Page 1

str. 11

str. 12-15

SREDNJA ŠKOLA PRELOG NA GASTRU 2010. državnu završnicu izborila u čak pet disciplina

REPORTAŽE S FAŠNIKA diljem naše županije

Fašničke "norije" vladaju Međimurjem www.mnovine.hr

Međimurski učenici pokorili konkurenciju u Toplicama Sveti Martin

Broj 754.

^akovec, UTORAK, 16. veljače 2010.

Cijena 7 kuna

str. 5

Godina XV.

AFERA KOJOJ IZGLEDA NEMA KRAJA OSNOVNOJ školi Šenkovec stigli računi na naplatu koje je “smjestila” bivša ravnateljica

Vladimir Gredelj ispostavio više od 400.000 kn za odvjetničke usluge! - Zvezdana Treska bez ičije suglasnosti s računa škole isplatila za odvjetničke usluge pisanja demantija i tužbi 20.000 kn avansa MEĐIMURSKI MLJEKARI OGORČENI str. 18

SMRKNULO potrošačima plina koji račune plaćaju akontacijski

Ili veća cijena Preplatili, a str. 4 dobili više rate! mlijeka ili prosvjedi proizvođača

POTICAJNE MJERE za tekstilnu i obućarsku industriju

"Infuzija" potrebna odmah ili će tisuću ljudi biti pred gubitkom posla

Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 15, str. 63

str. 2-3


2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

POTICAJNE MJERE za tekstilnu i obuarsku industriju

Nitko se ne smije oglušiti u borbi protiv nezaposlenosti Problem nezaposlenosti radno sposobnog ovjeka koji ne može pronai posao ili pak ga izgubi danas ne smije (p) ostati samo njegov problem, posebice u aktualnoj situaciji kad meimurska burza rada postaje, na žalost, ponovno “najvei poslodavac”. Visoka stopa nezaposlenosti, kao što je aktualno u Hrvatskoj, poprima pandemijski oblik. Širi se poput “svinjske gripe”, ali, kao što se pretjerivalo s priama o toj boleštini, tako se i oni koji ne bi trebali biti zahvaeni ovom “pandemijom” ponašaju kao da je ona na djelu. Posebice to vrijedi za one poslodavce koji stvorenom dobiti u prethodnom razdoblju zasigurno mogu tolerirati pokojeg radnika više u vrijeme smanjenog opsega posla ili manje zarade, jer oni ne bi trebali “koristiti situaciju” i takoer otpuštati, kao što najavljuju neki, pa i kod nas. Naime, i dok se može shvatiti opravdanost otpuštanja u tvrtkama koje nemaju posla, zbog ega posluju s gubitkom, one koje u ovom trenutku ne stvaraju dobit, kao što je to bio sluaj juer, morale bi u ovim trenucima biti socijalno osjetljive, društveno odgovorne i nikako ne doprinositi da situacija bude još gora. Jer svaki nezaposleni pojedinac, posebice kada nema, odnosno izgubi posao postaje nesretan, gomila stres, a takvu situaciju doživljava kao nedostojanstvenu, pa ak i ponižavajuu. Stoga brojke, kad je u pitanju poveanje nezaposlenosti u Meimurju (više od 30 posto= koje se pojavljuju minulih mjeseci), zvone na uzbunu da treba reagirati. U ouvanje radnih mjesta i otvaranje novih trebaju se ukljuiti svi kojima je to zadaa.

t

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zec u šumi ili tam nauili gladovati,

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

Mjere za gospodarski oporavak i razvitak koje nudi Vlada svrstane su u dvije grupe. U jednoj su grupi mjere u koje e se država ukljuiti preko HBOR-a, radi se o pomoi pri dobivanju tih sredstava. Drugi su model jamstva gospodarstvenicima za plasmane banaka. No, što e i po kojim kriterijima tekstilci moi dobiti za oporavak i razvitak svoje branše, ni sami ne znaju. Tekstilna i obuarska industrija dosta je optereena dugovima prema državi neplaenim porezima i doprinosima i meu mjerama se nazire mogunost uzimanja kredita radi namirenja duga prema državi, ali i dobivanja sredstava za investicije ili reprogramiranje kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine. O kamatnim se stopama na te kreditne plasmane nagaa, ali, ako e biti na razini onoga što se pria, od šest posto, to nee biti pomo firmama, jer druge zemlje imaju kamatne stope koje ne prelaze tri do etiri posto, kazao je Damir Vitez, predsjednik Strukovne grupe tekstilne i obuarske industrije pri Gospodarskoj komori.

Oekuje se sinergija politike, poslodavaca i sindikata kako bi se sprijeila katastroa. Posebice to vrijedi za Meimursku županiju zbog nepovoljne gospodarske slike i radno intenzivne industrije koja isplauje male plae i grca u problemima, te postoje ozbiljne poteškoe oko preživljavanja. U ovakvoj situaciji svjesni smo i mi medijske odgovornosti u kojoj zasigurno nije potrebno podgrijavati mogue sukobe u tvrtkama s realnim problemima na relaciji radnik poslodavac, posebice tamo gdje za tako nešto nema potrebe, jer stvaranje dodatne negativne atmosere može samo otežati cijelu situaciju. I to inimo, pokušavamo ak “smiriti strasti” izmeu sukobljenih strana i u ovo vrijeme kad svako sauvano radno mjesto znai život koliko - toliko dostojan ovjeka s obzirom na to da su meimurske plae zaista daleko ispod hrvatskog prosjeka. I zbog toga bi trebali svi zajedno zapeti da zaista do kraja ne ostanemo bez koliko - toliko dostojanstvenog naina života, ali i ve danas razmišljati što i kako sutra, jer oito s radno intenzivnom industrijom ne možemo gledati u svijetlu budunost.

Stigne li pomo prekasno, još tisuu tekstilaca i obuara moglo bi završiti na burzi

Tekstilci e teško izdržati do jeseni bez potpore Vlade Nasuprot onome što gospodarstvenicima nudi Vlada, Vijee odjevne i tekstilne industrije RH na svojoj sjednici održanoj 29. sijenja ove godine dalo je svoj puno životniji prijedlog za poticanje tekstilaca. Poticanje bi se provodilo nepovratnim potporama. Radi se o istom izvoru sredstava koje je tekstilna i obu-

arska industrija dobila i prošle godine, kada je meimurskim tekstilcima stigla inuzija od 10 milijuna kuna. Za ovu godinu na toj stavci u Ministarstvu gospodarstva planirano je 93 milijuna kuna, ali ve je u startu reeno da je to” zec u šumi”, kazao je Damir Vitez, predsjednik Strukovne grupe. I to zbog toga što e se sredstva dijeliti, ako ih bude, a ne zna se koliko ih bude. Uz to, raspisivanje natjeaja ne može se oekivati prije lipnja.

Gospodarska situacija u tekstilnoj i obuarskoj industriji pak nalaže da bi te mjere trebale biti što je mogue prije dostupne gospodarstvenicima, jer tvrtke mui kronina nelikvidnost i nepopunjenost kapaciteta. Ako Vlada misli dodijeliti pomo putem kredita ili na koji drugi nain u rujnu, od toga nee biti velike pomoi. Bespovratne potpore mogu se realizirati kroz sustav potpora male vrijednosti prema od-

Snijeg i niske temperature samo nekima zadaju glavobolje Anketa “Pod vurom”

Prošlotjedni snijeg ponovno je potaknuo razgovore o rekordno hladnoj zimi koja je okovala vei dio Europe. Kako se nose s nešto oštrijom zimom nego

prethodnih godina, upitali smo prošli tjedan naše Meimurce. Veina dobro podnosi zimu te im snijeg i niske temperature ne zadaju glavobolje. No, kada

treba rašistiti kolnike i oistiti automobile ili krenuti na put, tada zima više nije dobro došla. Meutim, ima i onih kojima zima ipak predstavlja nešto

Josipa Novak, akovec - Podnosim zimu, jer mi stariji znamo kakve su nekad bile zime. Još oštrije nego što je ova sada. Jedino što nam smeta jesu zaleene i skliske ceste i plonici. Minusi mi osobno ne smetaju, samo da nam ne budu veliki rauni za plin. Samo to, ostalo je podnošljivo.

Dragutin Kolman, Okrugli Vrh - Dobro podnosim ovu zimu. Iako je ova zima nešto oštrija od prethodnih, to je zapravo normalno. Ove se godine osjeti zima i to bi tako trebalo i biti. Snijega takoer ove godine ima nešto više, ali osobno mi ne smeta.

vei problem. Zaleene i skliske ceste i kolnici starijim ljudima nerijetko zadaju prave muke. Niskim temperaturama mnogi se ne vesele iz još jednog razlo-

ga. Veliki rauni za plin nikako nisu dobro došli, osobito sada, u vrijeme kada je cijena plina otišla gore. (hz)

Ksenija Grubi, akovec Dobro podnosimo ovu zimu, iako je nešto oštrija od prethodnih. Ako se ne spremamo na put, onda nam ne smeta ni snijeg ni niske temperature. Djeca uživaju u zimskim radostima pa onda i mi zajedno s njima.

Goran Novak, Palinovec - Ove godine puno je više snijega nego prethodne godine. Što se pak tie temperatura, one nisu puno niže nego prijašnjih godina. Osobno mi ne smeta ni snijeg ni niske temperature, jedino što mi nije ugodno jest išenje snijega. Iako mi nije mrska zima, pomalo ve želim da doe toplije vrijeme.

Ana Peršak, akovec - Osobno teško podnosim zimu jer je sklisko i ne mogu se toliko kretati. Ve sam pala s bicikla i stoga ni ne izlazim puno. Idem do Meimurke da kupim što mi treba i dalje ni ne idem. Što se pak zraka tie, ipak je bolji sada nego u ljeti. Barem to, ako ništa drugo. Uglavnom, jedva ekam da zatopli i stigne proljee.

Nikola Hergoti, Mihovljan Zimu podnosim bez problema. Uživam u njoj. Ne smeta mi ni snijeg ni niske temperature. Mogu rei da volim zimu pa zato još uvijek ne priželjkujem proljee. Što se tie niskih temperatura, osobno mi je manji problem kada su manji minusi nego kada je, primjerice, minus 22, kako je bilo ove godine. Vjerojatno se tada bolje psihiki pripremim. (oto: Vrzan)


16. veljae 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

man magarca , a on crk’o!? Zbog uvanja socijalnog mira jednom nogom u Remetincu!? Meimurski župan Ivica Perho bez uvijanja na sastanku je rekao: Svi vi radite u sivoj zoni. Mnogi ste od vas jednim dijelom ve u Remetincu. Poštujui zakon i sve ostalo, vi ste dužni proglasiti steaj, mnogi od vas. S nekima sam i osobno razgovarao o toj temi. Istodobno im je priznao da takvim rizinim

luci Komisije EU zbog recesije. Tom odlukom ukupna suma po jednoj tvrtki može iznositi do 500 tisua eura, što je sukladno prethodnim potporama koje su dobivale naše tvrtke za obrtna sredstva u maksimalnom iznosu od 3,7 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

“Infuzija” je potrebna odmah Tekstilcima je pomo najpotrebnija sada u prvom kvar-

poslovanjem u sivoj zoni uvaju kakvu - takvu socijalnu sigurnost. - To je vaš rizik, divim vam se i na hrabrosti i na riziku. Ne možete sudjelovati na natjeajima za javnu nabavu zbog neplaenih poreza, idete preko posrednika, što dodatno košta i umanjuje vam konkurentnost. (BMO)

talu godine. Prva tri mjeseca posebice, ožujak je za mnoge tvrtke kritian zbog popunjenosti kapaciteta, jer je to u tekstilnoj branši meusezona s 20-ak dana mrtve sezone. Bespovratne potpore bile bi u toj kritinoj fazi za tvrtke od životnog znaaja i više bi za njih znaile u prvom dijelu nego potkraj godine, kad e za mnoge irme možda ve biti prekasno. - Uz to, najvea korupcija je u uvozu, ustvrdio je Damir Vitez, jer se kroz sustav javne nabave stavljaju takve ograde i kriteriji da domaa proizvodnja, ma kako eikasna bila, da se može konkurirati proizvodu koji se uveze iz Kine, jer se u

Svaki otpušteni u akovcu, manje 3.500 kn godišnje u proraunu Darko Pintari, direktor Jelena, kazao je alarmantnu vijest da su zbog situacije u ovim branšama direktori pojedinih tekstilnih i obuarskih irmi u situaciji da mogu uskoro poslati novih tisuu sada zaposlenih na burzu. - A što to e to znaiti ne samo za socijalnu (ne)sigurnost ve i za lokalne proraune, izraunao je Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika. Svaki

otpušteni s podruja Grada je 3.500 kuna godišnje manje u gradskom proraunu akovca. Tek suoeni s tom injenicom drastinog poveanja nezaposlenih, Vidovi je najavio da akovec priprema smanjenje komunalne naknade za gospodarske objekte, ispravljajui time odluku kojom su krajem prošle godine dodatno opteretili gospodarstvo. (BMO)

javnoj nabavi prvenstveno gleda na cijenu. Najvea pak bi pomo domaim tekstilcima bila da državne institucije svoje potrebe za tekstilom i obuom preusmjere prema njima. Podržavam mjere Vlade, ali što e nam kredit ako nema posla, a ljudima treba dati plau. I uostalom, kako e se krediti vraati kad neemo imati posla, kazao je Vitez. Darko Pintari, prijašnji predsjednik Strukovne grupe, kazao je: - Shvaam da ulazimo u EU, ali upravo EU ima razvijene mehanizme kojima regulira uvoz, meu ostalim i antidampinškim carinama te kontrolom kvalitete zbog zaštite potrošaa kao i razvijanjem svijesti kod potrošaa da zbog zaštite radnih mjesta kupuju domae. - A mi sami sebi stvaramo prepreke da domaa proizvodnja doe do posla, nadovezao se na reeno Vitez. Sastanku su bili nazoni i meimurski župan Ivica Perho, Vesna Haluga, nova proelnica za gospodarstvo, ali i Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika akovca. (Božena Malekoci Oleti, foto: Z. Vrzan)

Zbog nevienog interesa za sajam prošle godine, ove godine sajam iz hola seli u dvoranu Graditeljske škole

NEZAPOSLENOST i dalje rapidno raste u odnosu na lanjski sijeanj, ak za 30 posto više

ZVONO NA UZBUNU:

Bez posla ostalo toliko ljudi kao u tri naše najvee firme Od 8. veljae ponovno je zapoela provedba nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja. Prioriteti u provedbi usmjereni su na obrazovanje nezaposlenih osoba prema potrebama na tržištu rada, zapošljavanje putem javnih radova i potpore za usavršavanjem s ciljem zadržavanja radnog mjesta Krajem sijenja u evidenciji Podrune službe Zavoda za zapošljavanje evidentirano je preko sedam tisua nezaposlenih (7.026), što je za 547 osoba više nego u prosincu prošle godine i za ak 30 posto, odnosno 1.648 osoba više nego u sijenju prošle godine. Do pojaanog priljeva u evidenciju nezaposlenih došlo je zbog pojaanog otpuštanja radnika uslijed nedostatka posla. Direktno iz radnog odnosa na Zavod je došlo 718 osoba.

U mjesec dana gotovo 400 novih korisnika naknade za nezaposlene U sijenju je dramatino porastao broj korisnika novane naknade, i to s 2.385 osoba u prosincu na 2.704 korisnika u sijenju. Udio korisnika novane naknade meu nezaposlenima sada iznosi ak 38 posto. Broj korisnika novane naknade u odnosu na prošlogodišnji sijeanj povean je za 40 posto. Korisnicima novane naknade isplaeno je u sijenju rekordnih 4,15 milijuna kuna. Potražnja za radnicima sa Zavoda bila je mala. S evidencije Zavoda zaposlene su u sijenju svega 124 osobe. elni ljudi Zavoda ne oekuju zaustavljanje ovakvih negativnih trendova prije proljea.

Poela provedba poticanog zapošljavanja

Sastanak strukovne grupe tekstilaca i obuara

Od 8. veljae ponovno je zapoela provedba nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja. Prioriteti u provedbi usmjereni su na

obrazovanje nezaposlenih osoba prema potrebama na tržištu rada, zapošljavanje putem javnih radova i potpore za usavršavanjem s ciljem zadržavanja radnog mjesta. Mjere ukljuuju dugotrajno nezaposlene osobe i druge skupine otežano zapošljivih osoba kojima prijeti socijalna iskljuenost. Osim toga, mjere su usmjerene i na dugotrajno zaposlene osobe kojima prijeti

Za razliku od prošle godine u isto vrijeme, “na ulici” je završilo ak 1.648 osoba više. Zbog nedostatka posla 718 ljudi dobilo je izravne otkaze

gubitak radnog mjesta. Za ovu godinu na državnoj razini planira se obuhvat od 7.746 osoba, za što je iz državnog prorauna osigurano preko 120 milijuna kuna. Najvei udio sredstava odnosi se na zapošljavanje na javnim radovima: 2.367 osoba, i obrazovanje za tržište rada 3.709 osoba. Za oba programa planira se po 46 milijuna kuna, odnosno više od 74 posto sredstava. Meimurski poslodavci tradicionalno su bili u hrvatskom vrhu po korištenju poticajnih mjera za zapošljavanje, tako su i sada im je zapoela provedba nacionalnog programa za poticanje zapošljavanje podnijeli svoje zahtjeve za subvencionirano zapošljavanje. (BMO)

Sajmom poslova do direktnog kontakta poslodavca i tražitelja posla Ve treu godinu za redom u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje održava se sajam poslova, ove godine sajam e se održati 24. ožujka u dvorani Graditeljske škole u akovcu od 10 do 16 sati. Sajam je stoga namijenjen poslodavcima, nezaposlenima, osobama kojima prijeti otkaz, uenicima završnih razreda srednjih i osnovnih škola, roditeljima ija su djeca pred odabirom zanimanja i svima ostalima koji žele upravljati svojom karijerom. Na sajmu se oekuje oko 75 izlagaa, od ega 55 poslodavaca, dok su ostali izlagai drugi znaajni dionici na tržištu rada.

Na sajmu poslova želi se omoguiti direktan kontakt poslodavaca i onih koji traže posao, bolju usklaenost izmeu ponude i potražnje, poveano zapošljavanje, dostupnost i razmjena svih informacija za tržište rada, o mogunosti obrazovanja i stipendiranja, poduzetnikim zonama i potrebama za zapošljavanjem u tim zonama, kao i povezivanje svih dionika koji se bave problematikom zapošljavanja. Istodobno se sajmom žele potaknuti svi sudionici na tržištu rada na razmišljanje o važnosti ljudskih potencijala. (BMO)


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju SMRKNULO potrošaima plina koji raune plaaju akontacijski

Preplatili, a dobili više rate! Veina potrošaa plina u Meimurju raune plaa po potrošnji. Takvih je potrošaa 17 tisua. No 8 tisua potrošaa odabralo je plaati raune za plin akontacijski, tako da plaanje rauna za plin ravnomjernije rasporede tijekom cijele godine. Sistem je izgledao ovako: u prvih šest mjeseci plaali su 60 posto godišnje potrošnje plina, a drugih šest mjeseci 40 posto godišnje potrošnje plina i na toj osnovi dobivali su uplatnice. Razliku od planirane i stvarne potrošnje platili su po obraunu. Upravo sada akontacijski potrošai dobili su na kune adrese obraune i akontacije za novo razdoblje. Dvije treine potrošaa, njih oko 75 posto, preplatilo je raune za plin, a otprilike treina njih mora raune za plin doplatiti. Tako Meimurje plin potražuje oko milijun kuna od potrošaa na ime razlike po obraunu, a oko tri milijuna kuna iznose preplaeni rauni akontacijskih potrošaa. No, unato tome, potrošai su dobili vee iznose novih akontacija. Kada su dobili nove raune, teleoni u su se Meimurje plinu užarili, nemogue je bilo dobiti slobodnu liniju od poziva šokiranih potrošaa. Naime, mnogima je pao mrak na oi kako mogu biti u preplati, a dobiti vee iznose za nove akontacije. Bilo je poziva i u našu redakciju.

Akontacijski nain gotovo isti kao i plaanje po stvarnoj potrošnji Vladimir Ivkovi, direktor Meimurje plina, potvrdio nam je da su im sve fiksne linije užarene od poziva potrošaa, ali, kako kaže, “odzvonilo” je ravnomjernijem rasporedu troškova za plin kroz cijelu godinu. - Promijenili su se podzakonski akti koji reguliraju to podruje. Energetska godina po

novom poinje 1. listopada, dakle, s poetkom ložne sezone. Uz to Udruga za zaštitu potrošaa tražila je i ishodila da maksimalno razdoblje za obraun budu tri mjeseca što bliže stvarnoj potrošnji, no, prošlo je ipak šest mjeseci. U stvarnosti je to dovelo do toga da e se sada potrošnja plina akontacijskim potrošaima raunati prije poetka ložne sezone za zimske mjesece: listopad, studeni, prosinac, sijeanj, veljau i ožujak, a nakon kojeg slijedi obraun i akontacije za ljetni režim potrošnje za sljedeih šest mjeseci do poetka ložne sezone. Osnovica za obraun akontacijske potrošnje bit e potrošnja plina u prethodnom usporednom razdoblju. U zimskom režimu za zimske mjesece, u ljetnom za ljetne mjesece. Time e se sust av zapravo jako približiti sustavu stvarne potrošnje plina, obrazložio je novu situaciju Ivkovi. To pak u ovom trenutku znai sljedee: da bi prosjeni potroša koji plin plaa akontacijski po starom sustavu dobio raun za plin u iznosu od oko 600 kuna, a po novom tisuu kuna. No, novi uveani zimski rauni po novom trajat e do kraja ožujka zbog promjene kalendara energetske godine, koja se ne poklapa s kalendarskom. Ljetni režim poinje prvog travnja, kada se i prelazi na ljetni obraun potrošnje plina, koji se obraunava prema potrošnji plina u ljetnom razdoblju. Mnogima e sadašnji šok prijelaza na novi nain obrauna ublažiti preplaeni iznosi koji se mogu prebiti u budue rate. Uz to, ne zaboravimo da je rate uvealo i poveanje cijene plina za 15 posto od sijenja, što se pak poklopilo s najhladnijim razdobljem u godini. Nikome ne svane dok drugome ne smrkne, ovaj put smrknulo je potrošaima. (BMO)

Nakon dva sniježna dana 30 cm snijega U Meimurju se ve nekoliko godina unatrag ne pamti tako duga i sniježna zima. Nakon što je snijeg padao itavu no, u srijedu ujutro 11. veljae u šest sati izmjereno je 19 centimetara snijega. Drugi sniježni dan bio je etvrtak

kada je napadalo novih 15-ak cm snijega. Ukupno je u Meimurju izmjereno 30-ak cm snijega. Po prestanku padalina vozila i djelatnici zimske službe nastavili su raditi na išenju i proširenju raskriž-

Osmijeh je moja i vaša zadaa

I prije službene inauguracije, novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi obilazi županije, tako je u srijedu 10. veljae došao u posjet Meimurskoj županiji. Nakon sastanka s elnicima županije, Grada akovca i saborskim zastupnicima, duže od sat vremena razgovarao je s meimurskim gospodarstvenicima. U uho im je stavio neobinu bubu i nemalo zatekao izjavom: - Nema osmjeha na vašim licima, a to je moja i vaša zadaa. Moramo vjerovati u ono što radimo. Vi ste lideri u svojim poduzeima i morate širiti optimizam. Društva koja nisu imala optimizam stradala su, poruio je meimurskim gospodarstvenicima novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi. Susrete s gospodarstvenicima koristi da bi se što bolje upoznao s problemima koji ih mue. Meimurski gospodarstvenici takoer su ga brifirali o svojim glavnim problemima. Najdirektniji je bio uro Horvat, vlasnik Tehnixa i predsjednik Strukovne grupe metalaca, koji je kazao da likvidnost, ukoliko predugo traje, vodi u bankrot. Tražio je i ureenje odnosa sa susjedima jer bi ulaskom Hrvatske u EU proizvodi naših izvoznika postali jetiniji za 20 posto.

Država mora poeti plaati i kompenzirati Novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi gospodarstvenicima je iznio svoju strategiju

O Zrinskima u Lendavi na hrvatski jezik. Osim autorice, o povijesnom razdoblju Zrinskih govorili su i gosti priredbe mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Meimurja akovec, te književnik i povjesniar Aleksej Milinovi.

ja, prometnih traka - kolnika i autobusnih stajališta. ŽUC je uz sve to redovito na svojim web stranicama izvještavao vozae o radu zimske službe, kao i davao upute za ponašanje u prometu u zimskim uvjetima. (BMO)

NOVOIZABRANI PREDSJEDNIK IVO JOSIPOVI u posjetu Meimurju sat vremena posvetio susretu s gospodarstvenicima koje je pozvao da šire optimistinije tonove, ali na realnim osnovama

HKD POMURJE Lendava

U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” u lendavskoj sinagogi predstavljena je knjiga “Tragom Zrinskih” autorice dr. Judit Zagorec - Csuka, koja je 2003. napisana na maarskom jeziku, a 2009. prevedena

16. veljae 2010.

U glazbenom dijelu programa na klasinoj gitari i flauti nastupili su Marko i Petra Kuzma, lanovi HKD-a “Pomurje”. Prigodne rijei publici, autorici i gostima uputio je anino Kutnjak, predsjednik HKD-a “Po-

Tko od Meimuraca ulazi u predsjednikov savjetniki tim? Desetak minuta novoizabrani predsjednik Ivo Josipovi izdvojio je i za izjave novinarima. Tom prigodom je potvrdio da e u svom timu imati i nekoga iz Meimurja. Tko e to biti, nije htio ni približno rei. - Moj tim bit e poznat 19. veljae, kazao je Josipovi. Na pitanje hoe li to biti osoba iz politikog ili gospodarskog okruženja, novoizabrani predsjednik je odgovorio kako ne okuplja po-

vezano uz gospodarstvo i meu ostalim kazao da je nepravedno da država svoje rauna plaa kad hoe i koliko hoe, te da nije pravedno da ne pristaje na prijeboj meusobnih obveza s gospodarstvenicima. - Država mora svoje obveze plaati i mora pristati na prijeboj, poruio je novi hrvatski predsjednik, uz

litiki nego struni tim za pojedina podruja. Na savjetnikoj razini manje e se rauna voditi o regionalnoj zastupljenosti, ve više o tome da su to osobe s kojima može dobro suraivati, a na drugoj razini dio tima bit e vanjski suradnici, lanovi odreenih savjeta, klubova, odnosno suradnici za pojedina pitanja. - I tu e zasigurno biti mjesta i za ljude iz Meimurja, kazao je Josipovi. (BMO)

ostale mjere za koje e se on zalagati prema Vladi radi jaanja domaeg gospodarstva. Josipovieva gospodarska strategija u okviru njegovih ovlasti u grubim crtama izgledala bi ovako. Novoizabrani predsjednik želi pojaati gospodarsku diplomaciju, ali prije svakog posjeta nekoj zemlji rado e pozivati

i gospodarska izaslanstva, ali uz jako dobru pripremu terena za izvoz u ciljane zemlje, da se s puta ne dolazi bez ugovora u džepu, slikovito je pojasnio Josipovi. - Hrvatska uz to treba iskoristiti svoje lanstvo u NATO paktu koji je velik potroša robe za vojsku. Nastojat u da vaše proizvode plasiramo za vojsku. Istaknuo je da se više treba poraditi na supstituciji uvoza jaanjem domae proizvodnje i okrenuti se izvozu. Povezujui kontinentalnu s primorskom Hrvatskom kroz organizaciju turistikih tura po Hrvatskoj mogue je povezati konzumaciju naše hrane i proizvoda, ali nudei našu hranu, a ne talijanske špagete i pizze. Josipovi je govorio i o potrebi smanjenja poreznog optereenja rada. Novoizabranog predsjednika doekale su delegacije Meimurske županije i Grada akovca, predvoene županom Ivicom Perhoom i gradonaelnikom akovca Brankom Šalamonom, a nakon sastanka s politiarima i gospodarstvenicima sastao se i s djelatnicima u kulturi u cae baru “Littera” u preureenom, bivšem asnikom domu.

Oekivanja? Ako pak govorimo o oekivanjima od novog predsjednika, tada je tu prije svega rješenje pitanje naše obveze za Vojarnu, u emu bi predsjednik mogao pomoi kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Naime, Meimurska županija ima financijski nedefiniranu obvezu za izgradnju vojnih skladišta na ime dobivanja vojnih objekata i zemljišta u akovcu. Meimurski župan Ivica Perho kazao je da je problem u tome što je financijska obveza naelna pa prema tome može biti 15 ili 30 milijuna kuna. Županija nastoji taj teret skinuti, pri emu traži i potporu predsjednika države i Vlade. - Ne tražimo privilegiju, nego samo ravnopravni odnos kao i druge sredine koje su dobile u vlasništvo vojne objekte, bez dodatnih tereta, kazao je župan. - To bi bio i doprinos meimurskom gospodarstvu. Dobro bi nam došlo rastereenje od te obveze kako bi se ta sredstva usmjerili u gospodarstvo, kazao je župan. (Božena Malekoci - Oleti)

murje”, koji je za njih priredio domjenak. Isto tako, prošli tjedan predstavljena je i knjiga “Zrinski” autora Genea Whitinga, koja govori o Zrinskima i reormaciji te je rezultat njegovoga petnaestogodišnjeg istraživanja zanimljivosti iz života ove ugledne obitelji. (sm)


16. veljae 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNOVNOJ ŠKOLI Šenkovec stigli rauni na naplatu koje je “smjestila” bivša ravnateljica

Vladimir Gredelj ispostavio više od 400.000 kn za odvjetnike usluge! Pria iz šenkoveke Osnovne škole “Petar Zrinski” nikako da doživi svoj epilog, a, kako se ini, ni nee u skorije vrijeme, samo e se možda cijela pria preseliti na sud. A onda e tek sve trajati jer znamo da naše pravosue i nije baš najbrže. Dakle, stižu daljnje novosti iz popularno zvanoga šenkovekog Hogwartsa, tako nazvanog zahvaljujui biogeneratorima “Atlanta” koje je ravnateljica odluila ondje postaviti, kao i slikama unutar kojih su bile skriveni udni prahovi, tekstovi na hebrejskom, tekstovi na latinskom, molitve, mantre ... Posljednje što smo pisali bilo je da je bivša ravnateljica škole Zvezdana Treska preko odvjetnika Vladimira Gredelja prijetila tužbom medijima, a ta se prijetnja i obistinila, i to netom prije nego što je Školski odbor donio odluku o raskidanju punomoi odvjetniku Gredelju o zastupanju škole, jer je sklopljen bez znanja i odobrenja Školskog odbora. Tako je škola od Gredelja za njegove usluge primila prošli tjedan raune za tužbe podnesene protiv obaju lokalnih novina, Veernjeg lista i portala Monitor u skupnom iznosu od 387.450 kuna (30 posto od ukupnog potraživanja u tužbi). Sada se samo od sebe namee pitanje tko e to platiti. S time da je sredinom tjedna otkriveno kako je bivša ravnateljica odvjetniku dvije manje fakture u ukupnom iznosu nešto manje od 20.000 kuna avansno ve isplatila. Što znai da ukupna svota raste na preko 400.000 kuna. Nemojmo zaboraviti ni na onih 100.000 kuna potrošenih za “Atlante”. Lijepa svotica novia ... I što sad? Prema statutu škole, ravnateljica može samostalno donositi odluke do 20 tisua kuna, Školski odbor do 50.000 kuna, a osniva, odnosno Županija preko tog iznosa. No, kako je bivša ravna-

KOMENTAR Tko je zapravo naštetio ugledu škole?

U OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec prošli su tjedan stigli rauni odvjetnika Vladimira Gredelja u iznosu od 387.450 kuna teljice djelovala na svoju ruku davši punomo Gredelju o zastupanju škole, Školski odbor po ovom pitanju ima osnove pokrenuti postupak protiv nje.

Otkako je Treska otišla, odnosi u školi poboljšani Što škola namjerava, upitali smo v. d. ravnateljicu Lidiju Matoša: - Bili smo kod župana na razgovoru i zakljuili da moramo konzultirati pravnu službu i angažirati odvjetnika. Pokušat emo riješiti da škola to ne plati s obzirom na to da je Treska punomo predala odvjetniku koji je nastupao u ime škole bez znanja Školskog odbora ili Županije. Matoša je dodala i kako su se, otkako je Treska otišla, stanje i odnosi meu uiteljima u školi poboljšali. Ovaj tjedan Školski odbor trebao bi donijeti odluku o raspisivanju natjeaja za ravnatelja i pedagoga kojeg škola godinama nije imala, a za kojim postoji velika potreba. Župan Ivica Perho kazao nam je kako e potraživanje odvjetnika osporavati jer je trebao biti svjestan njenih ovlasti. - Iz

obrane koju postavlja prema njoj vidljivo je da je Statut dobro prouio. Mi smo predmet dali Državnom odvjetništvu, što se tie davanja punomoi, jer se jasno zna koje su ovlasti ravnatelja i koliko novca ravnatelj može potrošiti.

Šenkovec primjer iz kojeg se može puno nauiti? On je istaknuo i kako je cijeli sluaj veoma kompliciran. Bit e tu sigurno i privatnih tužbi. Zapravo, ovo je loš primjer kako nešto može toliko dugo trajati na štetu škole, djece i obrazovnog sustava. - Pomalo sam ljut i žalostan na ovakav nalaz inspektora koji nije našao ništa sporno u školi, a jasno su vidljiva kršenja Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Ja sam ministru jasno dao do znanja nezadovoljstvo Županije dolascima inspektora koji su, moram priznati, gotovo svaki tjedan u nekoj osnovnoj školi i njihovim nalazima. Ovakvi nalazi ne vode niemu i najmanje štite obrazovni sustav. Oekujemo da i sam ministar reagira u ovom predmetu Šenkovca.

Je li MZOS napravio sve što je trebao ili mogao? Problem je podignut na najvišu državnu razinu, u Hrvatski sabor gdje je SDP-ova zastupnica Marija Lugari pitala resornog ministra Radovana Fuchsa je li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta moglo i moralo uini više u ovom “sluaju”. - U svemu možda i najviše smeta injenica da smo država u kojoj jedna ravnateljica može vrlo uspješno parira nadležnim instucijama tako da: 1. vrti priu kako je sve ovo politiki moviran napad na nju, 2. ponavlja kako ona vjeruje u ‘Atlante’, te me svodi priu na vjersko pitanje, 3. komunicira iskljuivo preko odvjetnika

(kojeg plaa škola), pa ak i sa Županijom, tj. osnivaem i vlasnikom škole u kojoj radi, 4. prebacuje lopcu na pitanje križeva i vjerske nastave u školama, tako da preko svog odvjetnika poruuje: ‘Vaša pak teza o potrebi uklanjanja bioenergatora iz škole, jer da ono što nije znanstveno dokazano nema što radi u školama, podsjela me na nedavni jednako tako neutemeljeni zahtjev predsjednika Mesia da se uklone križevi iz javnih ustanova. Usput, nije znanstveno dokazano ni postojanje Boga, pa se vjerovanje u Boga ne smatra štetnim za zdravlje ljudi’, stoji u zastupnikom pitanju.

- N e o dl u  n o s t M ZO S - a i drugih državnih ins tucija, koje bi po zakonu morale brzo i efikasno eliminirati devijacije poput ‘šenkovekog Hogwartsa’ iz obrazovnog sustava, pretvorilo je cijelu priu u munu trakavicu. No, ova je pria postala i indikator nekih dubljih problema u našem obrazovnom sustavu. Pri tome posebno mislim na masovno nekontrolirano i bezumno širenje pseudoznanos u sve pore hrvatskog društva, pa i škole u kojima pseudoznanos ma svakako nije mjesto, ise Lugari.

Medijima je u pismu upozorenja Gredelj napisao kako je ravnateljiina dobra namjera okarakterizirana kao arobnjaštvo i eksperimenranje paranormalnim stvarima. Nisu li “Atlante”, iju djelotvornost nitko službeno nije potvrdio, odnosno koje nemaju akademski ni znanstveni kredibilitet, samim me paranormalna “stvar”? Isto tako u pismu stoji da smo ravnateljicu optuživali da je te “magijske ureaje”, kako ih odvjetnik naziva, postavila umjesto da angažira odvjetnika. To pak naprosto nije tono. Ta dva pitanja nikad nismo dovodili u zajedniku povezanost, ve smo ih okarakterizirali kao dvije zasebne problemake. Medije se proziva da su našteli ugledu škole. Zanimljivo. Nije li to uinila sama ravnateljica koja je samovoljom donosila odluke bez Školskog odbora, što se pokazalo nakon što je utvreno da je u odluci falsiciran potpis predsjednice ŠO-a Jelene Fuss? Nije li ona sama štela školi i svom ugledu kada je jasno i glasno priznala da si uva mjesto pedagoga na školi? Zvezdana Treska imala je na samom poetku afere mnogo opcija koje bi cijelu situaciju smirile i riješile. Mogla je maknu “Atlante”, “pokaja” se jer je pogriješila iako je to uinila u dobroj namjeri, i odstupi s mjesta ravnateljice. Pria bi se sšala, roditelji ne bi morali gotovo prosvjedova, a ona bi vjerojatno u nekoj školi dobila mjesto pedagoga. Zbog ega se Treska toliko grevito držala te pozicije ravnatelja kada je bilo jasno da ondje nee moi osta? Pa gdje je mogue samo tako potroši 100.000 kuna neijeg novca za nešto što ni jedna mjerodavna instucija ne odobrava? Ali ne. Zato je sada tu dug od još 400.000 kuna. (mn)

U narednim tjednima Perho oekuje smirivanje cijele situacije. - Sada trebamo pustiti struku i nadležne institucije da obave svoj dio posla. Inae smo u pripremi sjednice aktiva ravnatelja gdje emo im dati do znanja koja je njihova odgovornost te emo tražiti edukaciju lanova Školskih odbora. Mislim da je ovaj sluaj bio veoma loš primjer na kojem možemo puno nauiti. Šteta što se uope tako nešto dogodilo. Škola u Šenkovcu to nije zaslužila jer se po svim dosadašnjim rezultatima pokazala kvalitetnom. No, vjerujem da e se situacija uskoro riješiti, kazao je Perho. E pa, župane, rijei vam se pozlatile. (mn)

DRUGA OBLJETNICA djelovanja Udruge odgajatelja “Krijesnice”

Potrebno osnivanje mreže predškolskih ustanova i obiteljskog centra - Meu problemima s kojima se susreemo jest nepostojanje mreže predškolskih ustanova. U nekoliko navrata tražili smo da Meimurska županije prestane biti jedina koja nema mrežu predškolskih ustanova, kazala je prošli tjedan Adrijana Višnji Jevti, predsjednica Udruge odgajatelja “Krijesnice”, na konferenciji za novinare sazvanoj povodom druge godišnjice postojanja Udruge. Osnivanje mreže ne zahtijeva nikakva dodatna inancijska sredstva, a, prema rijeima predsjednice, potrebna je samo dobra volja jedinica lokalne samouprave da donesu mrežu kako bi se predškolski odgoj mogao razvijati prema stvarnim potrebama roditelja i djece. - Udruga je po tom pitanju prošle godine sazvala sastanak predstavnika MZOŠ-a, jedinica lokalne samouprave te ravnatelja predškolskih ustanova, meutim, na tome je ostalo. Nakon toga nije se dogodilo ništa sada ve godinu dana, dodala je predsjednica Udruge odgajatelja “Krijesnice”. Osim toga, ono što je velik problem ne samo u Meimurju, ve i u cijeloj Hrvatskoj, jest sve vei broj djece s poteškoama u razvoju. Te poteškoe nisu takve da se roditelji i djeca ne bi mogli nositi s njim, ali bitno smanjuju kvalitetu života te djece. Rije je o poteškoama poput disleksije, disgraije i diskalkulije. Svi ti problemi, prema rijeima Adrijana Višnji Jevti, mogu se preventivno riješiti ukoliko se na vrijeme uvide. Udruga odgajatelja “Krijesnice” rješenje vidi u osnivanju obiteljskog centra koji bi imao preventivno i savjetodavno znaenje. Iako ga gotovo sve županije imaju, Meimurska županija još uvijek nije osnovala jedan takav centar. Za obiteljski centar, u kojem djeluju strunjaci poput logopeda, defektologa, psihologa, pedijatra, takoer nije potrebno izdvojiti dodatna sredstva s obzirom na to da inanciranje centra osigurava Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Još jedan problem s kojima se susreu u predškolskom odgoju jest onaj vezan uz mobilne strune timove. - Meimurska županija ima 27 vrtia. Govorim o predškolskim ustanovama, a ne o objektima, kojih je daleko više. Kako na podruju Meimurske županije djeluje velik broj manjih predškolskih ustanova, osnivanje mobilnih timova olakšalo bi ustanovama ispoštovati Državne pedagoške standarde, a odgajateljima rad. U ovom sluaju ponovno nije potrebno izdvojiti dodatna inancijska sredstva jer bi timove suinancirale ustanove u stvarnom omjeru strunjaka koji su im potrebni, kaže Adrijana Višnji Jevti.

Dvjesto eura po kvadratu za bankarski džep, a ne graane i graevinare!? Prema izjavi premijerke, hrvatska e Vlada dati u hitnu proceduru zakon kojim e se kupnja prvog stana subvencionirati s posudbom od 200 eura po kvadratu. Ideja je da se time pomogne graanima da dou do stanova, a takoer bi to bila injekcija za reanimacijuposrnulegraevinskeindustrije. Takvojebaremslužbenoobrazloženje.Vlada je za to ve pripremila 21 milijun kuna. Kad sam ovo uo, mislio sam da je šala, jer je toliko nelogino da o tome ni ne treba raspravljati.No,ispalojedajeozbiljno. aksu se prvi put pojedini ekonomisti digli na noge ustvrdivši da to nije pomo ni graevini ni graanima, ve je pomo bankama. Banke su, naime, skupo posuivale novac graevinarima, ovi su gradili skupe

stanove, da bi zam banke opet posudile još skuplji novac graanima da bi kupili te skupe stanove. Na kraju su banke, bez mnogo muke, sjedile i ekale da im i jedni i drugi vraaju novac optereen neopravdano visokim kamatama. Zahvaljujui tome, cijene nekretnina u Hrvatskoj otišle su u nebesa, svim tržišnim zakonima usprkos, prema kojima je zbog zastarjelog naina gradnje i geografskih pozicija vrijednost tih nekretnina barem za treinu niža. Zahvaljujui takvom spinu, banke su u nas zaraivale i zarauju daleko više nego u svojim domicilnim zemljama, gdje ih njihove domae vlade bez problema stisnu za šiju pokušavaju li initi ovakve radnje koje više spadaju u domenu lihvarenja

negoli bankarstva. Padnu li u nas cijene nekretninama, banke nee ostati bez svog novca, jer uvijek mogu doi u vlasništvo tih nekretnina i prodavati ih. No, svjesne realnih cijena, ne žele doi u tu situaciju i ostati bez dosadašnje lagane ekstra zarade. Hrvatska optereena kreditima i u okovima stranog kapitala nema hrabrosti vrsto se postaviti prema lihvarenju, jer bi banke mogle prestati uskakati s kreditima kojima se krpaju proraunske rupe. Još je bizarnije što se spominje kako je takav model izlaska iz krize uspješno isproban u Francuskoj, Njemakoj i Španjolskoj, davanjem subvencija svojim graanima za kupnju automobila, ime su te zemlje spašavale posrnulu automobilsku industriju.

Kakav nonsens. Automobilska industrija ima daleko brži obrt kapitala, i rezulta se vide trenutano. Automobilska industrija je izvozna grana i cijene automobila nisu umjetno podignute nancijskim inženjeringom, ve je njihova cijena denirana tržištem i tehnološkim napretkom. Oživljavanjem automobilske industrije, te su zemlje ponajprije subvencionirale izvoz istovremeno pomažui svojim graanima, a kod nas se pomaže poveanje dužnike krize. Pa zar razlika nije oita? Kome nije, evo još jedan primjer. Upravo na takav nain umjetnog dizanja cijena nekretnina zapoela je svjetska ekonomska kriza u SAD-u. Upravo takvim spinom cijene nekretnina tamo su

5

vrtoglavo rasle, graevinari gradili, a ljudi kupovali, i ak uz daleko povoljnije kredite banke su zadovoljno trljale ruke. U kratko vrijeme podigla se kula od karata koja je treskom pala i povela u krizu cijeli svijet, jer su sve banke tamo ulagale svoj novac. Cijene nekretnina pale su i do 75 posto. Donese li ovaj zakon, Vlada je odluila još više podii tu hrvatsku lihvarsku kulu od karata. Hrvatska ima na desetke tisua neprodanih stanova i oni jednostavno moraju pojeftiniti da bi se prodali. U suprotnom, to je kao da graanima posudite novac kako trgovci ne bi imali sezonske rasprodaje, nego staru robu zauvijek prodavali po ism cijenama. Ne

Dugogodišnja tradicija predškolskog odgoja na podruju Meimurja Udruga odgajatelja “Krijesnice”, koja trenutno okuplja 180 odgajatelja iz svih meimurskih vrtia, osnovana je 5. ožujka 2008. godine kao strukovna udruga odgajatelja s podruja Meimurske županije. Organiziranje seminara, predavanja te tematskih radionica zbog strunog usavršavanja odgajatelja važan je dio aktivnosti koje Udruga provodi. Meu aktivnostima istiu se i predlaganje mjera za poboljšanje profesionalnog statusa i uvjeta rada odgajatelja odgovarajuim tijelima i provoenje mjera s odgovarajuim tijelima. -Udrugaodgajatelja‘Krijesnice’ proizašla je iz dugogodišnje tradicije predškolskog odgoja na podruju Meimurja. Naime, 1901. godine otvoren je prvi vrti u Meimurju, a i studij predškolskog odgoja ve se dugi niz godina odvija ovdje u gradu akovcu. Vrtii su postali djeje kue u kojima se radi, aktivno ui te u kojima djeca kroz igru stjeu nova znanja. Stoga smo, eto, osnovali udrugu u cilju maksimalnog usavršavanja odgajatelja, kazala je tajnica Udruge Gordana Šolti-Siladi.

Omoguili odgajateljima daljnje školovanje Od kada postoji, Udruga se aktivno ukljuila i u aktivnosti koje se odvijaju na podruju cijele Hrvatske. Upravo je Udruga odgajatelja “Krijesnice” bila inicijator i pokreta sportskih susreta udruga odgajatelja Hrvatske, iji je cilj razmjena iskustva u neformalnom druženju. Od aktivnosti u dvije godine postojanja predsjednica i tajnica istiu: - U 2008. godini dogodile su se vrlo ružne stvari na fakultetima. Naime, smanjeni su kriteriji za upis na studij za odgajatelje. U suradnji s ostalim udrugama upuen je apel da ti kriteriji ostanu isti, odnosno da se ak postrože kako se ne bi narušavao integritet i ugled struke. Djelomice je uvaženo jer je još iste godine Uiteljski fakultet u Rijeci ostao na starim kriterijima, odnosno nije ih smanjivao. Takoer smo se angažirali da odgajatelji dobe mogunost daljnjeg obrazovanja i vertikalne prohodnosti te možemo rei da je 2009./2010. prva godina u kojoj je u Hrvatskoj krenuo sveuilišni studij za odgajatelje, i to na uiteljskim fakultetima u Rijeci i Osijeku. Oni su za sada jedini koji obrazuju odgajatelje prema sveuilišnoj koncepciji, što znai mogunost prohodnosti do poslijediplomskih studija, što do sad nije bilo omogueno. Još nešto što je nama jako važno jest da smo postali partneri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Pozvani smo da sudjelujemo u izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi. (hz)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

da smo u krizi, nego ona izgleda tek dolazi. Kod nas se iz krize pokušava izai zadržavanjem iste situacije uz suludu ideju da e kriza proi iako se njezini generatori ne otklone.


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

TURIZAM postaje sve znaajnija gospodarska grana, ali politika to još uvijek ne prepoznaje dovoljno

Meimurska turistika direkcija važnija barem kao REDEA i AKRA Turizam je najmlaa gospodarska grana u strukturi meimurskog gospodarstva i poznato je da su razvoju te grane u Meimurju vjetar u lea dale Toplice Sveti Martin kao ona jezgra oko koje se šire koncentrini krugovi daljnjeg razvoja. U te koncentrine krugove dobro se uklapa gastro ponuda i vinske ceste te svi pojedinani napori koji se ulažu da se pridonese što boljoj turistikoj ponudi našeg kraja. No, još nam uvijek nedostaje jedinstvena strategija i vizija na razini Meimurske županije, kako bi svi ti napori bili objedinjeni u pravcu da Meimurje bude jedinstvena i prepoznatljiva turistika destinacija. Istini za volju, papirnata strategija postoji, no, ona je tko zna zbog ega ostala mrtvo slovo na papiru. Možda bi i strategije u novim okolnostima trebale biti na neki nain životnije, a novac koji se troši na njih utrošen u sasvim opipljive akcije kao što je, primjerice, tiskanje deset tisua promotivnih prospekata koji bi se odaslali u razne turistike agencije te bi tako glas o našoj ponudi došao do agenata i turista.

Turizam kao strateški meimurski gospodarski proizvod - Pojedinane napore i akcije potrebno je objediniti u osmišljenu strategiju kako bi dali još bolje rezultate, poruio je Marijan Martinjaš, predsjednik Strukovne grupe turizma i ugostiteljstva pri Gospodarskoj komori. Špancirfest, koji je po mišljenju mnogih najbolja turistiko - gastronomska

- Politika za sada, na žalost, nema ni ideju ni viziju kako pomoi turizmu u Meimurju da on postane novi kota zamašnjak novoga gospodarskog uzleta, kao što je to sluaj i s ranije osnovanim agencijama manifestacija trenutno u Europi, upravo zbog te zajednike strategije sviju, od politike, gospodarstva i djelatnika u turizmu, postala je to što jest, a nastala je inspirirana našim Porcijunkulovim, kazao je Martinjaš. Ako smo zaposlili dvadesetak “europskih inovnika” u agencijama kao što su REDEA i AKRA, zbog mogunosti korištenja (pred)pristupnih fondova EU, iako nam se ini da ni tu nema strategije što i kako, došlo je “5 do 12” da Županija uz pomo gradova i opina osnuje Meimursku turistiku direkciju koja e objediniti ono što govori Martinjaš, i ne samo to nego raditi i na organiziranom dovoenju turista u Meimurju. Bez toga nee ii i politika bi trebala biti i te kako svjesna da u trenucima kad odumire tekstilna, kožarska, pa ak i graevinska industrija u našem kraju turizam može biti strateški kota zamašnjak gospodarskog rasta i razvoja. Drugo je pitanje što naši politiari nikako da to prepoznaju, ve samo daju uglavnom deklarativnu podršku projektima u toj za budunost možda i strateškom meimurskom gospodarskom proizvodu. Nemojmo dozvoliti da nam uvijek netko odnese primat za ono što mi možemo razvijati, problem je u nama što ne radimo dovoljno na vlastitoj prezentaciji.

A prezentacija se radi na razliite nain, meu ostalim i kroz gastronomsku prezentaciju. Trebamo se zapitati koliko njih u Hrvatskoj nije ulo za slanine i meso z tiblice? Puno njih, a upravo bi to trebao i mogao biti gastronomski simbol koji bi asocirao na Meimurje, kao što je prekmurska gibanica simbol po kojem prepoznaju Prekmurje. A to isto jelo u mnogobrojnim varijantama desetljeima se priprema i u Meimurju, samo što se mi nismo s tim prezentirali da bi postali po tome ili emu drugome prepoznatljivi. Predugo nismo postali svjesni važnosti prepoznatljivosti.

EKONOMSKI BREVIJAR

potpuno nova kultura u našem podneblju, a dokazano je da može dobro uspijevati, ima sigurnu potražnju i prodaju u inozemstvu. To su, zapravo sve karakteristike ispravnog poduzetnikog pothvata – traženi proizvod, poznato i sigurno tržište, i još izvoz! Nakon uspješnog provoenja projekta, najavljeno je zapošljavanje nekoliko radnika, nastavak i proširenje uzgoja i proizvodnje. Tako nastaje poduzetniki pothvat. Svaka ast. U našem kraju, osim tradicionalne poljoprivrede, prostora i mogunosti ima u ekološkoj proizvodnji, biodinamikoj proizvodnji, ali i u novostima, poput aromatinog bilja. Takvi projekti su sasvim ostvarivi, za njih postoje i informacije u savjetodavnim službama, meutim, problem je u nekoordinaciji i neinformiranju šire javnosti u kojoj bi se sigurno našlo zainteresiranih za nove djelatnosti, a mnoge bi se i potaklo na djelovanje. Zato predlažem prikupljanje ideja i sastavljanje mape

Dekanica Meimurskog veleuilišta Nevenka Breslauer kazala je da u Meimurju ima prostora za razvoj turizma za mlade koji su dobri potrošai jer za maturalce i škole u prirodi roditelji uvijek prije izdvoje nego za vlastiti odmor. I dok naša djeca i mladi odlaze na more, mi kontinentalci trebamo razmišljati o ponudi za djecu i mlade iz morskih krajeva.

Da svi ne spavaju, ve su tu mogunost i prepoznali, iznijela je Jasmina Turk iz Cimpera koji upravo nude tu vrstu ponude, jednodnevne osmišljene izlete za školarce, uz prikaz rudarstva u prošlosti ovog kraja, upoznavanje sa sadašnjom proizvodnjom piva i sokova, suvremenom proizvodnjom plastine stolarije te s mogunošu konzumacije gastronomske ponude. (BMO)

Premda se u posljednje vrijeme i te kako radi na meusobnom povezivanju i puno više komunicira unutar ove branše, istodobno je potrebno još više raditi na razvijanju svijesti da poveanje gastronomske ponude razvija i potražnju. I ugostitelji moraju slati goste jedni drugima jer svaka je kua u neemu posebna. Ljubomorno uvanje gostiju više šteti nego koristi. Poveanje gastronomske ponude doprinosi i poveanju potražnje. Omoguava da Meimurje promoviramo kao destinaciju za dobre gastronomske ture po Meimurju jer im na više razliitih lokacija imamo što ponuditi. A upravo u tom nam dijelu nedostaje krovni dio, netko tko bi se posvetio samo tome cilju, unaprjeenju turizma. Zadnjih godina uinjeno je puno pomaka na stvaranju kadrova za ugostiteljstvo i turizam, prvenstveno kroz Srednju školu Prelog, a sada i kroz formiranje studija za menedžment u turizmu i sportu. I dok su dva dana kasnije na sjednici Strukovne grupe tekstilne i obuarske industrije bili i predstavnici i Županije i Grada akovca na najvišoj razini, na Strukovnoj grupi njihov je dolazak izostao. Nije bilo ak ni nove proelnice za turizam Meimurske županije, a kažu da je bila pozvana. (Božena Malekoci - Oleti)

POGLED ODOZDO

Prerastanje projekata u poduzetnike pothvate Projekt je jednokratna aktivnost s odreenim ciljem i dodijeljenim sredstvima. No, nije iskljueno da se uspješan projekt nastavi i pretvori u stalnu aktivnost, a time i u novi poduzetniki pothvat. Jedan od dobrih primjera za to je Team d.d. koji je uz osnovnu graditeljsku djelatnost uspješno razvio i ugostiteljstvo s naznakama turizma. Zanimljivi podprojekti su im proizvodnja piva, ledenog aja, vonih rakija, ipsa od jabuke ... Sve su to prirodni proizvodi s potencijalom. Evo još jednog, sasvim drugaijeg primjera. Šira javnost je nedavno informirana o uspješnom projektu uzgoja i prodaje kivana u sisakoj okolici, u klimatskim uvjetima koji su slini meimurskima. Kivano je afriko niskokalorino voe bogato vitaminima i mineralima. Zanimljivo je da se na sobnoj temperaturi kivano može uvati nekoliko mjeseci, dok bi se u hladnjaku odmah pokvario (pa, ipak je podrijetlom iz Afrike). To je

Neiskorištene mogunosti za školu u prirodi

Nedostaje i bolja meusobna komunikacija u Meimurju

Prva lasta - politiari raunaju koliko košta jedan otpušteni

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr poslovnih mogunosti lijepog našeg malog Meimurja. Regionalni operativni plan postoji, ali on je preopenit, i malo poznat. Prema tome, razvoj je najjednostavnije i najsigurnije zapoeti poticanjem projekata. U mnoštvu projekata sigurno e se razviti i oni uspješni, koji e u praksi utvrditi sve komparativne prednosti i biti putokaz ostalima. Projekt je uspješan kada se postignu zadani ciljevi s odobrenim sredstvima i u predvienom vremenu. Ako iz tog uspjeha uslijedi i nastavak rada, onda je to dodatni uspjeh i pravi poduzetniki pothvat. A toga uvijek treba!

Trebala je kriza dotle stisnuti da bar pokoja lasta u politici pone raunati koliko gubitak radnog mjesta košta proraun. Možda i nije udno da je takva matematika u javnost došla od Zorana Vidovia, zamjenika akovekog gradonaelnika, koji je relativno kratko na toj politikoj dužnosti pa se još nije inicirao politikom tromošu ni dovoljno oguglao na stanje u gospodarstvu. On je prvi iznio ono što do sad nikada nismo uli u javnosti, da svaki otpušteni znai minus od 3.500 kuna godišnje u gradskom proraunu. Sada kada se mjeseno gubi po petsto radnih mjesta ta svota više nije bezazlena. Naime, to je samo jedan segment, gubitak koji nastaje otpuštanjem. Svaki otpušteni za sobom povlai još niz drugih troškova. Za svakog otpuštenog oni koji su ostali raditi moraju nadopunjavati iznos u zdravstvenoj blagajni za zdravstveno osiguranje. Vjerojatnost da e se otpušteni razboljeti u odnosu na to dok je bio zaposlen dramatino raste, jer upravo otpuštanje izaziva jai i znaajniji stres nego poroci kao što su pušenje, pijenje i prekomjerna debljina. Sjetite se koliko je ljudi oboljelo od zloud-

nih bolesti kratko vrijeme nakon što su postali tehnološki višak? Koliko ih je zbog gubitka posla postalo ovisno o antidepresivima? Svaki otpušteni, osim toga, barem u jednom kraem razdoblju ima pravo na naknadu za nezaposlenost. Broj korisnika novane naknade u odnosu na isto razdoblje lani povean je za 40 posto. To je 40 posto više sredstava. Netko taj novac za njih mora zaraditi. Što radi država u isto vrijeme? Brine se samo kako da zaštiti svoju potrošnju projiciranu kroz proraun. Kako se krug poreznih obveznika smanjuje, tako ona poveava teret na preostale. Poveava PDV, uvodi hara. Njezinu politiku slijede opine i gradovi i u okviru svojih nadležnosti poveavaju cijene komunalne naknade, doprinosa, odvoza smea i drugih usluga. I pri tome prave se gluhi i slijepi na to što režu granu pod sobom. Gdje je tome kraj, kad dogori do noktiju proraunskim korisnicima i njihovim patronima. No, još ne žele priznati da u petoj brzini vozimo prema zidu i da bi svi zajedno mogli završiti u velikom prasku. Ne, još ne posustaju, ve zajedno s bankama smišljaju aukcije za kredite koji bi, vjerovali ili ne, bili usmjereni i za plaanje obveza opet toj istoj rastrošnoj državi. Gospodarstvenici vrište: neemo kredite jer

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nema novih narudžbi pa ih neemo moi vraati. Trebaju li napokon shvatiti ih ozbiljno i na barem tri dana sve radnike dati na burzu kako bi rastrošna država shvatila da dalje tako ne ide? Pozivati samo gospodarstvo na solidarnost i trpljenje, a malo poduzimati da ono što stvara novu vrijednost, ne dobiva nikakve beneicije, vodi u propast. Ako Tegrini djelatnici voze francuske automobile zato što ih je preuzela francuska irma, po kojem to zakonu mi ne možemo domae proizvode koristiti svugdje tamo gdje država nabavlja za svoje potrebe, kad spašavamo vlastitu gospodarsku egzistenciju. Nitko umjesto nas to nee uiniti, uzalud oekujemo neku gospodarsku lotu koja e uploviti u obranu našega posrnulog gospodarstva.


16. veljae 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NAJSNAŽNIJI poljoprivredni proizvoai opine Donji Kraljevec udružili snage

Osnovana Poljoprivredna zadruga “Stela”

- Prvenstveni cilj je doi što povoljnije do zaštitnih sredstava i repromaterijala, kao i organiziraniji nastup prema tržištu

U prostorima hotela “Kralj” u Donjem Kraljevcu osnovana je u petak Poljoprivredna zadruga “Stela” velikih poljoprivrednih proizvoaa iz opine Donji Kraljevec. PZ “Stela” osnovalo je etrnaest vodeih poljoprivrednih proizvoaa opine: Vjeran Štampar, Mladen Blažeka, Dražen Štefok, Tomica Strahija, Tomislav Srpak, Mladen Srpak, Josip Furdi, uro Bister, Vladimir Srpak, Ljubomir Vlahek, urica Štampar, Božo Baranaši, Vera Horvat i Mladen onka, rije je o predstavnicima poljoprivrednih obitelji srednje, odnosno mlae generacije. Zadruga je otvorenog tipa i moi e se udružiti i drugi poljoprivrednici, a osnivaki ulog je 1.000 kuna. Za upravitelja zadruge izabran je Mladen onka iz Donjeg

Pustakovca, dok je predsjednik skupštine Vjeran Štampar iz Svetog Jurja u Trnju. Inicijativu za osnutak Poljoprivredne zadruge dao je Mladen Blažeka i voarska obitelj Horvat iz Donjeg Kraljevca. Upravitelj PZ-a “Stela” Mladen onka, koji se bavi voarskom proizvodnjom i koji je javnosti poznatiji kao bivši naelnik opine Donji Kraljevec, rekao nam je: - Naš je cilj zajednika nabavka zaštitnih sredstava i repromaterijala, pri emu oekujemo popust na koliinu pri narudžbama, pa e nas tako proizvodnja doi

jeftinije. Zajedniki se obrauje oko 500 hektara zemljišta, što znai da tržištu možemo isporuiti od 2.000 do 3.000 tona razliitih poljoprivrednih proizvoda, od ega voe proizvodimo na 50 hektara te povre na isto oko 50 hektara. U skoroj budunosti predstoji nam gradnja zadružne hladnjae, sortirnice i po potrebi pakirnice. Znamo da je to trošak, ali bez toga nije mogue uvanje poljoprivrednih proizvoda tijekom cijele godine, što se od nas oekuje ako želimo ugovore s velikim trgovakim lancima. Nadamo se i pomoi

države, a vidjet emo kako emo i na koji nain moi iskoristiti sredstva iz fondova Europske unije.” Jedan od osnivaa, Tomislav Srpak iz Palinovca, napomenuo je da meu osnivaima ima ak sedam branitelja, pa je to i braniteljska zadruga. Osnivanje zadruge pozdravio je naelnik opine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, a osnivakoj skupštini bio je nazoan i Stjepan Jeli, voditelj Referalnog centra za braniteljske zadruge u Bregani, Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, a u ime HZPSS za županiju Milorad Šubi. (J. Šimunko)

DJEJA OBUA BAMBI

Bambi nova proljetna kolekcija Slijedei najnovije trendove u dizajnu djeje obue te uvijek poštujui visoke standarde kvalitete, Bambi je predstavio svoju novu kolekciju za proljee/ljeto 2010. koja se od sredine

Upravitelj PZ-a “Stela” Mladen onka: - lanovi zadruge obrauju oko 500 hektara, a zajedno mogu isporuiti i do 3.000 tona poljoprivrednih proizvoda

veljae nalazi u Bambi prodajnim mjestima diljem zemlje. Tako klinci i njihovi roditelji i ove sezone mogu birati izmeu više od 250 modela iz asortimana ovog poznatog hrvatskog branda koji svoj uspjeh temelji na dugogodišnjem iskustvu i visokim standardima u proizvodnji djeje obue. Bambi svojim kupcima svake sezone nudi široki asortiman cipelica za djevojice i djeake od brojeva 16 do 35, iji su svi modeli izraeni od prirodnih

materijala s anatomskim uloškom, pojaanim petnim djelom te stabilizatorom lista. Na taj je nain djeja cipela u potpunosti prilagoena nježnim djejim stopalima te osigurava njihov pravilni razvoj.

