Međimurske novine 773

POTEŠKOĆE SA SVJEDODŽBAMA zabrinule i međimurske osmaše

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA U MEĐIMURJU uspješno proveo akciju za raspisivanje referenduma protiv promjena Zakona o radu

Svjedodžbe neki dobili u ponedjeljak u zadnji čas

Čak 14.626 potpisa dokaz građanske snage

str. 2

www.mnovine.hr

str. 5

Broj 773.

Media str. 5

Fotosession 2010.

Godina XV.

^akovec, UTORAK, 29. lipnja 2010.

Cijena 7 kuna

U OSNOVNOJ ŠKOLI "IVAN GORAN KOVAČIĆ" SVETI JURAJ NA BREGU samo pukim slučajem nije došlo do tragedije

Stotine kilograma težak strop srušio se na školske klupe

str. 5

- Roditelji od kojih smo dobili dojavu cijelog slučaja zgroženi su događajem i pitaju hoće li netko odgovarati

Dvadesetogodišnja

str. 8

Lara Toplek iz Čakovca BAKA - DVOSTRUKI UBOJICA Alojzija Pokrivač iz Tupkovca u pritvoru

Bila je teške naravi i znala prijetiti smrću onima koji su joj se zamjerili

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str.

7015 media

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Hm, Hrvatska kao socijalna država!?

Sindikalna akcija u potpunosti je uspjela, iako nije bila baš nešto organizirana. Više od 700.000 hrvatskih gra ana podržalo je inicijativu za raspisivanje referenduma na kojem bi se trebalo odlu ivati jeste li za ili protiv promjena Zakona o radu. Impresivan rezultat skupljanja potpisa u javnosti donosi uglavnom više politi ke nego socijalne kalkulacije njezinog zna enja.

Iskristalizirao se stav politi kih analiti ara koji govori kako je ovo poruka aktualnoj vladaju oj politici i premijerki Kosor da više nema podršku bira a i oko toga se manje - više vrti cijela pri a.

Me utim, ini mi se da je puno važnije može li i ho e li Hrvatska u budu nosti biti ili barem težiti socijalnoj državi ili pak emo i dalje i i u smjeru neoliberalizma koji je i te kako vidljiv kad je ova Vlada u pitanju, a posebice nakon dolaska ministra gospodarstva Popija a.

Pitanje s kojim se nikako ne želimo suo iti, o kojem se malo ili uop e ne govori kad je sindikat u pitanju, ali ono što je puno važnije iz politi ke perspektive - i oporba šuti. Sindikat likuje, a oporba na elu s Milanovi em, kao i uvijek - nešto kalkulira.

Naime, nakon izlaska iz socijalizma u našoj zemlji imamo na djelu “dvostruka mjerila“ kad su u pitanju prava radnika. U privatnim tvrtkama koje su uspješne i nakon “pretvorbe“, s velikim brojem zaposlenih, kao i u državnim i javnim poduze ima, službama i institucijama, postoje razmjerno dobri kolektivni ugovori koji kvalitetno štite prava radnika, dok u ve ini

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ostalih privatnih tvrtki, posebice onih malih gdje je sindikalno organiziranje prakti ki nemogu e, sve ostaje na volji poslodavca.

Stoga se na nacionalnoj sindikalnoj razini o ekuje mnogo cjelovitiji pristup, a nikako individualan - u stilu: “zaštiti koga možeš, a fu ka mi se za ostale“.

Tek kad sindikat i gra ani u ine takav pritisak na vlast, ali i poslodavce, da Hrvatska zaista po inje težiti tome da bude socijalna država, da se približavamo modelu švedskog kolektivizma, a ne kao što je danas kad nam se sve više doga a neoliberalizam ili pak “ameri ka društvena hijerarhija“, tada e ovakve akcije imati istinskog smisla.

I stoga nisu potpisi gra ani samo politi ka poruka aktualnoj Vladi, ve i sindikatu.

Ako je sindikati ne e shvatiti puno šire nego je to u ovom primjeru slu aj, onda e i dalje prema vlastitoj potrebi služiti malo “lijevima“, pa malo “desnima“, u ostvarivanju kratkoro nih ciljeva sindikalne, odnosno politi ke elite, dok e gra ani i dalje biti “ovce za šišanje“.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA U ME IMURJU SKUPIO 14.626 POTPISA ZA REFERENDUM

Dokaz gra anske snage!

Savez samostalnih sindikata Hrvatske u Me imurju je prikupio 14.626 potpisa za referendum. Stavi li se taj broj potpisa u omjer s 89.029 bira a, koliko ih je u Me imurju, odnosno brojem punoljetnih gra ana koji imaju pravo na potpisivanje peticija, za referendum se u Me imurju izjasnilo preko 16 posto punoljetnih gra ana samo u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Od po etka je bilo jasno da je Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu crvena krpa za frustrirane gra ane, kap koja je prelila ašu narodnog strpljenja, koja je do sada okupila najve i broj gra ana u akciji protiv politike koja im se ne svi a. U potpisivanje peticije uklju ili su se svi, i umirovljenici i zaposleni i nezaposleni. Zanimljive su bile reakcije starijih gra ana prilikom potpisivanja peticije, koji su komentirali da to ine zbog svojih unuka jer ima dosta odluka koje se lome samo preko le a radnika. Peticija za referendum pretvorila se u reakciju na politiku koja se provodila svih ovih godina, kada je dovela do velikog raslojavanja društva na velik broj siromašnih i uski sloj bogatih, na gubljenje socijalne sigurnosti, veliku nezaposlenost, uz istodobno koncentriranje velikih bogatstava preko no i u procesu privatizacije uskog sloja privilegiranih pojedinaca. Zbog toga su gra ani potpisivali peticiju, uz izražavanje grubih komentara na ra un vlasti, tvrde i da je najbolja slika vlasti - potpredsjednik Vlade Polan ec u Remetincu.

720.000 potpisa jasna poruka Vladi Peticiju je u Hrvatskoj potpisalo 720.000 gra ana. Sindikati su skupili skoro duplo više potpisa od potrebnog broja za referendum kako bi izbjegli bilo kakve primjedbe oko potrebnog broja i kako bi osigurali više nego

Uspjela sindikalna akcija u akovcu dobrovoljan broj potpisa koji se smatraju zakonski pravovaljanima, ali i oja ali svoju pregovara ku poziciju.

Vlada je u svakom slu aju bila zate ena ovako velikim broj potpisa i moralno poražena.

Nikakvi izgovori da bi referendum bio dodatni trošak ne može umanjiti zna aj broja gra ani koji su potpisali peticiju, jer ona ima snažnu politi ku poruku. Tu nema nikakvog spora. uro Popija u nedjelju je u izjavi RTL-u govorio o podjeli na dvije Hrvatske, onoj koja je zašti ena kolektivnim ugovorima i koja prima još i naknade za topli obrok i cipelarine, premda im je radno mjesto nadomak njihova doma, i onoj drugoj Hrvatskoj zaposlenoj u privatnom sektoru, gdje samo 20 posto zaposlenih ima kolektivne ugovore, izloženo je otpuštanju s posla, nezaposlenosti, pa i radu bez pla a. Me utim, ako je time mislio unijeti razdor me u sindikate, morao je pri tom uzeti u obzir da je to ujedno i autogol vlasti koja je dopuštala da do e do takve grube podjele kako me u zaposlenima, tako i u društvu.

Svim vlastima je odgovaralo da dio zaposlenih, a to su oni koji primaju pla e iz prora una, bude koliko - toliko zadovoljan, jer su te zaposlene sve opcije doživljavale kao rezervoar svojih bira a, nagra uju i ih pred izbore i uzima-

ju i ih kad bi ocijenili da im kao bira i nisu toliko važni. Sad kad je kriza došla do grla, kad prora un puca po šavovima, tako da je nužno pomo i gospodarstvu u privatnom sektoru da izdrži kako se itav društveni sustav ne bi raspao, Vlada najlakše rješenje vidi u rezanju prava svim zaposlenima, po metodi rezanja najslabije karike u lancu. Me utim, recept koji se toliko puta pokazao uspješnim sada se pokazao kao tvrd orah. Vladu je, na njezino golemo iznena enje, do ekalo 720 tisu a potpisa gra ana. Neuvjerljivo je govoriti da gra ani nisu znali što potpisuju. Znali su i željeli su poslati jasnu poruku Vladi i u tome su uspjeli.

- Kad bi Vlada povukla prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) u dijelu koji se ti e kolektivnih ugovora i obvezala se da te lanke ne e mijenjati najmanje 12 mjeseci, sindikati bi mogli odustati od provo enja referenduma, objasnio je predsjednik Nezavisnog sindikata Hrvatske Krešimir Sever, koji kaže da bi se od referenduma moglo odustati samo ako se Vlada bude ponašala kao da je referendum uspio i da je održan. Sindikati e u ponedjeljak de inirati svoje zahtjeve i daljnju strategiju.

Gra ani su po prvi put u tako velikom broju potpisivanjem peticije iskazali gra anski prkos

prezrenih. To je poruka da im je dosta onih koji su pokazivali nadmo nad onima koji su bili manje pohlepni, manje spretni, manje lukavi, manje spremni od drugih preko leševa i i do osobnog blagostanja. Nezadovoljnici su se do sada nevoljko pridruživali pozivima na masovni štrajk, na uli no prosvjedovanje, izuzev onih koji mjesecima nisu dobili pla e pa pritisnuti dugovima za ra une i neispla enim pla ama drugi izbor nisu imali. Ali i tada se radilo o ograni enim skupinama obi no vezanima uz jednu irmu ili grupaciju. Potpisivanje peticije je o ito ona mjera neposluha koja zadovoljava gra ane, umorne od svega, pa i od prosvjeda.

Vlada e biti prisiljena na uzmak, i to putem jedne mjere koja je izuzetno miroljubiva i s gra anskog stajališta izuzetno komotna. Sve što je bilo potrebno dati je svoj potpis. Po prvi put gra ani e, ukoliko uspiju u akciji, osjetiti što zna i mo mase i jednoga jedinog potpisa na papiru.

(Božena Malekoci – Oleti )

Ljudi su znali što potpisuju - Nije istina da ljudi nisu znali što potpisuju, kao što pokušavaju ovih dana to plasirati iz Vlade, kazao je Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. - Ovako velik odaziv na potpisivanje ljude je potaklo to da im je dosta toga da se sve odluke Vlade slamaju na le ima radnika. S tim komentarima ljudi su naj eš e dolazili na štand ili prostorije sindikata potpisivati peticiju, a ina e je zanimljivo i to da su peticiju potpisivali i lanovi HDZ-a, kazao je Veble.

(BMO)

Ve ina Me imuraca podržava sindikate Anketa “Pod vurom”

Zdenka Bajs, Savska Ves Osobno smatram da je ova peticija za raspisivanje referenduma i za radni ka prava, ali i protiv politike Vlade. Nisam potpisala peticiju jer sam mišljenja da se ništa ne e uspjeti posti i, iako bi mi bilo drago da se uspije nešto napraviti. Vlada uvijek obe ava svašta, a ne ispunjava gotovo ništa. Stoga mislim da uzalud peticije i referendum.

U vrijeme kada smo radili anketu, peticiju za raspisivanje referenduma o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) potpisalo je preko 720 tisu a

gra ana Republike Hrvatske.

Je li ovdje rije samo o borbi za radni ka prava ili i o protivljenju politici Vlade, upitali smo prošli tjedan naše Me imurce.

Miljenko Šafari , akovec - Naravno da sam potpisao peticiju.

Iako sam penzioner, podražavam sindikate. injenica je da se nešto treba napraviti po tom pitanju.

Me utim, ini mi se da se ne e raspisati referendum bez obzira na skupljene potpise. Sve ovisi o onima na vlasti. ini mi se da je ovdje prije rije o ne em usmjerenom protiv politike Vlade, a ne samo o borbi za radni ka prava.

Dragutin Matotek, akovec - Mislim da je u ovoj peticiji za raspisivanje referendumu objedinjena borba za radni ka prava, ali i protivljenje politici Vlade. To su ljudi i pokazali svojim potpisima. Osobno sam potpisao peticiju i podržavam sindikate. Nadam se da e se nešto pokrenuti i napraviti u koristi radnika i cijelog društva.

I dok jedni smatraju da je u ovom slu aju objedinjeno i jedno i drugo, drugi su ipak mišljenja da je u prvom planu peticija usmjerena protiv politike naše Vlade. Potpi-

sivanjem peticije gra ani su time Vladi dali do znanja da se ne slažu s njenom politikom, no, ho e li se nešto poduzeti po tom pitanju, u trenutku kada smo radili anketu

još nije bilo poznato. Kada je rije o potpisivanju peticije, iako ve ina ispitanika podržava sindikate u njihovoj namjeri, samo je njih polovica i potpisala peticiju. (hz)

Milena Petrovi - Šmic, Ivanovec - Iako nisam potpisala peticiju, podržavam sindikate. No, mišljenja sam da se ništa ne e uspjeti posti i i napraviti. Tako er smatram da su peticija za raspisivanje referenduma i sam referendum više usmjereni protiv politike Vlade, iako je svima jasno da je ovdje rije i o borbi za radni ka prava.

Josip Puri , Gardinovec - Iako podržavam sindikate, nisam potpisao peticiju jer nisam imao vremena. Me utim, nekako sumnjam da e se uspjeti nešto posti i. Kod nas se samo puno govori, a malo toga doista i napravi. Iako se sindikati ovom peticijom za raspisivanje referenduma bore za radni ka prava, mislim da je peticija više usmjerena protiv politike Vlade.

Ivana Posavec, Ivanovec - Potpisala sam peticiju te se može re i da podržavam sindikate u njihovoj namjeri. Iskreno ne znam ho e li se nešto uspjeti napraviti i posti i. No, moram priznati da mi je manje - više svejedno. Ovisno kako gledam na to, smatram da je ovdje rije i o borbi za radni ka prava, ali i protivljenju politici naše Vlade. (foto: Vrzan)

29. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

MINISTAR PANKRETI U AKOVCU govorio o Vladinoj strategiji regionalnog razvoja

Prije ulaza u EU najve a decentralizacija ikad u Hrvatskoj - Svim op inama i gradovima pravo na isti okvirni iznos po glavi stanovnika iz državnog prora una Dokument koji je 4. lipnja ove godine na svojoj sjednici donijela Vlada po prvi put govori o najve oj decentralizaciji koja e se provesti u Hrvatskoj, po uzoru na zemlje EU prije pristupanja Uniji. Temeljni kriterij za dodjelu pomo i županijskim, op inskim i gradskim prora unima jest odstupanje lokalnog prora una od ciljane razine izvornih prihoda po stanovniku. Sve jedinice ispod ciljane razine imat e pravo na okvirni iznos pomo i iz državnog prora una, i to u iznosu koji e im omogu iti dostizanje ciljane razine izvornih prora unskih prihoda po stanovniku. Takav na in dodjele pomo i, koji se temelji na jedinstvenom kriteriju za sve jedinice, puno je jednostavniji i, što je još važnije, pravedniji od postoje eg modela poravnanja.

Još jedna važna razlika novog modela u odnosu na postoje i jest ta što e se pomo i dodjeljivati strogo namjenski za pripremu i provedbu razvojnih projekata. Stoga e stvarni iznos pomo i koji e pojedina op ina, grad ili županija primiti iz državnog prora una, osim razine vlastitih fiskalnih kapaciteta, ovisiti i o stupnju pripremljenosti i provedbe razvojnih projekata.

Najprije gradovima i op inama uzeli prihode od poreza na dobit, a potom i od poreza na dohodak Ministar Pankreti u petak 18. lipnja boravio je u Me imurju na otvorenju Mesapa, ali i da bi u velikoj vije nici Me imurske županije potpisao jedanaest ugovora u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna, kojima Ministarstvo regionalnog razvoja i vodnoga gospodarstva sufinancira male projekte u deset op ina i Gradu akovcu. Kako je

Sadašnjost: ho e li se naredni mjesec skupiti za mirovine i pla e? prigodom potpisivanja ugovora u više navrata naglasio da je opredjeljenje Vlade ravnomjerni razvoj svih krajeva, a zada a županija, op ina i gradova pisati projekte temeljem kojih e se odobravati sredstva, potaknuo nas je da za Me imurske novine pitamo kako to Vlada misli ravnomjerno razvijati sve regije, kad smanjuje prihode jedinicama lokalne samouprave. Najprije im je uzela porez na dobit od tvrtki koje su u njihovim op inama ili gradovima imale sjedište, a sada i smanjila prihode od poreza na dohodak. Istina, u korist gra ana, ali ne na teret države, ve gradova, op ina i županija. Me imurska županija je kao odgovor na to najavila smanjenje sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, ali uz to županije sa smanjenim sredstvima teško e mo i financirati projekte kako bi konkurirale za razvojne projekte.

Ministar Božidar Pankreti najprije je odgovorio vezano uz razvojne projekte, a tada nešto više o predstoje oj decentralizaciji Hrvatske.

- Mi smo prije etiri-pet dana potpisali u Hrvatskim vodama ugovor vrijedan 220 milijuna kuna, gdje Hrvatske vode izdvajaju za financiranje i pripremu projekata za Europsku uniju. Zna i, hrvatska Vlada i javno poduze e Hrvatske vode izdvajaju 220 milijuna kuna za projektiranje projekata, od kojih su neki pri završetku, a neke je potrebno još dodatno isprojektirati i

taj e kompletni posao 2012., 2013. godine initi gotovo 900 milijuna eura. Smatramo da nam ovaj dio koji se odnosi na operativni program zaštite okoliša u domeni vodnoga gospodarstva, s pripremljenim projektima, stavlja na raspolaganje 836 milijuna eura. Zasigurno mi sa stopostotno završenim projektima možemo potegnuti i aplicirati na preko milijardu eura u EU ondove.

To je ono konkretno gdje je Ministarstvo regionalnog razvoja doprinijelo u izradi projekata usmjerenih regionalnom razvoju.

Fiskalno poravnanje iliti decentralizacija pod ruku s ulaskom u EU - Napravili smo i jedan izuzetno važan dokument, Strategiju regionalnog razvoja, koja je donesena prije dva tjedna na Vladi Republike Hrvatske, a koja po prvi put donosi fiskalno poravnanje, kazao je Pankreti .

Fiskalno poravnanje zna i najve u decentralizaciju ikad spomenutu u Hrvatskoj. Pankreti je na jednostavan na in objasnio što to zna i za op ine, gradove i županije u Hrvatskoj. - Slikovito re eno, danas imamo mnoge op ine iji izvorni prihodi po glavi stanovnika iznose od 300 do 400 kuna, i drugu kategoriju op ina s 3.000 kuna, a neke, hvala Bogu, i s deset tisu a kuna po glavi stanovnika, kazao je Pankreti . – No, uz takve razlike u prihodima, op ine se ne mogu podjednako razvijati. Kako želimo da

Pankre je odgovaraju i na naša pitanja priznao i to da neki potezi Vlade ovog trenutka nisu išli u smjeru decentralizacije. Me u m, pozvao se na uvjete s kojima se danas nosi Vlada.

Kazao je da su oni izuzetno teški i takvi da je pitanje ho e li se sljede i mjesec skupiti dovoljno novca u prora unu Republike Hrvatske za isplatu penzija i pla a. Naglasio je da to nije nikakva oskula ni prazna pri a, ve stvarno stanje, i da su u takvim trenucima i neke odluke koje nisu dalekosežne za budu nost, prema njegovu mišljenju, opravdane. - Moramo bit svjesni toga kakav je sadašnji trenutak i imati viziju kakvu budu nost želimo, kazao je Pankre .

svi budu ravnomjerno razvijeni, fiskalnim je poravnanjem predvi eno da sve op ine i gradovi do u do odre enog iznosa, re i u napamet, nemojte me držati za rije , do nekog iznosa, od, primjerice, 2.000 kuna po stanovniku. Kad postignemo to fiskalno poravnanje, da svaka op ina, svaki grad do e na razinu 2.000 kuna po glavi stanovnika, tek emo onda mo i re i i vidjeti kako se ta op ina i taj grad razvija.

Ovako, kad nismo u ravnopravnim uvjetima, kad jedna op ina ima po glavi stanovnika 300 ili 400 kuna, a druga op ina 3.000 ili ak 10.000 kuna po glavi stanovnika, onda se one ne mogu podjednako razvijati.

Fiskalno poravnanje Ministarstvo regionalnog razvoja nije isisalo iz malog prsta, nego smo preuzeli od onih zemlja EU koje su to primijenile prije svog ulaska u EU. I to je stvarna decentralizacija zemlje, kazao je Pankreti . (BMO)

GOSPODARSKO VIJE E ŽUPANIJSKE GOSPODARSKE KOMORE

Na obnovi zemlje razvijali smo tu e industrije - Svi radikalno štite doma u proizvodnju, samo smo mi u javnim nabavama naivni i doslovni!

Kriza je snažno lani zahvatila Hrvatsku i smanjila prihode u Me imurskoj županiji za 15 posto. Pad bruto društvenog proizvoda nastavljen je i ove godine. Posljedi no, to je smanjilo i broj zaposlenih, a pla e stagniraju.

Samo nove investicije mogu generirati nova radna mjesta, a nove su investicije u padu. Uz to, Hrvatska je u javnim nabavama doslovna i naivna, ulo se iz razli itih branši gospodarstva na sjednici Gospodarskog vije a Županijske gospodarske komore. U zemljama EU javni se natje aji prilago avaju doma oj proizvodnji. Naši

pak se slijepo pridržavaju ne eg ega se drugi ne drže. Drugdje svi traže radikalne mjere za poticanje doma e proizvodnje.

Kod nas je i u obnovi bila velika šansa za doma u proizvodnju, ne samo u gra evinskoj, ve i svim prate im industrijama, no mi smo razvijali tu e proizvodnje na našoj obnovi, primjerice, umjesto naših, kupovali su se prozori ih BiH. Istodobno u jednoj eškoj nema gradnje s materijalima koji nisu doma i, potvrdili su gra evinari koji su istražili to tržište.

Rajko Šari ponovno predsjednik Dosadašnjem sazivu Gospodarskog vije a prošao je etverogodišnji mandat te je izabran novi sastav u koji su ušli Zlata Gašpari - Agrome imurje, Stjepan Varga - akove ki mlinovi, Tomica Beli - Tvornica sto ne hrane, Vladimir Mesari Mesna industrija Vajda, Damir Vitez - ateks, Josip Švenda - Team, Goran Kneževi - Me imurje graditeljstvo, uro Horvat - Tehnix, Nikolina Babi - Pana, Edwald Haimlet - Haix obu a, Rajko Šari - Novi Feromont, Branko Graši - Metss, Vladimir Hali - Zrinski, Vladimir Ivkovi - Me imurje plin, Franjo Sobo an - Sobo an Interijeri, Rudol Radikovi - Toplice Sveti Martin, Dražen Sinko - Komet.

Za predsjednika u novom etverogo-

dišnjem mandatu izabran je ponovno Rajko Šari , direktor tvrtke “Novi Feromont” iz Donjeg Kraljevca, što mu je ujedno i priznanje da je dobro obnašao tu dužnost u proteklom mandatu. (BMO)

Jedina pozitivna stvar u gospodarstvu je vanjskotrgovinski suficit u robnoj razmjeni. Ali treba re i da je izvoz prošle godine smanjen za 16 posto u odnosu na 2008. godinu. Istodobno uvoz je smanjen za 27,3 posto, što samo po sebi ne mora biti dobro jer može zna iti i pad gospodarske aktivnosti, a ne samo pad kupovne mo i gra ana.

Najdramati nije je u gra evinarstvu zbog pada investicije. Sva dramatika u toj branši do i e do izražaja u dugom dijelu godine kad e pad u toj djelatnosti ne samo prihoda ve i svih drugih pokazatelja, posebice pada broja zaposlenih, biti katastro alnih razmjera, kazao je Goran Kneževi iz Me imurje graditeljstva, koji predvi a da e se taj sektora nakon ove krize prepoloviti.

Premda gra evinari ulažu dosta napora za pronalaženje novih poslova, ocjena je da u naredne dvije do tri godine u Me imurju ne e biti posla za njih. Pad investicija negativno utje e i na izvo a e instalaterskih i završih radova, ali i uslužne djelatnosti. Ne treba zaboraviti da su gra evinari izvode i radove u drugim krajevima Hrvatske po terenu donosili svježi novac u Me imurje. Gra evinari traže izlaz u iznalaženju poslova u inozemstvu, ali jasno daju do znanja da na strana tržišta mogu samo organizatori posla i gra evinski inženjeri, pla e gra evinskih radnika vani niže su od doma ih. (BMO)

NOVA PUBLIKACIJA UREDA DRŽAVNE UPRAVE “Me imurska županija u brojkama 2009.“ pokazala nove trendove

Postali smo turisti ka destinacija, obrazovaniji smo i više izvozimo nego uvozimo I ove godine Ured državne uprave u Me imurskoj županiji priredio je publikaciju “Me imurska županija u brojkama 2009. godine“. Ovo je etvrto izdanje, a oslanja se na prethodna izdanja, što omogu uje uspore ivanje i obradu podataka. Za javnost su, naravno, najzanimljiviji odre eni trendovi koji pokazuju u kom pravcu se razvija Me imurje. U gospodarskom smislu zadnjih godina u Me imurju se intenzivnije razvija turizam i ugostiteljstvo. Ako je još devedesetih mnogima bila smiješna pomisao da bi Me imurje moglo biti turisti ka destinacija, u prvom desetlje u 21. stolje a to je postalo realnost. To potkrjepljuju i dolasci i no enja turista u Me imurju. Još 2005. godine u Me imurju je ukupno no ilo 29.844 turista, od ega 12.811 strani turist. Lani je u Me imurju bilo 67.313 turisti kih no enja, od ega nešto manje od 20.000 stranih turista. Godinu dana ranije ukupni broj no enja bio je još ve i. Te godine, kada nam je recesija tek dolazila, Me imurje je zabilježilo 73.296 turisti kih no enja, no stranih je turista bilo za oko dvije tisu e manje nego lani. Dakle, pozitivno je to što se unato krizi broj stranih no enja pove ava, jer se radi o indirektnom izvozu.

Me imurje je jedna od rijetkih regija u Hrvatskoj koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, ve i izvoz od uvoza.

Me imurje je lani izvezlo robe i usluge u vrijednosti od 382,845 milijuna USD, a uvezlo u vrijednosti od 345,859 milijuna USD. Treba re i da sve me imurske op ine i gradovi bilježe izvoz i imaju izvozno orijentirane gospodarstvenike. Najve a izvozna aktivnost je, naravno, koncentrirana u Gradu akovcu, preko 122 milijuna USD. No, zbog toga što je u akovcu najživlja aktivnost trgovine, akovec kao gospodarsko središte bilježi minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni za skoro 23 milijuna USD, jer uvoz akove kog gospodarstva iznosi preko 145 milijuna USD. Najviši suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci bilježi op ina Donji Kraljevec, ije gospodarstvo izvozi u vrijedno-

sti od 41,9, a uvozi u vrijednosti od 13,7 milijuna USD.

Magistri i doktori znanosti sada žive i rade u Me imurju Što se ti e ljudskih resursa, još je zna ajniji podatak da je 2005. godine s prebivalištem u Me imurju magistrirao samo jedan magistar znanosti, a tri godine kasnije, 2008. godine, s prebivalištem u Me imurju magistriralo je petnaest magistara znanosti. U 2005. godini s prebivalištem u Me imurju nije doktorirao ni jedan doktor znanosti, a tijekom 2006. njih troje, 2007. godine njih etvoro, a 2008. godine njih troje. Dakle, polako se u Me imurju stvara intelektualna jezgra magistara i doktora znanosti koji žive u Me imurju i ovdje nalaze svoju egzistenciju, te više nisu primorani u potrazi za znanstvenim vrjednovanjem pod svaku cijenu odlaziti u druge sredine.

Publikacija vrijedna zbog trendova Podaci za publikaciju Ureda državne uprave, koja je izuzetno vrijedan izvor podataka upravo za pra enje trendova, korišteni su iz više izvora. Naj eš e su to statisti ka istraživanja Državnog zavoda za statistiku, evidencije koje se vode u Uredu državne uprave u Me imurskoj županiji, kao što je Državna geodetska uprava. Zatim su tu podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Agencije za pla anje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Zavoda za javno zdravstvo, Centra za socijalnu skrb, Državnoga hidrometeorološkog zavoda, Policijske uprave me imurske, HEP - Elektre akovec, Me imurje plina, ŽUC-a, Hrvatskih cesta, Knjižnice “Nikola Zrinski“ akovec, Muzeja Me imurja, Lova kog saveza Me imurske županije. Publikaciju je konceptualno i sadržajno uredio Radovan Marciuš, dipl. oec., a podatke su prikupili djelatnici Ureda državne uprave. Korištene su otografije lokalnih novina, pri emu i našeg otogra a Zlatka Vrzana. (BMO)

Vrag e odnijeti gra evinare?!

Koliko je teška situacija u gra evinarstvu zbog toga što su investicije u Hrvatskoj naglo presušile, najslikovitije je do arao Goran Kneževi , koji je kazao: - Vrag e nas odnijeti. On predvi a da e u drugom dijelu godine posao izgubiti oko 50 tisu a gra evinara u Hrvatskoj. - Propast e mali, ali i veliki, kazao je Kneževi , o emu najbolje govori stanje u velikoj gra evinskoj tvrtki ‘Konstruktor’ koja je u blokadi s 2 milijarde kuna!

Koliko je borba za sve poslove na tržištu bespoštedna, potvrdio je i Josip Švenda iz Teama, koji je rekao da se poslovi, i to ne bilo kakvi, ve ogromni poslovi, u Istri na izgradnji hotela ugovaraju ispod cijene, po cijenama gra evinskog materijala.

Pomaci u visokom obrazovanju Pomaci u Me imurju vidljivi su i na podru ju visokog obrazovanja. Prije sedam godina, 2003. godine, dodiplomske studije iz Me imurja upisalo je 2.240 studenata, a 2008.godine 3.013 studenata. Godine 2003. diplomiralo je 333 studenta, a 2008.

549 studenata. U Me imur-

skoj županiji sada djeluju dva visoka u ilišta. Me imursko veleu ilište lani je imalo 272 studenta, 16 stalno zaposlenih i 10 vanjskih suradnika.

U iteljski akultet, Sveu ilište u Zagrebu, podružnica akovec, ima 714 studenata, 36 zaposlenih i 34 vanjska suradnika. (BMO)

4

Aktualno

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Me imurju

Poruka iz Županije: Autobusni prijevoz u Me imurju odvija se po voznom redu Župan Perho u proteklih nekoliko dana obavio je niz sastanaka s predstavnicima tvrtke Autobusni prijevoz toursa d.d. u ste aju, Prese ki grupe, predstavnicima autobusnih prijevoznika s podru ja Me imurske županije, zaposlenika AP toursa

u ste aju te sindikata, kako bi se pronašlo rješenje koje bi osiguralo nesmetano odvijanje javnog prijevoza na podru ju županije, ali i pokušalo zbrinuti zaposlenike koji e prestankom rada tvrtke Autobusni prijevoz tours d.d. u ste aju ostati bez posla. Do-

govoreno je da e linijski prijevoz privremeno preuzeti prijevoznici s podru ja Me imurske županije, po evši od 18. lipnja. Sve linije prometuju prema uredovnom vremenu, prema ljetnom voznom redu, priop ili su iz Županije me imurske.

Sve ano obilježen Dan antifašisti ke borbe

U Prelogu otkrivena replika spomenika “Ranjenik” Luje Bezeredija Župan Ivica Perho obra a se nazo nima ispred spomen - zida poginulim hrvatskim braniteljima u akovcu

Dan državnosti u Me imurskoj županiji

Branitelji su zaslužni za slobodu koju danas živimo Glavna ovogodišnja sve anost održana je u Prelogu, gdje je otkrivena replika spomenika “Ranjenik”, koji je 1949. godine izradio poznati me imurski kipar Lujo Bezeredi Dan antifašisti ke borbe 22. lipnja sve ano je obilježen nizom po asti antifašistima.

Pod spomen - plo u na pala i Zrinskih u akove kom Starom gradu, pred spomenik poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata, zatim ispred spomenika poginulima u II. svjetskom ratu, te na spomen - groblju u Sv. Jurju u Trnju položeni su vijenci i zapaljene svije e, i na kraju u Prelogu.

Na sve anostima u akovcu i Svetom Jurju u Trnju o zna aju Dana antifašizma govorili su župan Ivica Perho , Veselin Biševac, zamjenik gradona elnika Grada akovca, Zlatko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec, te Zvonko Golub i Franjo Repinc u ime Udruge antifašisti kih boraca i antifašista Hrvatske, uz nazo nost predstavnika Me imurske županije, Grada akovca, Udruge an-

tifašisti kih boraca i antifašista Hrvatske, op ine Donji Kraljevec i Socijaldemokratske partije.

Glavna sve anost održana je u Prelogu, gdje je otkrivena replika spomenika “Ranjenik”, koji je 1949. godine izradio poznati me imurski kipar Lujo Bezeredi.

Kako je istaknuo gradona elnik Grada Preloga Dragutin Glavina, Grad Prelog odlu io je napraviti repliku spomenika i postaviti ga na primjerenije mjesto od dosadašnjeg, u park na Trgu Slobode.

Replika spomenika Luje Bezeredija napravljena je od umjetnog kamena kako bi bila trajnija te ure ena bojom terakote da bi bila sli na originalnom spomeniku, koji je usto i dodatno ošte en u prijevozu (ve je bio ruiniran) te je završio u Muzeju Me imurja akovec. Župan Me imurske županije Ivica Perho naglasio je da je za-

hvaljuju i antifašisti koj borbi Me imurje zauvijek pripojeno matici Hrvatskoj. - Slave i antifašizam, mi u Me imurju sa zahvalnoš u se sje amo svih onih naših sugra ana koji su, ne mire i se s ma arskom okupacijom i fašisti kim režimom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, otišli preko Drave i priklju ili se Narodnooslobodila kom pokretu.

Mr. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Me imurja akovec, govorio je o situaciji u Me imurju tijekom II. svjetskog rata. Me imurje je bilo okupirano i pod ma arskom vlaš u, na sjeveru je bila granica velike Njema ke, a preko Drave ustaška država. Velik broj gra ana Me imurja sudjelovao je u antifašisti koj borbi, a još ih je više stradalo pod fašisti kim izmama u logorima i u raznim okolnostima.

(JŠ, foto Z: Vrzan)

Župan Ivica Perho :

Reviziji povijesti moramo se svi protiviti - Spomen - obilježja tijekom 90-ih godina uništavana su, uklanjana ili zanemarivana.

Danas ih polako obnavljamo, jer žrtve koje su pale za domovinu ne smijemo gledati kroz ideološke prizme.

Govorim to jer je u prošlom desetlje u u Hrvatskoj uništeno mnogo spomenika antifašisti koj borbi pod izlikom da podsje aju na bivši režim, no mnogi od njih bili su spomenici ljudima koji u borbu protiv nacizma i fašizma nisu krenuli iz ideoloških razloga, ve zbog toga što su željeli slobodnu Hrvatsku

u kojoj e svi biti ravnopravni, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Nepravde koje su pobjednici nakon II. svjetskog rata inili dijelu Hrvata uništavanjem spomenika nisu ispravljene, ve su napravljene nove, ovaj put drugima. Takvoj reviziji povijesti moramo se svi protiviti, jer nije bez razloga antifašizam temelj vrijednosti današnje ujedinjene Europe.

Danas, 65 godina nakon završetka najve ega vojnog sukoba u povijesti, došlo je vrijeme da se o tim doga ajima po ne govoriti objektivno i neutralno, bez ide-

Dan državnosti 25. lipnja obilježen je polaganjima vijenaca i druženjima. U 9 sati organizirano je polaganje vijenaca ispred spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u akovcu, a nakon toga odavanje po asti ispred spomen - zida poginulim braniteljima u akovcu. Vijence su položila i zapalila svije e izaslanstva Me imurske županije, Grada akovca, Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, policije i obrambenih struktura, branitelja, veterana i suboraca iz Domovinskog rata te Zrinske garde. Župan Ivica Perho izme u ostalog je rekao: - Danas slavimo Dan državnosti, dan kad je proglašena hrvatska samostalnost i neovisnost. No, neki se nisu slagali s time, znamo kako je završilo, dogodio se rat. Hrvatskim braniteljima dugujemo vje itu zahvalnost, a u borbi za slobodu mnogi su izgubili svoje živote kao ono najdragocjenije što su imali. Zbog toga

oloških strasti, podjela na potomke poraženih i pobjednika, vrijeme je da se ratna doga anja prepuste povijesti.

No, siguran sam da e antifašisti ka borba Me imuraca i uostalom cijeloga hrvatskog naroda biti jedna od najsvjetlijih stranica naše povijesti.

Me imurci e uvijek Dan antifašisti ke borbe obilježavati kao po etak borbe za ujedinjenje matici Hrvatskoj, ovaj put za sva vremena, a antifašisti ka borba kojoj su se mnogi priklju ili temelj je današnjoj slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj. (J)

je sje anje na hrvatske branitelje toliko važno i zbog toga moramo uvati slobodu i sve ono što su oni izborili kako njihove žrtve ne bi bile uzalud.

Županijski odbor HDZ-a sve anu proslavu održao u Hodošanu Sve anost u povodu Dana državnosti održana je i u Hodošanu. Županijski odbor HDZ-a obilježio je Dan državnosti svetom misom za Domovinu u crkvi Svetog Ivana Nepomuka u Hodošanu, koju je vodio Drago Kelemeni , župnik župe Sveti Juraj u Trnju, te polaganjem vijenaca ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Darku Tišljari u i Zvonku Zrna uz Dom kulture u Hodošanu, uz pratnju Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec. Vijence je položilo izaslanstvo HDZ-a županije, op ine Donji Kraljevec te policije, a po ast braniteljima dali su i vatrogasci i gra ani.

U ime organizatora nazo nima se obratio Ivan Markati, jedan od elnih ljudi op ine

Izaslanstvo HDZ-a županije u Hodošanu polaže vijenac

CITATI TJEDNA “Sve ovisi o bankama.“ - teletekst HTV, 23.6.2010., povodom zahtjeva seljaka u pregovorima s Vladom RH i ministrom poljoprivrede

Donji Kraljevec i op inski vije nik. On se prisjetio poginulih hrvatskih branitelja iz Hodošana, obra aju i im se imenima, te povukao paralelu izme u njihovih ideala za slobodu zemlje, za što su i poginuli, te sadašnjeg vremena koje mora uvati uspomene na njih, ali i znati nositi se s izazovima vremena. Ono za što su oni dali svoje živote, slobodu u demokraciji i miran život, mi danas živimo zahvaljuju i i njihovim žrtvama.

Saborska zastupnica Sun ana Glavak naglasila je pak da Vlada brine o hrvatskim braniteljima prema mogu nosti zemlje. Najvažnije je da danas živimo u miru, najteže je prošlo, a Hrvatska je priznata i lanica NATO saveza i uskoro EU. No, treba malo više optimizma i samosvijesti hrvatskih gra ana, rekla je Sun ana Glavak, te zaželjela mnogo više hrvatskih zastava po gradovima i selima na idu oj proslavi Dana državnosti. Proslava Dana državnosti završila je druženjem na nogometnom igralištu NK Hodošan. (J.Š.)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Svaka kriza, pa tako i ova, uvijek nosi iste posljedice. Bogati postaju još bogatiji, a oni siromašniji još siromašniji.“

“ Polica autoosiguranja dvostruko je skuplja u Hrvatskoj nego u Finskoj.“

“HAK: Provjerite aute, danas se kvare eš e od fi eka i stojadina.“

“Djecu nije dovoljno u iti prošlosti, treba ih nau iti kako preživjeti u ekstremnoj budu nosti.“

Anna Bukai iz Letenya u Jutarnjem listu, 19.6.2010.

Jutarnji list, 14.6.2010.

- upozorenje uo i prvog vala turista, Ve ernji list, 16.6.2010.

Jadranka Jureško - Kero, Ve ernji list, prilog “Obzor“ 19.6.2010.

29. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

U OSNOVNOJ ŠKOLI “Ivan Goran Kova i ” Sveti Juraj na Bregu samo pukim slu ajem nije došlo do tragedije

Stotine kilograma težak strop srušio se na školske klupe - Katastrofalno loše obavljen posao, neadekvatan nadzor nad o ito neadekvatno i nekvalitetno obavljenim radovima, zbog ega je vrlo lako moglo do i do tragedije, mora rezultirati istragom i otkrivanjem krivaca, traže roditelji u pismu i telefonskim pozivima koje smo dobili U no i s 22. na 23. lipnja u u ionici broj 3 OŠ “Ivan Goran Kova i ” u Svetom Jurju na Bregu na školske klupe i u iteljsku katedru srušio se nekoliko stotina kilograma težak strop, izra en od rigips plo a i metalne konstrukcije. Sre om, nastava je završila tjedan dana ranije, pa je samo zahvaljuju i tome vrlo vjerojatno izbjegnuta tragedija. Dojavu o nesretnom doga aju dobili smo iz više izvora, na žalost, ne i iz službenog, bilo iz škole, bilo iz institucija.

Pitamo se je li se cijeli slu aj želio zataškati, iako smo nakon našeg pitanja o tome što se dogodilo dobili pristup mjestu nesretnog doga aja koje izgleda zaista stravi no. Netko je katastrofalno loše obavio posao, netko je tako er propustio napraviti nadzor nad o ito šlampavo i nekvalitetno obavljenim radovima i za tako nešto netko treba snositi posljedice.

Samo niz sretnih okolnosti nije doveo do tragedije Ravnateljica i u itelji naišli su ina e na grozan prizor u srijedu ujutro 23. lipnja, i kroz misli su im prostrujale slike kakve bi mogle biti posljedice da se to dogodilo za vrijeme nastave dok su djeca i u itelj(ica) bili u razredu.

Grozan prizor u razredu gdje su par dana prije sjedili u enici i u iteljica rana s izvo a em radova, koji su obavljeni 2006., a koje je naru ila Me imurska županija. Naime, cijena je bila viša nego je mi kao škola možemo naru iti i platiti, kaže ravnateljica Ha ek, i nastavlja.

- Mi kao škola i ja kao ravnateljica godinama izvješ ujemo Me imursku županiju o potrebi sanacije školske zgrade, me utim, konkretnih odgovora i poteza nije bilo i o ito se ovo trebalo dogoditi da svi stanu na noge i pokrenu se, tako da e sada školska zgrada i i u obnovu. Po meni su krivi oni koji su obavljali radove i nadzor, jer trebali su znati može li strop star 45 godina nositi konstrukciju za ‘spušteni strop’, a svoje sumnje potkrjepljujem injenicom da je ustvari strop izbušeno na desetke rupa u koje nisu mogli u i ‘tiple’ na koje se pri vrš uju plo e, tvrdi ravnateljica Ha ek, dodaju i da je dalje sve u vezi s ovim doga ajem na policiji i inspektorima. Isto tako rekla je kako nikoga

ne štiti i ne zataškava, te isti e kako su ovi poslovi 2006. povjereni tvrtki “ urkin”, koja pak je poslove dala kooperantima. Ha ek smatra i kako je ovo rezultat odabira najjeftinijeg ponu a a na raspisani natje aj.

Ugra en pogrešan sistem spuštenog stropa!?

- Prije etiri godine smatralo se da je ovo najbolje rješenje, no sada sam siguran da to nije bila dobra odluka. O ito je trebalo postaviti takozvani ‘amstrong sistem’ spušteni strop, no odlu eno je da se ugradi ‘knauf sistem’ i, evo, dogodilo se što se dogodilo, kaže Ivan Vinkovi , direktor MINA-e tvrtke za investicije i nekretnine Me imurske županije, koji je razgledavši prostoriju ostao zgrožen stanjem i pomisli da je tu netko mogao izgubiti život.

- Ja službeno ne mogu govoriti o krivcu, no siguran sam da su radovi trebali biti obavljeni stru nije, odnosno osoba koja je vršila nad-

Samo nas je Bog sa uvao od mogu e tragedije, kaže ravnateljica Jelena Ha ek

Roditelji u šoku

- Ovo je strašno i samo onaj gore koji o ito stalno bdije nad nama spasio je djecu i nas od tragedije, koja se mogla zbiti da se to dogodilo za vrijeme nastave. Ni ne smijem pomisliti što je sve moglo biti, možda bi i netko smrtno stradao i, premda na sve ne gledam crno, ovo je grozno.

Nakon što sam se pribrala, izvijestila sam policiju i Me imursku županiju, istina, ne i medije, ali to mi nije palo na pamet, jer sam stvarno potresena doga ajem, ali i razo a-

Našu redakciju nazvalo je više roditelja, a stiglo je i pismo jednog od njih o cijelom doga aju. Roditelji su zgroženi i pitaju se ho e li netko odgovarati za ovu katastrofu i skandal. Ili e se sve zataškati, kao u slu aju župne crkve koja se nalazi preko ceste na udaljenosti od pedesetak metara i koja je nemarom srušena tako er u lipnju prije dvije godine. Roditelji žele znati ime i prezime osobe koja je odgovorna za ovaj slu aj,

jer u protivnom e razmisliti ho e li ovoj školi povjeriti svoju djecu.

Petero roditelja putem telefona reklo nam je kako razmišljaju svoju djecu premjestiti u drugu, konkretno šenkove ku školu.

Sasvim dovoljni razlozi da se povede vrlo ozbiljna istraga za ovaj doga aj koji je mogao okon ati teškim posljedicama za djecu i nastavni kadar da se strop srušio, primjerice, u vrijeme održavanja nastave. (sm)

Referendum i vuvuzele!

Ove dvije rije i iz naslova jesu sve što se može uti ovih dana. Ne znaš koja više zaglušuje. Vuvuzele mi nisu jasne, ali me nije ni briga što jednostavno ne mogu shvatiti zašto ljudi žele izgubiti sluh. No, oko referenduma, koji je vrlo važan, tu i te kako želim da mi je jasno.

Naime, klju no je pitanje što e se dogoditi ako referendum bude raspisan i novi Zakon o radu ne e biti donesen.

Kako e to utjecati na naše pla e, gospodarstvo, socijalu?

Zna li netko odgovor? Je li netko uop e razmišljao o tome?

Koliko vidim, ovaj referendum traži zadržavanje postoje eg stanja, zar ne? A to zna i da ga raspisuju i zagovaraju oni kojima je sada dobro. Drago mi je što ima takvih, no nisam znao da ih u Hrvatskoj ima ak 700.000?! Jer toliko ih je potpisalo peticiju, ako sam dobro zapamtio brojku.

Da se razumijemo, stanje je u hrvatskom gospodarstvu vrlo loše i Vlada mora snositi

odgovornost, no samo zato jer je ona zadužena da prona e rješenja i, ako nije sposobna, neka se pokupi s vladaju e pozicije.

No, molim lijepo, neka se ve jednom pojavi netko drugi tko se razumije i u gospodarstvo i u politiku, te da je dovoljno neovisan, da ne mora živjeti samo od “saborske pla ice“. Ali takvog nema na vidiku. Oni koji bi trebali rušiti Vladu svojim prijedlozima i programima, a zovu se oporba, samo su stali u red iza referenduma, i gurkaju

Ivan Vinkovi : - Službeno ne mogu govoriti o krivcu, no siguran sam da su radovi trebali biti obavljeni stru nije zor trebala je znati da se na ovakav (postoje i) strop ne mogu postavljati moderni sistemi i da je trebalo izna i drugo rješenje. Odgovornost postoji, ali ne nas kao investitora, a ni škole, jer mi smo samo oni koji naru ujemo i pla amo poslove, smatra Vinkovi .

Spušteni stropovi ugra eni su u dvije u ionice, a vrijednost radova stajala je oko 200 tisu a kuna, koje je platila Me imurska županija.

Ovih dana zapo et e kompletna obnova krovišta, svih u ionica i gazišta (stepenica i podesta), a sve bi trebalo biti gotovo do po etka nove školske godine. Ravnateljica, u itelji i zaposlenici, a osobito roditelji, žele vjerovati da e radovi biti obavljeni stru no, kvalitetno i da ne e nakon ove velike investicije biti ugroženi životi ni jednog od preko 450 u enika i 20-ak zaposlenih. (Stjepan Mesari )

Policija dobila prijavu, ali ...

POTEŠKO E SA SVJEDODŽBAMA zabrinule i me imurske osmaše

Svjedodžbe neki dobili u ponedjeljak u zadnji as Problemi sa sustavom E-matice, koji su protekli vikend na noge digli cijelu Hrvatsku, ipak ne e ugroziti upise u enike osmih razreda u srednje škole. eli ne živce morali su pokazati i u enici i profesori me imurskih srednjih škola, no do svojih su svjedodžbi ipak došli na vrijeme. Ministarstvo obrazovanja po tom se pitanju još nije službeno o itovalo, a neslužbeno doznajemo da su svi me imurski osmoškolci uspjeli na vrijeme do i do svojih svjedodžbi. Kako su nam objasnili iz Ureda državne uprave Me imurske županije, ve ina osmaša svjedodžbe je u posjed dobila na vrijeme, premda je manji broj njih na ispis svjedodžbi ekao do ponedjeljka.

Reklo bi se 5 do 12, ali ipak dovoljno da stignu na upise.

Poteško e su nastale jer se pet milijuna kuna vrijedan sustav ispisa svjedodžbi neprestano rušio, pa je do zadnjeg trena bilo upitno ho e li osmaši svoje svjedodžbe dobiti na vrijeme za upise.

Sva a oko glavnog krivca Ministar obrazovanja Radovan Fuchs za nastale je poteško e

okrivio profesore kojima se žuri na more, neprestano isti u i da se radi o dobrom sustavu. - E-matica manipulira s više od 100 tisu a podataka.

Kada vam gotovo istovremeno do e 45 tisu a zahtjeva za printanje svjedodžbi, nije neobi no da se server sruši, opravdao se ministar Fuchs.

Iako se Ministarstvo nije službeno o itovalo, u Sindikatu zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” ne misle šutjeti. Kako stoji u njihovom priop enju javnosti, izjaviti da je sustav pao “jer su u itelji požurili na more” može samo osoba kojoj nije poznato kakve su obveze protekli tjedan stajale pred u iteljima i nastavnicima. Kako kažu, ministar je svojom neodgovornom i bahatom izjavom bacio kamen na one koji su sprije ili potpunu blamažu i projekta i Ministarstva. Ogor eni su što je, umjesto da ponudi svoju ostavku i smijeni sve odgovorne za ijasko, za sve okrivio u itelje. (bš)

U MURSKOM SREDIŠ U obilježena 19. obljetnica od zaustavljanja neprijateljskih tenkova

Bio je to povijesni i hrabri in

Obilježavanje obljetnice na mjestu doga aja 1991. godine

Glasnogovornik PU me imurske Krunoslav Gosari rekao nam je kako je PP Štrigova u etvrtak 24. lipnja zaprimila prijavu od njima nepoznate ženske osobe o doga aju u OŠ Sveti Juraj na Bregu. Policijski službenici napravili su izvid i obavijestili inspektora zaštite na radu te, kako kaže, time je za njih barem za sada pri a završena (!?). Gosari je otklonio mogu nost da se policija izjašnjava o bilo ijoj krivnji u ovom slu aju, te kaže da e otvoriti istragu samo u slu aju da inspekcijski nadzor utvrdi da je to potrebno.

Nadamo se da nije u pitanju bilo kakvo zataškavanje cijele situacije, iako ...®

Kod veterinarske stanice u Murskom Srediuš u u ponedjeljak 28. lipnja prigodnom sve anoš u obilježena je 19. obljetnica od zaustavljanja tenkova bivše JNA na njihovom putu prema Sloveniji.

Okupljenim predstavnicima društvenih i crkvenih vlasti te gra anima govorio je Josip Dobrani , središ anski gradona elnik.

- Hrabri gra ani Murskog Središ a i okolnih naselja svojim su tijelima tenkovima JNA preprije ili cestu kojom su oni kanili do i do mosta na Muri, na kojemu su bile cisterne pune zapaljivih tvari.

U teškim pregovorima izme u hrvatske policije, predvo ene Zvonkom Rihtarcom, zapovjednikom Policijske postaje Mursko Središ e, i vo e JNA postignut je dogovor te su tenkovi napustili Mursko Središ e.

se naprijed kao djeca u školskoj kuhinji da i oni kusaju nešto, ako narod odlu i i i protiv Vlade.

Sindikati su, naravno, raspisali peticiju za referendum zbog vlastitog opstanka, a ne zbog radnika. A naro ito ne zbog ve ine radnika koji žive od crkavice i njihovom poslodavcu ni na kraj pameti nije da im potpiše tamo neki kolektivni ugovor. Upravo takvi radnici, iscrpljeni, puni nade, išli su kao hipnotizirani potpisati peticiju. To je ve ina od tih 700.000 potpisnika. No oni od referenduma ne e baštiniti ama baš ništa! Štoviše, mogli bi puno više dobiti od novog Zakona o radu,

jer bi otvaranjem tržišta rada postali puno konkurentniji, naro ito od brojnih zaposlenika državnih i javnih službi, koji još nisu ni osjetili što je to kapitalizam i tržišno natjecanje. Upravo bi ti koji su za crkavicu radili kod svog poslodavca, i morali se probijati bez i ije pomo i, tada zahvaljuju i svojoj sposobnosti mogli zamijeniti ove vje no povlaštene, koji službu naslje uju po rodbinskom klju u.

Nevjerojatno kakav je mu ak podvaljen ljudima. Razvikali se o referendumu i zamutili vodu, da politi ari i povlašteni radnici izvuku svoju korist, a upravo oni koji hrane te ljude,

Riskiraju i vlastite živote, goloruk je narod do zuba naoružanu jugovojsku zaustavio u daljnjem pohodu i pokazao kako se brani i voli tek novostvorena domovina i država.

Bio je to povijesni i hrabri in i sada, 19 godina kasnije, estitam svojim sugra anima i svima koji su toga vrelog ljetnog dana bili na glavnoj središ anskoj ulici i ostatku Hrvatske pokazali da je neprijatelj ranjiv, izme u ostalog naglasio je gradona elnik Josip Dobrani .

Kod spomen - plo e položeni su vijenci i odana po ast svim poginulim hrvatskim braniteljima. U dvorani TK-a “Cimper “ prikazan je ilm o ovom doga aju kojemu su autori, odnosno snimatelji Vladimir Nemec i Rajko Tomani , aktivni sudionici lipanjskih doga anja 1991. godine. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

a sami su na rubu egzistencije, oni e im u tome najviše pomo i.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

Županijski sindikalni povjerenik o ste aju AP toursa

VEBLE: Radnici su bili spremni odre i se puno toga samo da ne moraju na burzu, ali...

- Ste aj koji se vodi u AP toursu jedan je od najlu ih ste ajeva koji se vodi u Me imurskoj županiji, u kojem se ne može ništa uhvatiti ni za rep ni za glavu, kazao je Franjo Veble, sindikalni povjerenik. Ste ajni postupak otvoren je 7. srpnja 2009. godine i nepuna dva mjeseca nakon toga upu en je ste ajni plan Ministarstvu financija, koji je glatko odbijen, uz obrazloženje državnog tajnika Ivice Mladinea da ste ajni plan nije napravljen u duhu ste ajnog zakona te da je ste ajni plan preuranjen i nedore en, jer za njega nisu ste eni odre eni preduvjeti, budu i da je ste ajni plan donesen prije nego je održano ispitno i izvještajno ro ište pa ste ajni upravitelj nije imao ni to na saznanja o ste ajnim vjerovnicima i njihovim potraživanjima. Tako er ste ajni upravitelj u ste ajnom planu nije ni spomenuo ponudu Prese ki grupe za preuzimanje AP toursa u ste aju, ni naveo kojim bi pravnim poslom preuzimanje bilo izvršeno, kao ni uvjete koje bi preuzimatelj trebao ispuniti.

- Pitam se zbog ega, zašto i u ime koga je ste ajni upravitelj odmah takore i nakon otvaranja ste aja dostavio ste ajni plan s kojim nitko nije bio upoznat, kazao je Veble.

U daljnjem tijeku ste aja izra en je još jedan ste ajni plan koji je upu en od strane ste ajne sutkinje zainteresiranim stranama na o itovanje. Ministarstvo financija izjavilo je da je plan nedore en i da ga iz tog razloga ne prihva a. U ovom slu aju ste ajni plan upu en je na vrijeme na o itovanje, ali jedan dan prije održa-

vanja posljednjega ispitnog ro išta na Trgova kom sudu u Varaždinu bio je sazvan odbor vjerovnika gdje je od stane Ministarstva financija izre eno da se ste ajni plan ne prihva a. Veble je opet postavio pitanje nije li tih mjesec dana bilo dovoljno vremena ili zainteresiranosti Ministarstva financija da se pismeno obrati ste ajnom upravitelju ili ste ajnom sucu i ukaže na to da je ste ajni plan nedore en, pa da se u predvi enom roku pokuša nešto u initi da ste aj povoljno završi za radnike. -Ne u se previše osvrtati na rad ste ajnog upravitelja, rekao je Veble, jer protiv njega postoje odre ene prijave pa neka nadzorna tijela obave svoj posao.

Kaos u autobusnom prijevozu Kazao je da je u srijedu 23. lipnja dobio e-mail iji je ispis dao i novinarima, u kojem se iznosi problematika prijevoza u Me imurskoj županiji. U istom stoji: - Nakon oduzimanja dozvola za obavljanje javnoga linijskog prijevoza putnika Autobusnom prijevozu tours u ste aju, župan je te dozvole dodijelio prijevoznicima iz Me imurske županije, uz obrazloženje da imaju zadovoljavaju e prijevozne kapacitete i da mogu pokriti sve linije, me utim, dogodilo se suprotno.

Prijevoznici iz Me imurja nemaju dovoljan broj prijevoznih kapaciteta, a što potvr uje injenica da su u ponedjeljak 21. lipnja obavljali javni linijski prijevoz s osobnim vozilima kapaciteta 8 plus jedno sjede e mjesto, što je protivno Zakonu o prijevo-

EKONOMSKI BREVIJAR

Privla na snaga Me imurja i regije Za svaku regionalnu cjelinu važno je kakva je predodžba o njoj u bližoj i daljjoj okolini, kakav je stav sadašnjih i potencijalnih investitora, koja vrsta gospodarstva ima perspektivu i koliko se vjeruje slici koja je stvorena. esto smo sami sebi vrijedni ili manje vrijedni, ali unato našem stavu, uvažavaju se ve inom objektivni kriteriji i parametri. A to su stru ni i kvalificirani radnici, vrijedni i marljivi, broj ano uskla eni s razvojnim planovima, a ne samo s jednim investicijskim pothvatom ili ciklusom, zatim in rastruktura i energetika, njihova razvijenost, dostupnost i cijene, pa u inkovita administracija, koja je svima na usluzi i koja pomaže i usmjerava, tako da nije zloglasna birokracija, usporavatelj i ko ni ar.

Važni su i jednostavni propisi i postupci, jasna procedura isho enja te brzo i lako dobivanje dozvola. Zna ajno je i poslovno okruženje, jer dobri se uvijek približavaju dobrima i boljima. Zato postoji pri a da tradicionalno uzorni židovski zlatari, koji dolaze u novu sredinu, obi no traže lokal u ulici u kojoj ve posluju drugi zlatari. Oni žele koncentraciju, konkurenciju i nadmetanje, ali i pozornost, zamije enost, uvažavanje te nadasve promet. Traže se i niže cijene komunalnih usluga, prihvatljivi ostali troškovi poslovanja, jednostavni i razumljivi porezi i nameti, unkcionalnost i kvaliteta života, kvalitetno zdravstvo i ostale javne službe, smještajni kapaciteti, ali i stambena ponuda. Ako je tržište dobavlja a lako transportno dostupno ili ak teritorijalno blizu, a isto vrijedi i za tržište kupaca, to je zna ajna komparativna prednost.

Uz nabrojeno, korištenje svih resursa, prepoznavanje i vrednovanje prioriteta, iskrena dobrodošlica,

Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr otvorenost za susret regionalnih, ali i onih udaljenijih kultura, poticanje inovativnosti, povezanost i umreženost unutar regije i s cijelim svijetom te odgovornost prema prirodi, okolišu i ljudima koji žive i rade u ovom kraju – to su pretpostavke za daljnji dinami ni razvoj.

Svi navedeni elementi privla ne snage moraju postojati, jer biti dobar, pa ak i najbolji, samo u nekim segmentima, nije dovoljan razlog da netko do e, investira, pa ak i ostane. To je, eventualno razlog za privla enje pozornosti, ali da bi netko prepoznao privla nu snagu regije, potrebno je sve od navedenog. Da se ne bi svelo na rije i a oristi ara Sirovca; „Gospodarstvo nam je vrlo stabilno. Nikako da krene s mjesta.“ Privla na snaga za investitore treba ujedno pogodovati i dolasku posjetitelja i turista, jer ulaga ko središte mora biti i središte kretanja ljudi. Tako e osim gospodarskih zona, i u Me imurju ostati prepoznatljivi karakteristi ni ravni arski i brežuljkasti krajolici, slasna gastronomska ponuda, ali i me unarodno uzdušje kakvo dolikuje „kraju med dvemi vodami“ koji grani i s dvije susjedne županije i dvije susjedne države.

zu u cestovnom prometu koji izri ito nalaže da se javni linijski prijevoz ne može obavljati osobnim vozilima.

Javni linijski prijevoz ne obavlja se sukladno izdanim dozvolama i voznom redu. U nedostatku vlastitih prijevoznih kapaciteta autobusni prijevoznici iz Me imurja angažirali su prijevoznike iz Varaždinske županije, pa se postavlja pitanje kako to da se sada dozvoljava prijevozniku iz Varaždinske županije linijski prijevoz, a nije se dozvolio Prese ki grupi jer navodno nije doma i prijevoznik.

Na autobusnom kolodvoru akovec, koji se nalazi u vlasništvu AP-a Varaždin, vlada zbunjenost jer im nisu dostavljeni cjenici za prodaju jednosmjernih karata te na kolodvoru ne znaju po kojim cijenama napla ivati vozne karte.

Me imurski prijevoznici pozivaju se na prešutni dogovor sa županom Perho om da e trajno dobiti javni linijski prijevoz putnika i da e od jeseni dobiti prijevoz u enika osnovnih škola u Me imurskoj županiji do 31. prosinca bez posebnog natje aja, te se postavlja pitanje kako je to mogu e.

Postavlja se pitanje zašto nije dozvoljen upis kooperacije na županijskim linijama koje su zatražili Prese ki grupa i Autobusni prijevoz tours u ste aju u listopadu 2009. godine? Da je Županija odobrila upis kooperacije, linijski prijevoz od 21. lipnja nastavila bi Prese ki grupa te ne bi bilo nikakvih potresa na tržištu, a ostalo bi zaposleno i dalje 50 radnika.

Zašto Županija nije izdala dozvole Prese ki grupi za županijske linije koje su bile predmet izvanrednog uskla enja u 2009. godini, a dobro se zna da su sve linije prošle proceduru izvanrednog uskla enja te ih je ovjerila Županijska komora u akovcu, stoji u e-mailu, iji izvor Veble nije želio otkriti, ve samo posredstvom njegova sadržaja upozoriti na neke igre vezane uz javni prijevoz.

- Mi ne skrivamo, kazao je Veble, županijski sindikalni povjerenik, da smo lobirali preko Vitomira Begovi a iz Vladina Ureda za socijalno partnerstvo da Ministarstvo financija stane na stranu radnika, njih 51, koji su podržavali preuzimanje AP toursa od strane Prese ki grupe. Radnici su ina e drugi po visini svojih potraživanja, odmah iza Ministarstva financija.

Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik, s predstavnicima sindikata i radnika AP toursa u ste aju

Županija duguje, a radnicima minimalci Veble je na kon erenciji za novinare zamjerio ste ajnom upravitelju što radnicima koji su pošteno odradili svoj dio pola u svibnju i tijekom prve polovice lipnja, do 18. lipnja, sada želi uvesti minimalac, kao i za rad u otkaznom roku. - Minimalac u otkaznom roku donekle je shvat-

ljiv, ali ne i odra eni dio u svibnju i lipnju, kazao je Veble. Obrazloženje da novca nema sindikat ne prihva a, jer je ste ajni upravitelj na vrijeme to trebao znati. Uz to sindikat ima saznanja da i Županija duguje 700 tisu a kuna za obavljeni prijevoz srednjoškolaca, pa je izrazio nadu da e to biti upla eno kako bi radnici dobili svoja potraživanja. Sada se pokazalo izuzetno dobrim što je

PREDLAŽEMO: Prijevoz u enika kao poseban prijevoz Javni prijevoz u punom smislu te rije i u Me imurskoj županiji ne unkcionira i zapravo ne postoji. Iza tzv. javnog prijevoza krije se zapravo prijevoz srednjoškolaca koji ine preko 80 posto putnika u javnom prijevozu, a svega do 20 posto ostali putnici.

Vrijeme je i da županija uzme tu realnost u obzir i, ako treba, prijevoz djece odvoji kao poseban prijevoz. A ono što bi trebao biti moderan javni prijevoz u službi svih kategorija stanovništva, prepusti tržištu. Ono što neki smatraju nedopustivim da na redovnim linijama voze vozila kapaciteta osam plus jedno sjedalo, po mom osobnom mišljenju je tržišna realnost, pa i budu nost pojedinih linija.

