Međimurske novine 1584

PIJENJA

Godina XXXII Broj 1584 Čakovec, PETAK, 23. siječnja 2026.

na Državnoj izložbi

Gdje

Jezuš Kristuš kak smo žedni

NIKOL KUTNJAK iz Svetog Martina na Muri svojim je glasom osvojila Hrvatsku! Želim

pjevati i plesati cijeli život!

U DONJOJ DUBRAVI počele pripreme za fašnik

SKUPLJI PARKING i naplata po tablicama Kutija za vrabec već se puni pritužbama

Umirovljenici muku muče s ukucavanjem

POKUŠAJ UBOJSTVA u Paragu s romantičnim epilogom Izbola ga nožem, on joj oprostio

IZ LJUBOMORE tukao partnericu i ugrizao ju za nos Ništa mi ne pomaže, sama cijepam drva

str. 4-5 str. 8-9 TEMA BROJA KOLIKO PIJEMO

PODUZETNIK iz Čakovca Bivši učenik prevario profesoricu i njezinu obitelj za 20.000 eura

DONOSIMO POBJEDNIKE za nagradni natječaj Biramo najljepši božićni ukras

ANKETA POD VUROM

Svi smo prestali piti!

Veliki tjedan za Miroslava i Senku

Da je živ, Miroslav Magdalenić ovaj bi tjedan puhao u 120 svjećica na torti. Kako njega nema, palicu je preuzela ravnateljica Senka Bašek i napravila u Riznici Starog grada event za pamćenje u čast čakovečke glazbene škole.

(Benjamin Jakopić)

Priznali mi ili ne, svi si volimo popiti čašicu ili dvije s vremena na vrijeme. To je jednostavno dio naše svakodnevice i, slobodno se može reći, našeg identiteta. Bilo da se radi o pivi, gemištu ili žestokim pićima, alkohol je gotovo sveprisutan u našem društvu. U ovotjednoj anketi pitali smo Međimurce što od alkohola konzumiraju te misle li da se nekad pilo više nego danas.

Katarina Zanjko, Čakovec - Tu i tamo popijem koji gemišt, ali ništa drugo osim toga ne pijem. Suprug uopće ne pije zbog zdravstvenih problema. Mislim da se nekad pilo puno više, ali nije bilo toliko razvikano. Znam jer sam vidjela ljude starije od mene koliko su puno pili.

Augus�n Mlinarić, Strahoninec - Ništa ne konzumiram. Ni� pijem alkohol ni� pušim. Već 30 godina je tako, čak ni za fešte ništa ne pijem. Rekao bih da se nekad skoro pa više pilo nego danas, možda zato jer danas imate raznorazne vrste bezalkoholnih pića u ponudi. Nekada ste imali samo pivu i gemišt.

Rajko Mihaljković, Prete�nec - Već 20 do 30 godina ništa ne pijem, jer imam zdravstvene probleme pa pijem lijekove. Danas se pije isto kao i nekad, ovisno naravno o generaciji. Ovisnost pak je problem koji ovisi o tome koliko tko pije. Neki su previše ovisni, neki nisu.

Branko Rudolf, Gardinovec - Ne pijem alkohol uopće, to je nešto najgore. Već 31 godinu ništa, i to je najljepša odluka koju možete donije�. Prestao sam jer sam vidio da nema koris� od toga, radije te novce za alkohol uložim u svoju djecu. Danas se više pije nego nekada, ljudi se sastanu u grupe, kupe alkohol i onda piju.

Mario Đuran, Čakovec - Konzumiram i to najviše pivu i gemišt. Većinom pijem subotom, ali tada popijem pivu ili dvije, ništa pretjerano. Za fešte isto tako. Moji prijatelji i rodbina većinom ne piju. Sjećam se da se nekad više pilo, pogotovo dok sam �nejdžer bio, tada se pretjerivalo.

Razloga za slavlje bilo je napretek – škola slavi 80. rođendan, ali i 30 godina svog modernog djelovanja te 20 godina otkako nosi Miroslavovo ime. Senka je maestralno dirigirala ovom četverostrukom obljetnicom, pokazavši da je glazba u Čakovcu u sigurnim rukama. Miroslav bi sigurno bio ponosan, a mi samo možemo reći – bravo ekipa i čestitamo!

(tn, foto: mg)

POBJEDNICA showa The Voice Kids Nikol Kutnjak (9) kod načelnika i

Zvijezda je rođena u Žabniku

U prostorijama Općine

Sveti Martin na Muri ove je srijede, 21. siječnja, bilo posebno živo i svečano. Načelnik Martin Srša priredio je službeni prijem za mladu glazbenu zvijezdu Nikol Kutnjak iz Žabnika, koja je svojim nevjerojatnim glasom nedavno pokorila Hrvatsku i odnijela pobjedu u popularnom showu The Voice Kids Croatia.

Slavlju se pridružio i međimurski župan Matija Posavec, koji je uz buket cvijeća i poklone istaknuo kako je cijeli kraj disao uz Nikol tijekom natjecanja.

- Svi smo pratili, zvali i navijali za tebe, poručio joj je župan, darovavši joj knjigu o međimurskim popevkama, ali i ono najvažnije za svako dijete, Kinder Bueno i darovnu karticu za kupnju igračaka po želji.

Načelnik Srša nije skrivao emocije prisjećajući se trenut-

MURSKO SREDIŠĆE

Malena-velika zvijezda Nikol Kutnjak pozirala je na zajedničkoj fotografiji za uspomenu ka kada je cijeli studio zadrhtao uz njezinu izvedbu pjesme „Dej mi, Bože, joči sokolove“. Istaknuo je kako Nikol posjeduje iskrenost i talent koji se ne uče, već se s njima rađa, te kako je na najbolji način promovirala našu kulturnu baštinu. Uz nju, čestitali su i roditeljima, mami Stanki i

Networking na „serjojnski“ način

Najsjeverniji grad u petak, 23. siječnja, postaje središte susreta onih koji pokreću lokalno gospodarstvo. Tradicionalno okupljanje poduzetnika, obrtnika i nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s područja Murskog Središća zakazano je za 17 sati u Sokolskom domu. Domaćin ovogodišnjeg susreta je gradsko komunalno poduzeće Murs-ekom d.o.o., čiji će predstavnici u uvodnom dijelu prezentirati dosadašnje poslovanje, orga-

nizacijsku strukturu, ali i ambiciozne planove za buduće razdoblje. No, osim predstavljanja domaćina, glavni fokus susreta bit će na konkretnim informacijama koje poduzetnicima mogu olakšati svakodnevicu. Sudionici će iz prve ruke doznati sve o aktualnim programima zapošljavanja, novim natječajima iz Strukturnih fondova te nacionalnim programima i dodatnim modelima �inanciranja koji su im na raspolaganju. (sh)

tati Ivici Kutnjaku, koji su joj bili najveća podrška. Prijemu su prisustvovale i njezine vjerne mentorice iz OŠ Sveti Martin na Muri: ravnateljica Petra Novinščak te učiteljice Mirjana Bregović i Antonia Jurinec. Iako je postala prava zvijezda, Nikol je zračila skromnošću, a od-

IN MEMORIAM

mah je pala i prva suradnja. Tako ćemo njezinu interpretaciju međimurske popevke uskoro slušati uživo na Danima Međimurske županije, kao i na manifestacijama u njezinu rodnom Svetom Martinu. Intervju s novom zvijezdom pročitajte na 3. str. Medije. (sh)

U srijedu, 21. siječnja, na groblju u Nedelišću pokopana je Karmela Horvat iz Nedelišća. Istaknuta članica Hrvatske seljačke stranke i vijećnica u Skupš�ni Međimurske županije u mandatu od 2001. do 2005. godine preminula je u 60. godini života. Humanost je bila nit vodilja u društvenom djelovanju gospođe Horvat, pa je unutar HSS-a bila vrlo angažirana u organizaciji žena te stranke Hrvatsko srce. Na poli�čkoj sceni našega kraja gospođa Karmela Horvat ostala je upamćena po uljuđenom nastupu, ali i dosljednos� koja je krasila njezin društveni angažman. U doba kada je obnašala dužnost županijske vijećnice spadala je u redove mladih snaga u predstavničkoj vlas� naše Županije, u redove ljudi koji su unosili svježe ideje, snagu i entuzijazam koji društvo mijenjaju nabolje.

FOTO tjedna

župana

Preminula je Karmela Horvat (60)

POSAVEC o obratu u projektu preloške hladnjače

Umjesto u Prelogu hladnjača će se graditi u Donjem Kraljevcu!?

- Sad mi je dosta i Ljubomira Kolareka koji je tri godine obećavao da će srediti zemljište i još nije, kaže župan Posavec te dodaje kako se mijenja lokacija gradnje

Izgradnja logističko-distributivnog centra za voće i povrće koji se trebao graditi u preloškoj Gospodarskoj zoni Sjever nije prošao na natječaju NPOO. Konkretno, nije prošao fazu administrativne provjere. Projekt vrijedan oko 20 milijuna eura kandidirala je Međimurska županija još u prosincu 2024. godine. Vijest je ovih dana stigla na stol župana Posavca koji je na rješenje uputio oštar prigovor.

Otvorenje je trebalo biti u ožujku

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva odbilo je projekt jer se „ne može završiti na vrijeme“, odnosno do 31. ožujka 2026.

- Nadležno tijelo je obavijest o isključenju donijelo tek 30. prosin-

ca 2025. godine, što znači da je faza administrativne provjere i procjene trajala ukupno 368 dana. Postupak dodjele bespovratnih sredstava i to od trenutka zaprimanja projektnog prijedloga traje maksimalno 90 kalendarskih dana, stoji između ostaloga u službenom prigovoru međimurskog župana.

Župan tu ne staje, već kaže da će o svemu tome razgovarati 28. siječnja s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Zemljište je “sređivao” Kolarek

Projektu logističko-distributivnog centra za voće i povrće to nije jedini problem. Naime, planirano zemljište u preloškoj Gospodarskoj zoni još uvijek stoji na državu. A 30. prosinca 2024. godine prenijeli smo županovu izjavu: - Formalno još nismo dobili zemljište, ali imamo očitovanje Vlade RH da se rade

PRIZNANJE ZA turističku izvrsnost

sve radnje kako bi nam se dodijelilo.

Dakle, ni po tom pitanju se ništa nije napravilo.

- Sad mi je dosta i Ljubomira Kolareka koji je tri godine obećavao kako će to srediti i još nije, kaže župan Posavec.

Računao je župan na pomoć HDZ-ovog saborskog zastupnika i gradonačelnika na čijem području se “hladnjača” trebala graditi. Tim više što je Kolarek hladnjaču navodio kao veliku kapitalnu investiciju koja će pomoći tamošnjim poljoprivrednicima ali i onima iz regije.

Kako je dalje dodao, Županija ne odustaje od “hladnjače” s time da će promijeniti lokaciju gradnje.

- Imamo nekoliko lokacija gdje je zemljište “čisto”, odnosno sređeni su papiri. Izgledna nova lokacija je Donji Kraljevec i krećemo s novom prijavom na natječaje, istaknuo je župan

Birokratski apsurd na djelu

Međimurska županija prijavila je projekt u prosincu 2024. godine, naoružana svim potrebnim papirima i, što je u našim uvjetima prava rijetkost, pravomoćnom građevinskom dozvolom. U tom trenutku imali su 15 mjeseci do roka – i više nego dovoljno vremena da bageri odrade svoje. No, tada na scenu stupa „administrativna provjera“. Da je Ministarstvo poštovalo vlastita pravila, županija bi još prošlog proljeća gradila centar. Umjesto toga, administracija je „vijećala“ godinu dana, probila rok za nevjerojatnih 300% i onda, na samom kraju 2025., hladno poručila: - Žao nam je, sada vam je ostalo premalo vremena, ispadate.

Meri i Predrag Goričanec osvojili

Srce tradicije

Kada se spoje međimursko gostoprimstvo i tradicija, rezultat je nagrada koja nosi simboličan naziv „Srce tradicije“. Upravo to priznanje stiglo je u ruke Meri i Predraga Goričanec, a povodom velikog uspjeha u Općini Sveti Martin na Muri je održan i svečani prijem.

Načelnik Martin Srša čestitao je supružnicima na tituli koja dodatno učvršćuje Sveti Martin na Muri na turističkoj karti Hrvatske. Goričanci su dokazali da se tradicija i moderni turizam savršeno slažu, a njihova je priča postala neizostavan dio uspješne turističke razglednice našega kraja.

AUTOGOL Ljubomira Kolareka

Kad birokracija ubije čovjeka, kriva je obitelj!

U antologiju političke bešćutnosti i zamjene teza slobodno možemo uvrstiti najnoviji istup u hrvatskoj sabornici Ljubomira Kolareka, HDZ-ovog saborskog zastupnika i gradonačelnika Grada Preloga. Replicirajući saborskoj kolegici o inkluzivnoj naknadi, izjavio je:

- Tko tuži? Nasljednici? Pa ja vas pitam, gdje su ti nasljednici bili dok je osoba bila bolesna? Jesu li se oni brinuli o toj osobi, vodili brigu o njoj? To je ono što mene zanima. Gdje je tu obitelj i gdje su svi ti ljudi bili dok je njihov čovjek bio bolestan?

Izjava je odjeknula cijelom zemljom jer je privukla pažnju svih nacionalnih medija.

Naime, dok sustav puca po šavovima, a najranjiviji članovi društva umiru čekajući inkluzivni dodatak, naknadu koja im po zakonu pripada, Kolarek se ne pita zašto je država zakazala. On ne pita zašto su ladice Ministarstva postale skladište za brojne zahtjeve. Ne, on pita: - Gdje su bili nasljednici dok je čovjek bolovao?

Čovjek ne može, a da se ne zapita, je li Kolarek doista izgubio kompas jer mu je retorika vrlo prozirna i opasna. Umjesto da kao zastupnik inzistira na odgovornosti izvršne vlasti u kojoj i sam sudjeluje, on krivnju prebacuje na obitelji preminulih. Nažalost, to je klasika u hrvatskom političkom prostoru. Država ti duguje novac, ignorira

te do smrti, a onda tvoju obitelj proglasi nedostojnom tog istog novca jer se, eto: - Niste brinuli. Od kada pravo na socijalnu naknadu propituje jedan političar? Taj dodatak nije milostinja, to je zakonsko pravo bolesne osobe. Ako je osoba to pravo stekla, država ga je dužna ispuniti. Činjenica da su mnogi umrli prije nego što je birokracija udarila pečat, nije propust obitelji, već sramota države. Sjetimo se i invalidskih mirovina koje, također, mnogi nisu dočekali jer su prije umrli. I nisu te riječi izašle iz usta nekog žetončića, već od osobe koja bi s obzirom na svoj životopis trebala biti moralna vertikala.

Nažalost, Kolarek u tom svom poimanju nije usamljen, to je legitiman argument za obranu neučinkovitog sustava Andreja Plenkovića koji je svoju “odvojenost” od naroda uspio prenijeti i na svoje ljude, odnosno svoje istomišljenike. Pokušali smo doći do Ljubomira Kolareka, no nije nam se javljao ni na telefon niti na poruke.

A na njegov istup reagirala je i oporba u preloškom općinskom vijeću o čemu više donosimo na str. 21. (vv)

Međimurska zaklada za pomoć oboljelima Katruža, koja već desetljećima simbolizira zajedništvo i humanost našega kraja, u novu fazu rada ulazi s novim vodstvom. Na mjesto upraviteljice zaklade imenovana je Petra Strahija, koja će svojim angažmanom nastaviti plemenitu misiju pružanja podrške onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Početak njezinog mandata obilježen je dirljivom suradnjom i konkretnom podrškom. Naime, Zaklada Mikec darovala je Zakladi solidarnosti Katruža vrijednu donaciju koju su omogućili bivši stipendisti

(sh) David Novinščak, Predrag i Meri Goričanec, Mar�n Srša i Kris�na Tuksar

Zaklade Mikec: Bruno Mikec, Filip Grabant, Iva Babić, Dorotea Murković, Mateja Posavec, Damjan Mikec, Jakov Šlezak i Filip Grebenar. Prilikom primopredaje, upraviteljica Strahija uputila je iskrenu zahvalu na ovoj vrijednoj donaciji. (sh)

ŽUPAN

Piše: Vlasta Vugrinec

Ma�ja Posavec, međimurski župan

Petra Strahija, nova upraviteljica Katruže

Ljubomir Kolarek, gradonačelnik grada Preloga

Piše: Benjamin Jakopić

Europa je vodeći kontinent u svijetu po brojnim statistikama, a to uključuje i konzumaciju alkohola. Procjenjuje se da je čak 90 posto Europljana probalo alkohol, što je brojka od oko 700 milijuna ljudi. Hrvatska tu nije iznimka, nego pravilo. Kao država se nalazimo u samom europskom prosjeku po konzumaciji. Tako prema jednoj statistici prosječna godišnja potrošnja čistog alkohola po odrasloj osobi (15+) iznosi oko 8,7 do 9,6 litara čistog alkohola. Dakako, Hrvatsku godišnje posjećuje veliki broj turista, u 2024. godini njih čak 21,4 milijun, koji značajno podižu prosjek konzumacije alkohola. Da nema turizma, hrvatski prosjek po glavi stanovnika vjerojatno bi pao za 1 do 2 litre čistog alkohola godišnje. Dakle, nismo možda toliki pijanci kao što statistika kaže – dio toga popiju Nijemci, Poljaci i Česi na našoj obali. No čini se da smo više krivi nego li popijemo.

Hodi na jen gemišt

Dobro je poznato da je alkohol gotovo neizostavan dio hrvatske svakodnevice, čak još i više u Međimurju. Mnogi vole ujutro prije posla u ka�iću ili kod kuće “drmnuti” nešto žestoko, pa onda vole poslije posla sjesti na zasluženu pivu ili gemišt.

Istini na volju, neki piju i tijekom radnog vremena. I to je samo koliko se popije tijekom radnog dana. Za vikend se tempo malo pojača. Bilo da idete u goste, u izlazak, na rođendan, na krštenje, na pričest, na vjenčanje, gotovo sigurno ćete piti alkohol ili će vam on barem biti ponuđen, a ako ga slučajno odbijete odmah ste bombardirani pitanjima: Kaj si betežen? Kaj glumiš ve? Odbijanje alkohola u takvim prilikama nerijetko dovodi do izrugivanja. Dakle, ako piješ, onda si normalan dio zajednice, a ako ne piješ onda iskačeš iz paštete.

Visoka razina prisutnosti alkohola vidljiva je već iz podatka o životnoj prevalenciji, prema kojem je čak 89,7 posto odrasle populacije barem jednom u životu konzumiralo alkohol. Među mlađim odraslim osobama, u dobi od 15 do 34 godine, taj je postotak gotovo identičan i iznosi 89,4 posto

Neupitno, najčešće se kod nas pije gemišt. Ta mješavina vina i mineralne vode nezaobilazni je dio svakog međimurskog druženja koje

Svaki petnaesti stanovnik je alkoholičar

Hrvatska se danas suočava s alarmantnom brojkom od oko 250.000 ovisnika o alkoholu, što znači da je svaki petnaesti stanovnik pogođen ovom ovisnošću, a prema procjenama stručnjaka iz ZZJZ Međimurske županije, Međimurje se po tim brojkama nalazi iznad državnog prosjeka. Situaciju dodatno otežava činjenica da na liječenju završi tek svaki osmi ovisnik. Novi val rizičnog ponašanja primjećuje se i među mladima. Podaci istraživanja HBSC iz 2022. godine otkrivaju da djevojčice u dobi od 13 i 15 godina prvi put u dvadeset godina prestižu dječake u konzumaciji i opijanju. Do dobi od 15 godina čak se 43,9 posto djevojaka opilo najmanje jednom u životu, dok se isto odnosi na 42,5 posto mladića. Stručnjaci ovaj trend povezuju s narušenim mentalnim zdravljem učenica nakon pandemije, pri čemu alkohol služi kao neadekvatan mehanizam suočavanja s tjeskobom i stresom, što predstavlja ranu predispozicija za razvoj ovisnosti. Činjenica da polovica psihičkih problema nastaje do 18. godine ukazuje da se ključna prilika za

Marijan Čižmešija

uključuje jednu ili više osoba. Razmislite samo koliko puta ste čuli, ili sami izgovorili: Hodi na jen gemišt, hodi da si spijemo jenoga, daj još jenoga putnoga pa idemo… Gemišt je, jednostavno, dio naše kulture, i to nezaobilazan. Mnogi od nas ne mogu zamisliti dan bez njega.

Proizvodimo više od 14 litara vina po osobi

A kako gemišt i ne bi bio dio naše kulture, kada u Međimurju proizvodimo pozamašne količine vina.

TEMA BROJA

KULTURA PIJENJA

rano liječenje često propušta u mladosti.

Alkoholizam u Hrvatskoj rijetko ostaje problem pojedinca i najčešće se manifestira kao bolest cijele obitelji. Gotovo svaki četvrti stanovnik (24,2 posto) navodi da ima člana obitelji koji je imao ozbiljan problem s alkoholom, dok je 8,1 posto ispitanika potvrdilo da se član njihove obitelji aktivno liječio od ovisnosti. Alkoholizam uzrokuje mentalnu patnju ukućana, lošiji školski uspjeh djece, financijsko osiromašenje te učestalo obiteljsko nasilje, koje u poodmaklim fazama može dovesti do raspada obiteljskih veza.

Ključne metode borbe uključuju rad Klubova liječenih alkoholičara koji primjenjuju obiteljski pristup tretmanu te rana detekcija kroz sistematske preglede u školama te povećanje dostupnosti psihologa u domovima zdravlja. Za preokret trenda nužna je provedba Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine, uz aktivno uključivanje poslodavaca i obrazovnog sustava u kampanje osvještavanja javnosti.

- U Međimurju trenutno imamo 437 zasađenih hektara vinove loze, koji su u vlasništvu 350 PG-ova. K tome 55 hektara se izvodi kao iskrčeni vinogradi, od kojih je većina u fazi obnove. Naravno, to su službeni podaci prema Agenciji za poljoprivredu, koje moraju prijaviti svi koji imaju više od 0,1 hektara vinograda (otprilike 500 trsova). Po mojoj slobodnoj procjeni, Međimurje sigurno još ima više stotina hektara neevidentiranih vinograda. Sa svim tim hektarima, Međimurje službeno proizvede otprilike 1,5 milijuna litara vina godišnje, što bi iznosilo otprilike 14,2 litra po osobi u Međimurju. Dakako, ne popije se svo to vino u Međimurju, nego se izvozi i prodaje po cijeloj Hrvatskoj ali i šire, ispričao nam je vinski stručnjak Marijan Čižmešija.

Visoka razina domaće proizvodnje izravno utječe na lakšu dostupnost alkohola u kućanstvima, čime se tradicija pijenja prirodno prenosi s koljena na koljeno. Za usporedbu, susjedna Varaždinska županija ima 307 hektara, a Koprivničko-križevačka županija 301, dok Krapinsko-zagorska ima 544 hektara. Najviše hektara, njih čak 2733, ima Istarska županija, a najmanje Ličko-senjska županija koja ima samo 13 hektara. U cijeloj državi se obrađuje ukupno 16.399 hektara koji su u vlasništvu 27.659 PG-ova. Naravno, riječ je o službenim brojkama, dok bi neslužbene i realne brojke bile znatno veće.

KOLIKO PIJEMO?

Jezuš Kristuš kak smo

Visoka razina prisutnosti alkohola vidljiva je već iz podatka o životnoj prevalenciji, prema kojem je čak 89,7 posto odrasle populacije barem jednom u životu konzumiralo alkohol

Kako ne bi sve stalo samo na vinu, kontaktirali smo i pivovaru Međimurski Lepi Dečki, jedinu pivovaru u Međimurju, glede njihove proizvodnje. Godišnje proizvedu oko pola milijuna litara pive, što iznosi oko 4,7 litara po osobi u Međimurju. Naravno, kao i kod vina, nemoguće je utvrditi koliko se pive popije u Međimurju, jer se jednostavno radi o prevelikom broju dostupnih brendova.

- Proizvodimo petnaestak vrsta pive, i njihova popularnost ovisi o brojnim faktorima - godištu, spolu, podrijetlu… Primjerice, ljudi iz grada piju drugačije od ljudi na selu, a dok je jedna vrsta pive u jednom gradu možda iznimno popularna, u drugom gradu se gotovo

Bilo kakvo druženje nezamislivo je bez čašice vina

Kristuš smo žedni

uopće ne pije, rekao nam je Danijel Radek, vlasnik pivovare Međimurski Lepi Dečki. Radek naglašava kako se ukusi potrošača stalno mijenjaju, ali potreba za druženjem uz čašu pića ostaje konstanta.

Radek je dodao kako se općenito pije sve manje i manje. Službene brojke to potvrđuju. Dok je sada prosječna konzumacija već

istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku od 4988 građana u dobi od 15 do 64 godine, otkrivaju duboko ukorijenjenu kulturu konzumacije alkohola koja prožima sve segmente hrvatskog društva. Visoka razina prisutnosti alkohola vidljiva je već iz podatka o životnoj prevalenciji, prema kojem je čak 89,7 posto odrasle populacije barem jednom u životu konzumiralo alkohol. Među mlađim odraslim osobama, u dobi od 15 do 34 godine, taj je postotak gotovo identičan i iznosi 89,4 posto. Kada se promatra konzumacija u godini koja je prethodila istraživanju, podaci pokazuju da je 77,7 posto odraslih pilo alkohol, dok je u mlađoj dobnoj skupini taj udio znatno veći i dostiže 82,4 posto. Rodna razlika u navikama pijenja u Hrvatskoj izrazito je snažna. Muškarci predvode u svim kategorijama; u periodu od dvanaest mjeseci prije provođenja istraživanja alkohol je konzumiralo 84 posto muškaraca u usporedbi sa 71,3 posto žena. Razlika postaje još očitija kod učestalosti pijenja tijekom perioda od mjesec dana. Dok 11,4 posto muškaraca pije alkohol 20 ili više dana u mjesecu, što sugerira gotovo svakodnevnu konzumaciju, takav obrazac ponašanja bilježi se kod tek 2,6 posto žena. S druge strane, žene u većem postotku (36,4 posto) piju rjeđe, odnosno tek 1 do 3 dana u mjesecu.

Najviše se pije od 25 do 34 godine

Analiza po dobnim skupinama pokazuje da je pijenje najzastupljenije u ranim fazama zrelosti. Najveća godišnja prevalencija od 85,1 posto zabilježena je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine. Iako je konzumacija u najmlađoj skupini (15–24 godine) nešto niža (79,4 posto) , zabrinjava

Rumunji su svjetski rekorderi

Na temelju podataka za 2019. godinu, Hrvatska se s prosječnom godišnjom potrošnjom od 8,5 litara čistog alkohola po glavi stanovnika nalazi ispod prosjeka europske regije SZO-a, koji iznosi 9,2 litre. A tu treba spomenuti i ogroman broj stranih turista. Ipak, unutar Europske unije Hrvatska pripada skupini zemalja s visokom razinom svakodnevne konzumacije, a procjenjuje se da stvarna potrošnja doseže i do 9,6 litara kada se uračuna domaća proizvodnja. U usporedbi sa susjednom Slovenijom, koja bilježi 11,0 litara, konzumacija u Hrvatskoj je osjetno niža. Dok je Slovenija iznad europskog prosjeka, Hrvatska se službeno drži nešto niže razine, iako obje zemlje bilježe pad u odnosu na devedesete godine. Taj pad je djelomično rezultat strožih zakona u prometu i šire svijesti o zdravstvenim

podatak da je prosječna dob prve konzumacije alkohola u Hrvatskoj svega 15 godina i 10 mjeseci. Čak 67,3 posto odraslih probalo je alkohol prije punoljetnosti , a najveći udio njih (43,9 posto) prvi put je pilo u dobi od 15 do 17 godina. Poseban fokus istraživanja bio je na fenomenu opijanja, odnosno konzumaciji šest ili više čaša pića zaredom. Više od polovice odraslih (50,5 posto) navodi da se nikada ne opija na ovaj način, no preostali dio populacije pokazuje rizične obrasce. Jednom mjesečno opija se 10 posto odraslih, dok se tjedno opija njih 6,2 posto. Zabrinjavajuća je i pojava svakodnevnog opijanja koju prakticira 1,1 posto opće populacije.

Alkohol je vladar hrvatskih navika

spomenutih 8,7 do 9,6 litara po osobi, početkom 2000-ih taj prosjek je bio oko 10 litara po osobi.

Gotovo 90 posto stanovnika je probalo alkohol 2023. godine provedeno je istraživanje HZJZ-a i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar o trendovima uporabe alkohola. Rezultati

Iako se u javnosti često više pažnje posvećuje ilegalnim drogama, podaci iz 2023. godine potvrđuju da je alkohol u Hrvatskoj neusporedivo dominantniji problem od svih ostalih sredstava ovisnosti. Dok je bilo koju ilegalnu drogu u posljednjih godinu dana konzumiralo tek 9,9 posto odraslih, alkoholna pića konzumiralo je njih čak 77,7 posto, što je gotovo osam puta više. Čak i duhan, unatoč općepoznatoj raširenosti pušenja, značajno zaostaje za alkoholom s godišnjom prevalencijom od 42,2 posto. Posebno

posljedicama prekomjerne konzumacije. Ovakav pozitivan pomak u susjedstvu mogao bi poslužiti kao model za daljnje preventivne strategije u cijeloj regiji. U europskom i svjetskom vrhu prednjači Rumunjska s rekordnih 17 litara čistog alkohola po osobi. Slijede je Češka (13,3 l), Latvija (13,1 l) i Njemačka (12,2 l). Najniže stope u Europi bilježe zemlje poput Albanije (5,1 l) i Sjeverne Makedonije (4,6 l). Globalno gledano, najmanja konzumacija od 0,1 litre zabilježena je u zemljama poput Bangladeša, Kuvajta i Saudijske Arabije. Ta brojka ne čudi jer je tu mahom riječ o muslimanskim zemljama u kojima je alkohol zabranjen. Razlike u zakonodavstvu i vjerskim uvjerenjima tako igraju ključnu ulogu u definiranju globalne karte konzumacije alkohola.

Muškarci su ponovno rizičnija skupina: 14,1 posto njih se opija jednom mjesečno, a 9,8 posto jednom tjedno, dok su te brojke kod žena znatno niže (6 posto odnosno 2,7 posto). Ovako visoke stope opijanja među muškom populacijom alarm su za zdravstvene službe, s obzirom na teške dugoročne posljedice takvih navika. Alkohol lako dostupan maloljetnicima

je zanimljiva usporedba s lijekovima; sedative ili trankvilizatore u godinu dana koristilo je 22 posto odraslih, što je tri i pol puta manja brojka od onih koji su posegnuli za čašom. Ovi podaci zorno ilustriraju specifičan društveni položaj alkohola; on je jedino sredstvo ovisnosti koje je u našoj kulturi potpuno javno i društveno prihvaćeno. Dok se uporaba drugih supstanci uglavnom skriva, pijenje se nerijetko aktivno potiče, što ga čini najtežim oblikom ovisnosti za iskorjenjivanje unutar zajednice.

Dostupnost alkohola maloljetnicima predstavlja kritičnu javnozdravstvenu točku. Unatoč zakonskim zabranama, više od 80 posto mladih mlađih od 18 godina procjenjuje da im je nabava piva, vina i žestokih pića laka ili vrlo laka. Istovremeno, percepcija rizika u društvu ostaje niska. Samo 35 posto odraslih ispitanika smatra da je ispijanje pet ili više alkoholnih pića svakog vikenda veliki rizik za zdravlje, dok petina populacije (20,3 posto) taj rizik smatra malim. Kod mlađih odraslih percepcija opasnosti je još niža – tek 26,8 posto njih smatra vikend opijanje velikim rizikom.

Pandemija COVID-19 donijela je specifične promjene; dok 53,3 posto odraslih nije mijenjalo navike, 16 posto ih je pilo značajno manje, a 9,2 posto nešto manje alkohola nego prije krize. Zaključno, iako se bilježe određeni pomaci u smanjenju ukupnog broja konzumenata u zadnje četiri godine, alkohol ostaje duboko integriran u hrvatski stil života, uz iznimno visoku dostupnost mladima i zabrinjavajuće visoke stope učestalog pijenja među muškom populacijom.

Danijel Radek, vlasnik Međimurskih Lepih Dečki

Zašto se radnici i poslodavci teško razumiju?

Rad i vlasništvo nisu ista uloga. Problem nastaje kad se ta razlika briše u percepciji, i to s obje strane. Radnik svoj posao doživljava kroz ono što je svakodnevno i mjerljivo: radne sate, količinu zadataka, razinu stresa i plaću na kraju mjeseca. Poslodavac živi drugačiju realnost. Njegov posao nije mjerljiv satnicom. On ulaže novac prije nego što itko išta zaradi, preuzima obveze prema banci, državi i dobavljačima, isplaćuje plaće i kad mjesec ne ide kako treba te donosi odluke čije se posljedice često vide tek godinama kasnije.

U hrvatskom kontekstu to je posebno izraženo. Većina poslodavaca u malim i srednjim firmama nije krenula s kapitalom ili zaleđem. Iza onoga što se izvana vidi kao „uspjeh“ često stoje godine nesigurnosti, pogrešnih odluka, osobnih jamstava i života bez stvarnog odmora. Taj dio rijetko je vidljiv zaposlenicima, a još rjeđe se o njemu otvoreno govori.

S druge strane, zaposlenik ima sigurnost redovne plaće, plaćen godišnji, bolovanje i mogućnost da, ako firma propadne, potraži novi posao. Poslodavac tu sigurnost nema. Ako posao ne uspije, on gubi sve što je uložio. Ta asimetrija rizika je ključna, ali u svakodnevnim razgovorima gotovo ne postoji. Vanjski znakovi uspjeha dodatno zamagljuju stvarnost. Novi auto ili putovanje poslodavca lako se tumače kao dokaz da „novca ima“, bez uvida u to kako su financirani i što im je prethodilo. Istovremeno se redovna plaća često doživljava kao nešto što se podrazumijeva, a ne kao rezultat stalne odgovornosti da posao uopće opstane.

Autor: Vesna Baranašić, mag. oec. Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore E - mail: vesna@vesnabaranasic.com

Jaz se produbljuje jer se o tim stvarima rijetko razgovara jasno i bez emocija. Bez jasne komunikacije nastaje nezadovoljstvo. Angažman se smanjuje, povjerenje slabi, a obje strane zauzimaju obrambene pozicije. Poslodavci postaju oprezniji i zatvoreniji, zaposlenici se emocionalno povlače. U takvom okruženju nitko ne preuzima više nego što mora, a odgovornost se svodi na minimum potreban da se posao „odradi“. Problem nije u tome što radnici i poslodavci imaju različite interese. Problem je u tome što se o tim interesima rijetko govori otvoreno i strukturirano. Umjesto razgovora o ulozi, odgovornosti i granicama, razgovara se kroz frustraciju, prigovore i pretpostavke. A to nikad ne vodi rješenju. Rješenje nije u izjednačavanju pozicija niti u romantiziranju „zajedništva“. Firma nije zajednica jednakih, nego sustav jasno podijeljenih uloga. Onog trenutka kad se to izgovori bez uljepšavanja, nestaje velik dio napetosti. Zaposlenik mora znati što se od njega očekuje i što za to dobiva. Poslodavac mora jasno reći koje rizike nosi, koje odluke zadržava za sebe i gdje prestaje odgovornost zaposlenika. U firmama koje funkcioniraju, te stvari nisu prepuštene osjećaju. One su izgovorene, zapisane i ponavljane. Zna se tko odlučuje, tko snosi posljedice i što znači fer razmjena za obje strane. Razumijevanje u poslovnim procesima ne dolazi iz empatije, nego iz jasnoće. A jasnoća je odluka, ne osjećaj.

Poslovno savjetovanje za vlasnike i direktore vesna@vesnabaranasic.com Vesna Baranašić, mag.oec.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Tipkovnica pomutnje na parkirnim aparatima

Piše: Vlasta Vugrinec

- Gospođo, morate stisnuti ovo zeleno, objašnjavao je u srijedu ujutro jedan stariji prolaznik zbunjenoj gospođi koja je preko puta čakovečkog placa pokušavala na parkirnom aparatu kupiti kartu za parkiranje.

Gospođi, naime, nikako nije bilo jasno u čemu je problem jer je do sada, parking uvijek platila bez problema. Ovo je samo jedna od mnogih zbunjujućih situacija jer od 1. siječnja ove godine, prilikom kupnje karte za parkiranje treba upisati i registarsku oznaku vozila.

Ukida se solidarnost

- Točno je da su svi naši parkirni aparati na parkiralištima pod naplatom tijekom prosinca 2025. opremljeni alfanumeričkim tipkovnicama. One su ugrađene s ciljem modernizacije i optimizacije rada naših kontrolora parkirališta, objasnila je za naše novine Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP Čakom.

Naime, kada korisnik ukuca registarsku oznaku vozila i kupi satnu parkirnu kartu, kontrolori će odmah u terminale dobiti informaciju da je

GKP Čakom diže cijene i placovini i prodavačima na sajmu, doznali smo od poljoprivrednih prodavača. Promijenit će se i način naplate.

