Page 1

GRAD ČAKOVEC DAJE NAGRADU ZA HRABROST DENIJU ČALEU

INOVATOR ĐURO FLETEN IZ PRELOGA DOBITNIK BRONČANE MEDALJE ZA TRICIKL ZA VODENE POVRŠINE

str. 7

str. 4

Mali heroj spasio Tricikl se najviše život svojoj majci prodaje onima koji već sve imaju www.mnovine.hr

- Majku pronašao onesviještenu zbog trovanja plinom u kadi, te na vrijeme pozvao pomoć

Godina XV.

str. 3

Županija traži rasterećenje obveza i što brže skidanje hipoteke s “vojnog poligona"

NAKON ŠTO SU SLOVENCI ZAŠTITILI SVOJU PREKMURSKU GIBANICU

str. 6

Tko je zakazao - zašto kasnimo sa zaštitom međimurske gibanice?

^akovec, UTORAK, 9. ožujka 2010.

Cijena 7 kuna

NOVA PREVIRANJA OKO ČAKOVEČKE TEKSTILNE TVRTKE

Što se opet kuha u Čateksu?

str. 2

POSJET MINISTRA OBRANE BRANKA VUKELIĆA MEĐIMURJU

Broj 757.

- Predstavnici HFP-a, inače obojica iz redova HDZ-a, Darko Horvat i Branko Krnjak, istupili iz Nadzornog odbora tvrtke

MEĐIMURSKE NOVINE na najvećem svjetskom sajmu automobila u Ženevi:

VERBALNI OBRAČUN NA RELACIJI HDZ - HNS NE PRESTAJE

Zemlje EU izašle iz automobilske krize

media str. 16-19

Marijan Varga

VLADIMIR IVKOVIĆ: str. 3 Marijana Vargu nismo htjeli natrag u HDZ i sada mi se pokušava osvećivati!

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 63

Vladimir Ivković


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

Ljubav i mržnja? Sigurno se pitate zašto se bune slavonski seljaci, a ne i meimurski poljoprivrednici, voari, vinogradari ... Ve u samom pitanju krije se dio odgovora. Meimurje više nije iskljuivo poljoprivredni kraj. Na vrijeme se okrenulo onim vrstama poljoprivredne proizvodnje koje su mnogo proitabilnije nego pšenica, kukuruz, svinje ... Pravi meimurski poljoprivrednik danas sve manje ovisi o državi i njezinim poticajima (dotacijama), ve veini njih to predstavlja “ekstraproit” i život puno bolji nego obinog radnika. I dok se slavonski seljak teško prilagoava tržištu ili pak to ak ni ne želi, meimurski poljoprivrednik to ini iz dana u dan. Slijedi nova “pravila igre”, a ne samo da kuka. Inae, namjerno sam na poetku razdvojio ova dva pojma, jer kod nas baš i nije popularno nekoga nazivati seljakom. Naime, seljaka kao pojam koji poznajemo iz nekih davnih vremena kod nas baš i nema. Kod nas se selo, bez obzira na ruralnost, u mnogo emu “urbaniziralo”, pa i po tome što, na žalost, ima jako malo pravih poljoprivrednika. Posebice u donjem Meimurju, za razliku od gornjeg u kojem se razvojem vinogradarstva i voarstva promijenila situacija i sve se više ljudi iskljuivo posvetilo ovom poslu. Meutim, to ne znai da su ostali samo posveeni radu. Kao i to da nema problema. No, oni više nisu na tom nivou da bi njihov opstanak došao u pitanje. Takoer je važno da sve više mladih nasljeuje uhodani posao proteklih godina, školuje se, razmišlja što i kako u budunosti i, ono što je najvažnije - ne politizira, tj. oekuje da samo država misli i rješava probleme umjesto njega. Kad je u pitanju politiziranje, i te kako je vidljivo da država i poljoprivrednici (na žalost, i ne samo oni, ve tu možemo smje-

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

9. ožujka 2010.

NOVA PREVIRANJA oko akoveke tekstilne tvrtke

Što se opet kuha u ateksu?

- Predstavnici HFP-a, inae obojica iz redova HDZ-a, Darko Horvat i Branko Krnjak, istupili iz Nadzornog odbora tvrtke

stiti brodogradilišta, branitelje, manjine i druge “povlaštene” kategorije našeg društva) žive stalno ili u ljubavi ili mržnji. Na žalost, meu njima nema “normalnog odnosa”. Tako je nešto prema dnevno politikim potrebama odgovaralo godinama jednima i drugima. I tako dugo dok bude tako, nee biti dobro. Novcem se uvijek kupovao socijalni mir, kupovali su se glasovi na izborima ili pak u obrnutom sluaju - zvalo na cestu. U tome je kad su u pitanju seljaci prednjaio HSS, koji pak sad kad je shvatio da tako više tako ne ide - jednostavno im je okrenuo lea. Više nema novac za manipulaciju. Meutim, pitanje svih pitanje je može li konano država postaviti temelje kvalitetne poljoprivredne politike u kojoj e slavonski i drugi seljaci koji se teško mijenjaju i prilagoavaju novim tržišnim uvjetima pokušati pronai svoje “mjesto pod suncem”. I ne mogu svi opstati, ništa nikome danas nije zajameno i tako nešto oni takoer moraju shvatiti. Njihov najvei problem prvenstveno je statinost i premalo želje za prilagoavanje novim uvjetima bavljenja poljoprivredom. Ne možemo sad svi mi inancirati nešto što je problem mentaliteta, kao što je problem sa svim onim dotacijama hrvatske države koje su “bure bez dna”.

U subotu 6. ožujka na HDZovoj konferenciji za novinare Darko Horvat izvijestio je da on i Branko Krnjak istupaju iz lanstva NO-a ateksa. - U interesu osiguranja normalnog funkcioniranja trgovakog društva ateks d.d., Branko Krnjak i ja u petak 5. ožujka dali smo ostavke na lanstvo u Nadzornom odboru ateksa, izvijestio je novinare Darko Horvat. - S obzirom na to da su se sve dosadašnje razmirice vlasnika dioniara odvijale preko nas kao lanova NO-a, te potaknuti injenicom da je došlo do promjene

vlasti na županijskoj razini, smatramo moralnim dati mogunost novoformiranoj vlasti da preuzme odgovornost ulaskom u Nadzorni odbor te osiguranjem daljnjega normalnog funkcioniranja ateksa. Odgovorno tvrdimo da smo radili u interesu ouvanja radnih mjesta te sveopeg prosperiteta trgovakog društva “ateks”. To je vidljivo iz novoga investicijskog ciklusa, restrukturiranja tvrtke te anuliranja negativnog poslovanja, odnosno osiguranja da ateks u 2008. godini nakon dugo vremena posluje s ostvarenom dobiti.

Na novinarsko pitanje ima li to istupanje veze s tekstom objavljenim na Indexovom portalu, Darko Horvat je to negirao. U ponedjeljak ujutro sjednica Nadzornog odbora održana je bez navedenog dvojca. Kako smo doznali od Nenada Leeka, predstavnika zaposlenika u Nadzornom odboru ateksa, izvanredna sjednica Nadzornog odbora ateksa u ponedjeljak je sazvana zbog oitovanja na pismo koje je Špiro Krika kao predstavnik vlasnika MT-a Tvornice arapa u ateksu uputio Vladi. Nakon što je sazvan izvanredni sasta-

Nadzorni odbor ostavke smatra neprihvatljivima Nadzorni odbor ateksa medijima je poslao opsežan materijal s održanog sastanka, koje u ovom broju nismo u prilici u cijelosti objaviti. Prigovore araparije da im kao vlasniku nije dozvoljen ulazak u ateks smatraju neistinitima. Jednako tako smatraju neprihvatljivim ostavke dvojice lanova, Darka Horvata i Branka Krnjaka, koji su postavljeni u ime

HFP-adazastupajudržavu.Ostavke su, kažu, neprihvatljive, jer nisu obrazložene, a što otvara prostor u dodatne sumnje. Zbog toga su zatražili hitan sastanak predstavnika Nadzornog odbora i uprave ateksaspredsjednicomVlade,na kojem bi bili nazoni i predsjednik HFP-a Duvnjak te predsjednik UpravnogodboraHFP-aobankovi i meimurski župan Perho.

Nadzorni odbor uz to zatražio je i službeno oitovanje predstavnika Županijskog odbora HDZ-a na ostavke lanova Nadzornog odbora (!?), te vienje na cjelokupnu situaciju u ateksu, ime se otvara mogunost za dodatne špekulacije politike prirode, kao i na teške optužbe upuene od Špire Krike. (BMO)

nak Nadzornog odbora na tu temu u etvrtak, dvojica lanova Nadzornog odbora, koji su zastupali interese državnog udjela u ateksu, Branko Krnjak i Darko Horvat dali su ostavke i najavili da nee biti nazoni na sjednici Nadzornog odbora u ponedjeljak. Sjednica je poela u osam ujutro, a iz ateksa su se nakon sjednice oglasili opsežnim priopenjem.

Vitez: Smatramo da država ateksu nije okrenula lea Za komentar situacije zamolili smo i Damira Viteza, direktora ateksa, pitajui ga znai li izlazak dvojice lanova Nadzornog odbora koji su zastupali udio države u vlasništvu da država, koja je do sad stajala uz male dioniare, sada im okree lea. - Smatram da nam država nije okrenula lea, kazao je Vitez. - Mi smo najavili odlazak u Hrvatski fond za privatizaciju, zbog razjašnjenja situacije, jer je postojea zbog ovakve vlasnike strukture nemogua, te ju je potrebno jedanput za svagda skinuti s dnevnog reda, kazao je Vitez. Podsjetimo da mali dioniari, država i MT Tvornica arapa svaki od te tri grupacije vlasnika drži otprilike treinu vlasništva, pri emu araparija pojedinano ima najvei vlasniki paket. Ali kako nitko od trojice nema veinski paket, neprestano se vodi borba za prevlast, uz borbu za pridobivanje naklonosti države s kojom jedna ili druga strana ima potrebnu natpolovinu veinu. Do sad je država stajala uz male dioniare, meutim, nakon najnovijeg poteza lanova NO koje je zapravo “delegirala” država, ostaje za vidjeti što donosi sutra. (BMO)

Meimurci se slažu da su dežurni zubari potrebni Anketa “Pod vurom”

Koliko je potreban dežurni stomatolog kojeg u Meimurju nema ve godinama, upitali smo prošli tjedan naše Meimurce, koji su se složili da je dežurni zu-

bar kojem se možemo obratiti kada nas vikendom ili praznikom zaboli zub doista potreban. I dok su jedni naglasili da se sjeaju kako je prije 30 godina

bilo dežurstava, jer su se i sami nekoliko puta obratiti dežurnom stomatologu, drugi kažu da su prije koju godinu iskusili situaciju da ih zaboli zub, a da

Damir Jaklin, akovec - Naravno da bi trebalo biti dežurnih zubara vikendom i praznikom. Osobno se nisam našao u toj situaciji, ali imamo u obitelji takvih sluajeva. U tim situacijama snalazili smo se na svakakve naine. Ili se tabletama bol pokušavala ublažiti ili smo preko poznanstva tražili nekog koga bi nam preporuili.

uro Poli, akovec - Sigurno bi trebalo biti dežurnog zubara za one hitne sluajeve. Pa svi znaju kako je kada zub zaboli, odnosno da je rije o hitnoj stvari. Ja sada više nemam problema sa zubima, ali u mladosti sam imao velike probleme. To su mi sigurno najneugodnija iskustva. Stoga smatram da su dežurni zubari doista potrebni.

Anela Rus, akovec - Prije 30, 35 godina bilo je dežurnog zubara ovdje u akovcu. Ja sam zube stalno u noi vadila kada me jako boljelo. Stoga smatram da je veliki nedostatak što u današnje vrijeme nema dežurnog zubara kojem se možemo obratiti vikendom u hitnim situacijama. U svakom sluaju trebalo bi biti dežurstva vikendom i praznikom, kako je bilo i nekad. Sanja Horvat, Donja Dubrava Deinitivno bi trebalo biti dežurnog zubara. Osobito je problem s djecom, jer se ponekad desi da zub zaboli kroz vikend i onda nemate kamo s djetetom. Za sada, sreom, nismo imali ovu situaciju, bez obzira što imamo dvoje djece. No, sigurno su se mnogi našli u toj situaciji.

se nemaju kome obratiti. Iako se veina, sreom, nije našla u slinoj situaciji, prevladava mišljenje da je dežurstvo potrebno. I dok jedni smatraju da

Katica Saka, akovec - Mišljenja sam da je potrebno imati dežurnog zubara kojem se možemo obratiti kada nas vikendom ili praznikom zaboli zub. Osobno sam se našla u situaciji da me bolio zub, a ja se nisam imala kome obratiti. Bilo je to na Boži prije dvije godine. S obzirom na moje iskustvo, smatram da su dežurni zubari prijeko potrebni.

je dežuran zubar nužan zbog djece, drugi kažu da je nepostojanje dežurstava velik problem i penzionerima. (hz)

Drago Dreni, akovec - Svakako da treba postojati dežurni zubar za hitne sluajeve koje bi primio bez obzira bila nedjelja ili praznik. To je esto problem nama penzionerima. Sreom, sada u ovim godinama nisam se našao u toj situaciji da me zaboli zub i nemam se kome obratiti, ali je bilo slinih sluajeva u mladosti. No, tada sam bio u Splitu, gdje je bilo dežurnih zubara. (foto: Vrzan)


9. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

POSJET MINISTRA OBRANE Branka Vukelia Meimurju: najzanimljivije je bilo pitanje vezano uz preuzimanje bivših vojnih objekata i zemljišta u akovcu

Županija traži rastereenje obveza i što brže skidanje hipoteke s “vojnog poligona” - Za nas e to puno znaiti jer emo moi pokrenuti investitore i ohrabriti ih za kupnju bivšeg vojnog poligona, istaknuo je župan Perho Ministar obrane Branko Vukeli posjetio je Meimursku županiju. Razgovarao je s meimurskim županom Ivicom Perhoem i njegovim suradnicima o obvezama iz ugovora koji su vezano uz preuzimanje vojnih objekata koji se nalaze na podruju Meimurske županije još 2007. godine potpisali Vlada RH i Meimurska županija, a koje još nisu ispunjene. Podsjeamo, tim se ugovorom Meimurje obvezalo za potrebe oružanih snaga izgraditi odgovarajua skladišta za ubojita sredstva. Ugovorena obveza Meimurske županije iznosila je oko 15 milijuna kuna, na koliko su prvotno procijenjeni troškovi izgradnje deset skladišta. Kasnije se, temeljem raspisanog natjeaja, govorilo o iznosu izmeu 25 i 28 milijuna kuna. Danas se rauna da obveza Županije ne bi trebala biti vea od 1,8 milijuna kuna po skladištu. Županija se ugovorom, podsjeamo, još obvezala izgraditi i 350 kvadrata uredskog prostora za potrebe vojske. - Obvezu gradnje skladišta sada smo deinirali na nain da e se raspisati natjeaj, utvrditi tona

cijena, da se umjesto deset gradi sedam skladišta. Razgovarali smo o tome da emo vidjeti je li ispunjenje obveze gradnje skladišta mogue do 2013. ili 2014. godine. Predložit emo izmjene Vladi RH, a ona e odluiti je li mogue rasteretiti Županiju njenih obveza. Meimurje nije jedino koje ima ovakve obveze prema Vladi RH.

Ukoliko e ona jednoj županiji maknuti njenu obvezu, onda e se pokrenuti lanac micanja obveza i drugim županijama. Nismo govorili što e Vlada uiniti, ali emo predložiti jedan održiv koncept za obje strane, rekao je ministar Vukeli.

Hipoteka na zemljište prepreka za dolazak investitora Na bivši vojni poligon Ministarstvo obrane ima upisanu hipoteku i traži se što brže skidanje iste kako bi došlo do mogunosti investiranja

Meimurje za oružane snage odradilo poslove vrijedne 25 milijuna kuna Meimurje je lani za potrebe oružanih snaga odradilo poslove u iznosu od 25 milijuna kuna, što je znaajno više nego su dobili susjedi u Varaždinskoj županiji. - Danas kada je posla malo naša je zadaa da budemo uz gospodarstvo, da mu budemo potpora. Razgovarali smo kako da ojaamo suradnju s meimurskim gospodarstvom, kako da taj nazovimo trošak koji oružane snage predstavljaju za državu vratimo u državi, gospodarstvu i graanima.

Ministar Vukeli i župan Perho na konferenciji za novinare Zadovoljan sam što u Meimurju ima dobrih tvrtki koje ve dugo posluju s Ministarstvom. Šestan Busch je jedna od tvrtki s kojima dobro suraujemo. Ima i drugih

primjera. Poput ateksa. Mi smo potaknuli ujedinjenje tekstilaca u konzorcij od etrnaest tvrtki koji su ponudili i na natjeaju dobili posao šivanja novih hrvat-

VERBALNI OBRAUN na relaciji HDZ-HNS ne prestaje

VLADIMIR IVKOVI: Marijana Vargu nismo htjeli natrag u HDZ i sada mi se pokušava osveivati! - Odnosi izmeu mene i Marijana Varge prožeti su njegovom osobnom mržnjom, jer mi ne može nikako oprostiti što ga nisam htio ponovno primiti u HDZ, bez pozitivnog mišljenja lanstva u Donjoj Dubravi, kazao je predsjednik županijskog HDZ-a Vladimir Ivkovi Pomalo je neobino kada tako jaka politika stranka kao što je HDZ, bez obzira na to što je trenutano u Meimurju u oporbi, sazove konferenciju za novinare s tako dramatinim tonom kao što je glasio subotnji poziv novinarima - pokušaj HNS-a istrebljenja HDZ-ovaca iz javnog života u Meimurju. U politici nema ljubavi, ve samo interes. Tako je HNS-u HDZ bio dojuerašnji koalicijski partner, ali nakon unutarnjih previranja u HNS-u i promjena na elu te stranke u županiji obrauni izmeu HNS-a i HDZ-a ne prestaju. Nakon što je njihov brak iz interesa na kraju prošlog mandata vlasti razvrgnut, a oni otišli na razliite strane, HNS opet u vlast s novim partnerima, a HDZ u oporbu, izvaene su ratne sjekire. Poelo je prije nekoliko mjeseci s prozivanjem Ivkovia da odstupi s mjesta direktora Meimurje plina jer da je u sukobu interesa, budui da je ujedno i saborski zastupnik

i direktor Meimurje plina. Uz to je Marijan Varga na jednoj stranakoj konferenciji HNS-a u svojstvu potpredsjednika NOa Meimurje plina spoitavao Ivkoviu neke nepravilnosti u radu i najavljivao mogunost podizanja kaznene prijave protiv njega. Uslijedila je verbalna paljba s HNS-ove i HDZ-ove strane jednih protiv drugih, da bi sada HDZ izašao s tezom da ih HNS pokušava istrijebiti iz javnog života. - Osobno smatram da borba protiv korupcije nama alternativu i vrsto se zauzimam za kontrolu svih, pa i mene osobno, kazao je Vladimir Ivkovi na konferenciji za novinare u subotu. - Meutim, hajka koju HNS vodi protiv mene kao direktora Meimurje plina motivirana je time da me Marijan Varga bez zakonske procedure zamijeni na tom mjestu kako bi HNS mogao realizirati svoju neskrivenu težnju - privatizirati imovinu graana Meimurja.

Mladen Križai, Vladimir Ivkovi i Darko Horvat na konferenciji za novinare Treba rei da u tim radnjama Osveta i mržnja meu HNS-u pomaže urednik lista ‘Menekada bližnjima: da inei prekršajno djelo ne proem kao “tetec” imurje’, prema l. 61. Zakona o medijima, - Odnosi izmeu mene i Ma- koji uestalo naslovima mijenja rijana Varge prožeti su njegovom sadržaj informacija koje objavosobnom mržnjom, jer mi ne ljuje, što potkrjepljujem s više može nikako oprostiti što ga ni- naslovnica toga meimurskog sam htio ponovno primiti u HDZ, tjednika, kazao je Ivkovi. bez pozitivnog mišljenja lanova - U tom smislu najavljujem da stranke u Donjoj Dubravi, a on je sam prisiljen zbog osobne zaštito žarko želio, i tu vidim njegovu te, zaštite svoje obitelji i politike osobnu osvetu, kazao je Ivkovi. stranke koju vodim pokrenuti - I sve bi to bilo u tim granicama kaznene, prekršajne i odštetne da se od uha do uha ne provodi zahtjeve protiv onih koji u tome širenje lažnih informacija, ime sudjeluju. se krši lanak 322. Kaznenog zaHorvat Vargu nazvao kona. Zato mi ne preostaje drugo nego da osobno podnesem kaznenajnesposobnijim nu prijavu za iznošenje neistina. naelnikom u županiji Istina, bojim se da ne proem kao Darko Horvat, predsjednik njegov ‘tetec’ nekada, a s obzirom na to da se u intervjuu koji je Var- OO-a HDZ-a Donje Dubrave, na ga dao spominje i neko oružje, konferenciji za novinare nimanadam se da ta poruka nije bila lo lijepim rijeima obrušio se na Marijana Vargu (koji je nekada poslana meni.

skih odora. Na to sam posebno ponosan jer sam uspio ujediniti te tvrtke, a govorili su mi da je to nemogue. Vaš ateks obavlja najvei dio posla vezanog uz odore. Pokazalo se da je ovo dobar nain vezanja hrvatskih tvrtki uz oružane snage. Pokušat emo to uiniti i u drugim segmentima, rekao je ministar Vukeli, tankoutan za gospodarstvo, jer je prije ove sadašnje dužnosti obnašao onu ministra gospodarstva. Nakon hrvatske odore želja je ministra da se proizvede i hrvatska vojnika izma, a kaže da ima prostora i u drugim segmentima za suradnju. (DM)

bio lan i te stranke, a svojevremeno i DC-a, a sada HNS-a): - Temeljem iskazanih rezultata, Marijan Varga je najnesposobniji naelnik u Meimurskoj županiji. U proteklih devet godina Donja Dubrava pod vodstvom naelnika Varge nije uspjela izgraditi ni jedan infrastrukturni objekt. Svi projekti izvoeni u vrijeme koalicijske vlasti HDZ-a i HNS-a predmet su interesne koalicije. Za HDZ je interesna za Donju Dubravu, a istovremeno za HNS interesna je za Vargu osobno, kazao je Darko Horvat, predsjednik opinske organizacije HDZ-a Donje Dubrave. Kazao je da su sredstva za vrti u Donjoj Dubravi osigurana kroz decentralizirana sredstva Ministarstva znanosti kroz županijski proraun, koalicija HDZ - HNS u vrijeme kada je Varga bio lan DC-a, doduše, ve vidljivo u fazi raspadanja – kroz dva dodatna natjeaja Vlada RH

Vladi e se predložiti i da Županiju oslobodi preuzete obveze izgradnje uredskog prostora, jer vojske u Meimurju više nema, pa ni nema potrebe za time, obznanio je ministar. Tražit e se i skidanje tereta sa zemljišta vojnih poligona. - Za nas e to puno znaiti jer emo moi pokrenuti investitore i ohrabriti ih za kupnju tog zemljišta, rekao je župan Perho. Komercijalizacijom zemljišta doi e se do sredstava kojima e se moi ispuniti obveza Županije vezana uz izgradnju skladišta. Najavljenojeiskororaspisivanje postupka nabave vezano uz izgradnju skladišta. Župan Perho pozvao je meimurske graditeljske tvrtke dapozornopratenatjeajeipokušaju dobiti posao. - Želja nam je kroz vlastito gospodarstvo odraditi obvezu koju imamo, poruio je župan. (Danijela Mihoci, foto: Zlatko Vrzan)

osigurala je i sredstva za opremanje vrtia. Ugovor potpisan s ministrom regionalnog razvoja u 2008. nikada nije došao u fazu realizacije s obzirom na to da do pred nekoliko mjeseci uope nije ni postojala graevinska dozvola za objekt koji je bio predmet ugovora, zbog ega je izgubljeno milijun kuna. - Kao krunu njegove nesposobnosti navodim njegovo neznanje u konkuriranju u EU fondove gdje mu je kao glavnom koordinatoru u regionalnim odnosima Maarske i Hrvatske opina Podturen pred nosom odnijela 2,6 milijuna eura s maarskim partnerom Opinom Serdehelj u inanciranju proistaa otpadnih voda, za koji na podruju opine Donje Dubrave Meimurske vode imaju potvrdu glavnog projekta, odnosno graevinsku dozvolu.

Teze o istrebljenju HDZ-a - Na proteklim lokalnim izborima u Meimurju HDZ nije uspio pobijediti. Zato je normalno da se smijeni sve na funkcijama koje pripadaju izbornom pobjedniku. Meutim, nije normalno da se to radi našim lanovima i simpatizerima smjenama, kažnjavanjima, oduzimanjem prava na rad i egzistenciju na poslovima koji ne ovise i ne smiju ovisiti o izborima i volji izbornog pobjednika, kazao je na konferenciji za novinare u subotu Vladimir Ivkovi. - Smatramo istrebljenjem da lanovi HNSa na svim razinama, poevši od djejih vrtia pa sve do poduzea, anonimnim, javnim i, što je najvažnije, izmišljenim

prijavama ruše, smjenjuju i na razne naine progone ljude koji su lanovi HDZ-a ili tek pristaše, kazao je na subotnjoj konferenciji za novinare Vladimir Ivkovi, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a. - Važno je rei da su naši lanovi nezakonito izbaeni iz veine školskih odbora, a imamo i situaciju kada je naš lan na poslu stegovno gonjen zbog izreenog mišljenja na sjednici školskog odbora. Isto tako, ponižava se i nezakonito ruši ravnatelje škola koji su lanovi HDZ-a. To je najviše izraženo u Pribislavcu, Podturnu, Šenkovcu, Gorianu te u Donjoj Dubravi. (BMO)


4

Aktualno

 GDQD u Meimurju

Lesar se fura na Engleze? Nakon kratkog razdoblja nezavisnog statusa, Dragutin Lesar, jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika, mogao bi ponovno završiti u stranci. Prema pisanju Nacionala, Lesar i nekoliko njegovih suradnika i prijatelja ve mjesecima

Ministar obakovi i seljaci ipak postigli sporazum Nakon seljake pobune, koja je trajala tjedan dana, seljake udruge i ministar obankovi, odnosno Vlada ipak su postigli sporazum u jedan sat u noi izmeu nedjelje i ponedjeljka. Ministar Petar obankovi i Koordinacija seljakih udruga potpisali su sporazum o nainu rješavanja poticaja za proljetnu sjetvu 2009./2010. nakon održanih pregovora u akovu 7. ožujka. Dogovoreno je: 1. isplat a pot icaja u 60%-tnom iznosu u novcu, i to prvi dio do 31. ožujka 2010. godine, a drugi do 15. travnja 2010. godine u jednakim dijelovima

2. iznos od 600.00 kn/ha isplatit e se u protuvrijednosti repromaterijala (zaštitna sredstva, sjeme, mineralno gnojivo). Odluka za ostvarenje navedenih prava bit e poslana poljoprivrednicima do 22. ožujka 2010. godine. Iz ove mjere izuzimaju se gospodarstva preko 300 ha zemljišta. Isplata preostalog dijela poticaja u iznosu od 15% za proljetnu sjetvu 2008./2009. godinu isplatit e se s rokom dospijea u lipnju 2011. godine. Odluke za ovo pravo dostavit e se poljoprivrednicima do kraja travnja 2010. godine. Ovo se pravo odnosi na poljoprivrednike s do 300 ha zemljišta.

osnivaju novu hrvatsku stranku koja bi se trebala zvati Hrvatski laburisti. Zbog straha od udaraca konkurentskih stranaka, Lesar i njegovi suradnici još uvijek ne žele javno potvrditi svoje politike namjere, iako je ve održana osnivaka skupština i navodno

Veri Rosi, Metssu i Ekomu, a posebna nagrada djeaku Deniju aleu Na kolegiju gradonaelnika Grada akovca utvren je prijedlog odluke za dodjelu Zlatne plakete Grb Grada akovca za 2010. godinu. Za dobivanje plakete predloženi su Vera Rosi, ravnateljica Pukoga otvo-

renog uilišta, Metss i GP Ekom akovec. Gradonaelnik akovca Branko Šalamon osobno je predložio da se uz Dan Grada posebnom nagradom nagradi hrabri, snalažljivi i odgovorni trinaestogodišnji djeak Deni

ale, koji je potkraj prosinca spasio tri života, majin, bratov i svoj, od mogueg gušenja plinom. Kad je primijetio da je majci pozlilo u kupaonici, alarmirao je nadležne službe za spašavanje i time izravno spasio majku, a neizravno se-

Deniju aleu Grad akovec daje nagradu za hrabrost

Prvi digao, ali i prvi spušta komunalnu naknadu

Spasio život majci

Grad akovec prvi je digao visinu komunalne naknade, što gospodarstvenici koji su ve duboko osjeali posljedice krize, kroz smanjenje narudžbi, otkazivanja ve sklopljenih ugovora, ali i otežanu naplatu, nisu doekali sa simpatijama. Na nedavnom skupu gospodarstvenika Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika akovca, najavio je smanjenje komunalne naknade gospodarskim subjektima, a na kolegiju koji je gradonaelnik Šalamon održao u etvrtak 4. ožujka i službeno je pokrenuta ta odluka koja, doduše, treba dobiti potvrdu na Vijeu. Šalamon je kazao da e se akovec

- Bezazlena kupka koju si je lani 23. prosinca naveer oko 22 sata u stanu u Strossmayerovoj ulici na broju 9 u akovcu priuštila 34-godišnja Nevenka T. umalo ju je došla glave. Sreom, na vrijeme ju je našao12godišnji sin Deni i tako joj spasio život. On je majku našao onesviještenu u kadi. Odmah je pozvao Hitnu pomo pa joj je na vrijeme pružena lijenika pomo te joj je tako spašen život

smanjenjem komunalne naknade gospodarstvu odrei 1,420 milijuna kuna planiranih prihoda. Pribroji li se tome 600 tisua kuna kojih se odrekao odlukom o nenaplati spomenike rente gospodarstvenicima, tada je akovec svoje planirane prihode smanjio za 2 milijuna kuna u korist gospodarstva. - No, ovim odlukama ne oslobaamo financijske ustanove i kladionice koje i u krizi ostvaruju enormne prihode, kazao je gradonaelnik Šalamon. Spuštanjem naknade Šalamon ujedno politiki podupire županovih dvanaest mjera. (BMO)

Meimurski obrtnici povoljnije na Zagrebaki velesajam i vinogradarstvo, Meunarodni sajam obrtništva, Meunarodni sajam graditeljstva i opremanja, Meunarodni sajam alatnih strojeva i alata, Meunarodni sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite. Rok za prijavu za predstavljanje na Zagrebakom velesajmu je 15.ožujka, a sve dodatne inormacije možete dobiti u Obrtnikoj komori Meimurske županije, Park Rudola Kropeka 1, akovec, tel./aks 311-515, e-mail okm.sajam-ino@ck.t-com.hr. (BMO)

ve postoje inicijalni ogranci u desetak županija. Ostaje za vidjeti hoe li Lesar ovaj put zaista održati rije, jer je u istom stilu nedavno najavljivao kandidaturu za predsjednika država, zajedno sa suradnicima, da bi od svega ispao “orak”.

ZLATNA PLAKETA GRB GRADA AKOVCA

GRAD AKOVEC

Zahvaljujui suradnji Meimurske županije i Obrtnike komore Meimurske županije, obrtnicima je ponovno omoguen izuzetno povoljan nastup na jednom od najznaajnijih poslovnih dogaaja obrtnike struke u Hrvatskoj, od 14. do 17. travnja, na Zagrebakom velesajmu. Održat e se ak osam sajamskih priredbi: Meunarodni sajam turizma, Meunarodni sajam hrane, pia i gastro inovacija, Meunarodni sajam hotelsko - ugostiteljske opreme i cateringa, Meunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- Te me veeri boljela glava pa sam popila tabletu i pomislila kako e mi kupka pomoi da mi glavobolja brže proe. Stariji sin ostao je paziti na jednogodišnjeg brata koji je spavao. Kako se dijete u jednom trenutku probudilo plaui, a ja na to nisam reagirala kao obino, Deni me došao potražiti u kupaonicu. Našao me onesviještenu u kadi. Niega se ne sjeam osim strašnog šuma u ušima i da mi je naglo postalo muno pa sam htjela izai iz kade, a nisam mogla, prisjea se Nevenka neugodne epizode. Lijenici u prvi mah njenu nesvjesticu nisu povezali s trovanjem plinom. Dok je njoj pružana pomo u bolnici, djeca su bila u stanu s bakom. Deniju koji je majci spasio život bilo je loše cijelu no. - Kada su mene odvezli u bolnicu, k djeci je došla baka koja je ostala s njima preko noi. Kaže da je starijem sinu bilo loše cijelu no. Stalno je povraao, pa ga je ujutro jedna moja prijateljica odvezla lijeniku. Njemu je takoer pružena pomo u akovekoj bolnici. Druge moje prijateljice naveer

be i brata. Uz to odgovorno je uvao brata izvan zgrade do dolaska bake. - Takav odgovoran pristup ovog djeaka prema svojoj obitelji u kriznoj situaciji zavrjeuje posebnu nagradu, kazao je gradonaelnik Šalamon. (BMO)

Deni ale primit e nagradu Grada akovca za hrabrost jer je spasio život majci koja je otrovana ugljinim monoksidom su bile s djecom u stanu. Jednoj od njih pozlilo je dok se tuširala pa je odmah potražila lijeniku pomo za sebe, ali i bebu koja je povraala. Sada je bilo posve jasno da je uzrok moje nesvjestice, ali i problema koje su imali drugi koji su boravili u stanu, poveana koncentracija ugljinog monoksida. Ona je tada bila dosegla razinu od 480 ppm,

pripovijeda Nevenka, ponosna na svoga hrabrog djeaka.

Sva bi djeca trebala znati broj hitne, policije i vatrogasaca Mnogi odrasli uspaniarili bi u ovakvoj ozbiljnoj situaciji, no, Deni nije.

- Moj je brat zaplakao, pa sam dozvao mamu, no, ona se nije javljala, a uvijek se odmah javi kad je zovem. Zato sam otišao u kupaonicu. Bila je u kadi kao da spava. Nije mi odgovarala pa sam pomislio da se šali. Onda sam je pitao da li se šali, ali mi nije odgovarala. Tada sam uzeo teleon i nazvao hitnu pomo. Pitali su me zašto ih zovem, gdje stanujem i brzo su došli. Ne, nisu mislili da ih zezam, prisjea se Deni, kojega je Grad akovec odluio nagraditi za iskazanu hrabrosti i injenicu da je svojim djelovanjem i pribranošu u ovakvo teškoj situaciji spasio život svojoj majci. Kaže da je bio uplašen, pitao se što e uiniti, ali odmah se sjetio majinih rijei da pozove pomo ako se dogodi nešto neuobiajeno. - Znam napamet sve brojeve, i vatrogasce i hitnu i policiju, i tako sam znao koga moram zvati. Mislio sam da je mami pozlilo od jake glavobolje. im sam završio razgovor s hitnom, zvao sam baku koja je odmah došla k nama. Kažu mi da sam bio jako hrabar i svi su jako ponosni na mene. Drago mi je što sam dobro postupio. Jako mi je drago. Sva bi djeca trebala nauiti te važne teleonske brojeve, upozorava Deni, i otkriva nam da ga unato ovom nemilom dogaaju nije strah boraviti u stanu. U poetku, odmah nakon dogaaja, sve je pratila neugoda, ali sada je kaže dobro. - Promijenili smo senzore, bili su nam dimnjaari, uinili smo sve što smo mogli da se zaštitimo i iskreno se nadam da se ovakva strahota više nee dogoditi, istie Nevenka, zahvalna što joj je sin spasio život. (D.Mihoci)

CITATI TJEDNA “Ljudi se odriu potrošnje svega, jedino potrošnja kruha i tjestenine raste.“

“Tko po zalihama traži, svašta može nai.“

Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Lider br. 228

“Tvrdi se da e kriza, kako je došla, a došla je iz inozemstva, jednostavno i proi. Ništa netonije od toga, tvrde ekonomski prosvjetitelji.“

“Kad bi Niko Kranjar bio takva truba kao što neki govore, ne bi ga uvala dva igraa nego bi ga pustili da sam padne preko lopte.“

Privredni vjesnik br. 3612

(Željko Vela, Dnevnik HTV 2006.)

“Meimurje je poašeno nadimkom Hortus Croatiae (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Neslužbeni su grb meimurskog kraja ptica grlica i cvijet ljubiica (u dijalektu znan kao fijolica).“ Wikipedija, Slobodna enciklopedija Istražio i odabrao Zlatko Boži.


9. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

STABILIZACIJSKE MJERE U AKOVEKIM GRADSKIM USTANOVAMA donose manje kazališnih predstava, glazbe i knjiga

Ladislav Varga: To je strašna stvar za akoveku kulturu! - Centar za kulturu prikraen je za 500 tisua kuna, zbog ega je smanjio 30 posto kazališnih predstava i 50 posto glazbenog programa, a knjižnica je nabavila 30 posto manje knjiga Kriza i mjere stabilizacije nisu zaobišle ni ustanove u Gradu akovcu. Ravnatelji ustanova, iji je Grad akovec osniva, na kolegiju naelnika podnijeli su izvješa o tome što je poduzeto. - Centar za kulturu akovec u rebalansu u odnosu na 2008. godinu prikraen je za skoro 500 tisua kuna, što je strašna stvar za kulturu, kazao je Ladislav Varga, ravnatelj Centra za kulturu. Nemojte nam više skidati jer e se time još više smanjivati program, jer i ovo smanjivanje sredstva odrazilo se na smanjenje kazališnih predstava za 30 posto i za 50 posto glazbenog programa. Samo filmski program nije smanjen. Zanimljivo da veu posjeenost bilježi akovec etvrtkom, i to izvan oekivanja, rekao je Ladislav Varga, koji to objašnjava ponašanjem ljudi u krizi koji se u takvim vremenima više vole družiti. No, ako se situacija pogorša, od programa za kulturu morat e se odustajati.

Knjižnica dobiva novi prostor Knjižnicu “Nikola Zrinski” stabilizacija je pogodila u dijelu nabave knjižnog onda za otprilike 30 posto u odnosu na 2008. godinu, kada je knjižni ond obogaen sa 7.100 jedinica, a prošle godine sa 6.495 jedinica, ukljuujui i 2.000 jedinica koje su dobili na poklon, izvijestila je Ljiljana Križan, ravnateljica Knjižnice “Nikola Zrinski”. Treba rei da unato recesiji Ministarstvo kulture u sufinanciranju nabave knjižnog onda svoje iznose nije smanjilo. Ipak, u Knjižnici je došlo i do pozitivnih pomaka u rješavanju prostornih problema, proširenjem prostora na asniki dom koji e biti ureeni do Dana Grada akovca. Time e se Knjižnica proširiti na 720 etvornih metara, a do statusa matinosti potrebno im je minimalno 1.000 etvornih metara, odnosno 2.800 etvornih metara prostora, koliko traži graa. Ureenje djejeg odjela Knjižnica je riješila javlja-

SDP-ove ZASTUPNICE Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec o radu Vlade

Ministar financija grohotom se smije i zadužuje nas Ladislav Varga njem na natjeaj “RTL pomaže djece”, za što su dobili kompletnu opremu za djeji odjel. Uz to, ureenje manje itaonice Ministarstvo kulture sufinancira iznosom od 200.000 kuna. Otvoreno veleuilište od svih ustanova, premda pod ingerencijom Grada, financijski pliva potpuno samostalno,

dobro se snalazi na tržištu i u svim okolnostima, bilo u razdoblju gospodarske konjunkture, bilo recesije iznalazi odgovarajue programe za obrazovanje odraslih. Unato krizi, relativno se dobro snalazi i Javna vatrogasna postrojba akovec, koja u krizi pliva i namiui znaajna sred-

Od 1. rujna vrti skuplji deset posto akovec se hvali time da ima najnižu ekonomsku cijenu boravka djece u vrtiu i da šest godina nije dizana cijena. No, s novom pedagoškom godinom

od 1. rujna to nee biti tako. Cijena e i roditeljima i Gradu kao sufinancijeru za boravak djece u vrtiu i jaslicama biti vea za deset posto. (BMO)

stva time što odreene usluge naplauje.

Maksimalno popunjeni kapaciteti Djejeg vrtia Pojedinano najvei korisnik gradskog prorauna je ustanova Djeji vrti. U zadnje tri godine u toj ustanovi nije se uspio postii standard zaposlenih, koji bi dostigao one u školama. Što zbog recesije, a što zbog dva sindikata koji djeluju u toj ustanovi, teško da e se i ove godine dostii taj standard. Nikad Djeji vrti akovec nije radio tako punim kapacitetima kao sada. Ima 900 polaznika, a još roditelji kucaju na vrata te ustanove za ormiranjem još jedne jaslike skupine, na što eka osam djece. Djeji vrti akovec uspio je racionalizirati svoje poslovanje, tako da sada kao rijetko kada u svojoj povijesti nema zaostataka naplate od roditelja. Uz to, prostori vrtia u popodnevnim satima kad u njima nema djece ne stoje prazni, ve se iznajmljuju za razne druge aktivnosti kako bi se i na taj nain namakla sredstva. Uz to, zbog štednje preko blagdana sva djeca dolaze u jedan od gradskih vrtia, a tako e biti i preko ljeta, kako bi se štedjelo na hladnom pogonu. (BMO)

- Kad je Jadranka Kosor preuzimala Vladu, kazala je da preuzima vru krumpir od kojeg e napraviti finu salatu. Osam mjeseci od te fine salate ostao je raskuhani krumpir i bljutava razvodnjena kaša, ocijenila je sadašnji rad Vlade Dragica Zgrebec, saborska zastupnica SDP-a, na konerenciji za novinare u akovcu. Tu ocjenu Vladi dala je zbog toga jer u proteklih osam mjeseci, po njezinu mišljenju, nije bilo ni jedne smislene mjere koja bi bila odgovor na krizu i duboki pad gospodarstva u Hrvatskoj. - Predsjednica Vlade stalno nas poziva na suradnju, a kad predlažemo mjere, odgovor je uenje i ismijavanje svega što opozicija predlaže, kazala je Zgrebec. - Mi smo ve krajem 2008. govorili o svemu onome što e gospodarstvo dovesti u duboku krizu. Predlagali smo antirecesijske mjere dok Vlada još uope nije priznavala krizu. U tom smislu predložili smo nekoliko desetaka zakona koji su bili usmjereni na rješavanje goruih problema, od gospodarstva, radnikih prava, životnog standarda i popravljanja stanja u državnim i javnim poduzeima. A što se dobije kad ukazujete na problem - dobijete to da vas ismiju, istakla je Zgrebec, posebno potpredsjednik Vlade i financija Šuker koji se grohotom smije kad kažete da treba rebalansirati proraun, kad tre-

Juriš iz krize! Hm, a kakav je plan? Kriza, kriza, kriza ... Mjere ovakve, mjere onakve, sve za izlazak iz krize. Tragikomino je svakodnevno gledati politiare kako djetinjasto mašu novim mjerama za izlazak iz krize. Pa dajte, rodbino, prijatelji, budite ljudi, recite im da su dosadni i smiješni! Nee kriza proi jadnim vatrogasnim mjerama, niti ulaskom u EU, ve treba presložiti cijelo gospodarenje u Hrvatskoj. Kako? Pa mogu i to rei, ako svoje saborske mirovine prepišete meni, jer ih vi ne zaslužujete. Protiv krize se nije mogue boriti sredstvima i ljudima koji su je i izazvali.

Ne postoji plan hrvatskog gospodarstva, ne postoji sinkronizacija ljudi, resursa i financijskih tokova. Sve se radi ad hoc, na dnevno politikoj bazi. Nee sad kriza prestati, jer seljaci nee dobiti ono što im je obeano. Koliko se ustvari toga željelo proizvesti s tim obeanim poticajima? Za koje proizvode, za koje tržište? Trebaju li ti proizvodi uope nekome ili ih je možda i premalo? Zaista nitko u našoj zemlji ne zna ime e se to Hrvatska baviti u “skoroj” budunosti, kad izae iz krize? Upravo zato i ne postoji

izlaz iz krize. Sve današnje velike svjetske ekonomske sile imaju plan. Znaju zašto rade to što rade. Hrvatska je imala plan samo s turizmom i gradnjom autocesta. I turizam nas sad jedini izvlai iz onoga krajnjeg gliba. Ne želim sad o onoj drugoj strani, koliko je usput pokradeno, jer to je druga tema. Za što to drugo u Hrvatskoj postoji plan? Postoji li za škole? Postoji li za državnu upravu? Postoji li za privredu? Postoji li za umirovljenike? ime neka se u Hrvatskoj danas pone baviti poduzetnik, a da zna da prati

neki “master” plan i da se sutra nee morati preorijentirati na nešto drugo? Koreja je imala plan. Kina ima plan. Singapur ima plan. Njemaka? O da, ona dugo ima plan. Engleska ima tisuljetni plan. Ne prepuštaju takvi ništa sluaju. I svi su usmjereni k postavljenom cilju. A mi vatru gasimo na požarištu koje ustvari treba sravniti sa zemljom. Mrtvacu dajemo umjetno disanje. Država (itaj: politiari) se zaista ponaša kao maeha prema svojim graanima, zbog kojih kao postoji. I nema razlike

izmeu oporbe i vlasti, sve je to jedna vesela vatrogasna ekipa. Dragi “krizogasci”, kad jednom budete ipak primorani raditi plan, krenite od graanina. Izraunajte koliko mu treba za dostojan život. Koliko za hranu, koliko za stan, koliko za školovanje djece, koliko za zdravlje. Zbrojite to, a onda se okrenite oko sebe i pogledajte što u Hrvatskoj treba raditi da bi se toliko moglo zaraivati. To si postavite za cilj i usmjerite sve resurse prema tome. Dobro? Tak’ vam se to radi. Jednostavno da jednostavnije ne može biti. Tko to od

ba provesti poreznu reormu i smanjiti poreze. Njegov je najvei uspjeh i domet u shvaanju proraunske politike uspješno zaduživanje u inozemstvu. To može biti kratkog daha. Mi ve ove godine možemo doi u situaciju da imamo vee državne dugove nego godišnju proizvodnju, istaknula je Zgrebec. - Predsjednica Vlade sve nastoji rješavati smiješkom i onda imamo situaciju da su u državi svi nezadovoljni: štrajkaju radnici glau, prosvjeduju i seljaci, a u zadnje vrijeme ak i sportaši, rekla je Zgrebec. - Naša Vlada živi u nekom svijetu za koji mi mislimo da nee dugo trajati. Nadica Jelaš iznijela je podatak da neplaena potraživanja u ovom trenutku iznose 27 milijardi kuna, a da preko 10 milijardi otpada na ono što nisu podmirili država i državna poduzea. - U tom smislu SDP je priredio zakonski prijedlog prema kojemu bi država svoje raune morala podmirivati u roku od 30, a državna poduzea u roku do 60 dana. U meuvremenu je država i sama izradila zakon o obveznim plaanjima u tom smjeru, ali se ne primjenjuje. Vidimo da u realnom sektoru imamo užasnu nelikvidnost, a da s druge strane u bankarskom sektoru imamo višak likvidnih sredstava i išli smo sa zakonskim prijedlogom da se smanje zarade bankama, kroz oporezivanje kamata viših od devet posto. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

vas ne zna to napraviti, neka ide istiti javne zahode, umjesto da se prepucava po Vladi i Saboru (da se sad ne spuštam do županija i opina). A sad mi dajte tu saborsku mirovinu.


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon što su Slovenci zaštitili svoju prekmursku gibanicu

Zašto kasnimo sa zaštitom meimurske gibanice? Društvo za zaštitu prekmurskih dobara, zapravo etrdeset djelatnika u turizmu Slovenije koji prodaju svoju prekmursku gibanicu ovih je dana esto spominjana tema u Meimurju, nakon što je objavljena vijest da su zaštitili svoju prekmursku gibanicu koja je, meutim, gotovo ista kao i meimurska gibanica. Ponovilo sve ve vieno. Umjesto da su se dva kraja gdje je ta slastica narodno blago lijepo dogovore i zajedniki predlože zaštitu, Slovenci su uspjeli zaštititi svoju prekmursku gibanicu u Europi. Zaštien je recept, ime i nain pripreme, a prekmurska se gibanica deinira kao kola od oraha, sira, jabuka i maka.

Voditelj projekta Turistike zajednice Meimurske županije Rudi Grula rekao nam je da ima naina da se zaštiti i tradicionalna meimurska gibanica, tako da e se i dalje u našim restoranima

EKONOMSKI BREVIJAR

Jezikom koje tvrtke govorite Sve više stranih rijei koristi se u svakodnevnoj komunikaciji u poslovnim, ali i u svakodnevnim kontaktima. Engleske rijei redovito se pojavljuju i esto koriste. Jedan poslovni tjednik ak je objavio poslovni rjenik s 300 pojmova koji su uobiajeni u formalnom i neformalnom govoru. To je rezultat globalizacije i otvorenosti prema stranim utjecajima, ali treba imati mjere. Poznavanje stranih rijei velika je prednost, dok je njihovo nekritiko korištenje, naješe radi stvaranja dojma, sasvim nepotrebno. Osim takvog šire poznatog skupa rijei, postoje i speciini rjenici karakteristini za pojedine djelatnosti, struke, pa ak i samo za pojedina poduzea. Informatiari, arhitekti, graevinari, bankari, marketingaši, tiskari, kao i mnogi drugi esto koriste odreeni broj strunih rijei koje su nepoznate širem krugu ljudi. Speciian jezik ili nazivlje esto drugima ne govore mnogo, ili ak upuuju na sasvim drugaije pojmove. Naravno, onaj kome to treba, informirat e se i nauit e ih, jer inae nee moi niti komunicirati. Strune i prilagoene rijei s vremenom postanu toliko uobiajene da se niti ne zamjeuje njihova speciinost. Problemi nastaju kada se zaposle novi radnici, ili kad se tim rijeima komunicira i izvan kruga ljudi koji ih poznaju i koriste. Zato bi poželjno bilo napisati kratak rjenik osnovnih pojmova koji su speciini, uobiajeni i naješe korišteni. To može biti dobar podsjetnik svima s kojima se kontaktira,

moi nuditi meimurska gibanica. On kaže: - Bio sam jako iznenaen kad sam saznao da su Slovenci zaštitili prekmursku gibanicu kao svoju, no, kad sam malo razmislio, vidio sam da i mi imamo mogunost zaštite, ništa se loše nije dogodilo. Nitko ne može zabraniti ‘meimursku gibanicu’, meutim, moramo se dogovoriti i zaštititi tu robnu marku, koja je ve postala poznata u Hrvatskoj. Meutim, u Meimurju nitko nee moi prodavati “prekmursku gibanicu” jer je ona zaštiena. No, to nama i ne mora biti važno.

Mnogo poziva iz cijele Hrvatske

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr a istovremeno e olakšati komunikaciju i sprijeiti mogue nesporazume. Takav popis bit e od velike pomoi i prilikom uvoenja novog lana tima i njegovog upoznavanja sa svim potrebnim saznanjima za kvalitetan rad. Osim toga, prilikom sastavljanja tog popisa moi e se otkriti i eventualne greške u preuzetim i korištenim pojmovima. Možda e se uvidjeti da neki pojmovi nisu prikladni ili da su nepotpuno, netono ili nepravilno preuzeti i korišteni. injenica je da su „struni žargoni“ ili „korporativni jezici“ nastali, pa je uvijek bolje takvo stanje prepoznati i zabilježiti, nego se boriti s greškama i nesporazumima. Svaki takav struni jezik pokazuje i kakva je razina ophoenja s drugima, koliko se cijene partneri i konkurencija, ukratko kakva je organizacijska kultura odreene tvrtke ili institucije. Zato vrijedi posvetiti nešto vremena i strunom rjeniku te tako postii još jedan napredak – bolje razumijevanje i jednostavniju komunikaciju.

- Moramo se dogovoriti i zaštititi našu meimursku gibanicu, koja je slina slovenskoj, ali sigurno nije ista. Moja mama sigurno drugaije sprema meimursku gibanicu nego neija druga mama, to je sigurno, a ona ima više varijanti i nijansi. Mi u Meimurju još nismo odredili pravu recepturu za nju, na primjer, na nain da se promijeni redoslijed sastojaka i na još neke naine koje za sada neu otkriti. Osim toga, meimurska gibanica nije autohton kola Mei-

murja ni Prekmurja, jer ga nalazimo s obje strane granice, ve je rije o tradicionalnom kolau. To znai da svaki kraj može zaštititi svoju marku tog kolaa, kao i svoje sastojke i recept. Nastojat emo svakako dogovoriti i usuglasiti recepturu meimurske gibanice, upravo sad radim na projektu “Bajkoviti okusi”. No, ponavljam, sve ovisi o nama iako znam da smo malo zakasnili. Od kad su mediji zapoeli pisati o tome da su Slovenci zaštitili prekmursku gibanicu, koja je ista meimurska, što, naravno, nije tono, primio sam veoma mnogo poziva iz cijele Hrvatske. Svi pitaju kakav je to kola gdje se može nabaviti i slino. Interes za meimursku gibanicu odjednom je znatno porastao, a pozitivno je to da smo dobili besplatnu i dragocjenu reklamu, rekao nam je Rudi Grula. Iako je lokalna slastica, meimurska gibanica ve je stekla svjetsku slavu i pravo je udo što se ve neka multinacionalka ne prodaje kao kola. Za nedavna boravka u Meimurju kinesko izaslanstvo jedino je impresionirala upravo - meimurska gibanica. Meimurski bi župan oito svakome gostu najprije trebao

ponuditi meimursku gibanicu kao narodnu slasticu kraja. Ako se ne požurimo, možda sve varijante meimurske gibanice zaštiti koja multinacionalka. Receptura je uglavnom poznata i poštuje se, barem u zadnje vrijeme nije bilo pritužbi s te strane, a kako je osnovni recept ve davno objavljen u meimurskoj kuhinji, dostupan je svakome. Ono što treba uiniti je napraviti od meimurske gibanice robnu marku i naravno zaštititi je, ali na nain da se ona najprije poštuje u Meimurju.

Natjecanja za najbolju meimursku gibanicu To znai da je nužno da se ona slavi kao nacionalna i meimurska slastica posebne vrste, no, ne na rijeima, ve na drugi nain. Svaki bi je restoran ili slastiarnica koji drži do sebe trebali imati na svojem jelovniku, a posebno bi bila važna uloga Udruge za zaštitu izvornih meimurskih proizvoda, koja bi mogla angažirati svoje najbolje ljude ili ak mamice koje to znaju, kako bi postale kušai meimurske gibanice u restoranima i savjetima pomogle tamo gdje treba pomoi. Takoer je mogue napraviti natjecanje u

9. ožujka 2010. HOLISTIKI pogled na meimursku gibanicu

Hrana kao iskaz životne radosti Zna se da je meimurska gibanica ve bila reklamirana i u Americi, a posebno je cijeni i naš gastronomad Rene Bakalovi, koji voli meimursku gibanicu na nain njegove supruge. On za razliku od mnogih današnjih nutricionista zagovara hranu koja je iskaz neke životne radosti, te smatra da veina nutricionista gleda preusko. - Nutricionisti danas gledaju samo kemijski sastav namirnica, a nemaju širi, holistiki pogled. Najvažnije je uživati u hrani koja, dakako, mora biti pripremljena od vrhunskih sastojaka, smatra Bakalovi. Zbog toga i nije važno ima li neka slastica kaloriju više, ve što ona donosi svojim okusom. (JŠ) spremanju meimurske gibanice te podijeliti priznanja. Postoje i odreena loša iskustva, no, ne odnose se na gibanicu ve na sir turoš, koji je takoer krenuo stopama zaštite. Naime, na jednom natjecanju i predstavljaju sira turoša dogodilo se da su u njemu pronaeni crvi, a zbog toga jer nije dobro proveden postupak sušenja. Hoe li slinu sudbinu doživjeti i meimurska gibanica, ne zna se, no, mnogo toga ovisi o nama samima. Nije dobro ni rješenje da meimursku gibanicu pripremaju samo naše mamice i da je nude naokolo, to se može organizirati samo namjenski uz neke dogaaje, a ne i kao redovita ponuda. Ukratko, zauzmimo se za meimursku gibanicu, ona je tu da nas obraduje bogatim nijansama okusa. Ne samo zato što je rije o izvrsnom kolau, ve zbog toga što je rije o našem tradicionalnom kolau ili slastici. Tko e uvati našu tradiciju ako je neemo sami. Zašto ipak kasnimo sa zaštitom meimurske gibanice? To samo govori o tome kakvi smo, trebaju nam Slovenci da bi se trgnuli, do sad nam meimurska gibanica oito nije bila previše važna. Možda sad postane važna. (J. Šimunko)

POGLED ODOZDO

Politiari s onog svijeta Nevjerojatno kako politiari autistino ostaju u svom svijetu, ne videi ni ne osjeajui što se dogaa s ljudima oko njih. Da vide kako drugi ljudi žive kako im se ruše svjetovi, ostaju bez posla, ne znajui kako sa smanjenim prihodima krpati raune i plaati kredite koje su uzimali ne da bi uživali u luksuzu, nego zato jer nisu htjeli srušiti granicu vlastitog dostojanstva. Nisu odustali od tople vode iz pipe, od topline u kui i praznog lonca na štednjaku. Nisu dopustili da im djeca hodaju sa zakrpama na koljenu, s rupama u arapama i cipelama koje puštaju vodu. Da to politiari vide, barem bi zanijemili od stida pred takozvanim svojim problemima No, sve to naši politiari ne vide i ne osjeaju. Oni su u svojim toplim salonima, u svojim dobro skrojenim odi-

jelima, u svojim klimatiziranim automobilima, na svojim zaštienim radnim mjestima. Vuku se oni po saborskim klupama, ministarskim kabinetima, po javnim poduzeima, svugdje gdje su plae više i sigurne ve poetkom, a ne krajem mjeseca kao u realnom sektoru. I kako se onda ne bi udili što narod ne vidi kako se zapravo bolje živi. Bojaju oni tunele po cijenama koje sami meu sobom odrede po kojekakvim javnim radovima i ugodno žive. I zbog toga nije udno što se podrapaju meusobno jer i meu njima, kao i na prstima jedne ruke, ima nejednakih i jednakijih. A svi bi oni s dobroga na bolje. I zaista, umjesto da o svojim svaama za privilegije, koje slijede uvijek nakon što na vlasti smijene jedni druge, a privilegije,

to je poznato, kao miraz dijele se nakon pobjede, šute kao zaliveni, oni javno traže podršku za sebe. Da to barem rade daleko do oiju javnosti, da se sada zakopaju u pijesak i budu tihi kao bubice, jer barem bi imali obraza i šutjeli nakon što je pred oi javnosti isplivalo sve govno koje se nakupljalo svih ovih godina. Ne, oni nemaju mir i svaaju se i priaju o komu ili emu - o sebi. Što je Varga rekao Ivkoviu ili Ivkovi Vargi i slino. I guše medijski prostor, umjesto da potrgaju noge do koljena u traženju izlaza iz krize. Zašto još uvijek misle da ljude njihove meusobne prie zanimaju više od teških sudbina koje stotine proživljavaju punei Zavod za zapošljavanje, a praznei tvornike hale? Zaista bi se ciniki moglo zakljuiti da su svi politiari isti.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Na prošlotjednom sastanku kolegija naelnika prva toka bilo je stanje u gospodarstvu i što bi naelnici i gradonaelnici mogli uiniti da se situacija popravi. Nisu se pretrgli u iznošenju ideja, ali kad je na red došla toka azil za napuštene životinje, sat i pol imali su što priati o napuštenim životinjama. Mora li se Hrvatskoj dogoditi Grka da shvate da žive od ovog, a ne onog svijeta?


9. ožujka 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

INOVATOR URO FLETEN iz Preloga nedavno se iz Malezije vratio s bronanom medaljom za inovaciju - tricikla za vodene površine

Tricikl se prodaje onima koji ve sve imaju

- U Hrvatskoj se ne isplati zaposliti ljude jer e mi zaradu pokupiti banke i prevelika davanja državi. Da živim u Maleziji, bio bih milijarder , tvrdi poznati preloški inovator

Malo tko u Meimurju ne poznaje uru Fletena, inovatora, prometnog tehniara i VKV mehaniara iz Preloga, a oni stariji pamte ga i kao uspješnog spidvejaša. Karakteristina je njegova britkost, kaže što mu srce misli, esto ne marei za posljedice. Karakteristina je njegova izjava: - Ne dozvoljavam kriminalcima da mi se motaju oko kue. Preneseno, ne želi imati nikakva posla s kriminalom svake vrste u državi, što mu je životni moto. Svoja radna iskustva najveim dijelom vezuje za Hrvatsku, no, bio je i u dva navrata u Kanadi, tako da može usporeivati. Nedavno se vratio iz Kuala Lumpura s bronanom medaljom za svoju novu inovaciju, triciklom za vodene površine. Do sad je kao inovator osvojio pregršt medalja na raznim susretima i natjecanjima inovatora. Od 1988. godine posvetio se samo jednom, želi svoju inovaciju, tricikl s motorom, promovirati u turistiki proizvod, ali i ostvariti nemogue - pokrenuti proizvodnju tricikla u domaim uvjetima. - Radim na projektu tricikla dvadeset godina kao inovator i kao poslovni ovjek i mogu rei da sam zbilja razoaran stanjem ekonomije i poslovnog duha u Hrvatskoj. Konkretno, kad bih pokrenuo proizvodnju tricikla s motorom, mogao bih odmah za-

posliti desetak ljudi. No, za pokretanje proizvodnje treba osnovni kapital, u sluaju pokretanja proizvodnje veeg obujma nekoliko milijuna kuna. S ovakvim kamatama kakve su danas i s ovakvim davanjima državi odmah bih postao gubitaš, radio bih za banke i davanja državi, jednostavno reeno, ne isplati se. Za razliku od Hrvatske, u Maleziji, gdje sam nedavno bio, s mojom bih inovacijom postao milijarder, i to samo zbog toga što je tamo sustav koji unaprjeuje gospodarstvo.

Kod nas se ne isplati razvijati - Izraunao sam da mi se više isplati prodavati tricikl (trikes)

tako da radim unikatne tricikle, samo nekoliko komada godišnje. Sve je tako jednostavnije, prodam onoliko komada koliko ih napravim, potražnja je znatno vea od ponude, no, godišnje mogu izraditi samo nekoliko komada jer je rije o unikatima. Tricikl je skup, a prodaje se onim ljudima i ljubiteljima brzina i prirode koji ve sve imaju, a u bogatim zemljama poput Njemake i Austrije služi u turistike svrhe. Tamo ete nerijetko naii na ponudu, nudi vam se mogunost da unajmite tricikl s motorom, da o Americi ne govorim. Kad sam zapoeo raditi tricikle u Hrvatskoj prije dvadeset godina, ovdje nisu ni znali što je to,

vidjeli su ih samo na ilmovima. Morao sam krenuti od poetka, suraivao sam s Centrom za vozila Hrvatske da se donesu propisi i zakoni za tricikl. Danas nakon dvadeset godina opet sam - sam. Ja osobno mogu zaraditi dovoljno za život sa svojom inovacijom, plaam sve poreze redovito, no, ne mogu se razvijati, jednostavno se ne isplati jer bi troškovi bili preveliki.

Konani rezultat Hrvatska ostaje bez nekoliko milijuna eura - Konani je rezultat da Hrvatska tako ostaje bez nekoliko milijuna eura i, ako to pomnožite s mnogim drugim slinim

Zašto neu izlaziti s patentima

Prototip tricikla za vodu koji osvaja nagrade na sajmovima inovacija, meutim, proizvodnja e ostati sasvim unikatna

- Mi smo turistika zemlja, no, ne razvijamo se turistiki na pravi nain. Svaki turistiki djelatnik, ako mu je stalo do turista, mora danas imati brod na moru i trikes za unutrašnjost Hrvatske kao izazove za razgledanje zemlje. Ali sve ostaje samo na rijeima. Imam i druge patente, no, neu izlaziti s njima, ne isplati se. Puno je to trošenja novca i brige, a malo koristi. Možda

NIMSEC – Najava online teaja o obnovljivim izvorima energije

Prijave do 18. ožujka REDEA-i! Projekt NIMSEC – novi i integrirani model energetskiodrživih zajednica dio je programa Europske unije Inteligentna energija u Europi za promicanje energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Projekt je fokusiran na poboljšanje energetske uinkovitosti i udjela energije iz obnovljivih izvora na lokalnoj razini. Ovo e biti postignuto kroz niz mjera usmjerenih na postizanje energetske održivosti u zajednicama u kojima budu primijenjene. Jedna od kljunih aktivnosti projekta NIMSEC je razvoj i organizacija meunarodnih online teajeva iz podruja obnovljivih izvora energije u zgradarstvu

pokušajima, onda tek vidite gdje smo. Ljudi su se povukli u sebe, a stanje je postalo neizdrživo, ovjek godinama radi jedan posao i istjeraju ga na cestu. Drugi se pokrali što su mogli pa nikom ništa. Stalno se provode nekakve sanacije svega i svaega, no, bez osobita uspjeha. Ja osobno nikad ni od koga nisam dobio ni tražio kunu. Danas više država nema što dati, došli smo do kraja. Iskreno, znam tko je krivac za stanje u Meimurju, akovcu, Prelogu, no, kakva mi korist od toga ako nema odgovornosti. Ne slažem se uope s politikom u Hrvatskoj, politiari nisu tu da ih se voli i obožava, ve da rade za ope dobro naroda. Ze-

za tehniare i inženjere. Teaj je osmislilo i provodi ga Odjel za elektromehaniko inženjerstvo Sveuilišta u Burgosu u Španjolskoj kao partner na NIMSEC projektu. Cilj specijaliziranog online teaja o sustavima za korištenje Suneve energije i ostalim sustavima za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu je edukacija arhitekata, inženjera i tehniara koji žele stei dodatna tehnika znanja iz podruja obnovljivih izvora energije. Kao rezultatedukacije oekujesedaepolaznicinakonzavršetka teaja moi razumjeti osnovnu ulogukojuobnovljiviizvorienergije imaju u današnjem zgradarstvu

te dizajnirati i upravljati sustavima za primjenu Suneve energije i sustavima za primjenu drugih vrsta obnovljivih izvora energije u zgradarstvu. Program se sastoji od 5 modula: Energetski sustavi u zgradama i energetski propisi u EU; Sunevo zraenje; Sustavi za korištenjeSuneveenergije;Ostali obnovljivi izvori energije u zgradarstvu (geotermalna energija, biomasa, itd.).