NOVOOTVORENI MKE Antenski centar u akovcu

Antene, prijemnici, pojaala i resiveri za digitalno doba Potrebnu opremu, preporuke, tehnike savjete, informacije vezane uz DVBT možete od sad potražiti u MKE antenskom centru, u novootvorenoj trgovini, poslovnici u akovcu, u ulici Ante Starevia 6. Kako su nam rekli u trgovini, za dobar prijem pobrinut e se dobar DVB-T prijemnik. MKE je generalni zastupnik Nytro box resivera za digitalni, zemaljski i satelitski prijem programa. - Djelatnost ove irme obuhvaa i proizvodnju svih antenskih pojaala, antena, resivera koji dolaze upravo u novo digitalno vrijeme kada e se svi televizijski programi u Hrvatskoj moi gledati preko novih aparata. - Vodei su proizvoa TV antena i antenske opreme u Hrvatskoj, svoje proizvode izvoze i izvan naših granica što ukazuje na kvalitetu proizvoda koja je prepoznata i na zahtjevnom Europskom tržištu. Poznati su i po tome što su uveli vlastite robne marke kao što su ROTAMAX i TV-MAX. Od samog poetka pridaju veliku važnost i

MARKETING NA DJELU

Piše: Dario Šafari dariosafaric@net.hr

Još jedan sjajan job je na vidiku Twitter je sjajan pokazatelj buzza, odnosno stanja nacije ili bolje reeno svijeta o emu ljudi najviše priaju. Prošli tjedan top teme su bili Barack Osama Obama i naravno najpoznatiji tampon, pardon table raunalo na svijetu (kako su ga neki pogrdno nazvali) iPad. Apple je sjajan! Koji brand u zadnjih 10 godina mase toliko slijede. On je kult i ja sam priznajem dio toga kulta. Moram priznati da želim analizirati u jednoj cijeloj kolumni fenomen iPada i razlog zašto e on postati novi bestseler Apple.

And the world has changed again 1993. godine u prodaju je pušten Apple Newton Message Pad. Spomenuti je ureaj bio „otac“, odnosno pretea današnjega iPada (što je ak vidljvio i iz imena Pad koje je Apple sada preuzeo). Na žalost, Newton je

bio ispred svoga vremena i nije doživio uspjeh. On je bio jednostavno proizvod koji je lansiran u pogrešno vrijeme (isto kao i toast, što možete proitati u nekoj prošloj kolumni.). Svaka klasa ili segment ima svoje remek djelo koje postavlaj standarde. Svi ostali su sljedbenici. U kompaktnoj klasi to je VW Golf. On je mjerilo suvremenih automobilskih trendova u spomenutom segmentu i nikad nije izaziva. On se ne mora dokazati. Isto je tako s iPhonom, on je najbolji, daleko najbolji mobilni ureaj ikada. Ve vidim negativne komentare na kraju ove kolumne od strane neznalica, no budite maštoviti u argumentiranju mojih teza. Ljudi navalite!

Zašto e uspjeti iPad? Gizmodo je jedan od najposjeenijih tehnoloških blogova na svijetu. Stvari koje na Gizmo-

pažnju razvoju i napretku, te stalno usavršavaju postojee i razvijaju nove proizvode. Svakako treba istai da e vam osoblje antentskog centra u akovcu pružiti strunu pomo te odgovoriti na sva vaša struna pitanja. - Poslovnica u akovcu, u ulici je Ante Starevia 6, telefon je 390-248, radno vrijeme je od 8 do 20 sati, subotom od 9 do 16 sati ili pak na www.mke.hr, cakovec@ mke.hr (N. Šardi)

du itam danas e se, otprilike za nekoliko dana, pojaviti na (netu) ili u (novinama), hrvatskim medijima. Mjesecima prije izlaska iPada, Gizmodo je imao team koji se bavio istraživanjem novog misteriznoga lana Apple obitelji. iSlate, TableMac i drugi nazivi trebali su postati brand, odnosno naziv današnjeg iPada. Apple zna uvati sjajno svoje ideje i inovacije. U jednome interjvuu, koji sam nedavno gledao, navodno nitko u Apple, prije samog predstavljanja proizvoda, ne zna sve karakteristike i speciikaciju produkta osim samog Jobsa. Mit ili ne, Apple je misterozan i uva svoje tajne kao zmija noge. Ono što je zanimljivo, u iPadu su integrirana više od 200 raznih patenata. No to nije dovoljno za uspjeh. Val uspjeha iPada e krenuti naravno iz SAD-a. iPad ima sve ono dobro zbog ega su

uspjeli iPod, iPhone i Mac u zadnjem desteljeu. Ukratko, on je autentian, vjerodostojan i predstavlja sjajan balans izmeu lifestyle ureaja i pravog raunalnog stroja. Sve tri navedene karakteristike same po sebi su dovoljne za uspjeh. Autentinost je paradigma koju kupci u ovome stoljeu jako cijene. Budi razliit! Budi Plava krava kako to Seth Godin opisuje. iPad e uspjeti jer je kompatibilan s nezaustavljivim Apple mašinerijom zvanom AppStore, koja trenutno broji 140.000 aplikacija (do kraja godine bit e oko 300.000). AppStore je dio iTunes Music Store koji uz pomo iPada dobiva novog lana BookStore. iPad mora uspjeti jer stvara doživljaj! Doživljaj kupnje, postprodajnih servisa i funkcionalnosti. Sve to objedinjuje iPad. Ako nikad niste u životu koristili Mac, ne znate što je iskustvo.

Ono što esto volim napomentu na svojim predavanjima jest da je Apple jedina tvrtka na svijetu koja objedinjuje dvije posve razliite ciljane skupine kupaca. One kod kojih prevladava lijeva strana mozga, tj. analitika i znanstvena hemisfera i ona desna strana kreativaca i emocionalnih grabežljivaca. Ako Vi znate bilo koju drugu tvrtku koja stvara retenciju kod ove dvije razliite ciljane skupine, molim da me informirate.

Kazo (Hrvoje Kekeš) – „Budimo realni ali...“ itajui komentare na hrvatskim blogovima, forumima i ak „renomiranim“ gadget stranicama vidim da su kritike vezane uz iPad iste kao 2007. godine u vrijeme izlaska iPhona. Ovo je još jedan dejavu hravatskih neznalica tehološkoga svijeta. Pljuvali ste po iPhonu, a sada ga veina Vas ima u ruci ili ga jarko želi barem na tren dodirnuti. Prosjeni Zemljanin realno nema potrebe da na svome mobitelu ima kameru od 8.0

megapiksela. Za slikanje postoje fotoaparati (pitajte barem profesionalce koji se time bave). No jedno moram priznati. iPad ne može nadmašiti ni približiti se uspjehu iPhona jer nije proizvod za široke mase. On je ukratko i subjektivno Mac za nezahtjevne poetnike i ljude „tankih džepova“. Jedno je sigurno, Apple je lansiranjem 2001 godine iPoda oživio svoj zamah i s takvim zaleem brzo koraa k najbrandu prvog desteljea 21. stoljea.


8

Crna kronika

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOTORIBA

Prometna nesrea na pružnom prijelazu U Sajmišnoj ulici u Kotoribi na neobilježenom pružnom prijelazu prošli se petak dogodila prometna nesrea. Meunarodni putniki vlak, kojim je na relaciji Murakerestur - akovec upravljao strojovoa roen 1950. godine, iz Selnice, naletio je na osobno vozilo. Voza osobnog automobila registarske oznake K 433-ER, roen 1969. godine, iz Kotoribe,

vozilom je upravljao pod utjecajem alkohola te mu je izmjereno 2,36 g/kg alkohola u krvi. Vozilom hitne pomoi prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu utvrene lake tjelesne ozljede te je nakon lijenike pomoi pušten kui. Zbog prometne nesree na relaciji Murakerestur - akovec meunarodni teretni vlak kasnio je 75 minuta.

GARDINOVEC

Iz obiteljske kue ukraden vrijedan nakit Iz obiteljske kue u vlasništvu ženske osobe, roene 1936. godine, iz Gardinovca, prošle je subote ukraden mobitel marke “samsung” i vrijedan nakit. Nestale su dvije biserne ogrlice, etiri srebrna i tri zlatna prsten, više komada srebrnih i zlatnih lania i narukvica, dva ženska runa sata, komplet nakita marke “Qbos” i više komada srebrnih i zlatnih naušnica. Nepoznati poinitelj, ili više njih, razvalio je prozor kroz koji

je ušao u kuu. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od šest tisua kuna, a protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

UKRATKO

Otuio nezakljuano vozilo U Livadarskoj ulici u Pribislavcu nepoznati je poinitelj otuio nezakljuano teretno vozilo s kljuevima u kontakt bravi, marke “ford courier”, registarske oznake VŽ 283-GL. Vozilo, u vlasništvu muške osobe roene 1990. godine, iz Držimurca, pronaeno je isti dan u blizini naselja Strmec Podravski te je vraeno vlasniku. Materijalna šteta iznosi oko tri tisue kuna.

Kraa iz osobnog vozila Na parkiralištu kod gradskog groblja u Mihovljanskoj ulici u akovcu prošli je utorak za sada nepoznati poinitelj iz osobnog automobila ukrao žensku torbu u kojoj se nalazio novanik, osobne isprave, kreditna kartica i mobitel. Vozilo, u koje je provalio razbivši bono staklo, vlasništvo je ženske osobe, roene 1954. godine, iz akovca. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko dvije i pol tisue kuna, a protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave nadležnom ODO-u u akovcu.

Iz pekarnice ukraen dnevni utrošak U Glavnoj ulici u Prelogu prošli je vikend iz pekarnice

“Meimurje” ukradena vreica s dnevnim utroškom. Originalnim ili slinim kljuem nepoznati poinitelj, ili više njih, otkljuao je ulazna vrata pekarnice te iz nezakljuane ladice ispod blagajnikog pulta ukrao navedeni dnevni utrošak. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko dvije tisue kuna.

Najava akcije “Brzina, pojas, mobitel” Na cijelom podruju Policijske uprave meimurske u srijedu 17. veljae u vremenu od 10 do 17 sati provodit e se operativna akcija “Brzina, pojas, mobitel”. Osim na suzbijanje prekršaja prekoraenja dopuštene brzine i nekorištenja sigurnosnog pojasa, akcija e biti usmjerena na nepropisnu uporabu mobitela i suzbijanje grubog kršenja prometne discipline.

Željko Murk iza sebe je ostavio suprugu Kristijanu i trojicu sinova

OBILJEŽENA sedma godišnjica tragine pogibije policajca Željka Murka

Odana poast tragino poginulom policajcu Meimurski policajci, Meimurska županija, Grad akovec, Mjesni odbor Mihovljan te predstavnici brojnih institucija obilježili su prošli petak dan pogibije policajca Željka Murka, koji je poginuo prije sedam godine pri potrazi za pljakašem Varaždinske banke u Nedelišu. Tragini dogaaj zbio se tono 12. veljae 2003. godine u potjeri za Marselom Budimirom, koji je, u trenutku kada ga je policijska ophodnja sustigla u šumi u blizini Gornjeg Kuršanca, iz automatske puške pucao i tom prilikom usmrtio Željka Murka. Iza Murka je bila asna policijska karijera koja je poela u ožujku 1991. godine. Prvo je radio u Ispostavi prometne policije Policijske postaje akovec, dok je u vrijeme pogibije bio na mjestu kriminalistiko - prometnog tehniara u Postaji prometne policije. Željko Murk iza sebe je ostavio suprugu Kristijanu i trojicu sinova, kojima je ovom prigodom Županija uruila bonove od tisuu kuna. Naelnik PU meimurske Ivan Soka istaknuo je koliko je važno obilježavanje ovoga traginog dana te je

Prošli petak obilježen je dan pogibije policajca Željka Murka

kazao kako se pomaže obitelji poginulog Murka. - inimo ono što je u našoj moi kako bi pomogli obitelji, a mislim da su svakodnevni kontakti najvea pomo. Kada pak je rije o materijalnoj pomoi, pomognemo i na taj nain koliko možemo. Što se tie spomen - parka, moram rei da imamo dobru ideju, meutim, imamo velike probleme oko legalizacije

prostora. Ne bismo htjeli ui u nešto što nije potpuno legalno, a tu su i inancijski problemi. Organizirali smo nekoliko dobrotvornih akcija, no, još uvijek nije skupljeno dovoljno novca. Jedino što je sigurno jest da e mjesto pogibije, odnosno spomen - podruje ostati. Hoe li se podruje proširiti, teško je rei, kazao je Ivan Soka, naelnik PU meimurske.

Uz gradonaelnika Branka Šalamona i župana Ivicu Perhoa, komemorativnom skupu nazoili su i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Osim na akovekom groblju, vijenac je položen i na spomen - plou na Društvenom domu u Mihovljanu, gdje je i održan komemorativni skup. (hz, foto: Vrzan)

Memorijalni malonogometni turnir “Željko Murk” U Policijskoj upravi meimurskoj prošli je etvrtak održan memorijalni malonogometni turnir “Željko Murk” u okviru obilježavanja godišnjice pogibije policijskog službenika Željka Murka. Na turniru su sudjelovale ustrojstvene jedinice Policijske uprave, te po prvi

puta ekipa Mjesnog odbora Mihovljan. Pobjedu je slavila ekipa Policijske postaje Mursko Središe koja je u inalnoj utakmici bila bolja od ekipe Kolegija naelnika. Predstavniku pobjednike ekipe pobjedniki pehar uruio je Fran Murk, najmlai sin poginulog policijskog službenika Željka Murka.

Pobjedniki pehar uruio je Fran Murk, najmlai sin Željka Murka


16. veljae 2010.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

U OŠ GORIAN opovrgavaju da e uenici zbog promjene jezika biti zakinuti

Ravnatelj Vadlja: Zaostatak nastave iz engleskog jezika bit e nadoknaen - Problem roditelji vide u tome što je “preko noi” promijenjen prvi strani jezik, tako da uenicima kojima je to do sada bio njemaki nije se nimalo jednostavno samo tako “prešaltati” na engleski U više redakcija upueno je pismo potpisano samo sa “Zbunjeni roditelji uenika OŠ Gorian” (objavljujemo ga na stranici “pisma i priopenja”) u kojem se kaže da ravnatelj škole Stjepan Vadlja od kraja sijenja mijenja uenicima od etvrtog do sedmog razreda nastavu stranih jezika. Do sijenja je prvi strani jezik koji su djeca uila tri sata tjedno bio njemaki, dok su engleski jezik kao izborni uila dva sata tjedno. U sijenju, meutim, ravnatelj Stjepan Vadlja zamjenjuje strane jezike, tako da se sad engleski sluša tri sata tjedno, a njemaki dva. Engleski time postaje prvi strani jezik, a njemaki izborni strani jezik. Problem se pojavio stoga što neki uenici nisu izabrali engleski kao izborni strani jezik, ve druge predmete. Ravnatelj škole je na roditeljskom sastanku obavijestio roditelje da e engleski od kraja sijenja biti prvi strani jezik jer tako mora biti po odluci Ministarstva prosvjete, a njemaki izborni. Drugim rijeima, strani su jezici zamijenili mjesta, umjesto engleskog, izborni je postao njemaki jezik, pa e ga uenici slušati sat manje.

Prosvjetna inspekcija posjetila školu Problem se pojavio zato što uenici od etvrtog razreda do sedmog razreda sad moraju nadoknaivati razliku, jer im je engleski do sada bio izborni, a sad postaje prvi strani jezik, što znai da ga slušaju tri sata tjedno, a ne samo dva sata kao do sad. Osim toga, pišu roditelji, neki uenici od etvrtog do sedmog razreda nisu izabrali engleski kao izborni strani jezik. - Tko e djeci nadoknaditi razliku u nastavi i tko e snositi odgovornost za to, pitaju roditelji, i smatraju da je ravnatelj Stjepan Vadlja napravio propust. O svemu se saznalo kad se jedan roditelj uenika žalio prosvjetnoj inspekciji, kaže se u pismu, i pita tko je odgovoran. U pismu je prozvana i predsjednica Školskog odbora Marija Horvat iz Goriana, smatra se da nije reagirala.

Ravnatelj OŠ Gorian Stjepan Vadlja: - Nastava engleskog nadoknadit e se do kraja godine U meuvremenu je u OŠ Gorian stigla prosvjetna inspekcija, vjerojatno potaknuta pismom roditelja. Zbog svega smo posjetili OŠ Gorian i razgovarali s ravnateljem Stjepanom Vadljom, koji nam je rekao

Na jesen 28 uenika manje OŠ Gorian polazi 274 uenika samo iz mjesta Gorian, a u školi radi 27 uitelja. Škola je starija i nema uvjeta za jednosmjensku nastavu. Broj uenika rapidno se smanjuje, ove godine školske e klupe napustiti 43 uenika koji završavaju osmi razred, a u prvi e se razred upisati samo 18 novih uenika, eventualno još tri više, a ukupan broj uenika u školi

past e za 28 uenika. To znai da e se smanjivati broj razrednih odjela, što e izazvati problem s nastavnim kadrom. Postoje i projekti za proširenje škole kako bi se omoguio jednosmjenski rad i za gradnju školske sportske dvorane, no, ne zna se kad e gradnja zapoeti zbog nedostatka sredstava u Ministarstvu prosvjete. (JŠ)

Za vuglom provincija - po drugi put Prošlo je godinu dana od smrti jednog od najveih intelektualaca sjeverne Hrvatske i Meimurja Zvonimira Bartolia. Jedna od prvih njegovih knjiga sedamdesetih godina prošlog stoljea, koja nosi naziv “Za vuglom provincija”, tada je uzburkala umalu javnost. Provincijalizam je stanje duha, bio je zakljuak Bartolia, a ovim recima želimo podsjetiti na to. Jesmo li i danas provincija i što uope znai biti provincijalac? U današnjem modernistikom poimanju znaenja provincije ona je sve što nije centar neega. Ako postoji centar, postoji i provincija kao rubno podruje koje se uvijek usporeuje s centrom. Da bi bila provincijom, ona mora biti drugaija od centra, mjesto gdje vrijede druga pravila.

Provincija je, dakle, mjesto (topos) gdje smo svi jednaki, gdje vlada kultura jednakosti i diktatura neambiciozne veine koja centar promatra iz horizonta žablje perspektive. To je ono mjesto koje u svojoj prosjenosti ne trpi nikakva iskakanja, a pogotovo intelektualna. Ne zbog toga što je to ideološki sumnjivo, ve zbog toga što svaki provincijalac smatra da mirno živi u raju na zemlji, a raj po naravi stvari ne treba zamuivati. Zato se ideja vladavine veine u provinciji pretvara u univerzalnu ideologiju koju svi moraju slijediti, a koja je jednostavna: treba živjeti kao svi drugi, ili: ako ja teško živim, drugi žive još i teže, pa sam sretan i zadovoljan što sam zlatna sredina. Meimurec govori: ne diraj mi moj raj, živei u svojevrsnoj utopiji. Ovo

je moje mjesto ugodno za život i ne treba ga mijenjati, kazuje taj progresivni i demokratini provincijalac. Zbog takvoga svojeg imperijalnog stava on želi da i drugi tako žive, što je zapravo poznato iz politike povijesti kao ideološki komunistiki minimum. Rajska provincija, meutim, nije za svakoga ista, za naivnog slikara to je krajolik rijeke Drave, a za mladog petnaestogodišnjaka disco klub, za namjernike iz Zagreba to je Meimurje kao mjesto odmora. Što je na kraju provincija? Ako je centar napredan i vladajui, provincija je zaostala i živi u prošlom vremenu svoje svakidašnje zablude i urote, svemu su krivi oni drugi. Ona pita samo za sebe, a oni drugi preko granice je ne zanimaju. A kad je tako, onda nema nikoga ije je djelo vrijedno, tko je dobar.

o pismu roditelja i iznesenim argumentima rekao: - Imali smo nedavno nadzor za etvrte razrede, kad nam je kao zakljuak nadzora izneseno da engleski mora biti obvezan kao prvi strani jezik. Nakon toga kontaktirali smo Agenciju za odgoj i obrazovanje Ministarstva prosvjete zbog rješenja tog problema. Savjetnica za engleski jezik savjetovala nam je da u ovom drugom polugodištu do kraja godine nadoknadimo razliku. Napravili smo plan nastave, do kraja ove školske godine nadoknadit emo 16 sati nastave kad je rije o engleskom jeziku. Nadoknadu emo izvesti na nain da uenici nee biti posebno optereeni. Smatramo taj problem, koji je nastao kad smo planirali nastavu, riješenim, kaže Stjepan Vadlja. Zapitali smo potom ravnatelja Vadlju je li možda rije o nadopuni sati za uitelje stranog jezika. On nam je odgovorio da uiteljice i engleskog i njemakog imaju punu satnicu do kraja ove školske godine, s tim da uiteljica njemakog jezika predaje i u OŠ Prelog kako bi popunila satnicu. Problem popune sati za njemaki jezik može nastati tek poetkom idue školske godine, kaže ravnatelj Vadlja, no, to se može riješiti nadopunama sati i planiranjem idue školske godine. (J. Šimunko)

Vodstvo DVD-a Donji kraljevec, u sredini Dragutin Glad

GODIŠNJA SKUPŠTINA DVD-a Donji Kraljevec

Protekle godine devetnaest intervencija, a samo tri požara U subotu 6. veljae u prostorijama Društvenog doma u Donjem Kraljevcu održana je 121. redovna godišnja skupština DVD-a Donji Kraljevec. Izvješe je podnio predsjednik DVD-a Dragutin Glad, uz dozapovjednika društva Alena Kovaa, zapovjednika Marijana Blažeke, a dozapovjednika Dražena Kovaa. Protekla 2009. godina za DVD Donji Kraljevec bila je godina proslave jednoga velikog jubileja, kad je društvo obilježilo 120 godina postojanja, humanitarnog i dobrovoljnog rada na dobrobit svih stanovnika Donjeg Kraljevca. Vatrogasci su sudjelovali na opinskom i županijskom natjecanju seniora, na natjecanju s navalnim vozilima u Donjoj Dubravi, gdje je osvojeno tree mjesto, te u Svetoj Mariji na natjecanju s runim štrcaljkama s dvije ekipe. Rezultat je bio odlian, što dokazuje prijelazni pehar koji je ostao u trajnom vlasništvu našeg društva. I našem se pomlatku u prošloj godini posvetilo pažnje, tako se s njima uvježbavalo, odlazilo na takmienja. DVD Donji Kraljevec sudjelovao je u nekoliko taktiko pokaznih vježbi, sudjelovali smo kod regulacije prometa i protupožarnog dežurstva na etvrtom Voarskom sajmu u Donjem Kraljevcu, produbili suradnju s ostalim društvima i udrugama. Društvo je sudjelovalo na natjecanju VZO Donji Kraljevec - Gorian, održano je prednatjecanje mladeži i djece u VZPO-u Donji Kraljevec - Gorian u Palinovcu koje je bilo uspješno odraeno, sudjelovali smo s dva odjeljenja djece i jednim odjeljenjem mladeži. Na natjecanju djece i mladeži VZMŽ-a s dvije ekipe. Dva odjeljenja DVD-a D. Kraljevec sudjelovala su na natjecanju s runim štrcaljkama u Sv. Mariji, i tom prilikom jedna je ekipa

osvojila 1. mjesto na tom natjecanju i prvi put u povijesti tog natjecanja osvojila prijelazni pehar u trajno vlasništvo. Nastavljeno je ureivanje spremišta i okoliša, u što je prošle godine utrošeno preko 300 radnih sati, a izgraeno je novo spremište za klupe i sprava za takmienja. Uz nekoliko druženja lanova DVD-a, sudjelovalo se i na sveanostima obilježavanja obljetnica DVDa Donji Hrašan, DVD-a Draškovec, DVD-a Brekinska i DVD-a Sesvetski Kraljevec. Spomenice za 20 godina rada u društvu primili su Dražen Kova i Marijan Blažeka, a spomenicu za 60 godina rada u društvu primio je uro Logožar. Interventne postrojbe društva ove godine održale su vei broj taktikih vježbi kako bi bile što uvježbanije za mogue požarne i tehnike intervencije, lanovi postrojbe pregledali su kompletnu podzemnu i nadzemnu hidrantsku mrežu u naselju koja je dodatno prekontrolirana zbog rekonstrukcije Ludbreške ulice, mreža je najveim dijelom ispravna, a za manje greške obaviještena su odgovorna tijela. Društvo je održalo povodom mjeseca zaštite od požara predavanje u Osnovnoj školi u D. Kraljevcu te prikazalo uenicima i djeci gašenje požara aparatom. Podijeljeni su i promidžbeni letci, uz protupožarno dežurstvo prilikom žetvene sezone, na poljima okolice naselja. Sudjelovalo se na vježbi LIPANJ 2009. u Sv. Jurju u Trnju zajedno sa svim postrojbama iz VZO-a Donji Kraljevec - Gorian. Interventna postrojba DVD-a Donji Kraljevec protekle je godine intervenirala 19 puta, od toga na 3 požara, zatim 9 tehnikih intervencija, i 1 dežurstvo: iz godine u godinu pokazuje se da su tehnike intervencije sve brojnije i složenije. (JŠ)

CRVENI KRIŽ akovec Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Biti, na primjer, slikar, glazbenik, pisac, znanstvenik, pjesnik ili što drugo ravno je provincijskom prokletstvu, nitko te nee uti. Umjesto toga, imperativni negativistiki stav i stil postaje sam sebi svrhom. Vremena su se do danas ponešto promijenila nakon trideset godina od Bartolieve knjige. No, pitanje nije ništa izgubilo na važnosti i moramo se ponovno zapitati: jesmo li doista provincija?

U 2009. godini 3.448 davatelja krvi, a 285 odbijeno zbog problema sa zdravljem U vremenu kada osnovne ljudske vrijednosti gube bitku u ratu s karijerom i bezgraninom potrebom za materijalnim potrebama postoji širok pokret koji i dalje uporno i uvijek premalo cijenjeno želi dokazati da je pomaganje drugima najvrjedniji dio življenja. Tu svakako spadaju dobrovoljni davatelji krvi. U 2008. godini u našoj županiji sakupljeno je 3.410 doza krvi, što je Crveni križ naše županije svrstalo na 40. mjesto od 131 društva u državi s 2,9 davatelja na 100 stanovnika. U 2009. godini broj davatelja nije pao ve je blago povean na 3.448 doza, s tim da je velika razlika u pojedinim mjesecima. Npr. u travnju je prikupljeno 120, a u lipnju 393 doze krvi. Krv je prikupljana na 56 mjesta, a odreeni broj krv je dao u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Varaždinu i Zagrebu. Sam postupak davanja znaajno je postrožen. ak 285 davatelja odbijena su zbog manjih ili veih problema sa zdravljem.

Ve u sijenju ove godine na davanjima u Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu, Podturnu, Novom Selu Rok, Vratišincu, Vajdi akovec, Elektri akovec te u ambulanti Zavoda krv je darivalo 319 žitelja Meimurja (29 odbijeno), a u veljai u Murskom Središu, Maloj Subotici, Svetoj Mariji i Hodošanu 158 davatelja (22 odbijena). Gradskom društvu Crvenoga križa akovec obraaju se mnoge udruge koje bi samostalno htjele organizirati dobrovoljno davanje krvi. Skree se pozornost da je za akciju potrebno osigurati mnoge posebne prostorne i materijalne uvjete te da se krv daruje diljem Meimurja. Pa ako, na primjer, neka motoristika udruga želi sudjelovati u akciji trebala bi pristupiti akciji u svom ili susjednim mjestima, a svoju nakanu i uspješnost uvijek može javno objaviti. Darivanja krvi nastavit e se prema potrebama bolnica pa je mogue ili poveavanje ili smanjivanje broja akcija u nekoj županiji. (JŠ; foto: Ivan Bari)


10

Kroz Međimurje

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINSKO VIJEE Kotoriba

Ponovno pokrenuta inicijativa za srednju školu u Kotoribi Dražen Zadravec na radnom mjestu

ZA ŠTO bolju sigurnost donjomeimurskih opina

Dražen Zadravec novi kontakt policajac Od poetka ove godine stanovnici najistonijih meimurskih opina Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija imaju novog kontakt policajca. Tu zadau preuzeo je Dražen Zadravec iz ukovca. U policiji radi ve šesnaest godina, a 2006. godine završio je seminar za kontakt policajca. Ovim putem poziva mještane na

meusobnu suradnju i spreman je u svakom trenutku pružiti pomo, savjet i rješavanje problema kako bi se mještani spomenutih opina osjeali što sigurnijima. Kontaktirati ga možete na broj 373-239, a ovih dana dobit e i mobilni broj. Dosadašnji kontakt policajac Saša Christian Blažeka preuzeo je mjesto šefa smjene u PP-u Prelog. (af)

SKUPŠTINA Zaštitarsko - ekološke udruge “Prode”

Od rugla Hodošana do sportsko - rekreacijskog parka

Sadašnje vodstvo ZEU-a “Prode” Prema planu ZEU-a “Prode” Hodošan, koji je usvojen na godišnjoj skupštini, ove se godine namjerava zapoeti s izgradnjom drvene kuice udruge, pri emu se oekuje znatna pomo opine Donji Kraljevec, VMO-a Hodošan i donatora. Izgradnja kuice i ureenje okoliša stajalo bi oko 70.000 kuna. lanovi udruge u suradnji s OŠ Donji Kraljevec održali su predavanje na temu sortiranja otpada, no, najviše je aktivnosti provedeno na ureenju stare šljunare na Prodama, dijelu Hodošana. Tu su organizirana druženja, radne akcije, zabave, ribiki skupovi, a sudjelovalo se i na nogometnim turnirima. Prošle godine prihvaena su i dva projekta, prvi je izgradnja trim-staza te edukacija uenika u osnovnim školama. Zaštitarsko - ekološka udruga PRODE iz Hodošana osnovana je 2002. godine. Danas ona djeluje kroz etiri sekcije, za organiziranje radnih akcija, za izradu projekata, organiziranje manifestacija i rekreaciju u prirodi. Svaka sekcija ima svog voditelja, koji su ujedno i lanovi Upravnog odbora, a broj lanova narastao je na više od šezdeset. Ciljevi osnivanja Udruge jesu: okupljanje mladeži, rad na ouvanju lore i faune, edukacija mladeži usaivanjem ljubavi prema prirodi, prenošenje i širenje ekološke svijesti meu ljudima, radne akcije. Prije nekoliko godina udruga je napravila projekt Sportsko - rekreacijskog parka koji se izvodi na šljunari u Hodošanu, iza ulice Brae

Radia od Lovakog doma do stone vage. Vei dio navedenog terena bio je pun jama iz kojih se nekada iskapao šljunak i u iste dovozio razni otpad. Teren je bio pravo ruglo za mjesto Hodošan. Kad projekt bude završen, tu e biti travnato igralište, igralište za odbojku, na pijesku, drvena kua, djeje igralište s igralima, trim-staza, pošumljeni park s klupicama, mjesta za roštiljanje i mrjestilište za ribu. Svake godine organiziraju se turniri, te se sudjeluje na nogometnom turniru izmeu ulica u Donjem Hrašanu i na turniru u odbojci na pijesku u organizaciji udruge LOKA iz Goriana. Udruga organizira paljenje vuzmenke uoi Uskrsa, što je ve postala tradicija. Do sada je udruga ostvarila blisku suradnju s MO-om Hodošan, Opinom Donji Kraljevec, OŠ Hodošan, te Udrugama ŠRD-a “Trnava“ Hodošan, DVD-om Hodošan, LD-om “Fazan“ Hodošan i Športsko - ekološkom udrugom LOKA iz Goriana. Djelatno vodstvo udruge zadnjih godina ine Kristijan Baranaši (predsjednik), koji je i podnio izvješe o radu, i Božidar Mesari (tajnik) te Kristijan Vuk (dopredsjednik). Predsjednik Opinskog vijea Donji Kraljevec Josip Mlinari obeao je pomoi udruzi u njezinim nastojanjima, dok je ravnateljica OŠ Donji Kraljevec Sandra Vlahek zahvalila na suradnji te pozvala lanove na sudjelovanje u buduim ekološkim aktivnostima škole. (JŠ)

VMO GORNJI KRALJEVEC

Predsjednica Milena Granatir Održana je konstituirajua sjednica VMO-a Gornji Kraljevec na kojoj je izabrano elništvo te donesen program rada i aktivnosti. Za predsjednicu je izabrana Milena Granatir koja je dobila jedan glas više od protukandidata Zdravka Hutinca. Za zamjenicu predsjednice izabrana je Cela Tkalec. U Gornjem Kraljevcu e se po-

staviti oglasna ploa te sandui za prijedloge i primjedbe mještana. Skupu su nazoili i Zdravko Mlinari, opinski naelnik, te Zlatko Kovai, njegov zamjenik, koji su obeali potporu VMO-u Gornji Kraljevec, a za poetak e izmijeniti bravu na vratima Doma kulture. (S. Mesari)

- Odluka je podržana jednoglasno, a naelnik Grgec kaže da treba vidjeti ima li projekt opravdanost Na prijedlog Zorana Radmania ispred koalicije HDZ HSLS dnevni red osme sjednice Opinskog vijea opine Kotoriba dopunjen je s tokom da se krene u obnavljanje inicijative Opinskog vijea za uvrštenje Kotoribe u mrežu srednjih škola Meimurja. Radmani je svoj prijedlog argumentirao s nekoliko podataka. - Imamo odluku o formiranju srednje škole koju smo donijeli prije dvije godine, pa joj treba dati ‘vjetar u lea’. Trenutno se radi nova mreža srednjih škola, a mi imamo praznu staru školsku zgradu koja je u vlasništvu Meimurske županije. U ovom kraju postoji potreba za srednjom školom jer velik broj uenika odlazi na školovanje van županije, rekao je Zoran Radmani. Spomenuo je potrebu ovog kraja za strukovno školovanje vezano uz željeznicu, poljoprivredu, zaštitarsko - turistike i metalne djelatnosti te predložio struno povjerenstvo koje e raditi na tome. Vijenici su se složili da se pokrene ponovna inicijativa prema Meimurskoj županiji i Ministarstvu obrazovanja, znanosti i športa. Opinski naelnik Ljubomir Grgec rekao je kako Kotoriba ve ima legitimnu odluku i prije svega treba vidjeti njezinu opravdanost. Ova tema zasigurno e u narednih nekoliko tjedana biti top tema u Kotoribi, a na opinskim je elnicima da krenu u akciju i ovakav prijedlog što žurnije upute prema nadležnim institucijama.

Aktualac u mirnom tonu Aktualni sat sjednice bio je najmirniji otkako je nakon iz-

potpisali ugovor o kupnji do 31. prosinca prošle godine podmirili su sve inancijske obveze. U prošloj godini za zemljište je plaeno 844 tisue kuna, od ega 50% ide opini, a po 25% državi i županiji. Vraene su i jamevine koje su uplaene prilikom natjeaja. Novac koji je dobila opina od prodaje zemljišta mora biti utrošen u kapitalne projekte.

Prihvaena procjena ugroženosti, HSLSovci suzdržani Stara OŠ Kotoriba figurira kao mogua lokacija srednje škole bora konstituirano Opinsko vijee te nije zabilježeno meusobno prepucavanje, na što smo navikli pratei dosadašnje sjednice. Naelnik Ljubomir Grgec informirao je vijenike o svojim aktivnostima. Spomenuo je iznos od 300 tisua kuna, što e biti utrošeno za daljnje ureenje Doma kulture. Ministarstvo kulture odobrilo

je 200 tisua, a Meimurska županija 100 tisua kuna. Grgec se osvrnuo i na proslavu 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj na relaciji Kotoriba - akovec - Pragesko. Proslava se planira 24. travnja. Vijenici su primili informaciju o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na podruju opine Kotoriba. Svi koji su

Kree se u izmjene i dopune prostornog plana Zbog sve veih potreba, vijenici su bili jednoglasni da opina krene u nove izmjene i dopune prostornog plana opine Kotoriba te bi odluku o tome trebali donijeti ve na sljedeoj sjednici. Zadnje izmjene bile su 2006. godine, a naelnik Ljubomir Grgec najavio je da to postupak koji e

trajati šest do sedam mjeseci, pa je potrebno okupiti politike stranke, udruge, gospodarstvenike i pojedince da iskažu svoje želje i potrebe. Vijenik Ivan Kos predložio je formiranje radnih skupina i izradu vizije gospodarskog razvoja Kotoribe. (af)

Na sjednicu je bio pozvano Ferid Kašmo, naelnik u podrunom Uredu za spašavanje. Obrazlažui vijenicima važnost izrade procjene ugroženosti, rekao je kako je opina Kotoriba jedna od rijetkih koja je donijela taj dokument. Prihvaen je prijedlog odluke o usvajanju procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od opasnosti i posljedica velikih nesrea i katastrofa za opinu. Dvoje vijenika iz HSLS-a bila su suzdržana prilikom glasovanja, smatrajui da nisu dovoljno upoznati s izraenom procjenom. elnici opine odgovorili su im kako je na pozivima za sjednicu bilo napisano da se dokument može dobiti na uvid u Jedinstvenom upravnom odjelu. Uz to, prihvaena je odluka o osnivanju postrojbe civilne zaštite opine, analiza stanja sustava zaštite i spašavanja u 2009. godini, kao i smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja za ovu godinu. (A. Fuš)

GRAD MURSKO SREDIŠE

Javna rasprava o prostornom planu Do srijede 18. veljae za graane cijelog podruja Grada Mursko Središe postoji mogunost sudjelovanja u Javnoj raspravi o prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana (PP) Meimurske županije. Graani u prostorijama Gradske uprave i kod referenta Odjela za graditeljstvo, prostornog planiranja, zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove Antuna Šimunia u knjigu mogu upisati primjedbe i prijedloge izmjena i dopuna PP-a Meimurske županije. Žiteljima Grada Mursko Središe osobito zanimljiv treba biti plan mogue ceste akovec - Mursko Središe - Most na rijeci Muri. Naime, usvojen je prijedlog Grada Mursko Središe da se u cilju poboljšanja kvalitete života, narušene prometom teretnih vozila, prometovanje preusmjeri izvan naselja te se sagradi novi most na Muri istono od Murskog Središa. Kako taj prometni smjer (pravac) nije sadržan u Strategiji prostornog razvoja i Strategiji prometnog razvoja

Samo da nestanu ovakve slike u Murskom Središu

Dvije tisue vozila dnevno Granini prijelaz Mursko Središe u sijenju 2010. godine prešlo je u prosjeku 1.855 vozila dnevno. Tonije, u sijenju kroz Mursko Središe prošlo je 50.810 putnikih vozila (lani u sijenju 62.090 putnika, 23.477 putnikih vozila i 1.692 teretnih vozila), te 4.539 teretnih vozila i ka-

miona, u kojima se prevezlo 133.899 putnika. U ljetnoj sezoni u kolovozu prošle godine granicu je prešlo 95.576 automobila i 5.385 teretnih vozila, s ukupno 302.481 putnikom. Podaci dovoljno govore o potrebi premještaja graninog prijelaza na drugu lokaciju. (sm)

Republike Hrvatske, daljnji postupci za realizaciju tog zahvata temeljit e se na procjeni vremenskog razdoblja funkcioniranja graninog prijelaza. Isto tako ocijenit e se isplativost toga prometnog smjera (pravca), kao i izgradnja novoga graninog prijelaza. Budu li most i granini prijelaz izgraeni, promet e se preko Mure usmjeriti na planirani prometni vor u Sloveniji, te dalje u Sloveniju i zemlje srednje i istone Europe. (S. Mesari)


16. veljae 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

UENICI SŠ-a PRELOG, budui kuhari, slastiari, konobari i djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu, odlini na Regionalnom natjecanju srednjih škola GASTRO 2010.

Meimurski uenici Kristina Januši, Viktorija Kerman, Mihael Rodinger i Sanja Živec pokorili konkurenciju u Toplicama Sveti Martin - Srednja škola Prelog izborila se za državnu završnicu u ak pet disciplina Uenici SŠ-a Prelog ostvarili su fantastian uspjeh na Regionalnom natjecanju srednjih škola GASTRO 2010., budui da su uenici te meimurske škole u ak etiri kategorije bili prvi, u etiri kategorije drugi, u jednoj trei te u tri etvrti, te su tako osigurali nastupe za sudjelovanje na državom natjecanju. Srednja škola Prelog bila je 10. i 11. veljae u Spa & Golf Resortu Sveti Martin domain Meužupanijskog natjecanja GASTRO 2010. za srednje škole središnje Hrvatske. U kuhinji restora-

na “Regina” i “Zrin” u ak devet disciplina (šest ugostiteljskih i tri

Struno predavanje Tijekom dva dana u kojima su se uenici srednjih škola sjeverne i središnje hrvatske natjecali u spravljanju gastronomskih delicija, njihovi mentori, kao i drugi strunjaci iz enologije i gastronomije, sudjelovali su u strunom predavanju “Sljubljivanje meimurskih vina s meimurskim jelima”. (sm)

Jedan od mentora i glavnih ljudi u organizaciji natjecanja Josip Bajsi tijekom dodjele nagrade najuspješnijima turistike) natjecalo se dvjestotinjak uenika iz jedanaest sred-

Flambirana kruška u okoladnom umaku - nešto posebno

Viktorija Kerman za vrijeme pripremanja flambirane kruške u umaku od okolade, slastice koja je oduševila žiri

Josip Bajsi, mentor zamalo dvostruke pobjednice u pripremanju lambiranih jela (slano i slatko) Viktorije Kerman, rekao nam je kako je jelo lambirana kruška u umaku od okolade ostavila poseban dojam kod žirija, ali je mali kiks odnio njezinu dvostruku titulu na ovom natjecanju. Meutim, kako kaže Viktorija, po prvi je put radila to jelo, te e u završnici biti sigurno još bolje, dok je njezina pobjeda u konkurenciji lambiranih slanih jela priznanje za njezin oiti talent spremanju takvih gastronomskih specijaliteta. (sm)

njih škola, a domain, SŠ Prelog, sudjelovao je s dvije ekipe.

Uenici Preloga najbolji u ak etiri discipline Prva mjesta osvojili su Mihael Rodinger u disciplini pripremanja prigodnog menua (mentorica Ana Siladi Kresinger), Viktorija Kerman u disciplini pripremanja slanog jela pred gostima (mentor Josip Bajsi), kao i Kristina Januši u disciplini pripremanja slatkog izloška za šest osoba (mentorica Biserka Tarandek). Sanja Živec bila je najbolja u pripremi hladnog izloška. Viktorija Kerman bila je vrlo blizu pobjede u konkurenciji pripremanja slatkog jela, ali joj je pobjeda izmakla za nekoliko bodova, jer se tzv. vueni šeer odlomio. Druga mjesta u disciplinama u kojima su se natjecali osvojili su takoer Mateja Jurak (men-

torica Ana Siladi Kresinger), Marija Horvat (mentorica Vesna Škovorc) i Silvija Žganjar (mentorica Ana Tkalec). Tree mjesto osvojila je Božica Posavec (mentorica Sanja

Pigac), etvrta mjesta osvojili su Sara Lajtman (mentorica Sanja Pigac), Mihael Vraga (mentorica Vesna Škvorc) i Patricija Peri (mentorica Vesna Škvorc). Uz domaina, SŠ Prelog, sudjelovali su ETŠ i Ugostiteljska škola Samobor, Gospodarska škola Varaždin, Srednja škola “Ban Josip Jelai” iz Zaprešia, SŠ Daruvar, SŠ Viktorovac Sisak, SŠ Zabok, Strukovna škola urevac, TUŠ Karlovac, TUPŠ Bjelovar i Ugostiteljsko - turistiko uilište Zagreb. Natjecanja su održana u kuhinji restorana “Regina” i “Zrin”, gdje su natjecatelji imali vrhunske uvjete i svesrdnu pomo zaposlenika Toplica. (Stjepan Mesari, foto: Mario Narana)

Ravnatelj Gregor: Potvrda kontinuiranoga kvalitetnog rada - SŠ Prelog prošla je dalje u ak pet disciplina, tako da možemo biti više nego zadovoljni. Potvrda je to našega kontinuiranog rada mentora i uenika koja donosi rezultate, a uvjeren sam da i na državnom natjecanju imamo adute za visok plasman, zadovoljno je komentirao postignute rezultate ravnatelj Tomislav Gregor, koji je istaknuo takoer zadovoljstvo svih sudionika kako organizacijom natjecanja, tako i dvodnevnim boravkom u Spa & Golf Resortu Sveti Martin. (sm)

NOVO RAZDOBLJE Turistike zajednice opine Sveti Martin na Muri

TURISTIKA ZAJEDNICA opine Štrigova priprema veliki projekt

Osvijestiti žitelje da žive u turistikoj opini

Štrigovske noi pod kapu Hrvatske turistike zajednice

Turistiko vijee Turistike zajednice opine Sveti Martin na Muri na svojoj prvoj radnoj sjednici donijelo je program priredbi i aktivnosti za naredno razdoblje, koje e, po rijeima predsjednika Franje Makovca, biti poetak novog razdoblja Turistike zajednice. To novo razdoblje, po Makovcu, zapoinje i osvješivanjem mještana, kako bi oni shvatili da žive na podruju koje iz dana u dan posjeuje sve više turista. U takvim novim okolnostima mnogi

se ne snalaze, pak dolazi do raznih nesporazuma s turistima. Nakon što su uspješno odraeni Vincekovo i No muzeja, na redu je Martinski fašnik, i to u utorak 16. veljae. Potom e 19. veljae u prostorijama HKUU-a Sveti Martin biti održan struni skup o poduzetništvu u ruralnom turizmu, a onda 8. ožujka dolazi na red obilježavanje Dana žena. Vijee je odluilo da meunarodnim Spustom murskih ladji i dalje kormilari Branko Polanec, donedavni i dugogodišnji

Vinari donirali 1.400 butelja Za potrebe raznih priredbi u Meimurju, lanovi Društva vinogradara i viunara Hortus Croatiae lani su poklonili 1.400 butelji

svojih ponajboljih vina. Isto tako podijeljeno je i 500 litara vina u rinfuzi. To proizlazi iz evidencije društva, a mnogi su vinari i poje-

Master plan Svetomartinska Turistika zajednica kree u izradu master plana razvoja turizma u opini za razdoblje 2010. - 2014. godine. Master plan e obuhvatiti izradu i izbor razvojnih modela, plana konkurentnosti, plana investicija, marketinškog plana, izradu studije prihvatnog kapaciteta te izradu akcijsko - provedbenog plana. Cijena plana koji Makovec i Turistiko vijee smatraju znaajnim iznosi 80 tisua kuna. TZO Sveti Martin na Muri osigurat e 25, a EOL Lipa akovec 55 tisua kuna. Promocija plana bit e za Martinje ove godine. (sm)

predsjednik TZ-a Sveti Martin na Muri. Isto tako redizajnirat i obogatit e se web stranica, što je povjereno mladom informatiaru Ivici Kutnjaku, a nova stranica svjetlo e dana ugledati do kraja veljae. (S. Mesari)

dinano donirali butelje vina, i to preko 500 boca te oko 300 litara rinfuze, uglavnom kao donacije društvima, klubovima i udrugama, reeno je na sjednici Upravnog odbora Hortus Croatiae.

Ovog trenutka u samom je završetku izrada nacrta projekta “Štrigovske noi”, koji e Turistika zajednica opine Štrigova zajedno s Turistikom zajednicom Meimurske županije kandidirati prema Hrvatskoj turistikoj zajednici, koja bi trebala biti (su)inancijer manifestacije u sklopu projekta na državnoj razini u 2010. godini. Josip Mikec, predsjednik štrigovske Turistike zajednice, koji radi na projektu, kaže kako je lani programe Štrigovskih noi posjetilo 2.600 osoba iz mnogih krajeva Hrvatske, susjedne Slovenije te drugih država, osobito Austrije, Maarske i Bosne i Hercegovine. Štrigovske noi 2010. održavat e se od 23. do 25. srpnja i bit e na nekoliko lokacija, a središnji dogaaj bit e vikend pod Štrigovakom, koji e zapoeti 23. srpnja u 18 sati otvorenjem izložbe radova nastalih na li-

Bajkovita Štrigova sve je zanimljivija i posjeenija

kovnoj koloniji Kalec Maerkin breg. Idui dan održat e se nova i velika priredba “Otvorena vrata bajkovite Štrigove”, gdje e biti prezentacija meimurske Vinske ceste, turistikih kapaciteta i autohtonih proizvoda, te glazbe, vina i povijesti Štrigove. Povorka starih zanata i Seoske igre dolaze na kraju programa, koji e težiti 50 tisua kuna. (S. Mesari)

Pripreme za Dane vina Turistika zajednica opine Štrigova i Društvo vinogradara i vinara Hortus Croatiae zapoeli su pripreme za Dane vina - Urbanovo 2010., koji e se održati od 21. do 30. svibnja u Svetom Urbanu i Štrigovi. Prema rijeima Josipa Mikeca, još uvijek predsjednika TZ-a opine Štrigova, program Urbanova

bit e bogatiji i raznovrsniji od svih dosadašnjih. Da bi priredba potpuno uspjela, potrebno je prikupiti najmanje 157 tisua kuna, na emu se poelo i raditi. Glavni suinancijeri trebali bi biti Meimurska županija, TZ Meimurske županije, Opina Štrigova, vinari Hortus Croatiae te drugi donatori. (sm)


12

Meimurski fašnjak

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTRIGOVSKI FAŠNIK

Za too i peronosporo je Fašnik kriv Do sada najvei Štrigovski fašnik bio je u znaku mladih, osobito djece iz OŠ Štrigova i PŠ Stanetinec, Prekopa i Železna Gora. Vještice su usrdno zamoljene da otjeraju tuonosne oblake kako štrigovski kraj ne bi ostao bez brenda pušipel vina. Odaslane su poruke skupljaima i razmetaima raznog otpada, ali i premijerki “v metropolo”. Tu i tamo netko je spomenuo da imamo dva predsjednika ...

Za mnoge nevolje, posebno tuu i peronosporu, maškare su krivile Fašnika i kada je opinski naelnik maškarama predao klju opine zapoela je tiranija. Fašniku su puno toga natovarili, a potom i presudili. Obješen je, a potom i spaljen u središtu Štrigove, nakon ega je zapoeo ples zadovoljstva, a pjesma se orila do Europske unije, odakle “tudi prihajajo” mnoge nevolje. (S. Mesari)

- Toa, naj nam nigdar dojti ...

- Ve buš zgorjom, buš videl ...

- Se to oemo i još ve

MALI SERJONSKI FAŠNIK

Bilo kuda, kiki svuda

- Srce moje i tvoje ...

- Ve sam ja gradonaelnik - šerif

- To delam povoljno i dolazim kuama

- Mali slatki kikii Kraševi

Više od dvjesto malih maškara i preko tisuu posjetitelja našlo se u subotnje poslijepodne na Malom serjonskom fašniku, koji je tako prestignuo svoga “starijeg brata” Serjonskog fašnika. Na pozornici kod Djejeg vrtia “Maslaak” sve je bilo u znaku Kraša, odnosno kiki karamela i bombona. Jednostavno, bilo kuda, kiki svuda, šuštale su Kraševe vreice, a okolinom se širio dobro poznat kiki okus. Male maškare iz devet vrtia iz Murskog Središa, Selnice, Svetog Martina na Muri, Vratišinca i Zebanca na sebi svojstven nain predstavile su aktualne teme iz

svakodnevnog života, kao što su zdrava hrana, smee, red i mir, divlji zapad, voe i povre ... U povorci kroz grad sudjelovale su Mažoretkinje i Puhaki orkestar Grada Mursko Središe. Gradonaelnik maškarama nije dao klju Grada, ali je zato njegov zamjenik Dražen Srpak maškarama dao puno slatkiša. Nismo provjerili je li to ruku gurnuo u Kraševu vreu, ali doznali smo kako se Kraš iz Zagreba u priredbu ukljuio na poziv Spomenke Cilar, ravnateljice DV-a “Maslaak”. Zanimljivo je i lijepo bilo uz Kraš na Malom serjonskom fašniku. (S. Mesari)

- Mi smo deki, krumpiraši ...

Najavljujemo SV. MARTIN NA MURI

TRADICIONALAN fašnik u Nedelišu, 16. veljae

Svetomartinski fašnik

Maskiranih pojedinaca i grupa svake godine sve više

Na sam fašnik 16. veljae u Svetom Martinu na Muri, u organizaciji opinske Turistike zajednice, bit e održan tradicionalni Svetomartinski fašnik. Poetak priredbe je u 11 sati, kada e kroz naselja krenuti povorka maškara i turistiki vlak. Ukljuit e se i školske maškare, a svi e sudionici biti poašeni krafnama, ajem i kuhanim vinom. Svi smo pozvani! (sm)

Osnovna škola Nedeliše, Djeji vrti “Zvoni” i Turistika zajednica opine Nedeliše organizatori su i domaini ve tradicionalne manifestacije koja iz godine u godinu okuplja sve više maskiranih pojedinaca i grupa. Ovogodišnji fašnik bit e održan na pokladni utorak 16. veljae. Gotovo etiristo maskiranih veseljaka prošle je godine

sudjelovalo u fašnikoj povorci, u kojoj šarenih kostima i maska nije nedostajalo. Ukoliko ste zainteresirani i želite pokazati svoju ovogodišnju masku, prijavite se za sudjelovanje na 099 2151 911 (Franjo Soldat) ili jednostavno doite uživati u danu koji rastjeruje sve loše i prikazuje samo dobru godinu.


16. veljae 2010.

Meimurski fašnjak 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOG

Od svadbe do ispraaja pokojnika Maškare u Prelogu ove su godine okupile znatan broj majmlaih i uenika osnovne škole, te desetak veih organiziranih skupina. Lijepo vrijeme pogodoMaškara na automobilu

valo je maškarama, tako da je na ulice kojima je prolazila povorka izašao gotovo cijeli Prelog, no, najviše znatiželjnika okupilo se, kao i svake godine, ispred pro-

Najmlai Zvonii pod pratnjom teta

HODOŠAN

Gradonaelnik Glavina predat e kljueve Grada najmlaoj maškari

I maškare se umorile od politike Ve tradicionalna povorka maškara u Hodošanu, koju organizira opina Donji Kraljevec u suradnji s udrugama, prošla je glavnom ulicom Hodošana uz pratnju policije i vatrogasaca. Najviše je bilo djece i mladih, koji su se organizirali u skupine, dok je starijih maškara ove godine bilo nešto manje. Zanimljivo, u cijeloj povorci maškara, kojih je bilo nekoliko stotina, nije bilo ni jedne žaoke na politiku situaciju niti pak je kritiziran i jedan politiar, što znai da su se i maškare umo-

rile od politike i svakodnevnih sudskih procesa. Uz mnogobrojne djeje skupine, glavna tema ove je godine bila “No muzeja”, koju je pripremila skupina maškara KUDa opine Donji Kraljevec, koja je na kraju i osvojila prvu nagradu žirija. Uz ostalo, prikazan je i razapeti Isus i kip slobode. Glavna djeja nagrada pripala je skupiti “Mornari”, odnosno treem razredu OŠ Hodošan. Naelnik opine Zlatko Horvat predao je kljueve vlasti maškarama, no, samo na prvi

pogled. Kljueve opine i vlasti primila je maškara koja je bila maskirana u klauna ili dvorsku ludu, no, u naravi to je bio maskirani predsjednik Opinskog vijea Josip Mlinari. Cijelim putem kroz Hodošan povorka maškara bila je praena od brojnih mještana i gostiju, a završno veselje potrajalo je, kao i obino kad su u pitanju maškare. Ove godine nije bilo mnogo tradicionalnih maski, vidjelo se svega nekoliko maškara s originalnim meimurskim laframa. (JŠ)

stora Gradske vijenice i prema Domu kulture. Ni ove godine nije u maškarama izostao lik “ciganice”, a karakteristino je da su se u Prelogu i Hodošanu pojavile dvije sline skupine maškara, predstavljajui vesele Meksikance, dok skupina maškara koje bi se osvrnule na politiku zbilju nije bilo. Od starijih veih skupina, predstavljena je svadba na šaljiv nain, te ispraaj pokojnika, sa sveenikom na elu povorke i mladom u suzama i u minici, što je izazivalo salve smijeha. Vien je i jedan konj s jahaem. Gradonaelnik Preloga Dragutin Glavina predao je kljueve Grada najmlaoj maškari, a potom je nastavljeno druženje maškara, na sreu, vrijeme je dobro poslužilo jer bi se male maškare kojih je bilo najviše - smrzle. (JŠ)

Publika u Prelogu

Mali crni pauci i njihova mreža

Mladi mornari

Sandra Perca kao vražica

Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec vratio se iz rata i završio na - maškarama Slikari Osnovne škole Prelog

Skupina za ispraaj pokojnika

KOTORIPSKI FAŠENK

Predstavljena Murska sirena Maškare su zavladale i Kotoribom. Opinski naelnik Ljubomir Gregec u nedjelju je klju predao kotoripskim fašenkima. Klju su u svoje ruke uzeli Vrabec i Murska sirena, obeavši da e ih dobro uvati. Prije programa koji se odvijao u centru

mjesta organizirana je povorka u kojoj je sudjelovalo petnaest maskiranih skupina, uz glazbenu pratnju Limene glazbe iz Belice. Nakon povorke i predaje vlasti fašenkima, uslijedio je program u kojem su se predstavljale maske i itao popular-

ni Kotoripski vrabec. Program su vodili Vrabec (Alen Fuš) i Murska sirena (Edita Farkaš Niki) koja je po prvi put predstavljena javnosti kao nova zaštitna maska Kotoribe. Na kraju je naelnik, bez milosti, zapalio Fašenka kako bi ga se kaznilo

za sve loše stvari koje je uinio. Za organizaciju ovogodišnjeg fašenka bili su zaduženi lanovi DVD-a Kotoriba. Dan ranije, u subotu, Društvo “Naša djeca” iz Kotoribe organiziralo je djeji fašenk u kojem je sudjelovalo velik broj mališana.

Naelnik Grgec predaje kljueve Kotoripskim fašenkima

ROTARY KLUB Prelog

Maskirani rotarijanci u humanitarne svrhe Rotary klub Prelog jedan je od mlaih klubova u Hrvatskoj. U subotu 6. veljae održao se po prvi put Rotary maskenbal u hotelu “Kralj” u Donjem Kraljevcu, s namjerom da postane tradicionalan. Svaki novi projekt rotarijanci iz Preloga nastoje osmisliti tako da ne bude identian onima koje imaju ostali klubovi sjeverne Hrvatske ili ak i šire, pa su se za maskenbal odluili zato što ga u Hrvatskoj imaju jedino rotarijanci iz Rijeke i Zagreba. Prvenstveni cilj maskenbala bio je prikupiti financijska sredstva za klupske humanitarne akcije i projekte pa je u tu svrhu bila pripremljena i tombola s izuzetno vrijednim dobicima koje su donirale tvrtke lanova kluba. Nakon ponoi održana je i uspješna licitacija peenog janjca koji je na kraju kupac podijelio s cijelim društvom. Kao što su sve dosadašnje akcije ovog kluba prošle izuzet-

no uspješno, tako su ponosni i na ovu najsvježiju jer je sve proteklo i bolje nego što su se nadali. Tako su postavili vrste temelje novoj tradiciji mladog kluba. S velikim entuzijazmom organizirali su bal pod maskama na koji se odazvalo 130 maštovito maskiranih gostiju. Bilo je baroknih dama i gospode, mletakih trgovaca, Zrinskih, Napoleona, faraona, Meksikanaca, gusara, kauboja, šeika, charlestone parova itd. Duhovitim vicevima i komentarima na aktualne dogaaje u zemlji sve je uzvanike nemilosrdno nasmijavao Nikola Novosel, poznati glumac iz Gruntovana, a na prve taktove glazbe svi su gosti bili na nogama. Maskenbalu su prisustvovali i prijatelji iz drugih Rotary klubova, akovca, Varaždina, Ludbrega, Zagreba i Zadra te ve najavili dolazak idue godine u još veem broju. (lj.t.)


14

Čakovečki fašnik

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mališani iz DV-a “Zvjezdice” zamaskirali su se u strašila

Nema straha za siromašne, dok su tu meimurski Robin Hoodovi

MEIMURSKI FAŠNIK u akovcu 2010.

Pikai su uvijek rado vieni

Fašnika je i ove godine stigla zaslužena kazna

Zamaskiranih je bilo i meu posjetiteljima

Kad fašnike “norije” zavladaju gradom ... Fašnike ludorije, kostimirani “norci” i veselo raspoloženje prošli je vikend zavladalo centrom akovca. Kada se sada osvrnemo unatrag, može se rei da je program Fašnika u organizaciji Turistike zajednice grada akovca bio uspješan, odnosno veinom uspješan, jer se nekako inilo da je od tri dijela, fašnik za djecu, svjetovni fašnik i tradicijski fašnik, ovaj srednji pomalo podbacilo. S obzirom na to da nas je vrijeme u prošlom tjednu služilo, ili, bolje reeno, nije služilo, mogue je da su i velike koliine snijega i hladnoa “kumovali” relativno lošoj posjeti svjetovnog fašnika. Svetkovine nazvane mesopust ili karneval te poklade ili fašnik od davnina su prisutne u kulturi Sredozemlja i srednje Europe, pa tako i u nas. Od pradavnih vremena u tom se razdoblju, a posebno na fašniki utorak, ljudi maskiraju te zabavljaju i luduju. Danas karnevali predstavljaju sjajnu priliku za zabavu, druženje i opuštanje na tragu prastare tradicije koja je duboko ukorijenjena i u svim našim krajevima. Prilika je to za uživanje u starim i novim ritualima. Službeno otvorenje Fašnika bilo je u subotu ujutro, gradonaelnik grada akovca Branko Šalamon kljueve je predao direktorici Turistikog ureda Turistike zajednice grada akovca Ivani Maltar i fašniko dvodnevno slavlje moglo je zapoeti. U zgradi “Scheier”, za sam poetak, tako se mogla razgledati izložba fotograija s prošlogodišnjih maškara mladoga perspektivnog fotografa Marija Jakšia.

Nakon toga krenula je povorka malih maškora. Mali maškori ve su tradicionalno okupili ogroman broj vesele djece, ponosnih roditelja, ali i prolaznika koji su cupkajui na hladnoi nestrpljivo išekivali dolazak zamaskiranih mališana. Na djejem fašniku skupilo se stotine djece vrtike dobi iz cijelog Meimurja. I ove godine, kao i proteklih, djeca su kostime izraivala sama, uz pomo odgajateljica i roditelja, a i ove su godine pokazali inventivnost što se maski tie. U povorci, koju su predvodile mažoretkinje i puhaki orkestar, gradom su tako prošetale malene note, miševi i make, strašila, pelice, prometni znakovi, Meksikanci, Rimljani, leptiri, pingvini, klaunovi, maleni Robin Hoodovi, šareni pokloni ... U veernjim satima održan je i svjetovni fašnik koji je okupio desetak skupina iz cijelog Meimur-

ja i goste iz Ptuja i Vrbovca, koji su unato pomanjkanju publike koja bi ih podržala dobro odradili svoje nastupe. Vrhunac ovogodišnjeg karnevala je uobiajeno bila tradicijska povorka koja je ove godine bila nešto vea nego prošlih godina. Razlog tome je što su se našim tradicijskim maskama naphancima, laframa, apljama, vješticama i drugima pridružile i brojne druge zamaskirane grupe. Gradom su tako, predvoeni Gradskim puhakim orkestrom i akovekim mažoretkinjama, prošetali: Kulturno - umjetnika udruga “Pika”, Kulturno - umjetnika udruga “Meimurske krave”, Kulturno - umjetnika udruga “Lafra”, Kulturno - umjetnika udruga “Veseli Meimurci”, Kulturno - umjetnika udruga “Kvitrovec - maškori”, KUD Podturen, Udruga žena Mursko Središe, Fašnika udruga

“Kobra”, Udruga žena Popovaa – maxi mažoretkinje”Meimurski samci”, KUU “Lipa” Gornji Mihaljevec, 1. bojna Mala Subotica, KUU “Seljaka sloga” Nedeliše, USR “Sport za sve” Mursko Središe “Bubamare”, Šeik z akovca i rni maek ludbreški. Hladno vrijeme ali i predugaka priredba pogodovalo je tome da je na kraju suenje Fašniku prošlo bez mnogo publike. No najhujši od svih hudiov - drug Fašnik je, jasno, osuen i spaljen. I što rei na kraju svega. Fašnik je bio dobar, ali može to i puno bolje. S obzirom na to da je tradicijski fašnik okupio i maske koje nisu “tradicijske”, naš prijedlog za iduu godinu je da se sve maske prikljue nedjeljnoj povorci, a da se eventualno subotnji svjetovni fašnik pretvori u fašniki zamaskirani bal za sve koji imaju želje i volje dobro se zabaviti pod maskama. (mn)

Malim pingvinima hladnoa nije smetala

Šeiku i njegovim suprugama akovec je egzotino mjesto

Maškori su uvijek spremni za nepodopštine

Ova je grupa takoer vodila detaljne Topnike dnevnike

Kakav bi to bio Fašnik bez aplji?


