Issuu on Google+

GODINU DANA NOVE VLASTI IZ PERSPEKTIVE VLADAJUĆIH

Nesposobni, neodlučni, neefikasni, nepoduzetni str. 5 i neodgovorni!

Država je kriva za sve?

www.mnovine.hr

str. 5

BIVŠI ŽUPAN POSAVEC I NJEGOV VIJEĆNIK KOČILA OŠTRO KRITIZIRALI RAD AKTUALNE ŽUPANIJSKE VLASTI U PROŠLIH GODINU DANA

Godina XV.

Broj 771.

^akovec, UTORAK, 15. lipnja 2010.

Cijena 7 kuna

POLICIJA I USKOK RAZOTKRIVAJU PRIJEVARE I NAMJEŠTANJA UTAKMICA I. HNL

str. 2-3

Žalosno, ali istinito: Tri igrača NK Međimurja završila u Remetincu - Igrači čakovečkog prvoligaša Mario Darmopil, Neven Vuljanko i Danijel Mađarić završili su u istražnom zatvoru, osumnjičeni da su namjestili utakmicu Hajduk-Međimurje i pokušali lažirati utakmicu Lokomotiva-Međimurje. Pritvoreno je još 18 osoba (igrača, trenera, menadžera i "organizatora") za koje se sumnja da su namjestili još najmanje sedam utakmica

OTKRIVAMO

str. 8

"Sodoma i Gomora" usred Čakovca U OVOM BROJU DONOSIMO

str. 52-53

Natječaj za upis učenika u srednje škole

ČELNICI KOTORIBE O PREPRODAJI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Kako netko može preprodati zemlju, a platio je tek jednu ratu za istu!? PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str. 708 media

str. 11


2

Aktualno

ŽALOSNO, ALI ISTINITO: TRI IGRAA NK MEIMURJA Mario Darmopil, Neven Vuljanko i Danijel Maa

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

Osumnjieni namje i pokušali lažirati u

Funkcioniranje pravne države Trpanjem nogometaša i “maijaša” u istražni zatvor zbog sumnje u namještanje utakmica, kredibilitet HNL-a ponovno je i te kako doveden u pitanje. Meutim, mnogi se pitaju je li u pitanju samo “površinsko išenje”. Mnogi, naime, komentiraju da se ovom aferom zapravo “amnestiraju” klubovi i HNS i na taj nain opet bježi od istine, od puno veih problema i crnila o kojima godinama kruže kuloarske prie ne samo o HNL-u, ve i o puno nižim razinama liga, sve do naših županijskih liga. Ako pak idemo šire, onda se dolazi do toga da je veliki dio našeg društva korupcionaški raspoložen, da se u Hrvatskoj mito prima i daje u mnogim segmentima državnog, javnog, gospodarskog i društvenog sektora, da je negdje tako duboko ukorijenjen da je to svakome postala normalna stvar. Ali, državni organi još uvijek nemaju dovoljno volje, hrabrosti ili pak “dopuštenja” da se obraunaju s tom istinskom “hobotnicom” koja obinom graaninu, posebice kad je u nekakvoj nevolji, uzima tisue i tisue eura (nekad marki) i nikome ništa. Ponekad je dovoljno u prvi plan staviti nogomet i njegove “sitne” ribe da se podigne medijska prašina i kao zadovolji dobro poznata politika loskula: “funkcioniranje pravne države”. Pitanje je, meutim, koliko se zaista “ore” duboko za “istinsko zdravlje” nacije u budunosti. Jer, kako je napisao jedan kolega, i ovaj put su izgleda uhvaene “girice”, dok “prave ribe” i dalje vjerojatno slobodno plivaju u “mutnoj vodi”. Nogomet je sada došao na red, a prije toga se “pohvatalo” malo “girica” u politici, malo u gospodarstvu, malo u ovome, malo u onome. Stara narodna poslovica kaže da se “riba isti od glave”, a ne, kao kod nas, uvijek “na repu”.

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

- Od 22 osobe, za koje se tvrdi da su osumnjiene, 21 je završila u pritvoru, jedino je bivši lijevi boni NK Meimurja Nikola Melnjak slobodan. On navodno tvrdi da nije ni osumnjien, ali nacionalni mediji iz dobro obaviještenih izvora govore i pišu da je zapravo svjedok - pokajnik

I tako se godinama vrtimo u krug, obinom graaninu s vremena na vrijeme pokušavamo kroz naslovnice servirati “malo kosti za oglodavanje”, dok su “pravi igrai” i dalje nedodirljivi. Da budemo na isto, nije to samo kod nas sluaj, ve i u mnogim drugim, kako ih mi esto nepotrebno i nekritiki idealiziramo - “demokratskijim” zemljama, kako se vole nazivati one iz zapadnog svijeta, jer i tamo ima takoer svega i svaega. Ne želim da se ovaj tekst shvati kao bilo kakvo opravdanje za ono što su eventualno napravili osumnjieni nogometaši, jer tolerancije za bilo što kriminalno na bilo kojoj razini ne bi trebalo biti. Ne bi smjelo zapravo, jer kod nas se uglavnom ovaj termin “ne smije” koristi “kako za koga”. Baš u tome i jest caka svih naših frustracija, jer je prevladavajui stav meu graanima skeptinost u istinsko funkcioniranje naših institucija pravne države. U njih e poeti vjerovati tek onda kad budu odraene akcije koje e dokazati da su zaista svi u Hrvatskoj jednaki pred zakonom. Ovako nam je i dalje konstatacija: “nek’ pravna država radi svoj posao” samo super politika loskula, bez obzira što je u ovom sluaju vjerojatno odradila ok zadani zadatak i raskrinkala “loše deke”.

Od 22 imena koja su se spominjala kao osumnjieni u uskoko - policijskoj akciji “Offside”, koja je zapoela prošli utorak, zbog namještanja nogometnih utakmica I. HNL u proljetnom dijelu minule sezone i na osnovu toga nelegalne kladioniarske zarade, njih 21 u petak je završilo u jednomjesenom istražnom zatvoru u Remetincu. Tako je odluio nakon što ih je ispitao sudac istrage Ratko Šeki. Na žalost, kladioniarskoj maiji izgleda da su podlegla najmanje tri igraa NK Meimurja: Mario Darmopil, Neven Vuljanko i Danijel Maari, koji su takoer završili iza rešetaka dok traje ispitivanje svjedoka. Naime, meu osumnjienima izgleda da više nema etvrtog igraa NK Meimurja

koji se spominjao - Nikole Melnjaka. On je u etvrtak ispijao kavicu u Varaždinu i bio u šetnji gradom sa suprugom, da bi nakon toga navratio i u svoj dosadašnji klub u akovec NK Meimurje. Kako doznajemo, dogovarao je s direktorom Stjepanom Hamonajcem isplatu zaostalog dugovanja iz minule sezone. Melnjak inae više nije lan NK Meimurja, uzeo je papire ve ranije i pokušat e nogometnu karijeru nastaviti u inozemstvu. Što pak se tie dugovanja, kako smo obaviješteni, ono e biti isplaeno prema dogovoru, samo u sluaju da Melnjak nije bio ukljuen u lažiranje utakmice, što je i on sam navodno potvrdio prilikom boravka u klubu.

Lijevi boni Meimurja, koji je u proljetnom dijelu sezone odigrao veinu utakmica, inae nije bio previše raspoložen za bilo kakve duže razgovore s novinarima nakon što se saznalo da nema status uhienika, kratko prokomentiravši svoj status ... - Bio sam na razgovoru u policiji i to je sve. Dobio sam poziv da se odazovem na obavijesni razgovor. Ne mogu govoriti o emu je bila rije, ali nisam ni pod kakvom sumnjom, a dokaz je da ve ovih dana odlazim na probu u nekoliko slovakih klubova, rekao je Melnjak novinaru Veernjeg lista. Inae, neki mediji špekuliraju da je Melnjak sve priznao te da je dobio “status pokajnika”. Puno manje se spominje ona druga mogunost

Hamonajec: Mi smo znali u nekim utakmicama tko e pobijediti kad smo saznali ime suca!

Stjepan Hamonajec, direktor NK Meimurja

Uskokovu akciju “Offside“ komentirao je na svoj osebujan nain direktor NK Meimurja Stjepan Hamonajec u mnogim medijima. Ponajprije je istaknuo kako se radi o igraima kojima su istekli ugovori, odnosno više nisu lanovi NK Meimurja. On osobno, kaže, nije imao nikakve kontakte s igraima, osim kada su ga dolazili pitati za plae te nije imao nikakvih saznanja o moguim protuzakonitim radnjama. Takoer mu nije jasno kako je npr. u aferu umiješan

Darmopil, koji je, kako kaže, dolazio je k njemu posljednjih nekoliko dana govorei “da nema za kruh”, “da ne može platiti raune”, a sada se piše da je za namještanje dobio lijep novac. udi ga, meutim, da se, kada se pogledaju imena uhienih, uglavnom radi o igraima takozvanih malih klubova. Veliki su, naglašava, oito opet bili pošteeni. - Ukoliko im se dokaže krivnja te ako se utvrdi da je u neasnim radnjama sudjelovao i netko od dužnosnika ili djelatnika kluba, takve

treba zauvijek maknuti iz nogometa, istie Hamonajec. - injenica je i da su kod nas nerijetko kasnile plae, pa su valjda i zbog toga ‘slabije karike pucale’. No, toga je u nogometu uvijek bilo i bit e, samo treba pokušati svesti na najmanju moguu mjeru. S druge strane, mi smo, i bez klaenja, na odreenim utakmicama znali tko e pobijediti ve im smo saznali ime suca, pa bi se nadležne institucije trebale pozabaviti i tom problematikom, kaže Hamonajec. (vk, foto zv)

Vijest o namještanju utakmica Meimurce nije iznenadila Anketa “Pod vurom”

Prošlotjedna vijest o namještanju utakmica u hrvatskim nogometnim klubovima digla je na noge cijelu Hrvatsku. U medijima je odjeknula vijest o uhienju

Josip Vidovi, Mihovljan - Vrijeme je da se tome stane na kraj. Kako je na vrhu, tako je i niže. Mišljenja sam da namještanje utakmica traje ve duže vrijeme, a to smo naslijedili iz prijašnje države. Moram rei da se nisam previše iznenadio uvši tu vijest. To je takoer jedan vid organiziranog kriminala, kao i u drugim segmentima našeg društva. No Svjetsko prvenstvo u pratiti, a moj favorit je Španjolska.

20-ak osoba u akciji “Offside” koje se sumnjii za namještanje utakmica u I. HNL. Veinu naših Meimurce ova vijest nimalo nije iznenadila ve su,

Josip Špicar, Nedeliše - Nisam se iznenadio kada sam uo vijest o namještanju nogometnih utakmica. Kao bivši nogometaš družim se s nogometašima, tako da sam ja to znao. Znam da je teško što se tie plaanja, odnosno neplaanja nogometaša, posebice u Meimurju, pa pribjegavaju raznim metodama. No, ja to ne opravdavam. Svjetsko prvenstvo u pratiti, a navijat u za Argentinu, ali i za susjednu Sloveniju.

kako kažu neki, za takve postupke znali. Slažu se da tome treba stati na kraj, a uhiene kazniti. I dok jedni smatraju da u ovom sluaju treba primijeniti najstrože kazne,

Mladen Zemlji, Pribislavec U svakom žitu ima kukolja, pa tako vjerojatno i u našem nogometu ima namještanja utakmica. No, protiv toga treba se boriti i treba to iskorijeniti. Treba dati šansu mladim snagama, koji redovito dolaze na treninge i odriu se svoje mladosti. Što se tie kazne, takve postupke treba drastino kazniti. Kako divljanje na stadionu, tako i ovo.

Jasmina Veselko, Vugrišinec - Nisam se previše iznenadila kada sam ula za namještanje hrvatskih nogometnih utakmica. Dosta pratim nogomet, nekada sam ak odlazila redovito na utakmice. Smatram da na neki nain možda opravdava igrae to što nisu redovito primali plae, ako je to uope istina. Ako budem imala vremena, pratit u Svjetsko prvenstvo, ali nemam posebnog favorita. Možda Italiju.

drugi su mišljenja da je dovoljno uhienima pokazati da moraju odgovarati za svoje postupke. No, unato ružnim vijestima, uz namještanje utakmica koje Sanja Bubek, Nedeliše - Nije me iznenadila vijest o namještanju utakmica. Nogomet je postao gori od politike. Namještanja zasigurno ima, jer postoje mnogi igrai koji bi sve napravili kako bi ostali u klubu. Što se pak tie opravdanja igraa, sigurno da svatko sada ima svoju stranu prie. Unato tom dogaaju, pratit u Svjetsko prvenstvo, a po meni favorit je Brazil.

su na nogomet bacile negativno svjetlo, naši Meimurci pratit e Svjetsko prvenstvo, a meu favoritima istiu Brazil, Argentinu i Španjolsku. (hz)

Denis Novosel, Selnica - Moram priznati da se nisam iznenadio kada sam uo o namještanju utakmica u hrvatskom nogometu. Ne udi me jer to je problem koji se provlai ve duže vrijeme. Najgore je to što u tome nisu samo igrai ve i vodstvo klubova. Smatram da bi ih trebalo kazniti i pokazati im da moraju odgovarati za svoje postupke. (foto: Vrzan)


15. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

ari završili u istražnom zatvoru u Remetincu u akciji “Offside” Uskoka i policije zbog navodnog primanja mita i prijevare u namještanju utakmica I. HNL

estili utakmicu s Hajdukom utakmicu s Lokomotivom? Tri igraa NK Meimurja Neven Vuljanko, Danijel Maari i Mario Darmopil završili su u jednomjesenom istražnom zatvoru zbog sumnji u namještanje nogometnih utakmica - da je zaista nevin. Prema njegovom kratkom komentaru, najprije bi se moglo zakljuiti ovo zadnje, odnosno da uope nije dio cijele prie o navodnom namještanju utakmica, da je slobodan ovjek koji može putovati kamo želi, ali o tom potom, kad zapone sudski proces puno e se toga više znati.

Službene informacije nisu dostupne javnosti Naime, sve što se dogaa u cijelom sluaju u aktualnom trenutku akcije “Offside” zapravo je na razini nagaanja, jer nitko, ni Uskok, ni policija, ni odvjetnici, zbog toga jer je u pitanju uskoki predmet koji se tie mita i korupcije - ne smije o istom ništa govoriti u javnosti. Meutim, oito su neki mediji bliže “vatri” uspjeli doi do mnogih detalja cijelog sluaja, koje nitko do sad nije demantirao, pa se pretpostavlja da su informacije stigle iz “dobro obaviještenih izvora” koji se, naravno, ne otkrivaju javnosti, jer bi se u suprotnom ogriješili o zakon. UTAKMICE U KOJIMA JE NAVODNO USPJELO NAMJEŠTANJE Croatia Sesvete - Zadar 1:2 22. kolo, 27. ožujka - igrai Sesveta dobili su 22 tisue eura da puste utakmicu Slaven Belupo - Croatia Sesvete 4:0 23. kolo, 3. travnja - osumnjieni igrai Sesveta primili su oko 20 tisua eura da izgube s više od dva razlike Rijeka - Croatia Sesvete 4:2 (poluvrijeme 2:1) 25. kolo, 14. travnja - igrai Sesveta dobili su 40 tisua eura da Rijeka vodi na poluvremenu i pobijedi na kraju Slaven Belupo - Zadar 2:1 25. kolo, 14. travnja - kapetan Zadra Sura dogovorio je poraz i sam se kladio, uložio 10 tisua kuna Varteks - Croatia Sesvete 4:1 27. kolo, 24. travnja - igrai Sesveta i Varteksa dobili su 26 tisua eura da do-

Istražni zatvor je sudac Šeki odredio veini njih uglavnom zbog utjecaja na svjedoke, što bi vrlo vjerojatno moglo znaiti da nisu priznali kazneno djelo za koje ih se tereti (davanje mita, primanje mita i prijevara). S druge strane, špekulira se da istražni organi svoje “adute” na osnovu kojih je zapravo došlo do cijele istrage i uhienja najviše temelje na transkriptima telefonskih razgovora i SMS poruka. Inae, za dvojicu Slovenaca, Dina Lalia i Admira Suljia, odreen je istražni zatvor i zbog opasnosti od bijega. Oni se uz Vinka Šaku spominju kao glavni organizatori namještanja utakmica i na taj nain nelegalne zarade na klaenju koja se kretala, kako je izjavio prilikom uhienja glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec, izmeu 150.000 i 300.000 eura po utakmici. Kako je u pitanju zarada koju je nemogue ostvariti u bilo kojoj hrvatskoj kladionici koje ne dopuštaju uplate vee od par tisua kuna, oito je u pitanju rije o nekakvom ile-

mai pobijede s najmanje dva razlike, obje ekipe zabiju gol, a moralo je pasti više od etiri pogotka. Sesvete - Zagreb 1:4 28. kolo, 30. travnja - Sesveani su se masovno kladili na pobjedu Zagreba s 2 ili više razlike, uz barem 4 postignuta gola, s time da su obje momadi morale zabiti Cibalia - Sesvete 5:0 29. kolo, 8. svibnja - igraima, treneru i sportskom direktoru Sesveta 40 tisua eura za pobjedu Cibalie s 2 i više razlike, uz barem 4 postignuta gola, a usput su gosti morali skriviti penal i primiti gol u ranoj fazi utakmice Hajduk - Meimurje 4:1 29. kolo, 8. svibnja - igraima Meimurja i Darmopilovom menadžeru 35 tisua eura za pobjedu Hajduka s 3 ili više razlike, uz barem 4 postignuta gola, te da oba sastava daju gol

galnom kladioniarskom biznisu koji se uglavnom veže uz Aziju, Cipar ili neke druge “egzotine” destinacije, što cijelu priu stavlja u kontekst kladioniarske maije koju je njemako tužiteljstvo i UEFA spominjala u vezi s istragom koja se vodila u Njemakoj i puno šire krajem prošle godine, te suradnje po tom pitanju njemakih i hrvatskih istražnih organa, što je takoer Borovec spominjao kad su se dogodila privoenja.

Namještena jedna utakmica Meimurja i pokušana još jedna Glavni su protagonisti cijele prie desetak igraa, te trener i direktor NK Croatia Sesvete, koja je u završnici utakmice navodno odigrala od osam samo jednu poštenu utakmicu, a ak sedam je namjestila. etvorici igraa Meimurja na teret se navodno stavlja lažiranje utakmice u korist organizatora namještanja, za koji se sumnjii trojac: Šaka, Lali i Sulji, “samo” jedne utakmice pred sam

kraj prvenstva izmeu Hajduka i Meimurja. Kako donose priu nacionalni mediji, igraima Meimurja i Darmopilovom menadžeru, koji je takoer uhien, a izgleda da je bio posrednik “u poslu”, navodno je isplaeno 35 tisua eura da Hajduk svlada Meimurje s 3 ili više razlike, uz barem 4 postignuta gola, te da oba sastava daju gol. I to se zaista dogodilo, jer je Hajduk visoko pobijedio Meimurje s 4:1, što je inae više - manje oekivani scenarij s obzirom na jainu jedne i druge momadi. Igraima Meimurja navodno je i ranije nueno da namjeste jednu utakmicu, i to onu s Lokomotivom, koju su trebali izgubiti s dva ili više gola razlike, ali ta ponuda je odbijena, a Meimurje je na kraju u ponajbolje odigranoj utakmici prošle sezone slavilo pobjedu od 3:1. Kao kljuni svjedok u toj prii trebao bi se pojaviti stoper Meimurja Jesus Amauri koji je trenutano na odmoru u Brazilu, a koji je navodno odbio ponudu namještanja utakmice i nakon toga je odigrana “normalna utakmica”. Inae, Uskok e predstojeih dana ispitati desetke svjedoka, a na toj su listi oba direktora NK Meimurja: Stjepan Hamonajec i Miljenko Doveer, ali i Brazilac Amauri. Na listi inae nema Nikole Melnjaka, što znai da ako je kojim sluajem zaista svjedok – pokajnik, što tvrdi HTV, a prenose svi mediji, on e se pojaviti samo na eventualnom sudskom procesu.

Nisu kladionice jedini problem našeg nogometa, ali ... Iako su klubovi za sad isti i trenutano su meta istražitelja samo pojedinci, sigurno e ova afera potresti ne samo HNL, ve

Sumnjive “friške” utakmice Najviše prašine diglo se inae oko najpoznatijih igraa, onih iz varaždinskog Varteksa, na elu s Miljenkom Mumlekom (uz njega su u pritvoru još Andrija Balaji i Zoran Ivani), koje se sumnjii takoer da su “namjestili” jednu utakmicu, onu s Croatijom Sesvete, dok su u još nekoliko navrata bili “u igri”, ali nisu željeli sudjelovati ili pak namještanje nije uspjelo. Oito je kladioniarska maija koju je, po svemu sudei, predvodio trojac Šaka, Lali i Sulji pokušavala najviše “raditi” s igraima Croatia Sesvete nakon što su oni i teoretski ostali drugoligaši, kao i s onima koji su imali najvee probleme s redovnom isplatom plaa i ostalih

primanja te njihov težak životni trenutak koristili u neasne svrhe. I sve to usprkos tome što je HNL bio na meti istražitelja zbog nekih ranijih utakmica koje su navodno vodile sve do Njemake i brae Šapina, ali o tim utakmicama nema za sad ni rijei o javnosti. Stoga, dok se istražuju oito dosta friški sluajevi sumnjivih utakmica, ostaje pomalo nejasno što je s priom o 14 utakmica koje je navodno istraživala UEFA i njemaka policija. Za te utakmice oito nije bilo dokaza Uskoka i policije, ali se na osnovu prikupljenih podataka poelo “slušati” odreene osobe, što je dovelo do ove akcije. (dz)

i cijelu javnost. Klubovi i javnost oekivano su svi od reda pozdravili akciju, jer se od nekud treba krenuti, ali najlakše je javno nešto pozdraviti, ali promjene za bolje sutra hrvatskog nogometa ipak trebaju krenuti i u klubovima iznutra. Od toga da postanu zaista klubovi koji mogu pratiti ispunjavanje obveza prema igraima, a ne poput Varteksa biti dužni desetak plaa, pa sve do onih pravih namještaljki koje je puno teže dokazati, a tiu se “kupovanja sudaca”, “kupovanja bodova” i slinih istinskih nogometnih malverzacija. Takoer, bit e zaplašeni igrai, koji se sigurno više nee tako lako upuštati u bilo kakve namještaljke, a vjerojatno i suzdržavati ubudue od ulaska u javne kladionice, i to još ponekad i u klupskim trenirkama, što odmah u javnosti izaziva neugodne

prie, jer je ipak rije o onima koji igraju i koji odluuju na terenu, bez obzira na to i ako se ne klade na svoj susret, ve na ono što uglavnom rade svi drugi, na utakmice velikog broja nogometnih liga i sportova. Treba takoer naglasiti da niti je kod nas sve “crno”, niti je sve “bijelo” u Europi. Tamo gdje je puno više novca, gdje se vrte milijarde eura, takoer ima “svega i svaega”, ali je to uglavnom zbog “viših interesa” pokriveno velom tajne koja rijetko ispliva na površinu. Jer, dok je kod nas nogomet idealan da se kroz crnilo stavi na neku novinsku naslovnicu ili u TV emisiju, u najjaim europskim zemljama on je postao biznis koji je meu najveima na kugli zemaljskoj, pa se puno toga stavlja “pod tepih”. Kod nas pak je nogomet, koji je ionako bio sve manje gledan s tribina, zahvaljujui (anti)sportašima koji su oito željeli na nelegalan nain “kruha preko pogae”, dobio novi udarac koji e se zasigurno osjetiti u daljnjem smanjenju navijaa, gledatelja na tribinama, ali i interesu sponzora, propitkivanju države i lokalne samouprave kamo zapravo ide njihov novac. Kad je pak u pitanju stotine tisua onih koji e u Hrvatskoj i dalje igrati kladionicu i ekati dobitak života, u novom prvenstvu e svaki kiks vratara ili igraa, promašenu priliku ili zapucani jedanaesterac još lakše proglasiti - namjernim, a utakmicu namještenom. Naime, psihoza namještanja, koja je pojavom kladionica u Hrvatskoj uzela maha, jer mnogi, a posebice oni koji ne žele ili pa ne razumiju da je to ipak samo sport i da se može promašiti i najbolja prilika, a oekuju da e im kladionaarski dobitak donijeti ugodniji ili ljepši život, te jednostavno ne prihvaaju da je to isto kao da igraš loto - igra na sreu, nakon ovoga zasigurno e još više imati “bujnu maštu”. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan, Vjeran Žganec Rogulja)

NEUSPJELI POKUŠAJI NAVODNOG NAMJEŠTANJA Hajduk - Varteks 2:0 22. kolo, 27. ožujka - Varteks je trebao izgubiti s visokim “hendikepom“, ali na kraju su glavni akteri prijevare odustali od namještanja utakmice Varteks - Dinamo 1:2 25. kolo, 14. travnja - igrai Varteksa odbili izgubiti s 2 ili više razlike, za što su trebali inkasirati 45 tisua eura. Stoper Ivani uzeo je novac, pa ga vratio Lokomotiva - Meimurje 1:3 25. kolo. 14. travnja - igraima Meimurja ponuen velik novac da izgube s 2 ili više golova razlike, ali su odbili ponudu, neoekivano slavili u Maksimiru i produžili nadu u ostanak. Sesvete - Lokomotiva 1:2 27. kolo, 24. travnja - Sesveanima ponueno 40 tisua eura za namještanje, ali dogovor nije realiziran. Bio je to jedini susret Sesveta u zadnjih osam kola koji nije namješten.

Nikola Melnjak, lijevi boni Meimurja, ostao je na slobodi, a mnogi mediji kalkuliraju da je to zbog toga jer je on svjedok - pokajnik, iako on navodno tvrdi da nije ni osumnjien


4

Aktualno

 GDQD u Meimurju

Župan Perho: Granica sa Slovenijom na Muri ne može se mijenjati - Pozdravljam želju naših sjevernih susjeda, iskazanu na referendumu održanom 6. lipnja, da se pitanje granice riješi meunarodnom arbitražom, te da se na taj nain ukloni problem koji otežava odnose izmeu Slovenije i Hrvatske posljednja dva desetljea, oglasio

PRERASTA li imenovanje ravnateljice OŠ Ivanovec u politiko nadmudrivanje središnje i lokalne vlasti?

Ministarstvo uskratilo suglasnost, predsjednica odbora traži oitovanje - Prosvjetna inspekcija u OŠ Ivanovec uope nije ni dolazila, pa prema tome nema ni nikakvog nalaza, kazala nam je Mirjana Krnjak, pomonica predstojnika Ureda državne uprave u Službi za društvene djelatnosti Meimurske županije. - No, stigla je uskrata suglasnosti Ministarstva znanosti, prosvjete i športa na izbor Ksenije Korent za ravnateljicu škole, kazala nam je pomonica predstojnika, budui da rješenja o imenovanju ili uskratu suglasnosti istodobno dobiva škola, kao i Ured državne uprave u Meimurskoj županiji.

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Meutim, kako u toj uskrati postoje odreene nejasnoe, predsjednica Školskog odbora OŠ Ivanovec zatražila je dodatno oitovanje Ministarstva, te e se tek nakon toga znati što dalje, mogue da e se morati raspisati i novi natjeaj za ravnatelja škole. No, kakav e ishod biti, nezahvalno je prejudicirati, osim što je Mirjana Krnjak kazala da postoje opravdani razlozi zbog kojih je predsjednica Školskog odbora zatražila oitovanje Ministarstva. (BMO)

se priopenjem meimurski župan Ivica Perho, povodom rezultata referenduma o arbitražnom sporazumu koji je održan u Sloveniji. - Mi u Meimurju sa svojim sjevernim susjedom uvijek smo imali korektne odnose. Iako su stanovnici sjeveroistonog dijela Slove-

nije, za razliku od ostalih dijelova te zemlje, odbili arbitražni sporazum, ne vjerujem da je to prevladavajui stav meu lokalnim stanovništvom, posebice onim uz granicu. U posljednje vrijeme u nekim slovenskim medijima pojavile su se izjave pojedinih slovenskih dužno-

snika o rješavanju graninih prijepora na rijeci Muri na štetu Meimurja i Hrvatske. Ja kao župan Meimurske županije najoštrije odbacujem bilo kakve mogunos rješavanja graninog spora promjenom granine crte kod Svetog Marna na Muri na štetu Hrvatske. Arbitražni

BANKE U HRVATSKOJ usprkos recesijskoj godini ostvarile dobit od ak 4,22 milijarde kuna

Meimurska banka deseta po snazi u Hrvatskoj U protekloj recesijskoj godini banke koje posluju u Hrvatskoj iskazale su dobit prije oporezivanju u iznosu od 4,22 milijarde kuna, prema podacima Hrvatske narodne banke. Od 32 banke, koje posluju u Hrvatskoj, Meimurska banka, kojoj je Privredna banka i nakon preuzimanja ostavila ime i pravnu osobnost, na 10. je mjestu rang liste po veliini ukupne

aktive i ostvarenom dobiti prije oporezivanja u iznosu od 59,6 milijuna kuna. Jedini gubitaš s liste deset najveih banaka je Hrvatska poštanska banka, sedma po visini aktive, ali i najvei gubitaš u prošloj godini sa skoro pola milijarde kuna iskazanog gubitka.

Prva i najvea banka na rang listi je Zagrebaka banka koja je za prošlu godinu iskazala dobit od 1,5 milijardi kuna, iza nje je odmah Privredna banka, inae vlasnica Meimurske banke. Privredna banka, lanica opet vee bankarske grupacije Intesa

I ŽUPANI PLAU MEIMURSKA I PRIVREDNA BANKA DONIRALE 800 TISUA KUNA

Hrvatsku treba žurno decentralizirati Župani i zamjenici župana nekoliko sjevernih hrvatskih županija, predsjednica Nacionalnog odbora za praenje pregovora s Europskom unijom, pro. dr. Vesna Pusi, kao i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesi sastali su se u utorak u termama Jezerica kod Donje Stubice u sklopu AER - Youth regional networka, na okruglom stolu na temu “Regionalna politika u Republici Hrvatskoj: hrvatska i europska iskustva“. Meimurski župan Ivica Perho rekao je da je ova kriza prilika da se iz temelja promijeni nain na koji politika u Hrvatskoj unkcionira. Treba prestati graditi spomenike osobama, ulaziti u investicije bez pravog snimanja stvari, bez financijske raunice te bez riješenog naina financiranja održavanja nakon izgradnje. Vlada promjenama poreza na dobit uskrauje novac lokalnoj i regionalnoj samoupravi, no, s druge strane, ne oslobaa ih nekih zakonskih obveza. Danas su hrvatske županije bez iznimke u teškoj financijskoj situaciji, jedva podmiruju osnovne unkcije, tako da se o nekim razvojnim projektima ne može ni razmišljati. S time su se složili i ostali župani prisutni na okruglom stolu. Župan Krapinsko - zagorske županije Siniša Hajdaš Doni istaknuo je da, iako su župane graani neposredno izabrali kako bi rješavali njihove probleme, odlukama Vlade i uskraivanjem novca oni su svedeni na puke i-

novnike koji samo transeriraju sredstva prema korisnicima. Župan Varaždinske županije Predrag Štromar rješenje vidi u financijskoj decentralizaciji Hrvatske na nain da opine, gradovi i županije raspolažu s barem 20 posto ukupno prikupljenih poreznih prihoda. Trenutno je u Hrvatskoj taj broj ispod 10 posto, dok je europski prosjek oko 30. Vesna Pusi pozvala je na što žurnije kadrovsko ekipiranje timova koji e u naredne dvije godine pripremati projekte koje emo kandidirati za kohezijske europske ondove. Naime, novac koji e nam tada biti na raspolaganju ogroman je, te ga moramo nastojati što više povui kvalitetnim projektima i programima. I Stjepan Mesi je govorio o potrebi decentralizacije ovlasti i sredstava, kako se više ne bi dogaalo da se zajedniki novac prikupljen porezima dijeli po stranakom ili lokalnom kljuu. Kod nas ima još nekih neloginosti, poput netransparentnosti odluivanja na najvišim razinama ili neriješenih sluajeva nezakonite prodaje državne imovine, što takoer reormama treba ispraviti. Sudionici okruglog stola zakljuili su da Hrvatska poput svih zemalja Europske unije mora biti temeljena na naelima da graani preko svojih izabranih predstavnika lokalno odluuju o svojim potrebama. Za to pak našu zemlju treba fiskalno decentralizirati. (BMO)

sporazum podrazumijeva da e o granici odluiva strunjaci, a ne poliari. Uzimajui u obzir povijesne i pravne dokumente, kao i tok rijeke Mure kroz povijest, vjerujem da se granica na tome podruju nee mijenja na našu štetu, ve naprov, zakljuio je Perho. (BMO)

Banke odriješile kesu da bi pomogle županiji U ponedjeljak 7. lipnja meimurski župan Ivica Perho i predsjednici Uprave, Nenad Jeud iz Meimurske banke i Božo Prka iz Privredne banke, potpisali su dva ugovora o donaciji. Meimurska banka akovec i Privredna banka Zagreb odluile su potpomoi Meimurskoj županiji donorskim sredstvima u sufinanciranju i unaprjeivanju aktivnosti na podruju kulture, sporta, edukativnih i humanitarnih akcija, prijevozu studenata, obrazovanju, kao i maniestacijama od interesa za Meimursku županiju. Meimurska banka donirala je 500.000 kn, a Privredna

Nenad Jeud iz Meimurske banke i Božo Prka iz Privredne banke potpisali su ugovor o donaciji s meimurskim županom Perhoom banka Zagreb 300.000 kn. Pored toga, PBZ je mimo ovih ugovora MESAP-u donirala sto tisua, a istu svotu usmjerili su u NK Meimurje.

- Veoma cijenimo odluku ovih banaka koje posluju na našem podruju da odreen dio novca koji zarade na našem podruju vrate u

SanPaolo, lani je iskazala dobit u iznosu od skoro 1,1 milijardu kuna. Iza Zagrebake i Privredne banke na rang listi po veliini slijede Erste & Steiermarkische banka, Raieisen banka, Societe Generale - Splitska banka, Hrvatska poštanska banka, OTP Banka, Volksbank i iza nje na desetom mjestu Meimurska banka. (BMO)

zajednicu, i to na konkretan nain namjenskim sredstvima, rekao je prilikom potpisivanja Ugovora Ivica Perho, župan Meimurske županije. Potreba danas ima mnogo, a zbog gospodarske krize novca je malo, te ovakvi potezi velikih kompanija idu u prilog njihovoj društvenoj odgovornosti. Županija je predložila listu projekata, akcija i maniestacija s kojom su se donatori složili, kazao je župan. Mr. Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglasio je da su oni uvijek bili banka koja je vodila rauna o zajednici u kojoj djeluje, te da su se rado odazvali pozivu na suradnju. Nenad Jeud, predsjednik Uprave Meimurske banke, istaknuo je da su oni uvijek izuzetnu pažnju posveivali društvenoj osjetljivosti, te da im je drago da pomažu u raznim aktivnostima. Ova donirana sredstva ne znae da je to sve što e banka donirati u ovoj godini, ve e uskoiti i dodatno, ukaže li se za to potreba. (BMO)

MEIMURSKA ŽUPANIJA na hrvatsko - talijanskom gospodarskom forumu u Milanu

Najvažnijem trgovinskom partneru prezentirali svoje potencijale Meimurska županija je u etvrtak 10. lipnja svoje gospodarske potencijale predstavila na hrvatsko - talijanskom gospodarskom orumu u Milanu u Italiji. Forum je organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Hrvatska gospodarska komora. Italija je Hrvatskoj najvažniji vanjsko trgovinski partner, a orum je bio prilika da se potencijalnim talijanskim partnerima iz najrazvijenije regije našega zapadnog susjeda, Lombardije, predstave naši gospodarstvenici, ali i mogunosti. Hrvatsku su predstavljali Ruer Friganovi, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i

poduzetništva, i Nadan Vidoševi, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, a Italiju Pier Andrea Chevallard, glavni tajnik milanske trgovinske komore, i Umberto Vattani, predsjednik ICE-a – talijanskog instituta za vanjsku trgovinu. Forum je bio podijeljen na dva dijela. U prvom, plenarnom, predstavljene su mogunosti za ulaganja u pojedinu hrvatsku regiju. Meimurje i naše potencijale predstavio je zamjenik župana Matija Posavec. Tom je prilikom naglasio da je Italija i u Meimurju vodei trgovinski ali i ulagaki partner. Nekoliko je uspješnih investicija talijanskog kapitala

u Meimurje, poput tvrtki Tuble i Arteerro – Dohomont, a mnogi naši poduzetnici dugi niz godina posluju s talijanskim kolegama. Potencijala za daljnja ulaganja ima, posebice u turistikom sektoru. Posavec je kao naše kljune prednosti istaknuo geograski položaj, prometnu povezanost, radne navike stanovništva, kao i dosadašnja pozitivna iskustva stranih ulagaa. Svojim razvojnim planovima predstavile su se i Toplice Sv. Martin, koje traže strateškog partnera za završetak wellness kompleksa. Osim njih, na orumu su bili i predstavnici ivanoveke tvrtke Midi d.o.o., koji se bave izradom i monta-

CITATI TJEDNA

žom elinih konstrukcija, metalne opreme, strojeva te dijelova strojeva i industrijskih postrojenja. Drugi dio oruma bio je prilika za konkretne razgovore s talijanskim partnerima. Za suradnju s Meimurjem i ulaganjima na našem podruju zainteresirano ih je nekoliko. Talijanski gospodarstvenici najvei interes pokazali su za ulaganjima u prostore na podruju bivšega vojnog poligona u akovcu. Osim Meimurja, na orumu su se predstavile Vukovarsko srijemska, Koprivniko - križevaka i Varaždinska županija, kao i Slobodna zona Nova Gradiška. (BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Kad sam se vratio u domovinu, shvatio sam da je nostalgija bolje rješenje.“

“Model slovenskog uspjeha; njima je na istoku Hrvatska, što je velika blagodat.“

“Venecija je tako ozbiljan biznis, da bi trebalo dati Disneyu da ga vodi.“

“Demokracija je poput engleske trave, da bi postala poput svile, potrebno je 300 godina.“

“Želimo vam ugodan vikend uz što manje vijesti, jer one su u Hrvatskoj uglavnom loše.“

- razmišljanje nekog forumaša, prenosi “ Veernji list“, 4.6.2010.

Borislav Škegro

“Poslovni klub“, HRT 1, 26.5.2010.

Ljudmila Aleksejeva, ruska disidentkinja

Ivo Perkovi, voditelj “In magazina“, Nova TV, 4.6.2010.


15. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

OBRAUN PRESICAMA BIVŠE I AKTUALNE ŽUPANIJSKE VLASTI GODINU DANA NOVE VLASTI IZ PERSPEKTIVE VLADAJUIH

Država non-stop prebacuje sve više svojih obveza na teret lokalne samouprave - Županija s Privrednom bankom spašava graevinare?

Meimurski župan Ivica Peho sa svojim zamjenicima i koalicijskim partnerima Meimurski župan Ivica Peho sa svojim je zamjenicima Anelkom Horvatom i Matijom Posavcom, Petrom Novakim, predsjednikom Skupštine, te Valentinom Koila i Željkom Pavlicom, koalicijskim partnerima, održao konferenciju za novinare o prvoj godini vlasti. Meimurski župan je u svom 30-minutnom izlaganju uglavnom ponovio sve one stvari koje govori unatrag godinu dana o stabiliziranju prorauna, o gospodarskoj situaciji koja se promijenila, o smanjenju i slabom punjenju prorauna, tako da se s nestrpljenjem išekivala neka nova vijest, koju je meimurski župan ipak rekao na samom kraju svog izlaganja. Tako su novinari saznali da Božo Prka, direktor Privredne banke, u ponedjeljak nije bio u Meimurju samo zato da bi s 300.000 kuna donorskih sredstva potpomognuo neke županijske projekte, ve više zbog drugih razloga i interesa sa županijom. Naime, župan Perho je kazao da se vode razgovori s Privrednom bankom Zagreb kako bi se pokrenule tri do etiri investicije u obrazovanju po modelu inanciranja koji je zakonski mogue provesti, ali da taj model investiranja ne tereti kao zaduženje ni županiju ni izvoae radova. Financijske projekcije rade se na dvije razine, na razini od 50 i na razini od 100 milijuna kuna i, ukoliko se projekti dogovore, tada bi se na jesen pokrenule investicije koje bi meimurskim graevinarima dale posla. Meimurski župan Ivica Perho nije

U Skupštini konstruktivna suradnja Predsjednik Skupštine Meimurske županije Petar Novaki osvrnuo se na rad u proteklih godinu dana. Ocijenio ga je zadovoljavajuim, pozdravio je konstruktivnu suradnju sa svim strankama u skupštini, te istaknuo da je bilo veoma malo ekscesa. (BMO) otkrio nikakve druge detalje tog modela, osim što je naveo da bi se na taj nain proširivale škole i gradile dvorane koje imaju graevinske dozvole, poštujui prioritete, važnost i broj uenika.

Novi rebalans na jesen - Unato stalnim promjenama državne politike i odustajanjima od inanciranja ranije zapoetih obveza i njihovog padanja na teret županijskog prorauna, uspješno održavamo inanciranje sustava, rekao je župan. - No, zbog smanjene gospodarske aktivnosti i promjena u sustavu poreza na dohodak, izvorni prihodi županijske blagajne na kraju godine bit e manji za 10-ak posto, što rebalans ove jeseni ini veoma izvjesnim. Osim na funkcioniranje sustava, najviše energije i vremena

Navodnjavanje dvije tisue hektara kod Preloga Zamjenik župana Anelko Horvat osvrnuo se na stanje u meimurskoj poljoprivredi. Rekao je da ga je u njegovu resoru prošle godine doekalo “vrue pitanje” otkupne cijene pšenice, što je dogovorima riješeno. Meimurska županija je za subvencije u poljoprivredi u ovoj godini osigurala ukupno 2 milijuna i 760 tisua kuna, a subvencionira se ukupno trinaest programa,

rekao je Horvat. Pred završetkom je pilot projekt navodnjavanja kod Kuršanca, a ovih dana potpisat e se novi ugovor o navodnjavanju dvije tisue hektara kod Preloga, što e biti najvea navodnjavana površina u Hrvatskoj. Doneseno je i jedanaest mjesta za poboljšanje stanja u poljoprivredi, a potie se i izlazak zaštienih robnih marki na hrvatsko tržište i strana tržišta.

utrošeno je na obrazovanje. Pred donošenjem su i mreže osnovnih i srednjih škola te predškolskih ustanova. Donesene su smjernice za plae direktora u županijskim ustanovama i poduzeima, na redu su i plae zaposlenih u županiji. Ekipiranjem županijskih službi trudili smo se izabrati kvaliicirane ljude, ali ne na temelju politike podobnosti, ve na strunosti. Iako e možda vrijeme pokazati da smo u nekim sluajevima pogriješili, politiku smo maknuli iz imenovanja službenika, naglasio je Perho. - Antirecesijskim mjerama odgovornima u opinama i gradovima nastojala su se nametnuti nova pravila ponašanja u trošenju javnih sredstava. Nezaposlenost se u županiji poela smanjivati, to se, naravno, ne može pripisati samim mjerama, naglasio je župan, ali vjeruje da su mnogi shvatili da dosadašnji nain rada treba mijenjati. Traženi su novi naini inanciranja mimo državnog prorauna. Temeljem toga ove godine pokrenut e se dvije do tri vee investicije, prvenstveno u obrazovanju. Kao prioritet Perho je istaknuo Osnovnu školu u Pribislavcu. Tražit e i konsenzus svih politikih stranaka oko projekata koji e se inancirati. Na kraju, istaknuo je da je zadovoljan funkcioniranjem koalicije i podrškom koju ima od svih partnera. Iako su vremena teška, na budunost zbog naših prednosti, prvenstveno navike oslanjanja na sebe same, gleda optimistino. Kako je naglasio na završetku, imamo još mnogo prostora za djelovanje, te se sa svim problemima sadašnjim i buduim možemo uspješno nositi. Župan je od jeseni najavio promjene u nainu inanciranja prijevoza srednjoškolaca i studenata.

Napravili smo mnogo na promociji Meimurja Zamjenik župana Matija Posavec proteklu godinu dana okarakterizirao je kao rad u okvirima mogueg. Mnogo se radilo na promociji županije u zemlji i svijetu, pristupili smo Institutu europskih regija, potpisali Povelju prijateljstva s nekoliko hercegovakih opina, Gradom Zadrom, u Lendavi je otvoren Hrvatski dom, osnovan je kolegij župana sjeverne Hrvatske. Županija je osmislila novi model zakupa sportskih dvorana. Od sljedee natjecateljske sezone, naime, dvorane e biti besplatne za sve sportske udruge, a to e se inancirati iz sredstava namijenjenih za sport. Županija e i dalje inancirati rad s djecom i mladima, no profesionalni pogoni morat e novac potražiti na tržištu. Zbog teške situacije u kojoj su se našli neki naši sugraani, županija je u suradnji s Gradom akovcom pokrenula projekt puke kuhinje, koji službeno kree krajem mjeseca i toga se ne sramimo, ve se otvoreno nosimo sa svim problemima aktualnog trenutka, naglasio je zamjenik župana. (BMO)

Zašto je dobro da nismo u JAR-u... Nekako mi je “polubezveze“ gleda nogometne utakmice na aktualnom Svjetskom prvenstvu u Južnoafrikoj Republici. Nije nekakav gušt veseli se pobjedi Slovenaca nad Alžirom, ili se ne veseli porazu Srbije od Gane. Bljutavo, bez okusa. udan je osjeaj vidje Nijemce kako drže konnuitet na prvenstvima, a nema “nas“ da se pobrinemo za njih. Svako svjetsko i europsko prvenstvo do sada, na kojem bi bila i naša reprezentacija, donosilo je nevjerojatnu euforiju našoj naciji. Bakice, sestre, tete

i strine, inae mirne i staložene žene, sve bi zdušnije navijale za reprezentaciju kako bi prvenstvo odmicalo. ak bi i lokalni intelektualci, koji inae zaziru od sporta, poeli, i dalje s istaknum, ali umanjenim gaenjem, govori o nogometu i samo bi ih samosvijest o neprimjerenos obuzdavala da i oni ne kažu koju pametnu o sastavu, kvalite igre i lošim potezima izbornika. Pivo više, na zajednikom gledanju tekme u omiljenom kau, s dekima s kojima se inae ne slikaju u javnos, priušle bi si i ne

cure, koje inae nisu takve ... Atmosfera bi postajala sve opuštenija, euforija rasla, indeks nacionalne sree penjao se nebu pod oblake. No, ta galama bila je idealni paravan i za druge rabote. Dok bi graani opijeni (ne)uspjesima izabrane vrste hipnozirano buljili u televizijske prijenose, ili se trijeznili od njih, ho i polako rasle bi cijene u Lijepoj našoj. Obino bi bila rije o energenma i drugim troškovima izravno vezanim uz državnu kasu. Onako omamljenima poliari bi

BIVŠI ŽUPAN POSAVEC i njegov vijenik Koila oštro kritizirali rad aktualne županijske vlasti u prošlih godinu dana

Nesposobni, neodluni, neefikasni, nepoduzetni i neodgovorni! - Narod Meimurja još nema vlasti, ova vlast još se uvijek bavi sama sobom jer još nisu podijelili ni sva proelnika mjesta, a kamoli poeli konkretno raditi, bio je izuzetno oštar u ocjeni sadašnje vlasti na konferenciji za novinare u petak dr. sc. Predrag Koila, nezavisni vijenik s liste Josipa Posavca, koja broji šest vijenika. On je optužio sadašnju vlast da dovodi u pitanje opstanak županije. Izrazio je bojazan da je doveden u pitanje opstanak županije, za što su potrebna tri kriterija: geografski položaj, povijesne okolnosti i ekonomska stabilnost, prosperitet i razvoj koji se polako ali sigurno gubi. Upravo zbog toga treeg faktora dovodi se u pitanje opstojnost županije kao takve, te bojazan da e se ona ukinuti pod izlikom da se ne smije graditi ništa što ne donosi proit i što se samo ne može inancirati, kao što župan voli spominjati u svojim govorima diljem Lijepe naše. Tako ispada da su se do sada u našoj županiji gradili spomenici pojedinim osobama koji se ne mogu sami inancirati. Jasno je da privatnim vlasnicima nije u interesu svoj kapital ulagati u škole, vrtie, parkove i komunalnu infrastrukturu, ve je to dužna uiniti lokalna samouprava.

Bivši župan Josip Posavec: Kako je mogue da se ništa ne može realizirati s milijardu kuna? Josip Posavec, nositelj Nezavisne liste, kazao je da županijom ustvari upravlja koalicija koja od 2001. godine upravlja Gradom akovcom. Radi se o simbiozi stranaka SDP, HSU i HSS i HNS. Optužio je tu koaliciju da je u razdoblju od 2001. do 2009. godine krajnje neracionalno i stihijski potrošila milijardu kuna proraunskog novaca Grada akovca, bez vidljivih rezultata. Kazao je da ta i takva koalicija sada ima u razdoblju do 2009. do 2013. godine, kada se zbroje prorauni akovca i Meimurja, na raspolaganju preko milijardu kuna proraunskog novca, a bez ikakve vizije. Kazao je da e ova županijska vlast imati na raspolaganju više novca nego prošla. Ukupni prihodi prorauna za njegovog mandata 2005. - 2008. godine bili su 430 milijuna kuna, a on tvrdi da e ukupni prihodi županije u mandatu bez prihoda od Vojarne iznositi 460 milijuna kuna, a uraunaju li se planirani prihodi od prodaje Vojarne, dodatnih 140 milijuna kuna, što znai da e županijska vlast na raspolaganju

u pauzama meu utakmicama zdušno objasnili zašto je to bilo potrebno, a mi bi se kreveljili i naruili još jednu rundu, jer tko bi ih uope uzimao ozbiljno dok naši deki buše provnike golove. I što bi se naša reprezentacija duže zadržala u natjecanju, to bi cijene više porasle, ili bi više cijena poraslo. Završetkom euforije i spuštanjem na tlo, obino prouzroenom ispadanjem reprezentacije, ve bi bilo prekasno da išta shvamo. Zapoeli bi godišnji odmori, Sabor završio zasjedanja, a ministri se razmilili po obali i otocima. Sve bi tako bilo mirno do jeseni, s ijim bi tmurnim poetkom uvidjeli što nam se zapravo dogodi-

imati 600 milijuna kuna. U prethodnom mandatu uinilo se mnogo toga, a sada s veim proraunom najednom nije mogue uiniti ništa, predbacio je aktualnoj vlasti Josip Posavec. Dodao je takoer kako je aktualna županijska vlast više nego ikada izolirana od najvažnijega dodatnog prihoda: državnog prorauna, te da recesija nije jedini krivac, jer je državni proraun na razini prethodnih godina. U proteklih 12 mjeseci novac u velikom luku zaobilazi Meimurje. Naša je županija izgubila na tempu i intenzitetu investicija, netragom je izgubljeno skoro 100 milijuna kuna za ve potpisane ugovore za dogradnju škole i izgradnju sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu i Belici, zagubljen je ugovor o dogradnji škole u Prelogu i izgradnji sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu, izostalo je plaanje skoro 30 milijuna za izgradnju kanalizacije u Donjem Kraljevcu i akovcu, ne plaa se izgradnja pilot sustava navodnjavanja. Josip Posavec je kazao da je temeljna karakteristika ove vlasti neznanje, a vlast je obasuo “komplimentima” kao što su: nesposobnost, neodlunost, nepoduzetnost, neeikasnost, te neodgovornost. Za kraj je pitao jesu li krivi samo birai što su izabrali takvu vlast.

Nezainteresirani za skupove poljoprivrednika - U sklopu nedavnog Dana Rudolfa Steinera bilo je održano i predavanje strunjaka iz IPARD programa, a na koje se nije odazvao nitko iz Županije, premda osim župana imamo i zamjenika župana odgovornog za poljoprivredu te proelnicu za poljoprivredu. Nije prvi sluaj njihovog nepojavljivanja na važnim dogaajima vezanim uz poljoprivredu, kazao je Predrag Koila. - Nisu se odazvali ni na godišnje skupštine udruge svinjogojaca, kozara, mljekara, kao ni mnoge druge. udom se ude što su im mnoga vrata zatvorena u Zagrebu, a nisu svjesni injenice da ne poštuju ljude iz Ministarstva kad dou u našu županiju, kazao je Koila, a pokazuju i nezainteresiranost da nešto naue izbjegavanjem prisustvovanja strunim predavanjima. (BMO)

lo, jer na naplatu bi nam poeli dolazi rauni s višim iznosima. Zato mi se ini da je ovako mnogo bolje. Prisiljeni smo živje u realnos, lišeni mogunos da se poistovjeujemo sa svojim nogometnim herojima. Vlada je primorana bavi se stvarnim problemima, jer narod nije zapao u hipnoko stanje kad mu možeš uvali takorei sve što  padne na pamet. Oni koji vole nogomet i dalje ga gledaju, a ak pri tome prolaze jeinije. Doduše, bilo bi nefer ne primije da je ulogu nogometne reprezentacije u posljednje vrijeme preuzela rukometna reprezentacija. Tako da e bi novih prilika za slavlje.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com


6

Gospodarstvo

SINDIKALNA AKCIJA prikupljanja potpisa za referendum

Protiv izmjena Zakona o radu Hrvatski sindikati uz logistiku podršku prošli tjedan poeli su skupljati potpise za reerendum koji bi se trebao raspisati kako bi se poništile izmjene Vlade RH Zakona o radu.

Potpisi su se poeli skupljati 9. lipnja, cilj je prikupiti potrebni broj potpisa za raspisivanje reerenduma, a krajnji rok je 23. lipnja. Potpisi se skupljaju i u akovcu na Trgu Republike.

U SVIBNJU BROJ NEZAPOSLENIH PAO ISPOD SEDAM TISUA

Nezaposlenost pada trei mjesec U svibnju, trei mjesec za redom, nastavljaju se pozitivni trendovi u zapošljavanju i smanjenju nezaposlenosti. Nakon više mjeseci nezaposlenost je ponovno pala ispod sedam tisua, na 6.799 registriranih nezaposlenih osoba. Nezaposlenih je za 162 manje nego u travnju, ili za 2,3 posto. Na pozitivno kretanje na tržištu radne snage utjecao je znatno vei broj zapošljavanja kako u svibnju, tako i u prethodna dva mjeseca. U prvih pet mjeseci ove godine Zavod za zapošljavanje posredovao je pri zapošljavanju 1.683 osobe, što je poveanje od 58,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani kada su zaposlene 1.063 osobe. Najviše zapošljavanja bilo je u preraivakoj industriji, trgovini i graevinarstvu.

Nakon niza mjeseci izrazito negativnog barometra zapošljavanja, koji pokazuje odnos novoprijavljenih direktno iz radnog odnosa i zaposlenih s evidencije, ve drugi mjesec za redom u plusu je barometar, i to za 96 radnih mjesta. Od prosinca 2008. godine, od poetaka gospodarskih poteškoa do ulaska u recesiju 2009. godine, i prva tri mjeseca ove godine konstantno je evidentan pad osiguranika mirovinskog osiguranja u našoj županiji. Krajem 2009. u odnosu na 2008. godinu broj osiguranika pao je za 4,9 posto, a trend se nastavio i u prva tri mjeseca ove godine, i to za 2,3 posto u odnosu na prosinac 2009. godine. Ponovno smanjenje nezaposlenosti u protekla tri mjeseca te nastave li se pozitivni trendovi trebali bi preokrenuti situaciju.

EKONOMSKI BREVIJAR

O konkurentnosti kao rješenju Konkurentnost znai sposobnost da se u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvedu robe i usluge koje e kupcima odgovarati, a proizvoaima omoguiti dobit. Obino u šumi podataka i svakodnevnih problema iz vida ispustimo sasvim oito: brigu i promišljanje o onome u emu smo bolji od drugih, što možemo brže, bolje, povoljnije i drugaije, po emu se razlikujemo od drugih i što još možemo unaprijediti radi postizanja boljih rezultata. Za taj postupak ne postoji univerzalni recept, ali postoji univerzalni savjet – svatko mora priznati i utvrditi u emu je dobar i bolji od drugih, a u emu se ne može nadmetati s drugima. To je odlina podloga za pokretanje daljnjih aktivnosti... Polazi se od opeg prema konkretnom, od šire slike prema najsitnijim pojedinostima, jer u svakoj od njih može se uoiti potencijal. Konkurentnost se uvijek mjeri u odnosu na usporedive subjekte u odreenom sektoru. Možemo razlikovati i mjeriti konkurentnost zemalja, regija, industrija, poduzea... Osim internih elemenata konkurentnosti na koje možemo utjecati, mnogo je i vanjskih, na koje ne utjeemo izravno, poput administrativne uinkovitosti, kvalitete institucija, makroekonomske stabilnosti, kvalitete zdravstva, kvaliteta obrazovanja, tehnološke opremljenosti, poticanja inovativnosti... Konkurentnost je rezultat kombiniranja resursa i procesa, i tko je vještiji i

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr bolji u tome, taj je i uspješniji. Kao i obino, najbolje je opet najjednostavnije. Konkurentnost je sposobnost da se osmisle, proizvedu i stave na tržište proizvodi i usluge ije su cjenovne i necjenovne karakteristike atraktivnije od onih koje nude drugi proizvoai i ponuai. Cjenovna konkurentnost postignuta je kada tržište za proizvode i usluge prihvaa cijenu koja pokriva troškove i daje prinos. Troškovna i cjenovna konkurentnost lako su mjerljive i usporedive, dok je kod necjenovne konkurentnosti mjerenje nešto teže, jer se pri tome radi o parametrima poput kvalitete, servisa, dizajna, redovitosti opskrbe i isporuka i slinog. Konkurentnost se tumai i kao uspješno nadmetanje s konkurencijom. Ništa jednostavnije, ali istovremeno i ništa teže od toga. Primjereni citat glasio bi: “Našu konkurentnost u budunosti ne jame jetiniji, ve bolji proizvodi.“

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

GOSPODARSKO SOCIJALNO VIJEE o poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji u Meimurju

Agromeimurje najavljuje otpuštanje sto djelatnika, za što krive naelnike Dogodi li se da Agromeimurje ostane bez veeg dijela poljoprivrednog zemljišta u zakupu, o ijem raspolaganju odluuju opine i gradovi, poslovanje tvrtke nee doi u pitanje, ali e sto ljudi zaposlenih u Agromeimurju ostati bez posla, najavila je Zlata Gašpari, direktorica te tvrtke. Radi se o ljudima koji osim na poljodjelskim radovima zbog svojih skromnih kvalifikacija nee posao nai negdje drugdje, a radi se o ljudima starijim od 40 godina, upozorenje je sa zadnje sjednice GSV-a Meimurske županije održane prošli tjedan. Domaa proizvodnje još jednom bi mogla doživjeti poraz krajem godine. Prema važeem zakonu o dugotrajnom zakupu državnog zemljišta, Agromeimurje, koje ima gotovo sve zemljište u dugotrajnom zakupu, krajem godine moglo bi ostati bez najveeg dijela zemljišta. Neke opine u ijoj nadležnosti je raspolaganje državnim zemljištem imale su razumijevanja za tu situaciju, a neke nisu. Jedan naelnik hladno je odgovorio da to nije njegov problem. Naime, po novom zakonu Agromeimurje kao tvrtka tek je trea u zakupnom redoslijedu. Prije njih zemljište mogu zakupiti i, primjerice, poljoprivrednici mlai od 40 godina iz Dubrovako - neretvanske županije. Paradoksalno je to da bi bez osnovnog resursa za proizvodnju ostala tvrtka koja je zapravo za poljoprivrednu proizvodnju na 2.500 hektara zemljišta tehnološki najbolje opremljena, kazao je Anelko Horvat, zamjenik župana. Pojedine naelnike zanima samo prodaja državnog zemljišta, premda od cijene koje postignu prodajom dobiju samo 23 posto.

Tako je Kotoriba od prodaje zemljišta dobila novac u vrijednosti jednog kilometra asaltirane ceste, kazala je Gašpari. S druge strane, ono o emu predstavnici opina ne žele javno govoriti, ve samo o the record, jest situacija da je Agromeimurje godinama plaalo u opinske proraune znatno nižu cijenu zakupa od obiteljskih gospodarstava i sada koriste situaciju. Oito naelnici više gledaju gladna proraunska usta, a manje šire posljedice svojih odluka.

Rascjepkanost zemljišta glavni problem poljoprivrede

Zlata Gašpari, direktorica Agromeimurja, upozorila je na mogunost otpuštanja stotinjak radnika zbog problema sa zemljištem

Središnje pitanje u temi o poljoprivredi bilo je poljoprivredno zemljišno pitanje zbog rascjepkanosti posjeda koje u Meimurju nije okrupnjeno ni pokušajem komasacije. Naprotiv, svi uinci komasacije u Kotoribi poništeni su kasnijim vlasnikim cjepkanjem. Sitne parcele u Meimurju zbog svoje veliine pogodnije su za uzgoj voa i povra nego za pšenicu ili kukuruz, slažu se svi koji dolaze iz poljoprivredno - prehrambenog sektora.

No, Meimurje je ve i sada proizvoa 20 posto koliina voa proizvedenih u Hrvatskoj, posebice jabuka, ali se postavlja pitanje koliko je poticajno proizvoditi jabuke, kad i te za hrvatske potrebe nedostatne koliine stoje u hladnjaama jer je trgovaki lobi usred berbe hrvatskih jabuka uvezao stare zalihe europskih skladišta i tako kupcima uz nisku cijenu ponudio stare manje kvalitetne jabuke, o emu su Meimurske novine izvještavale

Tue cijenimo, svoje podcjenjujemo - Nemamo svijest da cijenimo više svoje nego tue, kazao je Stjepan Varga iz akovekih mlinova, koji je najavio gradnju distributivnog centra za voe i povre za domai nacionalni trgovaki lanac u ijem je sastavu i METSS, ime bi svoje mjesto na trgovakim policama mogli

nai i meimurski proizvoai. On je upozorio da bi nam se mogla dogoditi sudbina Maarske, da stranci pokupuju svu našu zemlju koja je ouvanija i na njoj proizvoditi kvalitetne proizvode za svoje tržište, a nama kroz strane trgovake lance prodavati svoje loše kvalitete. (BMO)

lani usred berbe naših domaih jabuka, a na prošlotjednom sastanku GSV-a govorio i Anelko Horvat, zamjenik župana. Jabuke su se uvezle kroz rupu u zakonu po kojoj je uvoz omoguen jedino baš usred berbe domaih jabuka, što govori o tome da je od domae proizvodnje i zaštite potrošaa od nekvalitetnih proizvoda oito jai lobi uvoznika i trgovaca koji dobro zarauju na takvim proizvodima kojima u EU istie rok trajanja, a kod nas prema zakonu još mogu biti na policama zbog blaže zakonske regulative.

Ima li “sastanenje“ GSV-a smisla? Inae, na dnevnom redu bile su etiri teme: stanje u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, trenutno stanje u gospodarstvu i osvrt na subvencioniranje prijevoza uenika i studenata te usvajanje pravilnika o mirenju u individualnim sporovima. Meutim, prijevoz srednjoškolaca i Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima nije ni došao na dnevni red jer je tijekom sjednice izgubljen kvorum. Gospodarstvenici su se iscrpli u dugotrajnoj raspravi u stanju u poljoprivredi i gospodarstvu i nakon što su svoje rekli jedan po jedan napuštali sjednicu, odlazei za preim poslovima. Tako je sjednica nakon dva i pol sata prekinuta jer kvoruma nije bilo. Budui da ovo tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika poslodavaca, sindikata i politike i nema drugu ulogu osim donošenja zakljuka o odreenoj problematici te njihovo slanje u vidu mišljenja ili zahtjeva na druge i više instance, postavlja se pitanje smisla takvog djelovanja, kad i pojedini lanovi GSV-a gube interes za takvo djelovanje? (BMO)

POGLED ODOZDO

Prezreni u Hrvatskoj potpisuju peticiju U redovima za potpisivanje peticije kojom se žele umanjiti steena radna prava zaposlenih stoje i umirovljenici i nezaposleni i oni koji su netom izgubili posao jer su firme završile u steaju. Što sve njih gura u red za peticiju koja njima realno nee znaiti ništa, osim što e iskazati solidarnost s onima kojih e se to ticati. Radi se o graanskom iskazivanju prkosa prezrenih. Oni time iskazuju nezadovoljstvo prema sadašnjoj politici. To je poruka da im je dosta onih koji su pokazivali nadmo nad onima koji su bili manje pohlepni, manje spretni, manje lukavi, manje spremni od drugih preko leševa ii do osobnog blagostanja. Nezadovoljnici u ovoj zemlji nevoljko su se pridruživali pozivima na masovni štrajk, na ulino prosvjedovanje, izuzev onih koji mjesecima nisu dobili plae pa pritisnuti dugovima za raune i neisplaenim plaama drugi izbor nisu imali. Ali i tada se radilo o ogranienim skupinama

obino vezanim uz jednu firmu ili grupaciju. Potpisivanje peticije je oito ona mjera neposluha koja zadovoljava graane, umorne od svega, pa i od prosvjeda. Sakupi li se deset posto potpisa graana, Vlada e biti prisiljena na uzmak, i to putem jedne mjere koja je izuzetno miroljubiva i s graanskog stajališta izuzetno komotna. Sve što je potrebno je dati svoj potpis. Po prvi put graani e, ukoliko uspiju u akciji, osjetiti što znai mo mase i jednoga jedinog potpisa na papiru. I kakvu težinu može imati samo jedan potpis jednog graanina na papiru. I ta mo važnija je od samog sadržaja - reguliranje prava iz radnog odnosa izmeu poslodavaca i zaposlenih. To je puno složenija problematika. U privatnom sektoru oi radnika sada su uperene u to je li njihov poslodavac sklopio dovoljno narudžbi i ugovora da ne budu otpušteni. Trenutano u graevinskom sektoru poslodavci sa sindikatima

mogu sklopiti zlatne kolektivne ugovore i jamiti svojim zaposlenima regres za godišnji odmor na Bahamima, meutim, potencijalne investitore traže kao iglu u plastu sijena. Ukoliko ih ne nau, nikakva dobra volja njihovih poslodavaca nee pomoi da prava iz kolektivnog ugovora ostvare. Druga je slika s onim zaposlenicima koji su na raznim proraunima. Radili - ne radili, njima plae i prava iz kolektivnog ugovora idu, jer prorauni se kre najprije u drugim serama, a na kraju su plae i prava iz radnog odnosa. No, padne li za koji mjesec proizvodnja i doe do novog vala otpuštanja, to e za sobom povui smanjenje prihoda od poreza na plae, smanjiti potrošnju, a time i prihode od PDV-a u državnu blagajnu. Ve sada, primjerice, u županijski proraun za lošijih dana stiže svega etiri tisue kuna, što je, laiki reeno, mizerija. U skoroj budunosti to može znaiti jedva održavanje hladnog pogona i saku-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pljanje novca za plae zaposlenih kao glavne preokupacije ne samo na županijskoj ve i višim i nižim razinama. Kolektivni ugovori time e postati ista arsa. Naime, kao bumerang vraa se pred nos politike davno donesena promašena odluka o zapostavljanju domae proizvodnje i uvozu svega i svaega jer je tako bilo najlakše kroz srozavanje domaih poduzea doi do njihova vlasništva, a kroz uvoz puniti proraun. Problemi su se sada vratili kui, a prezreni izgubili strpljenje.


15. lipnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

U PETAK zapoinje dvanaesti MESAP

Prijavljeno preko tristo izlagaa iz etiri zemlje

Lovaca je sve manje i zbog politike Hrvatskoga lovakog saveza

Noviteti sajma: ocjenjivanje lovakih pasa, lov sa sokolima, kuhanje gulaša, parada starih traktora STEYR iz Slovenije, parada starih motora i automobila Ovogodišnji dvanaesti Meimurski sajam poduzetništva MESAP, koji e se održati od 18. do 20. lipnja u Nedelišu, privukao je izlagae iz etiri države: Hrvatske, Maarske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Iz Hrvatske izlagai dolaze iz osam županija i Grada Zagreba, rekao je na konferenciji za novinare direktor sajma Marjan Novak. Zbog krize u gospodarstvu, na sajmu je ove godine zakupljeno nešto manje prostora, što je i bilo za oekivati. Tjedan dana prije sajma bilo je prijavljeno 306 izlagaa, koji e izlagati na 114 štandova, te u dvije dvorane, kao i prošle godine, te na vanjskom prostoru. Oekuje se stotinjak izlagaa na zajednikim štandovima, 49 stoara na stoarskoj izložbi, 19 malih životinja i 27 vinara. U petak 18. lipnja na sveanom otvaranju sajma u 11 sati oekuje se ministar uro Popija sa suradni-

cima, a bit e održan i struni skup Ministarstva gospodarstva. U 15 sati poinje izložba lovakih pasa, prezentacija lova sa sokolima i kuhanje lovakog gulaša, što e biti posebno interesantno mladim posjetiteljima sajma. U subotu zapoinje stoarska izložba u 11 sati, oekuje se ministar Petar obankovi sa suradnicima, a potom slijedi predavanje o IPARD

programu u poljoprivredi, parada starih traktora STEYR iz Slovenije, predstavljanje projekta IPA putem akre i Jare, u 15 sati nastup Seljake sloge Nedeliše i njihovih gostiju iz Pule, a u 16 sati nastup Limene glazbe Središe ob Dravi i folklorne skupine iz Ormoža. U nedjelju u 10 sati zapoinje izložba meimurskog konja, u 14 sati parada starih motora i automobila, u

Marjan Novak, direktor MESAP-a: - Poseban interes ove su godine pokazali izlagai iz Slovenije i BiH 16 sati mažoret program, te proglašenje najboljih štandova. Uz glazbeni program Srana Depola iz Rijeke, bit e poznati i dobitnici nagradne igre za posjetitelje. Ove godine osigurano je 17 dobitaka od više sponzora. Cijena ulaznica za posjetitelje iznosit e 15 kuna. (J. Šimunko)

PAVAO KUANDI, pokreta Poljoprivredne zadruge “Biodina“ u Hodošanu:

Okupit emo 350 proizvoaa zdrave hrane iz Meimurja U Hodošanu je nedavno osnovana Poljoprivredna zadruga “Biodina” koja ima veoma zanimljiv plan razvoja i povezivanja poljoprivrednika. Inicijator osnutka zadruge bio je Pavao Kuandi, gospodarstvenik i voar iz Hodošana (posjeduje preko osam hektara vlastitih vonjaka u kojima proizvodi jabuke po biodinamikoj metodi). Razgovarali smo s njim o razlozima osnivanja nove zadruge i po emu e ona biti drugaija. • Koji su razlozi osnutka poljoprivredne zadruge ‘Biodina’? — PZ ‘Biodina’ osnovana je zato jer smo ocijenili da je vrijeme sazrelo za razvoj biodinamike poljoprivrede, a s obzirom na kretanja u Europi. Uskoro emo u Europsku uniju, tako da e biti mnogo lakše plasirati poljoprivredne proizvode, a poljoprivredni proizvodi sa znakom ‘Demeter’ u

Pavao Kuandi: - U proizvodnji zdrave hrane podržavaju nas i banke, za koje znamo da teško daju kredite

Biodinamiki vonjak Pavla Kuandija u Hodošanu Europi se i te kako traže. Smatramo osnutak zadruge jednim znaajnim iskorakom, a usko emo suraivati s Centrom Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu. Zadrugu je osnovalo nas petero, s osnovnim ciljem razvoja biodinamike proizvodnje zdrave hrane i distribucije proizvoda. Rije je o jednom magistru ekološke proizvodnje, jednom agronomu voarstva, dva magistra ekonomije, uz mene kao pokretaa, koji sam i ekološki i biodinamiki voar. Zadruga e imati i edukativnu funkciju. Prema planu, zadaa nam je da u naredne tri godine okupimo 350 domainstava u Meimurju i Hrvatskoj koje se bave ekološkom proizvodnjom. Osim toga, od opine Donji Kraljevec zatražili smo deset do petnaest hektara državnog zemljišta gdje emo proizvoditi biodinamike proizvode. Planiramo izgraditi skladišta za ekološke poljoprivredne proizvode i hladnjau, a razmišljamo i o drugim proizvodnjama. Ekološke i biodinamike hrane, koja je najviši stupanj ekološke proizvodnje, danas nema dovoljno na tržištu, a potrebe su sve vee i vee.