Poetak teaja krajem ožujka, kraj u lipnju Teaj e biti izvoen kroz web-bazirano okruženje za udaljeno uenje Sveuilišta u

Burgosu – UBUcampus-e. Ova virtualna platforma omoguuje dostavu elektronikih prirunika i dokumenata, dostupnost inženjerskih softverskih alata, simulacija, animacija i upitnika te izvoenje vježbi. U skladu s navedenim oekivanim rezultatima, osnovna procjena sudionika u teaju oslanja se na izvedene vježbe i završni projektni zadatak koji e pokazati u kojoj mjeri je polaznik postao struan za obnovljive izvore. Za svaki od 5 modula potrebno je približno 5 sati rada izravno na UBUcampus-e sustavu te dodatnih 20 sati samostalnog

e jednog dana doi netko pametniji koji e znati iskoristiti te patente. Možda e jednog dana moji unuci imati koristi od njih. Izmislio sam tricikl za vodu za rekreaciju na moru ili jezerima, nešto slino pedalinama, a pokree ga ovjek svojom snagom. Prototip je gotov, ove u godine napraviti nekoliko primjeraka, to e opet biti runi unikatni rad. (jš)

7

mlja bez inovatora nema budunosti, bili smo kao bijele vrane, sad u zadnje vrijeme stanje se malo popravilo te su nas i politiari poeli primati. Ja sam petnaest godina razvijao svoju inovaciju, od ideje, pa do homologacije i prototipa, pa i do prvog primjerka. Takav razvoj u drugim zemljama stoji oko 10 milijuna eura i na njemu radi oko stotinu strunjaka. A mi sve to danas imamo jer sam sve sam razvio. No, nemam što prodati, jednostavno nemam dovoljno proizvoda jer ih ne stignem runo i unikatno izraivati, a za zapošljavanje desetak ljudi trebaju znaajna sredstva. Zbog toga onda radim tri mjeseca jedan tricikl sasvim sam ili uz pomo sina, toliko je potrebno da se on oblikuje i sastavi po svim propisima i potom ga prodam za oko 40.000 kuna u Hrvatskoj. U zemljama poput Njemake takav bi unikatni tricikl stajao nekoliko desetaka tisua eura. S tim mogu pokriti svoju plau i ostala davanja, no, ne mogu se razvijati na pravi nain. Ja, doduše, imam svoj život, no, ne mogu zaposliti ljude, jer bih izgubio na tome s ovolikim davanjima. Zbog toga sve stoji i eka neka bolja vremena, koja nikako ne dolaze. Kad bolje razmislim, tricikli su zapravo hobi, a trebali bi mi ve odavno biti posao. To su unikati velike vrijednosti, to kod nas nitko ne vidi, kao ni mogunosti plasmana.

Treba nam inovatorska agencija Sad smo malo pametniji, pomakli smo se s mrtve toke. Mi u Meimurju trebali bi inovatorsku agenciju, možemo biti primjer zbog toga što smo ovdje ipak malo više poduzetni. U Maleziji svatko tko se bavi opim dobrom dobiva novac za razvoj od banke i sam odreuj tempo povrata, kamate gotovo da ne postoje. Tamo svako dijete ako ništa drugo šiša rubnike kraj ceste ui raditi i zaraivati od rane mladosti. Kod nas ako netko radi za ope dobro odmah ne valja. Kad nas onoga koji se bavi opim dobrom esto sažaljivo gledaju. Doe naš kupac k meni, razgovaramo sat vremena o mojem patentu i proizvodu, a on e na kraju: ‘Si ti videl kaj to Amerikanci delaju’. Kad mu kažem da sam to sam napravio, onda to odjednom nije u redu. Nikad nismo priznali svoju pamet, dok je tako, nee biti dobro, zakljuio je Fleten. (J. Šimunko)

- Poziv na podnošenje prijava za sudjelovanje u online teaju Sustavi za korištenje Suneve energije i ostali sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije u zgradarstvu rada, dakle ukupno 100 sati. Procijenjeno trajanje teaja je 12 tjedana. Provedba teajeva zapoet e krajem ožujka, a trajat e do lipnja 2010. godine. Polaznici e stei korisna tehnika znanja iz podruja obnovljivih izvora energije, no sam teaj nije akademski akreditiran. U okviru NIMSEC projekta sudjelovanje e biti besplatno za 10 polaznika iz Hrvatske. Teaj e biti provoen za dvije skupine polaznika. Prvu skupinu init e 5 polaznika s akademskim stupnjem VSS/VŠS odnosno prvostupnik/magistar graevinske, elektrotehnike,

strojarske struke ili arhitekture. Drugu skupinu init e 5 polaznika graevinske, elektrotehnike ili strojarske struke sa srednjom strunom spremom. Jedina razlika u teajevima e biti u ocjenjivanju polaznika dok e sami moduli biti isti za obje skupine polaznika. Službeni jezik teajeva, završnog rada i sve korespondencije povezane s njima je engleski. Dodatne informacije o teajevima, popis potrebne dokumentacije i predlošci za prijavu dostupni su na internetskim stranicama REDEA-e (www. redea.hr). Rok za slanje prijava je 18.03.2010. u 12 sati.


8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AK AKOVEC

Preko tisuu novih lanova Autoklub akovec u srijedu je održao svoju redovnu godišnju skupštinu, na kojoj su sva izvješa te programi i planovi koje su iznijeli predsjednik Franjo Turza i tajnica Darinka Tompoš jednoglasno prihvaeni i doneseni. Autoklub akovec je prošle godine uprihodio 522 tisue kuna, a toliko je i potrošio. U 2010. godini planira se proraun od 500 tisua kuna, najviše od lanarina, pružanja usluga i pomoi, najamnina za prostor

te davanja usluga za održavanja vozakih ispita. AK akovec je prošle godine nabavio novu kompjutorsku opremu s programom u vrijednosti od 110 tisua kuna, obavio je nadogradnju kamiona te opremio uionice u vrijednosti od 72 tisue kuna. Ovog trenutka AK akovec ima 3.114 lanova ili 1.043 više nego godinu dana ranije. Predsjednik NO-a Tomica Blažeka iznio je podatak da je knjigovodstvena vrijednost imovine

AK akovec 2,871.750 kuna. Osim aktivnost koje su predviene Zakonom i Statuto, Autoklub e poraditi na ostvarivanju lanskih prava svojih lanova, na višu razinu podii Službu pomoi i informacija na cesti, proširiti rad Touring službe, voditi skrb i modernizirati ispitno mjesto te zajedno sa školama i PU meimurskom provoditi akcije preventive u prometu te prometno - tehniki odgoj mladih. (S. Mesari)

Turza i Tompoš organizacijski i financijski dobro vode klub

9. ožujka 2010.

Prava lanstva AK akovec u 2010. godini planira novi nain ulanjivanja (paketi za stare i nove lanove imaju razliite cijene), ali ne oekuje znatnije poveanje lanstva. No, AK akovec e ove godine nastojati putem medija promovirati prava svojih lanova, te tako pridobiti nove lanove. HAK pa onda tako i AK akovec ograniili su lanska prava do prvog servisa u sluaju kvara do 1.500 kuna. lanska prava ostvaruju se prijavom na alarm centralu 987, a služba za pomo i informacije na cesti AK-a akovec obavlja lanske usluge na podruju Meimurske županije. (sm)

CRNA KRONIKA U ŠKOLI u Podturnu za trajanja nastave ozlijeen 13-godišnjak

Maznuo ga šakom pa mu slomio palanu kost Trinaestogodišnji djeak teško je ozlijeen u Osnovnoj školi u Podturnu. Za vrijeme trajanja nastave ozlijedio ga je 15-godišnji uenik, njegov kolega iz šestog razreda. - Hitna medicinska pomo obavijestila nas je da su roditelji zatražili lijeniku pomo za 13-godišnjeg djeaka koji je u školi u Podturnu zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Slijedom dojave razgovarali smo s majkom i ošteenim djetetom te smo utvrdili da je oko 12.50 sati, za vrijeme trajanja nastave, uenik šestog razreda, za kojeg ošteeni zna ime, stisnutom šakom po šaci lijeve ruke udario ošteenog te tako prouzroio ozljedu u vidu napuknua palane kosti. Dovršenim kriminalistikim istraživanjima utvrdili smo da je 15-godišnjak poinio opisano kazneno djelo, pa e protiv njega biti podni-

jeta kaznena prijava ODO-u za mladež akovec, šturo je kazao o dogaaju Gosari, otkrivajui tek da su djeaci iz Podturna. U razgovoru s ravnateljicom Marijanom Cerovec, doznali smo da su u školi utvrdili, razgovarajui s djeacima, ali i uenicima iz tog razreda, da ovdje nema govora o nasilju niti namjernom ozljeivanju. - Djeca su bila u igri s knjigama i dogodila se nezgoda. Budui da je stariji djeak jai, kad je u žaru igre lupio knjigom koju su si nastavili, nehotice je tresnuo po šaci mlaeg uenika te ga tako ozlijedio, opisala je dogaaj ravnateljica Cerovec, dodajui da u ovoj školi, koju pohaaju i romska djeca, povremeno ima sitnih nemilih dogaaja, ali nikako ne i nasilja.

Ukradeno gorivo

Opljakan kafi

Podturen - U Podturnu u Lonarevu naselju na gradilištu nasipa nepoznati poinitelj podesnim je alatom na silu otvorio zakljuani poklopac rezervoara bagera, vlasništvo Hidrotehnike d.d. iz Savske Vesi, te je iz njega ukrao oko 40 litara dizel goriva. Time je poinio štetu od oko 300 kuna.

Cirkovljan – Lokalni kai “Tarantela” u Cirkovljanu opljakan je 6. ožujka. Poinitelj je otvorio prozor s bone strane objekta, ušao u unutrašnjost, gdje je iz otvorene registar kase otuio utržak. Nakon toga podesnim je alatom nasilno otvorio džuboks, odakle je otuio neutvreni iznos kovanica. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od 2.800 kuna, a protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Provalnik ukrao džezvu Sveta Marija - U Svetoj Mariji u ulici Ivana Žbulja nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau iz kue, vlasništvo ženske osobe roene 1927. godine iz Zagreba. Poinitelj se popeo na krov garaže, razbio staklo na prozoru kupaonice i ušao u kuu. Potom je provalio vrata dviju spavaih soba u kojima je ispreturao stvari, no, oigledno ništa korisno nije pronašao pa je ukrao tek 50 metara elektrinog produžnog kabla i džezvu za kavu. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od 300 kuna.

Pronaena bomba Mursko Središe - Policija je 6. ožujka primila dojavu muškarca iz Murskog Središa da je na livadi uz prvi poljski put na izlazu iz Murskog Središa u pravcu Hlapiine, na 250 metara od ceste, pronašao neeksplodiranu runu bombu. Na mjesto dogaaja izašao je policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu Policijske uprave meimurske i utvrdio da se radi o neeksplodiranoj runoj bombi M-92, koju je zbog lošeg stanja uništio na mjestu dogaaja.

U AKOVCU poinjeno razbojništvo

Prodavaica napadnuta nadražljivcom vikom rastjerala razbojnike Dvojica maskiranih muškaraca u srijedu 3. ožujka oko 18.55 sati, pet minuta prije zatvaranja, ušla su u trgovinu “Metss” u ulici Kralja Tomislava u akovcu s namjerom da poine krau. U tome nisu uspjeli zahvaljujui hrabroj 54-godišnjoj prodavaici A. V. koja je vikom i zazivanjem pomoi osujetila namjeru te otjerala razbojnike. Kaže kako je u trenutku pokušaja krae istila hladnjak. Kada je podigla pogled s hladnjaka, pred sobom je vidjela muškarca s maskom potkapom preko lica. Ne sjea se, pripovijeda, što joj je rekao, ali bilo je nešto u stilu: “Ovo je pljaka.” - U prvi mah nisam ozbiljno shvatila situaciju jer sam mislila da je to šala, no, taj me muškarac poprskao neime po licu, nakon ega su me poele pei oi i više nisam najbolje vidjela, ispriala je napadnuta prodavaica, koja se odmah dala prema vratima trgovine te je uspjela istrati na ulicu gdje je poela vikati iz sveg glasa. Tako je uspjela obeshrabriti razbojnike koji su se prestrašili i dali u bijeg ulicom A. Schulteissa u smjeru sajmišta. Napadnuta prodavaica prisjea se da su je oi boljele i da je sve slabije vidjela, ali da je u trenutku kad je izlazila iz trgovine za blagajnom uoila još jednoga maskiranog

Stradao prilikom rušenja stabala Mala Subotica – Muškarac iz Male Subotice 6. ožujka zbrinut je na Odjelu hitne pomoi Doma zdravlja. Primljen je s ozljedom glave. Provedenim kriminalistikim istraživanjima utvreno je da je 68-godišnjak iz Male Subotice isti dan oko 10.30 sati rušio stabla bagrema u šumi zvanoj “Gaj” nedaleko od Male Subotice. - Prilikom rušenja došlo je do naslanjanja otpiljenog stabla na drugo, koje je htio podrezati kako bi se oba stabla srušila, te je tom prilikom došlo do pucanja stabla koje je pritom udarilo ošteenog u predjelu lica. Ošteeni je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu okvaliicirane teške tjelesne ozljede te je zadržan na lijeenju, izvijestio je glasnogovornik PU meimurske Krunoslav Gosari.

Trgovina u kojoj je pokušano razbojstvo muškarca. Jedan od njih bio je visok oko 175 centimetara, srednje tjelesne grae. Imao je odjevene crne hlae, tamne tenisice i gornji dio trenirke tamne boje s kapuljaom. Drugi muškarac, ocijenila je, mogao je biti visok 170 centimetara te je bio sitnije grae. Imao je odjevene crne hlae, tamne tenisice i gornji dio trenirke bijele boje s kapuljaom. Oba su imala masku preko lica.

Prema policijskom izvješu, prodavaica je napadnuta sprejem nadražljivcom, zbog ega je njena koža bila nadražena i crvena, no, unato tome, nije potražila lijeniku pomo. Iako je pretrpjela velik šok, hrabra se žena ve sljedei dan pojavila na poslu ne želei se dati zastrašiti. Kako je izvijestio Krunoslav Gosari, glasnogovornik PU mei-

U ukradenom kamionu vozio ukradene uginule kokoši i guske Vratišinec - Ophodnja Policijske postaje Mursko Središe u utorak 2. ožujka ujutro u 2.10 sati u Vratišincu je pokušala zaustaviti teretno vozilo marke “TAM”, registarske oznake K 649-EB, meutim, nepoznati voza je izlaskom iz naselja vozilom skrenuo na poljski put, gdje je zaustavio vozilo, ugasio motor i pobjegao u nepoznatom pravcu. Obavljenim

oevidom u vozilu je pronaena crna torba u kojoj se nalazilo devet uginulih kokoši, te PVC vrea u kojoj su se nalazile tri uginule guske i pet kokoši. Policijskim istraživanjima utvreno je da je nepoznati poinitelj u Gornjem Kraljevcu, u Poljskoj ulici, te noi iz dvorišta te iz kokošinjca, vlasništvo muške osobe roene 1945. godine, otuio tri guske i etiri

murske, policija intenzivno traga za poiniteljima, a graane ukoliko su primijetili kakve sumnjivce ili imaju kakve korisne informacije poziva da se jave policiji. Kaže kako su upravo graani esto puta ti koji policiji olakšavaju istragu ovakvih kriminalnih djela, iji je broj u stalnom porastu. Lani se u odnosu na raniju godinu dogodilo 26 posto više kaznenih djela, rekao je Gosari.

kokoši, oštetivši vlasnika za iznos od 1.050 kuna. Ujutro taj dan policiji u Policijskoj postaji Mursko Središe žena roena 1962. godine iz Sitnica podnijela je kaznenu prijavu protiv nepoznatog poinitelja koji joj je iz neograenog dvorišta otuio teretni automobil marke “TAM 75 T 3B”, registarskih oznaka K 649-EB, zelene boje. Vozilo je nakon oevida vraeno vlasnici, a za poiniteljem kaznenih djela intenzivno se traga.


9. ožujka 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UZ 1. OŽUJKA, Meunarodni i nacionalni dan civilne zaštite - Meimurju “na meti” ak nekoliko vrsti ozbiljnih ugroza

Osam najveih opasnosti prijeti našem kraju - Na prvom je mjestu opasnost od rušenja ili prelijevanja objekata hidrocentrala u Meimurju. To je stalna i latentna opasnost, a bilo kakav nemar mogao bi nas preskupo stajati. Do sada je barem u dva navrata prijetila potencijalna opasnost. Prvi put kad je nasip HE Dubrava na jednom mjestu pretrpio ošteenja zbog jakog juga i visokih valova, tako da je trebalo sanirati obloge nasipa. Druga opasnost je prošla. Za vrijeme Domovinskog rata strahovalo se da zrakoplovstvo bivše države ne uništi brane ili nasipe, na sreu, to se nije dogodilo Prema podacima strunjaka iz podruja zaštite i spašavanja, a o tome je bilo rijei i na sveanoj sjednici Stožera civilne zaštite i Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Meimurju prijeti osam ugroza i potencijalnih opasnosti. Najvee opasnosti za Meimurje, a posebno za stanovništvo i okoliš, prema procjenama strunjaka, koje su sve kvalificirane kao potencijalno znatne ugroze, jesu one koje veinom znamo. No, strunjaci za zaštitu i spašavanje stalno ponavljaju da se ne smijemo uspavati, što nas jednog dana može skupo koštati.

Najvea opasnost rušenje nasipa hidrocentrala, zatim poplave Mure i Drave Na prvom je mjestu opasnost od rušenja ili prelijevanja objekata hidrocentrala u Meimurju. To je stalna i latentna opasnost, a bilo kakav nemar mogao bi nas preskupo stajati. Pogotovo su ugrožena naselja donjeg dijela Meimurja uz jezera hidrocentrala. Kako se godinama nije ništa loše dogodilo, samo stariji stanovnici naselja pamte crte do kuda bi doprla voda da, primjerice, bude probijen nasip hidrocentrale, visine vode u pojedinim naseljima donjeg Meimurja prelaze visine prozora u kuama, a da se i ne govori o rušilakoj snazi takvoga jednog vala. Do sada je barem u dva navrata prijetila potencijalna opasnost. Prvi put kad je nasip HE Dubrava na jednom mjestu pretrpio ošteenja zbog jakog juga i visokih valova, tako da je trebalo sanirati obloge nasipa. Druga opasnost je prošla.

Za vrijeme Domovinskog rata strahovalo se da zrakoplovstvo bivše države ne uništi brane ili nasipe, na sreu, to se nije dogodilo. Opasnost od rušenja ili prelijevanja objekata hidrocentrala nije sluajno na prvom mjestu, pogotovo zbog sve toplijih ljeta i iznenadnih jakih vjetrova i oluja koje se teško mogu predvidjeti, a još manje sprijeiti.

Nasipi preslabi za 500-godišnje vode Na drugom je mjestu opasnost od visokih voda i poplava Mure i Drave. To je takoer realna opasnost iz niza razloga, a vrijeme i kiše te topljenje snijega opet su bitan aktor. Intervencijama i sanacijama te izgradnjom nasipa uz Muru i Dravu ta je opasnost donekle smanjena. No, i dalje e prijetiti visoki vodni valovi, a ono što zabrinjava nalazi se tek u planovima zaštite kao studija najtežih uvjeta. O poplavama se piše gotovo svake godine, ipak o manjoj ugroženosti nego prije nekoliko desetljea. U našem sluaju, katastroalan bi bio visoki 500-godišnji ili 1000-godišnji vodni val uz dugotrajne kiše i jake vjetrove, jer su nasipi uz rijeke graeni samo za stogodišnje vode, drugaija bi gradnja bila jednostavno preskupa. Hoemo li jednog dana platiti cijenu takvog planiranja, teško je rei.

Prijetee havarije na cestama i željeznici Na treem mjestu po opasnosti jesu havarije na cestama, a na etvrtom mjestu opasnosti od havarija na željeznici zbog opasnih

tvari koje se prevoze. Problem je u tome što se sve više opasnih tvari prevozi cestama ili željeznicom, a da zapravo nitko o tome nije obaviješten, pa ni službe koje bi to trebale znati. Dosta se toga skriva od javnosti, a prava se istina sazna tek ako se kojim sluajem dogodi nezgodna havarija, iscuri gorivo, kiselina ili plin. Potencijalna opasnost nije mala, pogotovo ako se u cisternama koje tutnje Meimurjem nalazi, na primjer, klor, koji je zapravo bojni otrov. U dezinekciji vode primjenjuje se u veoma malim koliinama, no, sama skladišta mogu postati opasna ako se dogode havarije. Zbog toga je politika zaštite da se na zalihama drže samo minimalne koliine klora, kako ne bi moglo doi do veih ugroza. Ovdje, meutim, nije rije samo o skladištima, ve o prijevozu opasnih tvari, a da ni ne znamo koje su sve opasnosti potencijalno mogue. Tako, na primjer, tek kad je nedavno opasni teret koji je prevožen željeznicom prošao kroz akovec upuen u Sloveniju, to se saznalo. Službe na željeznici, gdje bi takav teret obavezno trebao biti deklariran, teško se nose s dovijanjima onih kojima je važno provesti teret uz što manju cijenu. Da se i ne govori o tome da može biti i “zlonamjernih” tereta, nekome može smetati bazen pitke vode ispod Meimurja.

Porast opasnosti od orkanskih vjetrova Na petom su mjestu po opasnosti orkanski vjetrovi i mogue

Razorni potresi na zadnjem mjestu? Prema svim dosadašnjim znanstvenim podacima, potres u Meimurju sigurno e se jednog dana dogoditi. Nitko ne spominje najgori scenarij, no, on ipak postoji. Povijest nas ui da treba biti oprezan. Mi se više ne sjeamo velikog potresa 1738. godine, kad je jako stradao Stari grad akovec i mnoge zgrade, a graani su bili toliko preplašeni da su cijelu no probdjeli na otvorenom. Jak potres dogodio se i 1880. godine, kad je srušen samostan u Svetoj Jeleni, stradao je i Šenkovec, a 1890. godine jak potres pogodio je ponovno Stari grad akovec, pa ponovno pet godina poslije, 1895. godine. U dvadesetom stoljeu u Meimurju je bilo samo nekoliko manjih potresa, koji nisu teško oštetili zgrade, ve je došlo do pucanja zidova. Zabilježen je potres jaine 6 MRS u Novakovcu 1938. godine. Potres koji se dogodio 1970. godine zahvatio je cijelo Meimurje, a bio je snage 4 do 5 MRS. Manji potresi u Meimurju dogodili su se 1969., 1980., 1981., 1982., 1970., 1971. godine, a jedan slab dogodio se i prije godinu dana.

Prema seizmološkoj karti, Meimurje može zahvatiti potres jaine oko 7 stupnjeva MRS, što znai veoma jak potres. Opasnosti od potresa dijele se, meutim, na tri potresne zone. Potres do jaine 6 stupnjeva po MRS može zahvatiti Podturen, Dekanovec, Domašinec, Novakovec, Malu Suboticu. Na samoj granici je opina Donji Kraljevec, samo je to naselje u jaoj potresnoj zoni, a naselja Sveti Juraj u Trnju i Hodošan u slabijoj su potresnoj zoni. To su i najsigurnija mjesta u Meimurju u sluaju potresa. Naselja Gorian i Pribislavec ve su u jaoj potresnoj zoni. Cijelo Meimurje osim spomenutog podruja srednjeg dijela može zahvatiti potres jaine 7 stupnjeva po MRS. Najvea opasnost od jakog potresa od ak 8 stupnjeva po MRS prijeti naseljima Donja Dubrava, Donji Vidovec i Kotoriba. O potrebi gradnje objekata protiv potresa više i ne treba trošiti rijei, no, pitanje je kako danas graevinari poštuju propise. Kad je rije o potresima, a svaki dan gledamo stresne slike iz Haitija i ilea, valja biti veoma

oprezan, što potvruje i mišljenje strunjaka mr. Ivice Sovia, koji prognozira potres od 8 stupnjeva po MRS (Merkalliju), što je oko 6,2 stupnja po Richteru, koji prijeti Zagrebu i pak Dubrovniku na jugu, koji je takoer veoma ugrožen. Ve se zna da e epicentar potresa blizu Zagreba biti u Kašini ili Kraljevom Vrhu kraj Zagreba. Do kraja godine oekuje se na podruju Zagreba još potresa, a to znai da bi ih i mi mogli osjetiti. Kad e doi onaj najjai, ne može se prognozirati. Prirodne ugroze ne mogu se izbjei, no, mogue se za njih pripremiti kako bi stvarne opasnosti bile što manje. Nedavna inicijativa ribikih društava iz donjeg dijela Meimurja, da se nabavi što više amaca, možda je i doekana s podsmijehom, no, ima svoje duboko opravdanje. Tim više što se donje Meimurje može nai u stupici visokih voda ako kojim sluajem nasipi popuste, ne zbog nemara, na što se obino prvo pomisli, ve zbog prirodnih katastroa. (J. Šimunko)

HE D. Dubrava

Najvažnije stalno i sustavno ulaganje U akovcu je malom sveanošu obilježen Meunarodni dan civilne zaštite, ujedno i nacionalni dan 1. ožujka. Na sveanoj sjednici Stožera civilne zaštite za zaštitu i spašavanje i Zapovjedništva civilne zaštite Meimurske županije, koja je održana u dvorani “Zrinski”, govorili su o potrebi što bolje organizacije službi civilne zaštite župan Ivica Perho, te dožupan Anelko Horvat, ujedno naelnik Stožera zaštite i spašavanja županije. Naglasili su da je veoma važno stalno i sustavno planiranje i ulaganje te financiranje sustava koji provodi zaštitu i spašavanje, a ocijenjeno je da se u Meimurju takvo planiranje i financiranje i provodi u okviru mogunosti. Od poetka 2005. godine civilna zaštita djeluje u sustavu Državne uprave za zaštitu i spašavanje, krovnog tijela koje koordinira i usklauje resurse i pripreme za zaštitu zdravlja i imovine te životnog okoliša. Naelnik odjela za preventivu, planiranje i razvoj u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje za Meimursku županiju Ladislav Soke istaknuo je da je veoma važna uloga svih snaga, od vatrogasaca, policije, doma zdravlja i hitne medicinske pomoi, državnih tvrtki, pa do gradskog društva Crvenog križa. U svrhu edukacije provode se savjetovanja, analize, izrauju se procjene ugroženosti našeg podruja, a sve u cilju da se eventualne nesree veeg ili manjeg opsega doekaju što spremnije. Takoer se dobro surauje i sa susjedima iz Slovenije i Maarske. (jš)

pijavice veih razmjera. Na žalost, zbog promjena klime, opasnost od orkanskih vjetrova i jakih pijavica raste, a samo je pitanje vremena i sree hoe li orkanski vjetrovi ugroziti ljudske živote, kao što se ove zime dogodilo u Francuskoj. Orkanski vjetrovi i pijavice pogodili su više puta Meimurje zadnjih godina, no, uz manje štete, uništavanja dijela šume i pokojeg krova, ali bez ljudskih žrtava. Najgore što se može dogoditi jest da nas neka od ovih ugroza uhvati nespremne, a esto smo skloni podcjenjivati upravo takve opasnosti. Zadnja tri mjesta po ugrozi zauzima opasnost od poledice i visokog snijega, od tue i mraza, a tek na kraju, na osmom mjestu, opasnost od razornih potresa, što pomalo udi s obzirom da e meimursko tlo zasigurno jednog dana “podrhtava” samo je pitanje kad? (J. Šimunko)

9

Što nam je Clara Zetkin dala u naslijee? Žene se moraju oslobodi nadmoi muškaraca. Oni koji su se svojom ašu pred licem ovjeanstva obavezali na osloboenje ne smiju dopus da cijela jedna polovica ljudskog roda zbog ekonomske i socijalne ovisnos bude osuena na ropstvo. Žena e osta potlaena sve dok ekonomski ne bude nezavisna. Njena nezavisnost je u njenu radu. Ako je cilj da žena postane slobodno ljudsko bie, onda im ne treba oduzima rad, ni skraiva njihovo radno vrijeme, ni ograniava podruja u kojima mogu radi, rijei su koje je gorljivo prenosila Clara Zetkin, njemaka revolucionarka i lanica meunarodnoga radnikog pokreta koje se javnost redovito prisjea uz 8. ožujka, Dan žena. Clara Zetkin borila se za ekonomsku nezavisnost radnica, zapravo svih žena. Zahtijevala je pravo na izjednaenje nadnica koje su se muškarcima i ženama isplaivale za is posao, zahjevala je da se osnuju ustanove koje bi vodile brigu o djeci dok žene rade. Tražila je i štošta drugo, primjerice, pravo na organiziranje u sindikate i interesne saveze, a jednakom žustrinom zalagala se za pravo glasa žena. Istovremeno, zalagala se za poboljšanje uloge i položaja žena u obitelji. Iscala je kako bi se u braku supružnici trebali meusobno dopunjava i potpomaga, a da su kao roditelji muž i žena jednako odgovorni za odgoj djece. Clara Zetkin je odobravala razvod braka, “slobodnu ljubav“ i prekid trudnoe. Danas žene imaju veinu onoga emu je Zetkin težila. Uglavnom su di-

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

ljem svijeta stekle mogunost i pravo na razvod braka, stekle su pravo na pobaaj, na slobodnu ljubav, na udruživanje, na vre i druge ustanove koje se bave njihovom djecom dok one rade, stekle su pravo glasa, ekonomsku nezavisnost, u mnogim, neu rei veini, jer je ta podjela još uvijek oita, stekle su pravo i na jednake nadnice. Nekim je ženama omogueno i da se izbore za nadmo nad muškarcima. Zahvaljujui Clari Zetkin i drugim hrabrim, slobodoumnim i monim ženama žene današnjice su izborile mnoga prava u kojima su bile zakinute i u mnogome su na dobitku. Meum, pitam se je li zaista ekonomska neovisnost ženu oslobodila od ropstva i potlaenos. Je li mogunost razvoda braka, mogunost pobaaja i slobodne ljubavi zaista oslobodila ženu iz ropstva ili ju je u nj još dublje gurnula? Jesmo li se žene me zaista oslobodile nadmoi muškaraca ili su nam oni mudro prepusli da živimo u prividu i da prihvamo i etvr ugao kue?

Što gore, to bolje ili elementi ubrzanja Kakve veze ima moderni neoliberalizam i slogan “što gore, to bolje”. Jako velike, a to se sad ovih dana vidi i na primjeru Hrvatske. - Dosta nam je svega, ništa se ne mijenja i treba sve uniš da bi se ponovno uspostavio red - uje se sve eše. Je li doista tako? Slogan “što gore, to bolje” slogan je revolucionara. Što e gori bi uvje u nekoj zemlji, to e prije doi do revolucije, kazuje taj slogan. U našim je uvjema u socijalizmu on esto korišten kao izlika za niz promašaja i propusta, kao i za neodgovornost. Danas se taj slogan možda i ne izgovara tako javno, ali se po mnogim elementima vidi da se poštuje obrazac takvog djelovanja. Onaj kvalitetni bunt seljaštva i radnika i problem koji imamo kao država u tranziciji esto se puta zainjava elemenma dodatnih ubrzanja, a po sloganu “što gore (po Vladu), to bolje”. S druge strane, ekonomis govore da je takozvani neoliberalni model u Hrvatskoj pao (dr. Branimir Lokin), te da je zapoelo razdoblje državnih intervencija. Država se odluila napokon pomaga tvrtkama, no, nitko još ne zna kako e to završi, kažu ekonomis. Velike rasprave na tu temu tek e se vodi, kao što se ve i vode u Americi, gdje se sukobljavaju oni koji su za državnu intervenciju u bankarski sektor jer se tako spašava gospodarstvo i oni koji su prov miješanja države. Rasprave na tu temu vode se zapravo od trideseh godina prošlog stoljea, kad je državnom intervencijom pokrenuto ameriko gospodarstvo javnim radovima. Za ove sadašnje krize primjenjuje se is model, država je intervenirala kako bi spasila zaigrani i neodgovorni gramzivi kapital. U Hrvatskoj tek ovih dana zapoinje razdoblje državne intervencije pomoi gospodarstvu. Zašto se ekalo tako dugo, zapravo postaje jasno, svima su bile pune glave neoliberaliskih premisa o slobodnom tržištu. Koliko je slobodno tržište, znaju naši seljaci koji nemaju kome proda svoju robu jer strani lanci naravno plasiraju svoju robu, a u interesu im

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

je jedino gašenje domae proizvodnje i ograivanje što veeg tržišta. Jasno je da intervencija države ima svoje rizike, no, oni su ipak manji od drugih, veih rizika. Kad je Jadranka Kosor prije nekoliko mjeseci objavila da e se država bori za svako radno mjesto, to je izgledalo kao izjava za umirivanje javnos. Danas više nije tako, borba za svako radno mjesto postala je i borba prov grubog neoliberalizma koji želi uništiti sve što je lokalno, i to svakim danom postaje jasnije. Uništavanjem lokalnoga socijalnog statusa dobiva jedino desni neoliberalizam. Ako nemate novac, prodajte šume, vode, otoke, HEP, kažu nam neoliberali, zemlja ionako ne vrijedi mnogo, tvrde. No, što e domai ovjek bez voda, bez šuma, bez zemlje koja navodno ne vrijedi mnogo? Zna se - živjet e zato da postane novi moderni rob neoliberalizma jer e plaa vodu nekom vlasniku tko živi tko zna gdje. Zbog toga slogan “što gore, to bolje” danas sve više postaje nain da se sruši ono što ve postoji graeno na ovaj ili onaj nain, uz više ili manje pogrešaka, i da se to proda u bescjenje nekome. A zam emo mi i naši unuci kupova skupo svoja bivša bogatstva. To sigurno ne želimo, no, budimo svjesni da neoliberalizam to želi i samo eka priliku. Nismo zapravo ni svjesni kako stvari stoje. Treba izazva što veu krizu u zdravstvu da bi ono naravno postalo privatno, jer je svakom najmiliji njegov život i plat e do zadnje lipe svoje zdravlje.


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

OPORBA napustila Gradsko vijee Murskog Središa

Gradski politiari ne mogu se uzdii iznad meusobnih driblanja - I oporba i vlast složili su se oko obnove kina “Rudar”, a onda je oporba kod odluke o prodaji nekretnine koja bi pokrenula obnovu napustila sjednicu, kako bi se otvorio novi prostor za meusobno potkusurivanje Unato tome što je oporba napustila sjednicu Gradskog vijea kod toke dnevnog reda o prodaji nekretnine u središtu Murskog Središa koja je okupljalište Miners kluba, njihovim odlaskom kvorum nije narušen te je vladajua veina imala potrebnu veinu za donošenje odluke. Murskom Središu, koji ima status grada, nedostaju još uvijek elementarni atributi grada. Nevjerojatno, ali istinito, Grad Mursko Središe nema ni adekvatnu dvoranu za sveane sjednice ili bilo kakve kulturne manifestacije. Nema ni pristojnu gradsku vijenicu, a esto su gradske manifestacije održane u školskoj sportskoj dvorani koju je jako teško ozvuiti jer nije akustina ili u školskoj blagovaonici. U vrijeme kada je gradonaelnik Murskog Središa bio Dražen Breglec, na papiru je postojala prilino impozantna zamisao o centru za kulturu uz Muru, pri emu bi se bila srušila sadašnja više godina zatvorena zgrada bivšeg kina “Rudar”. No, kako u proteklom vremenu nikada nije zatvorena inancijska konstrukcija za izgradnju centra za kulturu, o njemu se godinama samo pria.

Predstavljen projekt centra za kulturu U meuvremenu kriza i recesija pojele su tu preambicioznu zamisao o novom centru za kulturu, a potrebe su za sadržajima ostale, jer se i knjižnica kao jedina kulturna ustanova u tom gradu tiska u nezamislivo malom prostoru nekadašnje preu-

Vijenici u punom sastavu prije odlaska oporbe

reene pekarnice. Ako je recesija u emu dobra, onda je u tome što odreene neumjerenosti svodi na pravu mjeru. Tako je i centar za kulturu prema prezentaciji koja je održana na sjednici Gradskog vijea u petak sada trebao biti sveden na mjeru malog grada kakav je Mursko Središe. Preureenjem sadašnje zgrade, koja je prema strunom pregledu mr. graevine Nenada Srpaka u zadovoljavajuem stanju za adaptaciju i minimalnu dogradnju, u njoj bi se uredio poveani prostor za knjižnicu, zatim multimedijska dvorana, te još jedna dvorana s oko 270 sjedeih mjesta u parteru i postojeem balkonu za razne sveane prigode i kulturna dogaanja. Dogradnjom bi se uredili prostori za rad udruga pod krovom, a u vanjskom dijelu mogao bi se dogradnjom urediti atrij za ljetne manifestacije, prema gradskom parkingu, šetnici i Muri.

Ni sada Grad nema novac za taj znatno manji zahvat. Samo ureenje krovišta, ija je drvena konstrukcija, sreom, suha i zdrava, ureenje fasade i stolarije prema procjenama koštalo bi 460 tisua kuna. Uz to potrebno je napraviti procjenu stanja instalacija, a dakako i urediti interijer u duhu sadašnjeg vremena, jer ureenje iz vremena ranih šezdesetih odavno je pregazio duh vremena. Budui da ne postoji nikakva tehnika dokumentacija iz vremena gradnje, potrebno je izvesti seizmika ispitivanja, te još neka druga ispitivanja vezana uz kvalitetu gradnje objekta kako bi odgovarala suvremenim standardima gradnje.

Oporba podržala adaptaciju, ali ... Zanimljivo da je i oporba podržala adaptaciju postojee zgrade bivšeg kina “Rudar”, štoviše, dajui do znanja da je u vrijeme recesije potrebno domaim poduzetnicima dati posao kao podršku gospodarstvu u recesiji. Usput su podsjetili da se pokazalo nepotrebnim to što je zgrada šest godina bila izvan upotrebe i zatvorena. Gradonaelnik Josip Dobrani, unato toj trenutno postignutoj slozi, kazao je da mjesta velikom optimizmu nema, jer ni za taj umanjeni projekt centra za kulturu sredstava nema. Bit

e srea ako se ove godine uspije urediti krovište i svježe pokrei dvorana koja godinama nije bila u upotrebi, a iduih godina prie cjelovitom ureenju i modernizaciji. Dok su još bili složni oko toga da se prie obnovi i dogradnji zgrade kina “Rudar”, vijenici su i izglasovali sastav komisije za obnovu i dogradnju zgrade kina “Rudar” u sastavu: Nenad Srpak, Željko Žilavec, Zlatko Bek, Branko Vrtati i Franjo Soboan, pri emu se radi o kompetentnim i strunim ljudima za pojedine vrste radova, instalacija ili unutarnjeg ureenja. Sredstva za ureenje centra za kulturu namaknula bi se i prodajom drugih nekretnina

etrnaestorica na javnim radovima Mursko Središe zajedno sa Zavodom za zapošljavanje ukljuit e etrnaest nezaposlenih u tri programa, izvijestio je gradske vijenike Dražen Srpak, zamjenik gradonaelnika. Jedan obuhvaa pomaganje starima i nemonima u svakidašnjim poslovima, što e obavljati etiri žene i jedan muškarac. Drugi program obuhvaa komunalne

radove i pojaano odražavanje okoliša. Na komunalnom održavanju zaposlit e etiri djelatnika, te uz to u proces rada ukljuiti i pet Roma na pojaanom održavanju okoliša, dakle, ukupno etrnaest sada nezaposlenih dobit e posao. Sva zapošljavanja idu na teret Zavoda, osim u jednom sluaju, gdje Grad suinancira 25 posto plae. (BMO)

Zgrada bivšeg kina “Rudar” trebala bi postati centar za kulturu

Što smrdi u nonim satima? Na aktualnom satu Gradskog vijea postavljena su dva vrlo zanimljiva pitanja vezana uz zaštitu okoliša. Miljenko Cmreak iz demokršanske opcije zatražio je da se ispita što se to zapravo dogaa u Leku, u susjednoj Sloveniji, a u neposrednoj blizini Murskog Središa. Spaljuje li se tamo otpad i radi li se to i uslužno, te da slovenska strana napokon odgovori što je zakopano u nesuenim rudarskim oknima u Benici, takoer tik uz Muru i granicu s Hrvatskom. Odgovorni u Gradu obeali su da e ispitati što se dogaa s druge strane granice i dostaviti odgovor vijeniku i javnosti. Ivan Gorianec iz iste politike opcije kazao je da graani Ulice Marka Kovaa noima osjeaju nesnosni smrad koji se uvijek širi samo u nonim satima. Postojanje tog smrada potvrdio je i vijenik Miljenko Zobi (HSS). Zbog tog smrada nemogue je sušiti rublje na otvorenom ili otvoriti prozore. Tražio je da se ispita što je uzrok smradu, koji se pojavljuje samo pod okriljem noi. (BMO)

u vlasništvu grada, koje mu ne trebaju. No, kad se došlo upravo do te toke, odluke o prodaji nekretnine u vlasništvu Grada, ljubav vladajuih i oporbe je pukla. Oporbenjaci su napustili sjednicu, a vladajui imajui dovoljno ruku za izglasavanje odluke odluili prodati nekretninu u neposrednoj blizini bivšeg kina “Rudar”. Druga je stvar hoe li u sadašnjim okolnostima nai kupca za tu nekretninu? Novac ako bi se i našao možda bi napokon kroz pokretanje novoga smislenog projekta u Gradu ujedno i smirio strasti i prepirke razliitih politikih grupacija u Murskom Središu, koje se tijekom godina u razliitim kombinacijama izmjenjuju na vlasti i jedni druge blokiraju u realizaciji projekta. (Božena Malekoci - Oleti)

OPINSKO VIJEE Sveti Martin na Muri

Nove cijene vrtia i grobne dimenzije Na s vojoj posljednjoj sjednici Opinsko vijee Sveti Martin na Muri donijelo je odluke o novim ekonomskim cijenama smještaja djece u predškolske ustanove i o nainu upravljanja i održavanja

groblja na svom podruju. Za desetosatni boravak djece od 3 do 7 godina nova cijena iznosi 1.044,75 kuna. Za djecu od 1 do 3 godine starosti desetosatni boravak plaa se 1.318,80 kuna. Petosatni bo-

ravak djece starosti od 3 do 7 godina plaa se 680 kuna, a za djecu starosti od 1 do 3 godine 906,40 kuna. Pola iznosa plaa Opina, a drugu polovicu roditelji. Djeje grobno mjesto na groblju u Svetom Martinu

na Muri mora biti dimenzija 1x1x1 metar. Dimenzije groba za pojedinani ukop jesu 2,40x1,50x1,70 metara. Obiteljsko grobno mjesto mora biti dimenzija 2,40x2,00x1,70 metara. Za grobnicu dimen-

zije su 2,40x2,10x2 metra. Grobovi i grobnice moraju se uklopiti u postojei izgled

groblja i susjednoga grobnog mjesta. (S. Mesari)

Višak kuna u Gospodarsku zonu Opinsko vijee prihvatilo je obraun prorauna opine za 2009. godinu. Prihodi su ostvareni u iznosu od 5,653.443 kune, a

rashodi u iznosu od 5,599.430 kuna. Višak prihoda od 54 tisue kuna uložit e se u ureenje Gospodarske zone. (sm)


9. ožujka 2010.

Aktualno 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TURISTIKA ZAJEDNICA Meimurske županije promovirala projekt koji je spoj rekreacije i turizma

Austrija, Slovenija i Hrvatska povezuju se biciklistikom stazom - Rije je o turistikoj biciklistikoj stazi koja e, kada bude dovršena, biti duga 80 kilometara i prolazit e krajolikom rijeke Mure od Austrije, preko Slovenije i Hrvatske do uša Mure u Dravu kod Legrada. Projekt je vrijedan 1,799.816,90 eura, od ega EU daje 85 posto, a Hrvatska, odnosno Meimurska županija 15 posto Rudi Grula, tajnik TZ-a Meimurske županije, Matija Posavec, zamjenik meimurskog župana, i Sandra Herman, predsjednica TZ-a Meimurske županije, u petak su u restoranu “Zrin” u Toplicama Sveti Martin, predstavili projekt “Mura - Drava bike”, koji se poeo provoditi zajedno s partnerima iz Slovenije. Rije je o turistikoj biciklistikoj stazi koja e, kada bude dovršena, biti duga 80 kilometara i prolazit e krajolikom rijeke Mure od Austrije, preko Slovenije i Hrvatske do uša Mure u Dravu kod Legrada. Projekt je vrijedan 1,799.816,90 eura, od ega EU daje 85 posto, a Hrvatska, odnosno Meimurska županija 15 posto. Dožupan Posavec rekao je kako je Meimurska županija prepoznala vrijednost projekta, te e ga sufinancirati. U proraunu je predvidjela 1,3 milijuna kuna, a projekt mora biti završen do ožujka 2013. godine.

Najvei projekt u Meimurskoj županiji Rudi Grula, koji je i voditelj projekta, rekao je kako je rije o trenutno najveem projektu u Meimurskoj

Radnici Logosa podižu zidove doma

OPINA SVETI MARTIN NA MURI

Grade sportski dom vrijedan sto tisua eura Unato financijskoj krizi i recesiji, u opini se Sveti Martin na Muri gradi. Ovog trenutka obavljaju se graevinski radovi na sportskom domu kod igrališta NK Polet u Svetom Martinu na Muri. Izgradnju i opremanje doma zajedniki financiraju opina i klub, a vrijednost investicije planirana je na sto tisua eura. - Ove godine planiramo graevinu staviti pod krov, te postojee prostorije (dom se gradi na temeljima i proširenom dijelu postojeih svlaionica i sanitarija te manjeg ureda) staviti u unkciju. Dom emo završiti idue ili one godine koja slijedi, kaže Makovec. A godina koja slijedi je 2012., kad Hrvatska ulazi u EU, pak je i cijena doma izražena u eurima. Osim doma, opina ureuje prometnicu u Gospodarskoj zoni i u ulici Hrvatskih branitelja te još neke manje zahvate. Ovih dana

Ljepše na groblju Opina je za potrebe groblja kupila nova kolica za prijevoz pokojnika, te kolica za voženje vijenaca i cvijea. Za to je plaeno 18 tisua kuna. Isto tako dana je narudžba za izradu pet odijela (odora) za ukopnike. Njih e izraditi jedna domaa krojaica prema kroju koji je dostavila Opina. (sm) završena je Javna rasprava o DPU Murske ulice i Gospodarske zone, a priprema se izrada DPU centra Sveti Martin na Muri. Pri kraju je izrada pontona za novu skelu na Muri, a ureene su i vanjske granice za naselja Vrhovljan i Žabnik za potrebe Gospodarske zone. (S. Mesari)

SVETI MARTIN NA MURI Rudi Grula, voditelj projekta, kazao je da sve mora biti gotovo do ožujka 2013. godine

Želimo biti prvi - Ovo je veliki promet za Meimursku županiju. Mi želimo biti vodea, uvjerljivo prva hrvatska turistika županija u kontinentalnom turizmu. Želja i cilj nam je utrostruiti županiji, te dodao kako je cilj izgradnje ove staze poveanje broja turista i prihoda. Robert Varga, predstavnik slovenskih

broj noenja, a sigurno je da e u tome pridonijeti i biciklisti, koji e upravo ovom stazom stizati u Hrvatsku i Meimurje, kaže Matija Posavec, zamjenik meimurskog župana. partnera, naglasio je kako je ovo vrlo znaajan projekt, koji e biti predstavljen EU i široj Europi.

Biciklizam postaje sve zastupljeniji vid turizma, osobito znaajan za ruralna podruja. - Austrijanci su svoje uinili, sada moramo mi Slovenci i vi Hrvati, istaknuo je Varga. Skupu koji je okonan tematskim radionicama nazoili su i predstavnici Varaždinske županije i TZ-a Grada Varaždina, te nekoliko slovenskih i hrvatskih predstavnika razvojnih agencija. (S. Mesari)

Pripreme za travanjski skup Turistika zajednica i opina Sveti Martin na Muri na veliko se pripremaju za travanjski Town twinning, susret pet europskih gradova prijatelja. Susret e se od 16. do 18. travnja održati u Toplicama Sveti Martin, a na njemu e sudjelovati predstavnici Njemake, Poljske, Maarske, Italije i Hrvatske (Sveti Martin na Muri). U ponedjeljak i utorak, 8. i 9. ožujka, u Svetom Martinu

na Muri borave predstavnici maarskog grada Szigetszentmiklosza, gradonaelnik Joze Szabo, njegov zamjenik Istvan Papp i koordinatorica za Town tvinning Agnes Szabo sa suradnicima. Naime, grad Szigetszentmiklosz prošle je godine bio domain susreta, a sada se žele što bolje upoznati s novim domainom kako bi i oni što pripremljeniji došli na travanjski susret. (S. Mesari)

Predsjednik Stjepan Kozar i zapovjednik Mihael Grbavec

DVD Vratišinec Naelnik Lisjak i predstavnici donjomeimurskih opina

Slovenski i austrijski predstavnici izuzetno cijene ovaj Spust

SPUST MURSKIH LADJI 2010. u novom terminu, 10. i 11. srpnja

Svi spremni za organizaciju Drugi po redu ovogodišnji sastanak Odbora za organizaciju Spusta Murskih ladji 2010. u petak je održan u Svetom Martinu na Muri. Na sastanku su bili predstavnici Hrvatske, Austrije i Slovenije, a Maari su se opravdali zbog nedolaska. Kako bi se ugodilo svima, dogovoreno je da

se Spust ove godine vozi u novom terminu, i to 10. i 11. srpnja 2010., od Murecka u Austriji do Domašinca. Za razliku od lanjskog, koji je išao do Dekanovca, ove godine on se nastavlja do Domašinca, iji je naelnik Dragutin Lisjak rekao da je opina spremna za organizaciju završne priredbe.

Branko Polanec, koordinator za Hrvatsku, kaže da ve sada postoje upiti za nastavak prema Gorianu, ali i dalje do uša Mure u Dravu. – No, za nešto takvo treba nam tri dana, ali i više novca, kao i ljudi koji e se na tome angažirati. Idemo sada prvo do Domašinca, a onda polako prema Gorianu i

Legradu. Predstavnik slovenske opine Tišina izvijestio kako se na prvom koordinacijskom sastanku održanom u Tišini lanjski je Spust ocijenjen vrlo dobrom ocjenom. Naglasio je kako su Austrijanci sve zainteresiraniji za sudjelovanje na spustu i postaju sve brojniji. (S. Mesari)

Dovršiti novi dom Novi vatrogasni dom, koji je u azi izgradnje, DVD Vratišinec želi ove godine dovršiti. Isto tako žele nabaviti odgovarajue vatrogasno vozilo, najvažniji su zakljuci 84. godišnje skupštine DVD-a Vratišinec. U izvješima o radu i aktivnostima u prošloj godini, koja su podnijeli predsjednik Stjepan Kozar i zapovjednik Mihael Grbavec, stoji da se najviše pozornosti posvetilo osposobljavanju lanstva. Novi su ispitani

vatrogasci Matija Boži, Nikola Petkovi, Ines Srnec, Magdalena Šolti i Sanja Šolti. Na sjednici Spomenicu za 20 godina lanstva dobio je Miloš Fikovi, za 10 godina Josip Jezernik, Kristina Boži i Petra Rob. Gasitelji su posebnu zahvalnost uputili Opini Vratišinec i naelniku Zdravku Mlinariu, kao i donatorima koji su pomogli kod izgradnje vatrogasnog doma. (sm)


12

Kroz Međimurje

OPINA DONJI KRALJEVEC

Izbori za vijea mjesnih odbora 28. ožujka Opina Donji Kraljevec raspisuje izbore za lanove vijea mjesnih odbora naselja: Donji Kraljevec, Hodošan, Donji Hrašan, Donji Pustakovec, Sveti Juraj u Trnju i Palinovec. Izbori e se održati 28. ožujka u svim naseljima istodobno, a do sredine ožujka mogu se prijaviti kandidati. Biraka mjesta jesu: Donji Kraljevec - Prostorije Opine D. Kraljevec, Hodošan - Vatrogasni dom, Donji Hrašan - Dom

kulture, Donji Pustakovec Dom kulture, Sveti Juraj u Trnju - Osnovna škola, Palinovec - Vatrogasni dom. Graani e moi glasovati u uobiajenom vremenu za glasovanje, od 7 do 19 sati. Tijek glasovanja pratit e lanovi Opinskoga izbornog povjerenstva u sastavu Domagoj Štefan, Božena Tizaj, Silvija Habuš, Nada Lepen, Mihael Ruži i Tanja Vlahek. (J)

OPINA KOTORIBA

Prekom dolazi umjesto Murs ekoma? Naelnik opine Kotoriba Ljubomir Grgec bio je inicijator sastanka na kojem su se okupili predsjednici politikih stranaka koje participiraju u Opinskom vijeu. Raspravljalo se o novom koncesionaru za odvoz komunalnog otpada. Murs ekom je najavio raskid ugovora jer prema zakonu više ne može odvoziti otpad na opinsku deponiju. Grgec je rekao kako su obavlje-

ni razgovori oko najpovoljnijeg koncesionara, pa je predložio da se poslovi odvoza smea povjere Prekomu iz Preloga, što donosi i poveanje cijene. Na sastanku je predloženo da Snježana Matoš bude koordinatorica povjerenstva koje e izraditi potrebnu papirologiju koja je potrebna za osnivanje srednje škole u Kotoribi. U povjerenstvu e biti politike i strune osobe.

OPINSKO VIJEE u Domašincu dobiva savjetodavno tijelo - Savjet mladih

Mladi, pomozite! Opina Domašinec e s 220 tisua kuna suinancirati nabavu rabljenoga navalnog vatrogasnog vozila za potrebe DVD-a Domašinec, odluilo je Opinsko vijee Domašinec na svojoj prošlotjednoj sjednici. Donijelo je i odluku o osnivanju Savjeta mladih. On se osniva s ciljem aktivnog ukljuivanja mladih u javni život ove opine. Savjet mladih bit e savjetodavno tijelo Opinskog vijea te e pomagati u rješavanju svih pitanja koja se tiu mladih. Kandidate za lanove Savjeta mladih mogu predlagati udruge mladih, udruge koje se bave mladima, uenika vijea i drugi. Prijedloge kandidata, pozvao je naelnik Dragutin Li-

sjak, valja dostaviti u pisanom obliku Jedinstvenom upravnom odjelu opine Domašinec u roku od 15 dana. Treba rei da se lanovi Savjeta mladih biraju na dvije godine i, da ne bi bilo zabune, mladima se smatraju osobe do 29 godina starosti. Vijee je takoer potvrdilo prijedlog odluke o davanju u zakup poslovnog prostora površine 56 kvadrata koji se nalazi u prizemlju Društvenog doma Domašinec na adresi Martina Pušteka 9. Prostor se daje u zakup na 5 godina, a minimalna cijena zakupa iznosi 30 kuna po kvadratu mjeseno. U navedenom poslovnom prostoru može se obavljati trgovaka ili neka druga tiha djelatnost. (D.Mihoci)

AKCIJA DOBROVOLJNOG darivanja krvi u Kotoribi

Prikupljene 92 doze krvi U organizaciji Crvenog križa Kotoribe i Gradskog društva Crvenog križa akovec u prostorijama Vatrogasnog doma u Kotoribi održana je prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Akciji su se odazvala 102 mještana. Njih deset je odbijeno zbog

zdravstvenih razloga, pa su ukupno prikupljene 92 doze krvi. Akciju je proveo Zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba. Ovime su još jednom Kotoripani pokazali svoju humanost kako bi nekome spasili život. (af)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

RECESIJA u lokalnoj samoupravi: U opinama investicije stoje, planirani projekti na ekanju, ali ipak...

Grad Prelog planira i ulaže U meimurskim jedinicama lokalne uprave i samouprave investicije su uglavnom stale, a planirani projekti ekaju bolja vremena. elnici opina i gradova uglavnom kao ozebli sunce ekaju da im na opinske i gradske raune kapne kakva kuna s državne ili županijske razine ne bi li mogli realizirati barem manji dio zacrtanog. Za razliku od mnogih drugih, u Gradu Prelogu nije sve tako crno. Ipak se okree. Kako doznajemo, ovih je dana pokrenut postupak nabave projektiranja prometnica, kanalizacije i hortikulture za ulice u dijelu naselja Jug u Prelogu, gdje je Grad u drugoj polovici prošle godine prodao sva od etrnaest ponuenih gradilišta. Kupcima gradilišta želi se omoguiti prikljuenje na komunalnu infrastrukturu kako bi mogli poeti s izgradnjom stambenih objekata. Posao projektiranja infrastrukture vrijedan je 69 tisua kuna. Najavljena je još jedna investicija koju, doduše, nee inancirati Grad Prelog, ve Hrvatske pošte. One e ovo proljee adaptirati stotinjak godina staru zgradu u kojoj je smješten poštanski ured, ime e uži centar grada ubudue ostavljati bolji dojam. Za vrijeme adaptacije zgrade poštanski e ured biti

Zbog adaptacije zgrade preloški poštanski ured uskoro seli u prizemlje zgrade Gradske uprave

preseljen u gradski poslovni prostor u prizemlju zgrade na adresi Glavna 33. Grad e Hrvatskim poštama dati u zakup 110 kvadrata na godinu dana po cijeni od 52 kune za kvadrat, i to mjeseno.

“Markizi” odgoda do lipnja I tako e se u gradsku kasu sliti nešto kuna, no, zanemarivo u odnosu na novac

koji su oekivali od još lani dogovorene prodaje gradilišta u Gospodarskoj zoni Sjever. Podsjeamo, 7.700 kvadrata zemljišta u toj zoni odluila je kupiti tvrtka “Markiza” d.o.o. iz Nedeliša, no, kupoprodaja nije realizirana jer je ta tvrtka u više navrata, zbog teške gospodarske situacije, tražila odgodu realizacije kupnje. U Gradu Prelogu to su uvažili kao opravdani razlog pa do

danas nisu realizirali oekivanu kupoprodaju niti su dobili novac kojemu su se nadali. Ova tvrtka sada je ponovno molila odgodu plaanja zemljišta i komunalnog doprinosa. Na kolegiju gradonaelnika, održanom prošli tjedan, odlueno je odobriti novu odgodu, i to do 30. lipnja. Do tada se odgaa i prijenos vlasništva za navedenu nekretninu. (D.Mihoci)

Mladi knjigovoe Srednje škole Prelog

Kvaliteta potvrena odlinim rezultatima U jakoj konkurenciji uenika ekonomskih škola s podruja Meimurske, Varaždinske te Krapinsko - zagorske županije, uenica 4. razreda ekonomskog usmjerenja Srednje škole Prelog Matea Kvakan osvojila je 2. mjesto, a Kristina Kuhanec 6. mjesto na meužupanijskom natjecanju iz knjigovodstva s bilanciranjem. Time su se plasirale na državno natjecanje koje e se održati u travnju u Rovinju. - Plasman ak dviju uenica iz Srednje škole Prelog može se smatrati izuzetno velikim uspjehom. Mentorica preloškim uenicama bila je Dragica Koštari, prof., savjetnica, koja je i ove godine potvrdila da svoje bogato znanje iz knjigovodstva na najbolji nain zna prenijeti na svoje uenike. Zahvaljujui njenom mentorstvu, Srednja škola Prelog, a time i Meimurje, svake godine ima svoje predstavnike na državnom natjecanju iz ove discipline, pohvalio je ravnatelj škole Tomislav Gregur. (D.M.)

CRVENI KRIŽ DONJA DUBRAVA

Josipu Sabolu zlatnik, Mariji Štefi srebrnjak Svoj rad u prošloj godini sumirali su lanovi Društva Crvenog križa Donja Dubrava. Prema rijeima predsjednika ure Hrašaneca, organizirali su dvije akcije dobrovoljnog darivanja krvi u kojima je prikupljeno 65 boica. Pohvalio je odluku kojom žene za 26 davanja i muškarci za 36 ostvaruju pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Hrašanec se osvrnuo na povijest društva, pa se tako prvo spominjanje bilježi 1926. godine. Imaju svoje prostore gdje mještani svaki prvi i trei ponedjeljak u mjesecu mogu do-

nijeti iste odjevne predmete koji se prosljeuju potrebitima. lanovima su se lijepim rijeima obratili Mladen Valkaj, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa akovec, i zamjenik naelnika Rudolf Lisjak. Na skupštini su podijeljena priznanja višestrukim darivateljima krvi. Za deset i dvadeset darivanja primili su ih Drago Mikulan, Josip Vuenik, Marijan Miri, Marija Hunjadi, Katarina Mikulin, Vera Štei, Ivica Meimurec, Josip Ribi i Stanislav Žini, dok posebno treba naglasiti zlatnik Josipa Sabola za 50 i srebrnjak Marije Štei za 35 darivanja. (af)


9. ožujka 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKI FORUM U DONJOJ DUBRAVI prošao u znaku upozorenja obrtnika o težini situacije, ali i pokušaju države da ublaži recesijske trendove

NAELNIK DONJE DUBRAVE ima struni kolegij koji je donio prve odluke

PORUKA: Poduzetnici, pratite natjeaje i iskoristite ponuena sredstva

Odluka o mjerama za pomo gospodarskim subjektima

Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i u organizaciji Udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava organiziran je Gospodarski forum. U Domu kulture Zalan u Donjoj Dubravi okupilo se više od šezdeset gospodarstvenika iz donjeg Meimurja i gornje Podravine. O aktualnoj gospodarskoj situaciji u Meimurskoj županiji govorio je predsjednik Obrtnike komore Meimurske županije Slavko Faltak. Napomenuo je da su meimurski obrtnici poznati kao vrlo marljivi ljudi, no, premalo se znaju airmirati i pohvaliti. Lošoj gospodarskoj slici u prilog ide teška situacija u gospodarstvu. Tako je prošle godine u Meimurju ugašeno 156 obrta, a njih 1.684 je bilo aktivno.

Faltak je rekao kako je krajnje vrijeme za poduzimanje važnih koraka da se ublaže posljedice recesije. Požalio se u ime obrtnika na neizdrživo optereenje raznim porezima i davanjima, spomenuvši 245 nameta koje ima svaki obrtnik i veliku prisutnost sive ekonomije. O iskustvima Republike Maarske u korištenju fondova EU govorila je dr. Nagy Arpad, referentica agencije za regionalni razvoj zapadnog Zadunavlja. Republika Maarska je šest godina lanica EU, a priprema za ulazak trajala je sedam godina. Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt, malo i srednje poduzetništvo, predstavio je operativni plan poticaja obrtništva i poduzetništva u 2010. godini.

Faltak: 245 nameta je neodrživo

ini se sve za pomo gospodarstvu

No, danas je broj zatvorenih obrta dosegnuo do broja dvjesto.

Horvat je rekao kako Vladi RH nije cilj skrivati negativni

Olakšice za obrte i tvrtke Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt, malo i srednje poduzetništvo, kazao je da e se ove godine za poticanje malog gospodarstva iz državne kase investirati 224 milijuna kuna trend, ali ini sve kako bi se pomoglo gospodarstvu. - Prošle je godine temeljem operativnog plana poticanja malog i srednjeg gospodarstva Ministarstvo gospodarstva u taj segment investiralo 224 milijuna kuna. Na sjednici vlade 25. veljae donesen je zakljuak temeljem kojeg se i ove godine provodi bespovratno poticanje segmenta malog gospodarstva i osigurano je 325 milijuna kuna, rekao je Horvat. U svom izlaganju spomenuo je 35 milijuna kuna, koliko je prošle godine stiglo za pomo

DVD DONJI VIDOVEC

Okupljaju sve više mladih Na redovitom 126. izvještajnom godišnjem skupu sastali su se lanovi DVD-a Donji Vidovec. O radu i aktivnostima u protekloj godini govorio je predsjednik Josip Kuzmi. U svom izlaganju naglasio je dugogodišnje postojanje, posebice kada se zna da je osnovan 1884. godine. Lani su intervenirali osam puta bez i jednog požara

u naselju. Raduje ih podatak da sve više mladih Donjovidovana pokazuju interes za lanstvom u društvu i trenutno ih ima tridesetak. Skup je u ime VZMŽ-a pozdravio Stanko Vugrini, zapovjednik Vatrogasne zajednica opina Donja Dubrava, Sveta Marija, Kotoriba i Donji Vidovec, dok je na rezultatima, napretku u radu i dugoj povijesti estitao

opinski naelnik Josip Grivec. Na skupštini su uruena priznanja. Za 20-godišnji rad diplomu je primio Stjepan Jankovi, za 30-godišnju vjernost ona je dodijeljena Ivanu Frišiu, a za 40-godišnju Dragutinu Okunu i Dragutinu Halabarecu. Alojz Zvonar je dobio in poasnoga vatrogasnog asnika. (af)

NAUTIKI KLUB “FLJOJSAR” DONJA DUBRAVA

Dražen Miser ostaje predsjednik Nautiki klub “Fljojsar” iz Donje Dubrave održao je izbornu godišnju skupštinu na kojoj je za predsjednika ponovno izabran Dražen Miser. Dopredsjednik je Darko Punikar, poslove tajnika

obavljat e Marijan Varga, dok je blagajna povjerena Vedranu Klariu. Klub u veljai organizira teaj za voditelje plovila, tradicionalno 1. svibnja organizatori su smotre plovila, u lipnju slije-

U Donjoj Dubravi održana je konstituirajua sjednica naelnikovoga strunog kolegija. Kolegij ima šest lanova, a prihvaen je poslovnik po kojem e raditi. Isti uz naelnika Vargu sainjavaju: Rudolf Lisjak, predsjednik OV-a, Željko Kova, Vladimir ituš, Darko Horvat i Ivan Štei. Na sjednici je utvrena cijena za kupnju zemljišta u Zoni male privrede 3. lanovi kolegija Opinskom vijeu predlažu cijenu od 14 kuna za metar kvadratni, u što je obraunato 7 kuna za zemljište i 7 kuna za komunalni doprinos.

di spust do Vukovara, dok su za kraj kolovoza najavili natjecanje u veslanju dravskim amcima. Minulih dana održan je teaj za voditelja brodica u sklopu aktivnosti kluba. (af)

meimurskog gospodarstva i mogunosti korištenja sredstava iz fondova EU, te pozvao prisutne da prate natjeaje i jave se kako bi ostvarili poticaje. Antun Benko najavio je izradu promocijskog CD-a kojim e lanovi Udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava u suradnji s osnovnim školama uenicima osmih razreda prezentirati potrebe za strukovnim zanimanjima. U udruzi smatraju da e tako osmašima pomoi u njihovoj životnoj odluci. (A. Fuš)

Predložene su i olakšice koje se odnose samo na obrte i tvrtke koje su registrirane na podruju opine Donja Dubrava i zapošljavaju najmanje tri zaposlenika iz te opine na neodreeno vrijeme. Olakšice

se odnose na mogunost plaanja komunalnog doprinosa na odgodu od 12 mjeseci, mogunost oslobaanja komunalne naknade prilikom prve godine investicije 100%, druge 75%, tree 50% i etvrte godine 25% te ustupanje elektrine energije 15-20 kilovata instalirane snage bez naknade. U zoni se nalazi šest parcela ukupne površine 29 tisua metara kvadratnih, izvršeno je iskolenje te slijedi uknjižba. Na podruju opine nalazi se 322 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta. lanovi strunog kolegija odluili su predložiti vijenicima da ništa ne ide u prodaju nego u zakup. Do 30 hektara pravo zakupa imala bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a do 100 hektara to bi pravo ostvarile pravne osobe. Na sastanku je bilo rijei o projektima za kandidiranje u fondove EU. (af)


14

Dobro je znati

     "    # $ $$$

 


9. ožujka 2010.