16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Čakovečki fašnik 15

Mali princ i Letei medvjedii najoriginalniji

Letei medvjedii iz Ivanca Subota poslijepodne bila je rezervirana za Svjetovni fašnik, odnosno za sve grupe koje su se mogle zamaskirati u što god su im mašta i mogunosti dozvoljavale. Ove godine pokazali su se veoma inventivnima, tako da predstavnicima Turistike zajednice grada akovca nije bilo lako odabrati najbolje. Nakon povorke po centru grada, maškori su se okupili pod šatorom, a ondje je nakon nastupa Gradskoga pjevakog zbora zapoelo i predstavljanje svake grupe. Tako su svoje kostime pokazali ovjek vrana, grupa “Mali princ”, Kurenti z Ptuja, “Marijai” iz Vrbovca, Letei medvjedii, Udruga žena Nedeliše, Udruga ruskoga govornog podruja u Meimurju “Kalinka”, “Mukavci i vještice iz Zasadbrega, grupa “Meimurski opijum”, Perzijske make i Karnevalska udruga “Dragulji”.

Najboljima su podijeljene nagrade. Prvo mjesto podijelile su dvije grupe. Jedna od njih bila je grupa “Mali princ”. Iako ih nije bilo mnogo, odlino osmišljenim kostimima prikazali su najvažnije dijelove popularne prie Antoine de Saint-Exupéryja – Malog princa, prinevu planetu, pilota i avion, Kralja koji vlada cijelim svemirom, taštu Ružu i malenu preslatku ovicu. Prvu nagradu osvojili su i “Letei medvjedii”. Društvo prijatelja narodnih obiaja Ivanec ve godinama sudjeluje na brojnim karnevalima. Prošle godine zamaskirali su se u arobnjaka iz Oza, a ove su godine odluili sve podsjetiti na stare prie i crtie koje su djeca zaboravila. Ova prva mjesta osvojila su Metssov bon u vrijednosti od 2.500 kuna Druga nagrada otišla je skupini “Opium”. Meimurski opijum

Meimurski mušketiri

je nova vrsta poljoprivredne biljke koju je ovoj grupi preporuilo Ministarstvo poljoprivrede RH. Isto tako od njih smo saznali da su ve sve urode što su ovo ljeto nabrali prodali u Remetinec gdje su sami menadžeri, pa je potražnja za plodovima veoma velika. “Opiumovci” su osvojili odlazak na Kurentovanje u Ptuj Trea nagrada otišla je Karnevalskoj udruzi Dragulji, iji lanovi veinom dolaze iz akovca i Murskog Središa. Rije je o “obiteljskoj” udruzi u kojoj sudjeluje nekoliko generacija. Ove godine predstavili su mušketire, kraljevsku obitelj i cijelu njihovu svitu. Mušketiri su osvojili 50 ulaznica za kupanje u Toplicama Sv. Martin.

Meu najoriginalnijim kostimima bio je onaj Malog princa


Gornji kraj ili, po njihovom, “Cirkveni kraj”

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LEEK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Kako legenda govori, Donji Kraljevec dobio je ime po tomu što je bio u kraljevskom vlasništvu. Odatle i u njegovom grbu kruna. Ipak pripada župi Draškovec, ali sjedište je opine. Selo je snažno industrijsko i poljoprivredno središte te procjenjuju da je tu ak 1.200 radnih mjesta. Stoga i tvrde da pred mjestom stoji velika budunost. Od akovca je udaljen 20 kilometara, a od Kotoribe 18. Ima ak dvije industrijske zone, Sjever i Jug (Zdenci). To je selo brzih promjena, nestajanja onoga što nema budunosti i stvaranju novoga. Kako sami vele, to traje od 1860. godine kada je izgraena željeznika pruga. Ona je donijela procvat selu koji još traje i danas. Inae, kažu sami za sebe da su jako vrijedni ljudi, ali i jako jalni. No, možda im baš zahvaljujui jalu i tako dobro ide. Ako je tako, onda neka im jala ne nestane.

Steiner bu donesel peneze Makar je Rudolf Steiner, osniva antropozoije i valdorfske škole roen sluajno u Donjem Kraljevcu, kako je on sam napisao, sve ono što Kraljevani ine vezano uz njegovo ime sasvim je planski. Napravili budu memorijalni centar. Onda budu tu dolazili posjetitelji iz cijeloga svijeta. Razgledat e Centar, u hotelu pojesti i odspavati. I tako e penezi ostajati u Donjem Kraljevcu. Kako vele, uvijek su znali “navohati peneze“ pak je tako i sada. I sada prikupljaju legende o životu Steiner. Da to sve bude posebno. Pak su tako prikupili i ovu. Pozvali su seljaci nekog sela Steinera da im pomogne riješiti se zeeva koji su im nanosili velike štete. Došao je on i odmah se dao na posao. Uhvatili su jednog zeca, spalili mu utrobu i pepeo posipali. Kažu da su svi zeevi došli na to mjesto, onjušili, a zatim pobjegli. Svaki na svoju stranu. Riješio je taj problem, a vele da je i predvidio kravlje ludilo. Zato ga oni ne žele ni jako itati, da se ne bi opet nešto

Josip Šimunko, novinar i publicist

Stadion Milenium na kojem e se 28. kolovoza ove godine održati velika Grand Prix utrka

MALA TEPEŠIJA po meimurskaj selaj III/18

uda nas se zišlo v Kraljevcu pri cugu i saki je imal misel drugu (II.)

Puhai orkestar Donjeg Kraljevca koji vodi prof. Ivan Belovari dogodilo, nego ga uzimaju kako im je bolje.

Ratuju z farbaj, a nam idu penezi Kraljevani su sad izmislili rat. Oni su osigurali uda placa, na šterom budu se ti vojniki naganjali. A jedna stranjska irma bu dopelala vojnike. Svaki tjedan bu ih došlo pedeset. Toliko bu ih i otišlo. Tu budu samo ostavili znoja i peneze.

Mladen Cvek bio je prvi naelnik opine Donji Kraljevec i poznati je poduzetnik

I zgazili travu na trideset hektara zemlje. Radi se ipak samo o sportu paintball. Kažu domai za njih, neka skau i farbaju se koliko ih volja. Samo neka budu u njihovom hotelu “Kralj“. I neka plaaju raune. Ako pak nekoga zanima vožnja motorima u krug, mogu na spidvej stadion Milenium. Svjetski poznat stadion, a sjedište kluba je u Donjem Kraljevcu. I tako vele, nekada su bile konjske snage na etiri noge,

Slavko Duki slikar je koji je izlagao na brojnim samostalnim izložbama i veliki je donator slika na humanitarnim akcijama

uro Horvat predsjednik je uprave Tehnixa, aktivni sudionik u javnom životu mjesta, za koje je jako puno uinio

a danas su na dva kotaa. Opet se ponavlja povijest da se u Donjem Kraljevcu uvijek sve vrtjelo oko konja.

Ak ne bi bili takši, bili bi nikši Kraljevec nije ni selo, ni grad. Stari dio je selo, a novi kao grad. Stanovnici, kako vele, nisu ni seljaci ni graani. Jer je još uvijek ostala u glavama zdravoseljaka

Donjokraljeveke mažoretkinje najbolje svjedoe zašto je maarski etnolog Goncy napisao da su žene u Donjem Kraljevcu najljepše u Meimurju logika. I to ih tjera naprijed. Vele, da ne bi bili takši, bili bi nikši. I još nešto. Zašto su Priloanci nekad govorili da iz “Kraljevca niti krava ne valja“. Vele Kraljevani da zato kaj su njihove krave bile pitome i civilizirane pak se nisu mogle priviknuti na “dravsku divljinu“. Toliko da im vrate. No, zato su se svi brzo priviknuli na kraljevske bandiste. Prvi su osnovani poetkom dvadesetoga stoljea. Zahva-

ljujui svojoj glazbi, dobili su oni i umjetniku ili glazbenu školu. Posebnost, puhai instrumenti. Kažu da e ubudue svaki kraljevski zet morati znati dobro puhati. Ali, to samo u puhai instrument. Ako nee, ide u školu. Vele u šali da e biti oprošteno jedino onomu tko dovede župnika. Onda budu imali župu. Jer sve drugo imaju. Riskirat e, pa makar postali drugaiji … Bez jala i bez apolitinosti.

Dio lanova Mjesnog odbora: Ivan Mesi, Anelko Horvat, predsjednik, Margareta Zadravec, potpredsjednica, i Dragutin Glad


Donji Kraljevec ima slavnu prošlost, ali zahvaljujui Kraljevanima još slavniju budunost. Od Mure je udaljen 3,5 kilometra, a od Drave 6,5. Sjedište je opine, ali ne i župe, pa pripada župi Draškovec. Granii ak sa sedam sela. Prvi se put spominje u povijesti 1244. godine kao selište kod potoka Jalše na imanju Rojc, ali se pod svojim imenom prvi put spominje 1467. godine kao kraljevsko imanje kralja Korvina. Pretpostavlja se da je po njemu dobilo i ime. Selo presijeca željeznika pruga koja je u povijesti imala poseban znaaj za selo. Tu je ve 1857. godine izgraena željeznika stanica, odakle se potom rukovodilo izgradnjom željeznike pruge akovec - Kotoriba i dalje za Maarsku. U Donjem Kraljevcu roen je veliki znanstvenik 20. stoljea svjetskog glasa Rudolf Steiner, 27. veljae 1861.

U sportskoj dvorani s lanovima Udruge “Sport za sve” na jednom druženju

Prijelaz preko željeznike pruge dok još selo nije “prešlo preko“

Seoske posebnosti Povijesna lenta dogaanja u Donjem Kraljevcu (prema Vilku Šerceru) Godine 1753. izgraena je kasnobarokna crkva Svete Marije Magdalene, 1782. carskim ukazom je groblje preseljeno na sadašnju lokaciju izvan mjesta, 1850. dograena je pomona laa na crkvi, 1813. veliki požar u Gornjem kraju, 1852. poinje razvitak školstva, 1857. godine je izgraena tu prva željeznika postaja u Hrvatskoj, 1873. otvoren je poštanski ured u selu, 1877. izgraene su orgulje u crkvi. Godine 1899. osnovano je vatrogasno društvo, 1906. je proradio paromlin i osnovana je limena glazba, 1912. podignuta je kapelica Sv. Florijana, 1921. se oznaava kao poetak razvoja športa - sokolaši, 1924. otvorena je pekara Kamenski, 1934. veliki požar, 1935. osnovan je Ogranak Seljake sloge, 1938. godine zapoela izgradnja vatrogasnog doma

Marija Šavora održava narodne nošnje KUD-a, a i sama ih skuplja

Godine 1906. je proradio paromlin, a evo kako se vršila pšenica izmeu dva svjetska rata

i osnovan je SD “Meimurec“ (nogomet), kasnije, Sindikalac, Feromont, Proleter, Konar i danas NK Kraljevan 1938.; 1946. uvedena elektrina struja, 1949. iz Preloga preseljena pilana, 1950. izgraeni su vatrogasni dom, itaonica i kino u Gornjem kraju, 1951. u selu smještena JNA, 1952. podignut spomenik palim borcima, otvorena je prva mljekara i punionica piva pri Gudlinu; 1953. godine otvorena je prva knjižnica i uvedena javna rasvjeta, 1959. godine osnovan DTO Partizan, 1960. osnovano Stolnotenisko društvo “Centar“. U godini 1961. osnovano trgovako poduzee “Jedinstvo“ i zanatsko - uslužno poduzee “Proleter“, 1962. otvorena je Zdravstvena stanica, 1965./1966. otvorena je nova škola, otvoren motel, zapoele tradicionalne fešte Bijeloplave noi, spojene škole Donji Kraljevec i Draškovec, asfaltirane su sve ulice u mjestu, postavljena je spomen - ploa na rodnoj kui Rudolfa Steinera; 1968. zapoeo je s radom djeji vrti u današnjem Domu kulture; 1970. osnovan je

Vatrogasci su prošle godine proslavili 120 godina postojanja. Na slici, gornji red: Ivica Sean, Božidar Cvek, Miroslav Zrna, Tihomir Tota, Aleksandar Zdravkovi, Tomislav Hozjak, Tomica Gosari, Željko Tisaj i Mario Šercer; srednji red: Nikola Kova, Franjo Logožar, Josip Balent, Josip Kova, Josip Ruži, Slavko Duki, uro Lepen, Ivan Ruži, Ivan Gašpari - Zujdo i Dejan Kolari; donji red: Darko Kolari, Alen Kova, Stjepan Fileš, Marijan Blažeka, Dragutin Glad (kumovi Davorka Kaplji - Križaj i Dragutin Križaj), Stjepan Strahija, Dražen Kova i Branko Meimurec

Josip Recek (sadašnji predsjednik Puhaeg orkestra), Martin Recek (ministrant) i nezaobilazni Zujdo na krštenju mošta

Mladi Donjokraljevani Mirela Horvat, Martin Belovari, Stanko Štefok, Sven Mikulan (predsjednik udruge “Wirelles”) i Filip Blagus

Udruga Sport za sve organizira i Biciklijadu Donjeg Meimurja

Da su Kraljevani oduvijek imali poduzetnikog duha, svjedoi i ova fotografija od prije šezdeset godina

KK “Proleter“, danas KK Donji Kraljevec; 1976. otvoren je Sportsko rekreacijski centar “Fundacije“; 1979. otvorena je poslovnica banke i ljekarna; 1982. puštene su u rad hladnjaa i nova pilana; 1983. otvorena na groblju nova kua žalosti; 1985. zapoeli su radovi na izgradnji kanalizacije i kupljen bager “skip“; 1987. otvoren je novi vrti; 1989. obnovljen je Dom kulture i zapoela izgradnja župnog dvora. Osnovana je 1991. ugledna tvrtka “Tehnix“; 1994. izgraena su teniska igrališta na Fundacijama i poela je s radom radiopostaja Studio M; 1995. osnovan je puhai orkestar opine Donji Kraljevec; 1996. zapoela je plinoikacija mjesta i položen kamen temeljac za sportsku dvoranu; 1997. osnovana tvrtka Novi Feromont; 1998. otvoren je poslovni centar Betaplast, preseljena pošta i osnovano Kulturno - umjetniko društvo Donji Kraljevec; 2000. osnovane mažoretkinje; 2001. postavljen je toranj radiopostaje Studio M, s visinom od 75 metara najviša

Jedno vrijeme su svi pleli cekere pa je i ovo uspomena na to vrijeme

graevina sjeverne Hrvatske; 2002. sveano otvorena sportska dvorana. Od 2000. do 2009. ureene se sve ulice u mjestu; 2004. opina je dobila grb i zastavu, OŠ Donji Kraljevec postaje samostalna ustanova (danas 123 uenika); 2005. 0tvoren je speedway stadion “Milenium“ i biskup Marko Culej je boravio u mjestu. Zadnjih je godina ureeno parkiralište kod groblja, renovirana crkva i postavljena rasvjeta na igralištu te otvoren novi hotel “Kralj“. Inae selo ima svu potrebnu infrastrukturu, pa i kanalizaciju. Ima dvadesetak starih grunti, napuštenih koje nastoje otkupiti i oživjeti. Znaajno je i to da je broj stanovnika u blagom porastu. Tako ih je prema popisu iz 1802. bilo 667 u 160 kua, 1937. 1596, zatim 1981. 1598, godine 1991. 1653. Prema zadnjem popisu, bilo ih je 1694 i živjeli su u 502 kuanstva i 518 stanova. Prema njihovim procjenama, sada ih je oko 1710. Inae u selu ima 48 starih deki i 50-ak udovica.

Košarkaška ekipa Donjeg Kraljevca iz 1973. godine; gornji red: Krešo Mišin, Ivan Zadravec, Ivica Strahija, Željko Vlaši, Franjo Kiš, Miro Lisjak; donji red: Miljenko Mesari, Josip Tisaj, Darko Lepen i Željko Štefok

O selu kao središtu toga dijela Meimurja govori i injenica da ima ak 11 razliitih trgovina, 7 ugostiteljskih objekata i hotel “Kralj“, 3 frizerska salona … U Kraljevcu su velike tvrtke: Novi Feromont, Tehnix, Ferokotao, akoveki mlinovi, specijalizirani za meljavu kukuruza, Hladnjaa, kapacitet 6000 tona jabuka, Betaplast, Pekarne Cvek, i niz manjih.

O ljudima … U selu djeluje Mjesni odbor iji je predsjednik Anelko Horvat, potpredsjednica Margareta Zadravec te lanovi Ivan Mesi, Dragutin Glad, uro Horvat, Mladen Blažeka, Josip Habuš, Darko Fileš i Mirko Radi. Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo, osnovano 1889. godine. Društvo su osnovali Stjepan Kovaevi, Pavao Habuš, Josip Gosari, uro Kova i Blaž Strahija. Sada je predsjednik Dragutin Glad, dopredsjednik Alen Kova, tajnik Nenad Tisaj i zapovjednik Marijan Blažeka.

Najmlaa udruga u selu je Klub mladih koji djeluje od 11. srpnja 2009. Prvi predsjednik je bio Filip Blagus, dok je sada predsjednik Denis Hobor. Tu je sjedište i Speedvay kluba “Unija“ iji je predsjednik Zvonimir Pavlic, tajnica Sandra Perca i blagajnik Mario Ružman, a koji je ucrtao selo u svjetsku kartu motosporta. Od sportskih udruga djeluju NK Kraljevan 38, KK Donji Kraljevec, STK, a u kulturi mažoretkinje, puhai orkestar i KUD opine Donji Kraljevec.

Zanimljivosti Prva akademski obrazovana žena u selu bila je Dorotea Ladaši. U svijetu 800 škola nosi ime dr. Rudolfa Steinera, roenog tu, i koji e tu dobiti i Memorijalni centar. Poznati je Kraljevanin i dr. Antun Gorianec, doktor teologije i ilozoije. Tu je roena i pjevaica Ana Štefok te velik broj akademski obrazovanih graana koji su u svijetu.


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKI MLJEKARI OGORENI - IGOR REŠETAR, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka:

S AKOVEKOG sajma

Hladna ali dobra srijeda Baš je lijepo i ugodno bilo na akovekom sajmu druge februarske srijede, jer unato hladnoi i snijegu na sajmu se okupilo mnogo ljudi. Nakon duljeg vremena prodavai su zadovoljno trljali ruke jer su skoro svu ponuenu robu prodali, premda po nešto nižim cijenama nego inae. Osobito su zadovoljni bili ratari

- Svega ima i sve je jeftino ...

16. veljae 2010.

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- pšenica 1 kn/kg - kukuruz 0,90 kn/kg - tricale 1,2 kn/kg - krumpir 1,5 kn/kg - jeam 1,4 kn/kg - zob 1,6 kn/kg - ljestve 110 kn/kom - blica 160 kn/kg - drvena lopata 40 kn/kom - peeni buncek 25 kn/porcija te prodavai odjee i obue. Nešto nezadovoljniji su bili prodavai drva za ogrjev, jer prodano je tek par metara drva, iz ega proizlazi da su se Meimurci ranije dobro opskrbili drvima ili drugim energentima. Nisu se kupovale saonice ni skije, što bi trebalo znaiti da snijeg dugo nee bijeliti naše krajeve. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Ili vea cijena mlijeka ili prosvjedi proizvoaa Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka Igor Rešetar, ujedno jedan od najveih proizvoaa mlijeka iz Meimurske županije koji su prošli tjedan održali svoju redovnu godišnju skupštinu, najavio je za 1. ožujka ove godine veliki prosvjed proizvoaa iz cijele Hrvatske. Zapravo, eka se odgovor Ministarstva poljoprivrede u vezi s cijenom mlijeka, pa e se potom odluiti o nainu provedbe prosvjeda.

S AKOVEKOG placa

Jabuke voe godine - Dragi gospon, jabuke su vam voe godine i dobro je da me slikate s ovim prekrasnim plodovima, bez kojih ovjek ne bi smio ostati ni jedan dan, rekao nam je stalni kupac jabuka “z bregov”, tonije, iz Vuetinca. Minulih dana zbog hladnoe na placu nije bilo gužvi, no, najpotrebnijih artikala je bilo. Krajem tjedna, kad je zatoplilo, došlo je i

- Ništa nije zdravije od jabuka!

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- jabuke - orasi - suhe šljive - grah - mrkva - grincajg - bijelo zelje - endivija - jaja - zumbul

6 kn/kg 40 kn/kg 20 kn/kg 20 kn/kg 7 kn/kg 5 kn/kg 4 kn/kg 12 kn/kg 1,20 kn/kom 10 kn/kom

više prodavaa i kupaca, pak su zamamno zamirisali zumbuli, ali i kiselo zelje na svoj speciian ali poželjan nain. Istina, ljudi su se žalili na snijeg i led na prilazima i samom placu, ali smo im spomenuli kako zima ima svoje radosti i teškoe. (S. Mesari)

Igor Rešetar kaže: - Cijene su mlijeka preniske, a proizvoai su dovedeni u nemogu položaj da ne mogu vraati kredite. Situacija je jako teška. Još sredinom prosinca prošle godine imali smo razgovore s predstavnicima Dukata, Megglea, Vindije i ostalih mljekara, te ministrom Petrom obankoviem u Ministarstvu poljoprivrede. Tada su poljoprivredni proizvoai mlijeka tražili 3,91 kunu za litru mlijeka i pri tome ostajemo. S druge strane, mljekare su ostale pri tome do plaaju samo 1,90 kuna za litru mlijeka, smatrajui da pri seljakim kalkulacijama koji za ekstra klasu po litri mlijeka dobiju 3,35 kuna njihova dobit iznosi 30 posto. Tada kompromis nije postignut, a veina hrvatskih udruga smatra da je cijena mlijeka od 3,20 kune po litri mlijeka zadovoljavajua.

Visoki troškovi poslovanja - Ne razumije se da hrvatski proizvoai mlijeka u cijeni mlijeka imaju i trošak legalizacije farmi, te poslovanje prema novom Zakonu o poljoprivrednom

Što traže proizvoai mlijeka? Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja proizvoai mlijeka uputili su sljedee zahtjeve: traži se cijena mlijeka sukladno izraunu Radne skupine Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za deiniranje troškova i cijene koštanja proizvodnje mlijeka, koja prema izraunu iznosi 3.91 kn/kg. Traži se isplata svih subvencija sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju te omoguavanje inanciranja daljnjih prozemljištu, dok su naši budui konkurenti u susjednim zemljama osloboeni svega toga. Tako, na primjer, u Austriji cijena mlijeka iznosi 35 centi za litru mlijeka, oko 2,5 kuna, ali poljoprivredni proizvoa od države dobije godišnje još oko 50.000 eura po farmi srednje veliine, sve da bi opstao i kako bi mu se isplatila proizvodnja, kaže Igor Rešetar, uz najavu prosvjeda za 1. ožujka. Kako saznajemo, proizvoai mlijeka podijelili su se pa neki koji proizvode za Dukat prihvaaju njihove uvjete, a on sam otkupljuje oko 45 posto tržišnog

grama donesenih Operativnim programom zapoetim prije 25. studenoga 2009. godine (rije je o odbijenicama HBOR-a prema zahtjevima, uz obrazloženje da je smanjena otkupna cijena mlijeka te smanjen prinos mlijeka godišnje po kravi sukladno Katalogu kalkulacija HZPSS-a, te su takvi projekti ocijenjeni rizinima i neprihvatljivima za kreditiranje od strane HBORa). Traži se rješavanje pitanja poljoprivrednog zemljišta otkupa mlijeka. Zbog toga, ali i zbog kriznih kretanja u Europi, neizvjesno je što e se dogoditi do 1. ožujka i hoe li biti postignut kompromis za veu cijenu mlijeka. Ako se ne postigne kompromis, proizvoai mlijeka e, barem prema sadašnjim najavama, u prosvjede, što znai blokadu mljekara.

Upoznavanje s ARKOD-om U meuvremenu je u Meimurskoj županiji održano više strunih skupova i prezentacija za proizvoae mlijeka. U organi-

prema proizvoaima mlijeka na nain da im se omogui po povoljnijim uvjetima kupnja poljoprivrednog zemljišta za stoare (omjer 1:1), kao i smanjenje cijena zakupa poljoprivrednog zemljišta. Na kraju, traži se legalizacija postojeih farmi te prateih objekata za proizvodnju mlijeka izgraenih nakon 1968. godine - piše u zahtjevu Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka. (jš) zaciji Udruge proizvoaa mlijeka Meimurja, Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Na poziv predsjednika Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka Igora Rešetara, na predavanjima je bilo preko šezdeset proizvoaa mlijeka iz županije. Rije je o upoznavanju s novom zakonskom regulativom i novim sustavom identiikacije zemljišnih estica (ARKOD), te dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva i o obvezi zbrinjavanja otpada. (J. Šimunko, SM)

UVVP opine Sveti Martin na Muri

Struni izlet za vinogradare Udruga voara, vinogradara i povrara opine Sveti Martin na Muri za svoje lanove organizira struno - rekreacijski pohod meimurskim vinskim kuama. Izlet e

biti u subotu 20. veljae, s polaskom u 13 sati iz središta Svetog Martina na Muri. Pohodit i razgledat e se vinske kue Žižek, Belovi, A. Tomši i M. Dvanajšak, a prijaviti

se treba kod Mladena Dobrania, predsjednika Udruge. Prije toga, u utorak 16. veljae od 18 sati, u prostorijama HKUU-a Sveti Martin održat e

se struno predavanje o ulozi i znaaju pojedinih hranjiva u ishrani ploda jabuke. Predava e biti dipl. ing. Krešimir Kralj iz Zagreba. (sm)


16. veljae 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Zaostajanje posteljice Kod životinja se smatra da su oboljele od zaostajanja posteljice ako posteljica ne izae kod goveda za 8-10 sati, kod kobila za 4-6 sati, a kod pas i maaka za 4-8 sati. Uzroci zaostajanja posteljice su mehaniki, atonija maternice, deicitarna prehrana. Mehanike su zapreke prerano zatvaranje grljka maternice, ovijanje dijelova posteljice oko karunkula, gr maternice, patološki sužena mjesta u poroajnom kanalu. Atonija maternice naješe nastaje kao posljedica otežanog i dugotrajnog poroda, hidropsa plodnih ovojnica ili ploda, torzija maternice, emizem ploda. U goveda kod kojih je zaostala posteljica naješe više ili manje visi iz stidnice iako može i cijela zaostati u spolnim organima i ne vidi se izvana. Pojedina goveda reagiraju promjenom zdravstvenog stanja prvog dana nakon što posteljica ne izae, a druga reagiraju nakon dva ili tri dana. Životinja stoji zgrbljena, povremeno se napinje, a ne istiskuje ništa, javlja se gubitak apetita i poveana tjelesna temperatura, sadržaj koji se cijedi iz maternice zaudara. Usprkos tome što danas raspolažemo vrlo djelotvornim lijekovima koji

spreavaju gnjiljenje posteljice smatra se da je najeikasniji nain lijeenja manuelno uklanjanje zaostale posteljice. Kada nam poe za rukom da odlupimo posteljicu u maternicu stavljamo pjenušave antibiotske tablete. Ako je poremeeno ope stanje životinje moramo aplicirati antibiotike i paranteralno, a prema potrebi primijeniti antitoksino lijeenje (antihistaminici, uterotonici). Ako posteljicu ne možemo oistiti primjenjujemo tzv. suhu terapiju gdje u maternicu stavljamo pjenušave tablete antibiotika i pokušavamo sa mehanikim išenjem zaostale posteljice nakon 24-48 sati. Ako ni tada ne uspijemo nastavljamo sa suhom terapijom pjenušavim tabletama antibiotika, uterotonicima. Dokazano je da krave lijeene na gore opisani nain ostaju steone prije i u veem postotku nego one kod kojih se primjenjuje samo suha terapija. U kobila je potrebno oistiti posteljicu u cijelosti jer se zbog resorpcije histaminskih tvari i ostalih produkata koji nastaju pri raspadu posteljice ve nakon 12 sati javlja poremeaj opeg zdravstvenog stanja, a posebno moramo paziti na pojavu pododermatitisa.

U pasa, maaka i krmaa sa zaostalom posteljicom apliciramo uterotonike, a prema potrebi možemo aplicirati i antibiotike paranteralno. Mihael Kacun, DVM

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Zemljani radovi prije sadnje im dublje napredujemo u ovu 2010. godinu proljee je sve dalje. Jednostavno više ne znam ime tješiti sve neutješne ljubitelje toplijeg dijela godine. Valentinovo je bilo i prošlo, netko je dobio crvene izmice od traženja kolaa po vrtu (ako je itko!?) a netko se samo grlio i ljubio. Toga sa grljenjem i ljubljenjem izgleda nije bilo dovoljno, jer bi inae vrijeme bilo ljepše. Kopanje jama za sadnju posao je koji sad možemo samo zamišljati. isto je to izikaljenje koje je dobra zamjena za teretanu. Nema puno ilozoiranja. Ali i to treba znati. Najsigurnije je taj posao opisati ovako: „Iskop jame dimenzija 100x100x100cm s rahljenjem stijenki i dna jame. Odvoz iskopanog materijala na primjerenu deponiju i dovoz kvalitetne humusne zemlje za sadnju.“ Ova veliina rupe podrazumjeva da se za svako drvo iskopa jedan kubik (1m3) zemlje. Za dva drveta je to jedna pristojna traktorska prikolica. Naravno da su mogui kompromisi. Za manje drvee se kopaju manje rupe (80x80 ili 60x60), za vee vee. Kad se sadi drvo koje ima korjensku grudu promjera 1,20 metra, jasno je da rupa mora biti vea. U dobrom, ne previše gaženom vrtnom tlu ne trba mijenjati zemlju nego se sadi u postojeu. Ako je tlo pjeskovite teksture može se dodati gline, u teška glinasta tla dodajte nešto pijeska. Organske materijale dodajemo i u jedna i u druga tla za popravak strukture. Struk-

tura se može popravljati i raznim sintetikim kondicionerima, ali to više nije dio hobi- vrtlarenja. Briga o kemiji tla poinje analizom u laboratoriju. Za podizanje profesionalnih nasada to se ve radi rutinski. Provjerava se pH (stupanj kiselosti), sadržaj osnovnih hranjivih elemenata i mikroelemenata i stupanj njihove pristupanosti. Za vonjake je jako važan i sadržaj toksinih tvari u tlu. Važan pokazatelj plodnosti tla je i sadržaj i oblik organske tvari - humus. Za manje vrtove još se uvijek rijetko rade ove skupe kemijske analize. Obino se na kemijski sastav tla i vode misli tek kad se pojave neki problemi. Na primjer, kad se jave kloroze liša ili neke biljke ne rastu kako smo oekivali. S tlom, zemlištem se kod manjih vrtova postupa kao s nekom univerzelnom, pretpostavljenom konstantom. To u Meimurju može biti vrlo loše jer su nam tla veim dijelom aluvijalne neplavine razne starosti. To su tla vrlo šarolikog sastava jer su Mura i Drava u razliitim razdobljima i iz razliitih krajeva donosile vrlo razliite supstrate koji su danas vrlo razliita tla. Tako na malim udaljenostima pH tla može varirati od kiselog do neutralnog ili ak lužnatog. I onda se udimo što u nekom vrtu primjena vapna može biti vrlo korisna, a u samo nekoliko kilometara udaljenom, drugom vrtu, ak štetna. Pozdravi iz Vrtnog centra IVA!


20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

AKOVEKI gimnazijalci sudjelovali u projektu planske igre “Lokalna samouprava u akovcu”

Mladi vijenici dali Gradu konkretne prijedloge Sonja Vrši zahvaljuje Berljaku na zanimljivom predavanju

PD BUNDEK Mursko Središe

Upoznati s Mount Everestom PD “Bundek” Mursko Središe bio je u etvrtak domain zanimljivog predavanja i multimedijske prezentacije na kojem je Darko Berljak, tajnik Hrvatskoga planinarskog saveza, govorio o svojim iskustvima i dojmovima koje je stekao kao voa hrvatske ženske alpinistike ekipe na Mount Everest. Berljak je prvo govorio središanskim uenicima, a potom lanovima PD-a “Bundek” i graanima, te je predstavio multimedijski zapis pod nazivom “Više od Everesta”. Planinari su se zanimali o nainu života u okruženju Mount Everesta, te posebice o šerpama, vjenim pratiteljima planinara iz cijelog svijeta.

Predavanje je slušalo preko 150 uenika središanske osnovne škole, te isto toliko planinara i graana, koji su kupovali Berljakove knjige u kojima opisuje život Himalaje i svoja iskustva kao voa ženske alipinistike ekspedicije koja je tamo boravila 72 dana. Predsjednica PD-a “Bundek”, profesorica Sonja Vrši, zahvalivši Berljaku za dolazak i izlaganja naglasila je kako e njegova iskustva potaknuti i inspirirati mlade na bavljenje planinarstvom. Vrši je najavila godišnju skupštinu PD-a “Bundek” koja e biti u petak 19. veljae u Seoskom turizmu Gorianec u Svetom Martinu na Muri. (S. Mesari)

Njemaka Zaklada Friedrich Ebert zajedno s Gimnazijom akovec i Gradom akovcom prošli je petak u gradskoj vijenici organizirala plansku igru pod nazivom “Lokalna samouprava za uenike srednjoškolske dobi”. Rije je o simulaciji u kojoj je sudjelovao 31 uenik iz Gimnazije akovec, a u samoj igri mladi su imali priliku ui u uloge gradskih vijenika i odigrati sjednicu gradskog vijea. Kako bi akoveki gimnazijalci što stvarnije odigrali svoju ulogu, voditelji planske igre prethodno su ih pripremili u dva projektna dana za ovu sjednicu. lanovi Gradskog vijea grada akovca takoer su im kao savjetnici stajali na raspolaganju za vrijeme projekta. Teme dnevnog reda ove sjednice sastavili su sami mladi.

akoveke gimnazijalce zanimalo je zašto je parkiralište kod Gimnazije još uvijek zapušteno i neureeno Nakon što su formirali sastav vijea po strankama, mladi su vijenici najprije održali aktualni sat na kojem je gradonaelniku i njegovim zamjenicima upueno nekoliko pitanja. Izmeu ostalog, akoveke je gimnazijalce

zanimalo zašto se ne smiju voziti biciklom po centru grada te zašto je parkiralište kod Gimnazije još uvijek zapušteno i neureeno. Mladi su vijenici takoer dali konkretne prijedloge koje je vodstvo Grada obealo razmotriti, a

tiu se organizacije Dana maturanata, izgradnje skate parka na terenima Mladosti, brige oko azila za napuštene životinje te funkcionalnijeg rješenja autobusnog stajališta u Novom Selu Rok. (hz, foto: Vrzan)

IVAN I MARIJA KLOBUARI iz Podbresta

Bundek financijski pomogao ekspediciju - Ekspediciju hrvatske ženske alpinistike ekspedicije na 8.850 metara visoki Mount Everest pratile su inancijske poteškoe. Barem je tako bilo u poetku, kada mnogi još nisu bili svjesni o kakvom se pothvatu radi. Me-

u prvima koji su ekspediciju inancijski pomogli bio je i PD ‘Bundek’, pa ovim putem javno i iskreno na tome zahvaljujem, rekao je Darko Berljak, dobivši pri tom iskren i dug pljesak nazonih. (sm)

Poinje korizma Prošli tjedan, tonije 11. veljae obilježen je Svjetski dan bolesnika (1992.), kojeg je utemeljio papa Ivan Pavao II. s ciljem da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb. Svjetski dan bolesnika slavi se na blagdan Majke Božje Lurdske jer je marijansko svetište u Lurdu poznato kao veliko okupljalište bolesnika koji ondje dolaze moliti. U svojoj poruci povodom Svjetskog dana, Sveti Otac Benedikt XVI. u svojoj Poruci od 7. prosinca 2009. citira svoga velikog predšasnika koji je napisao: »Zahvaljujem od srca osobama koje, svakodnevno, “služe bolesnima i onima koji trpe”, inei da “apostolat Božjeg milosra, u koji su ukljueni, odgovara uvijek sve bolje na no-

ve zahtjeve” (Ivan Pavao II., ap. konst. Pastor Bonus, l. 152).« / Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan bolesnika 2010., od 7. prosinca 2009./ Tako je Lurd u isto vrijeme mjesto onih koji trpe i onih koji ih služe. Svetište Majke Božje u tom francuskom mjestu poznato je ve 150 godina kao mjesto susreta vjernika i svih drugih namjernika kojima je potrebna božanska pomo. Poruka Lurda je oblikovana oko gesta i rijei koje su izmijenile Gospa i Bernardica Soubirous u špilji Massabielle za vrijeme 18 ukazanja koliko ih je bilo sveukupno. Ta je poruka prelijepa i veliko ohrabrenje svim ljudima: Bog je ljubav i voli nas takve kakvi jesmo. Sve je poelo 11. veljae 1858. kada je Bernardica, mli-

Šezdeset godina u braku Respektabilnih šezdeset godina u braku proslavili su Ivan i Marija Klobuari iz Podbresta, koje je prije šezdeset godina vjenao ondašnji župnik u Maloj Subotici veleasni Valentin Malek. Prošle subote u kapeli u Podbrestu brani je savez obnovio i svetu misu za njih služio veleasni Damir Slamek, župnik u Orehovici. U svom braku Klobu-

nareva ki iz sela, vidjela Gospu, koja joj se ukazala u špilji u blizini rijeke Gave. Špilja Massabielle u kojoj su se ukazanja dogodila, bila je mjesto prepuno prljavštine, smrada, vlage i svinjskog izmeta. Naime, tu špilju su zvali ‘Jama za svinje’ jer su u njoj smještali svinje za nevremena. I tu se Marija, sva ista i lijepa, ukazuje kao Božja ljubav, odnosno ono što je Bog za svakoga od nas: Bog ljubavi! U toj špilji e za vrijeme 18. ukazanja Gospa rei i svoje ime: Ja sam Bezgrešno Zaee. S jedne strane jad jedne špilje, a s druge ljepota Djevice, podsjeaju nas na Evanelje: susret je to Boga i ovjeka. Mjesto ukazanja želi nam poruiti da nas Bog ‘dosiže’ tamo gdje živimo i u onome kakvi jesmo, u svim detaljima našeg života, u dobru i zlu, u našim uspjesima ali i u moralnim bijedama, u zdravlju i bolesti. Mjesto je to gdje nam Bog otkriva tajnu svoga srca: da nas voli! Za

vrijeme prvih sedam Marijinih ukazanja Bernardici je lice sjalo od sree, prepuno radosti i svjetla, ali onda se poelo mijenjati. Od osmog do dvanaestog ukazanja, postalo je tvrdo, tužno, bolno, a ponašanje nerazumljivo : hodala je na koljenima, ljubila zemlju, prljavu, jela travu, kopala rukama po zemlji i pila vodu koja se tu pojavila, uzimala blato i njome mazala svoje lice. Voda koja je potekla u toj hladnoj i prljavoj špilji, oznaava srce ovjeka koje je esto ranjeno grijehom i tužnim situacijama, tijelo i duša prepuni bolesti svih vrsta, ali u svemu tome, u samom srcu naše sudbine: Bog i njegov život, praštanje i zdravlje. Bernardicu su pitali dali Gospa govori štogod, a ona e je rekla: “Pokora, pokora, pokora. Molite za grešnike”. Pokora ili obraenje je sjajni poticaj svima nama koji sutra na istu srijedu ili Pepelnicu poinjemo korizmu, da za vrijeme

arievi su dobili djecu Katarinu, Nadu, Josipa i Mladena, koji su im podarili jedanaest unuadi. Radosnima ih uz unuke danas ini pet praunuka koji e lozu Klobuari njegovati u spomen i na ovako drage pradjeda i prabaku, kojima u životu nije bilo ništa lako i jednostavno, ali ulogu roditelja ispunili su do kraja. U znak zahvale za sva dobroinstva djeca su im u Prepelici u Otoku priredila lijepu zabavu. (S. Mesari, Z. Vrzan)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 16. veljae Julijana, Liljenko, Julijan srijeda, 17. veljae Darko, Teodor, Donat etvrtak, 18. veljae Bernardica, Gizela, Giza Piše: vl. Antun Štefan zajednikog “povlaenje” u jedan poseban stil duhovnog života kroz etrdeset neprekinutih dana, ‘izložimo’ naš život uskrslom Gospodinu. Lurd nas poziva da ‘kopamo’ u našim srcima, poput Bernardice u špilji, da konano pustimo da u nama potee voda života, voda opraštanja i zdravlja. Želim vam da to uistinu iskusite: da vas Bog voli!

petak, 19. veljae Konrad, Ratko, Blago subota, 20. veljae Lea, Leon, Lav, Leo nedjelja, 21. veljae Petar, Eleonora, Noris ponedjeljak, 22. veljae Tvrtko, Margareta


za velike i male

Lidrano 2010. • Lidrano 2010. • Lidrano 2010. Kmini koek V saki hiži pono je koeki: Veljki, malji, ljepi, grdi… V hiži moje storimojke jen je kmini koek, od sree i smeha navek skriti. V njemu se toga igra z sozom moje storimojke. Tu je ona na drveni klopici sedela, islo z drhteimi prstima prebirala i Boga moljila: “Zemi me, zemi, Bogek, k sebi, kaj bom pok svetlo vidla i sineka svoga.” Vepot je joko tožno bila, v koeku se srea fest i zanavek skrila. Dok pok so deca bita bila, v kmini koek so se ljetno skrila. Si so v njemu togo skrivalji, negda se plakali, i svadili. Kmini koek so je to togo k svojemu sreku zemal. V misljima prebiral kak bi so kmicu zanavek stiral, a svetla vrota svojega koeka sema ljudima otpiral?… Ana Radmani, 6.r OŠ KOTORIBA Voditeljica: Nikolina Fuš Zvošec

Ne želim otii u takav svijet Budilica. Uvijek isto, svakodnevno, svakodnevna jedna smjena, jutarnja… Teturam do kupaonice, vuem svoju pidžamu za sobom, mama grije mlijeko i prisiljava me na doruak, gotovo svakod-

nevno… skupim svoje stvari, ruksak pun knjiga na lea… prati me pogledom i klima glavom, znam, ne okreem se. Kroz magleno jutro gledam grupicu snenih aka koji ekaju naš autobus koji nas vozi u školu. U autobusu zadirkivanje i skriveni pogledi zaljubljenih petašica. Ve smo blizu, kotrljamo se niz brijeg. Štrigova u magli, pejsaž je iz sna. Izviruju zeleni brjegovi, krovovi kua, zaspali vinogradi, stari Terbotz, na drugom brijegu dvorac Bani u magli i snu, i naše dvije crkve… kao da je vrijeme stalo. Škola, nova, uredna, gotovo idilina, skrivena u prirodi, zelenilu. Radni dan je poeo satom biologije, a završio satom hrvatskog jezika. Odmori su prosuli hodnicima pregršt smijeha i bezbrižnosti. Kotrljam se kui istim putem, vidljivo umorna. Na stolu me eka topla juha, mamino pitanje, kako je bilo u školi, mirna soba s pogledom na šumu. Upaljen televizor, vijesti koje slušam tek usputno, bez nekog vidljivog interesa. Zagreb, grupa mladia pretukla je djeaka koji je krenuo u školu i ekao tramvaj, bez ikakvog povoda, djeak se oporavlja u Traumatološkoj bolnici, majka nedavno pretuenog, preminulog Luke Ritza, shrvana, moli da se huliganima stane na kraj… redaju se slike… Stajem…ne razumijem, ne mogu shvatiti… Što rade stariji, brine li to koga? Kakav je to drugi, meni nepoznat svijet? Zar je to isto vrijeme? Uenica sam osmog razreda. Vrijeme mojih osnovnoškolskih dana nepovratno prolazi. eka me srednja škola, želim na fakultet. Zagreb, Osijek, Rijeka, Split? Pridružila sam se grupi Sprijeimo huligane, Ne zaboravimo Luku Ritza na internetskim stra-

nicama, ima nas mnogo… moji vršnjaci, mladost. …jer ne želim otii u takav svijet. Lucija Šajnovi, 8.r OŠ ŠTRIGOVA Voditeljica: Sanja Jerosimi-Puklavec

Osmijeh Od uha do uha kao napeto jedro širi svoje tople strune na valovima ljeta. Od otoka do otoka, od obale do obale, od zemlje do neba i natrag. I, konano, do srca svrati, a ono zadrhti poput tanke vlati i srea se prosu svemirom buno kao zrelo zrnje po dnu duboke posude! Daria Vuk, 7.r OŠ PRELOG Voditelj: Stjepan Orsag

Zima Šiple za prste, za nofte zide, za vuha navloi, za goler mi svoje pipke zavloi. (Kak da mi kaputa svloi). Stiše me, steple, dihati mi neda, de bo još koga samo gleda. V hižo pobegnem kaj to zimo grdo zbegnem, pak jo z bloka vun gledim. A kaj bom? Bolje da nutri spim! Marko Štefan, 5.r OŠ PRELOG Voditelj: Stjepan Orsag

Klinka, a ve glumica! Plaem, a ništa me ne boli, ljuta sam, a nitko me ne ljuti,

smijem se, a ništa nije smiješno. Mama me gleda i udi se. Na sve mogue naine trudi se smiriti me, ali u tome nikako ne uspijeva. Govorila je da ja stalno nešto glumim, da sam roena glumica. Onda nisam razumjela što to znai, pa kako i bi kad sam bila samo mala, nestašna beba. Mama je jedva ekala da malo narastem kako bi me upisala u dramsku grupu. U prvom razredu poela sam glumiti. Tada sam shvatila da je gluma ustvari djeja igra na pozornici. Kada sam dobila svoju prvu ulogu, pomislila sam da je to šala. Trebala sam glumiti drvo. Zamislite: ukoeno stajati na pozornici, lagano mahati rukama i ponašati se kao da ne vidiš i ne uješ nikoga oko sebe. Svi ostali glumci smiju se, igraju i zabavljaju dok ja nepomino samo stojim. I ja bih rado hodala po pozornici, smijala se i pravila važnom, kao i svi ostali glumci s pravim ulogama. Još sam dobila i zadatak da doma

pred ogledalom dobro provježbam svoju ulogu. Mislila sam da u poludjeti jer sam morala na sebi imati smee hlae boje debla, a ja uope ne volim dosadnu smeu boju, zelenu majicu boje razlistane krošnje, a na rukama, kao dugim tankim granama, liše napravljeno od kolaža. Stala sam pred ogledalo i promatrala sebe, promatrala drvo. Bila sam ozbiljna jer se to od mene tražilo. Lagano sam micala rukama, kao da ih vjetar njiše, liše je šuštalo, a ja sam se poela sviati samoj sebi. Jer ja sam ipak posebno drvo. Moja uloga u predstavi je isto posebna. Nasmijani djeak i zaljubljena djevojica smjestili su se baš ispod moje krošnje kako bi jedan drugome šapnuli svoju tajnu. A ja sam drvo koje e njihovu tajnu znati uvati zauvijek. Nakon napornih proba jedva sam ekala nastup. Mama je u dvorani nestrpljivo ekala poetak predstave. Mahnula sam joj. Jako sam se bojala da ne pogriješim. Što ako padnem? Možda mi se od straha ukoe ruke, a kako e onda moje liše šuštati? Što ako prestanem disati? Kad je predstava poela, svi su strahovi nestali bez traga. Osjeala sam se važnom i posebnom kao da sam kraljica pozornice. Uživala sam u svojoj ulozi. Mami su potekle suze od sree i ponosa. Nakon najveeg i najglasnijeg pljeska na svijetu, majka mi je prišla, zagrlila me i šapnula mi da sam bila savršena, da sam ja njena prava mala glumica. Ana Novak OŠ SELNICA Voditeljica: Natalija Jurinec

OSNOVNA ŠKOLA DR. IVANA NOVAKA MACINEC

Sedmaši posjetili Ameriku ambasadu u Zagrebu Na poziv zamjenice amerikog ambasadora Viviane Walker, uenici 7. razreda Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec, pod vodstvom svoje razrednice i uiteljice engleskog jezika Lidije Branilovi, a u sklopu izvanuionike nastave, posjetili su Ameriku ambasadu u Zagrebu. Nakon tople dobrodošlice i sigurnosnih provjera svih uenika i uitelja, djelatnica Informacijskog centra ambasade Maca Bahlen provela je svoje goste kroz naizgled hladne i debele zidove zgrade. Uenike se najviše dojmio susret s amerikim marincom, 28-godišnjim Afroamerikancom koji štiti zgradu, a koji sa svojim kolegama živi u naselju za marince unutar kompleksa ambasade. Od ostalih stvari, uenici bi najzanimljivijim prikazali upoznavanje s djeliem budunosti – elektronikom knjigom, koja ve sada mijenja sve udžbenike njihovim vršnjacima u Americi i drugim razvijenijim zemljama, a koja uvelike olakšava prepune školske torbe.

Nakon obilaska Informacijskog centra i knjižnice s kojima graani mogu svakodnevno kontaktirati, uenici su imali priliku razgovarati s izvornim govornicima: šefom Informacijskog centra Bobom Postom te zamjenicom amerikog ambasadora Viviane Walker. Budui da je u zgradu najstrože zabranjeno unošenje bilo kakvih elektronikih ureaja, nema puno slika za uspomenu, osim onih koje je slikao službeni fotograf ambasade, a koje su uenici naknadno dobili poštom. Posjet ambasadi trajao je nepunih sat vremena – dovoljno da se uenike zainteresira za drugu kulturu, te da se dogovori budui susret na istom mjestu s iduim generacijama sedmaša, koji planom i programom obrauju povijest, ali i današnjicu SAD-a. Inae, uenici su se pripremali za ovaj posjet istražujui povijest SAD-a po zadacima koje im je pripremila uiteljica, a iji su radovi po povratku izloženi u prostoru škole.


22

Novi život se raa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivica (32) i Valentina (27) Škvorc iz akovca dobili su blizance po imenu Matija i Leon, roene 30. sijenja u 14.55 i 14.56 sati.

Dario (29) i Saša (29) Legin iz akovca dobili su Leona, roenog 3. veljae u 16.16 sati.

Milivoj (32) i Mirjana (28) Zanjko iz Dragoslavca dobili su Miju, roenu 4. veljae u 8.40 sati.

Dražen (37) i Nadica (32) Kerovec iz Podturna dobili su Matiju, roenog 4. veljae u 15 sati. Po bebu je došao i brat Dino (6) i teta Slavica.

16. veljae 2010.

Vjekoslav (32) i Monika (30) Bistrovi iz Strahoninca dobili su Roka, roenog 5. veljae u 8.18 sati. Po bracu je došla i Ricca (4).

Miro (32) i Nina (26) Pongrac iz Domašinca dobili su Williama, roenog 4. veljae u 2.20 sati.

Tomislav Režek (32) i Dubravka Turk (36) iz akovca dobili su Petra, roenog 6. veljae u 9.22 sata.

Željko (28) i Monika (19) Blažini iz ehovca dobili su Lanu, roenu 31. sijenja u 14.45 sati.

Zdenko (33) i Sanja (28) Novinšak iz Lapšine dobili su Frana, roenog 8. veljae u 9.30 sati.


PARNI VALJAK - koncert za sve generacije

         "     # $   '   '* + <  # <   >  <Y[ < \  ]>   ^  ^  _ ^ 

 '    `      `    > <' #

'       <   >   > >* q`  * { < |}~\* Â ~Â&#x201A; Â&#x201E; Â&#x201A;* qYÂ&#x2020;


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

IZLOŽBA SLIKA u Centru za kulturu akovec

Ivica Šiško otvara prostor i za nas Centar za kulturu akovec ljubiteljima umjetnosti upriliio je još jedno iznimno kulturno dogaanje. U tamošnjem Izložbenom prostoru otvorena je izložba poznatoga akademskog slikara Ivice Šiška naziva “Otvoreni prostor”. Ivica Šiško redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a njegova se djela nalaze u galerijama i muzejima u zemlji i svijetu. Dobitnik je desetak znaajnih nagrada. Samostalno izlaže od 1964. godine i s ponosom istie kako je uz diplome na Školi primijenjenih umjetnosti u Sarajevu i graikog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu bio suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušia.

U akovcu je izloženo petnaestak radova u tehnici akrila na platnu, koji su nastali od 2005. do 2009. godine i zapravo su logian slijed dosadašnjeg stvaralaštva Ivice Šiška. Tezu o kontinuiranosti u predgovoru kataloga potvruje i likovni kritiar Milan Bešli, koji istie višeslojnost Šiškovih djela proizašlu iz injenice da nije samo slikar nego i vrsni graiar. On je govorio i o znaaju izložbe: Izložba je speciina iz više aspekata, ali se moraju apostroirati dva. Onaj prvi koji zapravo govori da je rije o autoru ije je djelo i na ovoj izložbi prepoznatljivo kao djelo koje je duboko utemeljeno u svojoj vlastitoj povijesti. I upravo je zahvaljujui toj injenici Šiško kroz vrijeme radio pomake i

Izložba je kontinuitet Šiškova bogatoga likovnog opusa

O djelima Ivice Šiška govorio je likovni kritiar Milan Bešli preobrazbe koje su uvijek izrastale iz toga njegovog djela. Nije on sluajno ovaj ciklus nazvao ‘Otvoreni prostor’. Time je htio naglasiti tu tezu kontinuiteta, da je to djelo koje se kroz svoje mijene ulanava, da se usustavljuje u svom vlastitom izrazu. U svakom od tih ciklusa, a najviše u ovom posljednjem, prepoznaje se ta njegova teza kontinuiteta, koja se išitava u malim pomacima koje ovdje možemo apostroirati kao drugi aspekt. Upravo se taj drugi aspekt, kazao je Bešli, oitava u injenici da je autor

sada u upotrebi boje slobodniji, odnosno da je unos boje slobodniji, da je njegov potez bliži gestualnom. - Vidljivo je da su na nekim mjestima graiki akcenti uestaliji, da je ritmizirana površina unijela dinamiku, odnosno da je dinamizirala samu površinu, pa se u ikonografskom išitavanju ovih elemenata prepoznaje kako teza kontinuiteta, tako i njezino produbljivanje koje je autor ovim novim ciklusom i s ovim novim elementima uinio, kazao je Bešli. Izložba se u Centru za kulturu može razgledati do 9. ožujka.

KONCERTOM obilježena 200. obljetnica Chopinova roenja

Skladatelj u ijoj glazbi uživaju i izvoai i publika Prije dvjesto godina roena je osoba koja e zauvijek promijeniti i uljepšati svijet glazbe, Frédéric Chopin. Ovom prigodom Centar za kulturu akovec u suradnji s Veleposlanstvom Republike Poljske u Zagrebu je organizirao koncert talentiranoga mladog pijanista Huberta Rutkowskog. Chopin je bio jedinstven kao pijanist, izvoa vlastitih djela te sasvim poseban i usamljen kao autor. Bio je bez uzora u prijašnjim razdobljima klasine glazbe i gotovo bez nasljednika. Ostavio je opus od 74 tiskana djela koja po svojoj formalnoj strukturi i poetskim obilježjima nemaju premca u europskoj glazbi. Svojom je umjetnošu odluno djelovao na klavirsku glazbu i interpretativni stil, pa njegov utjecaj dopire i u 21. stoljee. A dopro je i do akoveke publike zahvaljujui tehniki spretnoj i

Djela Chopina za akoveku je publiku odsvirao Hubert Rutkowski

DVORANA Zrinski/Scheier, subota, 20. veljae, 19 sati

emotivno nabijenoj izvedbi Huberta Rutkowskog. Poljskog pijanista roditelji su potaknuli na sviranje klavira kada mu je bilo 8 godina, a ve je s 15 shvatio da želi biti koncertni pijanist. Što se glazbe koju svira tie, najdraža mu je glazba ranog romantizma, odnosno skladatelji kao što su Schumann, Schubert i osoba kojoj je bila posveena Tribina  - Chopin. - Ono što je speciino u Chopinovoj glazbi jest što je ona veoma univerzalna, kao univerzalni jezik. Sve zemlje diljem svijeta razumiju njegovu glazbu, barem sam to mogao zakljuiti po publici pred kojom sam svirao u mnogim zemljama. Svi uživaju u njegovoj glazbi, i publika koja sluša i izvoai koji je sviraju. To je njegova posebnost, kazao je Rutkowski ovom prigodom.

DVORANA Zrinski/Scheier, utorak, 16. veljae, 20 sati

Koncert Martina Draušnika Koncert Cantus Ansambla i Pavla Zajceva U subotu 20. veljae u dvorani “Zrinski” s poetkom u 19 sati održat e se koncert violinista Martina Draušnika i violonelista Pavla Zajceva. Na programu su djela Bacha, Dešpalja, Miletia, Tartinija i Halvorsena. Martin Draušnik (Zagreb, 1981.) diplomirao je 2002. na Muzikoj akademiji u Zagrebu. Zahvaljujui stipendiji HAZU-a studij nastavlja u klasi Latice Honde - Rosenberg na Hochschule fur Musik u Freiburgu na kojoj je diplomu stekao u srpnju 2004. Od veljae 2005. godine upisuje solistiki studij na Hochschule fur Musik und Darstellende Kunst u Stuttgartu. Nastupao je u Hrvatskoj, Austriji, Italiji i Njemakoj, a kao solist je svirao uz Zagrebaku ilharmoniju. Od 2006. koncertni je majstor an-

sambla I Virtuosi di Paganini pod umjetnikim vodstvom Ingolfa Turbana. Od rujna 2007. zamjenik je koncertnog majstora Zagrebake ilharmonije. Pavle Zajcev (Zagreb, 1976.) diplomirao je 1998. na Muzikoj akademiji. Usavršavao se na poslijediplomskom studiju na Muzikoj akademiji u Baselu u klasi Ivana Monighettija (2000. - 2001.). Održao je brojne recitale, a kao solist nastupao je uz Zagrebaku ilharmoniju, Zagrebake soliste, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Hrvatski komorni orkestar i Varaždinski komorni orkestar. Od 2003. godine Pavle Zajcev solo je violonelist Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije, a od 2005. docent je za komornu glazbu na Muzikoj akademiji u Zagrebu.

Ovaj utorak u 20 sati u dvorani Zrinski/Scheier koncert e održati Cantus Ansambl. Koncert je organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba i Hrvatskog društva skladatelja Na programu: Boris Papandopulo, Luciano Berio, Leoš Janaek, Berislav Šipuš. Devet godina nakon debija na Muzikom biennalu Zagreb 2001., Cantus Ansambl promaknuo se u brendirani sastav specijaliziran za izvoenje mnogolikih i mnogobrojnih “novih g

glazbi. Takoer, od samih poetaka ansambl djeluje u stalnom – do solistikih razina individualiziranom – sastavu, pod umjetnikim vodstvom Berislava Šipuša. Njegovi lanovi redom su vrsni komorni glazbenici i solisti, ujedno koncertni majstori i voe dionica simfonijskih orkestara te profesori na zagrebakoj Muzikoj akademiji. U godini 2010. ansambl planira svibanjsku turneju naslova “Cantus in the New World g unutar koje e gostovati na festivalu Sounds New u Canterburyu (UK) te održati niz koncerata u Washingtonu i Miamiju.


16. veljae 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSJEDNIŠTVO Matice hrvatske akovec

Knjige na poklon svim knjižnicama, školama i medijima Meimurja Predsjedništvo Matice hrvatske akovec donijelo je na svojoj sjednici odluku o darivanju knjiga iz svojega nakladnikog programa svim školama i javnim knjižnicama Meimurja, te svim javnim medijima u županiji. Odluka je na sjednici donijeta jednoglasno. Predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec naglasio je da se knjige daruju zbog toga da se javnost upozna s bogatom djelatnošu Matice hrvatske u akovcu, ali i zbog potrebe razvijanja domoljubne svijesti kod mlae generacije. Mladi, naime, premalo znaju o svojem kraju i svojoj kulturi, a tek zadnjih godina zapoelo je vee zanimanje za narodnu baštinu. Sve se više cijene i obrade meimurskih narodnih pjesama, tako da su neki pjevai, poput Lidije Bajuk, Žige Meimurskog i Gustija Dragsara i drugih, postali veoma omiljeni kod publike. Pojavilo se i dosta web stranica na Internetu s tematikom povijesti i narodnih pjesama iz Meimurja, koje su jedne od najljepših na

svijetu, pa se znanje o njima sve više proširuje. No, mladi, osim onih koji se bave istraživanjima, još nemaju cjelinu slike o Meimurju i njegovoj neponovljivoj bogatoj povijesti, ve samo fragmente. Tako se o nekim znaajnim dogaajima iz naše davne i manje davne prošlosti premalo zna, a to znai da se premalo zna i o ljudima koji su tu živjeli i djelovali. Naime, treba poznavati svoju povijest da

Znanstveni skup i spomen ploa za dr. Zvonimira Bartolia U subotu 20. veljae ove godine obilježit e se 80. obljetnica roenja prof. dr. sc. Zvonimira Bartolia, dugogodišnjeg predsjednika Matice hrvatske akovec. U povodu obljetnice postavit e se spomen - ploa na kui obitelji Bartoli u akovcu, a bit e održan i znanstveni skup, organizator je Matica hrvatska akovec zajedno s “Kajkavskim spravišem” iz Zagreba. Prvi dio znanstvenog skupa na temu djelovanja i rada Zvonimira Bartolia bit

e održan u petak 19. veljae u Zagrebu, a na njemu e sudjelovati Ernest Fišer, Joža Skok, Zvonko Kova, Denis Perii, uro Vidmarovi i Stijepo Mijovi Koan. Drugi dio znanstvenog skupa bit e održan 20. veljae u sjedištu Matice hrvatske akovec, a na njemu e sudjelovati Dragutin Feletar, Božica Jeluši, Alojz Jembrih, Ivan Zvonar, Hrvoje Petri, Josip Šimunko, Stjepan Hranjec, Tomo Blažeka i Franjo Martinez. (J.Š.)

OTVORENA IZLOŽBA u državnom arhivu Štrigova

O mlinarstvu u Meimurju U Državnom arhivu u Štrigovi otvorena je izložba na temu “Mlinarstvo u Meimurju”, te predstavljena brošura na istu tematiku, autorice Jasne Požgan, zaposlenice arhiva u Štrigovi. Autorica je u arhivskim dokumentima i zapisima pronašla grau za brošuru i izložbu, koje govore o mlinarstvu kao vrlo znaajnoj grani gospodarstva u Meimurju. Osobito se to odnosi na vrijeme izmeu I. i II. svjetskog rata kada je u Meimurju bilo oko 150 mlinova i dvostruko više mlinarskih majstora i kali (pomonika) te šegrta. Autoricu, izložbu i brošuru predstavili su prof. Jurica Cesar, ravnatelj Državnog arhiva u Štrigovi, i Hrvoje Petri s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 30. travnja i može se razgledati za radno vrijeme Arhiva, a dobro je prethodno se najaviti. (S. Mesari)

Autorica izložbe i brošure Jasna Požgan

akoveki mlinovi Rješenjem Predsjedništva Vlade NR Hrvatske od 5. lipnja 1952. godine, osnovana je tvrtka “akoveki mlinovi”, koja je nastavila djelatnosti prerade i prometa žitarica umjesto ukinutoga Državnog paromlina akovec. akoveki mlinovi danas su respektabilna i prestižna tvrtka u mlinarskoj i pekarskoj industriji Hrvatske, koji su zapravo nasljednici i uvari mlinarstva u Meimurju. Uspješni i kvalitetni s paletom tradicijskih proizvoda. (sm)

bi se iz nje uilo i da se loše stvari ne bi ponovile. Uvijek e biti onih koji su više ili manje zainteresirani za pojedina podruja narodne kulture. Meutim, treba omoguiti onima koje to interesira da više saznaju o pojedinim temama iz naše prošlosti, o kajkavskom jeziku i narjeju, o pojedinim linostima u povijesti, a mnogi e se sigurno iznenaditi koliko se toga može nai u pojedinim izdanjima Matice, pa e, na primjer, ustanoviti da u njihovom mjestu postoji pisac pjesama koje su objavljene u Hrvatskom kajkavskom koledaru i slino. Na žalost, znatan dio izdanja Matice hrvatske akovec rasprodan je pa škole, knjižnice i mediji nee moi dobiti sva izdanja. Rije je o ukupno pedesetak izdanja Matice hrvatske akovec, knjiga i asopisa. Do sada je u Matici bila praksa da se iz svakog izdanja knjige od 50 do 100 knjiga ostavi na zalihi u Matici, jer se znalo da su mnogi godinama kasnije navraali po pojedine knjige. Sad je na Predsjedništvu odlueno da je dovoljno da u zalihi bude od 20 do 30 knjiga, a da se ostatak pokloni.