• Tko e biti kupci? — Oekujem da emo sklopiti ugovore o snabdijevanju s djejim vrtiima, školama, starakim domovima, bolnicama za poetak, ali ubrzo i s turistikim sektorom u cijeloj Hrvatskoj. Razgovarao sam, primjerice, s Frankom Palmom, koji smatra da e ekološka i biodinamika hrana biti nadopuna za hotele i kategorija iznad. U ovom je trenutku problem što nema dovoljnih koliina biodinamikih proizvoda na tržištu, pa onda nije mogue ni sklapanje ugovora. Naravno, rije je o procesu koji e trajati više godina dok se ne uspostavi sustav, što nije mogue bez hladnjae i skladišta. Zadruga je registrirana i za projekte obnovljivih izvora energije, prvenstveno je tu rije o projektima biomase i proizvodnje peleta, te projektu dobivanja energije iz silaže kukuruzovine, snage 1,5 megavata. • Kakav je interes banaka za projekt? — Pregovaramo s dvije banke, rije je o projektu vrijednom desetak milijuna eura. Banke su podržale projekt ekološke proizvodnje hrane. Za

Sredstva i iz europskih fondova Poljoprivredna zadruga “Biodina“ ima svoje sjedište u Donjem Kraljevcu, Kolodovorska 80, gdje je davno prije bila stara pilana. U industrijskoj zoni posjeduje oko dva hektara zemljišta, što je sasvim dovoljno za razvoj cijelog projekta kad je rije o hladnjai i skladištima. Upravitelj PZ-a “Biodina“ Krešimir Jurec, magistar ekonomije

iz Hodošana, kaže: - Bio sam nedavno u centru Europske unije, u Bruxellessu, zajedno s dvadesetak mlaih ljudi iz Hrvatske. Naši projekti proizvodnje zdrave hrane i obnovljivih izvora energije u potpunosti su podržani, tako da oekujemo da emo dobiti dio sredstava i iz europskih fondova. (JŠ)

Krešimir Jurec, upravitelj PZ-a “Biodina“: - Dio sredstava osigurat emo i iz europskih fondova

Detalj sa skupštine Lovakog saveza Meimurske županije

LOVAKI SAVEZ Meimurske županije

sada smo uspjeli dogovoriti da kamate budu prihvatljive, a to znai od jedan do najviše etiri posto. Osim, toga, ovih dana oekujemo i poslovne ljude iz drugih zemalja za dogovore. Postoji mogunost da za srpsko tržište proizvodimo sokove od višnje. • U kojoj ulozi vidite Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu i na koji ete nain razvijati suradnju? — Centar Rudolfa Steinera mora biti krovna institucija za Demeter u Hrvatskoj, a mi emo pokušati u tome pomoi. Konkretno, smatramo da bi Centar morao imati opremljeni laboratorij sa svim ureajima za kontrolu biodinamki proizvedene hrane. Zbog toga smo ve poslali našeg lana na edukaciju za biodinamiku proizvodnju u krovni institut svjetske organizacije ‘Demeter’ u Darmstatu. Osim toga, dogovoreno je da e se teajevi iz biodinamike proizvodnje za Hrvatsku i društvo ‘Ajda’ iz Slovenije koje okuplja biodinamiare iz te zemlje održavati u Centru Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, a uz pomo krovnih austrijskih institucija biodinamike proizvodnje. Razgovarat emo i s maarskim proizvoaima zdrave hrane, tako da se nadamo da e u Donji Kraljevec dolaziti proizvoai iz etiri zemlje. Upravitelj zadruge ‘Biodina’ nedavno je bio u Bruxellessu, gdje su upoznati sa zakonskom regulativom o obnovljivim izvorima energije. Kad je rije o Centru, moram napomenuti da dobro suraujemo s ravnateljicom Sandrom Perca i predsjednikom Upravnog vijea Zlatkom Lovreniem. Ukratko, osnovni nam je cilj da svojom biodinamikom proizvodnjom hrane, koliko god to bilo malo u europskim ili širim relacijama, doprinesemo zdravlju ljudi te veoj ekološkoj svijesti i okretanju poljoprivrede prema održivom razvoju. Dakako da sam svjestan da uvijek treba promatrati i ekonomske aspekte, proizvoa mora moi živjeti od svojeg proizvoda, bez toga nema razvoja. Zbog toga smo i dali rok od tri godine da uspostavimo sustav, zakljuio je razgovor o vrijednom projektu koji donosi nove gospodarske perspektive Pavao Kuandi. (J. Šimunko)

Godišnja skupština Lovakog saveza Meimurske županije ove je godine održana u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu, uz nazonost dožupana Anelka Horvata, naelnika PU meimurske Ivana Sokaa, zatim Krunoslava Gosaria i drugih gostiju, no ne i predstavnika Hrvatskoga lovakog saveza. Predsjednik Ljubomir Grgec u svojem je izvješu napomenuo da je glavni dogaaj u prošloj godini za lovce bila smotra Lovakih rogista Hrvatske, održana uz Dan županije u akovcu, kao i to da su rogisti Lovakog saveza MŽ-a postali najbolji rogisti Hrvatske. Lovci su se aktivno natjecali u Meimurskoj ligi strijelaca, prvo mjesto pripalo je LD-u “Zec” iz Murskog Središa, drugo LD-u “Zec” iz Vratišinca, a tree LD-u “Prepelica” iz Male Subotice. Ukupni pobjednik kupa, odnosno prvenstva Lovakog saveza MŽ-a bila je ekipa LD-a “Fazan” Draškovec. Meimurska reprezentacija lovaca sudjelovala je i na državnom natjecanju u Zadru i osvojila peto mjesto. Organizirane su i tri smotre lovakih pasa, uz suradnju sa Športskim kinološkim klubom Meimurje. Ispitu za lovce pristupilo je sedamnaest mladih lovaca, koji su uspješno položili ispit, a za lovouvare osposobljeno je dvoje lovaca. Lovaki savez aktivno je suraivao na zaštiti prirode u suradnji s drugim udrugama i Javnom ustanovom za ouvanje prirode Meimurske županije. Uz ostalo, na prostorni plan Meimurske županije upuene su dvije primjedbe, ukidanje posebnih rezervata Mure u šumama Muršak, Kotoriba i veliki Otok, te tunele za prijelaz divljai preko autoceste, što je usvojeno. lanstvo u lovakim društvima pada, a broj lanova sve je manji, zakljuio je Ljubomir Grgec. Manjem broju lanova doprinosi i mogunost da se dobije lovaka iskaznica direk-

tno od Hrvatskoga lovakog saveza bez obaveznog lanstva u udrugama lovaca. Prema prijedlogu rada za narednu godinu, lovci e štititi biološku i ekološku raznolikost te gospodariti s divljai prema gospodarskoj osnovi, a nužna je i adaptacija doma lovaca u akovcu. uro Horvat iz LD-a “Fazan” Draškovec pohvalio je tvrtke “akom” i “Prekom” jer su pomogle odvesti otpad koji su lovci skupili po šumama u proljetnim akcijama, te iznio podatak da su se lovci predstavili uenicima sedmog i osmog razreda osnovne škole, s osnovnom tezom da su lovci ljubitelji i zaštitnici prirode, te naglasio da treba skupiti podatke o sudjelovanju lovaca u Domovinskom ratu, kako se to ne bi zaboravilo. Dožupan Anelko Horvat uz ostalo je pohvalio aktivnost lovaca na ouvanju prirode te naglasio da je prostorni plan županije u izradi, a industrijsko zemljište zauzelo je ve oko tisuu hektara poljoprivrednog zemljišta. Jedan od najveih problema bit e kako e se postupiti s nelegalno izgraenim objektima na Muri i Dravi. Kad je rije o štetama na cestama, svoj dio trebao bi snositi i ŽUC, napomenuto je. Naelnik PU meimurske Ivan Soka zahvalio je lovcima na suradnji oko nezakonitog lova te rekao da su u praksi sad zbog naleta divljai na vozila naješe ošteeni vozai. Mario Valjak iz Štrigove najavio je ipak bolje dane za lovce, naime, u tijeku je žalba zbog naleta vozila na divlja u Štrigovi jer je lovako društvo izgubilo spor, koja bi mogla mnogo toga promijeniti. Naime, Ustavni sud RH proglasio je divlja “opasnom stvari”, a u Ustavu RH piše da je divlja od interesa za RH. Na kraju, a kako se diskusija na tu temu ne bi dalje razvijala, dogovoreno je da se održi tematska sjednica Lovakog saveza na temu naleta divljai na automobile i druga vozila, što je prihvaeno. (J. Šimunko)

Predsjedniku Lovakog saveza pod automobil podletio - jazavac! Jedan od najveih problema lovaca zadnjih godina dogodio se zbog sukoba dvaju zakona koji na razliite naine tumae štete od divljai na motornim vozilima, a lavinu diskusija na tu temu pokrenuo je Edo Pongrac iz LD-a “Patka” Donji Vidovec. Rije je o koliziji Zakona o lovstvu sa Zakonom o prometu na cestama. - Uvijek je kriva divlja, a nikad voza, kaže Pongrac, nikad se ne pita kojom je brzinom voza vozio, je li bankina pokošena, ima li znakova prijelaza divljai preko ceste. Danas ljudi voze skupe automobile, pa su štete sve vee, a lovaka društva teško mogu izdržati naplatu šteta, rekao je on, uz poziv elnicima Hrvatskoga lovakog saveza da se više angažiraju po tom pitanju. - U drugim zemljama nije tako kao u Hrvatskoj, tamo je naješe kriv – voza, reeno je. Prema zakonu, lovaka društva su trei po redu krivci za naplatu šteta, prvi je voza,

zatim Županijska uprava za ceste, a tek na treem mjestu lovako društvo. Meutim, osiguravajua društva uobrazila su se i šalju raune na naplatu naješe lovakim društvima. Samo u prošloj godini bilo je više od milijun kuna štete u Meimurskoj županiji od naleta divljai na automobil, a to lovaka društva sve teže podnose. Za osiguranje pak trebaju godišnje velika sredstva, oko 600.000 kuna, reeno je. Lovci mogu biti krivi samo u sluaju ako su organizirali lov i zbog toga divlja napravi štete na cesti. Predsjednik Ljubomir Grgec naveo je da se i osobno uvjerio u mogunosti naleta, njemu je blizu Kotoribe pod automobil naletio – jazavac, iako su bankine bile dobro pokošene, ali je isto tako istaknuo da ne treba dramatizirati štete, ve pratiti što se dogaa te u suradnji s elnicima HLS-a sudjelovati u promjeni propisa i zakona. (J. Šimunko)


8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

UKRATKO

Kotoripani “iscipelarili“ svog sumještanina KOTORIBA - 39-godišnji Kotoripanin policiji je prijavio da su ga istukla dva muškarca. Kako je utvreno, na terasi pizzerije “Majo” u Kotoribi prošli ponedjeljak, pola sata prije ponoi, prišao mu je 33-godišnjak te ga bez ikakvog povoda ošamario, od ega je žrtva pala na pod. Dok je ležao na podu, prišao mu je i 68-godišnjak te ga je nogom više puta udario u lice. Obojica napadaa takoer su iz Kotoribe. Tridesettrogodišnjak je kasnije u noi zatražio lijeniku pomo te je konstatirano da je zadobio teške tjelesne ozljede. U organizmu je imao i alkohol u koliini od 1,31 promil. Policija još utvruje sve injenice vezane uz taj napad.

Uslijed požara u Toyi šteta od 40.000 kuna KOTORIBA - Na ak 40 tisua kuna procijenjena je šteta nastala uslijed požara koji je prošli ponedjeljak izbio na trafostanici u krugu poduzea “Toya” u Kotoribi. Ugasili su ga lanovi DVD-a Kotoriba i Javne vatrogasne postrojbe akovca, a obavljenim oevidom inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave meimurske utvrdio je da je uzrok požara bio kratki spoj na takozvanoj osigurakoj letvi.

Sprejem poprskali prodavaicu i opljakali trgovinu OREHOVICA - Razbojniki dvojac prošli ponedjeljak opljakao je, napavši prethodno blagajnicu, trgovinu “Metss” u Orehovici. Policiji još nepoznati poinitelji ušli su u trgovinu te s police uzeli igraku i predali je prodavaici na oitavanje koda. No, u trenutku kad je 24-godišnja trgovkinja otvorila ladicu blagajne, jedan od poinitelja poprskao ju je sprejem nadražljivcom, dok je drugi iz ladice registar kase otuio domai novac u raznim apoenima, nakon ega su se pješice udaljili u nepoznatom pravcu. Jedan od poinitelja je starosti oko 25 godina, mršave grae, crne kose, visine oko 175 cm, bio je obuen u crnu majicu kratkih rukava, crne hlae, a na glavi je imao crnu šilt kapu. Drugi poinitelj je starosti oko 25 godina, mršave grae, visine 175 cm, svijetlosmee kose. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko tri tisue kuna.

Na pješakom prijelazu udario pješaka PRELOG - U prometnoj nesrei, koja se dogodila u utorak oko 9.40 sati u Prelogu, stradao je 76-godišnji pješak iz Donjeg Mihaljevca. Muškarac je u Glavnoj ulici u Prelogu prelazio cestu na obilježenom pješakom prijelazu, kada je na njega osobnim automobilom naletio 58-godišnji voza iz Varaždina. Pješak je vozilom Hitne medicinske pomoi prevezen u Županijsku bolnicu akovec, a zadobio je lake tjelesne ozljede. (vk)

ITATELJI UPOZORAVAJU - Kinološki poligon kod Buzovca mladi pretvorili u deponiju poroka i mogue leglo zaraze

“Sodoma i Gomora” usred grada akovca! Redakciji Meimurskih novina javili su se zabrinuti itatelji kako bi upozorili na dogaanja na prostoru nekadašnjega kinološkog poligona u blizini Željeznike postaje Buzovec u akovcu. Tamošnja baraka i okolno podruje pretvoreni su u smetlište. Odbaene razbijene boce alkoholnih pia, stotine plastinih ašica, kondomi i “razliiti drugi pribor“ samo su manji dio onog ime je “ukrašeno“ to podruje. Kako doznajemo, skupina mladih navodno je baraku (stari željezniki vagon) uredila kako bi se unutra družili, no nakon nekog vremena došli su “neki drugi mladi“, prethodne otjerali i prostor pretvorili u ovo što možete vidjeti na fotograijama našeg fotoreportera, koje dovoljno govore same po sebi . Nadležne službe, na vama je red! (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)

POLICIJA objavila detalje obiteljske tragedije u Svetom Jurju u Trnju

Napad patološke shizofrenije uzrok neuvenog samoubojstva Policija je izvijestila o detaljima obiteljske tragedije koja se, kako smo objavili u prošlom broju, dogodila u ponedjeljak 7. lipnja u Svetom Jurju u Trnju, gdje je rastrojeni 35-godišnjak najprije napao svoje roditelje, a zatim presudio sam sebi na prilino brutalan nain. Muškarac je u obiteljskoj kui, uslijed napada patološke shi-

zofrenije, najprije iziki napao svoju 64-godišnju majku, u iju je obranu stao njen 3 godine stariji suprug, pokušavši razgovorom smiriti sina. No, napada je zatim iziki nasrnuo i na oca, zadavši mu nekoliko udaraca šakom u glavu te istodobno prijetei da e se ubiti. Ubrzo je uzeo nož i zarinuo si ga u vrat. Majka je pobjegla

k susjedima, a otac mu je uspio uzeti nož, potom i viljušku, koju je 35-godišnjak takoer htio upotrijebiti kako bi si oduzeo život. Ipak, na kraju je uspio u svojoj namjeri. Uzeo je drugi nož te si je njime nanio ozljede u predjelu vrata, uslijed kojih je preminuo. Roditelji su zadobili lake tjelesne ozljede. (Velmir Kelkedi)

POLICIJA ima novi broj

Od sada zovite - 192 Od 3. lipnja u cijeloj Republici Hrvatskoj na snazi je novi pozivni hitni telefonski broj policije - 192. Odluku o promjeni broja 92 u 192, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, donijela je Hrvatska agencija za poštu i elektronike medije (HAKOM) na temelju Zakona o elektronikim komunikacijama, što je u skladu s preporukama i odredbama Europske komisije. Naime, u veini europskih zemalja za pozivne brojeve hitnih službi koriste se kratki brojevi koji zapoinju sa znamenkom “1”, dok se pozivni brojevi koji zapoinju znamenkom “9” koriste za podatkovne usluge. Problem uspostavljanja poziva preko hitnog broja 92 imali su vlasnici starijih modela mobilnih aparata, a pozive unutar naše zemlje nisu mogli uspostaviti ni strani državljani. Novim brojem 192 taj je problem uklonjen. No, kako bi se graani priviknuli na novi broj, do 31. listopada 2011. godine predvieno je prijelazno razdoblje, do kada e se policija moi nazvati i na stari pozivni broj 92. Nakon toga na broju 92 glasovna poruka pozivatelje e uputiti na poziv broja 192. (Velimir Kelkedi)


15. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MJEŠTANI DRŽIMUREC - STRELCA na nedavnom su zboru graana izrazili svoje protivljenje najavljenom otvaranju šljunare na prostoru izmeu ceste prema naselju Piškorovec i poljskog puta prema Gardinovcu

Mještani ne žele šljunaru ni pod koju cijenu

Petar Ruži, predsjednik MO-a Držimurec-Strelec, tvrdi da inicijativu o sprjeavanju rada šljunare podržava 95 posto mještana

- Šljunara našem mjestu nee donijeti ništa dobro, samo štetu, svi mještani još se dobro sjeaju kako je bilo u Držimurcu dok se gradila autocesta i kopao te odvozio šljunak. Stoga je 95 posto mještana protiv toga da tvrtka “Pavlic asfalt beton“ u Držimurcu eksploatira šljunak, kaže nedavno izabrani

predsjednik Vijea Mjesnog odbora navedenog naselja u sastavu opine Mala Subotica Petar Ruži. On kaže da cijela pria oko šljunare traje ve godinama. Kako tvrdi, 2004. godine tvrtka “Pavlic“, napravila je studiju o utjecaju na okoliš šljunara Držimurec - Strelec koja je bila završena u lipnju 2004.

No, u svibnju 2005. godine Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureenja i graditeljstva uskratilo je suglasnost, uz obrazloženje da je iz elaborata vidljivo da se radi o otvaranju nove šljunare, a ne o proširenju postojee, kako tvrdi Pavlic. - Po našom saznanjima, Pavlic je dobio koncesiju za 6 hektara, a itavo ovo podruje prostire

Pavlic: Iza bunta stoje privatni interesi pojedinaca iz mjesta

Zvonko Pavlic tvrdi da od šljunare Držimurec-Strelec može imati samo koristi

- Imam sve potrebne dozvole, odobrena je studija utjecaja na okoliš, državi i opini plaena su sva davanja, a od budue šljunare, koja je uostalom i predviena županijskim te opinskim prostornim planom, mjesto i opina Mala Subotica može imati samo koristi, naglašava poduzetnik Zvonko Pavlic. Tvrdi kako iza cijelog bunta stoje privatni interesi pojedinaca u Držimurec - Strelcu (pojedinci navodno traže suvlasniki udio u šljunari, a kako to nisu dobili, sada se inate. op. a.). Na optužbe o devastaciji prometnica i pucanju fasada na kuama Pavlic odgovara

da je meuosovinski pritisak kamiona, podijeljen na etiri osovine, ak manji od traktora, pa ne može biti govora o štetama. Uostalom, tko nekome može zabraniti vožnju po županijskoj cesti, kada svi plaamo naknade za ceste, pita se. Kada pak se pogleda današnji izgled tog podruja, šikara i odbaeni otpad, da se bilo što izgradi, bolje je od postojeeg stanja, smatra, dodajui da je o trošku svoje tvrtke spreman sanirati otpad, posebice graevinski, koji bi usitnio i iskoristio za navoz poljskih putova, što je takoer za dobrobit mjesta. (vk)

se na 16 hektara. Ako je u meuvremenu pribavio sve potrebne dozvole i ukoliko otvori šljunaru, što e ga sprijeiti u daljnjem širenju? On tvrdi da e šljunaru cestom povezati s Piškorovcom, ak izgraditi most preko Trnave i zatim se spojiti na cestu Držimurec – Turiše. Takvo što je nerealno, potrebno je ishoditi brdo dozvola i sumnjamo da e se upustiti u tako zahtjevnu investiciju. Prava je istina da e teški kamioni šljunak voziti puno kraim i jednostavnijim putem - kroz selo. Devastirat e ceste, a na obiteljskim kuama (s obzirom na to da je lokacija šljunare tek oko sto metara od prvih kua) pucat e fasade, kao što je bilo dok se gradila autocesta, istie Ruži koji je dobio podršku i na nedavno održanom Zboru graana gdje se takoer žustro raspravljalo o cijelom problemu.

osvojili samo mali nogometaši, dok su se prijašnjih godina mališani Potonice iskazali i u atletskim disciplinama. Za nogometnu ekipu nastupili su Roko Blažona, Leonard Horvat, Eli Hrgovi, Matej Krmar, Matija

Mendelski, Luka Pintari, Dino Stojevi, Roko Škvorc, Martin Toplek i Marko Žuli, a trener ekipe bio je Danijel Žuli. Uz djecu u posjetu su bile i njihove odgajateljice Miljenka Graši i Marina Štampar. Uz sokove i

VLADAJUI u Pribislavcu (HNS - HDZ) na meti oporbenog bloka koji predvodi SDP

Gotovo ni jedna odluka nije dobila potrebnu veinu Opinsko vijee Pribislavec prošli tjedan nije se moglo složiti gotovo ni u emu, pa je i dalje što se tie funkcioniranja opine po mnogim važnim pitanjima - status quo. Inae, u Pribislavcu djeluje nešto drugaija koalicija nego na županijskoj razini, jer je HNS koji je dobio naelniko mjesto u Vijeu za partnera odabrao HDZ, umjesto SDP-a, koji koristi priliku da s koalicijskim partnerima i te kako otežava donošenje odluka koje predlažu vladajui. Vijenici oporbenog SDP-a, predvoeni bivšim naelnikom Rajkom Grkavcom, i nezavisni vijenik Miroslav Perši prednjaili su tako u kritiziranju gotovo svih prijedloga vladajuih koji su se našli na dnevnom redu sjednice. Omjeri pri glasovanju po svakoj su toki bili razliiti, no opozicija je imala dovoljno ruku u zraku da odbaci neke od kljunih odluka, te time praktiki blokira bilo koju odluku. Tako ve po drugi put nije donesen plan reprogramiranja dugova, koji su izradile strune službe opine, a ije usvajanje traži Državna revizija. Opina trenutno trima tvrtkama duguje ukupno oko 2,5 milijuna kuna. Kao razlog neprihvaanja plana reprogramiranja dugova, kojim je planirano i smanjenje rashoda u opinskom proraunu, oporbenjaci su naveli da se u njemu nije ništa promijenilo u odnosu na zadnji put. Kako bi se poboljšalo inancijsko stanje u opini, opina je predvidjela i prodaju zemljišta u takozvanoj Crvenoj zoni, odnosno dijela bivšega vojnog poligona. Pred vijenicima se tako našla i odluka o cijeni zemljišta od 20 eura po etvornom metru, jednaka onoj koju je na ne-

davno raspisanom javnom natjeaju ponudila i Meimurska županija. No, Pribislavec oito još neko vrijeme svoj natjeaj nee raspisati, budui da ni ta odluka nije donesena. Unato zakonskoj obvezi donošenja odluke o osnovici i koeicijentu za obraun plaa opinskih dužnosnika, Vijee je odbacilo i taj akt. Prema iznesenom prijedlogu, plaa bi se opinskoj naelnici Višnji Ivai sa sadašnjih 5.400 poveala na 5.918 kuna u neto iznosu. Njen zamjenik Elvis Horvat, koji je do sada volontirao bez naknade, po novom bi modelu primao 1.500 kuna mjesene naknade. – Takvo poveanje negativno e odjeknuti u javnosti, ocijenio je nezavisni vijenik Perši, dok su vladajui ustvrdili da je plaa slina onima kakve primaju i elnici drugih jedinica lokalne samouprave s približno jednakim brojem stanovnika. O oitoj netrpeljivosti izmeu “bivših“ i “sadašnjih“ u Pribislavcu, odnosno SDP-a, nezavisnog vijenika Peršia te vijenika romske nacionalne manjine Željka Baloga s jedne i koalicije HNS - HDZ s druge strane, govori i podatak da Opinsko vijee nije prihvatilo ni dio “tehnikih“ odluka, poput programa javnih potreba u kulturi i sportu za ovu godinu. Jedino bitno oko ega je ipak postignuta suglasnost bila je odluka o novom koncesionaru za skupljanje otpada. Tako je taj posao dobila tvrtka “Mull-trans“ iz Sesveta. O tome, kao i nekim drugim odlukama, više u sljedeem broju, budui da je za ovaj tjedan najavljena nova sjednica. (V. Kelkedi)

Ako treba - i referendum - Pavlic je u više navrata izrazio spremnost da pomogne razvoj mjesta, nudei Vijeu Mjesnog odbora da se izjasni što bi željelo. Sve što je ponudio, primjerice, pomo udrugama, mizerno je u odnosu na štetu koja e nastati otvaranjem šljunare, ocjenjuje elnik VMO-a. Mještani su ve jednom potpisivali peticiju protiv šljunare. Na posljednjem su sastanku zakljuili da e ponovno pokrenuti peticiju, a možda i referendum. (vk)

Mali olimpijci iz Male Subotice na prijemu kod naelnika Naelnik opine Mala Subotica priredio je prijam za trideset polaznika tamošnjega Djejeg vrtia “Potonica“ koji su sudjelovali na nedavno održanoj Vrtikoj olimpijadi u akovcu. Na natjecanju su ovaj put medalje

9

slatkiše, opinski naelnik Vladimir Domjani zahvalio je malim olimpijcima na odlinim rezultatima i uspješnom zastupanju Male Subotice na ovim, ali i svim prijašnjim, igrama. (V. Kelkedi)

OŠ “Vladimir Nazor“ Pribislavec proslavila svoj dan Skromnom sveanošu za uenike i roditelje te zaposlenike Osnovna škola “Vladimir Nazor“ Pribislavec u petak je proslavila svoj dan. U sklopu sveanosti otvorena je izložba likovnih, literarnih i fotoradova uenika, a u školskom dvorištu Feštetieva dvorca održana je priredba u kojoj su nastupili lanovi razliitih uenikih sekcija. - Mnogi naši uenici i u školskoj godini koja je na izmaku iskazali su se na brojnim natjecanjima. Posebno bih istakla Moniku Otovevi,

uenicu sedmog razreda, koja je za svoj likovni rad na natjeaju u Japanu osvojila srebrnu medalju, kazala je ravnateljica Sandra Herman. Škola, koju inae pohaa 355 uenika, pokrenula je i zanimljivo osmišljenu humanitarnu akciju pod nazivom “Obogatimo školsku knjižnicu“. Uenicima se po simbolinoj cijeni od 2, 3 ili 5 kuna nude starije knjige iz školske knjižnice, uglavnom naslovi iz lektire, a škola e tako prikupljen novac upotrijebiti za nabavku novih izdanja. (Velimir Kelkedi)


10

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIJANA POSAVEC, vijenica opine Nedeliše kao zabrinuti roditelj i graanin izrazila zgroženost situacijom u akovcu

Zašto je uz mnogo cvijea odjednom i mnogo smea - Park sa svojim kantama krcat je smeem, ne zna ovjek ima li ga više u kan ili pokraj. Isto to smee le okolo po travi i grmlju, a u parku s gomilom alkohola sjede grupe mladih cura i deki po uništenim klupama, prijetei svima koji se tamo zateknu. Ako sluajno želite s djetetom na igralište, onda to za vikend u našem gradu može bi opasno po život, jer doi do njihaljki ili tobogana po užasnom smeu nemogua je misija, a spus se dolje direktno u razbijene vinske i pivske aše ravno je samoubojstvu, opisuje Dijana Posavec ranoveernje sate pretprošle subote kojima je svjedoila. Ne u funkciji vijenice opine Nedeliše, ve kao zabrinu roditelj i žiteljka Meimurja. Dijana Posavec na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju je sazvala izrazila je zgroženost situacijom u našem gradu.

Kamo ide taj silni novac Prema dostupnim informacijama na Internet stranicama Grada

Primjedbe i uz Internet stranice Grada akovca Svoju primjedbu Dijana Posavec iznijela je i vezano uz Internet stranice Grada akovca. - Ne bih komenrala sam izgled ish, ve njihovu ažuriranost. Ili netko ne radi svoj posao kako treba, pa me zanima tko, ili se neki dokumen skrivaju od javnos, pa me zanima zašto. Kao primjer navodi da je vrlo teško ete nai nekakve svježe dokumente, pa ak i iz prošle godine. - Na stranicama je sve nešto iz 2008. godine. Pitam zašto nema novih dokumenata na web stranicama Grada, koje bi javnost mogla pomno proui ili ih upravo iz tog razloga i nema. A tek da proanalizirate stari Strateški plan i ciljeve koje je ista vlast sama sebi zacrtala prije pet godina, interesantno bi bilo analizira postotak ostvarenih ili ak zapoeh obeanja iz toga plana, napominje Dijana Posavec.

- Želite li s djetetom na igralište, onda to za vikend u našem gradu može biti opasno po život, kazala je Dijana Posavec

akovca, prema rijeima Dijane Posavec, vidljivo je da godišnje Grad izdvaja gotovo 11 milijuna kuna za održavanje komunalne infrastrukture, od ega za održavanje zelenih i javnih površina 6,2 milijuna kuna. - Uz održavanje od 6,2 milijuna kuna, još na komunalne usluge kao, na primjer, zašta nogostupa i zelenih površina ide 50 sua kuna, a na horkulturne radove 200 sua kuna. Uz to, za održavanje fontana i spomenika još 120 sua kuna. Kad sve te iznose zbrojite i osvrnete se oko sebe, pitate se kamo ide taj silni novac, dodaje Dijana Posavec, i pita se zašto je uz mnogo cvijea odjednom i mnogo smea te ija je odgovornost to smee.

akoveki park kao opasno mjesto Dijana Posavec takoer istie kako se osobno uvjerila da su tone glasine koje kruže o našem parku kao opasnom mjestu, osobito u veernjim satima. - Zanima me i to poduzima li netko nešto glede velikog broja alkoholiziranih mladih koji su po cijelom parku i koji maltretiraju prolaznike i vrše sve vrste nasilja nad njima? Ne znam kome upu sva ova pitanja, jer su ista upuivana na sve adrese, a i dalje ista mue graane ve dulje vrijeme. Instance zadužene za rješavanje ovih pitanja ne osjeaju se odgovornima, ne poduzimaju ništa i ne odgovaraju na postavljena pitanja, ve demagoški prebacuju lopcu na nekoga drugog ili treeg. (hz)

BELICA

Opinsko vijee o naknadama i javnim priznanjima Opinsko vijee Belica na sjednici u utorak uz ostalo je donijelo odluku o plai, odnosno naknadama naelniku, njegovu zamjeniku te drugim opinskim dužnosnicima. Na osnovicu koju je odredila država od 4.630 kuna naelniku Zvonimiru Taradiju obraunavat e se koeficijent od 0, 94. Kada svoju dužnost ne obavlja proesionalno, zamjeniku opinskog naelnika pripada pravo na naknadu troškova nastalih uslijed obavljanja svoje dužnosti u iznosu od 300 kuna mjeseno te dodatnih 150 kuna po sjednici kojoj su nazoni. Predsjednik Opinskog vijea po sjednici e primati 400, a vijenici 150 kuna. lanovi razliitih opinskih tijela primat e naknadu od 100 kuna za prisustvovanje sjednicama tih tijela.

Javna priznanja za doprinos boljitku opine Vijee je prihvatilo i odluku o javnim priznanjima

opine Belica. Ona se, kako se navodi u odluci, mogu dodjeljivati mještanima opine Belica, njihovim udrugama, drugim lokalnim zajednicama, ustanovama, poduzeima, te vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama za istaknute uspjehe u radu i djelovanju kojima osobito pridonose razvoju i boljitku opine Belica ili pojedinih njegovih djelatnosti. Takoer, mogu ih primiti i državljani drugih zemalja, prijateljske opine i gradovi, meunarodne organizacije i organizacije drugih država ili njihova tijela, ustanove i udruge. Javna priznanja opine Belica jesu: povelja poasnog graanina, priznanje za životno djelo, zlatna plaketa “Grb opine Belica“, zahvalnica opine Belica. Inicijative za dodjelu javnih priznanja podnosit e se Povjerenstvu za javna priznanja Opinskog vijea opine Belica. (Velimir Kelkedi)

15. lipnja 2010.

PRELOŠKI GRADONAELNIK o poveanju svoje plae za 1.500 kn

Još uvijek primam manje od zamjenika gradonaelnika akovca ili zamjenika župana Osmu sjednicu održalo je Gradsko vijee Prelog. Sukladno novom Zakonu o plaama u lokalnoj i podrunoj samoupravi, jedinice lokalne samouprave bile su dužne donijeti odluke kojima se odreuju osnovice i koeficijenti za obraun plaa, a odredbama zakona propisana su i ogranienja iznosa plaa, ovisno o broju stanovnika opine ili grada. Tako je, izmeu ostalih, donesena odluka o plai i drugim pravima gradonaelnika. Kao i do sada, za obraun plae Dragutinu Glavini koristit e se osnovica koja se primijenjuje za službenike i namještenike u Gradskoj upravi, a koja iznosi 5.108,84 kune. Koeficijent za obraun plae bit e 3,40 pa e Glavina tako primati 17.370 kuna u bruto iznosu, odnosno oko 10.900 kuna neto. Do sada je primao 9.400 kuna. Komentirajui takvo poveanje, Glavina istie da je njegova plaa ipak znatno manja od maksimalne mogue, s obzirom na to da je zakonodavac elnicima gradova od 3 tisue do 10 tisua

stanovnika omoguio plau ak višu od 21 tisue kuna bruto. -Moje mjeseno primanje i s ovim poveanjem još uvijek je manje od plae koju primaju zamjenici gradonaelnika akovca, odnosno zamjenici župana, a oni su ipak ’druge’ osobe, dok sam ja najodgovorniji za unkcioniranje Grada. Osim toga, nikad nemam ispod 200 sati mjeseno, radim subotama, angažiran sam na blagdane. Kada se sve to pogleda, ja sam najslabije plaeni djelatnik u Gradskoj upravi. Smatram i da je voenje Grada na neki nain i kao voenje poduzea, a plau od 10 tisua kuna u gospodarstvu primaju ’tree, etvrte ili pete’ a

ne prve osobe tvrtke. Ne treba bagatelizirati unkciju gradonaelnika, a ako pak se utvrdi da netko ne zavrjeuje plau koju prima, odluke se uvijek mogu promijeniti, kaže Glavina. Ujedno podsjea da je Grad Prelog još prošle godine bio meu rijetkim jedinicama lokalne samouprave koje su zbog krize smanjili plae svojim djelatnicima i dužnosnicima. Tada mu je plaa s 9.900 smanjena na 9.400 kuna. Gradsko vijee donijelo je i odluku o naknadi za rad zamjenika gradonaelnika u iznosu od 4.166 kuna bruto, koliko je primao i do sad. (Velimir Kelkedi)

Novi sportski kompleks Gradsko vijee prihvatilo je odluku o izradi detaljnog plana ureenja sportsko - rekreacijskog centra južno od Ulice Matije Gupca. Zahtjev za izradu Gradu je uputila tvrtka “DG Comerc“ d.o.o., koja na na-

vedenoj lokaciji planira gradnju natkrivenoga rukometnog i tenskih igrališta, minikuglane te još nekih sportskih, ali i ugostiteljsko - turistikih sadržaja. (vk)

Dragutin Glavina smatra da kao najodgovornija osoba za funkcioniranje Grada zaslužuje barem isto kao ”druge” osobe akovca ili Meimurske županije

DEKANOVEC

Rekonstrukcija opinske zgrade ovisi o punjenju prorauna - Odlueno je da se prikupe ponude potencijalnih izvoaa radova, tim više jer su pojedine tvrtke otvorene za mogunost da im Opina izvedene radove plati naknadno i u obrocima Opina Dekanovec kree s projektom obnove zgrade opinske uprave. Tamošnje Opinsko vijee na sjednici održanoj prošli utorak donijelo je odluku o rekonstrukciji zgrade Opine. No, ona je za sad tek ormalna – konkretnog novca za tu investiciju u ovogodišnjem proraunu još nema. Kako je reeno, sanacija krovišta i asade objekta stajala bi oko 230 tisua kuna, meutim, opina još ne može raspisati javni natjeaj sve dok se sredstva ne predvide u proraunu, što pak e ovisiti o njegovu punjenju do kraja godine. Ipak, odlueno je da se prikupe ponude potencijalnih izvoaa radova, tim više jer su pojedine tvrtke otvorene za mogunost da im Opina izvedene radove plati naknadno i u obrocima.

Zakupci zemlju daju u podnajam, a ubiru “masne“ poticaje Vijee je raspravljalo i o oslobaanju poljoprivrednih gospodarstava obveze plaanja naknade zakupa poljoprivrednog zemljišta za 2010. godinu u dijelu koji je prihod Opine. Zauzet je stav da opina Dekanovec zakupce na svom podruju nee osloboditi spomenutog nameta, za što se priprema i služ-

bena odluka, koja bi se trebala nai na dnevnom redu sljedee sjednice. -Premala smo opina da bi se odrekli tog novca, dok, s druge strane, zakupcima on ne predstavlja velik izdatak, rekao je naelnik Ivan Hajdarovi. Pojedini vijenici izrazili su nezadovoljstvo postupanjem nekih zakupaca koji zemljište daju u podzakup, a istodobno od države primaju nemale poticaje. Meutim, opina je tu nemona. Takvo što teško je, na žalost, dokazati, jer se sve

odvija na temelju usmenih dogovora, no razlog je više da se ne oslobode plaanja naknade. Krajem ove godine zakupcima državnoga poljoprivrednog zemljišta na podruju opine istjee 10-godišnji zakup, pa je prihvaena i odluka o raspisivanju javnog natjeaja za novi zakup. Radi se o ukupno 47 hektara, s time da e 13 hektara biti ponueno na prodaju.

Skuplji odvoz otpada Mještani Dekanovca od prvog sijenja 2011. godine plaat

Najbolje uenice za nagradu idu na more U sklopu svoga tradicionalnog projekta “Nagradimo izvrsnost“, mlade Dekanovanke Kaja Krha i Monika Furdi, obje uenice sedmog razreda Osnovne škole Domašinec, Opina ove godine nagrauje osmodnevnim ljetovanjem na makarskoj rivijeri. Kako je obrazloženo, one su odline uenice, istiu se u izvannastavnim aktivnostima i uzornog su vladanja. Ipak, uz opasku da nemaju ništa protiv odabira nagraenih (o emu inae, prema odluci Opine

Dekanovec, odluuje Nastavniko vijee OŠ Domašinec), pojedini vijenici iznijeli su stav da bi u predstojeem razdoblju trebalo razmisliti o kriterijima za dodjelu nagrade, s obzirom na to da ima i mladih “koji možda nemaju sve petice, ali se istiu u izvanškolskim aktivnostima - sportu, plesu, pjevanju ili neem etvrtom“. O tome e se, odlueno je, još raspravljati, no Kaja i Monika svakako e uživati na jadranskim plažama. (vk)

Naelnikova naknada 3.700 kuna Poštujui pravnu osnovu na temelju koje se obraunava plaa naelnika opine, Vijee je usvojilo i odluku o naknadi za njegov rad. Iznos ostaje isti kao i do sada – 3.700 kuna neto mjeseno, dok e zamjenik naelnika primati 400 kuna, takoer mjeseno. (vk)

e skuplji odvoz otpada. Za tjedni odvoz kante od 120 litara umjesto dosadašnje 54 morat e izdvojiti 59 kuna mjeseno. Razlog poveanju je taj što koncesionar, tvrtka “Eko flor plus“, mora od poetka ove godine plaati veu naknadu za dovoz otpada na deponij Ilovac na karlovakom podruju. S obzirom na to da su mještani Dekanovec ve ranije primili uplatnice sa starom cijenom, razliku za prvu polovicu godine, od 3 tisue kuna, koncesionaru e namiriti Opina. Premda Eko flor plus zahtijeva da se skuplja cijena plaa ve od prvog srpnja, predložit e im se da se to prolongira do sljedee godine, za graane, a razliku bi takoer pokrila Opina. (Velimir Kelkedi)


15. lipnja 2010.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ELNICI KOTORIBE O PREPRODAJI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA koja više nije mogua po novom zakonu, ali je bila dopuštena po starom, koji je primijenjen u ovoj opini

Kako netko može preprodati zemlju, a platio je tek jednu ratu za istu!? - Predsjednik OV-a Željko Šebeštjan rekao je da zakon nije povrijeen, ali ovo što je uinjeno nije u najmanju ruku moralno, posebice jer je zemljište kupljeno po povoljnijim uvjetima naspram tržišnim cijenama, a prodano po tri - etiri puta veoj cijeni Predsjednik Opinskog vijea opine Kotoriba Željko Šebeštjan sazvao je konferenciju za novinare putem koje je želio upoznati javnost o navodnim malverzacijama, odnosno preprodaji državnoga poljoprivrednog zemljišta na podruju opine. Šebeštjan je ispriao kronologiju prodaje od donošenja programa raspolaganja 2005. godine pa sve do zakljuivanja ugovora potkraj prošle godine. Programom je za prodaju bilo namijenjeno 30 parcela, što je ukupno nešto više od 367 hektara, a prioritet za kupnju imalo je domicilno stanovništvo. Suglasnost na prodaju od strane Ministarstva poljoprivrede dobivena je za prodaju 24 parcele. Zemljište je prodano po starom zakonu, a kupci su se mogli odluiti o nainu plaanja, odmah ili obrono. U prošloj godini prihod od prodaje iznosio je 844.348 kuna. Inae, od sveukupnog prihoda 50% ide opini, a po 25% državi

i županiji. Prema rijeima Šebeštjana, ali i naelnika Ljubomira Grgeca i njegovog zamjenika Dobriše Zvošeca, nakon kuloarskih pria provjerom u zemljišnoknjižni odjel došli su do spoznaje kako je bilo preprodaje zemljišta. Nezamislivo im je da netko može prodati zemljište, a tek je platio jednu ratu. Ukupno je šest parcela dobilo nove vlasnike te si u opini

postavljaju pitanje koga teretiti u sluaju neplaanja rata. Kao primjer su naveli jednu novootvorenu irmu koja, prema njihovim informacijama, planira graditi farmu pilia. - Odmah nam je bilo tu nešto udno jer je to zemljište izuzeto iz zaštitnog pojasa. Pitam se zašto to nije uinjeno za cijelo zaštieno podruje u Kotoribi, komentirao je Grgec.

Opet problem zbog incidenata romske populacije Opinski elnici osvrnuli su se i na nekoliko incidenata koji su se unatrag kratkog vremena dogodili u Kotoribi, a u kojima su sudjelovali pripadnici romske nacionalne manjine. Rekli su kako opina zastupa nultu stopu tolerancije za na-

silje i najavili su pokretanje inicijative za zajedniki sastanak s predstavnicima policije i Ministarstva, jer ne žele da Kotoriba bude opina koja se sve eše spominje u crnim kronikama. (af)

Nešto što se moglo po starom zakonu sada se više ne može Na novinarski upit je li klauzulom u ugovoru navedeno da se zemljište ne smije preprodavati, opinski elnici su odgovorili da se to u ugovoru nigdje ne spominje jer je raen po starom zakonu od strane državnog odvjetništva, dok se po novome ne smije prodavati deset godina. Na pitanje jesu li kupci ovime povrijedili zakon, Šebeštjan je rekao da zakon nije povrijeen, ali ovo što je uinjeno nije u najmanju ruku moralno, posebice jer je zemljište kupljeno po povoljnijim uvjetima naspram tržišnim cijenama, a prodano po tri - etiri puta veoj cijeni, završio je Šebeštjan. Imena prodavatelja i novih vlasnika neemo objaviti jer su oni radili ono što im je ugovorom i zakonom bilo dopušteno, a moralnosti i njihovim dobrim ili lošim potezima neka sude drugi. (A. Fuš)

OPINSKO VIJEE Gorian

Zašto se udruge i politike stranke nemaju gdje sastajati? Zašto udruge i politike strane u Gorianu nemaju jednu prostoriju za svoje aktivnosti i sastanke, bilo je jedno od pitanja postavljeno naelniku Mariju Mohariu na sjednici održanoj u petak. Naime, uvijek kad se želi sazvati neki skup udruge ili politike stranke naleti se na “minu” - svi prostori društvenog doma zauzeti su. Tragikominu situaciju komentirao je jedan od opinskih vijenika rijeima: - Sazoveš

Naknade dobrovoljnim vatrogascima Dobrovoljna vatrogasna društva Sveta Marija i Donji Mihaljevec dostavili su svoja inancijska izvješa koja su od strane vijenika i prihvaena. Prihvaeni su i sporazumi izmeu vatrogasaca i opine, prema kojima e opina plaati raune za struju, vodu i plin u njihovim vatrogasnim domovima, s time da ukupno isplaeni iznos za komunalije bude na ime inanciranja redovne djelatnosti godišnje zakonske obveze prema društvima. Donjomihaljevanima e se plaati 100%, a Svetomaranima 50% ukupnih režija. Na dnevnom redu našla se i odluka o visini naknade za

dobrovoljne vatrogasce koja se po zakonu mora donijeti. Prema toj odluci, dobrovoljni vatrogasci koji sudjeluju u vatrogasnoj intervenciji imaju pravo na naknadu od strane opine Sveta Marija. Iznos naknade utvruje se prema važeem cjeniku HVZ-a, što bi bilo 90 kuna po satu. - Do sad vatrogasci nisu tražili naknade te su se odricali u ime opinske blagajne. Zakon i inspektor nalažu da se ona mora provoditi, a na vatrogascima je odluka hoe li se naknade odrei u korist društva, rekao je predsjednik OV-a i dugogodišnji vatrogasac Andreas Lisjak. (A. Fuš)

KOTORIBA

Doživotna bolest uz bezglutensku dijetu Celijakija je naješa kronina gastroenterološka autoimuna bolest koju karakterizira nepodnošljivost organizma na gluten bjelanevinu pšenice, jema, raži i zobi. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te je bolesti na izrazito niskoj razini. Prepoznavanje celijakije, tj. razina klinike sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaa sve dobne skupine, oba spola, a može se javiti ve u dojenadi ili pak u odraslih. Razni simptomi te bolesti dugo mogu biti prikriveni. Pojavljuje se kod genetski sklonih pojedinaca kojima jelovnik sadrži gluten, ali i kao posljedica stresa ili infekcija. Rezultira ošteenjem sluznice tankog crijeva, smanjenjem luenja nekih hormona, otežanom probavom bitnih nutritivnih sastojaka te razvojem vrlo teških i za život opasnih bolesti. Tipini simptomi bolesti kod “jasne” simptomatske celijakije mogu biti dugotrajni proljev ili mnogobrojne obilne stolice, nenapredovanje na tjelesnoj težini, gubitak teka, nadutost trbuha te slabo razvijeni mišii. Bezglutenska

prehrana je zdravstvena prehrana koja iskljuuje gluten. Za održavanje dijete prijeko je potrebno znati koja hrana u svojem sastavu sadrži gluten, a koja ne sadrži. Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira. I za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe. Povodom Meunarodnog tjedna svjesnosti o celijakiji u subotu 22. svibnja meimurska podružnica hrvatskog društva za celijakiju održala je predavanje i druženje svojih lanova. Susret je održan u prostorijama Ribikog doma Som u Kotoribi, a u goste su im došli lanovi Krapinsko - zagorske podružnice. Prema rijeima predsjednice meimurske podružnice Draženke Habuš, tom su prilikom strunjaci održali predavanja o vrijednostima pravilnog naina prehrane za kvalitetu življenja, ali ne samo oboljelih ve i zdravih osoba. Prema podacima svjetskih istraživanja, od celijakije boluje 1 do 2 posto stanovništva i zahtjeva striktnu bezglutensku prehranu za cijeli život. (af)

DONJI VIDOVEC

Prikupili pomo za dom u Brezovici Na inicijativu Darinke Šarkanj iz Donjeg Vidovca, tamošnje Društvo žena prikupljalo je djeju odjeu i obuu te igrake. Na Tijelovo su predstavnici udruge napunili vatrogasni kombi poklonima za djecu Caritasovog doma “Bl. Alojzije Stepinac” iz Brezovice te razveselili i uljepšali blagdan šti-

Plaa naelnika opine Opinsko vijee prihvatilo je koeicijente za plae naelniku i zamjeniku naelnika. Prema zakonskoj regulativi, bruto iznos plae naelnika, a s obzirom na to da opina Gorian ima više od 3.001 stanovnika, rauna se po koeicijentu od 4,55. To znai da bi naelnik opine imao pravo na bruto plau od 23.222 kune. Kako nije u radnom odnosu, naknada može iznositi 50 posto tog iznosa ili 11.611 kuna. Meutim, naelnik opine Gorian imat e i dalje znatno manju plau, neto plau od 4.000 kuna, (bruto 7.600 kuna), a njegov zamjenik 2.000 kuna, što znai da se plaa naelnika ne mijenja, ve je došlo do usklaivanja sa zakonom. (J)

SVETA MARIJA, DONJI MIHALJEVEC

Vijenici na zadnjoj sjednici sastanak, doeš u dom, a onda vidiš da u velikoj dvorani probe ima KUD, da na katu probe imaju tamburaši, da na drugome kraju probe ima limena glazba. Pa se onda okreneš i odeš u gostionicu, gdje se na kraju sastanete. Naelnik Mario Mohari odgovorio je da je doista tako, nema

mjesta u veernjim satima, ve i zbog toga što su udruge, meu kojima je kulturno - umjetniko društvo s plesaima i tamburašima, i limena glazba sa svojim sekcijama izuzetno aktivne. Ipak, svjetlo se ukazuje na kraju tunela, postoje obeanja da e država, odnosno Ministarstvo za regio-

Vodstvo opine Gorian

nalni razvoj pomoi ureenje drugog dijela društvenog doma, gdje je prije bila trgovina, a gdje e se nakon preseljenja nalaziti opinske službe. Rije je o investiciji od preko dva milijuna kuna, a do sada je radove inancirala samo opina. Oekuje se da e sredstva stii ove ili idue godine. Na taj bi se nain oslobodile prostorije u kojima se sad nalaze opinske službe za sastanke udruga i politikih stranaka. Uz ostalo, Opinsko vijee je raspravilo i izmjene i dopune Socijalnog programa opine, te otpis komunalne naknade prema Ministarstvu inancija u visini od 217.149 kuna. (JŠ)

enicima i osoblju doma. Osim prikupljene odjee i obue, vrijedne lanice društva ispekle su domae kolae i slastice za štienike doma. - Vratili smo se sretni, puni lijepih emocija i s toplinom u srcu, a toj djeci želimo još pomoi i kreemo u nove akcije, najavile su lanice društva. (af)

SURADNJA UMIROVLJENIKA

Umirovljenici Svetog Martina na izletu u Kotoribi lanovi Udruge umirovljenika opine Sveti Martin na Muri, njih 70-ak, odluili su organiziranim izletom posjetiti Kotoribu. Domaini su im bili lanovi Podružnice umirovljenika Kotoribe koji su im dobrodošlicu poželjeli u svojim prostorijama, gdje su ih upoznali s poviješu, tradicijom i obiajima mjesta. Od predsjednice kotoripske podružnice Irene Maltar saznali smo da

njih 90% nikada nije bilo u Kotoribi, pa je ovo bila prilika da se upoznaju s mjestom i svim znamenitostima. U Knjižnici i itaonici razgledali su odjel u kojem je smještena ostavština književnika Jože Horvata, posjetili su etnozbirku, dok su posebno oduševljeni bili župnom crkvom i lokomotivom od šibe. Druženje je uz zajedniki ruak nastavljeno u Ribikom domu Som. (af)


12

Kroz Međimurje

OPINA SVETI Juraj na Bregu

Ureuju društvene i kulturne domove U tijeku je sanacija društvenih domova i domova kulture na podruju opine Sveti Juraj na Bregu. Do sada su u potpunosti sanirani Dom kulture u Zasadbregu, koji je dobio novo krovište limene elemente i keramike ploice te instalaciju. Vrijednost radova na krovištu iznosi 75 tisua kuna, a plaeni su iz opinskog prorauna. Saniran je i Društveni dom u Okruglom Vrhu, što stoji 50 tisua kuna, koje su osigurane iz Ministarstva kulture te opinskog prorauna. U Društvenom domu u Brezju postavljena je keramika i osvježeni su zidovi. Sanitarni je vor ureen, postavljene su nove instalacije, obojani zidovi te nabavljen namještaj za Društveni dom (stara škola) u Dragoslavcu.

Dom u Frkanovcu je ranije prekriven, a sada su uvedene nove instalacije i namještaj. Dom u Malom Mihaljevcu dobio je namještaj te trakaste zavjese i gotovo je u potpunosti obnovljen. Dom kulture “Dr. Jurica Murai“ u Pleškovcu, koji služi za kulturna, vjerska i društvena okupljanja, svaki trenutak doživljava promjene na ljepše i bolje. Ugraena je nova stolarija, obnovljena fasada, zidovi i drugi dijelovi i elementi. Opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi kaže kako e se domovi i dalje ureivati jer su oni ponegdje gotovo i jedina okupljališta mještana. Dinamika i obujam ulaganja ovisi o novcu u opinskoj blagajni te o potporama županije i države. (S. Mesari)

GRAD MURSKO SREDIŠE

“Ftiicama“ nošnje, Štebih na ekanju Grad Mursko Središe podmiruje raun za kupnju narodnih nošnji za potrebe vokalne skupine “Ftiice“, koja djeluju u sklopu KUD-a “Mura“ Mursko Središe. Nošnje u kojima su Ftiice nastupile na Meimurskoj popevki Nedeliše 2010. izradila je tvrtka “KOP“ Mursko Središe, a Grad je platio 4.428 kuna. Akademski kipar Mihael Štebih iz akovca i njegov kiparski simpozij “Mura” pak e morati priekati jesen, i uz to sniziti cijenu za svoj rad zajedno s kolegom Ferencom Kiralyem.

Gradonaelnik Josip Dobrani smatra kako je 32.150 kuna prevelik novac za simpozij, te e on s kiparom stupiti u razgovor kako bi smanjio cijenu i projekt prolongirao za jesen ove godine. Tvrtki “Mura“ iz akovca Grad e za promociju turistike ponude Murskog Središa u asopisu “Turist plus“ platiti pet tisua kuna, a poduzeu “El vi“ iz Križovca pak 5.600 kuna za elektroinstalaterske radove u križovekom Društvenom domu. (sm)

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PLAN Zelenog djelovanja opine Nedeliše

Zajednikim radom lanova VMO-a, lanica Udruge žena Macinec i mještana Macinca uredio se okoliš kue dr. Ivana Novaka

Ureen okoliš ispred kue dr. Ivana Novaka u Macincu Prema raspisanom natjeaju, Vijee Mjesnog odbora Macinec izradilo je projekt ureenja okoliša ispred rodne kue dr. Ivana Novaka u Macincu. U provoenju projekta Plana zelenog djelovanja opina Nedeliše osigurala je namjenska sredstva u proraunskoj poziciji “Zelena agenda“ za projekte koji doprinose realizaciji dokumenta Plana zelenog djelovanja za opinu Nedeliše. Provoenjem ovog projekta, za ijeg je voditelja imenovan Željko Koja, na adekvatan se nain uredio okoliš ispred rodne kue Ivana Novaka, ovjeka koji je svojim radom i aktivnostima zadužio Meimurje. Do sada sam pristup, odnosno zelena površina od prometnice do proelja objekta nije bila ureena.

Do sada zelena površina oko objekta nije bila ureena Projektom ureenja okoliša ispred rodne kue dr. Ivana Novaka planirali su se i do za-

vršnog dana akcije 29. svibnja obavili svi predvieni radovi i aktivnosti. Iskopan je kanal

u koji su se postavile cijevi za odvodnju oborinskih voda, postavljeni su betonski rubnici i oplonici, dovezena je zemlja za ureenje zelene površine te je posaeno ukrasno drvee, cvijee i trava. Na proelju rodne kue Ivana Novaka u Macincu Odbor Matice hrvatske, 35 godina nakon smrti dr. Ivana Novaka (1969. godine), postavio je spomen - plou. Zajednikim radom lanova Vijea Mjesnog odbora i lanica Udruge žena Macinec i mještana Macinca uredila se površina na kojoj se sada, prema rijeima voditelja projekta, može dostojno obilježiti spomendan pripojenja Meimurja Hrvatskoj, koji se, prema odluci Hrvatskog sabora, obilježava 9. sijenja.

OBILJEŽEN Dan Pušina

Žene se potrudile da to bude dan koji se pamti MURSKO SREDIŠE dobilo novu pješako - biciklistiku stazu

Sigurnije od Sitnica do Grada M. Središe akoveka TEGRA okonala je radove na izgradnji pješako - biciklistike staze od Murskog Središa do naselja Sitnice, u dužini od 1.100 metara. Nova staza proteže se uz desnu stranu Državne ceste D 209, a od kolnika je odvojena šljunanim pojasom. Osim staze, prema Sitnicama postavlje-

ne su nove vodovodne cijevi, te su izgraeni izlazi za vlasnike poljoprivrednih parcela. Radove ija e se cijena znati po okonanju obrauna inanciraju Hrvatske ceste, a Grad Mursko Središe ishodio je sve potrebne dozvole te riješio imovinsko - pravne odnose. (S. Mesari)

OSNOVNA ŠKOLA I. G. Kovaia Sveti Juraj na Bregu

Dan škole 18. lipnja U petak 18. lipnja Osnovna škola Ivana Gorana Kovaia u Svetom Jurju na Bregu obilježava i slavi svoj Dan škole. Program zapoinje u 14 sati otvorenjem izložbe uenikih radova i postignua. Od 15.30 sati održavaju se sportski susreti uenika i uitelja.

U 17 sati zapoinje sveana akademija uz zanimljiv kulturno - umjetniki program. Školska ravnateljica Jelena Haek na proslavu poziva sve nekadašnje uenike, uitelje, zaposlenike, roditelje i sve one koji su na bilo koji nain povezani s ovom uzornom i uspješnom školom. (sm)

Po etvrti put proslavljen je Dan Pušina, iji je glavni organizator ove godine bila Udruga žena Pušine. Manifestacija, koja se obilježava svake godine prvu subotu nakon Tijelova, održala se na sportskim terenima NK Pušine. Uz organizatore, u kulturno umjetnikom programu sudjelovali su uenici Podrune škole Pušine, Mažoretkinje Nedeliše te goše Udruga žena “Trnoveko srce“, Trnovec Bartoloveki. Kasniji popodnevni sati pak su bili rezervirani za natjecanje udruga u zabavnim igrama. U sklopu sportskog programa pripremao se besplatni gulaš, dok je za one koji vole okušati sreu bila prireena i tombola. - Udruga žena Pušine sa svojim je zborom sudjelovala u kulturno - umjetnikom programu. Predstavile smo se s tri pjesme. Takoer smo pripremile kolae kojima se mogu poslužiti svi posjetitelji. Uz pomo VMOa pripremile smo gulaš, u emu nam je pripomogla muška ekipa. Iza toga uslijedila je tombola brojnih sponzora i donatora, koja je u potpunosti uspjela bez obzira na tešku situaciju kod svakoga gospodarstvenika, obrtnika, stoga zahvaljujemo svima koji su pomogli, kazala je Nada Puklavec, predsjednica Udruge žena Pušine.

lanice udruge žena Pušine predstavile su se s tri pjesme Osim što su esto organizatorice i suorganizatorice priredbi i programa, lanice

Udruge žena Pušine ukljuile su se u brojne druge aktivnosti, meu kojima se istie pru-

U kulturno - umjetnikom programu sudjelovali su i uenici Podrune škole Pušine

žanje pomoi onima kojima je to najpotrebnije. - Uoi svakog Božia posjeujemo starije, nemone i bolesne kojima je potreba tua pomo. Darujemo ih kolaima i estitkama koje izrauju djeca Podrune škole Pušine, s kojom redovito i uspješno suraujemo. Zatim smo bile domaice Katolikog susreta mladeži u Varaždinu. Ugostile smo preko sto mladih kojima smo pripremile ruak. Prilikom otvorenja Podrune škole Pušine, sakupile smo novac, kupile materijal i sašile za djecu narodne nošnje, u kojima su ona danas nastupila, dodala je Nada Puklavec. (hz)


15. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NIKAD DOVRŠENA tvornica vonih rakija “Tijara“ u Štrigovi svima je nona mora

Graevina propada, dugovi abnormalno visoki Zaposlenici Arhiva govore o grai i planovima

DRŽAVNI ARHIV u Štrigovi

Obilježen Svjetski dan arhiva U Državnom arhivu Štrigova u srijedu je obilježen Svjetski dan arhiva, uz prigodan govor ravnatelja Jurice Cesara, te

otvorenje izložbe pod nazivom “Planovi i zemljišne knjige Meimurja“, koju je predstavila Jasna Požgan, u ime arhiva. Rav-

natelj Cesar pak je podsjetio na poetke rada Arhiva u Štrigovi, koji je nastao preseljenjem gradiva iz Staroga grada Zrinskih u

Sramotno mali odaziv Za ovaj dogaaj ravnatelj Jurica Cesar poslao je dvjestotinjak pozivnica. Na skup se meutim odazvalo svega nekoliko ljudi i tri novinara. Imenom i prezimenom u prostranoj dvorani za prezentacije bili su prof. dr. sc. Stjepan Hranjec i uro Ruži iz Matice hrvatske akovec, Zoran Šari iz ŽUC-a i Josip Mikec iz Turistike zajednice opine Štrigova. Nikoga iz Meimurske županije, škola, kulturnih ustanova, graana ... Jadno i sramotno za ovako znaajan skup i ustanovu. (sm)

Svi koji su nazoili skupu...!?

akovcu, a osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske. O radu na terenu te stvarateljima Arhiva govorila je zaposlenica Vesna Šteinglin, koja je naglasila kako postoji velika i ozbiljna graa iz 19. stoljea, koja, na žalost, još uvijek nije arhivirana. Isto tako Šteinglin je govorila o vremenu Bachovog apsolutizma, kada su zapravo kod nas nastale prve katastarske izmjere, koje se koriste još danas, a pisane su na njemakom, maarskom i “hrvatskom“ jeziku. Cesar je takoer najavio Dan otvorenih vrata Arhiva Štrigova za 24. srpnja, kada e se održavati Dani pine Štrigova, odnosno Štrigovske noi. Taj dan bit e i izložba arhivske grae vezane uz Štrigovu, te predstavljeno šest Cehovskih knjiga koje su iz Varaždina dopremljene u Štrigovu, a sadrže grau iz 18., 19. i polovice 20. stoljea. (S. Mesari)

OPINA ŠTRIGOVA rješava pitanje kanalizacije i odvodnje

Rubni dijelovi na slovensku kanalizaciju - U susjednom Razkrižju gradi se kanalizacija na koju e se prikljuiti rubni dijelovi naselja Jalšovec, Banfi i Robadje, što e potvrditi dobre odnose susjednih država Velika, gotovo najvea želja žitelja Štrigove, ali i pripadajuih joj naselja, jest imati vlastitu kanalizaciju te odvodnju na proista. Ranija štrigovska vlast uinila je potrebne predradnje, ali zbog dugotrajnih postupaka i isteka mandata nije se došlo dalje od papirnatih rješenja. Dokumentacija je gotova, a sada treba osigurati novac i krenuti u realizaciju projekta vrijednog nekoliko desetaka milijuna kuna. Ovih dana zapoeli su pripremni radovi na terenu, odnosno u samoj Štrigovi, koji prethode izgradnji kanalizacije. Opina iz svojeg prorauna projekt ne može isinancirati a u županijskoj i državnoj vlasti sve je manje

volje i novca za pomoi ovoj briježnoj opini.

Prijatelji u nevolji Kad ne mogu sami, u pomo priskau prijatelji, i to iz susjedne države. Opina Razkrižje pružila je ruku suradnje te obje opine kreu u izradu projekta koji e kandidirati prema IPA europskom fondu. Dok e se ekati IPA-ina odluka, Razkrižje e graditi svoju kanalizaciju u briježnom dijelu, a Štrigova proista. Slovenci nemaju ništa protiv da se rubni dijelovi naselja Bani, Jalšovec i Robadje prikljue na njihovu kanalizacijsku mrežu, sve dok ona ne bude izgraena u Štrigovi. Opina Štrigova itav posao pokree uz

Minimalni radovi za maksimalni projekt suglasnost Meimurskih voda i Meimurske županije, a meunarodni model koji je na vidiku dobar je primjer suradnje ruralnih podruja. Štrigovani se

nadaju da e i Europska unija prepoznati projekt i odobriti, odnosno inancirati njegovu provedbu i ostvarenje. (S. Mesari)

SVETI MARTIN na Muri

Posmrtna dobila nove odore Ukupno pet tisua kuna izdvojila je opina Sveti Martin na Muri za nove odore, za potrebe svoje posmrtne pripomoi, odnosno grupe za ukop pokojnika. Model je osmislila Mira Peri, koja je izabrala i boju

tkanine te na kraju odore i sašila. - Istina, mnogima je crvenkasta boja iznenaenje, ali zašto bi na sprovodu sve moralo biti crno. Ima onih koji se zgražavaju, ali je više onih koji odobravaju ovu boju, kaže Mira, iji je suprug

Martin lan grupe i opinski komunalni redar. Naelnik Franjo Makovec suglasan je s bojom i modelom te najavljuje šivanje još jedne odore, jer šest je osoba minimum na pogrebu. (S. Mesari)

Komunalni radnik na groblju Martin Peri u novoj odori

- Neno Antoni prenio je pred smrt nekretnine na svoju suprugu Ljiljanu, koja ne zna što bi uinila. Javili su se vjerovnici kojima je Antoni navodno dužan basnoslovne iznose ...

“Spomenik” na propalu investiciju u Jalšovcu

Tee peta godina kako su Opina Štrigova i Neno Antoni sklopili ugovor o darovanju s nametom opinskog zemljišta u Jalšovcu, na kojem je Antoni trebao izgraditi Tvornicu vonih rakija. Do dana današnjega tvornica nije izgraena, a o tome kruže razne prie. Ljudi su ljuti na bivšeg naelnika Branka Resmana, koji je “nagovorio” vijenike da glasuju za ovu odluku, odnosno krive ga kako je mogao dopustiti da se društveno zemljište daruje privatnoj osobi.

Problematina poslovna nekretnina? Opina je danas na mukama kako raskinuti ugovor, jer je u meuvremenu Neno Antoni umro. Graevina propada, nitko ništa ne zna, ljudi otplauju pozajmice koje su uzeli da bi podignuli vonjake, jer je obeavao otkup tisua tona voa s ovog podruja. - Kao i našim mještanima, i meni je Tijara nona mora. Isto tako zbog Tijare sigurno mirno ne spavaju svi oni kojima je Antoni dužan, kaže opinski naelnik Stanislav Rebernik, te nastavlja. Osobno sam stupio u kontakt s gospoom Ljiljanom Antoni, koja je nasljednica oporukom svog supruga. To je zapravo i veliki problem. Kada bi nasljednici bili zakonski, kako je propisano, onda bi nam bilo puno jednostavnije. Ovako, sadašnja se vlasnica može teško pridobiti ‘za stol’. Isto tako postoje pojedinci i tvrtke koje su se ve upisale kao vjerovnici u trenutku eventualne prodaje nekretnina na dražbi. Veliki vjerovnik je akoveki Meimurje inženjering, a navodno su još vei poslovni ljudi iz Italije. To je službeno, a pria se o desecima drugih vjerovnika. Mi jedino možemo ono što nam omoguuje zakon i eventualno se dogovoriti s gospoom Antoni. Kada e problem biti riješen, zaista ne znam. Znam samo da puno na tome radim, a rezultata nema,

kaže naelnik Rebernik, te dodaje kako ne krivi prethodnika, jer ovjek je želio dobro svojemu kraju i ljudima. Prevaranti su negdje drugdje.

Opina jednostrano raskinula darovni ugovor, ali ... U sveopoj euforiji koja je u štrigovskom kraju vladala poetkom izgradnje objekta ništa nije bilo udno, ali danas je sve potpuno drugaije. Dana 8. sijenja 2007. godine u akovcu su opinski naelnik Branko Resman i Neno Antoni potpisali ugovor kojim opina Antoniu daruje 2.394 hv zemljišta u k.o. Jalšovec. Zemljište je darovano odlukom Opinskog vijea Štrigove, od 18. prosinca 2006. godine. U V. stavku ugovora piše da se obdarenik (Neno Antoni) obvezuje na nekretninama u javnom i vlastitom interesu izgraditi tvornicu vone rakije (Tijara), i to tijekom 2007. godine, koja e imati status trgovakog društva sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Ništa Antoni nije ispoštovao i, kada se vidjelo da “kola jure” u pogrešnom smjeru, Opinsko vijee Štrigova na svojoj je 37. sjednici održanoj 24. studenoga 2008. donijela odluku o raskidu ogovora o darovanju s nametom. Budui da Antoni nije ispunio ugovorenu obvezu, tada se zatražio povrat darovanih nekretnina i pokretanje sudskog postupka po istome, piše u odluci vijea. Nakon toga Antoni poinje Štrigovu zaobilaziti, a lani je stigla vijest da je umro i da je pokopan na groblju u Nedelišu. Od tada stotine ljudi osjea glavobolju i želuanu slabost na svaki spomen Tijare ili investitora koji je puno obeavao, a malo dobroga napravio. Ono što je aktualno jesu mogui dugotrajni sudski postupci i nadmudrivanja, što e teško u brzom roku donijeti neko kvalitetno rješenje. (Stjepan Mesari)


14

Kroz Međimurje

STO NAJBOLJIH hrvatskih restorana

Pet restorana iz Meimurja Na povijesnoj Trsatskoj Gradini u srijedu su uruena priznanja vlasnicima sto najboljih hrvatskih restorana u 2009. godini. Meu nagraenima su i poznati meimurski restorani: Meimurski dvori iz Lopatinca, Terbotz iz Železne Gore, Mala

hiža iz Makovca, Mamica iz Pušina i Katarina iz akovca. Ovi restorani i ranije su bili uvršteni u ovu elitnu skupinu, a svaki ponovni izbor je visoko priznanje za kontinuitet u kvaliteti ponude. Ove godine natjecalo se skoro 2.500 restorana iz cijele Hrvatske. (sm)

Ivana Vuruši iz TZ-a Meimurske županije uz miniskulpturu mlinara

ŽABNIK

Uskoro kip mlinara Turistika zajednica opine Sveti Martin na Muri planira kod Starog mlina na Muri kod Žabnika postaviti skulpturu ili kip tradicionalnog mlinara u naravnoj veliini. Ovih dana je kod mlina izložena miniskulptura mlinara, koja izaziva pozornost sve brojnijih turista i posjetitelja murskog krajo-

braza i Mlinarskog puta. Prema rijeima Franje Makovca, predsjednika TZ-a opine Sveti Martin na Muri, planira se i izgradnja tradicijske mlinarske hiže na prostoru ispred mlina i na poetku Mlinarskog puta, što bi zaokružilo “mlinarsku priu” ovog kraja. (sm)

O URBANOVOM 2010. govori Josip Mikec, elni ovjek TZ-a opine Štrigova

Prepoznat znaaj priredbe Dva su tjedna prošla od Dana vina u županiji Zrinski - Urbanovo 2010., a osvrt na dogaanja daje Josip Mikec, elni ovjek štrigovske turistike zajednice i vanjski suradnik udruge “Hortus Croatiae“, koja je u najveem dijelu organizirala i provela ovaj dogaaj. - Urbanovo 2010. u Meimurskoj je županiji gospodarska i turistika manifestacija koja iz godine u godinu prerasta u ozbiljan imbenik glavnog dogaaja godine na prostoru gornjeg Meimurja. Urbanovo je deinitivno postalo brend koji u pozitivnom smislu predstavlja gornje Meimurje kao poželjnu destinaciju ovoga ruralnog dijela sjeverozapadne Hrvatske. U svim parametrima deinitivno je postalo spoj gospodarstva kroz, ve sad mogu rei, ozbiljan sajam vinogradarsko - vinarske opreme na kojem su bili prisutni izlagai iz cijele Hrvatske te predstavnici i zastupnici proizvoaa profesionalne opreme iz susjednih nam zemalja i Festivala pušipela, gdje su predstavljeni svi eminentni proizvoai pušipela i ostalih sorti vina koje se proizvode na vinorodnom podruju Meimurja, kazao nam je Mikec, i dodao kako su gospodarstvenici prepoznali znaaj priredbe, na kojoj je sklopljeno puno poslova i poslovnih kontakata.

Vinska putovnica hrvatski hit - Uvoenjem promotivne vinske putovnice postigli smo velik uspjeh i ve se radi na pravoj i originalnoj vinskoj pu-

tovnici koja e sigurno postati kao i sadašnja pravi hit, koji je zaintrigirao Hrvatsku i Sloveniju. Na samom sajamskom djelu predstavile su se i udruge te obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su isto tako neizostavni dio razvoja u gospodarskom i turistikom smislu. Vrlo važno je spomenuti i okrugle stolove na kojima su se odvijala razna struna predavanja na aktualne teme i gdje je došlo do zakljuka da su proizvodi (vina) na vrlo visokoj razini te da su naši vinari spremni na ulazak u EU i na nove izazove koji ih ekaju. Sva tri dana bilo je održano mnoštvo kulturnih i zabavnih programa (koncert Josip Keresturi, Mirko Švenda Žiga, KUD Sv. Jeronim, turistiki vlak, obilazak Vinske ceste u oldtimer vozilima, što je i nova ponuda Vinske ceste). Tako je prva tri dana manifestaciju posjetili oko 3.500 posjetitelja, a mnogi od njih, zapravo vei dio, bio je s drugih podruja Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije …, zadovoljno istie Mikec, i dodaje kako je Dane vina obišao i velik broj poznatih osoba javnog života.

Vinski bal i otvoreni podrumi - Znaajno mjesto u cijelom programu imao je Vinski bal, a Dani otvorenih podruma na Meimurskoj vinskoj cesti bili su prava promocija Vinske ceste, gdje su se vinari stvarno potrudili i ponudili sva svoja vina i gastronomske delicije svim posjetiteljima, kojih je

- Zadovoljan sam svime što je ostvareno na priredbi, kaže Josip Mikec bilo mnoštvo. I tu je bilo noviteta, naime, trebalo je kupiti bon kod vinara. Zašto? Pa Dani otvorenih ne znae da je sve u bescjenje, oni znae da taj dan nema najave nego se slobodno doe do svakog vinara i može se uživati u vrhunskim vinima te se upoznati s ponudom Vinske ceste. Vjerujte mi da bez prave vrijednosti proizvoda nema ni uspjeha, govori Mikec, dodajui kako su i vinogradari došli na svoje.

Sveti Urban ostaje srce štrigovskog vinogorja Desetak najboljih i najjaih vinara sa svojim je obiteljima podnijelo najvei teret cijelog programa. - Urbanovo 2010. je u završnoj fazi prešlo u najljepši

MEIMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža“

SPUST MURSKIH ladji 2010.

Butelja meimurskih vinara za lijekove

Dolaze i pomurski Hrvati

Poznati meimurski vinogradar i vinar Safer Brki meu svojim je kolegama organizirao prikupljanje i prodaju vinskih butelja, s humanitarnim naglaskom. Prikupljeno je 228 butelja ponajboljih vina, koje su prodane po svega 15 kuna, te je na taj nain prikupljeno 3.420 kuna. Novac je uruen Meimurskoj

zakladi solidarnosti “Katruža“ za lijeenje oboljelih osoba. Za ovaj potez Saferu Brkiu svaka ast, premda je on i ranije pomagao brojne aktivnosti. Osobito sportaše, no ovaj put to je uinio za one koji imaju samo jednu želju - ozdraviti! I Brki je obolio i lijei se, a kaže da su aktivnost i druženja najbolji lijek. (S. Mesari)

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Branko Polanec, elni ovjek Organizacijskog odbora Spusta Murskih ladji 2010., i Ivana Živec, tajnica Turistike zajednice opine Sveti Martin na Muri, boravili su u radnom posjetu opini Muraszemenyue u susjednoj Maarskoj. Tamo su opinsku naelnicu Mariju Štefanac upoznali s programom Spusta murskih ladji, te pozvali mještane ove opine s pretežito hrvatskim stanovništvom da se ukljue u ovu meunarodnu priredbu.

Naelnica Štefanac rekla je kako e se opina vrlo rado ukljuiti u priredbu, i to na tromei Hrvatske, Maarske i Slovenije, gdje e spustaši imati krai predah na putu prema Domašincu, gdje je cilj ovogodišnjeg spusta. Podsjeamo, ovogodišnji Spust Murskih ladji održat e se 10. i 11. srpnja, sa startom u austrijskom Murecku i ciljem u hrvatskom Domašincu. (S. Mesari)

dio, a to je srce vinogradarstva, u Sveti Urban, gdje je bilo i proštenje i gdje su se održale vinske veselice i vinske igre uz ve tradicionalno održavanje degustacija. Taj drugi dio manifestacije posjetilo je preko 3.000 posjetitelja, i to opet preko 80 posto iz drugih krajeva. Dokazali smo da i u ovim teškim (recesijskim) vremenima možemo uz dobru organizaciju i uz mnogo truda stvoriti proizvod koji je vrijedan i koji stvara pozitivnu klimu u razvoju ovoga nam prelijepog Meimurja. Jako je dobro reeno u naslovu Meimurskih novina da vino i turizam moraju ii zajedno i to je ovdje dobilo prve i znaajne okvire. Sklopljeni su mnogi novi poslovi, rodile su se mnoge nove ideje, a Hrvatska je još bolje upoznala Meimurje, zakljuuje Mikec, koji ve razmišlja o Urbanovom 2011. (Stjepan Mesari)

Tisuu butelja za posjetitelje - Moram rei da priredba ne bi tako uspješna bez snažne potpore naših vinara koji su podnijeli velik teret na svojim leima (preko tisuu butelja istoeno) i svih ostalih sponzora i pokrovitelja. Velika zahvala svima, a posebno medijima koji ste ovaj predivni dio Hrvatske i njene vrijedne ljude predstavili široj javnosti u regiji, kaže Mikec. (sm)

Predstavnici Svetog Martina na Muri s naelnicom Štefanac

PILEI RAŽNJII “KIDS” – omiljena grill-poslastica • Gastronomska marka Cekin lansirala je novi proizvod namijenjen najmlaima - na tržištu od 7. lipnja Na Cekinovu bogatom jelovniku nedavno su se našli i zainjeni pilei ražnjii Kids, proizvedeni od peradskog mesa najviše kategorije. Svojim razigranim dizajnom i nježnim okusom savršeno su prilagoeni najmlaim potrošaima koji uz slasnu Cekin piletinu od sada mogu ravnopravno uživati u pravoj ljetnoj roštiljadi. Užurbani tempo života esto ne ostavlja vremena za pripremu zdravoga djejeg obroka koji e objediniti vrhunski okus i potrebne hranjive tvari. Pilei ražnjii Kids pravi su odgovor na takve potrebe,

jer ile pileih prsa od kojeg su proizvedeni sadržava minimalan udio masti i velik udio bjelanevina. Blago zainjeni komadi piletine nabodeni su na kratke štapie koji su zbog svoje širine lagani za držanje, a njihov simpatian oblik pretvara svakidašnji obrok u nevjerojatnu zabavu za male gurmane. Priprema tog proizvoda takoer je vrlo jednostavna, a osim na roštilju, Cekin ražnjii mogu se pei u tavi ili u penici. Lagano probavljivi, zdravi i ukusni, pilei ražnjii Kids obvezan su sastojak svakoga obiteljskoga grill partyja!


