Issuu on Google+

str. 9

NAKON TRAGEDIJE u čakovečkom soliteru dimnjačar Robert Zver upozorava

Četrdesetogodišnjak živio s eksplozivom koji se svaki čas mogao aktivirati!

str. 8

www.mnovine.hr

Atmosferski bojleri izazivaju trovanja plinom

U PODTURNU pronađen pravi mali vojni arsenal

Godina XIV.

Broj 745.

^akovec, UTORAK, 15. prosinca 2009.

Cijena 7 kuna

str. 5

str. 3

JAVNA OBJAVA kandidata za VELIKO ZANIMANJE ZA NOVI STRUČNI STUDIJ NA MEĐIMURSKOM VELEUČILIŠTU županijske pročelnike uzburkala javnost

Mogu li se pomiriti profesionalnost, kvaliteta i stranačka neopredijeljenost!? STRUKOVNA GRUPA TEKSTILNE I OBUĆARSKE INDUSTRIJE

str. 7

Tekstilci kao Pepeljuga, a vlast kao maćeha

I srebrni olimpijac Filip Ude želi biti menadžer turizma i sporta - Dobro odabrani studij koji će stvoriti preduvjete za uspješnije vođenje u sportu i turizmu

media str. 5

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 71


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Neka optimizam (barem nakratko) zamijeni neizvjesnost! U finišu smo još jedne kalendarske godine. Jedna od “najzanimljivijih“ završnica kad su u pitanju aktualna dogaanja u zemlji, pa i u našem kraju, openito u društvu. Koji bi to mogao biti zajedniki nazivnik za sve to što se trenutano dogaa oko nas? Rekao bih - neizvjesnost! ini mi se da je jedino sigurno – da ništa nije sigurno. Tko e biti novi predsjednik države, što e se dogoditi sa sada ve pomalo opsesivnom potragom za (ne)postojeim “topnikim dnevnicima“, koja e naredna državna tvrtka vrištati s naslovnica nacionalnih medija zbog neke nove aere samo su neke hrvatske teme koje nas ne mimoilaze, teško im je prognozirati ishod, te kako e i kada završiti. Pa tako i za vrijeme i u dane koji obino donose opuštajue tonove. Na žalost, one nisu jedine, ima ih još. S druge strane, obinom ovjeku ve je pomalo pun kuer svega ranije nabrojenog. On obino ne voli politiare ili državne odvjetnike kao heroje s naslovnih strana, ve ima neke svoje avorite. Traži neko drugo savršenstvo kojem nee morati iskljuivo tražiti mane, jer ovi koje mi mediji serviramo na naslovnice iz dana u dan imaju puno, previše “putra na glavi”, iako se oni, naravno, kunu u suprotno. Meutim, tako se sve posložilo ove godine da se politiara neemo riješiti ni u vrijeme predstojeih blagdana i praznika. Upravo tada bi napetost i neizvjesnost predsjednikih izbora trebale kulminirati. Ne znam kako vi, ali ja ipak ne bih preerirao da upravo oni i tih dana budu

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

glavna tema npr. obiteljskih druženja. Iako ... Kad bih bio demagog u politiarskom stilu, onda bih vas takoer za ovogodišnje blagdansko razdoblje zbog krize i recesije pozvao da ne trošite previše. Meutim, naš mentalitet je jednostavno posve drugaiji. I bez obzira što bi nam ga Oni koji javno govore jedno, a privatno rade obrnuto, gotovo, pa preko noi, željeli promijeniti u proraunati, hladni, “skandinavsko - bezosjeajni“ - to je zapravo nemogua misija. Stoga si blagdane napravite na nain koji želite, opustite se, tulumarite koliko možete ili izdržite. Ipak, ne ponašajte se snobovski. Nemojte na skijanje ako vam to nije zaista e, ne kupujte skupe poklone da budete prihvaeni u okolini, ne kopirajte nešto što niste. Mentalitet koji je sve više prisutan i koji bi nas doista mogao odvesti u svekoliku, ne samo materijalnu, propast. Poklonite ljudima dobru volju, svoje vrijeme, ljubav, prijateljstvo, družite se, proizvodite dobre vibracije. Neka dobro raspoloženje i optimizam, ako ništa drugo, barem nakratko, zamijeni neizvjesnost.

15. prosinca 2009.

ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA usvojila proraun za iduu godinu od 161 milijuna kuna

Oporba predbacila da nema novih projekata - U proraunu za iduu godinu dobar je dio sredstava za obveze koje se vuku iz prethodnog razdoblja, kazao je župan Perho, dok je bivši župan Posavec rekao da nema ni jednoga novog projekta aktualne vlasti, ve da se nastavlja samo financiranje onoga što je zapoeo on sa svojim suradnicima Veinom glasova usvojen je županijski prorauna za iduu godinu. Proraun je planiran u iznosu od 161 milijuna kuna i vei je u odnosu na ovogodišnji koji je rebalansom smanjen na 145 milijuna kuna. Ivica Perho, meimurski župan, govorei o okolnostima pod kojima je donošen proraun, naglasak je stavio na obveze koje se vuku iz prethodnog razdoblja. - Mi smo ve pojeli dio kolaa za 2010. godinu, kazao je Perho, tako da se dio obveza prebacuje u iduu godinu. Nisu osigurana sredstva za sporazume s Meimurskim vodama za kanalizacije koje su se izvodile proteklih godina, zbog ega e biti potrebno regulirati te odnose s Meimurskim vodama. Naime, županija je potpisala s tom tvrtkom sporazum da e podmiriti dio sredstava za izgradnju kanalizacije ukoliko se osiguraju sredstva iz Fonda za regionalni razvoj.

Župan kritiki prema Mesapu Perho je kazao da županija ima obveza i prema poljoprivrednicima u iznosu od tri milijuna kuna za subvencije. Problemi su i oko Mesapa koji je u 60-postotnom vlasništvu županije, a 40-postotnom vlasništvu opine Nedeliše. Za Mesap je ove godine izdvojeno 3,2 milijuna kuna, a za iduu godinu planira se svega 451 tisua kuna. Vrijeme je pokazalo da se direktor Novak precijenio. Bit e problema u iduoj godini, oito je da Mesap nema koncept, a pet priredbi nije dovoljno. Ivica Perho kritiki se osvrnuo na njegov rad, kazavši da Mesap još uvijek luta te prenio razmišljanja gospodarstvenika koji su iskazali

Žestoki suparnici u vijenici, a blagi suradnici izvan nje, Ivica Perho, meimurski župan, u društvu prethodnika Mladena Križaia i Josipa Posavca bojazan koliko je zapravo Mesap potpora gospodarstvu. Istodobno je kazao da su županijske institucije poput Muzeja, Redee i Turistike zajednice od županije minimalno praeni. Županija je izdvojila i dva milijuna kuna u iduoj godini za obvezu prema MORH-u na ima Vojarne za izgradnju skladišta. Još traju razgovori oko obveze koja e pasti na Meimursku županiju, od toga da se dogovori stvarni iznos troškova, ne broj skladišta, da se u gradnju ukljue naši graevinari, da se obveza

razvue na više godina te da se skine zabilježba s Vojarne i zamijeni za druge garancije ukoliko se pojavi kupac za zemljište.

HDZ-ovi amandmani nisu prošli Amandmani HDZ-a na županijski proraun za Mesap, Gimnaziju i pojedine crkve nisu prihvaeni. Za Mesap su tražili milijun umjesto predložene 451 tisue kuna. Za poboljšanje uvjeta u Gimnaziji tražili su milijun kuna. Meimurski župan Ivica Perho kazao je da ta sredstva

Jednoglasno prihvatili prekoraenje Vijenici Meimurske županije na Skupštini održanoj u petak jednoglasno su prihvatili ugovor o prekoraenju po poslovnom raunu po principu tekueg rauna. Županija može u minus po raunu do pet milijuna kuna. Županija je donijela odluku o prodaji u južnog dijela Vojarne u akovcu putem javnog natjeaja, ovaj put po nižoj

cijeni od prethodnog natjeaja. Vijenici su prihvatili i davanje dijela nekretnina na Vojarni na privremeno korištenje Udruzi uzgajivaa meimurskog konja Meimurec. Prihvatili su i sporazum o suradnji izmeu Krapinsko – zagorske, Varaždinske i naše županije, vezano uz budue projekte u okviru Nuzt regije. (BMO)

za poboljšanje uvjeta u Gimnaziji nisu ni izdaleka dovoljna, te da e se rješenje tražiti u okviru mreže osnovnih i srednjih škola kroz preraspodjelu prostora. HDZ je tražio i dodatna sredstva za pojedine crkve u Meimurju, ali je župan kazao da zahtjevi iz tih sredina nisu došli. No, prihvatio je amandmane HDSS-a i HSP-a za 10 tisua kuna za crkvu u Macincu i 20 tisua kuna za crkvu u Belici. Mladen Križai, oporbeni vijenik HDZ-a, kazao je da je nova vlast odustala od razvojnih i projekata, te da ambiciozno planirani proraun prisiljava najaktivniju ulogu pribavljanja proraunskih prihoda. Josip Posavec, nezavisni vijenik, kazao je da ovo nije ni proraun otrježnjenja ni razvojni proraun. - Svi projekti koji se sada nastavljaju napravljeni u starom mandatu te u novom proraunu nema novih projekata. Prihodi od poreza na dohodak ove su godine svedeni na 45 milijuna kuna, a idue godine se planira 48 milijuna kuna, dok su naše graevinske firme pred kolapsom jer nema novih narudžbi, upozorio je Posavec. - Ako proraun raste za 20 posto, tada krize nema, nego smo u ekspanziji, uputio je bodlju vladajuima, te kazao da nema te budaletine koja bi platila 120 milijuna kuna za zemljište na Vojarni na kojemu ne može ništa jer nije došlo do promjene GUP-a, a k tome se još zemljište vrijedno 6 milijuna eura daje jednoj udruzi. Rasprava vijenika Josipa Posavca osobito je uzrujala Petra Novakog, predsjednika Skupštine, koji je ustvrdio da je Posavec prevršio mjeru, dijeli lekcije kao da je ova vlast neuka, zloesta i blesava, a kao da je on jedini sposoban. Birai su prepoznali odnos prema poslu i za to dali nagradu kakvu su dali, uzvratio je Posavcu predsjednik Skupštine Petar Novaki. Ivica Perho, meimurski župan, smirio je atmoseru u velikoj vijenici, kazavši da kao predlaga prorauna mora izraziti zadovoljstvo kvalitetnom raspravom. (BMO)

Ovogodišnji blagdani bit e jednako skromni kao prijašnjih godina

Anketa “Pod vurom”

Poveana potrošnja u vrijeme božinih i novogodišnjih blagdana mnogima zadaje pravu muku. Nezaposlenost i pad plaa koje su posljedica ekonomske

Franciska Toplianec, Kuršanec - U našoj obitelji svake godine za božine i novogodišnje blagdane ne pretjerujemo, ve ih proslavimo skromno. Suprug je ve deset godina na burzi, tako da je u vrijeme blagdana kod nas ve godinama isto. Ne kupujemo ono što nam ne treba i zadovoljni smo onime što imamo. Napravimo uvijek tako da je nama lijepo. Najbitnije nam je da se okupimo u krugu obitelji i da se družimo.

Gabrijela Košak, Vukanovec Kao ni ranijih godina, ni ove ne mislimo pretjerivati u vrijeme blagdana. Kupit emo ono najnužnije što nam je potrebno. Mislim da se u ovo blagdansko vrijeme najviše troši na hranu, no mi ni na hranu ne trošimo mnogo jer imamo svoju koju uzgajamo. Što se tie poklona, darovat emo si sitnice. Ipak je bit Božia da se obitelj okupi i da svi zajedno proslavimo blagdane.

krize mnoge obitelji prisilit e da ove blagdane proslave skromnije nego prijašnjih godina. Naravno taj “trend” nee izbjei ni naši Meimurci. Ia-

Ivan Vinkovi, akovec - S obzirom na to da su nam godinama ista primanja, i blagdani e nam biti isti kao i prijašnjih godina. U vrijeme ovih božinih i novogodišnjih blagdana najviše trošimo na hranu. No, kupit emo ono najnužnije te emo, kao i svake godine, blagdane proslaviti skromno. Što se tie poklona, takoer neemo pretjerivati, ve emo si darovati sitnice, toliko da osjetimo duh Božia i darivanja.

ko su blagdani mnogih naših Meimuraca ve godinama skromni, ove e godine neki pokušati prišparati još više. I dok se najviše troši na hranu

Diana Domini, Domašinec - S obzirom na ekonomsku krizu, ovogodišnji blagdani bit e skromniji nego prijašnjih godina. Pokušati emo prišparati na svemu pomalo. Poklona mora biti, ali sigurno e i oni biti skromniji od poklona ranijih godina. No, u ovo blagdansko vrijeme ipak je najbitnije da se obitelj okupi i da se malo podružimo.

i poklone, ipak se ne pretjeruje, ve se kupuje samo ono najnužnije. Pokloni e biti jednako skromni, a neki su odluili darivati samo djecu. No,

Marija Vrbani, Mursko Središe - Ovogodišnji e blagdani biti jednako skromni kao i prijašnjih godina. Šparat emo na svemu pomalo. Hranu imamo svoju, tako da neemo puno potrošiti na nju. Poklone kupujemo samo za djecu, dok se mi odrasli ne darujemo. No, ipak nam materijalno nije najbitnije, ve da se malo podružimo i proveselimo.

kako kažu, ipak je bit Božia da se obitelj okupi i podruži te zajedno proslavi blagdansko vrijeme. (hz)

Renata Ciceli, Domašinec - Blagdani e ove godine biti jednako skromni kao svake do sada. Nee biti ni bolji, ni lošiji. Inae, najviše potrošimo na poklone i hranu, ali nikada ne pretjerujemo. Pokloni e biti najskromniji, koliko e to biti mogue. Tek toliko da emo znati da je Boži i da osjetimo duh darivanja. (oto: Vrzan)


15. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAVNA OBJAVA imena koja kandidiraju za županijske proelnike uzburkala javnost

Mogu li se pomiriti profesionalnost, kvaliteta i stranaka neopredijeljenost!? - Župan Perho najavio je u našem prošlom broju transparentnost u zapošljavanju, a Županiju kao mjesto gdje e raditi profesionalci i rješavati se problemi. Meutim, ve na aktualnom natjeaju meu onima koji se spominju kao novi proelnici ipak su mnogi politiki aktivisti SDP-a ili HNS-a, odnosno bliski ljudi tim strankama

Izmeu 35 kandidata, koji su ušli u uži izbor za proelnike pozicije, takoer su Vlado Bošnjak, Dragutin Bratko i Juraj Lajtman Meimurska županija objavila je prošli tjedan na oglasnoj ploi na hodniku Županije i na službenim web stranicama listu kandidata koji mogu pristupiti testiranju za proelnike te time omoguila javni uvid u to tko su pretendenti na proelnika mjesta. Na natjeaj se javilo 77 kandidata, ali je pravo na “pismeni prijemni ispit” koji je inae dodatak trošak i stoji oko 40.000 kn steklo je 35 kandidata (pisao se juer ponedjeljak), od kojih su se pojedini od njih konkurirali za dva proelnika mjesta, što govori o njihovoj motivaciji da si svakako osiguraju vee izgleda da zauzmu proelniku fotelju. O privlanosti proelnikih fotelja govori i injenica da na njih pikiraju i pojedini bivši direktori poduzea koja su otišla u steaj, ali i oni koji bi iz slabostojeih poduzea u proelnike fotelje. U dosadašnjoj politikoj praksi koalicijski partneri dogovarali su proelnike obino prema izbornom rezultatu. Sada župan ima vee ovlasti pa je stvari postavio malo drukije, pri emu pokušava pomiriti nepomirljivo. Po zakonu, proelnici su službenici, a ne duž-

nosnici, i sa svojih funkcija ne odlaze s padom jedne vlasti i uspostavom druge. A on ih na mala vrata želi pretvoriti u dužnosnike. Ne krije da se želi okružiti svojim timom od povjerenja i zbog toga je raspisao javni natjeaj i, štoviše, osigurao sredstva za otpremnine ukoliko se pojave sudski sporovi, vezani uz stare proelnike koji ne prou testiranje. No, tako postavljeno kadroviranje ne nailazi na odobravanje koalicijskog partnera Matije Posavca iz HNS-a.

Matija Posavec: Meni trebaju ljudi od povjerenja! Matija Posavec, zamjenik župana i lan trolanoga Županijskog povjerenstva, kazao je pred novinarima da bi on osobno poništio natjeaj jer je to farsa, s objašnjenjem da mu se kao zamjeniku župan može desiti da mora raditi s ljudima koje prije nije ni vidio, a trebao bi ljude od povjerenja. Matija Posavec je tu izjavu možda dao politiki brzopleto i ishitreno, ali oito nezadovoljan time da nee imati utjecaj na kadrove koji e biti proelnici u njegovu resoru. Župan pak politiki lu-

kavo nikoga iz SDP-a nije stavio u to povjerenstvo, ve svoja dva zamjenika i predstavnicu zaposlenika, ali je otvoreno rekao da e nakon rezultata na ispitu u odabiru kadrova njegova biti konana i zadnja.

No, Matija Posavec je svojom izjavom pokrenuo raspravu u javnosti, nakon što smo njegovu izjavu prenijeli na web stranici Meimurskih novina, a pitanje je li natjeaj doista farsa postavio je i Branko Krnjak, vijenik HDZ-a.

Formalna strunost ipak ponovno zakamuflirana u stranaku podobnost? Ivica Perho je upravo objavom natjeaja branio transparentnost, te injenicom da njega u trolanom Povjerenstvu nema. No, o emu se radi, bit e potpuno jasno nakon izbora proelnika. Tada e postati jasno je li uz formalnu strunost ipak podobnost zamotana u stranaku bliskost bila važna. Ivica Perho je oponentima, a meu njima i svom prethodniku, a sada vijeniku Josipu Posavcu, odgovorio da je i on kada je došao u Županiju instalirao svoje kadrove, a maknuo prethodne, zbog ega se sada vuku tri sudska spora. I prije nego je testiranje zapoelo, u javnosti se spominju neka imena buduih proelnika, a vrijeme e pokazati hoe li oni proi testiranja kako bi se tim postupkom zapeatila sva brbljava usta. Naime, postavlja se pitanje je li SDP ve prije izbora pomno razradio svoju strategiju vlasti i jesu li se Mladen Posavec i Dragutin Bratko doista rastali sa SDP-om ili samo zato da bi sada kao nestranake osobe mogli kreirati politiku SDP-a. Naime, Dragutin Bratko kandidirao se sada za kljunu funkciju proelnika za proraun, a Vesna Posavec, supruga Mladena Posavca, nekadašnjeg naelnika Nedeliša, za dva proelnika mjesta za obrazovanje, i za zdravstvo i socijalnu skrb. Potpuno transparentno oboje e kandidata pristupiti prijemnom i imaju sve formalne uvjete za ta radna mjesta. Rekli bi - vuk sit i koza cijela, a odabir kandidata e pokazati je li bila farsa u pitanju. Meu svim kandidatima za proelnike, što župan Perho ne krije, ima puno stranaki obojenih kandidata, kako meu onima koji su do sada obnašali dužnosti, tako i meu novima. Meu kandidatima su i HNS-ovi, primjerice, Vladimir Mihalic, Juraj Lajtman, Zdenka Višnji Špes i Sanja Jerosimi Puklavec. No, kako je županova zadnja, Matija Posavec može biti zabrinut da e ostati bez svojih ljudi i u resorima koje vodi. Sadašnje ovlasti župana ine ga mnogo neovisnijim od mišljenja njegovih partnera jer mu o njima ne ovisi sudbina, odgovara biraima, a ne njima.

3

Hoe li se otpremnine morati dijeliti svake etiri godine? Prihvaanjem prorauna župan si je osigurao sredstva za otpremnine nezadovoljnicima. Meutim, ostaje pitanje hoe li praksa zapošljavanja “županijskog tima” donijeti mogunost da svake etiri godine u sluaju promjene vlasti zbog promjene proelnika koji ne mogu biti dužnosnici, ve iskljuivo županijski službenici, dolazi do isplate velikih iznosa za otpremnine, što do sada nije bio sluaj kad je u pitanju lokalna samouprava. Naime, praksa mijenjanja velikog broja vodeih ljudi “administracije” ne postoji gotovo nigdje, pa ak ni na državnom nivou. Ono što je zaista problem, pa ak i specifian Meimurske županije, zasigurno je nedostatak prihoda. Novi proelniki tim zapravo bi trebao biti “logistika potpora” dužnosnikoj trojci za ostvarivanje zacrtanih županijskih prihoda (barem takogazamišljazamjenikžupana Matija Posavec, op. a.), koordinacija za ostvarivanje novih, te racionalnost u korištenju postojeih. Meutim, upitno je mogu li obini službenici biti “ljudi od akcije” koji nee biti samo “servis” i “hladni pogon”, za koji e trebati izdvojiti lijep novac. Takoer je upitno koliko oni mogu biti vjerodostojni u razgovoru “sa Zagrebom”, odnosno imati inicijativu i koordinaciju s razvojnim agencijama REDEA-om i AKRA-om. Na taj se nain otvara mogunost da ovo pitanje bude otvarano u sluaju promjene vlasti svake etiri godine ili pak ak ranije (u sluaju raskola koalicije i sl.), a s druge strane ostaje upitno može li se ovim natjeajem ostvariti ono što je župan najavio u našem prethodnom broju. Ivica Perho unato tome što ostavlja dojam oprezna politiara koji sporo donosi odluke u ovom sluaju pokazao se kao izuzetno vješt politiki igra koji je oito svoju kadrovsku mrežu razradio prije izbora mnogo pažljivije nego njegovi prethodnici. ak i da izabere kadrove koji nisu iz stranakogrezervoara,samiminom da ih je izabrao u svoj tim mogli bi se pokazati lojalnijima nego da jesu iz njegova stranaka klana. Naime, dosadašnje politike igre pokazale su da najvee nevolje i rošomani dolaze iz vlastitih redova. (Božena Malekoci - Oleti i D. Zrna)

Tko sve kandidira za proelnika mjesta? Da bi se u ovim kadrovskim križaljkama lakše snalazili, objavljujemo imena kandidata za proelnike. Za radno mjesto proelnik/ca Upravnog odjela za poslove župana mogu pristupiti sljedei kandidati: Darko Belovi iz akovca, Zlatko urevi iz Savske Vesi, Marko Puškadija iz akovca, Nedžad Vejzagi iz akovca i David Vugrinec iz akovca. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za poslove Skupštine i ope poslove mogu pristupiti sljedei kandidati: Miljenka Radovi iz Preloga, Doris Srnec iz akovca i Vjeran Vrbanec iz akovca. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije testiranju mogu pristupiti

sljedei kandidati: Vlado Bošnjak iz akovca, Zlatko Boži iz akovca, Vesna Haluga iz Varaždina, Ivan Hegeduš iz ehovca, Josip Kikelj iz akovca, Vladimir Mihalic iz Male Subotice, Nenad Novkovi iz akovca i Aleksandra Trstenjak iz Selnice. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport pisanom testiranju mogu pristupiti sljedei kandidati: Darko Belovi iz akovca, Sanja Jerosimi - Puklavec, Sanja Ježi iz Varaždina, Dijana Pahek - Kovai iz akovca, Vesna Posavec iz Nedeliša, Miljenka Radovi iz Preloga, Nedžad Vejzagi iz akovca i Zdenka Višnji Špes iz Štefanca. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne

manjine pisanom testiranju mogu pristupiti sljedei kandidati: Nevenka Belak iz akovca, Lidija Bijeli iz Varaždina, Sanja Ježi iz Varaždina, Juraj Lajtman iz akovca, Mladen Mezga iz Preloga, Vesna Posavec iz Nedeliša i Miljenka Radovi iz Preloga. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za prostorno ureenje i gradnju testiranju mogu pristupiti sljedei kandidati: Stjepan Baranaši iz Savske Vesi i Slava Horvat iz Cirkovljana. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za poljoprivredu i turizam pisanom testiranju mogu pristupiti sljedei kandidati: Ivan Hegeduš iz ehovca, Danica Pošta iz akovca i Aleksandra Trstenjak iz Selnice.

Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo pisanom testiranju mogu pristupiti sljedei kandidati: Sandra Golubi iz Murskog Središa i Tomislav Nikoli iz akovca. Za radno mjesto proelnik/ ca Upravnog odjela za proraun i javnu nabavu pisanom testiranju mogu pristupiti sljedei kandidati: Dragutin Bratko iz Nedeliša, Ivan emerin iz akovca, Vilim Friši iz Nedeliša, Josip Kikelj iz akovca, Matija Novak iz akovca i Nenad Novkovi iz akovca. Prijemni za proelnike provodit e agencija iz Zagreba, što e koštati oko 40 tisua kuna, a konanu rije u odabiru ima župan. (BMO)


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Meimurju Miran Pintari novi predsjednik Foruma mladih SDP-a MŽ-a Pretprošle subote u prostorijama Županijske organizacije SDP-a u akovcu održana je izborna konvencija Foruma mladih SDP-a Meimurske županije. Za novog predsjednika FM-a SDP-a Meimurske županije izabran je Miran Pintari, dok e unkciju potpredsjednika obnašati Kristina Furdi i Ivan Barlek. U županijski odbor izabrani su Saša Danilovi, Iva Drk, Petar Horvat, Patricija Kozar, Damir Perho, Jelena Pongrac, Mirjam Potonik, Natalija Štok i Damir Tomaši. Konvenciju je u prvom redu obilježio odlazak dosadašnjega uspješnog predsjednika Jurice Horvata, a svojom nazonošu i pozdravnom rijei uveliali su je Ivica Perho, župan Meimurske županije, Nadica Jelaš, predsjednica Foruma žena SDP-a i saborska zastupnica, te Davor Bernardi, predsjednik Foruma mladih SDP-

Dosadašnji predsjednik Foruma SDP-a Jurica Horvat a Hrvatske i saborski zastupnik. Konvenciji su se takoer odazvali stranaki kolege Foruma mladih SDP-a Krapinsko - zagorske i Varaždinske županije.

I Meimurci odali poast prvom hrvatskom predsjedniku

15. prosinca 2009.

Desetak dana do predsjednikih izbora Predsjednika izborna kampanja ulazi u samu završnicu. Kao što je poznato, prvi krug predsjednikih izbora održava se za desetak dana, u nedjelju 27. prosinca ove godine, dok je drugi krug koji je realnost predvien

za 10. sijenja nove 2010. godine, koja je pred vratima. Nezahvalno je prognozirati ishode prvog kruga, jer se vodi velika borba za dva mjesta koja vode u “veliko finale”. Neizvjesnost je vea nego ikad, iako je vidljivo da graane

mue puno vee brige, tako da ni nije bilo prevelike zainteresiranosti za susret s kandidatima (osim stranakih aktivista) koji su proteklih dana svi redom obilazili Meimurje. Ankete pokazuju odreene trendove u

kojima je ak 5 - 6 ozbiljnih kandidata za drugi krug, meutim, konanu odluku ipak donose graani zaokruživanjem svojeg kandidata, tako da su ovom prilikom iznenaenja i te kako mogua. (DZ)

IVO JOSIPOVI, predsjedniki kandidat SDP-a, obišao Meimurje

Bit u predsjednik kaktus koji svojim bodljama bode Vladu - Neu biti predsjednik fikus, nego predsjednik kaktus s velikim bodljama, kazao je Ivo Josipovi, predsjedniki kandidat SDP-a, na kavi s novinarima u akovcu tijekom predsjednike kampanje u etvrtak po Meimurju. - Moji prioriteti u vanjskoj politici jesu nacionalni konsenzus oko Europske unije, kvalitetni odnosi sa susjedima, kao jamstvo naše sigurnosti i jer se na tom širem regionalnom tržištu možemo potvrditi kao lider. Osim toga, to nam omoguava plasman turizma i naših proizvoda u tree zemlje. U praktikom smislu bavit u se i gospodarskom diplomacijom, što je jedna od zadaa predsjednika koji tako može doprinijeti razrješenju naših gospodarskih problema. Kod obrane i nacionalne sigurnosti kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga i kao elnik sigurnosnih službi okusirat u se u prvom redu na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Tu predsjednik ima neposredne ovlasti i te ovlasti kanim iskoristiti do kraja. Hrvatska je imala namjensku proizvodnju za oružane snage pa kanim potaknuti naše gospodarstvenike da te proizvode ponudimo NATO-u. I to je doprinos razvoju gospodarstva.

Predsjednik svojim politikim i moralnim autoritetom može napraviti puno na su-

radnji s Vladom na iznalaženju rješenja u gospodarstvu, zdravstvu, prosvjeti, znanosti

Tiha voda brege dere Ivo Josipovi, predsjedniki kandidat SDP-a, za susreta s novinarima u akovcu odgovorio je na pitanje koje je esta dilema graana vezana uz njegov karakter. Je li on tiha voda koja brege dere i dovoljno odluan da izvede borbu

protiv korupcije, s obzirom na to da ga graani doživljavaju mekanim? Josipovi je odgovorio: - Gledajte koliko je ta tiha voda donijela glasova! Oito da i graani smatraju da sam voda koja dobro dere brege, kazao je Josipovi. (BMO)

i svim drugim djelatnostima. I zato ne želim biti, kao što neki misle i žele da budem predsjednik fikus, želim biti predsjednik kaktus, koji e imati velike bodlje kojima u bosti Vladu, bez obzira kojeg ona politikog predznaka bila, i motivirati je da radi na dobrobit graana. Josipovi je kazao da Meimurje ima sve preduvjete za status županije i zadržavanje regionalnog ustroja. (BMO)

Dvadeset godina kršanske demokracije u Meimurju U etvrtak 10. prosinca Hrvatska se sjetila desete obljetnice smrti dr. Franje Tumana, utemeljitelja moderne hrvatske države i prvog predsjednika samostalne i neovisne Republike Hrvatske. Na njegov grob na Mirogoju položeni su mnogi vijenci i zapaljene svijee, meu kojima i brojnih Meimuraca koji su organizirano i pojedinano tamo došli, te obišli njegovu rodnu kuu u Velikom Trgovišu “Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što” bilo je geslo ovog ovjeka i vizionara, koji je ostvario stoljetni san Hrvata o svojoj domovini. Franjo Tuman jedini je od svih hrvatskih politiara 1989. godine na politiku scenu stupio s jasnom vizijom suverene hrvatske države.

Kao predsjednik koji nikada nije izgubio ni jedne izbore vratio je ponos hrvatskom narodu i organizirao ga u borbi koja je prethodila devedesetih godina kada su JNA i srpski agresori i okupatori ubijali Hrvate te razarali Hrvatsku. Vodio je pobjedniki Domovinski rat, pod njegovim vodstvom Hrvatska je postala cjelovita i slobodna. Umro je 10. prosinca 1999. u KBC-u Dubrava u Zagrebu u 77. godini života, nakon teške bolesti i razoaran u pojedince koji su ga napustili u teškim trenucima prilagodbe na novi nain života u Hrvatskoj i Europi, kojoj je toliko težio. Danas, deset godina poslije, sve smo svjesniji njegove vizije, njegovog opreza i mudrosti koja mnogima nedostaje. (S. Mesari)

Krajem studenog i poetkom prosinca 1989. godine pojavljuje se prva meimurska inicijativa za osnutak kršansko demokratske stranke. Inicijativnu grupu predvodili su Franjo Cimerman, Ivan Gorianec i Vladimir Mesari. Bilo je to u praskozorje hrvatskih težnji za osamostaljenjem države i uvoenje višestranaja. Hrvatska kršanska demokratska stranka svoje djelovanje zapoinje u listopadu 1989. godine, a osnivaka skupština održana je 11. sijenja 1990. godine, kada su konstituirana tijela stranke s predsjednikom Draganom Laliem i dr. Ivanom Cesarom, zamjenikom na elu. Stranka je službeno registrirana 2. veljae 1990. godine. HKDS je na prvim povijesnim izborima u prvom izbornom krugu sudjelovao u sklopu Koalicije narodnog sporazuma, a u drugom krugu nakon djelominog razvrgavanja koalicije samostalno ili u bloku s drugim prohrvatskim strankama. Meimurska po-

Ivan Gorianec, Vladimir Mesari i Franjo Cimerman, osnivai demokršanske opcije u Meimurju družnica HKDS-a bila je stožerna stranka koalicije. U Meimurju, tadašnjoj opini akovec, uz HKDS, u koaliciji su bile podružnice HDS-a, HSLS-a i HSS-a, a u drugom krugu tom je korpusu prikljuen i HDZ. U tim poecima HKDS bilježi i najvee politike uspjehe. U ta-

dašnju Skupštinu opine akovec iz te opcije izabrano je šesnaest vijenika i s tim brojem bili su druga parlamentarna stranka u Meimurju. No, zbog nedostatka stranake kohezije u središnjici i posljedino slabog rada, koncem 1992. godine došlo je do raskola u

stranci i kontinuiranog slabljenja demokršanstva u Hrvatskoj, kazao je na sveanosti obilježavanja dvadeset godina demokršanstva u Meimurju Vladimir Mesari, predsjednik podružnice Meimurskih demokršana. Ove godine registirirana je nova stranka kršanskog predznaka, Hrvatska demokršanska stranka, prethodnim gašenjem HD-a i HKDDS-a, ime je pokrenuta nova nada da se kršanski demokrati odgovarajue organiziraju i Hrvatskoj prepunoj trauma postratnog razdoblja daju peat smislenosti, samopoštovanja i klicu optimizma. Meimurski demokršani priklonili su se toj novoj stranci, bez iluzija i romantizma, ali ipak s vjerom da je mogue nakon dvadeset godina uz mnoga odricanja i Božju pomo uvesti kršansku demokraciju u život Hrvatske, kazao je Vladimir Mesari, predsjednik podružnice Meimurskih demokršana. (BMO)


15. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VELIKO ZANIMANJE za novi struni studij na Meimurskom veleuilištu u akovcu

I olimpijac Filip Ude želi biti menadžer turizma i sporta - Struni studij Menadžment turizma i sporta upisalo 50 redovnih i preko 60 izvanrednih studenata iz Meimurja, Varaždina, Zagreba, Virovitice, Pitomae, pa ak i Mostara Za struni studij Menadžment turizma i sporta na Meimurskom veleuilištu u akovcu, koji je prvi takav studij u Hrvatskoj, pokazan je izniman interes ne samo Meimuraca, ve i zainteresiranih iz drugih krajeva Hrvatske, pa i inozemstva. Za mjesto na redovnom studiju interes je pokazalo 135 osoba, a na studij je upisano 30 sretnika kojima e troškove studija plaati država te još 20 koji e sami plaati školarinu. Pored njih mjesto na izvanrednom studiju dobilo je preko 60 zainteresiranih, iako je natjeajem bilo objavljeno da na izvanrednom studiju ima mjesta za tek 40 studenata. Meu studentima ima Meimuraca, ali i Varaždinaca, a zanimljivo je da su u akovcu nakanili studirati ak i oni iz Pitomae, Zagreba, Virovitice i Mostara. Kako doznajemo od dr. sc. Nevenke Breslauer, privremene dekanice Meimurskog veleuilišta, Ministarstvo je zbog velikog interesa dopustilo upis svih zainteresiranih koji su se javili na natjeaj, a spremni su platiti školarinu. Za godinu na strunom studiju izvanredni studenti morali su kod upisa platiti školarinu od 5.500 kuna, što i nije puno ako se zna da su na nekim drugim studijima školarine znaajno vee.

Odlino pogoen studijski program Za studij Menadžment turizma i sporta odluila su se i neka javnosti poznata lica, meu kojima i vrhunski meimurski sportaši poput gimnastiara Filipa Udea i Tijane Tkalec, tenisaice Ivane Lisjak i spidvejaša Jurice Pavlica. Ovaj struni studij Filip Ude je odabrao ne bi li stekao potrebne kompetencije.

Filipa Udea zatekli smo u referadi prilikom upisa na fakultet - Obrazovanje je izuzetno bitno. Tko zna ime u se baviti poslije karijere, možda u biti trener, možda menadžer. Bitno mi je stei znanje. Nadam se da u uspjeti nekako uskladiti sve svoje obaveze i u redovnom roku završiti ovaj studij. Kako e mi to uspjeti? Pa ne znam zapravo. arolijom. Dat u sve od sebe. Velika je prednost što mogu studirati tu doma. Blizina je bitna. To je bio jedan od važnih razloga zašto sam odabrao ovaj struni studij. Mislim da je ovo jako dobro pogoen program, komentirao je Filip Ude, kojega smo zatekli prilikom upisa na akoveki fakultet.

Potrebe turizma i sporta Meimurske županije, ali i susjednih županija, bile su osnova za organizaciju i pokretanje strunog studija Menadžmenta, turizma i sporta. Na struni studij krenulo se od postavke da studente treba nauiti kako se organizira, vodi i upravlja menadžmentom u turizmu i sportu. Završetkom strunog studija Menadžmenta turizma i sporta od šest semestara student postaje menadžer turizma i sporta. Glavni zadatak

Uskoro još jedan atraktivan struni studij Prodekan za nastavu Meimurskog veleuilišta dipl. ing. el. Željko Knok objavio je da e studenti sve informacije o strunom studiju moi pronai na web adresi www.mev.hr. Vrlo suzdržano i pomalo tajnovito najavio je još zanimljivih strunih studija na Meimurskom veleuilištu, od kojih se jedan otvara ve idue akademske godine. Tako e, pored studija raunarstva i menandžmenta, ovo Veleuili-

Muzej na kraju grada Još prije pedeset godina, od 21. prosinca 1954. godine, u Zagrebu je osnovan Muzej suvremene umjetnosti, a svih je ovih desetljea zapravo djelovao kao gradska galerija. U subotu je otvorenje novog muzeja konano doekala naša generacija. Zašto je gradnja muzeja trajala tako dugo i zašto je sad on odjednom postao tako važan? Na našim prostorima umjetnost nikad nije bila najvažnija stvar na svijetu, uvijek je nešto drugo bilo važnije i znaajnije. Države su se mijenjale, ratovi zapoinjali i završavali, ostavljajui ruševine na ulicama i u ljudima, ideologije kosile sve oko njih. Gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu stoga je bila nešto nestvarno, samo jedna ideja koja za mnoge i nije bila tako važna. Kome još treba suvremena umjetnost kad ionako nemamo za sve drugo. Tako je hrvatska suvre-

Studij koji e stvoriti preduvjete za uspješnije voenje u sportu i turizmu

mena umjetnost bila getoizirana u galeriju, a suvremeni umjetnici svedeni na udake u raznim podrumima i potkrovljima. Još je kako - tako prolazilo slikarstvo, jer je našlo izlaz u više galerijskih prostora. No, konceptualci i mladi umjetnici jednostavno nisu imali nikakve podrške od društva, a nitko i nije znao što zapravo rade i zašto je to važno. Moralo je proi više od pola stoljea da bi ideja o gradnji muzeja postala i politika ideja. To se napokon dogodilo poetkom ovog tisuljea, ne sluajno u ve demokratskoj Hrvatskoj. Ipak, nemojmo se zavaravati, izgradnja MSU-a svakako je važna politika odluka, a ne samo kulturna, trebalo je uhvatiti korak s Europom, s gradovima poput Bea i Pariza i drugima. I tako je 2003. godine zapoela gradnja muzeja koji je godinama bio ni na nebu ni na zemlji. U medi-

šte dobiti još jedan samostalan studij. - Nedostaje nam prostora. Trebamo predavaonicu u koju bismo mogli primiti 150 studenata. Zbog sve veeg broja studenata iz drugih sredina koji ovdje studiraju, Meimurju je potreban i studentski dom, a valja riješiti i niz drugih pitanja, poput prehrane studenata, komentirao je prodekan Knok, zadovoljan iskazanim interesom za novi studij. (D.M)

jima su nabrajani samo problemi, te Grad Zagreb nema dovoljno novca, te država treba još dati i tako dalje, a graani su se ve pomirili da e on postati jedna nova rupa bez dna, kao i famozna sveuilišna bolnica. Na sreu, mediji su ipak i pomogli, na neki su nain svojim kritikim stavom obvezali vlast da se muzej konano završi. Ipak, uvijek je važan jedan ovjek kao nositelj ideje bez kojega se to možda i ne bi dogodilo. Zbog toga treba istaknuti da je on ujedno i vizionarski poduhvat ministra kulture Bože Biškupia, i to manje kao politiara, a više kao ljubitelja umjetnosti koji je razumio u emu je problem. Jasno, u odnosu svih nas prema suvremenoj umjetnosti za koju nismo dovoljno obrazovani, ali i zbog nedostatka jednoga središnjeg nacionalnog centra i umjetnikog života u njemu. Tako smo napokon dobili muzej u kojemu e mladi doi na svoje, a one starije generacije prisjeat e se svoje mladosti razgledajui izložbene eksponate.

menadžera takvog proila je osiguranje uspješnog funkcioniranja u turistikim zajednicama u opinama, gradovima i županijama, a ujedno i sportskim klubovima i udrugama te njihovim sustavima natjecanja i organiziranja manifestacija. Zbog znaajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Cilj ovoga strunog studija usmjeren je na obrazovanje i stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu turizma i sporta. Njime se polaznici osposobljavaju za praktian rad u turistikom gospodarstvu, sportskim organizacijama, odnosno za obavljanje svih vrsta poslova vezanih uz organizaciju i uspješnu realizaciju razliitih turistikih i sportskih usluga, manifestacija, podreenih željama, potrebama i mogunostima inozemnih i domaih korisnika turistikih i sportskih usluga. Uz to, polaznici ovoga strunog studija ue se poduzetništvu i menadžmentu u poduzeima i ustanovama koje su izravno ili posredno ukljuene u domai i meunarodni turistiki promet i sport. (Danijela Mihoci)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U ovom je trenutku sigurno najsretniji ovjek na svijetu Tihomir Milovac, kustos MSU-a, ali svojevremeno i vrstan scenograf avangardnih kazališnih predstava. Nai stalno mjesto boravka, koliko - toliko stalni postav novoj umjetnosti bila mu je jedina životna opsesija od mladih studentskih dana. Konano je jedan ovjek u Hrvatskoj koji se ne bori samo za sebe, ve za hrvatsku umjetnost i kulturu, postao sretan, a to je velika stvar.

5

Kako su Meimurci ostali Hrvati U nedjelju je u franjevakom samostanu akovec održano sveano zatvaranje jubilarne franjevake godine. Naime, u godini kada se slavila 800. obljetnica osnivanja franjevakog reda akovec je slavio 350. obljetnicu dolazaka franjevaca u akovec. Franjevce je u akovec doveo 1659. godine Nikola Zrinski, isti onaj kojeg e vepar pod nerazjašnjenim okolnostima rastrgati u kuršanekom lugu, iako se sumnja da je bila rije o “nesretnom sluaju” naruenom iz Bekog dvora. Obitelj Zrinski bila je toliko utjecajna i mona da je to nama danas teško zamisliti, jer vladali su gotovo cijelom Hrvatskom. Oni su, naime, u doslovnom smislu rijei bili europski plemii s manirama i obiajima kakve nisu imale ni mnoge danas razvikane svjetske kulture. Nesrea je bila ta što su bili zaduženi zaštititi kršansku Europu od najezde Turaka, što su godinama i uspješno inili. No, kao nekim urokom, Europa se sjeti Hrvatske samo kada joj se gae tresu, a kada treba pomagati, onda nas samo tapša po ramenu. Zrinski su bili izigrani od Bea dobivajui samo rijei ohrabrenja umjesto obeanih ustupaka, željeli su dogovoriti mir na svaki nain, pa makar i s Turcima, nakon što su bili odbijeni od drugih europskih sila. Zbog toga su bili osueni za veleizdaju, posljednji potomci loze Zrinski Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. Utamnienjem supruge i djece, od kojih posljednji muški potomak Antun Zrinski umire u tamnici u Grazu 1703., Beu je napokon uspjelo zatrti lozu Zrinki, koja je dala 60 banova ili potkraljeva. (Adam Zrinski, neak Petra Zrinskog, uspio je preživjeti i biti utjecajan kapetan na Bekom dvoru, no nije imao djece). Zrinski su jednostavno bili premoni za dekadentnu Europu, s obzirom na svoje korijene.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

Što je nagnalo Nikolu Zrinskog da samo dvanaest godina prije nego se dogodila tragedija njegove obitelji dovede franjevce u akovec? Je li slutei neminovni kraj tražio Božju pomo ili je htio da njegova kulturna ostavština ipak bude u sigurnijim rukama? Možda je mislio da e uz pomo njihovog utjecaja lakše doi do europskih saveznika. Uglavnom, da ne pišem povijest o kojoj drugi znaju kudikamo više. Zbog providnosti Zrinskih, Meimurje je i nakon nestanka njihove loze ostalo unutar Hrvatske, upravo zahvaljujui franjevcima, koji su uvali akovec unutar Zagrebake nadbiskupije i franjevake provincije Sv. irila i Metoda. Da nije bilo njih, mi bismo sasvim sigurno danas bili Maari i znali još manje o svojoj pravoj povijesti nego znamo danas, nakon 300 godina njenoga sustavnog zatiranja. Povodom ovog jubileja, franjevaki samostan izdao je fotomonograiju u kojoj povijesni prikaz potpisuje prof. Vladimir Kapun. Knjigu svakome preporuujem kupiti, ne samo zato jer je jeftina, nego i zato što e svako tko je proita ubudue prije uzeti zraka negoli progovori koju “pametnu” o miješanju Crkve u politiku.

EKOLOŠKA udruga Kneja

Sadnjom drvea protiv zagaenja Ekološka udruga Kneja pridružuje se naporima ouvanja planeta Zemlje, sudjelovanjem u projektu Klimaforum 09, koji zagovara permakulturu i sadnju drvea te pripremom knjižice o permakulturi i sadnji drvea. Knjižicu o permakulturi, koja je nastala u sklopu projekta Pika i prijatelji udruge Kneja, pripremili su: Ivan Gregov, Sunana Pešak, Ana Marija Unkovi, Nataša Kikanat, Janja Iki, Saša Šopar, Jasenka Pešak, Renata Domazet - Mukica i Igor Lesar - Ajgour. Autor knjižice je Tony Andersen, arhitekt iz Copenhagena s iskustvom uitelja permakulture posljednja dva desetljea diljem svijeta, jedan od vodeih permakulturnih strunjaka u Europi te vodei predlagatelj strategija bioregionalnog razvoja i urbane ekologije. U trenutku izlaska ove knjižice, na pomolu je velika klimatska konferencija u Copenhagenu, u organizaciji Ujedinjenih Naroda. Projekt je nazvan

Klimaforum 09, i nudi pandan UN-ovoj konferenciji, po mnogima konferenciji iji je ogranien doseg unaprijed zacrtan. Možemo li se protiv klimatskog urušavanja boriti onim što je permakultura radila cijelo vrijeme - sadnjom trajnica? lanovi Udruge Kneja svjesni su da se oceanske struje polako zaustavljaju, da ispuštanje CO2 ima apsolutnu povratnu spregu, da borealne šume (ekvivalent džungle na sjevernoj hemisferi) poinju umirati. U ovom desetljeu znanost je ve nekoliko puta revidirala prognoze klimatskog kolapsa svaki put na gore. Te prognoze pokazuju što e se dogoditi u 21. stoljeu, istom onom ije smo prvo desetljee ve potrošili, ne postižui apsolutno ništa. Knjižica sadrži i jednostavne te jasne upute sadnje stabala, kao i citate ekoloških aktivista i strunjaka iz cijeloga svijeta stav je prijatelja i lanova Udruge Kneja koje dijele s mladim ekolozima širem planeta. (J)


6

Gospodarstvo

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POSLOVANJE meimurskog gospodarstva u prvih devet mjeseci ove godine

Usprkos teškoama, žilavi i snalažljivi - Pokrivenost uvoza izvozom iznosi ak 108 posto, a prosjene su plae tisuu kuna manje od prosjeka - Jedina svijetla toka u meimurskom gospodarstvu je robna razmjena s inozemstvom. Pokrivenost uvoza izvozom u meimurskom gospodarstvu je u prvih devet mjeseci u odnosu na prošlu godinu u tom razdoblju 108 posto, kazao je Rajko Šari, predsjednik Gospodarske komore Meimurske županije. Meimurska županija je po tom kriteriju odskoila za tri kolja od ostatka države jer je pokrivenost uvoza izvozom na državnoj razini svega 49 posto, a vanjskotrgovinski deicit 7,9 milijardi dolara. Suicit robne razmjene s inozemstvom u prvih devet mjeseci iznosio je 21,8 milijuna kuna. Pozitivan vanjskotrgovinski saldo

ostvarile su samo djelatnosti preraivake industrije, opskrbe vodom i poslovanje nekretninama, i to u iznosu od 78,6 milijuna dolara. Najznaajnije zemlje partneri u robnoj razmjeni meimurske županije jesu Njemaka, Italija, Austrija i Slovenija, a pozitivna vanjskotrgovinska bilanca ostvarena je s Njemakom, Francuskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, a visoko se pozicionirala i Saudijska Arabija. Meimursko je gospodarstvo izuzetno žilavo i pronalazi najudaljenije kutke zemlje za izvoz. Tako je najvei porast izvoza zabilježen u Senegalu, Kini, Jordanu, iako se radi o malim vrijednostima.

EKONOMSKI BREVIJAR - IZUMI I INOVACIJE:

Uspješni poduzetnici Poduzetništvo je oduvijek bilo povezivano sa sposobnostima, talentima i posebnim osobinama ovjeka koji se upušta u rizian i neizvjestan pothvat. Taj opis izgleda kao da se radi o avanturistu. U poduzetništvu je slino kao i u prirodi, najjai, najbolji, najspremniji i najotporniji opstaju, meutim to ne smije obeshrabrivati, jer uvijek ima mjesta za popunjavanje neotkrivenih prostora i mogunosti. Na listama omiljenih zanimanja na najvišim mjestima nalaze se lijenici, dok su poduzetnici pri dnu. Takvu percepciju treba mijenjati i promovirati poduzetništvo, jer bez njega ne bi bilo radnih mjesta, napretka pa niti svih prateih djelatnosti. Zato, poduzetnici, Bog vas blagoslovio... Pa, konano i svaka obitelj se temelji na poduzetništvu u malom. Zarauje i troši, plaa poreze, gospodari imovinom, ostvaruje rezultate, ulaže u nekretnine, obrazovanje itd. Prototip uspješnog poduzetnika ne postoji, jer svaki pothvat ovisi o velikom broju varijabli, nepoznanica i reakcija na tržištu. Tako i poduzetniki uspjeh može biti rezultat trenutnog nadahnua, dobro odabranog trenutka izlaska na tržište, korištenja povoljnih okolnosti i okruženja u kojem se djeluje, ali bez obzira na sve savjete iz prirunika o instant uspjehu, najvažnija je strpljivost. Izreka kaže da obino treba nekoliko godina za uspjeh preko noi. Za uspješnog poduzetnika, poslovna i poduzetnika ideja je važna, ali ne i jedina odluujua sastavnica poduzetnikog pothvata. Uspješni poduzetnik treba, osim dobre i provedive ideje, imati i struno znanje. Kod toga je važno objektivno procijeniti svoje jae i slabije strane, znanja, iskustva i kompetencije te na osnovi toga potražiti pomo u nedovoljno poznatim podrujima. Bolje je koncentrirati se na vlastite jakosti i talente, a slabosti pokušati kompenzi-

Nepodmirene obveze narasle na 188 milijuna kuna

Izvozimo u svaki kutak kugle zemaljske Znatno je porastao izvoz u SAD, Maarsku, Srbiju, Sloveniju, Francusku, Belgiju i Bosnu i Hercegovinu. Ove godine u odnosu na prošlu godinu prvi put je zabilježen izvoz u Libiju, Venezuelu, Kazahstan i Tunis. Uz to je dodao da ništa iz krize nismo nauili i to ukazuje na rast plaa u javnom u odnosu na realni sektor u gospodarstvu. Prosjene plae u djelatnostima opskrbe elektrinom energijom, plinom iznose 6.148 kuna, a opskrba vodom te gospodarenje otpadom i otpadnim vodama 5.678 kuna. Istodobno plae u gospodarstvu Meimurske županije u prosjeku iznosi 3.549 kuna. Najniža plaa u Meimurskoj županiji je u djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane i iznosi 2.507 kuna, što je ak 42 posto manje od županijskog i 81 posto manje od prosjeka plae na razini države.

Najviše isplaene plae jesu u Gradu Zagrebu u iznosu od 5.432, što je 943 kune više od drugoplasirane Istarske županije gdje je isplaena plaa u iznosu od 4.489 kuna. Samo je Grad Zagreb isplatio plau višu od prosjeka Republike Hrvatske. Meimurska županija nalazi se na šesnaestom mjestu po visini isplaene plae, koja je za tisuu kuna manja od

kontinentalnih Sisako - moslavaka županija. Sve ostale županije bilježe pad investicija. (BMO)

Sporazum sa susjedima Na sjednici Gospodarskog vijea pri Gospodarskoj komori Meimurske županije potpisan je sporazum o suradnji izmeu Županijske komore akovec i Pomurske gospodarske zbornice radi gospodarske suradnje na zajednikim projektima i robne razmjene gospodarstvenika s obje strane granice. Sporazum su potpisali Rajko Šari, predsjednik Gospodarskog vijea Županijske komore akovec, i Štefan Soboan, predsjednik Pomurske gospodarske zbornice. (BMO)

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr rati uz pomo strunih ljudi i službi. U poetku poduzetnikog pothvata mogue je i poželjno držati konce u svojim rukama pokrivanjem što više poslovnih procesa i odluka, no s vremenom, rastom i razvojem, preporua se postepeno napuštanje takvog „renesansnog“ djelovanja i pronai ljude na koje e se prenijeti pojedine aktivnosti. U cijelom trajanju poduzetnikog pothvata važno je imati interakciju s kupcima, dobavljaima i tržištem, što mnogi zaboravljaju. Karakteristike poduzetnika ponajprije su hrabrost i odlunost, a zatim mogunost jasnog izražavanja onoga što se želi postii. Poduzetnik je osoba koja zna što želi postii ( vizionar ), ciljno je orijentiran i jasan u stavovima i izražavanju, usmjeren je na informacije i rješenja, djeluje motivirajue, razmišlja i govori pozitivno, vrstih je stavova, ali prilagodljiv promjenama, uvjerljiv i spreman na rizik. Mora uiti na greškama i važno mu je kamo ide, a ne odakle dolazi, jer polazna pozicija nije uvijek nužno i prednost. Poduzetnici se moraju samomotivirati da bi mogli inspirirati i poticati druge te im omoguiti da ostvaruju svoje ciljeve i tako doprinesu zajednikom napretku. Poduzetništvo se može uiti i trenirati, pa je stoga najvažnije iskreno utvrditi koja struna znanja nedostaju za uspjeh poduzetnikog pothvata. U tome je najvea tajna poduzetništva...

prosjeka plae u Hrvatskoj ili, u postotku, 22 posto. Utjecaj recesije na Meimursku županiju vidljiv je i po padu investicija za etrdeset posto u odnosu na prošlogodišnje usporedno razdoblje u prvih devet mjeseci. Pozitivne stope bilježe samo tri županije, dvije primorske, Dubrovako - neretvanska i Šibensko - kninska županija, a od

Drugi pokazatelj krize je i velik porast insolventnosti. Krajem rujna registrirano je 556 pravnih osoba koje nisu mogle podmirivati na vrijeme svoje obveze. Kod takvih poduzea radilo je 1.054 djelatnika, što je 17,3 posto više nego godinu dana ranije. Vrijednost njihovih nepodmirenih obveza iznosila je gotovo 188 milijuna kuna. Najvei broj irmi koje ne mogu podmirivati svoje obveze u blokadi je više od godinu dana. Takvih irmi je 389 ili 70 posto do ukupnog broj insolventnih osoba. (BMO)

Potpisivanje sporazuma

OTVOREN SPAR U VARAŽDINU

Prvi Spar supermarket u Hrvatskoj Prošli etvrtak u Varaždinu, na lokaciji šoping centra SUPERNOVA u Varaždinu, otvoren je prvi Spar u Hrvatskoj. Objekt je vrijednosti preko milijun eura, a otvoreno je 46 novih radnih mjesta. Ovime je Spar Hrvatska zapoeo s otvaranjem lanca Spar supermarketa diljem Hrvatske.

Spar supermarketi manje su površine, s naglaskom na ponudu uvijek svježih proizvoda s odjela voa i povra, mesa, delikatesa, te pekarskih i slastiarskih proizvoda. Radno je vrijeme od ponedjeljka do subote od 7 do 21, a nedjeljom od 8 do 18 sati. (SZ, NŠ)

POGLED ODOZDO

Kakav bi Bošnjak nakon MT-a bio proelnik za gospodarstvo Politiari uvijek sanjaju o tome kad dou na vlast kako e se okružiti dream teamom sposobnih, a ne podobnih kadrova. No, snovi su jedno, a stvarnost drugo. ak i ako objave natjeaj kao što je to sad objavio naš župan, pitanje je hoe li intimno biti zadovoljan kvalitetom kadrova koji su mu se javili. Meu kandidatima za tako važan upravni odjel kao što je onaj za gospodarstvo dva su kandidata iz uprave posrnulog sustava MT-a: Josip Kikelj i Vlado Bošnjak. Postavlja se pitanje što je to što bi oni mogli dati u upravnom odjelu za gospodarstvo što bi bilo poletno za naše gospodarstvenike, kada iza sebe nisu ostavili rezultate koji bi impresionirali. Neemo sada biti zlobnici pa govoriti da iz te pozicije sada najbolje znaju što ne treba initi. No, upravo takve prijave na natjeaj najbolje govore kako se na

županijske službe gleda kao na svojevrsnu hladovinu i sigurnost. Ljudi koji bi znali i mogli nerado se javljaju na takve natjeaje, jer ne vjeruju u njihovu nepristranost ili smatraju da u okolnostima kakve vladaju u tim službama ne mogu ništa poduzeti. Nije im dovoljno motivirajue pa radije ostaju u onim djelatnostima gdje su doista uspješni. Kako se okružiti uspješnima, morat e otkriti politiari? Je li rješenje u tome da se smanje državne i regionalne administracije u brojanom smislu sa strožim regulama i manjom zaštitom koja e ih natjerati da revno odrauju dnevne operativne zadatke, ne zamarajui se time hoe li otii ili ostati s novom garniturom vlasti. Vladajui ionako svake etiri godine idu na provjeru biraima i mogli bi se u tom sluaju okružiti konzultantima koji bi znali

poput menadžera postaviti zadae službenicima, koji bi ih samo morali revno odraditi. Ovako imamo nekakav udni ušpajz, gdje se proelnika mjesta doživljavaju kao meki divan na kojem e se spavati na povlasticama, bijeg u sigurnost, jer kad jednom ueš kroz županijska vrata najgore što ti se može dogoditi da, i ako te i nakon etiri godine degradiraju, ideš samo na drugo slabije ali sigurno plaeno radno mjesto ili, u krajnjem sluaju, dobiješ otpremninu kakvu u realnom sektoru ne možeš ni sanjati. U dobrim vremenima graani o tome gunaju, u lošim vremenima takvu situaciju teško trpe. A da gospodarsku politiku vode oni koji bi najradije od gubitaka u svojim poduzeima pobjegli u proelnike fotelje, zaista je prava farsa. Dakle, sam štreberski pristup izboru kadrova nije do-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

voljan. Ne sumnjamo da i takvi kandidati mogu savladati zadanu literaturu i odgovoriti na sva pitanja iz testa i bez prepisivanja, ali pitanje je kuda bi oni doveli županiju u životnim svakodnevnim situacijama i što bi oni kao proelnici rekli radnicima MT-a da kao proelnici moraju odgovarati na njihova pitanja. Dakle, testiranje samo na temelju tonih odgovora nee iznjedriti najbolja rješenja.


15. prosinca 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKO SOCIJALNO vijee Meimurske županije

7

STRUKOVNA GRUPA tekstilne i obuarske industrije

Podržali županijski proraun, ali Tekstilci kao gospodarstvo oekuje veu potporu Pepeljuga, a vlast Gospodarsko socijalno vijee Meimurske županije, tripartitno tijelo sastavljeno od poslodavaca, sindikata i politike, kojim trenutano predsjedava Ivan Senar iz redova poslodavaca, sastalo se u srijedu 9. prosinca kako bi raspravilo proraun Meimurske županije prije njegova donošenja na Skupštini u petak 11. prosinca. Socijalni partneri jednoglasno su podržali prijedlog prorauna koji im je na sjednici predstavio Ivica Perho, meimurski župan, i takav zakljuak uputili Skupštini. U raspravi oko prorauna Franjo Veble, predstavnik sindikata, kazao je da e se proraun teško ostvariti zbog toga što se plae u gospodarstvu smanjuju. Naveo je svježi primjer tvrtke u podruje graevinske djelatnosti izvozno orijentirane, koja je dan ranije donijela odluku o smanjenju plaa za 18 posto. Gospo-

darstvenici su ukazali na to da se i državni službenici moraju suoiti s takvim ogranienjima. Ivica Perho, meimurski župan, složio se s tim da su ti službenici najzaštieniji.

Ivan Senar, predsjednik GSV-a, kazao je da je milijun kuna podrške gospodarstvu iz prorauna premalo. Gospodarsko socijalno vijee donijelo je na sjednici pro-

Milijun kuna gospodarstvu premalo

Ivan Senar, predsjednik GSV-a

Socijalni partneri proraun su podržali, no Ivan Senar kazao je da je milijun kuna podrške gospodarstvu iz prorauna premalo. Gospodarstvenici uz to upozoravaju da se državni i javni službenici moraju suoiti sa situacijom gledano na stanje u gospodarstvu koje nee moi puniti proraun s obzirom na smanjenje narudžbi, otkaze i sve vei broj nezaposlenih. (BMO)

gram rada za iduu godinu. U narednoj godini raspravljat e o stanju u svim segmentima gospodarstva prema veliini tvrtki, gospodarskim kretanjima i utjecaju gospodarske politike na životni standarda graana, stanju zaposlenosti, sivoj ekonomiji, radu na crno te njihovom sprjeavanju, praenju stanja u pojedinim gospodarskim granama, pri emu je dnevni red programa rada dopunjen i praenjem stanja u turizmu koji se pojavljuje kao sve znaajnija nova gospodarska grana u Meimurju, kao i visokog školstva u segmentu obrazovanja. U socijalnoj seri pratit e stanje sigurnosti i romsku problematiku, stanje u kulturi, rad inspekcijskih službi, a krajem idue godine raspravljat e i o proraunu Meimurske županije. (BMO)

REDEA I TIC Meimurje na konferenciji o suradnji dviju zemalja

Hrvatska i Njemaka mogu zajedno U organizaciji meimurske razvojne agencije REDEA i Tehnološko - inovacijskog centra akovec, te Poslovno - inovacijskog centra BICRO, a u suradnji s njemakim partnerom INI Novation GmBH, u Toplicama Sveti Martin prošli je utorak održana konerencija na temu “Inovativne tehnologije kao temelj za širenje suradnje izmeu Hrvatske i Njemake”. Konerencija je okupila preko sto zainteresiranih iz svih krajeva Hrvatske. Direktor REDEA-e Matija Derk i direktor INI - Novation GmBH agencije iz Njemake Wolgang Kniejski te Ivan Plako, struni suradnik na projektu, upravo u odazivu ovako velikog broja ljudi vide uspjeh konerencije i kvalitetu projekta koji e donijeti obostrane koristi dvjema državama, odnosno njihovim poslovnim subjektima. - Fokus konerencije je na inovativnim ICT rješenjima iz Njemake i Hrvatske koja mogu biti temelj za širenje suradnje na obostranu korist. Odabrani kljuni tehnološki sektori jesu ICT za turizam i logistiku te obnovljivi izvori energije i

Sudionici i gosti konferencije pozorno prate njezin rad energetska uinkovitost. Konerencija je bila izuzetno kvalitetna, jedna od najboljih održanih u Hr-

vatskoj, a rezultata e zasigurno biti. Ne odmah, danas - sutra, ali u skorijoj budunosti da, jer ovo

Doživljaj Vinske ceste - Ova konerencija i misija Tehnološko - inovacijskog centra Meimurje (TIC) najavili su pozitivan transer tehnologije, koji e potvrditi dobar razvoj gospodarstva. Ve u tijeku konerencije javile su se nove i kvalitetne ideje za ovu regiju. Nove tehnologije o kojima smo govorili vrlo se dobro mogu

primijeniti na meimurskoj Vinskoj cesti. Ona sada postoji, meutim, posjetitelj - turist treba se o njoj educirati kako bi je mogao kvalitetno doživjeti i znati kako ona nastaje te kako se razvija, smatra Wolgang Kniejski, direktor INI - Novation GmBH iz Njemake i veliki prijatelj Hrvatske. (sm)

je temelj za ono što predstoji i što se može, rekao nam je Matija Derk, dodavši kako je vrlo razoaran što na poetak skupa nije došao meimurski župan Ivan Perho, premda je to obeao. O mogunostima financiranja suradnje u podruju inovacija i transera tehnologija govorili su Ivana Nagy, Matija Derk i Wolgang Kniejski, te Dunja Petercol i Goncalo Reis. Bilo je govora o energetskoj uinkovitosti, a prezentirane su mogunosti inormacijsko - komunikacijske tehnologije u turizmu te druge tehnološke mogunosti. (S. Mesari)

kao maeha Unato recesiji, meimurski su tekstilci u razdoblju od sijenja do rujna ove godine zaposlili 226 radnika više nego u istom razdoblju prošle godine. Broj zaposlenih je s 3.387 porastao na 3.613 zaposlenih. Taj porast broja zaposlenih u tekstilnoj industriji koji je zabilježila statistika bio je i iznenaenje za lanove Strukovne grupe tekstilne i obuarske industrije pri Gospodarskoj komori akovec, koji su se sastali prošli utorak. Pokrivenost uvoza izvozom je 130 posto za razliku od lani kada je ta pokrivenost bila 108 posto. Meutim, meimurski tekstilci nisu zadovoljni statistikim praenjem uvoza. Uvoz gotovih odjevnih predmeta treba statistiki pripisati trgovini, a ne tekstilu, jer gotovo tekstilne predmete ne uvozi tekstilna industrija ve trgovina.

Državna sredstva (pre)mali pomak Kada bi se tako poštenije radila statistika. tada bi se vidjelo da tekstilci dva puta više izvoze nego uvoze. I unato tome nisu miljenici politike, koja od njih bježi, a da o potporama koje daje brodogradnji za razliku od njima da se i ne govori. Osamdeset milijuna kuna, koliko su dobili tekstilci, od ega deset milijuna kuna meimurski, jest mali pomak, ali su sredstva raspršena na velik broj firmi u malim iznosima. Ukupni prihodi u obuarskoj industriji ostvareni ove godine vei su za 17,5 posto nego lani u prvih devet mjeseci. Prosjena plaa po zaposlenom iznosila je 2.758 kuna,

Javni poziv za projektne prijedloge SEP-a zemalja s ukupno približno 270 milijuna stanovnika. Sredstva EU za sufinanciranje projekata iz ovog programa alociraju se iz tri Europskog onda za regionalni razvoj (ERDF) za partnere iz EU, IPA pretpristupnog onda za partnere iz država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja te iz Instrumenta europskog susjedstva i partnerstva (ENPI) za partnere iz Ukrajine i Moldavije.

Projekti s nekoliko razliitih podruja Na tekui natjeaj mogu se prijaviti projekti koji su usmjereni na

stvaranje preduvjeta za inovacije, unaprjeivanje prevencije potencijalnih rizika za okoliš, promicanje suradnje u upravljanju prirodnim dobrima i zaštienim podrujima, promicanje energetske uinkovitosti, unaprjeenje koordinacije vezane uz primarne i sekundarne transportne mreže, razvoj strategija za prebroivanje jaza u digitalnoj razvijenosti, poboljšanje preduvjeta za multimodalne platorme te promicanje kulturnih vrijednosti u razvojnim procesima. Za ovaj natjeaj predviena je alokacija IPA sredstava za Republiku Hrvatsku u vrijednosti od

360.000 €. Prihvatljivi korisnici iz IPA zemalja (gdje se ubraja i Hrvatska) jesu neprofitne organizacije kao što su nevladine udruge, proesionalna udruženja, institucije javnog sektora, trgovake i obrtnike komore, jedinice regionalne i lokalne samouprave, razvojne agencije i sline organizacije. Iznos bespovratnih sredstava iz IPA-e ogranien je na 85% vrijednosti projekta, dok ostatak osiguravaju potencijalni korisnici sredstava iz vlastitih prorauna. Takoer, jedan od uvjeta za financiranje projekta iz IPA-e je da najmanje jedan projektni partner

Damir Vitez predsjednik, Snježana Domini zamjenica Na sjednici Strukovne grupe tekstilne industrije došlo je do promjene u vodstvu. Premda nema vremenskih ogranienja za to, Darko Pintari, predsjednik Strukovne grupe, zahvalio je na dosadašnjoj dužnosti i zamolio da netko drugi preuzme tu dužnost. Za novog predsjednika Strukovne grupe izabran je Damir Vitez, direktor ateksa, a za njegovu zamjenicu Snježana Domini, direktorica Meisa. (BMO)

REDEA

Drugi Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Programa transnacionalne suradnje za Jugoistonu Europu (Southeast Europe Programme) objavljen je 24. studenoga 2009. Opi cilj programa je ojaati teritorijalnu, gospodarsku i socijalnu integraciju te doprinijeti koheziji, stabilnosti i konkurentnosti šireg regionalnog prostora, a sve putem jaanja transnacionalnih partnerstva i zajednikih akcija na strateškim podrujima. Podruje na koje se odnosi program suradnje Jugoistona Europa geograski je veliko, a obuhvaa 17

dok je lani u istom razdoblju bila 2.499 kuna, što znai da je poveana za 10 posto. Obuarska industrija ima još veu pokrivenost uvoza izvozom od tekstila, ak visokih 141 posto. Obje su grane natprosjene ne samo u odnosu na državu ve i Meimursku županiju koja ima pokrivenost uvoza izvozom 108 posto. Od ukupno nešto manje od 26 tisua zaposlenih u meimurskom gospodarstvu, u obuarskoj industriji zaposleno ih je 986, a u tekstili 3.613, dakle, u ovim granama je ukupno zaposleno preko 4.500 djelatnika. Prosjena neto plaa u tekstilu je 2.822 kune, odnosno 4,3 posto viša nego lani u istom razdoblju, i za 22 posto je niža od meimurskog prosjeka plaa.

dolazi iz zemlje lanice EU. Dozvoljeno trajanje provedbe projekta je najduže 36 mjeseci.

Predaplikacijski obrazac mora biti predan do 21. prosinca Bitno je napomenuti da projekti prolaze dva selekcijska postupka - prvi predaplikacijski, odnosno iskaz interesa, te drugi za koji se dostavlja potpuni prijavni obrazac. Obrazac za predaplikacijski postupak ispunjava se u elektronskom obliku i mora biti poslan najkasnije do 21. prosinca

2009. godine do 10 sati preko službene internetske stranice programa i samo e elektronska prijava biti prihvaena. Nakon ocjenjivanja projektne ideje, prijavitelji iji prijedlozi budu ocijenjeni kao uspješni bit e pozvani da ispune službeni aplikacijski obrazac i podnesu ga do travnja 2010. godine. Kriteriji za izbor projekata jesu kvaliteta, transnacionalna dimenzija projekta, usklaenost projekta sa strategijom programa, isplativost financiranja te usklaenost projekta s europskom, nacionalnom i regionalnom politikom te drugim programima zajednice. Potrebna dokumentacija za potpuno upoznavanje s uvjetima natjeaja i pripremu projektnog prijedloga nalazi se na službenim stranicama SEE programa www. southeast-europe.net.