Raspisan javni natjeaj za najbolje uenike radove Predsjedništvo Matice hrvatske akovec i ove godine raspisuje javni natjeaj za najbolje uenike radove na temu Meimurski motivi (ekološka, turistika, povijesna, folklorna ... interpretacija). Radovi trebaju biti pisani na kajkavskom jeziku, a mogu biti i u stihu i u prozi. Rok za predaju radova je 20. ožujka. Najbolji radovi e biti interpretirani na sveanosti uz Dan županije, a mogu sudjelovati svi uenici osnovnih i srednjih škola u Meimurju. Nagraeni radovi bit e honorirani, prva je nagrada 1.000 kuna, druga 700 kuna, a trea 500 kuna, a dodijelit e se i nagrada od 1.000 kuna za najbolji multimedijalni sadržaj (DVD).

Posebno je znaajno što e uz javne knjižnice i škole knjige dobiti na poklon i mediji, koje e koristiti novinari i urednici te pronalaziti inspiracije za zanimljive teme. (J. Šimunko)

HRVATSKA VITEŠKA bratovština “Petar Zrinski”, asni stol akovec, predlaže:

Osnivanje županijskog povjerenstva za jaanje brenda Zrinskih Na konferenciji za novinare, koja je održana u Domu sindikata u etvrtak, na kojemu su govorili lanovi Hrvatske viteške bratovštine ‘’Petar Zrinski, asni stol akovec’’ predsjednik Zlatko Bacinger i Aleksandar Roža, iznesena je zanimljiva ideja o brendiranju Zrinskih. Zbog nedavnih javnih prepucavanja oko spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom u akovekom parku, do kojih je, po mišljenju Bratovštine, došlo zbog nepoštivanja elementarne procedure u njegovoj realizaciji, vodstvo Bratovštine predlaže da se osnuje županijsko povjerenstvo za brend Zrinskih. Povjerenstvo bi uz ostalo izradilo studiju brenda Zrinskih, s ciljem bolje prepoznat-

ljivosti akovca i Meimurja kao županije Zrinskih. Uz ostalo, Povjerenstvu bi bila zadaa osmisliti jednu središnju kulturnu manifestaciju koja bi imala svrhu slavljenje i velianje kulta Zrinskih, a koja bi bila prepoznatljiva u nacionalnim i meunarodnim okvirima. Predsjednik Bratovštine Zlatko Bacinger rekao je da je izgradnjom spomenika Nikoli Zrinskom Sigetskom uinjena nepopravljiva šteta u brendingu Zrinskih. Bratovština predlaže održavanje meunarodnog festivala poezije pokraj spomenika “Oproštaj u Starome gradu” i postavljanje spomen - obilježja oproštajnom pismu Petra Zrinskog Katarini u centru grada. (JŠ)

PREDSTAVLJENE najnovije knjige iz biblioteke “Insula”

U osmom kolu predstavljaju se Murši, Kova i Štebih Meimurje je postalo bogatije za tri nova književna uratka. Tako su u akovcu prošli tjedan predstavljene knjige osmog kola biblioteke “Insula”, jednog od najvrjednijih kulturnih projekata ovoga grada. Posljednje kolo Insule iznjedrilo je tri knjige, zbirku poezije, knjigu eseja i zbirku proze. Ovaj put domaoj književnoj javnosti predstavio se Miljenko Murši svojom prvom zbirkom proze, humoreski i satire pod nazivom “U oblacima“. Murši je nadaleko poznat po svom humoru, nerijetko crnom i cininom, ali i po ozbiljnom, profesionalnom pristupu temama. Ovaj put pozabavio se svojim rodnim gradom. - Tema svih pria je akovec. Nije baš da nitko nije pisao o ovom gradu, ima sad novih autora koji su svoja zbivanja smjestili ovdje, a ja sam to pokušao napraviti na jedan poseban nain jer sam kao roeni akovanin vezan za ovaj kraj. Znai, tema su zbivanja u akovcu, poznate stvari, okolnosti i ljudi. Iz toga sam uzeo neke prie koje su djelomino realistine, a djelomino fantastine. Ja sam siguran da e svatko tko ih proita biti zadovoljan, kazao je Murši. Prof. dr. sc. Zvonko Kova predstavio se raspravama, ogle-

dima i kritikama o domaim autorima i temama pod nazivom “Domovinski eseji“. U knjizi se najviše pozabavio tematikom pisaca iz sjeverozapadne Hrvatske, ali i knjigama njegovih kolega s Filozofskog fakulteta. Ove rasprave i kritike nešto su što on ve godinama ini. U osmom kolu biblioteke “Insula“ izašla je i zbirka poezije Kristine Štebih pod nazivom “Via Lucis“. Rije je o duhovnoj poeziji, što je ponešto drugaija tematika od njene prve zbirke pjesama. Štebih dio svog vremena posveuje stvaranju i kajkavskih stihova, o emu emo zasigurno uskoro imati prilike pisati. Knjige je osim samih autora u zgradi “Scheier” predstavio urednik biblioteke Miroslav Gaki, koji je istaknuo kako je ovo osmo kolo do sad najujednaenije što se kvalitete tie: Interes je bio uobiajeno visok, opet je došlo nekih petnaestak rukopisa, od kojih smo odabrali tri. U ovih osam godina na natjeaj je pristiglo 130 rukopisa, od toga smo ih obavili 26. Ve idui mjesec kreemo s novim natjeajem i na jesen planiramo izdati deveto kolo biblioteke ‘Insula’. Ljudi e biti o svim detaljima na vrijeme obaviješteni, a mi se unaprijed radujemo rukopisima.

Osmo kolo Insule donijelo je knjige Miljenka Muršia, Kristine Štebih i Zvonka Kovaa

TRIBINA , 18. veljae, 20 sati

Kazalište Knap - “Smisao života gospodina Lojtrice” Na Tribini  18. veljae u 20 sati igra komedija “Smisao života gospodina Lojtrice” u izvedbi Kazališta Knap. Predstava “Smisao života gospodina Lojtrice” napravljena je u stilu humora legendarne britanske skupine Monty Python, no autor i redatelj Saša Anoi i glumci Rakan Rushaidat, Živko Anoi i Radovan Ruždjak tim skeevima dodaju svoju osobnu, realistiku toku gledišta. Predst ava donosi priu o poštenom i vrijednom ovjeku koji je bio sasvim sretan s onim skromnim što je od života

imao, sve dok ga administrativna greška nije odvela putem bez povratka. Na rutinskom pregledu medicine rada dijagnosticiran mu je vrlo rijedak oblik bolesti. Ipak, on se odluuje boriti s tom opakom bolešu zbog žene koju voli i prijatelja koji ga nikad nije iznevjerio. No, sudbina je htjela da se gospodin Lojtrica surovo upozna s tužnom istinom njegova života – bolest je zapravo negdje drugdje! Redatelj: Saša Anoi; igraju: Rakan Rushaidat, Živko Anoi, Radovan Ruždjak.


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

PREDSTAVLJAMO Sreka Horvata, bivšeg uenika akoveke Gimnazije, koji je do sad objavio šest knjiga

Nisam uvijek bio najbolji uenik Dvadeset i šestogodišnji Sreko Horvat u javnosti je zamijeen 2005. kao urednik temata o Barthesu u Vijencu, potom i o Žižeku, a u to se vrijeme istaknuo i umjetnikim djelovanjem u multimedijskoj skupini “Bacai sjenki” te osvajanjem nagrade na 41. Zagrebakom salonu arhitekture, kad se dokazao i kao vrsni fotograf. Roen u Osijeku, odrastao u Njemakoj, najvei dio svog života Sreko Horvat proveo je u akovcu gdje je nakon II. Osnovne škole upisao i završio Gimnaziju akovec, koja mu je oito bila dobar temelj za daljnje školovanje. Danas poznat kao ilozof, teoretiar i prevoditelj, živi u Zagrebu, kamo je odselio krenuvši na fakultet. Trenutno iza sebe ima šest objavljenih knjiga, meu kojima su: Protiv politike korektnosti, Od Kramera do Laibacha, i natrag, Znakovi postmodernog grada, Prilog semiologiji urbanizma, Budunost je ovdje, Svijet distopijskog ilma, Totalitarizam danas i Diskurs terorizma te posljednja Ljubav za poetnike. lan uredništva asopisa Zarez, Tvra i Europski glasnik, umjetniki direktor Subversive Film Festivala, Sreko Horvat do sad je s njemakog i engleskog preveo nekoliko knjiga Slavoja Žižeka, Norberta Eliasa, Franka Furedija ... Takoer je dobitnik nagrade za najboljega novog ilmskog kritiara u 2007. i najboljega ilmskog kritiara u 2008. od strane Hrvatskog društva ilmskih kritiara. No, unato brojnim titulama, Sreko Horvat ostao je jednostavan i skroman, onakav kakav je bio i prije zasluženo osvojenih nagrada. • Dvadeset i šest ti je godina tek, a ve si javnosti poznat na više ‘fronti’. Kako se mlada osoba uspije tako istaknuti? — Pa radim kao konj, a još sam od srednje itao po nekoliko knjiga tjedno, nekad ak i dnevno. Poeo sam, tamo 2003., nešto piskarati za Vijenac, pa za

Ljubav je... • Što je za tebe ljubav? — Teško pitanje, morao sam napisati itavu knjigu i mislim da još uvijek, barem sebi, nisam odgovorio na to pitanje. Ali trenutno itam jednoga francuskog autora koji je napisao pismo svojoj ženi, s kojom je kasnije poinio samoubojstvo jer je ona bila smrtno bolesna: ‘Imaš 82 godine. Suzila si se šest centimetara, teška si tek 45 kila, ali svejedno si prekrasna, ljupka i poželjna. Živjeli smo zajedno sada ve 58 godina, a volim te više nego ikad’. To je André Gorz i mislim da divno opisuje što je prava ljubav.

Iskustvo i u pastirenju • Možda je manje poznato da si se u okušao i u pastirenju na Velebitu. Kako to? — A, eto, silom prilike. Roditelji su prodali stan u akovcu i još neke nekretnine i pokretnine kako bi ostvarili taj svoj san, pa su se djeca našla u tom snu, i koliko god mi je to tad, kao maturantu, bilo teško, sada mi je i te kako drago to iskustvo.

Zarez, pa preveo nekoliko knjiga, napisao par i onda se, eto, nekim prirodnim tokom sve to tako dogodilo da danas praktiki živim od toga – i za to. • Svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao si u akovcu. Kako je to utjecalo na tebe? Je li to bilo dobar temelj za daljnje školovanje? — Moram priznati da nisam uvijek bio najbolji uenik, što, uostalom, znaju svi koji me malo bolje poznaju. Jedan od razloga je i taj što sam u drugom razredu osnovne škole došao iz Njemake, pa sam imao problema s prilagoavanjem, u papuama bježao iz škole, a ak je i pedagog jednom mojoj majci rekao da nema nade za mene. ak je i nju okrivljavao za moj ‘loš odgoj’, premda imam najbolju mamu na svijetu. Onda me, tijekom srednje škole, kao i veinu mojih prijatelja, pukla tinejdžerska faza, izlasci u Klub, pa u Ex, sviranje u bendu, odlasci na koncerte ... i sve je to, ma koliko udno moglo zvuati, takoer bitan dio mog ‘obrazovanja’. A Gimnazija u akovcu – u koju sam upao igrom sluaja jer nisam imao dovoljno bodova za Ekonomsku – bila je, naravno, dobar temelj za faks i uvijek e me podsjeati na jedan od najljepših perioda u životu. • Ispriaj nam više o svojoj prvoj knjizi. Kako je došlo do nje? — Pa zapravo teško je odluiti koja je prva, jer su dvije izašle paralelno, jedna u Srbiji, a druga u Hrvatskoj. Premda kao prvu ipak smatram ‘Protiv politike korektnosti’ koja je izašla kod ugledne srpske kue ‘Biblioteka XX. Vek’. S urednikom te

Biblioteke bio sam ve prije u kontaktu, spojio nas je takorei Roland Barthes, i onda sam se jednoga dana odvažio poslati mu rukopis koji je on odmah prihvatio. • Do sad si nanizao šest knjiga. O emu govore, kako biraš teme? — Sve, do ove posljednje, govore o politikim problemima današnjice. Neka zajednika nit je kritika sustava koji je znan pod imenom neoliberalizma, a tu onda spada itav niz tema, od politike korektnosti, preko totalitarizma, pa sve do terorizma. • Može li tako mlada osoba pisati o tako ozbiljnim temama? — Pa oito može, kao što potvruju te knjige. A sad, je li to legitimno ili nije, to ostaje itateljima da prosude. Premda uvijek sam bio i bit u skeptian spram toj kritici koja se uvijek upuuje mladima, kao da je broj godina jedini kriterij za ozbiljnost neijeg rada. Znate, kad se, na primjer, mladi bune, kao što su se bunili na Filozofskom fakultetu u Zagrebu posljednjih mjeseci, onda odrasli uvijek uzvraaju: ‘Ah, pustite, to su mladi!’ Meutim, da citiram francuske situacioniste, ‘ono što mora iznenaivati nije toliko to što je omladina revoltirana, nego to što su ‘odrasli’ tako rezignirani’. A isto vrijedi za pisanje – prije se valja uditi zašto ‘odrasli’ ne pišu.

Posljednja knjiga o ljubavi pisana je za jednu osobu • Posljednja u nizu je ‘’Ljubav za poetnike ili zašto možemo voljeti samo u

znakovima’. Sam naslov govori da si se ovaj put okrenuo ljubavi. — Prije bih mogao rei da se ona okrenula meni. • Knjiga je naišla i na oštre kritike. Kako bi komentirao tekst Tomislava adeža ‘Kako je Sreko Horvat postao Modni maak hrvatske ilozoije?’ — Ve sam ga komentirao na nekim mjestima i sve što mogu rei jest da je dotini književni kritiar ‘promašio ceo fudbal’, kako bi to rekli naši susjedi preko granice. Tekst je gomila besmislica i promašenih argumenata, koji je objavljen u glasilu EPH-a samo par dana nakon što sam taj isti EPH javno kritizirao u Otvorenom. Ne bih išao u teorije zavjere, ali ima ona sjajna izreka: ‘Ako sam paranoian, ne znai da me ne slijede’. Znate, u Hrvatskoj se, premda živimo u demokratskoj zemlji, o nekim stvarima ipak ne smije priati. Od Todoria do Mudrinia, preko Horvatinia do Pavia – to su veoma utjecajni ljudi, iza kojih stoji golemi kapital, i normalno je da e oni pod svaku cijenu taj svoj kapital i pokušat zaštititi. Sad je li adež njihov plaenik ili ne, to ne znam, ali u svakom sluaju nije išitao ili je namjerno krivo išitao knjigu koja bi, barem kako mi kaže izdava, uskoro mogla biti rasprodana pa ide drugo izdanje ... • Što ti je važnije: naklada ili itanost knjiga? — Paul Valéry, autor kojemu se esto okreem, jednom je rekao da više voli biti itan više puta od strane jednog itatelja, nego jednom od strane više itatelja. S time bih se mogao

složiti, kao i s onim kad je rekao da on nije ni velik, ni pjesnik, ni velik za 3.000 ljudi koji su ga na nekakvoj anketi odabrali za najveeg pjesnika, nego samo za 4 u kakvom kaiu. • Ljudi uope imaju puno komentara na tvoj rad. Neki su pozitivni, a ima i negativnih. Kako se nosiš s kritikom? Dopire li uope do tebe? — Pa i pozitivni i negativni komentari uvijek dopiru do mene. Kad odluiš pisati, kad se odluiš na bilo koji javni posao, onda naprosto moraš prihvatiti kritike. Nije ti svaki put srcu milo, ali kad puno radiš onda si – ako sluajno i stigne negativna ili pozitivna kritika – ve jednim korakom u novom poslu pa te onaj stari u naelu više ozbiljno ni ne zanima. Barem je meni tako. • Kad pišeš, imaš li pred sobom odreenu vrstu itatelja ili naprosto izbacuješ svoje misli i nadaš se da e nai put do publike? — Nemam odreenu vrstu itatelja pred sobom, premda je posljednja knjiga, o ljubavi, pisana prije svega za jednu osobu. ovjek uvijek piše za nekoga. Meutim, kad se radi o kolumnama, onda je stvar ipak drugaija. Ja sam kao autor ‘lijevog’ predznaka smješten u Veernji list, pa onda namjerno katkad provociram i biram teme koje možda odstupaju od drugih tekstova Veernjeg. To je velik izazov, ali samo to i ima smisla.

Filmove pogledam prije nego što uope stignu u kina • Koja je razlika u pisanju knjiga i kolumne?

— Razlika je velika. U kolumni, primjerice, izbjegavam suviše citirati neke autore, jezik ipak mora biti pristupaan najširem sloju zamislivih itatelja, a i same teme biram drugaije. To su ipak komentari na neka aktualna društvena zbivanja, bilo u Hrvatskoj, bilo u svijetu. Kod knjiga imam svu slobodu pisati kako želim. • esto te se može vidjeti na televiziji gdje o temama važnima za društvo raspravljaš s cijenjenim intelektualcima. Kako se odnose prema tebi? Postoji li uzajamni respekt? — Pa veinu njih sada ve poznajem i osobno, pa kad se vidimo na televiziji to je esto samo još jedan od susreta. Oni poštuju mene, ja poštujem njih. Doduše, ne sve, kao ni svi mene, but that’s life! • Dobio si više nagrada kao ilmski kritiar. Od kada je kod tebe prisutna ljubav prema ilmu? — Teško je to rei. Oduvijek sam volio ilmove, ali iskreno, tek unazad zadnjih par godina poeo sam nadoknaivati zaostatke i rupe, da bi se doveo do stanja gdje sve novije ilmove ve pogledam par mjeseci prije nego što uope stignu u kina. Ponekad, kao što to kaže jedan moj slovenski prijatelj, ilmovi i postaje samo kako bi se o njima teoretiziralo. • Koje bi nam ilmove preporuio? — Od posljednjih koje sam gledao svakako valja pogledati, pa i više puta: ‘White Ribbon’ Michaela Hanekea, ‘The Moon’ Duncana Jonesa i ‘Antikrist’ Larsa von Triera. • Na emu trenutno radiš, odnosno radiš li na novoj knjizi? — Jasno, život je kratak! Trenutno s našim priznatim piscom Igorom Štiksom radim na knjizi, tj. polemikom pamletu, o studentskoj pobuni i blokadi. Uz to, hrpa organizacijskih poslova oko Subversive Film Festivala, pa književne tribine, prijevod neke knjige, i tako ... (hz, mn, foto: Ivana Bioina)


16. veljae 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARNI VALJAK nastupio pred oko dvije tisue fanova u akovcu

Koncert za sve generacije, od sedam do sedamdeset i sedam Nakon nekoliko megakoncerata diljem Hrvatske, jedan od najpopularnijih pop - rock hrvatskih bendova u sklopu Karlovako live turneje gostovao je u nedjelju u akovcu. Produkcijski vrlo slian koncert onom u zagrebakoj Areni pred oko dvije tisue vjernih fanova u publici koja je doslovce bila od sedam do sedamdeset i sedam godina potrajao je više od dva i pol sata te oduševio sve poklonike ovoga velikog benda. Kao što je poznato, Valjak se na scenu vratio nakon što etiri godine nije bio prisutan na sceni. Sudei prema atmosferi, posebice onih u prvim redovima, mnogi su jedva doekali ponovno uti Akijev glas, Husa i Brkia na gitarama, tako da nisu ni zamijetili promjene unutar benda, poput basista Zorislava Preksaveca Prexija, ali i ponajboljega hrvatskog bubnjara Damira Somena.

Hitovi za sva vremena Atmosferu na koncertu svaka nova pjesma dovodila je do usijanja, a posebice to vrijedi za

ak dva bisa. Na oba su otpjevali svoje najvee hitove, poput “Lutke za bal”, “Sve još miriše na nju”, dok su se od meimurske publike oprostili s “Ugasi me”, iako je veina bila spremna slušati i pjevati s Valjkom ako treba i do jutra. Možda najzanimljivije od svega jest da su ovaj koncert posjetila i djeca, odnosno majke i bake, ime je dokazano da je Valjak jedan od najveih hrvatskih bendova, ali i brendova, i da su njihove pjesme bezvremenske. Šteta što su se nagomilali koncerti u ovih nekoliko dana, posebice u akovcu, tako da zbog openito teške inancijske situacije svi nisu mogli posjetiti sve, iako je solidno popunjena dvorana pratila odlino Valjak i posebice Akija kojem, kao i uvijek, nije nedostajalo energije za vrhunski glas, ali i suradnju s publikom. Ve 20 godina slušam Valjak i bila sam oduševljena kad sam ula da e ponovno zasvirati, tako da sam jedva doekala koncert u akovcu, rekla nam je gospoica Branka iz akovca, dok je Željko, kojeg svi znaju kao Šjora, i sam

glazbenik koji esto svira upravo od Valjka puno pjesama u raznim prigodama, dodatno poticao plesnu atmosferu i zaplesao s gospoom koja je dala sve od sebe iako joj je “tek” 75 godina. Valjak uglavnom traje i dalje, zapravo nikad nee ni “stati”, bez obzira što su deki u meuvreme-

Djevojke su se za ples veinom morale pobrinuti same

nu postali “starci” koji se ipak ne predaju i mogu i te kako žestoko prašiti vrhunski pop - rock. U našem sljedeem broju donosimo ekskluzivni intervju s Husom u kojem govori o glazbi Parnog valjka i povratnikoj turneji. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

VALENTINOVSKI koncert sarajevske pjevake zvijezde u Varaždinu pred više od pet tisua fanova

Merlin razgalio ženska srca Veliki koncert Dine Merlina “Otkrit u ti tajnu” povodom Valentinova održan je minule subote u popularnoj varaždinskoj Areni na Dravi. Dino, poznata sarajevska glazbena zvijezda rock, etno pop i zabavne glazbe na prostorima ex-yu, prvi je put nastupio u Varaždinu. Do danas je izdao deset samostalnih albuma. Njegove koncerte u pravilu najviše prati ženski dio publike i kad on dolazi dvorane su prepune pozitivne energije kojom Merlin zrai. Bio je to sluaj i u Varaždinu. U varaždinskoj Gradskoj sportskoj dvorani kraj Drave Merlin je puna dva sata pjevao stare i nove hitove kao što su “Sve je laž”, “Umri prije smrti”, “Sa mojih usana”, “Ja potpuno trijezan umirem” koje je publika s oduševljenjem pjevala zajedno s njim. Hit “Godinama”, kao i pjesme s najnovijeg

albuma “Ptico bijela” i “Da šutiš”, koje je otpjevao pred sam kraj, oduševile su publiku. Na bis ga je oduševljena publika zvala nekoliko puta te je završio poznatim hitom “Kad zamirišu jorgovani”. Dobro raspoloženi Merlin, kao i varaždinska i meimurska publika na odlian su nain proslavili Valentinovo. (NŠ, DD)

Ekipa portala eMedjimurje.hr kaže da je zadovoljna uspjehom i posjeenošu plesnjaka

ODRŽAN plesnjak povodom godišnjice Internet portala eMedjimurje.hr

Uz ples proslavili prvi roendan meimurskog portala Povodom godišnjice portala eMedjimurje.hr prošli je petak održan veliki plesnjak u školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Mala Subotica. Portal eMedjimurje.hr & Domino bar u suradnji s Radijom 1 pripremili su osam izvoaa koji su zabavljali oko tisuu posjetitelja koji su željeli proslaviti prvi roendan meimurskog portala. Uz sjajnu svirku Showtime benda, Skandal benda, Funky Towna i Zvunog zida, posjetitelji su se zabavljali do ranih jutarnjih sati, dok su se za rockerski nastrojenu publiku pobrinuli Vibra Rock

Bojan Jambroši i Carla Belovari posvetili su se svojim obožavateljima

i Parking zona. One nešto mlae najviše je razveselio dolazak Bojana Jambrošia i Carle Belovari koji su do kraja zapalili atmosferu. Iako su se djevojke za ples veinom morale pobrinuti same, jer muškarcima oito nije bilo do plesa u dvoje, Meimurci su još jednom dokazali da im dobra zabava nije strana. Prvi roendan proslavljen je uz odlinu glazbu i dobru atmosferu, a to je ono najbitnije. Ekipa portala eMedjimurje.hr kaže da je zadovoljna uspjehom i posjeenošu plesnjaka te da je njihova oekivanja nadmašila puna dvorana ve u 21 sat.

Bojan Jambroši i Carla Belovari do kraja su zapalili atmosferu

Fotograf portala eMedjimurje.hr u radnoj atmosferi


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DOUGLAS KENNEDY - “U potrazi za sreom“

Knjižara Mozaik poklanja knjigu dvama najsretnijim itateljima! Knjižara Mozaik najsretnijim itateljima koji u redakciju Meimurskih novina dou s primjerkom posljednjeg broja novina poklanja knjigu Douglas Kennedy “U potrazi za sreom“. Ovaj roman Douglasa Kennedyja po svom pojavljivanju bio je prava senzacija, a emotivna i napeta pria puna preokreta zadivila je i kritiku i publiku. Zadivljujui spoj pojedinanih sudbina sa širokim zamahom povijesti donio je Kennedyju titulu muškarca koji piše najljepše ljubavne romane. Priu o ljubavi i izdaji, napetu od samog poetka do uzbudljivog završetka, Kennedy pripovijeda znalaki i zavodljivo. Manhattan, veer na Dan zahvalnosti. Rat je gotov i veselo društvo u jednom stanu ludo se zabavlja. Sara Smythe, mlada, pametna žena, tek je stigla u New York i odazvala se bratovu pozivu na zabavu. A onda je u stan ušao nezvani gost, Jack Malone, novinar amerike vojske koji se upravo vratio iz poražene Njemake. Njegovi se pogledi na svijet ne slažu s onima koje imaju ljudi sa zabave, ali je zato pogled koji mu je uputila Sara Smythe obilježio itav njegov život. Ljubav Sare i Jacka snažno e odrediti njihove živote i trajati ak i onda kad njih više ne bude bilo … Douglas Kennedy roen je u New Yorku 1955. godine. Nakon nekoliko pokušaja pisanja dramskih tekstova posveuje

se pisanju proze i uskoro izlazi autorova prva putopisna knjiga “Beyond the Pyramids”. Godine 1997. u Londonu objavljuje svoj prvi roman “The Dead Heart” koji slijedi “The Big Picture”, s kojim postiže zapažen meunarodni uspjeh. Uskoro objavljuje “U potrazi za sreom”, “A Special Relationship”, „State of the Union”, “The Woman in the Fifth” i “Leaving The World”. U travnju 2007. godine nagraen je titulom Chevalier de l’Ordre des Arts et des Lettres. U studenom 2009. godine dobitnik je prvog Grand Prixa asopisa Le Figaro. Krajem 2010. godine u francuskim kinima zaigrat e “L’Homme Qui Voulait Vivre Sa Vie” snimljen prema autorovom romanu “The Big Picture” s Catherine Deneuve i Romainom Durisom u glavnim ulogama. Autor živi i radi u Londonu i Parizu.

akoveka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporuuje: Knjige za djecu i mlade Rick Riordan: “Kradljivac gromova: Percy Jackson i Olimpijci” Elvisa Štos: “Djeji vicevi” Nainovi/Debeljuh: “Hermenegildove bajke”

Knjige za odrasle Lisi Harrison: “Klika” John Boyne: “Djeak u prugastoj pidžami” Nina Bouraoui: “Moje loše misli”

WEB PREPORUKA

www.3dhr.net Portal 3DHR.net od poetka rada 2005. godine pa do danas funkcionalno se nije mijenjao, te je izrastao u vrlo modernu web stranicu koja svojim posjetiteljima pruža sve što i svjetski popularni 3D portali, ali s nekoliko inovativnih ideja. Poetkom prošle godine portal je dobio i novi dizajn koji je još atraktivniji, te puno bolje prezentira hrvatsku 3D zajednicu. Sa sadržajne strane, 3DHR ima puno toga za ponuditi, od uploada animacija u korisnike galerije pa do sudjelovanja u stvaranju sadržaja. Portal posjeduje i zanimljivu opciju interakcije korisnika, pa je

tako mogue pronai susjeda koji koristi istu 3D aplikaciju za rad, ili jednostavno komunicirati s nekim novim 3D zaljubljenicima. Cilj ovog portala je prvenstveno pružiti svim profesionalcima i amaterima iz itave regije, koji se bave 3D graikom, jedinstveno mjesto na kojem mogu podijeliti svoja mišljenja, zapažanja, iskustva, probleme ili jednostavno raspravljati o svemu i svaemu. Osim toga, svi korisnici imaju mogunost kvalitetne prezentacije vlastitih radova, kao i vidjeti objektivne ocjene rada od kolega profesionalaca.

16. veljae 2010.

KNJIGA TJEDNA: Roman koji od prve stranice plijeni neoekivanim zapletom, paradoksima, osjetljivim, dubokim i smiješnim likovima

Muriel Barbery – “Otmjenost ježa”

Roman “Otmjenost ježa” napisan je moderno, nestandardno, u njemu su misli važnije od zbivanja, likovi netipini i potpuno originalni. No, ispod te “uvrnutosti” slave se one obine male stvari, i tople, jednostavne ljudske osobine. Baš kao u onim starim dobrim i velikim ve odavno demode romanima, važan je moral i važna je pouka. Kao u svakoj pravoj bajci, jasno je odvojeno dobro od zla i uda su mogua. Mogua, ali ovaj put i podložna faktoru koji se zove sudbina ili srea. “Otmjenost ježa” ipak nam nee ostaviti trag ljepljive slatkoe u ustima, i razbudit e sva naša ula. Jedan je ovo od rijetkih novijih

romana koji ni najmanje ne podcjenjuje itateljevu inteligenciju, i pruža dosta prostora za ples moždanih vijuga knjiških moljaca. Roman plijeni od prve stranice svojim neoekivanim zapletom, paradoksima, osjetljivim, dubokim i smiješnim likovima. Posjeduje nevjerojatnu plastinost kojom doarava život, a prodirui u bit ljudskih odnosa topao je i duboko human; književnosti daje nadu. Fabula je naizgled jednostavna: samouka kuepaziteljica u jednoj elitnoj pariškoj zgradi trudi se da ispuni sva predrasudna oekivanja dokonih bogataša: od toga da se iz njezinog stana uvijek uje romor debilnih televizijskih emisija, do toga da se iz toga istog stana šire mirisi jeftinih radnikih jela. Njezin trud posljedica je injenice

Iz kritike: Neobian francuski hit o ženama koje se prave glupe. “Otmjenost ježa” je roman o kuepaziteljici koja puno ita, no, ne želi da to itko skuži, jer je navika da je doživljavaju kao ženturau, a njoj je pak lakše živjeti u tom stereotipu. (Robert Periši, Globus)

O autorici da ta ista priprosta podebela žena bestidno uživa u arima Mahlerova genija, u neprohodnim stazama Husserlove fenomenologije, Tolstojevim reenicama, Marxovim pokušajima osloboenja patnikoga ljudskog tijela i Ozuovim ilmovima. U zgradi živi i bogata dvanaestogodišnjakinja, iznimno lucidna djevojka kojoj je dosta ispraznosti, koja mahnito išitava mange, utjehu pronalazi u japanskim pjesnicima i prezire svoju obitelj. Odluka te djevojke da nešto uini sa svojim životom nai e se na putu senzibilne otresite 54-godišnje kuepaziteljice – nakon ega vam

Malo koji suvremeni pisac tako radikalno i subverzivno izvrgava ruglu stereotipna mjerila o klasnoj, spolnoj, rasnoj stratiikaciji društva po kojoj je nemogu ili neprihvatljiv prijelaz iz jednoga u drugi sloj ili nekonvencionalan iskorak iz zadane statusne pozicije kao što to ini francuska autorica Muriel Barbery u romanu “Otmjenost ježa”. (Mirjana Juriši, Veernji list)

Muriel Barbery roena 1969. godine u Casablanci, Maroku, spisateljica je i profesorica ilozoije. Ve prvi njezin roman “Poslastica”, izdan 2000. godine, preveden je na dvanaest jezika. Drugi roman “Otmjenost ježa” (2006.) bio je nakladniko iznenaenje i rijetko dobro napisani bestseler. Postiže golem uspjeh u Europi i svijetu, preveden je na više od trideset jezika u milijunskoj nakladi, da bi uspeo autoricu na sam vrh suvremene francuske proze.

poinje biti jasno zašto je autorica knjigu nazvala upravo tako. Unato toj jednostavnoj fabuli, koja naizgled ne govori o dramatinim dogaanjima – svjedoci smo jedne druge razine dramatinosti: raskrinkavanja nas ljudskih bia kao bioloških entiteta i skidanja velova licemjerja koji nas štite od bolnijih spoznaja. Kakvih? Uite u svijet bogataškog prenemaganja, intelektualistikih loskula i nadmenih vlasnika pasa s pedigreom – i uvjerite se da život i te kako može biti lijep, ak i odraslima! I da bi, na kraju krajeva, i Kant mogao nešto nauiti od Seana Conneryja.

ALBUM tjedna

Janja Ivanan - “Niz Muru i Dravu” Album Janje Ivanan “Niz Muru i Dravu” novi je projekt iz radionice Ansambla LADO koji je ve šezdesetak godina zaštitnik hrvatske plesne i glazbene tradicije. Ne samo da je zaštitnik, nego je i vitalni potomak te tradicije, što dokazuje i ovaj album. Narodne pjesme, ije je podrijetlo jasno iz naslova albuma, obradio je Marijan Makar koji dugi niz godina djeluje unutar Ansambla kao instrumentalist, aranžer i skladatelj. Njegovi vrsni aranžmani na ovom albumu igraju jednako važnu ulogu kao i interpretacija Janje Ivanan. Potpuno je izbjegnut dojam suhoparne i staromodne muzike te se dinamikom i postavom instrumenata približilo ukusu moderne publike. Ve je uvodna skladba “Dej mi Bože joi sokolove” vanserij-

Popis pjesama 1. Dej mi Bože joi sokolove; 2. Široke su virovske širine; 3. Išla mlada preko šloga; 4. Da bi imel krila; 5. Zbira junak deklice; 6. Oj ftiica vijoglavka; 7. Protuletje se otpira; 8. Ruožice; 9. uješ golob, uješ; 10. Svetel mesec; 11. Znaš ti golob; 12. Lepa naša Mara; 13. Vehni, vehni ijolica; 14. Ljubav se ne trži; 15. Sprevejaj me draga; 16. Vuprem oi; 17. Konji vrani

O izvoaici:

ska. Janjin kristalan, prodoran glas u prvom je planu, koji svirai poput valova zapljuskuju svojom glazbom. Na taj nain po potrebi diskretno ostaju u pozadini i dopuštaju Janjinom glasu da potpunu ispuni zrak, a po potrebi se približe i naglase iznimnu emotivnost pjesme. Slina formula korištena je i za veinu pjesama na albumu, ime se postigla ujednaenost i autorska prepoznatljivost albuma. Nov život udahnut je nekim svima dobro poznatim pjesmama poput “Ljubav se ne trži”. Gudai i tamburaši vas zanesu, a puhai osvježe s nekoliko prekrasnih melodija. Ogromna emotivnost mjestimice je presjeena ponekom poletnijom i

opuštenijom pjesmom poput “Išla mlada preko šloga” u kojem simpatian kontrast Janji ini muški zbor. Pjesme su mahom ljubavne tematike, no, sveprisutan je i osjeaj prirode koja se stalno pojavljuje i u stihovima i u glazbenoj onomatopeji. Ovaj album sjajan je doprinos hrvatskoj folklornoj diskograiji i dokaz da hrvatska narodna glazba u pravim rukama može ponosno zablistati. Publika dublje uronjena u hrvatski folklor, ali i ona koja je interes za njega razvila nekim drugim putem, na primjer, preko internacionalnog folk - rocka, nai e puno toga za uživanje na ovom CD-u. (Marko Vukuši, Muzika.hr)

Janja Ivanan lanica je Ansambla od 1976. i njegova dugogodišnja solistica. U galeriji sjajnih solista Ansambla, nakon ere Anele Potonik, Janja Ivanan svakako zauzima posebno mjesto, kako brojem solistikih izvedbi, tako i širinom podruja, te likova i karaktera koje je njezin pokretljiv i lirski, a ujedno i snažan i prodoran glas, ve prema potrebi, tumaio. Upravo ta prilagodljivost njezina glasa, koji se s lakoom mijenjao prema zahtjevima izraza koje je tumaila, bila je i njezina glavna vrlina. Janja Ivanan u svaku interpretaciju unosi svoju dušu, svoju osobnost, te osobito svoju zanesenost folklornom umjetnošu i gotovo djeju iskrenost i predanost u svaki zadatak koji je pred nju postavljen. Zato nije udno što je Janja Ivanan bila i najeksploatiranija solistica Lada posljednjih etvrt stoljea.


16. veljae 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Previše je složeno romantina komedija Režija: Nancy Meyers Uloge: Meryl Streep, Steve Martin, Alec Baldwin

Jane (Meryl Streep) ve je deset godina razvedena od svog bivšeg muža Jakea (Alec Baldwin). Majka troje odrasle djece ujedno je i vlasnica vrlo uspješnog restorana u Santa Barbari, a uspijeva održati prijateljsku vezu s Jakeom koji se od njihovog razvoda ponovno oženio – za mnogo mlau Agness (Lake Bell). Jane i Jake zajedno e otii na proslavu diplome svoga

sina, a potom i na potpuno nevini ruak… Koji se ipak nee ispostaviti toliko nevinim, nakon što njih dvoje završe u krevetu. U cijelu zbrku uplest e se i arhitekt Adam (Steve Martin) koji se zaljubi u Jane i shvati da se nalazi u poprilino udnom ljubavnom trokutu.... Trajanje: 119 minuta. Preporuamo starijima od 12 godina.

Što je novo s Morganima? romantina komedija Režija: Marc Lawrence Uloge: Sarah Jessica Parker, Hugh Grant, Sam Elliot

Paul Morris (Hugh Grant) i Meryl Morris (Sarah Jessica Parker) su moan njujorški brani par koji se udaljio jer su svoj brak zanemarili zbog proesionalnog i društvenog uspjeha. U neuspjelom pokušaju pomirenja, sluajno postanu svjedoci umorstva te se, u sklopu programa

zaštite svjedoka, moraju preseliti u zabaeni gradi u Wyomingu. Promijenjenih identiteta pokušavaju se uklopiti u život maloga mjesta u kojem svi nose oružje, karirane košulje i znaju sve jedni o drugima.. Trajanje: 104 minute. Preporuamo starijima od 7 godina.

FROST/NIXON

Odlian njemaki film. Nakon što bogati ljubavnik izbaci njegovu majku na ulicu tinejdžer je prisiljen preseliti u predgrae i suoiti se sa surovim životom na ulici. Za 15godišnjeg Michaela život na visokoj nozi završava nakon majinog raskida sa bogatim Berlinaninom nakon ega ostaju bez sredstava te iz elitnog kvarta sele u ne baš ugodnu etvrt Berlina prepunu imigranata. Michael se istie svijetlom puti i plavim oima te postaje omiljena meta lokalnim nasilnicima. Prisiljen je plaati zaštitu lokalnoj bandi za što nastoji doi do novca na razne naine. Nevoje po Michaela nakratko završavaju nakon susreta sa Hamalom, karizmatinim lokalnim gangsterom, aganistancem koji se predstavlja kao te ga upoznaje sa životom na ulici - drogom, i ostalim ‘lijepim’ stvarima. Za poetak Michael postaje sitni diler što e ga dovesti u nove nevolje.

Redatelj Ron Howard donosi zanimljivu priu. U naredne tri godine nakon ‘Watergatea’, Nixon (Frank Langella) je izbivao iz politikog i javnog života, a onda je na njegovu adresu stigao jedan jako intrigantan prijedlog. Naime, voditelj televizijskog talk-showa David Frost (Michael Sheen), želi s njime dogovoriti seriju intervjua koji e se odvijati uživo pred oima javnosti. Frost smatra da e interes biti nevien upravo zbog razloga što Nixon nikada nije priznao krivnju, ili se ispriao zbog dogaaja koji su uzrokovali njegovu ostavku. Iako je Nixon imao nekoliko slinih ponuda, odluio se upravo za ovu Frostovu i to prvenstveno zbog velike novane svote, ali i zbog želje da oživi svoju ‘zaleenu’ politiku karijeru. On vjeruje da e vrlo lako preokrenuti intervjue u svoju korist zbog reputacije svog ‘domaina’ koji slovi kao ‘strunjak za pop kulturu i zabavu’....

Frost/Nixon režirao je: 1) G. Winick 2) R. Howard 3) K. Kwapis

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak 16.2.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Hranjec, akovec

CANTUS ANSAMBL 18.00 I TO SE ZOVE LJUBAV romantina komedija 20.00 LJUBAV SE DOGAA romansa, drama

srijeda 17.2.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa u dvorani czk

etvrtak 18.2. nema filmskog programa u dvorani czk

l. br: _______________________________

petak 19.2.

Ime i prezime: ______________________

18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO ITS COMLICATED romantina komedija Režija: nancy Meyers Uloge: Meryl Streep, Steve Martin, Alec Baldwin 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA? DID YOU HEAR ABOUT THE MORGANS? romantina komedija Režija: Marc Lawrence Uloge: Sarah Jessica Parker, Hugh Grant, Sam Elliot

________ _____________________________

subota 20.2.

DVD, BLUE RAY IZLOG TVRD ORAH

(tri besplatne posudbe)

NEMILOSRDNI GADOVI

Francuska za vrijeme njemake okupacije tijekom Drugoga svjetskog rata. Njemaki asnik SS-a Hans Landa ubija cijelu porodicu mlade Židovke Shosanne. Ona nakon toga odlazi u Pariz gdje dobiva novi identitet i postaje vlasnica kina. Porunik Aldo ‘Apache’ Raine organizira grupu židovskih vojnika koji su angažirani da obavljaju akcije u pozadini i vrše teror nad nacistima. Odredu prozvanom ‘Gadovi’ pridružuje se njemaka glumica i saveznika tajna agentica Bridget von Hammersmark koja im pomaže u misiji napada na lidere Treeg Reicha. No, njihov plan miješa se s planom Shosanne, koja u svom kinu dobiva priliku izvesti vlastitu osvetu nad nacistima ...

12 RUNDI Akcijski triler kojeg kao redatelj potpisuje Renny Harlin. Kada policijski inspektor iz New Orleansa Danny Fisher omete genijalnog lopova u pljaki vrijednoj milijune dolara, u sukobu sluajno nastrada lopovova djevojka. Nakon što pobjegne iz zatvora, zloinaki genij se odluuje osvetiti za smrt svoje djevojke, izazivajui Dannya na 12 rundi gotovo nemoguih zagonetki i zadataka koje mora riješiti kako bi spasio život žene koju voli ...

18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO romantina komedija 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA romantina komedija

1.

MUEN

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

MAMURLUK

4.

HARRY POTTER I PRINC ...

5.

TVRD ORAH

6.

12 RUNDI

nedjelja 21.2.

7.

PRISILA NA BRAK

8.

2012.: SUDNJI DAN

9.

MARINAC IZNAD ZAKONA

10. OPASNO PLAVETNILO 2

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA” 1.

AVATAR

2.

OZBILJAN OVJEK

16.00 Kazališna družina Pinklec MALI AROBNJAK 18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO romantina komedija 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA romantina komedija

ponedjeljak 22.2. 18.00 PREVIŠE JE SLOŽENO romantina komedija 20.00 ŠTO JE NOVO S MORGANIMA romantina komedija

DOM KULTURE PRELOG

3.

GRAANIN OPASNIH NAMJERA

4.

GANGSTERI

5.

BOŽINA PRIA

6.

JULIE I JULIA

7.

SUMRAK SAGA: MLADI MJESEC

8.

VJERUJEM U ANELE

9.

NEBESA

subota, 20. veljae, nedjelja, 21. veljae 19.00 STARI FRAJERI obiteljska komedija

DOM KULTURE MALA SUBOTICA subota, 20. veljae

10. 2012.

US BOX OFFICE

19.00 AVATAR SF spektakl

nedjelja, 21. veljae

1.

AVATAR

2.

THE BLINDE SIDE

3.

THE PRINCES & THE FROG

4.

DID YOU HEAR ABOUT ...

5.

NEW MOON

Radno vrijeme blagajne!

6.

INVICTUS

7.

A CHRISTMAS CAROL

8.

UP IN THE AIR

9.

BROTHERS

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. OLD DOGS

18.00 AVATAR SF spektakl

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU: Najuinkovitije vježbe za oblikovanje donjeg dijela tijela

vrša stražnjica i lijepo oblikovana bedra Oblikovanje mišia bedara i stražnjice jedan je od razloga zašto se bavimo fitnessom. Bez obzira li jeste “ugodno popunjeni“ ili mršavi, vrlo je važno da uvrstite mišie. Što manje mišia imate u bokovima i bedrima, više e vam do izražaja dolaziti celulit, a metabolizam e biti sporiji. Uz redovitu vježbu i uvršivanjem mišia vaše e tijelo sagorijevati kalorije i dok sjedite, a koža e vam biti zategnutija i vrša. Vježbe za oblikovanje bedara i stražnjice možete sami raditi kod kue, bez dodatne opreme, a rezultate ete vidjeti za 4 - 6 tjedana. Važno je znati da su ove vježbe najuinkovitije u kombinaciji s aerobnim vježbama i zdravom prehranom. Najbolje vježbe za bedra i stražnjicu jesu one u kojima koristite vlastitu tjelesnu težinu. Vježbe poput unjeva, iskoraka i podizanja nogu zapravo su jedine vježbe koje trebate želite li imati seksi bedra i vrstu stražnjicu. Postoje mnoge varijacije tih jednostavnih vježbi, koje možete izabrati u skladu s tjelesnom kondicijom. Na kraju lanka možete vidjeti i videoisjeak s vježbom za stražnjicu i bedra.

Najuinkovitije vježbe bedra i stražnjicu jesu one za koje koristite vlastitu tjelesnu težinu. Vježbe poput unjeva, iskoraka i podizanja nogu zapravo su jedine vježbe koje trebate želite li imati seksi bedra i vrstu stražnjicu. Postoje mnoge varijacije tih jednostavnih vježbi, koje možete izabrati u skladu s tjelesnom kondicijom.

kundu vrsto stegnite mišie stražnjice. Vježbu ponovite 12 - 15 puta, a itavi niz napravite etiri puta.

Vježba za stražnjicu Legnite na lea, sa savinutim koljenima, noge malo razmaknute, ruke spuštene sa st rane. St isnite mišie s t r a ž njice i z at eg nit e t rbušne mišie. Nastavite tiskati mišie stražnjice, dok dižete bokove prema gore,  im v i še možete. Z adr žite nekoliko sekundi u tom položaju. Stegnutih mišia stražnjice polako spustite bokove na pod , i t o pr vo spustite srednji dio lea, a na kraju trticu.

Hodanje iskoracima Ovo je jedna od najkorisnijih vježbi za bedra. Umjesto da iskorak radite na mjestu, nastavite se kretati iskoracima prema naprijed. Napravite tako 12 koraka, a vježbu ponovite 4 puta. Vježbu, osim poveavanjem broja koraka, možete dodatno otežati korištenjem utega. Evo nekoliko stvari koje trebate imati na umu prilikom izvoenja vježbe: 1. Napravite dovoljno veliki iskorak, tako da vam potkoljenica bude okomita, a natkoljenica paralelna s tlom. 2. Noga koja se nalazi otraga bi trebala biti savijena, ali koljeno ne smije dodirivati tlo. 3. Stanite za trenutak prije nego što ponovno napravite iskorak.

Istezanje prednje strane bedara Legnite na trbuh, noge neka budu zajedno. Lijevu ruku stavite iza lea i dohvatite desni gležanj. Podignite desnu petu prema gore koliko god možete. Zadržite se u tom položaju trideset sekundi. Ponovite vježbu drugom rukom i nogom.

Istezanje unutrašnje strane bedara Sjednite na pod i raširite noge koliko god možete. Nagnite se na desnu stranu i primite nožne prste ili gležanj. Zadržite se u tom položaju trideset sekundi. Ponovite vježbu na lijevu stranu.

Leptir – vježba za unutrašnju stranu bedara

Podizanje natkoljenice

unjevi Stanite uspravno s nogama raširenim u ravnini bokova. Izravnajte ruke i primite uteg, držei ga ispred nogu. Ne pomiui ruke unite kao da želite

sjesti u stolac. Pokret radite mišiima stražnjice, a ne širei noge. Koljena vam pri tom ne smiju biti ispred gležnjeva. Nakon toga vratite se u poetni položaj, koristei mišie bedara i stražnjice. Kad ustanete, 1 se-

Legnite bono oslonjeni na lakat, jedna je noga na drugoj. Polako podignite jednu nogu u vis koliko možete, pa vratite u poetni položaj. Ponov ite pok ret 30 put a. Opustite se, zamijenite noge i ponovite vježbu. Napravite vježbu tri puta sa svakom nogom.

Sjednite na pod uspravljenih lea. Spojite tabane i privucite ih što bliže možete tijelu. Spustite ruke na noge i vršite lagani pritisak prema dolje. Vježbu ete najbolje napraviti tako da lagano rukama pritisnete koljena prema dolje. Zadržite se u tom položaju trideset sekundi.

GOSPODARSKA kriza nee zauvijek trajati, pa više neete imati izgovor zašto se u karijeri niste pomaknuli s mrtve toke

Je li suludo u današnje vrijeme razmišljati o boljem poslu? S obzirom na današnju gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i sve višenezaposlenih,sretnistedaimateposaoigotovodaosjeategrižnju savjestiukolikorazmišljateoboljem poslu s veom plaom. Vjerujem da je veina sretna što uope ima posao, ma koliko bili nezadovoljni. I vjerujte, niste daleko od istine. No, s druge strane, to ne znai da morate kod kue sjediti i ekati prekriženih ruku, žaliti nad svojom sudbinom i lošim poslom. Nemojte osjeati sram ako poželite bolji posao nego što ga sada imate ili ste ga do sada imali. Nije loše postaviti nešto više ciljeve, dobit ete više samopouzdanja. Naravno, kada pritisnu banke i morate platiti ratu kredita,

nahraniti i obui djecu, platiti režije, vjerojatno ete raditi bilo što, ne razmišljajui koliko ste zadovoljni s poslom ili niste. No, injenica je da e veina ljudi u životu promijeniti nekoliko poslova i zanimanja, upravo iz razloga jer esto ne odaberu zanimanje koje žele ili se jednostavno kasnije razoaraju. Kriza nee trajati zauvijek i nemojte misliti da niste dovoljno dobri za bolji posao. Uinite korak i potražite novi posao.

Zašto promijeniti posao? Potražite novi posao ako ... vam se život promijenio. Kada ste birali zanimanje, mogue da

vam je život bio drugaiji. Primjerice, bili ste mnogo mlai i niste imali obitelj. Putovanje na posao i mnogo prekovremenog rada više ne odgovara vašem stilu života s obitelji? Trebate potražiti zanimanje koje više odgovara vašem obiteljskom životu. ... vaše zanimanje nema budunosti. Kada ste zapoeli raditi, zanimanje vam se inilo vrlo obeavajuim, no danas više nemate budunosti jer se tehnologija promijenila, industrija u kojoj radite ne razvija se. Potražite zanimanje u kojem ete imati više prosperiteta. ... zasitili ste se posla koji radite. Nekada ste na posao odlazili s entuzijazmom i osmijehom,

a sada više ujutro nemate želju ustati iz kreveta, a kada pomislite na posao najradije bi zaplakali od muke. Vrijeme je da pronaete posao u kojem imate obeavajuu karijeru koja e vas nadahnuti. ... je vaš posao previše stresan. Odreena zanimanja mogu biti vrlo stresna i nakon nekog vremena više se ne možete nositi s pritiskom. Kako biste zadržali psihiko, mentalno ali i fiziko zdravlje, pronaite manje stresan posao. … vam je posao dosadan. Kada ste se zapošljavali na ovom radnom mjestu, mislili ste da ima mnogo razliitih mogunosti, no, ispalo je upravo suprotno. Napredovali ste koliko ste mogli i

shvatili da više nema šanse za vee pomake u karijeri, ali i razvoju posla. Promjenom posla dobit ete poticaj i izazov za kojim ste toliko žudjeli. Psiholozi kažu, ako u pet godina na jednom radnom mjestu ništa ne postignemo, ni ne napredujemo na poziciji, vrijeme je da promijenimo posao. ... želite zaraditi više novca. Zar to svi ne želimo? No, veini

iskusnijih radnih ljudi jasno je da je novac važan, ali nije sve. Naime, esto se dogaa da ljudi požale prelazak na posao koji je bolje plaen, ali nije ono što su tražili. U ovim teškim vremenima ova tvrdnja ini se gotovo suluda, no, mnogo je ljudi poelo raditi i slabije plaen posao na kojem su bili zadovoljniji i sretniji.

RECEPT tjedna

www.SAVJETI-hr.com

Piletina u umaku od kikirikija

Odstranite smrad cigareta iz automobila

Sastojci za 4 osobe: - 4 žlice ulja - 10 dag prženih slanih kikirikija - 50 dag odkoštenih pileih prsa - 0,3 l vrhnja za kuhanje - 2 pune velike žlice kikiriki maslaca - po želji: papar, sol, peršin, Vegeta PRILOG: - riža, kuhana brokula zelena salata

Priprema jela Kikiriki usitnite na manje komadie. To ete najlakše napraviti tako da ih zamotate u kuhinjsku krpu, a onda lupite nekoliko puta po njima batom za meso. Usitnjeni kikiriki popržite na ulju dok ne potamni, a zatim ga sklonite s ulja u neku posudu. Piletinu narežite i pržite, na laganoj vatri, na ulju na kojem ste pržili kikiriki (po potrebi dodajte još malo ulja) dok ne bude potpuno peena, a zatim joj dodajte prethodno prženi kikiriki te izmiješajte. Malo posolite, popaprite te još kratko miješajte na laganoj vatri, pa zalijte s vrhnjem za kuhanje.

Kuhajte na laganoj vatri još 7 - 8 min miješajui. Ako se ini da je umak previše gust, dolijevajte postepeno male koliine mlake vode. Dodajte dvije pune žlice kikiriki maslaca, miješajte dok se kikiriki maslac ne rastopi. Kada se umak pone zgušnjavati, dodajte prstohvat peršina i pola male žliice Vegete. Dobro promiješajte i sklonite s vatre. Poslužite s kuhanom rižom i kuhanom brokulom te zelenom salatom.

Dim cigarete opasno smrdi i teško ga se riješiti van iz automobila. Na sreu, imamo tri vrlo korisna savjeta kako izbaciti taj smrad. Namoite dva runika u distilirani bjeli ocat. Nakon što ste ih namoili, stavite svaki runik u odvojene plastine posude.

Sve je u poziciji postavljanja posuda. Postavite jednu posudu blizu pepeljare i jednu na stražnje sjedalo. Ostavite posude sa runicima u autu tjedan dana. U tih tjedan dana smrad e se apsorbirati u runike i odstraniti smrad iz automobile.

Osvježite unutrašnjost automobila sa osvježivaom prostora.


Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Nordox 75 WG, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kineski zid: Mongolski osvajai, dok. serija Trea dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri 5, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet: Ekspedicija u magli Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Strani igrani lm Potrošaki kod EP reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Prie Ruth Rendell: Zidovi vonjaka, mini-serija Prie Ruth Rendell: Koprena je pala, mini-serija U tuoj koži, serija (12) Skica za portret Potrošaki kod Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.00 ZOI Vancouver 2010. - hokej

03.30 04.20 04.35 05.05

02.40

01.50

20.10 22.00 22.30 22.40 23.35 23.50 23.55 00.05 01.00

19.30 19.56 20.02 20.05

17.40 18.20 18.35 19.20

16.10 16.20 17.00 17.35

15.35

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

09.07

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

na ledu: Švedska - Finska, prijenos TV vr: Nogalo Vitaminix Braa Koale arobna ploa 2 Pustolovine Marka i Goge, crtana serija Vip Music Club Evergreen Vip Music Club Ton i ton Eka TV vr: Nogalo Vitaminix Braa Koale arobna ploa 2 Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Kanada - SAD, snimka ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Švedska - Finska, snimka ZOI Vancouver 2010. - bob dvosjed, snimka ZOI Vancouver 2010. umjetniko klizanje, snimka Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama ZOI Vancouver 2010.: Skokovi - momadski TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) ZOI - pregled dana ZOI Vancouver 2010.: Skokovi - momadski, snimka U tuoj koži, serija (12) Kraj programa TEST ZOI Vancouver 2010.: Umjetniko klizanje - ples slobodno, prijenos

07.10 Pink Panther, crtana serija 07.25 Miy, animirana serija 07.40 Malcolm u sredini, hum. serija 08.30 Astro show, emisija 10.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 11.05 Pod ism krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin 12.55 Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.50 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 James Bond 007: Operacija

00.05 00.50 03.45 04.00

21.50 22.02 22.10 23.00 23.15

20.15 21.10

18.00 18.17 18.20 18.55

--------

--------

--------

15.10 16.00

09.30 10.05 12.30 13.05 13.20 13.35 ---------------------13.55 14.10 14.25

08.30 ---------------------08.50 09.05

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajii, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija E.T., (1982. SAD, obiteljski; Redatelj: Steven Spielberg; Uloge: Henry Thomas, Drew Barrymore, Peter Coyote, Robert MacNaughton, Sean Frye, K.C. Martel) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) E.T., igrani lm Post mortem, serija (12) Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: MASSIVE ATTACK 01.00 NO NI PROGRAM

02:55 04:45 05:30 05:55 06:25

23:10 23:25 00:25 00:55 01:55

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

Svemir, (akcijski, 1979.; Redatelj: Lewis Gilbert; Uloge: Roger Moore, Lois Chiles, Michael Lonsdale, Richard Kiel, Corinne Clery) 22.10 Kickboxer 4, (akcijski, 1994.; Redatelj: Albert Pyun; Uloge: Sasha Mitchell, Nicholas Guest, Michele Krasnoo, Brad Thornton, Deborah Mansy, Jill Pierce, Nicholas Anthony) 23.50 Vijes, informavna emisija 00.00 Vlak smr, (akcijski, 2006.; Redatelj: Diethard Küster; Uloge: Mathis Landwehr, Arnold Vosloo, Simon Du on, Ken Bones) 01.40 Astro show, emisija

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

09:58 10:00 12:00 12:25 13:00

16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pilates Predsmotra Meimurske popevke – Donji Kraljevec, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes 100 % meimursko - Rudari, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbena emisija 23.00 Koncer 00.30 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Ezo Tv 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Pljaka stoljea, lm 21.50 Kralj Arthur, lm 0.00 Samatha tko?, hum. serija 0.30 Klub, lm 2.15 Love TV 3.15 Nona pca

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Tricky Tv 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 21.00 Kralj Ralph, lm 22.55 24 UR 23.15 Špijun, serija 0.10 Kraljevi, serija 0.45 Nona panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 22. veljae 2010.

22:00 23:00 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 22:30 23:05 23:20 23:35 23:38 23:40 23:45

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Auto moto nauc vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Meimurje danas Sport Prognoza vremena Živa vatra, serijski lm Gille e svijet sporta Poslovne vijes Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

5.30 Skispringen, prijenos 6.00 Eishockey, prijenos 10.00 Olimpijske igre, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 19.45 Biathlon, prijenos 20.30 Langlauf 22.00 Bitahlon, prijenos

6.00 Poker 8.00 Bundesliga pur 11.00 Normal 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur 19.45 Ha rick, prijenos 23.00 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Dokumentarna serija 21.15 Big Brother 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die 25 emoonalsten Tv-momente 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Verliebt in eine Hexe, lm 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Emily Rose, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 Noni program

sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid,, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Lipsck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 Noni program

od 16.2.2010. do 22.2.2010.

PREGLED

TV

(20.2. u 20.00 h, RTL Televizija)

Nicolas Cage


TV kue imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.07 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nestali gradovi staroga vijeka: Prokleta dolina piramida, dok. serija 11.15 Danny na moru, dok. serija 11.40 Kulturna bašna 11.55 Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anelom, telenovela 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Meu nama 15.35 Crnoluški pesniki, emisija puke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo 17.35 Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 19.22 Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pusnje svijeta: Sahara, dok. serija 21.15 Ep reportaža 21.20 Poslovni klub 21.50 Ep reportaža 22.00 Otvoreno 22.55 Vijes 23.10 Poslovne vijes 23.15 Vijes iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.10 Prie Ruth Rendell: Dvojnica, mini-serija (12) 02.00 Prie Ruth Rendell: Klupa na obali, mini-serija 02.50 Danny na moru, dok. serija 03.15 Pusnje svijeta: Sahara, dok. serija 03.45 Crnoluški pesniki, emisija puke i predajne kulture 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Oprezno s anelom, telenovela

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ----------------------------08.10 08.35 09.00 09.25 10.00

11.40 12.10 12.45 13.05 13.35 ----------------------------14.10 14.25 15.10 16.00 18.00 18.08 18.15 18.50 20.20 20.40 21.00 22.10 22.20 23.30 23.45 00.00 00.45 01.20 04.00

07.25 07.40 07.55 08.25 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:00 01:30 02:30 03:30 05:05 05:30 06:05

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: SADE 01.00 NO NI PROGRAM

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajii, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Liga prvaka: MilanManchester United Vijes Mr. Bean, serija Sažeci Lige prvaka Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Nebeske visine, drama Seinfeld, serija IN magazin Kraj programa

13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Osvoji ljubav, (romanna komedija, 2004.; Redatelj: Robert Lukec; Uloge: Kate Bosworth, Topher Grace, Josh Duhamel, Nathan Lane, Sean Hayes, Gary Cole, Ginnifer Goodwin, Kathryn Hahn) 23.45 Vijes, informavna emisija 00.00 Savršeno oružje, znanstveno-fantasna serija 00.45 Grad uragana, krimi serija 01.30 Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:25 19:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nauc vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos, emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Iz arhiva 20.00 Glazbena emisija (serijal) 20.50 More 21.20 Koncer 22.20 Dok. program 22.50 Fesvali - show program 23.15 Glazbena emisija ili rock koncert 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 19.45 Svijet 20.00 Nogomet, prijenos 23.20 Samantha tko?, hum. serija 23.50 Pauk, lm 1.35 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Do posljednjeg daha, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Žene vojnika, serija 15.55 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 UR 23.05 Bratstvo, serija 0.00 Kraljevi, serija 1.00 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 16. veljae 2010.

