mikronezija, dok. serija (R) 18.30 Muke, hum. serija 19.00 Muke, hum. serija 19.35 Tuinci u Americi, hum. serija (R) 20.10 HNL: Varteks - Dinamo, prijenos 22.10 Struna u krvi, serija (15) 23.45 Mini HNL 00.10 Muke, hum. serija 00.40 Muke, hum. serija 01.10 Muke, hum. serija 01.40 Muke, hum. serija 02.10 Muke, hum. serija 02.40 Muke, hum. serija 03.10 Kraj programa

20.10

FILM RTL

07.20 Mi y, animirana serija 07.55 2 glupa psa, crtana serija (dvije epizode) 08.45 Ne daj se, Nina, humorna

17.40

14.45

FILM RTL

Totalno ludi

Njihova liga

Izborni dani

Ratni film. Godina je 1916., u jeku je Prvi svjetski rat. etvorica mladih Amerikanaca, prije amerikog ulaska u rat godinu kasnije, prijavljuju se kao dobrovoljci u francusku eskadrilu Lafayette, nazvanu po „junaku dvaju svjetova“, markizu de Lafayeeu, sudioniku amerike i francuske revolucije. Ta etvorica mladia su Rawlings, Jensen, Skinner i Beagle. Oni prolaze obuku pod vodstvom kapetana Thenaulta, a u prvim borbenim zadacima predvodi ih iskusni Cassidy...

Charlie (Mikey Day) se sa sestrom seli u kalifornijski gradi u kojemu je ples zabranjen, a stanovnici ne baĹĄ pametni. Njegova sestra Lori (Dominique Swain) zaljubljuje se u domara (Chris Kaan), koji je neko, dok joĹĄ nije bio zabranjen, bio instruktor plesa. Veza izmeu Lori i Gabriela postaje sve prisnija kada odu u plesni studij, za koji nitko ne smije zna da postoji. Lori ne moĹže prihva da je ples zabranjen pa planira show, koji bi se trebao dogodi na odrĹžavanju ĹĄkolskog desetoboja...

Jimmy Dugan (Tom Hanks) je ostarjeli igrac bejzbola koji je unajmljen da trenira sportaťice i nadobudne djevojke Do e Hinson (Geena Davis), njezinu mladu sestru Kit Keller (Lori Pey), Mae Mordabito (Madonna) i Doris Murphy (Rosie O’Donnell). Ove djevojke ce ucini sve u njihovoj moci kako bi u 1943. godini, kada su profesionalni igraci bejzbola oťli u rat, sprijecile nestanak bejzbolske lige. Ove Şene bit ce ujedno zasluŞne i za nastanak americke profesionalne bejzbolske lige.

Bi na vlas najbolja je osveta. Tracy Flick (Reese Witherspoon), studenca u Carver Highu, odlui se kandidira za razrednu predsjednicu. No njezin uitelj Jim McAllister (Mahew Broderick), koji je ne voli, ima drugaije planove. Za predsjednika predloĹži popularnog ĹĄkolskog sportaĹĄa i igraa amerikog nogometa, Paula Metzlera (Chris Klein), i tako onemogui Tracyne planove. U borbu za dobivanje glasova Tracy se prikljui Tammy (Jessica Campbell), Paulova sestra homoseksualne orijentacije...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 19:15 20:05 21:45 23:25 00:55

03:55 05:25 07:05

18.20

20.00

Heroji neba

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc vision TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, mozaina emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Tunel, igrani lm Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

17:00 17:10

EMISIJA HRT 1

FILM NOVA TV

17.55

Bibin svijet

SERIJA NOVA TV

10:15 11:15 12:10 13:05 14:45 16:50

Surfer iz Nice, igrani lm Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija Smallville, serija Surfer iz Nice, igrani lm Njihova liga, igrani lm Nad lipom 35, hum.glazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, hum.glazbeni show Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Sluajni milijunaĹĄ, igrani lm Izravni udar, igrani lm (12) Noni lovci, igrani lm (15) Male none prie, show (18) Dan Tri da 1, igrani lm (12) Dan Tri da 2, igrani lm (12) Braa u vjeri, igrani lm Kraj programa

Lijepom naĹĄom: Sve Marn na Muri

20.00

SERIJA RTL

07:35 09:10 09:35 09:50

02:25

Vrhunska putovanja: Vijetnam FILM HRT 1

drama (dvije epizoda) 10.50 Jedna od dekiju, hum. serija 11.15 U njenu obranu, igrani lm, triler (R) 13.00 Tri Ĺželje, igrani lm, drama (R) 15.00 Ja, ja i ja, igrani lm, komedija 16.40 Totalno ludi, igrani lm, komedija (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Zvijezde Ekstra: Najzloesji holivudski deki, zabavna emisija (R) 20.00 Izborni dani, igrani lm, komedija 21.50 Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, igrani lm, komedija 23.25 TeĹĄka lova, igrani lm, komedija (12) (R) 01.15 Astro show, emisija uĹživo (18)