- Do sada smo plaćali “mjesto” po metru, a po novom će biti po kvadratu, kaže Ivan Podvezanec iz Ivanovca.

No, ono ih što posebno ljuti je to što moraju plaćati parkiranje svojih vozila unutar sajmišnog prostora i to 2 eura po danu.

- Pa kaj oni misliju da bumo mi svu robu nosili u rukama s parkirališta, dodaje. Posebno se to odnosi sada zimi, kad veliki dio toga

parkiranje plaćeno i neće trebati u terminale ručno unositi registraciju, kao do sada. Na taj način će moći prekontrolirati više parkiranih vozila u manjoj jedinici vremena.

Drugim riječima, više posla za korisnike kako bi kontrolorima bilo lakše.

- Postepeno ćemo, dok se korisnici malo priviknu i savladaju upis registracije, ukinuti opciju ispisivanja parkirne karte pa će ona biti samo elektronska, kaže direktorica te dodaje da se tako korisnici neće morati vraćati do vozila da istaknu kartu u vozilo.

Zbunjenoj gospođi u pomoć je priskočio ljubazni prolaznik

Dakle, isto kao i kod plaćanja sms-a ili kroz Bmove ili koju drugu aplikaciju.

Također, te tipkovnice su ujedno i priprema za neke još ubrzanije načine kontrole plaćanja parkiranja, npr. vozilom koje očitava registarske oznake, kako su već drugi gradovi to uspostavili.

Upisivanjem registracije, dakle više nema mjesta solidarnosti. Naime, ako čovjek plati parking kod apoteke i gotov je za svega par minuta, više neće moći svoju kartu dati nekome drugome. To u praksi može značiti da se jedno te isto parkirno mjesto

u jednom satu može “prodati” dva i više puta.

Skuplje parkiranje

U zapletu oko novog načina kupnja karte, nekako je u drugi plan pala činjenica i da je poskupio parking, također s prvim danom ove godine. Ovisno o zoni, poskupljenje se kreće od 10 do 20 centi. Prema novom cjeniku, sat parkiranja u prvoj zoni iznosi 60 centi, u drugoj i trećoj zoni stoji 50 centi, dok u četvrtoj iznosi 40 centi.

Poskupio i sajam te plac

• EUROSPIN Čakovec (8-20 h)

Ak nam već naplaćuju, onda su mogli i očis�� snijeg, lju� se Ivan Podvezanec iz Ivanovca

čuvaju u vozilima zbog hladnoće. - Ak nam već naplaćuju, onda su mogli i očistiti snijeg,

a ne da ga moramo mi sami kako ne bi oštetili svoja vozila, ljut je Ivan.

Vozila osoba s invaliditetom mogu se parkirati samo na posebno označenim mjestima uz isticanje valjane europske parkirališne karte, a vozilom smije upravljati isamo osoba s invaliditetom ili se ona mora nalaziti u vozilu. Karta se stavlja u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla tako da je cijela prednja strana vidljiva. Vozila u vlasništvu udruga ili ustanova osoba s invaliditetom također mogu koristiti označena mjesta, dok stanari s kartom za stanarsko parkiralište moraju za neobilježena mjesta kupiti godišnju stanarsku kartu.

Ako na označenim mjestima nema slobodnog mjesta, vozilo osobe s invaliditetom može se parkirati na plaćenim parkiralištima II. kategorije do 2 sata, a III. i IV. kategorije do 3 sata, uz obvezu kupnje karte za dulje parkiranje, dok za 0. i I. kategoriju vrijede posebna ograničenja.

Trgovine otvorene ove nedjelje, 25. siječnja

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)

• PLODINE, Čakovec, Zagrebačka 2 (7-21 h)

• PLODINE, Prelog, A. Mihanovića 82 (7-21 h)

• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)

• Trgovina KRK, Čakovec, E. Kvaternika 7 (7-20)

SKUPLJI PARKING i naplata po tablicama

DOK DRŽAVA zakazuje, Međimurje brine o djeci s teškoćama

Pomoćnici za 66 vrtićaraca

Župan Matija Posavec i predsjednica Saveza udruga „Prvi korak“ Petra Kovačić potpisali su ugovor o dodjeli sredstava za integraciju djece s teškoćama u razvoju u predškolske ustanove za 2026. godinu. Dok nacionalni sustav fokus stavlja na škole,

Međimurje godinama pokriva troškove asistenata i za najmlađe. Ove godine projekt vrijedan 526.100 eura obuhvaća 54 pomoćnika za 66-ero djece u 20 vrtića. - Već dugi niz godina su�inanciramo projekt integracije djece s teškoćama u razvo-

ju u predškolske ustanove, čime smo po ovom modelu jedina županija u Republici Hrvatskoj, jer osim za učenike osnovnih i srednjih škola, osiguravamo i pokrivamo troškove pomoćnika u nastavi i za djecu vrtićke dobi, istaknuo je župan Posavec.

Županija iz proračuna izdvaja 280.000 eura (65.000 više nego lani), čime su asistentima osigurane veće satnice, topli obrok i regres. Ostatak iznosa su�inanciraju općine i gradovi.

- Rješavamo problematiku tamo gdje država

zakazuje jer još uvijek nije donijela potreban pravilnik, istaknula je Petra Kovačić. Ravnateljica DV Cvrčak Mateja Pintarić naglasila je da su pomoćnici neizostavna podrška djetetu, ali i alat za senzibilizaciju ostale djece.

TURISTIČKE BROJKE za 2025. godinu

Emotivno iskustvo podijelila je Valentina Cerovec, majka dječaka koji je zahvaljujući asistentu nakon četiri godine rada postao samostalan i spreman za školu. Potpisivanju su prisustvovale i pročelnica Maja Odrčić Mikulić, voditeljica projekta Žaneta Božić, Marina Držanić (MURID), Jasenka Martinčević (Pogled) te Maja Bogdan i Mihaela Eisenmajer (Centar DOSTI). (sh)

Međimurska županija nastavlja bilježiti izvrsne turističke rezultate, što su u Palači turizma u Čakovcu potvrdili župan Matija Posavec i direktor županijske Turističke zajednice Rudi Grula. Tijekom 2025. godine Međimurje je privuklo 106 tisuća posjetitelja, što predstavlja rast od 4,4 posto u dolascima. Iako je ambiciozno zacrtani cilj od 250 tisuća noćenja zamalo izmaknuo, ostvarena brojka od 243 tisuće noćenja nadmašila je prethodnu godinu i učvrstila poziciju županije kao jedne od najuspješnijih

kontinentalnih destinacija. Uz brojčani rast, županija se može pohvaliti i brojnim prestižnim priznanjima, posebice u kategorijama održivog i ruralnog turizma. Dobra turistička statistika izravno potiče i obnovu bogate kulturne baštine, pa će tako predstojeća godina biti u znaku velikih investicija. Trenutno su u tijeku radovi na dvorcu Feštetić u Pribislavcu te izgradnja Palače međimurske popevke u Donjoj Dubravi i Interpretacijskog centra svetog Jeronima u Štrigovi. Također, Posavec je najavio posveći-

ZAVARIVAČKA TVRTKA Kažnjena

zbog zakašnjenja pri prijavama radnika

Sud u Čakovcu osudio je direktora i zavarivačku tvrtku jer je redovito zakasnio s prijavama radnika na mirovinsko osiguranje. Prema nepravomoćnoj presudi, kazna iznosi ukupno 4000 eura.

Inspektor rada pokušao je u studenome 2024. obaviti nadzor nad tvrtkom koja se bavi zavarivačkim radovima na gradilištima u Hrvatskoj i Njemačkoj, ali nije mogao prikupiti svu potrebnu dokumentaciju. Tvrtka mu ju je dostavila 10. siječnja 2025. godine, nakon čega je pregledao prijave i odjave radnika.

Analiza je pokazala da tvrtka ima problem s rokovima. Čak 19 radnika nije bilo prijavljeno ili odjavljeno na vrijeme. Zakon zahtijeva da poslodavac prijavi radnika najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije na sam dan kada počinje raditi. Tvrtka je to radila s zakašnjenjem od jednog do deset dana. Montere i zavarivače koji su otišli raditi u Njemačku prijavili bi tek nakon što su stigli na gradilište i započeli rad. Čak je i tajnica u uredu prijavljena četiri dana nakon što je počela raditi. Slični propusti dogodili su se i kod odjava. Četiri

vanje bogatoj ostavštini profesora Juraja Kolarića koja obuhvaća tisuće vrijednih predmeta.

Direktor Rudi Grula naglasio je kako turizam u Međimurju nije usmjeren isključivo na statistiku, već na stvaranje dodatne vrijednosti za domaće ljude. Obnova povijesnih zdanja i razvoj novih sadržaja primarno služe lokalnom stanovništvu, dok se od turista očekuje da se ne osjećaju kao prolazni gosti, već kao privremeni stanovnici Međimurja koji dijele autentičan način života s domaćinima. (bj)

radnika odjavljena su s mirovinskog osiguranja dva do tri dana nakon prestanka rada, umjesto u zakonskom roku od 24 sata. Jedan radnik nije bio prijavljen na zdravstveno osiguranje u roku. Tvrtka ga je trebala prijaviti do 19. kolovoza 2024., ali to je učinila tek 22. kolovoza. Sud je tvrtku kaznio s 3200 eura, a direktora s 800 eura. Obje kazne odmjerene su ispod zakonskog minimuma jer ni tvrtka ni direktor ranije nisu bili kažnjavani za prekršaje. Moraju platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. (ik)

Župan Ma�ja Posavec jedini među ženama

Pronađene su "Crvena zastava", "Kalašnjikov" i ručno izrađena puška s optičkim ciljnikom

KURŠANEC

Skrivao crvenu zastavu i kalašnjikov

Ono što je za jednog 20-godišnjaka iz Kuršanca počelo kao pijana subotnja noć uz glasnu glazbu, završilo je ozbiljnim kaznenim prijavama i boravkom iza rešetaka. Sve je krenulo nekoliko minuta nakon ponoći, kada su susjedi u Prvomajskoj ulici, iscrpljeni od nesnosne buke, pozvali policiju. Mladić je, naime, kroz djelomično otvorene prozore i vrata “odvrnuo” prijenosni zvučnik do daske, ne mareći previše za noćni mir mještana.

Međutim, kada su interventna policija i službenici iz Čakovca stigli na adresu kako bi utišali zabavu, situacija se u sekundi preokrenula. Dok su razgovarali s pijanim mladićem, policajci su u unutrašnjosti kuće uočili nekoliko pušaka koje su stajale nadohvat ruke. Policajci su odmah osigurali mjesto događaja i zatražili hitan sudski nalog za pretragu, dok je mladić istog trena uhićen i odveden u postaju na triježnjenje.

Kada je stiglo odobrenje Županijskog suda iz

ČAKOVEC

PODUZETNIK iz Čakovca

Bivši učenik prevario profesoricu i njezinu obitelj za 20.000 eura

Godinu dana nakon pokretanja kaznenog postupka poduzetnik je došao do bivše profesorice i ponudio otplatu duga u ratama. Umjesto novca, nudio joj je otkup zlata koje njegovi prijatelji, kako je tvrdio, kradu po Azurnoj obali

Varaždina, policija je temeljito pročešljala kuću i ostala zatečena onime što je pronašla. Umjesto običnih lovačkih pušaka, 20-godišnjak je skrivao pravi vojni arsenal: automatsku pušku "M 70 B1" (poznatu kao Crvena zastava), još jedan model legendarnog “Kalašnjikova” s preklopnim kundakom te jednu ručno izrađenu pušku s optičkim ciljnikom.

Da večer bude još bizarnija, pobrinuo se 42-godišnji muškarac koji je, također pod vidnim utjecajem alkohola, upao usred policijske pretrage. Umjesto da se udalji, počeo je vrijeđati i omalovažavati policajce, pa je na kraju i on završio u marici.

Epilog ove burne noći je poprilično jasan: mladić je zaradio kaznenu prijavu zbog ilegalnog oružja, ali i optužni prijedlog zbog buke, dok mu je “kobni” zvučnik trajno oduzet. Pijani 42-godišnjak također će morati na sud zbog vrijeđanja službenih osoba. (bj)

“Stari znanac” policije odbio alkotest

Subotnji izlazak za jednog 48-godišnjeg vozača imao je neslavni završetak. Sve je počelo u subotu kasno navečer, oko 23:30 sati, kada su ga u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Čakovcu zaustavili "presretači", odnosno Mobilna jedinica prometne policije.

Iako su policajci posumnjali da je vozač pijan, on je odlučio igrati na kartu odbijanja, misleći da će tako proći bolje. No, odbijanje alkotesta pred zakonom je isto kao da napušete najveću koncentraciju. Budući da se radi o

"starom znancu" policije, odnosno recidivistu koji već ima povijest prometnih grijeha, policajci ga nisu pustili kući, već su ga odmah uhitili i odveli na triježnjenje u postaju. Pravda je bila brza. Već sljedeće jutro, u nedjelju, doveden je pred dežurnu sutkinju Općinskog suda u Čakovcu. S obzirom na to da mu ovo nije prvi put, sutkinja nije imala milosti - odredila mu je zadržavanje od 15 dana, pa je vozač odmah iz sudske klupe prepraćen ravno u zatvor u Varaždinu. (bj)

Poduzetnik iz Čakovca star 53 godina nepravomoćno je osuđen na dvije godine zatvora jer je iskoristio povjerenje bivše profesorice i prevario njezinu obitelj više od 20 tisuća eura, a pritom je ovo peta osuđujuća presuda u posljednjih pet godina.

Knjigovotkinja mu bila profesorica u školi

Sve je krenulo početkom 2021. kada je poduzetnik svoju novoosnovanu tvrtku doveo u knjigovodstveni servis. Direktorica servisa bila mu je profesorica u školi, poznavala ga je godinama i upravo zbog tog poznanstva mu je povjerovala. Kada je čula da se bavi građevinskim poslovima, odmah je predložila suradnju jer su njezin sin i snaha upravo gradili kuću te im je hitno trebao mate-

STRAHONINEC

Sjeo za volan bez vozačke pa ostao i bez auta

Čakovečki policajci su u ponedjeljak, 19. siječnja u Dravskoj ulici u Strahonincu iz prometa isključili 37-godišnjeg vozača čija je vozačka dozvola odavno nevažeća. Naime, nadzorom je utvrđeno da muškarac upravlja automobilom iako mu je dozvola ukinuta zbog nakupljenih negativnih prekršajnih bodova. Budući da se radi o višestrukom povratniku u činjenju najtežih prometnih prekršaja, policija nije stala samo na uhićenju. Sukladno zakonu, 37-godišnjaku je privremeno oduzet osobni automobil koji je vučna služba odmah premjestila u dvorište Policijske uprave međimurske. Vozač je priveden u postaju, a protiv njega slijedi optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (bj)

rijal kako bi zatvorili kredit. Bivši učenik joj je pokazivao fotografije gradilišta u Susedgradu i Puli, uvjeravao je kako ima povoljne cijene kroz kooperaciju s većim tvrtkama. Mladi bračni par mu je povjerovao i 31. ožujka 2021. potpisao ugovor prema kojem je trebao isporučiti materijal do 15. srpnja. Ugovor o nabavi građevinskog materijala za gradnju obiteljske kuće u Sračincu sklopili su krajem ožujka 2021. Supružnici su mu putem bankovnog kredita uplatili 131.875 kuna, a mjesec dana kasnije muž mu je na ruke predao dodatnih 25.000 kuna za materijal za fasadu. Umjesto obećane robe, na gradilište je stigao materijal u vrijednosti od samo 5.116 kuna.

Investitor ga je zvao nekoliko puta tjedno, slao

detaljne specifikacije potrebnog materijala. Poduzetnik je stalno odgađao isporuku. Jednom je govorio da će roba stići sredinom tjedna, drugi put da je na putu, treći put da će je nabaviti kroz kompenzacije. Kada je trebalo dopremiti stropne gredice vrijedne 35.000 kuna, počeo se izgovarati, a onda prestao odgovarati na pozive.

I ranije osuđivan

Sud je utvrdio da osuđenik nikada nije namjeravao ispuniti obvezu. Novac primljen od bračnog para potrošio je na poslovanje vlastite tvrtke, dio podigao u gotovini, a tek neznatni iznos uložio u materijal koji je isporučen na gradilište. Tijekom postupka tvrdio je da je vratio 57.000 kuna bez dokaza, a ostatak opravdavao zdravstvenim problemima

i odlaskom na izdržavanje zatvorske kazne. Godinu dana nakon pokretanja kaznenog postupka poduzetnik je došao do bivše profesorice i ponudio otplatu duga u ratama. Dolazio je dva puta u tri mjeseca, ali nikada ništa nije platio. Umjesto novca, nudio joj je otkup zlata koje njegovi prijatelji, kako je tvrdio, kradu po Azurnoj obali. Ranije je osuđen za utaju poreza, krivotvorenje novca, drogu i još jednu prijevaru. Izrečena mu je djelomično uvjetna osuda pa deset mjeseci mora odslužiti u zatvoru, dok je preostali dio od godinu i dva mjeseca uvjetovan uz obvezu da u roku od devet mjeseci vrati ukradeni novac oštećenicima. Presuda nije pravomoćna. (ik)

Auto je završio u ogradi AUTOBUS u oštrom zavoju pomeo 22-godišnjakinju

S ceste ravno u dvorišnu ogradu

U naselju Otok se u petak, 19. siječnja, oko 14 sati dogodila teška prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena mlada vozačica. Do nesreće je došlo kada je 64-godišnji vozač autobusa čakovečkih registracija, ulazeći u oštri zavoj, u potpunosti prešao na suprotnu stranu ceste.

U tom je trenutku iz suprotnog smjera naišao osobni automobil varaždinskih oznaka kojim je upravljala 22-godišnjakinja. Autobus je prednjim dijelom silovito naletio na automobil, koji je od udarca odbačen s ceste u ogradu obližnje obiteljske kuće. Mlada vozačica je vozilom

hitne pomoći prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec, a težina njezinih ozljeda znat će se nakon liječničke obrade. O tome hoće li vozač autobusa odgovarati prekršajno ili kazneno, policija će odlučiti čim dobije kvalifikaciju ozljeda nastradale djevojke. (bj)

POKUŠAJ UBOJSTVA u Paragu s romantičnim epilogom

Izbola ga nožem, on joj oprostio

- U dobrim smo odnosima, cijelo vrijeme komuniciramo i on mi je oprostio, kazala je osuđena dodajući da planiraju i dalje zajedno živjeti nakon što izađe iz zatvora

Žena iz Paraga dobila je tri i pol godine zatvora jer je u studenom 2023. pokušala ubiti svog izvanbračnog partnera, a on joj je oprostio pokušaj ubojstva pa par planira nastaviti zajednički život nakon njezina izlaska iz zatvora.

Sve se zbilo 17. studenog 2023. oko jedan sat iza ponoći. Tijekom svađe 25-godišnjakinja zgrabila je nož s oštricom od osam centimetara i zabola ga partneru u leđa. Probola mu je prsni koš, ozlijedila lijevi bubreg

i prouzročila krvarenje u trbušnu šupljinu. Muškarac je zadobio i reznu ranu na desnoj šaci s oštećenjem tetive malog prsta. Život mu je spašen samo zahvaljujući brzoj medicinska pomoći. Na raspravi je muškarac rekao da joj je oprostio i da ne želi da bude u zatvoru. - U dobrim smo odnosima, cijelo vrijeme komuniciramo i on mi je oprostio, kazala je osuđena dodajući da planiraju i dalje zajedno živjeti nakon što izađe iz zatvora.

NASILNIČKO PONAŠANJE

Kad joj je tijekom postupka ukinut istražni zatvor, sud joj je zabranio kontakt i približavanje partneru. Par je unatoč zabrani nastavio živjeti zajedno.

Ranije je već zlostavljala istog muškarca

Ovo nije bio prvi put da je bila nasilna prema partneru. U veljači prošle godine Općinski sud u Čakovcu osudio ju je za lažno prijavljivanje i tjelesnu ozljedu počinjene u listopadu 2022. i to opet

protiv istog muškarca. Psihijatrijski vještak utvrdio je da boluje od teže forme emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti. Njezino djetinjstvo bilo je obilježeno odbacivanjem, zapuštanjem i zlostavljanjem. U trenutku napada bila je pijana i u stanju smanjene ubrojivosti.

- Ni sama ne znam što mi je bilo te večeri, ali napravila sam to što sam napravila i sada se kajem, kazala je na raspravi dodajući da je svjesna sam alkohol na nju djeluje negativno i čini ju agresivnom. Kazala je i da više neće piti. U izrečenu kaznu uračunat će joj se vrijeme u istražnom zatvoru, od uhićenja 17. studenog 2023. do 20. svibnja 2024., te ponovno od 1. listopada 2024. do donošenja presude. Zbog teških imovinskih prilika oslobođena je troškova postupka. Presuda još nije pravomoćna.

Svalio vrata na ženu koja se zatvorila u kupaonicu

Muškarac iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora uvjetno jer je 21. prosinca u alkoholiziranom stanju vrijeđao suprugu pogrdnim riječima, a zatim nogama udarao po vratima kupaonice u koju se zatvorila, pri čemu su vrata ispala iz ležišta i udarila je po glavi. Pekar koji radi u inozemstvu vratio se kući u četvrtak oko pola jedan ujutro s 2,31 grama alkohola po kilogramu u krvi. Počeo je vrijeđati svoju 30-godišnju suprugu riječi-

ma "kurva, drolja, bosansko govno". Žena se zatvorila u kupaonicu, no on je nastavio udarati rukama po vratima koja su na kraju ispala iz ležišta i tom prilikom udarila suprugu po glavi. Oko sedam sati ujutro 35-godišnjak je nastavio s nasiljem i ponovno vrijeđao suprugu riječima "drolja, kuja, p***a ti materina". Razlog za nasilničko ponašanje bila je suprugina želja da prekine bračnu zajednicu. Takvim ponašanjem prouzročio joj

ISPRED KAFIĆA u centru Čakovca

je povredu dostojanstva i uznemirio je. Policija ga je uhitila i zadržala od 10:10 do 17:30 sati istog dana. Pred Općinskim sudom u Čakovcu u cijelosti je priznao prekršaj. Istaknuo je da je djelo počinio pod visokim utjecajem alkohola te da mu je sada, nakon što se otrijeznio, žao zbog počinjenog. Obećao je da se to više neće ponoviti i da će se ispričati supruzi za svoje ponašanje. Živi sa suprugom u kući koju je naslijedio od roditelja, a uskoro

PRELOG

Nasrnuo na trudnicu tri dana pred porod

Općinski sud u Čakovcu uvjetno je osudio 27-godišnjaka iz Preloga na 15 dana zatvora jer je u listopadu prošle godine nasrnuo na trudnu izvanbračnu partnericu kada je došla pokupiti njihovo dijete.

Mladić je 19. listopada 2025. oko 15.15 sati u obiteljskoj kući u Prelogu bio pod utjecajem alkohola (0,92 g/kg) kada je njegova izvanbračna partnerica došla pokupiti njihovog sina. Žena je u to vrijeme bila u visokom stupnju trudnoće, a termin poroda bio joj je tek tri dana kasnije, 22. listopada. Par se u međuvremenu razišao, a mladić je u kuću doveo novu djevojku.

Vrijeđao i fizički nasrnuo

Mladić je počeo vikati na nju i vrijeđati je, a zatim ju je udario u predio prsa zbog čega je leđima udarila u zid. Premda nije došlo do tjelesnih ozljeda, sud je presudio da je time primijenio fizičku silu te psihičko nasilje koje je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva.

U obrani je najprije tvrdio kako su incident započele majka i šogorica njegove bivše partnerice koje su vikale i galamile te vrijeđale njegovu sadašnju

se mora vratiti na posao u inozemstvo.

Sutkinja primijenila je uvjetnu osudu na rok od šest mjeseci, ocjenjujući da će i takva sankcija dovoljno utjecati na ponašanje okrivljenika te da izvršenje kazne zatvora nije nužno. Ako u tom razdoblju počini novi prekršaj za koji mu bude izrečena ista ili teža kazna, morat će izdržati kaznu od 15 dana zatvora. Osuđen je i na plaćanje troška postupka od 30 eura. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

Žena (38) je na Općinskom sudu u Čakovcu nepravomoćno osuđena na 700 eura kazne zbog fizičkog napada na dvije maloljetne djevojke ispred ugostiteljskog objekta.

Incident se dogodio 17. kolovoza 2024. oko četiri sata ujutro, a 38-godišnjakinja se svađala s drugom osobom ispred kafića "Paladin". Maloljetnica ih je pokušala razdvojiti, no optuženica je

tada počela vikati na nju i vrijeđati je i njezinu majku koja nije bila tamo. Maloljetnica je uslijed napada panike izgubila svijest i pala na tlo. Dok je ležala u nesvijesti, 38-godišnjakinja ju je udarila nogom u lijevu nogu ispod koljena. Tada se u sukob umiješala druga maloljetnica pokušavajući pomoći prijateljici, i ona je postala meta napada. Optuženica ju

je vukla za kosu, udarala šakom u lice i nogom u trbuh. Treća svjedokinja potvrdila je cijeli slijed događaja. Prva žrtva odvezena je u bolnicu gdje je dijagnosticiran panični napadaj i kontuzija koljena. Utvrđeno je da je bila pod utjecajem alkohola. Optuženica se nije pojavila ni na jednoj od zakazanih rasprava tijekom 2025. godine.

Sud joj je izrekao minimalnu propisanu kaznu od 700 eura za prekršaj koji zabranjuje ponašanje na naročito drzak način. Okrivljena je prekršajno kažnjavana i ranije. Dužna je platiti novčanu kaznu te 50 eura troškova postupka u roku od 30 dana. Protiv presude ima pravo žalbe. (ik)

djevojku. Priznao je da je ima novu djevojku u kući, što je ženu jako povrijedilo s obzirom da su zajedno imali dvoje sinova, starih šest i četiri godine.

Izmirenje nakon poroda

Tijekom suočenja na sudu, 27-godišnjak je priznao navode optužbe i izrazio žaljenje. Bivša partnerica potvrdila je događaje, ali i dodala da su se, nakon što je rodila, pomirili i sada ponovno žive zajedno u njegovoj kući. U međuvremenu je rodila kćer, tako da par sada ima troje maloljetne djece. Sud je uzeo u obzir priznanje prekršaja, izraženo žaljenje te činjenicu da se par izmirio i obnovio zajednički život. Sutkinja je zaključila da će uvjetna kazna dovoljno utjecati na ponašanje mladića te da izvršenje kazne zatvora nije nužno. Kazna zatvora od 15 dana neće se izvršiti ako u roku od šest mjeseci ne počini novi prekršaj za koji mu se izrekne ista ili teža kazna. Ukoliko dođe do opoziva uvjetne osude, uračunat će mu se vrijeme provedeno u policijskom zadržavanju nakon incidenta, od 19. listopada u 16:15 do 20. listopada u 9 sati, što se računa kao dva dana zatvora. (ik)

IZ LJUBOMORE tukao partnericu i ugrizao ju za nos Ništa mi ne pomaže,

sama cijepam drva

Muškarac koji je 15. prosinca iz ljubomore nasrnuo na svoju izvanbračnu partnericu u obiteljskoj kući u okolici Preloga nepravomoćno je osuđen na 15 dana zatvora koji je već odslužio u pritvoru.

37-godišnjak je oko 14 sati najprije udario 34-godišnju ženu zatvorenom šakom u stražnji dio glave, a zatim ju ugrizao za nos. Odvukao ju je za odjeću u kupaonicu i natjerao da se tušira uz riječi: "Sad ideš na tuš!" Kad je izašla iz kupaonice i došla u kuhinju, zgrabio je njezinu šalicu i razbio je o pod. Žena nije zadobila vidljive ozljede, ali je odbila liječničku pomoć.

Pred sudom je objasnila kako joj supruga strašno smeta kad joj dođe poruka na mobitel. Već joj je prije spalio jedan mobitel, iako joj je telefon neophodan zbog djece. Jedno od njih pohađa školu u Čakovcu, pa mora biti dostupna učiteljici.

"Ništa ne pomaže u kući, drva sama cijepam", ispričala je, dodavši kako ju je muževljevo ponašanje dodatno povrijedilo upravo jer toliko radi oko kuće i šestero djece koje zajedno imaju. Najstarije dijete ima 19 godina, najmlađe četiri. Muškarac je djelomično priznao krivnju. Potvrdio je da je partnerici rekao da u kući više neće moći ići na Facebook, da se mora brinuti za kuću i djecu, te da ju je odvukao u kupaonicu i natjerao da se tušira. Poricao je da ju je fizički napao i tukao. Sud je presudio da je žena iskazivala "iskreno, uvjerljivo i objektivno", dok je obranu okrivljenika ocijenio "nedovoljno uvjerljivom, usmjerenom izbjegavanju prekršajne odgovornosti". Kao otegotne okolnosti sud je cijenio način izvršenja prekršaja te činjenicu da je ranije već bio kažnjavan. Zbog slabog imovnog stanja oslobođen je plaćanja sudskih troškova. (ik)

Nakon uspješno i zapravo sretno obavljene misije u Venezueli, predsjedniku

SAD-a Trumpu porasla su krila, jednostavno želi Grenland. No Grenland mu zapravo ne treba u strateškom smislu. Prema ugovoru između

Danske i Amerike, na Grenlandu može biti i stotine tisuća američkih vojnika ako zatreba, a osim toga, Grenland je pod paskom NATO-a, jer je Danska jedna od važnijih članica te organizacije. S druge strane, Grenland je stoljećima u sastavu Danske, još od vikinških osvajanja.

U širem kontekstu, Trump nema povjerenja u europske saveznike, jer ih smatra podložnim i nesložnim i samim tim lakim plijenom velikih sila. No zapravo mu najviše smeta što euro postaje rezervna svjetska valuta, smanjujući tako već okrnjeni prostor petro dolara, pa bi najradije da eura nema. Zbog toga mu je dugoročno važno da stalno naglašava da su europske vlade nesposobne i slično. Dakako, tu je dijelom u pravu, no ne i u strateškom smislu.

Europska unija uskoro će se protegnuti na oko 700 milijuna građana zbog sporazuma sa zemljama Latinske Amerike. To je pak dodatna ekonomska opasnost za SAD. Ponajprije, stvorit će se tržište od 700 milijuna ljudi, a drugo, Europska unija će ojačati, ali i euro. Sadašnji izolacionizam koji provodi Trump pak mu tu ne pomaže puno, ako želi i dalje biti prva sila svijeta.

U stvari, SAD već dugo ne može uspostaviti red u svojem dvorištu izvozom demokracije, trn u oku mu je Kuba. Zbog toga mu je zapravo Grenland najlakši „plijen“, tu ne mora trošiti vojne resurse, no da bi ostvario tu svoju novu opsesiju mora slomiti međunarodni sigurnosni poredak. Zadnja “igračka“ mu je stvaranje novih Ujedinjenih naroda na njegov način, vladavinom najjačih i najbogatijih nacija.

U međunarodnoj politici, to je zapravo korak natrag, još od francuske revolucije najveće vrednote čovječanstva bile su sloboda i jednakost građana, samom tim i nacija. Danas se Europska unija temelji upravo na tome, nema preglasavanja, osim ako to nije presudno važno zbog opstanka.

Trump se vara, nacionalno državna barijera 195 država svijeta mnogo je jača od bilo kojeg „diktatora“ koji želi vladati svijetom kao Cezar ili kao mali Cezar u svojem dvorištu. Drugim riječima, demokracija kako god manjkava bila, uvijek je bolja od autokracije. To je osnovna poruka dvadesetog stoljeća dvadeset prvom stoljeću.

Đurđica Lepen izradila je zvjezdice i anđele od perlica te elegantne božićne čestitke od zlatnog i srebrnog konca

DONOSIMO POBJEDNIKE za nagradni natječaj Biramo najljepši božićni ukras

Pobjeda ide Martini Levanić iz Pušćina

Još jedan naš tradicionalni nagradni natječaj "Biramo najbolje božićne ukrase" službeno je priveden kraju, a sudeći prema pristiglim radovima, mašta naših čitatelja nema granica. Iako su svi kandidati pokazali zavidnu spretnost i trud, neka su se imena ipak morala izdvojiti kao najbolja.

Prvo mjesto i poklon bon u Vrtlariji Vijenac u vrijednosti od 60 eura ove je godine pripalo Martini Levanić. Ona je stručni žiri osvojila izradom jelena i saonica, a za ovo malo remek-djelo koristila je svakodnevne materijale poput kartona, novinskog papira, selotejpa i ljepila za drvo, dokazavši da je za pravi božićni ukras najvažnija dobra ideja.

Drugo, treće i četvrto mjesto, uz poklon bonove od 30 eura u čakovečkoj trgovini Bima, osvojile su Mihaela Škalić, Đurđica Lepen i Danica Marciuš. Mihaela Škalić

je u kreativnom timu s kćeri Laurom Majhen izradila šarene boriće od kartona, vune i ostataka šperploče, dok nas je Danica Marciuš oduševila tradicijskim pristupom i prekrasnim anđelima od luščija.

Niz dobitnica zaključuje Đurđica Lepen, koja je pokazala nevjerojatnu preciznost u izradi zvjezdica i anđela od perlica te elegantnih božićnih čestitki od zlatnog i srebrnog konca.

Čestitamo svim sretnim dobitnicama i zahvaljujemo svim sudionicima što su svojim radovima uljepšali ovogodišnje blagdane! (sh)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Martina Levanić iz Pušćina svojim je saonicama sa sobom osvojila prvo mjesto i poklon bon od 60 eura u Vrtlariji Vijenac

Mihaela Škalić je u kreativnom timu s kćeri

Laurom Majhen izradila šarene boriće

Danica Marciuš i njezini anđeli od luščija vratili su nas u prošlost

Tim Briljanta s lijeva na desno: Magdalena Kramar, Mišo Palfi, dr. Ma�ja Blažeka, Melita Pe�, Ivana Bistrović Novak, Nikola Ciglar, Neno Mekovec, Marko Bobaš, Lana Škvorc, Mirjana Bobaš, Darko Balog, Suzana Noemi Zvornik, Danijela Novak, Iva Mekovec Dalić, dr. Jadranka Hranilović Petričić, Sandra Jarni, Predrag Mekovec, Gordana Mekovec, Nenad Mekovec

OPTIKA BRILJANT: Vizija kvalitete koja traje

Naši zaposlenici su ključ izvrsnosti Optike Briljant

Mnogobrojni klijenti Optiku Briljant ne doživljavaju samo kao optiku, već kao mjesto u kojem se vrhunska usluga podrazumijeva. Svaki segment rada osmišljen je kako bi klijent imao osjećaj sigurnosti i povjerenja od prvog kontakta, bilo da dolazi na rutinski pregled, odabir novih naočala ili savjetovanje o zdravlju očiju. Upravo zato Briljant kontinuirano ulaže u znanje svojih zaposlenika, jer vjeruje da su ljudi ključ svake izvrsnosti. Ovdje premium ne znači luksuz radi dojma, već kvalitetu koja se osjeti u pristupu, savjetovanju i krajnjem rezultatu, pri čemu se svaki detalj pažljivo plani-

U svijetu u kojem se kvaliteta sve češće mjeri brzinom, Optika Briljant ostaje vjerna vrijednostima koje ne prolaze: znanje, iskustvo i povjerenje. Kao lider među optikama u Hrvatskoj, Briljant već godinama gradi reputaciju mjesta na kojem se o vidu brine cjelovito, odgovorno i s istinskom pažnjom prema svakom pojedincu.

ra, od atmosfere u poslovnici do preciznog savjetovanja o vizualnim potrebama.

Poliklinika koja postavlja standarde

Jedan od stupova Briljantove izvrsnosti je njihova Poliklinika, u kojoj se pregled očiju odvija na najvišoj profesionalnoj razini. Vrhunski oftalmolozi dr. Matija Blažeka i dr. Jadranka Hranilović Petričić osiguravaju brzu i temeljitu dijagnostiku,

uz individualan pristup svakom pacijentu. Njihov rad karakterizira preciznost, jasnoća i povjerenje. Svaka preporuka temelji se na stručnom znanju i dugogodišnjem iskustvu, a pacijenti odlaze s osjećajem sigurnosti da je njihovo zdravlje očiju u pouzdanim rukama. U Poliklinici se ne promatra samo dioptrija ili bolest oka, već cjelokupna vizualna funkcija i njezina povezanost sa životnim stilom pacijenta od zahtjeva u profesionalnom okruženju do svakodnevnih aktivnosti i estetike.

Dio �ma Poliklinike Briljant: Lana Škvorc, sestra, Neno Mekovec ravnatelj Poliklinike Briljant i dr. Jadranka Hranilović Petričić

Optometristi kao poveznica znanosti i svakodnevice

Posebna vrijednost Optike Briljant leži u timu od čak pet optometrista, što je rijetkost u Hrvatskoj, ali i značajna prednost u svijetu optike.