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Legenda o Tarzanu, crtana serija TV vr: Danica Gusarske prie Matylda Profesor Baltazar Pustolovine Marka i Goge, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club I Was a Rat, (Uloge: Calum Worthy, Kae Blake, Brenda Fricker, Tom Con, Stephen Ouime e, James Millard, Ned Bea y; Scenarist: Richard Carpenter (prema romanu Philipa Pullmana); Redatelj: Laurie Lynd) Dokuteka - Koraci: Deve krug, dok. lm Vip Music Club Prijatelji, hum. serija Koga briga TV vr: Danica Gusarske prie Matylda Profesor Baltazar Kod Ane Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format ZOI Vancouver 2010., snimka Vijes na Drugom Vrijeme ZOI - Olimp ZOI Vancouver 2010.: Superkombinacija (M) spust, prijenos ZOI - Olimp ZOI Vancouver 2010.: Biatlon - 10 km (Ž), snimka ZOI Vancouver 2010. - Hokej na ledu: SAD - Švicarska, prijenos (dvije treine) ZOI - Olimp ZOI Vancouver 2010.: Superkombinacija (M) slalom, prijenos ZOI - Olimp ZOI - pregled dana ZOI Vancouver 2010. - Hokej na ledu: SAD - Švicarska, snimka ZOI Vancouver 2010.: Biatlon - 12,5 km (M), snimka ZOI Vancouver 2010. - Hokej na ledu: Kanada - Norveška, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Umjetniko klizanje - kratki program, ukljuenje u prijenos

Pink Panther, crtana serija Miy, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode)

15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20.15 Krimi serija 21.50 ZiB Flash 22:00 Der Bulle von Tölz, lm 23.35 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Unser Star für Oslo, prijenos 22.15 Tv Total 23.15 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Der Einsturz, lm 22:20 AKTE 10, prijenos 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 Noni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Turbo 21.15 DSF Reportaža 22.30 Heimspiel, prijenos

8.25 Eiskunstlauf, prijenos 12.00 Olimpija 15.30 Langlauf 19.00 Super Kombinaon, prijenos 21.15 Snowboard, prijenos 22.30 Super Kombinaon, prijenos

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Povealo Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ureenju interijera Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

19:15 19:18 19:20 19:30

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

TV kue imaju pravo promjene programa

05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 Arvo Pärt: Kanon pokajanja - Ubor HRT-a pod ravnanjem Tonija Bilia 09.25 Opera box 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ružmarin i majina dušica - specijal, serija 11.45 TV kalendar 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 HERBOS - Mali savje za poljoprivrednike: Nordox 75 WG, emisija pod pokroviteljstvom 12.17 Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Fluke, (Uloge: Ma hew Modine (Tom Johnson, Flukeov glas) Samuel L. Jackson (Rambov glas), Max Pomeranc (Brian Johnson), Nancy Travis (Carol Johnson), Eric Stoltz (Je Newman); Scenarist: Carlo Carlei (prema romanu Jamesa Herberta); Redatelj: Carlo Carlei) 17.35 Lijepom našom: Samobor 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si, TV serija 21.45 Ep reportaža 21.50 Paralele 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.50 Filmski vikend fantaske: Alien 2, (Uloge: Sigourney Weaver, Michael Biehn, Paul Reiser, Bill Paxton, William Hope; Scenaris: James Cameron i David Giler; Redatelj: James Cameron) 01.05 Ružmarin i majina dušica - specijal, serija 02.15 Fotograja u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Samobor 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

05.55 08.30 08.35 09.00 10.00 10.50 11.00 12.05

16.25

14.00 15.20

-------18.30 18.55 20.15 20.50 21.05 22.30 22.40 23.45 00.00 00.50

01.40 04.10 04.45

06.50 07.20 08.00 08.30 08.55 10.00 10.25 11.20

13.00

14.50

17.00

emisija

6.00 Poker 9.00 Eihockey, prijenos 11.30 Doppelpass, prijenos 14.30 Poker 16.30 Bundesliga pur 17.45 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 22.00 DSF aktuell

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Tjedna kronika 100 % meimursko - Rudari Vinoteka Tjedna kronika Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Opasni dodir, igrani lm (12) Tjedna kronika Videostranice

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Program za djecu 16.30 Garaža 17.00 Euromagazin 17.30 Dok. domai serijali 18.00 Domae zabavno-glazbene emisije 18.40 Koncert klasine glazbe 20.00 Koncer zabavne glazbe 21.00 Igrani lm (strani) 22.30 Glazbeni fesval 23.30 Glazbena emisija 00.20 TEST

21:35 23:15 23:50

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

16:00 16:15 16:45 17:00 17:35 18:30 19:25 20:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Oko krole, ponavljanje Ekran zdravstva Predsmotra Meimurske popevke – Donji Kraljevec, snimka Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje

18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

5.30 Skispringen, prijenos 6.00 Eishockey, prijenos 10.00 Olimpijske igre, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 19.45 Biathlon, prijenos 20.30 Langlauf 22.00 Bitahlon, prijenos

07:55 07:57 08:00 12:10 12:55 13:35 14:40

15:10

13:28 13:30

15:00 15:30 16:00 17:15 18:10

NAJAVA PROGRAMA KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM EUROMAXX TV magazin

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45

Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, Discovery: Preživje divljinu serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 - Sahara, dok. lm 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 Vrijeme 20:15 Olimpijske igre, prijenos Vijes, informavna emisija Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija 0.25 Noni program Exkluziv, magazin za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja TV Event: Novo, novo 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijesvrijeme, dok. lm Novo, novo vrijeme - Deset  16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cinelota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs godina poslije, dok. lm 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Zakon brae, igrani lm, krimi serija (dvije epizode) emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameriki Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Elecon, lm 13.50 Strike, lm 16.00 Eureka, lm 0.25 Noni program Neprijatelj pred vrama, serija 17.00 4400, serija 18:00 Newsme igrani lm, ratni (15) 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Das Streben nach Glück, lm 22.15 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV Zloes deki 2, lm 0.25 Noni program prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grän gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija pogranine TV 23.15 Videostranice 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grän gesucht 20:15 Vojna ekipa za oevid, serija 21:15 Mentalist, serija 07.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 10.45 Školska košarkaška liga 11.45 Vojna ekipa za oevid, serija 0.30 Noni Provjereno 12.40 Dokumentarna serija program 13.40 Na putu za Hollywood, lm 15.35 Karen Sisco, serija 16.25 Jersey girl, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Terminal, lm 21.50 Tabloid, seri- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 ja 22.45 Luda škola, serija 0.55 Nona Alles was zählt 11:30 Autopros 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 panorama Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Bruce Allmächg, lm 22.15 7.45 TV 8.05 Djeji program 12.00 Igra, Spiegel Tv Magazin 23.00 Noni program hum. serija 12.35 Fantasan poziv 14.25 Spectacular, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 Slis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Rekrut, 8.00 Djeji program 11:00 Magic A ack 11:15 lm 21.40 Privatna praksa, serija 22.35 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden Dokumentarna serija 23.35 3:10 za 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Yumo, lm 1.20 Love Tv Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Crni prozor, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 Noni program

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DRUGI NAIN 01.00 NO NI PROGRAM

07:40 Bumba, crtana serija 07:55 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:20 Graditelj Bob, crtana serija 08:35 Winx, crtana serija 09:00 Dora istražuje, crtana serija 09:25 Tko je Samantha?, serija 09:55 Ulica sjeanja, serija 10:55 Automov, auto-moto magazin 11:20 Magazin Lige prvaka 11:50 Novac, business magazin 12:20 Eli Stone, serija 13:20 Kevin Hill, serija 15:20 Gle tko to govori 2, igrani lm 17:10 Vijes 17:30 Moj otac, komedija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 UFC: Cro Cop vs. Ben Rothwell 21:30 Ljudi u crnom 2, (SAD, 2002., SF akcija; Redatelj: Barry Sonnenfeld; Glume: Tommy Lee Jones, Will Smith, Rip Torn, Lara Flynn Boyle, Johnny Knoxville) 23:15 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:35 Televizijska posla, serija 01:05 Operacija Pandora, (SAD, 2002. drama; Redatelj: Rob Hardy; Glume: Michael Jai White, Monica Calhoun, Kristo St. John, Joseph Lawrence, Tyson Beckford) 02:40 Opsjednutost, drama 04:10 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:20 Televizijska posla, serija 05:50 Kraj programa

00.15

22.35

21.50

18.30 19.05 20.00

17.35

NEDJELJA 21. veljae 2010. ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu: Njemaka - Bjelorusija, prijenos Najava programa Paulino ljeto, serija za djecu Prijatelji Nora Fora, TV igra za djecu Biblija Zadar: Misa, prijenos Gol, britansko-ameriki lm Gareld, ameriki lm U potrazi za Ivanom, dok. lm ZOI Vancouver 2010. hokej na ledu, snimka ZOI Vancouver 2010. - bob, snimka ZOI - OLIMP ZOI Vancouver 2010.: Veleslalom (M), prijenos 1. vožnje Atleka, Ming u Splitu, prijenos ZOI - OLIMP ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Rusija eška, prijenos ZOI - OLIMP ZOI Vancouver 2010.: Veleslalom (M), prijenos 2. vožnje ZOI - OLIMP + pregled dana ZOI Vancouver 2010.: Bob - dvosjed, ukljuenje u prijenos ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Rusija - eška, snimka kraja utakmice ZOI Vancouver 2010. - hokej na ledu: Kanada SAD, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Umjetniko klizanje original ples, prijenos ZOI Vancouver 2010. snimka

Grupna terapija, hum. serija Miy, animirana serija Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) Bakugan, crtana serija Najbolje godine, hum. serija (dvije epizode) Jedna od dekiju, hum. serija Jezikova juha, reality show Columbo: Velike obmane, (krimi serija, 1989.; Redatelj: Sam Wanamaker; Uloge: Peter Falk, Robert Foxworth, Stephen Ellio , Andy Romano, Janet Eilber) Analiziraj ovo, (komedija, 1999.; Redatelj: Harold Ramis; Uloge: Billy Crystal, Robert De Niro, Lisa Kudrow, Chazz Palminteri) Poruka u boci, (ljubavna drama, 1999.; Redatelj: Luis Mandoki ; Uloge: Kevin Costner, Robin Wright Penn, Paul Newman, Illeana Douglas, Robby Coltrane, John Savage, Jesse James, Raphael Sbarge) Odred za istou, dok.


04.05 04.10 05.15

02.20

00.45

20.20 22.15 22.20 22.35 22.45

19.30 19.56 20.02 20.05

18.40 19.15 19.20

14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.20 17.50 18.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.55

09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

05.50 05.55 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10

TV kue imaju pravo promjene programa

Najava programa Reprizni program TV kalendar Znanstvena peca Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Rio Conchos, (Uloge: Richard Boone, Stuart Whitman, Anthony Franciosa, Wende Wagner, Jim Brown, Warner Anderson; Redatelj: Gordon Douglas) EP reprotaža Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Lovac na nasilnike Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna Vesdin, dok. lm Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda kua, hum. serija LOTO 7/39 Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dnevnik plus: Razgovor sa Stefanom Füleom, povjerenikom EU za proširenje Evergreen Ep reportaža Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend fantaske: Alien: Osmi putnik, (Uloge: Tom Skerri , Sigourney Weaver, Veronica Cartwright; Scenarist: Dan O’Bannon (prema prii Danona O’Bannona i Ronalda Shuse a); Redatelj: Ridley Sco ) Filmski maraton: Krivi ovjek, (Uloge: Dave Foley, David Anthony Higgins, Jennifer Tilly, Joe Flaherty; Scenaris: Dave Foley i David Anthony Higgins; Redatelj: David Steinberg) Filmski maraton: Posljednji ples, (Uloge: Francis Ng, Lung Ti, Vivian Hsu, Joseph Quek, Harvey Keitel, Salina Chung Yee Hung; Scenarist i redatelj: Max Makowski) Skica za portret Reporteri: Lovac na nasilnike Oprezno s anelom, telenovela

20.00

19.10

18.30

15.45 17.25

11.25 13.40

09.50

08.40 09.20

07.30 08.10

06.40

05.15

04.00

01.25

00.00 00.15

23.15

22.10 23.10

20.20

19.30

17.55

15.55

15.00

14.20

12.50 13.20 14.00

10.20 10.30 10.55 11.20 12.05

09.50 10.05

09.30 09.40 09.45

--------

08.35 08.40

05.55

TION 01.00 NO NI PROGRAM

(drama, 2006.; Redatelj: Oliver Stone; Uloge: Nicolas Cage, Michael ZOI Vancouver 2010. - hokej Pena, Maggie Gyllenhaal, na ledu: Finska - Njemaka, Maria Bello, Stephen Dor) prijenos 22.10 Neprijatelj pred vrama, Najava programa (ratni, 2001.; Redatelj: Vrijeme je za Disneyja: 101 Jean-Jacques Annaud; dalmanac Uloge: Jude Law, Ed Harris, Vrijeme je za Disneyja: Rachel Weisz, Joseph Legenda o Tarzanu Fiennes, Bob Hoskins) TV vr 00.25 Ubojstvo po brojevima, Danica triler Ninin kutak: Slikanje 02.25 Jedanaes sat, igrani lm, vodenim bojama akcijski (12) arobna ploa 2 Izazovi: Moji medvjedii, hrvatski dok. lm za mlade Navrh jezika Pripovjeda 06:20 Ezo TV, tarot show Kokice 08:20 Bumba, crtana serija Briljanteen 08:35 Superheroj Spiderman, Hrvatski pisci na TV ekranu crtana serija - A.Kovai: U registraturi 09:00 Graditelj Bob, crtana serija Auto-magazin 09:15 Winx, crtana serija 4 zida 09:40 Dora istražuje, crtana serija ZOI Vancouver 2010. 10:05 Tko je Samantha?, serija skijaško tranje, snimka 10:35 Frikovi, serija ZOI Vancouver 2010. 11:35 arobnice, serija umjetniko klizanje, snimka 12:35 Nestali, serija ZOI Vancouver 2010. - hokej 13:35 Tulum 3, komedija na ledu, snimka 15:20 Gle tko to govori 2, HNL: Hajduk - Slaven obiteljski lm Belupo, prijenos 17:00 Vijes Rukomet: Liga prvaka 17:10 Nad lipom 35, (muški): CO Zagreb humorisno-glazbeni Fyllingen, prijenos show ZOI Vancouver 2010.: 18:10 Lud, zbunjen, normalan, Alpsko skijanje - Super G serija (Ž), ukljuenje u prijenos 19:15 Dnevnik Nove TV ZOI Vancouver 2010.: 20:00 Mit, (Kina/Hong Kong, Skokovi - velika skakaonica 2005., akcija; Redatelj: prijenos Stanley Tong; Glume: HNL - emisija Jackie Chan, Hee-seon Kim, HP - gdje ste vi, tu je i Tony Leung Ka Fai, Mallika vaša pošta, emisija pod Sherawat) pokroviteljstvom 22:15 Legionar, (SAD, 1998., ZOI Vancouver 2010.: akcija; Redatelj: Peter Skijaško tranje (M) 15 km MacDonald; Glume: ZOI - pregled dana Jean-Claude Van Damme, Putov vjere: Taoizam - put Adewale Akinnuoyedo besmrtnos, dok. serija Agbaje, Steven Berko, ZOI Vancouver 2010. - hokej Nicholas Farrell, Jim Carter) na ledu: Latvija - Slovaka, 00:10 Pravda iza rešetaka, (SAD, prijenos 2002., triler; Redatelj: ZOI Vancouver 2010.: Neema Barne e; Glume: Alpsko skijanje - Super G, LisaRaye, N’Bushe Wright, snimka Monica Calhoun, Cli on ZOI Vancouver 2010.: Bob Powell, Mos Def) (M) - dvosjed, snimka 01:50 Vidovi Milan, tarot show (18) 02:50 Pljaka, igrani lm (15) 04:15 UFC: Cro Cop vs. Ben Heroji iz stras, dramska Rothwell, prijenos serija 07:15 Kraj programa Miy, animirana serija Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) Bakugan, crtana serija Skrivene poruke, hum. serija Columbo: Columbo odlazi 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 na giljonu, krimi serija Roditelji, humorna drama RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 Premier liga: Everton EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + - Manchester United, HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; prijenos 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Selidba, komedija TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE Zvijezde Ekstra: 20 DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A nasljednica milijarderki, SRCE KUCA; 13.15 MEIMURSKI MINULI zabavna emisija CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REVijes, informavna PRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; emisija 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; Hrvatska traži zvijezdu, 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIglazbeni show JA; 00.00 Music Special: BLUE FOUNDAWorld Trade Center, služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Die Geierwally, lm 21.45 ZiB Flash 21.55 Olimpijske igre, prijenos 1.00 Noni program

09:58 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:05 16:00

07:55 07:57 08:00 12:10 13:20 14:20

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ADVENTURE putopisni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija 1x2, emisija o klaenju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom nainu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje Hello Ki y, crtani lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Glazbeni fesval 17.00 Glazbena emisija 17.50 City Folk 18.20 Glazbena emisija 20.00 Iz arhiva 00.30 TEST

19:30 20:00 21:40 ------22:00 -------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:15 16:45 17:00 17:10 18:20 19:00 19:15 19:50 21:35 23:15 23:25

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Oko krole Pjesme koje srce diraju Vješce iz Blaira 2, igrani lm (12) Vijes Videostranice

5.30 Skispringen, prijenos 6.00 Eishockey, prijenos 10.00 Olimpijske igre, prijenos 17.00 Rukomet, prijenos 19.45 Biathlon, prijenos 20.30 Langlauf 22.00 Bitahlon, prijenos

6.00 Poker 9.00 Eihockey, prijenos 11.30 Doppelpass, prijenos 14.30 Poker 16.30 Bundesliga pur 17.45 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 22.00 DSF aktuell

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Sad je dosta!, lm 21.50 Detonator, lm 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 23.25 Noni program 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, Videostranice 18.00 Gradi Peyton, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 18.45 Glazba 20.00 Ameriki 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold prekogranine TV 1.10 Videostranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Mr. Deeds, lm 22.15 Genial 7.45 TV prodaja 8.00 Djeji program daneben 23.15 Noni program 11.10 Angie, serija 11.45 Dokumentarna serija 12.50 Ljubav kroz želudac 13.25 Konjska ludnica, lm 15.15 Poirot, serija 16.20 Karen Sisco, serija 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Do17.15 udnovate karte, lm 18.55 24 bra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi UR 20.00 Krvavi dijamant, lm 22.25 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er udnova um, lm 0.35 Edmond, lm Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 1.30 Nona panorama 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Sonja Zietlow 22.15 Die Comedy Olymp 0.40 Noni program 7.30 Tv prodaja 8.05 Djeji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantasan poziv 14.05 Mali špijuni 2, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Ka- 5.35 Jutarnji program 10.40 Film za djecu lifornija 17.45 Show 18.40 Pazi, kam- 12.45 Dokumentarna serija 14.20 Die Geera! 19.30 TV Tuba 20.00 Gle, tko to heimnisse von Whistler 16.10 Smallville, govori 2, lm 21.40 Privatna praksa, serija 18.00 Das A-Team 20.00 Vijes serija 22.40 Mrak lm 2, lm 0.25 20.15 Elizabeth, lm 21.55 Planet der Affen, lm 23.50 Noni program Skins, serija 1.45 Nona pca

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 20. veljae 2010. Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Nestali gradovi staroga vijeka: Tajanstveni vladar i Hatuše, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Domai dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu Mamuca, krimi serija (12) Proces Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija U tuoj koži, serija (12) Skica za portret TV kue imaju pravo promjene programa

01.40 02.25

21.50 22.20 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50

20.10 21.00

19.30 19.56 20.01 20.04

19.22

17.35 18.15 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.00 17.30

14.19 14.25 14.40

13.20 14.10

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.15 11.55

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

Proces A sad u Europu Domai dok. lm Oprezno s anelom, telenovela

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Miy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod ism krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum.

05.50 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Rusija Latvija, prijenos 08.25 TV vr: -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 08.45 arobna ploa 2 09.00 Lockie Leonard, serija za djecu 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.20 Koga briga? 13.50 TV vr: -------- Ninin kutak -------- Vitaminix -------- Honzik i Samuel 14.10 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze: Voyager, serija 15.10 e-Hrvatska 15.45 Znanstvene vijes 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who, serija za mlade 20.15 Nogomet, LP - emisija 20.40 Nogomet, LP: Bayern Fiorenna, 1. poluvrijeme 21.30 Vijes na Drugom 21.40 Nogomet, LP: Bayern Fiorenna, 2. poluvrijeme 22.35 Nogomet, LP - emisija 23.05 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje - spust (Ž), snimka 23.50 ZOI - pregled dana 00.10 U tuoj koži 2, serija (12) 01.25 ZOI Vancouver 2010. Hokej na ledu: Švedska - Njemaka, prijenos 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard - halfpipe (M), snimka 04.15 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard - halfpipe (M), prijenos 05.15 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje - spust, snimka

03.20 03.50 04.35 05.05

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajii, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Tata i zetovi, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) Lovac demona, horor Nebeske visine, igrani lm (15) Seinfeld, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: CORINNE BAILEY RAE 01.00 NO NI PROGRAM

06:00 06:25

02:50 04:25

23:05 23:20 00:20 00:50 01:50

22:00

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 09:40 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: NY, krimi serija 21.00 Mentalist, krimi serija 21.45 L.A. Dragnet, krimi serija 22.30 Najgori neprijatelj, krimi serija 23.20 Vijes, informavna emisija 23.30 Zakon brae, krimi serija (dvije epizode) 01.10 Osvoji ljubav, igrani lm, romanna komedija 02.45 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 23.15 Heroji, serija 0.10 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 22.10 Stern Tv, prijenos 0.00 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet, prijenos 22.25 Navy CIS, serija 23.25 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Kuanice, serija 21.15 Vampire Diaries 22.30 Howthorne 23.15 Tv total 0.25 Noni program

14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Olimpija, prijenos 21.40 ZiB Flash 21.50 Ekipa za oevid, serija 23.15 Noni program

15:00 17:00 17:05 17:25

09:58 10:00 12:00 12:30 13:30

11:00 12:00 15:10 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Povealo, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 23:30 00:45 00:48 00:50 00:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Meimurske škole - Belica Meimurje danas Sport Prognoza vremena Sluajna ubojstva, igrani lm (12) Poslovne vijes Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 14.30 Sportquiz 10.00 TV vodi + panorame turiskih 17.30 DSF Motor 19.15 Rukomet, prijenos središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 22.00 Turbo 16.50 Koncert 18.00 Dok. program 18.30 Fesval (klape) 20.00 Domai dok. program 20.30 Glazbena emisija 21.30 Škrinja 22.20 Glazbena emisija 23.00 Rock koncert 00.20 TEST 5.45 Eishockey, prijenos 10.00 Biathlon 12.00 Olimpijske igre, prijenos 19.00 Langlauf, prijenos 20.00 Abfahrt der Damen, prijenos 8.25 Jutarnji program 9.30 Djeji program 21.30 Langlauf, prijenos

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obalna straža, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Nogomet, prijenos 23.20 Samantha tko?, hum. serija 23.20 Kuhinja, lm 1.40 Love Tv

6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 Ukradeno srce serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Majaški blues, lm 22.20 24 UR 22.40 Ekipa za oevid, serija 23.35 Bratstvo, serija 0.30 Kraljevi, serija 1.05 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 17. veljae 2010.


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.20 11.26 11.28 11.30 13.30 13.42 13.45 13.45 14.35 14.44 14.45 15.35 16.10 16.20 17.00 18.15 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 02.30 02.40 03.25 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kineski zabranjeni grad: Carev sudbonosni plan, dok. serija Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Inauguracija predsjednika RH, Ive Josipovia TV kalendar HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Domai dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo primopredaja dužnos u Uredu predsjednika Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Ep reportaža Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Vip Music Club LP Skica za portret Oprah show Domai dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.00 08.25 08.30 ----------------------------09.05 09.30 10.00 13.30 14.00 ----------------------------14.35 14.55 16.55 18.45 18.50 18.55 20.50 21.00 22.00 23.35 23.55 00.40 01.25 04.00

18.30 18.55 19.05 20.00 20.45 22.25 00.10 00.20 01.00 01.45 02.30

06:40 07:25 07:50 08:05 08:30 09:00 10:00 11:00 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:50 02:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajii, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Tata i zetovi, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Predsjednika inauguracija, prijenos Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vjenos, serija Magina privlanost, serija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informavni magazin Navy CIS, serija Vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Post mortem, serija (12) Vidovi Milan, tarot show (18) U klinu, (SAD, 2004., drama; Redatelj: Charles S. Du on; Glume: Meg Ryan, Omar Epps, Charles S. Du on, Tony Shalhouub) Seinfeld, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: LADY ANTEBELLUM 01.00 NO NI PROGRAM

04:35 05:00 05:45 06:20

Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) CSI: Miami, krimi serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Kuanice, dramska serija (dvije epizode) Vijes, informavna emisija CSI: NY, krimi serija (15) Mentalist, krimi serija L.A. Dragnet, krimi serija Astro show, emisija

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15

09:58 10:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pilates Vinoteka, emisija o vinskoj kulturi Kradljivac srca, serijski lm Vijes Meimurske škole - Belica, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Wir sind Kaiser 22.50 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Die Model WG 21.20 Jana Ina i Giovanni 22.20 red! stars! Lifestyle 23.20 Tv total 0.15 Noni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 Noni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 DSF Motor 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 DSF Reportaža 21.00 Poker 23.00 Golf

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:55 00:10 00:25 00:28 00:30 00:35 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 -------------------

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija XICA TV studentska emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Prognoza vremena Voice of America Obzori, emisija o kulturi Od Mure do Drave, emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Pustolovine Marka Pola, igrani lm (12) Interview tjedna Poslovne vijes Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

8.55 Djeji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 6.00 Eishockey, prijenos 11.00 Olimpi15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija jada, prijenos 19.00 Biathlon, prijenos 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom 20.45 Langlauf 22.00 Biathlon, prijenos

10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Emisija o folkloru 17.00 Glazbena emisija 18.00 Eko zona 18.30 Emisija o turizmu 19.20 Klapski fesval 20.00 Koncer 21.00 Igrani lm (strani) 21.00 Nogomet, EL: HSV - PSV, prijenos 22.50 Glazbena emisija 23.20 Rock emisija 00.50 TEST

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glaz- 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z bara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija na- 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt kon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro Kerner, prijenos 0.15 Noni program je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv prodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 Tv prodaja 14.05 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša Ricki Lake 15.00 Ružna Be y, serija 15.55 vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Ukradeno srce, serija 16.55 24 sata 17.05 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diU ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, jete 11:00 Unsere erste gemeinsame serija 19.00 24 sata 20.00 Bolje nee bi Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von nikad, lm 22.00 Ekipa za oevid, serija St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 22.50 24 UR 23.10 Bratstvo, serija 0.05 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert Kraljevi, serija 1.10 Nona panorama 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Countdown, serija 22.15 Kosti, serija Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 23.10 Noni program 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 20.00 Policijska akademija 6, lm 21.40 Izlet, lm 23.15 Samantha tko?, hum. serija 23.45 Kuhinja 2, lm 2.10 Noni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 18. veljae 2010.

ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: eška Slovaka, prijenos Najava programa TV vr: Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste paje pustolovine Lockie Leonard, serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Kokice TV vr: Danica Profesor Baltazar Zauvijek prijatelji Luckaste paje pustolovine Kod Ane ZOI Vancouver 2010., snimka Košarkaški kup Hrvatske, prijenos EL, nogomet - emisija Vip Music Club EL, nogomet: Ajax Juventus, prijenos EL, nogomet - emisija i sažeci ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: SAD Norveška, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Biatlon 20 km (M), prijenos ZOI - pregled dana ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: SAD Norveška, snimka ZOI Vancouver 2010.: Biatlon (Ž), snimka ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Švicarska Kanada, prijenos ZOI Vancouver 2010.: Umjetniko klizanje slobodan program (M), prijenos

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Miy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, hum. serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod ism krovom, hum. serija 11.45 Dadilja, hum. serija 12.15 Kralj Queensa, hum. serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod ism krovom, hum. serija 17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Kralj Queensa, hum. serija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.00 17.45 17.50 18.20 18.35 19.20 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05

22.50 23.40 23.45 00.00 00.05 00.15 00.50

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kineski zabranjeni grad: Mo lijepe konkubine, dok. serija Ep reportaža Oprah show Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena peca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croaa osiguranje - prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Burzovno izvješe, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjednik Franjo Tuman - Stvaranje hrvatske države, dok. serija Dvoboj kod Diabla, (Uloge: James Garner, Sidney Poier, Bibi Andersson, Denis Weaver, Bill Travers, John Hoyt, John Crawford; Scenarist: Marvin H. Albert; Redatelj: Ralph Nelson) Lica nacije Ep reportaža Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija o kazalištu 30’ Iluminados por el fuego, (Uloge: Gastón Pauls, Pablo Riva, César Albarracin, Hugo Carrizo, Virginia Innocen, Juan Leyrado, Arturo Bonin, Jon Lucas, Mario Chaparro, Tony Lesngi; Scenaris: Tristán Bauer, Miguel Bonasso, TV kue imaju pravo promjene programa

02.35 05.05

05.55 08.25 ----------------------------09.00 09.25 10.00 13.30 14.05 14.20 14.35 ----------------------------15.10 15.25 15.55 17.55 20.05 20.25 21.40 22.15 22.27 22.30 00.00 01.20 04.00

05.05

07.25 07.40 07.55 08.25 09.10 11.15 11.45 12.15 12.45 13.00 13.55 14.40 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05

Was gibt es Neues! 23.30 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dok. serija 16.00 U20 17.00 ta

18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Der Schuh des Manitu, lm 22.50 The Contract, lm 0.25 Noni program

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pilates Ekran zdravstva Obzori, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------------------

19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:15 00:15 00:30 00:45 00:48 00:50 00:55

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija ADVENTURE putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Prognoza vremena Voice of America Interview tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije, poliki talk-show Meimurje danas Sport Prognoza vremena Privlanost, igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

6.00 Eishockey, prijenos 11.00 Olimpijada, prijenos 19.00 Skispringen, prijenos 20.00 Langlauf, prijenos 20.30 Skijanje, prijenos 23.00 Skispringen

11:00 12:00 14:30 14:32 14:35 14:50 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI XICA TV studentska emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI BRANITELJI ZA BRANITELJE dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin

18:00

09:58 10:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Die große Lei Lei Show 21.50 ZiB Flash 22.00

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Video- 5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja stranice 16.35 TV prodaja 17.05 Doku- Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander mentarna serija 18.00 Gradi Peyton, Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallserija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature wassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & prekogranine TV 3.20 Videostranice Partner 19.00 K11 20.00 Vijes 20.15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.20 Oliver Show 23.15 Zack! 0.15 Noni program 6.40 Tv prodaja 7.10 Ricki Lake 8.00 Jutro je vjeno, serija 8.55 U ime ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Ružna Be y, serija 11.20 Ricki Lake 12.30 Tv 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vreprodaja 13.00 Smijeh nije grijeh 13.30 mena 09:00 Tono u 9 09:30 FamilienhilTv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ružna fe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere Be y, serija 15.55 Ukradeno srce, serija erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitsata 20.00 Gradski spasitelj, lm 21.40 ten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert Bez traga, serija 22.30 24 UR 22.50 Slut- 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 nja, lm 0.45 Nona panorama Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 22.15 Mario Barth Live 0.00 Noni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Dokumentarna serija 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Obal- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokéna straža, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 18.00 Svijet 18.55 Proljee ljubavi, serija 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 20.00 Privlaan susjed, lm 21.40 Osam- Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. ljeni, lm 23.25 Samantha tko?, hum. serija serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 23.55 Krik 3, lm 1.30 Love Tv Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Planet der A en, lm 22.15 Wächter der Nacht, lm 0.10 Noni program 10.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 16.00 Emisije o kulturi (Portret umjetnika) 17.00 Glazbena emisija (serijal) 17.50 City Folk 18.20 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 ReVrijeme je za jazz 20.00 Iz arhiva 00.30 klamni program 14.30 Sportquiz 17.30 TEST DSF Reportaža 18.30 Bundesliga aktuell 19.15 Turbo 20.15 Ameriki gladijatori 22.30 Ha rick

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 19. veljae 2010.

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: TOŠE I PRIJATELJI 01.00 NO NI PROGRAM

(dvije epizode) Edgardo Esteban, Gustavo 20.00 Marinac iznad zakona, Romero Borri; Redatelj: (akcijski triler, 2006.; Tristán Bauer) Redatelj: John Bonito; Vip Music Club LP Uloge: John Cena, Robert Oprezno s anelom, Patrick, Kelly Carlson) telenovela 21.40 Jedanaes sat, (akcijski, 2008.; Redatelj: John Lyde; Uloge: Ma hew Reese, K. Danor Gerald, Jennifer ZOI Vancouver 2010.: Hokej Klekas, Michelle Money, na ledu: Slovaka - Rusija, James Jamison) prijenos 23.20 Vijes, informavna emisija TV vr: Život u obitelji vodenkonja 23.30 Vrsta 3, (znanstvenofantasni, 2004.; Redatelj: Vitaminix Brad Turner; Uloge: Robin Cipelice lutalice Dunne, Robert Knepper, Mali crveni trakotor Natasha Henstridge, Sunny Lockie Leonard, serija za Mabrey, Amelia Cooke, John djecu Paul Pitoc) Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog 01.20 Marinac iznad zakona, igrani lm, akcijski triler (12) sabora 02.55 Astro show, emisija Vip Music Club Puni krug Izazovi: Moji medvjedii, hrvatski dok. lm za mlade TV vr: Život u obitelji vodenkonja 06:25 Naši najbolji dani, serija Vitaminix 07:10 Jackie Chan, crtana serija Cipelice lutalice 07:35 Mali zmajii, crtana serija Mali crveni trakotor 07:50 Žablja patrola, crtana serija Kod Ane Drugi red partera, emisija o 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija kazalištu 10:10 Odavde do vjenos, serija ZOI Vancouver 2010., 11:10 Magina privlanost, serija snimka 12:10 IN magazin Košarkaški kup Hrvatske, 13:00 Naša mala klinika, serija prijenos nala 14:00 Provjereno, informavni ZOI - OLIMP magazin ZOI Vancouver 2010.: Alpsko 15:00 Odavde do vjenos, serija skijanje - Super G (M), 16:00 Magina privlanost, serija prijenos ZOI - OLIMP + pregled dana 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija Vijes na Drugom 18:25 IN magazin Vrijeme Sud i kazna 20: Sirens, mini 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Meteor, (SAD, 2009., akcija; serija (12) Redatelj: Ernie Barbarash; T-Mobile In Music Fesval, Glume: Bill Campbell, Marla snimka Sokolo, Christopher Lloyd, ZOI Vancouver 2010.: Hokej Michael Rooker, Stacy na ledu: eška - Latvija, Keach) prijenos 23:10 Pljaka, (SAD, 2007., triler; ZOI Vancouver 2010.: Redatelj: A.J. Kparr; Glume: Umjetniko klizanje - ples Yul Vazquez, A.J. Buckley, obavezno, ukljuenje u Gabrielle Union, Giancarlo prijenos Esposito, Anjelah N. ZOI Vancouver 2010.: Johnson) Hokej na ledu: Bjelorusija 00:45 U klinu, igrani lm (12) Švedska, snimka 02:35 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:35 Meteor, igrani lm 06:20 Kraj programa Pink Panther, crtana serija Miy, animirana serija Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) Drugo lice, telenovela Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) Malcolm u sredini, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija


16. veljae 2010. ZA NJEGA

Muške frizure za proljee 2010. Svi se modni trendovi cikliki ponavljaju, pa je to sluaj i s muškim frizurama. Posljednjih godina dovoljno je samo malo modernizirati frizure iz nekoga drugog vremena i biti in. Znai li to da je nova frizura jednaka starom nainu šišanja i novom nainu ešljanja? Pa, tako nekako. Za proljee 2010. frizeri su na muške revije poslali rockere i školarce. Ili, bolje reeno, muškarce djeaki razbarušene kose sa šiškama, koji koketiraju s grungeom, i one mnogo ozbiljnije, klasino poešljane kose. Pa zaponimo s rockerima koji nastavljaju jedan od najveih trendova prošle godine - šiške. No, ove sezone i one su doživjele neke promjene. Naime, dok je

prošle sezone ‘must have’ dužina bila ona do obrva, ovo proljee imate više opcija što vam omoguava da odaberete onu koja najviše odgovara vašem obliku lica. Brižno poešljane ili naizgled nemarno razbarušene - ovisi o vašem obliku lica, ali i karakteru. Druga smjernica koju vam predlažemo jest da kosu zaešljate prema natrag poput Georgea Clooneya i tako dobijete jedan daleko klasiniji izgled. S tim ne biste trebali imati problema ukoliko vam je kosa dobro ošišana i koristite pravi proizvod, pa se oko toga savjetujte sa svojim frizerom. Kosu probajte pred ogledalom zaešljati na obje strane, jer lice nije simetrino, i oda-

berite onu koja vam se ini boljom. Na kraju, o vama ovisi želite li razdjeljak ili ne. Iako je uglavnom prisutan, modeli na Jil Sander reviji nisu ga imali i možemo vam rei kako to uope nije izgledalo loše. Osim u Clooneyu, inspiraciju možete pronai i u frizuri Caryja Granta ili princa Edwarda, a poželite li izgledati kao modeli na Calvin Klein reviji, budite oprezni. Radi se o dosta ženstvenoj frizuri koju treba znati i moi nositi. Kao i kod svega, najvažnije je pronai frizuru koja najviše odgovara vašem obliku lica, a seksi izgled u konanici ete postii zahvaljujui dobroj ‘suradnji’ vaše kose i kosti lica. (izvor: Moda.hr)

MODNI DODATAK

PARFEM ZA NJU

Štucne kao modni hit

Idole d`Armani Marc O`Polo Men travnju 2010. godine kua Eau de Toilette MarcU O`Polo predstavit e novi

Štucne su modni dodatak koji razbija monotoniju svake odjevne kombinacije. Iako služe kao grija nogu tijekom vježbanja, postale su modni hit koji se nosi u svim prilikama te ih ove sezone jednostavno morate imati. Najbolje izgledaju ako se kombiniraju uz tajice, a mogu ih nositi gotovo sve generacije, od djevojica do onih nešto starijih.

Laganija varijanta u odnosu na prošlogodišnje izdanje, Idole d`Armani EDT, oekuje se na tržištu poetkom ožujka 2010. godine. Bogata i cvjetna kompozicija prvijenca osvježena je liminovim notama. Idole d`Armani EDT otvara se istaknutim i naglašenim akordima gorke narane, ostavljajui svjež ugoaj na samom poetku. U srcu umjesto egipatskog jasmina nastupa zelena nota jasmina koja daje sjaj i prozranost kompoziciji. Boica je iste forme kao i parfemska verzija predstavljena prošle godine, kreirana od stakla i okrunjenametalnimpoklopcem.Mirisje dostupan u boici od 50 ml edt.

PARFEM ZA NJEGA

mirisni par - Marc O`Polo Women i Marc O`Polo Men, ime proširuje svoju kolekciju mirisa senzualnim, kvalitetnim i prirodnim notama. Koncept The Simple Beauty of Life istaknut je jasnim, istim i jednostavnim linijama, uz preciznost i snažan karakter. Muško izdanje Marc O’Polo Men kreirano je kao drveno zainski miris koji ukljuuje bergamot, elemi, biber i intenzivni umbir. U srcu su cvjetovi jabuke, dok su u donjim notama zemljano drvenasti akordi bijelog kedra, mahovine, ambera i mošusa. Pored toaletne vode u boicama od 40 i 90 ml edt, u ponudi su after shave od 90 ml, kupka 150 ml i dezodorans u sticku od 75 ml.

TEHNO ZONA

Zadivljujue fotografije i HD videozapis za kreativce Canon uvodi revoluciju u svijet fotograije široke potrošnje predstavljanjem novog modela EOS 550D, laganog digitalnog SLR (DSLR) fotoaparata koji korisnicima omoguuje širenje fotografskih horizonata na podruju statine fotograije i Full HD videozapisa. EOS 550D najnoviji je model u Canonovoj svjetski priznatoj liniji EOS, savršen za snimanje uspomena uz zadivljujue detalje i

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

boje. Canonov dosad najnapredniji DSLR fotoaparat za široko tržište spoj je brojnih znaajki i kompaktnog, za korištenje jed-

nostavnog kuišta, zahvaljujui emu korisnicima nudi savršen alat za istraživanje i razvoj kreativnih zamisli.

PITA za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema PITAJ vlastitom zdravlju? vlast

O mobingu ili zlostavljanju na radnom mjestu Sve je vei broj ljudi koji dolaze u psihijatrijske ambulante zbog psihikih posljedica koje na njih ostavlja dugotrajno zlostavljanje na poslu. Veina ljudi ipak ima samo nejasan dojam o toj, ne tako rijetkoj pojavi. esto osoba i ne prepoznaje mobing, ili ga trpi zbog straha da e izgubi posao. I tek kad se pojave ozbiljne zdrastvene posljedice, obino mjesece i godine nakon poetka zlostavljanja, takva osoba potraži psihijatrijsku pomo. Stav je struke, ne trpje, ve potraži pravnu i psihološku pomo što prije. Prije toga se dobro informira, pa i obra jednoj od ve postojeih udruga za sprijeavanje zlostavljanja na poslu. Obino su žrtve mobinga, zrele, nekon iktne i strukturirane osobe, a njihovi zlostavljai osobe s poremeajem osobnos. Zanimljivo je da su žrtve mobinga naješe vrijedne i radišne osobe, inovavne, koje istovremeno imaju potrebu reagira na nepravdu i neregularnost u djelovanju, i o tome su obino spremne javno govori. To je zasigurno veliki problem za one rukovoditelje koji su u prvi plan zacrtali osobnu korist i na neki nain “privazirali” postojei obino vei sustav na štetu drugih. Njihovi su zlostavljai,

dakle obino upravo suprotnih karakteriska. U poetku se stvar odvija na razini sukoba zlostavljane osobe i obino šefa zlostavljaa. S vremenom se osoba poinje osjea manje vrijednom na poslu, gubi ugled i pravo glasa. Obino se i suradnici zlostavljane osobe, iz straha da i same ne postanu zlostavljane, i iz straha da ne izgube posao, indenciraju sa zlostavljaem i ponu zajedno sa njim sudjelova u zlostavljanju odabranog lana kolekva. Zlostavljani uskoro postaje redovni krivac za sve neuspjehe kolekva, i u cijelos se urušava njegova profesionalna ali i osobna vrijednost. Negavna percepcija drugih postaje mjerilo njegove vriednos, umjesto njegovih stvarnih radnih posgnua i njegovih stvarnih osobnih vrijednos. Borba za opstanak i izgaranje na poslu ne donosi nikakav obrat i zlostavljana osoba s vremenom poinje pobolijeva od kroninih bolesti, razvija psihijatrijske poremeaje, naješe tjeskobne poremeaje ili depresiju, što u slijedu narušava njene kapacitete i funkcionalnost. Sve može završi bijegom u bolest i poboljevanjem, bolovanjima, na kraju odlaskom s posla ili otkazom. Posljedice po zlostavljanu osobu mo-

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut

gu bi velike, po zdravlje i po život opasne. I dok zlostavljana osoba na kraju gubi posao, zlostavlja obino pronalazi novu žrtvu. U našoj zemlji još ne postoji zakon o mobingu. Ali zbog svega reenog, mobing ne smijemo trpje. Treba odmah potraži pravnu i psihološku pomo. Ne treba eka krajnje faze mobinga, kad obino ve postoje znaajne psihološke teškoe, pa i pravi psihijatrijski poremeaji. A to narušava i naše tjelesno, dakle cjelokupno zdravlje i kvalitetu našeg života. Treba se bori prov zlostavljanja na random mjestu. No to nije lako i za to ipak treba i nešto graanske hrabros.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

Komentari Stepinevi progonitelji Nazvao me itatelj iz Murskog Središa, koji mi je sav zadihan izgovorio: - Zamisli, Štef, proitao sam u novinama za koje znam da ih ti ne itaš kako su meimurski generali okupirali Balog breg, to je ober Selnice. I nebrem vjerovati da su meu njima bili i dvojica udbaša - progonitelja i muitelja kardinala Stepinca, i to na brijegu koji je Stepinac kao zagrebaki nadbiskup pohodio pred II. svjetski rat. Još sem bole žalosten kaj su ta dva po meni zloinca oduševljeno doekali, pogostili i s njim jeli i pili Meimurci šteri k meši hodijo. Ne znam kaj bi na to rekel, najrajši bi jim v oi lunul, sipao je itatelj, kojeg sam morao prekinuti jer sam vidio drugi poziv na mobitelu. - Halo, ste to vi gospon Mesari, zauo sam na slušalici. Jesam, izvolite. - Ja zovem tu z Kralovca (Gornjeg Kraljevca) i prosim Vas kaj me posluhnete i to napišete vu Vašim novinama. uo sam kaj su na selnikom Balogu bili nekši generali i predsjednik države, pak me zanimalo što je još bio ž njimi. I zamislite, bili su dva - tri udbaši šteri su muili Stepinca, ali i druge sveenike, pak i vratišinskog župnika Hinka Krodera. Pa kak jih je nej sram i kakši su to ljudi šteri ih zoveju pit i jest v Meimurje. Srdit sem i žalosten ..., i još puno toga izgovorio je ogoreni Kraljevan, a kojeg sam morao prekinuti, jer ipak imam i druge obaveze. S obojicom sam se složio kako je rije o neukusnom do-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

gaaju, ali sam im napomenuo kako svatko, pa tako i ovi koji su generale i udbaše pozvali, na svom posjedu ima pravo to uiniti. Druga je stvar što mnogi, ne samo ova dvojica, smatraju kako je licemjerno ugošivati osobe koje su bili dokazani progonitelji i muitelji nadbiskupa i kardinala Stepinca. No, ne treba to uditi ako još i danas, kada je Stepinac uzdignut na slavu oltara, mnogi profesori, povjesniari, akademici, novinari i politiari smatraju kako Stepinac nije dovoljno suraivao s novom (tada još nelegalnom) komunistikom vlašu, predvoenom njihovim drugom Titom, iji si sljedbenici bili i na Balogu. Neka takvi i dalje slijede i druže se sa Stepinevim i crkvenim progoniteljima koji su dali poubijati stotine sveenika, a Središancu, Kraljevanu, svim istinskim vjernicima i meni ostaje nada i vjera kako e sve Stepineve i ljudske patnje biti ublažene kada blaženik uskoro postane svetac.

Manipulacijski svijet Svi smo mi ljudi od krvi i mesa i sasvim je prirodno i normalno da griješimo. Svojstveno nam je da nerijetko biramo lakši i krai put, pa bilo da u tu svrhu podlegnemo “ilegalnim“ metodama. Kontrolirati sebe esto puta mnogo je teže i napornije nego kontrolirati druge, osobito one koje smatramo slabijima od nas. Stoga nije udno da rije manipulacija nikom nije strana, a vjerujem da smo se svi barem jednom našli i u ulozi manipulatora, ali i same žrtve. Komunikacija i komunikacijske vještine nešto je bez ega ne možemo u odnosima s drugim ljudima. I dok komunikacijom odnos s drugima možemo poboljšati, možemo ga i potpuno uništiti. No, razlika izmeu korištenja komunikacijskih tehnika u svrhu poboljšanja odnosa te u svrhu utjecanja na drugu osobu u smislu da uini ono što mi želimo, dakle, prividnog poboljšanja, esto je teško vidljiva ili gotovo nevidljiva. Bilo da je rije o odnosu izmeu roditelja i djeteta, odnosu ljubavnika ili odnosu potpunih stranaca, manipulacijske vještine nisu rijetkost ni u jednom društvenom odnosu. Manipulacija u politici, medijima, manipulacija reklamama samo su jedan mali dio manipulacijskog svijeta u kojem živimo. Pobornici korištenja takvih “vještina“ esto se brane stavom da ponekad time manipuliranoj osobi ine dobro. No, ak i ako smo uvjereni da drugoj osobi inimo

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

AKOVEKI espresso by Bibi

Valentinovski post festum

DOWN je i te kako UP

E, Valentinovo, Valentinovo ... Svi koji me znaju sada oekuju, kao i prošle godine, nešto nabijeno cinizmom, kritiku Valentinova, praznika izmišljenog za trošenje novca koji ljude diljem svijeta ini isfrustriranima zbog samih sebe, njihovih partnera, samakog života ili seksualnosti. Ali ove godine neu. Ove godine ja sam još uvijek singl, imam 27 godina i toliko posla (iako sam se upravo vratila s godišnjeg) da nemam energije pisati o tome koliko ne volim Valentinovo, ne zato što su se moji osjeaju promijenili, ve zbog toga što možda ne osjeam iste emocije na isti nain. I dok sam uvijek za nešto što slavi ljubav, moja kritika na potrošaku kulturu Valentinova ostaje. I isto tako ne mogu ne primijetiti da ovaj dan na neki nain ipak pogaa mnogo mojih “slobodnih“ prijateljica, koje odjednom tog dana ipak imaju vremena za kavu, veeru ili barem cugu na brzinu, a tjednima (i mjesecima) prije nemaju. Zašto je biti sam nekima toliki problem? I zašto uope ima toliko samih snažnih, uspješnih, obrazovanih, samostalnih, zaposlenih žena u kasnim dvadesetima i ranim tridesetima? Je li to naša nemogunost da se odreknemo svoje nezavisnosti i prilagodimo malo nekom drugom? Ili je to krivo društvo koje namee okvire unutar kojih bismo se morali svi ponašati? Sa svih strana nam govore kako se moramo oblaiti, našminkati, smršaviti, udebljati ... Biti pametna, ali ne previše pametna, imati smisao za humor, ali ne predobar smisao za humor, biti seksi ali i sramežljiva ... Nek’ to sve ide kvragu. Ove godine poela sam stvarno razmišljati o ljubavi.

Je li vam ikada prošla kroz glavu misao: što ako dobijem dijete sa sindromom Down? Prvotni strah i nemo koju je Arabela osjetila prilikom saznanja da je njezina Lena takvo dijete ubrzo se pretvorila u bezuvjetnu ljubav, totalnu privrženost i svjesnost da ju je ta situacija zapravo uvelike oplemenila. Danas šestogodišnjakinja, Lena je drugaija, ali savršena. Pravo pitanje koje se u tom trenutku postavlja nije: zašto baš mi? Pravo pitanje jest: zašto ne mi? Zašto se ne bi mi radovali i smijali više no ikad i bili okruženi djetetom koje nikada nije ljuto? Zašto ne bi bili blagoslovljeni tim neiscrpnim izvorom ljubavi koje nam je ovo dijete u stanju podariti? Upravo tim osjeajima bili su poašeni i svi u makovekom vrtiu “Mrav” Djejeg centra akovec koji su bez ikakvog ustruavanja primili Lenu u svoje okrilje. Na roditeljskom je sastanku prije nekoliko godina Lenina majka izrazila zahvalu za sve razumijevanje na koje nailaze u tom okruženju. Neki vrtii u Hrvatskoj, naime, još uvijek ne žele primiti tu djecu. No, zauzvrat bila je nagraena rijeima hvale što su anela poput Lene povjerili na uvanje djeci i tetama Ljubici i Vesni. U njihovoj blizini svatko od nas postaje senzibilniji. Upravo sam to i ja osjetila onog trena kad sam upoznala te umiljate, divne Lenine oi. Dana 21. ožujka obilježava se Svjetski dan sindroma Down. Datum je vrlo simbolian. Na 21. paru kromosoma nalaze se greškom 3 kromosoma. No, kada biste upoznali Kaju, Karla, Ivana, Doru, Stelu, Tenu, Lanu, Magda-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

lenu, Marija ili, naravno, Lenu, koji su aktivni lanovi Udruge za sindrom Down Meimurske županije, brzo biste uvidjeli da kod njih nema greške, nema mana, a ako im nešto fali onda je to zloba. Ona zloba koju imaju oni koji boluju od puno težeg, još neimenovanog sindroma. Sindroma pokvarenosti, na primjer. Postoji predivna usporedba koja opisuje dolazak posebnog djeteta. To je kao da sanjariš o putu u Italiju, istražuješ o njoj, uiš talijanski jezik i veseliš joj se. Konano doe taj dan i sjedaš u avion. Meutim, kad sleti, stjuardesa izvali: “Dobro došli u Nizozemsku“. I ostaneš u udu! Kakva Nizozemska? Htjela sam u Italiju! Bit je u tome da Nizozemska nije neko užasno, grozno mjesto, samo je drugaije. I sad trebaš prouiti tu drugu zemlju, njezin jezik. Kad malo doeš k sebi, uvidjet eš da je Nizozemska ustvari prekrasna, ima vjetrenjae, tulipane, Rembrandta. I ako potrošiš svoj život jadikujui što nisi bio u Italiji, neeš nikada biti slobodan uživati u vrlo osebujnoj Nizozemskoj.

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

Mi ustvari toliko malo znamo o pravoj, stvarnoj ljubavi, umjesto toga se pokušavamo utrpati u kalupe o ljubavi koje nam “propisuju“ asopisi, televizija, ilmovi i reklame. Nije lako navigirati kroz sve ovo, posebno ako volite nekog u ovo vrijeme kada se cijeni individualnost, a ljubav se, ona prava s puno osjeaja, smatra feminiziranom, zahtjevnom, ak i iracionalnom. I žene i muškarci mogu voljeti duboko, potpuno i iskreno, no, u današnje vrijeme esto se suzdržavamo jer bi to moglo pokazati našu ranjivost. Ono što sam poela shvaati jest da je u današnjem svijetu, koji je pun mržnje, samoprezira, ljubomore, objektiikacije, rata i nasilja, voljeti sebe i nekoga drugog najrevolucionarnija stvar koju možete napraviti. I ne možemo suditi druge ili od njih oekivati da ispune nekakve nerealne standarde ljubavi. Ljubav, ako je išta, onda je svakako nepredvidiva. Dobro je to jedan pisac rekao: - U ljubavi, naime, ne postoji nikakva logika. Ljubav je potpuno iracionalna. Možda je onda ponekad ok da i mi super samostalne djevojke volimo na taj ludi, iracionalni i nekontrolirani nain. Ali ne preludo, naravno.

Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com

POGLED ISPOD OBRVA

arobnjak iz Oza dobro, postavlja se pitanje ima li u toj ulozi imalo poštovanja s obzirom na to da žrtve time automatski stavljamo u poziciju slabijeg. Meutim, ovaj oblik manipulacije nekako je oprostiv. Kada pak je ona uinjena proraunato, podmuklo i svjesno, tada postaje najveim problemom. Hladni i promišljeni manipulatori esto su simpatini i šarmantni, no, koriste se najpodmuklijim sredstva ne bi li došli do svog cilja. U ovom sluaju cilj nikako ne opravdava sredstvo. Jedna je autorica odlino rekla: “Upitajmo se sljedee: želimo li opuštene i otvorene odnose s emocionalno zdravim ljudima koji ne podnose takvu vrstu igrica - ili želimo vidjeti ljude kao marionete, pokušavati ih oblikovati kao takve, te time privlaiti nezrele ljude koji su skloni igrama, glumi ili podložnosti manipulaciji“.

Imala sam tu sreu da sam ilm arobnjak iz Oza gledala kao mala djevojica. Glavna junakinja je djevojica Dorothy, živi miran život u Kanzasu, a onda ju jednog dana, zajedno sa psom Totom, tornado odnese u udesnu zemlju Oz. Ima i drugih likova, neu u detalje, dogaaju im se svakakve udesne stvari, da ne kažem fantastine. Imala sam, dakle, sreu što sam gledala ilm dok sam bila malena, zato što su te fantastine stvari za me mogle biti istina, nisam ih odmah svrstala u znanstvenu fantastiku kao odrasli. Plus, Dorothy je imala divne crvene cipele i lupila bi njima i svašta bi se dogaalo! Sve cure koje su gledale ilm, divile mu se i kasnije razvile opsjednutost cipelama: evo mogueg objašnjenja, haha! Redale su se godine i uvjeravali su me da su takve stvari fantazija. Ipak, nisam htjela priznati, ali nisu me uspjeli uvjeriti skroz. Ok, priznajem da Oz vjerojatno ne postoji,

ali…Mislim da sam bila prvi srednje kad sam ula izreku, zapravo isjeak iz pjesme, a ide nešto ovako: „Kada sanjaš visoko, gore na zvijezdi, nema veze tko si, tvoje snovi e se ostvariti…“ Da, to je bila toka na i. Možda ipak nije sve mašta. Još koja godinica, i došla meni knjiga Paula Coelha u ruke. Vjerojatno ste uli za njegovu knjigu Alkemiar, bila je svojedobno najdraža knjiga svake manekenke u Hrvatskoj, hehe. Pa Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala, Prirunik za ratnika svjetlosti, Peta gora, Jedanaest minuta, Veronica je odluila umrijeti, Zahir… ma, ima ih još, „progutala“ sam ih sve! Ukratko, autor jednostavnim rijeima piše o modernim udima. Samo da spomenem; nisam sigurna da mi se svia rije „udo“. Nekako automatski zvui kao nešto nemogue. Ipak, ne bi postojala ni sama rije udo da se uda ipak ne dogaaju, što zapravo znai da su mogua, jelde?! Jedino što je fascinantno u udima jest to što ne podliježu uobiaje-

nim zakonima ljudske logike. S naglaskom na ovom ljudske! Odluila ja upoznati Paula Coelha, prije nekoliko godina. Inae je iz Brazila. Znai, itala sam o „udima“ – poželjela sam si „udo“. Tvrdila ja svojim prijateljima da u se ve nekako dokopati tog Ria de Janeira, doduše ne znam gdje u nai P. Coelha, grad nije baš mali, i kako u ga nagovoriti da popriamo, ali nisam se dala smetati! Onda jednog inog dana šeem akovcem, sluajno bacim pogled na oglas u izlogu knjižare, i bingo! Jack pot! Pisalo je:„P. Coelho dolazi u Zagreb, na sajam knjiga („Interliber“), potpisat e 200 knjiga Zahir.“ Knjigu mi je koji dan prije poklonila sestra, a studirala sam u Zagrebu u to vrijeme! Moje udo je našlo mene. Ali, to nije kraj ilma. ekam u redu za potpis, sto i neka po redu, po potpis se ide gore na stage. Taman zakoraim na stage, P. Coelho traži stanku! Molim?! Mislim si što sad, vrtim se, gledam lijevo, desno, hou sii, hou li tu ekati, što da radim?! On mi mahne,

na engleskom mi kaže neka ostanem s njim priati!? Ostala sam. Priali smo cijelu pauzu. Pamtim njegov pogled jer je to pogled moga uda. Eto, kao što kaže netko; „najvee otkrie današnjega vremena jest da ovjek može promijeniti svoju budunost mijenjajui svoj stav“. Uglavnom, što bi P. Coelho rekao: „Moramo slušati dijete koje smo jednom bili i koje još uvijek živi u nama. To dijete razumije magine trenutke.“ I zato sanjajte, sanjajte jer „nebo nam uvijek pomaže u borbi za naše snove, koliko god se udnovati mogli initi. Zato što su to naši snovi i samo mi znamo koliko nas stoji sanjati ih.“


Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

15

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  'Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

SVE Ĺ TO TREBA ZNATI O DIGITALNOJ TELEVIZIJI (2/4)

Lokalna televizija nakon digitalizacije vidjet e se u cijeloj regiji ÂĄ  `   ` < Â |  q$   #  # $  $Â&#x2020; <  < Y  < Â&#x161;* $  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* < Y  ` [ <  [Y <<   [ 

 < ~q+#  [#  <<  Y*      ' Y <  $ Y         [# * ¢    <# Y' Y < <    [    `  *        > '> Y [  ` #    Y 'Y <* ¡   ` `#  <    Y  < <    Y    Y#   [  <   **

Multipleksi ^     #   $  <      >  '      "  #     ' |   '#

   ÂŁ Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x201C;Â&#x2018;* <     Y }#      <   >  Y#

> <  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;{* <* ] $  '#

   >   # $ [  Y>  * " ' #   ' | ¤Â&#x2020;  `# <      `  >  Y > <#  `   [      ' 

<* ~  Y `  >   

    ' 

    >   *    # '     <#   > ' 

< Y[< <*    <     *  < ~q~  + ]­ *  Y    [  <   `  < <   

   < Â *  'Â&#x2020; $ Y < #       <  <   < # $   <  

  Y   <   Y Y Y  *    <    

   Â&#x2DC;Â&#x201E;Â&#x161;   Y     `  #

      <  * " Â&#x2039;Â&#x2018;Â&#x201E;ÂŽ  Y   [  ŠŒ~  Y Y  < # * ~    <    [ < Y Y   * Â&#x201A;       #     ' >   <> Y>    [   < Y# * ÂŞ   ` <   >  > <          > '    * ÂĄ* [  <    Y#

  <       [ #

  <   <  #   <     Y *

Iako e i za prijem digitalne televizije biti potrebno namjestiti antenu, slika nee znati ĹĄto je to snijeg

  >  #   ÂĽ   # >  | ¤ \ + ÂŚ ~ } § ¨ ^* Â&#x201A;   $ | ¤ \ | ¤ +  | ¤ ~     <* ÂĄ | ¤ \ 

 ` ^] Â&#x2039; ^] Â&#x2019; ÂĄ  q  ] Š  ÂĄ  q  ] Š 

   | ¤ +*

Y Y[ <

    Y' >      $#  [ [  #  <  ~q+#Â *

Lokalci vidljivi u cijeloj regiji

 Y Y# [  ' # Y    | ¤ \ ` Y    [  

> Y'* ÂŞ   

   [     '> Y          ^ q#< <*  #    Y  `      q  q q     | ¤ +* ÂŹ Y    <  '#   < < ~Â&#x161;  |  q$    # $  $# Â&#x2020;    < > Y     [ < [  >  Y > `* ~        < <#    Y Y> '  <Y'       <* ¨      >`  '       `   `     Y[< '#

 <Y' [ 

Prikaz UHF frekvencijskih pojasa IV i V â&#x20AC;&#x201C; raspoloĹživi multipleksi i pripadajue radiodifuzijske usluge te druge elektronike komunikacije

 <  # *

Prednosti DTV-a    < YY #

  < Y [  `  # ' <    Y` > [Y 

  Y     >  ' 

  [    < [   ` < [`*

    [

  Y[< << 

<    [ ` <#   ` [* Â&#x;      << <      [Y    `  >    # <* ÂĄ   # <  }"¨#* }"¨  }'' "< ¨Â&#x2020;     <   <*    < <  <  q <   #    < # < $ >  * " < < <    <   ` '  <    # *   ~q+#    <   < $ [    $

         *

< <  #  }"¨# Y  <  <  [ <        #  <   <Y[  *Â&#x2020;  $  # <  Y  * ÂŞ   Y  #  < Y  <  [` <#

Digitalna dividenda |$  <     <Y' ^#   [ <  Â&#x203A;< Â&#x153;   < Â&#x;< <Y' q ]^Â&#x201E;

Y Y  #  < > $ 

 <     Y    < Y  Y   Â&#x;< <#   <   Y     $ >  <   >  `   '  [ <# <  ' <

  Y* < #  Y       <    <  Y#

> <* ~<  #    Y [  # Y >  ` Â&#x201E; #  < <#  Y  Y  $ Y   #

    Â&#x;~ qÂ&#x2020;        ^~ qÂ&#x2020; Y <

< # < < Y#   Y  <#     Y #  <   # Y Â ~q+#^Â&#x2020;      <    >   #

>  #    '  `  <  [  ' # [$ `    '   < # [$   Y # Y` Y Y#

<   < <  Y <Y[ < # [$  '  <   `    [$     #  #  <  <   `  [$  # '   <    #

*

Digitalni odaĹĄilja na Sljemenu eksperimentalno radi i u HD rezoluciji


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

PREDSTAVLJAMO: VW Touareg

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Meimurskoj županiji 1.1.-31.1.2010. Marka

koiina udio, %

1

Volkswagen 14

2

Chevrolet

9

21,88% 14,06%

3

Hyundai

8

12,50%

4

Opel

6

9,38%

5

Toyota

5

7,81%

6

Dacia

3

4,69%

7

Honda

3

4,69%

8

Renault

3

4,69%

9

Suzuki

10 Ford

3

4,69%

2

3,13%

11

Kia

2

3,13%

12

Mazda

2

3,13%

13

Peugeot

2

3,13%

14 Citroen

1

1,56%

15

1

1,56%

64

100%

Seat

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,96

Super plus 98

8,03

Super 100 BS Eurodizel

8,37 7,26

Eurodizel BS LPG auto plin

8,03

7,26

Renault akcija konice Renault Nissan Hrvatska u veljai, u okviru komercijalne akcije, osigurava popuste na rezervne dijelove koionog sustava kao i na dodatnu opremu te akumulatore i metlice brisaa. Akcija Renault Nissan Hrvatska traje do 27. veljae 2010. g. U okviru ove akcije, vlasnicima Renault vozila nudi se 20% popusta na rezervne dijelove koionog sustava. Renault servis osigurava pregled konica za samo 50 kuna ili je potpuno besplatan ukoliko se vlasnici odlue na zamjenu konica. Osim toga, za sva se vozila u akciji odobrava i popust od 20% na rezervne dijelove koionog sustava. U ponudi su originalni dijelovi Renault i Motrio rezervni dijelovi koji odgovaraju tehnikim zahtjevima vozila starijih od 6 godina s idealnim omjerom cijene i usluge. U okviru ove komercijalne akcije, za vozila starija od 4 godine nudi se mogunost ugradnje tvorniki obnovljivih dijelova koji su cjenovno povoljniji od novih originalnih dijelova za 30-50%. Tehnike speciikacije obnovljenih dijelova zadovoljavaju sve norme, a Renault osigurava jednaku garanciju kao i prilikom kupovine novih originalnih dijelova. U akciji koja traje od 01. do 27. veljae ove godine sudjeluju svi ovlašeni Renault servisi u Hrvatskoj.