13.35

Baywatch

07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.40 TV prodaja 12.10 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 12.40 rno Beli asi 12.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 06.08.1992 13.55 (Ne)Pomembne Stvari: Magija, Mozaina oddaja za Mlade 14.40 Šport Špas, oddaja o Športu, Zdravju in Okolju 15.05 Koncertni Cikel Fesne 2009: Rita D’arcangelo, AljaŞ Beguť, Orkester Fesne in Živa Ploj Perťuh (J.Rodrigo, V. Atanasovski) 16.50 Pisave: Saťa Vuga - Portret Ob 80-Letnici Avtorja 17.20 Primorski Mozaik 17.50 Mostovi - Hidak 18.25 Istra Skozi as: Srednji Vek, Dokumentarna oddaja 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Borom gosťo in Belimi Vranami 20.00 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, Nemťka Dokumentarna Serija 20.50 Lovec Na Krokodile, Avstralski lm, ponovitev22.25 arovnika, Koprodukcijski lm 00.10 Zakon v Modrem: Etruťanska Nevesta, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 01.05 Zakon v Modrem, Italijanska nadaljevanka, Zadnji Del, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 MuĹĄkarac koji je ljubio Ĺžene, lm 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 U zadnjem trenutku, lm 1.00 Ĺ est modela, serija 1.30 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin BlĂźmchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Zum GlĂźck gekĂźsst, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Poppitz, lm 0.20 Noni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Djeja televizija 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje TV Jukebox Vijes Okolo k(r)ole ForĹĄpani Trzalica ForĹĄpani Obzori, emisija o kulturi FoĹĄpani Krvavi Haloween, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju PUT U KATMANDU putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NONA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

16.40

Totalno ludi

SERIJA NOVA TV

11.15

Frikovi

06.30 Zabavni Infokanal 08.15 TV prodaja 08.45 Skozi as 08.55 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 07.08.1992 09.20 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 09.40 Primorski Mozaik 10.10 Vrnitev Svetopisemskih Nadlog, NemĹĄka Dokumentarna Serija 11.30 Emil in Detekvi, NemĹĄki lm, ponovitev 13.20 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Smuarski Skoki Na Veliki Skakalnici, Posnetek 14.50 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Argenna - Mehika, Posnetek Iz Johannesburga 16.20 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Nemija - Anglija, Posnetek Iz Mangaunga 17.55 Ljubljana: nogomet, Tekma Prve Lige: Olimpija Maribor, prenos 19.55 Vioria: KoĹĄarkarski Turnir: Litva - Slovenija, prenos 21.50 Slovenski Magazin 22.15 Koncert 23.15 Sobotno Popoldne 01.30 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.15 Divljina Europe, dok. serija 123.15 Tajne Antarkke, dok. serija 13.10 Velike ideje za malen planet, dok. serija 13.35 Tajni Şivo drugih Şena, lm 15.15 Poirot, serija 16.15 Život nije ťala, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Crveni zmaj, lm 23.50 Hannibal: Roenje zla, lm 1.40 24UR 2.40 Nona panorama

5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Vojnik, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 The Reaping, lm 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 8. kolovoza 2010.

05.20 Najava programa 05.25 Lijepom naĹĄom: Sve Marn na Muri 06.20 TV kalendar 06.35 Euromagazin 07.05 Ekumena: Ugovori drĹžave i vjerskih zajednica, religijski program 08.00 Vijes 08.10 Opera pod zvijezdama 09.25 Rijeke Hrvatske: Cena, dok. serija 09.55 Vijes iz kulture 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 Umorstva u Midsomeru, serija (R) 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Ep reportaĹža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Obale - Zaljev MontSaint-Michel: RavnoteĹža u pokretu, dok. serija 14.55 Mir i dobro 15.30 Vijes 15.35 Vrijeme sutra 15.40 U obranu svog Ĺživota, ameriki lm (R) 17.30 Snimka koncerta 18.35 Ne daj se, Floki! - serija za djecu 19.05 Baltazar, crtana serija 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Spe u gosma, TV serija 20.55 Kleopatra, ameriki lm 00.55 Vijes 01.10 Vijes iz kulture 01.20 Posrnuli aneo, miniserija (12) 03.05 Bodulska balada, snimka koncerta (R) 04.05 Plodovi zemlje 04.55 Rijeka: More

PONEDJELJAK 9. kolovoza 2010.

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Jura Hura, serija za djecu 08.35 Trolovi, crtana serija (R) 09.00 Banda iz Sugar Creeka: Razbojnici, ameriki lm za djecu 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Putovanja Ĺželjeznicom: Vlakom od Kine do Rusije, dok. serija (R) 12.55 Plavi Max, britanski lm 15.30 Domai dok. lm 16.30 Sinjska alka, prijenos 19.30 GaraĹža 20.05 Stuart spaĹĄava svoju obitelj, amerikonjemaki lm 21.45 Zakon!, hum. serija (12) 22.20 Video na(d)zor 22.50 Prikraeni, hum. serija (12) 23.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.55 WaldbĂźhne 2007.: Berlinska lharmonija pod ravnanjem Simona Ra lea, koncert ozbiljne glazbe 01.40 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 08.15 2 glupa psa, crtana serija (dvije epizode) 09.00 Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizoda) 11.55 Jedna od dekiju, hum. serija 12.20 Tri Ĺželje, igrani lm, drama (R) 14.20 Izborni dani, igrani lm, komedija (R) 16.05 Policijska akademija 6: Grad pod opsadom, igrani lm, komedija (R) 17.40 Discovery: PreĹživje divljinu - Pusnja, dok.

lm (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Skok s Clausenovog doka, igrani lm, drama 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.30 Velika namjeĹĄtaljka, igrani lm, triler (R) 00.25 TeĹĄka lova, igrani lm, komedija (12) (R)

08:00 Dodir s neba, serija 08:50 Dora istraŞuje, crtana serija 09:15 Timmy Time, crtana serija 09:30 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:55 U slucaju frke, serija 10:20 Žene amerikih vojnika, serija 11:15 Automov, auto-moto magazin 11:45 Njihova liga, igrani lm 13:50 Genijalni Bobby Jones, igrani lm 16:00 Sluajni milijunať, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Sluajni milijunať, igrani lm - nastavak 17:55 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, hum.glazbeni show 21:15 Jesse Stone: Noni prijelaz, igrani lm (12) 22:45 Red Carpet , showbiz magazin (15) 23:45 Tko je Samantha?, serija 00:15 Osuena, igrani lm (15) 02:00 Velika pustolovina u Tokiju, igrani lm (12) 03:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 04:20 Jesse Stone: Noni prijelaz, igrani lm (12) 05:50 Automov, auto-moto magazin 06:15 Kraj programa

