Godina XXVII. Broj 1468
Čakovec, PETAK, 3. studenoga 2023.
Cijena 1,50 eur / 11,30 kn
ŠTEDNJA NA RAČUNIMA PO STANOVNIKU pokazuje velike razlike po županijama
PRISILNE KOLINE U Međimurju mogu započeti
str. 6
str. 3
Ako nemaš 7.555 eura Svinje ipak smiju cviliti na nisi pravi Međimurec svom gruntu
URNA SE NE MORA POLOŽITI NA GROBLJE kao posljednje počivalište
Mira Vadlja iz Pribislavca:
Ja se od njega odvojiti ne mogu
Lista Matije Posavca juriša na jaki HDZ media 6
str. 3-4
IZBORI za VMO u Prelogu
str. 14
JE SVE ĆEŠĆI IZBOR
KIARA CENKO iz Kotoribe briljirala u Supertalentu
S tri godine pjevala sam Lady Gagu
ZLATA SILADI, najstarija Međimurka proslavila 102. rođendan
Živite pomali, bez nerviranja i onak kak morete
ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr
str. 47
str. 15
KREMIRANJE
Zver: Išli ste protiv Zakona i pogodovali investitoru!
str. 2
TEMA BROJA
STOP SHOP vruća tema na gradskom vijeću
2
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ANKETA
3. studenoga 2023.
POD VUROM
Iz praha u prah Sprema se u urnu koja se može položiti u grobnicu. Ipak, želite li rasipati prah pokojnika, za to je potrebno nabaviti posebnu dozvolu. Bizarno ili ne, ali ponekad se i prah pokojnika koristi za tetoviranje. Ovo su posebne situacije, u kojima to rade članovi obitelji. Pepeo se inače ne koristi kod tetoviranja. Što naši ljudi misle o kremiranju, doznajte u ovotjednoj anketi. (Paulina Topolko, Foto: Zlatko Vrzan) Franjo Kolarić, Čakovec - Riječ je o medicinski opravdanoj metodi. To je i racionalan način za urbane sredine, odnosno kako zbrinuti naše ostatke. Za urnu je potrebno puno manje prostora. Jeftinije je i ako gledamo iz financijskog aspekta. Ipak, ostacima nije mjesto u kući, već na za to predviđenom mjestu. Jura Šunjić, Ploče - Cijene grobnice i svega ostalog su jako skupe danas. Kremiranje mi je okej, slažem se s time. To je samo jedna varijanta uz klasičan sprovod. Urnu nakon kremacije dobijete zatvorenu, pepeo se zakonski ne smije rasipati bilo gdje. Znam da je potrebno tražiti posebnu dozvolu za to. Ružica Hergotić, Brezje - Nemam ništa protiv ideje kremacije, mislim da je to dobro. Slažem se s time. Svi ponekad razmišljamo o tome. Mislim da je to nekako čišće, higijenskije ako gledamo i tu stranu. To je i biblijski, prah si bio i prah ćeš postati. Kasnije mislim da je nekako urnu bolje čuvati na groblju. Dobra je i ideja rasipanja.
Ivan Puklek, Čakovec - Pa ja mislim da je bolje klasični pokop koji je dio naše tradicije, a ne kremiranje. Nekako je to strano. Što kasnije s pepelom? Pa prosipa� negdje, barem tako rade i na televiziji. U rijeku, na planinu. No, mislim da će bi� sve više kremacije. Gordana Bujan, Strahoninec - Mislim da će kremiranje u budućnos� posta� obveza, groblja su sve punija. Tu baš puno prostora trošimo na te stvari, a kremiranjem se zauzima manje prostora. Pepeo se može poslije i na groblju čuva�, zauzme manje prostora. Nije nužno prosipa� poslije.
FOTO tjedna
Smrt. Dolazi sama, odlazi u paru. Gorčina u ustima. Tuga. Što nakon smrti? Baš kao i u �ilmu, i u stvarnosti priča je ista. Smrt, tuga, suze, sprovod. Ili možda kremiranje? Na zapadu vrlo često, no kako je kod nas? Sama kremacija je postupak u kojem se tijelo pokojnika spaljuje na temperaturi od 1000 stupnjeva. Najčešće se izvodi u prva 24 sata nakon ispraćaja. Nakon toga, pepeo se presijava od nakita, umjetnih kukova i slično.
F Čofci teče mlijeko
Da sila ne pita, dokaz je i mužnja kobile Senke, vlasništvo Matije Ladića iz Pribislavca i to na glavnoj cesti u Čehovcu. Senka je puna mlijeka jer se friško oždrijebila sudjelovala na paradi F Čofci pri kovačnici. Kako je malo ždrijebe ostalo doma u pomoć je priskočio David Kos i oslobodio je pritiska u vimenu. (vv)
STOP SHOP vruća tema na sjednici Gradskog vijeća
Zver: Išli ste protiv Zakona i pogodovali investitoru! Piše: Dora Vadlja
Među točkama na protekloj sjednici čakovečkoga Gradskog vijeća našla se i Rasprava o nepravilnostima prilikom donošenja izmjena GUP-a 2022. zbog izgradnje trgovačkog centra STOPSHOP na adresi Ulica 34. Inženjerijske bojne 2. Oporba je zatražila od gradonačelnice Grada Čakovca, Udruženja arhitekata Međimurja i Odbora za prostorno planiranje gradskog vijeća Grada Čakovca da detaljno obrazlože kako je građevinska dozvola za izgradnju trgovačkog centra STOP SHOP izdana prije Izmjena GUP-a. U razdoblju od 2009. do 2021. GUP je tumačen na na-
čin da, na prostoru čestice koju je kasnije prodala Međimurska županija investitoru današnjeg STOP SHOP centra, nije moguće graditi trgovački centar i ne može biti formirana čestica veća od 1,5 ha na tom zemljištu, a kasnije se suprotno odredbi izdala građevinska dozvola za trgovački centar na površini većoj od 2,5 ha. Naknadno je mijenjan GUP, a nakon izdavanja građevinske dozvole. Oporba smatra kako se radilo o pogodovanju investitoru. Darko Zver istaknuo je kako se potrebno vratiti još u davnu 2008. godine, kada je 1. izmjenama GUP-a čestica na kojoj je današnji Stop Shop bila de�inirana oznakom M2 (mješovita, pretežno poslovna
Prilikom ishođenja građevinske dozvole došlo je do kršenja Zakona?!
namjena) ograničene površine izgradnje od 1,5 hektara. Tri godine kasnije, 2011. donesen je UPU Vojarne u kojem je predmetna parcela de�inirana kao K2 kojom se dopuštala gradnja trgovačkog centra većih gabarita. Zakon o Prostornom uređenju u svojem članku 61. govori da plan nižeg reda, a u ovom slučaju UPU vojarna mora biti usklađen s prostornim planom višeg reda – u ovom slučaju GUPom. Sukladno Zakonu, takav UPU nije usklađen s GUP-om. – Neosporna činjenica je da je takav UPU u koliziji s GUP-om. U vašem odgovoru, pročelniče Šipoš koji ste nam poslali u materijalima za sjednicu, vi sami tvrdite da je lokacijska dozvola, a kasnije i građevinska izdana sukladno UPU-u za koji smo već ranije utvrdili da je u koliziji i da nije usklađen s GUP-om. Posljednje izmjene UPU vojarne i GUP-a na predmetnom području napravljene su nakon prodaje zemljišta investitoru. Samim time, izdavanje lokacijske dozvole, a kasnije i građevinske na temelju UPU-a koji nije usklađen i koji je u koliziji s GUP-om je protivna Zakonu! Ako je sve bilo u redu, zašto se mijenjao GUP i UPU nakon prodaje zemljišta investitoru?, pitao je Zver.
Darko Zver (Fokus) U raspravi su sudjelovali Stjepan Kovač koji je također ukazao jasno pogodovanje investitoru, a Oliver Ilić, voditelj odsjeka za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, docirao je Zveru da barata netočnim informacijama. – Ukoliko sumnjate da postoji neusklađenost, onda ste to poput gospodina Đurkina trebali prijaviti. Plan o prostoru Vojarni iz 2011. kaže od onda da se može graditi trgovački centar na površini od 2,5 hektara. Prema tome, tu ništa nije sporno, rekao je Ilić.
Oliver Ilić, voditelj odsjeka za prostorno planiranje urbanizam i zaš�tu okoliša
3. studenoga 2023.
Aktualno 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
KOLINE U Međimurju mogu započeti
Svinje smiju cviliti na gruntu
Lovro Erdelji koji je primio srebrnu medalju
MEĐUNARODNA IZLOŽBA INOVACIJA ARCA 2023.
Prema trenutno važećoj Naredbi, u Međimurju je dozvoljeno klanje svinja za vlastite potrebe. Međutim, nakon 30. studenoga ove godine one se neće smjeti držati u objektima nulte, prve i druge kategorije Piše: Vlasta Vugrinec
Obvezno klanje svinja do 30. studenoga i dalje je top tema u cijeloj našoj zemlji. Naravno, sve je to vezano uza suzbijanje širenja afričke svinjske kuge i svinjce koji su u 0., 1. i 2. kategoriji. A znamo da je takvih po Međimurju dosta, iako puno manje nego prije 10-ak i više godina. Riječ je, naravno, o svinjcima koje drže mali, obični ljudi i to za vlastite potrebe te nemaju dezinfekcijske barijere na ulazu, komarnike na prozorima i slične pomodnosti… No, kako je vrijeme više proljetno nego zimsko koje odgovara našim tradicionalnim kolinama, pitanje je hoće li se u praksi prisilne svinjokolje dosita odviti do zadanog datuma. Zar će veterinari i inspektori hodati po dvorištima, tražiti svinjce i kažnjavati ljude jer su prekršili naredbu, odnosno nisu zaklali svinje ili prekategorizirali svoje objekte?
Neprijavljene svinje
Iako bi svaka svinja trebala imati svoju sljedivost od prašćenja pa do škrinje, praksa pokazuje kako mali držatelji, oni koji imaju svinju ili dvije za vlastite potrebe to ne čine. Država na to gleda kao da svinje drže ilegalno, bez prijave i markice na ušima koja bi dokazala sljedivost. Činjenica je da oni kupuju svinje za sebe i ne misle ih dalje prodavati pa im markica, po njihovom mišljenju ne treba. A upravo je markica temelj za ulazak takve svinje u ovlaštenu klaonicu, ali i za nošenje uzorka mesa na trihineloskopsku analizu. Stoga i naše tri ovlašte-
ne klaonice ovih dana ni nemaju pritiska po pitanju povećanog klanja. - Nemamo pojačanih upita za klanje svinja, odgovorili su nam u Mesnici Mihalić. – Doduše, tek je početak studenoga pa se bojimo da bi to moglo uslijediti tamo za dva tjedna i onda bu panika. Naime, za klanje se treba unaprijed najaviti i dogovoriti termin, a ne samo doći s nekoliko svinja. Kako su nam rekli, uslužno klanje obavljaju sada samo za svoje kooperante, a za vanjske, isključivo s papirima i markicom. - Nemamo ni upita, niti pak obavljamo uslužno klanje, već samo za vlastite potrebe, poručila nam je Karmen Kiš iz Mesnice Kiš. - Naša klaonica radi normalnno bez pojačanih pritisaka. U Međimurju koljemo samo svinje naših kooperanata, rekao nam je Vilim Simon, direktor Mesne industrije Vajda. Drugim riječima, svi koji će morati klati svoje svinje, napravit će to doma, više ilegalno nego legalno upravo zbog papira. Jer, 72 sata prije klanja svinju bi trebao veterinar klinički pregledati kako bi se isključile sve eventualne zaraze i bolesti. Kod eventualne prodaje, pregled bi trebalo obaviti 24 sata prije. No, hoće li to biti do 30. studenoga, drugog je pitanje. Jer, nakon tog datuma svinje se ne smiju držati u spomenutim objektima niže kategorizacije. Rješenje je obvezna prekategorizacija ili rad u ilegali.
Cjepivo ipak postoji
Kopajući malo po dostupnoj literaturi, kako domaćoj tako i stranoj, čovjeku se doista iznad glave javljaju upitnici, jedan za drugim.
Mateja Kovač iz OŠ Domašinec s brončanom medaljom
Mateji Kovač brončana, a Lovri Erdeljiju srebrna medalja
Ljudevit Zorković iz Gornjeg Hrašćana gleda svoje prašćiće pitajući se hoće li ih uspije� othrani� Od toga da naši stručnjaci, osobito Vlada i sam premijer tvrde kako lijeka i cjepiva nema, dok s druge strane postoje već dva službeno komercijalizirana cjepiva. Doduše, vijetnamska, ali su službeno ispitana i potvrđena. No, kako smo mi u EU “moramo” poštivati njihova pravila premda i mi valjda imamo “stručnjake” koji misle svojom glavom i nisu u lobističkim, birokratskim, obiteljskim vezama te spojeni kumskim vezama. O tome smo i pisali, jer su se na Upravu za veterinsrtvo u Zagrebu, žalili naši svinjogojci. Raspitujući se malo podrobnije kod veterinara, koji s razlogom žele biti anonimni, o samom tom “najsmrtonosnijem” virusu kako ga naša Vlada opisuje, doznajemo kako se on uopće ne širi tako kako nam je prezentirano, velikom brzinom, vektorski, kamionima, obućom, odjećom itd. Širi se zaraženim iglama, krvlju zaraženih životinja, pripustom koji je u Međimurju već odavno napušten. Krmače se, naime, osjemenjuju umjetnim putem… Zanimljiva je i informacija kako virus “ne skače” sa svinje na svinju, iz boksa u boks. To znači ako je zaražena jedna svinja u prvom boksu, ne znači da su i ostale u njemu, a kamoli one u trećem, četvrtom ili kojem daljnjem pa se svinje, rekli bi laički, eutanaziraju bez opravdanog razloga.
Njemačka klješta
Kad smo već kod krvi, naišli smo i na tekst o
“njemačkim kliještima” kojima se zaražene svinje usmrćuju putem struje i gdje zaražena krv ne teče potocima. Niti pak su svinje naredne uz cestu u očekivanju Agroproteinkina kamiona kao u Slavoniji, kolijevki svinjogojstva, kulena, kulenovih seka i slično. “Stručnjaci” su posijali paniku, svinjogojci su izvan sebe i dok se još nisu ni snašli ostali su bez velikog dijela svog stočnog fonda. Ionako prazna Slavonija ovime će se još više isprazniti, ispraznit će se i mali međimurski koci što naravno, ide na ruku, velikih proizvođača, ali i uvozničkog lobija. Poznato je naime, da je hrvatskmi domaćim uzgojem pokriveno tek oko 50% naših potreba, a sad će biti još i manje.
Prekategorizacija za 40-ak eura
Prema trenutačno važećoj Naredbi o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge, na području Međimurja dozvoljeno klanje svinja za vlastite potrebe. Međutim, istovremeno je zabranjeno držanje svinja nakon 30. studenoga ove godine u nultoj, prvoj i drugoj kategoriji dok je dopušteno u trećoj i četvrtoj. Ako mali svinjogojci ne znaju koja su kategorija, mogu se obratiti lokalnoj veterinarskoj stanici. Prekategorizacija je i dalje moguća i stoji oko 40 eura.
Nedavno (12. - 14. listopada) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je 21. međunarodna izložba inovacija ARCA 2023. Istaknuto mjesto u programu Izložbe i ove godine pripalo je inovacijama mladih autora, učenika i studenata. Na štandu Saveza na ARCI bili su izloženi radovi iz Društva pedagoga tehničke kulture Međimurske županije: „Smart light“ Mateje Kovač, učenice iz OŠ Domašinec, mentorica Renata Martinec i „Magic mirror“ Lovre Erdeljija iz OŠ Jože Horvata Kotoriba, mentorica Jelena Tuksar. Na svečanom proglašenju rezultata ove prestižne Izložbe Mateji Kovač je do-
dijeljena brončana, a Lovri Erdeljiju srebrna medalja. Nakon Županijske smotre učeničkih radova održane u ožujku, rad Lovre Erdeljija bio je izložen u kategoriji mladih autora na Međunarodnom sajmu inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih "Inventum" u Iloku i osvojio je zlatnu medalju. Na prijedlog „Inventuma“ rad mu je pozvan u Mađarsku u Pečuh na Međunarodnu izložbu inovacija "IDEA-2023.". Osvojio je zlatnu medalju, kao i na Međunarodnoj izložbi inovacija "Inova mladih 2023." Zagrebu. Na „Agro Arci 2023.“ u Prelogu dodijeljena mu je brončana medalja. (sh)
OBAVEZNA DNEVNA svjetla
Kazna za vožnju bez svjetala 30 eura U noći sa subote na nedjelju prešli smo s ljetnoga na zimsko računanje vremena, a s ovom promjenom mijenjaju se i pravila o vožnji s upaljenim kratkim ili dnevnim svjetlima danju. Podsjećamo vozače kako prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka na motornom vozilu za vrijeme vožnje moraju danju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. Također, vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu. U slučaju
ZIMSKA OPREMA
nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 30 eura. Dodajmo da i vozači bicikala te električnih romobila i sl. od prvoga sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani. U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač bicikla i osobnog prijevoznog sredstva kaznit će se novčanom kaznom od 60 eura. (sh)
Zimske gume obvezne od 15. U Hrvatskoj je zimska oprema obavezna od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine. Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske.
Pod zimskom opremom motornih vozila kategorije M i N čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,5 tona, podrazumijevamo: četiri zimska pneumatika (M+S) ili četiri ljetna pneumatika s najmanjom dubinom pro�ila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim na postavljanje na pogonske kotače. (sh)
4
Aktualno
Piše: Božena Malekoci-Oletić Foto: Zlatko Vrzan
M
ira Vadlja iz Pribislavca nakon duge i zloćudne bolesti izgubila je supruga. Bili su u braku dugom 47 godina i veoma privrženi jedno drugomu. Nakon što je suprug preminuo, prema njegovoj želji ga je kremirala. Ali zasad urnu s njegovim pepelom nije ni prosula, ni sahranila, već ga ostavila uz sebe u svom domu na polici dnevne sobe. Želio je da ga susjed pilot iz aviona prosipa po šumi u kraju njegova djetinjstva, dodala nam je. – Sa mnom je, jer se još ne mogu odvojiti od njega, istaknula je gospođa Vadlja. Žalovanje i oproštaj od voljenog pokojnika individualni je proces i nema pravila koliko je vremena potrebno da osobu “pustimo” od sebe. Različiti smo i u tome što nas u žalovanju najviše tješi. Usto, kad se voljena osoba preseli na drugi svijet, obvezuju nas i obećanja koja smo joj za života dali. Neki ljudi imaju jasne želje oko toga kako žele da ih sahranimo. Jedni žele biti kremirani, a drugi sahranjeni u lijesu i pokopani u zemlju. Kremirani imaju više mogućnosti oko toga gdje će završiti kad se njihovo tijelo pretvorio u pepeo. Mjesto zadnjeg počiva-
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
lišta ne mora biti groblje. Za razliku od kremiranog pokojnika, onaj koji se sahranjuje u lijesu mora biti pokopan na groblju.
Kamo s pepelom nakon kremiranja?
Pitanja što s tijelom nakon smrti ne postavljamo često, čak osjećamo i određenu nelagodu oko toga: što se priliči, a što se ne priliči, pitati. Da vi ne budete u neprilici, umjesto vas, mi smo takve delikatne odgovore potražili u Čakomu. Naši sugovornici bili su Ivan Perhoč, direktor Čakoma, Danijela Jambrović, organizatorica groblja i Snježana Tkalčec Avirović, rukovoditeljica zajedničkih poslova. Počeli smo od najintrigantnijeg pitanja: na koji način treba čovjeka pospremiti nakon kremiranja, dakako, na legalan način. Je li pokojnika koji je kremiranjem i pretvoren u pepeo, moguće prosuti ispod grma ruža, u valove Jadranskog mora ili rijeke Muru ili Dravu? – Nakon kremiranja na krematoriju urnu može preuzeti bilo tko, rekli su nam naši sugovornici. Nema zakonske regulative što s njom po izlasku iz krematorija. Ako ju je pogrebnik i dovezao na groblje, pogrebnici nisu ti koji će odšara�iti poklopac i provjeravati je li pepeo u urni, objasnila je Danijela Jambro-
Pitanje granica širenja groblja Naši sugovornici iz Čakoma kažu da će vrlo skoro morati otvoriti pitanje širenja granica čakovečkog groblja i kako smanjiti gutanje prostora. Urne bi, dakako, bile dobro rješenje. Za ukope urni je potrebno 50 puta 50 centimetara prostora i u njega se može se položiti više urni. Godine 2022. na čakovečkom groblju bilo je 340 ukopa, od toga 18 kremacija: ove godine do dana kada smo
prošli tjedan razgovarali na tu temu u Čakovcu su bila 233 ukopa, od toga 13 s urnama. Mursko Središće je zasad jedino groblje u Međimurju koje ima i zid urni, otprije nekoliko godina. U tzv. kazetu u zidu urni mogu se položiti 4 urne, a prostor za njih sveukupno stoji 2000 eura. Ne traži nikakvo posebno održavanje, a imena pokojnika upisana su na ploči na zidu.