15. lipnja 2010.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RAZGOVOR s Ivanom Leekom povodom završetka III. dijela serijala –TEPEŠIJA

Meimurju moje malo ... a kulko sega v tebi ima? Niti ne znamo! • Kako se osjeate nakon punih osam mjeseci Tepešije? — Umorno, ali zadovoljno. Kao i svaki Meimurec kad napravi neki posao. Ukratko rezimira je li moglo biti bolje i krene na sljedei posao. • Biti u preko stotinu sela i napisati isto toliko reportaža, što to znai? — To znai tri godine rada, kontakti s tisue ljudi, biti u domovima stotina ljudi, živjeti stalno s njima, dijeliti s njima radost, ako smo uspjeli, jedno veliko, veliko uenje … Moji kontakti nastavljaju se s njima i nakon objave reportaže. Doznajem nove podatke koje zabilježim bude li zatrebalo, a ja se nadam da e to i biti. Mislim, kakvi smo? Razlikujemo se od sela do sela, od gornjeg dijela, sjevernog i južnog. Ali svako selo je kao i Meimurec: Sam da budemo bolši od suseda pa kaj košta da košta. Postao sam bogat upoznajui tisue ljudi od kojih svaki nosi nešto što može rei i drugima, ali i zaslužuje da se to i obznani. esto nismo ni svjesni što obini ljudi rade i mogu rei. • Bilo je spomena o uenju? — Upravo tako. Ali ne o uenju geografskih znaajki ili

prirodnih, nego o ljudskim mudrostima. U jednom selu u bregima stariji me ovjek ponudio da s njim sjednem za stol. Odbio sam s obrazloženjem da žurim, a doista i jesam. ovjek je mirno rekao: Pa kam se žurite, pak na cintoru budu vas ionak pomalem nesli. ovjek se nad tim mora zamisliti. Jedan obian mali ovjek rekao je veliku mudrost. Zapisao sam desetine slinih mudrosti. • A oni drugi “veliki“, kako oni govore? — Obini mali ljudi govore ono što misle. Ono što ih je život nauio, svoja sjeanja na dogaaje u selu … Oni drugi, bilo da su s politikim ambicijama ili poslovnim, govore ono što misle da oni koji im moraju dati potporu žele uti. Zato ih zanima svaka sitnica kako e reportaža izgledati, pa do toga kolika je naklada novina … Posebno pak kako e izgledati na slici. Stoga i moraju fotograiju vidjeti i odabrati. Ali ovjek se i na to navikne i tako to mora biti. Da biste došli do neije slike, dosta treba i mudrijati. • Kako to izgleda? — Svakako, no ovo je posebno. esto se dame u kasnim srednjim godinama ne žele slikati s mužem. I onda vele: Tu je on kaj

Ivan Leek u posljednje tri godine kroz projekt Tepešije zajedno s našim novinama predstavio je gotovo sva meimurska mjesta, dok na jesen slijedi završni dio serijala dela, kaj bum ja … Nek se on samo slika … Uglavnom, slika ipak bude nakon ‘novinarskog uvjeravanja’ uz rijei. No dobro, dajte, inae vas se ne bum rešila z hiže. Znamo se i nasmijati kad zamolim muža da zagrli ženu. Pa se onda uje: Isusek, pak si me ve deset

let nej zagrlil. Sam Bog kaj ste vi došli. Uglavnom, atmosfera je na susretima vedra. Važno je rei da nema politike. Na kraju krajeva, to su prie o obinim malim ljudima koji ne žele ništa drugo nego da žive bolje i da se o njihovom selu uje, pa je i cijeli serijal tako i zamišljen. Pria o ljudima koji ne-

sebino rade za svoje selo, a izvan su politikantskih igara. • Ima li razlike u životu ljudi gornjeg i donjeg dijela Meimurja? — Razlike su ogromne. Dok u donjem dijelu na maloj površini sela živi velik broj ljudi, dotle u gornjem dijelu na velikoj seoskoj površini živi mali broj ljudi. Pa vam je prvi susjed na nekoliko stotina metara udaljenosti. To odmah govori i o nainu organiziranja seoskog života, ali i troškovima izgradnje infrastrukture. Drugo, gornji dio bio je u potpunosti u gospodarskom smislu okrenut Sloveniji, meusobnim ženidbama, pa je to rezultiralo i ponašanjem ljudi. Tako su neki stari obiaji išezli i tek se sad vraaju. U donjem pak dijelu sela se ponose svojom poviješu i pripadnosti hrvatskom narodu. To je realnost i to je tako. • Ima li nešto zajedniko? — Da. To je prvotna zatvorenost i odbojnost, a kasnije srdanost i otvorenost ljudi. Ostalo mi je u sjeanju kako je jedna gospoa rekla: Nebremo nikaj rei dok ne vidimo kaj ste za loveka i kak bu to. Meimurci žele znati cilj neega u emu sudjeluju. Onda to prihvate kao nešto svoje.

PUTOSITNICE za sjeanje

Ženska mora držati do sebe - U jednom selu sam trebao slikati najstariju stanovnicu, koja je imala 93 godine. Mislio sam da emo ii u njezin dom, no rekoše mi da bude došla sama u mjesni dom gdje smo bili. Bila je zima i došla je u zimskom kaputu. Kada sam je tako htio slikati, prekinula me: ekajte malo. Skinula je kaput, poravnala frizuru, kostim i ovratnik bijele bluzice i rekla: Ve moi.

Znate kak je, ženska mora navek držati do sebe.

Niti ne zna kaj mi je žena - Došli smo u kuu branog para. Muž u stotoj godini, a žena deset godina mlaa. Ona bolesna, a on još dosta lucidan. I tako razgovaramo, pria ovjek stvarno zanimljivo, milina ga je slušati. Cijela nepisana povijest sela bila je

u njemu. Žena je sjedila bez rijei i onda nešto prozborila. On je ustao uzeo, neki lijek i dao joj pa veli: Joj, joj, joj … Kak me Božek kaznil. Sirotica niti ne zna kaj mi je žena.

Japa su se nej vroi vode napili - Iz jednog sela nosim dvije putositnice. Prva, kad sam bio kod žene koja zna puno starih pjesama. Isprva

je rekla da ne zna, a onda kad je njezin donio na stol pola litre žganice sjeanje joj se ‘vratilo’. Kad sam ja odbio žganicu, rekla mi je: Vi bute letno hmrli jer je žganica vratvo. Bakici je oito i bilo jer je gotovo sat i pol pjevala stare puke pjesme bez prestanka. Kad pak smo došli do najstarijeg, u dvorištu kue je neki starac nosio snop

kurzinja. Mislio sam da je to on jer je doista i staro izgledao. Kad sam mu rekao tko sam, veli on: Ne, to su moj japa. Sad sam ja pomislio kako tek japa izgleda. A ono u sobi me za stolom doekao starac crvenih obraza, zategnute kože na licu s vedrim osmjehom i 96 godina. A njegov sin veli: Ste ga vidli. Samo su se japa v životu nej vroi vode napili.

- Razlikujemo se od sela do sela, od gornjeg do donjeg dijela, sjevernog i južnog. Ali svako selo je kao i Meimurec: Sam da budemo bolši od suseda pa kaj košta da košta. • Što dalje? — Prvo moram zahvaliti svima koji su mi do sad pomogli i koji e mi ubudue pomagati. Sponzorima, predsjednicima mjesnih odbora po selima te udruga i svima koji su pomagali da sve to oblikujemo u odreenu formu. Posebno zahvaljujem svojim neposrednim suradnicima u projektu, tebi kao uredniku, te Nevenki Šardi. Što dalje? Na jesen u oktobru poinje etvrti i završni dio serijala. Ostalo je još sela: Kotoriba, Gorian, Sveta Marija, Strahoninec, Savska Ves, Pribislavec, Belica, Lopatinec, Vrhovljan, Šenkovec, Trnovec, Domašinec, Piškorovec, Parag, Šenkovec, Nedeliše, Pušine … te gradovi Mursko Središe i Prelog. • Hoe li do sad objavljene reportaže biti zaboravljene? — Nadam se da ne. Zbog svih onih koji su zdušno pomagali u projektu. Nešto smo u razgovorima sa županom, gospodinom Perhoom, koji kao pravi Meimurec isto tako razmišlja, pa emo vidjeti. Vjerujem da e se do kraja godine pojaviti prva knjiga (od tri planirane), naravno, s izmjenama i dopunama. (Dejan Zrna)

Život ih tjera da kradu pokojnike - Bani je selo uz granicu i na pola sela presijeca ga slovenski teritorij. Nekoliko kua pripada Sloveniji. U toj jednoj kui umro je stariji ovjek. Njegova želja je bila da bude pokopan u Štrigovi. Smrt su morali prijaviti slovenskim vlastima, a onda su izveli krau mrtvog da izbjegnu procedure i troškove prelaska pokojnika iz države u državu. Kažu da je sve bilo organizirano kao u ilmu. Pratili su slovensku pograninu ophodnju. U dogovoru s pogrebnikom dojurio je auto i u nekoliko minuta je pokojnik ukrcan i odvezen te po svojoj želji i pokopan u Štrigovi. Granica tjera ljude da ine ono o emu nisu ni sanjali.


16

Kroz Međimurje

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DONJOJ DUBRAVI održano vatrogasno natjecanje mladeži, 5. Memorijal “Mario Rusak”

Prijelazni pehar osvojio DVD Gardinovec Stroj vatrogasaca nakon vježbe

HEMUŠEVEC: održana pokazna vatrogasna vježba

Vatra efikasno ugašena pjenom U Hemuševcu je u petak održana javna pokazna vatrogasna vježba Vatrogasne zajednice Grada Preloga. Sudjelovali su vatrogasci DVD-a Draškovec (rije je o zajednikom DVD-u Draškovca i Hemuševca), Preloga, Cirkovljana, Oporovca, ukovca i ehovca. Vježba je održana u sklopu zaštite od požara i preventivnih akcija, ali i da se vidi opremljenost vatrogasnih navalnih ekipa za brze intervencije. Cilj vježbe bio je zaštita objekta te gašenje požara pjenom, što je obavljeno brzo i efikasno. Prvi su stigli vatrogasci DVD-a Draškovec, kako bi to moralo i biti u stvarnom scenariju, koje vode

predsjednik uro Mikec i zapovjednik Stjepan Matijai. Uz ostalo, ekipe DVD-a ehovec, Oporovec i Cirkovljan imaju visokotlane sklopove za gaše-

Dolazak na mjesto požara i gašenje pjenom

nje požara koji uspješno djeluju s malim koliinama vode. Vježbu je vodio predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Preloga Božidar Golomboš, a vatrogasce je na kraju pozdravio i estitao im na trudu i uspješnom predstavljanju predsjednik VMO-a Zdravko Repalust. U vježbi je sudjelovalo pedesetak vatrogasaca s desetak navalnih vozila, a prikazana su i protupožarna odijela. Vježbu je promatralo stotinjak mještana, a posebno su radosna bila djeca, koja su na kraju vježbe jurila biciklima kroz nekoliko desetaka visoke nanose vatrogasne pjene, koja je ostala nakon gašenja. (J. Šimunko)

Na sportskom parku Krbulja u Donjoj Dubravi okupilo se tristotinjak vatrogasne mladeži i djece kako bi bili sudionici 5. Memorijala “Mario Rusak”. Organizator natjecanja je DVD Donja Dubrava, a memorijal se organizira u spomen na prerano preminulog lana Marija Rusaka. Na natjecanju su sudjelovale ekipe iz Kotoribe, Donjeg Vidovca, Svete Marije, Donjeg Vidovca, Donje Dubrave, Sušak - Rijeke, Klane i Gardinovca. Velika borba i ove se godine vodila za prijelazni pehar u kategoriji “mladež – muški“. Pehar se dodjeljuje u toj kategoriji jer je preminuli Mario bio lan te donjodubravske ekipe. Mladež (od 12 do 16 godina) natjecala se u muškoj i ženskoj kategoriji. Meu ženama najuspješnije su bile natjecateljice Klana koje su

se plasirale ispred ženskih ekipa iz Donjeg Mihaljevca i Donje Dubrave. U muškoj konkurenciji najbolji su bili vatrogasci iz DVD-a Gardinovec koji su tako postali pobjednici ovogodišnjeg natjecanja i kui ponijeli veliki prijelazni pehar. Drugo su mjesto osvojili natjecatelji DVD-a Sušak - Rijeka, a trei su bili lanovi DVD-a iz DonjegVidovca. U kategoriji “djeca – muški“ najuspješniji su bili natjecatelji Donje Dubrave, drugo mjesto osvojila je ekipa Kotoribe, a tree DVD-a Sušak - Rijeka. U kategoriji “djeca – žene“ nastupile su tri ekipe. Najuspješnije su bile natjecateljice iz Donje Dubrave, ispred svojih vršnjakinja iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Tri prvoplasirane ekipe u svakoj konkurenciji dobile su me-

Organizator je nagradio najuspješnije ekipe Memorijala dalje, a ukupni pobjednik, ekipa iz Gardinovca, i prijelazni pehar. Ovo je ujedno bilo i natjecanje lanova Vatrogasne zajednice podruja opina Donja Dubrava, Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec. Cijelo natjecanje prošlo je u sportskom i natjecateljskom duhu, uz podršku mnogobrojnih posjetitelja. (A. Fuš)

Detalj sa zanimljivog natjecanja na vatrogasnom poligonu


15. lipnja 2010.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ROTARY KLUB AKOVEC NAGRADIO najbolje maturante akovekih srednjih škola

Pet tisua kuna kao poticaj za nastavak uspješnog školovanja Ve osam godina za redom Rotary Klub akovec najbolje uenike završnih razreda srednjih škola nagrauje za njihov uspjeh kroz dosadašnje školovanje. Tako je i ove godine petoro uenika akovekih srednjih škola protekle subote u dvorani Scheierove zgrade nagraeno plaketom i novanom nagradom u vrijednosti 5.000 kn. Ovom se akcijom, koja se provodi pod motom “Nagraivanje izvrsnosti”, nadarene uenike nastoji potaknuti na nastavak uspješnosti i na fakultetima ili visokim školama. Akcija, za koju se novac prikuplja kroz razne aktivnosti Kluba, proteklih

je godina obuhvatila pedesetak uenika, a “isplativost” ulaganja u obrazovanje mladih kadrova dokazali su oni sami, stjecanjem svojih diploma, pa ak i dekanskih i rektorovih nagrada. OvesugodinenagraduRotary KlubaakovecdobiliMatijaŠantliz Tehnike škole, Anamarija Varga iz Gimnazije, Sanja Korpar iz Ekonomske i trgovake škole, Kristina Fegeš iz Graditeljske škole, te Nikolina Nikoli iz Gospodarske škole. Prilikom dodjele predsjednik akovekih rotarijanaca Nenad Jeud estitao je maturantima na nagradi i poželio im uspjeh u daljnjem obrazovanju,

PRIJAVE za radionicu “Žene i voenje” koju provodi udruga “Zora”

Poticanje žena na aktivnije sudjelovanje u lokalnoj zajednici Udruga “Zora” otvorila je prijave za radionicu “Žene i voenje”, koja e se održati 26. lipnja od 8 do 15 sati u dvorani za udruge u GK barakama, A. Schultessa 19, u akovcu. Radionica je predviena samo za žene, a ima za cilj osnaživanje i poticanje žena na aktivnije sudjelovanje u lokalnoj zajednici. Takoer, želi se poveati senzibilitet za pitanja ravnopravnosti spolova te potaknuti razumijevanje i suradnju. Trenerica je Marina Kolar, a teme koje e se obraivati jesu: vještine voenja, komunikacijske vještine, suradnja, vještine javnog nastupa i ženska prava. Nain rada je interaktivan i ukljuuje iskustvene vježbe, diskusije, igre uloga i timski rad. Prijaviti se možete tako da ime i prezime, godinu roenja, kontakt adresu i mobitel/telefon pošaljete na e-mail adresu: zora@ udrugazora.hr, ili pak usmeno na broj mobitela 098/1603-725.

Osvojite besplatno sudjelovanje na radionici Udruga “Zora” daruje jednoj ženskoj osobi besplatno sudjelovanje na radionici “Žene i voenje” koje e se održati 26. lipnja. Do 19. lipnja pošaljite na: zora@udrugazora.hr razlog zašto biste željeli sudjelovati na ovoj radionici, zajedno s vašim podacima za prijavu. Žensku osobu s najboljim razlogom udruga “Zora” e nagraditi besplatnim sudjelovanjem na radionici, o emu e biti obaviještena do 23. lipnja. Radionica je besplatna za lanice udruge “Zora”, a participacija za ostale je 100 kn. U to je ukljuena radionica, materijali te osvježenje tijekom pauze (kava, aj, sok, grickalice). Prijave su otvorene do 21. lipnja, a mogu se prijaviti ženske osobe starije od 16 godina.

Iako je vikend bio vrlo kišan i blatan, Meimurci se nisu lako predali

OTVORENA ARDF prvenstva Meimurja

Radioamateri ponovno uspješni Radioamateri RK “Meimurja” sekcije Mursko Središe i TŠ sudjelovali su na otvorenim ARDF prvenstvima Meimurja na 144 MHz i Ludbrega na 3,5 MHz. Sekciju TŠ-a predstavljali su Luka Bašek (M19) i Smiljana Janžek (W35), Gregor (M15), Lovro (M19) i Dražen (M40), dok su za Mursko Središe trali Anita Žerjav (W19), Anja Bahun (W19), Karlo anadi (M15), Vladimir Tkalec (M21), Branimir (M50) i Vladimir Vinko (M50) te Luka Bahun (M19). Od boljih rezultata prvog dana spomenut emo 1. mjesto Smiljane, Gregora, Anje, Vladi-

mira i Luke, 2. mjesto Anite te 3. mjesto Samante, Karla i Lovre. U kategoriji klubova Središanci su osvojili drugo mjesto, dok je TŠ bio etvrti. Drugi dan na natjecanju na Ludbreškim vinogradima 1. mjesta osvojili su Smiljana, Anja, Karlo i Branimir, srebrnu medalju osvojili su Anita, Vladimir i Bahun. Tu je Mursko Središe u kategoriji klubova bilo najbolje, a TŠ etvrti. Bilo je to etvrto ovogodišnje domae dvodnevno prvenstvo. Iako je vikend bio vrlo kišan i blatan, Meimurci se nisu samo tako predali.

Ovogodišnji dobitnici nagrade s predstavnicima Rotary Kluba akovec te je dodao da ovo nije jedina, ali je zasigurno najvažnija godišnja

akcija kluba. Uenicima su estitali i meimurski župan Ivica

Perho, gradonaelnik Branko Šalamon, lanovi Rotary Kluba

akovec, ali i ponosni roditelji, ravnatelji i razrednici.


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

OBITELJ VLADIMIRA NOVAKA u Robadju

S AKOVEKOG SAJMA

Ljetna razglednica

Meimurski simentalac za vrhunsku junetinu - Meimurski simentalac je govedo koje nastaje od teladi simentalca, ali je kasnijim uzgojem i tovom dostiglo posebne kvalitativne osobine. Blijedo smeom bojom dlake takoer se razlikuje od francuskog simentalca

Prošle srijede na akoveki je sajam došlo više posjetitelja, gotovo turista, koji su došli prošetati sajmom, nešto vidjeti, malo kupiti te na kraju pojesti, popiti, ali i zasvirati i zapjevati. U srijedu je ispisana sajamska ljetna razglednica koju e priom posjetitelji proslijediti prijateljima i znancima. I to je jako, jako dobro. No, i prodavalo se dosta dobro, posebno perad, kuni ljubimci i stara krama. Dobro su se prodavali pšenica i kukuruz. Puno je bilo jagoda, trešanja te južnog voa i povra. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Kaj je Jurica Paen prema meni ... CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- krumpir - pšenica - kukuruz - jeam - zob - jabuke - zubae - rasuve - kosiše - gemišt

1,50 kn/kg 1,10 kn/kg 1,00 kn/kg 1,40 kn/kg 1,60 kn/kg 20 kn/vrea 40 kn/kom 60 kn/kom 70 kn/kom 5 kn/aša

Nigdje službeno nema zapisano ili registrirano govedo pod nazivom meimurski simentalac, ali ima govedo kojemu su geni simentalska pasmina, a sve ostalo je isto meimursko. Takva goveda, tonije, bikove tovi obitelj Vladimira Novaka u Robadju i po tome je zasigurno jedinstvena ne samo u Meimurju, nego i šire. Meimurski simentalac, kako ga nazivaju oni i njihov otkupljiva, nastaje na genima francuskog simentalca, ali uzgojem i tovom, prvo kravljim mlijekom, a potom samo domaom hranom, dobiva novu, vrhunsku kvalitetu i bikovi su pravi ljepotani, koji se prodaju kada imaju izmeu 700 i 900 kilograma žive vage. Na samoj hrvatsko - slovenskoj granici, gdje raste najbolja gotovo alpska trava iz koje se spravlja vrhunsko kvalitetno sijeno i sjenaža, Novakovi ovog

trenutka tove deset bikova, jednu kravu i etiri teleta. Zašto samo deset, kada su ovako dobri uvjeti? Borba za goli život - Kao i sve drugo u poljoprivredi, tako i stoarstvo muku mui da bi opstalo. Deset do dvanaest grla u turnusu držimo iz razloga što je to broj koji koliko - toliko donosi korist i nije prevelik rizik u ova nesigurna vremena, kaže Vladimir, glava obitelji koji zajedno sa sinom Mladenom i suprugom Anelom vodi domainstvo. - Ovo je borba za goli život, jer država ne ini ništa, ni ono najmanje što bi mogla i morala, odrediti najnižu otkupnu cijenu žive vage. Kad kupujemo telad, borimo se s prodavaem, a kada prodajemo bika, onda moramo prihvatiti cijenu otkupljivaa, odnosno mesara. Kad kupimo

S AKOVEKOG PLACA

Meimurski simentalci za vrhunsko meso, kažu Vladimir i Mladen Novak tele, platimo ga tri tisue kuna, hranimo ga osamnaest mjeseci, koliko je zakonom propisano, i tada za njega dobijemo devet tisua kuna. Pozitivne raunice tu nema, a raditi i živjeti moramo. Zanemarimo vlastiti rad, malo se bavimo vinogradarstvom i nekako na kraju uspijevamo opstati. Ponavljam, imamo vrhunski proizvod, vrhunsko govedo od kojeg potrošai dobivaju vrhunsku junetinu, naglašava

Jedna krava hrani svu telad

Trešnje se “prezorile” na stolovima

Krava koja mlijekom hrani svu telad

Tajna meimurskog simentalca je u ishrani. Svu telad koji Novakovi otkupe prvo u svojoj staji dohranjuju mlijekom svoje izvorne meimurske krave. Telad mlijeko siše oko dva tjedna, te tako postaje snažnije i poinje se dobro razvijati. Njihova krava othranila je sve bikove u proteklih nekoliko godina, a ovih dana na svijet e donijeti vlastiti podmladak.

Vladimir, dodajui kako veliku strunu podršku ima od sina Mladena, vrsnog strunjaka iz ove grane poljoprivrede. Svaki mjesec jedan bik Novakovi na tržište mjeseno isporue po jednog bika, za jednog meimurskog mesara. Cijena kilograma žive vage kree se od 12 do 16 kuna, ovisno o vremenu u koje se prodaje. Svu telad kupuju kod individualnih meimurskih stoara, a otkupljuju samo simentalsku pasminu. Kada je nema, onda kupuju holsteina, ali za njega kasnije dobiju manju cijenu na tržištu. Hranu proizvode sami. Godišnje proizvedu i potroše 50-ak tona silaže, te 40-ak tona sjenaže i suhog sijena, koje je ovo proljee izuzetno kvalitetno. Od države dobivaju 1.500 kuna poticaja, kojeg bi se rado odrekli, kada bi ta ista država odredila otkupnu cijenu junadi. Da je stanje u poljoprivredi bolje, mogli bi toviti vei broj junadi, jer mjesta, hrane i volje te znanja imaju. Osobito imaju ogromno iskustvo i povjerenje kupca. (Stjepan Mesari)

ZAPOINJE ORGANIZIRANO zbrinjavanje kemijske ambalaže

Posebni kontejneri i pratei list Prošlotjedna vruina posebno se osjetila ispod cerada na akovekom placu. Gotovo nesnosna vruina CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- trešnje 10 do 12 kn/kg - jagode 16 kn/kg - jabuke 5 do 8 kn/kg - grašak 15 kn/kg - mahune 25 kn/kg - mladi luk 5 kn/pušlek - mladi krumpir 10 kn/kg - salata 12 kn/kg 7 kn/kg - bijelo zelje - jaja 1,20 kn/kom

podnosila se stalnim rashlaivanjem prodavaa, dok su se kupci zadržavali samo toliko koliko je potrebno za vaganje i plaanje robe. - Znate, tak je vroe kaj su se rešnje prezorile na pultu, rekla je prodavaica “voa tjedna”. A trešanja je sve više, ali ne i previše, jer potražnja nadmašuje ponudu. Sve je više graška i krastavaca, te salata svih vrsta. Nešto je slabija, bolje reeno, umjerenija, ponuda cvijea. Roba je vrlo kvalitetna, cijene umjerene. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Sukladno Zakonu o otpadu i Pravilniku o gospodarenjem otpada, pravne osobe (tvrtke, zadruge ...), kao i sve izike osobe (OPG, Poljoprivredni obrt ...) dužni su od 2010. godine ukljuiti se u pravilan poetak gospodarenja otpadnom ambalažom sredstava za zaštitu bilja. Nekomercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu tijekom cijele godine na deset razliitih mjesta u Meimurju odložiti ispranu ambalažu u za to posebne kontejnere i ne moraju ovjeravati pratei list.

Komercijalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva, dakle, korisnici novanih potpora, uz obrtnike i tvrtke, moraju voditi evidenciju kroz oevidnik o tijeku i nastanku otpada i pratei list. Ovi obrasci kupuju se u prodavaonicama Narodnih novina. U cijelom postupku najvažnije je pravilno ispiranje otpadne ambalaže, jer ambalaža mora biti vidljivo ista. Ukoliko su sredstva za zaštitu krute formulacije pakirana u papirnatu višeslojnu ili slinu ambalažu, ispiranje se ne provodi, i takvu ambalažu

treba samo potpuno isprazniti, napominje mr. sc. Milorad Šubi, rukovoditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u Meimurskoj županiji. Poinje u Štrigovi Od ponedjeljka 28. lipnja ambalaža za nekomercijalna gospodarstva koja trebaju ovjeriti pratei list prikupljat e se u Štrigovi, Kocen Agru, od 8 do 9.30 sati, u Kotoribi PZ akovec od 10 do 11.30 sati te u Donjem Kraljevcu PZ akovec od 12.30 do 14 sati i Belici AgroFructus od 15 do 16.30 sati.

Za nekomercijalna gospodarstva koja ne trebaju ovjeriti pratei listi ambalaža e se odlagati u kontejnere u Vonjaku Agromeimurje Nedeliše, Vonjaku Agromeimurje ehovec, Ekonomiji Agromeimurje Železna Gora, Ekonomiji Agromeimurje Podturen, Kocen Agru Štrigova, Kotoribi PZ akovec, Donjem Kraljevcu PZ akovec, Murskom Središu PZ akovec i Belici AgroFructus. Skupljanje i zbrinjavanje ovog otpada organizira Udruga proizvoaa i zastupnika CROCPA zajedno s C.I.A.K. tvrtkom. (sm)


15. lipnja 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VETERINARSKI SAVJETI

TIJEKOM MJESECA LIPNJA OBAVLJAMO BESPLATNE PREGLEDE ZUBA PSIMA I MAKAMA U SPECIJALIZIRANOJ AMBULANTI ZA KUNE LJUBIMCE BIOINSTITUTA d.o.o.

Stomatološki problemi u pasa i maaka

Zašto su preventivni pregledi zuba važni za pse i make? Komadii zaostale hrane, slina i bakterije što se nakupljaju na površini zuba formiraju prljavo bijelo-žukastu ljepljivu naslagu koju nazivamo plak. S vremenom zaostali plak na zubima kalcicira te nastaje kamenac koji je tvrde konzistencije i hrapave površine koja pogoduje nakupljanju novog plaka. Za razliku od plaka kojeg možemo ukloni sa zuba ve laganim struganjem ili etkanjem, kamenac se uklanja iskljuivo brušenjem i to naješe ultrazvunim ureajem za skidanje kamenca. Plak i kamenac pomažu daljnjem razmnožavanju štetnih bakterija u usma što dovodi do infekcije i razvoja razliitog stupnja i jaine boles zuba. Tako u poetku kamenac uzrokuje gingivis, upalu zubnog tkiva bez gubitka zubne veze, koja dovo-

di do crvenila i oteenja zubnog mesa koje na dodir može krvari, a kasnije se povlai od njegovog normalnog položaja uz bazu krune. U konanici gore nabrojeno može bi preduvjet za parodons, odnosno razaranje potpornih struktura zuba, pa i ošteenja same kos, što rezulra klimanjem i ispadanjem zuba. Prijelom (fraktura) zuba te prejako trošenje (ošteenje abrazijom) zuba takoer je uestala pojava u živonja. Za svaki zub sa slomljenom krunom mora se procijeni postoji li izloženost središnjeg dijela zuba u kojem se nalaze živci i krvne žile (pulpe) ili ne. Svi zubi sa vidljivom živom pulpom koja je ružiaste boje moraju se trera jer su bolni ili bi izvaeni. Zubna pulpa ako je otvorena, može bi ulazno mjesto za bakterije koje iz usne šupljine ulaze u cirkulaciju. Karijes (propadanje zuba) relativno je rijetka pojava. Ako je ošteenje površinsko, postoji opcija plombiranja zuba. Kod uznapredovanih ošteenja zub se mora izvadi. Obojeni zubi-zubi mogu bi razliito obojeni, od ružiaste do crne boje, ovisno o stupnju traume i opsega ošteenja pulpe. Obojenost zuba može bi i zbog nekih lijekova kojima je živonja bila trerana. Zaostali mlijeni zubi-korijen mlijenog zuba koji je puno manji i slabiji od korijena stalnog

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

Da li vaš kuni ljubimac ima neugodan zadah ? Da li slabije jede, slini, ima žukaste naslage na zubima, a zubi su klimavi ? Ako ste primijeli neke od ovih simptoma vrijeme je da sa svojim kunim ljubimcem posjete veterinarsku ambulantu, jer boles zuba mogu bi ozbiljan zdravstveni problem kako kod ljudi, tako i kod kunih ljubimaca.

zuba iz nekog razloga se ne resorbira, te smeta rastu stalnom zubu koji se deformira i dislocira. Ako se mlijeni zub izvadi na vrijeme, stalni zub izraste pravilno. Nepravilan položaj zuba može bi posljedica traume ili tumora, te je potrebna hitna kirurška intervencija da se ispravi nastala deformacija. Osim navedenog es je sluaj uroenih mana kao što su nedostatak pojedinih zubi ili pak prekobrojan broj zubi. U standardima pojedinih pasmina tono se navode uvjeti pod kojima pojedini zubi smiju manjka, ili bi višak i za koliko to smanjuje kinološku ocjenu. Kako možemo pomoi svom psu da zadrži zdravo zubalo? U svrhu smanjenja plaka i kamenca u usnoj šupljini pasa potrebna je redovita kuna njega zuba. To postižemo redovim išenjem, etkanjem zubi. Pse treba postupno upozna sa postupkom pranja zubi, idealno bi bilo kad bi zapoeli ve u šestom mjesecu života i to što eše, po mogunos svakodnevno. Na poetku bi u svrhu privikavanja zube etkali prstom ili gazom, a nakon nekog vremena, obinom etkicom za zube. Zube bi trebalo etka istom tehnikom kao i kod ljudi, s me da nikada ne smijemo koristiti zubnu pastu namijenjenu ljudima, ve kori-

smo samo vodu ili posebne paste za zube namijenjene psima. Ispivanja su pokazala da se redovim išenjem zubi može ukloni više od 50% bakterija. Opisani postupak ne preporuujemo kod agresivnih pasa te onih koji su skloni ugrizu. U kontroli plaka i kamenca korisna je i prehrana specijalnim dentalnim grickalicama ili specijalnom dentalnom hranom koje imaju u sebi sastojke koji reduciraju plak. Korisne su i specijalne paste na bazi klorhexidina koje onemoguavaju razmnožavanje bakterija. Da bi prevenirali prijelom ili prejako trošenje zuba trebali bi sprjeava živonju da grize predmete koji su tvri od samih zuba (kamenje, velike kosti, grane…). Prevencija karijesa posže se izbjegavanjem zašeerenih grickalica u prehrani. I na kraju Vaš ljubimac bi trebao ima redovite prevenvne preglede zubi kako bi se sprijeile ozbiljne infekcije usne šupljine, bol i gubitak zuba. Tomislav Dolar, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Rododendron - kralj cvijea Gdje ima kraljica ima i kraljeva. Oni se stalno spore o tome. Ruže i rododendroni. Te tko je ljepši, te tko je bolji, te tko ima više kultivara. Nek se ve jednom dogovore. Uglavnom, mi ih jednako volimo. Svijetle gorske šume istone Azije zaviaj su rododendrona koji se danas uzgajaju u vrtovima širom svijeta. Njihovo nam prirodno okruženje mnogo toga govori o uvjetima u kojima uspijevaju: rododendronima odgovara kiselo tlo bogato humosom te stabilna, razmjerno vlažna klima, a najljepše izgledaju u polusjenovitom do sjenovitom okruženju koje podsjea na šumu. Zato ruže I rododendrone kao prave svaalice gotovo nikad ne sadimo zajedno. Rododendroni traže drugaije društvo. Drvo, kamen i voda prikladni su materijali za opremanje vrta u kojem rastu rododendroni: za pokrivanje staza može se koristiti mal od kore ili kamene ploe, a sjediti možete na drvenim klupama. Ako ima dovoljno mjesta, lijepo e se uklopiti i mali potok premošen mostiem ili dašanim molom. Kamenje obraslo mahovinom takoer izgleda vrlo lijepo i autentino, ali mahovina uspijeva samo u dubokoj sjeni gdje je uvijek svježe i vlažno. Akamen koji se kombinira nikako ne smije biti vapnenast jer robodendroni vapno doslovce mrze. Pri izboru biljaka-partnera za rododendrone važna su dva aspekta: s jedne strane, pratitelji moraju

uspijevati u istim uvjetima kao rododendroni, dakle u polusjeni na kiselom, humusnom tlu. S druge strane, moraju se i estetski dopunjavati s rododendronima koji u proljee na nekoliko tjedana pršte od bujnih cvjetova jarkih boja, ali se preostali dio godine “pritaje” i krase ih samo njihovi vazdazeleni listovi te im treba pomo biljaka koje svjetaju ostali dio godine. Na sreu, ima mnogo prikladnih biljaka, poevši od stabala i grmova. Borovi su se pokazali kao idealno drvee: svojom rahlom krošnjom blago zasjenjuju rododendrone i štite ih od vjetra, a ipak propuštaju dovoljno sunca. Duboko se ukorjenjuju te tako ne konkuriraju rododendronima koji svojim korijenjem vodu crpe iz plitkih slojeva tla. Manje prostora zauzimaju vazdazeleni grmovi i niska stabla, kao što su tisa, šimšir i božikovina, koji takoer štite od vjetra i, ovisno o visini, zaklanjaju od sunca. Cvatui drijenovi (Cornus florida, Cornus kousa i Cornus controversa) svojim su rahlim habitusom u kontrastu sa zbijenim i niskim rododendronima. Hortenzije poinju cvjetati ljeti, ubrzo nakon što ocvatu rododendroni, te se s njima takoer lijepo dopunjuju. S kim god ih stavili u društvo rododendronima morate otkinuti ocvale cvjetove da bi se razvili vegetativni izbojci dovoljno jaki da nose cvjetove idue godine. Budite dobri s rododendronima!


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

NAVRŠILE SE DVIJE godine od rušenja crkve u Svetom Jurju na Bregu

Veleasni Puškadija: Obnova po planu - O postupku tužbe ne može se govoriti dok se ne dovrši parnica, kaže župnik veleasni Ivica Puškadija

KATARINA I IVAN LATIN IZ KOTORIBE PROSLAVILI PEDESET GODINA BRAKA

Najljepši poklon bio je roenje unuka Brani par Katarina (69) i Ivan (78) Latin iz Kotoribe svoje sudbonosno “da” rekli su jedan drugome prije pedeset godina, tonije, 23. travnja 1960. godine. Nedavno su u krugu svojih najdražih proslavili zajednike godine života. Upoznali su se na radnom mjestu gdje su pleli košare. U tih 50 godina najviše je bilo ljubavi, poštovanja i razumijevanja, ali bilo je i situacija kada je došlo i do kratkoronih padova. No, ljubav

i razumijevanje pobijedilo je sve. Danas imaju dva sina, Željka i Zlatka, koji imaju svoje obitelji, a tu su i etiri unuka, Boris, Saša, Marin i Matej. Oni su im najvee bogatstvo i neizmjerno ih vole. estitara i lijepih želja bilo je mnogo, no najljepši poklon bio im je roenje etvrtog unuka. Zanimljivo je da je mali Matej na svijet došao 23. travnja ove godine, na isti datum kada su prije 50 godina brak sklopili Katarina i Ivan. (A. Fuš)

Navršila se druga godina kako je srušena župna crkva u Svetom Jurju na Bregu. Od tog dana, 4. lipnja 2008. godine, do danas mnogo je toga uinjeno na obnovi i rekonstrukciji graevine. Svekoliku javnost zanima jesu li poduzete mjere kaznenog gonjenja protiv odgovornih osoba za katastrofu koja je zgrozila meimursku i hrvatsku javnost. - Radovi na crkvi idu svojim tijekom, a o postupku tužbe ne može se govoriti dok se ne dovrši parnica, kaže župnik veleasni Ivica Puškadija. Usporedo s graevinskim radovima radi se i na restauraciji slika i drugih sakralnih i umjetnikih vrijednosti, pa je tako ovih dana dovršena restauracija oltarne slike Gospe Lauteranske, koja je i pokazana vjernicima na prigodnoj procesiji. Ovog trenutka obavljaju se radovi na svodovima - boltama u lai crkve, te krovištu, a potom e se nastaviti zidanje zvonika. - Završavaju se radovi na boltama crkvene lae i odmah se kree u rekonstrukciju krovišta. Kada ono bude dovedeno u odgovarajuu fazu, nastavit e se radovi na zidanju zvonika, kaže Dragutin Barlek iz poduzea akovecstan d.o.o., koje obavlja sanacijske i graevinske radove, dodavši kako zidani toranj tre-

Nevjerojatno, ali istinito

Toranj mora dosei visinu od 28 metara ba dosei 28 metara, a potom na njega dolaze zvonik, jabuka i križ, do ukupne visine od oko 40 metara.

Župnik veleasni Ivica Puškadija kaže kako radovi idu zadovoljavajuim tempom, a to isto potvruje i opinski naelnik An-

Tragedija za itavo Meimurje Ovo je bio naslov teksta u 666. broju Meimurskih novina, koji govori o strašnom dogaaju, odnosno rušenju jedne od najljepših meimurskih i hrvatskih crkvi. Zbog nemarnosti odgovornih osoba na rekonstrukciji hidroizolacije temelja crkve i zvonika, u srijedu 4. lipnja 2008. godine nešto iza 14 sati srušio se zvonik s tornjem te dio graevine župne crkve u Svetom Jurju na Bregu. Vijest je poput munje prošla meimurskim krajem i stotine i stotine ljudi

došlo je vidjeti kako je u prašini završila “ljepotica” koju su rado gledali i o njoj priali i vjernici i nevjernici. Radove na hidroizolaciji izvodile su tvrtke Euro line iz Ludbrega i Jakši iz Poljanca, a sve pod nadzorom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Poinjena šteta teško je mjerljiva novcem, jer u prašini i blatu zauvijek su završile freske, slike i kipovi. U ono vrijeme govorilo se da e obnova stajati preko 20 milijuna kuna. (sm)

Vjernici i svi ljudi kojima je stalo do istine o rušenju crkve, odnosno otkrivanju krivca sumnjaju da se iza svega krije i sam vrh mjesne Crkve. Da u svemu ima barem malo ili puno istine, govori podatak koji smo dobili od jednog itatelja. On nas izvješuje da se u Graevinsko - arhitektonskom odboru za obilježavanje 600. obljetnice dogaaja uda u Ludbregu nalazi i - Slavko Blagaj, elni ovjek tvrtke Euro line Ludbreg, koja je izvodila radove u Svetom Jurju na Bregu. Ovaj odbor je oformljen nakon “jurjevske tragedije”, a oformljen je u nazonosti prvih ljudi Varaždinske biskupije. Nevjerojatno, ali istinito, i pametnome dosta, kaže naš itatelj. (sm) elko Nagrajsalovi, koji dodaje kako opina pomaže koliko god to može, osobito u dijelu lobiranja u županiji i ministarstvima. Tako je od Meimurske županije zatraženo da plati restauraciju slike Gospe Lauretanske. (S. Mesari, Z. Vrzan)

MONSINJOR HREN okupio generaciju koja je završila OŠ Sveti Martin na Muri prije 35 godina

Proslava koja e svima ostati u sjeanju Generacija, koja je završila osnovnu školu prije 35 godina u Svetom Martinu na Muri, okupila se i proslavila svoju obljetnicu na malo neobian nain. Naime, domain proslave bio je monsinjor Ivan Hren, sa službom na Kaptolu, koji se potrudio da ova proslava svima ostane u najljepšem sjeanju. On je prvo u svetomartinskoj župnoj crkvi služio svetu misu za svoju generaciju i za one kojih više nema meu njima. Poslije svete mise oba su nekadašnja razreda sa svojim razrednicama Marijanom Kolman i uricom Rihtarec

bili gosti u monsinjorovoj kui u Gradišaku. U “Matinoj kui“, kako se zove, rasprialo se isprva o sebi i životu, a onda uz jelo i pie, koje je osigurao monsinjor Hren, te glazbu, priekali bijeli dan. Bili je dirljivo, veselo i na kraju, uz zahvalu monsinjoru, nezaboravno. Kako rekoše, shvatili su da život brzo prolazi i da se moraju više družiti. Stoga su se dogovorili da se okupljaju svake druge godine u monsinjorovoj kui. I tako je monsinjor Ivan Hren povezao vrše svoju generaciju Svetomartinana. (il, foto: siniša)

BOG MOJIH DETALJA

“Komu se više oprašta, više ljubi” Grešnici smo svi, a ne samo carinici, koje evanelje zna esto tako nazivati. Carinici su ‘’utjerivali’’ porez za rimsku državnu blagajnu ali su to esto i sebino iskorištavali. ‘’Grešnici’’ pak bijahu ljudi sumnjivog moralnog ponašanja kao npr. oni koje zovemo preljubnici, bludnice i slini. O njima vam ne moram posebno govoriti! I zamislite, s takvima se družio Isus, i s prvima i s drugima. Prvorazredni skandal za sve, a posebno za farizeje i pismoznance! Nije ni udno da su za Njega govorili: “Evo izjelice i vinopije, prijatelja carinika i grešnika” (Lk 7,34)! Ponekad su ga ti isti farizeji znali pozvati na gozbu. Luka o tome piše tri put, dok Marko i Matej sistematski opisuju farizeje kao Isusove pro-

tivnike. Lukin nain je sasvim sigurno bliži povijesnoj istini; Isus nije imao nikakvu eksluzivu, nikakvi a priori s kime se hoe družiti. To što se ponekad sukobljavao s nekima, ne znai da ih je i prezirao. Oni su ti koji nikako nisu prihvaali njegovu radikalnu otvorenost prema ljudima svih tendencija, a posebno prema grešnicima. Jednom je tako neka ‘’grešnica’’, doznavši da je Isus za stolom u farizejevoj kui, stala odostrag kod njegovih nogu i sva zaplakana poela mu suzama kvasiti noge; kosom ih je otirala, cjelivala i mazala ih pomašu (Lk 7,36-50). Žena je poznata svima. Ovo svima dobro bi bilo staviti u navodnike. Pitam se: nije li meu uzvanicima bilo onih koji su se ‘’poslužili’’ njezi-

nim arima?! Grubo? Priznajmo ipak da to ne bi bilo i nemogue. No, ona nije došla bilo koga optužiti, ve je došla plakati nad svojim životom, pred Onim koji joj je ulijevao povjerenje. Mogla je to uiniti diskretnije, pa je oito da nam njezin ‘’spektakularan’’ nain mora takoer puno toga rei. Grešnica je, to priznaje, i to joj je žao, srami se i plae pred svima! Na koljenima, ljubi Isusova stopala. Isus hvali njezino ponašanje i o njoj govori s velikim poštovanjem. Daje joj dostojanstvo, podcrtava sve što je dobro uinila, sve u detalje. Farizeju, koji se udio da javna grešnica toliko impresionira Isusa, kao da Isus odgovara: ‘’Znam kakva je; i baš zato jer je znam, puštam je da me dira: jer ‘’nisam došao

zvati pravedne, nego grešnike na obraenje.” (Lk 5,32). Biblijska tradicija nam bez prestanka ponavlja da ovjek ne može zaslužiti oproštenje ve mu ga Bog besplatno daruje po slobodnoj inicijativi svoje univerzalne ljubavi. Istina, ljubav je uzrok oproštenja: – ‘’Oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo’’; ali je ljubav i posljedica oproštenja: – ‘’Komu se više oprašta, više ljubi.” Hvala ti, Gospodine za to otkrie. To je možda i razlog zbog kojeg dopuštaš našoj slobodi da griješi…da se jednog dana naši grijesi pretvore u još veu ljubav. Svaki od naših grijeha, koje li tajne, može postati prilika da Boga ljubimo još više: predivni trenutak kada postajemo svjesni Njegovog milosra…kada spoznajemo da nas On voli. Oproštenje je najvea ljubav. Gospodine, pomozi nam da znamo ispravno gledati na grešnike oko sebe, ali i na same sebe, pogledom punim dobrote i milosra. Daj svim kršanima snagu

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 15. lipnja Vid, Vito, Toma srijeda, 16. lipnja Gvido, Franjo, Beno etvrtak, 17. lipnja Nevenka, Nena, Laura Piše: vl. Antun Štefan da znaju rehabilitirati grešnike u njihovim sredinama i u njihovim vlastitim oima. Da sve rijei i ponašanje tvoje Crkve, Gospodine, pokazuje koliko si dobar; da tvoji sveenici budu poput tebe – puni dobrote, da Ti slie, Isuse, da budu službenici oproštenja i pomirenja koje siti zaslužio i darovao svim grešnicima.

petak, 18. lipnja Marko, Ljubomir, Ljuba subota, 19. lipnja Rajko, Rajka, Romuald nedjelja, 20. lipnja Naum Ohridski, Silvo ponedjeljak, 21. lipnja Alojzije Gonzaga, Slavko


za velike i male

Novosti • Novosti

Male prie • Male prie

Crvenim spustom se spuštamo bez skija

Kako negativne vijesti pretvoriti u pozitivne … Dobro protiv zla…

Skijaški Crveni spust na Sljemenu dobro nam je znan zimi zbog trke za nagradu Snježna kraljica. No, kako on izgleda sada poetkom ljeta saznali su uenici razredne nastave OŠ dr. Vinka Žganca iz Vratišinca koji su na izletu u Zagreb bacili pogled na Zagreb baš sa te sljemenske livade. Rekli su da je bilo nezaboravno.(r)

Svaštice • Svaštice • Svaštice Jacques Moj Jacques radi kao težak Moj Jacques je zato jako jak. Moj Jacques nije lak. Moj Jacques je stvarno mrak, Moj Jacques kaže da je na njega Ljubomoran svak, Moj Jacques me pitao za brak. Venesa Stecevi, 8.c OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Tamnoplava Tvoje tamnoplave oi, Naše tamnoplave noi, Moja tamnoplava duša, Otkad glas tvoj ne sluša. Zvonimira Kati, 8.a

Najlepše mesto Na svetu je jeno mesto Da sreo moreš poiskati, De žalost moreš skriti, E lepe vuspomene moreš najti, De veselje nebreš zatajiti. Ono je globoko zakopano, Ali ga nije teško najti. To mesto je vu srcu Tvojem skrito. Ana Krha, 5.a

Sosedova hiža Tam vu vulici Je jena stara hiža. Tam je negda Živel naš sosed. Ta hiža je mala, Žota i sama.

Sosed je bil dober ovek, Sakomu je pomagal. Zato bo mi njegova hiža Zanavek v srcu ostala. Paula Lajtman, 5.a OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Slatkograd Slatkograd je grad u kojem se slatko razgovara, Slatko jede i slatko spava. Tamo su ulice šeerne lizalice, Bregovi su od šeerne vune, A trgovine slatkiša pune. Gumeni bomboni zamijenili su cvijee. Ljudi tamo pjevaju od sree. Umjesto da plivaju u vodi, plivaju u Coca Coli. Poi u tamo jednoga dana, Da slatka djeca ne budu sama. Benjamin Bistrovi, 2.a

Zvijezda u Svemiru U zaaranom svemiru spava Zvjezdica mala, Lijepim osmijehom govori puno šala. U mranoj noi ona blista, Tako sjaji da se nou vidi ak i malena glista. Voli jesti slatkiše, medenjake Te usput gledati marljive školske ake. Svako jutro pije sok I radosno Suncu kaže: Bok! U predivnom Svemiru ona pleše,

Pleše Pa joj se zaigrana djeca nasmiješe. Njezin prijatelj, gospodin Jupiter, Uvijek istinu kaže, Nikako da nešto slaže. Izmeu njih nikada nema svae, A kad im je dosadno, Uvijek se neka igra nae. Vole na put oko Svemira ii Zato jer im je želja Svemirski rekord postii. S radošu ide spavati i išekuje Novi dan, A u tome joj pomaže drag joj Prijatelj san. Eva Kolarek, 6.b Nagrada Mjesec knjige u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec OŠ PETAR ZRINSKI ŠENKOVEC

Da sam ja aneo Jednog dana zapitala sam se što bih ja mogla uiniti da sam ja aneo. Da sam ja aneo, imala bih bijela krila, živjela bih na oblacima i letjela poput ptice. uvala bih svu djecu ovog svijeta, svima bih podarila ljubav i sreu. Tugu i usamljenost zamijenila bih s osmijehom, a moja mala krila donosila bi mir u naša srca. Da sam ja aneo, cvijee i latice bile bi poput sjajnoga zlata, a sunce bi sjajilo poput dijamanata. Da sam ja aneo, svijet bi bio puno bolji i radosniji.

Sigurno vam se esto dogodi da sjednete za stol ili se “uvalite” u naslonja s namjerom da proitate neke zanimljivosti iz novina. To se dogodilo i meni. Uzela sam neke od najitanijih novina u našoj sredini – list Meimurje, Meimurske novine i 24 sata. Poela sam listati, itati i razmišljati o proitanome. Svaku od ovih novina, analizirala sam do najsitnijih detalja, dogaaje proitala od slova do slova, poslužila se kalkulatorom za izraunavanje nekih postotaka i došla do jednog bitnog zakljuka…

Pozitivne ili negativne misli… Moj najvažniji zakljuak vezan je upravo uz broj negativnih i pozitivnih vijesti u novinama. Uzela sam malo vremena i pažljivo pobrojala pozitivne i negativne vijesti u novinama koje sam odabrala. Rezultati su me zapanjili. Novine sadrže gotovo dvostruko više negativnih od pozitivnih vijesti. Tu mi je sad kalkulator uvelike pomogao. Nekoliko brojkica, postotaka, aritmetika sredina i… Došla sam do željenih rezultata…. Novine u prosjeku sadrže samo 37% pozitivnih i ak 63% negativnih vijesti! Prvo pitanje na koje sam pomislila u sebi, bilo je: “Zašto!” Zašto je toliko negativnih dogaaja? Zašto živimo u svijetu gdje se sve vrti oko nasilja, pijanstva, konzumiranja droge? Zar ne bismo trebali uživati u životu? Brinuti se o prirodi, životinjama, a ponajprije o sebi i svojim bližnjima? Dakako da bismo trebali, no zašto to ne inimo? Jedini odgovor koji sam

Damira Krar, 4.c OŠ I.G. KOVAIA, SV. JURAJ NA BREGU

Likovna izložba • Likovna izložba Mali sportaši

Dora Gosari, 6.r OŠ D. KRALJEVEC

Nino Oršuš, 5.r OŠ DOMAŠINEC

Kako vijesti utjeu na mlade? Sve vijesti imaju svoje posljedice… Kakve su posljedice negativnih vijesti kod mladih? Ja mislim da nisu bajne, ma nisu ni dobre. Loše su, grozne su to posljedice koje uništavaju mlade našeg doba. Oni svakodnevno proitaju vijesti o pijanstvu koje završava kobno, drogama koje uništavaju ljude izvana i iznutra, prometnim nesreama koje svakog dana odnose tisue nedužnih života. Ne bi li se nakon svega toga u njihovim glavama morala upaliti neka žaruljica koja bi im dala do znanja da je sve to loše? Da, trebala bi, ali kao da je ona ostala bez struje. Mladi, unato svemu, posežu, ponajprije, za alkoholom koji vodi do lošeg društva u kojem mogu prevladavati droge ili nasilje. Tinejdžeri diljem svijeta time zadaju brojne probleme svojim roditeljima i obiteljima, a najviše problema snose oni sami. Zašto se ne opamete? Je li to zbog privlaenja pažnje? Ako i jest, njihova “slava” trajat e kratko. U tom kratkom roku bit e “face” u društvu, a kasnije. Kada im bude potrebna pomo, ostat e sami, kao Pale sam na svijetu. Dajte, niste više djeca, dovoljno ste zreli za razlikovanje dobra od zla. Razmislite… Je li vam sve to zaista potrebno u životu?

Kako da negativne vijesti okrenemo u pozitivne? Je li to uope mogue? Naravno da jest. Sve se može kad

se hoe. Pitanje je: “Kako?”. Trebali bismo najprije krenuti od sebe. Kontroliramo li svoj život, klonimo li se negativnih stvari, bit emo jedna osoba manje koja bi se mogla nai u rubrici “Crna kronika”. Umjesto da netko, brojei negativne vijesti, vaše ime pronae upravo u “crnim kronikama”, ne bi li bilo bolje da se naete na onoj svjetlijoj strani? Potrudite se! Svaki dan napravite dobro djelo, ukljuujte se u humanitarne akcije, postignete odline rezultate u školi. Jednog dana netko e vas primijetiti. Možda ete upravo vi za godinu dana biti na naslovnici 24 sata pod nazivom “Djevojka koja živi za životinje” ili “Djeak koji ruši sportske rekorde”. Što kažete? Ne bi li to bilo sjajno? Da, bilo bi, samo trebate živjeti u duhu sree i izbjegavati sve loše što vas okružuje… Sretno! I na kraju svega, mislim da je svima nama potrebna jedna velika promjena. Promjena s lošeg na bolje. Promjena u kojoj možemo promijeniti put ovog svijeta te isto tako olakšati život našim nasljednicima. Da novine imaju dušu, kako bi im bilo? Vjerojatno bi umirale od broja negativnih vijesti koje pune njihove stranice iz dana u dan. Promijenite se zbog sebe, svojih roditelja, prijatelja, ovih jadnih novina koje trpe zbog crnih dogaaja… Promijenite se dok nije prekasno. Trud i dobra volja mogu uiniti uda. Probajte i uvjerit ete se sami.! Sara Sean, 8.b OŠ I.G. KOVAIA, SV. JURAJ NA BREGU

Svijet pria • Svijet pria

Piše: Žarko Skok

Martina Šestan, 6.r OŠ D. KRALJEVEC Mentor: Gabrijela Binder

pronašla jest da se ljudi ne trude dovoljno da bi svoj život uinila boljim i lakšim…

Veliki, dobroudni jastreb Jasko je nakon dugog leta odluio svratiti u šumarak koji je bio pod njim. Iz zraka mu se svidio jer je imao puno borova i jela i to prilino visokih. Bilo je ugodno prijepodne s blagim povjetarcem. Sletio je tako Jasko na jednu borovu granu i prvo što je ugledao, bila je grupa malih vrapia koji su veselo živkali i tražili zrnje po zemlji. - Prava idila - pomislio je jastreb, ali ne zadugo. Tri velike, crne vrane su se zaletjele prema njima a sitni su „živkai“ brže-bolje otprhali na obližnje drvo. Kad se to ponovilo nekoliko puta, Jasko je odluio reagirati. Nikad nije mogao podnijeti kad jai i vei napada

slabijeg. - Sad mi je stvarno dostarekao je u sebi, malo se podigao i poletio. - Svojim velikim krilima je zalamatao prema vranama i one su se u panici razbježale uokolo. Pogledao je vrapie, a oni su samo zaueno buljili u njega. ak mu nisu ni živkanjem zahvalili. - Ovo je zaista neobino - zavrtio je Jasko glavom i odluio otii na drugi kraj šumarka. A tamo je ugledao nešto još neobinije. Dva su dugouha zeia kamenjem gaali debeljuškastog medu. Ciljali su ga u noge a medo je morao podizati stopala kako bi izbjegao da ga pogode. Ve je podigao krila i htio zaplašiti ova dva zloesta zeca, kad je uo iza sebe zauene glasove. - Nemoj, nemoj! Oni se igrom treniraju! Jasko se okrene i ugleda vrapce i vrane koji su maloprije pošli za njim. - Kakva igra? Kakvo treniranje? - pitao ih je iznenaeno. - Zeii za šumsku olimpijadu treniraju gaanje a medo plesobjašnjavali su mu. - Stvarno? - zaudi se jastreb i

pogleda ove sportaše koji su tada prekinuli trening. Medo, koji se zvao Depsi, htio je ovom dobroudnom jastrebu sve pojasniti - Osim što u dobro plesati, još u malo i smršaviti- priznao je pomalo posramljeno. Jasku je uskoro bilo sve jasnije, ali jedno ipak nije. - Zar ste vi u ovom šumarku svi tako dobri? - pitao ih je. - Jesmo! - potvrde veselo vrapii – onaj tko nije, mora otii odavde. - Svaka vam ast - prizna po prvi put veselo, a ujedno mu je bilo i žao što ih je prekinuo. Govorili su mu o šumskoj olimpijadi koja e se održati. Vrane su kriještale kako s vrapcima treniraju brzo polijetanje i slijetanje i kako im ve jako dobro ide… Jasko je sve to slušao otvorenog kljuna i nije se mogao dovoljno nadiviti. Kad se ve spremao otii kui, ovi mali sportaši su ga pitali. - Hoeš li nas doi gledati na olimpijadi? - Ne samo to - zaklima jastreb glavom – bit u vaš najglasniji navija.


22

Novi život se rađa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

PROMOCIJA profesije socijalnog rada

Struka koja prije svega pruža pomo

Mario (30) i Mirjana (29) Vargek iz Hemuševca dobili su Dinu, roenog 6. lipnja u 10.30 sati. Po bracu je došao i Nino (3).

Društvo socijalnih radnika Meimurja pretprošle je subote održalo akciju u sklopu koje je upoznala javnost s profesijom socijalnog rada. Ispred Scheierove zgrade u akovcu socijalne radnice ovom su prigodom dijelile promotivne materijale, kojima su graane željele informirati o socijalnom radu kao profesiji koja promie socijalne promjene, rješavanju problema u meuljudskim odnosima i osnaživanju

Ispred Scheierove zgrade u akovcu socijalne radnice dijelile su promotivne materijale

- Imamo osjeaj da se nedovoljno koristi naše znanje, vještine i sposobnosti, kazala je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Meimurja

Željko (44) i Ljiljana (42) Bišan iz Belice dobili su Mariju, roenu 6. lipnja u 1.45 sati. Imaju i Ivana (2,5), Mihaela (17) i Marka (21).

osoba kako bi se poveala njihova dobrobit i kvaliteta života. - Cilj akcije je da graane upoznamo s profesijom socijalnog rada, a razlog tome je što imamo osjeaj da se nedovoljno koristi naše znanje, vještine i sposobnosti. Izmeu ostalog, razlog tome je i to što se godinama donose novi propisi, koje mi socijalni radnici zaposleni u Centru za socijalnu skrb moramo provoditi po službenoj dužnosti, a zanemarena je ona naša prava struka, a to je

O IZAZOVIMA REORGANIZACIJE hitne medicinske službe na tribini za medicinske sestre

Usklaivanje standarda po svim hrvatskim županijama

Benjamin (26) i Gordana (23) Vuk iz Pribislavca dobili su Leona, roenog 4. lipnja u 22.50 sati. Braci se najviše obradovala Larisa (3).

O reorganiziciji hitne medicinske službe u Hrvatskoj i ulozi koju e u tom procesu imati Hrvatski zavod za hitnu medicinu do sad su se mogle u samo špekulacije i informacije sa raznih strana. Kako bi se struci o projektu s kojim se tek treba uhva u koštac pružile konkretne informacije, proteklog je utorka na tu temu u Katolikom domu u akovcu održano predavanje. O izazovima reorganizacije hitne medicinske službe pred velikim je brojem zainteresiranih govorila Branka Tomljanovi, dr. med., pomo-

nica ravnateljice za kontrolu kvalitete zdravstvene zašte i nadzor. Pokreta projekta vrijednog 90 milijuna eura je Vlada RH, uz zajam Svjetske banke od 18 milijuna eura, kojoj je cilj ostvari kvalitetnu hitnu medicinsku pomo koja e bi dostupna u svim dijelovima zemlje. To znai i poboljšanje dostupnos pozivanja službe i odaziva mova, poboljšanje njihove uinkovitos te usklaenost standarda usluga po županijama. Projekt reorganizacije je zapoeo ve ove, a mora bi završen do 2015. godine. (bš)

provoenje savjetodavnog rada kojim možemo pomoi graanima u prevladavanju životnih teškoa i poboljšanju kvalitete života, kazala je Renata Sever, predsjednica Društva socijalnih radnika Meimurja. Prema rijeima Renate Sever, u centrima za socijalnu skrb dogaa se to da se u jednoj osobi socijalnog radnika nerijetko susreu dvije nespojive uloge. - Socijalni radnici moraju donositi odluke vezane uz neke aspekte života

naših klijenata, a istovremeno bi trebali pružati tu savjetodavnu pomo, što je nespojivo u jednoj ulozi. Zbog toga bismo htjeli, za poetak, upoznati graane što je profesija socijalnog rada, da je to, prije svega, struka koja pruža pomo, a ne samo struka koja odobrava novane pomoi i slino, dodaje predsjednica Društva socijalnih radnika Meimurja, koje trenutno broji 45 lanova, a djeluje od 2000. godine. (hz, foto: Vrzan)


Performans umjetnice Kristine Horvat Blažinovi

U sklopu Fauka, festivala kazališne i uline kreativnosti, prošli petak u samom centru grada performans gradnje prostorne instalacije pod nazivom “Mape” izvela je meimurska umjetnica Kristina Horvat Blažinovi, predavaica na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu, podružnica akovec. (foto: Vrzan, više na str. 4 priloga Media)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

IZLOŽBA polaznika LU-ove Škole crtanja i slikanja

Predstavili radove uz spoj slikarstva, glazbe i plesa Po trei put Likovno udruženje akovec organiziralo je Školu crtanja i slikanja, a radovi polaznika prezentirani su prošli etvrtak ispred zgrade “Scheier“. Nije to bila obina izložba, ve spoj razliitih vrsta umjetnosti, slikarstva, pjesme i plesa, za što su zaslužne plesaice Plesnog studija Teuta. U prošloj godini Školu je polazilo tridesetak polaznika organiziranih u tri skupine, dvije odrasle i jedna djeja, a sve njih vodila je mlada profesorica Likovne kulture Viktorija Balog. Ona je svojim znanjem, iskustvom, spoznajama pokušala polaznicima otvoriti oi kako bi svijet oko sebe gledali novim pogledom, novim nainom gledanja, i to gledanje pretoili u ruku i materijal kojim su se izražavali.

Kako u katalogu uz izložbu piše – polaznicima su pokušali otvoriti put u studioznijem promatranju i crtanju odreenih motiva, vladanju formatom, otkrivanju razliitih mogunosti crtakih i slikarskih tehnika. Naravno, put je bio postepen, polagan, ali prema cilju novih spoznaja do kojih su polaznici morali dolaziti prvenstveno sami uz male savjete i voenje voditeljica. Školom crtanja osobito su oduševljeni klinci koji kroz igru ue stvaranje malih likovnih djela. Kroz igru oni su spoznavali svoje ideje, novo vienje svakodnevnih stvari, istraživanje kulturnih dobara i naine kako ih izraziti, ali uz veliku slobodu i samostalnost. Na izložbi su se mogli vidjeti radovi: Nikoline Cimerman, Patrika Trbovi-

Predstavljanje radova polaznika Škole crtanja i slikanja bilo je spoj slikarstva, pjesme i plesa a, Gabrijele ud, Hane Pospiš, Donatele Novini, Jelene Kutnjak, Barbare Delost, Eve Kljaji, Josipa Brdara, Julije Mihov, Ivana Cimermana, Marte Fažon, Valerije Cerovec, Dragice Horvati, Ljiljane Hor-

IZLOŽBA “Igra 2010.“ u Graditeljskoj školi akovec

Mladi graditelji pokazali zavidno znanje Meimurcima prvo i drugo mjesto u podruju dizajna IDIVA 2010. Na etvrtoj nacionalnoj izložbi maturalnih radova u podruju dizajna IDIVA 2010., koja se održala u Varaždinu, uenici Graditeljske škole akovec osvojili su izvrsno prvo i drugo mjesto. Prvo mjesto osvojila je Irena Sabol radom “Katalog, plakat, pozivnica: Izložba fotograja: Art Wolfe - Oko svijeta“ (mentor Dario Štoki, ak. slikar - grafiar), dok je drugo mjesto osvojio Dino Farkaš radom “Propagandni lm - Vrašinec“ (mentor Ivan ondor, dipl. inf.).

Radovi potvruju da su maturanti spremni za samostalna i kreativna rješavanja zadanih tema U Graditeljskoj školi u akovcu održana je 3. nacionalna izložba odabranih maturalnih radova u podruju graditeljstva Igra 2010.”. Organizatori, Hrvatska zajednica tehnike kulture, Udruga inovatora Hrvatske, Meimurska udruga inovatora i Graditeljska škola akovec, pružili su priliku mladim graditeljima da u svojim samostalno izraenim maturalnim radovima iznjedre ostvarenja koja e se odlikovati kreativnošu i inovativnošu. Ove godine odaziv na izložbu nešto je slabiji nego prethodnih, zbog preklapanja termina izložbe s obranom završnih radova i obveza maturanata oko ispita državne mature. Iako je maturalne radove na izložbi predstavilo samo šest škola

iz Republike Hrvatske, radovi svojom kvalitetom potvruju da su maturanti spremni za samostalna i kreativna rješavanja zadanih tema. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Meimurske županije i Grada akovca. Najboljim radovima proglašeni su radovi Željke Kova (arhitektonski tehniar) iz Graditeljske škole akovec radom “Obiteljska kua“ (mentorica Tatjana Vadas, dipl. ing. arh.), Marija Kralja (arhitektonski tehniar) iz Srednje škole Bedekovina, radom “Idejno rješenje djejeg vrtia“(mentorica Sanja Markuš, dipl. ing. arh), Helene Jakupak

(arhitektonska tehniarka) iz Srednje škole akovec radom “Obnova objekta graditeljske baštine“ (mentorica Darinka Kalšan, dipl. ing. arh), Romane Vrani (arhitektonska tehniarka) iz Graditeljske tehnike škole Zagreb radom “Kua za invalida“ (mentorica Dragana Javor, dipl. ing. arh.) i Tihomira Godeka (arhitektonski tehniar) iz Graditeljske tehnike škole Zagreb radom “Stambeni niz“ (mentorica Marina Zvornik, dipl. ing. arh.). Nakon sveanog otvorenja održan je struni skup na kojem su struna predavanja održali Jan Miheli, dipl. ing. arh., mr. sc. Željka Hrs - Borkovi, dipl. ing. arh., Toni Borkovi, dipl. ing. arh., i mr. sc. Zvonko Paan, dipl. ing. arh., koji su govorili o energetskoj obnovi zgrada i arhitekturi u drugim umjetnostima.

DONACIJA AUSTRALSKOG VELEPOSLANSTVA Bibliobusnoj službi Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec

Australske knjige kao spona dviju zemalja

Veleposlanica Australije u Hrvatskoj Beverly Mercer predstavila je kolekciju knjiga doniranih Bibliobusu

Bibliobus akoveke Knjižnice “Nikola Zrinski” od ovog je tjedna bogaji za vrijednu kolekciju australskih knjiga. S obzirom na to da Australija i sama brižno njeguje svoje bibliobusne službe kako bi informacije i knjige bile dostupne svim krajevima te prostrane zemlje, odluila je takve projekte potpomaga i u Hrvatskoj. Tako je nakon Zadra i Osijeka donaciju Veleposlanstva Australije u Zagrebu primio i akoveki Bibliobus. U svrhu predstavljanja donirane kolekcije knji-

ga, akoveku Knjižnicu, ali i Meimursku županiju, po prvi je put posjela veleposlanica Australije u Hrvatskoj Beverly Mercer. Istaknula je kako e ove knjige doprinije daljnjem razvoju tradicionalno jakih veza izmeu zajednica Australije i Hrvatske, te izgradnji onih s Meimurjem: - Do sada s vašom županijom nismo imali izgraenu neku jau vezu, pa je i to bio razlog zašto smo odabrali upravo Meimurje.

Iznimno zadovoljstvo donacijom izrazila je i ravnateljica akoveke Knjižnice Ljiljana Križan: - Zaista smo obradovani i poašeni što je Veleposlanstvo Australije odabralo upravo našu Bibliobusnu službu za donaciju ovih vrijednih knjiga. Smatram da e se ova donacija pokaza jako dobrom i za meukulturalnu suradnju, da i naši ljudi vide i naue nešto o životu u Australiji, a djeca da malo vježbaju i usavrše znanje engleskog jezika.

Za svakoga ponešto

Duga tradicija akovekog Bibliobusa

Rije je o knjigama koje su namijenjene svim uzrasma, a sama veleposlanica okarakterizirala ih je kao “100 posto australske” - napisane su od strane australskih pisaca i tematski su vezane za Australiju. - Knjige su to koje govore o našoj povijes, našem autohtonom aboriinskom stanovništvu, knjige njihovih pria, mitova i vjerovanja, knjige o australskom nainu života, krajolicima, živonjama i slino, za koje se nadamo da e pobudi interes kod svih generacija vaših itatelja, rekla je veleposlanica Mercer.

Bibliobus Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec, koji je prošle godine proslavio svoj 30. roendan, nedavno je poveao broj svojih stajališta s 25 na 30, a u svoje je djelovanje obuhvao i treu životnu dob – domove za starije, bolesne i nemone osobe. - Tako svojim sadržajem i ponudom obuhvaamo sve životne dobi i generacije, i pokušavamo doi u svaki kutak Meimurja. Mislim da danas nema ni jedne opine u kojoj naš Bibliobus nema barem jedno stajalište, dodala je ravnateljica Križan.

vat, Ive Mesari, Vesne Šteinglin, Mihaela Klaria, Tene Škvorc, Lucije Habuš, Silvije Šajn, Eve Vukine, Mirjane Klobuari, Ane Gosari, Željka Kovaa, Sonje Raji Bistrovi i Petre Palatinuš. (mn)

MATICA HRVATSKA OGRANAK AKOVEC održala redovitu izbornu skupštinu

Stjepan Hranjec i dalje predsjednik Redovita izborna skupšna Mace hrvatske ogranak akovec održala se prošli petak u Katolikom domu. Kako je dosadašnjem vodstvu ogranka istekao etverogodišnji mandat, na lanovima je Mace bilo da izaberu novo. Na njihov rad u protekle eri godine nitko od lanova nije imao nikakve primjedbe, pa je bez odugovlaenja i jednoglasno povjerenje na is vremenski period izglasovano predsjedniku ogranka prof. dr. sc. Stjepanu Hranjecu, dopredsjedniku uri Ružiu, dipl. prav. i tajniku Tomici Blažeki, dipl. ek. U lanstvo Predsjedništva su, pored predsjednika, dopredsjednika i tajnika, izabrani i Josip Bajuk, prof., Tihomir Beni, Jurica Cesar, prof., Damir Habuš, dipl. ek., Verica Jamenica - Jazbec, dr. med., Ljubomir Kolarek, dr. vet., Željka Lilek, prof., Ivan Marodi, dipl. prav., Ivan Pranji, prof., i Vera Zemuni. Inae, Predsjedništvo je do ove skupštine brojalo osam lanova, no s obzirom na poveanje ukupnog broja lanova samog ogranka ukazala se potreba da se njihov broj povea na deset. Ista je potreba oitovana i u izboru Nadzornog odbora, pa e to tijelo Matice umjesto dosadašnja tri ini pet lanova: Marijan Ramušak, dipl. prav., mr. sc. Stjepan Blagus, Ivan Petriš, Katarina Bajuk i prof. Franjo Marnez.

Mandat obilježen izdavanjem petnaest knjiga i mnogim drugim aktivnostima Osim izbornog dijela, na dnevnom redu skupšne našlo se i izvješe o radu Mace hrvatske ogranak akovec u protekle eri godine. Djelatnost ogranka u tom je periodu, kako je pojasnio novi/ stari predsjednik Stjepan Hranjec, obilježilo izdavanje 15 knjiga, 50 održanih tribina i predstavljanja knjiga, organiziranje ak 70 manifestacija i otkrivanje 11 spomen - ploa. Takoer, nancijski pokazatelji ukazuju da je Maca poslovala “pažnjom dobrog gospodara”, jer ni jedna godina nije završena gubitkom. Dodano je i da je u proteklom mandatu zabilježen porast broja lanova, a ohrabruje injenica da se nedavno ogranku pridružilo više od 70 mladih. Na kraju, još je jednom odana poast prošle godine preminulom dugogodišnjem predsjedniku akovekog ogranka Mace hrvatske dr. Zvonimiru Bartoliu, koji je od samog obnavljanja ogranka bio njegova pokretaka sila, a svojom je djelatnošu gotovo postao sinonim za rad same Mace. (bš)


15. lipnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU održana promocija knjiga Vesne Krmpoti, najplodnije hrvatske književnice

Vesna Krmpoti: Sve su vjere svijeta jedno te isto, samo to trebamo spoznati Indija - zemlja jednote razlika

O pronalasku istine, temeljnim ljudskim vrijednostima i pronalasku samoga sebe na zanimljivoj promociji govorila je prošli tjedan Vesna Krmpoti. Poznata pjesnikinja, prozna spisateljica i prevoditeljica u akovcu je predstavila svoje knjige “Avatar: Sri Sathya Sai Baba - pojava razlog nauk i cilj” i “ananda vahini, Rijeka blaženstva”. Vesna Krmpoti roena je 1932. u Dubrovniku. Školovala se u Splitu, Zagrebu, New Delhiju. U Zagrebu je diplomirala psihologiju i engleski. U New Delhiju uila je bengalski. Stanovala je u razliitim sredinama. S mužem, diplomatom nekadašnje SRJ, i s troje djece boravila je u Kairu, Washingtonu, Akri i Beogradu, gdje i danas stanuje. Objavila je preko 90 knjiga poezije, proze, eseja, pripovijetki, romana, drama, antologija. Autorica je najvee pjesnike zbirke u svjetskoj književnosti “108 x 108“, koja sadrži 11.664 pjesme na 3.000 stranica. Dobitnica je brojnih nagrada, izmeu ostalih i državne nagrade za životno djelo, Hrvatska akademska udruga iz Splita nagradila ju je kao osobu dijaloga – osobu godine 2005., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijelila joj je nagradu za knjigu “108 x 108” za najvea dostignua na podruju književnosti (2006.). Dodijeljeno joj je i odlije RH Zvijezda Danica s likom Marka Marulia za izuzetan doprinos u kulturi (2008.). Društvo hrvatskih književnika nominiralo je Vesnu Krmpoti za Nobelovu nagradu za književnost.

ja. Znai, služim se rijeima. Pišem naješe poeziju, a i sve ostalo što pišem, znai prozu, smatram poezijom. • Kažete da pokušavate doi do istine. Što je za Vas istina? — Istina je božanstvo, ono što zovemo Bog. Njega sam sad spomenula jednom njegovom inaicom, jer Bog ima mnoga imena i prezimena. To je nešto što nazivamo vrhovnim naelom ili, ako hoete, stvarnošu. Lijepa je rije istina. To je rije koju svi osjetimo, kad se kaže istina, nije to kao da si ti rekao nešto što je tono tako i onako, nego nešto što uope ispunjava pitanje emu smo mi, zbog ega smo mi, od kada smo mi i kuda mi idemo. • Treba rei da ste do sad napisali preko devedeset knjiga. To je u najmanju ruku impresivno. Kako Vi stvarate? — Rijei to znaju same bolje. Ja samo otvorim vrata i one same dolaze. Ja se nikada ne spremam ni za što, osim ako se radi o strunoj knjizi kao što je to ova knjiga koju sam nedavno završila - Portret Indije. Tu je trebalo još mnogo toga dopunjavati i završavati, ali inae za svoju poeziju, za svoje prie i studije, nemam se potrebu spremati. To doe samo od sebe. Ja otprilike maglovito znam o emu e biti rije i ja samo puštam tu rije. Pretvaram se u frulu koja mora biti prazna da bi zvuk išao kroz nju. Svi mi smo na neki nain frule onoga što je istina.