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RADNO I SVEANO otvorio vrata novi kozmetiki i wellness centar u akovcu

S-Life za simbiozu ljepote i zdravlja svake žene i suvremenog muškarca Centar zdravlja i ljepote SLife akovec prigodnim programom koji je održan u centru Milenium, te u drugom dijelu u samom prostoru u kojem se nalazi (ulica Kalmana Mesaria 1, kraj videoteke San akovec), radno i sveano otvorio je vrata. Vlasnica Danka Baranaši odluila se za prigodu sveanog otvaranja prirediti predavanje na temu zdrave prehrane na proljee, koje je održala ing. Janja Vickovi, a nakon toga promovirati dva kozmetika tretmana na istu temu. Bio je to pun pogodak, jer je odaziv dama, kao i nekoliko “najhrabrijih” muškaraca, bio izvrstan. Kako ne bi bilo potrebe za prigodnim dijetama, u prvom dijelu programa bilo je rijei u zdravoj prehrani, a onda je uslijedio drugi dio u kojem je prireena prezentacija dva kozmetika programa za nadolazee dane.

Ritual okoterapije (“CHOCOLATE PASSION”) je stimulirajueregenerativni tretman za atoninu kožu. okoterapija popravlja raspoloženje jer miris kakaa potie u mozgu luenje serotina- prirodnog antidepresiva,bogata vitaminim i obnavlja strukturu kože. okolada hrani,osvježava,obnavlja i hidratizira kožu (tretman lica i tijela). Ritual vinoterapije (“WINE THERAPY”) je terapija koja stimulira, tonizira, regenerira kožu, te je idealna zausporavanje procesa starenja kože lica i tijela. Kako je vladalo veliko zanimanje za oba programa, kao i promociju pravilnog šminkanja, druženje je nakon Mileniuma uz strunu promociju kozmetikih, kao i drugih usluga koje nudi S-Life nastavljeno u njihovom pažljivo ureenom prostoru. Otvorenju je prisustvovao takoer velik broj nastavnika

i polaznika Wellness uilišta Vimal iz Zagreba koji su svojim dolaskom i sudjelovanjem u cjelokupnom programu otvorenja na najljepši nain izrazili podršku i poštovanje svojoj kolegici wellness terapeutkinji-kozmetiarki Danki Baranaši, dok je uz pomo sponzora osigurano i nekoliko vrijednih nagrada za one najsretnije koje su se odazvale ovom radno-sveanom otvaranju kao što su: wellness vikend u Zagoru u Termama Jezerica, wellness vikend u hotelu Matija Gubec u Stubikim Toplicama, kao i druge vrijedne nagrade. Danka Baranaši u ime SLife zahvaljuje sponzorima na donaciji ovih vrijednih nagrada, a zbog velikog zanimanja za prikazane tretmane okoterapije i vinoterapije od 15. ožujka do 15. travnja na istu svim klijentima nudi se 30 posto popusta na redovnu cijenu.

Ponuda usluga Centar S-Life u svojem program nudi kompletnu njegu lica, pedikuru, manikuru, depilacije, šminkanje, specijalne i anticelulitne tretmane i druge kozmetike usluge, kao i velik broj raznolikih masaža kompletnog tijela. U planu su strune edukacije putem predavanja i vikend radionice na temu zdrave prehrane, antistres tretmani, tjelovježba, sezonske pripreme kože ...

1.

08.-09.05.2010.godine, Gradska sportska dvorana Varaždin-Arena ara Va

ždin žd d din ski sk s kii

sajam

za a

DJECU EC CU i obitelj

POZIV svim zainteresiranim IZLAGAČIMA na 1. Varaždinskom sajmu za DJECU i OBITELJ, koji će se održati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin-Arena od 8. i 9.5.2010. godine Ciljane skupine izlagača na sajmu: Pedijatri, zdravstveno osoblje, privatne poliklinike i razni drugi specijalisti… Institucije vezane uz rad s djecom i obiteljima, Edukacije, Tekstil, Obuća, Hrana, Pripremanje hrane za djecu, Osiguravajuće kuće i Banke, Igračke, Kozmetika i Farmacija, Dječja i obiteljska literatura, Namještaj, Razne industrije za priručna pomagala za kvalitetniji život djece i obitelji, Fotografiranje, Dječji i ostali časopisi...

KONTAKT: 091/252-16-11 091/390-98-40 042/659-129 info@promo-media.info


Pogled na Vidovec sa zapadne strane okom kamere naelnika Griveca, zaljubljenika u Vidovec i Vidovane

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LEEK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Vidovani uvijek rado istiu da su upravo oni udahnuli život istonom dijelu Meimurja. Kažu da je tu bio rimski castrum Cardunum, a na to upuuje i to da se danas jedno polje zove Kordiše. Naeni su i neki drugi nalazi kao kaciga. A i sam trokutasti oblik sela nepobitni je svjedok. No, najbitnije je ipak vezano uz župu. Dolnji Vidovec je bio župa za Gorian, Kotoribu i Svetu Mariju. Kažu u šali da su oni prvi zapoeli decentralizaciju, dopustivši da ta sela postanu župe. Ili je ipak broj žitelja u tim selima bio presudan. Da je župa bila bogata, svjedoi i prekrasan župni dvor. Pa se tako i u povijesnim listinama iz 18. stoljea govori da “župnik stanuje u krasnom zdanju pokrivenom crijepom“. Kako je bilo, tako je i danas. Pa je tako i sauvana legenda da je u jednom predjelu zvanom Jezero potonula crkva. U Vidovcu se povijest vidi na svakom koraku. Od uskih ulica koje odišu intimom i prisnošu do prekrasne crkve. I brojni pilovi svjedoe o njima. Kažu u šali da i polek toga svaki Vidovan ima “križno drevo“ doma. Ali dodaju da je to takvo “drevo“ bez kojega ne mogu. I “koje“ im i kuu drži. No, jedino što Vidovane smeta, vele u šali, kaj ih Vidovice tiraju “ka moraju peglati da je faleša struja“. Inae su predivne. A opina ima zanimljiv grb koji odmah svjedoi i o slavnoj prošlosti sela. Ukrštene sablje i zlatarska vaga. Nisu sablje tek tako. Dugi niz godina susjedna su sela Vidovane zvali “Vidovski voki“. Onako pogrdno. Mislili su na to da su gladni kao vukovi. A onda je otkrivena prava istina. Vidovani su se borili protiv Turaka preko Mure. Pokazali su izuzetnu hrabrost pa su rekli da se “bore kak voki“. “Ljubav je v srcu, sablja pak v roki.“ Spjevano je kasnije. I odonda se uvijek najbolje deke za vojniku službu uzimalo iz Vidovca. I, kako vele, bilo i ostalo.

Što dojde, imamo ga “na joko“ Vidovani neobino vole svoje selo. I kad se netko doseli u selo, ka-

Dragana Matulin, dosadašnja predsjednica KUD-a

MALA TEPEŠIJA po meimurskaj selaj III/21

“Stiha, stiha naveer dojdi k meni i kušni me stiha, stiha …”

Još živi vidovsko košaraštvo, spretno pokazuju Doroteja i Andrija Dolenec žu da ga prvo imaju “na joko“. Dok se ne dokaže da more biti Vidovan. No, vele da su u zadnje vrijeme prestali s tom praksom. Iz susjednih su sela pokupili najbolje što su imali. I sad su to pravi Vidovani. A to znai da se poštuje svoje selo. I radi za njega. Pa ionako i moraju jer je sve više onih koji dolaze vidjeti Vidovec. Imaju i gdje prespavati. U prelijepom hotelu. A, kako vele, imaju i što vidjeti. I sveti Vid na oltaru njihove crkve se ponosi. Kažu Vidovani da se ne znaju svaati. Ako i plane koja susjedska iskra, brzo se i ugasi. emu? Uvijek su u povijesti držali skupa pa kako bi to sad bilo. Na kraju svega, tako su blizu jedni drugima da i nema smisla svaama. A Vidovani se, kako vele, ionako ne bave neim što nema smisla.

Mi smo navek držali glave gori Kažu oni da se nikad nisu dali potrti. Uvijek su imali onu svoju slobodoljubivost i samostalnost koja je stoljeima tkana. Pak i da su navek znali kome pripadaju i tko su. Ali se dovijali i na razne naine

Predsjednica DND-a Martina Ostrugnjaj

Alojzije Matulin, majstor u drvorezbarenju, ali i za “žgeti“ posebne vrste pia. - Upravo radim originalno vidovsko pie, koje su prijatelji nazvali “Lojzekmajster“ i djeluje …

da to pokažu. U jedno vrijeme, kad se hrvatska zastava nije smjela ni spominjati, a kamoli izvijesiti, oni su bili mudraci. Objesili su zastavu na drvo, a selom se proširio glas: Vidovani, glavu gori. Pa su oni ipak odali priznanje hrvatskoj zastavi. Kažu i da navek žive i rade pošteno. Pa im zato katkad i drugi preotmu ono što im pripada. No, vele da sve jednom doe na svoje. Pa tako vlast sjedi sada u foteljama koje se rade u Vidovcu. A to je ak zabilježeno i na prvoj likovnoj koloniji. I ve skupljaju novac za novu školu. I otvaraju poduzetnike zone Jug, Bistrika i Kalanica. I polako sve više njih dolazi u Vidovec. Možda zato što tu još uvijek mogu nai licitarska srca i “gvirc“. Ili kad završe s golfom dou tu u hotel “Golf“. Na uveno crno pivo. A i uvaju VIDOVSKU KNJIGU, najopsežniji rukopis nastao u 19. stoljeu u Meimurju. I onda glava mora biti gori.

Meli smo “zlatnu burzu“ prije Amerov Nigdje toliko zlata nije bilo kao u Vidovcu. Davno su prepoznali Vidovani da u rijeci ima i zlata, a ne

Blaž Jakupak, predsjednik NK Vidovan. - Kod nas još deki igraju za klobase pa nam ja atmosfera odlina

samo riba. Stoga je i Marija Terezija 1776. godine dodijelila Vidovanima koncesiju za ispiranje zlata. - Ispirai zlata iz Donjeg Vidovca imaju pravo ispirati zlato na Dravi, Savi i Muri. Za ispiranje zlata mogu nesmetano koristiti obalu rijeke u širini od 3 metra. I to nije sve. Ve je u 18. stoljeu u Vidovec dolazila i koija koja je odvozila zlato. Pak nije ni udno što su se poeli razvijati obrti. Jedni su bili bogatiji, a drugi su išli u košnju sa sirutkom i pol jajca. Ak se kosi, nek se živi. Nikad ih nije napuštao ni smisao za humor. Ali nikad ne mogu oprostiti povijesti što su Amerima priznali “zlatnu groznicu“. Prva je bila vidovska. Još 1939. godine u selu je bilo oko 129 unov, a svaki je imao posadu od dva lana. I onda bi na kolima odvozili une uzvodno na Dravu ili Muru. I prekapali prode (šljunak) i ispirali zlato. Još se poneki grumen uva za uspomenu. Ali nikome se više ne uzima lopata za prekapanje šljunka. Vidovska zlatna burza otišla je u nepovrat. A i još su živa samo tri zlatara. Ipak je nešto ostalo. Vidovani i danas najviše vole zlatnu boju.

Alojzije Friši, predsjednik Udruge umirovljenika. - Moram rei da su naši lanovi aktivni na svim podrujima

Nikola Matulin, predsjednik KUD-a Donji Vidovec: - Nakon nastupa na festivalu u Pragu u studenom prošle godine, ve imamo pozive iz šest europskih država

Martin Srpak, skladatelj koji se proslavio s Vidovanima: - Moj Vidovec, jako te volim

Predsjednica Društva žena Renata Habjan

Nemamo radi “samo rigle zdigati“

Dražena. To je ipak šala. Osim da je zamjenik naelnika mlad.

Kažu za njih oni iz susjednih sela da su Vidovani škrti. Vidovani pak vele da su samo skrbni. I da nitko nee doi u selo, a da ga ne pogoste. I da su jako vrijedni. Sramota je u Vidovcu ljenariti. Ali veselja ima. To oni vele da “nemaju radi samo rigle zdigati“. Niti kad su u mirovini. Pa tako u šali kažu da bi pola penzionera trebalo otjerati natrag na posel. Jer kad su na plesu tako im ide kao da im je etrdeset godina manje. Ali svi oni još uvijek rade. Vidovani ili popevleju ili delaju. Ali i jedno i drugo. Još se ide u ona stara polja Strugu, Topolovec, Mezova, Jals … Sve ih je ipak strah što e biti s vidovskim penziima. Jer sad je poela proizvodnja “Lojzekmajstera“. Posebno vidovsko pie za okrjepu. Kažu da djeluje i kao afrodizijak. Samo deki vele da ga žene ne smiju uzimati. Jer onda je vekši ogenj nego je bil u Vidovcu sredinom 19. stoljea. A onda je bio strašan. Ako bi se sluajno dogodilo da ne djeluje, na reklamaciju šalju mladoga zamjenika naelnika

Venej z venem veno venodja

Dražen Lukša, zamjenik naelnika. - Vidovec se ne može ne voljeti

Tvrde oni da nitko nema tako istu kajkavštinu kao oni. Onu staru iskonsku koja se vjekovima gradila. Pa kad ponekad izgovore neke svoje fraze, teško da ih drugi mogu razumjeti. Sve je to lijepo i u knjizi napisano. A tko bi je drugi i napisao nego Vidovan Ivo Zvonar. Pa, ako vas put ovamo nanese i ujete da vam netko veli: “Ihi!“, to vam znai: “Aha!“ Kako vele, sve je to samo zato što su uvijek htjeli biti drugaiji. Govorom i pjesmom. Konano, pjesmom su se i proslavili uz pomo pjesnikinje Ruže Pokoli i skladatelja Martina Srpaka. Pa tako vele da i “nove aute kupuvleju da su skorom zabadaf“. I opet ako ih zapitate kakvi su, odgovor je: “Sakojake fele“. Vole šalu na svoj raun. Ali i na raun susjeda. Posebno meimurskog jala. Kažu da se zbilo da su Kotoripani prema Vidovcu razapeli pikeu žicu. Samo zato što su kupili nove

Josip Jambrei, vijenik i nekadašnji seoski elnik: - Ja sam došljak, ali moram rei da su Vidovani jako gostoljubivi


Donji Vidovec jedno je od najstarijih meimurskih sela. Sjedište je opine kao jedino naselje u opini i župi. Prema nekim arheološkim nalazima, tu je bila naseobina Hrvata ve u 6. stoljeu, a naen je i jedan “drveni stup s motivima slavenskih bogova“. Motive su Vidovani nazvali “magijski ples“, a Alojzije Matulin izrauje repliku toga koja e biti postavljen u vijenici Opine kao svjedoanstvo dugovjenosti sela. Godine 1226. godine spominje se tu imanje Bistrec koje je dobilo naziv po potoku koji tu protjee. U povijesnim dokumentima isprva se spominje kao Bysterez, a ve 1478. godine kao Zentwyd (Sveti Vid). Godine 1802. selo se spominje pod imenom Dolnji Vidovec. U selu se inae križaju putovi za Gorian i Kotoribu. zvone na crkvi. Pa da sprijee da to uju i Vidovani. Ali vele oni i ovako. Da nema Vidovca, trebalo

bi ga izmisliti. Pa makar Vidovani priznaju da selom vladaju Vidovice. I u sjeni i stvarno. Daju

se oni. Jer vele da je od Vidovica samo vidovski med slai. A sve je to opjevano u pjesmama Ruže

Seoske posebnosti Pokoli ijim smo stihovima i poeli. Pa onda i na kraju: - Stiha te radi imamo …

Grumen dravskog zlata. Vrijedi 2.400 kuna

Ispirai zlata Drago i Mato Horvat na poslu

Horvati još uvaju pribor koji je svaki ispira zlata imao

Prema zadnjem popisu stanovništva, u selu živi 1.595 stanovnika u 492 kuanstva i 538 stanova. (Prema njihovim podacima, sada je u selu 517 kuanstava.) Godine 1802. bilo ih je 1.310, a živjeli su u 367 kua, dok ih je 1937. godine bilo ak 2.187. Prema popisu iz 1981., bilo ih je 1.904, a 1991. 1.756. Inae, prema njihovim podacima, broj stanovnika ponovno je poeo rasti. Selo je sjedište opine i jedne od najstarijih meimurskih župa. U selu djeluje ambulanta, ljekarna, pošta i imaju svu infrastrukturu osim kanalizacije. U selu je i puno sakralnih spomenika. Imaju 14 ulica koje imaju imena … Matije Gupca, V. Nazora, R. Konara, Miške Zvonara… Prema njihovim podacima, imaju 35 studenata, 75 srednjoškolaca, 150 pukoškolaca i 30 polaznika djejeg vrtia. (Podaci J. Grivec.) U selu djeluje 18 poduzetnika s 87 zaposlenih te 9 obrtnika. Dan opine, ujedno praznik sela, slave 15. lipnja. Imaju Dom kulture koji se upravo ureuje.

O ljudima …

Ivan Vidovi - Ico, legenda vidovskog nogometa, od igraa, trenera, lana uprave. ovjek koji je moga biti drugdje, a uzdigao vidovski nogomet, kako tvrde opinski elnici

Vladimir Šarkanj, predsjednik udruge “Vidovski voki“. - Mi navijai prava smo podrška ekipi

Sekcija vezilja i pletilja Društva žena koje upravo rade zavjese za Dom kulture

Dio vatrogasaca Donjeg Vidovca: Nikola Friši, Josip Kuzmi, Monika Cenko, Dejan Šalamon, Bojana Petri, Stjepan Plako, Alex Matulin, Vlado Zvonar i Ivana Lukša

Najmlai stanovnik je Sebastijan Kegalj, roen tono prije mjesec dana. uvaju ga tata Željko i mama Nikolina

Neven Kuan, mladi karatist, s tatom Vladimirom. Oboje su izvrsni u svom poslu, Neven u karateu, a tata Vladimir kao proizvoa najboljeg meda u Hrvatskoj, za što je dobio priznanje “Zlatnu žlicu“

Andrija Zvonar i supruga Margareta proslavili su 67 godina braka. On je u stotoj godini, a ona deset godina mlaa. U društvu im je kerka Ivanka i zet Matija Kuzmi

Sela nema Vijee Mjesnog odbora jer je jedino u sastavu opine. Naelnik je Josip Grivec, a zamjenik Dražen Lukša. Inae je vidovski naelnik s najdužim stažom u Meimurju. Kulturno - sportski život jako je razvijen. Najstarija udruga je DVD, a osnovana je 1884. godine. Godine 1945. u selu je bio veliki požar kada su izgorjela 83 kuanstva. Predsjednik Društva danas je Josip Kuzmi, tajnica Monika Cenko, blagajnik Alex Matulin i zapovjednik Vlado Zvonar. Poasni predsjednik je Drago Horvat, inae vatrogasac od 1945. godine. Kulturno - umjetniko društvo Donji Vidovec slavi 20 godina postojanja. Predsjednik je prof. Nikola Matulin, tajnik Darko Jambrei, blagajnik Franjo Šestak, a potpredsjednica Gordana Žemli. Društvo uživa meunarodni renome. Predsjednik NK Vidovan je Blaž Jakupak, potpredsjednici Ivan Vidovi, ije su velike zasluge za razvitak vidovskog nogometa te su ga i nagradili, Darko Gabaj, tajnik Željko Horvat i blagajnik Željko Dolenec. Udruga umirovljenika okuplja 250 lanova. Predsjednik je Alojzije Friši, tajnik Ivica Hunjadi, a blagajnik Josip Zvonar. Osim suradnje s drugim udrugama, penzioneri imaju bogate zabavne aktivnosti. U selu djeluje i Društvo žena ija je predsjednica Renata

Stjepan Plako zadnji je kova u stoljetnoj obiteljskoj tradiciji. - Nema više potrebe za kovaom, i kovanica e biti turistika ponuda Habjan. Društvo okuplja pedesetak žena, a cilj je druženje i sportska rekreacija. Društvo organizira sportska natjecanja uz Dan Opine, a imaju i sekciju vezilja. Predsjednica Društva “Naša djeca“ je Martina Ostrugnjaj. Društvo okuplja djecu na brojnim radionicama i organizira slobodno vrijeme djece pa tako imaju Djeje ljetne igre, Kestenijadu, maškaradu i drugo. Vladimir Šarkanj predsjednik je udruge navijaa “Vidovski voki“ koja ima i svoju himnu. Tu je i LD “Patka“ iji su lanovi iz Vidovca, Svete Marije i Donjeg Mihaljevca.

Zanimljivosti vidovskih ispiraa zlata Od kraja 18. stoljea Vidovani su bili znani ispirai zlata. Iz gotovo svake kue bio je jedan u potrazi za zlatom. Još 1939. godine bilo je preko 120 unov i 240 ispiraa zlata. Danas su živa još trojica, Drago i Mato Horvat te Franjo Matulin. Kada su ispirali zlato, dvojica bi dnevno isprala jedan gram. Ali je zato trebalo prekopati deset kubika šljunka da bi se do toga došlo. Kada bi u posudi prikupili pijesak i zlatna zrnca, onda bi uz pomo žive izdvojili zlato pretvorili ga u grumen i izvagali. Iako su tražili na Dravi od Maribora i Muri od Radgone, najviše su ipak zlata našli kod samog Vidovca. Drago i Mato Horvat u jednom su danu najviše izvadili sedamnaest grama zlata.


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

S AKOVEKOG SAJMA

MJESEEV SJETVENI kalendar za dobre i kvalitetne prinose

Sve se vrti oko stare krame

Vrt se ne smije napraviti u jednom danu

Osrednja srijeda na akovekom sajmu i gužve oko stare krame. Poinju proljetni radovi, pa ljudi nabavljaju dijelove za motorne pile, kultivatore, kosilice, ali i kupuju stare sjekire i lopate koje su puno vrše od novih u trgovakim centrima. Primjetno je, i to dulje vrijeme, da se sajam sve više pretvara u plac, pak se prodaju cvijee, povre i druge stvari kojima je mjesto ipak na placu. Ali kupaca ima i to je najvažnije. Ponuda je bila vrlo dobra, osobito krumpira, žita-

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- krumpir - kukuruz - pšenica - jeam - repa - korpa - šlovi - metla - drva - gemišt

1,50 kn/kg 0,90 kn/kg 1,00 kn/kg 1,40 kn/kg 20 kn/vrea 30 kn/kom 20 do 40 kn/kg 20 kn/kg 220 kn/kg 5 kn/kg

rica te drva za ogrjev i razne drvene galanterije. Peenjari su bili na zavidnoj razini. I u ponudi i u posluživanju. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Harmonika za podizanje raspoloženja ...

S AKOVEKOG PLACA

Opskrba vitaminima - Promjenjivo vrijeme, kakvo je poetkom ožujka, izaziva mnoge prehlade, upale i druge neugodnosti, kako bi ih sprijeili ili ublažili, a da ne koristimo kemijske lijekove, kupujemo voe i povre, rekli su kupci na akovekom placu, zagledani u kupove lijepe i ukusne mrkve, korjenastog peršina, pasternjaka i crne repe. Plac je ovih hladno - toplih dana bio poluispunjen, a ponueni proizvodi dobre su kvalitete i nešto viših

Kupuju se vitamini za zdravlje

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- mrkva - koraba - luk - peršin - pastrnjak - paprika - paradajz - jabuke - orasi - jaja

8 kn/kg 10 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kg 15 kn/kg 22 kn/kg 20 kn/kg 3 do 6 kn/kg 45 kn/kg 1,20 kn/kg

cijena. Jabuke od voa, mrkva od povra, a zumbuli od cvijea artikli su koji se najviše prodaju. Solidna je ponuda mlijenih proizvoda, kao i meda te tikvinoga crnog ulja. - Uskoro e i prve presadnice, najavio je jedan povrtlar. (S. Mesari)

PROLJETNA SADNJA jagoda

Jednorodne i mjesearke Premda se jagode tijekom godine mogu sijati u tri navrata, kod nas je proljee godišnje doba kada se obavlja najvei broj sadnje ili sijanja. Jagode se u unutrašnjosti mogu sijati od ožujka do kraja travnja, pa ak i poetkom svibnja. Prije same sadnje treba odluiti kakve se jagode žele imati. Naime, postoje jednorodne i mjesearke. Jednorodne se dijele na rane, srednje i kasnorodne sorte, ovisno o tome kada se želi njihova zrioba. Mjesearke donose plod od svibnja do rujna. Kada se iza-

bere sorta, poinje priprema tla. Zemljište treba pripremiti mjesec dana prije sadnje. U tlo treba unijeti stajski gnoj koji se zaore ili isfreza zajedno sa zemljom da se dobije rahla zemlja dubine do 30 centimetara. Na takvom tlu uzdignu se gredice koje su visoke do 25 centimetara. Nakon toga postavi se sustav za navodnjavanje i folija. Jagode se sade cik - cak u razmaku od 30 centimetara, i to u dva reda po gredici. Sadnjom na foliju osigurava se opskrbljenost vlagom i sprjeava se rast korova. (sm,AG)

Mnoge domaice, ali i vrtlari i povrari koji se bave proizvodnjom povra, esto puta znaju se pohvaliti kako su u jednom danu napravili vrt ili zasijali neku veu povrtlarsku površinu. Bernarda Orehovec iz akovca, koja vodi Dugu plus - Društvo za razvoj biološko - dinamikog gospodarenja, i ovog trenutka najtraženija osoba u Hrvatskoj, ali i šire, jer je vrijeme priprema za proljetne sjetve, kaže: - Pogrešno je, i to jako pogrešno, i štetno da se u jednom danu posiju grah, salata, krumpir i mrkva, grašak i paprika. To su sasvim razliite biljke i nikako se ne smiju sijati u jednom danu, jer u vrijeme ubiranja ploda njega nee biti. Sadnja je osnova i poetak dobrog i kvalitetnog uroda, jasna je Orehovec, i predlaže rješenje koje jamano donosi kvalitetu i koliinu zasijanog povra. Rješenje je sijanje, stavljanje u klijališta, presaivanje i obrezivanje prema Mjesenom sjetvenom kalendaru.

Mnogo toka mora se posložiti da bi povrtlar, ratar, voar ili vinogradar bio siguran da e ono što je u proljee zasijao ili zasadio u ljeto ili jesen donijeti puno dobrog i kvalitetnog prinosa.

Mjeseevi ritmovi i podjela biljki - Mjeseevi ritmovi vrlo su bitni, postoje etiri, a svima nama najbolje je poznat ritam mjeseevih mijena: mlaak, silazni, uštap, ulazni. Mjeseeve mijene imaju ogroman utjecaj na biljke. Konano i na ljude i životinje. Neu rei da baš sve, ali mnogo toga ovisi o mjesecu i njegovim mijenama, tvrdi Orehovec. Gotovo jednako važna je podjela biljaka, a one su podijeljene u etiri skupine. - Imamo korijenske plodove koje sijemo u dane korijena, lisnate biljke sijemo u dane lista, cvjetnice u dane cvijeta i plodonosne u dane ploda. U korijenaste plodove spadaju biljke koje razvija-

ju plod u podruju korijena: mrkva, pasternjak, rotkvica, repa, cikla, celer, peršin, krumpir, luk, ešnjak ... i njih se sije, sadi ili presauje u dane korijena. Lisnate biljke uglavnom su zeljarice: koraba, cvjetaa, radi, endivija, lisnati peršin, matovilac, salata, blitva, šparoga, slatki komora ... i njih se sije u dane lista. Plodonosne su biljke grah, grašak, krastavci, tikve, lea, kukuruz, paprika, paradajz, tikvice, jagode, te sve žitarice i sve voke i bobiasto voe. Ove biljke pozitivno reagiraju na sjetvu, presaivanje, njegu i spremanje u dane ploda.

Samo na prvi pogled zagonetno Puno toga još treba znati i posložiti da bi rezultat rada, a to su sjetva, presaivanje i tretiranje, bio zadovoljavajui. - Napamet se ne smije initi ništa i stoga svaki povrar, ratar, voar i vinogradar uz sebe mora imati knjižicu

9. ožujka 2010.

‘Mjeseev sjetveni kalendar’. Ja se godinama ravnam po njemu, ali ni jednog trenutka ne kreem sijati ili nekome dati savjet da ne pogledam u knjižicu. Danas kada je sve skupo nitko si ne može dozvoliti da radi napamet, osobito ne oni kojima su biljke osnovni izvor prihoda. Sve ovo možda izgleda zagonetno, ali kada se jednom ue u takav nain proizvodnje onda je sve lakše, napominje Orehovec, te poziva ljude da joj se slobodno obrate i kod nje nabave kalendar. Mjeseev sjetveni kalendar uradak je Marie Thun i Matthiasa K. Thuna, a Duga plus iz akovca jedina ga ima pravo distribuirati dopuštenjem autora. Duga plus nalazi se u akovcu, Tina Ujevia 39. Dnevno se Bernardi Orehovec upitima obrati na desetke ljudi iz Hrvatske, ali i susjednih zemalja, a povratne informacije uvijek su pozitivne. (Stjepan Mesari)

GAST 2010. u Splitu

Šardi na bod do šampiona Ocjenjivaka komisija za vina i alkoholna pia Meunarodnog sajma GAST 2010., održanog u Splitu, objavila je konane i službene rezultate ocjena svih pristiglih vina iz Hrvatske i svijeta. Meimurski vinari ponovno su ostvarili zapažene rezultate, a Ignac Šardi iz Selnice, koji je prvi put sudjelovao na ovom sajmu, svojim sauvignonom berbe 2009. samo je za jedan bod zaostao za šampionom sajma Agrokor vina. Šardijevo vino dobilo je 87,67 bodova, a šampionsko 88,67 bodova. Osim Šardija, zlatne diplome sajma dobili su Obitelj Dvanajšak - Kozol (pušipel clasic) i Vina Tomši (silvanac zeleni). Srebrne diplome dobila su Vina Kuni (rizling rajnski), Albina i Avgust Bobnjar (sauvignon), Vina Tomši (muškat žuti), Vinarija Danica i Boris Novak (muškat i charonay) i Štampar vina (sauvignon). Bronane diplome dobili su Branimr Jakopi (graševi-

Šardi za sauvignon dobiva estitku vrsnog oldtimerista Dragutina Barleka

na i pušipel clasic), te Albina i Avgust Bobnjar (graševina). U kategoriji poluslatkih, slatkih i predikatnih vina

Rajko Cmrenjak (pušipel), Zvonko Kerman (pinot sivi), Dragutin Kuni (muškat žuti), Štampar vina (graševina

izborna berba bobica) i Vladimir Kocijan (traminac mirisavi kasna berba) osvojili su srebrne diplome. (S. Mesari)


9. ožujka 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NATJEAJ za izbor najboljih savjetnika HZPSS-a za 2009. godinu

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Biraju se najbolji meimurski savjetnici

Hranidba goveda u proljee

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i ove godine bira najbolje djelatnike meu svojim lanovima. Izborom HZPSS želi iskazati priznanje svojim zaposlenicima koji primjerno obavljaju zahtjevne i odgovorne poslove poljoprivrednih savjetnika. Poljoprivredna savjetodavna služba u Meimurskoj županiji može se pohvaliti izuzetno dobrim radom, emu svjedoe vrlo kvalitetni proizvodi, od vina, preko mljekarskih do ratarskih proizvoda. Stoga je ovo velika prigoda meimurskim poljodjelcima da za izbor kandidiraju zaposlene u HZPSS-u u akovcu.

Milorad Šubi, rukovoditelj Podrunog ureda u akovcu

Marijan ižmešija, viši struni savjetnik za hortikulturu Mogu se predložiti mr. sc Milorad Šubi, dipl. ing. Marijan ižmešija, dipl. ing. Suzana Pai, dipl. ing. Ljiljana Kocen, dipl. ing. Mirjana Bengeri, dipl. ing. Valerija izmak i ing. Ivan Korunek. Prijedloge s naznakom kategorije priznanja i pisanim obrazloženjem prijedloga mogu uputiti svi korisnici savjetodavnih usluga HZPSS-a u akovcu, kao i svi drugi graani. Adresa je: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Povjerenstvo za dodjelu priznanja PP 150, Fra Andrije Kaia Miošia 9/III, 10000 Zagreb. Prijedlozi se mogu uputiti na faks: 01/4882-701 ili e-mailom: naj.savjetnik@hzpss.hr, do 26. ožujka 2010. godine. Potrebno je navesti razloge zbog kojih se daje kandidatura. (sm)

Smjena godišnjih doba, odnosno prijelaz sa zime na proljee, donosi nam i znaajne promjene u ishrani goveda. To je najradikalniji prijelaz tijekom cijele godine sa jednoline, suhe, zimske ishrane na blagodati koje nam nosi proljee u svom zelenilu. No, tu leže zamke kojih smo u naelu svi svjesni, no esto u njih upadamo. Vlasnici naših goveda esto sa nestrpljenjem išekuju proljetno zelenilo jer su pred kraj zime poeli oskudijevati kvalitetnom voluminoznom hranom (sijeno, sjenaža). Prvi su otkosi zelene trave tada spas, a i sama goveda nepobitno uživaju u toj promjeni, osobito ako sa stajskih vezova krenu u ispašu. I koliko god bili iskusni, svake se godine ponovno uimo, jer esto nastaju problemi ako taj prijelaz nije

VETERINARSKI SAVJETI

valjano uinjen. Obrok za krave treba sadržavati (ovisno o veliini životinje, mlijenosti, stupnju graviditeta…) odreenu koliinu energetskog supstrata (energije), proteina, minerala i vitamina. Tog balansa potrebno se pridržavati i u novonastalim uvjetima. Svi znamo da je poželjno, a u cilju podmirenja potreba za hranjivim tvarima, da krava unosi što više hrane. Mogunost konzumiranja izražava se koliinom suhe tvari u obroku, a ona za krave iznosi 2-3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. I tu nastaju problemi. Želimo da govedo maksimalno podmiri svoje potrebe za hranjivim tvarima, zelene krme ima dovoljno, no što e se dogoditi ukoliko prijelaz bude prenagao? Znamo da je za probavu u želucima preživaa odgovorna bakterijska mikrolora. Pojednostavljeno reeno: za svaku

vrstu hrane postoje posebni sojevi mikroorganizama. Normalno je da je broj mikroorganizama odgovornih za probavu svježe trave tijekom zime svedena na minimum, te je potrebno neko vrijeme kako bi se njihov broj poveao. Zbog toga u tom poetnom razdoblju goveda postepeno privikavamo sa vrlo malim koliinama zelene krme, ne bi li kroz nekoliko dana došli do normalnih (željenih) koliina. U protivnom, mogu nam se dogoditi razni poremeaji u radu probavnog sustava, a ponaješi je akutni pjenušavi nadam. Zelena krma, osobito u proljee, obiluje topljivim citoplazmatskim bjelanevinama kloroplasta liša, polisaharidima, polimerima škroba, pektinom, celulozom, saponinima, sluzima i kalcijevim ionima. Jednom rijeju, tvarima koje su u vrlo kratkom roku sposobne u buragu izazvati izrazito vre-

nje. Blokira se mehanizam podrigivanja, te se sadržaj buraga pretvara u pjenušavu masu koja bubri i raste, pa se burag i kapura naglo prošire i nadmu. Time pritišu na ošit i velike krvne žile, remete disanje, te u konanici mogu izazvati gušenje. U takvim e sluajevima hitna veterinarska intervencija biti neophodna. Branko Delost, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR ELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od

0-24 sata. MURSKO SREDIŠ&E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTR IGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Doma-

šinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

VAŠ VRT - Protuletje se otpira, moje srce nema mira... Protuletje sako leto dojde opet vu naš kraj...

Drenekberry (2.) aj protiv proljeva Osušena kora drijena (5 - 10 grama) kuha se 5 minuta u dva decilitra vode. Ostavi se da odstoji 20 minuta, a zatim procijedi i, nezaslaeno, pije tri puta dnevno po jedna šalica – poslije jela. Tako se pripravlja dobar aj protiv proljeva. Na isti nain kuha se i aj od osušenih plodova drijena. Pekmez, slatko, kompot i, naroito, sok od zrelih drenjina jedna su od najboljih prirodnih poslastica, a istodobno su i lijek koji svatko rado uzima. Naše (pra)bake cijenile su vrijednost i korisnost drenjula pa su ih esto brale i od njih prireivale ?slatku zimnicu? koja je, ujedno, bila i dobra kuna (prirodna) priruna ljekarna. Danas je drijen gotovo zaboravljen. Rijetko se bere i koristi.

Rakija protiv proljeva i groznice Stariji ljudi znaju da je rakija u kojoj se moe plodovi drijena (na jednu litru jae rakije stavi se 10 dekagrama zrelih plodova drijena) dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno itavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice. To su sigurno pripravljali (i trošili) naši djedovi

da bake ne bi prigovarale zbog tolike rakije.

Protiv crijevnih tegoba Kaddjecaimajuproljev,pomoi eimpekmez,slatkoiligustsirupod zrelihplodovadrijena.Utijekudana treba više puta uzimati po ajnu ili jušnu žlicu (ovisno o uzrastu), slatkog, pekmeza ili sirupa od drenjula. Odraslima e pekmez ili drijenov sirup, takoer, pomoi kod proljeva ili lakših crijevnih tegoba.

Slatko od dreneka Pripremite 1,5 kilogram šeera i kilogram posve zrelih plodova dreneka. Plodove dreneka operite i izvadite im koštice. U 4 decilitra vode kuhajte 1,5 kilogram šeera – sve dok ne dobijete gust sirup. Zatim u sirup stavite plodove dreneka i sve kuhajte 20 do 30 minuta. Kad je slatko kuhano, skinite ga s vatre, oistite pjenu, pokrijte mokrim ubrusom i ostavite u posudi 24 sata. Nakon toga, tako dobijeno slatko spremite u iste – manje staklenke, zatvorite celofanom i držite na hladnom i suhom mjestu.

Žele od dreneka Plodovi dreneka se operu i kuhaju (ne vadei koštice) oko 30

do 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga se protisnu kroz sito, a sok se – još jednom – procijedi kroz gazu. Na svaku litru tako dobijenog soka doda se 75 dekagrama šeera te kuha, na laganoj vatri, do želiranja.

Sirup od dreneka Plodovi dreneka se operu i, nakon vaenja koštica, dobro zgnjee. Na svaki kilogram oišenih plodova doda se litra hladne vode i dva dekagrama vinske kiseline te ostavi na hladnom mjestu 24 sata. Nakon toga smjesa se procijedi kroz gazu ili sito s plastinom mrežicom te na svaku litru soka doda 35 dekagrama šeera, uz lagano miješanje da se šeer rastopi. Sirup od dreneka treba stajati još 24 sata u veoj staklenci. Povremeno ga se promiješa, a zatim se sprema u staklene boce od pola ili jedne litre, dobro zaepljene plutenim epom.

Pripravljanjem sirupa od dreneka hladnim nainom sauva se, osim boje i mirisa, i dio ljekovitih sastojaka. Vinska (ili limunska) kiselina i šeer uvaju sirup od kvarenja. Stajanjem se manji dio šeera (oko 1,5%) pretvara u alkohol, koji takoer uva sirup od kvarenja.

Drenek je naša autohtona biljka, prilagoen je uvjetima naše klime i veine naših tala (osim jako kiselih). Istina nije samo naša autohtona biljka, ima ga skoro po cijeloj Evropi i zapadnoj Aziji. Želite uti sva Hrvatska imena koja nosi? drenek, dren, dreni, drenj, drenjina, drenovina, drien,

drienak crljeni, drijen, drijenak, drinika, drinina, drinja, drinovina, drjen, drn, tvrdi drijen ... nek mi je oprošteno ako ispustih koje ime. Nije to neki uvozni cmizdravac. Drenek se razvijao zajedno s našim pretcima, biljke su se raale, rasle i plodonosile tu na ovim prostorima, pijui vodu iz našeg podzemlja i preraujui našu meimursku zemlju... možda je to – to, ta povijest i trajanje nasuprot tibetanskim i ostalim vunderbiljkama. Mi dijelimo iste poetne atome. Drenek nije zahtjevan i bit e Vam dobar i lijep i koristan za malo maženja i paženja. Budite sretni u proljeu, žele Vam u Ivi!


20

Mozaik

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TRADICIONALNI Svetomartinski križni put okupio više od tisuu ljudi iz župe Sveti Martin na Muri

Brojni vjernici obavili korizmenu pokoru

Polaganje vijenca kod Spomenika rudaru

MURSKO SREDIŠE

Proslavljen Dan rudara Dan rudara u utorak je sveano proslavljen u Murskom Središu, Gradu rudara i sjedištu nekadašnjih Meimurskih ugljenokopa. Na Spomenik rudaru u središnjem Gradskom parku uz postavljeni Rudarski zbor položen je vijenac i odana poast rudarima. Nazonima se obratio meimurski župan Ivica Perho, koji se pohvalno izrazio o odluci Grada da obilježava Dan ru-

dara te sjeanje na njih i njihov doprinos ukupnom razvoju ovog dijela domovine. U Pivnici CIMPER održan je krai program koji su izveli uenici OŠ Mursko Središe, a rudarima su se kratko obratili središanski gradonaelnik Josip Dobrani, predsjednik Podružnice umirovljenika Stjepan Smolak te Sandra Majsan. Sveanost je okonana zajednikim objedom svih sudionika. (S. Mesari)

Mnoštvo kao na Kalvariji U organizaciji župe Sveti Martin na Muri druge Korizmene nedjelje je održana pobožnost Križnog puta na otvorenom, na kojemu je sudjelovalo preko tisuu ljudi iz ove župe, ali i susjednih župa. Nikada do sada svetomartinski Križni put na otvorenom nije bio tako rano (u veljai) i tako pobožan (ljudi su išli u tišini i promišljali). Bio je to 9. po redu Križni put iji su sudionici prošli kroz sva naselja u župi, prešavši za sedam sati oko 22 kilometra puta. etrnaest postaja Križnog puta nalazilo se u

Dejan Krajai kao Isus po 9. put Godinama su likove Križnog puta uprizorivali lanovi KUU-a Sveti Martin, što je ove godine izostalo. Tako su mnogi kao povijesni likovi po prvi put sudjelovali u Križnom putu. Jedino je Dejan Krajai, koji tumai lik Isusa Krista, sudjelovao svih devet puta. Ovaj put Veronika je bila Anamarija Podgorelec, Cirenac svim naseljima svetomartinske župe, te u samoj župnoj crkvi, gdje je na kraju služena sveta misa.

Andrej Gorianec, Marija Magdalena Katarina Šajnovi, Poncije Pilat Tomo Šajnovi, vojnik krvnik Martin Peri, te vojnici Mateo Peri i Alen Krnjak. Dejan Krajai razmišlja o osnivanju udruge koja bi se bavila Križnim putem i drugim dogaanjima vezanima uz crkvu. Kaže kako ovako ide dosta teško. (sm)

Mladi župljani uprizorili Križni put Likove Križnog puta uprizorili su mladi župljani uz pomo,

savjete i podršku župnika Ivana Hercega. - Pobožnost Križnog puta stavlja vjernicima, ali i drugim ljudima, na srce razmišljanje o smislu žrtve, o smislu ljubavi i smislu života. Križni put želi nas podsjetiti da je i sam Bog imao svoj križni put, ali da je poslije tog puta došlo Uskrsnue, pojašnjava potrebu i poruku Križnog puta župnik Herceg. Na kraju dana župnik je zahvalio svima koji su pomogli da pobožnost Križnog puta uspije bez ikakvih poteškoa. Svoj udio dali su crkveni odbornici, vatrogasci i policajci, ali i žitelji pojedinih naselja. (S. Mesari)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 9. ožujka

petak, 12. ožujka

Franciska, Fanika, Franjka

Bernard, Maksimilijan, Teoil

subota, 13. ožujka

srijeda, 10. ožujka

Patricija, Sabina, Rozalija

Emil, Krunoslav, Kajetan

nedjelja, 14. ožujka

etvrtak, 11. ožujka

ponedjeljak, 15. ožujka

Matilda, Tilika, Milijana

Blanka, Kandid, Tvrtko

Julijan, Veljko, Vjekoslava

BOG MOJIH DETALJA

Bog ne kažnjava Ovih smo tjedana svjedoci razorne snage prirode, na koju smo gotovo zaboravili: potresi na Haitiju, u ileu, poplave, ‘efekt staklenika’ i dr. Tisue, deseci tisua, stotine tisua mrtvih. Strašno. I tu se jednostavno ne može ništa. Tužno je vidjeti to veliko trpljenje na licima unesreenih ljudi, ljudi koji su izgubili najmilije i sve što su posjedovali, koji su postali siromasi bez budunosti. Ima sjajnih ljudi diljem svijeta koji su se odmah poeli organizirati, da barem malo pomognu. Ima takvih i kod nas. Svaka ast! Tim ljudima život se

odjednom, u samo nekoliko sekundi, zaustavio. Svima nam bode oi, diljem zemaljske kugle pojavljuju se ‘udne’ epidemije, a bolesni i gladni broje se na milijune. Još uvijek postoje zemlje jednoumlja, bijesne ratovi, zatvori su prepuni politikih zatvorenika...i kuda sve to ide? Gdje je u svemu tome Bog, zar mu je svejedno? Kad su ono Isusu došli neki te mu javili što se dogodilo s Galilejcima kojih je krv Pilat pomiješao s krvlju njihovih žrtava, Isus im je odgovorio: »Mislite li da ti Galilejci, jer tako postradaše, bijahu grešniji od drugih Galilejaca? Nipošto, kažem vam,

Cirenac pomaže nositi križ

nego ako se ne obratite, svi ete slino propasti.« (Lk 13, 1-9). Isusov tajanstveni odgovor sadrži dva naglaska: «Ne, nipošto, ti ljudi nisu nastradali jer su na takav nain bili kažnjeni za svoje grijehe ili zloestoe, koje su možda napravili», što nam daje na znanje da Bog nema ništa sa osobnom odmazdom, da se ne stradava zbog osobne krivice. Nastavak Isusove intervencije ipak straši: «ako se ne obratite, svi ete slino propasti». Postoji dakle odnos izmeu strašne sudbine unesreenih i grijeha; Isus samo odbacuje da se radi o osobnim grijesima (i bilo kakvoj odmazdi), koji bi bili neposrednim uzrokom nesree. Grijesi koje svaki od nas napravi ‘talože’ se na plea ovoga svijeta i ovjeanstva te su taj teret pod koji svijet pada na koljena. Bog

ne kažnjava ovjeka; svatko od nas, svojim grijesima, postaje uzrokom trpljenja svoje brae. Isus se ne prijeti nego nam daje rješenja, za nas osobno, i za cijeli svijet: obraenje! Strahote su nesnošljive meutim grijeh je još strašniji, on je uzrok svega zla. Tako nam kaže Isus. Obiaj kojim optužujemo Boga za sve zlo i strahote koje nam se dogaaju je zato bijeg pred vlastitom odgovornošu. Kad nam je dobro, o Bogu se i ne govori, a kad nam ne ide, On postaje krivac. Zar vam se ne ini neloginim takvo ponašanje. Mi smo doduše kršteni, vjernici smo ali su nam srca i dalje podijeljena. Zar ne da i mi doprinosimo zlu ovoga svijeta unato toga što smo kršani? Nastavljamo i dalje prezirati druge, zavidjeti jedni drugima, podržavati duh osvete, srdž-

Veronika Isusu pruža rubac

be, mržnje, tog otrova svega zla?! Pred tom žalosnom injenicom moramo priznati da ni Bogu nije lako s nama, mnogi bi od nas ve odavno izgubio strpljenje. Ali Bog ne odustaje od ovjeka. U nastavku Evanelja Isus e ispriati kako on postupa s nama: »Imao netko smokvu zasaenu u svom vinogradu. Doe traže ploda na njoj i ne nae pa ree vinogradaru: ‘Evo, ve tri godine dolazim i tražim ploda na ovoj smokvi i ne nalazim. Posijeci je. Zašto da iscrpljuje zemlju?’ A on mu odgovori: ‘Gospodaru, ostavi je još ove godine, dok je ne okopam i ne pognojim. Možda e ubudue ipak roditi. Ako li ne, posjei eš je.’« Isus ima povjerenje u nas, bori se za nas, štiti nas, opravdava nas, strpljiv je s nama, suosjea s nama, vjeruje da se možemo promijeniti,

Piše: vl. Antun Štefan da možemo poeti bolje živjeti. Iskoristimo ovo vrijeme korizme, vrijeme Božje strpljivosti, i razmislimo, u svjetlu Božje Rijei, o Njegovoj pedagogiji, pedagogiji Boga kojem je stalo da nam se ne dogoditi nikakvo zlo.


za velike i male

Vesele novosti • Vesele novosti

Pria • Pria Kriza

Prijateljstvo je jako važno. To kažu prijateljice Martina Turk i Monika Šolti

Tko bi rekao da e svjetski motociklistiki as Jurica Pavlic poeti igrati košarku

Evo kako izgleda pravo navijanje

Ivana Brkljai, hrvatska državna prvakinja u svom prvom plesnom nastupu

Ova je grupa nedavno nastupila na Lidrano s recitalom MI SMO ITAK DEKI. Zanimljivo, a sve su djevojice

Sjedim i razmišljam. Obuzele su me teške misli. Osjeam da gubim tlo pod nogama. Nad mojim silnim željama, maštanjima i radostima kao da se nadvijaju sve tamniji oblaci. Suneve zrake jedva dopiru do mene. Sve mi se ine tako daleke, a do prije pet minuta grijale su me svom snagom i bila sam tako blizu ostvarenja svoje sree. Odjednom se trgnem. Što se to dogaa sa mnom? Zašto sam tako zabrinuta i nesigurna? Zašto se ne veselim životu i zašto se nakon malih životnih padova i problema više ne mogu podii i u svemu pronai neku pouku, baš kao nekad? Nesretna nisam, to nikako. Samo sam zbunjena, ako je to dovoljno jaka rije. esto slušam kako su cijeli svijet i cijeli život preda mnom. Da moram biti pametna, da moram slušati starije, da moram izabrati pravi put. Znam da se oekuje od mene da budem poštena, vrijedna, kulturna. Sve to nastojim i želim biti, ali kad izaem iz svog doma, kao da moje vrjednote više ne vrijede. Na svakome koraku vidim kako moja životna pravila nisu pravila mnogih drugih. Ondje se pije i puši, ondje caruje nepoštovanje, nemoral

i droga… A ljubav, a duša? Kao da se za njih ne mari. Ljubav kao da je kupoprodajna roba, a duša – bajka za penzionere. Zbunjuju me i plaše mediji. U njima esto možemo uti: “Dobio otkaz…”, “Ve deset godina bez posla..:”, “Na rubu smo propasti” itd. Pa tko se pored njih može osjeati sretno i ispunjeno? Zar je živjeti zaista tako gorko? Ne, odbijam u to vjerovati. Životu se treba veseliti koliko god on bio težak. Mi sami inimo ga teškim time što ne dopuštamo da nas vesele male stvari. U svemu bismo trebali pronai nešto lijepo. Život se, taj predivni dar od Boga, ne smije tako iskrivljavati. Plaši me budunost s ljudima koji pred sobom ne vide blagodati i svu sreu koju nam On daje. Umjesto da mu se dive i zahvaljuju na Njegovom milosru, okreu mu lea te traže Boga u novcu i materijalizmu. “Putuj, mladice i biraj…”, slušam u šumu vjetrova, “izaberi na križanju životnih putova, koji put želiš…”

Ljubavna pjesma

glumi na predstavi arobnjaka, a tinte se igraju skrivaa. Sedam lomastera pleše valcer dok ravnalo snima ples.

Barbara Turk, 7.c III. OŠ AKOVEC Voditeljica: Dijana Oreški Vidovi

Svaštice • Svaštice • Svaštice Proljetna ljubav Proljee, samo po sebi donosi ljubav koju druga godišnja doba donosila ne bi. vrst stav ono ima. Na svako pitanje zadovoljno klima. Uvijek kad vidi neki ljubavni par, dotri do djeaka i dade mu dar. Ljubomorno ono nije i moglo bi se rei kuda god ono prolazi, otvara se prolaz srei. Al’ kad doe ljubav prava, vrsta stava, sa svojim pitanjima teškim, proljee se zbuni. Samo klima i zbunjeno kaže da mu ponestaje rima. Adela Be, 6.r OŠ IVANOVEC

Pogled na denešji svet Denešji svet? Ne znam dal

bi ga gledal s jednim okom ili bi si oi stiskal. Moja majika, osemdeset štiri letna žena, z rokom sam moše. Kakši je to denešji svet. Poglednite sam kakšna so deca. Ništ ne posluhnejo. Sam pre televiziji sediju, a v kompjuteru vidiju Boga. Neznaju niti kaj je motika, niti pak kaj je to ljukavec ili šulenka na mleki. Nemaju asa niti oveka na cesti pozdraviti. A meni se ini da moja majika ima i v neemu praf. Mi, omladina, niti nemamo kam iti, malo se podružiti. Denes su moderne krme, štere na sakomu voglu “stojiju” i nutri nas samo vleeju. Saki den v školu idemo. Dimo dojdemo. Mama i tata nas pitaju: “Kak je bilo? Si dobil kakšno ocjeno?” Stalno jedno te isto. Deni prejdejo, mesec za mesecom ide i leto se obrne, a nas niši ne pita kak nam je. Morem vam rei da nam je ne tak lepo kak vi mislite. Kakšo mi budunost imamo? Kaj nam denešji svet nudi? Nikšega izbora nemamo. Somi se moramo za sebe pobrigati. Školo završiti. Posla si mortik najti, ak uspemo. Kam of denešji svet vodi? Pitam vas? Što bu mi rekel?

Niši… niši, odgovora nema. Poiskal bum ga sam. Luka Janec, 8.a OŠ IVANOVEC

Protuletje dohaja Zima je svoj mah zela. Sam Bog! I tame došel je kraj. Protuletje se zdiže, ne samo koli hiže nego tu i tam

kam mi oko kliže. Drevje žalosno svoje batke skriveki uvle, koma aka ka jih zbudi. Protuletno cvetje požmerjeno Svoje klike gori zdiže, Prema suncu, se bliže i bliže. Deji krii, kak mali ftii, po vulikaj poskakivleju i protuletju z decom se raduvleju. Denis Toplek, 7.c OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Ljubav. To je najljepši dar, ljubav je kao ptica u letu, kao pela na cvijetu, kao trag u snijegu, kao kua na brijegu. Ljubav je to što si išekujemo. Ljubav je nešto što se ne može predvidjeti. Samo ljubav nas može ispuniti. Adela Radikovi, 5.a OŠ “I.G.K.” SVETI JURAJ NA BREGU

Stvari iz školske torbe

Klara Sean

Moja torba je puna stvari. U njoj su bilježnice, škare, ljepilo, sok, knjige, plava i crvena penkala, raspored sati, tri tinte, sedam lomastera i jedno ravnalo. Škare mi stalno režu bilježnice. Ljepilo lijepi olovke. Sok gleda rukometno prvenstvo, a knjige peku kokice. Plava i crvena penkala vrte se u krug i šaraju sve oko sebe. Raspored

Ja mislim da su moje stvari lude, a što vi mislite? Jesu li? Jakov Kovai, 2.b OŠ STRAHONINEC

Vremena se mejaju, samo je ljubaf denes ostala ista Od vure do vure se se meja samo ljubaf ostaje ista, ona je dar s neba. Jempot ti vu srcu igra, Jempot ti vum s srca veselje tira. Pak si tak zgubleni na svetu kak da ni drugo ne postoji, samo ti i tvoja ljubaf jedina. Lana Posavec, 8.a OŠ IVANOVEC


22

Novi život se raa

Nikola (29) i Ivana (28) Sanjkovi iz Gardinovca dobili su Juricu, roenog 25. veljae u 11.55 sati. Po bracu je došao i Sven (6).

PREDAVANJE u organizaciji planinarskog kluba “Extrem”, petak, 12. ožujka

Putovima Egipta U organizaciji planinarskog kluba “Extrem” u petak 12. ožujka u prostoru caffe bara “Littera” u akovcu održat e se putopisno predavanje “Putovima Egipta”.

Moderator predavanja bit e Igor Šteinglin iz akovca. Fotoprojekcija uz edukativno predavanje zapoet e u 19 sati. Ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mladen Lesjak (26) i Sanja Novak (25) iz Ivanovca dobili su Nou, roenog 23. veljae u 11 sati.

9. ožujka 2010.

Denis (28) i Kristina (25) Brodari iz Donjeg Kraljevca dobili su Niku, roenu 1. ožujka u 11.45 sati.


Let 3

starim hitovima “zapalio” akovec

Otkaeni Rijeani napunili su akoveki caffe bar Paladin dobro raposloženim i raspjevanim fanovima, kojima Letovci nisu ostali dužni pa su energinim nastupom pokrenuli i one najpasivnije. Inae ovog su puta nastupili kao petorka, bez klavijaturista, što su nadoknadili odlinom svirkom i dokazali se kao vrhunski hrvatski rock band. Ovom prilikom porazgovarali smo s osnivaem banda, basistom Damirom Martinoviem Mrlom. Intervju možete proitati na str. 4 priloga Media (foto: Z. Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

UDRUGA ŽENA “Zlatne ruke“ organizirala izložbu “Žene uvarice tradicije”

Život je vrijedan onoliko koliko je u njega utkano sadržaja Povodom meunarodnog Dana žena Udruga žena za ouvanje tradicije i kulturne baštine “Zlatne ruke“ organizirala je dvodnevnu izložbu runih radova i baštine pod nazivom “Žene uvarice tradicije”. Ovo je etvrti put da se izložba održavala u Domu sindikata, a ona se i ovaj put sastojala od tri dijela. Prvi su runi radovi razliitih izvedbi, odnosno kakani, pleteni i vezeni predmeti. Drugi dio izložbe vezan je za baštinu u kojem se izlažu vrijedne stare stvari koje su se nekada koristile. Tako se ondje mogu razgledati baleda, odnosno kaputi star preko 100 godina, koji su nosile gospoe u zimskim mjesecima. Izloženi su bili i stara aka ploica za pisanje, pisai stroj Remington, mužar, starinske šalice za crnu kavu, runi mlinac, drveno korito za pranje rublja, domai, kod kue kuhani sapun ... U treem dijelu, ususret Uskrsu, izloženi su tabletii kojima se pokrivaju košarice kada se nosi jelo na blagoslov, a koje su izradile lanice udruge. Izložene su i pisanice, te raznovrsni kolai. Prošle godine udruga je predstavila Vajdine proizvode, ovaj put su to akoveki mlinovi, te kroz košarice Meimurjepleta akovec. Ovako, kaže predsjednica udruge Ana Vrbanec, trude se promovirati Meimurje: - To su još uvijek naše uspješne meimurske tvrtke i mislim da je vrijedno njih poticati i poduprijeti, jer koliko znam oni ne otpuštaju radnike ve se bore s recesijom. Oni unato svim ovim previranjima i turbulentnim vremenima, koja su jako teška za poslovanje, nastoje zadržati sva radna mjesta pa ih na ovaj nain mi podupiremo.

Izložba “Žene uvarice tradicije” održana je po etvrti put

Bogato iskustvo treba prenijeti na mlade Udruga žena “Zlatne ruke” posebnu pažnju posveuje i prenošenju svoga bogatog iskustva i znanja na mlae naraštaje. - Pokušavamo uspostaviti kontakt sa školama, prvo smo ga uspostavili s Ekonomskom i trgovakom školom, a zatim i s Gospodarskom školom, iji nam uenici i profesori esto dolaze pomoi s aranžiranjem. Mi uimo od njih i oni ue od nas. Uspostavili smo kontakt i s Gimnazijom, tamošnji profesori održali su nam predavanje, a i mi smo sudjelovali na njihovom Sajmu

Cijeli se život ui Udruga žena “Zlatne ruke” osnovana je u listopadu 2006. godine, a

dobrote. Sada smo pozvali profesore iz TIOŠ-a da nam na sljedeem predavanju govore o uštedi energije u domainstvu. S uenikim forumom ‘Smješko’ iz III. OŠ akovec i Djejim forumom ‘Srea’ iz OŠ Kuršanec takoer smo uspostavili kontakt, a od tamo je osamnaest djevojica došlo uiti radove. I ove su se godine najavili za radionice kako bi i druge uenice vidjele kako se to radi. Na taj nain prenosimo tradiciju na mlade, istie Ana Vrbanec, predsjednica Udruge “Zlatne ruke”.

od samog poetka lanice su veoma aktivne. Svaki se etvrtak okupljaju u Strossmayerovoj 9 u velikoj dvorani, i izrauju razne rune radove,

kakaju, pletu, vezu, oslikavale su i staklo. Osim toga, one se odazivaju i sudjeluju na brojnim manifestacijama koje organiziraju Grad akovec, Županija i Turistika zajednica grada akovca. Dragi suradnici su im i Grad Prelog koji ih za njihov dan Sv. Jakoba pozivaju da ukrase grad. - Prošle smo godine po prvi put bili u Draškovcu na njihovoj manifestaciji i danu. Nakon takvih gostovanja osjeamo se ispunjeno, kao da smo nešto napravile, kao da nas je netko vidio, kao da smo nekog usreile, netko se zainteresirao za naš rad i našu udrugu. Na taj nain nam jako kvalitetno prolazi vrijeme. Jedan dio njihovih aktivnosti odnosi se i na predavanja o interesantnim i korisnim temama. Tako su imale nekoliko vrijednih predavanja na temu zdravog života i sportskim aktivnostima u zreloj dobi žene, o uzgoju cvijea i ureenju, o voenju osobnih inancija ... Ovime one pokazuju kako nikad nije kasno za nauiti nešto novo. - Bez obzira na našu životnu dob, mi još uvijek uimo jer želimo znati više. Život je vrijedan onoliko koliko je u njega utkano sadržaja. Na kraju života broje se godine, ali nije bitan broj ve sadržaj godina, koliko smo u njih utkali i što je iza nas ostalo. Kao što koristimo predmete od naših predaka i pronosimo ih dalje, tako i mi želimo da naši potomci koriste ono što smo mi stvorili i ono što promiemo, zakljuuje Vrbanec. Za kraj spomenimo da su na otvorenju izložbe nastupili Vokalna skupina Pjevakog zbora umirovljenika iz akovca i Boris Remenar, mali recitator iz OŠ Belica, kojeg je pripremila uiteljica Vesna Herman. (mn)

IZLOŽBENI PROSTOR CZK-a, etvrtak, 11. ožujka, 19 sati

Otvorenje izložbe Darka Saia TRIBINA , 11. ožujka, 20 sati

Teatar Exit igra komediju “Balon” Ovaj tjedan na Tribini  u Centru za kulturu u goste dolazi Teatar Exit s predstavom “Balon”. Balon je izuzetno zabavna predstava prepuna crnog humora, živo govori o svakodnevnici, kazalištu, umjetnosti, ali i o gubicima koji su tako poražavajue neizljeivi da možemo samo biti sretni ako nas zaobiu. Poseban zain je spoj razornog smijeha i gorke, gotovo morbidne emotivnosti – oboje na trenutke gotovo oduzima dah. ini se kako je glumac u središtu svakoga kazališnog izriaja. Ova predstava istražuje upravo tu navedenu oitost. Matišiev Balon mehanizmom duhovitih zapleta pojaava centralno mjesto glumca te na taj nain razotkriva rubne odrednice glumakog poziva. Ovom predstavom zapravo se postavlja pitanje - koja je prava vri-

jednost jednog glumca u našoj zajednici? Može li glumac svojim radom utjecati na posve kritine situacije? Stoga vam ne preostaje ništa drugo nego da pogledate ovu sjajnu predstavu i nasmijete se prilino nezgodnim situacijama i interpretaciji fantastine etvorke ... Vilim Matula bio je sjajan u transformacijama od nervoznog glumca do pripovjedaa koji može zaokupiti pozornost Drugoga. No, apsolutno sjajne uloge ostvario je Krešimir Miki u promjeni nekoliko dramskih identiteta, od zabrinutog supruga, brae blizanaca, do odlinog imitatora naslovnog lika iz kultnog Kuma … Tekst: Mate Matiši; režija: Mislav Brei; igraju: Ksenija Marinkovi, Vilim Matula, Ana Maras i Krešimir Miki.