8

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

POLICIJSKI APELI za vraanje oružja ponekad ništa ne vrijede: pretresajui kuu u Podturnu zbog sumnje u krivolov, policija pronašla pravi mali vojni arsenal

etrdesetogodišnjak živio s eksplozivom koji je svaki as mogao eksplodirati! - etrdesetogodišnjak iz Podturna zajedno je držao inicijalna sredstva i eksploziv, što je vrlo, vrlo opasno Nalogom istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu meimurska policija obavila je pretragu kue i drugih prostorija u ulici Vladimira Nazora u Podturnu koje koristi 40-godišnjak s prebivalištem na toj adresi. Njega se teretilo za krivolov, meutim, osim dva kilograma srneeg buta u njegovu zamrzivau, ništa nije upuivalo na krivolov. Meutim, u kui je pronaen cijeli arsenal raznoga streljiva i eksploziva. - Pronašli smo 2 komada detonatorskih kapisla “8”, sporogorei štapin dužine 12,6 metara, 3 upaljaa za protuoklopnu minu, upalja za protupješaku minu “PMA-2”, 11 komada vježbovnih detonatorskih kapisli, 34 detonatora za nonel sustav, 2 pakiranja po 200 g eksploziva “TNT”, jedna protupješaka mina “PMA-2”, dopunsko barutno punjenje “M46” težine cca 1 kg, lijevani eksploziv težine 500 g, plastini eksploziv težine 20 g, 1 komad streljiva call 12,7 mm, 17 komada streljiva call 17,9 mm, 230 komada streljiva 7,62 mm, 38 komada streljiva call 7,65 mm, 139 komada streljiva call 5,6 mm, 48 komada streljiva call 5,56 mm, preraenu zranu pušku nepoznate marke, 1 vojnu bateriju, 1 komplet za

išenje puške, pobrojio je Krunoslav Gosari, glasnogovornik PU meimurske, pozivajui pritom graane da vrate oružje i eksplozivna sredstva koja neovlašteno posjeduju. To mogu uiniti, podsjetio je, bez ikakvih sankcija sada kada traje akcija “Manje oružja, manje tragedija”. - Naši e službenici doi na mjesto gdje se nalaze eksplozivna sredstva i oružje te e ga oduzeti bez ikakvih sankcija. Ukoliko sami doemo do toga, naravno da emo podnositi kaznene prijave, rekao je Gosari.

Vrlo lako je moglo doi do eksplozije Eksploziv koji je policija sluajno pronašla i zaplijenila predstavlja veliku opasnost. - Radi se o oružju koje graani ni u kom sluaju ne bi smjeli posjedovati. Mi smo to oružje oduzeli, te emo ga uništiti posebnim postupcima na našoj lokaciji kod Gornjeg Hrašana. Moram kazati da u ovom sluaju zabrinjava kako su eksplozivne stvari uvane. Zajedno su držana inicijalna sredstva i eksplozivi, što je strogo zabranjeno i vrlo, vrlo opasno. Dr-

žanjem eksploziva na taj nain može doi do eksplozije i teških štetnih posljedica, ne samo materijalnih. Ovdje smo našli 500 grama TNT-a izvaenog iz protuoklopne mine, plastini eksploziv, protupješaku minu i niz upaljaa. Sve su to vojna sredstva, komentirao je pirotehniar Siniša Markulini, voa grupe za protueksplozijsku zaštitu, pokazujui zaplijenjeni eksploziv. Na naš upit može li temeljem prakse i iskustva odrediti tko su osobe koje posjeduju neovlašteno oružje i eksploziv, Markulini nam je kazao kako se ne bi moglo prstom uprti u bivše branitelje, meutim, mnogi koji su uhvaeni u neovlaštenu posjedovanju oružja bili su upravo bivši branitelji. Oružje koje zapljenjuje meimurska policija uglavnom su zaostaci iz Domovinskog rata, makar ima i oružja koje je zaostalo iz Drugoga svjetskog rata. Osim u Podturnu, policija je obavila pretragu kue i automobila koje koristi 48-godišnjak iz Celina. Kod njega je pronaeno te mu oduzeto pušano streljivo call 7,62 mm. Po završetku kriminalistikih istraživanja protiv muškarcaizPodturnabitepodnijeta kaznena prijava ODO-u u akovcu, kao i optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu. Protiv muškarca iz Celina bit e podnijet optužni prijedlog Prekršajnom sudu u akovcu.

RAZBOJNIK STAKLENOM bocom rasjekao lice prodavaici u Mercatoru

Napao s lea ne bi li ukrao petsto kuna Prodavaica u trgovini “Mercator” u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu u subotu 12. prosinca ujutro nekoliko minuta prije sedam sati bila je žrtvom razbojnika koji joj je razbijenom staklenom bocom rasjekao lice. Prodavaicu je zatekao u skladištu Mercatora, te joj prišao s lea i poeo je gurati prema kancelariji, vjerojatno u namjeri da je natjera da mu da novac. U jednom trenutku uzeo je bocu, razbio je i njome posjekao 38-godišnju prodavaicu iz Šenkovca. Nakon toga nastavio ju je gurati u željenu smjeru, meutim, ona je skupila snage i

hrabrosti te se otrgnula razbojniku i pobjegla ukljuiti struju koju je ovaj prethodno iskljuio. To ukazuje da je razbojstvo planirao. Taj trenutak razbojnik je iskoristio za bijeg. Prethodno je uspio u ladici stola kancelarije pronai 500 kuna koje je uzeo. Nesretnoj ženi pružena je lijenika pomo, te je utvreno da je lakše ozlijeena. Razbojnika opisuje kao osobu visoku oko 185 cm, srednje tjelesne grae. Bio je odjeven u odjeu tamne boje, a na glavi je imao kapu s prorezima za oi, tzv. fantomku. Policija intenzivno traga za razbojnikom i moli graane, eventualne oevice, za pomo.

U STRELCU, vozei bicikl, tragino stradao Zvonko Drvenkar

Jedan naletio, a drugi autom prešao preko nesretnika Pod utjecajem alkohola (0,98 g/kg) i neprilagoenom brzinom vidljivosti i prometnoj situaciji 49-godišnjak iz Novakovca u Strelcu je automobilom registarske oznake K 203-EP naletio i usmrtio 64-godišnjeg Zvonka Drvenkara koji je u trenutku nesree upravljao biciklom. Nesretnik je u naletu odbaen na haubu i prednje vjetrobransko staklo, a potom je pao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je ostao ležati. Pola minute nakon ove tragedije preko tijela nesretnika

automobilom registarske oznake K 237-ES prešao je 25-godišnjak iz Piškorovca. Nesretno stradalom Drvenkaru nije bilo pomoi pa Hitna pomo ni nije izlazila na mjesto dogaaja. Umjesto njih, došli su pogrebnici koji su tijelo nesretnika prevezli u akoveku bolnicu na Odjel patologije gdje je u ponedjeljak obavljena obdukcija koju je naložio istražni sudac. Tek pošto budu poznati rezultati obdukcije, policija e postupiti prema odvjetništvu. Nesrea se dogodila u nedjelju oko 17.15 sati.

UKRATKO

Potukli se pijani mladii ŠENKOVEC - Na parkiralištu jednoga ugostiteljskog objekta u Šenkovcu u nedjelju ujutro oko 2 sata potukli su se 31-godišnjak iz Šenkovca, jedan 23-godišnjak te jedan 28-godišnjak iz Slemenica, kao i 31-godišnjak iz Makovca. Svau su zapoeli ve u kaiu, izvijestila je policija, dodajui da su svi osim mladia iz Makovca bili pod ozbiljnim utjecajem alkohola. Kod muškarca iz Šenkovca izmjereno je, primjerice, 2,2 g/kg alkohola u krvi. Policija nije izvijestila o motivu njihova sukoba. Svi sudionici tunjave zadobili su ozljede, ali je veina odbila lijeniku pomo. Ona je pružena jedino 31-godišnjaku iz Šenkovca koji je, utvreno je, zadobio lakše tjelesne ozljede s moguom prekvaliikacijom u teške, zbog ega je zadržan u akovekoj bolnici na promatranju. Protiv svih sudionika ovog narušavanja javnog reda i mira bit e podnijeti optužni prijedlozi Prekršajnom sudu u akovcu.

Zbog nepažnje ostala bez dokumenata i novca AKOVEC - Žena iz akovca, stara 48 godina, prijavila je policiji da joj je netko ukrao novanik. Prema njenu iskazu, kraa se dogodila još 5. prosinca naveer

oko 19.30 sati u Merkuru u akovcu. Netko je iskoristio njenu nepažnju te joj ukrao novanik koji je ostavila na blagajnikom pultu. U njemu se nalazila vozaka dozvola, osobna iskaznica, bankovne kartice s ispisanim PIN brojevima, te 100 kuna u raznim apoenima. Nepoznati je iskoristio kartice pa je s rauna okradene podignuo ukupno 9.200 kuna.

Nova kraa u Gorianu GORIAN - Nova kraa dogodila se u Gorianu, i to u nedjelju 13. prosinca. Provaljeno je u caffe bar “Atlanta” u Dravskoj ulici. Poinitelj je sa šanka ukrao metalnu kasu u kojoj se nalazilo 3.500 kuna. Protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukradena zlatnina SVETI MARTIN NA MURI - Bez sedam tisua kuna vrijednoga zlatnog nakita ostala je obitelj 51-godišnjaka iz Svetog Martina na Muri. Nepoznati poinitelj provalio je u njihovu kuu u Glavnoj ulici ušavši kroz vrata terase te je iz spavae sobe ukrao vrijedan nakit. Policija traga za poiniteljem.

Ukraden novac i cigarete u vrijednosti 35 tisua kuna AKOVEC - Bez robe vrijedne 35 tisua kuna ostao je diskont “Magma”. Nepoznati poinitelj provalio je u skladište u ulici Ruera Boškovia u akovcu. Iz registar kase otuio je 5.105 kuna i 175 šteka raznih cigareta. Dio ukradenih cigareta, radi se o 37 šteka, pronaen je nedaleko od mjesta dogaaja. Protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.


15. prosinca 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

NAKON TRAGEDIJE u akovekom soliteru rejonski dimnjaar Robert Zver upozorava:

Atmosferski bojleri izazivaju trovanja plinom - Unato uredno išenim dimnjacima i servisiranim bojlerima kod atmosferskih bojlera, plinskih ureaja “B” vrste, kakvi su montirani u soliterima, trovanja su plinom mogua. Na žalost, takvi se sluajevi ne mogu izbjei uz takve bojlere. Zato predlažem da se postojee bojlere zamijeni turbobojlerima, upozorava dimnjaar Nakon tragedije u soliteru u ulici Ivana pl. Zajca 13 u akovcu, gdje je u stanu svojih roditelja prilikom kupanja, a zbog trovanja ugljinim monoksidom, smrtno stradala 35-godišnjakinja, reagirao je dimnjaar Robert Zver iz Strahoninca koji je ovlašteni dimnjaar u tom akovekom kvartu. Stanarima, GP-u Stanorad, komunalnom redarstvu Grada akovca i protupožarnoj inspekciji meimurske policije uputio je dopis u kojem upozorava da se tragini dogaaj može ponoviti, unato tome što su dimnjaci uredno išeni. - Na razliitim lokacijama u soliterima dolazi do pojave negativnog strujanja zraka kroz dimovode i zranike, što dovodi do poveanja koncentracije dimovodnih plinova viših od dozvo-

- Bilo kakva mogunost tragedije može se izbjei instaliranjem turbobojlera koje veina stanara u akovekim soliterima još uvijek nema, kaže dimnjaar Zver

Što su tzv. turbobojleri pojašnjava Veselko Brki iz Meimurjeplina. - Turbobojleri naziv je za jednu vrstu plinskih protonih bojlera. Radi se o bojlerima vrste „C“ koji zrak za izgaranje uzimaju putem zatvorenog sustava iz slobodne atmosfere, a odvod dimnih plinova vrši se putem dimnjaka. Bitno je znati da ovi plinski aparati vrste „C“ ne ugrožavaju prostor korisnika ako se sve ispravno izvede. Postoji nekoliko naina spajanja ovih ureaja na dimnjak i nekoliko naina spajanja na vanjski zrak. Naješi sluaj je putem koncentrinog dimovodnog sustava – cijev u cijevi s tim da se kroz unutarnju cijev odvode produkti izgaranja a kroz vanjsku cijev dovodi zrak za izgaranje. Ima i drukijih rješenja, a od sluaja do sluaja projektant bira rješenje koje najviše odgovara graevini. Na jedan dimnjak (LAF ili LAS ) može se spojiti do 10 ovakvih plinskih aparata. Za razliku od ovih ureaja vrsta „B“ su takvi plinski aparati koji zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije u kojoj su postavljeni, a odvod dimnih plinova vrši se preko dimnjaka.(D.M.)

nak s predstavnicima stanara akovekih solitera, ali i projektantima koji su radili na projektu prilikom prelaska stanara solitera s grijanja putem zajednike kotlovnice na vlastite sustave grijanja. Sastanak bi se trebao održati potkraj tjedna, najvjerojatnije u etvrtak ili petak. Gregorec je mišljenja da bi bilo najmudrije ponovno uspostaviti grijanje putem centralne kotlovnice, meutim, to inancijski ne odgovara, niti je ranije odgovaralo stanarima, zbog ega se i prešlo na pojedinane

mentarni problem u soliterima jesu male kupaonice koje nemaju prozore. Slian problem imaju i stanari u zgradama solidarnosti u Vukovarskoj ulici. I zgrade u Travniku imaju problem s dimnjacima koje saniramo, otkriva Gregorec. Inae, u posljednjih 35 godina, otkako se Meimurci griju na plin, 10 ljudi je smrtno stradalo, a, na žalost, tragini sluajevi i dalje se dogaaju, te upozoravaju na oprez. (Danijela Mihoci)

ljenih za zatvorene prostore kao što su kupaonice, kuhinje i druge prostorije u kojima su smještena plinska trošila. Uslijed takvih pojava, u više je navrata dolazilo do djelominih trovanja, a u ovom posljednjem sluaju, na žalost, i do smrtnog ishoda. Do negativnih strujanja zraka dolazi zbog utjecaja nepovoljnih vremenskih prilika kao što su vjetrovito vrijeme, južina, ljetne vruine i drugo. Moram rei da se sluajevi moguih trovanja ne mogu izbjei uz plinske ureaje tzv. “B” vrste, atmosferske bojlere, kakvi su montirani u soliterima, i dimnjake na koje su oni prikljueni, upozorava dimnjaar Zver. Takoer predlaže stanarima da postojee plinske bojlere zamijene tzv. turbobojlerima. Atmosferski bojleri nakon 2012. godine više se nee proizvoditi, a

Znakovi trovanja: glavobolja, slabost, nesvjestica Ugljini monoksid je podmukao plin jer je bez boje, okusa i mirisa, pa se njegova prisutnost u prostoriji ne može registrirati. Osim navedenih karakteristika, odlikuje se jakom prodornošu pa su stoga trovanja ugljinim monoksidom mogua i u prostorijama koje su udaljene od izvora plina. Osim u kupaonicama s bojlerom, esta su takva trovanja i prilikom kuhanja, kada npr. plin dugo gori u maloj prostoriji, tako da se potroši kisik i slijedom toga nastaje nepotpuno sagori-

Što su turbobojleri?

jevanje, odnosno umjesto CO2 - ugljinog dioksida nastaje CO - ugljini monoksid. Na žalost, unesreenici registriraju prisutnost ugljinog monoksida tek kada se jave prvi simptomi trovanja, a to je jaka glavobolja (obostrano sljepoono), opa slabost, a kasnije i nesvjestica. Vue li dimnjak slabo, osjetite li iz njega udne mirise ili ako se pri grijanju na plin glatke površine u stanu vlaže, hitno pozovite servisera i dimnjaara. (D.M.)

montirat e se jedino turbobojleri. Ne želei snositi teret odgovornosti za stanare, a u namjeri da se izbjegnu mogue nove tragedije, odaslao sam ovo upozorenje u nadi da e se ono ozbiljno razmotriti, rekao je Zver.

U GP-u Stanorad ozbiljno shvatili upozorenje Ponukan traginim dogaajem, ali i upozorenjem dimnjaara rajona, direktor GP-a Stanorad Andrej Gregorec najavljuje sasta-

sustave. Stanari su tako prepolovili troškove grijanja. Upozorenje dimnjaara Zvera ozbiljno su uzeli na razmatranje, kažu u GP-u Stanorad, no, zamjena postojeih atmosferskih s turbobojlerima zatijevat e nove preinake u stanovima, nove troškove na taj raun, ali i nove troškove za nove bojlere. - Novi turbobojleri bit e trošak za stanare od oko 5 tisua kuna. Ti bojleri ne ovise o dimnjaku i atmosferskim prilikama, ali ne zna se hoe li odgovarati postojeim dimnjacima ili ne. Ele-

STOŽER zaštite i spašavanja Meimurske županije

Najvea opasnost prijeti od poplava i jakih vjetrova Pod predsjedanjem Anelka Horvata, novog naelnika Stožera zaštite i spašavanja Meimurske županije, razmotren je sustav spašavanja te analiziran napredak u nainima djelovanja svih segmenata sustava zaštite i spašavanja. Zamjenik naelnika stožera Ferid Kašmo u svojem je izvješu naglasio da je sustav dobro organiziran. Osnovan je Stožer zaštite i spašavanja, Zapovjedništvo civilne zaštite, a imenovani su i povjerenici civilne zaštite u gradovima i svim naseljima u županiji. Specijalizirana postrojba civilne zaštite broji 220 obveznika, te je djelomino opremljena. Najvažnije za spasilake akcije jesu interventne snage JVP-a i 86 dobrovoljnih DVD-a te pet IDVD-a, a svoju ulogu imaju i mnoge udruge, od lovaca do ribia. Uloga pravnih osoba, od Hrvatskih voda do Mei-

murje plina i HEP-a, posebno hidroelektrana na Dravi, ve je poznata. Ferid Kašmo smatra da najvea opasnost u 2010. godini dolazi od opasnosti od poplava, stalno se moraju nadzirati jezera hidroelektrana, a donje Meimurje je najviše ugroženo. U zadnje vrijeme, zbog promjena klime, sve veu opasnost predstavljaju i vjetrovi i oluje, a ne treba zaboraviti ni potrese. Zakljueno je da u 2010. godini treba nabaviti specijalistiku opremu, a posebno prijenosni agregat, potopne pumpe i motorne pile, te šatore. Kod zadnjih intervencija na nasipima prilikom prijeteih poplava Mure uvidjelo se da nedostaju upravo agregati, u noi je trebalo osvijetliti deset kilometara nasipa kako bi se vidjelo ne propušta li negdje. To e se nabavkom agregata ispraviti.

Napomenuto je da opine još ne poštuju zakonske propise o izdvajanju za vatrogasce, a Dragica Koleni zapitala je zašto nije dovoljno spomenuta uloga hitne službe (ona je spomenuta samo posredno kao djelatnost Doma zdravlja). Ona smatra da bi lanovi stožera trebali više biti upoznati s djelatnošu i problemima hitne službe. lanovi stožera nisu imali posebnih primjedbi kad je rije o zimskoj službi, baze za išenje snijega i intervencije bit e u Ivanovcu (Tegra) i Gorianu (Pavlic), uz praenje vremenskih prilika 24 sata dnevno. Osposobljavanje se i dalje namee kao glavni cilj, kao i osposobljavanje uenika osnovnih i srednjih škola iz prve pomoi. Jednom godišnje planirana je i vježba s težištem na zaštiti od poplava i zaštite

Zapovjednik vatrogasaca Ivan Krištofi, dožupan Anelko Horvat i Ferid Kašmo, naelnik Odjela za preventivu, planiranje i nadzor u Podrunom uredu za zaštitu i spašavanje akovec

okoliša. Uz to, potrebno je redovito pratiti rizike od zaraznih bolesti te poduzimati nuž-

ne mjere. Plan nabave za 2010. godinu težak je 300.000 kuna, najviše za prijenos vlasništva

i sanacije skladišta za opremu u okviru Pukoga otvorenog uilišta u akovcu. (JŠ)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

DRŽAVNI ARHIV za Meimursku županiju u Štrigovi - predavanje i izložba na temu “Poeci suvremene hrvatske države”

Mladima što više informacija o stvaranju hrvatske države Majka Marija i otac Mijo Šegovi danas su umirovljenici

U POSJETU roditeljima hrvatskog branitelja Zorana Šegovia iz Male Subotice

Ništa više nije isto, svi Božii nekako su drugaiji Malo se zna o tome kako danas žive roditelji poginulih branitelja, a još ih se manje uje. Tek se s vremena na vrijeme uje pokoji glas o njima. Posjetili smo obitelj Šegovi u Maloj Subotici, iji je sin Zoran kao hrvatski dragovoljac i branitelj poginuo 13. srpnja 1992. godine na brdu Brgat (blizu Sra prema Trebinju), u akcijama za osloboenje Dubrovnika, kao pripadnik 2. gardijske brigade Hrvatske vojske. Otac Mijo u mirovini je, a radio je punih trideset godina na “bauštelama” Njemake kao zidar, dok se majka Marija vratila doma, rastrgana izmeu Njemake i Male Subotice. Trebalo je odgojiti troje djece. Obitelj nipošto nije siromašna, ipak se u Njemakoj više zaraivalo nego ovdje, a još i danas se bavi poljoprivredom, te se godinama bavi svinjogojstvom. Otac Mijo kaže:Dobro se zaraivalo u Njemakoj, no, sad je i tamo sve drugaije. Ako radiš i živiš u Njemakoj, na kraju mjeseca ostane ti toliko kao da živiš ovdje. Sin Zoran bio je nestašno dijete, stalno je htio nešto više. Kad je zapoeo Domovinski rat, pomagao je donacijama iz Njemake, a zatim se i sam ukljuio u obranu zemlje. Poginuo je neposredno prije svojega dvadeset i etvrtog roendana. Majci Mariji bilo je najteže, kaže: - Govorila sam mu: Nemoj u rat, bojim se za tebe. No, nije slušao, otišao je braniti domovinu i ja tu nisam ništa mogla. Kad je stigla vijest da je poginuo, bilo je strašno. Najgore je bilo to što nisu mogli do tijela koje je ostalo na planini, tek nakon tri i pol mjeseca dopremili su ga u Malu Suboticu, tako da je sahranjen za Sesvete 1. studenoga 1992. godine. To ekanje bilo je strašno. Danas ima ljudi koji ne shvaaju, kažu: imate mirovinu. Ne shvaaju da je mirovina sve što je ostalo od njega, uz poneku sliku i uspomenu. Sve su mu drugo uzeli, cijeli život. Ne volim govoriti o tome, izbjegavamo razgovor o sinu, onda nam je još teže, iako smo ponosni na njega. Bez njega ništa nije isto, svi su Božii drugaiji. Otac Mijo napominje da je obitelj živi i živjela dobro, zbog rada u Njemakoj i farme svinja u Maloj Subotici. No, drago mu je što se hrvatska država putem mirovine brine za njih, to je ono najmanje što se može uiniti za roditelje. Zoran se nije stigao oženiti. Ker Manuelu sluajno smo zatekli kod kue jer radi na rijenom turistikom brodu koji prevozi turiste od Basela u Švicarskoj, a koji je sa svojom lukom jedini u Švicarskoj povezan sa Sjevernim morem putem rijeke Rajne. Uz njemaki, govori šest jezika, na ploveem hotelu je portirka. Na brodu dugom 110 metara, koji može primiti 180 turista, prva je osoba koju vide turisti.

Hrvatski branitelj Zoran Šegovi poginuo je u obrani Dubrovnika Imala je jedanaest godina kad joj je poginuo brat. S tugom u oima govori: - Jako sam ponosna na brata Zorana, bio je jako, jako mlad deko kad je poginuo. Ja mislim da je bila velika hrabrost boriti se za sve ljude u Hrvatskoj. Danas se ulica zove po Zoranu u Maloj Subotici, ima i spomen - plou, na žalost, esto je nedovoljno ureen okoliš. Još uvijek bi mogli uiti od drugih kako se žrtva za domovinu cijeni u drugim državama. Povremeno, deki i ratnici koji su bili na ratištu sa Zoranom posjeuju roditelje, a nedavno je u Petrinji izgraena crkva za hrvatske branitelje u kojoj je i Zoranova slika. No, ti su posjeti rijetki. Otac Mijo, ujedno tajnik Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije, govorei o politici iznosi: - Mi roditelji ne trebamo mnogo, samo poštovanje. Nije nam drago kad vidimo da se ne vodi dovoljno rauna o spomenicima, da se oni grade nedovoljno promišljeno, tek toliko da se zadovolji forma, da su zapušteni. Na ploi u Maloj Subotici, gdje piše sinovo ime, uz hrvatskog branitelja Ivana Vurušia koji je takoer poginuo u Dalmaciji, ve se jedva vide slova. Ovdje nije bilo tako velikog rata, pa se više moglo napraviti za branitelje. Ki Manuela pak napominje da se ovdje premalo plaa rad, a mladi su esto prepušteni sami sebi i gotovo da su bez budunosti, barem takav osjeaj imaju. Samo se stranke na vlasti smjenjuju, a narod je sve siromašniji. Danas obitelj Šegovi živi mirnim životom u Maloj Subotici u ulici Brae Radia. Kod kue je ostao sin Željko, a majci Mariji i ocu radost donose dva unuka i javljanje keri s putovanja po Europi. O bratu Zoranu se mnogo ne govori, kako se ne bi produbile i onako duboke rane. Susjedi to znaju i ne spominju Zorana majci i ocu. Na kraju, zajedniki je izreena i jedna božina želja, ne baš uobiajena. Izrekla ju je Manuela, a roditelji su se s njom složili. Ona glasi: neka se politiari i narod zamijene. Narod neka budu politiari, a politiari neka postanu narod, jer e tek onda shvatiti kako je narodu teško. (J. Šimunko)

- Izložba je koncipirana na nain da pojasni mlaoj generaciji najvažnije povijesne datume u stvaranju hrvatske države, a da one koji su bili sudionici Domovinskog rata podsjeti na to burno vrijeme naše novije povijesti. U Državnom arhivu za Meimursku županiju u Štrigovi u srijedu je održano predavanje o novijoj povijesti, poecima suvremene hrvatske države, te je održana izložba na istu temu. Skup je otvorio ravnatelj Državnog arhiva za Meimursku županiju Jurica Cesar, dok je Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba, koji je priredio izložbu, predstavio dr. Stjepan Hranjec u ime Matice hrvatske akovec. Rije je o muzeju koji je javna znanstvena ustanova, a koji ima osnovnu zadau prikupljanja dokumentacije iz vremena Domovinskog rata, izradu studija i izdavaku djelatnost, ali i prikupljanje zapisa ljudi koji su bili u ratu i drugo. O djelatnosti dokumentacijskog centra govorio je dr. Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a u Zagrebu. Centar djeluje tek nekoliko godina, no ve je prikupio znaajne koliine grae iz vremena Domovinskog rata, a Ante Nazor predstavio je i desetak knjiga te studija.

Važni datumi koje valja upamtiti Sama izložba koncipirana je na nain da pojasni mlaoj generaciji najvažnije povijesne datume u stvaranju hrvatske države, a da one koji su bili sudionici Domovinskog rata podsjeti na to burno vrijeme naše novije povijesti. Tako se može saznati da su srpski akademici 25. rujna 1986. godi-

Dio sudionika skupa u Štrigovi ne objavili poznati Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti, što je bio poetak provoenja suvremenoga velikosrpskog programa, da bi 24. rujna 1987. godine pobijedila velikosprska struja na elu sa Slobodanom Miloševiem. Niz je važnih datuma koje valja zapamtiti. Važan je datum 30. svibnja 1990. godine, kad je održana konstituirajua sjednica višestranakog Sabora RH, da bi 22. prosinca 1990. godine Hrvatski sabor proglasio novi Ustav RH. U sijenju 1991. godine Srbija predlaže uvoenje izvanrednog stanja u RH, 28. veljae 1991. godine pobunjeni Srbi donose Rezoluciju o razdruživanju RH i tzv. SAO Krajine, a potom 18. ožujka iste godine i odluku o izdvajanju iz Republike Hrvatske. Pamtit emo i “Krvavi Uskrs” na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine. Kao hrvatski odgovor, 12.

travnja 1991. godine Hrvatska stvara Zbor narodne garde, dok jugogenerali traže intervenciju JNA. Malo je poznato da je 12. svibnja 1991. godine SAO Krajina održala referendum za sjedinjenje tog podruja sa Srbijom i ostanak u Jugoslaviji. Hrvatska održava referendum 19. svibnja, a 93 posto graana koji su glasovali izjašnjavaju se za samostalnost i suverenost Hrvatske. Smotra Zbora narodne garde održana je 28. svibnja na stadionu NK Zagreb, a prve brigade odlaze odmah nakon toga na teren u obranu zemlje. Do svibnja 1991. godine zabilježeno je više od 200 incidenata i podmetanja eksploziva i više od 100 oružanih napada srpskih terorista u RH, ubijeno je 16 osoba, a 56 ranjeno. Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Deklaraciju o

uspostavi suvremene i samostalne Republike Hrvatske te ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti. Nakon ekanja od tri mjeseca, zbog pritiska meunarodne javnosti, tek 8. listopada 1991. godine proglašena je neovisnost Republike Hrvatske. Ovo su samo neki od važnih datuma, Ante Nazor je napomenuo da se ti datumi premalo znaju, a da u udžbenicima povijesti to vrijeme nije obraeno zbog niza razloga. On je pozvao sve one koji imaju dokumente ili zapise iz vremena Domovinskog rata da ih daju na uvid centru, gdje e dokumenti biti skenirani i vraeni vlasniku. Ravnatelj Muzeja Meimurja mr. Vladimir Kalšan pak je najavio da muzej priprema postav Domovinskog rata za 2011. godinu. (J. Šimunko)

DOKUMENT O KOJEM SE NE GOVORI? Hrvatski memorijalni dokumentacijski centar Domovinskog rata pronašao važan dokument koji uvelike mijenja sliku o tezi pretjeranog granatiranja Knina u akciji “Oluja”

A. Nazor u Štrigovi: Srpski oficiri vojske SAO Krajine tvrde da je na Knin palo samo tristo granata! Novo svjetlo na temu pretjeranog granatiranja Knina u akciji “Oluja” i, s tim u vezi, pronalaženje tzv. topnikih dnevnika, što ve nekoliko mjeseci otežava odnose izmeu hrvatske Vlade i Haaga, bacilo je izlaganje u Štrigovi. Malo tko od nazonih nije bio iznenaen podacima koji su izneseni, u arhivi i dokumentima tzv. SAO Krajine i Srpske vojske Krajine koji su završili u hrvatskim rukama nakon vojnih operacija pronaen je originalni dokument u kojem se tvrdi da je granatiranja bilo daleko manje nego što tvrdi tužitelj u Haagu. Naime, naši su generali procijenili da je na Knin i širu okolicu u operaciji “Oluja” 4. kolovoza 1995. godine palo mnogo manje do 2.000 projektila, od toga samo jedan dio na sam grad Knin, te da su gaani vojniki ciljevi. Srpski dokument potvruje hrvatsku tezu da nije bilo pretjeranog granatiranja Knina. Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor u Štrigovi je naglasio kako je centar objavio knjige s najvažnijim dokumentima tzv. SAO Krajine koji ve koristi obrana generala Gotovine u Haagu. Objavili su i dokument oicira Srpske vojske Krajine, koji opisuju granatiranje Knina u akciji “Oluja”. Oba visoka oicira kojima je specijalnost topništvo navode u dokumentu, zapravo izvješu, upuenom Karadžiu i u Beograd da je u “Oluji” na sam Knin palo oko tristo granata,

a da je Hrvatska vojska bila veoma precizna, uz nabrajanje ciljeva koji su gaani. Ante Nazor kaže (za sada objavio jedino “Hrvatski vojnik”): - Dokument o kome je rije je dokument Glavnog štaba Srpske vojske Krajine, napisan 4. kolovoza 1995. oko 10 sati, koji je kao ‘obaveštajna informacija’, vjerojatno iz Knina, poslan brigadama SVK, Glavnom štabu Vojske Jugoslavije i Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (u BiH). Naš Centar posjeduje Informaciju koju je zaprimila ‘Komanda 11. pešadijske brigade SVK (s.p. br. 239/2-95.)’ u sastavu 21. (kordunaškog) korpusa SVK. Ona govori da je od poetka napada na Knin pa do pisanja te Informacije (od 5 do 10 sati ujutro 4. kolovoza 1995.) na Knin palo ‘izmeu 200 i 300 projektila razliitog kalibra’, te da je ‘prvi udar izvršen na zgradu Glavnog štaba SVK’, a da je poslije ‘vatra prenešena na kasarnu ‘1300 kaplara’, fabriku Tvik, željezniko vorište, stambene zgrade u podnožju kninske tvrave i drugdje’. Sline podatke pruža i knjiga oicira M. Vrcelja, tada ‘naelnika artiljerije GŠ SVK’, koju takoer imamo u Centru. Dakle, spomenuti dokumenti upuuju na zakljuak da granatiranje Knina u jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. nije bilo ni prekomjerno ni neselektivno, kaže Ante Nazor, uz napomenu da je Hrvatska vojska gaala stambene zgrade u podnožnju kninske tvra-

Zašto postoje razlike u ocjeni broja projektila?

Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata: - Meu dokumentima SAO Krajine pronašli smo i objavili autentino izvješe srpskih oficira vojske SAO Krajine, koji tvrde da je u ‘Oluji’ palo oko tristo granata na Knin, a naše medije to ne interesira ve zbog toga jer je tamo stanovao Marti. Taj je dokument još jedan od krucijalnih dokaza da nije bilo prekomjernog granatiranja Knina, za što se optužuje Hrvatsku. Zanimljivo je da tom autentinom srpskom dokumentu ni jedan medij u Hrvatskoj nije posvetio pažnju, pa ni HTV, da bi se istovremeno po cijele dane vrtjele informacije optužbe o prekomjernom granatiranju i tzv. topnikim dnevnicima. Javnost zapravo i ne zna da taj dokument uope postoji.

Zna se da su hrvatske snage u akciji “Oluja” bile popunjene streljivom do razine šest borbenih kompleta, što je i uobiajeno za tako znaajnu akciju. Kad se prorauna broj moguih uperenih topnikih cijevi na Knin od strane Hrvatske vojske, te vrijeme napada, ujutro od 5 do 10 sati 4. kolovoza 1995. godine, pokazuje se da je i brojka od 2.000 projektila, što je bila maksimalna vojna procjena, pretjerana. No, zašto srpski oiciri tvrde da je na Knin u tom vremenu palo samo tristo projektila i zašto tako velike razlike. Do razlika u ocjeni vjerojatno dolazi zbog razliitih interpretacija dogaaja. Srpski oiciri su broj od tristo projektila po svoj prilici dobili zbrajanjem podataka o eksplozijama u Kninu, koji su im možda dojavljivani iz postrojbi sustavom vojnih veza, te možda dijelom na temelju procjene. Naime, oni su procijenili i napisali da je 4. kolovoza na Knin palo od dvjesto do tristo projektila u vremenu do 10 sati. S druge strane, hrvatski generali, koji govore o broju projektila, raunaju na cijelu operaciju “Oluja” na kninskom podruju. Naime, topništvom su najprije razbijane crte obrane neprijatelja, a tek je onda topnika vatra prenesena u dubinu i prema Kninu, pa je tu mogua razlika o ocjeni broja projektila. (J. Šimunko)


15. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOE li u Šenkovcu odvod otpada poskupiti za petnaest posto?

Još e malo razmisliti o poveanju cijene Na Opinu Šenkovec iz AKOM-a je stigao zahtjev za suglasnost za promjenu cijene usluge postupanja s otpadom. Njime se traži poveanje cijene za otprilike 15 posto. Zbog ove situacije održana je sjednica Odbora za zaštitu potrošaa na kojoj je uz predsjednicu Odbora Milenu Zeli i lanove Franju Rušnjaka i Mariju eri sudjelovao i Saša Avirovi, rukovoditelj službe istoe GKP-a AKOM. Upravo je on objasnio kako je do poveanja cijene došlo iz razloga što se ona nije mijenjala od sijenja 2007. godine, a od onda do danas došlo je do poveanja cijene goriva, osiguranja motornih vozila i radnika, održavanja vozila, rada radnika i raznih režijskih troškova, a poveala se i koliina otpada, za koji je istodobno pala otkupna cijena na tržištu. Prijedlog Odbora o kojem se raspravljalo na sjednici Vijea opine Šenkovec bio je da se s AKOM-om pokuša dogovoriti niža cijena za sva kuanstva ili da se barem pokuša dogovoriti niži paušalni iznos plaanja naknade za

stara i samaka domainstva, što bi vrijedilo samo za umirovljenike, te za socijalne sluajeve. Osim toga, Odbor je od Vijea zahtijevao da se u sustav plaanja skupljanja, odvoza i odlaganja otpada obavezno ukljue sva domainstva jer su navedenu cijenu dužnu plaati svi korisnici nekretnina na podruju opine,

bez obzira stanuju li trenutno u svojoj nekretnini, rade li trenutno u inozemstvu ili pak se nalaze u domovima umirovljenika.

Nemaju izbor? O poveanju cijena vijenici su raspravljali neko vrijeme. Zanimale su ih situacije u drugim opinama i gradovima, tako je spomenut i

primjer Male Subotice ije je Vijee odbilo poveanje cijene. Naelnik Vladimir Novak istaknuo je kako i nemaju baš puno izbora, jer ako ne pristanu na poveanje cijena znai da e AKOM automatski prestati odvoziti smee. Napomenuo je i kako odluku trebaju donijeti do 31. prosinca, te da bi se do tada moglo još porazgovarati s AKOM-om o ovoj temi. Vijenik Krešimir Trojko tražio je da se stupi u kontakt i s Murs Ekomom i Prekomom i sazna što oni nude, dok je vijenik Zlatko Novak istaknuo kako bi možda bilo bolje pregovarati s AKOMom jer bi se ili Mursko Središe ili Prelog uskoro trebali ukinuti, pa je pitanje kako e spomenute tvrtke moi unkcionirati bez potpore Grada. Vijenici su odluili da s odlukom priekaju i ponovno krenu u razgovore. Jedan od glavnih uvjeta koji Opina traži jest da se u ugovor stavi da se cijena usluge ne može jednostrano podii, kao što je to sad sluaj, te da se ugovor ne može jednostrano raskinuti. (MN)

VIJENICI opine Šenkovec tražili da se vatrogasno vozilo DVD-a Knezovec koristi i za potrebe udruga

Jesu li knezoveki vatrogasci sebini? Ako vam ali uzbuenja u životu, predlažem da drugi put uputite zahtjev Opini Šenkovec da vam dozvole sudjelovati na njihovoj sjednici Vijea. Ondje je rijetko kada dosadno, a prepucavanja ima koliko hoete. Ovaj put za kontroverzu pobrinuli su se knezoveki vatrogasci, tonije, vijenik Franjo Levai i predsjednik DVD-a Božidar Horvat. No, ponimo od poetka. Sve je poelo još s nabavkom vatrogasnog vozila za devet osoba na proljee ove godine. Tada je nekadašnji naelnik Mohari više puta u društvu predstavnika DVD-a i vijenika napomenuo kako bi to vozilo trebalo biti namijenjeno svim mještanima, odnosno udrugama, kojima e biti potrebno, no, Upravni i Nadzorni odbor DVD-a donijeli su odluku da to vozilo ne može koristiti nitko drugi osim vatrogasaca, tako se od samog poetka nezadovoljstvo javilo kod brojnih Šenkovana koji smatraju kako to nije ono što je u poetku bilo dogovoreno. Situacija je kulminirala na prošlotjednoj sjednici Vijea, a bila je potaknuta odlaskom šenkovekoga Stolnoteniskog kluba na državno prvenstvo u Zadar i njihovom molbom DVD-u da im dozvole korištenje kombi vozila za to putovanje. DVD je to odbio. Zašto bi oni donijeli takvu odluku, nikome nije poznato, pa se brojni mještani Šenkovca pitaju je li knezovekim vatrogascima uistinu draže da to vozilo samo stoji? Vijenik Franjo Levai na sjednici Vijea kazao je kako u odluci o nabavci vozila, kada su je Poglavarstvo i Vijee prihvatili, nije stajalo da se radi o višenamjenskom vozilu koje bi i drugi mogli koristiti. - Vozilo je kupljeno zbog toga što DVD ima pravo na pet posto prorauna Opine, na taj je nain kupljeno vozilo. A te neke odluke i lobiranja za korištenje vozila koja su postojala na Poglavar-

stvu, to Upravni i Nadzorni odbor DVD-a sigurno ne bi prihvatili, niti su to napravili. Zato se i išlo s ovim drugim prijedlogom na Vijee. A ako se mene kao lana Odbora za Zaštitu i spašavanje pita po ovom pitanju, ja sam definitivno protiv toga da se vozilo posuuje nekom i koristi u neke druge svrhe osim za DVD te zaštitu i spašavanje, rekao je Levai.

Božidar Horvat koji je bio pozvan kao gost i to, kako je sam kazao, iz razloga što je nekoliko puta dizao ruku za rije, ali mu ona nije dana. (S time da on vjerojatno nije upuen u to da gosti na sjednici nemaju pravo sami se javljati u raspravu, ve mogu govoriti tek kad im je rije dana od strane vijenika.)

Zašto se predsjednik DVD-a na sjednicu dovezao kombijem?

Dvojica napustila sjednicu Atmosera se zahuktala tek kada se javio zamjenik naelnika Saša Horvat: - Nitko vama ne osporava vlasništvo kombija. Samo razmislite o ovome, kad su naša djeca išla na natjecanje u Zadar, najam kombija došao je 1.100 kuna, a cestarine još 450 kuna. A to se sve moglo uštedjeti. Ne mogu s složiti s vama kad kažete da se to vozilo izriito koristi za potrebe DVD-a, jer su neki mještani svjedoili da se kombijem u to vrije-

Turk: Vatrogasci su nas prevarili U raspravu o korištenju vatrogasnog vozila ukljuio se i vijenik Franjo Turk: - Ja sam kao lan ondašnjeg Vijea podigao ruku za nabavku tog vozila, mislei da e se njime moi koris i druge udruge, naravno, ako se radi o stvarnoj potrebi, o emu e odluiti zajedno Opina i DVD. Sada Levai kaže kako se radi o nekakvom lobiranju. Ustvari su oni nama rekli jedno kako bismo glasovali za kupnju tog kombija, a sada rade nešto drugo. Ne može to tako. Morali bi bi puno eksibilniji i shva kakva je situacija. A ne da se ponašamo k’o Srbi i Hrva. Ispada da su upravo takvi odnosi izmeu DVD-a Knezovec i Opine Šenkovec. To je vaše, a ovo naše.

Franjo Levai je protiv toga da se vozilo posuuje nekome i koristi u neke druge svrhe osim za DVD te zaštitu i spašavanje me vozila staklena vuna. Upravo je njih zanimalo zašto se kombi može koristiti u privatne svrhe, a ne za udruge koje putuju na dalja putovanja. Kako je mogue da staklena vuna ima prioritet pred djecom koja su išla na takmienje? Horvat je istaknuo i kako je praksa da udruge koriste kombi vatrogasnih društava uobiajena u akovcu i mnogim meimurskim opinama. Otprilike u to vrijeme sjednicu je napustio predsjednik DVD-a

Franjo Turk smatra da bi knezoveki vatrogasci trebali biti fleksibilniji i ustupiti ponekad vozilo udrugama

Pojašnjenje za ovu situaciju sa staklenom vunom dao je Levai: - Kombi je vozio staklenu vunu iz Murskog Središa za potrebe DVD-a, jer smo mi njome oblagali drveni dio šupe. Dakle, nije voženo za privatne svrhe. Ne želei više sudjelovati u “takvoj paušalnoj” raspravi, i Levai je potom napustio sjednicu. Da spominjanje ove situacije na Vijeu, bez da se utvrde prave inormacije na vrijeme, nije na mjestu, istaknuo je vijenik Krešimir Trojko. Kako je jedan od vijenika i Mario Šestak, koji je ujedno zapovjednik DVD-a, tako je i on rekao svoje mišljenje: - Ja se naelno slažem s time da bi drugi trebali koristiti to vozilo, ali odluka je donesena takva kakva je, odnosno da vozilo ne mogu koristiti drugi. I tu se sad ništa ne može. Završnu rije imao je predsjednik Vijea Mijo Beluži koji je kazao kako Vijee ne može donositi odluku o tome za što e DVD koristiti vozilo jer nije u njihovom vlasništvu. On je predložio da predstavnici Opine zajedno s rukovodstvom DVD-a Knezovec porazgovaraju i pokušaju pronai neko rješenje. S time su se jednoglasno složili svi vijenici. Zanimljiva je još jedna stvar koju su neki vijenici primijetili, a to je da se predsjednik DVD-a na sjednicu dovezao upravo tim istim spornim kombijem. A to bi se definitivno moglo opisati kao korištenje vozila u privatne svrhe.

DONESEN proraun opine Nedeliše za 2010. godinu

Za iduu godinu predvidjeli ak 31,5 milijuna kuna - Oporba smatra da su u proraunu zapostavljena ostala opinska naselja, odnosno da je u doba recesije neodgovorno planirati tako optimistian plan prihoda Na posljednjoj sjednici Opinskog vijea opine Nedeliše donesen je proraun opine Nedeliše za 2010. godinu, koji iznosi nešto malo više od 31,5 milijuna kuna. Naelnik opine Mladen Horvat kazao je da je proraun raen prema smjernicama Vlade te je bez obzira na ekonomsku krizu vei nego što je bio planiran za 2009. godinu. Iako je proraun prihvaen od veine, nisu se svi vijenici s njime složili. Vijenik Zvonko Kerman rekao je da proraun, za razliku od naselja Nedeliše, zapostavlja ostala naselja u opini. Takoer je izrazio mišljenje da su sredstva neravnopravno dodijeljena, posebice kada je rije o udrugama s podruja opine. Meutim, Dragutin Bratko, proelnik odjela za proraun i financije, objasnio je da se svake godine upuuje javni poziv udrugama da se jave sa svojim programima, u sklopu kojih se dostavljaju i financijska izvješa za prethodnu godinu. Iza 290 tisua kuna, koliko je za udruge s podruja opine predvieno u proraunu, stoji 36 udruga koje su se javile na spomenuti poziv. Dakle, to iznosi prosjeno 8

Dijana Posavec je istaknula da je neodgovorno planirati prihod od 31 milijuna kuna u ovo doba recesije tisua kuna po udruzi, objašnjava Bratko. Na predvien proraun komentar je imala i vijenica Dijana Posavec koja je istaknula da je neodgovorno planirati prihod od 31 milijuna kuna u ovo doba recesije, kada e još više ljudi ostajati bez posla. Pohvalila je planiranje prihoda od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 7 milijuna kuna, no, i izrazila stav da se boji u kojoj e se mjeri to uspjeti ostvariti. Uvjerena da vijenike idue godine ekaju dva do tri rebalansa, vijenica je naglasila da ovakav proraun smatra nerealnim i neostvarivim. (hz)

DODJELA stipendija u opini Strahoninec

Šesnaest studenata primat e stipendiju Na posljednjoj sjednici Vijea opine Strahoninec donesena je odluka o dodjeli stipendija za 2009./2010. akademsku godinu. Zaprimljeno je osamnaest zamolbi, od kojih dvije nisu zadovoljavale uvjete natjeaja. Meu šesnaest stipendista jedna studentica studira izvan Hrvatske te e primati stipendiju u iznosu od 500 kuna. Dvoje sti-

pendiranih studenata studira u susjednom Varaždinu te njihova stipendija iznosi 200 kuna, dok preostali stipendisti studiraju u Zagrebu i Rijeci te e, prema ovoj odluci, primati stipendiju u iznosu od 400 kuna. Naelnica Sanja Krištofi istaknula je da na studentima nikada nisu štedjeli te da nemaju namjeru ni ovaj put. (hz)

POVEANJE cijene komunalne usluge u opini Strahoninec

Nova cijena 75,44 kune Vijenici Opine Strahoninec na posljednjoj sjednici, održanoj prošli tjedan, donijeli su odluku o promjeni cijene komunalne usluge. Dosadašnja cijena usluge odvoza komunalnog otpada iznosila je oko 65 kuna za odvoz smea jedanput tjedno. Od 1. sijenja, prema odluci akoma, spomenuta usluga poskupjet e za 10-ak kuna te e iznositi 75,44 kune. Vijenici su raspravljali je li, s obzirom na trenutnu financijsku situaciju, bolje ne opteretiti graane s poveanjem cijene ve smanjiti odvoz smea

s jedanput tjedno na jedanput na dva tjedna ili ipak poveati cijenu. Kada bi se komunalni otpad odvozio samo jedanput u dva tjedna, cijena usluge bila bi 59,28 kuna. Meutim, budui da mnogima takav nain odvoza smea ne odgovara, odlueno je da se zadrži dosadašnja usluga tjednog odvoza, uz poskupljenje od 10 kuna sve do “ipiranja” kanta za smee koje e najvjerojatnije akom provoditi poetkom idue godine, nakon ega e se razmotriti druge mogunosti. (hz)


12

Kroz Međimurje

U PRELOGU poskupljuje i vrti koji je bio meu najjeftinijima u Meimurju

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DRAŠKOVCU se otvara skupina za djecu s autizmom iz Meimurja

Zbog gubitka, Priprema za integraciju djece stotinjak kuna u redovne vrtike programe više po djetetu - Zbog neodobrenog poveanja ekonomske cijene vrtia još poetkom ove godine, preloški Djeji vrti “Fijolica” godinu e završiti s gubitkom veim od 200 tisua kuna. Zato je sada odobren novi zahtjev za poveanjem cijene pa e od idue godine roditelji za boravak djeteta u jaslicama plaati 970 kuna, a za vrti 649 kuna U iduoj godini graani Preloga ne samo da e dobiti vee raune za komunalnu naknadu i zbrinjavanje otpada, ve i za vrti. Priopio je to preloški gradonaelnik Dragutin Glavina na konferenciji za novinare. Poveenje cijene vrtia još je poetkom ove godine zatražilo Upravno vijee Djejeg vrtia “Fijolica”, no na nj se tada nije pristalo jer se nije željelo optereivati graane. - Prilike su sada drugaije. Za poslovanje vrtia potrebno je više sredstava, a Grad više ne može posezati u proraunska sredstva ne bi li namirio tu potrebu. Poveanje cijene vrtia rezultat je poveanih troškova energenata, komunalnih usluga, poveana je stopa PDV-a, kao i cijene svih ostalih usluga. Bez poveanja cijene vrti nee moi pozitivno poslovati, zapravo ve je i u ovoj godini ostvario gubitak, pokušao je pojasniti najnovije poveanje gradonaelnik Glavina. Ekonomska cijena vrtia za redovni program do sad je iznosila 1.095 kuna, a s poetkom idue godine nova e cijena biti 1.298 kuna. Roditelji e i ubudue plaati polovicu ovih troškova. Dakle, za boravak i skrb o djetetu u vrtiu mjeseno e izdvajati 649 kuna, što je stotinu kuna više nego do sad. Za boravak djece u jaslicama roditelji su plaali 45 posto ekonomske cijene koja je iznosila 1.637 kuna, a sada e plaati polovicu troškova. Nova ekonomska cijena za jaslice je 1.939 kuna, pa e roditelji izdvajati gotovo 970 kuna.

Fijolica bila meu najjeftinijim vrtiima - Cijena vrtia nije bila mijenjana od 2007. godine i imali smo, s obzirom na infor-

macije kojima raspolažemo, najjeftiniji vrti u Meimurju. Poveanje koje smo tražili nije nam odobreno, no, uspjeli smo postii nekakav kompromis. Ovo poveanje ekonomske cijene nije dovoljno da bismo pokrili sve troškove. Ovo je samo pomo da ne stvaramo još i vee gubitke. Ovu emo godinu vjerojatno završiti s manjkom veim od 200 tisua kuna, komentirala je ravnateljica vrtia Brankica Mezga. Roditelji su upoznati s najavljenim poveanjem cijene vrtia. I dok jedni prijete ispisom djece iz vrtia, drugi, svjesni situacije, komentiraju da im poveanje od stotinu kuna ne predstavlja osobiti problem, tim više što su svjesni injenice da su do sad njihovi troškovi za vrti bili manji od roditelja u drugim sredinama. - Predškolski odgoj nije obavezan. Na žalost. Zato njegovo inanciranje pada na teret roditeljima i lokalnoj samoupravi. Oni roditelji koji nee moi otrpjeti poveanje cijene vjerojatno e ispisati djecu iz vrtia, što nama zaista nije u interesu. Nama je bitno imati što vei broj djece. Svako dijete nam znai prihod. Meutim, ima roditelja koji su ostali bez posla, pa oekujemo i zbog tog razloga ispis djece. Prema nekim najavama, iduu godinu poet emo s najmanje petero djece manje. To je za nas jako puno. Za djecu je jako korisno i potrebno da polaze vrti, no, kao što rekoh, predškolski odgoj nije obavezan pa e roditelji tu morati odluiti po svojoj savjesti i u skladu s mogunostima, komentirala je ravnateljica Brankica Mezga. Preloški djeji vrti “Fijolica” u odjeljenjima u Prelogu, Draškovcu i Cirkovljanu pohaa 190 djece. (Danijela Mihoci)

Vrtika skupina koju pohaa autistini djeak Erik (sjedi uz asistenticu u žutom) U želji da uine što više mogu za djecu s autizmom, u Djejem vrtiu “Fijolica” u Prelogu osmislili su program i pokušali od Ministarstva prosvjete i Meimurske županije dobiti inancijsku potporu za njegovu realizaciju. I uspjeli su. Meimurska županija odluila je poduprijeti predloženi program s 200 tisua kuna, a na odluku Ministarstva još se eka. Zahvaljujui ovoj potpori, s poetkom idue godine u podrunom odjeljenju preloškog vrtia, u novoj vrtikoj zgradi u Draškovcu, poet e djelovati skupina za djecu s autizmom s podruja Meimurja. Prema rijeima ravnateljice preloškog vrtia Brankice Mezga, s autistinom djecom radit e defektologinja i odgojiteljica. - Mi smo tu skupinu zamislili kao pripremnu za integraciju djece u redovne vrtike programe. Pohaala bi je djeca u dobi od tri godine na dalje, makar bismo bili presretni kada bismo mogli raditi i s mlaom djecom, jer je to izuzetno bitno za njihov napredak. Skupina bi primala tek etvero djece. Svako dijete koje ima postavljenu dijagnozu, prije upisa u vrti, trebalo bi proi dijagnostiku na Edukacijsko - rehabilitacijskom fakultetu ne bismo li utvrdili koje dijete ima lakši poremeaj, kako bismo takvu djecu najprije ukljuili u vrtiku skupinu i dali im temelj za ukljui-

vanje u redovan program vrtia. Naravno, takve vrtike skupine koje bi primale autistinu djecu morale bi imati asistenta koji bi stalno bio na raspolaganju i koji bi, uz superviziju defektologa, radio s autistinim djetetom, pojašnjava ravnateljica Mezga.

U Meimurju desetak autistine djece U Meimurju je, prema spoznajama koje imaju u nedavno osnovanoj udruzi “Pogled”, koja

Autisti osobe u svom svijetu Autizam je biološki poremeaj mozga koji ošteuje komunikaciju i društvene vještine. Obuhvaa široki spektar poremeaja koji se kreu od blagih do teških stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su “u svom svijetu”. Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: “svoj svijet” i “vanjski svijet”. Javlja se u 2 do 5 djece na 10 tisua roenih i 1,5 puta je eši u muškaraca. Jedna je od teorija koja objašnjava autizam tzv. teorija misli koja podrazumijeva poremeaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stjeu nakon 4. godine. Neka

UENICI PŠ Dekanovec za djecu Afrike

istili da bi zaradili novac Naoružani grabljama, kantama, etkama, spužvama i zaštitnim rukavicama, uenici PŠ Dekanovec, kojima se pridružilo i etvero sedmaša iz OŠ Domašinec, prionuli su išenju okoliša zgrade opine u Dekanovcu. Bili su toliko vrijedni da su Florijanu Andrašecu, kipu postavljenom u parku centru mjesta, priuštili

okuplja djecu s autizmom, desetak djece s ovim biološkim poremeajem. - Vjerujemo da bismo uspjeli u jednoj godini svu tu djecu pripremiti za inkluziju u redovne vrtike programe. Može se dogoditi da neku djecu, onu s najtežim poremeajem, ne bismo mogli ukljuiti u redovne programe ve bi trajno ostala u ovoj skupini, pripovijeda Mezga. Iako Draškovec nije akovec, dakle, nije jednako dostupan za

prvo kupanje. Zahvaljujui njima Andrašec danas ponovno blista prvotnim sjajem. istila su djeca i druge kvartove mjesta, sve s ciljem da zarade odreeni novac za projekt “Škole u Africi” u kojemu sudjeluju. Koliko su sredstava namaknuli svojim radom, još nisu objavili. (D.M.)

autistina djeca pokazuju iznimne motorne, matematike i druge vještine. esto su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlošu, tekuom vodom ili rotirajuim objektima. Kod veine autistine djece poremeaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a težina ovisi najviše o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno naue govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistine djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraženije. Znaajno poboljšanje se može oekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat. (D.M.)

sve roditelje djece s autizmom, to je, slažu se oni, ipak bolje rješenje negoli je svakodnevno putovanje za Zagreb ne bi li dijete dobilo potrebnu pomo i skrb. Uostalom, Centar za autizam u Zagrebu toliko je optereen da ne može pokriti ni potrebe djece s podruja Grada Zagreba, a kamoli drugih županija. Zbog toga su nedavno roditelji djece iz drugih županija obaviješteni da e im vjerojatno biti uskraena daljnja pomo. - Roditelji jedva ekaju da njihova djeca dobe adekvatnu pomo i tretman u Meimurju. I zato im nee biti problem dolaziti u Draškovec. Uostalom, nije to onkraj svijeta. S autistinom djecom treba raditi najmanje pet sati dnevno, i to intenzivno, ne bi li se postigao kakav rezultat. Mi u Fijolici u jednoj skupini imamo jedno dijete s autizmom, našega dragog Erika. On ima svoju asistenticu, odgojiteljicu koju je defektologinja poduila kako da radi s njim. On je u vrtiu pet sati, s time da asistentica radi intenzivno s njim puna tri sata. Dva puta tjedno s njim radi i defektologinja. Asistenticu inancira Ministarstvo, a dio troškova plaaju roditelji. Defektologinju pak plaa Grad Prelog u cijelosti, pripovijeda Mezga. Roditelji djece s autizmom vrti u Draškovcu nee plaati. (Danijela Mihoci)


15. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BURNO ZASJEDANJE Opinskog vijea Kotoriba, a oporba HDZ - HSLS napustila je sjednicu

Sukob GRGEC - RADMANI nastavljen i na Opinskom vijeu

Opina e se zadužiti

Murs-ekom iz Murskog Središa poslao je opini Kotoriba obavijest o raskidu koncesijskog ugovora za obavljanje djelatnosti skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada. Naime, prema zakonu o otpadu i planu postupanja s otpadom, više nisu u mogunosti vršiti odvoz na opinsku deponiju, ve se smee mora odvoziti na zajedniku deponiju u Totovec. elnici opine stupili su u kontakt s Prekomom iz Preloga, a obavljeni su razgovori i s drugim tvrtkama. Prekom je ponudio cijenu od 59,60 kuna po domainstvu, od ega bi jedna kuna išla za socijalno ugrožene, a otvorena je i mogunost zapošljavanja jedne osobe. - Zakon nas pritiše da naemo novog koncesionara, a mi emo se potruditi pronai najpovoljnijeg koji e ii na ruku mještanima, poruka je vladajuih. Grgec najavljuje da e konanu odluku donijeti do kraja godine, kao i mogunost osnivanja zajednikoga komunalnog poduzea s ostalim donjomeimurskim opinama. (a)

Opinsko vijee je donijelo odluku kojom se opina zadužuje uzimanjem kredita u iznosu od 1,8 milijuna kuna za izvoenje radova na sanaciji nerazvrstanih cesta na podruju opine. Kredit e se uzeti u Raieisenbank, rok otplate je 12 godina, uz dvije godine poeka, iznos kamata iznosi 712.823,63 kune, dok naknada iznosi 13.5000 kuna. Krajnji iznos koji e opina otplatiti je 2,526.323,63 kune. Razlog uzimanja kredita je nedostatak novca u proraunu za radove na sanaciji nerazvrstanih cesta.

Pred vijenicima našlo se prvo itanje prorauna za iduu godinu. Planirani prihodi iznose 8,928.500 kuna. Dva i pol milijuna oekuje se od poreza, a više od tri milijuna kuna planirane su pomoi iz državnog i županijskog prorauna. Vladajui su proraun nazvali razvojnim, socijalnim i realnim. Prema rijeima naelnika, proraun je napravljen prema mogunostima, a ne prema željama. (A. Fuš)

- Tijekom rasprave Grgec je Radmania nazvao “malim Goebbelsom” i nije se želio ispriati, poruivši da e to uiniti tek kad oporba na elu s HDZ-om prestane pisati i govoriti svakojake laži, nakon ega su oporbeni vijenici izašli iz dvorane svih nerazvrstanih cesta u prvoj Vijenici iz redova oporbene koalicije HDZ – HSLS napustili su tijekom aktualnog sata šestu sjednicu Opinskog vijea Kotoriba. Tijekom rasprave o Kotoripskom vjesniku, naelnik Ljubomir Grgec nazvao je vijenika Zorana Radmania “malim Goebbelsom“, što je izazvalo uvredu kod oporbenih vijenika. Zatražili su pauzu, nakon koje su htjeli uti javnu ispriku naelnika Grgeca. - Ja u se ispriati kada prestanete pisati i govoriti svakojake laži, rekao je Grgec, nakon ega su vijenici iz koalicije HDZ - HSLS napustili sjednicu. Lavinu je pokrenulo Radmanievo pitanje zašto je došlo do zabrane objavljivanja lanka HDZ-a koji je bio namijenjen za Kotoripski vjesnik. O neobjavljivanju lanka obavijestila ga je urednica Izabela Balog. Radmania je zanimalo je li u pitanju cenzura ili politika odluka. Takoer je prilikom rasprave Radmani proitao jedan lanak SDP-a iz Kotoripskog vjesnika koji je tiskan za vrijeme kad su na vlasti bili HDZ-HSLS. Time je želio dokazati da su u njihovo vrijeme svi stranaki lanci, bez obzira

azi koštali su nešto malo više od 4 milijuna kuna. Opina mora podmiriti 40 posto iznosa. Grgec je rekao da su kupci za državna poljoprivredna zemljišta pozvani na razgovor da se izjasne o nainu plaanja. Prodajom zemljišta opina e ove godine, kad se oduzmu jamevine, uprihodovati oko 200 tisua kuna. Vijenicima je najavio dobru vijest da e se iz prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana Meimurske županije brisati posebni rezervat od Mure do nasipa, a u isti je predvieno ucrtavanje ceste od Kotoribe do Goriana uz murski nasip.

Sukob vodeeg kotoripskog SDP-ovca i HDZ-ovca nastavljen je i na zasjedanju Opinskog vijea na sadržaj, objavljeni i nije bilo cenzure uredništva i opinske vlasti. Naelnik Ljubomir Grgec u svom odgovoru je rekao kako jednom treba doi kraj prepucavanju politikih stranaka putem opinskoga inormativnog glasila koje itaju i Kotoripani u svijetu. Rekao je kako se neki bolesno iživljavaju putem glasi-

la te predlaže da se uoi izbora uvede novi list koji e biti politiki. Inae, Joseph Goebbels je bio nacistiki politiar i kancelar, te Reichov ministar narodnog prosvjeenja i propagande. Bio je jedan od najbližih suradnika i najveih obožavatelja Adola Hitlera, pa je zasigurno usporedba s njim posve neumjesna i ne samo to.

OPINSKO VIJEE DONJA DUBRAVA

Od idue godine skuplji vrti Nastavljaju se maratonske sjednice Opinskog vijea Donje Dubrave. Posljednja je trajala puna tri sata. Veina vijenika je odluila da od poetka idue godine vrti poskupljuje. Nova cijena za desetosatni boravak je 1.100, a šestosatni 910 kuna. Do sad je to bilo 975, odnosno 785 kuna. Ravnateljica vrtia Klinec Dubravka Horvat poveanje cijene opravdava veim troškovima, posebice sada kada je s radom poeo novi

vrti te je zaposlena jedna odgajateljica jer tako nalažu pedagoški standardi. Istie da vrti polazi 57 djece, a cijena se nije mijenjala deset godina. Svjestan teške situacije, naelnik Marijan Varga (HNS) je rekao da Donja Dubrava i s novom cijenom ima najpovoljniji vrti za roditelje i vrlo korektan omjer financiranja. Došlo je i do promjene omjera financiranja. Do sad je to bilo 67% opina i 33% roditelji, a po novom opina e plaati

60%, a roditelji 40%. Protiv nove cijene i novog omjera bio je novoosnovani Klub vijenika HDZ-a i HSS-a. Darko Horvat (HDZ) smatra da ne treba žuriti i opteretiti roditelje novom cijenom. Priekajmo financijski plan vrtia, poslovanje u prvih nekoliko mjeseci idue godine, nakon ega možemo, ukoliko bude potrebe, povisiti cijenu vrtiu, predložio je Horvat, što vladajui nisu prihvatili. (a)

SJEDNICA OV-a SVETA MARIJA

Ipak e odvoz otpada morati poskupjeti Naelnik opine Sveta Marija Dean Hunjadi (SDP) inormirao je vijenike o pregovorima s Prekomom vezano uz pripremu i dogovor oko novog ugovora za odvoz smea. Prekom je raskinuo ugovor s opinom nakon što ona nije dala suglasnost za poveanje cijene s 50,73 na 59,60 kuna. Vijenicu Mariju Frani (HSS) zanimalo je hoe li se s novim ugovorom poveati i cijena. - Drugo rješenje nemamo, na ovom polju nema tržišne konkurencije, zakon govori svoje, pa emo morati dati suglasnost na poveanje cijene kako bi potpisali novi ugovor. Koncesionar je spreman odobriti popust od 5 kuna za oko 112 socijalno ugro-

ženih obitelji, rekao je naelnik Hunjadi.

ak dvanaest stipendija Opina Sveta Marija u ovoj školskoj godini imat e ak 12 stipendista, 9 iz Svete Marije i 3 iz Donjeg Mihaljevca. Na raspisani natjeaj pristigla je 21 zamolba. To je dvostruko više stipendija nego prijašnjih godina. Visina stipendije je za studij u akovcu 300 kuna, a za udaljenija mjesta 500 kuna mjeseno. Za pomo studentima iz prorauna e se izdvojiti 50 tisua kuna. Vijenici iz oporbe smatraju da novi pravilnik nije dobro izraen. Posebno ih je zasmetalo što stipendiju nisu dobili neki

studenti ije su obitelji socijalno ugrožene, a stipendije je dobilo i dvoje studenta iz iste obitelji. Predsjednik povjerenstva Željko Pavlic (MDS) napomenuo je da se kod bodovanja u obzir uzimao socijalni status, ocjene i uspjesi studenata. Iznenadila ga je takva reakcija vijenika, tim više što je pravilnik o stipendiranju na posljednjoj sjednici jednoglasno prihvaen. Da pravilnik ima odreene nedostatke, složili su se vladajui, pa je dogovoreno da se ponovno za iduu akademsku godinu pristupi izradi novog pravilnika. Naelnik Hunjadi obeao je jednokratne pomoi studentima iji su roditelji slabijega imovnog stanja, a nisu opinski stipendisti. (a)

Cesta Kotoriba - Gorian ide u realizaciju U aktualcu je naelnik Grgec spomenuo završetak izgradnje pješako biciklistike staze od ulice Stjepana Radia do Doma kulture i završetak ureenja ulice Pavleka Miškine preko programa EIB. Radovi asaltiranja

Tko e biti novi koncesionar za odvoz otpada?


14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

VETERINARSKA STANICA u Štrigovi mijenja trenutano zapušteni izgled tijekom sljedee godine

Uskoro mjesna ljepotica OPINA SELNICA spaja dva dijela Selnice

Ispunjenje stoljetnih snova - Generacije i generacije Selnišana sanjale su trenutak kada e se spojiti staro i novo selo nekada samo župnog, a danas i opinskog, središta. Ostvarenje snova je na vidiku elni ljudi opine Selnica, naelnik Anelko Kovai, njegov zamjenik Dragutin Debelec i predsjednik Opinskog vijea Ivan Mezga, na konferenciji za novinare predstavili su budui novi centar naselja Selnica, te planove vezane za podruje itave opine u narednom razdoblju. Novi centar nastat e na graevinskom podruju Bukovak i u stvarnosti e povezivati dva dijela Selnice, takozvani stari i novi dio, koji su sada razdvojeni neizgraenim prostorom Bukovak. Sainjavat e ga dvije graevine u kojima e svoje mjesto nai ljekarna, stomatološka i lijenika ordinacija, banka i opina za svoje potrebe. Prostorije e dobiti i djeji vrti te stanari za koje je u dvije zgrade predvieno ukupno devet stanova. Za sve graevine, kao i hortikulturu te komunalnu infrastrukturu, postoje projekti, a

gradit e se po sistemu JPP (Javno privatno partnerstvo) i POS (Program društveno poticane stanogradnje). Opina je ve do sada puno uinila postavljanjem javne rasvjete izmeu dva dijela naselja i uredila komunalnu infrastrukturu. Na podruju zone Bukovak nalazi se 38 parcela, a važno je znati da je župa Selnica opini poklonila svoje dvije parcele. Svi projekti, odnosno u konanici i graevine, zadovoljavaju najviše standarde u gradnji i zaštiti okoliša, kaže Anelko Kovai, opinski naelnik, dodajui kako je i ovaj projekt potvrda vrlo dobre komunalne politike koju provodi opinska vlast. Poetak izgradnje predvien je za 2011. godinu, a graani i potencijalni kupci projekte mogu tijekom itave 2010. godine vidjeti u opinskim prostorijama u Selnici, a oni e biti prezentirani i na zborovima mještana. (Stjepan Mesari)

Ovo oporba nee srušiti - Ovo što smo danas predstavili bilo je mogue ostvariti puno ranije, meutim, ondašnja oporba u Opinskom vijeu to je opstruirala. Sadašnja ali ni jedna druga oporba nema šanse sruši ovaj projekt i on e bi ostvaren. Projekt je rezultat ujedinjenja programa stranaka HDZ - HSLS i NL i on donosi dobro ne samo žiteljima Selnice nego i itave opine. Isto tako,

oporba ne može zaustavi i druge naše akvnos kao što su izgradnja mrtvanice, pješako bicikliske staze, razvoj Gospodarske zone, osnivanje odbora za rad udruga i drugoga, naglašava Ivan Mezga, predsjednik Opinskog vijea Selnica, dodajui kako su svi projek usklaeni s opinskim proraunom i oni nee blokira rad i opstanak opine. (sm)

VMO Hlapiina

Poziv na potpisivanje ugovora Mjesni odbor Hlapiine i Meimurske vode akovec pozivaju sve žitelje Hlapiine na potpisivanje ugovora o prikljuenju na vodovodnu mrežu u Hlapiini. Ugovori e se potpisivati u srijedu 23. prosinca i utorak 29. prosin-

ca u vremenu od 15 do 18 sati u prostorijama VMO-a Hlapiina. Graani sa sobom trebaju donijeti graevinsku dozvolu ili izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika iz kojih je vidljivo da je objekt sagraen do 1968. godine. (sm)

“NOVOGODIŠNJA ESTITKA” središanskog gradonaelnika

Odvoz smea devet posto skuplji Grad Mursko Središe, odnosno njegov gradonaelnik Josip Dobrani, izdao je suglasnost poduzeu Murs Ekom za poveanje cijene usluga skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada na podruju cijelog grada. Od 1. sijenja 2010. godine domainstva e plaati devet posto skuplji odvoz smea od svojih kua, domova i stanova. Ova gradonaelnikova novogodišnja estitka svojim sugraanima uslijedila je nakon

što je pred desetak dana decidirano izjavio kako nije vrijeme za poveanje nikakvih cijena, pak ni odvoza smea. Ovim si je potezom gradonaelnik Dobrani po tko zna koji put skoio u vlastita usta, odnosno porekao je ono što je prije rekao. Istina, Dobrani istie kako je do poveanja cijena došlo nakon obavljenih konzultacija. S kim i kako su one obavljene, nije rekao. (S. Mesari)

Brojni naši itatelji iz Štrigove i njezine okolice zamolili su nas da se pozabavimo pitanjem sudbine i izgleda Veterinarske stanice koja se nalazi u središtu Štrigove. itatelji ukazuju na zapušten i neuredan okoliš oko zgrade koja je nekada bila jedna od ljepših modernih graevina u naselju. - Bila je i ponovno e biti, kaže dr. sc. Saša Legen, direktor Bioinstituta d.o.o. akovec, u ijem je vlasništvu graevina koja je, zbog toga što nema veih potreba za radom i što veterinari odlaze na intervencije u domainstva, esto puta i prazna. - Bioinstitut tijekom niza godina izrauje godišnje planove adaptacija, preureenja i slino na objektima koje posjeduje u svojem vlasništvu, te takoer planira u skladu s potrebama izgradnju novih objekata. Slijedom navedenog u planu za 2010. godinu, izmeu ostalog je preureenje Veterinarske ambulante u Štrigovi.