7,33 4,76

4,76

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 12. veljae 2010.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljedea rabljena vozila: 1. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema 2. Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema 3. Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema 4. Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema 5. Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema 6. Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema 7. Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema 8. Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema 9. Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema 10. Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema 11. Fiat Punto 1.2i Acve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez ueša. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posjete nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagrebaka 53a, te M. Suboca, B. Radia 69

Citroën astronomska oprema nikad povoljnija Citroën u veljai ima akciju pod nazivom “Astronomska oprema nikad povoljnija” u kojoj nudi više tehnologije i više opreme za nižu cijenu. U veljai se ponuda posebno odnosi na više opreme te su u akciji posebno istaknuti Citroën Berlingo Multispace+ 1.6i i Citroën C4 Visio+ 1.4i. Citroën Berlingo Multispace+ 1.6i je u ponudi po atraktivnoj cijeni od 104.900 kn, a Citroën C4 Visio+ 1.4i ima primamljivu cijenu od 94.900 kn. Navedena akcija vrijedi do 28. veljae 2010. godine ili do isteka zaliha kod svih distributera koji sudjeluju u akciji.

Novi Touareg ideju SUV-a vodi u budunost Volk s wagen je odr žao svjetsku premijeru potpuno novorazvijenog Touarega i time tehniki najinovativnijeg „Volkswagena“ od samih poetaka marke. Novi Touareg na suvremen nain ponovno interpretira fascinantnu ideju SUV-a – zahvaljujui ponudi motora koji su gotovo 20 posto štedljiviji i velikom broju novih sustava pomoi i sigurnosti. Touareg e k tome takoer biti prvo i jedino terensko vozilo njemakog proizvoaa u Europi koje e se proizvoditi u hibridnoj verziji. S potrošnjom od samo 8,2 litara goriva postavlja nove standarde meu SUV-ovima za terensku vožnju s benzinskim motorima. Do 50 km/h e se Touareg Hybrid moi voziti u potpuno elektrinom nainu, a time i bez štetnih emisija. U pogledu dizelskih agregata, Touareg V6 TDI sa 7,4 litara prosjene potrošnje bilježi najbolju vrijednost u segmentu istinskih terenskih vozila. Obje verzije, Touareg Hybrid i V6 TDI, su najštedljiviji benzinski i dizelski SUV-ovi klase velikih vozila ikada proizvedenih u Europi.

SUV novog doba – lakši, aerodinaminiji, štedljiviji Jednako kao i sa svjetski uspješnim, manjim Tiguanom, Volkswagen i kod novog Touarega dosljedno ustraje na dugotrajnosti. Prvi preduvjet za to: SUV je u osnovnoj verziji 208 kila lakši! Ogroman napredak. Jednako tako je vrstoa karoserije poveana za dodatnih 5 posto te je time osigurala vodee mjesto meu konkurencijom. Drugi preduvjet: Dizajneri su ostvarili znaajno bolju vrijednost koeicijenta otpora zraka (cw). Osim aerodinaminog usavršavanja, još jedan dodatni imbenik koji utjee na tu vrijednost je niža karoserija ovog Touarega u odnosu na njegovog prethodnika. Zajedno s prednjim krajem oblikovanim u skladu s novim DNA dizajna Volkswage-

na to je rezultiralo manjom prednjom siluetom. Trei preduvjet: Svi motori, serijski opremljeni 8-stupanjskim automatskim mjenjaem, u odnosu na prethodnika demonstriraju znaajne prednosti u pogledu potrošnje goriva; u nekim sluajevima ak manje od dvije litre.

SUV za sve ceste – Pogon na sva etiri kotaa u dvije verzije Serijski pogon na sva etiri kotaa takoer je izmijenjen u pogledu vrijednosti potrošnje. U osnovnoj verziji („4Motion”) svi Touareg modeli nove generacije raspolažu pogonom na sva etiri kotaa sa Torsen središnjim diferencijalom s ogranienim proklizavanjem (4MOTION; sposobnost uspona 31 stupanj). Slino kao Tiguan Track & Field Touareg k tome raspolaže „Offroad-programom vožnje“, koji pritiskom na tipku ABS, EDS i ASR sustave prilagoava terenskoj

vožnji, aktivira sustav pomoi za vožnju nizbrdo i prilagoava toke promjene stupnjeva automatskog mjenjaa. Dodatno je V6 TDI umjesto s Torsen središnjim diferencijalom mogue naruiti s „Terrain-Tech-Paketom” koji je opremljen još jaim središnjim diferencijalom za off-road uvjete ukljuujui i redukcijski prijenos kao i središnji i stražnji diferencijal s do 100% blokade. (4XMOTION; sposobnost uspona 45 stupnjeva). Ova verzija analogno prvoj generaciji Touarega opremljena je regulatorom pomou kojeg voza vozilo sada u pet stupnjeva prilagoava speciinoj uporabi: 1. „Onroad”; 2. „Offroad” (kao „Offroad-program vožnje“ plus automatsko navoenje mehanikih blokada); 3. Low (kao „Offroad” plus aktivacija redukcijskog prijenosa, promjena stupnjeva prijenosa pri višem broj okretaja, nema automatskog prebacivanja u viši stupanj prijenosa u runom nainu); 4. Dodatna blokada središnjeg diferencijala; 5. Dodatna blokada stražnjeg diferencijala. Ovako opremljen Touareg može savladati svaki teren na Zemlji.

SUV za svakodnevicu – više prostora, više inovacija Volkswagen novi Touareg nije uinio samo lakšim, štedljivijim, a time i agilnijim; pretvorio ga je u još raznovrsniji allrounder. Nova unutrašnjost je funkcionalnija, stražnja sjedala su udobnija, a ponuda prostora za noge straga je vea. Stražnja klupa sjedala se

može pomaknuti za 160 milimetara po dužini, a takoer je mogue namjestiti nagib naslona sjedala. Po želji se pritiskom na tipku elektrino deblokira te je u nekoliko sekundi preklopljena i nudi 1.642 litara kapaciteta prtljažnika. Serijski je ve u osnovnoj verziji opremljen Radio-CD ureajem i Info-sustavom, kojim je mogue intuitivno upravljati putem 6,5 innog velikog zaslona osjetljivog na dodir. Parkirna konica se sada aktivira pritiskom na gumb. Motor (V6 verzije) se na semaforima iskljuuje automatski i pokree ponovno, im voza makne nogu s papuice konice (start-stop sustav). Dodatno se stražnji poklopac otvara i zatvara pomou daljinskog upravljaa integriranog u kljuu. Najvei panoramski klizni krov svih SUV modela i tijekom tmurnih dana nudi dovoljno svjetla. Inovativni „ Area View“ pomou etiri kamere nadzire okolinu Touarega i time osigurava dodatnu sigurnost. Zaštitu nudi do devet zranih jastuka. Lane Assist osigurava da ne skrenete s pravog puta; Side Assist upozorava kod promjene vozne trake na vozila koja se približavaju odostraga. Automatska regulacija razmaka ACC s integriranim Front Assist-om koi u sluaju nužde sve do zaustavljanja i kao mjeru predostrožnosti zateže pojaseve. Bi-Xenon prednja svjetla s Dynamic Light Assist-om osvjetljavaju promet iz suprotnog smjera i reguliraju dugo svjetlo bez zasljepljivanja, a adaptivna kompenzacija prevrtanja osigurava da Touareg suvereno stoji na cesti. Po prvi puta, Touareg e sadržavati elemente opreme pod novom oznakom „Exclusive” Volkswagena Individual. Dodatna oprema koju je mogue naruiti ukljuuje 19-colne aluminijske naplatke (tip „Girona”), umetke dekora od inog drveta („maslina”) i kožnu opremu („Nappa”) u dvije kombinacije boja „Dark Burgundy / Titan crna” ili „Pepper bež / Titan crna”.

Touareg – najbolje od dva svijeta Oko 500.000 vozaa odluilo se za prvu generaciju SUV-a. To je terensko vozilo više klase koje u jednom konceptu spaja visok stupanj udobnosti, sportske karakteristike vožnje, avangardni dizajn, izvrsnu kvalitetu i neograniene mogunosti istraživanja – najbolje od oba svijeta osobnih i offroad vozila. Sada s novim Touaregom dolazi vrhunski allrounder, koji oba svijeta spaja još savršenije. Touareg e kod trgovaca biti dostupan ve od svibnja.


16. veljae 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Polo i Golf proglašeni su “Najboljim automobilima 2010.” Igor Križmani novi voditelj flotne prodaje tvrtke marki Renault Nissan Hrvatska Korporacija Renault imenovala je Igora Križmania voditeljem lotne prodaje marki Renault, Dacia i Nissan. Na novoj funkciji, na koju je stupio 1. sijenja ove godine, Igor Križmani e biti odgovoran za lotnu prodaju marki Renault, Dacia i Nissan na tržištu Republike Hrvatske, a nadreeni mu je g. Zoran Vujasinovi, generalni direktor Renault Nissan Hrvatska. U tvrtki Renault Nissan Hrvatska od veljae 2004. g. obnašao je funkciju Managera za Business centre. Uslijedilo je unaprjeenje na funkciju Voditelja lotne prodaje marki Renault i Dacia, a ovim imenovanjem Križmani preuzima i odgovornost za lotnu prodaju marke Nissan.

11.111.111. Polo silazi s proizvodne vrpce u sklopu poduzea Volkswagen Group India u sklopu svoje državne posjete Indiji predsjednik Savezne Republike Njemake prof. dr. Horst Köhler posjetio je Volkswagenov pogon u Puneu. Predsjednik je zajedno s prof. dr. Jochemom Heizmannom, lanom upravnog odbora Volkswagen AG-a zadužen za sektor “Koncern proizvodnja”, i Jörgom Müllerom, predsjednikom i direktorom Volkswagen Group India, nazoio proizvodnji i silasku s vrpce 11.111.111. Pola u svijetu. U sklopu silaska s vrpce 11.111.111. Pola predsjednik Savezne Republike Njemake razgledao je zajedno s delegacijom od 30 visoko rangiranih zastupnika politike i gospodarstva novi Volkswagenov pogon u saveznoj državi Maharashtra.

Skupina se informirala o programima izobrazbe novo uposlenih djelatnika te o inovativnim proizvodnim procesima pogona. Tvornica u Puneu jedna je od najmodernijih u Volkswagen koncernu te pokriva kompletan proizvodni proces, od pogona za prešanje preko montaže karoserije, lakirnice sve do konane montaže. Maksimalni godišnji kapacitet iznosi 110.000 vozila. U Puneu se osim Volkswagen Pola takoer proizvodi i Škoda Fabia. Volkswagen pogon u Puneu je s ukupnim investicijskim volumenom od 580 milijuna eura dosad najvei investicijski projekt nekog njemakog poduzea u Indiji. Do kraja 2010. Volkswagen e zapošljavati oko 2.500 djelatnika iz regije.

Struni asopis Auto motor und sport proglasio je “Najbolje automobile u 2010.”: s Polom i Golfom marka Volkswagen ima ponovno dva pobjednika, dok je marka Volkswagen gospodarska vozila pobijedila s modelom Multivan u kategoriji “Van”. Polo je pobijedio u kategoriji “malih vozila”. U kategoriji “kompaktnih vozila” Golf je bio uvjerljiv. Šesta generacija najbolje

prodavanog vozila, koja je na tržištu od konca 2008., usavršena je u svakom detalju. itatelji asopisa Auto motor und sport izabrali su u kategoriji najbolji “Van” Multivan iz Volkswagen gospodarskih vozila. Izbor “Najbolji automobili” održan je ve 34. put. U ovoj godini sudjelovalo je oko 100.000 itatelja koji su birali svoje favorite u deset kategorija.

Novi motor u Octaviji Škoda Octavia dobiva još jedan motor – postojea paleta benzinskih motora proširuje se etverocilindarskim 1.2 TSI/77 kW motorom s turbo punjenjem i izravnim ubrizgavanjem, koji se ve neko vrijeme ugrauje u Yeti. Svojim performansama i maksimalnim okretnim momentom od 175 Nm na 1.550 – 4.100 okretaja/min ovaj motor ima iznimno dobre reakcije i idealno je rješenje, kako za gradsku vožnju, tako i za vožnju autocestama. Po želji se može kombinirati sa 6-stupanjskim runim ili 7-stupanjskim automatskim DSG mjenjaem. Pratei trend “downsizinga”, odnosno smanjenja obujma uz zadržavanje velike snage, ovaj moderan motor kombinira ekonominost i dobre ekološke karakteristike s izvanrednim voznim svojstvima. Uz prosjenu potrošnju od 5,7 l/100 km Octavia 1.2 TSI ispunjava EU5 standarde i predstavlja najekonominiju Octaviju s benzinskim motorom. Njegova niska emisija ispušnih plinova (134g CO2/ km) znatno umanjuje prosjenu emisiju ispušnih plinova u Škodinim vozilima. Vozilo e biti na raspolaganju od veljae 2010.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

16. veljae 2010.

Stiže Seat Ibiza ST Mercedes-Benz slavi s E-klasom i SLS-om Mercedes-Benzova E-klasa najbolje je vozilo u segmentu luksuznih vozila dok je MercedesBenzov SLS AMG najbolje sportsko vozilo. Oba su vozila osvojila titulu „Best car of 2010“. To su rezultati glasova itatelja poznatog njemakog magazina Auto motor i sport, specijaliziranog za ljubitelje automobila. Naime, taj je magazin ve tradicionalno i to 34. put organizirao izbor za najbolji automobil godine, prema kategorijama. Veliku veinu glasova dobila je Mercedes-Benzova E-klasa kao „najbolje vozilo 2010.“ nadmašivši svu konkurenciju u segmentu luksuznih vozila. U segmentu sportskih automobila itatelji Auto motor i sporta izabrali su Mercedes-Benzov SLS AMG kao najbolje vozilo 2010., ime se još jednom potvrdila vrijednost njegova unikatnog i uzbudljivog dizajna te napredne tehnologije.

Seat Ibiza ST je trei model koji se pridružuje uspješnoj španjolskoj modelnoj liniji. Kompaktni karavan predstavlja spoj najsnažnijih karakteristika marke: emocionalnost i odlian dizajn, dinaminost i uinkovitost, te jednostavnost rukovanja i pristupanost cijene. Seat e proizvoditi Ibizu ST sa šest varijanti motora i s bogatom ponudom opreme i tehnologija. Dolazak Ibize ST na hrvatsko tržište predvien je za lipanj. S dužinom od 4.23 metara, Ibiza ST je ak za 18 centimetara

duža u odnosu na Ibizu. Time se stvara golemi prtljažni volumen kako bi se zadovoljili svi zahtjevi sportskog i mobilnog stila življenja. Osnovni volumen od 430 litara ve je iznimno velik u odnosu na konkurenciju, a može se dodatno poveati preklapanjem stražnjeg podijeljenog sjedala. Ibiza ST bit e u ponudi s tri benzinska i tri TDI motora s common-rail ubrizgavanjem. etiri od šest motora rade s izravnim ubrizgavanjem i turbo punjaem. Pokrivaju raspon snage izmeu 70 i 105 KS.

5 mjesta u Passatu CC Coupe silueta i sportski izgled Passatu CC pružaju elegantnu pojavu koju možemo zamijetiti na našim cestama. Passat CC koji je dosad bio predvien za etiri osobe uskoro e se moi naruiti s novom stražnjom klupom, odnosno kao vozilo s pet sjedala. Poetak proizvodnje predvien je za poetak travnja 2010. S ovim novitetom Volkswagen reagira na uestalo izražene želje kupaca za još sva-

kodnevniju primjenu Passata CC zbog dodatne mogunosti sjedenja. Zahvaljujui treem naslonu za glavu i središnjem pojasu s tri privrsne toke, nova stražnja klupa ispunjava sve aspekte sigurnosti. Povrh toga, asimetrino je djeljiva i preklopiva tako da se bez problema mogu transportirati i vei predmeti. Sustav stražnje klupe s 3 sjedala bit e dostupan uz nadoplatu od 1.100 kuna.


16. veljae 2010.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Jaguar se vraa na Le Mans 2010. obilježava se 75 godi J iimena i na dina Jaguarovog cestovnim i natjecateljskim automobilima. Kao nastavak tog vrijednog nasljea, Jaguar potvruje svoj povratak na poznatih 24 sata Le Mansa. S ukupno sedam pobjeda izmeu 1951 i 1990.godine,

Jaguar je jedina najuspješnija b it k marka k u natjecatj britanska teljskoj povijesti. Jaguar se vraa na Le Mans ove godine sa startom 12.lipnja 2010. s XKR GT2 pod vodstvom Jaguar RSR-a (Rocket Sport Racing, USA). 1951. C-type je pobijedio na Le Mansu ve pri

WRC poredak nakon 1 od 13 Rally-a

Rezulta Rally Sweden, 12.2. - 14.2.2010.

prvom p pokušaju, a slijedea pobjeda bila je 1953. D-type je pobijedio na Le Mansu 1955, 1956 i 1957. dok je natjecateljski uspjeh nastavljen 1988. s Jaguarom XJR-9LM, V12 u grupi C. Nova ista pobjeda uslijedila je 1990. s Jaguarom XJR-12.

Ford GT1 i Matech na 24 sata LeMansa Martin Bartek i itav Matech natjecateljski tim oduševljeni su potvrdom iz ACO-a da s Fordom GT1 sudjeluju na 24 sata LeMansa. Sa zadovoljstvom potvrujemo da su se Natacha Gachnang i Cyndie Allemann pridružile timu Matech

kako bi se natjecale na 24 sata LeMansa s jednim od naših Ford GT1 automobila. Tražimo sada treu vozaicu kako bismo upotpunili postavu. Još uvijek se nadamo prilici potvrdi za naš drugi Ford GT1 koji je na listi rezervi.

1.

Mikko Hirvonen

25

2.

Sebasen Loeb

18

3.

Jari - Ma Latvala

15

4.

Dani Sordo

12

5.

Sebasen Ogier

10

6.

Henning Solberg

8

7.

Ma hew Wilson

6

8.

Mads Ostberg

4

9.

Pe er Solberg

2

10. P-G Andersson

1

Poredak vozaa: 1.

Mikko Hirvonen

25

2.

Sebasen Loeb

18

3.

Jari - Ma Latvala

15

4.

Dani Sordo

12

5.

Sebasen Ogier

10

6.

Henning Solberg

8

7.

Ma hew Wilson

6

8.

Mads Ostberg

4

9.

Pe er Solberg

2

10. P-G Andersson

1

Poredak Teamova: 1. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 2. Citroën Total World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4.

Stobart M-Sport Ford Rally Team

Slijedei rally: Corona Rally Mexico, 5.-7. ožujka 2010.

40 30 14 14


DVA MEIMURSKA predstavnika na Dori 2010 10 0

Ĺ˝iga & Druge nastupaju s pjesmom â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Blagdaniâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Mirko Ĺ venda, poznatiji kao Ĺ˝iga, nastupit e na ovogodiĹĄnjem izboru za hrvatsku predstavnicu na Eurosongu s pjesmom â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Blagdaniâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; Miroslava Ĺ kore. U izvedbi pjesme sa Ĺ˝igom e nastupiti vokalni Ĺženski sastav â&#x20AC;&#x153;Drugeâ&#x20AC;? (druĹžice, prijateljice), a Miroslav Ĺ koro stvorio je

poveznicu izmeu Meimurja i Slavonije koristei spoj tamburice i puhakih instrumenata. Pjesmom â&#x20AC;&#x153;Blagdaniâ&#x20AC;? Ĺ˝iga nastavlja njegovati meimurski tradicionalni glazbeni izriaj, a da je to pravi put, pokazuje publika koja sve viĹĄe sluĹĄa njegove pjesme.

Sigurni smo da e pjesma biti zapaŞena na ovogodiťnjoj Dori i da e dvojac Škoro - Žiga uz pomo Druga ostvariti zavidan uspjeh. Osim Žige ve ranije je potvreno da e na Dori pjevati mlada Şenska pjevaka nada Carla Belovari.

TOP 20 01. MOJE NAJDRAŽE - FRANKA BATELI CARLA BELOVARI

Novi datum koncerta: Leonard Cohen u Zagrebu 25. srpnja Nakon ozljede donjeg dijela lea i odgode europske turneje, Leonard Cohen je potvrdio novi datum za dugooekivani koncert u Zagrebu â&#x20AC;&#x201C; 25. Srpanj i tako je Zagreb dospio meu 10 gradova u Europi kojima je potvren novi datum. Oni kojima ne odgovara novi datum odrĹžavanja koncerta povrat novaca za ulaznice mogu ostvariti na mjestu na kojem su iste i kupili, poevĹĄi od ponedjeljka 15.02.2010 a zakljuno

TOP LISTA DOMAIH

02. OTI I NA VRIJEME

s 28.02.2010. Nakon tog datuma, povrat ulaznica nee biti mogu. U tom se periodu obustavlja prodaja ulaznica za koncert, te prodaja ponovo kree 1. oĹžujka. S obzirom da je ovo prva i vjerojatno posljednja prilika da legendu vidimo uĹživo u Zagrebu, preporuamo svima da svoje ulaznice zadrĹže kako bi uĹživo posluĹĄali i vidjeli Leonarda Cohena, jednog od najveeg glazbenika naĹĄeg vremena.

01. U ast svim dobrim ljudima

03. MEIMURSKI BLUES

DraĹžen Zei

KOM3DIJA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

04. DVI ZVIZDE - GUSTAFI

TOP 03. Tvoj samLISTA - Armin DOMAIH

05. ŽEAM - GIBONNI

04. Vjerujem u anele

06. BALADA - CRVENA JABUKA

Oliver Dragojevi

07. KO JE TU LUD - PROTOKOOL

05. Danijela as -

08. FTIEK VELI - DEADLOCK

Danijela Marnovi

09. NISI SAM - IVANA KINDL

06. Odijelo - Jole

10. TRAG - MANOFON

07. Uzalud sunce sja - Opa opasnost 08. Kad Ĺžena zavoli - Tony Censki

FORMULA 13

09. Nemam pojma

01. 0/10 - PAOLO NUTINI

Bojan JambroĹĄi

02. FIREFLIES - OWL CITY

10. Ne pitaj - Natali Dizdar

03. WONDERFUL WORLD

TOP LISTA STRANIH

ROD STEWART 04. I LIKE - KERI HILSON

01. RIHANA

05. CHASING PIRATES

RUSSIAN ROULETTE

NORAH JONES

02. BEYONCE

06. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

TOP LISTA DOMAIH SWEET DREAMS

07. UNDISCLOSED DESIRES - MUSE

03. DAVID GUETTA  ONE LOVE

08. JUST BREATHE - PEARL JAM

04. SHAKIRA  DID IT AGAIN

09. STELLA THE ARTIST - DAVID GRAY

05. MILOW  AYO TECHNOLOGY

10. HAPPY - LEONA LEWIS

6. WARM THIS WINTER  GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY 

Ubio se Alexander McQueen

09. VIVA LA VIDA  COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME  OASIS

TOP LISTA 01. GIBONNI - Žeam 02. TONY CETINSKI & Kiki Lesendri Nemirne noi

TOP LISTA DOMAIH 03. PARNI VALJAK - Nakon svih godina 04. BOJAN JAMBROĹ I Preko ruba vremena 05. DANIJELA - Danijela as 06. SANDI - PreĹĄu 07. FRANKA - Moje najdraĹže 08. PLAVI ORKESTAR Amerika 09. ZLATKO PEJAKOVI Siromah sam nije me sramota 10. LANA  Peggy Miljama daleko

1996. godina za njega je bila velika: naslijedio je Johna Galliana u Givenchyju nakon ega je preĹĄao u Gucci koji je otkupio 51 posto njegovog branda.

s trinaest godina mlaim kazaliĹĄnim redateljem Oliverom Frljiem, s kojim se zbliĹžila na probama za predstavu u kojoj su oboje sudjelovali. Naravno da je njihova ljubav trenutano u ĹžiĹži zanimanja â&#x20AC;&#x153;Ĺžute javnostiâ&#x20AC;?!

CAFFE BAR â&#x20AC;&#x201C; NONI BAR â&#x20AC;&#x153;PLAYERSâ&#x20AC;? AKOVEC

Doite u petak na turnir u biljaru U petak 19. veljae s poetkom u 15.30 sati pozivamo sve ljubitelje biljara, a posebno dobre igrae, da se u Playersu u akovcu okuĹĄaju na biljarskom turniru. Uz uplatu od 50 kuna, moĹžete zaigrati i osvojiti i neku od pet vrijednih nagra-

da. Peta nagrada je sanduk piva, etvrta 300 kuna, trea 500 kuna, druga 1.000 kuna, dok pobjednika turnira oekuje 2.000 kuna. Informacije na 040/385-018. Doite, pobijedite, ili bodrite svoje favorite. ekamo vas ...

TJEDNI KALORIFER

Jacke

Daniela Trbovi ljubi trinaest godina mlaeg

OĹĄtroumna televizijska voditeljica Daniela Trbovi poela se povlaiti po trastranicama zbog, kako to i je obiaj u naĹĄoj zemlji - ljubavnih razloga. Naime, nakon ĹĄto je solirala lijepi niz godina, minulih dana otkrila svoju vezu

08. MILES AWAY  MADONNA

Jennifer

Britanska modna ikona, 40-godiĹĄnji dizajner Alexander McQueen, pronaen je mrtav samo tri godine nakon ĹĄto isto uinila i njegova bliska prijateljica Isabella Blow koja mu je pomogla da postane zvijezda i s kojom je bio iznimno blizak. McQueen je navodno pao u depresiju nakon ĹĄto mu je proĹĄlog tjedna umrla i majka, a krajem proĹĄlog tjedna pronaĹĄli su ga objeĹĄenog u svom londonskom stanu. Roen kao Lee Alexander McQueen, ovaj iznimno talentirani dizajner bio je najmlae od ĹĄestoro djece. Otvoreni homoseksualac, McQueen, koji se jednom opisao kao â&#x20AC;&#x153;roza ovcu obiteljiâ&#x20AC;?, napustio je ĹĄkolu u 16. godini kako bi zapoeo svoju dizajnersku karijeru. Kasnije je zavrĹĄio prestiĹžnu Central Saint Martins modnu ĹĄkolu u Londonu nakon ega je pokrenuo vlastiti brand. Prvi je put proglaĹĄen najboljim dizajnerom 1996. godine, a do 2003. godine joĹĄ se tri puta okrunio tom titulom.

BEYONCE


Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  <Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Dobro je znati 43


44

Dobro je znati

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  <Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - pobjeda MKA*IPC

PRVA HRVATSKA odbojkaška liga - pobjeda Centrometala

“Medvjedi” slomljeni na Rovovska bitka krilima Sladoljeva i Karaia za bodove Svi oni koji su bodove MKA*IPCa protiv Medvešaka uknjižili još sredinom prošlog tjedna bili su daleko od tonoga, ali na kraju sreom nisu bili u krivu. Da, akovani su stigli do prvih ovogodišnji bodova, ali puno teže no što su to i oni sami oekivali. Ipak, možda baš zbog kretanje rezultata, ova pobjeda još više veseli. Na kraju je bilo 31:29 (12:11). Nitko se nije previše uzbuivao kad su gosti na poetku utakmice poveli sa 3-1. Tim više što je ve u 13. minuti bilo 5-3 i oekivali smo tijek dvoboja kako smo u akovcu naueni. Nije bilo razloga za brigu, jer momad je bila kompletna. injenica da nije bilo Petra Rodika nije previše zabrinjavala, jer ga je trener Josip Borkovi želio poštedjeti pred teške utakmice koje slijede. Zato su se u momad vratili Danijel Mesari i Ivor Vidakovi. Držali su akovani pogodak ili dva prednosti, a kad su u 20. minuti digli na 10-6, vjerojatno su svi u dvorani, a što je najgore i igrai, pomislili da je utakmica riješena.

Žestok otpor gostiju Bio je to “raun bez krmara”, jer se zagrebaki “Medvjedi” nikako nisu željeli složiti s tom konstatacijom. Njihov vratar Mate Šunji, koji je ve u nekoliko navrata kucao i na vrata reprezentacije, poeo je skidati lopte kao od šale. Uvukla se neka panika u domae redove, na trenutak je stao Igor Karai i evo problema. Do kraja poluvremena gosti su napravili 5-1 i sa 12-11 otišlo se na odmor. Nismo se mogli sjetiti kad je domai sastav u prvih 30 minuta postigao samo 11 pogodaka. Još da nije bilo ponovno super-odlinog Sladoljeva na vratima, možda bi pitanje pobjednika bilo riješeno ve nakon prvog poluvremena. Koliko god nas taj rezultat nije veselio, tješili smo se injenicom da u drugom poluvremenu MKA*IPC uvijek igra bolje, da do izražaja dolazi izvrsna fizika pripremljenost i da su neke pobjede ostvarene upravo u drugih 30 minuta.

Gosti ak vodili s +3 Nažalost, od svega toga nismo vidjeli ništa. Zato smo vidjeli Tomi-

Sladoljev je protiv tradicionalnog rivala bio briljantan

21 obrana Sladoljeva, 11 golova Karaia Ali naša briga su domai igrai. Kao rijetko kada imali smo nekoliko aktera koji su odskakali od ostalih. Tomica Sladoljev od prve obrane u prvoj minuti pokazao je kako utakmicu u Bjelovaru treba zaboraviti. sakupio je 21 obranu i još je obranio sedmerac. Kada je u jesenskom dijelu proglašavan igraem utakmice, nije imao toliko obrana. S takvim vratarem mogunosti MKA*IPC-a su doista velike. Njemu uz bok Igor Karai.sve ono što smo znali o njemu, u 60 minuta protiv Medvešaka je potvrdio. Ne samo što je postigao 11 pogodaka, ve je odlino razigravao napad i dovodio suigrae u situacije iz kojih je bilo teško promašiti. Pokušavali su gosti zaustaviti Igora i nedozvoljenim sredstvima o emu nam je rekao: - Dobio sam batina kao rijetko kada u životu. Nisam više znao tko bolje udara. Nema veze, glavno da je pobjeda tu i nakon Bjelovara ovo nam je bilo neophodno Na najbolji nain u pravu formu vraa se i Mario Jelini. Jasno je svima što znai njegovih sedam pogodaka, naroito u fazi kad se lomila utakmica, ali obino se doprinos u obrani

zaboravlja. A tu je Mario takoer bio izvrstan. Sve pohvale i Karlu Zadravcu. Silom prilike odigrao je svih 60 minuta, borio se i tukao na iniji od šest metara koliko god je znao i umio. K tome je samo u drugom poluvremenu postigao pet pogodaka. O njemu trener Borkovi: - Nije bilo druge nego da Karlo odigra svih 60 minuta, iako to nije bilo u planu. Bojao sam riskirati s Mesariem, jer se na crti igralo vrlo vrsto, pa bi bilo katastrofalno da mu se ozljeda vrati. Mladi Marec za ovakve utakmice još nema dovoljno iskustva. Karlo je odigrao odlinu partiju Zgodan je bio i komentar Daria Hermana poslije utakmice: - Ne znam da li ima koji komad okvira gola koji nismo pogodili? Ne sjeam se da je na jednoj utakmici bilo toliko pogoenih vratnica. A napogaali smo se i njihovog vratara. Sada je sve to ve prošlost i momad se brzo okree slijedem suparniku i neugodnom i dugom putovanju u Metkovi I samo uz put. S obzirom da su Sisak i Pore poraženi, s ova dva boda MKA*IPC ponovno je na treem mjestu prvenstvene ljestvice. (do)

slava Brnasa koji je sve iznenadio s dva uzastopna pogotka i Medvešak je u 35. minuti imao najvee vodstvo od 16-13. Ona pria o ptici Feniks je ve pomalo otrcana, ali samo pet minuta kasnije bilo je 17-16 za MKA*IPC. Dva puta Karai, Crni i Zadravec ‘kumovali’ su ovom preokretu i svoj su klub vratili u žuvot. Igralo se od tada gol-za-gol, ali taj gol je uvijek bio na strani domaih. A kad je u 60. minuti Igor Karai postigao svoj 11(!) pogodak i povisio na 31-28, svi smo mogli odahnuti. Kozmetiki popravak rezultata na konanih 31-29 nikoga više nije uzbuivao. Gosti su se predstavili kao vrsta i komaktna momad s nekoliko vrsnih pojedinaca i sigurno je da e mnogima do kraja prvenstva zagoriti život. (D. Opai, foto: VŽR)

MKA IPC 31 (11) MEDVEŠAK NDF 29 (12) AKOVEC. Dvorana GŠ. Suci: Cerniar (Rijeka), Grubiši (Sv. Nedjelja). Nadzornik: Lozari (V. Gorica). MKA IPC: Lonar, Pažin, Varga, Balog, Karai, Crni, Zadravec, Vidakovi, Sladoljev, Marec, Mesari, Krajner, Pašali, Herman, avar, Jelini. Trener: Josip Borkovi. MEDVEŠAK NDF: Vrselja, Raji, Tarabochia, Bali, J. Šunji, Kovai, Kontrec, Rai, Jeli, Gvozdanovi, Brnas, Šijak, M. Šunji, Belnger, Šprem, Sokoli. Trener: Zvonimir Bili. Strijelci: Pažin 1, Varga 1, Balog 1, Karai 11, Crni 2, Zadravec 5, Pašali 1, Herman 2, Jelini 7 za MKA IPC; a Raji 3, Tarabochia 5, J. Šunji 5, Kontrec 6, Rai 6, Gvozdanovi 2, Brnas 3 i Šijak 1 za Medvešak NDF. Sedmerci: MKA IPC 1; Medvešak NDF 3. Iskljuenja: MKA IPC 12 min. (Krajner, avar, Jelini, Pašali; Medvešak NDF 8 min. (Brnas, Bali). Igra utakmice: Tomislav Sladoljev.

Ostali rezulta: Varteks DC 34 (17) – Metkovi 34 (16); Buzet 26 (9) – Pore 23 (12); Nexe 29 (17) – Siscia 28 (14); Dubrava 33 (16) – Bjelovar 23 (8).

TABLICA 1. Croaa Osig. 2. Nexe 3. MKA IPC akovec 4. Siscia 5. Pore 6. Buzet 7. Metkovi 8. Varteks DC 9. Karlovac 10. Zamet 11. Bjelovar 12. Medvešak NDF 13. Dubrava 14. Osijek 15. EMC Split 16. Moslavina

16 17 17 17 17 17 17 17 17 16 17 17 12 16 16 17

16 13 10 9 9 7 7 6 7 6 7 7 6 5 4 2

0 0 1 2 2 3 3 4 2 3 1 0 1 0 2 2

0 4 6 6 6 7 7 7 8 7 9 10 10 11 10 13

629:406 575:485 491:458 498:462 503:473 442:450 461:479 518:519 457:479 417:437 479:506 473:512 465:528 474:502 411:492 441:546

32 26 21 20 20 17 17 16 16 15 15 14 13 10 10 6

Sišani su teško namuili Centrometal u Atonu i umalo kui ponijeli cijeli plijen. No, nakon dva propuštena seta sve ostalo pripalo je domaim odbojkašima, koji su tako korak bliže ostvarenju svog sna – ulasku u doigravanje za prvaka. U prvom i drugom setu, ostavši na svega 16 odnosno 15 poena, Centromeal je umalo razoarao one koji su na Valentinovo došli u SGC Aton podržati domai tim. Sisak je, zahvaljujui svom kvalitetnom igrakom kadru, brzo došao do dva osvojena seta, us tvari je gostima za to trebalo tek malo više od 38 minuta igre.

Preokret domaina No tako laka igra i slab otpor s druge strane mreže uljuljkala su Sišane u lažni dojam sigurnosti i ve pobijeene utakmice, pa kad se u treem setu Centrometal razigrao, bilo je to nemalo iznenaenje za goste. Trei je set bio pravi triler, jer su domai poveli i imali etiri poena viška kod 5:1, da bi gostujui sastav ipak povratio koncentraciju i okrenuo na 10:8. To kao da je razljutilo odbojkaše iz reana, koji se vraaju kod 13. poena i do kraja više ne ispuštaju vodstvo. U etvrtom ej setu borba bila još žeša, a gosti ni na trenutak ne popuštaju. Iako su domai imali i zamjetniju prednost (8:5, 16:13), Sisak ih sustiže kod 22. poena. Na sreu domae publike, bilo je to sve što su gosti uspjeli napraviti. S 2:2 u setovima sve se odluivalo u posljednjem petom, a njega su naši odbojkaši poeli uraganski sa 6:0 i 8:2. Sišani meutim nalaze snage za još je-

dan pokušaj preokreta, pa umalo sustižu Centrometal kod 8:7, ali su domai ipak brži i stižu do 15. poena ostavljajui goste na nedovoljnih 11. U iduem kolu Centrometal odlazi u goste Varaždinu, gdje e biti teško tražiti bodove, ali je zato ova pobjeda tim vrednija: - Nismo ušli kako treba, sve nam je pošlo po krivu u prva dva seta, ali smo se na sreu uspjeli sabrati i pobijediti. Istina, nismo u najboljoj formi, a imamo i nešto kompliciraniji raspored u ovom dijelu prvenstva, no ipak se nadamo ostati na šestoj poziciji ljestvice, rekao je trener Josip Treska. MEIMURJE CENTROMETAL – SISAK 3:2 (16:25, 15:25, 25:21, 25:22, 15:11) Nedeliše, dvorana Aton. Suci: Hrani, Bingula (Zagreb). Centrometal: Pua, Palinkaš, Grubiši, David, Vabec, Posavec D., Posavec M., Posavec T., Harambaši, Todorovi, Kreak Sisak: Išek, Kostelac F., Pavli, Medan, Pavii, Granuli, Tepavac, Sabljak, Kostelac A., avrag, Soli, Gojai

TABLICA 1. Mladost KL 2. Rijeka 3. Varaždin 4. Karlovac 5. Sisak 6. Centrometal 7. Mursa Pan PI 8. Daruvar 9. Šibenik 10. Gornja Vežica

12 13 13 12 12 12 13 13 13 13

11 11 11 8 7 5 5 3 2 0

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 2 2 4 5 7 8 10 11 13

34:7 33:10 34:14 26:16 24:18 20:22 21:28 14:31 12:36 3:39

Parovi 18. kola: Croaa Osig. – Zamet; Osijek – Karlovac; Moslavina – Nexe; Siscia – Buzet; Pore – Varteks DC; Metkovi – MKA IPC akovec; Medvešak NDF – Dubrava; Bjelovar – EMC Split.

BADMINTON meudržavna liga Hrvatska - Slovenija

Dva poraza Meimurja u Mirni U slovenskoj Mirni, u organizaciji BK”TOM” održan je 3. turnir meunarodne Slovenskohrvatske lige MBL-a 2009/10 za seniore. Na turniru je nastupilo 6 ekipa sudionica ovogodišnje MBL-a, a meu njima i seniorska ekipa BK Meimurje. Odigrani

su susreti 5. i 6. kola, a akoveka ekipa ostvarila je nažalost dva poraza. Najprije od Kungote sa 7:0 te Medvoda sa 6:1. Meimurje je s ova dva poraza palo sa treeg na peto mjesto poretka. Sastav ekipe akovekog kluba koja je nastupila u Mirni:

kapetan i glavni trener Danijel Zadravec, Luka Vlahek, Petar Žini, Matija Hranilovi, Karlo Komari, Jelena Baksa i Željka Drmi. Nažaost opet se igralo bez najbolje igraice Kristine Dovydaityte koja se nalazi u Litvi na državnom prvenstvu i pokazalo se puno nedostaje,

dok je najbolji klupski igra Luka Vlahek nastupio ozlijeen. Rezultati: 5. i 6. kola: Medvedgrad : Medvode 2:5, Kungota : Branik 5:2, Medvedgrad : TOM 1:6, Kungota : Meimurje 7:0, Kungota : Medvedgrad 3:4, Medvode : Meimurje 6:1 i TOM:Branik 6:1.

Tablica MBL-a 2009/10 nakon 6. kola ( 3. turnira ): 1.TOM 17 b, 2. Medvode 14, 3.Kungota 9, 4. Medvedgrad 6, 5. Meimurje 5 i 6. Branik 3. Sljedei 4.turnir igra se 28. ožujka u akovcu u organizaciji BK Meimurje.

Luka Vlahek u akciji

32 32 31 24 22 17 15 9 6 1




16. veljae 2010.

NAJBOLJA meimurska sprinterka i dalje ruši rekorde na 60 m

Mateja Jambrovi ponovno rekordno Mateja Jambrovi, ponovno je spustila granicu državnog kadetskog rekorda u ženskoj konkurenciji istravši 60 m 7,76. Na državnom prvenstvu za mlae juniroke u dvorani održanom u Zagrebu, ponovo je najbrža na 60 m bila lanica AK Meimurje, koja je meu starijim suparnicama po trei puta u tjedan dana oborila državni rekord na 60 m sa 7,76 - 4 stotinke brže nego prošlog

vikenda kada je pobijedila na kadetskom prvenstvu. Odlina je bila i Melani Kralji, atletiarka AK Meimurje, koja je uvjerljivo pobijedila konkurentice u bacanju kugle sa 11,64 m dok je drugo mjesto u istoj disciplini osvojila, Barbara Jambroši, takoer lanica Meimurja. Od lanova AK Meimurje vrlo dobra etvrta u bacanju kugle bila je Marta Gunc, a u istoj dis-

ciplini peto mjesto pripalo je Lei Obadi. U skoku u vis nastupila je Marija Hranilovi i osvojila sedmo mjesto a Iva Novak je u skoku u dalj bila osma. AK Nedeliše takoer je bio vrlo uspješan. Prvo mjesto u skoku u vis osvojio je Damir Posavec sa preskoenih 183 cm, dok je u skoku u dalj Mihaela Horvat bila druga sa preskoenih 543 cm.

NAJBOLJA meimurska tenisaica zaustavljena u 1. kolu Midlanda

Keothavong zaustavila Lisjak Nakon što je kao 1. nositeljica uspješno prošla kvalifikacije na jakom challengeru u amerikom gradu Midlandu vrijednom 100.000 $ (Gelber, Miri), najbolja meimurska tenisaica Ivana Lisjak nije uspjela nastaviti seriju pobjeda na tom turniru. Poražena je u prvom kolu od 127. igraice svijeta Anne Keothavong. Iako Britanka ne igra u bajnoj ormi na poetku sezone, uspjela je preokrenuti susret u svoju korist nakon što je Lisjak dobila prvi set 6:3. U drugom je engle-

ska igraica ostvarila dva breaka viška, dok se u odluujuem setu vodila velika bitka ali je na kraju pobjedu slavila Keothavong s 2:1, tj. 7:5 u treem setu. Ivana Lisjak je pobjedom u prvom kolu kvalifikacija AO napredovala za desetak mjesta na WTA ljestvici i šteta što je propustila priliku za ulazak u drugo kolo jer bi se gotovo sigurno spustila meu 200 najboljih na svijetu. Trenutano je 204. na svijetu. (DZ)




16. veljae 2010. PRVOLIGAŠ MEIMURJE vratio se iz Turske i produžuje za Dalmaciju

Nema uvjeta za trening u akovcu, novo odredište - Stobre

- U nastavku priprema do prve utakmice prvenstva s Istrom u Puli 27. veljae trener Bogdan e iskristalizirati poetnu postavu na jugu Hrvatske

Pošto je prvenstvo odgoeno za tjedan dana, Meimurje je odmah po povratku iz Turske otputovalo za Stobre kraj Splita, gdje e ekati 27. veljae i sraz s Istrom. Kako se našalio glasnogovornik NK Meimurja Miljenko Ovar, u akovcu je više snijega no u Vancouveru, pa pošto ekipa nema gdje trenirati, vrijedna Uprava namaknula je novac za dodatne pripreme, ovog puta u Stobreu. Bit e to prilika svima onima koji još vuku ozljede da se do kraja izlijee, a treneru Sreku Bogdanu da uštima još neke sitnice. Meimurski je strateg inae jako zadovoljan turskim dijelom priprema: - U sve etiri utakmice koje smo odigrali u Beleku primili smo samo dva gola i odigrali dvije neriješene utakmice. To je dokaz da smo uvelike popravili obranu, u kojoj sad sudjeluju svi igrai. U svim smo susretima nadtrali protivnike, jedino još moramo poraditi na tome da u napadu sudjeluje više igraa, istie trener Meimurja. Zadovoljan je Bogdan i novopridošlima Grgiem i Valentiem: - Grgi se dobro uklopio, a posebno je iznenadio svojim reakcijama na loptu iz drugog plana. Valenti je svakako pojaanje na stoperskoj poziciji.” Lesjak je tek u ponedjeljak poeo s treninzima, dok Andre još uvijek ima dosta zaostatka, no svi ostali su više-manje spremni, zakljuio je

KONTROLNE UTAKMICE odigrane u Turskoj

Tri pobjede i jedan remi MEIMURJE TEREK 2:1

Bojan Golubovi zabio je i na pripremama u Turskoj Bogdan zdravstveni bilten svoje ekipe.

Kristaliziranje poetne postave U Stobreu e Meimurci odigrati ak tri pripremne utakmice, od kojih je za sad sigurna samo ona sa Šibenikom: - U te tri utakmice do kraja emo iskristalizirati prvu postavu i njoj dati najveu minutažu. Od svih ostalih oekujem da pozorno prate što se i kako radi i da budu spremni u svakom trenutku uskoiti ukoliko nas tijekom prvenstva zadese ozljede ili kartoni, završio je Bogdan. Dok e momad uživati u blagoj klimi splitskog kraja, Uprava e u akovcu raditi na skupljanju novca potrebnog za nastavak natjecanja. Jedna stvar kojom se

moraju pozabaviti jest i pitanje licence za trenera mlaih uzrasta, jer je nakon povlaenja licence Želimira Orehovca Klub ostao bez te obavezne stavke po UEFAinim licencnim pravilima: - Probleme u Školi nogometa treba rašistiti što prije. Meutim, u povijesti ovog kluba nije se dogodilo da nemamo potrebnu licencu, pa nee ni sada, u to sam siguran, rekao je Miljenko Ovar. Zbilja e biti zanimljivo pratiti daljnja dogaanja u Školi nogometa, a iz kuloara se uje da e Orehovec biti vraen na mjesto voditelja. No, kako se u Školi nogometa situacija esto mijenja “iz minute u minutu”, za pretpostaviti je da e još svašta biti izreeno dok stvari ne sjednu na svoje mjesto. (Ivana Strahija)

Brazilci Amauri i Eliomar zabili su za preokret i pobjedu od 2:1, nakon što je Terek vodio 0:1. Meimurje je odigralo utakmicu odmah ujutro poslije dolaska u Belek kraj Antalyije. I deki su bili više nego raspoloženi. Mogli su zabi ve u prvom dijelu Vuka i Plan, a igra je imala “glavu i rep”. U drugom dijelu dominacija Meimurja, ali i gol Rusa. Zabili su iz kontranapada. Meum, Amauri je nekoliko minuta kasnije poravnao nakon izvedenog kornera, da bi ubrzo meimurski Brazilac bio iskljuen. Ipak, to nije smetalo da do kraja utakmice nakon odline kombinacija Kovaa i Golubovia s igraem manje na terenu Eliomar postigne pobjedniki zgoditak. S ovakvim razvojem situacije Rusi se nisu tako lako pomirili, došlo je do sukoba meu igraima (što nije rijetkost), sudac je do kraja utakmice iskljuio dva ruska igraa i Kovaa i susret je nekako priveden kraju uz pobjedu Meimurja.

MEIMURJE DAEGO 2:1 I druga odlino odigrana kontrolna utakmica Meimurja na pripremama u Beleku. Svladan je koreanski prvoligaš Daego s 2:1 (0:0) (prošle godine odigrali su takoer u Turskoj vrlo dobru parju prov Busan Parka “tvornike” momadi poznate koreanske marke Daewoo).

Meimurje je sglo do pobjede u drugom poluvremenu zgodicima Ivice Žuljevia u 66. minu i u samom nišu u 88. minu novaka, polivaletnog igraa Marka Grgia koji iz utakmice u utakmicu potvruje da e bi pojaanje. Koreanci su poravnali u 72. minu, ali je Meimurje na kraju ipak pobjedom okrunilo puno bolju igru i više prilika od svog provnika. Naime, ve u prvom dijelu je Meimurje trebalo vodi. Darmopilu je poništen kako nam je rekao sportski direktor Miljenko Doveer regularan zgoditak, dok Kova i Vuka nisu zabili iz dobrih situacija. U nastavku je Eliomar asisrao Žuljeviu za vodstvo Meimurja, da bi pobjedu donio pobjedu.

MEIMURJE – KAIRAT ALMA ATA 0:0 U treoj utakmici priprema, trener Bogdan dao je priliku igraima koji su nešto manje igrali, uz nekoliko standardnih u dosadašnjim utakmicama. Utakmica je završila bez pogodaka: Igralo se po lošem vremenu, kiši i vjetru, tako da nije bilo nimalo jednostavno igrati. Meimurje je protiv kazahstanskog prvoligaša bilo puno bolji provnik. Meum, ostali su bez ijedne mrvice sree. Naime, u ak eri navrata pogodili su okvir gola. Gaala su ga eri razliita igraa: Amauri, Vuka, Eliomar, Kova). I ne samo to bilo je na utakmici još najmanje pet velikih zicera, još niz izglednih situacija, ali lopta

nikako nije htjela u gol. Na kraju se istaknuo i Maari kad je obranio jednu od rijetkih izglednih situacija koju je stvorio provnik. Sve u svemu odlina provjera, jedino je šteta što je nedostajala ekasnost.

MEIMURJE BRASOV 1:0 Izgleda da bi bilo najbolje da Meimurje promijeni mjesto igranja iz Hrvatske u Tursku. Naime, tamo ekipa igra na nain da bi se s takvim parjama u hrvatskom prvenstvu borila za gornji dom, a ne da strahuje za opstanak. Šalimo se, ali zaista i prošle i ove godine akoveki prvoligaš u Turskoj je pružio nekoliko zaista kvalitetnih parja. U vjerojatno posljednjoj utakmici priprema (otpala utakmica sa eškom Mladom Boleslav) svladan je rumunjski prvoligaš Brasov 1:0 (0:0), što je trea pobjeda za vrijeme boravka u Beleku. Gol odluke posgao je poetkom drugog poluvremena Zoran Golubovi, inae najbolji strijelac kluba koji je uvijek na meti nekoliko klubova i postoji mogunost njegovog odlaska. Meutim, za sad nema konkretnih ponuda, ve su to samo upi, a klub ga sigurno nee pus bez adekvatne odštete. Inae, Meimurje je moglo i uvjerljivije dobi vrlo dobrog provnika, ali su i Rumunji imali svoje prilike. Štoviše, u prvom dijelu istaknuo se vratar Vuljanko koji je obranio kazneni udarac.

MALONOGOMETNI KUP GRADA PRELOGA 2010.

Galebu naslov pobjednika U nedjelju je završio malonogometni Kup grada Preloga koji se igrao nekoliko pret hodnih vikenda. Pobjednika su odluivali udarci sa 7 metara. Ista situacija bila je i u borbi za tree mjesto u kojoj su uspješniji bili igrai ukovca 77.

Rezultati završnice: za 7. mjesto: NK Otok – NK SK 3 – 2, za 5. mjesto: NK Naprijed – NK Mladost (Prelog) 5 – 4, za 3. mjesto: NK ukovec 77 – NK Draškovec 6 – 6 (5-4) 7m, finale: NK GALEB (Oporovec) - NK TRNAVA (Gorian) 2 - 2 (5:4 7m).

FINALE

GALEB - TRNAVA 5-4 7m (2-2) Suci: Kolari, Jambrovi Strijelci: 1-0 Vuk, 2-0 Domini, 2-1 S. Jakši, 2-2 I. Jakši. Galeb: Dolenec, Domini, Balent, Soka, Erdelji, Frani, Vlah, Mihoci, Mihaljac i Vuk. Trener Damir Pigac. Trnava: Jesenovi, Mlinarec, I. Jakši, Ribi, S. Jakši, Farkaš, Gudlin, Vlah, Baksa, Malovi i Pongrac. Trener Zlatko Baari.

Kadeti Meimurja s trenerima i vodstvom puta u Umagu

JEDAN REMI I ETIRI PORAZA bilanca kadeta Meimurja na završnici Kupa

Bez pravih priprema teško se nositi s najboljima Visokom pobjedom 14:1 kadeti Hajduka svladali su u nedjelju Meimurje i osvojili Kup Hrvatske. Završnica Kupa pet dana je turnirskim sustavom pet momadi koji su izborili nastup odigrana u Umagu. U posljednjoj utakmici kadeti Meimurja pali su totalno psihiki i fiziki nakon što su izgubili kljunu utakmicu za izbjegavanje posljednjeg mjesta na tablici protiv Istre 1861, tako da su doživjeli visoko poraz od splitski vršnjaka i ovim rezultatom malo pokvarili inae vrlo solidan dojam ukupnog nastupa. Treba spomenuti da su se razliku od drugih ekipa kadeti Meimur-

ja spremali za ovu završnicu u neadekvatnim uvjetima jer se nije moglo trenirati u akovcu zbog snijega i leda.

Optimistiki start, loš završetak Kadeti Meimurja pod vodstvom trenera Drage Narane dobro su zapoeli turnir. Odigrali su 0:0 sa Cibalijom. Nakon toga se “planski” izgubilo od Dinama, iako su na toj utakmici teško ošteeni kad sudac nije dosudio isti penal nad Bobiancem i iskljuio iz igre obrambenog igraa modrih. Protiv Istre 1861 igralo se za izbjegavanje zadnjeg

mjesta. Nažalost nije se uspjelo. Puljani su nanijeli zasluženi poraz 2:0, iako je i u toj utakmici bilo sudake nepravde na štetu Meimurja. Meutim, u najvažnijom utakmici ekipa nije bila na nivou na kojem može odigrati. I na kraju je uslijedio težak poraz od splitskih bilih. Kadeti Hajduka uzeli su tako pobjedniki pehar ispred vršnjaka Dinama koje su pobijedili u meusobnoj utakmici koja je odluivala o naslovu. Igrali su još: Cibalia i Istra 1861, a kadeti Meimurja doživjeli su tri poraza i jednu utakmicu odigrali neodlueno. (DZ)

Pobjednici turnira NK Galeb Oporovec s M. Kljajiem, predsjednikom preloške Zajednice sportova koja je organizirala turnir




16. veljae 2010.

OSNOVANA MEIMURSKA MALONOGOMETNA LIGA

12 malonogometnih klubova u borbi za meimurski naslov Od ove sezone krenula je i sluĹžbena Meimurska malonogometna liga pod okriljem Meimurskog nogometnog saveza. Za ligu se prijavilo 12 malonogometnih klubova. Juer (ponedjeljak) je utakmicama u Maloj Subotici i Toplicama Sveti Martin zapoela sa natjecanjem I Meimurska malonogometna liga. U ligi mogu igrati svi igrai osim profesionalci koji su registrirani u klubovima I. HNL ili I. HMNL. Raspored utakmica 1. kola: Mala Subotica: MNK Mala Subo-

tica â&#x20AC;&#x201C; MNK Promess (Mala Subotica) odigrano juer, Toplice Sveti Martin: MIP Weyland (PuĹĄine) â&#x20AC;&#x201C; Bumbari (Gorian) odigrano juer, akovec, dvorana II OĹ : MNK Tesarstvo PreloĹžnjak (Mihovljan) â&#x20AC;&#x201C; MNK Podturen danas (utorak) u 18,30 sati, Donji Kraljevec: MNK HemuĹĄevec â&#x20AC;&#x201C; MNK Strahoninec srijeda u 20 sati, Mala Subotica: MNK Vularija â&#x20AC;&#x201C; MNK Gornji KurĹĄanec petak u 17 sati, Prelog: MNK Chenesa (ehovec) â&#x20AC;&#x201C; MNK Klub 75 (Kotoriba) petak u 22,30 sati.

7. MEMORIJALNI MALONOGOMETNI TURNIR â&#x20AC;&#x17E;ANTUN BALENT â&#x20AC;&#x201C; TOAâ&#x20AC;&#x153;

paletu pia te predstojee susrete favoriziranih ekipa, organizator poziva sve ljude ĹĄportskog duha da posjete dvoranu u Donjem Kraljevcu.

Toa - legenda Antun Balent â&#x20AC;&#x201C; Toa roen je u Donjem kraljevcu 10. studenog 1939. godine. Puku ĹĄkolu polazio je u rodnom mjestu. U petom razredu postao je juniorski reprezentativac Meimurja. Postao je poznat i odlazi u NK â&#x20AC;&#x17E;Zagrebâ&#x20AC;&#x153; i tamo nastavlja ĹĄkolovanje. Tada postaje juniorski reprezentativac Hrvatske te odlazi u â&#x20AC;&#x17E;NK â&#x20AC;&#x17E;Varteksâ&#x20AC;&#x153; i tamo maturira. Slijedi poziv iz NK â&#x20AC;&#x17E;Rijekeâ&#x20AC;&#x153; te tamo zavrĹĄava Ekonomski fakultet. Kasnije nastavlja karijeru u â&#x20AC;&#x17E;Hajdukuâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;TreĹĄnjevciâ&#x20AC;&#x153;, potom u â&#x20AC;&#x17E;Mariboruâ&#x20AC;&#x153;. U 25. godini odlazi u ĹĄvicarski â&#x20AC;&#x17E;Sionâ&#x20AC;&#x153;, gdje s vremenom postaje igra i trener. Igrao je joĹĄ u â&#x20AC;&#x17E;Xamaxuâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Delemontuâ&#x20AC;&#x153;. Govorio je etiri svjetska jezika. Povratkom u rodno mjesto radi u tvornici â&#x20AC;&#x17E;Feromontâ&#x20AC;&#x153; te jedno vrijeme trenira i istoimeni klub. Mirni i povueni Ĺživot prekinut mu je teĹĄkom boleĹĄu 2000. godine.

Rezultati 13. kola: KaĹĄtel Kamen â&#x20AC;&#x201C; MT 1923 8:5; Caffe bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; Fortuna 8:3; Elita Mel â&#x20AC;&#x201C; TrgoĹĄped 5:4; Kolar â&#x20AC;&#x201C; Agricola 7:4; Caffe bar Corona â&#x20AC;&#x201C; Ekom 10:8; TMT â&#x20AC;&#x201C; Plitvica 13:4; Brezje â&#x20AC;&#x201C; Letina 10:3; Bolnica slobodna. Parovi 14. kola: Kolar â&#x20AC;&#x201C; Letina; Fortuna â&#x20AC;&#x201C; Elita Mel; TrgoĹĄped â&#x20AC;&#x201C; KaĹĄtel Kamen; Caffe bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; TMT; Agricola â&#x20AC;&#x201C; MT 1923; Caffe bar Corona â&#x20AC;&#x201C; Plitvica; Bolnica â&#x20AC;&#x201C; Brezje; Bolnica â&#x20AC;&#x201C; Brezje; Ekom slobodan.

TABLICA 1. Elita Mel 2. Fortuna 3. TrgoĹĄped 4. Ca e bar Arcus 5. KaĹĄtel Kamen 6. TMT 7. Ca e bar Corona 8. Kolar 9. Brezje 10. MT 1923 11. Bolnica akusk m. 12. Plitvica 13. Agricola 14. Lena 15. Ekom

12 12 12 12 12 12 12 12 12 13 12 12 12 13 13

Petnaest medalja iz Daruvara

11 11 11 9 7 8 5 4 4 4 4 3 2 1 1

1 0 0 0 2 1 1 3 0 2 1 1 1 1 0

0 1 1 3 3 3 6 5 8 6 7 8 8 11 12

102 151 122 100 75 82 73 52 49 62 72 60 52 54 66

37 57 48 41 57 72 71 59 103 85 97 102 83 127 133

34 33 33 27 23 22 16 15 15 14 10 10 7 4 1

Tako je sve dobro izgledalo na gostovanju u Bjelovaru, ali na kraju su domain i Željo samo podijelili bodove. U uvodnom bloku akoveki sastav poveo je s dva boda prednosti. Nije bilo loťe ni u sredini, iako Pigac i Vresk nikako da pronau pravu formu. Na kraju je domainu bod donio donedavno lan Željezniara. Iskusni Jagi ne samo da je svladao Pokrivaa nego je postavio najbolji rezultat dana i to je domainu donijelo bod zahvaljujui boljem omjeru u unjevima. (dz)

BJELOVAR 4 (3445) Ĺ˝ELJEZNIAR 4 (3405) Betlehem â&#x20AC;&#x201C; KoĹĄak 0:1 (2:2, 556:578); RuĹžman â&#x20AC;&#x201C; P. Turk 0:1 (1,5:2,5, 569:566); Mrkonji â&#x20AC;&#x201C; Pigac + Vresk 1:0 (4:0, 582:254+278); Gali â&#x20AC;&#x201C; Plevnjak 0:1

(1,5:2,5, 582:588); Ĺ antek â&#x20AC;&#x201C; Punikar 0:1 (1:3, 546:567); Z. Jagi â&#x20AC;&#x201C; Pokriva 1:0 (3:1, 614:574).

Ostali rezultati: Kon. Osijek 6 (3552) â&#x20AC;&#x201C; Zanatlija 2 (3420); Adrianeon 5 (3507) â&#x20AC;&#x201C; Trilj 3 (3364); Novska 1,5 (3431) â&#x20AC;&#x201C; PoĹĄtar 6,5 (3563); GrmoĹĄica 3 (3646) â&#x20AC;&#x201C; ZapreĹĄi 5 (6371); Zadar 7,5 (3699) â&#x20AC;&#x201C; K. Premijer 0,5 (3554).

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreťi 3. Novska 4. Poťtar 5. Konikom 6. Grmoťica 7. Zanatlija 8. Željezniar 9. Adrianeon 10. Kandit 11. Bjelovar 12. Trilj

MEIMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15 15

13 11 11 10 10 8 7 6 4 4 3 1

0 0 0 1 0 1 0 1 0 0 1 0

23 4 4 4 5 6 8 8 11 11 11 14

94,5:25,5 77:43 74,5:45,5 71,5:48,5 72:48 74:46 62:58 50:70 45,5:74,5 43,5:76,5 39,5:80,5 16:104

2. ŽL

3. ŽL

Favoriti rutinski

Derbi sredine tablice pripao Lopatincu 1

Vodei upisali nove pobjede

Ovo kolo 2. ŽL nije bilo izrazito stresno i napeto kao prijaťnja kola, ve su bolje ekipe s papira pokazale to i za stolovima. Tablino gledano, najzanimljiviju susret odigrali su etvrtoplasirana ekipa Lopatinca 1 i petoplasirana ekipa Putjana 3, meutim umjesto neizvjesnosti do samog kraja susreta, Lopatinec 1 je me praktiki zavrťio u prva dva kruga odigravanja pojedinanih susreta i razbio svoje prve pratitelje na tablice sa samo jednim izgubljenim pojedinanim susretom. Od ostalih susreta, napomenimo da STK 2 nije uspio doi do cjela dvo boda na gostovanju kod slabaťnog Cirkovljan Zabat-a 1, ve se morao zadovoljiti samo s jednim. Rezultati: Lopatinec 1 - Putjane 3 9:1, MSTC-Nostro-Štikma - Šenkovec 4 3:7, Cirkovljan Zabat 1 - STK 2 5:5, Mihovljan 3 - Hodoťan Elektro team 3:7, Mala Subotica 1 - Nedeliťe 1 odgoeno.

1. Ĺ enkovec 3 2. MSTC-NT 3. Damtex 1 4. Kos Kotoriba 3 5. Putjane Brid 6. Ĺ enkovec 2 7. Kos Kotoriba 2 8. HE-DRA 1 9. Katex 10. HodoĹĄan 1

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 10 8 8 5 4 3 2 0 0

Ni odigrano jedanaesto kolo 3 ŽL nije uspjelo niti malo, barem trenutno rasplesti situaciju na vrhu, ťto ovu liguini veoma posebnom. Tri vodee ekipe sa jednakim brojem bodova opet su upisale nove pobjede, i tako navjestile da se rasplet neizvjesne situacije na vrhu nee znati sve do meusobnih susreta vodeih, ili eventualno nekog naoekivanog kiksa. U ovom kolu najuvjerljiviji, takoer i maksimalan bio je Donji Kraljevec 1, koji je ekipu sa samog dna lige. Lopatinec 3 doslovno pregazio i tako ostalo u borbi za naslov, dko ekipi Lopatinca 3, status treeligaťa opasno vidi o tankoj niti. Rezultati: Hodoťan 2 - Putjane 4 7:3, Draťkovec - Kos-Kotoriba 4 3:7, Mihovljan 4 - Lopatinec 2 6:4, Lopatinec 3 - Donji Kraljevec 1 0:10, Šenkovec 5 - Putjane 6 4:6.