U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec u etvrtak 11. ožujka s poetkom u 19 sati otvorit e se izložba akrila na platnu Darka Saia nazvana “Prozori”. Darko Sai, akademski slikar, roen je 1955. godine u Varaždinu, gdje je pohaao osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1974. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, na kojoj diplomira 1979. u klasi profesora Šime Peria. Postaje lan HDLU-a i suradnik majstorske radionice prof. Ljube Ivania i prof. Nikole Reisera. Od tada do danas, osim što samostalno i skupno izlaže, obavlja i vrlo važne dužnosti u kulturnim djelatnostima Grada Varaždina. Od 1998. godine vlasnik je i voditelj galerije “Zlati ajngel” u Varaždinu. Samostalno je izlagao u Varaždinu, Zagrebu, Zadru, Fürstenfeldu (Austrija), Šibeniku. Izlagao je na dvadesetak kolektivnih izložbi od 1976. do 2007. godine. Izložbu e otvoriti likovni kritiar Milan Bešli, koji je o Saievom ciklusu “Prozori” kazao: - Kada je prije dvije godine Darko Sai u uglednoj šibenskoj Galeriji sv. Krševana novu seriju slika nastalih u istoj 2008. godini promovirao kao ciklus naslovljen “Prozori“, tim inom on nije samo prekinuo višegodišnju “stanku“ u svojoj slikarskoj praksi, ve je nanovo, a sada dakako i drugaije, skrenuo pozornost kritike i kulturne javnosti na svoju intrigantnu autorsku osobnost. Rije je o slikaru koji je u sedamdesetim godinama

prošloga stoljea samostalnim izložbama, kao i sudjelovanjem na onim zajednikim, bilo tematskim, problemskim i sl. u jasnim stilskim koordinatama i prepoznatljivim izražajnim znaajkama inaugurirao svoju likovnu poetiku na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni, koju je kritika apostroirala i visoko vrednovala. Saievo iskustvo stvarnosti u ovoj novoj seriji slika prožetih nijansama bjeline blizu je onim slikarskim rješenjima koje minimalistikim sredstvima izražavaju i najdublje egzistencijalistike releksije. Takoer, svoje iskustvo stvarnosti autor ne ispisuje samo u rainiranoj teksturi znalakim potezima kista u nijansama plave, zelene, crvene, ljubiaste … ve ga sada i produbljuje u mistinim bjelinama kao kultivirani likovni zapis egzistencijalistikih tjeskoba i nemira, slutnji i neizvjesnosti, stvarnog i iracionalnog.


9. ožujka 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NATJECANJE plesnih parova u organizaciji Plesnog centra Livi

Dvanaest parova pokazalo plesako umijee U organizaciji Plesnog kluba LIVI akovec u restoranu “Kristal” pretprošle je nedjelje održano natjecanje plesnih parova za osnovnoškolce. U natjecanju je sudjelovalo dvanaest parova koji su se natjecali u dvije dobne kategorije. U kategoriji mlaih osnovnoškolaca prvo mjesto podijelili su Alen Golenko i Vitomira Turk s Davidom Šmitom i Doroteom Miljani. Drugo mjesto pripalo je Ivanu Dodleku i Maji Drvoderi, dok su na treem bili Ian Bogdan i Lana Matotek. Igor Rob i Danijela Cmrenjak zauzeli su prvo mjesto u kategoriji starijih osnovnoškolaca. Na drugom mjestu bili su Dejan Rob i Lucija Marec, dok je tree pripalo Davoru Šmitu i Marceli Sedmak. U plesu srca pobijedio je plesni par Monika Novak i Josip Novak. Program su pripremili Melani

Plesni klub Livi petnaest godina djeluje na podruju edukacije mladih u plesnom pokretu Grabar, Manuela Striak, Martina Radek, Maja Hladki Kozjak, Josipa Miši i Gabrijela Lipi, a program je odlino vodila Mateja Gajnik. U revijalnom dijelu programa sudjelovali su plesai poetnici i sportski plesai Livi, trbušni ples i vrtike plesne grupe Lutkice i Pahuljice.

Plesni klub Livi petnaest godina djeluje na podruju edukacije mladih u plesnom pokretu. Škola standardnih i latinoamerikih plesova uz dugu tradiciju prepoznatljiva je po kvalitetnom i strunom radu, a njihovi sportski plesni parovi postižu odline rezultate na natjeca-

njima. Njihova je želja ukljuiti što više mladih u plesnu školu, a ovim programom omoguiti svima sudjelovanje na plesnom natjecanju primjerenom njihovoj dobi i plesnom znanju koje su dobili na nastavi TZK-a ili u plesnim grupama u školi ili plesnom klubu.

IZBORNA SKUPŠTINA KUD-a Donji Vidovec

Draganu Matulin naslijedio Nikola Matulin U opinskoj vijenici na izbornoj godišnjoj skupštini sastali su se lanovi KUD-a Donji Vidovec. Dosadašnja predsjednica Dragana Matulin osvrnula se na rad društva u protekloj godini. KUD Donji Vidovec obilježio je okruglih 20 godina rada, a raduje ih injenica da društvo okuplja sve više mlaih lanova koji žele njegovati i sauvati kulturnu baštinu svoga mjesta. Svoj rad prikazali su kroz 20 nastupa, a svakako treba izdvojiti gostovanje na meunarodnoj smotri u Pragu, gdje su mnogi uoili njihov rad te stižu pozivi za meunarodna gostovanja. Vrlo uspješnu predsjednicu Draganu Matulin naslijedio je mladi akademski glazbenik Nikola Matulin koji vodi tamburašku

sekciju. Novi predsjednik najavio je sudjelovanje na svim meimurskim smotrama, gostovanje na Vinkovakim jesenima i Meimurskom proštenju u Zagrebu te odlazak u Prag i Zürich. Za potpredsjednicu je izabrana Gordana Žemli, poslove tajnika radit e Franjo Šestak, dok je blagajna u rukama Darka Jambrešia. Na skupštini su izreene zahvale Silviji Šalamon i Franji Šestaku na odlinom voenju pjevake, odnosne olklorne sekcije, a novoizabrani Upravni odbor kree u potragu za novim voditeljima. lanovima na dobrom radu i promociji Donjeg Vidovca diljem Lijepe naše i van nje estitao je naelnik Josip Grivec. (A)

USUSRET KAM-U

DRAMSKA GRUPA KUU-a “Veseli Meimurci“

MATICA hrvatska akovec

Adaptirali Molierova Gradskog plemenitaša za KAM

Knjiga od desetak tisua stranica

Dramska grupa KUU-a “Veseli Meimurci“ na ovogodišnjem KAM-u uprizorit e Molierova Gradskog plemenitaša. Tekst za predstavu adaptirala je Martina Kureti Sedlar, dok je redateljsku palicu preuzeo Miljenko Zelenbaba. U 30-minutnoj predstavi glume Franjo Sedlar, koji igra ulogu gospodina Novaka, te Martina Kureti Sedlar, koju je dopala uloga uiteljice hrvatskog jezika. Ova dramska družina u više je navrata žela uspjehe na KAM-u. Njen vodi-

telj Franjo Sedlar te lan Miljenko Zelenbaba okitili su se titulom najglumca Meimurske županije, jedan 2007., a drugi 2009. godine, pa se opravdano oekuje dobar nastup ove družine na KAM-u. U središtu prie koju su odluili ispriati na ovogodišnjem natjecanju dramskih amatera Meimurja našao se gospodin Novak, pomalo priglup graanin koji uživa u bogatstvu što ga je sumnjivom trgovinom stekao njegov otac. Naravno, malo

meimursko selo nakon nekog vremena više mu nije dovoljno pa bi on rado posjetio Zagreb ne bi li tamo pronašao novo tržište za širenje svoga posla, ali i finu gradsku damu koja bi podlegla njegovim arima. Ali, budui da se nikad nije maknuo dalje od svog sela, književni hrvatski jezik velika mu je nepoznanica. Smatra da se prvo mora nauiti otmjenom ponašanju pa angažira uiteljicu hrvatskog jezika. Na žalost, novac ne kupuje mudrost,

Dvojac Sedlar – Kureti sprema Gradskog plemenitaša za KAM ni manire. Gospon Novak e na kraju svega ustvrditi da je prirodno pametan pa mu škola nije ni bila potrebna.

Dramska sekcija KU-a “Seljaka sloga“ Prelog

Obina pria Oajne Štrigovanke

KUD “Sveti Jeronim“ Štrigova

Oajne Štrigovanke “Oajne Štrigovanke” naziv je predstave kojom se na Festivalu kazališnih amatera Meimurja predstavlja KUD “Sveti Jeronim“ iz Štrigove. U predstavi Renata Golenko igra Lidiju Skavi koja je oajna jer joj je inspektor Hrvoje zatvorio restoran. Ne zna kako da sakupi novac za mito koje traži Hrvoje za ponovno otvaranje restorana. Njezine prijateljice Brigita, Suzana i Gabrijela odmah joj priskau u pomo i odlue uzvratiti Hrvoju tako da izmisle prljavštine vezane uz nj, makar ih nema. Prvotno olakšanje pokvari ratoborna Ida koja dolazi izravnati raune sa Suzanom. Kako se pria nastavlja, pogledajte u polusatnoj predstavi koju režira Ivan Novak, a glume još i Katja Zadravec, Silvija Kocen, Sanela Muji, Simona Raus, Mladen Novak i Majda Kocen.

Ekipa dramske sekcije djeluje više od deset godina te redovito na “Fašensku nedelu“ premijerno uprizoruje nova kazališna djela. Bilježe preko pedesetak gostovanja po Meimurju, Hrvatskoj i Sloveniji. Nastupom na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera 1996. godine na otoku Murteru njihova lanica Ksenija Mesari u predstavi “Smrt predsjednika mjesne zajednice“ dobila je nagradu za najbolju žensku ulogu. Sama predstava pak je proglašena za jednu od najboljih na Festivalu te je snimljena i prikazana na Hrvatskoj televiziji. Od osnutka do danas glumci su izveli etrnaest predstava, od kojih su dvije autorice Elizabete Novak, sedam autora Vladimira Mesaria i tri autora Stjepana Makovca. Posljednja predstava “Oajne Štrigovanke“ premijerno je izvedena 14. veljae 2010. godine.

U gradu Prelogu dogaaju se tajanstvena ubojstva umirovljenika s kojima se moraju nositi djelatnici policijske postaje. Što ili tko stoji iza svih ubojstava, te s ime se sve suoava iskusni policijski inspektor Cico, saznat ete u predstavi “Obina pria”. Predstava je nastala prema djelu autora Zorana Božovia kojega je za KAM prilagodila redateljica Suzana Lackovi. U jednosatnoj predstavi glume Zlatko Hrži , koji igra inspektora, njegovu suprugu igra Mirjana Hrži. Par je i u stvarnom životu u braku. Še policijske stanice je Miroslav Vargek, a vježbenika Marija glumi Nenad Lackovi, kojemu ova rola nije teško pala jer u stvarnom

životu ima i te kakvog iskustva vezanog uz policijski posao. Barbara Hrži je orenziarka, Luka Sinkovi policajac, Božica Posavec policajka, Marija Repalust sekretarica, Klaudija Lackovi igra novinarku, Svjetlana Repalust udovicu Petkovi, Veronika Mikulan udovicu Ivanovi, a Tamara Repalust udovicu Mili. Važne uloge imaju još i Renato Žerdin, Ivan Novak, Natalija Miri, Sreko Lackovi, Mario Sokol, Nataša Žerdin, Tadej Žerdin i Veronika Mikec. Dramska skupina iz Preloga iz godine u godinu na KAM dolazi s dobrim predstavama, no, na žalost, ve im nekoliko godina nije uspjelo pobijediti na KAM-u. Tko zna, možda im se posrei baš ove godine.

Na sastanku Predsjedništva Matice hrvatske akovec prošli ponedjeljak na dnevnom je redu bio Hrvatski kajkavski kolendar. Rije je o izrazito popularnoj ediciji Matice hrvatske akovec, knjizi koja godinama doživljava da se tiska u preko dvije, pa i dvije i pol, tisue primjeraka, s kojom se Matica kao neprofitna ustanova djelomice i samofinancira. U Hrvatskom kajkavskom kolendaru svake se godine donosi mnoštvo tekstova od stotinjak i više razliitih autora iz sjeverne Hrvatske, koji se mahom u svojim radovima osvru na ve pomalo zaboravljene teme iz povijesti kraja ili pak na zaboravljene ljude i obljetnice. Na taj je nain svaki Hrvatski kajkavski kolendar negdje na granici oslikavanja jednog vremena s vizijom iz sadašnjosti, a ponekad djeluje i kao svojevrsni spomenar. Iako je namijenjen široj italakoj publici, koriste ga i strunjaci pa i znanstvenici jer se u njemu esto nau veoma interesantni podaci. U zadnjih nekoliko godina pojaan je interes autora koji žele objavljivati u Kolendaru. Tako Kolendar za ovu 2010. godinu ima oko šeststo stranica i ve je gotovo debela knjiga. No, malo je poznato da je u Ma-

tici hrvatskoj u akovcu samo u prošloj godini ostalo još oko tristo stranica rukopisa koji nisu objavljeni, ponajviše zbog nedostatka prostora. Zbog toga je glavna tema rasprave o HKK-u bila kako dalje i kako ga osuvremeniti da bi bio još privlaniji i bolji. Jedan od prijedloga je da se u njemu objavljuju i nešto širi tekstovi od desetak stranica, do sada su pojedine teme smjele imati najviše etiri stranice. Na taj bi nain Kolendar zadovoljio i one koji u njemu traže nešto više, pa i manje studije, kaže dr. Stjepan Hranjec. Rasprava o kalendaru tek je zapoela, a tek se otvaraju brojna pitanja, na koja e svakako trebati odgovoriti uredništvo koje vodi pro. Ivan Pranji. Jedno od pitanja je i broj stranica. Sve bogatstvo Hrvatskoga kajkavskog kolendara vidi se, meutim, tek kad se usporede izdanja po godinama, tek se tada osjeti dragocjenost zapisa autora iz pojedinog vremena. Stoga bi HKK zapravo trebalo promatrati kao jednu veliku nedovršenu knjigu koja ve ima desetak tisua stranica, a svakako bi bilo idealno da se te stranice jednog dana zajedno nau i na Internetu kako bi bile još dostupnije. (J. Šimunko)

MEIMURSKI DVORI

Keramika Vesne Wrana U izložbenom salonu restorana “Meimurski dvori” u Lopatincu postavljena je izložba keramike, autorice Vesne Wrana iz akovca. Brojna dramska družina Seljake sloge iz Preloga

Izloženo je petnaest radova likovne keramike, koji se osim razgledavanja mogu i kupiti. Izložba se može razgledati svakodnevno od 10 do 22 sata. (sm)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RIJEKI BEND LET 3 energinim nastupom u Paladinu oduševio obožavatelje

Mrle: Namjera nam je provocirati, a ne šokirati Što rei o Letu 3? Bend koji pažnju privlai što svojim odlinim pjesmama, od kojih su neke hitovi ve preko 20 godina, što kontroverznim nastupima, zbog ega su se nebrojeno puta našli na vjetrometini dežurnih dušobrižnika diljem Lijepe naše. Let 3 možete voljeti ili mrziti, ali ne možete ignorirati, jer reakciju definitivno znaju izmamiti. Samo pozitivne reakcije poluili su nastupom u akovcu. Otkaeni Rijeani napunili su Paladin dobro raspoloženim i raspjevanim anovima, kojima Letovci nisu ostali dužni pa su energinim nastupom pokrenuli i one najpasivnije. Inae ovaj su put nastupili kao petorka, bez klavijaturista, što su nadoknadili odlinom svirkom i dokazali se kao vrhunski hrvatski rock bend. Iako se oekivao kontroverzni nastup s rekvizitima, Letovci su se odluili za ublaženu klupsku varijantu, sa samo pokojom golom stražnjicom i muževnim dlakavim prsima, što je pojedine obožavateljice (a i ponekog obožavatelja) bacalo u delirij. U neka dva sata odline svirke mogli su se uti kultni klasici poput “Rijeke pike”, “Kurcem u elo”, “Izgubljeni”, “Proesor Jakov”, “Nata”, “Dijete u vremenu”, “Kontinentio”, “Vjeran pas”,”Droga” ... Sve u svemu, svaki ljubitelj Leta 3 došao je na svoje. Let 3 “uhvatili” smo u Meimurskim dvorima gdje su prije koncerta uživali u vrhunskoj hrani i piu. Ovom prilikom porazgovarali smo s osnivaem benda, basistom Damirom Martinoviem Mrlom. • Kao bend postojite ve etvrt stoljea. Pa evo za mlae generacije, kako je Let 3 izgledao u poecima? - Poeci su izgledali isto kao što je i sada. Naime, što se dogodilo, mi smo nedavno objavili naša prva dva albuma, ‘Two Dogs Fuckin’ i ‘El Desperado’ i sada sviramo samo stvari s ta dva albuma. To je naišlo na odlian prijem publike, što se pokazalo posebno na našem koncertu u Movari u Zagrebu, gdje smo bili prije akovca, a tako su izgledali i naši koncerti prije više od 20 godina. Znai da smo se vratili u tu prošlost i da smo oživjeli te pjesme, i one koje nikad nismo prestali snimati i one koje ve dulje nismo svirali. • Kad se govori o Letu 3, uvijek se uz vas vežu neke kontroverze. Jeste li od samog poetka bili isti?

- Uvijek smo bili nekako drugaiji od svega što je oko nas. Uvijek smo imali glazbu koja je bila ispred vremena, svježija. Znai, bili smo drugaiji i kroz glazbu i kroz nastupe. Mi držimo da je sve to što radimo neka vrsta umjetnosti i da sve to što netko zove kontroverzama može živjeti i bez glazbe. Glazba je stvar za sebe, a ovaj drugi dio našeg izražavanja takoer može unkcionirati sam za sebe jer je i to jedna vrsta umjetnosti koju mi volimo njegovati. To njegujemo ve jako dugo i razvili smo ga do zavidnog nivoa, kako

drugaije nazvati nekog tko pušta golubove iz kurca?

išenje društva provokacijom • Ljudi od vaših nastupa uvijek oekuju spektakl. Kako nadmašiti svaki prijašnji koncert? - Ne trudimo se ništa nadmašiti. To doe samo po sebi, a i ovisi o prostoru. Perormans neki put zahtijeva malo veu pozornicu. U akovcu smo svirali u manjem, klupskom prostoru, tako da je taj perormans bio sveden na minimum.

NASTAVLJA se serija odlinih rock koncerata u Paladinu

Nakon Leta 3 dolaze Balaševievi Neki novi klinci Paladin je koncertom Leta 3 potvrdio svoj status pravoga rockerskog kluba, kakvih na ovom prostoru denivno u posljednje vrijeme nedostaje. Oni koji su propusli ovaj odlian koncert imat e priliku uskoro ponovo u Letovce, na istoj lokaciji. Do onda u Paladinu nas oekuje još mnogo vrhunskih rockerskih koncerata. Meu njima e, naravno, bi nastupi naših domaih snaga Zodiaca i Ex Zodiaca, ali i gostiju, tako 10. travnja u goste dolaze Neki novi klinci – Balaševi tribute band. Budui da glazbena ikona poput ora Balaševia ne koncerra esto na ovim prostorima, talenranijim obožavateljima njegovih pjesama ne preostaje drugo nego

se organizira u tribute bendove. Jedan od njih jesu i Neki novi klinci, ija je baza Zagreb. Sedmerolana grupa postoji od jeseni 2006. godine, kada su krenuli s prvim probama, a svoj prvi koncert imali su na Valennovo, 2007. godine. Klinci repertoarom i uvježbanošu pokazuju da i te kako uživaju prenosi Balaševieve shove svim generacijama koje ih dou posluša. Repertoar im obuhvaa najpoznaji dio oletova opusa, pjesme poput: Lepe prone ki, Devojke sa ardaš nogama, Pesme o jednom petlu, Bože zvanog Pub, Ringišpil, ovek za koga se udala Buba Erdeljan, Kao talas, Menuet, Naopaka bajka, Pred zadnji sneg, No kad sam preplivao Dunav, Olivera, Oprosti mi Katrin, Saputnik, Sh na asfaltu ...

• Rekli ste u nedavnom intervjuu kako nikad niste išli s tom namjerom da nekoga šokirate. A nego kako biste vi to nazvali? - Ta rije šokirati možda ne odgovara u potpunosti. Mi želimo provocirati. To je u svakom sluaju zdravo za društvo. Najzdravija stvar u društvu je provokacija, kada se društvo nakon toga malo propituje. Možemo to nazvati išenjem društva. • Pod zadnje ste, kako se to kod nas kaže, “pehnuli” u religiju. Što ste htjeli postii svojom društveno politikom inicijativom upuenoj Crkvi? - Mi smo se u susjednoj državi Sloveniji zalagali da Crkva proba ne raditi nedjeljom, a subotom da se radi djelomino, odnosno da nije zaposleno svih 12 apostola ve samo 6. To smo im predložili i sad ekamo da to usvoje. Oni bi tada bili prva država gdje se to može primijeniti i to bi bilo prikladno jer su ipak malo naprednija država od Hrvatske. Bilo bi zgodno da oni to probaju, pa to kasnije mi možemo od njih kopirati i tako redom svi pomalo.

Performansi odvlae pozornost od kvalitete glazbe? • Zbog ega fiksacija alusnim oblicima i simbolima? Kompenzirate li nešto ogromnim muškim spolovilima u svojim perormansima? - Meni je kurac nešto najljepše što se može vidjeti. Ja ne znam tko ga ne voli, a to je l’ veliki ili mali nebitno je. Meni je on lijep i nije bitno kakav je. A sad možda netko voli veliki, pa mu nije dragi mali, a netko pati od velikog pa mu je draži

manji. Što god bilo, kurac je kurac i on je lijep. • U nastupima je do sad bilo brnjica, epova, golubova, nakurnjaka i kojekakvih drugih rekvizita ... Tko to sve osmišljava? Kako vam uope to padne na pamet? - Iz kurca sve ide. Mi jedan drugoga kurcem odvalimo po elu i tako doe otrježnjenje, bistrenje, a s tim i ideja. To je naš nain brainstorminga. • Mislite li da vaši perormansi odvlae pozornost od kvalitete vaše glazbe? - Mislim da ne, jer je naša glazba jako kvalitetna. Žao mi je ljudi koji misle da je to tako, ali ima svakakvih ljudi. Ima ljudi koji ne poznaju glazbu, ljudi koji ne znaju slušati glazbu, a daju si pravo da to komentiraju. Danas svaka šuša komentira nešto, a to ne bi trebalo baš slušati. Postoje strune osobe koje to mogu ocijeniti i njih treba slušati, a svi ovi koji pišu po raznim portalima, orumima i Facebooku, to danas može svatko. To ne treba itati. • Kakvi ste u privatnom životu? - Pa ... Jako smo zgodni. • To mogu i ja potvrditi. - Da. Inae idemo na tržnicu, kupujemo sir, radimo sir ...

9. ožujka 2010. nabaviti. To je bio još jedan razlog plus da se objavi. I sada smo to uinili u dva izdanja, za oba albuma kao CD i LP plou. • Kako je ponovno svirati stare hitove? - Dobar dio pjesama sviramo cijelo vrijeme, nikad nismo prestali, ali sada smo koncert složili tako da sviramo samo stare stvari. U tome i jest draž. Poseban doživljaj bili su koncerti u Rijeci, gdje imamo jednu prostoriju u kojoj radimo. U toj našoj prostoriji za probe napravili smo pozornicu, postavili dobar razglas i svjetlo i održali smo sedam koncerata za samo sto ljudi. Ekskluziva za najvee anove, koji su to zaslužili. • Nastupi na velikoj pozornici u dvorani ili u manjem klubu? - Sve ima svoju draž. Recimo, nikad velika pozornica ne može zamijeniti to što daju ti mali koncerti. I obrnuto, ovakvi koncerti za sto ljudi su intimniji, ali nikad ne mogu zamijeniti veliki koncert s tisuama ljudi. Ali pošto mi znamo unkcionirati u oba oblika, onda nam je drago oboje. Ne bismo se nikada odrekli malih klupskih koncerata u zamjenu da kažemo da smo sada veliki bend i to više ne radimo. Volimo jedno i drugo jer svako ima svoju draž. • Biste li išta mijenjali u karijeri? - Ne. Nema potrebe. • Uhvati li vas ikada kriza da pošaljete sve kvragu, ostavite se glazbe, odselite na pusti otok? - Zapravo ne. Ne znam što bi onda radili. • Što slijedi u 2010. godini? - Valjda emo napraviti neku novu plou, ako se bude dalo. Objavili smo ta dva reizdanja, objavili smo DVD u jednoj lijepoj bombonijeri pod nazivom ‘Živa pika’, nakon toga smo objavili i dupli CD s istog koncerta u Rijeci u Harteri. Tako da smo ovu godinu dosta objavili. Prijavili smo se u 16 kategorija za Porin, pa emo vidjeti što e to donijeti. • Poruka za meimurske obožavatelje? - Imate fino vino ovdje u Meimurju, a i klopa je dobra. Baš je tu lijepo, morat emo vam sve eše dolaziti ovamo u posjete. (oto: Z. Vrzan)

Ne bi mijenjali ništa u karijeri • Zašto ste se odluili za reizdanje prva dva albuma “Two Dogs Fuckin’” i “El Desperado”, koji su nedavno objavljeni na CD-u i vinilu? - Zato što ih dugo vremena nije bilo nigdje za kupiti, a i ljudi su nekako željni tih albuma. Publika voli tu glazbu. Ovaj drugi album izašao je tono u vrijeme rata, i to samo u Sloveniji, tako da ga se praktiki u Hrvatskoj nije moglo skoro nigdje

Damir Martinovi Mrle: - Danas svaka šuša komentira nešto

Mrle: Ne razmišljamo o tome što e kritika rei • Kad izdajete albume, znai li vam išta mišljenje krike? - Nikad ne razmišljamo o tome što e krika rei. Mi smo sami sebi, i naš najuži krug prijatelja, najbolja krika. Obino su oni nekakvi supervizori koje pozovemo pred kraj da uju i kažu što misle o svemu što smo napravili. I upravo tamo, gdje mi svi možda malo sum-

njamo u neke dijelove, oni nam to skoro uvijek potvrde, onda još poradimo na materijalu i doemo do konanog rješenja i objavimo to. Znamo da e nam krika uvijek bi naklonjena i da e krike bi pozivne jer jednostavno nema razloga u to sumnja. Toliko vjerujemo u to što radimo da to nikako ne može bi loše.


9. ožujka 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JEDINI HRVATSKI pravi mariachiji “Los Caballeros” održali odlian koncert u akovcu

EKSPLOZIJA MLADIH – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!

se Benefit Vrui južnjaki ritmovi Nastavlja maraton - niz programa donijeli dašak Meksika za spas Prostora Možda niste znali, ali jedan od najboljih mariachi sastava na svijetu dolazi iz – Hrvatske, a upravo taj sastav “Los caballeros” domaa je publika imala prilike uti i vidjeti prošlog tjedan u Centru za kulturu akovec. Bila je to veer odline glazbe i dobrog raspoloženja, prava meksika fiesta na koju su Meimurci jako dobro reagirali. Los Caballeros približili su nam djelie Meksika i mariachi glazbe skladnih melodija na zavidno uvjerljiv i autentian nain. Impresivne vokalne dionice i brojnim nastupima “izbrušene” harmonije teško da su nekog u publici ostavile ravnodušnim. Komunikacija izmeu izvoaa i publike bila je ve u poetku dobro uspostavljena, a atmosera je rasla iz pjesme u pjesmu. Vrui južnjaki ritmovi pokazali su se kao pun pogodak, tako su zvuci truba, violinskog kvinteta i nezaobilaznih gitara namamili prisutne da se slobodnije zanjišu u ritmu mariachija. Sastav Los Caballeros ini dvanaest iznimno talentiranih i uigranih glazbenika, a kad ih ovjek uje, i tu njihovu glazbu koja se razlikuje po temperamentu i dinamici od svega što mi inae imamo prilike uti, zapita se kako se netko iz male Hrvatske pone baviti ovom glazbom. Franjo Vinkovi, truba i pjeva, otkrio nam je kako su izgledali poeci ovoga interesantnog sastava: - Sluajno se ta situacija dogodila prije dvanaest godina. Ivan i ja prije smo se bavili bolivijanskom i južnoamerikom glazbom i ja sam neko vrijeme bio u njegovom ansamblu. Nakon toga je on otišao u SAD, a kako su Amerikanci dosta hladni, družio se s Meksikancima. Nakon nekog vremena saznao je da su oni mariachi i da trebaju gitarista. Poeo je svirati s njima i iz neke zahvalnosti, zbog tog druženja za vrijeme boravka u Americi, odluio je osnovati takav sastav u Hrvatskoj. Nakon što je mene pozvao da se pridružim, pošto takvih sastava u Hrvatskoj ne-

Ve smo prošlog tjedna pisali o novom projektu Centra za mlade akovec, Udruge Pokret Plus, kolekva Tiefen Ton i Upravnog odbora Prostora. Rije je o nizu programa koji e se održavati u Prostoru u toku ožujka pod nazivom “Benet maraton“ uz slogan “Eksplozija mladih – recesijskoj nekulturi ne, kulturi mladih da!“. Cilj i ideja ovog projekta je da se programima (predstavama, koncertima, slušaonicama i filmskim veerima) u Prostoru jekom cijelog mjeseca prikupe nancijska sredstva za popravak razglasa koji ovaj klub koris, a koji je star petnaestak godina i trenutno je neispravan.

Program Benefit maratona: Los Caballeros približili su nam djelie Meksika i mariachi glazbe ma puno, htjeli smo to napraviti sustavno i stilski kako treba. Prvi cilj je bio odlazak u Meksiko, gdje smo shvatili i vidjeli kako stvari unkcioniraju. Onda smo ponovno otišli u Meksiko. Taj drugi posjet bio je veoma uspješan, snimili smo dokumentarac ‘The Spirit o Mexico’ s Placidom Domingom kao naratorom i pokretaem tog projekta. Nastupili smo na nizu koncerata, izmeu ostaloga u njihovom nacionalnom kazalištu. Sve ostalo poslije toga išlo je jednostavnije i lakše.

Prvo DVD, pa onda odlazak u SAD Do danas su hrvatski mariachi proputovali cijeli svijet, posebno Europu. S obzirom na to da se radi o glazbi koja je izuzetno temperamentna, ona mnogima na prvu loptu ne sjedne. No, danas i kod nas sve je prepoznatija vrijednost mariachija, možda zbog toga što se radi o stilu koji je proizašao iz mješavine raznih ansambala koji su na neki nain utjecali na razvoj mariachi glazbe. - I došljaci iz Europe sa svojim su utjecajem sigurno ostavili dosta veliki peat na toj glazbi. Tako da kad sviramo u Europi mnogima je glazba dosta bliska, mada vjerojatno ne znaju da su Austrijanci, Francuzi i Španjolci svojim dolaskom u Meksiko ostavljali jedan kulturološki trag u razvoju toga hibridnog stila koji se

naziva moderni mariachi, kazao je Vinkovi. Danas su iza njih tri albuma, dva u izdanju Aquarius Recordsa i jedan u vlastitoj produkciji. Trenutno su u pregovorima s HRT-om oko izdavanja DVD-a njihova koncert u povodu desetogodišnjice, održanog u dvorani “Vatroslav Lisinski”. - U dogovorima smo i sa Steanom Milenkovichem i Monikom Leskovar da napravimo jedan projekt. I u zadnje vrijeme radili smo na jednom PR projektu za SAD, konkretno Los Angeles, gdje ima dosta mariachi bendova. Teško je rei što e biti prvo od svega ovoga ... Vrlo vjerojatno taj DVD, a poslije toga, nadamo se, slijedi odlazak u SAD. To je za nas ponovno jedan iskorak jer svi oni koji se dokažu u SAD-u kasnije u Europi puno bolje prolaze. Zbog toga smo se i odluili na to, završio je Vinkovi. (mn)

Hrvatski peat mariachi glazbi

Franjo Vinkovi, truba i pjeva, od samog je poetka u Los Caballerosima

Mariachi u sebi ima mješavinu utjecaja strane glazbe. Svoj peat toj glazbi trude se dati i hrvatski mariachi. - Trebalo je izuavati i kulturu i vidjeti njihov nain razmišljanja kako bismo shvatili ovu glazbu. Ne smatramo da smo dosegli ono što bismo trebali dosei, odno-

sno taj stil u potpunosti, jer ipak su oni roeni s tom glazbom. No, stalno radimo na tome da se što više približimo, a opet damo jedan peat nas kao klasinih glazbenika, peat naše osobnosti, osobnosti Los Caballeros koji su prepoznati i u Meksiku, istaknuo je Franjo Vinkovi.

PREDSTAVLJEN MEF 2010. s novim predznakom

Meimurski, a ne meunarodni festival Na konerenciji za novinare u srijedu je predstavljen osmi po redu MEF - meimurski estival zabavne glazbe 2010., a predstavili su ga njegovi elni ljudi Rajko Doboši, Vladimir Koiš Zec i Davor Domini, te Matija Posavec, zamjenik meimurskog župana. U odnosu na prethodne, estival nee imati predznak meunarodni, nego samo meimurski, i održavat e se u novom terminu. Prema Dobošievim rijeima, lani je MEF raspolagao sa 150 tisua kuna, a ove godine to mora biti znatno više te on oekuje pomo društvene zajednice. MEF 2010. održavat e se od 17. do 19. studenoga u akovcu, kako bi na njemu mogli

11.3. (etvrtak) - predstava za djecu - Pinokio - Dramski studio DaDa 12 . 3 . (p e t a k) – v i d e o s l u šaonica by Greendwarf 13 .03 . (sub o t a) - ko n c e r t – Gret t a, L ar v a i Feuac id 14.03. (nedjelja) - cirkus filmova u prostoru – Družba Pere Kvržice 19.03. (petak) - predstava za djecu Gašparova podvala- k. d. Pinklec 19.03. (petak) – slušaonica – Sound of revolution 20.03. (subota) - koncert – Kom3dija i Eichmann family 21.03. (nedjelja) - cirkus lmova u

prostoru – Maak pod šljemom 26.03. (petak) – stand up comedy (Trikomadaizzagrebgrada) 27.03. (subota) - party - Tiefen Ton crew & Eyemolester & Felx & Sasha Fishter 28.03. (nedjelja) – cirkus lmova u prostoru: best of FFF (dokumentarni rock lmovi) Djeje predstave na koje vas organizatori ove akcije pozivaju bit e na repertoaru svaki navedeni datum u 10 sa ujutro. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetelja po predstavi je 60. Slušaonice koje e se održava na repertoaru navedenih su datuma s poetkom u 22 sata. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetitelja po slušaonici je 300. Koncer e poinja u 22 sata, a cijena ulaznice za svaki od njih je 15 kn. Iznimka je koncert grupe Zadruga i Kom3dija, ija e cijena bi 35 kn. Maksimalan broj posjetelja po koncertu je 300. Ciklus lmova u Prostoru koji e se održava na repertoaru su u 19 sati. Cijena ulaznice je 5 kn. Maksimalan broj posjetelja po projekciji je 80. Mladima u ovoj akciji pomažu sponzori: Pekara junior, trgovina Bat, Metts, Stari hrast & Caffe i Wine bar Plus, Grad akovec. Posebnu zahvalu CeZaM i ostali upuuju Gradskoj komunalnoj službi AKOM na distribuciji plakata.

elni ljudi MEF-a

Znaajnija pomo Županije - Mi smo skromni i racionalni, pa emo MEF-u dati znaajniji peat nego do sad. Naime, TV prijenos estivala promovirat e estival, ali i županiju, te e županiji priskrbiti snažniji peat kajkavskog identiteta. Dolazak umjetni-

ka Vladimira Koiša u MEF puno nam znai, da kao umjetnik iz Meimurja pomogne te dade doprinos kvaliteti i ugledu estivala, rekao je dožupan Matija Posavec, koji je ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora estivala. (sm)

nastupiti ponajbolji izvoai. Cilj organizatora je da po kvaliteti bude meu prva etiri estivala u Hrvatskoj. Tome treba doprinijeti novi umjetniki ravnatelj Vladimir Koiš Zec, koji najavljuje dolazak najboljih hrvatskih glazbenika i pjevaa, zbog kojih je i termin estivala promijenjen. (S. Mesari)

Koncert u Prostoru održat e zagrebaki rock bend Gretta

KONCERT u Prostoru, subota, 13. ožujka, 21 sat

Nastupaju Gretta, Larva i Feuacid U sklopu Benefit maratona u Prostoru akovec i ovaj e se tjedan održa odlian koncert. Tako e u subotu 13. ožujka u 21 sat ondje nastupi zagrebaki bend Gre a. Uz Gre u nastupit e dvoje meimurskih bendova: Larva, koja je prošle subote bila predgrupa Letu 3, i punkeri Feuacid. Upad na koncert simbolinih je 15 kuna, stoga doite i podržite bendove i inicijavu kojom se pokušava nabavi novo pojaalo za Prostor. Žestoku i melodinu zagrebaku indie art rock etvorku Gretta ine: Tomislav ubek (vokal, gitara), Hrvoje Medani (gitara, vokal), Toma Vlev (bas, vokal) i Robert Modlic (bubanj). Kao bend djeluju od 2004., pobjednici su ili nalis nekoliko demo festivala, a mogu se pohvaliti injenicom da su baš oni zaetnici serije koncerata pod nazivom “Rock eksplozija” koja je kasnije prerasla u Veliku rock eksploziju. Energinim i ekstenzivnim nastupima uživo zarana su zaradili tulu jednog od najperspekvnijih novih hrvatskih rock bendova, koju neumorno nastavljaju potvriva. Do sada su izdali maksisingl Stepenice (Spona, 2006), album Fanak (Spona/Dancing Bear, 2008), dok je novi album Vidim što vidim izdan

krajem veljae u koprodukciji Aquarius Recordsa i Spone. Zreliji i zaokruženiji, suvremen, energian u svojoj krici društvenih prilika, izvedbeno i tematski mraniji od svog prethodnika - takav je Gre n drugi album. Najavljen krajem prošle godine reprezentativnim singlom “Isne su laži”, album nosi teret nezadovoljstva postojeim, izraženim u još deset drugih pjesama. Gre a tako svojim slušateljima od priskanja pke play daje samo deset sekundi eventualnog zavaravanja stanjem stvari, nakon kojih e saznati što je to što oni vide: ‘’Gledaj lica – to smo mi u gomili. Šumo dok glupos nam govore...’’ – pjeva Tomislav ubek u prvom songu “Gubim sjaj”. Stihovi se kroz cijeli album nastavljaju slaga u Gre no ogledalo u kojem je lako prepozna sebe i svoju okolinu. ‘’Prolaze vlade, poliari grabe, lovci u mutnom, razne barabe...’’, sunano i bezbrižno samo je u snovima – a u takvom okruženju i ljubavi su tužne, teške, nedosanjane ili jednostavno klopke iz kojih se želimo izvui. ‘’Kriva mjesta, krivo vrijeme ...’’, ali ako ipak imamo nekoga s kime možemo podijeliti prie o slobodi, možemo plesa (to je bar besplatno); a plesom možda prizovemo i promjene.


6 br. 757

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja knjigu

Kako nai i zadržati ljubav

Knjigu “Sve što trebam znati, nauio sam u vrtiu” dobivaju: Radmila Farkaš, Varaždinska 37, Nedeliše, te Ognjen Vlahek, Radnika 4, akovec.

• kako prekinuti s onim što ste nesvjesno preuzeli iz veze svojih roditelja i što je za vas postalo jedinim prihvatljivim modelom ponašanja u vezi • kako prepoznati ono što je ostalo nedovršeno u djetinjstvu i može se transformirati u svjesnu vezu • kako uiti iz svake prošle veze • kako primijeniti novonaueno znanje o svojoj vezi • kako ostvariti zrelu, ispunjujuu i trajnu ljubav koja e vam neizmjerno obogatiti život.

WEB preporuka

Sufinanciranje.hr U ovo krizno razdoblje odluili smo se predstaviti vam jedan novi projekt na hrvatskom web prostoru. Moramo odmah napomenuti da se ne radi o web portalu, ali je isti izuzetno atraktivan za upravo sve koji se žele upustiti u nove web projekte, a imaju nedostatak inancijskih sredstava. Naime, Suinanciranje. hr je web stranica privatne tvrtke koja se bavi ulaganjem u nove informatike proizvode i ideje, te vam pomaže da ostvarite svoju ide-

AZAR NAFISI Lolita u Teheranu

itanjem protiv diktature

Ime i prezime: Adresa:

Bez obzira na vaša dosadašnja iskustva i razoaranja koja ste doživjeli, kao samac ste u idealnom položaju da nauite što treba znati i initi da biste poveali svoje šanse te našli, i zadržali, pravu ljubav. Harville Hendrix, ugledni strunjak i psihoterapeut te pisac brojnih popularnih prirunika, ukazuje na pozitivne promjene koje možete uiniti u životu da biste postigli trajnu ljubav koju tražite. ak i najuravnoteženije osobe mogu imati neriješene konlikte zbog kojih uvijek traže neodgovarajue partnere, glupo sabotiraju svoje veze te bježe od obveza i ne znajui zašto. Knjiga “Kako nai i zadržati ljubav” pomoi e vam otkriti: • imago – nesvjesnu sliku osobe za kakvu ste još iz djetinjstva programirani

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ju od zamisli pa do realizacije. Koliko puta ste se našli pred zidom zbog nedostatka novca potrebnog upravo za realizaciju neke ideje. Ova tvrtka pomaže premostiti tu barijeru, te ukoliko imate bilo kakvu dobru ideju, ili ve neki projekt koji ste pokrenuti ali ste zbog nedostatka sredstava bili prisiljeni s njime stati, svakako im se javite. S vaše strane potrebna je jedino dobra volja, kao i originalnost i inovativnost informatike tehnologije.

Tijekom nesmiljene diktature ajatolaha Homeinija u islamskoj republici Iran svi su se postupci, ak i oni najintimniji, tumaili politikim terminima. Ne nositi bradu, rukovati se s osobom suprotnog spola, pljeskati ili zviždati na javnom skupu smatralo se zapadnjakim i dekadentnim, dijelom imperijalistike zavjere da se uništi iranska kultura. Prostitucija se kažnjavala kamenovanjem, a ženu koja na ulici zagrize jabuku ili liže sladoled proglašavalo se prostitutkom jer izaziva muškarce; dobna granica pri stupanju u brak snižena je na devet godina; muškarci su imali pravo na etiri zakonske žene, uz mogunost najma “privremenih žena” (na dva sata do devedeset i devet godina); veo i crni ador postali su obaveznim ženskim odjevnim predmetima, a ženu kojoj pramen kose proviri ispod zara odvodilo se u zatvor, na bievanje. ak je i silovanje zatvorenica bio legitimni postupak jer se vjerovalo da kad žena umre nevina automatski odlazi u raj. U kontekstu kulture koja je negirala svaku vrijednost književnih djela, smatrajui ih važnima jedino ako pomažu ideologiji, profesorica književnosti Azar Naisi nakon gubitka posla na Sveuilištu osnovala je književnu radionicu za žene s kojima je itala i prouavala zabranjene klasike zapadne književnosti. U njezinoj dnevnoj sobi profesorica Naisi i njezinih sedam uenica ponovo otkrivaju da su žive, da mogu slobodno disati i uz pomo literature stvaraju svoje male prostore slobode. Njihova itanja i razgovori o književnosti pretvaraju se u male oaze predaha, u bijeg i otpor represivnoj stvarnosti i bajkovitu

vezu sa svijetom “nježnosti, sjaja i ljepote”. Azar Naisi svoju knjigu strukturira etverodijelno, s Nabokovom, F. S. Fitzgeraldom, Jane Austen i Henryjem Jamesom kao nosivim elementima svakog od etiri poglavlja, svoju i životne prie uenica prelamajui i isprepliui s onima iz romana navedenih autora koje zajedno prouavaju. “Veliki Gatsby” profesorici služi da nas uvede u prve dane revolucije i upozna s postupnim razvojem i sve izraženijom represivnošu Homeinijeve diktature, djelima Henryja Jamesa referira se na rat Irana s Irakom, Hatamijevo uvoenje reformi sagledavamo usporedno s predavanjima o Jane Austen, dok joj Nabokovljeva “Lolita” i “Poziv na smaknue” služe kako bi zaokružila sliku naravi totalitarnog režima sa svim njegovim nasrtajima i trajnim nedostatkom civiliziranosti. Profesorica Naisi u svojim predavanjima naglašava kako je u temelju svih velikih književnih djela airmacija života i prkošenje prolaznosti, a kao nit vodilju višekratno istie tvrdnju Nabokova kako je “svaki veliki roman ustvari bajka, a u svakoj je bajci prisutna mogunost nadilaženja postojeih granica, pa nam tako romani na neki nain nude slobodu koju nam stvarnost odrie”. Njezina predavanja podsjeaju nas da je svako veliko umjetniko djelo - slavlje, in nepristajanja na izdaje, užase i vjerolomstva života, a savršenstvo i ljepota forme ustaju protiv ružnoe i bijede sadržaja. U svim negativnim likovima iz romana, koje s uenicama obrauje, profesorica pronalazi nedostatak suosjeanja ili ak uope osjeaja

za druge ljude, a ne vidjeti probleme drugih ljudi (samim time i zanijekati njihovo postojanje) u srži je svake diktature. Homeinijeva je autokratska diktatura ogledni primjer reenog - ajatolah je došao u ime prošlosti i cijelu je zemlju želio prilagoditi slici te zamišljene prošlosti, odnosno svoga sna, za ije ostvarenje je svaka koliina nasilja opravdana ili oprostiva. On ljudima oduzima pravo na najintimnije trenutke i osobne težnje, negira njihove osobne identitete i integritete i ljude oblikuje protivno njihovoj volji. A time u osnovi nijee njihovo samo postojanje. Knjiga je napisana u SAD-u, kamo je 1997. godine profesorica otišla živjeti s obitelji. Meutim, i unato vremenskoj i prostornoj distanci, ona piše bez emocionalnog odmaka te je mnogo stranica zainjeno osjetnom gorinom i bijesom. Najzanimljiviji dijelovi ipak su oni lišeni emocija u kojima do izražaja dolazi književnokritiki pristup, gdje autorica detaljno i nadahnuto rašlanjuje brojna poznata književna djela, ukazuje na njihove znaajke te pronalazi mnogostruke veze sa sadašnjošu kod djela napisanih i nekoliko stoljea ranije, navodei itatelja da za njima (ponovo) posegne. No, iako na jednom mjestu izrie bojazan kako je njezin pristup suviše akademski jer je “napisala previše znanstvenih tekstova i lanaka da bi svoja iskustva i ideje bila kadra prenijeti u pripovjednom tonu, bez stanovite pompoznosti”, Azar Naisi uspijeva svome štivu udahnuti doze napetosti i neizvjesnosti, što ini da njezino autobiografsko štivo na momente itamo poput kakvoga napetog krimia.

Paradoksalno, iako se radi o autobiografskom štivu, autoriina intima ostaje skrivena, a detalje vezane uz svoje bližnje gotovo u potpunosti zaobilazi. Tako se oca i majke, primjerice, dotie tek u zahvalama na kraju knjige, a vlastitu djecu gotovo i ne spominje. Na žalost, svojim uenicama, kojima je vrlo privržena, profesorica ne uspijeva u dovoljnoj mjeri udahnuti osobnosti pa one ostaju meusobno neraspoznatljive, bez veeg izgleda da prema njima stvorimo empatijski odnos. Manjkavosti ima i u kronologiji povijesnih dogaanja, iji je slijed esto nedovoljno pregledan i ne do kraja jasan, a uloga pojedinih politikih linosti nije u dovoljnoj mjeri pojašnjena neupuenom itatelju. No, i unato tim manama, “Lolita u Teheranu” dojmljiv je vapaj protiv netolerancije, ugnjetavanja, vjerskog fundamentalizma, iskljuivosti te gušenja ljudskih prava i slobode žena u djelu koje na upeatljiv nain spaja životopis, književnu analizu i povijesno-sociološku studiju. Azar Naisi uspješno postiže da ne zaboravimo kako je književnost ta koja ima mo da uzvisi naše osjeaje, spašava nas od moralne krutosti te potie osjetljivost za kompleksnosti života i ljudi u njemu.

ALBUM tjedna

Siddharta - “Saga” Siddharta je jedini (hard) rock bend s ovih prostora (ex-Juga) u posljednjih 10-ak godina koji se može pohvaliti unikatnošu na svim razinama kreativnosti nepoznatoj debeloj veini. Problem, meutim, jest da svaki preunikatni bend ima i nešto što ih ostavlja ne pretjerano komercijalnima, tonije, nema tu masovne histerije fanova gledajui u širinu. Siddharta je slovenski bend i, na stranu hrvatsko - slovenske arke, ta injenica je stvarni razlog zašto je Siddharta u svojoj deželi apsolutni bog, s ugledom koji imaju rijetki umjetnici (osim što pune apsolutno sve stadione koji u Sloveniji uope postoje, njihovi koncert sa Simfonijskim orkestrom RTV Slovenije totalni su “milestone” jednog rock benda), ali, iako su dosegli i znaajan meunarodni uspjeh (neko su vrijeme bili zvijezde MTV-ja), taj je status bio vezan uglavnom samo za jedan (Nord) ili drugi (Rh-) album, ali u državama istono od Slovenije nikada stvarno nisu napravili pravu karijeru i dosegli komercijalni status, osim status kult benda za manji broj obožavatelja, što je posve nepravedno jer je Siddharta vrhunski bend u svom žanru. Naravno da tomu nikako ne pomaže pjevanje na slovenskom

Popis pjesama Narava; Angel Diabolo; Alarm; Nevarno mesto; Napalm 3; Baroko; Stampedo; Od mraka do zore; Vojna idej; Madam; Tom Waits for me

jeziku jer tekstovi, koji variraju od inteligentnih, neobinih art formi, do otkaenih, duhovitih ili angažiranih, posve su nerazumljivi nekad ak i onima koji slovenski jezik razumiju (ovisno, naravno, o ritmu i pjevanju), a znamo da je van Slovenije 99% onih koji pjevani slovenski jezik ne razumiju uope. Valjda su i sami to shvatili pa esto kombiniraju pjesme na engleskom jeziku (Rh- je u cijelosti izdan i na engleskom jeziku), ak eksperimentiraju i s nekim drugim jezicima, no engleske verzije ne zvue tako da bi ih zapadno tržište zaista prisvojilo, ne stapaju se u ostale bendove s engleskoga govornog podruja. Osim spomenuta dva albuma, s posebnim naglaskom na to da je Rh- iznimno rock djelo, nakon uspjeha na MTV dodjelama, hrpom meunarodnih nagrada i stadionskim koncertima, albumom Petrolea iz 2006. Siddhartin uspjeh je lagano poeo ponirati, iako je album bio jako hvaljen i nagraivan, no, uglavnom u lokalnom okruženju. Kreativnost je bila mnogo jaa u vizualnom izražavanju (spotovi), ali su glazbeno otišli pomalo u ekstrem ispoliranosti i tehnike savršenosti. etiri godine kasnije projekt nazvan Saga dobio je svoj epilog. Novi album u radu otkrivan je pjesmu po pjesmu on-line, do samog kraja i završetka albuma. Siddhartine kreativnosti opet ne manjka, hard copy album je izdan u netipinoj formi i obliku, a artwork je totalno nešto ekstra. Posve u stilu opasnih, angažiranih,

nekad i ekstremnih tekstova – nekima e se jako sviati, nekima nimalo, ali im se ne može porei da deki barataju pojmom “art” kao da su ga izmislili. Glazbeno Saga pomalo luta izmeu par polustilova, koji nemaju jasnu glazbenu poveznicu, tonije, male razlike meu njima samo smetaju, rekli bismo “nit’ v r… nit’ mimo”. Malo neobian rezultat ako znamo da im je producent bio Ross Robinson (Slipknot, The Cure, Korn, Deftones ...), no, više zabrinjava oiti pad u kvaliteti na nekim pjesmama, tonije, ponavljanje ve vienih obrazaca. Saga je mnogo jaa u tekstovima, ali, to ve znamo, kod neslovenske publike ne znai ništa. Izuzev Tom Waits for Me, koju više ljudi može razumjeti, ali nije bogzna što. Perjanice albuma svakako su snažne Napalm 3 i Narava, Alarm

je tipini žestoki rock, a zanimljiva je Madam u kojoj su koketirali s popcorn stilom pjesama s generikih top lista. No, ona koja posebno odskae na Sagi je (dugi 11:52) poluinstrumental Od mraka do zore, koji zvui baš kako mu je i naziv, opasno, s drogirajuim gitarskim riffom. Bit e zanimljivo vidjeti u kojem e smjeru Siddharta krenuti dalje nakon Sage, no, ako vas u meuvremenu zatekne u blizini neki od njihovih koncerata, svakako otiite, Siddharta slovi kao izuzetno snažan koncertni bend, sa sjajnim svirakim umijeem i umijeem potpune kontrole nad publikom, koliko god ona mala ili brojna bila, pa su njihovi koncerti izvanredan doživljaj koji poesto može potrajati i po nekoliko sati i nikad ti ne dosadi, bez obzira koliko jako volite ili ne njihovu glazbu. (Anastazija Vržina, preuzeto sa Soundguardian.com)


9. ožujka 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Ni na nebu, ni na zemlji

Dan zaljubljenih

romantina komedija Režija: Jason Reitman Uloge: George Clooney, Vera Farmiga, Anna Kendrick

romantina komedija Režija: Garry Marshall Uloge: Julia Roberts, Ashton Kutcher, Jessica Alba, Taylor Lautner Redatelj filma „Zgodna žena“ predstavlja nam svoju novu romantinu komediju koju sainjava glumaka postava iz snova: Julia Roberts, Ashton Kutcher, Patrick Dempsey, Shirley MacLaine, Bradley Cooper, Jennier Garner, Jessica Alba, Anne Hathaway, Jessica Biel, Taylor Lautner, Jamie Foxx, Em-

ma Roberts, Taylor Swit i Queen Latiah samo su neki od desetaka poznatih holivudskih zvijezda koji se pojavljuju u ovoj prii o parovima i samcima u Los Angelesu, a koji se moraju suoiti s pritiscima i oekivanjima nadolazeeg. Trajanje: 120 minuta. Preporuujemo starijima od 7 godina.

(tri besplatne posudbe)

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Tko igra glavnu ulogu u filmu “Surogati”: 1) Al Pacino 2) Bruce Willis 3) Robert Redord

18.00 OBLANO S

utorak, 9.3.

UFTAMA

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: MARIO SANJKOVI&, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

20.00 KNJIGA ISKUPLJENJA akcijska avantura

l. br: _______________________________

srijeda, 10.3.

Ime i prezime: ______________________

nema filmskog programa u dvorani czk

________ _____________________________

etvrtak, 11.3. nema filmskog programa u dvorani czk

Šest nominacija za Oscar, ukljuujui nominaciju za najbolji film, najbolju glavnu mušku ulogu - George Clooney, najbolje sporedne ženske uloge - Vera Farmiga i Ana Kendrick, najbolju režiju, najbolji scenarij! Dobitnik nagrade Zlatni globus za najbolji scenarij! Clooney glumi Ryana Binghama, korporativnog eksperta koji gotovo non-stop pu-

tuje zrakoplovima. Uskoro e upoznati i djevojku svojih snova, koja takoer voli esto putovati avionima. Meutim, sve e to pokvariti Ryanov novi mladi proteže sa svojim potpuno drugaijim poslovnim idejama te narušiti do tada vrlo staložen i sretan Ryanov život Trajanje: 109 minuta. Preporuujemo starijima od 7 godina.

petak, 12.3. 18.00 DAN ZALJUBLJENIH

VALENTINES DAY romantina komedija Režija: Garry Marshal Uloge: Julia Roberts, Ashton Kutcher, Jessica Alba

20.00 NI NA NEBU, NI NA

DVD, BLUE RAY IZLOG PRISILA NA BRAK

FROST/NIXON

Strogoj šefici prijeti deportacija iz zemlje, pa svom pomoniku nareuje: ‘Oženi me!’ Kada se nasrtljiva književna urednica iz New Yorka Margaret (Sandra Bullock) suoi s mogunošu deportacije u rodnu Kanadu, ona snalažljivo izjavljuje da je zapravo zaruena za svog pomonika Andrewa (Ryan Reynolds) kojeg ve godinama kinji. Andrew pristaje sudjelovati u izmišljotini, no uz neke uvjete. Nespojivi par kree na put na Aljasku kako bi ona upoznala njegovu ekscentrinu obitelj, a Margaret se radi svoje neprilagoenosti nae u nizu urnebesnih kominih situacija. S improviziranim vjenanjem u planu i imigracijskim službenikom koji ih prati u stopu, Margaret i Andrew se nevoljko zareknu držati dogovorenog plana usprkos moguim opasnim posljedicama...

Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu priu. U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politikog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog. Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred oima javnosti. Frost smatra da e interes biti nevien upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispriao zbog dogaaja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko slinih ponuda, odluio se upravo za ovu Frostovu i to prvenst veno zbog velike novane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zaleenu’ politiku karijeru. On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reput ac ije s vog ‘domaina’ koji slovi kao ‘strunjak za pop kulturu i zabavu’....

GAMER

Gerard Butler je moderni gladijator Kable koji zabavlja publiku u krvavoj igri na život i smrt, no planira pobjei i osloboditi sebe i svoju obitelj. Od redatelja filma ‘Crank’ dolazi akcijski triler smješten u blisku budunost u kojoj su igre i zabava evoluirali na potpuno novu razinu: ljudi kontroliraju druge ljude u online igrama. Tehnologija kontrole uma se proširila, a sve zahvaljujui multimilijarderu Kenu Castleu (Michael C. Hall -’Dexter’) ija najnovija igra ‘Slayers’ omoguava milijunima ljudi da ostvare svoje divlje antazije, koristei prave zatvorenike kao igrae koji e se boriti do smrti. Kable (Gerard Butler) je odvojen od svoje obitelji, zatvoren i prisiljen boriti se u igri dok ga kontrolira Simon. Kable e morati preživjeti dovoljno dugo kako bi pokušao pobjei i spasiti svijet od ubojite Castleove tehnologije...

SUROGATI Jonathan Mostow, redatelj velikih akcijskih hitova kao što su Podmornica U-571 i Terminator 3, okuplja snažnu glumaku postavu predvoenu Bruceom Willisom. Radnja je smještena u uturistiki svijet u kojem ljudi žive u izolaciji, a komuniciraju putem robota surogata. Policajac (Willis) je prvi put u deset godina službe prisiljen napustiti svoj dom kako bi istražio ubojstva drugih surogata, što ga odvodi u nevjerojatan svijet koji nije mogao ni zamisliti.

1.

LJUBAVNICI

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

POLARNI KRUG

4.

RAT MEU NEVJESTAMA

5.

TVRD ORAH

6.

SUROGATI

7.

PRISILA NA BRAK

ZEMLJI UP IN THE AIR romantina komedija Režija: Jason Reitman Uloge: George Clooney, Vera Farmiga, Anna Kendrick

subota, 13.3. 18.00 DAN ZALJUBLJENIH

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

10. SIROE

romantina komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

ZEMLJI

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA” 1.

AVATAR

2.

NI NA NEBU, NI NA ZEMLJI

3.

PREVIŠE JE SLOŽENO

4.

DAN ZALJUBLJENIH

5.

SHERLOCK HOLMES

6.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

7.

NAREDNIK JAMES

8.

VJERUJEM U ANELE

9.

NEBESA

romantina komedija

nedjelja, 14.3. 16.00 PRINCEZA I ŽABAC animirana romantina antazija sinkronizirana na hrvatski jezik

18.00 DAN ZALJUBLJENIH romantina komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

ZEMLJI romantina komedija

ponedjeljak, 15.3.

10. GRAANIN OPASNIH NAMJERA

US BOX OFFICE

18.00 DAN ZALJUBLJENIH romantina komedija

20.00 NI NA NEBU, NI NA

1.

AVATAR

2.

SHUTTER ISLAND

ZEMLJI romantina komedija

3.

VALENTINE’S DAY

4.

THE WOLFMAN

5.

DEAR JOHN

Radno vrijeme blagajne!

6.

CRAZY HEART

7.

EDGE

8.

TOOTH FAIRY

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. FROM PARIS WITH LOVE

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

ZA NJU: Najomiljeniji i najtraženiji tretmani u wellness centrima širom svijeta

okolada - poseban wellness doživljaj Treba vam masaža koja e vas smiriti, smanjiti nakupljeni stres i napetost, a umjesto tmurnog raspoloženja, poput vremena što nas prati svih ovih zimskih mjeseci, pružiti osjeaj zadovoljstva i sree. Odluite li se za masažu okoladom, ta e vam jedinstvena kozmetika poslastica zaista i potaknuti stvaranje hormona sree (serotonina i endorfina), a ujedno nahraniti kožu, osvježiti je te obnoviti.

Masaža toplom okoladom

U ime vitke linije i skladne figure, odrei ete se okolade? Nipošto, priuštite si Klapp masažu tijela toplom okoladom, jedan od najomiljenijih i najtraženijih tretmana u wellness centrima širom svijeta. Klapp Hot Chocolate tretman lica i tijela izrazito je stimulirajui, energizirajui, antiageing i antistresni tretman na bazi kakaa i okolade. Terapija okoladom je jedinstven tretman za ljepotu i dobro osjeanje, koji ostavlja kožu bogato nahranjenom, mirisnom, mekom te okoladno baršunastom. Što je to u okoladi za masažu što je ini povoljnom za kožu? okolada je bogata mineralnim solima (osobito željezom, magnezijem, osorom, kalijem, kalcijem, s vrlo malom koliinom natrija), vitaminima, polienolima, dragocjenim antioksidansima, flavonoidima, teobrominom, koeinom, stimulantima i energizirajuim tvarima te šest aminokiselina koje su esencijalne za naše zdravlje. Te ami-

dodataka kemijskih stabilizatora, pa samim time koža ne samo da poprima lijepi okoladni sjaj ve se i u potpunosti obnavlja. Osim što poboljšava teksturu kože, okolada je snažno tonificira, a svojim obnavljajuim svojstvima potie proizvodnju kolagena i elastina, što joj osigurava potrebnu vrstou i napetost.

okoladni tretmani za lice

nokiseline uzrokuju stvaranje serotonina , “hormona sree”, i endorfina, “hormona zadovoljstva”. Hot chocolate pruža koži i osjetilima poseban doživljaj, koji ima blagotvoran i opuštajui uinak.

Baršunasti uinak i sjaj Svjetski hit, masaža toplom okoladom, posebno je wellness iskustvo. To nije samo masaža posebnom opuštajuom

MODNI TREND

tehnikom, ve i tretman njege tijela koji hrani kožu, inei je vrstom i elastinom, te joj putem masaže potie cirkulaciju u periernom krvotoku. Topla okolada upotrijebljena u masaži potpuno je prirodna, bez

PARFEM za nju

Topla okolada koristi se i u anticelulitnim tretmanima, jer pojaava cirkulaciju te prirodnim putem eliminira masnoe. Odlian je izbor i za njegu lica. Osim hranjivog djelovanja, okoladni tretmani lica preporuljivi su i kako bi umornoj koži pružili mladolik izgled. Kozmetiki saloni u ponudu tretmana na bazi okolade ukljuili su i okoladnu depilaciju, koja, osim uklanjanja dlaica, ima i blagotvoran, obnavljajui uinak na osjetljivu kožu.

PARFEM za njega

Muški sakoi za žene – smjela moda za ljepši spol Pure Poison Fahrenheit Muški sakoi za žene naziv je novog/starog modnog trenda koji e ove godine biti pravi modni hit. Naravno, ne radi se o tome da od svojeg deka ili supruga uzmete sako i nosite ga po ulici, iako bi moglo proi ako je on nešto sitnije grae ili vi krupnije.

Retro s futuristikim detaljima Gotovo je nemogue zaboraviti sakoe podvrnutih rukava koji su se nosili 80-ih godina prošlog stoljea te bili nezaobilazan modni hit i kod muškaraca i žena. Na

ma smo nedavno pisali, i muškim košuljama za žene.

stajati i na više stvari ete ih moi kombinirati.

Kako ih kombinirati?

2. Podvrnuti rukavi

Postoje dva vrlo jednostavna pravila kako nositi muške sakoe za žene. No, prije nego što ih napomenemo, želimo istaknuti da prilagodite ovaj stil vašoj grai. Isprobajte nekoliko razliitih kombinacija i modela.

Vjerojatno ste do sada primijetili još jedan detalj koji se ponavlja na svim muškim sakoima za žene – podvrnuti rukavi. Na taj nain još e se jae naglasiti dojam njegove veliine, odnosno iluzija da sako ima preduge rukave te da ste ih morali podvrnuti kako biste oslobodili ruke. Ne moramo posebno naglašavati da muške sakoe za žene možete nositi u razliitim prigodama, od onih sveanijih, pa do onih ležernijih i svakodnevnih, kao što je izlazak u grad ili na posao.