Predio s urnama na čakovečkom groblju
šić, organizatorica groblja. Od trenutka preuzimanja urne na krematoriju do dolaska na groblje s pepelom se svašta moglo dogoditi. Moglo ga se prosuti u vrtu pod ružom, u rijeku ili u more, a u Čakom na sahranu donijeti praznu ili polupraznu urnu. Čak ni to. Osoba koja je preuzela urnu u pogrebnom poduzeću pri dopremi iz krematorija ili direktno u krematoriju može je držati doma. Nije određen nikakav vremenski rok u kojemu bi se osoba morala odvojiti od urne s pokojnikovim ostacima, ni kakvo će konačno rješenje odabrati.
Nakon kremiranja zakonadavac dalje ništa ne propisuje
- Zakonodavac po tom pitanju ne veli ništa, istaknula je Snježana Tkalčec Avirović, rukovoditeljica zajedničkih poslova. – Osobno ni ja to ne bih regulirala. Pogrebnička struka bi doduše voljela iz raznoraznih razloga da se to regulira. Naime, sve koje ukapamo na klasičan način, za njih znamo gdje u ukopani, jer postoji registar u koji su upisani. U očevidniku je evidentirano mjesto gdje je netko ukopan. Za one čije urna nije ukopana, ne znamo gdje su završili ostaci pokojnika, jer nije upisan u očevidnik ako nije ukopan na groblju. Zadnji podatak o njemu je u tom tom slučaju u matičnom uredu u matici umrlih osoba. Pitanje je konsenzusa je li važno znati gdje je netko pokopan? To je možda važan podatak za znamenite osobe, premda zbog kojekakvih okolnosti ni za sve važne osobe ne znamo gdje im je grob, posebno ako su stradale u ratnim okolnostima. Opet s druge strane i za tzv. obične smrtnike dolaze ljudi pitati ako su tijekom života s njima bliskim osobama u određenom trenutku izgubili kontakt, gdje mu je grob. Neće se znati, ako ga
3. studenoga 2023.
KREMIRANJE NE traži grobno mjesto striktno na groblju
Ne mogu se odvojit od njega – Pokojnika koji je kremiranjem pretvoren u pepeo, moguće je prosuti ispod grma ruža, u valove Jadranskog mora ili rijeke Muru ili Dravu
TEMA BROJA Mira Vadlja odlučila je čuva� urnu s pokojnim suprugom još neko vrijeme u svom domu nema u očevidniku. Podatke o ukopanima ažurno se na čakovečkom groblju vodi od 1990-ih godina, premda su se grobni očevidnici počeli voditi i ranije, od sedamde-
setih godina prošlog stoljeća. Ima i starijih zapisa, ali ne toliko preciznih kao što su oni koji se vode od devedesetih, otkada se precizno evidentiraju grobna polja. Ako se
urna položi na groblju, tada je jasno evidentirano njezino mjesto. Za urnu koja se ne polaže u grob postoji samo evidencija da je preuzeta, ako je iz krematorija preuzima
Ulaskom Hrvatske u EU, a posebice od ulaska u Schengen suočeni smo s velikim priljevom stranaca u Hrvatsku. Njihov dolazak otvara razne životne situacije. Prije desetak dana jedan Filipinac koji se zatekao na našem području je zaprimljen u našu bolnicu i tamo je preminuo. Obitelj želi da ga se transportira za Filipine. Prva varijanta je bila da se transportira tijelo, ali kada se obitelj suočila s enormnom visinom troškova, odlučili su se za kremaciju,
ali… Potrebno je da netko za njega odradi potrebnu dokumentaciju, a tu nema nikoga i ne zna se tko mu je bio poslodavac. Nije bio prijavljen kod nas. Prije dvije godine je radio na Lastovu gdje je bio prijavljen, ali je u međuvremenu iz Poljske došao u Hrvatsku. Ne zna se kako ni tko ga je doveo. U Čakovcu je zaprimljen u bolnicu i umro. Dok se na razini veleposlanstva ne riješi ovaj problem, on danima čeka spremanje na vječni počinak u dubokom ledu.
Kamo s pokojnim Filipincem?
3. studenoga 2023.
– Nakon kremiranja na krematoriju urnu može preuzeti bilo tko, rekli su nam naši sugovornici u Čakomu. Nema zakonske regulative što s njom po izlasku iz krematorija. Ako ju je pogrebnik i dovezao na groblje, pogrebnici nisu ti koji će odšarafiti poklopac Zid urni na groblju u Murskom Središću i provjeravati je li pepeo u urni, rekla je Danijela Jambrošić, organizatorica groblja. Od trenutka preuzimanja urne Grobno mjesto za urnu dva krematorija: jedan je na krematoriju do je 110 eura, uzme li se ure- u Zagrebu, drugi u Osijeku. dolaska na groblje s No, krematorij ne mora đena kaseta na koju se samo pepelom se svašta ukleše ime i prezime, datum biti ono što imamo u Zagremoglo dogoditi. rođenja i smrti sveukupno bu na Mirogoju. To može biti Moglo ga se posuti to na čakovečkom groblju i jedna manja peć, rekla je obitelj košta 660 eura. Snježana Tkalčec Avirović. u vrtu pod ružom, u Klasično grobno mjesto To u svijetu i tako funkcirijeku ili u more, a u košta 480 eura, za američki onira, no zbog malo broja Čakom na sahranu stil ukopa, a natpisni bloko- kremiranja ona bi bila nedonijeti praznu ili vi su od 2600 eura nadalje. isplativa. polupraznu urnu. Ako na grobno mjesto dolazi Kako vrijeme odmiče, Čak ni to. Osoba klasični spomenik, grobnom bit ćemo prisiljeni mijenjati mjestu od 480 eura treba navike, jer klasični ukopi koja je preuzela pridodati trošak od 6000 troše jako puno prostora. urnu u pogrebnom eura naviše. Problem je produbio i ukop poduzeću pri dopremi Što se tiče same cijena pokojnika u pocinčane limoiz krematorija ili kremacije i usluge ukopa, ve u vrijeme korone. Oni se direktno u krematoriju cijena je podjednaka, 1500 ne raspadaju i ograničavaju eura, bilo da je u pitanju broj ukopanih u grobno mjemože je držati doma. kremacija ili klasični ukop. sto. Sve se moglo riješiti na Nije određen nikakav Jedina razlika može biti u jednostavniji način, kremivremenski rok u cijeni lijesa, jer za kremi- ranjem, a možda bi utjecalo kojemu bi se osoba ranje je dovoljan najobičniji i na promjenu navika ukopa morala odvojiti od lijes. U Hrvatskoj postoje pokojnika. urne s pokojnikovim ostacima, ni kakvo zid urni u koje se one mogu pokojnika ne oblačimo, već odlagati i kamo pokojnikovi samo stavljamo u lijes, naglaće konačno rješenje obitelj i prijatelji mogu donijeti sila je Danijela, ali na pokopu odabrati.
ti
pogrebnik i predaje obitelji ili bližnjima. Ali nakon kremiranja može ju preuzeti i obitelj ili neka druga bliska osoba koja nikomu ne mora polagati računa o njoj. U tom slučaju urni se gubi pisani trag. Nema pisane evidencije gdje je urna završila, ako nije ukopana. Ona se može u torbi ili haubi automobila prevesti kamo god onaj tko je preuzeo želi. Nikome ne treba polagati računa što će se dogoditi s prahom pokojnika, pojasnio je Ivan Perhoč, direktor Čakoma. Pepeo se može prosuti gdje tko hoće, jer ga nitko ne može i nema prava kontrolirati, kao što ni pogrebnici koji obavljaju ukope ne mogu kontrolirati što je u urni kad je dovezu u grobnu kuću. U prilog tome Snježana Tkalčec Avirović ispričala je običaj da i stranci dolaze prosipati pepeo svojih pokojnika k nama na Jadran u organizaciji stranih pogrebnika. Radi se o ceremoniji koja se plaća. Tijekom cere-
Aktualno 5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Koliko košta mjesto za urnu, a koliko grob
monije rasipanja pepela dio se može odvojiti i staviti u zlatni privjesak u kojemu se mala količina pepela pokojnika nosi oko vrata. Za novac se puno toga može.
Postoje i male simbolične urne za kod kuće
Kremiranje je kod nas slabo prihvaćeno i daleko smo od ovakvih ceremonija ispraćaja. Za razliku od nas, u susjednoj Sloveniji, posebice u Ljubljani i okolici kremiranje prevladava nad klasičnim ukopom u lijesu. Čak i u manjim mjestima u okolici Ljubljane postoje imaju određena mjesta za prosipanje pepela, pri čemu imena pokojnika ostaju upisana samo na malim pločicama na zajedničkom prosipalištu na groblju. I na zagrebačkom Mirogoju također postoji takvo mjesto za prosipanje pepela. No, one koji žele barem dio pokoj-
Grobna mjesta najviše se kupovala pri zamjeni kuna u eure Na čakovečkom groblju u Mihovljanu već sada je 6600 grobnih mjesta. Godišnje se prodaje od 80 do 100 novih grobnih mjesta na čakovečkom groblju. Zamjena kuna u eura donijela je pojačanu kupovinu grobnih mjesta. Iz čarapa se ulagalo u nekretnine, kakvima se mogu smatrati i grobna mjesta u kojim si njihovi vlasnici osiguravaju smještaj za “vječnost”. Pri prelasku na eure kupovalo se skoro dvostruko više
nika zadržati za sebe, a veći dio sahraniti, mogu to i kod nas u malim urnama veličine čašice od jednog decilitra. Nakon kremiranja malo pepela pokojnika prospe se u tu malu urnu u kojoj ostat-
grobnih mjesta nego inače. Na kupovinu su se odlučivali ljudi u pedesetim i šezdesetim godinama života. I inače je u Međimurju dosta uobičajeno da se grobna mjesta kupuju za života. Možda tako vlasnici žele sami za sebe izabrati i lokaciju groba, pa i “susjede” na groblju. Neki ne žele tu brigu i trošak ostaviti svojim potomcima. Ima ljudi koji toliko rano osiguraju posljednje počivalište, da ga još za života moraju sanirati.
ke dragog pokojnika možete čuvati kod kuće, a u većoj ostatak pepela sahran u grob ili zid urni. Jedino na mjesnom groblju u Murskom Središću na području Međimurja postoji
svijeću. U tom slučaju pogrebnici imaju evidenciju gdje su završili posmrtni ostaci preminulog čovjeka, a i zadovoljena je potreba bližnjih da dio ostataka pokojnika ostane uz njih. Jednako kao što postoje određene želje ljudi koji kremiraju svog pokojnika i kako postupaju s urnom nakon kremiranja, zanimalo nas je imaju li i oni koji svoje drage pokapaju u lijesu također posebne želje oko njihove sahrane. Naime, radeći ovu priču otkrila sam da su djeca čija je majka preminula kad su bili relativno mladi svoju preminulu majku za vječni počinak obukli tako da je svatko od djece dao komad svoje odjeće s kojom je majka otišla u grob. Na taj način htjeli su ostati povezani s njom i da ona ostane povezana s njima. Svi znamo da je tijelo samo hardver u kojemu živi naša duša i da će pokopano u zemlji prije ili kasnije istruliti, ali na emotivnoj razini ostajemo povezani s osobom koja je bila dio našeg života. – Ovakav slučaj s oblačenjem nismo imali, jer mi
poginulog motorista njegovi kolege su zamolili da se parkiraju kraj oproštajnog trijema i da turiranjem motora isprate pokojnika kad pogrebna povorka krene prema grobu. Lovcu kolege u pravilu pucaju počasne plotune. Na sahrani avijatičara od njega su se oprostili preletom aviona. Na ispraćaju šofera kamiondžije dovezli su kabine tegljača kojima su napravili oproštajni špalir. Obred ispraćaja ovisi o vjeri pokojnika koju vodi duhovni pastir vjere kojoj pokojnik pripada. No, ima i onih koji nisu bili vjerski opredijeljeni i bude zaista žalostan ispraćaj ako na kraju pokojniku nitko nije uputio ni jednu riječ oproštaja. Svojedobno je u Gradu Čakovcu bila hvalevrijedna inicijativa da se i za takve ljudi osmisli određeni ceremonijal ispraćaja, tzv. civilna ceremonija. Ali kako kaže Snježana Tkalčec Avirović, jedan ili dva sprovoda bila su odrađena tako. Angažirali su za te slučajeve i dvojicu govornika koji onda na temelju podataka prikupljenih od obitelji kažu oproštajne riječi.
6
Gospodarstvo
Trgovine otvorene ove nedjelje TP trgovine (Kitro) • Gardinovec 183 • D. Dubrava, Podravska 26 • Novakovec, Glavna 32 • Kotoriba, Murska 24a • Hodošan, Prvomajska 1 • Sveti Juraj u Trnju 15/A • M. Središće, Martinska 44
KRK trgovine (Metss) • Ivanovec, Čakovečka 7 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Orehovica, N. Tesle 23 • Prelog, Jug 1 • M. Subotica, Glavna 29a • Držimurec 98 • Donji Hrašćan 51 • Goričan, Makovica 6 • Kotoriba, Sajmišna 2a • D. Dubrava, Trg Republike 16 • Draškovec, Draškovićeva 13 • D. Vidovec, Glavna 45 • Sveta Marija, B. Radića 28 • Krištanovec 122 • Lopatinec, I.G. Kovačića 17 • Slakovec 61 • Šenkovec, Pavlinska 5 • G. Hrašćan, Čakovečka 52 • Zasadbreg 153 a • Mihovljan, Prvomajska 92 • Macinec, Glavna 61 • Šenkovec, J. Bedekovića 2 • Vratišinec, Brodec 49
• Podturen, I. Grčića 6 • Zebanec Selo 11 • Celine, Ryderova 31 • Trnovec 11 • Čakovec, Vukovarska 1 • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, V. Morandinija 21 • Nedelišće, M. Tita 62 • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • Čakovec, T. Goričanca 6 • Pušćine, N. Tesle 1 a
Ostale trgovine • CRO-PEK Buzovec (5:30-20:30) • JUG MALL Čakovec (8-16 h) • KAUFLAND, Čakovec (8-15 h) • KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h) • KONZUM, D. Dubrava (7-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • PEK-TONI, Čakovec (7-13 h) • PLODINE, Čakovec (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (8-20 h) • Supernova Varaždin (9-14 h)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
POGLED ODOZDO
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DONOSIMO PODATKE o štednji po glavi stanovnika po županijama
3. studenoga 2023.
Pravi Međimurec ima 7.555 eura na štednji – Iznosi štednje po glavi stanovnika jasno pokazuju da trenutačno u Hrvatskoj najbolje žive građani u turističkim županijama Uoči Svjetskog dana štednje tema štednih uloga hrvatskih građana po županijama, kao nikad dosad izazvala je pažnju javnosti. Vruć krumpir u javnost bacila je Hrvatska gospodarska komora koja je i ove godine organizirala okrugli stol, na temu štednje u kućanstvima. Nije to bio prvi takav skup na tu temu, ali se očito ovogodišnji primio iz više razloga. Prešli smo iz kune u eure. Sve je poskupjelo. Okrećemo svaki cent i zbog in�lacije razmišljamo kako zadržati vrijednost za novac. Više se uspoređujemo s drugima u Hrvatskoj po tome kako živimo, ali i s okruženjem u tome koliko imamo u odnosu na druge. E, pa da pređemo na stvar. Da biste bili pravi Međimurec morali biste imati 7.555 eura na štednji. To je iznos po glavi stanovnika od novorođenčeta do zadnjeg starca u Međimurju.Dakako da statistika zbraja sve depozite u Međimurju od onih koji imaju milijune na štednji do onih koji imaju rupe u novčaniku, ali prosjek je 7.555 eura po glavi Međimurca. Međimurski građani su točno u sredini među županijama, na 10. mjestu rang-liste po visini štednje hrvatskih građana. Najbogatiji su Istrani. Oni imaju dvostruko veću štednju u prosjeku od međimurskih građana. Pravi Istrijan ima 15.224 eura na štednji. Iza njih slijede Zagrepčani s 13.840. Za vrat im pušu građani Primorsko- goranske županije s 13.360 eura, slijede im oni iz Dubrovačko-neretvanske s 13.036 eura i Zadrani s 11.842 eura. Splićani su iza njih s 10.892 eura. Građani Šibensko-kninske županije
imaju u prosjeku štednju od 9.426 eura, a Ličani 8.000 eura. Na 9. mjestu je Zagrebačka županija s prosjekom po glavi stanovnika od 7.935 eura, ispod njih Međimurska s 7.555 eura, a ispod nas Karlovačka s 7.376 eura. Naši susjedi Varaždinci su 12. s prosjekom od 6.432 eura, a Podravci imaju 5.886 eura po glavi stanovnika. Najmanju štednju po glavi stanovnika imaju građani Vukovarsko-srijemske županije s iznosom od 4.393 eura, a na začelju kolone je i Virovitičko-podravska županija s 4.547 eura po glavi stanovnika. Iznosi štednja po glavi stanovnika jasno je pokazuju da trenutačno u Hrvatskoj najbolje žive građani u turističkim županijama, gdje se uživa u blagodatima položajne rente. Grad Zagreb na drugom mjestu priča je za sebe. U njemu je koncentracija najbolje plaćenih poslova i prihoda od rentijerstva, što do iznajmljivanja stanova onima koji ih nemaju ili turistima. Rentijerstvo se u Hrvatskoj najviše isplati, jer na vrhu liste je šest primorskih županija i nijedna kontinentalna. Sjeverno-hrvatske županije u kojima je koncentrirano najviše industrije na sredini su liste i pokazatelj da se od proizvodnje u Hrvatskoj slabije živi nego od iznajmljivanja i turizma, premda se u turizmu radi sezonski, a u ostalim industrijama cijele godine. Na državi je da odluči hoće li porezno i dalje maziti rentijerstvo u odnosu na druge grane privređivanja i omogućavati ovakav jaz u standardu građana među primorskim i kontinentalnim županijama. (BMO)
Depozi� kućanstava per capita kod kreditnih ins�tucija Depozi� per capita EUR
Županija
31.8.2023. Istarska
15.224
Grad Zagreb
13.840
Primorsko-goranska
13.360
Dubrovačko-neretvanska
13.036
Zadarska
11.842
Splitsko-dalma�nska
10.892
Šibensko-kninska
9.426
Ličko-senjska
8.000
Zagrebačka
7.935
Međimurska
7.555
Karlovačka
7.376
Varaždinska
6.432
Krapinsko-zagorska
6.200
Bjelovarsko-bilogorska
5.930
Koprivničko-križevačka
5.886
Osječko-baranjska
5.684
Požeško-slavonska
5.655
Brodsko-posavska
5.194
Sisačko-moslavačka
5.128
Virovi�čko-podravska
4.547
Vukovarsko-srijemska
4.393
Republika Hrvatska
9.714
(Izvor podataka su HGK i HNB)
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Što je pametnije: šparati ili trošiti?
Z
a vječnu dilemu šparati ili trošiti potrebno je u oba slučaja imati novac. Ako ga nemate dovoljno, nemate što šparati, a da biste ga trošili, opet ga morate imati, jer u protivnom slijedi bankrot. Ni jedna, ni druga krajnost neće vas usrećiti, jer vrag je u detaljima. Sigurno ste u životu upoznali ljude koji su cijeli život šparali, a onda kada im je trebalo biti najbolje, umrli.
Ili one koji su se kinjili da steknu željenu gomilu novca, ali su putem ostarili i iscrpili se pa im kad su ostvarili svoj financijski plan, više nije bilo ni do čega. Novac su na kraju potrošili na spomenik na groblju i obilaske liječnicima, nezadovoljni i frustrirani time što nisu uživali u životu. Ima i druga strana medalje, kad se “imalo para”, ali ne i pameti pa se bančilo, trošilo na sve strane, a u starosti se pitalo gdje mi je bila pamet?
Novac nam mi u kojemu slučaju ne smije biti gospodar. Novac nije cilj, nego sredstvo. Zvuči otrcano, ali ispuniti vas mogu vjera, ljubav, prijatelji, obitelj, ono što činite za najbliže i zajednicu. Svatko od nas zna kako se ispunjeno osjećamo nakon uloženog truda u vlastito postignuće. Doživljaji su ti koji se pamte i usrećuju. Dakako, nisu svi ljudi isti. Ima onih koji uživaju u pogledu na hrpu novca i materijal-
nog blaga koje su stekli. To su osobenjaci, kojih se klone drugih, a i drugi njih. Prezir je obostran. Oni ne shvaćaju ljude koji uživaju u životu, ali nisu ni svjesni svog života u siromaštvu pored hrpe novca. Biti bogat ne znači nužno imati puno novaca. Bogat je onaj koji se može pohvaliti bogatim životom. Čovjek može biti itekako siromašan i pored gomile novca, ako si uskraćuje sve samo da bi ga gomilao na hrpu. Siromašan
je zato što nema prijatelja, jer se ne veseli nikakvim užicima. Živi u svom skučenom svijetu zatočen vlastitom voljom u svoju škrtost. Financijaši se zasigurno ne bi složili s mojom definicijom štednje, ali i kupovina na kredit je svojevrsna štednja. Stan ili kuću prosječni čovjek ne može platiti u kešu, a putem kredita za nju na kraju je uštedio - nekretninu. Samo treba biti razuman u opterećivanju vlastitih prihoda.
Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr
3. studenoga 2023.
Gospodarstvo 7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
LTH ALUCAST PREDSTAVIO NOVE PROJEKTE predstavnicima Veleposlanstva 20 svjetskih zemalja
LTH ALUCAST predstavio novi projekt za BMW iX linije vozila LTH Alucast d.o.o. je prošli tjedan u svom pogonu u Čakovcu ugostio predstavnike Veleposlanstva više od 20 zemalja svijeta. Tom prilikom posjetu su prisustvovali gospodarski savjetnici i trgovinski predstavnici Veleposlanstva Slovenije, Italije, Francuske, Norveške, Irske, Finske, Danske, Belgije, Grčke, Irana, Izraela, Japana, Indije, Indonezije, Kine, Čilea, Portugala, Maroka, Kazahstana, Slovačke, Češke, Bugarske i Albanije. U posjetu su bili i predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te predstavnici Međimurske županije, te Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca. U uvodnom dijelu direktori Društva LTH Alucast gosp. Tadej Muhič i Tomislav Tot pozdravili su goste te predstavili organizaciju i poslovanje Grupacije LTH Castings i Društva LTH Alucast, kao i nove projekte i planove
za daljnji rast, razvoj i proširenja proizvodnih kapaciteta.
Predstavljen novi projekt, najveći dosad
Gostima je bio predstavljen i najveći novi projekt dosad u Alucastu, a radi se o potpuno automatiziranoj proizvodnoj liniji aluminijskih odljevaka za invertere električnih pogona koji će se ugrađivati u nove linije 100 posto električnih BMW iX vozila. LTH Alucast će na razini godine proizvoditi čak 200.000 komada sastavnih dijelova za invertere navedenih vozila. U planu je i ubrzano se radi na pripremi proizvodnje aluminijskih odljevaka za komponente motora koji se ugrađuju u gotovo sve linije Mercedes vozila od najmanjih A i B klase do najskupljih S i V klasa, kao i novi projekti za nove generacije elektroničkih komponenata radarskih senzora koji pružaju pomoć vozačima u vožnji kao što
Delegacija ispred nove proizvodne linije za dijelove BMW iX vozila
su senzori mrtvih kutova, parking senzori, sustavi za sigurnost i održavanje razmaka vozila, automatsko kočenje u opasnosti i pomoć održavanja vozila u traci za vrijeme vožnje. LTH Alucast već planira nova proširenja proizvodnih pogona te je u procesu projektiranja i ishođenja građevinske dokumentacije za izgradnju novih 6.000 četvornih metara pogona za daljnji rast i razvoj. U LTH Alucastu svake godine planira se stabilan godišnji rast od 25-30 posto, kao i daljnji razvoj i modernizacija poslovanja, stoga su za iduću 2024. godinu već predvidjeli 50 novih radnih mjesta. Trenutačno imaju 320 zaposlenih, od kojih je čak 50 posto žena. Kontinuirano zapošljavaju novi kadar, između ostalog strojarske tehničare i inženjere, CNC operatere, mehatroničare, robotičare, mehaničare, bravare, tokare, strojobravare te ostala
U 6 godina poslovanja LTH Alucast stabilno raste, to je predstavljeno i delegaciji
zanimanja za radna mjesta operatera u proizvodnji. Naglasili su da je LTH Alucast, kao član grupacije LTH Castings, pouzdani partner najrespektabilnijim imenima u automobilskoj industriji kao štu su BMW, Mercedes, Audi, Volkswagen i ostali. Grupacija LTH Castings je razvojni dobavljač najvećim svjetskim automobilskim koncernima. Opseg poslovanja stabilno raste. U 2021. godini ostvarili su čisti prihod od prodaje u grupi od 294 milijuna eura, u 2022. godini 365 milijuna, a za 2023. planira se oko 400 milijuna eura. Rast se najviše ostvaruje kroz nove projekte u području električne mobilnosti. Uz nove strateške poslove za komponente u električnim vozilima, cijela grupa se nalazi u fazi razvoja, širenja i modernizacije kapaciteta. Trogodišnje razdoblje investicija od 2022. do 2024. godine posvećeno je povećanju proizvodnih kapaciteta
u Sloveniji (Ško�ja Loka, Ljubljana), Hrvatskoj (Čakovec, Benkovac) i Sjevernoj Makedoniji (Ohrid). Trenutačno u LTH grupaciji radi 3.500 zaposlenika. Broj zaposlenih kontinuirano raste, a zbog planiranog
rasta zapošljavanje će se nastaviti i u budućnosti. Visoka razina automatizacije, robotizacije i autonomne proizvodnje u LTH Castings-u će zahtijevati visoko obučene tehničke kadrove u budućnosti. (SZ; foto: ZV)
eljice Nere
ma
povezusu više
e nisam ni Ove godine lim ići na am u tome, razgovoru
ijeme voli h žanrova, klasike na
oli navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus stracije za sumještaja, koja bi ukoričena ana
Život u Međimurju 9 Život u Međimurju 8 GLOBALNO I LOKALNO Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Tihi rekvijem za kunu
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će tkad je papa Grgur prestati muke konverzije, III (731.-741.) dok političari tvrde preda je blagdan to jošmjestio jedan povijesni dan Svih svetih iliKako jednostavza Hrvatsku. god bilo, notokajkavski Sesvete na je za Hrvatsku uspjeh datum 1. studenoga, kako s obzirom na sve nedaće biposljednjih se poklopio s velikim da članovi obitelji obilaze godina. keltskim blagdanom Kuna će se ipak„Samnaći i po nekoliko groblja prije hain“ odnosno keltskom na kovanicama eura, noviše Sesveta, kako bi se sve vom godinom na zahtjev kao spomen, tako da ne- stiglo, često uz putovanja irskih pa sve do i izvan Međimurja. će bitimonaha, posve zaboravljena. današnjih dana, Sesvete su pradavna Fenomen druženja vremena svaki je Od početka demokratskih blagdan koji donosi najviše članova obitelji za blagdan promjena u Hrvatskoj do mladić hrvatskih plemena obiteljskih štovanja. Me- Sesveta i slavljenje života morao uhvatiti kunu, time danas, kuna je od U gotovo đimurju, a tako je jamačno se protežeda naje nekoliko je dokazivao sposoneželjene valute kojoj su tako i usuprostavljali cijeloj Hrvatskoj, Sesvete dana, a jedna od popratnih ban za ženidbu, točnije da i političke suprimisli postale postala najcjenjeniji tihi „inovacija“ je donijeti odlazak sreću u kaje sposoban cijenjeni �ić ili restoran. Cijeli tjedan obiteljski blagdan. svojoj izabranici. Stari su novac. Svojedobno je cijenjeu ka�ićima mogu nekad, pa čak i u vidjeti novije Sad kad odlazi u zaslu- se obitelji na kavi, naženu antropologinja Dunja doba, uzgajali kune začak lov mirovinu, mnogi će s članovi s najmlađom djecom, na Rihtman Auguštin u hr-za ina kuniće i zečeve. emocijama pomalo žaliti susretima i druževatsku Simbolična tajna kune njom, setnološku odlaskomznanost kune gu- kratkim uvela sintagmu „Struktura njima, vremena su takva. je staro vjerovanje alkemibi se i jedan dio državnog samo pola stotradicijskog mišljenja“, ana- čaraPrije da ona može uhvatiti suvereniteta. nije lizirajući kulturu i tradiciju zeca, takvih odnosnodruženja kunića. Kuna Hrvatska i kuna pove- ljeća na taj Članovi seljačkih narodnih zajednii kunić nisunačin. slučajno u jezani su stoljećima. Ta dugo- bilo ca. Razlog uvođenja sin- obitelji bi biliLatinski kod kuće, da zičnoj vezi. naziv trajna veza zapravote mnogo Sesvete krenuli na tagme znanostU bi zana zeca je lapis, u davno govoriu etnološku o nama samima. i pješke. Po bio je jasan vijeku - bolje ubirao razumi-se groblje, vrijeme često to se nekako povesrednjem odlascima i dolascima jevanje sadašnjosti. zivalo s kamenom mudrosti porez naše kunovina, a mnogo tim osvijetljena pretvorbe groblja mno-u Moderni i alkemijom prije, davanjaantropolozi gospodarima na gim svijećama i lampašima, smatraju da taj model živi srednjem vijeku. i kraljevstvima mogla su se u Međimurju su znala i danas, posebnokrznom. u kra- djecaDo danas je ostao poplatiti iakuninim je to nešto veliko, što im jevima jakimjenaglaskom znat lapis lazuli, cijenjeni Noszašto kuna uopće da trajno ostalo u sjećanju napostala tradiciju i nematerijalnu dragi kamen iz kojeg se donovac ili sinonim za je kao draga uspomena. Bilau kulturu, kao što je Međinovac kao platežno sred- bivala azurna plava boja zbog blizine groblja zamurje. srednjem vijeku. stvo i to baš u Hrvatskoj? su privilegirana, pravila Cijelirazlog tjedanseprije Se- pravo Zbog toga je naša kuna Pravi ne krije od obična kocenanovčazelja sveta se inalaze i su svebaklje samo ne samoobitelji u ljepoti kvaliteti s tim bakljama odlazila dogovaraju. način U njoj je skupljeno dvikrzna, već Naime, u nečem dru- inica. groblja.godina povijesti. života danas gotovoje na je tisuće gom. Za starejeHrvate Danas se naslučaj, grobljima neusporediv s onim prije Ipak, za svaki našla kuna bila – srećonoša. čestosrećonoša pretjerustoljeća ili zapravo dva, a članose Sesvete kao pradavni Kuna i nije za bezbrojnim vibila obitelji razasuti po i na kovanicamasvijećama, eura. Tko običnisusrećonoša, već je pa ne čakvole i onimnogim mjestima, i lampašima, kaže da Hrvati pomagijski, bila je drevnapamas elektronikom, što je po svijetu. Nakon tajna. dogo-U ma vijest i magiju? gijska tehnološka vora odlazi se na groblja najnoviji izum modernog zapaliti svijeću u tjednu način života i potrošačkog prije Sesveta, jer su članovi društva. Na sreću, još ništa obitelji pokopani na više ne uspijeva pokvariti onu mjesta i sve ih treba obići. veličanstvenu tišinu koja U Međimurju nije rijetkost vlada na grobljima.
Ekipa Mugača iz Male Subo�ce druga je s�gla na cilj
Međimurske Sesvete
O
ŽDINU, Gajeva 5
*Vaš specijalist za specijalne st za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće
3. studenoga 2023.
DRAGON BOAT na preloškoj Marini
Utrka zmajskim čamcima bez posade domaćina – NK Labud nije se prijavio, jer navodno nisu uspjeli sastaviti ekipu od 13-ero članova, odgovorila je Petra Bobić, predsjednica TZ-a Grada Preloga na naš upit Devedesetak veslača iz Male Subotice, Donje Dubrave, Kotoribe, Bjelovara, Zadra i Zagreba prkosilo je minule subote kiši, suncu i oblacima koji su se izmjenjivali kao na traci. Uhvatili su se vesala i krenuli u borbu za titulu najbolje momčadi u veslanju zmajskim čamcima na 2. Otvorenom Dragon boat kupu Grada Preloga.
Bez domaćih veslača
Iako su članovi preloškog Nautičkog kluba Labud “kuhani i pečeni” na Dravi sa svojim čamcima, nisu se pojavili na utrci. – NK Labud nije se prijavio, jer navodno nisu uspjeli sastaviti ekipu od 13-ero članova, odgovorila je Petra Bobić, predsjednica TZ-a Grada Preloga na naš upit. Međutim, kako nam je dalje pojasnila, ni druge ekipe
nisu popunile svoje posade, pa je ona tako ušla u sastav zagrebačke posade. E sad, je li u pitanju krivi datum, je li se poklopilo previše događaja u jednom danu, Kestenijada, javnozdravstvena akcija SDP-a te nabavka cvijeća za groblje uz blagdan Svih svetih, teško je reći i svak će presuditi sam za sebe. – Bilo je gledatelja, ali su bili u stalnom protoku, objasnila je predsjednica Bobek. Istina, u jednom trenutku ih je kiša rastjerala. Druga utrka je završila i u mislima im je već treća. Međutim, razvila se ideja za osnivanjem Nacionalnog saveza Dragon boata u koji je pozvan i Prelog. – To bi značilo da u Prelogu moramo osnovati svoj svojevrsni Dragon boat klub kako bi ušli u savez, dodaje, ali o tom po tom.
Sve u svemu, šteta što je toliko atraktivna manifestacija koja itekako ima potencijala, prošla praktički nezapaženo. Atraktivni uski čamci sa zmajevom glavom, naime i te kako su mamac za oči. A još kad se napuni veslačima među kojima je i bubnjar, dobiva još više na atraktivnosti. Naime, ekipa za veslanje u dragon boatu može imati i do 22 člana od kojih jedan mora biti kormilar, a jedan bubnjar. Bubnjar na čelu dugačkog čamca ritmičnim udarcima u bubanj daje motivaciju i koordinaciju veslačima. Veslanje u dragon boatu nije nikakva novost, ta je aktivnost u svojim varijacijama poznata čovječanstvu više od 2000 godina. U današnje doba, veslanje je dobilo i humanitarnu notu, jer su se pridružile i žene oboljele od raka dojke. Osim toga, vesla-
nje u dragon boatu savršeno je za team building, ali i za druženje cijelih obitelji ili pak društva koje traži zabavu, rekreaciju i sportsku aktivnost.
Pink projekt za žene oboljele od raka dojke
Timski duh, adrenalin i želja za osvajanjem prvog mjesta obuzeli su sveukupno šest ekipa, četiri u mješovitoj kategoriji i dvije u ženskoj kategoriji. U samo nekoliko sekundi razlike, prvo mjesto odnijela je ekipa Argonauti iz Bjelovara, drugo mjesto ekipa Mugači iz Male Subotice, a treće mjesto ekipa MNK Mura iz Kotoribe. U ženskoj kategoriji pobijedile su uvjerljivo Zmajke iz Zadra, koje su ujedno promovirale i projekt Pink Dragon koji nudi rekreaciju ženama koje su pobijedile rak dojke. (Vlasta Vugrinec, Zlatko Vrzan)
HUMANITARNA KESTENIJADA preloških Rotarijanaca
Prikupljena sredstva idu za potrebite Posljednje subote u mjesecu listopadu u Prelogu je održana humanitarna Kestenijada tamošnjeg Rotary cluba. Slasni kesteni pekli su se u originalnoj, rotarijanskoj pečenjari, a sva sredstva prikupljena ovom akcijom koristit će se za klupske humanitarne projekte. U pripremi su sudjelovali članovi Rotary cluba Prelog, a pridružili su im se i članovi prijateljskih društava iz Varaždina, Ludbrega, Čakovca. Gosti Rotary cluba Prelog stigli su i iz Subotice, najsjevernijeg grada Srbije, drugog po veličini grada Autonomne Pokrajine Vojvodine, s mnogobrojnom hrvatskom manjinom. (vv)
Kesteni su se pekli u lokomo�vi
3. studenoga 2023.
Crna kronika 9
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DOJAVILI GRAĐANI
Nije pokazivao znakove života, a potom se dao u bijeg policiji
Na mjesto nesreće izašli su policija i hitna pomoć
ROMETNA NESREĆA u Palovcu
Vozačica (23) udarila dijete koje je neoprezno prelazilo cestu Nakon udara šestogodišnji dječak je pao na tlo je te pozvana hitna pomoć Piše: Sanja Heric
U ponedjeljak, 30. listopada 2023. godine, oko 15 sati u Palovcu došlo je do prometne nesreće u kojoj je ozlijeđeno dijete, kako saznajemo, staro šest godina. Do nezgode je došlo u trenutku kada se dijete pješke kretalo nogostupom te je započelo prelaziti kolnik Glavne ulice, a da se prije stupanja na kolnik nije uvjerilo da to može učiniti
na siguran način. Uslijed opisane situacije te neopreznog prelaska kolnika, došlo je udara tijelom pješaka u prednji bočni dio osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je upravljala 23-godišnja vozačica. Nakon udara pješak je pao na kolnik. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeno dijete je prevezeno u čakovečku bolnicu, gdje je zadržano na liječenju, dok će se ozljede
Savjeti vozačima
• podsjećamo da je u zonama svih osnovnih škola brzina kretanja vozila ograničena na 40 km/h • ne parkirajte nepropisno u zonama škola • povećajte pozornost u blizini škola • vodite računa da djeca ne znaju ili nedovoljno znaju prometne propise • poštujte znakove policajaca, pripadnika prometnih jedinica mladeži ili školskih prometnih jedinica • zaustavite vozilo i djeci dajte znak rukom da mogu sigurno preko ceste
naknadno okvali�icirati. Zbog očevida prometne nesreće od 15:25 do 16:05 kolnik Glavne ulice od raskrižja sa Športskom do raskrižja s Novom ulicom bio je zatvoren za sav promet te se odvijao okolnim ulicama. Iz policije podsjećaju zašto su djeca ugrožena kategorija sudionika u prometu. Ponajprije, nižeg su rasta što im onemogućuje dobru preglednost prometne situacije, vidno polje im je ograničeno,
Savjeti djeci
a zbog nižeg rasta teže su uočljivi ostalim sudionicima u prometu, osobito vozačima. Vozači moraju imati na umu da im je umanjena sposobnost točne procjene brzine kojom se kreću vozila, kao i njihove udaljenosti, nije im u potpunosti razvijena sposobnost usmjeravanja pozornosti na zbivanja u prometu, često reagiraju impulzivno zbog zaigranosti, te nemaju još u potpunosti razvijen osjećaj za procjenu opasnosti.
• za kretanje koristite samo nogostup • cestu prelazite samo preko obilježenog pješačkog prijelaza - „zebre“ • na mjestima gdje je semafor, preko ceste prelazite samo na znak zelenog svjetla na semaforu • obvezno provjerite ima li nailazećih vozila i tek tada stupite na kolnik • ako vozila neprekidno prolaze, pričekajte da se neko od njih zaustavi i vozač vam rukom pokaže da možete sigurno prijeći cestu
KRŠ I LOM kod trgovine u Kuršancu
Pijan udario metalni znak, auto i zid U subotu, 28. listopada 2023., oko 22 sata u Kuršancu je došlo do prometne nesreće u kojoj je ozlijeđen 21-godišnji vozač osobnog automobila. Dvadesetjednogodišnji “mladi vozač” pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,18 g/kg, upravljao je osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, kolnikom Glavne ulice te pritom brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste (zavoj), stanju ceste (mokar kolnik) i vidljivosti (noć). Uslijed opisane situacije, u zavoju je došlo do zanošenja
Pravi krš i lom nastao je nakon izlijetanja s ceste, a “pošteno” je nastradao i parkirani auto kod trgovine
vozila i silaska izvan kolnika na travnatu površinu, gdje je prednjim bočnim dijelom automobila udario u metalni oglasni znak trgovine. Potom je u nastavku kretanja prednjim dijelom vozila udario u parkirani osobni automobil, čakovečkih registarskih oznaka, vlasništvo tvrtke iz Gornjeg Kuršanca. Parkirani automobil uslijed siline udara odbačen je prema naprijed te je stražnjim dijelom udario u zid zgrade. Ozlijeđeni “mladi vozač” vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu. (sh)
U srijedu, 1. studenoga u 19:59 sati zaprimljena je dojava građana kako se u parkiranim osobnom automobilu u Čakovcu, Ulici Dragutina Domjanića, nalazi osoba koja se ne pokazuje znakove života. Odmah po dojavi policijski službenici izašli su na mjesto događaja te nisu pronašli vozilo i osobu, dok su iz razgovora s građanima prikupili korisne identi�ikacijske podatke o osobnom automobilu. Ujedno, prema navodima građana, vozač se probudio te s vozilom krenuo u smjeru Pribislavca. Petnaestak minuta kasnije u Orehovici, Čakovečkoj ulici, policijski službenici Policijske postaje Čakovec pronašli su spomenuti automobil. Pokušali su zaustaviti vozilo, ali se vozač oglušio na njihove naredbe te se nastavio kretati u smje-
ru Omladinske ulice. U spomenutoj ulici vozač je zaustavio vozilo, a potom je uz primjenu sredstava prisile priveden u Policijsku postaju Čakovec. Nakon privođenja, vidno alkoholizirani vozač je uhićen te se tijekom kriminalističkog istraživanja odbio podvrći alkotestiranju. Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, protiv 58-godišnjaka podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. Iz policije građanima zahvaljuju na suradnji koja je rezultirala uhićenjem počinitelja teških prometnih prekršaja te je samim time spriječena potencijalna opasnost izazivanja prometne nesreće s najtežim posljedicama. (sh)
KOTORIBA
Kaznene prijave za mladiće (23) i (24) koji su istukli 41-godišnjaka Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 23-godišnjak s područja općine Kotoriba počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede, dok je 24-godišnjak, također s područja općine Kotoriba, počinio kazneno djelo teške krađe. Naime, sumnja se kako je osumnjičeni 23-godišnjak u nedjelju, 10. rujna ove godine oko 1 sat poslije ponoći u Kotoribi, ispred vatrogasnog doma u Ulici
PRIBISLAVEC
kralja Tomislava, zbog prijašnjih nesuglasica �izički nasrnuo na 41-godišnjaka te ga pritom teško ozlijedio. U trenutku kad je ozlijeđeni 41-godišnjak bespomoćno ležao na tlu, osumnjičeni 24-godišnjak ukrao mu je mobitel i dioptrijske naočale. Materijalna šteta procijenjena je na oko 600 eura. Protiv osumnjičenih mladića podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Ukraden elektromotor Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 36-godišnjak s područja općine Pribislavec počinio kazneno djelo krađe. Naime, sumnja se kako je početkom ovog mjeseca u Šenkovcu, Ulici maršala Tita, iz stražnjeg dijela dvorišta
HLAPIČINA
obiteljske kuće, vlasništvo 76-godišnjaka, ukrao je elektromotor. Vlasnik je materijalnu štetu procijenio na oko 550 eura. Protiv osumnjičenog 36-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Ukrao mobitel U srijedu, 1. studenoga u večernjim satima u Hlapičini, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću, vlasništvo 69-godišnjaka, odakle je ukrao mobitel.