TABLICA 0 0 1 0 1 1 0 1 2 2

0 1 2 3 5 6 8 8 9 9

92:18 87:23 72:38 72:38 63:47 50:60 27:83 40:70 27:83 20:90

22 20 17 16 11 9 6 5 2 2

1. NedeliĹĄe 1 2. Mala Suboca 1 3. HodoĹĄan ET 4. Lopanec 1 5. Putjane 3 6. Ĺ enkovec 4 7. STK 2 8. Mihovljan 3 9. Cirkovljan Zabat 10. Nostro Ĺ kma

10 10

8 8 7 7 4 5 4 4 0 0

11 11 11 11 11 11 11 11

26 22 22 21 20 17 14 13 8 8 7 2

pripremio: Igor Tkalec

1. ŽL

TABLICA

Elita Mel preuzela vrh

Prvi remi Želje

Hrvatske. NaĹĄi NedeliĹĄani osvojili su petnaest medalja. Zlato su osvojili Ana Ciglari, Dajana Kodrnja, Edita Kodrnja, Darian Lisjak, i Stella Soldat. Srebro su osvojili Jelena BuĹžani, Mia Ĺ ari Horvat, Benjamin Hea i Marin Zadravec. Bronce su osvojili Bijanka Fuko, i Simona Fuko, Jasmin Isakovi, Ivor Trojnar, Edna Pomor i Mateja Rumplin. estitke svim sudionicima, posebno naĹĄim osvajaima medalja.

ProĹĄli vikend u Izmiru, Turska, odrĹžalo se Europsko prvenstvo za juniore i kadete. Neven Kuan, lan KK NedeliĹĄe, osvojio je 16. mjesto, pobijedivĹĄi u prvom kolu predstavnika Bugarske rezultatom 2:0, u drugom kolu poraĹžen je od predstavnika Ukrajine rezultatom 0:3.

Jedanaesto kolo 1. Ĺ˝L pokazalo je veliku nadmo momadi iz gornjeg djela tablice, nad ekipama koje se bore za opstanak ili neku loĹĄiju poziciju. Tu injenicu na najbolji nain su potvrdili ekipe Ĺ enkovca 3 i Kos Kotoribe 3 koje su svojim maksimalnim uinkom u ovom kolu upisale joĹĄe jednu pobjedu, ne izgubivĹĄi niti jedan pojedinani susret. Opravdanu ulogu favorita imali su i ekipe Damtexa 1, Putjana Brid i Nostro Team-a koje su takoer rutinirano odradile svoj posao nad prilino slabijim protivnicima, izgubivĹĄi samo pokoji pojedinani susret. Rezultati: Damtex 1 â&#x20AC;&#x201C; Katex 7:3, HodoĹĄan 1 â&#x20AC;&#x201C; Kos Kotoriba 3 0:10, Kos Kotoriba 2 â&#x20AC;&#x201C; Ĺ enkovec 3 0:10, Ĺ enkovec 2 â&#x20AC;&#x201C; Nostro Team 1:9, Putjane Brid â&#x20AC;&#x201C; HE-DRA 1 8:2

20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA JOSIP FRANCKI-JOJA - PAN LIGA 2009./2010.

PRVA HRVATSKA KUGLAKA LIGA

Neven Kuan osvojio 16. mjesto

U gradu Daruvaru odrĹžalo se prvenstvo sjeverozapadne

U vodstvu Sedmica U organizaciji veterana NK â&#x20AC;&#x17E;HodoĹĄanâ&#x20AC;&#x153; u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu odrĹžava se ve tradicionalno, 7. po redu veteranski memorijalni malonogometni turnir u sjeanje na sportsku legendu, â&#x20AC;&#x17E;Antuna Balenta â&#x20AC;&#x201C; Tou. Turnir je svojom dobrom organizacijom privukao poznata nogometna imena ne samo iz Meimurja, ve i iz susjedne Podravine i Zagorja. Glavna igraka imena predvode i svoje ekipe koje se u zasad odigranih pet kola nalaze u samom vrhu tablice (Ĺ upljika, Ĺ tefulj, Vlahek, Havaji, Mihokovi, braa Srpak i dr.). Od ukupno prijavljenih 11 ekipa zasad je vodea ekipa â&#x20AC;&#x17E;Sedmiceâ&#x20AC;&#x153;sa 13 bodova, slijedi ekipa â&#x20AC;&#x17E;Novak i Novakâ&#x20AC;&#x153; sa osvojenih 12 bodova, dok sredinu tablice vrsto drĹže â&#x20AC;&#x17E;Iskusni jahaiâ&#x20AC;&#x153; sa 10, â&#x20AC;&#x17E;Sizimâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Klima MontaĹžaâ&#x20AC;&#x153;, â&#x20AC;&#x17E;Slogaâ&#x20AC;&#x153; sa 9 bodova te â&#x20AC;&#x17E;Termitiâ&#x20AC;&#x153; sa 6 bodova. â&#x20AC;&#x17E;Ekipa â&#x20AC;&#x17E;Don Balonâ&#x20AC;&#x153; i proĹĄlogodiĹĄnji pobjednik â&#x20AC;&#x17E;Jasenoviâ&#x20AC;&#x153; osvojili su po 3 boda, dok se na zaelju nalaze â&#x20AC;&#x17E;Hvidraâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Prijateljiâ&#x20AC;&#x153; bez osvojenih bodova. Utakmice se odrĹžavaju svake subote u vremenu od 16.00 do 20.00 sati dok turnir traje do 20. oĹžujka. S obzirom na osigurane dobre uvjete za igru, poznato sudako ime (Mijo Horvat), ĹĄiroku

PREDSTAVNIK KK NEDELIĹ E nastupio u Izmiru na EP

TABLICA 0 0 2 2 3 1 1 0 2 2

2 2 2 2 4 5 6 6 9 9

73:27 73:27 73:37 64:46 55:55 54:56 55:55 50:50 22:88 18:92

16 16 16 16 11 11 9 9 2 2

1. HodoĹĄan 2 2. Donji Kraljevec 1 3. Mihovljan 4 4. Putjane 6 5. Ĺ enkovec 5 6. Kos Kotoriba 4 7. Lopanec 2 8. DraĹĄkovec 9. Putjane 4 10. Lopanec 3

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

8 8 8 7 5 4 3 3 1 0

1 1 1 1 3 1 3 1 3 1

2 2 2 3 3 6 5 7 7 10

79:31 17 72:38 62:48 66:44 60:50 56:54 52:58 36:74 44:66 23:87

20 17 17 15 13 9 9 7 5 1

4. ŽL

5. A ŽL

Borba za tree mjesto

Jedanaesta Prvi poraz Donjeg uzastopna pobjeda Kraljevca 2 STK-a 3 Jedanaesto kolo 5 B ŽL zasigurno je

Nakon jedanaestog kola vodea Kos Kotoriba 5 moŞe lagano odahnuti, jer njen najvei rival u ligi Damtex 2 ovo kolo je naŞalost na gostovanju kod vrlo solidne ekipe MSTC Nostro Žiťkovca uspio doi samo do boda, dok je vodea Kos Kotoriba 5 lakoom svladala ekipu iz donjeg doma tablice prepustivťi im samo jedan pojedinani me. Iako je vodeu dvojac praktiki nedodirljiv, borba za tree mjesto sve je Şeťa i Şeťa. ak etiri ekipe su u igri sa jednakim brojem bodova, ali moramo napomenuti da je u najpovoljnijoj situaciji Nostro Žiťkovec koji ima utakmicu manje, tj. Šansu viťe da napravi barem mali rasplet u sljedeim kolima. Osim kiksa Damtexa 2, ostali rezultati su prema oikavanima. Rezultati: Mala Subotica 2 - Klima-montaŞa 1 6:4, Orehovica 1 - Nedeliťe 2 6:4, MSTC-Nostro Žiťkovec - Damtex 2 5:5, Šenkovec 6 - HEDRA 2 9:1, Kos-Kotoriba 5 - Hodoťan 3 9:1.

5. B ŽL

Nezaustavljivi STK 3 i u ovom je kolu pokazao i dokazao da je najkvalitetnija ekipa 5.A ŽL, te je upisao svoju jedanaestu uzastopnu pobjedu, te se tako odvojio na velikih etiri boda razlike od prvog mu pratitelja Šandorovca. Iako je vrlo dobra ekipa Šandorovca trenutno druga, ne mora znaiti da e i tako ostati jer tijekom cjele sezone se vodi grevita borba za to drugo mjesto izmeu tri ekipe. Sve ekipe su upisale nove, uvjerljive pobjede, jedino je vodei STK 3 bio maksimalan, bez izgubljenog pojedinanog susreta. Rezultati: Putjane 7 - Zasadbreg 3:7, Mihovljan 5 Primabiro - Putjane 8 7:3, STK 3 Šenkovec 8 10:0, Šenkovec 7 - Šandorovec 2:8, Mladost - Dragoslavec Breg 7:3.

obiljeĹžio susret izmeu etvertoplasirane Male Subotice 3 i vodeeg Donjeg Kraljevca 2, u kojem je u napetoj zavrĹĄnici slavila Mala Subotica 3 minimalnom pobjedom, i tako nanijela prvi prvenstveni poraz ekipi Donjeg Kraljevca 2. Drugoplasirana ekipa Klima MontaĹže 2, doslovno se izvukla protiv solidne ekipe Cirkovljan Zabat-a 2 te slavila takoer minimalnom podjedom. Posljednja Orehovica 2 opet je dobila â&#x20AC;&#x17E;porcijuâ&#x20AC;&#x153; i tako ostala zabetonirana na dnu tablice. Rezultati: Mala Subotica 3 - Donji Kraljevec 2 6:4, Prelog - Klima-montaĹža 3 6:4, Klima-montaĹža 2 - Cirkovljan Zabat 2 6:4, Donji Kraljevec 3 - Orehovica 2 10:0, Kos-Kotoriba 6 - Putjane 9 0:10.

TABLICA

TABLICA

TABLICA Kos-Kotoriba 5 Damtex 2 Šenkovec 6 Klima-montaŞa 1 MSTC-Nost. Žiťkovec Orehovica 1 Nedeliťe 2 Hodoťan 3 HE-DRA 2

11 11 11 11 10 11 10 11 11

9 7 6 5 5 5 4 3 2

1 2 1 3 3 3 1 0 0

1 2 4 3 2 3 5 8 9

77:33 67:43 70:40 63:47 54:46 59:51 47:53 38:72 42:68

Mala Suboca 2

11

1

0 10 23:87

19 16 13 13 13 13 9 6 4 1

1.STK 3 2.Ĺ andorovec 3.Zasadbreg 4.Mihovljan 5-Primabiro 5.Ĺ enkovec 7 6.Putjane 8 7.Putjane 7 8.Ĺ enkovec 8 9.Dragoslavec Breg 10.Mladost

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

11 8 8 8 5 4 3 1 1 1

0 2 2 2 0 1 0 2 1 0

0 1 1 1 6 6 8 8 9 10

95:15 81:29 76:34 76:34 51:59 41:69 36:74 29:81 36:74 29:81

22 18 18 18 10 9 6 4 3 2

1.Donji Kraljevec 2 2.Klima-montaĹža 2 3.Putjane 9 4.Mala Suboca 3 5.Cirkovljan Zabat 2 6.Donji Kraljevec 3 7.Prelog 8.Kos-Kotoriba 6 9.Klima-montaĹža 3 10.Orehovica 2

11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

10 8 7 7 6 6 5 3 1 0

0 1 1 1 0 0 1 0 0 0

1 2 3 3 5 5 5 8 10 11

80:30 76:34 71:39 60:50 66:44 65:45 62:48 36:74 28:82 6:104

20 17 15 15 12 12 11 6 2 -1




16. veljae 2010.

KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER B 1 LIGA SJEVER

Poraz Meimurja! Tamo gdje se to najmanje oekivalo, momad Meimurja naletjela je na «koru od banane». Na gostovanju u Ivancu, momadi koja je etvrta otpozadi, koja je tek 5 puta slavila u prvenstvu, gostujui košarkaši krenuli su u utakmicu sistemom «lako emo». Pa su u prvoj etvrtini popili 29 koševa (a akovekoj ekipi je obrana do sada bila «trade mark»). Pa su svašta pokušavali ne bi li se vratili u utakmicu, pa su u drugom poluvremenu na kratko i poveli,no...Netranje, neborbenost, ne spuštanje u obrambeni stav, ne skakanje, fulavanje zicera, o trici da ne pišemo, «asistiranje» protivniku...sve te negativne stvari skupile su se u ovoj jednoj utakmici na strani «konja»(logotip Meimurja). Sada ve i pogled na tablicu izaziva pomalo «frku», naime uz ovaj doživljeni poraz momad Meimurja tek oekuju pravi ispiti – gostovanje kod Podrav-

ca, gostovanje kod Križevaca, te domaa utakmica s Vindijom. Ne treba zanemariti niti slijedeu domau utakmicu protiv maksimalno udljivog Nedeliša -hoe li ovi odigrati kao protiv Podravca (minus 90?!) ili kao protiv Vindije(pobjeda)? (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Podravac – Križevci 64:92

akovec – ŠK Vindija 64:85 (14:20, 18:19, 15:21, 17:25)

AKOVEC: Wrana, Kranjec 4, Prprovi L. 12, Megla 11, Prprovi M. 2, Golubi N. 4, Juras 4, Prošev 11, Lonari, Ostoja 12, Valkaj 4. Nedeliše – Bjelovar 91:98 (18:34, 17:19, 31:24, 25:21)

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

Prijave za domainstvo Polufinalnih turnira! Ove godine juniorski Poluinale državnog prvenstva igrat e se od 21.- 25. travnja, kadeti od 12. – 16. svibnja, a mlai kadeti od 2. – 6. lipnja. Prijave za organizaciju ovih turnira treba

poslati najkasnije 45 dana prije datuma održavanja pojedinog turnira na adresu: Košarkaški savez Sisako- moslavake županije (za Darka Kotaranina) ul. A. i S. Radia 41, 44 000 Sisak.

UDRUGA košarkaških sudaca Meimurske županije

Organizacija teaja za suce! Udruga košarkaških sudaca organizira teaj za košarkaške suce, te poziva kandidate starije od 14 godina da se jave u prostoriju Košarkaškog saveza Meimurske županije (preko

NEDELIŠ E: Gospoi 16, Naki, Posavec, unuš, Glumac 12, Šegovi 6, Štei 9, Bašek, Šamarija 21, Bai 27, Golik.

MEIMURJE: Jeleni, Terek, Novak Marek 4, Vugrinec 3, Hrka A. 9, Zaspan 9, Hrka N. 1, aji, Vuruši, Novak Mario Medo 16, Novak Man. 6, Golubi 10.

puta restorana Pilke) A. Schulteisa 19, u petak 26. veljae ove godine s poetkom u 19 sati. Sve ostale informacije možete dobiti kod voditelja teaja na broj 098/493 767 – Danijel Peri.

16

15

1

31/+356

2. Križevci

16

12

4

28/+401

3. Podravac

16

12

4

28/+249

4. ŠK Vindija

16

12

4

28/+222

5. Petar Zrinski

16

10 6

26/+120

6. Bjelovar

16

9

7

25/-6 24/0

7. AKOVEC

16

8

8

8. Ivanica

16

6

10 22/-69

9. NEDELIŠ E

16

6

10 22/-310

10. Radnik

16

2

14 18/-245

11. Graar

16

2

14 18/-277

12. Mladost()

16

2

14 18/-441

KOTORIBA: Zvošec B., Igrec, Habuš 2, Zvošec A. 12, Fuš Hi., Fuš Hr., Munka 7, Zvošec F. 9, Zlatar 15, Pogorelec 12, Selianec, Ujlaki 12.

Grafiar II – Cestica 2000 90:52

Koprivnica – Mursko Središe 65:81(17:28, 19:19, 17:24, 12:10)

Dubravan – Mladost Ivanovec 82:68(16:15, 21:13, 27:15, 18:25)

MURSKO SREDIŠ E: Varga 14, Brodar, Kralji 8, Levai T. 2, Levai M. 9, Radikovi 2, Cilar

DUBRAVAN: Varga 8, Rusak 2, Jakupak 26, Haramija,

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

U kadetskoj konkurenciji (igrai 94. godišta i mlai) zapoelo je doigravanje, dakle momadi su smještene u skupine otprilike podjednake kvalitete. No, odstupanja su uvijek mogua, pa su u prvom kolu kadeti (ak i mlai od propisanog godišta) Meimurje II tukli Cesticu preko 100 koševa razlike, dok su nešto manjom razlikom «serjanari» (košarkaši M. Središa) pobijedili u Prelogu. (bh)

Peri, Matoša, Koss. Trener Damjanovi B. DONJI KRALJEVEC: Branilovi 2, Švenda 2, Ivanovi D. 25, Sinkovi G. K. 4, Ivanovi J., Dopu, Taradi, Paan 23, Glavina 6, Grozdek. Trener Horvat T.

Mursko Središe – Donji Kraljevec 71:62(26:13, 12:22, 18:17, 15:10)

1. MEIMURJE

11

9 2 20/+218

2. Ivanica

11

8 3 19/+121

3. ŠK Vindija

10 9 1

4. MURSKO SREDIŠ E 11

19/+152

5 6 16/-33

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI

5. MLADOST IVANOVEC 12 4 8 16/-129

MURSKO SREDIŠ E: Varga 51, Levai, David 5, Vrbani, Radikovi 13, Kralji 2, Korbelj, Lesar, Novak,

6. DONJI KRALJEVEC

10 3 7

7. DUBRAVAN

11

TABLICA 1. DUBRAVAN

14 13 1

27/+343

2. M. SREDIŠ E

14 13 1

27/+328

3. PRELOG

14 12 2 26/+253

4. KOTORIBA

14 9 5 23/+70

5. Lepoglava

14 9 5 23/+44

6. MEIMURJE GLOBETKA 13 7 6 20/+35 7. Graar II

14 6 8 20/-24

8. MLADOST IVANOVEC 14 5 9 19/-123 9. Koprivnica

14 4 10 18/-58

10. DONJI KRALJEVEC

13 4 9 17/-85

11. Vinica/-1

14 1 13 14/-370

12. Cesca 2000

14 0 14 14/-413

Poelo doigravanje!

TABLICA

Ivanica – ŠK Vindija 63:67

Vinica – Prelog 47:106

PRELOG: Blažona 2, Hajdinjak 5, Šolja 17, Pusti 17, Blažeka 4, Šari 3, Jankovi 9, Ciglar, Jambroši 12, Poredoš 37.

KADETSKA LIGA regije sjever, doigravanje od 5. do 11. mjesta

Mursko Središe tuklo Donji Kraljevec! U dvije odigrane utakmice 13. kola lige za 18- godišnjake i mlae, lider ŠK Vindija tukla je na gostovanju Ivanicu, a Mursko Središe (Varga 51 koš!) kod kue nadjaalo Donji Kraljevec. (bh)

5, Bedi, Dodlek 13, Tkalec 23, Bogdan 2, Srnec 3.

Lepoglava – Kotoriba 81:69 (20:13, 24:24, 22:12, 15:20)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

TABLICA 1. MEIMURJE

Lukša R. 10, Brljak 2, Majcen 18, Orehovec 10, Horvat, Štei 6. ML ADOST IVANOV EC: Vuruši 6, Gašparlin, Vuaj 19, Mihoci, Kranjec R., Drk 27, Vugrinec, Klinec 11, Bjelobrk, Kresinger 5.

U 14. kolu najnižega ranga košarke u Hrvata veina utakmica odigrala se s predvidljivim rezultatom, jedino se oekivalo nešto više od Kotoribe na gostovanju u Lepoglavi. No, kotoripske košarkaše može tješiti injenica da su se i jae ekipe tamo «okliznule». (bh)

Ivanica – Meimurje 70:58(29:21, 10:10, 16:19, 19:8)

Radnik – Grafiar 76:72 Mladost() – Petar Zrinski 80:85

Kotoriba izgubila u Lepoglavi!

13/-75

Cestica 2000 – Meimurje II 19:123

MEIMURJE II: Hamer 10, Novak 3,Sabol,Jambrovi23,Momilovi 1, Mati 10, Keresteš 28, Zorkovi 6, Novak 33, Vrus 9. Trener Novak S. Prelog – M. Središe 31:81

PRELOG: Kuli, Grabant, Podvezanec 9, Iveli, Bezmanec, Budiša 7, Hoblaj 6, Soka 1, Balent, Vuk 8, Krušelj, Mikec, Vlah. Trener Krha MURSKO SREDIŠ E: Podkrajac, Radikovi 11, Matoša 6, Novak 7, Peri13,RepalustL.5,Kos7,Lesar 4, Breglec 28. Trener Soldat J.

0 11 11/-254

KOŠARKAŠKI KLUB Mursko Središe pod novim nazivom

KK Rudar Cimper Mursko Središe

Ivan Boži, i dalje predsjednik kluba Od nedjelje Košarkaški klub Mursko Središe nosi novi naziv. Odlukom skupštine klub se zove Košarkaški klub Rudar - Cimper Mursko Središe. Promjeni naziva kluba prethodilo je potpisivanje sponzor-

skog ugovora izmeu poduzea TEAM iz akovca i kluba, a ugovore su potpisali direktor TEAM - a. Josip Švenda i predsjednik kluba Ivan Boži. TEAM e klub godišnje pomagati s dvadesetak tisua kuna te na razne druge naine, a za uzvrat klub e u nazivu nositi ime pivnice i restorana Cimper koji djeluje u sklopu sustava TEAM - a. Za potpisivanje ugovora najzaslužniji su dogradonaelnik Dražen Srpak i referent u Gradskoj upravi Bojan Brako, koji su sa TEAM - om uspješno obavili pregovore. - Pregovore smo zapoeli na Boži, a na Valentinovo ih okrunjujemo potpisom o suradnji. Valentinovskom porukom, neka ljubav izmeu kluba i TEAM -a traje što duže, želim uspješan rad i obostranu korist rekao je dogradonaelnik Srpak. - Skupština je izabrala i novo vodstvo kluba, a za predsjednika je jednoglasno izabran Ivan Boži, koji je tu dužnost obnašao i

Prepoznali smo kvalitetu - Nisu niti malo laka vremena i novac niotkud ne curi, pak se teško odluiti na neko sponzorstvo. No, u ovom primjeru smo prepoznali kvalitetu kluba i njegovog vodstva, koji su došli sa uistinu skromnim zahtjevom i mi smo pristali na sponzorstvo. Osim što je klub vodei u B hrvatskoj ligi, ima vrlo kvalitetan kadar i šanse za ulazak u viši rang i to su isto razlozi našeg sponzorstva, kaže Josip Švenda, direktor TEAM - a, dodajui da kada se poprave prilike u gospodarstvu i donacije e biti izraženije. (sm) Švenda i Srpak su dogovorili sponzorstvo do sada. Isto tako poslovi tajnika povjereni su dosadašnjem tajniku Milanu uriu. U novi Upravni odbor izabrani su Ivan Boži, Tvrtko Balaž, Damir Jurini, Zlatko Breglec

i Bojan Brako. Donijeti su Plan rada i Financijski plan. Klub želi sve kategorije igraa ukljuiti u službena natjecanja, osposobljavati trenere, suraivati s gradom i udrugama te organizirati

turnire i druge priredbe. Za sve aktivnosti planira se potrošiti 85 tisua kuna,a TEAM - ovi novci e tu svakako vrlo dobro doi. Košarka se u Murskom Središu organizirano i natjecateljski igra

od 1973. godine, a klub je nosio razne nazive od DTR Partizana, preko Murala i Modeksa do Cimpera, podsjetio je Josip Cilar, klupska legenda. (S. Mesari)


50

Dobro je znati

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA povodom deset godina djelovanja nagradila trideset štediša, od kojih tri iz Meimurja

Siniša Habuš iz akovca štediša druge generacije Sinišini roditelji uz po- priuštiti. E onda poslije, kad mo stambene štednje i kre- sam si izguštao sve što sam dita temeljem te štednje od si priželjkivao, štednja je bila prije deset godina preselili su logini slijed dogaaja. U biiz stana u kuu. U to vrijeme ti majka mi je predložila da Siniša je bio tinejdžer koji je u zaponem štednju. Kazala je: stanu sobu dijelio sa sestrom. Sine, da sve ne potrošiš, daj I to je bio jedan od glavnih ra- malo štedi. Ne moraš samo zloga što su roditelji odluili izlaziti. I tako je poela štedpoboljšati obiteljsko stam- nja na pet godina. beno pitanje te su izgradili • Je li to štednja zbog kuu u kojoj je svatko dobio štednje ili ve postoji nesvoj prostor. Siniša je bio odu- kakva namjera s tom štedševljen novim kvalitetnijim njom? stambenim prostorom, jer u - Za sada još ne znam, trestanu u kojem je dijelio sobu nutano nemam stambenih sa sestrom nije imao nikakvu problema, živim u roditeljprivatnost. Danas, kada je i skoj kui i to mi sada odgovaRSS_DPS_pasica_medjimurskeN.ai 12/8/08 4:06:45 PM sam zaposlen i ima vlastite ra. Uplaivat u do kraja roka prihode, na nagovor majke ugovorenog štednjom i tada i sam je otpoeo stambenu u vidjeti što sa štednjom, ali štednju. mislim da u, kad štednja bu• Kako ste se odluili na de gotova, taj novac potrošiti na stambeno pitanje, možda štednju? i za ureenje potkrovlja u ro- one koji imaju višak novca - Evo kako je to bilo. Zapoili i za one koji žele doi do diteljskoj kui. slio sam se i u poetku sam si svoga vlastitog stana? • Vi ste se u štednju od svoje zarade priuštio sve - Ja mislim, ako netko želi ono što sam želio, a bez osob- ukljuili zbog viška novca, nih primanja nisam si mogao ali je li ta štednja samo za riješiti stambeno pitanje, tre-

Dobar glas daleko se uje, a dobra iskustva i dalje. Zato nije udno što je u obitelji Habuš iz akovca, nakon roditelja, tradiciju štednje nastavio sin. Sinišini su roditelji uz pomo Raiffeisen stambene štednje riješili stambeno pitanje, pa su tu dobru tradiciju i pozitivno obiteljsko iskustvo prenijeli i na svog sina. Doznali smo to u razgovoru sa Sinišom Habušom iz akovca koji je jedan od trideset dobitnika Raiffeisen nagradne igre i jedan od trojice iz Meimurja. Siniša Habuš osvojio je novanu nagradu u iznosu od pet tisua kuna.

redivo bolje živjeti nego u stanu. • Kako ste se osjeali kada ste saznali da ste dobitnik pet tisua kuna?

RSS_DPS_pasica_medjimurskeN.ai

ba mu stambena štednja, ali sigurno da je lakše ako imaš višak novca za kakav depozit za budue rješavanje stambenog pitanja.

12/8/08

4:06:45

•ŠtednjajetradicijauVašoj obitelji,prenijetanaVastemeljemiskustvavašihroditelja? - To je pozitivno iskustvo, tim više što je u kui neuspo-

- Prvi osjeaj kada sam saznao bio je da se neu previše nadati. No onda sam otišao na web stranicu i pogledao i vidio da je dobitnik Siniša Habuš iz akovca, ali kako imam imenjaka u akovcu, tek kada sam dobio službenu obavijest bio sam siguran u dobitak koji me jako obradoPM vao. No, u šali dodaje, budui da u akovcu ima imenjaka, možda doe do zgodne zabune pa mu možda dva puta uplate dobitak, jer štednja nikad nije na odmet. Sredstva od dobitka bit e pridodana štednji. (BMO)


Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Dobro je znati 51

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  <Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

IZVANREDNO VAŽNA OBAVIJEST!!!

STANJE

VALON regal A

A regal TIN

ZapoÄ?eli smo s preureÄ&#x2018;enjem centra Ä&#x152;AKOVEC ĹĄto znaÄ?i, da se uz VaĹĄu pomoÄ&#x2021; bliĹžimo poÄ?etku rada sa ĹĄirim asortimanom. OÄ?ekujemo VAĹ U POMOÄ&#x2020;! Pomozite nam isprazniti naĹĄ salon namjeĹĄtaja.

UZ MAKSIMALNE POPUSTE

PoĹžurite, naĹĄe uvijek ljubazno osoblje Ä&#x2021;e vas vrlo rado provesti kroz Veliku ponudu sniĹženog asortimana svjetski poznatih robnih marki.

CIJENE S KOJIMA NISMO MISLILI NA NAĹ GUBITAK, VEÄ&#x152; NA VAĹ E ZADOVOLJSTVO! kuhinja

12.46104kn

6.853

kn

11.323

85

kn

F3 stolica

4.529

Ä?. stol za ra

S 213

kn

NZIJA HORTE POMIÄ&#x152;NO

400kn

199

IZVANREDNO STANJE

kn

ONCHA ra LA C garnitu

900kn

549

kn

31.638kn

12.655

8.164kn

5.499

kn

kuhinja

kn

UOVA soba N spavaÄ&#x2021;a

LINA

38.82324kn

15.529

kn

11.55455kn

Lesnina Ä&#x152;AKOVEC, Globetka b.b. radno vrijeme: pon. - petak: od 9 - 20 subota: od 8 - 20

3.466

kn

Akcija vrijedi od 15. 2. do 20. 2. 2010 ili do rasprodaje zaliha. *U skladu s uvjetima Lesnine.

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

60

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

ili kreditom do 60 rata Diners, Master GO RATA (Amex, RATA RATA card, Ä&#x152;ekovi, stambeni krediti bez kamata ... )*


52

Dobro je znati

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  <Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*


16. veljae 2010.

Pisma i priopćenja 53

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKA DEMOKRŠANSKA STRANKA, PODRUŽNICA MEIMURSKI DEMOKRŠANI

U Meimurju cvjeta gospodarski kriminal u lokalnoj samoupravi Prije pola godine, odmah poslije ustroja novoizabrane lokalne vlasti, Meimurski demokršani upozoravali su upozoravali javnost na neutemeljene najave elnika pojedinih jedinica lokalne samouprave kako namjeravaju povisiti cijene naknada i drugih davanja graana s njihovog podruja, i tom prilikom uputili oštar prosvjed zbog takvih nakana. Tom prigodom smo naglasili kako bi eventualna poveanja nameta, u ova recesijska i krizna vremena predstavlja osobiti udar na standard odnosno socijalu graana i malobrojnih gospodarskih subjekata. Oito je da apel Hrvatskih demokršana u oima bahate “vladajue oligarhije” ne zaslužuje nikakvu pažnju vinovnika takvih nameta. I ne samo to. Lokalni monici, koji dohodovna sredstva svoje institucije i inae ostvaruju dizanjem ruku, izglasavanjem, a ne u lojalnoj konkurenciji subjekata istih ili slinih kapaciteta, pokazuju svoju svemo još drskijim izglasavanjem sve veih i veih cijene njihovog monopolnog gospodarenja.

U akovcu neki nameti poveani za više od 100 posto Grad akovec je tono prije godinu dana, kada smo javno molili za obzir i ukazivali na teško materijalno stanje graana i gospodarstva, gospodarskom subjektu (koji svoje poslove ostvaruje izvan bedema gradskog fiskala), komunalnu naknadu naplatio je 1.184,64 kuna. Isti taj Grad je istom tom subjektu, tono godinu dana kasnije (poetkom ove 2010. godine), istu koliinu svoje “žrtve” naplatio 2.497,65 kuna. Dakle, bez posebnog ra-

zloga, Grad je gospodarskim subjektima povisio cijenu svoje naknade za 111 % , a poveanje je isto za sve gospodarske subjekte u Gradu. Najavljeno je bilo poveanje cijene komunalne naknade od 33%, što je bilo previše, za krizom i recesijom, iscrpljeno gospodarstvo, a sada je to završilo na astronomskih 111%. Nakon toga, namee se pitanje, ima li uope u tijelima takve lokalne samouprave racionalnog gledanja na našu gospodarsku i socijalnu stvarnost. I je li mogue da e ti isti elnici, u posebnim prigodama uvjeravati birako tijelo kako su oni socijalno vrlo osjetljivi, i kako, vjerovali ili ne, ine sve kako bi poticali i razvijali gospodarstvo!

Sveopa pojava nepotizma i korupcije u lokalnoj samoupravi Meimurski demokršani isto su tako, u više navrata javno istupali protiv sveope pojave nepotizma, korupcije i drugih vidova gospodarskog kriminala u lokalnoj samoupravi. I dok se na državnoj razini, barem je takav dojam, primjeuju napukline vrstih ahura poslovnih “kumstava”, u Meimurju još uvijek besprijekorno unkcionira mešetarenje u okrilju politikog “rodbinstva”. Prešutno smo dopustili da pojedini gradovi i opine u Meimurju, ( po uzoru na takvo organiziranje u Metropoli), osnivaju vlastita poduzea za koje se unaprijed zna tko e ih voditi, za koje se unaprijed zna koje e poslove raditi, tko e biti naruitelj i tko e sve to uredno i prekoredno plaati. Naravno, “inicijalna” sredstva osigurava im “njihova majka”, lokalna uprava ! Tako opinski

i gradski elnici, lišeni poslovnog rizika i startnih troškova, postaju gospodarstvenici. Poslovi graevinske i komunalne naravi«njihovih» gradova i “njihovih” opina predodreeni su njima, to se javno i unaprijed obznanjuje, a dobre cijene i još bolju naplatu jami im inicijativna sprega stvorena unutar politike “avangarde” koja vlada tom jedinicom. Prigovori o sukobu interesa, o odsutnosti elementarnih naela javne nabave, za njih su prolazna prašina, nešto na što su ve naueni, nešto što obino traje tri dana i potom se slegne, da bi oni nakon toga uživali u darovanom “bussinesu”, u kojem su izvan politikog habitusa bili “nitko i ništa”. Tako u lijepom našem Meimurju bespogovorno cvjeta gospodarski kriminal, i to upravo u meu onima – «odabranima» koji bi morali biti graanstvu uzor poštenja i bedem zakonitosti. Meutim, opinski i gradski elnici zatomljuju smisao za opedruštvenu problematiku i ope vrijednosti. Prije nekoliko dana, jedna donjemeimurska opina ponovno javno objavljuje da e gospodarskom monopolu susjedne jedinice suprotstaviti osnivanjem vlastite firme, jer njezini elnici unaprijed znaju da e u takvim okolnostima moi sami sebi, dodijeliti inicijalna sredstva, da e «sami sebi natjeajem odabirati» posao, po volji zaraunati i pošteno naplatiti… Takve se nezakonitosti gomilaju u našim lokalnim sredinama. To više, što se više njihovi službenici dodatno educiraju o propisima o javnoj nabavi u cilju suzbijanja sukoba interesa, korupcije i gospodarskog kriminala.

Službe nadzora krenite u akciju Meimurski demokršani pozivaju službe državnog nadzora da se napokon, osvrnu na takvu praksu, na takvu ustaljenu tehnologiju grabeža proraunskih sredstava, jer one u Meimurju poprimaju zabrinjavajue razmjere, a u javnosti se o tome govori i piše kao o uspješnim i opravdanim gospodarskim poduhvatima ! To mora prestati i u proklamiranju i u praksi ! Lokalni dužnosnici moraju se posvetiti stvaranju opih uvjeta za nastanak prihvatljivog socijalnog ozraja svih graana a osobito socijalno ugroženih skupina, kao i za stvaranje pravnih i praktinih okvira za nesmetano razvijanje gospodarskih procesa. A gospodarske aktivnosti lokalnih jedinica moraju se, kroz zakonitu proceduru o javnoj nabavi, povjeriti etabliranim gospodarskim subjektima, - koji danas oskudijevaju s kvalitetnim narudžbama i naplatom. Meimurski demokršani nee se miriti s takvim nakaradnim shvaanjem i tumaenjem izborenih pozicija lokalnih monika, niti sa sve ešim tumaenjem gospodarske umješnosti, - kakva se sve eše želi predstaviti i “prodati” javnosti. Gradske i opinske “mešetare” treba prisiliti da se odmaknu od zavisnosti i okrilja tijela lokalne samouprave i da svoju poslovnu sposobnost unovuju u vlastitoj organizaciji, u slobodnoj i zdravoj konkurenciji, na vlastiti rizik i u okolnostima strogog poštivanja propisa o javnoj nabavi. Za Meimurske demokršane: uro Bel

SURADNJA tri europske energetske agencije meu kojima je i ona meimurska

MENEA na konferenciji u Montpellieru U rancuskom gradu Montpellieru održana je, od 4. do. 6. veljae 2010. godine, konerencija „Les Klimades“ o klimi i stanovanju na Mediteranu. Susrete je organizirala Lokalna energetska agencija iz Montpelliera „ALE“ u suradnji s Meimurskom energetskom agencijom MENEA i španjolskom Agencia de l'Energia iz grada Lleide. Sve te tri agencije surauju u zajednikom programu koji se financira iz programa Intelligent Energy Europe. Svoja iskustva o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena na razvoj urbanistikih planova i planiranje razvoja gradova, projektiranju zgrada u skladu s buduim promjenama klime i specifinim uvje-

tma, prezentirali su brojni strunjaci iz mediteranskih zemalja. Na konerenciji su održana sljedea predavanja: “Utjecaj klimatskih promjena na Mediteran”;” Tehnika rješenja, arobnjako razmišljanje?”; “Ljetna udobnost mediteranske sredine: iskustvo koje se prodaje?”; “Kopenhagen, a poslije?”. Održane su i tri odvojene radionice na temu: “Koje promjene nas oekuju u gradovima i našim životima?”; “Da li e naše zgrade biti ugodne za život 2030. godine?”; “Odgovori za budunost: visoka tehnologija ili ljudi?”. Odgovori na pitanja iz radionica poslužili su kao zakljuak konerencije - klimatske promjene postat e svakodnevnica s kojom e-

mo se susretati, a ne tema o kojoj se samo pria. Gradovi e se nai u novim klimatskim uvjetima, te e svoje planiranje i gradnju morati prilagoditi novim uvjetima. Provoenje promotivnih kampanja, uenje od malena o energetskoj uinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, te ouvanju okoliša, kljuni je element za podizanje svijesti graana. Direktor Meimurske energetske agencije pro. dr. sc. Mladen Borši sudionicima konerencije najavio je drugi susret mediteranskih energetskih konerencija “Mediteranska suneva industrija”, koji e se održati u sklopu simpozija “Mjeriteljska inrastruktura” meunarodne mjeriteljske udruge IMEKO (IMEKO - In-

ternational Measurement Conederation) u Cavtatu od 15. do 17. lipnja 2011. godine. Drugi susret mediteranskih energetskih konerencija organizirat e MENEA s partnerima iz Francuske i Španjolske. Osobiti e dogaaj biti prikaz rezultata pedeset milijuna EUR vrijednog Europskog mjeriteljskog razvojnog programa EMRP (EMRP - European Metrology Research Programme). Cilj je programa EMRP ustanoviti objektivne metode mjerenja energetske uinkovitosti u ovim podrujima: biogorivo, prikupljanje energije, svijetlo, tekui prirodni plin, nova generacija nuklearnih elektrana, pametne elektrine mreže, istosmjerna struja visokog napona.

IZBOR ŽUPANIJSKIH PROELNIKA reakcije jedne od kandidatkinja

Je li zaista proveden najkvalitetniji postupak o odabiru kandidata? U postupku odabira „najkvalitetnijih i najstrunijih kandidata“, u kojem su svi lokalni mediji raspisali o nama razvijajui razliite teorije o „obeanim zapošljavanjima“ i „uhljebljivanju direktora propalih tvrtki“, uglavnom se bez ikakvih kriterija govorilo o našim imenima i osiguravala itanost novina unatrag nekoliko mjeseci. Inormacije o nama, našim uspjesima na pojedinim nivoima testiranja, nepostizanje dovoljnog broja amoznih bodova i na kraju rješavanje „gordijskog vora“ uredno su dolazile iz Županije, odnosno od samog župana. Objavljivanje prethodno navedenih inormacija o nama i našim uspjesima i neuspjesima uvijek je prvo bilo u novinama a tek kasnije smo mi o tome obavještavani. Isticalo se da se radi o najkvalitetnijem postupku, postupku koji bi trebao biti uzor ostalima u nainu odabira kandidata, da su izabrani najstruniji i najkompetentniji kandidati. Logiki zakljuak je da ostali kandidati nisu dovoljno struni ni kompetentni. Zar je to zaista tako? Zar je zaista proveden najkvalitetniji postupak u odabiru kandidata? Znamo da je u cjelokupnom postupku strunost mogla donijeti najviše 17,5 % bodova a kompetentnost je utvrivano na osnovu openitih testova inteligencije i utvrivanja psihološkog

profila, koji su nosili 33,33 % bodova. Preostali bodovi stjecali su se iz podruja osnovnog poznavanja rada na raunalu (praktina provjera znanja) i osnove poznavanja stranog jezika. Cjelokupni postupak pa i intervju s kandidatima obavljen je od strane predstavnice zagrebake tvrtke iako znamo, kao što to zakon izriito veli, da je taj postupak moglo voditi samo Povjerenstvo. No, nije naš problem trošak postupka. Tu se dodatno postavlja i pitanje, koji poslodavac e zaposliti i radnika na porti a da ne razgovara s kandidatom, nego to prepusti nekoj agenciji? To je preporuka ostalim poslodavcima? A samo testiranje? Znamo da su kandidati koji su se javili na više radnih mjesta, prilikom testiranja pisali samo jedan tzv. esej. Bilo nam je reeno da jedan esej vrijedi jednako za sve upravne odjele. Taj jedan esej je razliito bodovan i to u rasponu bodova od 3,00 do 4,10. Kandidati koji su se javili na više radnih mjesta bili su samo jednom psihološko testirani i voen je samo jedan intervju. Ali opet su im dodjeljivani razliiti bodovi, od 7 do 9. Toliko o poštenju. Iz svega navedenog proizlazi da smo svi mi struni i kvalitetni, da nismo manje vrijedni a postupak je bio namješten na nain da najmanje uvažava upravo strunost. Miljenka Radovi, mag. iur.

PISMO urednicima lokalnih i nacionalnih medija roditelja OŠ Gorian

Zašto se mijenja uenicima nastava njemakog jezika? Što se to dogaa u OŠ Gorian. Uslijed školske godine, tonije krajem mjeseca sijenja, ravnatelj škole Stjepan Vadlja mijenja uenicima od 4.-7. razreda nastavu stranih jezika. Naime, do tada prvi strani jezik kojeg su djeca uila je bio njemaki. Djeca su ga imala prema školskom rasporedu 3 sata tjedno. Drugi strani jezik, odnosno izborni bio je engleski jezik. Djeca iji su roditelji izabrali drugi strani jezik (izborni) imali su nastavu dva sata tjedno. Neki uenici od 4.-7. razreda nisu izabrali izborni engleski jezik. U drugoj polovici sijenja ravnatelj škole zamjenjuje nastavu stranih jezika. Engleski jezik postaje obvezni, a njemaki izborni. Nama roditeljima nije jasno što se zbiva. Ravnatelj škole na roditeljskom sastanku obavještava roditelje kako je takve naredbe dobio od strane Ministarstva prosvjete. Zar nije udno da Ministarstvo prosvjete usred nastave mijenja strane jezike po svojoj volji. Kako to da je to sluaj samo u OŠ Gorian i niti u jednoj drugoj školi. Postoji inormacija kako je ta promjena napravljena nakon što je jedan roditelj iz 4. razreda uputio žalbu prosvjetnoj inspekciji. Žalio se kako to da djeca sluaju od 1. razreda engleski jezik, a u 4. razredu engleski postaje izborni. U svim okolnim osnovnim školama strani jezik kojega djeca ue od 1. razreda je obvezni jezik, a drugi strani jezik je izborni.

Što se sad dogaa? Tko e djeci nadoknaditi razliku u nastavi. Nastava izbornog engleskog jezika se održavala dva sata tjedno, a sada postaje obvezni sa tri sata nastave tjedno. Tko i kada e uenicima pokriti razliku? Kako e na taj nain naša djeca biti pripremljena za nastavak školovanja u srednjoj školi? Što je s onim uenicima koji nisu slušali engleski jezik kao izborni, a sada im u 4., 5., 6. ili 7. razredu postaje obavezni? Tko snosi odgovornost za ovakav šlamperaj? Ima li uope Županijski sud za Društvene djelatnost inormacije o ovim dogaajima? Što je Županijski ured za Društvene djelatnost poduzeo? Sve su ovo pitanja na koja mi roditelji ne dobivamo pravilne odgovore. Nastavnici stranih jezika se opozivaju na odluku ravnatelja Stjepana Vadlje, ravnatelj Vadlja na Ministarstvo prosvjete, predsjednica školskog odbora o tome šuti. Ako je ve ravnatelj uinio neke propuste, udno je da predsjednica Školskog odbora koja je iz redova nastavnika nije reagirala. Koja je onda uloga lanova i predsjednika Školskog odbora? Svatko prebacuje odgovornost na drugoga, a tko snosi odgovornost prema djeci. Imali li uope odgovornosti? Netko je oito nainio velike propuste s nenadoknadivim posljedicama po uenike. Tko je tko? Kakve posljedice snosi odgovorna osoba? Zbunjeni roditelji uenika OŠ Gorian


54

Informacije Ovrhovoditelj Privredna banka Zagreb d.d.

oglaĹĄava drugu javnu prodaju nekretnine dana 04.03.2010. godine u 12,00 sa, na 2. roiĹĄtu za prodaju kod Opinskog suda u akovcu, soba br. 23, prodaje se poslovna zgrada i dvoriĹĄte u Kotoribi, Kralja Petra KreĹĄimira IV 12, utvrene vrijednos nekretnine od 1.507.260,05 kuna.

Za sve informacije pogleda oglasnu plou Opinskog suda u akovcu.

Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022; <  Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju Klasa: UPI-350-05/09-01/96 URBROJ: 2109/1-13/2-10-5 akovec, 11. veljae 2010. Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju Meimurske Şupanije, temeljem odredbe lanka 110. i 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07 i 38/09) u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama u katastarskim opinama Železna Gora i Gradiťak i vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie s predmetnim nekretninama da izvrťe uvid u Idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za

formiranje koridora od katastarskih esca u k.o. Železna Gora, k.o. Gradiťak i rekonstrukcija prometnice Gornji Koncovak u postupku koji se vodi po zahtjevu OP INE SVETI MARTIN NA MURI, Trg Sv. Marna 7 Uvid u Idejni projekt radi izjaťnjenja mogu izvrťi: - osobe s dokazom da su stranke u postupku (svojstvo stranke dokazuje se izvatkom iz zemljiťne knjige ili izvodom iz posjedovnog lista, te osobnom iskaznicom) - punomonik stranke s dokazom da zastupa stranku

dana 24. veljae 2010. godine u vremenu od 9 do 14 sa, u Upravnom odjelu za prostorno ureenje i gradnju u Meimurskoj Ĺžupaniji, akovec, Ul. Ruera BoĹĄkovia br. 2, soba br. 8. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskrat e se mogunost uvida u Idejni projekt. Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomonik ne odazovu ovom pozivu.

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1

NATJEAJ za zasnivanje radnog odnosa na neodreeno vrijeme na poslovima RUKOVODITELJA BOLNIKE PREHRANE (M/Ž) uz pokusni rad od 6 mjeseci Uvje: - zavrťen Prehrambeno-biotehnoloťki fakultet (VSS) - 5 godina radnog iskustva od toga 2 godine radnog iskustva na rukovodeim poslovima - poznavanje rada na kompjuteru Kandidat uz zamolbu obavezno dostavlja: Şivotopis, preslik diplome, potvrdu o radu na rukovodeim poslovima, potvrdu o poloŞenom higijenskom minimumu, domovnicu, u roku od 10 dana od objave oglasa na adresu: Županijska bolnica akovec, I.G.Kovaia 1e, Kadrovska sluŞba. O rezultatu izbora donije e se Odluka nakon obavljenog intervjua. Broj: 01-234/2010. akovec, 11.02.2010. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC

Gradonaelnik Grada Preloga objavljuje

NATJEAJ za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu Grada Preloga I Predmet ponude: poslovni prostor u Prelogu, Glavna 33, povrĹĄine 110 m2 II Poetna cijena mjesene zakupnine za poslovni prostor je: 52,00 kn/m2/ mjesec III Poslovni prostor daje se u zakup na 1 godinu. IV Rok za podnoĹĄenje pismenih ponuda je 24. veljaa 2010. godine, a ponude se podnose u Upravu Grada Preloga, Prelog, Glavna 33, s naznakom â&#x20AC;&#x17E;ZA ZAKUP-PRELOGâ&#x20AC;&#x153;. V Pismena ponuda mora sadrĹžava: Naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime ponuaa, adresa, djelatnost koja e se obavlja, iznos mjesene zakupnine po m2 i potvrda o podmirenim obvezama prema Gradu Prelogu. Ponude koje nee sadrĹžava navedene uvjete ili ponude prisgle nakon roka za podnoĹĄenje ponuda, nee se razmatra. VI Kriteriji za odabir ponuda su: 1. najviĹĄi ponueni iznos zakupnine 2. decitarnost djelatnos 3. plaanje obveza prema Gradu Prelogu u zakonskim rokovima (raunajui i prijaĹĄnje zakupnine). VII Gradonaelnik zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natjeaju. VIII Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na broj telefona 040/645-301, radnim danom od 7,30-15,30 sa, a razgledavanje se moĹže vrĹĄi u isto vrijeme uz najavu. GRAD PRELOG

REPUBLIKA HRVATSKA - ME�IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - GRADONAELNIK KLASA: 021-05/10-01/4 URBROJ: 2109/2-01-10-02 Gradonaelnik Grada akovca upuuje

J A V N I P O Z I V ZA UTVRIVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU ZLATNE PLAKETE â&#x20AC;&#x153;GRB GRADA AKOVCAâ&#x20AC;? 1. Gradonaelnik Grada akovca utvruje prijedlog, a Gradsko vijee Grada akovca donosi odluku o dodjeli Zlatne plakete â&#x20AC;&#x153;Grb Grada akovcaâ&#x20AC;?. 2. Prijedlog kandidata za dodjelu Zlatne plakete mogu da: - gradonaelnik akovca - radna jela Gradskog vijea - lanovi Gradskog vijea - Vijee gradskog kotara ili Vijee mjesnog odbora - udruge gospodarstvenika i obrtnika - graani - udruge graana - poduzea - polike stranke - vjerske zajednice - druge pravne osobe 3. Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku s podacima: - o podnositelju pocaja - Ĺživotopisu osobe ili podacima o pravnoj osobi koja se predlaĹže za priznanje - obrazloĹženju razloga zbog kojih se predlaĹže dodjela priznanja i odgovarajua dokumentacija 4. Prijedlog se dostavlja na adresu Gradonaelnik Grada akovec, K. Tomislava 15, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Za dodjelu Zlatne plaketeâ&#x20AC;?, najkasnije do 19. veljae 2010. GRADSKO POGLAVARSTVO Branko Ĺ alamon


Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Informacije 55

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022; <  Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

TUŽNO SJEANJE  <   [

MATIJU Ĺ KVORCA Y +' Â&#x2039;´*Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x201C;ÂŽ* _ Â&#x2039;´*Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* ÂĄ`      [  <[ < <  * §`  |Âľ ^          >  Tata, mama, braa i sestra

SJEANJE  '  `<

IGNACA BELA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, vozaki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida movirani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 ga. Lidija Apostolovski. Natjeaj otvoren do 28.02.2010.g. 2. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica AKOVEC AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU za poslove savjetovanja klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pruĹžanje usluge ponude i sklapanje ugovora o osiguranju, prezentacija i promocija tvrtke, pruĹžanje podrĹĄke klijentima, SSS, VĹ S, VSS , na neodreeno vrijeme, poznavanje rada na raunalu, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, poĹželjno radno iskustvo na ism ili slinim poslovima, poslovna i prodajna orijentacija, sklonost mskom radu, dinaminost i upornost, javi se osobno na gornju adresuilinatel.314-006,098-191-4343 ili na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr Natjeaj otvoren do 31.03.2010. 3. DOM-Ĺ ESTANJd.o.o.SVETIJURAJU TRNJU2,traĹži2ISTAICE,4NJEGOVATELJICE na neodreeno vrijeme, javi se na 091-5765692. Natjeaj otvoren do 17.02.2010.g. 4. STROJOKOP DEBELEC SELNICA, Zrinskih 17, traĹži 1 RUKOVATELJ GRAEVINSKIM STROJEVIMA na neodreenovrijeme,javisena099-7978356. Natjeaj otvoren do 17.02.2010. 5. EMPIR d.o.o. ZAVEĹ AK Frizerski salon Ĺ˝ELJKA, Selnica, traĹži 1 FRIZERKA radno iskustvo poĹželjno, javiti se osobno ili tel. 861-289,098-1809433. Natjeaj otvoren do 17.02.2010. 6. B.P. 90 d.o.o. CAFFE BAR â&#x20AC;&#x153;DA CAPOâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄe, Frankopanska 7, traĹži 2 KUHARA (PIZZA PEKARA) na neodreeno vrijeme, javi se na 543247, 098-248299. Natjeaj otvoren do 17.02.2010. 7. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 AUTOLIMAR â&#x20AC;&#x201C; AUTOLAKIRER, obaveznoradnoiskustvo,naodreeno vrijeme s mogunoĹĄu stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9182092. Natjeaj otvoren do 19.02.2010. 8. Ljekarna mr. ph. DRAGICA-BLAGUS VIANOVI STRAHONINEC, akoveka 26, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodreeno vrijeme, javi se osobno na tel.363-244, 098-1312300. Natjeaj otvoren do 22.02.2010. 9. SPORT-IN d.o.o. SELNICA, Stepineva 10, traĹži 5 PARKETARA â&#x20AC;&#x201C; PODOPOLAGAA na odreeno vrijeme, rad na terenu, javiti se osobno ili na tel. 861-057,099-573-0088ilie-mail:sportin@ck.t-com.hr Natjeaj otvoren do 22.02.2010. 10. INSTALACIJE TUKSAR d.o.o. G. Kraljevec, Marof 13, traĹži 1 KV MONTER

CENTRALNOG GRIJANJA I VODOINSTALACIJA na neodreeno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 095-9025038. Natjeaj otvoren do 27.02.2010. 11. PERMANENS d.o.o. ZAGREB, Radnika cesta 39, traĹži 3 ZASTUPNIKA U OSIGURANJU, SURADNIK U PRODAJI na neodreeno vrijeme, znanje rada na raunalu, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., komunikavnost, spremnost na uenje, usvajanje novih znanja i vjeĹĄna, mjesto rada Meimurska Ĺžupanija, grupno informiranje o nainu rada bit e u Podrunoj sluĹžbi akovec u dvorani br.(18) 19.02.2010. u 12,00, dodatne informacije 01-6126805. Natjeaj otvoren do 19.02.2010. 12. BUJAN d.o.o. PRETETINEC 205, traĹži 1 GRAEVINSKI TEHNIAR-visokogradnje sa obaveznim radnim iskustvom 5 godina na neodreeno vrijeme uz probni rad, samostalnost u radu,poĹželjanstruniispit,javise829565, 098-388689. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 13.Sigurna kua p.p. 160 40000 AKOVEC, traĹži 1 PROF. PSIHOLOGIJE ILI DIPL. PSIHOLOG, najmanje jedna godina radnog iskustva, poloĹžen struni ispit, vozaka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorije, na neodreeno vrijeme s pola radnog vremena, uz prijavu kandida su obavezni priloĹži: Ĺživotopis uz movacijsko pismo, domovnicu, dokaz o strunoj spremi, presliku vozake dozvole â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., presliku isprave o poloĹženom strunom ispitu, uvjerenje o nekaĹžnjavanju ne starije od ĹĄest mjeseci na gornju adresu s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natjeaj za psihologa /injuâ&#x20AC;? - do 17.02.2010.g. 14. TUS-TRADE d.o.o. Ca e bar MURA SVETI MARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javi se na g. Ĺ˝alar Emilu na br. 868-466 ili 098-242878. Natjeaj otvoren do 17.02.2010.g. 15. BISTRO MLINAREC PRELOG, K. Zvonimira 30, traĹži 1 KONOBAR/ ICA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, javiti se na 098-937-1863. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 16. MEC d.o.o. NEDELIĹ E, R. Konara 16a, traĹži 1 GRAFIKI INĹ˝ENJER 2 GRAFIKA STROJARA - RAD NA STROJU, ekso sak, rad na stroju, na neodreeno vrijeme, uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, znanje engleskog jezika, znanje rada na raunalu, mjesto radaPribislavec,Industrijskazona,javi se na 091-517-5845. Natjeaj otvoren do 03.03.2010.g. 17. CosmopolitanLifeViennaInsurance Groupd.d., AKOVEC,K.Tomislava2/1, traĹži ZASTUPNICI OSIGURANJA-viĹĄe izvrĹĄitelja, SSS, VĹ S. VSS, na neodreeno vrijeme, poĹželjno, radno iskustvo, vozaki ispit, â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Informaka znanja. Od kandidata se oekuje moviranost i ustrajanost te komunikativnost za rad na poslovima osiguranja â&#x20AC;&#x201C; javi se

osobnu poslodavcu na gornju adresu ili 040-313-530, 091-4899768. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 18.TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, dr. T. Bratkovia 1, traĹži 1 VĹ S/VSS DIPL.EKONOMIST â&#x20AC;&#x201C;voenje raunovodstvenih poslova, zavrĹĄni raun, staska i ostali poslovi na odreeno vrijemeuzmogunoststalnogzaposlenja, akvno znanje informake, znanje stranih jezika, vozaki ispit B kategorije, 3 godine radnog iskustva, komunikativnost, samostalnost sposobnost, upravljanje ljudskim resursima; 1 VĹ S/ VSSdisponentmeunarodnogprometa i logiske, na neodreeno vrijeme, vozaki ispit B kat. znanje informake, znanje stranih jezika, komunikavnost, samostalnost, upravljanje ljudskim resursima; 5 KV VOZAA C i E kategorije na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, znanje stranih jezika poĹželjno, uz pismenu prijavu potrebno je priloĹži Ĺživotopis, potrebnu dokumentaciju o dokazu strune spreme- diplomu, pismenu zamolbu dostavi na gornju adresu ili e-mail: info@tkalectrans.hr Natjeaj otvoren do 17.02.2010.g. 19. Ugostiteljski obrt AMADEUS PLEĹ KOVEC 160 A, traĹži 1 KONOBAR/ ICA na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 095-9081063, postoji mogunost smjeĹĄtaja. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 20. GRATURSd.o.o.STRAHONINEC,M. Kovaa 23, traĹži 2 ZIDARA, 2 TESARA, GRAEVINSKI RADNIK na odreeno vrijeme, javiti se osobno ili 098-257663. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 21. Zidarsko-fasaderski obrt M. Srnec G.HraĹĄan, akoveka 43, traĹži 2 KV, PKVZIDARA naodreeno vrijeme, javi se na 858-391, 098-241-656. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 22. FILRAD d.o.o. MACINEC, Trnavska 9, traĹži 1 KV ZIDAR na neodreeno vrijeme, javi se na 098-435957. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 23.TEUSS BB d.o.o. M. SREDIĹ  E, traĹži 5 SOBOSLIKARA, 5 MONTERA SUHE GRADNJEnaneodreenovrijeme,javi se na 311-510, 098-486-256. Natjeaj otvoren do 03.03.2010. 24. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, V, traĹži 2 MONTERA SUHE GRADNJE, 2 Ĺ PAHTLERA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javiti se na 098-9244510. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 25. MTTvornicaarapad.d.AKOVEC, Neumannova 2, traĹži 3 KV, SSS MEHATRONIARA za popravak pleteih (kompjuterskih) strojeva na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, znanje rada na raunalu, javi se osobno sa pismenom zamolbom. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 26. TrgovinazasveAKOVEC,TrgRepublike6,traĹži2PRODAVAATEKSTILAna neodreeno vrijeme,javiseosobnoili dostavi pismenu zamolbu. Natjeaj

Â&#x2039;Â&#x2018;*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2039;ÂŽÂĽÂĽ* _ Â&#x2039;Â&#x2018;*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* otvoren do 28.02.2010. 27. KERMAN d.o.o. NEDELIĹ E, VaraĹždinska 12, traĹži 1 VĹ S, VSS sistem administrator razvoj telefonije unutar kabelske televizije, poznavanje raunalnih mreĹža, implementacija mobilne telefonije na Internet telefoniju, na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, znanje engleskog jezika, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., Ĺživotopis dostavi na gornju adresu ili na e-mail: info@kerman.hrNatjeajotvorendo 08.03.2010. 28.INSTALACIJEBOKAJd.o.o.DOMAĹ INEC, Glavna 223, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098-745412. Natjeaj otvoren do 08.03.2010. 29. MARAVI - INĹ˝ENJERING I KONSTRUKCIJE d.o.o. NEDELIĹ  E, Livadarska 53, traĹži 1 ING. STROJARSTVA na neodreeno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. 30.AUCTOR d.o.o. OMIĹ , Vukovarska 20, traĹži 3 DJELATNIKA NA ZAPRIMANJU AMBALAĹ˝E, na odreeno vrijeme u mogunost stalnog radnog odnosa, mjesto rada akovec, javi se na 098-9268344. Natjeaj otvoren do 21.02.2010. 31. JELEN d.d. AKOVEC, Zagrebaka 93, traĹži KROJA GORNJIH DIJELOVA OBU E viĹĄe izvrĹĄitelja, KV kroja obue, obuarski radnik; Ĺ IVA GORNJIH DIJELOVA OBU E viĹĄe izvrĹĄitelja, KV ĹĄiva gornjih dijelova, obuarski radnik, priueni obuarski radnik; OBU ARSKI RADNIK ZA MONTAĹ˝U viĹĄe izvrĹĄitelja, KV obuarski radnik, priueni obuarski radnik, OĹ , radno iskustvo na poslovima u obuarstvu, na neodreeno vrijeme probni rad 1 mjesec, prijave dostavi na gornju adresu ili na e-mail: jelen@ck.t-com.hrNatjeajotvorendo 19.02.2010. 32. RUSTICAd.o.o.AKOVEC,I.G.Kovaia 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR; 1 POMO NI KUHAR na neodreeno vrijeme, mjesto rada akovec i VaraĹždin, javi se na tel. 311-207. Natjeaj otvoren do 28.02.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRUNA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ  E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa ťkolom za ťivaa ili zavrťen teaj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.3.