1. Neka izgleda preveliko sreu, barem koliko smo mi primijetili, muška moda danas nije otišla u tom smjeru. No, zbog toga su modni kreatori za žene uskrsnuli široke, duge, pa i udobne te praktine sakoe, koji više - manje izgledaju kao da ste ih izvukli iz “natalina“, pomalo retro, ali s uturistikim detaljima. Kombinacija je bezbroj. Zanimljivo je još spomenuti da su upravo ti muški sakoi za žene rezultat i drugih modnih trendova 80-ih koji su nam se vratili unazad nekoliko godina. Za sakoe pak direktno možemo zahvaliti podrapanim i pokrpanim trapericama, o koji-

Bilo koji modni trend koji se odnosi na muške odjevne predmete koje nose žene, pa tako i sakoe, zamišljen je na taj nain da vam odjevni predmeti izgledaju broj preveliki. No, neka bude to samo za jedan broj kako se ne biste “utopili“ u odjei. Vrlo je lako odrediti kako bi to trebalo stajati na vama. Neka ramena od sakoa budu šira od vaših ramena za koja etiri centimetra. Sakoi mogu biti duži i krai, širi i uži, s razliitim uzorcima, no, pokušajte neka budu što neutralnije boje. Bolje e vam

Pure Poison je najnoviji Diorov otrov, opinjava vas ali i puni drskom snagom, sam naziv predstavlja parem. Pure Poison su pravila tri “nosa“, tri duše, i ovaj kolektivni rad raduje složenom kompozicijom i izuzetnom harmonijom. Na poetku vas izazivaju svježe note bergamota i jasmina; zatim na snagu stupa bijelo cvijee, erotino i opojno; dubinu mirisu daje sandalovina i amber. Napravljen je 2004. Kreatori su Carlos Benaim, Dominique Ropion i Olivier Polge.

Topao, profinjen i osobit parem, muška klasika od Diora. Miris drveni, blago zainjen s notama cvijea, orijentalne sandalovine, kedra i paulija, nježni i muževan istovremeno. Njegov trag toliko je intenzivan, nenametljiv i svugdje oko vas. Parem je bio lansiran 1988. i odmah dobio nevjerojatnu popularnost. Kreatori su mirisa Jean Louis Sieuzac i Maurice Roger, Jean - Louis Sieuzac. Limitirana verzija toaletne vode od 50 ml u srebrnoj je boici, miris je isti.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Pikantna riža s povrem

Riješite se mrlja od brijanja s bikini zone

Sastojci: - 1 zelena paprika, narezana na manje komadie - 1 luk, sitno nasjeckani - 1 režanj ešnjaka, sitno nasjeckan ružmarin - bosiljak - 2 žlice ulja - 200 g riže - 2 vea paradajza, narezanih na manje komadie - sol i papar - 400 ml vode - pikantni umak

Priprema jela: Na ulju prepržite papriku, luk i ešnjak. Dodajte ružmarin i bosiljak. Umiješajte paradajz, rižu, sol i papar te po želji pikantni

umak, npr. tabasco. Držite na vatri oko pet minuta, uz miješanje. Dodajte vodu te prekrijte tavu. Držite na laganoj vatri sve dok riže ne bude kuhana.

Žene, ali i neki muškarci, koje briju svoju bikini zonu znaju za pojavu crvenih mrlja i upala koje se pojave nakon brijanja. Takve mrlje mogu nagrditi izgled bikini zone. Evo savjeta koje morate poduzeti odmah nakon brijanja da biste sprijeili njihovu pojavu. Koristit ete produkte koji se mogu pribaviti u bilo kojoj ljekarni. Nakon brijanja okupajte se u toploj vodi. U toploj vodi budite oko 20 minuta i kad ste gotovi uzmite suh i mekani runik i potapšajte po bikini zoni (niti sluajno trljati). Nanesite

losion aloa vere na ruku. Lagano umasirajte na bikini zonu kružnim pokretima. Možete ponoviti postupak i priekajte da se aloa vera losion osuši. Nanesite neparemirani kozmetiki losion za hidrataciju kože. Lagano utrljajte kružnim

pokretima. Mrlje se više ne pojavljuju, a vaša bikini zona izgleda uredno.


Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Zino, Takt i Palis C, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni konnent: Planine, dok. serija Afrika, arobni konnent: Tri pusnje, dok. serija Trea dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dossier.hr Pusnje svijeta: Gobi, dok. serija Potrošaki kod Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Dr. House, serija (12) Traerica, serija (12) Skica za portret Dossier.hr Potrošaki kod Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.10 Legenda o Tarzanu, crtana

02.05 02.50 03.35 03.50 04.35 05.05

01.20

22.15 23.10 23.25 23.30 23.40 00.35

21.35 22.05

20.10 21.00

15.35 16.10 16.20 17.40 18.20 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

13.20 14.10 14.19 14.20 14.35

12.32

12.00 12.11 12.13 12.15 12.27

11.10

10.42

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

09.07

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

serija TV vr: Pribor za jelo Brlog: Labud Nogalo: Kokoši na ces arobna ploa - uimo engleski Krava i Pile, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Cranford, serija Max Minsky und ich, (Uloge: Zoe Moore, Emil Reinke, Adriana Altaras, Jan Josef Liefers, Monica Bleibtreu, Susanna Simon, Rosemarie Fendel, Hildegard Alex, Wladimir Tarasjanz, Ralph Misske, Kay Becker, Carina N. Wiese, Maxime Foerste; Scenarisca: Holly-Jane Rahlens; Redateljica: Anna Jusce) Lugarske prie, dok. lm Ritam tjedna Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane Ton i ton Eka TV vr: Pribor za jelo Brlog: Labud Nogalo: Kokoši na ces arobna ploa - uimo engleski Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who, serija za mlade TV Bingo Show Traerica, serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Paradise Found, (Uloge: Kiefer Sutherland, Nastassja Kinski, Alun Armstrong, Thomas Heinze, Chris Haywood, Nicholas Hope, Marco Andreacchio; Scenaris: Mario Andreacchio, John Goldsmith; Redatelj: Mario Andreacchio) Pregovarai, serija (12) Kraj programa

07.05 Krava i Pili, crtana serija 07.30 Miy, animirana serija 07.45 Malcolm u sredini, hum. serija 08.35 Astro show, emisija 10.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.10 Pod ism krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 13.00 Veera za 5, lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Aneo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija

00.35 01.20

17.05 18.00 18.17 18.20 18.50 19.25 20.15 21.10 22.00 22.12 22.15 23.05

16.15

14.55 15.10 15.25 15.40 --------------15.58

12.20 12.50 13.30 13.50 14.10

09.25 10.00 10.45

09.00

08.10 08.35

07.35 --------------07.53

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JASON DERULO 01.00 NO NI PROGRAM

06:15 Naši najbolji dani, serija 07:00 Jackie Chan, crtana serija 07:25 Jagodica Bobica, crtana serija 07:50 Mali zmajii, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vjenos, serija 11:10 Magina privlanost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vjenos, serija 16:00 Magina privlanost, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 50 prvih poljubaca, (SAD, 2004., romanna komedija; Redatelj: Peter Segal; Glume: Adam Sandler, Drew Barrymore, Rob Schneider, Sean Asn, Lusia Strus, Dan Aykroyd) 23:00 Vijes 23:15 Nestali, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Brane vode, serija 01:15 Post mortem, serija (12) 02:15 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:15 Smrtonosna igra, triler 05:00 Post mortem, tarot show (12) 05:45 Seinfeld, serija 06:10 Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 James Bond 007: Dijaman su vjeni, (akcijski, 1971.; Redatelj: Guy Hamilton; Uloge: Sean Connery, Jill St. John, Charles Gray, Lana Wood, Jimmy Dean) 22.05 Planet tame, (znanstvenofantasni, 2000.; Redatelj: David Twohy; Uloge: Vin Diesel, Radha Mitchell, Cole Hauser, Keith David, Lewis Fitz-Gerald, Claudia Black) 00.05 Vijes, informavna emisija 00.15 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.55 Astro show, emisija

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:43 10:00 12:00 12:05 13:00

18:10 19:00

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Snimka koncerta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % meimursko – tkalja i drvorezbar, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi kuni video 16.10 Obalna, serija 17.05 Kos, serija18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Ljudi u crnom, lm 21.50 Dantejov vrh, lm 23.35 Škola za parove, hum. serija 0.05 Tajna kod stepeništa, lm 2.20 Love TV

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Djevojka ili pas?, lm 22.55 24 UR 23.15 Kaliforniciranje, serija 0.10 Surferi, serija 0.45 Nona panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 15. ožujka 2010.

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:23 23:25 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nauc vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Meimurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.15 Nogomet 10.15 Olimpijske igre 15.00 Nogomet 16.30 Eurogoals 20.00 Boks 23.00 Motosport

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 16.30 Poker 17.30 Nogomet, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Klizanje, prijenos

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Vermisst 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Dvostruka vizija, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Crying Freeman, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 Noni program

sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid,, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Lipsck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 Noni program

(13.3. u 20.00 h, Nova TV)

Bruce Willis

od 9.3.2010. do 15.3.2010.

PREGLED

TV


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 16.20 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.35 03.20 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan Şivot, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture B... kao Babilon, dok. lm Danny na moru, dok. serija Kulturna baťna Burzovno izvjeťe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Meu nama Etnoforenziari: U gradu Dugom Selu, emisija puke i predajne kulture Hrvatska uŞivo - Vijes Hrvatska uŞivo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Pusnje svijeta: Australija, dok. serija Poslovni klub Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zloinaki umovi, serija (12) Pregovarai, serija (12) Pregovarai, serija (12) Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PINK FLOYD 01.00 NO NI PROGRAM

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a ARTS 21 emisija o kulturi VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNIKI KLUB IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Auto moto nauc vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fesvali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Ĺ aljivi kuni video 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Kos, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Vlak pun love, lm 22.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.20 Ĺ kola za parove, hum. serija 23.50 Obraun, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Kaliforniciranje, serija 0.00 Surferi, serija 1.00 Nona panorama

8.30 Dobar dan, KoroĹĄka ÂŽ 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Ĺ etnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 9. oĹžujka 2010.

Krava i Pili, crtana serija Miy, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Drugo lice, telenovela (dvije epizode) Aneo i vrag, telenovela Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin

06.55 Djeak i vjeverica, crtana 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija serija 20.00 Jezikova juha, reality show 07.15 Legenda o Tarzanu, crtana 21.00 Hrvatska traŞi zvijezdu, serija glazbeni show 07.40 TV vr: 22.10 Što muťkarci Şele, (krimi -------- Danica komedija, 2001.; Redatelj: -------- Gusarske prie Harald Zwart; Uloge: Ma -------- Profesor Baltazar Dillon, Michael Douglas, 08.10 Krava i Pile, crtana serija Liv Tyler, Paul Reiser, Mary 08.35 Hollyni junaci, serija za Jo Smith, Reba McEnre, djecu John Goodman, Andrew 09.00 Lockie Leonard, serija za Silverstein) djecu 23.50 Vijes, informavna 09.25 Vip Music Club emisija 10.00 P.D.James: Pokrov za 00.00 Sarah Connor: Kronike, slavuja, serija znanstveno-fantasna 10.45 Aller-retour dans la serija journÊe, (Uloge: Pierre 00.45 Grad uragana, krimi serija Ardi, Line Renaud, Karine 01.35 ReŞi me, dramska serija Belly, Guillaume Delorme, (dvije epizode) (12) Isabelle Sadoyan, Geraldine 03.20 Astro show, emisija Loup; Scenarist: Jacques Santamaria; Redatelj: Pierre Sisser) 12.50 Dokuteka - Koraci: Barakaťi, dok. lm 13.25 Prijatelji, hum. serija 06:40 Naťi najbolji dani, serija 13.45 Zovem se Earl, hum. serija 07:25 Jackie Chan, crtana serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, 07:50 Mali zmajii, crtana serija serija 08:05 Bumba, crtana serija 14.55 Kod Ane 08:15 Ezo TV, tarot show 15.10 Koga briga? 10:10 Odavde do vjenos, 15.40 TV vr: crtana serija -------- Danica 11:10 Magina privlanost , -------- Gusarske prie crtana serija -------- Profesor Baltazar 12:10 IN magazin 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, 13:00 Naťa mala klinika, serija serija 14:00 Najbolje godine, serija 17.05 Drugi format 15:00 Odavde do vjenos 18.00 Vijes na Drugom 16:00 Magina privlanost, serija 18.17 Vrijeme 17:00 Vijes Nove TV 18.20 Županijska panorama 17:25 Naťa mala klinika, serija 18.50 Vip Music Club 18:25 IN magazin 19.25 Doctor Who, serija za 19:15 Dnevnik Nove TV mlade 20:00 Najbolje godine, serija 20.15 Snimka dodjele lmske 20:40 Utakmica Lige prvaka nagrade Oscar 22:45 Vijes 21.50 Vijes na Drugom 23:00 UFC Specijal 22.02 Vrijeme 23:30 SaŞeci Lige prvaka 22.10 Zloinaki umovi, serija (12) 00:00 Nestali, serija 23.00 Fawlty Towers, hum. serija 01:00 Seinfeld, serija 23.35 Pregovarai, serija (12) 01:30 Brane vode, serija 00.20 Pregovarai, serija (12) 02:00 Post mortem, serija (12) 01.05 Kraj programa 03:00 Vidovi Milan, tarot show -------- polunale EBEL lige, hokej (18) 04:00 Scena zloina, (SAD, 2001., triler; Redatelj: Eric DelaBarre; Glume: GiGi Erneta, Orien Richman, 07.15 Amber Smith, Robert 07.40 Eaton, Kevin Sco Allen, 07.55 Chriss Anglin) 05:30 Seinfeld, serija 05:55 IN magazin 06:40 Kraj programa 08.25

09.15 11.20

11.50 12.20 12.45 13.05 13.55 15.30 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von TĂślz, lm 23.35 Noni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star fĂźr Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Obitelj XXL, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 Noni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im GlĂźck 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

7.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 DSF aktuell 23.45 Krampfsport

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akoveki kutak, emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

9.00 Langlauf 12.15 Nogomet 14.45 Rad, prijenos 17.15 Skispringen, prijenos 18.55 Nogomet 20.25 Boks 23.00 Fun

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ----------------------

05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.00 11.45 11.57 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16

12.25 13.20 13.50 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55

17.35 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.45 21.50 22.25 22.40 22.50

00.40 01.25

Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert klasine glazbe Opera box HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture RuŞmarin i majina duťica, serija RuŞmarin i majina duťica, serija TV kalendar Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Zino, Takt i Palis C, emisija pod pokroviteljstvom Plodovi zemlje Rijeka: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Flicka, (Uloge: Allison Lohman, Tim McGraw, Maria Bello, Ryan Kwanten, Danny Pino, Dallas Roberts; Scenaris: Mark Rosenthal i Lawrence Konner (prema romanu Mary O’Hara); Redatelj: Michael Mayer) Lijepom naťom: urevac U istom loncu, kulinarski show LOTO 6/45 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko Şeli bi milijunať?, kviz Odmori se, zasluŞio si, TV serija Ep reportaŞa Paralele Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Kevinom Costnerom: Polja snova, (Uloge: Kevin Costner, Amy Madigan, Ray Lio a, James Earl Jones, Burt Lancaster; Scenarist: Phil Alden Robinson (prema knjizi W. P. Kinselle); Redatelj: Phil Alden Robinson) RuŞmarin i majina duťica, serija RuŞmarin i majina duťica, serija Fotograja u Hrvatskoj Paralele Lijepom naťom: urevac U istom loncu, kulinarski TV kue imaju pravo promjene programa

02.10 02.15 02.45 03.40

show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

Carrie-Anne Moss, David Morse, Aaron Yoo) 21.45 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.40 Zakon brae, krimi serija (dvije epizode) Policijska akademija 5: Zadatak Miami Beach, igrani lm, komedija

00.15

08:10 Bumba, crtana serija 08:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:50 Dora istraŞuje, crtana serija 09:15 U sluaju frke, serija 09:45 Ulica sjeanja, serija 10:45 Automov, auto-moto magazin 11:15 Magazin Lige prvaka 11:45 Novac, business magazin 12:15 Eli Stone, serija 13:15 Zbogom, bivťi, serija 14:15 Žene amerikih vojnika, serija 15:15 Danijelova ki, (SAD, 2008., drama; Redatelj: Neill Fearnley; Glume: Marn Doyle, Brandon Firla, Laura Leighton, Brad Borbridge, Neill Fearnley) 17:05 Vijes 17:15 Dug put kui, (SAD, 1996., obiteljski; Redatelj: Carroll Ballard; Glume: Je Daniels, Anna Paquin, Dana Delany, Terry Kinney, Holter Graham) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 21:00 Moj deko se Şeni, (SAD,1997., romanna komedija; Redatelj: P.J. Hogan; Glume: Julia Roberts, Dermot Mulroney, Cameron Diaz, Rupert Evere ) 22:55 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:15 Televizijska posla, serija 00:45 Most sudbine, drama 02:50 Noni uvar, horor 04:20 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:30 Televizijska posla, serija 06:00 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MARINA AND THE DIAMONDS 01.00 NO NI PROGRAM

13:28 13:30

07:57 08:00 12:00 13:00 14:15 15:15 16:00 16:15 16:45

Danas pogledajte‌ Djeja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta I to sam ja, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm Bajke brae Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 16.30 Poker 18.00 Nogomet, prijenos 20.15 Turbo 22.15 DSF Motor

21:35 23:30 00:00 00:45

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Tjedna kronika 100 % meimursko - Ĺžetva Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija TuĹžni aneli, igrani lm (12) Oko krole, ponavljanje Tjedna kronika Videostranice

17:00 17:35 18:30 19:30 20:00

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 ---------------

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 9.00 Nogomet: Liga prvaka 19.00 Eu14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 rogoals 20.00 Jahanje 20.30 Golf 23.00 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Bria- Nogomet

10.00 TV vodi + panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 GaraĹža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. domai serijali 18.00 Domae zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasine glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fesval 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

nom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Divlje Ĺživonje 10.55 Ozare 11.30 Serija Vrijeme 20:15 Babel, lm 22.30 ZiB za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja Flash 22.40 FlashForward, serija 23.30 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Noni program Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna 07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 Cineemisija 22.00 Vijes 22.45 Ameriki Tipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney lm 0.25 Noni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Nomaden der LĂźe, lm 13.50 Druga prilika, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, seriprodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 NaĹĄa ja 18:00 Newsme 18:10 Simpsoni, crtana pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za serija 19:10 Galileo 20:15 Irina Palm, lm djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 23.15 Hana-Bi, lm 1.00 Noni program Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj Ĺživot, serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pogranine TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladeĹž 13:20 Das weiĂ&#x; doch jedes Kind! 14:20 Grän gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 16:30 Der Bulle von TĂślz, lm 18:30 Vijes 10.45 Ĺ kolska koĹĄarkaĹĄka liga 11.45 19:05 Grän gesucht 20:15 Vojna ekipa za Provjereno 12.40 Formula 1, prijenos oevid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 utrke 14.55 Kuni video 15.15 Derren Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna Brown, serija 15.45 Karen Sisco, serija ekipa za oevid, serija 0.30 Noni program 16.40 Babe, lm 18.20 Ljubav kroz Ĺželudac 18.55 24 UR 20.00 Pria Susan Boyle, dok. serija 21.00 Snaha, lm 22.55 Zamalo popularni, lm 1.10 Tab- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 loid, serija 2.05 Luda ĹĄkola, serija 2.35 Alles was zählt 11:30 Autopros 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladeĹž 15:40 Nona panorama Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Keine Angst, lm 22.15 7.45 TV 8.05 Djeji program 12.00 Igra, Spiegel Tv Magazin 23.00 Noni program hum. serija 12.35 Fantasan poziv 14.25 LaĹžni kilogrami, lm 15.50 VraĹžja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 Slis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Vruina, 8.00 Djeji program 11:00 Magic A ack lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Dokumentarna serija 23.35 Obraun kod Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp LaO.K. Korala, lm 1.20 Love Tv zlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos KĂśnigsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Prozac Naon, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za Ĺžrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 Noni program

NEDJELJA 14. oĹžujka 2010.

06.10 TEST 06.25 Najava programa 06.30 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 06.55 Paulino ljeto, serija za djecu 07.20 Tommy Tricker u carstvu maraka, (Uloge: Lucas Evans, Anthony Rogers, Jill Stanley, Andrew Whitehead, Chen Yuan Tao, Catherine Wright, Paul Popowich, Han Yun, Cree Rubbo, Ron Lea; Scenarist i redatelj: Michael Rubbo) 09.00 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 10.50 Biblija 11.00 Split: Misa, prijenos 12.05 Zvijezde pjevaju 13.25 Studio F1 13.50 Bahrain: F1 za Veliku nagradu Bahraina 15.40 Studio F1 16.05 Doha: Atleka - Svjetsko dvoransko prvenstvo, prijenos 17.30 Olimp - sportska emisija 19.35 Magazin LP 20.05 Daleki horizon, (Uloge: Tom Cruise, Nicole Kidman, Thomas Gibson, Robert Prosky, Barbara Babcock, Cyril Cusack; Scenarist: Bob Dolman (prema sinopsisu Boba Dolmana i Rona Howarda); Redatelj: Ron Howard) 22.25 Sportske vijes 22.35 Za one koji misle unaprijed - CO, emisija pod pokroviteljstvom 22.40 GaraĹža 23.10 Dobre namjere, TV serija (12) 00.00 Dobro ugoena veer 01.00 Transfer 01.30 Kraj programa

07.35 Skrivene poruke, hum. serija 08.05 Miy, animirana serija 08.45 Dexterov laboratorij, crtana serija 09.10 Bakugan, crtana serija 09.35 Bikeri s Marsa, crtana serija 10.00 Jesen sĹže, dunjo moja, dramska serija 11.15 Jedna od dekiju, hum. serija 11.40 Jezikova juha, reality show 12.35 Pria o Lindi McCartney, (drama, 2000.; Redatelj: Armand Mastroianni; Uloge: Elizabeth Mitchell, George Segal, Gary Bakewell, David Lewis) 14.20 Shrek Trei, animirani lm 15.50 Columbo: Seks i oĹženjeni detekv, (krimi serija, 1989.; Redatelj: James Frawley; Uloge: Peter Falk, Lindsay Crouse, Julia Montgomery, Peter Jurasik, Ken Lerner) 17.30 Discovery: Bez cenzure, dok. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Paranoja, (triler, 2007.; Redatelj: D.J. Caruso; Uloge: Shia LaBeouf, Sarah Roemer,


Najava programa TV kalendar Znanstvena peca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Isnita pria o Jesseju Jamesu Skica za portret Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Osama Bin Laden živ ili mrtav? Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna: Zbirka Gvozdanovi Lovac na puhove, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda kua, hum. serija LOTO 7/39 Dietpharmova pitalica, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Zvijezde pjevaju Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend s Kevinom Costnerom: Izmeu ljubavi i igre, (Uloge: Kevin Costner, Kelly Preston, John C. Reilly, Jena Malone, Brian Cox, J. K. Simmons, Vin Scully, Steve Lyons; Scenarist: Dana Stevens; Redatelj: Sam Raimi) Filmski maraton: Krivci, (Uloge: Bill Pullman, Devon Sawa, Gabrielle Anwar, Angela Featherstone; Scenarist: William Davies (prema romanu ‘The Guilty’ Simona Burkea); Redatelj: Anthony Waller) Filmski maraton: Metoda, (Uloge: Eduardo Noriega, Najwa Nimri, Eduard Fernández, Pablo Echarri, Ernesto Alterio; Scenaris: Jordi Galcerán, Mateo Gil, Marcelo Pieyro; Redatelj: Marcelo Pieyro) Skica za portret Lovac na puhove, dok. lm Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.20 TEST

04.15 04.30 05.00

02.25

00.35

19.30 19.56 20.01 20.10 21.50 21.55 22.10 22.20

18.40 19.15 19.20

16.45 17.20 17.50 18.35

15.45 16.20 16.29 16.30

14.05 14.35

13.20

12.16 12.30

12.00 12.11 12.13 12.15

11.55

09.45 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.15

20.00

18.30 19.10

18.00

15.55

13.45

11.55

09.30

08.00 08.25 09.05

06.05 06.55 07.35

NO NI PROGRAM

2007.; Redatelj: Chris Miller; Glasovi: Mike Myers, Eddie Murphy, Cameron Diaz, Antonio Banderas, Julie Andrews, John Cleese, Jusn Timberlake, Rupert Evere ) 21.30 Policijska akademija 5: Zadatak Miami Beach, (komedija, 1988.; Redatelj: Alan Myerson; Uloge: Bubba Smith, David Graf, Ma McCoy, Janet Jones, George Gaynes, G.W. Bailey, Michael Winslow) 23.05 Samo nevolja, (komedija, 1991.; Redatelj: Dan Aykroyd; Uloge: Chevy Chase, Dan Aykroyd, Demi Moore, John Candy, Valri Bromeld, Taylor Negron) 00.40 Torque: Bijes na dva kotaa, igrani lm, akcijski (12)

07:35 Ezo TV, tarot show 09:05 Bumba, crtana serija 09:20 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:45 Dora istražuje, crtana serija 10:10 U sluaju frke, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 arobnice, serija 13:10 Vatrena oluja: Pakao, igrani lm 15:00 Policijska posla, igrani lm 17:00 Vijes 17:10 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Smrtonosna zona, (SAD, 1993., akcija; Redatelj: Rowdy Herrington; Glume: Bruce Willis, Sarah Jessica Parker, Dennis Farina, Tom Sizemore, Brion James, Robert Pastorelli) 21:55 Pele ubojice, (Kanada, 2002., akcija; Redatelj: Penelope Buitenhuis; Glume: C. Thomas Howell, Tracy Nelson, Fiona Loewi, Noel Fisher, Emily Tennant) 23:50 Opasna požuda, triler 01:30 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:30 Ledeni pakao, SF akcija 03:50 Smrtonosna zona, igrani lm 05:30 Dobre namjere, komedija Aneo i vrag, telenovela 07:00 Nad lipom 35, humorisno Miy, animirana serija -glazbeni show Dexterov laboratorij, crtana 08:00 Kraj programa serija Bakugan, crtana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Skrivene poruke, hum. serija Harry Po er i zatoenik 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS Azkabana, avanturiski/ AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 obiteljski RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 Troje za tango, romanna VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 komedija EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + Elizabethtown, romanna HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; komedija 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Premier liga: To enham TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Blackburn, prijenos DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A Zvijezde Ekstra: Najvee SRCE KUCA; 13.15 MEIMURSKI MINULI holivudske tragedije (2. CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REdio), zabavna emisija PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; Vijes, informavna emisija 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; Hrvatska traži zvijezdu, 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIglazbeni show JA; 00.00 Music Special: PHOENIX 01.00 Shrek Trei, (animirani,

06.35 Najava programa 06.40 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac 07.05 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 07.30 TV vr 07.40 Danica 07.45 Ninin kutak 07.50 arobna ploa 08.05 Navrh jezika 08.15 Kokice 08.40 Garmisch-Partenkirchen: Finale svjetskog skijaškog kupa - slalom (M), prijenos 1. vožnje 09.40 Garmisch-Partenkirchen: Finale svjetskog skijaškog kupa - slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 10.50 Izazovi: Saslušajte me!, njemaki dok. lm za mlade 11.05 Briljanteen 11.55 Garmisch-Partenkirchen: Finale svjetskog skijaškog kupa - slalom (M), prijenos 2. vožnje 12.55 Garmisch-Partenkirchen: Finale Svjetskog skijaškog kupa - slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 13.50 Sakhir: F1 kvalikacijski trening za Veliku nag radu Bahreina, snimka 14.50 Doha: Atleka - Svjetsko dvoransko prvenstvo, ukljuenje u prijenos 15.15 Auto-magazin 15.45 4 zida 16.25 Na legendarnom putu aja: U srcu Shangri-Laa, dok. serija 17.20 Kviz, (Uloge: John Turturo, Rob Morrow, Ralph Fiennes, David Paymer, Paul Scoeld; Scenarist: Paul A anasio; Redatelj: Robert Redford) 19.30 Nove avanture stare Chrisne, hum. serija 20.10 HNL: Hajduk - Rijeka, prijenos 22.05 Volim nogomet 23.05 Sportske vijes 23.15 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.20 Ritam tjedna 00.00 Mamuca, krimi serija (12) 00.50 No u kazalištu - E. Ionesco: elava pjevaica 01.50 Kraj programa serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Das Haus am Meer, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Veer und Zaara, lm 23.50 Noni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Reportaža 20.00 Rukomet, prijenos 22.15 Star Talk

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00 16:00

07:57 08:00 12:10 13:20 14:20

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija OPASNE VEZE talk show MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

Danas pogledajte… Djeja televizija 1x2, emisija o klaenju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom nainu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm

19:30 20:00 21:40 -------22:00 ---------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:15 16:45 17:00 17:10 18:15 19:00 19:15 20:00 21:35 23:15 23:35

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Bajke brae Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija I to sam ja, zabavna emisija Vijes Oko krole, zabavna emisija Pjesme koje srce diraju Kocka, igrani lm (12) Vijes Videostranice

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 8.35 Olympia: Eiskunstlauf 11.00 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Nogomet 20.00 Kampfsport 23.00 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, Hrvanje

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fesval 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja Ratne igre, lm 21.50 Louis, lm 23.25 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja Noni program 9.30 Tjedni izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak serija 18.45 Glazba 20.00 Ameriki Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac prekogranine TV 1.10 Videostranice Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Time Lock, lm 22.15 7.45 TV prodaja 8.00 Djeji program Genial daneben 23.15 Noni program 11.55 Formula 1, prijenos kvalikacija 13.10 Kuni video 13.30 Ljubav kroz želudac 14.05 Doruak u Ti anyju, lm 16.10 Poirot, serija 17.15 Bijes u 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 gimnaziji, lm 18.55 24 UR 20.00 40 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani dana 40 noi, lm 22.25 Neoekivani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 zloin, lm 0.35 Oišenje, lm 1.30 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Nona panorama Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 Noni 7.30 Tv prodaja 8.05 Djeji pro- program gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantasan poziv 14.05 Dust Factory, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kamera! 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu 19.30 TV Tuba 20.00 Zbog Winnija 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die GeDixija, lm 21.40 Privatna praksa, serija heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, 22.40 Dogville, lm 0.25 Skins, serija serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Eisenfresser, lm 21.55 Vor Ort, 1.45 Nona pca lm 23.50 Noni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 13. ožujka 2010. Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni konnent: Postanak, dok. serija Afrika, arobni konnent: Prirodni kuriozite, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža A sad u Europu! Proces Mamuca, krimi serija (12) Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Prekid programa radi redovnog održavanja ureaja Alpe Dunav Jadran Oprezno s anelom, telenovela TV kue imaju pravo promjene programa

04.35 05.05

02.20

01.35

19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.00 21.35 22.25 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.30

14.19 14.20 14.35

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.10 11.55

11.06

10.41

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

07.15 Krava i Pili, crtana serija 07.40 Miy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod ism krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Veera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Aneo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.20 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.45 TV vr: -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Luckaste paje pustolovine 08.15 Krava i Pile, crtana serija 08.40 Vip Music Club 09.15 Garmisch: Finale Svjetskog skijaškog kupa - spust (M), prijenos 10.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 11.15 Garmisch: Finale svjetskog skijaškog kupa - spust (Ž), prijenos 12.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Koga briga? 15.40 TV vr: -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Luckaste paje pustolovine 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijes 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 Nogomet, LP - emisija 20.40 Nogomet, LP - 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.40 Nogomet, LP - 2. poluvrijeme 22.35 Nogomet, LP - emisija i sažeci 23.25 Nevini, serija (12) 00.15 Pregovarai, serija (12) 01.00 Kraj programa -------- Jadranska liga Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajii, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Smrtonosna legenda, (Švedska, 2004., horor; Redatelj: Mikael Hfström; Glume: Rebecka Hemse, Jenny Ulving, Jesper Salén, Peter Eggers, Daniel Larsson) Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DETOUR 01.00 NO NI PROGRAM

04:50 05:35 06:00 06:40

03:20

23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20

22:00

06:40 07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.50 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 22.40 Najgori neprijatelj, krimi serija 23.35 Vijes, informavna emisija 23.45 Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.25 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Bionic Woman, serija 23.00 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.15 Navy CIS, serija 23.15 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Kuanice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 Noni program

Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za oevid, serija 23.15 Noni program

15:00 17:00 17:05 17:25

09:43 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes akoveki kutak, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ----------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:30 23:45 23:48 23:50 00:10

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A REZERVIRANO VRIJEME DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Iz Nedeliša, emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Ostvarenje snova, igrani lm Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni 10.00 TV vodi + panorame turiskih program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija Odbojka 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Ru16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 komet, prijenos 22.00 Formula 1 Fesval (klape) 20.00 Domai dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 9.15 Skijanje, prijenos 10.30 Skispringne, prijenos 15.15 Rad, prijenos 19.00 Eurogoals 8.25 Jutarnji program 9.30 Djeji pro- 20.00 Eurosport 20.45 Golf 22.00 Olympia gram 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Magazin

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi kuni video 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Kos, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 23.55 Škola za parove, hum. serija 0.25 Stripz smr, lm 2.15 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Sjeme zla, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za oevid, serija 23.35 Kaliforniciranje, serija 0.30 Surferi, serija 1.05 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 10. ožujka 2010.


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 16.20 17.35 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 03.25 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i Ĺživot, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni konnent: Putovima jezera, dok. serija Afrika, arobni konnent: Ekstremni krajolici, dok. serija Oprah show Burzovno izvjeĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Domai dok. lm Hrvatska uĹživo - Vijes Hrvatska uĹživo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvjeĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaĹža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o ĹĄkolstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Oprah show Domai dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.25 TEST 06.40 Najava programa

06:40 07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20

04:50 05:35 06:00 06:40

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: YOLANDA DUKE 01.00 NO NI PROGRAM

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajii, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija IN magazin NaĹĄa mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Vijes Nove TV NaĹĄa mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informavni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Snu, (VB, 2005., horor; Redatelj: Bernard Rose; Glume: Jeroen KrabbĂŠ, Lisa Enos, Hugo Mya , Joe Reegan, Teri Harrison) Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: Miami, krimi serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 Kuanice, dramska serija 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 CSI: NY, krimi serija (12) 00.40 Mentalist, krimi serija 01.25 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 02.10 Najgori neprijatelj, krimi serija 02.55 Astro show, emisija u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 StaĹžis, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Top model 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 Kerner, prijenos 0.15 Noni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 JoĹĄ stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 Noni program

Voice of America Obzori, emisija o kulturi Prie iz Ĺživota, emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Gospodar Ĺželja 2, igrani lm (12) Adventure Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 22.00 Formula 1

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:45 00:00 00:03 00:05 00:25

10.00 TV vodi + panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Alpe-DunavJadran 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fesval 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Rock emisija 00.30 TEST

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Vinoteka Kradljivac srca, serijski lm Vijes Iz NedeliĹĄa, ponavljanje Meimurje danas, informavna emisija Sport Prognoza vremena

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MOJA ISTRA dokumentarna emisija REZERVIRANO VRIJEME DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.00 Skijanje, prijenos 12.45 Skispringen 14.45 Rad, prijenos 16.30 Langlauf, prijenos 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 19:00 19:15 19:18

09:43 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40

18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ----------------------

8.55 Djeji program 10.35 Film za djecu i mladeĹž 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuŞna Be y, serija 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diRicki Lake 15.00 RuŞna Be y, serija 15.55 jete 11:00 Unsere erste gemeinsame Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 serija 19.00 24 sata 20.00 Superman se Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im vraa, lm 22.00 Ekipa za oevid, serija Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 22.50 24 UR 23.10 Kaliforniciranje, serija 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 0.05 Surferi, serija 1.10 Nona panorama Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 23.10 Noni program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Šaljivi kuni video, hum. serija 16.10 Obalna straŞa, serija 17.05 Kos, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Goli piťtolj, lm 21.40 Kevin sa sjevera, lm 23.15 Škola za parove, hum. serija 23.45 Umrije na 8 milijuna naina, lm 2.10 Noni program

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 11. oŞujka 2010. 06.45 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.05 Legenda o Tarzanu, crtana serija 07.30 TV vr: -------- Danica -------- Profesor Baltazar -------- Vitaminix -------- Matylda 08.00 Krava i Pile, crtana serija 08.25 Vip Music Club 09.00 Garmisch: Finale Svjetskog skijaťkog kupa veleslalom (Ž), prijenos 1. voŞnje 10.15 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 10.30 Garmisch: Finale Svjetskog skijaťkog kupa - superveleslalom (M), prijenos 11.30 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 12.00 Garmisch: Finale Svjetskog skijaťkog kupa veleslalom (Ž), prijenos 2. voŞnje 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 15.15 Kokice 15.45 TV vr: -------- Danica -------- Profesor Baltazar -------- Vitaminix -------- Matylda 16.15 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Ode duan, dok. lm 17.30 Indeks, emisija o ťkolstvu 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 EL, nogomet - emisija 21.00 EL, nogomet - 1. poluvrijeme 21.55 Vijes na Drugom 22.05 EL, nogomet - 2. poluvrijeme 23.00 EL, nogomet - emisija i saŞeci 23.50 Bez traga, serija (12) 00.40 Vip Music Club LP 02.40 Kraj programa

07.15 Krava i Pili, crtana serija 07.40 Miy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod ism krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Veera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Aneo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 15.30 16.10 16.20 17.45 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

22.55 23.50 00.05 00.10 00.20 01.15 02.00

03.50 05.50

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Afrika, arobni konnent: Otoja, dok. serija Afrika, arobni konnent: Obale, dok. serija Oprah show Burzovno izvjeťe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo miťljenje Znanstvena peca Hrvatska uŞivo - Vijes Hrvatska uŞivo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvjeťe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Bilo jednom na divljem zapadu, (Uloge: Claudia Cardinale, Henry Fonda, Jason Robards, Charles Bronson, Gabriele Ferze , Paolo Stoppa; Scenarist: Sergio Dona i Sergio Leone (prema prii Daria Argenta, Bernarda Bertoluccija i Sergia Leonea); Redatelj: Sergio Leone) Lica nacije Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Zvjezdane staze: Voyager, serija The Serpent’s Kiss, (Uloge: Ewan McGregor, Greta Scacchi, Pete Postlethwaite, Richard E. Grant; Scenarist: Tim Rose Price; Redatelj: Philippe Rousselot) Vip Music Club LP Oprezno s anelom, telenovela TV kue imaju pravo promjene programa

06.35 06.40 07.00 07.25 07.35 --------------08.00 08.25 09.00 10.15 10.30 11.30 12.00 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 15.25 15.40 15.50 --------------16.15 17.05 18.00 18.17 18.20 18.30 18.50 19.25 20.15 21.10 22.00 22.12 22.20 23.55 01.10

Princeza, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Was gibt es Neues! 23.30 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladeĹž 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Galileo Big Pictures-Hollywood 23.15 Below, lm 1.10 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 LenĂ&#x;en & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 SchillerstraĂ&#x;e 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack! 0.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20.15 Tko Şeli bi milijunať? 22.15 Mario Barth Live 0.00 Noni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Joť stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Pitch Black, lm 22.15 Die Stunde des Jägers, lm 0.10 Noni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Sportquiz 17.00 Poker 18.00 DSF Motor 19.00 Nogomet 20.15 Ameriki gladijatori 22.15 DSF aktuell 22.30 Ha rick

11:00 12:00 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TAJNE USPJEHA dokumentarna emisija ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Prie iz Ĺživota, ponavljanje TV Jukebox

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 ----------------------

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:30 00:30 00:45 00:48 00:50

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Meimurje danas, informavna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Adventure, ponavljanje VjeĹžbanje demokracije, poliki talk-show Meimurje danas Sport Prognoza vremena Pascalijev otok, igrani lm (12) Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America

8.30 Nogomet 10.00 Skijanje, prijenos 15.00 Nord. Kombinaon 17.00 Nogomet 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Hrvanje 21.00 Krasport 23.00 Skispringen

09:43 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 StaĹžist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15

10.00 TV vodi + panorame turiskih srediĹĄta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 Vrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Ĺ aljivi kuni video 16.10 Obalna straĹža, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Zaljubljen do uĹĄiju, lm 21.40 SnjeĹžni uĹžici, lm 23.25 Ĺ kola za parove, hum. serija 23.55 Kavez, lm 1.30 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 RuĹžna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 RuĹžna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Smoking, lm 21.40 Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Svjetlost, lm 0.45 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 12. oĹžujka 2010.

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: THE CARS 01.00 NO NI PROGRAM

02:50 04:20 05:55 07:35

Leguiziamo, Oliver Pla , Joe Morton) 22.15 Torque: Bijes na dva kotaa, Najava programa (akcijski, 2004; Redatelj: Djeak i vjeverica, crtana Joseph Kahn; Uloge: Marn serija Henderson, Ice Cube, Monet Legenda o Tarzanu, crtana Mazur, Adam Sco , Ma serija Schulze, Jaime Pressly) TV vr: Tajni dnevnik patke Malde 23.50 Vijes, informavna emisija 00.00 Ubojica s autoputa, akcijski Ĺ˝ivot u obitelji vodenkonja 01.35 Konana odluka, igrani lm, Brum triler (12) Krava i Pile, crtana serija Vip Music Club 03.45 Astro show, emisija Garmisch: Finale Svjetskog skijaĹĄkog kupa - veleslalom (m), prijenos 1. voĹžnje Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Garmisch: Finale 06:40 NaĹĄi najbolji dani, serija Svjetskog skijaĹĄkog kupa 07:25 Jackie Chan, crtana serija superveleslalom (Ĺ˝), prijenos 07:50 Mali zmajii, crtana serija Prijenos sjednice Hrvatskog 08:05 Bumba, crtana serija sabora 08:15 Ezo TV, tarot show Garmisch: Finale Svjetskog 10:10 Odavde do vjenos, serija skijaĹĄkog kupa - veleslalom 11:10 Magina privlanost, serija (m), prijenos 2. voĹžnje 12:10 IN magazin Prijatelji, hum. serija 13:00 NaĹĄa mala klinika, serija Zovem se Earl, hum. serija 14:00 Provjereno, informavni Ksena - princeza ratnica, magazin serija 15:00 Odavde do vjenos, serija Kod Ane 16:00 Magina privlanost, serija Puni krug 17:00 Vijes Nove TV Izazovi: SasluĹĄajte me!, njemaki dok. lm za mlade 17:25 NaĹĄa mala klinika, serija 18:25 IN magazin TV vr: Tajni dnevnik patke Malde 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 7 sekundi, (SAD, Ĺ vicarska, Ĺ˝ivot u obitelji vodenkonja VB, akcija; Redatelj: Simon Brum Fellows; Glume: Wesley Zvjezdane staze: Voyager, Snipes, Tamzin Outhwaite, serija Deobia Oparei, Georgina Posebni dodaci, emisija o Rylance, Pete Lee-Wilson) lmu 21:50 Pakleni udar, (SAD/Hong Vijes na Drugom Kong, 1998. akcija; Redatelj: Vrijeme Tsui Hark; Glume: Jean Ĺ˝upanijska panorama Atleka, Doha: Svjetsko Claude Van Damme, Rob dvoransko prvenstvo Schneider, Paul Sorvino, Vip Music Club Lela Rochon, Carman Lee, Doctor Who, serija za mlade Wyman Wong) arolija, serija 23:30 Dan koji je promijenio MuĹĄkarci na drveu, serija svijet 2, (SAD, 2006., mini Vijes na Drugom serija; Redatelj: David L. Vrijeme Cunningham; Glume: Harvey Wallander, mini serija (12) Keitel, Michael Benyaer, Putokazi: “Mjeseinaâ€?, Wendy Crewson, Shirley snimka koncerta Douglas, Kevin Dunn) Kraj programa 01:50 Vidovi Milan, tarot show (18) Mrano putovanje, triler Vatrena oluja: Pakao, akcija Policijska posla, komedija Kraj programa 07.15 Krava i Pili, crtana serija 07.40 Miy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod ism krovom, hum. serija 11.50 Dadilja, hum. serija 12.20 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Veera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Aneo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 20.00 Konana odluka, (triler, 1996.; Redatelj: Stuart Baird; Uloge: Kurt Russell, Steven Seagal, Halle Berry, John


9. ožujka 2010.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA - Vodi za dobar seks

Greške koje muškarci prave tijekom seksa Tko radi, taj i griješi. Tako je i sa seksom. No, da bi netko ispravio grešku, mora mu se ukazati na istu. Evo nekih grešaka koje muškarci estopraveukrevetu.Nesvi,naravno, ali proitajte za svaki sluaj.

Neobrijana brada

da doete do klitorisa, polako. Glavi penisa i klitoris imaju otprilike isto živanih završetaka. Sad usporedite veliinu. Je li išta jasnije?

Nema odmora dok traje ...

Brada može biti seksi. Pogledajte samo Johnnyja Deepa. No, ona od dva dana je nešto najgore što možete uraditi ženi. Uzmite najgrublji brusni papir i trljajte ga po licu, vratu i butinama. To je približno isto, iako je brada još gora.

Ne uzimajte pauzu da se odmorite. Za razliku od muškaraca, žene ne mogu nastaviti tamo gdje su stale. Izdržite do kraja ili se ulanite u teretanu.

Gnjeenje grudi

Žene ne vole izgledati glupo, jer se tada glupo i osjeaju. A glupo izgleda ako je razodjevena od struka na dole. I ne zavlaite odmah ruke pod majicu da otkopate grudnjak, nego prvo skinite majicu. Ne koristite preice.

Grudi ne služe za jaanje mišia šake, zato ih prestanite stiskati. Moratepolakoinježno.Kakobiseosjeali davamženetakonagnjeetestise?

Uvrtanje bradavica I još jedna stvar kod koje muškarci griješe - nemojte ih uvrtati jer to stvarno nije ugodno. Iznimka je ako to žena zatraži od vas.

Ignoriranje ostalih dijelova tijela O ovome smo ve pisali. Žene nisu samo grudi i vagina. Obratite pažnju i na ostale dijelove tijela. Žene imaju više od tri erogene zone.

Napad na klitoris Direktni pritisak je jako neugodan. Ponite okolo. I ka-

Razodijevanje

Opsesija vaginom Iako veina muškaraca zna nai klitoris i shvaaju njegovu bitnost, ali iz nekog razloga misle da je vagina mnogo važnija, i ubacit e prste u nju bez najave i oekivanja. Ne da je to loše, ali opet, ne idite preicom. To može biti bolno.

Muškarac i arape Postoji nešto istinski ne-seksi kod golog muškarca s arapama na nogama. Prije skidanja hlaa skinite arape.

Zeii Brzina nije sve. Kada krene seks, nemojte se ponašati kako pneumatska bušilica ili zeevi u doba parenja. Krenite polako, “miješajte”, obratite pažnju što partnerica radi i uhvatite zajedniki tempo.

Guranje glave prema dole Nemojte u strastvenom zagrljaju nikada gurati njenu glavu prema dolje kako bi se srela oi u oi s “jednookom zmijom”. Radije pitajte ili joj suptilno dajte do znanja što želite. Odluka je njezina.

Upozoravanje prije orgazma Ukus sperme je nešto poput pomiješane morske vode i bjelanjka. Taj ukus i teksturu ne vole svi. Uvijek je upozorite prije orgazma. (A za popravljanje ukusa ejakuata pijte jednu do dvije aše soka od ananasa dnevno.)

Hvala Ne zahvaljujte na seksu. Spavaa soba nije kuhinja, a seks nije juha. Dovoljan je zagrljaj i poljubac. Na kraju krajeva, sve je bilo na obostrano zadovoljstvo, zar ne?!

MODNI trend

S livade na donje rublje! Ovo ete proljee crne oblake recesije tjerati vedrim i optimistinim – donjim rubljem! S obzirom na to da je cvjetni uzorak vrlo trendy ove sezone i nosi se na svemu, od haljina do marama, nije zaobišao ni donje rublje. Moderno je i sve u živim bojama, s mašni-

cama, ipkom … Nosi se veselo, ženstveno, zavodljivo i damski! Meu grudnjacima najmodernija su dva modela: ‘push up’ i prozirni ipkasti grudnjak. Push up je ve godinama jedan od najdražih modela grudnjaka ženama s manjim grudima, dok je prozirni ipkasti grudnjak definitivno udobniji i nerijetko seksipilniji od push upa. Ove godine vaše e grudi zablistati u veselim bojama, prvenstveno ružiastoj, žutoj, zelenoj i ljubiastoj, ukrašene sitnim cvjetiima i cvjetnom ipkom. Ovakva modna kombinacija zasigurno e vam uljepšati dan! Tange ostaju najpopularnije donje rublje, a one e, kao i grudnjaci, biti prekriveni cvijeem, ipkom i pokojom slatkom maš-

nom. S obzirom na to da tange nisu najudobniji, a kako neka znanstvena istraživanja kažu ni najzdraviji izbor, cvjetii e “napasti” i gaice, brazilke, bokserice … Samo trebate izabrati one koje vam najviše odgovaraju!

TEHNO ZONA

Jeftini dizajnerski smartphone za poetnike U vrijeme kada su promjene praktiki svakodnevne, dobro bi došao neki mobilni ureaj koji je istovremeno lijep, podržava moderne tehnologije i istovremeno nije skup. Teška kombinacija koju je otkrio Huawei. Njihove nove modele U8100 i U8110 smartphone ureaja mogli bismo smjestiti upravo u tu kategoriju. Dizajnirani sa stilom, rade na Android operativnom sustavu i imaju brzu vezu prema Internetu. To nam i treba. Na njima ete pronai 2,8-inni široki QVGA ekran osjetljiv na dodir, s twin kamerom – s prednje strane je minikamera od 0,3MP, dok

je sa stražnje strane puno jaa i sofisticiranija kamera od 3,2MP s bljeskalicom. Naravno, Bluetooth i WiFi su standard, što je potrebno za brzu vezu prema Internetu, kao i Andriod 2.1 OS operativni sustav.

Kako kažu u kompaniji, ovaj su ureaj namijenili mlaoj populaciji, što dokazuju i žive boje – žuta, zelena i purpurna. Na tržištu e se pojaviti u treem kvartalu 2010. godine po za sada nepoznatoj cijeni.

PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, nego dapae za “zdrave”

Što je psihoterapija? Jednostavno reeno to je metoda lijeenja psihološkim putem. Iako svaki odnos izmeu lijenika i bolesnika u najširem smislu ima sastavnice psihoterapije, ipak se odluujemo govori o psihoterapiji kada ju provodi dobro educirani psihoterapeut, koji ima jasnu nakanu i cilj psihološkim metodama lijeenja omoguiti unaprjeenje psihološkog funkcioniranja bolesnika, njegov psihološki rast i razvoj, i na taj nain umanji osjeaj boles i omogui izljeenje. U širem je smislu psihoterapija proces koji omoguuje psihološki rast i razvoj i kada nema jasno denirane boles, i poziva u proces sve one koji u tom smislu imaju potrebu ras. Postoje brojne psihoterapijske škole koje se meusobno razlikuju po nainu djelovanja i koje svoje psihoterapijsko djelovanje usmjeravaju na razliite psihološke, ali i druge procese, sociološke i kulturološke primjerice. Ipak se uvijek radi o procesu u kojem je u središnjici novostvoreni odnos izmeu psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji. Taj novostvoreni odnos i novostvoreno, za bolesnika podržavajue i pocajno okruženje, omoguuju da terapijske intervencije terapeuta padnu na “plodno tlo” i uz “rad na sebi” osobe u psihote-

rapiji dovedu do strukturnih promjena i psihološkog i emocionalnog rasta. Tako odnos izmeu psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji postaje osnova za uklanjanje poremeaja u doživljavanju i ponašanju, osnova za promjenu nekih dijelova osobnosti koje prijee ili otežavaju cjelovito doživljavanje samoga sebe. Psihoterapijska seansa postaje mjesto i vrijeme gdje se ui slobodniji i spontaniji odnos prema sebi i osobama u okolini. Postoji mnogo razliitih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još i više razliih psihoterapeuta. Sve su škole sline po tome što svoje djelovanje usmjeravaju na analizu bolesnikovih odnosa, ponašanja, nagona, emocija, reakcija, sukoba, a sve sa ciljem, da osoba u psihoterapiji kroz novostvoreni, podržavajui, ali istovremeno i pocajni odnos s psihoterapeutom iskusi nove mogunosti psihološkog , nove dosege odnosa s drugom osobom i otvori nove prostore za psihološki i emocionalni rast i razvoj. Ono što sušnski lijei u psihoterapiji to je upravo zreliji i slobodniji odnos stvoren uz zrelijeg i podržavajueg, ali i pocajnog psihoterapeuta. I najvažnije od svega, svako tko želi ras i razvija sebe i svoje odnose, i živje u psihološkom i svakom drugom

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut smislu zdraviji i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom pravi je kandidat j za psihoterapiju. Ona danas nipošto nije rezervirana samo za “bolesne”, ve dapae za “zdrave”. I nema osobe koja u tom smislu nema prostor za novo iskustvo. I dok se drži da neki s godinama uvijek iznova dosežu nove razine svoje psihološke zrelos, drugi uporno tapkaju na mjestu i žive svoje komplicirane i neslobodne živote. To vrijedi naravno za sve ljude, pa i za neke “psihoterapeute”. Vidio sam na Forumu.hr zanimljiv komentar o tome. Jedan je sudionik Foruma komenrao u tom smislu slijedee” ...I još u bi bezobrazan pa pripomenu da neki ljudi imaju psihoterapijski talent iako nisu psihoterapeu, a nekim psihoterapeuma on stalno izmie.”


14

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Tko se zadnji smije ... Starinska je poslovica ili izreka: Tko se zadnji smije, najslae se smije! Za nju nisu uli ili su je u uživanju u vlastitoj veliini zaboravili hrvatska premijerka i njezin najodaniji ministar financija, koji po svim vanjskim obilježjima oito živi u nekoj drugoj državi ili svemiru. A premijerka i ministar u zadnje se vrijeme smiješe toliko neukusno da to smeta ak i najveim zagovornicima i lanovima njihove partije, koji se poinju odricati stranke u kojoj su dvadeset godina. Naime, svima ili barem veem dijelu hrvatskih državljana u ovo vrijeme nije do smijeha, nego do plaa i jada. Propadaju poduzea, zatvaraju se obrti, poljodjelci umjesto na poljima dane i noi provode na cestama, zatvori su prepuni, ljudi štrajkaju glau, blokiraju ulaze u tvornice. Mislee ljude to ne ostavlja ravnodušnima, pa ako direktno i nisu pogoeni nevoljama, suosjeaju s drugima, koji niim nisu doprinijeli da je iz silosa nestalo zrnje, da poljoprivredni poticaji nisu isplaeni, da se nasilnici koji po ulicama premlauju ljude i djecu ne sankcioniraju i još mnogo toga. Meutim, premijerka i ministar se smiješe. Njima je sve lijepo, dobro i normalno i to iritira ljude. Iz pristojnosti, barem bi dvojac trebao biti obazriviji. Ali

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

nije tako. Država gotovo propada, puca po svim šavovima, bez posla dnevno ostaje na stotine radnika, zaposleni ne dobivaju plae, a banke i komunalna poduzea traže svoje. Premijerki i ministru je smiješno. Smije se premijerka najavljujui uspostavu nove SHS gotovo dogovorene u Ptuju. Ministar se smije kada govori o punjenju državnog prorauna, a svima je jasno da se on ne može puniti ako ljudi ne rade i ne prodaju svoje proizvode i ne kupuju druge. Dokle e se ovaj dvojac smijati??? Svemu jednom doe kraj. Pa i smijanju i smiješenju. Želim vjerovati da premijerka i ministar nee ipak obezvrijediti sve što im je na putu i da e se na kraju smijati oni koji su danas tužni.

Robovanje predrasudama Nakon što je rije tolerancija postala krajnje isprazna i otrcana, prošlotjedni naslov na jednom portalu vratio je traak nade u bolje vrijeme. Nakon porasta huliganskih ispada i divljanja navijaa, Bijeli aneli, udruga navijaa NK Zagreb, pokazali su da se u navijakim redovima može pronai i borba protiv diskriminacije. Naime, na utakmici prvoligaških klubova Zagreba i Rijeke meu Bijelim anelima razvio se veliki transparent “Nogometom protiv homoobije” i zastava duginih boja, simbol LGBT zajednice. Rije je o akciji koja je nastala na inicijativu Bijelih anela, a koju su proveli u suradnji s udrugama Iskorak, Queer Zagreb i Centrom za mirovne studije kako bi obilježili meunarodni Dan borbe protiv homoobije u nogometu. Marko Ciprijanovi, predsjednik udruge Bijelih anela, kaže da su se odluili na takav potez jer žele promovirati toleranciju na stadionima, a kao lokalpatrioti žele predstaviti i Zagreb kao otvoren i tolerantan grad. Bijeli aneli poznati su kao miroljubivi navijai, piše portal, a surauju i s inicijativom Nogometom protiv rasizma u Europi (Football Against Racism in Europe – FARE), koja se bori protiv svakog oblika diskriminacije u nogometu. Stoga nije ni udno da su se odluili na ovu akciju kojom su pokazali da ne žele robovati predrasudama. Vjerovanje da ono što ja mislim ili cijenim nije nužno bolje od onog što misle ili cijene drugi ljudi temeljni je uvjet za razvoj tolerantnog društva. Individu-

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

AKOVEKI espresso by Bibi

POGLED ISPOD OBRVA

Truplo kao atrakcija u parku Staroga grada?

Tramvaj zvan ežnja

U srcu akovca, u Perivoju Zrinskih, odnosno parku Staroga grada, leži sivi, pogrbljeni starac raširenih udova. Iz njega kao da progovara životna sudbina svakog od nas. Bio sam mlad, vjetar me šibao. Stasao sam, iskustvo me tjeralo. Ostario sam, mudrost me blagoslovila. Preminuo sam tijelom, ali duša moja živi. Taj starac je staro drvo, svima nama znano kao “gacija“. Spontano je, ali neslužbeno preraslo u glavnu atrakciju grada akovca ... Klupica u parku nasuprot spomenutom drvetu inila mi se idealna za kratki odmor nakon runde rolanja. I dok sam tako virkala kroz krošnje drvea da osjetim koju zraku nedjeljnoga zubatog sunca, ostala sam zateena pitanjem jednoga branog para o starosti te akacije, odnosno bagrema. Velika veina akovanaca nema pojma od kad potjee to drvo. No, neka sve vas koji ne znate taj podatak utješi stav moga gimnazijskog pro. Franje Martineza, koji je opisan u lanku objavljenom u Hrvatskom kajkavskom kolendaru, 2006. On se pita: “Što je motiviralo ljude – graane akovca da jednom beznaajnom srušenom drvetu pripišu upravo kultno znaenje?“ Doista, ono je “mrtvo“ (u 2. polovici 20. st. poelo se naginjati i sušiti da bi se na kraju srušilo), nadalje, bagrem je biljka pridošlica koja raste kao korov, a i prema proesorovom razmišljanju, starost bi mu mogla biti tek kojih dvjestotinjak godina. (Broje li se “mrtvom“ drveu uope godine?) Uzmemo li u obzir staru maslinu na Brijunima staru oko 1600

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

godina, koja još uvijek raa, uistinu pridajemo preveliku pažnju tom “palom borcu“. Istovremeno park nam obiluje živim, krasnim, domaim primjercima drvea. Listam obiteljski album. Fotka cijelog razreda maturanata naredanih poput termita na toj akovekoj “gaciji“. Malo dalje, otka mladenaca i “gacije“; živa i svježa ljubav u kontrastu s mrtvom i ustajalom prirodom. Pa još otka djeteta na tom drvetu kao idealnoj spravi za vježbu motorikih sposobnosti ... Taj suhi “spomenik“ uvukao nam se u živote. Mi obini ljudi smatramo ga, naravno, uz Stari grad Zrinskih, simbolom našeg akovca. Nema svoju povijest, nema svoju legendu, ali nama to ni ne treba. Usprkos svemu tome, “gacija“ nam je prirasla srcu. To je još jedan dokaz da ljubav ne pita za godine i da je ljubav slijepa. Hoemo li posebno zaštititi “akoveku gaciju“ ili emo je ostaviti ovako, da je zub vremena dokraji, pitanje je kojim e se pozabaviti naši strunjaci.

Kažu da oekivanja raaju razoaranja. Kažu da nas ne razoaravaju, dakle, ljudi, nego naša mala ili velika oekivanja prema njima. Je li mogue živje a da ništa od svijeta ne oekuješ? Svaki ovjek kojeg u ovom trenutku svog života poznajemo, bio je u nekom poetnom trenutku stranac za nas. Nepoznata osoba. Kad odvrm lm unatrag, ini mi se da su mi danas najdraži i najbliži prijatelji baš oni ljudi koji me se i nisu specijalno dojmili na poetku. A svi oni koji su se inili tako divni na poetku, baš su kao ono: „uspjeh koji dolazi kroz no, odlazi u zoru.“ Vrlo ranu zoru. Fascinantno je kako neki ljudi imaju sposobnost ostavljati divan prvi dojam. Možda jer osim toga prvoga zanosa, tog divnog vanjskog ogradnog zida, ništa drugo i nemaju. Neki drugi dou kakvi jesu, divni i prirodni i takvi i ostanu. Znam se ponekad šali da sam najgora mogua kombinacija koja postoji- izvana vrsta kao stijena, iznutra mekana kao pekmez. Najgora kombinacija zato jer se mnogi put ini da najbolje prolaze u životu oni ljudi koji su izvana slatki i podatni, a iznutra led ledeni. Ipak, kako god bilo, vrlo je relavan pojam što znai „najbolje“ prolaženje u životu. „Nepravednik je kao kamen baen u zrak, koliko god visoko se popeo, mora pas…“ Sjeam se da nam je sline stvari govorila profesorica u školi. O svijetu odraslih. Kako je taj svijet zapravo nemio i nedrag puno puta. Kako sad kao maturan plaemo jedni za drugima, a onda emo kroz koju godinu prijei radije na drugu stranu ceste samo da se ne moramo pozdravi. Imala je pravo. Znam to vidje, pobjegne mi smijeh. Ali, bilo mi je žao te profesorice, inilo se da shvaa, da suosjea. A onda su se nepravde dogaale, a ona je samo cinino znala rei: „Dobrodošli u svijet odraslih“. Moje skromno, pekmezasto mišljenje jest da kakav god ovaj svijet ili ljudi bili, to nije isprika za nas same da budemo takvi. Oekivanja. Da, vratimo se mi na velika oekivanja. Ne mogu si po-

Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com

moi, da ponekad nešto od nekog ne oekujem. Zapravo, više je to nekakva nada, želja. Vjera u ljudskost, kad smo ionako „svi krvavi ispod kože“. Ipak, ne treba traži previše od ljudi. „Ne traži uvijek, ne traži preesto od ljudi. Pus sve samo da  doe. Pus ljude da žele od samih sebe da.“ Pada mi na pamet kako sam od nekih ljudi oekivala mnogo, a dobila manje od ništa, a od nekih drugih nisam oekivala apsolutno ništa a dobila toliko puno. Baš kad pomisliš da je sav tvoj trud uzaludan, da ga nitko ne vidi, ne doživljava, omalovažava ga, doe netko. Niotkuda pozvan. Pa  uljepša dan, tjedan, desetljee. Osjem se tada kao Blanche Dubois na lmu Tramvaj zvan žudnja ili ežnja. Nakon svih nelijepih stvari koje je prošla, jedina želja joj je u svemu tome osta dama. ( I mojoj skromnos.) Kad je na kraju lma žele odves u bolnicu, ne da se odvui na silu, nateže se sa svima koji pokušavaju. A onda dolazi gospodin, što bi se reklo savršeni gentleman, dopusti joj da se dostojanstveno spremi i uredi kao dama (ne znam zašto je tako teško ljudima ostaviti tue dostojanstvo na miru?!), ona ga uhva pod ruku i damski mu prošape: „ Uvijek sam ovisila o ljubaznos stranaca.“ Uglavnom, to je to. Za svakog nenježnog ovjeka, život pošalje barem jednog ljubaznog. U meuvremenu, šapnem sama sebi: „Ne žudi odve ni za ime. Kada osješ preveliku žudnju, ona koja te stane odvlai od sebe, opet sjedni. Sje se. Udahni duboko, sklopi oi… i vra se.“

O feminizmu i patrijarhatu, i muškarcima i ženama alne razlike stare su kao i ljudski rod i upravo se ovdje esto raa netolerancija. No, poštovanjem i uvažavanjem razliitosti drugih ljudi, svidjele se one nama ili ne, pridonosimo boljoj kvaliteti življenja svih nas. “Tolerancija nije konani cilj odgoja za nenasilje, ve sredstvo u izgradnji nenasilnog društva koje ne odobrava i ne dozvoljava nasilje i prisilu.“ Tolerancija se dakle maniestira kao toleriranje stvari i djela koja se možda kose s našim uvjerenjima, ali se prema njima odnosimo snošljivo. Meutim, slažem se s mišljenjem da toleriranje, dakako, ne znai da o tim drukijim idejama ili stavovima ne smijemo raspravljati ili ak protiv njih iznositi argumente. S druge strane, netolerancija kao takva trebala bi postojati samo u jednom segmentu. Trebala bi se oitovati prema onima koji ne poštuju moralne vrijednosti i naela, ne cijene ljudsku razliitost i njihova temeljna prava, prenose mržnju i time zagovaraju diskriminaciju ...

Prošao je i 8. ožujka ilitiga Meunarodni dan žena. Oko ovog dana sve je, logino, vezano uz žene. Održavaju se predavanja i tribine, raspravlja se o znaaju žena, o položaju žena, o eminizmu, ali i patrijarhatu koji je još uvijek toliko prisutan ... Raspravlja se o tome i na kavama, a pogotovo zna biti zanimljivo kad se radi o muško - ženskom društvu. Svatko ima ponešto za rei, tako je recimo ostala u pamenju reenica mog jednog kolege koji je rekao kako je svijet sigurno bio puno ljepši prije eminizma. Žene su bile poslušne i slijedile muškarce, a po njemu upravo je to utopija. Ja pak sam naletjela na zanimljiv intervju s jednom eministicom koja tvrdi kako je ustvari patrijarhat najopasnija društvena “bolest” koja napada koliko žene, toliko i muškarce. Što je zanimljivo, ona uope nije antimuški nastrojena. Tako recimo zagovara ravnopravnost i smatra kako su muškarci i žene individue, a ne “spolovi”.

