Gornji kraj ili, po njihovom, “Cirkveni kraj”
Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Kako legenda govori, Donji Kraljevec dobio je ime po tomu što je bio u kraljevskom vlasništvu. Odatle i u njegovom grbu kruna. Ipak pripada župi Draškovec, ali sjedište je op ine. Selo je snažno industrijsko i poljoprivredno središte te procjenjuju da je tu ak 1.200 radnih mjesta. Stoga i tvrde da pred mjestom stoji velika budu nost. Od akovca je udaljen 20 kilometara, a od Kotoribe 18. Ima ak dvije industrijske zone, Sjever i Jug (Zdenci). To je selo brzih promjena, nestajanja onoga što nema budu nosti i stvaranju novoga. Kako sami vele, to traje od 1860. godine kada je izgra ena željezni ka pruga. Ona je donijela procvat selu koji još traje i danas. Ina e, kažu sami za sebe da su jako vrijedni ljudi, ali i jako jalni. No, možda im baš zahvaljuju i jalu i tako dobro ide. Ako je tako, onda neka im jala ne nestane.
Steiner bu donesel peneze Makar je Rudolf Steiner, osniva antropozo ije i valdorfske škole ro en slu ajno u Donjem Kraljevcu, kako je on sam napisao, sve ono što Kraljev ani ine vezano uz njegovo ime sasvim je planski. Napravili budu memorijalni centar. Onda budu tu dolazili posjetitelji iz cijeloga svijeta. Razgledat e Centar, u hotelu pojesti i odspavati. I tako e penezi ostajati u Donjem Kraljevcu. Kako vele, uvijek su znali “navohati peneze“ pak je tako i sada. I sada prikupljaju legende o životu Steiner. Da to sve bude posebno. Pak su tako prikupili i ovu. Pozvali su seljaci nekog sela Steinera da im pomogne riješiti se ze eva koji su im nanosili velike štete. Došao je on i odmah se dao na posao. Uhvatili su jednog zeca, spalili mu utrobu i pepeo posipali. Kažu da su svi ze evi došli na to mjesto, onjušili, a zatim pobjegli. Svaki na svoju stranu. Riješio je taj problem, a vele da je i predvidio kravlje ludilo. Zato ga oni ne žele ni jako itati, da se ne bi opet nešto
Josip Šimunko, novinar i publicist
Stadion Milenium na kojem e se 28. kolovoza ove godine održati velika Grand Prix utrka
MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/18
uda nas se zišlo v Kraljevcu pri cugu i saki je imal misel drugu (II.)
Puha i orkestar Donjeg Kraljevca koji vodi prof. Ivan Belovari dogodilo, nego ga uzimaju kako im je bolje.
Ratuju z farbaj, a nam idu penezi Kraljev ani su sad izmislili rat. Oni su osigurali uda placa, na šterom budu se ti vojniki naganjali. A jedna stranjska irma bu dopelala vojnike. Svaki tjedan bu ih došlo pedeset. Toliko bu ih i otišlo. Tu budu samo ostavili znoja i peneze.
Mladen Cvek bio je prvi na elnik op ine Donji Kraljevec i poznati je poduzetnik
I zgazili travu na trideset hektara zemlje. Radi se ipak samo o sportu paintball. Kažu doma i za njih, neka ska u i farbaju se koliko ih volja. Samo neka budu u njihovom hotelu “Kralj“. I neka pla aju ra une. Ako pak nekoga zanima vožnja motorima u krug, mogu na spidvej stadion Milenium. Svjetski poznat stadion, a sjedište kluba je u Donjem Kraljevcu. I tako vele, nekada su bile konjske snage na etiri noge,
Slavko Duki slikar je koji je izlagao na brojnim samostalnim izložbama i veliki je donator slika na humanitarnim akcijama
uro Horvat predsjednik je uprave Tehnixa, aktivni sudionik u javnom životu mjesta, za koje je jako puno u inio
a danas su na dva kota a. Opet se ponavlja povijest da se u Donjem Kraljevcu uvijek sve vrtjelo oko konja.
Ak ne bi bili takši, bili bi nikši Kraljevec nije ni selo, ni grad. Stari dio je selo, a novi kao grad. Stanovnici, kako vele, nisu ni seljaci ni gra ani. Jer je još uvijek ostala u glavama zdravoselja ka
Donjokraljeve ke mažoretkinje najbolje svjedo e zašto je ma arski etnolog Goncy napisao da su žene u Donjem Kraljevcu najljepše u Me imurju logika. I to ih tjera naprijed. Vele, da ne bi bili takši, bili bi nikši. I još nešto. Zašto su Prilo anci nekad govorili da iz “Kraljevca niti krava ne valja“. Vele Kraljev ani da zato kaj su njihove krave bile pitome i civilizirane pak se nisu mogle priviknuti na “dravsku divljinu“. Toliko da im vrate. No, zato su se svi brzo priviknuli na kraljevske bandiste. Prvi su osnovani po etkom dvadesetoga stolje a. Zahva-
ljuju i svojoj glazbi, dobili su oni i umjetni ku ili glazbenu školu. Posebnost, puha i instrumenti. Kažu da e ubudu e svaki kraljevski zet morati znati dobro puhati. Ali, to samo u puha i instrument. Ako ne e, ide u školu. Vele u šali da e biti oprošteno jedino onomu tko dovede župnika. Onda budu imali župu. Jer sve drugo imaju. Riskirat e, pa makar postali druga iji … Bez jala i bez apoliti nosti.
Dio lanova Mjesnog odbora: Ivan Mesi , An elko Horvat, predsjednik, Margareta Zadravec, potpredsjednica, i Dragutin Glad