03.40 A sad u Europu! (R) 04.25 Ljetna slagalica (R) 05.15 More ljubavi, telenovela (R) 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 01.25 02.10 02.55

SERIJA HRT 1

Najava programa Mir i dobro Drugo miĹĄljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Vizije budunos: BiotehnoloĹĄka revolucija, dok. serija (R) Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar More ljubavi, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Sutra je novi dan, serija Hrvatsko podmorje 3: Pag A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uĹživo arolija, serija (R) Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom PotroĹĄaki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Konjanik (12) Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Filmske noi vesterna: Kauboj bez mira, ameriki lm (12) Prljavi seksi novac, serija (12) (R) Zvjezdane staze: Enterprise, serija (R) Knez i djevojka, serija (R)

07.00 Panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr: Sunce 08.15 Na kraju ulice: Zrcalo 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Obitelj Addams, crtana serija 09.15 Dexterov laboratorij, crtana serija (R) 09.40 Na glasu: Balada o Buginim gaicama 09.50 Brlog (R) 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Pas na sudu, ameriki lm (R) 12.00 RuĹžna Be y, serija (R) 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija (R) 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.20 Knez i djevojka, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Bugarska, dok. serija (R) 16.55 BudimpeĹĄta: EP u plivanju, prijenos 19.00 Muke, hum. serija 19.30 Muke, hum. serija 20.05 Veernja ĹĄkola: Rasizam 20.40 Vijes na Drugom 20.45 Vrijeme 20.50 Bitange i princeze, hum. serija 21.30 Pravedan cilj, ameriki lm (12) (R) 23.15 Prljavi seksi novac, serija (12) 00.05 Deadwood, serija (18) 00.55 Ljetni retrovizor: Kalifornikacija, hum. serija (18) 01.25 Ljetni retrovizor: Zloinaki umovi, serija (12) (R) 02.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaĹža, serija (12) 02.55 Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.40 Bibin svijet, hum. serija 10.15 K.T.2, krimi serija

20.10

21.15

FILM RTL

Skok s Clausenovog doka

Jesse Stone (Tom Selleck) nedavno se preselio u gradi u Massachusesu koji skriva svoje tajne. Kada postane kandidat za nasljednika policijskog upravitelja, Stone se bori s alkoholizmom i rastavom te privue pozornost gradskog vijenika Hastyja Hathawaya (Saul Rubinek). Gradski vijenik Hasty nada se kako Jesse Stone nee primije njegove neasne namjere.

Ponekad morate vjerova. Zajedno s djevojkom Carrie Beal (Michelle Trachtenberg), Mike Mayer (Will Estes) Ĺživi bezbriĹžno u Wisconsinu. No njihovi Ĺživo e se uskoro promijeni. Carrie shva da viĹĄe nije zaljubljena u svog zarunika, ali, prije nego ĹĄto mu da do znanja ĹĄto osjea prema njemu, Mike doĹživi tragediju te zbog ozljede kraljeĹžnice ostane potpuno oduzet od vrata naniĹže...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Djeja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme VjeĹžbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Domai glazbeni hitovi ForĹĄpani Dom na kvadrat Okolo k(r)ole Jerry i Tom, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

FILM NOVA TV

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 DOKUMENTARNI PROGRAM 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 OTISCI VREMENA dokumentarna emisija 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

11.55

Jedna od dekiju

FILM NOVA TV

09:00 10:50 12:50 13:35 14:30 16:25 17:00 17:20 18:30 19:15 20:05 21:05 22:40 22:55 23:40 00:05 00:35 01:35 02:20 03:55 04:20 04:45 05:30 06:20

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bumba, crtana serija Peppa, crtana serija Fi i cvjetno druĹĄtvo, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Univerzalni vojnik: Povratak, igrani lm (12) Veernje vijes IN magazin Brane vode, serija Seks i grad, serija Ezo TV, tarot show (18) Zaarani, serija (15) Lov na vjeĹĄce, igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija Zaarani, serija (15) Baywatch, serija Kraj programa

14.20

Sutra je novi dan

20.00

Jesse Stone: Noni prijelaz

06:30 07:30 07:55 08:20 08:35 08:50

SERIJA HRT 1

Spe u gosma FILM NOVA TV

11.00 Exkluziv, magazin (R) 11.50 Punom parom, kulinarski izazov 12.15 Nestala, telenovela 13.05 Los Victorinos, telenovela 13.55 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.30 Cobra 11, krimi serija (dvije epizode) 17.20 Bibin svijet, hum. serija (dvije epizode) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina!, humorna drama 20.00 Ubojita Jane, igrani lm, znanstveno-fantasni (R) 21.30 Rafalna paljba, igrani lm, akcijski (12) 23.15 Vijes, informavna emisija 23.30 Skok s Clausenovog doka, igrani lm, drama (R) 01.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