Nisu samo žene u lošijem položaju prema muškarcima. Jedan od primjera koji se daje jest položaj žena u vojski. Žene se toliko bore za ravnopravnost, no, kada neka od njih ode u rat, nju se smatra posebnom. A ako se nešto takvoj ženi dogodi u ratu, odmah je u svim vijestima i to je velika tragedija. Ne kažem da to nije tragedija, ali kada žena tako pogine veini ljudi je to groznije nego da je to bio muškarac. Znai li to da je mlade deke u redu slati da ginu ili budu mueni, ali žene nije? Isto je i s onom “prvo se spašavaju žene i djeca”. Je li to u redu ako želimo biti potpuno ravnopravni? Smatrate li život svog oca manje vrijednim od svoje majke ili svoj vrjednijim od svog supruga ili deka? Kako uope procjenjivanje neije vrijednosti prema spolu pokazuje poštovanje prema muškarcima ili ženama kao individuama? Tu su muškarci puno “krivi”. Žene su slabiji spol pa ih treba zaštititi, a oni se žele pokazati jaima i otpornijima, ak i po cijenu vlastitog života. Nije eminizam taj koji muškarce omalovažava i tretira

kao glupe, bezvrijedne, divlje, opasne ili potrošne. Taj sistem se zove patrijarhat i mi živimo u njemu. To je sistem koji se oslanja na ograniavajue uloge spola kao sredstvo koje e nas držati pod kontrolom. Ako muški ostanu na svojoj polovici “igrališta”, a žene na svojoj, i ako su, kad se susretnu, ispunjeni nerazumijevanjem, gorinom i zamjeranjem, onda možda nikad nee jedni u drugima prepoznati prijatelje i saveznike. Muškarci i dalje obavljaju najopasnije poslove, zbog njih se razbolijevaju, pate i umiru, a sve to zbog toga što misle kako im je to uroeno i da e, ako to nee initi, bili “manje muško”. A žene gledaju muške iz svog života kako pate i poduzimaju kojekakve rizike i osjeaju se bespomono jer vjeruju da su muškarci naprosto “takvi”, impulzivni, agresivni i dominantni. Istovremeno i žene pate zbog toga, a muškarci su bespomoni jer misle da su žene naprosto “takve” - opsjednute svojim izgledom, prevrtljive, umorne i angrizave. I tako i jedni i drugi postajemo imuni na depresivne muške i zlo-

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

stavljane žene, na ljute muške i oajne žene. Tako patrijarhat unkcionira. Mi mislimo da je to normalno. Da su muškarci naprosto ovakvi, a žene onakve ... Da je ovo jedan ludi svijet u kojem muškarci i žene ne mogu jedni s drugima, ali ni odvojeno. Samo što ovako mi svi, zapravo, živimo jedni bez drugih, zar ne? Svi mi reagiramo na gomilu stereotipova, percepcija i maski unaprijed pripremljenih za nas. Je li to uope mogue promijeniti, pitam se ...


9. oĹžujka 2010.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADNJOM BRANE I HIDROELEKTRANE LeĹĄe nepovratno e nestati jedan od najljepĹĄih rijenih kanjona u Hrvatskoj, koji e potopiti umjetno jezero dugo oko trinaest kilometara

Mitskim spustom i meimurski ljubitelji prirode protestirali protiv HE LeĹĄe - Kao da nismo dovoljno nauili na primjeru velikih akumulacija u Meimurju, koja su takoer donijela brojne probleme lokalnom stanovniĹĄtvu, uz devastaciju dravskog krajolika. U nekim situacijama sve ĹĄto je uinjeno protiv prirode, pa i ljudi, zapravo je nenadoknadivo. Zar nam u ovo vrijeme brojnih alternativnih izvora elektrine energije, ekoloĹĄkog osvjeĹĄivanja i okretanja ovjeka natrag prirodnim vrijednostima nije jasan put kojim bismo trebali kroiti?

Konano rafting i u Meimurju Rijeni raing u mnogim je zemljama vrhunska turiska atrakcija. I naĹĄe su rijeke pogodne za “rijene avantureâ€?. Meum, do sad je najvei problem bio organizacija. Uskoro bi se i to moglo promijeni, jer Denis Cizar, iskusni i licencirani raing skiper, koji je do sada uz Dravu i Muru preveslao Cetinu, Unu, Koranu, MreĹžnicu, Sou, Ljubljanicu, Kupu i Zrmanju, priprema projekt u sklopu kojeg bi oĹživio turiski raing na meimurskim rijekama. Cizar je svoja Ĺživotna iskustva i svoju ljubav prema rijekama proĹĄle godine spojio s poslom i pokrenuo pustolovni turizam na rijekama Muri i Dravi, koji ljudima, Ĺželjnim prirode i akvnog preĹživljavanja slobodnog vremena, nudi rafting, kanuing i druge vrste sportskog i pustolovnog turizma na rijeci i uz rijeku. U Meimurju imamo prekrasne rijeke Muru i Dravu koje se mogu mjeri s Rio Negrom i Amazonom te nije potrebno odlazi u udaljene krajeve na spustove, dovoljno je uĹživati u naĹĄim prekrasnim zelenim i smaragdnim rijekama. Upravo tu poruku pronosi u susrema s lokalnim stanovniĹĄtvom i ĹĄire.

Meimurski ljubitelji prirode na posljednjem spustu na Dobri ProĹĄle nedjelje 28. veljae Klub za ekspedicionizam i kulturu organizirao je Povijesni spust: Homage to Dobra! Posljednji spust na Dobri! Da, posljednji, jer je gotovo dovrĹĄena gradnja HE LeĹĄe i rijeka Dobra e u svojem najljepĹĄem dijelu toka uskoro biti potpuno potopljena bezlinim akumulacijskim jezerom. Odaziv ljubitelja prirode bio je viĹĄe nego iznenaujui. Brojano se skupilo stotinjak sudionika iz svih krajeva Lijepe naĹĄe. Iz Meimurja su sudjelovali Nenad Tkalec, Denis Cizar i Goran iĹžmeĹĄija. NaĹĄoj ekipi pridruĹžio se i prijatelj kajakaĹĄ iz susjedne Slovenije Dejan Ozbeti. Svaki svojim sudjelovanjem na sasvim suptilan nain odaslao je poruku protesta protiv izgradnje hidroelektrana i svoje osobno neslaganje s takvim beskrupuloznim i nasilnim nainom provoenja ideje hidrotehnikih zahvata u prirodne bisere poput rijeke Dobre. U vrijeme kad se u svijetu zbog velikih negativnih utjecaja hidroelektrana i umjetnih akumulacija pristupa ruĹĄenju istih, kod nas se iskoriĹĄtava inertnost veinom starakoga lokalnog stanovniĹĄtva i brzopletom odlukom sa samog vrha drĹžave omoguava izgradnja HE LeĹĄe. Kao da nismo dovoljno nauili na primjeru velikih akumulacija u Meimurju koja su donijela takoer brojne probleme lokalnom stanovniĹĄtvu, uz devastaciju dravskog krajolika. U nekim situacijama sve ĹĄto je uinjeno protiv prirode, pa i ljudi, zapravo je nenadoknadivo. Zar nam u ovo vrijeme brojnih alternativnih izvora elektrine energije, ekoloĹĄkog osvjeĹĄivanja i okretanja ovjeka natrag prirodnim vrijednostima nije jasan put kojim bismo trebali kroiti?

PreDobra za tako malo struje! Negdje oko podneva sedamdesetak avanturista upustilo se u posljednju avanturu raftinga po Dobri. Temperatura je bila oko 12°C, lagan jugozapadnjak pirio je kanjonom hitre, hirovite i nabujale Dobre. S parolama u mislima poput “R.I.P Dobraâ€?, “Predobra za 1% energijeâ€? i “Dobra naĹĄa krasoticaâ€? sluĹĄajui prodorne naredbe naĹĄih skipera hrabro smo zaveslali Dobrom. Od-

mah iza drugog zavoja ekala nas je najvea prepreka – slap Buk. Visine nekih ťest metara, uz prilino visok vodostaj, ova prepreka u raftingaťkoj kategoriji pripada stupnju 4+, a moŞda ak i 5. Prvi amac se prevrnuo, posada je spaťena te se ekala odluka da li da preostalih 6 amaca uope prolazi tuda. Izbliza smo doťli pogledati ovaj prekrasni prirodni fenomen koji uistinu bui u svoj svojoj silini. Ali do Buka smo morali pregaziti ledenu Dobru. Odlueno je da se ide! Meimurci su bili u treem raftu koji je uz mali vrtuljak na sredini Buka ipak bez veih problema proťao. Kasnije je moan Buk prevrnuo i joť jedan amac. Svi koji su plivali uskoro su se naťli ili u amcima ili na obali te je sve dobro zavrťilo. Profesionalan pristup organizaciji spusta ovdje se pokazao kljunim. Naime, na samom poetku podijeljena je kompletna oprema koja se sastojala od kacige, anoraka, neoprenskog odijela i nepropusnih

iĹžmica. Na samom startu odrĹžana je 45-minutna edukacija veslaa, dodijeljeni su skiperi, zauzeta mjesta u amcima i podijeljena vesla. Upute i savjeti iskusnih skipera bili su za neke sudionike od velike koristi kad su se najednom naĹĄli u uzburkanom brzacu jurei prema stijenama. Dobra od HE Gojan do HE LeĹĄe vijuga unutar visokog kanjona. Bilo je Ĺžalosno vidjeti posjeena stabla na visini od oko 20 metara, ĹĄto predstavlja razinu buduega

Goran, Denis i Neno esto odlaze na ekspedicije rijekama u vlastitim aranĹžmanima. PridruĹžuju im se i brojni drugi ljubitelji prirode iz Meimurja. Tako je Goran sudjelovao 2000. godine na prvom veslakom spustu rijekom Dravom od Legrada do AljmaĹĄa, gdje je u osam dana preveslao 256 kilometra, a zajedno su veslali spustove poput poznatih “Mura nas furaâ€?, “Drava je pravaâ€?, “Samo tekua Drava je pravaâ€? i druge.

nulo jest iskaz slovenskog prijatelja kako mu je ovaj rafting bio najljepĹĄi u Ĺživotu, ljepĹĄi i od onog na Soi. injenica da smo mi, naĹĄa generacija, dozvolili da se ovaj biser zauvijek uniĹĄti joĹĄ uvijek steĹže u grlu i ini se da nikad nee prestati boljeti.

Rijeke moramo ĹĄtititi i dati im prostora da slobodno teku Upravo HE LeĹĄe vrlo je negativan primjer kako se ne smije gospodariti naĹĄim tekuicama jer

njihova najvea vrijednost i isplativost je upravo u ouvanju njihove prirodne dinamike i istoe. Samo Ĺžive, tekue rijeke izvor su pitke vode, visokog stupnja bioloĹĄke razliitosti i jezgro zdravog okoliĹĄa kako za biljke i Ĺživotinje, tako i za ljude. OsvjeĹĄtavanjem lokalnog stanovniĹĄtva u Meimurju u proteklih viĹĄe od 10 godina i lobiranjem kod znanstvenih institucija nevladine organizacije uspjele su u nakani da se prirodni pojas uz rijeke Muru i Dravu proglasi viĹĄim stupnjem zaĹĄtite – Biosferni rezervat “Mura - Drava - Dunavâ€?. Veliku ulogu u tome je odigrala i udruga ZEUS iz Donje Dubrave, kojoj pripadaju i naĹĄi meimurski veslai.

Turistiki znaaj rijeke Dobre u Hrvatskoj

Rijeka Dobra ostat e, na Ĺžalost, samo u sjeanju za rafting ture

Meimurci na ekspedicijama po rijekama

akumulacijskog jezera. Takoer, svi smo se zabezeknuli dok smo vidjeli koliko je nisko stari most preko rijeke Dobre u odnosu na novi moderni most koji e uskoro voditi preko jezera. Razlika u visini dobrih je 25 metara. S druge strane prie, posade su uĹživale u pustolovini koju nam je ova prekrasna rijeka pruĹžila po posljednji put. Valovi do metra visine, slapovi visoki i mali slapii koji zavrĹĄavaju snaĹžnim kontra vodenim strujanjem ipak nisu bila vea prepreka. Ono ĹĄto nas je dir-

U ĹĄarenim “gumenjacimaâ€? protutnjale su njenim kanjonom od 90-ih do danas tisue uzbuenih turista Ĺželjnih adrenalinske avanture, priajui o svojim doĹživljajima na Dobri joĹĄ tjednima kasnije i vraajui se na Dobru svako prolijee. Rafting na Dobri bio je svijetla toka u inae oskudnoj turistikoj ponudi Karlovake Ĺžupanije, a osim velikih agencija uspjele su se kroz rafting na Dobri turistiki airmirati i manje lokalne agencije i klubovi iz Karlovca i LeĹĄa. Zasigurno je najuzbudljiviji trenutak spuĹĄtanje niz Veliki Buk. Uistinu, arobni ĹĄum veine zapjenjenih slapiĹĄta nestat e u trenu, a na dnu novoga “turistikog jezeraâ€? joĹĄ e dugo trunuti panjevi. Nakon gradnje joĹĄ jedne hidroelektrane, Dobra nee postati LoĹĄa, ali e dijelom svojeg toka umrijeti. Ona viĹĄe nee biti raskoĹĄni dar prirode, nego nemuĹĄtih ljudskih ruku djelo. I to samo zato ĹĄto smo “gladniâ€? njezine snage u svojim sijalicama, perilicama, televizorima, hladnjacima. Bez energije ne moĹžemo, ali trebamo one energetske izvore koji e u najmanjoj mjeri vrĹĄiti nasilje nad prirodom i ĹĄtetiti Ĺživim biima.


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

SAJMOVI: 80. Geneva Motor Show 2010.

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Europa je preboljela krizu

• Središte cjelokupne svjetske automobilske industrije svake godine poetkom ožujka je Ženeva. Od 4. do 14. ožujka održava se tradicionalan Ženevski autosalon po 80. put. Meu medijima iz Hrvatske Auto Stil je, tradicionalno, popratio ovu priredbu te smo se na licu mjesta uvjerili da prolazi krizno stanje koje je nastupilo za auto industriju, te da su pred auto industrijom bolji i vedriji dani. Ovogodišnji je, jubilarni, 80. Ženevski autosalon najvljen kao “sunce nakon oluje”. Definitivno je nakon prošlogodišnjeg šoka vidljiv napredak i “svjetlo na kraju tunela” te se u europi nazire kraj krize auto industrije. Pria se, barem zasad, ne može primjeniti i za hrvatsko tržište ije su brojke i dalje u debelom minusu. Broj novinara se primjetno poveao u odnosu na prošlu godinu tako da je i to jedan od pokazatelja napretka. Statistika ovog najznaajnijeg salona u svjetskoj industriji govori da ak 40% posjetitelja nije iz Švicarske, posjetitelji su prošle godine došli sa 5 kontineneata i 93 države. Od domaih (švicarskih) posjetitelja 33% ih je sa rncuskog govornog podruja, 26% sa njemakog govornog podruja dok je samo 1% sa talijanskog govornog podruja. 72% posjetitelja su muškarci, 85% posjetitelja je u dobi od 18 do 54 godina, a 1 od 9 posjetitelja namjerava kupiti automobil u ovoj godini. (Dalibor Flajpan)

Toyotin kompaktni model je obnovljen i s novim linijama predstavljen javnosti. Ovaj je model ve dostupan i u Toyotinim salonima u Hrvatskoj s poetnom cijenom od 99.900 kn za izvedbu s 1,33 litrenim motorom i 99 KS

Nova Alfa kultnog imena doekala je i prvo javno predstavljanje. Nastala je u suradnji Fiat i Chrysler grupacije, a u prodaju u Europi kree u travnju

Da ekologiju ne mogu ignorirati ni najuspješniji proizvoai sportskih automobila, dokaz je Ferrari. Zelena boja automobila daje do znanja o emu se radi. Model je Fiorano opremljen V12 6,0 litrenim motorom snage 620 KS te elektro motorom snage 100 KS. Model još karakterizira i KERS sustav (Kinetic Energy Recovery System) direktno preuzet iz Formula1 modela 2009.


9. ožujka 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vrlo zanimljiv konceptni automobil na kojem se vidi da je ve vrlo blizu serijskog modela. Kroz 6 mjeseci to e biti serijski model koji e se zvati 508 i zamjenit e ak dva modela i to 407 i 607. Prodaja ovog modela poinje 2011. godine. Osim ovog modela još su dva modela obilježila ovaj štand. To je vrlo atraktivan coupe RC-Z koji se sada serijski model, a vrlo brzo dolazi i na hrvatsko tržište. Drugi je model SR1, potpuno hibridni koncept sportskog automobila krasnog dizajna

Honda je završila jednu od svojih reinkarnacija. CR-Z trebao bi ljubitelje automobila podsjetiti na legendarni model CR-X. Atraktivan coupe vrlo brzo stiže u Europu, pa ga uskoro možemo oekivati i na našim cestama

Kultna serija renomiranog njemakog proizvoaa po prvi je puta pokazana na jednoj izložbi, mada se prvi primjerci ve nalaze na prometnicama. Pravi odgovor na E-klasu konkurenta Mercedes-Benza najkrai je opis ovog novog modela koji je plijenio mnogo pažnje

Trovratni konceptni automobil koji e biti serijski model u proljee 2011. godine pokazuje nastojanja Citroëna u bliskoj budunosti. Nakon modela DS3 Citroën nastavlja s lansiranjem modela svoje kultne DS serije

Potpuno nova Mazda 5 predstavljena je u novoj generaciji. Fleksibilnost i praktinost ovog modela ostaju neupitne, a dizajn stražnjeg dijela vozila je izmijenjen i tek treba vidjeti reakciju javnosti. Uz ovaj model predstavljena je i renovirana Mazda 6 te kultni model MX-5 koji je za proslavu 20 godina proizvodnje pripremio ogranienu seriju od 2.000 vozila

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljedea rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Acve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez ueša. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posjete nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagrebaka 53a, te M. Suboca, B. Radia 69


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9. ožujka 2010.

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT GRANDE PUNTO 1.2, 3 VRATA, 06, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna

Nakon godina nagaanja i trogodišnjeg pokazivanja “step by step” Audi je konano predstavio svoj najmanji model loginog imena A1. U prodaju u Europi kree u svibnju s poetnom cijenom u Njemakoj od 16.600 eura. Uz Audi A1 novost je i sportski coupe RS5

Novi koncept iz Hyundaija je uz, sad ve serijski, model ix35 plijenio pažnju javnosti. “Fluidna skulptura” naziv je koncepta koji bi u bližoj budunosti trebao zamijeniti model Sonata, a prema najavama u Europi bi se trebao zvati i40

SKUTERI: PIAGGIO XEVO 250 ie, 08, crna metalik

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela FIAT DOBLO CARGO 1.4 SX, 08, bijela

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI

Limuzina krasnih linija švedskog proizvoaa ugledala je svjetlo dana. Vrhunska sigurnost i dalje je vodilja pri konstruiranju automobila Volvo. Vrlo brzo ovaj model stiže i na naše tržište

Proizvoa ekskluzivnih automobila iz Velike Britanije napravio je ogroman iskorak i ponudio mikro autombil iz legendarne ergele. Model se zove Cygnet, a baziran je na Toyoti iQ. Unutrašnjost je prekrivena najfinijim materijalima, u skladu s Aston Martinom, i u potpunosti je kožnata

Monovolumen iz Forda specifinog kupeovskog izgleda krova takoer je predstavljen kao serijski automobil i vrlo brzo dolazi u Hrvatsku. Dvoja stražnja klizna vrata osiguravaju nesmetan ulazak na stražnju klupu. Dva e modela biti u ponudi C-Max (5 sjedala) te Grand C-Max sa sedam sjedala. Veliki je interes javnosti bio i oko novog Focusa koji je pokazan u dvije karoserijske izvedbe ali na europsko tržište dolazi 2011. godine

• BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA


9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nova generacija kultnog terenskog automobila renomiranog njemakog proizvoaa predstavljena je u novoj generaciji. Uz benzinsku i dizelsku verziju predstavljena je i hibridna izvedba. Novi je Cayenne S Hybrid opremljen V6 benzinskim motorom snage 333 KS i elektromotorom snage 47 Ks. Uz novi Cayenne predstavljen je i koneptni 918 Spyder Hybrid concept

Novu generaciju Touarega karakterizira manja masa, niži položaj sjedenja, bolje performanse te naravno mnogo vea razina ekološke osviještenosti. Novi je Touareg predstavljen i kao hibridno vozilo s benzinskim i elektro motorom. Osim Touarega novost je i Polo GTI, Cross Polo, Cross Golf te potpuno novi Sharan

19


Dora 2010.: Ĺ˝igu “izdaoâ€? Ĺžiri Meimurski predstavnici, Ĺ˝iga koji je pjevao s vokalnim sastavom Druge (bilo bi joĹĄ eektnije da su s njim bili i Bandisti?) i Carla Belovari, vrlo dobro su proĹĄli na ovogodiĹĄnjoj Dori. Feminnem su pobijedile “jednoglasnom“ odlukom Ĺžirija i gledatelja, iako nam nije previĹĄe jasno ĹĄto su svi tako dobro pronaĹĄli u toj “baladi“. Ĺ˝iga je s pjesmom “Blagdani“ odlino proĹĄao kod gledatelja. Bio je drugi u glasovanju gledatelja, ali njegovu pjesmu loĹĄe je ocijenio Ĺžiri i smjestio ga tek u sredinu

Grupa Feminnem putuje u Moskvu

poretka. Na kraju mu je 15 bodova gledatelja uz “nekoliko“ Ĺžirija donijelo visoko peto mjesto. Carla Belovari ostvarila je takoer dobar plasman. Na kraju je zauzela 10. mjesto. Feminnenke su inae ve nastupale na Eurosongu, ali za BiH. Ĺ to mogu uiniti u Moskvi? To je teĹĄko predvidjeti, ali nismo previĹĄe veliki optimisti za ovaj “pjesmuljak“. Nekako nam se ini da bi na takvom natjecanju viĹĄe sjela neka autohtona pjesma “Jobrni je jobrni“, pa ak i naĹĄ Ĺ˝iga.

SUPER MISS I MISTER MEIMURJA

Dvadesetoga oĹžujka na Maloj sceni CZK-a U subotu 20. oĹžujka na Maloj sceni Centra za kulturu u akovcu odrĹžat e se prvi izbor u naĹĄoj zemlji pod nazivom “Super miss i mister Meimurjaâ€?. Razlikuje se u mnogo emu od svih ostalih natjecanja ljepote, jer nosi kompleksnost u kojoj natje-

catelji maksimalno iskazuju svoju slobodu i osobnost. Naime, od odjee, pristupa, pa do snalaĹžljivosti, zanimljive su kuĹĄnje na koje e biti stavljeni natjecatelji. Zadaci poput “spikanjaâ€?, poznavanja aktualnih dogaanja iz ĹĄoubiznisa, recepata, iskazivanje talenata

samo su dio palete zadataka na samom izboru. Kako su pripreme u punom jeku, moĹžemo najaviti da e sudionike urediti Mi styling Siple, dok e uz nagrade Briljanta pobjednica primiti i novanu nagradu Euroherca. Program e voditi Mateja GoĹĄiej, dok e

svoje glazbeno umijee prezentirati dvije mlade akovanke, Rea Guterman i Merljina LjuĹĄaj koja je proĹĄle godine uspjeĹĄno debitirala na MEF-u, ali i nedavno u emisiji “Hrvatska traĹži zvijezduâ€?, uĹĄavĹĄi za sad meu sto najboljih. Poetak programa zakazan je za 20 sati.

TOP 20 01. JoĹĄ uvijek sanjam da smo zajedno

TOP LISTA DOMAIH

TOĹ E PROESKI 02. BALADA - CRVENA JABUKA

01. U ast svim dobrim ljudima

03. DOLINA SUNCA - ACTORS BAND

DraĹžen Zei

04. KO JE TU LUD - PROTOKOOL

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

05. SUNCE - FILIP DIZDAR

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMAIH

06. KRUG ŽIVOTA - MARIO HULJEV

04. Vjerujem u anele

07. SADA OSJE AM TO - CARLA BELOVARI

Oliver Dragojevi

08. IZNAD KROVOVA - NINA ROMI

05. Danijela as -

09. FTIEK VELI

Danijela Marnovi

LEINER, HRNJAK.....Deadlock

06. Odijelo - Jole

10. MEIMURSKI BLUES - KOM3DIJA

07. Uzalud sunce sja - Opa opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Censki

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. EVERYBODY HURTS - HELPING HAITI

Bojan JambroĹĄi

02. I WANT YOU - KINGS OF LEON

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. IF WE EVER MEET AGAIN

TOP LISTA STRANIH

TIMBALAND feat. KATY PERRY 04. TRACKS OF MY TEARS - ROD STEWART

01. RIHANA

05. SOLDIER OF LOVE - SADE

RUSSIAN ROULETTE

06. WAR MACHINE - AC/DC

02. BEYONCE

07. YOUN FOREVER - JAY-Z feat. MR. HUDSON

TOP LISTA DOMAIH SWEET DREAMS

08. WALK WITH YOU

03. DAVID GUETTA  ONE LOVE

RINGO STARR& PAUL McCARTNEY

04. SHAKIRA  DID IT AGAIN

09. 21ST CENTURY BREAKDOWN - G. DAY

05. MILOW  AYO TECHNOLOGY

10. FIREFLIES - OWL CITY

6. WARM THIS WINTER  GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY  BEYONCE 08. MILES AWAY  MADONNA 09. VIVA LA VIDA  COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME  OASIS

TOP LISTA 01. BLACK EYED PEAS - Rock That Body 02. SIDNEY SAMNSON Riverside

TOP LISTA DOMAIH 03. TIMBALAND If We Ever Meet Again Ft. KATTY PERRY 04. PITBULL - Pearly Gates Ft. NAYER 05. IYAZ - Replay 06. STEVE AOKI - Im In The House 07. AMY MACDONALD Don’t Tell Me That Its Over 08. RIHANNA - Rude Boy 09. JASON DERULO Whatcha Say 10. JAY Z Young Forever Ft. MR HUDSON

Dernek uz Halida BeĹĄlia u akovcu

TJEDNI KALORIFER

ĹĄto manje od tri sata u akovekoj dvorani Graditeljske ĹĄkole. Koncert je bio “proĹĄaranâ€? njegovim novim i starim hitovima, nije se ekalo “usijanjeâ€? ve je od poetka odmah “udarioâ€? u glavu i krenuo sa svojim najpoznatijima pjesmama, od “Devedeseteâ€?, “Miljackeâ€?, Prvog poljupcaâ€?, pa sve do starih narodnjakih hitova poput “Zlatnih strunaâ€? i “Pjevajte neĹĄto narodno ...â€?

Svi koji su u subotu pjevali s Halidom kaĹžu da je bilo nezaboravno, ak bolje nego u Zagrebu. Uostalom, ako je poznavanje njegova glazbenog opusa stvar ope kulture, kao ĹĄto je prije nekoliko godina bilo “inâ€? sluĹĄati Gibonnija, onda je ono ĹĄto se dogodilo ove subote u akovcu posve oekivano. Osim toga, reportaĹže o Halidu BeĹĄliu donose status koji

nemaju brojni drugi pjevai slinog kova i kaĹžu da je Halid “dobar ovjekâ€? i “velika duĹĄaâ€?, kojeg krasi bosanski ĹĄarm stare ĹĄkole. I onda viĹĄe to nije “obian narodnjakâ€?, nego neĹĄto “viĹĄeâ€?. Ako nam je to “opravdanjeâ€? za sluĹĄanje narodnjaka, onda je razlog zaista - najbolji mogui. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Marino

Anna

Halid BeĹĄli sasvim sigurno nije kriv ĹĄto je njegova popularnost u Hrvatskoj u kratkom vremenu iznenada narasla od nule do sto (u vrijeme ex-yu scenom su uglavnom kad je u pitanju narodnjaki melos vladali neki drugi likovi), niti ĹĄto u njegovom narodnom melosu te bezazlenim parolama o nesretnim ljubavima sudbinskim susretima i kavanskom oajavanju na tisue mladih vidi vrhunsku umjetnost. BeĹĄliev spektakularni dernek oznaio je definitivni vrhunac narodnjakog ludila koje je u zadnjih nekoliko godina okupiralo ovdaĹĄnji eter, a iz jureih automobila preselilo se u kafie, medije i velike koncertne dvorane. Komentar koji je ugledao svjetlo dana poslije koncerta u zagrebakoj Areni najbolje moĹže opisati ozraje stvorene proĹĄle subote u akovcu. Oko 3.500 anova Halida BeĹĄlia zborski su u transu otpjevali i otplesali u ne-


ě•ź Kako utedjeti na

 

Dobro je znati 43

     "    # $ $$$

KUΔNI PRORAUN - Hrvati su poznati kao oni koji znaËajan dio kuÊnog proraËuna troπe na raËune za telekomunikacijske usluge...

internetu i telefonu HR.DUO paketi iz Iskona donose znaajnu utedu kunog prorauna premda navike ostaju iste Kriza nas je natjerala da svaku kunu, prije nego πto je pustimo iz novËanika, okrenemo dva puta. Hrvati su poznati kao oni koji znaËajan dio kuÊnog proraËuna troπe na raËune za telekomunikacijske usluge. Po tome su prvi u regiji. Ako veÊ niste, eto razloga da razmislite koliko mjeseËno troπite na telefon i internet.

200 ili viπe Pretpostavimo da je rijeË o dvjestotinjak kuna, kod nekih sigurno i viπe. Dobro je zapitati se πto dobivate za to i koliko dodatno plaÊate internet i razgovore. Obzirom da za veÊinu nema πanse da se odrekne navedenih usluga, a bilo bi i malo Ëudno u danaπnje vrijeme Ìivjeti bez interneta i telefona, ipak, ne mora ostati sve po starom. Dobar razlog za promjenu su Iskonovi HR.DUO paketi koji veÊ na mjeseËnoj razini donose vidljive uπtede.

Što odabrati U Iskonu nude tri paketa pod nazivom HR.DUO. U svakom od njih zapakiran je internet Ëija je potroπnja neograniËe-

Jedan od naËina uπtede kuÊnog proraËuna je smanjenje troπkova telefona i interneta

POSLOVNI OGLAS

na, poznat joĎ€ pod nazivom „flat“. Uz flat internet tu su i razliĂ‹ite koliĂ‹ine besplatnih razgovora kao i internet brzine. Krenimo redom. HR.DUO Smart namijenjen je kuĂŠanstvima koja spadaju u kategoriju umjerenih kad je potroĎ€nja u pitanju. Za svega 119,00 kn korisnici HR.DUO Smart paketa kod Iskona dobivaju flat internet, a Ď€to se tiĂ‹e telefona, 200 minuta trebalo bi pokriti potrebe onih

Uz HR.DUO paket UNLIMITED telefoniranje i surfanje omoguÊuje potpunu kontrolu raËuna

Cjenik Iskonovih HR.DUO paketa (PDV ukljuËen)

raju preko telefona, u paket je ukljuËeno 100 minuta razgovora.

HR.DUO PAKET

U Ă‹emu je kvaka

CIJENA

UKLJUÂťENO

119,00 kn

쑲 flat internet 쑲 brzina 1 Mbps 쑲 200 minuta razgovora 쑲 1 meunarodni friend broj

SURF

159,99

쑲 flat internet 쑲 brzina 4 Mbps 쑲 100 minuta razgovora

UNLIMITED

219,00

SMART

kn kn

쑲 flat internet 쑲 brzina 4 Mbps 쑲 neograniËeno telefoniranje prema fiksnim nacionalnim mreÌama 쑲 3 meunarodna friend broja

I sve je to odliËno ako niste potpuni ovisnik o telekomunikacijskim uslugama. Puno priËate, joπ viπe surfate. Nema pomoÊi? Ima. Ne morate se odreÊi svojih navika. Ostanite to πto jeste, no ipak razmislite o HR.DUO paketu Unlimited. U njemu je sve flat. Internet nema ograniËenja, a i za razgovore - samo je nebo granica jer paket ukljuËuje neograniËeno telefoniranje prema fiksnim nacionalnim mreÌama. Korisnici Unlimited paketa obvezuju se jedino pri tome na razumno koriπtenje, u skladu s Iskono-

vim principima fer potroπnje. Ako ste iznad takvog prosjeka, mora da radite na telefonskoj centrali ili se ne viate dovoljno s ljudima. I u ovom paketu u Iskonu su mislili na vaπe prijatelje u inozemstvu, moÌete ih imati Ëak tri s kojima razgovarate po niÌim cijenama. Korisnici HR.DUO paketa moraju se jedino pripremiti na to da Êe dobivati dva telefonska raËuna jedan od Iskona za HR.DUO i dodatni od T-Coma kao naknadu za telefonsku liniju. RijeË je o dodatnih 73,80 kn mjeseËno, ako se ne koriste nikakve dodatne opcije. Kada se sve zbroji i oduzme, na kraju dana ipak vrijedi razmisliti o promijeni. Ima negdje neka kvaka? Nema.

Tri paketa u Iskonovoj ponudi koji ne priËaju jako puno, ali se ipak povremeno Ëuju sa svojima. Obzirom da nas veÊina ima nekoga u inozemstvu s kojima se, zbog cijene poziva, ne Ëujemo baπ tako Ëesto koliko bismo htjeli, Iskon je u navedenom paketu

osigurao i moguÊnost aktivacije jednog meunarodnog broja prema kojem razgovarate po cijeni nacionalnih poziva. Ako spadate u grupu onih koji nemaju previπe strpljenja dok surfaju internetom jer im je brzina interneta

izuzetno vaÌna, a ne Ìele se zamarati koliËinom prometa kojeg su potroπili, vaπ najbolji izbor je HR.DUO Surf. Uz brzinu od 4 Mbps i flat internet surfaj koliko hoÊeπ, bez brige i pameti. Kako i pravi surferi povremeno razgova-

Iskon je proirio svoju ponudu paketa pod nazivom HR.DUO koji su dostupni u cijeloj Hrvatskoj. Ovisno o potrebama, korisnici mogu izabrati izmeu tri nova paketa: Smart, Surf i Unlimited. Sva tri paketa ukljuuju neogranien pristup internetu - flat internet, a meusobno se razlikuju obzirom na razliite internet brzine i mogunosti telefoniranja koje su ukljuene u pakete.


44

Dobro je znati

     "    # $ $$$

 




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

I. HNL - Meimurje razoaralo protiv otpisanih Sesveana

III. HNL-ISTOK

Ljulja li se stolica treneru Bogdanu?

Sjajni Preložani, “vatreni” sraz Nedelia i NAŠK-a

Croatia iz Sesveta koju prati tek „rodbina igraa“ u Kranjevievoj ulici svladala je Meimurje. Tako je sastav Sreka Bogdana kompromitirao dobru igru iz Pule. Meimurje je tek solidno odigralo prvo poluvrijeme. Ali, nakon velikog promašaja Vuke primili su zgoditak. Uskoro i drugi i Croatia je na poluvremenu imala 2:0. U nastavku je Meimurje preko Golubovia smanjilo vodstvo domaina, ali do kraja utakmice nije uspjelo barem poravnati rezultat. Uglavnom su to bili stihijski i jalovi napadi Meimurja bez konkretnih prilika, sasvim suprotno nego u Puli. Na kraju je zabilježen poraz 2:1. Dva lica Meimurja. Ovo loše kao da je nagovješteno protiv Mladosti iz Preloga kad je prvoligaš izgubio od treeligaša. Tako je bilo i ovaj put. Poraženi su od sigurnog drugoligaša. Sreom i ostali klubovi u ugroženoj zoni loše su odigrali, osim Istre koja je slavila kod Varteksa koji je oito zbog katastrofalne loše inancijske situacije u ogromnim problemima. Inae, trener Bogdan je protiv slabašnog suparnika kao što je Croatia postavio isuviše obrambe-

nu formaciju. U igri je bilo previše stopera, bez pravih bonih igraa i to se itekako osjetilo. Nije bilo prave igre i to su glasno komentirali svi poslije utakmice.

Uprava nezadovoljna U ponedjeljak nakon što je dva put odgaana na kraju je održana “minijaturna” redovna klupska pressica. Kako neslužbeno saznajemo dva uzastopna poraza protiv slabijih suparnika (prijateljska Mladost i prvenstva Croatia) uzdrmali su položaj trenera Bogdana. Naime, Uprava je nezadovoljna s prikazanom igrom, ali i nekim neloginim potezima u utakmici protiv protivnika kojeg se trebalo dobiti. Nikakvih službenih priopenja iz kluba pak nee biti sve do srijede, kada zasjeda IO kluba nakon kojeg e biti javnost obaviještena o konanim odlukama kratko je priopeno na pressici. Što se iza toga krije ostaje za vidjeti. U subotu Meimurje s poetkom u 15 sati igra prvu domau prvenstvenu utakmicu u nastavku prvenstva protiv jakog Osijeka u akovcu. (DZ)

CROATIA SESVETE – MEIMURJE 2:1 ZAGREB. Sudac: Davor Grizelj (Vinkovci). Pomonici: Krsevi i Ivankovi. etvr sudac: Šunji. Delegat: Šutalo. Strijelci: 1:0 Pokraji (31), 2:0 Zubak (43), 2:1 Vuka (72-11m). CRO. SESVETE: Banovi, Šušak, Mus, Agi, Bljai, Puškari (od 69. Dizdarevi), Gaja, Bošnjak, Pokraji, Zubak (od 80. Trupac), Peji (od 90. Lonar). Trener: Jerkovi. ME IMURJE: Vuljanko, Andre Silva (od 46. Kova), Amuri, Valen, Bubalo, Aganovi, Darmopil, Eliomar (od 68. Plan), Grgi (od 59. Žuljevi), Golubovi, Vuka. Trener: Bogdan. Žu kartoni: Guja, Agi, Šušak, Bubalo, Zubak, Vuka. Igra utakmice: Ivan Banovi.

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Šibenik 4. Hajduk 5. Karlovac 6. Osijek 7. Lokomova 8. Sl. Belupo 9. Rijeka 10. Inter 11. Varteks 12. Zadar 13. Meimurje 14. Istra 1961 15. Zagreb 16. Cro. Sesvete 17. Sloboda 18. Graar Vod.

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

14 10 10 10 9 9 10 8 6 6 5 5 6 4 4 2 3 3

3 7 5 4 6 4 1 6 7 2 5 5 2 4 3 4 3 1

2 2 4 5 4 6 8 5 6 11 9 9 11 11 12 13 13 15

58:10 29:9 21:20 31:13 21:13 35:27 24:23 32:33 30:28 24:32 19:29 16:29 24:41 18:33 25:37 19:49 23:45 15:56

45 37 35 34 33 31 31 30 25 20 20 20 20 16 15 10 12 10

Koliko znai povratak Stjepana Krznara u momad Mladosti pokazalo je gostovanje u Osijeku kod Graiar-Vodovoda. Na otvaranju sezone Preložani izgledaju puno bolje nego prošle jeseni. Bodovi na gostovanju u ovoj ligi ne osvajaju se lako, a na kontu Mladosti su nakon dva kola u nastavku prvenstva ak 4. Krznar je dva put asistirao protiv Graiar Vodovoda i to je urodilo s dva zgoditka. Zabili su “preporoeni” Hižman u 27. minuti i Sabol u 62. Inae, da suci ne maze Preložani pokazao je i ovaj susret, jer im nije dosuen oiti penal. Takoer se istaknuo domai vratar kad je obranio na kraju nevjerojatno nakon sjajno izraene preloške akcije. Uglavnom, prava muška partija Mladost koja najavljuje bodovno puno bogatije proljee. Meutim, nastavak sezone nee biti nimalo jednostavan, jer u subotu u Prelog stiže imenjak iz Cernika koji ima odlinu momad. Utakmica je u 14.30 h.

Novi domai poraz Nedeliša Svega, pa i malo nogometa, bilo je u Dunjkovcu-Pretetincu ovog vikenda, kad je domae Nedeliše doekalo našiki NAŠK. Nakon 90 odigranih minuta svakako su sretniji bili gosti, koji

su kui zasluženo ponijeli tri boda. Sve drugo, od suenja preko slabije predstave domaih nogometaša pa do tri iskljuenja, je za zaboraviti. Gosti su, oito, u Meimurje došli s ozbiljnom namjerom, što su i pokazali u šestoj minuti postigavši gol. Sudac Berak poništio ga je meutim, a prigovore nije želio uti. Nepravdu su potom osjetili i domai nogometaši, jer je u najmanje dva navrata za njih mogao biti dosuen penal, nakon prekršaja gostiju nad Bujaniem i Treskom, no sudaka fuka ostaje nijema. Ono što sudac jest sankcionirao bilo je naguravanje ukesa i Horvateka, momci su poslani na hlaenje u 16. minuti susreta, a ostalima je na travnjaku ostalo više mjesta. To su bolje iskoristili gosti, koji su se prvi pribrali i poeli igrati kako valja, te u 35. minuti poveli. Situaciju je zapoeo Tori pokušavši matirati vratara Posavca no lopta se odbija od vratnice, no spreman je Draži kojem nije bio problem pospremiti je na pravo mjesto. U drugom dijelu utakmice bolje kreu domai nogometaši, vratara Banovia proteže odlinim udarcem Jagec, a gostujui je gol, ne i mrežu, zatresao šut Zavrtnika koji se odbio od okvira. Dodatna je pomo, uz dignut tempo igre, domaima trebalo biti i još jedno iskljuenje kod

NOVI GOSTUJUI PORAZ MKA*IPC

U Sisku minus dva za akovane Momad MKA*IPC-a stigla je u Sisak stigla je desetkovana. Ve duže vrijeme zbog bolova u koljenu nema Josipa Pažina, Mateja Pašalia je napala viroza, pa nije ni putovao, dok su vratar Tomislav Sladoljev i Igor Karai bili u sastavu, ali zbog ozljeda Sladoljev nije ni ulazio u igru, dok je Karai mogao odigrati samo desetak minuta. Dodamo li tome da je poetkom drugog poluvremena Danijel Mesari zatražio izmjenu takoer zbog ozljede, onda je jasno što je sprijeilo akovane u ostvarenju boljeg rezultata od 30-28(14-14) poraza.

Dobar poetak Usprkos svemu cijelo prvo poluvrijeme momad MKA*IPC-a bila je u vodstvu. ak sedam puta imala je po dva pogotka prednosti, ali je jednako toliko rezultat bio izjednaavan. Briljirao je vratar Mislav Lonar, koji je nakon utakmice s Poreom, još jednom pokazao da je u sjajnoj formi. Obrana je djelovala vrlo vrsto i pokretljvo, tako da Sisani nisu imali protuigru s kojom bi pre-

Ostali rezultati: Medvešak 23 (12) – Bjelovar 22 (11); Metkovi 33 (17) – EMC Split 33 (19); Zamet 21 (11) – Nexe 32 (15); Osijek 24 (13) – Buzet 31 (15); Moslvina 37 (18) – Varteks DC 33 (13); Pore 31 (13) – Dubrava 27 (12).

uzeli inicijativu. Velika je šteta da akovani dobru igru i sva vodstva nisu uspjeli kapitalizirati i napraviti neku veu razliku. Donekle je tome razlog i drugi sisaki vratar Josip Somi koji je zamijenio indisponiranog Boueka. Skinuo je nekoliko zicera i u samo nekolikominuta nanizao je pet obrana. Do konca dvoboja sakupio ih je ukupno 11.

TABLICA 1. Cro. Osig.

17 17 0 0 666:432 34

2. Nexe

20 16 0 4 673:549 32

3. Siscia

20 12 2 6 587:538 26

Pad koncentracije u drugom dijelu

4. Pore

20 11 2 7 595:553 24

5. MKA IPC

20 11 1 8 571:542 23

Do 36.minute gosti su držali vodstvo, ali tada dolazi do naglog pada koncentracije, domain realizita nekoliko kontri i u desetak minuta rješava utakmicu. U 54. minuti bilo je visokih, gotovo nedostižnih 28-22 i teško je bilo povjerovati u neki preokret. Ni u takvoj bezizglednoj situaciji akovani se nisu predavali. Napravili su 4-0 i utakmicu odveli (gotovo) u neizvjesnu završnicu. Da se utakmica još više ne zakomplicira pomogla su i iskljuenja Varge i Zadravca, tako da je posljednje tri minute MKA*IPC igrao s igraem manje. Ipak se uspjelo stii

6. Buzet

20 9 3 8 522:529 21

7. Metkovi

20 8 4 8 548:566 20

na pogodak zaostatka (28-29), ali do kraja je ostalo samo nekoliko sekundi koje su Sisani iskoristili za još jedan pogodak. Uz vratara Lonara svakako treba pohvaliti igru Ivora Vidakovia, koji se nakon 18 mjeseci izbivanja s terena zbog dvije operacije križnih ligamenata, sjajno vratio. U samo dvije minute postigao je tri prekrasna pogotka i brzo je bilo jasno koliko je MKA*IPC izgubio njegovim neigranjem. Ali, moramo koektno priznati

da za trenera Borkovia nije bilo razloga mijenjati &avara na lijevom krilu, koji je uz veliki posao u obrani postigao i pet pogodaka i pet pokušaja.

Stiže Varteks Sljedee subote u akovec dolazi Moslavina, posljednja momad s prvenstvene ljestvice, ali momad koja se tijekom zime pojaala i koja nakon pobjede protiv Varteksa traži svaku priliku za bijeg sa dna. (DO)

8. Karlovac

19 8 2 9 515:539 18

9. Bjelovar

19 8 1 10 534:561 17

10. Medvešak

20 8 1 11 550:589 17

11. Zamet

20 7 3 10 517:558 17

12. Varteks DC

20 6 4 10 604:622 16

13. Dubrava

20 7 2 11 545:609 16

14. EMC Split

19 5 3 11 507:588 13

15. Osijek

20 6 0 14 583:635 12

16. Moslavina

20 3 2 15 525:632 8

Parovi 21. kola: Medvešak NFD – Croatia Osig.; Bjelovar – Metkovi; EMC Split – Pore; Dubrava – Siscia; MKA IPC akovec – Moslavina; Varteks DC – Osijek; Buzet – Zamet; Nexe – Karlovac.

gostiju, kad je u 60. minuti drugi žuti karton dobio Tominac. Dominacija Nedelišana na travnjaku oita je, ali jalova, a prilike koje su imali Treska i Belovi ostaju bez rezultatskog uinka. Gosti pametno ekaju priliku iz kontranapada, a konano i uspijevaju u tome pet minuta pred kraj, kad je precizan za 0:2 bio Tori. Nedelišu ne preostaje drugo nego tražiti bodove u gostima, a u iduem kolu putuju u Osijek k Olimpiji. Ta osjeka ekipa ima svega tri boda više od naših predstavnika, pa ne bi trebala biti nepobjediva, no Nedelišu e svakako nedostajati iskljueni ukes. (Dejan Zrna i Ivana Strahija)

TABLICA 1. Lipik 2. Slavija 3. Graniar 4. MV Croaa 5. Bjelovar 6. Mladost (C) 7. akovo 8. Croaa () 9. Beliše 10. Olimpija 11. NAŠK 12. Višnjevac 13. Križevci 14. Nedeliše 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Sloboda 18. Graar Vod.

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

12 11 10 10 8 8 9 8 8 7 7 6 7 7 6 5 3 3

3 2 4 2 8 7 4 6 4 5 4 6 2 2 4 5 3 1

4 6 5 7 3 4 6 5 7 7 8 7 10 10 9 9 13 15

52:23 33:29 36:28 45:27 35:19 31:22 27:25 34:23 22:18 38:34 26:32 21:24 26:34 29:38 18:30 21:25 23:45 15:56

39 35 34 32 32 31 31 30 28 26 25 24 23 23 22 20 12 10

PRVA HRL Preložani izgubili kod kue

Županja prejaka Kad se kod kue primi 35 golova teško je oekivati pobjedu. To se dogodilo preloškim rukometašima u susretu protiv tradicionalnog rivala - Županje. Gosti su odnijeli pobjedu s pet golova razlike 30:35. Meutim, kako u ostalim utakmicama preloški protivnici u donjem dijelu tablice takoer uglavnom nisu bili uspješni, Preložani i dalje drže vrlo solidnu 10. poziciju prvoligaške tablice. Rezultati 17. kola: Zadar - akovo 43:23, Umag - Kaštela 34:34, Gorica - Solin 26:21, Slatina - Crikvenica 26:39, Arena - Ivanica 31:27, Senj Trilj 29:22, Prelog - Županja 30:35. Na vrhu tablice je i dalje velika gužva jer ak tri kluba na elu tablice imaju isti broj bodova: Zadar, Gorica i Crikvenica. (DZ)




9. ožujka 2010. KUP Meimurskog nogometnog saveza

NOVOSTI IZ MNS-a

Trenersko predavanje u etvrtak Pozivaju se treneri svih klubova Meimurskih liga da se odazovu na trenersko predavanje. Predavanje e se održati 11. ožujka (etvrtak) s poetkom u 18 sati u akovcu, prostorije restorana Auto Stop. Predava e biti trener NK Meimurje Sreko Bogdan. Nazonost predavanju je uvjet za dobivanje licence trenerima za voenje momadi u proljetnom dijelu 2010.

Suci imaju provjeru u nedjelju Provjera tjelesne spremnosti svih sudaca na listama Meimurskih liga održat e se 14. ožujka (nedjelja) s poetkom u 8,30 sati na stadionu SRC Mladost u akovcu.

Dvije pobjede mladih selekcija Hrvatske Meimurski nogometni savez i NK Bratstvo Savska Ves, te NK Omladinac Novo Selo Rok, bili su domain meunarodnih prijateljskih utakmica Hrvatske i Maarske. U Savskoj Vesi igrale su selekcije U-19. Hrvatska je slavila pobjedu 1:0, iako su Maari bili bolji. Uostalom, ova selekcija je nasljednica njihove postave koja je bila 4. u svijetu u U-17. Sretna pobjeda Hrvatske. I druga hrvatska selekcija U-17 slavila je pobjedu identinim rezultatom u N. Selu Rok. Svladali su svoje vršnjake iz Maarski, ali potpuno zasluženo 1:0. Domaini obje utakmice bili su na visokom nivou i iznenada dobivenu organizaciju obavili na vrhunski nain.

Utakmice selekcija Selekcije MNS U-13 (1997.) i U-14 (1996.) održat e se u Pribislavcu dana 11.03.2010.(etvrtak) s poetkom u 14 i 15 sati.

akovec bolji od Kotoripana GRANIAR – AKOVEC 2:4 (1:1) KOTORIBA. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Damir Fodor (Slakovec), Radovan Posedi (Pušine). Delegat: Zvonko Novakovi. Strijelci: 0:1 J. Novak (2), 1:1 Marko Matulin (27), 1:2 K. Balent (47), 1:3 Begovi (84), 2:3 Habuš (88), 2:4 J. Novak (90). GRANIAR: Tropšek, Radmani, Fundak, Gorupi, Trstenjak, Habuš, Marko Matulin, Hertelendi (od 14. Vuku), ižmešija, F. Kos (od 61. Lan), V. Kos. Trener: Branko Lipi. AKOVEC: Petkovi, V. Pintari (od 66. Murkovi), N. Pintari (od 57. M. Novak), Malovi, Antonovi, Vlah (od 87. Hadži), Bobianec, Balent, Bukal, Simon, J. Novak. Žu kartoni: Habuš, Trstenjak, F. Kos (Graniar), Hadži, Malovi, Murkovi, Pintari (akovec). Crveni karton: Lipi (Graniar).

SPARTAK – SLOBODA (S) 1:2 (0:2)

Jurica Novak zabio je za akovec i u Kotoribi U derbi susretu etvrtfinala Meimurskog nogometnog kupa, pobjeda akovca u Kotoribi. Bila je to uzbudljiva utakmica sve do njezine završnice u kojoj su akovani ipak stigli do konane pobjede od 4:2. U momadi akovca koja je popunjena uglavnom izlaznim juniorima Meimurja s nekoliko igraa iz

prvog dijela sezone bilo je više raspoloženih pojedinaca, dok se u domaim redovima osjetio nedostatak standardnih Pavelija i Matoteka. U drugom susretu Slakovani su prošli dalje. Poveli su s 2:0 u M. Subotici, da bi onda domain pred samu završnicu smanjio. Meutim, nije uspio

poravnati i izboriti dodatne jedanaesterce. Preostale dvije utakmice igraju se ove nedjelje u 15 sati. U Ivanovcu domaa Mladost ugošuje Sokol iz Vratišinca, dok je M. Mihaljevec domain Centrometalu. Protivnik boljem iz prvog para bit e akovec, a drugom Sloboda Slakovec. (DZ)

MALA SUBOTICA. Igralište Jagodiše. Suci: Maja Horvat (Savska Ves), Borut Križari (Ivanovec), Dario Bubek (Pribislavec). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec). Strijelci:0:1Levec(18),0:2Srnec(32),1:2Šegovi(74). SPARTAK: Vaš, T. Bari (od 46. Šegovi), Mihalic (od 46. Pasler), G. Križai), Cvetko, D. Križai, Vrbanec, Orši, Novosel, Hali (od 67. Opaak), Lackovi. Trener: Tomica Šestan. SLOBODA: Kolar, Buhanec, Angel (od 73. Petek), Kamenar, Levec, Katanec, Srnec, Borko, Goricaj, Novak (od 56. Hergo), Petek (od 78. Tkalec). Žu kartoni: G. Križai (Spartak), Novak, Kamenar, Buhanec (Sloboda).




9. ožujka 2010. ZAHVALJUJUI odlinim uvjetima na stadionu Milenium za novu sezonu pripremaju se najbolji svjetski spidvejaši

Nicki Pedersen trenirao u D. Kraljevcu Aktualni svjetski prvak Danac Nicki Pedersen od srijede 3. do petka 5. ožujka zajedno s danskom reprezentacijom trenirao je u Donjem Kraljevcu na stadionu Milenium. To najbolje svjedoi kakav je znaaj što je SK Unia D. Kraljevec i stadion Milenium ove godine domain najjaoj svjetskoj speedway utrci - Grand Prixu, kao i injenica što e uoi poetka nove speedway sezone veliki broj ponajboljih svjetskih spidvejaša trenirati na ovoj stazi, a to e se ponavljati sve do Grand Prix utrke. Inae, vozai iz Speedway kluba Unia prvi trening odradili su prvi treninge ove godine na Mileniumu i tako otvorili sezonu. Bio je to prvi trening održan u Europi, jer samo je ova staza toliko dobro održavana i spremna za uporabu na niskim temperaturama. Staza je iznajmljena klubovima, reprezentacijama i vozaima cijeli mjesec, tako e ovdje trenirati svjetske speedway zvijezde poput Leigh Adamsa, Nicki Pedersena, Sebastiana Ulameka i mnogih drugih.

Pavlic: Kod nas sve spremno za trening Zvonimir Pavlic, “alfa i omega” SK Unia kaže da su u klubu što se tie pripreme staze u punom pogonu ve krajem sijenja i sada tijekom cijele veeri, kako bi što prije staza bila osposobljena za trening.. - Stazu smo ureivali cijeli mjesec, skinuli snijeg s površine, navozili suhi materijal. Sva raspoloživa sredstva iz irme nalaze se na stazi, od kamiona, bagera, gredera i traktora. Mislim da e ovo biti odlian poetak sezone, a prednost kakvu imamo ovdje, klimatsku i tehniku, uvidjeli su vozai iz cijele Europe. Jedini smo stadion gdje se trenira ve u veljai, najranije se otvara staza u Italiji, i to tek krajem ožujka. Vrijeme u Poljskoj je najhladnije u povijesti, sa snijegom i vrlo niskim temperaturama pa svi isprobavaju motore kod nas, zadovoljno istie Zvonko.

Pedersen oduševljen Prvi su stigli spidvejaši iz poljskog kluba Unia Leszno za

kojeg vozi Jurica Pavlic, a zatim spidvejaši iz Skandinavije iz Danske i Švedske, poznata ime-

na svjetskog speedwaya poput: Risagera, Vissinga, Lindbacka, Gjedde..

Najviše pozornosti u ovom trenutku zasigurno pak je pobudio dolazak aktualnog svjet-

skog prvaka Nicki Pedersena i cijele danske reprezentacije. Veseli i podatak da jedolazak i trening na Mileniumu najavljen je i na Pedersenovoj Internet stranici, što zasigurno takoer ima težinu. Aktualni svjetski prvak Nicki Pedersen nije krio oduševljenje odlino pripremljenom stazom i odraenim u tri dana na Mileniumu... - Stadion je super, nisam oekivao nešto ovakvo. Zapravo nisam ni znao kamo idem, a onda me doekalo ugodno iznenaenje! Staza je bila savršeno pripremljena, isprobao sam sve motore na startu i u vožnji, svakako u doi slijedee godine na trening! A u ovoj sezoni emo se još vidjeti, naravno, na Grand Prix-u, rekao je zadovoljan odraenim sjajni danski voza. Na Mileniumu su stvoreni kvalitetni uvjeti za trening za razliku od ostatka Europe, posebice poljske klubovi, pa e tako u D. Kraljevcu trenirati ponajbolji klubovi iz poljske Extra lige: Zielona Gora, Gorzow, Torun, Gdansk... (D. Zrna)

STRELIARI KATARINE ZRINSKI osvojili devet medalja na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske

Štrukelj i Cmreak najbolji seniori u Hrvatskoj

etiri pojedinana naslova, tri viceprvaka i dva trea mjesta, k tome dvije zlatne ekipe i jedna bronana Dosad najbrojnije Prvenstvo Hrvatske u streliarstvu u dvorani sa 48 klubova iz Hrvatske održano je prošli vikend u Novom Marofu u sportskoj dvorani Ljubešica. Hrvatski streliarski Savez i domain turnira «Grebengradski streliari» odlino su organizirali Prvenstvo Hrvatske s dosada najbrojnijim uesnicima, od preko 200 streliara u stilovima: olimpijski, standardni, goli, složeni i tradicionalni luk. Streliare «Katarine Zrinski» iz akovca predstavljalo je jedanaest streliara, a iz Prelog tri natjecatelja. Prvog dana prvenstva, natjecali su se streliari olimpijskog i standardnog luka.

Meimurski streliari ponovno blistali Seniorski prvak Hrvatske u gaanju olimpijskim lukom ponovno je Krešimir Štrukelj, koji u konkurenciji 33 streliara svladao sve svoje suparnike. Meimursko streliarstvo ima i juniorskog viceprvaka - Igora Markovi, njemu pak greška na nosau strijele odnosi prvo mjesto. Vanda Kipke meu kadetkinjama standardnog luka osvaja zlato i titulu prvakinje Hrvatske, dok kadet Stefan Šalamon osvaja broncu. Ekipa juniora olimpijskog luka u sastavu Igor Markovi, Luka Levai i Fran Ivani glatko osvajaju titulu ekipnog

Osvajai medalje SK Katarine Zrinski

prvaka Hrvatske, dok seniorskoj ekipi to ne uspijeva. Zbog bolesti Nikolu Kovaa mijenja Ozren Urem, pa ekipi K. Zrinski nedostaje desetak krugova, te se mora zadovoljiti s treom pozicijom, iza ekipa Siska i Cekina Varaždin. Drugi dan prvenstva natjeu se streliari golog, složenog i tradicionalnog luka i tu se dogaa iznenaenje turnira. U konkurenciji 29 streliara u golom luku, nakon zamornih eliminacija i inala, prvak Hrvatske postaje Goran Cmreak, koji predvodi «novu» ekipu seniora, Krešu Štrukelja i Mihaela Štebiha. Sa 14 kru-

gova prednosti oni pobjeuju favorizirane ekipe iz Siska, te puno više krugova ekipu «Cekina» iz Varaždina, Preloga, te ekipu iz Istre. Tako ekipa «K. Zrinski» i u golom luku osvaja Prvenstvo Hrvatske. Kadeti iz istoga kluba, Miroslav Senar i Jura Vuruši osvajai su titule viceprvaka Hrvatske, dok junior složenog luka, Vanja Nikoli bez konkurencije svom klubu donosi još jedno zlato. Vrlo zamorna natjecanja u dvoranskom Prvenstvu Hrvatske trajala su od 9 sati do 19.30 naveer, ali su najboljima donijela velika zadovoljstva i zaslužena priznanja.

Ukupno - 9 medalja etiri pojedinana prvaka Hrvatske, tri viceprvaka i dva trea mjesta, k tome dvije zlatne ekipe, seniorska u golom luku i juniorska u olimpijskom luku, te tree mjesto ekipi seniora u olimpijskom luku. Sve je to uspjelo upornim streliarima “Katarine Zrinski” iz akovca koji s pravom oekuju primjerenu reakciju sportskih Zajednica Županije i Grada akovca. Naime, streliari «K. Zrinski» ve mjesecima (tonije, osam mjeseci) ne dobivaju ništa od predvienih sredstava za redovitu djelatnost sportskog kluba, unato visokih sportskih uspjeha i rezultata.

DAVIS CUP: HRVATSKA oekivano svladala Ekvador i ugošuje Srbiju

Karlovi i Vei iz akovca prema pobjedi U Varaždinu u lijepoj atmosferi najprije su prvog dana Karlovi (teže) i ili (lagano) Hrvatskoj osigurali su prvog dana Davis cupa vodstvo Hrvatskoj od 2:0, a onda su kao što se oekivalo zaigrali i u paru, te završili posao. Svladali su i tom susretu brau Lapentti sa sigurnih 3:0 (7:6, 6:3, 7:5). U nedjelju je izbornik Prpi dao priliku Veiu i Dodiku i oni su je iskoristili na najbolji mogui nain svladavši svoje protivnike za konanih 5:0. Za Hrvatsku je marljivo navijalo i tristorinjak meimurskih školaraca, kao i veliki broj meimurskih ljubitelja tenisa koji su tako podržali našu repku, kao i porez Meimurske županije koja se pridružila Varaždinskoj u organizaciji ovog velikog sportskog dogaaja na sjeveru Hrvatske. U sljedeem kolu igra se veliki dvoboj Hrvatska - Srbija.

Nakon što se tijekom prošlog utorka pridružio ostatku Davis cup reprezentacije, „div sa Šalate“ Ivo Karlovi u srijedu je bio glavna atrakcija na popularnom „Kid’s Dayu“ koji se održao u sklopu najave Davis cup mea Hrvatska – Ekvador koji se od petka do nedjelje igra u Varaždinu. Hrvatski reprezentativci Ivo Karlovi i Hrvoje Vei družili su se gotovo sat vremena na glavnom akovekom trgu i igrali mini-tenis s najmlaima kojima e ovo zasigurno biti draga uspomena, ali možda i motiv da se poinju baviti bijelim sportom. Organizacija Kid’s Daya u akovcu i boravak naših reprezentativaca dogodio se i u Meimurju budui da je Meimurska županija suorganizator velikog teniskog dogaaja u ovom dijelu Hrvatske. (DZ, foto: Z. Vrzan)

Ivo Karlovi na Djejem danu u akovcu




9. oĹžujka 2010.

ŽELJKO KAVRAN o gotovo bezizlaznoj situaciji u meimurskom vrhunskom sportu

Željko Kavran jednostavno ne vjeruje da netko Şeli izbaciti sportaťe iz dvorane

Zar nije logino da Grad i Ĺ˝upanija pomaĹžu rad s mladima? - Umjesto pomoi, zbog neplaenih rauna koriĹĄtenja dvorane rukometaĹĄi dobili prijetnje da e biti “izbaeniâ€? iz dvorane Da su teĹĄka gospodarska vremena nije nikakva novost. Netko e rei da globalna kriza prestaje negdje oko Mure, a najdalje iza Alpa. U cijeloj prii to nije osnovni problem. Za RK MKA*IPC iz akovca stigli su vrlo teĹĄki dani. Pogotovo za one najmlae uzraste, za djecu koja bi trebala naslijediti igrae koji sada kre put prema vrhu hrvatske Premijer lige. DrĹžava je u teĹĄkoj financisjkoj situaciji, a gospodarstvo u joĹĄ teĹžoj. Novaca jednostavno nema. Predsjenik kluba Ĺ˝eljko Kavran teĹĄko gubi Ĺživce i godinama pronalazi izlaze iz, za neke, nemoguih situacija. Zajedno s klubom i viĹĄe je no uspjeĹĄno pregrmio sve turbulencije oko promjena na vrhu HRS-a, a koliko-toliko uspjeĹĄno

su rijeťeni i problemi koji su nastali odustajanjem godinama glavnog pokrovitelja kluba. • Ali, sada je voda doťla do grla: Ne samo do grla. Stjerani smo u situaciju iz koje emo se bez pomoi Grada i Županije teťko, praktino nemogue izvui. Uope nije stvar o prvoj momadi ili o nekim nagradama za igrae, ve je u pitanju cijeli omladinski pogon, koji je jedinstven u cijeloj regiji, zapoeo je svoju priu Željko Kavran • U sportu se sredstva obino traŞe upravo za (polu)profesionalni pogon. Neťto drugo se ne spominje. Zaťto vi govorite o omladinskom pogonu? Zbog toga ťto smo doťli u situaciju u kojoj djeca nee imati

PRVA KUGLAKA LIGA

Tijesan poraz Želje u Novskoj akovani su zaredali s porazima, ali ovaj put vodili su veliku borbu u Novskoj. DrŞali su se jako dugo i prijetili domainu od kojeg su nedavno takoer u neizvjesnoj borbi ispali iz kupa, ali su na kraju ipak doŞivjeli poraz. Sve do sredine mea bio je to neizvjestan dvoboj, ali je u posljednjem paru ipak domain stigao do pobjede. Ovaj put podbacio je Bojan Plevnjak koji je zaigrao odmah na poetku dvoboja i odigrao je najslabiji me sezone. S druge strane odlian je bio Vresk, ali nije pomoglo.