U novom ruhu 2010. godine

Kao što je poznato, administrativni postupci za dobivanje

cjelokupne dokumentacije potrebite za legalan postupak preure-

U Selnici za sada ništa Bioinstitut je do sada uredio sve svoje objekte diljem Meimurja, a sada je na redu i Štrigova. Ostaje onda još objekt u Selnici koji, osim što je zapušten, je i devastiran. Direktor Bioinstituta dr. sc. Saša Legen kaže

kako u Selnici postoje odreeni imovinsko - pravni upiti, pak se za sada on ne namjerava sanirati kad nije utvreno stopostotno vlasništvo. Naelnik opine Selnica Anelko Kovai i predsjednik Vijea Ivan Mezga, s kojima

enja objekta dugotrajni su, te je tako i u ovom sluaju. U objektu u Štrigovi uz postojeu ambulantu planiramo otvoriti još dva poslovna prostora, od kojih e jedan biti veterinarsko - poljoprivredna apoteka. Na katu e biti dva stana, jedan etverosobni i jedan dvosobni, kaže direktor Legen. Opina Štrigova takoer je ispunila svoje obveze i odredila iznos komunalnog doprinosa koji je Bioinstitut ve i platio. Isto tako u opini su zadovoljni što e dobiti još jedan lijep i koristan objekt u svojoj sredini. (Stjepan Mesari) smo razgovarali na ovu temu, ne znaju tono u kolikom i kakvom te ijem je vlasništvu graevina koja se nalazi u podnožju brijega na kojem je župna crkva. No, spremni su na svaki razgovor i rješenje imovinsko - pravnih odnosa, u cilju da se zgrada uredi, preuredi ili ukloni, jer ovakva kakva je sada niemu i nikomu ne služi. (sm)

OPINA SVETI MARTIN NA MURI ide u nove investicije

Od Hrvatskog proljea do Europske unije Dva projekta obilježit e daljnji razvoj opine Sveti Martin na Muri i, prema rijeima opinskog naelnika Franje Makovca, bit e spoj vremena Hrvatskog proljea i Europske unije. Naime, opina e na Muru postaviti vlastitu skelu, i to na mjestu gdje je od 1971./72. (Hrvatsko proljee) prometovala slovenska skela. Isto tako e do 2012. (predvien ulazaka Republike Hrvatske u EU) modernizirati prometnicu Brezovec - Toplice Sveti Martin, odnosno Grkavešak. - Dakle, naša opina e Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji podariti dvije važne prometnice, jednu na Muri, drugu na tlu, zadovoljno istie naelnik Franjo Makovec, uvjeren da e se planovi sigurno ostvariti.

Vlastita skela na Muri Opina Sveti Martin na Muri do kraja godine odabrat e izvoaa radova, odnosno izraivaa skele, koja e na rijeku Muru biti postavljena na mjestu gdje je dvadesetak prometovala slovenska skela. Izvoa e biti izabran na osnovu ponude koja se temelji na procijenjenoj vrijednosti od 200 tisua kuna. Na sjednici Opinskog vijea predoena je okvirna cijena iz ponude koju je izradila tvrtka “Ferum” iz Vrhovljana, koja iznosi 197.107 kuna. Tko e i po kojoj cijeni izgraditi skelu, znat e

U Brezovcu e zapoeti modernizacija ceste prema Toplicama se u etvrtak 17. prosinca kada e Povjerenstvo za natjeaje otvarati pristigle ponude i izabrati izvoaa kojeg e potom Vijee potvrditi ili se odluiti za nekog drugog.

Moderna cesta sa šetnicom Opinski naelnik Franjo Makovec s predstavnicima Me-

imurskih voda i Županijske uprave za ceste održao je dva radna sastanka te obilazak prometnice Brezovec - Toplice Sveti Martin, odnosno naselja Grkavešak, koja bi uskoro trebala ii u rekonstrukciju i modernizaciju. Predstavnici IGH Zagreb uskoro e obaviti potrebna mjerenja kolnika, na osnovu ega e se znati

Za Zlatni cvijet Europe Vijee opine Sveti Martin na Muri donijelo je odluku, odnosno kandidiralo je svoju opinu za Zlatni cvijet Europe 2010. godine. Tonije, Vijee je prihvatilo prijedlog europskih turistikih novinara koji smatraju da opina, odnosno dogaanja i sadržajnost razliite ali izvorne

ponude zavrjeuje najviše europsko turistiko priznanje. Sveti Martin na Muri jedan je od samo pet kandidata za Zlatni cvijet Europe 2010. iz Hrvatske. Podsjeamo, ljetos je opina Sveti Martin na Muri dobila Zlatni Interstas 2009., što je prethodnica kandidature za europsku nagradu. (sm)

APEL IZ ŠTRIGOVE

Pomognimo bolesnoj Josipi Ravnatelj Osnovne škole Štrigova i ujedno opinski naelnik Stanislav Rebernik pozvao je svoje sugraane, ali i meimursku i hrvatsku javnost, na humanitarni odaziv u pomo. Naime, uenica ove škole Josipa Januši boluje od cerebralne

paralize i vezana je uz invalidska kolica. Da bi mogla ui u razred koji se nalazi na katu škole, djelatnici škole moraju je nositi gore i potom dolje, što im priinjava veliku odgovornost, obvezu i napor. Ravnatelj i škola žele postaviti platformu ko-

jom bi se Josipa, inae uenica koja je unato hendikepiranosti ukljuena u redoviti nastavni proces, mogla jednostavnije i sigurnije dovoditi na nastavu i s nje odvoditi. Platforma koja bi odgovarala Josipi i prostorijama škole stoji oko 30 tisua kuna. Kako nitko u državi

može li postojei kolnik, odnosno posteljica izdržati. Kolnik e biti širine županijske ceste, a uz njega e biti pojas šetnice, odnosno pješake te biciklistike staze. Prometnica e dijelom biti osvijetljena, što e isinancirati opina, dok e se svi ostali troškovi razdijeliti meu zainteresiranima u projektu. Do ožujka 2010. treba biti izraen troškovnik koji e potom biti proslijeen, odnosno kandidiran prema Hrvatskim cestama koje bi trebale projekt suinancirati s 50 posto iznosa odnosno vrijednosti projekta. Ako ne 2011., onda sigurno 2012. cesta e biti dovršena i korisnicima, u najveem dijelu mještanima i turistima pružati apsolutnu sigurnost u vožnji i šetnji. (Stjepan Mesari)

ne osigurava novac za ovakvu namjenu, ravnatelj se odluio pozvati javnost da dragovoljnim prilozima i uplatama pomogne u prikupljanju novca. Zar se za Boži može uiniti nešto ljepše nego za potrebitu Josipu izdvojiti nešto novca. Da nama ne fali, a Josipi bude pomo. Unaprijed škola, Josipa, njezini roditelji i svi djelatnici škole ljudima dobre volje zahvaljuju na razumijevanju i pomoi. (S. Mesari)


15. prosinca 2009.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠEN HRVATSKI kuharski kup za ovu godinu

Slaana Herman bolja od zlatnog kuhara Balkana - Sjajne kulinarske ideje donijele su joj naslov pobjednice u kategoriji “Topla jela”, dok je u ukupnom poretku osvojila izvrsno tree mjesto Posljednje 6. kolo Hrvatskoga kuharskog kupa održano je prošli tjedan u zagrebakom hotelu Westin, pod nazivom “Medeno srce Zagreba”, na kojem se natjecalo dvanaest ponajboljih hrvatskih kuhara. Meimurska natjecateljica Slaana Herman iz restorana “Herman”, koji se nalazi na graninom prijelazu Gorian, u kategoriji spremanja toplih jela osvojila je 1. mjesto. To joj je bilo dovoljno da u ukupnom poretku Hrvatskoga kuharskog kupa

Pobjedniko jelo - pastrva a la Slaana Herman

RECEPT pobjednikoga toplog jela za etrnaest osoba

Pastrva a la Slaana Herman Jelo se sastoji od tri dijela koje na kraju ine rapsodiju kojom je Slaana nadvisila oštru konkurenciju. Uz glavno jelo idu dva priloga i dva umaka. Jelo se na kraju dekorira s prženim miniparadajzima, peenom kožom od pastrve i pohanom kaduljom. Slaana uz ovo šampionsko jelo predlaže vino iz Svetog Urbana, kao najbolje hrvatsko vino. Ako vam recept ne upali, poite u restoran

“Herman” i tamo ete sigurno uživati. (sm) SASTOJCI: 14 komada pastrve, 20 dag blitve, 1 kg špinata, slatko vrhnje, jaja, 1 kg prosene kaše, 20 dag pinjola, 20 dag badema, 1 kg krumpira, 50 dag mrkve, brokula, korjenasto povre, 0,50 l pirea od paradajza, temeljac od pastrve, 2 dag soli, tikvica, 2 dag papra, svežanj kadulje

1. Na pola fileta pastrve skinuti kožu, složiti blanširanu blitvu, gore staviti arsu od pastrve, ponovno list blitve, zarolati u oliju i kratko prokuhati u temeljcu od pastrve. 2. Pola fileta pastrve prepoloviti, složiti sloj blitve i arse od pastrve, preklopiti s drugim dijelom fileta od pastrve. Crveno - žutu mrkvu i tikvicu tanko naribati, pomiješati s bjelanjkom, složiti na preklopljen file od pastrve i zapei u penici. 3. Pastrvu izmiksati, dodati tekui maslac, slatko vrhnje i

zauzme 3. mjesto i osvoji brojna priznanja te novane nagrade. - Izuzetno sam sretna i ponosna što sam trea u kupu, ali još sam ponosnija što sam pobjednica u spremanju toplog jela koje je zapravo glavno jelo. Ne podcjenjujem hladna predjela i deserte, ali biti najbolji u spremanju glavnog jela nešto je izuzetno lijepo, vrlo zadovoljno rekla nam je na povratku iz Zagreba Herman. - U Zagrebu sam pripremila pastrvu, a ocjenjivai, sami vrhunski kuhari i kulinari, nisu

bjelanjak. Formirati žlinjake i prokuhati u temeljcu. PRILOZI: 1. Kuhanu prosenu kašu pomiješati s popeenim bademima i pinjolima. 2. Špinat prokuhati i dodati slatko vrhnje. UMACI: 1. Dinstati luk, dodati koncentrat pardajza i svježu kadulju. 2. Dinstati luk, dodati korjenasto povre i brokulu, izmiksati, dodati vrhnje za kuhanje.

- Zadovoljstvo je pobijediti prvaka Balkana, istie Slaana Herman mogli ostati ravnodušni prema mojemu uratku. Tajna mojeg uspjeha je u tome što osim soli i papra ne koristim druge zaine i to je prepoznato, naglašava Slaana, dodajui kako je u Zagrebu bila bolja i od Tomislava Hrubana iz hotela Westin, ovogodišnjega zlatnog kuhara Balkana. Na završnoj sveanosti, najvjerojatnije u Primoštenu,

PREDSTAVLJEN TURISTIKI klaster

VOARSKA ZABAVA vodeih meimurskih voara

Najdeblja jabuka u Meimurju ima ak 880 grama Mutsu vlasnice Ivane Petkovi iz Gradišaka najdeblja je i najteža meimurska jabuka izabrana na voarskoj zabavi u Donjem Kraljevcu.

Ivanina jabuka teška je nevjerojatnih preko 80 dekagrama i najteža je od svih koje su se ocjenjivale na dosadašnjih dvanaest voarskih zabava Meimurske

Ples s jabukom najzanimljiviji je dogaaj veeri

Sve se tu najde med Murom i Dravom

udruge za integriranu proizvodnju voa. Na istoj priredbi izabrana je i najlakša jabuka. To je idared vlasnice Marine Baani iz Štrigove. Ima samo 8 grama ili 100 je puta manje od najteže. Posebno zanimanje pobudile su kruškolike jabuke koje su donijele Marija Bogomolec iz Preloga i Marija Horvat iz Štrigove. Rije je o jabukama sorte idared, koje izgledaju kao kruške. Izrasle su na obinom stablu, meu ostalim jabukama, ali su zaista jedinstvene i možda jedine u Hrvatskoj. Izbor je obavila prosudbena komisija na elu s Mladenom Dobraniem, perjanicom meimurskog voarstva. Sponzori zabave bila su poduzea Tehnix iz Donjeg Kraljevca i Agromeimurje iz akovca. Najdeblja i najteža meimurska jabuka

Novi Upravni odbor Pred poetak “veselice” nazonim voarima i njihovim prijateljima i kolegama predstavljen je novi Upravni odbor Meimurske udruge za integriranu proizvodnju voa (MUIPV). Predsjednik UO-a i ujedno MUIPV-a je Tomislav Horvat iz Do-

njeg Kraljevca, tajnik je Kristijan Mihalic iz Pribislavca, a blagajnica Milica Šavora iz Goriana. Njih troje, kao i Valentina Haži iz Jurovaka, Anelko Tomši iz Gradišaka, Marko Kudec iz Hodošana i Nikola Blažon iz Novog Sela Rok, lanovi su Upravnog odbora.

Rije je o mladim voarima koji moraju na osnovama koje su im postavili prethodnici udrugu voditi u skladu s trendovima u državi i svijetu, te se izboriti za što više pogodnosti kako na razini županije, tako i na državnoj razini.

Slaana Herman e dobiti dvije kristalne kuhae, a vjerojatno i neku novanu nagradu. Oekuje i drugu financijsku potporu, koja joj je neophodno potrebna za naredna natjecanja koja kreu poetkom idue godine i u koja Slaana ulazi kao treeplasirana u državi i kao najbolja kuharica toplih jela. (Stjepan Mesari)

Županija e podržati programe razvoja voarstva Zamjenik meimurskog župana Anelko Horvat, ujedno i osobno jedan od najveih meimurskih voara, sve sudionike pozdravio je u ime Meimurske županije, iznijevši nekoliko programa vezanih uz poljoprivredu, odnosno voarstvo koje e županija provesti u djelo.

Stavljanje što veih površina vonjaka pod protugradnu mrežu, traženje mogunosti za jednostavniji plasman voa, osobito jabuka na domae tržište, te pripremanje za EU samo je dio onoga za što se UO zajedno s lanstvom koje broji oko 150 voara mora izboriti u što kraem vremenu. (Stjepan Mesari, oto: Jasmina)

Nat aša Želežnjak i Nataša Levai, vlasnice agencije “Mura - Travel”, meimurskim turistikim djelatnicima i novinarima predstavile su turistiki klaster Sve se tu najde med Murom i Dravom, koji se bavi organiziranjem turistikih izleta po Meimurju. Agencija nudi niz sadržaja za grupe i pojedince po važnim meimurskim turistikim, sakralnim i ugostiteljskim destinacijama. Ovom prigodom predstavljena je i brošura Meimurje malo. Na predstavljanju su bili Anelko Horvat, zamjenik meimurskog župana, Veselin Biševac, zamjenik akovekog gradonaelnika, Sandra Herman, predsjednica Turistike zajednice Meimurske županije, Mladen Martinjaš, predsjednik struke ugostitelja, te predstavnici gradova i opina te Toplica Sveti Martin. (sm)


Središte sela s kapelicom

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LEEK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Gornji Hrašan se pružio uz cestu prema Trnovcu i udaljen je tek dva kilometra od Nedeliša. A nešto manje udaljeni su od Drave. I od sepa, kako oni nazivaju nasip koji je izgraen još za I. svjetskoga rata. I u kojem su nedavno naene kosti onih ubijenih poslije II. svjetskog rata. Uvijek su im odavali poast. Kako kažu sami žitelji, svega je bilo tu tijekom njihove i ne tako duge povijesti. Ali od nekadašnje opinske zgrade ni traga. Nestalo je i stare “kravarije“. Služila je ona za smještaj kravara koji su uvali krave. Ali je nestalo krava, a ostali su kravari. Ostalo je i zabilježeno da su djeca kravara morala spavati u mrtvakim kolima. Tako dugo dok im nisu našli drugi smještaj. A ta mrtvaka kola, za koja kažu da su najljepša u Meimurju, darovana su Muzeju Meimurja. A njihovi su nekadašnji živi stanari raselili po svijetu. No, u Hrašan pak se desilo dosta njih iz drugih sela. I na Marof, i na Kakiju, i na Polenke … Tako su njihovi stari nazivi za “seoske etvrti“. Kažu da su oni donijeli i nešto novo. Ali su brzo preuzeli ono što nose roeni Hrašinari. A to je navika da uvijek budu pobjednici. Zato su i nogometni klub valjda nazvali “Pobjeda“. Kažu da su im stvorili takve uvjete da bi mogli danas igrati u 1. ligi. I nije im jasno zašto to njihovi deki nee. Imaju strašan sportski centar. Možda e Hrašinar Dražen Ladi malo pomoi da mladi deki imaju kopake. Jer, kako vele, s Hrašinarima je tak, nikad se baš tono ne zna kaj budu napravili. Ali na kraju bude tak da bude složno. A svi se slažu da vole svoje mjesto. Ali sve manje vole Pašnik, Juš, Krovinu, Verbicu, Parag … Kako li se sve ne zovu predjeli oko sela. Ali e se uvijek ponositi svojim istaknutim Hrašinarima Mihovilom Gašparlinom koji je u doba maarizacije u 19. stoljeu napisao katekizam na hrvatskom jeziku. I dr. Josipom

MALA TEPEŠIJA po meimurskaj selaj III/10.

No! Ak oete ka vam ne bu dosadno, oženite se z Hrašinarkom!

Ivan Horvat u staroj e kovanici rado pokazati kako se kovalo željezo. –Bilo je to vrijeme kad su se tu potkivali i konji

Ulaz u selo od pravca Nedeliša Lonariem, istaknutim hrvatskim vjerskim piscem. Takvi su, priznaju i poštuju one koji su pronijeli ime Hrašana.

Živeli smo od kina i za kino Ostalo je zabilježeno i u knjigama i sjeanju da je nekada, tamo šezdesetih godina, Hrašan imao svoje kino. Uvijek je bilo puno. Jer dolazili su oni iz Macinca, reana i Trnovca. Kažu da je repertoar bio bolji nego u akovcu. Pa ak je i kinoprojektor bio bolji. Bilo je i novca pa je i mjesna zajednica živjela od toga. ak je tu radila i knjižnica i itaonica. Hrašan je bio pravi gradi. Pravi mali kulturnjaki centar etiri sela. Oni su ipak bili najbolje “školani“, i to pokazivali. Ali se živjelo i od “šodernice“. Dolazili su ovamo po šuder ak oni iz Štrigove. Danas to postaju uspomene. Samo grabe podsjeaju na ta vremena. I da bi još

Predsjednik TeniDušanka Kelenc, predsjednica Udruge skog kluba Rajko žena. - Ponosim se Marciuš – Kapoš. – Naite selo s toliko koliko smo mi žene napravile u selu stanovnika koje ima teniski klub sa 185 lanova

Franjo Florijani, budua Udruga mladih. – Interes za rad u udruzi jako je velik i udruga je pred osnivanjem

nešto bilo udnije, oni su bili znani po svojim blatnjavim ulicama. Na debelim naslagama šudra bilo je debelo blato. Kako god su se njime zmazali, ipak nije bilo ljekovito. S kravicama se pak nije moglo toliko dovesti šudra koliko ga je blato moglo progutati. Kažu u šali da je i to bilo kao u ilmu. A onda je ilmski zanos prestao. Svi su najednom imali televizore. I tako više nisu svi gledali isto, kažu u šali. Jedino što im je bilo zajedniko da nikad nisu bježali od posla i aše. Od dobrih vina iz svojih gorica u Stanetincu, Svetom Urbanu, Vukanovcu … Pa se lijepo onda na zabavama tu i danas pije pravo vino.

Imamo duha za posel Kažu Hrašinari da nikada nisu ekali da im se nešto da. Uvijek su se borili da se sami izbore i stvore bolje. Stoga su uvijek i imali sve prije drugih. Nisu mogli ekati da idu s drugima. Sada se samo lju-

te što nemaju kanalizaciju, a koja je trebala biti. Svoje su oborinske vode ionako puštali u grabe. U onu slavnu grabu Polenku. A nije daleko ni nedelišansko vodocrpilište. No, vele da “zemla se vum potegne“ pak nema straha za vodu. Oni to znaju jer su je imali dosta. Pak dok su se drugdje svaali zbog vina, oni su se zbog vode. Pa je jednome prskala po fasadi kue, drugome je tekla u dvorište, treemu je stajala u dvorištu. Bilo ih je tada pune novine. Svaa da im ne bude dosadno. Kažu da toga nije bilo dok su na Dravi imali ak dvanaest mlinova. A svaki je mlin bio “malo dioniko društvo“. Vele da su ve onda znali “de se penezi moreju namelati“. A danas još i više. Ne zove se uzalud jedan kai “„Lord“. Nikad nee nestati stara gospoština u njima. A i što zaponu, uvijek i završe. Kažu da se nešto od vrstine nekadašnjih hrastova usadilo u njima. Pak su onda jako uporni.

Josip Zamuda predNajstarija sjednik je Samostalne Hrašinarka Marija udruge umirovGašparlin ima 91 ljenika. - Moram rei godinu. - Žena da su Hrašinari navek mora biti jako aktivni u radu zrihtana, tak velimo mi Udruge, za razliku od Hrašinarke Trnovara, reinara i Macinara

Stjepan Lonari, nekadašnji kinooperater. - Dvorana je bila premala da sve primi, a repertoar odlian

Jako se radi smejemo U jednoj se stvari jako razlikuju od drugih. Vole se smijati. S vedrinom i šalom, smijehom rješavaju i seoske probleme. Smijeha ima uvijek i na svakom mjestu. Osim na sprovodima na njihovom groblju. Nije nevažno, da imaju i svoje groblje. I njihove žene gdje dou naprave veselje. To je ve postalo jako poznato. Tako i kažu da tko se ne zna smijati ne može biti zet ili snaha u Hrašanu. Uostalom, uvijek su imali razloga za smijeh. Jer je mnogo ljudi prolazilo kroz selo. Pa je uvijek bilo više krmi i trgovina. Ponekad smijeh i prisjedne pa je tako bilo i na jednoj priredbi koju su pripremile žene. U komadu je “nastupao“ i bicikl. Kad mu je uloga “prošla“, maknuli su ga s pozornice van iz dvorane. A on je jednostavno “nestao“ i više nikad nije naen. Zato i kažu da su glumake karijere u Hrašanu jako “kratke“. Naroito

one “kune“. No, na kraju ispadne kako vele: De smo mi, tam je veselje. Ma gdje bili. Tko ne vjeruje, neka doe na prošeje na Rokovo, sredinom kolovoza. Onda imaju i selske igre i jako puno veselja. Sada se sastaju u domu kulture. A nekad bi se sastajali kod kapelice. I onda se kretalo dalje. A Sveti Roko je kao patron sela tako sve znao. I vodio brigu o svima. Jer Hrašinari su pobožni ljudi.

Mi muže pozivamo na zabavu z pozivnicaj Hrašinarke su brzo nafile svoje mužeke kuhati. Stvorile su udrugu žena i ostavile mužeke nek itaju kuharicu. No, kak je god, ali ih drže za posebnu gospodu. A kako drugaije rei kad svojim mužekima šalju pozive za zabavu. Tako su mužeki shvatili da su oni važni imbenik Udruge žena. I kako se onda ne bi ponosili njima. I

Dejan Borko, Deni Kova i Simon Gavez, elnici NK Pobjeda. - Mi mladi želimo da naš klub prosperira jer to zaslužuje i on i selo


Hrašinari su brzo saznali da se kolo sree okree. Od kraja 18. stoljea pa sve do 1918. godine Gornji Hrašan je bio sjedište opine župe Macinec. Nekad bilo, sad se spominjalo. A sredinom 19. stoljea tu je radila i velika parna pilana. A Hrašan pak je dobio ime po šumi Kutnjaa u kojoj su rasli samo hrastovi. Ali nije jasno zašto se zove Gornji. Bolje bi mu odgovaralo ime Carski jer ga je osnovala Carska komora krajem 17. stoljea. Hrastove su posjekli i ostao je samo jedan kao uspomena. Ali je zato Hrašinara sve više. I još u njima ima nešto od one stare gospoštine kao kad su bili sjedište opine. Makar danas spadaju u opinu Nedeliše, a župu Macinec. I još uvijek imaju staru lipu u dvorištu škole kojoj se ne zna ni starost.

Za nogomet u Hrašanu nema straha da e nestati. Na slici je pomladak o kojem e se uskoro uti

još ako odasvud dou kao pobjednice. Toga ima samo u Hrašanu. Zato i šalju preporuku hrašinarski muži meimurskim dekima nek se ožene Hrašinarkama. Kaj im ne bude dosadno. A i ak nikaj drugo, se buju nafili kuhati. Ili buju ekali žene da skuhaju graha z cijelo selo. A one same pak vele da ne buju fulali jer su dosti tune. Samo bute morali znati plesati. Jer Hrašinarke i rado plešeju. Tko ne vjeruje neka doe na zabavu pa da i to vidi. Svašta se može vidjeti u Hrašanu. I sve se promijenilo zadnjih pet godina. Kako vele, tako blizu grada, a tako razliito. Znaju to oni koji su na proputovanju kroz Hrašan. Zna li to sve njihov patron sveti Rok? Rekli bi to neki nekad ovako: E, Roko, Roko, što li e biti s Hrašinarima i od Hrašana?

lanovi budue Udruge mladih koju uz Franju Forijania, Damira Hermana pokreu i drugi …

lanice Udruge žena u spomen na Tepešiju 2009. Milena Lesar, Vesna Horvat, Marija Marcijuš, Vesna Lonari, Ljiljana Kova, Jadranka Herman, Irena Topoljnjak, Vera Jankovi, Desanka Marciuš, Mirjana Kralj, Jadranka Lesar, Blaženka Boj, Anelika Borko, Marina Dolar, Zdenka Vukeli i Dušanka Kelenc. – Gdje smo mi, tam je veselje

lanovi VMO-a Rajko Marciuš - Kapoš, Vitomir Kiri, Antun Tkalec i Stanko Marciuš. – U mnogim stvarima bili smo meu prvima

Robert Šafari, predsjednik, Dario Rajter, zapovjednik, i Mladen Krizman, lan UO-a DVD-a. – Trudimo se da se rad vatrogasaca vidi u selu

Katja Zorkovi, najmlaa stanovnica sela, u naruju mame Danijele i u društvu sestre Stele, brata Roberta i tate Saše (gore) Denis Šafari, lan ŠRD-a Amur iz Nedeliša, vrstan je natjecatelj. - To mi ini zadovoljstvo (lijevo)

Predsjednik VMO-a Vitomir Kiri sa suprugom Katarinom i sinom Ivanom. – Hrašan je uvijek bio ispred drugih

Seoske zanimljivosti

Prošlost Hrašana “zapisana“ na stogodišnjoj kui Gornji Hrašan nastao je u 17. stoljeu oko grofovskog Marofa pa se jedno vrijeme selo i spominjalo pod nazivom Veliki Marof. Kroz svoju povijest selo je imalo “zlatni period“ u 19. stoljeu kada je bilo sjedište opine župe Macinec. Zbog blizine hrastove šume Kutjaa, selo se naglo razvijalo jer se sjeklo drvo. Tako je sredinom 19. stoljea u selu radila parna pilana. Šuma je u potpunosti posjeena 1933. godine i danas je ostao samo jedan hrast kao uspomena. Godine 1802. selo je imalo 322 stanovnika. Godine 1900. u selu je bilo 727 stanovnika, od ega je “italo i pisalo“ njih 339. Godine 1991. bilo ih je 897, od ega 318 radnika, 17 poduzetnika, 62 umirovljenika, 5 studenata i 151 uenik. Prema podacima predsjednika VMO-a V. Kiria, trenutno u selu živi 893 stanovnika, 13 je poduzetnika, u PŠ Gornji Hrašan je 38 uenika, a u Macincu 44. Napuštenih kua ima 18 i u selu živi 68 udovica i udovaca. U selu su inae 262 kuanstva i 281 stan. Imaju Dom kulture, vatrogasni dom, kapelicu Sv. Nikole i poklonac Sv. Martina, svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije. Selo spada u opinu Nedeliše, ali župu Macinec, kamo spada i školskim podrujem. Selo se inae nalazi na važnom prometnom pravcu za Sloveniju, što je i bila pogodnost za razvitak sela. U selu ima 13 ulica, koje imaju nazive poput akoveke, Varaždinske, Kralja Tomislava, I. G. Kovaia …

O ljudima … U selu djeluje Vijee Mjesnog odbora iji je predsjednik Vitomir Kiri, koji je ujedno i zamjenik naelnika opine Nedeliše. lanovi su Rajko Marciuš, Stanko Marciuš, Antun Tkalec i Željko Novak. Najstarija udruga je DVD koji je osnovan 1922.

godine. Društvo je osnovao Ivan Fic, predsjednik je bio Ivan Dolar, zapovjednik Petar Horvat. Danas je predsjednik Robert Šafari, zapovjednik Dario Rajter, tajnik Vitomir Rajter, blagajnik Zoran Herman te lanovi UO-a, Anelko Bali, Mladen Krizman i Nikola Dolar. Nogometni klub Pobjeda osnovan je 1961. godine. Inicijator je bio Ivan Fic, a prvi predsjednik Josip Zamuda (Borka). Odavde je potekao i Dražen Ladi. Klub okuplja 80 igraa u svim kategorijama. Današnji su elnici kluba Dejan Borko, Deni Kova i Simon Gavez. Teniski klub Kapoš osnovan je 2003. godine. Okuplja oko 185 lanova. Predsjednik kluba je Rajko Marciuš - Kapoš, a tajnik Darko Hajdinjak. Najmlai lan kluba Marijan Ferdinand ima 2 godine, a najstariji Sebastijan Jaluši 77 godina. Udruga žena Gornji Hrašan osnovana je 2006. godine. Predsjednica je Dušanka Kelenc, tajnica Vera Jankovi i blagajnica Jadranka Herman. Udruga okuplja 30 žena koje su u nekoliko godina obogatile kulturni život sela. Obilježavaju fašnik, 8. mart, organiziraju selske igre s drugim udrugama uz Rokovo, zabavu uz Martinje, darivanje uzNikolinje,doeknovegodine.Organiziraju i priredbe za koje kratke komade iz seoskog života pišu Marija Rajter, Katarina Kelenc i Marija Lesar, dok je Marija Marciuš poela sa šivanjem nošnji, a Milena Lesar izrauje cvijee od papira. Uz to što su cijele godine aktivne, ureuju i cvjetne gredice u selu.

Zanimljivost Jedino zemljište koje selo ima u svom vlasništvu je mjesto na kojem je nekad bila “kravarska kua“. Tamo je sada ureen mali park, a odmah pored je stara kovanica gdje se može vidjeti kako se nekad kovalo željezo.


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

ZASTRAŠUJUI porast oboljelih od karcinoma u Meimurju ponukao farmaceutkinju Jadranku eri da progovori o važnosti preventive

Pazite što jedete, pijte više vode, rekreirajte se! - Meimurci se ne odmaraju dovoljno, ne uzimaju predah, ne samo od teškog rada, ve i od briga, ljutnje, jakoga emotivnog uzbuenja. Povrh svega, kaže Jadranka eri, loše se hrane, ne piju dovoljno tekuine, malo se rekreiraju, malo njih pravilno diše, a sve to oslabljuje organizam, koi imunitet i luenje toksina iz tijela koji onda uzrokuju bolesti, pa i tako teške kao što je karcinom Stres, psihika, emocionalna i izika napetost, iscrpljenost, loša eliminacija toksinih tvari, toksemija, akutne bolesti, degenerativna stanja, rak. Ovako opisuje tok obolijevanja farmaceutkinja Jagoda eri koja je trbuhom za kruhom prije sedamnaest godina, nakon rata u BiH koji je preživjela u Mostaru, doselila u Meimurje. Zbroje li se godine rada u meimurskim ljekarnama s onima u Mostaru i kojom godinom rada u prosvjeti u Srednjoj farmaceutskoj školi u Sarajevu, Jagoda se može pohvaliti s tri desetljea iskustva u farmaciji. Nesretna je, kaže, i zabrinuta što joj u posljednje vrijeme u ljekarnu u kojoj radi dolazi sve više Meimuraca oboljelih od karcinoma. Dolaze joj i lanovi njihovih obitelji, svi u potrazi za savjetom i kakvim udotvornim pripravkom koji bi im pomogao na putu ozdravljenja. - U jednom danu u ljekarnu mi je navratilo troje ljudi oboljelih od karcinoma, tražei nešto više od onoga što im može ponuditi zapadna medicina. Strahovito me žaloste takve sudbine. Kad radite u jednom malom mjestu, kad ljude poznajete, onda je to teško, to potrese, a i uvijek iznova vrati me trideset godina unatrag kada sam izgubila oca zbog karcinoma. U gornjomeimurskom kraju tako je velik broj osoba oboljelih od karcinoma da je to zastrašujue. Ne znam je li to pitanje gena, životnih navika ili neega treeg, poput energetskog zraenja tla. Ili sve zajedno. U šest godina, kako radim u Selnici, sreem se s nevjerojatno velikim brojem oboljelih od karcinoma. Zastrašujue je koliko je na jednom tako malom prostoru

teško bolesnih ljudi. U odnosu na donje Meimurje, gdje sam takoer radila još i duži niz godina, u ovom kraju znaajno je više oboljelih od karcinoma. Osobito od karcinoma plua, dojki i debelog crijeva, istie farmaceutkinja eri. Zeleno za zdravlje Meimurci se ne odmaraju dovoljno, ne uzimaju predah, ne samo od teškog rada, ve i od briga, ljutnje, jakoga emotivnog uzbuenja. Povrh svega, kaže ona, loše se hrane, ne piju dovoljno tekuine, malo se rekreiraju, malo njih pravilno diše, a sve to oslabljuje organizam, koi imunitet i luenje toksina iz tijela koji onda uzrokuju bolesti, pa i ovako teške kao što je karcinom. - Preventiva je od iznimne važnosti u sprjeavanju nastanka bolesti. Osnovna stvar koju možete napraviti za sebe i svoje zdravlje jest poveati unos sirove hrane, bar jedan obrok dnevno. Jako je zgodno konzumirati povrtne kaše ujutro za doruak. Smiksajte, primjerice, list špinata, blitve, mrkve i celera s jabukom, i to pojedite. Tako ete u organizam unijeti živu supstancu. Povre alkalizira organizam i zato je ono tako važno. Kupujte kod baka na placu. A bilo bi dobro, ako imate mogunosti, da sami uzgajate hranu. Birajte ono povre i voe koje uspijeva u ovom našem podruju, radije nego egzotino. Dobro je pojesti i ono što Meimurci zovu draem, kao što je loboda, špir, kopriva, maslaak. Oni su odlini za detoksiikaciju organizma. Važno je jesti sirovo zeleno. U listu se odvija najsnažniji metaboliki proces – fotosinteza, i zato je poželjno jesti

Više oboljelih, vea smrtnost Da je farmaceutkinja eri u pravu kada subjekvno ocjenjuje da u Meimurju raste broj oboljelih od karcinoma i da ta pojavnost postaje zastrašujua, potvruju i u Zavodu za javno zdravstvo. Raste broj otkrivenih novooboljelih od karcinoma, ali i broj smr uzrokovanih karcinomom. U Zavodu upravo pripremaju podrobnu stasku s kojom e uskoro pred javnost. Meimurci su u 2007. godini najviše obolijevali

od raka plua, žene od raka dojke, a odmah slijedi rak debelog crijeva. Porast broja oboljelih od karcinoma u neku je ruku umjetno izazvan, kažu u Zavodu. Tome su doprinijeli prevenvni pregledi koji se sustavno obavljaju vezano uz otkrivanje raka dojki i debelog crijeva. Kod mnogih koji su im pristupili takvim pregledima pokazalo se da boluju od karcinoma. (D.M.)

eri: - U jednom danu u ljekarnu mi je navratilo troje ljudi oboljelih od karcinoma, tražei nešto više od onoga što im može ponuditi zapadna medicina

Neka krv bude alkalna Ne dozvolite organizmu da se zatruje toksinim stvarima. Naš organizam ima prirodnu sposobnost samoproišavanja. Pomognite organizmu da ois sam sebe i da ois ono što nastaje prehranom, a to ete tako što ete voditi rauna o prehrani, o tome da vam krv bude blago alkalna. Ako je ona kisela, to je preduvjet za boles. Svaka stanica karcinoma je kisela i sve su u hipoksiji, što znai da im nedostaje kisika. (D.M.) lisnato povre i klice. Na taj nain unosit ete u organizam živu energiju, prirodne enzime i vitamine koji se termikom obradom gube ili smanjuju. Takvom prehranom stanice e biti napunjene energijom, a osjeaj gladi nestat e kao i potreba za lošom, energetski bezvrijednom hranom. Popratna pojava ovakve prehrane može biti gubitak kilograma, kazuje farmaceutkinja. Meso, kaže ona, treba smanjiti što je više mogue jer zakiseljava organizam. - Ako ve jedete meso, radije birajte bijelo meso. Crveno meso svedite na minimum. Bitno je smanjiti unos mesa. Raspadanjem proteina organizam se kiseli. Meso je tretirano hormonima, antibioticima, pa je loše kvalitete. Njime u organizam unosimo masu hormona koji utjeu na naš hormonalni sustav. Antibiotici koji su davani životinji utjeu na nas, pa uz antibiotike koje sami koristimo poveavaju rezistenciju

Bolje sprijeiti nego lijeiti Mnogobrojne bolesti, kronina degenerativna stanja kao što su artritis, ateroskleroza, manjak imuniteta i slino, pa i one smrtne poput raka, tvrde alternativci, izazvane su dugotrajnim nakupljanjem toksina u organizmu, a rezultat su toksinosti krvi i tkiva. Rješenje problema, tvrde, jest

detoksikacija. Ona popravlja štetu koju toksinost ini vitalnim organima i funkcijama i svatko tko želi održati zdravlje mora jednom do dva put godišnje pribjei detoksiikaciji, a u meuvremenu pripaziti na prehranu, vježbati, nauiti kako disati. O tome govore mnogobrojne knjige, od kojih

svakako preporuujem proitati Tao metodu detoksikacije organizma Daniela Reida i svakako Zeleno za zdravlje Victorie Boutenko. Naravno, ako vas zanima ouvanje zdravlja. Suvremena medicina, slažu se i lijenici, slabo se posveuje preventivi. Ona tretira bolesti i lijei, ali malo

Ne dajte negativi da ovlada vama Ne dajte negavnim mislima da ovladaju vama. Meditacijom ete nauiti umiriti svoje misli, a i živani sustav, što je jako važno. Kad je živani sustav pod stresom, onda se lui korzol koji uzrokuje stvaranje neurotransmitera koji izazivaju upalne procese u organizmu. Oni dovode do bolesti i karcinoma. Ako vam je meditacija strana, naite neki drugi nain opuštanja koji vam najviše odgovora. Bitno je da naete nain kako da se praznite nakon svakodnevnih akvnos, da naete nain da umirite svoj živani sustav. Netko e moli, netko se izležava, gleda TV, ita. (D.M.) Bitno je i puno boraviti u prirodi kako bi se potakla oksigenacija. U planinama i uz more znaajno je više kisika nego u gradovima, pa kad god stignete ako ve ne možete do mora otiite u planine, preporuuje naša sugovornica.

Težite ravnoteži

prema antibioticima. Uz ostalo, i zbog toga smo danas u situaciji da masa antibiotika ne djeluje. Sve je to zaarani krug, objašnjava i upozorava na važnost unosa nezasienih masnih kiselina visoke istoe kao što su omega 3, omega 6, omega 9. One se nalaze u hladno prešanim biljnim uljima: lanenom, maslinovom i suncokretovom ulju, a osnovni izvor kvalitetnih nezasienih masnih kiselina je riblje ulje. - Njih treba konzumirati uz bjelanevine mlijeka: jogurt, sir ili mlijeko. Žlicu do dvije dodajte na 200 grama proizvoda od mlijeka. Nezasiene masne kiseline drže u ravnoteži inzulin, pa nema hipoglikemije i napada gladi. Toga bi se osobito trebale držati osobe koje imaju šeernu bolest ili su joj genetski sklone. Ovakvom prehranom lakše je inzulin držati pod kontrolom, a produžuje se i vrijeme nastanka bolesti, pojašnjava.

uz obroke, zato što se tako rijede probavni sokovi te se usporava probava hranjivih sastojaka. Mi Meimurci pijemo dobru vodu. Možda je ona nešto tvra, ali to se može riješiti iltriranjem, a kvaliteta joj se može poboljšati i tako što u 2 litre vode dodamo 2 do 3 kapi hidrogena (3-postotni) koji se može kupiti u ljekarnama. Tako se poboljšava oksigenacija vode. Time se pomaže da kisik doe do svake stanice u organizmu i tako se poboljšavaju metaboliki procesi. U ljekarnama e vam vjerojatno rei da se hidrogen ne pije. On se, naime, koristi za ispiranje rana i išenje ušiju, služi za otapanje zbog kisika koji sadrži. No, ništa se nee dogoditi ako popijete dvije – tri kapi 3-postotnog hidrogena dnevno, istie eri.

Nauite disati

Da Meimurci piju premalo vode, upozoravaju meimurski lijenici, a to ini i farmaceutkinja eri. - Voda je izuzetno važan imbenik za održavanje zdravlja. Preko 70 posto stanica ini voda i zato je ona tako važna. Ako u organizmu nema dovoljno kisika, koji je odgovoran za sve metabolike procese u tkivima, dolazi do toksemije, zatrovanosti krvi i posljedino do degenerativnih promjena i bolesti. Valja voditi rauna da se pije dovoljno vode. Ono što bi trebalo napraviti prvo kada se probudite jest popiti barem dvije aše mlake vode. A u toku dana još do 2 litre. Važno je piti nakon, a ne

Od kljune važnosti za zdravlje je i pravilno disanje. - Ošitsko disanje jedan je od važnih naina oksigenacije. Pravilnim disanjem izbacuje se ugljini monoksid koji kiseli krv, truje stanice. Takvim disanjem unosimo mnogo kisika u organizam i krv postaje alkalna, pa je mogunost razvoja bakterija i gljivica smanjena. Baš kao i mogunost stvaranja neurotransmitera koji izazivaju upalne procese. Na taj nain uvamo vitalnost, otkriva. Redovito kretanje, redovita tjelesna aktivnost, rekreativno vježbanje, takoer je znaajno jer potie procese išenja organizma. - Osobito su dobre vježbe istezanja koje svatko može izvoditi. Njima se potie rad limfe, a time i išenje organizma.

toga poduzima da bi poduila ljude kako da ouvaju zdravlje i vitalnost. Alternativna medicina ide drugim putem. Iako nije svemona, možda bi bilo pametno još dok nas zdravlje služi prouiti i primijeniti to što ona nudi. Bolje sprijeiti nego lijeiti. Da, samo kad ne bismo bili lijeni i nemarni prema sebi. Naueni smo da je loše ugaati sebi, da je loše biti sebi prvi, da je loše izležavati se

pred televizorom ili ne raditi ništa, a zapravo nije. Gledanje u prazno, ugaanje sebi tek je mali segment u procesu ouvanja zdravlja jer za neke je to nain rješavanja stresa. Neki se tako, da se izrazim rjenikom informatiara, resetiraju. A to je jedan od kljunih koraka na putu do zdravlja. Jednako kao što je bitno odabrati zdravu prehranu ili piti dovoljne koliine vode i biti u prirodi.

Pijte više vode

Suvremena medicina ne prepoznaje izravnu povezanost izmeu vanjske zagaenosti okoliša i unutarnje zagaenosti ljudskog tijela. Vanjska toksinost hrane, zraka i vode uzrokuje unutarnju toksinost krvi, tkiva i staninih tekuina. Takva tkiva postaju plodno tlo za bolesti i degeneracije. Jedini pravi nain za izljeenje svake kronine bolesti ili degenerativnog stanja je ukloniti uzrok u korijenu, oslobaajui tijelo toksinosti koja zagauje krv i tkiva i privlai bakterije, oslabljuje otpornost i imunitet. - ovjek je kao spojena posuda. Ne možete vi u jednoj dodati vode, a da se ona u drugoj ne podigne. Uvijek težite ravnoteži u svemu. Organizam je energetski sustav, to je ono što fali klasinoj medicini. Ne možete promatrati nogu kao nogu ili srce kao srce kad je sve zajedno povezano, sve je jedna cjelina. Ne znam gdje ovo vodi. Vi dajete lijek da snizite tlak. Istodobno lijekom optereujete jetru, bubrege, kožu, sve organe. Ako jetra ne može detoksiicirati kako spada ono što vi unesete hranom, zamislite što se tek dogaa kada unesete nekoliko lijekova za ovo ili ono, razmišlja farmaceutkinja, koja smatra da e se u ovom stoljeu morati konano ujediniti znanja koja daju istona i zapadna medicina. Tako e se, smatra, postii pravi efekti u smislu preventive, a ne samo uklanjanja posljedica bolesti. - Za razliku od zapadne, istonjaka medicina temelji se na prevenciji. U zapadnoj se uope ne govori o zdravlju, ve o uklanjanju simptoma bolesti. Pokušava se djelovati na posljedice, ali ne i na uzrok. On se zanemaruje i to je veliki problem, zakljuuje farmaceutkinja, o ijim savjetima i ilozoiji svakako valja razmisliti, jer bolje sprijeiti nego lijeiti. (Danijela Mihoci)

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr


15. prosinca 2009.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRĹ˝ANO predavanje “VjeĹĄtine komuniciranjaâ€? u organizaciji Udruge slijepih MĹ˝-a

Rad na samopouzdanju i samom sebi glavni cilj predavanja Udruga slijepih Meimurske Ĺžupanije organizirala je proĹĄli tjedan predavanje na temu “VjeĹĄtine komuniciranjaâ€? koje je odrĹžala Ljiljana Buha, trenerica komunikacijskih vjeĹĄtina i fiziognomije. Predavanje je dio aktivnosti projekta Udruge pod nazivom “Ja hou, ja moguâ€?, a organizirano je

povodom dana Svete Lucije, zaĹĄtitnice Udruge slijepih. Cilj samog projekta je osnaĹživanje lanova Udruge slijepih i njihovih obitelji kako bi stekli samopouzdanje i samopoĹĄtovanje. S obzirom na to da se pribliĹžavaju blagdani, u vrijeme kojih se mnogi osjeaju tuĹžno, napravljena je ova

radionica kako bi kroz nju pokazali da nitko u Şivotu nikada ne treba biti sam. Želimo pokazati da je sve zapravo na nama, jer, koliko Şelimo, odluujemo mi sami. Udruga slijepih Meimurske Şupanije zaista se potrudila da njihovi lanovi znaju da nisu napuťteni, da nisu sami, a danas emo doi i do tehnika i alata, odnosno ťto napraviti da nam se to nikad ne desi. Dakle, glavni cilj je raditi na samopouzdanju i samom sebi, kazala je Ljiljana Buha, tre-

Konzumacija alkohola u porastu meu meimurskim uenicima Predavanje je odrĹžala Ljiljana Buha, trenerica komunikacijskih vjeĹĄtina i fiziognomije nerica komunikacijskih vjeĹĄtina i ziognomije. (hz, foto: Vrzan)

Poklonili sliku Onom odjelu Predavanje je dio aktivnosti projekta Udruge pod nazivom “Ja hou, ja mogu�

Udruga slijepih Meimurske Ĺžupanije ovom je prigodom Onom odjelu Ĺ˝upanijske bolnice akovec poklonila dio slike “Valâ€? autora uke Siroglavia,

OKRUGLI stol povodom Meunarodnog dana osoba s invaliditetom

OvogodiĹĄnja tema “Nasilje nad osobama s invaliditetomâ€? Savez udruga osoba s invaliditetom Meimurske Ĺžupanije proĹĄli je tjedan organizirao okrugli stol povodom Meunarodnog dana osoba s invaliditetom, koji se u svijetu obiljeĹžio 3. prosinca. U prostorijama Scheierove zgrade skupu su prisustvovati predstavnici lanica Saveza, predstavnici jedinica lokalne uprave i samouprave, predstav-

U narednom e se razdoblju pokuĹĄati utvrditi u kolikoj je mjeri nasilje nad osobama s invaliditetom prisutno u naĹĄoj Ĺžupaniji

ODRĹ˝ANA edukativno - glazbena manifestacija “Mladi mladimaâ€?

koja je kao najvea slika na svijetu uvrĹĄtena u Guinnessovu knjigu rekorda. Udruga slijepih sliku je dobila od likovne udruge Humana Art. (hz)

nici raznih institucija i ustanova koje se bave problemima osoba s invaliditetom te meimurski Ĺžupan Ivica Perho. OvogodiĹĄnja tema okruglog stola bila je “Nasilje nad osobama s invaliditetomâ€?, a u suradnji s Policijskom upravom meimurskom i Centrom za socijalnu skrb u narednom e se razdoblju pokuĹĄati utvrditi u kolikoj je mjeri ono prisutno i u naĹĄoj Ĺžupaniji. Dragutin Ĺ ari, predsjednik Saveza, naglaĹĄava da u ovom trenutku broje pet lanica udruga, a najvei problem koji ometa svakodnevni rad joĹĄ uvijek je nedostatak vlastitih prostora.

U povodu obiljeĹžavanja Mjeseca borbe prov ovisnos, a s namjerom da se djeluje edukavno i prevenvno na meimursku mladeĹž, proĹĄlu je srijedu u dvorani ETĹ -a odrĹžana priredba pod nazivom “Mladi mladimaâ€?. - Meimurje je negdje u prosjeku s cijelom Republikom Hrvatskom. MoĹže se rei da smo po konzumaciji svih vrsta sredstava ovisnos negdje u zlatnoj sredini, ali u posljednje vrijeme svi naĹĄi pokazatelji pokazuju da je u porastu konzumiranje alkohola, i to jednako kod djevojaka i djeaka. Ĺ to se e droge, nje ima samo u fazi eksperimenranja, i to meu srednjoĹĄkolcima. TeĹžih ovisnika meu naĹĄim uenicima, za sada, na sreu nema, kazala je Andreja Zadravec - BaranaĹĄi, voditeljica ĹĄkolskih prevenvnih programa Meimurske Ĺžupanije. U organizaciji Meimurske Ĺžupanije i Ĺžupanijskog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih sredstava, edukavno - glazbena manifestacija okupila je velik broj uenika, kojima su se ovom prigodom obrali uspjeĹĄni

mladi Meimurci, sportaĹĄi, uspjeĹĄni uenici i dobitnici raznih nagrada, meu kojima je i nagrada “Luka Ritzâ€? za promicanje nenasilja. U daljnjem programu srednjoĹĄkolski su uenici uĹživali u nastupu mladih meimurskih glazbenika te navijaica i plesaa Plesnog centra Livi. (hz)

Život moŞe biti lijep i bez sredstava ovisnosti Meu uspjeťnim mladim ljudima koji su se obrali uenicima bila je i gimnasarka Tijana Tkalec, koja je srednjoťkolcima poruila da Şivot moŞe bi dobar i lijep i bez sredstava ovisnos, dakle, bez alkohola, cigareta i droga. Takoer im je poruila neka se ťto viťe bave sportom jer na taj nain mogu kvalitetno i akvno provodi slobodno vrijeme te nee skrenu s puta i krenu prema ovisnos. (hz)

SrednjoĹĄkolskim uenicima ovom su se prigodom obratili uspjeĹĄni mladi Meimurci

#0

Ç*Ā

/*

10

16

45

Salon keramike i sanitarije Veleprodaja i maloprodaja instalaterskog materijala www.trgoprom.hrt trgoprom@ck.t-com.hr

QMJOTLFJOTUBMBDJKFtHSJKBOKFtIMBÄ FOKF WPEPWPEOFJOTUBMBDJKFtJOTUBMBDJKFLBOBMJ[BDJKF QPTUBWBLFSBNJLFtBEBQUBDJKBLVQBPOJDB www.ginstal.hrt ginstal@ck.t-com.hr

130%"+"/&,3&5/*/"

#BOB+PTJQB+FMBýJÿBtþBLPWFDt5FMt'BY


20

Pisma čitatelja, reakcije

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Menadžeri ili kako Na žalost dok je SDP osiromašiti radnike radio, o tome nije priao ODGOVOR SDP M. SREDIŠE gradonaelniku Grada M. Središe

Playstation 2 + chip + 2 joy. + poklon

NAPOMENA: Uredništvo zadržava pravo kraenja pisama i reakcija

2.199,- kn

PS. Portable 3004 + igra

Nintendo DSi

1.499,- kn

Playstation 3 SLIM 250GB + 2 igre

1.499,- kn

2.699,- kn

PS3 IGRE

119,- kn

od 249,- kn

Poslovnica Tehnogrupa Kalnička 10, Čakovec 040 384 840

Poslovnica Atrium K. Zrinski 2, Čakovec 040 311 400 Poslovnica Varaždin, A. Kačića 5a // Tel: 042 313 666 Videoklub Atrium, K. Zrinski 1, Domašinec // 040 863 727

2.999,- kn

Obiteljsko pakiranje aDSL interneta i telefona uz 500 minuta poziva, 5 međunarodnih Friend brojeva i 10 GB prometa samo 140kn/mj.! Sams. Omnia HD

Asus Special edition, 15.6’’ HD, Intel Celeron C220 (1.2 Ghz/512KB L2), 2GB DDR2, 250 GB SATA,Vga SiS, DVD+/-RW DL, 10/100 Ethernet, 802.11 b/g, 2xUSB 2.0, 3-u-1 čitač kartica, Free DOS, 12mj garancija

ISKON broadband službeni partner i prodajno mjesto. Telefonirajte i surfajte 30-40% jeftinije!

2.999,- kn

3.399,- kn

3.399,- kn

LG 32LH3000 32”, FullHD 1920x1080, MPEG4 DVB-T tuner, 500 cd/m2, Kontrast 50.000:1, Vidljivi kut 178°/ 178°, 5ms odaziv

3.599,- kn

LG 42LH3000 42”, Full HD

4.999,- kn

2.119,- kn

LG BL40 Choco.

PUNJENJE TINTI I TONERA - UŠTEDA NA TROŠKOVIMA ISPISA I DO 80%

3.299,- kn

iPhone 3GS

PC KONF ORION N4101 MBO Gigabyte GA-G31M-ES2C, CPU Intel Celeron E3200 2.4 GHz, HDD 3.5" 500 GB WD, DVD RW LG DVDR 22x, tipkovnica, miš MONITOR LCD 19" LG W1943SB, Poklon: MP4 Player takeMS CineWallker

NOKIA N97

na projekta: izgradnja prometnica, vodovodne i niskonaponske mreže, a isti su kandidirani u program IPA te se u 2010. godini oekuje poetak njihove realizacije. Takoer, krajnji cilj projekta prekogranine suradnje ROKIC:DROM nije postavljanje šatora, kako to vidi dotina novinarka vidi. Šator predstavlja mjesto na kojem e se povoditi radionice na temu prava,obveza i odgovornosti, obiteljskog raunovodstva, reproduktivnih prava žena, odgoja djece i školovanja, održavati e se motivacijske djeje igraonice, literarne i plesne radionice. Sam projekt predvia održavanje Meunarodne priredbe povodom praznika Dana Roma u Kamencima 2010., Meunarodno ljetnog kampa – Kamenci 2010, Meunarodnog estivala romske glazbe i plesa-Orehovica 2011. te „Romsku karavanu“Promocijsko putovanje po romskoj kulturno-turistikoj transerzali za predstavnike medija, putopisne ootograe i turistike agencije. Krajnji je cilj stjecanje nematerijalnog dobra, novinarka je tu injenicu oito previdjela. Slažemo se sa odreenom dozom skepse, ali ne i sa „znanstvenom antastikom“. I putovanje od tisuu milja poinje prvim korakom. Ovo je naš prvi korak! S poštovanjem, Predsjednik Vijea romske nacionalne manjine Opine Orehovica Krunoslav Vuk

2.499,- kn

1.099,- kn

„Izlet u romsko naselje novitet u turistikoj ponudi?!“ (2) Dakako da u vlastitoj kolumni Danijela Mihoci iznosi i vlastiti stav,ali isti postaje javan zahvaljujui objavi u javnom glasilu. Vlastitom procjenom da svi itatelji dijele njezino cijenjeno mišljenje, Danijela Mihoci poziva sve itatelje, ukljuujui i itatelje romske nacionalne manjine, na zaziranje od romskih naselja oznaavajui ih kao opasne i getoizirane prostore na koje nitko sa zdravim razumom ne želi kroiti. Takoer nije smatrala shodnim provjeriti na kojoj lokaciji se prema planu provedbe navedenog projekta treba postaviti šator za priredbe. Da je primijenila osnovne novinarske principe, raspolagala bi inormacijom da je zemljište na kojem se planira postavljanje šatora u potpunosti u privatnom vlasništvu, a vlasnici ga koriste bez ikakvog ogranienja i uzurpacije „potleušicama“. Štoviše, sva zemljišta koja koriste stanovnici romskog naselja u Orehovici u vlasništvu su istih, i u istom naselju nema nijednog primjera uzurpacije zemljišta od strane stanovnika romskog naselja! Novinarka Danijela Mihoci takoer govori o „preskakanju stepenica“, odnosno mišljenja je kako je prije oormljivanja kulturnog centra potrebno provesti komunalno opremanje naselja i ulaganje u obrazovanje. Kako oito nije upoznata ni sa tim aspektima ulaganja u komunalno graenje i napredak stanovnika romskog naselja u Orehovici obavještavamo je ovim putem da su izraena tri glav-

Nintendo WII + chip

DIJAGNOSTIKA I SERVIS MOBITELA I RAČUNALA § UGRADNJA HR IZBORNIKA § DEKODIRANJE

PREDSJEDNIK Romskog vijea Opine Orehovica

U skladu sa l. 30. Zakona o javnom priopavanju (NN 69/03) pozivam vas na objavu ispravka navoda u kolumni novinarke Danijele Mihoci „Izlet u romsko naselje novitet u turistikoj ponudi?!“ objavljenog u listu Meimurske novine 08. prosinca 2009. Novinarka Danijela Mihoci u svojoj je kolumni pod nazivom „Izlet u romsko naselje novitet u turistikoj ponudi?!“ iznijela niz neistinitih navoda vezanih uz romsku nacionalnu manjinu u Opini Orehovica te uz provoenje projekta uspostave prekogranine kulturnoturistike transerzale ROKIC:DROM i razvoj integralnog romskog kulturnoturistikog proizvoda. Novinarka je u svome izlaganju napisala da odlazak u Orehovicu u romsko naselje „…nije slika mog idealnog odmora. A sigurna sam i vašega, jer tko je od vas, osim vas koji ste po dužnosti ili poslom morali, kroio u jedno romsko naselje?...“. Takoer, u nastavku teksta navodi da e Opina Orehovica zahvaljujui partnerstvu u projektu „dobiti novac za otkup zemljišta, onog koje su Romi uzurpirali vlasnicima i na njemu izgradili svoje potleušice.“ Kako je oigledno da novinarka Danijela Mihoci ne samo da ne poznaje sadržaj navedenog projekta, smatram shodnim da u ime Vijea romske nacionalne manjine, iji sam predsjednik, adekvatno reagiram te ispravim netone navode spomenute novinarke.

XBOX 360 Elite 120GB + igra +chip

Sams. 8300

di u Murskom Središu jer gradonaelnik to u emisiji na akovekoj televiziji nije znao: Ispred Državne uprave: njihova ispostava, urbanizam te matini ured s vjenaonom; ispred županijskih službi: ispostave mirovinskog i zdravstvenog. Ostalo u gradu postoji: ispostava Centra za socijalnu skrb i Zavoda za zapošljavanje. Sve ovo na znanje piscima redaka iz prošlog broja ovih novina (jer taj tekst gradonaelnik nije mogao, ni znao napisati) pošto oni, možda, to ne znaju. Gradonaelniku kao podsjetnik jer bi sve to morao znati pošto je suobnašao vlast s SDP-om. Razumijem da to ne zna jer je u to vrijeme toliko “intenzivno radio“ da nioemu ništa nije znao, a i danas toliko „intenzivno radi“ da naši vjenici ne mogu dobiti ni jedan odgovor na svoje pitanje jer ga on ne zna. I na kraju, gospodo, SDP u Gradskom vijeu ima najviše vijenika. Isto koliko i u prošlom mandatu. Ako su naša tri 25% manje od Vaših 2 ili jednog vijenika, onda Vam matematika baš i ne ide dobro, što se vidi i iz vaše „vladavine“. Ne žalimo zbog izgubljene „vlasti“ jer vlast nismo ni tražili. Žalimo zbog izgubljenih prilika za grad i graane, zbog zastoja grada, zbog izgubljene prilike da svom gradu budemo na usluzi, zbog toga što gradonaelnik, kad i zna nešto, to ne zna staviti u jednostavnu reenicu. Jer, Mursko Središe je i naš grad. Meutim, može se i drugim putem…Neemo mi odustati. Kao što neemo gubiti ni energiju na daljnju prepisku s Vama. U ime GO SDP-a Mursko Središe, Roberta Barat

S.E. Satio 12Mpx

A što se uradili Vi kad su stvari trebale krenuti u realizaciju? 1. Raskinuli ste koalicijski sporazum. 2. Prihvatili ste kljune projekte koje danas odraujete puževim koracima ošteujui gradski budžet, ali u isto ste vrijeme odbijali kreditno zaduženje i suradnju s nekom od razvojnih agencija koje bi kandidirale projekte u EU-ondove te tako onemoguavali više od godinu dana poetak radova. 3. Pa ste prihvatili kreditno zaduženje sa 7% kamata i to kliznih. 4. Pa ste zakopali lopate u Poljskoj pred izbore i odrekli se novca iz EU ondova. (Pa naravno da ete je završiti! Bilo bi lijepo jedino da od doma nosite novac, a ne da ponovo dižete kredit, vidjet emo uz kakvu kamatnu stopu.) 5. Pa ste ušli u direktnu pogodbu s Meimurskim vodama za realizaciju Poljske i oštetili grad s 20 % veim iznosom nego bi bio u javnom natjeaju. 6. Pa niste bili u stanju izvlaiti sredstva za sanaciju deponija za smee (Gdje Vam je reciklažno dvorište? Trebalo bi biti gotovo 1. sjenja.). 6. Pa ste ostali bez novog vrtia jer Vas je sustigla kriza. 7. Pa ste ipak potpisali ugovor s Redeom. Plaate joj 54 tisue kuna, a nemate poima o tome što je u godinu dana Redea napravila za naš grad. 8. Nemate ni jedan novi projekt osim jednog kojemu ste supotpisnici. 9. Nemate poima ni koje e se službe otvoriti u Upravnoj zgradi. Naravno da ne znate jer na tome nikada ni radili niste. Ali, da ste gradonaelnik kakav treba gradu, to bi sipali iz rukava u pola noi. Stoga u u ime SDP-a rei graanima što e biti u Upravnoj zgra-

ku. Mnogi naši politiari su mislili kako da se obogate, a to stanje je pogodovalo i prljavim poslovima kao krae, otmica, ubojstva itd. Poslije jedne pljake i ubojstva zaštitara novinar je pitao Sanadera što misli o tome. Sanader je izjavio da: “To još nije, kao što se dešava u nekim zapadnim metropolama”. Za ovakvu brigu za graane komentar je suvišan. Da li može novi predsjednik države popraviti ovo stanje, teško, vlada nam vedri i oblai, a mi tonemo u korupciju, neimaštinu, pljaku itd. Samo se poveava broj zaposlenih u lokalnih i državnim ustanovama, a radnici dobivaju otkaze. Imamo administracije za zemlju od 45 mil. stanovnika, a ne za 4,5 mil. Nas bi možda spasio tkz. “Maršalov plan” da zemlja krene u dobrom smjeru. Graanin kritiar

“Hrvatska mora imati svoje milijonere” i nažalost se to ostvarilo, ali ne na pošten nain, nego na teret vrijednih radnika i njihovih obitelji. U toku domovinskog rata, dok su dragovoljci bili na ratištima njihova poduzea su se prodavala po “1 kunu”. Otvaraju se radna mjesta “menadžera” gdje dolaze visoki politiari gdje dobivaju basnoslovne plae za par sastanaka, a na taj nain se direktori odužuju njima za kupnju firmi za sramotno sitne pare. Sjeam se pravilnika o plaama u starom sistemu gdje je bio javno objavljen omjer plae direktor i NK radnik, kad je radnik bio poštovan i u firmi i u društvu, pošteno je bio plaen bilo da radi normalno radno vrijeme, bilo prekovremeno, bilo nedjeljom. Tko je kriv za ovakvo nezdravo stanje u državi, normalno, vlada, ona kreira dobru ili lošu politi-

www.qwest.hr

Gospodine gradonaelnie, vrlo kratko i u natuknicama jer oito ne išitavate dulje reenice i njihov smisao: 1. Projektnu dokumentaciju za Poljsku u cijelosti je odradio SDP. 2. Projektnu dokumentaciju za Upravnu zgradu u cijelosti je odradio SDP. 3. Dogovor sa svim županijskim i državnim institucijama o službama i njihovim ispostavama u Murskom Središu- odradio SDP. I uskladio projektnu dokumentaciju s njihovim potrebama. 4. Projektnu dokumentaciju za neizgraeni vrti-odradio SDP. 5. Ugovoren je kredit u Meimurskoj banci s 3 % fiksne kamate.I to je odradio SDP. 6. 3 milijuna kuna dobivenih za sanaciju deponija smea- odradio SDP u suradnji s direktorom Murs-ekoma. 7. Ugovor s Hrvatskim vodama o sufinanciranju ureenja obaloutvrde i šetnice u iznosu od 2 milijuna kuna-odradio SDP. 8. Za radnike Modeksa, na zahtjev direktora, grad nije nikada tražio prisilnu naplatu komunalne naknade jer bi u tom trenutku bio blokiran raun tvrtke, a radnicima se ne bi isplaivale plae. Odradio SDP. 9. Ukazao na nepravednu raspodjelu novca u Meimurskoj županiji politiki podobnima- posve jasno i otvoreno- SDP. 10. Tražili smo osnivanje odbora pri Gradskom vijeu kako bismo u novonastaloj situaciji stavili sve pametne glave skupa i odradili što se odraditi može. Odradio SDP. I nismo tražili mjesta za sebe u tim odborima, ve za svakog tko zna i može , bez obzira na politiku, vjersku i inu opredjeljenost. NA ŽALOST, DOK JE SDP RADIO, NIJE O TOME PRIAO.

Zahvaljujui medijima , TV, novine itd. doznajemo da nam što dalje sve manje vrijedi izreka “LIJEPA NAŠA” nego je “JADNA NAŠA” lijepa je bila i u starom sistemu, ali puno poštenija nego danas. Malo koja zemlja se može mjeriti sa našom zemljom po ljepotama, ali zahvaljujui našoj eliti koja je na vlasti sve više našeg blaga odlazi u strane ruke, puno toga vrijednog odlazi na bubanj, a akteri prodaje dobivaju svoj dio kolaa ili proviziju. Žalosno je što je i more i obala postalo predmet prodaje samo da se zadovolje apetiti naših politiara, menadžera itd. a prodaja prirodnog blaga je bila u starom sistemu strogo neotuivo. Sve se prodaje samo da se zadovolje apetiti novopeenih milijonera. Za ovo stanje u velikoj mjeri svjesno ili ne, je kriv i pokojni predsjednik kad je izjavio da:

3.499,- kn

NOKIA N97 N mini

3.499,- kn

2.899,- kn

12 MP, 4x širokokutni optički zoom, 6.9cm/2.7" LCD , Digitalna stabilizacija slike + 4GB microSD kartica + bijela kožna torbica

1.299,- kn


 

Dobro je znati 21

    "#$   & '  '''

Pan vjernost nagradio Golfom Zlatku Vrtariu iz Podturna Pan je predao Golf 6, koji je osvojio u promotivnoj akcija Zovi osvjeĹženje, zovi poklone. * + + "< = > " Q+ X > "Y +Y Zovi osvjeĹženje, zovi poklone [\ "< + Y ] "^+ ""  = Q _#_ Q_ X+ 20\ "  __ Y Y Y\ > #_ Y "" _ +]# ] " `_ q {" + ]Q" Q  *_" |" X =]"Y\  = Y + +# `_ |} ]  +^+Y+ _ ~ + X< = " + + + XX_ _ ">  "<


22

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HRVATSKA VOARSKA zajednica upozorava

S AKOVEKOG sajma

Loše vrijeme pokvarilo sajam Loše vrijeme, praeno kišom i slabim ali oštrim vjetrom, utjecalo je na slabi posjet akovekom sajmu srijedom. Bilo je malo prodavaa, a još manje kupaca. Samo donekle su bili zadovoljni prodavai žitarica te južnog voa i povra, koji su skoro sve ponueno i prodali. Krumpir se prodavao na vree, ali one manje, kao i kukuruz u zrnu. Pšenica je lakše

- Najte sam gledati i kupite nekaj

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- krumpir - pšenica - jeam - zob - tricale - saonice - drvena lopata - sjekira na šlu - purica - kuni

2 kn/kg 1,20 kn/kg 1,40 kn/kg 1,60 kn/kg 1,30 kn/kg 120 kn/kom 70 kn/kom 120 kn/kom 140 kn/kom 100 kn/kom

pronalazila kupce, i to u veim vreama. Drva za ogrjev nudila su se u velikim koliinama, ali kupaca baš i nije bilo. Peenjari nisu imali preveliku gužvu, ali su poslovali dosta dobro, jer mnogo je ljudi došlo samo na užinu - gablec. Sve u svemu, jedna slaba srijeda za brzi zaborav i u oekivanju sljedee puno bolje, predblagdanske. (S. Mesari, Z. Vrzan)

S AKOVEKOG placa

Više razgovora nego trgovanja Nije proteklih dana bilo osobitih gužvi na akovekom placu, ak ni u “udarnim” danima, kao što su srijeda i subota. Stoga je na placu održano više govora (politikih) i razgovora. Na primjer, o adventskoj ispovijedi i novogodišnjoj sarmi, a manje o vou, povru i cvijeu. To pak ne znai da

- Kupite zvijezdu ...

15. prosinca 2009.

Uvoze se tone dvije godine starih jabuka Ovog trenutka stanje na tržištu voa, posebice jabuka, katastrofalno je i pitanje je hoe li hrvatski voari izdržati u neravnopravnoj borbi s uvoznicima. Prema procjenama Hrvatske voarske zajednice od 30 tisua tona uvezenih jabuka, 20 tisua tona odnosi se na stare jabuke, od kojih su neke iz hladnjaa u kojima su bile dvije godine. Još je traginija spoznaja što je u bescarinsko skladište ušla jabuka koja se prodaje kao domaa, jer to nitko ne kontrolira. S druge strane, domai voari ne mogu prodati svoju kvalitetnu jabuku, pak je u pojedinim krajevima Hrvatske ostalo neubrano oko 25 tisua tona jabuka. Meimurski voari pobrali su svoje jabuke, ali ni malo nisu zadovoljni stanjem na tržištu i nee biti udno ako zbog toga mnogi odustanu od proizvodnje, a od zasaivanja

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- mrkva 7 kn/kg - grah 20 kn/kg - luk 5 kn/kg - crveno zelje 6 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - kisela repa 15 kn/kg - orasi 50 kn/kg - zimike 6 kn/kg - suhe šljive 10 kn/pake - zvijezda 15 do 25 kn/kom ako je netko nešto trebao da nije mogao kupiti. Uvijek se na placu nae ono što nam treba ili slino tome. Zbog toga je na plac i uvijek dobro doi, jer tu se svega nae. (S. Mesari)

novih površina teško da e nešto biti.