Materijalnu štetu vlasnik je procijenio na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
10 Čakovec
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
DIŽE SE PRAŠINA zbog niza sudskih tužbi privatnika protiv Grada Čakovca
Tko će odgovarati ako se poništi GUP? Boris Bistrović konsta�rao je da se radi o o�manju privatne imovine pod krinkom javnog interesa Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan
Otkada je Stjepan Kovač (HSS) kao opozicija ušao u gradsko vijeće na čijem je čelu Ljerka Cividini (HNS), poremetio se energetski tok. Oporba nikad nije glasnija, optužuje Grad Čakovec za niz problema, a gradonačelnica se mora dobro (i psihički) pripremiti za rafale koji su svaku sjednicu sve žešći. Ovoga puta sjednica nije bila održana na temelju točaka koje je predložila većina, već manjina. Trećina oporbenih vijećnika Gradskog vijeća Čakovca zatražila je od predsjednika gradskog vijeća, Josipa Varge, da u roku od 15 dana sazove sjednicu Gradskog vijeća. U zahtjevu su predložili prijedlog točaka dnevnog reda, obrazloženja i zaključaka, što je na kraju prihvaćeno i stavljeno na Dnevni red. Nakon tri sata apsolutno graničnog ponašanja gradskih vijećnika, buke, galame te isto takve argumentacije, nijedna od navedenih točaka nije prošla. Zanimljivo je da na sjednicu nisu došle dvije oporbenjakinje, HDZ-ova Sandra Oslaković, kao ni Asja Supančić Balog, no teško da bi i uz njihove glasove bilo koja od točaka završila kao usvojena. (Je li to prešutna podrška HDZ-a gradonačelnici?) No, po svemu sudeći, krajnji cilj nije ni bilo usvajanje njihovih prijedloga. Važnija im je misija bila da se o svim ovim temama konačno progovori u javnosti. Podsjetimo, fokus rasprave bilo je pet točaka, redom: Rasprava o zahtjevu za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju VII. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca koji je uputilo trgovačko društvo BAT d.o.o. iz Čakovca Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske te donošenje zaključka. Nadalje, rasprava o mogućim posljedicama i sporu između tužitelja TD Međimurka d.d. iz Čakovca, TD Brid d.o.o. iz Čakovca, TD Radio postaja Nedelišće d.o.o. iz Nedelišća, TD Marketing M d.o.o. iz Nedelišća, Muminović Envera iz Nedelišća, Mumi-
– Savršenih, nepogrešivih nema, radili smo ovaj plan kao i sve druge dosad, timski i u najboljoj namjeri, a prije svega u javnom interesu. Proceduru izrade smo striktno poštivali, odgovorio je na niz optužbi pročelnik Ninoslav Šipoš nović Milene iz Nedelišća i tuženika Grada Čakovca koji se vodi kod Trgovačkog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem P-41/2023, vezano uz rekonstrukciju Trga republike u Čakovcu te donošenje zaključka. Rasprava o ukidanju odluke o gradnji rotora na križanju Sajmišne ulice i Špinčićeve ulice i donošenje zaključka te posljednja točka Dnevnog reda, Rasprava o poštivanju Kodeksa ponašanja gradskih vijećnika Grada Čakovca i donošenje zaključka. Na sjednici su kao grupa građana stigli predstavnici Udruženja arhitekata Međimurja, kao i osobno direktor BAT-a Zlatko Đurkin sa svojim predstavnicima, a sve jer su upravo oni bili fokus Dnevnog reda.
Da nema problema, ne bi bilo ni tužbe
Obrazloženje prve točke dao je Stjepan Kovač, kao predlagatelj. – Imamo prvi put u povijesti Grada Čakovca da netko diže tužbu na Visokom upravnom sudu, pa se postavlja pitanje na koji je način uopće GUP donesen. Isto tako, prvi put imamo da oporba saziva sjednicu, a sve zbog toga jer su to jako važne teme za naše građane. Da se razumijemo, o ovoj točki će odlučivati sud, a ne Gradsko vijeće. Tvrtka BAT je digla tužbu, a da nema problema, te tužbe ni ne bi bilo. Tko će
odgovarati ako Upravni sud donese odluku o poništenju GUP-a? I da se treba mijenjati, jer se po tom istom GUP-u pogodovalo investitoru, rekao je Stjepan Kovač. Pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Ninoslav Šipoš rekao je da se ovdje radi o ocjeni zakonitosti i postupku donošenja dopune GUP-a koje je donijelo ovo gradsko vijeće. – Savršenih, nepogrešivih nema, radili smo ovaj plan kao i sve druge dosad, timski i u najboljoj namjeri, a prije svega u javnom interesu. Proceduru izrade smo striktno poštivali. Visoki upravni sud će presuditi, mi ćemo tu odluku poštivati, pravo na žalbu nemamo. Vjerujem da će odluka biti na strani Grada Čakovca, odnosno javnog interesa. Ne vidim potrebu, ni smisao tužbe, to je moje mišljenje, rekao je Šipoš. Ovo je bila zadnja ciljana, točkasta izmjena sedmog GUP-a, a uskoro slijedi transformacija prostornih planova u digitalni oblik, o čemu govori i novi Zakon koji je donesen. Nakon transformacije se planira potpuno novi GUP kojim će se primijeniti planski elementi prema potrebama, nove generacije, nastavlja pročelnik. – Članak 6. govori o tome kako postupak nije tajni, sjednice Visokog suda su javne, pa zato i pitam predsjednika Gradskog vijeća zašto, kada
je dobio od Suda, nismo bili obaviješteni kao vijećnici da je to stiglo i na kraju dali nam na uvid te dokumente, ako je sve transparentno i pošteno da bolje pošteno ne može biti?, pitao je Kovač. – Svi dokumenti su vam dani neposredno prije sjednice na uvid, rekao je prozvani Varga. A na pitanje, zašto se čekalo do kraja, Varga je rekao da za uvidom u dokumentaciju nije bilo potrebe.
Od novog Trga Republike izgleda neće biti niti “T”
Drugu točku Dnevnog reda obrazložio je ispred predlagatelja vijećnik Boris Bistrović (Fokus): – Unatoč tomu što smo u zahtjevu za pripremu ove točke tražili da se vijećnicima dostavi dokumentacija iz sudskog predmeta vezanog uz zahtjev za brisovnu tužbu koji je pokrenuo dio suvlasnika – isti nije dostavljen, također tražili smo i očitovanje gradonačelnice, tj. nositelja prava na komunalnu infrastrukturu temeljem koje je izvršen novi zemljišnoknjižni upis – koji isto nije dostavljen. Radi li se o pokušaju manipulacije, neka se vijećnici i javnost zapitaju?! Ipak, usprkos opstrukciji u pripremi materijala, uspjeli smo pribaviti traženo Očitovanje, koje je sastavni dio geodetskog elaborata, te ga priložiti vijećnicima uz dodatne materijale. Ne, nije normalno da u
Predstavnici tvrtke BAT na čelu sa Zlatkom Đurkinom prisustvovali su sjednici
21. stoljeću u državi koja je članica EU-e i baštini pozitivnu zakonsku legislativu imamo na djelu takvo bezočno otimanje privatne imovine pod krinkom javnog interesa. Podsjećam Vas da je Grad Čakovec krajem 2021. godine formirao novu katastarsku česticu Trga, spajanjem postojećih čestica – vidljivo u priloženom dodatnom materijalu. Bez provedbe postupka izvlaštenja i isplate pravične naknade. Prilikom tog zahvata stručne službe Grada, a pozivajući se na Zakon o komunalnom gospodarstvu, na Odluku o vođenju Evidencije komunalne infrastrukture te Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture u vlasništvu Grada Čakovca javnim dobrom u općoj uporabi, napravile su namjernu ili nenamjernu grešku koja je rezultirala otuđenjem dijela imovine privatnih vlasnika, tj. dijela čestice 1011/3 na kojoj se nalazi RK Međimurka. Ukupno otuđena površina privatnim vlasnicima je 909 četvornih metara.
Službe šute zbog suđenja?
Nadalje, očitovanje nositelja prava na komunalnoj infrastrukturi u vlasništvu Grada Čakovca koje se poziva na navedene Odluke, te je sastavni dio geodetskog elaborata priloženog katastru, svoje temelje nalazi u evidenciji komunalne infrastrukture
3. studenoga 2023.
Stjepan Kovač pita se zašto je došlo do sudske tužbe ako je sve čisto i transparentno? – javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila. Na uvid vam je u dodatnim materijalima dan ispis dijela te evidencije koji se odnosi na javne prometne površine, koji nažalost nije priložen u geodetskom elaboratu, a trebao je biti, te, naglašavam, koji na tome popisu nema čestice 1011/3 koja je predmet spora čiji je dio oduzet privatnim vlasnicima. Kao posljedica ovih radnji dolazi do spora, tj. brisovne tužbe između grupe suvlasnika čestice 1011/3 i Grada Čakovca s odštetnim zahtjevom u iznosu većim od 450.000 eura, konstatirao je Bistrović. – Molim stručne službe grada Čakovca da odgovore kako je moguće da službeni gradski akt, tj. očitovanje bude bez propisanog elementa - datuma izrade? Iako je isto propisano Uredbom o uredskom poslovanju Vlade RH čl.38., u kojoj stoji da akti tijela jedinice lokalne i područne samouprave moraju sadržavati i datum izrade akta. Je li to očitovanje zakonit dokument? Tko je odgovoran što čestica 1011/3 nije uvedena u Evidenciju komunalne infrastrukture? A da bi ista bila uvedena potrebna je Odluka GV. Zašto se nije pokušao postići sporazum s vlasnicima zemljišta na kojoj je RK Međimurka, te izvršiti otkup prema zakonu o izvlaštenju? Još jednom postavljam pitanje pročelniku Šipušu tko će odgovarati ako Sud presudi u korist tužitelja? Tko će odgovarati ako zbog toga dođe do nerealiziranja uređenja Trga Republike? Odgovor je dala Tatjana Horvat, voditeljica Odsjeka za imovinsko-pravne poslove. – Ja ću samo kratko naglasiti, s obzirom da se radi o sudskom sporu, ova rasprava je krenula u raspravu o sudskim pitanjima postupka u tijeku, pa moram upozoriti na članak 6. zakona o sudovima, da bi ova rasprava mogla utjecati na sudsku presudu ili prejudicirati sudsku presudu. Ono što je rečeno o dokumentima koji nedostaju u elaboratu, svi dokumenti se nalaze u elaboratu, na zadnjoj stranici, rekla je Horvat.
3. studenoga 2023.
Središnje Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NA 21. SJEDNICI aktualnog saziva Općinskog vijeća Šenkovca
Raspušten Mjesni odbor Knezovec Raspravljalo se i o opremi u vlasništvu Općine koja joj nije vraćena, parkiranju na zelenim površinama, načinu na koji se raspušta MO… Piše: Ivan-Goran Herman
U četvrtak, 26. listopada, održana je 21. sjednica aktualnog saziva Općinskog vijeća Općine Šenkovec, kojom je predsjedao Alen Lajtman, predsjednik OV-a. Na dnevnom redu našlo se pet točaka. Osim usvajanja zapisnika s prijašnje, 20. sjednice, to su bile i Odluka o koe�icijentima za obračun plaća službenika i namještenika, oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa koje je na kraju skinuto s dnevnog reda, Odluka o ukidanju Mjesnog odbora Knezovec te ostala pitanja. I na aktualnom satu i na ostatku sjednice najviše su riječi razmijenili šenkovečki načelnik Robert Meglić te vijećnici Saša Horvat, Ruža Sermek, Mladen Hren i Ivica Smolić. Horvat, inače Meglićev prethodnik na čelu Općine, aktualnog je načelnika prozvao za „samovolju i šerifovanje“. – Od mještana ulice Valenta Morandinija dobili smo upit vezan uz problematiku novog objekta na tom dijelu ceste prema Slakovcu, na kojem postoji vulkanizerski obrt. Mještanin koji je mene kontaktirao požalio se da tu valja osigurati siguran promet. Odgovor koji sam dobio od ravnateljice Županijske uprave za ceste jest da ste vi navodno rekli vlasniku objekta da ako se ne može stati na cesti kad se mijenjaju gume gdje je promet, da se onda može parkirati na zelenoj površini u vlasništvu Općine.
Meni je to nevjerojatno, osobito s obzirom na to da ste magistar inženjer prometa. Kako načelnik može pravnoj osobi omogućiti parkiranje na zelenoj površini gdje je to zabranjeno? Je li to istina?, pitao je Horvat, na što je načelnik Meglić odgovorio da jest, no da je zvao vlasnika i naknadno ga obavijestio da više nema parkiranja na zelenoj površini. Na aktualnom satu nakon toga najviše je bilo riječi o opremi u vlasništvu Općine koja je navodno završila u rukama bivšeg pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Šenkovec Nine Hrena. Uslijedila je višesatna rasprava o raspuštanju Mjesnog odbora Knezovec, što je prijedlog koji je OV-u podnijela Komisija za Statut, Poslovnik i propise Općine Šenkovec.
Sustavne nepravilnosti
On je na kraju i raspušten poslije tajnoga glasovanja, pri čemu je osmero vijećnika glasovalo za, troje protiv, dok je dvoje bilo suzdržano. Kako stoji u Odluci, do toga je došlo zbog proceduralnih grešaka kod njegova konstituiranja, propusta da Poslovnik i Pravila Mjesnog odbora Knezovec nisu usklađeni sa Statutom Općine Šenkovec te sustavnih nepravilnosti u iznajmljivanju i naplaćivanju najma dvorane Kulturnog centra Knezovec. Najspornije je pitanje bilo upravo naplaćivanje najma dvorane, koje je provodio domar, za koje prema riječima načelnika nisu izdavane uplatnice, odnosno ne postoji službeni trag prikupljenog
Vijećnik Saša Horvat načelnika je prozvao za „samovolju i šerifovanje“
Zibe, Hodić i Pepsi u novoj glazbenoj suradnji
novca, već samo neslužbeni popis s nepotpunim podacima. Osim toga, postojala je velika razlika u iznosu najma za stanovnike Knezovca i Šenkovca te vanjskih korisnika. Dan ranije održan je i Zbor mještana Knezovca, na kojem je također došlo do povišenih tonova. Osobnu notu ovoj političkoj sapunici daje i činjenica da je na čelu VMO-a Knezovec bio Luka Meglić, načelnikov sin. – Moj je sin izabran, dakle nisam ga ja postavio, već mještani, imao je potrebu naglasiti načelnik Šenkovca. Po svemu sudeći, tijekom rasprave na sjednici i Zbora mještana istaknuli su neki vijećnici i mještani Knezovca, prikupljeni a neprikazani novac u nepoznatom iznosu (prema procjenama nekih prisutnih vijećnika radi se o 4 do 8 tisuća eura) nije završio u nečijem džepu, već su njime �inancirane stvari poput božićnih darova za djecu, no to potencijalno nije provedeno na zakonit način, što još valja utvrditi. Načelnik se branio navodima da se radi o praksi koja se provodi već duže vrijeme, ali i da je podnošenje prijedloga o raspuštanju Mjesnog odbora u njegovoj nadležnosti, a ne u nadležnosti Općinskog vijeća. Na dnevnom se redu inače originalna točka upravo i odnosila na ukidanje, a ne raspuštanje mjesnog odbo-
Pepsi, Zibe i Hodić snimili pjesmu Krvavi
ra. Kako općinski Statut ne poznaje termin „ukidanje“ u kontekstu mjesnog odbora, bilo je potrebno promijeniti tu točku dnevnog reda nakon opsežnih konzultacija na samoj sjednici.
Zakon nedorečen
Jasna je namjera dijela vijećnika da, kako su istaknuli, raspuštanjem MO-a spriječe „nastavak potencijalno nezakonitog djelovanja“ toga tijela, no najvećim bi ovom odlukom mogli izgubiti upravo mještani Knezovca, koji su ga doživljavali svojevrsnom platformom uz pomoć koje su mogli izraziti svoje mišljenje i ukazati na probleme. Upitno je je li posljedica ove odluke razmjerna uzroku, odnosno razlogu zbog kojeg je donesena. U svakom slučaju, zbog nedorečenosti Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi još je mnogo nepoznanica „u zraku“. Na sjednici je rečeno i da postoji inicijativa da se na sljedećim lokalnim izborima (2025. godine) osnuje i Mjesni odbor Šenkovca, a spomenuto je i kako bi se izbori za oba vijeća mjesnih odbora tada trebali održati, no Statut Općine Šenkovec jasno propisuje da se oni u slučaju raspuštanja, kao kod Knezovca, trebaju organizirati u roku od 30 dana. Valja vidjeti hoće li na sve zajedno reagirati i koje županijsko ili državno tijelo.
Na aktualnom satu najviše je bilo riječi o opremi u vlasništvu Općine koja je navodno završila u rukama bivšeg pročelnika JUO-a Općine Šenkovec Nine Hrena
PODTURENSKIM navijačima pjesma
Zlatko Pepsi Nedeljko i njegovi prijatelji, Alen Horvat-Zibe i Marinko Hodić, zajedno su udahnuli život novoj, uzbudljivoj navijačkoj pjesmi nazvanoj Krvavi. Ova rokerska numera odjekuje energijom i zanimljivim gitarskim rifovima, a posebno se izdvaja zahvaljujući Zibeovim vokalnim interpretacijama. Pepsi, kao što smo navikli, nije samo izvođač, već i kreativni autor iza stihova, glazbe i aranžmana ove pjesme. Snimanje pjesme
NEDELIŠĆE
odvijalo se u renomiranom Studiju Ivana Mikulića u Belici, jamčeći visoki glazbeni standard. Ova pjesma nije samo glazbeni uradak; Krvavi je službena himna za navijačku skupinu Krvavi NK-a Podturen, što je dodatno naglašeno njihovom strašću i energijom koju su unijeli u svaki takt. Fotografije za ovu glazbenu avanturu zabilježila je Ema Nedeljko, upotpunjujući priču o stvaranju ove pjesme i njezinoj važnosti u svijetu navijačkog nogometa. (dv)
Prijavite se za najveće stipendije u Međimurju Općina Nedelišće izvijestila je o novom natječaju za stipendije za akademsku godinu 2023./2024., koji je otvoren za sve redovite studente s područja Općine Nedelišće. Općina Nedelišće redovito brine o svojim studentima, a ove godine donosi značajne promjene kako bi studentima pružila još veću podršku. Sada će studenti koji studiraju na području Međimurske i Varaždinske
županije svaki mjesec primati 80 eura stipendije, dok će studenti koji studiraju u ostalim dijelovima Hrvatske primati stipendiju od 150 eura mjesečno, a 200 eura mjesečno studenti koji studiraju u inozemstvu. Ovom odlukom načelnik Nikola Novak osigurao je studentima najveće stipendije u Međimurju, sa ciljem da im olakša studentski život i da dodatno podrži svoje mlade građane. (dv)
MARTINJE u Nedelišću
Vinska okrepa na Mesapu Turistička zajednica Općine Nedelišće poziva sve ljubitelje domaće hrane i dobre kapljice na 17. izdanje Martinja u Nedelišću koje se održava u subotu, 11. studenoga, u dvorani MESAP-a s početkom u 10 sati. Na izlagačkom dijelu predstaviti će se mnogobrojni vinari, Udruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a osim degustacije mošta i tradicionalnih gastronomskih delicija
u ponudi će biti i oko 1400 porcija domaće hlad(n)etine. U 12 sati očekuje Vas vesela ceremonija krštenja mošta, a u popratnom kulturno-umjetničkom programu nastupaju Puhački orkestar Općine Nedelišće, Mažoretkinje Nedelišća te trio Global koji će se pobrinuti da cjelodnevno druženje prođe u zabavnom i veselom tonu. Ne propustite još jedno druženje i rezervirajte 11. studeni za 17. Martinje u Nedelišću!
