P #$ D$%#
3. velja e 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC
VAĹ VRT
VETERINARSKI SAVJETI
Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!
ZaĹĄtitno cijepljenje (imunoprofilaksa) konja Cijepljenje je postupak umjetnog izazivanja imunoloĹĄkog odgovora na odre ene mikroorganizme ili njihove toksine. Postupak se provodi unosom oslabljelih Ĺživih mikroorganizama (atenuirane vakcine) ili njihovih imunogenih dijelova (inaktivirane vakcine) u organizam koji Ĺželimo imunizirati, odnosno cijepiti. Imunizacija je metoda obrane protiv odre ene bolesti uz pomo speci i nih antitijela koja se mogu vezati na uzro nika bolesti ili njegov toksin te ga neutralizirati. Za svakog vlasnika ili drĹžatelja konja vaĹžno je poznavanje programa cijepljenja da bi svoju Ĺživotinju mogao drĹžati u optimalnom zdravstvenom stanju. Konji moraju biti cijepljeni prije uvo enja novih Ĺživotinja u staju tj. prije premjeĹĄtanja konja u druge staje. Natjecateljski konji, kojih je u nas nemali broj, podlijeĹžu propisima FEI-a (International Equestrian Federation) sa sjediĹĄtem u Ĺ vicarskoj, te nalaĹžu obavezno
cijepljenje konja protiv in luence svakih ĹĄest mjeseci. Propisno ovjerena putovnica od strane ovlaĹĄtenog veterinara prilaĹže se prilikom obveznog pregleda Ĺživotinje prije natjecanja. Konje koji sluĹže u rekreativne svrhe preporu a se cijepiti barem jednom godiĹĄnje polivalentnim cjepivom protiv in luence i tetanusa, dok se za gravidne kobile primjenjuje program cijepljenja polivalentnim vakcinama koje sadrĹže i inaktivirani herpesvirus konja. Kobile se cijepe kombiniranom vakcinom tri puta i to: prije pripusta, zatim u tre em te u devetom mjesecu graviditeta, kako bi se prevenirao herpesvirusni poba aj. Kako je na ovom mjestu nemogu e opisati sve bolesti protiv kojih se konji cijepe, re i emo stoga u danaĹĄnjem tekstu neĹĄto o rinopneumonitisu tj. herpesvirusu konja.
AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivĹĄa Veterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta
JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE IĹ &E: Veterinarska
Rinopneumonitis konja To je virusna bolest koja se primarno manifestira blagim res-
piratornim sindromom, a na nj se nadovezuje poba aj u kobila obi no izme u 7. i 10. mj. bre osti, rijetko ranije. Bolest je joť poznata kao herpesvirusni poba aj kobila, in luenza catarrhalis ili in luenza equorum. Respiratorni oblik bolesti ťiri se kontaktom ili aerosolom. Uzro nik se izlu uje nosnim iscjetkom. Respiratorne manifestacije bolesti preteŞno se javljaju u Şdrebadi odbijene od sise i u godiťnjaka, a infekcija je naj eť a ujesen i zimi. Inkubacija, kod respiratornog oblika traje 2 do 12 dana. Životinje koje boluju od nekomplicirane virusne infekcije imaju febru 38,8 do 40,5 stupnjeva Celzijusa- hiperemiju nosne sluznice, serozni rinitis, blagi konjuktivitis i neznatno pove ane podvili ne limfne vorove. Fetus se in icira u uterusu kobile tijekom stadija viremije (fetalni rinopneumonitis) pri emu ugine i bude poba en. Kobile in icirane u kasnijem stadiju bre osti obi no oŞdrijebe Şivo Şdrijebe. Ono je, me utim slabo i vrlo je podloŞno se-
kundarnoj infekciji npr. s hemoliti kim streptokokima. Kobile koje su pobacile valja izdvojiti, poba eni fetus neĹĄkodljivo ukloniti, a okolinu dezin icirati. LeĹžiĹĄte kobile ostaviti prazno neko vrijeme. Tek nakon ĹĄto se utvrdi uzrok poba aja ili kobila prestane biti izlu iva uzro nika, moĹže se vratiti u svoje leĹžiĹĄte. Kada se u staji pojavi virusni poba aj, treba vakcinirati sve kobile do 9. mjeseca gravidnosti. Branimir Novak, dr. vet. med.