Gorki granny smith naspram slatkom delišesu - To je legalno sivo tržište, upozoravaju voari. Spornim smatraju uvoz jabuke sorte ‘granny smith’ koje su preplavile tržište, osobito trgovake lance, ali i sajmove. Krajnju cijenu plaa ili e platiti kupac. Stoga je udno da ne reagiraju kupci ili udruge za zaštitu potrošaa. Naime, uvozne stare jabuke imaju pravilnu deklaraciju na kojoj je vidljiva zemlja podrijetla i godina proizvodnje, pak bi logino bilo da kupci takvu robu ne kupuju. Zastrašujui je podatak da je samo u kolovozu u Hrvatsku uvezeno sto tona zlatnog delišesa, koji je sve drugo samo ne

zlatni. Kao zelena trava uvozni zlatni delišes izgleda u hrvatskim trgovinama. Nasuprot njemu domai visoko kvalitetni

zlatni delišes teško pronalazi kupca samo zbog toga što je nešto skuplji. (S. Mesari, HVZ)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE razoaralo mljekare

Do travnja 2010. cijena mlijeka 2,20 kuna U narednih nekoliko dana proizvoai mlijeka trebaju napraviti objektivnu kalkulaciju proizvodnje mlijeka na temelju koje bi nastavili razgovore oko otkupne cijene mlijeka. Prema rijeima ministra Petra obankovia, cijena mlijeka ne može se dogovoriti bez preraivaa, a država e do travnja 2010. štititi cijenu do 2,20 kuna po litri mlijeka. To ne zadovoljava proizvoae koji za otkup traže 3,20 kuna po litri. Pratei stanje u mljekarstvu, moramo naglasiti da su mljekari apsolutno u pravu i ne stoji tvrdnja da oni moraju pojeftiniti proizvodnju mlijeka.

Pojeftiniti trebaju preraivai koji se hvale velikim ostacima dohotka i dividendama, podcjenjujui mljekare koji su pak pritisnuti prijetnjama jeftinijeg uvoza mlijeka i kreditnim zaduženjima prisiljeni mlijeko prodavati po cijeni koju odrede ministarstvo i preraivai. - Mnogi seljaci moraju prodavati krave kako bi skupili novac za otplatu obroka kredita svaki mjesec. Pitanje je što e biti kada se rasprodaju itava stada i kada e ostati samo zidine i oprema velikih i modernih zdanja, koja su mahom izgraena upravo vjerom u poticaje i cijene koje e pratiti stanje u bankarstvu i novarstvu. (S. Mesari)

POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA služba Meimurske županije

Nastavlja se edukacija za poljoprivrednike Nakon što su protekli tjedan održana predavanja u Donjem Vidovcu, Štrigovi, Belici i Gorianu, nastavlja se tjedni program Poljoprivredne savjetodavne službe o prilagodbi hrvatske poljoprivrede za budue korištenje strukturnih fondova iz zajednike poljoprivredne politike Europske unije. Tijekom ovog tjedna predavanja e se održavati u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici s poetkom u utorak 15. prosinca od 17 sati, zatim u Osnovnoj školi Orehovica u srijedu 16. prosin-

ca od 11 sati, te u Vatrogasnom domu u petak 18. prosinca od 18 sati. Naime, tijekom srpnja 2009. godine došao je novi Zakon o državnim potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju i novi Pravilnik o izravnim plaanjima u poljoprivredi, a od studenoga 2009. na snazi je novi Pravilnik o potpori kapitalnih ulaganja. Sve pravne i izike osobne dužne su zbrinjavati ambalažni otpad nakon primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, te po Pravilniku o gospodarenju otpadom pri-

tom voditi propisani oevidnik i pratei list za opasni otpad. Takoer pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi o korištenju gnojiva stupa na snagu danom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kakve promjene donosi novi zakon i pratei pravilnici o poticanju i razvoju poljoprivrede, tko sve mora ve od 1. sijenja 2010., a tko od poetka 2011. godine biti obveznik sustava poreza na dohodak da bi ostvario novane poticaje o poljoprivredi, te na koji e nain biti organiziran novi sustav za identiikaciju zemljišnih

estica od 2010. godine, mogue je uti na informativnim sastancima za poljoprivrednike koje Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu organizira u suradnji sa zainteresiranim gradovima i opinama Meimurske županije. Mr. Milorad Šubi, rukovoditelj podrunog odjela Poljoprivredne savjetodavne službe, poziva poljoprivrednike da se odazovu ovom znaajnom predavanju na kojemu e moi postavljati pitanja vezana uz nove zakonske odredbe, osobito vezane uz poticaje. (sm)


15. prosinca 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Nova pandemijska A(H1N1)v gripa - Stupasti hrast razlika izmeu svinjske gripe Tipina svinjska gripa je akutna virusna infekcija respiratornog sustava kod svinja, uzrokovana virusom gripe tipa A. Smrtnost je kod svinja mala, a oporavak obino slijedi za 7-10 dana. Javlja se i kod ptica, peradi, konja i ljudi, s tim da je rijedak prijelaz izmeu pojedinih vrsta. Svinjska gripa prvi put je zabilježena 1950.godine,kod ljudi koji su bili u izravnom kontaktu s oboljelim svinjama (ljudi koji rade na farmama). Od 1958.u Europi je zabilježeno 17 sluajeva. Dakle, svinjski virus gripe rijetko prelazi sa životinje na ovjeka, dok novi virus gripe(H1N1)v inicira ljude, uzrokuje bolest i prenosi se s ovjeka na ovjeka. Rizine skupine za teži oblik (A1N1)v pandemijske gripe su: - osobe s kroninim oboljenjima (srca i plua, metabolikim oboljenjima,bubrežnimijetrenim bolestima, neurološkim i neuromuskularnim bolestima, ošteenjem imunološkog sustava…) - trudnice, djeca (posebno mlaa od dvije godine).

Kako se prenosi: Izvor zaraze je zaražen ovjek, koji je zarazan jedan dan prije pojave simptoma do pet dana (kod djece i do sedam dana) nakon što se bolest razvije. Najviše je zarazan, tj. ovjek izluuje najviše virusa onda kad su simptomi bolesti najizraženiji. Širi se kapljinim putem (kašljem, kihanjem) direktno s inicirane na zdravu osobu. Mogu je i prijenos kontaktom direktno ili indirektno preko predmeta koji su svježe zagaeni izluevinama iz nosa i grla bolesne osobe (virus može preživjeti na površinama npr. stol, kvake, tipkovnice, bankomat i sl. i do nekoliko sati. Virus se ne prenosi putem hrane i vode za pie, kao ni putem vode u bazenima, fontanama i sl. Svinjsko meso koje je kuhano i peeno, te ispravno salamureno i sušeno ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Simptomi: Simptomi se ne razlikuju od simptoma uobiajene sezonske

gripe. Javljaju se 1-3 dana nakon izlaganja virusu gripe, a naješi su: povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišiima i zglobovima, munina, ponekad povraanje i proljev. Tome se pridružuje: - kašalj, grlobolja, otežano disanje, promuklost - simptomi traju 4-5 dana, nakon ega esto slijedi brzi oporavak. Osobne mjere zaštite: - izbjegavati bliski kontakt s bolesnim osobama i mjesta gdje se okuplja vei broj ljudi - esto pranje ruku (pogotovo nakon kašljanja i kihanja) - dezinfekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju koliinu virusa na kontaminiranim rukama, ali pranje sapunom i vodom je djelotvornije - bolesnicima ne dozvoliti ii u školu i na posao i ograniiti kontakt s drugim ljudima. Ostati kod kue kako bi se sprijeilo širenje bolesti na druge osobe. - upotreba maski za lice (kirurške maske) kod osobe koje imaju simptome gripe može

smanjiti rizik od infekcije u bliskim kontaktima. Nema dokaza da se zdravi ljudi mogu potpuno zaštiti od infekcije nošenjem maske za lice prilikom hodanja gradom, obavljanja svakodnevnih poslova i drugih aktivnosti za trajanja sezonske gripe ili pandemije Cjepivo-najuinkovitija mjera zaštite. Sandro Korent, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Da, da, i hrast je naša autohtona biljka. Da naši preci nisu tako zdušno i sveobuhvatno preureivali naš krajolik i vegetaciju koja ga prekriva, na mjestu današnjeg Donjeg Meimurja, naših vrtova i polja, rasla bi šuma hrasta kitnjaka i obinog graba. Kraj razlivenih rukavaca Mure i Drave rasle bi druge, movarne šume s vrbom i johom... Nama to nije dovoljno dobro. Mi hoemo sve imati pod kontrolom. Zato su vrijedni vrtlari uzgojili kuglaste, stupaste, pendolaste i druge-ste varijetete i kultivare drvea koje sadimo da bi nam uljepšali sivu – asfaltno – betonsku svakodnevicu. Te su biljke tu i da umjesto nas promatraju izlaske i zalaske sunca... da se prilagoavaju godišnjim dobima i da ih možemo okititi za Boži. Stupasti su kultivari za to jako pogodni. Stasom i rastom podsjeaju na etinjaekojesuoduvijekbilemjesto ispod kojeg je Djed Mraz ostavljao poklone i na koje se u predbožino vrijeme vješalo sve i svašta. Zadnjih se godina najviše vješaju kojekakve elektrine sijalice i svijeice... sad su nam rekli da su opasne... pazite moguVaszapalitiilistresti.Akonas stresu, moglo bi to biti i pozitivno, možda se probudimo iz ove potrošake none more. Stupasti hrast (Quercus robur ‘Fastigiata’) uzgojen je oko

1870. godine u Badenhausenu u Njemakoj. Od obinog hrasta lužnjaka (Quercus robur) razlikuje se prvenstveno veliinom koju postiže i nagibom bonih grana prema glavnom stablu. Obini hrast lužnjak jedna je od najveih živuih biljaka ovih krajeva današnjice. Može postii visinu od 30 i 40 m. Stupasti hrast ide najviše do 20 m u vis i 3-4 m u širinu. Da nizozemci ne bi ostali nijemcima dužni, uzgojili su oni još uži i stupastiji hrast: Quercus robur ‘Fastigiata Koster’ koji naraste do svega 15 metara. Grane su mu još uspravnije i krošnja guše zatvorena. Tako je to u kapitalizmu... što brže, što više, što manje, što uže... Nek je tako, Koster hrast je zaista lijep. ak je malo otporniji na pepelnicu od obinog fastigiate. I što se tie uzgojnih uvjeta ovi stupasti hrastovi su bolji za sadnju u urbanim sredinama od obinog hrasta. Podnose uske betonirane ili asfaltirane ulice dosta dobro dok obini hrast lužnjak u takvim uvjetima, gdje je tlo pod njim prekriveno vrelim vrstim materijalima esto propada. Ne zaboravimo da je hrast lužnjak drvo nizinskih movarnih šuma. Fasigiate su u tom pogledu prilagodljivije. Budite sretni u prazninom okruženju. Žele Vam vrtlari iz IVE!


24

Religija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOG mojih detalja

Jaslice se postavljaju na Badnju no

Vjerovati je djelovati Još smo uvijek u Došašu i važni su nam savjeti kako se pripraviti za Boži koji je na vratima. Zanimljivo, pitanje koje su ljudi postavili Ivanu Krstitelju, nakon što ih je pozvao da priprave put Gospodinu, glasi: «Što trebamo initi ?» I njegov odgovor stiže odmah: «Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane, neka uini isto tako.» Ivan Krstitelj nas ne poziva najprije da promijenimo moral nego mentalitet: ponovno se okrenuti se Bogu od kojeg smo se udaljili; prihvatiti ga ponovno našim Bogom, tamo gdje su do sada novac, ambicije i lagodan život opinili naš svijet. Jasno je da e se ta promjena ostvariti u jednom drugaijem nainu života: pripremiti put Gospodinu je zato dati ruku siromahu. Vjerovati je djelovati ! Ne može se ekati Mesija ostajui sjediti na stolici. Ljubav u kršanstvu, nije prepuštena mišljenju : ona je jedino srce vjernikog identiteta. Molitva i akcija, borba i kontemplacija, su dva nerazdvojna lica iste kovanice koja se ne drži u džepu. To su injenice koje su nas pozivaju na razmišljanje u ova strašna vremena svjetske ekonomske krize. Umjesto da se neprestano pitamo : «Tko smo ?», zatvoreni u to moderno i umjetno traženje sebe samoga, postavimo si bolje ovo pitanje : «Što možemo uiniti ?», da bi stavili barem malo božanske nježnosti u surovost ovoga

15. prosinca 2009.

Piše: vl. Antun Štefan svijeta. U našim djelima emo pronai naš identitet. «Misliš li pronai u sebi mjesta za Gospodina ? » pitao je sv. Bernard svoje redovnike. Pravo pitanje u ovo vrijeme Došaša, kada se Krist nada pronai u svratištu našega srca mjesto gdje bi se rodio. Da bi se proširilo to mjesto, postoji samo jedna metoda, kaže sv. Bernard: «Širokogrudnost, a širokogrudnost duše je ljubav.» Što sjajno naglašava, na svoj nain, Mgr Albert Rouet, nadbiskup Poitiers-a u Francuskoj, komentirajui jednu staru i slavnu ‘epp poruku’. Da bi se istaknule kvalitete mašine za pranje rublja, pozvana je jedna stara seoska pralja istrošenih ruku, naboranih od pranja rublja cijelome selu. «Evo ruku Crkve, kaže Mgr Albert Rouet, one joj ne mogu biti drugaije!» Kako se pripraviti za Boži? Pa, izmeu ostaloga, manje filozofirati, a više initi! Sve je jasno!

BOŽIU ususret

Badnjak i Badnja veer Dan uoi Božia, 24. prosinca, naziva se Badnjak, ime mu dolazi od rijei bdjeti, a najljepši i najsveaniji dio je Badnja veer. Vrhunac Badnje veeri ili noi je polnoka kojom kršanski puk doekuje roenje malog Djeteta Isusa. Sudjelovanje na polnoki je važno i lijepo, a dolaze i oni koji baš nisu redoviti na nedjeljnim misnim slavljima. Sam Badnji dan ispunjen je nizom božinih obiaja, od kienja božinog drvca, slaganja be-

tlehemske štalice te spremanjem razliite hrane za Boži i dane poslije. Na Badnjak se treba postiti barem do veeri, a i tada se jede nemrsna (bezmasna) hrana. Božino drvce ukrašuju djeca i mladež, a sve pod nadzorom glave obitelji. Istina, u mnogim krajevima, pa tako i u Meimurju, nestali su obiaji poput unošenja slame u kuu, spavanja na toj slami pod stolom, stavljanje pšenice i drugih plodova pod stolnjak na

sveanom stolu i mnogo, mnogo drugih moglo bi se rei olkloristikih ali i tradicionalnih obiaja. No, svemu unato, slavljenje Badnjaka i dolaska Božia i danas je jedan od najljepših i najradosnijih trenutaka u godini kada se okuplja obitelj. Mnogi Hrvati i Meimurci godinama su odlazili raditi u svijet i kui su dolazili jednom ili dva puta godišnje. Na Badnjak je svaki morao biti doma. - Pa makar i sekire curele z neba, na Badnjak moram biti

doma, govorili su mnogi muževi koji su radili po svijetu. Slino je i danas. Na žalost, Hrvati i Meimurci i dalje odlaze u svijet, a što je još tužnije sve više djevojke i žene. Radosnije pak je što se domovima vraaju u svojim automobilima ili brzim javnim prometom. Nekada su iz Njemake, Austrije i Slovenije putovali danima i satima, u vlakovima i autobusima, a onda još i pješice po nekoliko kilometara. (Stjepan Mesari)

ZAVRŠENA FRANJEVAKA jubilarna godina u akovcu DUHOVNI VELIKAN

Drinske muenice, 15. prosinca

Franjevci su najvei Božji dar akovcu

Gvardijan fra Stanko zahvaljuje svima koji su doprinijeli obilježavanju obljetnica etnici su 11. prosinca 1941. godine opkolili “Marijin dom” na Palama u Sarajevu, opljakali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja, do Carevih voda i Sjetline. Potom su ih otpremili u Goražde gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Bile su smještene u vojarnu kojom je zapovijedao major JezdimirDangi. Pijani etnici su po noi provalili u sobe. asne sestre su skoile kroz prozor, nakon ega su ubijene i baene u rijeku Drinu. Tih dana baeno je u Drinu oko osam tisua ljudi. Prvi koji je zapisao zloine bio je slovenski sveenik Franjo Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Godine 1999. pokrenut je službeni postupak da se Drinske muenice proglase blaženima. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 15. prosinca Irenej, Kristijana, Valerijan srijeda, 16. prosinca Adela, Albina, Zorka, Zorica etvrtak, 17. prosinca Lazar, Olimpija, Florijan petak, 18. prosinca Dražen, Bosiljko, Gracijan subota, 19. prosinca Vladimir, Urban, Tea, Teo nedjelja, 20. prosinca Julije, Eugen, Dominik ponedjeljak, 21. prosinca Petar K., Anastazije

RIJEI MUDRE “Istina se pripisuje vinu.” (MKLI,sm)

Sveanom svetom misom koju je u nedjelju u akovekoj župnoj crkvi Svetog Nikole biskupa predvodio monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup, završena je proslava jubilarne ranjevake godine u akovcu. Proteklih godinu dana ranjevci, vjernici i graani obilježavali su i slavili 800. obljetnicu ranjevakog reda i 350. obljetnicu dolaska ranjevaca u akovec, kamo ih je pozvao Nikola Zrinski akoveki. Nizom skupova i predavanja obilježene su ove vrlo znaajne obljetnice kako za Katoliku crkvu, tako i za akovec i Me-

imurje. Kroz itavu godinu na svim susretima ranjevcima je izražena zahvalnost za sve što su uinili i što ine za vjernike i ljude openito, a mnogi su rekli kako su ranjevci najvei i najdraži Božji dar akovcu i Meimurju. Završnom vjerskom dijelu proslave prethodila je svjetovna priredba, na kojoj su ranjevcima prenesene mnoge estitke i zahvale za njihovu službu u akovcu. Naime, u predvorju Hrvatske pošte u akovcu u etvrtak je otvorena izložba poštanskih marki pod nazivom “Boži na markama Arike”.

SVETI JURAJ na Bregu

Za ovu godinu završeni vanjski radovi Prošli su tjedan vrijedni radnici akovecstana d.o.o. završili poslove na zidanju zvonika župne crkve u Svetom Jurju na Bregu, time su vanjski radovi predvieni za ovu godinu završeni, te se nastavlja s unutarnjim radovima u crkvi i zvoniku. Vrlo je važno da je zvonik dostigao visinu same graevine, sada je vidljiv i sa strane, odnosno izvan zidina cintora. Radovi na zvoniku bit e nastavljeni u proljee, odnosno i ranije ako to dopuste vremenske prilike. Podsjeamo, župna crkva u Svetom Jurju na Bregu srušena je zbog nepažnje izvoaa radova u lipnju prošle godine. Planirana vrijednost obnove graevine cijeni se na preko dvadeset milijuna kuna. (S. Mesari)

Zvonik je vidljiv i izvan zidina cintora

Izložbu je u nazonosti brojnih uzvanika, zaposlenika pošte i filatelista otvorio ra Vatroslav Frkin, jedan od autora izložbe. Na ak 30 panoa izložene su vrijedne marke isto tako iz 30 arikih zemalja ili država, od Burkina Faso preko Gane i Lesota do Ruande i Ugande. Izložba koja je otvorena u prigodi obilježavanja 800. obljetnice ranjevakog reda i 350. obljetnice dolaska ranjevaca u akovec, a ije su otvorenje uljepšale djevojke iz KUD-a Šandorovec, ostaje otvorena do 10. sijenja 2010. godine i može se razgledati svakodnevno za radnog vremena pošte. (S. Mesari)

ŽUPA Svetog Antuna Padovanskog

Blagoslovljen obnovljeni pil Pater Antun Jesenovi, župnik župe Svetog Antuna Padovanskog na akovekom Jugu, na blagdan Svetog Nikole biskupa blagoslovio je obnovljeni pil Svetog Mihaela Arkanela. Pil koji potjee iz 1750. godine i najstarija je religiozna plastika u južnom dijelu akovca nalazi se u Preloškoj ulici kod kunog broja 95 (nasuprot gostionici nekadašnjih Blažeka). Na pilu koji je dospio u azu propadanja obavljeni su temeljiti konzervatorsko - restauratorski radovi, koje je obavila tvrtka “Multi - Art” iz Gornjeg Kuršanca, pod vodstvom akademskog kipara i višeg restauratora Stjepana Jerkovia. (sm, b)


za velike i male

Novosti • Novosti

Svaštice • Svaštice udesne ptice

Strpljivi mali estitari Mali zadrugari „Mravci“ iz PŠ Gornji Kraljevec, ne samo da su bili kreativni i marljivi u pripremanju poklona, nego su i strpljivo ekali svoju toku na-

stupa na priredbi povodom 20. godišnjice rada KUU „Društvo žena„ Gornji Kraljevec. Neki od njih i sami su njihovi lanovi. Za marljivost, strpljenje i uspješnu izvedenu toku zahvale, zavrijedili su veliki pljesak posjetitelja, ali i svoj kuti u Stvaraonici.

Slatka matematika Male zadrugare „Mravce PŠ G. Kraljevec u ponedjeljak, 7.XII. iznenadilo je udesno zvono. Još su se više iznenadili kada im je na sat matematike u razred ušetao sv. Nikola s punom vreom darova. Naravno s njim se ušetao i Krampus ali je ubrzo shvatio da tu za njega nema posla. Tako je ve tradicionalno sv. Nikola u organizaciji KUU “Društva žena“ razveselio svu djecu Podrune škole i napunio im izmice te uinio sat matematike slatkim. Treba rei još nešto. Sveti Nikola se u Gornjem Kraljevcu zadržao do 11. prosinca kada je i ostaloj djeci Gornjeg Kraljevca podijelio darove.

Edukacija u školama u opini Donji Kraljevec Zaštitarsko ekološka udruga „PRODE“ iz Hodošana ove godine proslijedila je Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureenja i graditeljstva projekt pod nazivom „Edukacija školske djece i mještana glede sortiranja i razvrstavanja otpada“. Navedeni projekt je odobren od istog ministarstva, te je za izvedbu projekta od ministarstva dodijeljena donacija u iznosu od 15.600,00 kuna. Dana 26.10.2009. godine od strane predsjednika Udruge Kristijana Baranašia i voditelja projekta Kristiana Vuka u suradnji sa komunalnim poduzeem „PRE-KOM“ iz Preloga koji su

Bio je to dan kao i svaki drugi. Vraala sam se iz škole. Prijateljice su bile sa mnom i kao svakog dana, razgovarale smo i zbijale šale. Nakon što sam napisala zadau, otišla sam na toplo sunce, sjela na stolicu i pogledala ravno u nebo. A tamo na stotine ptica kruži okolo u jatu. Nikad nisam ni pomislila da bi ptice mogle biti tako zanimljive. Te ptice kružile su nebom tako ponosno, živahno da sam pomislila da mi žele nešto rei. Odjekivao je cvrkut i bile su odjednom sve posvuda. Na nebu, na granama, na krovovima. Kako li su se samo sporazumijevale? Jedne su zviždale, druge su gugutale, tree su kriještale…Odjednom se preplašeno dignuše u zrak. Stvori se udesno veliko jato i odjednom krenuše prema jugu. Sada više ne izlazim na sunce. Hladno je. Tek ponekad kad je vedro pogledam prema nebu. Ptica nema. Tea Žganec, 6.r. OŠ M. SREDIŠE

Boži Došao je mjesec prosinac, a sa njim i hladni dani. Svi se raduju Božiu, a djeca najviše. Oni se vesele i ekaju darove ispod bora. Na badnjak se kiti bor. Stavljaju se kugle i žaruljice, a ispod štalica sa malim Isusom. Idemo u crkvu na polnoku na misu. Tada se rodi Isus, i pjevaju se Božine pjesme. Leon Šimuni, 4.b OŠ STRAHONINEC Uiteljica: Desanka Jeleni

Božina toplina Boži dolazi. Radost raste. Djeca oekuju darove. Pada snijeg. Toplina Božia poinje. Nino Cmrenjak, 4.b OŠ STRAHONINEC Uiteljica: Desanka Jeleni

Boži U štalici se rodio, Svima spas donio.

osigurali rekvizite za praktini dio predavanja, održana su predavanja na temu „Sortiranje i razvrstavanje otpada“ u Osnovnim školama u Donjem

Kraljevcu i Hodošanu i u Podrunim školama u Palinovcu i Svetom Jurju u Trnju. Od strane Udruge uenicima su podijeljeni letci sa pojašnjenjem kako se otpad sortira i razvrstava. Uenici navedenih škola pokazali su zavidno znanje, te su se aktivno ukljuili za vrijeme predavanja. Udruga je svakoj od navedenih škola donirala trostruki stalak za vree u koje se razvrstava otpad. Ujedno zahvaljujemo ravnateljima OŠ Hodošan i Donji Kraljevec što su nam omoguili da održimo naše predavanje i nadamo se da e i dalje naša suradnja biti na visokom nivou.

uj nebeski poj uj anela zbor. Rodi se kralj i Bog Prii i ti! K’o jedno smo svi. Moraš pristupiti! Nikolina Bajkovec, 4.b OŠ STRAHONINEC Uiteljica: Desanka Jeleni

Boži Boži je najljepša Sveta no. Raduj se, Isus e do’! U štalicu se smjestili Josip i Marija. Tamo su dobili Dijete Isusa. Magarac, vol i ovice Radosni su bili, Malom su se Isusu I kraljevi poklonili. Lora Pavi, 4.b OŠ STRAHONINEC Uiteljica: Desanka Jeleni

Ljubav Kristina je jedna tinejdžerka kojoj je 14 godina i mašta o tome da postane slavna pjevaica. Imala je puno prijatelja, ali nijednog pravog. Nije imala deka, ali je htjela saznati kako je to dok te netko beskrajno voli. Živi sa majkom i sa mlaom sestrom. Ljeti bi one odlazile na more i tamo provele gotovo dva mjeseca. Tako je bilo i ove godine. Jednog poslijepodneva ona je sjedila na plaži obasjana sjajem sunca, slušala šum mora te duboko razmišljala, kako je to imati ljubav svog života? Svakim si je danom postavljala to pitanje. Mamu nije htjela pitati jer je Kristinin otac nju ostavio dok je Kristina bila još mala beba. Kristina je razmišljala kako je imala najzgodnijeg i najboljeg deka. Pojavio se slan. Svakim su se danom vidjeli i uživali jedno u drugome. Tako su jedne veeri izašli i dugo su u no razgovarali. Došli su do plaže tamo sjeli i gledali predivne zvijezde koje sjaje zlatnim sjajem. Sve je bilo super sve do jednog trenutka kad je Alen njezin deko nije poljubio. Bio je to Kristinin prvi poljubac. Bio je prekrasan.

Melita Pantaler

Kako je ve bilo kasno krenuli su kui. Alen ju je otpratio do kue gdje ju je opet poljubio. “Bilo mi je predivno. Hvala ti”. Rekla je Kristina. “Nema na emu. I meni je bilo lijepo”. “Nadam se da emo to opet ponoviti”. Rekao je Alen. Kristina je otišla, bila je cijela zbrkana. Nije mogla vjerovati da se tako nešto lijepo može dogoditi i njoj. Kad je legla u svoj krevet pun malih jastuia dugo nije mogla zaspati. Cijelo joj se vrijeme po glavi vrtio taj poljubac. Sutradan ujutro majka je sa smiješkom na licu upita “Kako ti je juer bilo? Dugo te nije bilo”. Kristina joj se nasmiješi i sve joj ispria. “Bilo je predivno. Jedva ekam da to ponovimo”. Majka joj se nasmiješi. Kasnije tog dana otišla je na plažu i tamo ugledala svog deka kako joj se smiješi. Zajedno su se kupali, sunali i uživali. No Kristina nije znala odakle je njezin deko. “Alene odakle si ti? Znam sve o tebi samo ne odakle si”. Alen je bio tiho, ali je ipak odgovorio. “Iz Zagreba”. Kristina ga pogleda s nevjericom ali i sa oduševljenjem. “Šališ se? Iz kojeg kvarta? Kako te nikada nisam vidjela?” Nasmiješi joj se. “Ja se ne šalim, ali ti se sigurno šališ. I ti si iz Zagreba. Kako? A ja sam se cijelo vrijeme brinuo da li u te na kraju ljeta izgubiti. Ali sad sam neopisivo sretan što u moi i dalje biti uz najzgodniju curu s najboljim glasom na svijetu”. Bili su na plaži sve do naveer. Tada su otišli kui. Bilo im je predivno. I tako bilo im je predivno puna dva tjedna sve dok Alen nije morao natrag u Zagreb. Obeali su da e i u Zagrebu nastaviti druženje. Ah, bilo je to predivno, sve dok… sve dok se Kristna nije probudila iz vrstog sna. Bila je na plaži obasjana mjeseevom svjetlošu. Bila je tužna što je san završio i bila je tužna što to nije stvarnost. Kasno je, pomislila je, moram kui. I krenula je, ali dogodilo se nešto predivno. Na putu do njihove kue nije vidjela deka iz sna. I tako se san pretvorio u stvarnost. Upoznala je Alena. Bilo je sve kao u snu. I sada njih dvoje sretniji su nego ikad. Šetat e za Boži, držei se za ruke. Klara Haramina, 7.r OŠ MURSKO SREDIŠE

Erik Žerdin


26

Novi život se raa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

MT “Leptiri” vas daruje Siniša (33) i Marijana (31) Trupkovi iz Preseke dobili su Lea, roenog 3. prosinca u 4.35 sati. Kod kue je bracu doekala Lorena (10).

www.mnovine.hr uskoro u novom ruhu

Dražen (23) i Dajana (19) Petek iz Slakovca dobili su Stjepana Jana, roenog 5. prosinca u 9.35 sati.

Roditelje novoroene bebe koji se pristanu fotograirati za našu rubriku “Novi život se raa”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

DRUŠTVO “Naša djeca” akovec darivalo djecu na Pedijatriji

Sveti Nikola ne zaboravlja baš nikoga U organizaciji Društva “Naša djeca” akovec Sveti Nikola posjetio je i darivao djecu koja su smještena na Djejem odjelu Županijske bolnice akovec. Oboljele mališane sveti je Nikola darivao voem kako bi što prije ozdravili i vratili se kui. - U ovo blagdansko vrijeme sveti Nikola daruje djecu. Bio je i u vrtiima i školama, a danas je stigao i na Djeji odjel naše bolnice kako bi razveselio bolesnu djecu, jer sveti Nikola ne zaboravlja baš nikoga, kazala je Ljubica Železnjak, predsjednica Društva “Naša djeca” akovec. (hz)

Oboljele mališane sveti Nikola darivao je voem kako bi što prije ozdravili


Jana Munar i Alena Hrušoci najbolje manekenke Jana Munar iz Vratišinca primila je pobjedniku lentu u konkurenciji limaica, a Alena Hrušoci iz Nedeliša meu tinejdžerkama u izboru najboljih manekenki na etvrtom po redu izboru “Best Model’s & Dancer’s” u organizaciji Plesnog studija Vivona. (foto: Vrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

DESET GODINA Grlica Sveti Martin na Muri

Skupina na koju su svi ponosni Pri svakom spomenu imena Vokalne skupine “Grlice” Sveti Martin na Muri, svi, ali baš svi, žitelji svetomartinske opine rei e kako je rije o skupini na koju su ponosni. Opinski naelnik Franjo Makovec ide još dalje i kaže da su Grlice institucija bez koje bi opina bila nezamisliva, prazna. - Grlice s pravom zavrjeuju naziv institucije jer su prepoznatljivost opine, jer su vrijedne i poštene osobe koje ime i pjesme našeg kraja prenose diljem Hrvatske i posvuda drugdje gdje nastupaju. One su vrijednost koju moramo i možemo sauvati, kaže Makovec, dodajui kako e se za njih uvijek nai novac u opinskom proraunu. Ove godine Grlice, mahom mlade, vrijedne i lijepe djevojke i žene, uenice, studentice i radnice, koje je okupio uitelj Branko Jalšovec, obilje-

Prva postava Grlica žavaju deset godina svog postojanja i uspješnog djelovanja. - U deset godina kroz skupinu je prošlo mnogo djevojaka i žena. Manji

broj od poetka do danas je aktivan u skupini, dok ih je veina otišla od nas. Nitko nije otišao zbog nezadovoljstva ili nesporazuma, nego zbog

škole, studija, posla, osnivanja obitelji i slino. Nedavno na snimanju Lijepom našom u Toplicama Sveti Martin okupile su se djevojke koje su zapoele 1999. godine i to mi je izuzetno drago, ponosno istie Branko Jalšovec, svih deset godina voditelj Grlica, koji još dan - danas ne može odgovoriti kako se zove muško od grlice. Mnogi kažu jednostavno - zove se Branko Jalšovec. Mala šala, ali govori o opuštenosti, ljepoti i radosti kojima su obdarene Grlice i njihov voditelj. Na snimanju Lijepom našom (na slici) sudjelovale su Grlice iz prvih dana: Nataša Tomši, Gordana Jurovi, Kornelija Gorianec, Nuša Varši, Ivana Novak i Sara Jalšovec te, naravno, Branko Jalšovec, voditelj od prvih dana. (Stjepan Mesari)

U KNJIŽNICI “Nikola Zrinski” predstavljene knjige Dragutina Šafara

IZLOŽBA slika Julije Weber u Salonu namještaja “Brid”

I u devedeset i etvrtoj godini još uvijek piše

Slike u prostoru gdje one stvarno pripadaju

Dragutin Šafar predstavio je knjige “O genijalnosti i progonstvima Židova” i “Štivo sa smiješkom” Dragutin Šafar pravi je primjer ljudske ustrajnosti i volje. I u devedeset i etvrtoj godini on još uvijek piše i promovira svoje knjige. Tako je prošli tjedan u akovekoj Knjižnici “Nikola Zrinski” predstavio dvije: “O genijalnosti i progonstvima Židova” i “Štivo sa smiješkom”. Pisanjem se Šafar bavi od mladosti. U tridesetim godinama 20. stoljea poinje pisati pjesme i objavljivati ih u zagrebakim asopisima “Cinema” i “Kulisa”, uz pomo popularnoga zagrebakog novinara i esejista Franje M. Fuisa koji je nosio pseudonim Fra-Ma-Fu, pa tako na njegovu inicijativu i Šafar uzima pseudonim Ša-Em-Dra.

- Zadnjih etrdeset godina aktivno se bavim pisanjem. Poeziju sam pisao tijekom cijeloga svog života, od svoje dvadesete godine. Prozu pišem zadnjih trideset godina intenzivno, a u posljednjih dvadeset svake godine objavljujem po jednu ediciju i upravo ih toliko do sada imam. Tri od tih dvadeset Ministarstvo kulture je kupilo od mene za knjižnice u itavoj Hrvatskoj. Pišem i dalje, samo više ne mislim objavljivati. Kasno je ve da sakupim nešto što bi se moglo objaviti, kazao je Šafar na promociji. Njegove posljednje objavljene knjige upravo su ove dvije s prošlotjedne promocije. “O genijalnosti i progonstvima Židova” knjiga je posveena nadarenosti i sposobnosti Židova te njihovim stradanjima u progonu. U nju su uvršteni zapisi Šafarovih amaterskih istraživanja svega što ga je kao pasioniranoga ilosemita interesiralo o fenomenu židovske umne nadmoi. Posljednja, dvadeseta po redu, knjiga sadrži dvadesetak pria prožetih humorom i oko tisuu pošalica europskog naroda. Njome Šafar želi itatelje trgnuti iz svakodnevne napetosti brigama suvremenog života. Gosti na promociji bili su Aleksej Milinovi, prof., uro Ruži i predstavnici Udruge ruskoga govornog podruja “Kalinka”.

U Salonu namještaja ‘’Brid’’ d.o.o. akovec (Robna kua ‘’Meimurka’’, 2. kat) otvorena je izložba slika Julije Weber, airmirane slikarice ija su djela znana meimurskoj kulturnoj javnosti. Julija Weber ovom prilikom izlaže dvadesetak slika velikog formata u razliitim slikarskim tehnikama – slike na svili, pastele, tempere, kombinirane tehnike na papiru, kartonu, ulja i akrile na platnu. Radovi su nastali tijekom posljednjih petnaestak godina, a pokazuju autoriin umjetniki razvoj u odabiru motiva i traženja uvijek novog i modernijega slikarskog izriaja. Kako Miroslav Klemm, prof., povjesniar umjetnosti iz Varaždina piše, njene slike iz ranije faze svjedoe o Juliji Weber kao suptilnoj umjetnici koja nalazi ostvarenje svojih slikarskih zamisli u nježnim prikazima cvijea raenim na svili, te pastelom, temperom ... Najnovije slike, ulja i akrili na platnu, svjedoe o razigranosti njene mašte koja na istom platnu

BOŽINI koncert Pjevakog zbora “Josip Vrhovski”, 20. prosinca u 18 sati

Zbor najavljuje niz iznenaenja U nedjelju 20. prosinca s poetkom u 18 sati Pjevaki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliše održat e svoj tradicionalni božini koncert u SGC-u “Aton”. Ovim koncertom, na koji je ulaz besplatan za sve posjetitelje, zbor e obilježiti uspješnu godinu koja je iza njih. Za posljednji koncert ove godine zbor najavljuje niz iznenaenja. Uz pedeset zboraša, pod ravnanjem dirigenta Branimira Magdalenia, sviraa i tamburaša, predvoenih Miroslavom Novakom, te solista zbora Nadie Bistrovi, Ivane Tkalec, Gorana Šafaria i Katarine Toplek, nastupiti e i poseban gost, pjeva iznimnog glasa, Jacques Houdek. Osim u tradicijskim božinim pjesmama vrhunskih kompozitora, posjetitelji e moi uživati i u meimurskim i hrvatskim božinim skladbama te internacionalnim božino novogodišnjim pjesama.

U svakom sluaju nemojte propustiti ovaj jubilarni 10. Božini koncert izuzetnog zbora “Josip Vrhovski” koji

zasigurno, još jednom, nikog nee ostaviti ravnodušnim. (hz)

simboliki povezuje materijalno i prostorno raznolike forme, likove ljudi, graevine, biljke i životinje. Ovom posljednjom izložbom ona slike predstavlja u prostoru gdje ljudi nisu naviknuti. U Salonu namještaja ona slike smješta u prostor gdje one po svom iskonu i pripadaju – u sobe pune namještaja. Ovo je prilika da se s njima upoznaju ne samo likovni poklonici, ve i šira javnost.

KUU ZASADBREG

Proslavit e deset godina rada Prije deset godina u Zasadbregu je osnovano kulturno - umjetniko društvo koje je preraslo u respektabilnu udrugu, koja ljepotu meimurske pjesme, nošnje i kulture prenosi diljem Lijepe naše te u inozemstvu. Društvo danas nastupa pod nazivom Kulturno - umjetnika udruga Zasadbreg (KUU Zasadbreg), a na elu joj je vrsna predsjednica Mirjana Koruni. U subotu 18. prosinca udruga e sveano obilježiti desetu obljetnicu nadasve uspješnog rada, i to u Domu kulture u Zasadbregu s poetkom u 18 sati. Svi smo pozvani, a domaini i slavljenici raduju se našem dolasku. (sm)


15. prosinca 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SLIKAR Franjo Ružman Brko iz Preloga kao jedini naivac iz Meimurja primljen za redovnog lana HDNU-a

Tek e nastati moje najbolje slike Franjo Ružman, slikar naive iz Preloga primljen je kao prvi slikar iz Meimurja u lanstvo Hrvatsko društvo naivnih umjetnika (HDNU). Odluku o tome donio je ovih dana Umjetniki savjet HDNU-a, koji ga je primio za punopravnog lana te ovih dana sa svojim radovima sudjeluje na godišnjoj izložbi naivaca Hrvatske u Galeriji “Mirko Virius” u Zagrebu. Hrvatsko društvo naivnih umjetnika okuplja umjetnike koji dolaze iz podruja naive, a jedan od zahtjeva pri izboru je da nisu likovno obrazovani, kako se ne bi izgubilo ono jednostavno i naivno. Za Franju Ružmana Brka prijem u lanstvo znai moralnu satisfakciju, on je jedini slikar iz Meimurja koji je više od trideset godina izdržao u tehnici ulja na staklu. Jedno vrijeme se o hrvatskoj naivi, koja je sredinom prošlog stoljea i kasnije bila iznenaenje za Europu i svijet, sjetimo se samo izložbe Ivana Generalia u Parizu, te uspjeha Ivana Lackovia Croate i Ivana Rabuzina u Japanu, govorilo u superlativima. No, u zadnjih petnaestak godina o hrvatskoj se naivi u umjetnikim krugovima i meu likovnim kritiarima govorilo kao o odbaenoj krpi. Tek otprije godinu ili dvije društveni status naive ponovno raste, pa tako i interes za nju. Naime, uvidjelo se da je ona spremna odgovoriti na izazove vremena i da nije samo ponavljajua. Tako danas ima više pravaca naive, ruralni, gradski i urbani (jedan drugi autor, Dragutin Mikec porijeklom iz Meimurja iz Donjeg Hrašana, no koji ve dugo živi u Zagrebu, slika upravo urbanu naivu), fantastini, meu naivcima ima i ekspresionista kao što je to Pavao Ružman iz Preloga (nije u rodu s Franjom Ružmanom), a sve više i onih koji slikaju iz ekoloških uvjerenja. U povodu prijema za redovnog lana HDNU-a razgovarali smo s Franjom Ružmanom Brkom na tu temu. • Dugogodišnji ste predsjednik i osniva Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog, no, ve ste više puta najavljivali da Vam je dosta? — Ve sam dugo predsjednik LUDM-a Prelog, to je velika obveza i ast. No, mi imamo mnogo aktivnosti, godišnje smo znali imati i pedesetak raznih dogaaja, zadnjih godina to smo sveli na razumnih deset do dvadeset dogaanja. Biti predsjednik likovne udruge nije lako, mnogo je posla od kojeg ne bježim, no, sve više osjeam teret organizacije.

Jedna od prvih slika Franje Ružmana, nastala prije više od tri desetljea, “Deeci kuriju ognja”, a koja je ostala u vlasništvu autora i jedna je od doista rijetkih slika koju ne želi prodati Problem je u tome što onda nemam dovoljno vremena za slikanje, organizacija, pripreme izložbi, pozivi odnesu mi pola slobodnog vremena. Zbog toga sve više razmišljam o tome da voenje likovne udruge prepustim nekom mlaem. Ove godine proslavili smo dvadesetu obljetnicu LUDM-a te izdali veoma lijepu monograiju na kojoj nam zavide mnoge likovne udruge, ne samo u okolici, ve i u Varaždinu i Zagrebu. Moram rei da nas je Grad Prelog i gradonaelnik Dragutin Glavina u izdavanju knjige podržao maksimalno.

• Zašto vam je lanstvo u HDNU-u bilo toliko važno? — Ja slikam hrvatsku i meimursku naivu, jedan sam od rijetkih u Meimurju i, koliko znam, možda jedini. To pak znai da drugi slikari, moji kolege, osim ponekih, ne slikaju na takav nain. Onda se zajedno pojavljujemo na izložbi slika pa esto imam osjeaj da sam kao bijela vrana meu crnima. U razgovorima kolege slikari govore o svemu, samo ne o naivi. Ponosan sam što sam izdržao u naivi trideset godina. I kad su je se mnogi odricali, ja sam ustrajao, to je jedini nain slikanja koji znam.

Franjo Ružman Brko: - U zadnjih petnaest godina nitko nije mario za naivu, sad se ponovno javlja interes za nju

Zbog toga mi je bilo važno postati lanom Hrvatskog društva naivnih umjetnika, koji okuplja slikare i umjetnike naivce iz Hrvatske. Prije svega, želim vidjeti što rade drugi naivni umjetnici, kako bih mogao ocijeniti sebe, gdje sam ja u ovom trenutku, upoznati druge te suraivati s njima. Ve sam dugo želio postati lan HDNU-a, Zagreb baš i nije blizu kad treba odnijeti više slika na ocjenu. No, sad je zahvaljujui objavljenoj monograiji sve mnogo lakše. Knjiga je stigla do kustosice Galerije “Mirko Virius” koja je povjesniarka umjetnosti, u njoj sam i ja dobro predstavljen i sve je krenulo. Zahvaljujui monograiji, postoji interes za još neke slikare iz Donjeg Meimurja i Preloga. • Dugogodišnji ste radnik Eurobetona Prelog, rije je o teškom fizikom radu. Kako posao utjee na Vaš rad kao slikara? — Na žalost, platio sam ceh dugogodišnjem teškom radu s betonom i šljunkom, zadnjih sam mjeseci na bolovanju zbog poteškoa s nogom, a ustanovljeno je i da mi je kralježnica zbog teških izikih poslova u takvom stanju da mi doktori zabranjuju naprezanja. Zbog toga se polako spremam u mirovinu, uskoro u imati šezdeset godina. Vjerujem da u u mirovini imati mnogo više vremena za slikanje, emu se iskreno radujem. Osjeam da sam sad sazrio i kao slikar, vjerujem da e tek nastati slike koje e obilježiti moj opus. (J. Šimunko)

PRODAJNA izložba radova Društva multiple skleroze Meimurske županije

Pomognite Društvu u daljnjem radu Društvo multiple skleroze Meimurske županije od 10. do 16. prosinca u vremenu od 9 do 15 sati u holu Županijske bolnice akovec organizira prodajnu izložbu radova koje su izradili lanovi Društva na kreativnim radionicama. S obzirom na to da je izložba postavljena povodom božinih i novogodišnjih blagdana, uz prigodne slike, zainteresirani graani mogu kupiti i ukrase za bor, prigodne svijenjaka, božinu pšenicu i još

Ovom izložbom lanovi Društva željeli su upozoriti širu javnost da osobe s invaliditetom nisu beskorisni ljudi mnogo toga što su lanovi Društva sami izradili. Društvo multiple skleroze Meimurske županije trenutno provodi tri pro-

jekta. Uz projekt “Airmacija mladih kroz debatne klubove”, provode se i projekti “Prilagodba djece na život s bolesnim roditelje”

i “Za bolje sutra”. U sve spomenute projekte ukljuene su aktivnosti vezane uz kreativne radionice Društva. Ovom izložbom lanovi Društva željeli su upozoriti širu javnost da osobe s invaliditetom nisu beskorisni ljudi. Financijska sredstva koja e Društvo sakupiti kroz ovu izložbe lanovi e iskoristiti za daljnje aktivnosti. Ovim putem Društvo multiple skleroze Meimurske županije zahvaljuje Dragutinu Kopasiu, ravnatelju bolnice, koji im je ustupio mjesto u Županijskoj bolnici akovec za njihov štand. (hz)

IZLOŽBENI prostor CZK-a, srijeda, 16. prosinca, 19 sati

Izložba Koraljke Kova U srijedu 16. prosinca u izložbenom prostoru Centra za kulturu u 19 sati otvorit e se izložba Koraljke Kova. Posljednjih nekoliko godina slikarica Koraljka Kova izlaže sve ubrzanijim tempom, predstavljajui pritom sve raznolikije rezultate svojih atelijerskih propitivanja. Osim samostalno, pojavljuje se na skupnim, grupnim ili “tandemskim” izložbama, odrješito prihvaajui nove umjetnike izazove, opravdano uvjerena kako e na taj nain proširiti, ali ne i poništiti, svoju individualnu poetiku i autorski proil. Isto tako, valja napomenuti kako se Koraljka Kova istovremeno podjednako intenzivno bavi i pedagoškim radom, tako da se barem dio tih inicijativa može shvatiti i kao testiranje vlastitih stvaralakih mogunosti u cilju eksplikacije kreativnog ina na njezinim predavanjima. Koraljka Kova roena je 1971. godine u Zagrebu. Završila je školu primijenjenih umjetnosti i dizajna, slikarski smjer u

UDRUGA gluhih i nagluhih Meimurske županije akovec

Izložba radova s likovne kolonije “Dobro je initi dobro” Udruga gluhih i nagluhih Meimurske županije akovec poziva lanove, umjetnike i ostale ljude dobre volje na izložbu umjetnikih radova s prve likovne kolonije “Dobro je initi dobro”. Sveano otvaranje je 17. prosinca u 16.30 sati u zgradi “Scheier” u akovcu. Izložba koja je prodajnog karaktera bit e otvorena i 18. prosinca od 9 do 13 te od 15 do 19 sati. Na sveanom otvaranju održat e se i prezentacija prvog asopisa “Fijolica”.

Zagrebu. Godine 1991. upisala je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, pedagoški odjel, slikarski smjer. Diplomirala je u klasi prof. Zlatka Kesera. Uz slikarstvo, bavi se pedagoškim radom i ilustracijom. lanica je HDLU-a od 1998. godine. Od 2008. godine lanica je ZUH-a. Aktivno izlaže od 1994. godine. Sudjelovala je na pedesetak kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu, desetak likovnih kolonija i radionica te u ostvarivanju projekata grupe “Dalekososi” i udruge “Punkt”.


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

FESTIVAL ŽGANEVIH ZAPISA U VRATIŠINCU

Zapisi se najbolje uvaju pjevanjem Veliki etnomuzikolog dr. Vinko Žganec rodio se u sijenju 1890. godine u Vratišincu, gdje je polazio puku školu. Za vrijeme školskih praznika 1908. godine, koje je provodio u rodnom Vratišincu, zapisao je prvu meimursku pjesmu “Megla se kadi, hajdina cvete”. Upravo je on na temelju meimurskih pjesama i baštine utjecao na pripajanje Meimurja hrvatskom narodnom korpusu i matici zemlji. Vratišinec je izuzetno ponosno na dr. Žganca i njegovu baštinu. Njegovo ime nosi kulturno - umjetniko društvo i škola. Dr. Vinko Žganec preminuo je 12. prosinca 1976. godine, a poiva na mjesnom groblju u Vratišincu.

Jelena Tisaj osvojila je velike simpatije publike

Vratišinari vjerno uvaju uspomenu na svog velikana i uspomenu na njegovu godišnjicu smrti te nekoliko godinu unazad organiziraju vrijednu manifestaciju - Festival Žganevih zapisa. Festival zapise airmira na najbolji mogui nain, pjevanjem starih meimurskih pjesama. Nakon što je godinama u središtu brojnih meimurskih kulturno - umjetnikih društava i udruga, posljednjih godina unutar kulturno - umjetnikih udruga i društava dogodio se pravi procvat pjevanja u muškim i ženskim vokalnim skupinama. Još jedan korak bliže njegovanju izvorne kulturne baštine. U Meimurju se nekada jako puno pjevalo u svim prigodama, u polju, na sveanostima

Plesaica KUD-a “Dr. Vinko Žgagec” obuena u zdulce i guzanicu

Vokalna skupina žena KUD-a Ivanovec u crkvi. Danas se tradicija pretoila u smotre i festivale. Tako je i ovogodišnji Festival Žganevih zapisa bio na tom tragu i okupio nekoliko vokalnih skupina koje su oživjele duh meimurske tradicije. Ponovno su se orile pjesme koje su se odavno nisu pjevale. Festival je otvorila Marija Tuksar - Micika, roena Vratišinarka, jednom od najpoznatijih meimurskih pjesama “Vuprem oi”, a zatim je pjevala i manje poznatu ali prekrasnu tužnu ljubavnu pjesmu o ljubavi okonanoj preranom smru “De su oni naši klineci rleni”. Po prvi put na Festivalu nastupio je Pjevaki zbor “Josip Vrhovski” s pjesmama “Zelena Dobrava” i “Sve kršanstvo je veselo”. Lijepo je bilo vidjeti da tradiciju pjevanja meimurskih pje-

sama nastavljaju i mladi. Pjesmu “Mura, Mura, globoka si voda ti” i Da smo se peljali” pjevala je djeja vokalna skupina HKUU-a Sveti Martin. Kulturno - umjetnika udruga Društvo žena Gornji Kraljevec dan starine doarala je ne samo starim meimurskim pjesmama “Slatko ime Jezušovo” i “Posadi mi šipek ružu”, ve i odijevanjem na starinski nain. U sklopu KUD-a Žiškovec djeluje muška vokalna skupina koja je otpjevala dvije pjesme: Koljansku za novu godinu i Na boru mi zapopeva ftiica. Vokalni ansambl Svjetlost župe Sv. Juraj na Bregu pjevao je pjesme “Pokotni mi Jezuš jabuku” i “Lepo je gledati”. Iz Molva je došao ženski vokalni sastav KUD-a Molve koje su otpjevale:

NA KAVICI u Matici

Božini koncert akovekih amatera Božini koncert akovekih amatera Ve tradicionalno, kao zajedniki božini dar, akoveki amateri i ove godine pripremili su božini koncert. Svaki na svoj nain, božinu e atmosferu doarati poznatim božinim pjesmama iz cijeloga svijeta. U programu sudjeluju

mješoviti zbor “Josip Slavenski” pod vodstvom Senke Bašek Šamec, Puhaki orkestar s voditeljem Ivanom Belovarijem, Big band s Marijom Jagecom, te Tamburaški orkestar “Meimurje” pod vodstvom Borisa Novaka.

Zdulci i guzanice KUD “Dr. Vinko Žganec” prikazao je publici novi repertoar i osvježio dio nošnji. Tri plesaice nosile su zdulce i guzanice, a na glavi imale ropce. Radi se o ženskoj odjei kakvu pamtimo iz odijevanja naših baka i prabaka. Zdulce, gornji dio odjee, nosile su starije žene do sedamdesetih godina 20. stoljea, a sitno nabrane suknje, guzanice, nosile su se u sveanim prigodama takoer tijekom prve polovice dvadesetog stoljea, a iz uporabe su izašle takoer negdje sedamdesetih godina prošlog stoljea. (BMO)

Novkoviev koncert 20. prosinca

U Matici na kavici rijei je bilo i o predstavljanu Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2010. Da podsjetimo, radi se o najopsežnijem kalendaru do sad, koji obuhvaa 692 stranice, 11 suradnika i 150 tekstova. Kolendar je tiskan u 2.500 primjeraka, a urednik Ivan Pranji, prof., istaknuo je kako njegova prodaja ide odlino, te da oekuju da e do Božia biti rasprodan. Ogranak je u studenom još potpomognuo predstavljanje dvojice autora Usorskoga književnog kruga, Ivice Budulice i Franje Bratia. Osim toga, lanovi Matice donijeli su odluku da se još više nego do sad ukljuuju u dogaaje vezane uz ouvanje narodne baštine.

Tribina , 17. prosinca, 20 sati Tribina , 17. prosinca, 20 sati

gram je vodio Dražen Mikulaj, tako da je izmeu glazbenih toaka publici ispriao životni put dr. Vinka Žganca. (BMO)

HNK VARAŽDIN – humanitarni koncert Borisa Novkovia

Obilježavanje važnih datuma treba bolje organizirati Na još jednoj kavici predstavnici Matice hrvatske ogranak akovec izvijestili su o svojim aktivnostima u studenom. Središnje zbivanje bilo je obilježavanje 345. obljetnice Nikole Zrinskog u Kuršanekom lugu, koje je po njihovoj procjeni prošla dostojanstveno i na razini koja dolikuje. No, ipak, maleno nezadovoljstvo izazvala je injenica da se istovremeno tragina Nikolina obljetnica obilježavala i u Donjoj Dubravi, a u akovcu komemorirali Vukovar i Škabrnja. Predsjednik akovekog ogranka Matice hrvatske prof. dr. sc. Stjepan Hranjec istaknuo je kako bi se ubudue ovakva obilježavanja trebala odvijati zajedniki i usklaeno u suradnji Matice, Županije, Zrinske garde i pojedinih opina.

Raca plava po Dravi i Lasi si je rudala. KUD “Katruža” iz Ivanovca, koji je i inicijator smotre “Pjesmarica našim mamica”, došao je na Festival Žganevih zapisa s muškom i ženskom vokalnom skupinom. Muška je pjevala Meni mama tak vele, a ženska vokalna skupine Moža nebrem dobiti, koju je publika zbog britkog humora u njoj jako dobro primila, a treu pjesmu “Marica se po akovcu šetala” otpjevale su zajedno. Jelena Tisaj iz KUU-a “Veseli Meimurci” otpjevala je Jarebica lepa ftica i Gorianec s Priloka se šeejo, te takoer osvojila velike simpatije publike. Festival Žganevih zapisa završio je nastupom domaina folklorne i tamburaške sekcije KUD-a “Dr. Vinko Žganec”, a pro-

Humanitarni koncert Borisa Novkovia koji je trebao biti održan u studenom u HNK Varaždin održat e se 20. prosinca. Podsjetimo, cilj ove akcije je ostvaren, te je nabavljen ultrazvuni aparat za Hitni prijem internog odjela bolnice Varaždin. Aparat su ve

DJEJA TRIBINA nedjeljom, dvorana CZKa, 20. prosinca, 16 sati

Dramski studio DaDa igra Žderavka Na Djejoj tribini nedjeljom u 16 sati u Centru za kulturu igrat e predstava “Žderavko ilitiga graha špeka i urke z makom” u izvedbi Dramskog studija DaDa i režiji Davora Dokleje. Žderavko je lik iz norveške narodne prie prema kojoj je pet žena u vrijeme žetve u polju našlo veliko jaje. Iz tog se jajeta izlegao djeak koji je u jednom zalogaju mogao pojesti sve što bi mu pripremile pa su ga prozvale Žderavko.

Glumci e nam kroz veselu igru uz pomo lutkarske animacije otkriti sve o zgodama i nezgodama ovoga velikog, gladnog ali marljivog i dobrodušnog mladia. Igraju: Klara Šari, Krešimir Kelin, Petra Bali, Anja Peni, Danka Brumen, Dinka Vojvoda, Mia Ištvanovi, Dorotea Novak, Lucija Megla i Nina Novak; scenograija i lutke: Marija Vugrinec. Trajanje: 30 minuta; za djecu od 5 do 10 godina.

uruili Marko i Marin Kelemeni iz poduzea Branka d.o.o. koje je bilo organizator ove humanitarne akcije, ravnatelju varaždinske Ope bolnice Dubravku Tršinskom. Novi termin zakazan je za 20. prosinac u HNK Varaždin, a ulaznice vrijede i za novi datum. (nš)


15. prosinca 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU božinu koncertnu sezonu otvorile Ivana i Marija Husar s Matijom Dediem

Marija Husar: Ivanino i moje vrijeme tek dolazi Ivana i Marija Husar imaju velike glazbene planove za iduu godinu

Odlinu uvertiru za blagdansko vrijeme dao je božini koncert Matije Dedia te Ivane i Marije Husar. U sat i pol repertoara imali smo prilike uti neke od najpopularnijih tradicionalnih božinih pjesama i pokoji hit u zanimljivim Matijinim obradama i savršenoj vokalnoj izvedbi sestara Husar. Kakav je koncert bio, dovoljno govori injenica da je publika u mnogim pjesmama sudjelovala pljeskom kao ritmikom pratnjom, a Jaltu, Jaltu ak i zapjevala. I dok nam je poznati sin još poznatijih roditelja Arsena i Gabi est gost u akovcu, Ivanu i Mariju nismo imali prilike uti ve neko duže vrijeme. Upravo smo zato iskoristili priliku da malo porazgovaramo s njima. • Ono po emu ste poznate jest da ste, za razliku od mnogih zvijezda koje samo u božino vrijeme sudjeluju u humanitarnim projektima, vi po tom pitanju angažirane cijelu godinu. Ivana: — S nama je to praksa kroz cijelu godinu. Nama smeta što se te stvari samo prakticiraju za blagdane. Smatram da potrebitih ima cijelu godinu, no ljudi se za blagdane nekako osvijeste pošto je vrijeme darivanja i vrijeme druženja s obitelji. Onda se nekako osjeaš dužnim, ako si taj sretnik koji ima obitelj i imaš što darovati i što primiti – da onima koji nemaju daš dio te svoje sree. Ja mislim da bi se trebalo darivati kroz cijelu godinu i kad god se može, odnosno da se pomaže na koji god nain se može. Ne mora to biti novac, to može biti znak pažnje. To može biti i neki prijatelj ili lan obitelji ili netko potpuno nepoznat. I ne treba se to na sva zvona objavljivati kao da je to nešto veliko. • Ovaj put pripremili ste zanimljiv repertoar za božini koncert. Rije je o pjesmama s Marijinog albuma ‘Plesni Boži’, predstavljenog poetkom prosinca. Marija: — Predstavljen je taj album, ali u akovcu je on zvuao nešto drugaije uz Matiju Dedia. Izveli smo pjesme koje se nalaze na albumu, a zbog organizatorice koncerta Albine koja je zaželjela da nastupimo s Matijom izveli smo božine pjesme, ali ne u klupskim aranžmanima kao što su na CD-u, nego u posebnim aranžmanima. Ivana: — Nama je bila praksa da sve ono što radimo s Matijom malo oplemenimo i uinimo drugaijim, pa ak i ako se radi o novom materijalu. Marija: — Što se originalnog CD-a tie, vrlo je interesantno uti

tradicionalne božine pjesme u zanimljivim i veselim aranžmanima, za što su zaslužni Baby Dooks iz Bolesne brae i Saša Mioi. CD se inae može kupiti na svim Tiskovim kioscima, po vrlo povoljnoj cijeni, jer smo ga zamislili kao božini poklon. Dakle, da si svatko tko ove godine želi nekoga darivati to može i priuštiti. Nije to neka velika cijena da se razmišlja hoeš li kupiti CD ili neeš. Ivana: — U ovom nepotrošakom stilu napravili su album. Mi sugeriramo da se ne troši puno na poklone, pa je Marija u skladu s tim ponudila i album.

Puno projekata u narednoj godini • Na estradi ste ve jako dugo, neemo otkrivati koliko je to ve godina. Od Zvjezdica, preko Divasa, do solo karijera. Jeste li zadovoljne kada pogledate unatrag? Marija: — Ja mislim da Ivanino i moje vrijeme tek dolazi i da nismo doživjele onaj pravi vrhunac. Glazba je prekrasna i predivna zbog toga što se u njoj

možeš razvijati i nema granica. Mi svoje granice još ne vidimo i imamo pred sobom puno ideja i projekata koje namjeravamo realizirati što kroz sljedeu godinu, što kroz godinu iza. To je ono što nas veseli i ispunjava, da svaki put možemo ponuditi nešto novo našoj publici. Ivana: — Ja sam zadovoljna s karijerom jer smo uspjele i publiku i glazbenike oko sebe uvjeriti da se kod nas zaista radi samo o glazbi, a to mislim da je u današnje vrijeme malo teži potez. • Možete li nam otkriti malo detaljnije te svoje budue planove? Hoe li to biti na tragu vašeg albuma ‘Familija’ ili nešto sasvim drugaije? Ivana: — Ja namjeravam u skorijoj budunosti poeti snimati svoj studijski album. Zamišljen je kao klupski, u R’nB aranžmanima, jer ga želim snimiti brzo, a to je i glazba u kojoj ja najbolje plivam. Uz dobru ekipu kao što su to moji dosadašnji suradnici Baby Dooks i Saša Mioi sve to je i užitak. Vjerojatno e se tu nai još novih producenata, i mislim

Aranžmane za božine pjesme na akovekom koncertu napravio je Matija Dedi

Tajna dobrog braka • Kako vi pomirujete poslovne obaveze i obitelj? Ivana: — Ja sam u zadnje etiri godine svoju karijeru stavila u nižu brzinu i više se posvetila obitelji. Nisam zapostavila karijeru, niti sam zapostavila glazbu jer je ona sastavni dio mene i mislim da ne bih mogla živjeti bez svog posla, ali tu su mala djeca i neminovno je da sam sa svojim fokusom više na njima nego na poslu. Sada su oni ve malo narasli i bit e jednog dana veliki, pa e njihova mama ponovno moi ubaciti u petu brzinu. da e se to vrlo brzo ali i dobro odraditi.

Ni na što se ne pristaje samo zbog novca • Obje ste svojedobno sudjelovale u reality showovima, Ivana u Showtimeu, Marija u Pjevanju sa zvijezdama. Jeste li to napravile zbog dodatnog izvora novca, ili je to bilo zbog vlastite promocije ili sve skupa? Ivana: — Ja ne mogu ni na što pristati iskljuivo zbog novca. Ideja mi mora biti dobra i sjesti na pravo mjesto. U kompromisima sam prilino stroga. Smatram da su i Showtime i Zvijezde pjevaju dva veoma zdrava showa, jer se tu ne radi o prodavanju neije intime. U prvom sluaju radi se o pronalaženju mladih talenata i pružanju šansi mladim talentiranim ljudima da dou po svojih pet minuta. Ne vidim ništa loše u tome, dapae, to podržavam. A što se tie Zvijezde pjevaju, to je stvarno zabavno i ljudi su nas sve konano mogli

Marija: — Ako Bog da, ja se nadam da e uskoro stii nekakva prinova. Stvarno bih željela to. • Obje ste u braku, jedna nešto duže, druga krae. Koja je, po vama, tajna dobrog braka? Ivana: — Tajna bilo kojeg suživota, koji je užasno važan, jest da jedni drugima ugaamo. I onda ne možete faliti. Moderne žene danas odgajaju da misle više i na sebe, prvo studij, pa onda posao, a muškarac traži da ga doeka ruak i opeglan veš. Tu onda dolazi do nekakvih sudaranja i ljudi se krenu iz banalnih vidjeti u lijepim haljinama kako pjevamo lijepe pjesme. Neke su se pjesme izvukle iz naftalina i ponovno postale hitovi, što je super. Marija: — Mislim da je to prekrasan show isto kao i Plešimo sa zvijezdama. Ono što je interesantno kod tih showova je da se iskljuivo radi o glazbi. Opet. Opet se radi o glazbi i opet smo mi tu u službi glazbe. Ono što ljudi možda ne vide jest da je to sve inae mukotrpan rad. Dakle, od nekakvog amatera izvui najbolje što može i na njega prenijeti nekakvo znanje, to nije lak zadatak. Stvarno se ovjek tu namui, tako da su i ti honorari televizijski koje dobivamo mali za uloženi trud i rad svih nas. To su svakodnevne probe po pet – šest sati, tako da je to jako mukotrpno, a u tom periodu onda trpi naš posao i obitelj.

Želje za novu 2010. godinu • Godina se bliži kraju, kakva su oekivanja za 2010.?

Ljudi nisu susretljivi prema osobama s odreenim hendikepom Koncert je organizirala dvadeset i devetogodišnja Albina Žnidar, vlasnica tvrtke za organiziranje dogaaja, inae po struci profesorica rehabilitatorica. Treba rei da je Albina slijepa, no to je nikad nije sprijeilo da pokušava dosi svoje ciljeve. Tako je srednju školu završila u državi Missouri u SAD-u, a diplomu profesora rehabilitatora stekla je završetkom Edukacijsko - rehabilitacijskog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu. Ipak, ve po završetku fakulteta javile su se prve prepreke, tako ona

dulje vrijeme nije mogla nai posao zbog svog hendikepa. Sada se trudi sama probi, a jedan od uspjeha je i ovaj koncert koji je organizirala zbog velike ljubavi prema glazbi i promicanja kvalitetne glazbe na ovim prostorima. Mlada žena jakog duha koja može bi inspiracija drugima i bez hendikepa, no, to ne znai da joj ljudi u njenim naporima ne otežavaju cijelu stvar. - Ja se nadam jednog dana bi nekome inspiracija. Samo predlažem da to ne bude još sad jer je još puno toga preda mnom. Meni je

ovo prvi vei projekt, a da sam znala koliko e prepreka bi, i to prepreka isto birokratske prirode, ne bih ulazila u tako što. Moram prizna da ljudi nisu susretljivi prema osobama s odreenim hendikepom, ako te osobe žele bi u ravnopravnom položaju na tržištu rada. Na svu sreu, imala sam oko sebe divne ljude koji su mi pomagali. A još kad znam da se i publika odazvala koncertu, za mene je to pun pogodak i više me ništa ne može pokolebati i više se neu sjea svih ružnih trenutaka koji su me šokirali, kazala je Albina.

Koncert je organizirala Albina Žnidar, sa željom promicanja kvalitetne glazbe na ovim prostorima

razloga meusobno ranjavati. Zapravo ulazimo u brak s nekakvim oekivanjima, a mislim da to nije dobro. Tajna je da nemaš oekivanja, ugaaš voljenoj osobi i da naeš nekog tko e to moi podnijeti, odnosno uzvratiti istom mjerom. Marija: — Da naeš nekog tko e biti zahvalan i tko e znati cijeniti ono što ima. Prvenstveno je bitno da se ljudi poštuju, da se podržavaju, a naravno na prvom mjestu je ljubav. Ako je ljubav zdrava i iskrena, onda sve ovo ostalo dolazi na svoje mjesto. To bi trebao biti pravi put. Marija: — Da e biti bolja od 2009. godine i da neemo svi biti tako deprimirani i u tom ozraju recesije. Ivana: — Da emo se nauiti živjeti u ozraju recesije i konano postati normalni. • Kako ete provesti blagdane? Radno? Marija: — Neemo, provest emo ih u krugu obitelji. Ivana: — Dakle, radno. (smijeh) Marija: — Bit e to druga vrsta posla. Ivana: — Nazovite me 26. prosinca, vjerojatno u biti negdje u nesvijesti. (smijeh) • Koja je najljepša želja koju vam je netko zaželio za blagdane i što biste vi poželjeli drugima? Ivana: — Ja stvarno želim ljudima da ponu uživati u stvarima koje su oko njih na onaj pravi nain. Da ne žmire na lijepe stvari koje se ine kao sitnice, a onda kada ih nema shvatimo koliko su bile prekrasne i koliko smo vremena potrošili na one nebitne loše stvari u životu. Htjela bih da ljudi progledaju i to vide, da vide ljude oko sebe, da se ponu diviti malim stvarima i mislim da e im život biti puno bolji, plemenitiji i kvalitetniji. Marija: — Ja bih svima htjela poželjeti da, makar se sve inilo crno, budu i dalje veseli, da pronau svjetlost u svom srcu i da se raduju. Onda sve ove ružne stvari nee izgledati toliko crne. I, naravno, da budu prema svojima bližnjima dobri jer život je kratak i nikad se ne zna kad možeš izgubiti voljenu osobu, a onda kasnije žališ. Ja svima želim da žive u ljubavi i zajedništvu. (mn, foto: Z. Vrzan)


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KNJIGA TJEDNA: Ulica nevjernih žena Milane Vukovi Runji

V.B.Z. preporuuje

Bruno Šimleša otkriva kako kreirati istinsku sreu Srea je nadohvat vašeg srca i uma. Raširite krila i prepoznajte zakone života ispisane baš za vas! Ova škola ima najambicioznije mogue gradivo i najuzvišeniji cilj - ona vas želi nauiti kako da živite sretno! Kako da doista živite, a ne samo preživljavate. U ovoj ete školi nauiti kako da svoj život ne shvaate kao generalnu probu, ve ga živite vrhunski punim pluima. Od vas tražim samo jednu stvar. Kad ve imate ove stranice pred sobom, poklonite im priliku da uu u vaše umove i srca. Neete uzeti najbolje od nje ako je samo itate. Molim vas da ozbiljno shvatite savjete iz knjige, nemojte ih odbaciti prije nego što ih testirate, budite uporni i otkrit ete da doista možete živjeti život svojih snova! Ako su vam suene najviše visine, šteta je ne letjeti. Dragi moji, uživajte u kreiranju svojih krila! Bruno Šimleša roen je u Bjelovaru 1979. godine, mladi je hr-

15. prosinca 2009.

O zdušnom “trošenju” izvan brane ložnice Parodinost, poigravanje autobiografizmom, citatnost, otklon u bajkovitost i antastiku, erotika - temeljne su znaaj-

O autorici vatski pisac, koji na sebi svojstven i originalan nain iznosi osnovne životne istine i budi u ovjeku želju da dosegne najviše visine duha i ljubavi. Do sad je objavio etiri knjige: “Sudbina duše” (2001.), “Hvala ti, ljubavi” (2003.), “Savršenstvo kreacije” (2007.) i “Škola života” (2009.). Šimleša je ovaj etvrtak gost akoveke knjižare V.B.Z. u kojoj e promovirati svoju najnoviju knjigu, ovu koju vam sada poklanja V.B.Z.