Naime, javni prijevoz je više od dvadeset godina bio potpuno zanemaren od prijevozni kih tvrtki, kojima su potrebe putnika bile potpuno zadnja briga,

zato su sada ne samo naši ve i drugi završili u ste aju. Predugo su prijevozni ke tvrtke živjele tako da su o ekivale od drugih da im osiguraju putnike i novac, a da oni samo kasiraju na kartama na blagajni. Kad su cijenama i uslugom postali nekonkurentni do te mjere da je pojedina nom putniku postalo racionalnije i konkurentnije sam se voziti osobnim automobilom na posao i s posla, autobusni prijevoz postupno masovno gubi putnike u javnom prijevozu i postaje nerentabilan. Bilo bi suludo da nam sada pokušaju preko prijevoza djece nadoknaditi sve svoje propuste iz prošlih godina. Ve prije dobrih deset godina ondašnji župan Leva i u Županijskoj skupštini razmišljao je o uvo enju školskih autobusa po uzoru na druge razvijene zemlje, prije ili kasnije to e i kod nas postati realnost. (BMO)

sindikat inzistirao, kad se pojavilo retroaktivno otkazivanje ugovora o radu, što je napravio ste ajni upravitelj gdje nije bilo navedeno pravo na otpremninu, niti su one bile izra unate. - Tu smo se kao sindikat vrsto postavili i na ispitnom ro ištu ste ajna je sutkinja ste ajnom upravitelju naložila da izra una te otpremnine i prijavi ih Agenciji za potraživanje radni kih potraživanja iz koje e ljudi dobiti 50 posto svojih potraživanja s osnova otpremnine. Pedeset posto zaostalih pla a radnicima je namirila spomenuta Agencija, drugih pedeset posto potraživanja od zaostalih pla a i otpremnina morat e se uvrstiti u ste ajnu masu. Drugo je pitanje kada e i kako dobiti ta potraživanja jer po sindikalnim saznanjima AP tours u ste aju nema nikakve imovine.

Autobusi su pod zabilježbom Porezne uprave, te e vjerojatno biti njoj prepušteni radi prodaje, kako bi se barem iz toga dijelom namirili, premda je odba ena šansa da se namire iz ponude Prese kog koji je vjerovnicima na ime preuzima AP toursa nudio namirenje 30 posto potraživanja. Kome je bilo u interesu da se to prihvati, ne znam, kazao je Veble, te podsjetio da su upozoravali na nepravilan rad ste ajnog upravitelja, ak i javno na jednom od odbora vjerovnika javno postavili zahtjev za njegovu smjenu, no to nije uzeto u obzir, valjda zbog toga što nije lan odbora vjerovnika, kazao je Veble.

Franjo Veble pak se s druge strane pohvalno izrazio o Prese ki grupi, premda je, priznaje, u prvo vrijeme bio skepti an i imao averziju prema toj grupi. Me utim, pokazalo se da su oni jedini uspostavili kontakt sa sindikatom te su s njima uspjeli posti i i sporazum, ukoliko bi oni uspjeli preuzeti AP tours u ste aju, da e zadržati sve zaposlene. Uz to radnici su po cijenu zadržavanja radnih mjesta i nastavka poslovanja bili spremni na 10 posto, pa i odustati od svojih zaostalih potraživanja samo da se poslovanje AP toursa nastavi.

Djelatnici Zavoda za zapošljavanje 16. srpnja, pri kraju isteka otkaznog roka, u prostorijama sindikata upoznat e radnike s pravima koja imaju kad do u na burzu za nezaposlene. Tko e od njih i od koga dobiti novu ponudu za posao, vidjet e se na jesen kada ponovno krene prijevoz školske djece u osnovne i srednje škole. (BMO)

POGLED ODOZDO

Gra ani su igra ke za igru politi ara Ništa nije slu ajno, pa tako ni zahtjev tri sjeverozapadna župana Vladi za ve om decentralizacijom sredstava u ovom trenutku, kad su vladaju i pripremili strategiju regionalnog razvoja koja uklju uje veliku decentralizaciju sredstva uo i ulaska Hrvatske u EU, po uzoru i na praksi tih zemalja. Radi se o politi koj igri izme u vladaju ih na državnoj razini i oporbenih koji vlast drže u lokalnim sredinama, a najviše su ukorijenjeni na sjeverozapadu.

Nimalo slu ajno da je reakcija na decentralizaciju došla od strane župana oporbenih politi kih opcija iz redova SDP-a i HNS-a, jer se aktualna državna vlast sprema u pridobivanje bira kih glasova za skore izbore idu e godine. Pri tome se koriste trikovima sli nim onima kojima trgovci varaju potroša e. Najprije odre enom proizvodu istaknu visoku cijenu, da bi ga onda u velikoj akciji snizili tako da se kod potroša a stvara

dojam da su prilikom kupovine tih proizvoda jako profitirali.

Tako je i država lokalnoj samoupravi: op inama, gradovima te županijama oduzimala najprije prihode od poreza na dobit, a od 1. srpnja smanjuje im i prihode od poreza na dohodak (pla a radnika). Vladaju i time sebi pripremaju plodno tlo za naredni mandat.

S jedne strane, zaposlenim gra anima - bira ima ostavljaju u džepu nešto ve i iznos neto pla e i time im otvoreno udvaraju, a op ine, gradove i županije, naro ito tamo gdje je na vlasti oporba, stavljaju u težak položaj, jer e morati plesati na žici da bi gra anima osigurali ste enu razinu prava.

No ni oporba ne ostaje dužna na udarce ispod pojasa vladaju ih pa gra anima vadi iz džepa ono što su im (o)stavili vladaju i. U našoj županiji žrtve takvih politi kih obra una bit e roditelji srednjoškolaca koji e morati pla ati više za prijevoz djece, a županija

e njihov gnjev usmjeriti prema državnoj vlasti.

Vladaju i se pravdaju praznom državnom blagajnom, a istodobno pripremaju strateške dokumente za decentralizaciju koja e biti uskla ena s europskom praksom. Ako uspiju uvjeriti gra ane da su im oni smanjili porezni teret i time pove ali pla e, i istodobno osvoje vlast u narednom mandatu, tada e si uz planiranu decentralizaciju sredstva pripremiti meko prizemljenje za naredni mandat.

Oporbi nije preostalo ništa drugo nego da sada u trenutku kad im vladaju i uzimaju glavne predizborne adute iz ruku protestiraju, šalju apele i pridobiju simpatije javnosti kroz medijsku pozornost. Za sad je objema stranama samo važno na iju e stranu stati gra ani i kako e percipirati proces decentralizacije, kao poraz vladaju ih ili pobjedu oporbe.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

I dok oni zbrajaju svoje politi ke bodove, mi smo gra ani u svakom slu aju u financijskom gubitku u toj njihovoj igri ije smo mi igra ke. To što emo kojih stotinjak kuna od prvog srpnja dobiti više u platnoj vre ici pojest e nam pove ani ra uni za energente ili troškovi školovanja djece na jesen. Na narednim izborima promjene e se desiti za njih gore, a pitanje je da li i za nas dolje.

29. lipnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

PRIJEVOZ tereta željeznicom u funkciji razvoja sjeverne Hrvatske

PRIJEDLOG: Cargo centar Varaždin akovec izme u Puš ina i Gornjeg Kuršanca U akovcu je u etvrtak održano savjetovanje o mogu nostima razvoja željezni kog prijevoza tereta i kontejnera.

U razdoblju od 1985. do 2005. opseg željezni koga teretnog prijevoza smanjio se za dvije tre ine, s 44,8 milijuna tona na 14,3 milijuna tona na godinu. U istom razdoblju opseg cestovnoga teretnog prijevoza porastao je za 3,4 puta, i to sa 17,07 milijuna na 58,8 milijuna tona na godinu. Cestovni prijevoz za vlastite potrebe gotovo je dva puta ve i od javnoga željezni kog teretnog prijevoza.

U Hrvatskoj ne postoji organiziran, u inkovit i optimalan sustav prijevoza roba i nastavak takvog trenda imat e za posljedicu to da željeznica ne e postati osnovni kopneni prijevoznik, nego e to ostati cestovni prijevoznici. To zna i da e posljedice za okoliš biti sve teže i prijevozni troškovi u cijeni proizvoda biti sve ve i.

U povodu obilježavanja 150 godina prve pruge u Hrvatskoj Kotoriba - akovec – Macinec, tribinu su organizirali HŽ-Holding d.o.o, Me imurska županija i Savez za željeznicu.

Tribinu je otvorio Branko Kreš, predsjednik Saveza za željeznicu, a goste pozdravio župan Ivica Perho , sa željom da tribina doprinese razvoju željezni kog prometa u regiji. Predstavnici tvrtke AGIT d.o.o. i CROKOMBI iznijeli su zada e tvrtke HŽ-Cargo d.o.o. i tih dviju tvrtki u razvoju intermodalnoga prijevoza tereta, a predstavnici Saveza za željeznicu nove ideje u razvoju

željezni koga vorišta Varaždin, s osvrtom na osnivanje mogu eg cargo centra Varaždin - akovec.

Prioritet svih prioriteta bilo bi rješavanje složenih projekata u cjelini, i to: razvoja Luke Rijeka, nove željezni ke pruge Rijeka – Zagreb i modernizacije pruge Zagreb – Koprivnica na Vb koridoru, izgradnja nove željezni ke pruge na Xa koridoru Zagreb – Krapina - Maribor – Graz (Xa i Vb koridor su po etkom 90-ih u projektu Velikih brzina nazvani Hrvatski Y) i cargo centra Zagreb na sjecištu Vb, Xa i X koridora (scenarij izgradnje Cargo centra Zagreb izradio je DI Erlach / ECF Erlach Consulting Engineering iz Graza i dostupan je u IPC-u na hrvatskom i njema kom jeziku). Realizacijom toga kompleksnog projekta ostvarila bi se mogu nost efikasnog povezivanja Jadrana sa srednjom Europom i Dunavom te osigurala propusnost za prijevoz robe preko Hrvatske i Jadrana od Europe do Bliskog i Dalekog istoka i obrnuto.

Troškovi prijevoza kroz Hrvatsku ak etrdeset posto cijene robe Kako je re eno, ovaj projekt teško da se može realizirati s hrvatskim kapitalom, a jednako tako ni s kapitalom Europske unije. Angažiranje kapitala iz Dalekog istoka, a posebno Kine, omogu io bi realizaciju tog projekta. U slu aju pojavljivanja takvog partnera

Idejni projekt cargo centra za pretovar kontejnera izme u Puš ina i Gornjeg Kuršanca koji tek treba zaživjeti

trebale bi se naše tvrtke na tom prometnom pravcu organizirati na jedan viši stupanj koordinacije, konzorcij ili sli no, tako da se stvore uvjeti da s hrvatske strane postoji jedan ovlašteni pregovara svih subjekata na tom prometnom pravcu (Luka Rijeka, Lu ka Uprava Rijeka, Transadria, HŽ Holding, HŽ In rastruktura, HŽ Cargo, i drugi).

Navedeni viši stupanj organizacije – koordinacije mogu je jedino uz odgovaraju e odluke i potporu Vlade Republike Hrvatske.

Operateri i partneri u izvedbi intermodalnoga prijevoza HŽ Cargo, AGIT i Crokombi slažu se da su nedostaci intermodalnoga prijevoza u Hrvatskoj loša in rastruktura, manjak lokomotiva i vagona te predugo vrijeme pu-

tovanja kroz Hrvatsku, ali ulažu velike napore u poboljšanja tog oblika prijevoza koji je ekološki prihvatljiviji, energetski u inkovitiji i ekonomski isplativiji od svih drugih modela prijevoza.

Zadnji primjer nove usluge je obnova jednotjedne veze kontejnerskoga vlaka na relaciji Rijeka - Budimpešta - Rijeka.

Prema analizama europskih ku a koje se bave tom problematikom, prijevoz robe u Hrvatskoj veoma je skup, ak 40 posto cijene robe otpada na prijevoz, pa boljim organiziranjem prijevoza i budu im cargo centrom možemo utjecati na cijenu robe. Tim više što 27 posto svih kontejnera putuje željeznicom, ve inom na odredišta u zapadnoj Europi, dok kamioni, ali ne hrvatski, voze terete na Istok.

Županije ne prepoznaju zna aj razvoja prometa u svojim prostornim planovima Predlažu i nove ideje u razvoju željezni kih vorišta Varaždin i akovec, Savez za željeznicu smatra da je rješenje za bolju organizaciju intermodalnoga prijevoza u sjevernoj Hrvatskoj cargo centar Varaždin – akovec, koji bi bio smješten uz postoje u prugu izme u Gornjeg Krušanca i Puš ina, te koji bi mogao osigurati prekrcaj kontejnera, kamionskih sanduka i kamiona na RoLa vlakove.

U ime udruge Savez za željeznicu Slavko Štefi ar napominje:

- Pitanje cargo centra akovec – Varaždin dugoro na je i strateška stvar, važna za razvoj gospodarstva regije.

To je samo prijedlog i naše sagledavanje budu nosti, kao odgovor na mogu nost razvoja željezni kog prometa u regiji. U Varaždinu i akovcu na željezni kim kolodvorima u sadašnjem trenutku nema mogu nosti proširenja za izgradnju cargo centra. No može se pove ati cargo promet i bez velikih ulaganja jer i akovec i Varaždin imaju odre ene kapacitete za pretovare i to treba iskoristiti i bez velikih ulaganja, a može pomo i i tvrtka u Kotoribi (Košak), to bi bilo dovoljno za po etak do izgradnje novog cargo centra.

Na žalost, i u akovcu i Varaždinu jesu oni koji odlu uju još na pozicijama iz osamdesetih godina prošlog stolje a, a promet je živa stvar. Tako, na primjer, županije u svojim prostornim planovima ne prepoznaju što treba napraviti da bi se pove ala konkurentnost gospodarstva. Pogledajte samo Maribor Tezno i njihov cargo centar ili Graz, pa e vam sve biti jasno. Mi smo idejnim projektom cargo centra izme u Puš ina i Gornjeg Kuršanca jer i akovec i Varaždin nemaju mjesta za to, autor je naš suradnik Ante Kle ina, pokušali dati odgovor na goru e pitanje na koji na in pove ati željezni ki promet roba.

(J. Šimunko)

Svjetska izložba inovacija “Inpex” u Pittsburghu

Darku Doboši u svjetsko zlato

Hrvatski inovatori u Pittsburghu s hrvatskim izaslanstvom

U Pittsburghu je ovih dana završila jubilarna 25. izložba inovacija i novih proizvoda “Inpex”, uz novi sjajan uspjeh hrvatskih inovatora. U konkurenciji 1.800 izložaka iz SAD-a i 15 država iz cijelog svijeta, 13 hrvatskih inovacija nagra eno je s ukupno 21 odli jem. S obzirom na to da je ukupno dodijeljeno nešto više od 300 odli ja, jasno je o kakvom je hrvatskom uspjehu rije .

Me imurski inovator Darko Doboši za napravu za davanje

Vrijeme straha za vlastitu budu nost Sve je više zabrinutih gra ana koji se pitaju što e biti s njima za vrijeme starosti. Ne može se re i da su uplašeni, no sigurno su jako razo arani u sustav u kojemu žive. Da stvar bude gora, nisu više razo arani u jednu politi ku opciju, misle i da e im s drugom biti bolje, ve im postaje svejedno tko je na vlasti. Toliko je jako razo aranje.

U osnovi, gra ani su razo arani prijevarom sustava vrijed-

nosti, o ekivali su pošteniji kapitalizam. O ekivali su da e biti nagra eni za svoj rad, a prema onoj: tko bolje radi njemu više, a dogodilo se suprotno. Dobar rad nije postao mjerilo zara ivanja, ve mjerilo zara ivanja i bogatstvo postaju kra a i korupcija.

No, ne mogu svi krasti ni biti korumpirani, i to je ono što mu i gra ane ove države.

Mnogi od njih naprosto zbog svojeg svjetonazora i zbog svoje

moralnosti ne mogu krasti. To im je strano, a strana im je i korupcija, ako nije rije tek o obi nom poznanstvu.

Zbog svega toga u ovom vremenu vlada strah gra ana od budu nosti, strah da se poštenim zara ivanjem za život ne može živjeti. Pa je odjednom postala važna briga za budu nost.

Fondovi su nesigurni, pogledajte samo tko upravlja njima, kukaju nesigurni gra ani i pitaju se

kako i gdje štedjeti. Kako živjeti sa sindromom krize? Po svemu sude i, veoma teško, mi na to nismo navikli. Zbog toga se pažljivo prate one vijesti koje donose pozitivna postignu a. Cilj je nagovoriti gra ane da troše više.

Jedan naš poduzetnik tvrdi da emo uskoro iza i iz recesije i da ve izlazimo, ponajprije zbog okruženja u Europi koje izlazi iz recesije pa e za sobom povu i

kapljica za o i okitio se zlatnim odli jem i posebnom nagradom tvrtke “Omron”. Rije je o prakti noj napravi kojom si osoba može dati kapljice lijeka u oko sama, što uvelike olakšava svima onima koji moraju esto stavljati kapljice u o i uz ne iju asistenciju.

Velika vrijednost Inpexa je neposredan susret inovatora i poslovnih ljudi te sjajne mogu nosti za komercijalizaciju inovacija u cijelom svijetu, koje su ove godine izražene više nego i nas. No, još je jedan pokazatelj izlaska iz krize: žene su po ele više kupovati, a to zna i da imaju više optimizma nego prije godinu dana.

S druge strane, ekonomisti sa Zapada promatraju nas pomalo s u enjem, pitaju i se otkud takav pesimizam u Hrvata. Tek im postaje jasno da mi ovdje nismo nau ili na klasi ne kapitalisti ke krize, mislili smo da e rast, ako jednom po ne, potrajati stalno.

Kao što nismo nau ili ni na kapitalisti ke uzlete, ni izlaske iz krize. Ukratko, kapitalisti ki smo potpuno neobrazovani.

ikada. Organizatori su svojim izlaga ima u povodu 25. obljetnice osigurali najve i poslovni posjet do sad.

Hrvatski izložbeni prostor iznimne veli ine bio je posebno ukrašen promotivnim materijalom o slavnom hrvatskom crtanom filmu “Pro esor Baltazar”.

Posjetitelji Inpexa s velikom su radoš u pratili izumiteljske uspjehe Pro esora Baltazara, ali i stvarna iznimna dostignu a nazo nih hrvatskih inovatora. (J)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Crna kronika

UKRATKO Na zebi udario pješakinju AKOVEC - U teškoj prometnoj nesre i koja se dogodila u nedjelju u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu stradala je 54-godišnja pješakinja iz akovca. Nju je, kada je prelazila zebru, osobnim automobilom udario 21-godišnjak iz Nedeliš a koji je vozilom upravljao, premda mu je voza ka dozvola ve ranije oduzeta. Zbog teških tjelesnih ozljeda pješakinja je zadržana na lije enju u Županijskoj bolnici akovec, a protiv nesavjesnog voza a bit e podnesene kaznene prijave.

Izgorjela vikendica JUROV AK - Šteta od ak 36 tisu a kuna nastala je uslijed požara koji je u nedjelju rano ujutro izbio na vikendici u Jurov aku u vlasništvu 50-godišnjaka.

U potpunosti je izgorjelo krovište i elektri ni aparati koji su bili u potkrovlju, a djelomi no je nagorjela i obližnja drvena šupa u vlasništvu 44-godišnjaka.

Inspektor za zaštitu od požara utvrdio je kako je uzrok požara kvar na elektroinstalacijama.

Nestala kamp prikolica KURŠANEC - Neobi nu kra u policija bilježi na izletištu uz Dravu u Kuršancu.

Nepoznati lopov demontirao je nadstrešnicu spojenu s jednom od tamošnjih kamp prikolica te prikolicu odvezao u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta procijenjena je na 20 tisu a kuna.

Pokraden glazbenik KURŠANEC - Bez sedam tisu a kuna ostao je 35-godišnji glazbenik koji je u subotu nave er svirao na proslavi krštenja djeteta u Varaždinskoj ulici u Kuršancu. Nepoznati lopov iskoristio je nepažnju muškarca te mu iz torbice ukrao nov anik s novcem, karticama i dva mobitela.

Nov anik je kasnije na en u poljskom WC-u, naravno, bez novca i mobitela.

Izgorio kontejner GORI AN- Prošle srijede izbio je požar na kamionskom parkiralištu na grani nom prijelazu Gori an. U potpunosti je izgorio plasti ni kontejner za papir u vlasništvu koprivni ke tvrtke “Unijapapir”, pri emu je nastala šteta od oko 2.500 kuna. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Gori an.

Inspektor zaštite od požara Policijske uprave me imurske kao uzrok požara isklju io je tehni ki uzrok ili prirodnu pojavu, no ne i poduzetu ljudsku radnju. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

BAKA – DVOSTRUKI UBOJICA iz Tupkovca u istražnom zatvoru

Bila je teške naravi i znala prijetiti smr u onima koji su joj se zamjerili Osamdeset šestogodišnja Alojzija Pokriva iz Tupkovca, koju se sumnji i za ubojstvo svojih dviju sustanarki u udomiteljskoj obitelji Zamuda u Prapor anu, prošli je ponedjeljak privedena u Istražni centar varaždinskog suda. Nakon što ju je ispitala, istražna sutkinja Nevenka Bogdanovi odredila joj je zadržavanje zbog osnovane sumnje da je po inila dva teška ubojstva.

Istražna sutkinja nije rekla je li starica priznala zlo in niti pak je željela govoriti o bilo kojem drugom dijelu tijeka istrage.

U me uvremenu je Županijsko državno odvjetništvo u akovcu podnijelo istražni zahtjev protiv 86-godišnjakinje zbog postojanja osnovane sumnje da je u no i 20. lipnja 2010. u sobi udomiteljske obitelji u Prapor anu po inila dva kaznena djela teškog ubojstva na štetu šti enica M. H. (1929.) i M. Ž. (1922.). Predloženo je da

Alojzija Pokriva prilikom privo enja istražnoj sutkinji koja joj je odredila pritvor

se protiv osumnji enice odredi pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela i posebno teških okolnosti djela.

U Županijskoj bolnici akovec obavljena je obdukcija nad

tijelima ubijenih žena, Magdalene Horvat (81) iz Gornje Dubrave i Marije Županec (88) iz Svetog Urbana. Utvr eno je da su obje preminule zbog višestrukih udaraca oštrim

predmetom po glavi. Zlo in se dogodio, kao što smo ve pisali, u no i sa subote na nedjelju 19. na 20. lipnja, kada je Alojzija sjekirom ubila svoje dvije “kolegice“ iz doma.

Promijenila nekoliko domova Starica je ina e pod nadzorom akove kog Centra za socijalnu skrb bila 12 godina i promijenila je nekoliko domova. Nerijetko je, kažu u centru, bila svadljiva te se ponašala djetinjasto. Njeni susjedi iz Tupkovca, gdje je nekada stanovala, tako er potvr uju da je bila teške naravi, ak je, kažu, znala prijetiti smr u onome tko joj se zamjerio. Ina e je bila zemljoradnica, a njen suprug, koji je preminuo, kopa bunara. Djece nisu imali.

Podsjetimo, policija je kao motiv ubojstva navela posebno psihi ko stanje po initeljice. Sa žrtvama se navodno znala posva ati, no, što ju je nagnalo na tako brutalno ubojstvo i je li (s obzirom i na njenu poodmaklu životnu dob) bila uop e potpuno svjesna što ini, utvrdit e se možda tek tijekom su enja.

(V. Kelkedi, foto: Ž. Hajdinjak - Cropix)

U DONJOJ DUBRAVI ne uvena devastacija

Na mjesnom groblju ošte eno 20-ak grobova Nepoznati po initelj, ili više njih, prošli je etvrtak na mjesnom groblju u Donjoj Dubravi devastirao 26 grobova te ukrao više metalnih ukrasa. Vandalski in policiji je dojavio tajnik tamošnje op ine. Kako kažu u Policijskoj upravi me imurskoj, kra e na grobljima u posljednje vrijeme sve su eš e. Slu ajevi sli ni ovome u Donjoj Dubravi zabilježeni su i u akovcu, Prelogu te Svetom Jurju u Trnju. Policija gra ane poziva neka prijave sve kra e, premda se radi o manjim materijalnim štetama. Zanimljivo je da se s grobova odnose metalni predmeti, pa bi se moglo naslutiti tko je “pohodio“ donjodubravsko groblje, ali i ostala groblja.

Obitelj Ujlaki: Boli nas što se ovo doga a na vje nom po ivalištu Obitelj Ujlaki iz Donje Dubrave ostala je zapanjena i šokirana kada je došla na grob svoga sina položiti cvije e i upaliti svije e.

Supružnici Jelena i Mihael godina-

ma rade i žive u Njema koj. Kada su došli na grob sina koji po iva na groblju u Donjoj Dubravi, ugledali su stravi an prizor. Naime, na spomeniku su nedostajale vaze od lijevane bronce, ukradeni su lampaši i svetilnica. Sve je to netko potrgao i otu io. Kada su pogledali okolo, vidjeli su da su i na drugim grobnicama po injene štete. Prema rije ima supružnika Ujlaki, nastala im je šteta od barem tisu u eura jer su vaze bile izra ene od lijevane bronce.

- Netko e sada to otopiti i ponovno prodati. Boli nas što se ovakva nedjela doga aju na vje nom po ivalištu. Kakvi su to ljudi koji ni mrtvima ne daju mira?, pitali su se. Kako neslužbeno saznajemo, uništeno je oko dvadesetak grobova na kojima nedostaju skupocjene stvari. Spomenike na kojima su bile plasti ne vaze nitko nije dirao, ve su lopovima bile na meti skupocjene stvari. Na uvidu su bili i policijski službenici koji poduzimaju sve kako bi otkrili po initelje. (V. Kelkedi i A. Fuš)

Policijski o evid na mjestu nesre e

U Orehovici teško stradao dje ak OREHOVICA - U prometnoj nesre i koja se dogodila prošli utorak oko 11 sati na raskrižju ulica Antuna Gustava Matoša i Dr. Vinka Žganca u Orehovici teško je ozlije en 9-godišnji dje ak. On se vozio biciklom,

kada mu je u raskrižju prednost oduzeo 26-godišnjak iz Orehovice koji je, kre u i se i nepropisnom brzinom, upravljao automobilom švicarskh registarskih oznaka. Automobilom je udario u prednji kota

bicikla te je dje ak odba en na kolnik. Zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, iz Županijske bolnice akovec odvezen je na lije enje u Zagreb. Protiv nesavjesnog voza a bit e podnesena kaznena prijava.

ŽALE NAM SE ITATELJI da im Romi devastiraju vrtove i kradu povr e

Policija: Prijavljujte kra e Nekoliko itatelja s podru ja op ine Mala Subotica, naselja Držimurec - Strelec, upozorava nam da im najvjerojatnije Romi iz obližnjeg naselja Piškorovec s vrtova i polja kradu Vandalskim inom ošte eno je u Donjoj Dubravi ak 26 grobova

povr e, a ono što ne odnesu sa sobom – unište. Kako doznajemo od glasnogovornika Policijske uprave me imurske Krunoslava Gosari a, policija nema evidentiranih takvih slu-

ajeva iz prostog razloga što gra ani ne prijavljuju.

Ipak, spomenuto podru je poja ano se nadzire, a protiv svakoga koga se zatekne “u tu em dvorištu“ bit e podnesena prijava. (vk)

29. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAMJENIK GRADONA ELNIKA akovca Zoran Vidovi o “Sodomi i Gomori“ u srcu grada

Stalno istimo, ali uzalud!?

Na naš lanak o ruglu u samom srcu akovca – poligonu Kinološkog kluba kod Buzovca, koji su mladi pretvorili u smetlište i mjesto za opijanje i ban enje, reagirao je zamjenik akove kog gradona elnika i predsjednik Gradskog vije a za prevenciju Zoran Vidovi .

Na upit tko je zapravo vlasnik spomenutog zemljišta i što se može poduzeti da se mladima stane na kraj, Vidovi kaže kako, po njegovim saznanjima, Grad akovec, izuzev manjeg dijela, nije vlasnik zemljišta, ve se ono još uvijek vodi kao društveno vlasništvo.

To je zapravo, karikirano re eno, ni ija zemlja. Poduzimamo odre ene aktivnosti da Grad postane vlasnikom, a onda e se odlu iti što s tim podru jem. Manja površina ipak je naša, ugovorom iz 2001. godine dana je u zakup Kinološkom klubu Me imurje akovec, no nije do kraja jasno nalazi li se sporna baraka upravo na tom dijelu. Navedeni klub ugovorom se obvezao na održavanje, no, s obzirom na zapuštenost, pitanje je djeluje li uop e još taj klub. Ako ne, bilo bi korektno da nas o tome obavijeste. Ina e, Komunalno redarstvo Grada akovca ve je u nekoliko navrata organiziralo

Zoran Vidovi pozvao je mlade da se više posvete nekoj kvalitetnoj aktivnosti, a ne opijanju

Zamjenik gradona elnika obe ao je da e se ovo o istiti

iš enje poligona i barake (vagona), no mladi iznova dolaze, a iza njihovih no nih okupljanja ostaje gomila sme a. ak smo i travu pokosili, što bi tako er trebali raditi lanovi Kinološkog kluba. Što se ti e same barake, ona se ne smatra vrstim objektom i tamo je zapravo polulegalno. Kada Grad postane

vlasništvom zemljišta, ne e biti problem ukloniti je, pa e se mladi vjerojatno prestati tamo okupljati. U me uvremenu mi emo podru je još jednom o istiti i pokušati doznati što je s Kinološkim klubom Me imurje, kaže Vidovi .

Naglašava i da si grad poput akovca, koji je proglašen

najljepše ure enim kontinentalnim gradom do 40 tisu a stanovnika u Hrvatskoj, ruglo poput toga na kinološkom poligonu jednostavno ne smije dopustiti. Na mlade još jednom apelira da se posvete sportu ili nekoj drugoj kvalitetnoj aktivnosti, a ne opijanju.

(Velimir Kelkedi)

SELNICA - ZEBANEC SELO

Vandali poharali Zebanec i Selnicu Do sada nevi en i ružan prizor, trag i ogromne štete po inili su vandali u naseljima Zebanec Selo i Selnica, te kod Donjeg Koncov aka.

Na ulasku u Zebanec i Donji Koncov ak razbili su plo e Državne geodetske uprave, a potom oštetili i srušili više prometnih znakova. U Selnici su porazbacali kante i koševe za sme e, po upali cvije e i raslinje te pokidali i poskidali druge ukrase i obilježja. Op inski na elnik An elko Kova i o svemu je izvijestio policiju koja traga za po initeljima.

(S. Mesari )

Razbijena plo a na ulasku u Zebanec Selo

OP INA PODTUREN

MURSKO SREDIŠ E

Policiji darovali ra unalo

Sigurnosno stanje zadovoljavaju e

U znak dobre suradnje i dobrog obavljanja poslova, Op ina Podturen je Policijskoj postaji Mursko Središ u uru ila vrlo vrijednu i policiji potrebitu donaciju. Rije je o novom i vrlo kvalitetnom ra unalu, koje je, prema rije i na elnika PP-a Mursko Središ e mr. sc. Miljenka Vrbanca, dobro došlo i odmah je postavljeno u dežurnu prostoriju postaje, gdje je u radu 24 sata na dan i vrlo je korisno.

Ovom prigodom policijski na elnik Vrbanec kaže kako je stanje sigurnosti na podru ju op ine Podturen u posljednje vrijeme dobro, a u prilog tome govore podaci da je u proteklom mjesecu zabilježeno tek nekoliko manjih prekršaja i kršenja zakona. (S. Mesari )

Ra unalo se koristi u dežurnoj prostoriji postaje

Na elnik Policijske postaje Mursko Središ e mr. sc.

Miljenko Vrbanec izvijestio je središ anskog gradona elnika o stanju sigurnosti na podru ju Grada za protekli mjesec.

Prema njegovu izvješ u, stanje sigurnosti na podru ju Grada jest dobro, premda je evidentirano šest kaznenih djela, od kojih su zabrinjavaju a napad na službenu osobu i zlouporaba opojnih droga.

Ohrabruje podatak da su na podru ju Grada od preko sedam tisu a stanovnika zabilježena svega tri prekršaja vezana uz promet te državnu granicu. Grani ni prijelaz Mursko Središ e - Petišovci prešlo je 172.082 putnika, 69.952 vozila i 5.963 teretnih vozila. (sm)

9

ME UNARODNA konferencija ”Menadžment i sigurnost 2010.”

Podmi ivanje je najzna ajniji oblik korupcije Po peti put je u akovcu održana Me unarodna konfrerencija “Menadžement i sigurnost” koja je više od stotinu stru njaka i znanstvenika iz podru ja menadžmenta i sigurnosti više zemalja, sa svrhom daljnjeg unaprje enja suradnje, metodike i sinergije tih dvaju podru ja. Nazo ni su bili znanstvenici i stru njaci te sveu ilišni profesori iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BIH. Konferencija “Menadžment i sigurnost - M&S 2010.” održana je u srijedu 9. lipnja u dvorani “Scheier”, a organizatori su bili Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti i Visoka škola za sigurnost iz Zagreba.

Od ove godine pokre e se petogodišnji programski ciklus “Osnovne funkcije menadžmenta i sigurnost”, kojim Konferencija dobiva na sveobuhvatnosti i jedinstvenosti, u širim regionalnim pa i globalnim svjetskim okvirima. Zbog toga je i radni naziv ovogodišnje konferencije “Planiranje i sigurnost”.

Planiranje, kao prva osnovna funkcija menadžmenta, kojom se donose planovi ciljeva i planovi mjera, objedinjuje i sve funkcije sigurnosti (zaštite, obrane i spašavanja) te funkcije i uloge menadžmenta, sva podru ja suvremene poslovne i op e sigurnosti (zaštita na radu, zaštita od požara i eksplozija, zaštita okoliša, tjelesna i tehni ka zaštita osoba i imovine, civilna zaštita, obrana, zaštita informacijskih sustava, inancijska zaštita, osiguranje, i sl.), kao i me unarodne norme za sustave upravljanja sigurnoš u i rizicima, a sve na zajedni kim ciljevima boljitka ovjeka, organizacije, društva i okoliša.

Index korupcije pao na još niže grane, što zna i da je stanje lošije Na k on f er enc iji je predstavljeno šezdesetak znanstvenih i stru nih radova, a tiskan je i zbornik. Uz isto stru ne teme, pažnju javnosti sigurno e pobuditi rasprave na neke od tema, tako na primjer o istraživanju korupcije.

Korupciju su na znanstven na in istraživali Danijela Hunjak i Josip Taradi. Iako se od politi ara esto uje druga ije, index korupcije je u 2009. godini iznosio 4,1, dok stru njaci sigur-

Josip Taradi, mr. sig. i tajnik Konferencije: - Podmi ivanje je još uvijek najzna ajniji oblik korupcije, barem u našim uvjetima

nosti procjenjuju da je taj index sad ukupno pao na 2, 83 na skali od deset, što zna i da je stanje lošije. I dalje je najzna ajniji oblik korupcije podmi ivanje, a kao mogu e uzroke naovdi se nedostatak morala i kulture u društvu i loš rad pravosu a. I u podru jima same sigurnosti prosje na ocjena korupcije je manja od pet na skali do deset, što zna i da je ispod prosjeka.

Temeljni nacionalni interes – životno okružje u zajednici Kad je rije o pitanjima sigurnosti, Mladen Herega ocjenjuje da su nove prijetnje uz ve poznati globalni terorizam: etni ki sukobi, organizirani kriminal, ilegalna trgovina, migracija i drugi oblici nasrtaja na zajednicu i na in života nekog društva. Temeljni nacionalni interes pomi e se s vojnog aspekta (koji je naravno tako er zna ajan, no ocjenjuje se da su smanjene vojne ugroze) na sigurnost ukupnog životnog okružja zajednice. To podrazumijeva: izi ko okružje, vodu, energente, kriti ku infrastrukturu, transport i logistiku, sigurnost zra nog i pomorskog sektora, kemijsku i radiološku kontaminaciju i eksplozivne materije.

Mate Lauši (general) i Saša Petar, govore i o sigurnosti hotela, zaklju uju da je nužno poštovati sigurnosne protokole, uz implementaciju tehni kih sredstava (kamere).

Posebna pažnja pak treba biti posve ena obrazovanju sezonskih djelatnika za nepredvi ene situacije, pod uvjetom da su drugi djelatnici uvježbani za incidente.

(J. Šimunko)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

TRAGOM JEDNOG PISMA: NESTAJE LI ZAISTA VENEC, povijesno i kultno mjesto u op ini Sveti Martin na Muri?

Zabrinuti i za Vu kovec i kapelu

Me imurski specijaliteti žiri nisu ostavili ravnodušnim

EUROPSKI SUCI za Zlatni cvijet Europe boravili u Svetom Martinu na Muri

Skenirali svaki detalj, te pohvalili urednost i gostoprimstvo Iz Svetog Martina na Muri u utorak ujutro otputovali su suci me unarodnog žirija Entente Florale Europe Zlatni cvijet Europe, koji su u ponedjeljak i utorak detaljno razgledali najve i dio sakralnih, kulturnih, ugostiteljskih, turisti kih, poljoprivrednih i obrazovnih znamenitosti, te se na kraju pohvalno izrazili o svojim doma inima, op ini i Turisti koj zajednici Sveti Martin na Muri, te posebno Spa & Golf Resortu Sveti Martin, gdje su suci imali svoje radne prostore.

Svoje dojmove iznijet e nakon povratka iz Svetog Martina na Muri i Grada Požege u svoje sjedište, a rezultati i nagrade bit e podijeljeni na završnoj sve anosti u mjestu Gervia u Italiji u rujnu ove godine.

- Nismo trebali nešto posebno ure ivati okoliš ili pripremati ljude da urede dvorišta, doma instva i okoliš, jer oni to stalno imaju uredno.

Pokazali smo ono što imamo, ono što jesmo i sada samo ekamo rezultate. Nije nam najvažnije da dobijemo Zlatni cvijet, premda ga želimo, nego da smo pokazali kako smo opravdano kandidirani za ovu prestižno priznaje kao jedino naselje u Hrvatskoj, kaže op inski na elnik i predsjednik Turisti ke zajednice Franjo Makovec.

Zašto krave imaju rogove Mnogim su stvarima suci bili oduševljeni, premda su zbog profesionalnosti to skrivali, meso z tiblice, grah s rnim uljem i ostalo nisu ih ostavili ravnodušnim te su pohvale letjele na sve strane. No, bilo je i zanimljivih suda kih upita.

- Zašto vam krave imaju rogove, pitali su farmera Zvonka Novinš aka.

- Kako to da nemate mjesta gdje bi se ispisivali gra iti, pitale su lanice žirija, i još je bilo bezbroj upita, no sigurno je da oni ne e negativno utjecati na kona ni sud za Zlatni cvijet Europe. (sm)

- Mogu zadovoljna re i da su svi lanovi žirija, odnosno suci ugodno iznena eni onime što su ovdje uli i vidjeli.

Sve su skenirali u glavama, bilježnicama, fotoaparatima i diktafonima i sada e u miru razmotriti i donijeti kona ni sud, naglasila je Ivana Stura, hrvatska lanica žirija, dodaju i da su suci zbilja ozbiljno i pošteno se odnosili na Sveti Martin na Muri, kao najmanje mjesto me u svim europskim kandidatima.

(S. Mesari )

Na adresu naše redakcije došlo je pismo u kojem grupa mještana i vinogradara iz Gradiš aka piše i pita op inskog na elnika Franju Makovca “De je zginuo Venec”? Rije je o dijelu naselja Gradiš ak na kojem se nalaze brojni vinogradi i vikendice, me u kojima je najzna ajnija “župnikova klet” u vlasništvu župe Sveti Martin na Muri.

- Povod za postavljanje našeg pitanja jesu nedavni gra evinski radovi buldožerom na tom vrhu, drugi u zadnjih desetak godina. Zginuo je Venec, zginulo Vu kovce ..., sljede a je možda kapela u Kapelš aku. Što je za akovec Stari grad, to je Venec za Gradiš ak i okolicu. Glavni kriterij pri odabiru destinacije izvrsnosti je o uvanje i vrjednovanje prirodne i kulturne baštine sela, zar ne, stoji u pismu grupe mještana i vinogradara iz Gradiš aka, koji od nas traže da potražimo odgovor i objavimo ga u, kako oni kažu, našem cijenjenom listu.

Naravno da su naši itatelji iznad svih drugih interesa, krenuli smo prvo na Venec da ujemo žitelje, odnosno vlasnike vinogradara i vikendica i vidimo što se to zbiva na ovom, kako mnogi kažu, najljepšem me imurskom bregu, s kojeg pogled puca do Ivan ice, Ravne Gore, Pohorja, Rogle, Bo a, Lendave i Murskog Središ a.

Venec nije devastiran...

Prvo smo zastali kod Stjepana Novaka iz Murskog Središ a, koji ima vikendicu i vinograd na Šilcovom bregu.

- Ne vidim ništa sporno ni udno na Vencu. Ovog trenutka dovodi se plin, ime je zaokružena komunalna infrastruktura. Nešto prije je Bagi (Ivan Baumgartner, op.a.) napravio put prema svojim goricama i to je sve. Venec je ostao kao što je i bio. Lijep, odnosno najljepši, samo bogatiji za plinovod, kaže Novak, i dodaje kako je dobro što se ovo radi.

Jedan od žitelja na Vencu Zvonko Turk nije se mogao na uditi da netko može ovako pisati. - Ja sam ovdje ro en

i živim od djetinjstva do danas i najbolje sve znam i poznajem.

Poznajem svih 20 vinogradara i jam im da ni jedan od nas nije pisao ovo pismo. Venec je lijep i poželjan za život. Ni im se njegov izgled ne narušava i ovo što se kopalo, odnosno radilo jest za boljitak svih nas, ljut na potpisnike kaže Turk, te dodaje kako sumnja na dvojicu i vjeruje da e se njihova imena doznati. S njime se u

potpunosti slaže supruga Mira, koja veli da je Venec jako lijep, a sada kad je stigao i plin sigurno e mnogi ovdje htjeti boraviti.

I mnogi drugi vikendaši s kojima smo razgovarali tvrde kako pismo nije pisao nitko od njih jer za to ne postoje razlozi, budu i da nije ništa devastirano.

- Apsolutno ne stoje tvrdnje iz pisma. Ovdje nije bilo niti postoji devastacija krajolika. Sve

- Netko nas o ito želi me usobno posva ati, mišljenja su Zvonko i Mira Turk

što je ura eno i što se radi samo doprinosi bogatstvu i kvaliteti boravka na Vencu, koji je iz dana u dan sve ljepši, a bit e i sve naseljeniji. Ako je nekome dovo enje plina devastacija, taj je stvarno bolestan, smatra Duško Lajtman.

S njime se potpuno slaže Josip Žižek, koji ovdje ima vikendicu u kojoj boravi gotovo kao i u svojoj ku i. - Ne znam kome je trebalo ovo pismo i zašto, kada za to ne postoje razlozi. Venec je lijep i mene je ve nekolicina ljudi pitala za parcele koje bi kupili i došli ovamo živjeti, naglašava Žižek.

Ovog trenutka Venec izgleda lijepo i živo. Ljudi ure uju vinograde i uživaju uz roštilj i vino. Me imurje plin je postavio plinsku mrežu, zemlja je uredno pospremljena i ne postoje nikakve naznake devastacije.

(Stjepan Mesari )

O i uprte u Pankreti evo Ministarstvo

Nove ulaznice za mlin Predsjednik op inske Turisti ke zajednice Franjo Makovec kaže kako su ovakvim na inom naplate posjeta uvedeni red i to na evidencija posjeta.

Otkako su uvedene ulaznice, u blagajnu Turisti ke zajednice došlo je preko 10 tisu a kuna. (sm)

- Ovo je trigonometrijski kamen na 297 metara nadmorske visine i vidi se da nije maknut, pokazuje Stjepan Novak

Prozvani op inski na elnik Franjo Makovec kaže kako uop e ne razumije potpisnike pisma, jer ni jedan navod ne stoji, barem ne u tako izraženom obliku. Venec nikuda ne nestaje, kao ni kapela, ali ni Vu kovec. - Istina, Venec mijenja izgled zbog arhitekture, što meni nije baš drago, ali ku e i vikendice privatno su vlasništvo i osim savjeta i preporuke mi nemamo druge mogu nosti utjecati na vlasnike. Što se ti e Vu kovca, ljudi su mogli re i da su iz Vu kovca, ali na ku nom broju i dokumentima pisalo im je Jurov ak, Grkaveš ak, Gornji Koncov ak ili Gradiš ak i, ako im je to bilo svejedno, onda im može i sada kad piše Toplice Sveti Martin. Makovec ništa buldožerom ni bilo ime ne gura u zaborav, to bar svi znaju i vide, a ovi što pišu o ito su ne im zaslijepljeni, kaže op inski na elnik. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

TZ OP INE Sveti Martin na Muri

Nedavno je Turisti ka zajednica op ine Sveti Martin na Muri uvela numerirarene i lijepo dizajnirane ulaznice za posjetitelje Starog mlina na Muri kod Žabnika te za posjetitelje Mlinarskog puta.

Ulaznica za odrasle stoji 10, a za djecu 5 kuna.

Ne razumijem o emu je rije

Anica Brezova ki prodaje ulaznice za Stari mlin i Mlinarski put

elni ljudi ali i gra ani, posebice u itelji i u enici op ine i škole u Svetom Jurju na Bregu, o ekuju da se ispuni obe anje ministra Božidara Pankreti a kako e se za po etak izgradnje sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu osigurati novac. Sada su sve jurjevske o i uprte u Pankreti evo Ministarstvo jer sportska je dvorana davna želja ovdašnjih ljudi i, stigne li novac, ministar i njegovo Ministarstvo, kao i hrvatska Vlada, bit e hvaljeni i slavljeni. I još je jedan razlog zbog kojeg bi trebala

po eti izgradnja sportske dvorane.

- U listopadu istje e valjanost gra evinske dozvole i, ne zapo nu li radovi, trebat e ishoditi produženje ili tražiti novu gra evinsku dozvolu. To bi bio prevelik izdatak za nas, ali i za državu, te stoga vjerujem da e se sve riješiti na najbolji mogu i na in i da e u rujnu na gradilištu sportske dvorane biti barem postavljen temeljni kamen i zapo eti radovi, kaže op inski na elnik An elko Nagrajsalovi , dodaju i kako su za sport-

sku dvoranu isho ene sve dozvole i suglasnosti.

Da Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva misli na potrebe op ine Sveti Juraj na Bregu, dokazalo je ovih dana.

Iz ovog je Ministarstva na op inski ra un pristiglo 100 tisu a kuna. Op inski na elnik An elko Nagrajsalovi kaže da e ovaj novac biti potrošen na postavljanje vanjske fasade na Dom kulture u Zasadbregu, te za još neke detalje na ovoj gra evini koja se redovito obnavlja i održava.

(S. Mesari )

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INSKO VIJE E Belice nesložno oko odabira koncesionara za prijevoz pokojnika

Tko e prevoziti pokojnike?

U tjednu u kojem je proslavila Dan op ine, u Belici je održana i osma sjednica Op inskog vije a. No, ono se u ponedjeljak nije moglo složiti oko odabira koncesionara za prijevoz pokojnika s op inskog podru ja. Na natje aj za obavljanje tog posla javile su se tri tvrtke: “Pogrebne usluge Novak“ iz Dekanovca s ponudom od 6.300, Cvje ara “Iris” iz Male Subotice sa 7.500 i “Pogrebnik“ iz Ma kovca koji je za etverogodišnju koncesiju Op ini spreman pla ati 30 tisu a kuna godišnje. Posljednju ponudu (Pogrebnik d.o.o.) nadležna op inska komisija odabrala je kao najpovoljniju za op inu, uz obrazloženje da je osnovni kriterij pri odabiru bila visina naknade koju bi koncesionar pla ao op ini, što je u skladu

Bez rasprave i jednoglasno Op insko vije e prihvatilo je odluku o odabiru ponuditelja za djelatnost održavanja groblja u Belici i Gardinovcu, kao i ukopu pokojnika, gdje su se na natje aj javile iste tri tvrtke, kao i za koncesiju za prijevoz pokojnika. “Pogrebnik“ je ponudio 1.050, Cvje ara “Iris“ 1.270, a “Pogrebne usluge Novak“ 524 kune po ukopu. Odabrana je najjeftinija ponuda. (vk)

ina e odlukom svog Vije a u Novakovcu otvoriti novu ulicu, takozvani “mali vrt”, i to prema ranije donesenom rješenju.

Vije e je izglasovalo osnovicu i koe icijent za obra un pla a op inskom na elniku i njegovom zamjeniku, te prihvatilo izvješ e o obavljenoj reviziji op inskog prora una za 2009. godinu. (sm)

ODRŽANI IZBORI za vije a mjesnih odbora op ine Podturen

HDZ osvojio najviše glasova i mjesta u vije ima i s važe im zakonskim propisima.

Visina naknade kamen spoticanja No, upravo visina naknade bila je kamen spoticanja me u vije nicima. Ve inu njih takvo odskakanje od ostalih dviju ponuda za udilo je te su konstatirali da e, ukoliko je Vije e prihvati, u kona nici gra ani pla ati visoku cijenu spomenute usluge (spominjao se iznos od 600 kuna po prijevozu).Sli nog je mišljenja bila i zamjenica op inskog na elnika Marija Prekupec.

S “Pogrebnikom“ i neke druge op ine imaju problema.

- Smatram da emo ako njih uzmemo opteretiti gra ane i to u trenucima dok im je najteže.

Ovo je svojevrsni ultimatum za

gra ane, sve je nedore eno, iza toga se nešto krije, konstatirala je Prekupec.

- Koncesije se uglavnom dodjeljuju na temelju visine koncesijske naknade, što je propisano i zakonom. Mi s njime moramo i i u sklapanje ugovora jer emo ina e prekršiti zakon. Žrtve smo nesretnih zakonskih rješenja, Zakon o koncesijama ina e je ra en za, primjerice, reguliranje koncesija za pomorska dobra, no, eto, primjenjuje se i na ovakvim podru jima. Ako Vije e ne prihvati odluku, to ne zna i da emo mo i raspisati novi natje aj. Nemamo zakonskog uporišta, rješenja ni drugih okolnosti na temelju kojeg bi mogli poništili ovaj, pojasnio je pro elnik op inskoga Jedinstvenog upravnog odjela Ned-

žad Vejzagi . Na elnik Zvonimir Taradi pak je iznio prijedlog da se na jednoj od sljede ih sjednica donese odluka kojom bi Op ina su inancirala trošak prijevoza pokojnika. No uvjeravanja i tuma enja nisu urodila plodom. Sa 4 glasa za, 3 protiv i 4 suzdržana odluka o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika nije prihva ena.

Po najavama iz Op ine, isti prijedlog odluke vije nicima e biti ponu en i na sljede oj sjednici.

Ukoliko odluka ne bude donesena u roku od 30 dana, ponuditelj e imati pravo na žalbu.

Ina e, godinama unatrag prijevoz pokojnika na podru ju Belice, uz od po etka jednaku visinu koncesije od 6.300 kuna, obavlja tvrtka “Pogrebne usluge” d.o.o. iz Dekanovca.

(Velimir Kelkedi)

OP INSKO VIJE E Domašinec

NE - pove anju cijene vode Na elnik op ine Domašinec Dragutin Lisjak primat e mjese nu pla u od 6.758 kuna neto. To je, odlukom o osnovici i koe icijentu za obra un pla e na elnika, na sjednici održanoj u srijedu potvrdilo tamošnje Op insko vije e. Lisjakovoj zamjenici pripast e 15 tisu a kuna godišnje u bruto iznosu, što e joj biti ispla ivano u dva dijela.

- Sedamnaest sam godina na elnik i u svom tom razdoblju iskoristio sam samo 136 dana godišnjeg odmora. S obzirom na to da država od jedinica lokalne samouprave iz dana u dan traži sve više razli itih izviješ a i drugu ‘papirologiju’, dolazim raditi i subotom i nedjeljom.

Mještani ne vide moj auto pred op inskom zgradom jer dolazim pješice, iz stida

Lon arevo dobiva trafostanicu Op insko vije e Podturen donijelo je odluku o izmjeni i dopuni detaljnog plana ure enja izdvojenoga gra evinskog podru ja naselja Podturen za romsko naselje Lon arevo. Izmjenama se dozvoljava izgradnja odgovaraju e trafostanice za potrebe naselja Lon arevo, koja e se nalaziti u sklopu novoure enog podru ja s isto ne strane naselja. Op-

Op inski vije nici u Belici nisu se mogli složiti o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika

Bez rasprave odabrana tvrtka za ukop pokojnika

OP INSKO VIJE E Podturen

što radim i nedjeljom, obrazložio je visinu svoje pla e prvi ovjek Domašinca Lisjak.

Teška su vremena za bilo kakvo dizanje cijena Vije e je uskratilo suglasnost zahtjevu tvrtke “Me imurske vode“ za pove anjem

cijene vode. Lisjak i vije nici usprotivili su se pove anju u ova teška vremena za gra ane, premda su svjesni da e, ukoliko Me imurske vode ostvare negativan inancijski rezultat, op ine i gradovi dug morati sanirati iz vlastitih prora una. - Uostalom, imamo manji udio u tvrtki pa naša od-

Na mjesto cvje arnice dolazi mesnica U sklopu aktualnog sata sjednice na elnik Dragutin Lisjak izvijestio je da su se na raspisani natje aj za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu u Domašincu javile dvije tvrtke, od kojih bi jedna otvorila pekaru, a druga mesnicu. Uz obrazloženje kako se kruh može kupiti u svakoj trgovini, dok mjesto nema

mesnicu, odabrana je mesnica.

Ovih e dana Op ina sklopiti ugovor s tvrtkom.

Za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu u Tur iš u nije pak pristigla ni jedna ponuda, tek pismo namjere akove kog Metssa, no za sad bez konkretne ponude. (vk)

luka ne e baš puno utjecati na kona nu, napomenuo je Lisjak.

Na sjednici je na elno prihva ena ponuda akove kog Bioinstituta za tretiranje protiv komaraca.

Op inu bi jedan tretman stajao 13.500 kuna, a njime bi bila obuhva ena cjelokupna površina od 135 hektara.

- Dezinsekcija se provodi u no nim satima, larvicidno sredstvo djeluje oko dva sata i ne može, što su neki pitali, naškoditi p elama. Oni pro u kamionom kroz naselje i komarci ‘poduraju’, objasnio je na elnik.

O tome kada bi se provelo tretiranje, još e se raspravljati, jer, kako je re eno, ja e najezde komaraca na domašine kom podru ju za sad nema.

(Velimir Kelkedi)

Održani su izbori za vije a mjesnih odbora op ine Podturen, na kojima je apsolutnu pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica.

U Celinama je HDZ dobio 69,2 posto glasova i 4 mjesta u VMO Celine, a jedno mjesto pripalo je SDP-u, koji je dobio 30,8 posto glasova.

U Ferketincu je HDZ osvojio 69,8 posto glasova i 4 mjesta u VMO Ferketinec. Jedno mjesto dobio je HSLS koji je osvojio 30,2 posto glasova. Žitelji Miklavca HDZ-u su dali 64,7 posto glasova, što je stranci donijelo 5 mjesta u vije u, a 2 su pripala HSLS-u, koji je dobio 35,3 posto glasova.

Od 828 bira a u Novakovcu, njih 63,6 posto glasovalo

je za HDZ, koji u vije u ima 6 lanova. Koalicija SDP - HNS dobila je 36,4 posto glasova i 3 mjesta u vije u.

Najve i postotak, ak 72 posto, HDZ je dobio u Podturnu, što mu je donijelo 7 mjesta u vije u. HSLS je dobio 28 posto glasova i 2 vije ni ka mjesta.

Jedino su se u Sivici za glasove bira a natjecale tri stranke.

HDZ je dobio 41,1 posto i tri mjesta u vije u. HNS - SDP je dobio 28,6 posto glasova i 2 mjesta u vije u. Dva mjesta u vije u osvojila je i Nezavisna lista Spomenka Lesar, koja je dobila 30,4 posto glasova. Sada je na redu konstituiranje VMO-a i izbor predsjednika te drugih funkcionara vije a.

(S. Mesari )

OŠ DEKANOVEC

Dobili male školske kustose “Tko su nekadašnji aci škole u Dekanovcu“? To si je pitanje postavilo devetero u enika Podru ne škole Dekanovec te pod vodstvom svoje u iteljice Tatjane Pintari i vjerou iteljice Martine Kiva marljivo prionulo istraživanju koje je rezultiralo istoimenim projektom. Za svoj trud i rad nagra eni su posjetom Muzeju Me imurja akovec, gdje im je, uz razgledavanje postava Muzeja, magistar Zlatko Bacinger, ina e i sam rodom iz Dekanovca, sve ano dodijelio titule “malih školskih kustosa“.

Radi se o projektu koji je osmislio Muzej Me imurja

kako bi poboljšao suradnju te kulturno povijesne ustanove i me imurskih osnovnih škola, odnosno u enika koji iskazuju poja ani interes za povijest.

Oni uz pomo svojih mentora odabiru i obrade odre enu temu iz prošlosti, a zatim u maniri pravih kustosa svoja saznanja predstavljaju pred publikom.

Naslovom malih školskih kustosa iz Dekanovca tako se od sada di e Mihaela Blagus, Antonija Soka , Paula Blagus, Ivan Novak, Eugen Pintari , Slana Lukas, Luka Tomašek, Sara Mu i i Iva Šantek.

(Velimir Kelkedi)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OP INA Pribislavec

U MALOJ SUBOTICI s radom po eo komunalni redar

Ambiciozan program gradnje komunalne infrastrukture

Zaga iva ima okoliša - odzvonilo

Ovogodišnji program gradnje objekata i ure aja komunalne infrastrukture na podru ju op ine Pribislavec, koji je na posljednjoj sjednici prihvatilo Op insko vije e, inancijski je težak 2 milijuna 965 tisu a kuna.

Najviše sredstava, milijun kuna, planira se utrošiti na sanaciju, odnosno ure enje ulica Antuna Mihanovi a i Ivana Gorana Kova i a te dijelova Radni ke i ulica Ru era Boškovi a, Ivana Meštrovi a i Nikole Tesle, nakon što je u njima postavljena kanalizacijska mreža.

Dodatnih 250.000 kuna dat e se za izgradnju nogostupa u Industrijskoj ulici sve do lokacije na kojoj se održava akove ki sajam.

Op ina planira izdvojiti 500 tisu a kuna za ure enje komunalne infrastrukture na lokaciji budu e nove škole (gdje god ona bila, s obzirom na neslužbene najave o mogu oj ponovnoj promjeni lokacije, op. a.).

Prema projektu Hrvatskih voda i uz o ekivanu pomo te tvrtke, u Pribislavcu se planira i izgradnja kana-

la za odvodnju oborinskih voda u sjevernom dijelu naselja – od centra op inskih poljskih putova u dva kraka, prema retenciji Pribislavec i ribnjaku na granici s op inom Belica ukupne dužine oko 2 kilometra. To bi stajalo oko pola milijuna kuna.

Kada je rije o javnim površinama, izme u ostalog, za 20.000 kuna namjerava se proširiti postoje i i urediti novi park sa šetnicom izme u kanala Lateralac i stadiona “Petar Perši “. Utrošit e se 35 tisu a na ure enje okoliša ribnjaka, a 15 tisu a kuna na izgradnju dje jih igrališta u zoni C i romskom naselju.

U op ini Mala Subotica s radom je i službeno po eo komunalni redar Mladen Braniša.

Podsjetimo, Op insko vije e nedavno je donijelo odluku o zajedni kom obavljanju komunalnog redarstva s op inom Pribislavec, pa e pribislavski komunalni redar pokušati stati na kraj i prekršiteljima na podru ju Male Subotice. U svakoj od op ina odra ivat e po pola radnog vremena.

-Posljednjih dana donekle sam se upoznao sa situacijom na vašem podru ju. Ona je ozbiljna, kaoti na i teška. Samo timskim radom, suradnjom s vama i mještanima mo i emo polu iti uspjeh, rekao je Braniša predstavljaju i se vije nicima.

Osvjetljenje Kaštela

Faktor iznena enja

Pribislavski Kaštel dobit pak e dodatno osvjetljenje.

Trideset i pet tisu a kuna, (od kojih se dio obvezala osigurati i Me imurska županija) za nabavku i postavljanje rasvjete trebalo bi dodatno uljepšati izgled dvorca grofova Fešteti u no nim satima.

(Velimir Kelkedi)

Redar ina e ne e imati iksno radno vrijeme, upravo kako bi bio “faktor iznena enja“ za one koji odbacuju otpad na mjestima koja nisu predvi ena za to, kao i za one koji na druge na ine krše komunalni red.

- Zbog toga što nismo imali komunalnog redara, Mala Subotica postala je centralno odlagalište otpada u Me imurju.

Neodgovorni pojedinci i tvrt-

ke na divlja odlagališta dnevno dovoze sme e sa svih strana, ak kamionima iz Varaždina i Zagreba. To se mora sprije iti, istaknuo je pri raspravi o toj problematici op inski na elnik Vladimir Domjani . Pojedini vije nici ocijenili su kako bi kao komunalnog redara bilo bolje zaposliti osobu s podru ja op ine, jer mještani “bolje poznaju teren i grabe od nekoga izvana“, no na elnik se pozivao na iskustvo pribislavskog redara, koji je na kraju i izabran. Op insko vije e zaželjelo mu je uspješan rad.

(Velimir Kelkedi)

Komunalni redar Mladen Braniša

Štednja na koncesionarima Kako bi uštedjela prora unski novac, op ina Mala Subotica planira dvjema tvrtkama - koncesionarima koji brinu o ure enju zelenih površina te održavanju groblja predložiti izmjene ugovora kojima bi im se smanjio njihov obim poslova. Naime, kako obrazlaže na elnik Vladimir Domjani , na javnim radovima na op inskom podru ju

zaposleno je sedam osoba te one ve i sada ure uju zelene površine, a to mogu raditi i dalje. Da bi posao što kvalitetnije i lakše obavljali, kupljena im je i nova moderna kosilica. Unato prijedlogu nekih op inskih vije nika, za sada e je koristiti samo zaposleni na javnim radovima i ne e se posu ivati nogometnim klubovima ili drugim udrugama. (vk)

PODBREST

Vatrogasci uselili u nove prostore i dobili vozila Prošli petak, na Dan državnosti, sve ano je bilo i u Podbrestu. Simboli nim rezanjem vrpce na elnik op ine Orehovica Franjo Bukal predstavnicima Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Podbrest na korištenje je predao vatrogasno spremište, smješteno u novosagra enom objektu u kojem e, kada se dovrši u potpunosti, biti i Dom kulture.

- U investiciju je do sad uloženo 2,300.000 kuna. Zgrada je ukupne površine 673 kvadratna metra, od ega e vatrogasci ko-

ristiti 170. Uz dvoranu, vatrogasno spremište i kancelariju, dvije prostorije na katu mo i e koristiti sve mjesne udruge.

Još moramo postaviti fasadu, uvesti grijanje, urediti podove, pred zgradom urediti dvadeset parkirnih mjesta te izvesti još neke manje zahvate, za što e nam biti potrebno dodatnih milijun kuna. Mještani e tada imati kvalitetan prostor za svoje društvene aktivnosti. Što pak se ti e vatrogastva, u to podru je svi bi trebali ulagati još i više nego do sad, rekao je Bukal.

Zadovoljni elni ljudi DVD-a Podbrest

29. lipnja 2010.

ZBOG KRIZE op ina Mala Subotica jeftino e dobiti planove za ure enje dviju ulica

Kad nekome smrkne, drugome svane U vrijeme gospodarskih kriza, kada ve ina gra ana, poduze a pa i same strukture vlasti muku mu e s golim preživljavanjem, uvijek se ipak na e i onih koji iz svega izvuku nešto pozitivno. Zanimljiv detalj bilježimo u op ini Mala Subotica, koja e zbog krize u gra evinskoj industriji, po svemu sude i, u svom prora unu uštedjeti lijep iznos.

Na elnik Vladimir Domjani izvijestio je kako su se na natje aj za izradu detaljnog plana ure enja Ulice Zorana Šegovi a u Maloj Subotici i Športske ulice u Palovcu javile tri tvrtke te su izabrane dvije najpovoljnije.

Za izradu plana ure enja Ulice Zorana Šegovi a, ukupne površine 6,5 hektara, najpovoljnija je ponuda u visini od 39.600 kuna, uklju uju i i PDV. Uobi ajena cijena takvog projekta za navedenu površinu ina e je oko 100 tisu a kuna. Plan ure enja Športske ulice u Palovcu stajat pak e nas samo 36.900 kuna, konstatirao je Domjani , dodaju i da je konkurencija me u tvrtkama iz te branše velika, a posla gotovo da i nema.

(Velimir Kelkedi)

Op ina Orehovica, sponzori i brojni mještani potrudili su se i da novo spremište vatrogasce ne do eka prazno. Zahvaljuju i donacijama, prošle je godine kupljeno kombi vozilo vrijedno 180 tisu a kuna, a nedavno i navalno vozilo.

- Na inicijativu na elnika op ine Bukala te našeg prijatelja iz Ljubljane Bojana Pe ara, me imurskog zeta, stupili smo u kontakt s lanovima Dobrovoljnoga vatrogasnog društvom rnu a iz Slovenije, te su nam oni ponudili svoje vozilo. Kupnju je inancirala obitelj Sraka, odnosno njihova tvrtka “Energoplan“, istaknuo je predsjednik DVD-a Podbrest Igor Horvati .