• Ustvari ne znam kako Vas tono predstaviti ... Vi ste pjesnikinja, književnica svjetskih razmjera, žena, intelektualka i još puno više od toga. Kako biste se Vi predstavili? — Ja sam netko tko je pomou rijei ili kroz rije pokušao doi do neega što zovemo istinom. To sam

• Posljednji put kad ste bili u akovcu predstavljali ste svoje petoknjižje, školu o ljudskim vrijednostima - Istini, Miru, Ljubavi, Ispravnom djelovanju i Nenasilju. Koliko je važno ove vrijednosti usaditi u najmlae naraštaje? — To je najvažnije, ne samo za njih ve za našu opu budunost jer

Najvažnijih pet ljudskih vrijednosti

• Odakle Vaša fascinacija Indijom? — Od Indije. Imamo nekoliko matinih civilizacija - kineska, indijska, staroegipatska, majanska i možda sumerska, ali to je još upitno. Od svih njih, ne raunam kinesku jer ne znam što se nakon Mao Ce Tunga dogodilo, je li se unutar te civilizacije uljudbe i kulture dogodio neki rascjep, je li presjeena ta neka osnovna nit. To ne znam i zato ne govorim o kineskoj civilizaciji, ali o indijskoj mogu rei sto posto da njeno uenje od prije mnogih sua godina, ne pet sua, jer je to smiješno malo, ve mnogo starije uenje, da se do dana današnjeg nije prekidalo i da ga ljudi žive na nain koji je potpuno prirodan. Tu nisu neki veliki obredi, neke velike institucije kao što je Crkva, ali svi žive jedan duhovan život u kojem se ne moraju ništa ni dogovarati. Tamo ima preko 1.800 jezika, imate sve mogue religije sa svim svojim ustanovama. Imate sve rase ... A u toj množini održava se jedna jednota izmeu svih h razlika i da se te razlike prepoznaju otprilike kao razliiti cvjetovi na istoj livadi. To Indijci zovu San tana Dharma, vjena duhovnost koja sadrži u sebi sve religije i koja je jedan vrst moral, koji nije samo ljudski, ve je to neka vrsta zakona svemira. sve ove nevolje koje nas nalaze danas, poevši od burze, orkana, prijevara, potresa ... proizlazi od ovjeka. ak i taj vulkan koji naoko djeluje kao ruka prirode polazi od ovjeka, sve je to povezano s našim naopakim odnosom prema vrijednostima i blagu ove Zemlje. Mi kopamo i trošimo nemilice, ponašamo se tako da se naši mentalni sklopovi sudaraju meusobno, dolazi do ratova i naše osobine, umjesto da budu ovo što ste nabrojili: Istina, Ispravnost, Mir, Ljubav i Nenasilje upravo su suprotne. Znai ono što treba mijenjati nije nikakva priroda, neki novi novani sustav, neka nova ekonomija, nego ovjek. I ako budemo ovjeka promijenili, odnosno novu generaciju koja dolazi, nee to biti brz potez, ali to je jedini siguran put u drugaiju budunost. I to bi trebalo biti vjerno onome kako su naši drevni jezikoslovci nazvali edukaciju. Nazvali su je naobrazba i još jedna rije - obrazovanje. U obje rijei zajedniki je ‘obraz’ to je naš karakter i naša ast.

I škole toga tipa, Škole pet ljudskih vrijednosti, one imaju upravo taj cilj da iskoriste kompletno znanje koje se i inae ui u školama kako bi se u mladom ovjeku probudilo razumijevanje ove stvarnosti, da ga se potakne da sam u tome sudjeluje, da se u njemu oživi i ohrabri kreativni duh. Takoer da se poštuju ljudske vrijednosti u meusobnim odnosima. Djeca koja polaze te škole ne samo da se drugaije ponašaju, ve su i u smislu akademske naobrazbe na vrhu. Uspjeh takvih škola širom svijeta, a ima ih u preko 40 država, toliko je nevjerojatan da ete vi na akademskom nivou nai stopostotni uspjeh. Znai ove vrijednosti nadahnjuju i ohrabruju uenje. Primjerice, na Tajlandu je uspjeh maturanata u ‘obinim’ školama koji su se uspjeli upisati na fakultete otprilike 63 posto, u Školi pet ljudskih vrijednosti uspjeh je stopostotan. Ta djeca nisu ništa pametnija, samo su više motivirani i ohrabreni da sami sudjeluju u tom putu ka obrazu.

uenje, samo treba prepoznati to da je nauk uvijek isti, ali ga mi onda zakrinkamo u neke institucije i neke posebne obrede, imena i likove. No, ono što je suštinsko u svemu tome uvijek je isto i ne treba se plašiti jednoga takvog susreta, ve u njemu treba prepoznati ono što te tvoja vlastita religija ui. Nema bližeg Isusu, i nema vee blizine Isusu nego što je to danas Sai Baba. Sav je taj nauk jedan i dok to ljudi ne prepoznaju, to što se recimo u Indiji smatra najnormalnijim, mi emo uvijek biti u nekom poluratnom stanju. To su više neka naša neznanja ili naša nehtijenja da znamo. Ispriat u vam jednu zgodu - nikada nisam slavila Boži ljepše nego u Prasanthi Nilayam u ašramu dotinog Avatara. Zašto? Jer smo u božinoj povorci u ranu zoru krenu-

li i zajedno pjevali božine pjesme, bijeli, crni, žuti i smei, muslimani, kršani, hinduisti, budisti ... ak je bilo i onih koji se smatraju agnosticima. Svi smo pjevali božine pjesme. To je ideal ovog uenja, ali i svakog duhovnog uenja. Ideal je uvijek jednota. Mi smo svi jedna velika porodica. Institucije, crkve bi morale doi zajedno jednog dana i rei: naš Bog je isti, jedan te isti, mi ga zovemo ovako - recimo Alah, vi ga zovete Jehova, netko trei ovako ili onako ... Nije važno. On je isti, a ako je isti onda nema podjele meu nama. • E, da je barem tako ... — Tako e sigurno biti. Ve kod ogromnog broja ljudi na ovoj planeti, pogotovo onih koji su bili kod Babe i vidjeli što je to, njima je to potpuno jasno ve. (mn)

Ne treba se zadržavati na pojmu lika, ve na nauku • U akovcu smo imali priliku uti više o vašoj knjizi ‘Avatar’. Sathya Sai Baba je avatar, a za njega kažete i da je on bogoovjek. Što ga ini time? Pretpostavljam da je veini ljudi ovdje pomalo teško shvatiti to ... — Kod nas na zapadu mi nemamo pojam Avatara. Mi imamo pojmove Sin Božji kao nešto najbliže, mada Isus lijepo kaže Otac i ja smo jedno, ali on to nije rekao samo za sebe. Tu su još neki pojmove koji su možda poznatiji: Prorok, veliki prosvjetitelj, guru ... To su sve nazivi za one koji nas prosvjetljuju, bude iz neke letargije i neznanja. Ali kada se dogodi da sam vrhovni princip uzme jedan oblik koji je nama prepoznatljiv, prepoznatljiv našim osjetilima, mislima i poimanju, da možemo doživjeti s njim komunikaciju na našem nivou, to se zove Avatar. • Veina Meimuraca, kao i Hrvata, jesu katolici. Kako oni mogu sve ovo o emu Vi govorite, sva ta vjerovanja i uenja ukomponirati u svoj život i svoju vjeru? — Ne bih rekla da trebaju ukomponirati. Rekla bih da trebaju jednostavno prepoznati. Nije božanstvo sišlo jednom i uvijek je bilo isto

Vesna Krmpoti s Tatjanom Hudak Štefan, organizatoricom predstavljanja knjiga

Besprijekorna promocija isplanirana do najsitnijeg detalja Promocija knjiga Vesne Krmpo organizirali su Sathya Sai središnje vijee Hrvatske - Sathya Sai grupa akovec, Biologos i Grad akovec, a sve njih, kao i lokalne medije i sve uzvanike, više nego uspješno koordinirala je Tatjana Hudak Štefan. Osjevši poziv, i ona je ve nekoliko puta posjela Indiju gdje ju je susret sa Sathya Sai Babom nepovratno promijenio. Na nju su svoj nezibrisiv peat ostavile i knjige Vesne Krmpo pa je iz tog razloga odluila organizira ovo predstavljanje. - Ovu sam promociju pripremala srcem i dušom i za mnoge ljude za koje mislim da bi trebali u sve ono sto Vesna može prenije, a isto tako i za Vesnu i za Avatara, kojeg

je i ona predstavljala u novoj knjizi. Veliko je zadovoljstvo bilo zvati sve ravnatelje osnovnih i srednjih škola iz itave županije, budui su bili prisutni i na predstavljanju Petoknjižja, dogovori sve detalje, koordinira sve medije, obavijes mnoge prijatelje u akovcu i van njega ... Izuzetno mi je zadovoljstvo kada ujem Vesnu koliko se ve godinama izjašnjava za besprijekornost organizacije prethodne promocije, a i ova je sada bila na istom nivou, isplanirana i organizirana do najsitnijih detalja. Ukljuujui i za kraj zakusku s kolaima i piem za sve prisutne, a koje smo pripremili svi lanovi dviju Sathya Sai grupa u akovcu, kazala je Tatjana Hudak Štefan.

ZVONKO KOVA održao predavanje o sjevernohrvatskoj književnosti

Suradnja istaknutoga zagrebakog profesora s našim strunjacima Predavanje na temu “Što bi bila sjevernohrvatska književnost?” prošli tjedan na dva mjesta održao je Zvonko Kova, redovni profesor južnoslavenskih književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Nakon predavanja na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu, Odsjek akovec, Zvonko Kova gostovao je u Gimnaziji akovec, u kojoj je i sam maturirao prije tono 40 godina. - Ja sam zapravo danas

održao predavanja na Uiteljskom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu, Odsjek akovec, gdje sam govorio o terminu sjevernohrvatske književnosti kao jednom dijelu hrvatske književnosti kojim su se naješe bavili akoveki profesori na Uiteljskom fakultetu. Rije je o profesorima Skoku i Bartoliu. Tamo sam predavao studentima, dok sam u Gimnaziji akovec govorio na slinu temu povodom izlaska moje knjige ‘Domovinski eseji’. Urednik je Miroslav Gaki, voditelj knjiž-

Zvonko Kova gostovao je i u Gimnaziji akovec, u kojoj je i sam maturirao prije tono etrdeset godina

nice Gimnazije akovec, dok je moja veza s akovcom moj student na doktorskom studiju, profesor Pranji. Tako da sam se nakon 40 godina, kada sam napustio klupe akoveke Gimnazije, ponovno vratio u akovec, kazao je Zvonko Kova, rodom iz Donje Dubrave. Kada se govori o sjevernohrvatskoj književnosti, kako je kazao Zvonko Kova, rije je o nanovo konstruiranom pojmu. - Naime, neki prouavatelji poput Pavla Pavliia i Vinka Brešia pokušavali su hrvat-

sku književnost regionalno razdijeliti na dva velika bloka - južnohrvatsku književnost mediteranskog tipa i sjevernohrvatsku panonskog tipa. Tako da je taj konstruiran pojam sjevernohrvatske književnosti dobro pokrivao i interese, kako sam ve rekao, akovekih profesora, koji se nisu bavili samo kajkavskom književnošu, odnosno kajkavskim pismom, ve i drugim pismima iz sjeverozapadne Hrvatske, dodaje profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. (hz)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

FAUKOV SEDMI ROENDAN skromno, ali uspješno

Kazališta i performeri progovorili o društvenim problemima U programu e se moi uti skladbe velikih majstora barokne glazbe

UDRUGA “Zajednica profesionalnih glazbenika Meimurja”

Poetak rada obilježit e besplatnim koncertom Mlada udruga pod nazivom “Zajednica proesionalnih glazbenika Meimurja” u nedjelju 20. lipnja obilježit e svoj poetak rada prvim koncertom koji e biti održan u zgradi “Scheier” pod pokroviteljstvom Meimurske županije s poetkom u 19.30 sati. U programu e se moi uti skladbe velikih majstora barokne glazbe, kao što su A. Vivaldi, A. Corelli, C. Ph. E. Bach, G. Ph. Telemann i J. J. Quantz, koje e izvoditi Dorotea Boži - violina, Anita Magdaleni - agot, Petra Labazan - oboa i Višeslav Jaklin - embalo. Rije je o zajednici akademski obrazovanih glazbenika (instrumentalista i pjevaa) s podruja

Meimurske županije koji su osnovali udrugu s ciljem i svrhom meusobne suradnje i prireivanja vlastitih koncerata klasine glazbe, kako bi obogatili kulturni život kako u akovcu, tako i u cijeloj Meimurskoj županiji. - Dakako da imamo velikih planova za budunost, mnoštvo koncerata klasine glazbe (za koje se nadamo da e biti dobro prihvaeni), vlastita koncertna sezona, pomo i podrška mladim talentiranim glazbenicima s podruja naše županije, poruuju iz Zajednice proesionalnih glazbenika Meimurja, te pozivaju sve ljubitelje klasine glazbe na ovaj koncert, na koji e ulaz biti besplatan.

IZLOŽBENI prostor Centra za kulturu akovec, 20. - 27. srpnja

Izložba ilustracija An Vrombaut U Centru za kulturu akovec od 20. do 27. srpnja moi e se pogledati izložba umjetnice An Vrombaut iz Velike Britanije. An Vrombaut roena je u Belgiji 1967. godine. Studirala je na Royal Academy o Fine Arts u Ghentu i diplomirala animaciju na Royal College o Art u Londonu. Njezin diplomski film LITTLE WOLF (1992.) dobio je mnoga priznanja na meunarodnim estivalima (nagrada za najbolji prvi film na Festivalu animiranih filmova u Annecyju 1993 i “Silver Hugo” na filmskom estivalu u Chicagu). Od 1998. do danas An je osmislila i režirala 64 Zoo Lane, animirani TV serijal za djecu. Serija“«64 Zoo

Lane“ nominirana je za nagradu BAFTA 2000. godine i dobila je nagradu u kategoriji najboljih predškolskih programa na British Animation Awards 2002. godine. An je napisala i ilustrirala 14 slikovnica u izdanju Hodder Children’s Books i Oxord University press-a: šest “ 64 Zoo Lane“ pria, Smile, Crocodile, Smile (nagrada na Nottingham Children’s book awards, 2004. godine) i The Dragon Festival. U posljednje vrijeme An radi na novoj animiranoj TV seriji Florrie’s Dragons, koju produciraju Wish Films u Velikoj Britaniji i Clockwork Zoo u Južnoarikoj Republici. U pripremi je i novi kratki film THE TIE.

KUD “SELJAKA SLOGA” DONJA DUBRAVA

Smotra meimurskog folklora 19. i 20. lipnja Smotra meimurskog olklora organizira se svake druge godine u Donjoj Dubravi od 1974. godine. Ove godine 19. i 20. lipnja održat e se 16. smotra, koja donosi i neke novine. Plesove, pjesme, nošnje i tradiciju svoga kraja predstavit e dvadesetak olklornih skupina iz Meimurja i tri gostujue skupine. Gosti smotre bit e Folklorni ansambl “Bilje” iz Osjeko - baranjske županije, KUD “Moslavac” iz Volodera (Sisako - moslavaka županija) i KUD “Kralj Tomislav” iz Bosne i Hercegovine. Uvod u smotru bit e tradicionalan mimohod uz pratnju Puhakog orkestra opine Donja Dubrava. Otvorenje smotre bit e u Zalanovom dvorištu od 17.30 sati, a poetak programa u školskoj sport-

skoj dvorani u 18.15 sati. Po prvi put u petak 18. lipnja od 20 sati održat e se revijalna veer zlatnih generacija olkloraša pod nazivom “Pok smo se zišlji“. Na njoj e najizvornije plesove svoga kraja otplesati lanovi skupina koji više nisu toliko aktivni. Svoj dolazak potvrdili su društva iz Goriana, Donje Dubrave, Podturna, Novog Mesta i Velenja. U holu Osnovne škole bit e otvorena izložba slika olklorne tematike lanova Likovne udruge Meimurja i gostiju pod nazivom “Motivi meimurskog olklora“. Organizator smotre je KUD “Seljaka sloga” iz Donje Dubrave, suorganizator Zajednica HKUU-a MŽ-a, dok su pokrovitelji Ministarstvo kulture RH i opina Donja Dubrava. (a)

KONCERT u dvorani “Scheier“, 15. lipnja, 19.30 sati

Klavirski Trio Unlimited U utorak 15. lipnja u dvorani “Scheier“ održat e se koncert Klavirskog Trija Unlimited. Posjetitelji e moi uživati u

nastupu Davida Horvatia na klarinetu, Dore Kuzmin na violonelu i Nadie Varge na klaviru.

Ako ste protekli tjedan šeui gradom naletjeli na neobine mlade ljude koji su radili po vama nešto još neobinije, ne brinite, nisu pali s Marsa. Svi su oni sudionici ovogodišnjeg FAUKA, Festivala kazališne i uline kreativnosti, održanog na razliitim lokacijama u našem gradu. O ovom “nezakonitom djetetu” dramskog studija DaDa i Centra za mlade CeZaM-a možemo rei svašta, ali nikako da je nevoljeno. U ovaj projekt mame i tate iz DaDe i CeZaM-a ve sedam godina za redom ulažu puno ljubavi i truda, a tako je bilo i ove godine, iako financijska sredstva možda nisu dozvolila zvunija imena ili atraktivnije goste.

Festival “nesvrstanih” FAUK je zamišljen kao prezentacija godišnjeg rada navedenih institucija za mlade gdje bi se publici prezentirale i poklonile predstave na kojima se radilo, objasnio nam je Davor Dokleja, glavni i odgovorni estivala. - FAUK se tokom godina širio, pa smo osim naših gradskih kazališnih izvoaa poeli zvati i goste iz drugih gradova i zemalja koji su poetikom rada slini našoj, ja bih ih stavio u neku skupinu nesvrstanih – nisu ni proesionalni, nisu ni amaterski. U meuvremenu smo se povezali s ulinim estivalom Cest is d’ best iz Zagreba, pa smo jedno vrijeme perormere dovodili u suradnji s njima. Na žalost, ove godine zbog lošije

Prizor iz predstave “Goli u papru” zagrebakog Kazališta “Ivan Goran Kovai“ financijske situacije to nije sluaj, rekao je FAUKOV “tata-mata“. Inae, estival od samog poetka financira Grad akovec, s obzirom na to da se u svojim poecima održavao u sklopu Dana Grada. Kasnije je termin malo pomaknut kako se ne bi stopio s ostalim dogaajima koji se odvijaju u to vrijeme. U posljednje je etiri godine FAUK naišao i na potporu Ministarstva kulture. - Nije to ništa pretjerano, ali je svakako dobrodošla podrška, kazao je Dokleja.

Društveno - politiki problemi u kazalištu Ove su godine aukovci birali kazališta koja kroz svoje

predstave progovaraju o nekim društveno - politikim temama i problemima, a svoja su razmišljanja i umjetnike stavove na tu temu prezentirale kazališne skupine i perormeri iz Zagreba, Varaždina, Pule i akovca. Za sljedeu pak godinu organizatori imaju nove ideje: - Sljedee bismo godine FAUK htjeli malo i koncepcijski promijeniti, u smislu da perormeri ne budu samo žongleri i kazališta, ve da ukljuimo i nove medije, film, otografiju i likovne umjetnosti, dodao je Davor Dokleja. Posjeenost FAUK-a je ove godine varirala, a razlog tome

Osim u raznim predstavama i performansima posjetitelji su uživali i u koncertima glavni organizator pronalazi u pomalo škakljivom terminu: - Publika koja dolazi u Prostor, oko kojeg smo nastojali bazirati ovogodišnja dogaanja, jer je besplatno na raspolaganju svima, veinom je srednjoškolskog uzrasta, a poklopilo se da je baš ovaj tjedan bio zadnji tjedan škole, kada se uvijek natežu ocjene i maturanti su imali prijemne ispite, pa mislim da je zbog toga odaziv bio nešto slabiji. Ipak, s obzirom na uvjete koji su nam bili na raspolaganju, ovogodišnjim smo estivalom ipak zadovoljni. (bš, hz)

PERFORMANS gradnje prostorne instalacije umjetnice Kristine Horvat Blažinovi

“Mape” proizašle iz potrebe za usmjeravanjem kretanja U sklopu Fauka, estivala kazališne i uline kreativnosti, prošli petak u samom centru grada vizualna umjetnica Kristina Horvat Blažinovi izvela je “site-specific” perormans pod nazivom gMape h. Kristina inae radi kao docentica na Uiteljskom akultetu Sveuilišta u Zagrebu, odsjeku u akovcu, i vanjska je suradnica na Fakultetu organizacije i inormatike u Varaždinu. Samoljepljivim trakama autorica gradi prostornu instalaciju – imaginarnu “mapu kretanja” koja, uvjetovana konkretnom prostornom situacijom, nastaje neposredno, na “licu mjesta”. “Mape” angažiraju jednostavne likovne elemente i grafike znakove; ravne, isprekidane i izlomljene crte i strelice kojima se autorica služi za parceliranje zadanog segmenta eksterijera. Istovremeno želi ponuditi neko mogue “usmjerenje” neijih hipotetikih kretanja, kako osobnih, tako i onih sluajnih prolaznika. Meutim, rezultat nije ni konana ni praktino upotrjebljiva mapa kretanja. Ona je apsurdna, proizlazi iz rasormiranog labirinta, bez jasno odreenog poetka ili dominantnog smjera, s par beznaajnih “središta”. “Mapa” ostaje nezavršena - poetak ni kraj nisu jasno oznaeni, autorica ostavlja na tlu kolut s preostalom ljepljivom trakom, sugerirajui time prolaznicima da sami “docrtaju” zapoetu liniju. Prema njezinim rijeima, reakcije graana svih generacija bile su jako pozitivne. - I mala djeca i umirovljenici ispitivali su me o emu je ovdje rije. Neki su probali slijediti te strelice. Uglavnom, bilo im je zanimljivo.

Veza s izložbom “Reži po crti” Izvedeni perormans nadovezuje se na njezinu posljednju izložbu gReži po crti h, koja je bila postavljena u Galeriji Uiteljskog akulteta u Zagrebu, a problematizira pitanje tra-

Kristina Horvat Blažinovi u samom centru grada izvela je “site-specific” performans pod nazivom “Mape” ženja, usmjeravanja i determiniranja godgovarajuih h, gpravilnih h i “poželjnih” kretanja pojedinca u raznim osobno - društvenim kontekstima. Izložba je bila multimedijalna i postavljena kao jedna ambijentalna situacija (slike, crte u prostoru, plastina lutka, video), gdje se crte sa slika osamostaljuju, izlaze iz slikarskog polja na prostor zida i u prostor galerije. Te linije istovremeno povezuju pojedinane radove i dijele prostor, režu ga, segmentiraju i ���usmjeravaju”, ragmentiraju. - Pokušala sam, koristei se istim vizualnim elementima, parcelirati i aktivirati vanjski prostor koji nema ‘okvir’, gdje crte nisu ‘zaustavljene’ zidovima galerije, ve postaju simboli nezaustavljenog i bezgraninog kretanja. Izabrala sam lokaciju koja predstavlja svojevrsno ‘raskrše’ te omoguava kretanje u razliitim pravcima. Mi smo neprestano u situacijama u kojima želimo konstruirati svoje osobne ‘mape kretanja’, ili ‘prisvajamo’ tue, orijentire kroz prostor i vrijeme, tražimo idealna rješenja,

idealne smjerove i odgovore na pitanja kuda, kako i na društvenom i na privatnom polju, kazala je Kristina Horvat Blažinovi.

Svakodnevni život kao inspiracija Kristina Horvat Blažinovi diplomirala je slikarstvo, a zatim magistrirala iz podruja videa na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Bavi se vizualnom umjetnošu. lanica je Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika (HDLU) u Zagrebu i Hrvatskog udruženja likovnih umjetnika Meimurja (HDLUM). Fundus umjetnikih radova obuhvaa slike, multimedijalne instalacije, raunalne grafike, otografiju, video i animirani film. Autorica je nekoliko glazbenih videospotova (Lidija Bajuk, Only Bass And Drum) i umjetnikog videa za multimedijalnu kazališnu predstavu Odiseja 2001. (K.R. Gustl & ZeKaeM Zagreb). Samostalno i skupno izlaže od 1993. u zemlji i inozemstvu.

Motivi koji su prisutni u njezinim radovima raznoliki su, no usko vezani uz svakodnevni život. - Kroz moje radove provlae se motivi osobnih i opeljudskih dilema, propitivanja, traženja, nezadovoljstva, težnji, rustracija, površnih doživljavanja ili višeslojnosti, utjecaji medija na oblikovanje osobnosti pojedinca c Kako inspiraciju crpim i iz osobnog, tema je esto i žena – žena koja je u skladu ili u konfliktu s osobnim ili društvenim oekivanjima, koja je ragmentirana ili stabilna, ustoliena u brojnim željenim i nametnutim ulogama, koja traži svoj identitet c Takoer, motiv labirinta kao znak i ornament esto se ponavlja u mojim radovima i predstavlja jednu od ishodišnih toaka. U ‘Mapama’, koje su zapravo statina vizualna situacija – geometrijski crtež na tlu, motiv labirinta upuuje na potrebu za kretanjem, implicira vremensku dimenziju i postaje simbol, metaora. Takoer se u svojem radu koristim motivima koji su dio suvremene vizualne kulture, elektronike umjetnosti, novih medija, sotwera i Interneta. Posuujem elemente popularne kulture, masovnih medija i konzumerizma, dodaje Kristina Horvat Blažinovi. (hz)

Uzori su svugdje oko nas Kada je rije o uzorima koji su utjecali te utjeu na njezino stvaralaštvo, Kristina Horvat Blažinovi kaže da su oni svugdje oko nas. - To je itav konglomerat ljudi, dogaaja, inormacija; sveukupnost vremena u kojem se nalazimo, kaže docentica na Uiteljskom akultetu.


15. lipnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IDEJA ZA PET – akoveki glazbenik Igor Baksa smislio novi kreativni nain zarade

Pjesma na dar – poklon koji se ne može kupiti u trgovini “Zaboravite sve vrste roendanskih, božinih, zarunikih i drugih darova. Poklon koji mi nudimo ne može se kupiti ni u jednoj trgovini igraaka, ni u jednom butiku dizajnerske odjee, pa ak ni u najskupljim zlatarnicama. Zašto? Zato što se istinske vrijednosti ne prodaju na policama trgovina. Osim što nisu skupe, istinske vrijednosti imaju mnogo duži rok trajanja od bilo kojega duanskog artikla.” Ovo su rijei kojima mladi akoveki glazbenik i pjesnik Igor Baksa predstavlja svoju novu “kreaciju”. Naime, Igor se u traženju naina da zaradi neku dodatnu lovu (uz sve uspješniju karijeru jedne etvrtine etnobenda Kom3dija), ali i u želji da usrei druge, dosjetio kako bi mogao spojiti ugodno i korisno - svoj talent i želju da ljudima omogui originalni i unikatni poklon za bilo koju prigodu. Tako e vam on za 399 kuna “kao od šale“ napisati, uglazbiti i snimiti pjesmu za koju god prigodu trebate. Na ovu ideju Igor je došao kada je napisao pjesmu za svoju djevojku. - Tad mi je rekla: nitko nikad nije napisao pjesmu za mene! Slino iskustvo imao sam s frendom o kojem sam napisao pjesmu koju sviramo s Kom3dijom. Shvatio sam da nema boljeg poklona osobi do koje ti je stalo od pjesme koja govori o njoj. Svatko nosi pjesmu o toj nekoj posebnoj osobi u sebi, ali ne može je svatko ispjevati. Zato sam tu ja da malo potpomognem taj proces, uobli-

Pjesma na dar za svaku prigodu

im rijei koje držiš u sebi u ‘Pjesmu na dar’.

Sami možete sudjelovati u kreiranju pjesme Sada se sigurno pitate kako netko može napisati dovoljno osobnu pjesmu? Autor ideje sigurno vas ne poznaje, i ne poznaje osobu kojoj biste željeli pokloniti pjesmu … No, Igor je i tome doskoio na kraj: - U narudžbenici osoba koja naruuje pjesmu odgovara na nekoliko pitanja u vezi s njom i osobom kojoj poklanja pjesmu. Prvo su tu neka formalna pitanja koja bi trebala uvesti u kreativno razmišljanje o toj osobi, pitanja tipa - boja kose i oiju, dužina poznanstva itd. Nakon tih nekoliko pitanja dolazi zapravo glavni dio, koji e initi “meso” pjesme, a koji se odnosi na motive pjesme. Tu osoba upisuje što bi željela da se nae u pjesmi, što taj netko kome je pjesma posveena voli, što ti voliš

KOM3DIJA TOUR 2010.

Meimurski ambasadori kulturnog turizma Meimurski lepi deki ovaj se put javljaju s terena, konkretno iz Makedonije. Krenuli su su i ove godine na svoju turneju. Beograd, Skopje, Split, Šibenik i Knin neki su od gradova koje e proi na svom glazbenom pohodu. U suradnji s Eltel d.o.o., Gradom akovcom, Meimurskom županijom, turistikim uredima i udrugom “Hortus Croatiae“ opremili su štand i infopult za promicanje svoga kraja. Eltel d.o.o. ustupio je na korištenje svoj infopult s videoekranom na kojem se vrte spotovi i fotogra-

ije akovekih i meimurskih turistikih i kulturnih dogaanja. Na štandu e posjetitelji i uživaoci Kom3dijine glazbe moi pronai promotivne letke i butelje vina. Cijela je ova pria projekt Udruge ETNO nazvan “Pozoj leti! tour 2010.“, koju su komedijaši osmislili kako bi, uz meimursku glazbu, potpunije mogli promovirati svoj kraj. Turneja bi bila nemogua bez prijevoznog sredstva, za što se pobrinuo caffe bar “Pictura“, ustupivši Kom3diji kombi. Iskustva s turneje donosimo uskoro! (zg)

na njoj, neki izdvojeni dogaaj i sl. To je zapravo ono što kroz pjesmu hoeš rei, tvoje vienje osobe i vašeg odnosa. Nisam postavljao razinu rjeitosti, jer smo razliiti. Netko e biti jako rjeit i puno toga napisati, a netko nee. To uope ne utjee na kvalitetu pjesme, štoviše, meni daje više prostora mojoj kreativnosti. Nakon što dobijem narudžbu poinjem razmišljati o stihovima, glazbi, uzmem gitaru, klavijature, igram se na glazbenom softveru na kompjutoru, i pjesma se stvori. Onda snimim glazbu, odem u studio i snimim vokale, i za tjedan dana ima se pjesma u mp3 formatu. Igoru Baksi treba otprilike pet dana da napiše i uglazbi pjesmu te oko tri dana da je snimi. Završni “produkt” traje oko 2 minute, ima 3 ili 4 kitice i 2 refrena, s najljepšim stihovima za Vama najdražu osobu ili ekipu. Sve ovo on radi sam, uz suradnju studija “Jazbina“ iz Male Subotice, no, ako se projekt zahukta, ne iskljuuje mogunost ukljuivanja drugih glazbenika, skladatelja i pjesnika u ovaj projekt.

Narudžbi za pjesme ve ima Cifru koju ete morati izdvojiti za ovakav unikatan poklon ve smo spomenuli – 399 kuna, a nas je zanimalo kako je došao baš do te brojke. – Pa, mozgao sam o tome, konzultirao se s prijateljima, što je nekako odredilo barem razred cijene. Na kraju sam zauzeo stav klijenta. Da idem po trgovinama tražiti što bolji poklon za nekoga, ne bi mi bio problem potrošiti za njega 200 kn. Pjesma na dar, budui da je unikatan poklon, ne može koštati isto kao artikl na polici supermarketa. S pozicije kupca bio sam spreman izdvojiti 400 kn da poklonim dragoj osobi sasvim originalan i neponovljiv poklon. Meutim, to ne znai da e cijena Pjesme na dar

• Kakve se sve pjesme mogu naruiti? — Nudim romantine, prijateljske, za ekipu, zahvale i isprike. Prigoda mogu biti roendani, obljetnice, blagdani, zaruke, vjenanje, roenje itd. Primjerice, prijatelji ti se žene i ti im pokloniš pjesmu o tome kako su sjajan par. Ili, želiš roditeljima za njihovu godišnjicu braka zahvaliti što su ti pomogli u životu. Ili ti se rodi prekrasno dijete, ili hoeš osvojiti srce djevojke, ili svojem dragom estitaš roendan, ili se želiš ispriati dragoj osobi što si je povrijedio. Kombinacija je bezbroj, a u svim tim situacijama esto bismo voljeli da znamo na pravi nain izraziti svoje osjeaje. Pjesma na dar je jedna od mogunosti kako to uiniti vrlo originalno. Što se vrste glazbe tie, teško mi je opet strpavati ovo što radim u okvire. Ne mislim se ograniavati na stilove, sve dolazi u obzir. Recimo da je to vrsta glazbe koja se zove ‘Pjesma na dar’, objašnjava Igor Baksa. (mn)

ostati takva! Manja siguno nee biti. Možda ponudim i cjenik po kojem biraš dužinu trajanja pjesme, koje sve instrumente želiš u njoj itd. Sve u svemu, nama se ovo ini kao ideja za pet! A što je s drugima? Ima li interesa za ovako nešto? Jedno jutro sam isprobao metodu gerila marketinga. Poslao sam prodajno pismo Pjesme na dar na 50-ak adresa iz svog e-mail adresara. Samo sam htio vidjeti kakve su reakcije ljudi, te hoe li ih uope biti, te isplati li se uope baviti ovom idejom. Moram priznati da sam bio malo skeptian, ali sam rekao - probaj, neeš ništa izgubiti! Natrag sam dobio nekoliko pisama podrške, da je ideja za Pjesmu na dar sjajna, te prve dvije narudžbe! Nekoliko ljudi pak se predbilježilo za Pjesmu na dar, kad im dou datumi za poklanjanje pjesme dragim osobama, ispriao je Baksa. A ako pak ste Vi zainteresirani za ovakav poklon, procedura je jednostavna. Otiite na web stranicu kom3dija.com, ondje pronaete narudžbenicu, ispunite je i pošaljete na e-mail – pjesmanadar@gmail.com. Sve ostale detalje možete pronai na ve spomenutoj web adresi. (mn, foto: Vjeran Žganec- Rogulja)

BREAK dance skupina “Nexus“ na TREPS festivalu

Zamalo izašli kao pobjednici festivala akoveki break dance velikom se brzinom penje prema vrhu hrvatske break dance scene. Na TREPS festivalu plesnih skupina naša break dance skupina “Nexus“ zasluženo je izmeu 2.500 plesaa, odnosno 206 skupina ušla u uži izbor od njih 42 i tako osigurala ulazak u samo inale. To inale krajem svibnja ove godine održano je u zagrebakoj Trešnjevci, a skupini naših mladih momaka u sastavu Kevin, Philipp, Vanja, Ivan, Vedran, Lino i Lui nedostajalo je

malo sree i iskustva da izau kao pobjednici festivala. Tu je titulu ovaj put ponio Plesni klub “Pinokio“ iz Zagreba, i to zahvaljujui veem iskustvu i radu te savršenoj usklaenosti u izvoenju hip hop plesnog stila. Meutim, ono ime su naši deki i ovaj put osvojili publiku i ostale plesae te zasluženo dobili veliki pljesak jest fenomenalna koreograija i novi plesni elementi. U plesnim se kuloarima osjetilo uenje i šuškanje kako to da se s ovakvim potencijalom

do sad nisu nigdje natjecali. Njihovi su se dosadašnji nastupi, naime, bazirali na akovekim kulturnim i sportskim manifestacijama, gdje su izvodivši svoje plesne toke gotovo uvijek izazivali oduševljenje i starije i mlae publike. Break dance kao plesni stil koji potjee iz Amerike razvio se krajem ‘70-ih godina u Bronxu i Harlemu. Sadrži vrlo atraktivne pokrete gdje se miješaju akrobatske, gimnastike i plesne sposobnosti. Kao i svaka druga

sportska ili umjetnika zanimacija, iziskuje mnogo truda, vremena i ljubavi. Našim mladim break dance plesaima, na elu s trenerima Sašom Mikacom te Matijom uranom, toga ne nedostaje. Pisano priznanje što su ga dobili na festivalu, a jednako važno i usmene pohvale od ostalih sudionika, dale su im podstrek za budui rad. Svojim prvim pojavljivanjem na plesnom festivalu postigli su ne samo zapažen ve odlian rezultat. (bz)

Dvorište caffe bara “Rok” u Draškovcu ispunjeno zaljubljenicima u rock glazbu

LJETNA ROCK FEŠTA u Draškovcu

Meimurski rock privukao gotovo tisuu posjetitelja Protekli vikend održan Rock Meeting: Summer u Draškovcu dokazao je da je meimurska publika i te kako žedna ovakvih dogaaja. Ljetni rock susret u dva je dana posjetilo gotovo tisuu poklonika ovoga glazbenog žanra s podruja cijelog Meimurja, ali i

susjednih županija. Organizator, Udruga mladih Draškovec, ovim putem zahvaljuje svim bendovima koji su se odazvali njihovom pozivu, svim posjetiteljima i gradonaelniku Grada Preloga Dragutinu Glavini bez ije podrške i sponzorstva dogaaj ne bi bio ni održan.

SPA & GOLF RESORT SV. MARTIN domain izbora

Jubilarni deseti izbor “Najklinci Hrvatske“ od 15. do 18. lipnja

Udruga “Najklinci Hrvatske“ sa sjedištem u akovcu organizator je deseti po redu inalnog projekta koji se diljem Hrvatske provodi tijekom godine. Izbor se održava uz pokroviteljstvo Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Najbolji pojedinci od 5 do 9 godina iz svojih županija zajedno s roditeljima sudjelovat e na inalnoj manifestaciji koja obiluje mnogim zanimljivim edukativnim sa-

držajima, a koji na kraju rezultiraju proglašenjem najklinaca Hrvatske za tu godinu. Ovaj zanimljivi obiteljski dogaaj procijenjen je kao jedan od najedukativnijih u našoj zemlji, a višegodišnje pokroviteljstvo Ministarstva obitelji potpora je nastojanju da se kroz obitelji i primarne elemente komunikacije i interakcije razvijaju pozitivni odnosi unutar nje. Moto izbora ove jubilarne godine glasi “Djeca misle budunost“. Kroz etiri dana djeca i roditelji susretat e se s mnogim radionicama koje vode logopedi, psiholozi i sociolozi, od škole stranih jezika, didaktikih i metodikih inovacija, do likovnih radionica itd. Najzanimljivija e svakako biti sama završnica 17. lipnja, kada e se na otvorenim bazenima Spa & Golf Resorta predstaviti svi klinci. Doite i podržite najklince Hrvatske uz besplatan ulaz 17. lipnja od 21 sat.

U ORGANIZACIJI Plesnog studija Vivona, 20. lipnja

Humanitarna plesna predstava “Crtii” U organizaciji Plesnog studija Vivona u nedjelju 20. lipnja održat e se humanitarna plesna predstava “Crtii” u Centru za kulturu, s poetkom u 17 sati. Koreograkinje predstave jesu Karmen Kovaevi Jambor, Kristina Kozjak i Ivana Pearko, dok je za kostimograiju bila zadužena Zdravka Ganzer, vlasnica modne kue “Bellezza“. Cijena ulaznice je 20 kuna, a one se mogu kupiti u Plesnom studiju Vivona ili na dan održavanja predstave u CZK-u.

Humanitarnu plesnu predstavu “Crtii” možete pogledati u nedjelju, s poetkom u 17 sati


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 771

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili - “Hou biti posebnaaaaa!” “Hou biti posebnaaaaa!” još je jedan hit roman popularne književnice za djecu i mlade Sanje Pili. Pria je to o neobinoj djevojici Klaudiji koja nije zadovoljna mnogim stvarima u svome životu i koja želi biti drukija, jedinstvena, posebna. No, nekoliko e joj dogaaja u njezinu životu pokazati da je upravo ona ta koja je drukija, jedinstvena i posebna i da se sve mogunosti koje stoje pred njom kriju u njoj samoj. Sanja Pili je pjesnikinja i spisateljica, roena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otograski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik-snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Suraivala je s Autonomnom ženskom kuom iz ZagreDobitnici prošlotjedne knjige Leva Grossmana “Kodeks”: Anica Igrec iz Ivanovca i Milana Gašparovi iz akovca.

15. lipnja 2010.

KNJIGA TJEDNA

Vitka i opaka - Zdravorazumski i brižni vodi za dobro informirane cure koje žele prestati jesti smee i izgledati fantastino Tajne vitkih i opakih više nisu strogo uvane! Žudite li za linijom Angeline Jolie, Kate Moss, Katie Holmes ili bilo koje od poznatih mršavica koje krase stranice ekskluzivnih asopisa, želite li poeti savjesnije brinuti o svom tijelu i izgledu, te nauiti hrpu korisnih stvari o namirnicama koje svakodnevno koristite, ovo

je prava knjiga za vas. Ako vam je dosta vašeg odraza u ogledalu koji kao da vrišti gŽelim smršavjeti! h, spremni ste saznati jednostavnu (i opaku) istinu: ako se nastavite neodgovorno hraniti i unositi u sebe namirnice sumnjiva porijekla, ne možete oekivati da e težina sama od sebe nestati. Provokativna i jetka, bistra i

opaka knjižica autorica Rory Freedman i Kim Barnouin vaš je najnoviji vodi do priželjkivanog izgleda. Rory i Kim vitke su i opake prijateljice koje se nee libiti servirati vam injenice kakve i jesu: nezainjene praznim lupetanjem na kakvo obino nailazimo u svakojakim dijetama na stranicama razliitih asopisa,

knjiga ili ih naujemo od susjede, rizerke, prijateljiine prijateljice ... Rory i Kim postat e i vaše najbolje prijateljice od kojih ne trebate oekivati da e vam lagati i uljepšavati stvari. Umjesto toga, povest e vas na put kojim treba poi da bi se otkrilo kako donositi inteligentne i osviještene odluke o hrani.

ALBUM TJEDNA

Charlotte Gainsbourg - “IRM”

ba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za djeje stvaralaštvo. Nastupa u školama na djejim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemaki, talijanski, nizozemski i maarski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada. Meimurske novine nagradit e troje sretnih dobitnika knjigom “Hou biti posebnaaaaa!”

Charlotte Gainsbourg ki je pjevaa Serga Gainsbourga i glumice Jane Birkin, stoga ne udi što je i sama pošla stopama svojih roditelja te se uspješno posvetila glumakoj i glazbenoj karijeri. Za razliku od nekih, kojima se zbog poznatog prezimena esto progleda kroz prste, Charlotte to nije potrebno jer ona naprosto briljira neovisno u kojoj grani umjetnosti se zatekla. “Je t’aime, moi non plus h naslov je najpoznatije skladbe tate Serga i mame Jane (iako je prvotno snimljena s Brigitte Bardot) iz 1969., a mala Charlotte svoj je glazbeni debi imala još kao dijete

Popis pjesama: Master’s Hand 1. IRM; 2. IRM; 3. Le Chat du Cae des Artistes; 4. In The End; 5. Heaven Can Wait; 6. Me And Jane Doe; 7. Vanities; 8. Time O The Assassins; 9. Trick Pony; 10. Greenwich Mean Time; 11. Dandelion; 12. Voyage; 13. La Collectionneuse; 14. Looking Glass Blues

na kontroverznom singlu gLemon Incest h (1984.) vlastitog oca. Album “IRM” trei joj je studijski uradak i, premda nosi njezino ime, nije strogo njezin: sve konce - produkciju i supotpis, ponegdje i vokal - povukao je genijalni Beck. I uspio u namjeri da gIRM h zvui bolje od bilo kojega vlastitog albuma nakon gOdelaya h, odnosno 1996. godine. Prije, mnogi e rei, uloge karijere u Von Trierovom gAntikristu h, Charlotte je bila djevojka Boba Dylana u

filmu gI’m Not There h, gdje je neopisivom lakoom plijenila pažnju svakog gledatelja, no jednako tako posljednjih je godina suraivala s Jarvisom Cockerom, Nigelom Goldrichem i grupom Air na albumu g5:55 h. Albumu gIRM h kumovala je uloga u gAntikristu h, ali i naizgled banalna ozljeda glave prilikom skijanja na vodi. Ispostavilo se da ima cerebralnu aneurizmu, pa je dosta vremena provodila po rancuskim bolnicama na snimanju

magnetnom rezonancijom (rancuski: IRM). Uznemirujua i mrana naslovna pjesma možda bi navela na pogrešan trag, no ona jedina odskae od cjelokupnog dojma: itav album pametna je doza elektronike, gudaa, melodija na tragu rancuskih šansona; malo popa šezdesetih godina prošlog stoljea, red prošlosti i red eksperimenata koji bi mogli biti budunost otvaraju put Charlotte da zablista svojim vokalom. Ima nešto posebno u tom rancuskom jeziku ili engleskom jeziku s rancuskim naglaskom, a Charlotte upravo tu injenicu koristi baš onako kao u spomenutom filmu Todda Haynesa, s tom razlikom što je ovdje rije o vokalu, a ne o cjelokupnoj pojavi. Albumom gIRM h Beck je još jednom potvrdio svoj vanserijski talent, a Charlotte da nas njezini najbolji glazbeni trenuci tek ekaju, jer ne robuje trendovima, što je ini posve bezvremenski cool. (preuzeto s: Muzika.hr, autor: Stjepan Vreko)

INTERNET I RAUNALA WEB preporuka

Hr.unitedcats.com Makoljupc i konano mogu doi na svoje. Hr.unitedcats.com je mjesto za make i njihove vlasnike na Internetu. Na ovoj adresi možete napraviti web stranicu za svoju maku, pogledati ljubimce drugih korisnika, objaviti komentare i komunicirati s drugim ljubiteljima maaka. Hr.unitedcats.com je besplatan za sve, a stranicu vaše mace možete potpuno personalizirati - dodati njegovu/njenu pasminu, da-

tum roenja, stil života, najdražu hranu itd. Svi lanovi mogu maziti make i slati komentare. Site ima i veliki orum gdje možete pitati za savjet o zdravlju vaše make, veterinarima, prehrani, treninzima za make ili bilo što drugo. To je mjesto na kojem možete dijeliti svoja iskustva i mišljenja. Ako pak još nemate maku – i taj problem unitedcats može riješiti za vas, jer upravo ovdje možete pronai svoga novog upavog ljubimca.

Novosti meu .hr domenama Tko je god do sad pokušao r e g i s t r i r a t i domenu (t j . ime adrese servera gdje su smještene stranice te e-mail) s .hr nastavkom za svoje stranice na Internetu, vjerojatno se poprilino namuio s relativno zamršenim post upkom te koliinom papirologije.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

Za pravnu osobu (tvrtke, obrti, udruge i sl.) bilo je potrebno prikupiti podatke o osnivanju, ispuniti ormulare te ekati na odobrenje od strane CARNeta (Hr vat ske ak ademske i s t r a ž iv a ke m r e ž e koja upravlja hrvatskim domenskim prostorom) – procedura je trajala nekoliko tjedana. Domena imena povezanog s imenom tvrtke bila je besplatna, dok je mogue bilo još dokupiti do devet proizvoljnih domena s nastavkom .com. hr, iji je godišnji zakup bio relativno visok te nisu tako este. Fizike su osobe uz slian postupak mogle registrirati samo jednu domenu, i to oblika ime-

prezime.iz.hr, što je rijetko kome odgovaralo, te je tih domena relativno malo registrirano. No, u nut a r sljede  i h pa r tjedana sve se ovo mijenja - svi e moi zakupiti po barem jednu domenu (pravne osobe do devet). Pravo na domenu s imenom po svom izboru imaju i pravne i izike osobe, a kao prvo poinje registracija i zakup .com.hr domena (npr. primjer. com.hr) - od 15. lipnja 2010. te nakon toga i .hr domene (npr. primjer.hr) koje e biti dostupne od 01. srpnja 2010. Postupak registracije takoer se mijenja, umjesto direktnog kontakta s C A R Net-om i papir nate

dokumentacije od sada bi se sve trebalo odvijati elektronskim putem kod pružatelja usluga host inga ili direk t no kod registrara (tvrtke koja se bavi registracijom domena). Prema najavljenim cijenama kod registrara e godišnji zakupi imena domena bit i dost a povoljniji od prijašnjih cijena te stoga možemo oekivati sve vei broj stranica s .hr nastavkom. Popis registrara i više oko ovih izmjena mogue je proitati na CARNet-ovim stranicama vezanim uz domene (http:// www.dns.hr). (Darko Mareš, Ininius d.o.o.)


15. lipnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Tražei Erica

Strava u ulici Brijestova

sportska komedija, fantastika Režija: Ken Loach Uloge: Eric Cantona, Steve Evets, Stephanie Bishop, Gerard Kearns, Matthew McNulty

mistini horor triler (remake) Režija: Samuel Bayer Uloge: Jackie Earle Haley, Rooney Mara, Kyle Gallner, Katie Cassidy, Thomas Dekker

Komedija Kena Loacha o poštaru Ericu koji je zapao u životnu krizu, a može mu pomoi samo duh njegove omiljene nogometne zvijezde Erica Cantone. Eric je poštar i život mu izmie pod nogama ... Kaotina obitelj, divlji posinci i mješalica za cement u dvorištu nikako mu ne pomažu, a Eric ima i tajnu. Može li se suoiti s Lily, ženom koju je volio

prije 30 godina? Usprkos dobroj volji svojih frendova, strastvenih nogometnih navijaa, on nastavlja tonuti. U oajnim vremenima potreban je prijatelj iz prošlosti kako bi natjerao izgubljenog poštara da se suoi s onim najopasnijim: svojom prošlošu. I to uz malu pomo duha bivše nogometne zvijezde Erica Cantone! Preporuujemo starijima od 12 godina.

Ben Selleck (James Brolin) u teškom je položaju, prodavaonica rabljenih automobila raspada mu se od nedostatka prihoda. Stoga odlui pozvati tim vrsnih prodavaa kako bi sve rasprodao. Tim vodi samouvjereni i lukavi Don ‘The Goods’ Ready (Jeremy Piven), a cilj im je u 3 dana prodati preko 200 automobila. Don se u prodavaonici zaljubi u šefovu ker Ivy (Jordana Spiro), te shvati kako mora vjerovati njoj više nego što vjeruje u sebe i svoju vještu mogunost prodaje. Osim toga, u timu prijašnjih prodavaa, kojima pomažu Don i ostali, nalazi se mladi od 20 godina za kojega Don vjeruje da mu je sin i sprijateljuje se s njim, no zapravo mu nije u rodu. Ivyn zarunik je Donov najvei suparnik. Njen zarunik želi da Don ne uspije u svojoj namjeri kako bi u toj prodavaonici napravio svoju dvoranu za pjevanje i ples, jer se nalazi u boy bendu. A Ivy napušta svog zarunika zbog njegovih djetinjastih i sebinih želja ...

PRINCEZA I ŽABAC

Bajka o princezi, žabi i poljupcu dobila je svoj nastavak u ovom Disneyjevom crtiu smještenom u New Orleansu. Svatko zna priu u kojoj princeza pronalazi pravu ljubav svog života kada poljubi žapca koji se arolijom pretvara u zgodnog princa. U ovoj verziji prie djevojka opet poljubi žapca, no rezultat je sasvim drugaiji od oekivanog; a to je samo jedno od brojnih iznenaenja u mješavini luckastog humora, glazbe i emocija. Na koncu ljubav ipak pronae svoj put do princa i princeze; ili žabe i žapca, ili možda do krijesnice i predmeta njegovog obožavanja ...

“Princeza i žabac” je? 1. glazbeni 2. crtani 3. akcija

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 15.6.

19.00 IRON MAN 2 akcijska avantura

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Mihael Novinšak, akovec

21.00 SEKS I GRAD 2 romantina komedija

srijeda, 16.6. nema ilmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

Freddy Krueger vraa se u “Stravi u ulici Brijestova”, remakeu jednog od najpoznatijih i najkultnijih horor klasika svih vremena. Grupu tinejdžera spaja ista stvar: u njihovim snovima proganja ih zloglasni Freddy Krueger, okrutni izopaeni ubojica nezamislivog izikog izgleda koji im dolazi u snove i ubija ih. Ako ostanu budni – preživjet e. Ali ako ih san pobijedi … Više im nee biti spasa. U ulozi Freddyja Kruegera (koji je nedavno u anketi SFX Magazina proglašen najveim ilmskim negativcem ikada)

pojavljuje se Jackie Earle Haley, glumac koji je prije par godina nominiran za nagradu Oscar. Film je režirao Samuel Bayer koji se do sada proslavio režiranjem glazbenih spotova (izmeu ostalog za grupe kao što su Nirvana, Green Day i Metallica), a jedan od producenata je Michael Bay (redatelj ilmova “Armageddon”, “Pearl Harbor”, “Transformers”, “Otok”). Ako ste mislili da se Freddy više nikada nee vratiti … Prevarili ste se! Preporuujemo starijima od 16 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG UMRI ALI PRODAJ

(tri besplatne posudbe)

LJUBAV SE DOGAA Burke Preston (Aaron Eckhart) izgleda da ima sve odgovore. No, samo ako pitate milijune njegovih obožavatelja koji pomamljeno itaju njegove knjige i polaze seminare o prevladavanju straha i optimizmu. U stvarnosti on nije tako siguran u savjete koje daje drugima jer ga je smrt supruge duboko potresla. No, kada upozna ljupku cvjearicu Eloise (Jennifer Aniston), po prvi put ostaje bez teksta ... Pitanje je hoe li si Burke dopustiti novo zaljubljivanje i tako možda ak ugroziti karijeru? A Eloise? Je li nakon serije razoarenja konano našla pravoga?

NE OSVRI SE

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

sportska komedija, fantastika Režija: Ken Loach Uloge: Eric Cantona, Steve Evets, Stephanie Bishop, Gerard Kearns, Matthew McNulty

petak, 18.6.

18.30 SEKS I GRAD 2 romantina komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA A NIGHTMARE ON ELM STREET mistini horor triler Režija: Samuel Bayer Uloge: Jackie Earle Haley, Rooney Mara, Kyle Gallner, Katie Cassidy, Thomas Dekker

1.

NINJA UBOJICA

2.

SHERLOCK HOLMES

3.

POLARNA NO

4.

TIJELO LIJEPE JENNIFER

5.

KAIDAN

6.

LINIJA

7.

AS U RUKAVU 2

8.

PRISILA NA BRAK

9.

TAXI 4

subota, 19.6.

18.30 SEKS I GRAD 2 romantina komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA mistini horor triler

nedjelja, 20.6.

10. KRV NA TRANICAMA

18.30 SEKS I GRAD 2

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA”

U ovoj psihodrami Sophie Marceau pati od poremeaja linosti i mijenja nacionalnost, ali i svoj identitet u - Monicu Belluci! Jeanne (Sophie Marceau) je spisateljica i udana majka dvoje djece, a puna je osobnih problema. Njezino se tijelo poinje mijenjati. No, nitko osim nje to ne primjeuje. Njezina obitelj njezine strahove pripisuje stresu oko izlaska nove knjige, no Jeanne je svjesna da se dogaa nešto puno gore. Ubrzo e se Jeanne transformirati u drugu ženu, Rosa Mariju (Monica Belluci) i u Italiji pronai svoj pravi identitet.

etvrtak, 17.6.

21.00 CANNES EXPRESS TRAŽEI ERICA LOOKING FOR ERIC

romantina komedija

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

1.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2.

SHERLOCK HOLMES

3.

SEX&GRAD 2

4.

PROROK

5.

NEBESA

romantina komedija

6.

AVATAR

7.

NAREDNIK JAMES

21.00 STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

8.

LJUPKE KOSTI

9.

ALISA U ZEMLJI UDESA

mistini horor triler

ponedjeljak, 21.6.

18.30 SEKS I GRAD 2

mistini horor triler

DOM KULTURE PRELOG

10. INVICTUS

subota, 19.6., nedjelja, 20.6.

US BOX OFFICE 1.

SHREK FOREVER AFTER

2.

GET HIM TO THE GREEK

3.

KILLERS

4.

PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF...

5.

SEX AND THE CITY 2

6.

MARMADUKE

7.

IRON MAN 2

8.

SPLICE

9.

ROBIN HOOD

10. LETTERS TO JULIET

20.00 PLAN B romantina komedija

Radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

15. lipnja 2010.


15. lipnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Hotel Pantone Dizajner interijera Olivier Hannaert, u suradnji s arhitektom Michelom Pennemanom, sredili su interijer hotela u Bruxellesu u Belgiji za tvrtku Pantone koja se bavi bojama. Hotel je nazvan Hotel Pantone, ima sedam katova, od kojih je svaki dekoriran u drugaijoj paleti boja iz spektra. Sam hotel smješten je blizu Avenije Louise, poznatoga poslovnog i trgovakog dijela grada koji je ime dobio po kraljevoj keri. Na toj lokaciji hotel uspješno kombinira šik, koloristian prostor s udobnim

Frizerski salon ZGAT

elementima koji potiu ugodan boravak. Hotel Pantone je samo jedan segment PANTONE UNIVERSE, linije koloristinih proizvoda za korištenje razvijena baš od te tvrtke. Pantone je poznata tvrtka koja se bavi bojama u svim segmentima, a i jedan je od svjetskih autoriteta na tom podruju, pa je Hotel Pantone savršeno gsjeo h na ovu lokaciju povezujui stare i arhaine ele-

mente s modernim i progresivnim nainom života toga grada. Prijemni prostor hotela, baš kao i terase na krovu, estetski je povezan s okolinom, dok su same sobe prava mala umjetnika djela. Bijeli zidovi u funkciji su slikarskog

Trgovina Ipnotic

ureuje: Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

platna na koje se apliciraju elementi živih i kompatibilnih boja. U svakoj sobi je postavljena fotografska instalacija, djelo renomiranog belgijskog fotografa Victora Levyja koja ukljuuje spektar živih boja. Na taj se nain stvara atmosfera svake sobe, ali joj se daje i unikatnost i originalnost, kao i identitet. Uz to, svaka soba na taj nain na sebe veže i odreenu atmosferu. Na dva zadnja kata nalaze se zajednike prostorije koje se mo-

gu koristiti za bilo kakva privatna dogaanja. Soba za sastanke može primiti do dvadeset ljudi i opremljena je audiovizualnom opremom najvišeg ranga. Krovna terasa je idealno mjesto za ljetne koktel zabave; opremljena je barom i može primiti do sto ljudi.

zgrade koja je stara više od stotinu godina i koja je izvedena u fasadnoj cigli. Izvana, ona ima neku arhainu notu, dok je unutrašnjost inteligentno izvedena; u njoj su kombinirani originalni graevinski elementi s

novijim materijalima. Takoer, veliki, otvoreni prostor je de facto poslovna inaica lofta, a to cijelom prostoru daje još jedan poseban, moderan štih.

Poljski studio Ipnotic Architecture izveo je ovu konceptualnu trgovinu naziva Ipnotic Concept Store u kojoj predstavljaju i prodaju dizajnirane i uporabne predmete za svakodnevni život, ali s idejom da kvalitetan i promišljen dizajn

prožima naše živote i svijet oko nas. Takoer, ideja samog koncepta je da stvara nove vrijednosti kod kupaca i promovira svijest o dobrom dizajnu. Takav prodajni prostor je, zasigurno, prava meka za sve one koji vole uporabne predmete više vrijednosti, on je, zapravo, pravi koktel dizajna i luksuza, ali i komercijalne note, budui da je svaki predmet mogue iznijeti za odreenu svotu novca. Sam interijer trgovine smješten je u prostoru renovirane

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Interijer restorana Hatched Jedan od takvih interijera (možda ne u potpunosti, ali jednim dijelom sigurno) je i sljedei restoran. Dizajnerski kolektiv Outofstock izveo je ovaj interijer restorana u Singapuru. Prozori su prekriveni drvenim panelima u kojima su izrezane rupe jajastog oblika. Restoran

Oni koji prate ovaj e-zine ve ve shvaaju da su moji ainiteti u dizajnu interijera jednostavni, svijetli i otvoreni prostori, no posebno mjesto kod mene imaju i interijeri s puno drva i odreenim gruff h štihom, pa ak malo i industrijskim, sirovim i ggerila h elementima. U nekoj mi se varijanti estetika pogreške veoma svia i kao element interijera.

ZGAT je salon koji posluje ve dulji niz godina u Zagrebu, a ove je godine odluio preseliti u nove vee prostorije te otvoriti akademiju za profesionalno usavršavanje frizera. Investitor je tražio ist i jednostavan prostor u kojem prevladava bijela boja i potpuni minimalizam. Filozoija samog salona je upravo takva jednostavnost u izriaju, uz posebnu pažnju na stilistiki unikatan pristup svakom pojedinom klijentu. Unutar takvih zahtjeva stvorili smo prostor koji se ne namee osnovnoj atrakciji i fokusu ambijenta, a to su svakako same frizerske kreacije. Jednostavni bijeli zidovi, minimalistiki kaskadni strop uvjetovan koniguracijom krovne konstrukcije i namještaj koji svojom formom prati luidnost prostora i utapa se svojom apsolutnom bjelinom. Salon je prostorno podijeljen na ak 3 poluetaže koje su ujedno i razliite funkcionalne cjeline. Na nivou ulice je recepcija, ekaonica, garderoba i lounge zona koja je izvedena kao svojevrsni ‘vrt’ s umjetnom travom na podu, dijelovima debala pravih breza i ‘vrtnim namještajem’. Na srednjem nivou je salon sa 6 radnih mjesta za stiliste, 3 za bojanje i 4 bazena za pranje. Najviši nivo je predvien za frizersku akademiju, a do njega je posebno odvojen administrativni i prostor za osoblje. Forma koju smo odabrali za sve elemente prostora je vrlo jednostavna geometrijska konstruk-

cija sa zaobljenim rubovima bez i jednog oštrog kuta. Ideja je prenesena iz samog ambijenta i njegove osnovne karakteristike, kaskadno spuštenog stropa. Strop se kaskadno spušta od ulaza prema kraju salona lagano zaobljenim rubovima iza kojih je sakrivena indirektna rasvjeta. Sam strop je izveden od posebnog materijala koji upija i iltrira sve neugodne mirise i kemikalije koje mogu biti prisutne u prostoru. Osjeaj luidnosti se pojavljuje na samom ulazu gdje su

postavljene reklamne vitrine sa svjetleim vanjskim plohama i policama za proizvode s unutarnje strane. Oblik je kvadrat s radijalno zaobljenim rubovima, a izveden je od bijelo lakiranog MDF-a. U ulaznom dijelu se pojavljuje i recepcija koja se u osnovi sastoji od dva pravokutnika takoer zaobljenih rubova. Donji dio recepcije je pokriven bijelom

pleksi ploom i indirektno osvijetljen, dok je gornji predvien za komunikaciju s klijentima. Prijelaz meu ekaonicom i lounge zonom je pregraen samostojeim policama sa spremištem. Element je sastavljen od istih oblika kao i ostali namještaj, a koristi se kao prostor izlaganja posebnih proizvoda i ‘štiti’ intimu lounge zone u kojoj je postavljena umjetna trava u odnosu na ulazni dio salona. Osjeaj opuštanja dodatno se akcentira nizom brezinih grana koje su postavljene uz boni zid. U samom salonu su izvedena dva unikatna elementa namještaja koji povezuju ta dva prostora

u cjelinu. To su servisni ormar sa sudoperom i konzolna polica za runike sa stražnje strane bazena za pranje kose. Izmicanjem položaja ta dva elementa na zidu dobili smo dodatnu dinamiku prostora uz istodobno zadržavanje ideje i minimalnog interveniranja u prostor. Dizajner interijera / autor teksta: Damjan Geber www.marhitekti.hr Fotograije: Domagoj Blaževi www.domagojblazevic.com F i z er sk i s a lon Z g at / Zgat:academy, Listopadska 13, Zagreb, www.zgat.hr

je naziva Hatched (Izlei), i podijeljen je na dva dijela za jedenje: glavni, središnji dio s velikim, gzajednikim h stolovima i drugi u kojem se nalaze manji, individualni stolovi iza kojih stoji velika ploa za pisanje (koja predstavlja još jedan trenutak personalizacije prostora). Kroz cijeli prostor se provlai primarni materijal – drvo, što daje toplinu cijelom prostoru, ali i odreenu dozu neuniformiranosti i ležernosti. Logino, restoran je smješten u prostorima starog studentskog doma blizu kampusa i u svakom trenutku može poslužiti 38 gostiju. Još jedan detalj koji ovaj interijer ini ležernim jest i dizajn rasvjete. Otvorene žice koje vise sa stropa i na ijim se krajevima nalaze otvorene žarulje, dok je grlo istih smješteno u komade tankih debala.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

VAŠE ZDRAVLJE I LJEPOTA OVISE O DULJINI SPAVANJA

Tijekom spavanja naše tijelo proizvodi velike koliine hormona Koliko nam je potrebno sna, pitanje oko kojeg se ni znanstvenici ne mogu složiti. Dok neki preporuuju i do 10 sati sna, drugi pak smatraju da odrasla osoba ne bi smjela spavati dulje od osam sati i krae od pet i pol sati. Poznato je, takoer, da neki ljudi jednostavno mogu i vole spavati dulje, dok drugi imaju probleme sa spavanjem i/ili ne vole “tratiti“ vrijeme na spavanje. Isto tako poznato je da premalo sna može narušiti iziko i psihiko zdravlje. Naime, tijekom spavanja naše tijelo proizvodi velike koliine hormona koji su nužni za ozdravljenje i obnavljanje svih naših stanica.

Eritroprotein Eritroprotein je hormon koji proizvode naši bubrezi i, kako se iz samog naziva može zakljuiti, oni stimuliraju proizvodnju crvenih krvnih stanica u koštanoj srži. Crvene krvne stanice pak prenose kisik do svake stanice tijela, ali i na sebe preuzimaju otpadne tvari iz stanica. Dakle, ukoliko se dovoljno naspavate, vaša razina eritro-

proteina bit e dovoljna za normalno funkcioniranje.

Hormon rasta Hormon rasta proizvodi žlijezda hipoiza u epizodnim valovima, po prilici jednom u svakih 90 minuta, a najjai val se ispušta jedan sat nakon što zaspite u noi. Taj hormon stimulira rast i proizvodnju novih stanica. Kada hipoiza proizvede i izlui taj hormon, koji je u skladu s vašim izikim potrebama, pomaže u održavanju zdravlja i jaini vaših kosti i mišia. Hormon rasta takoer može smanjiti i koliinu masnog tkiva. Nedostatak adekvatne koliine hormona rasta može biti jedan od razloga zbog ega se ljudi debljaju i imaju slabe mišie.

Testosteron Testosteron je hormon koji izluuju jajnici kod žena i testisi kod muškaraca. Male koliine testosterona proizvode i izluuju nadbubrežna žlijezda i maternica kod trudne žene. Dovoljne koliine testosterona potrebne su kako biste imali dobar imunološki sustav, mnogo energije, vrste kosti i mali rizik od osteoporoze, i zdravi

seksualni nagon. Bez dovoljno sna proizvodnja hormona nee biti dostatna.

Što se u snu dogaa? Ukoliko ne spavate dovoljno, vaše tijelo e i dalje proizvoditi eritroprotein, hormon rasta i testosteron, no nee proizvoditi dostatne koliine, što e na kraju utjecati na vaše cjelokupno stanje organizma, posebno zdravlje. Koliina sna koja vam je potrebna svaki dan kako biste ostali u najboljoj formi ovisi o nekoliko važnih faktora. 1. Razina izike i psihike aktivnosti Što više se iscrpite iziki i psihiki, treba vam više sna. Pomislili biste da osobe koje se tijekom dana iziki iscrpe i rade teške izike poslove osam i više sati na dan da e trebati više sna od onih koji se malo bave izikom aktivnošu. No, istina je potpuno drugaija. Ukoliko iziki neaktivni ljudi provedu više vremena trošei se psihiki, posebno ako se radi o uenju, teškim umnim poslovima, depresiji, ljutnji, strahu, trebat e više sati sna. Naime, glavni razlog spavanja je da dopustite tijelu da

Ukusne grickalice od suhog voa U današnje vrijeme naša djeca okružena su razliitim grickalicama i slatkišima za koje znamo da nisu pretjerano zdravi jer sadrže velike koliine šeera, soli i masnoa. No, ponekad ak ni okus tih grickalica i slatkiša nije toliko važan, koliko je sama navika da nešto jedu i grickaju, što vrlo lako možete iskoristiti i nainiti im domae grickalice od sušenog voa, koje su mnogo zdravije, ali i jeftinije.

Takoer, ukoliko vaša djeca ne vole jesti voe i bojite se da e zbog toga patiti od nedostatka vitamina, grickalice od voa možda e radije prihvatiti, ne samo zbog okusa nego i zbog naina na koji se jedu i hrskaju. Sve što vam treba je voe i penica gdje ete voe osušiti. Prvo što morate uiniti je izabrati tip voa koji želite osušiti, a najbolje voe za sušenje jesu banane, jabuke, marelice, breskve, višnje, grože, šljive

PARFEM za nju

proizvede vee koliine gore spomenutih hormona i stvori zalihe kako bi tijelo moglo ozdraviti i obnoviti svoje stanice za novi dan. Što više vremena provodite iscrpljujui se iziki i psihiki, treba vam više sna. 2. Prehrana Kada god pretjerate s koliinom hrane koju ste pojeli, vaš probavni sustav mora raditi “prekovremeno“, pa tako i za vrijeme sna, kako bi probavio sve što ste unijeli u sebe. No, upravo ta energija koju trošite na probavu hrane nedostaje za procese lijeenja i obnove ostatka tijela. Zbog toga vam je pak potrebno više sna kako biste se osjeali odmorno. Kada pojedete svježe voe i povre, vaše tijelo dobiva enzime, koji vam mogu pomoi u probavi, pa zbog toga ljudi koji jedu mnogo sirovog voa i povra trebaju manje sna od ljudi koji jedu kuhanu i preraenu hranu. Naravno, idealno bi bilo kada biste spavali do trenutka kada se sami ne biste probudili. Kada god se probudite i osjeate odmorno, možete biti više - manje sigurni da ste dali tijelu priliku da proizvede dovoljnu koliinu svih triju vrsta i kruške. Vrlo je važno da voe bude zrelo, ali ne prezrelo. Naime, ukoliko neete koristiti voe koje ima dobar okus, ni krajnji proizvod nee biti dobar. Drugo, vrlo je važno znati koliko sušenog voa e vam ispasti od svježeg voa. Ukoliko uzmete 12 kilograma svježeg voa, dobit ete po prilici 2,5 kilograma suhog voa. Ako je ikako mogue, izaberite voe iz organskog uzgoja. Voe dobro operite. Od voa koje smo spomenuli morate oguliti bananu, breskve i kruške, dok jabuke možete oguliti ili ne morate. Zagrijte penicu na

hormona i da je tijelo imalo dovoljno vremena da obnovi svoje stanice. Zbog toga je poželjno da stvorite vlastiti ritam odlaska na spavanje i buenje, odnosno da idete spavati svaki dan u isto vrijeme i da se budite u isto vrijeme te, naravno, da pri tome spavate dovoljno dugo. Ukoliko znate da se osjeate najodmorniji kada spavate devet sati, tada biste toliko trebali spavati svaki dan. Ukoliko je to sedam sati, potrudite se da toliko spavate. Zapamtite, da ukoliko danima ne spavate kako treba, može doi do kronine neispavanosti. U tom sluaju morat ete platiti dug tijelu i odmarati koliko je najviše mogue. Ako ste izloženi veim izikim i/ili psihikim naporima, trebat e vam još više sna nego što je uobiajeno.

Uvjeti spavanja Kako bi imali što kvalitetniji san, potrebno je za to stvoriti i uvjete. Primjerice, u proljee, ljeto i jesen koristite rolete kako vas ne bi u rano jutro probudila rana svjetlost. Ukoliko nemate rolete, koristite masku za oi. 60 stupnjeva, i to s ukljuenim ventilatorom, a u meuvremenu poslažite izrezano voe na lim za peenje. Neka se komadi voa ne preklapaju. Kada se penica zagrijala, stavite voe unutra, ali ostavite penicu lagano otvorenu, kako bi para mogla izai van i kako bi zrak mogao cirkulirati. esto provjeravajte voe, rotirajte lim za peenje. Loša vijest je da se voe vrlo sporo suši. Primjerice, jabuke mogu biti suhe za nekih osam sati, a za drugo voe trebat e vam i 24 sata. Ukoliko se pitate kako ete prepoznati da je voe suho, odgovor je ka-

Ako spavate s još nekom osobom u krevetu, pokušajte se koordinirati. Naime, neki vole spavati zagrljeni s drugom osobom, dok drugi vole imati “svoj prostor“. Znate u kojim uvjetima se najbolje naspavate i toga se pokušajte držati. Jedite i pijte im manje prije spavanja, kako ne biste tijekom noi morali obavljati nuždu. Prije spavanja nemojte piti napitke pune kofeina i šeera, jer e vas sigurno dodatno razbuditi. Ukoliko imate problema sa spavanjem, pokušajte se im više opustiti prije spavanja. itajte knjigu, slušajte omiljenu glazbu (laganiju, mirniju). Pokrivajte se adekvatno s godišnjim dobom, da vam u ljeti ne bude vrue, a u zimi hladno. Osigurajte dovoljan dotok zraka kroz cijelu no, a preporuljivo je da prostorija u kojoj spavate bude oko 18S stupnjeca Celzijevih, ako je ikako mogue. Redovitom vježbom, posebno ako se na poslu dovoljno ne kreete, možete osigurati miran i vrst san. da izgubi iz sebe veinu vlage i bit e smežurano. Osušeno voe izvadite iz penice i ostavite da se u potpunosti ohladi. Nakon toga možete ga pospremiti u plastine vreice, staklenke ili neke druge plastine posudice. Osušeno voe držite na suhom mjestu. Bez obzira što je voe posušeno, ono je podložno kvarenju, pa ga je najbolje pojesti u sljedeih nekoliko dana. Možda e vam se postupak uiniti previše dugaak, no sjetite se da e vam djeca dobiti sve potrebne vitamine i da e uživati u grickanju voa.

PARFEM za njega

Jennifer Lopez - “Love & Glamour” Jennifer Lopez predstavlja novi miris “Love & Glamour” koji e se na tržištu nai u jesen 2010. godine. Love & Glamour kreirali su Honorine Blanc i Harry Fremont iz Firmenich, u suradnji s Lopez. Kompozicija se otvara notama talijanske mandarine, guave i pulpe nektarine. U srcu su lokvanj,

kokos orhideja, absolut cvijeta narane i latice jasmina, dok su u donjim notama sandalovina, senzualni mošus i amber. Lopez je sve vrijeme kreiranja i razvoja mirisne kompozicije tražila od parimera da se “sandalovina barem malo više naglasi”, “da miris bude malo više seksi”...

Sensual Seduction Man Muško izdanje Sensual Seductio Man najavljeno je kao šarmantan miris zasnovan na toplim notama ambera, kombiniranih s plodovima limuna i jasnim drvenim notama. Boica je ukrašena crnom trakicom s privjeskom boje srebra u obliku slova L (Loriblu), sa Swarovski kristalima. Vanjsko pakiranje je srebrne boje.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Rižoto od svinjetine i gljiva

Kako zaustaviti pokretae žgaravice

Sastojci za 4 osobe: 250 g nemasne svinjetine bez kosti, narezane na kockice 450 g šampinjona, narezanih na ploške 125 ml vrhnja za kuhanje

Rižoto: 250 ml bijelog vina 1,25 l kokošje juhe 50 g maslaca 2 jušne žlice maslinovog ulja 1 nasjeckani luk 3 zgnjeena režnja ešnjaka 350 g talijanske riže kratkog zrna

125 g naribanog parmezana, plus dodatak za posluživanje 12 nasjeckanih granica svježeg peršina 250 g nasjeckane paprike

Priprema jela: Zagrijte maslac i ulje u posudi debeloga dna. Pirjajte luk i ešnjak, dodajte rižu, te dobro promiješajte. Dodajte kokošju juhu, dobro promiješajte i kuhajte na laganoj vatri dok riža ne postane kremasta. Za to je potrebno oko 20 minuta. Umiješajte svinjetinu, gljive, vrhnje,

parmezan, peršin i papriku. Kušajte i zainite prema ukusu. Odložite 2 - 3 minute.

Savjet Poslužite s limunom, prženim pinjolima, pršutom i naribanim parmezanom. Dodajte 250 ml vode u 1 litru kokošje juhe kako bi bila manje slana.