12 Gornje Međimurje KOLEGIJ GRADONAČELNIKA Mursko Središće
Nova zapornica za slučaj poplave Prihvaćena je ponuda tvrtke Proton iz Gornjeg Kneginca u iznosu od 3.562,50 eura za izradu i montažu nove zapornice na parkiralištu uza Šetnicu sv. Barbare za potrebe zatvaranja kanalizacijskog priključka prilikom visokog vodostaja rijeke Mure i za sanaciju postojeće zapornice na potezu oborinske odvodnje Gornjeg potoka u rijeku Muru. Tvrtka Alpro Šardi iz Selnice izradit će i ugraditi stolariju na objektu NK-a Hajduk Štrukovec u iznosu od 1.509,18 eura. Prihvaća se ponuda tvrtke Renoart iz Turčišća za izradu 1.000 komada promotivnih materijala za sigurnost u prometu, a za potrebe provođenje aktualnih preventivnih projekata, akcija i aktivnosti na području Grada Mursko Središće od Policijske postaje Mursko Središće. Društvu žena Mursko Središće odobrava se pokroviteljstvo za Blagdan dobrote u Pansionu Ilonka
i to u vidu �inanciranja večere za nemoćne, starije i usamljene osobe s područja Grada Mursko Središće. Prihvaćena je ponuda Ustanove za obrazovanje odraslih DEFENSOR za izvršenje poslova i zadaća iz područja civilne zaštite, gospodarenja otpadom, zaštite od požara i djelovanja Grada Mursko Središće u području prirodnih nepogoda za 2023./2024. godinu u mjesečnom iznosu od 155 eura s uključenim PDV-om. Grad Mursko Središće objavio je na svojim službenim stranicama javni poziv studentima za prijavu i nagrađivanje diplomskih i poslijediplomskih specijalističkih radova, magisterija i doktorata na teme vezane uz kulturni, sportski, gospodarski ili ini život područja Grada Mursko Središće. Rok za prijavu je do 12. studenoga 2023. godine, a javni poziv obuhvaća radove od 1. listopada 2022. do 1. listopada 2023. godine. (BMO)
RADI ZAŠTITE zdravlja građana
Nečipirane pse pod nadzor Građane je potrebno zaštititi od posljedica za zdravlje od ugriza necijepljenih pasa, posebno protiv bjesnoće. Zbog toga će djelatnici komunalnog redarstva s predstavnikom Vijeća romske nacionalne manjine Grada Mursko Središće, predsjednikom Mjesnog odbora Sitnice i predsjednikom Mjesnog odbora Hlapičina te predstavnikom romskog naselja Hlapičina utvrditi način rješavanja problematike pasa u romskim naseljima koji su isključeni iz nadzora.
Sve takve pse je potrebno mikročipirati, cijepiti protiv bjesnoće, a nakon toga kastrirati. Rok za provođenje navedenoga je 90 dana. Za lakše provođenje ove odluke komunalnom redarstvu će asistirati policija, predstavnici Azila za zaštitu životinja, veterinarski inspektori te nadležni za cijepljenje, kastriranje i mirkočipiranje. U slučaju otpora vlasnika nečipiranih pasa Grad Mursko Središće će biti prisiljen pokrenuti kaznene postupke. (BMO)
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
POVODOM 30. OBLJETNICE djelovanja Općine Sveti Martin na Muri Općinsko vijeće odlučilo
3. studenoga 2023.
Franji Makovcu titula Počasni građanin Dao je cijeloga sebe u razvoj općine i ostavio neizbrisiv trag, a povijest će još više potvrditi našu odluku, kazao je načelnik Srša Franjo Makovec Općina Sveti Martin ove godine proslavit će na Dan općine i 30 godina svojeg djelovanja i tu prigodu iskoristiti za dodjelu većeg broja priznanja zaslužnima za njezin razvoj. – Zaista je teško odlučiti kome dati priznanja, jer mnogi su samozatajni, a zaslužuju da im se oda priznanje, rekao je načelnik Martin Srša. Dodao je : – Ove godine smo malo povećali obim nagrađenih, jer slavimo 30. obljetnicu Općine.
Red je da se zahvalimo i onima koji su u tom tridesetogodišnjem djelovanju dali poseban doprinos u gospodarstvu, kulturi, sportu i društvenim djelatnostima. U odluci o javnim priznanjima možemo dati i titulu Počasni građanin, Plaketu općine i Zahvalnicu. Dosad titulu počasnoga građanina nije dobio još nitko, ali ove godine je stav Povjerenstva za dodjelu priznanja bio da se počasnim građaninom proglasi Franjo Makovec. Nastavio je:
Općinski vijećnici donijeli su dvije odluke u korist građana. Svima onima koji se odluče ugraditi solarne panele na svoje kuće Općina će su�inancirati izradu dokumentacije iznosom od 50 posto, odnosno do 250 eura. Raspisat će natječaj na koji će se korisnici moći javiti do kraja ove godine, ali će ga nastaviti i druge godine, jer žele da se su�inanciranje provodi u kontinuitetu. Razmišljaju i korak dalje da s određe-
nim iznosom su�inanciraju i realizaciju projekta s barem 1.000 eura. Budući da se država od 1. listopada uključila u su�inanciranje vrtića, odlukom Vijeća smanjit će se udio roditelja u plaćanju vrtića i jaslica. Po novome, ekonomska cijena vrtića je 240 eura, a jaslica 290 eura. Roditeljski udio smanjuje se u plaćanju s 40 na 30 posto za prvo dijete, i s 30 na 20 posto za drugo dijete. Za treće je od ranije smještaj besplatan. (BMO)
Ljudi se maskiraju u strašne likove, ukrašavaju kuće i okoliš bundevama i drugim simbolima, gledaju horor �ilmove i dijele slatkiše djeci, što je poznatije kao “trick ili treat”. To je način da se suoče sa svojim strahovima i smrtnošću, ali i da se dobro zabave. Noć vještica slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Portoriku, Australiji i Novome Zelandu, a svoje korijene ima u keltskom i
rimskom poganskom običaju koji je povezan s vjerovanjem u komunikaciju sa svijetom duhova i mrtvih. Naravno, tu je i darivanje djece slatkišima. Ako usporedim s nekim našim običajima, to je nešto slično kao i naše maškare. Pa ćemo onda ljudima braniti da se zabavljaju tog dana. Kod nas se ne obilježava u tolikom obujmu, ali mogu reći da naši susjedi Slovenci slave ovaj blagdan čak i po
Građanima za solarce i jeftiniji vrtić
– To je naš dugogodišnji načelnik u šest mandata, već samim time što su ga građani birali u šest mandata i što je od 30 godina on 24 godine bio na čelu Općine, zaslužuje titulu. Mislim da je dao cijeloga sebe u razvoj općine i ostavio neizbrisiv trag, a povijest će još više potvrditi našu odluku, dodao je načelnik Srša. Naglasio je da je odluka Povjerenstva za dodjelu priznanja bila jednoglasna, a potvrdili su je jednoglasno i svi vijećnici prisutni na sjednici. Jednako tako bili su potpuno složni i oko dobitnika Plaketa i Zahvalnica Općine koje će se dobitnicima uručiti na svečanoj sjednici uz Dan Općine Sveti Martin na Muri.
Plaketa Općine Petru Vukoviću
Plaketu Općine Sveti Martin na Muri odlukom Općinskog vijeća dobit će Petar Vuković, angažirani vatrogasac i promicatelj starinskih sorti jabuka. Zahvalnice Općine Sveti Martin na Muri ove godine u kategoriji gospodarstva za 25 godina uspješnog poslovanja dobit će �irma Vnuk, Ugostiteljski obrt Jastreb. Za 30 godina poslovanja zahvalnice će primiti INFO POINT i Agro Martin. – Ove �irme rasle su paralelno s općinom, a narednih
godina nagrađivat ćemo i druge koje će dosezati taj visoki jubilej, jer gospodarstvo nosi razvoj i zapošljava, istaknuo je načelnik.
Sjetili se Kireca koji održavaju NK Polet
U kategoriji sporta Zahvalnicu dobivaju Josip i Dragica Kirec, koji održavaju teren i opremu NK-a Polet i Stanka Kutnjak, koja vodi Svetomartinske mažoretkinje. Za doprinos kulturi Zahvalnicu dobivaju Anđelka Klemenčić, Dominik Padarić i posthumno Branko Perčić. Za doprinos turizmu zahvalnice će dobiti Stanko Trstenjak i Branko Polanec i Ivana Knez. U kategoriji obrazovanja i vjerskog odgoja Zahvalnicu će dobiti Osnovna škola Sveti Martin na Muri i Župa sv. Martina biskupa, pojasnio je načelnik. U kategoriji zaštite i spašavanja Zahvalnicu će dobiti DVD Sveti Martin na Muri, DVD Lapšina, Policijska uprava međimurska i HGSS stanica Čakovec. Zahvalnice za komunalni razvoj općine dobit će Hrvatske vode, Međimurske vode, Elektra Čakovec, ŽUC, Međimurje plin i Murs-Ekom, a u kategoriji zaštite prirode Zahvalnicu će dobiti Međimurska priroda. (BMO, foto zvrzan)
BREŽNA PRIČAONICA
Trik ili slatkiš?
N
oć v ješ t ic a ili Halloween. Običaj koji voliš ili ne voliš. Za mene običaj kao i masu drugih. Pa tko voli, nek izvoli, ako pri tome ne činiš ništa loše. Ako već moram birati, onda moram reći da bih se radije maskirala u vješticu nego da sudjelujem na nekome međimurskom “potepanju”, nakon kojeg moraš satima i satima čistiti da svinjac pretvoriš u prvobitno stanje. Noć vještica nastala je kao keltski običaj
rezbarenja bundeva, kojim su se pokušavali zaštititi od zlih duhova i osigurati dobru žetvu. Kasnije je postala dio rimskog festivala Pamone, božice plodnosti i voća. U srednjem vijeku je dobila kršćanski predznak, kao noć uoči Svih svetih, kada se vjerovalo da se mrtvi vraćaju na zemlju. Danas je to prvenstveno zabavni praznik, koji se slavi u mnogim zemljama, posebno u anglosaksonskom svijetu.
nekoliko dana. Primjerice u Rakičanu, nedaleko od naše granice, organiziraju Noč čarovnic v dvorcu Rakičan i to čak tijekom četiriju dana. Promoviraju manifestaciju kao srednjovjekovni program za sve generacije uza zabavne čarobnjačke predstave i spektakularan vatreni show. Ove godine, uz njihove domaće izvođače, nastupali su i Severina, Neda Ukraden i Let 3. I, koji ste vi tim? Halloween ili HolyWin?
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
3. studenoga 2023.
Gornje Međimurje 13
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Stoje Irena Mikulan, Ines Grabant, Suzana Hertarić, Anica Ščap, Ines Jerman, Diana Šan�ć, Kris�na Šantak, Miroslava Kokorić i Ana Burazović, a čuče Lidija Žganec, Ana Varga, Natalija Mrazović, Melita Lacković, Tanja Borko, Božena Cvr�la, Anemari Rihtarec i Lidija Haložan
LOVAČKO DRUŠTVO Srndać iz Selnice
18 dama u lovu na fazane
LD Srndać iz Selnice je po prvi put organizirao Damski lov, koji je privukao 18 lovkinja iz različitih krajeva Hrvatske i susjedne Slovenije Piše: Sanja Heric
Biti žena i lovkinja u Hrvatskoj zaista je rijetka pojava, a još se rjeđe organizira lov u kojem glavnu ulogu igraju samo žene. Ove godine, a vjerujemo da i nekoliko godina unazad, prvi u tome bio je LD Srndać iz Selnice. Naime, lovci ovog lovačkog društva prvi put su organizirali Damski lov na sitnu pernatu i dlakavu divljač.
Najuspješnija u lovu Anica Ščap
– Sama ideja potekla je od naše lovkinje Natalije Mrazović, inače jedine lovkinje naše-
Ljubomir Grgec, najbolja lovkinja Anica Ščap s crvenim šeširom, Natalija Mrazović i Ignac Šardi ga lovačkog društva. Mi smo ideju prihvatili na godišnjoj sjednici Skupštine, potom je razradili na sastancima i eto, sada smo sve i realizirali, rekao nam je predsjednik LD-a Srndać iz Selnice Ignac Šardi.
U Damski lov došlo je ukupno 18 lovkinja iz Istre, točnije Buzeta, Slavonije, Zagorja i susjedne slovenije. Nakon jutarnje okrijepe, krenule su u lov na pernatu divljač, a nakon lova i odavanja počasti divljači
PČELAR MLADEN VINKO otkrio nam kako je on čuva svoje zdravlje
održao se zajednički ručak i druženje uz Oldtimer band. U lovu je bila najuspješnija Anica Ščap iz Gornje Radgone. Tom prilikom je dobila šešir za poklon od predsjednika selničkog Društva Ignaca Šardija. – Za svaku lovkinju pripremili smo i poklone, darivali smo im karan�ile i majice, a za najbolju lovkinju pripremili smo crveni šešir. Lovkinje su bile jako zadovoljne i želja nam je da licenciramo ovaj događaj i da prijeđe u tradiciju kao Lov na crveni šešir. Podijelili smo i nagrade za ferplej lovkinjama koje su odlučile poštediti ovog puta divljač,
U Hrvatskoj 1030 žena lovkinja Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2020. godini bilo 1.030 žena lovkinja, što je 2,4% od ukupnog broja lovaca. To je nešto više nego u 2019. godini, kada je bilo 1.006 žena lovkinja, što je 2,3% od ukupnog broja lovaca.
otkrio nam je predsjednik. Zahvalnicu su dodijelili domaćoj lokviniji Nataliji
Mrazović za doprinos u razvoju lovstva, a pripremili su i zahvalnicu 101. godišnjeg Franju Karlovčeca, dugogodišnjeg lovca, koji će nagradu naknadno pokupiti. Lovkinje su pozdravili i predsjednik LSMŽ Ljubomir Grgec, domaćin predsjednik LD Srndač Selnica Ignac Šardi, potpredsjednik LSMŽ Ivica Varga te načelnik Općine Selnica Ervin Vičević.
Lov na crveni šešir
– Bilo nam je izvrsno, sve je odlično prošlo i bile smo jako zadovoljne, rekla nam je zaključno i domaća lovkinja Natalija Mrazović. Lovkinje su bile oduševljene organizacijom, gostoprimstvom i atmosferom na lovu. Izrazile su želju da se ovaj lov ponovi i da postane tradicionalan. Domaćini su im obećali da će tako biti i da će im svake godine pripremiti novi izazov i novi crveni šešir.
Čudesni cvjetni prah za imunitet – Med se rodi na kotačima. Tako kaže stara izreka. Ako ostaneš na jednom mjestu, prinosi su puno manji. Zato ja svoje pčele vozim po Baniji, Bilogori, Gorskome kotaru, ispričao nam je poznati međimurski pčelar Piše: Sanja Heric
– Ovo vam je cvjetni prah. To je za njih hrana. Kao što je za nas kruh, to je za pčele cvjetni prah. Inače se koristi za jačanje imuniteta. Može se, primjerice staviti u jogurt i jesti ujutro na prazan želudac. Od njega možete imati mnoge bene�ite, otkrio nam je poznati pčelar Mladen Vinko iz Murskog Središća, kojega smo susreli na nedavno održanom Danu jabuka u Brezovcu.
Uz cvjetni prah riješite se prehlade
Cvjetni prah je skup sitnih zrnaca koja pčele skupljaju s cvjetova biljaka i prenose u košnicu. Svako zrnce je bogato proteinima, vitaminima, mineralima, enzimima, antioksidansima i dru-
gim korisnim tvarima koje pomažu pčelama da održe svoje zdravlje i plodnost. No, cvjetni prah nije samo hrana za pčele, već i za ljude. Osim za jačanje imuniteta i zaštite od prehlada i infekcija, cvjetni prah koristi se i za smanjenje stresa, umora i depresije, zatim za poboljšanje probave, apetita i cirkulacije, kao i za podizanje energije, koncentracije i pamćenja. Koristan je i za reguliranje tjelesne težine i metabolizma, a pomaže i kod njege kože, kose i pamćenja. Da bi se iskoristile sve prednosti cvjetnog praha, uz jogurt, preporučuje ga se namakati u vodi ili soku preko noći, kako bi se omogućili otapanje peludnih ovojnica i oslobađanje hranjivih tvari.
Dnevna doza ovisi o dobi i zdravstvenom stanju osobe, ali općenito se preporučuje 1-2 čajne žlice za djecu do 12 godina, 1-2 jušne žlice za odrasle i do 4 jušne žlice za osobe oslabljenog zdravlja. Međutim, važno je napomenuti da se cvjetni prah ne preporučuje djeci mlađoj od triju godina, trudnicama i dojiljama te osobama alergičnim na pčelinje proizvode.
Med se rodi na kotačima
Mladen Vinko pčelarstvom se bavi veće preko 40 godina, a u svom asortimanu ima med od proljetnih cvjetova, bagrema, kestena, lipe i jesenskog cvijeta. Za svoje proizvode svake godine dobiva najviša odličja, što je prepoznato i na tržištu.
– Proljeće je bilo dosta dobro za pčelare, što se tiče gacije malo slabije, kesten je bio isto tako dobar, jedino smo najesen ostali razočarani. Inače, ja dolazim sa pčelama na Muru, ali s obzirom na to da je bila velika poplava koja je poplavila kompletno sve cvijeće, ove godine nismo uspjeli napraviti med od jesenskog cvijeta, ispričao nam je pčelar Vinko. Zanimljivo je i to da Mladen Vinko spada u rijetke međimurske pčelare koji svoje pčele sele po cijeloj Hrvatskoj u potrazi za kvalitetnom pašom. – Med se rodi na kotačima. Tako kaže stara izreka. Ako ostaneš na jednom
Pčelar Mladen Vinko podijelio je s nama svoje tajnu o pčelinjem prahu za izuzetno zdravlje mjestu, prinosi su puno manji. Zato ja svoje pčele vozim po Baniji, Bilogori, Gorskome kotaru… Tamo ih ostavim po mjesec dana da skupljaju nektar i pelud s različitih biljaka. To im daje
raznolikost i kvalitetu. Jedini susjedi su nam divlje životinje i netaknuta priroda. To je prekrasno iskustvo, ispričao nam je ovaj pčelar, koji uvijek ima neki trik za dobro zdravlje.
14 Donje Međimurje
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG
3. studenoga 2023.