(Velimir Kelkedi)

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOŠKA gradska vlast dogovorila uvjete s privatnom vlasnicom

SVE ANA sjednica povodom Dana op ine Gori an, župan poru io:

Planovi postoje, no treba pri ekati bolja vremena Sve anom sjednicom Op inskog vije a u etvrtak je zapo ela proslava Dana op ine Gori an koja je potrajala do nedjelje. Uz sve anu sjednicu otvorene su nove op inske prostorije, održan motosusret bikera Me imurja, biciklijada, nogometni susret, izložba slika, koncert P uha kog orkestra Gori an, sveta misa, pokazna vatrogasna vježba uz sudjelovanje vatrogasaca iz Gori ana i Miegera u Austriji, mimohod do Doma kulture u nedjelju i priredba HKUD-a Gori an, uz nastup mažoretkinja.

Predsjednik Op inskog vije a Stjepan Blagus te na elnik op ine Mario Mohari u svojim su izlaganjima naglasili da je op ina Gori an sve dosadašnje uspjehe u razvoju mjesta postigla sama, veoma je malo pomo i pristiglo bilo od županije ili od države.

Ni jedan od velikih projekata u op ini Gori an ne ost varuje se, nisu stigla sredstva Ministarstva regionalnog razvoja za ure enje dijela društvenog doma, a tih 2,5 milijuna kuna odavno se eka. Tema sportske dvorane u OŠ Gori an stara je trideset godina i još nema vidljivih pomaka prema realizaciji. Postoji i dobar plan razvoja grani nog prijelaza Gori an, pitanje svih pitanja je ho e li u državni prora un u i krak autoceste prema grani nom prijelazu Gori an kao odmorištu, što bi oživjelo grani ni prijelaz.

Gori an se kao mala op ina ne može razvijati sam dovoljno brzo bez pomo i države, re eno je. Tako, na primjer, treba uložiti i u zdravstvenu ambulantu u Gori anu, djeca iz Gori ana sad moraju doktoru u Donji Kraljevec jer je previše pacijenata u Gori anu. Župan Ivica Perho je, obra aju i se nazo nima, održao otrježnjavaju i govor u kojemu je rekao da nije vrijeme za velike investicije, treba malo pri ekati i ne pritiskati te biti strpljiv. Ni na razini županije ne može se ništa pokrenuti jer su dugovi veliki.

Samo prijevoz u enika stoji devet milijuna kuna, treba još 9,5 milijuna za pla e zaposlenih. Županija ima izvorne prihode od 39 milijuna kuna, te dugove po kreditima za Županijsku bolnicu, ukupne obveze dvanaest milijuna kuna i minus od pet milijuna kuna. Nije vrijeme za velika ulaganja

Grad kupuje zemljište kod tržnice Gradsko vije e Prelog donijelo je zaklju ak o kupnji zemljišta u Prelogu iza zgrade u Glavnoj 31, odnosno kod gradske tržnice.

Potreba za time, kažu u Gradskoj upravi, postoji još od izgradnje poslovno stambenog objekta u Glavnoj 29 i po etka rada tržnice. O kupnji nekretnine ukupne površine 953 kvadratna metra, koja uklju uje i ku u, s vlasnicom Josipom Habuš pregovara se ve deset godina.

Sada je Grad Prelog pristao na cijenu od 120.000 eura. Kada postane vlasnikom, planira ukloniti spomenuti objekt, ime e se omogu iti cjelovito ure enje centra Grada. Prema planu, tre inu cijene platit e prilikom sklapanja ugovora, drugu tre inu do kraja ove godine, a posljednji dio od 120 tisu a eura do 30. lipnja 2011. godine.

(Velimir Kelkedi)

GRADSKO VIJE E Prelog

Osnovan Savjet za potroša e Rezanjem vrpce ozna en je po etak seobe u nove prostore dok se ne iza e iz krize jer novca naprosto nema, rekao je on.

Kako bi se izbjeglo ulaganje prema nekim drugim kriterijima, nužno je vrjednovati projekte, pa e onda biti manje važne veze i poznanstva. Župan je naglasio da je došlo vrijeme kad treba dati onome tko je gladan kruha, a ne igara. Zbog toga županija ne daje ni nogometašima ni rukometašima, rekao je on,

jer naprosto nije u mogu nosti.

Projekt jednosmjenske nastave u osnovnim školama tako er stoji jer nema dovoljno sredstava.

Uz estitke mještanima op ine Gori an, župan Ivica Perho rekao je da e se zalagati da projekti op ine Gori an, gdje ve dugo nije ništa uloženo, budu prioritetni, i to prema svojoj kvaliteti, ali je i kritizirao elniš-

tvo op ine zbog toga jer planira graditi kanalizacijski pro ista samostalno.

Na sve anoj sjednici nije dodijeljeno ni jedno priznanje zaslužnim pojedincima ili udrugama ili pak trgova kim društvima u op ini Gori an, što svjedo i o svojevrsnoj blokadi, elnici op ine kažu da ima vremena.

(J. Šimunko)

Grad Prelog dobio je još jedno radno tijelo. Tamošnje Gradsko vije e na posljednjoj sjednici prihvatilo je odluku o osnivanju i imenovanju Savjeta za potroša e Grada Preloga.

U Savjet su kooptirani Dražen Novak, Dejan Naran a, Zdrav-

ko Kvakan, kao i predstavnici potroša a Antun Kalšan i Zlatko Polišanski. Njihov djelokrug rada bit e postupanje u skladu s odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu potroša a. (vk)

UZ DAN op ine Gori an

Otvoreni novi op inski prostori Nakon niza godina rada u nemogu im uvjetima, na katu Doma kulture u sku enim uvjetima, gdje je zbog visokih i zavojitih stepeništa gotovo bio onemogu en dolazak invalidima i starijima, elništvo op ine Gori an u etvrtak 24. lipnja seli u novoure ene prostore.

Rije je o ure enju prostora uz Dom kulture gdje se nekad nalazila prodavaonica Trgocentra, u što je op ina Gori an uložila najprije 600.000 kuna u prvoj fazi te oko 300.000 kuna u drugoj fazi. Na taj je na in

osigurano 116 novoure enih kvadrata u kojima e se nalaziti nova vije nica, prostori za na elnika i tri kancelarije za upravni odjel op ine.

Cjelokupna investicija stoji 2,5 milijuna kuna, jer tek treba urediti i gornji kat, ekaju se obe ana sredstva Ministarstva regionalnog razvoja, koja se o ekuju ove ili idu e godine.

Uz nazo nost op inskih vije nika te župana Ivice Perho a, nove op inske prostore zajedno su otvorili predsjed-

nik Op inskog vije a Stjepan Blagus i na elnik op ine Gori an Mario Mohari . Nove je prostore blagoslovio župnik župe Gori an Petar Majstorovi , a nakon toga je u Domu kulture na elnik op ine priredio skroman domjenak za uzvanike.

Op inske službe zapo et e rad u novim prostorima nakon blagdana, odnosno seobe bogate arhive op ine i namještaja, što je na redu ovih dana.

(JŠ)

Sudionici desetoga Me unarodnog zrakoplovnog rellyja nakon spuštanja u “Marinu” Prelog

DESETI jubilarni Me unarodni aero relly ultralakih letjelica

Nebo iznad Preloga bilo puno zmajeva

Župnik Petar Majstorovi (desno) blagoslivlja nove prostore

Prošle subote nebo iznad Preloga bilo je puno zmajeva, ultralakih letjelica iz Hrvatske, Ma arske, Bosne i Srbije. Aktivisti i lanovi aerokluba “Rode” iz Preloga spremno su do ekali deseti po redu jubilarni Me unarodni aero relly koji organizira aeroklub Bjelovar. Ukupnom se na letjelište u Prelogu spustilo 26 ultralakih letjelica iz više zemalja, me u kojima su bila i tri lana Roda iz Preloga.

Gosti su i prespavali u Prelogu,

uz druženje i specijalitete na roštilju.

Susrete ljubitelja letenja i me imurski dio Me unarodnog aero rellyja organiziralo je ove godine novo vodstvo kluba, predsjednik Mario Novak, zamjenik Mario Šercer i tajnica Lidija Kramar s lanovima udruge. Zmajarski klub “Rode” Prelog poziva sve zainteresirane u posjet na “Marinu” Prelog.

(JŠ)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

DANI OP INE DONJI VIDOVEC

DONJI KRALJEVEC

Glavni op inski prioriteti jesu Najbolji muški DVD Palinovec i ure enje zone i izgradnja nove škole žene DVD-a Donji Kraljevec U nedjelju 20. lipnja održano je na igralištu NK Kraljev an 38 u Donjem Kraljevcu vatrogasno natjecanje seniore VZO-a D. Kraljevec - Gori an. Natjecale su se ekipe u kategorijama: žene a, muški a i muški b ekipe.

To je ujedno bilo i kvalifikacijsko natjecanje za županijsko natjecanje u Zasadbregu koje e biti održano u srpnju. Na županijsko natjecanje plasirale su se po tri prvoplasirane ekipe, prvoplasirane ekipe iz svake konkurencije, uz nekoliko etvrtoplasiranih.

Natjecalo se ukupno 14 ekipa iz DVD-a Donji Hraš an, Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Gori an, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju.

U konkurenciji žena A ekipa, na županijsko natjecanje plasirale su se ekipe DVD-a Donji Kraljevec i žene DVD-a Palinovec.

U kategoriji muških A ekipa, redoslijed je bio: prvo mjesto DVD Palinovec, drugo mjesto DVD Donji Hraš an, tre e mjesto DVD Donji Pustakovec, etvrto mjesto DVD Donji Kraljevec, slijedi DVD Hodošan, DVD Donji Pustakovec i DVD Gori an Kod muških B ekipa, prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Palinovec, drugo DVD-a Donji Kraljevec, tre e DVD-a Sveti Juraj u Trnju, etvrto DVD-a Donji Pustakovec i peto DVD-a Hodošan.

(JŠ)

TURISTI KA ZAJEDNICA GRADA PRELOGA

“Seoske igre” u ukovcu Turisti ka zajednica Grada Preloga uz pomo MO i ove godine organizira mani estaciju “Seoske igre” u ukovcu.

Igre se održavaju predstoje e subote 3. srpnja s po etkom u 13 sati.

Sudionici igara su osam mjesnih odbora s podru ju Grada Preloga, ehovec, Otok, Prelog, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec, ukovec i Oporovec. Kroz igre i druženje želimo prikazati starinske obi aje i život na selu, kazao nam je jedan od glavnih ljudi iz organizacije Josip Grade ak.

Natjecatelji e se ogledati u sljede im disciplinama: potezanje užeta, bacanje kamena s ramena, utrka u vre ama,

hodanje na štulama, bacanje potkove, guranje voza sijena, piljenje trupca, pravljenje putra, dojenje krave a atrakcija ove godine je kro enje mehani kog bika.

Svaka ekipa sastoji se od deset natjecatelja koji se uklju uju u navedene discipline. Žiri, odnosno suda ka komisija svaku disciplinu ocjenjuje i ekipa koja sakupi najviše bodova proglašava se pobjednikom.

Poslije natjecateljskog dijela slijedi zabavni uz Bandiste iz Struge i olklor iz D. Vidovca, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva za initi e mani estaciju bogatom ponudom svojih proizvoda.

U sklopu obilježavanja Dana op ine Donji Vidovec održana je sve ana sjednica Op inskog vije a koju je vodio predsjednik Tomislav Horvat. Osvrt na jednogodišnje razdoblje iznio je na elnik Josip Grivec. Poseban naglasak posve en je ure enju mjesta i razvoju turisti kih sadržaja. Spomenuo je provo enje projekta “Puna zdela” te najavio Dane ispiranja zlata i tradicionalnih jela od dravske ribe, koji e se održati 31. srpnja i 1. kolovoza. Zajedno s op inama Legrad i Donja Dubrava radi se na izgradnji pješa ke povijesno pou ne i turisti ke staze “Nikola Zrinski”. Vlada RH dodijelila je op ini zemljište za poduzetni ku zonu, dok je od Ministarstva za regionalni razvoj dobiveno 150 tisu a kuna za daljnju obnovu Doma kulture. Od planova treba izdvojiti ure enje zone, otvorenje stomatološke ambulante, izgradnju nove škole i rekonstrukciju raskrš a u mjestu. Na elnik je zahvalio svim op inskim udrugama koje “z malo penez puno toga napraviju“ i nositelji su svih doga anja u mjestu. Grivec je ponovno spomenuo nužnu temeljitu decentralizaciju kojom bi op inski prora uni bili znatno ve i i moglo bi se realizirati više projekata. U glazbenom djelu nastupio je akademski glazbenik Martin Srpak.

Svevid sve vidi Donjovidov anin Alojzije Matulin, inspiriran staroslavenskom mitologijom i usmenom predajom, a na temelju dobivenih skica od našeg novinara Josipa Šimunka, završio je ru ni rad na donjovidovskom pretkrš anskom spomeniku posve enom staroslavenskom Bogu Svevidu. Spomenik se nalazio na uzvišenju isto no od današnjeg groblja. Predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki otkrio je drveni spomenik Svevida koji vidi prošlost, sadašnjost i budu nost, a bio je zaštitnik vojnika i bog sunca.

Spomenik je izra en u lipovom drvu, a autor ga poklanja svim Donjovidov anima i bit e smješten u op inskim prostorijama.

Zato, Vidov ani, budite oprezni jer Svevid sve vidi i zna!

(A. Fuš)

Brojni uzvanici i gosti na Danu op ine

Op ina pokre e vlastiti komunalni pogon Prije sve ane sjednice vije nici su se sastali na onoj radnoj. Iz dnevnog reda treba izdvojiti dvije odluke. Jednoglasno je donesena odluka o prihva anju darovne nekretnine sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske. Rije je zemljištu ukupne površine 21 ral 892 hv na kojem e op ina krenuti u ure enje Poduzetni ke zone

na lokaciji od Hotela Gol prema Donjoj Dubravi. Vrijednost darovanih nekretnina iznosi gotovo 2,5 milijuna kuna.

Op ina se obvezuje darovane nekretnine privesti namjeni u roku od tri godine, a uskoro je najavljeno i potpisivanje ugovora. Na elnik Grivec najavio je da e zbog odli ne lokacije to biti središnja isto na poduzet-

ni ka zona. Vije nici su odlu ili da se krene u samostalno ili s drugim op inama u ormiranje vlastitog pogona ili d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti. Ova odluka ne može se provesti preko no i, ali daje na elniku mogu nosti da krene s pregovorima i poduzimanjem potrebnih koraka. (a )

Svevid Alojzija Matulina postaje op inska atrakcija uz koju smo pofotkali op inske elnike i Petra Nova kog koji je otkrio spomenik

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DONJOJ DUBRAVI NAJAVLJENO: IPA PROGRAM EU IDE DALJE

KOTORIBA

Izradite projekte, prona ite partnere i javite se do 15. rujna!

Vrti poslovao s prihvatljivim minusom, a knjižnica s plusom

Temeljem provedbe projekta “Zelena ideja i tradicija za budu nost“ - “Zeleni dje ji vrti “, u radnom posjetu Donjoj Dubravi sa svojim bliskim suradnicama bila je voditeljica Zajedni koga tehni kog tajništva IPA programa Ma arska – Hrvatska Diána Rózsa iz Budimpešte. U sklopu posjeta održan je razgovor s elnicima lokalnih samouprava donjeg Me imurja vezano uz IPA program EU. Na sastanku je re eno kako su u prvom krugu natje aja prihva ena 42 projekta, za što je predvi eno 12,3 milijuna eura.

Donjome imurske elnike najviše su zanimali projekti koji se mogu realizirati u njihovim sredinama.

Posebno se to odnosi na zaštitu i o uvanje okoliša, razvoj turizma i kulturnu povezanost, dok je svima njima prioritet izgradnja kanalizacije i pro ista a otpadnih voda.

Op insko vije e Kotoribe na posljednjem zasjedanju prihvatilo je izvješ e o radu i poslovanju dje jeg vrti a Kotoriba i Knjižnice i itaonice.

Vrti je poslovao s manjkom od 24 tisu e kune što je posljedica novog zapošljavanja, a nije

Potrebno je prona i partnera Diána Rózsa naglasila je da je za svaki projekt potrebno

GODIŠNJI SKUP KLA OSMIJEH DONJA DUBRAVA

Život bez alkohola je puno kvalitetniji Donjome imurske elnike najviše su zanimali projekti koji se mogu realizirati u njihovim sredinama prona i dobrog partnera s druge strane i odrediti veli inu financijskih mogu nosti. Najavila je da ovih dana kre e drugi krug natje aja, a rok za dostavu projekata je 15. rujna, te je ponudila pomo oko in ormacija i savjeta prilikom pisanja projekata.

Sve in ormacije bit e dostupne na webu: www.hu-hr-ipa.com. Što se ti e turisti kih sadržaja, napomenula je da e oni natje ajem biti obuhva eni idu e godine. Doma in sastanka Marijan Varga istaknuo je da svaka op ina projekt financira sama

kako bi nakon realizacije dobila 85% sredstava iz IPA programa. Trenutno se u donjem Me imurju provode tri projekta koji se financiraju iz IPA-e. To su: Zeleni dje ji vrti , Puna zdela i Malograni ni prijelaz.

(A. Fuš)

UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA DONJA DUBRAVA

Održana promocija DVD-a “Ja, majstor” Vrijeme je kada osmaši naveliko razmišljaju koje e zanimanje odabrati i u kojoj e srednjoj školi nastaviti školovanje. Udruga obrtnika i poduzetnika Donje Dubrave došla je na ideju da izradi DVD na kojem e videosnimkom i tonskim zapisom predstaviti obrtni ka, ve inom deficitarna, zanimanja. U prostorijama OŠ Donja Dubrava održana je sve ana promocija DVD-a pod naslovom “Ja, majstor“.

Cjelokupni projekt odradili su lanovi Udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava.

Ideja za izradu audio i videomaterijala postoji unatrag

Detalj s promocije nekoliko godina, što su prepoznali u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, te su kao pokrovitelji financijski pomogli izradu projekta.

Predsjednik udruge Stjepan Rusak tom je prilikom zahvalio svima koji su sudjelovali u stvaranju DVD-a na kojem je obuhva eno etrnaest zanimanja koja

e u enicima završnih razreda osnovnih škola približiti i ponuditi mogu nost odabira budu eg zanimanja.

O nastajanju projekta govorili su Dražen Miser i Antun Benko. Na promociji su bili u enici 8. razreda, ravnateljice donjome imurskih osnovnih škola, obrtnici, roditelji i predstavnici Obrtni ke komore Me imurske županije. Nakon promocije održan je okrugli stol na kojem su se mogle uti same rije i pohvale za cjelokupni projekt. Prezentacija se nastavlja po školama donjeg Me imurja, a rodila se ideja da se projekt proširi na županijsku razinu. (a )

UREDNIŠTVO Kotoripskog vjesnika u posjetu Mladenu Grubi u

Drago mi je da uz moje bolesno srce kucaju i druga lanovi uredništva op inskoga in ormativnog glasila Kotoripskog vjesnika Izabela Balog, Bernarda Habuš, Janja Trstenjak, Dobriša Habuš i Alen Fuš posjetili su kolegu i lana uredništva Mladena Grubi a, koji se nedavno vratio s bolni kog lije enja nakon što je doživio sr ani in arkt.

- Ostao sam ugodno iznena en gestom mojih kolega, pogotovo darom u vidu slike koja e me podsje ati kako uz moje bolesno srce kucaju i druga.

odmah došlo do poskupljenja ekonomske cijene.

Knjižnica i itaonica Kotoriba je godinu završila s plusom nešto više od 13 tisu a kuna.

Vrti je na kraju godine polazilo 48 djece, dok je knjižnica imala 277 korisnika.

Znam da više nikada ne e biti kao prije, ali znam da e moje srce, želje, snovi i sva htijenja biti uz Kotoripski vjesnik, iji sam prvi urednik postao prije 24 godine, u vrijeme kada neke od mojih suradnica još nisu krenule ni u školu, rekao je tom prilikom poznati kotoripski novinar Mladen Grubi . Njegovi prijatelji i kolege poželjeli su mu brzu rehabilitaciju i skori povratak u novinarske vode i školske u ionice, a istom se pridružuje i redakcija Me imurskih novina. (A. Fuš)

U novoure enim prostorijama NK Dubrav an na izvještajnoj godišnjoj skupštini okupili su se lanovi Kluba lije enih alkoholi ara Osmijeh iz Donje Dubrave. U izvješ u o radu saznali smo da u klub dolazi 14 obitelji, 4 samca i 2 žene koje u klub žele uklju iti svoje supružnike. Klub je aktivan 11 godina, a sastanci se održavaju utorkom od 19 sati. Stru ni terapeut je dr. Ivan Dolenec kojeg su lanovi prozvali njihovim an elom uvarom. – Svatko može u initi napor da prestane piti, što je po etna to ka svega, no promijene nastaju na svakom pojedincu, cijeloj obitelji i okolini u kojoj živi. Iskrenost je u svemu tome jako bitna, rekao je dr. Dolenec. On je tom prigodom uru io priznanja za uspješnu apstinenciju obiteljima Zvošec i Jurak iz Donjeg Vidovca, Mihoci

iz elekovca, Smolek iz Gori ana i obitelji Ujlaki iz Donje Dubrave. Djeca apstinenata kroz stihove su opisala dolazak u klub, svoje probleme s kojima su se susretali i današnji život bez alkohola u ku i. -Živimo bolje i ljepše bez alkohola, danas svi zajedno sjedamo za stol i razgovaramo, najsretniji sam kada tata na utakmici drži sok u ruci, bile su samo neke poruke djece apstinenata. Gosti skupa bili su predstavnici srodnih klubova, ispred Me imurske županije tu je bio zamjenik župana Matija Posavec koji je prvi puta bio na takvoj skupštini, dok je u ime op ine Donja Dubrava uspješan i koristan rad kluba pohvalio zamjenik na elnika Rudol Lisjak. Obojica su u emotivnim obra anjima obe ali pružiti ruku pomo i i prijateljstva. (a )

ODANA PO AST ŽRTVAMA pora a u Kotoribi

Molitva i svije e kod grobišta Leš U Republici Hrvatskoj evidentirano je preko šeststo grobišta i stratišta žrtava Drugoga svjetskog rata i pora a, a u Me imurju su spomen - križem obilježena stratišta Sep u Gornjem Hraš anu, Ksajpa kod Šenkovca, Repova šuma kod Štrigove i Leš u Kotoribi, gdje je križ postavljen 12. srpnja 2009. godine. Upravo na ovom posljednjem u Kotoribi u petak je odana po ast žrtvama, kako kažu organizatori, svima onima kojima su, na žalost, ostali i bez groba, a koje je, tako er prema njihovim tvrdnjama, likvidirala OZNA nakon Drugoga svjetskoga rata. U kotoripskoj crkvi služena je misa, a nakon toga je

Spomen križ Leš za žrtve pora a

održana molitva kod spomen - križa, položeni su vijenci i zapaljene svije e.

16

Kroz Međimurje

U SREDNJOJ ŠKOLI Prelog uskoro turisti ki kabinet

POSJET Savjeta mladih Me imurske županije Velikoj Gorici

Hotelska recepcija u u ionici

Razmijenili iskustva i najavili mogu nost suradnje Savjet mladih Me imurske županije posjetio je Veliku Goricu, gdje im je doma in bio Savjet mladih Grada Velike Gorice. Povodom posjeta održana je skupština na temu djelovanja mladih u svakodnevnom životu, kao i uloga mladih u današnjem društvu. Skupštini su prisustvovali i gradona elnik te dogradona elnik Velike Gorice. Savjetima

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Recepcija u u ionici i so isticirana ra unalna oprema ono je što e jesenas, kada po ne nova školska godina, do ekati u enike turisti ko - hotelijerskog usmjerenja Srednje škole Prelog. Škola se, naime, javila na natje aje Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva turizma od kojih o ekuje novac za opremanje kabineta u kojem bi se izvodila nastava iz Recepcijskog poslovanja, Osnova turizma, Prometa i putni kih agencija, Organizacije poslovanja ugostiteljskih poduze a, Marketinga u turiz-

mladih razmijenili su iskustva u svom radu i razmotrili mogu nosti budu e suradnje. Tom su prilikom lanovi Savjeta mladih Me imurske županije posjetili i muzej Turopolja te Centar za djecu, mlade i obitelj. Predstavnici oba savjeta posjetom su bili iznimno zadovoljni i izrazili su želju za suradnjom i u bližoj budu nosti. (bš)

mu i drugih stru nih turisti kih predmeta.

Svaki u enik na stolu e imati svoje ra unalo s programom iz recepcijskog poslovanja, Internetom i svim neophodnim sadržajima za nastavu (umjesto bilježnice i ru nog pisanja). Plo u i kredu predava i e zamijeniti elektronskim pomagalima. Imat e mogu nost za turisti koj struci apsolutno neophodne, vizualne prezentacije. U sklopu kabineta bit e i recepcijski pult, gdje e u enici direktno za pultom

vježbati verbalnu komunikaciju, ispunjavati dokumentaciju i rješavati sve poslovne situacije uobi ajene za poslovanje Prijamnog odjela smještajnog objekta.

- U enici e zasigurno biti još zadovoljniji uvjetima i na inom izvo enja nastave u svojoj školi, jer umjesto samo frontalnih predavanja dobit e vrhunski opremljen kabinet turizma i mnoštvo prilika za u enje kroz praksu. Prema prvim reakcijama u enika koji su upoznati s ovim projektom, ovakva nasta-

va bit e pravi hit na školi i svi (i budu i hotelijeri i njihovi profesori) s velikim nestrpljenjem o ekuju da po nu u iti prakti no hotelijerstvo. Odrazit e se to svakako pozitivno i na njihovu volju za u enjem, ali i na kona no znanje s kojim e izi i na tržište rada ili na sveu ilišne studije.

Vjerujemo da e to biti još jedan korak važan za popularizaciju ugostiteljsko – turisti kih zanimanja, koja su još uvijek na tržištu de icitarna, isti u u Srednjoj školi Prelog.

(Velimir Kelkedi)

OKRUGLI STOL O PREDŠKOLSKOM odgoju djece s posebnim potrebama

Mobilni timovi idealno rješenje, goru i problem financiranje Savjet mladih Grada Velike Gorice, gradona elnik i dogradona elnik Velike Gorice te lanovi Savjeta mladih Me imurske županije

OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središ e

Slušali o euritmiji od priznatog stru njaka Osnovna škola Mursko Središ e bila je doma in i mjesto održavanja Me užupanijskoga stru nog vije a defektologa Me imurske i Varaždinske županije.

Na skupu je gostovao i Alen Guca, euritmist i u itelj Waldorfske škole Sveti Juraj u Zagrebu, koji je sudionike upoznao s temeljnim zasadama Waldorfske škole koju je 1919. utemeljio pedagog i znanstvenik Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca.

Održane su i dvije radionice u kojima je Guca sudionike upo-

znao s osnovnim elementima euritmije - jezika pokreta koji omogu uje da emocije i razmišljanja budu izraženi pokretom tijela.

U ime doma ina gostu je zahvalila školska ravnateljica Marijana Trstenjak, a u radu skupa sudjelovale su i velik doprinos dale Miljenka Župan, pedagoginja, i Olivera Poto nik, defektologinja u školi.

Dogovoren je ponovni doalzak Alena Guce u središ ansku školu, i to 28. rujna ove godine. (sm)

O problemu integracije i inkluzije djece s posebnim potrebama u predškolski odgoj raspravljalo se protekli utorak na okruglom stolu u Scheierovoj zgradi u akovcu. Organizatori tribine koja je okupila velik broj stru njaka, odgajatelja, lanova udruga i roditelja jesu Me imurska županija, Ured državne uprave u Me imurskoj županiji i Hrvatski pedagoško - književni zbor, Podružnica akovec.

U me imurskim predškolskim ustanovama sedam posto djece s teško ama u razvoju Aktualnu situaciju u županiji i me imurskim vrti ima predstavile su Božena Batisweiler, dipl. defektologinja, i Gordana Patar ec, prof. pedagogije.

Istraživanje koje su provele u 26 predškolskih ustanova u našoj županiji (od ega su podatke

Božena Batisweiler, dipl. defektologinja, i Gordana Patar ec, prof. pedagogije, prezentirale su istraživanje provedeno u me imurskim vrti ima prikupile iz 23 ustanove) i Centru za socijalnu skrb pokazalo je da je od 2.697 predškolaca 190 djece s poteško ama u razvoju, odnosno njih 7%. Prema podacima Centra za socijalnu skrb, još 71 dijete nije obuhva eno nikakvom edukacijom. U integraciji, odnosno inkluziji, prednja i Dje ji vrti akovec, u koji je ove godine upisano 21 dijete s podru ja cijele županije, ali, da postoji sluh za ovu problematiku, dokazano je i nedavnim pokreta-

njem posebne skupine “Me imurske iskrice” draškove kog odjela Dje jeg vrti a “Fijolica” Prelog, u kojoj se na principu inkluzije radi s djecom autisti nog spektra poteško a.

Sustavno financiranje, a ne kratkoro ni projekti Ipak, to još uvijek nije dovoljno, jer, kako je istaknuto na

tribini, ni jedno dijete ne bi smjelo završiti u instituciji niti bi smjelo biti prepušteno samo brizi roditelja. Djetetu treba pravovremeno dati šansu, i zato se javlja potreba za formiranjem mobilnih timova koje bi inili defektolozi, psiholozi i logopedi.

Druga je mogu nost pronalaženje asistenata u odgoju, takozvanih tre ih odgajatelja, u iji se pronalazak žele uklju iti i same udruge i roditelji. Naravno, goru im problemom ponovno se pokazalo inanciranje, jer se za uspješnu inkluziju moraju ispuniti zakonski, prostorni, organizacijski i materijalni uvjeti. Najpotrebnije je, zaklju eno je na tribini, prona i rješenje za sustavnu inancijsku pomo , jer udruge jedine inancijske injekcije primaju uglavnom od kratkoro nih projekata nakon kojih se ponovno nalaze na po etku.

(Bojana Špani ek)

MATURANTI GENERACIJE 1994./1995.

Petnaesta godišnjica mature akove kih gimnazijalaca Bivši u enici Gimnazije akovec prošli su tjedan proslavili 15 godina svoje mature. Ve ina maturanata generacije koja je 1995. godine završila Gimnaziju

ostala je u kontaktu i nakon srednjoškolskih dana, pa se i ovoj 15. obljetnici mature odazvao velik broj nekadašnjih razrednih kolega.

Danas odrasli ljudi, uglav-

nom fakultetski obrazovani, ponovo su sjeli u školske klupe, a sje anje na najljepše razdoblje života nastavili su buditi druženjem u restoranu “Pilka”.

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OŠ “PETAR ZRINSKI“ ŠENKOVEC obilježila Dan škole

Nagradili najbolje u enike i njihove mentore Zanimljivim programom OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec proslavila je Dan škole. U školskoj sportskoj dvorani tom su se prigodom okupili u enici, roditelji i u itelji kako bi na sve anoj priredbi bili upoznati s ovogodišnjim uspjesima škole. Nakon dobro poznate afere “Atlante”, škola je ipak uplovila kona no u “mirnije vode”. Nova ravnateljica Vesna Kalšan, istaknula je stoljetnu tradiciju, kreativnost i uspješnost škole, te ukratko predstavila pregled svih rezultata i nagrada koje su tijekom protekle školske godine postigli u enici uz stru no vodstvo mentora. U kulturno - umjetni kom dijelu programa brojnoj su se publici predstavili lanovi zbora, dramske skupine, pobjednici Najglasa, recitatori te plesna skupina Flik. Program Dana škole osmišljen je i realiziran pod vodstvom profesorice Marijete Stevanovi i profesora Vladimira Novaka. Nakon što su najboljim u enicima i njiho-

Nagra eni mentori i u enici OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

vim mentorima uru ene nagrade, program je nastavljen u radionicama koje su za polaznike škole pripremili njihovi u itelji. Radionice su bile otvorenog tipa, pa su se u enicima svih razreda mogli priklju iti i njihovi roditelji. Tako se ove godine Dan škole u Šenkovcu proslavio zanimljivim spojem kulture i umjetnosti, književnosti, sporta i zabave.

(Bojana Špani ek)

Kros i igre za Dan sporta U šenkove koj je školi pred sam kraj školske godine obilježen i Dan sporta. U enici nižih razreda sa svojim su u iteljicama brojne igre odigrali na školskim sportskim terenima, dok su u enici viših razreda zapo eli Dan sporta krosom na SRC-u Šenkovec, Gor ici. Za pripremu, organizaciju i realizaciju krosa i ostalih igara zaslužna je Jasminka Jakši , profesorica TZK-a, uz pomo svih djelatnika škole.

Najbrža tri u enika u petom razredu jesu Dominik Novak (5.b), Dario Ivanuša (5.b) i Vilim Šprajc (5.b) te u enice Maja - Marija Baka (5.b), Karla Kova i (5.a) i Mia Ma ari (5.a).

U šestom razredu to su bili Jakov Rojko (6.a), Luka Grahovec (6.c) i Jan Marcijuš (6.b) te Lea Tkal ec (6.b ), Eva Kolarek (6.b) i Josipa Vinkovi (6.a). Najbrži su sedmaši Ante Brajkovi (7.c), Tomislav Sa ar (7.b) i Mihael Novak (7.b), a sedmašice Ema

Toplek (7.a), Ivana Novak (7.b) i Saša Šprajc (7.b). I na kraju Leo Lesjak (8.b), Kristijan Stunkovi (8.b) i Luka Brle i (8.a) najbrži su osmaši, a najbrže su osmašice Iva Novak (8.b), Klara Drvenkar (8.c) i Marija Ajvaz (8.a).

Nakon podjele diploma i kra e okrjepe, u enici su me usobno odmjerili snage u grani arima, odbojci i nogometu.

Najnapetiji dvoboj održao se u odbojci izme u u enika i u itelja. (bš)

OŠ SVETI Martin na Muri

O Domovinskom ratu iz usta branitelja Vrlo zanimljiv i pou an sat povijesti za u enike završnih osmih razreda organizirala je Osnovna škola Sveti Martin na Muri.

Na satu povijesti o Domovinskom ratu govorili su Dragutin Pintari , Željko Fajfar i Robert Oleti , lanovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata op ine Sveti Martin na Muri, sudionici najtežih okršaja s jugokomunisti kim i srpskim okupatorima.

Djeca su tako iz prve ruke ula što se zbivalo na bojišnicama i kako je na kraju pobije en neprijatelj koji je bio do zuba naoružan i po ondašnjim procjenama tre a europska sila po naoružanju. U enici su postavljali i pitanja, jer su do sada uli i itali pomalo druga iju “istinu” o Domovinskom ratu i njegovim braniteljima.

(S. Mesari , PN)

U enicima podijeljene krijesnice svog kretanja u vrijeme smanjenje vidljivosti te u no i.

Na taj na in djeca su primjetnija u prometu, što uvelike smanjuje opasnost od promet-

URU ENE nagrade u enicima osnovnih škola s podru ja Grada akovca

Priznanja u enicima s izvrsnim rezultatima na državnim natjecanjima U enicima osnovnih škola s podru ja Grada akovca i njihovim mentorima koji su ostvarili izvrsne rezultate na državnim natjecanjima i smotrama u školskoj godini 2009./2010. uru ena su pretprošli tjedan priznanja i nagrade.

Budu i da rezultati s državnih natjecanja predstavljaju izniman uspjeh za u enike i njihove mentore, ravnatelje i škole, ali i sam Grad akovec, svi u enici koji su sudjelovali na državnim natjecanjima i smotrama te njihovi mentori dobili su priznanje, kao i pet ulaznica za Gradske bazene akovec, dok su u enicima koji su osvojili prva tri mjesta na državnim natjecanjima i smotrama uru ena priznanja i vrijedni pokloni.

I dok je Jurica Ivekovi Pontoni, u enik I. OŠ, s mentoricom Renatom Najman, osvojio 3. mjesto na državnom natje-

canju iz kemije, Viktor Ruži , Jura Šolja i Bruno Damjan, u enici iste škole, s mentorom Marinkom Horvatom, bili su najbolji na državnom natjecanju u badmintonu. Andriji Drku, polazniku III. OŠ, s mentorom Ivanom Malaši em, pripalo je 2. mjesto na državnom natjecanju iz matematike, a tako er 2. mjesto osvojile su Dora Loli i Marija Sabol, u enice OŠ Ivanovec, s mentoricom Marijom Puri - Hranjec, na državnoj smotri iz biologije.

Jana Grabar i Nino Žnidari , u enici OŠ Kuršanec, s mentorima Svjetlanom Zlatarek i Hrvojem Šlezakom, bili su drugi na državnoj smotri u eni kog zadrugarstva u kategoriji samostalnih istraživa kih radova, dok je Karlo Poljanec, polaznik Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ”, s mentorom Vjeranom Vidovi em, osvojio 2. mjesto na državnom natjecanju u kategoriji trube.

Trojica hrvatskih vitezova govori u enicima

OSNOVNA ŠKOLA Gornji Mihaljevec

Op ina Gornji Mihaljevec u enicima od 1. do 4. razreda Osnovne škole Gornji Mihaljevec podijelila je krijesnice (obasjava e), koje e oni nositi prilikom

U enicima koji su osvojili prva tri mjesta na državnim natjecanjima i smotrama uru ena su priznanja i vrijedni pokloni

ne nesre e. Krijesnice su djeci podijelili predstavnici op ine Franjo Golub, Konrad Brezari i Snježana Zadravec, te školska ravnateljica Karmen Sklepi .

Kako krijesnicu staviti u ruku i kako je nositi, djeci je pokazala Irena Branovi iz PU me imurske. (sm, SZ)

U enici 3. razreda II. Osnovne škole akovec zajedno s u iteljicom Anom Lopari u posjetu Skupštini Me imurske županije

DJECA PREUZELA MJESTA vije nika u Skupštini Me imurske županije

Župan pod “paljbom” dje jih pitanja U vije ni ke su stolice Skupštine Me imurske županije u utorak prijepodne sjela djeca 3. razreda akove ke II. Osnovne škole. Time im se ostvarila želja da se upoznaju s radom Županije, a jedva su do ekali trenutak da našem županu Ivici Perho u postave nekoliko pitanja. Župan se tako našao pod “paljbom” dje jih pitanja, a u enike je zanimalo sve - od toga kako je postao i je li teško biti župan, ho e li inancirati sportske aktivnosti djece, što ini za zaštitu okoliša u Me imurju, pa sve do konkretnih pitanja koja se ti u

sjeverne akove ke zaobilaznice i vanjskih bazena. Župan Perho je na pitanja strpljivo odgovarao, a djeca su odgovorima bila uglavnom zadovoljna, ako je suditi po njihovim reakcijama.

Ovaj je posjet organiziran na inicijativu u iteljice Ane Lopari .

Ona se u svom dugogodišnjem radnom iskustvu trudi Me imurje što bolje približiti djeci, s obzirom na to da je za to danas predvi en vrlo malen dio školskog programa. Upravo zato ovakve inicijative u enicima pomažu u boljem upoznavanju svojeg kraja i rada javnih službi. (bš)

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

UDRUGA PROIZVO A A mlijeka Me imurske županije S AKOVE KOG SAJMA

Zna ajno je odabrati pravo bikovsko sjeme - Vrlo je važno kod odabira sjemenja misliti i na dugovje nost krava, a ne samo na visoku proizvodnju mlijeka

Pe enjari došli na svoje Mladi krumpir prodaje se u vre icama Predzadnja lipanjska srijeda na akove kom sajmu prošla je dosta mirno. Po prometu roba i ljudi bila je osrednja, a svaki prodava i kupac pronašao je mušteriju, odnosno ono što je želio.

Na sajmu je sve više mladog krumpira, raznog povr a, te još uvijek dosta jabuka i peradi i pernate mladun adi te ku nih ljubimaca. Više nego solidna je ponuda drva za ogrjev, no kupaca baš i nije bilo. Pe enjari su nakon kra e stanke uzrokovane lošim

vremenom ponovno došli na svoje. (S. Mesari , Z. Vrzan) CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- mladi krumpir - stari krumpir - kukuruz - pšenica - je am - zob - jabuke - pura - patka - evap i i

8 kn/kg 1,5 kn/kg 0,90 kn/kg 1,10 kn/kg 1,50 kn/kg 1,70 kn/kg 20 kn/vre a 70 kn/kom 60 kn/kom 20 kn/porcija

S AKOVE KOG PLACA

U restoranu “Kristal” u Ma kovcu Udruga proizvo a a mlijeka Me imurske županije, zajedno s tvrtkom “Bosgen” iz Zagreba, koja je ekskluzivni zastupnik irme “World Vide Sires”, najve ega proizvo a a bikovskog sjemena, organizirala je predavanje na temu “Reprodukcijski menadžment”. Okupljenim mljekarima o ovoj sve aktualnijoj i zanimljivoj temi govorili su eminentni stru njaci iz tog podru ja, Lindel Whitlock iz SAD-a i Daud Josip iz DVM-a.

Veterinar Whitlock, koji je cijeli svoj radni vijek proveo u radu s mlije nim kravama, iznio je najnovija svjetska saznanja iz podru ja hranidbe i reprodukcije visoko mlije nih krava. Šezdesetak me imurskih farmera s velikim je zanimanjem pratilo ovo izlaganje, kao i izlaganje mr. sc. Dauda, koji je predstavio najbolje svjetske bikove, a ije sjeme vrhunske kvalitete sto ari mogu nabaviti i u Hrvatskoj preko tvrtke “BOSGEN”.

Ameri ki stru njaci govore me imurskim mljekarima Važno je re i da je karakteristika ameri kih bikova ta da su, osim što na svoje potomstvo prenose vrhunski genetski potencijal za visoku mlije nost, plodnost, vrstu tjelesne konstituciju i kondiciju, njihovi potomci izrazito dugovje ni. Naime, vrlo je važno da se prilikom odabira sjemena za umjetno osjemenjivanje ne gleda samo visoka proizvodnja mlijeka, ve da se prati da ta visoko mlije na goveda i dugo žive, što kod

nas u Hrvatskoj predstavlja velik problem.

Puno je gravidnih junica Na žalost, što iz neznanja, što zbog lošega genetskog materijala, veliki broj visoko mlije nih krava koje se otele 3 do 4 puta nerijetko se izlu uju iz rasploda i daljnje proizvodnje, što pak dovodi sto ara u nezavidnu situaciju da mora esto kupovati skupe gravidne junice (obi no iz inozemstva), ime

U znaku krastavaca i mahuna Ubodi p ela, osa i stršljena UDRUGA P ELARA “Agacija” Me imurske županije

Napisah ve par puta kako Hrvatska i Me imurje ne trebaju strahovati od gladi, pa to ponavljam i ovaj put, nakon što sam par puta prošao akove kim placom. Robe je za nahraniti osam puta više ljudi nego nas ima, odnosno onih koji se CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- krastavci - mladi luk - paprika - bijelo zelje - brokula - šparoge - paradajz - trešnje - višnje - turoš

6 kn/kg 5 kn/pušlek 18 kn/kg 7 kn/kg 12 kn/kg 14 kn/kup i 10 kn/kg 8 kn/kg 15 kn/kg 6 kn/kom

Je, lepi i doma i su ... snabdijevaju na placu. I sva je hrana zdrava i za oko lijepa.

Ovih dana najve a je ponuda krastavaca i mahuna, te graška, salate i mladog luka. Jagode i trešnje su pri kraju, a pojavile su se višnje te razne gljive. (S. Mesari )

UPISIVANJE U ARKOD ide presporo

Me imurci zaostaju za drugima Gotovo u svakoj akciji, u gospodarstvu, kulturi, po naplati energenata, po ispisanim kaznama u prometu i po mnogo drugih stvari, Me imurci su prvi ili me u prvima u Hrvatskoj.

Kada pak je u pitanju upis u ARKOD sustav, tu jako zaostajemo za drugima.

- Kona no smo ovaj tjedan i mi zapo eli upis u ARKOD sustav.

Dnevno su, barem je tako do sada, upisana tri gospodarstva, kaže mr. sc. Milorad Šubi , rukovoditelj Podru nog ureda HZPSS-a u akovcu.

Do sada je u ARKOD u Hrvatskoj upisano preko 40 tisu a poljoprivrednih proizvo a a i 200 tisu a hektara poljoprivrednog zemljišta.

To je oko petine svih posjeda evidentiranih u upisniku poljoprivrednih gospodarstava,

odnosno oko 300 tisu a ARKOD parcela.

Prva je upisivanje završila Požeško - slavonska županija, a slijede Brodsko - posavska te Karlova ka županija. Upisivanje u ARKOD zapo elo je u velja i, do kraja lipnja upisivanje e zapo eti u svim županijama, a trebalo bi biti završeno krajem godine.

Primjena ARKOD-a zapo et e ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, a poljoprivrednicima e omogu iti lakši i jednostavniji na in podnošenja zahtjeva za europske poticaje.

Isto tako ARKOD e omogu iti transparentnije korištenje državnih poticaja. Ako se poljoprivrednici ne upišu u ARKOD sustav, kada Hrvatska postane lanica EU, ne e mo i dobiti europske poticaje za poljoprivrednu proizvodnju. (sm)

Ljeto je godišnje doba kada je razvoj života u prirodi na vrhuncu, pa tako i kukaca kao što su p ele, ose i stršljani. Ljudi se u to godišnje doba više kre u u prirodi lagano odjeveni ili razgoli eni, pa je susret sa p elama, osama i stršljanima eš i i može biti jako neugodan.

P ele, ose i stršljani imaju žalac koji se nalazi na zadnjem dijelu tijela i služi im isklju ivo za obranu svog staništa, ili ukoliko su životno ugroženi. Da bismo izbjegli neugodnosti uboda p ela, osa i stršljana, dobro je ponešto znati o zaštiti od uboda i postupanju kod uboda p ela, osa i stršljana.

Kad p ela želi ubosti, usmjeri zadak prema dolje i stavi vršak žalca na ubodno mjesto. Žal ane iglice po inju se pomicati jedna uz drugu, a njihovi zupci zadiru sve dublje u kožu. Za vrijeme uboda te e otrov u ubodno mjesto. Ubode li p ela drugu p elu ili kukca, može lako izvu i žalac. No, ubode li ovjeka ili nekog sisavca, ne može izvu i žalac jer to prije e njegovi zupci. Kako ga ne može izvu i, žalac se otkine od njezina tijela i p ela, zbog toga nakon nekog vremena ugine. Na mjesto uboda esto brzo navaljuju i druge p ele privu ene mirisom otrova. P ele naro ito budu znojne i namirišu ljude i životinje. Site su p ele, kad je dobra paša, u pravilu mirnije i manje bodu.

Ljudi veoma razli ito reagiraju na p elinji ubod, što ovisi o njihovoj preosjetljivosti prema p elinjem otrovu. Za jake op e reakcije valja nakon uboda odmah potražiti lije ni ku pomo .

Lokalne reakcije na mjestu uboda mogu se smanjiti hladnim oblozima, ledom, istim alkoholom, a žalac valja vaditi noktom uz kožu, nikako hvatati gornji dio žalca jer emo time utisnuti još više otrova u ubodno mjesto. Ina e, p elinji

otrov koristi se u tzv. apiterapiji za lije enje niza bolesti.

Galsku osu (Gallicius - complex) susre emo naj eš e. Aktivna je danju i u pravilu ne napada.

Gradi otvorena mrežasta gnijezda na zašti enim mjestima u potkrovlju, zidnim šupljinama i sl.

Njeno gnijezdo nema ovojnice ve je kratkom stapkom u vrš eno za podlogu, a preko zime prežive samo matice koje u prolje e formiraju nove zajednice.

Galska i šumska osa Šumska osa je sli na galskoj osi, samo što gradi gnijezda u krošnjama drve a i grmlja, a može se na i i u kutijama za rolete ili drugim prikladnim šupljinama, a gnijezdo je u obliku okrenuta vr a. Po ponašanju je sli na galskoj osi, mada je nešto ve a od 25 mm. Navedene vrste osa rijetko ubadaju, osim ako nisu izazvane, a žalac im je glatki, pa nakon uboda ne ugibaju kao p ele.

Osa zemljarica je, me utim, opako agresivna, leti vrlo brzo i žestoko napada. Od ostalih osa razlikuje se po tome što ima žalac gra en kao kod p ele koji nakon uboda ostaje zaboden u koži, a sam ubod je vrlo bolan. Živi u socijalnoj zajednici kao p elinja, a zajednica može brojati do 5.000 jedinki smještene u zemlji do 100 cm dubine. Po izgledu je sli na drugim osama, a najlakše se prepoznaje što je nešto krupnija i po žustrim kretnjama i velikoj brzini leta. Kako ova osa napada i kad nije posebno izazvana, treba je držati dalje od mjesta ljudskog boravka. Od te vrste ose posebno su ugroženi kosci, vinogradari i vo ari jer treba voditi ra una da bi se mogao dignuti cijeli roj i napasti ako kojim slu ajem naletimo na njihovu rupu jer, ubode li nas smo jedna, moramo se žurno udaljiti s tog mjesta. Vrlo je osjetljiva na

kontaktne insekticide kratke karence pa na taj na in treba uništavati njihove nastambe jer su velika opasnost za ljude i životinje.

Obavezno zaobi i stršljena Stršljani su najkrupnije ose duga ke do 30 mm, a aktivni su od lipnja do rujna, danju i u sumrak, a otrovni žalac ima samo ženka koja je nešto krupnija od mužjaka.

Gradi okruglo pepeljasto sivo gnijezdo koje je izvana omotano vrlo krhkom ovojnicom. Svako gnijezdo stršljana ima svoje uvare, pa ako primijete nešto sumnjivo, odmah dižu uzbunu i izlije e cijeli roj stršljana. Ako smo u našoj blizini primijetili pove an broj ovih kukaca, najbolje je locirati njihovo leglo i u širokom luku obilaziti, nakon ega valja uništiti uz primjenu zaštitne opreme i korištenje sprej insekticida, a nikako vatrom ili nekim drugim neprimjerenim na inom. Otrov stršljana po sastavu je sli an otrovu osa, a kako je krupniji, izlu uje više otrova prilikom uboda.

Kako ose i stršljani prave štetu u vo njacima i vinogradima ošte uju i zrele plodove, dobro je postavljati klopke od prozirnih bijelih plasti nih boca. Klopka se izra uje tako da se gornji kraj prozirne bijele plasti ne boce odreže u obliku lijevka i okrene se bez epa. Na odrezanu bocu ulije se razrije eno pivo ili još bolje sok od jabuka koji privla i ose i stršljane. Kad u u kroz lijevak u bocu, teško iza u van pa se utope. Sadržaj boca treba redovito prazniti da se ne usmrdi.

Važno je imati zaštitno sredstvo Ana ilakti ki šok može se pojaviti kao posljedica uboda p ela, osa i stršljana, što ljudima zadaje razmjerno jaku bol. Zbog raznovrsnosti otrova i koli ine ima raznoliko djelovanje na više

mu se znatno pove avaju troškovi proizvodnje. Da bi sto ar pravilno mogao izabrati sjeme kvalitetnog bika, koji e odgovarati potrebama njegovog stada, potrebno je izvršiti ocjenjivanje svake krave i junice posebno, a koju uslugu osim obrade papaka i distribucije sjemena sto arima pružaju stru njaci iz tvrtke “BOSGEN”, koja je sa svojim radom zapo ela i na podru ju naše županije. Nakon završenoga stru nog dijela sto ari su postavili mnogobrojna pitanja navedenim stru njacima koji su im dali vrlo konkretne i jasne odgovore. Svoje je izlaganje na ovom skupu imao i Igor Rešetar, predsjednik Udruge proizvo a a mlijeka Hrvatske i Me imurja, koji je sto are upoznao s novih propisima i regulativama u pogledu zbrinjavanja otpadne ambalaže, tijekom pregovora o cijeni mlijeka u resornom Ministarstvu, novostima iz podru ja oko legalizacije postoje ih farmskih objekata i o drugim za sto are važnim temama. (S. Mesari , P. Ko ila) organa. Po svom u inku vrlo je sli an zmijskom otrovu, no koli ina otrova pri ubodima je mnogo manja. Op enito se smatra da je 300 do 400 uboda p ela smrtonosno za ovjeka, no reakcija i na jedan ubod kod vrlo osjetljivih ljudi može izazvati ana ilakti ki šok, koji ako se ne sprije i davanjem adrenalina može biti koban. Smrt nastaje naj eš e uslijed bronhijalnog gr a. Vjerojatno kao posljedica paralize udisajnog centra u mozgu.

P elarev organizam je naj eš e stvorio otpornost na p elinji otrov, ali ne treba smetnuti s uma da u svakom organizmu postoji alergijski okida . On se može aktivirati pri prvom, petom ili milijuntom ubodu p ele, i to bez obzira što p elar ne osje a intenzivnu bol pri ubodu a otok i crvenilo na mjestu uboda se gotovo ne primje uje.

Stoga bi svi p elari trebali imati neko sredstvo samo pomo i pri radu s p elama i koristiti zaštitnu opremu jer se ne treba izlagati velikom broju uboda p ela, jer imunološki sustav našeg organizma ima granica. (Ivan Šopar, sm)

MENEA akovec

Predavanja o bioplinu Me imurska razvojna agencija MENEA akovec organizira predavanje o bioplinu, odnosno biomasi, za što, prema njihovim istraživanjima, u Me imurju postoji velik interes.

Predavanje e se održati 29. lipnja od 11 do 11, 30 sati u zgradi “Scheier” u akovcu.

Predavat e Biljana Kuluši iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar” u Zagrebu, a tema ima radni naslov “Centralizirana bioplinska postrojenja u Me imurskoj županiji”. (sm)

29. lipnja 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Utjecaj ,,toplinskog stresa’’ na zdravlje i plodnost mlije nih krava Pod pojmom toplinski stres podrazumijevamo stanje organizma izloženog vanjskim ili unutarnjim toplinskim faktorima kod kojega organizam nije u mogu nos oduprije se njihovim štetnim u incima.

Vanjski toplinski faktori su: temperatura i vlažnost zraka, temperatura objekta, radijacija sun eve topline te ven lacija. Dok su unutarnji faktori: bazalni metabolizam, toplina proizvedena fermentativnim procesima u buragu, rad buraga i kapure, te toplina proizvedena kretanjem.

Osnovni simptomi toplinskog stresa su: povišena tjelesna temperatura, smanjen utrošak suhe tvari, smanjena proizvodnja mlijeka, smanjena plodnost, te umanjena imunološka sposobnost. Važno je napomenu da se termoneutralne to ke goveda kre u od 5 do 25°C, ali na udobnost živo nja znatno utje e i vlažnost zraka. Što je ona niža lakše se osloba a toplina evaporacijom na površini kože te živo nja lakše snižava tjelesnu temperaturu. Muzne krave imaju 90 % manje znojnih žlijezda nego ovjek stoga višak topline uglavnom smanjuju pove anim unosom vode koja u dodiru s probavnim traktom absorbira toplinu te rashla uje organizam. U ljetnom razdoblju živo nje

mijenjaju pojedine navike - izlažu kožu vlažnim i hladnijim predme ma (zemlja, blato, zidovi, gnoj), te se sklanjaju na mjesta izložena boljoj prirodnoj ventilaciji. Hormonsku sliku toplinskog stresa karakterizira pove ano lu enje stresnih hormona (adrenalin, kor zol, noradrenalin), te smanjeno lu enje roidnih i GnR hormona, dok metaboli ku sliku karakterizira pove ana potreba za energijom kako bi se odstranio višak proizvedene topline.

Kod toplinskog stresa postotak plodnos može bi manja i do 50 %.

Trajanje estrusa skra uje se s normalnih 18 sa na 10 pa i manje. Kod stresa dolazi do pomanjkanja dotoka krvi u abdominalne organe, posebno u maternicu na što je embrij staros do 10 dana vrlo osjetljiv pa lako dolazi do rane embrionalne smrtnos .

Zbog pada otpornos organizma u stresu u estala je i pojava mastitisa kod mlije nih krava osobito onih uzrokovanih bakterijom E. Coli koja se u toplim i vlažnim uvje ma izrazito brzo razmnožava.

Toplinski stres uvelike utje e na proizvodnju mlijeka, osobito bjelan evina- kazeina, mas i laktoze.

Dokazano je da ako krava uzima od 8-12 % manje hrane smanji se i proi-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464.

Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

zvodnja mlijeka za 3,6 - 5.4 l . U nekim uzgojima zbog toplinskog stresa to može bi manje i do 25 % što predstavlja zna ajni gubitak u proizvodnji.

Stoga je u takvim uvje ma vrlo važno pravilno pripremiti obrok. Krave u ljetnim mjesecima jedu manje kako bi smanjile proizvodnju tjelesne topline. Radije uzimaju koncentrat nego teško probavljivu voluminoznu krmu. Me utim obrok mora sadržava minimalnu koli inu lako probavljive celuloze kako ne bi došlo do poremetnje bakterijske populacije buraga. Smanjenjem voluminoznog dijela obroka smanjuje se i iskoris vost amonijaka u buragu pa se pove ava urea u mokra i, krvi i mlijeku.

Nedostatak bjelan evina u ljetnim mjesecima preporu a se nadoknadi by-pass proizvodima -aminokiselinama (metionin, lizin,kilin,lizin, betain i dr.).

Kod toplinskog stresa živo nje da bi oslobodile višak topline ubrzano dišu. Takvim forsiranim disanjem izlu uju se velike koli ine CO2, proizvedene metaboli kim procesom i respiracijom što dovodi do blage alkaloze krvi. Mnoga istraživanja pokazala su da blaga metaboli ka alkaloza krvi pospješuje nastanak stanja hipokalcemije, mlije ne groznice,

metri sa, zaostajanja posteljice i pojavu dislokacije sirišta. Sve ove pojave u ljetnim mjesecima vezane su uz usporeni metabolizam kalcija iz kos ju. Ovo upu uje da osobitu pozornost treba obra na ishranu krava u suhostaju te unosi ve e koli ine kalcija i ostalih makro i mikroelemenata.

Iz svega navedenog možemo zaklju i da ljetna razdoblja s visokim temperaturama i rela vnom vlagom zraka predstavljaju razdoblje kada možemo o ekiva smanjene proizvodne mogu nos visoko mlije nih krava. Ionako komplicirana slika metaboli ke dinamike kod preživa a, pri nepovoljnim terni kim uvje ma predstavlja veliki stres i napor. Krave se vrlo teško mogu nosi s nastalim uvje ma, stoga je prije svega na vlasniku životinje da im osigura uvjete da što lakše prebrode toplinski stres, a samim me sebi osigura dobre proizvodne rezultate.

Ivan Taradi, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa .

DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Sukulenti - uzgoj Kod uzgoja sveg bilja najvažnija je zemlja, supstrat u kojem raste.

Kakav supstrat trebaju sukulente?

Idealno tlo za kaktuse (a i ostale sukulente) je dovoljno propusno i zra no, da kaktusi ne gnjile. Kao dio supstrata koriste se kremen i neki silikati jer zbog svoje neutralne reakcije ne utje u na pH supstrata.

Naj eš e se upotrebljava posebni supstrat za sukulente koji se može nabaviti u ve im trgova kim centrima ili smjesa treseta i komposta s dodatkom 30-70 posto finog šljunka. Tako eheverije (Echeverai) ne vole vapnenac i bolje im odgovara supstrat temeljen na tresetu. Neke druge sukulente vole vapnenasti supstrat i treba im dodati odgovaraju u koli inu vapnenaca (kaktusi iz rodova Lophophora, Glandulicactus, Ariocarpus, Astrophvtum, Epithelantha, Escobaria, Pediocactus, Roseocactus, Sclerocactus).

Kad nabavimo supstrat prelazimo na izbor posude. Palastika ili glina? Plasti ni lonci su je tiniji, lakši, lako se održavaju i zahtijevaju manje zalijevanje biljaka. Glineni lonci pružaju ve u stabilnost visokim biljkama i pomažu ublažavanju e ekta prekomjernog zalijevanja, ali njihova težina zahtijeva vrstu podlogu. Ve ini sukulenata ( naro ito kaktusima ) zbog plitkog korijenja više odgovaraju plitke, tanjuraste posude nego standardni lonci. Tako njihovo korijenje ne obolijeva zbog dugotrajnog zadržavanja vlage. Sukulentima gomoljasta korijenja više odgovaraju standardni lonci.

Pravilna se presadnja sukulenata odvija ovako: uspravni se primjerci najbolje presa uju u posude iji je promjer pola visine biljke; lo-

nac treba biti dublji. Okrugli se primjerci presa uju u barem 8 cm ve e posude u prmjeru nego što je sama biljka. Da biste izbjegli ošte ivanje biljaka, kod presadnje koristite savijeni novinski papir ili jutu. Koliko esto presa ivati? Zapravo svake godine, naro ito ako upotrebljavate kupovne supstrate iz kojih biljke brzo “ potroše “ hranjive tvari i ako se radi o mladim biljkama. Uostalom, tako možete prekontrolirati izgled i zdravlje korijenja na kojima se javljaju razli ite bolesti. Ve e biljke presa ujemo svake dvije godine ili rije e, ovisno o veli ini biljke i o strukturi njezina supstrata. Kod presadnje vrebaju razli ite opasnosti-osim bodlja kod kaktusa treba osobito paziti na otrovan sok mlje ika. On može prouzro iti ak i kratkotrajnu sljepo u ako dospije u o i ili teške alergi ne reakcije kože. Zato, oprez.

Tako poznata Tirukalijeva mlje ika ( Euphorbia tirucallii ) nije prikladna za uzgoj u ku i , nadohvat male djece, koja istražuju svijet oko sebe i stavljaju u usta i na lice.

Sukulentima treba što više svjetlosti, pa ih držite na južnom ili jugoisto nom prozoru u stanu.

Hladno klijalište ili hladni staklenik za njih su idealni. Ali budite oprezni.

U rano prolje e biljke treba zasjenjivati tjedan-dva da bi se prilagodile na jako svijetlo nakon zimskog perioda, a ako se radi o mladim i osjetljivim biljkama, period zasjenjivanja traje i dulje.

Pozdravi iz IVE!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

UDRUGA gluhih i nagluhih Me imurske županije

Provo enje akcije mjerenja sluha Me imurska ekipa Udruge slijepih

UDRUGA SLIJEPIH ME IMURSKE ŽUPANIJE

Prijateljski turnir u pikadu za slijepe Na Dan državnosti, u petak 25. lipnja, Udruga slijepih Me imurske županije bila je doma in prijateljskog turnira u elektronskom pikadu za slijepe srodnim udrugama iz Zagreba, Rijeke, Pule i Varaždina. Uz snažni natjecateljski duh me u ekipama, jednodnevni susret udruga slijepih iz razli itih dijelova naše zemlje bila je prilika i za me usobno druženje u prostorijama Udruge slijepih u akovcu, ali i vrtu iza

prostorija udruge. Gosti su otišli izuzetno zadovoljni iz akovca, tim više što su sa sobom ponijeli i medalje. Prvo mjesto osvojila je zagreba ka ekipa, drugo rije ka, a tre e pulska ekipa. Našima e prilika za revanš biti na kojem od gostovanja.

I ovaj susret udruga slijepih našim doma inima Udruzi slijepih Me imurske županije pomogli su sponzori, posebice Grad akovec. (BMO)

GRADSKO društvo Crvenog križa akovec

Obilježili Svjetski dan dobrovoljnog darivanja krvi Gradsko društvo Crvenog križa akovec ove se godine uklju ilo u obilježavanje 14. lipnja, Svjetskog dana dobrovoljnih darivatelja krvi.

S pedesetak dobrovoljnih darivatelja krvi iz cijelog Me imurja prisustvovali su 21. susretu dobrovoljnih darivatelja krvi Slovenije, koji

se tradicionalno održava u Veržeju.

Osim DDK-a iz Me imurja i Slovenije, došli su i DDK iz Austrije i Ma arske. Uz pjesmu i ples, te dobro jelo i razne nagradne igre, druženje je kao i lani po elo u ranim jutarnjim satima, a nastavilo se do kasnih poslijepodnevnih sati.

Predstoje e akcije GDCK akovec organizira po etkom mjeseca srpnja akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U petak 2. srpnja akcija e se održati u Murskom Središ u, u vremenu od 8 do 10.30

sati, u prostorijama vatrogasnog doma, dok je isti dan akcija organizirana i u Maloj Subotici u vremenu od 12 do 14 sati u prostorijama vjen aonice (bivša Op ina).

GDCK akovec s pedesetak dobrovoljnih darivatelja krvi prisustvovao je 21. susretu dobrovoljnih darivatelja krvi Slovenije

BOG MOJIH DETALJA

Hodati s Isusom Isus je u svojem propovijedanju prolazio kroz razne krajeve, što je nama vjernicima znak da je vjera ‘’hodanje s Isusom’’, poput Njega i njegovih u enika koji su ga pratili. ‘’Hodati za (uz/s) Isusom’’, je drugo ime za krš anski život.

Nije ni udo da su prve krš ane nazivali – ‘’Oni od Puta’’.

Hodati za Isusom, biti od Puta, je zna i ‘’biti krš anin’’. Rekli bismo da smo mi krš ani svi sportaši, duhovni. Na tom duhovnom putu susre emo i razne prepreke koje trebamo svladati. Dakle, hodanje s Isu-

som iziskuje duhovni napor.

Prepreke o kojima je rije nisu sve teške, neke jesu, druge nam se ine ‘’nenormalne’’ ili skandalozne…barem na prvi pogled. Za pravi krš anski život Isus nam daje nekoliko savjeta. Prvu prepreku koju moramo svladati u našim vjerskim naporima je trijumfalizam! Naime, Isus zabranjuje trijumfalizam. Samarijanci ga nisu htjeli primiti u njihovo selo, i to je razljutilo njegove u enike Jakova i Ivana, i oni su htjeli zazvati oganj s neba da im se osvete. A Isus ih je pre-

Udruga gluhih i nagluhih Me imurske županije akovec u srijedu 30. lipnja u zgradi “Scheier” od 8 sati ujutro besplatno e provoditi akciju mjerenja sluha.