13.50

Genijalni Bobby Jones

06.30 Zabavni Infokanal 08.40 TV prodaja 09.10 Skozi as 09.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 08.08.1992 09.45 Slovenski Magazin 10.10 30. Sreanje TamburaĹĄev in Mandolinistov Slovenije, 5., Zadnji Del 10.35 Abeltje, Nizozemski lm, ponovitev 12.45 Prisluhnimo TiĹĄini 13.15 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 13.45 K-2, Dokumentarna oddaja 15.05 Plavaj Zdaj!, Ĺ portna oddaja 15.20 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Smuk (M), Posnetek 16.20 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: AlĹžirija - Slovenija, Posnetek Iz Polokwane 17.50 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Zda - Slovenija, Posnetek Iz Johannesburga 19.50 Vioria: KoĹĄarski Turnir: Ĺ panija - Slovenija, prenos 21.50 Stevardese Lejo v Nebo, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.15 Rim, AngleĹĄko-AmeriĹĄka nadaljevanka, ponovitev 00.10 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.10 Provjereno 12.00 Velike ideje za malen planet, dok. serija 12.30 Isijavanje, lm 14.05 Rijeka, lm 16.20 Život nije ťala, serija 17.10 Willy 2, lm 18.55 24UR 20.00 As  tud not padu?! 21.35 Don Juan De Marco, lm 23.25 Ogledalo, lm 1.40 Palaa, serija 2.35 24UR 3.35 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladeĹž 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Mien ims Herz, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

21.05

Univerzalni vojnik: Povratak Luc Deveraux (Jean-Claude Van Damme) je jedini preĹživjeli iz projekta Univerzalni vojnik. Luc se sada vraa iz mirovine kako bi bio tehniki savjetnik na specijalnom vladinom programu stvaranja novih, jaih vojnika koji su joĹĄ sosciraniji i inteligentniji. Sve se odvija prema planu dok vojno superraunalo SETH (Michael Jai White) ne razvije vlas um te odlui ubi Deverauxa i ote njegovu ker...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga & Pilates Slomljeno srce, serija Forťpani Vijes Najbolje u 2010.godini Forťpani TV Jukebox Meimurje danas Sport Auto moto nauc vision Stoljee hrvatskog nogometa, serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Forťpani Gile e, svijet sporta Meimurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

FILM HRT 2

21.30

Pravedan cilj Triler. Ugledni profesor prava (S. Connery) s Harvarda prihvaa na Floridi obranu crnog mladia optuĹženog za ubojstvo i masakriranje dvanaestogodiĹĄnje djevojice. Bobby Earl (B. Underwood) je student koji je ve imao problema s policijom, a kod privoenja je brutalno pretuen i psihiki zlostavljan, pa je njegovo priznanje zloina upitno. Armstrong vjeruje mladiu da nije poinio zloin i kree u istragu. Policija nije susretljiva, ĹĄtoviĹĄe ini sve kako bi omela njegova nastojanja u otkrivanju isne...

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

20.00

Ubojita Jane

MAGAZIN NOVA TV

18.30

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Sobotno Popoldne, ponovitev 12.55 30. Sreanje TamburaĹĄev in Mandolinistov Slovenije 13.15 Slovenci v Italiji 13.45 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 14.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 09.08.1992 15.05 Osmi Dan 15.35 Slovenski Magazin 16.00 Prvi in Drugi 16.25 To Bo Moj Poklic: VzdrĹževalec Tekslij 16.55 BudimpeĹĄta: Evropsko prvenstvo v Plavanju, prenos 19.00 RoĹžna Panter: Traperja, risanka 19.05 RoĹžna Panter: Losos, risanka 19.10 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 v Osemdeseh Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 21.05 Gori, Deklica Moja, eĹĄkoslovaĹĄki lm 22.20 Knjiga Mene Briga - Penelope Fitzgerald: Knjigarna, ponovitev 22.40 Bratje Ii, Avstrijski lm, ponovitev 00.10 v Osemdeseh Vrtovih Okoli Sveta: Avstralija in Nova Zelandija, AngleĹĄka Dokumentarna Serija 01.10 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 U ime ljubavi 9.30 arolija ljubavi 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 13.30 Najbolji video 14.25 Posljednji ples, lm 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 NaĹĄa mala klinika, serija 20.55 Vjenajmo se!, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Ĺ pijun, serija 0.55 24UR 1.55 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne Ž 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa


62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Demokracija z falingom… L

ani so akovanci preslavili 350-to obletnico kak je Mikloš Zrinski akoski dopelav fratre vu akovec, a fratri so mam im so došli obslužavali prošeje na Prcinkulovo. No, lani so akoski turistiki težaki vsima pripovedali kak slavijo 45 prošeje, a nejso mi znali rei otkod so to brojko spuknuli, pak sam jim zato i lani rekev gda je to bilo 350-to prošeje. I na tomo je ostalo, a ja sem misliv gda je spametnima dostik desetpot rei, ali, kuliko ujem, vrag nigdar ne spi, tak gda ovo leto pak prepovedajo kak je to 46-to prošeje. Nej znati što to na vuhima sedi i komo to ja (i nej samo ja) pripovedam. Prosiv bi lejpo turistike težake kajbi ve jempot zapamtili da se prošeja brojijo, od 1659. leta od gda so fratri vu akovco. Ak još jempot ujem nekaj drugo bodem vse turistike težake, a i jive šefe, poslav vu veernjo školo. u soboto, prvoga dneva akoskoga prošeja, od ranoga jutra so hrumeli auti i motori šteri so napunili glavnoga akoskoga trga, a i vse vulice okoli, jerbo jiv je tuliko bilo. Verjem gda znate gda so to oldtajmeri došli na prošeje, a to so vam

