22. rujna 2009.
Poljodjelstvo 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VETERINARSKI SAVJETI
Zaostajanje posteljice Kod životinja se smatra da su oboljele od zaostajanja posteljice ako posteljica ne iza e kod goveda za 8-10 sati, kod kobila za 4-6 sati, a kod pasa i ma aka za 4-8 sati. Uzroci zaostajanja posteljice naj eš e su mehani ki, atonija maternice, de icitarna prehrana. Mehani ke su zapreke prerano zatvaranje grljka maternice, uvijanje dijelova posteljice oko karunkula, gr maternice, patološki sužena mjesta u poro ajnom kanalu. Atonija maternice naj eš e nastaje kao posljedica otežanog i dugotrajnog poroda, hidropsa plodnih ovojnica ili ploda, torzija maternice, em izem ploda.
U goveda kod kojih je zaostala posteljica naj eš e više ili manje vidi iz stidnice iako može i cijela zaostati u spolnim organima i ne vidi se izvana. Pojedina goveda reagiraju promjenom zdravstvenog stanja prvog dana nakon što posteljica ne iza e, a druga reagiraju nakon dva ili tri dana. Životinja stoji zgrbljena, povremeno se napinje, a ne istiskuje ništa, javlja se gubitak apetita i pove ana tjelesna temperatura, sadržaj koji se cijedi iz maternice zaudara. Usprkos tome što danas raspolažemo vrlo djelotvornim lijekovima koji spre avaju gnjiljenje posteljice smatra se da je naje ikasniji na in lije enja manuelno uklanjanje zaostale
posljedice. Kada nam po e za rukom da odlupimo posteljicu u maternicu stavljamo pjenušave antibiotske tablete. Ako je poreme eno op e stanje životinje moramo aplicirati antibiotike i paranteralno, a prema potrebi primijeniti antitoksi no lije enje (antihistaminici, uterotonici). Ako posteljicu ne možemo o istiti primjenjujemo tzv. suhu terapiju gdje u maternicu stavljamo pjenušave tablete antibiotika i pokušavamo sa mehani kim iš enjem zaostale posteljice nakon 24-48 sati. Ako ni tada ne uspijemo nastavljamo sa suhom terapijom pjenušavim tabletama antibiotika, uterotonicima.
Dokazano je da krave lije ene na gore opisani na in ostaju steone prije i u ve em postotku nego oke kod kojih se primjenjuje samo suha terapija. U kobila je potrebno o istiti posteljicu u cijelosti jer se zbog resorpcije histaminskih tvari i ostalih produkata koji nastaju pri raspadu posteljice ve nakon 12 sati javlja poreme aj op eg zdravstvenog stanja, a posebno moramo paziti na pojavu pododermatitisa. U pasa, ma aka i krma a sa zaostalom posteljicom apliciramo uterotonike, a prema potrebi možemo aplicirati i antibiotike paranteralno. Mihael Kacun, dvm
DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG
d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.
MURSKO SREDIŠ§E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:
dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.
VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
Kuglasti bagrem Kuglasti bagrem (Robinia pseudoacacia ‚Umbraculifera‘) nastaje tako da se na obi ni, brzo rastu i, bagrem nacijepi kuglasti, spororastu i grm. Zato je krošnja ove biljke zbijena i gusta, nema trnje i ne cvate. Eto, mi uzgajiva i ukrasnog drve a smo puni trikova. Tako bagrem koji kod nas ina e postiže visinu do 30 m i promjer stabla 50 cm sad najednom u kombinaciji postaje drvo ograni enog rasta. Vrijedni uzgajiva i esto ovu kuglastu biljku još i obrezuju svake godine do starog drva tako da je krošnja uvijek u nekim okvirima promjera do 1 ili 1,5 m. Korijen ove biljke u po etku razvija žilu sr anicu u dužini 1-1,5 m a kasnije bo ne površinske žile. Na korijenu su kvržice (mahunarka) ije su stanice ispunjene bakterijama (Bacterium
radicicola) koje su u stanju iskoristiti elementarni dušik iz zraka. U anatomsko-morfološkom i iziološkom pogledu korijen bagrema je sli an korijenu vrsta iz roda Populus. Dubinsko korijenje ima ulogu mehani kog u vrš enja drveta a postrano snabdijevanja hranom i vodom. U kori ima otrovnih tvari (robin). List je složen, neparno perast, dug 10-30 cm., sa 9-21 elipti nih listi a, dugih 2-6 i 1.3 cm širokih., na petelj icama od 1-4 mm i sa jednim malim šiljastim izraštajem, koji brzo otpadne. Bagrem lista krajem aprila i po etkom maja; list opada krajem rujna. Za vrijeme sušnog ljeta i na suhom zemljištu list otpadne i u toku vegetacije kad higroskopna vlaga u zemljštu padne ispod 2,5 do 3% i ponovno potjera kada padne dovoljno kiše. Danju listovi na grani stoje uspravno, a no u su
okrenuti prema dolje. Kod difuznog svjetla listovi su pokretljivi. Bagrem cvate ubrzo nakon listanja, obi no polovinom maja. Kuglasti ne cvate. Najbolje raste na rastresitom, dubokom i plodnom pjeskovitom zemljištu gdje je u mogu nosti da maksimalno razvije korijenje. Može rasti i na glinovitijim tlima ako nisu jeko zbijena. Slabo raste i na kamenitom zemljištu, sterilnim pijescima i tamo gdje stagnira površinska i/ ili je visoka podzemna voda. Od svih lista a ima najve e potrebe za N, Ca, K i P ali se sasvim solidno ponaša i na siromašnim šljun anim tlima koja su u Me imurju
vrlo esta. Njegove potrebe za NPK su najve e u prolje e, a za Ca u jesen. Zadovoljava se godišnjim padavinama od 500 - 600 mm. Bagrem je izrazito foto ilna vrsta - traži puno svjetla. Ne e se radovati sjenovitim i polusjenovitim pozicijama uz veliko drve e. Kuglasti bagrem idealna je biljka za zelene otoke uz parkirališta i uske gradske ulice. Dobro je navesti njegovu prednost sitnog lista. Njegovo sitno liš e kad otpadne, a mi nemamo vremena pograbljati ga, a padaju jake kiše, ne e nam praviti probleme ako i dospije u kanalizaciju. Vidi tko puno kiše??? Pozdravlja Vas IVA!