Ukoliko se ukaže potreba za spomenutu aktivnost, ona e se nastaviti i naredni dan.

U 11 sati Udruga je organizirala dolazak jednog autobusa s njihovim lanovima koji su ve nekoliko

puta tražili takvu aktivnost. Nakon kratke pauze, u 12 sati za sve zainteresirane održat e se edukacija o slušnim pomagalima i medicinski osvrt na slušne probleme. Mjerenje sluha i edukaciju o slušnim pomagalima provodi besplatno irma “BONTECH” d.o.o. iz Splita, poslovnice Varaždin i akovec.

Uz odgovor ne osobe u Udruzi, u pilot projekt bit e

uklju ene Lidija Bijeli , dr. med. spec. epidemiolog - pro elnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine Me imurske županije, Vjekoslav Pomper - voditelj poslovnice tvrtke Bontech Varaždin, Ivan ica Bori , audiorehabilitator - voditeljica poslovnice tvrtke Bontech akovec, Ljubica Pav ec, dr. med. - lije nik specija-

list otorinolaringolog, ORL odjel Županijske bolnice akovec (ili dr. Knapi ), Verica Zemlji , medicinska sestra – audiološki tehni ar, ORL odjel Županijske bolnice akovec i Zlatica Bahun - tuma prevoditelj znakovnog jezika za gluhe. Ovaj pilot projekt uvod je u aktivnost Udruge koje se planiraju provoditi kroz cijelo Me imurje.

PRIJAM Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a

Župan primio lanove Grupe za samozastupanje lanovi Grupe za samozastupanje koja djeluje u okviru Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije posjetili su župana Ivicu Perho a, kojemu su predstavili svoju grupu.

Grupa za samozastupanje, koja djeluje od 2005. godine, krajem prošle godine uklju ila se u projekt koji provodi Udruga za samozastupanje iz Zagreba, a iji je cilj upoznavanje lokalne vlasti i šire lokalne zajednice o postojanju i radu same grupe. U okviru projekta

Župan Ivica Perho primio je Grupu za samozastupanje izra en je i letak koji su samozastupnici sami osmislili te koji su ovom prigodom uru ili županu.

Do nedavno je u Hrvatskoj bio uvažen stav da osobe s intelektualnim teško ama nisu spo-

sobne donositi odluke i utjecati na svoj život. Prevladavao je stav da se drugi trebaju boriti za njihova prava i u njihovu korist.

Pojavom pokreta za samozastupanje i formiranjem skupina za samozastupanje pokazalo se da uz prikladnu podršku i edukaciju osobe s intelektualnim teško ama mogu usvojiti vještine samoodre enja i samozastupanja te aktivno sudjelovati u borbi za izjedna enje prava i poboljšanje kvalitete života.

DODIJELJENE zahvalnice za sudjelovanje u projektu

Druženje s djecom s teško ama u razvoju U Caritasovom dnevnom boravku “Antun Bogdan” pretprošli su tjedan dodijeljene zahvalnice lanovima dje jih foruma, Dje jega gradskog vije a, Koordinacijskog odbora Grada akovca - prijatelja djece i Gradu akovcu. Razlog tome je projekt “Suradnja s djecom s teško ama u razvoju”, drugog naziva “Budi mi prijatelj”, koji je pokrenulo Dje je gradsko vije e, a koji je osmišljen kao zajedni ke radionice koje su se odvijale tijekom cijele školske godine u svim osnovnim školama s podru ja Grada, Centru za odgoj i obrazovanje te Caritasovom dnevnom boravku.

- Svaka škola je uzela jednu temu i pripremila radionice kojima su prisustvovali i naši u enici i djeca iz Caritasovoga dje jeg doma. Primjerice, u našoj školi je pripremljena informati ka radionica, a naši gosti su bila djeca iz Centra, dok je u Caritasovom domu bila organizirana zajedni ka maškarada. Vrhunac svih tih radionica bio je zajedni ki izlet u svibnju ove godine kada smo

posjetili Mariju Bistricu, Stubicu i Kumrovec. Ono što je jako bitno jest to da su naša djeca shvatila da su djeca u Caritasovom domu jednako vrijedna kao i oni, rekla je Zdenka Novak, voditeljica Dje jega gradskog vije a Grada akovca i Dje jeg foruma “Smješko” III. OŠ akovec.

Katarina Hoblaj, voditeljica Caritasovoga dnevnog boravka “Dr. Antun Bogdan” akovec smatrala je veoma važnim da se na kraju ove školske godine svoj djeci koja su sudjelovala u pro-

korio. On je došao uspostaviti ‘’kraljevstvo’’ života, bratske ljubavi, a ne osvete i podmetanja, ili ‘’brisanja s lica zemlje’’ onih koji druga ije misle. Ne, Isusu i njegovima ne treba pljeskati. Rekli smo da se radi o putu kad se radi o krš anskom životu. A na putu se doga a puno toga, ima svega i sva ega, i to nije ništa udno. O drugim preprekama koje treba svladati na putu s Isusom pomalo je ‘’kriva’’ i naša ljudska priroda. ovjek se po prirodi ho e oku iti, negdje se smiriti, stati. Isus, dozvoljavaju i i to, ipak, ipak više naginje hodanju, putovanju.

On bi da nikad ne stanemo, da budemo vje no ‘’duhovni nomadi’’. Netko e mu re i da e za njim kamo god On pošao. Ovo

‘’kamo god’’ o ito ukazuje na neko mjesto gdje bi se s Isusom moglo skrasiti. Me utim Isus kaže da takvo mjesto ne postoji.

Kad se radi o ‘’hodanju s Njim’’ nema zaustavljanja. Drugi bi ga slijedio ali želi najprije pokopati svog oca. Ništa normalnije, ljudskije, rekli bismo. No, Isus kaže da se Njemu ne smije ništa i nitko pretpostaviti. I i oprostiti se sa svojima zna i gledati unatrag, a tako je jednostavno nemogu e i i naprijed. Isus drži da se treba okrenuti prema budu nosti. To e re i da treba nastaviti put, da treba hodati, da se treba kretati i gledati prema naprijed. Kod Isusa dakle nema trijumfalizma, nema zaustavljanja ni gledanja unatrag.

Njemu se ne smije ništa i nitko

Mali volonteri

Projekt “Suradnja s djecom s teško ama u razvoju”, drugog naziva “Budi mi prijatelj”, pokrenulo je Dje je gradsko vije e jektu “Budi mi prijatelj” zahvali i da im to bude poticaj za sljede u školsku godinu. - Djeca osnovnih škola kroz cijelu su godinu dolazila k nama gdje su volontirala.

Oni su bili mali asistenti, pomaga i i ita i te se nadamo da e se to i nastaviti, kazala je Katarina Hoblaj, dodaju i da je ve prije nekoliko godina pokrenut projekt “Odgoj bez predrasuda” upravo zbog važnosti projekata kojima se djeca upoznaju s razli itostima. (hz)

- Bilo mi je super ovdje u Caritasovom dnevnom boravku. Jako mi je drago da sam pomogla djeci. Bili smo i na izletu na kojem smo se dobro proveli. Nadam se da emo isto to ponovi sljede e školske godine, kazala je Lea Pongrac, koja je upravo završila 5. razred III. OŠ akovec.

- Bilo mi je jako lijepo ovdje. Drago mi je da sam sa svojim prijateljicama volon rala, itala pri e i pjevala pjesme djeci ovdje u domu. Htjela bih i dalje pomaga i pod školskim praznicima, rekla je Miša Ov ar, koja je završila prvi razred III. OŠ akovec.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 29. lipnja Sveti Petar i Pavao srijeda, 31. lipnja Mato, Marcijal, Matko etvrtak, 1. srpnja Šimun, Predrag, Zvjezdan petak, 2. srpnja Krešo, Oton, Višnja Piše: vl . Antun Štefan pretpostavljati. Krist nas poziva da prepoznamo i da se oslobodimo navezanosti koje nam prije e da budemo Njegovi. Oni prvi su bili od Puta!

A mi, od koga smo mi?

subota, 3. srpnja Toma apostol, Tomislav nedjelja, 4. srpnja Elizabeta Portugalska, Liza ponedjeljak, 5. srpnja iril i Metod, Antun

za velike i male

Novosti • Novosti

Pou no • Pou no

Škola u prirodi u enika 4. razreda OŠ Hodošan

Srda an pozdrav svim itateljima Stvaraonice. Vratili smo se sretni, zadovoljni i puni dojmova. Šaljemo vam tople ljetne pozdrave iz turisti kog naselja San Marino u Loparu na otoku Rabu. Tamo smo uz druženje, u enje i zabavu proveli pet nezaboravnih dana nastave u prirodi. Želimo svima ugodne i lijepe ljetne praznike!

U enici 4.r OŠ HODOŠAN

Svaštice • Svaštice • Svaštice *** Prije svega.

Volim njezin glas Kako pozdravlja svakog od nas.

Volim njene o i Kako sjaje u no i.

Volim kako me budi Svakog jutra I kaže: “Ustani, pjesmo najdraža moja”.

Ja sam mamina najdraža pjesma Majka mi je dala život. Radost u njeno maj insko srce donijela sam je kao dijete. Radost i sre a u maj inom životu bila je neizmjerna. Moja mi je majka pružila svu ljubav, nježnost, pažnju i sretno djetinjstvo. Ja sam u maj inom životu postala njezina

najdraža pjesma. Puno me voljela, a i voljet e me do kraja života.

Doris Kralj, 6.a OŠ IVANOVEC

Zašto volim nogomet Volim nogomet od svoje 8 godine. Od svoje 9 godine po eo sam igrati za NK Venera. Nogomet mi je najdraži sport. Svaki put kada idem igrati nogomet veselim se kao da sam našao suho zlato. Nogomet igram svaki dan, pa makar morao po snijegu igrati. esto igram nogometne igrice na kompjutoru. Jako volim pucati slobodne udarce i penale jer sam onda nepobjediv. Kada odrastem želim biti poznat i dijeliti autograme, isto želim imati mnogo cura. Želim igrati pred punim stadionom i navija ima koji me vole.

Dominik Kala ija, 4.b

Zašto volim zmajeve Mihael Pristav, 2.r PŠ GORNJI KRALJEVEC

Volim šišmiše, zmije i guštere, a zmajevi su kada spojimo životinje koje sam pobrojao. Da objasnim zašto baš zmajevi. Volim: gmazove, ži-

votinje s krilima s velikim snažnim zubima i rogovima, a zmaj ima sve to. Ako vam nije jasno od koje sam životinje izvukao rogove: gušteri i šišmiši imaju rogove. Ali to nisu jedini razlozi zašto volim zmajeve.

Volim ih zbog prekrasnih boja, lijepih oblika i veli ine. Moj omiljeni zmaj je letiguja. Letiguja je najve i i najopasniji zmaj. Naraste do 15 metara, hrani se slonovima i ostalim velikim sisavcima. Može biti zlatne, srebrne i zelene boje.

Jakša Vidovi , 4.b

1. Poznanik ti je povjerio tajnu. Ti ju nikome nisi rekla/ rekao, ali ipak se sve doznalo. Što sad? a) razmišljam jesam li ipak nekome izbrljala/izbrljao b) osje am se glupo jer je ona rekla i drugima pa je tvrdila da samo ja znam c) prvo u doznati od kud je došla pri a pa u otvoreno razgovarati s poznanikom 2. Na jednom tulumu vidio/vidjela si de ka/curu svojeg prijatelja da se mazi s nekim. Što eš u initi? a) re i u prijatelju b) šutjet u c) razgovarat u s tim de -

kom/curom 3. Nekoliko prijatelja smislilo je iznena enje za tvoju prijateljicu. Nije ugodno… Što eš u initi? a) šutjet u, ne želim pokvariti iznena enje b) upozorit u prijateljicu c) re i u drugima prijateljima 4. Jedan de ko/cura po ne ti se nabacivati. Komu eš re i? a) svima b) samo svojem najboljem prijatelju c) nikome 5. Komu pri aš o stvarima izme u sebe i svog de ka/cure? a) o tome pri am samo s njim/ njom b) sa svojim prijateljima

Stres su promjene u nama koje se doga aju kad smo izloženi nekim zahtjevima. Kao i kod odraslih, i kod djece, stres je normalan dio svakodnevnog života.

Uzroci su razli iti: problemi u školi, sva e s prijateljima, razvod roditelja, bolest i gubitak lana obitelji, zanemarivanje, zlostavljanje, preseljenje u drugu školu, pubertet…

Stanje stresa prepoznaje se na temelju izi kih reakcija (glavobolja, bol u trbuhu, napetost miši a, znojenje, ubrzano lupanje srca, poreme aj spavanja…) i psihi kih reakcija (promjene raspoloženja, tuga, ljutnja, uznemirenost, strah, osamljivanje, pad koncentracije, prekomjerno plakanje…).

U školi stres uzrokuje slabiji uspjeh od željenog, odnosi s u iteljima i vršnjacima, ispiti, upis u prvi razred, prelazak iz nižih u više razrede, po etak srednje škole i sl. Navedeni doga aji pove avaju zahtjeve koje u enik mora ispuniti. Od u enika se traži ve a samostalnost u radu te ve e sposobnosti i vještine. Roditelji koji tjeraju djecu da se bave sportom ili ih upisuju u puno izvanš-

Moj ku ni ljubimac je pas mješanac. Odaziva se na ime Oscar.

Star je dva mjeseca. Jako je mlad, ak i za pse e godine. Ima jako debelu dlaku. Bijeli je i po sebi ima svijetlo sme e to ke. Jako se voli igrati i skakutati po snijegu. Kada do em do njega, on po ne mahati repom. Tako znam da je sretan što me vidi. Jako voli jesti i to se naravno vidi, iako je visok petnaestak centimetara (otprilike je tako i širok) izgleda poput male upave lopte ili poput plišanog psi a.

Ivana Sabol, 3.a

c) ni sa kim 6. Tvom prijatelju nije dobro, a on te moli da nikome ne kažeš. Što eš u initi? a) ništa, šutim b) re i u u itelju c) re i u mu da ode doma 7. Zamisli da si novinar i jedna ti se zvijezda povjeri. Što eš u initi? a) objavit u to u novinama b) ne u pisati o tome c) zadržat u to za sebe 8. Koja od zvijezda bi voljela/volio biti? a) Michael Jackson b) Lindsay Lohan c) Lady Gaga Pripremila: Lucija Jela i , 6.b

kolskih aktivnosti, a djeca to ne žele, mogu izazvati nepotreban stres. Stresna iskustva u enika mogu biti i odbacivanje od strane vršnjaka, sukobi s njima i nepostojanje prijateljskih odnosa s drugom djecom.

Razvod roditelja ima brojne negativne posljedice za djecu.

Roditelji su najvažnije osobe u djetetovu životu i kad se oni rastaju, dijete osje a strah i bespomo nost. Roditelji koji se razvode trebaju prona i vremena i snage za djecu. Trebaju im objasniti da je razvod nastao zbog problema odraslih, te da e oni i dalje ostati njihovi roditelji i voljeti ih bezuvjetno. Razvodu obi no prethode sva e me u roditeljima. Ti sukobi uznemiruju djecu i mogu dovesti do poja anih stresova, depresije i agresivnosti.

Iako je stres dio odrastanja, o njemu valja voditi ra una uvijek, a ne samo kad je najizraženiji.

Blaga uznemirenost, manji stres prije ispita ili neke nove situacije, sve je to potrebno kako bi dijete došlo do novih spoznaja. Takva blaga uznemirenost, koja pokre e dijete, može biti iskorištena za dodatno motiviranje i predvi a-

nje novih postignu a.

Me utim, kod svake intenzivnije uznemirenosti, osobito ako su one este, može do i do problema kod djeteta i zato ono treba podršku!

Djeci je važna pomo obiteljske i školske sredine – najvažnije je da roditelji i u itelji uju djecu i imaju razumijevanja za to stresno razdoblje u njihovim životima, da im budu na raspolaganju, da razgovaraju s njima, da toleriraju njihove sitne nepodopštine, da im budu podrška i ohrabruju ih, da im pomognu u planiranju, organizaciji obveza te traženju optimalnog rješenja. Djeca koja su pod stresom trebaju na i vremena za opuštanje te da znaju kako je slobodno vrijeme, vrijeme provedeno s prijateljima i u aktivnostima koje ih vesele i u kojima imaju osje aj zadovoljstva izuzetno važno.

Djeca koja žive u okolini koja ih podržava i razvijaju strategije suo avanja, postaju otpornija na stres.

Pedagoginja Ivana Bene OŠ PRELOG

Svijet pri a • Svijet pri a

Mala upava lopta

Mali psihotest • Mali psihotest Kakav si prijatelj?

Stres kod djece i mladih

Piše: Žarko Skok

Strašni doga aji Mali je ze i Mijo umio vrlo uvjerljivo pri ati o bilo emu.

Svi su tada oko njega stali i slušali. Bilo da je govorio o nekoj posve svakodnevnoj stvari ili ako bi se zbio kakav poseban doga aj, efekt koji je prenosio na sluša e, bio je uvijek jako pamtljiv.

– Da samo znate kako je moj ro ak Beni jednom bježao pred lisicom. Tr ao je on tako i tr ao a lija sve bliže i bliže. Beni ubrza što je više mogao, ali i ona ubrza. Ve je osjetio njenu veliku sjenu na sebi. Mislio je da je gotovo. Ali onda, moj ro o sko i u udubinu od oranice a velika lija preleti i njega i još pet metara pa tresne glavom o panj. Ostala je u nesvjestici. Moj se Beni samo otrese od prašine te polako i dostojanstveno odšeta dalje. Da samo znate kako ga se otad sve lisice boje- muljao je naveliko zeko.

Istina je zapravo da se nje-

gov ro ak Beni i dalje boji i lisica i lova kih pasa, ali morao je nahvaliti svoju rodbinu.

Kad je Mijo opazio da ga svi zadivljeno gledaju širom otvorenih o iju, a pritom još i na ule uši da im ne bi pobjegla koja rije , odlu io je još više zaobilaziti istinu. Pri ao je o strašnim udovištima, brzim i opasnim, koja imaju oštre zube i velika krila.

– Ta udovišta mogu i letjeti i brzo tr ati. Imaju tako grozan zvuk koji sledi svakoga tko ga uje- opisivao je zorno i me u male se životinje uvukao veliki strah.

Ze i i, srne, ježi i i ptice prestali su glasno govoriti, jedva da bi nešto kratko prošaputali.

– Sad je mali stvarno pretjerao - zaklju i u sebi sova Slava, koja je sve to slušala s obližnje grane. Tiho i ne ujno je doletjela me u uplašene životinje i zna ajno ih pogledala.

– Što je, uplašili ste se pri a ovog hvalisavca?

Svi su je zna ajno pogledali, znali su otprije da je ozbiljna i pravi na.

– Misliš da nije govorio istinu- zapita prepun nade ježi Ducko.

– Naravno da nije. Želi vas zadiviti a u tome je i uspio.

Veliki uzdasi olakšanja mogli su se tada uti u šumi.

To je zna ilo da krilata udovišta ne postoje.

– Morali bi i mi njemu nekako priuštiti straha, samo kako?- govorilo se tiho sa svih

strana. Nakon nekog vremena, ponovo se oglasila Slava, mudra i promišljena.

– Prepustite to meni i mojim sovama - rekla je staloženo – vi ako ho ete, možete biti publika. Male se životinje zna ajno pogledaju, što je zna ilo da e imati predstavu.

Slava ih je savjetovala da se u sumrak svi sakriju iza velikih panjeva, uz puteljak gdje Mijo svakodnevno prolazi. „Mali Mijo vodu pio, ni pred kim se nije skrio- pjevao je ze i , a iznad njega su se uskoro pojavile neke udne aveti. Svaka sova, a bilo ih je desetak, imale su u svojim kandžama po jednu veliku granu tako da su u mraku izgledale kao udovišta s duplim krilima.

Mijo je mislio da su se grane pretvorile u te silne nakaze i u prvi mah je ostao potpuno uko en. Odmah zatim sko i i po ne bježati što je brže mogao u pravcu panjeva gdje ga je ekalo još ve e iznena enje. Svi njegove doju erašnji sluša i su se naglo podigli i po eli glasno smijati. Mijo se našao okružen udnovatim društvom, potpuno zbunjen.

– Ali… ali…- pokušao je nešto mucaju i re i.

– Imao si pravo, udovišta su zaista strašna- zadirkivao ga je ježi , a u taj tren približile su se i sove sa velikim granama.

Sad je i ze i u bilo sve jasno, a njegov pogled je govorio više od obe anja da više nikad ne e pri ati takve izmišljene pri e.

22

Novi život se rađa

Siniša (28) i Iva (24) Držani iz Male Subotice dobili su Davida, ro enog 16. lipnja u 1.55 sati.

Antun (26) i Ivona (27) Alija iz akovca dobili su k er Vanesu, ro enu 10. lipnja u 21.10 sati. Imaju i Filipa (1).

Didakti ki materijal i igra ke na poklon od Grada Branko Šalamon i njegov zamjenik Veselin Biševac, koji su djecu obradovali novim igra kama i slikovnicama.

Igra ke didakti kog karaktera namijenjene su prven-

Dašmir (35) i Tatjana (35) Islami iz akovca dobili su k er Dašu, ro enu 16. lipnja u 10.30 sati. Po seku je došao Rian (6,5).

Ispri avamo se zbog neto nih podataka objavljenih u prošlom broju Me imurskih novina.

Nikica Crn ec (34) i Sandra Patar ec (34) iz Vularije dobili su sinove blizance ro ene 16. lipnja. Andro je ro en u 00.04 sata, a Timon u 00.10 sati. Stariji brat Arian ima 4 godine.

DONACIJA GRADA AKOVCA vrti u “Bambi”

Grad akovec donacijom didakti kog materijala i igra aka za rad obradovao je mališane Dje jeg vrti a “Bambi”.

U ulozi darivatelja našli su se akove ki gradona elnik

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠNA SVE ANOST Dje jeg vrti a akovec

stveno djevoj ici s Down sindromom koja je integrirana u redovitu skupinu Dje jeg vrti a, ali su im se jednako veselili svi polaznici Dje jeg vrti a “Bambi”. (bš)

Djeca starijega vrti kog uzrasta ovom su se sve anoš u oprostila od vrti kog razdoblja života

“Proljetna bajka” za kraj vrti kog razdoblja

Mališane Dje jeg vrti a “Bambi” donacijom su obradovali akove ki gradona elnik i njegov zamjenik

U Centru za kulturu akovec održana je završna sve anost Dje jeg vrti a akovec. Oproštaj od vrti a djeca starijega vrti kog uzrasta zapo ela su sve anim mimohodom ulicama Grada akovca, a programom pod nazivom “Proljetna bajka” oprostila su se od prvog dijela svog djetinjstva. Program su p elice, sunca

i proljetni cvjeti i uvježbali uz pomo svojih odgajateljica koje su njihov rast i razvoj pratile kroz cijeli vrti ki period i spremile ih za sljede i bitni korak u životu – osnovnu školu. Bogatu scenografiju pripremile su Rada Magi , Smilja Gruji i Lidija Kacun, a program je iskoordinirala Gordana Šolti - Siladi. Za pono-

sne roditelje, prijatelje, bra u i sestre “vrti kih maturanata” dvorana Centra za kulturu bila je tijesna, a uvodnom su ih rije i pozdravili ravnateljica Dje jeg vrti a Sonja Kuhanec, koja je istaknula da upravo vrti obilježava djetinjstvo svakog djeteta, te zamjenik gradona elnika Zoran Vidovi . (bš)

Mlada akov anka zavidne ljepote Za prvi ovoljetni fotosession odabrali smo Laru Toplek, mladu akov anku zavidne ljepote. Lara je model agencije “Evolution” iz Varaždina te aktualna Miss turizma 2010. (foto: Vrzan, više na str. 5 priloga Media)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

ZAJEDNICA profesionalnih glazbenika Me imurja predstavila Althan Ensemble

Glazba baroknih skladatelja u izvedbi Me imuraca Dozu kvalitetne klasi ne glazbe doma oj publici priskrbio je nedavno nastali sastav Althan Ensemble.

Sastav koji ine violinistica Dorotea Boži , oboistica Petra abazan, Anita Magda eni na fagotu i Višeslav Jaklin na cimbalu predstavio je splet skladbi ponajboljih baroknih skladatelja.

Promoviranje glazbe i skladatelja ovog razdoblja bila je i motivacija za osnivanje ovog ansambla, koji je naziv dobio po obitelji Althan, u ijem je posjedu bilo Me imurje u vrijeme baroka i koji su dali zna ajan doprinos u izgradnji Me imurja i Grada akovca u to doba.

Althan Ensemble koncert održan u akove kog zgradi “Scheier” otvorio je Sonatom za violinu, obou i basso continuo u g molu Georga Philippa Telemanna, jednog od najobrazovanijih glazbenika svog vremena, virtuoza na orguljama i embalu, dirigenta i najplodnijeg skladatelja 18. stolje a.

Nakon toga red je došao na Antonija Vivaldija, vrsnog violinista i skladatelja koji je iza sebe ostavio 13 objav-

Althan Ensemble stvoren je unutar Zajednice profesionalnih glazbenika Me imurja ljenih zbirki instrumentalne glazbe, 425 koncerata za soliste i orkestar, 61 concerto grosso, 23 simfonije, 46 opera, 38 kantata, oratorij i crkvenu glazbu. U akovcu je publika mogla uti njegovu Sonatu da Camera a Tre op.1 br. 2. Nakon toga je Althan

Ensemble zasvirao Sonatu za obou i basso continuo u g molu skladatelja Carla Philippa Emanuela Bacha, najzna ajnijeg sina Johanna Sebastiana Bacha. On je bio presudan u prijelazu barokne glazbe u be ku klasiku te je snažno utjecao na razvoj ranoklasi -

DRUŠTVENA pitanja i kultura Grada akovca

U prodaji novi broj asopisa “Ako” Novi broj asopisa za društvena pitanja i kulturu Grada akovca “Ako”izašao je iz tiska. I ovaj 29. broj izašao je u sklopu nakladni ke djelatnosti Grada akovca.

Uredništvo lista, predvo eno Miroslavom Gaki em, daje svoj obol smanjenju gradskog prora una, unato tome što tema ima mnogo, a pove ava se i broj autora, pa trenutna situacija ne dozvoljava više od dva

broja godišnje. Od raznovrsnih tema, koje su zastupljene u ovom broju asopisa “Ako”, posebno izdvajamo onu o Kalmanu Mesari u, intervju s ravnateljicom knjižnice “Nikole Zrinski” akovec Ljiljanom Križan, put u Južnu Ameriku te niz osvrta na akove ku kulturu. asopis se može nabaviti na blagajni akove kog Centra za kulturu po cijeni od 25 kn. (bš)

IZLOŽBENI PROSTOR Centra za kulturu akovec, 28. lipnja - 13. rujna 2010.

Izložba fotografija Davora Curi a U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec od 28. lipnja do 13. rujna mo i e se razgledati izložba fotogra ija Davora Curi a. Ciklus nazvan “Posljednja oaza” ini izbor fotogra ija, dio ciklusa nastalog kroz posljednje tri godine. Odabrani radovi vjerodostojno interpretiraju autorov stav prema životu – usmjerenost prema prirodi koja zaokuplja njegovu percepciju od samih po etaka bavljenja fotogra ijom. Snimke su nastale na podru ju Zagreba - rije je o Maksimiru, Savici, Jarunu, Medvednici i livadama oko samog grada.

Davor Curi plaho i iz prikrajka hvata prizore, me u kojima se isti u rascvalo cvije e i sitne životinje, predo ene makroprikazima. Odabirom naizgled neprivla nih i nezamjetnih motiva autor pokušava ukazati na dragocjenost nevinog krajolika koji se postupno povla i pred nezaustavljivom urbanizacijom, a koji je još uvijek nezamjenjiv dio naše stvarnosti.

Davor Curi ro en je 1963. godine u Zagrebu, gdje nakon završene srednje škole upisuje studij Dizajn tekstila i odje e pri Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1985. godine. Tijekom studija sura uje s gra i kim dizajnerom Željkom Bor i em, u ijem studiju stje e prva iskustva na poslovima gra i kog dizajna i vizualne komunikacije. Od 1996. godine radi samostalno u vlastitom studiju na poslovima gra i kog dizajna i ilustracije. Uz gra i ki dizajn kontinuirano se bavi i fotogra ijom.

Od 2009. lan je Fotokluba Zagreb. Do sada je izlagao na desetak žiriranih izložbi fotogra ija.

ne instrumentalne glazbe. Carl Philipp ina e ja za života bio ak poznatiji od svog oca.

Zatim je uslijedila Sonata za violinu u e molu Arcangel Corellija, zna ajnoga talijanskog violinista i skladatelja barokne glazbe. Ina e, govori se kako je Corelli za sve violiniste - skladatelje 18. stolje a Italije bio “ikona” u koju su gledali prilikom razvoja na ina sviranja i skladanja.

Za kraj Althan Ensemble odsvirao je Sonatu za violinu, obou i basso continuo u G duru Johanna Joachima Quantza, njema kog skladatelja, lautista i graditelja lauti.

Althan Ensemble stvoren je unutar Zajednice profesionalnih glazbenika Me imurja, osnovane krajem prošle godine u želji da se u me usobnoj suradnji okupe glazbenici akademskog obrazovanja s podru ja Me imurske županije. Formiranje ovakvih sastava i organiziranje vlastitih koncerata samo je jedan od na ina na koji Zajednica želi promovirati klasi nu glazbu i više je približiti doma oj publici. (mn)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek“ 2010. godine I ove godine Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec osmislila je niz radionica kojima e najmla i mo i upotpuniti svoje slobodno vrijeme, ali i znanje. Radionice e se održavati svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati.

Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ograni en.

Termini održavanja radionica: • 28.6. - 2.7.: Ra unalna radionica - “Ra unalo i ja”, voditeljica: Bojan Križan, student informatike; za djecu staru 7 – 10 g.

• 5.7. - 9.7.: Francuska radionica - “U imo francuski”, Jezi no u ilište Barbare Mo nik; za djecu 7 – 12 g.

• 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditelj igraonice Bamblek; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica - “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, student povijesti; za djecu 9 - 12 g.

• 26.7 - 30.7.: itateljska radionica - “ itajmo i igrajmo se” voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditelj igraonice Bamblek; za djecu 7 – 10 g.

• 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, u iteljica; za djecu 9 – 14 g.

• 9.8. - 13.8.: Plesna radionica “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreograf; za djecu 7 – 12 g.

• 16.8. - 20.8: Glazbena radionica “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Mar ec; za djecu 7 – 10 g.

• 23.8.-27.8.: Ra unalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi , prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

29. lipnja 2010.

U DONJOJ DUBRAVI ODRŽANA 16. SMOTRA ME IMURSKOG FOLKLORA

Pjesma, ples i narodne nošnje biseri su me imurske prošlosti Selja ka sloga iz Donje Dubrave ponovno je bila uspješan doma in i organizator 16. po redu Smotre me imurskog folklora koja se od 1974. svake druge godine održava u tom me imurskom mjestu.

Smotra je sve ano otvorena u Zalanovom dvorištu uz simboli no puštanje šesnaest golubova.

Sve sudionike smotre pozdravio je op inski na elnik Marijan Varga, a manifestaciju otvorio predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki.

– Kada se pjesma i glazba pretvore u ples, tuga je manja, a sre a ve a, rekao je Nova ki. Predsjednik ZHKUU-a MŽ-a Dejan Buva poru io je njegovateljima narodne baštine kako ih više ne možemo nazivati amaterima jer su postali pravi uvari narodnog blaga. U ime Ministarstva kulture nazo nima se obratio Željko Trstenjak.

Na po etku otvorenja Pjeva ki zbor umirovljenika otpjevao je me imursku himnu “Me imurje malo, zemljo milena”, dok su sve sudionike mimohoda pratili lanovi op inskoga Puha kog orkestra. U mimohodu kroz mjesto i na pozornici u dvorani OŠ Donja Dubrava bogatstvo i ljepotu pjesme, plesa i narodnih nošnji u dva dana prikazalo je deventnaest me imurskih društava i gosti iz

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U mimohodu kroz mjesto društva su pokazala bogatstvo i ljepotu narodnih nošnji

Na pozornici u dvorani OŠ Donja Dubrava predstavilo se devetnaest me imurskih društava i gosti Draža, Volodera i Tolisa iz BiH. Me imursku nošnju, pjesmu i ples prezentirala su društva iz Donje Dubrave, Nedeliš a, Mihovljana, Belice, Gori ana, Orehovice, Svete Marije, Kotoribe, Strahoninca, Donjeg Kraljevca,

Preloga, Ma kovca, Šandorovca, Domašinca, Ivanovca, Zasadbrega, Male Subotice, Vratišinca i Donjeg Vidovca.

Ovo je bio rekordan broj prijavljen folklornih skupina i društava od kada se održava smotra.

Ve er zlatnih generacija U petak je održana revijalna ve er pod nazivom “Pok smo se zišlji“, na kojoj su se predstavila me imurska društva iz Gori ana, Donje Dubrave, Podturna i Kotoribe te gosti iz slovenskog Velenja i Novog Mesta. Želja organizatora je bila da okupi zlatnu generaciju folkloraša, pa su mnogi od njih nakon dužeg vremena ponovno zaplesali.

Ova se ideja pokazala odli nom jer su nastupili veterani plesa od 35 do 105 godina. Žara, volje i znanja nije nedostajalo, pa su svi plesa i nagra eni dugotrajnim aplauzima. Posjetitelji su u holu škole imali priliku razgledati i izložbu slika folklorne tematike pod nazivom “Motivi me imurskog folklora“. (af) Njihov nastup pozorno je pratila prosudbena komisija u sastavu Ivan Ivan an, Jasenka Blažon - Ivan an i Boris Novak. Oni e svoje vi enje smotre i odluku o nastupima na državnim susretima dostaviti u pismenom obliku.

Da je smotra opravdala svoj cilj, potvrdili su lanovi komisije na okruglim stolovima.

Organizator smotre bio je KUD “Selja ka sloga” iz Donje Dubrave, suorganizator Zajednica HKUU-a MŽ-a, dok su pokrovitelji bili Ministarstvo kulture RH i op ina Donja Dubrava. - Neka smotra i dalje bude inspiracija i poticaj sadašnjim i budu im generacijama da sa uvaju bisere i dragulje me imurske prošlosti, poru ila je voditeljica programa Janja Kova . (A.F.)

Jasna Hajdinjak na posljednjoj smotri bila je u društvu Tete Lize

ODBOR ME IMURSKE POPEVKE zahvaljuje

Odasvuda pozitivne kritike Organizacijski odbor Me imurske popevke - Nedeliš e 2010., odnosno njegova predsjednica Jasna Hajdinjak, vrlo je zadovoljan na inom na koji su Me imurske novine popratile ovaj renomirani kulturni doga aj.

- Iza nas je još jedna smotra Me imurske popevke i pozitivne kritike dolaze do nas, kako od muzikologa i stru njaka za me imurske popijevke, tako i od ljudi iz naroda, što nam je posebno drago.

Godi spoznaja da se bavimo izri ajem koji narod prepoznaje. Bez obzira na vrijeme u kojem se živi i djeluje, gotovo je uvijek bilo a i danas je teško izmamiti iskren

i srda an pljesak u kojem se prepoznaje istinska nagrada za ono što smo na pozornicu donijeli.

Ovim putem želim zahvaliti svim vašim suradnicima na pomo i i medijskom pra enju smotre, uz nadu da emo i dalje tako lijepo sura ivati, stoji u zahvalnici predsjednice Jasne Hajdinjak.

Ovome dodajemo kako je Me imurskim novinama uvijek bilo na prvom mjestu realno i promotivno pratiti zbivanja koja po ivaju na istinskim temeljima, koja doprinose promidžbi naše županije i njezinih vrijednosti. Me imurska popevka to zaslužuje.

(S. Mesari )

U SVETOJ MARIJI održana Smotra zborova i pjeva kih skupina

Me imurci vole i njeguju zborsko pjevanje U Domu kulture u Svetoj Mariji održana je 12. Smotra pjeva kih zborova i vokalnih skupina Me imurja. Ovo je bila 4. smotra u tom mjestu, koju su zajedni ki organizirali Zajednica HKUU-a MŽ-a i KUD-a „Ivan Musta Kantor“, dok su pokrovitelji bili op ina Sveta Marija, Ministarstvo kulture i Me imurska županija. Smotru je otvorio predsjednik Skupštine Me imurske županije Petar Nova ki, a u ime doma ina pozdravne rije i uputio je na elnik Dean Hunjadi. Sveta Marija nije slu ajno odabrana za smotru jer je u toj sredini pjesma oduvijek zauzimala važno mjesto u životu ljudi, a pjesma se posebno njeguje od vremena djelovanja Ivana Musta a Kantora, rekla je u uvodnom djelu voditeljica smotre Suzana Blagus. Nastup 18 zborova i skupina pratio je državni selektor iz Hrvatskog sabora kulture Goran Jerkovi , koji e odlu iti tko e biti sudi-

U Domu kulture u Svetoj Mariji održana je 12. Smotra pjeva kih zborova i vokalnih skupina Me imurja onik državne smotre. Svoje nastupe imali su: PZ umirovljenika akovec, dirigent Vinko Jakupak, PZ KUD-a Mura Mursko Središ e, dirigentica Marija Trstenjak, Ženski pjeva ki zbor Udruge umirovljenika Prelog, dirigentica Ljubica Crn ec, PZ Sveti Juraj na bregu Pleškovec, dirigent Milovan Horvat, PZ Josip Štolcer Slavenski, dirigentica Senka Bašek – Šamec, Ženski vokalni sastav KUD-a I. M.

Kantor Sveta Marija, dirigentica Mira Bratuša, Muška vokalna skupina PZ-a J. Š.Slavenski, dirigent Damir Rodiger, Ženska vokalna skupina Novi zvuk KUU-a Veseli Me imurci akovec, dirigent Damir Rodiger, Ženska vokalna skupina KUD-a Katruže Ivanovec, dirigent uro Horvat, Ženska vokalna grupa PZ-a J. Š. Slavenski, dirigentica Senka Bašek – Šamec, Ženski vokalni sastav KUU-a Vese-

li Me imurci akovec, dirigentica Andrea Š apec, Muška vokalna skupina KUD-a Katruže Ivanovec, dirigent uro Horvat, Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec, dirigentica Julijana Ko ila, Mješovita pjeva ka skupina KUD-a Ma kovec, dirigentica Marina Grahovec, Muška vokalna skupina PZ-a Sveti Juraj na Bregu, dirigent Milovan Horvat, Ženska vokalna grupa Fti ice Mursko Središ e, dirigentica Marija Trstenjak i Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec, dirigentica Tatjana Mikolaj. Svima njima na kraju smotre predsjednik ZHKUU-a Me imurske županije Dejan Buva predao je zahvalnice.

Odli an doma in bili su lanovi svetomarskog KUD-a. Šteta što je praznik zborskog pjevanja privukao mali broj posjetitelja. Razlog tome vjerojatno su bile velike vru ine i proštenje u susjednom op inskom naselju Donjem Mihaljevcu. (af)

PREDSTAVLJENE dje je folklorne skupine koje e predstavljati Me imurje

Nastupi od Vinkovaca do Karlovca Na drugoj sjednici dje jega folklornog stvaralaštva, održanoj 17. lipnja, predstavljene su dje je folklorne skupine koje e Me imursku županiju predstavljati na priredbama diljem Hrvatske.

Tro lana komisija u sastavu Lidija Mikulan - Sraka, Branimir Magdaleni i Boris Novak izabrala je KUD “Donji Vidovec” koji e gostovati na Dje jim vinkova kim jesenima, KUU “Veseli Me imurci” akovec koji putuje

u Kutinu na Festival dje jeg folklora Hrvatske, KUD “Podturen” koji gostuje na Me unarodnim dje jim susretima u Zagrebu, HKUU “Sveti Martin na Muri” koji putuje u Karlovac na Smotru dje jeg folklora, KUU “Društvo

žena” Gornji Kraljevec koja e gostovati na Smotri dje jeg folklora Sveta Nedelja, KUU “Zasadbreg” koji putuju na Dje je igre u Vo ince te KUD “Selja ka sloga” Donja Dubrava koje o ekuje izlet po Me imurju.

Sijeno se pozoba i na hrpu i naklada na kola

KUD “KATRUŽE” IVANOVEC

Snimili kako se kosila trava za sijeno KUD “Katruže” Ivanovec posebnu pozornost u djelovanju KUD-a posve uje obradi obi aja i tradicije koje su nam u naslje e ostavili djedovi i bake. lanovi dramske družine u suradnji s muškom i ženskom vokalnom skupinom do sada su zabilježili više takvih obi aja vezanih uz velike poljodjelske radove ili ubiranje plodova zemlje. Ovih dana završeno je snimanje obi aja pod nazivom “Kosci”. lanovi KUD-a “Katruže” izvorno su prikazali košnju na na in kako su to inili naši stari. Prikazivanje po inje od pripremnih radova, klepanja kose, brušenja kose, na ina košnje trave, sušenja trave i pospremanja sijena. Svi ti radovi danas su mladim naraštajima nepoznati i gotovo zaboravljeni. Prikazan je i zajutrak na sjenokoši, doru ak na livadi tijekom naporne košnje, kao i popratne zafrkancije tijekom košnje koji su ovaj težak poljoprivredni posao u inili manje zamornim i ujedno zabavnim društvenim doga ajem. Obi aj košnje snimio je Radovan Petkovi , predsjednik Foto - kino kluba

Žena okre e sijeno da se bolje osuši Ivanovec, a doma instvo i prostor za snimanje pružili su Anica i Stjepan Mesari , predsjednik KUD-a “Katruže” Ivanovec. Uz najnovije Kosce snimljeni su i drugi obi aji, neki od njih i na DVD-u. Obi aj jabu nica, kako se skupljaju jabuke i pretvaraju u jabu nicu (vino od jabuka) prikazan je i na TV-u akovec.

(BMO)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI ŠAF slavi 35 godina postojanja i djelovanja

Škola visokog rejtinga u svjetskim okvirima Edo Lukman ŠAF vodi ve 35 godina Ve 35 godina akove ka Škola animiranog filma nezaobilazan je dio kulturnog naslje a našeg kraja.

Isto toliko generacije mališana u e kreativno se izražavati kroz crtanje, animaciju i stvaranje filmova koji obilaze cijeli svijet. ŠAF je po eo djelovati 28. velja e 1975. godine u dvorani Knjižnice i itaonice akovec, gdje je održan prvi sastanak, odnosno upis u Školu animiranog filma, na koji je došlo sedamdesetak u enika iz sve tri akove ke osnovne škole. U po ecima ŠAF je djelovao kao dio Dje jeg odjela Knjižnice, a od 1982. godine u okviru Centra za kulturu. Sedamnaest godina kasnije ŠAF djeluje kao samostalna udruga. Osim rada na stvaranju animiranih filmova, Škola je gotovo od samog po etka organizator brojnih filmskih radionica, gostovanja istaknutih autora animiranih filmova, izložbi i projekcija.

Kako ove godine ŠAF obilježava 35. obljetnicu, što je svakako velik uspjeh, mi smo ovom prilikom porazgovarali s Edom Lukmanom, al om i omegom Škole animiranog filma.

• Zbog ega ste se Vi po eli baviti animacijom?

— Sve skupa po elo je iz moje osobne želje da se bavim animacijom. No, kako to esto puta u životu biva, nekako sam krenuo drugim putem. Ja sam s vremenom tu svoju želju uglavnom zanemario i posvetio se radu s djecom i svemu ostalome po emu je ŠAF poznat.

• Kako ste se odlu ili pokrenuti ovu Školu?

— Jedna grupa entuzijasta još se davne 1973. godine okupila oko ondašnjeg Fotokino kluba akovec i po eli smo dosta ambiciozno raditi prvi animirani film. Onda je to dosta brzo zamrlo, jer se društvo razišlo, no uskoro se nekako slu-

ajno dogodilo da je 1975. godine u gradskoj Knjižnici otvoren dje ji odjel. Oni su uz redovnu djelatnost htjeli imati nekakve dodatne aktivnosti pa se tu ukazala mogu nost za stvaranje škole animacije. Mada iskreno ne sje am se više detalja kako sam to no došao do ideje da se tamo po ne raditi animacija. No, to ni nije toliko bitno. Bitno je da je ideja prihva ena i da je zahvaljuju i tome pokrenuta Škola koja djeluje ve poprili no dugo.

• I tako ŠAF djeluje sada ve 35 godina. Koliko se od po etaka do danas Škola promijenila?

— Pa Škola je prošla nekoliko razdoblja. Prvo je ono koje smo ve spomenuli, kada se radilo u prostoru Dje jeg odjela akove ke Knjižnice, pa smo onda prešli u dvoranu današnje zgrade Sindikata, a mislim da je prijelomna to ka bila 1982. godina kada je izgra en Centar za kulturu i kada smo dobili u sklopu Centra svoje prostorije u kojima smo i sad. Po etak osamdesetih bitan je iz još jednog razloga, jer smo se onda po prvi put pojavili na zagreba kom me unarodnom estivalu animiranih filmova, gdje smo stekli dosta kontakata iz kojih su dalje proizašle sve ove ostale aktivnosti kojima se još bavimo.

Stvarati se može animacija kakva god se poželi • Pozabavimo se malo brojkama. Koliko je otprilike djece prošlo kroz školu u tih 35 godina, i koliko je filmova do sad napravljeno?

— Mi imamo vrlo preciznu statistiku. Ako gledamo samo djecu koja su bila u ŠAF-u najmanje jednu godinu i sudjelovala na radu najmanje jednog filma, onda je ta brojka negdje oko 630. Ali, ako gledamo broj djece koji su boravili kra e ili prošla kroz razne radionice, onda se ta brojka višestruko uve ava. Što se filmova ti e, s ovogodišnjom produkcijom imamo to no 155 filmova i to je nekih 7 i pol sati projekcije.

• Kako danas izgleda rad Škole?

— Danas zahvaljuju i kontinuiranom radu i tome što Grad akovec zadnjih desetak godina vrlo ozbiljno financijski prati ŠAF, opremili smo Školu svom potrebnom opremom i drago mi je re i da djeca ovdje stvarno imaju mogu nost raditi prakti ki sve što god si zamisle i požele, od svih animacijskih tehnika, od cjelokupnog procesa stvaranja animiranog filma. Mi više nismo ovisni o dodatnim uslugama raznih studija, o montaži, zvuku ili bilo emu drugom. To, naravno,

Snimanje filma “Igra” iz 1982. godine

29. lipnja 2010.

Sedamnaesta Internacionalna radionica animiranog filma U prostorijama akove ke Škole animiranog lma i Centra za kulturu akovec cijeli prošli tjedan održavala se tradicionalna Internacionalna radionica animiranog lma. Sedamnaesta po redu radionica okupila je dvadesetak u enika iz Hrvatske, Njema ke i Velike Britanije, a kao voditeljice je ugostila An Vrombaut, autoricu animiranih lmova i ilustratoricu dje jih slikovnica iz Velike Britanije, te Isabelle Favez, mladu i me unarodno priznatu autoricu animiranih lmova iz Švicarske. Njih dvije s mladim su animatorima podijelile svoje znanje i pomogle im osmisli ak dva kratka lma. Filmovi su prikazani u subotu na završnoj projekciji u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih. Kako se radionica poklopila s 35. obljetnicom djelovanja akove ke Škole animiranog lma, na projekciji su bili prikazani i najnoviji lmovi ŠAF-a, zajedno s kratkim retrospek vnim programom koji je prisjetio na djelovanje i rad Škole.

Ovom prigodom u Centru za kulturu mogle su se pogleda dvije izložbe retrospek va na 35 godina ŠAF-a i izložba ilustracija An Vrombaut.

U akovcu se prošli tjedan održavala 17. Internacionalna radionica animiranog filma omogu ava realizaciju filmova visoke kvalitete, a to pak je opet vidljivo i po rezultatima - brojnim nagradama, ali i po tome što su ti filmovi rado gledani na estivalima diljem svijeta.

• Koliko trenutno djece stvara i radi u ŠAF-u?

— Zadnjih par godina brojka se vrti oko 50 djece, a to je i maksimum s obzirom na prostorije koje imamo. Unato tome što ne stane više djece, nama su ove prostorije koje imamo veoma drage i ne bih ih ni za što mijenjali. No, da su pomalo sku ene, jesu. Mi možemo u jednom terminu raditi s maksimalno petnaestak djece.

Jedan film u jednoj godini • Kako uop e izgleda rad na animiranom filmu? Što je sve potrebno kako bi se snimilo nekoliko minuta jednog crti a?

— Zapravo, sve po inje od ideje i shodno našem sistemu i na inu rada mi tome pridajemo najve u pozornost. Mogli bismo re i da skoro pola godine, ovdje mislim na školsku godinu, ode na pripreme, dogovore, iznalaženje najboljih ideja, a preostali dio vremena otpada na realizaciju koja je u svijetu animiranog filma dosta relativna - ovisno o tehnici koja se radi, odnosno o grupi koja taj film radi, ako ih je više ili ako su svi spremni, orni za akciju, mogu e je film brže napraviti. S druge strane, u posljednje vrijeme djeca sve eš e pokazuju interes za stvaranjem individualnih filmova, a to onda produljuje cijeli proces.

Uglavnom u prosjeku napravimo jedan film u jednoj godini, a nerijetko se dogodi da se neki film radi ak i dvije školske godine.

• Kakva je suradnja s ostalim hrvatskih animatorima i školama?

— Treba re i da u Hrvatskoj danas djeluje još nekoliko klubova koji rade animirane filmove. Dosta njih radi upravo zahvaljuju i ŠAF-u, radionicama i pomo i koju mi rado pružamo svima. A tu je svake godine i naša Revija dje jega filmskog stvaralaštva gdje se daje presjek svega što su djeca napravila. ŠAF je ve po etkom 80-ih po eo suradnju s autorima zagreba ke Škole animiranog filma i Zagrebfilmom, i ta suradnja je i do dan - danas prisutna. Zahvaljuju i tome nema gotovo ni jednoga relevantnog hrvatskog autora koji nije bio u akovcu bilo svojom projekcijom filmova, kao

predava ili gost na nekoj od mani estacija.

Japance oduševili akove ki animirani filmovi • Bilo je ovdje i poznatih i cijenjenih inozemnih imena iz svijeta animiranog filma.

— To je nešto što je meni iznimno drago. I na ovogodišnjoj Internacionalnoj radionici animiranog filma imali smo cijenjene goš e An Vrombaut i Isabelle Favez, koje su svjetski poznate autorice animiranih filmova. I one su bile zadivljene kad su ŠAF-ovim prostorijama na otografijama vidjele tko je sve bio gost ovdje kod nas, ak se i ja iznenadim kad malo prelistam i pregledam arhivu i vidim koja su tu sve svjetska imena bila. Po evši od legendarnih Disneyjevih suradnika Franka Thomasa i Ollyja Johnstona tamo negdje 1983. godine, ali i mase drugih istaknutih autora. To je sve prizanje ŠAF-u, ali i pokazuje kako je naša aktivnost cijenjena i u pro esionalnoj animaciji u svijetu.

•Nisu samo stru njaci ovamo dolazili, i vi ste odlazili u svijet, na estivale, radionice ...

— Mi smo sa svojim filmovima definitivno prisutni na svjetskoj sceni. Prakti ki nas svi relevantni estivali koji se bave dje jim filmom, bilo filmovima za djecu ili onima koje rade djeca, redovito pozivaju, i mi im šaljemo filmove.

A ono što je u posljednjih par godina posebno prisutno jest da nas pozivaju kao goste i još nam daju prostor i vrijeme da se kompletno predstavimo u recimo 60-minutnom programu. To je bitno. S druge strane, zahvaljuju i našoj drugoj aktivnosti, filmskim radionicama, ja sam osobno u zadnjih dvadesetak godina na raznim estivalima i mani estacijama po cijeloj Europi i u Americi odradio nekih 150 filmskih radionica ...

• Od svih tih radionica i estivala diljem svijeta, što biste

izdvojili kao ono koje e Vam posebno ostati u pam enju?

— To ide nekako po razdobljima. Svaki vremenski period ima nešto što bi se moglo izdvojiti, gdje bi se mogli na i avoriti. Ali ako se koncentriramo na ovo aktualno razdoblje, jedan od meni najdražih nastupa ŠAF-a bio je 2006. godine kad smo bili pozvani u Japan na renomirani estival europskog filma.

To je estival koji predstavlja pro esionalnu europsku produkciju i ŠAF se tamo predstavio u najboljem svjetlu, s preko 15 projekcija na raznim mjestima koje su bile izuzetno dobro i posje ene i prihva ene, izme u ostaloga zahvaljuju i tome što ŠAF radi filmove bez dijaloga, pa su univerzalno razumljivi u cijelom svijetu.

Neosporiv je zna aj ŠAF-a za Me imurje • Što mislite o sveprisutnoj kompjuterizaciji u svijetu animiranog filma? Sve se više po strani ostavljaju tradicionalne tehnike animacije ...

— S jedne strane, to je naravno neizbježno, i donijelo je veliki tehni ki napredak. Nama u ŠAF-u to je omogu ilo da sada možemo kompletnu produkciju napraviti sami, za razliku od vremena kada smo radili na filmskoj traci i bili ovisni o laboratoriju, montaži, servisima...

Me utim, s druge strane, kompjutorska animacija ili animacija koja se izvodi u ra unalu potpuno ili djelomi no ima svoje nedostatke i može vrlo brzo postati dosadna i jednoli na poput i ove komercijalne produkcije koje gledamo na televiziji. Sad je naš zadatak, nas voditelja, mene i kolegice Jasminke Bijeli Ljubi , koja sa mnom radi ve desetak godina, da u radu s djecom pokušamo prona i neke kombinacije tehnika, postupaka, ne bi li na neki na in malo promijenili taj vizualni izgled filmova. I moram priznati da nam to dosta dobro uspijeva. esto nam je kom-

pjutor samo dobro sredstvo koje nam omogu ava da sve što smo napravili skupa povežemo.

• Koji je po Vama zna aj ŠAFa ovdje u akovcu, Me imurju i Hrvatskoj?

— To bi možda bolje odgovorio netko sa strane, no, bez lažne skromnosti, mogu re i da injenice same govore da ŠAF ima neosporno ima visok rejting. To se tijekom godine nebrojeno puta potvr uje, to potvr uje i injenica da se mnoštvo prije spomenutih pro esionalaca u animaciji iz cijelog svijeta uvijek i rado odaziva i dolazi ovamo. Recimo, ovogodišnje voditeljice Internacionalne radionice animiranog filma nisam nikad prije upoznao, no nakon prvih kontakata, pogledane web stranice i onoga što mi radimo, te konzultacija s kolegama, one su bez rezerve došle ovamo.

Mislim da to što nas kolege toliko hvale dovoljno govori. S druge strane, injenica je da se ti naši filmovi gotovo svaki mjesec vrte na nekom estivalu u svijetu i osvajaju nagrade. A i stalno dolaze novi pozivi, recimo, javili su nam se iz muzeja u Valenciji u Španjolskoj i zanimaju se za program filmova koje bi htjeli prezentirati, javili su nam se i iz Hrvatskog kulturnog društva u Australiji ... To su ljudi za koje ja uop e ne znam kako su uli za nas. Vjerojatno na nekom od estivala, jer se tamo okre e mnogo ljudi. Kroz sve ovo ŠAF, možemo re i, vra a ono što Grad i ova sredina ulažu u njega, jer se kroz naše filmove ne prezentira samo ŠAF, ve i akovec, Me imurje i Hrvatska.

• Budu nost za ŠAF je ...?

— Budu nost je prije svega u mojoj kolegici, jer mislim da dolazi vrijeme da se polako maknem iz svega ovog. Ne e to ništa biti naglo i dramati no, nekakav plan postoji i uvjeren sam da e se sve dalje jednako kvalitetno nastaviti i da e djeca iz Me imurja i dalje dolaziti, te da emo i dalje imati dobrih filmova, dobrih mani estacija i akcija, kao i zanimljivih gostiju. (mn)

29. lipnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

LARA Toplek (20) - akovec I ovo emo, kao i prošlo, ljeto našim itateljima vru ine koje nas ekaju nastojati olakšati pogledom na ljepotice našeg kraja, naravno, ako im od njih ne postane samo još više vru e. Za prvi ovoljetni fotosession odabrali smo Laru Toplek, mladu akov anku zavidne ljepote, ina e aktualnu Miss turizma 2010.

Lara sebe opisuje kao komunikativnu i simpati nu osobu, a da je doista takva, možete i nama

vjerovati na rije . Kako je istaknula, voli glazbu i umjetnost, a s obzirom na to da je upisala Likovnu akademiju, crtanje ne e ostati tek njen hobi. Lara, ina e model agencije “Evolution” iz Varaždina, zadala si je zanimljiv cilj u životu: do 30. godine želja joj je proputovati cijeli svijet. Kako u putovnici ve ima žigove dalekih zemalja poput Novog Zelanda, Portugala ili Turske, ne sumnjamo da e svoj cilj uspjeti i ostvariti.

Lara je i lanica akove kog Lions cluba Zrinski akovec, trenirala je rukomet i jahanje, a manekenstvom i modelingom bavi se ve neko vrijeme, pa se pred objektivom našeg fotografa pokazala pravom profesionalkom. Ovaj fotosession snimljen je u prirodnom okružju ribnjaka re an. (bš, foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA:

Prijavite se za Ljetni fotosession 2010.

Ime i prezime: Lara Toplek Mjere: 175/89/90 Datum ro enja: 6. lipnja 1990. ime se bavi: na jesen kre e sa studijem Likovne akademije Glazba: hip hop, electro, dub Slobodno vrijeme: manekenstvo, modeling, putovanja, crtanje

KONCERT GRUPE CUBISMO u dvorištu Staroga grada Zrinskih

Latino ritmovima zapo elo Ljeto u gradu Zrinskih

Energi nim nastupom grupe Cubismo otvoreno je ovogodišnje Ljeto u gradu Zrinskih Za sam po etak ovogodišnje manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih” organizatori su pripremili pravu poslasticu za ljubitelje latino ritmova. U dvorištu Staroga grada Zrinskih protekli je petak nastupila hrvatsko - slovensko - kubansko - ekvadorska grupa Cubismo i svojim osebujnim prepoznatljivim stilom pokrenula trome Me imurce.

Petnaest godina na sceni Sastav Cubismo poznat je po afrokubanskoj glazbi koja osim salse i latin - jazza sadrži i

elemente jazza, hip hopa, funka i rocka. Na sceni su se pojavili prije to no petnaest godina, pa e ovu obljetnicu proslaviti turnejom, a u planu je i slavljeni ka kompilacija najboljih hitova. akove ka je publika više od dva sata mogla uživati u egzoti nim ritmovima dalekih zemalja, a kao poseban gost i pravo iznena enje za akove ku publiku nastupio je i nekada najpoznatiji lan ovog sastava Ricardo Luque. Iako službeno nije lan benda ve neko vrijeme, za posebne se prigode, kao što je ovaj akove ki koncert, uvijek rado odazove pozivu Cubisma,

kojemu je postao i svojevrsni zaštitni znak.

Brzi latino ritmovi rasplesali publiku Brzi latino ritmovi Cubismovih pjesama kao da su rastjerali kišu koja se cijeli dan nije mogla odlu iti ho e li ili ne e padati, a me u brojnim poklonicima ovog sastava u dvorištu Staroga grada našli su se i oni najhrabriji, koji su ak i zaplesali. Presjekom najboljih pjesama sa svojih brojnih nagra ivanih albuma barem na tapkanje na mjestu pokrenuli su i one najpasivnije. (bš, foto: Vrzan)

akove ka je publika više od dva sata uživala u egzoti nim ritmovima dalekih zemalja

Me imurske novine i ove godine organiziraju Ljetni fotosession u kojem predstavljamo deset - dvanaest me imurskih djevojaka (uvjet je navršenih sedamnaest godina). Fotossesion kre e ve ovaj tjedan, kada predstavljamo prvu djevojku u nizu, a nakon toga slijedi još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada krajem ljeta i završavamo ovaj serijal.

Prijave za fotosession primaju se na mob.:098/920-56-20, 091/241-7008 ili 091/241-7002 ili na e-mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

AMERI KI rock ‘n’ roll bend New Day zasvirao u centru akovca

Koncert kao alternativa porocima Kako zvu i krš anski ameri ki rock ‘n’ roll, akov ani su imali prilike uti u nedjelju 20. lipnja na Trgu Republike. I iako je vrijeme za lipanj bilo udno prohladno, znatiželjni prolaznici okupili su se kako bi poslušali New Day, bend iz Pennsylvanije, koji je na turneji po Hrvatskoj. U sklopu nje posjetit e osam gradova, izme u ostalih Varaždin, Sisak, Osijek i Slavonski Brod. Bend koji je okupio glazbenike svih uzrasta oduševio je publiku obradama Boba Dylana, Jimmyja Hendrixa, Bon Jovija, Lynyrd Skynyrda, U2 i Van Morrisona.

Ovaj koncert organizirala je nepro itna udruga gra ana “Ima Nade!”, koja ima za cilj promicati duhovne, eti ke i krš anske vrijednosti utemeljene na Bibliji te povijesnoj i kulturnoj baštini našeg naroda. Udruga sura uje

Bend New Day poru io je akov anima kako uvijek ima nade s razli itim nepro itnim gra anskim udrugama u zemlji i inozemstvu.

Oni kroz glazbu, pantomimu i dramu žele svima, a pogotovo mladima, poru iti da ima nade, tako su organizirali i ovaj koncert. Želja im je ponuditi alterna-

tivu onima koji su obeshrabreni, osamljeni i zarobljeni lancima besmisla, alkohola, droge, bolesti, koji sve više i više uzimaju maha u društvu i uništavaju naše brakove, obitelji, prijateljstva i društvo u cjelini. (mn) Bojan Jambroši osvojio je nagradu za najbolju pjesmu ovogodišnjeg CMC festivala po izboru itatelja Glorije

NAGRADA Bojanu Jambroši u na CMC festivalu

Pjesma “Sasvim sam” proglašena najboljom Na drugom revijalnom CMC festivalu, koji se ove godine održao u Vodicama, najviše razloga za slavlje imao je Bojan Jambroši . On je jedini dobio dva priznanja - zlatnog pijetla CMC-a, koji je uru en svim izvo a ima, te jednoga srebrnog, koji je osvojio zahvaljuju i svojoj publici. Naime, prema glasovanju posjetitelja Glorijinog portala, pjesma “Sasvim sam” uvjerljivo je proglašena najboljom od svih predstavljenih na ovom festivalu.

Osvojiti ovo priznanje, pored cijelog niza cijenjenih i poznatih imena s glazbene scene, Bojanu je, naravno, bilo pravo zadovoljstvo. Tim više što je to još jedan dokaz da se radi o talentiranom izvo a u koji je uspio ve sa svojim prvim albumom lansirati cijeli niz hitova i odli nih pjesama koje je publika prepoznala i zavoljela, ime se nesumnjivo izborio za svoje mjesto na glazbenoj sceni.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 773

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “Fora je biti faca, zar ne? ” “Fora je biti aca, zar ne?“ najnoviji je roman rado itane spisateljice za djecu i mlade Sanje Pili . Na duhovit i mladima blizak na in roman govori o problemima etrnaestogodišnjeg Borne. Borna je odli an u enik, pristojan i lijepo odgojen tinejdžer koji se ne snalazi najbolje s curama. Shva a da se mora promijeniti i postati “ aca“.

Promijenio je odje u i rizuru, prijavio se na Facebook, nau io skejtati i osvojio Sonju.

Sanja Pili je pjesnikinja i spisateljica, ro ena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otogra ski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Sura ivala je s Autonomnom ženskom Dobitnice prošlotjedne knjige Billa Floyda “Uboji ina žena”: Sanja Kolari iz Novog Sela Rok i Vera Dobrani iz Slemenica.

29. lipnja 2010.

KNJIGA TJEDNA

Florence Scovel Shinn: Igra života – kako je igrati i njezina pravila “Ve ina ljudi smatra da je život borba, ali život nije borba ve igra. To zna i da što god ovjek objavljuje putem svojih rije i ili djela, vra a mu se; što daje to i prima. Ako mrzi uzvratit e mu se mržnjom; ako daje ljubav, primit e ljubav; ako kritizira primit e kritiku; ako laže lagat e mu se; ako vara bit e prevaren. Tako er smo pou eni ka-

ko mo zamišljanja ima važnu ulogu u životnoj igri. Moramo vježbati svoju sposobnost zamišljanja kako bismo uspješno igrali životnu igru. Osoba koja je uvježbala svoju sposobnost da vidi samo dobro, dobiva u životu sve što joj srce poželi-zdravlje, bogatstvo, ljubav, prijatelje, ostvarenje osobnih težnji, svoje najviše ideale.”

Florence Scovel Shinn mnogo je godina pou avala metafizi ku znanost u New Yorku.

Njezine se knjige u velikim nakladama prodaju u cijelom svijetu. Tajna njezina uspjeha je u tome što je uvijek imala neusiljen pristup - srda na i duhovita, govorila je jezikom bliskim širokim masama. Zbog toga je privla ila tisu e ljudi koji

duhovnu poruku ne bi prihvatili da se služila tradicionalnijim i normalnijim stilom, ljudi ije zanimanje, barem u po etku, ne bi pobudila uobi ajena literatura iz podru ja metafizike.

ALBUM TJEDNA

EELS - “Hombre Loco” ku om iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za dje je stvaralaštvo. Nastupa u školama na dje jim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njema ki, talijanski, nizozemski i ma arski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada.