Svatko je od nas bar jedanput iskusio žgaravicu. Postoje pokretai žgaravice, no oni nisu isti kod svih ljudi. Pa ako želite ugasiti vatru koja gori u vama, nauite identiicirati pokretae kako bi izbjegli žgaravice. Noni obroci i previše hrane naješi su pokretai žgaravice. Umjesto da imate tri velika obroka dnevno, imajte nekoliko manjih obroka na dan i pazite na vrijeme da ne bude kasno. Nikada nemojte lei nakon što ste konzumirali hranu jer to je idealna pozivnica za žgaravicu. U pravilu bi trebali priekati 1 - 3 sata nakon jela da biste stavili glavu na jastuk.

Pripazite što jedete. Ljuta, slatka ili masna hrana takoer je pokreta žgaravice bez obzira na doba dana. Luk i ešnjak takoer slove kao pokretai žgaravice, osim ako nisu kuhani. Pijte manje alkohola. Svaka vrsta alkohola izaziva žgaravicu, a posebno crno vino. Odreknite se okolade. Na žalost, slatkiši takoer izazivaju žgaravicu. Kuhajte paradajz. Nekuhani paradajz u više sluajeva pokree lavinu. Znajte da neka mesa i voni sokovi nisu vaši prijatelji. To ukljuuje narane, ananas i grejp, a ponekad i jabuka. Nauite ostati budni bez kofeina. Kava je najvei

pokreta žgaravice, pa ak i male koliine negativno djeluju na ljude sa žgaravicom.


15. lipnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Mokasine - sve drugo je Žgaravica manje bitno! U Italiji su mokasine ve odavno sinonim za ‘dolce vitu’ (‘slatki život’) u modnome smislu, a kod nas su proteklih sezona poele ulaziti na šira vrata. Ipak, i dalje ostaju obua koju vežemo uz dobar, uglaen stil, hedonizam, odlina odijela i sav taj ljetni lifestyle koji toliko volimo. Bit e tako i ove sezone, a upravo je sada idealno vrijeme za nošenje mokasina, vrlo udobne i mnogima najdraže obue. Mokasine su vrlo zahvalne za kombiniranje s obzirom na to da e jednako dobro izgledati uz jeans, ali i uz mnogo formalnije hlae. Mokasine e pristajati odlino onda kad nosite obinu majicu, baš kao i onda kad nosite košulju i sako. Svatko, naravno, po vlastitim preferencijama i mogunostima! No, jedno je sigurno - gotovo da nema muške obue koja je toliko udobna i praktina, a da tako dobro izgleda.

No, odakle je sve krenulo? Neete vjerovati - iz hladne Norveške! Još davne 1930. godine na sjeveru Europe poeli su proizvoditi mokasine i izvoziti ih u ostale dijelove Europe, a zatim su za moka-

sinama poludjeli i Amerikanci koji bi dolazili na stari kontinent. Tek tada obitelj Spaulding iz New Hampshirea poinje proizvodnju cipela temeljenih na modelima donesenima iz Europe. Godine 1934. Amerikanac G. H. Bass, koji se bavio proizvodnjom izama u Wiltonu, saveznoj državi Maine, kree s proizvodnjom mokasina pod imenom “Weejuns”. Prvotno zamišljene kao obua koja e se nositi u kunim prilikama za ljetnih mjeseci, njegove mokasine dobivaju sve više na popularnosti kao jedan od sastavnih i nezaobilaznih elemenata muškog casual odijevanja. U Europi tada nisu imale ni približnu popularnost, iako su iz nje potekle.

MODNI trend za 2010.

Bež i boja pijeska Za ljeto 2010. bež i boja pijeska dobrodošle su kao svojevrstan balans meu raznovrsnom paletom nijansi koje su popularne, a one pak variraju od od jarkih, šarenih boja, do crne i bijele. Jedna od najboljih stvari kod bež outita je njihova kompatibilnost sa svim tenovima, znai jednako dobro odgovaraju

TEHNO ZONA

Sony Ericsson nove Bluetooth slušalice: VH410 i Recite zbogom zapetljanim žicama i poželite dobrodošlicu bežinoj slobodi i GreenHeartu uz VH410 i VH110. Obje su nainjene od reciklirane plastike i obojane bojama na bazi vode. Slušalice dolaze u ekološkom pakiranju koje je neškodljivo za okoliš i smanjeno, da bi se smanjila koliina otpada.

No, sredinom ‘50-ih godina prošlog stoljea razvijaju se mnogo soisticiraniji modeli koji su poprimili mnogo formalniji izgled, da bi se ve ‘60-ih poele nositi uz odijela, ali i dalje samo u Americi. Godine 1966. talijanski dizajner Gucci radi dekorativni metalni element inspiriran konjikom opremom i stavlja ga na mokasinu koji tamo ostaje sve do danas. U ‘70-ima ih nose poslovni ljudi, te tako gotovo postaju obvezan dio Wall Street “uniforme”, dok su ih u ‘80-ima prigrlile i šire mase, ponajviše zbog Michaela Jacksona koji ih je obožavao. Danas su vrlo popularne dizajnerske izvedenice koje je prigrlio cijeli urbani dio svijeta. (izvor: portal Moda.hr) blijedim kao i tamnoputim ženama. Novi modni trendovi koje dizajneri predlažu za ovo ljeto zbilja su fantastini jer donose razliitost, naglašavaju stil, prirodnu ljepotu i ženstvenost. Boja pijeska i bež nijanse naglašavaju nevinost koja ide pod ruku sa ženstvenošu, a modni dizajneri kreirali su zanimljive kolekcije koje naglašavaju upravo ovu “crtu”. Ove se sezone stil i ženstvenost izjednaavaju s elegancijom. I iako je ovo jednako za gotovo sve dizajnere, oni inspiraciju ipak pronalaze na razliitim mjestima, zbog ega kolekcije izgledaju potpuno razliito. Nabori, šljokice i drapirani detalji dominirali su na modnim pistama za ovu sezonu kako bi podigli jednostavne kombinacije. Zbilja je zanimljivo koliko ti detalji dobro izgledaju u kombinaciji s naizgled jednostavnim nijansama.

Mnogi ljudi svakodnevno imaju žgaravicu. Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vraanje kiselog želuanog sadržaja u donji dio jednjaka. Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadutost i podrigivanje. Klinika se slika razlikuje od osobe do osobe, a razliiti uzroci mogu dovesti do istih ili slinih simptoma. Neke osobe zbog takvih uestalih vraanja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem djelu jednjaka. Ako se promjene ne lijee u ovoj poetnoj fazi mogu nastati i teže posljedice kao što je to ir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka. Ako promjene dugo traju mogu nastati i kronine upalne promjene pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poremeaja rak jednjaka, kada se sluznica donjeg djela jednjaka zloudno promijeni. Ako imate

žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje, i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se uestalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih lijeiti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ne samo zato da tegobe ne bi postale kronine i da se ne bi javile komplikacije, ve i zato što takve tegobe uvelike umanjuju kvalitetu života bolesnika koji ih imaju. Ako ste stariji od 45 godina svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primjerice ve postojei rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomoi kada se radi o jednostavnom povratu želuanog sadržaja u jednjak. Uz dodatne mjere u smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa veina se takvih stanja brzo može popraviti,

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je otii lijeniku, kako bi se postavila dijagnoza i otkrio pravi uzrok tegoba. I kako bi se u onih koji su pod veim rizikom za rak želuca i svih starijih od 45 godina napravila gastroskopija i daljnja potrebna obrada.

Zbog toga što svaki dizajner ima razliite ideje, bež nijanse u svakoj su kolekciji razliito predstavljene i zastupljene. Neki su se držali jednostavnosti i boje su samo naglasili dizajnom, dok su se drugi dizajneri odluili za kombinacije boje. Neke od najboljih kolekcija predstavljenih za ljeto 2010. u kojima boja pijeska i bež nijanse igraju važnu ulogu jesu Gianfranco Ferre, Marni, Burberry Prorsum, Hermes, Christian Dior, Chanel, Lanvin, Fendi, D&G i drugi. Iako možda imate vlastiti stil, uvijek ga je dobro upotpuniti trendi detaljima sezone. Ovo ljeto odaberite boju pijeska ili bež kako biste kompletirali svoju garderobu i na svoj se nain uklopili u ovosezonske modne trendove. (izvor: portal Žena.hr)

MODNI DODATAK

Nekad znak moi i bogatstva, danas modni trend Piercing (eng. bušenje) je bušenje nekog dijela tijela kako bi se napravio otvor kroz koji se može staviti nakit. Naješi i najrašireniji oblik piercinga jesu probušene uši, što ima veina žena, a naušnice su uobiajeni modni dodatak. Kod nas se naješe radi piercing ušiju, nosa, obrve, usne, a ve duže vrijeme veoma popularan je piercing pupka. Ukrašavanja tijela piercingom

radi se ve tisuljeima. Mumija stara 5000 godina, pronaena 1991. godine na austrijskom gleeru, imala je probušene uši. Probušeni nos spominje se u Bibliji u Knjizi postanka, kao i njegovo simbolino znaenje u pogledu bogatstva, statusa i moi osobe. Piercing je raširen po cijelom svijetu i meu raznim kulturama radili su ga Asteci, Maye, Indijci, razna afrika plemena ...


12

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Boji se odvojiti od djeteta

Osjeaji su osobna stvar

Imam kerku od 3, 5 god i ne od koje se bojim odvojiti. Uvijek kada je ostavljam imam strah da joj se nešto ne dogodi. Inae moj suprug i ja smo zaposleni. Kerka ide u vrti. Moji roditelji, koji žive s nama, vole moju kerku kao i ona njih. Oni su uvijek ukoliko to situacija zahtijeva spremni priuvati ju. Ja zbog straha, kako sam gore navela, dolazim esto u konfliktne situacije sa suprugom, jer ne želim naveer izlaziti bez nje ili nekamo putovati. Normalno je, kada je dijete malo, odnosno kada je u prvoj i drugoj godini života, da postoji uzajamno podržavajua veza izmeu majke i dojeneta odnosno djeteta, koju nazivamo simbiotski stadijum. Nakon toga, dakle poslije druge godine života djeteta, poslije simbiotskog stadijuma nadovezuje se stadijum separacije – individualizacije u kojem dijete poinje doživljavati sebe kao razliito od majke i razvija osjeaj vlastitog iden-

titeta i sliku sebe kao objekta. U tom stadijumu dijete jaa samopouzdanje. Vi biste trebali kada ste kod kue i kada ne radite, povremeno pustiti da dijete uvaju vaši roditelji pa i drugi koji dijete vole, koga dijete poznaje, a dijete e zbog toga biti ponosno, ono e spoznati da roditelji koji njega vole znaju povremeno „otii“ ali da ono zna da se oni uvijek i to brzo vraaju. Zbog vašeg velikog straha od odvajanja od djeteta i straha da kada nije sa vama ,da mu se može nešto dogoditi, predlažem da se javite psihoterapeutu i da s njim porazgovarate o tome, zašto imate tako veliku potrebu za kontrolom djeteta a koja narušava vaš brak i vaše dijete.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Rei ete da i nije neka mudrost to što piše u naslovu. A ija bi stvar trebali biti naši osjeaji?! Pod pretpostavkom da se njima uope želimo baviti, da ne želimo od njih bježa. A kad bi u naslovu pisalo: osjeaji djece su njihova osobna stvar, mnogi bi odrasli osjeli poriv da reagiraju. esto se dogaa da se roditelji i odgajatelji osjeaju pozvanima da usmjeravaju i oblikuju osjeaje djece. Uzimaju si za pravo, ak smatraju da su to dužni, objasni djeci kako bi se trebala osjea. Nikome, a djeci ponajmanje, ne možete rei što bi trebali osjea. Mislim, možete vi to, ali nema smisla. Ipak ne odustajete? Kad se davi u suzama prilazite mu s rijeima : ne plai, nije tako strašno, kad se divljaki lju obuzdavate ga gromoglasnim urlikom da se sša, kad se zahliktava od smijeha upozoravate ga da ipak nije tako smiješno... Odraslima je intenzitet djejih emocija uglavnom previsok, uzrujava ih i smatraju da ih treba kultivirati. Umjesto da nešto od tog bogatstva uzmu i osnaže svoje ve iscrpljene emocionalne resurse, odrasli se i dalje troše nastojanjima da ukalupe i kontroliraju osjeaje (svoje) djece. To je mnogima zadatak od najvee važnosti i užasava ih lavina djejih osjeaja koje ne uspijevaju kro. Zato moram naglasi da osjeaje svoje djece trebamo prihva takve kakvi su i pomoi im, ako treba, da ih oni sami prepoznaju i odlue što

e s njima. Da, treba poštivati djeju sposobnost da upravljaju svojim emocionalnim prostorom, treba prihva injenicu da je u konanici odluka o promjeni emocionalnog doživljaja u djetetovim rukama. Ve u ranom djetinjstvu trebamo iskaza poštovanje djetetovoj sposobnos da upravlja nekim svojim osjeajima. Ni mi odrasli esto ne odraujemo emocionalne stvari kako treba, pa nas nitko zbog toga ne pobire na red, a ako i pokuša, slaba mu je korist od toga. Znate da je tako, pa ne budite prezahtjevni i ne pokušavajte savršeno izbrusi osjeaje svoje djece. Nema tog savršenstva, zašto da se uope uzrujavate? To što je vama stalo da se vaša djeca dobro osjeaju i primjereno ponašaju je lijepo od vas, ali djeca se ne mogu osjea i ponaša lijepo samo zato što bi to bilo lijepo. Prestanimo bi djenjas, mi odrasli, s m našim idealizacijama djetinjstva. Nama se ini da smo, kad smo bili mali, bili dobri, sretni i zadovoljni. Valjda jesmo, a možda je to tek opmizam pamenja. Roditeljima je danas, kao što je bilo i prije, bolje da se koncentriraju na bazine egzistencijalne zadatke, a manje na bavljenje djejim osjeajima. Dosta su im vlas, kao što rekoh u naslovu. Djeca e najbolje naui što i kako s osjeajima na vašem primjeru. Ne, nisu oni loši uenici, zapitajte se kakve uitelje imaju... Budite samokrini i odluite bi uzor.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Poremeaji svijesti Misao je svaki trenutak cjelokupnog psihikog doživljavanja. Svijest je sveukupno psihiko doživljavanje kao takvo. Pamenje je sposobnost doživljavanja odreene misli u svijest. Uenje je sposobnost trajnog pohranjivanja upamenog. Ove se radnje ne mogu izdvojiti. One se dogaaju paralelno, kontinuirano i istovremeno. Što kad nije tako? Nastaju problemi, život postaje kompliciran, nekvalitetan, neproduktivan, jednom rijeju nalazi se u disbalansu. U normalno, zdravo, stanje konanog balansa može ga vratiti samo dobro educirani bioterapeut. Svijest je budno stanje u kojem osoba percipira zbivanja u svojoj okolini, povezuje ih s ranijim iskustvom te adekvatno reagira – motoriki ili emocionalno što ukljuuje i najviše mentalne unkcije. Kvalitativni aspekti svijesti ukljuuju najviše oblike duševnog života kao što su pamenje, govor, mišljenje, uenje, zakljuivanja, orijentacije i slino. Svaki od ovih elemenata može biti narušen raznolikim uvjetima a uzrok je naješe stres. On je glavni okida svih disunkcija koje mogu narušiti sklad organizma samo ga treba nauiti eliminirati kako nebi postao i ostao trajni problem. Osobe koje imaju probleme takve vrste pate od poremeaja ciklusa sna i budnosti. esto im se dogaa da se itavu no vrte u krevetu a danju su neproduktivni ili s bitno smanjenom unkcionalnošu. Održavanje unkcije opreza kod takvih pacijenata bitno smanjeno pa postaju opasnost za sebe i druge naroito u prometu. Potrebno je izbjegavati alkohol, hipnotike i razne opijate jer oni višestruko potenciraju prisutni problem. Kod poremeaja svijesti ili eliminacije problema važno je obratiti pozornost na motoriku i reflekse. Ako su uredni nema veih problema premda se pacijent osjea dezorjentirano, rascjepka-

ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

nog razmišljanja, ne kontrolira u potpunosti vlastitu volju i vei je dio vremena neraspoložen, povlai se od okoline, odbija podijeliti svoje stavove s najbližima i td. To je stanje svijesti koje se bioterapeutskim metodama uspješno otklanja. Takvog se pacijenta ne smije ostavljati usamljenog ili u osjeaju da je napušten jer ga to dovodi u depresivna raspoloženja a dugotrajnost takvog stanja može imati neželjene posljedice. Najbolje je prihvatiti injenicu da je ovjek sam sebi najbolji lijenik i uhvatiti se u koštac s problemom. Važno je napomenuti da je umjereno izlaganje suncu, u optimalno doba, vrijedan i tihi pomaga osobama s takvim i slinim problemima, zbog toga jer organizam lui odreeni hormon sree, zadovoljstva i dobrog raspoloženja. Dobar bioterapeut može otvoriti kanale zdrave svijesti, osloboditi ovjeka od stanja anksioznosti, pomoi mu da se približi zdravoj okolini, osloboditi stresa, prihvatiti život u punom opsegu i izvui iz njega samo ono najbolje. Izlaganje zdravlja stresnim situacijama nikad ne završava dobro. Oboljelog treba izvesti na put optimistikih prihvaanja životnih nevolja, jer je svima nama poznato da sve ima svoj poetak, tijek i kraj. Dobro educirani bioterapeut sagledava problem potpuno individualno, jer je svaki ovjek neponovljiv original i nikako ga se ne smije trpati u neke kalupe. Nazovite me s povjerenjem bez SMS-a na broj teleona 098/1347-031 i dogovorite svoj individualni tretman tijekom kojeg u s garancijom probuditi vašu svijest i kanalizirati ju u smjeru pozitivnih misli, dobrog raspoloženja, postat ete osoba koju e okolina prihvatiti kao dragocjeni dragulj i važan aktor društva. Ne odustajte, rješenje postoji samo me nazovite.

OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠ E - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35


14

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Suho sijeno naše mladosti

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Lipanj je u vrijeme mojeg djetinjstva i mladosti bio mjesec kada je završavala školska godina i kada se kosila trava i spremalo suho sijeno. Na tom suhom sijenu gotovo do jeseni spavali smo mi djeca, ali i odrasli. Miris suhog sijena je nešto neopisivo. Treba ga se doživjeti, treba na njemu prespavati nekoliko noi. Naravno, trava treba biti pokošena rukom, odnosno kosom brušenom kamenim brusom i sušena drvenim rasuvama i zubaama. O suhom sijenu razgovarao sam neki dan s ocem jednoga hrvatskog branitelja koji je poginuo na zapadno slavonskom bojištu. ovjek je na trenutak prestao obrtati sijeno koje je mirisom opijalo itav brijeg. Kad smo vratili uspomene na dane djetinjstva i mladosti, na prva ljubljenja i ljubavi na suhom sijenu, kaže mi, odnosno prvo upita, a onda povjeri, otac tog mladia koji bi danas da je živ imao 39 godina. - Štefek, znaš gdje smo žena i ja njega napravili (složili), gdje je zaet??? Slutio sam gdje, no pustio sam ovjeka da sam kaže. - Na parmi na sijenu! Rekoh da sam tako i mislio. I nakon kraeg razmišljanja i nekoliko reenica ustvrdili smo da je zapravo veina

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Imperij ne uzvraa udarac

Jedna baš ženska. Ftruc.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

hrvatskih ratnika, bojovnika i junaka zaeta na sijenu. Sigurno meimurskih, zagorskih i podravskih, a oni su bili i najbolji ratnici u Domovinskom ratu. - I znaš kaj, Štefek, ree mi ovjek da su mnogi i život skonali negdje u travama na bojišnicama. Na travama koje nisu pokošene i u sijeno posušene zbog krvavog rata, koji je odnio velik dio naše mladeži. Današnjoj mladeži pria o suhom sijenu sigurno zvui nevjerojatnom, možda i smiješnom. Jer oni sijeno ne suše, ni radosti u njemu ne doživljavaju. Sve je smješteno u njihove sobe s osvježivaima egzotinih mirisa i aroma. Možda i s mirisom suhog, odnosno pokošenog sijena s nekih tuih livada i pašnjaka.

Neprocjenjivo! Nove cipele: 500 kuna, nova majica: 250 kuna, nove hlae: 300 kuna. Osmjeh i zagrljaj osobe kojoj poklonimo majicu s najdražim likom iz crtia: neprocjenjivo. Neke stvari ne mogu se kupiti novcem. Ovako slino izgledaju reklame poznate nam kartice “za peglanje” kojom se, naravno, u prvom redu uz materijalnu želi obratiti pozornost na “duhovnu” stranu koja nam pruža zadovoljstvo. Nerijetko svakodnevne stvari koje radimo s automatizmom i bez puno razmišljanja o njima uzimamo zdravo za gotovo. Ne obazirui se previše na njih, jer to kao mora tako biti, jadikujemo zbog onoga što nam nedostaje. Jer uvijek nam nešto nedostaje. Tek što uspijemo doi do željene stvari, ve se naše htijenje projicira na nešto drugo. I tako u krug. Poznato je svima nama da nerijetko ne cijenimo ono što imamo, bilo da je rije o materijalnoj stvari, sposobnostima koje su nam dane roenjem ili osobi za koju nam se ini da nam i nije previše draga. Ne znamo cijeniti ono što imamo, iz jednostavnog razloga što ne znamo kako je živjeti bez toga. Gotovo da je pravilo da tek kada ostanemo bez neega što smo cijeli život uzimali zdravo za gotovo shvatimo koliko nam je znailo i koliko nam nedostaje.

AKOVEKI espresso by Bibi

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

Imate dobru, odgovornu djecu? Odlini, vrlo dobri, dobri aci? Komunikativni, društveni i otvoreni? Joj-jojjoj! Pitate se gdje je problem? Problem je upravo tu. Unazad nekoliko godina poraslo je nasilje meu mladima. Bilo je toga i prije, vjerujem. Ali da je polako prešlo u modu napadati takvu dobru i uzornu djecu, imperij koji nee uzvratiti udarac, to sad ve postaje kukaviluk. Zamislite situaciju! Skupina etrnaestogodišnjaka sjedi u parku na klupici (zapravo gore na naslonu klupice – barem se to nije promijenilo od moga najzlatnijeg doba) i veselo koketira. Imaju svoju furku: prijateljstvo, ljubav, zafrkancija ... Nedaleko od njih nešto se roji u glavama mrvicu starijih tinejdžera i provokativnom pjesmicom žele skrenuti pozornost na sebe. ekaju samo jednu, bilo koju rije ovih veseljaka koja e u njihovim glavama puknuti poput startnog pištolja u utrci na 60 m. I doekaju je. Tada se pretvaraju u divlje zvijeri koje svoj lak i nemoan plijen bacaju na pod i tu ga u provjerenom, “humanom“ stilu cipelare i udaraju šakom u glavu. Djevojke su ovaj put pošteene. Ne znam je li to zbog modernih frizura i trendi krpica ili se u ovim grubijanima javilo lažno kavalirstvo? No, kao što to biva, djevojke viu, plau i pokušavaju rijeima izgladiti stvar koja je bila glatka i prije ovog okršaja. Zapravo nikad gla-

a: svak’ na svojih javnih par kvadrata inhalirao je svoju mladost. Kad odjednom – hiperventiliranje! Jeste li zamislili situaciju? E, sad prihvatite injenicu da se sve to dogodilo protekli vikend u susjednom gradu gdje su naša akoveka djeca bila napadnuta. I kao epilog dogaaju, završila na policiji, hitnoj, snimanju glave, rebra, slezene i ostalih, za život važnih organa. Pa se opet zapitajte: je li u životu išta sigurno? I porazgovarajte s djecom o takvom ne daj Bože možebitnom incidentu. Uputite ih koga da nazovu, kako da se brane. Na žalost, ovo je postala i naša surova realnost! No, utješimo se barem izborom da, ako u životu pronalazimo vremena za razgovor s djecom, ona e ipak ostati s ove strane zakona i morala. A, naravno, podrazumijeva se i da im poslužimo dobrim primjerom.

Iako se cjelokupna ženska populacija ve dugo, a u posljednje vrijeme opet iznova, najviše voli poistovjeiva sa seksi gradskom etvorkom knjige/serije/lma koju ne treba posebno predstavlja, kad malo bolje razmislim, baš i ne znam nikoga tko kuom šee u plisiranoj svilenoj zelenoj haljini sa šlepom koji se provlai kroz tri sobe. Ne znam ni nikoga tko bi svoje “zauvijek da“ rekao u nekakvoj poplunastoj grozo, i još na glavu stavio nekakvu neidenciranu zelenu ptiurinu, pa neka je pedeset puta potpisana Vivienne Westwood. I znam neke zadrte šminkerice, one koje ni smee ne iznose bez naranaste puderne maske, i ak ni one ne bi po pusnjskom pijesku nabadale u šklama. Ok, zato znam žene koje su bile prevarene. Znam žene koje su beskrajno voljele samo jednog. Znam žene koje obožavaju bi supruge i majke. Ne, ovo nije još jedna oda svim single ženama, onima koje su to bile ili e to tek posta. U bi, ekajte malo, taman da i je, ovo su sigurno zadnji pokušaji ženskog glasa da se probije kroz testosteronom ispunjene muške urlike koji e sljedeih mjesec dana dopira kroz prozore svih prostora gdje stanuju oni, kako se vole naziva, jaeg spola. Zadnji pokušaji koji vjerojatno i nee naii na plodno tlo, i nee ih nitko u. I zato demonstravno mijenjam temu. Nisam željela pisa još jedan osvrt na lm, još jednom pretumbava ljubavne eskapade poznah i nepoznah, nisam željela svekoliko žensko puanstvo pili onim što su ve gledale i što ve znaju, a muško onim što ih ionako uope ne zanima. Ali sad hou. Barem u neku ruku. Najprije knjiga, pa serija, i u konanici lm poluili su golem uspjeh upravo zato jer se svaka žena može barem malo poistovje s glavnim likovima, od tek propupale tweensice s aknasm licem i metalnim osmijehom koja je beskrajno zaljubljena u posljednja tri mjeseca aktualnog it muškia, do tece koja godinama sjedi za šalterom u banci, ima 30 kila više nego na dan kad se udala, umire pod teretom valunga i ne zna što e danas skuha suprugu za ruak.

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

Stavimo na stranu pretjeranost i preuveliavanje kojima su nas godinama autori franšize bombardirali, modne kombinacije za kojima smo uzdisali ili one od kojih nam se bljuvalo, cipele i torbice ije su se kopije panino tražile po svim ang šlang duanima, ili koktelie i veerice u vrijednos naše mjesene rate za struju, vodu i plin – zajedno. S tim su se poistovjetiti mogle samo rijetke. Jako rijetke. Ono što je Jelenicu inilo “real life” Mirandom je njena ambicioznost i nesklonost pokazivanju emocija. Marinica je sebe pronašla u Charlo e jer je i ona znala da je sve što želi u životu udaja i djeca. Valennica se dugo dvoumila je li ona “stvarna” Carrie ili ipak Samantha, ali kad ju je posljednji deko ostavio porukom na post-it papiriu, denivno je prevagnula ova prva. A Krisnica, ah, ona jednostavno nije spremna cijeli svoj život žrtvova jednom muškarcu i zato je mali traak sebe ugledala u Samanthi. Dakle, dragi muškarci, ako na sljedeoj kavi za stolom do vas budu sjedile eri žene koje nee presta trabunja o lmu koji su upravo pogledale u kinu, ili o šest sezona serije koju su krenule iznova gleda da bi bile što “spremnije” za lm, ili e jednostavno bi iznimno naporne analizom aktualne garderobe – imajte razumijevanja. I one e sljedeih mjesec dana imati razumijevanja za vaše raznorazne Ballacke, Ronaldije, Terryje, kornere i ofsajde. Vjerujte, njihov je interes za done jednak vašem interesu za njihove heroine. Jednostavno – ne postoji.

POGLED ISPOD OBRVA

Ne daj da nas rastave...

U to se najbolje uvjerio satnik Marko Pavkovi koji je stradao u automobilskoj nesrei, nakon ega su mu amputirane obje potkoljenice. “Stajati i gledati svijet iz vertikale ... Neprocjenjivo!”, kazao je satnik Marko Pavkovi 86 dana nakon što su mu amputirali obje potkoljenice i nakon što je na protezama napravio prve korake. Na najgori mogui nain uvjerio se kako je to preko noi ostati bez neeg što mu je do nedavno bilo potpuno normalno, dok je danas postalo neprocjenjivo. Na žalost, rijetki su oni koji cijene, nazovimo ih, banalne stvari i prije nego što ih izgube. No, kako izreka kaže: “Uspjeh nije onda kada imamo sve što želimo, nego ako cijenimo sve što imamo”.

Prošla je dekada. Deset godina. Otkako smo završili srednju školu. uvenu akoveku gimnaziju. Da, mi smo preživjeli! Ponosimo se time. Ipak, desetljee??? Da je prošlo pet godina, ajde, provuklo bi se to, kroz ušicu igle. Ali ne, ufnuli smo mi još pet pride. Iz razreda nas se skupila nekolicina. Neki zauzeti neodgodivim obvezama, neki obuzeti veoma „odgodivom“ željom da nas vide. Nevažno. Oni koji su došli, donijeli su sa sobom toliko dobrog raspoloženja da ga ništa nije moglo pogoršati, iako nije da nam nije bilo žao. Bilo nam je. Sat razrednika. Samo da natuknem: bili smo razred koji je više mislio koju e dobru foru baciti, negoli što e nauiti. Odmah u prvom razredu, osim što smo nauili „hodati desnom stranom hodnika“ (jer nas je bilo mnogo, pa da se izbjegne stampedo), saznali smo da imamo kao maturanti „stup sramote“. Svaki razred dobiva svoj stup, na koji se lijepe „zlevke“ uenika, šaljive slike, poneki „slavni“

test. Sasvim dovoljno da sljedee etiri godine mislimo samo tko e nadjaati najjau zlevku do tada. Bila sam bilježnik tih zlevki, brate mili, nema ega tu nije bilo. Bisera, bisera. Zaslužuju posebnu kolumnu. Može biti da e je i dobiti. Krene razrednica s imenikom, odmah na poetku moja malenkost. Ne mogu vjerovati, ali još uvijek mi se grlo stegne kad se otvara imenik, haha. Dobar stari osjeaj da slijedi, što bi iziari rekli (a ja citirala profesoricu iz ilozoije): „kosi hitac, slobodan pad“! Ukratko, pohvalio se tko se mogao, prešutio tko nije mogao i zakljuili smo sljedee: Da smo ipak jedna od zadnjih generacija „stare škole“: red, rad, disciplina. Ok, disciplina je bila pomalo upitna, ali ispalo je nešto od nas. Imamo radne navike. Nismo oekivali da nam život sve sam servira na srebrnom pladnju. Dok sam se iz „stare škole“ nekada zgražala, sada sam ponosna na to. Osim toga, saznali smo da je mogue da imaš sustavno jedva

dva iz kemije, a onda diplomiraš tu istu kemiju i budeš znanstveni novak na Kemijskom fakultetu. Plus, razrednica je bila zgrožena koliko ljudi naše generacije živi u „divljem braku“. Gdje je brak, romantika? Naravno, morala sam se nadovezati da je i to bolje nego da su ve rastavljeni. A i da nije zalude da imam u kolumni toliko varijacija na temu današnje ljubavi, kad je tako kako je. Kolega je dodao da je on oženjen, ali brak je svejedno „divlji“, hahaha. Nakon toga druženje u hotelu. Pohvaljujem svoj razred što je otvorio ples! Odluili smo da e to postati tradicija. Ali ne tanac i dvokorak, nego krug, i svatko je imao svoju brejkdens toku. Ajme, majko mila, al smo se nasmijali, al su mi uljepšali život opet. Podsjetili smo se na srednjoškolske ljubavi (tko ju je imao), na profesore, na „lovake prie“: „znaš kak smo mi ono…i ovo..!“ I…Bih. Bih tu „strašnu“ srednju školu opet. I popravni ako treba. Barem na mjesec dana. No, ok, pristala bih zbog ove ekipe i na državnu maturu! Vrijeme „ne eka nikoga, ne ide unatrag i ne ostaje na prek-

Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com

juer“. Ali, obzirom da smo mi još uvijek mladi, „divlji u sedlu“, „vatreni u duši“, došli smo na ideju. Godišnjice bismo mogli imati godišnje. Ili dvogodišnje. Tko je rekao da ju mi moramo imati svakih pet? Ionako smo uvijek bili „specijalni“! Neka, neka. Uglavnom, danas vozimo desnom stranom ulice. Ali za nekadašnje klince „stare škole“ i to je dovoljno da ne zaborave nikada desnu stranu i „neke tamo hodnike“. akovekom gimnazijom još uvijek „cesta našeg života tee“. I ne damo, ne damo da nas rastave .


15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

PRODAJA

raznolikog asortimana betonske galanterije

Dobro je znati 15 37


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

15. lipnja 2010.

Nova California Beach

Prodaja novih automobila u RH top modeli 1.1. 31.5.2010. Model

koliina udio, %

1

Opel Astra

975

6,19%

2

Volkswagen Polo 791

5,02%

3

Opel Corsa

606

3,85%

4

Volkswagen Golf 542

3,44%

5

Renault Megane

463

2,94%

6

Renault Clio

426

2,70%

7

Škoda Octavia

423

2,68%

8

Hyundai I30

415

2,63%

9

Ford Focus

384

2,44%

10

Chevrolet Cruze

376

2,39%

11

Škoda Fabia

368

2,34%

12

Chevrolet Aveo

345

2,19%

13

Dacia Sandero

324

2,06%

14

Peugeot 308

320

2,03%

15

Suzuki SX4

302

1,92%

16

Chevrolet Spark

283

1,80%

17

Peugeot 207

279

1,77% 1,71%

18

Volkswagen Pa- 270 ssat

19

Kia Ceed

269

1,71%

20

Fiat Punto

257

1,63%

21

Ostali

7339

46,58%

UKUPNO

Potpuno opremljena Toyota Aygo Crazy za 60.700 kn Toyota Croatia je na hrvatsko tržište lansirala potpuno opremeljen model Aygo Crazy po vrlo primamljivoj cijeni od 60.700 kn. Od standardne opreme koju Aygo Crazy posjeduje izdvajamo: runi klima-ureaj, elektrino pokretanje prednjih stakala, ABS, EBD i CBC sustave, središnje zakljuavanje s daljinskim upravljanjem, progresivni servo upravlja, broja okretaja motora, CD radio s RDS-om i ulazom za MP3, zrane jastuke za vozaa i suvozaa, WIL sustav za zaštitu vrata od trzaja pri sudaru, povlaenje papuica i upravljaa pri sudaru...

15757 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,26

Eurosuper 95 BS

8,34

Super plus 98

8,34

Super 100 BS

8,34

8,71

Eurodizel

7,82

7,82

Eurodizel BS

7,90

7,90

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 11. lipnja 2010.

Šavora d.o.o.

Novi Citroën C3 Adriatic Limitirana serija Adriatic je ponovno aktualna u Citroënu, i to na novom Citroën C3 Visiodrive. Od 1. lipnja, limitirana serija Citroën C3 Adriatic je dostupna na hrvatskom tržištu uz bogatu serijsku opremu. Citroën C3 Adriatic je dostupan s motorom 1.4i 75 KS po cijeni od 85.900 Kn, uz isporuku odmah. Ukoliko se kupac odlui za vjetrobransko staklo Zenith, koje pruža jedinstven doživljaj u vožnji, C3 Adriatic je dostupan po cijeni od 88.900 Kn, a ukoliko se odlui uz to za paket City koji ukljuuje pomo pri parkiranju straga, vanjske grijane i preklopive retrovizore i elektrine podizae straga te aluminijske naplatke od lagane legure 16’’, cijena iznosi 89.900 Kn.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

Danas ovdje, sutra ondje nijedna California se dosad nije tako povoljno nudila sa svojom multivarijabilnošu kao California Beach. Naime, ovaj multitalent sa serijskim podiznim krovom, dvije razliite verzije i mjestom za spavanje za etiri osobe još više se dokazuje kao vozilo za kampiranje te vozilo za svakodnevnu upotrebu. Kupac se k tome odluuje ili za kampersku verziju s 4-5 sjedala i s pretincem za odlaganje ili za verziju s 5-7 sjedala koja više ime karakter monovolumena. Za zatamnjivanje interijera na raspolaganju su od B-stupa integrirani roloi, a od neželjenih pogleda u vozaevoj kabini štite i tkanine za prednja stakla. Klizni prozor na lijevoj strani vozila osigurava pritjecanje svježeg zraka. Pred-

nja sjedala se mogu okretati te su sastavni dijelovi oba koncepta unutrašnjosti. Stoli koji je pohranjen u kliznim vratima i koji se može koristiti kako u unutrašnjosti vozila tako i vani te dvije

Pobjednicima Peugeot Eco Cupa uruen Peugeot 3008 U etvrtak 27. svibnja u Auto Maksimiru, g. Milijanu uljku iz Sesveta i njegovom sinu i suvozau Lovri, dodijeljeni su kljuevi novog Peugeota 3008. Kljueve automobila dodijelio im je g. Serge Prevot, generalni direktor Peugeot Hrvatska. Milijan i Lovro uljak svojim su umijeem, požrtvovnošu i snalažljivošu, potpuno zasluženo osvojili novi Peugeot 3008, vozei u Peugeotu 3008 1.6 HDi 1000 km od Pariza do Annecy-a i trošei u prosjeku samo 3,567 l goriva na 100 km. Tim rezultatom bili su najbolji od ukupno 18 ekipa iz drugih zemalja u svojoj kategoriji. Na natjecanju održanom poetkom ožujka sudjelovale su ukupno etiri hrvatske ekipe, koje su

i ekipno zauzele visoko tree mjesto, s prosjenom potrošnjom od samo 3,57 l na 100 km. Automobiles Peugeot organizirao je ove godine po prvi put Peugeot Eco Cup, kojim se želi senzibilizirati vozae za eko vožnju, da bi eko vožnja postala praksa koja bi rezultirala što manjom potrošnjom i emisijom CO2. Na Peugeot Eco Cupu sudjelovale su ukupno 72 ekipe iz 18 europskih zemalja. Natjecatelji su vozili automobile u kategorijama 207, 308, 3008 i 5008 od Pariza do Annecy-a. Cilj je bio ekološkom vožnjom potrošiti što manje goriva, a ekipe koje su uspjele potrošiti najmanje goriva u svojoj kategoriji osvajale su automobil.

POPIS VOZILA: 1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca

sklopive stolice pohranjene u stražnjim podiznim vratima kompletiraju multifunkcionalu opremu Californije Beach. Izvana se „preraena“ California Beach može prepoznati po 17“ elinim

Citroën C4 Gold Edition Poevši od 1. lipnja, Citroën lansira specijalnu seriju Citroën C4 Gold Edition koja je dostupna na hrvatskom tržištu na limuzinskoj izvedbi modela Citroën C4. Uz bogatu serijsku opremu ova

specijalna serija je dostupna ve od 89.900 Kn s motorom 1.4i 16V 90 KS. Citroën C4 Gold Edition je takoer dostupan sa istom opremom i motorom 1.6 HDi 92 KS po cijeni od 101.900 Kn.

felgama i lakiranim branicima. Poboljšana je i funkcionalna oprema. Tako su sad u serijskoj opremi i boni zrani jastuci te zrani jastuci za vozaa i suvozaa kao i elektrini podizai prozora i elektrina i grijana vanjska osvrtna zrcala. U serijsku opremu spadaju i centralno zakljuavanje s daljinskim upravljanjem te druga baterija. Top verzija Californije Beach može se naruiti s automatskim klima ureajem i 132 kW snažnim TDI –motorom, koji se može kombinirati i s DSG mjenjaem i 4MOTION pogonom na sva etiri kotaa. Narudžbe za Californiju Beach primaju se od lipnja, a prve isporuke uslijedit e krajem ljeta. Poetna cijena Californije Beach sa 62 kW i serijskim 5-stupanjskim mjenjaem iznosi 294.317 kn.


15. lipnja 2010.

Hyundai FIFA edicija Usporedno s poetkom nogometnog prvenstva u Južnoj Africi, Hyundai je za mjesec lipanj pripremio posebno opremljene Hyundai modele – FIFA Edicija! Poseban paket opreme FIFA Edicija dostupan je kod modela i10, i20 i i30. Spomenute modele odlikuje posebno bogata oprema i povoljna cijena, te rok isporuke odmah. Od važnije opreme svi modeli imaju klima ureaj, ESP, ABS, Radio CD MP3, daljinsko središnje zakljuava-

nje, el. podizae stakala i dr., a modeli i10 i i20 odlikuje i crveni interijer vozila. Model i10 1.1 12V FIFA Edicija košta 64.730 kn, model i20 1.25 16V FIFA Edicija 74.884 kn, a i30 16V FIFA Edicija 1.4 16V samo 87.709 kn. Koliine modela FIFA Edicija je ograniena i vrijedi samo do isteka zaliha. Više informacija o modelima FIFA Edicija na www. hyundai.hr ili u Autocentru Bratuša na adresi Preloška 38 u akovcu (040/364-244).

Promocija Volva S60 u europskim gradovima Volvo je puno pozornosti posvetio promociji svog „drskog“ novog modela S60. U tu je svrhu organizirao turneju pod nazivom Subject60 u pet najutjecajnijih europskih gradova: Berlinu, Londonu, Parizu, Milanu i Madridu. Turneja Subject60 naziv je Volvo lifestyle kampanje za potpuno novi model S60 iji je cilj pokazati potpuno novu stranu Volva. Kampanja cilja na društvene medije i blogove, a kulminira u pet potraga u pet

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

najvažnijih europskih gradova. Prije svakog centralnog partyja organizira se potraga za kartama koje su skrivene na „drskim“ lokacijama u gradu. Koristei virtualne aplikacije na mobilnim medijskim platformama kao što su iPhone 3GS i Google Android posjetitelji razliitih blogova dobijat e natuknice i tragove za otkrivanje „drskih“ lokacija. Subject60 zapoeo je raskošnim partyjem u Berlinu 27. svibnja, nakon ega e uslijediti još etiri „drske“ noi u Lon-

donu, Milanu, Parizu i Madridu tijekom mjeseca lipnja. Tulumi koji slave raskošan dizajn, vrhunsku voznu dinamiku i inovativnu sigurnost novog Volva S60 vodi renomirana umjetnica i modna ikona Lykke Li, poznata po svojoj gorko-slatkoj pop glazbi i jedinstvenom stilu. Poznati bloger Face Hunter dokumentirat e sve tulume, a poznat je po svojim fotograijama ljudi iz svih krajeva svijeta. Njegov popularni blog propagira ulini stil, prenesen izravno s plonika.

Volkswagen proširuje partnerstvo s Red Bullom Volkswagen kao globalni sponzor Red Bull Air Racea proširuje svoje strateško partnerstvo s Red Bullom. Od sljedee utrke koja e se održa 6. lipnja u kanadskom Windsoru proizvoa automobila iz Wolfsburga pred milijunskom e se internacionalnom publikom prezenra kao «automobilski partner» ovog jedinstvenog sportskog natjecanja. Marka Volkswagen i Red Bull ve su više od šest godina partneri u vrhunskom sportu: od 2004. godine logo ovog austrijskog proizvoaa pia stalni je pratitelj uspješnog Race Touarega, koji je u sijenju ove godine prvi puta ostvario trostruku pobjedu na najtežoj maratonskoj utrci u svijetu – Dakaru. Dvoje partnera dodatno e proširiti svoju uspješnu suradnju: od sljedee

utrke 6. lipnja u kanadskom Windsoru Volkswagen e kao globalni sponzor pra i utrke Red Bull Air Racea sa svojim vozilima i logom. Red Bull Air Race se kao globalna serija utrka održava od 2005. godine. Prošle godine je preko 3,5 milijuna ljudi uživo pratilo utrke dok je daljnjih 270 milijuna ovu manifestaciju diljem svijeta pratilo preko TV-a. Ove godine e se natjecanja održa u osam zemalja na pet konnenata. Sljedea utrka održat e se 6. lipnja u kanadskom Windsoru, a sljedea 20. lipnja u New Yorku. U Njemakoj e Red Bull Air Race gostova 8. kolovoza na trkaoj stazi Lausitzring, a 20. kolovoza utrka e se održati u Budimpeš. Sezona završava 5. rujna u Portugalu.

Kako je Volkswagen dospio na tržišta Knjiga «Promjena kolosijeka po britanskom nareenju» povjesniara i publicista Markusa Lupa prikazuje preobrazbu tvornice Volkswagen GmbH u tržišno poduzee izmeu 1945. i 1949. godine. Knjiga je izdana kao 15. brošura niza brošura pod nazivom «Povijesne bilješke» koje izdaje Volkswagen AG. Slijedi i izdanje na engleskom jeziku. Markus Lupa, Promjena kolosijeka po britanskom nareenju. Pretvorba tvornice Volkswagen u tržišno poduzee 1945.-1949., Wolfsburg 2010. godine (Povijesne bilješke, brošura 15) – dostupno u njemakim trgovinama pod cijeni od 14.90 eur.

Mjesec sigurnosti u ovlaštenim Volkswagen servisima U razdoblju od 1. do 30. lipnja ovlašteni Volkswagen servisi fokusirani su na sigurnost i nude specijalne akcijske cijene originalnih koionih obloga i diskova te njihove ugradnje. Ponuda se odnosi na vlasnike Volkswagen vozila starijih od 4 godine dok je za sva VW vozila u istom razdoblju osiguran besplatan pregled koji ukljuuje provjeru koionog sustava, koione tekuine te ispravnost guma. Volkswagen originalni koioni sustav omoguava bolje koenje i krai zaustavni put, pruža maksimalnu sigurnost u svim vremenskim uvjetima, a specijalno je konstruiran kako bi optimalno funkcionirao s ostalim sustavima sigurnosti u vozilu (ABS, ASR, ESP). Osim toga, originalni koioni sustav pouzdano reagira i na ekstremnim temperaturama, djeluje tiho i glatko, bez vibracija i buke i, što takoer vrijedi spomenuti, ima dugi vijek trajanja. Svake dvije godine potrebno je zamijeniti koionu tekuinu jer se, pod optereenjem, u njoj mogu stvarati mjehurii od pare, što umanjuje uinak koenja i ugrožava sigurnost vožnje.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA

• • • • •


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.

Plus X nagrada za novi Volvo S60

(p)Osjeti Toyotu i otkrij osjeaje koji ne postoje nigdje drugdje! Ništa nije bolje od toga kada sjednete u novi automobil i prepustite se da vas voze osjeaji, slogan je pod kojim Toyota poziva potencijalne kupce u svoje salone. Spoj neodoljivog dizajna u suradnji s najsuvremenijom tehnologijom iznenaditi e vas i uiniti posebnim, neovisno o injenici da li vam se više sviaju obiteljski ili po-

slovni komforni automobili za duga putovanja ili ste avanturistiki, sportski ili možda urbani tip. Toyota vas poziva da se prijavite na kreativni natjeaj jer u njemu možete osvojiti vikend, 2 tjedna ili ak mjesec dana korištenja Toyota vozila s punim spremnikom goriva. Za sudjelovali u nagradnom natjeaju “(p)osjeti Toyotu” sve što

trebate uiniti je: testirati neki od modela u bilo kojem ovlaštenom Toyota salonu (testnu vožnju možete rezervirati na web stranici www.toyota.hr, nakon testne vožnje ispuniti letak s vašim podacima i opisati Toyota osjeaj, te letak s vašim osjeajem ubacite u za to predviene kutije na Toyota prodajnim mjestima.

Sveano otvorena Volkswagen Academy u Chattanoogi Volkswagen of America je službeno otvorio Volkswagen Academy za obrazovanje i daljnje usavršavanje na lokaciji Chattanooga. Sveanosti su prisustvovali lan Upravnog odbora za ljudske resurse Volkswagen dioniarskog društva dr. Horst Neumann, predsjednik svjetskog sindikata Volkswagen koncerna Bernd Osterloh te visokopozicionirani politiari savezne amerike države Tennessee, kao i osobe

iz javnog života. Volkswagen Academy preuzima izobrazbu za zvanja prema njemakom uzoru i standardima Volkswagena, budui da u Sjedinjenim Amerikim Državama obrazovanje takvog tipa ne postoji. Mladi ljudi e u roku od tri godine završiti strune kvaliikacije koje e predstavljati temelj za uspjeh poduzea. Teoretski dio obrazovanja koji se odvija u Njemakoj u strunim školama takoer e pre-

uzeti Volkswagen Academy u Chattanoogi. Volkswagen u Chattanoogi zapošljava oko 750 djelatnika. Od 2011. godine na lokaciji e biti više od 2.000 zaposlenih. Nakon toga e poduzee ovdje proizvoditi Volkswagen za potrebe sjevernoamerikih kupaca, a predvieni godišnji kapacitet iznosi 150.000 vozila. Tvornica u Chattanoogi predstavlja važan temelj strategije rasta Volkswagen koncerna.

Sigurnosna inovacija Volvo Car korporacije ponovno je osvojila prestižnu nagradu. Ovaj put priznanje je zaslužio Volvov Sustav otkrivanja pješaka s funkcijom punog automatskog koenja. Sustav je premijerno predstavljen u potpuno novom S60, a osvojio je Plus X nagradu u kategoriji inovacije te s pravom nosi titulu najboljeg proizvoda 2010. godine. Ovaj jedinstveni u svijetu sigurnosni sustav spreava pri nižim brzinama kontakt sa pješakom, dok pri višim znaajno smanjuje brzinu kretanja i umanjuje posljedice naleta na pješaka. Žiri sastavljen od 144 lana iz 32 zemlje gotovo je jednoglasno nagradio ovu tehnološku inovaciju švedskog proizvoaa automobila. Plus X Award, najvee svjetsko natjecanje na podruju tehnologije, sporta i životnog stila, nagrauje proizvoae izuma nesvakidašnje kvalitete. Više od 1.000 proizvoda iz ra-

znih podruja tehnologije, sporta i životnog stila sudjelovalo je u ovogodišnjem natjecanju. Proizvodi su ocjenjivani u kategorijama inovativnosti, kvalitete, dizajna, lakoe korištenja, ergonomije i ekologije.

Vrhunac inovativnosti Proizvodi nagraeni najvišom Plus X nagradom automatski dobijaju i titulu najboljeg proizvoda godine u svojoj kategoriji. Krucijalni element prilikom donošenja odluke jest racionalnost inovacije, odnosno Plus X faktor, koji ga jasno izdvaja od konkurencije. Žiri je prepoznao tu inovativnost u novom sigurnosnom Volvo sustavu. Pedestrian detection s full auto brake funkcijom integrira novorazvijenu radarsku jedinicu u maski hladnjaka s kamerom na unutrašnjem retrovizoru u uinkovit sustav koji otkriva pješake ispred vozila. Ukoliko voza u kritinoj situaciji ne reagira na vrijeme sustav automatski aktivira punu koionu snagu. Polovica svih nesrea s pješacima de-

šava se pri brzini manjoj od 25 km/h. Novi Volvo sustav može u potpunosti sprijeiti nesreu do brzine kretanja od 35 km/h. Pri veim brzinama kretanja sustav omoguava maksimalno usporavanje i tako znaajno smanjuje posljedice kontakta s pješakom.

Pet godina razvoja Volvo je u razvoj novog sustava potrošio preko pet godina. Prevezeno je pola milijuna testnih kilometara u razliitim dijelovima svijeta, kako bi sustav mogao funkcionirati u najrazliitijim prometnim situacijama u skladu sa speciinim ponašanjem pješaka, cestovnom infrastrukturom i klimom. Pedestrian detection nadogradnja je postojeeg Volvo collision warning sustava koji spreava nalet na vozilo ispred, a premijerno je predstavljen u potpuno novom Volvu S60. Plus X nagrada i titula „Best Poduct of the year 2010“ još jednom potencira speciinu poziciju švedskog proizvoaa u podruju sigurnost i ostvaruje cilj kompanije – proizvesti najsigurnije automobile na svijetu.


15. lipnja 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a

Rezulta Vodafonee Ra Rally lly lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010. 01100. 010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja

MotoGP poredak nakon 4 od 18 utrka

F1 poredak nakon 8 od 19 utrka

Ford i Hirvonen se pripremaju u Srbiji

MotoGP poredak za VN Italije je je Mugello, 6. lipnja 2010.

F1 poredak VN Kanade, de, 2010. 0. Monteral, 13. lipnja 201

1.

Sebasen Ogier

25

1.

Dani PEDROSA

25

1.

Lewis Hamilton

2.

Sebasen Loeb

18

2.

Jorge LORENZO

20

2.

Jenson Bu on

18

16

15

15

Andrea DOVIZIOSO

Fernando Alonso

Dani Sordo

3.

3.

3. 4.

Mikko Hirvonen

12

4.

Casey STONER

13

5.

Marco MELANDRI

11

5.

Pe er Solberg

10

6.

Randy DE PUNIET

10

6.

Ma hew Wilson

8

7.

Ben SPIES

9

7.

Mads Ostberg

6

8.

Aleix ESPARGARO

8

8.

Federico Villagra

4

9.

Marco SIMONCELLI

7

9.

Khalid Al Qassimi

2

10. Loris CAPIROSSI

6

1

11. Hiroshi AOYAMA

5

10. Kimi Raikkonen Poredak vozaa: 1.

Sebasen Loeb

126

2.

Sebasen Ogier

88

3.

Mikko Hirvonen

76

4.

Jari - Ma Latvala

72

5.

Pe er Solberg

63

6.

Dani Sordo

49

7.

Ma hew Wilson

38

8.

Federico Villagra

26

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

25

4.

Sebasan Ve el

12

5.

Mark Webber

10

6.

Nico Rosberg

8

7.

Robert Kubica

6

8.

Sebasen Buemi

4

9.

Vitantonio Liuzzi

2

10. Adrian Sul

1

Poredak vozaa:

12. Hector BARBERA

4

1.

Lewis Hamilton

109

13. Colin EDWARDS

3

2.

Jenson Bu on

106

14. Alvaro BAUTISTA

2

3.

Mark Webber

103

4.

Fernando Alonso

94

5.

Sebasan Ve el

90

6.

Nico Rosberg

7.

Robert Kubica

73

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

34

Poredak vozaa: 1. 2.

Jorge LORENZO Dani PEDROSA

90 65

3.

Valenno ROSSI

61

4.

Andrea DOVIZIOSO

58

5.

Nicky HAYDEN

39

Vozai BP Ford Abu Dhabi World Rally Team-a Mikko Hirvonen i Jarmo Lehtinen sudjelovat e krajem mjeseca na natjecanju u Srbiji (18 – 20. lipanj) u Ford Focusu RS WRC. Finci e iskoristiti dvodnevno natjecanje u vrijeme FIA-ine ljetne pauze kao testiranje na

asfaltu uoi nastavka sezone u Bugarskoj u srpnju. Natjecanje u Bugarskoj je prvo od etiri natjecanja na tvrdoj podlozi u zadnjih sedam krugova WRC sezone. JoĹĄ tri utrke na asfaltu na rasporedu su u Njemakoj, Francuskoj i Ĺ panjolskoj. Rally u Srbiji je dio istono-europskog

regionalnog kupa (FIA European Rally Championship Regional Cup), te nacionalno prvenstvo Srbije i Bugarske. SjediĹĄte je u Beogradu koji je i domain otvaranja u petak 18.lipnja. U dva dana natjecanja vozai e proi 18 brzinskih testova od 229,14 km.

10. Adrian Sul

74

23

Poredak konstruktora: ra: a:

24

6.

Randy DE PUNIET

36

15

7.

Marco MELANDRI

32

8.

Casey STONER

24

3.

Ferrari

161

9.

Marco SIMONCELLI

23

4.

Mercedes Benz GP

108

20

5.

Renault

79

6.

Force India-Mercedes

35

189 163 106 84 40

Sljedei rally: Slijedei rally: Rally Rally Bulgaria, of Turkey, 16.–18. 9. – 11. srpnja travnja2010. 2010.

10. Ben SPIES Poredak proizvoaa: a: 1.

Yamaha

1.

McLaren-Mercedes

215

2.

RBR-Renault

193

7.

STR-Ferrari

8

95

8.

Williams-Cosworth

8

9.

BMW Sauber-Ferrari

2.

Honda

77

3.

Duca

52

4.

Suzuki

19

Sljedea utrka: VNVN Velike Britanije, Slijedea utrka: Japana, Silverstone, lipnja 2010. 25. travnja 20. 2010.

1

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Sljedea utrka: VN Europe, Valencia, 27. lipnja 2010.


Leona ne mari za kile i nosi sve ĹĄto poĹželi Lijepa pjevaica odrĹžala je veliki koncert u londonskoj O2 Areni. Iako u zadnje v r ijeme marljivo sk uplja kilograme, od seksipilnog imidĹža ne odustaje. Sreom po nju, njeni stilisti znaju od nje joĹĄ uvijek napraviti pravu bombu.

Leona Lewis odrĹžala je veliki koncert u londonskoj O2 Areni i napravila pravi spektakl. Uz bogatu scenografiju i scenske eekte te zgodne pjevaice, Leona je poradila i na svom seksi imidĹžu. Novosteeni kilogrami u tome je nisu sprijeili. Kratka

i dekoltirana haljina te visoke izme s vrtoglavom potpeticom savrĹĄeno su joj pristajali. Pjevaica je joĹĄ jedna u nizu seksi Ĺžena koja je pokazala da ne morate biti mrĹĄavica s tankim i dugim nogama da biste izgledali neodoljivo.

TOP 20 01. VERTIGO - ELEMENTAL

Iva Jerkovi u minici pokazala previĹĄe

02. PROMJENJIVA - IVANA KINDL

Jedno od najljepĹĄih domaih celebrity lica manekenka i voditeljica Iva Jerkovi bila je u publici zavrĹĄne veeri Fashion Weeka. Za tu priliku lijepa Iva odabrala je jako kratku haljinu. Svi znamo da Iva Jerkovi ima lice i tijelo za pokazivanje. Toga je svjesna i ona pa esto odabire izazovne kombinacije. Obukla je jako kratku i jako usku crnu haljinicu, koja joj je savrĹĄeno pristajala dok stoji, ali kad bi sjela nastali bi problemi. Koliko god se Iva trudila, haljina joj nije pokrivala cijelu guzu, pa su se otografi okusirali na njene prepone. Zgodna Iva je problemu na kraju doskoila torbicom kojom je pokrila ĹĄto se pokriti dalo.

03. DA SMO SE VOLJELI MANJE

TOP LISTA DOMAIH 01. U ast svim dobrim ljudima

JINX

DraĹžen Zei

04. STRANAC - COLONIA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

05. ODBROJAVANJE - VATRA

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMAIH

06. SPLITSKA NO

04. Vjerujem u anele

DINO DVORNIK . HARIS

Oliver Dragojevi

07. TO SAM JA - EN FACE

05. Danijela as

08. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

Danijela Marnovi

09. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROĹ I

06. Odijelo - Jole

10. OTKAD LJUBIM TE - LUKA NIŽETI

07. Uzalud sunce sja - Opa opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli

FORMULA 13 01. PLUNDERED MY SOUL - ROLLING STONES 02. FOOL’ S DAY - BLUR 03. TE AMO - RIHANNA 04. I PUT A SPELL ON YOU

Tony Censki 09. Nemam pojma - Bojan JambroĹĄi 10. Ne pitaj - Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH

JEFF BECK feat. JOSS STONE

01. RIHANA

05. STOP FOR A MINUTE - KEANE feat. ...

RUSSIAN ROULETTE

06. NOT MYSELF TONIGHT - C. AGUILERA

02. BEYONCE

07. HALF OF MY HEART

TOP LISTA DOMAIH SWEET DREAMS

JOHN MAYER feat. TAYLOR SWIFT

03. DAVID GUETTA  ONE LOVE

08. HEY SOUL SISTER - TRAIN

04. SHAKIRA  DID IT AGAIN

09. BABYFATHER - SADE

05. MILOW  AYO TECHNOLOGY

10. NOTHIN’ ON YOU - B.O.B. feat. B. MARS

6. WARM THIS WINTER  GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY  BEYONCE 08. MILES AWAY  MADONNA 09. VIVA LA VIDA  COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME  OASIS

Aleks Grdi izgubila celulit, ali i guzu Jedna od najaktivnijih domaih manekenki poetkom toplijih dana oskudnim kombinacijama potvrdila je da je izgubila zimsku ĹĄkembicu. Ali, iako je viĹĄe ne mui viĹĄak kilograma, Aleksandra se nema ime pohvaliti. Aleks je pistom proĹĄetala u kupaim kostimima i pokazala joĹĄ jednom da je istopila kilo-

grame zbog kojih su je mnogi napadali. Ipak na njenom tijelu se vidi da je zakleta mrziteljica tjelovjeĹžbe, kako i sama tvrdi. Osim mlohavog trbuha, pokazala je da guze gotovo da i nema, pa slea, kada joj se ne vide silikonske grudi, izgleda kao djeai. ini se da su joj kilogrami ipak bolje stajali.

TOP LISTA 01. K’NAAN - Wavin Flag 02. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg

TOP-LISTA DOMAIH 03. SHAKIRA Waka Waka This Time For Africa 04. SCOUTING FOR THE GIRLS This Ain’t A Love Song 05. B.O.B Nothing On You Ft. BRUNO MARS 06. CHRISTINA AGUILERA Not Myself Tonight 07. LENA MEYER LANDRUT - Satellite 08. THE GOSSIP - Pop Goes The World 09. KYLIE MINOGUE - All The Lovers

Jodie Foster napala oboĹžavatelja mislivĹĄi da je paparazzo

Dvostruka dobitnica Oscara, 48-godiĹĄnja Jodie Foster, koja svoj privatni Ĺživot uporno skriva kao zmija noge, nedavno je pokazala da u zaĹĄtiti privatnosti moĹže biti i vrlo neugodna. Naime, Jodie i njezina dva sina u jednom je trgovakom centru presreo 17-godiĹĄnjak s otoaparatom. OduĹĄevljeni tinejdĹžer Ĺželio je otografirati slavnu glumicu kojoj se divi, no oprezna Jodie iznenada ga je uhvatila za rame, drsko odgurnula u stranu i zaprijetila mu da je prestane otografirati. Ĺ okirani momak sve je ispriao svom ocu koji je priu iznio u javnost, dok se Jodie Foster javnosti obratila preko svog glasnogovornika: - Deko nije bio amater nego paparazzo s proesionalnim otoaparatom i kamerom. Bio je vrlo nasrtljiv i nije prestajao otografirati mene i moju djecu, zbog ega sam ga upozorila da to viĹĄe ne radi, izjavila je odrjeĹĄita glumica.

Igor

Georgia

TJEDNI KALORIFER

10. TONY BRAXTON Yesterday Ft TREY SONGZ


15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 43


44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

PROLJETNI PIKNIK Piknik je odlična ideja za Vaš obiteljski ručak ili druženje s prijateljima. Raznoliku ponudu mariniranog mesa Prirodno fit obogatili smo novim, odličnim proizvodima za piknik. Proizvodi su pakirani u kontroliranoj atmosferi što znači da meso dulje ostaje svježe i kvalitetno. U ponudi su novi proizvodi: Pileći ražnjići, Ražnjići sa slaninom i paprikom, Marinirani odrezak pilećeg zabatka, Marinirani batak, Marinirana krila, Začinjeno pile, Piknik ploča i različiti marinirani mixevi. Izrežite jednostavan, ali odličan recept i razveselite svoje najdraže odličnim piknikom.

MARINIRANA KRILA S PEČENIM KRUMPIROM I MLADIM LUKOM za 4 osobe Sastojci: 1 kilogram mariniranih krila Prirodno fit, mladi luk, 4 srednje velika krumpira, ulje, kiselo vrhnje, peršin, slatka crvena paprika, papar, sol. Priprema: Neoguljeni krumpir posolite i premažite uljem. Zamotajte ga u foliju, stavite na rešetku roštilja i povremeno okrenite. Nakon približno 20 minuta stavite krumpir na žar i pecite ga još 10 minuta (veći krumpiri mogu se peći i do jedan sat). U međuvremenu ispecite krila na roštilju (približno 10 minuta sa svake strane). Za preljev izmiješajte kiselo vrhnje, dodajte žlicu vode, posolite, začinite crvenom paprikom, popaprite i sve dobro izmiješajte. Krumpir razrežite, posolite, prelijte preljevom i pospite peršinom. Mladi luk operite i posolite. Dobar tek!

Pileće meso i proizvodi Perutnine Ptuj - Pipo proizvedeni su na prirodan način u Hrvatskoj, a cjelokupan proces proizvodnje sljedljiv je kroz sve faze. Zbog prirodnog uzgoja i stalne kontrole kvalitete, možete biti uvjereni da će Vam konzumiranje naših proizvoda pomoći da postanete i ostanete prirodno fit.

NOVO

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40000 Čakovec, Hrvatska, www.perutnina.com

15. lipnja 2010.




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

KVALIFIKACIJSKA UTRKA GP Challenge vožena je na Mileniumu D. Kraljevec

Pavlic ušao u polufinale GP Challenge Jurica Pavlic uspješno je startao u kvaliikacijama za nastup u Grand prixu, tzv. Challenge GP seriji, u kojoj 64 vozaa voze za tri mjesta koja vode u Grand prix seriju 2011. godine (osim u D. Kraljevcu prvi krug kvaliikacija vozi se u još tri europska speedway centra). Na domaem terenu stadiona Milenium koji je prošle subote takoer imao generalnu probu pred dolazak svjetske speedway elite na hrvatski Grand Prix krajem kolovoza, Jura je izborio tree mjesto i prošao dalje. Inae, devet vozaa kvaliiciralo se u drugi krug tzv. poluinale, od kojih je najbolji u D. Kraljevcu bio Englez s velikim Grand prix iskustvom - Chris Harris, ispred Slovenca Žagara. Spektakularnim vožnjama Englez je oduševio publiku, te mu je ovo bio dobar trening za Grand Prix koji se na istoj stazi održava 28. kolovoza. Veseli injenica što ga je jedini pobijedio naš adut Jurica Pavlic, koji nažalost u završnici nije uspio sauvati vodeu poziciju.

Kavran podnio neopozivu ostavku Željko Kavran podnio je ostavku na mjesto predsjednika akovekog rukometnog premijerligaša. Na konferenciji za novinare kazao je da mu je to najteža odluka u 20 godina rada u rukometu. Oekuje da e Grad i Županija do 21. lipnja za kad je zakazana sjednica Skupštine, pronai novog ovjeka za

dbäcka, i tako se sa 13 bodova morao zadovoljiti ukupnim treim mjestom na utrci. Za naslov najboljeg u ovoj utrci tako su se borili Harris i Žagar koji su skupili isti broj bodova, a bolji je u toj utrci bio je engleski voza koji je tako

Pobjednika trojka s prvog kruga GP Challenge u D. Kraljevcu

stigao na vrh pobjednikog postolja. Vozio je još jedan hrvatski predstavnik Renato Cvetko, ali u jakoj konkurenciji nije uspio osvojiti niti bod. (D. Zrna) Rezultati utrke: 1. Chris Harris (Velika Britanija) - 14+3 (3,3,2,3,3) , 2. Matej Zagar (Slovenija) - 14+2 (3,3,3,2,3), 3. Jurica Pavlic (Hrvatska) - 13 (3,3,3,3,1) , 4. Rafa Dobrucki (Poljska) - 11 (2,2,3,2,2), 5. David Ruud (Švedska) - 10 (1,2,1,3,3) , 6. Tomasz Gapi ski (Poljska) - 10 (2,1,2,3,2) , 7. Patrick Hougaard (Danska) - 8 (2,2,1,0,3), 8. Kevin Woelbert (Njemaka) - 8 (1,3,2,1,1) , 9. Antonio Lindbaeck (Švedska) - 8 (1,2,2,1,2), 10. Matej Kus (eška) - 6 (0,0,3,2,1), 11. Kenni Larsen (Danska) - 5 (3,0,0,0,2) , 12. Josef Franc (eška) - 4 (0,1,0,2,1), 13. Ales Kraljic (Slovenija) - 4 (1,1,1,1,0), 14. Martin Malek (eška) - 3 (2,1,0,0,0), 15. Matija Duh (Slovenija) - 2 (0,0,1,1,0), 16. Renato Cvetko (Hrvatska) - 0 (0,0,0,0,0).

Željko Kavran nakon 20 godina rada u rukometu odlazi iz tog sporta

VELIKI PAD NA WTA listi najbolje meimurske tenisaice

Lisjak nazadovala za 47 mjesta, ne igra “kvale” Wimbledona Najbolja meimurska tenisaica Ivana Lisjak koja boravi u posljednje vrijeme u SAD-u nee igrati kvaliikacije Wimbledona, iako joj je ranking to omoguio. Ne nalazi se na listi igraica koje su prijavile taj turnir. Za razliku od Roland Garrosa za koji je prijavila kvaliikacije, ali nije ušla u ždrijeb, jer ranking nije bio dovoljan, za kvalikacije Wimbledona se raunalo 203. mjesto WTA li-

MEIMURJE I NEDELIŠE postaju epicentar razvoja hrvatske gimnastike

ATON postaje nacionalni gimnastiki centar U etvrtak 17. lipnja sveanim potpisivanjem sporazuma Aton e postati nacionalni gimnastiki centar. - Ovo je povijesna odluka budui da jedan ‘mali’ sport dobiva svoj nacionalni centar. Kao što mnogo vee, gimnastiki razvijenije države imaju svoje centre, tako e jedna Hrvatska dobiti nacionalni centar u Sportsko - gimnastikom centru ‘Aton’. Ovaj centar postat e mjesto okupljanja, doduše, bio je on

taj posao. Kavran je najavio da se povlai u potpunosti, dakle nee više ni sponzorirati klub. Ostaje za vidjeti hoe li se akoveki rukometni krugovi snai u ovom trenutku i pronai ljude koji mogu voditi hrvatskog rukometnog prvoligaša ili pak slijedi zaista “klju u bravu”. (Ivana Strahija)

Pavlic ispred Harrisa u jednoj od najspektakularnijih utrka u subotu na Mileniumu bio drugi na utrci. Jurica Pavlic bio je favorit do posljednje vožnje, jer je jedini imao etiri pobjede, izmeu ostalog i protiv najboljeg Harrisa, ali nije uspio sauvati vodeu poziciju. U posljednjem izlazu osvojio je tree mjesto iza Žagara i Lin-

Jura ispustio pobjedu U 21. vožnji za prvo mjesto gdje su imali po 14 bodova, Harris je pobijedio Mateja Žagara iz Slovenije, koji je ukupno

ALFA & OMEGA meimurskog rukometa odustaje od daljnjeg rada

to i do sada, ali sada e i službeno sve ono što je utvreno strategijom razvoja hrvatske gimnastike biti mogue ostvariti upravo na ovom mjestu, kazao je Stevo Tkalec, predsjednik Gimnastikog kluba “Marijan Zadravec Macan” na prošlotjednoj konferenciji za novinare održanoj upravo u SGC-u “Aton”. Prema njegovim rijeima, što se tie uvjeta za pripreme, Aton se može mjeriti sa svim

Sveanim potpisivanjem sporazuma Aton e u etvrtak postati nacionalni gimnastiki centar

svjetskim velesilama. Takoer je istaknuo da su uvjeti ti koji omoguuju ostvarivanje vrhunskih rezultata. - Drago nam je što je nakon godinu i pol dana od pokretanja inicijative konano donesena ta odluka i da je utvren status ovog centra. Nadamo se da emo doprinijeti razvoju ovog sporta još u veoj mjeri nego što je to bilo do sada, dodao je Tkalec. (hz, foto: Vrzan)

ste, ali oito Lisjak taj turnir nije zanimao. Inae, ovaj tjedan Ivana je znatno pala na WTA listi budui da je u ovo vrijeme vrlo dobro prošle godine igrala manje turnire, tako da u sluaju da ne zaigra u boljoj formi na amerikom betonu u predstojeim tjednima prijeti mogunost da izgubi ranking meu 300 najboljih na svijetu. U ponedjeljak je tako pala s 203. mjesta liste na 250. (dz)

Potpisan sponzorski ugovor s tvrtkom “Scripton” Ovom prilikom potpisan je i sponzorski ugovor s tvrtkom “Scripton” d.o.o., odnosno s Josipom Hodakom, kiropraktiarom i bioenergetiarom, koji s Gimnastikim klubom “Marijan Zadravec Macan” surauje ve 10-ak godina. - Josip Hodak je u ovim teškim vremenima odluio pomoi klubu na najbolji mogui nain. Kada medicina teško pomaže, tada on uskae i pomaže da naši sportaši uvijek budu u top formi, kazao je Mario Vukoja, sportski direktor GK-a “Marijan Zadravec Macan”.




15. lipnja 2010. U SUBOTU BORILAKI SPEKTAKL u dvorani Graditeljske škole

U akovcu borba za naslov svjetskog i europskog prvaka u kickboxingu Kickboxing klub 300 iz akovca organizator je velikog spektakla - borbe za naslov svjetskog i europskog prvaka u kickboxingu koji e se održati u subotu, 19. lipnja od 19 sati u dvorani Graditeljske škole u akovcu. U devet rundi, za titulu profesionalnog prvaka svijeta bore se Siniša Kovai i Tibor Tocsan, dok e se u sedam rundi Mario Agati pokušati popeti na vrh Europe i uzeti titulu europskog prvaka. U programu je i borba izmeu Hrvatske i Sloveni-

FINALE Hrvatskog atletskog kupa za senior(k)e

stina Dudek i Marija Jurak, kod muškaraca: Tomislav Pintari, Zoran Vuk, Monico Pongrac, Dino Dodlek-Barievi, Martin Srša, Aleksandar Žbulj, Branko Todorovi, Kristijan Strahija, Daniel Brako i Igor Rodiger. Bodove za Nedeliše osvajali su: žene: Mirna Dadi, Silvija Trstenjak, Leona Jakovljev, Gabrijela Grabar, Mihaela Horvat, Katarina Horvat i Ema Plavljani; muški: Matija Golub, Dominik Kovai, Neven Toplek, Damir Posavec, Aleksandar Puklavec, Goran Oreški, i Mihael Krizman. Osvaja KUP-a uvjerljivo je u obje konkurencije DinamoZrinjevac iz Zagreba a slijede ga Agram Zagreb, Zagreb Ulix i domain natjecanja KvarnerAutotrans Rijeka. Meimurci su se i ove godine našli u društvu

Dva dana igra se u tri kategorije TK Pribislavec sljedei vikend u subotu i nedjelju 19. i 20. lipnja organizira tradicionalni “Pribislavec Open”, teniski turnir. Turnir se igra u tri kategorije: seniori, dame i veterani. Prijave se primaju do petka 18. lipnja na e-mail: antun. car@ck.t-com.hr ili na telefone: 098-303764, fax:360-752 (Car) ili pak kod gospode Mihalica ili Grašia na mob: 098-793-075 ili 098-9821830. Kotizacija po igrau iznosi 60 kn, a u cijenu je ukljueno osim igranja i jelo i pie na turniru. Najbolje oekuju prigodne sportske nagrade. (dz)

KOŠARKA

Meimurje peto, Nedeliše sedmo Finale seniorskog Hrvatskog atletskog kupa za 2010 godinu održano je na stadionu Kantrida u Rijeci, a u organizaciji Atletskog kluba Kvarner –Autotrans Rijeka. Na ovom najjaem seniorskom domaem natjecanju nastupili su i lanovi meimurskih atletskih klubova AK Meimurje i AK Nedeliše, koji su se u dva dana ravnopravno sa najboljim hrvatskim klubovima borili za ukupan poredak. U konkurenciji 19 hrvatskih klubova lanovi Meimurja bili su uspješniji i u ukupnom poretku zauzeli peto mjesto sa 206 bodova, dok su Nedelišanci bili sedmi sa 167,5 bodova. Za AK Meimurje bodove su osvajali: kod žena: Manuela Turk, Mirela Turk, Sanja Kozar, Marta Gunc, Melani Kralji, Marija Hranilovi, Lara Rojko, Kri-

je, u kojoj Lijepu našu predstavljaju veliki broj majstora kickboxinga iz varaždinskog i meimurskog kraja kao što su: Ljiljana Zebolc, Tamara Kolomari, Matea Hajdarovi, Robert Varašonec i David Vukovi. Ulaznice po popularnoj cijeni od 20 kuna možete nabaviti na sljedeim pretprodajnim mjestima: akoveki caffe barovi Zrinski, Meimurka, Pictura, Baza, Players i Morgans, te varaždinski Morgans, Fiškal i Rocky.