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreťi 3. Konikom 4. Novska 5. Poťtar 6. Grmoťica 7. Zanatlija 8. Željezniar 9. Kandit 10. Adrianeon 11. Bjelovar 12. Trilj

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

15 13 12 12 11 10 8 6 5 4 3 1

0 0 0 0 1 1 0 1 0 0 1 0

2 4 5 5 5 6 9 10 12 13 13 16

105,5:30,5 90:46 84:52 80,5:55,5 81,5:54,5 85:51 73:63 56:80 51,5:84,5 47,5:88,5 43,5:92,5 18:18

30 26 24 24 23 21 16 13 10 8 7 2

NOVSKA 5 (3500) - ŽELJEZNIAR 3 (3384) Zovko – Koťak 0:1 (2:2, 546:556); Stjepanovi – Plevnjak 1:0 (3:1, 610:543); Poleto – Vresk 0:1 (1:3, 594:597); Grandi – Punikar 0:1 (2:2, 582:601); Duda – P. Turk 1:0 (2:2, 602:575); Bariťi – Pigac +Maek 1:0 (4:0, 566:256+256).

viťe gdje trenirati. Rukomet je dvoranski sport, mi svoju rukometnu dvoranu nemamo i kamo god otiťli smo podstanari. A podstanarstvo se plaa. Sada smo doťli u situaciju da ga viťe ne moŞemo plaati. Štoviťe, prijeti nam se sudom, blokadom rauna i ne znam ime sve ne. A sve to vodi u obustavljanje omladinskog pogona, koji ima ak ťest momadi u razliitim uzrastima i okuplja oko 150 djece. • MoŞe li malo konkretnije. Tko vam prijeti sudom i tko vam Şeli blokirati raun? Zbog nepodmirenih obaveza zabranjeni su nam treninzi u dvorani Viťe uiteljske ťkole i u dvorani II osnovne ťkole. Opomenu pred tuŞbu dobili smo i od Graditeljske

ťkole. Cijena sata u troťnoj i dimenzijama za rukomet nedostatnoj dvorani Viťe uiteljske ťkole je 240 kuna. Cijena sata u novoj dvorani II osnovne je 105 kuna. Ve ta usporedba nam govori o potpuno krivo postavljenim relacijama. U tim dvoranama treniraju iskljuivo naťa djeca. Troťkove treninga godinama je podmirivao klub, ali sada viťe ne ide. Taj omladinski pogon, ne zaboravimo da se svi natjeu i u raznim ligaťkim natjecanjima, stoji godiťnje oko 100.000 eura. To je brojka koju klub, bez pomoi ťire zajednice ne moŞe financirati. • Zar nema pomoi od Grada i Županije? NaŞalost, nema. Ako neťto i stigne, to su samo mrvice, daleko

od dogovorenog. Dvorane VUŠ-a i II osnovne su u vlasniťtvu Grada, dok GOC pripada Županiji. Zar nije logino da nam Grad i Županije pomognu u radu s mladima? Mi ne traŞimo pomo za prvu momad, ve za djecu koja vole ovaj lijepi sport. Strahovito boli injenica da nogometni klub ima na koriťtenje stadion s rasvjetom, svlaionice, pomoni teren, urede i svu inrastrukturu koja im je potrebna, a mi nemamo niťta. Sve troťkove nogometne inrastrukture pokriva Grad, a nama ostaju sudske tuŞbe za neplaene najmove. Doista ne znam zbog ega takav nesrazmjer u financiranju pojedinih sportova? Imamo jednu prostoriju u sklopu GOC-a i nju moramo plaati 1.000 kuna

mjeseno. Pa zar Županija ne moŞe na sebe preuzeti taj troťak? • Oito, situacija je sve samo ne jednostavna. Što namjeravate napraviti? Uputili smo dopise na Grad i Županiju, na vodee ljude, objasnili smo im cijelu situaciju i predoili dugovanja za neplaene najamnine. Joť jednom ih molimo za pomo, jer u suprotnom bit emo prisiljeni raspustiti omladinske pogone, ťto bi bila nesaglediva ťteta. Krajnje je vrijeme da se Grad i Županija izjasne Şele li rukometne ťkole i mlade rukometaťe ili ne. Sigurno je da ovako dalje ne ide, zavrťio je ogoreni predsjednik MKA*IPC-a Željko Kavran. (D. Opai)

ZIMSKO BACAKO PRVENSTVO Hrvatske u Splitu

17 medalja za meimurske bacae ak 17 medalja osvojili su lanovi AK Meimurje i NedeliĹĄe koji su nastupili na Zimskom bacakom prvenstvu Hrvatske odrĹžanom u Splitu. Po dvije zlatne medalje osvojile su u bacanjima diska i kugle lanice Meimurja, mlaa juniorka Melani Kralji i kadetkinja Lea Obadi, dok su jedno zlato osvojili lan Meimurja junior Kristijan Strahija u bacanju kladiva i lanica NedeliĹĄa Katarina Horvat u bacanju diska za juniorke. Osim prvog mjesta Melani i Kristijan popravili su i meimurske rekorde. Melani je to uspjelo u bacanju kugle hicem od 11,66 m ime je popravila svoj meimurski rekord u tri kategorije: ml. juniorskoj, juniorskoj i seniorskoj. Kristijan pak je rekord za juniore popravio u bacanju kladiva teĹžine 6 kg hicem od 51,11 m. Osim osvajanja najsjajnijih odlija naĹĄi su se atletiari penjali na postolje joĹĄ osam puta: Za AK Meimurje srebrnu medalju

osvojile su Marta Gunc u bacanju koplja za ml. juniorke i Magdalena Hamer u bacanju kladiva za kadetkinje, dok su bronanu medalju osvojili: Sven Todorovi u bacanju kladiva za kadete, Magdalena Hamer u bacanju diska za kadetkinje, Barbara JambroĹĄi u bacanju kugle i kladiva za ml. juniorke, Marta Gunc u bacanju diska za ml. juniorke i Kristijan Strahija u bacanju kugle za juniore. lanovi NedeliĹĄa takoer su bili uspjeĹĄni i osvojili joĹĄ tri medalje: srebrni je bio Martin PlatuĹži u bacanju kladiva za ml. juniore, dok su bronce u kadetskoj konkurenciji osvojili Tamara Hatlak i Lovro Kovai u bacanju koplja. Najvrijedniji rezultat natjecanja, novi hrvatski rekord u bacanju diska i trenutno vodei rezultat u svijetu u ovoj godini, ostvarila je lanica Dinamo-Zrinjevca, Sandra Perkovi, koja je ovu spravu teĹžine 1 kg dobacila do enomenalnih 66,85 m!

Kristijan Strahija AK Meimurje, drĹžavni prvak u bacanju kladiva i novi meimurski rekorder

ODRŽANA SKUPŠTINA TK Mursko Srediťe

U tijeku rekonstrukcija dva teniska terena U prostorijama motela Ilonka odrĹžana je proĹĄli tjedan SkupĹĄtina teniskog kluba Mursko SrediĹĄe. Na skupĹĄtini je prisustvovalo 13 lanova kluba te 4 gosta. SkupĹĄtinu je predvodio predsjednik kluba Zlatko Bek. Od strane lanova kluba usvojen je izvjeĹĄtaj o radu te financijski izvjeĹĄtaj za 2009. godinu. Trenutno se u klubu vrĹĄi rekonstrukcija dva teniska terena (klub ima ukupno 3 terena) pa je najviĹĄe rasprava

bilo upravo o toj temi. Klub je naruio 40m3 tenisita koji je potreban za rekonstrukciju jednog teniskog terena a naknadno e se naruiti joĹĄ tenisita zbog dovrĹĄetka drugog. Takoer je izneĹĄen financijski plan za 2010. godinu, u kojoj e grad Mursko SrediĹĄe najviĹĄe financijski pomoi klubu da se dva terena u rekonstrukciji im prije dovrĹĄe, ĹĄto je na skupĹĄtini potvrdio zamjenik gradonaelnika g. DraĹžen Srpak.

Klub je i proĹĄle godine organizirao ljetnu tenis ĹĄkolu za najmlae a mladi tenisai trenutno takoer treniraju svake nedjelje na terenima TK Franjo Punec u takozvanom balonu. Trenira ih Maik Nerer a na skupĹĄtini je pohvalio klub ĹĄto najmlaima omoguuje bavljenje tenisom uz minimalne troĹĄkove roditelja. Teniske terene u budunosti e krasiti ĹĄetnica koja je joĹĄ uvijek u izgradnji. Zakljuak skupĹĄtine bio je vrlo pozitivan zbog velikog

broja poslova koji su uspjeĹĄno privedeni kraju. U tekuoj godini teniski tereni e zasigurno biti opet biti omiljeno mjesto za zaljubljenike u takozvani bijeli sport. Ove godine klub e organizirati zabavu povodom trideset godina kluba a detaljne inormacije o tom vaĹžnom dogaaju bit e objavljene na internetskim stranicama kluba www.ms-tenis.com Na kraju skupĹĄtine, uzvanici su se druĹžili uz pripremljeni domjenak.




9. ožujka 2010. PRVA HRVATSKA odbojkaška liga

Ne da se Rijeka dvaput iznenaditi Iako su naši odbojkaši Centrometala u sedmom kolu uspjeli iznenaditi Rijeane u Rijeci i s 3:0 im uzeti sve bodove, nisu se rijeki odbojkaši dali dvaput iznenaditi. S guštom su iskoristili probleme s ljudstvom koje ima Centrometal i osvetili se za taj poraz. Najviše šanse za osvajanje seta meimurski odbojkaši imali su u prvom setu, a o izjednaenosti snaga na parketu Atona govori i konanih 24:26. U drugom setu su Meimurci ostali na 16 poena, da bi se u treem ponovno vratili s nešto boljom igrom, te uspjeli dostii gostujue vodstvo od etiri poena. U

završnici ipak nisu uspjeli zadržati razinu igre, te je Rijeka slavila s 3:0. Pred Centrometalom su još dva kola, u kojima moraju pobijediti pretposljednji Daruvar u gostima te posljednju Vežicu u Nedelišu ukoliko se kane plasirati u doigravanje za prvaka. Direktni konkurent Mursa prešišala je Centrometal za tri boda na tablici i sjela na šesto mjesto, koje vodi u playo. Osjeani imaju meutim teži raspored do kraja, utakmice protiv Mladosti KL i Varaždina, pa ukoliko nešto ne poe jako po krivu, našim bi odbojkašima trebalo uspjeti ostvarenje cilja.

CENTROMETAL:0 RIJEKA: 3 (24:26, 16:25, 20:25)

U iduem kolu Centrometal gostuje kod Daruvara, od kud se

planira vratiti s punim plijenom. (Ivana Strahija)

NEDELIŠ&E. Dvorana SGC Aton. Suci: Rakin i Bardi (oba Osijek). CENTROMETAL: Grubiši, Palinkaš, David, Vabec, D. Posavec, M. Posavec, T. Posavec, Kreak, Todorovi, Makarov, Pua. RIJEKA: Ostrogovi, Tomi, Bradari, . Peenkovi, Dž. Peenkovi, Modri, Kršlovi, Brzovi, Juriši, ikovi.

TABLICA 1. Mladost Kaštela

16 15 1

2.Varaždin

16 14 2 43 14 40

46 8

44

3. Rijeka

16 12 4 37 16 35

4. Sisak

16 10 6 35 22 32

5. Karlovac

16 9 7 30 25 27

6. Mursa Pan Pap. Ind. 16 7 9 29 31 22 7. Centrometal

16 6 10 23 33 19

8. Šibenik

16 3 13 15 42 9

9. Daruvar

16 3 13 14 40 9

10. Gornja Vežica

16 1 15 6

47 3

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

LIGA MLAIH KADETA regije sjever, skupina A

U derbiju ponovno bolji od susjeda! Tri kola prije kraja prvenstva A 2 lige Sjever momad Meimurja odigrala je i drugi uzastopni derbi kojega je kao i Podravca u prošlom kolu – dobila! Ovaj puta su varaždinski navijai i ljubitelji košarke «s krive strane Drave» zadovoljno trljali ruke prije utakmice, jer su primijetili da u sastavu domaina nema najboljega igraa – Maria Novaka Medija (viroza praena visokom temperaturom). No, žilavoga gosta je domain «tukao» 3 etvrtine, da bi ga «dotukao» u posljednjoj. Na samom poetku duela obrana domaih spora, nepokretna zona koju su gosti bušili dalekometnim šutevima, te probijali preko sredine. Samo zahvaljujui dobrom postotku šuta u napadu domai nisu uš-

li u minus. Promjenom obrane pokrenuo se i rezultatski «plus». Na kraju možda i prevelika razlika (+24) za zbivanja tijekom utakmice. No, krajnji se rezultat piše i pamti! Da momad akovca više ne može pobijediti niti najslabije ekipe u ligi, dokaz je novi poraz, ovaj puta od Radnika koji je uz Grafiar i ureveku Mladost najozbiljniji kandidat za selidbu u niži rang takmienja. No, za akovec su i ovakvi «radnici»– prejaki! Ekipu Nedeliša pobijedila je u Atonu jaka momad vrbovekog Petra Zrinskoga u utakmici u kojoj se domain odlino držao do posljednjih 5 minuta, no onda je totalno potonuo u novi poraz. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost () – Ivanica 89:93 Grafiar – Podravac 78:75 Bjelovar – Križevci 79:97

Meimurje – ŠK Vindija 96:72(25:20, 22:23, 19:14, 30:15)

MEIMURJE: Jeleni, Terek 1, Novak Marek 21, Vugrinec 6, Hrka A. 16, Zaspan 20, Hrka N. 7, Vuruši, Turk, aji 5, Novak Man. 4, Golubi A.16.

TABLICA

Radnik – akovec 86:82(16:13, 25:24,27:26, 18:19)

1. MEIMURJE

AKOVEC: Novak, Wrana, Prprovi L. 21, Megla, Prprovi M., Golubi N., Juras 26, Lonari 2, Biševac 8, Vehtersbah 4, Ostoja 16, Kranjec 5. Nedeliše – Petar Zrinski 82:96(21:21; 15:15, 22:28, 24:32)

NEDELIŠ&E: Gospoi 2, Bašek, Posavec, Glumac 9, Šegovi 5, Štefi 11, Fekonja, Bai 34, Golik, Šamarija 21.

19

18 1

37/+489

2. Križevci

19

15

4

34/+471

3. ŠK Vindija

19

13

6

32/+215

4. Petar Zrinski

19

13

6

32/+150

5. Podravac

19

12

7

31/+196

6. Bjelovar

19

10 9

29/-43 27/-76

7. AKOVEC

19

8

11

8. Ivanica

19

7

12 26/-81

9. NEDELIŠ E

19

7

12 26/-388

10. Radnik

19

4

15 23/-209

11. Graar

19

4

15 23/-278

12. Mladost ()

19

3

16 22/-446

B LIGA SJEVER

“Komarci” opet na vrhu! U 17. kolu B lige je pobjede i poraze kao na lutriji upisivao – Braco Damjanovi, trener Rudara (i Cimpera) iz Murskoga Središa! Naime, da bi mursko središanski klub dospio na vrh tablice trebalo je ispuniti dva uvjeta, prilino teško ostvariva – da Dubravan kod kue(?!) izgubi od Meimurje Globetke, te da Prelog kod kue(?!) izgubi od Lepoglave. Obje ove gostujue ekipe su na tablici ispod Dubravana i Preloga. Pogaate – obadva nevjerojatna rezultata su se desila u stvarnosti, a ne u fikciji i Rudar Cimper ( s logotipom komarca

koji pika košarkašku loptu) je opet na vrhu. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Donji Kraljevec – Grafiar

0:20 utakmica nije odigrana zbog suspenzije ekipe KK Donji Kraljevec Vinica – Koprivnica 51:101 Prelog – Lepoglava 84:87(21:18, 21:21, 14:23, 28:25)

PRELOG: Hali, Lesar 19, Blažona 2, Pusti 11, Blažeka 7, Šari

A 2 LIGA SJEVEROISTOK, ŽENE

Nesretan poraz! Samo uz malo više sportske sree mogle su se naše košarkašice vratiti kui pjevajui s teškoga gostovanja u Zaprešiu. Izgubile su u produžetku s 2 koša razlike, iako su mogle susret riješiti ve i u regularnom vremenu. Odlino su naše zapoele utakmicu i povele s 9 koševa razlike, no domae su ih košarkašice stigle, te je prva etvrtina završila samo s košem prednosti za naše.

Izjednaena borba vodila se i tijekom druge etvrtine, no na samom kraju naše dva puta promašuju, a domae realiziraju polukontru i na odmor se odlazi s +5 za domae. Pravi potop uslijedio je u prvih pet minuta drugog poluvremena kada domae odlaze na velikih 42:26. Tada slijedi promjena obrane i naše cure pomalo sustižu, te dolaze na minus 8 do kraja etvrtine. U posljednjoj dionici igre

2, Jankovi, Podvezanec, Ciglar 11, Poredoš 32. Dubravan – Meimurje Globetka 63:71(15:24, 15:9, 20:17, 13:21)

DUBRAVAN: Varga 20, Rusak 2, Jakupak 8, Haramija 2, Lukša R. 9, Brljak I. 3, Brljak Ž., Majcen 11, Orehovec, Meimurec, Štefi 8. MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 8, Škoda, Serdarevi, Gomzi 4, Levai 15, Franji, Podvezanec 17, Capek, Šantl, Vuruši 9, Jaluši 18, Belovi. Rudar Cimper – Cestica 2000 115:47(16:15, 30:10, 17:12, 32:10)

RUDAR CIMPER: Varga 23, Brodar 7, Kralji 8, Radikovi 4,

– prava drama! Vrlo požrtvovanom igrom naše su košarkašice sustigle vodstvo domaih, no to je stiglo na naplatu s poveanim brojem osobnih pogrešaka – zbog 5 «penala» izašle su Levai i Živkovi A. Posljednje su 4 minute utakmice naše igrale bez playmakera. U posljednjih 17 sekundi ušlo se sa prednošu domaih od pola koša i nakon njihovih promašenih slobodnih bacanja kontra naših, u istoj poziciji mlaahnoj Hlebec lopta ispada iz ruke, domae ponovno promašuju penale,a naš zadnji napad zaustavljaju s prekršajem. Tkalec pogaa jedno i izboren je produžetak, da je zabila oba – bila bi pobjeda! U

Levai 9, Cilar 10, Bedi 8, Dodlek 22, Tkalec 5, Bogdan 6, Srnec 13. Kotoriba – Mladost Ivanovec 0:20 utakmica nije odigrana radi suspenzije ekipe KK Kotoriba

TABLICA 1. RUDAR CIMPER

17

15

3

32/+385

2. DUBRAVAN

17

14

17

14

3

31/+267

4. Lepoglava

17

11

6

28/+67

10

7

31/+342

27&+59

6. Graar II

17

9

8

26/+26

7. KOTORIBA/-2

17

10

7

25/+41

8. MLADOST IVANOVEC 17 9. Koprivnica

DOIGRAVANJE OD 1. – 4. MJESTA Bez obzira što je krenulo doigravanje gdje igraju 4 najjae ekipe s našega meimursko- varaždinskoga kraja, 14- godišnjaci Meimurja predvoeni svojim nemilosrdnim trenerom Šteekom Novakomn i dalje sve tuku «100 razlike». Dobro ih prate i djeaci Donjega Kraljevca. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Meimurje – ŠK Vindija 119:23 (31:7, 24:4, 33:3, 31:9)

MEIMURJE: Hamer 8, Sabol 2, Jambrovi 19, Momilovi 10, Mati 13, Gašpari 18, Posavec, Keresteš 12, Novak 6, Glumac 24, Kapelari 7. Trener Novak S. Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 54:29(17:6, 8:15, 15:0, 14:8)

DONJI KRALJEVEC: avlek, Mesari, Sinkovi 2, Blažeka, Špoljar 1, Švenda, Pintar 3, Meimurec, Perca, Paan 23, Ivanovi J. 21, Ruži 4. MLADOST IVANOVEC: Hamer 3, Kameni 12, Anderlin 3, Špoljari, Medlobi 2, Varga, Jeleni, Habijan 8, Varga 1. Trener Blažeka T.

TABLICA 2

3. PRELOG

5. MEIMURJE GLOBETKA 17

Meimurje i dalje nepobjedivo!

7

10

24/-106

17

5

12

22/-43

10. DONJI KRALJEVEC/-2 17

4

13

19/-150

11. Vinica/-1

17

2

15

18/-417

12. Cesca 2000

17

1

16

18/-471

«overtime- u» sretno izborena pobjeda domaih od 2 koša razlike, suprotstavlja im se jedino raspoložena Živkovi V. sa 6 postignutih koševa (sve koševe zabila u produžetku). Naše cure zaslužuju apsolutno sve estitke za odlinu utakmicu, za pobjedu e se boriti ve ovoga vikenda protiv Podravca iz Virja. (žd) ŽKK Jabuka – ŽKK Mladost Ivanovec 69:67(15:17, 15:8, 20:17, 8:16, 11:9)

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac 1, Hlebec 2, Balog 15, Šmitran, Hozjan, Šardi 17, Živkovi V. 6, Bogdan , Levai 13, Sabol, Tkalec 9, Živkovi A. 4. Trener Levai Željko.

1. MEIMURJE 2. DONJI KRALJEVEC 3. ŠK Vindija 4. MLADOST IVANOVEC

4 4 4 4

4 3 1 0

0 1 3 4

8/+273 7/+58 5/-202 4/-129

DOIGRAVANJE OD 5. – 9. MJESTA Prelog – Kotoriba 65:67(10:8, 19:22, 14:24, 22:13)

PRELOG: Podvezanec 39, Balent, Grabant A., Budiša 5, Kuli, Hoblaj 21, Vlah, Soka, Krušelj, Puškari, Blažekovi, Grabant D. Trener Krha M.

KOTORIBA: Mikulan, Zvošec 14, Žini, Ptiek 4, Fuš P. 4, Sabol 8, Ujlaki, Igrec 2, Vidovi 2, Zvošec V. 29, Bogomolec 4, Hrašanec. Trener Munka G.

ZAOSTALE UTAKMICE: Nedeliše – Prelog 53:44(10:7, 10:11, 22:13, 11:13)

NEDELIŠ&E : Štrukelj 3, Posel 24, Gašparec, Kovai 6, Topolnjak, emerin 8, Miholek, Golik 10, Gradišaj, Žagar 2, Smrti. Trener Štrukelj M. PRELOG: Podvezanec 31, Mikec, Balent 3, Budiša 2, Vlah, Vargek, Strbad 4, Grabant, Soka 2, Krutelj. Trener Krha M. Dubravan – Lepoglava 100:25(23:4, 35:9, 28:2, 14:10)

DUBRAVAN: Orehovec 14, Štefi, Varga 5, Hani 4, Blažeka 35, Balog 19, Ribi 18, Poljanec 4. Trener ituš D.

TABLICA 5. Prelog 6. Dubravan 7. Kotoriba 8. Nedeliše 9. Rudar Cimper

5 4 5 4 4

3 3 2 2 1

2 1 3 2 3

8/+27 7/+190 7/-41 6/-101 5/-75

DOIGRAVANJE OD 10.-13.MJESTA akovec – Lepoglava 70:27(20:9, 15:7, 20:7, 15:4)

AKOVEC: Baksa 10, Barila 3, Golup 21, Žuna 8, Bulat 4, Vibovi 24. Trener Bence E. Ivanica – Meimurje Globetka 71:26(18:8, 13:10, 21:5, 19:3)

MEIMURJE GLOBETKA: Žini 8, Mikuli, Kovai 10, Bedi, Bacinger, Beriša 6, Herman, Vojkovi 2, Borkovi. Trener Branko Hajdinjak Pajo.

TABLICA 10. Ivanica 11. AKOVEC/-1 12. Lepoglava

4 4 4 13. MEIMURJE GLOBETKA 4

3 3 2 0

1 1 2 4

7/+26 6/+109 6/-26 4/-154

JUNIORSKA LIGA SJEVER

Mali izgledi Meimurja! Juniori Meimurja godišta 92. i mlai kvalificirali su se u ligu najjaih 6 juniorskih sastava regije Sjever, zajedno s Podravcom iz Virja i varaždinskom Vindijom (oba sastava imaju score 3-1), Radnikom koji kao i Meimurje je imao score 2-2, te Ivanicom i

Koprivnicom s omjerom 1-3. No, nakon što je protekloga vikenda Meimurje uspjelo izgubiti u Križevcima od Radnika 44:64, izgledi da se akoveki juniori plasiraju na poluzavršnicu (samo jedan sastav iz ove lige 6 ide dalje) svedeni su na nulu. (bh)




9. ožujka 2010. KK NEDELIŠE

ZAVRŠEN KUP MEIMURJA u šahu

Najuspješniji klub virovitikog turnira

Stridon “za prsa” bolji od Meimurja Kup Meimurja u organizaciji Šahovskog saveza Meimurske županije ove godine se prvi puta igrao po švicarskom sustavu u pet kola. Nakon pet nedjelja osvajai Kupa su šahisti Stridona iz Štrigove. Ostvarili su etiri pobjede i neriješeni rezultat.Kup su osvojili: Vidovi Saša, Trbojevi Mladen, Tomaši Roland, Horvat David i Vidovi Mario. Stridon e predstavljati Meimurje u inalu Kupa Hrvatske u Šibeniku.Zasluženo drugo mjesto osvojili su šahisti Meimurja iz akovca, koji su se ovim nastupom pokazali kao glavni favoriti u nadolazeoj treoj ligi. Drugo mjesto su osvojili : Muškinja Borivoj, Lovreni Vladimir,Maltar Alberto,Gaki

Miodrag i Horvati Zvonko. Trei je bio Stridon II,kojemu su se u posljednjem kolu poklopila ak tri mea. Igrali su: Resman Branko,Balaškovi Sandro,Kovai Mario,Heric Sreko,Lesar David,Husajina Nikola i Horvat Denis. Prvoplasiranima su pehare uruili predsjednik Saveza Stjepan Novak i povjerenik liga Saša Stankovi.

33. MEMORIJAL URO DUBENIK

Paula Markati stigla do finala Protekli vikend u Dugom Selu je održan 33. Memorijalni meunarodni stolnoteniski turnir za mlae kategorije i juniore. Na njemu su sudjelovali i lanovi STK Hodošan Paula Markati(koja službeno igra za Varaždin) te Jan Zrna koji je takoer na školovanju i nastupa za STK Šenkovec. Paula je u kategoriji kadetkinja kao 3. nositelj turnira odlinom igrom ušla u inale i osvojila 2. mjesto. U inalu je izgubila od Leje Rakovac nakon tri seta u sva tri seta na razliku i to uvijek poslije velikog vodstva. Moramo napomenuti da Lea Rakovac takoer vue korijene iz Hodošana, odakle joj je baka. Paula i Lea su i najbolje prijateljice u svijetu stolnog tenisa i želja im je da igraju skupa u klubu, a naša je želja da

to bude u STK Hodošan. Paula je takoer igrala i kategoriju juniorki gdje je velika konkurencija u kvaliteti i to je odlino odigrala, izbacila 4. nositeljicu i završila meu 8 najboljih što je veliki uspjeh. U konkurenciji najmlaih kadeta nastupio je i naš lan Jan Zrna koji se školuje u Šenkovcu. Ispunio je oekivanja i prošao grupu, ali dalje nije išlo. On je mlad i i možemo od njega još dosta oekivati. Vodstvo našeg kluba trudi se da svim mladima pružimo bolje uvjete, osigurat emo i strunog trenera iz svojih redova- trener Josip Pintari je pri završetku trenerske škole. Svi se u klubu nadamo da e i ostali naši lanovi i njihovi roditelji više uestvovati u turnirima sljedee sezone.

U subotu 07.03. održao se meunarodni karate turnir Virovitica open na kojem je nastupilo 800 natjecatelja iz Italije, Maarske, BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske Zlata su osvojili Maša Martinovi, Damira Sutnjak i Jelena Bužani. Srebra su pripala: Marinu Zadravec, Luki Posavcu, Stelli Eleonori Soldat, Ani Ciglari i Nevenu Kuan. Bronce su osvojili Vilim Murši, Ivor Trojnar, Mia Šari Horvat, Darian Lisjak, Matija Bužani, Dominik Kolari, Stjepan Bešeni, Doroteja Novak, Ela Poljak, Bijanka Fuko i Ines Strahija.

KK GLOBUS AKOVEC

Zoja Vizinger i Nikolas Obadi osvojili turnir u Tuzli Bez obzira što su nastupali u malom broju (samo 4 natjecatelja) karatisti KK „Globus“ iz akovca postigli su zapažene rezultate na velikom meunarodnom turniru u Tuzli. Ve na poetku, nastupom mlade Zoje Vizinger koja se natjecala u kategoriji borbe /uenice 10.god. : +35kg/, mladi “globusovci” poeli su obeavajue. Zoja je stigla do inala pobjedivši svoje protivnice u dvije borbe visokim rezultatima (2 puta po 9:0). U neizvjesnom i zanimljivom inalu pametnom borbom ona je svoju suparnicu pobjedila sa 3:0 te je tako osvojila 1. mjesto i zlatnu medalju. Sljedei natjecatelj koji je nastupao bio je Nikolas Obadi u kategoriji borbe /mlai kadeti: do 57kg/. Njegov nastup bio je takoer vrlo zapažen jer je svoje protivnike uspio savladati svojom borbenošu, zalaganjem i vještinom te se tako našao u inalu. Samo inale bilo je tako-

i osvojila je 2.mjesto i srebrnu medalju. Vrijedno je napomenuti da su mladi karatisti KK “Globus” imali zapažen nastup na turniru te su po broju osvojenih medalja bili drugi najuspješniji karate klub iz Hrvatske (iza KK “Hercegovina” iz Zagreba koji je imao daleko vei broj natjecatelja). Svaka vam ast “globusovci”. (k.r.)

Mladi karatisti „Globusa“ sa svojim trenerima er neizvjesno i uzbudljivo do samog kraja gdje je Nikolas uspio svladati svog suparnika tijesnim rezultatom 1:0 i tako je osvojio 1.mjesto i zlatnu medalju. U istoj kategoriji nastupao je i Simon Ružaj. Lucija Ružaj koja je nastupala u kategoriji borbe /mlae kadet-

kinje do 45kg/ u prvom kolu bila je slobodna. U drugom kolu svladala je nakon produžetka u zanimljivoj i “žustroj” borbi domau predstavnicu KK “Tuzla-Simbra” sa 5:3 te je stigla do inala. U inalu se sastala sa predstavnicom KK “Hercegovina” iz Zagreba. Nažalost u toj borbi je izgubila

Zlatna Zoja Vizinger

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE

1. ŽL

Poraz MSTC Nostro Teama-a etrnaesto kolo 1. ŽL obilježila su dva, pomalo iznenaujua rezultata. Lider prvenstva na domeem terenu je uzeo samo bod protiv odline Kos Kotoribe 3 koja je time pokazala da se može nositi i s najjaima, dok je drugoplasirani MSTC Nostro Team, takoer na domaem terenu poražen minimalnim rezultatom od ekipe Damtex-a 1, koju je u prvom dijelu dosovno pregazio. Slavljem u ovom kolu Nostro Team bi se sasvim prbližio Šenkovcu 3, a ovako je bodovna razlika porasla na tri boda, a stanje na tablici je ostalo isto. Pretposljednji Katex i posljednji Hodošan 1 upisali su nove poraze, i tako ostali prikovani za dno tablice. Rezultati 14. kola: Katex Šenkovec 2 4:6, Putjane Brid - KosKotoriba 2 7:3, HE-DRA 1 - Hodošan 1 7:3, MSTC-Nostro-Team - Damtex 1 4:6, Šenkovec 3 - Kos-Kotoriba 3 5:5.

TABLICA 1. Šenkovec 3

14 13 1 0 113:27

27

2. MSTC-Nostro-Team 14 12 0 2 107:33

24

3. Damtex 1

14 10 1 3

87:53

21

4. Kos-Kotoriba 3

14

9 1 4

90:50

19

5. Putjane Brid

14

6 3 5

80:60

15

6. Šenkovec 2

14

6 2 6

70:70

14

7. Kos-Kotoriba 2

14

4 0 10 40:100

8

8. HE-DRA 1

14

3 1 10 51:89

7

9. Katex

14

0 3 11 37:103

3

10. Hodošan 1

14

0 2 12 25:115

2

3. ŽL

TABLICA 1. Mala Suboca 1

14 12 0 2

104:36

24

2. Nedeliše 1

14 11 0 3

100:40

22

3. Hodošan ET

14 10 2 2

97:43

22

4. Lopanec 1

14

9 2 3

80:60

20

5. Mihovljan 3

14

5 3 6

69:71

13

6. Šenkovec 4

14

6 1

7

66:74

13

7. STK 2

14

5 1

8

67:73

11

8. Putjane 3

14

4 3 7

63:77

11

9. Cirkovljan Zabat 1 14

0 2 12 28:112

2

10. MSTC-N-Škma 14

0 2 12 26:114

2

2. ŽL

Hodošan ET slavio u derbiju Trenut no t reeplasirani Hodošan ET odlinom je igrom i prednošu domaeg terena slavio u derbiju etrnaestog kola 2. ŽL nad vrlo dobrim, etvrtoplasiranim Lopatincom 1. Laganim tempom i uvjerljivim rezultatom Hodošan ET je stigao do pobjede. Od ostalih susreta favoriti su nadigrali svoje protivnike i opravdali svoju premo. Najuvjerljivije je bilo Nedeliše 1 koje nije prepustilo ni jedan jedini pojedinani susret pretposljednjem Cirkovljan Zabat-u 1. Trenutno vodea Mala Subotica 1 je bez veih problema upisala pobjedu na gostovanju kod STK-a 2. Rezultati 14. kola: Nedeliše 1 - Cirkovljan Zabat 1 10:0, Mihovljan 3 - MSTC-Nostro-Štikma 7:3, Hodošan Elektro team - Lopatinec 1 8:2, STK 2 - Mala Subotica 1 2:8, Šenkovec 4 - Putjane 3 7:3.

Pripremio: Igor Tkalec

5. A ŽL

TABLICA

Neizvjesno na vrhu Tri ekipe na vrhu s jednakim brojem bodova. To je rasplet odigranog, etrnaestog kola 3. ŽL. Zasigurno, najzanimljiviji susret odigran je u Donjem Kraljevcu, gdje je dosad vodei domain poražen minimalnim rezultatom od strane trenutno vodeeg Hodošana 2. U vrlo napetom susretu, za nijansu više sree i strpljivosti imali su gosti iz Hodošana, i tako preuzeli ulogu lidera lige. Treeplasirani Mihovljan 4 upisao je pobjedu na gostovanju kod Šenkovca 5 , i tako i on ostao u borbi za sam vrh, koja e najvjerojatnije trajati do posljednjeg kola. Rezultati 14. kola: Putjane 4 - Lopatinec 3 10:0, Šenkovec 5 - Mihovljan 4 3:7, Putjane 6 Draškovec 8:2, Donji Kraljevec 1 - Hodošan 2 4:6, Lopatinec 2 Kos-Kotoriba 4 7:3.

TABLICA 1. Hodošan 2

14 10 1

3

96:44

21

2. Donji Kraljevec 1

14 10 1

3

89:51

21

3. Mihovljan 4

14 10 1

3

79:61

21

4. Putjane 6

14

9 1

4 88:52

19

5. Lopanec 2

14

6 3 5

75:65

15

6. Šenkovec 5

14

6 3 5

73:67

15

7. Putjane 4

14

4 3 7

66:74

11

8. Kos-Kotoriba 4

14

4 1

9 65:75

9

9. Draškovec

14

3 1

10 42:98

7

10. Lopanec 3

14

0 1

13 27:113

2

1. Damtex 2

14 9 3

2 85:55

21

2. Kos-Kotoriba 5

14 9 2

3 90:50

20

3. MSTC-Nostro Žiš

14 8 4 2 78:62

20

4. Klima-montaža 1

14 8 3

3 84:56

19

5. Šenkovec 6

14 7 1

6 83:57

15

6. Orehovica 1

14 6 3

5 73:67

15

7. Nedeliše 2

14 5 2

7 66:74

12

8. Hodošan 3

14 5 0 9 54:86

10

9. HE-DRA 2

14 3 0 11 56:84

6

10. Mala Suboca 2

14 1

0 13 31:109

1

4. ŽL

Remi Damtex-a 2 Prlino zanimljivo, neizvjesno, napeto, borbeno. Ovo su zasigurno epiteti koji pripadaju etrnaestom kolu 4. ŽL, jer ni jedan susret nije odgiran u laganom tempu, ve su svi sususreti bili neizvjesni do posljednjeg seta. Vodei Damtex 2 na svom terenu izborio je samo bod protiv slabašne ekipe Nedeliša 2 koja se nalazi tek na sedmoj poziciji. Kiks vodeeg, nažalost nije iskoristila drugoplasirana Kos Kotoriba 5 koja je takoer podijelila bodove u sesretu protiv MSTC Nostro Žiškovca koji se tim bodom ukljuio u borbu za sam vrh. U derbiju zaelja HE-DRA 2 bila je bolja od posljednje Male Subotice 2. Rezultati 14. kola: Klimamontaža 1 - Šenkovec 6 7:3, KosKotoriba 5 - MSTC-Nostro Žiškovec 5:5, Hodošan 3 - Orehovica 1 6:4, HE-DRA 2 - Mala Subotica 2 7:3, Damtex 2 - Nedeliše 2 5:5.

TABLICA

Nova pobjeda STK-a 3

1. Donji Kraljevec 2

etrnaesto kolo 5. A ŽL odigrano je u monotonom tempu, bez uzbuenja u arenama. Favoriti su i u ovom kolu bili nadmoniji nad svojim suparnicima, što pokazuju rezultati ovog kola. Vodei STK 3 upisao je novu , uvjerljivu pobjedu, te tako zadržao mala, ali vrijedna dva boda prednsoti nad drugoplasiranim Zasadbregom koji je u ovom kolu takoer slavio. Treeplasirani Mihovljan 5 Prima u ovom kolu domogao se samo boda i tako trentno izgubio korak s drugoplasiranim, s kojim je dosad bio u egalu. Posljednja Mladost, u ovom kolu opet je bila poražena i ostala na samom dnu. Rezultati: Zasadbreg - Šenkovec 7 8:2, Mladost - STK 3 0:10, Dragoslavec Breg - Mihovljan 5 Primabiro 5:5, Šandorovec - Putjane 7 10:0, Šenkovec 8 - Putjane 8 0:10.

TABLICA 1. STK 3

14 13 0 1

119:21

2. Zasadbreg

14 11 2

1

102:38 24

26

3. Mih. 5 Primabiro

14 10 3

1

98:42 23

4. Šandorovec

14 10 2

2

99:41 22

5. Šenkovec 7

14

7 0 7

70:70 14

6. Putjane 7

14

5 0 9

51:89

7. Putjane 8

14

5 1

8

57:83 11

8. Šenkovec 8

14

1 2

11 31:109 4

10

11 42:98

9. Dragoslavec Breg

14

1 2

10. Mladost

14

1 0 13 31:109 2

4

103:37

26

2. Klima-montaža 2 14 11 1

14 13 0 1 2

102:38

23

3. Putjane 9

14

9 1

4

88:52

19

4. Mala Suboca 3

14

9 1

4

81:59

19

5. Cirkovljan Zabat 2 14

9 0 5

92:48

18

6. Donji Kraljevec 3 14

7 0 7

81:59

14

74:66

13

7. Prelog

14

6 1

8. Kos-Kotoriba 6

14

3 0 11 39:101

6

9. Klima-montaža 3 14

1 0 13 31:109

2

10. Orehovica 2

0 0 14 9:131

0

14

7

5. B ŽL

Uzbudljivo u Donjem Kraljevcu Susret izmeu druge i tree ekipe Donjeg Kraljevca obilježio je etrnaesto kolo 5. B ŽL. U „gradskom derbiju“ slavila je ipak malo kvalitetnija druga ekipa Donjeg Kraljevca koja je bila i službeni domain susreta. Za nova dva boda igrai druge ekipe Donjeg Kraljevca morali su se zaista potruditi, jer su „gradski rivali“ pružili odlinu igru tijekom cjelog susreta, ali na kraju su poraženi minimalnim rezultatom. U preostalim susretima monije ekipe nisu prepuštale ništa sluaju, te su odradile dobar posao i upisale nove pobjede. Rezultati 14. kola: Donji Kraljevec 2 - Donji Kraljevec 3 6:4, Kos-Kotoriba 6 - Klima-montaža 2 2:8, Putjane 9 - Prelog 7:3, Orehovica 2 - Mala Subotica 3 1:9, Cirkovljan Zabat 2 - Klima-montaža 3 10:0


 

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

     "    # $ $$$

Dobro je znati 51

9/24/09 4:14:41 PM


52

Dobro je znati

     "    # $ $$$

 


9. ožujka 2010.

Dobro je znati 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKI LIJENIKI ZBOR Podružnice akovec

Napredovanje u struci i širenje znanja kao glavna zadaa Sam napredak medicine i tehnologije govori o tome koliko je bitno struno usavršavanje i stalna edukacija lijenika, što je jedna od osnovnih zadaa Hrvatskoga lijenikog zbora. - Hrvatski lijeniki zbor bavi se prvenstveno strukom, napredovanjem u struci i širenjem znanja. Ali bavi se i problemima koji su vezani uz organizaciju zdravstva, iako o lijenikom zboru ne ovisi sama organizacija. No, puno toga pita se nas. Pita nas se i za zakone u vezi sa zdravstvom i s razliitim propisima koji se donose, za ideje i promjene u zdravstvu. Ali mislim da Hrvatski lijeniki zbor uvijek prednjai u onom neemu novom što dolazi u zdravstvu i medicini, kazala nam je dr. med. Dubravka Kapun, spec. anesteziologinja, predsjednica Hrvatskoga lijenikog zbora Podružnice akovec. Hrvatski lijeniki zbor najstarija je lijenika udruga koja je prošle godine proslavila 135. godišnjicu. - Povodom 135. godišnjice

struna društva. - Praktiki svaka specijalnost i subspecijalnost ima svoje struno društvo koje djeluje unutar Hrvatskoga lijenikog zbora. Velik dio tih strunih društava je i u okviru meunarodnih strunih udruženja, tako da smo zapravo svi povezani.

Ništa ne vrijedi koliko naša meusobna komunikacija

Hrvatski lijeniki zbor uvijek prednjai u neem novom što dolazi u zdravstvo i medicinu, kazala nam je dr. med. Dubravka Kapun, spec. anesteziologinja dodijeljene su i lanovima naše podružnice neke specijalne diplome i priznanja za rad i u struci i u samoj organizaciji, govori predsjednica, te dodaje da unutar Hrvatskoga lijenikog zbora djeluju mnoga

Zahvaljujui ravnatelju akoveke bolnice Dragutinu Kopasiu i Meimurskoj županiji, istie Dubravka Kapun, Hrvatski lijeniki zbor Podružnice akovec nedavno je dobio novu prostoriju. - Ureenjem nove prostorije bavili smo se u prošloj godini. Uz to organizirali smo struna predavanja s našim predavaima, ali i predavaima koji dolaze izvana, što je naša redovna aktivnost. Takva struna okupljanja prva su i najvažnija bit Hrvatskoga lijenikog zbora Podružnice akovec. Na tim strunim skupovima

uvijek se iznose neke novosti. Bilo da je rije o sitnim promjenama u terapiji standardnih bolesti, bilo o novinama koje dolaze u dijagnostici. To je u biti najvažniji nain na koji mi dolazimo do novih informacija. Ništa ne vrijedi toliko koliko ova naša meusobna komunikacija, naglašava predsjednica HLZ-a Podružnice akovec, i dodaje: - U medicini se stalno nešto novo zbiva. Pojavljuju se novi lijekovi s nekakvom shemom za terapiju, no, dogaa se da kroz rad, sa stjecanjem iskustva, ta terapija korigira. To su sitne stvari s kojima moramo biti u toku. Uloga HLZ-a Podružnice akovec nije, istie Dubravka Kapun, da ona bude zatvorena i da se lijenici bave sami sobom. - Može se rei da smo otvoreni za sve. Razne udruge esto nam upuuju pitanja na koja mi rado dajemo odgovore, istie predsjednica Hrvatskoga lijenikog zbora Podružnice akovec. (hz)

GIMNAZIJA akovec ukljuena u projekt “Young Entreprenuers Croatia”

Trideset uenika treih razreda razvija svoje poduzetnike vještine Trideset uenika treih razreda Gimnazije akovec ukljueno je u projekt “Young Entreprenuers Croatia”, koji provodi AIESEC Varaždin u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, a iji je cilj razvijanje poslovnih ideja. Time se srednjoškolcima omoguuje da razvijaju osnovne poduzetnike vještine kako bi se što prije pripremili za konkurentno tržište Europske unije. Jedno od osam predavanja i edukacija održano je prošlu srijedu u akovekoj Gimnaziji, gdje su uenici kroz radionice i debate razvijali svoje poduzetnike vještine. - Projekt se naziva ‘Young Entrepreneurs in Croatia’ ili skraeno ‘YEC’, što bi u direktnom prijevodu znailo ‘Mladi poduzetnici u Hrvatskoj’. Cilj projekta je da naši praktikanti educiraju srednjoškolce o razliitim temama iz poduzetništva i da ih pripremaju za tržište Europske unije kako bi se oni dobro prezentirali na tom tržištu te kako bi se kvalitetno i kompetentno natjecali. Praktikanti koje smo kao organizacija AIESEC doveli u Hrvatsku jesu Alejandro Duque iz Venezuele, Tina

DRŽAVNO NATJECANJE uenika u zanimanju elektroinstalater/elektromonter

Uenici Tehnike škole akovec osvojili tree i etvrto mjesto Tehnika škola akovec prošli je tjedan bila domain državnog natjecanja uenika u zanimanju elektroinstalater/ elektromonter. I dok su prva dva mjesta zauzeli uenici Elektrostrojarske obrtnike škole Zagreb, tree i etvrto pripalo je uenicima Tehnike škole akovec. Prvo mjesto s ukupno 95,5 bodova osvojio je Toni Aneli, a drugo je pripalo Ivanu Josipoviu s ukupno 94 boda. Kao što je spomenuto, oboje pohaaju Elektrostrojarsku obrtniku školu Zagreb. Luka Vrbanec iz Tehnike škole akovec osvojio je tree mjesto na državnom natjecanju s ukupno 90 bodova, dok je iza njega bio takoer uenik Tehnike škole akovec Tomislav Horvat s 88 boda. Ukupno se natjecalo šesnaest uenika iz osam škola s podruja Hrvatske. U ukupnom poretku prvo mjesto osvojila je Elektrostrojarska obrtnika škola Zagreb sa 189,5 bodova, dok je na drugom mjestu bila Tehnika škola akovec sa 178 boda. Tree

mjesto pripalo je Strukovnoj školi Vice Vlatkovia Zadar sa 164,5 bodova. Na etvrtom mjestu bila je Industrijsko - obrtnika škola Silvija Strahimira Kranjevia Vinkovci, dok je peto mjesto pripalo Tehnikoj školi Daruvar. Na šestom bili su naši susjedi, Elektrostrojarska škola Varaždin, na sedmom Elektroindustrijska i obrtnika škola Rijeka, dok je osmo mjesto pripalo Industrijsko - obrtnikoj školi Slavonski Brod. (hz, foto: Vrzan)

Tehnika škola akovec u ukupnom je poretku osvojila drugo mjesto

ŽUPANIJSKO NATJECANJE iz kemije Tijekom osam tjedana u svakoj se školi jedanput tjedno održavaju predavanja i edukacije Tian iz Kine i Orest Zub iz Ukrajine, kazao je Dinko Sveti, lan AIESEC-a Varaždin, koji dodaje

da se ovaj projekt na podruju Varaždina i akovca održava na etiri škole. Rije je o dvjema

Tina Tian iz Kine jedna je od troje praktikanata koji educiraju srednjoškolce o temama iz poduzetništva

varaždinskim gimnazijama i varaždinskoj Gospodarskoj školi te našoj akovekoj Gimnaziji. Cijeli projekt traje devet tjedana, a tijekom osam tjedana u svakoj se školi jedanput tjedno održavaju predavanja i edukacije. Prema rijeima Dinka Svetia, gimnazijalci su veoma zainteresirani za ovaj projekt, kojim, izmeu ostalog, vježbaju engleski i upoznaju ljude iz cijelog svijeta. - ini se da im se svia projekt jer sudjeluju i iznose svoje ideje. Lijepo je vidjeti kako mladi mozgovi razmišljaju. (hz)

ŽUPANIJSKO natjecanje iz engleskog jezika

Ukupno sudjelovalo sedamnaest uenika Trea Osnovna škola akovec prošli je tjedan bila domain Županijskog natjecanja iz engleskog jezika za uenike osnovnih škola. Prvo mjesto pripalo je aninu Talanu, ue-

Ukupno se natjecalo šesnaest uenika iz osam škola s podruja Hrvatske

niku OŠ Strahoninec, ija je mentorica Marija Kos. Na drugom mjestu bila je Alba Elezovi, uenica I. OŠ akovec, s mentoricom Vlastom Žnidari, dok je tree mjesto osvojio Leonardo Novak

iz OŠ Selnica, s mentoricom Lidijom Rob. etvrto mjesto pripalo je Ivi Ivkovi, uenici OŠ Hodošan, ija je mentorica Sandra Rok. Fran Kuhari, uenik III. OŠ akovec, pak je osvojio peto mjesto, a nje-

gova mentorica bila je Dijana Oreški Vidovi. Na Županijskom natjecanju iz engleskog jezika ukupno je sudjelovalo sedamnaest uenika s podruja cijelog Meimurja.

Osmero ide na državno natjecanje Osnovna škola Sveti Martin na Muri, bila je domain natjecanja iz kemije za uenike osnovnih škola. Natjecalo se 44 uenika, ije su radove ocijenili profesori Dražen Crnec (predsjednik povjerenstva), Saša Boži, Milanka Krha, Jelena Pavlic i Lidija Ribi, lanovi povjerenstva. Na državno prvenstvo na osnovu rezultata idu Jurica Ivekovi - Pontoni (I.OŠ akovec), Ivana Tarandek (OŠ Musko Središe), Helena Pintari (OŠ Vladimir Nazor - Pribislavec),

Elena Gorianec (OŠ Sveti Martin na Muri), Miroslav Polanec (III. OŠ akovec), Filip Tisaj (OŠ Prelog), Lucija Bujani (OŠ Mala Subotica) i Lovro Kadi (OŠ Sveti Juraj na Bregu). Prema rijeima prof. Dražena Crneca, uenici su pokazali solidno znanje, a njihovi uitelji - mentori pak želju za postizanje što boljih rezultata. Županijskom natjecanju prethodila su školska u kojima je sudjelovalo 122 uenika sedmih i osmih razreda. (sm, DC)


54

Informacije

 

     '<"    # $ $$$

VEST d.o.o. akovec, R. Steinera 7 za potrebe popunjavanja upraĹžnjenog mjesta objavljuje slijedei :

TRAĹ˝I DJELATNIKA/CU Dipl. ing. agronomije ili ing. agronomije Vozaka dozvola â&#x20AC;&#x17E;Bâ&#x20AC;&#x153; kategorije Poznavanje stranog jezika Komunikavnost i snalaĹžljivost u radu Zamolbe sla na adresu: Agrofructus d.o.o. â&#x20AC;&#x201C; OTKUPNI CENTAR BELICA, Lipovke 6, 40319 Belica

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA PRIBISLAVEC

OGLAS ZA ZAKLJUENJEM UGOVORA O RADU za radno mjesto DJELATNIK U POLJOPRIVREDNOJ LJEKARNI m/Ĺž

Na osnovu ukazane potrebe, sukladno odredbama Zakona o zakupu i Zakona o obveznim odnosima, Opinska naelnica Opine Pribislavec svim pravnim osobama, zikim osobama i drugim zainteresiranim subjekma upuuje

JAVNI POZIV za iskazivanje interesa za davanje u najam opinskih prostorija 1. Planira se izdavanje u zakup - najam, opinskih prostorija u sklopu DruĹĄtvenog doma Pribislavec, Brae Radia 47, Pribislavec, u prizemlju, pogled na glavnu ulicu u centru mjesta, (bivĹĄa mesnica, bivĹĄi duan Trgocentra), veliine oko 153 m2, tri prostorije s mogunoĹĄu povezivanja, koje se trebaju uredi i prostorije na katu ( bivĹĄe prostorije opinske uprave) veliine oko 77 m2, tri meusobno povezane prostorije, u istoj zgradi â&#x20AC;&#x201C; novi dio, koje su ureene. 2. Namjena prostorija moĹže bi viĹĄestruka, a najpogodnija je za trgovaku i ljekarniku djelatnost, razne he obrte, ambulantu, kancelarijski i izloĹžbeni prostor i druge sline djelatnos. 3. Prostorije se mogu pogleda svakoga radnoga dana od 08,00 do 15,00 sa na adresi: Opina Pribislavec, Brae Radia 47, Pribislavec, 40 000 akovec do 25. oĹžujka o. g. gdje se mogu dobi detaljnije informacije, a iste se mogu dobi putem telefona 040/360-211, do kada traje iskazivanje javnog interesa. 4. Nakon utvrivanja interesa, provest e se potrebna procedura javnog nadmetanja od strane opinskih jela, odreivanjem uvjeta na osnovu dobivenih informacija s javnog poziva o iskazivanju interesa, a postoje razlii modalite iznajmljivanja na osnovu mogunos i meusobnih dogovora. Jedinstveni upravni odjel

Zahtjevi radnog mjesta: Potrebna struna sprema: SSS/ poljoprivredni tehniar Potrebno radno iskustvo: minimalno 1 godina radnog iskustva Ponude na Oglas, uz prilog odgovarajuih dokumenata i Ĺživotopis, podnose se u pismenom obliku na naslovnu adresu osobno, putem poĹĄte ili eâ&#x20AC;&#x201C;mailom na adresu vest@vest.com.hr,sve u roku od 8 dana od objave.

Ovrhovoditelj PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, PodruĹžnica VaraĹždin, oglaĹĄava drugu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 30. oĹžujka 2010. godine u 09.00 sa, na drugoj javnoj prodaji kod Opinskog suda u akovcu prodaje se obiteljska kua, gospodarska zgrada, dvoriĹĄte i oranica, sve u Podturnu, II Zaloka 47, za poetnu cijenu od 1/3 trĹžiĹĄne vrijednos ĹĄto iznosi oko 81.000,00 kuna. Dana 15. travnja 2010. godine u 13.00 sa, na drugoj javnoj prodaji kod Opinskog suda u akovcu prodaje se obiteljska kua, dvoriĹĄte i vonjak, sve u Kotoribi, J.Slavenskog 12 A, za poetnu cijenu od 1/3 trĹžiĹĄne vrijednos ĹĄto iznosi oko 52.000,00 kuna. Za sve informacije pogleda oglasnu plou Opinskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

IZ MATINOG UREDA RO ENI: ARIAN LAJTMAN, sin Tene i Siniťe; DIANA BARBAŠ, ki Marije i Tomislava; ALEKSANDAR GAŠPARLIN, sin Ivane i Renata; DANKO BALOG, sin Marije Balog; NIKŠA BOGDANI , sin Zdravke i Željka; LARA MUNAR, ki Elizabete i Nikole; VERONIKA MAVREK, ki Milene i Siniťe; PAOLA RAŠPERGER, ki Katarine i Darka; GABRIEL ZVOŠEC, sin Nevenke i Emila; MATIJA TOMAŠEK, sin Nikoline i Dominika; GITA NOVAK, ki Davorke i Danijela; VIKTOR DODLEK, sin Natalije i Ivice; VITA

HATLAK, ki Sandre i Igora; MATEO BALOG, sin Ljiljane i Slobodana; MATILDA KOCIJAN, ki Gordane i Andrejasa; JULIJA Ĺ KVORC, ki Barbare i Nikole; MATIJA PERHO, sin Marne i Zdravka; IVOR SEREC, sin Marne i SaĹĄe; SAMUEL FUKO, sin Janje i Danijela; DINA AVLEK, ki Sandre i Danijela; DAVID BERMANEC, sin Maje i Dine; EVA TURK, ki Roberte i Alena; ROKO CIGLAR, sin Andreje i Danijela; RENATA BALOG, ki Marije i Borisa; MATIJA KLEMENI , sin Marije; ENA OLETI ,

ki Ivane; JURICA SANJKOVI , sin Ivane i Nikole; EMILI NOVAK, ki Ivanke i Dejana. VJENANI: Krisna Škrobar i Krisjan Buhin (akovec). Tamara Ahel i Goran Zamuda (Mursko Srediťe). UMRLI: Barbara Korbelj, r. Trupkovi, ro. 1926.; Slava Kren, r. Crnec, ro. 1929.; Josip Žganec, ro. 1915.; Terezija Jambor, r. Radek, ro. 1926.; Josip Jurec, ro. 1924.; Marija Sabo, ro. 1951.; Katarina Igrec, r. KaniŞaj, ro. 1923.; Krisna Horvat, r. Levai, ro.

1930.; Slavko Sklepi, ro. 1954.; Ana Simovi, r. Buhanec, ro. 1925. (akovec). Marija Matulin, r. KaniĹžaj, ro. 1932.; Elizabeta Maltar, r. Lan, ro. 1923. (Kotoriba). Agata Kralji, r. Mlinari, ro. 1931.; Katarina Ĺ avniar, r. Kralji, ro. 1924.; Rudolf Trupkovi, ro. 1940.; Marija Biber, r. Mikac, ro. 1928. (Mursko SrediĹĄe). Josip Vrbanec, ro. 1959. (NedeliĹĄe). Mijo Brodari, ro. 1926. (Prelog). Ana Dujh, r. Zadravec, ro. 1919.; Marija KriĹĄto, r. Kocen, ro. 1923. (Ĺ trigova).


 

Informacije 55

     '<"    # $ $$$

TUŽNO SJEANJE  \

KATARINU IBRAHIMOVI ro. Ĺ tefulj 

KATARINU ZORKOVI ro. IBRAHIMOVI

  `  

{ |  }~

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, vozaki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida movirani za posao, javiti se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 ga. Lidija Apostolovski. Natjeaj otvoren do 15.03.2010.g. 2. DOM-Ĺ ESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU 2, traĹži 2 ISTAICE, 4 NJEGOVATELJICE na neodreeno vrijeme, javiti se na 091-5765692. Natjeaj otvoren do 15.03.2010.g. 3. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄe, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodreeno vrijeme, javiti se na 543-247, 098-248299. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 4. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obavezno radno iskustvo, na odreeno vrijeme s mogunoĹĄu stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 5. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d., AKOVEC, K. Tomislava 2/1, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodreeno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, vozaki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Informaka znanja. Od kandidata se oekuje moviranost i ustrajanost te komunikavnost za rad na poslovima osiguranja â&#x20AC;&#x201C; javi se osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040313-530, 091-4899768. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 6. GRATURS d.o.o. STRAHONINEC, M. Kovaa 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRAEVINSKI RADNIK na odreeno vrijeme, javi se osobno ili 098-257-663. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 7. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄan, akoveka 43, traĹži 2 KV, PKV ZIDARA na odreeno vrijeme, javiti se na 858-391, 098-241-656. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 8. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodreeno vrijeme, javi se na 098-435957. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 9. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-9244510. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 10. INSTALACIJEBOKAJd.o.o.DOMAĹ INEC, Glavna 223, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-745412. Natjeaj otvoren do 08.03.2010. 11. RUSTICAd.o.o.AKOVEC,I.G.Kovaia6, traĹži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodreeno vrijeme, mjesto rada akovec i VaraĹždin, javi se na tel. 311-207. Natjeaj otvoren do 20.03.2010. 12. Poljoprivredni proizvoa BraniĹĄa Nenad, Belica, B.Radia 73, traĹži 1 RADNIKA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodreeno vrijeme, poĹželjno vozaki ispit B kat., javiti se na 098/699-529, natjeaj otvoren do

12.03.2010. 13. Metal Ĺ poljari d.o.o., AKOVEC, mob. 098-1347-429, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odreenovrijeme,mjestoradaakovecâ&#x20AC;&#x153;Metropolaâ&#x20AC;?, natjeaj otvoren do 20.03.2010. 14. Ugostiteljski obrt APA, AKOVEC, R. BoĹĄkovia 32, traĹži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, skraeno radno vrijeme, javi se na 098-241-767, natjeaj otvoren do 18.03.2010. 15. MT AUTO d.o.o, PEKLENICA, Zrinskih 13, traĹži 3 TESARA, 3 ZIDARA na neodreeno vrijeme, rad na podruju Meimurja, javiti se na 098-351-971, natjeaj otvoren do 31.03.2010. 16. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;DADA BARâ&#x20AC;? MIKLAVEC, traĹži 2 KONOBARA/ICE na neodreeno vrijeme, javi se na 098-261-229, natjeaj otvoren do 17.03.2010. 17. ANGELd.o.o.BELICA,J.Slavenskog5,traĹži 2SSSPRODAVAAnaneodreenovrijemeuz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, mjesto rada VaraĹždin, odgovornost, znanje rada na raunalu, poznavanje asormana teksla, mogunostnapredovanja,dostavipismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: angel@ angel.hr Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 18. V.Z. Ĺ TRIGOVANKA SAVSKA VES, traĹži 4 KONOBARA, 2 KONOBARA (za rad na ĹĄanku), 1 POMO NI KUHAR na odreeno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, Malinska, BaĹĄka, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranih jezika, 3 KV PRODAVAA na odreeno vrijeme (01.06.-01-09.) mjesto rada BaĹĄka, znanje stranih jezika, poĹželjno radno iskustvo 1 PIZZA MAJSTOR na odreeno vrijeme, mjesto rada Savska Ves, BaĹĄka, poĹželjno radno iskustvo,javisenamob.099-222-1338.Natjeaj otvoren do 30.03.2010. 19. UgosteljskiobrtAlbatrosĹ tefanec,Zrinskih 42, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 337-338. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 20. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, Glavna 2, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odreeno vrijeme, javi se na 098-528570 do 21.03.2010. 21. Obiteljskidomzastarijeinemoneosobe GORUPI OTOK 25, traĹži 1 NJEGOVATELJ/ ICA ILI MEDICINSKA SESTRA na odreeno vrijeme, javi se na 098-696-523. Natjeaj otvoren do 20.03.2010. 22. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 3 CNC GLODAA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se osobno ili 856-060. Natjeaj otvoren do 23.10.2010. 23. MURAPLAST d.o.o. Industrijska zoba bb, 40329KOTORIBAdavor@muraplast.com, traĹži 3 STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA KV, SSS strojarskih ili tehnikih smjerova, rad uproizvodnompogonunaautomaziranom stroju za proizvodnju vreica, zaposlenik posluĹžuje i upravlja strojem za konfekciju plasnih proizvoda, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 2 STROJARA TISKA SSS tehnikih ili grafikih smjerova rad u proizvodnom pogonu na tiskarskom stroju fleksotisak, zaposlenik posluĹžuje i upravlja strojem za

ekso sk, pakira proizvode, mijenja role i sl.; 4 STROJARA EKSTUZIJE KV, SSS strojarskih ili tehnikih smjerova rad u proizvodnom pogonu na automaziranom stroju za ekstuziju polielenskih lmova i folija; 1 STROJAR NA

REGENERACIJI KV strojarski ili mehaniki smjer, rad u proizvodnom pogonu na stroju za reciklaĹžu tehnikog otpada, za sve poslove rad na odreeno 3 mjeseca, za poetak, rad u 4 smjene (dva dana jutarnja smjena, dva popodnevna, dva dana nona smjena i dva dana slobodno), na podruju Muraplast-a strogo zabranjeno puĹĄenje, dostavi pismene zamolbe putem poĹĄte ili e-mail. Natjeaj otvoren do 10.04.2010. 24. OLUK d.o.o. NEDELIĹ E, Nova 19 a, traĹži 2 KV, PKV GRAEVINSKA LIMARA sa radnim iskustvom na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 095-9121436. Natjeaj otvoren do 20.03.2010. 25. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC,traĹži KV ZIDARI, TESARI viĹĄe izvrĹĄitelja na odreenovrijeme, radnaterenu(Zagreb),javisena 364-699. Natjeaj otvoren do 22.03.2010. 26. Ĺ˝UPANIJSKI SUD U AKOVCU AKOVEC, R. BoĹĄkovia 18, traĹži 1 VSS DIPL. PRAVNIK sa poloĹženim pravosudnim ispitom na odreeno vrijeme, poloĹžen pravosudni ispit, radno iskustvo 18 mjeseci, informaka znanja, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 27. PEKARA CVEK d.o.o. D. KRALJEVEC, Kolodvorska 19, traĹži 5 SLASTIARA na poslovima proizvodnje kolaa -struka nije uvjet na odreeno vrijeme, javi se na tel. 040-602200. Natjeaj otvoren do 25.03.2010. 28. GRADITELJSTVO â&#x20AC;&#x153;GOGâ&#x20AC;? IVANOVEC, traĹži 4 ZIDARA, TESARA na odreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 095 8614039. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 29. Dekra za privremeno zapoĹĄljavanje VARAĹ˝DIN, Kapucinski trg 5, traĹži 5 GLODAA, TOKARA na odreeno vrijeme, mjesto rada Ĺ enkovec, radno iskustvo obavezno, javi se na 042-200123, 098-362283. Natjeaj otvoren do 10.03.2010. 30. HAIX d.o.o. M.Subotica, Gospodarska 1, traĹži 1 VSS ING KEMIJE na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, radno iskustvo 6 mjeseci, znanje njemakog jezika, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javi se osobno sa pismenom zamolbom na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 19.03.2010. 31. Frizerski salon LEMINE AKOVEC, Mercator centar, traĹži 1 FRIZERKA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se na mob. 091-2032667 ili e-mail: lemine@lemine.hr Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 32. Allianz Zagreb d.d. Poslovnica akovec akovec, Katarine Zrinski 1/1, traĹži ZASTUPNICI (M/Ĺ˝)-viĹĄe izvrĹĄitelja VĹ S, SSS (poĹželjno radno iskustvo na ism ili slinim poslovima), dobro znanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kategorije, poslovna i prodajna orijentacija, profesionalnost, poduzetnost i sklonost timskom radu, komunikacijske i prezentacijske vjeĹĄne, dostavi pismene zamolbe sa Ĺživotopisom na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr ili putem poĹĄte na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 10.03.2010. 33. Ca e bar Laverna Makovec, B. J. Jelaia 11, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-777084. Natjeaj otvoren do 18.03.2010. 34. HEGEMON d.o.o. PRETETINEC 147, traĹži 1 KUHAR - PIZZA MAJSTOR na neodreeno

vrijeme, javi se na 829-394, 098-241-394. Natjeaj otvoren do 31.03.2010. 35. AUTOPRIJEVOZNIK Meznari Vladimir AKOVEC, traŞi 1 KV VOZA C I E kategorije s 2 godine radnog iskustva, domai prijevoz, na neodreeno vrijeme, javi se na 098-426840. Natjeaj otvoren do 04.04.2010. 36. PEKARA CVEK d.o.o. 40320 D. Kraljevec, Industrijska zona sjever, traŞi 1 SAMOSTALNI KNJIGOVOA- voditelj knjigovodstva, iskustvo u raunovodstvu, nancijama i kontrolingu, te izvrsno poznavanje poreznih propisa, znanje kompletnog voenja knjigovodstvenih poslova proizvodno trgovakih druťtava, najmanje 5 godina radnog iskustva, samostalna, odgovorna i inicijavna osoba, organizacijske sposobnos, znanje rada na raunalu, vozaki ispit, ponude sa Şivotopisom i priloŞenim dokumenma svjedodŞba o strunoj spremi, kopija radne knjiŞice, kopija osobne iskaznice, kopija vozake dozvole poslati na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 37. I.C.C.-DR.POHL d.o.o. ZAVNH-a 17, AKOVEC, traŞi 1 ADMINISTRATOR na neodreeno vrijeme,radnapodrujuMeimurskeŞupanije,1 godina rad. iskustva, vozaka dozvola B kat., znanje maarskog ili njemakog jezika; 1 INFORMATIAR na neodreeno vrijeme, rad na podruju Meimurske Şupanije, uvjeti rad s Microsoft Oce, dobro poznavanje rada na Internetu; 1 TELEMARKETINGnaneodreenovrijeme,radna podruju cijele Hrvatske, dobre komunikacijske vjeťtine, ljubaznost, dinaminost, preciznost, iskustvoispremnostzamskirad,.poslaŞivotopis i molbu sa slikom na: i.c.c.dr.pohl@ck.t-com. hr Natjeaj otvoren do 15.03.2010. 38. GRA-COOP d.o.o. M. Srediťe, Marnska 165, traŞi 2 TESARA, 2 ZIDARA, 1 GRA. RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se na 098-209984. natjeaj otvoren do 15.04.2010. 39. Graevinski obrt IVE BELICA, V. Nazora 19, traŞi 1 GRAEVINSKI RADNIK na odreeno vrijeme, javi se na 845-120. natjeaj otvoren do 14.03.2010. 40. Poliklinika Medikol AKOVEC, V. Nazora 18, traŞi 1 DOKTOR OP E MEDICINE za rad u opoj medicini, na neodreeno vrijeme, mogunost smjeťtaja, javi se na 091-4594731. Natjeaj otvoren do 31.03.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťivaa ili zavrťen teaj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.3. 2. PIVNICA PARTY, MADŽAREVO, traŞi 1KVKONOBARA/ICUzaradusmjenama na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, najava na tel. 042/512-518, Karmela Šmentanec, do 31.3.