Julijana i Verica Bel, August, uro i Ladislav s obiteljima

SJEANJE

IVICA Ĺ MIT Y  ' Â&#x2039;ÂŽ*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2039;ÂŽÂŽÂ&#x201C;* _ Â&#x2039;ÂŽ*Â&#x201C;Â&#x2019;*Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;* Djeca s obiteljima

IZ MATINOG UREDA ROENI ~ÂŞ]\ q ¢\ÂĄ   |  qÂł Šª]}ÂĄ\ +ª¨~\ÂĄ  Â&#x201A;Y  ~Âł }qÂĄ ^\¢# ~\]     ÂĄÂł Š ÂŚ¢\ +Š\¨ªq   |  +Âł |\ ¢\  Š}ÂŞÂĄ ÂŹqÂŞ]ÂŚ  q#   'Âł ^\ÂĄ\ §Š"\ÂŹ   "  §Âł "} \] qÂĄÂŞq   ÂĄ`  +$Âł Â&#x;\]\ "ÂŞÂ&#x;\q}ÂŚ  ÂŁ   ~Âł q\ÂĄ +]}¨ª# q   ÂĄ   ~Âł \]Šª "\q}ÂŚ  q  Âł |\ Â&#x201A;\¥¢ÂŞ  |  |Âł Š\# ÂĄ\ +Š\ÂŁÂĄ   |   ÂŁ Âł ÂĄ\ Š}Â&#x;ÂŞq\]  "  |# Âł ]ÂŞ|ÂĄ\ ¨¥\ÂŚ  Â&#x201A;   ¢ Âł \|}Š\ ÂŞ]ÂŹÂŞÂŹ  Â&#x201A;   ~Âł Â&#x201A;\]\ ]\q\]ÂŹ \ÂĄ  \Âł ] + |      ~#

   'Â&#x2020; VJENANI + +$  + ÂĄ  #     ~ q  "' Š   |  Š   Â&#x;Y +# $  \  Š`    ÂŁ<'  | ÂŚ    'Â&#x2020;Âł \ "<'  ~< q#  |   ¨ §`

 [Â&#x2020;Âł |     q ÂŹ  |* Â&#x;`Â&#x2020;Âł  |'  |   ¥`Â&#x2020;Âł | Â&#x;     ¨   "<Â&#x2020;Âł | ÂĄ    Š   <Â&#x2020; UMRLI | +  *  * Â&#x2039;ÂŽ{Â&#x201C;* ¢ ¢[ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2018;* #  + * Š<$ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x201C;* |  * Â&#x; * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;Â&#x2DC;* ~ Y * ^ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2019;* ~<'  ' * Â&#x;  * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂĽ* ¢ § * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;Â&#x2DC;* ¢ q# < * Â&#x2039;ÂŽ{{* § Š  * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂĽ* ~< ¨ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;ÂĽ* ÂĄ  q` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2039;*  'Â&#x2020;Âł \ Â&#x;> * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;Â&#x2018;* \< ~< * Â&#x;` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂŽ*  ~ 'Â&#x2020;Âł \#  q * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;´* ] ÂŹ * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;Â&#x161;*  [Â&#x2020;Âł  ÂŹ' * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;ÂĽ* ¢  ÂŞ`` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;ÂŽ*  |* Â&#x;# ['Â&#x2020;Âł +$' Š < * ] * Â&#x2039;ÂŽ{Â&#x161;*  ¥`Â&#x2020;Âł ¢   * ` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;{* Â&#x; +<' * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2DC;ÂŽ*  ¢  * Â&#x2039;ÂŽ{Â&#x161;*  "# <Â&#x2020;Âł ¢$' §<` * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2018;´* § § * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x161;Â&#x2DC;* \    *  * Â&#x2039;ÂŽÂ&#x2019;ÂĽ*  <Â&#x2020;

ME IMURSKE VODE d.o.o. AKOVEC, Mace hrvatske 10 objavljuju

PRODAJU ZEMLJIĹ TA USMENIM JAVNIM NADMETANJEM Predmet prodaje je sljedee zemljiĹĄte : zk.ul.br. 2038, k.o. Mihovljan, est.br. 1723/3, livada Mihovljan, povrĹĄine 980 m2. Prema detaljnom planu namjena zemljiĹĄta je â&#x20AC;&#x17E;Zona ĹĄporta i rekreacijeâ&#x20AC;&#x153;. Parcelacija i formiranje esce nije izvrĹĄeno, a sve troĹĄkove parcelacije i formiranja esce, kao i provedbu u katastru i gruntovnici snosi kupac. Prodaja e se izvrĹĄi javnim nadmetanjem, koje e se odrĹža dana 19.02.2010. god., s poetkom u 12,00 sa, u sjediĹĄtu Meimurskih voda d.o.o., akovec, Mace hrvatske 10., po poetnoj cijeni od 20,00 eura/m2, plavo u protuvrijednos kuna prema srednjem teaju HNB na dan plaanja. Rok plaanja kupoprodajne cijene je 7 (sedam) dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja. Porez na promet nekretnina snosi kupac. Prije poetka nadmetanja, svaki sudionik duĹžan je na blagajni Meimurskih voda d.o.o. ili na raun 2402006-1100029522 poloĹži jamevinu u iznosu od 3.000,00 kn. Sudionicima koji u nadmetanju nee uspje, jamevina se vraa, a najpovoljnijem ponuditelju ista se uraunava u kupoprodajnu cijenu. U sluaju naknadnog odustajanja od kupnje odnosno odbijanja potpisivanja ugovora o kupnji, najpovoljnijem ponuditelju jamevina se ne vraa. Detaljnije informacije mogu se dobi na telefon 373-720.


56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgoeno plaanje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr RENAULT 19 1990.g., cijena povoljna, mob. 098/939-5174 BMW 316i kockica 1986.g., neregistr. ali tehniki ispravan, 4 nove gume, 4vr, metalik, odlian, za samo 4.250 kn, nije xno, tel 098/872-081 OPEL OMEGA 2,0i 1990.g, reg do 10/10.g., 4 nove zimske gume, CD oprema, šiber, alu felge, el. paket, metalik, atesran plin, može zamjena za manji, mob. 092/2311-534 PRODAJEM ALU FELGE za Nissan s ouvanim ljetnim gumama 185/60/14, tel. 098/867-003 MERCEDES S 320 CDI 2000.g., ouvan, atrakvan, alu, reg. do 5/10.g., cijena 12.700 eur, mob. 099/769-5550 RENAULT MEGANE 1.9dci 130KS SPORT mod. ‘07.g., 1.vl., 55tkm, sva oprema, besprijekoran, 10.900 eur, mob. 091/1333-835 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edition 2006.g., 52tkm, servisna, garažiran, odlian, 10.500 eur; mob. 099/310-9845 RENAULT LAGUNA 2.0i 1994.g., reg. do 7/10., full oprema, alu felge, nove zimske gume, nikada karambolirana, kao nova, vl. sam 8g., tel. 042 673 379 ili 091 5305 784 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 GLX 1991god., neregistriran. mob. 098/491-636 JEEP GRAND CHEROKE 5.2 plin 1994.g., super stanje, reg do 11/10.g., cijena 5.500 eur, mob. 098/549-563 PRODAJEM 4 ALU FELGE s ljetnim gumama 185/65/r14 i felge 4x100, rabljene, u dobrom stanju. 099/6273-006 HYUNDAI PONY GLS, šiber, servo, centr.; podizai, reg. do 21.5., povoljno prodajem, mob. 095/803-1378 MAZDA PREMACY DITD dizel 2000.g., 140tkm, cijena 5.850 EUR, full, reg. do 4/10. mob. 095 810 2229 ELINE FELGE za Opel 13c 4x100 i Mercedes 15c 5x112. Povoljno, mob. 091/1400-601 ALU FELGE 5x100 15cola + gume za VW i 5x112 16cola + gume za Mercedes, jefno, mob. 091/1450-076 BMW 530D automak touring 2006.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 BMW 320D 1999.g., crni, 8.900 eur, mob. 095/90-77-062 L AND ROVER freelander 2.0 TD4 2005.g., ful oprema, serv. knj., mob. 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 8.900 eura, tel 095/90-77-062 TOYOTA YARIS 1.3 V V T-i 2000.g., japanac, 2.vl., serv. knjiga, mob. 098/98-303-63 DIZNE BOSCH za A4 2.0TDI 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet, mob. 095/90-77-062 OPEL VEC TR A B 1998.g., reg. do 6./10., odlino stanje, puno dodatne opreme, cijena po dogovoru, mob. 098/9477-054 SEAT CORDOBA karavan 1.4 2002.g., reg. do 1.2.2011., cijena po dogovoru, mob. 099/710-1610

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VW GOLF III 1.9D 9.mj./95.g., servisiran, nove zimske gume, veliki servis na 170tkm, može i zamjena za skuplje dizel vozilo, mob. 098/908-1222 MAZDA 323 1991.g., u dobrom stanju, 191tkm, povoljno, mob. 091/513-5770 FIAT CINQUACENTO 900i, registriran, pod raun primam nove aparate bijele tehnike, tel. 098/136-1712 PRODAJEM LJETNE GUME Michelin 175/65/14, malo korištene, vrlo povoljno, mogue s alu felgama 4x100, mob. 098/1672-605

POLJOPRIVREDA PRODAJEM traktorsku gajbu za svinje, u odlinom stanju, gajba ima 2 vrata i novi hrastov pod. tel. 099/784-198 PRODAJE SE plug 2-brazdni, tanjuraa 20 diska i sijaica 2-redna, te vino bijelo kvalitetno, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Honda 5ks, malo korištena, povoljno. tel: 098/234-493 KUPUJE SE KABINA za IMT 533/539, te mlin na kamen. mob. 098/899-364. PRODAJEM 2 kom gumenih kola, kukuružnjak metalni, i veliku ciglu staru punu veliku, mob. 098/95-65-200 KUPUJEM malar, mular, tarup. mob. 098/1610-115 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 18KS u vrlo dobrom stanju, 1957.g., tel. 098/180-8027 PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJU SE ODOJCI I JEAM. Nazva na tel: 040/822-151 ili 098-496 313 PRODAJE SE SIJENO u balama. tel. 098/726-454 KUPUJEM KOSILICU samohodnu BS na 3 kotaa i kupujem manji auto od vlasnika, mob. 099/598-3497 KUPUJEM rotokosu 170D Sip, te krunjau na pogon traktora, tel. 865-016 PRODAJE SE samohodni 3-redni bera kukuruza u klipu, ispravan i ouvan, mob. 098/9272-857 PRODAJEM PLASTENIK 9x4m i 18x4m te kukuruz u zrnu i Olt plug 2-brazdni, te prodajem ugostit. kuhinju i šank s aparama (sve sauvano). tel: 098/9211-929 PRODAJEM lušar i ružar kukuruza, kola, pumpu za gnojnicu, homote. tel. 040/858-547 PRODAJEM ekiar sa sandukom veega kapaciteta, bez motora, vrlo povoljno, mob. 098/167-2605

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMO I U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoer HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 ADAPTACIJE KU A, STANOVA i dr. prostora, te izrada strojnih glazura, žbuka i industrijskih podova. Tel. 040/868-808 ili 091/561-5164 KOMPJUTOR VAM JE SPOR? SURFANJE INTERNETOM SPORO? Imate viruse, crve i ostalu malicioznu gamad? Želite vra obrisane podatke? Nazovite s povjerenjem, rješavamo SVE Vaše probleme s kompjutorom. Dolazak u Vaš dom. Cijena servisa 145,00 kn. Mob: 099 66 99 007 IZRADA PRIJAVA POREZA NA DOHODAK za zike osobe. cijena 30,00 kn. tel: 040/333-715 ili 098/546-936 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matemake. mob. 098/723-135. DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMAKOG JEZIKA za OŠ i SŠ, lektura, prijevodi. mob. 091/941 75 09 POMO PRI UENJU za osnovne i srednje škole, mob. 098/988-1617

POSAO HITNO TRAŽIMO 10 PODUZETNIH, KOMUNIKATIVNIH i odgovornih osoba za suradnju, e-mail: damjan.zadravec@hr.ovb.eu ili 091/511-2235

KERAMIAR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM ŽENSKU OSOBU za uvanje djeteta u kui u Šenkovcu, mob. 099/6763-931 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 MLAA ŽENSKA OSOBA HITNO TRAŽI bilo kakav honorarni posao. mob. 099/511-4505 KONOBARICU ML AU Z A R AD u mirnom caffe baru (akovec, Makovec), stalni radni odnos. Kontakt: 098/777-084 TRAŽIM POSAO OSOBNOG VOZAA i obavljam uslugu dostave i prijevoza za starije, nemone i bolesne osobe, mob. 099/8282-171 GITARISTA, vokal, B truba, traži band za svadbe, gaže i sl. 091 522 7110, 098 1789 118 MLADA PEDATNA OSOBA ISTILA bi stambene zgrade, uredske i ostale stambene prostore, satnica 15kn, tel: 099/564-7097 TRAŽIM POSAO KONOBARENJA uz mog. smještaja ili prijevoza, mob. 098/960-2904

ODGOVORNA I PRISTOJNA OSOBA traži posao za glaanje rublja i temeljito pospremanje kue ili stana, k ili bliža okolica, tel. 334-012 ili 091/910-9464

KREDITI ZA KREDITNO NESPOSOBNE reprogram dugovanja prema bankama bez obzira na HROK i CL. Krediti i pozajmice obustavom od plae ili na trajni nalog i preko polovice plae. Rješavamo i zaposlene u obrma sa urednim poslovanjem. Zaustavljanje ovrha i nagodbe sa kararima. Zva svaki dan od 09 do 20 sa tel. 060-610-614. POSREDOVANJE, obrt za poslovno savjetodavne usluge MBO 92755933

POZNANSTVA MUŠKARAC (50g) rastavljen, osjeajan, iskren, želio bi upozna slobodnu žensku osobu do 45g, koja zna volje, pošvat, koja želi imat nekog uz sebe jer samoa je teška i bolna, samo ozbiljne ponude sa sms slikom i podacima molim na tel 098/872-081

NEKRETNINE - PRODAJA HITNO se prodaje nova kua, s okunicom od 2000 m2 u Križovcu. Vrlo povoljno, cijena 60.000 eura. Informacije na tel.: 099 705 4043.

NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za kuu u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

KU U 240 m2, podrum 120 m2 i 400 m2 poslovnog prostora i okunicom 4.000 m2 u Koprivnici, prodajem, mob. 098/9964-122 PRODA JE SE KOZME TIKO - MASAŽNI SALON u centru akovca od 23 m2, novoureen, povoljno. tel. 098-968-88-20 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 KU U KATNICU u M. Središu od 300m2, u Marnskoj, prodajem, cijena za dogovor, tel. 040-543-825 KOTORIBA - PRODAJE SE KU A prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvorište, garaža, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240 PRODAJE SE STARIJA KU A u Makovcu. tel. 040 343 561 STAN U DUBROVNIKU - Slano 60m2, sa zasebnim ulazom, balkon, opremljen pogled na more, klima, blizina centra i plaže telefon: mob. 098 42 69 42 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243

PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2.kat, u k, Vukovarska, 4-katnica, cijena 1.000 eur/m2, mob. 098/426-021 FRIZERSKI SALON novi, akovec, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni s garažom, novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, kredit, prodajem, tel 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu od 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE VELIKA PRIZEMNICA u Nedelišu, odmah useljiva, svi priljuci, atrakvna lokacija za poslovni prostor. TeL. 099-5166-780 PRODAJEM GRADILIŠTE u Pribislavcu od 1082m2, na najboljoj lokaciji, is papiri, svi prikljuci, može odmah gradnja. tel. 0049/711-575-930 ili 0049/719-5949-688 KU U u M. Središu, Martinska 38, prodajem, tel. 040-543-825 PRODAJEM ILIIZNAJMLJUJEM KU U u Nedelišu, mob. 098/491-667 PRODAJE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, te vikend kua s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJE SE KU A u užem centru grada ili se mijenja za stan u Vž, Zaboku i okolici, mob. 099/7488-408 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM LOKAL, Krk, Baška, blizina plaže, može i zamjena za kuu u k, mob. 098/418-459 PRODAJE SE KU A u centru k, livada u Pušinama i gradilište u Dragoslavcu, tel. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE KU A u akovcu s veom okunicom, mob. 095/879-5755 PRODAJE SE POLUETAŽNA KU A u akovcu (Martane), stamb. povr. 140 m2. Nazvati iza 16 sati na mob. 091 364 36 84

IZNAJMLJIVANJE AKOVEC, Kvaternikov trg (centar), PRODAJE SE ILI IZNAJMLJUJE POSL. PROSTOR 370m2; “Megapark”, Žrtava fašizma 4: IZNAJMLJUJU SE KANCELARIJE, POSLOVNI I SKLADIŠNI PROSTOR. Informacije: info@helcom-trade.hr ili tel. 042/659-680

IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN NAMJEŠTEN STAN studentima blizu Uiteljskog fakulteta od 1.3.2010., tel: 098/1341-323 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamješten stan u posl.-stambenom objektu. tel. 098 181 3087 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI, namješteni stan u centru akovca. Tel. 091/899-1075. IZNAJMLJUJEM NOVIJU GARSONIJERU namještenu u Dubravi kod Nove bolnice, studentu/ici. mob. 099/508-6613 IZNAJMLJUJEM STAN od 45m2, namješten u ul. V. Nazora, tel. 095 551 0089 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namješteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + režije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atraktivnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom S r e d i š  u, p l a  a nj e s a m o r e ž i ja (najamnina se ne plaa). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u Mažuranievoj ul., tel. 314-070

otvaramo salon PVC stolarije u akovcu

16. veljae 2010. IZNAJMLJUJE SE POSL. PROSTOR u akovcu, vrlo povoljno, od 45m2 za obrt ili kancelarije ili sl., mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJE SE SOBA namještena soba sa 2 kreveta, s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 343-492 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i posl. prostor u Ul. R. Boškovia 39 (sudska ulica), mob. 098/195-7448

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I GRAHORASTI GRA G GR RAHO ORA RA AS STI TI S D OSTAVA! DO OS O STAVA! A , PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 ŠTENE ZLATNOG RETRIVERA (žensko) staro 4 mj., cijepljeno, oišeno od parazita, živi u dvorištu sa majkom i hoda uz nogu na vodilici, za 400 kuna. Upit na 099/803-8004 ili 099/7453-407 PRODAJEM GOLUBOVE: plave kinge i kovane paunaše, mogua zamjena, te prodajem patuljaste ukrasne kunie. mob. 099/7535-922 PRODAJEM TROTJEDNE PILI E za daljnji tov, mogua dostava. tel 095/549-3645 ili 048/835-038 PRODAJU SE KUNI I - živi ili oišeni. tel. 829 384 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJU SE zelene aleksandre, rubin i cimetne rozele. Tel. 098/944-3339 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, rozele, pjevajue i aleksandre, te srebrne, zlatne i planaste fazane, tel. 098/912-3938 PRODAJEM PERZIJSKU MAKU, sterilizarana, s papirima, stara 7mj., nauena za držanje u stanu, cijena 700 kn + gras torba za putovanje, mob. 095/511-9178 PRODAJU SE dva muška odojka, tel. 865-022

ELEKTRONIKA PRODAJEM MOBITEL LG chocolate BL20, novi, i vip bonove, zva poslije 15 sa na mob. 098/9020-676 PRODAJE SE IPHONE 3G 16GB, star 8mj., korišten 2mj., cijena 1.500 kn, mob. 095/838-5555 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 POVOLJNO PRODAJEM NAVIGACIJE VDO PN 2050 s kompletnom Hrvatskom i Europom, garancija, cijena 600 kn + poklon digitalni receiver. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJEM digitalne receivere. Tel. 098/274-029, 099/4141-719 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 400 kn, mob. 098/777-022 PRODA JEM DIGITALNU KAMERU Yakumo SD482, može zamjena za ljetne gume dim. 195/50 R15. tel 091/970-1929. KUPUJE SE rabljeno ili neispravno POJAALO 2x200w, 8ohm ili jae. mob. 095/1888-888 PRODAJEM TELEVIZOR Sony 72 ekran, srebrni, malo korišten, odlian, cijena 950 kn, tel: 098 178 5679 TOSHIBA CAMILLEO p10 digitalna kamera, full HD, 2 GB, cijena 600 kn, tel: 098/943-8355

KVALITETA MARLEX 098/600 047


16. veljae 2010.

PRODAJEM mini dv digital video kameru Sony DR-C-HC 24, touch screen, 2.5’’, 20xoptical, 800x dig. zoom, 1.vl., orig., upute i kuja, mob. 099/414-9028 MIJENJAM NOVU SIMPA KARTICU za vip karcu ili kupujem vip karcu, tel: 099/564-7097

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM PE na kruta goriva Stadler i motokulvator Honda, malo korištena, povoljno, tel: 098/234-493 STARINE otkupljujem svake vrste (namještaj, porculan, fotograje, slike, stari novac, stare dokumente...) tel. 098-9617-349 SADNICE jesenskih malina, tajberi, crveni i bijeli ribiz i crveni ogrozd, prodajem. tel. 035/428-043 PRODAJEM crni trokrilni garderobni ormar, šir. 2,6 vis. 2,3 m u odlinom stanju. mob. 091/545-7356 KLIZAL JKE br.35, bijele, vrlo povoljno i SKENER Mustek 600CP, nekorišteni, te rabljeni prijenosni DVD-player, mob: 092-20-22-444 ili 098-960-7778. PRODAJE SE ORBITREK Olpran mod: 92321 za 500kn; krovna kuja + krovni nosai za renault za 800kn, mob. 099/2132-714 PRODAJE SE CRNO VINO, pogodno za svadbe, te oišeni orasi. mob. 098/723-135. PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija parana. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM MAŠINU ZA PAKIRANJE raznih predmeta model SP-6740, koja ispušta pjenu i pakira predmet u najlonsku vreu. tel: 098/274-029, 099/4141-719 PRODAJE SE svinja tež. oko 180kg i skuter Malagu 50ccm u dijelovima, te trikal, tel. 866-625 JEFTINO PRODAJEM dvosjed, trosjed, kut, fotelju, stoli na razvlaenje, sve ušuvano, tel. 389-072 PRODAJEM PLINSKU BOCU od 10lit., tel. 091/520-5576 POVOLJNO PRODAJEM bušilicu-eki Bosh GBH 2-18RE profesional s koferom, mob. 091/515-4712

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM: skije s vezovima za 150kn, pancerice od 150-200kn, klizaljke od 150-200kn, madrac za 100kn, regal za 1.400kn, komodu s vitrinom puno dr vo hrast za 1.200kn, klavijature Yamaha DX-21 za 200eur, 2 fotelje za 900kn, tapec. ležaj za 800kn i stoli za 350kn, tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE HRASTOVINA suha deblj. 5cm, cirkular s više operacija - šrota, bušilica, brusilica, hoblarica i pila, tel. 360-447 PRODAJEM 2 stola za blagovaonu i el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob. 099/414-9028 MIJENJAM VINO (graševina, muškat, r. rizling) za svinju, tel. 337-558 ili 098/997-3689 PRODAJEM motor Thomos M14 reg. do 21.4.2010., za 2.000 kn, te prodajem prešu za grože od 100lit. i metalne galge za 500 kn, tel. 360-606

STARINE svih vrsta otkupljujem (namještaj, porculan, fotografije, slike, stari novac, stare dokumente...) i VIDEO KASETE VHS s orig. filmovima, prodajem, tel. 098-9617-349 PRODA JEM veu koliinu CRNOG VINA, slatkastog okusa, odlinog za bambuse, možete se javiti na mob: 098 467 942 PRODAJEM MAŠINU za masažu cijelog jela, mob: 091/510-7255 PRODAJEM oranicu 1ha u N. Selu Rok, 1-brazdni plug 16cola Olt, 2-brazdni plug 10c visoki 70cm, te njem. lovnog terijera starog 3g., dobar jamar i štence stare 2mj., mob. 091/9770-584 PRODAJEM traktor Stayer 28KS s kabinom, te iznajmljujem kuu za stanovanje u blizini Preloga, mob. 099/598-3497 PRODAJE SE DOMA A svinjska mast i stabla bora, tel. 829-316

PRODAJE SE harmonika Hohner Regina 3 sa 48 basova, tel. 091/512-3574 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Prakk na plin, ispravan i 2-brazdni plug 10 cola, tel. 845-961 POVOLJNO PRODAJEM dj. kolica Chicco, mob. 091/5969-075 PRODAJEM ŽENSKU BUNDU dugu, od prirodnog nerca, br. 38, svijetle boje, potpuno ouvana, za 3.000 kn, tel. 313-624 PRODAJEM SPRAVU za vježbanje nogu, vrlo povoljno, mob. 098/422-968

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 Donacijski broj za pomoć je: 060 889 889 cijena poziva 3,69 kn/fix i 4,97 kn/mob

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!! MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, također HITNO TREBAMO MOTORNU PILU.

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Dafi je mješanac pekinezera, roen otprilike u srpnju 2007. godine. Kastriran je, malog rasta, tek 35 cm pa je pogodan za stan ili kuu s dvorištem. Kratkodlaki je pa u zimi treba biti na toplom. Vrlo je drag i dobar.

ina je lovaki pas, jako je umiljata i vesela, voli se družiti s ostalim psima i vrlo je pametna. Sterilizirana je. Prekrasne je tamno smee boje i toplih smeih oiju. Roena je 7.1.2008, a visoka 48 cm.

Kandi je mješanka pekinezera, roena otprilike u svibnju 2008. godine. Lutala je tjedan dana po selu kraj akovca gdje su je na cesti hranili ljudi koji su je na kraju i dovezli u azil. Bila je vrlo, vrlo prestrašena. Sad je dobro, vrlo je umiljata i dobra. Niska je rastom, ima tek 25 cm pa je pogodna za stan i za društvo starijim ljudima koji žele malog pseeg prijatelja.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

754


58

Dobro je znati

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  <Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

9/24/09 4:14:41 PM


16. veljae 2010.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Obiteljska kua Bierings ureuje: Bruno Kontrec

Život u malim prostorima 1. U posljednjih par godina tržište stambenih prostora u Hrvatskoj diktira cijenu i uvjete na takav nain da je normalnom ovjeku gotovo nemogue kupiti stan optimalne površine od recimo 70 - 80 m2. Abnormalne cijene stanova i ogromne kamate na kredite daleko od toga da pomažu ljudima pri odabiru i kupnji, ve su oni prisiljeni kupiti stambeni prostor koji im je dostu-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i

pan. A to su veinom garsonijere i stanovi do 50 m2. Garsonijere, jedno i pol sobni te manji dvosobni stanovi oni su koji se najviše prodaju. Ukoliko ste samac, garsonijera vam je u nekoj varijanti sasvim dovoljna, meutim, što se dogaa ako imate dvoje ili troje djece? Naravno, potreban vam je vei životni prostor. No, nemojte misliti da mali životni prostor mora nužno biti mali. Sve je

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

stvar percepcije. Kad je autor ovog lanka bio klinac, živio je s roditeljima i sestrom u stanu od 40 m2. Sestra mu je bila cimerica i bilo im je dobro. Kada su on i sestra dosegli tinejdžersku dob, svi skupa su se preselili u stan od 52 m2. Nije velika razlika, ali je ipak velika promjena. Tim više što su angažirali profesionalnu pomo koja im je razmjestila prostor na nain da su oboje dobili

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

svaki svoju sobu, dala savjete za razmještaj elemenata, boja, dekora i opreme. I opet su svi bili sretni. Ono što hou rei, iako se slažem da bi obitelj od 4 lana morala imati vei životni prostor za svoje potrebe, ukoliko ste u situaciji da nemate izbora … vi ga ustvari imate. Vjerujte da niste jedini s tim problemom, koji se iz dana u dan mue kad gledaju prostor u kojem žive ili u kojem e tek živjeti i misle si da im je barem još dodatnih 10 ili 15 m2. Kompenzirajte te dodatne kvadrate. Kompenzirajte ih s dobrim idejama, sviješu o nainu života, o promjeni te o samom prostoru u kojem jeste. Takoer, ni svijest o vašoj investiciji u taj prostor nije na odmet imati. Postavite prioritete. Je li vam važnije imati automobil pred tim istim stanom koji vrijedi 20.000 eura ili vam je dovoljan onaj od 15.000 eura kako bi ostatak tog novca uložili tamo gdje vam je ustvari važnije uložiti. Ako nije, svakako bi vam trebalo biti. Ukoliko ste se zainteresirali za ovu temu, htio bih da odmah rašistimo jednu stvar: Ništa nije nemogue! Radi se samo o nainu na koji e se odreeni problem riješiti. Ukoliko imate stan od 35 m2, naravno da ne možete imati kuhinju kakva je prikazana na stranicama talijanskih asopisa o interijerima. Ali možete imati još ljepšu koja e više odgovarati vašem prostoru nego ona koju bi toliko željeli. Možda u garsonijeri ne možete imati zasebnu radnu i spavau sobu, ali uz malo mašte, malo kombinacija možete imati zasebne cjeline koje e biti upravo to. Vaša radna i vaša spavaa soba. Stvar je percepcije. Znamo da je ovjek bie koje, umjesto da se mijenja, mijenja sve druge stvari oko sebe kako bi ih prilagodio baš sebi. Tako mu je lakše. Ali, u ovom sluaju, vi ste ti koji se moraju promijeniti. A, vjerujte mi, to e biti promjena na bolje. Nemojte robovati starim navikama, otvorite se prema novim razmišljanjima, prema novim izazovima, prema sebi, odnosno prema sinergiji vas i vašega novog prostora. I, siguran sam, bit ete sretniji i zadovoljniji. I vi i vaši ukuani.

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

Arhitekti iz amsterdamskog Rocha Tombal Architecten studija projektirali su ovu nevjerojatnu kuu pod nazivom House Bierings. Izvedena je iz osnovne i jednostavne forme deinirane prema urbanistikom planu, a njene “oi” zapravo imaju pogled prema veoma razliitoj okolini. Sama forma i smjer kue izvedeni su na nain da su “leima”

okrenuti k susjednim objektima. Na gornjem katu otvori na krovu izvedeni su nepravilno, ali deinirano s obzirom na položaj sunca kroz cijeli dan kako bi se njena energija mogla maksimalno iskoristiti. Interijer je izveden vrlo interesantno. Prilikom ulaska u kuu nailazi se na

hodnik, a kroz nju se ulazi u srce kue – kuhinju. Kroz nju se pruža prekrasan pogled u dvorište i na taj se nain dobiva dojam povezanosti interijera i eksterijera. Stube koje vode na gornji kat male su i skuene (ali vrlo visoke) te još k tome imaju i zaobljenu putanju. No, kada ih proete, dolazite u dnevni boravak na katu, prostoriju u potkrovlju u kojoj takoer imate prekrasan pogled na okolinu. www.rocha.tombal.nl

LIFESTYLE

Kolekcija “The Amore Mio” Jon Goulder, dizajner iz Australije, kreator je ovog polunaslonjaa koji je nazvao “The Amore Mio”. U kolekciji, s polunaslonjaem, dizajnirao je i pripadajui ne u tkaninu renomirane tvrtke “Kvadrat Maharam”. Kolekcija izgleda vrlo prozrano i svježe, a sam oblik daje joj neki “funky” štih, dok se polunaslonja doima izrazito udobnim. www.jongoulder.com www.marblo.com.au www.kvadratmaharam. com klub stoli. Postolja su kompletno izraena od drva tamnog oraha, dok je ploa klub stolia izvedena od polimernoga sintetikog materijala zvanog “Marblo”. Sjedište i naslon polunaslonjaa u jednom su komadu, izraeni od furnirske ploe u kalupu te zatim ojastue-


60

Savjeti

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše dr.med. Šteca Kedmenec - Bartoli, specijalista dermatovenerolog

Loša narav Imam 23 godine. Primjeujem da sam st alno loše volje, svadljiva, sve mi ide na živce, ne veselim se niemu, jednom rijeju uvijek sa m “ner vozna” i razdražljiva. Imam deka, a pogotovo kada sam s njim onda se tako ponašam pa se bojim da on nee više moi moje takvo ponašanje podnašati. Ve više puta mi skrenuo pažnju na to i traži od mene da se promijenim ili e svemu doi kraj. Zbog toga sam jako zabrinuta. Što mi je initi? Sve ovisi o tome koliko vam je stalo do te veze. Ukoliko vam je stalo do te veze onda se potrudite da se promjenite. Pokušavajte u njegovom društ vu biti što više raspoloženija. Kada ste zajedno radite sve ono što vas raduje i veseli i neka to bude ono u emu ete obadva uživati. Jako dobro je sve zajedno planirati

i kod toga se obadva veselite. U jednoj takvoj vezi važno je da oba partnera trabaju sve initi kako bi ta veza bila što kvalitetnija, ali svakako je važno d a ob a d v a ž e l i t e održati tu vezu. U kol i ko, u n at o  s v i m pokušajima ne uspijete postati raspoloženija, i ako vam to bude ometalo vaše svakodnevno funkcioniranje pa si nikako sama ne možete pomoi, onda se trebate posavjetovati sa psihijatrom, koji e vidjeti o emu se tu radi, što je uzrok vaše loše naravi i kako vam se najbolje može pomoi.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Odgovornost roditelja

Hipertrihoza je prekomjerni porast dlaka na bilo kojem dijelu dijela, pri emu su dlake dulje, grublje i deblje nego normalno. Može se javi kao nasljedni poremeaj, iako veoma rijetko, te kao steeni tijekom života.Na pojavu pojaane dlakavos mogu utjeca neke boles, naroito endokrinološki poremeaji, kao i uzimanje nekih lijekova. Hirsusam je pojaani rast dlaka u žena, a te su dlake rasporeene po muškom pu dlakavos. Višak dlaka nalazi se na licu iznad gornje usne, na bradi, rukama, nogama, te po trupu. U nastanku hirzuzma bitni su povišenje vrijednos androgenih hormona, kao i genetski odreena osjetljivost folikula dlaka na androgene hormone. Uzrok povišenoj razini hormona vrlo su esto policisni jajnici kod djevojaka i mladih žena, te uz pojaanu dlakavost esto viamo debljinu, izostanak menstruacije ili ispadanje kose. Kod osoba kod kojih se uoe znaci hirzuzma potrebno je uini širu endokrinološku i ginekološku obradu. Lijeenje se provodi mski, a u lijeenju sudjeluju lijenici endokrinolozi,

ginekolozi i dermatolozi. Uvijek se nastoji otkri i korigirati hormonalni poremeaj. Poveanu dlakavost mogue je ukloni na dva naina: depilacijom i epilacijom. Depilacija je odstranjivanje dlaka gdje korijen ostaje nedirnut, te dlaka ponovo naraste. Brijanje, primjena kemijskih i mehanikih depilatora, naješi su oblici depilacije. Epilacija je odstranjenje dlaka s korijenom. Trajna epilacija postiže se odmjerenim ubodom elektrokoagulacijske igle u folikul s ciljem da se uniš korijen dlake. Danas se sve više u trajnom uklanjanju dlaica koris laser. Laserska svjetlost širi se u obliku visoko koncentrirane zrake svjetla kao val, a apsorbira je melanin u korijenu dlake. Openito govorei, potrebno je tri do šest tretmana s razmakom od eri do šest tjedana. Za teže oblike hirzuzma kod kojeg je poveana osjetljivost folikula dlake na androgene hormone, lijeenje se provodi i anandrogenim hormonima.

laciji. Uvrste u prehranu maslinovo ulje, ešnjak, luk, ašu crnog vina poslije ruka, na stolu neka bude stalno bobiastog voa, limun, narane, grejp i to u što veoj koliini jer on jaa stjenke krvnih žila, lubenice, orašaste plodove, buine sjemenke, u jelima koriste svježu crvenu papriku, kumin, ružmarin, umbir, cimet, omega masne kiseline, koriste vitamin E, kalcij, magnezij i vitamine B skupine. To nikako ne znai da sve te namirnice morate uzima svakodnevno, ali bar nešto od toga svakako uvrste u jelovnik. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe, mogu vam svojom terapijom vra cirkulaciju u stanje balansa, dakle u potpunos otkloni probleme. Pri tome napominjem da mogu u znatnoj mjeri pomoi ljudima kod kojih je bolest cirkulacije uzela maha.

Dakle, najprije se uspostavlja periferna cirkulacija a onda se iscjeljenje privodi kraju. uvajte svoje zdravlje i na vrijeme sprijeite ono najteže i nepoželjno. Obrate mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i pridružite se mnogima kojima sam uspješno pomogla svojim iscjeljenjem. Moja je metoda sigurna, provjerena i ekasna. Budite zdravi ako to želite bi. Vi to zaslužujete a bolest u vam ja eliminira svojom nepogrešivom metodom. Najgore je sjedi, leža, pi lijekove, i tako u nedogled. Budite akvni, neumorni i zdravi jer je to vaše pravo. Zakažite svoj termin što prije jer je me uinak iscjeljenja brži, krai i uinkoviji. Želim vam dobro zdravlje.

Roditeljs t vo je funkcija osobe koja ima dijete a socijalna uloga roditelja samo je jedna od osobnih uloga osobe koja podiže dijete. Veina odraslih ljudi smatra da im je to vrhunska životna uloga, misija, zadatak... Zato se esto dogaa da ljudi u planiranju svog životnog puta vrlo odgovorno promišljaju korake i redoslijed dogaaja kako bi stvorili osobne i materijalne uvjete za podizanje djece. Pa tako najprije nastoje završiti škole, urediti pitanje stanovanja, radnog mjesta, stalnog životnog partnera i onda su na redu djeca. Odstupanja od navedenog redoslijeda esta su i neizbježna, a veini predstavlja dodatnu frustraciju u planiranju i stvaranju željenog naina življenja. Sve se karike lanca nastoje što bolje sagraditi i povezati kako bi djeca imala, nazovimo ih tako, normalne uvjete za rast i razvoj. U nekom razdoblju života roditeljstvo postaje prioritet koji odrasle stavlja na kušnju. Izazovna je i riskantna zadaa odgojiti svoju djecu, danonona je to služba koju možda neemo izvršiti u punoj mjeri, s pravim osjeajem uspješnosti i zadovoljstva...esto se dogaa da se roditeljstvu predamo i posvetimo, da se posve usredotoimo na djecu i doživimo puno razoaranja i neuspjeha... Stalno slušam roditelje koji se ovako osjeaju, izigrano od života i vlastite djece koja ne ispunjavaju roditeljska oekivanja i ulaganja. Djeca kao centar života roditelja? ini se ispravno, mi smo odgovorni za svoju djecu, složit e se mnogi. Roditelji brinu za djecu, usauju im životne

BIOTERAPIJA

Slaba cirkulacija jeme odmora bolovi prestaju ali se ubrzo nakon toga ponovo vraaju. Oboljeli trpe nenadane i teške bolove, stalno su pod utjecajem analgeka ili nekih drugih lijekova koje preporua ocijelna medicina, ali bolest se samo privremeno odgaa. Postoji znatno velik broj namirnica koje se mogu konzumira za poboljšanje poremeene cirkulacije. Neke od njih u nabrojiti, ali se ograujem od izljeenja boles ako je ona poprimila ozbiljnije razmjere. Ako je ipak bolest na poetku, dakle dok još nije primijeena, dakle prevenvno, dobro bi bilo uživa namirnice bogate vitaminima, mineralima i nutrijentima kojima se može posi ravnoteža u cirku-

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Pojaana dlakavost

Piše Katarina Flajpan

imbenici koji naješe uzrokuju boles cirkulacije kriju se u današnjem ritmu i slu života. Cirkulacija je kolanje krvi organizma i predstavlja klju života. Ona može bi poremeena raznim faktorima: Nedovoljno kretanje, prelost, nepravilna prehrana, hipertenzija kolesterol, dijabetes, sjedee radno mjesto i td, neprimjetni su ili jedva primijeeni uzronici, tako da se ponu lijei u poodmakloj fazi kad je bolest uznapredovala, a hi ubojica, kako još nazivaju ovu bolest, došao je puni stadij. Simptomi, koji se naješe javljaju, su grevi i umor nogu jekom tjelesnih akvnos. Bolovi semogu javlja periodino u potkoljenicama i natkoljenicama, za vri-

16. veljae 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vrijednosti i vještine, radne navike, opu kulturu, pokazuju kakav je svijet i kako valja živjeti... Zabrinuti su zbog svega što djecu može povrijediti ili ugroziti, odvesti u neželjenom smjeru. Neprestano strepe kakva e djeca biti kad odrastu, hoe li imati potrebne vještine i znanja za samostalan i odgovoran život. Sva ta zabrinutost dio je roditeljske odgovornosti. Iz roditeljske strepnje i tjeskobe proizlazi njihov nain reagiranja i utjecanja na djecu. Emocionalna smo bia voena svojim osjeajima, htjeli ih priznati ili ne. Roditeljstvo tako za veinu roditelja predstavlja kontinuirano zabrinjavanje i uzrujavanje, u manjoj ili veoj mjeri. Koliina roditeljskog stresa ovisi i o roditelju i o djetetu. Neki se roditelji pretjerano uzrujavaju iako imaju lako odgojivu djecu, neki se ne uzrujavaju previše ak i ako imaju teško odgojivu djecu, a sve ostale kombinacije možete si i sami zamisliti. Pitanje je koja je vaša kombinacija. Ako ste roditelj koji se prejako uzrujava i previše se razoarava u svojoj roditeljskoj ulozi razmislite zašto je tako. Naješe je to zato što dijete pokazuje neke smetnje u ponašanju ili emocionalne poremeaje pa mu treba struna pomo, ali ona je uglavnom potrebna i roditeljima, ili barem jednom od njih. Roditelj koji pretjerano emocionalno reagira i ne može se smiriti, konstantno je nezadovoljan i na djetetovo ponašanje ne može utjecati ili onaj roditelj koji je digao ruke od djeteta i (prividno) ne reagira, nema više snage ili je nije ni imao, treba strunu pomo....

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 MEIMURSKA BANKA AKOVEC MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70 MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) MEIMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠ E - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


16. veljae 2010.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Vu to nedelo fašinsko so žene hercuvale!? G

runtav sam si kaj je od onoga kaj se pripetilo minuli tjeden važneše, jeli ono kaj je novozebrani rleni precednik Ivo prinas vu Meimorjo ili pak to gda je minula nedela bila fašinska i gda smo, kak i ves pošten svet vu Lepoj našoj, meli maškore i maškarado. Verjem gda ste pogunuli kak so maškori prevagnuli, jerbo so oni sam jempot na leto, a precedniki dohajajo vu Meimorje vsako malo. Tak sam vam i ja, vu to nedelo fašinsko, završiv na glavnomo akoskomo placo z kuhanim vinom vu želoco, i z maskom na glavi. Za vsaki sluaj kaj me nebi što prepoznav. Vreme je bilo lejpo, kak gda ga je sam dragi Božek zbirav, tak gda ga i med publikom bilo hajdig zamaskerani, jerbo se nigdar nezna gde i gda more uskok dojti, zebrati vas i otpelati vu Remetinec, Lepoglavo ili pak nešterno drugo turistko mesto.

P

red vsemaj maškoraj je došev precednik akoskoga grackoga vea, gospon Vrbanec, a jega sam vam mam prepoznav, makar je biv zamaskerani vu potprecednika akoskih turistikih težakov. Mam posle jega so nam došle akoske mažoretkinje štere so, kaj se maski

dotikavle, mele rlene nose, a to mortrik od toga kaj je malo zgorec vlekev. I akoski pleh-bandisti so bili zamaskerani, ali jiv sam prepoznav po trubentaj, a oka po kozjoj bradici. A vse ostalo je bilo tak zamaskerano kaj jiv niti vrag nebi prepoznav. istam sam vam pozabiv rei gda so glavno re na pozornici, polek akoskoga orla, meli dokor Ivo i gospa korupcija. Kuliko vidimo gda je to nej istam brez veze, jerbo brez Ivija vu Lepoj našoj, a niti pak vu našoj županiji, nebremo. No, isto tak znamo gda je i gospa korupcija prinas jako udomaena, tak gda se niti brez je nebre nikaj pripetiti, a posebno nej nekaj tak važnog kak je Fašnik.

S

elniki pikai nam ve hajdig let dohajajo za fašnik i to navek sam oni stareši, a niti ovo leto so nam nej šteli rei kak se delajo mali pikai. Brzas niti oni neznajo, jerbo gda bi znali unda bi ga napravili i nešternoga sobom dopelali.

S

erjanari so nam poslali dvoje maškore: jedne so poslali oni na vlasti, a druge je skup zmetala opozicija, ali vam ja tu nesam videv nikšo razliko. Najme kaj i med jednaj i med dru-

gaj bila so sam žene. Ve vam ja nebi znauv rei jeli so moži fera zahuzali, pak so nej viziperte za akovec dobili ili pak so doma kroline pekli? Mortik pak vam je takša šega med Serjanaraj kaj moški uda delajo, tam oni vu hiži držijo tri vogle, a štrtoga podpirajo, a žene imajo cajta pak cirkuserajo. A vsi znamo na kaj žene mislijo gda imajo preve cajta! Još si gruntam kakša je to serjanska družba „Šport za vse“, a vu njoj so sam žene ili pak so tu moški podupirajui lanovi i nejso došli, jerbo imajo dostik posla gda se jim žene dimo vrnejo.

N

ekak mi je nejbole vu pameti ostala družba Kobra (tak oni od milja zovejo punice) iz Kutine ije so se žene maskerale vu asne majke. asne so zato jerbo imaju ve od šezdeset let, tak gda jim ve grehi niti na pamet ne curijo, a nešterne so ve pozabile kak se te grehi delajo.

I

sto tak smo meli priliko videti i maksimažoretkinje. To so one stareše od šezdeset let i žmehkeše od osemdeset kil, ali vam morem rei gda jim kan-kan ples istam dobro ide od nogi i gda jiv hajdig visoko

morejo zdii, tak gda se vidijo i štrupantlini na štomfaj. A vse to sam zato jerbo trenerajo po noi. Vidite gda i vu Popovai no ima nekšo udesno mo, a nej sam prinas vu Meimorjo, a stopram ak dostik dugo traje.

M

orem vam rei gda ga dostik maškorov nej došlo, šteri so bili najvljeni, jerbo, kuliko smo uli, so nej dobili poticaje od ministra Biškupia. To mi je malo udno od gospona Božija, pak je on odnavek biv široke roke. Tak so nej došli koprivniki maškori z komedijom „Oj Podravka, tak imam te rad“, fašnika grupa HAC-a se je zgubila negdi vu tunelo, a štrekari pak so zakesnili na cug, strujai so negdi zahuzali na Prometnomo fakso, nejso jim šteli zabadav potpisati indekse. Nej znati kajpak se pripetilo z Inaaj, kuliko sam mev za uti još akajo na šalteraj Hrvacke poštanske banke kaj jim dajo zajma za Podravkin dug. Prek tri jezere ljudi je akalo maškore z Remetinca, ali niti oni so nej došli, jerbo je pol maškorov dobilo proleva od juhe z vegetom, a drugoj polovici so nej bile oprave zašite, jerbo so naruene prek Nevenke Jurak.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Bit ete jako dobri na poslovnom planu. U svemu što budete radili, pokazat ete koliko ste zapravo sposobni i koliko se od vas može oekiva. Htjeli to ili ne, vi ete noge drža vrsto na zemlji. Treba vam malo prostora i samoe, dok vašem partneru nedostaje pažnje i ljubavi, pokušajte se pronai negdje na sredini. Budite iskreni prema drugima. Nemojte im obeava ono što ne možete napravi, ni dava lažne nade. Iskrenost je ponekad najteža opcija, no, svakako je poželjna.

Slobodno budite u centru pažnje. Znate što želite i kako doi do toga. Djelujete hrabro i samouvjereno. Ako želite da vas neka osoba primije u tome ete uspje, jekom ovog tjedna bit e vas teže ne primije. Nemojte forsira druženje s osobama s kojima se ne slažete. Okružite se ljudima koje volite i s kojima se slažete, tako ete i vi bi sretniji. Ponekad ukoliko želite morate preuze odreenu dozu rizika na sebe.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Želite pred drugima pokazati više autoriteta i odluili ste tako se ponašati prema njima. Sve što budete govorili e biti pod povealom stoga ne bi bilo loše da sve dva puta provjerite kako ne biste neprovjerenim informacijama sebi narušili ugled. Budite svestrani. Nemojte se uporno držati samo jedne stvari koja vam padne na pamet, toliko toga možete saznati i vidjeti, zašto se ograniavati. Pokušajte vratiti optimizam. Iz svega što radite pokušajte izvui ono najbolje .

Nemojte odgaati neke poslove i odluke na neki drugi dan samo zato što ste se sada toga sjetili. Imate dovoljno informacija i dovoljno vremena stoga to i iskoristite. Ukoliko vam nedostaje pažnje od vaših bližnjih nemojtesamoekatidaseonipromijene negoslobodnotoizatražite.Reciteimšto osjeate. Ljudi se prema vama ponašaju onakokakoseviponašatepremanjima. Stoga, ako želite da kolege na poslu više uvažavajuvašemišljenjebilobidobroda i vi ponekad poslušate njih.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Dosadila vam je rutina i sve ono što radite svaki dan. Spremni ste krenu dalje, u neke nove izazove. Nemojte se toliko opira, možda je to baš ono što vam je potrebno kako biste se bolje osjeali. Ne odgovaraju vam površna poznanstva, stoga, potrudite se napravi nešto da svoje prijatelje još bolje upoznate. Ne možete ostvari baš sve što poželite. Radije se odluite što vam je od toga važnije i svu svoju energiju u to i usmjerite.

Bit ete prilino znatiželjni, no, nemojte to shvaati kao nešto negativno. To može biti vrlo simpano, sve ovisi o vama i kako se prema toma postavite. Obavljanje više poslova odjednom nije baš jednostavno, no, ukoliko zadržite pozivan stav i potrudite se sve napraviti najbolje što možete sigurno neete pogriješi. Neka ogranienja ipak postoje, stoga, nemojte pretjeriva i sami preuzima sav posao. Više se družite sa prijateljima i lanovima obitelji.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Tijekom ovog tjedna ete vrlo dobro zna prepozna potrebe drugih. Vidjet ete sve njihove skrivene želje i prepozna ak i one najsuplnije signale. Planirajte nova financijska ulaganja, zacrtajte nove ciljeve, organizirajte nešto za partnera... Budite što akvniji. Dobri ete bi u pregovaranju i razgovoru s drugima zbog svog pozitivnog stava. Pokušajte ga zadrža što duže i uživa u trenutnoj situaciji.

Financijska situacija vam stvara probleme. Ignoriranjem neete ništa korisno postii, stoga, napravite novi plan i pokušajte ga se drža. Sve ono što je nepotrebno eliminirajte i troškove pokušajte što više smanji do daljnjega. Pokušajte ne analizira previše sve što se dogaa. Postoji jako puno stvari koje jednostavno ne možete predvidje i nema smisla pokušavati. Budite sigurniji u svoje postupke. Razgovarajte s partnerom o svojim postupcima.

LAV (23.7.-23.8.) Nemojte brza s donošenjem odluka. Prije svake dobro razmislite i provjerite sve informacije. Nemojte ništa izostavlja. Bit e vam puno lakše ako svoje brige ponete dijeli s nekim. Otvorite se pred lanom obitelji, prijateljem ili partnerom, bit e vam puno lakše kada s nekim podijelite svoje brige i ujete njihovo mišljenje o cijeloj situaciji. Vaše rijei e snažnije djelovati na druge nego što mislite. Iskoristite to kao svoju prednost.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Kopajte malo dublje ispod površine i pronaite svoje ideje. Drugi vas mogu savjetova i upu, no, vi najbolje znate što želite. Nemojte previše analizira svoje prijatelje i kolege. Nitko nije savršen i svi imaju mana, kod nekih su više izražene dok su kod drugih manje. Detaljnim analiziranjem vam sve to može samo više smeta. Nemojte samo sjedi sa strane i eka da se nešto dogodi bez obzira da li je to na privatnom ili poslovnom planu. Tijekom ovog tjedna vi budite inicijator.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Nije baš najbolje vrijeme za ljubav. Morate prvo riješiti probleme na poslu i openito životu kako biste se mogli prepus i uživa u zagrljaju voljene osobe. Prvo riješite probleme koji vas mue ve duže vrijeme. Dok god ne riješite sve ono što vas mui iz prošlos neete moi krenu dalje. Previše posla vam trenutno može uzrokova samo previše stresa. Morate zna povui granicu i ponekad rei dosta. Sve e vas eka i sutradan.

RIBE (20.2.-20.3.) Ovo za vas nee biti baš najbolje vrijeme za romantiku i ljubav. Nemojte ništa forsirati. Radije malo priekajte sa strane dok se situacija ne poboljša. Ukoliko imate nekih nejasnoa, nemojte eka da se one same riješe nego se pokrenite i pokušajte za njih pronai rješenja i odgovore. Budite strpljivi. Puno toga se ne može riješi u jednom trenutku nego je potrebno dosta vremena i truda koji e se naravno prije ili kasnije ispla.

VIC tjedna

U pustinji - Što radi Mujo usred pustinje? - Traži Fatu Morganu!


62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 8. do 15. veljae

Od etvrtka toplije VREMENSKA SLIKA: Kratkotrajan predah od hladnoe koji smo imali poetkom veljae bio je samo zatišje pred novi zalet zime na našem podruju. Novi snježni val stigao je u srijedu i etvrtak s ciklonom koju je Crometeo tim nazvao Pamela, a donijela nam je obilniji snijeg. S njom je kod nas palo tridesetak centimetara snijega, a u gorskim krajevima njegova visina je mjestimice prešla jedan metar! U dane vikenda vrijeme se smirilo, ali je ostalo relativno hladno. Još jedna zimska epizoda polako dolazi svome kraju. Ova zima nas je podsjetila na to kakve su zime prije dvadesetak godina bile sasvim normalne. Tjedan pred nama donijet e ipak drukiju priu. Još danas i sutra e biti hladno, a zatim e do nas stii vlažniji, ali i topliji zrak pa e drugi dio tjedna obilježiti zatopljenje, a ponegdje i malo kiše. VREMENSKA PROGNOZA: U utorak e vrijeme biti vrlo slino, možda i identino onome u pone-

djeljak. Prevladavat e oblano, ali suho. Tu i tamo se sredinom dana može pokazati pokoji traak sunca, ali to baš nee biti esta pojava. Osjetit emo i lagani porast temperature što bi se prema svemu sudei trebalo nastaviti i sredinom tjedna. Jutarnja temperatura još uvijek u minusu, oko -3°C, a najviša dnevna mogla bi porasti do 3 pozitivna Celzijevca uz veinom slab vjetar s juga i jugozapada. Potkraj dana e se jae naoblaiti, a iza ponoi može biti i slabog snijega. U srijedu e prvi dio dana obilježiti oblaci iz kojih povremeno može padati snijeg, uglavnom slabijeg intenziteta pa bi na tlu mogao nastati samo tanji snježni pokriva, možda centimetardva novog snijega. Popodne e

16. veljae 2010.

snijeg prestati, a i naoblaka se može malo raskinuti pa e lagano zajužiti. Temperatura zraka dodatno bi porasla, možda i do plus 3 ili 4 Celzijeva stupnja, osobito u sluaju sunanih razdoblja u popodnevnim satima. Trend zatopljenja trebao bi se nastaviti i u etvrtak te openito u drugom dijelu tjedna. U naše e krajeve stalno dolaziti topliji sredozemni zrak praen slabim do umjerenim jugozapadnim vjetrom pa e temperatura zraka u drugom dijelu tjedna još malo porasti. U pojedinim danima možda ak ni noi nee donijeti negativnu temperaturu, a najviša dnevna mogla bi se približiti vrijednosti od 10 Celzijevaca. Openito gledano, bit e pretežno oblano, ali uz kraa sunana razdoblja. Uz

Pamela nas zatrpala snijegom

poveanu naoblaku mjestimice je mogua i kratkotrajna kiša, u trenutku izrade ove prognoze to se ini najvjerojatnijim tijekom petka i subote. Ne možemo posve iskljuiti ni mogunost za malo kiše ni u drugim danima, ali to e biti male koliine. Dojam e iz dana u dan biti sve blažeg vremena, brzo emo osjetiti da je hladnoa popustila, a postojei snijeg na tlu e se sve brže topiti pa bi do kraja tjedna mogao sasvim nestati. Vrhunac zime je iza nas, no još je prerano da proglasimo kraj zime jer e hladnijih dana zasigurno biti još, ali ne vjerujemo da e se ponoviti tako niske temperature i obilan snijeg kao što je bilo tijekom ove zime. Proljee ipak kuca na vrata, ali o tom potom. Na kraju dodajmo da tone i precizne informacije o vremenu u našoj županiji i šire možete dobiti svaki dan pozivom na naš telefon 060 444 444 (uz cijenu poziva od 1,86 KN+PDV/ min.). (prognozu izradila udruga Crometeo 15.2.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 16. veljae 1853. god. poela raditi prva meteorološka postaja u Zagrebu

Proteklih nekoliko dana na Crometeo forumu i portalu, ali i medijima u našoj zemlji dominirali su izvještaji o snijegu koji je zatrpao unutrašnjost. Pod snježnim pokrivaem su Lika, Gorski kotar, središnji i sjeverni krajevi unutrašnjosti i Slavonija. Visoki snježni pokriva imaju i planine uz obalu, od Uke na sjeveru do Biokova na jugu. Po podacima DHMZ-a najviše snijega (180 cm) ima na Zavižanu, zatim slijedi Sljeme sa 82 cm, Delnice sa 78 cm, Parg abar ima 76 cm, Plitvika jezera imaju 75 cm, a Gospi pola metra snijega. Tako obilan snijeg nam je donijela prostrana ciklona sa Sredozemlja. Nazvali smo ju Pamela, a nakon nje stigla je i sekundarna ciklona što je novi snijeg donijela uglavnom južnije od Save te Slavoniji. Na podruju Meimurja palo je tridesetak centimetara, ponegdje ak i

blizu 40 cm snijega! Naravno da je to ozrokovalo teškoe u prometu. Još više snijega palo je u Novom Marofu odakle nam je motritelj dojavio ak 55 cm bijelog pokrivaa. Vikend je donio smirivanje vremena, zasjalo je sunce pa je i temperatura malo porasla. Središnji gospiki trg Stjepana Radia od subote krasi snjegovi širok 12 , visok 10 metara sa šeširom na kojem pet olimpijskih krugova simbolizira povezanost like metropole sa Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru. Snjegovia su uz pomo i po ideji prof. likovne umjetnosti Ivana Golca izradila djeca lanovi likovne radionice Gospia koji se nadaju da e ui u Guinnessovu knjigu rekorda. Izradu snjegovia pratila su brojna djeca djejeg vrtia, i gospikih škola koji sudjeluju u velikoj karnevalskoj povorci.

Tropski cikloni u južnom Pacifiku

Na toplim oceanima južne hemisfere veljaa donosi vrhunac sezone tropskih ciklona. I dok je na južnom dijelu Indijskog oceana zasad relativno mirno, na južnom Paciiku se snažne tropske ciklone od poetka mjeseca redaju jedna za drugom. U 2009. godini je situacija pak bila obrnuta. Poetkom mjeseca je tropski ciklon Oli pogodio Polineziju, a na Tahitiju je poginula jedna osoba. Oli je dostigao etvrtu kategoriju i time postao najjai tropski ciklon na južnom Paciiku u posljednjih 6 godina. Krajem prve dekade veljae je tropski ciklon Pat zahvatio Cookovo otoje. Po-

sljednja u nizu tropskih ciklona nazvana je Rene i formirana je prije etiri dana. Ciklona je tijekom petka zahvatila Ameriku Samou. Rene je tijekom vikenda ojaao i postao snažan tropski ciklon tree kategorije. Tijekom nedjelje je s vjetrovima od 185 km/h prešao preko otoja Tonga. Otoje se sastoji od oko 700 manjih otoka na kojima živi tek nešto više od 100 tisua ljudi. Oekuje se od 250 do 500 mm kiše i veliki plimni valovi. Da stvari budu gore to je otoje pogodio potres jakosti 6.1, ali je šteta tek manja i nije bilo tsunamija.

17. veljae 1938. god. na Risnjaku izmjereno 448 cm snijega, što je ujedno i hrvatski rekord 21. veljae – Koliko je u veljai lijepih dana, toliko je do Jurjeva snjegova

Dogaaji KRALJ SEVDAHA 6. ožujka u akovcu

U PETAK U KAFIU “ARROW” otvaranje izložbe

Zapjevat e ženama za njihov dan “Minus 22 u akovcu” Živa legenda sevdaha Halid Bešli održat e 6. ožujka veliki koncertni spektakl u akovcu, u dvorani Graditeljske škole, s poetkom u 20 sati! ovjek koji je zagrebaku Arenu punio dan za danom veliki je miljenik publike širom Hrvatske, a u akovcu e, kaže, prije svega zapjevati akovankama, u povodu Dana žena. Nema sumnje da e brojne pripadnice ljepšeg spola svih generacija od-

luiti sa svojim omiljenim pjevaem u glas zapjevati velike hitove “Miljacka”, “ardak”, “Prvi poljubac”, “Dvadesete”, “Malo je malo dana” , „Zlatne strune“ i mnoge druge. Organizatori koncerta ve najavljuju da e Halid svoje fanove na nogama držati dobra tri sata, te da e svima prirediti feštu koju e akovec dugo pamtiti. Ulaznice za ovaj dugo išekivani koncert uskoro e biti puštene u prodaju.

Osam fotografija Zlatka Vrzana, izložene u kafiu “Arrow”, dio su njegove bogate zbirke umjetnikih fotograja koje je snimio jekom godina. Otvaranje izložbe uz druženje održat e se u petak 19. veljae u 19 sa. Ovoga puta predstavlja se likovnoj publici i posjetiteljima kafia fotografijama ovogodišnje zime nastalim uz duge ekspozicije, što im daje imidž starosti i prošlih vremena. Izloženi su motivi Grada akovca, Perivoja Zrinski, ulice Kralja Tomislava i Juga akovca. Izložba je otvorena do 31. ožujka. Zlatko Vrzan fotograf je Meimurskih novina ali i suradnik brojnih dnevnih i tjednih novina. Profesionalno se fotografijom bavi dvadesetak godina, a posljednjih godina svoje fotograje predstavlja javnos na brojnim izložbama. Ovo je jedanaesta samostalna izlozba, a ima iza sebe i 8 skupnih izložbi. Njegove fotograje krase brojne monograje, godišnjake, kalendare i knjige. Zlatko Vrzan je zaljubljenik u fotograranje i fotograju od djenjstva, no znanje je usavršio radei kao novinski fotograf i fotoreporter.


Â&#x2039;Â&#x2018;*  Â&#x2019;Â&#x201C;Â&#x2039;Â&#x201C;*

Â&#x201D;Â&#x201D;Â&#x201D;**> Â&#x2022;  <Â&#x2013;*> Â&#x2022; Â&#x201C;Â&#x2DC;Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2039;Â&#x2019; Â&#x161;Â&#x161;Â&#x161;

Dobro je znati 63


NK MEIMURJE ZAVRŠILO PRIPREME U BELEKU

PRVA POBJEDA MKA*IPC U NASTAVKU PREMIER LIGE

Ako se u prvenstvu ponovi “Medvjedi” pali na krilima Turska, opstanak nije upitan sjajnog Sladoljeva i Karaia

Žiri i publika pažljivo su pratili izvoae

SENZACIONALAN PORAZ MEIMURJA U A-2 KOŠARKAŠKOJ LIGI

Do sad neporaženi lider neoekivano posrnuo u Ivancu

Pjevalo se i uz pratnju bandista

PREDSMOTRA MEIMURSKE popevke u Donjem Kraljevcu

Pljesak za svakog izvoaa U subotu 13. veljae u školskoj sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu održana je druga po redu predsmotra Meimurske popevke, a dobar domain bio je KUD opine Donji Kraljevec. Suorganizatori predsmotre bili su Zajednica HKUU-a Meimurske županije i Organizacijski odbor središnje 26. smotre Meimurske popevke Nedeliše 2010. Ovo je ve 26. po redu smotra Meimurske popevke, koja zbog mnogobrojnosti izvoaa ima i dvije predsmotre. Nastupili su: Pjevaka skupina KUD-a opine Donji Kraljevec, Pjevaka skupina Udruge umi-

Najviše je bilo ženskih vokalnih skupina, a manje muških rovljenika Donja Dubrava, Filip Hozjak, KUD “Seljaka sloga” Prelog, Pjevaki zbor Udruge umirovljenika Prelog, Jelena Palati-

nuš, KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica, Muška pjevaka skupina KUD-a “Katruže” Ivanovec, Mješovita pjevaka skupina

“Soboanci” Mala Subotica, Nada Žvorc, Nedeliše, Josip Mihaljevi, KUU “Zvon” župne zajednice Mala Subotica, Vokalni ansambl Glas

Špiceri uživali u sniježnim radostima Sniježni pokriva koji je prošli tjedan prekrio Meimurje natjerao je naše špicere da posegnu za najtoplijom odjeom i obuom. Zamotani u šalove i kape prošetali su gradom, a, da im sniježno nevrijeme nije mrsko, pokazali su smiješkom na licu. I dok su se jedni od snijega skrivali ispod kišobrana i zimskih

kapa, drugi su uživali u zimskim radostima. Manje je bilo bitno imaš li osam ili osamnaest godina, glavno da napraviš što veu grudu kojom eš gaati svoje “protivnike”. Iako je nekima ve dosta snijega i niskih temperatura, naši špiceri prošli su tjedan pokazali suprotno.

Zagreb, Cecilija Merka, Domašinec, Pjevaka skupina KUD-a “Sumarton” iz Maarske s popevkama “Junaki se z vizite pelaju”

i “Dekle, dekle, dekle vu Sumartonu”, Pjevaka skupina KUD-a Donji Vidovec, Katarina Toplek, Pjevaki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliše, Ženska pjevaka skupina HKUD-a Gorian s popevkama “Vu pol noi dimo dojdem” i “Gene cug mašina”, Vokalna skupina KUD-a “Ivan Musta Kantor”, Sveta Marija, potom Orsolja Kuzma iz Budimpešte, Republika Maarska, Ženska vokalna skupina Pjevakog zbora “J. Š. Slavenski” i akovec i Ženska pjevaka skupina KUU-a “Seljaka sloga” Nedeliše. Ove godine izvoae je pratilo desetak tamburaških orkestara i bandista, a publika je ispratila svakog izvoaa velikim pljeskom. Izvoenje je pratio žiri, a najbolje e popevke biti izvedene u lipnju u Nedelišu, na 26. smotri Meimurske popevke. Priredba je bila veoma dobro organizirana. (JŠ, foto Maja Narana)

Međimurske novine 754  

Međimurske novine 754

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you