Njihova uloga je ključna u pretvaranju medicinskih nalaza u precizna, funkcionalna i dugoročna rješenja za vid. Optometristi Briljanta razumiju da vid nije univerzalan, već duboko osoban.

Zato detaljno analiziraju navike, stil života i vizualne zahtjeve svakog klijenta, uključujući rad za računalom, vožnju, sport ili zahtjeve svakodnevnog života.

Optometristi

Briljanta razumiju da vid nije univerzalan, već duboko osoban

Njihova umješnost i osjećaj za detalje osiguravaju naočale koje pružaju maksimalnu udobnost, ja-

snoću i estetsku ravnotežu, ali i trajnu funkcionalnost koju klijent osjeti od prvog dana. S tri poslovnice u Čakovcu i jednom u Varaždinu, Optika Briljant ostaje dostupna, a istovremeno dosljedna u vrhunskoj razini usluge. Svaka poslovnica njeguje istu �ilozo�iju rada, a to je miran, profesionalan i osobni pristup koji klijenti prepoznaju i cijene. U svijetu u kojem se premium često povezuje s distancom, Briljant pokazuje suprotno. Ovdje je premium iskustvo upravo u odnosu, jer su vam na raspolaganju stručnjaci koji slušaju, savjetuju i preuzimaju odgovornost, te rade da se svaki posjet osjeti ugodno, sigurno i vrijedno. Ljudi koji čine razliku U središtu Optike Briljant nalaze se ljudi. Njihovo znanje, predanost i profesionalna etika razlog su dugogodišnjeg povjerenja klijenata. Upravo ta tiha, nenametljiva izvrsnost čini Briljant liderom koji ne mora isticati svoju poziciju jer se ona prepoznaje u svakom pogledu. Svaki klijent ovdje je tretiran individualno, s pažnjom i poštovanjem. Zato Optika Briljant nije samo mjesto gdje se biraju naočale, već mjesto gdje se bira sigurnost, kvaliteta i stručnost bez kompromisa. Upravo u Optici Briljant stručnjaci čine razliku, a vaš vid je uvijek u najboljim rukama.

Neno Mekovec i Suzana Noemi Zvornik će vam izmjeri� dioptriju i savjetova� za vas najbolji odabir

GRAD ČAKOVEC

Traži izvođača

za sportski

park s amfiteatrom i velikim parkiralištem

Grad Čakovec raspisao je natječaj vrijedan 2,5 milijuna eura za uređenje sportsko-rekreacijskog parka na SRC-u Mladost. Projekt obuhvaća izgradnju am�iteatra s natkrivenom pozornicom, šetnice te parkirališta sa 165 mjesta i solarnom elektranom.

Natječaj za radove objavljuje se u sklopu ITU projekta "Revitalizacija 3 zone aktivnog življenja", koji �inancira Europski fond za regionalni razvoj. Rok za dostavu ponuda ističe 9. veljače, a radovi trebaju trajati osam mjeseci.

Amfiteatar kružnog tlocrta

Prema natječajnoj dokumentaciji, projektom je predviđena izgradnja am�iteatra kružnog tlocrta uz istočnu među obuhvata s natkrivenom pozornicom. Am�iteatar će biti smješten na južnom dijelu kompleksa Gradskih bazena Marija Ružić. U prostoru će se organizirati koncerti, kino projekcije i različita kulturna događanja. Projektirano je i postavljanje infrastrukture potrebne za održavanje događanja. Prostor će se urediti na način da se ostvari pješačka komunikacija od šetnice koja spaja SRC Mladost i objekt Gradskih bazena Marija Ružić do budućeg parkirališta Gradskih bazena. Tako će se ostvariti kružna veza oko unutarnjih i vanjskih bazena te pješački povezati cijeli sportsko-rekreacijski centar Grada.

Uz šetnicu se vežu različiti sadržaji, redom od zapada prema istoku: park za

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

GRAD ČAKOVEC

OIB 44427688822

pse, teretana na otvorenom, dječje igralište s brijegom za sanjkanje, joga park, prostor za piknik te aromatični vrt. Cijeli obuhvat zahvata će se dodatno ozeleniti visokim i niskim raslinjem. Šetnica će biti opremljena opremljena klupama, koševima za smeće, rasvjetom i informativnim totemima.

Parkiralište sa solarnom elektranom

Natječajem je predviđena izgradnja 165 parkirnih mjesta, od toga 151 standardno, 12 za osobe s invaliditetom i 2 za električna vozila. Nova interna prometnica duljine 264 metra i širine 6 metara završavat će okretištem koje omogućuje komunikaciju vozila održavanja i vatrogasnih službi. Poseban element parkirališta čine tri montažne nadstrešnice projektirane iz čelične konstrukcije s limenim pokrovom. Nadstrešnicama će se štititi vozila od vremenskih utjecaja, a služit će i kao nosiva konstrukcija za ugradnju solarnih panela. Radovi su dio projekta koji obuhvaća uređenje sportsko-rekreacijskih zona u Čakovcu, Nedelišću i Strahonincu. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije donijelo je u prosincu 2025. odluku o �inanciranju kroz ITU mehanizam.v Natječaj je podijeljen u dvije grupe - parkiralište procijenjene vrijednosti 1,07 milijuna eura i šetnicu s am�iteatrom vrijednosti 1,43 milijuna eura. (ik)

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-04/24-01/4, Urbroj: 2109-2-01-01-26-13 od dana 19.01.2026., objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA – ARONDACIJSKA POVRŠINA KČBR. 5479/4, K.O. ČAKOVEC

1.Dana 30.01.2026. održat će se javno nadmetanje s početkom u 12:00 sati, na licu mjesta, na zemljištu u Čakovcu, upisano u: zk.ul.br.8350 k.o. Čakovec -čest.br.1230/3 DR. A. STARČEVIĆA, UREĐENO ZEMLJIŠTE, površine 96 m² (ident. s. kčbr. 5479/4 k.o. iste), u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 13.300,00 EUR (slovima: trinaest tisuća tristo eura).

Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica

Međimurce najviše muče zemljišta i nasljedstva

1500 eura

PIše: Vlasta Vugrinec

Obiteljski problemi poput alimentacije i skrbništva, predmeti iz nasljednog prava, upravni postupci vezani uz poreze, kazneni predmeti te brojni građanski sporovi oko vlasništva, zemljišta i ovrha, glavni su problemi zbog kojih Međimurci traže besplatnu pravnu pomoć.

Potvrdili su nam to Patrik, student četvrte godine zagrebačkog Pravnog fakulteta, Pavao s pete te Marija s druge godine, koji su u Čakovcu pružali besplatnu pravnu pomoć kao studenti kliničari Pravne klinike Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pravna klinika zaprima stranke u Zagrebu, na adresi Palmotićeva 30, no isto tako u brojnim drugim

DVD TOTOVEC

Dobrovoljno vatrogasno društvo Totovec održalo je svoju redovnu godišnju, ujedno i izbornu skupštinu. Društvo danas okuplja manji broj članova, no kao jedan od glavnih izazova istaknut je nedostatak članstva u redovima vatrogasne mladeži. Upravo je omasovljenje članstva, s posebnim naglaskom na mlade, postavljeno kao jedan od ključnih zadataka u narednom mandatu.

Budući da je skupština bila izbornog karaktera, izabrano je i novo rukovodstvo. Dosadašnji zapovjednik Danijel Trupković, koji iza sebe ima niz zapaženih i hvalevrijednih aktivnosti, odlučio je ne kandidirati se za novi mandat. Skupština

gradovima zahvaljujući �inanciranju od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Pomoć najčešće traži starija generacija

Riječ je o studentima volonterima koji građanima pružaju opće pravne informacije ili pravne savjete. U radu im pomažu akademski i vanjski mentori-asistenti, profesori te pravnici koji rade u praksi čime se kroz strogi sustav kontrole kvalitete eliminira mogućnost nestručnosti.

Svaki predmet dobiva svoj jedinstveni broj u bazi podataka, nakon čega kliničari detaljno proučavaju pravne izvore i sudsku praksu prije izrade konačnog mišljenja.

– Prvo saslušamo stranku i postavljamo pitanja koja

smatramo relevantnima za slučaj. Vodimo stranku kroz proces kako bi ispravno postavila pitanje koje je za nju ključno, pojašnjava Pavao. Dok se jednostavniji predmeti rješavaju na licu mjesta pružanjem pravnog savjeta, kompliciraniji slučajevi nose se u Zagreb. Nakon toga se u Pravnoj klinici kliničari međusobno dogovaraju o preuzimanju predmeta, istražuju sve pojedinosti i sastavljaju pravno mišljenje. Budući da su autori još uvijek studenti, svako mišljenje prije slanja stranci mora odobriti akademski ili vanjski mentor, iskusan odvjetnik ili pravni stručnjak. Kliničari ne zastupaju stranke na sudu

Važno je naglasiti da kliničari građanima daju

pravne savjete ili ih upućuju u pravne mogućnosti, ali ih ne zastupaju u sudskim postupcima.

Često građane zanima tek imaju li uopće pravo na besplatnu pravnu pomoć ili isplati li im se uopće pokretati sudski spor.

– Ne nudimo pomoć u zastupanju na sudu, niti osobama koje već imaju angažiranog odvjetnika. Također, ne preuzimamo predmete međunarodnog karaktera niti slučajeve pravnih osoba, ističe Patrik. Stranke se mogu Pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu obratiti i putem e-maila: klinika@pravo.hr. Pravnoj klinici mogu se obratiti sve �izičke osobe čiji su prihodi po članu kućanstva manji od 1.500 eura.

je jednoglasnom odlukom za novog zapovjednika izabrala Elvisa Kralja, koji će dužnost obnašati uz pomoć zamjenica Željke Medved i Sandre Horvat, nastavljajući dosadašnji uspješan rad Društva. Elvis je poznat široj javnosti i kao zamjenik župana Međimurske županije iz redova Romske nacionalne manjine.

Na čelu Društva i dalje ostaje predsjednica Ivanka Dančo, dok je za njezina zamjenika izabran Anton Dančo. Dužnost nove blagajnice preuzela je Tatjana Trupković, a novi spremištar je Nenad Topličanec.

Novoizabrani zapovjednik društva Elvis Kralj sa zamjenikom predsjednika VZ Grada Čakovca, Srećkom Mrazovićem

Skupština je bila i prigoda za dodjelu priznanja i zahvala članovima Društva koji su sudjelovali u više intervencija gašenja požara te tehničkih intervencija ispumpavanja vode iz podruma obiteljskih kuća. Članovima se obratio i Srećko Mrazović, zamjenik predsjednika VZ Grada Čakovca i predstavnik VZ Međimurske županije, koji je uputio riječi pohvale radu Društva te novoizabranom rukovodstvu zaželio mnogo uspjeha u ostvarivanju zacrtanih ciljeva, uz ponudu pomoći u daljnjem radu. (dp, foto: DVD Totovec)

PRAVNA KLINIKA u Čakovcu

Klinika preuzima svaki slučaj građana koji imaju prihode po članu obitelji manje od

Patrik, Pavao i Marija, studen� kliničari Pravne klinike

AUTOMEHANIČARI Samir Horvat i Tihomir Oršoš o najčešćim greškama vozača

Danas mali kvar, sutra noćna mora

Povodom Međunarodnog dana automehaničara razgovarali smo s Samirom Horvatom, automehaničarom iz Paraga, ali i s njegovim kolegom Tihomirom Oršošem, kako bismo saznali s kojim se kvarovima najčešće susreću u praksi i što vozači mogu učiniti kako bi izbjegli skupe i neugodne popravke. Obojica ističu da se velik broj problema može spriječiti redovitim održavanjem i pravodobnom reakcijom na prve znakove upozorenja.

- Najčešća greška vozača je što ignoriraju prve znakove problema. Neobičan zvuk, lampica ili slabije kočenje nikad nisu bezazleni – mali kvar koji se zanemari često

se pretvori u veliki i skup popravak, upozorava Samir Horvat.

Najčešći kvarovi i kako ih spriječiti Prema iskustvu dvojice automehaničara, najčešći kvarovi na automobilima odnose se na akumulator, kočioni sustav, ovjes i amortizere, motor i elektroniku, sustav hlađenja te kvačilo i mjenjač. Akumulator često otkazuje zbog dotrajalosti ili pražnjenja, dok su istrošene kočione pločice i diskovi jedan od najčešćih razloga dolaska u servis. Problemi s ovjesom uključuju loše amortizere, krajnike i selen blokove, a kod motora i elektronike česti su kvarovi senzora, EGR ventila i bobina.

NEDELIŠĆE

Prijavite dijete na jedan od 11 besplatnih programa

- U radionici se svakodnevno susrećemo s istrošenim kočnicama, lošim amortizerima i problemima s elektronikom, a većina tih kvarova mogla se izbjeći pravovremenim servisom, ističe Tihomir Oršoš.

Sustav hlađenja često pokazuje curenje rashladne tekućine ili kvar termostata, dok kvačilo i mjenjač najviše stradaju kod gradske vožnje, gdje su česta zaustavljanja i nagla kretanja. Mehaničari naglašavaju da vozači sami mogu puno učiniti kako bi spriječili ovakve kvarove.

- Redovita kontrola ulja, rashladne i kočione tekućine te umjerena vožnja mogu spriječiti velik broj kvarova. Automobil, kao i svaki stroj,

BELICA POTICAJIMA nastoji sačuvati liječnika

Općina Belica objavila je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za isplatu poticajnih naknada u 2026. godini kako bi riješila dugogodišnji problem nedostatka medicinskog kadra i osigurala kontinuitet primarne zdravstvene zaštite na svom području. Zbog otežanog osiguravanja zdravstvene skrbi uslijed manjka doktora medicine i specijalista obiteljske medicine, donesen je poseban Program mjera kojim je predviđena mjesečna �inancijska potpora za djelatnike zaposlene u lokalnoj ambulanti.

Pravo na ove naknade mogu ostvariti isključivo liječnici i medicinske sestre koji su u radnom odnosu u ordinaciji opće medicine u Belici, pri čemu liječnicima pripada 400 eura neto mjesečno, dok je za medicinske sestre predviđen iznos od 300 eura neto mjesečno. Postupak ostvarivanja prava zahtijeva podnošenje zahtjeva Općini Belica u vrlo kratkom roku od pet dana od dana objave poziva na službenim mrežnim stranicama, uz obvezno prilaganje potvrde o zaposlenju, potvrde o stažu od

Automehaničari Samir Horvat i Tihomir Oršoš svakodnevno rješavaju

traži osnovnu brigu da bi dugo i sigurno služio, dodaje Samir Horvat.

Vozači često dolaze prekasno

Kada je riječ o servisiranju vozila, Samir i Tihomir slažu se da se mali servis treba obavljati svakih 10.000 do 15.000 kilometara ili barem jednom godišnje, dok se veliki servis radi prema preporuci proizvođača, najčešće između 90.000 i 120.000 kilometara. Posebno naglašavaju važnost servisa prije dužih putovanja te prije zime i ljeta, kada ekstremne temperature dodatno opterećuju vozilo.

- Vozači često dolaze prekasno, tek kad auto stane. Preventivni servis je uvijek jeftiniji i sigurniji od hitnog popravka, pogotovo prije zime, ljeta ili dužih putovanja, kaže Tihomir Oršoš.

Osim servisa, mehaničari savjetuju zagrijavanje motora prije jače vožnje, osobito zimi, održavanje pravilnog tlaka u gumama te redovito pranje automobila kako bi se spriječila korozija.

Petnaestog siječnja obilježava se Međunarodni dan automehaničara i vozača, kao priznanje vitalnoj ulozi ovih profesija u svakodnevnom životu i gospodarstvu. Kako poručuju Samir Horvat i Tihomir Oršoš, redovito održavanje vozila i pravovremena reakcija na probleme ključ su sigurnosti na cestama i dugovječnosti svakog automobila.

400 eura za ostanak u ambulanti

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te preslike osobne iskaznice. Zahtjevi se dostavljaju u zatvorenoj omotnici poštom ili osobno, a konačnu odluku o isplati donosi općinski načelnik Petar Janušić s kojim korisnici sklapaju poseban ugovor o međusobnim pravima i obvezama. Isplate će se vršiti redovito svakog mjeseca, najkasnije do desetog u mjesecu za tekući mjesec, uz uvjet da korisnici ostanu u radnom odnosu u ambulanti do kraja tog razdoblja. U slučaju prekida radnog odnosa

Općina Nedelišće poziva roditelje da prijave svoju djecu u jedan od 11 raznovrsnih programa u sklopu projekta “Aktivno i kreativno od vrtića do škole”. Programi su namijenjeni djeci predškolske dobi te učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, a cijeli projekt su�inancira Ministarstvo demogra�ije i useljeništva. Sudjelovanje u svim aktivnostima u potpunosti je besplatno, a cilj je osigurati kvalitetne edukativne i sportske sadržaje dostupne svoj djeci s područja općine.

Mališani se mogu uključiti u školu odbojke ili mažoretkinje, dok su u vrtićima organizirane radionice mentalne aritmetike Abacus Soroban, Malac sveznalac, robotika te glazbene, dramske i plesne skupine. Posebna

pažnja posvećena je inkluziji, pa su tako osmišljene dramske, likovne i sportske radionice namijenjene djeci s poremećajem iz spektra autizma. Aktivnosti će se provoditi od početka veljače pa sve do kraja kolovoza 2026. godine. S obzirom na to da je broj sudionika po grupama ograničen, roditelji se trebaju javiti voditeljima programa što prije. Za školu odbojke zadužena je Iva Novak, za mažoretkinje Vedrana Radmanić, dok se za programe u vrtiću informacije mogu dobiti kod ravnateljice Sandre Slane. Inkluzivne programe koordinira Jasenka Martinčević. Sve informacije o prijavama dostupne su izravno kod navedenih voditelja i na web stranici Općine.

(bj)

BELICA I GARDINOVEC

Maškare preuzimaju vlast

Ljubitelji maškara u subotu, 7. veljače, dolaze na svoje. Fašnička zabava počinje u Gardinovcu u 12 sati kod Vatrogasnog doma, dok povorka u Belici starta u 14 sati ispred Caffe bara Ade. Obje skupine će uz pratnju Limene glazbe Belica krenuti prema Društvenim

MALA SUBOTICA

domovima, gdje sve sudionike čekaju krafne i proglašenje najboljih maski. Načelnik Petar Janušić ističe kako iza organizacije stoje Općina, UDVDR i ŽNK Zlatica. Veselje se nastavlja plesom pod maskama uz TS Zrin, koji će okupljene zabavljati do dugo u noć. (sh)

tijekom mjeseca za koji je poticaj isplaćen, korisnici su dužni vratiti primljeni iznos, čime Općina nastoji stabilizirati zdravstveni sustav i zadržati postojeće osoblje u jeku kroničnog nedostatka liječnika u Međimurju.

Poznato je da Općina Belica nije jedina koja posiže za tom mjerom već to rade gotovo sve jedinice lokalne samouprave. Prvo se krenulo s poticajima za ostanak liječnika, potom i medicinskim sestrama. Pitanje je sada, tko je slijedeći. (vv)

U petak, 6.veljače, u 15 sati fašnik preuzima vlast u Općini Mala Subotica, skida se općinska zastava i postavlja se službena fašjenska. Fašjenska povorka krenuti će u nedjelju 8. veljače u 14 sati iz mjesta Palovec (s Paloskog cepaša) uz glazbenu pratnju općinskog Pu-

hačkog do trga ispred Doma kulture Mala Subotica, gdje će se sve prijavljene maske, moći grupno i pojedinačno predstaviti na bini. Slijedi proglašenje pobjednika, dodjela nagrada, suđenje i spaljivanje Fašjeku, te druženje uz krafne, kuhano vino i čaj. (vv) Sobočki fašjek

STRAHONINEC

Prijavite se za

sufinanciranje solara

Općina Strahoninec raspisala je javni poziv za su�inanciranje izrade glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponskih elektrana za kućanstva. Cilj je olakšati mještanima prijelaz na obnovljive izvore energije i smanjiti ovisnost o tržišnim cijenama struje.

Općina osigurava do 350 eura po korisniku, a pravo na potporu imaju vlasnici zakonitih obiteljskih kuća s prebivalištem u Strahonincu. Prihvatljivi

su projekti izrađeni od 1. srpnja 2025., kao i oni u 2026. godini. Korisnici su obvezni u roku od 36 mjeseci instalirati elektranu i dostaviti dokaz o pogonu, inače su dužni vratiti primljena sredstva. Prijave se otvaraju 19. veljače 2026. u 9:00 sati i traju do iskorištenja proračuna od 3.500 eura. Dokumentaciju možete predati osobno, poštom ili e-mailom na info@strahoninec.hr. (bj)

Piše: Kristina Kobal

Tihomir Oršoš �jekom pregleda automobila pokušava uoči� kvar

najčešće kvarove na vozilima

MURSKO SREDIŠĆE

Gradu prekipjelo!

Svima nam je poznata situacija: „samo ću na sekundu“ skočiti po novine ili platiti račun, a automobil ostaje nasred ceste. Upravo zbog takve navike, iz Grada Mursko Središće stigao je oštar apel svim vozačima koji svoja vozila ostavljaju na kolniku ispred kioska Tiska na Trgu braće Radića.

Takvo parkiranje stvara ozbiljne probleme u samom srcu grada. Osim što se stvaraju nepotrebne gužve, znatno se smanjuje preglednost, što ugrožava i pješake i druge vozače. Iz Grada podsjećaju da se u neposrednoj blizini nalaze čak dva uređena parkirališta, a policiju mole za jači nadzor. (sh)

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša

KLASA: 350-03/24-09/11

URBROJ: 2109-11-08-26-68

Mursko Središće, 19.01.2026.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec (2. ponovna javna rasprava)

1. Objavljuje se 2. ponovna javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec (za 2. ponovnu javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/11, URBROJ: 2109-11-08- 26-67 od 16.01.2026.

2. Javna rasprava traje od 26.01.2026., do zaključno s danom 02.02.2026.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 26.01.2026., a završetak 02.02.2026. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00 - 14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 26.01.2026. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 02.02.2026. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo,graditeljstvo i zaštitu okoliša Mursko Središće, Trg braće Radića 4 HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce. hr zaključno s danom 02.02.2026.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 02.02.2026. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. PROČELNIK Josip Sršan, struč.spec.ing.aedif.

BUNDEKOV POHOD

Dragec iz Okruglog Vrha, Matula iz Vrhovljana i Antun iz Vučetinca redoviti su polaznici Vincekovog pohoda

- Više od 2100 posjetitelja šetalo na - 8 Celzijusa

Več piješ, meje ti je zima

Cilj pohoda bio je u sportskoj dvorani u Murskom Središću, gdje se fešta nastavila do kasnih večernjih sati

Piše: Benjamin Jakopić

Planinarsko društvo Bundek iz Murskog Središća iza sebe ima još jedan uspješno organizirani Vincekov pohod, i to 28. po redu.

Pohod je održan u nedjelju, 18. siječnja, a start je bio između 8 i 9 sati na parkingu Toplica Sveti Martin.

Pristiglo je više od 2100 ljudi, što samo pokazuje da ni iznimno niske temperature ne mogu spriječiti rekreativce i ljubitelje vina da se zapute u brege.

Prije polaska svi su se malo razbudili s raznim žesticama i kruhom sa slaninama.

Ruta je bila tradicionalna, te se prolazilo kroz Grkaveščak, Venec, Gradiščak, Kapelščak, Koncovčak i Selnicu, sve do Murskog Središća.

U Kapelščaku smo stali kod Zvonimira Kutnjaka, kod kojeg se svake godine redovito zaustave brojni polaznici pohoda. Zvonimir, inače iz Žabnika, veliki je ljubitelj vina.

Ovdje sam obavezno svake godine domaćin za Vincekovo, i to već 12 godina. - Ovdje svim gostima nudimo vino, i obično i kuhano, i pone-

Trs su blagoslovili Željko Perčić, Denis Srša i Zvonko Kutnjak

što za pojesti. Od 9 do 13 sati je tu stalno gužva, iako mogu reći da ih je ove godine bilo malo manje nego inače. Vina i gorica imam sasvim dovoljno za svoje potrebe, ukratko nam je ispričao Kutnjak.

Najmlađi i najstariji sudionik

Cilj pohoda bio je u sportskoj dvorani u Murskom Središću, gdje se fešta nastavila do kasnih večernjih sati. Svi su mogli uživati u planinarskom ručku, glazbenom pro-

PROBLEM s „gastarbajterima“

gramu i domaćim kolačima koje su pripremile vrijedne članice Društva žena Mursko Središće. Kao i prošlih godina, dodijeljene su nagrade najmlađem i najstarijem sudioniku pohoda, za što se pobrinuo Grad Mursko Središće. Nagrade je, u ime Grada i gradonačelnika, uručio direktor TZP “Mura i gorice” Zoran Turk.

Najstarijim sudionikom proglašen je Milan Turkalj, dok je titulu najmlađeg po-

Poticaj uzeli, pa odselili

Tijekom 2025. godine u Mursko Središću dodijeljeno je ukupno devet poticaja za rješavanje stambenog pitanja, za što je iz proračuna „iskeširano“ 25.000 eura. Zanimljivo je da su se u Središće doselile i dvije obitelji iz drugih općina, što je jasan znak da mjere demografske obnove daju rezultate. Osim izravnih poticaja za kupnju i gradnju, Grad pomaže i kod otplate kredita. 12 prijavitelja ostvarilo je pravo na sufinanciranje

kamata, a neki će kroz pet godina dobiti i više od 8000 eura potpore.

Ipak, nije sve išlo glatko. Kako to obično biva, život piše svoje priče, pa su neki korisnici, unatoč obećanju da će u gradu ostati barem deset godina, odlučili spakirati kofere. Posebnu glavobolju Gradu zadaju oni koji su odselili u inozemstvo.

- Poseban problem javlja se u situacijama kada korisnici odsele u inozemstvo, čime

naplata potraživanja postaje otežana ili privremeno neprovediva. Grad Mursko Središće neće odustati od naplate navedenih potraživanja te će ista biti realizirana čim se za to steknu pravni i stvarni uvjeti, poručuju iz Grada.

Kako bi se spriječilo da se javni novac koristi kao „bespovratna karta za inozemstvo“, Gradsko vijeće priprema nove, strože uvjete. Od sada će Grad igrati na sigurno – u planu je uvođenje

hodnika ponio Roko Jambrošić. Direktor Turk tom je prigodom uputio i riječi zahvale organizatorima na izvrsnoj pripremi i uloženom trudu te je uručio buket cvijeća predsjednici PD Bundek Sonji Vršić, kao i dopredsjednici Hrvatskog planinarskog saveza Jadranki Čoklica.

Dok se još sliježu dojmovi s ovogodišnjeg Vincekovog pohoda, organizatori najavljuju da su pripreme za idući pohod već krenule.

založnog prava na nekretninu u visini poticaja. - Novi model predviđa obvezu korisnika poticaja da daju privolu za upis založnog prava na nekretnini u visini odobrenog poticaja. Založno pravo brisalo bi se nakon isteka razdoblja od deset godina, odnosno ranije u slučaju prodaje nekretnine, uz uvjet prethodnog povrata iznosa poticaja uvećanog za pripadajuću kamatu, kažu iz Grada. (sh)

Sudjelovalo je preko 2100 ljudi (Foto: PD Bundek)

VINCEKOVO u Svetom Martinu na Muri

Trsek moj, zbudi se

Po dolasku na Venec breg u župne gorice, uslijedio je središnji i nezaobilazni dio svakog Vincekovog, a to je rezidba i blagoslov trsa

Piše: Benjamin Jakopić

Iako se u Svetom Martinu na Muri najviše cijeni sveti Martin, zaštitnik vinara, nezaobilazni dio njihovog godišnjeg kalendara je i blagdan svetog Vinka, koji se također duboko poštuje i smatra zaštitnikom vinara i vinogradara. Tako je u nedjelju, 18. siječnja, u popodnevnim satima organizirano tradicionalno Vincekovo u Svetom Martinu na Muri, događaj koji svake godine iznova okuplja mještane i njihove goste. Okupljanje je bilo u samom centru Svetog Martina, a potom je grupa od gotovo 150 sudionika u veselom raspoloženju krenula u brege, točnije do Venec brega. Na bregu smo imali prilike porazgovarati s Dragom Sobočanom, koji je jedan od začetnika ove lijepe tradicije i koji se rado prisjetio samih početaka.

Tradicija od 2000. godine

Ovaj pohod svake godine redovito organiziramo, a prvi puta smo do te ideje došli sada već davne 2000. godine. U prvoj organizaciji smo sudjelovali Mijo Tomšić, Vlado

Kovačić, Vinko Vlado i ja. U to doba su baš u Murskom Središću krenuli s Bundekovim pohodom, te smo i mi počeli razmišljati da bi i mi nešto slično organizirali, ali više lokalno. Kupio se jeger koji smo onda tu pekli, svatko je donio ponešto pića i onda se tu slavilo. Sjećam se da je to bila zadnja godina da je naš pokojni župnik, Blaž Tota, bio u našoj župi, ispričao nam je

Prazne klupe, puni novčanici

Pogled na prazne klupe

našeg Sabora postao

je toliko uobičajen da se čovjek zapita jesu li naši zastupnici uopće svjesni za koga rade? No, ono što najviše peče nije samo ta vizualna praznina, već brojke koje stoje iza nje.

Dok prosječan radnik pokušava spojiti kraj s krajem i dok umirovljenici važu svaki cent u trgovini, ti isti "nevidljivi" zastupni-

ci uredno primaju uredno mjesečne plaće od oko 4000 eura. No, ni tu nije kraj. Na tu ionako sramotno visoku cifru za hrvatske prilike, oni uredno koriste dnevnice, naknade za odvojeni život, plaćene putne troškove i smještaj u hotelima ili stanovima. A kao šećer na kraju, dok narod plaća inflacijske cijene hrane, oni se hrane po povlaštenim, studentskim cijenama u sa-

Sobočan. Po dolasku na Venec breg u župne gorice, uslijedio je središnji i nezaobilazni dio svakog Vincekovog, a to je rezidba i blagoslov trsa kako bi vinogradarska godina bila rodna. Rezidbu i zalijevanje trsa prema starim običajima izvršio je Damir Vršić, a cijeli program je vješto vodio iskusni Stanko Perčić, koji je svojim dosjetkama malo koga ostavio bez osmijeha na licu. Svečani

“obred” su svojom prepoznatljivom pjesmom popratile članice vokalne skupine Murske dekle, koje su izvele pjesme “Trsek moj, zbudi se” i “Bregi”. Nakon službenog dijela obreda uslijedila je zaslužena okrjepa i prava međimurska fešta uz kobasice i vino, te odličnu atmosferu za koju se pobrinula glazba grupe Gembači, uz koju se pjesma i druženje nastavilo do večernjih sati.

ZASADBREG Sve je spremno za tradicionalni fašnik!

Zasadbreg se priprema za još jedno nezaboravno fašničko ludilo koje će se održati u subotu, 31. siječnja. Tradicionalni fašnik i ove godine obećava vrhunsku zabavu pod maskama uz bogat kulturno-zabavni program. Svečani mimohod započinje u 16 sati, a povorka koju čini više od deset fašničkih skupina kretat će se do kapelice Kraljice mira. Nakon što maškare

preuzmu selo, zabava se seli pod šator gdje će posjetitelje zabavljati Rangers band. Organizatori su pripremili i bogatu tombolu s vrijednim nagradama, dok je za svu maskiranu djecu osigurano slatko iznenađenje. Pozivaju se svi mještani i gosti da pripreme svoje maske, povedu obitelj i pridruže se fašničkom druženju koje svake godine iznova oduševljava sve generacije. (bj)

ŽUPA ŠTRIGOVA

Vjernici darovali više od 16 tisuća eura za župu

Nakon nedavno završenog blagoslova obitelji u Župi Štrigova, župnik Igor Radašić uputio je dirljiv osvrt svojim župljanima. Za njega je ovaj pohod prilika za prvi osobni susret s vjernicima “oči u oči” otkako je preuzeo upravljanje župom. Iako su Međimurje pritisnuli snijeg i niske temperature, župni tim nije posustajao: u 14 dana intenzivnog obilaska prešli su nevjerojatnih 500 kilometara i pokucali na vrata 625 obitelji.

Župnik je iskazao duboku zahvalnost na toplom gostoprimstvu, istaknuvši kako su ga vjernici primali s osmijehom. Tom prilikom prikupljeni su i darovi u ukupnom iznosu od 16.415 eura.

Župnik je transparentno izvijestio kako se taj iznos u cijelosti polaže u župnu blagajnu, a služit će za pokrivanje tekućih režijskih troškova, redovito funkcioniranje

župe te nužno održavanje crkvenih prostora koji su simbol Štrigove. Uz servisne informacije o blagoslovu, župnik je javnosti predočio i ozbiljnost radova na starom župnom dvoru. Dosadašnja ulaganja u hidroizolaciju i nove instalacije premašila su iznos od 46.000 eura, što je realizirano uz značajnu potporu Ministarstva kulture, Općine Štrigova i Varaždinske biskupije. Međutim, posao nije gotov. Za završetak obnove prizemlja i podruma potrebno je prikupiti još približno 30.000 eura, zbog čega je upućen poziv vjernicima da se uključe sukladno svojim mogućnostima. Kao odgovor na potrebe suvremenog načina života, župnik Radašić uveo je i praktičnu novost: župni ured sada će raditi i nedjeljom nakon svetih misa. Time se želi olakšati komunikacija i obavljanje administrativnih poslova svima onima koji zbog posla i obveza ne mogu stići u ured tijekom radnog tjedna. (bj)

borskom restoranu. Jer, eto, baš njima treba ta ušteda na ručku.

Za te novce, koje im svakog mjeseca osigurava taj isti narod kojem se često ne udostoje ni obratiti s govornice, minimalno što bi mogli učiniti jest pojaviti se na svom poslu koji su im svojim glasom povjerili građani ove države. Umjesto toga, svjedočimo nevjerojatnoj razini

nonšalantnosti. Kad se konačno i udostoje pojaviti, umjesto o budućnosti zemlje, raspravljaju o tome tko je koga više uvrijedio na osobnoj razini. U stvarnosti dobivamo još jednu epizodu saborskog reality showa. Posljednji sukob oko toga tko koga snima mobitelom i tko koristi dvoranu za vlastitu promociju na društvenim mrežama, dok klupe zjape poluprazne,

savršeno oslikava sav jad naše političke “elite”.

Za 4000 eura mjesečno, plus sve te silne beneficije, minimalna pristojnost bila bi barem pokazati malo poštovanja prema instituciji i ljudima koji ih plaćaju. Ovako, sabornica ostaje tek prazna pozornica za skupe i isprazne predstave, dok narod s pravom osjeća gorčinu i bijes. Sve dok netko ne poludi, a onda će se pitati.

Okupilo se gotovo 150 ljudi

Obred blagoslova trsa vršili su Stanko Perčić i Damir Vršić

Donje Međimurje

PRELOG

Sjećanje na Božidara

Horvata

Na preloškom groblju sv. Stjepana, 16. siječnja odana je počast hrvatskom branitelju Božidaru Horvatu. Uz članove obitelji, svijeće su zapalili i vijence položili predstavnici Grada Preloga te članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak Prelog. Božidar Horvat rođen je 9. listopada 1971. godine, a u obranu domovine uključio se već 1991. godine kao pripadnik Zbora narodne garde, koji je kasnije preustrojen u legendarnu 1. gardijsku brigadu "Tigrovi". Tijekom borbi na istočnom bojištu 1992. godine, u blizini Belog Manastira, teško je ranjen u glavu. Prvotno je zbrinut u mađarskom Pečuhu, nakon čega je liječenje nastavio u Hrvatskoj.

NOĆ MUZEJA

Božidar Horvat

Njegov ratni put obilježilo je i teško zatočeništvo. Na Uskrs 1992. godine zarobljen je u Đeletovcima kod Tovarnika, nakon čega je odveden u logor u Srijemskoj Mitrovici. Tamo je proveo nekoliko mjeseci, sve do velike razmjene zarobljenika u Nemetinu, 14. kolovoza 1992. godine. Nakon oporavka, Božidar se vraća u službu kao pripadnik 350. diverzantskog odreda Glavnog stožera Hrvatske vojske, postrojbe za posebne namjene. U toj je postrojbi ostao do svoje prerane smrti, 16. siječnja 1995. godine.

Priče o jelima naših predaka

Manifestacija Noć muzeja 2026. održat će se u petak, 30. siječnja, s početkom u 18 sati, a program u Muzeju „Croata insulanus“ Grada Preloga trajat će do 22 sata. Središnji izložbeni program donosi izložbu pod nazivom „Tradicija na međimurskom stolu – kulinarska baština u životnim i godišnjim običajima donjeg Međimurja“. Izložba je nastala na temelju autentičnih priča kazivača – članova Udruge umirovljenika Prelog i

PRELOG

korisnika Doma za starije i nemoćne osobe Mesmar Prelog – uz konzultaciju stručnih pisanih izvora, a dodatno je obogaćena vrijednom etnografskom baštinom kolekcionara Petra Horvata.