Ovaj tjedan jedan itatelj Me imurskih novina može postati ponosan vlasnik knjige “Fora je biti aca, zar ne?”.

Jedan od istinskih i iskonskih alternativnih heroja Mark Elliot Eels zatvorio je prvo poglavlje svoga iznimnog opusa kompilacijom hitova gMeet the Eels h te se punom parom bacio na stvaranje novog poglavlja, pa je u relativno kratkom vremenu snimio i objavio dva albuma. gHombre Loco h je prvi od njih i, kako to obi no biva nakon kompilacije najve ih hitova, po mnogo emu sli an a opet razli it od dosadašnjeg Eelsovog opusa.

Promjene nisu nastale u bazi nom zvuku Eelsa koji je i dalje mješavina alternativnog indie i blues zvuka, ve prvenstveno u tekstovima i konstrukciji sa-

Popis pjesama 1. Prizefighter; 2. That Look You Give That Guy; 3. Lilac Breeze; 4. In My Dreams; 5. Tremendous Dynamite; 6. The Longing; 7. Fresh Blood; 8. What’s a Fella Gotta Do; 9. My Timing Is O , 10. All the Beauti ul Things; 11. Beginner’s Luck; 12. Ordinary Man

mih pjesama. Eels koji je i prije bio pomalo udljiv, sada je taj dojam digao za stepenicu više, miješaju i ga s osje ajem ežnje i nostalgije pa je ovaj album prvenstveno Markov liri ni vrhunac. Koliko god pjesme zvu ale uvrnuto i otu eno, na Eelsov poseban na in, mislim da e se svatko na i sebe barem u jednom stihu.

Freneti na i žestoko rockerska gPrizefighter h kao uvodna otkriva još neka neistražena Eelsova podru ja i zaista ga je rijetkost poslušati u tako nabrijanom izdanju. gPrizefighter h služi kao poziv na ples, a ujedno i liri no otkriva Eelsove atribute, odnosno sve ono što on zapravo jest. gThat Look You Give That Guy h odmah na za etku

smiruje pa više sli i onom Popistenzije pjesama starom melankoliku Eelsu, dok gLilac Breeze h opet vra a stvari na rockerski po etak.

Dozu odli nog alter bluesa donosi gTremendous Dynamite h, ujedno i jedna od boljih stvari na albumu, a gFresh Blood h predstavlja zanimljivu kombinaciju provokativnog teksta, Markovog “vu jeg” zavijanja te odli ne glazbe - upravo onaj amozan “eelsovski miks” - red bluesa, red alternative, red još ne eg samo njima doku ivog.

Album završava ujedna enom i melankoli nom gMy Timing Is O h i gAll the Beauti ul Things h, dok album ponovno žeš e uskrsava uz pretposljednju gBeginner’s Luck h.

Album gHombre Lobo h ili g12 Songs o Desire h je upravo ono što podnaslov govori i jedno je od najboljih dosadašnjih ostvarenja ovoga svestranog glazbenika, a dobra je vijest što je ovo tek prvi dio njegove trilogije konceptualnih albuma. Nastavak, dakle, slijedi.

(Igor Beleš, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Cvrkut na Internetu sve glasniji WEB preporuka

Male mudrosti Na web stranici www. malemudrosti.com možete prona i mnoštvo pou nih pri a, a orizama, životnih mudrosti, izreka i poslovica.

Ve ina a orizama raznih su izvora - od narodnih poslovica do raznih citata pa su se iz tog razloga autori portala potrudili pored svakog citata navesti autora ili porijeklo

ukoliko je to mogu e i ukoliko je izvor poznat. Švrljanje ovim portalom idealno je uz prvu jutarnju kavu, ili možda za laku no i mirne snove, jer upravo na ovoj stranici možete prona i mudrost koja e vam biti misao vodilja kroz dan, ili pošalicu koju ete upravo danas pri ati kolegama na poslu.

Uz pove anu upotrebu društvenih mreža na Internetu, dvije se naro ito isti u - Facebook i Twitter (tj. u prijevodu s engleskog - cvrkut). Dok je, vjerojatno, ve ini korisnika poznat Facebook kao mjesto rasprava s prijateljima, pokazivanja slika, pa ak i igranja online igara, Twitter je još relativna novost na našim Internet prostorima, iako pokazuje naznake sve ve eg širenja.

Mnogi e, kada prvi put pogledaju ovu društvenu mrežu, ostati iznena eni izgledom i oblikom komunikacije - svodi se na iste tekstualne poruke veli ine 140 znakova. Nema nikakvih slika, poziva na grupe, obavijesti o igrama i ostalih stvari koje su toliko prisutne na prije spomenutom Facebooku. Format koji je dobro po-

znat na mobilnim mrežama, 140 tekstualnih znakova, i nije slu ajno odabran - sva ažuriranja na Twitteru mogu se provesti preko SMS poruka (iako direktan broj za slanje unutar Hrvatske još ne postoji, mogu e je slati SMS-ove na Twitter preko internacionalnog broja) uz standardni na in preko su elja Internet preglednika.

Upotreba Twittera u svijetu pa tako i kod nas ubrzano raste pa je tako prije nekoliko

dana senzaciju izazvala vijest kad je ruski predsjednik Medvedev poslao svoju prvu Twitter poruku (naš predsjednik Josipovi ve duže vrijeme komunicira preko ove društvene mreže). Uz osobnu upotrebu, i tvrtke sve više upotrjebljavaju ovaj oblik komunikacije za bolju povezanost s klijentima budu i da su poruke javne (dovoljno je samo otvoriti Internet stranicu korisnika za pregled - npr. http://twitter.com/infiniushr), upiti i rasprave vidljive su svima i mogu e ih je pratiti i bez korisni kog ra una.

Ukoliko se odlu ite za upotrebu Twittera, par pojašnjenja za oznake u porukama - kada se obra ate nekome, stavljajte znak “@” ispred imena (npr. @infiniushr), na ovaj na in e svima biti jasno kome je

poruka namijenjena; ukoliko vam se neka poruka u ini zanimljivom da bi je htjeli podijeliti i s drugima, upotrjebljavajte oznaku RT (retweet) ispred imena izvora poruke; za poruke koje su vezane uz odre enu temu dodajte i oznaku teme - “#” (npr. #s 4ck - oznaka za ovogodišnji Slobodni estival u akovcu).

Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o.

Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

29. lipnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

JACK I JILL EVERY JACK HAS A JILL romanti na komedija Režija: Jenni er Devoldere Uloge: Melanie Laurent, Justin Bartha, Billy Boyd, Valerie Benguigui

Chloe ima 26 godina i pomalo je razo arana svojim životom u Parizu: izme u energi nih susjeda, tra erskih kolega i prepametnih zaposlenika DVD shopa u kojem radi, Chloe se teško pronalazi. S druge strane, 30-godišnji Jack je Amerikanac kojeg je voljena djevojka upravo ostavila, ali on je svejedno sretan, jer je upravo osvojio putovanje u Pariz!

Nevjerojatnim spletom okolnosti Chloe e se domo i Jackovog izgubljenog kov ega i zaljubiti u njegov sadržaj. Uskoro e se Chloe zaljubiti i u samog Jacka, premda ga nikada nije upoznala, ni vidjela. Uvjerena da je on muškarac njezinih snova, u init e sve što je u njezinoj mo i da ga prona e …

Preporu ujemo starijima od 7 godina.

REPO MEN SF akcijski triler Režija: Miguel Sapochnik Uloge: Liev Schreiber, Jude Law, Forest Whitaker, Alice Braga, Liza Lapira

Remy i Jake su partneri zaposleni u organizaciji koja u bližoj budu nosti ljudima prodaje potrebne organe na kredit. Bez obzira treba li vam novo srce, jetra ili neki drugi organ – organizacija je tu da vam prva

usko i u pomo . Naravno, sve ima svoju cijenu, a zamjenu organa ve ina ljudi može si priuštiti samo uzimanjem kredita.

U onom trenutku kad netko ne uspije platiti ratu kredita za svoj novi organ – organizacija šalje Remyja i Jakea koji silom uzimaju kupljeni organ i vra aju ga organizaciji, ostavljaju i ovjeka na milost i nemilost … Ovu originalnu pri u režirao je Miguel Sapochnik, a u glavnim ulogama pojavljuju se dobitnik nagrade Oscar Forest Whitaker i nominiran za nagradu Oscar Jude Law. Preporu ujemo starijima od 16 godina.

(tri besplatne posudbe) Film “Ozbiljan ovjek” režirala su bra a?

1. Klitschko 2. Coen 3. Garibaldi

19.00 i 21.00 PLAN B

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Košak, akovec

nema filmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

21.00 Cannes Express SAMSON I DELALIA

Mjuzikl o strastvenom filmašu u krizi (Daniel Day - Lewis) koji se suo ava sa ženama svog života: Penélope Cruz, Nicole Kidman, Kate Hudson ...

Provokativni mjuzikl koji prati stvarala ku i osobnu krizu talijanskog filmskog redatelja Guida Continija (Daniel Day - Lewis). On se istovremeno suo ava s brojnim ženama u svom životu: svojom zakonitom suprugom Luisom (Marion Cotillard), ljubavnicom Carlom (Penélope Cruz), filmskom muzom Claudijom (Nicole Kidman), osobom od povjerenja te kostimografkinjom Lili (Judi Dench), ameri kom modnom novinarkom Stephanie (Kate Hudson), kurvom iz mladosti Saraghinom (Stacy Ferguson) te svojom majkom (Sophia Loren) ...

UBOJSTVO I MARGARITE Pierce Brosnan ve je glumio razbija a i utjeriva a dugova (‘Ta fin’) no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. O ito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u druga ijoj ulozi. Brosnan je ve parodirao James Bonda u ‘Kroja u Paname’, no ovo je vrhunac: umjesto elegantnog i pristojnog agenta s do-

zvolom za ubijanje, gledatelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poreme enog i zapuštenog brkatog ubojicu u godinama koji sre uje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kurve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katoli ke, ‘samo crvene i nema suckie- uckie’).

No Julian Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspješan pla eni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža po inje dobivati napadaje PTSPa. Umjesto da, kao Tony Soprano, posje uje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijatelja no njegovi

poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se po inju doga ati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti.

Danny Wright (Greg Kinnear) tako er se poslovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da ak ni njegova vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) ne e zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se ve eri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokušavaju zapo eti konverzaciju, no paranoi ni i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i u i tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbiljan (‘Ozbiljan kao problem s erekcijom’ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane pomo nik u poslu ...

OZBILJAN OVJEK Možete li napraviti komediju iz pri e o ovjeku kojem sve krene po zlu? Kada bra a Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar ovjek, odan muž i otac, predani pro esor fizike. No, jednog dana sve e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u ku i, sin ima probleme u školi, k erku zanima samo operacija nosa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz ku e u mali motel. I njegov posao postaje ugrožen kad po inju pristizati anonimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati pokop ovjeka kojeg mrzi.

Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razli ita rabina ...

Ova mizantropska pri a ima svoje korijene u biblijskoj pri i o Jobu, a kriti ari ga ak proglašavaju najzrelijim filmom bra e Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije komedija od koje ete se glasno smijati. Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta filmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’ Glede tih Oscara, ova crna komedija je tako crna da je mnogi kriti ari uspore uju s ‘Nema zemlje za starce’ i zaklju uju da je to veseliji film jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i o aja i bezna a, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad okrutnih genija komedije’.

utorak, 29.6. romanti na komedija

srijeda, 30.6. etvrtak, 1.7.

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

australska romanti na drama Režija: Warwick Thornton Uloge: Rowan Mcnamara, Marissa Gibson, Mitjili Napanangka Gibson, Scott Thornton

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak, 2.7.

19.00 JACK I JILL EVERY JACK HAS A JILL romanti na komedija Režija: Jenni er Devoldere Uloge: Melanie Laurent, Justin Bartha, Billy Boyd, Valerie Benguigui

21.00 REPO MEN SF akcijski triler Režija: Miguel Sapochnik Uloge: Liev Schreiber, Jude Law, Forest

DVD, BLUE RAY IZLOG DEVET

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Whitaker, Alice Braga, Liza Lapira 1. SVI SMO SUPER

subota, 3.7.

2. STARI FRAJERI

19.00 JACK I JILL

3. PRINCEZA I ŽABAC

romanti na komedija

4. SLAGALICA STRAVE 6

21.00 REPO MEN

5. LJUBAV SE DOGA A

SF akcijski triler U slu aju lošeg vremena umjesto filma u dvorani CZK-a održat e se program “Ljeto

6. SHERLOCK HOLMES 7. AVATAR

u gradu Zrinskih”.

8. LINIJA

nedjelja, 4.7.

9. TAXI 4 10. POLARNA NO

19.00 JACK I JILL

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA”

21.00 REPO MEN

romanti na komedija SF akcijski triler

1.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2.

FANTASTI NI GOSPODIN FOX

ponedjeljak, 5.7.

3.

SEX&GRAD 2

19.00 JACK I JILL

4.

KISCK ASS

romanti na komedija

5.

ALISA U ZEMLJI UDESA

21.00 REPO MEN

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

8.

NAREDNIK JAMES

9.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

SF akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 3.7., nedjelja, 4.7.

10. LJUPKE KOSTI

epski spektakl

U.S. Box Office 2. THE KARATE KID 3. THE A-TEAM 4. GET HIM TO THE GREEK 5. SHREK FOREVER AFTER 6. PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF TIME

8. KILLERS 9. IRON MAN 2 10. MARMADUKE

SAMSON I DELALIA australska romanti na drama Režija: Warwick Thornton Uloge: Rowan Mcnamara, Marissa Gibson, Mitjili Napanangka Gibson, Scott Thornton

1. TOY STORY 3

7. JONAH HEX

Robin Hood

Radno vrijeme blagajne!

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

29. lipnja 2010.

29. lipnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Najlu a vrtna ku ica ikad Više ni sam ne znam koje je godišnje doba zbog ovog (ne)vremena, ali nedjeljni mi je ru ak (no dobro, prije par nedjelja) kod staraca u vikendici sjeo kao nikada do sad. Kompletno povr e iz njihovog vrta uveselilo je moje nepce, itav probavni trakt, ali i dušu jer sam stao razmišljati kako je to krasno kad možeš sam uzgojiti ono što eš kasnije pojesti. Prava sloboda, ma koliko god mala ona bila. Nakon toga me Frenky proveo kroz njihov vrt i vo njak, gdje smo razglabali o sre i koju donosi taj mali komadi

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Trgovina smrznutih jogurta u Berlinu ure uje: Bruno Kontrec

itateljima Me imurskih novina darujemo popust 10% zemlje. Jeli smo trešnje i višnje s drveta, gledali smo i razglabali kad e zazreliti šljive i breskve, a kao jagode na šlag ubrali smo baš to – krvavo crvene jagode koje su apsolutno druga ije ( itaj: neizmjerno bolje) od onih koje možete kupiti u velikim trgova kim lancima.

Isti sam se dan vratio u realnost, a ve dan kasnije sjedio za ra unalom u svom uredu zatrpan raznim kombinacijama jedinica i nula. Razmišljao sam da se ne zapletem u u malost posla, krenuo sam istraživati, kao naru eno, kao

da me vratilo dan - dva prije, naišao sam na ovaj genijalan projekt njema kog dizajnera Nilsa Holgera Moormanna. Radi se o kombinaciji prefabricirane kamperske jedinice, vrtne ku ice i minijaturne ljetne kabine. Na temeljima slobode, kako izi ke, tako i one duha koje je zagovarao Henry David Thoreau, nastao je ovaj objekt. Ima mogu -

nost da se potpuno otvori, a u njega može stati velik broj vrtnog alata, raznih pomo nih sredstava, drva za ogrjev, roštilj i sli no. No, da se tu ne zaustavimo, u ku ici ima mjesta za sjedenje za etiri osobe, a najbolje od svega je i – spava i prostor na vrhu. I ku ica za ptice. Kako je cijeli koncept krenuo od ideja Henryja Davida Thoreaua, nekako je i logi no da se on veže i za ime ovog projekta. Ku ica se naziva Walden, a ime je dobila po knjizi doti nog gospodina iz sredine 19. stolje a koja progovara o neovisnosti, socijalnom eksperimentu, putovanju kroz duhovno otkrivenje i koristi kao svojevrstan vodi za samopouzdanje ovjeka.

Prvi hrvatski poker stolovi li imaju rasklopne metalne noge, što omogu ava lakše skladištenje stolova kad oni nisu u uporabi. Tako er možete birati izme u 9 boja materijala igra e površine, 9 boja materijala okvira stola i 8 boja koje želite imati na nogama. Svi su stolovi izvedeni ru nim radovima maj-

O poker stolovima ve sam pisao, onako op enito. No, sada predstavljam jedan konkretan projekt na tom podru ju. Naime, radi se o proizvodnji „prvih hrvatskih poker

prozori koji pružaju pogled na urbanu okolinu i na taj na in ine prostor još ugodnijim ako ga usporedimo s ubrzanim i dinami nim eksterijerom.

Sladak i minimalisti ki dizajn nastavlja se i na ru no izra en pult koji je pozicioniran skoro na sredini prostorije. On nije bijeli kao ostatak elemenata, ve je obložen oblogom koja izgleda kao betonska plo a i, kao takav, cijelom prostoru daje jedan “urbani” štih. http://www.amseldrossel.com/

stora s dugogodišnjim iskustvom, a izra eni su od visokokvalitetnih i dugovje nih materijala. Stolovi su namijenjeni svima, od hobi igra a, poluprofesionalaca pa do profesionalnih igra a kartaških igara. Više o poker stolovima možete pro itati online na www.pokerstolovi.com.

stolova“. U ponudi možete na i pet osnovnih modela (Las Vegas, Monte Carlo, Nevada, Texas i New Orleans) u dvije dimenzije 2200 x 1000 x 780 i i1200 x 780 mm. Svi mode-

Zahvala itateljima Dragi itatelju, zajedno smo došli do jubilarnog 100. broja kolumne “Vaš dom”. U protekle dvije godine pisao sam zaista o svemu i sva emu vezano za interijere stambenih prostora, uredskih prostora, lokala i javnih prostora. U svakom sam lanku pokušao popratiti svjetske trendove, inovacije i

Vlasnici su ove trgovine, zajedno s dizajn kolektivom Amseldrossel, izveli ovaj interijer u kojem e prodavati smrznute jogurte.

O ekivano (ali nimalo bezvezno), ti su produkti bili i inspiracija za dizajn postora. Sav u bijeloj boji, baš kao i jogurt, s detaljima u žarkim bojama koji su tu kao simbol raznih životopisnih i okusnih preljeva i dodataka. Cijeli prostor izveden je s puno svjetla, isto i osvježavaju e, a samoj atmosferi pridonose i veliki

pokazati ono što sam smatram da se isplati vidjeti. Nebrojeno sam puta kroz tekstove i slike iskazivao i svoje a initete k odre enim stvarima i odre enim estetikama, kao i neka svoja razmišljanja vezana uz teme koje sam odabrao (ili koje si mi ti predložio). Pokušavao sam (a pokušavam i pokušavat u i

dalje) pokazati da dizajn interijera nije uzaludna i bespotrebna stvar, kako mnogi misle, ve da ima tvrde temelje postavljene u ljudskim kulturama i vi enjima estetike. Na kraju krajeva, svi smo mi dizajneri interijera.

Neki dobri, neki loši. A neki pak ... zaista loši.

No, kako rekoh, ukoliko si pratio ili pak ponekad pro itao ovu šarenu i živopisnu stranicu, hvala ti. Hvala ti na vremenu, i

hvala ti što si pokazao interes i dokazao kako se moj trud isplatio. Hvala ti što si se vra ao, što si zapamtio i što si reagirao.

Ostani uz mene i u daljnjim brojevima. Tako malo vremena je potrebno da se pro e ova stranica, a nekom može donijeti doista mnogo.

Ne u duljiti. Sto brojeva je iza nas, a tko zna koliko nam još slijedi. Pro itaj ovaj, a pišemo i itamo se – drugi tjedan.

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu.

Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

ZA NJU

Jeste li alergi ni na sunce?

Pretpostavlja se da se radi o reakciji imunološkog sustava i nema pravila koga e zahvatiti.

Sunce na koži, osim jakih opeklina i raka kože, može izazvati i alergijsku reakciju, koja možda nije toliko opasna, no vrlo je neugodna.

Ne možete pogriješiti da se radi o alergiji na sunce jer se ona javlja u obliku neugodnoga crvenog osipa na tijelu, koji svrbi, pecka i steže, posebno kada se nalazite na suncu.

Osip na dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu Postoji nekoliko vrsta alergija na sunce, a naju estaliji tip je primarni tip fotodermatoze. Najpoznatiji tip primane fotodermatoze je oblik polimorfnih erupcija (PMLEPolymorphus light erupton).

Javlja se nakon nekoliko sati ili ak dana neprestanog izlaganja suncu, te se zbog toga naj eš e javlja na ljetovanjima, što može predstavljati dodatni problem.

Naj eš e se manifestira kao osip na vratu, poprsju, rukama i nogama, te posebno na pregibnim mjestima. Pret-

postavlja se da se radi o reakciji imunološkog sustava i u principu nema pravila koga e zahvatiti, iako se naj eš e javlja kod žena u dvadesetim i tridesetim godinama, a rje e kod muškaraca, djece i starijih. Tako er nema nikakve veze s tipom kože, sve su jednako podložne alergijama.

Nakon što se osoba prestane izlagati suncu, osip e u potpunosti nestati nakon nekoliko dana.

Kod ve ine osoba osip se povu e i preko no i, no kada sljede i dan ponovno iza u na sunce osip e se odmah javiti ili poja ati.

Sunce kao okida Sunce ne treba biti jedini uzrok pojave alergije, ono može biti samo okida . Pravi uzrok mogu biti odre ene kemikalije koje ste nanijeli na kožu, kao što je krema za sun anje, neka druga krema za tijelo, parfem i druge vrste kozmetike. Tako er odre ene vrste antibiotika i lijekova mogu izazvati alergijske reakcije, pa ak i kontracepcijske pilule.

U tom slu aju, ono što možete u initi, a da bude u inkovito, jest da prestanete koristiti te proizvode. Ukoliko ne želite ili je to nemogu e zbog nekih drugih zdravstvenih razloga, klonite se sunca.

Solarna urtikarija Solarna urtikarija je mnogo rje i oblik alergije na sunce, a izgleda poput opeklina, koje su nastale zbog izloženosti suncu.

S urtikarijama naj eš e imaju problema mla e žene i vrlo esto se može dogoditi da ova alergijska reakcija postane dugotrajni problem. Kao i kod drugih oblika alergija na sunce, osobe koje imaju problema s urtikarijom javlja se crvenilo, svrbež i osip koji izgleda poput lakših opeklina.

U biti izgleda poput opeklina od dugotrajnog sun anja, no razlika je u tome što e vam se solarna urtikarija pojaviti nakon nekoliko minuta na suncu. Kao tretman preporu uju se antihistamini ili nanošenje kreme sa steroidima, kao što je hidrokortizon ili pak uzimanje steroida oralnim putem.

Pripremite kožu za ljeto Kada vam se pojavi alergija, prvo što morate u initi je maknuti se im prije sa sunca ili pokriti dio tijela odje om, jer e vam se osip s daljnjim izlaganjem suncu poja avati. U tim prvim trenucima kada vam se pojavi alergija, a pri ruci nemate nikakve kreme ni bilo što sli no, najbolje je staviti hladan oblog

kako bi se koža im više umirila.

S obzirom na to da se esto alergija javlja prilikom ljetovanja na moru, slana voda vam može još dodatno nadražiti ve osipanu kožu, pa vam se osip i neugoda mogu poja ati. Ukoliko imate alergiju, nakon kupanja u moru obavezno se odmah otuširajte u istoj slatkoj vodi.

Ukoliko znate da svake godine patite od alergija na sunce, po nite pripremati svoju kožu ve na prolje e, najkasnije dva mjeseca prije ljetovanja, odnosno dugotrajnijega planiranog izlaganja suncu. Lije nici i farmaceuti u biti nisu spremni davati tablete za sprje avanje alergija, prije nego što se utvrdi pravi njen uzrok, te zbog toga “ispod pulta“ uvijek možete dobiti neke prakti ne savjete koji pomažu u sprje avanju pojave ili ublažavanju simptoma alergije na sunce. Dakle, dva mjeseca prije po nite piti kapsule beta-karotena, po mogu nosti provjerenog proizvo a a, te pripravke s kalcijem i C vitaminom.

Ta kombinacija trebala bi pomo i u prevladavanju tegoba. Tako er, po nite s postepenim izlaganjem suncu, pa se ak preporu uje odlazak u solarij (bez pretjerivanja), kako bi vaša koža bila im spremnija na izlaganje pravom suncu.

Još jedva vrlo važna napomena. Nikako se nemojte izlagati suncu izme u 11 sati ujutro i 17 sati popodne ili barem pokušajte im manje. Zapamtite, alergiju na sunce možete dobiti i u hladu, iako simptomi ne e biti toliko izraženi.

Kvalitetne kreme i lijekovi Nabavite kvalitetnije kreme za sun anje, koje vas štite i od UVA i UVB zra enja, jer mnogi proizvodi imaju istaknutu zaštitu isklju ivo od UVB zraka. Kupite ve i zaštitni faktor, minimalno SPF 20, a najbolji bi bio dvostruko ili trostruko ja i. Kupujte one kvalitetnije kreme u ljekarnama, koje jesu skuplje, no ukoliko zbog nje ne dobijete alergiju ne ete požaliti ni kune.

Ako vam ništa od navedenih savjeta ne pomogne, tada preporu ujemo detaljnije preglede kod

OD SVJEŽEG VO A I POVR A ne ete se tako lako udebljati niti ete dobiti nove naslage na trbuhu i celulit Ne morate se izgladnjiLjetna hrana tako er je

Ljetna prehrana – budite siti i mršavi

vati nekom “ludom“ dijetom ukoliko želite izgledati bolje u vru im hla icama ili kupa em kostimu. Kao što vjerojatno i znate, tajna gubitka kilograma sastoji se u pametnijem i zdravijem unosu hrane u organizam. Tako er, poznato je da je mnogo lakše biti na dijeti po ljeti nego zimi zbog izbora svježih namirnica, koje ak imamo u vlastitom vrtu, te vam više odgovara laganija hrana i mnogo teku ine.

dinje, lubenice, paprike, tikvice, patlidžan, mahune. Sezona tih svježih proizvoda i ne traje toliko dugo, pa je zbog toga nemojte propustiti.

K ada se r ad i o svježem vo e i povr u, ne trebate toliko paziti o koli ini koju pojedete, odnosno od svježeg vo a i povr a ne ete se tako lako udebljati, niti ete dobiti nove naslage na trbuhu i celulit.

vrlo lagana, osvježavaju a i, ono što je najvažnije, priprema je jednostavna, pa ne trebate satima provoditi u vru oj kuhinji. Ono što je najvažnije je da je svježa sezonska hrana puna vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana koja pomažu u probavi.

Nutricionisti preporu uju da ostavite naran e i jabuke za jesenske i zimske mjesece, jedite jagode i drugo bobi asto vo e, zeleno povr e, paradajz,

PARFEM ZA NJU

PARFEM ZA NJEGA

Emilio Pucci - Vivara Turquiose Edition

Gap Core

Divne novosti za ljubitelje mirisa Emilio Pucci i kolekcionare njihovih prekrasno dizajniranih bo ica Vivara. Novo limitirano izdanje predstavljeno je u svibnju 2010. godine, pod nazivom Vivara Turquoise

Jednostavan, svjež, ist i seksi miris za muškarce nazvan je Core i ponu en kao novitet ku e Gap. Dostupan je u elegantnoj i tamnoj staklenoj bo ici, namijenjen svakodnevnom nošenju.

Edition. Tirkizne, svijetloplave i srebrne nijanse koje krase bo icu obe avaju pravi mediteranski eliksir u ovoj kompoziciji.

Visoke note osvježavaju kao povjetarci miomirisima talijanskog bergamota, galbanuma uz

RECEPT tjedna

Hladna juha - gazpacho Sastojci (6-8 osoba): 800 g paradajza 2 velike zelene paprike 1 manji krastavac 100 g luka 100 g starog bijelog kruha 4 ešnja ešnjaka 100 ml maslinovog ulja 2-4 žlice vinskog octa sol i papar (najbolje svježe mljeveni) 800 ml vode ili temeljca od povr a

Za garniranje: 1 zelena paprika

1 glavica luka 1 ve i paradajz 100-150 g bijelog kruha U 800 ml vode prokuhajte jednu i pol kocku za juhu i ohladite je, ili koristite temeljac koji ne trebate prokuhavati. Kruh narežite na ko-

akorde amaretta. Ženstvene latice jasmina, narcisa i cvijeta naran e vode nas do osnove u kojoj su iris iz Firence uz pa uli i vetiver. itava pri a ovog izdanja povezana je s talijanskom rivijerom. Boja, povjetarci esencija, elegancija ...

madi e i namo ite s malo pripremljene juhe. O iš enu papriku, krastavac, luk i paradajz narežite na kocke. Nakon toga povr e usitnite, dodajte namo eni kruh, ešnjak, maslinovo ulje, vinski ocat i ohla enu juhu s kockom ili temeljac. Sve dobro izmiješajte tako da dobijete homogenu smjesu. Dobiveni gazpacho stavite u odgovaraju u zdjelu ili jušnik, za inite svježe mljevenim paprom i dosolite po želji. Pokriveno ostavite u hladnjaku oko 3 sata da se dobro rashladi. Za garniranje gazpacha pripremite neposredno prije posluživanja sljede e namirnice: sitno narezani paradajz, luk i papriku. Kruh tako er narežite na kockice i po želji ga popecite na malo maslaca.

dermatologa ili alergologa koji e obaviti sve potrebne pretrage kako bi se utvrdio uzrok i eventualna terapija.

Jedna od mogu ih terapija je ona hidroksiklorinom, koji je ina e lijek protiv malarije, no tako er služi za prevenciju od osipa izazvanog suncem. Druga mogu a terapija je PUVA-terapija (psoraleni u kombinaciji s UV-A zra enjem), ali s tom terapijom mora se po eti u rano prolje e, kako bi na ljeto imali manje fotoalergijskih reakcija. Tre a mogu nost je terapija oralnim steroidima koji pomažu u smanjenju ili uklanjanju osipa.

Za rješavanje osipa mogu pomo i i kreme koje se mogu kupiti u ljekarnama bez recepta, a koje se koriste za ublažavanje upala od uboda insekta, opeklina i sli no, no ne e vam pomo i u rješavanju alergije.

(Izvor: portal Žena.hr)

Kompozicija novog mirisa Core sadrži organski bosiljak, ljuti crni biber, svježe slatku mandarinu, cvjetove frezije, lavandu, muškatni oraš i , jelensku kožu, amber, sandalovinu i tropsku mahovinu.

Miris je dostupan od 2010. godine u koli ini od 100 ml.

www.SAVJETI-hr.com

Kako se riješiti pauka Ovi savjeti pomo i e vam da odstranite pauke iz svog doma bez štetnih kemijskih sredstava. Trebat e vam usisava s nastavkom, stara krpa, aparat za sušenje vlažnih prostorija, dihtung za vrata i prozore, liš e eukaliptusa i divlja jabuka.

Usisajte tepihe i pragove na prozorima i vratima. Usisajte tepihe da biste eliminirali paukova jajašca. Koristite nastavke za usisava da biste mogli bolje o istiti pragove na prozorima i vratima. Odstranite pau inu. Gdje

god našli pau inu, odstranite je odmah. Koristite aparat za sušenje vlažnog zraka u podrumu, tako ete eliminirati pauke iz podruma. Eliminirajte ostatke hrane. Pobacajte ostatke hrane jer se pauci hrane insektima koji se hrane upravo tom hranom.

Sprije ite ulaz paucima. To ete u initi stavljaju i dihtung za vrata i prozore. Koristite eukaliptus i divlju jabuku.

Natjerajte pauke da iza u iz svojih skrovišta tako da im stavite liš e eukaliptusa ili divlju

jabuku tamo gdje ih naj eš e vi ate. Uživajte u svom domu gdje više nema pauka.

29. lipnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Zdravi duh u zdravom tijelu

Kako izgledati što bolje

Što je psihoterapija?

Nisu sama žene te kojima je potrebna “dorada”. I na muškarcima bi se puno toga dalo “srediti”. Na stranicama AskMena osvanuli su neki savjeti namijenjeni muškarcima kako bi izgledali što bolje pred ženom u golišavom izdanju.

Uklonite nepotrebne dla ice Ponekad je ljubavni tepih na muškim prsima dobrodošao, ali ve ina žena brzo e se “ohladiti” kada vidi dlake koje nekontrolirano rastu u ušima, na ramenima, le ima ... Kako bi sprije ili takav scenarij, dobro se pogledajte u ogleda-

lo i uklonite sve nepotrebne dlake. A mislili ste da samo žene moraju na depilaciju!?

Izbjegavajte pivo i gazirane napitke, pijte vodu!

Vježbajte

Koža je sve što ostane kada se skine odje a i zato koži treba posve ivati puno pažnje kako bi izgledala dobro. To ete najlakše posti i redovitim ispijanjem velikih koli ina vode. Ne bi bilo loše poneka se po astiti i s nekom kremicom.

Intenzivno vježbanje od nekih 30 minuta prije spoja u vrstit e vaše miši e sljede ih nekoliko sati. Ako nemate puno vremena, napravite nekoliko sklekova i u njeva jer e se u tijelu pove ati razina endorfina, što e u kona nici rezultirati izraženijim miši ima, a i ve om samouvjerenoš u.

Pazite što jedete i jedite umjereno Poznato je koliko se žene mu e s hranom i viškom kilograma, no ni s muškarcima nije druga ije. Vaša prehrana trebala bi se sastojati od što više nemasnog mesa, vo a, povr a, vlakana i žitarica.

Op enito je poželjno izbjegavati še er i brašno.

Dobro mirišite Ve smo pisali o tome, a sada emo ponoviti - miris je nešto što ženama pomaže u izboru partnera, tako da nije dobro podcjenjivati važnost mirisa.

Nemojte sjediti goli Sjedenje je puno udobnije od stajanja, ali u tom položaju e vam do izražaja do i svi vaši nedostaci i višak masnog tkiva. Kako bi izbjegli da ona vidi “šlau e”, izbjegavajte sjede i položaj i radije legnite.

Jednostavno re eno to je metoda lije enja psihološkim putem.

Iako svaki odnos izme u lije nika i bolesnika u najširem smislu ima sastavnice psihoterapije, ipak se odlu ujemo govoriti o psihoterapiji kada ju provodi dobro educirani psihoterapeut, koji ima jasnu nakanu i cilj psihološkim metodama lije enja omogu iti unaprje enje psihološkog unkcioniranja bolesnika, njegov psihološki rast i razvoj, i na taj na in umanjiti osje aj bolesti i omogu iti izlje enje.

U širem je smislu psihoterapija proces koji omogu uje psihološki rast i razvoj i kada nema jasno definirane bolesti, i poziva u proces sve one koji u tom smislu imaju potrebu rasti.

Postoje brojne psihoterapijske škole koje se me usobno razlikuju po na inu djelovanja i koje svoje psihoterapijsko djelovanje usmjeravaju na razli ite psihološke, ali i druge procese, sociološke i kulturološke primjerice. Ipak se uvijek radi o procesu u kojem je u središnjici novostvoreni odnos izme u psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji. Taj novostvoreni odnos i novostvoreno, za bolesnika podržavaju e i poticajno okruženje, omogu uju da terapijske intervencije terapeuta padnu na “plodno tlo” i uz “rad na sebi” osobe u psihoterapiji dovedu do

strukturnih promjena i psihološkog i emocionalnog rasta. Tako odnos izme u psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji postaje osnova za uklanjanje poreme aja u doživljavanju i ponašanju, osnova za promjenu nekih dijelova osobnosti koje prije e ili otežavaju cjelovito doživljavanje samoga sebe. Psihoterapijska seansa postaje mjesto i vrijeme gdje se u i slobodniji i spontaniji odnos prema sebi i osobama u okolini. Postoji mnogo razli itih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još i više razli itih psihoterapeuta. Sve su škole sli ne po tome što svoje djelovanje usmjeravaju na analizu bolesnikovih odnosa, ponašanja, nagona, emocija, reakcija, sukoba, a sve sa ciljem, da osoba u psihoterapiji kroz novostvoreni, podržavaju i, ali istovremeno i poticajni odnos s psihoterapeutom iskusi nove mogu nosti psihološkog , nove dosege odnosa s drugom osobom i otvori nove prostore za psihološki i emocionalni rast i razvoj. Ono što suštinski lije i u psihoterapiji to je upravo zreliji i slobodniji odnos stvoren uz zrelijeg i podržavaju eg, ali i poticajnog psihoterapeuta. I najvažnije od svega, svako tko želi rasti i razvijati sebe i svoje odnose, i živjeti u psihološkom i svakom drugom smislu zdraviji

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom pravi je kandidat j za psihoterapiju. Ona danas nipošto nije rezervirana samo za “bolesne”, ve dapa e za “zdrave”. I nema osobe koja u tom smislu nema prostor za novo iskustvo. I dok se drži da neki s godinama uvijek iznova dosežu nove razine svoje psihološke zrelosti, drugi uporno tapkaju na mjestu i žive svoje komplicirane i neslobodne živote. To vrijedi naravno za sve ljude, pa i za neke “psihoterapeute”. Vidio sam na Forumu.hr zanimljiv komentar o tome. Jedan je sudionik Foruma komentirao u tom smislu slijede e” ...I još u biti bezobrazan pa pripomenuti da neki ljudi imaju psihoterapijski talent iako nisu psihoterapeuti, a nekim psihoterapeutima on stalno izmi e.”

MODNI trend

Ljetne haljine za svaki oblik tijela Ljeto je savršeno vrijeme za igru s bojama i razli itim tkaninama i, bilo da imate androgenu ili puniju figuru, uvijek e biti razli itih tipova ljetnih haljina koje e odgovarati upravo vašem obliku tijela, naglasiti mu prednosti i sakriti mane. Sve što trebate je nau iti par jednostavnih pravila i vidjet ete kako je ustvari lako izabrati savršenu haljinu.

Dje a ka figura Ako ste mršave gra e, imate uski struk i kukove, nerijetko su kukovi i struk ak iste širine, ako imate sitne grudi – onda morate dodati malo ženstvenosti svojoj androgenoj silueti.

Upravo su zbog toga nabrane haljine i haljine s volanima savršene za vas - jer kreiraju iluziju oblina i daju volumen. Odabe-

rite i haljine s remenjem kako biste naglasili struk, haljine s V izrezom, kao i haljine trapezoidnog oblika. Izbjegavajte uske haljine i okrugle izreze koji e samo na negativan na in naglasiti vaše male grudi.

Djevojka s oblinama Ako vas je viša sila obdarila oblinama, osobito u podru ju grudi, bokova i stražnjice, onda morate birati prozra nije, lepršave duga ke haljine s printevima koji e dati iluziju duže siluete i sakriti neželjene obline. Obratite pozornost i izbjegavajte haljine s niskim strukom. Što se materijala ti e, izbjegavajte rastezljive i jersey materijale te odaberite nešto lagano i lepršavo ili pamu no.

Remenom naglasite struk i nemojte zaboraviti na cipele s vi-

sokom petom ili šik sandale za glamurozni look. Izbjegavajte preuske haljine, kao i prekratke haljine, osobito ako ne ete obu i visoke potpetice.

Sitna Ako ste niski, treba vam haljina u kojoj ete izgledati viši, a vaše noge dužima. Kratka halji-

“uravnotežiti” tijelo, odaberite haljinu s naborima i volanima oko bokova. Izbjegavajte etvrtasti izrez koji e samo naglasiti širinu grudi i nemojte remen nositi previsoko.

Oblik kruške

Ja i u grudima

TEHNO ZONA

Lenovo IdeaPad Y560d utjelovljuje u 3D Posljednjih mjeseci svjedoci smo sve eš eg ulaska proizvo a a ra unala u 3D svijet, koji je ve pomalo standard kod televizora modernih generacija. U ovom smjeru krenuo je i Lenovo, koji priprema svoje prvo 3D ra unalo.

na strukturiranog reza, kao što su to asimetri ne haljine, pravi je izbor za vas. I kod vas su visoke pete neizostavan detalj, osobito ako želite izgledati viši. Što se modnih dodataka ti e, birajte one koji stvaraju iluziju duljine – kao što su ljetni tanki šalovi ili duboki dekolte. Izbjegavajte duga ke haljine, previše nabora, cipele na plat ormu i prevelik nakit koji e vas u initi još sitnijima.

O ekivanja su velika, kako proizvo a a, tako i nas kupaca.

Novi model Lenovo IdeaPad Y560d dobivanje za 3D prikaza na 15.6-in nom ekranu koristi polariziraju e nao ale uz TriDe -ovu 3D tehnologiju koja trenutno ne podržava 3D Blu-ray karakteristike. Od ostalih tehnikalija koje su respektabilne spomenimo Intel Core i3, i5 ili i7 procesor, ATI Radeon HD5720 grafi ka kartica i do 8 GB DDR3 RAM memorije. Ugra ena je i kompanijina Lenovo RapidDrive tehnologija, za “sjedinjenje” standardnog HDD tvrdog diska i SSD diska.

Lenovo IdeaPad Y560d u prodaji se o ekuje ve krajem mjeseca, a poznata je i cijena od 1.200$ za osnovni model.

Ako imate velike grudi, uske bokove i mršave noge, ideja je da pažnju privu ete na najbolje dijelove svog tijela – noge i struk. Dakle – haljina s lepršavim širim rukavima, i kratka haljina rezana iznad koljena vam najbolje odgovaraju. Vama odgovaraju i haljine niskog

struka. Ako želite da vam grudi izgledaju manje, birajte V izrez i haljine na preklop. Izbjegavajte haljine koje imaju previše detalja na prsima i birajte jednostavnije linije. Ako pak želite

Žene koje imaju tijelo u obliku kruške – male grudi, uski struk i široke bokove te ve u stražnjicu – trebaju naglasiti uski struk i mršavi gornji dio tijela. Birajte haljine koje su uske u gornjem dijelu te koje lagano padaju preko donjeg dijela tijela.

Isto tako se odlu ite za otvoreni dekolte ( etvrtast ili V izrez), haljinu s ukrasima na podru ju grudi, naglašeni struk i haljine s naramenicama. Dekolte možete naglasiti lijepom ogrlicom ili naušnicama. Izbjegavajte uske haljine.

MODNI DODATAK

Ray-Ban Aviator Ray-Ban Aviator i rock’n’roll oduvijek su se zajedno razvijali i bili povezani kroz najrazli itije glazbenike koji su nosili i još uvijek nose ovaj model kao nezaobilazni modni dodatak.

Sve je zapo elo 1929. godine kada je pilot John MacCready zatražio pomo od tvrtke Bausch&Lomb u osmišljavanju

nao ala koje bi štitile o i pilota od bljeska sunca na velikim visinama, a koje bi u isto vrijeme omogu avale isto vidno polje.

Kompanija je prihvatila izazov i razvila najnoviji tip nao ala s le ama koje blokiraju veliki dio vidljivog svjetla. Tako su nastale prve Ray-Ban nao ale sa zelenim antiglare le ama, koje

su se ubrzo razvile u kultni model metalnih okvira – Ray-Ban Aviator. Ray-Ban Aviator srce je Ray-Ban kolekcije, a sada posjeduje i cijelu obitelj modela: klasi ni, tehnološki, dragocjeni, kreativni, zlatni i onaj za put.

12

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Zbog ega EEG snimanje?

Depresija i ljeto

Imam 61 godinu. Zaposlena sam i radim kao trgovka. U posljednje vrijeme primjetila sam da sam postala zaboravljiva, da na poslu esto puta pogriješim, bezvoljna sam, brzo se umaram, sve me manje interesiraju doga anja oko mene, obavljanje poslova kako na radnom mjestu tako isto i kod ku e postaju sve ve i problem. Zbog tih smetnja obratila se svom lije niku koji me poslao na specijalisti ki pregled psihijatru a psihijatar me poslao na EEG pretragu. Pitam se zbog ega EEG pretraga?

EEG je skra enica koja u praksi zna i elektroencefalogra ija. Elektroencefalogra ija je odvo enje i registracija promjene potencijala koji nastaju bioelektri nom aktivnoš u odre enih regija mozga. EEG ispitivanje je neškodljivo, bezbolno, a može se ponavljati prema potrebi.

Može se izvesti i u bolesnika poreme ene svijesti. EEG snimanja u rutinskom odovo enju iznose otprilike 20-30 minuta. “Pozitivni” EEG nalaz može biti vrijedan pa i za dijagnozu odlu uju i podatak, a “negativni” tj. normalni EEG nalaz ne isklju uje cerbralnu (moždanu) bolest. EEG pretraga u psihijatrijji ima vidnu i važnu ulogu, zbog toga jer ocjenjuje moždano funkcioniranje u mnogim psihijatrijskim poreme ajima. Tako primjerice kod pacijenata koji boluju od demencije, a naro ito kod ranih stadija demencije, u tzv. diferencijalnoj dijagnozi spram depresije, kada u

klini koj slici postoji poreme aj intelektulanog funkcioniranja, pa tako kod demencije mog u se u EEG nalazu na i tzv. spori valovi. EEG pretraga najviše se upotrebljava kod otkrivanja i dijagnoze razli itih oblika epilepsije, kada nalazimo tipi ne oblike promjene krivulje kao što su primjerice šiljak-val kompleksi. esto u psihijatrijskoj praksi susre emo pacijente koji se po inju naglo i neobi no ponašati pa i u takvim slu ajevima potrebno je u initi EEG pretragu jer se možda radi o manifestacijama neotkrivenog epilepti nog poreme aja uslijed disfunkcije temporalnog moždanog režnja. Isto tako kod kod nekih pacijenata psihi ki poreme aji mogu biti bez vidljivog organskog ošte enja mozga, ali isto tako psihi ki poreme aji mogu biti posljedica i organskog oboljenja mozga, pa je jako važno u takvim slu ajevima u initi EEG pretragu, koja je tada promijenjena a time e nam biti omogu eno na vrijeme lije iti osnovnu bolest. Jasno, za isklju ivanje mogu ih organskih uzroka psihi kih poreme aja koristi se osim EEG-a i kompjuterizirana tomogra ija mozga (CT-mozga, MR-mozga). Prema opisu vaših smetnja kod vas se najvjerojatnije radi o depresivnom poreme aju,ali obozirom da imate smetnje koje su vezane za intelektulane funkcije dobro je u initi EEG pretragu, radi postavljanja to ne dijagnoze i time uspješnijeg lije enja.

Ljeto - intenzivne boje, žarko sunce koje prži, ve ina ljudi u pripremama za godišnje odmore…

A nekima oko nas i dalje sjeta i mrak pustoše nutrinu. Dok su svi ostali opušteniji i vedriji u ovo doba godine, neka lica i dalje ne nose smiješak i obaraju zamu eni pogled. Još ih više spopada želja da se sklone od pogleda ljudi jer ih boli, a ne samo smeta bezbrižnost svijeta i nezainteresiranost za njihovu tugu. Oni ionako ne trebaju druge, a ne vole i ne trebaju niti sami sebe. Prokletstvo nepripadanja ni drugima ni sebi samima razara im dušu toliko bolnije i grublje što ljepota pejzaža i mir ljetnog sumraka skladnije prožimaju stvarnost. A oni osje aju tu sveprisutnu ravno-

težu stvari i stvorenja, u kojoj nigdje ne nalaze svoje mjesto.

Depresija ih guta u velikim zalogajima.

Drugi oko njih bave se trivijalnim stvarima, ispijaju kavice na terasama, kupuju kupa e kostime i optere uju se dilemama oko izbora zaštitnih kremica i ulja za sun anje… Ljudi u depresiji iz svojih skloništa sa u enjem i nevjericom promatraju taj površni i bezbrižni svijet i pitaju se, a neki se više i ne trude pronalaziti odgovore, kakvog to sve ima smisla. Razumijem ih i vidim kako im je teško živjeti dan za danom. Depresija ne odlazi na godišnji odmor, ona je neumorna i neumoljiva… Ne prolazite kroz to sami, javite se psihologu ili psihijatru. Depresija se lije i.

SOS TELEFON 040/395-555

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Ishisijas (Ischialgia) Popularno nazvani išijas je oboljenje ishijadi nog živca. Ovaj je živac smješten na stražnjoj strani noge, a inervira veliko podru je tijela. Oboljenje se može javiti kao neuralgija, ili kao upala živca (neuritis) Uzroci bolesti su vrlo razli iti: prehlade, promijene na kralješcima, spojnim prstenima izme u kralježaka, upalni procesi u maloj zdjelici, infektivne bolesti, dijabetes i druga oboljenja.

Glavna karakteristika ove bolesti je jaka bol uz živac.

Bolovi se intenziviraju prilikom stajanja, sagibanja, kretanja, kašljanja, kihanja ili bilo kojeg tjelesnog napora. Živac je osjetljiv na pritisak, pa se bol javlja samim dodirom na njega koji leži neposredno uz kost.

Zbog žestoke boli bolesnici štede i štite bolesnu nogu, zbog ega nastaju, uslijed neprirodnog položaja tijela, i promijene na kralježnici kao što je skolioza – iskrivljenje kralježnice. Osim boli ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

javljaju se i druge smetnje kao na primjer nede inirane smetnje u bolesnoj nozi koje mogu biti razli itog intenziteta. Re leksi su oslabljeni ili potpuno izostali, miši i su mlohavi i smanjenog opsega a javljaju se i motori ke smetnje. Lije enje je dugotrajno, uglavnom se provodi izikalna terapija, analgetska i masažna terapija, vježbanje, blokade ali bolest se esto ponavlja. Neki su bolesnici toliko strpljivi da se zadovoljavaju blagim smanjenjem bolova a niti ne pomišljaju da im se bol može potpuno otkloniti.

Dovoljno je dogovoriti termin sa mnom, kao najboljom bioterapeutkinjom u ovom dijelu Europe i vaše e tegobe nestati “kao rukom odnesene” Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Vi imate pravo na normalan život bez bolova i nema razloga da i dalje trpite muke. Želim vam sretan život bez tegoba i bolova.

OD TE AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Ivanjski kukci ili iskrice Tjedan iza nas bio je prepun politi kih, sportskih, vjerskih i drugih doga aja i sadržaja o kojima bih o svakom posebno mogao naširoko i naveliko pisati.

Uglavnom sam zadovoljan govorima i ponašanjem predsjednika Ive Josipovi a, a nezadovoljan njegovim prethodnikom, premda priznajem da me nije iznenadio. Više su me iznenadili oni koji su ga pozvali i poslušali.

Zadovoljan sam što su Srbi i Slovenci otišli sa Svjetskoga nogometnog prvenstva i što Bad Blue Boysi uvode reda me u svojim lanovima.

No, najzadovoljniji sam što sam uo i blagdana Ro enja Ivana Krstitelja na svojoj terasi ispod brajdi ugledao, a potom i nabrojio, jedanaest svjetle ih ivanjskih kukaca ili iskrica, kako smo ih nazivali u Merhatovcu u vrijeme mojeg djetinjstva.

Naime, unazad nekoliko godina ivanjske kukce nisam primje ivao u svojoj okolici, odnosno ne toliki broj, tek jednog ili dva prije godinu dvije.

Stoga sam se silno obradovao i u njihovom letu uživao duboko u ljetnu (pred)ivanjsku no . Sjetih se kako smo kao mala djeca no u jurili za rojevima tih svjetle ih kukaca, ne bi li ih uhvatili, i tako ostajali vani dugo u no hvale i se jedni drugima da smo ga gotovo uhvatili ali je bio “žere i” pak smo se bojali da nam prsti ne izgore.

Kao i za mnoge druge stvari, tako su nam stariji za ivanjske kukce govorili da su oni sveti,

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

odnosno da su najavili ro enje Ivana Krstitelja.

Ina e, ivanjski kukci ili iskrice ili krijesnice jesu vrste kukaca koji komuniciraju pomo u svjetle ih signala.

Svjetlosne signale šalju samo no u, i to zbog privla enja partnera, a prednja e ženke koje su beskrilne. To zna i da u letu vidimo mužjake malih ivanjskih krijesnica. Ivanjski su mi kukci stvarno uljepšali posljednje lipanjske dane i želim da o njima drugi isto razmišljaju jer su iznimni. Sje am se da smo, kada je u Gori anu župnik bio moj dragi školski kolega i prijatelj vele asni Antun Hoblaj, kod njega za ljetne ivanjske no i puno puta razgovarali o ivanjskim kukcima, vratišine kim i merhatovskim.

On je uvijek rekao: Šte , sve su to Božji kukci, kao i mi djeca.

Priprema za nove “radne pobjede”

AKOVE KI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Kume, kupi mi auto, bicikl i romobil!

O mamama sve najbolje

Prošla je i ova nastavna godina, a s njom i sve one slatke i gorke brige koja ona nosi. Prošlo je i vrijeme vladavine najbitnijeg glagola - dati. Daj, daj, samo daj!

Prvo za knjige, pa za bilježnice, pribor i “režije“ u školi. Pa posjetimo malo Zagreb, pogledajmo malo ovu predstavu, onu izložbu i taj film. Palac gore! Nek’ nam se djeca samo kulturno uzdižu. Još daj za njihov izlet u iznosu od soma i nešto kuna, vrlo dosjetljivo nazvan Škola u prirodi (dok mi roditelji vrlo dobro znamo da mu je glavni cilj spašavanje naših agencija i hotela), i nasmiješio nam se sretan kraj školske godine. Kao što ste primijetili, ovo je bio prikaz situacije iz financijske perspektive. Koja, usput budi re eno, nije za sre u najvažnija. Ili je! Kako kome.

Ma, riješili smo mi i štošta drugo paralelno sa školom. Neki su imali sre u firmati svoje dijete, a neki pak biti firmani kumovi. Financijskom veselju ni tu nije bilo kraja. No, za djecu smo spremni uzeti skoro sve što požele, a posebice kad je u pitanju firmani poklon kumova svojim firmanicima. Tako su se i ovaj put uzimali enomentasti ni bicikli s brojevitim brzinama, glancevitim šarama i ederastim amortizerima. “Sajens fikšn“ na temu me unožnog gurala!

No, to nije sve! Ako ste uzeli takav vrhunski bicikl, to vas je stajalo oko 5 somova kuna, ali u onoj neponovljivoj ponudi mogli ste ga dobiti raspodijeljeno u 12 rata. Kupili ste mu ga i radovali se zajedno sa svojim kum etom doživljajima koji im predstoje.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

No, to još uvijek nije sve! Tek ste ga po eli otpla ivati, a vaše kum e je ve ostalo bez njega.

Na javnom mjestu, odgovorno i savjesno, bicikl je bio lokotom zaklju an za štender.

Na kraju dana firmanika, tj. vlasnika bicikla ekao je samo “precvikan“ lokot i praznilo duše. Spoznaja kako život i ljudi znaju biti okrutni. A što je ekalo kuma? Kuma je ekalo još 11 nepla enih rata za precvikani lokot, neutješni firmanik i koplje u srce. Pa to je kra a kumovog identiteta ( itaj: budžeta)!

Ako ste dobili sve ovo što je ovdje opisano, na dar ete sasvim besplatno dobiti i set iskustva sastavljen od kvalitetne lopovske mreže koja ve jedno desetlje e ordinira i našim akovcom.

Zato nemojte ekati i policiju nazovite odmah, a najtoplije se preporu uje ve kod kupnje bicikla u policijsku upravu predati popunjen evidencijski list za bicikle!!!

- Ista si mama, re eno mi je neki dan. Kao da me netko polio kantom hladne vode. Ili opalio toljagom po glavi. Ne, samo to ne. Pobogu, samo to ne! Mame su dosadne. Mame su naporne. Mame kvocaju.

Mame ponekad pretjeruju.

Jednostavno ne želim, ma ne mogu biti ista mama!

Gledaju i sebe, ali i moje cure, neke druge prijateljice i poznanice, shvatila sam da se svekoliko žensko pu anstvo nekako opako trudi “ne biti svoja mama“. Njihove su mane upravo u našim o ima najve e, i ne daj Bože da postanemo kao one.

Pa ipak, zašto? Zašto uz toliko gnušanje odbijamo biti poput njih? Zašto nas neminovna sli nost s našim mamicama toliko uzrujava, gotovo vrije a? Nakon što sam po posljednji put stavljena u isti koš sa svojom mamom kokom, misli mi nisu dale mira. Zašto bi to uop e bilo loše?

Mame možda jesu dosadne, ali samo zato što brinu. Mame možda jesu naporne, ali samo zato što nam žele najbolje. Mame možda kvocaju, ali samo zato što smo njihovi pili i. Mame možda ponekad pretjeruju, ali samo zato što nas žele odgojiti najbolje što mogu.

Kad mi je to kona no došlo do svijesti, nad glavom mi se upalila ogromna žarulja i uz veli anstvene zvuke nebeskih truba, napokon sam shvatila – pa to uop e nije tako loše! Ista sam mama?!

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

Super, hvala! Ve i mi kompliment nitko nije mogao udijeliti! Prestajem se boriti protiv i tako neizbježne sudbine, i otvorenih ruku do ekujem injenicu da ve sada nosim neke njene karakteristike, da sam ve sada njena slika i prilika, da ve sada znam biti i dosadna, i naporna, i kvocam i pretjerujem.

Neki to shvate i prije, ali moja predpubertetska, pubertetska i postpubertetska aza histeri ne balavice trajala je nešto duže od o ekivanog, pa sam tek prije koju godinicu shvatila da s mamom mogu u miru popiti kavu, da možemo zajedno pogledati film, ak i da zajedno možemo u kupnju bez da se i prije nego krenemo po upamo.

Ista sam mama? Da bar!

Ono protiv ega sam se gr evito borila sada postaje moja najve a želja - postanem li barem zericu onoga što je ona, bit u svojoj djeci najbolja majka na svijetu.

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

Nestajem na dva tjedna.

Iako je rije o odmoru koji e rezultirati time da e mi trebati drugi odmor nakon što ovaj završi, ne brinem previše.

Budu i da sam u mislima ve na odmoru, ne mogu uop e razmišljati ni o emu drugom.

Stoga evo ponešto o godišnjim odmorima.

Predlaže se da misli o poslu ostavite po strani kada idete na godišnji. Me utim, tek svaki peti radnik može “pustiti mozak na pašu”. Oni drugi, koji tijekom godišnjeg brinu o poslu, štete sebi, a dugoro no i firmi, kažu stru njaci. Jedna izraelska studija pak je pokazala kako je od trajanja odmora važnija kvaliteta, odnosno da oni koji i na odmoru brinu o poslu za tre inu eš e obolijevaju.

Svi a mi se i teorija jednog psihologa koji kaže da je kvalitetan odmor svake godine važan koliko i san. Oboje omogu uje mozgu da se “re ragmentira”, odnosno posloži in ormacije, oslobodi se nakupljenog stresa i pripremi za nove “radne pobjede”.

Psiholozi su tako er dokazali da je radnom ovjeku današnjice potrebno minimalno tri tjedna godišnjeg odmora “u komadu”. Prvi tjedan “dolazimo sebi”, još smo pod stresom.

POGLED ISPOD OBRVA

Velika o ekivanja

U drugom tjednu se opuštamo, a tek u tre em su mozak i tijelo zaista na godišnjem odmoru kojim punimo baterije i postajemo spremni za daljnji rad.

Dokazali su i da je kvalitetno odmoren radnik bolje motiviran te zna ajno manje griješi u poslu.

Pa eto. Upravo zato je preda mnom dva tjedna bez razmišljanja, bez odgovornosti i obaveza.

Cilj mi je odmoriti se psihi ki, a, koliko uspijem, i fizi ki.

Odmor od svakodnevne rutine je nešto što nas “makne” od ranog ustajanja, zvonjave tele ona i mobitela, buke prometa ... Preda mnom je dva tjedna bez spomenutih stvari koje znaju iritirati, me utim, nakon toga me eka ponovna prilagodba na ovakvu svakodnevnicu. No, o tom potom!

Nije li zbilja udno što uz bilo koji kupljeni ku anski aparat dobijete 40 do 100 stranica uputa za korištenje, na svim mogu im jezicima, popra eno ilustracijama svih mogu ih dijelova i njihovih sklapanja, plus brojevi tele ona stru ne službe koja Vam stoji na raspolaganju, ili sigurno sami znate barem neki servis koji možete nazvati u pogledu složene problematike npr. sklapanja vrtnih stolica (ili ono barem trgovca koji Vam ih je prodao možete „zlostavljati“ pozivima upomo ), ali nema nikakvih uputa za korištenje vlastitih osje aja???

Je li to stoga što nam naše osje aje nitko nije „prodao“ pa smo stoga sami odgovorni za njih? Da li nam ih doista nitko nije „prodao“? Koje od naših misli jesu zaista „naše“? Najve a glupost koju sam ula ikada jest da se „duhovni“, „dobri“ ljudi nikada ne ljute. Koji se to živi stvor nikada nije naljutio? Postoje samo ljudi koji su „izdresirani“ da ne pokazuju ljutnju. Koja se s vremenom pretvara u bijes. A bijes je, recimo, gadna stvar. Samo ujete jednog lijepog sun anog

dana, da je onaj „miran, tih, povu en ovjek „zgazio“ nekog bez milosti“! Pa se udom udimo.

Ma, nema zapravo to nikakve veze sa udima! Ili, druga verzija doga aja- osoba koja „guta tu u gorku medicinu“- pa imamo bezbrojne varijacije gastristisa, ireva na želucu, sr anih udara, vrtoglavica, lupanja srca i sli nog. Ukratko, sve što pojavinegdje mora iza i. Ili na fizi koj razini ili na psihi koj.

Ljutnja je najnormalniji osje aj. Pitanje je samo kako je izražavamo. Osje aje bi trebalo jednostavno izre i. Bez emocije.

A višak emocija ispucati nekim sportom na primjer. Rasturiti vre u za boks ili jastuk doma, urlati na livadi (ma, štogod pomaže!), pa onda nema potrebe da svakog voza a na cesti „nau imo voziti“. Kad ne bi postojala ljutnja- a kako bismo ljudima dali do znanja da nam se nešto ne svi a? Osim toga, to je isto kao i kiša i snijeg- samo zato jer nam se možda ne svi aju- ne zna i da nisu potrebni za „nešto“. Nužni zapravo.

Postoje rijetki ljudi koji su svoj nivo razumijevanja svijeta

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com podigli do te razine da se ljute samo iznimno. Ali, toliko rijetki, da ih u ovom kontekstu ne treba ni spominjati. Uz to, lako za mantranje, meditiranje, i „nelju enje“ tamo negdje na brdu, u samo i.

Pravi izazov je biti „ovdje“, u žiži doga anja, i ostati smiren! Probaj ti ovdje biti „suzdržan“!

Ukratko, mijenjaju se godišnja doba - mijenjaju se naši osje aji. Stvarno, stvarno mislim, da bi nam trebao „žestok“ priru nik za korištenje. Definitivno mislim da bi trebao postojati i obavezan predmet u školi- sat snalaženja me u vlastitim osje ajima. Za sada postoje samo sve enici, ili psihijatri, koji pomažu, ali naj eš e „lije e“ posljedice, ne uzroke. Nažalost se po njihovu pomo , asistenciju, ide tek kad zagusti do same granice izdržljivosti. A esto ni tada. Osim toga, nitko, doli nas samih, ne zna što se doga a u nama, nitko nije s nama od nula do dvadeset i etiri, stoga bi svaki ovjek trebao konce svog osje ajnog svijeta držati u svojim rukama. Pozanimati se za sebe i to što mu se „doga a“ u unutrašnjosti, pa ono barem

napola kao za „svjetska nogometna prvenstva“.

Uglavnom, iako su potrebne gotovo nadljudske snage da bismo, uz sve što se doga a u svijetu i oko nas, ostali smireni i zdravi, nije nemogu e! Iako drugi ljudi uvelike pomažu naša stanja, oni su zapravo samo sporedne uloge u našem filmu.

Nitko nas ne može naljutiti, ni povrijediti bez našeg dopuštenja. A kako i zašto to dopuštamo, kada se to desilo, ostaje naš posao- otkriti. Napokon, mislim da na ovom svijetu druge ljude možemo samo voljeti, a u najboljem slu aju spoznati možemo jedino samog sebe. Jer kaže: „ Tko spozna samog sebespoznao je itav svijet.“

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

PREDSTAVLJAMO: Nissan NV200

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prostran i prilagodljiv

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.5.2010.

Regija

koli ina udio, %

1

Zagreb

5858

37,18%

2

Primorskogoranska

1417

8,99%

3

Splitskodalma nska

1328

8,43%

4

Istarska

851

5,40%

5

Osje kobaranjska

760

4,82%

6

Dubrova koneretvanska

609

3,86%

7

Varaždinska

560

3,55%

8

Zadarska

551

3,50%

9

Koprivni kokriževa ka

426

2,70%

10

Sisa komoslava ka

415

2,63%

11

Vukovarskosrijemska

412

2,61%

12

Požeškoslavonska

374

2,37%

13

Karlova ka

365

2,32%

14

Šibensko-kninska 350

2,22%

15

Brodsko-posavska 335

2,13%

16

Me imurska

2,12%

334

17

Bjelovarskobilogorska

288

1,83%

18

Krapinskozagorska

286

1,82%

19

Virovi kopodravska

129

0,82%

20

Li ko-senjska

109

0,69%

TOTAL

15757 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podiza i, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vu na služba, spuštanje platforme, hidrauli no vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Od svog debija po etkom svibnja, novu Volkswagenovu igricu «Touareg Challenge» skinuli su preko 1 milijun fanova s iPhoneom i iPodom. Volkswagen je igricu stavio na raspolaganje za besplatno downloadanje u App Storeu. Šest zasebnih asfaltiranih i terenskih ruta, uklju uju i cestu uz ocean i terensku pustolovinu, pružaju korisnicima mogu nost da iskuse karakteristi nu mnogostranost Touarega.