V

GALILEI

LEVAJ

auti i motori šteri so kak i vino, vredneši so ak so stareši. To vam je istam druga od ljudi. Morem vam rei gda so auti bili zbegecani i istam so lejpo zgledali, jerbo so ovi stareši bili bole zlišpani. Pak kaj se udite, pak se i stareše žene morajo bole našminkati. Nejsam ruom vpueni vu to kuliko let morajo meti auti ili pak motori kajbi bili oldtajmeri, tak gda nejbi znauv rei jeli so vsi bili dostik stari, ali nekak mi se zdi gda so i jivi gazdi, i to skorom vsi, isto tak oldtajmeri. No, pak je tak odnavek bilo kaj si vsaki fti sebi para iše, kaj ne? ajkaj vsega so nam naši turistiki težaki dovlekli vu našo akosko varoš za Prcinkulovo, oem rei, vse kaj je vredilo pokazati. Tu se dalo videti hajdig teh starih zanatov štere naša deca, a kaj vnuke niti nebudem spominjav, morejo sam vu muzejo videti. Vse je to lejpo i dobro, a i hajdig ljudi je dojšlo na prošeje kaj bodo nekaj vidli i uli, kaj si nekaj pojejo i spijejo. Bilo je i hajdig toga sam mi nikak nejde vu glavo kak se vu nejvekšemo šatoro, na glavnomo akoskomo trgo moglo toiti nekše Laguna vino. I nej sam to, pak kaj mi nemamo niti jedno-

K

MAGMA

STARA MJERA ZA TEKUINU

BELGIJA

ga našega krmara šteri bi toiv svoje vino? Naša meimorska vina so nejbolša na sveto, a šatora je melo Istravino. Najte me krivo razmeti, ali kaj nejde nejde, pak kaj je nej špot sramota kaj mi Meimorci na glavnomo akoskomo prošejo moramo piti pivo? erjem gda vsi znate gda je naš malar Slavek Faltakov z coom zvani, Pajo dobiv državno nagrado „Zlatna roka“ i to sam za to kaj je tulikša leta zdržav kak obrtnik, a i Lejpa naša mo je štela zafaliti za vse ono kaj je pofarbav, a i vu ime vsih onih štere je farbav, prefarbav ili pak jiv još i dendenes farba. Zišev sam ga, vu minulo soboto, med oldtajmeraj. Morem vam rei gda sam nej znauv gda je on i oldtajmer, makar mi je, ve dugo, malo udno zgledav, ali još navek farba kak kalfa. Pravzaprav sam vam šteuv rei kak sam mev vu svoji roki to jegovo zlatno roko, nikaj posebno, jedna obina radnika roka, a kuliko je penzlini i kei prešlo rez to roko. Vsaka mo ast, to sam mo rekev i kak je on spameten ovek mam je pijao plativ i nej mo je trelo tripot estitati kak nešternaj politiaraj.

V

OVAN (21.3.-20.4.)

V

u ove vroe dneve sam vam malo štrimfav o našim Romima, francoskim Ciganima i amerikim Indijancima, a na to me navlekev francoski precednik Sarkozi. Verjem gda ste uli kak je Sarkozi natirav deset jezeri Ciganov z Francoske i to sam zato kaj so nekše humalije delali. Podrav jim je vse hižice i kolibice i dauv jim je na voljo nek idejo na štero gud strano sveta oejo. I niši nikaj, niši je nej okom trepnuv, jerbo so soci Soda za ljucka prava vu Štrazburo na urlabo i vse se to bode pozabilo, jerbo vsako udo tri dni traje. Vsi znamo gda je prinas vu Hrvaškoj demokracija još vu pelenaj i gda nas ovi stareši demokrati još navek školajo i zato vas pitam kuliko ga Indijancov vu amerikom Senato, kuliko ga Ciganov vu francoskom Parlamento, a kuliko ga Romov vu našem hrvackom Saboro. Vsi znamo gda naši Romi imajo svojega oveka vu Saboro, a Cigani i Indijanci neznajo jeli bodo jivi prevnuki meli pravo glasa, a nej kajbi hajskali fotelje vu parlamento. Tuliko o toj demokraciji štero nam Evropa i Amerika jako drago prodavlejo.

IVAN LACKOVI

MJESTO ZAVARIVANJA

GOLOB GUE… CAR ŽIVOTINJA

NAVALA

GOLUBICA NEE

VRSTA HRASTA NATRIJ

OVJEK KOJI LOVI

PLITKA KUHINJSKA POSUDA

TKALAKOM

STROJU OGOVARANJE

6. TON SOLMIZACIJE

SMRZNUTA VODA

RAHIMOVSKI

MIRAN SEOSKI ŽIVOT

DRŽAVA U AZIJI

ANTE KOVAI

PLEMI

GLUMICA NINA

GRKI BOG ŠUME POKRIVALO GLAVE

OBJAVA ZAKONA

MUŠKO IME

ŽENSKO IME

OPSEG

VODITELJICA HORVAT

MUJIN

ŠPANJOLSKA

GL. GRAD BJELORUSIJE

ZEMLJIŠNA MJERA (MN.)

UŠIVENI ŠAV

TRKA (NJEM.) DVOJE SLOVA ISPRED T I B ŽENSKO IME

INDUSTRIJSKA BILJKA

ŽITELJ IRSKE

VAGA (24.9.-23.10.) Nemojte sve shvaa negavno. Toliko lijepih stvari se sada dogaa vama i drugima oko vas, samo je bitno da to primijete. Dobro razumijete druge i njihove potrebe. Iskoriste to i pomognite im oko problema u kojima se sada nalaze. Vikend nee bi romanan onako kako ste vi to planirali, no, to ne mora podrazumijeva ništa loše. Bitno je samo da zauzmete pozivan stav i kroz sve što se dogaa idete s osmijehom na licu.