Uz samu izložbu, u Multimedijalnoj dvorani posjetitelji će moći poslušati razgovor s kazivačima i kulinarskim stručnjacima koji će ih provesti kroz bogatu riznicu međimurske kulinarske tradicije. (vv)

Biraju se najbolji

sportaši

Zajednica sportskih udruga Grada Preloga i ove godine organizira tradicionalni izbor najboljih sportašica i sportaša, a sve sportske udruge pozvane su da dostave svoje kandidate koji su obilježili proteklu, 2025. godinu.

Prijedlozi se prikupljaju u šest osnovnih kategorija: najbolja sportašica i sportaš, najbolja ženska i muška sportska ekipa, najbolji sportski par te perspektivni mladi sportaši koji su ostvarili zapažene rezultate u protekloj godini. Osim za aktivne sportaše, Zajednica prikuplja i prijedloge za dodjelu priznanja zaslužnim sportskim

Rekonstrukcija mogućeg izgleda svilane u Prelogu, crtež Franje Žeželja Mustaka

FILANDRA ZA PRERADU kokona dudova svilca u Prelogu

Priločka svila oblačila

je bečki dvor

U filandrama su se čahure namakale u toploj vodi kako bi omekšale, nakon čega su radnice, filandere pronalazile početak niti i namatale je na vretena

Piše: Vlasta Vugrinec

Grad Prelog se, uz solanu, može pohvaliti i svilanom, točnije svojevrsnom tvornicom svile. Istina, u toj se tvornici svila nije tkala već su se svilene niti prele i namotavale na vretena te potom slala u tkaone Beča, Venecije, Pešte. U muzeju u Veroni i danas se čuvaju vreće za prijevoz svile na kojima piše Perlok.

Prva manufaktura u Međimurju

Svi su u Prelogu čuli za svilanu, dudov svilac, a generacije nakon propasti svilane još su godinama brale maline. Naime, tako Priločanci zovu dud ili murvu. Drvoredi malina dugo su krasili preloške ulice, a i sad postoje ideje da se ona ponovno zasade.

čahure namakale u toploj vodi kako bi omekšale, nakon čega su radnice, filandere pronalazile početak niti i namatale je na vretena.

djelatnicima. Iz ZSU-a ističu kako žele da ova priznanja odu u prave ruke, stoga kandidati moraju ispunjavati određene uvjete: da ranije nisu nagrađivani od strane Zajednice te da iza sebe imaju najmanje deset godina volonterskog rada u klubu ili udruzi. Uz prijedlog je obavezno priložiti i kratki sportski životopis kandidata.

Svi prijedlozi moraju se dostaviti najkasnije do petka, 30. siječnja 2026. godine. Svečano proglašenje najboljih i dodjela priznanja održat će se 13. veljače 2026. godine u Domu kulture Grada Preloga s početkom u 18 sati. (vv)

Kad je točno osnovana, nema konkretnih podataka no zna se da je to bila je prva manufaktura u Međimurju. Pretpostavlja se da je osnovana nakon patenta carice Marije Terezije u drugoj polovini 18. stoljeća. Carica je potaknula svilarstvo s ciljem da stanovnici Beča i njen dvor budu jednako raskošni kao francuski dvor. Preloškom svilom se tako opskrbljivao bečki dvor, Mađarska i Italija.

Jedini pisani dokaz o svilani je topografska karta iz 1786. godine na kojoj uz Prelog stoji natpis "Seiden Fabrique", odnosno tvornica svila.

Međutim, nije to bila tvornica svile, već tzv. filandra za preradu kokona ili čuhura dudova svilca. Filandra je inače povijesni naziv za pogon ili tvornicu za odmotavanje i predenje svilenih niti s čahura dudovog svilca. U njima su se

S otvaranjem velike svilane započinje i uzgoj dudova svilca. Marija Terezija je poticala uzgoj bijelog duda čijim se lišćem hranio dudov svilac. Svaka kuća, čak i ona najsiromašnija, morala je zasaditi barem deset dudova. Seljaci iz okolnih mjesta koji su se bavili uzgojem dudovih svilaca, kokone su donosili u Prelog na daljnju obradu.

U vrijeme Napoleonskih ratova radile su samo četiri svilane u SZ Hrvatskoj međukojima i ona preloška.

Točan položaj svilane nije poznat, no s velikom vjerojatnošću pretpostavlja se da se nalazila na mjestu današnje srednje škole, premda se spominje i zgrada današnjeg Kometa u kojoj se nalazila solana. Rat 1848. godine te pojava prekupaca doveli su do prestanka rada manufakture.

Svilana je tada prenamijenjena u domobransku vojarnu.

Legende i predaje Naravno da su uz svilanu i tamošnje radnice nastale brojne priče, usmene predaje, a neke od njih su prerasle i u legende.

Rad u svilani bio je izuzetno težak. Radnice su morale prstima izvlačiti tanke niti iz posuda s gotovo kipućom vodom u kojoj su se namakale čahure. Postojala je narodna priča da su dubravske i preloške djevojke imale „začarane prste“ otporne na vatru. Govorilo se da su te djevojke toliko vješte da bi mogle izvući nit sunčeve svjetlosti, a ne samo svilu, te da se preloška svila prepoznaje po tome što ima poseban sjaj jer su je „izvukle tople međimurske ruke“. U narodu je postojala priča da je dudov svilac zapravo blagoslovljena životinja jer „radi najljepšu stvar na svijetu od običnog lišća“. Međutim, postojala je i šaljiva „kletva“ među preloškom djecom. Budući da su djeca morala po cijele dane brati dudovo lišće za gladne svilce, govorilo se: - Tko ne nabere dovoljno duda, tome će svilac u snu isplesti mrežu preko usta pa ujutro neće moći jesti doručak!

Među sakupljačima čahura kružila je legenda da se u svakih deset tisuća čahura nađe jedna zlatna. Onaj tko bi takvu čahuru pronašao, navodno bi dobio zlatnik ili bi mu cijeli otkup bio plaćen dvostruko. Mnogi su danima prebirali po čahurama nadajući se tom „zlatnom jajetu“, no nitko nikada

nije službeno potvrdio da ga je zaista pronašao.

Postojala je i priča o pesjaneku koji vreba djecu koja se previše udalje od puta tražeći najbolje dudovo lišće uz obalu Drave. Govorilo se da pesjanek najviše voli krasti košare pune lišća onima koji se hvale da su najbrži berači.

Stariji ribari su pričali da bi se u vrijeme kada je svilana radila punim pogonom, boja vode koja se vraćala u Dravu nakon ispiranja svile ponekad presijavala u svim duginim bojama. Govorili su da bi ribe koje prođu kroz tu „svilenu vodu“ postale brže i mudrije, a da bi mreže umočene u nju postale neuništive.

Među filanderama je kružila priča da ako u kotao s vrelom vodom padne suza njihove niti će se zapetljati i postati nevidljive. Tada bi morale pozvati "dravske vile" u pomoć da svojom pjesmom ponovno pronađu početak niti.

Postoji i predaja da su dravske vile bile jako ljubomorne na ljepotu preloške svile.Pričalo se da bi se noću ušuljale u praznu svilanu i pokušavale dodati svoju, "vilinsku srebrnu nit" u vretena. Ako bi ujutro radnice pronašle nit koja je bila neobično hladna na dodir, znale bi da su vile pomagale, ali tu nit nisu smjele prodati nego su je morale vratiti u Dravu kako bi grad i dalje imao sreće u trgovini.

Prva čahura koja bi se u sezoni odmotala u preloškoj manufakturi (Seiden Fabrique) smatrala se "čuvaricom". Njezina nit se nije prodavala, već se navodno čuvala u skrivenom pretincu u filandri kako bi osigurala da posao teče bez zastoja cijele godine.

Pretpostavlja se da se svilana nalazila na mjestu današnje srednje škole

MEĐIMURSKI KRUMPIRAŠI na sastanku s ministrom Vlajčićem Dodatna sredstva za štete od suše

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić održao je ovih dana radni sastanak s predstavnicima Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira. Glavni fokus razgovora bio je usmjeren na osiguravanje snažne �inancijske potpore poljoprivrednicima u ovom sektoru, koji su tijekom 2025. godine pretrpjeli značajne gubitke uzrokovane katastrofalnom sušom.

Financijska pomoć poljoprivrednicima osigurava se prvenstveno kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2027. godine. Zahvaljujući ovom planu, do sada je isplaćeno više od 48 milijuna eura za gotovo 10 tisuća korisnika, dok je ukupna predviđena visina petogodišnje potpore utvrđena u iznosu od 70.200.000,00 eura.

Dodatni mehanizam pomoći realiziran je kroz Mjeru 23, u sklopu koje je tijekom 2025. godine isplaćeno 44,8 milijuna eura za 12.432 poljoprivrednika koji su imali službeno evidentirane štete od suše. Uz to, posebnim odlukama Vlade Republike Hrvatske omogućena su dodatna �inancijska sredstva za ona poljoprivredna gospodarstva koja ranijim programima potpora nisu bila obuhvaćena.

Ministarstvo također nastavlja s intenzivnim ulaganjima u dugoročnu otpornost i održivost poljoprivredne proizvodnje kroz razvoj sustava javnog navodnjavanja. U tom je segmentu do sada ugovoreno ukupno pet projekata, čija sveukupna vrijednost iznosi 62,8 milijuna eura, čime se planira značajno umanjiti negativan utjecaj klimatskih promjena na buduće urode. (vv)

SIGURNO RUKOVANJE pesticidima

Besplatni tečajevi za poljoprivrednike

Savjetodavna služba započinje s edukacijom o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida. Za poljoprivrednike koji prvi put pristupaju edukaciji organizirana je osnovna izobrazba od tri dana, za koju je potrebno priložiti dokaz

o završenom obrazovanju. Oni koji su osnovni modul završili prije pet godina dužni su pristupiti jednodnevnoj dopunskoj izobrazbi, uz predočenje preslike stare iskaznice.

Edukacije su besplatne za sve poljoprivrednike. (vv)

Belgijski orijaš Josipa Hermana izgleda kao pravi maneken USPJEŠNI MEĐIMURCI na Državnoj izložbi malih životinja u Nedelišću

- Sve se gleda, od boje perja koja mora imati sjaj, pa perje na nogama, repu, pravilnu krijestu, s ponosom je Miljenko Palfi opisao svog šampiona, crnu bramu od 4,70 kg

Piše: Vlasta Vugrinec

Trodnevna izložba malih životinja u Nedelišću i ove je godine opravdala svoje postojanje. Uz međunarodni karakter, Izložba je po prvi puta doživjela i prestižno državno izdanje.

Izlagači su došli iz Slovenije, Mađarske i svih krajeva Hrvatske. Izraženo u brojkama, 190 uzgajivača izložilo je 1900 životinja od čega 882 goluba iz 58 pasmina, 455 grla peradi iz 25 pasmina, 119 ptica iz 14 pasmina i 227 kunića iz 19 rasa.

Uživali su uzgajivači, posjetitelji, naročito djeca, no na “stotinu” muka bili su licencirani suci koji morali odabrati najbolje primjerke, proglasiti šampione i dodijeliti najvrijedniju titulu u izložbenoj sezoni 2025./2026., titulu Hrvatski majstor uzgoja.

Šampionska crna brama

Da su uzgajivači posvećeni svom hobiju, govori i pregršt

nagrada. Među njima je i Miljenko Pal�i iz Štefanca čiji je pijetao crne brame osvojio titulu državnog šampiona. - Sve se gleda, od boje perja koja mora imati sjaj, pa perje na nogama, repu, pravilnu krijestu.., s ponosom je Miljenko Pal�i opisao svog šampiona od 4,70 kg. Miljenko je poznati dugogodišnji uzgajivač kokoši brame kojima se bavi već 20 godina. U njegovom dvorištu šeću predstavnici četiriju pasmina, crna, žuto-plava, žuto-crna i jarebičasta brama. Brame uzgaja za svoj gušt,i trenutno ih ima 70-ak, ima svoj valionik, s njima odlazi na izložbe, razmjenjuje ih i tu i tamo pokoju proda kako bi pokrio troškove uzgoja. Kako je rekao, još nije bila takva sila da je morao koju životinju zaklati i staviti u lonac.

Orijaški kunić osvojio suce

Korpulentna ženka belgijskog kunića, težak 9,40 kilograma također se okitio šampionskom titulom. Vla-

Šampioni su preskupi za lonac

snik mu je Josip Herman iz Donjeg Vidovca, inače član Udruge "Međimurska lastavica" iz Donje Dubrave. Ženka je okoćena u veljači prošle godine što znači da još može biti i teža.

- Uzgajam samo belgijske sive orijaše i doma imam 10ak rasplodnih ženki i tri mužjaka, kaže Josip te dodaje da o njima brine supruga Zdenka jer on nije doma.

I oni svoje životinje razmjenjuju, poklanjaju, ali i prodaju, a nađe se nešto i za �ini, domaći saft.

Nagrađena Katica Među nagrađenom peradi našla se i pasmina Hrvatska patuljasta kokoš, kod nas poznatija pod imenom Đurek i Katica. No, suce je oduševila ovoga puta samo Katica čiji je vlasnik Borna Pilaj (17) iz Gornjeg Mihaljevca. Katica je naime, osvojila šampionsku titulu.

- Brat i ja se već dvije godine bavimo uzgojem malih životinja i sad idemo prema tome da se koncentriramo na nekoliko pasmina koje ćemo uzgajati samo za izložbe, kaže Borna.

Trenutno imaju indijske trkačice, domaće guske, miks

dravske i podravske, labudaste guske, nešto malo kunića te kokoši raznih pasmina poput barnevelder, amrok te domaće kokoši za jaja. Kako se obrazuje za web dizajnera i stalno je za kompjuterom, boravak vani sa životinjama i te kako mu dobro dođe.

Valent Berdin

-majstor uzgoja

Za uzgajivača je svakako najvrednija titula Majstora uzgajivača, kojom se, između ostalih, okitio i Valent Berdin iz Miklavca. Valent je imao najbolje ocijenjenu kolekciju golubova, pasmine pomeranski gušan.

- Golub, mora biti lijepo ocrtan, mora otprilike stajati pod kutom od 45 stupnjeva, mora imati 12 pera u repu , ne manje od sedam na nogama, kaže ponosno Valent Berdin. I ta pasmina razlikuje se po boji pa postoje kljunovi u bijeloj boji, kovanoj, plavoj, crnoj i crvenoj boji. Pojedinačni primjerci stoje oko 100 eura što znači da je riječ o golubu koji ne završava u juhi već kod kolekcionara i zaljubljenika u tu vrstu golubova.

Valent Berdin majstor je za uzgoj pomeranskih gušana

Miljenko Palfi sa svojom šampionskom bramom

Borna Pilaj ponosam je na svoju Ka�cu

Malo ljudi, ali su zato pravi kupci

Ni ove srijede nije bilo prevelikog muvinga na sajmu i na placu. I nakon više od dva tjedna otkako je pao snijeg, parkiralište i staze na sajmu i dalje su okovani ledom. Dok su neki mrgotali zbog toga, drugi su uzeli lopate u ruke i krenuli u obračun s ledom.

- Sad dođe sto pravih ljudi, odnosno kupaca, kaže prodavač cipela te dodaje da ništa ne znači kada je sajam pun, a kupaca nema niotkuda.

Drugim riječima, po ovoj hladnoći dolaze isključivo kupci koji unaprijed znaju što žele kupiti. Prodavao se kukuruz po cijeni od 40 eura za 100 kg, mrkva po 2 eura te orasi po 12 eura. Kupaca je bilo i oko štandova s toplom odjećom i obućom koja je, ruku na srce, znatno jeftinija od one u trgovačkim centrima.

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): 1,50 €

Kiselo zelje (kg): 3,50 €

Kisela repa (kg): 4,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Kelj (kg): 3,00 €

Hladetina (kom): 4,50 €

Med (flašica): 10,00 €

Mušmule (kg): 3,00 €

Kolač s makom (kom): 3,00 €

Domaći kruh (kom): 1-2,00 €

Na središnjoj tržnici prodavači su se mogli nabrojiti na prste jedne ruke. Naša „in�luencerica“ Jasmina, koja je svakodnevno na placu, malo je promijenila asortiman. Budući da svježeg povrća nema, sada nudi domaće prerađevine. - Imala sam samo par artikala pa sam morala osmisliti

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): 1,00 €

Zelje (kg): 0,50 €

Batat (kg): 2,00 €

Mrkva (kg): 2,00 €

Orasi (kg): 12,00 €

Mandarine: (4 kg): 4,00 €

Med (flašica): 6-8,00 €

Sanjke: 50-100,00 €

Lopata: 10,00 €

Suho meso: (kg): 14-45,00 €

nešto novo; treba mi za preživljavanje jer nam je to jedini prihod, kaže Jasmina.

Uz kiselo zelje, repu i zimnicu u �lašicama, na njezinoj se klupi mogu naći kosana mast, hladetina, kravlji sir, dizani kolači s makom te kukuruzni i raženi kruh (obični ili sa sjemenkama buče). (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Konzerviranje mesa

soljenjem i salamurenjem

Piše: Dražen Kranjec, univ.mag.med.vet.

Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja održivosti mesa, odnosno sprečavanja njegovog kvarenja. Osim različitih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokovati i �izikalno-kemijski čimbenici aktivirajući autolitičke, vlastite tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. sprečavanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i sprječavanje aktivacije autolitičkih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje. Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzervirajućeg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organoleptičkih svojstava mesa (mirisa, okusa, sočnosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa isključivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u domaćinstvu, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i čuvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja uključuje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (šećer-glukoza, dekstroza i saharoza, askorbinska kiselina i askorbati, ocat, mliječna, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfate). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi postići termostabilna ružičasto crvena boja proizvoda.

Konzervirajuće djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama mišićnih vlakana. Difuzija soli u početku je brza, budući da je i koncentracija soli tada velika, zatim teče sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednosti koncentracije soli u salamuri.

Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržavati najmanje 95% NaCl, te biti bez vidljivih stranih primjesa. Osim što utječe na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri čemu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju

mesu, oduzima mesu vodu i djeluje na sposobnost vezanja vode. Nitrati su soli nitratne kiseline. To su �ini bjelkasti kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodavati u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reducirajućih bakterija nitrati se reduciraju u nitrite. Nitriti su soli nitritne kiseline. U smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog nitrita i kalijevog nitrita. U većim količinama nitriti su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju eritrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u salamuru rezultira nastankom speci�ične svijetlocrvene boje salamurenog mesa. Meso se može salamuriti postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon čega se dodatno po površini

posipaju odgovarajućom soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanje mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u mišiće i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je slučaju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko kraće od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i mišiće, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure u meso, a potom potapanje mesa u salamuru.

AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE

ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Jasmina Groman Moharić iz Novog Sela Rok na sajmu nudi dizane kolače, domaći raženi kruh s bučinim sjemenkama

Prodavači su se sami uhva�li u koštac s ledom

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Ne uništavajte ove pjenušave nakupine – to su vaši saveznici u vrtu i voćnjaku!

Uposljednje vrijeme sve češće primjećujem zabrinjavajući trend: ljudi iz neznanja uklanjaju ili trgaju spužvaste, pjenaste nakupine koje vide na voćkama, kolcima, suhim stabljikama, pa čak i na zidovima kuća. I to jednostavno iz straha da je “možda” nešto opasno.

No te „nakupine“ nisu štetne niti opasne – upravo suprotno. Radi se o pomagačima u vrtu - bogomoljkama. Bogomoljke (Mantodea) su red velikih grabežljivih kukaca koji prednji par nogu drže uzdignute na način što podsjeća na sklopljene ruke pri molitvi, pa su po tome nazvani.

Što je točno ova nakupina?

Iako je ovo najlakše opisati kao “kukuljica” ili “čahurica” jer izgleda kao zaštitna ovojnice iz koje će se nešto izleći - tehnički nije ni jedno od toga. Riječ je o tzv. ootekama – zaštitnim omotačima u kojima su pohranjena jajašca bogomoljke, jednog od najkorisnijih kukaca u svakom vrtu. I to dakle ne jedna - na proljeće će se iz ove nakupine izleći stotine malih bogomoljki. I one odmah kreću u akciju - u hranjenje.

Zašto su bogomoljke korisne?

Bogomoljke su predatori – hrane se štetnim kukcima, stjenicama, mušicama, leptirima, pa čak i malim gušterima ili sisavcima ako im se približe. Između ostalog, hrane se i stjenicama (tzv. smrdljivim martinima), pa su zato vrtlarima itekako dragocjene u povrtnjacima. U vrtu održavaju prirodnu ravnotežu bez štetnih posljedica.

Neke su zelene, neke smeđe – boju prilagođavaju okolini i jako se dobro kamufliraju, tako da često morate jako dobro obratiti pažnju da biste ih ugledali. Mogu stajati nepomične satima u iščekivanju plijena. Ženka je veća od mužjaka, a poznata je i po tome da nakon parenja – ponekad pojede partnera. Bogomoljke se pare uglavnom jednom godišnje, tijekom sezone parenja u jesen. Ženka polaže jajašca u ooteku (jajnu čahuru) s 100 do 300

ZELENO SVJETLO za prelošku hladnjaču

Može se tražiti lokacijska dozvola

U kompleksu će biti hladnjača kapaciteta gotovo tri tisuće tona sa specijalnim komorama koje usporavaju proces zrenja voća i povrća te omogućuju dugotrajno skladištenje bez gubitka kvalitete

Ministarstvo zaštite okoliša procijenilo je da za izgradnju logističko-distributivnog centra za voće i povrće Međimurje nije potrebna studija utjecaja na okoliš, pa Međimurska županija može nastaviti s realizacijom projekta teškog gotovo 20 milijuna eura.

Kapacitet hladnjače je oko 3000 tona

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

jaja, osiguravajući potomstvo za jednu generaciju. U proljeće izlaze ličinke koje nalikuju odraslima, ali nemaju krila i znatno su manje. Razvijaju se nepotpunom preobrazbom, presvlače se pet puta, a nakon zadnjeg presvlačenja dobivaju krila. Odrasle jedinke dožive jednu do dvije godine.

Gdje sve možemo pronaći ove nakupine jajašca?

Ako obratite pažnju, možete ih ugledati posvuda, ja ih često vidim na granama voćaka, na suhim stabljikama i travi, na kolcima, ogradama, zidovima, kamenju, teglama cvijeća čak i prozorskim okvirima... Kada ih primijetim – veselim se! Znam da će moj vrt i ove sezone imati prirodne zaštitnike.

Što vi možete učiniti?

Dakle za početak, bez straha - ne trgajte i ne uklanjajte „pjenušave nakupine“ koje vidite – tu su jajašca bogomoljki. Ali bitno je da i počnemo mijenjati naš stav prema suhoj travi, granju i sl. jer su to često zimovališta mnogih korisnih kukaca. Stoga ne palite suhu travu i stabljike – mnogi korisni organizmi tu prezimljuju, pa i bogomoljke. Paljenje hrpa odgodite barem dok temperatura konstantno ne zatopli preko 10 stupnja, pa da korisni kukci izađu iz svojih zimovališta, ili radije prekinite s tom praksom, kako sam i ja prestala. Više o tome čitajte OVDJE.

Više povjerenja u prirodu = manje posla Naučite prepoznavati korisne kukce i njihove tragove – jer znanje spašava živote. Kada štitimo bioraznolikost, manje moramo raditi, a vrt je zdraviji i otporniji. Bogomoljke nisu opasnost –one su prirodni terminatori štetnika i pravi su saveznici svakom biovrtlaru.

Kompleks će omogućiti dugotrajno skladištenje lokalnog voća i povrća kroz cijelu godinu.

Međimurska županija prijavila je projekt za sufinanciranje iz europskih fondova u prosincu 2024. godine, a glavni cilj je omogućiti malim proizvođačima da s jednog

mjesta zajednički mogu prodavati svoje proizvode.

Podsjetimo, riječ je o gotovo devet tisuća kvadratnih metara poslovnog prostora u Čehovcu u Prelogu. U kompleksu će biti hladnjača kapaciteta gotovo tri tisuće tona sa specijalnim komorama koje usporavaju proces zrenja voća i povrća te omogućuju dugotrajno skladištenje bez gubitka kvalitete. Gradit će se i sortirnica, pogon za proizvodnju sokova te upravna zgrada.

Kompleks će imati stotinu parkirnih mjesta i priključit će se na javni vodovod i kanalizaciju. Na krovu će biti sunčana elektrana snage 250 kilovata koja će proizvoditi 74 posto potrebne energije.

Ptice su prirodni regulator štetnika

Ptice su ključni saveznici poljoprivredne proizvodnje jer služe kao prirodni regulator štetnika. Grabljivice učinkovito kontroliraju broj glodavaca, dok vrste poput sjenica, lastavica, djetlića, žuna i ševa značajno smanjuju populacije gusjenica i ličinki u voćnjacima i povrtnjacima. Ovakva biološka kontrola smanjuje potrebu za upotrebom pesticida, održava nužnu ekološku ravnotežu te dugoročno povećava održivost i prinose zdravijeg ekosustava.

Kako bi se ovi pernati čuvari zadržali u blizini poljoprivrednih površina, nužno im je osigurati pomoć tijekom zimskih mjeseci. Posebno u razdobljima pod snijegom, pticama je potreb-

na visokokalorična hrana u obliku masnih kuglica koje im daju snagu za preživljavanje niskih temperatura. Iako su takvi proizvodi dostupni u trgovinama, preporučuje se domaća izrada kako bi se osigurala kvaliteta i sigurnost sastojaka.

Osnovu za pripremu kvalitetnih energetskih kuglica čini isključivo svinjsko ili goveđe salo koje se može nabaviti kod lokalnih mesara. Ključno je izbjegavati zamjenske masnoće poput maslaca, margarina ili kokosovog ulja jer oni mogu biti štetni za zdravlje ptica. U otopljenu masnoću dodaje se mješavina raznog zrnja i orašastih plodova, uključujući mljeveni kukuruz, suncokret, pšenicu, proso

Razina buke jedini je uvjet

Nakon puštanja u pogon nositelj projekta može izmjeriti razinu buke na granici najbliže stambene zone i ispred najbližeg stambenog objekta. Ako razina buke prelazi dopuštenu razinu, morat će postaviti zvučne barijere, koristiti tiše strojeve ili ograničiti radno vrijeme pogona.

Međimurska županija sada ima rok od dvije godine da zatraži lokacijsku dozvolu.

Ako ne uspije u tom roku, rješenje prestaje važiti. Županija može zatražiti produljenje za još dvije godine ako se uvjeti nisu promijenili. Nakon lokacijske dozvole sli-

jedit će građevinska dozvola, javna nabava radova i sama gradnja.

Valja napomenuti da se postupak ocjene vodio od studenoga 2024. godine kada je Međimurska županija podnijela zahtjev s Elaboratom zaštite okoliša.

Mišljenja su dale Uprava za zaštitu prirode, Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora, Upravni odjel za prostorno uređenje Međimurske županije te Grad Prelog. Sva tijela ocijenila su da nije potrebna potpuna procjena utjecaja uz primjenu propisanih mjera zaštite.

Na zahtjev objavljen 23. prosinca 2024. javnost nije dostavila primjedbe.

te nasjeckane orahe ili kikiriki. Najvažnije pravilo pri pripremi je da svi sastojci moraju biti potpuno sirovi i neslani, jer sol može izazvati fatalne posljedice za ptice.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

Ovakva briga o prirodnim saveznicima jednostavan je, ali učinkovit način očuvanja vitalnosti svakog voćnjaka prije početka nove vegetacijske sezone.(vv)

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VELIKO OBITELJSKO druženje

Okupili se potomci Novak Katarine i Stjepana iz Zasadbrega

U subotu, 17. siječnja ove godine, u restoranu "K Jeleni” održano je lijepo i veselo obiteljsko druženje obitelji Novak, potomaka Katarine i Stjepana Novak iz Zasadbrega (Bečkerek). Bila je to prava subotnja večer za pamćenje – smijeha, razgovora i prepričavanja starih (i onih malo uljepšanih) obiteljskih priča nije nedostajalo.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

- Okupljanju su prisustvovali potomci Marija, Stjepan, Franjo, Vladimir i Dragutin, koji su dostojno predstavljali obiteljsku granu i pokazali da se obiteljski duh još uvijek čvrsto drži. Nažalost, s nama ovaj put nisu mogli biti Petar i Agata, dok se s posebnim pijetetom prisjećamo Ane, koja više nije među živima, rekli su nam.

Odbor za dodjelu javnih priznanja

Za odličnu atmosferu pobrinuli su se brojni unuci: Emil, Dragutin, Danica, Andrijana, Blaženka, Ksenija, Arabela, Ines, Ivica, Ivanka, Marija, Klaudija, Nataša i Vladimir sa svojim obiteljima. Iako je društvo bilo brojno, valja spomenuti da su ovaj put nedostajali Damir, Mario, Iris, Marijan, Katarina, Zdenka, Lucijano, Kristijan,

Predrag i Snježana – no, kako se kaže, netko mora ostati i za sljedeći put. Još jednom se potvrdilo da je obitelj Novak velika – ne samo po broju, nego i po srcu. Uz želju da svi ostanu živi i zdravi, okupljanje je završilo uz dogovor da se tradicija nastavi, možda već i iduće godine. (as, Foto: obiteljska arhiva)

Na temelju članka 20. Odluke o javnim priznanjima Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 15/12), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, raspisuje

POZIVNI NATJEČAJ

za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade „Zrinski“ Međimurske županije za 2025. godinu

Nagrada „Zrinski“ Međimurske županije dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije. Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz sljedećih djelatnosti:

• gospodarstva,

• znanosti i obrazovanja,

• kulture,

• zdravstva i socijalne skrbi,

• zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti.

Kriteriji za dodjelu Nagrade „Zrinski“ su sljedeći:

• u gospodarstvu za naročito uspješno organiziranje rada i poslovanja te uvođenje suvremenih metoda u ekonomsko-tehnološki postupak, ostvarivanje značajnih radnih i poslovnih rezultata od osobitog interesa za unapređenje gospodarstva i jačanje gospodarske osnove te uspješnu primjenu znanosti i suvremenih dostignuća u praksi.

• u znanosti i obrazovanju za uspješnu znanstvenu djelatnost u određenom području, znanstveno otkriće koje predstavlja značajan doprinos znanstveno-istraživačkom radu, objavljena vrijedna znanstvena djela, za unaprjeđenje pedagoške teorije i prakse, za naročite uspjehe u organiziranju odgojno-obrazovnog rada i zapažene rezultate u izvođenju nastave.

• u području kulture za objavljena i prikazana umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, likovnih umjetnosti, kazališne i �ilmske umjetnosti, za značajne rezultate u promicanju kulturne baštine, za iznimna ostvarenja

u organiziranju amaterskih organizacija i njihovog djelovanja, za naročita športska dostignuća na državnim i međunarodnim natjecanjima, za istaknute rezultate u stručnom i pedagoškom djelovanju i odgoju i osposobljavanju sportaša i podizanju športske kulture građana te za izuzetne rezultate u organizaciji i razvitku inventivne djelatnosti i drugim područjima tehničkog stvaralaštva.

• u području zdravstva i socijalne skrbi za ostvarene rezultate u organizaciji zdravstvene i socijalne skrbi, za otkrivanje i otklanjanje uzroka oboljenja odnosno sprečavanja i suzbijanja bolesti, za osobite rezultate u liječenju te rehabilitaciji oboljelih, za izvanredne rezultate u zaštiti i radu djece bez potrebne roditeljske skrbi, za zapažene rezultate u provođenju djelatnosti socijalne skrbi o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva te uspjehe u provođenju zdravstvenog odgoja i podizanja zdravstvene kulture građana.

• u području zaštite okoliša i drugih javnih djelatnosti za uspješnu primjenu znanosti u praksi koja doprinosi očuvanju i unapređivanju okoliša, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i racionalno korištenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoliš, izuzetnu djelatnost u obrazovanju djece i mladeži u razvijanju svijesti o potrebi zaštite okoliša kao i promicanje potrebe zaštite okoliša među građanima, te za posebne rezultate postignute u unaprjeđenju i promicanju u drugim javnim djelatnostima.

Prilikom ocjenjivanja vrijednosti ostvarenih rezultata predloženih za Nagradu vrednovat će se kontinuitet u ostvarivanju rezultata, da su postignuti rezultati najbolji na području Međimurske županije, da pravna ili �izička osoba predložena za Nagradu uživa ugled

uzornog stručnjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe.

Prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ mogu podnijeti građani i njihove udruge, trgovačka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora sadržavati:

• podatke o podnositelju prijedloga (ime i prezime/naziv podnositelja, adresa/sjedište i broj telefona)

• životopis osobe odnosno podatke o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje (uz obaveznu dostavu OIB-a za �izičke i pravne osobe),

• naziv javnog priznanja i područje za koje se podnosi,

• iscrpno obrazloženje zasluga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja,

• odgovarajuću dokumentaciju (objavljene radove, analize, prikaze, stručne kritike i ocjene, natjecateljske rezultate, izvatke iz javnih tiskovina o postignutim uspjesima i slično) kojom se potvrđuju navodi iz prijedloga.

Prijedlozi za dodjelu Nagrade „Zrinski“ podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupštine Međimurske županije, na adresu Ruđera Boškovića 2, Čakovec, uz naznaku „Za Nagradu „Zrinski“.

Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade „Zrinski“ upute Odboru najkasnije do 28. veljače 2026. godine.

ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

KLASA: 061-01/26-01/1

URBROJ: 2109-02-26-05 Čakovec, 20. siječnja 2026.

PREDSJEDNIK ODBORA Matija Posavec, mag. ing., v.r.

KLUB VIJEĆNIKA SDP-NPS Gradskog vijeća Grada Preloga

U našu redakciju stiglo je očitovanje Kluba vijećnika SDP-NPS preloškog Gradskog vijeća vezano uz izjave i postupke gradonačelnika Ljubomira Kolareka koje prenosimo u nastavku: - Čitajući skandalozne izjave gradonačelnika Grada Preloga, gospodina Ljubomira Kolareka, sa sjednice Hrvatskog sabora, nažalost možemo potvrditi da to uistinu odražava njegovo pravo lice. Skrivao je to lice dugo pred nacionalnim medijima, dok je svoj status lokalnog “šerifa” polako, ali dosljedno gradio u Gradu Prelogu. Stanovnici Grada reći će vam da se njihov nekadašnji “Ljubo”, kako ga je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća 6. prosinca 2023. oslovljavao i predsjednik Vlade RH, jako promijenio, i to na gore. Naime, okružio se manjom skupinom istomišljenika i provodi svoju agendu. Sve se to u posljednje vrijeme prelama preko koljena i guši svaki prijedlog oporbenih vijećnika. Njegove reakcije u tom smislu osjete i drugi stanovnici koji nisu njegovi istomišljenici. Snažnu potporu ima u predsjedniku Vlade RH, ali i u Antunu Marodiju (�inancijer stranke i jedan od najeksponiranijih HDZ-ovaca u Međimurskoj županiji).

Upravo iz toga proizlazi njegovo ponašanje i njegovi postupci. Na sjednicama Gradskog vijeća konstantno, nakon izglasavanja točke dnevnog reda, izlazi za govornicu i komentira te ismijava glasovanje oporbenih vijećnika, što je u suprotnosti s Poslovnikom Gradskog vijeća. Nemali broj puta postane bahat i spušta raspravu na osobnu razinu. No, to mu godinama dopuštaju bivši, a sad i sadašnji predsjednik Gradskog vijeća i pravnica Miljenka Radović

(koja ima podignutu optužnicu zbog korupcijske afere, a koju gradonačelnik relativizira te jedan drugome čuvaju leđa). U posljednjih nekoliko tjedana zabilježen je ogroman broj, nažalost, negativnih primjera koji su posramili Grad Prelog na lokalnoj i nacionalnoj razini. Primjeri uključuju pokušaj preimenovanja akumulacije HE Dubrava u Priločko jezero, izjavu na sjednici Gradskog vijeća da profesor Berljak nije dao ime muzeju Croata Insulanus, što nije točno, obrazloženje povećanja cijene DV “Fijolica”, koje je naišlo na negodovanje i zvižduke roditelja okupljenih ispred Gradske uprave; izjavu o inkluzivnom dodatku u Hrvatskom saboru. Primjera je, nažalost, mnogo. Činjenica je da je gradonačelnik Grada Preloga, gospodin Ljubomir Kolarek, izgubio kočnice jer ima snažno zaleđe. A tko ispašta? Stanovnici Grada Preloga, koji se zbog njegovih postupaka i izjava osjećaju posramljeni. Aktualni gradonačelnik strastveno je želio novi mandat i imao je kampanju u kojoj je gotovo svaki kutak Grada Preloga bio oblijepljen njegovim plakatima. Išao je od kuće do kuće i obećavao svašta. Ogroman iznos sredstava bio je uložen u njegovu kampanju tijekom lokalnih izbora. A kako se on sada ponaša? Kao lokalni šerif koji već dugo nije “čovjek iz naroda”, kako često ističe. Također, stalno naglašava da se u Zagrebu bavi višom politikom, a sada smo iz prve ruke mogli vidjeti kakvo je to njegovo djelovanje. Klub vijećnika SDP-NPS Gradskog vijeća Grada Preloga: Jana Cecilija Fuček, Mario Horvat, Ivica Novak, Ivan Šimunković iz SDP-a te Dubravko Cvetko i Božidar Glavak iz NPS-a.