Igrica uklju uje Touareg V6 TSI BlueMotion tehnologiju i hibridni Touareg. Inspirirana je reli utrkama, a vremena dionice rute mjere se i moraju se savladati pod razli itim vremenskim i cestovnim uvjetima. Jedinstveni aspekt ove igrice je da korisnici koji odaberu hibridnog Touarega dobivaju dodatne bodove ukoliko se koriste štedljivim na inom vožnje. Nakon što korisnici prije u rutu, oni automatski dobivaju pristup dodatnim bojama i novim naplatcima u kon iguratoru vozila igrice.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,37

Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel

7,97

7,97

Eurodizel BS

8,05

8,05

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 26. lipnja 2010.

Nissanov kompaktni NV200 na tržište malih furgona donosi nova mjerila za prostor, udobnost i prakti nost. Usto, nudi više svestranosti jer je model lakog gospodarskog vozila samo jedna od triju razli itih ina ica koje e se prodavati u cijelom svijetu: furgonu se pridružuje funkcionalna kombi ina ica, a 2010. slijedi udobna obiteljska ina ica.

Touareg app poziva korisnike na virtualnu probnu vožnju

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci.

VELIKI IZBOR S LAGERA

‘’Europsko tržište malih furgona vrlo je konkurentno. Da bi bio uspješan, furgon mora biti kompaktan izvana ali prostran iznutra, s dizajnom koji je prakti an ali koji ima stila. Treba imati pristupa nu cijenu i niske troškove korištenja. Mora biti prilagodljiv i jednostavan za vožnju.

NV200 ima sve to, ali postavlja nove standarde unutarnjeg prostora u tako kompaktnoj karoseriji.’’ Izjava je to Simona Thomasa, višeg potpredsjednika za prodaju i marketing Nissana Europe.

Potpuno novi NV200 nanovo odre uje Nissanov pristup tržišnom sektoru malih gospodarskih vozila, postavljaju i nove standarde unutarnjega tovarnog prostora, ali u vrlo kompaktnim vanjskim dimenzijama. Te kompaktne vanjske dimenzije – 4,4 m dužine, 1,86 m visine i 1,69 m širine – zajedno s okretnoš u u vožnji i malim krugom okretanja ine ga idealnim za grad. NV200 je sredstvo za rad sa svim prednostima Nissanova zavidna ugleda pouzdanog proizvo a a uspješnih gospodarskih vozila.

Konstruiran na prilago enoj ina ici Nissanove svestrane B-platforme, NV200 je osmišljen kako bi bio okretan u gradu, s visokim položajem za vožnju i dobrom preglednoš u. Usprkos kompaktnim vanjskim dimenzijama, domišljatim oblikovanjem stvoren je tovarni prostor duži od 2 m koji može istodobno primiti dvije standardne europalete. Nosivost modela NV200 je 750 kg. Zahvaljuju i niskoj podnici, tovarni prostor nudi obujam od 4,2 m3, što je oko 25% li 1m3 više od glavnih konkurenata.

NV200 pravo je vozilo za cijeli svijet, osmišljeno je u Japanu s naglaskom na vode u kvalitetu u svojoj klasi i s velikim doprinosima Nissanovih europskih

centara za dizajn i istraživanje i razvoj. U Europi slovi kao inovativno vozilo koje obuhva a dva segmenta. Dostupan je kao lako gospodarsko vozilo (LGV) i kao putni ki automobil koji pruža gotovo jednako prostora u unutrašnjosti kao mnogo ve a laka gospodarska vozila, ali u dimenzijama koje nisu ve e od njegovih konkurenata, furgona izvedenih iz osobnih vozila (CDV).

Kombi ina ica NV200 nudi tri reda sjedala s iznimno veli-

kim prostorom za noge i koljena, a ak i kad je uporabi svih sedam sjedala, u tovarnom prostoru ima dovoljno mjesta za dva velika kov ega. Kad preklopite dva stražnja sjedala dobivate dovoljno mjesta za pet velikih kov ega. Komfornija obiteljska ina ica NV200 pojavit e se 2010.

Prakti ni dodaci obuhva aju dostupnost dvostrukih kliznih bo nih vrata, a na furgon ina ici dvokrilnih stražnjih vrata.

Kombi je dostupan sa stražnjim podiznim vratima nalik onima na karavanu.

Prvi modeli NV200 za Europu po eli su se proizvoditi u Nissanovoj tvornici Shatai u Japanu, a krajem 2009. proizvodnja je premještena u tvornicu u Barceloni.

NV200 pokre e 1,6-litreni benzinski motor s 109 KS (153 Nm) ili 1,5-litreni dizelski motor koji razvija 86 KS (200 Nm). Naknadno e biti ponu en snažniji dizelski motor.

Ponudu na našem tržištu ine dva paketa opreme: Standard i Pro i to na obje ina ice Furgon i kombi. Po etna cijena Furgona je 95.000 kn za benzinske modele te 110.000 kn za dizelske modele dok je kod kombi izvedbe po etna cijena 125.000 kn za benzinske modele i 135.500 za dizelsku izvedbu.

Nissan NV200 ve se okitio i titulom International Van of the Year za ovu godinu. ‘’Kupci e cijeniti NV200 kao alat koji im pruža podršku u njihovom poslu. Vjerujemo kako e tržištu udahnuti novu domišljatost“, rekao je Simon Thomas, potpredsjednik za prodaju i marketing Nissana Europe. ‘’Inovativne dizajnerske zamisli stvorile su automobil s velikim tovarnim prostorom usprkos relativno malim dimenzijama.

Opcija kombi ina ice još više potvr uje svestranost NV200.

NV200 u potpunosti odgovara na potrebe kupaca’’, dodao je Thomas.

29. lipnja 2010.

EuroNCAP objavio nove rezultate EuroNCAP vode a udruga u Eu promicanju sigurnosti novih vozipromi la objavila objav je nove rezultate kojima su bila podvrgnuta tri nova modela: Alfa Romeo Giulietta i BMW

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

serije 5 dobili su ukupnu ocijenu od 5 zvijezdica, dok je Mazda CX-7 dobila ukupnu ocijenu 4 zvijezdice zbog nešto lošijeg rezultata u zaštiti odraslih putnika.

Volkswagen koncern proširuje angažman u Južnoj Africi Volkswagen koncern izgra uje svoj angažman u Južnoj Africi u sklopu svoje strategije 2018.

Nakon što je u protekle etiri godine ve 500 milijuna eura uložio u Južnu Afriku, Volkswagen je objavio daljnje mjerodavne korake. Tako e se pogon na lokaciji Uitenhage osnažiti investicijom od cca. 50 milijuna eura za obnovu i proširenje pogona za prešanje. Usto je u Centurionu (kod Pretorije) otvoren novi logisti ki centar u koji je uloženo daljnjih 23 milijuna eura. U recentnom razdoblju je Volkswagen Južna Afrika s intenzivnom strategijom lokaliziranja pove ao udio lokalne proizvodne djelatnosti s 40 na 70 posto. Zahvaljuju i po etku proizvodnje novih modela u Uitenhageu – poput Pola, Pola Vivo i Cross Pola – tako er je uspješno uvedena nova strategija eksporta. Na taj na in e se u teku oj

godini udvostru iti proizvodnja u pogonu Uitenhage na 120.000 automobila. Eksportni volumen kod novog Pola pove ao se s 30.000 (2009.) na preko 75.000 automobila – pove anje od 150 posto. Daljnji korak prema ekološki prihvatljivoj mobilnosti u zemlji predstavlja uvo enje BlueMotion tehnologije od listopada 2010. u skladu s novim i strožim zakonima o zaštiti okoliša u Južnoj Africi, koji tako er stupaju na snagu krajem 2010. Tehnologija koju odlikuje niska potrošnja goriva i stopa emisije štetnih ispušnih plinova u po etku e biti na raspolaganju za modele Polo, Golf, Tiguan i Touareg.

Peugeot 200 godina komercijalna akcija Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su atraktivnu komercijalnu akciju povodom 200-og ro endana Peugeota. Komercijalna akcija odnosi se na modele Peugeot 206+, 207 i 308, a vrijedi za prvih 200 kupaca. Oni kupnjom jednog od navedenih modela putem Peugeot Financiranja dobivaju dodatne 2 godine jamstva na odabrani automobil, uz kredit u eurima bez u eš a uz 0% iksne kamate.

Ukupno trajanje jamstva za modele iz ove ponude je 4 godine ili 80.000 km. Trajanje inanciranja je 5 godina, uz efektivnu kamatnu stopu od 1,87% na 5 godina,

Novi broj Transporta Novi broj Transporta zajedno sa svojim redovitim podlistkom Voza stigao je na kioske u Hrvatskoj. I u ovom broju Transport donosi esenciju noviteta iz podru ja kamiona, autobusa, ali i «malih» automobila. Kao što se to može iš itati s naslovnice, detaljno je predstavljen novi hrvatski autobus, AZ Crobus koji od svog prvog pojavljivanja koncem travnjane prestaje izazivati zanimanje javnosti. Na alpskim cestama reporteri Transporta prisustvovali su jedinstvenoj prezentaciji nekadašnjih i modernih kamiona, Mercedes Transalp Trucking. Tu je i detaljno predstavljanje novog Nissanovog lakog dostavnjaka, NV200. Pored toga Transport donosi i najsvježije vijesti iz prometne branše i aktualnim

Šavora d.o.o.

izmjenama Zakona i propisa, te reportažu o najve em hrvatskom prijevozniku, La logu.

Od osobnih automobila u Transportu se mogu na i nova Opel Meriva, Dacija Duster i Mazda6.

Tu su i ve standardne rubrike poput modelarstva, povijesti, shopping te kratke novosti iz svijeta automobila.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila.

• Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja.

• U ponudi su vozila isklju ivo sa doma ee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

uz troškove obrade kredita od 4,99% od iznosa zajma. Rok do kojeg se može sklopiti ugovor o kreditu je 31. srpnja 2010. godine, a ova komercijalna akcija ne može se kombinirati s komercijalnim popustom. Detalji o akciji mogu se dobiti kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, U EŠ A, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA

• • • • •

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Hyundai ix35 dobio svoju prvu nagradu Novi Hyundai ix35 samo dva mjeseca nakon službenog po etka prodaje dobio je svoju prvu nagradu za Najbolji SUV u 2010. godini (Best New Crossover). Nagradu je dobio od Ameri kog inancijskog magazina „Kiplinger’s Personal Finance“. U inalu izbora, ix35 je bio bolji od Volva XC60 i Mitsubishi Outlandera. Glavni kriteriji kod odabira SUV automobila godine bili su cijena, performanse, sigurnost, impresije s vožnji, oprema i prostranost. Dodana vrijednost izbo-

ru je i pove anje prodaje od 153% u odnosu na prethodnika Tucsona na tržištu SAD-a, a ak i ve i omjer prodaje u odnosu na prethodnika

zabilježen je na i na mnogim drugim tržištima. Nagradu za Najbolji SUV Hyundaiju je uru ila urednica magazina Jessica Anderson.

AutoZubaku dodijeljeno priznanje za razvoj prvog hrvatskog autobusa CROBUS C121

AutoZubak d.o.o. dobio je priznanje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja za razvoj prvog hrvatskog autobusa, Crobusa C121. Vrijedno priznanje je elnim ljudima AutoZubaka dodijelio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uro Popija , u sklopu Njema ko-hrvatskog gospodarskog foruma održanog u ho-

telu Westin u Zagrebu. Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Vlade Republike Hrvatske dodijelila je ovo priznanje AutoZubaku s ciljem promocije proizvoda visokog izvoznog i investicijskog potencijala.

Razvoj Crobusa C121 po ela je 2006. godine mala grupa istinskih entuzijasta na elu s Pavom Zubakom.

29. lipnja 2010.

Proizvod od visokog izvoznog i investicijskog potencijala za hrvatsko gospodarstvo nastao je u nepunih etiri godine, pri emu je od švedske kompanije SCANIA (danas u ve inskom vlasništvu VW koncerna) preuzeto samo podvozje, dok je za nadogradnju zaslužan probrani tim vrhunskih hrvatskih projektanata zaposlenih u tvrtki AZ Crobus d.o.o. Unato prvotnim poteško ama, po etkom 2010. godine na gala ve eri povodom obilježavanja 30. obljetnice uspješnog rada kompanije Zubak predstavljen je plod njihova rada, pod nazivom Crobus C121. Rije je o me ugradskom autobusu visoke klase, dugom 12 metara, sa 51 sjedalom i mogu noš u izbora dva pogonska agregata najnovijeg ekološkog standarda snage 360 i 400 KS. Predstavljanje je naišlo na veliko odobravanje u široj hrvatskoj javnosti, a da je rije o proizvodu koji itekako ima budu nost potvrdio je i ovogodišnji Njema ko-hrvatski gospodarski forum. Crobus C121 je bio na raspolaganju za prijevoz sudionika izme u lokacija na kojima se Forum održavao, a tvrtka AutoZubak ga je ustupila na korištenje Veleposlanstvu Savezne Republike Njema ke.

Honda automobili ve od 53.450 kn Honda je u suradnji s leasing ku om za sve svoje klijente omogu ila nove, izvrsne uvjete inanciranja automobila. Ova posebna ponuda omogu uje pla anje automobila u dva obroka. Prvi obrok se upla uje prije same isporuke automobila,

dok se drugi obrok upla uje kasnije. Tako se prema novim uvjetima inanciranja multifunkcionalna Honda Jazz 1.2 Trend odmah može dobiti za iznos od samo 53.450 kn ili atraktivna Honda Civic 1.4 Sport 5V za svega 69.000 kn u prvom obro -

nom pla anju. Navedena pogodnost traje isklju ivo do 30. lipnja 2010. Za sve dodatne informacije o modelima te uvjetima kupnje obratite se najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

29. lipnja 2010.

WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a

Rezulta Vodafonee Ra Rally lly lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010.

01100.

010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja

MotoGP poredak nakon 6 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Nizozemske , Assen, 26. lipnja jaa 2010 20 22010.

10.

10 0.

0.

1.

Sebas en Ogier

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebas en Loeb

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Dani Sordo

15

3.

Casey STONER

16

4.

Mikko Hirvonen

12

4.

Ben SPIES

13

5.

Pe er Solberg

10

5.

Andrea DOVIZIOSO

11

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Randy DE PUNIET

10

7.

Nicky HAYDEN

9

8.

Colin EDWARDS

8

9.

Marco SIMONCELLI

7

7.

Mads Ostberg

6

8.

Federico Villagra

4

9.

Khalid Al Qassimi

2

10. Kimi Raikkonen

1 10. Aleix ESPARGARO

6

Poredak voza a: Poredak voza a:

1.

Sebas en Loeb

126

2.

Sebas en Ogier

88

1.

Jorge LORENZO

140

3.

Mikko Hirvonen

76

2.

Dani PEDROSA

93

4.

Jari - Ma Latvala

72

5.

Pe er Solberg

63

6.

Dani Sordo

49

7.

Ma hew Wilson

38

8.

Federico Villagra

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3.

Andrea DOVIZIOSO

89

4.

Valen no ROSSI

61

5.

Nicky HAYDEN

61

26

6.

Randy DE PUNIET

56

24

7.

Casey STONER

51

15

8.

Ben SPIES

49

9.

Marco SIMONCELLI

39

189

10. Colin EDWARDS

163

Poredak proizvo a a: a:

106 84

34

1.

Yamaha

145

2.

Honda

117

3.

Duca

81

4.

Suzuki

26

40

Sljede i rally: Slijede i rally: Rally Rally Bulgaria, of Turkey, 16.–18.

9.

– 11. srpnja travnja2010.

2010.

Slijede a utrka: Catalunye, Slijede a utrka:VN VN Japana, Catalunya, srpnja 2010.

25. travnja4.2010.

Dvije nove nagrade za Toyotine motore s niskom potrošnjom goriva od strane komisije me unarodnog izbora motora godine - 2010 International Engine of the Year Toyota je osvojila ukupno 23 me unarodne nagrade za motor godine od kada se ista nagrada i dodjeljuje, to nije od 1999. godine. Toyotin izvrsni inženjering ponovno je nagra en pobjedom u kategorijama ‘Zeleni motor godine’ i ‘Motor godine u kategoriji zapremnine manje od 1 litre’ na me unarodnoj dodjeli nagrada “Engine of the Year” za 2010. godinu. Te dvije pobjede doista su veliko me unarodno priznanje, a motore je testirala i ocjenjivala skupina od 72 auto novinara iz 35 zemalja.

F1 poredak nakon 9 od 19 utrka

F1 poredak VN Europe, pe, 010.

01 0.

Valencia, 27. lipnja 2010.

1.

Sebas an Ve el

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Jenson Bu on

15

4.

Rubens Barrichello

12

5.

Robert Kubica

10

6.

Adrian Su l

8

7.

Kamui Kobayashi

6

8.

Fernando Alonso

4

9.

Sebas en Buemi

2

10. Nico Rosberg

1

Poredak voza a:

Toyotin posljednji uspjeh dodatno samo dodatno potvr uje tvrtkin impresivan rekord na podru ju osvajanja titula me unarodnog motora godine, s 23 pobjede (od ukupno 144) od 1999. godine kada se nagrada po ela dodjeljivati.

Toyota Hybrid Synergy Drive® ponovno nosi laskavu titulu ‘Zelenog motora godine’ za 2010. godinu, osvajaju i nagradu etvrti put u posljednjih pet godina. Dostupan na modelima Prius i Auris HSD, ova svjetski priznata tehnologija za izradu

pogonskih agregata jedna je od najuspješnijih u povijesti ove nagrade, sa ukupno 11 osvojenih naslova.

Toyotin lagani i kompaktni 1,0-litreni VVT-i motor osvojio je titulu ‘Motora godine u kategoriji zapremnine manje od 1 litre’ i to etvrtu godinu zaredom. S potpuno aluminijskom konstrukcijom, novi 1,0-litreni benzinski motor s tri cilindra teži samo 67 kg, što ga ini jednim od najlakših automobilskih motora s unutarnjim sagorijevanjem na tržištu.

1.

Lewis Hamilton

127

2.

Jenson Bu on

121

3.

Sebas an Ve el

115

4.

Mark Webber

103

5.

Fernando Alonso

98

6.

Robert Kubica

7.

Nico Rosberg

75

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

34

10. Adrian Su l

83

31

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

McLaren-Mercedes

2.

RBR-Renault

248 218

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

109

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

43

7.

Williams-Cosworth

20

8.

STR-Ferrari

10

9.

BMW Sauber-Ferrari

7

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Slijede a utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 11. srpnja 2010.

Michael Jackson više zara uje mrtav nego živ Preminuli kralj popa Michael Jackson posthumno zara uje ogromne koli ine novca, tako da e njegovi nasljednici, ini se, bez problema otplatiti dugove koje je nagomilao. Ovih se dana povodom godišnjice smrti glazbene legende pripremaju brojni nastupi i koncerti njemu u ast. No, ini se da Michaelu posthumno ide jako dobro i što se ti e inancija. Naime, u godinu dana otkako je mrtav Michaelovi nasljednici zaradili su 250 milijuna dolara. To još uvijek nije dovoljno da se pokrije dug od pola milijarde dolara koji je Michael Jackson nagomilao za života, no, ako ovako nastavi, njegovo troje

djece i njihova majka bit e dobro zbrinuti.

- Ovo je jako dobar po etak, izjavio je bivši Jacksonov odvjetnik Lance Grode. - Ipak, još treba mnogo novca da bi Michaelovi nasljednici otplatili sve svoje dugove, tvrdi Grode.

Najve i dio zarade potje e od Michaelove glazbe koju e Sony Music izdavati posthumno te dokumentarca “‘This is it” koji je širom svijeta zaradio 252 milijuna dolara.

Gisele u badi u dva mjeseca nakon poroda izgleda savršeno Iako se možda ini nevjerojatno, ovako žena može izgledati svega dva mjeseca nakon poroda. Na žalost, nije rije o svakoj obi noj smrtnici, ve brazilskom supermodelu Gisele Bundchen. Lijepa Gisele je u prosincu prošle godine suprugu Tomu Bradyju, igra u ameri kog nogometa, rodila sina Benjamina, a potom je 19. velja e ove godine u Kostariki snimila ovu seksi kampanju za jedan talijanski brend kupa ih kostima. Iako su neke od fotogra ija objavljene i ranije, kona no svi mogu uživati u kompletnom editorijalu koji je snimila Gisele.

Brazilska manekenka nakon poroda u rekordnom je roku vratila svoju savršenu liniju. Nedavno je ispri ala kako se i tijekom trudno e brinula za izgled svoga tijela pa je tako, sve do dva tjedna prije

poroda, trenirala kung-fu i tri puta tjedno vježbala jogu. - Mislim da mnoge žene zatrudne i onda kao da odlu e pretvoriti se u kante za sme e, kaže lijepa 29-godišnja Brazilka, koja nije dopustila da se isto dogodi

i njoj. Gisele i dalje drži prvo mjesto Forbesove liste najbolje pla enih modela na svijetu. Iako ju je lani trudno a udaljila od modnih pista, uspjela je u prošloj godini zaraditi ak 25 milijuna ameri kih dolara.

TOP 20 01. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI 02. STRANAC - COLONIA 03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

Katy Perry “zaradila” sedamnaest šavova

04. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

Dražen Ze i

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

02. Svirajte mi tužne - E.T.

06. VERTIGO - ELEMENTAL

TOP 03. Tvoj samLISTA DOMA IH

07. SAMO DVIJE RIJE I

Armin

DAVOR RADOLFI & VANNA

04. Vjerujem u an ele

08. DA SMO SE VOLJELI MANJE - JINX

Oliver Dragojevi

09. ONA ZA RIBARA NE E

05. Danijela as

POSTOLAR TRIPPER

Danijela Mar novi

10. SJELA CURA NA BICIKLU

06. Odijelo - Jole

DIXIELAND BAND AKOVEC

07. Uzalud sunce sja Op a opasnost

Pjeva ica Katy Perry zaradila je sedamnaest šavova na nozi nakon pada na dodjeli “MuchMusic Video Awards” u Torontu. Katy je energi no plesala, pala i ozbiljno ozlijedila nogu, nakon ega je na svom Twitter pro ilu ostavila poruku: - Kada me sutra vidite kako plešem, nemojte mi se smijati. Ples me i doveo u ovakvo stanje.

Kanado, hvala na suveniru.

Zbog ozljeda Katy Perry kasnije je u kanadskom TV showu “Live@Much” nastupila s posebnom arapom u boji kože. Pjeva ica se uskoro planira udati za komi ara Russella Branda, a djevoja ku ve er voljela bi provesti s Rihannom, od koje tim povodom o ekuje striptiz.

Zbog nenormalno visokih peta Lady Gaga pala na Heathrowu Lady Gaga pojavila se u zra noj luci Heathrow obu ena poput domine, u visokim izmama, prozirnoj majici i s plaštom, te se spotaknula o svoje visoke platforme i

pala. Pjeva ica je s pratnjom hodala po zra noj luci nose i visoke, kožnate izme koje je dizajnirao jedan od njenih omiljenih dizajnera, Noritaka Tatehana.

FORMULA 13 01. AMONG THE WAVES - PEARL JAM 02. HEY, SOUL SISTER - TRAIN 03. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES 04. POP GOES THE WORLD - GOSSIP 05. I PUT A SPELL ON YOU JEFF BECK feat. JOSH STONE 06. NOT MYSELF TONIGHT

Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH Russian Roule e 02. Beyonce

KELLY ROWLAND /DAVID GUETTA

LISTA DOMA IH SweetTOP Dreams

09. WAKA WAKA

03. David Gue a

SHAKIRA feat freshly YGROUND

One love

10. PLUNDERD MY SOUL - ROLLING STONES

04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. KYLIE MINOGUE - All The Lovers 02. THE GOSSIP - Pop Goes The World TOP LISTA DOMA IH 03. YOLANDA BE COOL We No Speak Americano & Dcup

08. SHAKIRA - Waka Waka

Maja

Bojan Jambroši 10. Ne pitaj

08. COMMANDER

07. SCISSOR SISTERS - Fire With Fire

Eric

09. Nemam pojma

07. BABYFATHER - SADE

06. PENDELUM - Watercolor

TJEDNI KALORIFER

Tony Ce nski

01. Rihana

05. EMINEM - Not Afraid

zbog neudobne i ekstravagantne obu e. Dizajner Noritaka Tatehana poznat je po vrlo visokoj i nespretnoj odje i, a nekoliko je modela dizajnirao isklju ivo za Lady Gagu. Ona obožava njegov rad i nosi ga kad god stigne. Njegovu je obu u nosila prilikom slikanja za asopis “Rolling Stone”, u spotu za pjesmu “Alejandro” te na koncertu u New Yorku.

08. Kad žena zavoli

CHRISTINA AQUILERA

04. K’ NAAN - Wavin Flag

Gaga je izgubila ravnotežu pa je pokušavala balansirati u nespretnoj obu i, ali pala je na pod. Sre om, nije se ozlijedila, ali imala je prili nih problema pri ustajanju, pa su joj lanovi njenog tima morali pomo i i pridržati je kako bi uspjela stati na noge.

Mnogi bi rekli da je bilo pitanje vremena kada e kontroverzna pjeva ica nastradati

TOP LISTA DOMA IH 01. U ast svim dobrim ljudima

09. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg 10. FEDDE LE GRAND New Life Ft Funkerman & Dany P-Jazz

29. lipnja 2010.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVE KI TEAM obilježava zna ajnu obljetnicu

U znaku sporta i traženja poslova u Libiji Poslovni sustav TEAM iz akovca ove godine obilježava i slavi 19 godina svog postojanja i uspješnog rada.

Središnja proslava održana je u subotu 19. lipnja, i to u Turisti kom kompleksu “Cimper” u Murskom Središ u, gdje se okupio ve i broj od 300 zaposlenih u ovoj uglednoj gra evinskoj tvrtki. Oni su se natjecali u broj-

nim sportskim disciplinama, a ujedno uživali u specijalitetima Cimperove kuhinje i Pilka pivu.

Direktor i ve inski vlasnik Josip Švenda ovom je prilikom istaknuo ulogu i zna aj sporta u svakodnevnom životu ovjeka i radnika. - Sportske aktivnosti doprinose produktivnosti i kvaliteti naše proizvodnje i naših radnika,

te stoga puno dajemo za ovakve prigode, ali i esto govorimo o potrebi bavljenja sportom, naglasio je Švenda.

Dan ranije, u petak, na golf terenima Spa @ Golf Resorta Sveti Martin održan je TEAMov golf turnir na kojem su nastupili brojni poslovni partneri i zaposlenici TEAM-a iz Hrvatske i inozemstva.

Golf turnir na terenima Spa@Golf resorta okupio je poslovne ljude

Unato dobrom ugo aju na proslavi, ne mogu se izbje i ni slabije strane sadašnjeg trenutka u TEAM-u i grani gospodarstva, o emu direktor Josip Švenda govori u uvodniku TEAM-ovoga informativnog lista, ali je rekao i novinarima.

Odlazak u Libiju da se ne otpuštaju radnici - Situacija u gra evinskoj branši ne popravlja se i sve je teža.

Uz kroni ne probleme nelikvidnosti, koji guše hrvatsko gospodarstvo, smanjene su investicije, a samim time i koli ina poslova, a stala je i prodaja stanova.

Mi ulažemo ogromne napore kako bismo osigurali nove poslove i održali zaposlenost na sadašnjoj razini.

Me utim, ukoliko ne uspijemo osigurati nove poslove, morat emo kao tvrtka smanjiti broj zaposlenih kako bismo opstali i preživjeli na tržištu.

Svjesni ovakve situacije, tražimo rješenja da to toga ne do e.

Jedno od rješenja je izlazak na nova inozemna tržišta, na emu intenzivno radimo.

Izbor je pao na Libiju, jer tamo kre e veliki investicijski ciklus u izgradnji škola, sportskih dvorana, hotela i stanova.

Vjerujem da emo do kraja godine srediti potrebne papire

Sport utje e na produktivnost i zdarvlje radnika, smatra direktor Josip Švenda i prebaciti dio naših kapaciteta na libijsko tržište te na taj na in zadržati sve zaposlene, optimi-

sti an je Švenda, dodaju i kako je tržište Libije visoko potencijalno.

(S. Mesari )

Osoblje Cimpera pobrinulo se da uz sport ide i dobro jelo

www.pbz.hr

0800 365 365

PRESELILI SMO POSLOVNICU PRIVREDNE BANKE ZAGREB NA NOVU ADRESU U novootvorenoj poslovnici Privredne banke Zagreb u Čakovcu, Ulica kralja Tomislava 12, očekuje Vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih graanima i pravnim osobama: B B B B B B B B B B B

devizni i kunski depoziti uz atraktivne kamatne stope tekući račun uz najbolje uvjete najsuvremeniji servisi: internet, mPBZ, telefonsko i SMS bankarstvo kartično poslovanje (American Express, Mastercard i Visa kartice) namjenski i nenamjenski krediti različite mogućnosti investicijskog ulaganja osobni bankar stambena štedionica bankomat platni promet za pravne osobe i brojne druge usluge

Privredna banka Zagreb pruža Vam cjelovit financijski servis.

RADNO VRIJEME POSLOVNICE 168 ČAKOVEC DO 03.09.2010.

PON-PET: 8,00-15,00 sati SUB: 9,00-12,00 sati KONTAKT POSLOVNICE: Telefon: 040/340 603, Fax: 040/340 606

Mislimoo unaprijedd s Vama ma.

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

IZVANREDNA SKUPŠTINA RK MKA*IPC

SPEEDWAY

Kavran definitivno odstupio, akove ki rukometni prvoligaš bez predsjednika

Jurica Pavlic kao sedmi u finale juniorskog SP

— Povla enje moje ostavke ne dolazi u obzir. Ne želim više sudjelovati u sustavu koji nagra uje neuspjeh, pa tako nogometašima koji su ispali iz lige ispla uje novac za pet mjeseci a nama samo za tri. Nogomet ima na raspolaganju stadion kad god zaželi, mi dvorane pla amo suhim zlatom, ak i etiri puta više od ekonomske cijene. U posljednjih par godina na taj nam je na in ukradeno najmanje etiri milijuna kuna, no, ono što je najružnije, ukradeno je djeci, a novac je korišten da bi se pla ali izleti, rekao je izme u ostaloga Željko Kavran, dosadašnji predsjednik RK MKA*IPC na izvanrednoj klupskog skupštini na kojoj je potvrdio da više ne želi biti na elu rukometnog prvoligaša.

Me utim, novog predsjednika skupštinari nisu izabrali...

— Mi bismo sada trebali doslovce prona i mesiju, jer je takav posao kojeg je Kavran sam odra ivao. Ne smijemo bježati od problema i od odgovornosti, rekao je predsjednik Me imurskog rukometnog saveza Krunoslav Gosari , ali takve osobe u današnje vrijeme za rad u sportu nije lako na i, pa nije ni prona ena na skupštini.

Iako je predsjednik gradske sportske zajednice Bojan Ruži nagovarao Kavrana da ostane, on je odlu an u namjeri da ode. O ito e trebati prona i neku novu ekipu koja e voditi klub, a da zaista ne bi uslijedio klju u bravu, zamjenik župana Matija Posavec predložio je radno tijelo koje bi do 10. srpnja

trebalo predložiti novog predsjednika..

— Ovo je velika odgovornost, no preuzeli smo je Veselin Biševac, Miljenko Topli anec, Bojan Ruži i ja jer je MKA*IPC prevažna institucija da se prema pitanju predsjednika postavimo olako i nekog odaberemo samo da bude odabran. Ideja je da dobro prou imo materiju i da dogovorimo to no što treba rukometu, pa da s tim prijedlogom iza emo pred Skupštinu, rekao je Posavec.

Novo vodstvo ina e ne bi trebalo nai i na nikakve financijske dubioze, jer je poslovanje kluba bilo uredno, osim što nisu riješene obveze prema dvoranama, što bi trebalo biti riješeno uz županijsku i gradsku pomo .

Željko Kavran i na izvanrednoj skupštini usprkos nagovaranjima da ostane na elu kluba vrsto je ostao u odluci da ode Ono što nije jednostavno uz izbor novog vodstva, zasigurno je i okupljanje respektabilne prvoligaške ekipe, kao i odluka o nastupu u EHF Challenge kupu. Naime, dosta igra a je ve napustilo klub, tako da treba djelovati što prije kako bi ostao barem dio kostura mom adi.

Klub je ina e tako er ve kažnjen zbog nenastupanja na završnici kupa (financijska kazna i zabrana nastupa u sljede em kup natjecanju), ali je HRS ostavio mogu nost dodatne kazne, koja bi trebala biti izre ena tek u rujnu, a možda se do tada i predomisle. (is, dz)

U subotu je na poznatom speedway stadionu u Krškom vožena polufinalna utrka juniorskog Pojedina nog svjetskog prvenstva. Nastup u tom polufinalu izborio je i veliki hrvatski adut za osvajanje naslova prvaka - Jurica Pavlic (SK Unia D. Kraljevec). Na-

žalost, nije bio previše raspoložen, ali svejedno je izborio mjesto koje vodi u finale juniorskog SP. Na kraju je bio sedmi, što je bilo dovoljno za plasman me u 16 najboljih mladih spidvejaša svijeta do 21 godine koje e se boriti za ovogodišnju titulu prvaka. (dz)

NOGOMET

Kadeti i juniora Me imurja daleko od I. HNL Kadeti i juniori Me imurja bore se za ulazak u I. HNL. Iako su od svih klubova koji imaju pravo nastupa imali najve e izglede, jer igraju s obje ekipe, za razliku od ve ine ostalih, nakon tek solidnog nastupa kadeta i katastro alnog starta juniora nisu baš blizu tog cilja.

Kadeti su u etiri susreta skupili 5 bodova: pobjeda protiv Orijent 3:2, dva neodlu ena ishoda Solin 1:1 i Olimpija 0:0, te poraz od HAŠK-a 2:6.

Juniori su u nedjelju krenuli u prvom kolu jako loše visokim porazom od Mosora 0:4. I u drugom nisu bili ništa uspješniji. Svladala ih je ekipa novog drugoligaša MV Croatia iz Slavonskog Broda sa ak 3:0. Nakon susreta s Orijentom i zagreba kom Concordijom vidjet e se ho e li izboriti mjesto me u dvije ekipe koje idu u I. HNL. Za sad je tako nešto teško o ekivati. (dz)

TENIS DVIJE IZVANREDNE SKUPŠTINE NK AKOVEC

Novi klupski predsjednik Dušan Mikolaj, dileme ostaju Nakon što su prošlog tjedna održane ak dvije sjednice Skupštine NK akovca, za predsjednika je Izvršni odbor izabrao Dušana Mikolaja, direktora Škole nogometa Me imurje- akovec.

Na prvoj sjednici Skupštine nije baš puno toga riješeno, osim što su Željko Novak i Zvonko Bratuša podnijeli ostavke na mjesta dopredsjednika odnosno predsjednika akovca, a klju eve klupskih prostorija je Novak predao Mikolaju, koji je na sjednici sudjelovao kao predstavnik Grada akovca s 25 glasova.

Druga je sjednica održana u nedjelju, pod vodstvom dva – sad ve bivša – lana Izvršnog odbora, Ljudevita Gaveza i Ljudevita Žganca. Od trideset mogu ih glasova skupštinari su imali 27, jer je verifikacijska komisija odlu ila ne priznati 13 glasova Zvonka Bratuše, pošto su sponzorski ugovor i ugovor o nagodbi s akovcem poništeni sudskim rješenjem kad je tvrtka Team Sport prestala postojati.

Isklju ili iz kluba Bratušu i Novaka Skupština je tako er odlu ila ne prihvatiti ostavke Bratuše i Novaka, ve ih je na prijedlog

Novi predsjednik kluba Dušan Mikolaj primio je klju eve od predstavnika dosadašnje Uprave kluba Gaveza isklju ila iz kluba, zbog neizvršavanja obaveza i štete ugledu NK akovca. lanovi su potom izabrali novi Izvršni odbor, nakon što su razriješili stari, te su imenovani predstavnici Grada (Varga), Županije, klupskih veterana (Koleni ) i navija a, kao i Mikolaj te Jambroši , dok dva lana IO može sam kooptirati. U Nadzorni su odbor izabrani Balent, Jura i i Fodor.

Raspravljalo se zatim o devedesetoj obljetnici NK akovca, kao i injenici da je rad na organizaciji obilježavanja tog važnog datuma prestao u posljednjih 10 mjeseci.

Odlu eno je da se novo vodstvo aktivno pozabavi tom problematikom, kao i obilježavanjem 100. godišnjice nogometa u Me imurju, u što e biti uklju en i preloški nogometni klub.

Interesantna je bila sedma to ka dnevnog reda, odluka o daljnjem statusu NK akovca. “Postavlja se pitanje koliko smisla ima unkcioniranje s tolikim dugom. 2014. godine sve odlazi u zastaru, ali u bilo kojem trenutku vjerovnici mogu pokrenuti ste aj akovca”, upozorio je Žganec i podsjetio: “Pred godinu dana Izvršni odbor je donio

odluku o prestanku natjecanja u NK akovcu i nastavak u NK ŠK.” Odlu eno je da IO donese prijedlog o daljnjoj sudbini kluba.

Traže se odgovori za budu nost Sjednica Skupštine time je i završena, a odmah potom sastao se Izvršni odbor, odnosno etiri njegova lana. Nakon kratke rasprave sastanak je napustio predstavnik Grada akovca Josip Varga, ali su ostali – Mikolaj, Koleni i Jambroši – nastavili sa zasjedanjem i odlu ili za predsjednika NK akovca postaviti Dušana Mikolaja. “Igra ku križaljku namjeravamo popuniti u tjednu koji slijedi, a u što kra em roku želim porazgovarati s igra ima.

Usmjerenje e svakako biti na mlade s podru ja Me imurja, a trebamo odlu iti i o treneru”, kazao nam je Mikolaj.

Nakon sjednice i kasnijih doga anja, koja su odgovorila na ve inu pitanja oko vodstva NK akovca, jedno važno ipak ostaje neriješeno. Ho e li NK akovec kao takav prestati postojati i ho e li nastaviti u NK ŠK ili pak NK akovec 1920, kako se može uti u kuloarima?

I u kojem e se rangu taj klub natjecati, s obzirom da je po sadašnjim nogometnim pravilima nemogu e prenijeti prava, a dugove ne? Vjerujemo da e na ova pitanja nova klupska Uprava brzo odgovoriti.

(Ivana Strahija)

II. HTL

Poraz od Zadrana, bez problema protiv Chromosa U šestom kolu 2. Hrvatske teniske lige seniori Pun eca do ekali su mom ad TK Zadar i zabilježili tijesan poraz. I ovog puta odlu ivali su susreti parova koji o ito našim igra ima ne „leže“. Nakon pojedina nih susreta rezultat je bio neriješen, 3:3 (pobjede Nerera, Jaklina i Hublina). Pobjedu u paru ostvarili su Jaklin i Nerer. Sedmo

kolo donijelo je sigurnu pobjedu igra a Pun eca. Na doma em terenu bez pobjedu su ostavili posljednjeplasiranu ekipu zagreba kog Chromosa svladavši je rezultatom 9:0. Pobjede su ostvarili Zaj ek, Žli ar, Hublin, Jaklin, Šuica i Škvorc u pojedina nim susretima i Škvorc/Zajšek, Jaklin/Šuica i Jaklin /Nerer u igrama parova.

SAN SPIN KU

Anda Pintari u polufinalu Anda Pintari , jedanaestogodišnja igra ica TK Franjo Pun ec plasirala se u polufinale turnira OP San spin u Zagrebu, turnira iz kalendara HTS-a za djevoj ice do 12 godina. Pobjedama protiv

Moha (TK Victoria) i Vrbanec (TK Varteks) Anda se plasirala u polufinale turnira gdje je poražena od kasnije pobjednice turnira Petre Pupi (TK I Team) rezultatom 1:6 2:6.

ODBOJKA NA PIJESKU

KUP akovec izborio prvoligaški nastup Klub odbojke na pijesku akovec novi je hrvatski prvoligaš u tom ljetnom sportu. Na organiziranom turniru II. lige koji je u nedjelju odigran u akovcu kod ETŠ stigle su samo dvije ekipe. akov ani su bili puno uspješniji od KOP Mladost i svladali ga 4:0, dok se KOP Žal iz

Pore a nije pojavila na odigravanju utakmica.

KOP AKOVEC - KOP MLADOST 4:0 : Palinkaš/Mihailov - Mrazovi / Pucak 2:0, Makarov/Bel i - Šprem/ Malnar 2:0, Palinkaš/Mihailov Šprem/Pucak 2:0, Bel i /Makarov - Malnar/Maras 2:0. (is)

29. lipnja 2010.

U NK ME IMURJU sre uju igra ku križaljku za novu sezonu

Najbolji strijelac Bojan Golubovi otišao u Split Najbolji strijelac NK Me imurja u prošloj sezoni, Bojan Golubovi , pronašao je novu sredinu, pa e umjesto crveno-crnog nositi crveni, splitski, dres.

S 13 je golova Golubovi bio najbolji strijelac Me imurja, šteta stoga što je napustio akovec.

Interesantno je kazati da je Golubovi u Me imurje stigao iz Slovonca CO, ekipe koja je pred dvije sezone osvojila pravo na ulazak u 1. HNL, ali je odustala od toga zbog izostanka potpore lokalne samouprave. Upravo je odustajanje Slavonca Me imurcima omogu ilo ulazak u 1. HNL prošle sezone.

Financijska strana prelaska Golubovi a iz Me imurja u Split nije otkrivena, ali se pretpostavlja da e akove ki drugoligaš imati

udio u daljnjem transferu igra a.

“Moje je osobno mišljenje da Golubovi ne bi imao motiva igrati u Drugoj HNL”, kazao je sportski direktor Me imurja Miljenko Dove er.

Klub su za sada napustili tako er Golub, Kraja i , Vuljanko, Valenti , Grgi i Lesjak.

Dove er: ekaju se upute novog IO kluba “Vjerujem da e u Me imurju ostati dio ekipe, ali emo svakako morati oformiti ekipu za natjecanje u II. HNL. Mislim da bi nam usmjerenje na mlade domicilne igra e moglo biti dobra opcija, no sve dok se ne sastane Izvršni odbor i dok ne dobijemo upute o ciljevima kluba u novoj sezoni, ne

mogu ništa više kazati”, objasnio je Dove er.

Mladih i zanimljivih igra a u Me imurju svakako ima, nekolicinu je Dove er zamijetio kad je s me imurskom selekcijom U21 sudjelovao na turniru u Varaždinu, a ve je ranije pohvalio par igra a koji su bili uklju eni u projekt reprezentacije Me imurja. “Mislim da u našem kraju nedostaje ozbiljno bavljenje pra enjem mladih igra a, a vjerujem da bi MNS tu mogao dosta u initi ukoliko bi zaposlio stru njaka koji bi se bavio time. Tako er bi bilo dobro da NK akovec bude ilter za te igra e, kako bi se u natjecanju vidjelo kakvi su, pa da mogu napredovati u Nedeliš e i u Me imurje”, misli Dove er. (I. Strahija)

Bojan Golubovi , najbolji strijelac, ali i igra u prošloj sezoni, pristupio je novom prvoligašu Splitu

Mlada reprezentacija MNS u finalu regije Sjever Mlada me imurska reprezentacija ušla je u inale turnira amaterskih županijskih selekcija koju je organizirao Županijski nogometni savez prošlog tjedna, a u kona nom su dvoboju bolji bili mladi

Varaždinci, koji su pobijedili s 2:1.

Reprezentacija Me imurja je pak nastavila u svom revijalnom tonu, te je gostovala u Gori anu gdje je doma u Trnavu svladala s 5:1. Za reprezenta-

ciju su golove postigli Šegovi i Baksa po dva te jedan Magdaleni , dok je za doma ine pogodio Jakši . Svoj idu i nastup me imurska reprezentacija vjerojatno ima u Novakovcu. (is)

29. lipnja 2010.

NK NEDELIŠ E ima novog trenera

IZBORNA SKUPŠTINA NK Slobode Slakovec

Željko Orehovec vodi nedeliš anskog hrvatskog tre eligaša Nakon što su prošle sezone dužnost trenera NK Nedeliš a dijelili Nenad Mar ec, sportski direktor, i Ivica Mihali , predsjednik, od nove e sezone za mom ad brinuti Želimir Orehovec, koji je donedavno vodio etvrtoligaški akovec.

Orehovcu nije trebalo dugo da na e novu gažu nakon odlaska iz akovca. Tek što je završila sezona u 4. HNL angažirao ga je tre eligaš iz Nedeliš a. Kako je

prije akovca bio vode i stru njak Škole nogometa Me murje akovec, vo enje kluba u 3. ligi za njega e biti korak više.

Novi izazov, veselim se radu “Ni škola ni akovec nisu bile baš toliko neozbiljne sredine ili pak neozbiljno natjecanje, jer sam i tu ponešto nau io, ali stoji da je Nedeliš e stepenica više, novi izazov za mene i veselim se radu

u toj sredini. Imamo šest tjedana da se dobro spremimo, kroz kontrolne utakmice uigramo mom ad i taktiku koja e odgovarati profilu igra a i nadam se da e Nedeliš e, koje je i do sada igralo dobar nogomet, u budu nosti igrati još kvalitetnije i postizati još bolje rezultate”, kazao nam je Orehovec.

Nije štedio komplimente na ra un nove radne sredine: “Smatram da je Nedeliš e ve dugo

Mladen Novak i dalje klupski predsjednik

vremena drugi klub po kvaliteti u Me imurju. To je jedna zdrava sredina koja živi za nogomet i svoj klub. Da budem iskren sa ljudima iz Nedeliš a razgovarao sam o poslu još prije angažmana u Školi nogometa, ali na kraju ipak nije došlo do suradnje. Procijenio sam da je u ovom trenutku Nedeliš e klub koji zadovoljava moje ambicije i da emo na kraju svi imati od toga koristi i biti zadovoljni.”

(Ivana Strahija)

IZ ME IMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

Veterani Spartaka uvjerljivi u prvoj utakmici Odigrana je prva utakmica za ukupnog veteranskog prvaka Me imurskog nogometno saveza. U utakmica Omladinca i Spartaka koja je odigrana na u Novom Selu Rok slavili su gosti iz M. Subotice visokim rezultatom 4:1. Golove su postigli Taradi, Musta i dvaput Lon ari i to s igra em manje na terenu. Uzvrat je odigran ju er (ponedjeljak) kasno poslijepodne u M. Subotica, pa tako dok itate ovaj tekst prvak i putnik na završni turnir

za hrvatskog prvaka u Pore je ve poznat. S obzirom na prednost, Spartak je bio blizu tog cilja.

Prijavite se na nogometni kamp 2010.

Me imurski nogometni savez i ove godine tradicionalno organizira 14. po redu nogometni kamp 2010. Kamp se održava u Kotoribi, Draškovcu, Svetom Martinu na Muri i Savskoj Vesi od 28. lipnja

do 2. srpnja ove godine, i to od 17 do 20 sati. Pravo sudjelovanja imaju svi registrirani i neregistrirani igra i i igra ice ro eni 1996. i mla i. Prijave se primaju u MNS do po etka kampa.

Nedeliš e ima najbolje pionire NK Trnava bila je doma in turnira prvaka za pionire me imurskih nogometnih liga.

Pobjedu je odnijelo Nedeliš e. U polufinalnim utakmi-

ME UNARODNI malonogometni turnir u Sloveniji

MNK Mip Weyland viceprvak Malonogometni klub Mip Weyland, nakon osvojenog tre eg mjesta u Me imurskoj malonogometnoj ligi, sa pozivnicom je na malonogometnom turniru u slovenskim Odrancima osvojio odli no drugo mjesto turnira kao jedini predstavnik iz Hrvatske. U skupini su MIPovci pobijedili dvije i izgubili jednu utakmicu, da bi kao drugoplasirani ušli u etvrfinale.

U etvrtfinalnoj utakmici sa 5:0 porazili su doma u ekipu Vulkanizer Š avni ar, koja je ranije u skupini namjerno izgubila utakmicu kako bi se namjerila upravo na me imurske de ke iz Mip Weylanda. Ta situacija pokazala je da ponekad ne vrijedi kalkulirati.

cama Nedeliš e je bilo bolje od Trnave, a Centrometal od Omladinca Novo Selo Rok istovjetnim rezultatom 2:0. U finalu je Nedeliš e deklasiralo Centrometal 7:0. U subotu 3. srpnja igra se završnica juniorskih prvaka. Doma in je NK Strahoninec. Prva utakmica zapo inje u 14 sati, a igraju doma in i Dinamo Palovec, a nakon toga slijedi utakmica Vidov an - Venera PMP. Nakon polufinala od 18 h slijedi finale.

Polufinale je MIP protiv ekipe Raven ovinek zapo eo pogotkom Šardija za 1:0, da bi utakmica završila rezultatom 1:1 koji je vodio na raspucavanje šesteraca. Na vratima je bio igra Belovi koji je obranio dva udarca sa šesterca, a to ku na “i” za pobjedu stavio je Kralj i tako doveo ekipu do finala.

U napetoj i vrstoj utakmici finala protiv ekipe Torpeda 05, uz mnoštvo prilika sa obje strane, nakon nakupljenih akumuliranih prekršaja, sa deseterca je minutu prije kraja utakmice zabio protivni ki igra i tako titulu prvaka turnira ostavio u Sloveniji. Prvo mjesto turnira osvojila je ekipa Torpedo 05, drugo MNK Mip Weyland, a tre e Altafin Ljutomer.

Za MNK Mip Weyland pod izborni kom palicom Igora Hali a igrali su Mario Raj , Nino Šprajc, Zoran Šardi, Luka Jurovi , Denis Breznik, Alen Stojko, Nenad Radikovi , Nino Belovi - Libek, Siniša Baksa i Robert Kralj.

TRADICIONALNI malonogometni turnir udruge “Dvorš ekov most” u Gori anu

Pobjedni ki pehar ekipi Bumbari i rlenke U organizaciji udruge «Dvorš ekov most» Gori an odigran je turnir u malom nogometu. Ovo je šesti po redu malonogometni turnir turnir udruge koja je osnovana 2004. godine sa ciljem okupljanja populacije svih uzrasta sa svrhom da se uljepša život u sredini življenja.

Cilj koji je postavljen u za etku dakako je ostvaren, sa velikim entuzijazmom nekolicine za etnike i provoditelja iste ideje, jer udruga danas raspolaže sa respektabilnim uvjetima, upravo za natjecanja koje je dostupno svakom mještaninu.

Malo starijim je takav tip natjecanja poznat je pod nazivom « vulica protiv vulice « koji je bio na in kaljenja i stasanja, jer sport upravo deter-

Polufinalisti turnira minira sve pozitivne odlike koje su ovjeku, posebice mladom potrebne u daljnjem životu.

Sam turnir okupio je šesnaest ekipa, te u trodnevim kvalitetnim nogometnim predstavama, uz

nazo nost relativno velikog broja posjetitelja, bio je to doga aj koji se isplatilo vidjeti i doživjeti. Na kraju prvo mjesto osvojila je ekipa « Bumbari i rlenke», drugo ekipa Klima montaže, dok je tre e mjesto pripalo ekipi «Kukuriku sity».

Najboljim igra em turnira proglašen je Tomislav Markuši , dok je naslov najboljeg strijelca pripao Bašnec Zdravku –Zecu. Najboljim vratarem proglašen je Alen Ribi .

Iako je kiša neprestano prkosila u esnicima i gledateljima turnira, i to ne samo ove godine, organizatorima turnira sve pohvale, za angažman i nesebi nost, te iskrene želje za organiziranje ovakvih i sli nih mani estacija ubudu e.

Hrvatski etvrtoligaš NK Sloboda Slakovec održala je izbornu godišnju skupštinu. Za predsjednika je ponovno izabran Mladen Novak,za tajnika Franjo Golub dok je blagajnik Davor Mošmondor. Osim njih izabran je i novi Izvršni odbor, te Nadzorni odbor od tri lana.

Protekle natjecateljske godine najve i naglasak se stavljao na seniorsku ekipu koja se uspjela plasirati u IV. HNL i u kojoj je zauzela odli no tre e mjesto na kraju sezone. Najve i uspjeh dogodio pak se pred mjesec dana kada je slakovska Sloboda osvojila naslov pobjednika seniorskog kupu Me imurskog nogometnog saveza na što su svi u klubu posebno ponosi.Treba napomenuti da su ovi igra i igrali zajedno više od pet godina uz manje korekcije, te da ovi dobri rezultati nisu plod slu ajnosti, ve su bili plod upornog i vrlo kvalitetnog rada trenera Stjepana Peteka, te igra a. U tome im je svestrano pomagao i Izvršni odbor sa koji je omogu io kvalitetne uvjete re eno je u izvješ u o radu kluba.

Zbog seniora malo su bile zapostavljene ostale ekipe, kriti ki su se osvrnuli na skupštini svjesni da se i njima mora omogu iti što kvalitetniji rad kako bi se iz pomlatka regrutiralo što više igra a za seniorsku ekipu. To je i jedan od prioriteta u narednom razdoblju. Što pak se ti e ciljeva sljede e natjecateljske godine su, oni su postavljeni visoko.

Pokušati e se osvojiti naslov prvaka IV. HNL i ponoviti uspjeh u kupu. Poznati su i treneri koji e voditi pojedine ekipe. Seniorsku e i dalje voditi Stjepan Petek, dok su treneri mla ih selekcija: Marko Tadi (juniori), Dejan Koruni (pioniri) i Nevenko Petek (lima i).

Predvi eni su i odre eni investicijski zahvati, kao što je izrada navodnjavanja igrališta, te obnova klupskog objekta. Budu i da klub sljede e godine slavi veliku obljetnicu - 50 godina rada i djelovanja kluba želja je da se i u slavljeni koj godini slavi ne samo izvan terena, nego kao i prošle i ove godine i na terenu.

NK DUBRAV AN D. Dubrava prvak II. ŽNL istok

Proslavljen naslov prvaka i plasman u najbolju me imursku ligu Na kraju prvenstva na donjodubravskoj Krbulji, uz vatromet i veliku podršku brojnih navija a, proslavljeno je osvajanje naslova prvaka 2. me imurske lige istok, koji su ove godine svojim dobrim igrama zasluženo osvojili nogometaši Dubrav ana. U 26 ligaških nastupa ove sezone ostvarili su 23 pobjede, 2 remija i 1 poraz. Uvjerljivim naslovom prvaka i prednoš u od 13 bodova ispred drugoplasirane ekipe odlaze u viši rang, 1. me imursku ligu. Svoj doprinos proslavi dali su i lanovi Puha kog orkestra op ine Donja Dubrava te cjelokupnu pobjedni ku proslavu

u inili atraktivnijom. Nakon nogometne utakmice, u kojoj je Dubrav an pobijedio Mladost iz Palinovca 5-2, klub je za sve pripremio besplatne porcije graha i ribe uz svirku Duo romantika. Predsjednik kluba Dragan Bali najavio je da e Dubrav an u novoj sezoni biti još ja i i ne e igrati epizodnu ulogu u višem rangu natjecanja. U klubu se posebna pozornost posve uje mla em naraštaju, što je garancija za budu nost Dubrav ana, a dosta financijskih sredstava uloženo je u ure enje klupskih prostorija i stvaranje idealnih uvjeta za održavanje treninga. (a )

NK HODOŠAN

Izabran novi predsjednik kluba Kristijan Šmit U u prostorijama nogometnog kluba Hodošan održana je redovna izborna skupština kluba. Novi klub koji je naslijedio prijašnji NK Budu nost, osnovan je 2006. godine i dobio je novog predsjednika koji je naslijedio Antuna Vlaheka.

To je Kristijan Šmit kojem e pomagati kao njegov zamjenik bivši elni ovjek kluba kao i ostatak lanova IO i skupštine. Vlahek je prije toga podnio izvješ e o svojem mandatu koje je jednoglasno

prihva eno, da bi kasnije odmah bio izabran i novi predsjednik.

Treba spomenuti da kao u rijetko kojem me imurskom klubu u lanstvo IO ušla je i jedan žena i to Andrijana Šavora.

Glavni cilj u novoj sezoni bit e borba za naslov prvaka i kona no plasman u višu ligu, kao i što kvalitetnije korištenje nogometnog kompleksa u Hodošanu, posebice kad su u pitanju mla e kategorije kluba.

29. lipnja 2010.

30. TRADICIONALNI MEMORIJAL VLADIMIR SKOK Prelog

Prijave do 8. srpnja za najve i me imurski ljetni turnir NK Mladost Prelog i ove godine organizira 30. tradicionalni “Memorijal Vladimir Skokâ€? - koji biljeĹži jubilarnu godiĹĄnjicu. Zajedno s Gradom Prelogom, usporedo pak e u preloĹĄkom Parku mladosti te i PreloĹĄke ljetne no i. Po etak je zakazan za petak 9. srpnja.

Malonogometni turnir odvija se ove godine u etiri kategorije: seniori, veterani i dvije pionirske: mla i i stariji pioniri. Kotizacija za seniore iznosi 500 kn, za veterane 400 kn, a za pionire 200 kn. Prijave su ve otvorene i primaju se do etvrtka 8. srpnja u pizzeriji Ro-Sa Prelog, gdje e se taj dan obaviti i izvla enje skupina prvog dijela turnira.

U svim kategorijama organizator je pripremio i lijepi nagradni fond, tako da se o ekuje prijave s kojima e ovaj turnir zadrĹžati epitet najve eg u ljetnim mjesecima u Me imurju. Uz nogomet, igrati e se i amaterski turnir u odbojci na pijesku, o emu e detaljnije organizacijski odbor tog dijela preloĹĄkih ljetnih no i obavijestiti sve prisutne na turniru.

Organizatori pripremaju i bogati popratni zabavni program, uz dva posebna koncerta poznatih estradnih zvijezda.

Turnir zapo inje u petak 9. srpnja, a njegova zavrĹĄnica predvi ena je ako bude sve u redu s vremenskim prilikama u etvrtak 22. srpnja.

TIKVA OPEN 2010. - Memorijalni malonogometni no ni turnir u Mihovljanu u spomen Mariju Vidovi u

KIKA Tesarstvo osvojila naslov

Pobjedni ka ekipa Kika Tesarstvo bila je najbolja na Tikva Openu u Mihovljanu

Krajem proĹĄlog tjedna u Mihovljanu u organizaciji NK Slobode odrĹžan je tradicionalni malonogometni no ni turnir u spomen Mariju Vidovi u - “Tikva Openâ€? uz u eĹĄ e 18 ekipa. Pobjedu je odnijela ekipa KIKA Tesarstvo. U prednatjecanju po skupinama dvije prvoplasirane ekipe plasirale su se u etvrt- inale.

U tom moĹžda i najzanimljivijim dijelu turnira bilo je izuzetno napeto. Naime, ak dvije utakmice zavrĹĄene su neodlu eno i o pobjedniku su odlu ivali penali. SVAM Lim je svladao na penale Vodoinstalater MEDVED 4:3, nakon ĹĄto je bilo 1:1, dok je Caffe bar Pictura bila bolja od Barce (regularno 3:3, na penale 4:3).

Uvjerljivi je bio MIP Wayland protiv Me imurke BS s 5:0 i KIKA Tesarstvo protiv PIPO Perutnine 4:2. MIP Wayland je bio izuzetno raspoloĹžen u polu inalu i svladao SVA Lim sa ak 6:1, a i KIKA nije imala ve ih problema protiv CB Pictura. O ekivalo se napeto inale, ali je KIKA Tesarstvo bila iznimno uvjerljiva protiv MIP Waylanda dobivĹĄi ga sa ak 4:0, dok je tre e mjesto za-

uzeo CB Pictura minimalno s 3:2 svladavĹĄi SVA Lim. Tri najbolje plasirane ekipe nagra ene su peharima i priznanjem. Pobjednicima su pripale i nov ane nagrade od 500, 1000, 2000 i 4000 kn.

Natjecatelje treba pohvaliti za ĹĄportsku i fer borbu, bez obzira na neke nesuglasice oko promjene termina igranja, koji su nastali zbog nastupa ekipa na viĹĄe turnira ĹĄirom Me imurja, a ĹĄto se ubudu e nebi smjelo tolerirati.

Kroz tijek natjecanja utakmice je pratio pove i broj gledatelja i navija a, koji su svojim ekipama pripomogli ĹĄto boljem plasmanu i kvaliteti igre. Uz ponudu pi a i jela sa roĹĄtilja, pohvala organizatoru za dobru organizaciju turnira. Utakmice su vrlo dobro sudili suci: Mijo Horvat, Darko Jambrovi , Dragutin Novak i Franjo Hergoti .

Nagrade diplome i pehare pobjedni kim ekipama predao je Stanko Sovar i na kraju se zahvalio svim sudionicima, navija ima i aktivistima oko organizacije turnira i pozvao ih na 50 godiĹĄnjicu NK Slobode Mihovljan, koja se obiljeĹžava slijede e godine.

Ĺ tafeta AKM mla e kadetkinje

Ĺ tafeta AKM mla i kadeti

POJEDINA NO PRVENSTVO HRVATSKE ZA KADETKINJE I KADETE odrĹžano je na SRC Mladost u akovcu

Me imurju petnaest, a NedeliĹĄ u devet medalja na Pojedina nom prvenstvu Hrvatske za kadetkinje i kadete, koje je odrĹžano u akovcu u organizaciji Hrvatskog atletskog saveza i Atletskog kluba Me imurje iz akovca. Stadion SRC Mladost u dva je dana ugostio etiristo i sedamdest natjecatelja iz trideset i tri atletska kluba Hrvatske, koji su se natjecali u dvije starosne kategorije u ukupno pedeset etiri discipline.

Po osam zlatnih, srebrnih i bron anih medalja za me imurske atleti are Za AK Me imurje i AK NedeliĹĄ e zlatne medalje i naslove prvaka Hrvatske osvojili su: u konkurenciji kadetkinja lanice Me imurja Mateja Jambrovi u utrkama na 60m, 100m i 300 m, te Lea Obadi u bacanju diska, koja je pobijedila s novim me imurskim seniorskim rekordom od 41,05 m. U istoj kategoriji za AK NedeliĹĄ e zlato su osvojile Vlatka Sekirnik u utrci 100 m s preponama te Alena HruĹĄoci na 300 m s preponama. U konkurenciji mla ih kadetkinja prvo mjesto i zlatnu medalju osvojila je Veronika Kova , lanica Me imurja, u utrci ina 400 m, dok je kod mla ih kadeta za Me imurje zlato osvojio Leon Furdi

Osvaja ice medalja u skoku u vis. Srebrne medalje: Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojili su za Me imurje: mla i kadeti Leon Furdi na 100 m prepone i Sven Todorovi u bacanju kugle, te kadetkinja Lea Obadi u bacanju kladiva i koplja. Za NedeliĹĄ e srebro je osvojila Vlatka Sekirnik kod kadetkinja na 60 m i 300 m prepone, Bernard Gavez u kategoriji kadeta na 1000 m i Diana Pintari u bacanju kugle za mla e kadetkinje. Bron ane

medalje: Tre e mjesto i bron anu medalju osvojile su u pojedina nim nastupima lanice Nedeliť a, Diana Pintari u bacanju vortexa za mla e kadetkinje te Tamara Hatlak u bacanju diska i kladiva za kadetkinje. lanovi AK Me imurje bron ane su medalje osvajali samo u ťtafetama i to: u konkurenciji mla ih kadetkinja na 4 x 50 m i 4 x 200 m: Lorena Duť, Ivana Zadravec, Maja Kos i Veronika Kova , i u konkurenciji mla ih kadeta na 4 x 200 m: Filip Peras, Filip Turk, Vedran Andraťec i Leon Furdi. U konkurenciji kadetkinja bron ane su na 4 x 100m bile Barbara Zadravec, Iva Novak, Žaklina Pongrac i Mateja Jambrovi te na 4 x 300 m Barbara Zadravec, Iva Novak, Lucija Vuk i Mateja Jambrovi .

Mateja Jambrovi prvo ime prvenstva Doma in natjecanja AK Me imurje svoju je heroinu imao u Mateji Jambrovi , koja je prilikom svakog starta plijenila paĹžnju odli nim startnim ubrzanjem i stvaranjem velike razlike pred suparnicama. Mateja je u svoja tri pojedina na nastupa osvojila tri zlatne medalje a rezultati na semaforu na 60 i 100 m obilato su bili bolji od dosadaĹĄnjih hrvatskih

rekorda. NaĹžalost prejak vjetar u le a onemogu io je Mateji da se i pred doma om publikom upiĹĄe u knjigu hrvatskih kadetskih rekorderki. Odli na je bila i Lea Obadi koja je poboljĹĄala vlastiti i me imurski seniorski rekord u bacanju diska koji sada iznosi 41,05, a rekordne rezultate za me imursku atletiku postigle su i NedeliĹĄ anke Alena HruĹĄoci na 300 m prepone sa 45,80 te Vlatka Sekirnik na 100 m prepone sa 15,18 sekundi.