PREDSTOJEI VIKEND “Pribislavec Open” u tenisu

najboljih klubova, a iza su ostali renomirani klubovi poput Mladosti Zagreb, ASK Split, Slavonija Osijek, Varaždin i drugi.

ostvarila je i Kristina Dudek koja je na 400 m sa 56,32 sekundi u vrlo jakoj konkurenciji osvojila visoko etvrto mjesto.

Gabrijela Grabar rekordno na 400 prepone

Ekipni plasman – Meimurci ponovo meu najboljim ekipama

U pojedinanim nastupima posebno se iskazala lanica Nedeliša Gabrijela Grabar koja je u vremenu novog seniorskog meimurskog rekorda na 400 m prepone osvojila drugo mjesto. Gabrijela je ovu dionicu istrala u vremenu 1:01,85, a bolja od nje je bila samo olimpijka Nikolina Horvat, lanica AK Zagreb Ulix. Drugo mjesto osvojio je i Tomislav Pintari, lan Meimurja, koji je nastupio na 3000 m sa zaprekama istravši ovu dionicu za 10:08,34. Odlian rezultat

Finael KUP-a u 2010. godini prema novim pravilima ujedno se bodovalo i za ekipni plasman gdje se prema meunarodnim tablicama boduje vrijednost rezultata, a ekipe moraju imati kompletne sastave. U ovom sistemu natjecanja Meimurje je kod seniora zauzelo peto mjesto sa 11826 bodova dok je Nedeliše na šestom sa 9737. U konkurenciji seniorki Nedeliše je šesto sa 11628 a Meimurje sedmo sa 11090 bodova. (md)

Noni hakl u Maloj Subotici! U petak, 18. lipnja u Maloj Subotici, kod dvorane Osnovne škole oko 20 sati e zapoeti tzv. noni hakl u tri kategorije – seniori, juniori i kadeti. Bit e potrebno platiti i kotizaciju – za

seniorsku trojku ona iznosi 120 kn, a za juniorsku i kadetsku po 80 kn. Osigurane su novane nagrade za najbolje. Prijaviti se možete na 098/167 29 44, te na info@emedjimurje.hr.

Athletes in action opet u akovcu! U organizaciji KK Meimurje, KK Meimurje Globetka i amerike Athletes in action u vremenu od ponedjeljka 21.lipnja do petka 25. lipnja e se održati košarkaški kamp za djevojice i djeake godišta 94. i mlaih. Kamp e raditi u dvorani Druge osnovne škole u akovcu u vremenuod 12-14

sati u ponedjeljak, a u ostale dane od 10-12 sati. Voditelje Kampa e biti Steve Brown, trener na srednjoj školi Mason High School Cincinatti, Ohio, USA, te njegovi suradnici i treneri meimurskih klubova. Za sve informacije se možete javiti Branku Hajdinjaku Pajiju na broj 098/553 372!

ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB RADOST

Sjajno za kraj sezone! Za završetak natjecateljske sezone u akovcu su gostovale drage goše iz Rogaške Slatine koje su ovaj puta došle i sa mlaom selekcijom svojih košarkašica. U prvoj utakmici mlaih kategorija naše mlade nade su bile uvjerljivo bolje od svojih vršnjakinja iz Slovenije i svladale ih 78:30! Tijekom cijelog susreta naše mlade košarkašice vodile su glavnu rije i malo po malo poveavale svoju prednost do konanih +48! Oigledno dobar i kvalitetan rad s mlaim kategorijama ve daje rezultate, te je sada samo na njima da nastave vrijedno trenirati i raditi, pa e slinih pobjeda biti i u budunosti. U susretu seniorskih ekipa oito su naše košarkašice iz prethodna dva susreta izvukle pouke i nisu dozvolile da se goše odvoje na veu razliku i poslije prednost mirno održavaju. Iako su naše nastupile i oslabljene, prvenstveno su se dobrom igrom u obrani ravnopravno nosile s puno višim i iziki jaim slovenskim prvoligaškim igraicama, te nisu dozvolile skok u napadu protivnica, te potom lagane poene ispod koša. Bolje su utakmicu otvorile goše, ali su naše sa dvije dalekometne trice vratile stvari na poetak. Do kraja prve etvrtine je bilo izjednaeno i iako u stalnom laganom zaostatku, naše ipak drže prikljuak. Jednako se nastavilo i u drugoj e-

tvrtini gdje goše kontinuirano vode, ali im naše ne dozvoljavaju odvajanje na više od 5 poena. Poluvrijeme završava s +3 za goše. Koncentrirano naše nastavljaju i u drugom dijelu i u jednoj lijepoj predstavi igra se koš za koš. Posljednji quarter zapoinje s +2 za Slovenke, ali naše velikom upornošu dolaze do breaka i ak vode 58:53, te se smiješi pobjeda. No, s dvije brzinske trice goše izjednauju a u rovovskoj borbi naše cure na za njih netipian nain uspjevaju pobijediti. Naime, sigurnim izvoenjem slobodnih bacanja kada je bilo najpotrebnije daju zadnjih 7 poena i to prvo Tkalec koja je do tog trenutka imala 1/6 pogaa 4 penala za redom, dok zadnja 3 takoer s crte zabija Živkovi A. Odlina predstava naših košarkašica na kraju više nego uspješne sezone sa slatkom pobjedom 67:65 protiv renomirane slovenske prvoligaške momadi. Najbolja kod naših Balog D. sa 27 postignutih koševa, 5 trica i 6 ukradenih lopti. (žd) Za ŽKK Radost u kadetskoj selekciji su nastupile: oki 2, Jeleni 4, rep 6, Kanižaj 11, Sabol 10, Manjkas 4, Kranjec 8, Pongrac 7, Vuruši 4, Varga, Taradi 4, Kuek 4, Zdolec 4, Korunek 10. Trener Levai Željko. Seniorke: Hlebec 9, Balog 27, Šmitran 2, Hozjan 9, Kuek, Živkovi V. 2, Sabol 6, Tkalec 7, Živkovi A. 5. Trener Levai Ž.




15. lipnja 2010. IZVANREDNA SKUPŠTINA NK MEIMURJE

Marijan Uršani novi predsjednik NK Meimurje ima novog predsjednika, Marijana Uršania, koji je dobio jednoglasnu potporu Skupštine. Bivši predsjednik Darko Turopoljac ispriao se zbog neispunjavanja obeanog, dok je izaslanik Županije meimurske Matija Posavec odbio sudjelovati u daljnjem radu NK Meimurja dok ono ne postane na ponos Meimurcima. Sjednica Skupštine NK Meimurja potrajala je preko dva sata, a veina delegata je iskoristila priliku da kaže svoje mišljenje o stanju u klubu, ali i o ostalim skupštinarima. S “prozivkama” je zapoeo bivši predsjednik Turopoljac, koji je kazao kako klubu lokalna samouprava nije dala ni malo pomoi, a da je zbog nesloge unutar Izvršnog odbora bilo nemogue raditi. “Nikad na ni jednoj sjednici Izvršnog odbora nismo imali dva lana koja bi imala isto mišljenje. Podbacili smo i nismo uinili ono što smo obeali, meni je žao.” To je zasmetalo dožupana Posavca, koji je rekao da od Županije svi zahtijevaju, ak ni ne mole, te da je takvo ponašanje neodrživo. “Predstavnik Županije nee više sudjelovati u radu kluba sve dok on ne postane

Meimurski. Ne znamo proitati imena igraa na zapisniku, to tako ne ide. Posebni je problem sumnja u namještanje utakmica, mi ne želimo sudjelovati u radu sve dok se ta situacija ne riješi.”

Žestoki Uršaniev nastup Potom je pred skupštinare izašao Uršani, koji je u svom opsežnom izlaganju, koje je obuhvatio razdoblje od 2006. godine do danas, uspio za mno-

Proraun kluba podbacio za ak 4,5 milijuna kuna Financijsko izvješe je podnio Stjepan Hamonajec, direktor kluba, koji je naveo da su od planiranih 8,9 milijuna kuna Meimurci u 2009. uprihodili svega 4,5 milijuna, a potrošili 5,2 milijuna. U 2010. godini, zakljuno s 10. lipnjem, Meimurje je prihodovalo tek 1,1 milijun kuna, a potrošilo 1,9 milijuna. No, zbog smanjenog trošenja u 2009. godini dug kojeg Meimurje ima ak se i smanjio za 700 tisua kuna, na 3,7 milijuna kuna. (is)

go stvari optužiti Dragutina Katalenia, Ivicu Papeža i Damira Vuljanka. Onaj prvi kriv je za dovoenje “stranih upravljaa”, dok su preostala dvojica, po Uršanievom mišljenju, u klub pokušala “uvaliti” stare i nesposobne igrae, bez prava nastupa. Takoer je Uršani kazao kako je vrlo sumnjiv bio sastav za utakmicu protiv Hajduka, kojeg je trener Ivkovi mijenjao u posljednji tren. Kataleni je dakako, pošto je “sportski tip koji uzvraa udarac” rekao: “Ako je itko dovodio igraa to su bili Zeleni i Uršani. Istina je jedino da sam ja predložio Bogdana za trenera, kojem je zatim nametnut Deveri i sve je krenulo nizbrdo.” Glas razuma bio je Tegrin Ivan Kolari, koji je upozorio da meusobnim optuživanjem i neslogom klupski elnici šalju krivu sliku u javnost i da bi trebalo okrenuti novi, isti list, i poeti raditi na stvaranju respektabilnog kluba, bez obzira na ligu u kojoj se natjee.

Novo klupsko vodstvo Skupštinari su zatim izabrali novo rukovodstvo na elu s Uršaniem, te lanove Izvršnog odbora, koji po novom broji 17

Novi predsjednik Marjan Uršani prihvatio se uloge predsjednika kluba u itekako teškom trenutku lanova. Kako još nisu obavljene konzultacije sa svim potencijalnim kandidatima, za sad ga osim Uršania ine i Mato Fedarbar, Mladen Husi, August Jesenovi, Ivan Kolari, Zvonko Koila, Mihalj Novinšak, Dean Pani, Josip Posavec, Marijan Uršani i Krešimir Uroda te predstavnik Grada akovca. Na novom je predsjedniku da što prije sazove prvi sastanak IO, na kojem e odabrati dopredsjednike, ali i odluiti o smjeru u kojem e ii klub. “Sklon sam tome da pokušamo klub vratiti u I. HNL, za to treba skupiti novac i glave. Pripreme e krenuti

nešto kasnije, do tada trebamo odluiti o treneru i igraima”, rekao nam je Uršani. Bilo bi lijepo, mišljenja smo, da je maratonska sjednica poslužila i neem dobrom. Pošto su sve zamjerke konano iznesene, postalo je jasno se de velik dio skupštinara slaže ipak u jednome: u Meimurju trebaju igrati Meimurci. To je dakako sasvim suprotno od politike koju je do sada provodila Uprava, pa e biti interesantno vidjeti hoe li u sezoni koja dolazi poštovati tu želju. Osim toga, svi su skupštinari kazali kako je od najvee važnosti poeti s stvaranjem igraa, no nitko od njih nije primijetio da klub još uvijek nema potpisani ugovor ni ureene odnose sa Školom nogometa Meimurje – akovec. Nije jasno ni kako e se Škola financirati u budunosti, pa bi se trebalo, što hitnije pozabaviti i time. O neugodnoj temi namještanja utakmica nije bilo previše rijei, oito je neugodnost itekako velika. Budui da klub nije upleten valjda nee snositi sankcije HNS-a ako krivnja bude dokazana igraima koji su sudjelovali, iako je to prema Disciplinskom pravilniku HNS-a i to mogue. (Ivana Strahija)

ZAVRŠILA IV. HNL-SJEVER skupina A - Meimurje-Varaždin

Dinamo iz Domašinca seli u niži rang, ludbreška Podravina ide u viši! MEIMURSKI OGLEDI POSLJEDNJEG KOLA

AKOVEC – DINAMO D 4:2 akovec, SRC Mladost. Suci: Halaek (Virje), Pintari, Pani (Varaždin). Strijelci: 0:1 Jesenovi 28., 0:2 Strahija 46., 1:2 Vlah 54., 2:2 M. Novak 65., 3:2 Simon 76., 4:2 Novak J. 88. akovec: Petkovi, Pintari V., Pintari N., Malovi, Antonovi, Saka (od 59. Do Naschimento), Vlah, Novak M., Balent, Simon, Novak J. Dinamo D: Novak D., Trstenjak, Lovrek, Jakši, Tizaj, Jesenovi, Topalovi, Krznar, Strahija, Peras, Baranaši (od 85. Katani)

GRANIAR – SLOGA 2:1 Kotoriba, igralište Sportski park. Suci: Pajtak (M. Bukovec), Posedi (Pušine), urila (Kuršanec). Strijelci: 1:0 Kos F. 15., 2:0 Gorupi 45., 2:1 Bajzek 78. Graniar: Tropšek, Radmani, Horvat, Na, Matotek, Fundak, Matulin (od 83. Vukoti), Latin (od 46. Hertelendi), Kos F., Gorupi, Kos V. Sloga: Peri, Mihalkovi, Jeud, Zoka, Obadi, Kolar (od 76. Oreški), Glad R. (od 67. Vuruši), Vabec Darko, Vugrinec, Bali, Bajzek

SLOBODA – UKOVEC 77 4:1 Slakovec, igralište Slobode. Suci: Hrasti (Hrženica), Bešeni, Šprem (Varaždin). Strijelci: 1:0 Hergoti 19., 2:0 Hergoti 24., 3:0 Novak Danijel 57., 3:1 Begovi 83., 4:1 Novak Davor 87. Sloboda: Kolar, Buhanec (od 63. Petek G.), Angel, Novak Davor, Levec, Katanec, Tkalec, Borko, Hea (od 63. Kamenar), Novak Danijel, Hergoti ukovec 77: Lehki D, Jezeri F., Vuk D., Mihoci D., Poljak, Begovi, Lehki A., Lonari, Vukina (od 65. Mikulan), Božek (od 54. Jezeri M.), Vuk A.

Mnogo teže od oekivanog je akovec, druga ekipa lige, došao do pobjede nad posljednjim Dinamom iz Domašinca. Gosti u prednost dolaze iz penala, nakon što je vratar akovca Petkovi pred svojim golom srušio Tizaja, a sigurni je izvoa Jesenovi. Vodstvo poetkom drugog dijela poveava Strahija i ini se da e akovani upisati poraz na oproštaju od sezone. No, Vlah u 55. minuti smanjuje na 1:2, da bi M. Novak i izjednaio deset minuta kasnije. Pobjeda se inila u džepu kad je u 70. minuti domaima dosuen penal, ali loptu s bijele toke upuuje Vlah, koji traljavo prebacuje gol. Na sreu, Simon je u 76. više sretno nego spretno pogodio na pravo mjesto, a konanu je pobjedu domaih potvrdio J. Novak. Iako su u posljednjem kolu njegovi izabranici pobijedili te time osvojili konanu drugu poziciju tablice, trener akovana Želimir Orehovec je rekao: “Sretan sam zbog tri stvari. Prvo, jer smo okrenuli rezultat i pobijedili, drugo, da smo s tri boda osigurali drugo mjesto i tree, jer je završio ovaj cirkus i muenje za mene, igrae i sve oko kluba.” Graniar se pobjedom nad akovekom Slogom sa sedmog digao na peto mjesto, dok je Sloga šesta. Konanim poretkom nije prezadovoljan trener akovana Ivan Hamonajec, koji je rekao: “Mislim da zaslužujemo i bolju poziciju, jer smo upisali svega pet poraza ove sezone, ali smo mnogo puta remizirali, pa nam je zato konto mršaviji nego bi trebalo. U Kotoribi smo imali dosta prilika, po meni smo bili i bolja ekipa na terenu u veem dijelu su-

sreta, ali nam je odlini domai vratar Tropšek dosta toga obranio.” I Slakovani su se od svojih navijaa oprostili pobjedom. Bila je to visoka i sigurna pobjeda protiv ukovana. Još jedan razlog za eštu. Iza njih je najbolja sezona u povijesti kluba. Palovani su porazom u Gojancu skliznuli s treeg na konano etvrto mjesto tablice. Imali su inae meimurski predstavnici šansu okrenuti rezultat, no ona je propala nakon što je u 79. minuti susreta vratar Rebernik skrivio penal i zaradio iskljuenje. I Trnavi se baš nije igralo na kraju prvenstva. Zabilježili su uvjerljivi poraz na gostovanju u Ivancu. I za kraj dvije primjedbe koje smo dobili. Iz Dinama Palovca reakcija na po njima neprimjerenu izjavu trenera Peteka koji je za poraz svojeg kluba Slobode Slakovec u Palovcu okrivio suce. Palovani smatraju da su do pobjede došli potpuno zasluženo, a za poraz Slobode po njihovom mišljenju najveu odgovornost snosi njihov trener koji je u završnici vukao loše poteze, pa mu poruuju neka krivca za poraz traži u sebi samom i svojoj momadi. Željko Frani, tajnik HNS-središte Varaždin i povjerenik za natjecanje 4. HNL Sjever Skupine A, reagirao pak je na prekid utakmice u Biškupcu: - Smatram da je naslov kojeg ste objavili vezano uz utakmicu 24. kola izmeu Mladosti i ukovca 77, te prekid u 61. minuti, neprimjeren. Nije došlo do nokautiranja suca od strane igraa, kaže povjerenik na osnovu svih primljenih izvješa. (Ivana Strahija i Dejan Zrna)

Rezultati 26. kola: Sloboda – ukovec 77 4:1; Ivanica – Trnava 3:0; Mladost – Novi Maro 2:2; akovec – Dinamo (D) 4:2; Graniar – Sloga 2:1; Podravina – Srainec 3:1; Plitvica – Dinamo (P) 4:2.

TABLICA 1. Podravina

26

22

2

2

121-15

68

2. akovec

26

15

5

6

75-39

50

3. Sloboda

26

15

2

9

63-33

47

4. Dinamo (P)

26

14

4

8

64-43

46

5. Graniar

26

14

2

10

56-38

44

6. Sloga

26

11

10

5

52-32

43

7. Srainec

26

12

6

8

44-39

42

8. Trnava

26

10

7

9

42-47

37

9. Plitvica

26

10

3

13

60-56

33

10. Ivanica

26

9

1

16

47-64

28

11. Novi Marof

26

8

4

14

47-67

28

12. ukovec 77

26

7

1

18

39-86

22

13. Mladost

26

5

3

18

32-114

18

14. Dinamo D.

26

4

2

20

29-98

14

MALONOGOMETNI noni turnir i košarkaški hakl u Maloj Subotici

Veliko zanimanje - prijave do srijede 16. lipnja Od petka, 18. lipnja iza Školske sportske dvorane u Maloj Subotici, na novoizgraenom malonogometnom terenu sa vrhunskom rasvjetom, portal eMedjimurje.hr prvi u novootvorenoj malonogometnoj sezoni u Meimurju organizira veliki noni malonogometni turnir. Prijaviti se na turnir uz plaanje kotizacije mogu ekipe tri uzrasta, i to seniori (500 kn), veterani ‘33 i stariji (400 kn) i pioniri ‘95 i mlai (300 kn). Posljednji rok za prijave je srijeda 16. lipnja. Prijave ekipa vrše se na 098/167-2944 ili na ino@emedjimurje.hr. Za seniore, prva nagrada iznosi 7 tisua kuna, dok za veterane i pionire ovisi o broju prijavljenih ekipa. Na turniru se utakmice igraju loptom etvorkom i u sustavu 4 igraa plus vratar. Paralelno uz malonogometni turnir, na košarkaškom igralištu igrat e se prvi puta u Maloj Subotici i noni street basket 3 na 3 za seniore (120 kn), juniore i kadete (80 kuna). Novane nagrade osigurane su iz kotizacije, a ekipu prijavite na 098/167-2944 ili ino@emedjimurje.hr.

NK RUDAR Mursko Središe

Noni turnir u petak i subotu U petak i subotu na igralištu NK Rudar odigrat e se noni nogometni turnir na kojem e igrati domai Rudar, te Zasadbreg, Plavi iz Peklenice i Mladost iz Selnice. U petak u 20 sati igraju Rudar - Mladost, a od 22 sata Zasadbreg - Plavi. U subotu u 20 sati igra se za tree mjesto, a u 22 sata finale. (sm)




15. lipnja 2010. I. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA

26. kolo I. ŽNL CENTROMETAL – MLADOST (I) 2:2 (1:0) MACINEC. Igraliťte Centrometala. Suci: Branko Bacinger (N. Maro), Ivica Horvat (Vratiťinec), Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Slavko Novak (Podturen). Strijelci: 1:0 L. Novak (25), 1:1 Marka (50-11m), 2:1 Rodrigue (65), 2:2 Dav. Novak (80). CENTROMETAL: Serec, Vincek, Vinceti (od 46. Majsen), Eko Janvier, Senar, Doveer, Rodrigue, M. Novak (od 55. Fegeť), Vibovec, Lastavec, L. Novak (od 73. Jurman). Trener: DraŞen Novak. MLADOST: Lacko, Lovreni, N. Novak, D. Vabec (od 73. Žvorc), Herman, Belovi, Fuko, Dav. Novak, Marka (od 61. Fodor), Levai, Jaluťi. Trener: Robert Taradi. Žuti kartoni: Lastavec (Centrometal), Herman (Mladost). Crveni karton: Jaluťi (Mladost).

NAPRIJED – SOKOL 3:1 (2:0) CIRKOVLJAN. Igraliťte Naprijed. Suci: Bojan Juras (akovec), Lidija Kralji (Ivanovec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Dragutin Horvat (Belica). Strijelci: 1:0 RuŞman (11), 2:0 RuŞman (21), 3:0 P. Horvat (70), 3:1 L. Mikolaj (88). NAPRIJED: Mlinarec, F. Horvat, MoŞek (od 63. Kemec), N. ReŞek, I. Glavina, P. Horvat, M. MoŞek, Martinec, D. ReŞek (od 46. HiŞman), Ž. Glavina, RuŞman (od 72. Sai). Trener: Zlatko Vugrinec. SOKOL: B. Puh (od 46. Žagar), M. Mikolaj, D. Novak (od 55. Vincek), S. Puh, Lisjak (od 74. D. Žagar), Simun, L. Mikolaj, Drk, N. Munar, T. Lisjak, Šolti. Trener: Marko Mikolaj. Žuti kartoni: I. Glavina (Naprijed), M. Mikolaj, D. Žagar, S. Puh (Sokol).

Pribislavani s bodom u Murskom SrediĹĄu proslavili naslov prvaka Poletu bod iz Murskog SrediĹĄa. Kako je kolo ranije Polet osigurao naslov prvaka ove lige za njega je ovo gostovanje bilo rutinsko da se odradi posao do kraja. Rastereeni svih briga tako su i krenuli. Ve u 3. minuti zgoditkom Dragutina OkreĹĄe dolaze do vodstva od 1-0. Tu minimalnu prednost gosti iz Pribislavca drĹžali su sve do 73. minute kada je Rudar zgoditkom svog kapetana momadi Luke Rihtarca stigao do poravnanja rezultata na 1-1. Pet minuta kasnije domai imaju vodstvo od 2-1, a zgoditak je postigao Marko Ĺ olti koji je samo sedam minuta ranije uĹĄao u igru. Do boda Polet je stigao udarcem sa 11 metara u 82. minuti, a strijelac je bio MiĹĄo Palfi. Po jedan opomenuti igra u svakoj momadi.

POLET – OMLADINAC (NSR) 3:1 (3:1) SVETI MARTIN NA MURI. Igraliťte Poleta. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Davor Šupljika (Šenkovec), Ivan Žganec (akovec). Delegat: Stjepan uranec (Šenkovec). Strijelci: 1:0 A. Gorianec (1), 1:1 Lesjak (8), 2:1 U. Stojko (14), 3:1 U. Stojko (43). POLET: urkin, T. Kralj (od 66. G. Gorianec), Karlovec, Tom. Kralj (od 77. Županec), Hren, Turk, Radikovi, U. Stojko, A. Gorianec (od 80. D. Karlovec), Šardi, M. Karlovec. Trener: Kreťimir Šenji. OMLADINAC: Tomaťi, D. alopa, Reich, Bel, G. alopa, Filipovi, M. Culjak, Kriťtofi (od 46. Horvat), Lesjak (od 60. Reťetar), Cerovec (od 80. Ratajec), Mlinari. Trener: Denis Ratajec. Žuti kartoni: A. Gorianec, U. Stojko (Polet), Bel, D. alopa (Omladinac).

Polet (SMnM) zadrĹžao prednost iz prvog dijela

BELICA. Igraliťte BSK-a. Suci: Borut KriŞari (Ivanovec), Saťa Fegeť (Nedeliťe), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 0:1 I. Vabec (24-11m), 1:1 Gunc (52), 2:1 Beťtek (73). BSK: Bertapello, Makar (od 71. Horvat), Gunc, Gelo, Mesari, Herc (od 57. B. Škvorc), Mihalec, S. Horvat, Paler, Mlinari, Beťtek (od 84. Palfi). Trener: Stjepan Mihalek. VENERA PMP: Ciglari, Cvetkovi, Buhanec (od 64. Škvorc), Begovi, I. Vabec, Medved, R. Škvorc, L. Vabec, Ambruť, Perko, Srnec (od 46. alopek). Trener: Marijan Kolar. Žuti kartoni: Bertapello (BSK), I. Vabec (Venera PMP).

U Svetom Martinu na Muri domai sve rijeĹĄili u prvom poluvremenu. JoĹĄ nisu niti svi gledatelji pristigli na utakmicu, a domai su zgoditkom Andreja Gorianca imali vodstvo od 1-0. Ivan Lesjak je ubrzo u 8. minuti poravnao rezultat na 1-1. Do kraja prvog poluvremena slijede dva zgoditka UroĹĄa Stojka. Prvi u 14. minuti za vodstvo od 2-1, a potom u 43. minuti za vodstvo od 3-1. U susretu momadi iz vrha ljestvice domai su imali viĹĄe prigoda od gostiju, a konano tri su pretvorili u zgoditak. Gosti iz Novog Sela Rok takoer imaju svoje prigode, ali su njihovi napadai neuinkoviti. Sporna ostaje 50. minuta. Po delegatu utakmice Stjepanu urancu sudac utakmice Marin Horvat trebao je za Omladinac dosuditi kazneni udarac nakon jednog prekrĹĄaja domaeg obrambenog igraa nad gostujuim napadaem. Da su prigodu imali gosti da smanje vodstvo domaina ne znamo kako bi na kraju zavrĹĄila utakmica. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi.

RUDAR – POLET (P) 2:2 (0:1)

Pekleniani ispustili vodstvo

MURSKO SREDIŠ E. Igraliťte Šoderka. Suci: Igor KriŞari (Šenkovec), Marijan Dumani (akovec), Darko Filipi (Slakovec). Delegat: Zvonko Novakovi (Totovec). Strijelci: 0:1 Okreťa (3), 1:1 Rihtarec (73), 2:1 M. Šolti (78), 2:2 Palfi (82-11m). RUDAR: Raj, D. Levai, Šprajc, Horvat, N. Šolti (od 71. M. Šolti), D. Horvat (od 60. Kovai), Rihtarec, Zadravec, Vidra, Vincek, Kukovec (od 46. Šoťtari). Trener: Smiljan Liklin. POLET: Stamenkovi, Kriťtofi (od 76. Podgorski), Okreťa, Lesjak, Magdaeleni (od 83. Pintari), Nemec, Posavec, Vukovi, Baťek (od 65. Jurian), Gajnik, Palfi. Trener: Željko Domjani. Žuti kartoni: Zadravec (Rudar), Posavec (Polet).

Plavi ispustili vodstvo, a Spartak poklon uzeo. Nakon prvog dijela Plavi su imali lijepo domae vodstvo od 2-0. Domai su do vodstva od 1-0 stigli u 4. minuti autogolom Tomislava Baria. Dragan Tuksar bio je strijelac drugog domaeg zgoditka u 34. minuti. Malo je tko od gostujuih navijaa iz Male Subotice oekivao da Spartak u drugom poluvremenu moĹže neĹĄto napraviti. No, spartakovci su ih ugodno iznenadili. Mariju OrĹĄiu trebalo je dvadesetak minuta da sa svoja dva zgoditka u 52. i 72. minuti poravna rezultat na 2-2. I kada je izgledalo da e Spartak

BSK – VENERA PMP 2:1 (0:1)

BRATSTVO – VIDOVAN 5:5 (3:2) SAVSKA VES. Igraliťte Bratstva. Suci: Zoran Novak (M. Srediťe), Dragutin Novak (Lopatinec), Saťa Mihali (Dragoslavec). Delegat: Stjepan KriŞari. Strijelci: 0:1 I. Vidovi (11), 1:1 Horvat (17), 2:1 Bujan (18), 3:1 Patata (36), 3:2 I. Vidovi (37), 3:3 I. Vidovi (49), 4:3 Dan. Novak (52-11m), 4:4 Nemet (74), 4:5 I. Vidovi (79), 5:5 Dan. Novak (89). BRATSTVO: Lajtman, Zlatarek, Dav. Jambroťi, Dej. Jambroťi, Makťadi, Bujan, Kopjar, Patata, Dan. Novak, Horvat (od 46. B. HiŞman), Vugrin. Trener: Goran Kova. VIDOVAN: D. Kranjec, D. Nemet, I. Vidovi, Zadravec, N. Nesti, A. Nesti, Mikolan (od 46. Herman), Lukťa, D. Nemet, R. Nesti, Škoda (od 67. Grozdek). Trener: Vladimir Fabi.

PLAVI – SPARTAK 2:3 (2:0) PEKLENICA. Igraliťte Pocurke. Suci: Ivica KriŞai (Šteanec), Tihomir Kralji (Vularija), Kristijan Genc (Pretetinec). Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 1:0 T. Bari (4-ag), 2:0 D. Tuksar (34), 2:1 Orťi (52), 2:2 Orťi (72), 2:3 I. Šegovi (90). PLAVI: D. Mesari, Zadravec, B. Mesari, Turk, D. Šolti, Majeri (od 60. S. Škvorc), Pintari (od 75. Kovai), K. Škvorc, Nerer (od 60. Govedi), Tuksar, J. Škvorc. SPARTAK: Vať, T. Bari (od 46. Hali), Opaak, Pasler, Cvetko, G. KriŞai, E. Šegovi (od 80. Pavlekovi), Vrbanec (od 88. D. KriŞai), I. Šegovi, Orťi, Lackovi. Trener: Tomica Šestan. Žuti kartoni: Turk (Plavi), I. Šegovi, Hali (Spartak).

VETERANI – ISTOK – 24. KOLO

u Malu Suboticu odnijeti bod Igor Ĺ egovi u 90. minuti svojim zgoditkom donosi tri boda i veliku radost. U vrlo dobroj igri obiju momadi, sa dosta prekrĹĄaja jedan domai, a dvojica gostujuih opomenutih igraa.

Naprijed odlinu sezonu zakljuio pobjedom Naprijed sezonu zakljuio domaom pobjedom. Antun RuĹžman sa svoja dva zgoditka u 11. i 21. minuti dovodi Naprijed u vodstvo od 2-0. Kada je u 70. minuti na 3-0 povisio domae vodstvo Petar Horvat bilo je jasno da Sokol teĹĄko do kraja moĹže neĹĄto uiniti. Ipak im je u 88. minuti poĹĄlo za nogom preko Luke Mikolaja da uspiju svladati Dejana Mlinarca i tako ublaĹžiti poraz na 3-1. Jedan domai ,a tri gostujua opomenuta igraa. Veneri PMP prvo poluvrijeme, a domaem BSK-u na kraju pobjeda. Gosti iz Svetog Jurja na Bregu do vodstva dolaze u 24. minuti iz opravdano dosuenog kaznenog udarca kojeg je realizirao Ivan Vabec. Poetkom drugog poluvremena u 52. minuti Darko Gunc poravnava rezultat na 1-1. Igor BeĹĄtek pak je bio strijelac u 73. minuti za konanu pobjedu BSK-a od 2-1. U relativno mirnoj igri po jedan opomenuti igra u svakoj momadi.

LISTA STRIJELACA 20 zgoditaka – Ivan Lesjak (Omladinac NSR) 18 zgoditaka – Daniel Novak (Bratstvo (SV) 17 zgoditaka – Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Miťo Pal (Polet P) 16 zgoditaka – Igor Beťtek (BSK), Andrej Gorianec (Polet SMNM), Antun RuŞman (Naprijed) 14 zgoditaka – Nenad Vibovec (Centrometal) 13 zgoditaka – Zvonimir Pani (Centrometal), Miroslav Lisjak (Sokol), Igor Šegovi (Spartak), Darko Gunc (BSK) 12 zgoditaka – Ammar Halilovi (Polet P), Nenad Radikovi (Polet SMNM) 11 zgoditaka – Boris Vrbanec, Krunoslav Gajnik (Polet P), Luka Rihtarec (Rudar) 10 zgoditaka – Damir ReŞek, Petar Horvat (Naprijed) 9 zgoditaka – Nino Mlinari (Omladinac NSR), Leon Novak (Centrometal) 8 zgoditaka – Slobodan Horvat (BSK), Jurica Škvorc (Plavi Pek.), Nino Belovi, Krunoslav Frani (Mladost I), Robert Vabec (Venera PMP), Nikola Munar (Sokol), Nikola Pataa (Bratstvo SV)

FAIR PLAY Iskljueni igra Jurica JaluĹĄi (Mladost I) Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Igor Ĺ egovi (Spartak), UroĹĄ Stojko (Polet SMNM), SaĹĄa Puh (Sokol), Nino Herman (Mladost I)

Ivanovanima bod na gostovanju Mladost u Macincu osvojila bod. Dva su puta domai imali prednost i oba puta su gosti iz Ivanovca to uspjeli stii. Leon Novak je prvi u 25. minuti svladao Stivena Lacka za vodstvo od 1-0. Odmah poetkom drugog dijela u 50. minuti na 1-1 poravnao je Dino Marka iz kaznenog udarca. Novu prednost Centrometal ima u 65. minuti. Casimir Rodrigue je bio strijelac za vodstvo od 2-1. U 70. minuti gosti iz Ivanovca ostaju bez Jurice JaluĹĄia koji je grubo startao na domaeg igraa i tako zaradio iskljuenje. Iako brojano slabiji igrai Mladosti uspjeli su u 80. minuti preko Davora Novaka poravnati rezultat na konanih 2-2. Po jedan opomenuti igra u svakoj momadi.

Po sparini “kiĹĄaâ€? golova u Savskoj Vesi ak deset zgoditaka vidjeli su gledatelji. U svakom poluvremenu po pet. Kod gostiju iz Donjeg Vidovca etiri puta se u listu strijelaca upisao Igor Vidovi. Sa serijom zgoditka krenuo je Vidovi u 11. minuti. Nakon toga domae Bratstvo postiĹže tri zgoditka, redom Miroslav Horvat, Marko Bujan i Nikola Patata. Krajem prvog poluvremena u 37. minuti i poetkom drugog poluvremena u 49. minuti nova dva zgoditka Vidovia i sad je ve 3-3. Za domae se Nikola Patata po drugi puta upisao u strijelce u 52. minuti iz kaznenog udarca za vodstvo od 4-3. Dino Nemet poravnao je na 4-4 u 74. minuti, a Igor Vidovi etiri minute kasnije dovodi Vidovan u vodstvo od 5-4. Domai kapetan Daniel Novak minutu prije kraja utakmice uspijeva poravnati na konanih 5-5. Za pohvalu je ĹĄto nije bilo opomenutih igraa.

STATISTIKA 34 posgnuta zgoditka ili 4,8 po utakmici 17 opomenuh igraa 1 iskljueni igra 4 kaznena udarca dosuena i is realizirani

Rezultati 26. kola: Rudar - Polet (P) 2-2; Centrometal - Mladost (I) 2-2; Naprijed – Sokol 3-1; Plavi (Peklenica) – Spartak 2-3; Polet (SMnM) - Omladinac (NSR) 3-1; BSK - Venera (PMP) 2-1; Bratstvo SV – Vidovan 5-5

TABLICA 1. Polet (P) 2. Polet (SMnM) 3. Spartak 4. Naprijed 5. Omladinac (NSR) 6. BSK 7. Centrometal 8. Rudar 9. Mladost (I) 10. Bratstvo SV 11. Plavi (Peklenica) 12. Sokol 13. Venera (PMP) 14. Vidovan

VIDOVAN – BSK 2:5 (2:1)

MLADOST – RADNIKI 0:3 (0:2)

NEDELIŠE – OMLADINAC (M) 5:2 (2:1)

OMLADINAC – ŠENKOVEC 5:2 (3:0)

IVANOVEC. Igraliťte Park Mladosti. Sudac: Kristijan Genc (Pretetinec). Strijelci: 0:1 Hajdarovi (16), 0:2 Potonjak (21), 0:3 J. Novak (85). MLADOST: Zadravec, Klinec, Igrec, Jurinec, R. BoŞi (od 46. Pojer), Fuko, Jambrovi, Toplek, Tkalec, Kozjak, Žvorc (od 9. Lajtman). RADNIKI: Vodopija, J. Novak, Sean, J. KriŞai, Vlahek, V. KriŞai, Hajdarovi, D. Novak, Potonjak, Z. Baksa, D. Baksa (od 15. Novakovi).

NEDELIĹ  E. Sudac: Jasmin Lozi (Belica). Strijelci: 1:0 B. Branilovi (15), 2:0 Vizinger (23), 2:1 Bedi (40), 3:1 Herceg (50), 4:1 Baksa (55), 4:2 Kukovec (72), 5:2 Herceg (85). NEDELIĹ E: Borko, Hlebec, MarciuĹĄ, Novak, VukĹĄi, M. MarciuĹĄ, Baksa,OMLADINAC: Herceg, D. Branilovi, V. Branilovi, Vizinger. Grahovec, Vrbanec, Perho, Zebec, Vukovi, Miholi, K. Vrbanec, Bedi, Kukovec, Dodlek, BlaĹžon.

NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Omladinca. Sudac: Nino Ĺ krobar (Brezje). Strijelci: 1:0 B. Varga (18), 2:0 B. Varga (35), 3:0 Vukovi (40), 4:0 Topolnjak (50-11m), 4:1 Kolar (59), 4:2 Kolar (63), 5:2 B. Varga (76). OMLADINAC: Grahovec, Skoliber, Turk, Jaklin, Bel, Fric, A. Varga, Topolnjak, Kovaevi, B. Varga, Jurinec (od 35. Vukovi). Ĺ ENKOVEC: Zadravec, Kolar, Kosma, Ratajec, Toplek, Novak, Saboli, M. Kolar, MarcijuĹĄ, Fras, BaranaĹĄi.

PODTUREN – SLOGA 3:2 (2:1)

MLADOST – DINAMO (P) 4:3 (3:2)

SOKOL – SLOBODA (S) 3:2 (1:1)

AKOVEC – RUDAR 1:1 (0:1)

PODTUREN. Igraliťte Trnoc. Sudac: Ivan Žganec (akovec). Strijelci: 0:1 Pongrac (15), 1:1 Ovar (40), 2.1 Ovar (45), 2:2 BlaŞeka (70), 3:2 Ovar (72-11m). PODTUREN: Gregori, Hranilovi, Kerovec, Strahija, Biber, Horvat, Strnad, Koevar, Ovar, I. Hranilovi (od 70. V. Hranilovi), Drk. SLOGA: Matjaťec, B. BlaŞeka, Vincek (od 61. D. BlaŞeka), Mati, S. Levai, D. Levai, Horvat, Hajdinjak, Pintari, Pongrac, Štampar.

PRELOG. IgraliĹĄte Mladosti. Sudac: Josip Kedmenec (Sv. Marija). Strijelci: 1:0 Patata (15), 1:1 Koprivec (23), 1:2 Zorec (27), 2:2 Patata (28), 3.2 Ĺ˝. Slaviek (35), 4:2 Ĺ˝. Slaviek (65), 4:3 Koprivec (78). MLADOST: Mihalec, Ĺ˝. Novak, Bauer, T. KalĹĄan, RuĹžman, Patata, A. Slaviek, Kljai, Lipi, Martinec, Ĺ˝. Slaviek. DINAMO: Jankovi, Kova, Mezga, HliĹĄ, Kolari, Cirkveni, Zorec, Lova, Ĺ egovi, Domini, Koprivec.

VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokola. Sudac: Dragutin Novak (Lopatinec). Strijelci: 1:0 Zadravec (5), 1:1 OkreĹĄa (10), 2:1 Vincek (57), 2:2 Gavez (58), 3:2 Vincek (78). SOKOL: Ĺ ari, Zadravec, Horvat, J. Ĺ kvorc, isar, I. Novak, LeĹĄko, Mikolaj, Tarandek, Vincek, Bistrovi. SLOBODA: Vibovec, Mesari, TomĹĄi, Kiri, Senar, IvanuĹĄa, OkreĹĄa, Koruni, Hea, Gavez, Srnec.

AKOVEC. Igraliťte SRC Mladost. Sudac: Marinko Hruťoci (Nedeliťe). Strijelci: 0:1 Liklin (27), 1:1 Sanjkovi (67). AKOVEC: Tropťa, Gaal, Koleni, Pongrac, KneŞevi, Damjan, Šenji, Sanjkovi, Zadravec, Štefiar, Žganec. RUDAR: Šaari, Kovai, Rob, Žerjav, Trstenjak, Z. Novak, Glavina, Bek, Liklin, Trstenjak, Šaari.

SPARTAK – POLET (P) 7:0 (1:0) MALA SUBOTICA. Igraliťte Jagodiťe. Sudac: Željko Hajdarovi (Belica). Strijelci: 1:0 Lonari (18), 2:0 Anderlin (63), 3:0 Marec (72), 4:0 D. Novak (75), 5:0 Hrasti (85), 6:0 D. Novak (85), 7:0 Frani (87). SPARTAK: Hrustek, Kovai, I. KriŞai, Anderlin, Hrasti, Milijani, M. KriŞai, Taradi (od 46. D. Novak), Lonari, Juras (od 55. Frani). POLET: Grkavec, Šolti, Vrbanec, Ž. Ivai, Pintar, D. Ivai, Mihalkovi, I. Novak, Varga, Prprovi, Sever.

SLOBODA – HAJDUK (B) 13:0 (4:0)

TABLICA

JADRAN – HODOŠAN 1:5 (0:2) 1. Spartak

23

23 0

0

111:31 69

2. Dinamo (D)

23

14 3

6

70:46

44

3. BSK

23

11 4

8

79:64

37

4. Dinamo (P)

23

11 4

8

70:55

37

5. HodoĹĄan

23

11 3

9

79:59

36

6. Vidovan

23

11 2

10 63:56

35

7. Podturen

23

10 4

9

70:61

34

8. Radniki

23

9

6

8

65:60

33

9. Sloga ()

23

7

4

12 48:63

25

10. Mladost (I)

24

7

4

13 46:67

25

11. Polet (P)

23

7

2

14 57:78

23

12. Mladost (Pr.)

23

4

3

16 38:96

15

13. Jadran

23

4

3

16 46:106 14

MIHOVLJAN. Igraliťte Ciglana. Sudac: Franjo Hergoti. Strijelci: 1:0 G. Dokleja (1), 2:0 G. Dokleja (3), 3:0 Belec (30), 4:0 M. Dokleja (35), 5:0 M. Dokleja (55), 6:0 M. Dokleja (60), 7:0 M. Dokleja (62), 8:0 G. Dokleja (70), 9:0 M. Dokleja (75), 10:0 Belec (77), 11:0 G. Dokleja (78), 12:0 G. Dokleja (80), 13:0 Belec (80). SLOBODA: Kovaec, Vinceti (od 29. Belec), akovi (od 32. M. Dokleja), Kuek, G. Dokleja, Marec, Gorianec, Mesari, Šari, Varga, Bratkovi. HAJDUK: Mezga, Vinkovi, Buhanec, Grabrovi, Šprajc, Jagec, Gregorini, Šaari, Žnidari9, Alijasevi, Slunjski.

BRATSTVO – POBJEDA (GH) 2:6 (2:1) SAVSKA VES. Igraliťte Savska Ves. Sudac: Franjo Horvat. Strijelci: 1:0 Kolari (22), 1:1 Trbovi (32), 2:1 Graťi (35), 2:2 D. Ivani (57), 2:3 Debelec (62), 2:4 Trbovi (65), 2:5 Mlinari (75), 2:6 Škvorc (82). BRATSTVO: Žnidari, Dunjko, Horvat, Vrbanec, S. BoŞi, J. BoŞi, Mesari, Šolti, Tomaťi, Graťi, Balent. POBJEDA: Marcijuť, Kova, Horvat, D. Ivani, Trbovi, Zamuda, Furdi, Debelec, Zobovi, Topolnjak, Cermek.

7 3 5 10 6 5 7 8 5 7 8 7 9 5

5 8 7 5 8 10 9 9 11 10 11 12 12 19

62:38 58:32 51:34 50:37 58:33 52:57 56:55 42:44 44:50 43:46 50:63 42:54 34:44 37:92

49 48 47 43 42 38 37 35 35 34 29 28 24 11

Odigrane sve utakmice, slijedi zavrťni turnir Rezultati svih odigranih, prethodno odgoenih utakmica: Dubravan – Zebanec 0:2; Bratstvo – Zebanec 3:1; Dubravan – Venera PMP 2:3; Napredak – Polet 4:2; Bratstvo – Mladost 0:0; Polet – Bratstvo 0:0; Donji Koncovak – Mladost 1:1.

TABLICA

TABLICA 1. Sloboda (M)

14 15 14 11 12 11 10 9 10 9 7 7 5 2

MNL VETERANI “SJEVEROZAPAD�, PROLJEE - 2009./2010. GOD.

VETERANI – ZAPAD – 23. KOLO

DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci (ukovec). Strijelci: 0:1 Vinkovi (11), 1:1 Stojkov (18), 2:1 Stojkov (40), 2:2 V. Horvat (55-11m), 2:3 Pintari (57), 2:4 T. Baksa (80), 2:5 T. Horvat (83). VIDOVAN: LukĹĄa, A. Vidovi, Hudiek, Hertelendi, Pongrac, Ĺ tefi, Stojkov, Dolenec, Nesti, S. Horvat. Fabi. BSK: J. Horvat, Trstenjak, Sean (od 61. Meimurec), Puklavec, Mlinari (od 80. T. Horvat), V. Horvat, Vinkovi, Baska, Pintari.

Ĺ TEFANEC. IgraliĹĄte Jadrana. Sudac: Radovan Posedi (PuĹĄine). Strijelci: 0:1 Ciglari (9), 0:2 Ciglari (24), 0:3 Ĺ avora (47), 0:5 SrĹĄal )78), 1:5 Pavlekovi (89). JADRAN: Kovaec, Juras, Hrasti, SuĹĄec, KoiĹĄ, Kranjec, Mesari, Janec, Pavlekovi, KriĹĄtofi, Kodba. HODOĹ AN: Krznar, Domini, Mihokovi, Ĺ avora, Srpak, Vlahek, S. Srpak, RuĹži, Ĺ vec, Ciglari, Smolek.

26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26 26

23

18 3 2

91:33

57

2. Omladinac (NSR) 23

18 2 3

108:48 56

3. akovec

24

15 6 3

85:30

51

4. Pobjeda

23

15 2 6

70:38

47

5. Sloboda (S)

23

12 4 7

68:51

40

6. NedeliĹĄe

23

12 3 8

82:70

39

7. Sokol

23

9

1 13 68:66

28

8. Omladinac (M)

23

7

5 11 68:86

26

9. Bratstvo (SV)

23

7

4 12 67:74

10. Rudar

23

6

11. Strahoninec

23

6

1. Venera PMP

18 13 3

2

52-21

42

2. Zebanec

18 13 1

4

41-21

40

3. Bratstvo

18 9

5

4

38-28

32

4. Dubravan

18 8

3

7

46-40

27 22

5. D. Koncovak

18 6

4

8

33-35

6. Napredak

18 6

3

9

32-40

21

25

7. Polet

18 6

3

9

36-39

21

6 11 53:62

24

8. Mladost

18 5

4

9

29-43

19

4 13 43:71

21

9. Zasadbreg

18 5

2

11 32-50

17

10. Mura

18 4

2

12 44-66

14

12. Hajduk (B)

23

2

4 17 41:135 10

13. Ĺ enkovec

23

0

2 21 30:110 2




15. lipnja 2010.

26. kolo II. ŽNL istok BORAC PMP – DRAVA 5:0 (0:0) TURIŠ E. Igralište Borca PMP. Suci: Siniša Lukai (akovec), Renato Vuk (Ivanovec), Mladen Puklavec (G. mihaljevec). Delegat: Franjo Kocijan (Šenkovec). Strijelci: 1:0 Granatir (52), 2:0 Vrzan (70), 3:0 Rušanec (71), 4:0 Vrzan (79), 5:0 Vrzan (89). BORAC PMP: Vlah, Granatir (od 69. D. Drvoderi), Cika, M. Blažini (od 55. Vrzan), Jankulija, Zrna, Hali, N. Brumen, Rušanec, Bister, Srpak (od 66. R. Brumen). Trener: Ivan Zrna. DRAVA: M. Bartoli, D. Bartoli, Kranjec, Igrec, Hošnjak, Kos, Orehovec, Gosari, Pongrac (od 63. Lipi), Mar. Bartoli, Štrok. Trener: Antun Pongrac.

RADNIKI – GALEB 1:2 (0:2) GARDINOVEC. Igralište Radnikog. Suci: Goran Žganec (S. Ves), Drago Marec (Mihovljan), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec). Strijelci: 0:1 I. Erdelji (22), 0:2 L. Domini (29), 1:2 Živkovi (47). RADNIKI: Horvat, Bobianec (od 32. eh), Carovi, Toplek, Obadi, Paler, Krmar (od 72. Jalšovec), Sabol (od 46. Kolari), Lovrek, Živkovi, Baksa. Trener: Damir Vrbanec. GALEB: Dolenec, N. Balent (od 74. D. Domini), Soka, I. Erdelji (od 48. Mihaljac), Markan, Frani, Car, M. Erdelji, urini (od 70. I. soka), L. Domini, Slaviek. Trener: Dubravko Mišin. Žuti kartoni: Živkovi, eh (Radniki), Car, N. Balent (Galeb).

DUBRAVAN – MLADOST (P) 5:2 (1.2) DONJA DUBRAVA. Igralište Dubravana. Suci: Milivoj Bali (Nedeliše), Mario Pintari (Nedeliše), Neven Bujani (S. Ves). Delegat: Josip Baksa (Belica). Strijelci: 0:1 Talan (22), 1:1 Kokša (33), 1:2 Mlinarec (42), 2:2 D. Horvat (63), 3.2 D. Horvat (74), 4:2 D. Horvat (82), 5:2 Žini (90). DUBRAVAN: Apostolovski, Jadan, mrlec, Vuenik (od 46. Švenda), Hujs, Na, Špoljar, Kokša (od 77. Žini), B. Brljak (od 70. Meimurec), Nesti, D. Horvat. Trener: Dražen Horvat. MLADOST: I. Kolari, N. Kolari, Talan, Brez, avlek, Sabol, Cirkveni, Sabolec (od 46. Kova), Fileš, Baksa, Mlinarec (od 85. Karabojev). Trener: Dušan Podgorelec.

MLADOST – OMLADINAC (D/S) 7:1 (4:1) SVETA MARIJA. Igralište Mladosti. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Mladen eke (Ferketinec), Edvin Zobec (Strahoninec). Delegat: Željko Bacinger (akovec). Strijelci: 0:1 M. Valenti (3), 1:1 Bogdan (7), 2:1 Igrec (24), 3:1 N. Blažini (30), 4:1 Markovi (36), 4:1 Gašpari (36), 5:1 Gašpari (55), 6:1 N. Blažini (81), 7:1 Gašpari (90). MLADOST: Kranjec (od 81. D. Orehovec), Bogdan, Štrok (od 16. Musta), Šulj, Šamarija, M. Kranjec, Hobor, Gašpari, N. Blažini, Igrec, Markovi (od 59. Briševac). Trener: Božidar Kedmenec. OMLADINAC: Saka, Horvat, Dodlek, Novak, Taradi, Kovai, M. Valenti, Kati, Ciglari, Vlaši, Škvorc. Trener: Dragutin Domjani. Žuti kartoni: Šamarija (Mladost), Saka, Horvat (Omladinac).

CROATIA – BUDUNOST 1:1 (0:0) OREHOVICA. Igralište Gmajna. Suci: Zoran Hajdinjak (akovec), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek (ukovec). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec). Strijelci: 0:1 R. Domini (47), 1:1 Krmar (76). CROATIA: Patarec, urila, Sinkovi (od 76. Jeleni), D. Bali, urin, Kolar, Ruži, J. Bali, Krmar, M. Ruži, Debelec. Trener: Kristijan Varga. BUDUNOST: onkaš, Horvat (od 65. Škiljo), K. Ruži (od 70. Ciglari), Hali, Ciglar, Višnji, Lastavec, Miši, Gorianec, Novak, R. Domini. Trener: Ivan Gajnik. Žuti karton: Ciglar (Budunost).

26. kolo II. ŽNL zapad STRAHONINEC – MURA 2:2 (1:1) STRAHONINEC. Igralište Bujan Stjepan-Stipi. Suci: Božidar Kolari (NSR), Mario Buhin (Belica), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Drago Koruni (Šenkovec). Strijelci: 0:1 D. Novak (20-11m), 1:1 S. Vidovi (24), 2:1 S. Vidovi (62), 2:2 Lipovi (64). STRAHONINEC: Murk, Višnjari (od 61. Lackovi), Pavlekovi, Horvat, Brez, Gyofi (od 61. Kuqi), M. Vidovi, Šteulj (od 75. Zlatarek), Krištofi, Srnec, S. Vidovi. Trener: Stjepan Makar. MURA: D. Novak, Lipovi, Breznik, Vuri, D. Žganec (od 86. Petermanec), D. Stojko, Jurovi, Vinko, A. Stojko, Na, Vrši (od 46. Braniša). Trener: Darko Vincek. Žuti kartoni: Lackovi (Strahoninec), Breznik (Mura).

ŠENKOVEC – BRATSTVO (J) 3:5 (3:1) ŠENKOVEC. Igralište Šenkovca. Suci: Franjo Hergoti (Ž. Gora), Boško Martan (Šteanec), Branko Martan (Šteanec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec). Strijelci: 1:0 Korent (7), 2:0 Zaspan (10), 2:1 M. Novak (12), 3:1 M. Novak (32), 3:2 M. Novak (51), 3:3 M. Novak (56), 3:4 D. Novak (68), 3:5 Modlic (75). ŠENKOVEC: D. Novak, S. Kranjec (od 60. J. Kranjec), Radikovi, Zanjko, Ban, Korent, M. Novak, Zaspan, Gorianec, M. Novak, Kolar. Trener: Mario Zaspan. BRATSTVO: A. Peri, Zamuda (od 58. M. Peri), Jambrovi, Vukovi, Antoli (od 46. urin), D. Novak, M. Novak (od 66. Modlic), Soboan, Horvat, Mih. Peri, Jakopi. Trener: Zdravko Modlic. Žuti kartoni: Zanjko (Šenkovec), urin, M. Peri, Jakopi (Bratstvo).

DONJI KONCOVAK – TRNOVEC 2:5 (0:3) DONJI KONCOVAK. Igralište D. Koncovaka. Suci: Nikola Toplek (Nedeliše), Josip Novak (akovec), Toni Fažon (akovec). Delegat: Toni Martinjaš (akovec). Strijelci: 0:1 Bacinger (5), 0:2 Trtinjak (29), 0:3 D. Florjani (35), 1:3 Koraj (67), 1:4 M. Flac (71), 1:5 Bacinger (83), 2:5 T. Gorianec (85-11m). DONJI KONCOVAK: Gro, Saka, T. Gorianec, Šeruga, B. Pleh, T. Hrženjak (od 89. N. Gorianec), Brezniar, Dragovi (od 72. Cvetkovi), Koraj, Horvat, M. Sklepi (od 46. K. Sklepi). Trener: Ivan Sklepi. TRNOVEC: Kiri, D. Florjani (od 65. Zobovi), Borko, Jaluši, Plantak, Zobec, Marec, Herceg (od 60. Liber), Trtinjak, Bacinger, Bukal (od 54. M. Flac). Trener: Krešo Žnidari. Žuti karton: Zobec (Trnovec).

PUŠINE – SLOGA 1:0 (0:0) PUŠ INE. Igralište Pušina. Suci: Zdravko Toplišnjak (N. Ves), Valentino Kantoci (Šandorovec), Dražen Šajnovi (Zasadbreg). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središe). Strijelac: 1:0 Žnidari (49). PUŠINE: Majurec, urila, Pintari, Novosel, Bosilj, Klemeni, Skupnjak (od 88. Ceilinger), Grabar, Doveer (od 76. Florjani), Šteulj (od 90. Novak), Žnidari. Trener: Anelko Špicar. SLOGA: Vugrinec, Kovai, Vinkovi, Brežnjak, Jambrovi, Bogdan, Rob (od 65. T. Kovai), Kova, Rojko, Senar (od 47. Tkalec), Bistrovi. Trener: Franjo Klobuari. Žuti kartoni: Doveer, Skupnjak, Florjani (Pušine). Crveni karton: Jambrovi (Sloga).

MLADOST – JEDINSTVO (NSnD) 5:0 (1:0) SELNICA. Igralište Mladosti. Suci: Matija Horvat (S. Ves), Tomislav Herman (Belica), Stjepan Fic (Lopatinec). Delegat: Željko Podgorelec. Strijelci: 1:0 Hereni (25), 2:0 Koprivec (50), 3:0 Koprivec (53), 4:0 Kolar (56), 5:0 Tuksar (73). MLADOST: Raj, Vrani, Kolar, Rob (od 78. J. Levai), T. Stojko, N. Stojko, Šavniar (od 72. Šardi), Herenei, Koprivec (od 64. Živec), T. Levai, Tuksar. Trener: Marijan Mohari. JEDINSTVO: Turkovi, Krizman, Lešnjak (od 53. Markovi), M. Jaluši, N. Jaluši, Rešetar, Štajerec (od 72. G. ekunec), Vidaek, orevi, Platak (od 64. Plevnjak), Novak.

II. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Dubravan i na kraju pucaki raspoložen Mladost htjela Dubravanu pokvari slavlje ali nije uspjela. Osim što im je u prvom poluvremenu malo «zagorala život» Mladost u drugom poluvremenu totalno pada u igri i na kraju je poražena visokim rezultatom. Nikola Talan u 22. minu prvi puta nainje mrežu Ivice Apostolovskog. Stanko Kokša poravnao je na 1-1 u 33. minu. Tomica Mlinarec tri minute prije kraja prvog poluvremena ponovno Mladost dovodi u vodstvo. Ovaj puta od 2-1. Nakon toga raspucao se Dražen Horvat i u periodu od 63. do 82. minute posže tri svoja zgoditka i dovodi Dubravan u vodstvo od 4-2. Marko Žini samo je u 90. minu potvrdio pobjedu Dubravana od 5-2. Ni jedan opomenu igra. Pobjeda Podturna u Novakovcu. U dosta otvorenoj igri gledatelji su vidjeli dva prekrasna zgoditka. Zgoditaka dugo nije bilo. Gos su napadali, a domai iz kontri pokušavali si do zgoditka. Najizgledniju domau prigodu imao je Tihomir Kolari, ali je Špilek obranio njegov udarac. Podturen u samo dvije minute pred sam kraj prvog poluvremena dolazi do vodstva od 2-0. Prvo je u 44. minu strijelac bio Maja Kolar, a potom u 45. minu pravim euro golom Nikola Hajdarovi. Dominik Drvoderi uzvrao je slinim zgoditkom, ali iz slobodnog udarca u 69. minu za smanjenje vodstva gosju na 2-1. Svojim drugim zgoditkom u 75. minu Nikola Hajdarovi potvrdio je gostujuu pobjedu Podturna od 3-1. Po jedan opomenu igra u svakoj momadi. Opinski derbi u Orehovici bez pobjednika. Ve nakon prvog poluvremena i nepopularnog rezultata 0-0 dalo se naslu da u ovoj utakmice e pobjednika teško bi. Uvijek su to tvrde utakmice i pravi susjedski derbiji. Poetkom drugog dijela u 47. minu gos iz Podbresta dolaze zgoditkom Roberta Dominia u vodstvo od 1-0. Marijan Krmar uspio je u 76. minu poravna na konanih 1-1 i Croaji osigura barem remi. Samo jedan opomenu igra i to iz momadi Budunos.

Galeb slavio u Gardinovcu. Za pola sata igre gos iz Oporovca zgodicima Igora Erdeljija i Luke Dominia imaju vodstvo od 2-0. U poluvremenu utakmice domai trener Damir Vrbanec malo je pokušao razbudi i pokrenu svoje igrae. Imalo je to brzog uinka u 47. minu kada je svojim zgoditkom Nebojša Živkovi smanjio rezultat na 2-1. Da su gos u Oporovec odnijeli tri boda velike zasluge ima i njihov vratar Franjo Dolenec koji je u nekoliko navrata napadae Radnikog bacao u oaj. No, ipak domai nisu uspjeli si do poravnanja. Po dvojica opomenuh igraa u svakoj momadi. U Sivici deset zgoditaka, a bod ide u Draškovec. Stalno su gos iz Draškovca imali vodstvo, ali je domaa Dubrava uspijevala svaki puta si do izjednaenja. Ve je nakon prvih 45 minuta bilo 3-3. Kod Draškovca dvostruki strijelac bio je Dejan Vule, a kod Dubrave Velimir Mui. Po jednom su se u listu strijelaca upisivali kod domaih Ivan Furundžija, Davor Mui i Tino Sabol, a kod gosju Tomislav Repalust, Filip Pišpek i Marko Malek. Po dvojica opomenuh igraa u svakoj momadi. Težak poraz Omladinca u Svetoj Mariji. Gos iz DržimurecStrelca dobro su krenuli. Poveli su u 3. minu zgoditkom Marka Valena iz kaznenog udarca i to je od njihove strane bilo sve na ovoj utakmici. Domaa Mladost do poluvremena posže eri zgoditka, a u drugom još tri za konanu pobjedu od 7-1. Za domae po dva su zgoditka posgli Mario Gašpari i Nikola Blažini, a po jedan Davor Bogdan, David Igrec i Vedran Markovi. Jedan domai, a dva gostujua opomenuta igraa. Borac PMP visoko porazio desetkovanu Dravu. Gos iz Donjem Mihaljevca prvo su se poluvrijeme dobro držali kada su imali 0-0. Njihov vratar Mario Bartoli jedan je od zaslužnih za takav rezultat. U drugom poluvremenu Drava posustaje i domai polako, ali sigurno pune gostujuu mrežu. Krisjan Vrzan tri je puta bio strijelac, a po jednom Tomislav Granar i Siniša Rušanec. Ni jedan opomenu igra.

GRANIAR – PODTUREN 1:3 (0:2)

DUBRAVA – DRAŠKOVEC 5:5 (3:3)

NOVAKOVEC. Igralište Drvarijum. Suci: Nino Škrobar (Brezje), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Stjepan Novak (akovec). Delegat: Darko Jambrovi (Šteanec). Strijelci: 0:1 Kolar (44), 0:2 Hajdarovi (45), 1:2 D. Drvoderi (69), 1:3 Hajdarovi (75). GRANIAR: Pancer, T. Levai (od 46. Jambroši), M. Levai, Tih. Levai, Posavec, Furdi, Buhin, Blažon, Novak (od 87. Petak), D. Drvoderi, Kolari. Trener: Josip Katani. PODTUREN: Špilek, Kolar, Tkalec, Škvorc, Lepen (od 75. P. Telebuh), R. Boži, Mravljak (od 57. Sršan), Jambroši, J. Lepen (od 64. Kolari), Balenovi, Hajdarovi. Trener: Dušan Novak. Žuti kartoni: Furdi (Graniar), Kolari (Podturen).

SIVICA. Igralište Berek. Suci: Dražen Jurec, Ivica Felker, Bernard Vuenik. Delegat: Dejan Kova. Strijelci: 0:1 D. Vuleti (10), 1:1 V. Mui (21), 1:2 T. Repalust (25), 2:2 Furundžija (27), 2:3 D. Vuleti (34-11m), 3:3 V. Mui (42), 3:4 F. Pišpek (47), 4:4 D. Mui (66), 4:5 Malek (75), 5:5 Sabol (79). DUBRAVA: uranec, Ovar, Sršan, D. Mui, Furundžija (od 67. Sabol), Divjak, Bobianec, Tkalec, Žganec, V. Mui, Škvorc (od 56. Bauer). Trener: Vladimir Sabol. DRAŠKOVEC: Taradi, Malek, N. Pišpek, Kova, M. Vuleti, Horvat, T. Repalust, Matjai, Fleten (od 67. Jambrovi), D. Vuleti, F. Pišpek. Trener: Dario Kova. Žuti kartoni: Furundžija, D. Mui (Dubrava), Kova, Jambrovi (Draškovec).

LISTA STRIJELACA 32 zgoditka – Dražen Horvat (Dubravan) 20 zgoditaka – Maja Kolar (Podturen) 18 zgoditaka – Stjepan Ruži (Drava DM) 16 zgoditaka – Marko Ruži, Tomislav Debelec (Croaa), Damjan Novak (Budunost P) 15 zgoditaka – Darko mrlec (Dubravan), Ivan Furundžija (Dubrava), Tomica Mlinarec (Mladost Pal.) 14 zgoditaka – Dejan Vule (Draškovec) 13 zgoditaka – Miroslav Lovrek (Dubravan), Danijel Lovrek (Radniki), Sandro Janec (Borac PMP) 12 zgoditaka – Benjamin Brljak (Dubravan), Damir Lepen (Podturen) 11 zgoditaka – Nikola Štrok (Drava DM), Danijel Hertelendi (Galeb), Marijan Krmar (Croaa), Davor Mui (Dubrava), Davor Bogdan, Mario Gašpari (Mladost SM) 10 zgoditaka – Nikola Blažini (Mladost SM) 9 zgoditaka – Nikola Talan (Mladost Pal.), Krisjan Vrzan (Borac PMP) 8 zgoditaka – Josip Hošnjak (Drava DM), Bruno Dodlek (Budunost P), Stevica Bobianec (Dubrava), Siniša Rušanec (Borac PMP)

FAIR PLAY Iskljuenja nije bilo Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nema: Nikola Kolari (Podturen)

STATISTIKA 39 posgnuh zgoditaka ili 5,5 po utakmici 14 opomenuh igraa iskljuenja nije bilo 2 kaznena udarca dosuena i is realizirani

Rezulta 26. kola: Croaa - Budunost (P) 1-1; Mladost (SM) - Omladinac (DS) 7-1; Graniar (N) – Podturen 1-3; Dubrava – Draškovec 5-5; Radniki – Galeb 1-2; Borac PMP - Drava (DM) 5-0; Dubravan - Mladost (Pal.) 5-2

TABLICA 1. Dubravan

26

23

2

1

89:22

71

2. Podturen

26

18

4

4

60:28

58

3. Croaa

26

13

4

9

63:44

43

4. Radniki

26

14

0

12

38:46

42

5. Budunost (P)

26

11

4

11

52:52

37

6. Dubrava

26

11

3

12

61:59

36 35

7. Draškovec

26

10

5

11

50:43

8. Mladost (SM)

26

9

7

10

50:44

34

9. Drava (DM)

26

11

2

13

46:52

34

10. Galeb

26

9

5

12

43:54

32

11. Borac PMP

26

9

4

13

60:72

31

12. Mladost (Pal.)

26

9

3

14

49:49

30

13. Graniar (N)

26

6

5

15

28:47

22

14. Omladinac (DS)

26

5

0

21

24:101

15

II. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Zasadbreg potvrdio naslov pobjedom u Štrukovcu Pobjeda Zasadbrega u Štrukovcu. Sve se odigralo u prvom poluvremenu. Hajduk je poveo zgoditkom Karla Gorianca u 20. minu. Marijan Dumani sa svoja dva zgoditka u 25. i 33. minu preokree rezultat u korist gosju. Kod drugog gostujueg zgoditka uvelike je pripomogao i domai vratar Davor Jurovi. Nakon posljednjeg zvižduka suca utakmice Darija Srneca Zasadbreg je zapoeo svoje slavlje proslave naslova prvaka kojeg je osigurao ve u proteklom kolu. Opomenuh igraa nije bilo. Pušinama minimalna domaa pobjeda. Zgoditak odluke za domau pobjedu posgao je Ivan Žnidari u 49. minu. Malo je bilo prigoda na ovoj utakmici. Sloga je u 82. minu ostala bez Smiljana Jambrovi koji je iskljuen temeljem druge opomene. Prvu je zaradio u 29. minu. Gos nisu imali opomenuh igraa, a domai trojicu. Domaim porazom od Trnovca Donji Koncovak ispao iz lige. Gos su ve nakon prvog dijela imali vodstvo od 3-0. Bojan Bacinger posgao je dva zgoditka, a po jednom su za Trnovec strijelci bili Roman Trnjak, Denis Florijani i Mišel Flac. Bernard Koraj i Tomica Gorianec iz kaznenog udarca bili su strijelci za domae. Domai nisu imali opomenutog igraa, ali su zato gos imali jednog. U Strahonincu podjela bodova. Jednom su gosti iz Hlapiine imali prednost, a drugi puta pak domai. Mura je do vodstva došla u 20. minu iz kaznenog udarca kojeg je realizirao njihov vratar Dražen Novak. Samo je eri minute trajala gostujua radost kada je Saša Vidovi najbolji strijelac ove lige sa 34 posgnuta zgoditka poravnao na 1-1. I to nije sve is je igra u 62. minu domaine doveo u vodstvo od 2-1. Domae vodstvo pak je trajalo samo dvije minute kada je na 2-2 poravnao Goran Lipovi. Neriješeno je bilo i u opomenum igraima. U svakoj momadi po jedan.

I u Mihovljanu puno zgoditaka. Za samo pola sata igre gledatelji su ve vidjeli eri zgoditka. Po dva u svakoj mreži. Zanimljivo za domau Sloboda lista strijelaca je dosta šarena. Ivan Tisaj i Bruno Gorianec domai su strijelci. Bojan Kregar posgao je oba zgoditka za Meimurec u prvom poluvremenu. Njemu se takoer sa dva zgoditka u drugom poluvremenu pridružio Sandro Novak. Sloboda je do pobjede od 5-4 došla u drugom poluvremenu zgodicima Denisa Tremskog, Karla Posavca i Alena Vidovia. Igralo se bez opomenuh igraa. Bratstvo slavilo u Šenkovcu. Domai su nakon prvih 45 minuta igre ispusli vodstvo od 3-1. Ve za deset minuta igre Šenkovec je imao vodstvo od 2-0 zgodicima Dejana Korenta i Marija Zaspana. Mario Novak je domae vodstvo u 12. minu smanjio na 2-1. Maja Novak u 32. minu povisuje na 3-1. Za prvi dio i vruinu koja je bila i previše. U drugom poluvremenu Šenkovec kao da je ostao bez «sape». Gos iz Jurovca do kraja su uspjeli preokrenu rezultat i si do pobjede od 5-3. Mario Novak je svoj niz i prvog dijela nastavio poetkom drugog sa još dva zgoditka i tako upisao hatrik. Njegovo je zaduženje bilo da susgne domae vodstvo što je do 56. minute i uinio. David Novak je u 68. minu doveo Bratstvo u vodstvo od 4-3, a konanih 5-3 djelo je trenera-igraa Zdravka Modlica u 75. minu. Jedan domai, a tri gostujua opomenuta igraa. Mlados visoka pobjeda za spas od ispadanja. Jedinstvo se dobro držalo u prvom dijelu utakmice kada su tek jednom morali vadi loptu iz mreže i to u 25. minu kada je strijelac bio Danijel Hereni. Samo šest minuta od 50. do 56. bilo je dovoljno Mlados da posgne još tri zgoditka i tako osigura ostanak u ligi. U tom periodu dva je puta strijelac bio Goran Koprivec, a jednom Aleksandar Kolar. Toku na i poszanju zgoditaka u Selnici stavio je Krunoslav Tuksar za ostanak u ligi. Maja Horvat sudac utakmice u fer i korektnoj igri nije imao potrebe za vaenje iz džepa kartona bilo kakve boje.

HAJDUK VINDIJA – ZASADBREG 1:2 (1:2)

SLOBODA – MEIMUREC 5:4 (2:2)

ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduk Vindija. Suci: Dario Srnec (Pušine), Boris Jakovljev (G. hrašan), Željko Ivanuša (Pretetinec). Delegat: Dragutin Šaari. Strijelci: 1:0 Gorianec (20), 1:1 Dumani (25), 1:2 Dumani (33),. HAJDUK VINDIJA: Jurovi, D. Hrženjak (od 75. Dobrani), K. Hrženjak, Toplianec, Turk (od 46. T. Jurovi), Radikovi, H. Maari (od 60. Rudniki), M. Debelec, Gorianec, G. debelec, Škerbi. Trener: Robert Gorianec. ZASADBREG: Novak, Kovai, Rodinger (od 76. Zobi), Mesari, Rodinger, Barbi, Perho, Šimunkovi, Dumani (od 90. M. Perho), Koroši, Marec (od 68. Višnjari). Trener: David Ivan.

MIHOVLJAN. Igralište Ciglena. Suci: Velimir Levai (Novakovec), Josip Jurinec (Ivanovec), Ivan Kolari (akovec). Delegat: Dragutin Borko. Strijelci: 1:0 Tisaj (5), 1:1 Kregar (25), 1:2 Kregar (28), 2:2 Gorianec (30), 2:3 Novak (50), 3:3 Tremski (65-11m), 4:3 Posavec (75), 5:3 A. Vidovi (85), 5:4 Novak (86). SLOBODA: Jug, Pintari (od 46. Novak), Gorianec, Požgaj, Medved, Dunjko, D. Lukman, Tremski, Posavec, Sovar (od 35. Vidovi), Tisaj. Trener: Mladen Kuek. MEIMUREC: Marciuš, Kozina (od 46. orevi), Ciglari, D. ekunec (od 46. Lonari), Fuek, Ivanuša, Škvorc, Rešetar, Treska, Novak, Kregar (od 46. Daj. ekunec). Trener: Siniša Trajbar.

LISTA STRIJELACA 34 zgoditka – Saša Vidovi (Strahoninec) 27 zgoditaka – Marijan Dumani (Zasadbreg) 22 zgoditka – Bojan Kregar (Meimurec) 19 zgoditaka – Roman Trnjak (Trnovec) 18 zgoditaka – Mario Novak (Bratstvo J) 16 zgoditaka – Nikola Dragoja (Mura) 15 zgoditaka – Miljenko Bistrovi (Sloga Š), Ivan Žnidari (Pušine) 14 zgoditaka – Mario Vidovi (Strahoninec) 13 zgoditaka – Siniša Doveer (Pušine), Karlo Posavec (Sloboda M) 12 zgoditaka – Marko Miki (Pušine), Mihael Maari (Hajduk Š) 11 zgoditaka – Dejan Na (Mura), Denis Tremski (Sloboda M) 10 zgoditaka – Goran Koprivec (Mladost S) 9 zgoditaka – Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Pušine), Slavko orevi (Jedinstvo NSD), Dejan Bukal (Trnovec) 8 zgoditaka – Danijel Hereni (Mladost S), Roman Liber (Trnovec), Smiljan Jambrovi (Sloga Š), Bernard Koraj (Donji Koncovak), Karlo Gorianec (Hajduk Š)

FAIR PLAY Iskljueni igra: Smiljan Jambrovi (Sloga Š) Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Roko urin (Bratstvo J), Siniša Doveer (Pušine)

STATISTIKA 37 posgnuh zgoditaka ili 5,2 po utakmici 10 opomenuh igraa 1 iskljueni igra 4 kaznena udaraca dosuena, a 3 realizirani

Rezulta 26. kola: Mladost (S) - Jedinstvo (NSD) 5-0; Donji Koncovak – Trnovec 2-5; Pušine - Sloga (Š) 1-0; Šenkovec - Bratstvo (J) 3-5; Sloboda (M) – Meimurec 5-4; Strahoninec – Mura 2-2; Hajduk (Š) – Zasadbreg 1-2

TABLICA 1. Zasadbreg

26

20

2

4

58:30

62

2. Pušine

26

18

5

3

73:33

59

3. Trnovec

26

15

4

7

62:40

49

4. Strahoninec

26

14

4

8

74:42

46

5. Mura

26

13

5

8

47:33

44

6. Meimurec

26

11

3

12

58:45

36

7. Sloboda (M)

26

12

0

14

56:55

36

8. Sloga (Š)

26

9

5

12

44:36

32

9. Šenkovec

26

10

2

14

39:60

32

10. Hajduk (Š)

26

9

4

13

47:53

31

11. Bratstvo (J)

26

8

3

15

45:75

27

12. Mladost (S)

26

6

6

14

43:56

24

13. Jedinstvo (NSD)

26

7

2

17

41:90

23

14. Donji Koncovak

26

5

5

16

30:69

20


 22. kolo III. ŽNL istok BORAC – TORPEDO 0:6 (0:1) DONJI HRAŠ AN. Igralište Gaji. Suci: Tihomir Jambroši (NSR); Robert Horbec (Kuršanec), Luka Jaluši (NsnD). Delegat: Ivan Mezga (Turiše). Strijelci: 0:1 F. Strojko (9), 0:2 M. Jambroši (33), 0:3 M. Jambroši (43-11m), 0:4 Vugrinec (49), 0:5 F. Strojko (68), 0:6 Govedi (81). BORAC: Taradi, Jankulija, Malovi, Lackovi, Kolari, Ivkovi, Pavlic, N. Ivkovi, Šari, Mavrin, Pozderec. Trener: Damir Krznar. TORPEDO: Herceg, Filipovi, Vugrinec (od 73. Jezernik), Fric, David, Govedi, Jambroši (od 61. Pintari), Frani (od Murkovi), E. Jambroši, Žganec, F. Strojko. Trener: Klaudio Biber. Žuti kartoni: Filipovi, Pintari, Govedi (Torpedo).