DEŽURNI VETERINARI ambulanta Mursko Srediť e: deŞurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: deŞurni veterinar mob. 098/465-470. ONJA UBRAVA: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. OMAŠINEC: Ambulanta omaťinec: deŞurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.
15
Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA NO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. EŽURNI TELEFON: 040 645 058.
Me imurski vrt – Grab naĹĄ svagdaĹĄnji Neka Ĺživi velja a! Evo, donjela je i prvi praznik pred nas. Nije crven na kalendaru, ali je crven u srcu. To je 14.velja a, to je praznik ljubavi, to je dan kad se fti eki Ĺženiju. Nemojte zaboraviti u subotu izljibiti sve koje sretnete. Volim sve dobre pri e. Sve pri e koje nas tjeraju na neko pozitivno djelovanje. Valentinovo je jedna od njih. Zato ne ekajte da vas ‘drugi’ izljube. Izljubite sve manje i viĹĄe poznate face koje sretnete. Za ljubljenje tad ne treba nikakvo objaĹĄnjavanje. Tek provjerite da ti ‘drugi’ nemaju gripu. Ako ste Vi viroti ni, onda svoje oduĹĄevljenje pokaĹžite na neki drugi na in. Tilandsije su idealan poklon. Opet volim svijet. Ako mene pitate, zima je ve stvar proĹĄlosti. JoĹĄ se rita? I joĹĄ e biti zima? Glavno da je mom srcu toplo. Obi ni grab svi poznaju. Kod nas se javlja u nizinskim mjeĹĄovitim ĹĄumama s hrastom kitnjakom. Kao naĹĄa autohtona biljka dobro se prilago ava uvjetima sredine, lako se razmnoĹžava sjemenom, podnosi zasjenu, podnosi obrezivanje, ima jaku izdana ku snagu. Sve su to karakteristike koje su ga u proĹĄlosti inile naj eĹĄ om biljkom za Ĺžive ograde. Za tu je namjenu pogodan i zato ĹĄto suho liĹĄ e u jesen joĹĄ dugo ostaje na granama pa je ini dobrom zaĹĄtitom od vjetra i skloniĹĄtem za ptice. Sada grabove Ĺživice viĹĄe nisu tako este. Primat joj je preuzela kalina (ligustrum) koji se lako razmnoĹžava i to reznicama pa je cijena podizanja takve Ĺživice manja. Iako u manjim vrtovima rijetko dolazi kao samostalni soliterni hortikulrurni element, u parkovima , drvoredima i ostalim oblicima urbanog ĹĄumarstva, sve je eĹĄ a njego-
va sadnja. Sadi se grab kao osnovna vrsta ali i hortikulturno uzgojeni varijeteti stupastog ili pendulastog (tuĹžnog) oblika kroĹĄnje. Stupasti kultivari su Carpinus betulus ‘Fastigiata’, C.b. ‘Columnaris’ i C.b. ‘Frans Fontaine’ koji se mo usobno razlikuju po brzini rasta i zbijenosti kroĹĄnje. Mora se spomenuti da su svi oni u mladosti izrazito stupastog, uskog rasta ali se njihove kroĹĄnje kasnije proĹĄire. Tako je normalna ĹĄirina kroĹĄnje ‘Fastigiata’ graba u punoj izraslosti kod visine 18 m od oko 12 do 15 m. ‘Columnaris ostaje neĹĄto uĹži. Ali i niĹži. ‘Frans Fontaine’ koji je uzgojen u Nizozemskoj 1983. godine kod visine 10 m zadrĹži promjer kroĹĄnje oko 3m. On je, dakle, pravi stupasti kultivar. Grab ne postavlja posebne zahtjeve na tlo. Njegov korijen uspostavlja mikoriznu zajednicu s gljivicama na korijenu pa mu bolje odgovaraju svjeĹža i lagano kisela tla. Podnosi visoku podzemnu vodu i eventualna kra a razdoblja prezasi enosti tla vodom bolje nego pretopla i isuĹĄena tla. Iako voli da je tlo bogato opskrbljeno hranjivima (tad brĹže raste) nije niĹĄta straĹĄno ako ga godinu ili dvije zaboravite kog gnojenja. Ako drĹžite do toga ĹĄto Vam priroda piĹĄe u vaĹĄu knjiĹžicu dobrih djela posadite grabovu Ĺživicu na mjestu one ograde koju ste planirali betonirati proljetos. Sje at e se unuci da je djed vjerovao u zelenije sutra. Lijepo Vas pozdravlja IVA!