Odli na organizacija Unato vrlo loĹĄem vremenu za ovo doba godine Atletski klub Me imurje odli no je organizirao povjereno mu natjecanje. Veliki broj natjecatelja bez ikakvih je problema kruĹžio boriliĹĄtima i atletskom stazom, poĹĄtivaju i satnicu natjecanja te pravila i propozicije koje je zacrtao Hrvatski atletski savez. Veliki doprinos tome dali su i lanovi Zbora atletskih sudaca Me imurja koji su zajedno sa organizatorima inili vojsku od pedesetak vjeĹĄto uvjeĹžbanih aktivista. Natjecanje su pomogli Grad akovec i Me imurska Ĺžupanija te sponzori, poduze a LPT i Vigma iz Preloga, te Linea Cod i Stolarija Kikelj iz akovca. (md)

SPORTSKI RIBOLOV

Kadetkinje Ĺ RD Klen Vigma najbolje u drĹžavi Na jezeru Skresovi kod GareĹĄnice minulog vikenda je odrĹžano drĹžavno prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak za najmla e kadetkinje.

Gotovo senzacionalan rezultat ostvarile su kadetkinje Ĺ RD Klen - Vigma iz Svete Marije, osvojivĹĄi prvo mjesto me u 12 ekipa iz cijele Hrvatske.

Ekipu drĹžavnih prvakinja ine: Marijana Mutak, Sara Strbad, Marta Mutak i kapetan Marijan Mutak.

I u pojedina noj konkurenciji su djevojke ostvarile solidne rezultate.

Sara Strbad je etvrta, Marta Mutak ĹĄesta i Marijana Muta sedma.

Drugo mjesto pripalo je Ĺ RD Ĺ aran iz ZapreĹĄi a, a tre e Ĺ RD Hlebine iz Hlebina.

- Vrlo uspjeĹĄni bili su i njihovi kolege koji su se natjecali u kadetskoj konkurencije. Me u 20 ekipa lanovi Ĺ RD Klen - Vigma osvojili su 5. mjesto.

Ekipa je nastupila u sastavu DraĹžen Slavi ek, Erwin Ĺ koda, Tomislav Orehovec i kapetan Stjepan Slavi ek.

Pobjednik ovog natjecanja je ekipa Krapine, ispred Ĺ tuke iz Petrije i Zelene Lagune iz Rajsavca. (sm, DO)

29. lipnja 2010.

SJAJAN REZULTAT me imurskog veterana u brdskom biciklizmu

Robertino Vidovi prvak države U organizaciji BK Rijeka te pod pokroviteljstvom Primorsko - goranske županije održana je utrka “32. Trofej U ka“ – Brdsko prvenstvo Hrvatske u cestovnom biciklizmu. Prvenstvo se vozilo na stazama duljine 18 km (za kategoriju Elite i U-23) te 7 km za ostale kategorije, s visinskim razlikama od oko 1000 i oko 500 m. Cilj obje staze bio je na Poklonu, a start ovisno o kategoriji na Vaprincu ili na Kostabeli. Kao i za sve utrke pod kapom HBS-a, i za ovu su vrijedili Tehni ki pravilnici HBS-a i UCI-

Robertino Vidovi na pobjedni kom postolju

lanovi BK Mura Avantura na utrci “Trofej U ka”

PLIVA I PK-a na op em i juniorskom prvenstvu Hrvatske – Regije 4

Osvojene 44 medalje Protekli vikend u Sisku je održano op e i juniorsko prvenstvo Hrvatske – Regije 4, na kojem su uz pliva e PK-a sudjelovali klubovi iz Regije 4, me u kojima su Barok Varaždin, Cerine Koprivnica, Olimp Tuhelj, Osijek Žito i doma in Sisak Janaf.

Za PK su plivali Deni Juri an, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi , Jasmina Vu ko, Jakov Rojko i Luka Dodlek, dok je pliva e vodio trener Goran Kolari .

Medalje su osvojili Deni Juri an (6), Petra Marciuš (8), Kristijan Stunkovi (8), Luka

Za PK su plivali Deni Juri an, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi , Jasmina Vu ko, Jakov Rojko i Luka Dodlek

KOŠARKA

Uspješni Atletess in action!

Polaznici kampa i njihovi treneri i mentori ispred dvorane II. Osnovne škole u akovcu

a. Na utrci je sudjelovalo preko dvjestotinjak natjecatelja iz svih krajeva Hrvatske.

Karakteristika utrke je vožnja cestom isklju ivo uzbrdo, a predstavnici BK Mura Avantura, koji su prvi put sudjelovali na Brdskom prvenstvu Hrvatske, vo eni samo željom za što boljim rezultatima, odmah su snažno krenuli u utrku. Najbolji plasman, ujedno i pobjedu u kategoriji Veterana-B, ostvario je naš lan Rogertino Vidovi , kojemu je ovo ve druga pobjeda na Brdskom prvenstvu Hrvatke, i od srca mu estitamo na zasluženom uspjehu. Darko Krikovi i Kristijan Varši tako er su dobro krenuli i dok je Krikovi usprkos tehni kim problemima utrku završio u gornjoj polovici poretka, Varši je zbog zdravstvenih problema bio prisiljen odustati nekoliko stotina metara prije cilja. Najmla i predstavnik BK Mura Avantura Michel Tomaži u svojoj se kategoriji hrabro nosio s najboljima i utrku je završio u gornjoj polovici tablice. Kraj mjeseca lipnja donosi nacionalna prvenstva u cestovnom biciklizmu, a lanovi BK Mura Avantura ve su po eli s intenzivnim pripremama.

Dodlek (6) i Jakov Rojko (10). U štafeti 4x100 m slobodno (Rojko, Cigler, Juri an, Stunkovi ) osvojeno je 2. mjesto u kategoriji seniora, 2. mjesto u kategoriji juniora i 2. mjesto u kategoriji mla ih juniora.

U štafeti 4x100 m mješovito (Stunkovi , Dodlek, Juri an, Rojko) pak je osvojeno 2. mjesto u kategoriji seniora, 2. mjesto u kategoriji juniora i 2. mjesto u kategoriji mla ih juniora.

Na Juniorsko PH koje e se održati u Zagrebu od 23. do 25. srpnja plasirali su se Petra Marciuš u disciplinama 50 m slobodno, 100 m slobodno i 200 m leptir, Deni Juri an u disciplinama 100 m leptir, 200 m leptir, Kristijan Stunkovi u disciplini 200 m leptir i Jakov Rojko u disciplini 50 m slobodno.

Protekloga je tjedna vrlo uspješno završen tradicionalni košarkaški kamp Atletess in action s trenerima predava ima iz Amerike. Kamp su organizirali KK Me imurje, KK Me imurje Globetka, Branko

REZIME BADMINTON SEZONE BK Me imurje akovec

Osvojeno 17 medalja na državnim natjecanjima Završena je još jedna badmintonska sezona 2009./10.

Porazgovarali smo s “alfom i omegom” Badminton kluba Me imurje Tomislavom Grubi em o istoj.

• Kako ocjenjujete minulu sezonu?

— Moram re i da s obzirom na uvjete u kojima klub djeluje, a tu prvenstveno misli na trenuta nu gospodarsku situaciju - vrlo smo zadovoljni.

Nastupili smo na svim natjecanjima na doma oj razini, kad su u pitanju županijska i državna natjecanja. Plan rada je uspješno odra en, usprkos tome što nismo dobili predvi ene dotacije od županije i grada.

• Kakvi su bili rezultati?

— S obzirom na sve - odli ni. Bolji ak nego u prošloj sezoni. Na pojedina nim PH 2010 naše ekipe osvojile su ukupno 15 medalja ( 1 zlato, 5 srebrnih i 9 bron anih) medalja, što zna i dvije medalje više nego 2009. Ekipa lima a U-11 osvojila je jednu bron anu medalju, kadetska U-15 je osvojila 4 medalje i to 2 srebrnine i 2 bron ane, ekipa mla ih juniora U-17 je osvojila 4 medalje 2 srebrne i 2 bron ane, juniorska U-19 ekipa 5 medalja i to 1 zlatnu ( par Hranilovi -Vlahek ), 1 srebrnu i 3 bron ane te seniorska ekipa jednu bron anu medalju. Veseli me da smo na svakom PH na kojem smo nastupili osvojili medalju, ali i prema pregledu medalja vidi se kako postoji kontinuirani rad s mladima što je nama u klubu itekako važno. Na EPH 2010 osvojili smo 2 srebrne medalje i to po prvi puta kadetska u-15 ekipa i seniorska ekipa je ve tre u godinu zaredom seniorski vice-prvak Hrvatske. Seniorska ekipa zauzela je i 5. mjesto u Me unarodnoj slovenskoj-hrvatskoj ligi 2009/10. U Hrvatskom kupu 2009/10 ostvareni su

Hajdinjak Pajo i Nenad Kova evi . Vrijedno je vježbalo 16 djevoj ica, te 38 dje aka. Kao prevoditelj i demonstrator na kampu je u «punom radnom vremenu» bio i prvotimac Me imurja Mario Novak Marek,

vrlo dobri rezultati svih ekipa, te u ekipnom poretku HKa 2009./10 zauzeli sljede a mjesta: ekipa mla ih kadeta U-13 4. mjesto, kadeta U-15 3. mjesto i bron ana medalja i ekipa mla ih juniora U-17 3. mjesto i bron ana medalja.

Na me unarodnim turnirima osvojeno je 6 medalja ( 1 zlatna, 1 srebrna i 4 bron ane ).

Veseli me da smo na svakom PH na kojem smo nastupili osvojili medalju, ali i prema pregledu medalja vidi se kako postoji kontinuirani rad s mladima što je nama u klubu itekako važno.

• Klub je me u najboljima u Hrvatskoj, ima i nekoliko reprezentativaca..

— Zna i ako nas zovu u reprezentaciju da vrijedimo, da se isplati rad i trud kako trenera, posebice glavnog trenera Danijela Zadravca, tako i natjecatelja i nas koji smo zaduženi da osiguramo uvjete za što bolji rad. Imamo veliki broj nastupa u reprezentaciji. Najbolji je bio zasigurno on Matije Hranilovi a koji je bio lan mla e juniorske U-17 repke na pojedina nom i ekipnom europskom prvenstvu. Na tom natjecanju bio je najbolji hrvatski igra , kao i u Slova koj na turniru olimpijskih nada. Za juniorskuU-19 uspješno su nastupili Luka Vlahek i Matija Hranilovi na prvenstvima Bugarske, Švicarske, Slovenije , Hrvatske i eške. Za kadetsku U-15 nastupili su Viktor Ruži , Jura Šolja, Jelena Novak i Lucija Zadravec, za mla e kadetsku U-13: Filip Bel i lima i U-11: Lino Zadravec. Zna i niz nastupa koji potvr uje da smo me u tri najbolja hrvatska kluba posebice kad je u pitanju rad s mla im kategorijama, zaklju io je razgovor Tomislav Grubi uz nadu da e što prije sti i predvi ene dotacije iz prora unskih sredstava kako bi se olakšao rad kluba. (dz)

a kao treneri svoje su odradili i Roko Sori , Igor aji , te ve spomenuti Pajo. Šef struke Steve Brown nadgledao je uz svoja tri ameri ka pomo nika i ukupan rad u dvorani. (sn, bh)

50

Mozaik

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Bo anje je okupilo najviše natjecatelja

Mirna ruka i bistro oko potrebni su za dobar rezultat

SPORTSKO NATJECANJE hrvatskih branitelja u Štrigovi

Svi su dobri, ali Mihovljan je najbolji Na blagdana Dana državnosti Republike Hrvatske u Štrigovi je održano 16. sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Me imurske županije, na kojem su sudjelovale 22 ekipe iz gotovo svih op ina i gradova. Natjecanja su održana u bo anju, kuglanju, šahu, streljaš-

tvu, malom nogometu, stolnom tenisu, potezanju užeta, stolnom tenisu i kartanju bele.

- Kada su zbrojeni sve rezultati, najviše bodova skupili su branitelji iz Mihovljana i tako postali pobjednici natjecanja, koje je otvorio me imurski župan Ivica Perho . Drugo mjesto pripalo je

Jedino vi imate pravo

Ekipa Nedeliš a, najbolja u streljaštvu i beli

Ulazak natjecatelja na borilište

ekipi Savske Vesi, a tre e ekipi Sveti Juraj na Bregu, svi ostali bili su dobri, ali ne za osvajanje odli ja.

Pred sam po etak natjecanja osim me imurskog župana Ivice Perho a govorili su op inski na elnik Stanislav Rebernik, Dragutin Pintari , lan UDVDR-

a Me imurske županije, i Zlatan Žižek, predsjednik ogranka UDVDR-a op ine Štrigova, koji je bio dobar doma in i organizator igara na kojima je sudjelovalo tristotinjak hrvatskih branitelja Me imurske županije. Najbolji e i i na državno natjecanje na kojem e sudjelovati pobjednici

županijskih natjecanja. “Lijepu našu” i još nekoliko domoljubnih pjesama izvela je ženska vokalna skupina Stridone, a od mjesta okupljanja kod župne crkve do borilišta natjecatelje i uzvanike pratila je glazbena skupina Skandal iz Dekanovca.

(S. Mesari )

ODRŽANE pete Sobo ke igre

Pobjednik Karate klub Mala Subotica Pod pokroviteljstvom Mjesnog odbora i op ine Mala Subotica te Me imurske županije, na igralištu Nogometnog kluba Spartak u Maloj Subotici u subotu su održane tradicionalne 5. Sobo ke igre. Okupile su više od 150 natjecatelja - od 18 udruga i klubova koji djeluju u Maloj Subotici na igrama je sudjelovalo njih 9 (Karate klub, KUU Zvon, NK Spartak, Sport za sve, Ekoudruga Sveti Rok – Benkovec, Ekoudruga Vrba- Jur evec, ŠRU Šaran, Nogometna škola Spartak i Podružnica umirovljenika).

Tijekom natjecanja posebno zanimljivo bilo je ubaciti potkovu na stupi

Sedam rekreativnih disciplina

Natjecatelji iz ŠN Spartak u akciji bacanja pikada

Natjecanje se odvijalo u sedam rekreativnih disciplina, i to u pikadu, vise oj kuglani, “ruž enju kuruze”, tr anju parova u vre i, bacanju jajeta, alki u ta kama i bacanju potkove. Najmirniju ruku u bacanju potkove imali su lanovi EU-a Sveti Rok – Benkovec, druga je bila Nogometna škola Spartak, a tre a EU Vrba - Jur evec. U vise oj kuglani pobijedio je USR

Vise a kuglana standardna je disciplina igara Sport za sve ispred Nogometne škole Spartak i EU-a Vrba - Jur evec. lanovi Karate kluba bili su najbolji u pikadu, drugi su rekreativci Sporta za sve, a tre e mjesto pripalo je Nogometnoj školi. U tr anju parova u vre i najbrži su bili lanovi KUU-a Zvon, drugo mjesto osvojio je USR Sport za sve, dok su tre i bili ribi i iz ŠRU-a Šaran. Neizvjesno je bilo i u vrlo zanimljivoj i atraktivnoj disciplini “ruž enja kuruze”. Prvo mjesto osvojio je

- Jedino vi i samo vi imate pravo govoriti i ne trebate slušati tu e pri e. Vi imate svaki svoju pri u o Domovinskom ratu i ona je vaša i istinita. Mi politi ari moramo izna i rješenje za vaše probleme, jer vi ste stvorili ovu državu, rekao je me imurski župan Ivica Perho . Dragutin Pintari ukazao je na brojne probleme s kojima se u miru susre u branitelji, dok je Zlatan Žižek rekao kako Europa želi dokazati da se u Hrvatskoj nije vodio obrambeni nego gra anski rat. - Europa ne želi hrvatske branitelje, to je tako i to je istina, naglasio je Žižek, dodaju i da su branitelji ponosni na svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu i da su u inili ono što ni jedan naraštaj nije, a to je stvaranje suverene Hrvatske. Najve i pljesak okupljenih branitelja dobio je Ivan Soka , na elnik PU me imurske. (sm)

NK Spartak, drugo Sport za sve, a tre e EU Sveti Rok Benkovec. U bacanju jajeta iskazala se ekipa EU-a Vrba ispred Udruge umirovljenika i EU-a Sveti Rok. Alka u ta kama i ove je godine bila jako napeta. Ekolozi iz Vrbe bili su najprecizniji, drugi su bili karatisti, a tre i umirovljenici.

Sveukupno tre e mjesto osvojio je USR Sport za sve, samo bod više i drugo mjesto osvojio je EU VRBA, dok je prvo mjesto (132 bodova) pripalo lanovima Karate kluba Mala Subotica. Za prva tri mjesta po disciplinama ekipe su nagra ene diplomama, a tri prvoplasirane ekipe u ukupnom poretku dobile su pehare. Nagrade je osigurao USR Sport za sve. (vk, foto: zv)

Svi sudionici igara

29. lipnja 2010.

Mozaik 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LIONS KLUB Zrinski akovec uru io donacije na kraju akcije “Plivanjem do svjetlosti”

Ukupna vrijednost donacija preko 47 tisu a kuna Lions klub Zrinski akovec u zgradi “Scheier” u akovcu pretprošli je tjedan uru io donacije prikupljene na ovogodišnjoj akciji “Plivanjem do svjetlosti”, te elektri na invalidska kolica dobivena od Distrikta 126 Hrvatska. Županijskoj bolnici akovec za opremanje dje je o ne ambulante uru ena je donacija u vrijednosti gotovo 30 tisu a kuna, dok je Udruzi slijepih Me imurske županije uru eno 10 tisu a kuna za redovne programe udruge. akove kom pliva kom klubu donirano je prijenosno ra unalo u vrijednosti nešto manjoj od 5,5 tisu a kuna, a Centru za odgoj i obrazovanje akovec ure aj vrijedan oko 400 kuna te financijska donacija od 2 tisu e kuna. Ukupna vrijednost spomenutih donacija iznosi oko 47.500 kuna.

Podsjetimo, gotovo 800 sudionika u 24 sata preplivalo je 1,379.450 metara, ime je sru-

preplivala ukupno 35.850 metara. Sara Brajkovi sigurno ne zaostaje. S preplivanih 32.050 metara zauzela je tre e mjesto.

U ovogodišnju mani estaciju ponovno su se uklju ili i oni

najmla i, ali i oni nešto stariji.

I dok je najmla i sudionik imao samo 5 godina, najstariji pliva u ovogodišnjoj humanitarnoj akciji imao je 82 godine. (hz)

Lions klub Zrinski akovec uru io je donacije prikupljene na akciji “Plivanjem do svjetlosti” te elektri na invalidska kolica šen rekord mani estacije pod nazivom “Plivanjem do svjetlosti” koja je održana po etkom svibnja na Gradskim bazenima

u akovcu. Ova hvale vrijedna mani estacija u organizaciji Lions kluba Zrinski akovec održana je peti put.

Najdulju dionicu od 43.200 metara na ovogodišnjem Plivanju do svjetlosti preplivao je Josip Baksa, dok je Kristina Turk

Županijskoj bolnici akovec za opremanje dje je o ne ambulante uru ena je donacija u vrijednosti gotovo 30 tisu a kuna

MLADEŽ HDZ-a organizirala tradicionalni humanitarni malonogometni turnir “Njima je potrebno“

U konkurenciji jedanaest ekipa pobjednik Podturen U sportskoj dvorani Osnovne škole Tomaša Gori anca u Maloj Subotici u utorak 22. lipnja odigran je tradicionalni humanitarni malonogometni turnir “Njima je potrebno”. Doma in je bio op inski Odbor mladeži HDZ-a op ine Mala Subotica. Sudjelovalo je 11 mom adi mladeži HDZ-a iz cijele Me imurske županije, a pobjedu je na kraju odnijela ekipa Podturna koja je u finalu svladala Vratišinec 4:1.

Kotizacija po mom adi iznosila je 200 kuna i iznos od 2.200 kuna bit e doniran onima kojima je najviše potrebno. I suci turnira Saša Fegeš i Darko Jambrovi odrekli su se svoje naknade u korist humanitarne svrhe. Najbolje prve tri mom adi primile su pehare, a uru ila im je predsjednica mladeži HDZ-a Me imurske županije Maja urkin.

Pehar kapetanu najbolje ekipe predala je Maja urkin

Pobjedni ka ekipa Podturna

NOVI OKUSI AROBNOG DESERTA IZ VINDIJE

Vindija ponudila dva nova okusa svojega mlije nog pudinga, proizvoda koji je na hrvatskom tržištu više od 25 godina Mlije ni puding, Vindijin najdugovje niji desert na tržištu, oboga en je dvama novim primamljivim okusima, JAGODOM i OKOLADOM NOIR, koji se na policama trgovina nalaze od 16. lipnja. Lagani vo ni puding od jagode ugodno je iznena enje za sve željne originalne ljetne poslastice, a posebna je radost za sladokusce okus tamne okolade. Zbog ve eg udjela pravog kakaa, ta cijenjena namirnica, osim izvrsna

okusa, ima i visoke zdravstvene vrijednosti. Puding okolada noir idealan za potroša e koji vole slatko, ali i paze na pravilnu prehranu.

Nova izdanja pudinga ‘z bregov, proizvoda koji je potroša ima poznat više od dvadeset godina, dolaze u prepoznatljivu pakiranju – u ašici od 125 grama. Ona uva visoku kakvo u i vrstu strukturu pudinga koja podsje a na slatke specijalitete iz ku ne radinosti.

Izvrsni deserti iz Vindije u svojim redovima imaju i me unarodno priznate proizvode. Vanilija i okolada, postoje i okusi pudinga ‘z bregov, višestruki su dobitnici šampionske titule na ocjenjivanju prehrambenih proizvoda DLG u Njema koj. Osvježuju i okus jagode i neodoljivu okoladu noir sasvim sigurno tako er ekaju vrijedna priznanja, jer rije je o vrhunskim proizvodima prepoznatljive Vindijine kvalitete. U dugoo e-

kivanim okusima Vindijinih novih mlije nih pudinga potroša i mogu uživati od 16. lipnja, od kada se proizvod nalazi na tržištu.

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

Informacije

54

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Temeljem lanka 32. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („NN“ br. 152/08. i 21/10.), i Odluke o raspisivanju javnog natje aja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Grada Preloga klasa: 320-02/10-01/12, urbroj: 2109/14-01-10-01 od 10. lipnja 2010. godine, Gradsko vije e Grada Preloga objavljuje

JAVNI NATJE AJ

ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRU JU GRADA PRELOGA I Predmet javnog natje aja je zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na podru ju Grada Preloga u katastarskim op inama k.o. Cirkovljan, ehovec, ukovec, Draškovec, Oporovec i Prelog u Me imurskoj županiji, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na podru ju Grada Preloga predvi eno za prodaju i zakup, i to: k.o. Cirkovljan r.br.

1.

k. .br.

2299/1

2.

2306/5

3.

2306/6

kultura oranica oranica pašnjak oranica UKUPNO:

površina/ po etna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 2 49 04 5 godina 1.673,55 30 60 5 godina 205,63 46 15 149,06 34 21 5 godina 229,89 3 60 00 m2 2.258,13 kn

k.o. ehovec – kao jedinstvena cjelina površina/ po etna trajanje k. .br. kultura ha a m2 cijena u kn zakupa 1713 oranica 6 13 10 5 godina 4.532,03 1714 oranica 38 50 5 godina 284,59 1716 oranica 1 64 5 godina 12,12 UKUPNO: 6 53 24 m2 4.828,74 kn

r.br.

1.

2.

3.

napomena * 2010.(veg.sez.)

Raskid ugovora Raskid ugovora

napomena * 2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

k.o. ukovec r.br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

k. .br.

282/1 703 701/2 701/13 701/27 701/43 701/48 701/51 704

kultura livada oranica oranica oranica pašnjak oranica oranica oranica oranica UKUPNO:

površina/ po etna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 42 59 5 godina 195,49 7 42 74 5 godina 5.490,33 29 48 25 5 godina 21.793,46 4 36 42 5 godina 3.226,02 2 39 69 5 godina 774,20 2 21 61 5 godina 1.638,14 5 43 28 5 godina 4.015,93 4 48 93 5 godina 3.318,49 98 69 5 godina 729,52 57 22 20 m2 41.377,07 kn

napomena * Raskid ugovora 2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

kultura livada livada oranica oranica oranica oranica oranica oranica oranica oranica livada livada livada livada livada livada oranica livada livada oranica oranica oranica oranica livada livada livada livada oranica livada livada oranica oranica livada livada livada livada livada livada livada oranica livada oranica livada livada livada livada oranica oranica livada oranica oranica oranica oranica oranica livada livada oranica UKUPNO:

površina/ po etna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 9 02 5 godina 47,61 50 5 godina 2,64 44 74 5 godina 300,65 45 89 5 godina 308,38 34 66 5 godina 232,92 14 73 5 godina 98,99 24 15 5 godina 162,29 25 5 godina 1,68 20 66 5 godina 138,84 17 87 5 godina 120,09 15 84 5 godina 83,61 15 61 5 godina 82,40 16 93 5 godina 89,37 8 41 5 godina 44,39 5 01 5 godina 26,45 2 38 5 godina 12,56 15 05 5 godina 101,14 10 69 5 godina 56,43 20 49 5 godina 108,16 12 35 5 godina 82,99 30 88 5 godina 207,51 18 58 5 godina 124,86 16 69 5 godina 112,16 21 94 5 godina 115,81 11 04 5 godina 58,27 34 60 5 godina 182,64 26 11 5 godina 137,82 22 01 5 godina 147,91 24 06 5 godina 127,00 17 14 5 godina 90,47 28 19 5 godina 189,44 39 06 5 godina 262,48 18 11 5 godina 95,59 19 54 5 godina 103,14 19 00 5 godina 100,29 15 05 5 godina 79,44 1 13 95 5 godina 601,49 24 85 5 godina 131,17 8 63 5 godina 45,55 28 41 5 godina 190,92 18 63 5 godina 98,34 12 80 5 godina 86,02 10 72 5 godina 56,59 11 51 5 godina 60,76 12 81 5 godina 67,62 37 47 5 godina 197,79 40 29 5 godina 270,75 32 23 5 godina 216,59 20 50 5 godina 108,21 8 10 5 godina 54,43 7 98 5 godina 53,63 13 84 5 godina 93,00 14 10 5 godina 94,75 22 73 5 godina 152,75 9 21 5 godina 48,61 14 10 5 godina 74,43 28 45 5 godina 191,18 11 88 54 m2 6.139,81 kn

napomena * 2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

površina/ po etna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 21 98 5 godina 116,02 10 32 5 godina 69,35 71 08 5 godina 477,66 2 93 69 5 godina 1.090,91 88 11 5 godina 592,10 2 16 16 5 godina 1.452,60 7 21 66 5 godina 2.330,96 1 78 50 5 godina 576,56 14 22 5 godina 45,93 37 55 5 godina 121,29 16 53 27 m2 6.873,38 kn

napomena * Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora 2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.veg.sez.)

2010.veg.sez.)

površina/ po etna trajanje ha a m2 cijena zakupa 07 08 5 godina 47,58 6 87 5 godina 46,17 4 42 5 godina 29,70 24 10 5 godina 127,21 34 06 5 godina 228,88 89 48 5 godina 601,31 1 17 14 5 godina 787,18 1 73 61 5 godina 1.166,66 26 55 5 godina 121,86 1 85 19 5 godina 1.368,92 5 27 17 5 godina 2.043,31 94 20 5 godina 633,02 94 20 5 godina 304,27 15 80 87 5 godina 11.685,79 5 19 68 5 godina 3.841,47 10 97 59 5 godina 8.113,39 45 82 21 m2 31.146,72 kn

napomena * Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora 2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

2010.(veg.sez.)

Raskid ugovora

k.o. Draškovec r.br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

k. .br.

3473 3474 3475 3477 3557 3558 3559 3560 3561 3562 3563 3564 3565 3566/1 3566/2 3566/3 3567 3568/1 3568/2 3569 3570 3572 3573 3383 3429 3437/2 3439 3466 3525 3537 3538/1 3538/2 3541 3543 3546 3551/1 2404 3081 3082 3195 3195 3196 3196 3224 3225 3227 3228 3234/1 3235/1 3244/1 3245/1 D 3255/1 3255/2 3264 3265 3266/1 3266/2

k.o. Oporovec r.br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

k. .br.

188/133 188/325 190/14 188/35 678 828/1 854/2 856/1 856/2 858

kultura livada oranica oranica pašnjak oranica oranica pašnjak pašnjak pašnjak pašnjak UKUPNO:

k.o. Prelog r.br.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

k. .br.

4001/1 4001/3 4001/7 5589 5590 3390 3391 3392 3392 5100 6705/8 3389/2 3389/2 4060/1 4050/1 4057/1

kultura oranica oranica oranica livada oranica oranica oranica oranica livada oranica pašnjak oranica pašnjak oranica oranica oranica UKUPNO:

29. lipnja 2010.

II Poljoprivredno zemljište daje se u zakup na 5 godina, zbog nesre enog zemljišnoknjižnog stanja.

III Pravo sudjelovanja na natje aju imaju zi ke i pravne osobe koje ispunjavaju važe e zakonske propise i uvjete za natje aj.

IV Pisana ponuda mora sadržava : – naziv, odnosno ime, prezime i adresu ponuditelja, OIB (JMBG) za zi ke osobe odnosno MBS (OIB) za pravne osobe, - preslik osobne iskaznice, – oznaku rednog broja es ce u natje aju, katastarsku op inu i broj katastarske es ce za koju se ponuda podnosi, ukupnu površinu, – visinu ponu ene godišnje zakupnine koja ne može bi niža od po etne cijene ni prelazi dvostruki iznos po etne cijene, - ponudi se obavezno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz to ka IX ovog natje aja, - gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, - dokaz o upla enoj jam evini na broj ra una 2392007-1835500002, poziv na br. 22 (za zi ke osobe) odnosno br. 21 (za pravne osobe) i broj 7706 –JMBG ili MB subjekta u iznosu od 500,00 kuna, – broj ra una na koji e bi vra ena nov ana sredstva upla ena na ime jamstva za ozbiljnost ponude.

V Za es ce na podru ju k.o. ehovec ponuda se mora stavi za sve navedene es ce zajedno, jer su kao cjelina predmet zakupa.

VI Prvenstveno pravo zakupa ima zi ka ili pravna osoba koja je sudjelovala u natje aju, sljede im redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlas tom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos i nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlas tom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. ostale zi ke i pravne osobe koje se namjeravaju bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

Ako je više osoba u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koris o na temelju valjanog ugovora o zakupu, b) dosadašnji posjednik koji uredno obra uje poljoprivredno zemljište i koji je pla o sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, c) pravna ili zi ka osoba koja je vlasnik gospodarskog objekta za uzgoj stoke, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2,5 uvjetnih grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu, a pogodne su za ratarsku i sto arsku proizvodnju, d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mla i od 40 godina, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je odobren projekt u okviru Opera vnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske iz podru ja poljoprivrede.

Ako je više osoba i tada u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvr uje prema sljede im kriterijima: a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na podru ju Grada Preloga, b) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu školu, c) nositelj obiteljskog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradaloga, zato enoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnoš u.

VII Fizi ke i pravne osobe imaju prvenstveno pravo zakupa prema utvr enom redoslijedu uz uvjet da prihvate najvišu zakupninu koju je ponudio bilo koji od ponu a a koji ispunjava natje ajne uvjete i da ponudi prilože gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Ako više navedenih osoba ima jednake uvjete, poštuju i redoslijed, prednost se daje osobi ranijem zakupcu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji je uredno podmirio svoje obveze iz sklopljenih ugovora te ponu a i koji se ili se namjeravaju bavi ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda.

VIII Gospodarski program mora sadržava : – podatke o podnositelju ponude – opis gospodarstva – namjenu korištenja i lokalitet zemljišta – tehnološko-tehni ke karakteris ke gospodarskog rada – podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet zakupa – prikaz o ekivanih troškova i prihoda – posebnu naznaku ako se radi o ekološkoj proizvodnji.

Gospodarski program ini sastavni dio ugovora o zakupu.

IX Osobe koje sudjeluju u natje aju moraju uz ponudu priloži dokumente na temelju kojih ostvaruju prvenstveno pravo zakupa, i to kako slijedi: - gospodarski program, – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak – dokaz: rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, - potvrda transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva, – pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos – dokaz: izvod iz sudskog registra, – dosadašnji zakupnik – dokaz: preslika ugovora o zakupu i potvrda da nema dugovanja po osnovi zakupa, - dosadašnji posjednik – dokaz: potvrda lokalne samouprave na ijem se podru ju zemljište nalazi da is uredno obra uje poljoprivredno zemljište, te da je pla o sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, - gospodarski objekt – dokaz: gra evna ili uporabna dozvola, - odnos grlo-hektar – dokaz: potvrda iz upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik, – dokaz o sto nom fondu – dokaz: potvrda Hrvatskog sto arskog centra, - odluka županijskog ili središnjeg Povjerenstva kojom se odobrava projekt u okviru Opera vnog programa koji je donijela Vlada RH, – uvjerenje o prebivalištu, – ovjereni preslik diplome o završenom poljoprivrednom fakultetu ili svjedodžbe o završenoj drugoj poljoprivrednoj školi, – razvoja eni hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginuloga, umrloga, zato enoga, nestaloga hrvatskog branitelja koji se bave poljoprivrednom djelatnoš u – dokaz o statusu (potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstva unutarnjih poslova).

X Nevaže om ponudom smatraju se: - ponude koje prelaze dvostruki iznos cijene zakupnine, - zajedni ka ponuda dvaju ili više ponu a a.

XI Ako ponu a , ija je ponuda prihva ena na sjednici Gradskog vije a kao najpovoljnija i potvr ena od Ministarstva, odustane od ponude, gubi pravo na povrat jam evine, a pravo na sklapanje ugovora stje e sljede i najpovoljniji ponuditelj.

XII Maksimalna površina zemljišta koje se može da u zakup zi koj, odnosno pravnoj osobi je 10 ha, osim u slu aju ako se radi o površini jedne es ce ija je površina ve a od 10 ha.

XIII Kod sklapanja ugovora o zakupu ugovori e se revalorizacija zakupnine sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

XIV Pisane ponude se šalju poštom, preporu eno, u zatvorenoj omotnici, s naznakom: »Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta – ne otvaraj«, na adresu Grad Prelog, Prelog, Glavna 33, u roku od 15 dana od objave natje aja.

Ponuditelji mogu bi nazo ni javnom otvaranju ponuda koje e se održa dana 20. srpnja 2010. godine u 12.00 sa u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33.

XV Nepravodobne i nepotpune ponude se ne e razmatra .

XVI Odluke o izboru najpovoljnijih ponuditelja donosi Gradsko vije e Grada Preloga uz pribavljenu suglasnost Ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

O donesenoj odluci o izboru obavještavaju se svi sudionici natje ajnog postupka za odre enu nekretninu.

Nakon dobivene suglasnos Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je županijsko državno odvjetništvo dalo pozi vno mišljenje, gradona elnik i najpovoljniji ponuditelji sklapaju ugovor o zakupu.

XVII Zakupnici su dužni zakupninu pla a jednom godišnje te prvu uplatu izvrši 15 dana od sklapanja ugovora, za prvu godinu korištenja, a ostale uplate do 15. listopada za teku u godinu.

XVIII Ugovor o zakupu se raskida ako zakupljeno zemljište prestane bi poljoprivredno zbog promjene namjene ili ako se zemljište koris suprotno odredbama ugovora ili Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

GRAD PRELOG

29. lipnja 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

Viktoru Hali u iz Male Subotice

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

FRANJO HORVAT

FRANJO HORVAT

30.06.2009. - 30.06.2010. iz Male Subotice

30.06.2009. - 30.06.2010. iz Male Subotice

Zauvijek eĹĄ ostati u naĹĄim mislima.

obitelj Vrzan

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

ANTUNA NOVOSELECA

Život prolazi, ali sje anje ostaje zauvijek.

Hvala svima koji te se sje aju.

S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama.

supruga Branka, sinovi DraĹžen i Dejan, snaha Vesna, unuk Adrian

brat Josip, ĹĄogorica Marija, ne aci Biserka i Nedjeljko

iz akovca 5.7.1993. – 5.7.2010.

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC SLUŽBA ZA PROVO ENJE DOKUMENATA PROSTORNOG URE ENJA I IZDAVANJE AKATA O GRADNJI akovec, Kralja Tomislava 15 Tel. 040/312-001 ; fax. 040/310-197 KLASA: UP/I-361-02/10-01/10 URBROJ: 2109/2-06-10-05 akovec, 21. lipnja 2010.

Grad akovec, SluĹžba za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 23. stavka 1. i 2. i lanka 24. stavka 3. Zakona o postupanju i uvje ma gradnje radi po canja ulaganja (Narodne novine broj 69/2009), u upravnom postupku izdavanja rjeĹĄenja za gra enje

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na kat. est. br. 2488, 927/1, 5503/2, 923/4, 923/3, 2432 i 2431 k.o. akovec te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno grani e s naprijed navedenim nekretninama da izvrĹĄe uvid u glavni projekt za izdavanje rjeĹĄenja za rekonstrukciju magistralnog vodovoda u akovcu, Ulica Janka Slogara, na k. .br. 2488, 927/1, 5503/2, 923/4, 923/3, 2432 i 2431 k.o. akovec, u postupku koji se vodi po zahtjevu trgova kog druĹĄtva Me imurske vode d.o.o. akovec, Ma ce hrvatske 10 Uvid u glavni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄi : - osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige / izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana , osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz iden teta) - punomo nik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 09. srpnja 2010. godine u vremenu od 8 do 10 sa u SluĹžbi za provo enje dokumenata prostornog ure enja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomo nika stranke, uskra t e se mogu nost uvida u glavni projekt.

RjeĹĄenje za gra enje za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomo nik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATI NOG UREDA RO ENI SAŠA KRALJ, k i Ivane i Matije; MAGDALENA SRNEC, k i Martine i BoŞidara; TENA NOVAK, k i Julije i Tomislava; ENA PETRAN, k i Darije i Stipe; LEA PALFI, k i Nikoline i Marka; NELA DRŽANI , k i Marine i Siniťe; LUKA SABOL, sin Danijele i Nenada; HANA JARNI, k i Karmen i Dubravka; JAKOV GRABAR, sin Sonje i Maria; GORDANA IGNAC, k i Ljubice i Gorana; ANAMARIJA VALENTI , k i BoŞice i Nikole; EMA KORUNI , k i Andreje Koruni ; FRANKA BOGDAN, k i Karmen i Bernharda; DAŠA ISLAMI, k i Tatjane i Daťmira; MARTA TKALEC, k i Ivane i Vladimira ( akovec) VJEN ANI Adela Wertheim i Josip Polak, Lana Žiťkovi i Dario Koťir, Slavica Hranilovi i Bogomir Trabe, Tanja Je ut i Marinko Mar ec, Klaudija alopa i Romeo Žganec, Marina Risek i An elko Dobrani , Ana Musta i Alen Varga, Francika Pecolaj i Stjepan Jurinec, Martina Živ ec i Dario Taradi ( akovec); Marija Drvoderi i Robert BoŞi (Dekanovec); Marjana Ritonja i Ivica Bartoli , Lidija Jakupak i Marjan

Grivec (Kotoriba); Jelena MikĹĄi i Zoran Kralji (M. SrediĹĄ e); Barbara Krizman i Mario Vuhinec, Martina Hertari i Oliver MartinjaĹĄ, Ines Capek i Nikola Kova i , Petra Mar ec i Selim SamardĹži (NedeliĹĄ e); Sanja Mihoci i SaĹĄa Slavi ek (Prelog) UMRLI Ivanka Salma ro . TomaĹĄi r. 1956., uro eĹĄnjak r. 1952., Marija HabuĹĄ ro .

Mihoci r. 1935., Franjo Baksa r. 1929., Augustin Martan r. 1933., Terezija HaĹži ro . Gori anec r. 1919., Ana Sever ro . JanuĹĄi r. 1931., An ela Radovi ro . Ĺ tefica r. 1931., Dragutin Horvat r.

1953., Agata JalĹĄovec ro . Kelemen i r. 1925. ( akovec); Andrija Drk r. 1946.

(Dekanovec); Matija Nesti r. 1933., Franjo Marka r. 1947., Branko Soka r.

1965., Stjepan Vali r. 1948. (Kotoriba); Magda DrŞani ro . Horvat r. 1933. (M. Subotica); Andrija Novak r. 1925., Magdalena Horvat ro . Posel r. 1929., Marija Županec ro . Zorc r. 1929., Barbara Sklepi ro . Premuť r. 1932. (M. Srediť e); Petar Matja i r. 1929. (Prelog); Dragica Kolmani ro . Belovi r. 1926., Stjepan Novak r. 1922. (Štrigova)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Poliklinika MEDIKOL AKOVEC, V. Nazora 15, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodre eno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

2. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na ra unalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehni ar, ak vno znanje engleskog i njema kog jezika; BRAVARI, ZAVARIVA I -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060.

Natje aj otvoren do 04.07.2010.

3. Ordinacija op e medicine Margita Berkopi dr. med. BELICA, K. Tomislava bb, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi sena098-306999.Natje ajotvoren do 30.06.2010.

4. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traĹži KV, PKV Ĺ IVA I PAMUKA I LYCRE viĹĄe izvrĹĄitelja, radno iskustvo prednost ali nije uvjet, odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog zaposlenja, javiti se na 865-229. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

5. Domzastarijeinemo neosobeJAPAĹ TRIGOVA, traĹži 1 DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK na neodre eno vrijeme, pismenu zamolbu posla na e-mail: valkaj@japa.com.hr ili se javi na mob. 098-259865 Natje aj otvoren do 30.06.2010.

6. Ordinacija op e medicine Željko Kova , dr. med.

Donji Kraljevec, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim stru nim ispitom na odre eno vrijeme, radno iskustvojednagodina,potrebnailicencazaobavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 040-655170. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

7. ZLATNE RUKE Ĺ ENKOVEC, M. Tita 19/a, traĹži 1 PEKAR bureka i pizze na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 095-5660077. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

8. RENI d.o.o. SVETA MARIJA, traĹži 1 FRIZERKA na odre eno vrijeme, skra eno radno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 098-1804882. Natje aj otvoren do 23.06.2010.

9. CAFFE BAR “THERAPIAâ€? AKOVEC, I. G. Kova i a 30, traĹži 1 DJELATNICA ZA RAD U LOKALU na odre enovrijeme,javi sena091-2413388.Natje ajotvoren do 30.06.2010.

10. Autoservis-Autoprijevoz Josip Dobrani M. SrediĹĄ e, R. Kon ara 71, traĹži 1 DISPONENT ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na neodre eno vrijeme uz probni rad, aktivno znanje njema kog i engleskog jezika radno iskustvo jedna godina, javi se na 543010, 098-493250. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

11. Frizerski salon “FRISCOâ€? M. SrediĹĄ e, Trg Bra e Radi a 7, traĹži 1 FRIZER (M/Ĺ˝) na neodre eno vrijeme, javi sena543-010,098-493250.Natje ajotvorendo 30.06.2010.

12. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 2 VRTLARSKA RADNIKA/ICE na odre eno vrijeme, javi se na 333-870. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

13. Instalaterski obrt DOLENEC AKOVEC, Gunduli eva 12, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA I VODOVODA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-5549323. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

14. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovi a, traĹži 5 KV VOZA A TERETNOG MOT. VOZILA U ME .

TRANSPORTU ROBE-HLADNJA E na neodre eno vrijeme, znanje njema kog jezika, radno iskustvo 12

mjeseci, kratke zamolbe sla na e-mail: info@tkalectrans.hr Natje aj otvoren do 30.06.2010.

15. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR, KONOBAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada VaraĹždin, javi se na 040-311207. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

16. LIMING PLUS d.o.o. 40305 NEDELIĹ E, akove ka 76, traĹži TIG VARIOC-pripravnik, POMO NI RADNICI (KV bravar, limar) na neodre eno vrijeme, molbe sa kratkim Ĺživotopisom dostavi na gore navedenu adresu ili se osobno javi direktoru Mladenu Novaku na mob. 091-1234505. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

17. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N. Pavi a 15, traĹži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili javi se na tel.

040-363799. Natje aj otvoren do 10.07.2010.

18. METALĹ POLJARI d.o.o.NOVAKOVEC,N.Naselje 6, traĹži 1 KONOBAR u CAFFE BARU PICTURA akovec; 3 TIG ZAVARIVA A na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-1347429. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

19. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži SAVJETNICI U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER honorarni rad, SSS, VĹ S, VSS, komunika vnost, samostalnost, javi se na 091-8924790 do 30.06.2010.

20. GP EMANUELL d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 44, traĹži 4 DJELATNIKA/ICE za rad u caffe baru na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3418172. Natje aj otvoren do 07.07.2010.

21. RIBARNICA “ORKAâ€? AKOVEC, V. Morandinija, traĹži 1 PRODAVA U RIBARNICI prodaja i iĹĄ enje riba, naneodre enovrijemeuzprobnirad,javi sena0998121510. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

22. HERA d.o.o. MIHOVLJAN, traĹži ZIDAR, TESAR na neodre eno vrijeme, javi se na 091-3471299.

Natje aj otvoren do 09.07.2010.

23. Dom za starije i nemo ne osobe JAPA Ĺ TRIGOVA 89, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA s poloĹženi str. ispitom na neodre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail:valkaj@japa.com.hr ili mob.098-259865.

Natje aj otvoren do 09.07.2010 24. Frizerski salon BACKSTAGE AKOVEC, I. G. Kova i a 36, traŞi 1 KV FRIZER –pripravnik na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9768522. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

25. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 5 ZAVARIVA A, 5 BRAVARA, 5 KOVINOTOKARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel. 856-060.

Natje aj otvoren do 15.07.2010.

26. NET d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb 15 DJELATNIKA ZA RAD U PROIZVODNJI SVIJE A, na odre eno vrijeme, rad u dvije smjene, prednost kandida ma iz okolice akovca, javi se na 314-682.

Natje aj otvoren do 02.07.2010.

27. Caffe bar “Casablancaâ€? NOVAKOVEC, traĹži 1 KONOBAR na odre eno vrijeme, javiti se na 0989138465. Natje aj otvoren do 08.07.2010.

28. ELTA d.o.o. PUĹ INE, akove ka 136, traĹži 1 PRODAVA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odre eno vrijeme, javi se osobno ili 895-252. Natje aj otvoren do 06.07.2010.

29. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 1 SSS STROJARSKI TEHNI AR na neodre eno vrijeme uz probni

rad, obavezno radno iskustvo 3 godine na poslovima termotehnike, poznavanje nacrta, javi se osobno ili 098-210-166 do 30.06.2010.

30. VNUK-PRODUKT d.o.o. PRELOG, Glavna 68, traĹži 1 KOMERCIJALIST na odre eno vrijeme, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 06.07.2010.

31. “ABARTâ€? Autolimarski obrt D. Mihaljevec, akove ka 35, traĹži 1 AUTOLAKIRER na odre eno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 660-500. Natje aj otvoren do 15.07.2010.

32. RATARSTVO “MMâ€? KOTORIBA, traĹži 1 VOZA KOMBAJNA na odre eno vrijeme, javi se na 0995177-928. Natje aj otvoren do 30.07.2010.

33. Ca e bar “PANTERAâ€? Savska Ves, J. Bajkovca 107, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 092-2663069. Natje aj otvoren do 14.07.2010.

34. Ca e bar “PANTERAâ€? Savska Ves, J. Bajkovca 107, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, javi se na 092-2663069. Natje aj otvoren do 14.07.2010.

35. Caritas VARAŽDINSKE BISKUPIJE 40000 AKOVEC, Augusta Cesarca 15, traŞi 1 VSS LOGOPED na odre eno vrijeme, poŞeljno radno iskustvo, dostavi pismenezamolbenagornjuadresuilinafax:390-044.

Natje aj otvoren do 09.07.2010.

36. ARTEFERO DOHOMONT d.o.o. GORI AN, traĹži 1 KV VOZA TERETNOG VOZILA na odre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 3 godine, , javi se na tel. 602222. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

37. Pekarna CRO-PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PRODAVA na odre eno vrijeme, uz radno iskustvobaremgodinudana,javi senagornjuadresu ili 395-694. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

38. METAL – DEKOR IVANOVEC, P. Miťkine bb, traŞi BRAVARI, ZAVARIVA I - viťe izvrťitelja obavezno radno iskustvo, na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel. 338070. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

39. Ca e bar KOCKA SVETA MARIJA, Trg B. J. Jela i a 4,traĹži1KVKONOBARnaodre enovrijeme,poĹželjno radno iskustvo, javi se na 099-6821656. Natje aj otvoren do 30.06.2010.

40. PAMAKS d.o.o PRELOG, GLAVNA 5, traĹži 1 FRIZERKA na neodre eno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3 godine, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natje aj otvoren do 17.07.2010.

41. Slas arnica DELICIA AKOVEC, K. Tomislava 7, traĹži 1 OSOBLJE ZA RAD U SLASTI ARNICI na odre eno vrijeme, javi se na 091-5741431. Natje aj otvoren do 06.07.2010.

42. KREATISd.o.o.M.SREDIĹ E,TrgB.Jela i a6,traĹži 1 SSS TERENSKI KOMERCIJALIST na odre eno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, rad na terenu, ,voza ki ispit “Bâ€? kat., javi se na 099-6600500 ili na e-mail: krea s@marke ng@gmail.com Natje aj otvoren do 15.07.2010.

43. Ca ebarJABUKAD.Kraljevec,traĹži1KONOBAR/ ICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-6655519. Natje aj otvoren do 20.07.2010.

44. ELEKTRO LADI RE AN 52, traŞi 2 ELEKTROINSTALATERA sa radnim iskustvom i znanjem njema kog jezika; 1 MONTER SUHE GRADNJE – MAJSTOR sa iskustvom u montaŞi pregradnih s jena i spuťtenih stropova i znanje njema kog jezika; 1 SOBOSLIKAR, poŞeljno radno iskustvo na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 099-6786898. Natje aj otvo-

ren do 30.06.2010.

45. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kova i a 6, traĹži 1 KONOBAR na neodre eno vrijeme, mjesto rada VaraĹždin, javi se na 040-311207. Natje aj otvoren do 15.07.2010.

46. Ordinacija op e medicine Marija Haramija Strbad D. Vidovec, traĹži 1 VSS LIJE NIK OP E PRAKSE na odre eno vrijeme, poloĹžen stru ni ispit, mogu nost smjeĹĄtaja, javi se na 099-2141857. Natje aj otvoren do 30.07.2010.

47. Restoran PREPELICA OTOK, traĹži 1 KV KUHAR, 1 POM. RADNIK U KUHINJI na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se na 098393001. Natje aj otvoren do 30.07.2010.

48. TELEMAH d.o.o. Sl. Brod, Pilareva 20, traĹži 2 SSS PRODAJNA PREDSTAVNIKA ZA SKLAPANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UGOVORA na odre eno vrijeme, javiti se na 035-492292, 091-2770013 ili na e-mail: telemah@t-mah.hr Natje aj otvoren do 03.07.2010.

49. DOMATO d.o.o. Ca e bar “ AKâ€?, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodre eno vrijeme, javiti se na 0995907041. Natje aj otvoren do 11.07.2010.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartolove ki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 30.6.

2. CIPRO d.o.o., CARGOVEC, VARAŽDINSKA 84; traŞi 1 OSOBU za prodaju sredstava za zať tu biljateostalerobeupoljoprivrednomdu anuna odre eno vrijeme, uvje : SSS - poljoprivredni teh., tofarmaceut, poloŞen stru ni ispit (zať ta od otrova), voza ki B kat. najava na mob. 098 612 847 (Robert Leťnjak) ili e-mailom: robert. lesnjak@gmail.com do 30.6.

3. MINI AUTO d.o.o., VARAŽDINSKA 123, NEDELJANEC; 1 OSOBU ZA VO ENJE KNJIGOVODSTVA I ADMINISTRACIJE na neodre eno vrijeme, uvjeti: SSS ekonomist, znanje engl. jezika, rad na ra unalu, voza ki B kat. Pismene zamolbe osobno ili poťtom na adresu, e-mail: miniauto-ured@net.hrilinajavanatel.042/209241, 098/556-796 (Miloť Kefelja), do 18.7.

4. FALCON TRADE d.o.o., SRA INEC, VARAŽDINSKA 199; traŞi 1 VOZA A KAMIONA S KRANSKOMDIZALICOM(m/Ş)zaprijevozgra evinskog materijala na odre eno vrijeem, uvje : KV, SSS voza ; voza ki ispit B, C i E kateg., radno iskustvo 3g. Zamolba na gornju adresu do 3.7.

5. Ugostiteljski Obrt DraĹžen JambriĹĄko, VARAĹ˝DIN;traĹži2KUHARA(m/Ĺž)zaposlovekuhara u restoranu ‘Zlatne ruke’ VaraĹždin na neodre eno vrijeme, uvje : isklju ivo KV kuhari (bez obzira na koli inu iskustva). Najava na mob. 091 6690 909 (Miljenko Borak), do 7.7.

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

SEAT CORDOBA dizel 1998.g., reg do 12/10.g, odli an motor i lim, jako sa uvana, metalik boja, redovito servisirana, u odli nom stanju, napravljen veliki servis, kompl. sre ena, za 3.300 Eur za keĹĄ, mog. zamjena po dogovoru, Mob. 095 504 23 92 PRODAJE SE FIAT UNO 1.1 1992.god., registriran, povoljno, mob. 098/545 961 GOLF II 1.6 D, reg. do 4./11., u dobrom stanju, kuka. tel: 098 714 195 PRODAJEM SUZUKI SWIFT GS 1.3 1991.g., registriran, 2. vl., u dobrom stanju, za 750 eur, tel: 099 479 6948 VW POLO 2000.g., 75ks, oprema comforline, 144tkm, kuka, prvi vlasnik, 4 zimske gume. tel. 543-226 BMW 525 TDS, 230tkm, 1997.g., 4.500 EUR, reg. do 11/2010., alu 18 cola, M6, full oprema osim koĹže, mob.

095 825 0224 RENAULT CLIO 1.2RL 1998.g., 130tkm, novi zup asti remen, pumpa i zateza te sve 4 nove ko nice, reg. cijelu godinu, cijena13.000 kn, mob. 098 9382 431 PRODAJE SE FIAT PUNTO 55S 1998.g, reg. do 9/2010., ispravan! mob.

098/726-448 PRODAJEM mini-quad + kaciga, staro 2 mj., joĹĄ pod garancijom, kao novo, cijena 2.000,00 kn ksno. Tel: 095/6145-975 ili 040/633-331 RENAULT SCENIC RX 4 1.9 DCi 2003.g., full oprema, reg. do 11/10, tel: 098/632-501 PRODAJE SE Ĺ KODA FELICIA 1995.g., sa uvana, u voznom stanju, mob.

098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob.

091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VU NA SLUĹ˝BA Zastava 640, moĹže i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODA JE SE MIT SUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automa k, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godiĹĄte, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za ve i Fiatov automobil.

Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJEM VIĹ E KOMPLETA rabljenih aluminijskih felgi za razli ita vozila ve od 800 kn. mob. 091 5350 353, 092 2188 134 PRODAJEM NISSAN SUNNY 2.0D karavan 1995.g., reg. do kraja 2010., tel.

853-258, Novo Selo Rok MERCEDES C180 1994.g., 72tkm, prvi vl., reg. do 7.12.2010., u odli nom stanju, mob. 091/538-4947

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM DIJELOVE LIMARIJE i mehanike za hondu civic 1.5 1991.g., hondu crx 1989.g., kamion zastava 650 AN. mob. 098/976-5331 GOLF III 1.4 1998.g., metalik, centr. zaklj., servo, el. podiza i, radio cd, pod ra un moĹže i je iniji skuter. mob.

091/517-5821 SEAT TOLEDO 1.6i 1996.g., reg. do 6./11., ĹĄiber, servo, alu felge, zra ni jastuci, 1.vl., hitno i povoljno, + 4 felge s gumama gra s. mob. 098/284-059 PRODAJE SE OPEL CORSA 1992.g., u dobrom stanju, tel. 646-666 PRODAJEM FORD FIESTU 1.8 CLD dizel 1993.g., neregistrirana, u dobrom stanju, i golf II dizel 1989.g., reg. do 12.mj., tel. 098/9060-182 KUPUJEM FORD ESCORT 1.4 CLX benz 1996.-98.g., 5vr., registriran, mob.

095/519-7555 PRODAJEM MERCEDES 190E reg. do 28.3.2011., crni, kuka, klima, u dobrom stanju, tel. 313-711 VW GOLF V 1.9TDI Sportline mod.

2005.g., 105KS, 98tkm, servisna, odli no stanje, nije iz uvoza, 79.000kn; 095/558 6384

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, tel.

01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJE SE TRAKTOR IMT, Ferguson, u vrlo dobrom stanju, tel.

098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM KOTAO ZA PE ENJE RAKIJE od 80 lit., mob. 091/547-2069 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjura a 20 diska, Tel. 098/632-494 PRODAJEM OKRETA SIJENA Speider 350 i plug okreta Vogel Hoot. mob. 095/901-7010 PRODA JEM BA VE za vino i rakiju, nove, od hrasta i agacije sa dostavom, kvalitetna izrada. tel.

858-362 KUPUJEM preĹĄu za groĹž e i inox ba ve, a PRODAJEM crno vino. tel: 091/4699 342

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

VODOVOD, CENTRALNO GRIJANJE, KANALIZACIJA, montaŞa sanitarija – kvalitetno, brzo i povoljno. mob.

099/873-4841 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, tako er MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za koťnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM gra evinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na ku i ili ve em objektu, mob. 091 559 4332 SAMOHRANA MAJKA traŞi ku u ili stan na uvanje uz manju nov . naknadu. tel: 092 2942 480

POSAO KERAMI AR s viĹĄegodiĹĄnjim iskustvom traĹži honorarni posao, mob.

091 547 2069.

OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RA UNALU s ak vnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM POSAO UVANJA DJETETA, mob. 099/5140-972 K N J I G OVO D S T V EN I O PER AT ER tr aŞi p o s a o k nji govo e, m o b.

095/838-5555 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomo ni tesar i zidar za radove na ku i. tel.

333-253

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogu e u roku 48 sa , obustavom i preko 1/2 pla e, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeŞnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kar arima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa .

Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

MUĹ KARAC, ozb sred god traĹži njeĹžnu Ĺžensku osobu za poznanstvo, izlaske, druĹženja, mog ostvarenja veze ako si zainteresirana javi se. mob.

099/857-0607 Ĺ ARM MUĹ K srednjih godina, ne pije, volio bi da mu se javi ozb simpa Ĺženska osoba do 50g., moĹže i rastavljena, radi pozn, druĹženja, mog veze. mob.

098/9684-226 SLOBODAN MUĹ KARAC 38g. traĹži atraktivnu simpa i njeĹžnu Ĺžensku osobu koja voli izlaske i druĹženja za poznanstvo i ostvarenje veze, k, VĹž i Kc. mob. 099/695-3584

ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

NEKRETNINE – PRODAJA

KNAUF STROPOVI, obloge, zidovi, podovi, ve od 80kn/m2 sa materijalom, fasade ve od 60kn/m2. mob.

098/9945-745

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (ku ice). mob.

099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju VaraŞdinske i Me imurske Şupanije

PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska 10, tel. 310-261 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u PuĹĄ inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRA EVINSKA PARCELA na juĹžnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250 hv te oranica livada izme u Poleva i KurĹĄanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaĹžom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogu noĹĄ u kupnje tavanskog prostora za proĹĄirenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, ku u s velikom oku nicom, pogodno za ekoloĹĄki uzgoj, tel.

040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Me imurja, mob.

095/921-6717 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, garaĹža i oku nica, mob.

099/5140-972 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogu a zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Ma kovcu, zva iza 16 sa na tel.

098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaŞa, dvoriťte. mob.

098-393-170 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u akovcu u centru grada, 46m2, visoko prizemlje, povoljno, mob.

091/572-4557 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u gornjem Me imurju, pokraj glavne ceste. mob 099-696-3963 UHODAN POSL. PROST. u akovcu, 120 m2, pogodan za veleprod., diskont, proizvodnju i sl., vlastiti parking. tel. 040 295 507 KUPUJEM GR A DIL IĹ T E u bli zini akovca do 10.000 Eura.

Molim samo ozbiljne ponude.

Pla am odmah gotovinom, tel 0049/841-1294-858 PRODAJE SE KU A U PRIBISLAVCU vrlo povoljno i hitno. tel: 633-016 PRODAJEMO STAN od 111 m2 u akovcu, F. Pun eca 4, novogradnja, komforno ure en i prodajemo dvije gra evinske parcele 934 i 940 m2 u Ĺ enkovcu predjelu Dolec. mob. 098 241 126 KOTORIBA: PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvoriĹĄte, garaĹža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240; www.kotoriba.co.cc

PRODAJE SE KU A U IVANOVCU, struja, voda, plin, centralno, tel 095/890 5005 HITNO I POVOL JNO PRODAJEM VE U KU U potpuno renoviranu u Istri - Filipana, 6km od mora. mob.

091/3840-666 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Dragoslavcu i starija ku a u Ĺ enkovcu na gl. ces . tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru k i iznajmljujem kafi za istu ili drugu namjenu. mob.

091/9479-814 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapuĹĄteno zemljiĹĄte u Globetki (Ĺ enkovec), mob. 098/714-188 PRODAJEM KU U u Pribislavcu, 120m2, odmah useljiva, velika oku nica + gradiliĹĄte do 600 hv u ul. M. Pijade 37. tel. 363-813 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj 4b te auto vw passat karavan tdi 1996.g. mob.

098/426-760 GRADILIĹ TE u akovcu, vojni vrtovi, prodajem ili mijenjam za stan. mob.

098/236-094 PRODAJEM POTPUNO renoviranu obiteljsku ku u u k na jugu, za 135.000 eur, mogu a zamjena uz nadoplatu, mob. 098/706-104

29. lipnja 2010.

PRODAJEM KU U u k, livadu u Puť inama, gradiliťte u Dragoslavcu i drvo od ariťa 4m dugo – hitno. mob.

095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM VINOGRAD i vikendicu sa svim inventarom i 850 okota, vikendica je vel. 6.5x5m sa natkritom terasom, udaljena od k 10km, tel.

312-597 PRODAJE SE KU A KATNICA u Novakovcu. Mob.:098/947 8813

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/3254-267 TRA ŽI SE U NA JAM STAMBENI PROSTOR (ku a, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i pla anje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel.

040/390-260 od 8 do 14 sa Z AGREB -BORONGA J, djevojke iznajmljujem sobu u ure enom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel.

092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrak vnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

29. lipnja 2010.

IZNA JML JUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob.

098/861-898 Z APOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel.

091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 120 kvadrata u Ivanovcu, J. Broza 97d. tel: 098/920-5572 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namjeĹĄteni stan u Murskom SrediĹĄ u, tel: 091/5495-873 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u uĹžem centru akovca. mob. 095/836-1170

LJETOVANJE VODICE NOVOURE ENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www. vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaŞe, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaŞe, povoljno, mob. 098/339-588 IZNA JML JUJEM APARTMAN u Bibinju, dvokrevetni s pomo nim leŞajem, 100 m od plaŞe. Tel. 091/796-7974 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO 1 i 2sobne apartmane u Biogradu n/m.

Tel: 091/555-1044, 091/734-0797

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN, novorenoviran, namjeĹĄten, studen ma ili samcima, blizina Me . veleu iliĹĄta, mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJEM SE DVOSOBAN STAN u M. SrediĹĄ u, Trg B. Radi 4, mob. 098/461-113 ili 544-239 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 120m2 u centru k, skladiĹĄte od 100m2 i dva parkirna mjesta. mob. 098/284-308 IZNAJML JUJE SE CAFFE BAR u Strahonincu i prodaje se gra evinska parcela na Polevama od 1200 hv, tel. 333-708 GARSONIJERU namjeĹĄtenu iznajmljujem u centru k, 22m2, kompl. renovirana, posebna brojila, centralno, na dulji rok. zva nakon 18 sa na mob. 098/562-975 IZNA JML JUJEM NAM JE Ĺ T EN DVOSOBAN STAN u Ĺ enkovcu, ulaz i brojila odvojeni, mob.

098/9492-666

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNJI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJU SE SVINJE ZA KLANJE - doma a ishrana, mob 091 5979 588 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445

POKLANJA SE MALI CRNI MA I (Ĺženkica), jako umiljata i zaigrana. tel: 099/67-14-888 POKLANJAM Ĺ TENCE hrvatskog ov ara u dobre ruke. tel. 040/821-459, 098/132 2005 Prodajem Ĺ TENCE ZLATNOG RETRIVERA mob. 095 87 17 443 PRODAJU SE Ĺ TENCI shi tzua i bernskog planinskog psa, istokrvni, prisutna oba roditelja, tel: 099 408 1317 PRODAJEM Ĺ TENCE maltezera, mopsa i cavalier ĹĄpanijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJEM TIGRICE, ZEBICE I SPIC AMADINE. mob.098 803 391 Ĺ TENCI ameri kog stafordskog terijera, o iĹĄ eni od parazita, tetovirani, cijepljeni s HR rodovnicom. Info: 099/3433-181 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par ĹĄarenih rozela i Ĺženka berga staru 3g. (ili se mijenja za muĹžjaka), tel.

098/944-3338 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODA JEM O IĹ ENE ODOJKE i svinjske polovice, mogu a zamjena za Ĺžitarice, dostava. mob.

098/976-5331 PRODAJEM SVINJE za klanje, Brezje, tel. 855-740

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVU NE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njema ki, cijena 650 eur, tel.

363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob.

098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 INTEL CELERON 1.7GHz s478, elitegroup ma na, 40GB hard, 512MB ram, 32MB S3 gra ka, cd-rw, cdrom, fdd, modem, zvuk, lan, usb na ma noj, isdn modem, tv kar ca, bijelo ku iťte, 17� crt monitor, mob.