Milana Vukovi Runji roena je 1970. u Zagrebu. Na Filozoskom akultetu magistrirala je književnost. Objavila je deset knjiga poezije i proze. Piše za novine i asopise. Godine 2005. dobila je nagradu “Kiklop” za uredniki rad u nakladi Vukovi & Runji.

ke proznog opusa Milane Vukovi Runji, koje nisu izostale ni u njezinom romanu “Ulica nevjernih žena”. On je ironina ruralno ambijentirana inaica chick-lita, suvremena “Seks i selo” bajka o grupi žena razliitih generacija i sudbina, a koje sve meusobno dijele jednu osobinu - sve su one vrlo sklone preljubu. Osim seksualnim eksperimentiranjem onkraj granica brane ložnice, otpor patrijarhalnom društvu Vukovi Runji u ovome romanu apostrofira i kroz motiv ženskog samoostvarenja kroz umjetniko, odnosno spisateljsko stvaranje. Ovaj roman logino se naslanja i nadovezuje na dosadašnji pjesmotvorni, prozni ali i kolumnistiki rad te zagrebake spisateljice i urednice u vlastitoj izdavakoj kui. Naime, osim što se, baš kao i u prijašnjim romanima i kratkim prozama, poigrava autobiografizmom, ona i u novome romanu kombinira ali i parodira cijeli niz književnih žanrova. Ono što najizrazitije povezuje sve Milanine proze jest otklon u bajkovito, snovito i udesno. Dok su njezini romani “Seuso” i “Revolver” imali vrsta abularna uporišta u krimipriama, od kojih bi se radnja potom raspršivala u raznim

smjerovima (i žanrovima), ovome romanu osjetno nedostaje upravo jedna takva abularna osnovica, pa rukopis ostavlja dojam pretjerane razbarušenosti i raspršenosti. “Ulica nevjernih žena” zapravo je pria o Vrapanskom odvojku, slijepoj ulici zagrebake perierije smještenoj u neposrednoj blizini stenjevake umobolnice, ulici u kojoj svoje živote provode mnogobrojne žene razliitih generacija i sudbina, a koje sve meusobno dijele jednu zajedniku osobinu - sve su one vrlo sklone preljubu, svejedno bile udane ili ne, i sve su barem jednom (ali ipak naješe više puta) “spavale” s Robertom, patuljkom zelene brade i nenadmašne potencije. Kroz priu nas vodi neimenovana pripovjedaica koja u ispovjednom tonu, uz mnoštvo digresija, abularnih skretanja i asocijativnih meandara, izlaže svoju i životne prie svojih sumještanki. Pripovjedaica ne poštuje kronološki slijed dogaaja jer, kako na jednom mjestu citirajui Kanta kaže, “prostor je orma vanjskog osjeaja, a vrijeme unutarnjeg, što znai da postoje samo osjeaji, a ostalo su tek mreže za njihovo hvatanje”.

U Vrapanskom odvojku vrijeme sporije protjee, stanovnici su pošteeni stresnosti urbanog života u speedu, a autorica kao da se trudi stvoriti mistinu ruralnu opreku užurbanosti i zaposlenosti. Žene Vrapanskog odvojka odaju se seksualnom konzumerizmu, redovito se i vrlo rado i zdušno “trošei” izvan vlastite brane ložnice. Iako prevladava žanr bajke, autorica pojedine dijelove rukopisa piše u obliku kronike, a takoer se koristi i elementima horora, ljubavne drame i erotskog štiva.

ALBUM TJEDNA

akoveka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporuuje: Knjige za djecu:

Knjige za odrasle:

Autori razni: Božine prie Ivanka Borovac: Ljubavne muke jednog Luke Autori razni: Prirunik o seksualnom odgoju

Bekim Sejranovi: Nigdje, niotkuda Paul Alexander: Salinger Olja Savievi Ivanevi: Nasmijati psa

Dunja Knebl - “Spevala mi papiga” ovom žanru iskljuivo izvoznu namjenu, da se razumijemo. Nastavljajui suradnju s prethodnog, hvaljenog i nagraivanog albuma “Kite i kitice”, glavni Dunjin suradnik i producent je Danijel Maoduš. Svirajui na veini prateih instrumenata, napose gitara, on je ovom prilikom proširio asortiman i na elektrinu gitaru, koja ve od prve skladbe veoma spretno i uhu ugodno plete svoju nenametljivu a naglašenu glazbenu kulisu. Naravno, flauta je neizostavna u Dunjinim muzikim vezovima (Tatjana Bijeli), kao i elo (Stanko Kovai), te bub-

WEB preporuka

Glazbena-garaza.com Ako ste se ikada pitali gdje se na netu okupljaju glazbenici, odgovor je: Glazbena-garaza.com. Naravno da ovo nije jedini portal koji okuplja glazbenike, ali smatramo da se radi o izuzetno kvalitetnom i, što je zanimljivije, po dizajnu jako ugodnom portalu. Na naslovnici možete pregledati novosti iz glazbenog svijeta, najave novih albuma i slino. Prava uloga ovog portala otkriva se odabirom kategorija “Glazbenici” i “Bendovi”. Tako

vam na raspolaganju stoji prikaz registriranih glazbenika, kao i registriranih bendova. Izuzetno dobra stvar, naroito ako vas zanima više inormacija o pojedinom bendu ili biste htjeli stupiti u kontakt s nekim od glazbenika. Od ostalog sadržaja tu su “Forum” i “Intervjui”. Ova zadnja kategorija donosi, kao što joj i sam naziv govori, intervjue s poznatim i nepoznatim glazbenicima i bendovima. Neki od intervuja popraeni su i videozapisima spotova.

Ve deseti album ove dame eterina glasa ne donosi ništa novo u njezinu upornom i pasioniranom prebiranju po hrvatskoj narodnoj pjesmarici, i dalje tražei naslove iz manje poznatih kajdanki uglavnom sjeverne Hrvatske. U tom nema ništa loše; naprotiv, Dunjino zadiranje u hrvatsku glazbenu narodnu baštinu može se okarakterizirati kao uistinu idealan izvozni glazbeni proizvod (engleski natpisi na knjižici CD-a to podupiru), bez da banalizira svoj sadržaj. Jer, Dunja Knebl je svjetlosnim godinama daleko od pukog prepisivanja starih šablona, unosei u stare napjeve ne samo duh novoga vremena, ve i autorski stav i prepoznatljivost, punou i širinu koja od “narodnog” ini “autorsko”. Pritom i tim više, nipošto ne pridodajem

Popis pjesama 01. Pisala je draga 02. Štimala je majka 03. Vu Bosni 04. Neem tebe niti tvoje ruže 05. Spevala mi papiga 06. Po nebu su zvijezde sjale 07. Dva se dragi ljube 08. Prejdem goru 09. Ružmarin je precvel; 10. Da bi ja preplaval 11. Ivanova ljuba 12. Najnika 13. Faculet

njevi i cajon (Nenad Kovai). Bitni doprinos dali su Aleksandar Jovevski na kavalu, te posebno Hrvoje Nikši na melotronu, neobino toplom instrumentu, ranoj varijanti sintisajzera, koji su u devedesetima, nakon estog korištenja tijekom zlatnog doba psihodelije, reafirmirali bendovi poput Mercury Rev. Sav taj mali orkestar, potpomognut još vokalnim gostovanjem mlade zagrebake kantautorice Nikoline Romi (na Dva se dragi ljube), stvorio je kompaktnu glazbenu priu, koja bi se po atmoseri mogla svrstati uz bok najboljim ostvarenjima suvremene americane.

Dovoljno daleko, dakle, od pukog prezentiranja baštine kakvo njeguje jedan Lado, kao i od autorsko - izvoake samodopadnosti, te još dalje od zabavnjake eksploatacijske bezonosti, Dunja Knebl isporuuje još jedan dosljedan set pjesama za istinske zaljubljenike u ovu vrstu glazbe. I neizostavan dio košarice za svakoga dobronamjernog prouavatelja – nazovimo to – hrvatskog zvuka, otpuhujui sve one Dukate, Škore, Barune, Lampaše i ostale brzopotezne, potrošne nebitnosti koji se u masmedijima tako esto svrstavaju pod pozitivnim prefiksima pojma “narodno”. (Toni Matošin, soundguardian.com)


15. prosinca 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Avatar akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

Više od deset godina nakon svoga posljednjeg ilma Titanic, koji je postao najvei hit u povijesti ilmske industrije, James Cameron vraa se redateljskoj stolici i donosi nam ilm Avatar. Pria je to o bivšem marincu koji se kao avatar ljudskog uma u vanzemaljskom tijelu nae rastrgan izmeu dva svijeta u oajnikoj borbi za vlastito preživljavanje te za opstanak lokalnog stanovništva ...

Koristei potpuno novu, revolucionarnu tehnologiju kompjutorske animacije, okoliš i likovi se pretvaraju u otorealistine trodimenzionalne prikaze koji e gledatelje prenijeti u nezaboravan vanzemaljski svijet bogat nevjerojatnim prizorima, stvorenjima i likovima ... Trajanje: 166 minuta. Preporuujemo starijima od 15 godina.

Sumrak saga: Mladi mjesec

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene. Kažu da je zabranjeno voe najslae, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pria zapoinje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladiem iz Berlina. Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priskae nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati kui. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvijea i kree se zahvaliti ženi koja mu je pomogla. Ubrzo se njih dvoje upuste u romantinu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati suenje ratnim zloincima iz Drugog svjetskog rata. Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zloine....

LJUBAVNICI Realistina ljubavna drama o mladiu rastrganom izmeu žene koju želi i žene koja ga voli. L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmatini, no depresivni mladi koji se vraa natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susree dvije žene. Jedna je njegova egzotina i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), kerka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlui za Sandru, pa Leonard mora donijeti konanu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

“Zak i Miri snimaju pornofilm” je: 1. komedija 2. horor 3. ratni film

romantina horor fantazija Režija: Chris Weitz Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner, Ashley Greene Robert Pattinson i Kristen Stewart u ulogama besmrtnog vampira i mlade tinejdžerice koji se zaljubljuju i ruše sve granice i predrasude, svojom savršenom glumakom kemijom osvojili su milijune gledatelja širom svijeta, a film „Sumrak“ je postao instant klasik. Ove godine Sumrak saga se nastavlja filmom „Mladi mjesec“. U gradiu Forksu za Bellu Swan sve je savršeno: u vezi je s Edwardom, svojom najve-

om ljubavi, a uskoro upoznaje i njegovu obitelj vampira – Cullenove. Nakon roendanske zabave koja krene po zlu, Bella e se suoiti sa sudbinom … „Mladi mjesec“ još je napetiji film od svog prethodnika, koji e gledatelje oduševiti vizualnim stilom, odlinim glumakim izvedbama i nevjerojatnom bezvremenskom ljubavnom priom za sve generacije! Trajanje: 131 minuta.Preporuamo starijima od 12 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 15.12. 18.00 i 20.15 SUMRAK

SAGA: MLADI MJESEC

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Kolari, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

romantina horor antazija

l. br: _______________________________

srijeda, 16.12. Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

18.00 i 20.15 SUMRAK

SAGA: MLADI MJESEC romantina horor antazija

etvrtak, 17.12. nema filmske predstave

petak, 18.12. nema filmske predstave

subota, 19.12. 17.30 i 20.30 AVATAR

AVATAR

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otkaene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnošu i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže usklauje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane pone ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju kui u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

MARLEY I JA Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti majinske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti. Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjenanja, mladi brani par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jennier Aniston), odluuje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapoeli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kreu u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Inae se John i Jenny slažu odlino, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvui kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

1.

MUEN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHAI NA VALOVIMA

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KUA NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

akcijski SF spektakl Režija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Sam Worthington, Michelle Rodriguez

nedjelja, 20.12. 17.00 i 20.00 AVATAR akcijski SF spektakl

ponedjeljak, 21.12. akcijski SF spektakl

DOM KULTURE PRELOG

10. SIROE

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

17.00 i 20.00 AVATAR

subota, 19.12., nedjelja, 20.12. nema filmske predstave

Radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BOŽINI KUTAK: Ove godine ukrasite sve prostorije u svom domu

UREDSKE zabave što trebate izbjegavati

Vratite se na posao nakon uredske fešte uzdignute glave Poelo je doba godišnjih božinih zabava s kolegama s posla, prilika za neformalno druženje s ljudima s kojima provodite veinu dana. Ovo može biti vaša prilika da se pokažete u najboljem svjetlu, da budete zabavni, duhoviti, ali i prilika da se osramotite, pa evo nekoliko stvari na koje trebate obratiti pozornost. 1. Nemojte odbiti poziv na uredsku zabavu. Ako vam se ve i ne ide, pojavite se barem na pola sata. 2. S druge strane, nemojte ostajati zadnji do jutra da vas pometu van. 3. Nemojte misliti da se ne morate ponašati profesionalno na zabavi. Vaši e kolege dobro zapamtiti vaše ponašanje, bilo ono dobro ili loše. 4. Nemojte lertovati ili zavaati kolege. Možda e vam se neki od njih sada initi mnogo privlanijim, ali imajte na umu da uredske veze i pogotovo veze za jednu no s kolegom s posla mogu biti katastrofalne. 5. Nemojte se odjenuti provokativno. Naravno, možete obui nešto sveanije, ali neka to bude prikladno za poslovne prilike. 6. Ne pretjerujte s alkoholom. U pijanom stanju bi mogli napraviti nešto što ete kasnije požaliti, zato budite umjereni. I, osobito važno – ne sjedajte za volan ako ste pili alkohol. 7. Ne dosaujte kolegama priama o poslu i ne optereujte ih svojim poslovnim problemima. Uredske probleme ostavite u uredu. Iako se radi o poslovnoj zabavi, naglasak stavite na zabavu i opustite se. Budite pozitivni! 8. Ne ogovarajte kolege i ne traajte. Samo zato što se netko nije pojavio na fešti, nije razlog da ga ogovarate. 9. Prije nego dovedete partnera sa sobom na zabavu, raspitajte se radi li se o zabavi iskljuivo za zaposlenike ili možete i nekog dovesti sa sobom.

Dekoracije mogu dati pravi osjeaj Božia Veselite li se Božiu posebno ove godine? Ako je tako, onda vjerojatno ne možete doekati da stigne. I dok je nemogue ubrzati vrijeme, ono što možete je svom domu dati malo blagdanskog duha i prije nego što se to inae radi. Tko vam brani, vi svoj dom za Boži možete ranije ukrasiti. Kad govorimo o dekoracijama za Boži, velika veina nas odlui se na kienje samo jedne prostorije u domu, i u pravilu je to ona prostorija u kojoj se nalazi božino drvce. Ako volite Boži, ne biste se trebali ograniiti na samo jednu prostoriju. Ovih blagdana pokušajte duh Božia uvesti u sve prostorije u vašem domu.

Znai, nakon što ukrasite dnevnu sobu ili neku drugu sobu u kojoj obino držite bor, vrijeme je da se posvetite drugim sobama. Možda zvui udno, ali sljedee se usmjerite na drugu po redu najposjeeniju prostoriju – kupaonicu. I u kupaonici u ove dane ima mjesta za duh Božia. To ne mora biti nešto veliko. Nabavite runike s božinim uzorkom, gel za tuširanje ili mirisne svjeice sa “zimskim” mirisima, zamijenite obine zavjese za tuš s onima s uzorkom Djeda Mraza.

Ukrasite i kuhinju i spavae sobe Kuhinja je još jedna prostorija koju možete lako i efektno oki-

titi ukrasima, i to za malo potrošenog novca. Na primjer, možete kupiti božine kuhinjske krpe, podmetae za aše, kuhinjske rukavice, aše ... Ako vam novac ne predstavlja problem, danas ve možete i kuhinjske aparate s tematikom Božia, ili pak cijele setove posua. I spavae sobe možete dekorirati, posebno djeje. Ono što djeca vole jesu božina svjetla, pa ih tako neka ne skidaju ni ostatak godine. Kupite malene lampice (jednobojne ili u boji) koje se sada mogu svugdje nabaviti i za mali novac. Objesite ih po sobi ili samo na prozore. Ovo e im deinitivno pomoi da se užive u blagdansku euforiju. Ono što još možete napraviti jest da im na prozore polijepite ukrasne prigodne naljepnice ili da na zid objesite sliku s božinom tematikom. Isto možete uiniti i u svojoj sobi.

Ovog Božia dajte si oduška Uz kienje prostorija u svom domu, okititi možete i van njega – dvorište ili balkon. Božine lampice po drveu ili balkonu mogu svima pokazati

cijeli svoj dom. Ako to volite ili želite barem isprobati, ne dajte se smesti, ma što god tko rekao. Ovog Božia dajte si oduška, pa makar i pretjerali u svemu. Barem ete se odlino zabaviti. A ako pak ste više minimalistiki tip, i to je u redu. Za neke je jednostavno božino drvce sve što trebaju kako bi osjetili ar Božia. kako Boži ove godine slavite u velikom stilu. Ako želite ii još dalje, gotovo u svakoj se trgovini mogu pronai dekoracije za vrt – od malenih, preko velikih pa sve do golemih Djeda Mrazova, snjegovia, sobova ... Pa sad, što volite i što si možete priuštiti to izaberite i svima u susjedstvu pokažite svoj božini duh. Sve ovo navedeno neki su od naših savjeta kako ukrasiti

OPTIKA OPTIK KA BRILJANT BRILJ JA

Neka vaš sat bude poseban U blještavilu novogo odišnje noi sve e oi godišnje bi ti uperene u biti u sat. Hoe li b biti i u vaš???  akovec ve petnaest go odin ima takvo mjesto godina – Optiku Op O i satove Briljant. Preporuamo da razgledate i nešto izaberete iz bogate ponude od preko 800 modela vrhunskih satova. Optiku Briljant najlakše je predstaviti kao obrt s petnaest godina rada na podruju naoalne optike, što znai izrada i servis sunanih i dioptrijskih naoala, te proda-

RECEPT tjedna

PRAKTINI SAVJETI

Zimski kolaii sa suhim voem, zobenim pahuljicama i bademima

Iskoristite stare pletene košare

Sastojci - 100 g suhih marelica, sitno narezanih - 50 g suhih jabuka (može posluži i smrvljeni ips od jabuka) - 50 g grožica - 150 g zobenih pahuljica - 80 g maslaca - 80 g meda - 1 jaje - malo soli - malo cimeta - malo mljevenih klinia - 50 g kokosovog brašna - 50 g badema narezanih na ploškice ili štapie - 50 g krupno nasjeckanih pistacija - 45 oguljenih badema za ukrašavanje

Priprema jela U posudi pomiješajte marelice, jabuke i grožice te sve zalijte s 2 dl vrue vode. Poklopite i ostavite da stoji nekoliko sati, najbolje preko noi. Popržite zobene pahuljice u velikoj tavi bez masnoe. Prebacite ih na tanjur i ostavite da se ohlade. Miješajte maslac i med na umjerenoj temperaturi da se otope. Prelijte u zdjelu i ostavite da se ohlade.

Zatim dodajte jaja i miješajte da se zapjeni. Dodajte zaine, kokosovo brašno i bademe. Dobro ocijedite namoeno voe te dodajte smjesi. Pokrijte lim papirom za peenje. Uz pomo dviju žliica oblikujte hrpice smjese na limu (žliice namaite u toplu vodu da se smjesa ne lijepi). Na svaku hrpicu utisnite badem. Pecite 20 - 25 minuta na 180 stupnjeva.

Stare pletene košare i košarice ne morate baciti ve ih možete obnoviti i dobro iskoristiti za spremanje raznih stvarica. Za poetak ih možete obnoviti bojom iz raspršivaa u skladu s bojom vašega kuhinjskog ili blagovaonskog namještaja, ovisno gdje ete ih držati. Tako osvježene košare mogu vam služiti kao ukras, ali i za spre-

ja svih vrsta kontaktnih lea lea. Poseban program u Briljantu su satovi i modni nakit vrhunskih modnih dizajnera te proizvoaa satova, posebno marke LONGINES koju zastupaju za itavu sjeverozapadnu Hrvatsku. Posjetite prodavaonice Briljanta na adresama Zag rebak a 87 (Mercator) i Kralja Tomislava 24 (u pješakoj zoni), i poklonite sebi, ili svojim najmilijima ponešto iz bogate kolekcije od preko 800 modela vrhunskih satova ili

manje voa, kljueva, epova, plastinih vreica i svega onog što inae nema pravo mjesto.

modernog modnog nakita kita, vrhunskog dizajna i kvalitete. Briljant e u božino vrijeme darivanja opet ui s velikim popustima i akcijama koje e zasigurno razveseliti sve kupce. U Briljantu su posljednjih par godina razvili vrlo realan odnos izmeu cijene dobivenog proizvoda i usluge, što je prepoznato i izvan granica, pa je Briljant postao jedna od vodeih optika za rubna podruja Slovenije, Austrije i Maarske. (SZ, ZV)

Zašto ugraditi kuni alarm? Jedno vjerovanje kaže: “Postavimo li alarm, provalnici e znati da u kui imamo i uvamo nešto v r ije d no! ” K r ivo. Provalnici znaju da e u svakoj kui nai nešto vrijedno, s alarmom ili bez njega. A sada o injenicama. Prvo, provalnici ne vole kue (stanove) saalarmom, pa je broj pokušaja i uspješnih provala u domove bez alarma nekoliko puta vei nego u one s alar-

mom. Drugo, dobar alarm samo je dopuna dobrim vratima, dobrim prozorima i dobrom stanaru koji zakljuava dobre brave. Važan imbenik alarmnog sustava je i buka koju stvara, jer ako ništa drugo buka dezorijentira i ometa provalnika. Svaka je zaštita korisna jer e provalnik, ako uoi da imate takav sustav, shvatiti da mu je lakše provaliti nekome tko nema takvu zaštitu.


TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa

05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje: Kosa i vlasište 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Na vodenome putu 3: Norveška - Brzom linijom, dok. serija 11.10 Trea dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živje zdravije 12.32 Oprezno s anelom, telenovela 13.20 McLeodove keri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.30 Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Snow Queen Trophy vinjete 20.02 Vrijeme 20.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.06 Predsjedniki izbori 2009. bonusi 20.25 Potrošaki kod 21.00 arolije letenja: Nebeski jahai - povijest helikoptera, dok. serija 21.55 Proces 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Predsjedniki izbori 2009. bonusi 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Na rubu znanos: Jezerska udovišta 01.05 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.50 Ksena - princeza ratnica, serija 02.30 Dr. House, serija (12) 03.15 Potrošaki kod 03.45 Proces 05.05 Oprezno s anelom, telenovela

Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr: Crtana serija Vitaminix Luckaste paje pustolovine arobna ploa 2 Platno, boje, kist Kratki spoj Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Vip Music Club Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - slalom, 1. vožnja Neukrova ljepota, serija Hugo i Josen, (Uloge: Fredrik Becklen, Marie Öhman; Scenaris: Kjell Grede i Maria Gripe (prema romanima Marije Gripe); Redatelj: Kjell Grede) Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - slalom, 2. vožnja Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr: Crtani lm Vitaminix Luckaste paje pustolovine arobna ploa 2 Emisija za djecu Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos: Jezerska udovišta Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sunano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Dr. House, serija (12) Flyboys, (Uloge: Sco Franco, Jennifer Decker, Jean Reno, Marn Henderson, Philip Winchester, Abdul Salis, David Ellison; Scenaris: Phil Sears, Blake T. Evans i David S. Ward (prema prii Blakea T. Evansa); Redatelj: Tony Bill) Porotnici, serija Kraj programa

05.20 Pink Panther, crtana serija 05.35 SpužvaBob Skockani, crtana serija 06.00 Mi y, animirana serija 06.25 Punom parom, kulinarski izazov 06.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 07.25 Pod ism krovom, hum. serija 07.55 Dadilja, hum. serija 08.25 Malcolm u sredini, hum. serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Rat u kui, hum. serija 11.45 Exkluziv, magazin 12.35 Veera za 5, lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod ism krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum.

01.00 01.50

21.40 21.52 21.55 22.45

19.08 19.30 20.05 21.00

18.00 18.17 18.20 18.47

17.05

15.00 15.15 ---------------------15.35 15.50 16.20

13.50 14.15

12.55

10.45 11.30

09.15 09.50

07.05 07.25 07.50 ---------------------08.10 08.25 08.35 08.50

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NEIL DIAMOND 01.00 NONI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:40 Nova lova, TV igra 10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Naši najbolji dani, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Casper, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Djed Mraz se ženi, božina komedija 22:55 Vijes 23:10 Zakon brojeva, serija 00:10 Seinfeld, serija 00:40 Televizijska posla, serija 01:10 Ubojita Jane, serija 02:10 Nova lova, TV igra 03:10 Policijska pravda, triler 04:50 Zakon brojeva, serija 05:35 Lude 70-e, serija 06:25 IN magazin 06:55 Kraj programa

serija Rat u kui, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Izgubljeno blago Grand Canyona, (avanturiski, 2008.; Redatelj: Farhad Mann; Uloge: Michael Shanks, Shannen Doherty, JR Bourne, Toby Berner, Heather Doerksen, Duncan Fraser) 21.40 Dragulj s Nila, (avanturiski, 1985.; Redatelj: Lewis Teague; Uloge: Michael Douglas, Kathleen Turner, Devito Danny, Holland Taylor) 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 Luda Božina zvona, igrani lm, komedija 01.30 Astro show, emisija

18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI SPORTSKI ZOOM emisija o sportu

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

14:00 15:00 17:00 17:05 17:30

13:30

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes 100% Meimursko TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Legionar, lm 15.05 Hannah Montana, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Baywatch, serija 17.05 Ekipa za oevid, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.55 Verkala smr,

lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Lov za formulu, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 Nona pca

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Rijei mora, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Kuanice, serija 21.50 Nova u obitelji, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 0.10 Laži s ljubavlju, serija 1.00 Šest modela, serija 1.35 Nona panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 21. prosinca 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nauc vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Meimurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gilee svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.35 Eurogoals 9.15 Curling, prijenos 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Curling, prijenos 20.00 Rallye 20.15 Snooker, prijenos 23.00 Motorsport

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Boks

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Mothra III, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 Noni program

16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid,, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Lipsck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 Noni program

(19.12. u 20.00 h, RTL Televizija)

Drew Barrymore

od 15.12.2009. do 21.12.2009.

PREGLED

TV


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.30 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20 21.00 21.35 22.05 22.15 23.10 23.25 23.35 23.40 23.50 00.45 01.30 02.15 03.00 03.45 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska 100% hrvatsko Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Južna obala Engleske - Rivijera gospoice Marple Danny na moru, dok. serija Kulturna bašna Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Meu nama S Meunarodne smotre folklora: Japan, Portugal, Indonezija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedniki izbori 2009. bonusi Globalno sijelo Hrvatsko podmorje 5: Tajne odaje, dok. serija Poslovni klub Živje zdravije Otvoreno Vijes Predsjedniki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Na vodenome putu 3: Južna obala Engleske - Rivijera gospoice Marple, dok. serija Fotograja u Hrvatskoj Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa

06.50 07.15 07.40 ----------------------------08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

12.35 13.30 13.50 14.15 15.00 15.15 ----------------------------15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 22.10 22.22 22.30 23.20 00.10

06.45 07.00 07.30 07.55 08.25 09.20 11.25 11.55 12.25 12.35 13.30 14.25 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05

06:55 07:35 07:55 08:05 08:15 08:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00

23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:25

05:10 05:35 06:20 06:55

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE BOAT THAT ROCKED SOUNDTRACK 01.00 NONI PROGRAM

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba,crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Pahulje sree, (SAD,1998., drama; Redatelj: Tony Bill; Glume: JoBeth Williams, Michael Ontkean, Barbara Barrie, Dey Young, Peter Syvertsen) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Odjednom princeza, (SAD, 2001., komedija; Redatelj: Garry Marshall; Glume: Julie Andrews, Anne Hathaway, Hector Elizondo, Heather Matarazzo, Mandy Moore) Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla , serija Ubojita Jane, serija Ezo TV, tarot show Mulholland falls, (SAD, 1996., kriminaliski lm; Redatelj: Lee Tamahori; Glume: Nick Nolte, Melanie Gri th, Chazz Palminteri, Michael Madsen, Chris Penn) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Kraj programa

20.00 Koledžicom po svijetu, show 21.05 Jezikova juha, reality show 22.00 Totalno napušeni, (komedija, 1998.; Redateljica: Tamra Davis; Uloge: Dave Chappelle, Guillermo Díaz, Jim Breuer, Harland Williams, Rachel True, Tommy Chong, Rick Demas) 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 Grad uragana, krimi serija 00.40 Desperado, igrani lm, akcijski (12) 02.20 Astro show, emisija serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Lemony Snicket, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 Noni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.45 Bundesliga Pur II 20.45 Nogomet 22.00 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski tjedan, emisija o ekonomskim kretanjima Povealo, poliki talk show Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Dom2, emisija o ureenju interijera Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.45 Eurogoals 10.00 Rukomet, prijenos 11.30 Skispringen 12.00 Rukomet, prijenos 16.30 Nogomet 19.00 Eurogoals 19.30 Hokej, prijenos 21.45 Boks 23.00 Rallye

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nauc vision, ponavljanje Gilee svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos, emisija pod pokroviteljstvom TV Jukebox

22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30

18:25

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.55 Ameriki lm 22.45 Will i Grace, hum. serija 23.20 Ameriki lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 Šest modela, serija 0.45 24UR 1.45 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani

lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 15. prosinca 2009. Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr: Danica: Danica i pijetao Spektakl na livadi: Dan za kupanje Matylda: Zec viteška srca Profesor Baltazar: Maxol Navrh jezika Izazovi: Obitelj karasta, švedski dok. lm za mlade crtana serija Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukrova ljepota, serija Heinähau ja Vil tossu, (Uloge: Sinnika i Time Napolan, Minna Suuronen, An Virhavirta, Merija Larivaara, Heikki Sankaki; Scenarist i redatelj: Kaisa Rasmo) Dokuteka Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr: Danica: Danica i pijetao Spektakl na livadi: Dan za kupanje Matylda: Zec viteška srca Profesor Baltazar: Maxol Koga briga? Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi format Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Uvijek je sunano u Philadelphiji, hum. serija Razred, hum. serija VIP Music Club Želim život, humanitarna akcija Vijes na Drugom Vrijeme Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Porotnici, serija Kraj programa

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Astro show, emisija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Exkluziv, magazin Veera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija

05.55 Najava programa 06.00 Jelovnici izgubljenog vremena 06.20 Glas domovine 06.45 Euromagazin 07.15 Duhovni izazovi 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.10 Ansambl Amarcord u Varaždinu 09.15 Opera box 09.45 TV kalendar 09.57 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Knjiga postanka, miniserija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Rijeka: More 13.50 Živje zdravije 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Vijes 15.40 Vrijeme sutra 15.45 Goonies, (Uloge: Sean Asn, Josh Brolin, Je Cohen, Corey Feldman, Kerri Green, Martha Plimpton, Ke Huy Quan, John Matuszak; Redatelj: Richard Donner) 17.40 Lijepom našom: Sve Marn na Muri 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.14 Za one koji misle unaprijed - CO 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.00 Snow Queen Trophy vinjete 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi bi milijunaš?, kviz 21.10 Leo i Brigita, TV drama 22.25 Vijes 22.40 Vijes iz kulture 22.55 Filmski vikend smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 4, (Uloge: Mel Gibson, Danny Glover, Joe Pesci, Rene Russo, Chris Rock, Jet Li; Redatelj: Richard Donner) 01.00 Knjiga postanka, miniserija 02.50 Lijepom našom: Sve Marn na Muri 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

06:35 Bumba, crtana serija 06:50 Power Rangers, serija 07:15 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:40 Graditelj Bob, crtana serija 07:55 Winx, crtana serija 08:20 Dora istražuje, crtana serija 08:45 Ulica sjeanja, serija 09:45 Automov, auto-moto magazin 10:15 Novac, business magazin 10:45 Kevin Hill, serija 12:45 Kui za Boži, (SAD, 2006., obiteljski; Redatelj: Gail Harvey; Glume: Linda Hamilton, Rob Stewart, Brenda Crichlow, Garwin Sanford, Briney Wilson) 14:30 Grad Djeda Mraza, (SAD, 2008., obiteljski lm; Redatelj: Karen Arthur; Glume: Candace Cameron Bure, Tom Arnold, Christopher Wiehl, Barbara Niven,Taylor Ampaellos, Ma Walton) 16:25 Vijes 16:35 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 21:00 Casper, (SAD, 1995., obiteljski; Redatelj: Brad Silberling ; Glume: Chauncey Leopardi, Bill Pullman, Chrisna Ricci, Malachi Pearson, Spencer Vrooman, Cathy Moriarty) 22:55 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:15 Dvostruki obraun, (SAD, 2001., akcija; Redatelj: Heywood Gould; Glume: William Baldwin, Jon Seda, Elizabeth Mitchell, Adam Baldwin, Byron Minns) 02:15 Žena po narudžbi, drama 03:45 Red Carpet , showbiz magazin (15) 04:55 Kui za Boži, igrani lm 06:25 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JOHN MAYER 01.00 NONI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 13:50 15:10 16:00 16:15

NAJAVA PROGRAMA MOJA ISTRA dokumentarna emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROMAXX TV magazin

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija Zagrljaj ljepote, ponavljanje Ekran zdravstva Snimka koncerta Aktualno, ponavljanje Hello Kiy Bajke Grimm

18:10

14:13 14:15 15:00 15:30 16:00 17:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Civil Brand, lm

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30 20:00

21:30 23:10 23:40 23:43

18:55 19:00 19:30 20:05 21:00

22:30 23:00 23:05 -------------

IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi ODBOJKA: ZAVRŠNICA KUPA HRVATSKE snimka utakmice METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika TV jukebox Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Igrani lm Tjedna kronika Sutra na programu Videostranice

9.00 Skispringen 10.00 Rukomet, prijenos 11.30 Curling, prijenos 13.00 Rukomet, prijenos 15.30 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 19.25 Polo 20.30 Golf 21.30 Snooker, prijenos 23.00 Curling

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 DSF Motor 22.00 Männer Tv 23.00 Sportquiz

22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 Noni program 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineVidespotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 12:20 Animirani lm 13.50 Die Rosen22.00 Vijes 22.45 Ameriki lm 0.25 krieger, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 Newsme 18:10 Noni program Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Lolita, lm 22.15 Tommy, lm 0.25 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 Noni program TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind! Veer baleta 22.45 Dnevnik pogranine 14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 TV 23.15 Videostranice Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za oevid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planeto07.45 TV prodaja 8.00 Djeji program pia 23:30 Vojna ekipa za oevid, serija 11.45 Školska košarkaška liga 11.45 0.30 Noni program Provjereno 12.50 Jako duge zaruke,

lm 15.15 Život, serija 16.10 Corrina, Corrina, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 Lake djevojke, lm 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 21.45 Život nije šala, serija 22.40 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Nešto za razgovara, lm 0.35 Nona Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Expanorama clusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Crni Boži, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 Noni 7.45 TV 8.05 Djeji program 12.00 Igra, program hum. serija 12.35 Fantasan poziv 14.25 Godišnjica mature, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 Slis 18.40 Pazi, kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 8.00 Djeji program 11:00 Magic A ack Opasni asteroid, lm 21.45 Privatna 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt praksa, serija 22.40 Zapleši na grobu, Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo

lm 0.30 Pomo, serija 1.55 Love Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Ljetne 10.00 TV vodi + turiska središta traume, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. 0.10 Noni program emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

NEDJELJA 20. prosinca 2009.

Grupna terapija, hum. serija Mi y, animirana serija Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Ben 10, crtana serija Discovery: Viva Las Vegas, dok. lm Jedna od dekiju, hum. serija Iznenadna pustolovina, (komedija, 1995.; Redatelj: Greg Beeman; Uloge: Daniel Stern, Joe Polito, Brad Sullivan, Ann Dowd, Anthony Heald) Sportska groznica, igrani lm, romanna komedija Agent Cody Banks, (komedija, 2003.; Redatelj: Harald Zwart; Uloge: Frankie Muniz, Hilary Du , Angie Harmon, Keith David, Cynthia Stevenson, Marn Donovan) Odred za istou, dok. emisija Jezikova juha, reality show Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Luda božina zvona, (komedija, 1996.; Redatelj: Brian Levant; Uloge: Arnold Schwarzenegger, Sinbad, Phil Hartman, Rita Wilson, Robert Conrad, Marn Mull, Jake Lloyd, James Belushi) CSI: Miami, krimi serija Ludilo predgraa, (drama, 2004.; Redatelj: Robert Dornhelm; Uloge: Sela Ward, Bre Cullen, Elizabeth Peña, Rheagan Wallace, Kate

Greenhouse) 1. vožnje 00.05 Put do zrelos, igrani lm, 10.50 Biblija komedija (12) 11.00 Vukovar: Misa, prijenos 12.10 Nora Fora, TV igra za djecu 12.40 Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 15.35 Ples sa zvijezdama 17.25 Dugo, toplo ljeto, (Uloge: Paul Newman, Joan Woodward, Orson Welles, Lee Remick, Anthony Franciosa, Angela Lansbury, Richard Anderson, Sarah Marshall; Scenaris: Irving Ravetch i Harriet Frank Jr.; Redatelj: Marn Ri) 19.25 Garaža: Dogma 20.00 Dan HOO-a 21.25 Operacija Swordsh, (Uloge: John Travolta, Hugh Jackman, Halle Berry, Don Cheadle, Vinnie Jones, Sam Shepard; Scenarist: Skip Woods; Redatelj: Dominic Sena) 23.00 Za one koji misle unaprijed - CO 23.05 Dobre namjere, TV serija (12) 23.55 Sportske vijes 00.05 Nove avanture stare Chrisne, hum. serija 00.25 Dobro ugoena veer: Aleksandar Kalajdži 00.55 Transfer 01.25 TV raspored -------- Vaterpolo, nale Kupa Hrvatske

06.40 07.10 08.05 09.10 09.40 10.20 11.15 11.40

13.20 15.10

17.00 17.30 18.30 19.05 20.00 05.55 TEST 06.10 Najava programa 06.15 Djeak i vjeverica, crtana serija 06.40 San o slavi, serija za djecu 07.05 Anastazia, ameriki 21.35 animirani lm za djecu 22.30 08.35 Prijatelji 09.35 Alta Badia: Svjetski ski kup (M) - veleslalom, prijenos TV kue imaju pravo promjene programa


01.55

00.25

19.15 19.30 19.56 20.00 20.02 20.10 21.30 22.00 22.15 22.25

18.35

17.45 18.30

17.10 17.40

16.05 16.40 16.49 16.55

14.55

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.55

06.05 06.10 06.35 06.50 07.20 07.35

TV kue imaju pravo promjene programa

Najava programa reprizni program TV kalendar Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Union Pacic, (Uloge: Barbara Stanwyck, Joel McCrea, Akim Tamiro , Robert Preston, Lynne Overman, Brian Donlevy, Robert Barrat, Henry Kolker, Anthony Quinn; Scenaris: Walter DeLeon, C. Gardner Sullivan, Jesse Lasky, Jack Cunningham (prema romanu Trouble Shooter Ernesta Haycoxa); Redatelj: Cecil B. DeMille) Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: Kako su Beatlesi uzdrmali Kremalj Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna: Muzej rimskog stakla Domai dok. lm Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Svirci moji, glazbena emisija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Snow Queen Trophy vinjete Vrijeme Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Vijes iz kulture Filmski vikend Smrtonosnog oružja: Smrtonosno oružje 3, (Uloge: Danny Glover, Mel Gibson, Joe Pesci, Rene Russo, Stuart Wilson Redatelj: Richard Donner) Filmski maraton: Kodno ime ista, (Uloge: Cedric the Entertainer, Lucy Liu, Nicollee Sheridan, Mark Dacascos, Callum Keith Rennie, Niecy Nash, DeRay Davis, Will Paon, Kevin McNulty, BJ Davis, Bart Anderson, Tom Butler, Robert Clare; Scenaris: Robert Adetuyi i George Gallo; Redatelj: Les Mayeld) Filmski maraton: Van Wilder, (Uloge: Ryan Reynolds, Tara

07.00 Mi y, animirana serija 08.00 Ulica Sezame, animirana serija 09.05 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.30 Ben 10, crtana serija 10.10 Tajna okolade, telenovela 11.15 Jedna od dekiju, hum. serija 11.40 Put kroz život, drama 13.25 Predsjedniki trg: Ivo Josipovi i Milan Bandi 14.10 Iznenadna pustolovina, komedija 15.55 Premier liga: Blackburn Rovers- Toenham Hotspur, prijenos

07.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 07.20 Najava programa 07.25 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac 07.50 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.15 Na kraju ulice 08.45 Parlaonica 09.40 Kokice 10.10 Briljanteen 10.55 KS automagazin 11.25 4 zida 12.05 Val Gardena: Svjetski ski kup (M) - spust, prijenos 13.25 Hrvatski pisci na TV ekranu - A. Šenoa: Kanarineva ljubovca 14.25 Rabljeni ljudi, (Uloge: Shirley MacLaine, Marcello Mastroianni, Kathy Bates, Marcia Gay Harden, Jessica Tandy, Bob Dishy, Joe Pantoliano; Scenarist: Todd Gra ; Redateljica: Beeban Kidron) 16.25 Košarka, NLB liga: Zagreb Zadar, prijenos 18.30 KORAK U ŽIVOT humanitarna akcija 19.30 Garaža: Bambi Molesters 20.05 K2, (Uloge: Michael Biehn, Ma Craven, Raymond J. Barry, Patricia Charbonneau, Luca Brcovici, Hiroshi Fujoka, Julia Nickson-Soul; Redatelj: Franc Roddam) 21.55 Sportske vijes 22.10 KORAK U ŽIVOT - snimka koncerta 23.10 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 23.15 Dobre namjere, TV serija (12) 00.05 No u kazalištu: Gartlic kajkavski 01.15 Kraj programa

Reid, Tim Matheson, Kal Penn, Teck Holmes, Daniel Cosgrove, Chris Owen, Curs Armstrong, Paul Cleason; Scenaris: Brent Goldberg, David T. Wagner; Redatelj: Walt Becker) 03.25 Reporteri: Kako su Beatlesi uzdrmali Kremalj 04.30 Svirci moji, glazbena emisija 05.15 Oprezno s anelom, telenovela

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers, serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Zovite me Djed Mraz, igrani lm Povratak u budunost 3, igrani lm Kod Ane, kulinarski show Vijes Lud, zbunjen, normalan, serija Predsjednika utrka Dnevnik Nove TV Sve za lovu, (SAD, 2005., triler; Redatelj: D.J. Caruso; Glume: Al Pacino, Mahew McConaughey, Rene Russo, Armand Assante, Jeremy Piven) Dream team, akcija Glas smr, horor Vidovi Milan, tarot show (18) Vrijeme ubijanja, kriminaliski lm Lude 70-e, serija U sedmom nebu, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: BOŽINI MIX 01.00 NONI PROGRAM

04:50 05:40 06:25

02:45

22:15 00:00 01:45

18:40 19:15 20:00

16:15 17:10 17:20

14:05

10:20 11:20 12:20

09:15 09:30 09:55

06:10 08:10 08:25 08:50

18.00 Zvijezde Ekstra: Donald Trump (2. dio), zabavna emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Discovery: Viva Las Vegas, dok. lm 20.00 Sportska groznica, (romanna komedija, 2005.; Redatelji: Bobby Farrelly, Peter Farrelly; Uloge: Drew Barrymore, Jimmy Fallon, Jason Spevack, Jack Kehler, Sco H. Severance) 21.50 Put do zrelos, (komedija, 2000.; Redatelj: Todd Phillips; Uloge: Breckin Meyer, Sean William Sco, Amy Smart, Paolo Costanzo, Tom Green, DJ Qualls) 23.30 Savršeno oružje, igrani lm, akcijski (12) 00.55 Razotkrivanje, igrani lm, drama/triler (15) Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.50 Tod im Park, lm 23.30 Noni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

15:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija 1x2, emisija o klaenju Trzalica, ponavljanje Zagrljaj ljepote, emisija o modernom nainu življenja Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

23:30 -------------

19:30 20:00 21:40 ------22:00

18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:05 19:00 19:10 20:10 21:30 23:15 23:25 VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODBOJKA: ZAVRŠNICA KUPA HRVATSKE snimka utakmice NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Kiy, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poljoprivredni savjetnik Vijes Vinoteka, emisija o kulturi pijenja vina Glazba koja srce dira Igrani lm Vijes Sutra na programu

8.30 Snooker 9.30 Curling, prijenos 12.00 Rukomet, prijenos 15.30 Snooker, prijenos 17.30 Plivanje 19.00 Eurogoals 20.00 Snooker, prijenos 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 18.00 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Kickbox 23.00 Sportquiz

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Krvava linija, lm 22.40 Bestrogen, lm Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 0.15 Noni program izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 20.00 Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal serija 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Dnevnik prekogranine TV 1.10 Video- Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold stranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 7.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 20.15 Bobby, lm 22.15 Genial dane11.05 Angie, serija 11.40 Lov na zmaja, ben 0.35 Noni program dok. serija 12.45 Dokumentarna serija 13.50 Ljubav kroz želudac 14.25 As  tud not padu?! 16.15 Život, serija 17.10 Nancherrow, lm 18.55 24 UR 20.00 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dan za trening, lm 22.10 Pravi pro- Dobra, loša vremena 12:00 Crtani

lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 gram, lm 0.20 Nona panorama Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 7.30 Tv prodaja 8.05 Djeji pro- Explosiv 20:15 Super talent, prijenos gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 21.55 Genial daneben 22.55 Noni Fantasan poziv 14.05 arobnice, program serija 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepoca i zvijer, show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV Tuba 20.00 Srebrna zvona, lm 21.40 5.30 Jutarnji program 12.35 Lancelot, lm Privatna praksa, serija 22.45 Krvava 14.25 Fantom, lm 16.00 Humorisne nedjelja, lm 0.45 Pomo, serija 2.10 serije 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Voda, lm 22.35 Total 23.00 KaliLove Tv fornija, lm 0.35 Noni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani

lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki

lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 19. prosinca 2009. Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Island, vikinzi u sedlu – dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Rije i život, religijski program Eko zona Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedniki izbori 2009. - bonusi A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Paralele Otvoreno Vijes Predsjedniki izbori 2009. - bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu! Eko zona Oprezno s anelom, telenovela

-------- Ninin kutak: Svijenjaci za Boži -------- Vitaminix: Magnezij -------- Mali crveni traktor: Zmaj 08.05 arobna ploa 1 08.20 Glazbeceda 08.30 Proitani 08.40 crtana serija 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Neukrova ljepota, serija 10.45 Stric Buck, (Uloge: John Candy, Jean Louisa Kelly, Laurie Metcalf, Amy Madigan, Jay Underwood, Macaulay Culkin, Gaby Ho mann, Elaine Bromka, Garre M. Brown; Scenarist i redatelj: John Hughes) 12.45 Prijatelji, hum. serija 13.05 Zovem se Earl, hum. serija 13.25 Ksena - princeza ratnica, serija 14.10 Kod Ane 14.25 TV vr: -------- Ninin kutak: Svijenjaci za Boži -------- Vitaminix: Magnezij -------- Mali crveni traktor: Zmaj 14.45 arobna ploa 1 15.00 Koga briga? 15.35 Zvjezdane staze: Voyager, serija 16.20 e-Hrvatska 16.55 Znanstvene vijes 17.10 Vaterpolo, Euroliga: Jug Primorac, prijenos 18.20 Košarka, EL: Cibona Fenerbahce Ulker 20.20 Gospodar prstenova: Prstenova družina, (Uloge: Elijah Wood, Ian McKellen, Ian Holm, Viggo Mortensen, Sean Bean, Sean Asn, John RhysDavies, Billy Boyd, Dominic Monaghan, Cate Blanche, Liv Tyler, Orlando Bloom; Scenaris: Peter Jackson, Fran Walsh, Philippa Boyens; Redatelj: Peter Jackson) 23.15 Velemajstor, serija 00.05 Porotnici, serija 00.55 VIP Music Club 01.30 Kraj programa

06.45 Pink Panther, crtana serija 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana serija 23.50 07.30 Punom parom, kulinarski 23.55 izazov 00.05 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum. 00.40 serija 01.00 08.25 Pod ism krovom, hum. serija 01.45 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 02.30 11.55 Malcolm u sredini, hum. 03.10 serija 03.20 12.25 Exkluziv, magazin 03.50 12.35 Veera za 5 (produžena 04.35 verzija XXL), lifestyle 05.05 emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. 06.35 TEST serija 06.50 Najava programa 06.55 Delta - stanje, crtana serija 16.30 Pod ism krovom, hum. serija 07.20 Trolovi, crtana serija 17.00 Dadilja, hum. serija 07.45 TV vr: 17.30 Malcolm u sredini, hum. TV kue imaju pravo promjene programa

20.20 21.10 21.50 22.30 23.25 23.40

20.05

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.10 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: SKUNK ANANSIE 01.00 NONI PROGRAM

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Najbolje godine, serija 15:05 Božino okupljanje, obiteljski lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:25 Vijes 23:40 Zakon brojeva, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:10 Televizijska posla, serija 01:40 Ubojita Jane, serija 02:40 Ezo TV, tarot show 03:40 Opsjednuta prošlošu, horor 05:05 Seinfeld, serija 05:30 Zakon brojeva, serija 06:15 IN magazin 06:55 Kraj programa

serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 TV event: Udar - put uništenja (1. dio), znanstveno-fantasna mini serija 21.45 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 22.35 Stvorenja, znanstvenofantasna serija 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 Totalno napušeni, igrani lm, komedija (12) 01.10 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Lipsck Jungle 22.15 Sve o seksu, serija 23.10 Tv Total 0.10 Noni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Sedam godina, lm 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 Noni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:30

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski tjedan, ponavljanje ATON – centar izvrsnos, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Povealo, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:45 23:50 00:05 00:08 00:10 00:15

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Dom2, ponavljanje Emisija o radu gradske uprave Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Poslovni magazin, emisija o gospodarstvu Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.35 Snooker 10.00 Nogomet 11.30 Biath8.25 Jutarnji program 9.30 Djeji program lon 13.30 Eurogoals 14.15 Skispringen 15.30 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly Nogomet 17.00 Snooker 20.00 Reiten, prije16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna nos 23.00 Jahanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.45 DSF 10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske Motor 20.00 Rukomet, prijenos 22.00 DSF Mo15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 tor 23.00 Sportquiz Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.55 Ameriki lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Ameriki lm 1.15 Seinfeld, hum. serija 1.45 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani

lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ameriki

lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Palica, serija 0.30 Šest modela, serija 1.00 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani

lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 16. prosinca 2009.


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20 21.20 22.15 23.15 23.40 23.55 00.05 00.10 00.20 00.55 01.40 02.20 03.05 03.10 04.00 04.45 05.10

06.20 06.35 06.40 07.10 07.35 --------

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Na vodenome putu 3: Kanadski divlji istok: Nova Škotska, dok. serija Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Domai dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Predsjedniki izbori 2009. bonusi Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Otvoreno Pola ure kulture Vijes Predsjedniki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Skica za portret Domai dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s anelom, telenovela

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr: Danica: Danica i zlatni TV kue imaju pravo promjene programa

--------------07.58 08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45

13.25 13.45 14.10 14.55 15.10 ---------------------15.33 15.45 16.15 17.00 17.30 18.05 18.22 18.30 18.55 20.50 21.20 21.25 21.30 22.20 00.20

06:55 07:35 07:55 08:05 08:15 08:45 10:15 11:15 12:15 13:05 14:05 15:05

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:00 23:15 00:15 00:45 01:15 02:15 03:15 04:50 05:15 06:00 06:50

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: RIHANNA 01.00 NONI PROGRAM

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani,serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Božino darivanje, (Kanada, 2008., obiteljska drama; Redatelj: Peter Svatek; Glume: Marianne Farley, Claudia Ferri, Tyrone Benskin, Jason Gedrick, Luis Oliva) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, informavni magazin Predsjednika utrka Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Televizijska posla, serija Ubojita Jane, serija Nova lova, TV igra Nestali 2, triler Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija Lude 70-e, serija Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 Vrijeme lepra, (drama, 2001.; Redatelj: Mariano Barroso; Uloge: Salma Hayek, Edward James Olmos, Mía Maestro, Demían Bichir, Pilar Padilla, Marc Anthony, Lumi Cavazos) 21.50 Kuanice, dramska serija (dvije epizode) 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 TV event: Udar - put uništenja (1. dio), znanstveno-fantasna mini serija 01.30 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 02.20 Astro show, emisija Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena kua 0.00 Noni program

5.20 Djeji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Galileo Big Pictures 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 21.15 Kaos, lm 23.00 Noni program

19:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA FOI INFO emisija pod pokroviteljstvom KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Vinoteka, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Iz Nedeliša, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:20 -------------------

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:30 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30 11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Poslovni magazin, ponavljanje Prie iz života Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm (12) Obzori, emisija o kulturi Intervju tjedna, poliki magazin Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.55 Djeji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, 9.00 Rallye 10.15 Biathlon, prijenos 16.15 serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Eiskunsltlauf 18.00 Biathlon 19.00 EuMalcom u sredini, hum. serija 17.40 rogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani

lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film vremena 09:00 Tono u 9 09:30 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje diUkradeno srce, serija 15.55 Do posljedn- jete 11:00 Unsere erste gemeinsame jeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa Geissen Show 15:00 Mitten im Leza oevid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel ben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Palica, Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exserija 0.10 Nona panorama clusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za oevid, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Noni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 KickSvijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.55 ers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! Ameriki lm 22.30 Will i Grace, hum. 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT serija 23.10 Igrani lm 1.20 Seinfeld, hum. 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an serija 1.50 Love Tv der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 10.00 TV vodi + turiska središta Noni program Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.55 Europska nogometna liga, prijenos 20.50 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glaz- 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklambena emisija 00.10 TEST ni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Reklamni program 18.35 DSF Motor 20.00 Poker 22.00 Nogomet

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 17. prosinca 2009. retriver Profesor Baltazar: Klaun Daniel Zeko Peko: Utrka šumskih žaba Pria o Tracy Beaker Mogu ja! Iznad crte crtana serija Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Neukrova ljepota, serija Povratak kui, (Uloge: Je rey Licon, Edward Asner, Noah Blake, Sharon Gless; Scenarist i redatelj: Robert Fedor) Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr: Danica: Danica i zlatni retriver Profesor Baltazar: Klaun Daniel Zeko Peko: Utrka šumskih žaba Pria o Tracy Beaker Kokice Zvjezdane staze: Voyager, serija Indeks, emisija o školstvu VIP Music Club Vijes na Drugom Vrijeme Europska nogometna liga emisija Europska nogometna liga: Dinamo - Temišvar, prijenos Europska nogometna liga emisija Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa

06.35 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.25 Pod ism krovom, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Malcolm u sredini, hum. serija 12.25 Exkluziv, magazin 12.35 Veera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 13.30 Tajna okolade, telenovela 14.25 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod ism krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Punom parom, kulinarski izazov 18.30 Vijes, informavna emisija

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.40 17.45 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.05 20.20

22.35 23.30 23.45 23.55 00.00 00.10 01.05 01.50

03.30 05.30

18.00

18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5 (produžena verzija XXL), lifestyle emisija 20.00 Kum, (krimi drama, 1972.; Redatelj: Francis Ford Coppola; Uloge: Marlon Brando, Al Pacino, James Caan, Robert Duvall, Diane Keaton, John Cazale, Richard Castellano, Abe Vigoda, Talia Shire) 23.05 Razotkrivanje, (drama/ triler, 1994.; Redatelj: Barry Levinson; Uloge: Michael Douglas, Demi Moore, Donald Sutherland, Caroline Goodall, Roma Ma a, Dylan Baker) Vijes, informavna emisija Savršeno oružje, akcijski Astro Show, emisija

01.35 01.45 03.15

06:55 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Pocoyo, crtana serija 07:55 Tomica i prijatelji,crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Lude 70-e, serija 11:15 Naši najbolji dani, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Provjereno, informavni magazin 15:05 Zovite me Djed Mraz, obiteljska komedija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Supertalent - završnica, show 22:40 Povratak u budunost 3, (SAD, 1990., akcijska komedija; Redatelj: Robert Zemeckis; Glume: Michael J. Fox, Christopher Lloyd, Mary Steenburgen, Thomas F. Wilson, Lea Thompson, Elisabeth Shue) 00:50 Raj na zemlji, kriminaliski 02:45 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:45 Posljednja pljaka, kriminaliski lm 05:10 Gdje je isna, drama 06:40 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special: RONAN KEATING 01.00 NONI PROGRAM

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani

lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Nemogua misija 2, lm 22.20 The Contractor, lm 0.30 Noni program

11:00 12:00 14:40 14:43 14:45 15:00 15:40 16:00 17:00 17:10 18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Ekran zdravstva, ponavljanje Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Prie iz života, ponavljanje TV Jukebox

21:30 22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

18:55 19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:15 00:15 00:20 00:35 00:38 00:40 00:45

VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP noni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme Voice of America Intervju tjedna, ponavljanje Vježbanje demokracije Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

11.00 Rukomet, prijenos 12.45 Eurogoals 13.00 Nogomet, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 14.00 Rukomet, prijenos 15.30 Skijanje 16.00 Biathlon 18.00 Rukomet 20.00 Kra sport 21.00 Kuglanje 22.00 Reiten, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.00 Košarka, prijenos 21.15 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 5 gegen Jauch 22.15 Die besten Magier der Welt 0.00 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Die ulmave Chart Show 0.00 Noni program

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, hum. serija 20.15 Zodiak, lm 21.55 ZiB Flash 22.00 Mentalist, serija 22.55 Noni program

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Film 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za oevid, serija 21.35 Ameriki

lm 22.40 Psych, serija 23.35 Film 1.30 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani

lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Film 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 U ime ljubavi, serija 18.00 Jutro je vjeno, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ameriki

lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.45 Igrani lm 1.35 Nona panorama

PETAK 18. prosinca 2009. 07.40 TV vr: -------- Život u obitelji vodenkonja: Gljive -------- Nogalo: Ja volim plavo Najava programa -------- Cipelice lutalice: Hijerogli i Trenutak spoznaje mumije TV kalendar 08.03 Pria o Tracy Beaker Dobro jutro, Hrvatska 08.15 Platno, boje, kist Vijes 08.25 Puni krug Dobro jutro, Hrvatska 08.40 crtana serija Vijes 09.05 Gem, set, me - serija za Dobro jutro, Hrvatska djecu Vijes 09.30 Vip Music Club Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija 10.00 Neukrova ljepota, serija 10.45 Dosta je pranja!, (Uloge: pod pokroviteljstvom Andreas Michael Lamelas, Dolina sunca, telenovela Sydney Walsh, Garre M. Croaa Osiguranje - prozor Brown, Haley McCormick, u svijet 125 Jim Mapp, S.A. Gri n; Vijes Scenarist i redatelj: Timothy Vrijeme danas J. Nelson) Vijes iz kulture 12.05 Val Gardena: Svjetski ski Na vodenome putu 3: kup (M) - superG, prijenos Madeira, dok. serija 13.30 Prijatelji, hum. serija Oprah Show 13.50 Zovem se Earl, hum. serija Dnevnik 14.15 Ksena - princeza ratnica, Sport serija Vrijeme 15.00 Kod Ane TV kalendar 15.15 TV vr: Oprezno s anelom, -------- Život u obitelji vodenkonja: telenovela Gljive McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe -------- Nogalo: Ja volim plavo -------- Cipelice lutalice: Hijerogli i Vrijeme sutra mumije TV kalendar 15.33 Pria o Tracy Beaker Glas domovine Drugo mišljenje: An-aging 15.45 Puni krug 16.00 Izazovi: Oliver i planina, Znanstvena peca danski dok. lm za mlade Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, Hrvatska uživo serija Croaa Osiguranje - prozor 17.05 Drugi red partera, emisija o u svijet 125 kazalištu Iza ekrana 18.00 Vijes na Drugom Kod Ane 18.17 Vrijeme Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša 18.20 Županijska panorama 18.47 Uvijek je sunano u pošta Philadelphiji, hum. serija Dnevnik 19.08 Razred, hum. serija Sport 19.30 VIP Music Club Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija 20.05 arolija, serija 21.00 Vijes na Drugom pod pokroviteljstvom Predsjedniki izbori 2009. 21.12 Vrijeme 21.15 Paul Merton u Kini, dok. - bonusi serija (12) Zapravo ljubav, (Uloge: 22.15 Umorstva u Midsomeru, Hugh Grant, Colin Firth, serija (12) Liam Neeson, Emma 23.50 Brian Ferry - Uživo u Thompson, Bill Nighy, Londonu Keira Knightley, Alan Rickman, Rowan Atkinson, 00.40 Kraj programa Laura Linney, Billy Bob Thornton; Scenarist i redatelj: Richard Curs) 06.35 Bikeri s Marsa, crtana serija Lica nacije 07.00 SpužvaBob Skockani, crtana Vijes serija Predsjedniki izbori 2009. 07.30 Punom parom, kulinarski - bonusi izazov Poslovne vijes 07.55 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Vijes iz kulture Drugi red partera, emisija 08.25 Pod ism krovom, hum. serija o kazalištu Zvjezdane staze: Voyager 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, hum. serija 5, serija 11.55 Malcolm u sredini, hum. Krv i vino, (Uloge: Jack serija Nicholson, Stephen Dor , Jennifer Lopez, Judy Davis, 12.25 Exkluziv, magazin 12.35 Veera za 5 (produžena Michael Caine; Redatelj: verzija XXL), lifestyle emisija Bob Rafelson) 13.30 Tajna okolade, telenovela Vip Music Club LP 14.25 Heroji iz stras, dramska Oprezno s anelom, serija (dvije epizode) telenovela 16.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.30 Pod ism krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija Punom parom, kulinarski izazov TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija

TV kue imaju pravo promjene programa

06.35 06.50 06.55 07.15


15. prosinca 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Koji su najgori pokloni koje možete nekome darovati?

PARFEM za nju

Izbjegnite darivanje loših poklona

Euphoria

Ako vas lovi panika u trgovakim centrima ili imate none more zbog božinih poklona – vjerojatno patite od sindroma kupovanja božinih poklona.

Kako biste izbjegli kupovinu loših poklona za svoje najdraže, ali i uštedjeli nešto novca, nastavite itati lanak (a vaša obitelj i prijatelji e biti zahvalni

kad im poklonite ono što im se svia).

Beskorisni alati Svatko od nas ima na spisku za darivanje osobu kojoj ne zna što kupiti. To može biti vaš šef, otac ili neki drugi muški roak. Izgledaju kao da nemaju nikakvih interesa, stila ni potreba. Nemojte odjuriti u duan specijaliziran za “muške stvari“ i potrošiti previše novca na profesionalnu svjetiljku s ugraenim GPS sustavom, iako on nije išao u prirodu ve više od petnaest godina. Vaš poklon e završiti u kutiji s alatom koja stoji na tavanu.

Poklon dobrih namjera Ako kupite poklon s dobrom namjerom, mogli biste uvrijediti osobu kojoj ste ga namijenili. Pokloni usmjereni na neku lošu karakteristiku ili na manu u pravilu se ne prihvaaju dobro. To mogu biti pokloni poput knjige o najnovijoj dijeti osobi s viškom kilograma, Nicorette žvakae gume za strastvenog pušaa i sl.

Pokloni koji bi vam mogli stvarati probleme Imate li mlau djecu, nemojte im za Boži pokloniti set bubnjeva. Mogli biste ih slušati cijelu godinu. Isto tako djeji pokloni, poput praki, mogli bi vam stvarati probleme kad djetetu padne na pamet gaati susjedu dok se vraa iz duana.

Donje rublje Nikada ne kupujte donje rublje, osim ako vam je žena sama rekla da to želi. Ovakav poklon otvara previše pitanja poput ‰Zašto želi da to nosim?‰, ‰Nisam li mu dovoljno lijepa i seksi?‰ i sl. Da i ne spominjemo što e se dogoditi ako ste kupili krivu veliinu.

Poklon koji ste zapravo namijenili sebi Svi smo ovo isprobali – kupimo bratu, djevojci ili prijateljici nešto što biste sami htjeli imati. Kad kupite ovakav poklon, iako se uvjeravate da e se to dopasti toj osobi, podsvjesno se nadate da e vam ga

vratiti – ali nee. Možda vam ga nee ni posuditi. I na kraju si sami morate kupiti tu stvar, pa ste potrošili dvostruki iznos novca za stvar koja e usreiti samo jednu od vas.

Prošlogodišnji poklon Vaš otac sigurno nee biti oduševljen kad po petu godinu za redom od vas dobije kravatu. Vodite rauna o tome što ste poklonili prijašnjih godina kako se ne biste ponavljali. Ovo se, naravno, ne odnosi na poklone koji su tradicionalni (npr. bratu svake godine kupite cigare i bocu whiskeya).

Nemarni pokloni Je li vam se ikada desilo da ste djevojci poklonili naušnice za probušene uši, iako ih ona nikada nije probušila? Nemojte kupovati okoladu osobi koja je dijabetiar ili alkohol osobi koja ne pije. Prije nego kupite poklon, razmislite o takvim stvarima, kako ne biste zbog nemara pogriješili s poklonom.

Ženski parfem dizajnera Calvina Kleina. Egzotian cvjetno - voni miris Euphoria lansiran je 2005. godine. Miris je soan i blistav kao voe, te tajanstven i privlaan kao tamno egzotino cvijee koje vas poziva da uživate u životnim radostima. Osnovne note jesu šipak, japanska jabuka, zeleno liše, lotus, crna orhideja, crveno drvo, crna ljubiica i amber. Euphoriju su napravili Dominique Ropion, Carlos Benaim i Loc Dong.

PARFEM za njega

Euphoria Men Muška varijanta Euphorije je zadržala istu ilozoiju “mirisa slobode”. Klasini aromatini drvenkasti miris u retro stilu zasniva se na modernoj bazi s orijentalnim nijansama. Nenametljiva svježina obogaena je zainima. Parfem je zakljuan u privlanu boicu suvremenoga “tehnikog” dizajna, karakteristinog za CK. Poetak je snažan zainski: biber, džumbir, Sudachi i “note kiše”. U srcu se javljaju zelene svježije note: crnog bosiljka, kedrovih iglica. Blago orijentalna baza sadrži pauli, sekvoju, amber i mošus. Parfem su napravili Carlos Benaim i Loc Dong 2006. godine.

PITAJ za zdravlje

Ovo je rubrika za lude! ‘Ko nije lud, neka ne ita! MODNI DODATAK

Satovi su nezaobilazan ukras Satovi ve neko vrijeme nisu samo nešto što nam pokazuje vrijeme, oni su modni dodatak koji pra trendove i koji se kombinira s odjeom ... Puno ljudi traži naine kako promijeniti ili upotpuniti svoj izgled ove sezone, no tako da ne potroše puno na to. Idealan je nain kupovina lijepih modnih dodataka, poput novog sata. Sat je modni dodatak koji je istovremeno funkcionalan i lijep. Novi sat je savršen modni dodatak, kako za muškarca, tako i za ženu. Kompletno novu garderobu teško je priuštiti si svake sezo-

ne, zato si možemo dati oduška s modnim dodacima. Sat je ipak nešto što nam koristi dodacima.Satjeipakneštoštonamkoristi i ispunjava nas zadovoljstvom, tako da je odlian modni dodatak koji može postati nov ve i samo promjenom remena. Ljudi vole satove, ne samo zbog funkcionalnos nego i zbog raznovrsnosti kod izbora. Raznovrsnost odreuju trendovi koji dikraju izgled i dizajn sata, kao što je sluaj i s modnom industrijom. I na ovaj nain, odabirom odreenog sata, svrstavate se meu ljude koji prate ili ne prate trendove.

Ljudi traže satove prema svom stilu odijevanja. Koliko stilova odijevanja postoji, toliko i modelskih linija satova ima. Ljudi koji preferiraju casual sl oblaenja biraju i takve satove, dok se poslovni ljudi naješe odluuju za eleganciju, klasiku i poznate brendove. Unato raznovrsnos slova, ljudi ipak posjeduju više modela satova kako bi upotpunili odjevnu kombinaciju za bilo koju priliku – jutarnja kava, popodnevna šetnja, sport, rock koncert, poslovni sastanak, veernji izlazak ...

TECHNO zona

Sony Handycam TG7VE U Sonyju tvrde da je TG7VE najmanji i najlakši Full HD kamkorder. Dakle, kompaktan i lijep, ali i jednostavan za korištenje. Ovo je kamera koja e stati u svaki dlan, džep i torbu, a titanijem obložena dodatno je zaštiena premazom otpornim na grebanje i raznorazno habanje. Kamera ima internu memoriju kapaciteta 16 gigabajta, na koju e stati šest sati snimljenog HD videa, a spremišni prostor može se proširiti i putem Memory Stick kartica. Snimljeni materijal automatski e biti geolociran zahvaljujui ugraenom GPS-u.

TG7VE snima i fotograije od 4 megapiksela. Tipke za upravljanje jednostavne su i lako dostupne, a snimanje i pregledavanje snimki

olakšava 2,7 ina dijagonale širok LCD zaslon. U paketu s kamerom stiže Picture Motion Browser koji olakšava prebacivanje i ureivanje snimki i fotki na raunalu.

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar

Jeste li depresivni?Jeste li zabrinuti? Je li vaše raspoloženje sniženo? Ili ste razdražljivi? Ništa Vas ne veseli? Izgubili ste zanimanje i uživanje u stvarima koje su Vas ranije veselile? Jeste li umorni tijekom dana i bez energije? Teško zaspite, esto se nou budite, ili ranije no što je to potrebno i uobiajeno. Izgubili ste apetit ili je on možda pojaan u odnosu na Vaše normalno stanje. Izgubili ste na tjelesnoj težini, ili dobijate nekontrolirano jer nezasitno jedete. Teško se koncentrirate? Tjeskobni ste? Ustrašeni? Pretjerano zabrinuti? I takvo je Vaše stanje znaajno razliito u odnosu na vaše uobiajeno stanje. I takvo Vas stanje znatno

ometa u svakodnevnom funkcioniranju. Ako se prepoznajete u ovom opisu znakova i simptoma mogue je da bolujete od depresije. Depresija može biti zasebni poremeaj, ali može biti i pridružena kroninim tjelesnim bolestima i malignim bolestima. Nelijeena depresija znaajno umanjuje kvalitetu života bolesnika, a ako je pridružena kroninim bolestima bitno utjee na cjeokupan ishod lijeenja i konani ishod same bolesti. Važno je depresiju prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti! Poliklinika Živa Tel: 042 303 979 www.pitaj-za-zdravlje. com


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

Komentari Poklonjenom konju ne gleda se u zube Besplatne stvari nisu novost. Pri tome mislim na potpuno besplatne stvari koje se jednostavno dijele korisnicima u nadi da e se nekoga od njih nagovoriti da jednog dana nešto i kupi. Zašto obožavamo besplatne stvari i na njih se lijepimo kao muhe na med? Iz isto jednostavnog razloga - jer su besplatne. No, kada malo promislimo, nekako bi bilo normalno zakljuiti, ako nam nešto stvarno treba, to emo i platiti, a ako nam uope nije potrebno, onda nam ne treba pa ak ni u sluaju kada je besplatno. Da, ali to nije baš tako. Naravno da je sasvim logino da svi vole besplatne stvari, ali injenica jest da se obino nešto besplatno ne cijeni previše. Rije besplatno asocira pomalo na bezvrijedno. Jer, ako nešto dobijemo besplatno, ono za nas nema cijenu. Ne pridajemo toj stvari veliku pažnju jer ionako smo je dobili bez da smo uložili imalo truda. Baš kao što izreka kaže: Poklonjenom konju ne gleda se u zube. U ovom sluaju ne mislim na darove i poklone, ve na nešto besplatno, za što automatski pretpostavljamo da nema neku kvalitetu i vrijednost.

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

Slina je situacija s obrazovanjem, odnosno, u ovom sluaju, studiranjem. Pravo na obrazovanje osnovno je pravo svakog pojedinca i ne bi se trebalo plaati. Naravno, samo pod uvjetom da student zadovolji uvjete upisa i daje godine redovno. No, što je s onim “vjenim” studentima? injenica je da bi rije “besplatno” privlaila velik broj takvih studenata, koji obrazovanje i školovanje uzimaju zdravo za gotovo. U ovom sluaju potrebno je jasno utvrditi kriterije jer, koliko god mi svi željeli uživati u besplatnim stvarima, ostaje injenica da se one nerijetko iskorištavaju i ne cijene u onoj mjeri u kojoj to zaslužuju.

Rasprodati Pevecovo carstvo

E sad, pria je išla nekako ovako: Ja: Mene Mirko mrzi, a on se meni taaaak svia ... Prijateljica: Zakaj misliš da te mrzi? Ja: Jer me zaupal i pogurnul s rukom. Prijateljica: Zaupal te i pogurnul s rukom?? E, pa onda mu se sviaš. Ja: Ha? Od kud ti to? Kakav je to nain pokazivanja je l’ ti se netko svia? Prijateljica: Znam da mu se sviaš jer je to rekel Kreši, koji je to rekel Ivanu, koji je rekel Martini, koja je rekla meni. Sad mu samo ti moraš rei da se i on tebi svia. Ili još bolje napiši mu ljubavno pismo. Ja: Ne znam baš ... Malo mi je to onak ... Mislim, ja još uvijek mislim da se ja njemu ne sviam. Prijateljica: Ma stvarno. Vjeruj mi. Ja: A što ako mu odem to rei i totalno se uspaniim i reem mu svakakve gluposti? Ili mi usnice odrvene? Ili ako mu odem predati pismo i vidi nas uiteljica? Ili što ako on dobije pismo i pismo mu se ne dopadne, pa mu se prestanem sviati? A što ako on to pismo pokaže svima okolo i svi mi se ponu smijati? Ili što ako ... I otprilike tu negdje je poeo moj život analiziranja, traženja veze uzroka i posljedica. Pretpostavljam da su mene deki kroz godine zbunjivali jednako onoliko koliko i ja njih. A moram priznati

Cjepivo protiv svinjske gripe pod bor?