POZIV ZA DOSTAVU ZAHTJEVA ZA DODJELU SUBVENCIJA U POLJOPRIVREDI ZA 2023. GODINU Grad Prelog obavještava �izičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom s područja Grada Preloga da se do 30. studenog 2023. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu subvencija za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta i za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje za 2023. godinu. Uvjeti za odobravanje subvencije i potrebna dokumentacija objavljeni su na oglasnoj ploči i na internet stranici Grada Preloga (www.prelog.hr). Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Preloga, Glavna 35, Prelog ili na broj telefona 645-301 i 638-686. GRAD PRELOG
PRELOG
Umirovljenici najbolji i na Senior trivia kvizu U čakovečkoj Knjižnici Nikola Zrinski ovih je dana održan zabavan Senior trivia kviz. Organizirala ga je Udruga umirovljenika Grada Čakovca čiji su preloški umirovljenici partner na projektu "Aktivnim starenjem do duljeg ostanka u vlastitom domu", koji �inancira Međimurska županija. Znanje su u kvizu odmjerile Udruge umirovljenika iz Preloga i Čakovca te Dom za starije i nemoćne Čakovec. Sveukupno je bilo šest ekipa iz svake
udruge/doma po dvije. Kviz je sastavila i vodila Mateja Balent iz UU Prelog. Ekipe iz Doma za starije i nemoćne osvojile su: "Mladi i moćni" - 18 bodova, "Mlađiji i Moćniji" - 26 bodova; ekipe iz UU Čakovec: "Sovice" - 27 bodova, "Jesenje lišće" - 24 bodova te ekipe iz UU Prelog: "Mlade nade" i "Tri gracije" zajedno po 28 bodova. Pobjedu su tako dogovorno, bez naknadnih pitanja za bodovno odvajanje, osvojile ekipe iz UU Preloga.(vv)
Andreja Marić, predsjednica Savjeta za zdravstvo i socijalnu poli�ku SDP-a Međimurske županije
SDP-ovci mjerili krv i šećer Savjet za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurske županije ove je subote održao javnozdravstvenu akciju na kojoj su građanima mjerili krvni tlak, šećer u krvi te naglašavali važnost brige o vlastitom zdravlju. Veći dio građana imao je dobre vrijednosti tlaka i šećera, no bilo je i onih kojima je izmjeren visok šećer u krvi i visoke vrijednosti krvnog tlaka te im je savjetovana terapija, korekcija doza lijekova, odnosno upućeni su da se jave svom obiteljskom liječniku. Šećerna bolest i povišen krvni tlak veliki su javnozdravstveni problem u na-
šoj zemlji i svijetu. Dugo ne bole i ne izazivaju simptome, no kasno dijagnosticirani i nedovoljno liječeni vode prema kroničnim komplikacijama, odnosno bolestima srca i krvnih žila i drugih bolesti. Dijabetes je vodeći uzrok i bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Podizanjem svijesti o važnosti uravnotežene prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, smanjenja soli i loših masnoća u prehrani te o važnosti prevencije bolesti, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja doprinijelo bi se smanjenju smrtnosti građana i povećanju kvalitete života oboljelih. (vv)
Vedra, crvena boja posavske nošnje suprotnost je tamnoj međimurskoj
PRELOŽANI na Priločkim folklornim susretima predstavili Posavinu
Crvena boja prštala je na sve strane Za razliku od međimurske nošnje, koja se uglavnom temelji na tamnijim bojama, posavska naprosto sva vrišti od crvene, od šminke, preko nakita, pantleka do detalja robači i kiklji Tekst: Vlasta Vugrinec Foto: Studio Vipro
Od Slovenije i Međimurja preko Varaždina, Zagorja i Baranje, tako bi se jednom riječju mogli opisati KUD-ovi koji su nastupali na ovogodišnjim, 28. Priločkim folklornim susretima. Drugim riječima, u dvorani tamošnje Osnovne škole publici su se predstavili KUD Beletinec iz Beletinca, KUD Belica iz Belice, Udruga umirovljenika Prelog, KUD Laz iz Laza Bistričkog, KUD Zrin iz Legrada, Udruga „Tradicijom za budućnost“ iz Petlovca te KUD Strahoninec iz Strahoninca. Naravno, bili su tu i domaćini, Kulturna udruga Seljačka sloga Prelog,
koja pak se predstavila s dvije sekcije: dječjom, koja je izvela međimurske pjesme i plesove i starijom, koja je izvela spletove posavskih plesova i pjesama u posavskim nošnjama koje su u vlasništvu Udruge. Za razliku od međimurske nošnje, koja se uglavnom temelji na tamnijim bojama, posavska sva vrišti od crvene, od šminke, preko nakita, pantleka do detalja robači i kiklji. Iako se ženska posavska narodna nošnja odlikuje tek bijelom i crvenom bojom, odnosno jednostavnom bijelom nošnjom sa crvenim detaljima, ipak je krajnji dojam da je izrazito bogata. Očito ju crvena boja itekako podiže. Ukratko, sastoji se od rubače, zaslena i
joplečja (jopleča-opleča) te se još ispod same rubače nalazi svitnjak, podrubaček i mašulinska podsuknja. Oko pasa i na prsa obavezno dolaze crveni pantleki vezani na lijevu stranu struka u mašnu. Umjesto joplečja(jopleča) i švabice nosile su se i svilene i plišaste bluze, a u zimskom periodu i plišasti kaputi. Oglavnje udanih žena čini „Halbica“, koja se sastoji od kunđa, kape, roza i pantleka. Vrste halbica ovisne su o ukrašenosti kape: co�ičanka, kitičanka (kitičanjka), sa žamiliju (z žaniliju), sa đunđima, te ovisno o vrsti pantleka: bojanka, z plišati pantleki, z obični svileni pantleki.
Uz samu „Halbicu“ se radi i posebna frizura te se kosa spleće u kunđ, a preko ušiju se rade frki (frkovi) i od kose zvani „miši“. Uz „Halbicu“ udane žene nose marame-rupce, peče, plišaste rupce, svilne rupce. S druge strane, oglavlje cura čine dvije pletenice na čijim se krajevima nalaze crveni pantleki povezani u mašne. Od nakita su se nosili struke crvenih koralja, sekanci, perlini, dukati-cekini i škude. Od obuće su se nosili opanci-opanjki ili jopanjki i to najčešće kod kuće i za rad u polju, a u svečanije prilike cipele i čizmice i to ovisno o �inancijskim mogućnostima same obitelji.
PRELOŽANI biraju svoje predstavnike u VMO
Lista Matije Posavca juriša na jaki HDZ U nedjelju, 5. studenoga, stanovnici s područja Grada Preloga izlaze na lokalne izbore na kojima će birati svoje nove predstavnike u Vijećima mjesnih odbora. Naime, dosadašnjim članovima istekao je mandat i raspisivanjem izbora, Vijeća su raspuštena. Tako će nove, a možda i stare članove Vijeća i predsjednike/-ce dobiti
Mjesni odbori u Cirkovljanu, Čehovcu, Čukovcu, Draškovcu, Hemuševcu, Oporovcu, Otoku i Prelogu Unatrag par godina, izbori i nisu bili baš napeti jer je na području Grada Prelogu, HDZ najjača stranka koja je u koaliciji sa HSS uglavnom svugdje pobijedila. Doduše u nekim naseljima znala je i jedina imati listu. Oporba im je bio slabašni SDP te sada već ne-
vidljivi HNS. Naime, viđeniji članovi te stranke većim su dijelom prešli na Nezavisnu listu Matije Posavca, sada poznatiju pod imenom Nezavisna platforma Sjever. I upravo je to lista koja juriša punom snagom u osvajanje svakog glasa i jedina je koja bi mogla poremetiti planove gradonačelnika Ljubomira Kolareka i njegova HDZ-a. I jedna i druga stranačka opcija imaju svoje liste i svo-
je kandidate u svim naseljima. Istina u Hemuševcu se HDZ -u suprotstavlja SDP. Što više u Čukovcu, Draškovcu, Oporovcu i Otoku idu jedna na drugu. U Cirkovljanu je tu i lista SDP, čiji je nositelj sadašnji oštri oporbeni vijećnik Mario Horvat koja se pojavljuje i u Čehovcu i naravno u Prelogu. Nositelj SDP-ove liste u Prelogu je veteran Dragutin Hozjak. (vv)
30. rujna 2022. 3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZLATA SILADI, najstarija Međimurka proslavila 102. rođendan
Živite pomali, bez nerviranja i onak kak morete
Uvijek je živjela skromno, onako kako je mogla, nije težila za skupim stvarima, jer joj je bila važnija sloga i ljubav u obitelji. Smatra da je to i recept za dug život
ostao s njom u Kotoribi rano je otišao iz rodnog kraja i završio u dalekoj Kanadi. Skromno i u tišini, bez Ostavši na rodnoj grudi, velike pompe, najstarija Kotobaka je život posvetila radu Grabaripčanka, je dobila gustu žičanu mrežu i plutače s ljestvama a ujedno i Međina poljoprivredi i domaćinmurka, Zlata Siladi u svom stvu, udavši se za Franju s KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon teksta u Međimurskim novinama je domu proslavila svoj 102. kojim je dobila Katarinu i Larođendan. dislava. Uz poljoprivredu, plepropisno je ograđena – A kaj bih si mislila da la je košare od šibe i luščinja i tako si zarađivala za život. bum tak dugo živela, što bi se to Bilo im je dobro, izmjenjivali uopće nadal, kaže Zlata Siladi. su se dobri i loši trenuci, kaže, Zlata je jedna od rijetkih stanovnika Međimurja koja nebre se ni zmisliti kaj se sve je prevalila 100 godina živodogodilo tijekom tih stotinu ta, no nije jedina u Kotoribi. godina. Imala je dugo svoga sumje– Najlepše mi je bilo dok štanina, Miju Golubića, koji je sam bila mlada, nikaj nisam u siječnju 2017. godine preznala, nisam si mislila o straminuo u 104. godinidodatnu života. zaštitu na utapalištu pasaBazen jer dobio hotama i grozotama života, svim vlasnicima životinja za Inspektori naložili Zapravo, bolje je reći da su bili dodaje. nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventususjedi, jer su živjeli u istom A grozote je nisu štedjesu sada poduzeli sve što je alnikotoripskom upad u bazen. sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. kvartu, uzNa rijeku jer je preživjela dvanešto rata i u le, njihovoj moći da se skijalice, odnosno ljestve Muru, zvanom Donji kraj. Dug s plutačama promijenila nekoliko država, takvo ne ponovi. život u šali povezuje s friškim iako praktički niježelimo iz dvorišta - Istovremeno narijeke Mure, no i friškikli odgovorni u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije glasiti izašla. Godine 1994. ostala Piše: zrakom Vlasta Vugrinec da su predmetne spre-je zrak rijeke Drave ima svojeGeothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru mne i bez supruga pa je jedno vrijame za vodu izgrađene nikakve Zlata Siladi nepravilnosti. iz draškovskog društva. jeme živjela sama u obiteljskoj -stogodišnjake. Za nas je priča oko našla u skladu sa svim dozvolama Drugim riječima, na i skući nije da ju je iDra- - Ovim putem društvo da bi se napokonvisokih skrasila društvaIstina, AAT Geothermae ciljem poštovanja Geothermae obavje- postojeću s trima va oplakivala, ali nijeodbila niAATZlata stoički mnogobrojne – Kaj ogradu delam? Nikaj, politi- ekoloških kod kćeri. utapališta pasa završena, standarda i zaštite zainteresiranu javnost žicamapa koje su čestitare. Naravno, sve su bodljikavim daleko toga, no godinamaštava ka me ne zanima gledam Uvijek je živjela skromno, govorili su uodGradu Prelogu, okoliša te podzemnih voda je, sukladno dobivenim na međusobno pratili i puhali čestitke bile usmjerene sapunice bile po cijele dane, sa onako kako je mogla, nije težirazmaknute ali i izsmo Geothermae na naš svjećice upit kako prilikom izgradnje energane. i na Marije Topolnjaksmjernicama, zdravlje i izvršena ponovni sanacisusret, na okosmijehom ističe baka. la za skupim stvarima, jer joj 70 cm dodana je gusta vezan za torti poduzete korake. Radi se o privremenim prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reiz Dunjkovca. Majčica, istom mjestu, u isto vrijeme je bila važnija sloga i ljubav u Naime, nakon našeg tek-kakoja bušotinskog Najljepše je bilo dok objektima testiranje voNapredna geotermalna i to za godinu dana. obitelji, o za čemu mnogi mogu je svikoja zvali,jepreminula sta osugrabi postala jejekta kli, drot, koji sprečava ulaz de tijekom izgradnje, a koji sam bila mlada 2017. godine u 107.pasa godini. energana – Nebrem se potužiti, životinja i eventualan pad u samo sanjati. s internalizacijom svojevrsno utapalište u cijelosti i da jesanirani to i recept i Mariju niti požaliti, kaže Zlata rođenaživoje da- će biti– Mislim spojeva, nabaka načinZla- bazen.Baka digla sePamtimo poprilična prašinaMar-ugljikovih No, ako ju divlje nivelirani s okolnim terenom iz Prelogatako koja je 2021.obnove ta. Svi su jako dobri kle,ili1921. u tadašnjoj za dug život, objašnjava. Živite postojeće kao i prema po- tinje kakoković u Međimurju, i na pak godine psi ipak uspiju završetka izgradnje i godine preminula 104. godi-stavljanja meni, spominaju se, ugađaju preskočiti obitelji Rajher. pomali, bez nerviranja i onak dodatne zaštitne nacionalnoj razin, a nau teren ili potrgati, bazen nakon puštanjem energane u poni života. Shodno tome, naša mi i peljaju me kam god – Roditelji su me kao kak morete. je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. 2024. Zlata je još “mlada” i još trebam, k doktoru pa čak Namalu u Kotoribi, Iako sudosekraja vremena ja Državnog inspektorata iz ćespremnih jama za testiranje skliskuostavili nepropusnu foliju gon najkasnije godine. jedno vrijeme puhati svjećice,vodei vukupne cirkvu.duljine 635 m. kojom a oni su dišli trbuhom za promijenila od dana njene Zagreba. je graba prekrivena i Nakon svega samo se mokako se to kaže, ako Bog da. A Također, u daleku Argentimladosti i danas prati teleIako jeobnovljeno vitalna, osim je išto po kruhom kojoj se prije nisu uspjele Nisu uočene nema razloga za suprotno jerpostavljeno nešto slabije vidi 12 pa izlaviše ne popeti nu, prisjetila se davnih dana ževiziju, se mobitelom, dodatikoristi je li trebalo doći do ukupno i izaći iz vodene zamke, jenepravilnosti još uvijek prilično vitalna,znihčita koliko je to prije plaradila, postavljene svog djetinjstva. Nisam ih svega a upoznala i mogućnosti ovoga ijetko zna kako rampi, s plutajućim su tzv. skijalice, razgovorljiva i ne da se. ni noge je više ne služe toliko vidla valjda 40 let, a tam Skypea, ostala je dosljedna dugo bi graba bila smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. pa ne ide svaku nedjelju u mi je rođen i brat Rok kojeg sebi i svojoj jednostavnosti, sna klopka za životinje da se ranije spomenutih zaštitnih rudarskoj inspekciji bismo Nebrem sedapotužiti crkvu štoživotinja, je prije aobi- nikdar u životu nisam vid- mještani skromnosti tradiciji. PosebIsprike za nemile nisuinama obratili. od kao strane dobili uvid u zapisnik, no do ograda U svom u nikojemsve čavala. je također la, jedino prije par let prek noAsetrebalo to odnosi hranu, voli je na imati samo u svrhu Zdravlje onemogućavanja zaključenja našihdomu novina događaje živi s kćeri Katarinom i njedobro služi pa nije čest gost onoga modernoga telefona domaću i starinsku koju smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i po-joj (Skypea). I drugi brat koji je kazati sprema kći. volju. nom obitelji primila je baka kod liječnika. Prema onome što su nam re- životinjama koje su ulazile u ovom se prilikom dobru ispričavaju Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Sania Bižupić
Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa
MEĐIMURSKA POSLA
Donje 17 Donje Međimurje Međimurje 15 DONJA DUBRAVA GORIČAN
Tko upravljati 105želi godina Goričanske sportskim prostorima? republike Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne
U subotu, 4. studenoga raspisala je javni natječaj 2023. godine u Goričanu ćei za dodjelu na upravljanje biti upriličen dramski prikorištenje sportskih građekaz „Goričanska republika“. vina u njenom vlasništvu. Ove se godine obilježava Riječ je o javnoj sport105građevini godina otkako su davskoj ukupne pone 1918. ogorčeni vršine 321gladni m2, s inadstrešmještani u studenome te nicom ukupne površine 201 godine potjerali općinsku 2 m , nogometnim igralištem vlast i proglasili površine 9707 m2 Goričan i pripasamostalnom republikom raskinuvši sve veze s ondašnjim državnim sustavom. Tim je povodom Općina KOTORIBA Goričan pripremila vrlo bogat program za sve posjetitelje. Manifestacija započinje
u 14:15 polaganjem vijenca površine 11988 m2, na adreispred spomen-ploče pogisi Krbulja 19. nulima u sportske „Goričanskoj reJavne građevipublici“ a u 14:30 u samome ne smatraju se prostorima centru Goričanaza održat će sei namijenjenima sportaše scenski prikaz „Goričanska daju se na upravljanje i korirepublika“ autorice Kristištenje sportskim udrugama ne Štebih i redatelja Dejana s područja općine na neoBuvača. vrijeme. dređeno Spomenuti je doga(vv) đaj u kolektivnoj svijesti stanovnika Goričana do danas ostao očuvani kao Goričanska republika te se s pravom, svojom poviješću, a pogotovo spomenutom epizodom, ponose. (vv)
Udruga Međimurska lastavica povodom 35. godišnjice rada u suradnji s Europskim engleOpćina klubom Donji Kraljevec skih i patuljastih gušana orpoziva svoje građane i ostalu ganizira 30. Međunarodnu zainteresiranu javnost da se izložbu životinja te uključe malih u kreiranje proračuengleskih i patuljastih guna za 2024. godinu putem šana u školskojonline dvorani OŠ jednostavnog obrasJože Horvataseumogu Kotoribi. Od ca. Prijave predati 17. do 20. studenog 2022. putem online obrasca, poodržat ćeadresu se zasebno štom na Općinedvije Donji izložbe, izložba gušana, 52 te Kraljevec, Kolodvorska d, 40320 DonjiMeđimurska Kraljevec ili izložba Udruge na e-mail: opcina@donjilastavica povodom 35. gokraljevec.hr, a zaključno do dišnjice postojanja Udruge. Na izložbi će biti izloženo do 800 DUBRAVA eksponata, od DONJA čega će 500 biti inozemnih
i 300 domaćih, a predstavit će se izlagači iz Austrije, Mađarske, Bugarske, Njemačke, Rumunjske, Srbije, Slovenije, datuma 10. studenog 2023. Hrvatske te iz još poneke godine. Nakon isteka roka za zemlje. se izloždostavu Europske prijedloga, općinske be održavaju svake dvije stručne službe će analizirati godine sa željom razmjene, svaki pristigli prijedlog te će ocjenjivanja nagrađivanja se u skladu si financijskim i rezultata zakonskimuzgoja. mogućnostima Izložba se održati provedbe istiće uvrstiti u kopod pokroviteljstvom Opnačan prijedlog Proračuna ćine Kotoribe koja za 2024. godinu kojiujedno će se uputiti Općinskom vijeću ovim putem poziva sve zaOpćine Donji Kraljevec na ljubljenike u male životinje usvajanje. (vv) da dođu razgledati i posjetiti jedinstvenu izložbu malih životinja. (vv)
UčeniciVIDOVEC Osnovne škole u DONJI
tama kojima se diče. I sami su se iznenadili kako provod uz knjigu i čitanje može biti i više nego odličan! Puni dojmova i bogatiji za nova prijateljstva, u kategoriji dječjih vrtića. Iz već sad svi nestrpljivo očekuvrtića zahvaljuju roditeljiju zajedničkisuradnji čitalačkiu manovi na izvrsnoj susret! (vv) prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog dijela nagrade od 2000 kn. Naravno, i dalje će sudjelovati u akciji prikupljanja starog papira najavljuju studenoga. Taji već spomendan dolazak kontejnera sredislave i članovi kotoripskoga nom 10. mjeseca. Lovačkog društva Jarebica. (vv) (vv)
Međunarodna izložba malih životinja DONJI KRALJEVEC
Mještani, izrazite svoje želje
Druženje u školskoj knjižnici
svojoj su Školskoj knjižnici ugostili svoje kolege iz OŠ Ivanovec i OŠ Orehovica s njihovim knjižničarkama. Ovih dana u dječjem vrPotrudili su se Vidovcu biti dobribilo dotiću u Donjem jemaćini doistai upoznati veselo. Asvoje kakogoste i ne svim dobravskim vrednobisabilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki, životinja, drveća, farKOTORIBA mera i drvenog asortimana za građenje. No, ono što je najvažnije, igračke su nabavljeneLovci, od novčane strijelci nagrade i šumari koju su dobili u akciji Papir kao svojeg nebeskog zanije smeće, Unimera iz HuČaštitnika slave svetog kovca, 2. mjesto berta,za čijiosvojeno je spomendan 3.
Stari papir za nove igračke
Obilježavanje svetog Huberta
MEĐIMURSKA POSLA
Fešte na grobljima
Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici vadbe i sprovodi obič- rođaci i kumovi koji su do- glasan smijeh. Naime, dok svejedno, izvrsni je komen- njega okupilo mnoštvo ili
US
no suMeđimurju jedine prigode putovali iz Austrije, Njemaču tišini, ili u imamo tar kojidosta sam čula. našem ili privući će naravno veliki in- svesutoneki događa istog sami dana jer toga, samo se svi bliži dalj-teres ke, Međimuraca. Švicarske i tkoSzna otkud je maloj grupici stajali ispred što sve I, doista. Našem pokojsekada ne događa ništai ili u svemu tome najvažniuzimamo zdravo nji pak rođaci nađu na okupu. sve ne. Naravno, na grobu ja groba svog pokojnog čla- zaniku je stvarno svejedno je sve prepuno i obzirom na satnicu, promocija Međimurja. gotovo. Doći će ljudi izje Međutim, današnja modaproglašenje je impozantni aranžman, na, bilo i skupina li iznad njega aranžman s4 najorača je u Pitanje natiskano manifestacijama. jejesamo hoćekoje li tosu cijele Hrvatske, pozivamo “divljih brakova” ili pak premda, ruku na srce, nema posjet groblju iskoristili za ili 6 krizantema, gori li 10 Pri tome ne mislimo samo 16 sati, a najuzornije žene turističke zajednice, uredi i se na gostoljubivost i bogatu svadbi s ograničenim broviše onih koji su dosezali i rijetki susret. Posljednji put ili 20 lampaša. Pitanje pak na lokalne već i one nacio- u 17 sati, pa je za zaključiti kojekakve srodne udruge i enogastronomiju, pa onda jemTako uzvanika je one-da na susjednei dolazak grobove.viNe- društva moždaprepoznati, su se i vidjeli je li onom to kojišto paliimamo. 20 lamse očekuje htjetiprije se pokažimo nalne. je idućii to vikend, mogućila. Stoga su groblja ma više ni “tisuću” lampaša godinu dana, upravo na paša svejedno. Naime, pere kako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi ostala jedina prilika za su- svih boja i veličina. Nekako ovom istom mjestu i tko živ li tim brojem svoju grižnju, čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, “za bika zatuči”. sret, razgovor i smijeh. A je sve postalo decentnije, tko mrtav, zakazali novo savjesti jer je možda mogao Naime, u subotu, 8. liMariju Vučković. Jer ne treba se kao međimursku gibanicu, blagdan Svih svetih jedna je rekli bi onako narodski, viđenje, na istom mjestu i ce,više poštivati onoga kome stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako domaće pekmeze, zimnicu, od takvih prilika. Na grobu siromašnije i primjerenije. u istom broju. pali svijeću. ćin pokojnika Državnog sjate natjecanja u ida se nacionalne manifestaslučajno pozvan, i uzisto to ni �ina se sinovi No, zato nije izostalo ža- netko–nije Bolje se brigati za živo- sireveNije je livina. pokojnik oranju, a Čakovec Izboraostali za cijemora sele kojeg u našjekraj, daparao mi izostavljen s popisa. Tosada je Prilika je to da sepa pokaže kćeri, braće i sestre, često ga, mrtvima je ionako imao veliku obitelj se oko najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-
je živio sam i nitko ga tapak suvenirnice, Međimurske se nije pozovimo sjetio. riznice, ljude jer Ima koji na mnogi nei ljudi znaju štoupravo imamo, blagdan Svih svetih ne žele što uzgajamo na svojim ići na groblje. Na svoga najimanjima. dražeg člana obitelji Ne budimo i dalje ionako samomisle svaki dan pa tako i taj. zatajni Međimurci kojima Stoga, radije taj dan zapale je važan samo rad, a ne i svijeću ispred njegove slike prezentacija rezultata tog u svom domu, sjede kraj nje rada! Nei dozvolimo i u miru tišini listajunašim album političari i naihpolju posjećanja. Ida uopće nije briga ljoprivrede budu u prvom što će tko reći i koliko puta planu! Iskoristimo priliku spominjati njegovo ime. jer tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!
Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr
Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr
16 Poljoprivreda SAVJETI za poljoprivrednike
Poljoprivredna proizvodnja i klimatske promjene
U
tjecaj globalnih klimatskih promjena na poljoprivredu prisiljava poljoprivrednike na stalne prilagodbe nenormalnim ili netipičnim vremenskim prilikama. Nedostatak snježnog pokrivača zimi, primjerice, doprinosi visokom riziku od smanjenih prinosa ozimih ratarskih usjeva, ali ima utjecaj i na prinose proljetnih usjeve. Učinci također uključuju neuobičajeno topla ljeta i vrlo hladne zime, ili obrnuto, tople zime i prohladna ljeta. Osim visine temperatura utjecaj klimatskih promjena očituje se kao netipičan nedostatak oborina u nekom području te postoje potrebe za navodnjavanjem. Suprotni utjecaj na biljke zbog klimatskih promjena ima i prekomjerna vlaga, koja poput suše može dovesti do propadanja biljaka. Ovoliko različiti vremenski uvjeti doprinose pojavi biljnih štetočina o kojima je potrebno voditi računa. Isplativost poljoprivredne proizvodnje i njena održivost u budućnosti je ovisna o spremnosti uvođenja različitih praksi prilikom upravljanja gospodarstvom kojima će se povećati konkurentnost i produktivnost uz istovremeno smanjenje utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš. Prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena u poljoprivredi nisu sveobuhvatna rješenja i treba ih prilagoditi svakom pojedinom slučaju. Razmišljajući kako se prilagoditi, poljoprivredni proizvođači trebaju uzeti u obzir klimatske speci�ičnosti svoga područja, poljoprivredni potencijal i potrebe te pristupačnost primijenjenih metoda. Klimatski pametna proizvodnja obuhvaća različite mjere za suočavanje s klimatskim promjenama. Kreiranje novih sorata biljnih vrsta koje su tolerantnije na povećanu ili smanjenu količinu oborina i temperaturne šokove te izbor vrsta i sorata prema području uzgoja doprinosi ostvarivanju određenog prinosa. Nadalje učinkovito upravljanje tlom kojim se održavaju njegova kemijska, biološka i �izikalna svojstva, sekvestracija ugljika i smanjenje korištenja pesticida također imaju utjecaj na klimatske promjene i ostvarene prinose uzgajane vrste. Praćenjem dnevnih prognoza nekoliko dana unaprijed poljoprivredni proizvođači mogu planirati provedbu agrotehničkih mjera kako bi one bila učinkovite uza što manji
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
SPECIJALIZIRANA IZLOŽBA međimurske kokoši
3. studenoga 2023.
Piše: Suzana Pajić
utjecaj na okoliš. Usporedba vremenskih prilika tijekom određenog broja godina omogućava procjenu tendencija vremenskih promjena u određenoj regiji. Najstarija metoda koja je veoma bitna u smanjenju utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš i klimatske promjene je provođenje pravilnog plodoreda. Pravilni plodored dovodi do smanjenja korištenja sredstava za zaštitu bilja, jer se izmjenom usjeva smanjuje pojava biljnih štetočina, a osim toga diverzi�ikacija usjeva korisna je za bioraznolikost ekosustava. Uzgoj pokrovnih usjeva uspješna je metoda uzgoja koja pomaže u sprječavanju erozije tla, potiče zadržavanje vode i �iksaciju dušika. Pokrovni usjevi također služe kao usjevi kojima se unosi određena količina biljne mase u tlo, kao stočna hrana ili pčelinja paša. Stalna pokrivenost tla bilo glavnim usjevom ili postrnim usjevom uvelike se utječe na stanje tla i njegovu biološku aktivnost. Sustavi obrade tla su sljedovi svih operacija uključenih prilikom uzgoja usjeva, uključujući obradu tla, žetvu, sjeckanje ili usitnjavanje ostataka, primjena pesticida i gnojiva itd. Izbor odgovarajućeg sustava obrade tla ovisan je o reljefu, podneblju, tlu, zahtjevima uzgajane vrste, raspoloživim oruđima itd. Najbolji sustav obrade tla onaj je koji omogućuje najbolje (optimalne) uvjete za biljnu proizvodnju uz istovremeno najmanji negativni utjecaj na tlo i okoliš. Potrebno je, međutim, također izabrati sustav obrade tla kojim se tlo i svi procesi koji se odvijaju u tlu minimalno ometaju. U takvim sustavima obrade tla izostavlja se oranje kojim se najviše remeti tlo. Konzervacijska obrada tla svaki je sustav koji smanjuje broj operacija obrade tla, održava pokrovnost ostataka na površini tla i smanjuje gubitke tla i vode u odnosu na konvencionalnu obradu tla.
Atrak�vni pijetlovi i zahvalne kokoši u rukama Ivice Škvorca
Dobravska Međimurka osvaja dvorišta Lijepe Naše
U želji da se dobije srednje velika kokoš u jarebičastoj boji koja će se odlikovati i nesivošću jaja i mesom, selekcija je započela parenjem domaće kokoši i kokoši australorp
Glavni "krivac" za ovu, našu, međimursku kokoš je Alojzije Zvonar iz Donje Dubrave, pasionirani uzgajivač “međimurke” i vlasnik brojnih nagrada za svoje kljunove. On je naime, prvi stvorio selekcijsko jato. – Još od 1992. godine ra-
dim na ovoj pasmini. Podloga za selekciju su mi bile domaće populacije hrvatske kokoši s područja Međimurja, odabrane u starinskom tipu, poručio je Alojzije Zvonar. Kad sam s njom došao na prvu izložbu, imao sam sreću da su me podržali Ivica Šoltić, koji je bio u Odboru za Hrvatske pasmine koordinator za peradarstvo, te Julije Toplak, voditelj Odbora za sve hrvatske pasmine malih životinja pri Hrvatskom savezu za uzgoj i zaštitu malih životinja. Da nije bilo njih, ne bi bilo ni međimurske kokoši, kaže Alojzije Zvonar, te nastavlja: – Godine 2006. izložio sam je u Nedelišću i tu je priznat radni standard pa je nakon te prve izložbe osnovana Sekcija za uzgoj Međimurske kokoši, a Julije Toplak je bio prvi voditelj sekcije. Nastavili smo izlagati i nakon četiriju godina na državnoj izložbi u Virovitici, 28. siječnja 2010. godine, me-
U želji da se dobije srednje velika kokoš u jarebičastoj boji koja će se odlikovati i nesivošću jaja i mesom, selekcija je započela parenjem domaće kokoši i kokoši australorp. Poslije se ubacivala i grahorasta kokoš, uglavnom, baza je bila domaća kokoš. Onda i nije čudno što se radi o otpornoj pasmini. – Naravno, nije to išlo preko noći, već je trebalo vremena i truda, kaže Julije
Toplak. Trebalo je odabirati one najbolje i najljepše pa ih opet pariti, njegovati i hraniti i tako ukrug, dok se nije dobila ona prava kokica kakvu su zamislili. Naravno, sve je to tijekom desetak godina radio Alojzije Zvonar. Iako se radi o novostvorenoj pasmini kokoši, ona je nastala na temelju starog uzgoja toga tipa kokoši na području Međimurja i danas predstavlja dio kulturnog identiteta ovoga kraja.
Piše: Snježana Zorković, Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan
Pedesetak vrhunskih primjeraka međimurske kokoši bilo je prezentirano na nedavnoj Specijaliziranoj izložbi u Nedelišću posvećenoj upravo toj, našoj autohtonoj i priznatoj pasmini kokoši. Pasmina je priznata u okviru Hrvatskog saveza, zaštićena je i više joj nitko ne može mijenjati karakteristike, odnosno “dorađivati” je. Organizacije se i ovaj puta prihvatila Udruga uzgajivača malih životinja iz Nedelišća.
Pasmina ponikla iz Donje Dubrave
Parenjem domaće kokoši i australorpa
đimurska kokoš je priznata kao hrvatski standard, nova hrvatska pasmina.
Prepoznatljivi blijedo žućkasti podušnjaci
Nakon što je bila priznata kao pasmina započinje i njen jači uzgoj. Među uzgajivačima je pao dogovor da se međimurka ne prodaje, već da se dijeli tako da danas ona kljuca po mnogim međimurskim dvorištima. Pasmina je popularna, pa je tražena i uzgaja se i u drugim dijelovima Lijepe Naše, posebice u Istri, Karlovcu, ali i mnogim drugima. – Glavna karakteristika međimurske kokoši su blijedožućkasti podušnjaci. Sama je kokoš srednjeg rasta, ima kvalitetno meso i visoku nesivost. Priznata je pasmina u jarebičastoj, narančastoj i tzv. pšeničnoj boji. Pasionirani uzgajivači posebno obožavaju pijetla zbog kitnjastoga šarenog repa čije se boje prelijevaju od žuto-smeđe do tamnozelene, objasnio nam je naš sugovornik. Osim što lijepo izgledaju, važno je napomenuti da je meso čvrsto i sočno. Koka nosi debela jaja velika od 60 do 80 grama. (Za usporedbu, klasa S kokošjih jaja ima od 45 do 55 grama). Kokoš je teška 3 kilograma, dok pijevci budu teški i 4 i do 4,5 kila. – Godišnje iznesu oko 210 jaja, dodaje. Znači, korisna je i praktična, a usto i domaća. Naime, sama leže jaja, sama vodi piliće, dakle, dobra je kvočka. Nije nevažno ni to da se radi o otpornoj pasmini koja ne mora živjeti u zatvorenim nastambama, već
Alojzije Zvonar, zaslužan za nastanak i popularizaciju međimurske kokoši su joj dostatni naši kokošinjci otvorenog tipa. Vani je, čeprka, pa čak i, kaže, gdje je kokoš, tu nema voluharica. Međunarodni sudac, stručnjak za perad, na izložbi u Nedelišću ustanovio je da je kokoš ujednačena, ima dobre boje, što govori da se upornost naših uzgajivača isplatila i da imamo odličnu pasminu, u kojoj nema velikih odstupanja, čemu su doprinijeli godine rada, volje, upornosti i �inancijskih odricanja. Željko Posavec, predsjednik Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće, poručuje da je Udruga spremna dati i �inancijski poticaj, kako bi se što širi krug ljudi bavio uzgojem ove pasmine. Dobro je poznato kako je od stotinu kokoši možda jedna vrhunska, a da bi do toga došli, spremni su dati potporu svojim članovima. Za sve one koji su propustili ovu izložbu, međimursku kokoš mogu vidjeti i eventualno se povezati s njenim uzgajivačima već za mjesec dana, kada se u Donjoj Dubravi održava državna izložba za hrvatske pasmine.
3. studenoga 2023.
Poljoprivreda 17
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC
Suodgovornost bazena i kupača - zdravo kupanje
Slika placa do srijede koji je pretvoren u cvjetnu tržnicu
ČAKOVEČKI PLAC
Piše: mr. sc. Bojana Božović, dr. vet. med.
Nestankom cvijeća P nestali su i kupci Plac do blagdana Svih svetih i plac nakon njega. To je ovotjedna slika stanja na središnjoj čakovečkoj tržnici. Naime, blagdan Svih svetih pao je u srijedu pa je ponedjeljak i utorak bio u znaku tzv. grobljanskog cvijeća. Drugim riječima, sva ostala ponuda pala je u drugi plan. Prodavali su se cvjetni aranžmani, buketi i grane špina, margareta te popularnih gumbeka. Nudili su se u pušleki zelenila i naravno, rascvjetane multi�lore koje su se nekako, ipak najviše kupovale. Naime, jedna krizantema nudila se u prosjeku po 3 eura, zavisno o klasi, a za toliko se mogla kupiti i tegla s multi�lorama. Bilo je tu i ruža, gladiola, ljiljana… Ponuda cvijeća izašla je izvan okvira prostora tržnice te se proširila na plato. U utorak, dan prije samog blagdana, nažalost kiša, pljuskovi i slaba tuča potjerali su mnoge s placa, a i kupci nisu nešto
hrlili u grad. Cijene, kao cijene. Proizvođačima cvijeća niske, kupcima visoke, naročito aranžmana. Jer, onaj malo bolji nudio se od 80 eura naviše, dok im se početna kretala oko 30 eura. Oni snalažljiviji kupili su jeftine i onda ih uz par grančica doma doradili i dobili ono što su željeli. Potražnja je bila i za lampašima, ulošcima za njih, a kupila se i pokoja svijeća. Za to vrijeme, prodavači voća i povrća više su vrtjeli palčevima nego što su radili. Eventualno se kupila pokoja repa za pogaču, koji grincajg za juhu te pokoja šaka kiselog zelja. No, oni su na svoje došli kad su se s njihovog prostora povukli cvjećari koji kao da su bili izbrisani s lica zemlje. Naravno, nakon blagdana, krizantema više nikome nije bila potrebna., pa taman bila ona najljepša na svijetu. Istina, i povlačenjem cvjećara, ponuda nije odgovarala
Gordana Špoljarić iz Pušćina i nije imala previše posla ovoga tjedna
potražnji koja je bila, gotova pa nikakva. Ljudi su se ispraznili za blagdan, potrošili što su mislili i nisu mislili pa sada malo stežu remen do plaća i mirovina. Stoga su na klupama uzaludno stajali kesteni i maruni, zelje i kelj, razne vrste salata, med, krumpir, mrkva i tako dalje.
CIJENE PLAC
Krumpir (kg): Zelje (kg): Kelj (kg): Kelj pupčar (kg):
1€ 1€ 3€ 4€
Kiselo zelje (kg):
3€
Paprika (kg): Feferoni (kg):
3€ 3€
Rajčica (kg):
3€
Kesteni (kg): Salata (kg):
4€ 3€
Mandarine (kg):
1,5 €
Kivano (kom):
1€
livanje se u povijesti čovječanstva pojavilo prilično rano, a u 20. stoljeću postaje sve popularnije. Počeli su se graditi unutarnji i vanjski bazeni, zbog čega plivanje nije samo ljetna aktivnost. Uz atletiku, plivanje je jedan od osnovnih sportova, jer se uza nj razvijaju vaterpolo, moderni petoboj, triatlon te sinkronizirano plivanje. Smatra se jednim od najtemeljitijih oblika vježbanja, osnažuje mišiće tijela, podiže vitalnost te jača kardiovaskularni sustav. I u ovoj priči, međutim, mikroorganizmi imaju svoju ulogu i mjesto. Ljudsko je tijelo veliko stanište mnoštva bakterija te je zanimljiv podatak da je naše tijelo građeno od 75x1012 humanih stanica, a na i u tijelu zdravog čovjeka nalazimo 75x1013 raznih bakterija. Nasreću, s većinom tih mikroskopski malih bića živimo u prijateljstvu i simbiozi. Neke bakterije (npr patogena E.coli, patogene sta�ilokokus i streptokokus vrste, Pseudomonas vrste) te gljivice (npr. Candida, Trichophyton vrste, Epidermophyton vrste, Microsporum vrste) i paraziti koji također nisu vidljivi prostim okom (npr. Cryptosporidium/Giardia) mogu ipak biti patogene za čovjeka i uzrokovati bolest. Analiza mikrobiološke kakvoće bazenske vode temelji se na određivanju indikator bakterija (E.coli, ukupnih koliforma, fekalnih koliforma, Pseudomonas vrsta). S gledišta apsolutne sigurnosti količina klora u bazenskoj vodi od 0,5 ppm – ni uredni nalazi indikator bakterija nisu 100% sigurnost za odsutnost svih mogućih potencijalno patogenih bakterija i virusa
u vodi kojih može biti i više od 100 različitih vrsta. Za održavanje kupališta i provođenje higijenskih mjera odgovorni su vlasnici bazena. U tom smislu provodi se pranje bazena, dezinfekcija vode, �iltriranje i izmjena vode, tehničko održavanje - popravci te godišnji remont.No, jeste li se zapitali možete li vi kao kupač pridonijeti mikrobiološkoj kakvoći bazenske vode? Pridržavamo li se kućnog reda na bazenskim kupalištima i na taj način također osiguravamo zdravo kupanje sebi i ostalim kupačima?
Podsjetimo se zajedno što je naša obveza na bazenskim kupalištima
1. Obvezno tuširanje prije ulaska u bazen i prolazak predbazenom (dezbarijeru) za pranje nogu – smanjit će se količina epiderme koja se skida s naše kože i kapljični ekskreti (nos, anus, mokraćni otvor). 2. Nošenje kape – za vrijeme boravka u bazenu svakom
kupaču otpadne nekoliko desetaka vlasi čime se povećava količina organske tvari u bazenskoj vodi. 3. Izbjegavati posjet bazenu ako imate vidljive promjene na koži, crvenilo, akne – prišteve, ogrebotine i posjekotine. 4. Suzdržavanje od bilo kakvih �izioloških potreba vezanih uz nuždu u bazenskoj vodi. Naravno da voda za kupanje nije sterilna. U njoj uvijek perzistira mala količina bakterija koja se djelomično uklanja �iltracijom, a klor koji se nalazi u vodi onemogućava njihovo umnažanje. Upravo zato vodite brigu i o svojoj samozaštiti tako da se dobro istuširate nakon kupanja u bazenskoj vodi.Ako osjećate pad vlastitog imuniteta (herpes, mononukleoza) ili ste na terapiji kortikosteroidima i citostaticima, odgodite posjet bazenu do popravljanja općeg stanja. Boravak na bazenu iskoristite kao doprinos vlastitom zdravlju, ali ne zaboravite da smo i mi kupači suodgovorni za zdravo kupanje sviju.
Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
18 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
VRTLARICA
JASMINA GROMAN iz Novog Sela Rok zelje kiseli na tradicionalni način
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Jesenska ili proljetna sadnja luka?
J
edno od često postavljanih pitanja jest kada je bolje posaditi luk – najesen ili na proljeće? Na ovo pitanje nema jedinstvenog odgovora i to ovisi o mnogim faktorima, poput u kojem se dijelu Hrvatske nalazite, kakvo tlo imate, kakve su klimatske (ne)prilike karakteristične za vaš kraj. Tako imamo situaciju da jedni sav luk sade najesen (listopad/studeni), dok drugi sade luk na proljeće (ožujak-svibanj). Iako sam prijašnjih godina sadila više luka na proljeće i tamo mi se je činilo da je bolje, zadnjih godina puno mi je bolje uspio luk posađen najesen. Zato, ako sami ne znate kada će to biti najbolje kod vas - napravite višegodišnji pokus, pa dio iste vrste luka sadite najesen, dio na proljeće i bilježite razlike u rastu i urodu. Naime, zapažanja samo jedne godine nisu dovoljna, jer nije svaka godina ista, isti rezultat biste morali dobiti tijekom više godina da biste bili sigurni u zaključke. Ili još bolje, planirajte i jesensku i proljetnu sadnju, jer tako možete biti sigurni da će nešto od toga svakako dobro uspjeti. Luk posađeni najesen prije naraste i možete imati mladi luk jako rano, ali zato ga je dobro i na proljeće saditi u više navrata pa tako tijekom sezone imati dostupniji i mladi, i stariji, veći luk, ovisno o vašim potrebama. Za jesensku sadnju biram
Če�ri razne sorte luka
sortu majski srebrenac, jer se radi o ranoj vrsti luka, kojeg velikim dijelom pojedemo kao mladi luk, a tek dio ostavim da dozori za korištenje tokom ljeta. No, najesen posadim i druge, „klasične“ sorte luka, a isto tako i te sorte sadim na proljeće, tijekom veljače, ožujka, travnja i početkom svibnja.