EKO – KRALJEVAN 38 6:2 (2:0) SVETI KRIŽ. Igralište Eko. Suci: Rudolf ižmešija (D. Dubrava), Dražen Sukanec (S. Ves), Miran Culjak (Makovec). Delegat: Mirko Leich (akovec). Strijelci: 1:0 J. Lastavec (19), 2:0 Z. Novak (35), 3:0 J. Lastavec (48-11m), 3:1 Špoljari (59), 4:1 J. Lastavec (53), 4:2 Špoljari (68), 5:2 Bajri (85), 6:2 Koiš (85). EKO: Domini, Šopar (od 70. Vutek), M. Balog, . Balog, Sabadi, Koiš, D. Novak, J. Lastavec, Bajri (od 75. Paler), Z. Novak, An. Maek. Trener: Zlatko Novak. KRALJEVAN 38: Glavak, Radmanovi, Vlah (od 46. Perca), Jakši, Stankov, Pigac, S. Slaviek, Filipaši, Lipi, Miketek, Špoljari. Trener: Miroslav Radmanovi. Žuti kartoni: Šopar, Koiš (Eko), Radmanovi, Pigac (Kraljevan 38).

BUDUNOST – NAPREDAK 2:0 (2:0) SIVICA. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Tomislav urila (Kuršanec), Marinko Hrušoci (Nedeliše). Delegat: Marijan Sabol (Gardinovec). Strijelci: 1:0 Z. Drk (9), 2:0 Antolovi (35-11m). BUDUNOST: Bauer, Fažon, Varga, Z. Drk, Zadravec, Marodi, Lisjak, D. Drk (od 68. Cerovec), Jurši (od 75. Sklepi), Antolovi, Okreša. Trener: Stanislav Tot. NAPREDAK: T. Novak, Matoša (od 75. Medved), Hutinec (od 46. Govedi), Jambroši, S. Žganec, M. Žganec, I. Maari (od 60. Bujan), M. Maari, Kovai, D. Jambroši, Cilar. Trener: Siniša Mikolaj. Žuti kartoni: Antolovi (Budunost), Matoša, N. Jambroši (Napredak).

JADRAN – MLADOST URKIN 2:0 (1:0) ŠTEFANEC. Igralište Jadrana. Suci: Dominik Mihoci (ukovec), Morano Vlah (D. Mihaljevec), Željko Novak (Prelog). Delegat: Davor Drvenkar (Belica). Strijelci: 1:0 D. Novak (32), 2:0 Kolari (80). JADRAN: Pintari, Korent, Bedi, Toplek, Hamonajec, Colev, M. Novak, Kolari, Bacinger (od 75. Matotek), Fegeš, D. Novak. Trener: Goran Kolari. MLADOST URKIN: Magdaleni, Majeri, Hajdarovi, urkin, Žerjav, Hliš, Pintari, Rošani, Novak, A. Ciceli, Novak. Trener: Renato Ciceli. Žuti kartoni: M. Novak, Korent (Jadran), urkin, Rošani (Mladost urkin).

22. kolo III. ŽNL zapad JEDINSTVO – ZEBANEC 5:2 (4:2) GORNJIMIHALJEVEC.IgrališteParkMladosti.Suci:JadranKukovec(Makovec),Petar Ruži (Strelec), Martina Koprivec (Palovec). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec). Strijelci: 1:0 Horvat (16), 2:0 Janež (18), 3:0 Horvat (22), 3:1 Borovak (25), 3:2 Borovak (28), 4:2 M. Novak (35), 5:2 Horvat (80). JEDINSTVO:Srša,M.Novak,Ladi,Vuk(od87.Zadravec),Mohari,Fujs,Mikulan,Janež, Horvat (od 70. Miljani), Borko, D. Novak. Trener: Goran Mikulan. ZEBANEC:Pokriva,Zadravec,Horvat,Žerjav,Ter,Borovak,Petkovi,Glavina,Šprajc, Kodba, Živko. Trener: Antun Drk.

PLAVI 1975 – HAJDUK (B) 3:1 (2:1) PREKOPA-BUKOVEC. Igralište Plavih. Suci: Radovan Posedi (Pušine), Vedran Hrušoci (Nedeliše), Martin Hrušoci (Nedeliše). Delegat: Jasmin Jambroši (Turiše). Strijelci: 1:0 T. Bistrovi (16), 1:1 Hren (38), 2:1 S. Karlovec (43), 3:1 Ciglari (90). PLAVI 1975: Petran, Puri (od 46. N. Škvorc), Trajbar, Vodušek, I. Levai, S. Karlovec, Korošec, Grefel (od 86. M. Škvorc), T. Bistrovi, D. Škvorc (od 90. Janež), Ciglari. Trener: Ivan Jurini. HAJDUK:Preložnjak,Domini,Trupkovi,Pintari,Senar(od67.Buhanec),Toplek,Hrušoci (od 46. Žnidari), Buhanec, Hren (od 46. Lehkec), Jarni. Trener: Marijan Horvat. Žuti kartoni: T. Bistrovi, Grefel, Ciglari (Plavi 1975), Toplek (Hajduk). Crveni kartoni: T. Bistrovi, Vodušek (Plavi 1975), Lehkec (Hajduk).

BRATSTVO – DINAMO (Ž) 4:1 (3:0) PRESEKA. Igralište Bratstva. Sudac: Dario Bubek (Pribislavec). Delegat: Antun Vlahek. Strijelci: 1:0 J. Boži (11), 2:0 J. Boži (31), 3:0 D. Novak (33), 3:1 Srpak (47), 4:1 Kovai (63-11m). BRATSTVO:Komar,D.Novak(od46.F.Kovai),M.Novak,Škvorc,Polak,abradi, J. Boži, D. Kovai, D. Novak, Golub, Trupkovi. Trener: Vladimir Hunjadi. DINAMO: Novakovi, Valpoti, Šoštari, Ban, Srnec, S. Šoštari (od 69. Mikulaj), Hunjadi, Jug, Kren (od 62. Petrievi), Baka, Srpak (od 58. Ehrenreich). Trener: Radovan Preložnjak. Žuti kartoni: Srpak, Kren (Dinamo).

KRIŠTANOVEC – POBJEDA (GH) 3:3 (3:0) KRIŠTANOVEC. Igralište Trate. Suci: Željko Kovai (Šenkovec), Smiljan Šafari (Zasadbreg), Željko Hajdarovi (Belica). Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 1:0 Fric (19), 2:0 Radikovi (21), 3:0 Januši (38), 3:1 Tkalec (46), 3:2 D. Štrukelj (51), 3:3 D. Štrukelj (54). KRIŠTANOVEC:R.Šimuni,Fric(od49.F.Bedi),Mikulaj,Miš.Medlobi,D.Novak,Mat. Medlobi, Radikovi, Šparavec, Žuni, Januši, N. Novak. Trener: Zdravko Horvat. POBJEDA:Verteš, Hanžekovi, Kova (od 46. D. Štrukelj), D. Ivani, Zorkovi, Tkalec, Ladi, Borko, M. Kovai, Kresinger, Kocjan. Trener: Željko Vukši. Žuti kartoni: D. Novak (Krištanovec), Ladi, D. Ivani (Pobjeda). Crveni kartoni: Šparavec (Krištanovec), D. Ivani (Pobjeda).

DRAVA – OMLADINAC (M) 7:3 (4:1) KURŠANEC. Igralište Drave. Suci: Darijan Zadravec (M. Središe), Robert Novak (Pušine), Dario Kos (NsnD). Delegat: Božidar Jurai. Strijelci: 1:0 G. Zlatarek (2), 2:0 Carevi (4), 3:0 Zanjko (7), 4:0 Vuk (21), 4:1 Peserlin (11), 5:1 Novosel (62), 5:2 Kanižaj (73), 6:2 Tomaši (82-11m), 7:2 Treska (84), 7:3 Šafari (87). DRAVA: Martinevi (od 46. V. Zlatarek), G. Zlatarek, Horvat, Carevi (od 46. Novosel), Bajkovec (od 60. Bratuša), Šol, Vuk, Tomaši, Medved, Zanjko, Treska. Trener: Goran Hadži. OMLADINAC: Dodlek, Peserlin, Kuhar, Koren, Povodnja, Kanižaj, Pani (od 15. Grahovec, od 78. Zorkovi), Januši, Šafari, Vidaek (od 64. Savi), Vinceti. Trener: Branko Zebec. Žuti kartoni: Vuk (Drava), Kanižaj (Omladinac). Crveni karton: Povodnja (Omladinac).

15. lipnja 2010. III. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

LISTA STRIJELACA

Remi SK za oproštaj od treeligaškog društva SK se remijem sa Otokom oprostio od lige i odlazi u viši rang. Nakon uvjerljivog osvajanja naslova prvaka sa 11 bodova prednosti i to etiri kola prije kraja prvenstva dekima iz ehovca, treneru Robertu Švendi i upravi kluba sve estitke. Iako se okupilo ak 150 gledatelja u posljednjem kolu na proslavi nisu bili baš navijai oduševljeni neriješenim ishodom svojih ljubimaca. Dobro je SK krenuo. Ve u 8. minuti za njih je opravdano sudac utakmice Robert Radek dosudio kazneni udarac kojeg je realizirao Miroslav Pigac. Tri minute prije kraja prvog dijela na 1-1 poravnao je Matej Gorupi koji je ujedno sa 30 postignutih zgoditaka najbolji strijelac ove lige. U drugom dijelu zgoditaka više nije bilo pa je Otok sasvim zasluženo kui odnio bod. Samo dvojica opomenutih igraa i to oba gostujua. Budunost bolja od Napretka. Rano je Budunost ve u 9. minuti zgoditkom Zlatka Drka došla do vodstva od 1-0. Kada pak je u 35. minuti u gostujuem kaznenom prostoru srušen napada Budunosti iz kaznenog udar-

SK – OTOK 1:1 (1:1) EHOVEC. Igralište SK-a. Suci: Robert Radek (Pribislavec), Franjo Horvat (Strahoninec), Dino Horvat (Strahoninec). Delegat: Dragutin Hozjak (Prelog). Strijelci: 1:0 Pigac (8-11m), 1:1 Gorupi (42). SK: Vojvoda, Baranaši, Horvat, Bašnec (od 60. Lonari), Kekeš (od 60. Graši), Kuhanec, Pigac, Vadlja, N. Horvat, I. Horvat, Kramar. Trener: Davor Horvat. OTOK: Farkaš, Grabant, Z. Novak, Malek (od 73. Vargek), J. Novak, Toplek (od 14. P. Kalšan), Brodari (od 78. Reif), Lepen, Gorupi, Jasni. Trener: Ivica Kalšan. Žuti kartoni: J. Novak, Vuji (Otok).

ca konanih 2-0 postavio je Matejas Antolovi. Napredak je pokušavao postii zgoditak, ali obrana Budunosti u današnjoj utakmici bila je nesavladiva. Ovom pobjedom Budunost je osvojila vice-naslov, odnosno završila je prvenstvo na drugom mjestu na ljestvici. Jedan opomenuti igra od Budunosti, a dvojica od gostiju iz Gornjeg Kraljevca. Šestica Eka Kraljevanu 38. Trostruki strijelac za domae Jadranko Lastavec, od toga jedan u 48. minuti iz kaznenog udarca. Oba zgoditka za goste iz Donjeg Kraljevca postigao je Andrej Špoljar. Prvi u 49. minuti, a drugi u 68. minuti. Za Eko su još uz Lastavca strijelci bili Zlatko Novak, Muhamed Bajri i Goran Koiš. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi. Jadranu domaa pobjeda. Sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu Jadran je stigao do pobjeda nad momadi Mladosti urkin. Danijel Novak prvi je u 32. minuti zatresao mrežu gostiju iz Dekanovca. Deset minuta prije kraja utakmice svu rezultatsku neizvjesnost anulirao je svojim zgoditkom Zoran Kolari za konanih 2-0. Po dvojica opomenutih igraa u svakoj momadi. U Donjem Hrašanu bodovi Torpedu. Domai Borac utakmicu je zapoeo sa osam igraa. Do kraja utakmice pristigla su još dvojica pa su utakmicu završili sa desetoricom. Za goste iz Križovca po dva su puta strijelci bili Filip Strojko i Dario Jambroši. Uz njih po jednom su se u strijelce upisali Jasmin Vugrinec i Krešimir Govedi. Trojica opomenutih igraa i to sva trojica od strane gostiju.

30 zgoditaka – Matej Gorupi (Otok) 25 zgoditaka – Miroslav Pigac (SK) 18 zgoditaka – Zoran Kalšan (Otok) 15 zgoditaka – Krešo Kova (Hodošan) 14 zgoditaka – Ivica Okreša (Budunost M) 12 zgoditaka – Dragun Vadlja (SK), Zoran Kolari (Jadran) 11 zgoditaka – Aleksandar Kramar (SK), Ljubomir Krznar (Hodošan), Dragan Kovai (Napredak), Luka Lipi (Kraljevan 38), Muhamed Bajri (Eko) 9 zgoditaka – Matejas Antolovi (Budunost M), Zlatko Novak (Eko) 8 zgoditaka – Mario Kovaevi (Hodošan), Jadranko Lastavec (Eko), Nikola Horvat (SK), Vladimir Pintari (Mladost urkin)

FAIR PLAY Iskljuenja nije bilo Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Matejas Antolovi (Budunost M), Josip urkin, Mladen Rošani (Mladost urkin), Goran Koiš (Eko), Ivica Filipovi (Torpedo)

STATISTIKA 20 posgnuh zgoditaka ili 4 po utakmici 16 opomenuh igraa iskljuenja nije bilo 4 kaznena udarca dosuena i is realizirani

Rezultati 22. kola: SK – Otok 1-1; Eko - Kraljevan 38 6-2; Borac (DH) – Torpedo 0-6; Jadran - Mladost urkin 2-0; Budunost (M) – Napredak 2-0

TABLICA 1. SK

20 17

2

1

75:12

53

2. Napredak

20 13

3

4

50:19

42

3. Budunost (M)

20 13

4

3

51:24

42

4. Hodošan

20 9

4

7

62:35

31

5. Eko

20 9

4

7

42:44

31

6. Jadran

20 7

4

9

35:48

25

7. Otok

20 6

4

10

60:60

22

8. Mladost urkin

20 6

3

11

36:40

21

9. Torpedo

20 6

1

13

38:66

19

10. Kraljevan 38

20 6

1

13

41:76

19

11. Borac (DH)

20 3

0

17

19:85

9

III. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Krištanovec i Pobjeda dogovorili se za premještaj utakmice, a onda se potukli! Drava domaom pobjedom završila uspješnu sezonu u kojoj je postala županijski drugoligaš. Gost u Kuršancu bio je Omladinac iz Makovca. Zanimljivo da su za Dravu zgoditke postigla sedmorica razliitih igraa. Redom je to izgledalo ovako Goran Zlatarek, Mario Carevi, Ivica Zanjko, Nenad Vuk, Ivica Novosel, Damir Tomaši i Hrvoje Treska. Za goste su pak strijelci bili Ivica Peserlin, Mihael Kanižaj i Tomislav Šafari. Na kraju je završilo 7-3. Drava je imala u 82. minuti kazneni udarac kojeg je realizirao Damir Tomaši. Zbog psovanja i vrijeanja suca utakmice Darijana Zadravca iz igre je iskljuen igra Omladinca Dragan Povodnja. Po delegatu Božidaru Juraiu sudac utakmice se baš nije proslavio svojim suenjem. Po jednog je igraa u svakoj momadi opomenuo. Prekid u Krištanovcu. Na pismeni zahtjev Krištanovca uz suglasnost momadi Pobjede utakmica je odigrana u Krištanovcu, a prema rasporedu trebalo se igrati u Gornjem Hrašanu. Zamislite kakva usluga, a na kraju prekid u 65. minuti kod rezultata 3-3. Krištanovec je poveo 3-0 nakon prvih 45. minuta. Poetkom drugog dijela Pobjeda sa tri zgoditka dolazi do poravnanja rezultata na 3-3. Sve su «zakuhali» Stiven Šparavec igra Krištanovca i Dario Ivani igra Pobjede. Njih su se dvojica malo potukli i od suca utakmice Željka Kovaia zaradili iskljuenje. Takvom se odlukom nije baš mogao pomiriti Ivani i nakon iskljuenja nastavio s prijetnjama i ponovno udario Šparavca. Nakon toga nastaje naguravanje obiju momadi, možda ak i po koje udaranje, a u teren za igru ulaze domai gledatelji te nastaje opi metež. Sudac Kovai je ocijenio da uvjeta za nastavak utakmice nema i istu prekinuo. Dali su kazne vinovnicima incidenata preblage pa se malo po malo u svakom kolu dogodi po jedan prekid s udaranjem ili tunjavom ili pak ovo recesijsko doba s «mješavinom» sparine i vruine utjee na igrae, gledatelje i službene osobe? Što god da je malo je previše jer ovo je ipak samo nogomet. Jedinstvo bolje od Zebanca. Za dvadeset minuta Jedinstvo je kod kue u Gornjem Mihaljevcu imalo vodstvo od 3-0. Marko Borovak sa svoja dva zgoditka

smanjuje rezultat na 3-2 u 28. minuti. Kod domaina se istaknuo trostruki strijelac Matija Horvat koji je sa 27 postignutih zgoditaka najbolji strijelac ove lige. Uz njega po jednom su još mrežu Zebanca tresli Andrejas Janež i Mario Novak. U korektnoj igri sudac utakmice Kukovec nije imao potrebe posezati za kartonima. Plavi 1975 za proslavu 35 godina pobijedili Hajduka. Utakmica je odigrana u subotu zbog proslave domaina. Prije samog poetka utakmice tajnik Meimurskog nogometnog saveza Darko Jambrovi domaem kapetanu momadi Siniši Karlovecu uruio je plaketu MNS. Prvo poluvrijeme proteklo je mirno. Domai su poveli u 16. minuti zgoditkom Tomislava Bistrovia. Na 1-1 poravnao je Mario Hren u 38. minuti. Dvije minute prije odlaska na odmor domai Plavi 1975. zgoditkom Siniše Karloveca dolaze do vodstva od 2-1. Dinaminija i na trenutke previše nervozna utakmica bila je u drugom poluvremenu. ak su tri igraa u 76. minuti ranije završila utakmicu. Kod domaina Tomislav Bistrovi i Robert Vodušek, a kod gostiju iz Brezja Elvis Lehkec. Svi oni «malo» su meusobno «pošakali». Kada se sve to primirilo u 90. minuti Kristijan Ciglari svojim zgoditkom donosi Plavima 1975 pobjedu od 3-1. Uz iskljuenja tri domaa igraa opomenuta, a kod gostiju jedan opomenuti igra. U Preseki Dinamo doživio «solidan» poraz. Uz «samo» etiri primljena zgoditka gosti iz Žiškovca ovaj su puta preko Zlatka Srpaka u 47. minuti zatresli mrežu domaeg Bratstva. Bratstvo pak je imalo dva kaznena udarca. Jedan u 13. minuti nisu realizirali jer je vratar Mihael Novakovi isti obranio i drugi u 63. minuti kojeg je Dominik Kovai realizirao. Prva dva zgoditka za Bratstvo u 11. i 31. minuti postigao je Jasmin Boži. Danijel Novak pak je bio strijelac za vodstvo od 3-0 u 33. minuti. Na kraju je završilo 4-1 za domae. Dva opomenuta igraa od strane momadi Dinama.

STATISTIKA 26 posgnuh zgoditaka ili 6,5 po utakmici 11 opomenuh igraa 6 iskljuenih igraa 3 kaznena udarca dosuena, a 2 realizirani

LISTA STRIJELACA 27 zgoditaka – Maja Horvat (Jedinstvo GM) 25 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 18 zgoditaka – Mario Januši (Omladinac M) 17 zgoditaka – Milan Posavec (Mali Mihaljevec) 13 zgoditaka – Tomislav Bistrovi (Plavi 1975) 12 zgoditaka – Boris Radikovi (Plavi 1975), Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Mihael Kanižaj (Omladinac M) 11 zgoditaka – Davor Medved (Drava K) 10 zgoditaka – Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Hrvoje Treska (Drava K) 9 zgoditaka – Sven Šparavec (Krištanovec), Vedran Kovai (Mali Mihaljevec), Nikola Tkalec, Danijel Štrukelj (Pobjeda) 8 zgoditaka – Andrej Vugrinec, Nino Besjani (Mali Mihaljevec), Damir Mikulan (Jedinstvo GM), Hrvoje Senar, Tomica Posedi (Hajduk B), Dalibor Kresinger, Nikola Ladi (Pobjeda), Goran Zlatarek (Drava K), Tomislav Šafari (Omladinac M)

FAIR PLAY Iskljueni igrai: Tomislav Bistrovi, Robert Vodušek (Plavi 1975), Elvis Lehkec (Hajduk B), Sven Šparavec (Krištanovec), Dario Ivani (Pobjeda), Dragan Povodnja (Omladinac M) Zbog tree opomene pravo nastupa u prvom jesenskom kolu nemaju: Zoran Gre (Plavi 1975), Goran Toplek (Hajduk B), Davor Novak (Krištanovec), Dario Ivani (Pobjeda)

Rezultati 22. kola: Drava (K) - Omladinac (M) 7-3; Pobjeda – Krištanovec -; Plavi 1975 - Hajduk (B) 3-1; Jedinstvo (GM) – Zebanec 5-2; Bratstvo (P) - Dinamo (Ž) 4-1

TABLICA 1. Drava (K)

20

18

1

1

71:13

2. Mali Mihaljevec

20

17

1

2

86:17

55 52

3. Jedinstvo (GM)

20

13

4

3

67:22

43

4. Pobjeda

19

13

1

5

59:28

40

5. Omladinac (M)

20

10

2

8

70:40

32

6. Plavi 1975

20

7

4

9

43:39

25

7. Krištanovec

19

7

3

9

43:48

24

8. Bratstvo (P)

20

5

2

13

42:51

17

9. Hajduk (B)

20

5

1

14

33:62

16

10. Zebanec

20

3

3

14

36:56

12

11. Dinamo (Ž)

20

0

0

20

10:184

0




15. lipnja 2010. ŽUPANIJSKE SEOSKE igre u Pleškovcu

Sveti Juraj na Bregu najbolji Ekipa Udruge sportske rekreacije Sveti Juraj na Bregu ukupni je pobjednik Županijskih seoskih igara održanih na igralištu NK Venera u Pleškovcu. Kao pobjednici stekli su pravo nastupa na 16. festivalu sportske rekreacije na selu 3. srpnja 2010. u Donjoj Višnjici kod Lepoglave. U Pleškovcu su se natjecale ekipe domaina, te USR-a Plešivica i USR-a Dragoslavec Breg, a suci su bili Franjo Posavec, Stjepan Fic i Dragutin Petrievi. Gosti na-

tjecanja bili su opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi, domai župnik veleasni Ivica Puškadija i predsjednica Meimurskog saveza sportske rekreacije Danijela Škrobar. Nakon završetka natjecanja održana je i zabava s koje je Danijela Škrobar, predsjednica USR-a Sveti Juraj na Bregu, pozvala lanove drugih ekipa da se prikljue pobjednicima kako bi zajedno složili najbolju ekipu za nastup na državnom natjecanju. (sm)

UDRUGA HRASTINKA DUNJKOVEC – PRETETINEC

Otvorenje spremišta visee kuglane Proteklog je petka u šumi Hrastinka, sveano otvoreno spremište visee kuglane. O projektu više je rekao Marijan Horvat – Pero, koji je ujedno bio i predsjednik projekta: - Na ovaj objekt utrošeno je 18.000 kuna, no stvarna vrijednost je oko 60 tisua kuna. Materijal su osigurali sponzori: Opina Nedeliše, Turistika zajednica opine Nedeliše, RŽV akovec, Letis, Graditeljstvo Bujan, Limarija Kova, DVD Dunjkovec, Auto limarija Goldi, Lima Pretetinec. A ostatak vrijednosti nastao je vrijednim rukama lanova udruge Hrastinka, koji su samostalno obavili sve radove koji su bili potrebni da bi ovo spremište saživjelo. Udruga je registrirana dvije godine, a broji 85 lanova; ali poeci okupljanja kuglaša Dunjkovca i Pretetinca sežu od kraja drugog svjetskog rata, dok se

na ovoj se lokaciji kuglaši okupljaju ve 18 godina. Uz spremište je izgraen peenjar, za koji je materijal sponzorirala tvrtka Letis. Opina Nedeliše jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja u svom proraunu ima stavku za plan zelenog djelovanja “Zelena agenda”, iz kojeg je i Udruga Hrastinka dobila 9.600 kuna za ureenje okoliša, šetnice i objekta, rekao je Josip Celinger. Vrijednost ovog objekta je i u tome što je on namijenjen za korištenje ne samo udruzi Hrastinka, ve i svim drugim udrugama koje djeluju u opini Nedeliše, ali si možete iznajmiti i privatno imate li kakvo slavlje ili slino. Na otvorenju je bilo pedesetak uzvanika, ina papica i dobra kapljica, a druženje je potrajalo dugo u no. (SZ)

Predsjednik udruge Zlatko Kova

Svi sudionici igara


52

Informacije

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKA ŽUPANIJA

SREDNJE ŠKOLE MEIMURSKE ŽUPANIJE na temelju lanka 22. stavka VI. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (N.N. 87/08. i 86/09) objavljuju

Na natjeaj za upis uenik prilaže: - prijavnicu na natjeaj - svjedodžbe VII. i VIII. razreda osnovne škole - odgovarajue dokumente kojima se dokazuje neko od prava koje uenik ima na temelju odredbi Odluke o elemenma i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole u školskoj 2010/11. godini, od 22. ožujka 2010. godine, Klasa:602-03/10-06/00004, Urbroj:533-09-10-0006) (npr. pravo na izravni upis, pravo na vrednovanje rezultata natjecanja i ostalih iznimnih rezultata iz prethodnog školovanja, vrednovanje rezultata posgnuh na športskim natjecanjima, upis uenika hrvatskih državljana koji se vraaju iz iseljeništva ili obrazovanja u inozemstvu, upis kandidata temeljem Zakona o zaš vojnih i civilnih invalida rata, te djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, upis kandidata sa zdravstvenim teškoama, upis kandidata koji žive u teškim životnim uvjema, upis kandidata s teškoama u razvoju, upis kandidata na osnovi Nacionalnog programa za Rome..) - ugovor o naukovanju odnosno o obavljanju prakne nastave (za obrtnika zanimanja – vidi natjeaj pojedinih škola) - lijenika svjedodžba odnosno potvrda za obrtnika i industrijska zanimanja (vidi natjeaj pojedinih škola) napomena: u prijavnici na natjeaj roditelj ili skrbnik obvezno potpisuje izjavu kojom školi daje pravo provjere osobnih podataka kandidata u Ministarstvu uprave.

2. JESENSKI UPISNI ROK - objava ( na oglasnoj ploi i mrežnim stranicama škole) nepopunjenih upisnih mjesta (prema vrstama programa) i rokova za upis najkasnije do 21. kolovoza 2010.; - prijave za upis: 23. kolovoza 2010. (ponedjeljak) od 8 do 16 sa; - objava ljestvice poretka: 24. kolovoza 2010. (utorak) najkasnije do 12 sa; - upis uenika: 25. (srijeda) kolovoza 2010. godine od 8 od 16 sa i 26. (etvrtak) kolovoza 2010. od 8 do 12 sa. Iznimno, uenici povratnici iz inozemstva mogu se upisa u I. razred srednje škole i nakon 26. kolovoza 2010. godine, a najkasnije do 10. rujna 2010.

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

4

26

4

84

4

28

4

28

4

28

3

28

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

EKONOMIST

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

KOMERCIJALIST EKONOMSKA I TRGOVAKA ŠKOLA Ekonomija, trgovina i AKOVEC poslovna administracija/ V. NAZORA 36 UPRAVNI REFERENT 40000 AKOVEC Tel: 040/312-520 Fax: 040/310-982 Turizam i ugostiteljstvo/ HOTELIJERSKOe-mail:etsck@hrvatska.com TURISTIKI TEHNIAR Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

PRODAVA

Natjeaj za upis otvoren je do popune upisnih mjesta.

Prijava za natjeaj i upisnica osloboene su plaanja upravnih pristojbi (Zakon o upravnim pristojbama NN br. 8/96., 77/96., 131/97., 68/98., 66/99., 145/99., 30/00., 116/00., 163/03., 17/04., 110/04., 141/04., 150/04., 153/05., 129/06.,117/07. i 60/08.)

NAZIV ŠKOLE ADRESA

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

4

28

4

28

4

28

3

18

3

10

Poljoprivreda, prehrana i veterina/

POLJOPRIVREDNI TEHNIAR OPI

Promet i logistika/

TEHNIAR ZA LOGISTIKU I ŠPEDICIJU Promet i logistika/

TEHNIAR CESTOVNOG PROMETA

GRADITELJSKA ŠKOLA AKOVEC UENIKI DOM akovec, Sportska 1

UENIKI DOM „SVJETIONIK“ akovec, Jakova Gotovca 2 raspisuje

NATJEAJ za prijam uenika/ca u mješoviti ueniki dom u šk.god. 2010./11. Prijavi na natjeaj za prijam u dom uenici/ce prilažu: - presliku svjedodžbe o završenom prethodnom razredu - odgovarajuu dokaznicu na osnovi koje se može ostvari izravan prijam u ueniki dom - potvrdu o upisu u srednju školu – najkasnije do 1. rujna 2010. godine Broj slobodnih mjesta: 45 uenika ili uenica Izbor uenika/ca koji ne ostvaruju pravo na izravan prijam u ueniki dom obavlja se na temelju Odluke o uvjema za prijam uenika u uenike domove Ministarstva znanos, obrazovanja i športa od 10. svibnja 2010. godine (Klasa: 602-03/10-06/00022, Urbroj: 533-09-10-0001). Detaljnije obavijesti o mogunostima smještaja mogu se dobiti na brojeve telefona: 040/329-023, 329-016 i 329-000. Prijave za prijam u ueniki dom primaju se u dane upisa, odnosno najkasnije do 07. srpnja 2010. godine. S uenicima, odnosno njihovim roditeljima ili skrbnicima, sklapa se ugovor o meusobnim pravima i obvezama.

Promet i logistika/

VOZA MOTORNOG VOZILA Poljoprivreda, prehrana i veterina/

raspisuje

VRTLAR

NATJEAJ za prijam uenika/ca u mješoviti ueniki dom u šk.god. 2010./11. Prijavi na natjeaj za prijam u dom uenici/ce prilažu: - presliku svjedodžbe o završenom prethodnom razredu - odgovarajuu dokaznicu na osnovi koje se može ostvari izravan prijam u ueniki dom - potvrdu o upisu u srednju školu – najkasnije do 1. rujna 2010. godine Broj slobodnih mjesta: 34 uenika ili uenica Izbor uenika/ca koji ne ostvaruju pravo na izravan prijam u ueniki dom obavlja se na temelju Odluke o uvjema za prijam uenika u uenike domove Ministarstva znanos, obrazovanja i športa od 10. svibnja 2010. godine (Klasa: 602-03/10-06-00022, Urbroj: 533-09-10-0001). Uenici se o uvjema smještaja, kunom redu, uvjema upisa kao i o rezultama prijava mogu informira svaki dan od 8 do 16 sa, osobnim dolaskom u prostorije Doma ili na telefon 040/ 310 021. Pored toga na Internet stranici: www.svjeonik.org takoer mogu nai sve informacije vezane uz rad Doma i upise. Prijave za prvi i drugi krug upisa kao i objave rezultata za prijam u ueniki dom provodit e se u dane upisa, odnosno najkasnije do 07. srpnja 2010. godine. S uenicima, odnosno njihovim roditeljima ili skrbnicima, sklapa se ugovor o meusobnim pravima i obvezama.

povijest biologija hrvatski jezik matematika strani jezik fizika kemija hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis

56

engleski jezik/njemaki jezik

54

engleski jezik njemaki jezik

54

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

engleski jezik ili njemaki jezik (obavezan jedan strani jezik)

hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

1. engleski ili njemaki jezik 2. njemaki ili engleski jezik

hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

1. engleski ili njemaki jezik 2. njemaki ili engleski jezik 3. talijanski jezik

hrvatski jezik strani jezik matematika zemljopis

engleski jezik ili njemaki jezik (obavezan jedan strani jezik)

1. engleski ili njemaki jezik 2. njemaki ili engleski jezik

POSEBNI UVJETI

46

44

50

44

NAPOMENA: Uenici s težim zdravstvenim teškoama prilažu uz ostale upisne dokumente i mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje mišljenje nadležnog lijenika koji je pratio uenika tijekom prethodnog školovanja, a na osnovi medicinske specijalistike dokumentacije

U svakom upisnom krugu kandidat se može prijavi za upis samo u jednu školu, i to u najviše tri obrazovna programa koje je škola objavila za upis. U postupku prijavljivanja za upis, uz prijavnicu na natjeaj, kandidat može priloži i preslike dokumenata, OSIM SVJEDODŽBI koje se predaju u izvornicima. Prilikom upisa, uenik uz upisnicu prilaže izvorne dokumente.

BODOVNI PRAG

TRAJANJE

26

TRAJANJE

b) Drugi upisni krug - objava (na oglasnoj ploi i mrežnim stranicama škole) nepopunjenih upisnih mjesta i podataka o rezultama upisa i nastavku upisa u petak, 2. srpnja 2010. po rasporedu škole najkasnije do 12 sa; - prijave za upis: 05. srpnja 2010. (ponedjeljak) po rasporedu škole u vremenu od 8 do 16 sa; - objava rezultata ( ljestvice poretka na oglasnoj ploi i na mrežnim stranicama škole): 06. srpnja 2010. (utorak) najkasnije do 12 sa; - upis uenika: 07. srpnja 2010. (srijeda) od 8 do 16 sa.

NAZIV ŠKOLE ADRESA

4

BROJ UENIKA

- upis uenika: 01. srpnja 2010. (etvrtak) od 8 do 16 sa.

JEZINA GIMNAZIJA

engleski jezik njemaki jezik

POSEBNI UVJETI

130 strani jezik

BODOVNI PRAG

1. LJETNI UPISNI ROK

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

Poljoprivreda, prehrana

GOSPODARSKA i veterina/ CVJEAR ŠKOLA AKOVEC V. NAZORA 38 Tekstil i koža/ 40000 AKOVEC KROJA-JMO tel/fax:040/395-302 e-mail: gospodarskaskola-cakovec@ck.t- Osobne, usluge zaštite com.hr www.ss i druge usluge/ KOZMETIAR-JMO gospodarskack.skole.hr

3

28

3

10

3

10

3

18

Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

FRIZER-JMO Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

PISMOSLIKAR-JMO

3

10

3

8

3

5

3

5

Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

PEDIKER-JMO

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

hrvatski jezik matematika kemija biologija tehnika kultura hrvatski jezik strani jezik matematika fizika zemljopis hrvatski jezik strani jezik matematika fizika tehnika kultura

POMONI CVJEAR-TES

36

njemaki ili engleski jezik

36

hrvatski jezik matematika kemija biologija

njemaki ili engleski jezik

hrvatski jezik matematika kemija biologija hrvatski jezik matematika likovna kultura tehnika kultura hrvatski jezik kemija biologija likovna kultura hrvatski jezik kemija biologija likovna kultura hrvatski jezik kemija fizika tehnika kultura hrvatski jezik kemija biologija likovna kultura IZRAVAN UPIS

IZRAVAN UPIS

36

njemaki i engleski jezik

njemaki i engleski jezik

Tekstil i koža/

POMONI KROJA-TES

njemaki ili engleski jezik

hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura

Poljoprivreda, prehrana i veterina/

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

BODOVNI PRAG

II. PRIJAVLJIVANJE

GIMNAZIJA AKOVEC V. NAZORA 34 PRIRODOSLOVNO40000 AKOVEC MATEMATIKA Tel:040/314-900 GIMNAZIJA Fax:040/314-911 e-mail:gimnazijacakovec@ck.t-com.hr

4

TRAJANJE

I. ROKOVI ZA UPIS

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

hrvatski jezik matematika

OPA GIMNAZIJA

BROJ UENIKA

NATJEAJ

OBRAZOVNI PROGRAM

BROJ UENIKA

NAZIV ŠKOLE ADRESA

za upis uenika u 1. razred srednjih škola za školsku godinu 2010/2011.

a) Prvi upisni krug - prijave za upis: 28. (ponedjeljak) i 29. (utorak) lipnja 2010. od 8 do 16 sa; - objava rezultata ( ljestvice poretka na oglasnoj ploi i mrežnim stranicama škole): 30. lipnja 2010. (srijeda), najkasnije do 14 sa;

upis uenika u 1. razred srednjih škola za školsku 2010./2011. godinu

POSEBNI UVJETI

Lijenika potvrda o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija *

Lijenika svjedodžba specijaliste medicine rada*

Lijenika potvrda o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija* njemaki ili engleski

njemaki ili engleski jezik

Lijenika svjedodžba specijaliste medicine rada (uputnica za besplatan pregled podiže se u Zavodu za zapošljavanje) * Ugovor o naukovanju s obrtnikom**.

njemaki ili engleski jezik

njemaki ili engleski jezik

njemaki ili engleski jezik

Lijenika svjedodžba specijaliste medicine rada*. Ugovor o naukovanju s obrtnikom.**

njemaki ili engleski jezik Za ostvarivanje prava izravnog upisa, uz ostale upisne dokumente, kandidati s teškoama u razvoju obvezno prilažu: 1) rješenje Ureda državne uprave u županiji o primjerenom obliku obrazovanja u osnovnoj školi; 2)rješenje, odnosno struno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivacij kandidata za najmanje dva primjerena obrazovna programa; 3) iznimno, ako je osnovnu školu završio bez utvrenog primjerenog oblika obrazovanja, umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog Centra za socijalnu skrb o pravima iz socijalne skrbi

* Preporuamo da se sva medicinska dokumentacija pribavi nakon što se uenici uvjere da e biti upisani u željeno zanimanje, osim tamo gdje postoje sumnje u zdravstvenu sposobnost. ** Ugovori o naukovanju za frizere i kozmetiare ne moraju se dostaviti s prijavnom dokumentacijom, nego nakon potvrde o upisu u školu.


hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehnika kultura

4

28

hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehnika kultura

4

28

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

RAUNALNI TEHNIAR ZA STROJARSTV0 Elektrotehnika i raunalstvo/

TEHNIAR ZA MEHATRONIKU

Elektrotehnika i raunalstvo/

ELEKTROTEHNIAR

4

28

hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika strani jezik tehnika kultura

NAZIV ŠKOLE ADRESA

44

engleski i/ili njemaki jezik

44

engleski i/ili njemaki

LIKOVNA UMJETNOST I DIZAJN

40

3,5

28

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

TOKAR-JMO TEHNIKA ŠKOLA AKOVEC ŠPORTSKA 5 40000 AKOVEC Tel:040/328-522 Fax:040/328-521 e-mail: tsck@tsck.hr

3

14

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

STROJOBRAVAR-JMO

3

14

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

BRAVAR-JMO

3

21

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

LIMAR-JMO

3

7

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

AUTOMEHANIAR-JMO

3

14

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

AUTOLIMAR-JMO

3

7

Elektrotehnika i raunalstvo/

AUTOELEKTRIARJMO

3

7

3

14

3

7

Elektrotehnika i raunalstvo/

ELEKTROINSTALATERJMO Elektrotehnika i raunalstvo/

ELEKTROMEHANIARJMO Elektrotehnika i raunalstvo/

ELEKTRONIARMEHANIAR-JMO

3

7

hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura

28

4

14

MEDIJSKI TEHNIAR engleski i/ili njemaki jezik

40 Grafika tehnologija i audio-vizualne tehnologije/

engleski i/ili njemaki jezik

Lijenika svjedodžba specijaliste medicine rada OBAVEZNO SE PRILAŽE KOD UPISA

4

14

4

28

4

28

3

7

3

14

3

14

3

7

Graditeljstvo i geodezija/

GRAEVINSKI TEHNIAR engleski i/ili njemaki jezik Graditeljstvo i geodezija/

ARHITEKTONSKI TEHNIAR engleski i/ili njemaki jezik

engleski i/ili njemaki jezik

engleski i/ili njemaki jezik

engleski i/ili njemaki jezik

Za zanimanja: tokar, strojobravar, bravar, limar, automehaniar, autolimar, autoelektriar elektroinstalater, elektromehaniar, elektroniar-mehaniar sljedei dokumenti: 1. ugovor o naukovanju s obrtnikom ili trgovakim društvom

Graditeljstvo i geodezija/

2. lijenika svjedodžba od specijaliste medicine rada

Graditeljstvo i geodezija/

PODOPOLAGA

Graditeljstvo i geodezija/

KERAMIAROBLAGA

MONTER SUHE GRADNJE

Dokumenti navedeni pod 1. i 2. prilažu se NAJKASNIJE PRILIKOM UPISA VAŽNO! ZA DEFICITARNA ZANIMANJA: 1. bravar 2. tokar

engleski i/ili njemaki jezik

engleski i/ili njemaki jezik

uenici imaju pravo na besplatan lijeniki pregled, a uputnicu podižu na Zavodu za zapošljavanje u Službi za profesionalnu orijentaciju

engleski i/ili njemaki jezik

Graditeljstvo i geodezija/

GRADITELJSKA ŠKOLA AKOVEC Športska 1 40000 akovec Tel: 040/329-001 040/329-002 Fax: 040/329-013 e-mail: gsc@skole. htnet.hr

ARMIRA (SAVIJA ŽELJEZA)

RUKOVATELJ SAMOHODNIM GRAEVINSKIM STROJEVIMA

3

14

3

21

3

7

3

7

3

14

3

14

Graditeljstvo i geodezija/

ZIDAR-JMO

Graditeljstvo i geodezija/

TESAR-JMO engleski i/ili njemaki jezik Osobne, usluge zaštite i druge usluge/

hrvatski jezik matematika fizika

STAKLAR-JMO Šumarstvo, prerada i obrada drva

Ekonomija, trgovina i poslovna administracija/

EKONOMIST

4

28

4

28

3

28

3

12

3

12

3

8

3

8

Turizam i ugostiteljstvo/

TURISTIKOHOTELIJERSKI KOMERCIJALIST Turizam i ugostiteljstvo/

KUHAR-JMO

Turizam i ugostiteljstvo/

KONOBAR-JMO SREDNJA ŠKOLA PRELOG akoveka 1 40323 PRELOG tel/fax: 040/645 400 e-mail: ss-prelog501@skole.htnet.hr

Turizam i ugostiteljstvo/

SLASTIAR-JMO

Poljoprivreda, prehrana i veterina/

PEKAR-JMO Poljoprivreda, prehrana i veterina/

MESAR-JMO Poljoprivreda, prehrana i veterina/

MLJEKAR-JMO

3

8

hrvatski jezik strani jezik matematika biologija kemija hrvatski jezik strani jezik matematika biologija hrvatski jezik strani jezik matematika biologija hrvatski jezik strani jezik matematika biologija hrvatski jezik matematika kemija biologija hrvatski jezik matematika kemija biologija hrvatski jezik matematika kemija biologija

Turizam i ugostiteljstvo/

POMONI KUHAR I SLASTIAR - TES

3

6

IZRAVAN UPIS

i metalurgija/

INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE-JMO

POSEBNI UVJETI

Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija/

PLINOINSTALATERJMO

hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura

njemaki jezik engleski jezik

75

Uenici najkasnije do 23. lipnja 2010. donose svjedodžbu VIII. razreda. Objava konane ljestvice poretka biti e 24.06. 2010. godine u 12,00 sati. Pri upisu, 1. srpnja, uenici uplauju 400,00 kn radi 75 poveanih troškova materijala i didaktikih sredstava za nastavne predmete u školi, u skladu s Odlukom (40+35) Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole (od 22.03.2010.)

njemaki jezik engleski jezik

42

njemaki jezik engleski jezik

Ugovor o obavljanju praktine nastave s obrtnikom, trgovakim društvom ili školskim radionicama. Lijenika potvrda medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija. Uputnica za besplatan pregled za zanimanje monter suhe gradnje podiže se u Zavodu za zapošljavanje u Službi za profesionalnu orijentaciju.

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

Ugovor o obavljanju praktine nastave s obrtnikom, trgovakim društvom ili školskim radionicama. Lijenika potvrda lijenika školske medicine.

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

3

5

IZRAVAN UPIS

3

5

IZRAVAN UPIS

ZANIMANJE / PROGRAM

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

OPA GIMNAZIJA

4

24

KLASINA GIMNAZIJA 4 SREDNJA ŠKOLA AKOVEC Jakova Gotovca 2 Zdravstvo i socijalna skrb/ MEDICINSKA 40000 akovec 5 Tel: 098 979 44 36 e- SESTRA/TEHNIAR, OPE ZDRAVSTVENE mail: ured@sscakovec.skole.hr NJEGE WWW.SSCAKOVEC.SKOLE.HR Zdravstvo i socijalna skrb/ FIZIOTERAPEUTSKI 4 TEHNIAR-TEHNIARKA

24

Ugovor o naukovanju s obrtnikom, trgovakim društvom ili školskim radionicama. Lijenika potvrda medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija. Uputnica za besplatan pregled za zanimanje zidar i tesar podiže se u Zavodu za zapošljavanje u Službi za za profesionalnu orijentaciju.

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

14

SOBOSLIKARLIILAC-JMO

Ugovor o naukovanju s obrtnikom, trgovakim društvom ili školskim radionicama. Lijenika potvrda medicine rada o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija. Uputnica za besplatan pregled za zanimanje instalater grijanja i klimatizacije podiže se u Zavodu za zapošljavanje u Službi za profesionalnu orijentaciju.

Graditeljstvo i geodezija/

POMONI PODOPOLAGATES

40

Uenici s teškoama u razvoju koji su osnovnu školu završili prema rješenju Ureda državne prave u županiji o primjerenom obliku školovanja (prilagoenom programu) izravno se upisuju u prilagoene programe srednjeg obrazovanja na osnovi: 1) rješenja Ureda državne prave u županiji o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi; 2) mišljenja Službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivaciji za najmanje dva primjerena programa obrazovanja; 3) iznimno , ako je osnovnu školu završio bez utvrenoga primjerenog obika obrazovanja, umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog centra za socijalnu skrbi o pravima iz socijalne skrbi.

Osobne, usluge zaštite i

engleski ili njemaki jezik talijanski jezik

36

druge usluge/

Lijenika potvrda o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija, koju izdaje nadležni lijenik školske medicine

POMONI SOBOSLIKARLIILAC-TES

engleski jezik ili njemaki jezik francuski jezik engleski ili njemaki jezik talijanski jezik engleski ili njemaki jezik francuski jezik

*Uenicima koji su postigli najmanje 35 bodova na provjeri likovnog izražavanja senzibiliteta 22. svibnja i 23. lipnja 2010. godine pridodaju se bodovi prema

(40+35) elementima za izbor uenika (najmanje 40 bodova).

42

hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura

3

Osobne, usluge zaštite i

*Uenicima koji su postigli najmanje 35 bodova na 2010. pridodaju se bodovi prema elementima za izbor uenika u podruju likovne umjetnosti i dizajna (najmanje 30 bodova). Uenici najkasnije do 23.lipnja 2010. donose svjedodžbu VIII. razreda. Objava konane ljestvice poretka biti e 24.06. 2010. u 12,00 sati. Pri upisu, 1. srpnja, uenici uplauju 500,00 kn radi poveanih troškova materijala i didaktikih sredstava za nastavne predmete u školi, u skladu s Odlukom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole (od 22.03.2010.)

njemaki jezik engleski jezik

njemaki jezik engleski jezik

7

46

njemaki jezik engleski jezik

hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura

3

druge usluge/

engleski ili njemaki jezik

hrvatski jezik strani jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik strani jezik matematika fizika tehnika kultura hrvatski jezik matematika fizika tehnika kultura

TRAJANJE

56

engleski i njemaki jezik

BODOVNI PRAG

TRAJANJE

4

hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis hrvatski jezik strani jezik matematika povijest zemljopis

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

*provjera likovnog izražavanja i senzibiliteta

BROJ UENIKA

OPA GIMNAZIJA

BROJ UENIKA

Strojarstvo, brodogradnja

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

hrvatski jezik fizika kemija likovna kultura strani jezik

POSEBNI UVJETI

(30+35) provjeri likovnih sposobnosti 22. svibnja i 23. lipnja

njemaki jezik engleski jezik

Graditeljstvo i geodezija/

STOLAR-JMO

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

hrvatski jezik kemija likovna kultura *provjera likovnih sposobnosti

audio-vizualne tehnologije/

tehnika kultura

NAZIV ŠKOLE ADRESA

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

Grafika tehnologija i

WEB DIZAJNER

i metalurgija/

4

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

65 engleski i/ili njemaki jezik

Strojarstvo, brodogradnja

OBRAIVA NA NUMERIKI UPRAVLJANIM ALATNIM STROJEVIMA

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

BODOVNI PRAG

56

POSEBNI UVJETI

TRAJANJE

TEHNIAR ZA RAUNALSTVO

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

BROJ UENIKA

4

Elektrotehnika i raunalstvo/

NASTAVNI PREDMETI znaajni za izbor

BODOVNI PRAG

TRAJANJE

SEKTOR/ OBRAZOVNI PROGRAM

BROJ UENIKA

NAZIV ŠKOLE ADRESA

Informacije 53

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Lijenika svjedodžba specijaliste medicine rada. Ugovor o naukovanju s licenciranim obrtom ili pravnom osobom

engleski ili njemaki jezik

NAZIV ŠKOLE ADRESA

engleski ili njemaki jezik

engleski ili njemaki jezik Za ostvarivanje prava izravnog upisa, uz ostale upisne dokumente, kandidati s teškoama u razvoju obvezno prilažu: 1) rješenje Ureda državne uprave u županiji o primjerenom obliku obrazovanja u osnovnoj školi; 2)rješenje, odnosno struno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje o sposobnostima i motivacij kandidata za najmanje dva primjerena obrazovna programa; 3) iznimno, ako je osnovnu školu završio bez utvrenog primjerenog oblika obrazovanja, umjesto rješenja prilaže nalaz i mišljenje odnosno rješenje nadležnog Centra za socijalnu skrb o pravima iz socijalne skrbi

24

12

Zdravstvo i socijalna skrb/

MEDICINSKI KOZMETIAR KOZMETIARKA

4

12

hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis hrvatski jezik matematika strani jezik povijest zemljopis hrvatski jezik strani jezik kemija biologija fizika hrvatski jezik strani jezik kemija biologija fizika hrvatski jezik strani jezik kemija biologija fizika

STRANI JEZICI koji se ue tijekom školovanja

BODOVNI PRAG

15. lipnja 2010.

engleski, njemaki 46

engleski, njemaki 46

engleski, njemaki

36

engleski, njemaki

36

engleski, njemaki

36

POSEBNI UVJETI

odgovarajui dokumenti kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.)

odgovarajui dokumenti kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.) lijenika svjedodžba medicine rada, odgovarajui dokument kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.) lijenika svjedodžba medicine rada, odgovarajui dokument kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.) lijenika svjedodžba medicine rada, odgovarajui dokument kojima se dokazuje neko od prava koje ostvaruje (pravo na izravni upis ili pravo na vrednovanje posebnih rezultata prethodnog školovanja, školovanja u otežanim uvjetima obrazovanja i sl.)


54

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

15. lipnja 2010.


15. lipnja 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC akovec, R. Steinera 7 MB: 3108589 OIB 42588898414 Na temelju Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (NN 91/96, 124/97, 174/04) i ovlaštenja iz Društvenog ugovora, direktor Bioinstut d.o.o. akovec objavljuje slijedei:

OGLAS za davanje u zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je slijedei poslovni prostor: DIO bivšeg RIBLJEG RESTORANA (podrum i ljetna terasa u atriju objekta), nalazi se u akovcu, K. Tomislava 2. – površine 90 m2 podrumskog prostora i pripadajua terasa od 100 m2 2. Prostor se daje u zakup u djelomino ureenom stanju (potrebno dodatno ureenje radi privoenja namjeni) 3. Namjena – cae ili slini ugosteljski sadržaj (ugosteljska ili slina namjena) 4. Na petogodišnji ili duži rok zakupa (sporazumno), pod kondicijama u zavisnos od visine ulaganja i stupnja ureenja 5. Poslovni prostor se daje u zakup u vienom stanju, dokumentacija radi privoenja namjeni je ishoena, potrebno uredi detalje ureenja i opremljenos 6. Svoju ponudu na Oglas mogu dostavi pravne i zike osobe u pisanom obliku s kratkim opisom namjene prostora, ureenja i uvjeta, a podnose se na adresu: BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC- 40 000 akovec, R. Steinera 7 7. Ponude na Oglas mogu se podnije u roku od 10 dana od dana objave.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

MILJENKU NOVAKU 19.6.1992. - 19.6.2010.

Sve ostale informacije o nekretnini koja je predmetom zakupa, uvjema za ugovaranje i drugim uvjema mogue je dobi na telefon 040-391-480 u radno vrijeme od 7,00 – 15,00 sa. BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

raspisuje

NATJEAJ za slijedea radna mijesta:

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETI JURAJ NA BREGU OP INSKI NAELNIK KLASA:023-05/10-01/2 URBROJ:2109/16-02-10-5 Pleškovec, 09.lipnja 2010. Opinsko vijee Opine Sve Juraj na Bregu, temeljem l. 2. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Opine Sve Juraj na Bregu, sa 07. sjednice održane 17. ožujka 2010 . godine, upuuje sljedei

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za lanove Savjeta mladih Opine Sveti Juraj na Bregu Savjet mladih Opine Sve Juraj na Bregu osniva se kao savjetodavno jelo Opinskog vijea Opine Sve Juraj na Bregu. Pravo predlaganja kandidata za lanove Savjeta mladih Opine Sve Juraj na Bregu imaju: x x x x

udruge mladih i udruge koje se bave mladima, uenika vijea, studentski zborovi, drugi registrirani oblici organiziranja mladih.

Kandida za lanove Savjeta mladih mogu bi osobe s prebivalištem na podruju Opine Sve Juraj na Bregu, u dobi od petnaest (15) do dvadeset devet (29) godina života. Ovlašteni predlagatelji moraju ispuni obrazac za svakog kandidata kojeg predlažu, a koji obvezno sadržava sljedee: 1. IME/NAZIV i SJEDIŠTE (udruge, uenikog vijea, studentskog zbora i drugih registriranih oblika organiziranja mladih) 2. IME I PREZIME KANDIDATA TE NJEGOVO PREBIVALIŠTE, 3. DATUM I GODINA ROENJA, 4. OBRAZLOŽENJE (detaljno naves razloge zbog ega bi kandidat bio pogodan da bude lan u Savjetu mladih), 5. POTPIS OVLAŠTENOG PREDLAGATELJA. Takav prijedlog mora bi obavezno ovjeren od ovlaštene osobe predlagatelja. Pisane i obrazložene prijedloge ulaže se u omotnicu koja se zatvara, a na prednjoj strani omotnice ispisuje se adresa primatelja: OPINA SVETI JURAJ NA BREGU, Pleškovec 27, 40311 Lopanec, s naznakom “JAVNI POZIV ZA KANDIDATURU U SAVJETU MLADIH” – prijedlog kandidata. Prijedlog kandidata dostavlja se osobno u Jedinstveni upravni odjel Opine Sve Juraj na Bregu ili putem pošte na adresu: OPINA SVETI JURAJ NA BREGU, Pleškovec 27, 40311 Lopanec u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva. OPINSKI NAELNIK Anelko Nagrajsalovi, v.r.

1. GLODAI- više izvršioca

IZ MATINOG UREDA

traži se:-glodai za rad na CNC glodalicama uvjet:-iskustvo u radu na glodalicama prednost:-poznavanje programiranja CNC glodalica 2. GLODA- BOHRWERKISTA traži se:-glodai za rad na CNC BOHRWERKU uvjet:-iskustvo u radu na CNC bohrwerku/glodalicama -iskustvo u programiranju CNC glodalica prednost:-poznavanje HEIDENHEIN upravljanja nudimo:-odlini uvjeti rada, opremljena radna mjesta, alati, mjerila,... -rad u stabilnoj firmi sa konstantnim rastom -stalni radni odnos -rad na modernim strojevima -konstantno usavršavanje Prijavu predati iskljuivo u pismenom obliku. Uz prijavu priložiti kratki životopis iz kojeg su vidljiva Vaša znanja, adresa i telefon. KOSTWEIN d.o.o.-natjeaj , P.Miškine 65, Varaždin

RO ENI: MARTIN PODOBNIK, sin Ivane i Ilije; LANA PERI , ki Mateje i Davora; TINO MALVI , sin Mihaele i Damira; ANTONIO IGNAC, sin Kristine i Parlova; LEON KRNJAK, sin Ines i Mirana; ANTONIO SKLEPI , sin Krisne i Viktora; LARISA BRANOVI , ki Nine i Marka; LUKA BOŽEK, sin Željke i Nikole; MARTA TOPOLNJAK, ki Monike i Maria; KAIN BOGDAN, sin Krisne i Nikole; LILI STRAHIJA, ki Jasminke i Nenada; KATARINA VARGA, ki Petre i Stjepana; TOMA FRANI , sin Marne i Mihaela; NOEL NOVAK, sin Maje i Marka; KORINA ŠUPLJIKA, ki Danijele i Zdravka; LEON VUK, sin Gordane i Benjamina; MARTA COLARI , ki Marjane i Jurice; DINO VARGEK, sin Mirjane i Maria; BORNA JANEŠ, sin Petre i Maria (akovec) VJENANI: Kristina Juras i Nenad Balent, Vlatka Žganec i Nikola Pintari, Roberta Taka i Marinko Putarek, Sanja Posavec i Marin Hrustek, Melita Oreški i Saša Varga, Tamara Zadravec i Goran Obadi, Ivana Valpa i Miran Mošmondor, Maja Odri i Nebojša Mikuli, Tamara Raši i

Domagoj Bugan (akovec); Sara Ivanuši i Krisjan Šafari (Štrigova); Anica Horvat i Dario Sabadi (Dekanovec); Damir Kušani i Branka Vlaši (M. Suboca); Nataša Maari i Franjo Soboan, Nina Na Dunjko i Krunoslav Hrženjak (M. Središe); Alijana akalo i Ivan Vrbanec (Nedeliše); Krisna Glavak i Veljko Babi, Slavica Vuk i Ivan Hranjec (Prelog) UMRLI: Ana Hajdinjak ro. Zadravec r. 1936., Stjepan Topolnjak r. 1940., Ivan Kos r. 1952., Ivan Pongrac r. 1927., Marija Gotal ro. Mutvar r. 1930., Boris Cizar r. 1949., Franjo Posavec r. 1932., Jelena Veselko ro. Križnik r. 1937., Ana Petran ro. Šamarija r. 1930., Gašpar Oršoš r. 1938., Elizabeta Pintari ro. Habian r. 1929., Franjo Novak r. 1943., Feliks Baksa r. 1930., Zvonimir Zak r. 1950. (akovec); Dora Musta ro. Horvat r. 1928. (Kotoriba); Katarina Horvat ro. Škvorc r. 1933. (M. Suboca); Agata Petkovi ro. Klovar r. 1925., Marija Lepen ro. Vai r. 1921., Irma Zobi ro. Damiš r. 1928. (M. Središe); Božica Vukadinovi ro. Ivanovi r. 1935., Robert Perkovi r. 1975. (Prelog)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Poliklinika MEDIKOL AKOVEC, V. Nazora 15, traži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodreeno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natjeaj otvoren do 15.06.2010. 2. BAI -TIM d.o.o. G. HRAŠ AN, Varaždinska 43, traži GRA EVINSKI POSLOVO A, ZIDARI, TESARI, KROVOPOKRIVAI, ARMIRAI, GRA EVINSKI RADNICI na odreeno vrijeme, javi se na 099 2152093. Natjeaj otvoren do 15.06.2010.g. 3. PIRAMIDA LOPATINEC, traži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na raunalu, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehniar, akvno znanje engleskog i njemakog jezika; BRAVARI, ZAVARIVAI -više izvršitelja na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natjeaj otvoren do 04.07.2010. 4. ROYAL TRADE d.o.o. VRATIŠINEC, Prena ulica 1, traži 2 KONOBARA/ICA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 099222-5005 gosp. Žganec Mario. Natjeaj otvoren do 15.06.2010. 5. DOM ŠESTANJ SVETI JURAJ U TRNJU 2, traži 1 MEDICINSKA SESTRA; 2 NJEGOVATELJICE na neodreeno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natjeaj otvoren do 15.06.2010. 6. E.I. BISTER d.o.o. DOMAŠINEC, V. Nazora 25, traži1KOMERCIJALIST-TRGOVAKIPUTNIKnaodreeno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: ivica@bister.hr. Natjeaj otvoren do 15.06.2010. 7. Ordinacija ope medicine Margita Berkopi dr. med. BELICA, K. Tomislava bb, traži 1 DOKTOR MEDICINE s položenim strunim ispitom na odreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 098-306999. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 8. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traži KV, PKV ŠIVAI PAMUKAILYCREvišeizvršitelja,radnoiskustvoprednost ali nije uvjet, odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, javiti se na 865-229. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 9. Zidarsko fasaderski obrt STJEPAN ŽULI PALOVEC, Nova 7, traži 1 TESAR, 1 RADNIK NISKOGRADNJE na odreeno vrijeme, javi se na 091-8919547. Natjeaj otvoren do 15.06.2010.

10. Dom za starije i nemone osobe JAPA ŠTRIGOVA, traži 1 DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK na neodreeno vrijeme, pismenu zamolbu posla na e-mail: valkaj@japa.com.hr ili se javi na mob. 098259865 Natjeaj otvoren do 15.06.2010. 11. Ordinacija ope medicine Željko Kova, dr. med. Donji Kraljevec, traži 1 DOKTOR MEDICINE s položenim strunim ispitom na odreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javiti se na 040-655170. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 12. ZLATNE RUKE ŠENKOVEC, M. Tita 19/a, traži 1 PEKAR bureka i pizze na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 095-5660077. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 13. RENI d.o.o. SVETA MARIJA, traži 1 FRIZERKA na odreeno vrijeme, skraeno radno vrijeme, radno iskustvo poželjno, javi se na 098-1804882. Natjeaj otvoren do 23.06.2010. 14. CAFFE BAR “THERAPIA” AKOVEC, I. G. Kovaia 30, traži 1 DJELATNICA ZA RAD U LOKALU na odreenovrijeme,javisena091-2413388.Natjeaj otvoren do 25.06.2010. 15. Caffe bar FONTANA D. KRALJEVEC, traži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-9713158. Natjeaj otvoren do 28.06.2010. 16. REINOX d.o.o. BREZJE 81 a, traži BRAVARSTROJOBRAVAR-više izvršitelja; ZAVARIVA - TIG postupak - više izvršitelja na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se osobno ili tel. 855-845. Natjeaj otvoren do 15.06.2010. 17. Autoservis-Autoprijevoz Josip Dobrani M. Središe, R. Konara 71, traži 1 DISPONENT ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na neodreeno vrijeme uz probni rad, akvno znanje njemakog i engleskog jezika radno iskustvo jedna godina, javi se na 543010, 098-493250. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 18. Frizerski salon “FRISCO” M. Središe, Trg Brae Radia 7, traži 1 FRIZER (M/Ž) na neodreeno vrijeme, javiti se na 543-010, 098-493250. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 19. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traži 2 VRTLARSKA RADNIKA/ICE na odreeno vrijeme, javi se na 333-870. Natjeaj otvoren do

30.06.2010. 20. Instalaterski obrt DOLENEC AKOVEC, Gundulieva 12, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA I VODOVODA na neodreeno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-5549323. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 21. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovia, traži 5 KV VOZAA TERETNOG MOT. VOZILA U ME . TRANSPORTU ROBE-HLADNJAE na neodreeno vrijeme, znanje njemakog jezika, radno iskustvo 12 mjeseci, kratke zamolbe sla na e-mail: info@ tkalectrans.hr Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 22. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kovaia 6, traži 1 PIZZA PEKAR na neodreeno vrijeme, mjesto rada Varaždin, javi se na 040-311207. Natjeaj otvoren do 17.06.2010. 23. ARTEFERRO DOHOMONT d.o.o. GORIAN, Sirkoviše bb, traži KV BRAVARI - više izvršitelja, obavezno radno iskustvo minimalno 3 godine, na odreeno vrijeme uz mogunost zasnivanja stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel. 040601222. Natjeaj otvoren do 31.06.2010. 24. LIMING PLUS d.o.o. 40305 NEDELIŠ E, akoveka 76, traži TIG VARIOC-pripravnik, POMO NI RADNICI (KV bravar, limar) na neodreeno vrijeme, molbe sa kratkim životopisom dostavi na gore navedenu adresu ili se osobno javi direktoru Mladenu Novaku na mob. 091-1234505. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 25. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N. Pavia 15, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili javi se na tel. 040-363799. Natjeaj otvoren do 10.07.2010. 26. METAL ŠPOLJARI d.o.o. NOVAKOVEC, N. Naselje 6, traži 1 KONOBAR u CAFFE BARU PICTURA akovec; 3 TIG ZAVARIVAA na neodreeno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-1347429. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 27. GRADITELJSTVO GOG IVANOVEC, traži 2 KV ZIDARA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 5 godina, javi se na 095-9085572. Natjeaj otvoren do 18.06.2010. 28. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNICI U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER honorarni rad, SSS, VŠS, VSS, komunikavnost, samostal-

nost, javi se na 091-8924790 do 24.06.2010. 29. GP EMANUELL d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 44, traži 4 DJELATNIKA/ICE za rad u caffe baru na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3418172. Natjeaj otvoren do 07.07.2010. 30. RIBARNICA “ORKA” AKOVEC, V. Morandinija, traži 1 PRODAVA U RIBARNICI prodaja i išenje riba, na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 099-8121510. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 31. HERA d.o.o. MIHOVLJAN, traži ZIDAR, TESAR na neodreeno vrijeme, javi se na 091-3471299. Natjeaj otvoren do 09.07.2010. 32. DomzastarijeinemoneosobeJAPAŠTRIGOVA 89, traži 1 MEDICINSKA SESTRA s položeni str. ispitom na neodreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail:valkaj@japa.com.hr ili mob.098-259865. Natjeaj otvoren do 09.07.2010 33. Frizerski salon BACKSTAGE AKOVEC, I. G. Kovaia 36, traži 1 KV FRIZER –pripravnik na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9768522. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 34. KO-MA MONT d.o.o. PRELOG, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, KLIMATIZACIJE, PLINOINSTALATER, VODOINSTALATER na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog, radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine,, javi se na 098-1613718. Natjeaj otvoren do 14.06.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnimiskustvomnaposlovimašivanja,pismenezamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.6.


56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889 PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sauvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VUNA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE MITSUBISHI L-200 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 BMW 320 D 1999.g, crni, serv. knjiga, ful oprema, 7.950 eura, tel 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI, 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/9077-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000.g., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002.g, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 RENAULT LAGUNA 2.0 1995.g., reg. do 2/11., ful oprema, aut. klima, metalic zelena, 099/4090-916. SEAT IBIZA 1.4 14V 2005.g., 1.vl., 36tkm, klima, ABS + oprema, reg. do 5/11.g., serv. knj., odlino stanje, 6.350 eur; mob. 095/513-4943 PRODAJE SE KIA PRIDE 1999.god., ispravna, neregistrirana, cijena 5.000 kn. mob. 098/197-5409 SEAT IBIZA sportrider II 2008.g., 1.vl., 30tkm, reg. do 4/11.g., crna, servisna, besprijekoran, 7.800 eur; mob. 095/554-1198 BMW 525 TDS 1997.g., reg. do 11.mj., full oprema, alu M6 18’’, nove gume, 5.250 eur, mob. 098 600 110 HYUNDAI ACCENT 1999.g., prvi vlasnik, 200 tkm, klima, serv. knjižica, reg. 8./10., 2.300 EUR, mob. 095/9010-882. RENAULT CLIO 1.2RL 1998.g., 130tkm, novi zupas remen, pumpa, zateza i sve 4 konice, reg. godinu dana, cijena13.000 kn, mob. 098 9382 431 HYUNDAI GETZ 1.3, metalik, servo, klima, el. podizai, el. retrovizori, malo km, odlino stanje, povoljno. Može i kredit. tel: 098/381-701 HYUNDAI ACCENT 1.4 2007.g., metalik, puno opreme, može kredit i leasing, povoljno. tel: 098/381-701 PRO DA J EM M A E S T R A L 9 T h o m o s 4, sve ispravno, cijena 2.000 kn. tel 098/726-401 V W GOLF V 1.9TDI Spor tline mod. 2005.g., 105 KS, 98 tkm, servisna, odlino stanje, nije iz uvoza, 79.000 kn; mob. 095/558-6384 PRODAJEM GOLF III 1995.g., dizel, motor i limarija odlini, cijena samo 1.990 eur, mogua i zamj. za je., tel: 098 9922 613 FIAT UNO 1.0ie 33kW, 5vr., cr vene boje, 1997.g., reg. godinu dana, tel. 098/9069-355 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.4i 1996.g., karavan, reg. do 2./10., povoljno, mob. 099/598-3497 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2./11., servo, šiber, zrani jastuci, autoradio, cijena 1.600 eur, tel. 865-191 R-5 1.1 1990.god., prva reg. ‘93.g., reg. do 11./10., prodajem za 6.700 kuna, te dijelove za is. mob. 091/5130-939

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJE SE MAZDA 323 sedan 1991.g., u dobrom stanju, 191tkm, nije registriran, mob. 091/513-5770 SEAT TOLEDO 1.6i 1996.g., reg. do 6./11., šiber, alu felge, zrani jastuci, servo, srebrni metalik, od vlasnika, vrlo povoljno za 12.000 kn, tel. 098/284-059 OPEL ASTRA 1.6 benz 1995.g., 170tkm, stanje odlino, reg. do 3./11., šiber, centralno, servo, 2 zrana, mob. 099/312-4106 PRODAJEM MERCEDES 190E 1992.g., crni, reg. do 28.3.2011., + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 PRODAJEM VW GOLF 5 1.6 75kW benz, star godinu i pol, pod garancijom, ful oprema, servisiran i garažiran, mob. 099/872-8276 MERCEDES 180C 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., odlino stanje, prodajem, tel. 091/5384-947 MOTOR Keeway Supershadow 250ccm, registriran, servisiran, pod garancijom, star 18mj., alarm, dalj. paljenje, mob. 098/242-737 KAWASAKI ZX7R nina 750cm3, 122ks, 1998.g., sauvan, prodajem ili mijenjam za manji auto uz dogovor. mob. 098/190-3753

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 P R O D A J E S E T R A K T O R I M T, F e rguson, u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM KOTAO ZA PEENJE RAKIJE od 80 lit., mob. 091/547-2069 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2511 i bera kukuruza Tornado 40, kao nov, tel. 863-053 ili 098/173-9080 PRODAJEM METALNI KUKURUŽNJAK dužine 4 m, cijena 2.000 kn, tel: 092 220 5503 ZETOR 5011 1981.god., reg. do 2./11, stanje jako dobro, 2080 r.s., cijena 35.000 kn. 099/191-80-62 PRODAJE SE PLUG 2-brazdni i tanjuraa 20 diska, tel. 098/632-494 KUPUJEM DVOREDNU VADILICU Z A KRUMPIR. mob. 098 803 391 KUPUJEM PREŠU za grože i inoxice te prodajem crno vino. tel: 091 4699 342 PRODAJEM dvobrazdni plug za Tomo Vinkovi, 9 trupaca ariša, kotao za peenje rakije, te bave od 140 i 567 lit., cijene po dogovoru, mob. 098/1868-111 PRODAJEM MALER Hors za sjeckanje kukuruzovine, malo korišten, ušuvan, tel. 821-731 ili 095/864-1265 PRODAJEM gumenjak sa sandukom, sauvan, za 2.000 eur te kupujem elevator za kukuruz sa el. pogonom, mob. 098/190-3753 PRODA JE SE TRAK TORSKI VILI AR s posmakom i nagibom, mob. 098/9830-373 PRODAJEM bera kukuruza 2-redni sa sjeckalicom, kabina za IMT 539, plug 10 cola, visoki 2-brazdni, tanjuraa 20 diska, mob. 098/745-972 PRODAJEM SJEME repice za zelenu gnojidbu sorte «Perko», Novo Selo Rok, tel. 853-258 PRODAJEM BAVE za vino i rakiju, nove, od hrasta i agacije, sa dostavom, kvalitetna izrada. tel. 858-362

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

NAJPOVOLJNIJI KREDITI ZA ZAPOSLENE, DOMAE I INO MIROVINE. Rješavamo i pozajmice. Neven, 091/7830-977, 098/9282-449

POZNANSTVA

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

SLOBODAN MUŠKARAC 30g., ozbiljan, iskren, prezaposlen. Ovim putem traži ženu ish osobina, tel. 092/2696-213

«RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoer MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave. INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIR ANJE KUPAONIC A . Mob. 091/55-49-323 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 MUZIKA ZA SVADBE i sl. slobodna 31.7. i 7.8.- 4. i 11.9., mob. 095 888 48 48 INSTRUKCIJE ZA OSNOVNU I SREDNJU školu daje profesorica matemake, mob. 098/723-135. PRIMAM NA NJEGU I SKRB starije i nemone ženske osobe, mob: 091/785-3581 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matemake. mob. 098/723-135. UVALA BI DJECU ili pomagala starijim ili nemonim osobama, tel. 364-458 ili 091/11-72-337 VODA – bušenje i zabijanje cijevi za vrtne pumpe i navodnjavanje, do 4 cola, dubine do 15m, pripajanje hidropaka i hidrofora, tel. 099/753-5582

POSAO NOVI CAFFE & PEKARA u centru traži mlade i vedre osobe za voditelja i rad u smjeni. Prednost je voditeljsko iskustvo, someillerisko zvanje, znanje pekarskog posla ili slino. Svoje molbe sa kratkim životopisom molimo šaljite na mail: plinotehnika@plinotehnika.com info tel: 040 384 277 KERAMIAR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069. TRAŽIM SEZONSKE RADNIKE za rad u restoranu brze prehrane u Jelsi na otoku Hvaru, mob. 091/222-9888 ili 092/2334-701 OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠ ENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s aktivnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠ ENJE OBAVLJA USLUGE IŠ ENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM POSAO UVANJA DJETETA, mob. 099/5140-972 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253 KUHARICA SA ISKUSTVOM TRAŽI POSAO. mob. 091 595 3755 TRAŽE SE STUDENTI ZA RAD u videoteci u akovcu. mob. 098 993 8039. KRANIST I VOZA viljuškara traži posao u struci ili bilo kakav drugi posao (hitno). tel: 095/512-7402

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogue u roku 48 sa, obustavom i preko 1/2 plae, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kararima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa. Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogunošu kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, kuu s velikom okunicom, pogodno za ekološki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KU A u gornjem dijelu Meimurja, mob. 095/921-6717 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu, garaža i okunica, mob. 099/5140-972 PRODAJEM KU U od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KU U U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, prodajem. mob. 098/241-559 TRAŽI SE MLADI BRANI PAR radi zajednike kupnje kue i prenamjene u dva zasebna stana. mob. 098/598 321 PRODAJEM KU U u akovcu sa okunicom, 180 kvadrata, svi prikljuci, papiri uredni, za 90.000 eur, mogua zamjena za stan. mob. 099 7488 408 PRODAJE SE NEDOVRŠENA KU A u akovcu na Martanama, dvije etaže, 204 m2. tel: 098/133-6409 KU A U ZASADBREGU sa okunicom od cca 2200 hv, 2 gradilišta, farmom koza i kompletnom opremom prodajem. Tel: 091/34 34 43 0 HITNO - PRODAJE SE STARIJA KU A s okunicom u Sivici uz gl. cestu, cijena po dogovoru. mob: 098/173-84-25

PRODAJEMO DVOSOBAN STAN u akovcu na Jugu, dodatna soba od približno 10 m2 i velika terasa. Tel:098/133-6409 PRODAJEM STAN u Biogradu na moru 39,31m2, centar, papiri uredni. mob. 092 2588 517 PRODAJE SE NOVIJA KU A u Dragoslavcu sa prekrasnim pogledom na Štrigovu i Ivanšicu, nalazi se na površini od 600 hv - hitno i povoljno! tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE LIVADA I VO NJAK od 1.312 hv u Grabrovniku, blizina gl. ceste, blaga padina, tel: 099-696-3963 PRODAJE SE KU A u Šenkovcu na gl. ces prema M. Središu, 995 hv - hitno i povoljno! tel: 343-557 ZEMLJIŠTE U PULI – Ližnjan, 516m2, poljoprivredno sa zapoetom vikendicom 50m2 + 45m2 terase, mob. 095 5017 160, hitno PRODA JEM PARCELU u akovcu, Ul. I.G.Kovaia uz potok Lateralac, 4340 m2, 1,5 km od centra. Tel: 098 376 218 PRODAJEM ZEMLJIŠTE od 5.000 m2 u Globetki, 300m od bazena i 100m od servisa honda-mazda, tel: 098 376 218 PRODAJEM ZEMLJIŠTE s drvenom kuicom u Lopancu. Kontakt: 091/545 7389 PRODAJE SE STAN od 89 m2 sa spremištem u Prelogu (tržnica), novoureen, sa namještajem, sve komunalije (plin, klima, sat), cijena 70.000 eur. Tel. 091/760-8058 PRODAJEM OBITELJSKU URE ENU KU U u Pribislavcu sa vonjakom, mob. 099 292 5560

15. lipnja 2010.