098 657 056

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 DRVENA DVORIĹ NA OGRADA, tzv. lova ka, cca 40 m, tel. 312 617 PRODAJEM Ĺženski bicikl, novi, 18 brzina Shimano za 1.100 kn, a kupcu poklanjamo i muĹĄki koriĹĄteni mountain bike. mob. 098 63 11 66 POVOLJNO SUĹ ILICA Gorenje. tel.

384 562 PRODAJEM 50 DIONICA Mesne industrije “VAJDAâ€? akovec. info. 040 337-860 PRODAJEM proto ni bojler Vailant 14 lit., star 2g., te plinske pe i Maja. tel: 098 9117 041 PRODAJU SE PALETE dim. 120x80, 120x100 i 125x100, viĹĄe komada, cijena po dogovoru, mob. 098 185 6060 PRODAJEM VELIKU BOCU za argon, punu 150 bara, sa atestom, za 1.400 kn, tel: 099 7440 712 ULJA NA PLATNU raznih majstora i mo va povoljno prodajem. mob.

098/9617-349 KUPUJEM STRIPOVE Zagor, Blek, Tex, Mark... mob: 091/5373-652

PRODAJEM PROZORE i balkonska vrata sa izo staklom bez ĹĄtokova razne dim. mob. 091 559 4332 PRODAJEM BUBNJEVE Sonor 505, je ino, mob. 092 1023 081 PRODAJEM HRASTOVE STOLOVE i klupe za dvoriĹĄte, cijena kompleta 1.100,00kn. Damir, mob. 091 3840 666 PRODA JEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masaĹžno-kozme ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJE JA HALJINA za standardne i la no plesove, u ljubi astoj boji, cijena 250 kn, mob.

098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu gra u i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montaĹžnu garaĹžu i vrtnu ku icu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UĹ UVANU DJE JU ODJE U Ĺžensku vel. 3-4 i muĹĄku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM ODIJELO za motor, 2 para hla a i jaknu, te viĹĄe opreme vel. XXL, sve novo - vrlo povoljno.

098/991-3866 PRODAJE SE VIĹ E kubnih metara suhog hrastovog drveta dim. 8x5m. tel. 042/657-271 PRODAJE SE REGAL vrlo povoljno. tel. 313-996 PRODAJEM: knjige za 1.razr. Ekonomske, smjer hotelijer; ku iĹĄte za kosilicu; cirkular sa hoblaricom i ĹĄrota om. tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli , komodu s vitrinom puno drvo hrast, madrac (100kn), plo a el. ugrad. ĹĄtednjak (200kn), tapec. krevet, gume 175/65/14 (500 kn/4kom), ve i friĹžider sa ĹĄkrinjom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i stroj za pranje su a s manjom greĹĄkom (100eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U Ĺ ETATI PSE!!!

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAÄŒKE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ‘u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod ÄŒateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za koťnju trave.

BADI je ostavljen u ĹĄumi na samu staru godinu. Imao je sre e ĹĄto je netko vidio kako tamo eka da se vrate po njega i tako je doĹĄao u naĹĄ azil. Badi je posebno dobre naravi, vrlo umiljat pas, star oko godinu dana, veliki rastom pa mu treba i veliko dvoriĹĄte za igru i tr anje. Nije za lanac!

BEBA BJELOV je mlada kujica stara oko godinu dana. Prona ena je kako luta ulicama grada. Izuzetno je mirne i dobre naravi. Željna je ljubavi i paŞnje pa se jako veseli ljudima i veselo skaku e oko njih. Nije za lanac!

BOBO je mali veseljak star ĹĄest mjeseci. Kao i svi ĹĄtenci, vrlo je zaigran i veseo. NiĹžeg je rasta i prekrasne dlake. Bio bi dobar i za obitelj s djecom.

Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

773

UTORAK 29. lipnja 2010.

TV pregled

04.10 Bez traga, serija (12) 04.55 Globalno sijelo 05.25 Moj grijeh, telenovela

od 29.6.2010. do 5.7.2010.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Kako do ozbiljne love FILM

UTORAK, RTL - 20.00

Znali su što s njom žele u initi, ali nisu znali kako do ozbiljne love. Dvojica neozbiljnih propalica i sitnih bandita izgube deset tisu a dolara koje su posudili od uglednog i opasnog ma ijaša, pa moraju im prije pobje i iz New Yorka žele li izvu i živu glavu. Odlaze u Los Angeles, u kojem se brzo povežu s mjesnim kriminalcima, te do u u posjed video snimke...

Jednog lijepog dana FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 20.10

Romanti na komedija. Rastavljena arhitektica Melanie (M. Pfeiffer) mora jednog jutra odvesti svog sina Sammyja (A. D. Linz) u školu odakle on ide na izlet. S njima treba i i i malena susjeda Maggie (M. Whitman). Kad pozvone na Maggiena vrata, nitko ne odgovara. Naime, majka je ostavila Maggie kod svog bivšeg muža Jacka (G. Clooney) koji je potpuno zaboravio na taj dogovor...

Klju ni svjedok FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 00.05

Krimi ilm. Michael McBain (B. Svenson) bivši je marinac koji se, prestavši biti aktivan na poslu, posvetio treniranju juda u Philadelphiji i mirnom obiteljskom životu. Kada na sudu posvjedo i o ubojstvu koje se zbilo u centru grada, postane glavna meta prijetnji tamošnje ma ije. Naime, Vincent Karbone (J. Colicos), iladel ijski gra evinski magnat i šef podzemlja...

Specijalistica FILM

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.32 15.02 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21

PETAK, RTL - 20.00

Ne postoji muškarac koji može izvesti ovu plja ku. Ali zato postoji jedna žena. Karen McCoy (Kim Basinger), poznata plja kašica banaka, odslužila je kaznu te izlazi iz zatvora bez novaca, ali s nadom u novi po etak. Jedino što Karen želi jest smiriti se i ostaviti prošlost iza sebe. No njeni snovi su puste želje jer pokvareni socijalni službenik, stari poslovni partneri...

19.30 19.56 20.01 20.04

O ajni ki in

20.10 20.45 21.20

FILM

SUBOTA, NOVA TV - 22.25

Frank Conner (Andy Garcia), policijski detektiv iz San Francisca, našao se u o ajnoj situaciji - njegov devetogodišnji sin Matthew ( Joseph Cross) boluje od leukemije i prijeti mu smrt ako mu ne presade koštanu srž s podudarnim DNK. Da bi dobio podatke o mogu em donatoru, krši zakon zajedno sa svojim vjernim partnerom Nateom (Erik King), provalivši u bazu podataka FBI-a...

Mamac FILM

NEDJELJA, HRT 2- 21.50

22.05 22.30 22.33 22.35 22.40 22.50 23.40 01.10 02.55 03.25

Najava programa City Folk 2010: Minsk TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Atmosfera, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Utrecht Bijelo Pero, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Poslovni klub Rije ke ljetne no i - prijenos otvaranja Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Wai ng, ameri ki lm (15) Nogometno SP, snimka Skica za portret Sutra je novi dan, serija

Akcijski triler. Alvin Dean Sanders (J. Foxx) i njegov brat Stevie (M. Epps) su sitni prevaranati. No, Alvina pri jednoj bezazlenoj plja ki uhite i on završi u zatvoru. eliju dijeli s profesionalnim lopovom Johnom Jasterom (R. Pastorelli), koji je sa svojim partnerom ukrao 42 milijuna dolara u zlatu iz federalne banke u New Yorku. Jaster prije no što umre otkrije Alvinu gdje je skrio zlato ...

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.55 13.25 13.45 14.40 15.30 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Gar eld i prijatelji, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strašni vrtovi, francuski lm Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Me u nama Sutra je novi dan, serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1F 2E, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1F 2E, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 3, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1H - 2G, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1H - 2G, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Bez traga, serija (12) Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa Tenis Wimbledon

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pri a o..., glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 doma i, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski

SPORT - IZDVAJAMO

izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako do ozbiljne love, igrani lm, komedija 21.50 3 pokušaja, igrani lm, komedija (12) 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.45 CSI: NY, krimi serija (12) 00.35 Vatrena oluja, igrani lm, triler (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 21:25 23:15 23:30 00:30 01:00 01:30 02:30 03:20 05:20 05:45

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Dilema jedne mladenke, igrani lm Ve ernje vijes Privatna praksa, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Sheena: Kraljica džungle, igrani lm (12) Seinfeld, serija Kraj programa

FILM HRT 1

15.00

Bijelo Pero SERIJA HRT 2

Nogomet, SP - 1/8 finala: Španjolska - Portugal

Nogomet, SP - 1/4 finale

SPORT UTORAK, HRT 2 - 20.20

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 15.50

ZVJEZDANI KUTAK

Julia Roberts (Subota, NOVA TV, 20.05 h)

Djevoj ica upave crvene kose i velikog osmijeha sanjala je da e postati veterinarka, ali je ipak postala najskuplja i najdraža ameri ka glumica. 1990. godine probit e se u sam vrh dobro poznatom Garry Marshallovom ‘Pepeljugom modernog doba’, ‘Zgodnom ženom’ i osvojiti nominaciju za Oscar. Ipak, njen najve i uspjeh dolazi 2000. kada joj je dodijeljen Oscar za glavnu ulogu u Steven Soderberghovom ‘Erin Brockovich’.

Kao najbolje pla ena Hollywoodska glumica ipak prihva a uloge u ‘Ljubimici Amerike’ (2001) i u ‘Mexican’ (2001) gdje glumi s Brad Pittom, ali se zaljubljuje u kamermana istoimenog ilma, Dannyja Modera s kojim se oženila iste godine nakon velikih peripetija jer je doti ni gospodin bio oženjen. Iz svih priloženih informacija može se sa sigurnoš u zaklju iti da je ova glumica velikog osmijeha stvarno vatrena, jer je tada upravo prekinula sa etverogodišnjim de kom, glumcem Benjaminom Brattom.

23.25

FILM RTL

21.50

Bez traga

3 pokušaja

Najvažnija zada a specijalne jedinice FBIa s bazom u New Yorku, Odreda za nestale, jest prona i nestale osobe primjenom tehnika za kreiranje psiholoških pro la. lanovi ekipe pokušavaju rekonstruira 24 sata u životu osobe dan uo i njezina nestanka, odnosno žele upozna žrtvu da bi saznali gdje je. Ne ide uvijek sve po planu i u skladu s najboljim namjerama.

Agen rade na razli i m kompliciranim slu ajevima i pritom se otkrivaju detalji iz njihovih privatnih života.

Želja mu je po svaku cijenu izbje i tre i odlazak u zatvor, no opet upadne u nepriliku.

Rob Douglas (Brian Hooks) upravo je izišao iz zatvora, u kojem je bio na izdržavanju kazne za svoj drugi kriminalni prijestup.

Zakon kaže kako e mu eventualni tre i donije i mnogo ozbiljniju kaznu, neovisno o težini prijestupa, pa Rob svoj život po svaku cijenu želi promijeni nabolje.

Me u m, sudbina ima druk ije planove jer e se Rob na i usred pucnjave u kojoj e njegov prijatelj ustrijeli policajca...

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00

08:43 09:00

15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Stolje e hrrvaa skog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akove ki kutak Me imurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ure enju interijera Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozai na emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNI KI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 19.10

Ne daj se, Nina

FILM NOVA TV

21.25

Dilema jedne mladenke

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.05 TV prodaja 08.35 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 09.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 29.06.1992 09.55 Prisluhnimo Tišini 11.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Durbana 13.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Johannesburga 15.00 nogometni Studio 15.50 Tshwane: Osmina Finala, prenos 17.50 nogometni Studio 19.00 Vrhunci 19.45 nogometni Studio 20.20 Cape Town: Osmina Finala, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Tshwaneja 23.40 Osmina Finala, Posnetek Iz Cape Towna 00.20 Lov Na arovnice, Ameriški lm, ponovitev 01.55 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 U maj inu obranu, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 No na panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 22.50 Cobra 11, serija 23.40 No ni program

SRIJEDA 30. lipnja 2010.

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.10 15.55 16.45 16.55 18.15 18.30 19.15 19.16 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.35 23.00 23.03 23.05

Najava programa City Folk 2010: Utrecht TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Led, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Murska Sobota Na vodenome putu 3: Shetlandski otoci, dok. serija Na vodenome putu 3: Bolnica za kornja e, dok. serija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Jednog lijepog dana, ameri ki lm Proces Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes

23.10 23.20 23.55 00.15 01.05 02.55 03.40 04.40 04.55 05.25

ETVRTAK 1. srpnja 2010.

Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Dr. House, serija (12) Tajnica, ameri ki lm (18) Sutra je novi dan, serija Siska, serija (12) Skica za portret Proces Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Simpsoni, hum. serija 14.55 e-Hrvatska 15.30 Rije i život: Radno zakonodavstvo prema socijalnom nauku Crkve, religijski program 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 21.00 Fes val zabavne glazbe “Split 2010” - 50 godina Splita, prijenos 23.05 Vijes na Drugom 23.15 Siska, serija (12) 00.20 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.05 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija

12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 Kos , krimi serija (dvije epizode) (12) 22.45 CSI:NY, krimi serija (12) 23.40 Vijes , informa vna emisija 23.50 Kako do ozbiljne love, igrani lm, komedija 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:50 05:15 05:40

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, specijal Navy CIS, serija UFC specijal (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Dilema jedne mladenke, igrani lm Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.15 00.05 01.35 02.20

Najava programa City Folk 2010: Murska Sobota TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Oceani, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dok. doma i lm/serijal Ciklus zabranjenog Hollywooda: Most Waterloo, ameri ki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Klju ni svjedok, ameri kokanadski lm (12) Sutra je novi dan, serija Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12)

03.05 Šapta ica duhovima, serija (12) 04.50 Skica za portret 04.55 Kratki susre 05.25 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Crveni patuljak, hum. serija 14.05 Simpsoni, hum. serija 14.30 Trenutak spoznaje 15.30 Babe Jage, dok. lm 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 21.00 Fes val zabavne glazbe “Split 2010” - retrospek va, prijenos 23.05 Zakon i red: Zlo ina ke nakane, serija (12) 23.55 Vijes na Drugom 00.00 Sedam razdoblja rocka: Ono što je svijet ekao - Britanska Indie scena, dok. serija 00.50 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.35 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon -------- Nogomet, EL - 1. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Dalma nski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov

00.20

11.10

SERIJA RTL

20.00

Oprah show

L.A. Dragnet

Prvi put u posljednjih sedam godina, otkako vodi vlas tu emisiju, dr. Phil se vra a u Oprah Show! U današnjoj emisiji Oprah i dr. Phil razjašnjavaju glasine, a potom dr. Phil iznosi stravi nu pri u o mladoj ženi koja je skrivala mra nu obiteljsku tajnu sve dok nije zatražila pomo u njegovoj emisiji. Njezin otac, poznat kao The Happy Face Killer (Veseli ubojica), osu en je na doživotnu zatvorsku kaznu nakon što je priznao da je mu io i ubio osam žena...

Friday i Smith pozvani su na mjesto zlo ina u trgovinu alkoholnih pi a u Culver City Osim dvojice mrtvih muškaraca, u du anu policija pronalazi žive Annu i Henryja Polk. Kako bi zavarao ubojice, Friday objavljuje medijima da su u du anu prona ena e ri jela. Detek vi otkriju da jedan od napada a nije imao hrabros ubi par, ve da je lažirao njihovo ubojstvo. Njegovi kolege u zlo inu nisu ga otkrili, no da jesu, to bi ga vjerojatno koštalo života...

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Za ravnopravnost, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Pove alo, poli ka emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremena Bar za lijen ine, Igrani lm(12) Me imurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 20:40 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI SUMNJE kriminalis ka serija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI NOVI PRAVAC emisija o energe ci IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani SUMNJE kriminalis ka serija DOM 2 emisija o ure enju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.55

Kos

EMISIJA HRT 1TV SPORT NOVA

17:30 18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 05:00 05:25 05:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Trenutak is ne , game show (12) Ve ernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Kameno cvije e, igrani lm (15) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 1

SERIJA HRT 2

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

10.15

Zemlja - mo planeta: Oceani

Šapta ica duhovima TALK SHOW HRT 1

12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.35 Kos , krimi serija (12) 01.20 Astro show, emisija uživo (18) 02.20 Kos , krimi serija (12)

22.05

UFC specijal

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 30.06.1992 11.40 Evharis ni Kongres, Posnetek Iz Celja 14.40 Antologija Slovenske Violinske Glasbe 16.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Tshwaneja 18.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Cape Towna 20.00 nogometni Studio 21.00 90 Let Strojne Fakultete, Posnetek Prireditve 22.15 Spominski Koncert Ob 80.

Obletnici Rojstva Carlosa Kleiberja - Dunajski Filharmoniki in Riccardo Mu , Posnetek Iz Cankarjevega Doma 00.10 Tujci, Angleški lm, ponovitev 01.50 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 0.55 No na panorama

6.00 Dje ji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Ku a debele mame 2, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 No ni program

23.05

Zakon i red: Zlo ina ke nakane Detektivi traže plja kaše banke Donnyja De Palmu i njegova partnera Ernieja. Nakon što Ernie pogine u akciji, ostaje im još da samo na u Donnyja.

Stvari se zakompliciraju kada Donny zavede udanu ku anicu koja se dosa uje svojim malogra anskim životom i o arana je Donniejevim pustolovinama.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:40 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Kradljivac srca, serijski lm Vijes Stare civilizacije Jezeraš, humoris ni kviz, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Koncert Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Heatseeekeer(12), Igrani lm Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

SERIJA RTL

20.55

CSI Nakon iznimno oštre hokejaške utakmice, jedan od igra a prona en je prerezanog vrata, o ito oštricom klizaljke. CSI ekipa ne mora i i daleko kako bi pronašla ljude koji su s preminulim Terryjem Riversom bili u sukobu jer njegov suigra Tommy Sconzo uop e ne krije svoje neprijateljstvo, kao i neki pro vnici. ini se kako su mnogi od njih preko brokera Terryja bezuspješno uložili veliku koli inu novca u propali projekt pa su mu se željeli osve .

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ure enju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozai na emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

Chuck

SERIJA NOVA TV

21.05

Navy CIS

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.00 TV prodaja 11.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.07.1992 12.00 90 Let Strojne Fakultete, Posnetek Prireditve 13.20 Spominski Koncert Ob 80. Obletnici Rojstva Carlosa Kleiberja - Dunajski Filharmoniki in Riccardo Mu , Posnetek Iz Cankarjevega Doma 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja - Vendégem ..., ponovitev 17.30 To Bo Moj Poklic: Elektroinštalater, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 18.25 Nenavaden Um za Nenavaden Poklic, Dokumentarna oddaja 19.00 Dr. Who: Vojska Duhov, Angleška Znanstveno-Fantas na Igrana nanizanka, 12/13, ponovitev 20.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu 21.00 Velenje: Atletski Mi ng, prenos 22.15 Obiralka ešenj, Nemški lm 23.45 Šivankino Uho, Angleški lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 0.45 No na panorama

6.00 Dje ji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Dje ji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodošli 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

PETAK 2. srpnja 2010.

SUBOTA 3. srpnja 2010.

španjolski lm (18) 03.20 Nogometno SP, snimka 06.05 Moj grijeh, telenovela 05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 21.00 23.15 00.10 00.35 00.38 00.40 00.45 00.55 01.40

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Iznimna zemlja, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dok. doma i lm/serijal Poirot, serija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Fes val zabavne glazbe “Split 2010” - 1. polu nalna ve er, prijenos Lica nacije Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Sveta djevojka, argen nskotalijansko-nizozemsko-

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Crveni patuljak, hum. serija 14.00 Simpsoni, hum. serija 14.25 Znanstvena pe ca 14.55 Eko zona 15.30 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP - 1/4 nale: W53 W54, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP - 1/4 nale: W53 W54, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - 1/4 nale: W49 W50, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - 1/4 nale: W49 W50, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.15 Vijes na Drugom 23.25 Struna u krvi, mini-serija (15) 00.55 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)

12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Specijalis ca, igrani lm, drama (R) 21.55 Policijska akademija, igrani lm, komedija 23.45 Vijes , informa vna emisija 00.00 Murjaci generacije X, igrani lm, akcijska komedija (12) (R) 01.55 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 22:35 00:20 02:10 03:40 05:10

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Miris žene, igrani lm Opasna avantura, igrani lm (15) Kroja Paname, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Tajna Bermudskog trokuta, igrani lm Kraj programa

EMISIJA HRT 1

07.05 07.10 07.25 07.35 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.35 15.20 15.55 16.04 16.05 16.25 17.55 18.25 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 23.25 23.40 23.50 00.45 02.20 04.20 05.45

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Veliko nebo, ameri ki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Strogo povjerljivo Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baš na Yamakasi: Samuraji našeg doba, francuski lm Iza ekrana HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Neželjeno nasljedstvo, dok. lm Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Mali libar Marka Uvodi a Spli anina, TV drama Fes val zabavne glazbe “Split 2010” - 2. polu nalna ve er, prijenos Vijes Vijes iz kulture Mamu ca, krimi serija (15) Filmski vikend s Jeanom Claudeom Van Dammeom: U paklu, ameri ki lm (15) Vuk, ameri ki lm (12) Nogometno SP, snimka Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 07.50 Žutokljunac 08.20 Danni, serija za djecu 08.50 Brlog 09.15 Pokusi koji su promijenili svijet: Na vru ih 196 09.35 Navrh jezika 09.45 Sportske igre mladih 10.00 Zagreb: Re enje pomo nog biskupa Mije Gorskog, prijenos 12.35 Briljanteen 13.25 Život s medvjedima, dok. lm 14.20 KS automagazin 14.50 4 zida 15.30 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP - 1/4 nale: W52 W51, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP - 1/4 nale: W52 W51, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - 1/4 nale: W55 W56, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - 1/4 nale: W55 W56, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.15 Sportske vijes 23.25 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.30 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.10 No u kazalištu - C.Goldoni: Ribarske sva e 01.35 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

07.05 07.45 08.10 08.35

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 09.00 Ne daj se, Nina, humorna

23.15

23.25

FILM NOVA TV

FILM RTL

21.45

FILM NOVA TV

13.10

Struna u krvi

Kroja Paname

Top Secret!

Koje boje je ljubav?

Truplo mladi a postavlja zagonetku. Je li umro od premla ivanje koje je pretrpio?

Od davljenja? Ili možda pucnja u glavu?

I zašto su bile potrebne sve tri metode?

Nije rije o plja ki, ni ubijeni ima veze s kriminalnim miljeom. Slijede nove žrtve.

Tony kre e u lov na serijskog ubojicu koji mu ki zamla uje mladi e pa ne uvi a da osu eni ubojica Michael planira pobje i.

Njegov bijeg ima razorne posljedice.

Kada bi James Bond imao zlog brata blizanca, zvao bi se Andy Osnard! Ovome raskalašenom britanskom špijunu na umu su jedino seks i novac, a premještajem u Panamu gubi stare veze i mora hitno prona i nove. Njegov je novi plijen kroja Harry Pendel, ije bi tajne mogle potres Panamu…

Nick Rivers je mlad, glup i zabavan rock pjeva iz pedese h godina minulog stolje a. On je poput Elvisa, Beach Boysa, Big Boppera, Buddyja Hollyja ili bilo kojeg drugog rokera iz tog vremena kojeg se možete sjetiti. Odlazi u Njema ku kako bi sudjelovao na glazbenom fes valu, ali nije svjestan injenice da nacis koriste fes val kao paravan za prikrivanje svoje prave namjere – dominaciju svijetom.

Nicole Alpern (Jennifer Finnigan) je obožavateljica sportaša iji se snovi ostvare kada zapne za oko Tyju Riversu (Roger R. Cross), slavnom i bogatom košarkašu. Njih se dvoje odmah svide jedno drugome, a nakon što ga Nicole odvede u svoj stan, njih dvoje zapo inju burnu vezu. Me u m, njihov idili an odnos uskoro se prekida i to kada Nicole zatrudni. Naime, Ty ne vjeruje da je dijete njegovo. Ipak bez Tyjeve podrške i uz o evo neodobravanje...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nau c vision Jukebox Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozai na emisija Me imurje danas Sport Prognoza vremna Put u Nashville, Igani lm Trzalica, glazbena emisija Me imurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

12.50

K.T. 2

FILM NOVA TV

22.35

Opasna avantura

11:00 12:00 12:30 13:15 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJA E animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.30

Neželjeno nasljedstvo

00.20

SERIJA RTL

07:10 Koje boje je ljubav, igrani lm 08:40 Dora istražuje, crtana serija 09:05 Timmy Time, crtana serija 09:20 Jagodica Bobica, crtana serija 09:45 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:10 Dodir s neba, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 arobnice, serija 13:10 Koje boje je ljubav, igrani lm 14:50 Tajna Bermudskog trokuta, igrani lm 16:35 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoris noglazbeni show - nastavak 17:55 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Ja u ljubav vjerujem, igrani lm 22:25 O ajni ki in, igrani lm (12) 00:15 Bez izbora, igrani lm (15) 02:10 Ezo TV, tarot show (18) 03:40 Kroja Paname, igrani lm (12) 05:30 Kraj programa

DOK.FILM HRT 1

Lica nacije MINI SERIJA HRT 2

drama (pet epizoda) 11.30 Skrivene poruke, hum. serija (R) 11.55 Kidco, igrani lm, komedija (R) 13.50 Život, igrani lm, drama 15.55 Policijska akademija, igrani lm, komedija (R) 17.55 Zvijezde Ekstra: Holivudski baby boom, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Vesele karmine, igrani lm, komedija 21.45 Top Secret!, igrani lm, komedija 23.20 Hrvatska no pokera prolje e 2010, zabavna emisija 00.30 Baraba, igrani lm, krimi drama (12) 02.45 Astro show, emisija uživo (18)

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.30 TV prodaja 11.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.30 rno Beli asi 11.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.07.1992 12.40 Nenavaden Um za Nenavaden Poklic, Dokumentarna oddaja 13.10 (Ne)Pomembne Stvari: Zaprtost, Mozai na oddaja za Mlade 14.00 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija, Otroška oddaja, 10., Zadnji Del 15.00 nogometni Studio 15.50 Port Elizabeth: etr inale, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: etr inale, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Vrhunci 00.00 Zakon v Modrem: Primer Medenih Tednov, 1. Del, Italijanska nadaljevanka, 1/12, ponovitev 00.50 Zakon v Modrem: Primer Medenih Tednov, 2. Del, Italijanska nadaljevanka, 2/12, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 22.45 24 UR 23.05 Ekipa za o evid, serija 0.00 Palme o, lm 2.05 Šest modela, serija 3.35 No na panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Dje ji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humoris na serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 No ni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:45 21:30 23:15

Dje ja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Trzalica Obzori, emisija okulturi Moma ka zabava (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija 1X2 kontakt emisija o kla enju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

GAME SHOW RTL

23.20

Hrvatska no pokera - prolje e 2010.

FILM NOVA TV

14.50

Tajna Bermudskog trokuta

06.30 Zabavni Infokanal 07.25 TV prodaja 07.55 Skozi as 08.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.07.1992 08.35 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.55 Primorski Mozaik 10.00 etr inale, Posnetek Iz Port Elizabetha 12.00 etr inale, Posnetek Iz Johannesburga 14.00 Augsburg: Kajak Kanu - Svetovni Pokal v Slalomu, prenos 15.00 nogometni Studio15.50 Cape Town: etr inale, prijenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: etr inale, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Vrhunci 00.00 Koncert: Corinne Bailey Rae, Live in London & New York, Posnetek 01.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 03.45 Zabavni Infokanal

7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz želudac 11.20 Safari, dok. serija 12.15 Mega strukture, dok. serija 13.20 vrsto u sedlu, lm 15.10 Poirot, serija 16.10 Monk, serija 17.05 Ples sa mrtvima, lm 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.45 Kandidat, lm 0.10 Škorpion ubija, lm 2.00 No na panorama 5.55 Dje ji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Oluja, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Ljubavna pravila, lm 23.20 No ni program TV ku e imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 4. srpnja 2010.

06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.25 13.55 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55 17.30 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 23.35 23.50

Najava programa TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Iza ekrana Vijes Koncert: Amarcord u Varaždinu Rijeke Hrvatske: Korana, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlji u srcu, serija Divlji u srcu, serija Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Mladi Einstein, australski lm Sve ani mimohod 44. akova kih vezova, snimka Lažeš, Melita! - serija za djecu Tajni dnevnik patke Ma lde: Ljeto Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme S pe u gos ma, TV serija Fes val zabavne glazbe “Split 2010” + proglašenje pobjednika Vijes Vijes iz kulture

PONEDJELJAK 5. srpnja 2010.

00.00 Filmski vikend s Jeanom Claudeom Van Dammeom: Vremenski policajac, ameri kojapanski lm (12) 01.40 Divlji u srcu, serija 02.30 Divlji u srcu, serija 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

07.00 Panorame turis kih središta Hrvatske 07.35 Najava programa 07.40 Trolovi, crtana serija 08.05 Slu aj za ekipu BARZ, serija za djecu 08.30 Risto Räppääjä, nski lm za djecu 09.45 Prijatelji 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos iz Katedrale 12.05 Sportske igre mladih 12.20 Prirodni svijet 3: Tigrovi ljudožderi, dok. serija 13.15 Ubi p cu rugalicu, ameri ki lm 15.20 Sjaji Marija zvijezda, dok. lm 16.05 Igrani lm (strani) 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.00 Doma i dok. lm 20.00 Afrovizija - emisija 21.00 Sportske vijes 21.50 Mamac, ameri ko-kanadski lm (12) 23.50 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 00.15 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 00.40 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

06.50 07.30 07.55 08.20

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.45 Ne daj se Nina, humorna drama (pet epizoda) 11.10 Skrivene poruke, hum.

serija (R) 11.35 Red Bull Air Race - New York, sportsko-zabavna emisija 12.05 Život, igrani lm, drama 14.10 Obitelj iz predgra a, igrani lm, humorna drama 15.50 Vesele karmine, igrani lm, komedija 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Panama, dok. lm (R) 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Preživjeli, igrani lm, drama 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.05 Urota, igrani lm, poli kokrimi triler (dvije epizode) (12) 00.55 Top secret!, igrani lm, komedija (R)

06:15 Frikovi, serija 07:10 Dodir s neba, serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Timmy Time, crtana serija 08:45 Jagodica Bobica, crtana serija 09:15 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:40 U slu aju frke, serija 10:10 Žene ameri kih vojnika, serija 11:10 Robinson Crusoe, serija 13:10 Stari komarci, igrani lm 14:50 Kaos u obitelji, igrani lm 16:25 Farma, specijal 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Farma, specijal-nastavak 17:45 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:10 Trostruka igra, igrani lm (12) 23:00 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:40 Tko je Samantha?, serija 01:10 Trostruka igra, igrani lm (12) 02:45 Bez izbora, igrani lm (15) 04:30 Red Carpet , shwobiz magazin (15) 06:00 Kraj programa

FILM HRT 2

04.35 Potroša ki kod 05.05 Moj grijeh, telenovela 06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.00 22.05 22.30 22.33 22.35 22.40 22.50 23.40 01.40

Najava programa Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta u 80 vrtova: Meksiko i Kuba, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glazbeni specijal Ne ak, irski lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Doma i dok. lm TV Bingo Show Potroša ki kod Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Bra a Newton, ameri ki lm (12) Skica za portret

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obra un, crtana serija 07.25 101 dalma nac, crtana serija 07.50 TV vr 08.00 Brlog 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Tree Hill, serija 10.40 Genijalci.com, ameri ki lm 12.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 13.00 Crveni patuljak, hum. serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 14.05 Koga briga?

14.35 Normalan život, emisija o obitelji 15.35 Skrivena Azija: Živo njski ins nkt, dok. serija 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.00 Doma i dok. lm 20.00 Afrovizija - emisija 21.00 Vijes na Drugom 21.10 Tra erica, serija (12) 23.35 Prljavi seksi novac, serija (12) 00.25 Šapta ica duhovima, serija (12) 01.10 Kraj programa

06.50 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.40 Bibin svijet, humoris na serija 10.30 Kralj Queensa, humoris na serija 11.00 Raymond, humoris na serija 11.30 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski

13.15

12.05

FILM NOVA TV

FILM HRT 1

15.00

FILM NOVA TV

Kaos u obitelji

Ne ak

Bljesak

Suo en s teškom boleš u, Michael Keaton preispitat e svoj život u potrazi za unutarnjim mirom. Bob Jones (Michael Keaton) ima sve što jedan muškarac može poželje – odli an posao, divnu suprugu (Nicole Kidman) i dijete na putu. No životna idila pretvara se u no nu moru kada sazna da boluje od raka bubrega koji je ve metastazirao i na plu a. Suo en s injenicom kako su mu ostala samo 4 mjeseca života te kako ne e ima priliku upozna svoje dijete...

Tradicija je da se obitelj Gilbert svake godine sastaje na 25. godišnjici Kupa obitelji.

Na toj proslavi postoji pet izazova u kojima svatko od troje djece mora sudjelova kako bi se odredio dobitnik pehara za sljede u godinu. Ove godine najmla i sin Dil (Christopher Gorham), jedini koji nikada nije osvojio turnir, ima asa u rukavu: svoju novu djevojku i tvrdoglavu natjecateljicu Katherine (Charisma Carpenter) koja je odlu na u namjeri da Dila u ini pobjednikom.

Drama. Na jednom od irskih otoka život protje e uobi ajenim ritmom sve dok pozna mještanin Tony Egan (D. McCann) ne primi pismo u kojem dozna da je njegova sestra Karen preminula. Karen je, naime, prije dvadeset godina napus la Irsku i odselila se u New York gdje se udala i dobila sina. Iš ekuju i dolazak ne aka koji u Irsku s že kako bi prah iz maj ine urne prosuo po irskoj zemlji, Tony se iznenadi kada shva ...

Policijski detek vi Jack Cole (Steven Seagal) i Jim Campbell (Keenen Ivory Wayans) nemaju gotovo ništa zajedni ko. Jack je preba en u Los Angeles kako bi pomogao policajcu Jimu Campbellu da razriješi slu aj niza brutalnih ubojstava. Prisiljeni radi zajedno kako bi uhva li zloglasnoga serijskog ubojicu, samotnjak i ljubitelj vratolomija Cole i nestrpljivi i sposobni brbljavac Campbell moraju zaboraviti svoje razli itos ili umrije ...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Dje ja televizija Videostranice Danas na programu Trzalica, ponavljanje Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Uli na košarka Rezervirano vrijeme Tjedna kronika Doma i glazbeni hitovi Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Zamjena 3,Pobjednik uzima sve, Igrani lm(12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VR I A emisija o prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozai na emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:25 23:20 23:35 00:35 01:05 01:35 02:35 03:25 04:55 05:20 05:50

21.10

21.25

Život

23.05

Urota

SHOW NOVA TV

17:30 18:25 19:15 20:05

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bljesak, igrani lm (12) Ve ernje vijes Gotov evi, reality show (12) Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Stari komadi, igrani lm Seinfeld, serija Bra ne vode, serija Kraj programa

Tra erica

14.50

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

SERIJA RTL

Ubi p cu rugalicu FILM RTL

izazov 12.50 K.T. 2, kriminalis ka serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod is m krovom, humoris na serija 17.05 Kralj Queensa, humoris na serija 17.30 Raymond, humoris na serija 18.00 Ve era za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Igrani lm 21.55 Igrani lm 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Pentatlon, igrani lm, akcijski (12) 01.45 Astro show, emisija uživo (18)

23.00

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.07.1992 10.00 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev, 4., Zadnji Del 10.45 lovek Pelikan, Finski lm, ponovitev 12.40 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 13.10 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 13.35 Zdravje v Evropi: Nenadna Smrt v Športu - Še Ena Priložnost, Ebu Koprodukcijska Dokumentarna Serija 15.00 Augsburg: Kajak Kanu, Svetovni Pokal v Slalomu, prijenos 16.00 etr inale, Posnetek Iz Cape Towna 18.00 etr inale, Posnetek Iz Johannesburga 20.00 nogometni Studio 21.05 Na Utrip Srca: Poletni Koncert Iz Schönbrunna 2010 22.20 Podkralji, Italijanska nadaljevanka, 1/4, ponovitev 23.05 Dežela Sanj, Ameriški lm, ponovitev 00.35 Zabavni Infokanal

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 10.40 Provjereno 11.50 Krivotvoritelj, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najlu i sportovi 15.45 Najbolje reklame 16.15 Monk, serija 17.10 Princ i surfer, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 19.50 24 UR 20.20 As tud not padu?! 21.55 Jerry Maguire, lm 23.45 Tamnica, lm 2.05 No na panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Gilbert Grape, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 No ni programi mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Mar al Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 No ni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o kla enju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes Najbolje u 2010.godini Jukebox Me imurje danas Sport Auto moto nau c vision Stolje e hrvatskog nogometa, dokumentarni serijal Me imurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Me imurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozai na emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminalis ka serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM:SERIJA RTL

17.05

Kralj Queensa

SERIJA NOVA TV

13.10

Baywatch

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.05 TV prodaja 10.35 Sobotno Popoldne, ponovitev 13.15 Naši Vrtovi: Alenka Gorza in Samo Jereb, Dokumentarna Serija 13.45 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev, 4., Zadnji Del 14.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 14.55 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 05.07.1992 16.10 Osmi Dan 16.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 17.05 Prvi in Drugi 17.25 To Bo Moj Poklic: Oblikovalec Kovin, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Praznovanje, Angleški lm 18.40 Rožna Panter, risanka 18.45 Rožna Panter, risanka 19.00 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, oddaja 21.00 Studio City 22.00 Otvoritev Fes valskega Poletja 2010: Mahler v Ljubljani, Posnetek Iz Ljubljanskih Križank 23.20 Nenavaden Zlo in, Italijanski Koprodukcijski lm, ponovitev 01.05 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zlo ina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista ku a, serija 15.55 Iskrice u o ima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Ljubav je slijepa, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 No na panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Dje ji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za o evid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 No ni program

TV ku e imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kak z 60 let dojti vu penzijo???!

V

e se stopram vidi kuliko naša Hrvaška fali na sveckomo labodoritaškomo prvenstvo i nej sam nam kibicaj, šteri nebremo sam tak piti pive štere nam se prek televizije nudijo, nek i vsima šteri se bar malo razmejo vu to nejglavnešo stvar na sveto polek onih glavneših. Verjem gda znate kak so naši sosedi, kak oni z istoka, tak i oni s zapada, ve zdavnja doma. Nejso meli sre o, tak gda so ve vsi doma i naši labodoritaši, a i slovenski i srpski fudbaleri.

Još jempot se je dokazalo gda je laboda okrogla, ali nej za vse jednako. No, neje to tak preve strašno kaj so naši sosedi dojšli dimo z prvim cugom gda znamo kaj so vu temo cugo bili i Talijani, šteri so do ve bili svecki prvaki, a i Francozi, šteri so žnjimi igrali vu inalo, pred etiri leti. A Englezi, šteri so nas nej pustili na prvenstvo i vu kvali ikacijama so nas zrižili, so se, posle grupe, zišli z Švabima i ovi so jiv naprašili z 4:1.

Dok sam gledav to tekmo mam mi je palo na pamet kak bi našaj labodoritašaj bilo jako lejpo vu Afriki, jerbo smo mi stru njaki za Švabe, pak kaj se ne zmislite kak smo jim, pred dvanajst let, vu Francuskoj dali tri komade

SREDSTVO PLA ANJA

ŽENKA LAVA

onak od šale i istam nam je malo falilo kaj so iro i sineki nej bili svecki prvaki. No, to kaj je negda bilo vej ne vredi, ali se je jako lejpo zmisliti. Bar nam to niš i nebre zeti. Pitate me, što bode svecki prvak? Pak to vam ve vsi znajo i vrapci po drevjo popevlejo: ona reprezentacija štera do kraja prvenstva pobedi vse svoje protivnike.

M

inuli tjeden smo, polek dneva antifašistov i dneva državnosti, vu pamet zeli i den borbe protiv droge. Za tej den so nas naši policaji razveselili jerbo so rezmonterali jedno malo cukor-fabriko za delanje droge, i to one de je kaj se marihuana zove, vu Središ o na Muri. Nej znati kakši je to vrag vu temaj drogaj kaj oni šteri jempot probajo nebrejo se te nevole, o em re i, toga vraga rešiti nigdar. Ve vidite, nej znati štero je vekša nevola, jeli pija a ili pak droga, ali se zna gda živleje z pija om duže traje, ali i vej koštaa. I još nekaj, oni šteri si živleje kratijo z pija om se ne morajo skrivati po najžaj ili pak štedjaj. Ipak je nejbole onima šteri nemajo te falinge, kajbi rekli, niti ne pijejo, niti se ne drogerajo, a niti pušijo, oni

ŠUMA VRBE IVE

ŠAV NA ARAPI

AMPER

bodo jako dugo i zdravo živeli sam ak se preve ne sekerajo zbogradi ove krize, pak se jim jako zdigne cukor, jerbo je i to nevola štera jiv more zfondati. I ve ti bodi denes spameten!

pak kaj bodemo i z štakaj morali hodati na posel?

P

aši akoski gimnazijalci so pokazali vsima vu Lepoj našoj kak je tua državna matura pravzaprav ma ji kašelj jerbo so bili med bolšima, ak nej i nejbolši med vsemaj maturantaj. Kak je to lejpo kaj se moremo pofaliti gda ima tak spametno deco, pak si ve nek vsi drugi mislijo kaj, itak, tua naša deca jejo kaj so tak spametna.

red dva-tri tjedne je akoska Matica Hrvaška mela svojo izborno skupštino, a to vam “mati ari” imajo vsako štrto leto.

Kak je to nej ma ji kašalj, dojšli so i stranjski Zagreba, pak i z Varaždina. Nebrem re i, došev je i gospon Nova ki kak precednik županiske skupštine, ali ga zato nej bilo nikoga z akoske varoši.

Tu se mam vidi kuliko grackim ocima vredi ogranak Matice ak je nej niš i došev, ali zato na školski odbor vu Ivanovec ide gracki na lenik Branko Šalamon i jegova leva roka Veselin Biševac.

B

N

N

rz as bodem se preseliv, i to zanavek, vu Francusko. Još mi sam par let fali do šezdesete, a za to vreme bodem si zrihtav francusko državljanstvo i unda vu penzijo. Najme kaj, francoski težaki ido vu penzijo na svoj šezdeseti ro endan, a prinas, bar za ve, tre delati pet let duže.

I to je još nej vse, jerbo so se naši saborniki po eli spominati o temo kak bi nas ostajli vu deri do sedemdesetoga rojsnoga dneva, a vsi znamo gde ga jega dima tam bode, v asi, i ogej po ev goreti. A što bode to zdržav,

ebrem veruvati. Ljubljanska banka bi pak štela dojti pobirat penez k nam vu Hrvaško, a stopram je dvajsti let minulo od gda so nam nej vrnuli peneze štere smo, negda za Juge, šparali vu jivoj banki. A kaj oni mislijo gda smo mi to ve pozabili? Verjem gda mi stareši, to kak so Janezi naprajli hrmake z nas, moramo prepovedati svoji deci i svojom vnukima kaj se ne pozabi i kaj jim nebi palo na pamet kajbi svoje peneze nesli vu Ljubljansko banko. Imamo mi dostik svojih talijanskih banki, sam ga penez premalo.

RADNA SNAGA

… PIJE HALABURI

NAZIV

ZIMSKI SPORT

STANJE BUDNOSTI

MLINAR V KR MI

UZVIK NESTRPLJENJA

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Prvi dio tjedna e biti više vezan uz ljubavno polje nego poslovno. Poslušajte što vam partner želi re i. Nemojte bježa od problema jer tako situaciju možete samo pogorša . Iako ete pokušava ugodi svima, nažalost, to ne e bi mogu e.

Kada niste sigurni što napravi radije poslušajte sebe i svoje želje. Bez obzira koliko vam nešto smetalo kod drugih pokušajte bi ljubazni i ne prigovara previše. Oni bi to mogli previše ozbiljno shva .

MUŠKO IME

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Po etak tjedna e bi prili no buran, no, to ne bi previše trebalo utjeca na vas. Budite ono što jeste i poslušajte svoju intuiciju.

Ona e vas vodi u pravom smjeru.

Nemojte previše slušati što vam drugi govore. Ukoliko imate nekih sumnji radije se povjerite dobrom prijatelju jer e vam on da najkorisniji savjet uzimaju i u obzir sve okolnos . Nemojte planira neki buran i zanimljiv vikend. Radije se malo osamite i odmorite od svega.

CRTATI BEZ SMISLA

PRIVLA NOST RIMSKI 99

KAMATA

SJEVERNI ILI JUŽNI

RAZORNI VJETAR

LU EV

AMERICIJ

MUŠKO IME ŠAPA

POGODBENI

VEZNIK STRAH PRED NASTUP

PTICA

GRABLJIVICA

AUSTRIJA

ADVOKAT

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Na samom po etku tjedna imat ete jako puno pozi vne energije pa bi bilo dobro da je korisno i iskoris te. Napravite plan i krenite u akciju. Nemojte gubi vrijeme. Po etak tjedna iskoris te što bolje znate, a krajem tjedna se povucite i razmislite o svemu. Neke važne odluke još ne možete donije . Nemojte žuri jer su vam potrebne još neke informacije. Vikend iskoris te za druženje s dragim osobama i bavite se sa stvarima koje vas ine sretnima. Zaslužili ste malo odmora.

Dobri ste u komunikaciji što e posebno bi izraženo na samom po etku ovog tjedna. Pravo vrijeme je da se izborite za ono što želite ili pošaljete e-mail ije slanje odga ate ve duže vrijeme. Ako vam treba odmora od posla, onda ga sebi i priuš te. Forsiranje u ovom slu aju nije baš u inkovito, stoga ga radije pokušajte izbje i. Ne morate uvijek i i pozna m putovima, ukoliko vas zanima nešto novo, slobodno to i istražite.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Na po etku tjedna pripazite na mogu e kon ikte. Radije se malo suzdržite od izražavanja svog mišljenja jer vam takvi problemi sada ne trebaju. Osje ate da su promjene pred vama, a sredinom tjedna one e stvarno i do i. Nemojte ih pokušava izbje i nego ih prihva te i što brže se prilagodite. U jednom trenutku ete mora izabra izme u dvije strane.

Ne e bi lako, no, ukoliko dobro provjerite sve informacije donijet ete pravu odluku.

SNAŽNO

SLOŽENO SLOVO

URES

LUKRECIJE KAR

REZATI TRAVU

ŽENSKO IME

CUTUGNO

GLAVNI GRAD EGIPTA

I DRUGO SUSTAV KODIRANJA VRIJEDNOSNICA

AZIJSKO VO E

OTO PESTNER

URE

SHARIF

SREDIŠTA VRTNJE

SRAM

RADIO VALLIS AUREA

Bez obzira što vam se ini kao dobra ideja prebaci na nekog drugog svoje obveze to nije baš preporu ljivo tijekom ovog tjedna.

Napravite samo ono što sami s gnete. Vrijeme brzo prolazi, stoga, pokušajte ga što bolje iskoris . Nemojte eka da ono što želite samo do e do vas. Potrudite se da uspijete u onom što želite. Kada prijatelji ne traže vašu pomo , to ne zna i da je ne trebaju.

Pokažite im da ste uz njih i da mogu ra una na vašu podršku.

HRVATSKA SPISATELJICA

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Na po etku tjedna imat ete dovoljno energije za sve što vas zanima. Iskoris te to i pokušajte saznati što više informacija koje su vam sada potrebne. Sredinom tjedna ete se malo smiri i više bi raspoloženi za stvari koje vas vesele, poput shoppinga. Nemojte se pokušava natjera na posao, odmorite se malo.

Ukoliko imate mogu nost bilo bi dobro da malo otputujete i odmorite se od svih obveza koje su vas zamarale jekom proteklih mjeseci.

Oko vas je neka sladunjava energija stoga nije udno što ve inu vremena želite provodi s partnerom ili dobrim prijateljima.

Slušajte svoje želje. Ukoliko se pojave neki novi, neplanirani doga aji, to ne zna i da se trebate povu i. Nastavite svojim tempom. Možda vam te promjene budu išle u korist. Ako želite ugodno proves vikend to ne zna i da trebate iza i u gužvu, dovoljno je da pozovete nekolicinu dobrih prijatelja ili partnera na ve eru.

LISAC

ZUBNE NASLAGE

STARI SUMERANSKI GRAD

Pažljivo pra te sve što se oko vas doga a. Nikad ne znate što bi vam od toga kasnije moglo zatreba . Bolje je za vas da budete spremni. Nemojte izbjegava planiranje. Ono vam olakšava sve što radite jer ne gubite nepotrebno vrijeme. Ovaj tjedan za to i iskoris te.

Posložite sve što želite i napravite plan kako do i do toga. Rizik je sastavni dio svega i ne možete ga u potpunos izbje i, no, pokušajte ga minimalizira što je više mogu e.

LAV (23.7.-23.8.)

MALA MA KA

MUŠKO IME

Prvi dio tjedna e vam odgovara jer ete vi bi u centru pažnje. Pokušajte zadržati pozi vnu energiju i što duže uživa u trenutku. Krajem tjedna ete ve bi prili no umorni od svega i samo ete razmišlja o nekom odmoru. Pokušajte napuni baterije kako biste imali snage završi posao do kraja. Nakon što završite dio posla koji mora bi gotov isplanirajte odmor s prijateljima.

Odmorite se od problema i posla s ljudima do kojih vam je stalo.

BIK (21.4.-20.5.)

RADIO MREŽNICA

PERON

IZUMRLO GOVEDO

BAKA (NJEM.)

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Po etak tjedna idealan je za nastavak vikenda. Nazovite prijatelje i dogovorite neko zajedni ko druženje. Nemojte zaboraviti na posao. Imate dovoljno vremena za odmaranje i opuštanje, no, neke poslovne obveze ipak treba obaviti.

Nemojte ih odga a nego ih napravite kada je vrijeme za to. Slušajte svoju intuiciju, a ne druge. Drugi misle da znaju što je za vas najbolje, no, i sami znate da to nije to no. Suprotstavite im se, zasigurno vrijedi truda.

RIBE (20.2.-20.3.)

Nov ani problemi bi vam mogli stvara neugodnos jekom ovog tjedna. Kako biste smanjili iznena enja bilo bi dobro da provjerite i to no znate s ime raspolažete.

Nemojte dopus da vas drugi uklju e u ak vnos koje vas ne zanimaju, jer ih ne znate odbi . Budite sigurniji u sebe i nau ite se suprotstavi kada je to potrebno. Iako imate jako puno posla, nemojte se zaboravi zabavi .

Uvijek možete prona i malo vremena za sitnice koje vas usre uju.

TISU ITI DIO

ŽENSKO IME

VIC tjedna

KNIN MAJKA

TEKU INA KOD PROIZVODNJE SIRA

RAJKO JAGAR

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JOD

JAPANSKI SLIKAR OGATA

MALO JARE

Vra ara

Mujo kod vra are. Ona mu kaže: - Imate dvoje djece sa Fatom.

Mujo je prekine: - HAA! To ti misliš, troje !

Vra ara: - Ne, to ti misliš!

29. lipnja 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Pravo ljeto u Me imurju VREMENSKA SLIKA: Kao što kaže ovotjedna pu ka izreka, nema ljeta do svetoga Petra. Ve od davnina se u pu koj meteorologiji primijetilo da je lipanj dosta promjenjiv i nestabilan, a da pravo ljeto dolazi tek u srpnju. To i ne udi. Naime, lipanj je najkišovitiji mjesec u godini, a srpanj pak – najtopliji!

Ove godine kao da pratimo taj prirodni kalendar pa nas od ovog tjedna, upravo s ulaskom u sedmi mjesec, eka pravo ljeto.

Zbog vladavine polja povišenog tlaka bit e puno sunca i topline pa možemo re i da sljede ih dana stiže ono pravo ljeto. Ako možete na more, to bi bio odli an izbor.

VREMENSKA PROGNOZA: Dobra je vijest u ovom tjednu da bi vrijeme trebalo biti stabilno i pouzdano. Nad ovim dijelom Europe bit e polje malo povišenog tlaka zraka, a samo bi povremeno kroz njega moglo sti i malo vlage što može uzrokovati razvoj lokalnih pljuskova.

Ukratko, dosta sunca i topline.

U utorak bi moglo biti nešto više oblaka pa e postojati manja mogu nost za lokalne pljuskove s grmljavinom. Op enito je za to najve a mogu nost u Slavoniji, ali pokoji pljusak može zalutati i do Me imurja. Ujutro je mjestimice u kotlinama i uz vodene površine mogu a kratkotrajna sumaglica ili magla uz temperaturu oko 14 Celzijevaca. Danju uz sun ana razdoblja

i ve inom slab sjeverni vjetar temperatura ide do 28, u slu aju pljuska možda malo niža.

Srijeda e biti pretežno sun ana i vrlo topla, ak i vru a.

Vjetar ve inom slab sjevernih smjerova, a najviša dnevna temperatura vjerojatno e porasti do 30 Celzijevih stupnjeva.

Prema prognosti kom materijalu u etvrtak bi trebalo prevladavati sun ano, ponegdje uz slab razvoj dnevne naoblake.

I dalje jedan lagani vjetar sjevernih smjerova što e održavati temperaturu zraka relativno ugodnom – još uvijek ne e biti prevru e. Jutarnje vrijednosti od 15 do 17, a najviše dnevne oko 30 Celzijevaca.

Vrlo sli no vrijeme eka nas i u petak, dakle ve inom sun ano i vru e sa slabim vjetrom. Treba se ovih dana uvati sunca jer e indeks ultraljubi-

astog zra enja biti vrlo visok.

Najbolje se izme u 10 i 17 sati ne izlagati suncu, a ako moramo onda bi bilo preporu ljivo zaštititi kožu zaštitnim preparatima, šeširom ili dužom, ali prozra nom odje om. Najviša dnevna temperatura ide do 31 ili 32 stupnja.

Malo vlage ponovno bi do nas moglo sti i oko subote kad e uz umjerenu naoblaku postojati mogu nost za kratkotrajne lokalne pljuskove s grmljavinom. Njih ne e biti posvuda niti cijeli dan, ali bolje je da budemo spremni na njihovu mogu nost. Temperatura zraka sli na ili stupanj-dva niža nego u petak.

Tijekom nedjelje ini nam se stabilizacija uz još više sun anog i vru eg vremena. Zapravo bi uz pritjecanje toplijeg zraka s jugozapada postalo vru e, pomalo i sparno. Temperatura bi se do kraja tjedna mogla popeti i do 32 Celzijeva stupnjeva u hladu, a s po etkom sljede eg tjedna možda još i više. Dakle, pravo žarko ljeto!

Podsje amo da detaljnije informacije o vremenskim

PREGLED VREMENA od 21. do 28. lipnja

Ljeto po elo s okusom jeseni Upravo tako. Ovogodišnji prvi dan ljeta bio je u središnjoj Hrvatskoj najhladniji prvi dan ljeta otkad postoje meteorološka mjerenja. Za to je bila zaslužna ciklona koju je Crometeo tim nazvao Gertruda. Ona je našem podru ju donijela veliku koli inu oblaka i hladnijeg zraka.

Bilo je i obilne kiše uz jak i vrlo jak vjetar tako da je ponedjeljak zaista nalikovao kasnoj jeseni, a ne prvom danu ljeta. Na podru ju Me imurja palo je izme u 30 i 50 mm kiše po etvornom metru, a na zagreba kom podru ju olujni sjeverni vjetar srušio je na stotine stabala.

Park Ribnjak u središtu grada izgledao je kao da je kroz njega prošao tornado. Temperatura zraka je tijekom itavog dana

prilikama i prognozu za naše podru je i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 28.6.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. lipnja 1935. god. u Zagrebu izmjereno 37°C 30. lipnja 1950. god. najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj, u Karlovcu izmjereno 39°C 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno)

bila izme u 12 i 15 Celzijevih stupnjeva. Sre om, od utorka se vrijeme po elo smirivati. Kiše je bilo znatno manje, a pojavio se i tra ak sunca zbog ega je temperatura porasla do 20 Celzijevaca. U nastavku tjedna ciklona se udaljila na istok pa je sunca bilo sve više, novih oborina uglavnom nije bilo, barem ne na podru ju naše županije.

Uz više sunca nastavio se i lagani rast temperature koja je u drugom dijelu tjedna bila oko 25 stupnjeva. Subota nam je opet donijela više oblaka, povremeno uz malo kiše ili pljuskova, a temperatura se smizila na 20°C. No, od nedjelje je zapo elo stabilnije razdoblje uz skok temperature na vrlo toplih 27 Celzijevaca.

Rekordi u Africi U protekla dva mjeseca ak šest država u Aziji i Africi izmjerilo je najviše temperature u znanoj povijesti. Podsjetimo da su, po podacima Ameri kog nacionalnog centra za klimatske podatke, tri posljednja mjeseca ove godine (ožujak, travanj i svibanj) bili najtopliji ikad na globalnoj razini, a i prvih pet mjeseci godine je najtopliji takav period u znanoj povijesti, a podaci postoje od 1880. godine. U Pakistanu je 26. svibnja ove godine mjereno 53.5°C, što je i najve a temperatura ikad izmjerena u

Aziji. Prije toga je, 12. svibnja u Myinmu, u Myanmaru izmjerena najviša temperatura ikad u toj zemlji od 47°C, što je ujedno i najviša temperatura ikad mjerena u jugoisto noj Aziji.

Val vru ina koji je u proteklih desetak dana zahvatio dijelove Afrike i Azije donio je još u nekoliko zemalja nove temperaturne rekorde. etiri države, Saudijska Arabija, Irak, ad i Niger su nedavno mjerili najviše temperature u znanoj povijesti, a još tri države su mjerile temperature koje su bile vrlo blizu najviših ikad izmjerenih.

Doga aji U MALOJ SUBOTICI velika fešta za Dan op ine

Frontmen Gustafa najavio veliki subotnji koncert Edi Maružin, vo a i pjeva jednog od najpopularnijih istarskih bendova Gusta i, održao je u ponedjeljak 28. lipnja konferenciju za novinare povodom velikog koncerta koji e se održati povodom Dana op ine Mala Subotica u subotu 3. srpnja od 22 sati u šatoru ispred Doma kulture. Ovo-

Deset karata za najbrže itatelje Deset naših najbržih itatelja koji s novim primjerkom Me imurskih novina ( akovec, ulica I.Mažurani a2/II), broj 773, u utorak 29. lipnja nakon 8 h stignu u našu redakciju dobit e na poklon jednu kartu za koncert Gustafa.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

godišnju trodnevnu proslavu Dana op ine Mala Subotica, koja se održava od 2. do 4. srpnja, organizira NK Spartak iz Male Subotice. U petak je veliki Plesnjak Radija 1 uz grupu Fortuna, u subotu veliki koncert Gustafa, uz grupu Vlade Kalembera, popularnih Kometa, dok je u subotu za feštu zadužen doma i Vulkan bend.

Koncert Gustafa “še er na kraju” Dana op ine Mala Subotica Na elnik op ine Mala Subotica Vladimir Domjani prvi se na konferenciji održanoj u op inskoj vije nici obratio javnosti: - Želio bih najaviti ove godine ve tradicionalno Dane op ine Mala Subotica koji se održavaju prvi vikend u mjesecu srpnju. Proslava po inje sve anom

Edi Maružin, frontmen Gustafa, osobno je u ponedjeljak u Maloj Subotici najavio veliku subotnju feštu

sjednicom u petak u 18 sati u Domu kulture Mala Subotica, dok je poslije toga organiziran domjenak za goste i sve žitelje op ine koji e se odazvati sjednici. Svim žiteljima op ine želim estitati Dane op ine i pozvati ih da se odazovu na trodnevnu proslavu koja je potrebna da nas razveseli sve i u ovo krizno vrijeme.

Predsjednik NK Spartak Kristijan Juras ispred organizatora ovogodišnje proslave Dana op ine naglasio je velik trud koji nogometni klub i svi uklju eni ulažu u organizaciju ove proslave. Nakon šest godina opet se Dani op ine održavaju u Maloj Subotici, a predsjednik jam i da e u ova tri dana svi doživjeti nezaboravnu feštu.

Edi Maružin zahvalio se na lijepoj dobrodošlici i uputio pozdrav

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

svim Me imurcima i doma inima u Maloj Subotici. - Održali smo nekoliko koncerata preko Drave, a u Me imurju dugo nismo bili, pa pozivam i naše vjerne posjetitelje iz Me imurske, ali i okolnih Varaždinske i Koprivni ko – križeva ke, županije da se odazovu velikoj fešti. Svi koji su bili ikad na koncertu Gustafa znaju da su to zabave koje se ne zaboravljaju, a vo a Gustafa garantira dobar subotnji provod, kazao je u najavi frontmen popularnoga istarskog benda.

Ulaznice u pretprodaji možete kupiti na sljede im mjestima: AKOVEC - Arcus caffe, Paladin caffe, MURSKO SREDIŠ E - caffe bar Jama, PRELOG - Pizzeria Rosa, VARAŽDIN - caffe Macuba, MALA SUBOTICA - kavana Kocka, caffe bar Petica, PALOVEC - Domino bar.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

IZVANREDNA SKUPŠTINA RUKOMETNOG KLUBA MKA*IPC

AKTUALNA IGRA KA SITUACIJA U NK ME IMURJE

ODRŽANE DVIJE SKUPŠTINE NK AKOVEC

Kavran ostao kod ostavke, trenuta no bez predsjednika

U HNK Split otišao najbolji strijelac Bojan Golubovi

Novi i jedini predsjednik kluba Dušan Mikolaj

DANI OP INE BELICA

GORNJI MIHALJEVEC

Stjepanu Taradiju - Uteku priznanje za životno djelo Na sve anoj sjednici Op inskog vije a, održanoj u subotu povodom Dana op ine, op ina Belica dodijelila je živu oj legendi tamošnje Limene glazbe Stjepanu Taradiju - Uteku priznanje op ine za životno djelo i to za, kako se navodi u obrazloženju, rad u Limenoj glazbi Belica od osnutka te postizanje vrhunskih rezultata na polju kulture, ime je doprinio promicanju kulture op ine Belica izvan njezinih granica.

Primaju i nagradu iz ruku na elnika Zvonimira Taradija, Stjepan Taradi - Utek rekao je kako je ponosan na svoj rad. Izrazio je uvjerenje da e orkestar još dugo živjeti te naglasio kako vjeruje u mlade ljude koji nastavljaju njegovati beli ku glazbenu tradiciju.

S prošlogodišnjih Dana lipe

Op inske zahvalnice, priznanja za najoku nice, nagrada za najbolju u enicu OŠ Belica Dodijeljene su i dvije op inske zahvalnice - Dragutinu Horvatu za aktivnosti oko organizacije mnogih manifestacija u Belici te za dobro vo enje op inskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, te Franji Kravarš anu za doprinos radu op ine Belica, odnosno nadzor koji je bez naknade obavljao pri izvo enju razli itih gra evinskih radova na

Ovaj vikend Dani lipe

Dobitnik priznanja za životno djelo Stjepan Taradi - Utek prima nagradu iz ruku na elnika Taradija

podru ju op ine, kao i za rad u Udruzi umirovljenika Belica.

U proteklom je razdoblju birana i najoku nica na podru ju op ine. Od deset kandidiranih odabrane su tri najljepše. Na tre em mjestu je ona Sonje Habijan, drugom Ljubice Hor-

vat, a prvom Jasminke Šmit – sve su u Radni koj ulici u Belici. Posebno priznanje za originalno ure enje i o uvanje starina primio je Beli anac Stjepan Dodlek.

Ines Horvat proglašena pak je najboljom u enicom Osnovne škole Beli-

Špiceri u kolicima Ovaj broj špice posvetili smo najmla im špicerima, onima koje mame vode u šetnju u kolicima.

Bebice i oni nešto malo ve i klinci uživaju u drndanju kolicima, pri emu njihova mamice mogu malo popri ati sa svojim prijateljicama, sjesti gdje na kavu. A njihovi klinci upoznati svoga pr-

vog prijatelja za igru od mamine prijateljice iz drugih kolica. Meta našeg fotoaparata bili su i malo ve i špiceri koji su izašli iz kolica, ali svejedno vole vožnju, ako ne na etiri, a ono na dva kota a. Još da nam se vrijeme ustabili kako to doli i pravom ljetu, a ne ovom koje nas samo zafrkava. (BMO)

ca, te je dobitnica posebnog priznanja i nagrade op ine.

O radu u proteklom razdoblju te planovima na podru ju Belice, o kojima je govorio na elnik Taradi, opširnije u idu em broju. (Velimir Kelkedi)

Nadolaze i vikend, od 2. do 4. srpnja, u Gornjem Mihaljevcu trajat e Dani lipe, tradicionalna kulturna, zabavna i sportska priredba koja godinama okuplja sudionike i posjetitelje iz svih krajeva županije i domovine.

Program zapo inje u petak u 20 sati u Domu kulture izložbom fotogra ija pod nazivom “Naše kapele”, te promocijom knjige “Tebi vjerujem” autorice Ane Kranj ec, a završava nastupom KUU-a “Lipa” koji je zajedno s op inom Gornji Mihaljevec organizator Dana lipe.

U subotu e središte sportskih i zabavnih zbivanja biti igralište NK Jedinstvo, a program e zapo eti u 16 sati.

Isto tako i posljednji dan, u nedjelju, sve e se zbivati oko nogometnog igrališta. U 14 sati zapo et e Seoske igre, a od 20 sati pak veliko narodno veselje. Na elnik op ine Franjo Kova i i predsjednica KUU-a “Lipa” Jasenka Novak pozivaju sve ljude naše županije da do u i uživaju u ljepoti Gornjeg Mihaljevca te pripremljenim doga anjima. (sm)