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

Rasplakala se Višnja Pevec, a raskreveljile se tune obrazine i nakrivile punašne usne, na kojima bi mu mogla pozavidjeti i Seve nacionale, voljenog joj supruga Zdravka Peveca, što je bilo dovoljno da se uznemire Banski dvori i Pantovak. Višnjine i Zdravkove suzice bile su dovoljne da se hrvatski državni vrh zabrine i krene pomoi sada uplakanim a donedavno bahatim vlasnicima trgovakog i inog lanca, koji je ne tako davno zapošljavao skoro tri tisue radnika i ostvarivao promet od oko etiristo milijuna eura. Naime, poznato je da je Pevec u velikim nevoljama, da su njegove trgovine, hiper i supermarketi pozatvarani, da su kamioni zaustavljeni i slino. I tako se ono što se nekada zvalo “Pevecovo carstvo” pretvorilo u hrpu jada i emera. I sada Banski dvori i Pantovak i sva njihova klika traži naine kako pomoi Pevecu, naravno, pod krinkom da se pomogne radnicima koji nisu ve dugo dugo dobili teško zaslužene plae. A Peveci se i dalje voze u skupim autima, goste se u najboljim hotelima i sve im je dostupno. Pa tako su im dostupni i hrvatska Vlada i predsjednik, pa i novac hrvatskih obveznika kojima bi se plaala Pevecova nesposobnost, megalomanija i bahatost. A znamo kako su se Pevecovi odnosili prema svojim radnicima i sindikatu, ije su povjerenike Pevecovi zaštitari izbacivali iz poduzea. Vlada i predsjednik mole i kume svakoga tko može pomoi

Zašto žene vole sve analizirati? Znate, ako mi žene išta volimo, onda je to analizirati sve i svašta. Uistinu kad se cijelo žensko društvo nae na kavi raspravlja se u tanine o svemu i svaemu pa onda, naravno, i o dekima. Zašto su napravili ovo ili zašto nisu napravili ono, zašto je baš tad nazvao, ili zašto se nije javio, otkrivanje taktika i tako dalje ... Gotovo sve žene vole analizirati, to nam je usaeno u genetskom kodu, a ta se pojava manifestira ve u ranom djetinjstvu. Sjeam se sad kad se meni prvi put dogodilo ... Negdje u treem razredu ja sam se po prvi put zaljubila, i to jako ... Kako bismo mu zaštitili identitet, nazvat emo ga “Mirko”. I tako jednoga lijepog jesenjeg popodneva, dok smo se mi cure igrale gumi-gumija, “Mirko” mi se prikrao iza lea i poupao me za kosu. To je, naravno, rezultiralo mojim protunapadom i strateškim udarcom nogom u njegovu stražnjicu, jer u ja tek godinama kasnije shvatiti da deko koji baci skakavca na tebe ili te zaupa nije opasan po život. Možda im se samo malo sviaš. Zato – moje isprike, “Mirko” ... Ne trebam ni rei da je ovaj incident bio mali traak cijelog niza spleta okolnosti s dekima u budunosti, kako onih koji su se meni sviali, tako i onih kojima sam se ja sviala. To bi isto bilo prvo u nizu mnogih otkrivenja ove vrste. Tu, naravno, mislim na one vezane uz suprotni spol.

AKOVEKI espresso by Bibi

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

da je i jesam malice komplicirana. Puno toga što ja radim nema nikakvog smisla. Ako pratite ove komentare, to ste ve mogli i sami shvatiti, pa to ne trebam dalje objašnjavati. Problem s nama ženama nije da ne možemo pronai ono što želimo, ve u tome da ni ne znamo što je to što uope želimo. Stalno nešto procjenjujemo, pokušavamo predvidjeti, sprijeiti ili riješiti. Priznajem, ponekad odemo predaleko i izluujemo sebe i druge oko nas. Ali (i ovo e sad zvuati malo patetino) to je samo zato jer nam je toliko stalo. Pametne žene s vremenom shvate da nema smisla previše se uzrujavati oko stvari koje ne mogu kontrolirati. Ali da tu i tamo, na pokojoj bapskoj kavi, pokleknemo, to je naprosto tako ... Zbog genetskog koda.

Srce i mozak zaplesaše polku onog trenutka kada ugledah svjetlucave toke ukrasnih žaruljica, potomke velikoga Edisonovog izuma kojima je od nedavno zainjen blagdanski duh našeg grada. Spontano navuen osmijeh na moje crveno, promrzlo lice samo je dokaz kako male stvari naš život mogu uiniti velianstvenim. Svjeicama do mira u duši, do obasjanja. Te prosinake veeri odluih oboružati se toplim rukavicama, dugim uzorkastim šalom dvostruke namjene: modne i toplotne, te voljom da preskoim dnevnik pun ne loših nego apokaliptinih vijesti. Trebaju mi dobre vijesti! Dobar virus blagdanskog raspoloženja sa simptomima koji e ljudima oko mene navještati kako je život žetva koja u svakom sluaju miriši na dobro. I bingo! Miris sjeverca i gradskog života pomiješan s okusom zimskog sladoleda te glasovima mladih i ludih tinejdžera u meni je probudio uspavanu vjeru u dobro. Pogled prema crkvi Sv. Nikole i ogromnom adventskom vijencu ljubiaste boje podsjetio me kako je i akovec naš dom, ali uveana verzija. Usporenim koracima koji kao da su se lijepili za plonik akovekog trga upijala sam svu ponudu što nam se pruža iz maštovito ukrašenih gradskih izloga. Bitno je dobiti originalnu ideju za božino darivanje bližnjih. A u akovcu toga ne nedostaje. Od umjetnikih galerija, koje nude izmeu ostalog i zgodan dizajnerski nakit, preko toplih skijaških dokoljenica koje

uplakanima Zdravku i Vesni Pevec, jer su oni na dnu dna. Kakve li ironije od državnog vrha, koji je ve toliko puta ponizio hrvatskog ovjeka, da za spas propalog Peveca novac uzima od ljudi koji niti su Peveca uzdizali niti mu govorili što treba raditi i kamo trošiti zaraeno. Sjeam se kako se bahatio Stipe Mesi na otvorenju Peveca u Koprivnici kojeg je Državni inspektorat ranije zatvorio jer nije imao uporabnu dozvolu, što Mesia nije sprijeilo da doe na “feštu“, poruujui hrvatskoj javnosti kako je zadovoljan što se otvara jedan od najveih hrvatskih prodajnih centara. Na tom skupu vidio se primitivizam Peveca i državnog vrha, što sada dolazi na naplatu. I namjesto da to plati Pevec, platiti trebaju hrvatski porezni obveznici. Kako bi Peveci mogli platiti dugovanja korektnim dobavljaima, vjerovnicima i svojim radnicima??? Sve što imaju treba im rasprodati i platiti njihova dugovanja. To bi se sigurno dogodilo da je u pitanju neko drugo poduzee, osobito ono koje nije u milosti hrvatskoga državnog vrha.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

proizvode meimurski pletai, do mirisnih kombinacija ajeva iz biljne ljekarne te, primjerice, lanenog ulja ili sjemenki iz duana zdrave hrane. Ili možda cjepivo protiv svinjske gripe pod bor za naše najmilije? E, to bi bilo darivanje humanitarnog karaktera, odnosno iz samilosti prema našem Ministarstvu zdravstva kojem nikako ne polazi za rukom riješiti se naruenog cjepiva. Ma dosta ovoga lirskog izriaja! ini mi se da su mi ove žaruljice pomutile um. Primila me božina groznica i ozbiljno se pribojavam za svoje inancijsko stanje sljedei mjesec. Sreom, i ove je godine (kao i prethodne) pao dogovor da e darovi pod borom biti simbolini. Iako, moram priznati da mi prošle godine u naušnicama od bijelog zlata i novom “touch-screen“ mobitelu nije bio problem pronai simboliku. ini mi se da u se ove godine oko pronalaženja simbolike ipak morati jae potruditi.

POGLED ISPOD OBRVA

Doe mi da vrisnem! U posljednje dane radim puno. Mislim, Bože mili, to se dešava živima. Nikom ništa zato, od toga se ne umire. Dapae. Nego; desi se to niotkuda, da si sav u nekom poslu i postaneš onako malo tupav. Baš ino tupav. Kao kad se ne naspavaš i sve ti je onako pomalo smiješno, sve te navodi da se keheljiš. I Tihana sretan. Pred par godina mi je bila najvea želja (bit u prva osoba u povijesti ovjeanstva koja e izreklamirati reklamu koja je bila “nemam pojma više o emu”): “Kad bih ja imala arobni štapi; sve bih Vas pretvorila u labudove i žabe, a ja bih bila muzika”. Ma, predivno sroeno! Umjesto misli, imala bih note. Hm…Imala sam to jedno dvije godine napisano na zidu sobe, dok me sestra nije upozorila da sam zapravo napisala labudodove. U sekundnim predasima izmeu obaveza koje mi se nameu, stignem samo pomisliti; pa mene samo treba zapregnuti kao vola i ja sam sretna? Oito. Oito naše brige idu od naših misli, ne od rada. Misli umaraju. Strava jedna što ovjek može napraviti sebi kad ima višak vremena. “Ono što si ovjek sam napravi, to mu ni vrag ne može”. ak ni tri vraga. Tako sam, pred nekoliko godina, šetala gradom, i bilo mi je dosta svega. Svojih misli, razglabanja, unutarnjih monologa, plakanja nad sudbinom svijeta…Poželjela sam uiniti nešto.

Za oko mi je zapela knjiga :“Kako sam postao glup”. Nikada prije, niti ikada poslije, nije u meni nešto tako zaigralo i poskoilo od sree pri pogledu na knjigu. Pomislila sam; ajme, hvala nebesima, to je to! Ima nade za me! Spasit u se od same sebe! (Moš’ mislit, naravno.) Ali. Željno sam upijala mudrolije autora. I njemu je bilo dosta svega, što sve vidi, silne nepravde svijeta; može se postaviti na trepavice, a i dalje e sve ostati isto. Dakle, prvo je pokušao postati alkoholiar. (Upozorenje: prije nego nastavite itati ovaj tekst koji slijedi, obeajte da ništa od toga neete pokušavati kod kue! Ni van nje!) Krene u kai da naui od baždarenog “alkia”, sa dugogodišnjim iskustvom. Ovaj mu objašnjava da nije to samo tako, ne možeš ti to kroz no, za to je potreban silan trud. Glavni junak završi isti dan na ispumpavanju želuca i shvati da ništa od te “karijere”. Slino je bilo i s opijatima. Nije mu išlo ni na teaju samoubojstva (što da Vam kažem, oaj “vlastitih misli” ini drame), pokušao je skoiti s Eiffelovog tornja, pao je na šest njemakih turista, njih dokrajio, sebe ostavio na životu. Sav polomljen, leži u bolnici, kraj jedne udakinje poput sebe, zaljube se i skrivaju poput duhova po Parizu. (Molim?! Kakav je to kraj?) Znai, ništa od spasenja, nego, evo opet tekst o ljubavi, hoeš-neeš! Nisam našla naina kako postati glup. Eventualno, kako se iz-

Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com

moriti do amena, i osjeati malo tupavo. Sreo moja: tupost ti je ime! Tad me zabavljaju cinizmi na ljudsku radoznalost kao npr. “Saznaj tko ti gleda tri tegle ajvara kroz prozor od špajze” ili komentari na komplicirane ljubavne odnose poput: “Što je vrhunac španjolske sapunice? Kad Rodrigez sazna da je sam sebi majka!” Ajme, predobro! Hehehe… Pomislim si ipak, pa dobro; zar netko može tako funkcionirati? Dugo, za ozba? Pitah to jednom prijatelja, kao pa daj, emu takvi ljudi teže? U životu? A on meni: “Joj daj, Tihana! emu ljudi openito teže u životu? Pa sljedeem obroku!“ Što dodati? Ide pjesma: „tako je lepo biti glup…” A “spašavanje svijeta iz silne ljubavi prema ovjeanstvu?” Ajde, molim Vas, odahnimo: “svijet e se ionako, i bez nas, pobrinuti za sebe!”


15. prosinca 2009.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ODRŽAN drugi po redu Mesap Beauty

Posjetitelji su uživali u predblagdanskom raspoloženju i ležernoj atmosferi Sajam ljepote, kozmetike, mode, vjenanja, nakita i zdravlja, koji je održan prošli vikend u dvorani Mesapa, u tri je sajmena dana okupio 44 izlagaa iz šire regije. Drugi po redu Mesap Beauty privukao je velik broj posjetitelja koji su uživali u predblagdanskom raspoloženju i ležernoj atmosferi. Sveano otvorenje koje je uprilieno prošli petak popraeno je nastupima Plesnog studija Vivona i Jazz dua Masseyja i Marija te modnom revijom Gospodarske škole akovec. Dok su ostale dane obilježile popratne zabavno - plesne i modne manifestacije, poslijepodne posljednjeg dana sajma bilo je rezervirano za budue mladenke i mladoženje koji su uz revije uživali u izboru najljepšega vjenanog buketa.

Sveano otvorenje popraeno je i modnom revijom Gospodarske škole akovec

Meu izlagaima bila je i tvrtka LIBRA PROFI koja se bavi prodajom opreme za frizerske salone - Prošle godine u isto vrijeme bio je održan ovaj sajam i pokazalo se da ima smisla organizirati ovakvu priredbu. Znaajan dio

Poslijepodne posljednjeg dana Mesapa Beauty bilo je rezervirano za budue mladenke

gospodarskog sektora bavi se upravo uslugama i proizvodima za modu, ljepotu, kozmetiku, zdravlje, nakit, i oni su veinom

ovdje. Unato krizi, izlagai su ocijenili da se isplati doi. U ukupnom sajmovanju kroz ovu godinu imali smo niz tehnikih sajmova u kojima je bilo puno strunjaka, a za kraj smo ostavili ove, nazovimo ih, ljepše sadržaje. Svaki sajam ima svoju publiku, a Mesap Beauty sigurno ima publiku meu mladima i ženskom populacijom. Od poetka sajma bilo je popratnih manifestacija. Samo otvaranje poelo je sa zabavnim i plesnim tokama, a u popratnim manifestacijama nije bilo onih strunih skupova na kakve smo navikli, ve su prevladavale manifestacije poput promotivnih šminkanja, radionica kako neku kozmetiku najbolje upotrijebiti i slino, kazao je Marjan Novak, direktor Mesapa. (hz, foto: Vrzan)

Na sveanom otvorenju predstavile su se plesaice Plesnog studija Vivona

ETVRTO izdanje izbora “Best Model’s & Dancer’s” u organizaciji Vivone

Jana Munar i Alena Hrušoci najbolje manekenke, Sara Brajkovi i Iva Hlapi najbolje plesaice djeci i mladima da pokažu svoje individualne sposobnosti, ali i ono što su nauili pohaajui plesne i manekenske radionice. Zaljubljenice u ples i manekenstvo u svakom su sluaju dale sve od sebe i pokazale što znaju. U sat i pol programa predstavile su se zanimljivim tokama u kojima je uživala brojna publika koja je došla popratiti etvrto po redu izdanje ove sada ve tradicionalne manifestacije. (hz, foto: Vrzan)

Jana Munar iz Vratišinca primila je pobjedniku lentu u konkurenciji limaica, a Alena Hrušoci iz Nedeliša meu tinejdžerkama u izboru najboljih manekena na etvrtom po redu izboru “Best Model’s & Dancer’s” koji je organizirao Studio Vivona u sklopu sajma “Mesap Beauty”, održanog prošli vikend. etrnaestogodišnja Alena Hrušoci, uenica 8. razreda Osnovne škole Nedeliše, lanica je Vivone sedam godina. Ovo je njena prva nagrada koja ju je veoma iznenadila jer nije oekivala da bi u toliko jakoj

Zaljubljenice u ples i manekenstvo dale su sve od sebe i pokazale što znaju

Jana Munar iz Vratišinca primila je pobjedniku lentu u konkurenciji limaica

konkurenciji mogla ponijeti titulu najbolje. Meu limaicama istaknula se Jana Munar, desetogodišnjakinja iz Vratišinca, koja se manekenstvom bavi tek nešto više od godinu dana. S obzirom na to da je ovo bilo njezino prvo natjecanje, nije udno da je Janu prva nagrada oduševila i usreila. Uz najbolje manekenke, proglašene su i najbolje plesaice u solo i duo kategorijama. Prvo

mjesto i zlatna medalja u duo kategoriji pripalo je Sari Brajkovi i Ivi Hlapi, dok su Tea Zadravec i Veronika Drk osvojile drugo mjesto i srebrnu medalju. U solo kategoriji najbolja plesaica bila je Sara Brajkovi, ime joj je pripalo zlato i u toj kategoriji. Drugo mjesto pripalo je esiki Kolari, dok je broncu osvojila Dora Kopjar. Uruena su i posebna priznanja. Doroteja Srpak primila je posebno priznanje kao najmlaa

manekenka ovog natjecanja, dok je Lauri Lisjak pripalo priznanje kao najstarijoj sudionici meu manekenima. U plesnom dijelu natjecanja posebno priznanje kao najmlaa plesaica primila je Veronika Drk, a kao najstarija Sara Brajkovi, osvajaica prvih mjesta u obje plesake kategorije. Studio Vivona akovec na ovom druženju i natjecanju limaa i tinejdžera želi dati priliku

U solo kategoriji najbolja plesaica bila je Sara Brajkovi

Alena Hrušoci iz Nedeliša ponijela je titulu najbolje manekenke meu tinejdžerkama


16

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH - Top modeli u studenom 2009. Model

koliina udio, %

1

Škoda Octavia

271

8,33%

2

Opel Astra

170

5,23%

3

Volkswagen 142 Polo

4,37%

4

Renault Clio 130

4,00%

5

Renault Megane

105

3,23%

6

Volkswagen 103 Golf

3,17%

7

Hyundai I30

83

2,55%

8

Kia Ceed

79

2,43%

9

Chevrolet Spark

72

2,21%

10 Škoda Fabia 68

2,09%

11

Peugeot 308 62

1,91%

12

Nissan Qashqai

60

1,85%

13

Mazda 2

59

1,81%

14 Chevrolet Aveo

58

1,78%

15

Chevrolet Cruze

58

1,78%

16 Citroen C-Crosser

58

1,78%

17

Toyota Auris 58 56

1,72%

19 Ford Fiesta

55

1,69%

20 Ford Focus

54

1,66%

21

1451

44,62%

3252

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,75

Super plus 98

7,81

Super 100 BS Eurodizel

7,81

8,13 7,15

Eurodizel BS LPG auto plin

U Hyundaiju je zapoela rasprodaja modela godišta proizvodnje 2009. Prodajna akcija i cijene vrijede u mjesecu prosincu i do rasprodaje modela sa zalihe. Rasprodaja se odnosi na modele: i10 1.1 iSmile za 63.245 kn, i20 1.2 iLike za 72.617 kn, i30 1.4 EU Edicija za 84.800 kn, i30CW 1.4 iLike za 101.269 kn, Tucson 2.0 Dynamic+ za 132.997 kn. Ova ponuda se ne odnosi za poetne modele, ve na modele s bogatom opremom koja ukljuuje i klima ureaj. Sve dodatne informacije možete dobiti u Autocentru Bratuša, prodajnom mjestu Hyundai vozila, na adresi Preloška 38 u akovcu ili na tel 040/364244.

1,78%

18 Suzuki SX4

Ostali

Hyundai prodajna akcija

7,15 7,21

4,42

4,42

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 11. prosinca 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljedea rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Citroen C5 X 2.0 HDI, 2003.god., full oprema Fiat Punto 1.2i Acve, 2004.god., oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez ueša. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posjete nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagrebaka 53a, te M. Suboca, B. Radia 69

Nissan terenci po nikad povoljnijim cijenama Nissan, vodei svjetski proizvoa vozila s pogonom na etiri kotaa koji svoj položaj duguje gotovo 60 godina dugom razvoju, inovacijama i postignuima u tehnologiji 4x4, najavljuje rasprodaju zalihe terenskih vozila. Tijekom ove akcije bogato opremljeni Nissanovi terenci mogu se nabaviti po iznimno povoljnim cijenama poevši od 135.000 kuna + PDV. Sva su vozila u ponudi opremljena 4X4 pogonom koji poboljšava upravljanje na svim terenima, bez obzira radi li se o skliskim cestama, stazama prekrivenim snijegom ili šljunkom. Sustav održava putanju vozila u svim situacijama, uz vrhunsku stabilnost pružajui najbolje performanse i potpunu sigurnost. Ponuda vrijedi u svim ovlaštenim Nissan salonima i odnosi se na ogranieni broj terenskih vozila.

Volkswagen istražuje budunost ovjeka i robota

Održan tradicionalni testni dan Nakon što su svi lanovi Hrvatskog novinarskog žirija završili sedmodnevna testiranja šest finalista ovogodišnjeg izbora HR Auto, vožnjom na poligonu AMC-a na Mievcu sva šestorica odmjerili su snage u posebno pripremljenim ispitima. Finalisti ovogodišnjeg izbora su (abecednim redom): Citroën C3, Mazda3, Mercedes-Benz E klasa, Peugeot 3008, Škoda Yeti i Volkswagen Polo. Tri automobila s ove, uže liste ponijet e prestižne titule - Zlatni, Srebrni i Bronani volan izbora za HR auto 2010. Testovi na jedinoj našoj stazi namijenjenoj održavanju treninga sigurne vožnje, AMC Mievec, obuhvatili su slalom vožnju uz ispit okretnosti automobila, brzu izmjenu vozne trake na suhoj i skliskoj podlozi, upravljivost vozila u skliskom zavoju, stabilnost u kritinim situacijama, izbjegavanje vodenih prepreka, te stabilnost automobila pri iznenadnom zanošenju stražnjeg dijela. Završna sveanost dodjele priznanja održati e se u utroak, 15. Prosinca u hotelu Antunovi u Zagrebu, a tada e se dodijeliti i 15 posebnih priznanja: za dizajn, ekologiju, obiteljski automobil, poslovnu limuzinu, lako gospodarsko vozilo, najatraktivniji coupe, najatraktivniji kabriolet / CC /roadster, najpovoljniju kupnju, sigurnost, tehnike inovacije, terenac / 4x4, SUV/crossover, gradski automobil, promociju / nastup / PR, te za najprodavaniji model na domaem tržištu. Nekoliko je novosti u ovogodišnjem izboru HR Auto. To su: novi dizajn glavnih i posebnih priznanja, otvaranje koverti s glasovima žirija biti e na završnoj sveanosti, uveden je i novi naina glasovanja uz pomo tablice u kojoj e se prema tono zadanim parametrima moi dati ocjene za pojedine karakteristike automobila kandidata, te je uvedeno novo posebno priznanje za SUV i crossover vozila, tj. ona vozila koja se nude i u 4x2 i 4x4 izvedbama. Posebno priznanje za terence je sad rezervirano iskljuivo za 4x4 vozila. Deveterolani novinarski žiri Zbora automobilskih novinara HND-a ine predstavnici tiskanih i elektronikih medija koji se bave automobilskom tematikom u Hrvatskoj: Mato Pavlievi (Dubrovaki list, net.hr i Transport – predsjednik Zbora), Hrvoje Gattin (Autonet – dopredsjednik Zbora), Goran Vrhovec (Auto&Ict– tajnik Zbora), Krešimir Tadiji (Glas Istre), Edi Prodan (Novi list), Marko Dragun (Auto moto magazin), Dalibor Flajpan (Auto Stil, Meimurske novine), Dubravko Kuleš (Vjesnik) i Dario Šarovi (Auto FM, 2. program Hrvatskog radija).

Finalisti izbora za HR Auto 2010.: Citroën C3

Volk swagen odjel za istraživanje je na konferenciji zajedno s meunarodnim renomiranim znanstvenicima predstavio najnovije trendove i saznanja na temu robotike. ovjek i robot u budunosti nee samo blisko meusobno djelovati jedan na drugog, ve e roboti poboljšanom tehnikom senzora i obrade podataka raditi sve više i više autonomno i time imati znaajan utjecaj na radnu svakodnevicu. Nadolazee generacije robota bit e opremljene s više intelekta i inteligencije no dosada i na taj nain e ljudima moi dati potporu pri opasnim aktivnostima koje štete zdravlju. Oblik te potpore, za nju nužno obrazovanje te granice robotizacije predstavljali su dodatna tematska težišta prezentacije.

Mazda3 Mercedes-Benz E klasa

Volvo XC60 osvojio nagradu SUV godine

Peugeot 3008

Škoda Yeti

Volkswagen Polo

Volvo XC60 proglašen je meunarodnim terenskim/ SUV vozilom godine po izboru organizacije International Car of the Year (ICOTY). Nagradu je primio Doug Speck, predsjednik Volvo Cars ogranka za Sjevernu Ameriku na upravo održanom sajmu automobila u Los Angelesu. Volvo XC60 je pobjedio u konkurenciji 10 novih crossover, SUV i pickup vozila, a prema mišljenju probranog žirija profesionalnih automobilskih novinara. Volvo XC60 odabran je za pobjednika od strane 19 automobilskih novinara iz SAD-a i Kanade, novinara koji stoje iza najitanijih dnevnih novina, magazina i internetskih portala. Nagrada za meunarodni terenac godina predstavlja 20. priznanje koje je Volvo XC60 osvojio otkako se našao u prodaji u Europi krajem 2008. godine. Volvo XC60 je prvo vozilo koje nudi City Safety sustav kao dio serijske opreme. Ova jedinstvena Volvo tehnologija pomaže vozau izbjei frontalni udarac pri nižim brzinama. Ukoliko voza ne reagira na vrijeme sustav samostalno aktivira konice.


15. prosinca 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prezentacija MUP-a i Zbora automobilskih novinara u Zagrebu Za novinare koji se bave automobilskom tematikom i prometom Zbor automobilskih novinara Hrvatskog novinarskog društva i MUP, PU zagrebaka, organizirali su prezentaciju održanu u prostorima II. Postaje prometne policije u Lukom. Teme prezentacije bile su prometne statistike za proteklih 11 mjeseci ove godine, predstavljanje akcija usmjerenih protiv alkohola za upravljaem, akcija za predstojee blagdane, kao i predstavljanje ureaja za mjerenje brzine, presretaa, alkoholiziranosti, te prisustva opijata u organizmu. Viktor Forjan iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa PUZ-a specijaliziranim automobilskim novinarima iznio je statistiku sigurnosti u prometu u prvih 11 mjeseci ove godine za podruje PU zagrebake. Prema službenoj statistici, u navedenom razdoblju obavljen je 13.781 oevid (7,02 posto manje nego lani u istom razdoblju), a ukupno su ozlijeene 4.583 osobe (6,35 posto više), od kojih 629 teško (20 osoba ili 3,3 posto više), a 3.909 lakše (251 osoba ili 6,86 posto više). S druge strane, smanjio se, i to znaajno, broj poginulih. Njih je skoro etvrtina manje, 83, dok je u lanjskom razdoblju od sijenja do prosinca smrtno stradalo 108 osoba. U jednom danu prosjeno je obavljen oevid 42 prometne nesree u kojima su dvije osobe teško ozlijeene, a 12 lakše, dok je svaka etiri dana u prometu poginula jedna osoba. Prema podacima PU Zagrebake, naješi uzrok nesrea s najtežim posljedicama je brzina, koje je vrlo esto vezana uz vožnju s nedopuštenom koncentracijom alkohola.

Brzina je izravni uzrok skoro svake etvrte prometne nesree, odnosno u 3.171 nesrei ili 23,01 posto od ukupnog broja nesrea. Zbog brzine je poginulo više od polovice osoba, odnosno njih 48, ili 57,83 posto od ukupnog broja poginulih. Policajci su u tom razdoblju utvrdili preko 44 tisue prekršaja prekoraenja dopuštene brzine kretanja vozila, odnosno prosjeno svaki etvrti od ukupno utvrenih 181 tisuu prometnih prekršaja bio je prekršaj prekoraenja brzine. Vozai pod utjecajem alkohola sudjelovali su prosjeno u svakoj sedmoj prometnoj nesrei. U

27 od ukupno 74 nesree s poginulim osobama, (36,49 posto), osoba koja je izazvala nesreu imala je nedopuštenu koncentraciju alkohola. Ako segmentiramo po stupnju alkoholiziranosti brojke su sljedee: do 0,5 promila niti jedna osoba, od 0,5 do 1,0 promila etiri, od 1,0 do 1,5 promila takoer etiri i preko 1,5 promila 19 osoba. Prema rijeima g. Forjana, radi se o smanjenju od 10 posto za koje u policiji drže kako je zaslužno ne samo represivno, ve i preventivno djelovanje u koje svakako spadaju i akcije „Vozim, ne pijem“ i „aša više, život manje“. Cilj akcije “Vozim, ne pijem”, u

(dvije treina), odnosno osobe u dobi do 30 godina. Djelatnici policije su u prvih 11 mjeseci, sukladno Zakonu, zbog pijanstva za upravljaem uhitili gotovo tisuu i pol vozaa, a preko 300 ih je zadržano u službenim prostorijama na triježnjenju. Takoer, sukladno Zakonu, oko 500 ih je odmah sljedei dan završilo u zatvoru na

kojoj surauju PUZ, Grad Zagreb i zagrebaki Filozofski fakultet, je upoznati mlade vozae na mogue posljedice vožnje pod utjecajem alkohola. Pored toga, policijski službenici zaustavljenim vozaima dijele bedževe i brošure akcije. U akciji „aša više, život manje“, vozae se upozorava na pravne posljedice konzumiranja alkohola za upravljaem, kazne i plaanja odšteta ukoliko se uzrokuje prometna nesrea. Utvreno je ukupno preko 8.100 prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola ili odbijanja provjere na alkohol, koje su u veini prekršaja poinile mlade osobe

period od 10-15 dana uz novane kazne vee od 10 tisua kuna. Policija e za predstojee vikende i blagdane, kao i do sada, provoditi akcije pojaanog nadzora alkoholiziranosti sudionika u prometu, dopuštenih brzina kretanja vozila i zlouporabe opojnih droga. Stoga se vozae, pogotovo one mlae, upozorava

da ne sjedaju za upravlja ukoliko su konzumirali alkohol, te da prilagode brzinu uvjetima na cesti. Spomenimo i kako policija provodi pojaani nadzora zlouporabe opojnih droga u sklopu aktivnosti kojima ce se u vremenu od 15. studenog do 15. prosinca 2009. obilježava Mjesec borbe protiv ovisnosti.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Citroën u projektu “Akcija protiv gladi” Ove godine jedna tvrtka i jedna udruga slave svoj roendan : jedni slave 90 godina, dok drugi slave 30 godina postojanja. S jedne strane radi se o proizvoau automobila, a s druge strane o humanitarnoj organizaciji. Marka Citroën i udruga Akcija protiv gladi sastale su se u utorak naveer na meunarodno poznatoj adresi Champs Elysees br. 42, kako bi zajedno proslavile roendan. Tom prigodom, Citroën je najavio svoje sudjelovanje u projektu «Akcija protiv gladi» u Burkini Faso. Odgovorna i graanski orijentirana marka, marka Citroën, odluila je da se

ukljui i sudjeluje u projektu udruge Akcija protiv gladi, projektu koji nadilazi okvire automobilskog sektora. U nazonosti Denisa Metzgera, predsjednika Udruge Akcija protiv gladi, Frederic Banzet, generalni direktor tvrtke Citroën, objavio je da e “Marka pomoi inancirati projekt u Burkini Faso kako bi se olakšao pristup pitkoj vodi u školama provincije Tapoa”. Ova dugorona akcija znaajno e poboljšati uvjete života više od 5.000 uenika. “Ova obveza je u skladu s vrijednostima Marke, vrijednostima zajedništva, humanizma i optimizma koji su ukorijenjeni u njezinoj povijesti.”

Povoljne servisne usluge i originalni zamjenski dijelovi u Opelovoj akciji „Servis 4 plus“ Svim vlasnicima Opel Astre F, G i Corse B, C s benzinskim motorima, iji su automobili stariji od etiri godine, Opel nudi u akciji “Servis 4 plus” originalne zamjenske dijelove i širok spektar servisnih usluga po pristupanim cijenama. Opel mreža ovlaštenih servisera i jedinstvene cijene odreenih servisnih paketa za vlasnike Opel Astre i Corse starijih od 4 godine nude rezervne dijelove i popravke po

vrlo pristupanim cijenama koje su usporedive s onima kod neovlaštenih servisera. Opel ovlašteni serviseri su oni koji su najviše struni u sevisiranju Opelovih automobila, ugrauju iskljuivo originalne dijelove i posjeduju specijalne alate sukladno visokim standardima servisiranja. Opel originalni dijelovi uz 2-godišnje jamstvo pružaju korisnicima bezbrižnu vožnju.

15. prosinca 2009.

Peterostruka nagrada za sigurnost za VW-a u SAD-u i Europi Ameriki Insurance Institute for Highway Safety (IIHS) nagradio je ak etiri Volkswagen modela s „Top Safety Pick 2010“: Golf, Jetta, Tiguan i Passat oduševili su tijekom testiranja, koja od poetka 2009. postavljaju znatno strože zahtjeve za vozila. Europska organizacija za zaštitu potrošaa Euro NCAP (European New Car Assessment Programme) sportskom coupéu Scirocco dodijelila je najbolji rang od „pet zvjezdica“. IIHS nagradu Top Safety Pick svake godine dodjeljuje vozilima koja se u svom dotinom segmentu istiu posebno opsežnim mjera-

ma u podruju aktivne i pasivne sigurnosti. Institut u Arlingtonu (Virginia) osnovan 1959. godine svoja istraživanja provodi u ime razliitih osiguravajuih društava.


15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

19


TOP 20 01. STO GODINA - KRISTIJAN RAHIMOVSKI

TOP LISTA DOMAIH

02. SAVRŠEN SVIJET - DOG KANTINA

Revija vjenanica dizajnerice Ivanice Pahor

Umjetnika djela prezentirale su meimurske missice

03. LJUBAV NIJE OVIH DANA - B. NOVKOVI

01. SVIRAJTE MI TUŽNE - E.T.

04. SVE ŠTO OSTAJE - FEMINNEM

02. UZALUD SUNCE SJA

HOTEL GOLFER priredio Božinu bajku umjetnina i kreacija

05. NEMIRNE NOI

Opa Opasnost

Tony Censki & Kiki Lesendri

TOP LISTA DOMAIH 03. VJERUJEM U AN ELE

Aukcija slika uz dašak mode i glamura

06. VJERUJEM U AN ELE - OLIVER

Oliver Dragojevi

07. MALI OGLAS - REPLICA

04. PREKO RUBA VREMENA

08. ODMA MI JE ZAPELA ZA OKO

Bojan Jambroši

Jurica Paen & AERODROM

05. KAD ŽENA ZAVOLI - Tony Censki

09. MILJAMA DALEKO - LANA . P’eggy

06. TVOJ SAM - Armin

10. IMANJE - Songkillers ft. Marko Markovina

07. NEMAM POJMA - Bojan Jambroši

U Spa & Resortu Sveti Martin nastavljaju s razliitim programima. Tako je u subotu na veeri nazvanoj “Božina bajka umjetnina i kreacija” održana božina aukcija slika koju su zajedniki organizirali domaini zajedno s vodeom hrvatskom aukcijskom kuom Capital Fe-

stival. Ponuena na prodaju bila su djela starih i novih hrvatskih majstora i likovnih stvaratelja poput: Ede Murtia, Vlahe Bukovca, Ivane Lakcovia - Croate, Mladena Veže, Zlatka Price i mnogih drugih. Kako bi veer bila dodatno glamurozna, prireena je mod-

na revija u kojoj su se svojim kreacijama predstavile dvije sve priznatije hrvatske kreatorice: Aleksandra Dojinovi i Ivanica Pahor, koje su nosile manekenke koje su uvijek rado viene u Spa & Gol Resortu Sveti Martin: Sonja Kova, Petra Maroje, Ivana Ergi, Maja Cvjetkovi, Steany Hohjnec,

a bile su tu i meimurske uzdanice za predstojee inale Miss Universe Hrvatske: Melanija Horvat i Bojana Perho. Program i aukciju vodio je Mirko Fodor. Ugodna veer i druženje nastavljeni su zabavnim dijelom veeri uz pjesmu i ples. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

08. NE DAM TE NIKOM - Nina Badri

FORMULA 13

09. TRKAA SVINJA - Picksiebner

01. SQUANDER - SKUNK ANANSIE

10. ZA LOŠE VIJESTI NEMAMO VREMENA

02. BAD ROMANCE - ADY GAGA

Luka Niže

03. HAPPY - LEONA LEWIS

TOP LISTA STRANIH

04. CORNERSTONE - ARTIC MONKEYS 05. TIK TOK - KESHA

01. USE SOMEBODY -

06. RUSSIAN ROULETTE - RIHANNA

KINGS OF LEON

07. MEET ME HALFWAY

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

BLACK EYED PEASE

LISTA DOMAIH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

08. CHASING PIRATES

TOM JONES

NORAH JONES

04. HUMAN - KILLERS

09. I DON’T BELIEVE YOU - PINK

05. HOT ‘N COLD -

10. WHEELS - FOO FIGHTERS

KATY PERRY

ŠTRIGOVA predstojee nedjelje u znaku mode

06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI

Modna veer u sportskoj dvorani

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

U nedjelju 20. prosinca u Štrigovi se održava modna revija u organizaciji tamošnje domae modno – rizerske nade Sandre Novak. Bit e to veer sveanih haljina, vjenanica, zanimljivih rizura, šminke, popraenih zabavnim

programom pjesme, plesa, pa i žongliranja. Pozivaju se svi da dou popratiti ovo nesvakidašnje modno dogaanje, kojim se izmeu ostalog želi promovirati gornjomeimurski kraj te dokazati da u njemu postoje talentirani ljudi koji

ne bježe od svoga rodnog zaviaja, ve upravo u njemu žele pokazati što znaju i umiju, te stoga zaslužuju svaku pohvalu i podršku. Modna revija poinje u 17 sati u sportskoj dvorani u Štrigovi, ulaz je 20 kuna.

10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA Sandra Novak, organizatorica modne veeri

01. DAVID GUETTA - One Love 02. LADY GAGA - Bad Romance 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMAIH

“Raskošna” Nevia Kraljica Hrvatske Na održanom izboru Kraljice Hrvatske za kraljicu svijeta, koji se održao u sesvetskom hotelu “Phoenix”, titulu najljepše je ponijela zagrebaka srednjoškolka Nevia Bagi. Sedamnaestogodišnja Nevia oarala je sve prisutne svojim nastupom, a posebice bujnim poprsjem. Tako mlada, a tako ... Njoj uz bok društvo “na prijestolju” radile su Sara Stepanek iz Osijeka kao prva, te Nikolina Bakmaz iz Zaprešia kao druga princeza.

Nimalo glamurozna Kate Poznato je kako make up, a nakon toga ako treba i otoshop, rade uda kad je izgled u pitanju. Savršenstvo izgleda koje je, na žalost, kod mnogih djevojaka i dalje “in” zapravo ne postoji.

Tako je neki dan britanski top - model Kate Moss uhvaena u katastroalnom izdanju kada je koncem tjedna otišla u kasnoveernju predbožinu kupovinu s dekom, glazbenikom Jamiejem Hinceom. Rašupana Kate bila je odjevena u krzneni kaputi, obinu crnu majicu, traperice i kožnate izmice. Kada se u jednom trenutku nasmijala otografima, pokazala je da su droga, cigarete i alkohol ostavile traga na njezinim zubima, koji su sline nijanse kao i smei krzneni kaputi. Bez šminke Moss je izgledala zaista - grozno.

04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA RussiAn Roule e 06. SHAKIRA Did It Again 07. ALICIA KEYS Doesn’ t Mean Anything 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. 50 CENT - Baby By Me

NOVOSTI IZ AVONA

bori protiv bora, a drugom protiv raka dojke. Zna vrijednost savršenih usana, ali se usudi otvoriti usta i glasno se boriti protiv nasilja nad ženama i za financijsku neovisnost žena. Doite i vi po svoj poklon, sad je vrijeme. Nazovite! 098/460-916, 091/4040-135

Henry

U vrijeme darivanja prema bližnjima, budite u pravo vrijeme na pravom mjestu i osvojite poklon bon za preporuku novog lana (realizacijom narudžbe do 27. prosinca). Kompanije Avon stavlja maskaru na trepavice i hranu na stol. Jednom se rukom

Audrey

Ostanimo povezani

TJEDNI KALORIFER


15. prosinca 2009.

Dobro je znati 47

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZLOŽBOM FOTKI i darivanjem završen ovogodišnji fotosession Meimurskih novina

Nagrade Libre profi: Tanji oli i Carli Vargek Izložbom otografija našeg otoreportera Zlatka Vrzana i darivanjem djevojaka koje su proglašene “Licem Interneta”: Carla Vargek (na osnovi klikova posjetitelja), te “Licem otosessiona”: Tanja oli završena je ovogodišnja akcija “Fotosession Meimurskih novina”. Kao i svake godine, na naslovnicama našeg priloga Media predstavili smo tridesetak meimurskih djevojaka, od kojih je veina njih dobila priliku da po

prvi put napravi nešto ozbiljniji otosession i predstavi se javnosti. Akcija je provedena u dva navrata, krajem zime i poetkom ožujka, te kroz ljetne mjesece, a nastavit emo je i idue godine. Meimurske novine zahvaljuju svim djevojkama koje su se odluile na ovogodišnji otosession i pozivamo ve danas sve zainteresirane da se prijave za isti tijekom sljedee godine (prvi na rasporedu je s nazivom “Vrua veljaa”).

Carli Vargek je prigodan poklon zbog nemogunosti sudjelovanja za završnoj sveanosti u caffe baru “Martin” Nedeliše uruen prošli tjedan u našoj redakciji

SINIŠA VUGRINEC iz akovca kao zvijezda reklamne kampanje za novo hrvatsko pivo

“Obian” deko iz akovca u reklamnoj kampanji za Pan Zlatni - Ovo je moje prvo takvo iskustvo, ali nadam se ne i posljednje, kazao je Siniša Vugrinec, sasvim “obian” deko iz akovca koji je postao zvijezda reklamne kampanje za novo hrvatsko pivo - Pan Zlatni. Za ovo pozitivno iskustvo, kako ga opisuje sam Siniša Vugrinec, komercijalni predstavnik Magme, zaslužni su njegovi kolege s posla na iji je nagovor pristao postati “zaštitno lice” kampanje pivovare Carlsberg Croatia. - Reakcije okoline jesu pozitivne. Iako me ljudi na ulici ne prepoznaju, esto vidim da me udno pogledavaju pa pretpostavljam da sam im od nekud poznat, kaže akoveki “model” reklamne kampanje, i dodaje da je inae ljubitelj piva

te novi Pan opisuje kao “odlino pivo”. U pivovari Carlsberg Croatia novo pivo razvijali su u

suradnji sa 600 odabranih hrvatskih pivopija, kako bi stvorili pivo koje e zadovoljiti potrošae. Novo pivo opisuju kao pivo zlatne boje, napravljeno prema pažljivo pripremljenoj originalnoj recepturi, koje uz jedinstvenu boju odlikuje i prepoznatljiva pivska aroma, uz nešto izraženiju ali profinjenu gorinu dobivenu uporabom posebne sorte hmelja uzgojene u Hrvatskoj. S obzirom na to da su novi okus sugerirali ljubitelji i “znalci” piva te da je Pan Zlatni oduševio i našeg akovanina Sinišu Vugrinca, zasigurno e u kratkom roku privui brojne ljubitelje piva i stei svoje stalne konzumente.


48

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

15. prosinca 2009.

EUROHERC OSIGURANJE

Osiguranje motornih vozila Tko su tree osobe?

Rudiju Lesingeru, direktoru Euroherc osiguranja u akovcu postavili smo nekoliko kratkih pitanja vezanih uz osiguranje motornih vozila, koja su u posljednje vrijeme esta tema.

Treim osobama smatraju se pješaci i osobe u drugom vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, kao i putnici u vašem autu.

Što je to autoodgovornost?

Što u sluaju prometne nezgode?

Autoodgovornost je obvezno osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila od odgovornosti za štete prema treim osobama. Time se misli na potencijalne opasnosti koje možemo uzrokovati kao primjerice smrt, tjelesne ozljede, ugrožavanje zdravlja ili ošteivanje stvari. Ukoliko sklopite policu od automobilske odgovornsti u Eurohercu, štetu treim osobama nadoknauje za vas osiguranje, ako je došlo do prometne nezgode vašom krivnjom.

Prometne nezgode su, nažalost, dio naše svakodnevice i postavlja se pitanje što u sluaju da se vam dogodi. Prvo je potrebno ukloniti vozilo s kolnika, te omoguiti nesmetano odvijanje prometa. Upalite sve pokazivae smjera i postavite sigurnosni trokut. Potom popunite i potpišite Europsko izvješe o nezgodi ili na neki drugi nain razmijenite osobne podatke i podatke o vozilima. Ukoliko vam drugi sudionik odbije dati podatke ili napusti mjesto nesree, preporuamo obavijestiti policiju koja

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

e izai na mjesto nesree. Ako je netko ozlijeen ili izgubio život pozovite lijenika.

Da li Euroherc osiguranje priznaje bonuse steene kod drugih osiguravatelja? Da, priznaje se osiguraniku steeni premijski stupanj temeljem uvida u original prethodne police osiguranja od automobilske odgovornosti ili potvrde prethodnog osiguravatelja te uvidom u evidenciju šteta Hrvatskog Ureda za osiguranje.

Kako prijaviti štetu? U sluaju sudara odštetni zahtjev podnesite osiguranju kod kojeg je osigurana osoba odgovorna za nezgodu, nakon kojeg e oni obaviti procjenu štete na vašem vozilu, a nakon ega možete poeti s popravkom ili slino.

Rudi Lesinger, direktor Euroherc osiguranja akovec

Što uiniti ako je vozilo neosigurano? U tom sluaju odštetni zahtjev podnosi se Hrvatskom uredu za osiguranje, vi samostalno ili vaše osiguravajue društvo. Takva šteta isplauje se na teret Garancijskog fonda koji se puni sredstvima osiguravatelja. Što pokriva kasko? Potpuno kasko osiguranje pokriva štete prouzroene u sluaju uništenja ili ošteenja vozila u prometnoj nesrei, krau vozila, pad ili udar nekog predmeta, vremenske nepogode (tua, oluja, poplava), požar, udar groma, eksploziju, manifestacije i demonstracije, zlonamjerne postupke treih osoba. Prilikom ugovaranja premije kasko osiguranja možete kod nas dogovoriti više beskamatnih rata, te bonuse, o kojima e vas informirati naši zastupnici. (SZ)

BESPLATNI INFO TELEFON: 0800-00-22

9/24/09 4:14:41 PM




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

TRENER MEIMURJA SREKO BOGDAN na kraju jesenskog dijela sezone

Moramo biti puno spremniji za proljee - Stanku moramo iskoristiti da posložimo i popravimo puno toga. Takoer trebamo svesti igraki kadar na optimalnu brojku. Bez veze je da nas ima 30 na treningu, bez obzira jesu li u pitanju igrai sa ili bez ugovora. Znai oekujem 22 igraa ukljuujui vratare, plus maksimalno 3 juniora Završio je jesenski dio sezone za NK Meimurje. U danima se kad se sumira uinak u minulom razdoblju, pa je tako na oproštaju strunog stožera s novinarima trener Sreko Bogdan analizirao aktualni trenutak NK Meimurja. Nakon što je odigran kompletan prvi dio sezone, te još dvije iz drugog dijela, Meimurje se nalazi na 13. mjestu. Meutim, ve sada je izgledno da e s petšest klubova voditi borbu za ostanak. Od 51 boda osvojeno je samo 17 što je tridesetak posto, a s takvim uinkom nije se mogao oekivati bolji plasman. Iako je stigao tek pri kraju jeseni, Bogdan ne bježi od injenice da bodovni uinak nije zadovoljavajui. - Kao gost igrali smo prilino slabo, prolaznu ocjenu

Sreko Bogdan ukazuje da e se na proljee morati osvajati bodovi i na gostovanjima

može dobiti tek gostovanje u Vinkovcima, kad smo ostali bez sree. Mogli smo bolje proi i u Šibeniku. Na kraju smo ostali bez ijednog gostujueg boda, što je zasigurno neuspjeh. Kao domain igrali smo puno bolje, izgubili smo tek dvije utakmice. Meutim, tih 17 bodova donosi nam samo nadu, jer na tablici nismo ispod crte ispadanja, ali treba se ekipirati na svim frontovima, da bi izbjegli najgore u drugom dijelu prvenstva kaže Bogdan.

Darmopil, Eliomar, Lima i Golubovi na meti stranih klubova Iako nisu baš na zavidnoj prvenstvenoj poziciji, nakon dužeg vremena za igrae Meimurja ponovno vlada zanimanje meu menadžerima. Još uvijek nema pismenih ponuda klubova, ali upiti postoje... - Najviše zanimanje je za Bojana Golubovia. Za njega i Eliomara veliko zanimanje pokazuju ruski klubovi. Jedan njemaki

klub i to Bundesligaš najavio je mogunost angažiranja Darmopila, a zanimanje postoji i za Limu. Mogu rei da su svi naši igrai na tržištu i mogue je ostvariti transfer ako se zadovolje sve strane u poslu, a to su prvenstveno igra i klub, kazao je sportski direktor Doveer na posljednjoj ovogodišnjoj pressica sa strunim stožerom. (dz)

Gdje vidi najvei problem trener Meimurja... - Dogaa nam se previše individualnih pogrešaka. I to pogreške koje se ne bi smjele dogaati prvoligaškim igraima. Takoer mi smo ekipa koja u svakoj utakmici mora imati maksimalan uinak na polju trke i borbenosti kojih nije uvijek bilo. Moram naglasiti da za nastavak prvenstva raunam samo na igrae kojima e osim kvalitete biti na svakoj utakmici 100 posto angažirani i motivirani istie Bogdan. Meimurju na ruku ne ide raspored u nastavku prvenstva.. - Oekuje nas težak rasplet na proljee. Imamo šest utakmica vani protiv direktnih konkurenata. S obzirom kako smo igrali na jesen u gostima, situacija nije baš sjajna. Moramo poeti osvajati i u gostima, jer kod kue igramo s ekipama koje su u gornjem domu, tako da nee biti lako u bilo kojoj utakmici napominje Bogdan.

Što slijedi u stanci... - Stanku moramo iskoristiti da posložimo i popravimo puno toga. Takoer trebamo svesti igraki kadar na optimalnu brojku. Bez veze je da nas ima 30 na treningu, bez obzira je su li u pitanju igrai s ili bez ugovora. Znai oekujem

22 igraa ukljuujui vratare, plus maksimalno 3 juniora. Što se tie prikazanog nogometa i osvojenih bodova, možemo biti zadovoljni tek domaim utakmicama. U gostima smo primili preveliki broj golova. To moramo ispraviti kroz pripreme i imati igru kako za domai teren, tako i za gostovanja. Hoe li biti promjena u igrakom kadru? - Sigurno. Igraki kadar treba reducirati. Zavisno od toga hoe li neki igra napraviti transfer, trebamo dovesti pojaanja. Ali ve sada je vidljivo da u svakoj liniji, što znai: vratar, obrana, vezni red i napad trebamo barem jedno kvalitetno prvoligaško pojaanje. Kad poinju pripreme? - Idealno vremensko razdoblje za zimske pripreme je šest tjedana. To znai da bi trebali poeti 11. sijenja, a onda izmeu 1. i 10. veljae otii negdje na zajednike pripreme. Naravno, ako e biti sve idealno u prva dva tjedna da se može raditi u akovcu, završio je izlaganje Bogdan. Inae, posljednja klupska pressica sa strunim stožerom održana je u novootvorenom restoranu Gurman (bivši Kaktus ili Country Club) u Savskoj Vesi u kojem smo isprobali prvoklasni roštilj za koji možemo rei da je zasigurno “prva liga”. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

SKUPŠTINA NK MEIMURJE ipak nije bila formalnost

Na vidjelo isplivali problemi i podjele - Nova skupština na kojoj slijedi konana odluka o daljnjoj sudbini kluba 22. prosinca Sjednica Skupštine NK Meimurja trebala je biti ista formalnost, no na vidjelo su isplivali problemi i neslaganje meu lanovima Uprave, zbog kojih e za deset dana skupštinari još jednom sjesti za stol. ak devet pogrešaka imao je statut NK Meimurja, koje su bile dovoljno velike da Ured državne uprave u Meimurskoj županiji odbije registrirati takav dokument. Zbog toga je Klub sazvao sjednicu Skupštine, na kojoj je i mnogo drugih stvari izašlo na vidjelo. Inicijalni problem statuta bile su odrednice o 50 odnosno 500 tisua kuna, koliko su lanovi Skupštine odnosno Izvršnog odbora dužni priskrbiti Klubu da bi imali pravo glasa. Kako je kazao Dragutin Kataleni, koji je i sastavljao statut, Ured državne uprave je navodno istaknuo da je NK Meimurje neproitna udruga, pa zbog toga lanci poput ta dva ne dolaze u obzir. Skupština je prihvatila nužnu promjenu statuta, pa sada lan tog tijela može biti bilo tko, ukoliko uplati godišnju lanarinu u iznosu od 100 kuna. Da se radi samo o ovome, pisanje lanka ni ne bi bilo potrebno, ali su u pola sata koliko je Skupština zasjedala konano na vidjelo izašli neki drugi problemi. Dopredsjednik Kluba Marijan Uršani je još tijekom rasprave poeo iskazivati svoje nezadovoljstvo koliinom informacija koje dopiru do skupštinara, a tim je, dojma smo, “povukao za jezik” klupskog predsjednika Darka Turopoljca. “Stanje u Izvršnom odboru je neizdrživo, a jedan od krivaca je i Marijan Uršani. Zahtijevam da se za deset dana održi nova sjednica Skupštine, na kojoj e svaki od nas podnijeti raun i podvui crtu na svoj dosadašnji rad, te emo zakljuiti tko e ostati, tko otii i što treba mijenjati”, rekao je Turopoljac.

Politiari podupiru Meimurje, ali... Predsjednik Meimurja rekao je i ovo: “Meni je

najvee iznenaenje bilo što u NK Meimurju nema meimurskih igraa. Sa strancima je lakše manipulirati nego s domaima, to je jasno. Šteta, jer je Meimurje uvijek bilo rasadnik pravih nogometaša.” Na novu sjednicu nitko nije imao primjedbe, pa je kao datum održavanja odreen 22. prosinca. Po završetku sjednice skupštinari su se, uz goste, zadržali u druženju s predstavnicima lokalne samouprave, a župan i gradonaelnik su svaki kazali po par rijei, nad kojima bi se Meimurci svakako trebali zamisliti. “Želim da NK Meimurje bude meimurski proizvod. Zadatak i cilj svih nas treba biti da svatko da malo pa da Klubu bude dosta, a ne da samo neki nose veliki teret. Shvaam da ulaganje u Klub nema povrat u materijalnom smislu, ali je to korist za sve graane Meimurja i tako na to treba gledati”, kazao je Branko Šalamon, gradonaelnik akovca u treem mandatu. Slinog je mišljenja novi župan Ivan Perho: “NK Meimurje treba poduprijeti. Kako Županija sama nema dovoljno novca da znaajnije pomogne proraun nogometaša, ja u dati sve od sebe da prvenstveno banke, javna poduzea i osiguravajua društva shvate kako je NK Meimurje pametan izbor za podupiranje. Ve sam razgovarao s nekima, a dat u si truda i s ostalima, pa i gospodarstvenicima, priati o tome. Vrlo jednostavno, Županija slobodno bira svoje strateške partnere, to je naša toka za pregovore.” Na to je Perho svakako dobio iskreni pljesak. Dva su elna ovjeka Grada i Županije izrazila tako barem na rijeima potporu nogometašima, no to nee vrijediti ništa ukoliko se oni sami meu sobom ne dogovore. Ostaje nam tako priekati 22. prosinca i vidjeti hoe li konano uspjeti staviti “glave skupa” kao što smo pisali prošli tjedan. (I. Strahija)




15. prosinca 2009.

DOSADAŠNJI TRENER NK akovca o voenju ekipe i tome što se dogaa(lo) na relaciji Uprava-trener-igrai

Mario Kovaevi: Nemam se ega sramiti - Moram kazati da sam se s predsjednikom Kluba razišao po pitanju smanjenja naknada igraima. Nisam ja želio biti taj koji e im priopiti odluku Uprave, jer mislim da imaju pravo na ono što su pred natjecanje dogovorili Bivši trener Nogometnog kluba akovec ponudio je svoje vienje polusezone najstarijeg meimurskog kluba. Ne dogaa se baš esto da trener kluba koji odlino igra i postiže dobre rezultate dobije otkaz, no upravo se to dogodilo Mariju Kovaeviu, kojem je nakon posljednje utakmice Uprava NK akovca zahvalila na suradnji.

- akovec je u jesenskom dijelu natjecanja osvojio 88 posto bodova, ne znam koji je drugi klub u Hrvatskoj to slino uinio, da bi mu trener dobio otkaz. Samo jedan poraz i jedan neriješeni rezultat su odlian uspjeh, tim više što smo ekipu sastavljali nanovo pred prvenstvo, desetak je igraa otišlo iz kluba i u 20 dana je trebalo napraviti udo, rekao nam je Kovaevi.

Svaki je tjedan Kovaevi, kako kaže, vodio pet do šest treninga, na kojima je u prosjeku bilo po 18 igraa. - Smatram da sam s igraima odradio odlian posao i da se nemamo zbog ega opravdavati. Poraz od Plitvice došao je zbog toga jer su oni bili u jeku priprema za Kup s Dinamom, dok smo s Podravinom samo nesreom remizirali, malo je nedostajalo da pobijedimo. No

opet kažem da ni Dinamo ni Barcelona nemaju 100 posto pobjeda i smatram da smo bili jako dobri. Problem je, kaže Kovaevi, bio samo u jednom, novcu: - Moram kazati da sam se s predsjednikom Kluba razišao po pitanju smanjenja naknada igraima. Nisam ja želio biti taj koji e im priopiti odluku Uprave, jer mislim da imaju pravo na

ono što su pred natjecanje dogovorili, pa sam optužen da nisam lojalan klupskoj Upravi. Nakon ovoga, kao i gorkog rastanka s NK Meimurjem, Kovaevi više nee tražiti posao na podruju Meimurske županije. Jedino što još kani odraditi s Meimurcima je arbitraža, a nakon toga e sreu i posao potražiti negdje drugdje. (Ivana Strahija)




15. prosinca 2009. ANALIZA uinka hrvatskih nogometnih treeligaša: NK Nedeliše

Marec: Sve smo stariji i teže osvajamo bodove Iz godine u godinu Nogometni klub Nedeliše polako klizi na tablici, a uzrok tome je sportski direktor Neno Marec pronašao u starenju igraa. Nedeliše je sezonu završilo na 11. mjestu ljestvice 3. HNL Istok, sa 23 osvojena boda. Radi se o sedam pobjeda i dvije neriješene utakmice, uz ak osam poraza. Najviše ipak zabrinjava injenica da domai travnjak (odnosno onaj u Dunjkovcu-Pretetincu) nije više gostima neosvojiv, pa su od osam domaih utakmica Nedelišani slavili u svega pet. - Na kraju moramo biti zadovoljni, s obzirom na to da su nam se rano ozlijedili Topolnjak i Golubi, koji praktiki ništa nisu odigrali. Ta dva igraa svojom bi brzinom i nogometnim znanjem sigurno donijeli prevagu. Osim toga,

kad se uzmu u obzir naši treninzi, odnosno netreniranje, sve je jasno, pria Nenad Marec. Pa ipak, 23 boda su najslabiji jesenski uspjeh Nedeliša, a Marec kaže da bi moglo biti i slabije: - U svojoj prvoj treeligaškoj sezoni imali smo 36 bodova na jesen, potom 30, prošle sezone 27, ove 23. Pitanje je koliko emo izdržati, s obzirom da su igrai sve stariji. Ne bi li onda trebalo dovesti nove igrae? - Strane igrae, ili one koji nam nisu u neposrednoj blizini, nikako neemo dovoditi. Raspolažemo ogranienim budžetom, pa kako ne želimo smanjivati ugovore igraima, moramo negdje uštedjeti. Oekujemo ipak suradnju sa Školom nogometa Meimurje-akovec, a planiramo i veu

Nenad Marec usprkos problemima s igrakim kadrom i njegovim pomlaivanjem optimistian je za prvenstveni nastavak u kojem se oekuje vei bodovni uinak minutažu dati dvojici mladih igraa u drugom dijelu sezone.

Ipak, malo e se promijeniti nain plaanja igraa, napomenuo je Marec:

- Razmišljamo o tome da uvedemo obavezu treniranja, pa da oni koji ne budu dolazili na treninge imaju financijske posljedice. Baš zbog treninga bi Marec volio da Klub angažira trenera, iako smatra da su on i Ivica Mihali odradili solidan posao u jesenskom dijelu natjecanja: - Nas dvojica smo jako dobro suraivali, on je bio uz ekipu kad ja nisam mogao i obrnuto. No, zbog poslovnih obaveza nas dvojice ipak se ne trenira kako bi se trebalo i smatram da bismo dovoenjem trenera mogli znaajnije profitirati. Ali, to je veliki trošak, pa ne znam kako emo uspjeti u tome. No, ni 11. mjesto još uvijek nije alarmantno, s obzirom da liga broji 18 klubova i da e u najgorem sluaju ispasti etiri:

- Ukoliko smo željeli reorganizaciju lige, dakle, više treih liga trebali smo donijeti odluku pred poetak natjecanja. To nismo uinili, pa sad postoji tek mogunost da se naša istona liga podijeli na dvije, no i to tek u sluaju da se svi klubovi slože. Na kraju mislim da e sve ostati kako je, s etiri nova treeligaša i isto toliko ispadanja. U nastavak sezone Nedeliše e krenuti s pet tjedana priprema, a oekuje ih nešto povoljniji raspored: - Mogli bismo zbog tog rasporeda skupiti koju pobjedu više nego u jesen, ali nam se vraa i Topolnjak koji e normalno poeti s pripremama. Na Golubia ne možemo raunati jer je tek 3. prosinca bio na operaciji, zakljuio je Marec. (Ivana Strahija)

20. MEMORIJALNA MALONOGOMETNA LIGA Josip Francki - JOJA

MURSKO SREDIŠE

Trojka s devet bodova

Sveenici pobijedili policajce

Rezultati 3. kola: Trgošped – Ekom 15:1; Fortuna – Bolnica akustim m. 9:2; Elita Mel – Letina 6:3; Caffe bar Corona – Brezje 9:2; Caffe bar Arcus – Kolar 1:2; Kaštel Kamen – Agricola 6:3; Plitvica – MT 1923 5:14.

Strijelci: 1. Srpak Kristijan (Caffe bar Arcus) 12, Farkaš Zoran (Caffe bar Corona) 12; 2. Cirkveni Bojan (Fortuna) 11, Vinko Igor (Elita Mel) 11, 3. Kralj Tomislav (Trgošped) 6, Lovrek Mladen (Trgošped) 6

TABLICA 1. Trgošped

3 3

0 0 35 6

2. Fortuna

3 3

0 0 34 12 9

9

3. Elita Mel

3 3

0 0 26 14 9

4. Ca e bar Corona

3 2

1 0 25 10 7

5. Ca e bar Arcus

3 2

0 1

22 3

6

6. TMT

2 2

0 0 15 9

6 6

7. Kaštel Kamen

2 2

0 0 12 7

8. Kolar

3 1

0 2 13 15 3

9. MT 1923

3 1

0 2 21 30 3

10. Plitvica

3 1

0 2 9

11. Agricola

2 0 1 1

8

28 3 11

1

12. Bolnica Akustk m. 3 0 0 3 13 26 0 13. Lena

3 0 0 3 11

14. Brezje

3 0 0 3 6

26 0 25 0

15. Ekom

3 0 0 3 6

36 0

Tree nedjelje došaša, koja je ujedno i nedjelja Caritasa, u sportskoj dvorani u Murskom Središu odigrana je prijateljska i humanitarna malonogometna utakmica izmeu ekipe Hrvatskih sveenika (dio državne reprezentacije) i djelatnika Policijske postaje Mursko Središe, s koje je prihod namijenjen Caritasu župe Mursko Središe. Pred poetak utakmice je Miljenko Vrbanec, naelnik PP-a Mursko Središe, do-

maem župniku veleasnom Tomislavu Antekoloviu predao 1.070 kuna koje su policajci prikupili meusobno za potrebe središanskog Caritasa. Utakmica je završila pobjedom sveenika od 8:5, premda su sveenici do par minuta prije kraja susreta vodili s ak 7:2, ali su posustali, što su policajci iskoristili i smanjili vodstvo. Utakmicu su vrlo dobro sudili Željko Turk i Ivica Maltari. Jedino što je nedostajalo bila je publika. Tek stotinjak gle-

datelja, od kojih velik broj iz drugih krajeva (a najviše iz Makovca koji su došli bodriti svog župnika Josipa Blažona, najboljeg igraa utakmice), premalo je za pravi ugoaj i humanitarnu dimenziju itavog dogaaja. Župnik je sve sudionike utakmice pogostio u župnom dvoru gdje im je zahvalio na doprinosu Caritasu koji svakodnevno bilježi nove korisnike u najsjevernijem hrvatskom gradu. (Stjepan Mesari)

Parovi 4. kola: Trgošped – Kolar; Plitvica – Ekom; Kaštel Kamen – Caffe bar Corona; TMT – Agricola; Fortuna – Letina; Caffe bar Arcus – Bolnica Akustik m.; MT 1923 – Brezje; Elita Mel je slobodna.

Made in Germany by

O! NOV

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću

ProtekSan d.o.o. Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

Obje ekipe, župnik Antekolovi i suci Turk i Maltari prije poetka utakmice

27. ZIMSKO PRVENSTVO Meimurja u malom nogometu

Prva faza u etiri dvorane, prijave do 22. prosinca Poznati su detelji oko Zimskog prvenstva Meimurja u malom nogometu. Prva faza igra se u športskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu, u športskoj dvorani u Prelogu, športskoj dvorani u Murskom Središu i športskoj dvorani u Kotoribi, a završnica samo u akovcu. Prvenstvo poinje 26. prosinca 2009.

Pismene prijave s nazivom momadi uz naznaku u kojoj e se kategoriji natjecati (seniori, veterani ili pioniri) primaju se u: MEIMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, Neumannova 4, akovec osobno ili putem telefaksa broj 328-804. Kotizacija za seniorske momadi iznosi 700 kuna, za veterane (roeni 1974. i stariji) 500 kuna i

za pionire (roeni 1994. i mlai) 200 kuna. Prijave za sva etiri mjesta odigravanja se mogu izvršiti u MEIMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU, za natjecanje u akovcu u PIZERIJI PROVENTUS u Ivanovcu, za natjecanje u Murskom Središu prijave se primaju u KAVANI PICASSO, za natjecanje u Prelogu u PIZERIJI ROSA i natjecanje u Kotoribi PIZERIJA MAJO.

Prijave se primaju zakljuno sa 22.12.2009. (utorak) do 12 sati. Sve dodatne informacije možete dobiti u MEIMURSKOM NOGOMETNOM SAVEZU na telefone broj 328-802 i 328-804 ili brojeve mobitela 099-3328-802, 099-3328-804, a kod tajnika MNS na broj mobitela 098-198-66-26.

NAGRADE SENIORI

VETERANI

1. mjesto

18.000,00 kuna

5.000,00 kuna

2.000,00 kuna

2. mjesto

9.000,00 kuna

2.000,00 kuna

1.000,00 kuna

3. mjesto

4.000,00 kuna

1.000,00 kuna

500,00 kuna

4. mjesto

1.000,00 kuna

500,00 kuna

pehar

Uz novane nagrade svakoj momadi pripada i pehar. U sva-

PIONIRI

koj konkurenciji nagrauje se najbolji strijelac, igra i vratar.




15. prosinca 2009. PREMIER HRL - nova vrlo dobra predstava akovekog prvoligaša

MKA*IPC pobjedom protiv Dubrave zacementirao treu poziciju tablice

Konj s hvataljkama otpremljen je Robertu Seligmanu u Osijek

U HRVATSKOJ gimnastikoj reprezentaciji konano izvrsna atmosfera

Filip Ude Robertu Seligmanu posudio konj s hvataljkama Nakon povratka u Gimnastiko društvo „Osijek – Žito“, prije nešto više od mjesec dana, Roberta je u dvorani Sokolski dom doekao konj francuskog proizvoaa Gymnova. Proizvoa gimnastike opreme Gymnova rijetko se pojavljuje na velikim gimnastikim natjecanjima. Puno eše su to sprave Spieth ili Janssen&Fritsen koje su gotovo identine. Iz razloga što u gimnastikom sportu, u poretku najboljih doslovce odluuju sitnice, vrlo je važno pripremati se za natjecanja u okolnostima što bližim samom natjecanju. Kako bi se Robert odmah poeo pripremati za sve izazove u narednoj natjecateljskoj sezoni, na ovaj nain, stvorene su mu i prve pretpostavke. Konja s hvataljkama marke „Spieth“ Robertu je posudio njegov kolega iz reprezentacije, ali i dobar prijatelj Filip Ude. Filip je nakon osvojene srebrene olimpijske medalje na dar dobio ovog konja od UEG-a. Robert Se-

ligman javno je zahvalio na ovom potezu: - Izuzetna mi je ast i zadovoljstvo trenirati na konju olimpijskoga sjaja. Zahvaljujem se Filipu na ovoj lijepoj gesti. Ja bi za njega uinio isto. Nadam se da e se i u našem gradu uskoro stvoriti vrhunski uvjeti za treniranje moga sporta te u tada Filipu „olimpijskog konja” vratiti, kazao je Seligman. Filip Ude je ovu gestu prokomentirao na sljedei nain: - Nema ljepšeg osjeaja kada možeš pomoi pogotovo u ovom blagdanskom ugoaju. Kako zajedno gradimo projekt „OI London 2012“ , vrlo je važno da svi lanovi ekipe budu maksimalno spremni za izazove koji nas oekuju. Nadam se da e Robertu moj srebrni, odnosno bronani (Robert) konj sa EP u Laussane pomoi da se što kvalitetno pripremi za predstojeu sezonu te da kao i puno puta do sada pronosimo ime lijepe naše diljem evrope i svijeta.

Bilo je dosta straha pred ovu utakmicu, ali na kraju je sve dobro završilo po akoveke rukometaše. Poetak je bio ubitaan. Nakon nepunih deset minuta domai su vodili sa 10-1. Kad je malo kasnije bilo 13-4 pomislili smo da e se tako i nastaviti. No, obrana je ovaj puta bila slabiji dio momadi. Kad su došli u priliku, igrai Dubrave su je i koristili.Ponovno je briljirao Tomica Sladoljev. U pr-

vih deset minuta obranio je dva sedmerca gostima, ali i postigao dva pogotka! Naime, Dubrava je pokušala iznenaditi domaina s igraem više u napadu, ali kako su napravili pogreške, Sladoljev je preko cijelog igrališta dva puta bio precizan. Kako nam je kasnije rekao, ovo je prvi puta da je bio strijelac na službenoj utakmici. Igrai Dubrave bili su uporni i na odmor se otišlo s pristojnih pet

U etvrtak 17. prosinca s poetkom u 18 sati na stadionu Milenium (u VIP dvorani) u Donjem Kraljevcu organizira se “No prvaka” - dodjela nagrada prvacima Hrvatske u svim motociklistikim disciplinama. Ovaj dogaaj je jedan od najvažnijih u Hrvatskom motociklistikom savezu i moto-sportu openito, gdje se na jednom mjestu skuplja elita hrvatskom motociklizma; prvacima u motocrossu, brzinskom motociklizmu, supermotu, speedwayu, enduru, motorallyu, supercrossu i oldtimerima dodijelit e se nagrade za njihov trud tijekom 2009. godine.