Ĺ˝ivot prolazi, ali sjeanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji Vas se sjeaju. |     Â&#x201A;~ < >'

IN MEMORIAM = '  <  >'

ŽELJKU NOVAKU $ $  $ X $ $ 

[\  \' = ' >' ]  <   ^< =

Javna ustanova za upravljanje zaĹĄtienim prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske Ĺžupanije Upravno vijee temeljem lanka 17. Statuta Javne ustanove i Odluke od 05. oĹžujka 2010. raspisuje

NATJEAJ za radno mjesto "Nadzornik-pripravnik" - 2 djelatnika/ce na odreeno vrijeme (do 31.12.2010. godine) za podruje Opina Podturen i NedeliĹĄe Uvjeti koje kandidati moraju zadovoljiti: -najmanje srednja struna sprema (IV/I) -poloĹžen vozaki ispit B-kategorije i opa mobilnost -dobre komunikacijske vjeĹĄtine -spremnost na noni rad i rad vikendom -poĹželjno: poznavanje rada u GIS-u Kandidati uz molbu obavezno moraju dostaviti sljedeu dokumentaciju: -Ĺživotopis i pismo motivacije za rad -dokaz o strunoj spremi -domovnicu (izvornik ili ovjereni preslik) -uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od 30 dana -preslik vozake dozvole -dokaze o ostalim znanjima i vjeĹĄtinama Natjeaj je otvoren 9 (devet) dana od datuma objave u lokalnim tjednicima. Nepotpune i zakaĹĄnjele prijave nee se razmatrati. Po obradi prijava, za kandidate e biti organizirano pismeno i usmeno testiranje. Kandidati e o izboru biti obavijeĹĄteni u roku 15 dana od zakljuenja Natjeaja. Prijave slati na naslov: Javna ustanova za upravljanje zaĹĄtienim prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske Ĺžupanije (Natjeaj: Nadzornik-pripravnik) Ruera BoĹĄkovia 2 40000 akovec


Oglasnik

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgoeno plaanje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr KUPUJE SE registrirani daewoo matiz. Tel. 091 760 8058 AUDI A6 2.7 biturbo quattro 250 KS, 2002.g., ptronic, koža, navi, TV, xenon, alu 18” + 17” zimske, plin, 77.000 Kn, tel: 098 303 550 PRODAJE SE FIAT MAREA karavan 1.9 dizel reg. do 5mj. mob. 091 595 3755 BMW 525 TDS 1997.g., reg. god. dana, full oprema, alu 18, 220tkm, za 5.950 eur, mob. 095 810 2229 PRODAJEM KOMBI Volkswagen T4 g. 1997, ouvan, cijena 2.500 eur, mob. 095/564 3131 SKUTER Keeway Matrix 50ccm 2008.g., 2400 km, kao nov, cijena 7.200 kn, (11.999 kn novi) mob: 092/262 2200 PRODAJEM CRNU HONDU CIVIC 1.4 1996.g., reg. do 8.4., 3.000 eur, tel: 095/8363-423 PRODAJEM ispravni VW Passat gl 1988.g. za dijelove, mob. 099 292 5560 KUPUJEM OSOBNA VOZIL A od 1991.-1997.g., može i neregistrirana i neispravna, tel: 098 9922 613 PRODAJEM CITROEN SAXO 2001.g., srebrni, odlino ouvan, registr. od vlasnika, mob. 099 3111 587 OPEL ASTRA 1.4GTC 2005.g., 33tkm, metalik sivi, reg. do 7/010., odlino ouvana, garažirana, 1.vl., mob. 098/980-7042 PRODAJEM ILI MIJENJAM ALFA ROMEO146 1.6 bokser, crna, alu felge, klima, el. pod., zra. jastuci, reg. do11.mj., tel 098 482 047 VW POLO 1.4 karavan 1999.g., benz, reg. do 1.12.2010., te mijenjam sliice «Živonjskog carstva», mob. 098/581-986 FORD FOCUS 1.8 TDCI, karavan, 2004., full oprema, serv. knjiga, 5.900 eura, tel 091/511-40-57 BMW 530D automac touring, 2006., u sustavu PDV-a, tel 095/90-77-062 BMW 320 D 1999., crni, 8.900 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER FREELANDER 2.0 TD4, 2005., full oprema, serv. knjiga, tel 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 VVT-i, 2000., (japanac) 2. vlasnica, serv. knjiga, tel 098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140 KS, 4 kom i komplet motor u dijelovima 2006.G., tel 095/9077-062 PRODAJE SE PASSAT TDI 1.9 1997.g., 110KS, full oprema osim kože, reg. do 2./011., tel. 095/900-4264 SEAT IBIZA SportRider II 2008.g., 1.vl., crni metalik, 5vr., garažiran, odlian, servisna, 7.500 eur, 099/8319-429 PRODA JEM SKUTER SYM, 49ccm, 2006.g., 3.800 km, tel 091 523 7770 PEUGEOT 207 HDI Trendy model 2007.g., 1.vlasnica, sva oprema, 54tkm, servisna, besprijekoran, 8.600 eur; mob. 091/9349-423 PRODAJE SE MOTOR za golf III td getriba i dijelovi limarije i reno 5 camus 1992.g. reg. do 7.mj, 3.500 kn. mob 098 553 225 OPEL CORSA 1.2 16v, 5vr., daljinsko, klima, servo, metalik, cd mp3, podizai, 2004.g., 80.000 km, može i na kredit. tel: 099/410-6802 KUPUJEM VW BUBU za dijelove, tel. 098/726-401 PRODAJEM NISSAN ALMERU 1.4i 16v, prva reg 12mj/97., 1.vl., 139 tkm, garažiran, održavan, reg. do 12mj/10, cijena 20.000 kn, tel: 099 591 8587 PRODAJEM AUTOPRIKOLICU za 700kn, dvije nove gume 155/70/13 S+M s felgama, alternator i hladnjak za R5 campus, hitno i povoljno, mob. 095/531-5228 HYUNDAI ACCENT 1.3GS 1999.g., crveni, reg. do 11.mj., 175tkm, mob. 095/5188-351 PRODAJEM TERENAC Musso Ssangyong, neispravan u dijelovima ili komplet, 1996.g., 73kW, 2874cm3, dizel-euro II. tel. 396-374 PRODAJEM FORD SIERRU 1984.g., motor noviji, generalno ureen, vrlo povoljno, mob. 095/8694-620

PRODAJE SE: corsa 1996.g., reg. do 12./010., za 1.750 eur; peugeot 206 2006.g., neregistriran, za 5.450 eur; old mer kade C reg. do 12./010., za 1.000 eur ksno. mob. 098/777-095 PRODAJEM opel corsu, hondu civic u vrlo dobrom stanju, dijelove ata po i tempre, Thomos moped, te kupujem kineski neispravni skuter, mob. 091/549-2721 PRODA JEM MOTOR 1.6D opel fio 1977.g., neispravan, original i dijelovi, mob. 099/828-2171 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2./011., servo, šiber, zr. jastuci, auto radio, napravljen servis, cijena 2.000 eur, tel. 865-191 KUPUJEM OSOBNO ili KOMBI vozilo bez obzira na marku i starost, te prodajem skuter talijanski 50cm3 2008.g., vrlo povoljno, ili mijenjam, mob. 092/263-8882 PRODAJE SE ZASTAVA 101 mediteran 1100 1980.g., 44tkm, cijena 2.500 kn, tel. 343-451 PRODAJE SE ŠKODA FELICIJA 1995.g., za 10.000 kn, mob. 098/1760-634

POLJOPRIVREDA PRODAJEM MOTOKULTIVATOR HondaMio 5, 5ks, malo korišten, povoljno, tel: 098 234 493 PRODA JEM TRAK TOR Ferguson 25 1963.g., sa prikljucima, povoljno. tel: 091 949 7254 PRODAJE SE plug dvobrazdni, tanjuraa 20 diska i sijaica dvoredna, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE metalni kukuružnjak, srebrna smreka i omorika u teglama razne visine, više komada. mob. 091 168 7246 PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje i novu muljau za grože! tel: 099/784-1989 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo 45, 48 ili 55 KS s kabinom, od 1. vlasnika, od 1988.-1998. godine, isplata odmah. tel. 099/784-1989 PRODA JEM TRAKTOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTOR Zetor 4712 s kabinom, sauvan, te prodajem oranicu 1ha u Novom Selu Rok (rokosko), mob. 099/7422-833 PRODAJE SE okreta sijena, sijaica za kukuruz, trebilica za kukuruz, levator, silokombajn i bona kosa za traktor, tel. 337-893 PRODAJEM motokulvator Honda dizel, traktorska freza 160cm, cisterna Creina 1700lit., auto mazda 626 za dijelove, te KUPUJEM ružaru za kukuruz i sijaicu, mob. 091/563-2125 PRODAJEM KVALITETNO SIJENO u balama, mogua dostava, tel. 822-254 PRO DA J E S E J E A M . N a z v a t i n a 040/821-294 ili 098/496-313 PRODAJEM PLASTENIK 18x4m (može i polovica), dvobrazni plug Olt i kukuruz u zrnu. tel: 098 9211 929 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Mio Standard Honda 420 s prikljucima, mob. 099/409-1287 PRODA JE SE TRAK TOR IMT 558 sa svim prikljunim strojevima, mob. 091/579-6352 PRODA JE SE KUKURUZ u zrnu, tel. 895-452

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 IZVODIMO PLINSKE PRIKLJUKE, plinske instalacije, centralna grijanja, rekonstrukcije kotlovnica, servis plinskih trošila te graevinske radove iskopa i bušenja ispod ceste. mob. 098/284-391 ili 098/982-7018 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoer HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matemake. mob. 098/723-135. UREENJE I ODRŽAVANJE DVORIŠTA, vonjaka, zelenih površina, košnja, izrada travnjaka, šišanje živice krenje i išenje terena, mob. 099 412 7863 TENIS! REZERVIRAJTE SVOJE TERMINE OD 01.04. NA VANJSKIM TENISKIM TERENIMA REKREACIJE TENIS D.O.O. AKOVEC, MIHOVLJANSKA BB, UPITATI 098/426-021 ODGOJITELJ po zanimanju uva djecu po potrebi, odnosno po dogovoru, nazva na 040/384-197 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMAKOG JEZIKA za OŠ, SŠ, prijevodi, lekture. Mob: 091/941 75 09 IZVODIMO SOBOSLIKARSKO LIILARSKO-FASADERSKE radove, Cvetko d.o.o., Gorian. Tel 098/212-185 PODUKE IZ MATEMATIKE za srednju školu (60kn/h). mob. 099/697 9931 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu, mob. 091 559 4332 INSTRUKCIJE iz engleskog i hrvatskog jezika! Mob:098 920 88 82 DAJEM INSTRUKCIJE iz matemake, tel. 098 649 656 ili 633-266 INSTRUKCIJE iz njemakog jezika za sve uzraste, prijevodi, mob. 098/947-5611 KEMIJA, MATEMATIKA I FIZIKA za OŠ i SŠ, mob. 098/988-1617

POSAO KONOBARICU MLAU za rad u mirnom ca e baru (akovec, Makovec), stalni radni odnos. Mob. 098 777 084 KERAMIAR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876 TR A ŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u kui u Šenkovcu, mob. 099/6763-931 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887

KREDITI NAJPOVOLJNIJI KREDITI u Hrvatskoj s ksnom kamatom od 2.99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni po caj. Mob. 098/205-691 AKCIJA!! KREDITI do 7.000 eura na 5 godina. Zatvaramo CL. Mob. 099/7077-110 ili 091/973-0006

POZNANSTVA TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za nedjeljno poslijepodne za šetnju i kavu uz Muru, mob. 099/828-2171

NEKRETNINE - PRODAJA ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

PRODAJE SE NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2 + tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište, novorenovirana kupaonica, cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

HITNO SE PRODAJE NOVA KU A s okunicom od 2000 m2 u Križovcu, vrlo povoljno, cijena 60.000 eura. Info na tel: 099 705 4043.

KU U od 240m2, podrum 120m2 sa 400m2 poslovnog prostora i okunicom 4000m2 u Koprivnici prodajem, mob. 098 9633 239 PRODAJEM KU U s okunicom i vrtom u Sivici na glavnoj cesti preko puta auto praone, cijena po dogovoru. mob. 098-173-84-25 POVOLJNA KU A u Murskom Središu, odmah useljiva, s okunicom, garažama, vrtom, mob: 098/632-235 ŠUMU u središtu Štrigove, 4000 m/2 prodajem, cijena po dogovoru. Tel: 00386/41-452-721 MURSKO SREDIŠ E luksuznu kuu katnicu u Marnskoj 38 prodajem, cijena dogovor. tel. 040-543 825 PRODAJE SE KU A u Maloj Suboci, struja, voda, plin, telefon, odlina lokacija! Hitno i povoljno! mob. 098/524-971 VIKENDICA s inventarom i vinograd u okolici Štrigove, parcela 2800m2 sa cca 1000 okota, mob: 099 3671 107 PRODA JEM GAR A ŽU u ulici Dobriše Cesaria 9 (sajmište) akovec. mob. 091/510-7255. KOTORIBA - PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, Vukovarska, renoviran, mob. 098/9465-206 HITNO SE PRODAJE 2,5 sobni stan od 56 m2 u Utrinama, blizina tramvaja, dnevni boravak s kuhinjom, 2 spavae sobe, wc, kupaonice i hodnika. mob. 098 9671 574 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel. 092/24-53-243 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 KUPUJEMO KU U u okolici k do vel 80m2 koju nije potrebno adapra, mob. 099/8282-199

PRODAJE SE OBITELJSKA KU A od 160m2 s okunicom i malim vonjakom u Pribislavcu, mob. 099/292-5560 PRODA JEM VINOGR AD s vonjakom i klijeti 600hv, u Dragoslavcu, mob. 098/9356-187 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u akovcu, vojni vrtovi sjever, vel. 4260m2, urbaniskim planom grada predvieno za gradnju, atrakvna lokacija, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 46m2, u centru k, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedelišu, vel.1050 m2, tel 091 523 7770 PRODAJE SE ŠUMA u Selnici i oranica u Zebancu, tel. 091 595 3755 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN na jugu, novoureen i lijep, visoko prizemlje s velikom terasom, cijena povoljna. Tel 098 460 377 PRODAJEM KU U u k, hitno, livadu u Pušinama i gradilište u Dragoslavcu, takoer prodajem crnogorino drvo od ariša 4m, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 VARAŽDIN, Slavenska 7 – trosobni stan od 90m2 + sobica 10m2, prikljuci etažni, centralno, klima, parking, drvarnica, za 100.000 eur, mogunost garaža, mob. 098/241-244 PRODAJEM GRADILIŠTE s izgraenim podrumom za manju kuu u Marnuševcu, mob. 099/488-4888 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za izgradnju kue u Šenkovcu, J. Bedekovia u novom naselju preko ciglane, pogleda osobno ili na tel. 343-297

9. ožujka 2010. PRODAJE SE GRADILIŠTE u MartanamaJug, spremno za gradnju, povoljno i hitno, mob. 095/9033-541 AKOVEC – kuu s velikim dvorištem i vrtom prodajem ili mijenjam za dvosoban stan uz doplatu, mob. 095/8795-755 PRODAJEM NOVOGRADNJU u Strahonincu, te vikendicu s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob. 098/749-131 FRIZERSKI SALON, novi, akovec, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažom, ispod Šafrana, novogradnja, prodajem, tel. 098/241-559

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR 21m2 u strogom centru akovca. Tel. 040/390-456 IZNAJMLJUJEM: Koprivnica, namješten stan, posebni ulaz i brojila, blizina centra, par bez djece, aci, studenti. mob. 091/254 04 85 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA, centar akovca, namještena, odvojena brojila, kds, Internet, cijena 1.000 kn. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJEM TROSOBNI APARTMAN 12km od akovca 4km od Toplica Svet Martin za noenja, povoljno, mob. 095 807 2340 IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN u prizemlju kue u akovcu, mob. 091 384 3359 IZNAJMLJUJE SE KU A sa 3 sobe, 95m2, dvorište, garaža, Gajeva 23, akovec, mogue za studente ili za tihi obrt. tel. 091/1328-236 ili 091/5568-575

0%

MOTORNA VOZILA

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

-4

56

MARLEX Plus Marlex d.o.o. D. Tadijanovića 11 Čakovec

040/384 234 098/600 047 plusmarlex@gmail.com

* popust se odnosi na profil Ideal 4000, bijele boje (5 komora, 70 mm) te avansno plaćanje


9. ožujka 2010.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom Središu, plaanje samo režija (najamnina se ne plaa). mob. 00386/70-832-720 IZNA JML JUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI STAN u centru k, renoviran, komplet namješten, 33m2, centr. grijanje, cijena s režijama: 1.500kn, tel. 098/390-692 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i posl. prostor, mob. 098/1957-448 VLASNIK IZNAJMLJUJE ili prodaje dva posl. prostora, mogue za kafi, trgovinu, kancelariju, u centru k, tel. 310-406 ili 390-134 IZNA JML JUJE SE POSL. PROSTOR od 45m2, vrlo povoljno, za manji obrt ili sl., mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR od 72m2 u akovcu, K. Tomislava 32, po dogovoru i podrum, tel. 312-297 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN kod Pedagoške u k, poseban ulaz i režije, dvjema studencama, mob. 098/1862-192 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI, nenamješten stan u centru akovca, može i studenma. Mob: 098/177-1559 IZNAJMLJUJU SE GARSONIJERE, centar akovca, namještene, odvojena brojila, kds, interet, 1.000 kn. tel: 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE STAN akovec, A. Starevia 33. tel: 390-094 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE nenamještene od 30m2 i namještene u k, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA u akovcu s kupaonicom, I. Gundulia bb, tel. 337-407 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTEN STAN u akovcu od 45m2, mob. 098/535-628

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RA AHO ORA RA AS STI S TI D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , PRODAJU SE ŠTENCI ZLATNOG RETRIEWERA, oba roditelja prisutna, samo 3 u leglu, oišeni od parazita. Novo Selo Rok. mob. 099/732 5814 ili 091/583 5179 POKLANJAMO DVA PESEKA, stara 3mj., manjeg rasta, mješanca terijera i mješanku njem. oštrodlakog ptiara, nisu cijepljeni. Umiljati su ali ve odlini uvari. mob. 098/192-7977 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozenkolise, personate, rozele, pjevajue i aleksandre, te srebrne, zlatne i planaste fazane, telefon 098/912-3938

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

NJEMAKI BOKSERI žu s prekrasnim bjelinama, s rodovnikom, mogue udomljavanje oko 10.4., tel. 042/641-417 PRODAJEM MLADE BREE svinje, odojke i svinje za klanje od 120-160kg, mogunost klanja, tel. 851-257 PRODAJU SE ŠTENCI koker španiela mramorni, tel. 091/530-9660 ELEKTRONIKA KOMPJUTER AMD Athlon 3200+,1Gb Ram, dvd/rw, monitor Samsung 17” syncmaster 755dfx, za 1.100 kn, tel: 098/55 33 52 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob. 098/777-022 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung, jako malo korišten, jako povoljno, te stoli u boji trešnje, ovalni sa staklom. mob. 091/541-8810 PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xopcal, 800x dig. zoom,, 1. vl. orig., upute i kuja, telefon 099/414-9028

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 ORMAR trokrilni garderobni, crni, šir: 2,6 vis: 2,3 m, u odlinom stanju, mob. 091/545-7356 PRODAJEM SLATKI KRUMPIR za dijabetiare i obini bijeli krumpir, u malim koliinama, tel. 853-868 ili 099/673-8565 PRODAJU SE plinske pei, Vailant protoni bojler (star 2g), te Vailant grijalica, povoljno. mob. 098/911-7041 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlastite proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouzeem. mob. 098 1379 366 S TA R I N E o t k u p l j u j e m s v a ke vrste(namještaj, porculan, slike, fotograje, stari novac, stare dokumente...) tel. 098-961 7349 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE OIŠ ENI ORASI, mob. 098 864 474

PRODAJEM PROZORSKA KRILA i balkonska vrata sa izo staklom drvena povoljno mogua zamjena, mob. 091 559 4332 PRODAJEM kukuruz u zrnu, vinsku rakiju i odojke, tel. 829 462 PRODAJA SADNICA LJEŠNJAKA rimski te išenje vee i manje koliine, mob. 098 722 796 CIGLE stare pune velike, mogu prijevoz. mob. 098/95-65-200. PRODAJE SE RABLJENI medicinski krevet s regulacijom visine i uzglavlja, trapezom i dodatnim bonim stranicama. tel: 099/198-5959 PRODAJEM BICIKL Nakamura cli hanger 26” sa blatobranima cijena 1.200,00 kuna! mob: 091/5311 218 PALE TE PRODA JEM, dim. 120x 100 (100 kom), 120x105 (100 kom), 120x80 (100 kom), cijena po dogovoru, mob. 091/7555-701 PRODAJEM SVINJE za klanje oko 120kg, hranjene domaom hranom, može i klanje, te se prodaje rabljena hrastova bava od 100lit. sa grožem «zgveždranim». tel. 382-371 ili 099/3330-372 PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija parana. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispušta pjenu i pakira predmet u najlonsku vreu. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM: regal (1400kn), 2 fotelje (900kn), stoli (350kn), madrac (100kn), skije s vezovima (150kn), pancerice (150-200kn), klizaljke (150-200kn), ploa za el. ugradbeni štednjak (200kn), klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), gume 175/65/14 (800kn/4kom) i moderni tapec. ležaj (800kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM kuh. kutnu klupu, kau, fotelje, stol + stolice, dvosjed, ležaj, regal, tapec. garnituru, vitrinu, ormare, stoli, hladnjak, štednjak (3+1), rešo, bicikl, tendu, tepihe, linoleum i ostalo iz kue, tel. 360-214 ili 099/3361-032 KUPUJEM HARMONIKU 120 basa, ponude na mob. 099/506-4221 POVOLJNO PRODAJEM BOROVE SMREKE za drv. grau, potrebno rušenje, okunica. mob. 098/138-2304

PRODAJEM ugost. štednjak, roš lj, friteze, hladnjak, kotao, toster, pizza pe, panj, sudoper, radni stol, espreso aparat, ledomat, perilica aša i dr. tel: 098 9211 929 PRODAJE SE PVC prozor sa izo staklom i roletom vel. 105x105, 5-komorni profil rehau, cijena po dogovoru, mob. 091/6767-197 PRODAJEM KVALITETNO domae crno vino, mob. 098/9363-490 POVOLJNO SE PRODAJE gnoj idealan za vrt i vonjak, kompost, te svinja od 150kg, zvati poslije 16 sati na mob. 091/5919-595, Štefanec PRODAJE SE stroj s više operacija (šrota, pila, hoblarica, bušilica, brusilica), te suha hrastovina delj. 5cm, tel. 360-447

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!! MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

Luna TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

je prelijepa mješanka izuzetno umiljata i dobra. Roena je otprilike poetkom 2007. godine. Bila bi idealna za veliko dvorište i obitelj s više djece jer se voli maziti i igrati.

Mika

Apple korištena raunala komponente periferije Iz ponude izdvajamo: MacMini 1.700 kn G4, 1.25 GHz, 40 Gb, 1 Gb eMac 1.200 kn G4, 17”, 700 MHz, 40 Gb HDD, 768 Mb iBook 2.300 kn G3, 15”, 700 MHz, 640 Mb, 80 Gb Airport Extreme 500 kn Basis Station Wireless M. Mouse 400 kn Bluetooth antena 220 kn Airport kartica 400 kn

usermac777@gmail.com

091/1131119

Peko je na samu staru godinu 2009. dovezen u azil nakon što ga je udario auto u gradu. Imao je sreu da je to vidjela lanica našeg azila pa ga je dovezla u azil. Na svu sreu, nije imao nikakvih ozljeda, iako je u poetku malo šepao, ali nije ništa polomio. Peko je jako miran pas, prilino prestrašen zbog toga što mu se dogodilo, ali dobar prema ljudima. Roen je u 8. mjesecu 2008. godine i visok je 27 cm. Idealan je za manju obitelj i za stan.

je terijerka koju su dovezli u veterinarsko higijensku službu ljudi iz Belice koji su je pronašli kako se oštenila u drvenoj šupi. Mika je roena negdje u srpnju 2005. godine, a na svijet je donijela 5 prekrasnih štenaca. Jako je dobra kujica, voli se maziti, penje se u krilo jer se hoe uvati i sigurno je negdje ve živjela s ljudima jer se vidi da je navikla na ljudsko društvo. Vjerojatno su je izbacili iz kue kad su shvatili da je trudna.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

757


58

Dobro je znati

     "    # $ $$$

zdrav.stveno osiguran.je

ZaĎ&#x20AC;to se osjeĂ&#x160;am sigurno? Kad mi je potrebna pomoĂ&#x160;, znam Ă&#x2039;ija su vrata uvijek otvorena. Za njih sam prvi na redu. OsjeĂ&#x160;am se sigurno jer sam u rukama najboljih. Uistinu brinu o mom zdravlju. Zdrav sam. I osiguran u CROATIA zdravstvenom osiguranju.

CROATIA zdravstveno osiguranje druga je polovica VaĎ&#x20AC;eg zdravlja.

 


9. ožujka 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Poziv proljeu Hladno je! Pred koji dan je stiglo proljee, a sad kiša i snijeg. Opet. E, sad, vjerojatno postoje razliiti naini kako prizvati proljee, npr. vraanjem, molitvom, ži-

canjem, proklinjanjem, ekanjem, no, ja u ipak pokušati to uiniti na svoj nain. Postavit u par slikica proljetnih i svježih interijera, pa možda one dozovu ljepše vrijeme.

Dignite glavu na sekundu od ovog teksta i, ako je vani sunce, možda sam i uspio. Ako nije, nemojte kriviti mene. Krivite Vidovitog Milana.

PREDSTAVLJAMO INTERIJER ureuje: Bruno Kontrec

Kontejner kao dom Ovaj objekt izveli su norveški arhitekti iz studija 70°N Arkitektur i naziva se “xbo”, a zapravo je produkt rotterdamskog projekta PARASITE (Prototypes for Advanced/ Ready-made/ Amphibious/ Small scale/ Individual/ Temporary/ Ecological houses). Ideja objekta “xbo” jest da osigura mobilan dom za dvoje ljudi u neprestanom kretanju (iako izgleda fantastino kada je u mirovanju). Struktura se sastoji od 2 mobilna dijela ukupne dužine 12 metara, širine 3,5 metara i visine skoro 3,5 metara i oni tvore interijer objekta u kojem se sve želi svesti na minimum, osnovu i esenciju, što se direktno odnosi na injenicu da su, u današnjem društvu, ljudi

postali ekonomski zatvorenici svojih domova (iako je to mnogima teško priznati, a i oni koji si priznaju samo sliježu ramenima i nisu u stanju nešto promijeniti). “Xbo” ima tendenciju promijeniti te stvari baš na nain koji je izreen prije – pridavanjem pažnje stvarima koje su bitne. Minimalistiko i utilitaristiko ureenje interijera kako bi se naglasile stvarne kvalitete života bila je glavna vodilja kod dizajniranja ovog objekta. Na neki nain, on je “work in progress (process)”. Naime, diskusija o njemu ne završava nakon njegove izgradnje. Baš naprotiv – ona poinje tek u trenutku kada se u njemu poinje i živjeti. www.70n.no

LIFESTYLE

Sofa od papira

Poljski dizajneri Agata Kulik i Pawel Pomorski iz studija Malafor izložili su svoj najnoviji

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

rad na nedavno održanom sajmu IMM Cologne u Kölnu, Njemaka. Radi se o projektu The Blow Sofa – sofa koja je izraena od 100% recikliranog papira, ustvari to je papirnata vrea koja se koristi pri transportu. Njen sastav je vrlo jednostavan: s unutarnje strane ima sloj od polietilena, a s vanjske strane sloj od recikliranog, vrlo vrstog papira. Uz nju se dobivaju i metalne šipke i gumeni remeni koji služe za privršivanje vrea/jastuka kako bi dobili kompaktniji sistem za sjedenje. A kad vam se sofa isprlja, jednostavno – nabavite drugu. A ukoliko vam na pamet padne neka dobra ideja, slobodno je zapišite – baš na vašu sofu. www.malafor.com


60

Savjeti

9. ožujka 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Upoznajte tajanstveni svijet bioenergije Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Boji se da si nešto ne napravi Povremeno mi se pojavljuju misli da bih si nešto napravio. Tako esto mislim da bih skoio s mosta ili se bacio pod vlak. Kada osjeam takve misli, javlja mi se veliki strah. Ne bih to htio uiniti jer živim u sretnom braku, imam dvije keri i zaposlen sam. Bojim se da ne poludim. Na osnovi danih podataka vjerojatno se kod vas radi o prisilnim mislima. Prisilne misli se stalno upliu u redoviti tijek mišljenja. One dolaze spontano i mimo naše volje. Osoba zna da su to njegove misli, ali po svom sadržaju u njega ulijevaju strah, jer na svjesnom planu on to ne bi nikada htio uiniti. Važno je kod ovoga znati da te misli osobu uznemiruju, veoma je optereuju, ali je bitno da ona to nikada nee ostvariti. One su obino vezane uz agresiju prema sebi ili prema nekome drugome. U prisilne misli

Odgovornost roditelja prema djeci

mogu se ubrojiti i fobine misli. Fobije su takvi psihiki poremeaji kod kojih se pacijent boji odreene situacije ili predmeta, a kada se nalazi izvan te situacije obino ne osjea strah. Meutim, prisilne misli mogu se pojaviti i kod drugih duševnih poremeaja. Dobro bi bilo da se javite psihijatru koji e postaviti sigurnu dijagnozu prisilnih misli, a onda se prisilne misli mogu lijeiti nekim lijekovima i psihoterapijom. No, vi sami možete si pokušati pomoi tako da upotrebite tehniku zaustavljanja misli. Kada vam se pojave te misli, pokušajte prebaciti misli na nešto drugo. To možete uiniti tako da recimo pitate bilo što nekog od ukuana pa da se probate koncentrirati na to, ili izaite van, prošetajte žustro 15 - 30 minuta, i usredotoite se na okolinu. Možete i nazvati telefonski prijatelja i porazgovarati s njim.

Sjeate se da sam prošli put sugerirala sliku žednoga u pustinji koji svoju fatamorganu doživljava kao spas, usporeujui je s idejom frustriranog i tjeskobnog ovjeka koji bi u ulozi roditelja zahvaljujui svojoj divnoj djeci našao utoište od svega lošega... a tamo utoišta nema... Odgoj djece samo se na trenutke pokazuje kao jednostavan i oaravajui posao, veini odraslih je vrlo naporno i jedva se uspijevaju rasprostrijeti po svim ulogama i obavezama koje imaju u svom životu. Pošto im se ini prilino razumna ideja da su kao roditelji dužni svoju djecu navesti da se ponašaju na pravilan nain, da imaju ispravne životne vrijednosti, navike, stavove i da se dobro osjeaju, roditelji se mahom bace na posao da sve gore navedeno i postignu. I ja sam prošli put ponavljala kako su roditelji odgovorni, sjeate se. Da, ali roditelji su odgovorni za sebe, a ne za djecu. Gore postavljeni cilj trebaju postii djeca, a ne roditelji. Kako to mislim? Pa ne žive roditelji živote svoje djece da bi oni sami trebali odgovarati za probleme koji nastaju u tim životima. Djeca su samo na samom poetku života posve ovisna o odraslima, ali vrlo brzo pokazuju interes za okolinu i postupno stjeu kompetencije potrebne za život. Roditelji imaju odgovornost prema djeci u smislu putokaza, primjera i smirenih pouzdanih autoriteta koji mogu pomoi ako je to potrebno. Roditelji nisu odgovorni za djecu u smislu odraivanja stvari umjesto djece i spreavanja djece da pogriješe ili da osjete emocionalnu bol, ne trebaju ih štititi od života samog. Djeca ionako misle svojom glavom,

biraju kako se osjeaju i kako se ponašaju, a to se roditeljima uope ne mora sviati. Mi odrasli imamo dovoljno iskustva da esto unaprijed znamo što je dobro a što nije dobro, ali klinci ponekad idu glavom kroz zid. Vidim da vas zabrinjava smjer kojim sam krenula. Bojite se da u rei da ih trebate pustiti da pogriješe. Na greškama se ui, kaže stara mudrost, ali vi ne biste htjeli da to vrijedi za vašu djecu. Užasava vas mogunost da pustite svoje dijete iako znate da je na krivom putu, a vi ste zaduženi za njegovu dobrobit. Razumijem vas i kao majka i kao psihologinja. U obje te uloge esto sam proživljavala duboku zabrinutost za dobrobit osobe koja me ne sluša, a ja joj nudim rješenje. Jedino što u toj situaciji mogu je da ostanem mirna i ozbiljna u nadi da e druga strana dobro promisliti o svojim potezima. Ako odlui postupiti po svome preostaje mi da joj pomognem kod eventualnih loših posljedica. Užasnuti ste itajui ovo? Možda još niste doživjeli da dijete stvarno postupa onako kako vi ne odobravate. Naravno, vi mu možete zabraniti, možete ga kazniti, možete ga staviti u kuni pritvor, stvari mogu ostati u vašim rukama. Prividno i privremeno. Kad tad e se dijete otrgnuti s lanca, a tad bi zbilja moglo biti opasno....

Bioenergija i bioterapija iscijeliteljska je disciplina za treranje i iscjeljivanje svih oblika oboljenja i disfunkcije organizma, te pocanje jela na imunološku reakciju i akviranje samoizljeivih mehanizama biološkog organizma. Ni jedna medicina ne lijei boles. Jedino naše jelo može izlijeiti bolest u zdravlje, mi ga svjesno možemo potaknu na pozivnu reakciju i iscjeljenje. Pomou nekih medikamenata službena medicina može pomoi potaknuti organizam na izljeenje. Svakom educiranom bioterapeutu to je do kraja jasno i on e oblik disfunkcije organizma potaknu na imunološku reakciju i akviranje samoiscijeljujuih mehanizama biološkog mehanizma. Oboljela osoba u suradnji sa bioenergearom može posta zdrava jer se budi njezin imunološki mehanizam koji organizam dovodi u stanje balansa. Bioenergija je životna energija, dakle bios = život a ako je nema, nema ni živog organizma, ovjeka biljke ili živonje. Bioenergijom se mogu vrlo brzo ukloni i najteži bolovi, lako se podnosi, terapija je potpuno neinvazivna i ima udotvoran efekt na oboljenje ovjeka. Kao iscjeteljica treram bolesni organizam životnom energijom ili bioenergijom, kako bi se pobudili mehanizmi samolijeenja koje posjeduju svi biološki organizmi. Postavljam ruku na oboljeli dio jela ili u njegovu neposrednu blizinu te primjenjujem tehniku provociranja, glaenja ili vaenja tako da akviram samoiscijelju-

e mehanizme. Vrlo brzo, ve za trajanja eri terapije, ovjek odlazi zdrav ili je na putu sigurnog izljeenja. Redovno uspostavljam energetski (obrambeni) sustav tako da organizmu otvaram protok energije koja tada normalno cirkulira u izbalansiranom organizmu kroz energetske centre do pojedinih organa i tkiva. Uspostavljanjem normalnog protoka energije ojaavam imunološki sustav i jelo lijei samo sebe. Pomou inteligentne energije poe se organizam da se sam bori s uzrokom nastanka oboljenja. Ocijelna medicina sa sosciranim dijagnoskim ureajima ne može i ne smije bi zanemarena ili zaobiena. Ipak, organizmu treba da šansu da pomogne sam sebi i nikako ne smanjiva tu mogunost. Svakodnevno smo svjedoci da kroz godine pacijent prima po nekoliko desetaka vrs lijekova za isto oboljenje a stanje mu se ne popravlja. ovjek mora dobi šansu i mogunost da njegov organizam sam eliminira bolest i to je doista mogue. Lijekovi su samo roba i velik nancijski interes farmaceutske industrije koja na bolesnicima dnevno zgre milijarde dolara. Kako tumaite injenicu da postoje pacijen koji jednu te istu bolest lijee po 20 do 30 godina a ona se ne povlai. Jedan dogovor sa mnom kao bioterapeutkinjom u nekoliko tretmana riješiti e vaš problem. Nazovite bez SMS-a broj telefona 098/1347-s031 i dogovorite svoj termin iscjeljenja. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 MEIMURSKA BANKA AKOVEC MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70 MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) MEIMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠ E - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI&, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra iki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra ika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


9. ožujka 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Neznam zakaj mi je furt Island na pameti? N

eje lefko, vu zadje vreme, ministro obankovio, pregajajo ga ovi seljaki na vse strane i dok se z jednima dospomene drugi so mo ve pred vrataj, na cestaj, vulicaj, a nekaj šepetujijo i oni na debeloj vodi gda je predraga plava nata. Nejpredi je meuv probleme z mlekaraj i nekak so se dospomenuli, ali z traktoristima mo uda teži ide, oni so žilavi kak vrag i nedajo se. Najgerek sam što bode, itak, duže zdržav. Nej znati kak bode to, na vse zadje zišlo, gda bodemo meli dostik mleka, a aliv nam bode kruh. Ak mene pitate, ja sam za to da se seljakima dajo te poticaji ak so jim Jadranka i Perek to obeali. Kuliko sam meuv za uti pre gracki vuri, gde se spominkuju oni šteri vse nejbole znajo, lanjske poticaje so pobrali oni šteri imajo zemljo, ali nikaj na joj ne raste, jerbo oni nikaj niti ne sejajo, pak so meli as hodati okoli ministra i šteiti peneze, tak gda so ve za prave poljoprivrednike i seljake peneze salili. Neje i vam to udno kaj navek penezi salijo za one šteri si jiv nejbole zaslužijo?

G

da sam ve spomenuv plavo nato nekaj si gruntam gda

smo niti tu nej vsi jednaki. Jako sam najgerek kak itak ovi naši sosedi vu Dalmaciji dobavljajo sledovanje plave nate, a bavijo se z ribiijom. Gda gud dojdem k rodbini na debelo vodo oni imajo viška plave nate po par lagvi. Unda mi se svekica vužgala, pak oni hodajo sam pobirat ribe, a nigdar ne sejajo, dok naši seljaki nejpredi orjejo zemljo, posle tanjurajo, sejajo, špricajo draa i na vse zadje idejo na žetvo…I ve vidite gda ga nej pravice niti med tem cvetjom štero troši plavo nato. Kam gud pehnem vseposud so problemi, pak kak nas bode unda Evropa zela pod svoje?

N

ebi znauv rei zakaj županijski oci ne razmijo neše autobusae, oem rei, zakaj jim nedajo posla. Najme kaj, oni bi vozili naše ake, ali nebrejo dojti na red. Gombajo župano zakaj je dauv posla autobusaaj šteri so vu steajo, a ovima drugim, šteri na leta, kuliko-tuliko, vredo delajo, nikaj. Vse ja razmem, misliv sam tu na natjeaje za prevoz, gda i županijski oci oejo kajbi deco prepelali za im menše peneze, ali mi moramo dati posla našim autobusaaj, jerbo oni tu prinas poreze, pri-

reze, doprinose, naknade i kaj ne vse drugo plaajo, a nej kaj se unda stranjski autobusai vozijo po našaj cestaj. A te stranjski prinas kaseraju, a vu svojaj opinaj i županijaj trošijo. Vsi znamo gda je kriza i gda ga nega dostik posla za vse i zato se mi moramo pobrigati za svoje, isto tak kak to i drugi delajo. Oem rei, pak nek unda ide župan ili pak jegov zamjenik, z nešternim našim autobusaom, obrtnikom ili pak gospodarstvenikom vu nešterno drugo opino ili županijo i nek probajo tam dobiti posla, pak bodo unda vidli gda vsaka županija svojima nejpredi davle kruha vu roke, a nej kak mi Meimorci, mi smo navek vekši katoliki od pape, pak to delamo, tobož, po pravici. Kakša je to pravica ak naši ljudi nemajo za kruh? Pak i Božek je nejpredi sebi brado napraviv!

K

uliko sam meuv za uti, lani je skorom 250 obrtnikov zaklenulo svoje veštete. Nejso mogli dojti do penez za posle štere so oddelali. A niši jim nee (Vlada) ili pak nebre (Božek) pomoi. Tak je to i pravzaprav je: hajdig radnikov hodi na posel i dela, a plao ne dobi, dok na drugoj strani obrtniki oddelajo posla i niši

jim nebre pomoi kajbi kaserali ono kaj so si zaslužili. Najte me krivo razmeti, ali nekaj ne štima vu toj našoj državi i ak tak nastavimo i ak su tu nebode nekaj spremenilo, to vam nebode dobro završilo. Neznam zakaj mi je urt Island na pameti??? Božek bi tu šteuv pomoi, ali nebre se niti on vseposod restrgati!

M

oram vam sprepovedati kak so inšpektori došli vu jedno krmo gde so mladi ljudi pili pive i za stolom so našli jednoga šteri je još nej meuv 18 let. Mam so na red pozvali konobarico, makar je pivo prehrambeni artiklin. Konobarica je vu nejbolšim letima, dobrodržea, ali vam malo slabeše vidi i lejpo je inšpektoro priznala gda je pogledala legitimacijo i vse je štimalo. Ali dok so znova gledali legitimacijo zišlo je vum gda je tej mladi akin roeni vu etrtomo meseco, a konobarica je vidla vu prvomo. Nej znati kak bode to završilo, jeli bode i sod meuv posla, ali mene vam gvinta nekaj drugo: što, itak, davle pijao onim trinaest letnim šmrklavcima šteri hodajo levo-desno po glavnoj vulici, popikavlejo se i kotajo po nakli i niši jiv nikaj ne pita?

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Ovaj tjedan najvei izazov e vam biti shvatiti razliku izmeu toga da se situacija odvija onako kako ste vi htjeli i da se situacija odvija u vašem najboljem interesu. Možda nemate sve informacije pa ne shvaate koliko stvari zapravo idu u vašu korist. Možda e vam bi lakše shva neke stvari ukoliko budete nešto više razgovarali s prijateljima poslovnim partnerima ili ak lanovima obitelji koji bi vam mogli ukaza na nešto što vi ne primjeujete. Nemojte zbog posla zanemariva privatni život.

Dosta toga se oko vas u vrlo kratkom vremenskom periodu promijenilo. Tražite reakcije i podrške drugih, no, nitko vam ne želi rei svoj komentar. Nemojte sada ništa forsira jer i njima treba vremena da se prilagode svemu što se dogodilo budui da ne žele brzo reagirati pa ubrzo požaliti. Dajte im malo vremena za razmišljanje, nemojte ništa forsira jer e im tako bi samo još teže. Morate ih pokuša razumje, i vi biste tako reagirali da se nalazite na njihovom mjestu. Ne morate ih zbog toga iskljui iz svega i okrenu se od njih nego pokušajte potpuno suprotno.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Neke stvari e se dogaa prilino iznenadno i morat ete napraviti neke promjene u svome svakodnevnom životu kako biste im se mogli prilagodi. Pokušajte što više pozivno razmišljati. Nemojte stalno tražiti neke pogreške i uvjerava sebe kako za nešto niste sposobni nego potpuno obrnuto. Znate da to možete napravi i da vam ne predstavlja nikakav problem. Pokušajte se više usredotoi na budunost kako u poslovnom, tako i u privatnom životu. Nemojte se stalno vraa unatrag i pokušava riješi stvari koje su ve gotove.

Ovaj tjedan nemojte kretati u neke nove projekte nego se malo usredotoite na sadašnjost. Dobro pogledajte da li je to ono što ste željeli i za što ste se trudili. Toliko toga ste napravili, no, zaboravljate uživati u trenutku. Sada je vrijeme da se malo više posvete tome, a da novi projek malo priekaju. Potpora od obitelji vam je važna, no, dobro razmislite da li ste vi njima potpora kada stalno žurite iz jednog posla u drugi. Njima nedostaje zajednikog druženja, stoga bi bilo dobro da malo usporite.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Bili ste uzbueni zbog promjena koje vam dolaze, pripremali ste sebe, ali i vaše bližnje za njih. Sada su one došle i niste sigurni da li je to ono što ste zapravo željeli. Veina toga je išla u vašu korist, no, jednostavno kao da to nije to. Još od subote dolaze neke promjene u vašem životu koje vam mijenjaju poglede na veinu stvari u životu, te e vam se promijeni i vaši priorite. To je sasvim normalno jer vi ne možete kontrolirati ono što se oko vas dogaa. A ukoliko se situacija oko vas mijenja, normalno je da ni vi neete osta is. Bit e vam lakše ako

Baš kada ste odabrali smjer u kojem želite ii dalje i što želite radi, sada dolazi puno novih stvari i poinjete preispiva svoje odluke. Sada toliko toga novog dolazi, saznajete neke nove informacije koje do sada niste imali, toliko drugih stvari vam se ini privlanima i ne znate što sada napravi. Najbolje bi bilo da par dana ništa ne mijenjate jer se sada sve nove stvari ine blještavima na površini, a treba ipak malo više vremena da vidite što je ispod. Kako ne biste napravili neku pogrešku malo priekajte dok se situacija ne normalizira i tek onda donesite odluku da li ete nešto mijenja.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna dosta toga ete uspje napravi što e prilino promijeni vaš nain života. Promjene izgledaju jako dobro, no, neete se moi sami nosi kroz njih, trebat e vam podrška od osobe do koje vam je stalo. Opcija da vi znate sve što je potrebno i da vam nitko dugi ne treba nee bi izvediva, stoga se radije odmah prilagodite i napravite sve što je potrebno. Razgovor s drugima može puno pomoi vama, ali i njima. Ako razgovarate o problemima to vas nee udalji nego vas samo može približi jer je to jedna stepenica više.

Tijekom ovog tjedna ete uporno pokušavati sve držati pod kontrolom. To nije mogue na privatnom, ali ni na poslovnom planu. Vi se možete potrudi i organizira ono što želite, ali ne možete tjera druge da to budu i njihove želje ni da se ponašaju kako vi želite. Pokušajte se malo opus i sve to ne shvaa previše osobno. Ljudi jednostavno ne vole kada im netko tako zapovijeda što da rade nego kada oni sami pronau pravi put. To nema nikakve veze s vama. Kraj je godine i oni žele malo mira od svega i ne razmišljaju previše o poslu.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Osjeate kao da su se sada pojavili oblaci nad vama. Njihov cilj nije da vam pokvare sve to što ste napravili nego da dobro razmislite o nekim novim idejama. Istražite malo neke nove ideje i mogunos, no, ništa ne morate obea, pokazivanjem interesa za nekim novim stvarima zapravo ništa ne garanrate, samo e vam bi lakše jer ete zna gdje vode drugi putovi. Tijekom tjedna ništa nemojte obeavati jer ete imati više komplikacija oko svega što budete radili, stoga, neete ima vremena uope misli o obeanjima, a još manje o ispunjenju ish.

Nakon prilino naporno godine u kojoj ste doživjeli jako puno padova, ali i uspona sada želite malo mira i odmora od svega, no, ini vam se kako svi oko vas baš žele napraviti nešto drugaije. Možeteseodmarati,aliunekimodreenim situacijama ete ipak morati reagirati i donijetinekuodluku.Nemojtemislitidavaszbog toga ne razumiju, morate ih shvatiti da oni jednostavno ne mogu sami sve stii i da im treba vaša pomo. Budite otvoreniji prema drugima i druženju s obitelji. Koliko god vam se ini najzanimljivije dan provesti na kauu, shvatite da postoje ljudi kojima ste dragi i koji žele vrijeme provesti s vama.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Nemojte nepotrebno trošiti vrijeme pokušavajui shvatiti kako je mogue da su neki dogaaji toliko poželjni, a neki uope ne. Ovakve analize vas mogusamododatnozbunitiijošvišezakomplicirati sve što se dogaa. Nemojte brzati sa donošenjem odluka jer prije nego što možete napredovati u budunosti, morate riješiti neke stvari iz prošlosti koje ve duže vrijeme vuete za sobom. Tek kada njih riješite onda e vam biti puno lakše i jednostavnije krenuti dalje. Ukoliko imate partnera napravite nešto lijepo samo za njega, iznenadite ga veerom,putovanjemilineimdrugimštoeu vama još više probuditi ljubav i strast.

RIBE (20.2.-20.3.) Nemojte toliko vremena troši na razmišljanje o tome što bi drugi mogli rei o vama i o onome što radite. Trud koji ulažete da se drugima ono što radite ini bolje može samo sve dodatno zakomplicira. Vi radite ono što želite i volite i to e oni kojima je do vas stalo razumje i pruži vam podršku. Nema nikakve potrebe za uljepšavanjem jer je dovoljno da vi pokažete koliko vam to znai. Malo vremena e im trebati za prilagodbu, stoga, budite strpljivi, ali i uporni. Nemojte lako odustaja.

VIC tjedna

Suenje Sudac pita optuženog Muju: - Ako ste ve ukrali zlatni nakit, nije mi jasno zašto ste u drugoj ladici ostavili pet tisua eura?! - ‘Ajd me sad i ti zarkavaj!


62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 1. do 8. ožujka

Ovaj tjedan opet snijeg VREMENSKA SLIKA: Proteklih tjedan dana kljuni imbenik ponovnog povratka zime bio je nastanak tzv. atlantskog bloka – polja visokog tlaka zraka u sjevernom Atlantiku koje brani nasrtaje vlažnog i toplijeg zraka nad europsko kopno. Istovremeno sa sjevera nad naš kontinent pristižu vee koliine hladnoe, a ciklone na podruju Sredozemlja šalju nam i vlagu. Jedna takva, a nazvali smo ju Vatroslav, stiže nam ve u srijedu. S njom nam slijedi još jedna zimska epizoda primjerenija sijenju nego ožujku. Opširnije u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Ve danas e vrijeme biti veinom oblano te i dalje hladno i vjetrovito. Povremeno može biti slabog snijega, ali u manjim koliinama tako da je snježni pokriva malo vjerojatan. Puhat e umjeren, povremeno i jak sjeverni i sjeveroistoni vjetar što e pojaavati osjeaj hladnoe koji e ionako

biti jak uz temperaturu oko nule. Pravi zimski ugoaj. Nova sredozemna ciklona približit e se našem podruju u srijedu kad e se njen utjecaj širiti preko Italije na Hrvatsku. Još nije sasvim jasno u meteorološkim izraunima koliko e nam biti blizu, a upravo o tome e ovisiti i jaina njenog utjecaja na vrijeme u našoj županiji. Naime, u ponedjeljak ujutro kad je izraena ova prognoza veina prognostikih modela pokazivala je da e na podruju Meimurja i središnje Hrvatske pasti više od 10 cm snijega. U sluaju da se ciklona ipak zadrži južnije od predvianja snijega e biti manje, pogotovo u Meimurju koje je najdalje od centra ciklone. Dakle, snježni pokriva

9. ožujka 2010.

tijekom srijede i etvrtka je vrlo vjerojatan, a koliko e biti debeo u trenutku izrade ove prognoze još je bilo prerano procijeniti. Nemojmo se zauditi ako padne i obilniji snijeg. U gorskim krajevima Hrvatske obilan snijeg nije uope upitan, a zbog jakog vjetra vjerojatno e biti problema u prometu. Na sjevernom Jadranu e biti olujne bure s orkanskim udarima što e sigurno otežati ili prekinuti promet. Srijeda ne bi bila dobar dan za putovanje. I na podruju Meimurja e biti vjetrovito uz umjeren i jak sjeveroistonjak, a temperatura e cijelu srijedu biti malo ispod nule. Tijekom etvrtka bi se ciklona Vatroslav trebala postupno udaljiti od nas pa bi snijeg

METEOROLOŠKI KALENDAR 8. ožujka 1932. god. na Griu u Zagrebu izmjereno 66 cm snijega 10. ožujka 1976. god. u Gorskom kotaru u Pargu palo 112 cm snijega 13. ožujka 1473. god. poele vruine i suša koje su trajale do kraja rujna pa se Dunav u Maarskoj mogao prehoda 15. ožujka – prosjeni datum poetka vegetacijskog razdoblja u nizinama prestao, ali pitanje je hoemo li vidjeti sunce. I dalje e puhati povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova, a temperatura zraka možda e sramežljivo prijei nulu. Razdoblje od petka do nedjelje moglo bi nam donijeti malo povoljnije vrijeme. Naime, nad našim bi krajevima polako trebalo ojaati polje visokog tlaka zraka, ali bi po njegovom rubu do nas i dalje dolazio relativno hladan zrak sa sjevera. U takvim okolnostima imali bismo djelomino sunano vrijeme uz mogunost za kratkotrajnu jutarnju maglu. Jutra i dalje hladna s mrazom, temperatura bi se mogla spustiti i ispod -5°C, pogotovo uz vedru no i u sluaju snijega na tlu. Dnevne vrijednosti bi ipak polagano rasle pa bi tijekom vikenda mogle biti malo iznad 5 Celzijevih stupnjeva. Sramežljiv dolazak proljea?

Zima nam se vratila Ono što je najviše obilježilo prvi tjedan ožujka svakako je ponovni pad temperature zraka. Nakon toplog završetka veljae opet je zazimilo, što je mnogima ve navrh glave. Dolazio nam je hladan zrak sa sjevera i sjeveroistoka kontinenta, a istovremeno su se preko Sredozemlja premještale ciklone zbog koji je povremeno bilo i oborina. ak je i na podruju Meimurja, koje je bilo najudaljenije od sredozemne ciklone, mjestimice bilo slabe kiše, ak i susnježice i snijega. U etvrtak nam je ciklona koju je Crometeo tim nazvao Ursula donijela još jednu pošiljku vlage i hladnoe pa je u gorskim predjelima palo 20-ak cm snijega, a ponegdje su se i nizine malo zabijelile.

Kraj tjedna ipak je bio malo povoljniji, barem što se tie oborina. Vrijeme je bilo veinom suho uz sunana razdoblja, ali zbog vedrijeg vremena noi i jutra su bili dosta hladni uz umjeren mraz. Temperatura se u subotu ujutro u Gorskom kotaru spustila do -16, a na podruju sjeverne Hrvatske do -7 Celzijevih stupnjeva. To su temperature kakvih se ne bi posramio ni sijeanj, a kamoli ožujak! Inae, ovih dana za vrijeme vedrih veeri dalekim zvijezdama se na nonom nebu pridružuje i jedan znatno bliži gost. Svi oni koji su proteklih veeri oko 18 sati i 28 minuta sluajno ili namjerno podigli pogled k nebu, mogli su vidjeti prelet Meunarodne svemirske postaje.

Melbourne zasula jaka tua

U subotu poslijepodne Melbournom je prohujala neobino snažna oluja. Prema priopenju australskog meteorološkog zavoda ovako snažne oluje u tom drugom po veliini australskom gradu nije bilo od veljae 1972. godine. Na grad se sruila jaka kiša te je u jednom satu palo 26 mm, od ega je u samo 18 minuta palo 19 mm kiše. Osim kiše grad je zasula i deset minutna tua veliine teniske i golf loptice. Ulicama osobito poslovnog dijela grada

Podsjeamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za Meimurje i šire možete dobiti i pozivom

tekle su bujice leda i vode. Sve je bilo praeno olujnim vjetrom brzine i do 100 km/h. Nastao je prometni kolaps, brojna su stabla išupana, a zgrade i automobili ošteeni. U gradu su otkazani svi sportski i društveni dogaaji. Centar za hitne intervencije je primio preko 3200 poziva ljudi koji su ostali zarobljeni u poplavljenim stanicama vlakova i ošteenim zgradama. Oko 37 tisua ljudi je ostalo bez elektrine energije. (Crometeo tim)

na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 8.3.).

Dogaaji STIGLO DOBA digitalne televizije i u naše krajeve

Više nema analognog signala Zapoelo je doba digitalne televizije. Završna press konferencija na kojoj je predstavljena digitalna televizija i promovirano puštanje digitalnog signala (koji je inae prisutan uz analogni bio ve i ranije) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj održana je u Trakošanu. Na istoj je Igor Lui, državni tajnik Središnjeg ureda za e-Hrvatsku, sa suradnicima predstavio digitalno doba televizije. Nakon gašenja analognog signala, osim etiri dosadašnja kanala (HTV 1 i 2, te Nova TV i RTL), putem digitalne televizije možete

pratiti programe regionalnih televizija: akoveke TV i Varaždinske TV, ali i Capital Network u nacionalnoj mreži. Vrlo skoro oekuje se obogaivanje domae televizijske ponude, jer za emitiranje je slobodno još dvadesetak kanala, ali neke prognoze govore da bi na nacionalnom nivou u skorašnjoj budunosti moglo biti emitirano najviše kojih desetak programa. Tako je u srijedu u pono prestalo emitiranje analognog signala u treoj digitalnoj regiji u Hrvatskoj koja obuhvaa Varaždinsku, Meimursku i

Koprivniko - križevaku županiju. Ako još niste, ne preostaje vam ništa drugo nego da nabavite potrebni digitalni prijemnik (MPEG 2 ili 4) te iskoristite, ukoliko još niste, kupon Vlade Republike Hrvatske za subvenciju nabavka digitalnog prijemnika i zakoraite u novo digitalno doba. Ili pak možda, što je praktinije, ali i puno skuplje, nabaviti novi TV koji ima ugraen MPEG 4 i pratite tridesetak programa iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Maarske. (Zr, foto: Vrzan)

SUBOTNJI “ukras” na akovekoj zaobilaznici

Ostavio oldtimer kod “križnog drva”!? Nesvak idašnji prizor u subotu na akovekim semaforima kod benzinske pumpe “Mati” na poetku akoveke zaobilaznice. Netko je ostavio gotovo cijeli dan ispred “križnog drva” vrlo ouvan oldtimer Ford Taunus. Na automobilu s postojeim registarskim tablicama

nikakav natpis, nikakva poruka, nitko unutra. Samo je uredno u napuštenom automobilu svirao radio, ostalo je sve bilo pomalo neobino. A možda je ipak “srce” tog oldtimera otkazalo pa su ga ostavili na neko vrijeme ispod “križnog drva”. (IH, foto: ZV)


 

     "    # $ $$$

Dobro je znati 63


NEOEKIVANI PORAZ UZDRMAO REDOVE MEIMURJA

LOŠ VIKEND MEIMURSKIH DVORANSKIH PRVOLIGAŠA

U MEIMURJU TRENIRAO SVJETSKI SPEEDWAY PRVAK

Sesvete zanjihale trenersku stolicu Bogdanu!?

Poraženi rukometaši, odbojkaši i kuglai

Danac Pedersen isprobao stadion Milenium

DAN ŽENA HNS tradicionalno uz Dan žena

Jaglacima obradovali Meimurke Tradicionalno povodom Dana žena Županijska organizacija Hrvatske narodne stranke Meimurja Meimurke koje su se u subotnje prijepodne 6. ožujka zatekle na Trgu Republike darovala je cvijeem. Podijeljeno je preko 300 proljetnih jaglaca. Dar iz ruku HNS-ovaca žene nisu odbijale bez obzira simpatiziraju li tu stranku ili ne. Cvijee je uvijek lijep dar, komentirale su Meimurke. (DM)

FORUM ŽENA SDP-a tvrdi:

Žene plaaju veu cijenu gospodarske krize - Žene plaaju veu cijenu gospodarske krize, ustvrdile su Nadica Jelaš i Roberta Barat u ime Foruma žena SDP-a Meimurske županije na konferenciji za novinare koju su sazvale uoi obilježavanja Dana žena. - Prije 100 godina žene su tražile više posla, krae radno vrijeme i bolje plae. Danas u vrijeme ovoga vulgarnog kapitalizma koji je lišen svakog osjeaja solidarnosti bore se za elementarno pravo na rad. To je apsurd! Ova gospodarska kriza u kojoj se nalazimo predstavlja pravu kompromitaciju dostignute razine ravnopravnosti meu spolovima, jer broj ne-

Roberta Barat i Nadica Jelaš: Žene se dobro snalaze u obrtništvu jer je ono mikroekonomija kojom se svakodnevno bave u svojim domovima

Jaglacima protiv sivila U prošloj akovekoj špici govorili smo o tome kako su špiceri i špicerice “podigli” grad vedrim bojama po kojima se dao naslutiti dolazak proljea. Prošli tjedan pak je zima ponovo dobrano stisla, a tako je nestala i volja za bojama. Ne miemo se od sivih tonova koji, ustvari, savršeno ispunjavaju ovu melankolinu svakodnevnicu. Dok još mogu, djevojkama

preporuujemo da uživaju u tajicama. S obzirom na promjenu temperature, ovisno o tome jeste li u zatvorenim prostorima ili vani, obucite se višeslojno. Dozu šika postii ete pašminom kojom ete se omotati umjesto šala. Uz obinije kombinacije odjee najbolje stoji otkaeni modni dodatak, a, još dok imate priliku, neka kape u ludim bojama budu upravo taj dodatak.

Kad smo ve spominjali dolazak proljea, treba rei da se ipak osjetilo da se lijepi dani bliže, što po pokojoj zraci sunca, a što po rascvjetanim jaglacima koje su najsretnije pripadnice ljepšeg spola nosile po gradu. Jaglaci povodom Dana žena ve su tradicija, a ovom prilikom i mi se pridružujemo estitkama svim našim itateljicama povodom njihovog dana.

zaposlenih žena na burzama rada raste brže nego broj nezaposlenih muškaraca s obzirom na intenzivnije propadanje onih djelatnosti gdje su žene primarna radna snaga. One deinitivno plaaju veu cijenu gospodarske krize i njihov ekonomski status dodatno se pogoršava, iako su i do danas inile veinu nezaposlenih. Osim na makro, pogoršan je njihov ekonomski status i na mikro razini, u obitelji. Žene drže tri ugla u kui i sada je na njihovim pleima dodatni teret spašavanja kunoga budžeta koji je sve tanji, rekla je predsjednica Foruma žena SDP-a Nadica Jelaš o teškoj sudbini žena.

Roberta Barat, potpredsjednica Foruma žena SDP-a, prenijela je novinarima dojmove sa sjednice Saborskog odbora za ravnopravnost spolova koji je zasjedao uoi Dana žena, a s kojega je porueno da izlaz iz gospodarske krize treba tražiti u poduzetništvu žena. - Ova je godina proglašena godinom žena u obrtništvu. Od ukupnog broja vlasnika u aktivnim obrtima 32,1 posto ine žene. U Hrvatskoj je registrirano 94 tisue aktivnih obrta, a žene obrtnice zapošljavaju polovicu ukupno zaposlenih u obrtništvu. U ukupnom broju zaposlenih u obrtništvu su 72.153 žene. Gledano po branšama, najviše vlasnica obrta je meu frizerkama i kozmetiarkama, a odmah zatim u proizvodnji tekstila. Poznato je da se ženama daje u ruke vlast tek kad treba spašavati stvar,

kad treba vaditi vrue kestene, kada je situacija dovedena do apsurda. Gotovo sve žene na elnim mjestima svjedoe o tome da su dobile priliku tek onda kada su se nagomilali problemi, a kase ispraznile. Žene su doista izvlaile stvari i zato im sada u vrijeme krize treba dati priliku i u ovakvim najgorim vremenima, poruila je Roberta Barat, dodajui kako se žene dobro snalaze u poslu, u obrtništvu jer ono nije ništa drugo do li mikroekonomija, ono što svaki dan rješavaju u svojim domovima i u tome su izuzetne. Ženama treba dati potporu kako bi se upustile u biznis i treba im pomoi u organizaciji obiteljskog života kako bi se mogle posvetiti poslu, porueno je s konferencije za novinare. (D.Mihoci)

Međimurske novine 757  

Međimurske novine 757

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you