BIK (21.4.-20.5.) Ukoliko želite postii nešto znaajno na ljubavnom planu, onda se oko toga morate više potrudi. Ne možete oekiva da e sve što poželite samo od sebe doi bez ikakvog truda. Sredinom tjedna e vam se ini kako sve ovo što se sada dogaa nema baš previše smisla ni utjecaja na budunost. Nemojte sada ništa mijenja, samo budite strpljivi i ekajte. Više razgovarajte s bližnjima. Povjerite im ono što vam se sada dogaa, slušajte o njihovim problemima i sl.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Poetak tjedna e biti idealan za vas. Svi e uživa u vašem društvu zbog spremnos za razgovor, zabavu i lakoe komuniciranja. Nemojte zapostavlja partnera. Ovaj tjedan mu priredite nešto što e ga posebno oduševi. Ljubav vam je dosta važna, nemojte je zapostavlja. Radite ono što vas ini sretnima. Nemojte samo ugaati drugima i glumi da ste sretni. Preuzmite stvari u svoje ruke i potrudite se oko onoga što volite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Bez obzira što vas muilo odmah na poetku tjedna to otvoreno recite i riješite problem. Ignoriranje i zataškavanje vam sada nee donijet nikakvu korist. Sredina tjedna e bi prilino energina i zanimljiva. Nemojte staja sa strane i eka da vas netko pozove da se i vi zabavljate. Izborite se za ono što želite. Budite oprezni kada je u pitanju pisana komunikacija. Vrlo lako bi se ono što pišete moglo potpuno krivo shva.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Poetak tjedna e bi idealan za otvaranje pred drugima. Recite im ono što mislite i što želite. Samo je bitno da ostanete ustrajni i da ne popuštate kada vidite da stvarno nisu u pravu. Krajem tjedna stvari bi se znaajno mogle promijeni, ve ustajanje iz kreveta bi moglo stvara probleme. Pokušajte se akvira i ne dopus depresiji da doe do vas. Vikend iskoriste za zabavu i dobar provod sa najbližima. Izbjegavajte probleme i uživajte u svemu što se sada dogaa.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Bez obzira na to kako drugi pokušavaju djelova na vas vrlo je važno da zauzmete svoje stajalište i izborite se za ono što je vama važno. Budite opušteniji kada je u pitanju ljubav. Ne mora baš sve bi po nekim pravilima, nauite se ponekad prepus trenutku. Ukoliko vam se pruži prilika za uenjem neeg novog, posjeta drugaijim kulturama ili bilo kakvim drugim, novim aktivnostima, svakako je iskoriste.

Ponedjeljak i utorak e bi idealni za završavanje svih starih poslova, a zatim i zapoinjanje novih. Nemojte drugima ništa posebno objašnjavati, budite ono što jeste, oni e s vremenom prihvatiti vaše promjene. ak i bez imalo truda ovaj tjedan ete bi u centru pažnje. Drugima ete bi zanimljivi vi, ali i ono što radite zato nema potrebe za pretvaranjem. Što god budete radili, rezulta e bi izvrsni. Iskoriste to što bolje možete kako biste napravili što više uinkovitog posla.

ŽENSKO IME

Nije sve tako jednostavno kako se na prvi pogled ini. Neke vaše želje izgledaju prilino jednostavnima za realizaciju dok ne pokušate napraviti što je potrebno. Sredinom tjedna vaš ponos bi vam mogao prouzrokovati manje probleme. Ukoliko ih želite izbjei morat ete naui ponekad prešutje ono što mislite. Tijekom vikenda vaše emocije e se znatno pojaa. Ukoliko ste željeli više uzbuenja to je ono što vas ovaj vikend oekuje.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Ponedjeljak i utorak više pažnje posvete privatnim problemima koji su se pojavili. Takoer, raunajte i na malo odmora nakon toga. Nemojte precjenjiva svoje mogunosti. Ukoliko imate problema s partnerom nemojte ih prešuiva, razgovarajte o onome što vas mui. A ukoliko vam je stvarno stalo nemojte se boja pokaza osjeaje. Kraj tjedna je kao i obino idealan za opuštanje i odmor od svakodnevnice.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

PAPIN GODIŠNJI PRIHOD GL. GRAD GRKE

MAKARSKA

Poetkom tjedna ete biti više usredotoeni na ljubav i ono što bi moglo biti. Ali bilo bi bolje da se više orijenrate na ono što ste stvarno dogaa. Srijedu i etvrtak iskoriste za planiranje budunos. Neke planove morate reorganizira i usmjeri ih prema onome što stvarno želite posi. Ve od petka ubacite u nešto manju brzinu i pripremajte se za vikend, ert i zabavu.

LAV (23.7.-23.8.)

SREDSTVO NARKOZE RADNIK NA

MJESTO KOD OPATIJE

3. kolovoza 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BLAGAJNA TAJNI BROJ

HERNIJA

KONAC

SJEVERNI ILI JUŽNI

ŠIPAK

Iako je poetak tjedna, ne mora znai da je on samo rezerviran za posao. Ukoliko želite, uvijek možete pronai dovoljno vremena za ljubav i ert. Sredina tjedna e bi posebno zanimljiva i uzbudljiva. Nemojte se uporno pokušavati držati plana jer ete tako samo pokvari zabavu. Sami odluujete kakav e vam bi kraj tjedna. Kakav stav vi zauzmete takvi e bi i drugi oko vas.

ZAŠIVATI RUPE

RIBE (20.2.-20.3.) Bez obzira ime se bavili poetak tjedna e bi dosta dobar za akciju. Nemojte se boja preuzeti inicijativu i napraviti ono o emu maštate ve neko vrijeme. Sredinom tjedna ete osje da ste spremni na promjene i uenje neeg novog. Iskoriste energiju koje sada imate napretek. Nemojte ignorira važnost osjeaja u vašem životu. Više vremena provodite s osobama do kojih vam je stalo, organizirajte nešto.