U nastavku gosti ak zaprijetili, ali ne za dugo Više neizvjesnosti bilo je na poetku nastavka. Obrana je još više popustila, bolje je rei da se neki igrai nisu vraali u obranu, a gosti to koriste i u 37. minuti bilo je samo još 21-18. U pravom

trenutku domain radi 4-0 i tu se utakmica prelomila. Prednost 29-22 više se nije mogla dostii. Istina, stigli su gosti još jednom na minus pet, ali je to bilo sve. Osvojena su nova dva boda i ako Zamet pobijedi kod kue Pore, tree mjesto na zimskoj pauzi bit e garantirano. Treba estitati igraima akovekog sastava, jer su pobijedili ne samo protivnika, nego i nesigurnost koja se uvukla u njihove redove, ali i brojne ozljede kojima je momad bremenita. (D. Opai)

UOI ZAVRŠNICE

Rezultat koji nisu oekivali ni najvei optimisti Nakon odigranih utakmica 14. kolaDukat Premijer lige sigurno je da e MKA*IPC prezimiti na sjajnom treem mjestu prvenstvene ljestvice. Rezultat je to kojeg, možda, nisu oekivali ni najvei optimisti.Pred 14. kolo trebala su se zadovoljiti dva uvjeta pa da se i prije posljednjeg kola prvog dijela prvenstva, sazna poredak prve tri momadi. MKA*IPC je morao pobijediti Dubravu, a Pore nije smio pobijediti u Rijeci. I dogodilo se jedno i drugo. MKA*IPC je bio vrlo uvjerljiv protiv Dubrave pobijedivši sa 36-29, a dan kasnije Zamet i Pore podijelili su bodove igtajui 29-29.Tako dvoboji 15. kola u kojem MKA*IPC putuje u Split, a Pore doekuje Karlovac, nee više utjecati na poredak. Naravno, daleko od toga da se protiv Splita može igrati s „pola gasa“ Prilika je za MKA*IPC ve u Splitu stvoriti neku zalihu pred poetak drugog dijela prvenstva koje poinje u subotu 06. veljae.

Protiv Splita prilika za nova dva boda SobziromdajeMKA*IPCsDubravom igrao ve u petak, ukazala se odlina prilika na djelu vidjeti sljedeg suparnika naše momadi – sastav Splita. Naime, kako što smo ve pisali, u posljednjem, 15. kolu, jesenskog dijela prvenstva slijedee subote, MKA*IPC gostuje u gradu pod Marjanom.Split je u 14. kolu gostovao u Varaždinu kod Varteksa, Varaždinci se visoko sa 36-22 pobijedili, a mi smo ostali u nedoumici da li smo vidjeli onaj pravi Split, momad koja e se u subotu suprotstaviti našim igraima.Osim prvih petnaestak minuta, sve drugo je, kako pokazuje i konaan rezultat, otišlo na stranu Varaždinaca.Utihprvih15minuta gostujui je vratar Vukas obranio dva sedmerca Varaždincima, bilo je dosta nekontrolirane jurnjave, alinakon5-5Varaždincisuotišlina 10-5 i utakmica je tu bila, praktino,riješena.Amismonastavilitražiti kvalitete splitske momadi, no bilo ih je teško nai.Uope nam nije namjera „prodavati“ strunu ana-

PROGLAŠENJE najboljih u hrvatskom motociklizmu BADMINTON - prvi savezni juniorski turnir

U etvrtak na stadionu Milenium

pogodaka prednosti za domaina.

Matija Hranilovi pobjednik u paru U dvorani Concordia u Zagrebu u organizaciji BK ”Meddvedgrad 1998” održan je I. savezni turnir HK-a 2009/10 za male juniore U-17. Na turniru nastupilo je ukupno 27 mlaih juniora I juniorki iz 5 klubova Hrvatske , a meu njima ekipa BK Meimurje

pod vodstvom glavnog trenera Danijela Zadravca. Najbolji rezultat od meimurskih igraa badmintona poluio je Matija Hranilovi koji je zauzeo etvrto mjesto pojedinano i odnio pobjedu u paru s partnerom Dorianom Žitnikom.

lizu Spliana, jer je to posao onih koji se u rukomet bolje razumiju, ali laikim okom nekoliko je detalja zadržalo našu pažnju. Momad Splitajeuodnosunaprošlugodinu, barem po imenima, nešto slabija. VratararapinaotišaojeuPore,a NekisepridružioArnaudovskom usarajevskojBosni.Istotakonema ni pouzdanog Koljanina. Možda je „najjaa karika“ trener Ekrem Jaganjac koji je nedavno preuzeo momad, ali poznato je da treneri ne mogu postizati pogotke, a još ih manje mogubraniti.Nakon14kola Split je na 15, pretposljednjem mjestu, sa samo osam bodova. Pa nee se valjda ponoviti Kutina?Evo kakva su razmišljanja trenera Varge: Nisu me baš impresionirali u Varaždinu. Ako je to taj Split, onda ne trebamo previše strahovati, iako ve svi priaju o sudakom paru (Jurinovi-Mrvica op.pis.) koji je sudio i lani istu utakmicu i teško nas oštetio. Bez obzira na to, mi smo bolji od njih, vjerujte mi, deset razlike i uz pravi pristup nemamo se ega bojati (do)

Rezulta: Osijek 30 (11) – Siscia 34 (19); Zamet 29 (15) – Pore 29 (15); Buzet 32 (18) – Bjelovar 20 (9); Nexe 32 (15) – Medvešak 25 (12); Varteks DC 36 (16) – EMC Split 22 (8); Ka. Banka 34 (17) – Metkovi 25 (12).

TABLICA 1. Croaa Osig. 2. Nexe 3. MKA IPC 4. Pore 5. Siscia 6. Buzet 7. Varteks DC 8. Karlovac

14 14 14 14 14 14 14 14

14 12 9 7 7 6 6 6

0 0 1 2 2 3 2 2

0 2 4 5 5 5 6 6

549:351 489:397 407:368 419:393 409:385 367:376 420:418 370:390

28 24 19 16 16 15 14 14

9. Zamet 10. Bjelovar 11. Metkovi

14 14 14

5 6 5

3 6 0 8 2 7

365:379 394:412 368:388

13 12 12

12. Osijek

14

5

0 9

422:436

10

13. Medvešak 14

5

0 9

387:428

14. Dubrava

14

4

1

9

376:439

9

15. EMC Split

14

3

2

9

353:437

8

10

16. Moslavina 14

1

2

11

361:459

4

Parovi 15. kola: Dubrava – Croaa Osig.; EMC Split – MKA IPC akovec; Bjelovar – Varteks DC; Medvešak NFD – Buzet; Metkovi – Nexe; Pore – Karlovac; Siscia – Zamet; Moslavina – Osijek.

PRVA HRL – MUŠKI

Prelog nakon prvog dijela - deseti Rezulta 13. kola: Umag - akovo 31:32; Prelog - Gorica 26:33; Zadar-Slad Ice Cream Slana 38:29; Županja - Arena Jadrograd 33:26; Kaštela Adriachem - Senj-Wallenborn 39:29; Solin - Trilj-Pršut.Voštane 26:19; Crikvenica - Ivanica-Ivanec 32:20

TABLICA 1. Gorica 2. Crikvenica 3. Zadar-Slad Ice Cream 4. Arena Jadrograd 5. Županja 6. Senj-Wallenborn 7. Ivanica Ivanec 8. Kaštela Adriachem 9. akovo 10. Prelog 11. Trilj Pršut Voštane 12. Solin 13. Umag 14. Slana

13 13 13 13 12 12 13 13 13 13 13 13 13 13

11 11 10 7 8 7 7 6 6 3 2 3 3 2

0 0 0 2 0 1 0 1 1 1 2 0 0 0

2 2 3 4 4 4 6 6 6 9 9 10 10 11

430:336 418:338 419:340 393:377 346:332 349:329 392:384 405:368 396:387 355:427 330:381 336:390 330:427 359:442

22 22 20 16 16 15 14 13 13 7 6 6 6 4




15. prosinca 2009.

KOŠARKA

A 2 LIGA

Meimurje “odradilo” i Bjelovar! Niti nakon 10 odigranih kola prvoplasirana momad prvenstva, akoveko Meimurje ne zna za poraz. Gostovanje u Bjelovaru za neke je favorite bilo kobno – na primjer za ŠK Vindiju i akovec. No, iako opet bez Medija (bolest) od prve minute su gosti postavili stvari na svoje mjesto – širokom zonskom obranom pritisnuli su domae šutere i prisilili ih na nerezonske pokušaje poentiranja, a istovremeno razvijali kontre ili precizno šutirali s vanjskih pozicija. Visoku šutersku formu potvrdio je junior (93. godište) Andrija Hrka zabivši 34 koša, najviše u ligi u 10. kolu. akovec se muio kod kue s neugodnom Ivanicom koja je cijelo vrijeme vodila, no nije izdržala posljednji pokušaj domae ekipe za «break». Nekoliko minuta prije kraja susreta akovec je uspio konano prelomiti utakmicu i osvojiti bodove koji e podosta znaiti za razvijanje samopouzdanja kod mlaih igraa. A ono (samopouzdanje) e im biti potrebno ve u iduem kolu kada se meusobno sastaju Meimurje – akovec. U subotu, 19. prosinca u 17.30 u dvorani Druge osnovne škole u akovcu doite na gradski derbi! Nedeliše se kao i akovec takoer dugo muilo protiv premladih košarkaša Radnika. No, kao i svaka mlada ekipa i križevaki su se juniori preplašili mogue pobjede i velikodušno domainu prepustili bodove. (bh)

A 2 LIGA sjeveroistok - žene

Oekivani poraz! U akovcu je gostovala ekipa Jabuke iz Zaprešia u kojoj zapravo igraju košarkašice mlaih kategorija Medvešaka koje su listom što kadetske, a što juniorske reprezentativke. Ogroman hendikep u visini naše su igraice pokušale nadoknaditi borbenošu i htijenjem što im je i uspijevalo u prvoj etvrtini koju su odlino otvorile i povele 8:3, te se ravnopravno nosile do kraja etvrtine. Puno agresivnijom igrom, te guranjem lopti u reket gdje su i dominantne, igraice Jabuke postavile su stvari na svoje mjesto i povele do kraja poluvremena 20-tak koševa razlike. Na momente su naše cure tijekom utakmice pokazivale da znaju odigrati protiv evidentno jae ekipe, ali zbog «straha od visine» nisu osjetnije smanjile razliku. Slijedi još jedna utakmica prije zimske stanke, gostuje se u Virju protiv odlinog Podravca. (žd) ŽKK Mladost Ivanovec – ŽKK Jabuka 39:67

ŽKK MLADOST IVANOVEC: Glumac 3, Hlebec 2, Balog 5, Šmitran, Hozjan 2, Šardi 3, Živkovi V. 7, Levai 10, Sabol, Tkalec 5, Živkovi A. 2. Trener Levai Ž.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Podravac – Mladost () 118:57 ŠK Vindija – Petar Zrinski 83:68 Križevci – Grafiar 128:54 akovec – Ivanica 76:72(18:21, 14:20, 21:14, 23:17) AKOVEC: Horvat, Škrobar, Prprovi L. 18, Megla 20, Prprovi M. 2, Golubi N. 4, Juras 10, Wrana, Biševac 2, Karpov, Ostoja 20, Radinovi. Nedeliše – Radnik 80:75(18:26, 24:19, 22:19, 16:11) NEDELIŠ E: Bašek, Kocijan, Posavec, Masli 19, Naki 3, Šegovi 15, Štei 10, Šamarija 6, unuš, Bai 27, Golik. Bjelovar –Meimurje 60:97(13:26, 20:18, 13:25, 14:28) MEIMURJE: Jeleni, Terek 3, Novak Marek 11, Vugrinec 9, Hrka A. 34, Zaspan 5, Hrka N. 1, Vuruši 4, Martinovi 1, aji 8, Novak Man. 15, Golubi A. 6.

TABLICA 1. ME IMURJE 2. ŠK Vindija 3. Podravac 4. Križevci 5. Petar Zrinski 6. AKOVEC 7. NEDELIŠE 8. Ivanica 9. Bjelovar 10. Mladost( ) 11. Radnik 12. Gra ar

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

10 8 7 6 6 6 5 4 4 2 1 1

0 2 3 4 4 4 5 6 6 8 9 9

Lepoglava – Donji Kraljevec 69:75(14:19, 15:19, 15:22, 25:15)

Najmlai, a zabio najviše - Andrija Hrka

Pobjeda Mladosti nad neporaženim!

Donji Kraljevec – Mladost Ivanovec 48:54(9:13, 10:15, 16:4, 13:22)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G. K. 4, Branilovi 8, Vadlja 22, Taradi 12, Perca, Ivanovi, Mesari, Ruži, Švenda G., Pintar, Švenda T.2. Trener Horvat T. MLADOST IVANOVEC: Kranjec J. 20, Kranjec A. 5, Hanžekovi 11, Varga, Anderlin, Kameni 4, Hamer, Fekeš 14. Trener Blažeka T. akovec – Meimurje 49:104 (11:28, 8:25, 13:27, 17:24)

AKOVEC: Lonari 11, Škrobar 6, Wrana 8, Kanižaj 17, Žuna, Okreša 7. Trener Bence E. MEIMURJE: Jeleni 10, Kocijan 2, Miko 33, Štefok 2, Agi 6, Lepen 17, Franin 12, Car 4, Farkaš 2, Štromar, Voni 16. Trener aji I. ŠK Vindija – Mursko Središe 88:37(28:9, 22:8, 26:9, 12:11)

MURSKO SREDIŠ E: Škvorc, Vinko Novak 2, Matoša, Balaž 4, Radikovi 20, Korbelj V., Benik, Koss, Korbelj K., Peri 7, Lesar 2, Breglec 2. Trener Repalust S.

U 8. kolu najvee iznenaenje (ugodno gledajui s naše pozicije) priredili su košarkaši Donjega Kraljevca koji su s pobjedom na gostovanju kod neugodne Lepoglave «prebrisali» neuvjerljive dosadašnje nastupe. Pobjedu su strpljivo gradili 30-tak minuta, malo posustali u završnici, ali ipak izdržali i osvojili «neugodnu utvrdu»! U Kotoribi se igrao lokalni derbi, ali i dvoboj prvoga (Mursko Središe) i treega (Kotoriba) na tablici prije ovoga kola, pa je sama ta injenica dovoljna da se utakmica proglasi derbijem. No, utakmica je rezultatski bila izjednaena samo u prvih desetak minuta, tj. do trenutka kada je Braco (trener M. Središa) s ovjeka u obrani prešao na zonu 3-2. Tada su domai košarkaši bezglavo napadali kroz sredinu, gubili lopte, a kada bi lopta i došla do šutera na boku (Zvošec i Zlatar) – ovi bi u pravilu promašivali, odnosno tu i tamo i pogodili, ali uz mizeran postotak šuta! Time je utakmica ve do poluvremena bila jednosmjerna ulica, do kraja su gosti još samo poveali rezultat, bez obzira što su u igru ulazili svi koji su bili u zapisniku!(bh)

Grafiar II – Koprivnica 79:64

KADETSKA liga regije sjever, skupina A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Donjokraljevani izašli iz Lepoglave s pjesmom!

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

20/+235 18/+153 17/+129 16/+160 16/+96 16/+13 15/-79 14/-24 14/-46 12/-263 11/-150 11/-224

Prvi poraz Donji Kraljevec je doživio na vlastitom parketu i to od slabije plasirane Mladosti Ivanovec. U dvoboju dviju akovekih ekipa pobjedu je odnijela ona koja ima vei ugled, kvalitetu i duži rok trajanja – Meimurje! (bh)

B LIGA

Mladost Ivanovec – Meimurje 43:65 (7:17, 12:18, 10:13, 14:17)

MLADOST IVANOVEC: Fekeš 21, Kranjec J. 12, Kranjec A. 5, Janec 5, Hanžekovi, Kameni, Varga. Trener Blažeka T. MEIMURJE:Jeleni6,Miko22,Štefok 2, Agi, Lepen 14, Franin 5, Car 3, Novak 5, Voni 8, Farkaš. Trener aji I. akovec – Prelog 70:37(10:5, 17:7, 22:9, 21:16)

AKOVEC: Lonari 12, Škrobar 4, Vibovi 7, Wrana, Kanižaj 23, Žuna 6, Golub 8, Peari 6, Kopjar 4. Trener Bence E. PRELOG: Strbad 4, Budiša 2, Hoblaj 2, Bermanec, Podvezanec 17, Vuk 12, Vargek, Soka, Kalšan, Kuli. Trener Krha M. Ivanica – Donji Kraljevec 43:54 (6:20, 12:15, 12:7, 13:12)

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G. K. 4, Ivanovi J. 4, Meimurec 16, Branilovi 2, Švenda 4, Paan 8, Vadlja 16. Trener Horvat T.

TABLICA 1. Meimurje 2. ŠK Vindija 3. Ivanica 4. Donji Kraljevec 5. akovec 6. Mladost Ivanovec 7. Meimurje II 8. Mursko Središe 9. Prelog 10. Cesca 2000 11. Nedeliše

6 7 7 6 7 6 6 6 6 5 4

6 5 4 5 4 4 3 1 1 0 0

0 2 3 1 3 2 3 5 5 5 4

12/+369 12/+242 11/+166 11/+132 11/+59 10/+88 9/+200 7/-140 7/-331 5/-607 4/-178

DONJI KRALJEVEC: Dopu, Mesari, Pongrac, Zrna 15, Glavina 10, Branilovi, Pogorelec 21, Ivanovi 4, Ruži 20, Lonari 5, Štefan.

Dubravan – Vinica 109:54 (41:15, 19:9, 21:15, 28:15) DUBRAVAN: Varga 12, Rusak 11, Jakupak 14, Haramija 5, Lukša R. 5, Ribi 2, Brljak 2, Meimurec 26, Orehovec 13, Horvat 2, Lukša D. 13, Štei 4. Cestica – Prelog 74:91 (15:23, 28:19, 17:24, 14:25) PRELOG: Poljak, Šolja, Pusti 25, Blažona 8, Šari 5, Jankovi, Blažeka 17, Ciglar, Jambroši 8, Poredoš 28. Mladost Ivanovec – Meimurje Globetka 76:69 MLADOST IVANOVEC: Vuruši T.11, Gašparlin 3, Vuaj 23, Mihoci, Kranjec R., Car, Kranjec A., Drk 13, Vugrinec 5, Klinec 17, Fekeš, Kresinger 4. MEIMURJEGLOBETKA:Markovi7,Capek 8, Cimerman 4, Serdarevi 2, Gomzi 6,Levai18,Franji,Podvezanec,Škoda, Šantl, Vuruši V. 12, Jaluši 12. Kotoriba – Mursko Središe 62:86 (21:18, 14:29, 13:14, 14:25) KOTORIBA:ZvošecB.,Igrec,Habuš4,Zvošec A. 20, Sušec, Fuš Hr., Munka 7, Fuš Hi., Zlatar 9, Pogorelec 6, Selianec, Ujlaki 16. MURSKO SREDIŠ E: Varga 20, Brodar 2, Kralji 2, Kutnjak 4, Bogdan, Radikovi, Cilar5,Bedi9,Dodlek17,Tkalec8,Mikulaj 13, Srnec 6.

TABLICA 1. DUBRAVAN 2. MURSKO SREDIŠE 3. PRELOG 4. KOTORIBA 5. Gra ar II 6. ME IMURJE GLOBETKA 7. Lepoglava 8. MLADOST IVANOVEC 9. DONJI KRALJEVEC 10. Koprivnica 11. Vinica 12. Cesca 2000

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 7 7 6 5 4 4 3 3 2 0 0

1 1 1 2 3 4 4 5 5 6 8 8

15/+220 15/+213 15/+83 14/+45 13/+35 12/+7 12/-21 11/-81 11/-23 10/-50 8/-214 8/-214




15. prosinca 2009. II. HRVATSKA stolnoteniska liga - istok (M)

Šenkovec uvjerljivo, Mihovljanu prva pobjeda

TENISKE VIJESTI

Iva Mekovec druga na Masteru U dvorani Nacionalnog teniskog centra u Zagrebu održan je pozivni turnir izbornika (MASTERS) do 13 i 15 godina, na kojem se svake godine okupi šesnastorica ponajboljih igraa i igraica. Na turnir u konkurenciji do 15 godina pozvano je troje natjecatelja TK FRANJO PUNEC AKOVEC: Iva Mekovec, Marin Šuica i Karlo Škvorc. Najbolji rezultat ostvarila je etrnaestogodišnja IVA MEKOVEC plasmanom

u finale turnira, gdje je zaust avljena od Marijane Vlahini (TK Duborovnik) rezultatom 26 16. U prvom kolu doigravanja Iva je pobijedila Petru Kopi (TK Žar) 63, 62, a u polufinalu prvu nositeljicu Sabinu Jereši (TK Didon) 75 61. Ovim rezultatom Iva Mekovec potvrdila je da spada u sam vrh hrvatskog tenisa za svoj uzrast, a oekuju se i prvi reprezentativni nastupi ove mlade i nadarene igraice.

Šuica u glavnom turniru Marin Šuica pobjedama u grupi protiv Orlanda Popovia (HTK Zagreb) 63 63 i Dominika Glavine (TK Žar) 63 63 plasirao se u glavni turnir Mastersa, gdje je zaustavljen u prvom kolu od pobjednika turnira Filipa Vegera (TK Vinkovci) rezultatom 26 06.

Karlo Škvorc u svoj grupi zabilježio je samo jednu pobjedu protiv Tomislava Draganje (TK Split) i plasirao se u utješni turnir. Pobjedom protiv Stjepana Šiška (TK Pomak) 76 75 plasirao u polufinale gdje je poražen od Dominika Glavine 06 63 26.

Bošnjak u polufinalu Zagi kupa U dvorani na Zagrebakom velesajmu održan je turnir za djeake i djevojice do 12 godina na kojem su nastupili dvanaestogodišnjaci TK FRANJO PUNEC akovec: Mislav Bošnjak, Sebastijan Brica, Erik Bira, David urin, Lorena Ponajbolji rezultat ostvario je Mislav Bošnjak plasmanom u polufinale turnira gdje je zaustavljen od drugog no-

sitelja i pobjednika turnira Marka Golca (TK Zagi) rezultatom 46 26. Do polufinala pobijedio je klupske suigrae Davida urina i Sebastijana Bricu, te Hrvoja Plukavca iz TK Varteks. Plasman u osminu finala ostvarili su Sebastijan Brica, pobjedom protiv Lovre Grgeca (TK Zagi) 75 63 i Lana Novkovi pobjedom protiv Matee Ruži (TK Kvarner) 61 62.

Šestim kolom 2.HL istok okonan je jesenski dio prvenstva, u kojem naši predstavnici drže i pomalo oekivane pozicije na tablici. Ovo kolo bilo je u znaku igraa Šenkovca koji su na samom po sebi napornom gostovanju u Slavonskom Brodu i Osijeku ostvarili obje pobjede i zasjeli na drugu poziciju, odmah iza nezaustavljivog IGEA Željezniar-a koji u ovom djelu sezone ne zna za poraz. Pobijedivši Obrtniku školu- Brod (4:3) u susretu u kojem se opet iskazao odlini Matija Bari s dvije pojedinane pobjede, razbili su osjeku Olimpiju (4:1) koja je na poetku sezone slovila kao najvei avorit za naslov. Igrai Mihovljana pobjedom nad Lokomotivom (4:0) i odlinom igrom, ali s nedostatkom

sree protiv ekipe Vukovara 91’ od koje su izgubili (3:4), pokazali su da mogu i žele, te time najavili bolje rezultate i plasman u proljetno djelu sezone. MSTC Nostro ovaj vikend nije bio na razini zadatka, te u maratonskom susretu izgubio od Vukovara 91’ (3:4), u kojem se jedino istaknuo Aldin Džaerovi svim svojim pojedinanim pobjedama. U popodnevnom susretu Nostro je odradio posao i pobijedio Lokomotivu (4:2). Napomenimo da su u tom susretu debitirali mlai kadeti Nostra- Mašan Sredanovi i Karlo Jambor koji su nastupili u igri parova. Rezultati: MSTC-Nostro - Vukovar ‘91 3:4, Mihovljan - Lokomotiva 4:0 (Bujan - Kresi 3:0, N. Mi-

STOLNI TENIS- 2.hl istok (Ž)

Dva poraza MSTC Nostra Igraice MSTC Nostra u svoja dva posljednja nastupa jesenskog djela sezone nisu uspjele doi do bodova, unato dobroj igri. U prvom susretu tijesno su izgubile od MGK Drava-e (3:4) gdje se naša Kaja Popovi pokazala u najboljem svjetlu i slavila u oba pojedinana nastupa, što nažalost nije bilo dovoljno za pobjedu. U popodnevnom susretu

protiv IGEA Željezniar-a , igraice Nostra izgubile su (2:4). Obje pojedinane pobjede opet je ostvarila Kaja Popovi, ime je stupila u ponajbolje igraice lige po svom dosadašnjem skoru. Mihovljananke i Šenkovanke ovo kolo bile su slobodne. Rezultati: MSTC-Nostro - MGKDrava 3:4 (Popovi - Miloševi 3:1, Šparavec - Juki 0:3, Ratajec - Vruina

kac - Kozi 3:1, Maruši - Opai 3:0, Bujan/Mikac - Kresi /kozi 3:0), Obrtnika škola-Brod - Šenkovec 3:4 (Klai - Horat 3:0, Bogdanovi - Bari 2:3, Smuda - Jurinec 3:2, Bogdanovi - Klai - Horvat/Jurinec 2:3, Klai - Bari 0:3, Smuda - Horvat 3:2, Bogdanovi - Jurinec 2:3), Olimpija ID - Igea Željezniar 2:4, MSTC-Nostro - Lokomotiva 4:2(Tkalec - Kresi 3:0, Džaerovi - Kozi 3:0, Posavec - Opai 3:0, Jambor/Sredanovi - Kozi/Kresi 0:3, Tkalec - Kozi 0:3, Posavec - Kresi 3:1), Mihovljan - Vukovar ‘91 3:4 (Bujan - Horvat 3:0, Maruši - Šverer 0:3, N. Mikac - Tomi 1:3, Bujan/N. Mikac - Šverer/Tomi 0:3, Bujan - Šverer 3:1, N. Mikac - Horvat 3:2, Maruši - Tomi 2:3), Obrtnika škola-Brod - Igea Že-

ljezniar 0:4, Olimpija ID - Šenkovec 1:4 (Hadži - Horvat 3:0, Buljubaši - Bari 0:3, Tominac - Jurinec 0:3, Belaj/Hadži - Horvat/Jurinec 1:3, Hadži - Bari 1:3), Kutina i Podravka bile su slobodne. (Igor Tkalec)

1:3, Popovi/Ratajec - Juki/Vruina 0:3, Popovi - Juki 3:1, Ratajec - Miloševi 3:1, Šparavec - Vruina 0:3), Vodovod-Osijek - Mladost 1:4, MSTCNostro - Igea Željezniar 2:4 (Popovi - Markati 3:1, Šparavec - Benjak 0:3, Ratajec - Stipan 1:3, Popovi/Ratajec - Markati/Stipan 0:3, Popovi - Benjak 3:0, Ratajec - Markati 0:3), Virovitica - Mladost 1:4, Mihovljan i Šenkovec bili su slobodni; odgoeni susret 5. kola: Mladost - MSTC-Nostro 4:0 (Marini - Herjavec 3:0, Šoši - Popovi 3:0, Vrani - Šparavec 3:0,

Marini/Vrani - Herjavec/Popovi 3:0). (Igor Tkalec)

TABLICA 1. IGEA Željezniar

9 9 0 36:8

18

2. Šenkovec

9 7 2 30:19

14

3. Olimpija ID

9 6 3 30:19 12

4. Podravka

9 5 4 29:18 10

5. MSTC Nostro

9 5 4 27:26 10

6. Vukovar 91’

9 5 4 26:27 10

7. Kuna

9 4 5 27:24

8

8. Obrt Škola Brod

9 3 6 21:28

6

9. Mihovljan

9 1 8

9:32

2

10. Lokomova

9 0 9

0:32

0

TABLICA 1. Mladost

7 7 0 28:8

14

2. Šenkovec

7 6 1 27:11

12

3. MGK-Drava

7 5 2 22:16 10

4. IGEA Željezniar

7 4 3 20:17

8

5. Vodovod

7 3 4 20:18

6

6. MSTC Nostro

7 2 5 15:21

4

7. Mihovljan

7 1 6

7:26

2

8. Virovica

7 0 7

6:28

0

MEIMURSKE STOLNOTENISKE LIGE I. ŽL

Pripremio: Igor Tkalec

IV. ŽL

Kos Kotoriba 3 bolja od Putjane Brid-a Kos Kotoriba 5 ne posustaje Osmo kolo 1. ŽL zasigurno je obilježio susret odigran izmeu momadi koje se bore za treu, odnosno etvrtu poziciju. Srea se ipak okrenula na stranu Kotoripana koji su minimalnom pobjedom slavili nad Putjane Brid-om, te sa dosadašnjeg šestog mjesta skoili na vrlo dobru etvrtu poziciju, dok su Putjanani sa dosadašnje tree, pali na petu poziciju. Vodei trojac lige u ovom kolu uredno je odradio svoj posao, te uvjerljivim rezultama svladao svoje provnike. Napomenimo da je Kos Kotoriba 2 pobjedom na svom terenu nad ekipom Hodošana 1, zakoraila u sigurnu zonu lige, što joj do sad i nije uspijevalo. Rezultati 8. kola: Katex - MSTCNostro-Team 1:9, HE-DRA 1 - Šenkovec

3 2:8, Putjane Brid - Kos-Kotoriba 3 4:6, Šenkovec 2 - Damtex 1 2:8, Kos-Kotoriba 2 - Hodošan 1 8:2

TABLICA 1. Šenkovec 3

8 8 0 0 66:14 16

2. MSTC-NT

8 7 0 1 60:20 14

3. Damtex 1

8 5 1 2 56:24 11

4. Kos Kotoriba 3

8 5 1 2 45:35 10

5. Putjane Brid

8 4 1 3 48:40 9

6. Šenkovec 2

8 4 1 3 43:37

9

7. Kos Kotoriba 2

8 3 0 5 26:54

6

8. HE-DRA 1

8 2 0 6 33:47

4

9. Hodošan 1

8 0 1 7 15:65

1

10. Katex

8 0 0 8 14:66

0

III. ŽL

U Zagrebu je u 90. godini preminuo JOSIP ŠARI , jedan iz plejade akovekih tenisaa. Jo s ip Š a r i r o d io s e 2.10.1919. godine u akovcu (Buzovec) gdje je i zapoeo igrati tenis. Vrlo rano otišao je u Zagreb gdje je nastupao za zagrebake klubove Concordiu i ZTK. Nakon Punecova odlaska postaje trei igra Davis cup reprezentacije (iza Mitia i Palade). 1947. godine nastupio je u jednom susretu i odigrao jedan me.

Odigrano kolo 3. ŽL nije uvelike promijenilo situaciju na vrhu, iako su nekoliko ekipa promijenile svoju dosadašnju poziciju. To dokazuje razlika od samo dva boda izmeu vodee i pete momadi lige. Bilo kako bilo, neizvjesni vrh opet je upisao nove bodove, osim do prošlog kola vodee momadi Putjana 6 koja je minimalnim porazom od ekipe Lopanca 2 izgubila tu poziciju i pala na tek petu. Ekipa Hodošana 2 bila je najbolje raspoložena ovaj vikend, te razbila posljednji Lopatinec 3 maksimalnim rezultatom (10:0). Rezulta 8. kola: Putjane 4 - Donji Kraljevec 1 4:6, Putjane 6 - Lopanec 2

TABLICA 1. Kos Kotoriba 5 2. Damtex 2 3. Klima-montaža 1 4. MSTC-Nostro Žiš 5. Šenkovec 6 6. Nedeliše 2 7. Orehovica 1 8. Hodošan 3 9. HE-DRA 2

8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 5 4 4 4 4 3 3 1

1 1 2 2 1 1 2 0 0

0 2 2 2 3 3 3 5 7

57:23 49:31 46:34 41:39 50:30 41:39 42:38 32:48 31:49

15 11 10 10 9 9 8 6 2

10. Mala Suboca 2 8 0 0 8 10:60 0

Zasadbreg i Šandorovec podijelili bodove

Favoriti uvjerljivo

Preminuo Josip Šari

Šenkovec 6 - Mala Suboca 2 9:1, MSTCNostro Žiškovec - Orehovica 1 6:4

V. A ŽL

II. ŽL Prema oekivanjima proteklo je i osmo kolo 2. ŽL. Bez prevelikih problema favori na papiru i terenu pokazali su svoju premo i upisali nove bodove. Najuvjerljivija bili su igrai Male Suboce 1 koji su posljednji Cirkovljan Zabat 1 razbili u susretu gdje Cirkovljan Zabat 1 nije ostvario ni jednu pojedinanu pobjedu. Momad Nedeliša 1 koja je solidnoj ekipi sa središnjeg djela tablice STK- u 2 nanijela težak poraz prepusvši im samo jednu pojedinanu parju. Rezulta 8. kola: Nedeliše 1 - STK 2 9:1, Hodošan Elektro team - Šenkovec 4 odgoeno, Mihovljan 3 - Putjane 3 5:5,

Jedina neporažena momad 4. ŽL i u osmom kolu upisala je novu pobjedu. Ovog vikenda žrtva dobrih igara Kotoripana bila je ekipa Nedeliša 2 koja je za razliku od ostalih momadi pružila solidan otpor vodeima. Damtex 2, kao prvi pralac neporaženima ne želi da se situacija lige ve riješi u prvom djelu prvenstva, pa svojim dobrim igrama upisao je i ovo kolo dva boda, i potajno se nada «kiksu» Kos Kotoribe 5 da im se savim približi i ukljui se u borbu za naslov. Rezulta 8. kola: Klima-montaža 1 - HE-DRA 2 7:3, Hodošan 3 - Damtex 2 3:7, Kos-Kotoriba 5 - Nedeliše 2 7:3,

Cirkovljan Zabat 1 - Mala Suboca 1 0:10, MSTC-Nostro-Škma - Lopanec 1 3:7

TABLICA 1. Lopanec 1 2. Nedeliše 1 3. Mala Suboca 1 4. Hodošan ET 5. STK 2 6. Mihovljan 3 7. Putjane 3 8. Šenkovec 4 9. MSTC-NŠ

8 6 2 8 6 0 8 6 0 7 4 2 8 4 0 8 2 3 8 2 3 7 2 1 8 0 2

0 2 2 1 4 3 3 4 6

50:30 60:20 54:26 46:24 45:35 40:40 34:46 32:38 15:65

14 12 12 10 8 7 7 5 2

10. Cirkovljan Zabat 8 0 1 7 14:66

1

Izgleda da e se borba za treu/drugu poziciju 5. A ŽL nastavi sve do kraja sezone, na što upuuje susret odigran izmeu tree i etvrte momadi lige koji je završen neriješenim rezultatom. Momci iz Zasadbrega nisu uspjeli iskoris prednost domae dvorane, što je iskorisla ekipa Šandorovca i ponijela kui važan bod. Derbi vodeih dviju ekipa STK-a 3 Mihovljana 5- Primabiro-a koji je na repertoaru bio ovo kolo, pripao je na stranu STK-a prilino uvjerljivim rezultatom, ime je STK nastavio svoj kristalni niz pobjeda . Posljednja Mladost upisala je i svoj osmi uzastopni poraz, i još traži priliku za osvajanje nekog boda.

Rezulta 8. kola: Zasadbreg - Šandorovec 5:5, Dragoslavec Breg - Šenkovec 8 5:5, Mladost - Putjane 8 3:7, Šenkovec 7 - Putjane 7 6:4, STK 3 - Mihovljan 5 Primabiro 7:3

TABLICA 1. STK 3 2. Zasadbreg 3. Mihovljan Prima 4. Šandorovec 5. Šenkovec 7 6. Putjane 8 7. Putjane 7 8. Dragoslavec Breg 9. Šenkovec 8 10. Mladost

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 6 6 5 4 3 3 1 0 0

0 1 1 2 0 1 0 1 2 0

0 1 1 1 4 4 5 6 6 8

68:12 58:22 56:24 58:22 38:42 30:50 30:50 26:54 20:60 16:64

18 13 13 12 8 7 6 3 2 0

V. B ŽL

I dalje neizvjesno na vrhu

Donjem Kraljevcu 2 osma uzastopna pobjeda

4:6, Šenkovec 5 - Kos-Kotoriba 4 6:4, Lopanec 3 - Hodošan 2 0:10, Mihovljan 4 - Draškovec 9:1

TABLICA 1. Mihovljan 4

8 6 1 1 49:31 13

2. Šenkovec 5

8 5 2 1 48:32 12

3. Hodošan 2

8 5 1 2 55:25 11

4. Donji Kraljevec 1 8 5 1 2 49:31 11 5. Putjane 6

8 5 1 2 48:32 11

6. Lopanec 2

8 2 2 4 37:43

6

7. Kos Kotoriba 4

8 2 1 5 35:45

5

8. Putjane 4

8 1 3 4 35:45

5

9. Draškovec

8 2 1 5 25:55

5

10. Lopanec 3

8 0 1 7 19:61

1

Osmo kolo 5. B ŽL obilježio je nova maksimalna pobjeda vodee momadi lige- Donjeg Kraljevca 2, koji doduše nije imao ni takorei dostojnog provnika, naime provnici su bili igrai posljednje ekipe koja još traži prve bodove ove sezone- Orehovica 2. U derbiju donjeg doma tablice, minimalnom pobjedom nad Klima-montažom 3, Kos Kotoriba 6 upisala je svoju drugu pobjedu ove sezone, dok je ekipa Klima-montaže 3 poslana u zonu ispadanja. Rezulta 8. kola: Donji Kraljevec 2 - Orehovica 2 10:0, Putjane 9 - Cirkovljan Zabat 2 6:4, Kos-Kotoriba 6 - Klima-montaža 3 6:4, Donji Kraljevec 3 -

Mala Suboca 3 6:4, Klima-montaža 2 - Prelog 5:5

TABLICA 1. Donji Kraljevec 2

8 8 0 0 63:17 16

2. Klima-montaža 2 8 6 1 1 56:24 13 3. Putjane 9

8 5 1 2 48:32 11

4. Prelog

8 4 1 3 49:31

9

5. Mala Suboca 3

8 4 1 3 41:39

9

6. Cirkovljan Zabat 2 8 4 0 4 46:34 8 7. Donji Kraljevec 3

8 4 0 4 43:37

8

8. Kos Kotoriba 6

8 2 0 6 25:55

4

9. Klima-montaža 3 8 1 0 7 23:57

2

10. Orehovica 2

0

8 0 0 8 6:74


 

    "#$   & '  '''

Dobro je znati 55


56

Dobro je znati

 

    "#$   & '  '''

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-sub.: od 9.oo do 20.oo PC ^AKOVEC, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 14.12. do 19.12. 2009 odnosno do rasprodaje zaliha.

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

POPUST

POPUST

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

POPUST

POPUST

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

POPUST

BO@I]NO-NOVOGODI[NJI

POPUST

DO

ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU!!! DODATNI POPUST

DODATNI POPUST

12 rata -10% -10% BESPLATNA BEZ kamata na gotovinsko pla}anje i AMEX

na bijelu tehniku* * uz kupnju kuhinje

DOSTAVA I MONTA@A* * sukladno uvijetima Lesnine

ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?

POPUSTI NA SVIM ODJELIMA

RASPRODAJA EKSPONATA UZ POPUSTE

do


Dobro je znati 57

    "#$   & '  '''

SUPER AKCIJSKA PONUDA VARA@DIN i ^AKOVEC

Sad ili nikad-u Lesninu!

SAMO od 14. 12. do 19.12. 2009 kuhinja PRIMA

fronta u MDF izvedbi

260 cm, boja tre{nja

kuhinjska grt. CLASIC stol+6 stolica

MASIVNO DRVO

GRATIS APARATI INOX

napa plo~a za kuhanje pe}nica hladnjak

3.800,-KN

1.899

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

PROVJE NAJJEF RJENO TINIJE!

11.998,-KN

4.999

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

stolica URANO

regal UNA 275 210 x 52 cm cm boja: marbel/bijela

ormar klizna vrata ANA LUX 2020 boja: crno/bijela

2.500,-KN

1.499

,-KN

3.000,-KN

1.199

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

SUPER AKCIJSKA CIJENA

JEFT NIGDJE

INIJE

497,-KN

149

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

sjede}a grt. HELENA

{: 138 x v: 205 x d: 61 cm

trosjed+dvosjed, ko`a regenerato 4.200,-KN

1.999

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA {: 202 x v: 205 x d: 61 cm

8.640,-KN

prilikom kupnje dje~je ili spava}e sobe

3.999

spava}a soba TOMMY

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

na madrace LESNINA

madrac EKO/UNO 200 x 90 cm

I JA NC

NE

ormar: {: 225 x v: 210 x d: 58 cm krevet: 200x180 cm + 2x no}ni ormari} BEZ LAMPICA

N A GARA JN I@ E E

SUPER AKCIJSKA PONUDA U LESNINI VARA@DIN I ^AKOVEC * I DALJE NAJJEFTINIJI * ISKORISTITE JEDINSTVENU PRILIKU!!!

 

1.999

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA 5.000,-KN

260,-KN

78

,-KN SUPER AKCIJSKA CIJENA

CIJ

UKOLIKO U NEKOJ DRUGOJ TRGOVINI NAMJE[TAJA NA\ETE BILO KOJI PROIZVOD IZ NA[EG PRODAJNOG PROGRAMA PO NI@OJ CIJENI, TU CIJENU UZ

5%

DODATNOG POPUSTA NUDIMO VAM I MI


58

Dobro je znati

 

    "#$   & '  '''

ƍƢĆ&#x2122;ƢÎ&#x17D;ĆĽĆ?Ç&#x2030;ƥƼƭƪƍƣƧĆ&#x;Î&#x17D;Ć&#x161;ĆĄĆŤĆ?ĆŞĆ&#x2122;Î&#x17D;ĆŚĆ&#x2122;Î&#x17D;ƌƧƎƧĆ&#x;ƧĆ&#x153;ĆĄČ&#x152;ƌƢƭÎ&#x17D;ƌƧƿ ƨƧĆ&#x153;Î&#x17D;ƧƣƪƥƤƢĆ?ĆĽÎ&#x17D;ƌƧƿƥÎ&#x17D;ĆĄÎ&#x17D;Ć­Î&#x17D;ƲĆ&#x2122;Ć&#x;ƪƤƢĆ&#x2122;ƢƭÎ&#x17D;ĆŽĆ&#x2122;ĆŹĆŞĆ?ĆŚĆĄĆ Î&#x17D;Ć&#x161;ƧƢĆ&#x2122;Î&#x17D;ƨƪƧƎĆ?Ć&#x153;ĆĄĆŹĆ?Î&#x17D;ĆŚĆ?ƲĆ&#x2122;Ć&#x161;ƧƪĆ&#x2122;ĆŽĆŚĆ­Î&#x17D;ƌƧƎƧĆ&#x;ƧĆ&#x153;ĆĄČ&#x152;ƌƢƭÎ&#x17D; ƌƧƿÎ&#x17D;Ć­Î&#x17D;ƍƨĆ&#x2122;Î&#x17D;ËąÎ&#x17D;Ć&#x;ƧƤĆ&#x17E;Î&#x17D;ĆŞĆ?ƍƧƪƏƭÎ&#x17D;ĆŤĆŽĆ?ĆŹĆĄÎ&#x17D;ĆĽĆ&#x2122;ĆŞĆŹĆĄĆŚÎ&#x17D;ƭƲÎ&#x17D;ƨƥƿĆ?Î&#x17D;Ć&#x153;ƧĆ&#x161;ƪƧĆ&#x153;ƧČ&#x152;ƤƥĆ&#x203A;Ć?Î&#x17D;ĆĄÎ&#x17D;ƍƨĆ?ĆŁĆŹĆ&#x2122;ƣƭƤĆ&#x2122;ĆŞĆ&#x2122;ĆŚÎ&#x17D;ĆŽĆ&#x2122;ƏƪƧƼĆ?ĆŹ Bazeni: 350,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, DJ do jutarnjih sati, specijalna rasvjeta

DOÄ&#x152;EK U NOVO OTVORENOM SPA GOLFER HOTELU 4* Restoran Mira: 630,00 kn Specijalna ponuda - novogodiĹĄnji meni, grupa Sigma do jutarnjih sati, tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x153;Svirciâ&#x20AC;? Kongresna dvorana Mura: 730,00 kn Specijalna ponuda - novogodiĹĄnji meni, VINKO COCE i bend, tamburaĹĄi â&#x20AC;&#x153;Svirciâ&#x20AC;?

i ui uĹžiĹžtiktakat t optoeteeettieimmtiamarrattirinnt.i.hnhr.rhttr t p e e iicceeiscsvevsv ppll pl

w..to to

Restoran Regina - Zrin: 500,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, grupa Aquarius do jutarnjih sati

i MMaar tritni nnnaaMM S v ev te t i u tim m 3 t t Sttootppollpiiccleiecssevvseevtteiim aarrattiri ut ir ir it t @@ 3 13 1 3 @ nn..hnh. h 4. 04 0tt iitnnfifnoof o rr ttr t . b . b 22 2 . b b 11771 7 11 1

tt izvo iz t w vor l t w w w. r l jj w

Restoran VuÄ?kovec: 500,00 kn All Inclusive - novogodiĹĄnji meni i piÄ&#x2021;e, grupa Prezent do jutarnjih sati

t To p l i c e S v e t tt Ttoe lp l i c e S v e t i M a r t i n iM : +3 t te l : + 3 88 55 44 00 3 7 1a r1t i n dd . d . t G 371 111 t . d. t r k 1 1 t fa x: G r a v f a x + 3k a v e ĹĄ : +385 e Ä? a 8 5 4 0ĹĄ Ä? a k 40 37 k 37

t5PQMJDF4WFUJ.BSUJOEEt t(SLBWFĂ?Ç?BLCCt t4WFUJ.BSUJOOB.VSJt tUFM t tGBY t tJOGP!UPQMJDFTWFUJNBSUJOISt


 

    "#$   & '  '''

Dobro je znati 59


60

Dobro je znati

    "#$   & '  '''

 

OBAVIJEST POTROĹ AIMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odreuje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvrena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvrenu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovarajui novani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obraunski mjesec. Sukladno navedenom novom nainu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za kuanstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uveano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine. Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi, dipl. iur. v.r.


 

    "#$   & '  '''

Dobro je znati 61


62

Informacije

KLASA: 612-01/09-02/2 URBROJ: 2109/1-01-09-18 akovec, 11.12.2009. Župan Meimurske Şupanije, temeljem Odluke o osnivanju Kulturnog vijea Meimurske Şupanije (SluŞbeni glasnik Meimurske Şupanije br. 18/09), donosi

ODLUKU PoniĹĄtava se Javni poziv instucijama i udrugama iz podruja kulture (Klasa: 612-01709-02/2; Urbroj: 2109/1-01-09-01), a za podnoĹĄenje prijedloga za kandidate za lanove Kulturnog vijea Meimurske Ĺžupanije, objavljen u novinama â&#x20AC;&#x17E;List Meimurjeâ&#x20AC;&#x153; i â&#x20AC;&#x17E;Meimurskim novinamaâ&#x20AC;&#x153; od 18. kolovoza 2009. godine te 13. kolovoza 2009. godine na sluĹžbenim internetskim stranicama Meimurske Ĺžupanije. Ĺ˝UPAN Ivan Perho

raspisuje

    #_$   & '  '''

Obiteljski dom za djecu BOGAR Banfi 170, Ĺ trigova Iznimno smo poaĹĄeni ĹĄto je Rai eisenbank Austria d.d. PodruĹžnica akovec svoj desetgodiĹĄnji jubilej odluila organizirati i proslaviti upravo u naĹĄem domu. Ovom prilikom im se od srca zahvaljujemo na ukazanom povjerenju kroz suradnju svih ovih godina te na mnogobrojnim poklonima i novanoj donaciji. Takoer se od srca zahvaljujemo i ostalim donatorima: druĹĄtvu Hespo d.o.o., Prelog te gosp. HreĹĄu i gosp. Bogomolec, gosp. Zoranu TompoĹĄu vlasniku druĹĄtva 36 d.o.o., te gosp. Ronaldu Pintariu vlasniku druĹĄtva Ronis d.o.o.

POZIV NA EDUKACIJU IZ SOCIJALNOG PODUZETNIĹ TVA

NATJEAJ ZA DODJELU DONACIJA ZA 2010. GODINU Natjeaj je otvoren za udruge s podruja Meimurske Ĺžupanije (udruge registrirane kod Ureda drĹžavne uprave u Meimurskoj Ĺžupaniji, SluĹžba za opu upravu). Natjeaju mogu pristupiti udruge iji su projekti vezani uz jedno od sljedeih podruja: 1. SOCIJALNO PODUZETNIĹ TVO - RAZVOJ PODUZETNIKIH AKTIVNOSTI 2. OTVORENE TEHNOLOGIJE, SLOBODNA KULTURA I DRUGI OBLICI DJELOVANJA TEMELJENI NA RAZMJENI ZNANJA 3. MEDIJI â&#x20AC;&#x201C; RAZVOJ NEPROFITNIH, NEZAVISNIH MEDIJSKIH PROJEKATA Svaka udruga ima pravo na ovaj natjeaj poslati samo 1 (jednu) prijavu. Ako udruga poĹĄalje viĹĄe od jedne prijave, sve e prijave biti odbijene zbog nepoĹĄtivanja uvjeta natjeaja. Visina nancijske potpore: do 10.000,00 kn Broj potpora koje e se odobriti: do 5 potpora Rok za prijavu: 10. sijenja 2010. Trajanje projekta: do 6 mjeseci, od 1. veljae do 31. srpnja 2010. godine (na natjeaj se mogu prijaviti i udruge s projektom koji je ve u provedbi) Natjeajna dokumentacija dostupna je iskljuivo na internetskoj stranici ACT Printlab d.o.o. - http://www.printlab.hr Natjeajnu dokumentaciju treba poslati iskljuivo poĹĄtom na adresu: ACT Printlab d.o.o., Dr. Ivana Novaka 38, 40000 akovec, uz napomenu ÂŤNatjeaj za dodjelu donacijaÂť. Rezultati natjeaja bit e objavljeni u roku od trideset (30) dana nakon zavrĹĄetka natjeaja na internetskoj stranici http://www.printlab.hr

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO URE ENJE I GRADNJU KLASA: UP/I-361-06/09-02/5 URBROJ: 2109/1-15-09-4 Prelog, 10. prosinac 2009. Meimurska Ĺžupanija, Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju, na temelju odredbe lanka 23. i 24. Zakona o postupanju i uvjema gradnje radi pocanja ulaganja (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;? broj 69/09) i lanka 111. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (â&#x20AC;&#x153;Narodne novineâ&#x20AC;? broj 76/07 i 38/09), u postupku izdavanja rjeĹĄenja za graenje, upuuje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie sa katastarskim escama predmetnog zahvata za koje se, po zahtjevu investora tvrtke AAT d.o.o. Zelena 1, DraĹĄkovec vodi postupak izdavanja rjeĹĄenja za graenje za zahvat u prostoru

formiranje graevne estice i uzgradnja uline prometnice UK 1 I KP 3 da izvrĹĄe uvid u Glavni projekt radi izjaĹĄnjenja. Lokacija zahvata u prostoru: katastarske esce broj 1138, 1159, 1162 ,1161,1201,1202,1203,1204,120 6/1, 1206/2,1207,1210,1211 i 1212 k.o Cirkovljan i katastarske esce broj 504 k.o. DraĹĄkovec, izdvojeno graevinsko podruje ljeiliĹĄno â&#x20AC;&#x201C; turiskog kompleksa DraĹĄkovec. Uvid u Glavni projekt mogu izvrĹĄi - osobe s dokazom da su stranke u postupku - opunomoenik s dokazom da zastupa stranku dana 23. prosinca 2009. u vremenu od 9 do 11 sa u Upravnom odjelu za prostorno ureenje i gradnju Meimurske Ĺžupanije, Prelog, Glavna 29, I kat (tel. 040/646-510).

Autonomni centar - ACT, akovec poziva udruge s podruja Meimurske Ĺžupanije (udruge registrirane kod Ureda drĹžavne uprave u Meimurskoj Ĺžupaniji, SluĹžba za opu upravu) na ciklus radionica iz socijalnog poduzetniĹĄtva. Edukacija e se provesti tijekom pet dvodnevnih radionica (obraujui teme: Osnove poduzetniĹĄtva i zakonski okviri za pokretanje socijalnih poduzea u RH i EU, Organizacijska spremnost za socijalno poduzetniĹĄtvo, Poslovne ideje â&#x20AC;&#x201C; izrada studije isplativosti, Poslovno planiranje, Marketing socijalnih poduzea), koji e se odrĹžavati u razdoblju od veljae do lipnja 2010. godine. Edukacija e se provoditi u manjim skupinama, intenzivnim koriĹĄtenjem interaktivnih tehnika. Svaka udruga ima pravo na edukaciju prijaviti samo 2 predstavnika udruge. Sudjelovanje na edukaciji je besplatno. Udruga predstavnicima treba omoguiti vrijeme za redovito sudjelovanje na svim danima edukacije. Edukacija e se provesti u akovcu. Prijave za sudjelovanje primaju se iskljuivo na e-mail edukacija@actnow.hr ili poĹĄtom na adresu Autonomni centar ACT, Dr. Ivana Novaka 38, 40000 akovec, uz napomenu â&#x20AC;&#x153;Prijava na edukaciju iz socijalnog poduzetniĹĄtvaâ&#x20AC;?, zakljuno do 15. sijenja 2010. godine. Uz prijavu, svaka udruga treba poslati saĹžetak poduzetnike ideje koju namjeravaju realizirati. Edukacija se odvija u sklopu projekta â&#x20AC;&#x153;Social entrepreneurship as a tool for nancial sustainability of civil society organisationsâ&#x20AC;?, nanciranog od strane Co-operating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (CNF-CEE).

 

Župan Meimurske Şupanije, temeljem l. 4. Odluke o osnivanju Kulturnog vijea Meimurske Şupanije (SluŞbeni glasnik Meimurske Şupanije br. 18/09.), upuuje

JAVNI POZIV institucijama i udrugama iz podruja kulture koje se bave kulturnim djelatnosma zaťte i ouvanja kulturne baťne, dramskom, lmskom, glazbenom i mulmedijalnom djelatnoťu, knjiŞninom djelatnoťu, knjigama i nakladniťtvom, likovnom umjetnoťu te kulturnim i umjetnikim amaterizmom da predloŞe kandidate za lanove Kulturnog vijea Meimurske Şupanije. Prijedlozi moraju bi u pisanom obliku, obrazloŞeni i sa Şivotopisom kandidata, a dostavljaju se Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Meimurske Şupanije, Ruera Boťkovia 2, akovec najkasnije do 05. sijenja 2010. godine. U skladu sa lankom 4. Odluke o osnivanju Kulturnog vijea Meimurske Şupanije, lanom Vijea ne moŞe bi imenovana osoba koja ima udio u vlasniťtvu ili sudjeluje u upravljanju pravne osobe koja obavlja djelatnost u kulturi iz podruja o kojima odluuje Kulturno vijee. lanove vijea imenuje Skupťna Meimurske Şupanije na razdoblje od eri godine. ŽUPAN Ivan Perho KLASA: 612-01/09-02/7 URBROJ: 2109/1-01-09-01 akovec, 11.12.2009.


 

Informacije 63

    #_$   & '  '''

SJEANJE

AUGUSTIN LESJAK X =Q_ 

 ÂŞ > 

 

Â&#x2022; <" + Y +Y + Y +Q_+ Â&#x2022;"+ Y  + # _ } " "+Y X+] X  ÂŹ Obitelj

IN MEMORIAM  ]## Y  +Q_+# +"_+ #]

STJEPANA HORVATA - Ĺ NAJDERA

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kovaia 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZAPEKAR,naneodreenovrijeme,javise osobno ili 311-207. Natjeaj otvoren do 15.12.2009. 2. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesaria5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNIAR- poloĹžen struni ispit na neodreeno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.g. 3. G.P.P.T.Nekretnined.o.o.G.HraĹĄan, VaraĹždinska43a, traĹži Zidari, Tesari, Graevinski Radnici na neodreeno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.g. 4. Ordinacija ope medicine dr. Slaviek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži1DOKTORMEDICINEnaodreeno vrijeme - 18 mjeseci, poloĹžen struni ispit, radno iskustvo godinu dana, javi se na 098-846-101. Natjeaj otvoren do 19.12.2009.g. 5. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javiti se na 0919123525. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.g. 6. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 333-870. Natjeaj otvoren do 20.12.2009.g. 7. GRAWE Hrvatska d.d. AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osiguranju na neodreeno vrijeme, terenski rad, vozaka â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunikavnost,individualnost, javi se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 31.12.2009.g. 8. MISTEX D.O.O. Ĺ˝IĹ KOVEC 31, traĹži 5 Ĺ IVAA, na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 865-155 , 098-242-058. Natjeaj je otvoren do 15.12.2009. 9. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBAKA 85,AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVAA, na neodreeno vrijeme, javiti se na tel.384-285. Natjeaj je otvoren do 31.12.2009 10. Ca e bar CASABLANCA NOVAKOVEC, Glavna 1, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili na mob.098-1922-144. Natjeaj otvoren do 15.12.2009. 11. LECTORĹ MITRAN Pribislavec,N.Tesle 25A, traĹži TRGOVAKI PUTNICI-za prodaju knjiga na podruju Meimurske Ĺžupanije na neodreeno vrijeme uz probni rad, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., vlas automobil, rad na terenu, komunikavnost,javisena099/543-0597.Natjeaj otvoren do 13.12.2009.g. 12. â&#x20AC;&#x153;MD Ca e bar PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-832575. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.

13. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;OCEANNâ&#x20AC;? G. HraĹĄan, akoveka 1, traĹži 1 KV KONOBAR/ ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 095-8656304. Natjeaj otvoren do 16.12.2009.g. 14. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;MURAâ&#x20AC;? SVETI MARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 0959076314,098-242878.Natjeajotvoren do 16.12.2009. 15. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 099-6813056. Natjeaj otvoren do 16.12.2009.g. 16. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavia 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodreeno vrijeme, poloĹžen struni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNIAR-na odreeno vrijeme, javi se na 363-799, 363-766. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.g. 17. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 6 mjeseci, javi se na 098-528570. Natjeaj otvoren do 17.12.2009.g 18. PRIMIKO d.o.o. M. SrediĹĄe, Frankopanska 66, traĹži 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRAA, 5 GRA EVINSKIH RADNIKA na neodreeno vrijeme, javi se na 0992151869. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.g. 19. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traĹži 10 KV BRAVARA, ZAVARIVAA na neodreeno vrijeme, rad na terenu Njemaka, Ĺ vedska, javiti se osobno ili 040-856-060. Natjeaj otvoren do 31.12.2009.g. 20. Ugosteljski obrt BAROK AKOVEC, M.Trnine19,traĹži1KUHAR-PIZZAMAJSTOR na neodreeno vrijeme, radno iskustvo obavezno, javiti se osobno ili 098-9382175. Natjeaj otvoren do 15.12.2009.g. 21. Caffe bar RIVER Ĺ ENKOVEC, J. Bedekovia 1c, traĹži 1 KONOBAR/ICA bilo koja struka, prednost kandidatima iz bliĹže okolice, javiti se osobno ili 343196, 098/988-6365. Natjeaj otvoren do 25.12.2009.g. 22. KRISTIJAN-KIKI d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 2 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 099-6945-494. Natjeaj otvoren do 22.12.2009.g. 23. Soboslikarski i liilaki obrt â&#x20AC;&#x153;PIKNJAâ&#x20AC;? AKOVEC, Domovinskih Ĺžrtava 15, traĹži 2 KV, PKV SOBOSLIKAR-LIILAC na neodreeno vrijeme, javi se na 091-5145858. Natjeaj otvoren do 26.12.2009. 24. PARTNER PROJEKT d.o.o. AKOVEC, traĹži KV ZIDARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na odreeno vrijeme, javi se na 364-699. Natjeaj otvoren do 26.12.2009.g. 25. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o. GORIAN, traĹži 1 SSS POLJOPRIVREDNI TEHNIAR, prodava u poljoapoteci, na odreeno vrijeme - 2 godine, javi se na 098-1804881. Natjeaj otvoren do 30.12.2009

26. DINA TRADE d.o.o. PEKLENICA, KrniĹĄe 23, traĹži 1 SOBOSLIKAR i KNAUFER (Ĺ PAHTLER) na neodreeno vrijeme, javi se na 098-9103919. Natjeaj otvoren do 31.12.2009.g. 27. Ugosteljski obrt IGNIS Mihovljan, Prvomajska 117, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, poĹželjno bliĹža okolica ili vlastiti prijevoz, javiti se 098-9482681. Natjeaj otvoren do 31.12.2009.g. 28. URKIN d.o.o. AKOVEC, B. Graner 1, traĹži 1 DIPL. ING/ING. GRA EVINARSTVA; 1 GRA EVINSKI TEHNIAR VSS/ VĹ S/SSS graevinskog smjera, poloĹžen struni ispit, radno iskustvo na ism ili slinim poslovima, poznavanje rada na PC-u(MSocepaketiAutoCAD),odgovornost, komunikavnost, savjesnost i osobni profesionalizam, organizacijske vjeĹĄne i sposobnost planiranja, sklonost mskom radu, vozaku â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., uz pismenu prijavu na natjeaj kandida trebaju priloĹži: diplomu o strunoj spremi, dokazi o ispunjavanju uvjeta, kratak Ĺživotopis, prijave se podnose u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Za natjeajâ&#x20AC;? na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 31.12.2009.g. 29. KTC d.d. 48260 KRIĹ˝EVCI, Nikole Tesle 18, traĹži 1 PRODAVA NA ODJELU TEHNIKE ROBE na odreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu, mjesto rada akovec,. Natjeaj otvoren do 15.12.2009. 30. MT Tvornica rublja d.d. u steaju AKOVEC, M. Hrvatske 10, traĹži 2 SSS, VĹ S,VSSKOMERCIJALISTAnaodreeno vrijeme, radno iskustvo u prodaji teksla, znanje stranog jezika, informaka znanja, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 23.12.2009. 31. Ca ebarLAVERNAMAKOVEC,B.J. Jelaia 11, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-777084. Natjeaj otvoren do 07.01.2010. 32. COSMOPOLITAN LIFE Vienna Insurance Group za osiguranje d.d. akovec, Kralja Tomislava 2/1, traĹži 5 ZASTUPNIKA/ICA OSIGURANJA na neodreeno vrijeme,poĹželjnoradnoiskustvo,znanje stranog jezika, vozaki ispit su poĹželjni ali nisu presudni-dolaze u obzir i ostali kandida movirani za posao, javi se osobno poslodavcu uz prethodnu najavu na tel. 313-530, 091-4899-768 ga. Lidija Apostolovski. Natjeaj otvoren do 30.01.2010.g. 33. EUROPRIM d.o.o. ZAGREB Automat klub SAN, akovec, R. BoĹĄkovia 1, traĹži 2 DJELATNIKA (OPERATERA) ZA RAD U AUTOMAT KLUBU na neodreeno vrijeme, znanje stranog jezika, javi se na 099-2254543. Natjeaj otvoren do 23.12.2009.g. 34. HAIX obua d.o.o. M. SUBOTICA, Gospodarska 1, traĹži 1 DIPL. INĹ˝ENJER KEMIJE; 1 KEMIJSKI INĹ˝ENJER ILI KEMIJSKI TEHNIAR na neodreeno vrijeme

uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo u obuarstvu, znanje njemakog jezika, komunikavnost, sposobnost organizacije, javiti se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 08.01.2010. 35. EUROHERC OSIGURANJE D.D. AKOVEC, K. Tomislava 30, traĹži ZASTUPNICI (M/Ĺ˝)-viĹĄe izvrĹĄitelja s iskustvom u prodaji osiguranja, vjeĹĄte u pregovaranju, dobre organizacijske sposobnos, poslodavac nudi rad u stimulativnoj okolini, stalno struno usavrĹĄavanje, mogunost napredovanja, zamolbe dostavi na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 08.01.2010. 36. Ugosteljski obrt ARCUS AKOVEC, Strosmajerova 8, traĹži KONOBARI - viĹĄe izvrĹĄitelja na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-310-5725. Natjeaj otvoren do 31.12.2009. 37. DOMJANI TEKSTIL d.o.o. SLEMENICE 37, traĹži Ĺ IVA TEKSTILA, PAKIRER viĹĄe izvrĹĄitelja na neodreeno vrijeme, javisena865-230.Natjeajotvorendo 08.01.2010.g. 38. Ordinacija ope medicine vl. Lidija Vidovi Zvonar PRELOG, K. P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR OPE MEDICINE na odreeno vrijeme - 12 mjeseci, poloĹžen struni ispit, javi se na tel. 645-575. Natjeaj otvoren do 30.01.2010.g 39. Krojaki obrt â&#x20AC;&#x153;ZANOSâ&#x20AC;? Ĺ ENKOVEC, V. Bajkovca 14, traĹži 1 Ĺ IVA TEKSTILA sa radnim iskustvom na neodreeno vrijeme uz probni rad, rad u jednoj smjeni, prednost kandidama iz okolice Ĺ enkovca, javiti se na 343-581, 091-5202576. Natjeaj otvoren do 08.01.2010. 40. Mesna industrija â&#x20AC;&#x153;VAJDAâ&#x20AC;? d.d. AKOVEC, Zagrebaka 4, traĹži 1 MESAR SA RADNIM ISKUSTVOM za rad u prodavaonici u akovcu a po potrebi i VĹ˝, na odreeno vrijeme sa mogunoĹĄu stalnog radnog odnosa, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kategorija, dostavipismenezamolbenagornjuadresu. Natjeaj otvoren do 18.12.2009. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRUNA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje:OŠ,PKV,KV-iliosobesaťkolomza ťivaa ili zavrťen teaj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, pismene zamolbe osobno ili poťtom na gornju adresu do 31.12. 2. Dom za starije i nemone osobe NOVI ŽIVOT, Radovec; traŞi 1 KUHARA/ ICU na neodreeno vrijeme, uvje: KV, SSS, moŞe i osoba bilo koje struke, ali s iskustvom na navedenim poslovima najava na tel 098/5788-888 ili 042/250200 (Ema MoŞani), do 31.12.