Brojna obitelj Novak na zabavnom okupljanju

www.mnovine.hr

040 323 600

SPOMEN PLOČE u gradu Čakovcu Na slavu Petru Zrinskom i Franu Krsti

Frankopanu

TRGOVINA KRK u Slakovcu

Branko Vuk bez Međimurskih

novina ne ide ni u vinograd

Branko Vuk iz Ivanovca, poznati darivatelj krvi koji je krv dao čak 137 puta, na putu prema svom vinogradu svratio je u Trgovinu Krk u Slakovcu. Kaže

kako ondje uvijek stane prije odlaska jer ga dočekaju najbolje prodavačice, Ines i Rosana. U Međimurskim novinama najviše čita sport i crnu kroniku, često baci

oko na špicu, a napominje i da redovito predaje kupone za prodaju. Volio bi da u novinama ima još više sportskih tema. (kk)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 129. kola

Novo, 129. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I siječnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 16. siječnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 27.siječnja. Sretnog dobitnika 129. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. siječnja. (mk)

Broj telefona:

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

U Čakovcu, na ulazu u Stari grad Zrinskih, i danas stoji spomen-ploča posvećena jednom od najvažnijih događaja hrvatske povijesti Petru IV. Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, čiji je život okončan tragičnom smrću 30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu. Ta spomen-ploča prvi je put postavljena 24. travnja 1971. godine povodom 300. obljetnice pogibije dvojice hrvatskih velikaša i simboličkih branitelja hrvatskih prava i sloboda. Ploča je tijekom turbulentnih povijesnih okolnosti uklonjena 1978., da bi joj se ponovno vratila mjesto 24. siječnja 1990. godine kao trajno sjećanje na njihovu žrtvu i povijesnu ulogu. Ploču je postavila Matica hrvatska ogranak Čakovec. Svake godine, povodom obljetnice njihove pogibije i Dana Me-

đimurske županije, brojna izaslanstva, povijesne postrojbe i građani okupljaju se kraj ove ploče kako bi položili vijence, zapalili svijeće i odali počast dvojici velikana čija je poruka o domoljublju i odgovornosti prema vlastitoj zemlji ostala snažna i kroz stoljeća. Spomen-ploča

na zidinama Starog grada Čakovec time ostaje važno mjesto sjećanja i pouka, trajna veza generacija koje se ne žele odreći svoje povijesti, ali i poticaj da se sjećanje na hrabre i pravedne odluke iz prošlosti nastavi čuvati i u budućnosti. (mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr);

FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro l: medimurskenovine; Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi

način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.

Malena Nikol Kutnjak svojim je glasom osvojila naciju

Devetogodišnja Nikol Kutnjak iz Svetog Martina na Muri ostvarila je povijesni uspjeh pobjedom u glazbenom showu “The Voice Kids”. Nakon što je kroz cijelo natjecanje oduševljavala izvedbama međimurskih popevki i domaćih hitova, u �inalu je osvojila srca publike i osigurala vrijednu donaciju za Specijalnu bolnicu Bistra. U intervjuu tjedna donosimo vam glazbenu bajku koja je osvojila cijelu Hrvatsku. (bj)

VIKEND VODIČ

petak, 23. siječnja

17:00 Susret poduzetnika, obrtnika i OPG-eva s područja grada Mursko Središće, Sokolski dom, Mursko Središće

18:00 Književna večer posvećena Vesni Parun, Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec

19:00 Predavanje Biljana Fundak: Camino – hodočašće, avantura ili poziv?, CZK Rudar, Mursko Središće subota, 24. siječnja

8:00 Vincekovo po štrigovskim bregima, Dom kulture Štrigova

9:00 Dan mimoza, Trg Republike, Čakovec

9:30 Vincekovo u Srcu Međimurja, Sportski dom Macinec

15:00 24. Podturenski fašnik, Društveni dom Podturen

MJESEČNI VODIČ

petak, 30. siječnja

19:00 Predavanje Damir

Šantek: Visoko iznad oblaka, CZK Rudar, Mursko Središće

subota, 31. siječnja

16:00 Fašnik u Zasadbregu, Društveni dom Zasadbreg

četvrtak, 5. veljače

18:00 Predavanje Ante

Radonić, Muzej Croata insulanus Grada Preloga petak, 6. veljače

19:00 Predavanje Bruno

Šimleša: PCT, Centar Rudar, Mursko Središće

srijeda, 11. veljače

20:00 Balet Labuđe jezero, CZK Čakovec

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

KNJIŽNICA NIKOLA ZRINSKI Čakovec

Književna večer posvećena Vesni Parun

Knjižnica Nikola Zrinski Čakovec organizira posebnu književnu večer posvećenu velikoj hrvatskoj pjesnikinji Vesni Parun, koja će se održati u petak, 23. siječnja 2026. s početkom u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Knjižnice. Program večeri donosi razgovor i književne interpretacije inspirirane životom i stvaralaštvom Vesne Parun te recentnim izdanjima koja nadahnjuju njezin poetski opus. Posebna će se pozornost posvetiti pjesničkoj zbirci “Dani kositra i jeke” autorice

Andrijane Kos Lajtman (2023) i knjizi memoarskih zapisa “Kad ptica prestane voljeti” priređenoj od Denisa Derka i Marine Selnik.

Uz autora i književne kritičare, u programu će sudjelovati priznati književnici i umjetnici Emilija Kovač, Andrijana Kos Lajtman, Denis Derk, Marina Selnik te Martina Novak, čije će interpretacije dodatno obogatiti ovu večer posvećenu jednoj od najznačajnijih lirskih pjesnikinja hrvatske književnosti. Ulaz je slobodan za sve zainteresirane ljubitelje poezije i

CZK RUDAR Mursko Središće

književnosti, a događaj je dio šireg programa kojim se obilježava i promiče opus Vesne Parun, u čast pjesnikinje, započet otvorenjem izložbe „Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju“ u Muzeju Međimurja. (mg)

KULTURNO UZDIZANJE Koje izložbe možete posjetiti?

• 21.11. do 1.3. Izložba One umjetnice

Izložbeni salon Muzeja Međimurja Čakovec

• 5.12. do 25.1. Izložba Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju Mul�medijalna dvorana MMČ

• 15.1. do 2.2. Izložba karikatura Ivana Haramije Hansa Izložbeni prostor CZK Čakovec

Biljana Fundak, Camino: hodočašće, avantura ili poziv?

Centar za kulturu Rudar u Murskom Središću poziva sve ljubitelje putovanja, hodočašća i osobnih priča na inspirativno predavanje s Biljanom Fundak pod nazivom Camino – hodočašće, avantura ili poziv?.

Ovaj zanimljivo predavanje održat će se u petak, 23. siječnja 2026., s početkom

DAN MIMOZA

u 19:00 sati u prostoru CZK Rudar.

Autorica i predavačica, Biljana Fundak, magistrica je farmacije i strastvena hodačica koja je svoju životnu pustolovinu pretvorila u knjigu. Prije više od godinu dana ostavila je uobičajenu rutinu, uzela ruksak i prohodala oko 800 kilometa-

ra legendarnog Camina – hodočasničke rute Puta svetog Jakova koja vodi do Santiago de Compostele. Njezina knjiga Camino: hodočašće, avantura ili poziv? kroz duhovit, iskren i poticajan zapis vodi čitatelja kroz kilometre, izazove, susrete i osobne spoznaje s ovog transformativnog putovanja.

Ovo predavanje biti će spoj putopisnih doživljaja, motivacije za osobni rast te odgovora na pitanje je li Camino prvenstveno hodočašće, avantura ili poziv koji mijenja živote. Predavanje je namijenjeno svima od planinara i putnika do onih koji traže inspiraciju za vlastite životne korake. (mg)

Preveniraj, informiraj se, živi zdravije!

U subotu, 24. siječnja, od 9 do 12 sati na Trgu Republike u Čakovcu održat će se tradicionalno obilježavanje 19. hrvatskog Dana mimoza, Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice. Dan mimoza jedinstvena je javnozdravstvena akcija koja kroz simboliku cvijeta mimoze podiže svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka vrata maternice.

Organizatori ovogodišnje akcije su Klub žena oboljelih

od ginekoloških zloćudnih tumora „Vita“, Županijska liga protiv raka Čakovec i Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, uz potporu zdravstvenih djelatnika Županijske bolnice Čakovec, Doma zdravlja Čakovec, ginekoloških ordinacija i obiteljske medicine, te učenika Srednje škole Čakovec. U sklopu programa građanima će se dijeliti grančice mimoza, edukativni materijali i zdravstveni sa-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: LORENZO MARONE: SVE ĆE BITI SAVRŠENO

Dobitnik knjige Prenijet ću te preko Praga objavljene u prošlom broju je Vjera Kraljić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1584

i prezime: Ulica i kućni broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Lorenzo Marone: Sve će biti savršeno

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Četrdesetogodišnji fotograf Andrea Scotto proveo je život bježeći od obaveza i na sigurnoj udaljenosti od obitelji. Njegova sestra Marina u svemu ima opsesivnu potrebu za kontrolom, pa tako i kad je riječ o skrbi za oca Libera – hladnoga i distanciranog pomorskog časnika u mirovini – koji pati od terminalne bolesti.

No kad Marina ode u posjet muževoj obitelji, Andrea preuzima brigu o ocu koji odbija priznati koliko mu je pomoć potrebna. Početak je to nesvakidašnjeg vikenda koji prerasta u pustolovinu kad Libero nagovori Andreu da u tajnosti posjete Procidu – otok na kojem su obojica odrasli...

vjeti o prevenciji raka vrata maternice.

Financijska sredstva prikupljena tijekom akcije u Međimurju i ove će se godine koristiti za unapređenje zdravstvene skrbi namijenjena su nabavi monitora za praćenje vitalnih funkcija za Odjel ginekologije Županijske bolnice Čakovec.

Podsjećamo da je redovita briga o vlastitom zdravlju ključna: žene bi trebale odlaziti na ginekološke preglede

Lorenzo Marone udahnuo je mirise i okuse talijanskog juga na stranice ovog romana – more, pijesak, masline i limuni čitatelju su nadohvat ruke

četvrtak, 12. veljače

19:00 Predavanje Mario Celinić: Sedam, CZK Rudar, Mursko Središće petak, 20. veljače

19:00 Predavanje Robert Bogdan i Saša Ma�ć: Biciklom za moreplovcima, CZK Rudar, Mursko Središće petak, 27. veljače

19:00 Predavanje Marin Perković: Mljetska planinarska obilaznica, CZK Rudar, Mursko Središće

četvrtak, 5. ožujka

19:00 Predavanje Tanja Porebica: Moj put kroz čudesnu Boliviju, Mar�na Haber, CZK Rudar, Mursko Središće petak, 13. ožujka 19:00 Predavanje Mar�na Haber: U sjeni Everesta, CZK Rudar, Mursko Središće petak, 20. ožujka 19:00 Predavanje Sonja Vršić: Nordkapp Roadtrip, CZK Rudar, Mursko Središće 20:00 Gruzijski nacionalni balet Sukhishvili, CZK Čakovec

Mimoze su znak borbe za žensko zdravlje

najmanje jednom godišnje, a dinamiku testiranja i potrebnu obradu odredit će im liječnik. Uz odgovorno spolno ponašanje, dostupno cijeplje-

nje i redovite preglede, rak vrata maternice može se otkriti u ranoj fazi, što značajno povećava izglede za uspješno liječenje. (mg)

Pjesnikinja Vesna Parun

2026.

intervju tjedna

NIKOL KUTNJAK iz Svetog Martina na Muri svojim je glasom osvojila Hrvatsku!

Želim pjevati i plesati cijeli život!

U finalnoj večeri Nikol je zablistala izvevši pjesmu “Ti si princeza”, a nakon što je izborila ulazak u superfinale, odlučila se vratiti svojim korijenima

Piše: Benjamin Jakopić

Cijelo Međimurje s velikim je uzbuđenjem i nestrpljivošću pratilo svaki korak devetogodišnje Nikol Kutnjak tijekom �inalne večeri popularnog showa “The Voice Kids”, koja se održala u subotu, 17. siječnja u Zagrebu. Od samog početka ovog glazbenog natjecanja, njezini sugrađani su s pravom vjerovali da će ova talentirana djevojčica dogurati vrlo daleko, no Nikol je nadmašila sva očekivanja. Ne samo da je stigla do samog kraja, već je svojom nevjerojatnom interpretacijom i glasom odnijela apsolutnu pobjedu, donijevši slavu cijelom Međimurju, a posebice svojoj rodnoj Općini Sveti Martin na Muri, koja je time Hrvatskoj podarila još jednu autentičnu glazbenu senzaciju.

Hrvatska ju je prvi puta imala prilike upoznati i čuti tijekom audicija, kada je na veliku pozornicu donijela zvuk rodnoga kraja zapjevavši tradicionalnu međimursku pjesmu “Dej mi, Bože”. Tom je izvedbom Nikol u trenu osvojila stručni žiri, ali i gledatelje

pred malim ekranima, a za svog je mentora i glazbenog vodiča mudro izabrala legendarnog rockera Davora Gobca. Uslijedilo je polu�inale u kojem je podigla ljestvicu još više, nastupivši s antologijskom pjesmom “Suza za zagorske brege”. Njezina zrela i duboko emotivna izvedba, koja je mnoge ostavila u suzama, osigurala joj je izravan i zaslužen prolazak u veliko �inale.

Organiziran autobus za Zagreb

Kako bi podrška za Nikol u najvažnijem trenutku bila što glasnija i jača, načelnik Općine Sveti Martin na Muri, Martin Srša, organizirao je poseban navijački autobus. Njime su put Zagreba krenuli Nikolini vjerni školski kolege iz 4. razreda, njezine učiteljice koje su joj od početka bile vjetar u leđa, djedovi, bake, brojna rodbina i bliski prijatelji, stvorivši u studiju atmosferu koju će Nikol zauvijek pamtiti.

U �inalnoj večeri Nikol je zablistala izvevši pjesmu “Ti si princeza”, a nakon što je izborila ulazak u super�inale, odlučila se vratiti svojim ko-

rijenima. Još jednom je izvela “Dej mi, Bože”, ovoga puta s još više sigurnosti i emocije, čime je potvrdila da je pobjeda doista u njezinim rukama. Ponosni roditelji, Ivica i Stanka Kutnjak, nakon proglašenja su uputili iskrene zahvale svima koji su vjerovali u njihovu kćer. Naglasili su važnost svakog poziva i poruke, jer su glasovi gledatelja, osim što su donijeli pobjedu, pretvoreni u hvalevrijednu i prijeko potrebnu �inancijsku pomoć za bolesnu djecu smještenu u Specijalnoj bolnici Bistra u Zagrebu.

Emotivni doček u školi

No, ova prekrasna glazbena bajka nije završila gašenjem re�lektora u studiju. Nikol je doslovno preko noći postala nacionalna zvijezda i prava medijska senzacija, no u svom srcu ostala je ista ona skromna djevojčica iz školskih klupa. Kako bi joj na najljepši način pokazali koliko su ponosni na njezin povijesni uspjeh, njezini školski kolege u Osnovnoj školi

Sveti Martin na Muri pripremili su joj spektakularan i veseli doček. Školski hodnici bili su ispunjeni šarenim balonima

i konfetima, a cijela se škola okupila kako bi gromoglasnim aplauzom pozdravila svoju pobjednicu. Posebno dirljiv trenutak bio je kada su učenici njezinog četvrtog razreda u jedan glas zapjevali pjesmu “Ti si princeza”, kojom je Nikol pokorila scenu. Tom prilikom smo u školi uspjeli nakratko porazgovarati s mladom zvijezdom o njezinim dojmovima.

- Tko te je naučio pjevati i tko je najviše zaslužan za to što danas tako lijepo vladaš svojim glasom?

- Puno toga sam naučila od svojih bližnjih i ljudi koji me okružuju. Veliku ulogu u tome imala je moja učiteljica koja me usmjeravala, ali i moja mama koja mi je uvijek bila podrška. Također, puno mi je pomogla i moja sestra koja se i sama bavi pjevanjem, ispričala nam je simpatična Nikol.

- Kako si se uopće odlučila na ovaj veliki korak i prijavila na natjecanje “The Voice Kids”?

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 4.2.2026. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film

Bodljikava avantura

- Zapravo je sve krenulo od moje mame. Ona me već neko vrijeme prije početka samog natjecanja pitala bih li se htjela okušati u tome i bi li me to veselilo. Malo sam razmislila i na kraju odlučila da bih stvarno htjela probati i vidjeti kako to sve izgleda izbliza.

- Kakav je bio onaj prvi, početni osjećaj kada si konačno stala pred veliku publiku i sve te kamere?

- Bilo mi je stvarno super i uzbudljivo jer nikada prije u životu nisam imala priliku vidjeti kako tako velika produkcija i pozornica izgledaju uživo. Jedva sam čekala taj trenutak da izađem van i kada sam napokon vidjela svu tu svjetlost i scenu, ostala sam baš iznenađena i oduševljena. Moram priznati da sam bila nervozna samo onaj prvi puta, neposredno prije nego što sam zakoračila na audiciju, ali čim sam počela pjevati, trema je jednostavno nestala.

- Tijekom showa si izvela nekoliko predivnih pjesama, no imaš li neku koja ti je posebno prirasla srcu?

- Jako mi je teško izdvojiti samo jednu jer je svaka bila posebna na svoj način i svaku sam pokušala otpjevati najbolje što mogu. Ipak, ako baš moram birati, pjesme “Suza za zagorske brege” i “Ti si princeza” su mi nekako najdraže i u njima sam najviše uživala dok sam bila na pozornici.

- Sada kada si pobjednica, kakvi su ti planovi za budućnost i što bi željela raditi kada odrasteš?

- Moja najveća želja je da se i dalje nastavim baviti pjevanjem i plesom jer me to najviše usrećuje. Ne želim se

Dobitnik ulaznica za film: Matea Trojnar

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

ograničavati samo na jedan stil. Voljela bih pjevati sve, od naših domaćih međimurskih popevki koje jako volim pa sve do popularnih hitova. Put od međimurskih popevki na audiciji do pobjedničkog postolja bio je kratak, ali itekako blistav. Nikol Kutnjak je dokazala da prava emocija ne poznaje godine, a njezin trijumf u “The Voice Kids” tek je prvo poglavlje jedne velike glazbene priče koja je upravo počela. Želimo joj puno sreće i uspjeha u nastavku njene bajke!

4. razred bio je ogromna podrška tijekom cijelog natjecanja

Čakovečka špica

Piše: Sanja Heric Foto: Mario Golenko

Elegantni par ukrao poglede na špici

Ljiljana je pokazala da šubara glavu čuva, ali i stil gradi

Najljepši modni dodatak je osmijeh, a Tanja i Dušica ga ne skidaju s lica

Bordo jakna pun je pogodak za minuse

Dubravka i Dorotea znaju recept za toplu zimu pa su nabacile krznene slušalice

Upečatljiva zelena torbica razbila je zimsko sivilo

SENIORSKO PRVENSTVO MEĐIMURJA

Maja Trupković i Filip Godina prvaci

U igri parova

najuspješniji su bili

Nino Bujan i Boris Preksavec. Drugo mjesto zauzeli su Matija Strbat i Nikola Mikac.

Piše: Luka Pongračić

Foto: Denis Tratnjak

U subotu je dvorana 2. Osnovne škole u Čakovcu bila središte međimurskog stolnog tenisa. Na Pojedinačnom prvenstvu Međimurja za seniore, seniorke i parove okupili su se najbolji igrači regije, a natjecanje su zajednički organizirali Međimurski stolnoteniski savez i STK Putjane. Turnir je započeo u 13 sati, a program je obuhvatio tri discipline: pojedinačne konkurencije za seniore i seniorke te igru parova. Pojedinačni dio natjecanja odigran je kroz grupnu fazu i završnicu na ispadanje, dok su parovi igrali po kup sustavu, što je dodatno povećalo neizvjesnost svakog meča.

Pobjednici i osvajači medalja

U konkurenciji seniorki naslov prvakinje Međimurja

osvojila je Maja Trupković, drugo mjesto pripalo je Kiari Crnčec, dok su treće mjesto podijelile Nika Gregurec i Zara Bestijanić. Kod seniora je do zlatne medalje stigao Filip Godina, srebro je osvojio Nino Bujan, a brončana odličja podijelili su Nikola Mikac i Karlo Jambor. U igri parova najuspješniji su bili Nino Bujan i Boris Preksavec. Drugo mjesto zauzeli su Matija Strbat i Nikola Mikac, dok su treću poziciju podijelili

parovi Filip Godina i Filip Panić te Matija Volf i Arien Kovačić.

Završnice pune napetosti i kvalitete Ovogodišnje prvenstvo ponudilo je niz izuzetno kvalitetnih susreta koji su publiku držali u neizvjesnosti do samog kraja. Posebno su se istaknuli završni mečevi, u kojima su o pobjednicima odlučivale nijanse, mirna ruka i taktička zrelost u ključ-

nim trenucima. U seniorskoj konkurenciji Filip Godina još jednom je potvrdio vrhunsku formu. Sigurnom i kontroliranom igrom izborio je �inale, u kojem je svladao Ninu Bujana s 3:1 u setovima. Četvrti set donio je pravu dramu i završio rezultatom 15:13 nakon dugotrajne i iscrpljujuće borbe. Maja Trupković kod seniorki je odigrala turnir bez slabog trenutka. Tijekom cijelog natjecanja zadržala je visoku razinu koncentracije i samopouzdanja, ne izgubivši nijedan set na putu do naslova. U parovima su do izražaja došli iskustvo i uigranost. Bujan i Preksavec kontrolirali su igru preciznim servisima i brzim reakcijama, dok su Strbat i Mikac u �inalu pružili vrlo snažan otpor i pokazali da među mlađim igračima stasava ozbiljna konkurencija. Pojedinačno prvenstvo Međimurja još je jednom potvrdilo visoku razinu stolnog tenisa u regiji. Kvaliteta igre, sportsko ponašanje i dobra organizacija ostavili su snažan dojam te najavili još jednu zanimljivu godinu međimurskog stolnog tenisa.

AUSTRALIAN

OPEN Tonka hrabro pala protiv

Naomi Osake

Antonia Ružić se u utorak ujutro nakon dva i pol sata igre oprostila od Australian Opena već u prvom kolu, ali način na koji je završila nastup u Melbourneu ostavlja puno razloga za optimizam. Međimurska tenisačica odigrala je iznimno zahtjevan i kvalitetan meč protiv Naomi Osake, 17. igračice svijeta, a Japanka je slavila nakon gotovo dva i pol sata borbe rezultatom 6:3, 3:6, 6:4. Osaka je bolje otvorila susret i u prvom setu nametnula ritam, no Ružić je vrlo brzo pokazala da neće imati sporednu ulogu. U drugom setu podigla je razinu igre, stabilizirala servis i agresivnije ulazila u poene, što joj je donijelo izjednačenje i potpuno otvoren meč. Treći set donio je tenisku bitku visoke razine, s dugim izmjenama i minimalnim razlikama. Ružić je ravnopravno parirala bivšoj pobjednici Australian Opena, no u završnici je presudilo iskustvo. U ključnim trenucima Osaka je ostala mirnija, iskoristila manji pad

koncentracije hrvatske tenisačice i privela meč kraju. Iako poraz boli, Tonka može biti zadovoljna prikazanim. Nakon polu�inala u Hobartu i ovakvog nastupa protiv igračice iz svjetskog vrha, jasno je da se nosi s najjačima i da njezin napredak nije slučajan. Melbourne joj nije donio prolaz dalje, ali je potvrdio da se nalazi na pravom putu i da ovakvi mečevi postaju pravilo. Podsjetimo, tjedan dana ranije Ružić je u Hobartu odigrala jedan od najboljih turnira u dosadašnjoj karijeri. Redom je pobjeđivala igračice iz Top 70, pokazala mentalnu čvrstoću u trenucima kada je hvatala zaostatak i potvrdila stabilnost igre na tvrdoj podlozi. Plasman u polu�inale donio joj je vrijedne WTA bodove i dodatno samopouzdanje uoči Australian Opena. Iako je u borbi za �inale naišla na iznimno raspoloženu Cocciaretto, cijeli tjedan ostavio je snažan dojam, a sad je vrijeme za kratak odmor prije lova na top 50. (lp)

TENIS

STOLNI TENIS

Antonia Ružić i dalje je najbolja rangirana Hrva�ca

Najbolje seniorke - Nika Gregurec, Zara Bes�janić, Maja Trupković i Kiara Crnčec

Najbolji seniori - Nino Bujan, Filip Godina, Nikola Mikac i Karlo Jambor

KOŠARKA

TREĆA LIGA

Derbi

Varteksu!

Derbi 9. kola igran je u Varaždinu gdje je Varteks lakše od očekivanja svladao

Donji Kraljevec. Rudar je kod kuće izgubio od Dubravčana, kao i Kotoriba od Čakovca. (bh)

REZULTATI I KOŠEVI

Rudar - Dubravčan 42:76 (9:13, 8:13, 14:24, 11:26)

RUDAR: Zadravec 4, Bogdan 2, Radiković 2, Mikulaj 7, Pus�ć 8, Bedi 3, Bedi Ma 9, Murković 7

DUBRAVČAN: Raić 10, Ribić 14, Miser 25, Klipić 6, Krušelj 13, Horvat 2, Strbad 1, Klipić 5

Varteks - D. Kraljevec 74:52 (16:12, 17:19,20:11, 21:10)

DONJI KRALJEVEC: Lepen 9, Trupković 10, Ivanović D 8, Ivanović J

LIGA DJEČAKA U-13

Na regiju idu

TABLICA

1. Čakovec 871 15/118

2. Varteks 862 14/131

3. Kotoriba 853 13/40

4. D. Kraljevec 853 13/33

5. Dubravčan 835 11/-5

6. Rudar 716 8/-104

7. Vinica 707 7/-213

5, Križanić 8, Levačić 8, Vlah 3, Srpak 1. Trener Balent N

Kotoriba - Čakovec 72:94 (12:24, 19:21, 24:21, 17:28)

KOTORIBA: Habuš 10, Fuš I 16, FušP 3, Ujlaki 20, Puštek 5, Dolenec 2, Krušelj 16

ČAKOVEC: Levačić 11,Novak 27, Capek 12, Šopar 12, Biševac 16, Volf 2, Vurušić 9, Jelenić 5

Međimurje, Donji Kraljevec i Varteks!

Mnogo se utakmica odigralo u ligi za dječake rođene 2013. godine. Doduše, nisu svi poštivali godište(Gra�ičar, Ivančica igrali van konkurencije sa starijim igračima), no 3 najbolje ekipe igraju na regionalnom prvenstvu. To su Međimurje iz Čakovca, Donji Kraljevec i Varteks iz Varaždina. Realno, samo

REZULTATI, KOŠEVI

SKUPINA A

Međimurje II - Čakovec 56:23 (18:6, 6:2, 14:6, 18:9)

MEĐIMURJE II: Barić 2, Angel 4, Novak 8, Vabec 14, Pata�a 4, Jančec 14, Frančić 8, Križnar 2. Trener Hrkač B

ČAKOVEC: Slamek 9, Božić 4, Kirić 6, Tkalec 4. Trener Damjanović B

Međimurje IIGrafičar/vk 37:87

MEĐIMURJE II: Sorić 2, Smolković 4, Angel 9, Novak 4, Haramija 7, Vabec 2, Pata�a 5, Jančec 4. Trener Hrkač B

Donji KraljevecIvančica/vk 37:93

DONJI KRALJEVEC:Drvoderić 3. Žegarac 6, Havaić 12, Tisaj 8, Kiš 4, Vukoja 4. Trener Balent

Donji Kraljevec - Grafičar /vk 43:56 (8:7, 16:16, 10:13, 9:20)

DONJI KRALJEVEC: Žegarac 3, Habuš 7, Kiš 2, Drvoderić 22, Havaić 7, Sokač 2. Trener Balent N

Ivančica/vk - Čakovec 50:42

ČAKOVEC: Božić 1, Kirić 12, Vurušić 25, Tkalec 2, Bezek 2. Trener Damjanović B

Donji KraljevecMeđimurje II 32:81

DONJI KRALJEVEC: Žegarac 16, Habuš 4, Gudlin 2, Tisaj 4, Crikvenčić 2, Drvoderić 2, Havaić 2. Trener Balent N

RUKOMET

1. HRLŽ

Bjelovar zaustavio niz Zrinskica

Bjelovar je stao na kraj pobjedničkom nizu Zrinskog od osam uzastopnih pobjeda

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽRK Zrinski

U Čakovcu su Zrinski i Bjelovar podijelili bodove pa je tako serija uzastopnih pobjeda čakovečkog sastava stala na broju osam. Prije ove utakmice napustila ih je Tina Megerle što se osjetilo u igri. Ovim remijem imaju velikih 17 bodova i nalaze se na visokom trećem mjestu, odmah iza Podravka Vegete i Lokomotive. Bjelovar je zaustavio pobjednički niz Zrinskog od osam uzastopnih pobjeda, pa je nakon četiri uzastopna poraza stigao do vrijednog boda.

Infarktna završnica

TABLICA

1. Međimurje 660 12/431

2. Varteks 642 10/-126

3. Varaždin 624 8/-120

4. Vinica 606 6/-185

Međimurje ima šanse biti među prve dvije momčadi koje idu na državnu poluzavršnicu. (bh)

Gošće, koje vodi bivši trener Zrinskog Goran Mrđen, malo bolje su ušle u utakmicu i vodile prvih 12 minuta. A onda je stigla prva veća serija domaćina od tri pogotka za redom i

NOGOMET

prednost je otišla na njihovu stranu (8:7). A bjelovarski sastav uskoro je sve ponovno okrenuo na svoju stranu pa je tako na predah odnio dva pogotka viška (15:17). Bila je to jedna nova situacija za Zrinskice. Jer malo ekipa se osim Podravke i Lokomotive može pohvaliti da su vodile protiv njih. Više do 20 minuta u nastavku igralo se pogodak za pogodak. A to znači da je prednost bila na strani gošći. U 56. minuti tako je

bilo 26:29. Završnica je ipak pripala domaćim rukometašicama koje su serijom 3:0 na kraju stigle do izjednačenja i podjele bodova (29:29). Srećom su domaće cure imale smirenu Doru Krsnik koja je odlično kontrolirala igru i u završnici svojim lucidnim potezima u mnogome zaslužna za konačni ishod. Čak su domaće desetak sekundi pred kraj imale priliku za pobjedonosni pogodak, nisu uspjele pa svakom po bod.

Slijede Ploče u nedjelju

Ema Novosel skupila je 12 obrana. Jana Miklić sa šest pogodaka bila je najučinkovitija u domaćim redovima. Tako je ekipa trenera Hrupeca i deveto kolo uzastopno ostala neporažena. Rezultat za respekt. U 12. kolu Zrinskice odlaze u daleke Ploče gdje ih dočekuje Dalmatinka. Utakmica se igra u nedjelju s početkom u 17 sati.

KARLO SENČAR (24) od 2023. godine nosi dres čakovečkog trećeligaša

Kapetan Međimurja

MEĐIMURJE II: Smolković 15, Barić 5, Angel 8, Novak 14, Vabec 12, Pata�a 2, Jančec 3, Frančić 6, Križnar 10. Trener Hrkač B

Međimurje IIIvančica/vk 64:49 (10:13, 16:12, 22:12, 16:12)

MEĐIMURJE II: Smolković 6, Barić 2, Angel 2, Novaak 8, Vaabec 13, Pata�a 13, Jaančec 18, Haramija 2. Trener Hrkač B

Čakovec -

Grafičar /vk 39:74

ČAKOVEC: Božić 2, Kirić 6, Vurušić 12, Tkalec I 2, Tkalec R 2, Šečnjak 15. Trener Damjanović

Grafičar/vkMeđimurje II 65:55

MEĐIMURJE II: Smolković 8, Angel 6, Novak 8, Vabec 18, Pata�a 2, Jančec 13. Trener Hrkač

Ivančica/vk - D. Kraljevec 41:31 (15:7, 13:4, 9:9, 4:11)

DONJI KRALJEVEC: Kavran 9, Haabuš 5, Gudlin 4, Tisaj 4, Kiš 4,Crikvenčić 3, Drvoderić 2. Trener Balent N

SKUPINA B

Varteks - Međimurje 13:115

MEĐIMURJE: Novak 8, Hatlak 19, Naglić 34, Novaković 12, Žignić 4, Debelec 4, Pleh 22, Glavina 10, Mesarić 2. Trener Hrkač B

nekoć igrao s Gvardiolom

Osim Joška, neki od poznatijih suigrača u reprezentaciji bili su mu Stipe Biuk, Luka Škaričić i Nikola Čavlina

24-godišnji Karlo Senčar nogometom se počeo baviti s 9 godina, a prvi klub bio mu je NŠ Međimurje – Čakovec. Karlo ističe kako mu je prvi trener bio prof. Marinko Horvat zbog kojeg je još više zavolio nogomet.

Karlo Senčar od prošle sezone nosi kapetansku vrpcu

Za Orijenit odigrao 31 utakmicu Nakon dvije godine u domaćem okruženju, odlazi u Varaždin, a tamo se zadržao tri godine, sve do poziva Rijeke. U Rijeci se zadržao pola godine, igrao Prvu

HNL za pionire, ali poziv Osijeka na polusezoni bio je jači. U Osijeku je igrao 1. HNL u kategoriji juniora i kadeta dok je prve seniorske korake napravio u riječkom Orijentu. U riječkom drugoligašu proveo je tri sezone, a za klub s Krimeje odigrao je 31 utakmicu u drugom hrvatskom rangu. Neki od suigrača bili su Adrian Liber, danas igrač Slaven Belupa te Ivan Smolčić, desni bek koji se nedavno našao na reprezentativnom popisu Zlatka Dalića.

S 14 godina igrao u reprezentaciji Od 2023. godine nosi dres Međimurja, a u crnom-

crvenom dresu nastupa u 3. HNL – Sjever. Od protekle sezone nosi kapetansku vrpcu, što govori da je pravi vođa ove mlade momčadi. Senčar je s 24 godine jedan od najstarijih igrača u čakovečkoj svlačionici, a u jesenskom dijelu sezone odradio je 14 ligaških utakmica. S 14 godina upisao je tri nastupa za reprezentaciju u susretima sa SAD-om, Srbijom i Crnom Gorom. Posebnost ovih utakmica je ta što je svlačionicu dijelio s Joškom Gvardiolom. U sva tri navrata igrao je u isto vrijeme kao i Gvardiol. Osim njega, neki od poznatijih suigrača u reprezentaciji bili su mu Stipe Biuk, Luka Škaričić i Nikola Čavlina.

Zrinskice su trenutno na sjajnom trećem mjestu

Piše i foto: Nikola Lukman

VELIKI ZIMSKI MALONOGOMETNI TURNIR u organizaciji Nogometne škole Sveti Juraj na Bregu

64 ekipe igrale u pet kategorija

Pobjednici zimskog malonogometnog turnira su NA Međimurje u kategoriji U8, ŠN Podravina Ludbreg koja je slavila u U9 i U11, Međimurski lepi dečki 2 u U13 te Rudar zeleni u U15

U Školskoj sportskoj dvorani OŠ „I. G. Kovačića“ u Svetom Jurju na Bregu od 16. do 19. siječnja 2026. održan je veliki zimski malonogometni turnir u organizaciji Nogometne škole Sveti Juraj na Bregu. Na turniru je sudjelovalo ukupno 64 ekipe raspoređene u više dobnih kategorija, a nastavak natjecanja za skupine U17 i U7 predviđen je za 14. veljače.