 AKOVEC, dvosoban stan u prize mlju kue, s posebnim ulazom, tel. 091/384-3359 PRODAJE SE KU A u akovcu, ul. Slavka Kolara, svi prikljuci, papiri uredni, vlasništvo 1/1, tel. 098/241-635 ili 821-058 iza 16 sa PRODAJE SE GRADILIŠTE u Brezju, odlina lokacija, 752m2, mob. 099/595-3390 PRODAJE SE STAN od 32m2 u centru k, I.pl. Zajca 7, 1.kat, tel. 396-374 PRODAJEM NOVI NAMJEŠTENI apartman sa dvorištem u Novalji, mogua zamjena za nekretninu u gornjem Meimurju uz doplatu, mob. 091/505-8885 PRODAJEM ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi sjever, planom grada k predvieno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapušteno zemljište u Globetki (Šenkovec), tel. 098/714-188 PRODAJE SE OBITELJSKA KU A u akovcu, mogua zamjena za stan, cijena po dogovoru, mob. 099/74-88-408 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJE SE VIKENDICA i vinograd u Štrigovi Ban, sve odlino, te se prodaje mercedes E 290 TD 1996.g., ili se mijenja za manji. mob. 095/802-6939 PRODAJEM POLA OBITELJSKE KU E a drugu polovicu dajem u nasljedstvo za skrb, mogua i zamjena za stan. Za dogovor nazva na mob. 095/519-7555


15. lipnja 2010.

PRODAJEM POTPUNO RENOVIRANU obiteljsku kuu u akovcu na Jugu za 135.000 eur. Mogua zamjena uz nadoplatu, tel. 098/706-104 PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi površine 144m2, mob. 098/1760-290 PRODAJE SE USELJIVA KU A s namještajem i svim komunalijama u Štrigovi uz cestu, zva poslije 18 sa na tel. 851-292 POVOLJNO PRODAJEMO GRADILIŠTE u Pušinama, Ul. P. Zrinskog, 1.170m2. tel. 821-545 PRODAJEM KU U u k, livadu u Pušinama, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša 4m, hitno i povoljno. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487

IZNAJMLJIVANJE ZAGREB SOPOT u stan od 60m2 primamo tri studenta, blizina tramvaja i busa, 730 kn + režije. mob. 098/9321-209 IZNA JML JUJE SE JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 091/2177-558 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i plaanje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNA JML JUJE SE NOVIJI DVOSOBNI STAN na Sajmištu u akovcu, mob. 099/517-3629 AKOVEC, strogi centar, iznajmljujemo poslovne prostore od 40-180m2. mob. 099 3384 288 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE dvosobni stan u centru grada. mob. 098/806-339

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM novonamještenu garsonijeru u Puli studenci od rujna do lipnja za 189 eur i novonamješten 3-sobni stan u centru Pule od rujna, min. na 1g. za 440 eur, mob. 098 614 471 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u centru grada. mob. 098/426-337 IZNAJML JUJE SE DVOSOBNI STAN u centru akovca od 65 m2, prizemlje obiteljske kue, poseban ulaz. mob. 098 941 2612 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI APARTMAN 12km od k, za noenja –povoljno, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJEM dvosobni stan, renoviran i namješten, akovec - Travnik, mob. 091 95 33 103 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namješteni stan u M. Središu, mob: 091 5495 873 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu ulica V. Nazora, mob. 095 806 53 29 IZNAJMLJUJEM APARTMAN u Bibinju, dvokrevetni s pomonim ležajem, 100 m od plaže. Tel. 091/796-7974 IZNAJML JUJE SE TROSOBNI stan od 110m2 i jednosobni stan od 46m2 u centru k, odvojena brojila, namješten, zvati poslije 17 sati na tel. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEMO TROSOBNU KU U u centru k, mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNA JML JUJE SE OBITEL JSKA KU A dvjema ženama na duži rok, u ehovcu. Ozbiljne ponude na tel. 095/8190-349 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR od 72m2 u K. Tomislava 32, k, tel. 040/312-297 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u k od 45m2, vrlo povoljno, pogodno za manji obrt, kancelarije ili stan za studente, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE RENOVIRANA i namještena garsonijera s balkonom u Istarskoj ul. u k, blizina Veleuilišta, mob. 098/1620-669

LJETOVANJE VODICE NOVOUREENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 VODICE – trosobni apartman komplet opremljeni za 4-6 osoba slobodan od 18.-26.6., mob. 098/983-96-97

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR HO OR ORAS RAS STI TI GRAHO RAH O RAS AV VOSTAVA! !STAVA! D DOS OS O A , PRODAJEM PAPIGE TIGRICE. mob. 098 803 391 POKLANJAM ŠTENCE hrvatskog ovara i višebojne maie, u dobre ruke. tel. 040/821-459. PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVLJE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevajue, rozele, srebrne i planaste fazane, te patke mandarinke, mob. 098/912-3938

ELEKTRONIKA PC RAUNALO 4,0mhz, 4gb ram, 320HDD, Pioner DVD, Tvcard, lcd LG 22”, MB Gigabyte... za 3.000 kn, 1.5 g. nekorišten. tel: 098 982 9083 PRODAJEM GRAMOFON Technics SLBD20 za 350 kn te audio cd-e po 20 kn/ kom. mob. 098/903-7239 PRODAJEM PC raunalo: Procesor AMD Athlon 64-3000+, 2,1mhz, graka karca Gigabyte 256 mb, 1,5gb ram, 320 gb hard i Lcd 22 samsung, tel: 098 1341 323 PRODA JEM Z VUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 PRODAJEM TV Sony 74cm star 10g., povoljno, tel. 314-070

RAZNO PRODAJE SE STOLARSKA GLODALICA marke SCM p T 110N AB 2006.g.proizv.; KRUŽNA PILA za drvo marke Robland p 2320; BLANJALICA + debeljaa marke Mini Max p FS 41 Elite; HIDRAULINA PREŠA (3m otvor), 6 cilindra Simi; TRANA BRUSILICA marke Mini Max p FS 41 Elite – strojevi su kao novi, sve upite o uvjema prodaje nazva na broj 098/227-312 PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127

KAMP KU ICA sa 4 ležaja, WC, tuš, mini kuhinja, pogodna za vonjak ili vinograd, mob. 095/822-0410 KUPUJEM PIANINO, mehaniki ili digitalni (klavirska mehanika). Ponude molim na broj tel: 095/614-5977. PRODAJE SE BETONSKI CRIJEP star 14 g. za 0,60 kn/kom, cca za 130 m2 krova, tel: 091 504 2408 PRODAJEM CRNE GOJZERICE, nove, br.44, za 300kn, mob. 095/848-9753 PRODAJU SE 3 rabljena kreveta i fotelja, mob. 098/723-135. PRODAJE SE PERILICA SU A Electrolux, nova, zapakirana, vrlo povoljno, tel. 040 899 201 PRODAJE SE KVALITETNO VINO, povoljno, tel. 899-269, 098 1788 216 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJEJA HALJINA za standardne i latino plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODA JEM K VAL I T E T NO CRNO VI NO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODA JEM bicikl trokolo za odra sle, kao nov, i magnetni podmeta za krevet 190x90, nekorišten, mob. 091/9080-833 PRODAJE SE skuter Keeway Hurricane 50, te iznajmljujem sobe školarcima u obiteljskoj kui i prodajem veu kuu na Jugu k, mob. 098/9320-214 PRODAJEM ŽENSKI BICIKL sa 18 brzina, novi, za 1.100 kn, a kupcu poklanjamo muški mountain bike (korišteni), mob. 098 63 11 66 PRODAJE SE DVORIŠNA DRVENA OGRADA tzv. lovaka cca 40 m, povoljno, tel 040 312 617 PRODAJE SE: trosjed, dvosjed, fotelja + stoli, komoda s vitrinom puno drvo hrast, regal, 2 fotelje,, madrac (100kn), ploa el. ugrad. štednjaka (200kn), tapecirani krevet, gume 175/65/14 (500kn/4kom), klavijature Yamaha DX-21, frižider sa škrinjom, stroj za pranje sua s manjom greškom (100 eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM fio 850, neregistriran, za 4.000 kn, te klavir poznatog kompozitora sa kompozicijama krapinskog fesvala za 1.000 kn. mob. 095/851-4834 PRODAJEM balkonska vrata, drvena, nova, izoind, te aparat za varenje Tiny 160T, el. motor 1.1 kw. mob. 091/150-4759 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ – stolove, komode, zidne satove, kredence, ogledala i ostale starine, može bi i lošije stanje, plaam odlino. tel. 858-347 PRODAJEM 13 kom betonskih stupova 4.40m i tri prozora sa štokom 120x120, dupla stakla, cijena vrlo povoljna, mob. 095/534-8882 PRODAJEM francuski ležaj 2.0x1.65m, vrlo povoljno, cijena po dogovoru, tel. 343-026 PRODA JEM HR ASTOVE FOSNE suhe, 1 kubik, cijena 2.50 0 kn, tel. 099/4110-711

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

Bobo je malecki psi roen 10.11.2009. godine. Veselog je izgleda, razigran kao svi mali psii i bit e veselo društvo svojim novim ljudskim prijateljima.

ili je preslatka mala ljepotica niskog rasta i lijepe crno – bijelo – smee duge dlake. Zbog niskog rasta može živjeti i u stanu, ali joj je potrebno redovito etkanje. Kad je pronaena, imala je konjuktivitis, ali sada je dobro. Vrlo je vesele naravi, voli se igrati s ostalim psima i jako voli sjediti u krilu. Roena 9.9.2009.

Ahil je crnosmei mješanac sa svijetlim šapama i bijelim bisernim zubima. Ahil voli sjediti na kuici u svojem boksu i hvatati ranojutarnje i kasnopopodnevne zrake sunca jer samo u to doba dana sunce pada u boks u kojem boravi. Zato bi bili jako sretni da nae svoj novi dom u kojem e imati svoje mjesto u zelenoj travi, mjesto za tranje ili šetnju. Roen je 13.11.2006.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

771


UTORAK 15. lipnja 2010.

TV pregled

od 15.6.2010. do 21.6.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Muljatori FILM

UTORAK, RTL - 22.00

Imaju samo 12 sati za uspješnu prodaju, u protivnom su „peeni“. Maurice (Ray Romano) i Dave (Kevin James) prodavai su mesa u Los Angelesu. No prodaja im baš ne ide od ruke i prijeti im otkaz. Maurice treba novac kako bi upisao semestar u školi akupunkture, a nedavno rastavljeni Dave za poklon keri za roendan...

Ljubavna pria FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 20.10

Ljubavna drama. Oliver Barett (R. O’Neal) student je prava na Harvardu, mladi bogataš iz ugledne obitelji koja drži do svog imena i tradicije. Kad se Oliver zaljubi u djevojku iz srednje klase – zanimljivu i inteligentnu Jenny (A. MacGraw), njegov konzervativni otac (R. Milland) tome se snažno protivi. Ali Oliver e, bez obzira na sve, ostati uz svoju ljubav...

Rt Straha FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 15.10

Triler. Nakon osam godina zatvora Max Cady (R. Mitchum) izlazi na slobodu i pronalazi odvjetnika Sama Bowdena (G. Peck) kojega drži odgovornim za svoju osudu. Cady uporno slijedi Bowdena, njegovu ženu Peggy (P. Bergen) i maloljetnu ker Nancy (L. Martin). Bowdenov prijatelj i šef policije Mark Dutton (M. Balsam) pokušava mu pomoi...

Savršena slika FILM

PETAK, RTL - 20.00

Bila je spremna na sve, ali samo dok joj u život nije uletjela ljubav.Iako svoj posao obavlja iznimno predano i kvalitetno, Kate Mosley (Jennifer Aniston) nikako ne dolazi do promaknua jer je njeni nadreeni vide kao nedovoljnu stabilnu. Naime, Kate je još uvijek sama, bez ikakve želje za ulaskom u ozbiljnu vezu, a svoj život živi i izvan radnog mjesta...

Jesmo li stigli? FILM

SUBOTA, NOVA TV - 20.05

Suzanne (Nia Long) je rastavljena žena i majka dvoje djece. Kada upozna šarmantnog samca i zavodnika Nicka (Ice Cube), Suzanne odlui zapoeti vezu s njim. No njihova veza uskoro bude dovedena u pitanje njihovim zajednikim doekom Nove godine. Suzanne zbog posla mora preko blagdana ostati u Vancouveru te joj Nick ponudi da e dovesti djecu iz Portlanda k njoj...

Huk FILM

NEDJELJA, NOVA TV - 21.05

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: eška - Uini nešto!, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Lica Che Guevare, dok. lm 11.15 James Marn u Bretanji, dok. serija 11.40 Kulturna bašna 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Italija Ferdijeva kladionica, dok. serija 15.05 Bravados, ameriki lm 16.45 Hrvatska uživo - Vijes 16.55 Hrvatska uživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Berlin, 20 godina poslije - dok. lm 21.45 Poslovni klub 22.20 Dnevnik 3 22.45 Sport 22.48 Vrijeme 22.50 Poslovne vijes 22.55 Vijes iz kulture 23.05 Dobre namjere, TV serija (12) 23.50 Igrana strana serija 00.40 Nogometno SP: Novi Zeland Slovaka, snimka

02.20 Nogometno SP: Obala Bjelokos - Portugal, snimka 04.00 Nogometno SP: Brazil Sjeverna Koreja, snimka 05.40 Moj grijeh, telenovela

10.10 11.00 12.00 12.20

01.20

Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Veera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Koledžicom po svijetu, zabavna emisija Ljubav je na selu, dok. sapunica Muljatori, igrani lm, komedija Vijes, informavna emisija CSI: NY, krimi serija Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantasna serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18)

06:20 07:15 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 05:00 05:25 05:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Farma, reality show Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika , serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Bliski odnosi, igrani lm (12) Veernje Vijes Privatna praksa, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Potjera, igrani lm (12) Seinfeld, serija Brane vode, serija Kraj programa

13.15 14.05

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.10 00.55

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija Dvorac igraaka, serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Wynkin konj, nizozemskobelgijski lm Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Novi Zeland Slovaka, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Novi Zeland Slovaka, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Obala Bjelokos - Portugal, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Obala Bjelokos - Portugal, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Brazil - Sjeverna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Brazil - Sjeverna Koreja, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Zloinaki umovi, serija (12) Specijalna postrojba, serija (12) Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.15 Looney Tunes, crtana serija 07.40 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija

15.40 16.30 17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.00 22.00 23.35 23.45 0.335

Školarac Roy Eberhardt (Logan Lerman) vjeito je novi klinac u kvartu. Zbog oeva posla, Roy se toliko puta selio da je prestao brojati koliko je škola pohaao i u koliko je gradova živio u svojih etrnaest godina. Ovaj put napustio je Montanu i zamijenio je tropskim, sunanim pojasom Floride te zaseokom Coconut Grove u Meksikom zaljevu...

SPORT - IZDVAJAMO

EMISIJA HRT 1

12.15

TV kalendar FILM HRT 1

Nogomet, SP: Brazil - Sjeverna Koreja SPORT

UTORAK, HRT 2 - 20.20

Nogomet, SP: Engleska - Alžir SPORT

PETAK, HRT 2 - 20.20

ZVJEZDANI KUTAK

Richard Gere (Subota, RTL, 20.00 h)

Do velikog platna probio se kao talentirani glazbenik, a njegova ilmska karijera uvijek je bila puna uspona i padova. U pedesetim godinama svog života još uvijek vrlo dobro izgleda, pa su ga uspjeli spariti s puno mlaom kolegicom Jennifer Lopez u romantinoj komediji ‘Molim za ples’ (2004). Kritike su se podijelile oko njegovog ilma ‘Rije po rije’ (2005), u kojem glumi obiteljskog ovjeka koji se ponovno poveže sa svojom kerkom kroz prouavanje istonjakih religijskih obiaja. Svoj dotadašnji najvei uspjeh doživljava s klasikom ‘Oicir i džentlmen’ – staromodnom vojnom romancom u kojoj mu društvo pravi Debra Winger.

20.45

FILM NOVA TV

21.05

Berlin, 20 godina poslije

Bliski odnosi

U noi s 9. na 10. studenoga 1989. godine pao je Berlinski zid. Nakon etrdeset godina diktature sedamnaest milijuna stanovnika Istone Njemake napokon je moglo otputovati iz zemlje. U subotu 11. studenoga, dan nakon otvaranja Zida, stotine tisua stanovnika istonoga Berlina iskorislo je taj vikend za prelazak na Zapad. Informavni je magazin 24 sata prije dvadeset godina zabilježio te nezaboravne trenutke. Prali smo neke od svjedoka i sudionika koji su imali povlascu promatra ta zbivanja...

Bliski odnosi pria je o sluajnim susretima, iznenadnim privlanosma i lagodnim izdajama etvero stranaca. Anne (Julia Roberts) je nedavno razvedena uspješna fotograinja u koju je zaljubljen Dan (Jude Law), romanopisca u usponu koji se bavi pisanjem osmrtnica. U priu se ukljuuje i samouvjereni dermatolog Larry (Clive Owen) i zagonetna Alice (Natalie Portman). Svi oni žive u suvremenom Londonu te na odlian nain govore o ljudski odnosima modernog doba.

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00

08:43 09:00

15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Auto moto nauc vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akoveki kutak Meimurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

GLAZB.EMISIJA RTL

23.30 08.55

RTL ritam zona - Top 40 domai

HUM.SERIJA NOVA TV

00.25

Seinfeld

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Nizozemska - Danska, Posnetek Iz Johannesburga 09.20 Japonska - Kamerun, Posnetek Iz Mangaunga 11.10 Italija - Paragvaj, Posnetek Iz Cape Towna 13.00 nogometni Studio 13.20 Rustenburg: Nova Zelandija Slovaška, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Port Elizabeth: Slonokošena Obala - Portugalska, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: Brazilija Severna Koreja, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Nova Zelandija - Slovaška, Posnetek Iz Rustenburga 23.20 Slonokošena Obala - Portugalska, Posnetek Iz Port Elizabetha 23.40 Brazilija - Severna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 00.00 Usodno Potovanje, Ameriški lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Nerazumljivo, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.05 Dexter, serija 1.00 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 22.50 Cobra 11, serija 23.40 Noni program


SRIJEDA 16. lipnja 2010.

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: Italija Ferdijeva kladionica, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Neobino oruĹžje, dok. lm 11.05 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Crna Gora - U poluvremenu, dok. serija 15.05 Na vodenome putu 3: Madeira, dok. serija 15.50 Na vodenome putu 3: NorveĹĄka - Brzom linijom, dok. serija 16.45 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.55 Hrvatska uĹživo 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 7/39 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaĹža 20.10 Ljubavna pria, ameriki lm 21.55 Proces 22.25 Ep reportaĹža 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Poslovne vijes 23.05 Vijes iz kulture 23.15 e-Hrvatska 23.50 Znanstvene vijes 00.10 Dobre namjere, TV serija (12)

ETVRTAK 17. lipnja 2010.

00.55 Strana igrana serija (Zvjezdane staze) 01.40 Nogometno SP: Honduras ile, snimka 03.20 Nogometno SP: Ĺ panjolska Ĺ vicarska, snimka 05.00 Nogometno SP: JuĹžnoafrika Republika - Urugvaj, snimka 06.40 Moj grijeh, telenovela

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.20 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija Igrana serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm e-Hrvatska Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Honduras - ile, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Honduras - ile, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Španjolska Švicarska, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Španjolska Švicarska, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: JuŞnoafrika Republika - Urugvaj, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: JuŞnoafrika Republika - Urugvaj, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Siska, serija (12) Specijalna postrojba, serija (12) Kraj programa Prvenstvo Hrvatske Vaterpolo, nale

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija

07.55 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija 11.00 Cobra 11, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Veera za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 13.15 NajljepĹĄi urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod ism krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 21.00 Kos, krimi serija (dvije epizode) 22.40 Put osvete, krimi serija 23.45 Vijes, informavna emisija 23.55 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantasna serija (dvije epizode) 01.30 Red Bull Air Race, sportskozabavna emisija (R) 02.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:20 07:15 07:45 08:00 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:05 22:35 23:40 23:55 00:55 01:25 01:55 02:55 03:45 05:25 05:50 06:15

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Farma, reality show NaĹĄa mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, reality show Lud, zbunjen, normalan, serija UFC Specijal (12) Veernje Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Bliski odnosi, igrani lm (12) Seinfeld, serija Brane vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: Crna Gora - U poluvremenu, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Neobino oruĹžje, dok. lm 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Ĺ vedska Putovanje s Dominom, dok. serija 15.00 Rt straha, ameriki lm 16.45 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.55 Hrvatska uĹživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Dome, slatki Dome - hum. serija 20.50 Otvoreno 21.55 Kratki susre 22.20 Ep reportaĹža 22.30 Dnevnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Poslovne vijes 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Dobre namjere, TV serija (12) 00.05 Strana igrana serija (Zvjezdane staze) 00.50 Nogometno SP: Argenna JuĹžna Koreja, snimka 02.30 Nogometno SP: Grka -

Nigerija, snimka 04.10 Nogometno SP: Francuska Meksiko, snimka 05.50 Moj grijeh, telenovela

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.10 01.00 01.45

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija Igrana serija za djecu Daleko od doma, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Argenna JuŞna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Argenna JuŞna Koreja, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Grka - Nigerija, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Grka - Nigerija, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Francuska Meksiko, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Francuska Meksiko, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) Sedam razdoblja rocka: Stadionski rock, dok. serija Šaptaica duhovima, serija (12) Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 08.55 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.10 Bibin svijet, hum. serija

23.25

21.00

HUM.SERIJA NOVA TV

EMISIJA HRT 1

21.05

SERIJA HRT 2

01.00

SERIJA RTL

Kosti

Ĺ aptaica duhovima

Uvod u anatomiju

Booth i Brennan pozvani su istraŞiti novo mjesto zloina. Na odmoriťtu pokraj ceste iznenada je eksplodirao kombi u kojem je poginula vozaica Amy Nash. Njezin suprug potvrdio je detekvima da je Amy putovala u posjet njihovoj keri na koledŞ, ali mu nije jasno tko bi Şelio njezinu smrt jer je uzorna majka i supruga. Meutim, pregledom Amyna jela u laboratoriju naeni su potpuno suprotni dokazi – do 1975. Amy se zvala June Harris...

Faruk (Senad BaĹĄi) dobije od Tanje (Slaana Bukejlevi) na dar akvarij sa zlatnom ribicom. U pijanom stanju Izet (Mustafa Nadarevi) razgovara s ribicom, a Damir (Moamer Kasumovi) koji prisluĹĄkuje taj razgovor saznaje gdje su sakriveni njegovi novci iz crnog fonda. Izet (Mustafa Nadarevi) i njegov nerazdvojni kolega iimilovi (Vanja Drach) odluuju napravi roĹĄlj na balkonu. Kao sredstvo za potpalu vatre uzimaju staru knjigu, no uspostavi se da je to knjiga...

Melinda Gordon (Jennifer Love Hewi ) komunicira s duhovima koji su vezani za ovaj svijet, s duhovima koji se drĹže Ĺživih zbog toga ĹĄto imaju neki nedovrĹĄen posao koji ih prijei da napuste ovaj oblik egzistencije koji mi nazivamo Ĺživotom. Ĺ aptaica duhovima, iji je lik dijelom osmiĹĄljen prema radu i Ĺživotu poznah medija Jamesa Van Praagha i Mary Ann Winkowski, istraĹžuje duhovnu stranu Ĺživota i smr. Melinda se kree meu Ĺživima i mrtvima...

Meredith se bori za Ĺživot! Kolege i prijatelji ine sve kako bi oĹživjeli njeno srce, no ona, izgleda, ne Ĺželi spasi samu sebe. Iako je snaĹžan sudar brodova usmro brojne putnike, osoblje Sea le Grace bolnice i dalje se bori za Ĺživote mnogih unesreenih. Dok Addison priprema rodbinu i prijatelje teĹĄko ozlijeenih putnika na najgore vijesti, Cristina se, na svoj jedinstveni nain, pokuĹĄava nosi s injenicom da bi mogla osta bez najbolje prijateljice.

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

08:43 09:00

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akoveki kutak, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Povealo, polika emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Mrtvi ne pleĹĄu, Igrani lm(12) Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16.30

Kralj Queensa

EMISIJA HRT 1TV SPORT NOVA

20.50

21.00

Lud, zbunjen, normalan HUM.SERIJA RTL

06:20 NaĹĄi najbolji dani, serija 07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Dona Barbara, serija 10:10 U ime ljubavi, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 NaĹĄa mala klinika, serija 14:00 Dona Barbara, serija 16:00 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Upitnik, kviz 17:40 NaĹĄa mala klinika, serija 18:35 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Farma, reality show 21:05 Provjereno, magazin 22:05 Navy CIS, serija 23:10 Veernje Vijes 23:25 Nestali, serija 00:25 Seinfeld, serija 00:55 Brane vode, serija 01:25 Ezo TV, tarot show (18) 02:25 Heroji, serija 03:20 Anatomija jednog ubojstva, igrani lm (15) 06:00 Kraj programa

Otvoreno

Siska SERIJA RTL

11.00 Cobra 11, krimi serija 12.00 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Veera za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 13.15 NajljepĹĄi urok, telenovela 14.05 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.40 Cobra 11, krimi serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Pod ism krovom, hum. serija 17.25 Raymond, hum. serija 17.55 Bibin svijet, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Veera za 5 (produĹžena verzija), lifestyle emisija (R) 20.00 CSI: Miami, krimi serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 CSI: NY, krimi serija 23.45 Vijes, informavna emisija 23.55 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.50 Kos, krimi serija 01.35 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.35 Kos, krimi serija 03.20 Put osvete, krimi serija (R)

22.35

UFC specijal

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Nova Zelandija - Slovaťka, Posnetek Iz Rustenburga 09.20 Slonokoťena Obala - Portugalska, Posnetek Iz Port Elizabetha 11.10 Brazilija - Severna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 13.00 nogometni Studio 13.20 Nelspruit: Honduras - ile, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Durban: Španija - Švica, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Tshwane: Jar - Urugvaj, prijenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Žrebanje Lota 23.10 Honduras - ile, Posnetek Iz Nelspruita 23.30 Španija - Švica, Posnetek Iz Durbana 23.50 Jar - Urugvaj, Posnetek Iz Tshwaneja 00.10 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija in Lucienne Lonina 00.40 Zabavni Infokanal 00.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Dexter, serija 0.55 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Flashpoint 23.40 In Plain Sight 0.15 Noni program

21:00 21:15 21:18 21:35 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Vinoteka Kradljivac srca, serijski lm Vijes Povealo, ponavljanje Jukebox Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi VjeĹžbanje demokracije, talk show Meimurje danas Sport Prognoza vremena No trkaa, igrani lm (12) Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.40

CSI:NY

MAGAZIN NOVA TV

18.35

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 TV prodaja 07.30 Honduras - ile, Posnetek Iz Nelspruita 09.20 Ĺ panija - Ĺ vica, Posnetek Iz Durbana 11.10 Jar - Urugvaj, Posnetek Iz Tshwaneja 13.00 nogometni Studio 13.20 Johannesburg: Argenna - JuĹžna Koreja, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Mangaung: Grija - Nigerija, prijenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Polokwane: Francija - Mehika, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, ReportaĹža 23.20 Argenna - JuĹžna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 23.40 Grija - Nigerija, Posnetek Iz Mangaunga 00.00 Francija - Mehika, Posnetek Iz Polokwaneja 00.25 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 1.00 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 XFactor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 23.25 Dobrodoťli 0.10 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 18. lipnja 2010.

06.15 Najava programa 06.20 Romi u Europi: Švedska Putovanje s Dominom, dok. serija 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Boja rata: Pobjeda u Europi, dok. lm 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Romi u Europi: Srbija - Don Quijote iz Rakovice, dok. serija 15.05 reprize nedjeljnih mini serija 16.45 Hrvatska uživo - Vijes 16.55 Hrvatska uživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.21 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 EP reportaža 20.10 Moja Afrika, ameriki lm 22.50 Lica nacije 23.45 Dnevnik 3 00.10 Sport 00.13 Vrijeme 00.15 Poslovne vijes 00.20 Vijes iz kulture 00.30 Mamuca, TV serija (12)

SUBOTA 19. lipnja 2010.

01.20 Nogometno SP: Njemaka Srbija, snimka 03.00 Nogometno SP: Slovenija SAD, snimka 04.40 Nogometno SP: Velika Britanija - Alžir, snimka 06.20 Moj grijeh, telenovela

10.10 11.00 12.00 12.20 13.15 14.05 15.40 16.30 17.00

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.20 23.25 00.55

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija Igrana serija za djecu Serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strani igrani TV lm Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Njemaka Srbija, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Njemaka Srbija, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Slovenija SAD, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Slovenija SAD, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Engleska Alžir, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Engleska Alžir, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Vrijeme Struna u krvi, mini-serija (15) Kraj programa

06.55 Mi y, animirana serija 07.10 Looney Tunes, crtana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.55 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija

17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.55 23.40 23.55 02.00

Bibin svijet, hum. serija Cobra 11, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Veera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Cobra 11, krimi serija Kralj Queensa, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija (R) Savršena slika, igrani lm, komedija Policijska akademija 4: Graani pozornici, igrani lm, komedija Vijes, informavna emisija Crna kiša, igrani lm, akcijski (12) (R) Astro show, emisija uživo (18)

06:20 Naši najbolji dani, serija 07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:10 Dona Barbara, serija 10:10 U ime ljubavi, serija 11:10 IN magazin 12:00 Farma, reality show 13:00 Provjereno, magazin 14:00 Dona Barbara, serija 16:00 U ime ljubavi, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:20 Upitnik, kviz 17:40 Naša mala klinika, serija 18:35 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Farma uživo, reality show 22:45 Glup i gluplji 2, igrani lm 00:20 Adrenalin: Punom snagom, igrani lm (15) 01:50 Ezo TV, tarot show (18) 03:20 Vatreni aneli, igrani lm (15) 05:10 Kraj programa

MINI SERIJA HRT 2

07.40 07.45 08.00 08.15

09.45 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 12.00 12.11 12.13 12.15 13.05 13.20 14.05 14.35 15.35 16.10 16.19 16.25 18.00 18.35

18.40 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.15 21.45 22.00 22.10 23.00

00.50 02.30 04.10

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Smrt revolveraša, ameriki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme Dodjela nagrada Vladimir Nazor, prijenos TV kalendar Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Živje u opskurnos Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Nevjerno tvoja, ameriki lm Iza ekrana HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda kua, hum. serija Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Lažljivac, ameriki lm Vijes Vijes iz kulture Mamuca, krimi serija (15) Filmski vikend s braom Coen: Tko je ovdje lud?, ameriki lm Nogometno SP: Nizozemska - Japan, snimka Nogometno SP: Gana Australija, snimka Nogometno SP: Kamerun Danska, snimka

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.25 Najava programa 07.30 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 08.15 Žutokljunac 08.45 Brlog 09.10 Pokusi koji su promijenili svijet: Mohoroviiev diskonnuitet 09.30 Navrh jezika 09.40 Pinocchijeve pustolovine, serija za djecu 10.35 50 godina MDF-a, dok. lm 11.05 Briljanteen 11.55 Hrvatski pisci na TV ekranu - Marijan Matkovi: Krizantema 13.00 Nogometno SP - emisija 13.20 Nogomet, SP: Nizozemska Japan, 1. poluvrijeme 14.25 Nogomet, SP: Nizozemska Japan, 2. poluvrijeme 15.20 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP: Gana Australija, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP: Gana Australija, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster 2, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP: Kamerun Danska, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP: Kamerun Danska, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.20 Sportske vijes 23.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.35 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.15 Pjesme Podravine i podravlja - Pitomaa 2010., snimka 02.00 Kraj programa

20.10

FILM RTL

06.35 Najljepši urok, telenovela (R) 07.25 Mi y, animirana serija 08.10 2 glupa psa, crtana serija

23.25

16.25

FILM NOVA TV

Crna kiša

Nevjerno tvoja

Zatvorski obraun

Romanna povijesna drama. Kenija, 1913. Nakon što se u Danskoj pristala uda za baruna Brora Blixena (K. M. Brandauer), brata blizanca svog nevjernog ljubavnika Hansa (K. M. Brandauer), samosvjesna i emancipirana Karen odlazi k suprugu u Afriku. Barun u blizini Nairobija ima plantažu kave, pa se Karen mora priviknu na nov nain života u britanskoj koloniji. Ve pri dolasku Karen upozna šarmantnog lovca i pustolova Denysa Fincha Ha ona (R. Redford)...

Opasno podzemlje Japana kraljevstvo je yakuza, a Michael Douglas i Andy Garcia upravo su postali nepoželjni gosti. Mike Conklin (Michale Douglas) i Charlie Vincent (Andy Garcia) njujorški su detekvi kojima je povjeren važan zadatak isporuke opasnog yakuze Satoa (Yusaku Matsuda) japanskim vlasma. No kada ga kobnom greškom isporue yakuzama prerušenima u policajce, jedino što im preostaje je suoi se s nepoznam ulicama Osake...

Crnohumorna komedija. Claude Eastman (D. Moore) je svjetski slavni dirigent koji naizgled ima sve: posao koji obožava, prekrasnu mladu suprugu Daniellu (N. Kinski) koju voli najviše na svijetu te najboljeg prijatelja Normana (A. Brooks) na kojega se uvijek može osloni. Meum, jekom još jednog nastupa pred oduševljenom publikom, ogoreni Claude odlui ubi Daniellu… eri dana ranije. Claude se upravo vrao s koncerta...

Michael (Boris Kodjoe) je bio dobar ovjek i brižni otac sve dok jednoga dana njegov 17-ogodišnji sin ne strada u obraunu narko bandi. Michaelova tuga prerasta u bijes kada se ubojice njegova djeteta izvuku samo su optužbom za posjedovanja droge. On tada odlui krenu u osvetniki pohod, koji zapoinje njegovim uhienjem, kako bi se u zatvoru mogao suoi s dvojicom ubojica i izbori svoju vlastu pravdu. No na mjestu u kojem nema nikakvih pravila...

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10

08:43 09:00

18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:27 21:35 23:20 23:35 23:37 23:45

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:15 20:05 22:00 23:55

05:05 06:45

13.20

23.55

Moja Afrika

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Vježbanje demokracije, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje Prie iz života Trzalica, glazbena emisija Sponzorirana reportaža Foršpani Tužni aneli, Igrani lm (12) Meimurje danas Sport Prognoza Videostranice

17:40

EMISIJA HRT 2

FILM HRT 1

18.55

Exkluziv

SERIJA NOVA TV

09:00 10:00 11:00 12:00 13:40 16:25 17:00 17:10

Micki i Maude, igrani lm Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija arobnice, serija Kauboj, igrani lm Farma, reality show Naša mala klinika, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serijanastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Jesmo li sgli?, igrani lm Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) Zatvorski obraun, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Vatreni aneli, igrani lm (15) Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) Kraj programa

Nogomet, SP: Nizozemska - Japan

23.55

MAGAZIN RTL

05:30 07:30 07:55 08:10 08:35

01:45 03:15

Struna u krvi FILM HRT 1

08.35 Bakugan, crtana serija (R) 09.00 Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 09.25 Skrivene poruke, hum. serija (R) 10.10 Sinbad, igrani lm, animirani 11.45 Dragulj s Nila, igrani lm, pustolovni 13.40 Život s klincima, igrani lm, komedija (R) 15.40 Taca u suknji, igrani lm, komedija 18.00 Zvijezde Ekstra: Najvee zvjezdane zarade, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. sapunica (R) 20.00 Kongo, igrani lm, akcijski 22.00 Policijska akademija 3: Ponovno u školi, igrani lm, komedija 23.35 El Cortez, igrani lm, triler (15) (R) 01.15 Astro show, emisija uživo (18)

14.00

Dona Barbara

06.30 Argenna - Južna Koreja, Posnetek Iz Johannesburga 08.20 Grija - Nigerija, Posnetek Iz Mangaunga 10.10 Francija - Mehika, Posnetek Iz Polokwanea 12.00 nogometni Studio 13.20 Port Elizabeth: Nemija - Srbija, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Johannesburg: Slovenija - Zda, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Cape Town: Anglija - Alžirija, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, Reportaža 23.20 Slovenija - Zda, Posnetek Iz Johannesburga 01.00 Nemija - Srbija, Posnetek Iz Port Elizabetha 01.20 Anglija - Alžirija, Posnetek Iz Cape Towna 01.45 Zabavni Infokanal 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Bizarna smrt, lm 0.40 Šest modela, serija 1.15 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 Noni program

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20 15:00 16:00 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:30 23:15 00:15 00:35

Danas pogledajte… Djeja televizija 1x2, emisija o klaenju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom nainu življenja Prie iz života Kviz, igra za gledatelje Vijes TV Jukebox I to sam ja Vijes Okolo k(r)ole, zabavna emisija Koncert Susre svjetova, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) Vijes Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NONA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

20.00

Kongo

SERIJA NOVA TV

11.00

arobnice

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Skozi as 07.30 Nemija - Srbija, Posnetek Iz Port Elizabetha 09.20 Anglija - Alžirija, Posnetek Iz Cape Towna 11.10 Slovenija - Zda, Posnetek Iz Johannesburga 13.00 nogometni Studio 13.20 Durban: Nizozemska - Japonska, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Rustenburg: Gana - Avstralija, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Tshwane: Kamerun Danska, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, Reportaža 23.20 Evropsko prvenstvo v Speedwayu - Posamezniki, Reportaža Iz Ljubljane 23.30 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Skrajšani Posnetki Tekem 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz želudac 11.20 Safari, dok. serija 12.15 Dok. serija 13.20 Pria o Pepeljugi, lm 15.00 Poirot, serija 16.05 Monk, serija 17.00 Noni krici, lm 18.55 24 UR 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Zabava sa Dickom i Jane, lm 23.30 Izgubljeno u dimu, lm 1.50 Nona panorama

5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Nogomet, prijenos 22.00 Emisija nakon nogometa 0.30 Candy, lm 1.55 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 20. lipnja 2010.

PONEDJELJAK 21. lipnja 2010.

Novi Zeland, snimka 04.45 Nogometno SP: Brazil Obala Bjelokos, snimka 06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10

09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.05 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55 17.30 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 22.50 23.25 23.40 23.50

01.45 03.15

Najava programa TV kalendar Euromagazin Iza ekrana Duhovni izazovi Vijes Koncert u Schönbrunnu - Ye m Bronfman i Beka lharmonija pod ravnanjem Franza Welsera Mösta Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlji u srcu, serija Divlji u srcu, serija Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Pustolovine pametnijeg brata Sherlocka Holmesa, ameriko-britanski lm Lijepom našom Lažeš, Melita! - serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Spe u gosma, TV serija U zamci, amerikonjemaki lm (12) Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s braom Coen: Veliki Lebowski, ameriko-britanski lm (12) Nogometno SP: Slovaka Paragvaj, snimka Nogometno SP: Italija -

06.30 06.45 06.50 07.15 07.40 08.55 09.40 10.45 10.55 12.05 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.20 23.35 00.00 00.25

TEST Najava programa Trolovi, crtana serija Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Cli ordov zbilja veliki lm, ameriki lm za djecu Nora Fora, TV igra za djecu 50. meunarodni djeji fesval Šibenik Biblija Šibenik: Misa, prijenos Prirodni svijet, dok. serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Slovaka Paragvaj, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Slovaka Paragvaj, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Italija - Novi Zeland, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Italija - Novi Zeland, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Brazil - Obala Bjelokos, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Brazil - Obala Bjelokos, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Sportske vijes Bez oduševljenja, molim, hum. serija Bez oduševljenja, molim, hum. serija Kraj programa

06.55 07.40 08.00 08.25

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.50 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 10.15 Skrivene poruke, hum. serija (R) 10.45 Gorile u magli, igrani lm, drama (R)

13.10 Odred za istou, dok. emisija 13.40 Plešimo zajedno, igrani lm, romanna drama 15.55 Policijska akademija 3: Ponovno u školi, igrani lm, komedija 17.30 Discovery: Preživje divljinu - Zemlja leda, dok. lm (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 O cir i gentleman, igrani lm, drama 22.15 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.10 Urota, igrani lm, polikokrimi triler (dvije epizode) (12) 00.55 Kongo, igrani lm, akcijski

07:10 08:10 08:35 08:50 09:15 09:40 10:10 11:10 11:40 12:10 13:10 14:55 17:00 17:10 17:20 19:15 20:05 21:05 22:55 00:20 00:50 03:00 04:35 06:00

Dodir s neba, serija Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija U sluaju frke, serija Žene amerikih vojnika, serija Automov, auto-moto magazin Novac, business magazin Robinson Crusoe, serija Kauboj, igrani lm Micki i Maude, igrani lm Vijes Nove TV Micki i Maude, igrani lm nastavak Jesmo li sgli?, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show Huk, igrani lm Red Carpet, showbiz magazin (15) Tko je Samantha?, serija Gospodar plime, igrani lm (15) Velika pustolovina u Tokiju, igrani lm (12) Red Carpet , showbiz magazin (15) Kraj programa

SPORT HRT 2

(12) 04.55 Potrošaki kod 05.25 Moj grijeh, telenovela 05.45 Najava programa 05.50 Romi u Europi: Srbi - Seoba, dok. serija 06.15 Mir i dobro 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Tajna povijest FBI-a, Hoover: Gospodar lutaka, dok. lm 11.13 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Moj grijeh, telenovela 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 City Folk 2010: Barcelona 15.05 Bratovo obeanje: Pria o Danu Jansenu, amerikokanadski lm 16.45 Hrvatska uživo - Vijes 16.55 Hrvatska uživo 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Vrijeme 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Škrinja: 1244 21.05 TV Bingo Show 21.50 Potrošaki kod 22.25 Dnevnik 3 22.50 Sport 22.53 Vrijeme 22.55 Poslovne vijes 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Dr. House, serija (12) 00.00 Mamuca, TV serija (12) 00.45 Nogometno SP, snimka 02.30 Nogometno SP, snimka 04.15 Prljavi seksi novac, serija

06.50 07.05 07.10 07.30 07.55 08.05 08.20 08.40 09.05 09.40 10.25 12.15 13.00 13.20 14.25 15.20 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija TV vr Brlog Silvestrove i iijeve tajne, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Tree Hill, serija Zagonetna gospoica C, belgijski lm Ritam tjedna, glazbeni magazin Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: Portugal - Sjeverna Koreja, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Portugal - Sjeverna Koreja, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Nogomet, SP: ile Švicarska, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: ile Švicarska, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 2, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP: Španjolska Honduras, 1. poluvrijeme Nogomet, SP: Španjolska Honduras, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Prljavi seksi novac, serija (12) Šaptaica duhovima, serija (12) Kraj programa Tenis Wimbledon

06.20 Mi y, animirana serija 06.35 Looney Tunes, crtana serija 07.00 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.15 RTL ritam zona - Pop hitovi,

15.50

15.55

Pustolovine pametnijeg brata Sherlocka Holmesa Krimi komedija. Londonskom detektivu Sigersonu Holmesu (G. Wilder) uisnu nije lako. Premda vjeruje da se sposobnošu i inteligencijom može mjeri sa svojim starijim bratom Sherlockom Holmesom (D. Wilmer), nezadovoljni Sigerson cijeli život živi u sjeni slavnoga brata. Za njega kao detekva gotovo nitko nije uo, baš kao i za njihova treeg brata Mycroa, zbog ega Sigerson otvoreno prezire i zapravo mrzi Sherlocka...

07:57 Danas pogledajte… 08:00 Djeja televizija 12:00 Zagrljaj ljepote, ponavljanje 13:00 Ekran zdravstva 14:00 Koncert 15:10 I to sam ja 16:00 Kviz, igra za gledatelje 17:00 Tjedna kronika 17:35 Iz meimurskih župa 18:45 Vinoteka 19:30 Tjedna kronika 20:00 MIK 21:35 Kocka, Igrani lm(12) 23:15 Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija (18) 00:15 Tjedna kronika 01:00 Videostranice

FILM NOVA TV

FILM HRT 1

Gospodar plime

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

22.15

CSI: Miami

MAGAZIN NOVA TV

17.00 17.25 17.55 18.30 18.55 19.10 20.00 21.45 23.35 23.50 01.25 02.25

06:05 07:00 07:25 07:50 08:10 10:10 11:10 12:00 13:00 14:00 16:00 17:00 17:20 17:40 18:35 19:15 20:05 21:30 23:25 23:40 00:40 01:10 01:40 02:40 03:30 04:20 06:00

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Pepa praši, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV Upitnik, kviz Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Užas iz rijeke, igrani lm (12) Veernje Vijes Osta živ, dokumentarno igrana serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Medij, serija (12) Užas iz rijeke, igrani lm (12) Kraj programa

14.25

Nogomet, SP: Portugal - Sjeverna Koreja

00.50

Film je osvojio sedam nominacija za Oscara, Zlatni globus za najbolju mušku ulogu i dvije nominacije za najbolju dramu i redatelja. Tom Wingo (Nick Nolte) je nesretan u životu. Njegova ga žena ne razumije, a ne slaže se ni sa svojom dominantnom majkom. Kad se njegova sestra pokuša ubi, njezina psihologinja Susan Lowenstein (Barbra Streisand) pozove ga na konzultacije. Psihologinja Susan strpljivo i oprezno otkriva strašnu tajnu...

15.40 16.30

glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Veera za 5 Najljepši urok, telenovela Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Nestala, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5 Igrani lm Igrani lm Vijes, informavna emisija Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantasna serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) Analiziraj ono, igrani lm, komedija

SPORT HRT 2

Nogomet, SP: Italija - Novi Zeland FILM HRT 1

09.35 10.30 11.00 11.30 12.20 13.15 14.00

11.40

Novac

06.30 Zabavni Infokanal 06.50 TV prodaja 07.20 Skozi as 07.30 Nizozemska - Japonska, Posnetek Iz Durbana 09.20 Gana - Avstralija, Posnetek Iz Rustenburga 11.10 Kamerun - Danska, Posnetek Iz Tshwaneja 13.00 nogometni Studio 13.20 Mangaung: Slovaška - Paragvaj, prenos 15.20 nogometni Studio 15.50 Nelspruit: Italija Nova Zelandija, prenos 17.55 Veszprem: Kvalikacije za Svetovno prvenstvo v rokometu (M), Madžarska - Slovenija, prenos 19.30 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: Brazilija - Slonokošena Obala, prijenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Žrebanje Lota 23.10 Kolesarska Dirka Po Sloveniji, Reportaža 23.30 Svetovni Pokal v Veslanju, Posnetek Iz Münchna 00.15 Svetovni Pokal v Kajaku in Kanuju - Slalom, Posnetek Iz Prage 01.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Skrajšani Posnetki Tekem 02.05 Zabavni Infokanal

07.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.40 Provjereno 11.55 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najbolje reklame 15.40 Monk, serija 16.35 Sve za lovu, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 19.50 24 UR 20.20 As  tud not padu?! 21.55 Moraš volje pse, lm 23.45 Zvijezde na nebu, lm 1.45 Swingtown, serija 2.35 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 Noni programi mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 Noni program

15.05

Bratovo obeanje: Pria o Danu Jansenu Biografska drama. Dan Jansen (M. Keeslar) još je kao malo dijete prvi put stao na klizaljke i nerado ih je izuvao. Njegov je otac naporno radio kako bi prehranio brojnu obitelj, a svaki je slobodni trenutak koriso kako bi djecu vodio na obližnje klizalište. Dan je pokazivao znatan potencijal i talent za brzo klizanje, pa je uskoro poeo i profesionalno trenirati. Iako je imao podršku roditelja...

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Snimka koncerta Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz meimurskih župa,ponaavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nauc vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Meimurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

FILM NOVA TV

21.30

Užas iz rijeke Pete McKell (Michael Vartan) je ameriki pisac, koji se pridružuje grupi turista te se sprema poi na razgledavanje rijeke u jednom australskom nacionalnom parku. Ošao je na izlet zato što želi napisa lanak o iznenadnom procvatu turizma u sjevernom djelu Australije. Vodi puta u nacionalnom parku im je prelijepa zaposlenica parka, Kate (Radha Mitchell), koja smatra da je Pete razmaženi gradski deko, koji nema pojma o prirodi...

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

VIJESTI RTL

18.30

Vijes RTL-a

KVIZ NOVA TV

17.20

Upitnik

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Kajak Kanu - Spust, Svetovni Pokal Soa, Reportaža Iz Solkana 07.30 Slovaška - Paragvaj, Posnetek Iz Mangaunga 09.20 Italija - Nova Zelandija, Posnetek Iz Nelspruita 11.10 Brazilija - Slonokošena Obala, Posnetek Iz Johannesburga 13.00 nogometni Studio 13.30 Cape Town: Portugalska - Severna Koreja, prenos 16.00 Port Elizabeth: ile - Švica, prenos 20.30 Johannesburg: Španija - Honduras, prenos 23.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, Skrajšani Posnetki Tekem 00.30 v Senci Mojstra, Francoski lm, ponovitev 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Amerika pita 2, lm 22.50 24 UR 23.10 Dr. House, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Tak vam je to… K

ajkaj toga se more videti po akoskaj vulicaj i parkaj, ali to sam morejo oni videti šteri živijo vu akovco ili pak se dojdejo špancerat po parko. No, ali od gda so mladi deki poeli biti one šteri jiv grdo gledijo zbogradi tega kaj pijašijo z pucaj, vu parko ga vse meje i meje onih šteri se španceraju i uživlejo vu friškomo zrako. Minuli tjeden pak se pripetilo, vu jednomo malomo parkeco vu samomo centro akovca, kaj so se puca i deko poeli kušuvati i kaj so se duže kušuvali poelo jim je milo dohajati, pak so se pomalem poeli i slaiti. Na vse zadje so ostali istam goli. I prijeli se posla. Nikaj je jiv nej smetalo kaj još sunce sveti i kaj so bili polek zgrade vu šteroj stanuvlejo sam dovice i žene štere so same. Morem vam rei gda je niši nej zvauv policaje, brzas je bilo lejpo gledati mlade ljude kak to lejpo delajo, jerbo so sprobali vse kombinacije za štere so znali, a teh je nej bilo malo. Isto tak niši je nej vupav iti blizo kaj bi jim rekev gda se po grackaj propisaj nesmejo seksati pod vedrim nebom i vu zaštienoj i spomenikoj grackoj jezgri. Morete si misliti kaj bi se pripetilo gda je

neši došev pak bi jiv splašiv na pol posla pak bi se mogli i zvezati. A što bi unda meuv brigo žnjimi. Ili pak bi deko pobeglo, pak bi, rez devet meseci, meli problema. Vsa je srea kaj i takši posli imajo svojega kraja, pak je tua predstava sreno završena kak za glumce tak i za publiko. Rekla je jedna gospoa štera je ve hajdig let vu penziji gda jiv je bilo jako lejpo videti i gda se tej mladi jako radi imajo i gda se ne zmisli gda so ona i jen pokojni to tak dugo delali. I još je rekla kak joj je žal kaj ve ne dela, a delala je vu eMTejo, jerbo bi mela materijala za spominek nejmeje za jeden mesec. Kuliko vidimo, pak smo obogatili gracko turistiko ponudo. Znuom kaj bodete rekli, pak nebre biti kaj je to nej videv niti jeden moški, a ja vam bodem otpovedav: kaj ste pozabili gda je poelo svecko labodoritaško prvenstvo i gda za vreme prvenstva moški vseposot falijo, jerbo so furt pred televizoraj z pivikaj vu rokaj.

D

ugo se naš MT boriv, ali neje zdržav i na vse zadje je odišev vu steaj. To je nej tak hudo, kaj se fabrike dotikavle, nek je hudo gda so vsi težaki

15. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OVAN (21.3.-20.4.)

brez posla ostali. Morete si misliti kak je to zgledalo gda so težaki z dvajsti i vej let radnoga staža išli dimo z radnaj knigicaj vu rokaj. Suze so jim išle, roke so drhtale, a noge popušale. MT je davauv otkaze, a naša nejvekša fabrika, Burza dela, jiv je metala k sebi na spisak. Kak bilo gda bilo, trelo je i vu eMTejo reda naprajti, a gda je tak kaj težaki navek zvleejo nejkrajšega kraja i odidejo po riti k meši, to ve hajdig dugo znamo. A koga, prosim vas lepo, težaki interesirajo.

M

inuli mesec je grad akovec preslaviv svojega dneva i fešta je trajala celi tjeden. Kuliko sam meuv za uti pre gracki vuri gde se spominkojo oni šteri vse nejbole znajo, za vreme fešti, vu Grado so bili primjeeni dva oveki šteri so se skrivakali. Jednoga so prepoznali pre Svetomo Roko kak Maršala Titija, a drugoga so prespodobili vu Ivanovco i rekli so gda je to biv Jožek Broz. Nej znati kaj oni išejo vu akovco?

V

erjem gda znate gda je naš labodoritaški klub «Meimorje» meuv svojo izvanredno

skupštino i to na isti den gda je poelo svecko prvenstvo. Jeli je to bilo sluajno ili pak so i oni poeli znova nej znati. Jedino kaj vam morem rei je to gda so vse spremenili: zmenili so precednika, trenera, pol igraov (ostali so oni šteri so nej vsaki den hodali vu kladionico), a i Prvoj ligi so dali istupnico i preselili so se vu Drugo ligo. Nejsam siguren jeli je oružar ostav? Jako sam najgerek kaj bode zišlo z toga vsega.

I

moški rokometni klub IPC je ostav brez svojega dugoletošjega precednika, gospona Kavrana; šteri je nej biv sam precednik nek je biv i glavni blagajnik i sponzor kluba, oem rei, brez jega je vu rokometnomo klubo niti trava nej rasla. Nej znati kaj bode ve z toga zišlo, jeli su i tu nebode pripetilo kaj se bode klub preseliv vu drugo ligo, jerbo vsi znamo gda so nej išli vu Makarsko igrat inale kupa, a to državnik rokometni savez nebode, sam tak, rez prste progledauv. Kuliko vidimo, akoski i meimorski šport se vruhavle, a naši politiari mirno dremlejo, jerbo se to jiv ne dotikavle. Jiv je zebrav neši drugi, a nej športaši!

VAGA (24.9.-23.10.)

Vaše emocije e na samom poetku ovog tjedna biti posebno izražene i teško ete ih zadržati u sebi zbog njihovog intenziteta. Bavite se nekim sportom kako biste svu negavnost izbacili iz sebe. Od srijede e se negavnost umanji i bit ete spremni na sve lijepe stvari u ljubavi. Nemojte eka da sve drugi pripreme za vas, možete ovaj put i vi bi organizator. Slušajte svoju intuiciju. Drugi vam mogu savjetova što oni misle da je za vas dobro, no, sami najbolje znate što želite i što ste sve spremni za to žrtvova.

BIK (21.4.-20.5.)

Previše stvari je trenutno oko vas da biste se mogli opustiti ili raditi ono što stvarno i želite. Kako biste sebi barem malo olakšali situaciju pokušajte jekom ovog tjedna rješava sve probleme koji su se nakupili. Krenite redom i pokušajte svoj život dovesti u red. Ne morate napravi baš sve što ste planirali, no, malo organizacije vam ne bi naškodilo. Pruža vam se dosta prilika, no, vi biste se samo htjeli malo odmori od svega. Bitno je samo da ništa ne radite polovino.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Zadovoljni ste s onim što se sada dogaa i to e se primije na vama. Bit ete posebno privlani i zanimljivi drugima zbog sigurnos u ono što radite. Poveanje samopouzdanja ne prolazi nezapaženo kada ste vi u pitanju. Od sredine tjedna ete bi nešto osjetljiviji na sve promjene koje se dogaaju. Ukoliko sada imate nekih poteškoa, to ne znai da e i rezultat onoga što radite bi loš, samo se morate nastavi trudi. Nemojte ignorira partnera i njegove želje samo zato što u ovom trenutku nije dominantan. Pokažite mu da uvijek imate dovoljno razumijevanja za situaciju u kojoj se on nalazi.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Na poetku ovog tjedna bit ete posebno osjetljivi na sve što se oko vas dogaa. Nemojte to shvaa kao nešto negavno, bitno je da to prihvate i ne pokušavate promijeni. To je samo jedna faza. Ponekad zaboravljate kako je važno trudi se oko ljubavi. Ukoliko postoje neki problemi, nemojte eka da se oni riješe sami od sebe nego se potrudite kako biste ih što uinkovije riješili. Nemojte stalno oekiva neke velike geste od partnera. Pokušajte više pažnje posveiva onome što on svakodnevno radi za vas.

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Vi tono znate što želite i ukoliko vam to nije servirano na srebrnom pladnju mogli biste posta zajedljivi. Morate prihva da je u ljubavi jednako važno dava i prima. Budite puni ljubavi i razumijevanja prema partneru bez obzira što se dogaalo, a onda možete oekiva isto i od njega. Krajem tjedna imat ete puno više energije za sve što budete htjeli radi. Pokušajte tu energiju što bolje iskoris kako biste posgli ono što želite.

Ako imate nekih neriješenih situacija bilo bi dobro da ih tijekom ovog tjedna riješite. Ukoliko vam nedostaju odgovori na neka pitanja slobodno direktno pitajte osobe koje su za to odgovorne. Zaslužujete znati istinu. Zbog previše obveza zaboravljate uživa u onome što radite. Malo usporite kako biste vrali poetni zanos. Budui da ste u posljednje vrijeme stalno u nekim gužvama, nedostaje vam malo vremena samo za sebe. Ukoliko možete organizirajte sebi nekoliko slobodnih dana i otputujte na neko mirno mjesto izvan grada.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Na samom poetku ovog tjedna sve vaše najvee kvalitete poput intuicije, stras, ljubaznos i sl. e bi posebno izražene. Nije ni udno da ete drugima bi posebno zanimljivi i omiljeni u društvu. Nemojte se bojati ljubavi i zbližavanja. Pružite priliku nekome za koga mislite da je zaslužuje i prepuste se trenutku. ak i ako ne uspije, barem ete zna da ste probali. Prije bilo kakvih veih odluka potražite drugo mišljenje. Prijatelji, lanovi obitelji ili partner e vam olakša odluku i pokaza situaciju iz neke potpuno drugaije perspekve.

ini vam se kao da od jedne osobe primate neku udnu, negavnu energiju. Nemojte se ustruava otvoreno razgovara s tom osobom. Možda ima nekih problema i samo joj treba razgovor. Sredinom tjedna ete bi prilino zaposleni, a pojavit e se i neke dodatne obveze. Bitno je samo da što god radili uvijek ostavite malo vremena samo za sebe i svoje želje. Puno toga možete posi, samo je bitno da budete uporni u onome što radite. Nemojte odustaja kada se pojave neki problemi.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Na samom poetku ovog tjedna probudit e se vaša osjetljiva strana, stoga nije ni udno da ete biti skloni naglim reakcijama. Kako ne biste sebi stvorili dodatne probleme i povrijedili bliske osobe pokušajte prije bilo kakve reakcije brojati do 10. Od srijede prema kraju tjedna situacija e se znatno poboljšati i posebno e se naglasiti sve vaše dobre kvalitete na poslu, ali i u ljubavi, stoga, slobodno slušajte svoju intuiciju jer e vas ona voditi u pravom smjeru. Bez obzira koliko posla imali pokušajte uvijek ostaviti barem malo vremena za sebe i svoje želje.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ukoliko imate nekih ljubavnih problema, nejasnoa i slino, bilo bi dobro da razgovarate o tome sa svojim prijateljima, partnerom ili lanom obitelji. Poslušajte njihove savjete, oni e vas usmjeriti i olakšati situaciju. Sredinom tjedna u vama e se posebno probuditi romantika. Nemojte je ignorirati nego se prepustite osjeajima, nema u tome ništa loše. Pokušajte se ne zatrpavati poslom jer neete imati dovoljno energije. Napravite ono što morate, a ostatak vremena provedite u prirodi, šetnji, na kavama i slino. To je ono što vam je sada potrebno.

VIC tjedna

Bez obzira koliko su vaši osjeaji intenzivni, na poetku tjedna bi bilo dobro da se držite svog rasporeda. Dosta posla koji radite nije odgodivo, stoga bi njegovo odgaanje uzrokovalo dosta velike probleme. Detalji su sada posebno bitni. Ne morate za partnera organizira nešto veliko i skupo, bitno je da mu na jednostavan i suplan nain pokažete koliko vam zapravo znai u životu. Ukoliko nemate partnera izaite i družite se s drugima. Bit ete posebno zanimljivi svima u društvu.

RIBE (20.2.-20.3.) Ponedjeljak i utorak e bi idealni za ribe koje nisu u vezi. Nemojte se zatvara u kui nego izaite vani i družite se. Pružite priliku ljubavi. Nemojte zbog zanosa zaboravi na posao. Bitno je da se dobro organizirate i kada ste na poslu sve napravite na što bolji nain i posnete osjeaje, a kada izlazite da ne razmišljate o problemima koji vas mue na poslu i prepustite se trenutku. Nemojte se ustruava postavlja pitanja. Što god vam nije jasno pitajte i tražite objašnjenje.

Kišobran

Ide mali Mujica ulicom i sretne jednu gospou, pa je upita: - Oprostite gospoo, gdje je ovdje javna kua? Gospoa mu opali šamar i ode. Ide tako on dalje i sretne policajca i pita ga isto. I on mu opali šamar i ode. Ode Mujica kui i s vrata govori: - Tata, idi si sam po svoj kišobran!


15. lipnja 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

METEOROLOŠKI DNEVNIK proteklih 7 dana

Oekuje nas osvježenje VREMENSKA SLIKA: Ve deset dana traje suho, stabilno i vrue vrijeme. No, takva situacija uskoro e se promijeniti. Naime, ve je ponegdje bilo kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova, a njih e sljedeih dana biti sve više. Nad naš dio Europe spustit e se vea koliina vlažnog i svježijeg zraka. U takvim okolnostima sljedeih dana oekujemo više oblaka, a kiša ili pljuskovi s grmljavinom bit e esta pojava. I temperatura zraka ide prema dolje tako da bi za vikend ponegdje mogla biti desetak stupnjeva niža nego ovih dana... VREMENSKA PROGNOZA: Poetkom novog radnog tjedna do našeg e podruja pritjecati samo malo vlažniji zrak što e utjecati i na manji pad temperature zraka. Uz povremeno umjerenu naoblaku tijekom utorka bit e dosta sunanih razdoblja, ali postojat e i mogunost za malo kiše ili kratkotrajan pljusak s grmljavinom. Za pljuskove je vea mogunost u kasnopopodnevnim i veernjim satima. Još uvijek e biti vrlo toplo, ali manje sparno jer e prestati južina, a zapuhat e slab do umjeren sjeverositoni vjetar. Jutarnja temperatura

zraka oko 20, a najviša dnevna izmeu 25 i 28 Celzijevaca. Dok e vei dio utorka još uvijek biti suh i s dosta sunca, od srijede e situacija biti nešto manje povoljna. Oekujemo puno više oblaka, a povremeno može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova. Još e malo osvježiti pa e dnevna temperatura biti oko 24 ili 25 Celzijevaca, ovisno o koliini sunca. Nestabilno i promjenjivo vrijeme nastavit e se i u etvrtak i petak. Bit e i sunanih razdoblja, ali povremeno moramo raunati na mogunost kiše ili pljuska

s grmljavinom. Temperatura zraka više nee biti jako visoka, uglavnom e se kretati u rasponu izmeu 22 i 25 Celzijevih stupnjeva pa možemo takvo vrijeme nazvati ugodnim. Prema prognostikom materijalu ini se da bi nas tijekom vikenda moglo zadesiti još više oblaka, a kiše ili pljuskova bit e više nego u radnim danima. To možda nije dobra vijest za sve koji bi vikend voljeli provesti na otvorenom, ali zasad se ini tako. Temperatura zraka još bi se snizila pa e mjestimice biti i desetak

Stigla vruina Proteklog tjedna glavna je vremenska karakteristika postala vruina. Nakon ciklone koju je Crometeo tim nazvao Fabijan, a koja nam je donijela puno kiše i prohladno vrijeme, zavladala je anticiklona. Cijeli protekli tjedan smo preveli uz njenu vladavinu pa je prevladavalo sunano i vrue vrijeme. Temperatura zraka je iz dana u dan bila sve viša, i jutarnja i dnevna. Prema kraju tjedna i noi su postale neugodne, a zbog južine s kojom je dolazila vlaga postalo je i dosta sparno, teško vrijeme. Subota je donijela vrhunac vruina. Maksimalna temperatura u Osijeku je iznosila je 35,3°C. Isto toliko je mjereno i u Slavonskom Brodu, dok je Šibenik imao maksimalnu temperaturu od 35°C. itava unutrašnjost se grijala

na temperaturama od 32 do 34°C. Gospi je imao maksimalnu temperaturu od 31,4°C, a Zavižan ak 22,8°C. Vrue je bilo i duž obale, a tek je ponegdje najviša dnevna temperatura bila malo ispod 30°C. Osvježenje se moglo potražiti u moru ija je temperatura 23 ili 24°C, a ponegdje na sjeveru i visokih 25°C. Vrue je bilo i u nama susjednim zemljama. U Bosni i Hercegovini Banja Luka je imala 36°C, koliko i Leskovac u Srbiji. I u Austriji (Graz) temperatura je porasla do 35°C. Najtoplija u Europi je bila Turska, gdje se temperatura popela do 38°C. U nedjelju je bilo dva-tri stupnja manje vrue, ali i dalje sparno, a slino vrijeme nastavilo se i u ponedjeljak, ali nee još dugo.

Lipanj je prevrtljiv stupnjeva niža nego poetkom ovog tjedna. Ponedjeljak bi mogao donijeti više sunca, ali i dalje uz mogunost kiše ili pljuskova. Dakle, pred nama je nestabilni i svježiji period. Podsjeamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podruje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.6.). METEOROLOŠKI KALENDAR

Meteorološke prilike na našem kontinentu su proteklih sedam dana (razdoblje od 6. do 12. lipnja) bile sasvim suprotne onima u tjednu prije. Toplija i hladnija, odnosno kišovitija i sušnija podruja su uglavnom zamijenila mjesta. Podruja koja su poetkom lipnja bila pogoena poplavama i obilnim oborinama (od Slavonije, preko Maarske, Slovake do Poljske) u proteklom su tjednu bila suha i iznadprosjeno topla. I vei dio Europe je u proteklom tjednu imao temperature više od prosjeka. Zanimljivo je da je najhladniji dio kontinenta bio Pirinejski poluotok, odnosno Portugal i vei dio Španjolske, upravo ono podruje koje je u prvom lipanjskom tjednu bio najtoplije, tj. znatno toplije od

prosjeka. Hladnije od prosjeka bilo je i na krajnjem sjeveroistoku te podruju Turske. Najkišovitiji dijelovi kontinenta bili su dijelovi zapadne Europe i Skandinavije te alpsko podruje Švicarske, koji su prethodnih dana bili pod ciklonalnim utjecajem.

16. lipnja 1853. god. poplava Orljave u Požegi 18. lipnja 1750. god. orkanska bura uništila usjeve oko Makarske 20. lipnja – prosjeni poetak „meteorološkog ljeta“ (srednja dnevan temperatura 20°C i viša)

Dogaaji NAJAVLJEN KONCERT Marka Perkovia Thompsona

IZBORI za vijea mjesnih odora Orehovica, Podbrest i Vularija

26. lipnja ponovno u Zasadbregu Ujedinile se sve politike opcije elni ljudi NK Zasadbreg u petak su na prigodnoj konferenciji za novinare najavili veliki glazbeno - scenski spektakl u kojem e glavnu ulogu odigrati Marko Perkovi Thompson. - Thompson po drugi put dolazi u Zasadbreg i nakon prvoga prošlogodišnjeg koncerta mogu rei da on dolazi meu svoje,

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

kaže predsjednik kluba Goran Zadravec. Koncert e biti u subotu 26. lipnja s poetkom u 21 sat, na stadionu NK Zasadbreg. Ulaznice se prodaju na više mjesta, a oekuje se dolazak nekoliko tisua Thompsonovih obožavatelja. NK Zasadbreg poziva sve ljubitelje hrvatskih rodoljubnih i zabavnih pjesama i prijatelje kluba da dou

na spektakl koji e to biti i zbog popratnih ugodnih iznenaenja. Sav prihod ide u korist NK Zasadbreg koji se kvaliicirao u viši stupanj natjecanja, pak mora urediti službene prostorije. Od prošlogodišnjeg Thompsonovog koncerta klub je izgradio rasvjetu na glavnom i pomonom igralištu, te uredio ogradu. (Stjepan Mesari)

U opini Orehovica za vijea mjesnih odbora naselja Orehovica, Podbrest i Vularija nema izbornih gubitnika što se politikih stranaka tie. U sva tri mjesna odbora politike stranke formirale su zajedniku koaliciju stranaka (HDZ - HNS - HSS - SDP), s time da su naravno za svako naselje odredili drugog nositelja liste. Za VMO Orehovica nositelj liste bio je Željko Martinec, za VMO

Podbrest Franjo Gajnik, a VMO Vularija Zlatko Orsag. No, ni tako ujedinjeni nisu impresionirali birako tijelo, jer je odaziv na izbore bio izuzetno slab, što i nije udno s obzirom na male ovlasti vijea mjesnih odbora. Od 1.244 biraa u Orehovici glasovalo je svega 40 biraa. Od tog broja listia jedan listi bio nevažei, a ostalih 39 glasova bilo je za koalicijsku listu iji je nositelj bio Željko Martinec.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

U VMO Podbrest od 616 biraa glasovalo je 49, od ega je 9 listia bilo nevažeih, a ostali su bili za koalicijsku listu iji je nositelj bio Franjo Gajnik. U Vulariji je od 387 biraa glasovao 41 bira i svi su bili za koalicijsku listu iji je nositelj bio Zlatko Orsag. Nakon ovako održanih izbora barem nije bilo poraženih, ali ni odaziva biraa. (BMO) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


ODLIAN START JURICE PAVLICA U GP CHALLENGE

ŽELJKO KAVRAN ODLAZI IZ MEIMURSKOG RUKOMETA

KICKBOX SPEKTAL SLJEDEE SUBOTE U AKOVCU

Kao trei na Mileniumu Dao neopozivu ostavku, Glavna borba veeri za ušao u polufinale slijedi skupština MKA*IPC naslov svjetskog prvaka Žiga i Banidisti spletom meimurskih popevki razgalili su srce slovakoj novinarki

Kod Starog mlina upoznali meimursku baštinu

Gosti i uzvanici na sveanoj veeri

“ZLATNE PENKALE” HTZ-a dodijeljene u Meimurju

Najbolji svjetski turistiki novinari dobili priznanja i upoznali naš kraj U nazonosti Željka Lenarta, državnog tajnika u Ministarstvu turizma, i Nike Bulia, direktora glavnog Ureda Hrvatske turistike zajednice, te brojnih uzvanika i gostiju, u zgradi “Scheier” u akovcu u petak naveer dodijeljene su Zlatne penkale za 2000. godinu stranim novinarima koji su pisali i pišu o Hrvatskoj. Nagrade je primio 31 novinar, a Grand prix Zlatne penkale dobili

su Hans Peter Kutller i Studio Hamburg Dodlights. Dobitnici umanjenih dizajnerskih rješenja Zlatne penkale jesu Claudia Bete Wenngatz, Silke Springer, Thomas Morawski i Ernst Sasse iz Njemake. Zatim su nagraeni Juan Carlos Moreno iz Španjolske, Patrizia Magi i Paolo Gazzaria iz Italije, Ludmila Vesela iz eške i Danica Janiakova iz Slovake.

Oni koji su o Hrvatskoj najljepše pisali s Nikom Buliem

Svijetla odjea pravi izbor za sunane dane S prošlotjednim vruinama svatko je izlazio na kraj na svoj nain. Bijela je postala boja koju sve eše možemo vidje na našim špicericama, koje jako dobro znaju da je svijetla odjea pravi izbor za sunane dane. Toliko dugo oekivano sunce izmamilo je na ulicu brojne špicere koji su, bilo na biciklu ili rolama, htjeli uhva sunane zrake i uživa u pravim ljetnim temperaturama. U roku od desetak dana jaknice i zatvorene cipele zamijenile su sandale i topii, što nam se puno više svia.

Iz SAD-a su nagraeni Karen Tolme Olson, Ashley Colburn. Iz Poljske dobitnik je Aleksander Ostasz, iz Velike Britanije Annabelle Thorpe i Inga Lovric Kemp, Joris van Drooge iz Nizozemske, Ferenc Szaniszlo iz Maarske, Raphael Hug iz Švicarske, te Elisabeth Garcia Dahlback i Binge Eliason iz Švedske. Nagraeni iz Austrije je Hannes Krois, iz Slovenije Božo Zorko i Mojca Mavec, a iz Francuske Bruno Bioul i Jose’ - Manuel Lamarque i Emmanuel Moreau. Danielle Mallinus je iz Belgije, Tatjana Hejfec iz Rusije, Aleksander Dorosenko iz Ukrajine, a Kyoka Matsui i Katsumasa Tanaka iz Japana. Pasquale Alieri iz Italije dobitnik je Grand prixa za pisani materijal, a Belen Molinero iz Španjolske za TV materijal. Sveanu veeru priredio je restoran “Meimurski dvori”, koji je u subotu i domain velikoga plesnog bala za novinare. Prije toga strani novinari boravili su na podruju opine Sveti Martin na Muri i Spa @ Golf Resorta Sveti Martin, gdje je za njih prireen turnir u golfu. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Kod Starog mlina u Žabniku održana je kulturno - zabavna i gastronomska priredba “Život uz Muru”, prireena za sudionike prestižne novinarske nagrade “Zlatno penkalo”. U bogatom programu sudjelovala je udruga “Meimurske roke”, brojna kulturno - umjetnika društva, Žiga i Bandisti, brojni gastro majstori i agilni lanovi svetomartinskih udruga i opinske Turistike zajednice, predvoeni kuharom i etnosakupljaem Stanislavom Trstenjakom iz Marofa. Strani novinari posebice su oduševljeni kvalitetom meimurskih vina, te tradicijskim jelima i poslovima, kao što je prerada lana, pletenje cekera i mnogo

Novinar Vanja Haek o meimurskim vinima “z lagva” govori simpatinoj Ashley iz Amerike drugo. Sve je organizirala Turistika zajednica Meimurske županije, a koordinator je bio Rudi Grula, voditelj projekta trodnevnog boravka novinara u Meimurskoj županiji. (S. Mesari)

Novinare iz istonih zemalja oduševilo je sviranje na cimbalama Nikole Barievia


Međimurske novine 771