X ¢_

Š

  ­ Š

 

Kumovi Ovar

IN MEMORIAM #Y_ " Q"_+Y

DRAGUTINU POLJAKU





>

 

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM  "# Q"_+

DRAGUTINA POLJAKA





>

 

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM #Y_ " Q"_+Y

DRAGUTINU BARIU 





> 

 

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IZ MATINOG UREDA ROENI }|Â&#x2018;[Â&#x2018; }`[Â&#x2018;Â&#x2019;\  Y  Â&#x2018;]Â&#x201C; Â&#x201D;Â&#x2022;Â&#x2013;}[}Â&#x2DC; Â&#x2DC;Â&#x2018;Â&#x161;Â&#x2018;[Â&#x203A;Â&#x2022;Â&#x153;\  *  Â&#x201D;+Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2018;[Â&#x2018; =}[> ~Â&#x2018;Â&#x;} \  Â&#x2013;+  Â&#x;Q"Â&#x201C; Â&#x2DC;Â&#x;}> {~}[Â&#x2018; }`[Â&#x2018;Â&#x2019;\  {+^  Â&#x2013;_Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x2022;Â&#x;ÂĄ[Â&#x2018; ¢Â&#x2018;Â&#x161;Â&#x2022;`\  Â&#x203A;  Â&#x201D;#Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x2018;~ÂĄÂ&#x203A; |}¢Â&#x2022;|ÂĄÂ&#x2019;\  ¢#"  Â&#x201D;+Â&#x201C; Â&#x2013;Â&#x2018;Â&#x;~}[ ¢Â&#x2018;ÂŁÂ&#x2013;¤Â&#x2018;Â&#x2DC;\  Â&#x203A;  Â&#x2DC;_Â&#x201C; Â&#x2018;[Â&#x2018; `Â&#x2022;Â&#x;ÂŁ=} \  Â&#x201D;+  }Â&#x201C; ¤¥Â&#x161;ÂĄ[Â&#x2018; Â&#x2DC;Â&#x2022;|Â&#x2018;\  Â&#x2013;>   {Â&#x201C; Â&#x161;ÂĄÂ&#x2022; ~Â&#x;ÂŁ=Â&#x2DC;Â&#x2022;|} \  Â&#x2013;+  {<Â&#x201C; ÂĽÂ&#x;Â&#x2018;[Â&#x2DC;Â&#x2022; =Â&#x2022;{Â&#x2018;|ÂĄÂ&#x2019;\  ["_+  Â&#x2DC;<Â&#x201C; {~Â&#x203A;ÂĄ=Â&#x2018;[ Â&#x203A;Â&#x2018;[ =ÂĄ~ÂĄÂ&#x2DC;\  Â&#x201D;+  Â&#x201D;^ ÂŚ§ VJENANI {_+ Â&#x201D;+  Â&#x203A;Y Â&#x153;Y>  ÂŚ§Â&#x201C; { Â&#x153;Y_  Â&#x201D;Y< ÂĽ ÂŚÂ&#x2013; {]<§Â&#x201C; } |Y  ~_ ¤^ ÂŚ=> _#§

UMRLI Â&#x201D;#Y" |YY<  & \ Â&#x2013;_ Â&#x2018; Â&#x201D;  

\ Â&#x2013;+ =< ¢Q  {X_¨  ' \ Â&#x2013;+ }>   'Š \ Â&#x2018; Â&#x2DC;X  Â&#x153;  & \ Â&#x203A;_   Â&#x203A;_>   ' \ {"+ ¤"  '' \ Â&#x;Y]_ Â&#x2DC;_+  ' \ {"+ Â&#x;> "+  'Š \ Â&#x203A; Â&#x2DC;Y_  ' \ {"+ Â&#x161;QX  &' \ Â&#x2DC;" Â&#x153;_  Â&#x2DC;X  ÂŞ \ Â&#x2022;_# ¢]_  ' \ {_+ [ 

qq ÂŚ§Â&#x201C; Â&#x2DC;" {Q]  |Y  Š ÂŚÂ&#x201D;§Â&#x201C; Â&#x2013;>  ¢  Â&#x2DC;  Š ÂŚÂ&#x2013; {YQ"§Â&#x201C; Â&#x2DC;" *]  {_  &' \ Â&#x;X_+ Â&#x2013;X#  ~_  '& \ Â&#x2013;#" Â&#x2DC;_+  Â&#x2022;_"  ÂŞ ÂŚÂ&#x2013; {]<§Â&#x201C; {"+ {<   \ Â&#x2013;"_] ¤"  {> <    \ Â&#x;X Â&#x201D;_  Â&#x153;  & ÂŚ[]_<§Â&#x201C; | Â&#x203A;  Â&#x2013;Y"  q& \ Â&#x2013;+ [ 

& Œ=_#§


64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat Slo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob. 098/241-800

PRODAJE SE PASSAT 1.9 tdi 1998. god., moĹže zamjena za jeinije uz doplatu i HONDA CIVIC 1.6, 16 venla, 130 konja, 1991. god., tel 098/807-843 PRODAJE SE vuna sluĹžba zastava 640, gen. ureena za 15.000 kn, moĹže u zamjenu osobno ili teretno vozilo, tel 095/901-9429 PRODAJE SE KOMBI Sprinter 1998. god., registriran, tel 095/901-9429 HYUNDAI GETZ 1.1 5vr, 63 KS, 2004.g., 75tkm, ser vo, centralno, metalik, el.podizai, airbag, 36.000kn, mog. kredita, reg do 8/10. tel: 091/573-3953 SUZUKI SWIFT 1.0 1995.god., reg. do 10/10., el.podizai i retrovizori, hitno. mob. 095/92-03-577 ZIMSKE GUME sa elinim felgama 4 kom, dim. 165/70R14, gotovo novo, za vw polo 2003.g., sa 5 rupa, cijena 1200 kn komplet, mob. 095-806-5190 VW LUPO 1.4 autom. 75 KS, alu, abs, servo, 79.500 km, 2.vlasnica, 4.400 eur, tel: 099/5121-984 ALU FELGE za toyotu avensis ili auris s gumama, mob. 098/463-583 POLO CLASSIC 1.9 SDI 1999.god., bijela boja, reg. do 8./10., 110tkm, 47 kw, prvi vlasnik, 5 vrata, 4.150 Eur. tel. 091/6300-693. RENAULT TWINGO 1,2 1997, reg. do 5/10, 4 nove zimske gume, CD, 2.200 eura, mogua zamjena za vei, prednost karavan (zamjena 2.700 eura), mob 099/415-8452 GOLF III 1.9 TD 1996.g., 5vrata, reg. do 8/10.g., metalik, servo, 190tkm, ouvan, redovito servisiran. tel: 091/530-5784 MAZDA 626 GE 1993.god. reg. do 6/10, puno opreme i novih dijelova, sauvana HITNO i POVOLJNO, ispod cijene, K, mob. 092/256-7333 GOLF V 1.9TDI Trendline 2006.g., 1.vl., 5vr, kupljen i servisiran kod Zubaka, 11.950 eur, mob. 099/8319-429 OPEL VECTRA cdx 1995.g., reg. do 3/10., napravljen veliki servis, mob: 098/764-870 SUZUKI SX4 1.5VVTi 16V 100KS 2007.g, 1.vl., 26tkm, bogata oprema, tvornika garancija, 10.500 eur, mob. 091/976-3367 PRODAJE SE SKUTER Speed re Peda ili laptop do 3.500 kn pod raun, mob. 098/9191-804 KUPUJEM VW 1.9 D MAĹ INU 47kW, tel. 091/7237-999 Ĺ KODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odlinom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC â&#x20AC;&#x201C; vrlo atrakvna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odlino ouvana, garaĹžirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 AUDI 80 1989.g., reg. do 7/10., ugraen plin, mob. 098/879-368

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

AUDI A4 1.8 1996.g., reg. do 11/10., 20tkm, centr. dalj., mul-t-lock, el. pod. stakla, klima, abs, alu, zr. jastuci, podesiv volan, automak, u odlinom stanju, mob. 098/966-4800 PRODAJE SE ZASTAVA 101 Mediteran 1980.g., 43tkm, prva boja, 1.vlasnik, tel. 343-451 REN. CLIO 1.2 benz 1997.g., 98tkm, reg. do 10/10., nova limarija, garaĹžiran, veliki servis, izvrsno stanje, crvena boja, nove prednje gume, mob. 098/879-495 DAEWOO ESPERO 1.5GLX 1997.g., neregistriran, lakĹĄe karamboliran, u voznom stanju, mob. 098/9432-111 DAEWOO LANOS 1.5SE, klima, 1.vl., reg. do 6/10., mob. 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0tdi, 140KS, 4kom i komplet motor u dijelovima 2006.g., tel 095/90-77-062 VW MAĹ INA 1.9 tdi, 105 ks, 2005. god., komplet, tel 095/90-77-062 VOLVO S60 2.4 diesel, full oprema, 2002. god., 9.500 eura, tel 095/90-77-062 LAND ROVER Freelander 2.0 TD4 2005.god., full oprema, servisna knj., tel 095/90-77-062 VOLVO 460 1.7 1993.g., reg. do 5./10., 2.vl., cijena po dogovoru, zvati na mob. 098/175-8878 nakon 16 sa GOLF III 1.8 1992.g., reg. do 3/10., dosta dodatne opreme, cijena 1.500 eur, mob. 098/9320-817 PEUGEOT 107 1.0 benz, star 3g., reg. godinu dana, 5vr., garaĹžiran, 45tkm, izvrstan, +4 zimske gume, cijena na upit, mob. 091/568-2259 REN. 5 CAMPUS 1.0 1989.g., reg. do 7/10., bijeli, povoljno, mob. 098/482-038 PRODAJU SE ALU FELGE 15â&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; x7, 4x100 rupe, opel corsa, astra, vw polo, uĹĄuvane, neoĹĄteene, povoljno, mob. 099/4949-028 FIAT PUNTO 1.2 16V dynamic, 7./03.g, 50.000km, serv. knj., klima, ABS, 6xAir bag, odlian, 4.200 eur, mob. 095/535-6212 FIAT TIPO 1.4 dgt 12/89.g., servo, zimske gume, crveni, reg do kraja 1/10., redovno servisiran, garaĹžiran, cijena 5.700 kn, zvati iza 16 sati na mob. 098/196-2339 FIAT PUNTO 1.2 2003.g., reg. godinu dana, 48tkm, servisna, odlino stanje, 3.750 Eur, mob 098/273-510 OPEL VECTRA 1.6 1993/94.god., reg. godinu dana, odlino stanje, 1.750 Eur, mob. 098/273-510 PRODAJE SE ALFA ROMEO 146 1.6, bokser crna, alu felge, klima, el. podiz., maglenke, servo, reg. do 23.11.2010., tel 098/482-047. RENAULT SCENIC 1998.god., full oprema, klima, reg. do 5/10, 1.vl., ouvan, cijena 30.000 kn, prodajem ili mijenjam za clio â&#x20AC;&#x2DC;03g, tel: 091/5806-500

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor â&#x20AC;&#x201C; moĹže i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJE SE JEDNOREDNI BERA kukuruza SIP i Traktor Ferguson 560, tel 040/635-557 PRODAJE SE TANJURAA Olt, mob. 098/545-961 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA â&#x20AC;&#x201C; elevator, plug, tanjuraa, sijaica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM TRAKTORSKU prikolicu, ekiar s 3-faznim motorom i sandukom i 4 zimske gume s felgama i kapama za Peugeot 206, tel. 822-213 PRODAJE SE POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA: plugovi, cisterne, rotodrljae, prikolice za stajnjak, sijaice â&#x20AC;&#x201C; sve u super stanju, uvoz iz Njemake, mob. 098/669-025

PRODAJEM TRAKTOR Ursus 120KS 1998.g., 1400rs, kao nov, bera 4-redni u klipu Burgon, kombajn New Holand 1991.g., 2 hedera te prikolice kiper 7 i 12 T, tel. 040/682-180 ili 098/170-5311 PRODAJEM IMT-539 Delux s kabinom, registriran, 1030 radnih sa, sauvan, kao nov, tel. 098/9236-483 i prodajem traktor Zetor 4712 s kabinom, sauvan, tel. 091/9770-584 PRODAJE SE: traktor Stayer, samohodna kosilica, plug IMT visoki, bona i zadnja kosa, sjetvosprema sa 3 valjka i skuter, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJE SE HONDA kultivator, prikljuci, rezervni dijelovi Gorenje, Muta Lamborini 14KS, mob. 099/828-2171

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

UITELJICA razredne nastave i hrvatskoj jezika daje instrukcije, te pazi djecu (dnevni boravak). tel. 098 943 0061 POMO U KUI brzo i odgovorno, tel.: 095-9000 954 UVAL A BIH VAĹ E DIJETE u svom s t a n u (o k o l i c a  a k o v c a) , m o b . 098/9354-386 DAJEM INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za srednju ĹĄkolu, kvalitetno i povoljno. tel: 099/6699-007 HITNO TRAĹ˝IM POSLOVNOG PARTNERA s manjim ulaganjem za proĹĄirenje proizvodnje koja je u toku i ima osigurano trĹžiĹĄte. mob. 091/541-8810 USLUĹ˝NO SUĹ IMO MESO I KOBASICE â&#x20AC;&#x201C; vrlo kvalitetno, tel. 821-545 UVALA BI DJECU u Prelogu kod kue, mob. 091/188-7727 KEMIJA, MATEMATIKA i FIZIKA â&#x20AC;&#x201C; poduke za osnovnu i srednju ĹĄkolu, mob. 098/988-1617 MEDIC INSK A SE S T R A s viĹĄ ego d. iskustvom traĹži honorarni posao u popodnevnim satima od 16 sati nadalje (med. njega bolesnika, pomo starijim i nemonim osobama), mob. 099/2090-449 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju ĹĄkolu daje profesorica matemake. mob. 098/723-135.

NAMJEŠTENJA KOMERCIJALIST TRAŽI POSAO. tel. 098 1846 898 TRAŽIM OSOBE ZA RAD NA TELEFONU - prednost umirovljenicima. mob. 095/802-6971 KERAMIAR s dugogodiťnjim iskustvom traŞi honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 TRAŽIM POSAO u pokretnoj trgovini, komercijali, markeng, moŞe i honorarno savjetnik. mob. 099/828-2171 HONORARNI POSAO U SLOBODNO VRIJEME. mob. 098-257-398.

POZNANSTVA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KERAMIAR KVALITETNO IZVODI RADOVE, manji objek, kue i stanovi â&#x20AC;&#x201C; renoviranje, tel. 095/533-4088 OBAVLJAMO KOMPLETNE ADAPTACIJE I SANACIJE stanova, kua, vikendica i poslovnih prostora, mob 099/6866-174 MRĹ AVITE POMO U BIOTER APIJE â&#x20AC;&#x201C; brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC â&#x20AC;&#x201C; CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAĹ˝A GARAĹ˝NIH VRATA, roleta, Ĺžaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontaĹžnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu. Mob 091/559-4332 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUĹ ENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 INSTRUKCIJE IZ MATEMATIKE za srednju ĹĄkolu, povoljno, dolazak u VaĹĄ dom. mob. 099/6699-007, Dario

MUŠKARAC, ozbiljan, situiran, ovim putem traŞi ozbiljnu komunikativnu Şensku osobu za poznanstvo, izlaske, druŞenje ili moguu ozbiljnu vezu. mob. 098/968-4226 ŽENSKU OSOBU vedrog duha, iskrenu, njeŞnu, do 40g. traŞi muťkarac u srednjim godinama za poznanstvo, prijateljstvo, izlaske, uz mog. ozb. veze, mob. 099/695-3584

NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEĹ TEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za kuu u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, ĹĄupa i malo dvoriĹĄte â&#x20AC;&#x201C; cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

AKOVEC, Uska bb (kod trĹžnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potraĹžujemo kue, stanove, apartmane, zemljiĹĄta, poslovne prostore u Meimurju i ĹĄire.

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 3611 m2 u akovcu, prije benzinske pumpe Tanker, po GUP-u namijenjeno za trgovaku i usluŞnu djelatnost ili za upravnu zgradu. Cijena 29 E/m2 , mob. (095) 540-2362 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u M. Srediťu, Marnska, cca. 1500m2, tel. 543 326 ili 098 930 5589, TONI PRODAJEMO ŠUMU u srediťtu Štrigove (Štrigovski vrh) 992 hv; cijena 8.500 EUR, tel. 00386/41-451-721 GRADILIŠTE kod toplica Sve Marn na glavnoj prometnici u blizini bazena i golf terena prodajem. tel: 099 673 7919 PRODAJE SE VIKEND KUA u Dragoslavcu i KUA u Šenkovcu na glavnoj ces. tel: 343-557 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJEMO VIŠE URE ENIH I ODMAH USELJIVIH STANOVA od 35, 42 i 78m2, u akovcu, ul. Josipa Kozarca 4, ugao Bana Jelaia, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE KUA u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ureena okunica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliťu vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEMO URE ENE I ODMAH USELJIVE POSLOVNE PROSTORE od 50, 66 i 117m2 u akovcu, ul. Josipa Kozarca 2, ugao Bana Jelaia, uredna dokumentacija, tel. 099/230-2553 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puťinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJEM KUU sa dvije i popratnim prostorijama, u Hlapiini br. 80, sve komunalije, tel. 092/2477-566 PRODAJEM KUU na periferiji akovca, kompl. obnovljena, s velikim vrtom i svim prikljucima, hitno i povoljno, mob. 099/7488-409 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u akovcu-Martane, spremno za gradnju, 555m2, preko nove POS-ove zgrade, mob. 095/9033-541 PRODA JEM GAR A ŽU na Jugu k, 13.44m2, te prodajem telefax Panasonic i pisa HP deskjet 610c, mob. 098/950-2540 PRODAJEM GRADILIŠTE u Puťinama, P. Zrinskog, 1170m2, tel. 821-545 HITNO PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 35m2, 2. kat, u akovcu, Vukovarska, etverokatnica, cijena 1.050 eura/m 2, tel 098/426-021 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru akovca od 46m2, visoko prizemlje, brojila etaŞirana, mob. 091/572-4557 FRIZERSKI SALON novi, akovec, Lj. Gaja, namjeťten, prodajem, tel 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni sa garaŞom, novogradnja, Mihovljan, kredit, prodajem, telefon 098/241-559 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE od 540m2 na otoku Paťmanu, blizu mora, mjesto Mrljane. mob. 091/884-6423 PRODAJE SE GARAŽA u Istarskom naselju u akovcu, cijena 17.000kn, mob. 095/5077-285 U CENTRU AKOVCA prodaje se kua sa 3 stana i okunicom od 1.000m2, mogue razne kombinacije, mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM KUU Şenskoj osobi besplatno u zamjenu za iťenje iste, mogue nasljedstvo za skrb/suŞivot u istoj. Ozbiljne ponude na tel. 095/519-7555 PRODAJE SE VIKENDICA u Dragoslavcu s vinogradom od 1500m2, cijena 9.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJU SE ATRAKTIVNA GRADILIŠTA i poslovni prostori, povoljno, mob. 098/206-933 PRODA JE SE JEDNOSOBNI STAN u akovcu, I.pl. Zajca (crvene zgrade), 1.kat, 38m2, polunamjeťten, mob. 098/284-100 PRODAJEM NOVE APARTMANE u Novalji, mogua zamjena uz doplatu za nekretninu u breŞnom dijelu Meimurja, mob. 091/505-8885

15. prosinca 2009. PRODAJE SE ZEMLJIĹ TE za izgradnju, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260m2, cijena po dogovoru, atrakvna lokacija, mob. 098/260-062 KUPUJE SE POLJOPRIVREDNO-GRA EVINSKO ZEMLJIĹ TE u gornjem Meimurju s pogledom, i kupuje se ĹĄuma. tel: 098 241 232 PRODAJE SE STAN 56m2 namjeĹĄten u centru akovca, mob. 098/426-580 PRODA JEM NOVE STANOVE u urbanoj vili na jugu akovca, mob. 098/241-232

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE BISTRO-PIZZERIA komplet opremljena, u Sv. Martinu na Muri, mob. 095/9028-238 ili 095/9028-237

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI namjeťteni stan, blizu centra, pogodno za studente ili posl. prostor, cijena 300 eur + reŞije i 2 najamnine u polog, tel. 091/955-8865 IZNA JML JUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studenma, mob. 091/353-1010 IZNAJMLJUJEM poslovni prostor (40 m2), u centru akovca, telefon 098/164-9212. TRAŽIM namjeťteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 IZNAJMLJUJE SE NOVI STAN od 50 m2, u zgradi od 5 stanova, neopremljen. blizina k-juga. tel: 099/6961-336 IZNAJMLJUJEM UHODANI POSLOVNI PROSTOR na frekventnoj lokaciji vel. cca 36 m2. Povoljno! 091/1234-091 ZAGREB, Borongaj, traŞim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJEM STAN u Murskom S r e d i ť  u, p l a  a nj e s a m o r e Ş i ja (najamnina se ne plaa). mob. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE namjeťtena soba sa kablovskom, terasom, te djeljivom kuhinjom i kupaonom, samcima u uŞem centru akovca. Tel. 095/836-11-70 POVOLJNO IZNAJMLJUJEM trosobni stan ili sobe 12km od k za noenja, mob. 095/807-2340 IZNAJMLJUJEM 2,5-SOBNI STAN u akovcu na jugu, luksuzno opremljen, samo ozbiljne ponude na mob. 091/4929-002

Ĺ˝IVOTINJE Kotoriba PILIÄ&#x2020;I ZA KLANJE Ĺživi ili oÄ?iĹĄÄ&#x2021;eni i 1-DNEVNI BIJELI PILIÄ&#x2020;I. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

PRODAJEMO KALIFORNIJSKE ZEEVE - Ĺžive 22kn/kg, oiĹĄeni 40kn/kg, tel: 098/199-2171 PRODAJEM Ĺ TENCE ZLATNIH RETRIVERA stare 2 mj., oiĹĄeni od parazita, jedu svu hranu i Ĺžive u dvoriĹĄtu. tel: 099/803-8004 LABRADOR Ĺ TENCE, ĹĄampionskoga porijekla, okoladne i crne boje, oiĹĄene od parazita i cijepljene, prodajem. Mob:098/9414-680 PRODAJEM SHI-TZU Ĺ TENCE. mob: 098/919-3036 DOBERMAN prvo birano muĹĄko ĹĄtene, cijepljeno, oiĹĄeno od parazita, povoljno, mob. 098/386-909 PRODAJU SE mlade domae ZAGORSKE PURICE (crne), Ĺžive ili oiĹĄene, hranjene domaom hranom (ĹĄrotom i koprivama). telefon: 343-557


15. prosinca 2009.

PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OVARA, cijepljeni, mob. 099/764-3838 ili 099/282-1395 ŠPRINGEL ŠPANIJELI okoeni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 D I V L J E PAT K E p r o d a j e m , t e l . 098/1744-764 ENGLESKI KOKERI stari 2mj., cijepljeni, bez rodovnice, tel. 098/988-9941 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 DIVLJE PATKE po 50kn/kom, prodajem ili mijenjam za kukuruz u zrnu, mob. 098/1744-764 PRODAJU SE ŠTENCI ZLATNOG RETRIVERA stari 8tj., istokrvni, tel. 853-644 ili 098/610-322 POKLANJA SE MUŠKO ŠTENE starosti 3mj. mješanac škotskog ovara, zaigran, nije za lanac. mob. 091/723 77 30 LABRADORI – štenci žute boje, s rodovnikom, tetovirani i cijepljeni. tel: 091/3822-ili-ili www.starfromnord. webs.com LABRADOR ŠTENCI, vrhunsko leglo, šampionskoga porijekla, okoladne i crne boje, cijepljeni, prodajem, mob: 098 9414 680 POKLANJAM SIRIJSKE HRKE, mlade, bijele, više komada, ozbiljnim interesenma na broj tel: 098/242-737 PRODAJEMO SVJEŽU SVINJSKU MAST I ODOJKE, cijena po dogovoru. tel: 040/830 281

Oglasnik 65

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ELEKTRONIKA

RAZNO

KUPUJEM rabljeno ili neispravno pojaalo 2x200W, 8ohm-a ili jae. mob. 095/1-888-888 PRODAJEM TELEVIZOR Sony-Trinitron ravni ekran 72cm tip: KV-29Fx20K malo korišteni, sa daljinskim, cijena 750,00 KN, mob. 091-545 6994 PRODAJEM RAUNALO sa pkovnicom, mišem, zvunicima, puno programa, muzike, filmova, za 500 kn. mob. 098/903-7239 PRODAJEM OSOBNO RAUNALO Intel Pentium 4, 2.66 GHz, 512 Gb RAM, 60 Gb hard diska, opki pogon, dobra mana ploa i gra ka karca, + pkovnica, miš i monitor. za 1.100 kn na, tel: 091/5060-821 ili 099/220-6879 PRODAJEM DIGITALNI FOTOAPARAT marke Samsung 530 Digimax, 5 megapixela je ino i povoljno, tel. 040/337-579 SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, ušuvan. Tel. 098/9883-776. DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 VELIKA RASPRODAJA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719 PRODAJE SE mini dv digital video kamera Sony, DRC-HC 24, touch screen 2.5’’, 20xoptical, 800xdig. zoom, 1.vl., orig. upute i kuja, mob. 099/414-9028

PRODAJEM BOJLER za centralno grijanje Junkers Euroline 18kwh, korišten samo 3 mj. mogua i montaža, cijena 3.200 kn. tel.: 099 21 33 582 PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dimenzija. Mob. 091/559-4332 PRODA JEM PLINSKU PE Termo Ikom - Zagreb, vrlo povoljno!, mob. 095/840-53-81 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, vrlo povoljno, tel. 098/632-494 PRODAJEMO KVALITETNO KUPINOVO VINO, mob. 098/1910-880 PRIMAM NA DEPONIJU I ODVOZIM stari crijep i ciglu te sve lomove. mob. 091/541-8810 PRODAJEM OVALNI STOLI u boji bukve sa staklom i jogi za jednokrevetni krevet, mob. 040/337-579 SKLADIŠTE u zemlji, pogodno za jabuke, povre i vino, mob. 099/828-2171 DJEJA KOLICA Chicco 2u1 (kolica i auto sjedalica), maslinasto zeleno kolica/ crno-žuta sjedalica, vrlo sauvana, cijena 1.500 kn. Tel. 099-218-1781 PRODAJEM cigle stare pune velike, kukuružnjak metalni i dvoja gumena kola, mob. 098/95-65-200. PRODAJEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJEM rabljene DRVENE BAVE od 300 lit. (4kom) te inox bave od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170. PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šivaa mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898 PRODAJE SE PRAZNA PLINSKA BOCA za kuanstvo, mob. 098/879-368 METALNI PROZOR dim. 110x70cm, spreman za ugradnju, i pl. kupaonsku zidnu pe, prodajem ispod cijene, tel. 333-196

PRODAJE SE RAKIJA i VINO šmarnica po 5kn/lit., mob. 099/7414-866 KUPUJEM KOTAO za peenje rakije od 80 ili 100 lit., polovni ili noviji, ispravan, tel. 855-399 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, stoli, madrac (100kn), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), klavijature Yamaha DY-21 (200eur), skije s vezovima (150kn), stroj za sue s manjom greškom (100eur) i potpuno nove kopake Adidas br. 43 (500kn), tel. 328-106 ili 098/171-4456 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJE SE ŽUTA KUTNA GARNITURA od eko kože, rabljena, zvati na mob. 098/9839-688 iza 16 sa PRODAJU SE gumene izme za lov i ribolov, dalekozor 7x50 i planinarske cipele (gojzerice), tel. 095/5077-285 PRODAJE SE STROJ ZA SUEONO ZAVARIVANJE Varstroj TSO-100, cijena 5.000 eur, mob. 098/551-200 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 KUPUJE SE PE na kruta goriva Stadler 35, mob. 098/723-170 PRODAJE SE OPREMA ZA MOTOR – kaciga, izme, rukavice i bubrežnjak, mob. 098/180-3187 PRODAJEM: kau fotelju, vitrine, stola sa stolicama, dvosjeda, kuh. kutne klupe, regala masiv, stolia, ležaja, tapec. garniture, tepih, linoleum, štednjak (3x1), hladnjak, rešo, tende, bicikla, pisai stol, kao i ostalo iz kue, tel. 360-214 ili 099/3361-032 ŠTEDNJAK – pe na lož ulje, štednja 4plin Gorenje, felge J 13x5 (golf i sl.), vrlo povoljno prodajem, tel. 095/813-8133 PRODAJU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grože i hrastova bava od 60 lit., cijene povoljne. Pogleda u k, L. Ružike 3, tel. 390-301, 099/6742-919 PRODAJU SE STOLICE (4kom) i stol za blagovaonu, moderan dizajn, bež pliš i mat srebrne noge, te el. bojler od 80lit. za kupaonu, mob. 099/414-9028 PRODAJEM BOŽINA DRVCA u rasadniku Krištanovec, mob. 098/902-1080 TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

AKCIJA – sjemenski kukuruz «PIONEER» 1. grupa – 285,00 kn/vreica 2. grupa – 279,00 kn/vreica Mineralno gnojivo, za koliine vee od 1000 kg, NPK 15:15:15 – cijena 159,50 kn/vrea od 50kg, UREA – cijena 105,00 kn/vrea od 40kg ili 65,50 kn/vrea od 25kg.

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA «JALŽABET» brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet (042) 647-344, Kelemen (042) 647-270, Zbelava (042) 207-254, Trnovec (042) 683-040 i Šemovec (042) 657-135 Zajedno možemo bolje!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Pongo je mješanac dalmatinera roen otprilike u rujnu 2006. godine. Visok je 59 cm i kastriran. Dovezen je u azil po dojavi jednog gospodina iz Mihovljana koji je vidio kako su lovci napravili hajku na njega i htjeli ga upucati. uo je kako pucaju, ali na sreu bezuspješno. Pongo je vrlo dobar, mirne naravi, sretan što je na sigurnom i vrlo, vrlo zahvalan.

Nika Mala je draga crna kujica koju je zadesila tužna sudbina da su je odbacili kad je bila u visokoj trudnoi. Imala je sreu što smo je pronašli i doveli u azil gdje je brzo rodila prekrasne Naru, Oru, Nikija i Aru. Nika Mala ima pola repa, visoka je 42 cm, vrlo umiljata i jako dobra mama svojoj djeci. Nije zahtjevna i bit e sretna u kui ili u dvorištu.

upko je ostavljen u dvorištu Osnovne škole u Nedelišu kraj akovca. Mnogi napušteni psi su ostavljeni kraj škola jer misle da e ih djeca pokupiti i odvesti kui no upku se to nije dogodilo. Lutao je danima kraj škole dok ga na poziv školske uprave nije pokupila veterinarsko-sanitetska služba i javila u azil da doemo po njega. upko ima prekrasnu dlaku, vrlo je drag i miran pas i bit e srednjeg rasta. Visok je 30 cm, a roen je otprilike u svibnju 2009. godine.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

745


66

Dobro je znati

    "#$   & '  '''

 


15. prosinca 2009.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Kuhinja – srce vašeg doma

PREDSTAVLJAMO INTERIJER Kažu da se u kuhinji provodi do 70% dnevnog vremena. Uzmemo li taj podatak sa zadrškom, opet je zakljuak isti – ona je jedna od najvažnijih prostorija u stambenom prostoru. I po mom vlastitom iskustvu, jedna od naješe spominjanih. Bilo kao predmet želja ako govorimo o dizajnu ili pak predmet neke situacije ili dogaaja. Lijepa i velika kuhinja je san veine žena. U katalozima možete vidjeti savršene kuhinje, savršenih boja, dekora, savršenih kombinacija, aparata ili pak one sa savršenim imegod! Izmame vam osmjeh na lice i žar u oku i na sekundu vas omame, a onda brutalno vrate u realnost, kada shvatite da je takvu kuhinju nemogue imati. Što zbog nedostatka prostora, nedostatka materijalnih sredstava ili pak nedostatka volje (što je, a možda bi se i zaudili, vrlo esto razlog). Meni, kao dizajneru interijera, to je donekle i smiješno. Pretpostavljam da je, u ovom sluaju, veliina važna, ali siguran sam da nije sve u veliini. Ta imate hrpu ogromnih kuhinja koje ne lie baš ni na šta. S druge strane, ukoliko se ona izvede sa stilom, ukoliko se ona implementira u vaš prostor, poveže s ostalim zonama ili pak elementima u prostoru, drugim rijeima, ukoliko se ona isprojektira kako spada, nedostatak njenih dimenzija nee se ni primijetiti. A dobro projektirana kuhinja znai i da se iz nje izvue maksimum.

Oblik kuhinje

Pri projektiranju kuhinje najvažnije je sagledati gabarite prostorije, raspored postojeih elemenata (vrata, prozori, komunikacija ...) te uz to postaviti odreene zahtjeve i pokušati ih riješiti što više. Naravno, postoje situacije (a takvih je, na žalost, najviše) u kojima deinitivno neki zahtjevi nisu mogui. Stoga bi bilo dobro da se zahtjevi rasporede po prioritetima. Na taj nain, dizajner (ili vi sami, ako sami dizajnirate) može lakše razmisliti o problematici samog sistema. Deinitivno jedan od prvih koraka pri projektiranju kuhinje jest deiniranje oblika drvenog dijela

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i

operativne zone. Što se toga tie, kuhinje (govorimo o operativnom dijelu) dijelimo na nekoliko oblika: Pravolinijska kuhinja – naješi oblik drvenog dijela kuhinje, karakteristina za manje i uske prostore, ukoliko se izvede pravilno, može imati najelegantniji izgled Kuhinja u obliku slova gL h takoer jedan od eših oblika, primjenjuje se kod prostora kvadratinijeg kako bi se s dva kraka mogla kompenzirati manja dužina svakog od njih. Takoer se naziva i gKutna kuhinja h Kuhinja z obliku slova gU h oblik kuhinje koji je est za vee prostorije i u kojoj se obino ne nalazi blagovaonica. S takvom postavom iskorištavaju se tri zida, velik je prostor iskoristivosti i ona nije prolazna Paralelna kuhinja – speciian oblik kuhinje koji je est u stanovima starijih zgrada kada je deinirano da je kuhinjski dio prohodan. Kod takvog rasporeda dobro je postaviti da jedna linija bude linija sa strujnim izvodima, a druga da bude za izvodima za vodu Kuhinja s otokom – taj oblik kuhinje može biti bilo kakav od onih prethodno spomenutih (naješe je pravolinijski ili u obliku slova gL h), samo što ima dodatni samostojei element gotok h. Otok može biti samo element bez aparata, a u njega se može i ugraditi bilo koji od kuhinjskih aparata, naješe je to sudoper ili pak ploa za kuhanje. Ovakva kuhinja se koristi u prostorijama kod kojih su razliite funkcionalne zone (kuhinja, blagovaonica, dnevna soba ...) spojene. Jedno od najbitnijih pravila prilikom projektiranja kuhinje jeste pravilo gPut hrane h. Klijenti/ investitori esto znaju, svjesno i svojevoljno odbijati to pravilo zbog nekih njihovih osobnih ainiteta, što je apsolutna nebuloza jer je to pravilo i osmišljeno baš da se njima olakša rad u kuhinji. Radi se o pravilu pri emu sam naziv gPut hrane h opisuje koji je idealan raspored kuhinjskih aparata, kako bi korisnici koristili najmanje energije, vremena i praznih pokreta prilikom korištenja istih. Dakle, idealan raspored bio bi: hladnjak – sudoper – ploa za kuhanje – penica, s time da bi izmeu svakog od aparata moralo biti minimalno 300 - 450 mm prostora. Naravno, u veini sluajeva to je gotovo nemogue dobiti, ali ukoliko se teži takvoj verziji mo-

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

Privatna kua u Copenhagenu

gu se dobiti razna alternativna rješenja.

Radna površina Radna površina (radna ploa) je element drvenog dijela koji se najviše eksploatira. Stoga bi morala biti izvedena od trajnih i vrstih materijala. Na tržištu danas postoje klasine radne ploe koje se kupuju po metru dužinskom i koje zadovoljavaju sve potrebe. Alternativno tome, radna se ploa može izraditi i od drugih materijala kao što su: masivno drvo, mramor ili neki drugi kamen ili pak neki umjetni materijali na bazi plastike (Kerrock, Corian ...). Koji god materijal odabrali, zahtjevi su vrlo jasni – mehanika, kemijska i izika

otpornost u velikoj mjeri.

Osvjetljenje Kod drvenog dijela kuhinje rasvjeta je vrlo važna. Procesi koji se obavljaju u kuhinji zahtijevaju dobru vidljivost, a rad bez adekvatnog osvjetljenja mogao bi biti i opasan s obzirom na to da se u kuhinji koristi nož i neki drugi opasni predmeti. Najvažnije osvjetljenje kod kuhinjskog sklopa jest ono radne ploe. Ono bi trebalo biti što jae i po mogunosti osvjetljavati cijelu radnu plou. Sve druge izvedbe rasvjete su iskljuivo dekorativne prirode. Možete izvesti rasvjetu u elementu sa staklenim vratima ili pak postaviti svjetleu policu. Najneloginija pozicija za položaj rasvjete jest ona na stropu drvenog dijela kuhinje. Tu se obino postavljaju halogene žarulje, ali one koriste takoer samo kao dekor. Kada radite u kuhinji, vaše tijelo je nagnuto prema naprijed za kojih 3 ‹. Kut pod kojim te žarulje svijetle ne osvjetljavaju vašu radnu plou ispred vas, ve vi sami sebi radite sjenu.

Pod Što se tie poda, i tu postoje razne mogunosti. Naješa izvedba je ona s keramikim ploicama. No, postoje i razne druge mogunosti: masivni parket od hidrofobnih vrsta drva ili pak s hidrofobnom

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

ureuje: Bruno Kontrec površinskom obradom, lijevani pod, linoleum, PVC pod, kamen ili pak razne druge mogunosti. Ono što morate imati na umu jest da vaš pod ispod kuhinje mora biti otporan na vodu. Ne na vlagu, ve na vodu, i ukoliko se ona prolije da se pod ne uništi. Dakle, jeftini laminat ili neodgovarajue zaštien parket ne dolaze u obzir.

Ventilacija Ukoliko vam smeta miris hrane u stanu ili kui, potrebna vam je ventilacija. Kuhinjske nape na tržištu mogu izai na kraj sa svim mirisima. Kod toga gledajte da vam napa bude što snažnija. Njena snaga može utjecati i na razinu buke koju stvara, a ukoliko želite pomiriti te dvije karakteristike u svoju korist, još e vam jedna zakomplicirati život, a to je cijena. Sami morate odvagnuti u što ste spremni investirati. Nape dolaze u varijantama s odvodom ili s ilterom. No, to ne ovisi o napi samoj ve o tome imate li vi ili nemate odvod. U svakom sluaju je bolje da ga imate, i to direktno van, ali ukoliko vam je kuhinjski prostor tako deiniran da je to nemogue tada se koriste ilteri koji su lako perivi u perilici sua. Takoer, ukoliko imate mogunosti, u kuhinjskom sklopu dobro je imati i prozor.

Elementi Pod temom elementi mogao bi se napisati elaborat kojeg bi se posramio i najplodniji svijetski pisac, pa se baš iz tog razloga neu upuštati u takav pothvat. Oni koji misle da znaju sve o projektiranju kuhinje ionako e to uiniti sami, a svi drugi e potražiti pomo od strune osobe.

No, za kraj imajte na umu nekoliko stvari: - kuhinja se ne poinje projektirati rijeima: “Frižider e stajati tu ... “ - kuhinja ne mora biti skupa da bi dobro izgledala - u vaš prostor može stati najljepša kuhinja na svijetu - nemojte izvoditi dvije nasumine plohe u drugoj boji uz komentar “Da razbije monotoniju”. Zašto? Pa, prvo stoga jer je to staromodno i kiasto, drugo, zato jer izgleda kao da vam je uzmanjkalo materijala i, tre e, zbog toga jer nema što razbiti. Osim možda estetike i dobrog ukusa.

Dizajnom protiv recesije Studio ‰estetikheretik‰ se takoer prikljuuje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Ova privatna kua nalazi se u Copenhagenu, Danska. Na ovom blogu su ve i prije objavljivani skandinavski interijeri, tako da, za one koji ga prate, a i za one koji prate radove tih Sjevernoeuropljana, ovo nije ništa novo. Za sve ostale, evo vam jedan prekrasan primjer skandinavskog senzibiliteta prema interijerima i dizajnu openito. Glavna ideja ovoga stambenog prostora koji su izveli Norm Architects iz malog danskog gradia Charlottenlunda bila je da se stvori mirna i ista struktura koja bi bila idealna za opuštanje i relaksaciju. Korišteni su postojei arhitektonski elementi interijera, te je izvedena niša s rasvjetom. Baš ta ugraena LED rasvjeta podigla je jednostavnu i istu strukturu u koju su smješteni samo najnužniji elementi namještaja, rasvjetnih tijela i dodataka. Cijeli je interijer u bijeloj boji, ak je i parket izveden u svijetlom drvnom dekoru. Cijeli se prostor doima kao neka umjetnika galerija. norm-arkitekter.dk

LIFESTYLE

Labware Benjamina Huberta

Još jedan rad londonskog dizajnera Benjamina Huberta. Ovaj put predstavljam kolekciju rasvjetnih tijela izraenu od puhanog stakla koju je radio za brend Authentics i za koju je dobio nagradu ‰Best New Product Award‰ na ‰100% Design‰ festivalu. Kolekcija je nazvana Labware, a inspirirana je laboratorijskom opremom od stakla. Produkti su izraeni od bijelog stakla s epom izraenim od portugalskog pluta (isto kao i Plutene visilice), i originalno su bili dizajnirani kao set podne rasvjete 2008. godine, ali Hubert je odabrao tri forme i usavršio ih s Authenticsom. www.benjaminhubert. co.uk; www.authentics.co.uk; w w w.10 0 p er c ent de s i g n . co.uk


68

Savjeti

15. prosinca 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Križobolja naša svagdašnja (1) Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Problemi sa spavanjem Ljubavne zablude i istine U zadnje vrijeme imam probleme sa spavanjem. Imam produljeno usnivanje, po noi se esto budim. Kada uzimam tablete za spavanje, onda dobro spavam ali im ih prekinem uzimati ponovno imam probleme. Kako si mogu pomoi? est uzrok nesanice je poremeeni ritam ciklusa budnost spavanje. To se dešava, primjerice, kod rada u smjenama ili estih burnih noi. O nesanici govorimo onda kada se probudimo i imamo osjeaj da nismo dovoljno dobro spavali i kada nismo odmorni. Poremeaji sna mogu biti razliiti. Tako imamo da neki trebaju duže vremena da zaspu, drugi se esto bude tijekom noi, a neki se opet bude prerano. Sigurno se osobe koje imaju probleme sa spavanjem ne osjeaju preko dana dobro. Obino su umorni, pospani ili su razdražljivi, a njihova radna uinkovitost je smanjena. U vašem sluaju želim vam dati neke savjete, ali dok ih primjenjujete nemojte uzimati tablete za spavanje. Svakako ove savjete tre-

bate primjenjivati kroz jedno dulje vrijeme i nemojte se razoarati ako u poetku ne bude rezultata, nego budite uporni i provodite ih kroz dulje vrijeme. Prvo, pokušajte se buditi uvijek u isto vrijeme, bez obzira kada ste legli, a to vrijedi i preko vikenda, dakle, ne samo za radne dane. Kao drugo, izbacite televizor iz spavae sobe i nemojte se uspavljivati uz televizor. Zatim, popodne se redovito bavite tjelovježbom, ako je ikako mogue, na svježem zraku. Vježbanje prije spavanja izbjegavajte. Nadalje, izbacite sva pia koja sadrže kofein (Coca - Cola, kava), a naroito u poslijepodnevnim satima. Temperatura u spavaoj sobi trebala bi biti umjerena, odnosno bolje bi bilo ako je malo hladnija. Po mogunosti soba u kojoj spavate ne bi trebala biti prebuna. Pokušajte odlazak u krevet postupno pomaknuti ranije, tako da svaki trei dan idete 20 minuta prije dok ne doete do nekog uobiajenog vremena. Kada legne u krevet, opustite se i mislite na nešto lijepo.

Ljubav je ekskluzivan osjeaj koji nekoga ukljuuje, a ostale iskljuuje, ali to još ne znai da smo sposobni voljeti samo jednom u životu. Samo jednom se ljubi tek u pjesmi koja može biti uvjerljiva svakome od nas dok smo u stanju ljubavi prema odreenoj osobi i posve naivna kad u takvom stanju nismo. Mi smo nestalna bia, samo mjena stalna jest (znate ve...) a ipak ljubav stvara ugoaj predanosti i povezanosti koja e trajati vjeno. To su naravno iluzije koje sa sjetom odbacujemo dok odrastamo kroz osobne ljubavne poraze. Dogodi li se nekome da iz jedne takve idealizacije ne zna izai mogue je duboko trpljenje i odustajanje od ljubavi ukoliko se zbog bilo kojeg razloga završi ili prekine velika ljubavna pria. Imati ljubav i izgubiti je a onda ostati trajno sam mogui je izbor za neke ljude, ali je to eše prinudna patnja kojom nesretni u ljubavi sebe kazne zbog poraza. Ne mora to biti stvarna kazna s namjerom, prije se radi o svojevrsnom ustrajanju na stavu da postoji samo jedna prava ljubav, pa kad smo je izgubili nemamo više što tražiti. Ljubav je osjeaj koji se odnosi na neku konkretnu osobu, izabranu meu mnogim kandidatima. Odabrana je osoba ija je ukupna vrijednost prepoznata i zbog toga je netko voli i daje joj posebno mjesto u svom životu. Biti u odnosu s voljenim znai osjeati povezanost i bliskost, razmišljati o njemu, voditi rauna o njegovim potrebama i željama, ukljuiti ga u svoj svijet, obuhvatiti ga svojom ego-granicom. To je globalni intrapsihiki proces koji zahtijeva mnogo energije, mentalni i iziki napor da se odnos realizira na

kvalitetan nain. Zato je tako teško imati ljubavne osjeaje prema više osoba istodobno, iako je i to mogue. U našoj se kulturi to smatra neprikladnim, ali je teško biti siguran je li to posljedica kršanskog svjetonazora ili jake osobne zablude da se može voljeti samo jedna osoba. Kroz povijest ali i u nekim suvremenim kulturama poligamija ili višeženstvo je najnormalnije prihvaen obrazac muško-ženskih odnosa, i u takvim se kulturama ne radi samo o ekonomskoj moi koja omoguava muškarcu da uzdržava više žena nego i o osjeajnoj povezanosti partnera. Poliandrija ili veza jedne žene sa više muškaraca nije više raširen civilizacijski model kao što je bio u prethistoriji, danas je uglavnom dio individualnog iskustva koje je prihvatljivo samo u liberalnim sredinama. Kao što je mogue istodobno voljeti dvoje ili više djece mogue je voljeti i više partnera, samo je pitanje socijalog konteksta i osobnih preferencija kako e to funkcionirati. Kako na vanjskom, praktinom planu, tako i na unutarnjem, intrapsihikom planu takve su situacije vrlo komplicirane. Voljeti istodobno dvoje ili više partnera znai podjednako ulagati u svaki od tih odnosa jer su partneri jednako važni, ali bez adekvatnog socijalnog okruženja takva je situacija neodrživa. U našim se prilikama takve situacije pretvore u klasine trokute ili ak etverokute, a praksa pokazuje da su takve kombinacije s vremenom vrlo naporne pa i mune. Zato je možda tako jak i koristan mit o nedjeljivosti ljubavi koji prevladava u našoj monogamnoj kulturi... .Jedan on i jedna ona... dok ide, ide.

Križobolja je vrlo neugodno oboljenje, u pravilu je uestala pa se s razlogom naziva “bolest civilizacije”. Nemali broj ljudi, mlae populacije, ve oko 30-te godine, povremeno osjea bol u donjem dijelu kralježnice, kod onih oko 40-te godine bolovi su nešto uestaliji a oni oko 50-te godine života gotovo su svi osjetili tu neugodnu bol. Tijekom života gotovo 80% manje ili više uspješno lijee svoju križobolju. Do oboljenja dolazi iz mnogih razloga. Nezdrav nain života, neprilagoenost uspravnog stava kralježnice, prekomjerna optereenja, pretilost i slino dovode do nerijetko žestokih bolova u slabinskom dijelu kralježnice odnosno u križima. Bol može biti povremena, umjerena, nerijetko opaka a javlja se postupno, ponekad naglo i na žalost esto. Kod starije populacije ona je doista teško podnošljiva, analgetici više ne pomažu, svaki odlazak lijeniku je veliki napor za oboljelog, jer ne može stajati, teško sjedi i eka a ekaonice su esto prepune i na žalost s punim pravom nose svoje ime, jer se tamo ipak samo eka na red bez obzira koliko to nekim pacijentima teško palo. Slabost lenih mišia, osteoporoza, starosna dob, radni uslovi, debljina odnosno težina organizma, meteorološki uvjeti i slino, faktori su koji se ne mogu zaobii. Križobolju treba shvatiti ozbiljno jer dugotrajna oboljenja, koja zbog nepoznavanja moguih posljedica, mogu dovesti do

degenerativnih promjena. injenica je da žene eše obolijevaju odnosno pate od spomenutih problema. Put do dijagnoze zapoinje iscrpnim pregledom. Dijagnostika je mona i nezaobilazna grana medicine. Ustanovi se oboljenje, koje pacijent uglavnom ve zna ali površno i nedovoljno. Tu poinje put do dugotrajnog lijeenja, suzbijanja boli je sporo, a uklanjanje uzroka i spreavanje ponovnog pojavljivanja bolesti nerijetko potpuno izostaje. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe potpuno neinvazivno i individualno pristupam svakom pacijentu. Moja se terapija sastoji od uspostavljanja balansa u organizmu. Disbalans uvijek stvara zdravstvene probleme koje uinkovito eliminiram. Umjesto gomile tableta i muenja kralježnice izlaganjem invazivnim metodama, nažalost vrlo esto potpuno neuinkovitim, obratite mi se s punim povjerenjem jer ete nakon etiri terapije biti zdravi i osloboeni svih bolova. Zdravlje je vaše najvee blago, vaše vlasništvo i vi jedini imate pravo na njega. Nemojte odgaati problem, trpjeti bolove mislei kako e vam ionako uz pomo lijekova biti bolje. Nee! Bolovi e se uskoro vratiti, još teži, još žeši i još tvrdokorniji. Nazovite me na broj telefona, bez SMS-a, 098/1347-031, dogovorite svoj termin za tretman i zauvijek se oslobodite bolova. Želim vam dobro zdravlje.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


15. prosinca 2009.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Barika je zela stvar vu svoje roke… L

ejpo nam je gospa Vesna Pusi rekla gda vse države štere su vu nevolaj za svojega precednika birajo precednico, ali neje vu pamet vzela to kaj mi vu Hrvaškoj vse delamo istam druga i mi bodemo zebrali, vtruc vsima, precednika. Do ve je navek tak bilo i brzas bode i ve tak.

N

ej znati kaj bode od županiske razvojne agencije Redeje. Županijski veniki so poeli navelikom gombati protiv je kak skorom nikaj nej služi, a hajdig troši. Takšo jedno imam ja doma, ali je nej agencija makar je, isto, ženskoga roda. Najte me krivo razmeti, ali neznam vam kaj rei o Redejinim projektlinima, ali oni vse delajo kaj bodo, rez par let, ojaali našo županijo, a naša precednica, gospa Jaca Kosor dela na temo kaj ukine županije i stvori regije. Nej znati gda i kak bode Redeja dojšla na zeleno kito?

J

ako sam najgerek kak bode naš župan posloživ te svoje nove težake? Raspisav je natjeaje i za 9 praznih mesti je dojšlo77 moljbi, tak gda nam je ve župan na sto muka kak od vsih teh šteri se nudijo zebrati one nejbolše. Kuliko se ja razmim vu tej posel, koga god bude zebrav nebode dobro, jerbo si

bode navek gruntav kak je nešterne bolše poslav dimo. Ne bi mo štev biti vu koži, ali tak je štev i ve mora pojesti ono kaj si je skuhav ili pak zakuhav.

O

n minuli tjeden je Sveti Mikloš nosiv darove za deco i to sam onima šteri so bili dobri. Kak je i Sveti Mikloš vu krizi i recesiji nej mev dostik penez vu kasi pak je nej mogev donesti vsima, tak gda so negdi japeki i mamike ili pak japice i mamice morali malo doštukati. Morem vam rei gda so se nešterna deca tožila gda jiv je Sveti Mikloš preskoiv. Vidite, zbogradi tega moram pofaliti nešterne navuitelice vu akoskaj puaj školaj štere so, mesto Svetoga Mikoša, svojaj akaj nametale darove vu ižmice. One so zazvedile gda je jako lejpo, a i pre srco jim je navek nekak toplo, dok nekoga razveselijo. A deca to zanavek zapamtijo.

P

ozvala me soseda Barika k sebi i dok sem došev mev sam kaj videti: pred sobom je mela dvoje Meimorske novine. Vu levoj roki je držala one vu šterima je doktor Plešnar govoriv kakši smo mi Meimurci, z ženami, vu kerdelji, a vu desnoj je držala ove vriškeše vu šteraj sam ja pisav o venoj, venomo i venodjajo. im me spazila mam

mi je zbajala kak niti doktor, a niti pak moj Jožek neznajo kak se dugo pravzaprav venodjajo Meimorke i Meimorci. Videv sam gda mi je soseda navijena, pak sam jo pustiv nek prepoveda: - To prinas traje nejmeje dve vure, jerbo nejpredi zgubimo pol vure kaj ti ja mojega Imbrija nagovarjam, a on se nanuja i furt nekajk mrcka. No, ali dok meni dojde milo ja se nedam sam tak otirati i posle pol vure on, nejvepot, nebre zbei. Treba nam par minot kaj se dovleemo do hiže, ali im dojdemo nutri ja ga drufnem na kerdeljo i ponem ga slaiti. Dok to zbavim unda je pred menom nejtežeši posel, zdiguvanje jegovoga venoga, nanujanje kaj se stane i hapi se nekaj delati. Kak je jegovomo venomo lenguzanje jakša strana za zdiguvanje zgubim nejmeje deset minot. To naše prepravlanje za venodjanje bi još duže trajalo gda se nebi sama slekla i pod jega se podvlekla.. Znaš kakši so moški, ne jim je za posel, ali dok jiv dotiraš pred zid unda se, ipak, primejo posla. Takši ti je i moj Imbra, oddelav je to svoje kaj sam ga nucala. Nebrem ti tono rei kak dugo je to trajalo, ali znam gda bi ja zdržala gda je bilo i tripot duže. To sam mo onak stiha i rekla. Unda se je poev zgovarjati kak

sam ga na brzino zgrabila, kak se nej dostik dugo prepravlav, kak je biv žejen, kak mo ne paše gda toga nonoga posla po dnevo delamo, kak je biv strahom kaj nebi što došev k našoj hiži i našev nas vu poslo… i kaj ti nam dale prepovedala. Na to zgovarjanje smo zgubili dobre pol vure. I unda je vtihnula jeden kratek as. Misliv sam gda zbraja minote ili pak vure, ali najempot je zdigla glavo, lejpo me pogledala i zapitala: - A kak dugo to privas traje? Ali, sosed, prosim te lejpo kaj mi poveš istino. Nekaj sam poev skamuckati, a ona se smickala vse bliže i bliže k meni. Najempot me je zgrabila za roko, a ja sam se niti nej znašev, i rekla mi je gda Imbra nebode došev dimo do veera. I kaj sam unda mogev naprajti, osramotiti moške ili pak pomoi sosedi kaj si sama prekontrolera kak dugo to prinas traje? Sigurno vas gvinta kaj sam, itak, napraviv? Pak je Barika još nej tak stara, a niti je nej robava, kaj bi bila samo možova. Dok sam išev dimo sebi sam obeav kak se ve nigdar nebudem nikam rivav. Pak kaj je meni to trelo kaj sam spašavav nas moške, a i doktora Plešnara. Tak sam i lani napraviv z pijaom, dok sam išev pijan dimo z goric: skorom sam prestav piti.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Vaši bližnji ili poslovne kolege e jekom ovog tjedna imate neke udne zahtjeve. Njih je najbolje ignorira i ne upušta se u rasprave koje nemaju kraja. U nekim trenutcima e bi teže, no, znate da to puno govori o vama kao osobi, stoga se malo strpite. Probleme koje morate rješavati, riješite odmah u prvoj polovici tjedna jer ete u drugoj polovici biti više zainteresirani za zabavu i opuštanje pa da vam ostane i vremena za to. Nemojte ulazi u neke dublje rasprave sa ljudima oko sebe jer se neete razumje i vrlo lako bi mogla iskrsnu nepotrebna svaa. Radije to ostavite za neki drugi put.

Puno toga se oko vas sada dogaa, a na vama je da uhvatite korak s m dogaanjima što nije nimalo lako. Nemojte se stalno misli kako je to sve naporno i teško nego to prihvate kao novi izazov i potrudite se da sve napravite najbolje što možete. Nemojte sami sebi traži greške u onome što radite. Ne možete baš uvijek sve napravi savršeno. Bitno je date sve od sebe i da vi znate da ste uložili puno truda. Na to trebate bi ponosni. Ako u nekim trenutcima jednostavno ne znate što napravi i u kojem smjeru krenu dalje slobodno tražite savjet od prijatelja ili obitelji. Oni e vas razumje i pokuša pomoi.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Neki prijatelji bi mogli ima problema zbog svoje neodgovornosti i neshvaanja ozbiljnosti situacije. Ako im treba vaša pomo, odvojite malo vremena za njih, no, nikako se nemojte živcirati. Morate shvatiti da nemaju svi iste poglede na život i da su organizacija i planiranje nekim ljudima prilino teški i nepozna pojmovi. Pokušajte ih razumje i pomoi koliko možete, nitko nije savršen. Više cijenite ono što radite i budite sigurniji u sebe. Nemojte stalno traži pogreške nego se usredotoite na najbolji dio od svega što ste napravili. Tako ete bi puno sretniji i zadovoljniji sa sobom.

Neke stvari ste odluili zadrža za sebe i drugima ne govoriti ništa o tome. Baš kada ste na to i zaboravili, pojavit e se situacija u kojoj ete ipak mora rei nešto više. Nemojte sve prizna odjednom jer niste sigurni koliko drugi trebaju zna. Recite ono što vam se ini da je potrebno da znaju. Neke tajne jednostavno nisu bez razloga tajne i trebale bi takve i osta. Malo zagonetnos e bi poželjno. Nemojte previše oklijevati u svemu što radite. Ponekad je dobro brzo reagira kako bi sve prošlo što brže i kako biste mogli krenu dalje. Vi dikrate tempo.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ne možete od sebe uvijek oekiva da ete sve napravi kako treba, da nee bi nikakvih pogrešaka i da ete sve oduševi jer to jednostavno nije mogue. U sve što radite uvijek ulažete jako puno truda, no, ponekad ne ovisi sve o vama nego i o nekim drugim faktorima na koje nikako ne možete utjeca i to morate prihva. Krajem tjedna e se situacija smiri pa ete moi sve zapoeto i završi. Nemojte zbog poslovnih problema zaboravi na bližnje. Za njih uvijek morate ima barem malo vremena, isto da imaju priliku uljepša vam dan.

Prisjeate se nekih starih dogaaja koji nisu baš najbolje prošli i sad vas to poinje mui. Tražite što ste sve krivo napravili i sebe krizirate. Ukoliko nastavite na taj nain detaljizira sve što ste napravili, traži sve pogreške samo ete sebi stvoriti dodatne probleme i neete moi ove trenutne napraviti kako treba. Na taj nain se samo vrtite u krug. Vrijeme je da prošlost ostavite iza sebe. Neke stvari su bile dobre, neke nisu, no, sada je toliko novih i drugaijih stvari pred vama da jednostavno morate krenu dalje. Stalnim vraanjem u prošlost možete napravi puno više štete nego koris.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Dogaaji koji su za vama natjerali su vas da malo više razmišljate o svojim prioritema. Previše posla je uvijek ispred vas i ziki ne možete sve si napravi. Bitno je da u takvim situacijama znate procijeni što vam je u tom trenutku važnije i što treba prvo stavi na popis. Ako radite sa više kolega budite vrsti, ali isto tako i dovoljno popustljivi. Teško je pronai pravi omjer, no, vrlo je bitno da se znate izbori za nešto do ega vam je stvarno stalo, no, isto tako da znate popus kada vidite da je to kolegama važnije nego vama. Obitelji i prijateljima pokažite da mogu rauna na vas u svakom trenutku.

Sve što radite pokušavate napravi na najbolji mogu nain i ulažete jako puno truda. Drugi vas zbog vaše marljivos cijene i imaju povjerenja u sve što radite. U ovom tjednu neete bi toliko sigurni u svoje postupke. Imate osjeaj kao da vam nedostaju neke informacije bez kojih ne možete donijeti odluku, a od vas se traži da to napravite. Pitajte vaše prijatelje ili obitelj, nekoga kome možete vjerova za savjet. Oni e nepristrano pogleda na situaciju i možda ak uoit nešto što je vama promaknulo. Nemojte se boja traži pomo drugih ako vam je ona potrebna.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Posljednjih dana ste bili u prilino velikim gužvama jer ste sve morali raditi na vrijeme, sada nije toliki pritisak, no, vama su ostale takve radne navike. Obitelj, prijatelji i partner imaju osjeaj kao da ih zanemarujete. Osjeaju se kao da vama nisu dovoljno dragi i lagano se udaljuju. eše ih pozovite na kavu, organizirajte neka druženja i više razgovarajte s njima kako bi znali što se s vama dogaa i zašto ste u gužvi. Povjerit e vam se jedan prijatelj, no, u ovom trenutku vama se ini kao da vas samo provocira. Pokušajte to gledati iz njegove perspektive. Koliko god se vama to inilo nevažno, njemu uzrokuje nesanicu i nemojte ga podcjenjivati.

Ovaj tjedan nee bi baš lagan za vas. Svaka situacija u kojoj se naete bit e komplicirana i jednostavno nee postoja neki lakši izlazi i preaci. Umjesto da se bavite traženjem lakšeg izlaza, možda je bolje da se više potrudite oko rješavanja problema. Za sve imate dovoljno vremena, stoga nema razloga za žurbu. Sve što radite napravite tono i detaljno kako ne biste ve slijedei tjedan morali ispravlja pogreške. Sve što vam nije jasno slobodno pitajte i diskurajte s drugima. Tako e oni vama olakša puno toga, ali i vi njima.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Kako biste bili što uinkoviji u svemu što radite, morate prihva da u nekim situacijama jednostavno nemate nikakvog utjecaja. Na vama je da se potrudite oko svega što radite i date sve od sebe, ali postoje i faktori koje morate prihva takvima kakvi jesu. Što se e trenutne situacije imate osjeaj kao da vam neki vrlo važan podatak nedostaje. Krajem tjedna ete sazna što je potrebno i slika e bi puno jasnija, a vaše raspoloženje e se znatno popravi.

RIBE (20.2.-20.3.) Ukoliko do sada niste shvali da brze i nepromišljene reakcije stvaraju puno više posla nego koris, to ete shva jekom ovog tjedna. Prije bilo kakve reakcije, donošenja odluka i slino, prvo dobro razmislite o svemu. Provjerite da li imate sve informacije koje su vam potrebne, ali isto tako i da li gledate na situaciju s objekvne strane. Ukljuite obitelj u ono što radite. Nije loše ponekad posluša neki njihov savjet. Iskustvo je ponekad presudno.

VIC tjedna

Grijeh - Veliki je grijeh zaraditi novac na tuim pogreškama - kaže sveenik župljaninu na ispovijedi. - Ako je tako vratite mi novac koji sam vam dao kad ste me vjenali - odgovori mu župljanin.


70

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 7. do 14. prosinca

Stiže oštra zima VREMENSKA SLIKA: Sljedeih dana zima e gristi sve jae, a zubi e joj biti sve oštriji. Sinoptika situacija nad Europom bit e takva da e nad vei dio kontinenta dolaziti vrlo hladan zrak sa sjeveroistoka, a po Sredozemlju e nastajati ciklone s oborinama. Neke od njih poslat e vlagu i nad naše podruje što e, u kombinaciji s hladnoom, donijeti snježne oborine. No, upravo e naš sjeverni krajevi biti najdalje od središta ciklone pa e i oborina biti manje nego u gorskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Temperatura zraka e cijeli tjedan biti ispod nule. Hladnoa e biti praena povremeno umjerenim sjeveroistonim vjetrom koji e dodatno pojaati osjeaj hladnoe. Šalovi, kape i rukavice ovog tjedna svima e nam trebati, a pripremite i automobile za zimu. Ne zaboravite i na kune ljubimce, olakšajte im da podnesu debele minuse koji nam se spremaju u drugom dijelu tjedna. VREMENSKA PROGNOZA: Zahlaenje i zimski uvjeti nastavit e se i danas. U Sredozemlju e se produbljavati prostrano ciklonalno polje. Tu ciklonu je Crometeo tim nazvao Dolores. Ona usisava jako puno vlage iz još uvijek toplog Sredozemnog mora. Tu vlagu zatim šalje prema nama gdje se dogaa sukob hladnog kontinentalnog zraka s toplim i vlažnim sredozemnim. U tom sukobu nastaju oblaci i snijeg koji e zabijeliti cijelu Hrvatsku, a najviša Liku, Kordun, Banovinu i Posavinu – u tim dijelovima ze-

mlje u idua dva dana ponegdje može pasti i pola metra snijega! U Meimurju e danas biti veinom oblano. Povremeno e padati snijeg, uglavnom slab do umjeren. Budui da smo daleko od centra ciklone ne oekujemo velike koliine snijega. Puhat e umjeren, povremeno i pojaan sjeveroistoni vjetar. Temperatura zraka cijeli dan u minusu. Tijekom srijede e se nastaviti utjecaj sredozemne ciklone. Vrijeme e i dalje biti oblano, a snijeg bi prolazno mogao pojaati. Po nekim kompjuterskim simulacijama moglo bi tijekom dana pasti i više od 5 ili ak 10 cm snijega, no budimo oprezni jer je dovoljno da se putanja ciklone samo malo promijeni pa da snijeg bude znatno slabiji ili pak jai. U svakom sluaju snijega e biti, a debljina snježnog pokrivaa manje je bitna. Puhat e slab, povremeno umjeren istoni i sjeveroistoni vjetar pa e biti

15. prosinca 2009.

hladno – temperatura e i dalje cijeli dan biti ispod nule. U noi na etvrtak ciklona e se odmaknuti dalje od nas pa bi snijeg trebao postupno prestati, a mogue je i djelomino razvedravanje tako da bi nam etvrtak donio veinom suho vrijeme uz mogua sunana razdoblja. Ako se tijekom noi razvedri imat emo vrlo nisku temperaturu – možda i blizu -10°C. Vjetar veinom slab. Krajem dana novo naoblaenje. Ovisno o koliini vedrine u noi na petak ovisit e i temperatura zraka. U sluaju vedrije noi temperatura može pasti i niže od -10 Celzijevih stupnjeva. Ako pak no bude oblana kretat e se oko -5°C. Danju pretežno oblano, povremeno uz mogunost za slab snijeg. Koliina snijega nije sigurna jer e znatno ovisiti o kretanju oborinskih oblaka, ali

izgledno je da e snijega biti samo malo. Stoga preporuamo da pratite prognostike izvješa ili nas nazovete na 060 444 444 (1,86 KN+PDV/min) radi detaljnijih informacija. Vikend e biti vrlo hladan. Temperatura e stalno biti niža od nule, a u sluaju snježnog pokrivaa na tlu i vedre noi ponegdje bi se temperatura mogla spustiti i niže od navedenih u tablici. U kotlinama Like se može pojaviti temperatura niža od -20 Celzijevih stupnjeva, a i naše podruje bit e vrlo hladno. Danju su mogua sunana razdoblja, ali povremeno i slab snijeg, najvjerojatnije bez nekih veih koliina. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.12.)

METEOROLOŠKI KALENDAR - 15. prosinca 1789. god. K. Mazarovi je prvi put uzleo balonom iznad Zagreba i pritom mjerio tlak zraka - 16. prosinca 1631. god. velika erupcija Vezuva - 18. prosinca 1788. god. velika hladnoa i snijeg u Europi – u Baselu u Švicarskoj izmjereno -30°C, a u Parizu -18°C

Okonana toplina Visoke temperature koje smo mjerili na kraju jedanaestog mjeseca protegnule su se i u prvih desetak dana prosinca. Unato tome što je vrijeme ipak bilo primjerenije prosincu, zbroj temperatura pokazuje da smo bili iznadprosjeno topli. U veem dijelu Meimurja temperatura je prvih deset dana prosinca bila dva do tri Celzijeva stupnja viša od prosjeka. Jedva da je bilo mraza, a o snijegu da i ne govorimo. No, u drugoj polovici prošlog tjedna poeo nam je dolaziti sve hladniji zrak sa sjevera kontinenta. Bio je to poetak hladnijeg razdoblja iji emo vrhunac tek osjetiti ovog tjedna. Oblaka je bilo

sve više, pojavila se i slaba kiša. Netom završeni vikend donio nam je daljnje zahlaenje, a ve su zalepršale i prve pahulje ovog mjeseca. U našoj županiji snijeg se još nije hvatao na tlo jer je bio preslab, a temperatura zraka i tla još uvijek malo previsoka. Snježni pokriva nastao je samo u gorskim dijelovima Hrvatske, ali zima je zamirišala i na našem podruju. Sjeverni vjetar je dodatno pojaavao osjeaj hladnoe pa se u nedjelju temperatura zraka cijelog dana nije „penjala“ iznad Celzijeve nule. Ve prvi dan ovog tjedna donio nam je snijeg, a zima e nam i sljedeih dana pokazati svoje zube.

Crometeo i zeleni: održan splitski performans protiv klimatskih promjena Iako spada u red država s malom emisijom ugljinog dioksida, hrvatski stakleniki plinovi jednako pridonose otapanju leda na polovima, uraganima u Americi, sušama u Africi i poplavama u Kini, navodi se u proglasu organizatora subotnje akcije u Splitu “Stop klimatskim promjenama”. Predstavnik Zelene liste Lovro Rumora u ime organizatora akcije izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjim rezultatima sastanka na vrhu o klimi koji se održava u Kopenhagenu. “Kopenhaški summit je za sada polufarsa, na njemu se dogovaraju velike sile kako e bolje proi u ovom trenutku - kupujui od malih i nerazvijenih zemalja njihove kvote i stavljajui ih u razvojno ropstvo”, istaknuo je Rumora,

dodajui kako je to nemoralan i neetian potez te da razvijene zemlje trebaju izravno smanjiti emisiju ugljikovog dioksida na svojem teritoriju. Sudionici današnje akcije “Stop klimatskim promjenama” upozorili su da je Splitsko-dalmatinska županija na posljednjemu mjestu u Hrvatskoj po postavljenim obnovljivim izvorima sunca i vjetra. U proglasu su posebice istaknuti splitska tvrtka “Cemex” kao najvei proizvoa CO2 i splitsko odlagalište Karepovac, za koji je upozoreno da proizvodi metan - najopasniji stakleniki plin. Takoer je upozoreno da Dalmacija nema nijednu kompostarnu, to jest sortirnicu za razgradnju biološkog otpada.

Dogaaji Gimnazijalci u Meimurju najbolji na temu:

OVO NISU samo “ribike prie” s rijeke Mure ...

PEKLENICA - Iako je tua uništila urod groža ...

“Što je za tebe Europa”

Štuka za pedeset godina ribiije ...

Nije bilo groža, ima tikvica

Pobjednika ekipa akoveke Gimnazije s mentoricom i lanovima ocjenjivakog žirija Filmskim uratkom „Do You Speak European? Yes We Do!“ ekipa Gimnazije akovec pobijedila je na drugom po redu natjecanju Skupšne europskih regija održanom 10. prosinca 2009. u organizaciji Odsjeka za europske integracije u Meimurskoj županiji. Pobjednika ekipa sudjelovat e sljedee godine na državnom natjecanju u Sisako - moslavakoj županiji, a ukoliko se i tamo pokaže kao najbolja tada e sudjelova u velikom nalu u proljee 2010. koje e se održa u Bruxellesu. Ovim je natjecanjem mladim ljudima pružena prilika da otkriju i pokažu što njima znai bi dio Europe. Natjeu se movi od najviše 5 uenika

od 14 do 18 godina sa svojim radovima na temu „Što je za tebe Europa?“. Radovi mogu biti u bilo kojem formatu u trajanju od 5 do 7 minuta; od glumake predstave, plesa do video uratka ili Power Point prezentacije. Natjecanje se provodi diljem Europe u svim lanicama Skupšne europskih regija na tri razine: županijskoj, državnoj i europskoj. Pobjednici u Bruxellesu bit e predstavljeni u europskim medijima, te e im bi uruena nagrada Skupšne europskih regija. Takoer e ima priliku predstavi svoj rad na buduim AER dogaajima poliarima iz raznih dijelova Europe.

Pedeset se godina Zlatko Kelner iz Murskog Središa aktivno bavi sportskim ribolovom, ali do sada nije imao ulov kao prošle subote. Kelner je ulovio ogromnu štuku koja je odmah proglašena štukom svih štuka jer je najvea ili jedna od najveih koju je neki lan ŠRD-a “Mura” Mursko Središe ulovio na rijeci Muri. Ve kod samog ulova bilo je sigurno da e vaga pokazati zavidnu brojku, a na vaganju je utvreno težina od 9,24 kilograma i dužine 1,12 metra, koja je svojim ogromnim kljunom progutala mamac od mrtvog kedera. Ulov je obavljen DAM-

Kelneru osmijeh zadovoljstva ne silazi s lica ovim štapom i rolom te najlonom od 0,30 mm, a Zlatku je pomogao prijatelj Laslo iz Lendave, jer, kako kaže, sam bi grdosiju teško izvukao iz vode. (Stjepan Mesari)

... i smu Pepsija z Miklavca Zlatko Nedeljko, poznatiji kao Pepsi z Miklavca, nije samo poznati glazbenik i humorist, ljubitelj nogometa i sporta, ve i istinski ribi. Tako mu se prošli mjesec na rijeci Muri dogodio ulov karijere. Zablinkao je smu, za koji svi ljubitelji ribe tvrde da je daleko najukusnija rijena riba. I to ne bilo kakav, ve težine 9,7 kg i dužine 97 cm. Riba je uhvaena na silikonsku

varalicu, a Pepsi ga je konkurirao za Veleulov - zlatna udica 2009. godine.

Kako je ove godine tua uništila urod groža na peklenikim brajdama, to je bilo vee iznenaenje u dvorištu Agate i Stjepana Leeka. Naime, iz tek tako posaenih sjemenki narasla je velika tikvenjaa koja je doslovno prekrila cijele brajde. Izraslo je ak

dvadeset velikih tikvica, poznatijih kao “šefova“. Kako su rekli Aga i Štef, svaka tikvica ima svoje ime i vlasnika jer su svi iznenaeni kako su velike. I još su dodali, da su tako planirali, sigurno ne bi bilo ovako. (r)


 

    "#$   & '  '''

Dobro je znati 71


TRENER MEIMURJA SREKO BOGDAN NA KRAJU JESENI

PRVOLIGAŠ MKA*IPC UOI PRVENSTVENE RUKOMETNE STANKE

KOŠARKAŠI MEIMURJA NASTAVILI VELIKI POBJEDNIKI NIZ

U proljee moramo biti puno spremniji za gostovanja

Osigurali visoku treu poziciju prvenstvene ljestvice

I u Bjelovaru opravdali epitet prvog favorita lige

DRUŠTVO ŽENA KRIŽOVEC u predblagdanskom raspoloženju

Mrazice iz Križovca obradovale djecu Društvo žena Križovec pobrinulo se da djeca iz njihova mjesta osjete da je prosinac mjesec radosti, darivanja i najveseliji mjesec za djecu. Ve poetkom mjeseca djecu dariva sveti Nikola. Djed Božinjak je onaj veseli djedica koga smo prije zvali Djed Mraz, a djeca su ga radosno doekivala jer je dijelio darove u crvenom kostimu s dugom bijelom bradom. Svako dijete pamti priredbu nakon koje je taj djedica pozivao njega osobno i da-

rivao mu igrake i slatkiše. A na kraju prosinca Isusovo roenje slavimo u najveselijem blagdanu u godini koji uz to prati kienje jelke, postavljanje jaslica i opet darovi za djecu. Društ vo žena K rižovec pripremilo je u nedjelju 13. prosinca u društvenom domu priredbu za sve mještane u tom ozraju veselja i išekivanja. Djeca i mladi iz Križovca sami su odabrali i izveli glazbene i recitatorske toke pred svojim

MURSKO SREDIŠE

Božini sajam

Mrazice iz Križovca organizirale su podjelu darova za 65 djece

Prigodna izložba

Spretne mlade djevojke osmislile su i organizirale priredbu za djecu i mještane

lanice Društva žena Križovec pokazale su svoju kreativnost i kroz izložbu prigodnih radova. Izložile su božino novogodišnje dekoracije koje su prodavale po prigodnim cijenama, kako bi osigurale nešto novca za rad Društva, a uz to pružile su svima onima koji još nisu ukrasili svoje domove i nemaju novac za skupe ukrase da urese svoje domove njihovim aranžmanima ili runim radovima. (BMO) Djed Božinjak stigao je u Križovec

Špicera kao za lijek Ovo je doba godina kada vei dio dana živimo u sumraku, pa nije vrijeme za prešetavanje po špici. Brzo proemo ulicom, tek koliko je potrebno da doemo do odreenog mjesta kamo

smo se uputili. Kavice i razgovori vode se unutar toplijih prostora, premda nam se nude ograene terase s grijalicama. Sve to skupa nije ni motivirajue za našeg fotoreportera Vrzana, jer je manje ljudi

na ulicama i mogunosti za hvatanje zanimljivih modnih detalja. Više je uobiajenoga zimskog zamatanja koje štiti od hladnoe i virusa koji vrebaju na nas. (BMO)

Grad Mursko Središe od 17. do 24. prosinca u Murskom Središu organizira božini sajam. Kako je ovo prvi ovakav sajam u gradu, Dražen Srpak, zamjenik gradonaelnika, poziva sve zainteresirane da se odazovu ovoj priredbi koja treba prerasti u tradicionalnu i meunarodnu. Svi koji mogu i žele sudjelovati trebaju se javiti u Gradsku upravu ili na broj 099/7370-770 gdje se dobiju sve podrobnije informacije. Svi izlagai osloboeni su plaanja naknade za korištenje javne površine, prva je i vrlo važna informacija. (sm) mještanima, uz podršku lanica Društva žena Križovec koje su nakon priredbe pripremile i mali domjenak. Da bi atmosfera bila što veselija, lanice Društva koje su pripremale poklone i organizirale podjelu 65 darova za mališane odjenule su se kao Mrazice. (BMO)


Međimurske novine 745