Tri dana malonogometnog užitka

Prvog dana turnira odigrane su utakmice kategorije U8. Mladi nogometaši prikazali su zavidnu razinu igre i sportsko nadmetanje. Najuspješnija je bila ekipa NA Međimurje, drugo mjesto osvojila je NŠ Dinamo – Zelenko – Bat, dok je treće

KUGLANJE

pripalo domaćinu, NŠ Sveti Juraj na Bregu. Najboljom petorkom proglašeni su Neo Vlahek i Lukas Zlatarek (NA Međimurje), Mateo Vrbančić i Mauro Cerovec (NŠ Dinamo–Zelenko–Bat) te Niko Medved (NŠ Sveti Juraj na Bregu). Subotnje prijepodne bilo je rezervirano za kategoriju U15. U �inalnoj utakmici Rudar zeleni svladao je Donje Međimurje rezultatom 1:0, dok je treće mjesto osvojila ekipa domaćina. U najbolju petorku izabrani su Roko Boj, Paul Munđar i Denis Žerdin (Rudar), Dino Pišpek (Donje Međimurje) te Petar Perhoč (Sveti Juraj na Bregu). Drugi dan turnira donio je dvoboje kategorije U11, uz izrazito sportsku atmosferu i veliku podršku publike. Prvo mjesto osvojila je NŠ Podravina Ludbreg, druga je bila ekipa NŠ Sveti

Juraj na Bregu – crni, a treće mjesto pripalo je ŠN Rudar – crni. Najbolju petorku činili su Ivan Herceg (Nogometaš 13), Liam Golubić (NŠ Rudar), Rafael Vručina i Borna Kraljić (NŠ Podravina

Ludbreg) te Leon Lukman (NŠ Sveti Juraj na Bregu). U kategoriji U9 prvo mjesto osvojila je ŠN Podravina Ludbreg, druga je bila NŠ Dinamo – Zelenko – Bat, a treće ŠN Sveti Marko. Naj-

boljim pojedincima proglašeni su Benjamin Lenček i Ivan Horvat (Podravina Ludbreg), Luka Vinković (Dinamo–Zelenko–Bat), Vito Novak (Sveti Juraj na Bregu) i David Kralj (Sveti

KUGLANJE

1. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever

Uvjerljiva domaća pobjeda

U 13. kolu 1.HKLS Željezničar je dočekao imenjaka iz Osijeka i ispratili ih s 6-2 (3426-3235). Na vrhunskom nivou je odmah u prvom bloku odigrao kapetan Predrag Turk (629) koji je osigurao poen i popriličnu zalihu čunjeva, dok pored njega Denis Košak (516) vjerojatno ni sam ne pamti kada je odigrao ovako loše. Nakon 1-1, drugi blok uzima oba poena zahvaljujući vrlo dobroj igri Franje Gosarića (589), te ne baš tako dobroj Josipa Filajdića (530). Vodstvo 3-1 i plus od 156 čunja bio je kapital za zadnji blok, pa je trener dao priliku svim preostalim igračima. Poen su još zajedničkim snagama osvojili Luka Štrukelj (293) i Borna Murić (299),

dok su Bojan Košak (291) i Igor Ružić (279) ipak morali čestitati najboljem gostu Maduniću (586). Pobjedom su Željezničari zadržali 3.mjesto, a sljedeće subote gostuju u Kutini kod neugodne Ciglenice. (nt)

Marko). Treći dan turnira bio je rezerviran za kategoriju U13. Najuspješnija je bila ekipa Međimurski lepi dečki 2, drugo mjesto osvojio je Rudar zeleni, a treće Dinamo – Zelenko. Najbolju petorku činili su Daniel Rodrigues (Sveti Juraj na Bregu), Luka Šimunić (NŠ Rudar), Jakov Radiković i Ivano Horvat (MLD 2) te Timo Rob (Dinamo – Zelenko).

Zlatice pokorile

Domašinec

Nogometni klub Dinamo iz Domašinca bio je organizator malonogometnog turnira za žene koji je okupio 11 ekipa. Na samom turniru igrale su: Zlatice narančaste, Pušćine plave, Žibekice, Donje Međimurje ljubičaste, Žugice, Hraščina Meteorke, Zlatice crne, Donje Međimurje crne, Lavice, Hajduk i Pušćine crne. Tijekom samog turnira vladala je prava sportska atmosfera, a tribine su bile pune do posljednjeg mjesta. U borbi za treće mjesto Lavice su s 1:0 pobijedile Hajduk (Š).

3. HRVATSKA KUGLAČKA LIGA - sjever Dubravčan blizu boda

Dubravčan je kao domaćin Koprivnici odigrao najbolju ovosezonsku utakmicu (3196), no nažalost ni to nije bilo dovoljno za bod(ove). U prvom bloku zahvaljujući Željku Igrecu (554) i Hrvoju Grotiću (546) poveli su Dubravčani s 2-1 u poenima, ali su čunjevi bili na strani Koprivnice. Iako razliku čunjeva nisu mogli stići, Dubravčan je do samog kraja bio u igri za podjelu bodova. U drugom bloku siguran poen osvaja Josip Čižmešija (546), dok nažalost Ivan Harandi (541) svoj dvoboj gubi za 4 čunja, te utakmica završava pobjedom Koprivnice od 5-3 i 78 čunja razlike.

Prosvjetar ni blizu Kako je Dubravčan odigrao najbolju ovosezonsku

utakmicu, tako je Prosvjetar uspio odigrati svoju najgoru srušivši mizernih 3014 ekipnih čunjeva. S obzirom na igru ništa više od 7-1 poraza nije se moglo očekivat, iako ekipa Lepoglave nije odigrala bajno (3158). U takvoj utakmici od pojedinaca možemo spomenut da je utješni poen osvojio Ilija Višić (533). Teško će naši predstavnici do bodova i u sljedećem kolu kad Dubravčan gostuje kod Lepoglave, a Prosvjetar kod Elektre.

Predrag Turk odigrao je vrhunsku par�ju

Piše i foto: Nikola Lukman

Domaćin Sve� Juraj na Bregu

Helga Lajtman i Iva Kožnjak na otvorenju izložbe CZK Čakovec

Hansove karikature su aktualne i danas

U četvrtak, 15. siječnja u Galeriji Centra za kulturu Čakovec otvorena je izložba karikatura jednog od najznačajnijih hrvatskih karikaturista, Ivana Haramije Hansa. Izložba, organizirana u partnerstvu s Muzejom Croata insulanus iz Preloga, predstavlja izbor iz obimne zbirke koju taj muzej čuva i njeguje, a koja obuhvaća ključne radove umjetnikova stvaralaštva. Otvorenje izložbe su vodile Helga Lajtman ravnateljica Centra za kulturu Čakovec i Iva Kožnjak ravnateljica Muzeja Croata insulanus iz Preloga. Izbor radova iz Zbirke karikatura Muzeja Croata insulanus predstavlja publici Hansa kao stvaratelja koji je kroz jednostavan crtani motiv nesebično otkrivao slojeve društvenih, političkih i svakodnevnih tema. Njegove karikature, koje se odlikuju britkim humorom, autoironičnim prizvukom i oštroumnom dijagnostikom

UMJETNIČKA ŠKOLA Miroslav Magdalenić

društvenih pojava, pozivaju posjetitelje da se zamisle, nasmiju, ali i prepoznaju vlastitu svakodnevicu kroz umjetnički izraz koji je istovremeno pristupačan i promišljen. Na izložbi je predstavljen 61 rad. Obitelj Haramija darovala je Muzeju 2017. godine 370 radova, čime je započelo sustavno prikupljanje i istraživanje njegova opusa. Potaknuti ovom donacijom, građani Preloga te umjetnikovi prijatelji i kolege tijekom 2020. godine darovali su Muzeju još 26 karikatura. Danas zbirka broji 396 djela koja Muzej čuva, proučava i predstavlja javnosti, potvrđujući trajnu vrijednost Hansova stvaralaštva.

Izložba, koja će ostati otvorena za posjetitelje do 2. veljače 2026., nudi retrospektivan uvid u Hansov opseg stvaralaštva, ali i prikazuje kako karikatura kao umjetnička forma može biti snažan re�leks društvenih zbivanja i kulturnih značenja. (mg)

Danijel Oto i Samanta Grahovec nakon uspješnog koncerta ZVUCI KLASIKE

Samanta Grahovec i Danijel Oto otvorili koncertnu sezonu

U petak, 16. siječnja, u Dvorani Scheier održan je koncert iz ciklusa Zvuk klasike koji su izveli sopranistica Samanta Grahovec i pijanist Danijel Oto.

Koncert je privukao brojne ljubitelje klasične glazbe te potvrdio važnost ovakvih kulturnih programa u zimskom razdoblju.

Samanta Grahovec, rođena Čakovčanka (1996.), publici je predstavila bogat repertoar pro�injenih vokalnih izvedbi. Njezino glazbeno obrazovanje obuhvaća Umjetničku školu Miroslav Magdalenić u Čakovcu i Glazbenu školu u Varaždinu.

Uz Grahovec, koncert je obilježio pijanist Danijel Oto, čije ime u domaćim glazbenim krugovima znači sinonim za virtuoznost i pedagošku izvrsnost. Njegova interpretacija klasičnih kompozicija te suptilna suradnja sa solisticom podigla je večer na umjetnički visoku razinu. Program koncerta, koji je započeo točno u 19 sati, odlikovao se pažljivo odabranim djelima klasične literature koja su naglasila tehničku i emocionalnu dubinu izvođača. Publika je s posebnom pažnjom pratila svaki nastup, a izvedbe su bile primljene dugotrajnim pljeskom. (mg)

80 godina umjetničkog puta i tri jubileja vrijedna slavlja

s

Piše: Mario Golenko

Umjetnička škola Miroslav Magdalenić u Riznici Međimurja svečano je obilježila 80 godina kontinuiranog djelovanja, uz još tri iznimno važne obljetnice: 120 godina od rođenja Miroslava Magdalenića, skladatelja, pedagoga i utemeljitelja glazbenog školstva u Čakovcu, 30 godina od osnutka današnje Umjetničke škole te 20 godina od kada škola s ponosom nosi ime Miroslava Magdalenića. Upravo su ove značajne godišnjice bile povod za svečanost pod nazivom Jubilej umjetnosti, održanoj u prostoru multimedijalne dvorane Riznice Međimurja, koja je okupila brojne uzvanike, predstavnike javnog i kulturnog života te mnogobrojnu publiku. Svečanosti su nazočili župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Čakovca David Vugrinec, ravnateljica Umjetničke škole Miroslav Magdalenić Senka Bašek, predsjednik Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga Frano Matušić, tajnik HDGPP-a Igor Jurišić, ravnatelji škola, članovi školskih odbora te predstavnici Vijeća roditelja i Vijeća učenika.

Jedan čovjek i entuzijazam

U uvodnom dijelu svečanosti ravnateljica Senka Bašek osvrnula se na dosadašnji rad, ali i na brojne aktivnosti koje

školu očekuju u narednom razdoblju. Uz zahvalu svima koji su kroz godine doprinijeli razvoju škole, istaknula je kako Umjetnička škola nastavlja s bogatim i raznovrsnim programom.

- Uz sve ono što smo odradili u minuloj godini, uskoro nas očekuje Fašnički koncert, kao i redovni nastupi koje, kao i svake godine, organiziramo za našu publiku. Novost je, na čemu zahvaljujem Hrvatskom društvu glazbenih i plesnih pedagoga, to što smo ove godine prvi put domaćini nečega izuzetno rijetkog, županijskog natjecanja klasičnog baleta u kategoriji solo. Natjecanje će se održati 24. veljače u Centru za kulturu Čakovec i veselimo se toj prilici te se nadamo da ćemo biti dobri domaćini. Prvi

put smo i domaćini županijske smotre dječjih pjevačkih zborova osnovnih škola. U ožujku planiramo koncert bivših učenika, među kojima su doista velika imena, dok u jesenskom dijelu godine planiramo koncert učitelja, i to u suradnji s nekom od glazbenih škola, najavila je ravnateljica Bašek. Predsjednik Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga Frano Matušić u svom je obraćanju istaknuo simboliku i vrijednost obilježavanja čak četiri obljetnice povezane uz jednog čovjeka i njegov entuzijazam. - Prije svega čestitam na ove četiri vrijedne obljetnice koje su vezane uz Miroslava Magdalenića. Danas smo daleko iznad razine na kojoj je škola bila 1946. godine kada je osnovana, no izazova i dalje ima. Jedan od njih je i pitanje cjelodnevne nastave u glazbenim školama, koje nas dovodi u situaciju da razmišljamo kako osigurati njihov opstanak. Uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih to je moguće riješiti jedino na način kojem se pristupa ovdje u Čakovcu, a to je nova škola koja bi mogla zadovoljiti sve potrebe. Vi imate odličnu perspektivu, talentirane učenike koji postižu izvrsne rezultate na natjecanjima, ali i samozatajne profesore koji stoje iza tog rada i temelj su uspjeha, naglasio je Matušić. Čestitke povodom jubileja uputila je i gradonačelnica

Grada Čakovca Ljerka Cividini, istaknuvši kako je povijest škole dobro poznata, ali da je prikazani �ilm još jednom podsjetio na bogat i vrijedan put koji je ova ustanova prošla. Naglasila je i kako je Umjetnička škola svih ovih godina bila mnogo više od obrazovne ustanove.

Na kraju svečanosti obratio se i župan Međimurske županije Matija Posavec i uz čestitke istaknuo simboliku brojnih obljetnica koje su se ove godine ispreplele. Dodijeljena priznanja i zahvalnice

Svečanost je bila i prigoda za dodjelu priznanja i zahvalnica. Predsjednik HDGPP-a Frano Matušić uručio je ravnateljici Senki Bašek Priznanje za suradnju i doprinos radu Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“, dok je ravnateljica Bašek zahvalnicu uručila Gradu Čakovcu za kontinuiranu potporu te Priznanje gradonačelnici Ljerki Cividini za izniman angažman i trajnu podršku razvoju obrazovnih djelatnosti škole.

U sklopu Jubileja umjetnosti prikazan je i �ilm u režiji Dejana Buvača o Miroslavu Magdaleniću i povijesti škole, a predavanje o životu i djelu Miroslava Magdalenića te njegovu doprinosu glazbenoj i kulturnoj zajednici Čakovca održao je Vedran Lesar, mag. musicol. Kroz tri tematske cjeline govorio je o Magdalenićevu značaju kao utemeljitelju glazbene škole, o njegovoj skladateljskoj ostavštini te o njegovu možda i najvažnijem, ali najmanje poznatom doprinosu, području teorije glazbe i glazbene pedagogije.

Glazbeni dio programa uveličali su klavirist Patrik Zamuda mag. i saksofonist Mario Jagec mag.art, obojica nastavnici Umjetničke škole, dok je program svečanosti vodila Anamarija Horvat Šantl. Svečanost je još jednom potvrdila kako Umjetnička škola Miroslav Magdalenić nije samo čuvar tradicije, već i snažan temelj budućnosti glazbenog i umjetničkog života Čakovca i Međimurja.

Proslava

četiri obljetnice, od začetaka glazbenog obrazovanja do današnjih uspjeha

Patrik Zamuda i Mario Jagec, profesori Umjetničke škole Miroslav Magdalenić

Miroslav Magdalenić

Senka Bašek prima priznanje od Frane Matušića

Dobitnici nagrada

S velikim zadovoljstvom objavljujemo dobitnike nagrada na likovnom i literarnom natječaju „Najljepše je kad je Božić“. Natječaj je okupio velik broj kreativnih i nadahnutih radova koji su na poseban način prikazali ljepotu, toplinu i poruku božićnog vremena. Stručno povjerenstvo imalo je zahtjevan zadatak odabrati najbolje među mnoštvom iznimno kvalitetnih radova, te je, nakon dugog pregledavanja i čitanja vaših radova odabralo za nagradu sljedeće autore:

• Filipa Žganec, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, likovni rad, 1 obiteljska ulaznica za Muzej Međimurja

• Greta Paler, 1.r., PŠ Sivica, likovni rad, 1

ulaznica za Cine&fun u Čakovcu, film po odabiru

• Zara Pintarić, 2.a, OŠ Ivanovec, likovni rad, 1 ulaznica za Cine&fun u Čakovcu, film po odabiru

• Deni Baksa, Ivanovec, likovni rad - 1 pizza u restoranu Martin Nedelišće

• Ela Krčmar, 8.razred, OŠ Ivanovec, literarni rad, 1 pizza u restoranu Martin Nedelišće

Ulaznica za muzej i kupon za pizzu u pizzeriji Martin podižu se u redakciji Međimurskih novina, na adresi Kralja Tomislava 2, Čakovec, a ulaznice za kino Cine&fun u Čakovcu na blagajni kina, uz predočenje osobne iskaznice roditelja.

Ovih blagdana Blagdani se bliže, a u srcu toplije sve više. Vani pada bijeli snijeg i nema razloga za bijeg.

Dani su to sreće, time nam je srce veće. Nitko nije sam sve je baš taman.

Ruke su u toplim rukavicama, na glavi kapa, na vratu šal, oko nas svjetla, sjaj, veselju nije kraj.

Ela Krčmar, 8.b, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Deni Baksa, 6 godina, Ivanovec

Filipa Žganec, 3.b, OŠ Vladimira Nazora Pribislavec, učiteljica Marina Ninić

Greta Paler, 1.raz. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Marie Golub Mlinarić, 3.a, OŠ Prelog, učiteljica Silvija Kosec

Veselo božićno drvce, Zara Pintarić, 2.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Gordana Juras

Snježna kraljica, Eva Jambrošić 2.a, OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec, učiteljica Željka Novak

MURSKO SREDIŠĆE

U mrakače su se prošle

godine uprle sve oči

Zaboravite na ozbiljnost barem na jedan dan jer se Mursko Središće ponovno pretvara u centar maškara i dobre zabave. U subotu, 14. veljače 2026., grad uz Muru ugostit će tradicionalni Mali i Veliki Serjojnski fašnik. Recept je jednostavan: nabacite masku, ponesite dobru volju i dođite na ulice!

Prvi dio dana rezerviran je za one najslađe. Mali fašnik kreće s Promenade u 14:00 sati, gdje će se okupiti vrtićke skupine i u šarenoj povorci preko Frankopanske i Trga bana Jelačića stići do Gradske uprave. No, to je tek zagrijavanje.

Pravi spektakl počinje u 15:15 sati kada s Promenade kreće Veliki fašnik. Ista ruta, ali još više buke, smijeha i kreativnih kostima! Ispred zgrade Gradske uprave slijedi predstavljanje skupina, a potom i vrhunac, tradicionalno spaljivanje Fašnika, krivca za sve nedaće u protekloj godini. Nakon što se "obračunamo" s Fašnikom, fešta se seli u Sokolski dom. Uz živu glazbu benda, ples i neizostavne krafne, zabava će potrajati do kasno u noć. Za sve prijavljene skupine osigurani su bonovi za jelo i piće, a birat će se i najbolja fašnička te najbolja tradicijska maska. (sh)

NEDELSKI FAŠNIK

u Mesap

Vrijeme je da iz ormara izvučete najkreativnije kostime jer se u subotu, 7. veljače 2026., Nedelišće ponovno pretvara u najveseliju pozornicu Međimurja. Turistička zajednica područja Srce Međimurja najavljuje fašničku povorku koja će ispuniti ulice smijehom, bojama i onom prepoznatljivom fašničkom energijom. Okupljanje maškara zakazano je za 14:30 sati na Trgu Republike kod osnovne škole, a velika povorka kreće u 15:00 sati prema MESAP-u. Ove godine očekuje se prava invazija kreativnosti, više od 1300 sudionika prode�ilirat će mjestom. Od onih najmlađih iz vrtića Zvončić, Lastavica i Zvjezdica te osnovnoškolaca, pa sve do iskusnih tradicijskih

skupina iz cijelog Međimurja, Hrvatske i susjedne Slovenije.

Vrhunac programa na otvorenom bit će tradicionalno čitanje optužnice i spaljivanje Fašnika, dežurnog krivca za sve prošlogodišnje nedaće. Nakon što se obračunamo s njim, zabava se seli pod krov dvorane MESAP. Uz nezaobilazne krafne, jelo i piće za sve maskirane skupine, za vrhunsku atmosferu i ples do zore pobrinut će se grupa Atomi.

Svi oni koji žele biti dio ove šarene priče, svoje grupe mogu prijaviti na info@ srcem.hr do 31. siječnja. Dođite, maskirajte se i budite dio tradicije koja Nedelišće čini srcem fašničkog veselja! (sh)

PREDSTAVLJAMO naše amaterske glumce

Gabrijela Košak: Gluma mi je razbibriga koja me drži

Gabrijela Košak iz Vukanovca već 15 godina glumi, pleše i pjeva u KUU Lipa Gornji Mihaljevec

Piše: Kristina Kobal

Gabrijela Košak iz Vukanovca već 15 godina aktivno sudjeluje u radu KUU Lipa Gornji Mihaljevec, gdje se izražava kroz glumu, ples i pjevanje. - Pjevam u crkvenom zboru i ovdje u udruzi glumim. Prije sam bila članica KUU Seljačka sloga, a kasnije se oformila KUU Lipa, prisjeća se Gabrijela. Umjetnost je za nju više od hobija. To je način života koji joj daje radost, snagu i osjećaj pripadnosti. Gluma, ples i pjesma kao životna strast

Gabrijela je tijekom godina okušala različite uloge i aktivnosti unutar udruga. Plesala je, pjevala i glumila, a danas se posvećuje glumi, uživajući u svakoj ulozi koju tumači. U predstavi Ljubav s dva lica glumi babicu koja je od početka karakterno loša, a kasnije postaje prefrigana.

- Predstava je životna i najbitnije je što se u njoj mogu prepoznati svi ljudi, objašnjava. Svoje uloge uvijek igra s lakoćom. Pamćenje velikih količina teksta joj nije problem, a većinu puta igra

glavne uloge. Od osnovne škole piše konferanse i nikada ne osjeća tremu, što pokazuje njezinu sigurnost na sceni i ljubav prema umjetnosti.

Za Gabrijelu pjesma, ples i gluma nisu samo razbibriga, nego životna strast koja joj omogućuje da se izrazi i ostvari svoje talente. Za ulogu

Mage bila je nominirana na državnom natjecanju u Vodicama, ali i na Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu. Ove nagrade potvrđuju njezinu predanost i vještinu, ali i važnost kulturnih udruga u životima mladih i aktivnih ljudi. Uči osobnom izražaju

Gabrijela ističe da kroz umjetnost uči i zajedništvu i osobnom izražaju. - Pjesma, ples i gluma moj su život. Ovo mi je razbibriga koja me drži i kroz koju mogu dijeliti radost s drugima, kaže. Njezina priča svjedoči kako umjetnost oblikuje karakter, razvija kreativnost i pruža priliku da se svako prepozna u izvedbi. Kroz sve ove godine, Gabrijela Košak pokazuje da predanost, ljubav prema umjetnosti i kontinuirani rad daju rezultate, ne samo kroz priznanja, već i kroz zadovoljstvo i radost koju daje svaki nastup. Njena svestranost i energija čine je uzorom svima koji žele kombinirati strast i svakodnevni život, a njena ljubav prema glumi, pjesmi i plesu potvrđuje da umjetnost zaista oblikuje život.

U izložbenom prostoru zgrade Scheier u četvrtak od 15. do 22. siječnja bila je otvorena izložba likovnih slika akademske slikarice i pedagoginje likovne kulture Blaženke Križan iz Čakovca „Paralelni svijet“. Autorica je prije živjela u Velikoj Britaniji i potom u Grčkoj, radila na pet osnovnih škola u Međimurju predajući engleski i likovnu kulturu, a njezini učenici dobivali su brojne lokalne, državne i međunarodne likovne nagrade. Danas je u mirovini.

O izložbi je govorila njena kolegica, nastavnica likovnog

U likovni svijet našeg kraja donosi spoj umjetničke rekompozicije vremena kaosa, ali i zanimljivu kombiniranu tehniku. (jš) UZ IZLOŽBU RADOVA Blaženke Križan u galeriji Scheier u Čakovcu Paralelni

odgoja Mira Žerjav. Izloženi su radovi nastali u zadnje dvije godine koji su svrstani u pet ciklusa, a odlikuje je hrabro eksperimentiranje s kombiniranim likovnih tehnikama u potrazi za harmonijom svjetova. Izložbu je otvorio akademski kipar Mihael Štebih, dok je voditelj projekta Branko Kovačić, a izložbi je bio nazočan i župan Matija Posavec te brojne kolegice i prijatelji.

Gabrijela Košak na probi KUU Lipa Gornji Mihaljevec

U ulozi babice u predstavi „Ljubav s dva lica“

Slikarica Blaženka Križan uz djelo "Šareni labirint"

U mrakače su prošle godine bile uprte sve oči

Maskirajte se i budite dio fašničke povorke

VATROGASCI MEĐIMURJA

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Dio članova Društva na 138. godišnjoj skupš�ni DVD-a Goričan DVD Goričan

Christijan Plakalović i nadalje predsjednik

Dobrovoljno vatrogasno društvo Goričan održalo je svoju 138. redovnu izbornu skupštinu, na kojoj je izabrano novo vodstvo društva koje već desetljećima njeguje bogatu vatrogasnu tradiciju te ostvaruje zapažene rezultate u svom radu.

Priznanja i novi članovi

Jednoglasnom odlukom Skupštine Christijanu Plaka-

loviću potvrđen je još jedan mandat na mjestu predsjednika društva, što jasno potvrđuje povjerenje članstva i uspješan dosadašnji rad. Za njegova zamjenika izabran je Marko Horvat. Dužnost zapovjednika i u novom mandatu obnašat će Ivan Horvat, dok je za njegovu zamjenu imenovana Kristina Ivković. Povjerenje Skupštine za novi mandat tajnice društva dobila je i Smiljana Plakalović.

Skupština je ujedno bila prilika za dodjelu priznanja i zahvalnica zaslužnim članovima društva. U članstvo su primljena tri nova člana: Nenad Pahek, Leo Pahek i Ivan Blažek. Priznanje za deset godina aktivnog rada u društvu primio je Davor Novak, dok je Dino Plakalović nagrađen za dvadeset godina predanog djelovanja. Također su dodijeljena brojna priznanja članovima koji

su uspješno položili ispite za vatrogasna zvanja.

Najvatrogaskinja 2025. godine

Za najvatrogaskinju u 2025. godini proglašena je Klara Plakalović, koja se istaknula svojim zalaganjem, radom i doprinosom razvoju društva i zajednice. Posebno je pohvaljena zbog uspješnog pohađanja stručnih obuka i seminara

te položenog ispita za voditelja vatrogasne mladeži. Skupštini su nazočili brojni gosti i uzvanici. Načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković tom je prilikom istaknuo kako se s dolaskom toplijeg vremena očekuje otvorenje novog vatrogasnog doma, naglasivši pritom da je Općina osigurala značajna sredstva za nabavu opreme s ciljem povećanja spremnosti i sigurnosti vatrogasaca na intervencijama.

Pohvale za rad DVD-a Goričan uputili su i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije te zamjenik župana Mario Medved, tajnik VZMŽ Nikola Besedić, predsjednik Savjeta mladeži VZMŽ Hrvoje Novaković, zapovjednik JVP-a Čakovec Mladen Kanižaj, predsjednik Općinskog vijeća Goričan Petar Baksa, kao i brojni drugi uzvanici. (Damir Perhoč, Foto: DVD Goričan)

Imendani i proštenja kroz tjedan IZ MATIČNOG UREDA

od 23. siječnja do 29. siječnja 2026.

P 23 Emerencijana, Milka; Vjera

S 24 Franjo Saleški; Bogoslav

N 25 3. KROZ GOD. Obraćenje Sv. Pavla; Ananija; Henrik

P 26 Timotej i Tit; Bogoljub; Tješimir

U 27 Angela Merici; Pribislav

S 28 Toma Akvinski; Tomislav

Č 29 Valerije; Konstancije; Zdeslav

DOKTORI KOJI

SUBOTU

Belica

dr. Iva Trstenjak -zamjena:

dr. Matej Mihalic

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Kris�na Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Željka Smojver Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec dr. Amela Srša - zamjena: dr. David Jurak G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646855

Sveta Marija Tim bez nositelja P. Miškine 1, tel. 040/660-103

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

ROĐENI

Čakovec:

Toma Filo, sin Jelene i Franje

Ermin Bogdan, sin Eveline i Marijana

Ellie Horvat, kći Vanese i Đulijana

Dora Cvetković, kći Samante i Nina

Ida Radovan, kći Mirele i Zvonimira

Tea Balog, kći Emilije i Leonarda

Lota Tuđan, kći Helene i Benedikta

Bruno Žalar, sin Anamarije i Denisa

Lukas Oršoš, sin Sandre i Damira

Tonka Opačak Sabol, kći Suzane i Marka

Ana Balog, kći Dragane i Davida

Emily Oršuš, kći Borne i Lucije

Natalia Munđar, kći Mihaele i Pavla

VJENČANI

Čakovec:

Petra Gudlin i Nikola Gomaz

UMRLI

Čakovec:

Ivan Šopar r. 1938.

Josip Gunc r. 1951.

Cecilija Goričanec r. Peras r. 1941.

Branko Kraljić r. 1964.

Jelena Štrok r. Frančić r. 1937.

Lana Petran r. 2006.

Irma Marciuš r. Marciuš r. 1934.

Anđela Oršoš r. Ignac r. 1952.

Jelena Rog r. Toplek r. 1943.

Vladimir Jambrošić r. 1953.

Katarina Cerovec r. Horvat r. 1936.

Damjan Filipić r. 1990.

Andrija Žinić r. 1947.

Karmela Horvat r. 1966.

Jerko Soldat r. 1970.

Mara Halić r. Štampar r. 1930.

Ivan Ovčar r. 1943.

Andrija Zvošec r. 1953.

Josip Kvakan r. 1945.

Katarina Vargec r. Matić r. 1934.

Zvonimir Hunjadi r. 1960.

Damir Bubek r. 1964.

Stjepan Latin r. 1949.

Veronika Đurić r. Srpak r. 1957.

Kotoriba:

Josip Horvat r. 1954.

Mursko Središće:

Mihalj Podgorelec r. 1939.

Ana Mesarić r. Gerenčer r. 1939.

Marinko Rihtarec r. 1950.

Agata Munđar r. Brezovec r. 1934.

Ivka Martinović r. Pušeljić r. 1938.

Barbara Zadravec r. 1938.

Prelog:

Marija Gajnik r. Maček r. 1938.

Štrigova:

Martin Jakopić r. 1939.

Rozina Mucafir r. Baranić r. 1930.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

SJEĆANJE

na voljenu

Mirjanu Jambrović

iz Štefanca

18.1.2021. - 18.1.2026.

TUŽNO SJEĆANJE

na voljenog supruga, oca i djeda

FRANJU NOVAKA

iz Dunjkovca

25.1.2025. - 25.1.2026.

Vrijeme ne briše sjećanja na tebe, i dalje živiš među nama, u našim srcima, mislima i uspomenama. Tugujući: supruga Dragica i kćerke Nadina, Ivana i Narda s obiteljima

Karmela Horvat

iz Nedelišća preminula 10. siječnja u 60. godini života

iz Mačkovca preminuo 14. siječnja nakon duge i teške bolesti u 62. godini života

OBAVIJEST O

iz Preloga preminuo 17. siječnja u 67. godini života

Franjo Sakal

iz Preloga preminuo 17. siječnja u 79. godini života

OBAVIJEST O

Lora Levchuk

iz Preloga preminula u 82. godini života

iz Nedelišća preminuo 10. siječnja u 92. godini života

iz Nedelišća preminuo 15. siječnja nakon kratke bolesti u 76. godini života

iz Trnovca preminuo 11. siječnja u 79. godini života TUŽNO

Štefanija Miklin

rođ. Kelemina

iz Badličana preminula 14. siječnja u 94. godini života

OBAVIJEST O

Veronika Đurić rođ. Srpak

iz Čakovca preminula 11. siječnja nakon duge i teške bolesti u 69. godini života

Ana Baksa

iz Belice preminula 17. siječnja u 89. godini života

OBAVIJEST O

Ivan Špilek

iz Turčišća preminuo 17. siječnja u 87. godini života

OBAVIJEST O

Slavko Drvoderić

iz Dekanovca preminuo 12. siječnja u 73. godini života

Znaš teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti. Suprug Darko, sin Dino i majka Ljuba OBAVIJEST

OBAVIJEST O SMRTI

iz Strahoninca preminula 10. siječnja u 88. godini života

Katarina Oreški rođ. Okreša

iz Pribislavca

preminula 17. siječnja u 89. godini života

OBAVIJEST

Ana Fekonja rođ. Jurinec iz

preminula

Slobodna radna mjesta

1. AGROL d.o.o., Belica, traži m/ž prodavača u poljoapoteci, javiti se e-mailom: dijana.lovrencic@agrol. hr do 5.2.

2. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.1.

3. ANIMALOGIC zadruga, Črečan, traži m/ž radnika na imanju s konjima, javi� se na mob. 098/939-2113 ili na email: emaprokes@gmail.com do 31.1.

4. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara, javi� se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 31.1.

5. ATALIAN GLOBAL SERVICES CROATIA d.o.o., Prelog, traži m/ž čistača, javiti se na mob: 098/402-839 do 26.1.

6. Autoprijevoznik Željko Meglić, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila C i E kategorije, javi� se na mob: 098/846-138 ili e-mailom: meglic@ email.t-com.hr do 30.1.

8. Beauty salon STAR j.d.o.o., Ma�je Gupca 1, Nedelišće, traži m/ž kozme�čara, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili mobitelom: 099/406-7194 ili e-mailom: Beautysalon.star1@ gmail.com do 24.1.

9. BERNARDA d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž tapetara, m/ž referenta opera�vne pripreme rada i m/ž radnika u skladištu, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.1.

10. BIO GARANTIE d.o.o., I. Mažuranića 2, Čakovec, traži m/ž kontrolora - cer�fikatora ekološke proizvodnje i m/ž poljoprivrednog tehničaraadministratora, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: hrvatska@bio-garan�e.hr do 31.1.

11. BIOENERGA d.o.o., Neumannova 2, Čakovec, traži 2 m/ž radnika za sor�ranje jabuka i m/ž prodavača, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: posao@ bioenerga.hr do 30.1.

7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, m/ž administra�vnog radnika, 10 m/ž šivača, 3 m/ž krojača, 3 m/ž teks�lna tehnologa, 5 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, 3 m/ž predradnika u proizvodnji, m/ž komercijalistu, m/ž voditelja marke�nga i komercijale, m/ž digital marke�ng managera, m/ž grafičkog dizajnera teks�la i m/ž skladištara, javi� se osobno na adresu ili tel. 040/630430 ili mob. 098/802-286 ili email: infobalidoo@gmail.com do 8.2.

12. B.TEX d.o.o., Braće Radić 48, Belica, traži m/ž šivača, 2 m/ž radnika u doradi (sito�sak/vez), m/ž voditelja sito�ska, 2 m/ž prodajna predstavnika, m/ž kontrolora kvalitete, 2 m/ž krojača i m/ž voditelja skladišta, javi� se osobno na email: gliber@btex.hr do 28.2.

13. BV PRODUKT, Novo Selo Rok, traži 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara izometričara, 2 m/ž knaufera - montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 5 m/ž pomoćnih električara, 5 m/ž tig zavarivača, 5 m/ž građevinskih radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka i 10 m/ž montera metalnih konstrukcija za mjesto rada Danska, javiti se na mob. 095/8750-312 ili e-mailom: product.bv@gmail.com do 13.2.

14. Centar za pomoć u kući Međimurske županije, Dr. Ivana Novaka 38, 40000 Čakovec, traži m/ž gerontodomaćina, javiti se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili na mob: 099/2092-613 ili e-mailom: info@ pomocukuci-mz.eu

15. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž sobara, m/ž konobara, m/ž domara i m/ž recepcionera, javi� se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 2.2.

16. Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, Čakovec, traži 2 m/ž operatera mlina i 2 m/ž viličarista, javiti se pismenom zamolbom na adresu, najava na telefon: 040/375-512 ili e-mailom: ljudski. resursi@cak.-mlinovi.hr do 31.1.

17. D.G. COMMERCE d.o.o., Prelog, traži m/ž voditelja gradilišta, m/ž poslovođu i m/ž elektroinstalatera, javiti se osobno ili pismenom zamolbom na adresu:Industrijskazona10,Prelogilina mail:dg-commerce@dg-commerce.hr

18. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača, javiti se na mob: 097/6755-582 do 15.2.

20. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3 Prelog, traži medicinsku sestru ili tehničara, m/ž socijalnog radnika i m/ž stručnog suradnika, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili najava na telefon: 040/646788 ili 098/460-403 ili e-mailom: dommesmar@gmail.com do 28.2.

21. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži 5 m/ž osobnih asistenata, javiti se na mob: 098/9606-523 ili e-mailom: info@ dmsmz.hr do 28.2.

28. FILO LOGIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž stolara-montera, javi� se e-mailom: posao@filo.hr do 1.2.

29. Fontana ugos�teljstvo j.d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž konobara, javi� se na mobitel: 091/213-6415 ili e-mailom: maja.stefok585@gmail. com do 31.1.

30. GEOPLAN d.o.o., Trg E. Kvaternika 8, Čakovec, traži 2 m/ž geodetskog djelatnika, javi� se osobnim dolaskom na adresu ili najava na tel: 040/390-780 ili na mobitel: 091/1502-007 ili e-mailom: geoplan-ck@ck.t-com.hr do 20.2.

31. GRADAX d.o.o., Pušćine, traži m/ž zidara, m/ž tesara i m/ž građevinskog inženjera, javi� se na mob. 098/185-4568 ili na email: gradax@ gradax.hr do 31.1.

37. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta - arhitektonskog ili građevinskog tehničara, m/ž projektanta - arhitektonski ili građevinski inženjera, m/ž projektanta i nadzornog inženjera - suradnika ovlaštenom inženjeru i m/ž ovlaštenog inženjera građevinarstva, javiti se e-mailom: velimir.pavlic@ingolab. hr do 28.2.

38. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača, javi� se e-mailom: inpirio@inpirio.com ili najava na telefon: 040/360-888 do 8.2.

39. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, traži m/ž montera grijanja i klima�zacije, m/ž plinoinstalatera i m/ž mehatroničara, javi� se na tel. 040/328-017 ili na email: termocentar@email.t-com. hr do 31.1.

22. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, 40305 Nedelišće, traži 5 m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu na projektima ventiliranih fasada u Njemačkoj, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: karlo@elting.hr do 15.2.

23.EUROLEXZAŠTITAd.o.o.,Planinska ulica 13A, 10000 Zagreb - mjesto rada: Čakovec, traži 10 m/ž zaštitara, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili na mobitel: 099/218-1448 ili 099/2192034 ili e-mailom: info@eurolexzastita. hr do 15.2.

24. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž električara ili elektromontera i 3 m/ž izolatera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1.info@gmail.com do 31.1.

25. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 4 m/ž električara na poslovima brušenja za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob: 095/1978-917 ili e-mailom: benjamin.kovacevic22@gmail. com do 30.1.

26. 3 E d.o.o., dr. Ante Starčevića 63, Pribislavec, traži m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130ilipismenazamolbailina email: 3e.stolarija@gmail.com do 31.1.

27. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, m/ž konstruktora modela, m/ž modelara, 2 m/ž operatera elektropeći i lijevanja, 2 m/ž operatera na automatskoj liniji, m/ž skladištara gotove robe, 2 m/ž operatera kalupiranja, m/ž tehnologa, 2 m/ž elektro održavatelja, 2 m/ž rukovatelja viličarom, m/ž elektroničara-energetičaraim/žskladištara modela, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@ preisgroup.com do 28.2.

32. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera, 3 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistačica, m/ž administra�vni voditelj ureda i m/ž stručnjaka zaš�te na radu - pravnika, javi� se na mob. 099/2509-219 ili na email: posao@gmniksi.com do 6.2.

33. GKP PRE-KOM, Prelog, traži m/ž grobara, 2 m/ž majstora dimnjačara - dimnjačara, javi� se na mob: 099/3344-451 ili na tel: 040/645-458 ili e-mailom: marina@pre-kom.hr do 13.2.

34. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž stručnjaka zaštite na radu, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u održavanju okoliša i sortiranju otpada - domara, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, m/ž djelatnika u odjelu planiranja, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete qs, m/ž tehničara kontrole kvalitete, m/ž djelatnika za održavanje i upravljanje zgradom i energen�ma, m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu, 2 m/ž djelatnika u odjelu ljudskih resursa i 9 m/ž djelatnika u proizvodnji funkcionalne obuće, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 8.2.

35. Hilding Anders d.o.o., Industrijska zona 11, Prelog (upravna zgrada), traži m/ž radnika u proizvodnji - lansera, 4 m/ž radnika u skladištu i 10 m/ž šivača, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na adresu, najava na tel: 040/650-049 ili 091/6224796 ili e-mailom: jelena.krhac@ hildinganders.com do 25.1.

36. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63E, Pribislavec, traži 2 m/ž vozača C i E kategorije, m/ž tehničkog komercijalistu, 3 m/ž djelatnika u otpremi, 2 m/ž CNC operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla i m/ž djelatnika na održavanju - bravara, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: im-comp@ck.t-com.hr do 31.1.

40. JVM METALIK d.o.o., Ivanovec, traži m/ž lakirera, javi� se na mob. 098/160-2237 ili na email: info@ jvm-metalik.hr do 31.1.

41. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Prelog, Hrupine 1, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C+E kat., javi� se se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�.com do 30.1.

42. KANASTA d.o.o., Nova 4, 40305 Nedelišće, traži m/ž prodavača, javi� se osobnim dolaskom ili pismenom zamolbom na adresu ili e-mailom: kanasta@kanasta-sopar.hr do 31.1.

43. KAVANA KOCKA, Glavna 63, Mala Subotica, traži m/ž konobara, m/ž kuhara i m/ž dostavljača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 26.1.

44. KEDER j.d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara - poslužitelja, javiti se na mob. 099/643-5810 ili na email: sabolic.vladimir@gmail.com do 31.1.

45. KOLEKTOR MIDI d.o.o., Ivanovec, traži m/ž alatničara, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara, 2 m/ž cnc programera, 2 m/ž cnc operatera i m/ž skladištara, javi� se na email: posao@midi. hr do 13.2.

46. KOMET d.o.o., Kalmana Mesarića 26, Prelog, traži 2 m/ž radnika na održavanju strojeva i 2 m/ž radnika na CNC plazma rezaču, javiti se osobnim dolaskom na adresu ili e-mailom: info@komet.hr do 28.1.

47. KOVA PROJEKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija, javiti se na mobitel: 099/2013-805 ili e-mailom: kovaprojekt5@gmail.com do 7.2.

48. LAGANINI d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, javi� se na mob: 091/1822-512 do 26.1.

49. Ljekarna Marija Drakulić, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se e-mailom: ljekarna.drakulic@gmail.com ili najava na telefon: 040/390-817 do 15.2.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog radnim danom od 12 do 14 sa�)

Mnogi koji

doživljavaju napade panike počnu osjećati jaku anksioznost i izbjegavati mjesta ili situacije u kojima misle da bi se napad panike mogao ponoviti

O panici i agorafobiji

Panični poremećaj, odnosno ponavljana pojava paničnih napada jedan je od najčešćih psihičkih poremećaja. Zbog njegove rasprostranjenosti i intenzivnih tjelesnih simptoma često ljude dovodi liječniku, a zatim i psihologu.

Napad panike je epizoda iznenadnog intenzivnog straha ili anksioznosti za koji nam se čini kao da se pojavio bez najave i očiglednog razloga. Obične traje od par minuta do pola sata, iako subjektivni dojam može biti da traje puno duže. Simptomi su sljedeći: Tjelesni: osjećaj gušenja ili kao da ne možemo udahnuti zrak (što često dovodi do hiperventilacije, odnosno ubrzanog disanja), lupanje srca, bol u prsima, mučnina, naleti vrućine i/ili hladnoće, trnci, zujanje u ušima, znojenje…

Misaoni: misli da će se dogoditi nešto strašno, da gubimo kontrolu, da ćemo se osramotiti, ugušiti, dobiti srčani ili moždani udar, da ćemo poludjeti ili čak umrijeti. Te misli nisu točne, već prateća pojava intenzivnog straha.

Prvi napad panike najčešće se javlja u nekom stresnom životnom razdoblju. Suočavanje s realnim životnim stresorima kao što su obiteljski problemi, zahtjevi školovanja ili radnog mjesta, teškoće u socijalnim ili romantičnim odnosima, itd., sve su stresori s kojima se većina nas u životu suočava. U tim situacijama pojačavaju se tjelesne senzacije opisane ranije. Te senzacije mogu biti pogrešno protumačene kao znakovi da će se dogoditi neka katastrofa – npr. pojačano kucanje srca i pritisak u prsima osoba krivo protumači kao srčani udar. Takva tumačenja dodatno nas pobuđuju i usmjeravaju našu pažnju na tjelesne senzacije, pa počnemo opažati sve više simptoma, što dovodi do daljnjih katastro�ičnih intepretacija, tzv. „lažnih alarma“. Na taj se način razvija napad panike. Simptome slične napadu panike mogu imati i neke tjelesne bolesti. Međutim, većina ljudi koja doživljava napade panike često obavi razne pretrage čiji su rezultati uredni. U tom se slučaju radi samo o napadima tjeskobe te je pomoć potrebno potražiti u obliku psihologijskog savjetovanja.

Kada osoba ima ponavljane, neočekivane napade panike, strahuje da će imati još napada te radi promjene u svojem ponašanju zbog njih, kaže se da je osoba razvila panični poremećaj.

Mnogi koji doživljavaju napade panike počnu osjećati jaku anksioznost i izbjegavati mjesta ili situacije u kojima misle da bi se napad panike

mogao ponoviti. Primjerice, ako je osoba doživjela panični napad tijekom vožnje autobusom, može početi izbjegavati ne samo vožnju javnim prijevozom već i drugim prijevoznim sredstvima, uključujući osobnim automobilom. Takav se strah i izbjegavanje vrlo često generaliziraju na razne situacije i/ ili mjesta iz kojih neće moći brzo pobjeći ili strahuje da joj neće biti pružena pomoć na vrijeme. To često uključuje izbjegavanje mjesta i situacija na kojima su učestale gužve – npr. koncerti, trgovački centri, kazališta, a u ekstremnijim slučajevima javlja se i strah samostalnog izlaska iz kuće. Takav obrazac doživljaja tjeskobe i izbjegavanja naziva se agorafobija, od grčkih riječi fobija (strah) i agora (glavni trg/ tržnica – mjesto okupljanja velikog broja ljudi).

Osim izbjegavanja, česta pojava su i tzv. sigurnosna ponašanja. Najčešći oblik je nošenje sa sobom tableta ili drugog sredstva za smirenje. Čak i ako tabletu nikada ne popije, samo znanje da je ona pri ruci osobi koja strahuje da će doživjeti panični napad djeluje kao izvor sigurnosti. Ponekad osjećaj sigurnosti može pružati i osoba od povjerenja koja bi mogla pružiti pomoć u slučaju pojave paničnog napada, pa ljudi s paničnim poremećajem odlaze na „zastrašujuća“ mjesta samo u pratnji. Ova ponašanja, međutim, otežavaju ili onemogućuju suočavanje sa strahom.

Dobra je vijest to što tretman paničnog poremećaja i agorafobije, posebice kognitivno-bihevioralna terapija, ima vrlo visoku stopu uspješnosti. Kako tretman izgleda i „kako prestati paničariti“ pročitajte u idućoj kolumni!

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Jeste li se uključili u „Suhi

siječanj“?

Kako vam ide?

ASAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

U siječnju se često još uvijek borimo i s novogodišnjim odlukama da ćemo u novoj godini biti drugačiji, primjereniji i umjereniji u svemu, a pogotovo u konzumaciji alkohola

lkohol je sveprisutan u našem društvu. Njegova je konzumacija društveno prihvatljivo ponašanje, a većina ljudi ga doživljava kao sredstvo za smirenje i opuštanje, način nošenja sa stresom i negativnim emocijama. Osobe s izraženim simptomima anksioznosti i/ili depresivnosti često koriste alkohol kao brzu „pomoć“ nastojeći ublažiti emocionalnu bol. Ipak, radi se o kratkotrajnom efektu konzumacije nakon kojeg slijedi produbljivanje emocionalnih teškoća i depresije, a nerijetko i razvoj ovisnosti. Alkoholizam i depresija su sve izraženiji javnozdravstveni problemi, a njihova povezanost odavno je poznata. Ta veza posebno dolazi do izražaja u poslije blagdanskom razdoblju, tijekom mjeseca siječnja kojega mnogi doživljavaju kao „najduži“ i najdepresivniji mjesec u godini. Naime, nakon prosinca koji je obilježen blagdanskom atmosferom, učestalim druženjima, i intenzivnijom konzumacijom alkohola, u siječnju se „gase lampice“, skidaju dekoracije i svi se moramo ponovo suočiti sa svojom stvarnošću. A ona često bude nimalo romantična: višak kilograma, sve češći prigovori zbog učestalog korištenja alkohola u prethodnom razdoblju, �inancijski de�icit zbog olakog trošenja tijekom blagdana, nepovoljni vremenski uvjeti obilježeni hladnoćom, još uvijek kratkim danima i manjkom sunčevog svjetla… Stoga nas ne čudi što se treći ponedjeljak u siječnju sve češće spominje kao najdepresivniji dan u godini.

U siječnju se često još uvijek borimo i s novogodišnjim odlukama da ćemo u novoj godini biti drugačiji, primjereniji i umjereniji u svemu, a pogotovo u konzumaciji alkohola. To je jedan od razloga zbog kojeg je dio ljudi prigrlio inicijativu „Suhi siječanj“ kako bi uveo reda u svoj odnos prema alkoholu. „Suhi siječanj“ (“Dry January”)

pokrenuo je Alcohol Change UK 2013. godine kao kampanju za poticanje ljudi da prvi mjesec u godini provedu bez alkohola. U Hrvatskoj je inicijativu siječnja bez alkohola pokrenula grupa medicinskih stručnjaka okupljenih u Hrvatskom gastroenterološkom društvu (HGD), Hrvatskom psihijatrijskom društvu (HPD), Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“,Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Klinici za psihijatriju Vrapče. Cilj je ukazati na potrebu smanjenja ili prestanka konzumiranja alkohola kako bi se organi u našem tijelu odmorili i oporavili od štetnih posljedica. Naime, tijekom godina uključenosti u ovu kampanju mnogi sudionici svjedočili su brojna poboljšanja u svom funkcioniranju koja im je donijela siječanjska trijeznost: porast energije i motivacije, bolju koncentraciju i stabilnije raspoloženje, bolji san i probavu te oporavak jetre što se vidjelo kroz krvne nalaze jetrenih proba. Danas znamo da ne postoje sigurne količine alkohola te da i umjerene količine predstavljaju stanoviti rizik po zdravlje. Alkohol je toksična tvar povezana s brojnim oštećenjima tjelesnog i mentalnog zdravlja uključujući poremećaje sna, anksioznost, depresiju, bolesti jetre, gušterače i druge bolesti probavnog sustava, a nije zanemariv ni rizik od određenih malignih bolesti. „Suhi siječanj“ stoga nije običan detox program i puko odricanje, nego ozbiljna intervencija u naše navike, koja, iako kratkotrajna, dovodi do značajnog poboljšanja naših zdravstvenih pokazatelja. Osnaženi uspješnom apstinencijom i boljim osjećajem samoga sebe, mnogi će i dalje nastaviti izbjegavati ili barem bolje kontrolirati konzumaciju alkohola. Ovakva inicijativa ne mora ostati ograničena na siječanj. Ako se odlučite odreći alkohola i u bilo kojem drugom dijelu godine, vaše će vam tijelo biti zahvalno.

Kevin Kutnjak, mag. psych.

Mali OGLASNIK

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele, sa i bez papira, za dijelove, isplata odmah, stanje nebitno. info na tel 098/965-6624

PRODAJEM MERCEDES dizel

C 250 D 1994.god., zatvoreni �p, zelena boja s efektom, registriran do 16.6.2026., potpuno ispravan, telefon: 099/3332470

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, starije ili novije. Info na mob. 098/777-095

KUPUJEM TOMOS mopede sve vrste i modele stanje nebitno sa ili bez papira, isplata odmah. info na mob 098/9656-624

PRODAJE SE MERCEDES A 170, neregistriran, kvar na anlaseru. Info na mob. 097/6046-109

LANCI ZA SNIJEG, univerzalni, laka i brza montaža, prodajem za 15 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293.

PRODAJU SE GUME s felgama dim. 205/55 R16. Info na mob. 098/9744-242

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM vagu koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422821

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJEM drvene bačve za vino i orahovo ulje hladno prešano. Info na mob: 095/5052-760

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJEM PRIKOLICU 1-osovinku, kiper trostrani, duple gume IMT 5 tona, povoljno. Info na mob. 098/170-5311

PRODAJEM špricu za traktor i luščar za kukuruz, cijena na upit. Šenkovec, Budina 8c. info na mob. 098/911-5452

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa traktorska i rasipač umjetnog gnojiva. Info na mob. 097/6046-109

USLUGE

TRAŽIM ŽENU ZA ČIŠĆENJE KUĆE na duže vrijeme, okolica Čakovca. Info na tel. 091/577-4571

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, slobodan, traži gospođu za poznanstvo, druženje i moguću vezu. Može i kontakt sms -om. Mob. 095/816-5206

NEKRETNINE

KUPUJEM VOĆNJAK/vinograd/ vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 17 m2 na Jugu Čk (preko puta Spar-a). Info na tel. 095/9099-158

IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Info na mob. 098/1880-499

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJE SE VINOGRAD površine 600 m2, s ovogodišnjim urodom u Zebancu, te grožđe u Selniščaku. Info na tel. 091/286-1121

PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA (uz prigodni popust) u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 1502

KUPUJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE - do 10 min vožnje od Čakovca, do 25.000 eur. info na mob 099/411-3808

ŽIVOTINJE

AKVARIJ šesterokutni sa ribicama, puževima čistačima, živo bilje, kompletno uređen, 40 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293

RAZNO

PRODAJEM: krevet 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje), umivaonik 55/45 cm s pipom za toplu i hladnu vodu. Sve novo, u pola cijene. Info na mob: 098/214-107

KUPUJEM stripove, igraće konzole, stare razglednice Međimurja. info na mob. 098 92 190 92

PRODAJEM AOC monitor i tablet, cijena na upit. Šenkovec, Budina 8c. info na mob. 098/911-5452

KUPUJEM STARIJI TABLET Lenovo ili bilo koja druga marka. Mob. 097/7289-476

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM DELL LAPTOP, stariji, Model 1545, 4Gb ram,250gb hdd, novo instaliran linux mint, kompjuter je dobar za internet, Youtube, radi na adapteru, bez baterije, cijena 27 eur, led traku s daljinskim (3m) i mini printer za mobitel (novo) Mob. 097/728-9476

ELEKTRODE ZA VARENJE, 2 ku�je, 10 eura ku�ja. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PRODAJE SE friteza, tenda (3x2 m), digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške nove crne kožne cipele vel. 43. Info na mob. 098/9158-640

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

IPHONE 14 Pro, 128 GB, boja zlatna, zdravlje baterije 83%, očuvan, bez oštećenja. Upita� na mob. 091/6300-156

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac s lancem, 100 eura. Šaljem slike. Zagreb Utrina, info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM stol za razvlačenje (mahagoni) i tapecirane stolice (6 kom) - sve za 40 ura, te prodajem 20 lit. rakije (10 lit. breskva i 10 lit. smokva). Mob. 098/997-3689

PRODAJEM radni stol-pank, željezni, čvrs�, za radionu, garažu, prodajem za 100 eura. Šaljem slike, Novi Zagreb Utrina, info na mob. 098/9084-675

PRODAJEM - RASPRODAJEM (uz popuste) iz kuće: vrlo povoljno, očuvane kao nove fra ncuske ležajeve dim. 200x95/160 cm, tap. gar. masiv 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, tepihe, Singer šivaću mašinu stara više od 100 g., stolca i noćnu lampu-unikat, donje kućište za vrtnu mot. kosilicu, obuću, odjeću i još puno toga kvalitetn og iz kuće. Info na mob. 091/5727-670

PRODAJEM TV Finlux ekran 107 cm, cijena 200 eur i dvd, staro 3 g. Info na mob 095/3423-099

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PLOČICE za lovačke trofeje, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine, 4 komada, 20 eura/kom. Šaljem slike. Zagreb Utrina, info na mob. 098/9084-675.

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJEM metalne stolice za terasu i bundu. Tel. 099/404-7517

LER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

Inka je neodoljiva s tim svojim kratkim podignutim ušima i zaraznim osmijehom. Aktivna je i vesela, obožava ljude i pažnju. Inka teško podnosi zimu jer ima jako kratku dlaku i teško nam je gledati je u skloništu, voljeli bismo da dobije svoj topli dom. Ima 3,5 godine, cijepljena je, označena mikročipom broj 191035000200473 i kastrirana.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Eddy

još jedan predivan, a kratkodlaki pas koji teško podnosi zimu. U njegovom opisu stoji, “spašen s lanca, mladenački smotan, iako ima 5 godina.” Obožava šetnje, voli ljude. Udomio bi se i utoplio. Potpuno je cijepljen, kastriran i označen mikročipom 191035000121749. Nalazi se u Čakovcu i javlja se na broj 091 8988 004.

je predstava Ljubav s dva lica u izvedbi KUU Lipa

MACINSKO DRUŽENJE oduševilo mještane u novouređenom društvenom domu

Macinsko druženje održano je u petak, 16. siječnja, u novouređenom društvenom domu u Macincu, privukavši mještane svih generacija na zajedničko slavlje. Večer je protekla u veseloj i toploj atmosferi, a cilj ovakvih događaja je jačanje lokalne zajednice i njegovanje osjećaja pripadnosti mjestu. Macinsko druženje pokazalo je da društveni dom nije samo prostor, već srce sela kada ga ispunjavaju ljudi.

Ljubav s dva lica

Svečani dio večeri započeo je u 18 sati, kada su mještani uživali u predstavi „Ljubav s dva lica“ u izvedbi Udruge “Lipa” iz Gornjeg Mihaljevca. Predstava je spojila humor, emocije i poruke o zajedništvu, a publika je pratila svaku scenu s oduševljenjem. Kulturni program pokazuje koliko Macinsko druženje oplemenjuje život zajednice, jer

Red smijeha, red pjesme i tako u krug

osim zabave pruža priliku za kreativnu razmjenu iskustava među mještanima. Nakon predstave, posjetitelji su razgledali novouređeni društveni dom. Obnova je uključivala novi namještaj, svježe prostorije i ugodan ambijent, što je dom učinilo primamljivim mjestom za buduća okupljanja. Mještani su istaknuli da je Macinsko druženje idealna prilika za vidjeti napredak mjesta i ulaganja u zajedničke projekte. Tamburaški sastav „Skockani“ dodatno je podigao atmosferu svojim nastupom, spajajući tradicionalne i popularne melodije.

LJUBAV: Zajedno s voljenom osobom prolazit ćete zanimljiva iskustva u kojima će obje strane otkriva� ponešto novo. Shva�t ćete ne samo da se volite, nego i da dijelite mnogo toga zajedničkog. Samci će također bi� otvoreni za nova iskustva.

KARIJERA: Zaposleni u samostalnim profesijama vjerojatno će mora� radi� prekovremeno. I ostali će dosta radi�, te neće ima� vremena ni za razmišljanje ni za sagledavanje svoje pozicije. Uglavnom, većina stoji dobro jer imaju posla.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne zaboravite na redovan odmor i san.

OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4

LJUBAV: Povremeno će vam se čini� da stvari idu sporije nego što biste vi željeli. Vaša strast ovih je dana probuđena i zah�jeva više ljubavne akcije. Ipak, morat ćete se usaglasi� s drugom stranom. Uspjet ćete uz nešto strpljenja.

KARIJERA: Sve će vam bi� važnije vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobi� priliku pokaza� svoje specifične talente ili će njihova diploma dobi� na težini. Oni koji uče bit će uspješni u polaganju ispita. Neki će kontak�ra� strance.

ZDRAVLJE & SAVJET: Istrajte u novim idejama.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Mnogi će se preda� brbljanju i uživa� ogovarajući. Neće im pas� na pamet da su i oni i njihova ljubav možda meta nečijeg tuđeg trača. Zato bi bilo najbolje prvo počis�� u vlas�tom dvorištu, a tek onda analizira� nečiji tuđi odnos. Razmislite.

KARIJERA: Kad se čini da ne može bolje, vi ste onaj koji uvjerava sve druge oko sebe da može. To ćete ovih dana i pokaza� i dokaza�. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta. Vaše ideje su odlične.

ZDRAVLJE & SAVJET: Možete pokrenu� brda.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Tijekom tjedna pojavit će se prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokaza� kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete vi rado prihvaća�. Otuda će uslijedi� i prilike za nova poznanstva. Vezani će isto bi� bolje. KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenu� ili će se od njih zah�jeva� veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će bi� prilično ak�vni.

ZDRAVLJE & SAVJET: Nemojte zanemari� redovan san.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

Posjetitelji su plesali i pjevali zajedno, što je potaknulo osjećaj zajedništva među svim generacijama. Večera i piće za sve dodatno su učvrstili prijateljsku i toplu atmosferu

Vesna Ko�ač, Magdalena Špicar Marciuš i Slađana Novak u pripremi kolača

HOROSKOP

LJUBAV: Malo ćete olabavi� i na opušteniji način kako zavodi�, tako i uživa�. Voljena osoba rado će s vama priča�, a to će vas još više zbliži�. Oni koji su još sami lako će nalazi� društvo, a sve bi moglo poče� neobavezno, no bit će i rasprava.

KARIJERA: Pred vama se sada otvaraju nove mogućnos� i samo od vas ovisi kako ćete ih iskoris��. Gledajte pozi�vno, nađite u sebi strpljenja i snage. Imate dovoljno veliko samopouzdanje i čini se da je cijeli svijet vaš. Krenite.

ZDRAVLJE & SAVJET: Bavite se jogom i meditacijom.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Većina će sve više drža� do svog skrivenog svijeta i mašte. Oni koji su još sami počet će sanjari� na javi i neće se mnogo angažira� u stvarnos�. Već vezani uživat će u društvu voljene osobe, ali i gledajući neki ljubavni film.

KARIJERA: Snaga i uvjerljivost kojom ćete zrači� omogućit će vam da utječete na druge. Ako nekog trebate pridobi�, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspje� iznad očekivanja. Pokažite što znate i ne zaustavljajte se dok ne pos�gnete cilj.

ZDRAVLJE & SAVJET: Neki će ipak bi� presigurni u sebe.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ako još tražite srodnu dušu, obra�te pažnju na osobe s kojima surađujete. Netko vam je vjerojatno vrlo sklon i jedva čeka da to primije�te. Ako ste u vezi, vaš odnos bit će stabilan, ali uz određene kompromise. Prihva�te ih.

KARIJERA: Povremeno će vam nedostaja� snage i mo�vacije da izgurate ono što želite. Sje�te se stoga što vi sve možete. Moguće je da će vam malo u pomoć priskoči� neki ljudi koji imaju utjecaja, ali tek toliko radi njihove rekreacije. Ostalo morate sami.

ZDRAVLJE & SAVJET: Idite polako.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Bogatstvo izlazaka i širok krug ljudi koji se još više proširuje učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će bi� sami, a uglavnom će se oko vas mota� drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni, opušteni, zabavni i veseli.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlos�. Neke od njih u vama će izaziva� emocije, pa ćete ih odrađiva� s nostalgijom ili s ljutnjom. Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam bi� jasno na čemu ste. Pričekajte. ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pijte hladne napitke.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

Zajedništvo kao srce Macinca

Organizatori su naglasili da je cilj ovakvih druženja približiti ljude, potaknuti razgovore i ojačati međugeneracijske veze.

Vijeće mjesnog odbora izrazilo je zadovoljstvo odazivom, ističući da Macinsko druženje nije samo večer zabave, već i način jačanja lokalne zajednice.

Kako je večer završila, mještani su već najavili nestrpljenje za nova okupljanja, a organizatori planiraju niz aktivnosti koje će dodatno obogatiti društveni život u Macincu. Macinsko druženje ponovno je pokazalo da zajedništvo, kultura i dobra volja čine srce svakog mjesta.

LJUBAV: Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidje�, pa se potrudite poves� je sa sobom ili objasni� svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalazi� društvo suprotnog spola.

KARIJERA: Idućih dana vaše će se znanje sve više cijeni�. Budite svjesni svoje stručnos� i slobodno prezen�rajte svoje sposobnos�. Moguće je da će vas sve više ljudi pita� za savjet ili da će vam ponudi� usko specijaliziran posao.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ako se treba bori�, izborite se. Ne bojte se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Kamo god išli, primije�t ćete da vas mnogi gledaju prijateljski. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će skromni u očekivanjima, no zato i zadovoljni.

KARIJERA: Većinu idućih dana najradije ćete ljenčari�. Neki će čak uze� dio godišnjeg. Oni koji rade gledat će čim prije zbrisa� s posla. Nadređeni i njihova kontrola padat će im teško, ali izdržat će uz svoj smisao za humor. Bit će snažni duhom.

ZDRAVLJE & SAVJET: Najradije ćete istraživa� nepoznato.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Sad već znate kad treba popus�� i lakše prihvaćate kompromis. Stoga će i vaša veza razvija� se bolje. Bit ćete ugodno iznenađeni kad popus�te. Vidjet ćete da ne treba uvijek tjera� po svom. Mnogi će tek sad u potpunos� pokaza� ono što osjećaju. KARIJERA: Što je prošlo, prošlo je. Nemojte to više analizira�. Prepus�te vremenu neka radi za vas, a vi se usredotočite na ono što upravo počinje. Pred vama je nešto potpuno novo i još sasvim ne definirano. Budite otvoreni za to.

ZDRAVLJE & SAVJET: Ne pomičite granice pod svaku cijenu.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete organizira� zanimljive zabave. Oni koji još traže srodnu dušu tako bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkriva� koliko su male stvari lijepe i dobre. Ipak, ne reagirajte na poneku kri�ku voljene osobe. KARIJERA: Imat ćete potrebu finišira� neke stvari, te se malo distancira� od napornog rada, no novi radni zadaci će vas sus�za�. Kao da im nema kraja. Budite pozi�vni i sretni što je tako. Dajte sve od sebe da ih odradite predano i kvalitetno.

ZDRAVLJE & SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vodenjak, Ovan, Ribe

Mještani uživali u večeri, razmjeni iskustava i toploj zajedničkoj atmosferi

Odigrana

Piše: Kristina Kobal

GASTRO PUTOKAZ U RESTORANU MARTIN U NEDELIŠĆU

Losos koji osvaja već prvim zalogajem

Dok se iz kuhinje širi zamamni miris friško pripremljene hrane, a vani zima pokazuje svoje pravo lice, restoran Martin u Nedelišće, pravo je utočište za ljubitelje dobre gastronomije. Pucketanje vatre u kaminu, rustikalno uređen interijer i ugodna, domaćinska atmosfera stvaraju savršenu kulisu za uživanje u hrani. Ovdje mnogobrojni gosti iz svih dijelova lijepe naše, te putnici namjernici dolaze jesti i uživati u ambijentu i svakom zalogaju.

Restoran Martin već je godinama sinonim za kvalitetu i bogate okuse. Njihova kuhinja spaja tradiciju i suvremeni pristup, a gosti to prepoznaju i rado se vraćaju. Uz raznoliku à la carte ponudu, svakodnevno nude dnevne gablece s čak šest do sedam jela koja se pripremaju svježe, prilagođena sezoni i željama gostiju. Novost u ponudi su nedjeljni ručkovi od 12 do 16 sati, koji su idealni za obiteljska okupljanja i opuštena druženja. Gosti mogu birati između tri menija, a u ponudi su i roštilj na drveni ugljen, pizze te topli sendviči. Nakon bogatih božićno-novogodišnjih blagdana,

kada smo svi poželjeli nešto lakše, ali i dalje raskošno, Tin Goričanec, glavni kuhar restorana Martin preporučuje jelo koje savršeno pogađa tu ravnotežu, losos u kremastom umaku od rajčice. Riječ je o jelu koje oduševljava nježnošću, bogatim aromama i pro�injenom jednostavnošću.

Vinska preporuka kuće Uz ovo jelo u restoranu Martin preporučuju Gra-

Goričanec, glavni kuhar u Martinu osmišljava nove menije koje trebate kušati

ševinu Vinarije Maček iz Okruglog Vrha, berbu 2024. godine. Suho vino s 12,5 % alkohola i 7 g kiselina donosi ugodnu svježinu i čistoću okusa, bez ostatka šećera, što ga čini idealnim pratiteljem lososa i kremastog umaka od rajčice. Ako tražite mjesto gdje ćete se ugrijati, �ino pojesti i istinski uživati, restoran Martin u Nedelišću nudi upravo to tanjur koji mami na kušanje i atmosferu zbog koje ćete se poželjeti vratiti.

iz Martina preporučio nam je suhu graševinu Vinarije Maček iz Okruglog Vrha, koja se savršeno sljubljuje s lososom

Losos u kremastom umaku od rajčice

Sastojci:

• losos

• sol

• papar

• limun

• ružmarin

Sastojci za umak:

• pelat rajčice,

• vrhnje za kuhanje,

• riblji temeljac,

• češnjak,

• maslinovo ulje,

• sol i papar

PRIPREMA:

File lososa marinira

se solju i paprom, uz do-

datak svježeg ružmarina i nekoliko kapi limunova soka. Peče se najprije sa strane gdje je koža, oko pet minuta, a zatim se okreće i peče još toliko, dok ne postane savršeno sočan i mekan. Umak se priprema tako da se na maslinovu ulju lagano poprži češnjak, podlije ribljim temeljcem, a zatim dodaju pelati rajčice i vrhnje za kuhanje. Sve se začini solju i paprom te kratko kuha dok se ne dobije kremasti, mirisni umak koji savršeno obavija losos. Kao prilog preporučuju se široki rezanci koji upijaju svaki trag umaka i dodatno zaokružuju jelo.

Ivan Sinković

Losos u kremastom umaku od rajčice odličan je izbor za goste koji uživaju u kvaliteti i bogatom okusu

Tin

Restoran Martin u Nedelišću godinama je utočište svima željnim dobre gastronomije i toplog, rustikalnog ugođaja

U KUHINJI s Aleks

Na tanjuru moraju biti i crne i bijele “čurke”

SILVIJA I FRANJO MISER iz Donje Dubrave

Prilikom okretanja krvavica, bolje je ne koristiti vilicu, nego žlicu ili pribor koji ih neće probiti

Krvavice ili “čurke” s dinstanim zeljem još su jedno u nizu zimskih jela, bogatih kalorijama i vitaminima koje obavezno pripremam nekoliko puta kroz zimske mjesece. Krvavice se peku u pećnici u plehu, na masti ili ulju - količina krvavica koje pripremate ovisi o veličini pleha - u veći stane više, ali osobno mi je idealna kombinacija crnih i bijelih. U protivnom, jelo nije kompletno. (Slika 1.)

Za pripremu dinstanog zelja najprije sam očistila i na kockice narezala dva luka srednje veličine. Luk sam na ulju ispekla do zlatno žute boje, te dodala žličicu slatke mljevene crvene paprike i malo vegete. (Slika 2.) Zelje je slano, pa bi previše vegete rezultiralo preslanim jelom. Pomiješala sam luk sa začinima i dodala pripremljeno narezano zelje. Kiselo, rezano zelje se može kupiti, a još je bolje ako je domaće, ukiseljeno kod kuće. Ako koristite kupljeno zelje, dobro ga je

Sastojci za krvavice s dinstanim zeljem

• krvavice - crne i bijele, količina po želji

• 500 g rezanog kiselog kupusa

• 1 žlica pasirane rajčice

• 2 kom luka

• 1 žličica vegete

• 1 žličica slatke mljevene crvene paprike

• 2 do 3 lista lovora

• malo ulja

Lješnjakove naš su domaći

Posebna vrijednost Miserovih lješnjaka je što su iz eko uzgoja, pa su tako i kuružnjače eko tradicijski kolač koji se sviđa svima koji su ga do sada probali

Piše: Aleksandra Sklepić

“Čurke” i kiselo zelje prepuni su energije i vitamina

prije stavljanja na luk isprati, jer neki proizvođači imaju jako kiselo zelje.

Zelje sam na luku dinstala oko dvadeset minuta, s 2 do 3 lista lovora, uz dolijevanje vode, dok nije omekšalo. (Slika 3.) Pred kraj dodala sam pasiranu rajčicu koja se može izostaviti ako nekome više odgovara okus bez nje. Krvavice se peku u pećnici na 180 stupnjeva, najprije pola sata na jednoj strani, a zatim ih okrenem, pa ih pečem još pola sata na drugoj trani. Prilikom okretanja, bolje je ne koristiti vilicu, nego žlicu ili pribor koji neće probiti krvavice. Za vrijeme pečenja, krvavice polijevam njihovim sokom pomiješanim s uljem u kojem se peku, kako bi dobile �inu, hrskavu koricu. Uz krvavice i dinstano zelje, može se servirati i restani krumpir i neizostavan kruh. Sami pogled na ovu neodoljivu kombinaciju sigurno će mnoge naše čitatelje navesti da je pripreme već danas. (Slika 4.)

Kuružnjača je naziv za jednostavne kolače koji su se nekada, u vrijeme siromaštva i teškog života pripremali od jednostavnih sastojaka - kukuruznog brašna, oraha i masti. Naše su ih bake često pekle, a pretežni dio mase za tijesto činilo je kukuruzno brašno kojeg je svaka kuća imala u izobilju. Orasi su bili luksuz, pa su se u kuružnjače dodavali u manjoj količini, samo za aromu. Svoj su naziv kuružnjače dobile upravo po kukuruznom brašnu, a recept za lješnjakove kuružnjače koji nam je otkrila Silvija Miser iz Donje Dubrave, njezina je vlastita kreacija. Silvija

i suprug Franjo vlasnici su OPG-a “Frenky Miser” gdje se već dugo godina uspješno bave ekološkom proizvodnjom lješnjaka i proizvoda od lješnjaka. - Ideju za kuružnjače dobila sam prilikom prerade naših lješnjaka, otkrila nam je Silvija. Prilikom hladnog prešanja lješnjaka pri proizvodnji ulja, uvijek ostane talog koji mi je bilo žao baciti, pa sam se sjetila da bih, na temelju recepta za kuružnjače, umjesto oraha mogla staviti lješnjake. Ispale su jako �ine i sad su one zaštitni znak mojih kolača od lješnjaka. Talog od lješnjaka nastao pri proizvodnji lješnjakovog ulja odlična je zamjena za originalnu mast koja je u receptu za kuružnjače.