SILUETA

VIC tjedna

TELEVIZIJA POKAZNA ZAMJENICA

KARTAŠKA IGRA

RAJKO JAGAR

TONA

UD

PRISILAN RAD

Mujo trgovac Ulazi žena u butik kod Muje i pita: - Mogu li probati ovu haljinu u izlogu? Kaže Mujo: - Ma može gospoo, al’ imamo mi i kabinu!


3. kolovoza 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Nema velikih vruina VREMENSKA SLIKA: Kolovoz je poeo uz sunce i visoku temperaturu, ali ve nam danas slijedi rashlaenje! Radi se o dolasku hladne fronte sa sjeverozapada s kojom e kasno popodne i naveer biti mjestiminih pljuskova s grmljavinom. Ve tijekom sutrašnjeg dana ide proljepšanje, a nova fronta potkraj etvrtka i u petak. Zasad se ini da e vikend biti lijep uz dosta sunca. Ovog tjedna, dakle, nema pretjeranih vruina, bit e to sasvim ugodno vrijeme. VREMENSKA PROGNOZA: Vruina, južina i lagani pad tlaka što je poelo ve u ponedjeljak, nastavit e se i danas. To je

najava nove promjene vremena koja stiže popodne i naveer kad oekujemo porast naoblake, mjestimice s kišom i grmljavinskim pljuskovima. Prije toga ipak e velik dio dana vrijeme još biti suho uz dosta sunca pa e biti vrue s temperaturom blizu 30°C. No, s veernjim dolaskom fronte temperatura zraka bit e u padu, a tome e pridonijeti i povremeno umjeren sjeverni vjetar. Dodajmo da postoji mogunost i za grmljavinsko nevrijeme. No, ni ta promjena nee dugo trajati pa od srijede ponovno kree stabilizacija uz više sunanog vremena. U prvom dijelu dana oblanije, još ponegdje uz kišu,

a potom razvedravanje. Jutro svježe s temperaturom oko 15, a ni dnevna temperatura nee biti tako visoka – izmeu 23 i 25 Celzijevih stupnjeva. Pirkat e lagani vjetar sjevernih smjerova. U etvrtak e vrijeme biti vrlo slino onome u utorak. To znai da bi u prvom dijelu dana bilo dosta sunca, ujutro je mogua i kratkotrajna magla. Kako dan odmie tako e oblaka biti sve više. Potkraj dana i u noi na petak iz tih oblaka mjestimice oekujemo kišu ili pljuskove s grmljavinom, a ponegdje se opet može dogoditi i olujno nevrijeme. Vei dio dana južina s visokom temperaturom, a tek naveer sjeverni vjetar i pad temperature. Vrlo slian razvoj kao u utorak samo što bi ova fronta mogla stii nekoliko sati kasnije. Petak e nam zato biti promjenjiviji i svježiji. Bit e poveane naoblake, a mjestimice kiše ili pljuskova. Uz sjeverni vjetar tem-

peratura zraka e pasti pa e se u najtoplijem dijelu dana kretati od 22 do 24 stupnja, a svježini e pridonositi povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova.

Dani vikenda trebali bi donijeti smirirvanje vremena i razvedravanje, više sunca i porast dnevne temperature zraka. Mala je šansa da se još dogodi kakav popodnevni pljusak. Sljedei tjedan daje naznake da bi donio dosta sunanog i toplog vremena, ali ova prognoza nije sasvim pouzdana jer se radi o dužem prognostikom razdoblju. Podsjeamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podruje i šire možete dobiti i pozivom na

naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 2.8.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 3. kolovoza 1877. god. nevrijeme s pijavicom na otoku Brau 4. kolovoza 1981. god. u Ploama izmjerena dosad najviša temperatura u Hrvatskoj od 42,8°C

Dogaaji ODRŽAN MEUNARODNI Oldtimer susret “Meimurje 2010.”

Najvea priredba u ovom dijelu Europe Tak stari,

je kunšt ... a tak lepi, to

Je, je, vužge

i na kurblin ...

Oldtimer klub Meimurje organizirao je i održao 11. meunarodni oldtimer susret “Meimurje 2010.”, na kojem se okupio rekordan broj sudionika. Nevjerojatno velik broj ljudi i vozila okupljenih u subotu u jutarnjim satima na akovekom Trgu Republike, ali i u pokrajnjim ulicama, izazvao je veliku pozornost javnosti i upite koliko je to oldtimerista u akovcu. - Tono nas je 310, i možete slobodno napisati kako je ovo rekordan broj te da je ovo najvea ovakva priredba ne samo u Meimurju i Hrvatskoj nego i u ovom dijelu Europe. To vam odgovorno kažem, jer sam bio sudionik na svim ovakvim skupovima u Hrvatskoj i susjednim državama, vrlo zadovoljno i ponosno je rekao Franjo Belovi, prvi ovjek Oldtimer kluba Meimurje, koji ove godine obilježava 13. obljetnicu osnutka i broji preko 250 lanova i više od 500 starih vozila. Sva ta vozila na dva, tri i etiri kotaa i s njima tristotinjak voza-

a i suvozaa stiglo je iz Hrvatske, Austrije, Maarske, Njemake, Slovenije i Srbije. Uz ve poznata i viena vozila s dosadašnjih okupljanja, bilo je i desetak “novih”, što pokazuje da još uvijek nije iscrpljeno bogatstvo koje ine razna vozila iz prošlog stoljea. Prvo su ljepotani predstavljeni u akovcu, a potom u panoramskoj vožnji u Pleškovcu, Žabniku, Murskom Središu i Donjem Pustakovcu. Osim vožnje, oldtimeristi su upoznali i kulturne te gospodarske vrijednosti Meimurske županije, kao što su crkva u Svetom Jurju na Bregu, Stari mlin kod Žabnika, proizvodno - turistiki kompleks CIMPER u Murskom Središu, KTC akovec i drugo. Ovaj velebni skup prošao je bez i jednog incidenta, što se može zahvaliti savjesnosti vozaa, meimurskoj policiji i vrlo dobroj organizaciji. (Stjepan Mesari, Zlatko Vrzan)

Kak je fiat z Gorice

v akovec došel ...