Martinovo ruho

Ako tražite vino koje u sebi nosi duh prave međimurske tradicije, ovog tjedna naša preporuka ide na breg u Jurovčak. Iz poznate vinarije Hažić dolazi nam kvalitetna kupaža „Martinovo ruho“. Kupaža je vješto balansirani cuvée triju sorti: graševine, sauvignona i mirisavog traminca. Riječ je o poluslatkom vinu iz berbe 2020. koje osvaja svojom svježinom i lepršavošću. Graševina mu daje potrebnu strukturu, sauvignon svježe note, dok traminac mirisavi zaokružuje cijelu priču nježnom i privlačnom aromom.

Jednostavno, pitko i živahno, „Martinovo ruho“ savršeno se ljubi s hladnom mineralnom vodom.

Upravo onako kako su to radili naši stari. Izvrsno će pasati uz laganija domaća jela, ali i kao osvježenje nakon nedjeljnog ručka. (sh)

VINO TJEDNA

Piše: Aleksandra Sklepić

Na pečeni luk dodala sam žličicu mljevene slatke paprike

Zelje se polako dinsta uz stalno podlijevanje

Neodoljivo zimsko jelo, “čurke” i dinstano zelje

Lješnjakove kuružnjače domaći izum

Svoje lješnjake Silvija i Franjo imaju zasađene na oko 18 hektara zemljišta. Počeli su na 2,5 hektara, a tada su u zakup dobili još 16, putem državnog projekta za OPG-e. Osim lješnjaka imaju i šljive, kestene i bademe, a sve su im površine blizu kuće, tako da ih lakše posjećuju kad je vrijeme za neki od poslova. Većinu posla odrađuju sami, a u sezoni imaju pomoć prijatelja, rođaka ili sezonskih radnika. Poslova s lješnjacima ima cijele godine.

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

I sada bi, rekli su nam, bili među njima, da nije snijeg, jer zimi se vrši orezivanje, formiranje krošnje i slični poslovi za period kad voćka “spava”.

- Na svoje proizvode od lješnjaka izuzetno smo ponosni, rekao nam je Franjo. Osim ulja i brašna od lješnjaka, nudimo i neke originalne proizvode: čips od lješnjaka, namaz od lješnjaka - Međimurska nutela, brašno od lješnjaka, kruh od lješnjaka, liker, te posebno zanimljiv espresso od lješnjaka koji mijenja klasični espresso i ima fantastičan okus lješnjaka. Nudimo i mlijeko od lješnjaka bez laktoze. U skoroj budućnosti u pripremi su i atraktivni “leško-riki”, grickalica poput kikirikija i sladoled od lješnjaka. Imamo

Kuružnjače od lješnjaka zanimljiva su kombinacija tradicije i inovacije

Recept za lješnjakove kuružnjače

SASTOJCI:

• 50 dag lješnjakovog brašna

• 4 žlice lješnjakovog ulja

• 5 žlica šećera

• 1 jaje

• malo kukuruznog brašna

PRIPREMA: Od sastojaka zamijesiti tijesto, te ga oblikovati u

i �inu domaću rakiju za koju nam je trebalo dvije godine da budemo potpuno zadovoljni.

Posebna vrijednost ovih proizvoda je što su iz eko uzgoja, pa su tako i kuružnjače eko tradicijski kolač koji se sviđa svima koji su ga do sada probali.

Franjo je po zanimanju električar; završio je i za voćara, ali je od malih nogu u poljoprivredi, pa zna sve raditi. Supruga Silvija uz njega je od mladosti, a prije su se bavili ratarstvom. Zbog Franjinog zdravlja, pre-

okruglu masu. Od ukupnog tijesta odvajati komadiće koji se rukom formiraju u kuglice veličine oraha. Ukoliko je tijesto previše mekano, može se dodati još malo brašna, a ako je pretvrdo, dodaje se ulje. Kružjače peći na 180 stupnjeva oko 20 minuta. U svoje lješnjakove kuružnjače Silvija dodaje i 1 do 2 žlice namaza od lješnjaka.

usmjerili su proizvodnju na eko - lješnjake i nije im žao. Za svoje proizvode dobili su i brojne nagrade, zlatnu medalju za namaz od lješnjaka, te zlatnu medalju za inovacije na dva međunarodna sajma - za espresso i liker. Na sajmovima, gdje izlažemo svoje proizvode, posjetitelji su oduševljeni Silvijinim kuružnjačama s lješnjacima, rekao nam je Franjo na kraju. Uživamo u svojim proizvodima i poslu koji nas ispunjava i daje nam motivaciju da budemo još bolji i kreativniji.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnik: Ratko Čuček iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040/391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Silvija sa svojim eko kuružnjačama

Krea�vni Franjo stvara originalne proizvode od lješnjaka

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Rastući trend posjeta našem muzeju u 2025. godini

2025. godina u Muzeju Međimurja Čakovec bila je rekordna po posjećenosti

Piše: Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec

Muzej Međimurja Čakovec središnja je, najveća i najaktivnija institucija za očuvanje i prezentaciju kulturne baštine na području Međimurja. Djelujemo kao dinamično i živo središte u kojem se isprepliću teorija i praksa, znanstveno-stručne metode s moderniziranim pristupom baštini. Muzej je platforma za upoznavanje, suradnju i promociju stručnjaka, umjetnika, udruga i nositelja vještina. Promotori smo materijalne i nematerijalne baštine našega Međimurja. Kreiranjem kulturnih programa aktivno doprinosimo kvaliteti života naših građana i lokalne zajednice. Stoga i ne čudi što brojke potkrjepljuju naše zalaganje. Ukupan broj posjetitelja muzejskim stalnim postavima i svim našim programima u 2025. godini dosegnuo je brojku od 33.400, što je najviša zabilježena godišnja posjećenost dosad. U usporedbi s prošlom, 2024. godinom (28 196 posjeta), zabilježen je porast od 18,5 %. Time smo potvrdili da interes za novim stalnim postavom Riznice Međimurja u obnovljenoj fortifikaciji te moderniziranim postavom „Zrinski i čakovečki Stari grad“ u centralnoj palači ne jenjava, iako smo zašli u petu godinu postojanja obaju. No osim stalne muzejske ponude, naš vrijedni muzejski tim može se pohvaliti velikom angažiranošću u osmišljavanju, organizaciji i provedbi dodatnih muzejskih programa. Iznimno smo aktivni u postavljanju i provođenju različitih povremenih likovnih i

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak:

od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Stari grad Čakovec zimi (arhiva MMČ)

tematskih izložbi, popularnih predavanja, edukativnih radionica i različitih prigodnih manifestacija. U 2025. godini postavljeno je i otvoreno četrnaest izložbi unutar naše ustanove i tri gostujuće u drugim muzejima, dakle ukupno 17 izložbi, rekordna brojka u povijesti rada našega muzeja. Na našim pedagoškim programima — radionicama, edukacijama i predavanjima – ugostili smo također nemali broj od 2 368 vrtićaraca, školaraca, ali i osoba starije životne dobi. Suradnja s dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, fakultetima i domovima umirovljenika postala je važna stavka našeg društvenog angažmana.

Aktivnosti kroz godinu

Godinu 2025. započeli smo globalno najpoznatijom muzejskom manifestacijom, Noći muzeja. Jubilarna, dvadeseta po redu, obilovala je programima pod zajedničkom temom „Muzeji: vidljivi i nevidljivi“. Muzej Međimurja u jednoj večeri obišao je nemali broj od 2800 posjetitelja. U protekloj godini odradili smo još jedan uspješan ciklus Popularnih predavanja petkom s poznatim hrvatskim imenima iz područja znanosti, književnosti, glazbenoga i javnoga života. U sezoni 2025. naši su gosti bili: glazbenik i novinar Krešimir Mišak, profesor kroatistike Marko Alerić, diplomat i geopolitičar Karino Hromin Sturm, glazbena diva Radojka Šverko, najpoznatiji hrvatski

suvremeni pisac rodom iz

Međimurja Kristian Novak, višestruki automobilistički prvak Juraj Šebalj, svjetski putnici La vida magica – Ivana i Saša Varga te kao poslastica na kraju najvrućiji hrvatski chef današnjice Matija Bogdan, rođeni Čakovčanin. Stručna napredovanja

U međuvremenu smo kao stručni muzejski tim profesionalno napredovali, pa je tako voditeljica Povijesnoga odjela Ana Šestak unaprijeđena u najviše muzejsko zvanje – muzejsku savjetnicu, a voditeljica Kulturno-povijesnoga odjela Tajana Vidović u višu kustosicu.

Centar za mjerenje potresa

Stari grad Čakovec dobio je još jednu važnu misiju, u suradnji Seizmološke službe Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i medija u Muzeju je postavljen akcelerograf „Etna 2“, napredni uređaj za praćenje seizmičke aktivnosti koji pomaže u prikupljanju podataka o potresima.

Bogatstvo izložbi

Izložbeni program započeli smo u siječnju obilježavanjem 80. obljetnice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau gostujućom izložbom autora Borisa Hajdinjaka: „Priča o dvama transportima. Međimurski i Prekmurski Židovi tijekom holokausta“. Na nju se nadovezala sljedeća povi-

jesna izložba povodom 80. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata u Međimurju, pod nazivom „Drugi svjetski rat u fundusu Muzeja Međimurja Čakovec“ čija je autorica Ana Šestak. U zimskom periodu otvorena je i izložba likovnih radova pristiglih na edukativno-kreativni natječaj “Zmaj Pozoj”. U suradnji s Cravaticumom – Boutique Muzejom kravata iz Zagreba i Gospodarskom školom Čakovec otvorena je „Izložba kravata“ povodom Svjetskog dana kravate. Osim modnih i povijesnih eksponata, …od Diora do kravate Matije Posavca…, izložene su kravate – radovi učenika i vrtićaraca pristigli na kreativni izazov. Autorica kreativnih izložbi u suradnji sa školama je kustosica pedagoginja Ines Virč. Proljetnu sezonu započeli smo izložbom umjetničkih fotografija „Kvantni Safari“ poznatoga zagrebačkog autora Damira Hoyke. Nastavljajući fotografski niz upriličili smo i zajedničku izložbu polaznika seminara „Fotosofia 19“. Sredinom svibnja otvorena je izložba „Škola animiranog filma 1975. – 2025. Prvih pedeset“ kao obilježje pola stoljeća njihovog uspješnog djelovanja. Autorica izložbe je Maša Hrustek Sobočan. Od likovnih izložbi u lipnju je otvorena skupna izložba „Slikari vlastitog puta“ u sklopu 15. Umjetničke kolonije Štrigova na kojoj su predstavljena djela nekih od najvećih imena hrvatske likovne umjetnosti poput Emanuela Vidovića, Cate Dujšin Ribar,

Ive Režeka, Jerolima Miše i Vilima Svečnjaka. Kao ljetna poslastica otvorena je izložba „Folk” mladog i nagrađivanog varaždinskog umjetnika

Mihaela Bađuna. U sklopu X. Zrinski Art Festivala svečano je otkrivena konjanička skulptura Nikole Šubića Zrinskog, djelo umjetnika

Dijane Ive Sesartić i Damira Klaića Ključa. U jesensku shemu ušli smo otvorenjem izložbe članova Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Međimurja HDLUM-a „Revija 2025.“ Priliku za promocijom pred domaćom publikom dobila je i mlada akademska slikarica Lucija Šubić koja nas je zadivila osebujnim radovima akvarelom na izložbi pod nazivom „Protuletje nam dohaja“. Uslijedio je apsolutni izložbeni hit „One – umjetnice” – izložba koja otvara važno pitanje ženskog doprinosa umjetnosti. Autorica izložbe je kustosica Marta Horvat. Izložba još traje i može se pogledati do 1. 3. 2026. Za kraj godine ugostili smo sjajnu izložbu Muzeja Prigorja „Vesna Parun: Koralj vraćen Međimurju“ autorice Žarke Vujić. Muzej Međimurja sa svojim je izložbama gostovao u drugim muzejima, u Galeriji Koprivnica otvorena je uoči Uskrsa prigodna, zajednička izložba Muzeja grada Koprivnice i Muzeja Međimurja Čakovec „Crna pisanica u Podravini i Međimurju“ autorica Janje Kovač i Vesne Peršić Kovač. Sljedeća izložba u gostima, „Vzgojeni za uspeh – družina Legenstein“, postavljena je u Pomurskom muzeju Murska

Sobota u Sloveniji, a autorstvo potpisuje Ana Šestak. U Gradskom muzeju Požega otvorena je gostujuća izložba „Falat zemlje šteri ima dušu...“ o poznatom hrvatskom skladatelju 20. stoljeća Ljubi Kuntariću. Autorica izložbe je Tajana Vidović. Osim navedenoga Muzej posudbom svojih eksponata sudjeluje na nacionalnoj izložbi povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva „U početku bijaše kraljevstvo“. Odrađeni projekti i oni u provedbi

Od građevinskih projekata u 2025. godini priveli smo kraju obnovu parkirališta Staroga grada u Čakovcu te energetsku i građevinsku obnovu Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca, smještene u ulici Ruđera Boškovića 2 u Čakovcu. Od prekograničnih projekata u fazi smo provođenja aktivnosti na projektu „Living Castles 2.0 – Jačanje prekogranične mreže “živih” dvoraca“ iz Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. Međimurska popevka, a potom i čarobni advent Kroz čitav mjesec studeni obilježavali smo Mjesec međimurske popevke u Riznici Međimurja brojnim predavanjima i glazbenim programima u suradnji s Umjetničkom školom Miroslav Magdalenić Čakovec. Prema potrebi naše su kustosice odlazile u udaljenije škole održati edukaciju na licu mjesta. Čarolija adventa dotakla je i naš Stari grad koji je ne samo ukrasima i izgledom, već i obiljem programa postao najposebnije adventsko mjesto u gradu.

Stalna briga o fundusu Iza zatvorenih vrata naši kustosi brinu i provode stručnu obradu, zaštitu i digitalizaciju bogatog fundusa od 30 000 predmeta te istražuju i povezuju djeliće zavičajne povijesti.

U novu 2026. godinu ulazimo s dobrim željama prema svim našim suradnicima i posjetiteljima i neka vam Stari grad Čakovec i dalje ostane dio identiteta i međimurskoga ponosa!

LORENA I ELENA VINKOVIĆ iz Zasadbrega

Uz zečiće, psa i konje, naš je život zabavan i pun radosti

Za vrijeme velikih vrućina ili zimi, često u dvorište zaluta pokoja izgubljena ptičica, pa se uvijek pobrinu za nju i pomognu joj, daju joj hranu, vodu, sklone je s vrućine ili utople ako joj je hladno

Piše: Aleksandra Sklepić

Zečići Misty i Šapica, te psić Floki najbolji su prijatelji dviju sestara, Lorene i Elene Vinković iz Zasadbrega. One s njima provode svaki slobodan trenutak, jer životinje su im nešto najdragocjenije na svijetu. Lorena je sedmi, a Elena četvrti razred i jedva čekaju svaki dan povratak iz škole kako bi se mogle družiti sa svojim životinjama.

Misty i Šapica lavoglavi su kunići, a stigli su u obitelj prije nepune dvije godine. Od tada imaju poseban status kućnih zečića i zbog toga se uopće ne bune. Valjaju se po kauču, maze se i igraju, a ljeti, kad dođe ljepše vrijeme, trčkaraju po velikom zelenom dvorištu ili sjede s obitelji na terasi. Najviše vole grickati sijeno, ali samo domaće, koje je s njihovog seoskog travnjaka. Kupovno uopće nisu htjeli ni pogledati, pa se tako rodila ideja o domaćoj proizvodnji za potrebe njihovih ljubimaca, koja se pokazala savršena.

- Kad se sjetimo kako su Misty i Šapica stigli k nama, uvijek se nasmijemo, rekla nam je Lorena. Mislili smo da su oboje ženke, pa smo se malo iznenadili kad smo shvatili da je Misty ipak - dečko. No, na vrijeme smo to otkrili i bio je na kastraciji, tako da se sada mogu bez brige družiti. Floki živi za šetnje i igre s teniskom lopticom

Floki je border collie star četiri godine i rekli su nam da je to najzaigraniji pas na svijetu. Bio je prekrasno iznenađenje, ispričale su nam Lorena i Elena, tata je rekao da idu po neke dijelove za auto, a zapravo su išli po malog Flokija! Od

tada, on je dio obitelji. Vozi se u autu, drijema uz svoju obitelj kad je umoran, ljeti uživa u vanjskom tuširanju i uvijek je na slobodi. Naučile su ga igrati odbojku s njima i “pričati” na svom psećem jeziku, ako želi dobiti poslasticu. Najdraža mu je teniska loptica od koje se jako rijetko odvaja. Imaju ih puno dvorište, ali nema straha da će ostati bez loptica, jer se susjed i stric bave tenisom, pa je opskrba sigurna. Svaki put, kad im u dvorište dođe netko novi, Floki je spreman

za igru s lopticom i čeka novu “žrtvu” koja će mu je bacati. Ako pak nema ljudi u blizini, lopticu baca zečevima u kavez i nikada ne gubi nadu da će se oni početi igrati. To se još nije dogodilo, ali nikad se ne zna, jer su i oni pravi mali razigrani vragolani, a i dobro se slažu s Flokijem kad su svo troje na slobodi, u šetnji po mekanoj zelenoj travi.

Svaki tjedan

Lorena i Elena druže se i s konjima

Osim svojih zečića Mistya i Šapice, Lorena i Elena imaju još jednu veliku ljubav, a to su konji. Već dvije godine redovito odlaze na školu jahanja jednom tjedno u Konjički klub Juras u Svetom Križu, gdje su se posebno povezale s konjima. Konji su im velika ljubav, a mama Marina i tata Tomislav ispunili su im želju da se druže s ovim plemenitim životinjama. Osim na jahanje, ponekad odlaze i na druženje s konjima i ostalim članovima kluba. To su im predivni trenuci koje će zauvijek pamtiti, pa iako nemaju konja u svom dvorištu, mogu se družiti s njima koliko god žele.

U dvorište ponekad zalutaju i ranjene ili izgubljene ptice

Dvorište obitelji Vinković nalazi se u mirnom dijelu Zasadbrega, a iza dvorišta je vinograd okružen gustim šumama. Za vrijeme velikih vrućina ili zimi, u dvorište često zaluta pokoja izgubljena ptičica, pa se Lorena i Elena uvijek pobrinu za nju i pomognu joj, daju joj hranu, vodu, sklone je s vrućine ili utople ako joj je hladno. Lorena ima poseban osjećaj za prepoznavanje kad je nekoj životinji potrebna pomoć, čak i njenim ljubimcima. Uvijek je u pravu, rekli su nam, i možda će jednom, zbog toga, postati veterinarka. Elena je također posebno vezana uz životinje, a jednom je prilikom, kad je doživjela ubod stršljena, Floki dokazao koliko je voli, tako da je skoro plakao s njom i nije se odvajao od nje, sve dok se nije smirila. Možda će i ona, jednog dana, liječiti životinje. Osim ljubavi prema životinjama, djevojčice imaju i likovni talent, pa je tako Lorena izradila bezbroj figura životinjica od plastelina, a Elena ih rado

crta. Sve je u njihovom životu - u znaku životinja.

Uvijek netko dežura da životinje ne ostanu same

Mama Marina i tata Tomislav uz svoje su kćeri uvijek kad je u pitanju briga o životinjama. Nabavljaju potrebne stvari, jelo, igračke, voze životinje na preglede k veterinaru i u salon za uljepšavanje, a deda Zdravko dežurni je za šetnje s Flokijem kad djevojčice ne stignu. Baka

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kad je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Katarina također vodi brigu o hranjenju i sigurnosti životinja, a uz to ima i deset kokica koje svaka imaju svoje ime. Glavne zvijezde kokošinjca ipak su Đurek i Katica koji su danas već prava rijetkost u dvorištima. Kad se ide na godišnji, uvijek se radi raspored, tako da je uvijek netko doma i brine o životinjama.

Životinje nam uvijek pomognu kad smo tužne i razvesele nas, rekle su nam na kraju našeg druženja Lorena i Elena. Da ih nemamo, bilo bi nam dosadno i bile bismo jako usamljene. Igra s Flokijem, maženje s Mistyem i Šapicom, kao i jahanje konja najljepši su nam trenuci u životu. Uvijek ćemo se truditi i mi pomoći svakoj životinji i učiniti joj život ljepšim, kao što je naš život lijep zbog njih.

Elena s Misty-em i Lorena sa Šapicom

Elena s jednom od spašenih ptičica

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

HUMORESKA

Osmrtnice

- Majko, ima li šta zanimljivoga u novinama? - prokomentiram gledajući je naslonjena na dovratak njezine sobe, koja danju postaje mali dnevni boravak.

- Vrag me odnija ako išta pročitam osim osmrtnica - nervozno mi odgovori i spusti novine pokraj sebe. - Aj, sidi, zlato materino. Doriiiiiiis, skuvaj sestri i meni kavu!

- Ne triba, otići ću malo do nje vidjeti je. „Do nje“ znači u drugu prostoriju, jer moja je sestra ostala živjeti s roditeljima. Lijepo to kod njih funkcionira, dobro se slažu. Dok kod mene ima dana kad ne podnosim samu sebe, a kamoli rođenu mater. Sreća moja što je moja kći prava kopija mene. Učinit će za mene sve na ovom svijetu, ali živjeti zajedno – nikako!

- Sidi malo sa mnom. Vidi koji je lip čovik umra, malo mlađi od mene.

- Pusti, majko, ko je umra. Znam kako ti je najveća radost gledat osmrtnice zato što nećeš nać sebe. Ovo sam rekla u šali, ali brzo sam okrenula temu.

- Reci ti meni, ima li u mistu šta nova? Je li koji muž privarija ženu, je li koja žena pobigla od muža?

- Ćerce moja, ali di idem! Ono malo do ćaćinog ti groba... Lipo se drži cviće od prošle subote. U očima joj je poseban sjaj kad govori o očevu grobu.

- Idem se javit sestri, pa ću se vratit. Uputim se, ali čujem kako se diže i krene za mnom. Naravno, kako joj ne bi što promaklo.

- Doris, jesi li stavila kavu? - nagnem se i poljubim sestru u obraz.

– Sad ću. Je li ti mater rekla šta ću joj kupit? - namigne mi kako ona ne bi vidjela.

- Nije mi rekla. Majko, šta to kriješ? Vidjela sam isti onaj sjaj kao kad govori o cvijeću na očevu grobu.

- A kupit će mi osmrtnice koje mogu povećat i bolje vidit sliku.

- Ubij me, a ne mogu pogodit šta je to.

- E, moja sestro, ti ništa ne znaš... Glumila je ozbiljnost, a cijelo joj se lice smijalo dok mi je objašnjavala.

- Kupit ću joj mobitel i stavit ikonu, tako neka se, kad je pritisne, odmah otvaraju osmrtnice.

- Aaaaaaa, lipo, bome!

- E, tako više neću morat ćorkat. Pokazala mi je Doris kako se povećava. Više ne tribam ni novine kupovat – mudro zaključi. Tako je moja mater postala „glavni od zvonika“. Kako „od zvonika“? Jednostavno, u svakom se selu zna, kad brecaju zvona, netko je umro. A budući moja mater gleda osmrtnice preko interneta, gdje one izlaze dan prije u 17 sati, ona među prvima u svojoj generaciji, zna tko je umro.

Poslije mjesec dana otišla sam do meni dragog susjeda kako bismo se malo nasmijali. Kroz priču mi je rekao:

- Kad popodne u pet i pet zazvoni telefon, znam, to je moja susjeda i kako je neko u mistu umra. E, zato „glavni od zvonika“. Jer u mome mistu, kad ti zazvoni telefon poslije pet popodne, znači netko je umro. Prošlo je nekoliko mjeseci i moja se mater dobro uigrala s pametnim telefonom. Jednog sam je dana upitala:

- Majko, je li dobar ovaj internet? Čekam zabavan odgovor, baš mi je trebalo malo se nasmijati.

- Srićo moja, nemoj mi ništa reć. Uzmem ga sekundu u ruku i proleti jutro, ništa ne napravim. Počela sam se smijati, sjetivši se sebe i mnogih ljudi oko sebe. Pa koliko nam je puta mobitel odnio dan! Čim je čula moj smijeh, za sekundu je doletjela sestra. - Šta je rekla, zabavlja te tako? Objasnila sam joj što je bilo, kad ona meni: - E, ova je bolja. Kažem joj ja kako sada, kad je savladala osmrtnice, mora ići stepenicu gore. Ima Dalmacija Danas, tu imaš svašta za čitati, a možeš i povećati sliku. I tako ja njoj spojim novu ikonu i, kad je klikne, odmah se otvori Dalmacija Danas. Sve joj objasnim i otiđem kuvati ručak. Kad me posli uru vrimena zove i viče: - Doriiiiiis, di su ovdi osmrtnice?

Darija Bujas

EPIGRAM

Furešti i mi

Furešti nam dolaze ka' ludi, Jadran je opet turistički hit. I ja ću dva- tri dana na more, kad dobijem beskamatni kredit. Slavko Kenđelić

AFORIZMI

Muškarac koji misli da upravlja ženskim mislima zaboravio je da one imaju vlastiti operativni sustav – i bolji Wi-Fi. Najjače oružje egoista? -Njegov glas. Najbolja obrana žene? -Njeno tiho „aha". Kad političar kaže „transparentno", obično misli: „Ništa ne vidiš, a sve je jasno."

Najmodernija tehnologija u politici? Copy–paste obećanja. Život te uvijek nečemu nauči – samo ponekad prvo razbije. Najteže je reći „ne", a najskuplje je reći „da".

U životu je najteže naučiti da ne zaslužuješ mrvice – nego stol. Neki ljudi u tvoj život dođu kao dar. Drugi kao lekcija s računom. Ne radim ništa, ali to radim s punim entuzijazmom. Život je prekratak da bi se brinuo – ali dovoljno dug da svi tvoji planovi propadnu.

Ankica Anchie Biskupović

SENTENCA

Dani sve duži, život sve kraći.

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Malo mekše

vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Možemo reći da je siječanj ove godine opravdao titulu najhladnijeg mjeseca u godini. Imamo uglavnom zimske temperature, u prva tri tjedna samo je pokoji dan bio u plusu. Osobito hladno je bilo proteklih nekoliko dana kad nam je curila hladnoća porijeklom iz Rusije pa smo i noću i danju bili u minusu. Čini se da će kraj mjeseca ipak obilježiti mekše vrijeme uz nešto višu temperaturu, ali i mjestimičnu kišu. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U petak većinski suh dan uz polagano popuštanje hladnoće. Moguće je da proviri i malo sunca iako će i dalje biti jako puno oblaka. Jutarnja temperatura između -5 i -3, ali dnevna bi nakon dugo vremena trebala prijeći u plus pa će se osjetiti da je bar malo toplije. Nije to

neka ozbiljna toplina, samo do +1 °C.

Povremene oborine su izgledne krajem tjedna, u danima vikenda. Pri tome će hladnoća još malo popustiti pa bi temperatura zraka trebala biti koji stupanj iznad nule. Nije veliko zatopljenje, ali dovoljno da eventualne oborine tijekom vikenda mogu biti u obliku kiše ili susnježice, a zbog hladnog tla nije isključena mogućnost za poledicu.

I u nedjelju većinom oblačno i prohladno, u drugom dijelu dana bit će i kiše. No, treba još pratiti prognozu tijekom tjedna da vidimo kojom će točno rutom prolaziti ciklona sa svojom oborinskom zonom. Temperatura bi trebala biti u laganom plusu pa će oborine najvjerojatnije biti samo u obliku kiše, možda u noći na ponedjeljak malo bljuzge.

Na početku sljedećeg tjedna oborine bi trebale postupno

Zima ne traži ljepotu, nego toplotu

prestati pa ponedjeljak i utorak izgledaju uglavnom suho. Neće biti odveć hladno, dnevna temperatura ostaje par stupnjeva u plusu, ali u utorak ujutro može biti slabog mraza.

Slično i u srijedu uz blagu južinu, ali i mogućnost da ponovno naiđe i nešto kiše. Potkraj srijede sjeverni vjetar i pad temperature pa može biti i nešto susnježice ili mokrog snijega, osobito u višim predjelima. U četvrtak bi oborine trebale prestati.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na X-u i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 22. 1. 2026.)

• 20/21. 1. 1998. godine u Hrvatskoj polomljeni stupovi dalekovoda zbog obilnog snijega, kiše koja se ledi i jakog vjetra

• 23. 1. 1857. godine rođen u Voloskom geo�izičar Andrija Mohorovičić

• 24. 1. 1942. godine u Zagrebu izmjerena temperatura -22. 2 Celzijusa

• 26. 1. 1723. godine obilan snijeg u Zagrebu nije prestao padati cijeli tjedan

Vegetarijanac

Duhan, marihuana, pivo, rakija, sve se to proizvodi od biljaka!

- Ozbiljno, mislim da sam vegetarijanac!

Opasan slučaj

- Doktore, je li moj slučaj opasan?

- Ne brinite se, draga gospođo. Bilo koja nepoznanica, odgonetnuti će se na autopsiji.

Lovačka puška

S kakvom puškom Slovaci idu u lov?

S lovačkom.

Leteći tanjuri

- Od kako sam se oženio često viđam leteće tanjure.

I ljevak i dešnjak

Kako se zove osoba koja je i ljevak i dešnjak?

- Lješnjak.

Upada lik u bus i kaže:

Pljačka

- Svi ruke u vis ovo je pljačka!!

Dok glas iz pozadine kaže:

Dražen Jergović

- Dobro ja mislio kontrola!

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Božena Malekoci Ole�ć, Makovo zrno

Joža Broz i Tito so se ne poznali?

Več sam parpot pisal o tomo kak so nas komunisti još negda prevarili i to ne sam z socijalizmom i komunizmom nek i z prvim čovekom negdašje Juge. Pisal sam o tomo kak je v Rusijo odišel Joža Broz, a Rusi so nam za glavnoga partijca poslali druga Tita. O tomo da je Joža Broz ne bil ljubičica bela, očem reči, drug Tito napisal je knigo naš sosed z Dežele profesor i doktor Marko Boštjan Turk.

Kaj mi znuomo o Jožijo Brozo i o drugo Titijo? Malo vejč kak nikaj . Znuomo da se je Joža narodil 1892. leta i to milicaji velijo da se je narodil v marcijušo, a si drugi so stoprocentno sigurni da se je to pripetilo v majušo. Drug Tito je govoril da so jegovi japa i mama meli desetero dece, a Joža Broz je znal da jiv je bilo petnaest. Ruon tak znuomo da je drug Tito hmrl v majušo 1980. leta. Nišči točno ne zna da so se Joža i drug Tito prvič zišli i de se je to pripetilo?

Najbrž je to bilo v Rusiji, a mortik so se nigdar niti ne zišli.

Profesor Turk je prelistal i prečital hajdi prašnati knigi i zazvedil je čuda toga. Zazvedil je kak je Joža Broz zginul posle aprila 1938. leta, posle povratka v Rusijo, a predi 5. januara 1939. da je Bugar Georgi Dimitrov jeden od glavneši v međunarodnomo komunističkomo pokretorekel sima kak je ruon Joža Broz zebrani za generalnoga sekretara CK KPJ. A od predi smo znali da je drug Tito bil sedmi na listi za generalnoga sekretara, ali so, da tak velim, vredneši kandidati naglo odišli k Božeko na račun tak da je Tito jednoglasno zebrani. Pravi Joža Broz se je zgubil negdi vu Staljinovim čistkama, a "Titija" so zaškolali Rusi i prešel je ruske škole i splival je vum z ruske revolucije.

Da so Titija našoj negdašjoj Jugi podvalili Rusi nejbole se vidi na slikama. Na sliki iz 1928. leta z suđenja v bombaškomo proceso se vidi da Joža Broz nema resico na vuhi, a na kesnešim slikama se vidi kak je drug Tito mel baš jako vidljivo ušno resico. Joža Broz je

Što oče biti glavni na ovomo sveto?

mel izbočine na prednjemo djelo glave, a Tito je to ne mel. Joža Broz je več 1928. leta nosil očale, a Tito jiv je nigdar ne nucal. Joža Broz je bil visoki 180 centimetrov, a Tito je bil čuda menši, sam 160 cm kaj smo vidli dok je došel v Čakovec 1977. leta dok ga je v hotelo Park dočekal ondašji precednik čakoske opčine Danijel Režek, šteri je bil bole tak visoki kak i Tito. Joža Broz si je prefčeknul prsta dok je delal kak šlosar, a Tito je ne mel to falingo na kažiprsto. Joža je govoril hrvatski, nemački, ruski i slovenski jerbo je kak dečec živel pre japici vu Sloveniji onkraj Sutle i tam je hodal v pučko školo, a Tito je govoril engleski i francoski i igral je na klaviro, a klavir je šlosaro z Kumrovca nigdar ne pal na pamet.

Žene so mele posebno mesto vu živlejo druga Tita

Skorom celo svoje živleje drug Tito je posvetil ženama. Znuomo da se je Joža Broz oženil v Rusiji z Pelagijom Belousovom i to 1918. leta dok je Pelagija mela sam 15 let i skupa so meli sina Žarka, a rezišli so se 1936. leta. To je se kaj znamo o Joži i jegovim ženama, a kaj se dotikavle druga Tita i jegovim ženama, pucama, ljubavnicama i ljubavnim aferama o tomo bi se mogla napisati kniga i to ne sam jena. Zna se da se Tito ženil štiri pot. Prva žena mo je bila Njemica Ana Koenig z šterom se je �letno rezišel. Posle Ane žena mo je bila bogata Slovenka židoskoga porjekla Herta Has, ali niti oni so ne dugo bili skupa. Za vreme rata velika ljubav mo je bila mlada skojevka Davorjanka Paunovič, jegova osobna sekretarica štera je hmrla �letno posle rata od tuberkuloze. Od 1946, pak do Jovanke se je ne ženil, ali je črez jegovo živleje prešlo hajdi ženi jerbo je jako rad mel žene i neje mogel svoje živleje zamisliti bez ženi. No, neje se točno zazvedilo što je Titijo takorekoč podlečil Jovanko (prepoveda se i o tajnim službama), ali on jo je prihvatil i dugo let je živel žnjom, a boril se je protiv je. Kaj reči, znuomo da je niti jena žena ne

bila tua štera bi bila svoje živleje podelila i z Jožom i z Titijom, a unda bi stoprocentno znali kakši je bil Joža, šlosar z Kumrovca, a što je bil drug Tito (i kakši je bil) šteroga so nam podlečili Rusi?

Kaj se govora i jezika dotikavle velijo oni šteri se nejbole v to razmejo da je Tito bil Poljak ili pak Rus. Joža Broz je do osmoga leta govoril sam slovenski jerbo je hodal vu slovensko školo i živel pre japici onkraj Sutle…, a Tito je slovenski nikak ne ležal.

Zakaj Trampa tuliko muoči Grenland?

Najempot je na svetlo dneva došel listek želja američkoga precednika Donalda Trampa. On bi štel pod svojo kapo deti Grenlanda, Kolumbijo, Kubo, Panamo, Nikaragvo, Iran, Kanado, a kaj Venecuelo ne bodemo spominjali. Nešterni pripovedajo da ga na to punta žena Melanija jerbo bi ona štela biti prva dama celoga sveta, ali kuliko sam zavedil vu Deželi to ne drži vodo jerbo je Melanija z skromne familije. Najbrž je Tramp senjal tak veliko Ameriko i ve bi štel prejti z reči na djela. Da bi mi znali o čemo so se Tramp i Putin spominali na Aljaski i kaj so se dospomenuli unda bi nam se bilo jasno, a svedoki jivoga spominka (čitaj: pingvini) so stiha i ne govorijo nikaj.

Verjem da ste čuli kak je Tramp vudril carine sim onim zemljama štere so poslale vojsko na vojno vežbo na Grenlanda i to tak dugo, kak je rekel, dok se ne rešijo problemi Grenlanda, a to je nikomo ne jasno kaj je z tem štel reči jerbo Grenlanda, osim Amerike, nema nikše druge probleme. Mortik je Tramp dobil za novi mandat nove skije i novo skijaško opravo pak bi to štel sprobati na Grenlando, a kak mo skijanje nejde nejbole ne bi se štel sramoti v ljuckoj državi. Tramp je obečuval kak bode zastavil se svecke rate, a nigdar se je na sveto ne vodilo tuliko, vekših ili pak menših, ratov nek je to denes. A Donald seposot ima svoje prste i sikam svojega nosa rivle. Židovi, Kinezi i Rusi so sam tiho, a Evropa si nebre pomoči!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Na ovogodišnjem Vincekovom u Svetom Martinu na Muri, među brojnim posjetiteljima, sreli smo i veselog Dražena Novinščaka, 55-godišnjeg poduzetnika iz Prekope. Dražen je već dobro poznato lice na ovim bregima jer, kako nam je i sam potvrdio, on svake godine obavezno sudjeluje u pohodu i ne propušta priliku za druženje s kolegama i prijateljima. Vlasnik je trgovine u Železnoj Gori, a kako je dodao, on je jedan od samo tri preostala samostalna vlasnika trgovine u gornjem Međimurju. (bj)

KARIKATURA TJEDNA

Autor: Damir Novak