Deki, idemo dalje i bolje

od države ...

Franjo, majstore Možda bi na ovom mjestu bilo dobro opisati jedno od desetak “novih” vozila koja su se pojavila na ovom susretu, meutim, bila bi ipak to nepravda prema Franji Beloviu, predsjedniku Oldtimer kluba Meimurje. Ovaj ovjek svojom sposobnošu, smirenošu, spremnošu za svaki razgovor s novinarima i Mama, meni je

buba najlepša ...

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

bezbroj vrlina dao je ogroman doprinos za dolazak toliko ljudi na priredbu i za vrlo uspješnu, gotovo nepogrešivu, organizaciju. Ni jedan incident kada su u pitanju ljudi, vozila, ceste, alkohol, ples i zabava. Gotovo pa nevjerojatno i zbog svega toga Belovi zaslužuje i naše priznanje i estitke. (sm) Taj pak vam je iz Austro - Ugarske ...

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, Bojana Španiek, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec. ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


NI MJESEC DANA DO SPORTSKOG DOGAAJA DESETLJEA

U TIJEKU NAJTEŽI DIO PRIPREMA ZA RUKOMETAŠE MEIMURJA

KOŠARKAŠI MEIMURJA OSTALI BEZ DVIJE VAŽNE KARIKE

Kako teku pripreme za Razgovor s povodom: Braa Hrka pristupila Grand prix u speedwayu vratar Tomislav Sladoljev KK Križevcima UDRUGA kuhara Meimurske županije skuhala tisuu litara juhe

Podijeljeno oko 2000 porcija ukusne meimurske juhe Udruga kuhara Meimurske županije i ove je godine u sklopu Porcijunkulova organizirala i realizirala kuhanje velike meimurske juhe. Oko tisuu litara, odnosno oko dvije tisue porcija ukusne meimurske juhe podijeljeno je brojnim posjetiteljima Porcijunkulova. Uz meimurske kuhare kojih je, naravno, ipak bilo najviše, u kuhanju juhe sudjelovali su i kuhari iz Zagreba te susjedne Varaždinske županije, predvoeni Daliborom Kovaiem, predsjednikom Udruge kuhara Meimurske županije. - Njegujemo dobrosusjedske odnose. Mi svake

Recept meimurske juhe

U kuhanju juhe sudjelovali su meimurski, varaždinski i zagrebaki kuhari, predvoeni Daliborom Kovaiem

Oko dvije tisue porcija ukusne meimurske juhe podijeljeno je brojnim posjetiteljima Porcijunkulova

godine prisustvujemo manifestaciji ‘Zeljerijada’ u Vidovcu pa nam kuhari iz Varaždinske županije, tako reeno, na ovaj nain vraaju uslugu, kaže Dalibor Kovai, dodajui da je juha veoma bogata sastojcima. Osim mesa z tiblice i domaih kobasica, za kuhanje juhe bila je potrebna i kosana mast, hajdina kaša, kiselo vrhnje i vrganji. Upravo bogatstvo

sastojaka, uz zaine, meimursku juhu ini ovako inom i prepoznatljivom. A upravo prepoznatljivost je cilj kuhanja velike meimurske juhe. Na promociji meimurske juhe, kako bi ona postala brend kao što je, primjerice, meso z tiblice, intenzivno se radi, a s obzirom na to da se u posljednje vrijeme juha nalazi na jelovnicima meimurskih restorana,

Jesen usred ljeta nije omela naše špicere Kiša, koja nam je najprije poslužila poput divnoga hladnog tuša nakon nesnosnih vruina, protekli je tjedan, zaprijetivši Porcijunkulovu, poela živcirati. Ipak, akoveka je špica i po kišnom vremenu zanimljiv prizor, posebice uz interesantne kišobrane i pokrivala za glavu. Neki

se ni unato znatnijem zahladnjenju nisu željeli odrei ljetnih krpica, a drugi su ih samo “nadogradili” proljetnim ili jesenskim jaknicama ili vesticama. Oni trei su se pak odluili za nešto ležerniju varijantu. U svakom sluaju, akoveka je špica uvijek zanimljiva!

Sastojci za juhu: suho meso meso z tiblice, kobasice, dimljeni prsni vršci, hajdinska kaša, kiselo vrhnje, vrganji, sol, biber, vegeta, brašno i govei temeljac. Priprema jela: na kosanoj masti poprži se suho meso izrezano na kockice, zalije se temeljcom i dodaju zaini te hajdinska kaša. Juha se kuha sve dok kaša ne omekša, a onda se zgusne kiselim vrhnjem i brašnom. U juhu idu i vrganji narezani na sitno, ime juha dobiva poseban ukus, miris i tek. može se rei da je cilj ve postignut. - Po trei put kuhamo meimursku juhu koja je doživjela veliki procvat nakon što smo je poeli kuhati. Mogu rei da je vrlo popularna, nalazimo je na jelovnicima naših restoranima, što mi je kao jednom meimurskom kuharu veoma drago, kazao je Dalibor Kovai. (hz, foto: Vrzan)

Međimurske novine 778  

međimurske novine 778

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you