Koja je idealna veličina lučica luka za sadnju?
Odabir veličine lučica luka nešto je u čemu se mnogi početnici u vrtlarenju zeznu. Naime, sukladno veličini lučica luka, često pa misle da veće lučice luka u konačnici daju veće glavice. Zapravo je obrnuto. Manje lučice luka su najbolji sjemenski materijal i iz njih će narasti veće glavice luka. Veće lučice nerijetko idu u sjeme pa ćete imati manje glavice luka i često morati trgati stapke s cvjetnim glavicama da bi vam luk dobro narastao. Kad luk ide u sjeme, onda ne razvija samu glavicu, nego cvjetna stapka uzima većinu energije a luk ostaje manji, jasno je vidljivi dio gdje raste cvjetna stapka, a često i truli. Možete ostaviti nekoliko lukova za sjeme, ali većini onda treba na vrijeme potrgati cvjetne stapke. Moj savjet za uspješan uzgoj luka: ako kupujete lučice - birajte one manje.
Zelje gazimo v batovi čižmaj
– Zelje obavezno gazimo, zidu se so deca i si tancaju po bačvi, a ja skup z njimi dok sok ne dojde vun, kaže Jasmina. Tekst i foto: Vlasta Vugrinec
Blagdan Svih svetih je iza nas i to je vrijeme, kada se po tradiciji kreće s kiseljenjem zelja. Naravno, danas je to više tradicija nego običaj, jer malo tko više kiseli zelje doma. Tek možda višečlane obitelji u manjim mjestima, pojedina obiteljska poljoprivredna gospodarstva, odnosno oni kojima je nezamisliva zima bez kiselog zelja s buncekom ili grahom.
Kiseli se varaždinsko zelje
Doduše, domaće kiselo zelje danas se može kupiti i na placevima i sajmovima od poljoprivrednih proizvođača koji još uvijek njeguju tu tradiciju. Među njima nalazi se i Jasmina Groman iz Novog Sela Rok, koja je već nakiselila prvu turu zelja. Prema njenim riječima, receptura se prenosi s generacije na generaciju. Drugim riječima, ona sada zelje kiseli po recepturi svoje praprabake. Jedina razlika je što se zelje ne gazi u drvenim, već u plastičnim bačvama. – Meče se u bačvu jen red rezanoga zelja, posoli se, doda se biber u zrnu, lovorov list, žuta dunja i šnitice hrena, odaje svoj obiteljski recept Jasmina. Znači, ne stavlja se niti soda bikarbona, niti ocet i dok se skiseli, skiseli se. I tak red po red, dok se bačva ne napuni. Nakon drugog ili trećeg reda, obavezno se dodaju i cijele glavice kako bi se dobilo kiselo zelje za sarmu. – Znomo deti i repu nutri i to
celu, jer je to se najbole tak skupa skiseliti, dodaje naša sugovornica. Repa se stavlja unutra zato što se kod samostalnog kiseljenja, kaže, vrlo često zna pokvariti. Ovako, zajedno s zeljem duže traje i riba se prema potrebi. – Zelje obavezno gazimo s čižmaj i to s batovima, kaže. Zidu se so deca i si tancaju po bačvi i ja skup z njimi dok sok ne dojde vun. Naravno, nisu to čizme koje nose svaki dan za kišovita vremena nego nove, nabavljene samo za tu namjenu. Kiseli zelje uzgojeno na vlastitom imanju i obavezno je to varaždinsko. Imali su Međimurci svoje �ino starinsko zelje koje je karakterizirala prošaranost crveno-ljubičastim žilama, ali se ono nekako pogubilo. Danas ga uzgajaju tek pojedinci, zaljubljenici u starinske sorte. Tek nagaženo zelje dobro je u prvo vrijeme držati na nešto višoj temperaturi dok ne počne proces vrenja, odnosno kiseljenja. Tek onda se seli na stalno mjesto gdje se uz redovno održavanje može sačuvati i do ožujka ili pak i travnja. A to redovno održavanje odnosi se na skidanje pjene i praćenje stanja u bačvi, odnosno mirisa. Bitno je da je zelje uvijek u soku, odnosno površinski sloj ne smije ostati na suhom. Ne radi li se pravilno, zelje se može “pokvariti”, odnosno potamni, promijeni se miris, a sok se pretvori u gustu sluz. Primjerice, ako sol u posudi ili vreći nije dobro raspodijeljena, može doći do tamnjenja i mekšanja kupusa.
Jasmina Groman sa svojim kiselim zeljem To se također može dogoditi ako postoji visoka prisutnost zraka. Kiselo zelje se u našim krajevima obično povezuje sa suhim buncekom, sarmom ili pak dinstano uz pečene krvavice i restani krumpir. No, mnogi ga obožavaju i u svježem stanju, na salatu. I ne samo salatu već i u obilje zdravlja za naše tijelo. Jer, takvo zelje jedemo zimi, u vrijeme prehlada i viroza, kada naše tijelo vapi za C vitaminom za podizanje imuniteta. Dugo je kiselo zelje baš kao grah i krumpir bilo
smatrano hranom siromaha, a radi se zapravo o nevjerojatnoj namirnici. Još je slavni moreplovac James Cook shvatio njegovu blagodat te je s njim liječio svoju posadu od skorbuta, bolesti uzrokovane nedostatkom vitamina C. Srećom, danas se više nitko ne nabacuje s njim, već je ono postalo omiljena namirnica, naročito tu kod nas na sjeveru. Štoviše, svježe kiselo zelje uz malo međimurskoga koščičnog ulja i dobravskog ljuka prava je delikatesa koja se može vidjeti i na raznim domjencima i svečanim ručkovima.
Postupak kiseljenja zelja seže duboko u povijest. A poznato je kako onda takvi postupci sa sobom povlače i mnoge mitove te običaje koje su ljudi koristili vjerujući da će im zelje biti bolje, ljepše boje i tvrđe. Jedan od običaja je i da su na dno bačve stavljali jedan čavao kako bi zelje
bilo tvrdo. Zrnje kukuruza stavljalo se kako bi se dobila lijepa žuta boja. Neki pak dodaju žutu dunju, naribanu jabuku Oni koje vole malo boje, dodaju primjerice na trakice narezanu crvenu i zelenu papriku. Za drugačiji miris može se dodati klinčić, anis, muškatni oraščić, svakome prema volji.
Kiselo zelje je vitaminska bomba
Čavao za tvrdoću
Glavica kiselog zelja spremna je za sarmu
3. studenoga 2023.
Piše: Bernarda Orehovec
BERNARDIN BERNARDIN VRT VRT
Kuhinjsko začinsko bilje Sve začinske biljke imaju najbolju i najsnažniju aromu upotrijebimo li ih svježe, tek ubrane. Mnoge od njih su vrlo ljupkog izgleda pa će biti lijepi ukras na prozorskoj dasci ili balkonu. Osim toga ćemo ih uvijek imati pri ruci pa će to biti još jedan od razloga da ih uzgajamo u cvjetnom loncu ili balkonskom sandučiću. Uzgojiti začinske biljke u kući nije uvijek jednostavno, jer su njihovi zahtjevi često vrlo različiti. Prije svega biljkama bi trebali osigurati mjesto s dovoljno svjetla. Začinsko bilje
Povrtlarstvo 19
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PLAN SADNJE 3. studenoga - Dan cvijeta Radimo s pčelama, iskopamo rogove s kremenom i ribamo zelje za kiseljenje. 4. studenoga - Dan lista Provodimo mjere protiv puževa. 5. studenoga - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora. 6. studenoga - nepovoljan dan za rad s biljkama zbog apogeja. 7. studenoga - Dan ploda Danas i sutra sijemo kasne ozime žitarice.
Grijaća tijela (radijatori) smještena neposredno ispod prozorske daske djeluju vrlo nepovoljno na njihov rast. Sljedeća nevolja za mnoge od njih je presuhi zrak u većini stambenih prostorija. Za vrućih
ljetnih podnevnih sati nužno je zasjeniti prozore dugotrajno izložene suncu. Vrlo je važno biljkama u posudama osigurati odgovarajuću mješavinu zemlje, pažljivo zalijevanje i primjereno dohranjivanje. Sada je pravo vrijeme da posadimo pojedine biljke i unesemo u preporučene prostore. O tome ću pisati u sljedećim brojevima.
8. studenoga - Dan ploda Drveće, voćke i bobičasto voće, kao i jagode, presađujemo te poslije podne prskamo preparatom 501. 9. studenog - Dan korijena do 14 sati Radove u vrtovima i njivama privodimo kraju. Nastupa vrijeme za naše sjemenje: ljuštenje graha, graška, boba.
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati. Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM POZIV NA PRIKLJUČENJE NA VODNO -KOMUNALNU INFRASTRUKTURU Međimurske vode d.o.o. pozivaju sve vlasnike privatnih i poslovnih objekata koji nisu priključeni na javni sustav vodoopskrbe ili odvodnje da izvrše priključenje. Svaki vlasnik ili drugi zakoniti posjednik izgrađene građevine dužan je priključiti svoju građevinu na javni sustav vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda, a nakon priključenja na odvodni sustav, septičke jame moraju biti stavljene izvan funkcije i pravilno sanirane. Postupak za priključenje na javnu vodoopskrbu te odvodnju pokreće se podnošenjem Zahtjeva za priključenje Međimurskim vodama (obrazac Zahtjeva za priključenje možete preuzeti na https:// medjimurske-vode.hr/zahtjev-za- prikljucenje/ ili ga možete dobiti u prostorijama Međimurskih voda. Zahtjev za priključenje može se podnijeti: -u prostorijama Međimurskih voda, Odnosi s korisnicima u prizemlju zgrade, Ulica Matice hrvatske 10, Čakovec, -putem emaila: korisnik@medjimurske-vode.hr ili voda@medjimurske-vode.hr -poštom na adresu: Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10, 40000 Čakovec Uz Zahtjev za priključenje prilaže se: preslika katastarskog plana za česticu koja se priključuje na sustav javne vodoopskrbe odnosno sustav javne odvodnje (ukoliko presliku katastarskog plana ne priložite, Međimurske vode će same pribaviti ne-
službenu kopiju iste) preslika građevinske dozvole ili preslika gruntovnog izvatka, ako je građevina ubilježena u zemljišne knjige, odnosno potvrda Ureda za katastar kojom se potvrđuje da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine. Troškovnik radova izraditi će vam se prema važećem Cjeniku usluga i radova Međimurskih voda d.o.o. Na traženje podnositelja zahtjeva može se urediti da sam izvede iskop i zatrpavanje koji su potrebni za priključenje građevine, radi smanjenja troškova, uz uvjet da se radovi obave zakonito i prema pravilima struke, uz nadzor ovlaštene osobe isporučitelja vodnih usluga. Uvjeti plaćanja za domaćinstva (fizičke osobe) su: a) 10 % popusta za plaćanje u cijelosti u roku 8 dana od sklapanja ugovora, b) 5 % popusta za plaćanje do 12 mjesečnih rata, a prva rata se uvećava za PDV, c) bez popusta do 24 mjesečnih rata, prva rata uvećava se za PDV, d) uvećano za troškove financiranja od 10 % na vrijednost predračunskih radova za 36 mjesečnih rata, prva rata se uvećava za PDV. Više o uvjetima plaćanja na https:// medjimurske-vode.hr/obrocno-placanjeprikljucka/ Više informacija o priključenju na: +385 40 373-732, +385 40 373-733 ili +385 40 373-735 – Odnosi s korisnicima ili korisnik@medjimurske-vode.hr
MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom
d.o.o.
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN
komercijala@medjimurje-plin.hr
040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr
040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr
040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr
040/386-859
20 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Hotel Castellum u Čakovcu ima solarnu elektranu koju su u Elnovi projek�rali, mon�rali i sada prate rad elektrane i po potrebi serviraju
3. studenoga 2023.
ELNOVA POZIVA: Koristimo obnovljivi izvor energije
Od projekta do servisa po principu ključ u ruke Piše: Snježana Zorković
Elnova, domaća tvrtka iz Mačkovca, u vlasništvu Andreje i Jozefa Novaka, specijalizirana je za projektiranje, montažu, završno ispitivanje, jamstvo i servisiranje solarnih elektrana. Od 2012.godine, kad su instalirali prvu pionirski solarnu elektranu u Praporčanu, te godinu dana kasnije, 2013. elektranu 200 kW jačine u Kotoribi, danas u vlasništvu tvrtke Berko solar, ova �irma predstavlja pouzdanog partnera za sve vaše potrebe u vezi s obnovljivom energijom.
Stručnjaci iz Elnove omogućavaju kućanstvima i poslovnim subjektima da iskoriste potencijal sunčeve energije, po principu ključ u ruke.Tvrtka integrira tehnologiju s ciljem stvaranja energetski učinkovitih rješenja prilagođenih potrebama svojih kupaca.
Projektiranje po mjeri
Po pozivu izlazimo na teren i radimo analizu potreba klijenta, započinje priču Jozef Novak, pa prema tome radimo prijedlog i projektiranje u suradnji s tvrtkom PlanLite iz
I na tvrtki Crown Čakovec postavili su solarnu elektranu
Varaždina, kao i mogućnost svih ispitivanja i mjerenja za priključivanje na HEP. Idealni položaj krova je jug, pa predlažemo postavljanje solarnih ploča na južnu stranu krova, ukoliko je to moguće. Ako pak je položaj krova istok – zapad, nije problem jer tada pojačamo broj ploča na krovu za 25 posto. Kako bi bili konkurentni imamo direktan uvoz svih dijelova elektrane, te lager u Mačkovcu i Štrigovi, pa su nam rokovi dobave kratkim kako prilikom ugradnje, tako i kasnije ukoliko je potreban servis. Garancija na sve elemente Radimo direktno s dobavljačima pa sve garancije dajemo iste kao i naši dobavljači. Tako na invertere imamo 5+5 godina garancije, 14 godina na panele za mehanička oštećenja i 30 godina na linearni pad proizvodnje max. godišnje 0,40 posto što znači 87,4 posto zagarantirane proizvodnje nakon 30 godina. Jedino što preporučamo je osiguranje od tuče, koje ima različite cijene kod različitih osiguravajućih kuća, ali se može ugovoriti za već od 35 eura godišnje.
Prosječna kuća troši mjesečno 5 do 6 kW, što je investicija od 5.500 do 6.000 eura, a rok povrata investicije bez sufinanciranja je 5,5 do 6 godina
Mikro ili jedan inverter? Mnogi postavlju pitanje je li bolja varijanta da svaka ploča ima svoje mikroinvertere ili da je jedan inverter za cijeli krov. u Elnovi preporučuju jedan. Zašto? Lakše se detektira kvar, mijenja se samo jedan, dobava je brža a izmjena jednostavnija. Nova generacija invertera može primiti povećanu snagu, što je prednost kod dodavanja trošila.
Prilikom ugradnje koristimo njemačku konstrukciju Pro�iness, invertere Solplanet i Solaredge, te panele Jinko Solar i Tongwei koji su kineski, ali imaju skladište u Poljskoj, pa su i oni brzo i lako dobavljivi.
Montaža, instalacija
Kod instalacije solarne elektrane stručnjaci tvrtke vode brigu o svakom koraku, osiguravajući sigurnu i kvalitetnu instalaciju. Kada se instalacija dovrši, Elnova provodi detaljna ispitivanja kako bi osigurala da solarna elektrana radi optimalno. Tvrtka pruža jamstvo kvalitete, osiguravajući dugotrajno i pouzdano funkcioniranje sustava, koje pratimo svakodnevno putem aplikacije, pa svaki eventualni nedostatak možemo brzo ukloniti.
Jozef Novak, direktor tvrtke Elnova iz Mačkovca
Koristite sufinanciranje Prosječna kuća troši mjesečno 5 do 6 kW. Cijena solarne elektrane ovisi o konstrukciji kuće, nagibu krova, udaljenosti od električnog ormara u kojem je zaštitna FID sklopka i kreće se od 5.500 do 6.000 eura. Da bi vratili tu investiciju treba vam 5,5 do 6 godina rada solarne elektrane. Dobra vijest je da nova generacija invertera može se opteretiti i za 50 posto više, pa naknadno možete dodati solarne ploče i tako osigurati dodatnu električnu energiju za nove potrošače poput električnog auta ili dizalica topline. Kako biste smanjili rok povrata investicije možete se prijaviti za su�inanciranje: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost su�inancira do 40 posto, osim općina Dekanovec i Podturen koje su od posebne državne skrbi, pa je su�i-
nanciranje u tim općinama čak 80 posto. Do kraja ove godine otvoren natječaj ima i Međimurska županija, te općina Štrigova koja također su�inancira sa 40 posto. U Elnovi izrađuju i svu potrebnu dokumentaciju za prijavu na su�inanciranje. Tvrtka Elnova svoje poslovanje temelji na modernoj tehnologiji, najnovijoj opremi, kvalitetnom materijalu i prihvatljivoj cijeni. Bave se i elektroinstalacijama u industriji i zgradarstvu, rashladnim uređajima za podrumarstvo i pivarstvo, robotskim lakirnicama za autoindustriju, a novost su Smarthome elektroinstalacije, od projektiranja, izvođenja i programiranja opremom proizvođača LOXONE. Tvrtka smo koja instalira obnovljive izvore energije i partner koji se brine za svoje klijente tijekom cijelog životnog vijeka solarnih sustava - završio je priču Jozef Novak. ELNOVA d.o.o. Ul. Bana Josipa Jelačića 195 Mačkovec Tel: +385 40 851 566 Mob: +385 98 632 558 E: elnova.energija@gmail.com w: www.elnova.hr
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vaši stupci 21 OPĆINA ŠTRIGOVA Štrigova 87 40313 SVETI MARTIN NA MURI KLASA: 340-01/23-01/5 URBROJ: 2109-18-23-01
Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Štrigova objavljuje
JAVNI POZIV
kojim općina Štrigova, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Železna Gora kat. čestice 1790, 3603
Članovi SDP-a Međimurske županije uz građane koji su se odazvali akciji u Prelogu
SDP Međimurske županije u Prelogu
Hvala na odazivu!
Savjet za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurske županije poslao nam je priopćenje za medije koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: U subotu, 28. listopada, u Prelogu na gradskoj tržnici, od 8:30 do 11 sati Savjet za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurske županije održao je javnozdravstvenu akciju na kojoj su mnogobrojni građani koji su se odazvali provjerili svoj krvni tlak, šećer u krvi i razgovarali sa
zdravstvenim osobljem. Hvala svima na lijepom odazivu! Važno je redovito brinuti o svom zdravlju. Veći dio građana imao je dobre vrijednosti tlaka i šećera, no bilo je i onih kojima je izmjeren visok šećer u krvi i visoke vrijednosti krvnog tlaka te im je savjetovana terapija, korekcija doza lijekova, odnosno upućeni su da se narednih dana jave svom obiteljskom liječniku. Šećerna bolest (dijabetes) i povišen krvni tlak (arterij-
ska hipertenzija) veliki su javnozdravstveni problem u našoj zemlji i svijetu. Dugo ne bole i ne izazivaju simptome, no kasno dijagnosticirani i nedovoljno liječeni vode prema kroničnim komplikacijama dijabetesa, odnosno bolestima srca i krvnih žila i drugih bolesti. Dijabetes je vodeći uzrok i bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova. Podizanjem svijesti građana o važnosti uravnotežene prehrane, redovite tjelesne
aktivnosti, smanjenja soli i loših masnoća u prehrani te o važnosti prevencije bolesti, ranog otkrivanja i pravovremenog liječenja doprinijelo bi se smanjenju smrtnosti naših građana i povećanju kvalitete života oboljelih. Savjet za zdravstvo i socijalnu politiku SDP-a Međimurske županije nastavit će sa svojim javnozdravstvenim djelovanjem diljem Međimurja, kao i prethodnih godina. Pridružite nam se!
obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici općine Štrigova započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 10.11.2023. godine uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Sruk Dalibora mag.ing.geod. et geoinf. (Geo1700), predstavnika tvrtke IPM BLOK d.o.o. Prekopa 23, PJ Štrigova 88a, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči s zemljištem na kojem su izvedene spomenute nerazvrstane ceste mogu obaviti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u utorak 13.11.2023. godine, u vremenu od 12.00 – 14.00 sati, u prostorijama tvrtke IPM BLOK d.o.o. , Štrigova 88a. Načelnik Stanislav Rebernik, v.r.
OSNOVNA ŠKOLA Orehovica i prevencija nasilja sportom
Luka Bulić i Mario Mlinarić učili nas kako biti fer na sportskim terenima U četvrtak, 26. listopada 2023. godine, u 11 sati naša škola, OŠ Orehovica, postala je pozornica za predstavu koja nas je učila kako spriječiti sukobe na sportskim terenima. Program i vježbanje su osmislili i izveli Luka Bulić i Mario Mlinarić, a podržalo ju je Ministarstvo turizma i sporta. Predstava je bila zabavna i poučna, a namijenjena je učenicima od 1. do 4. razreda. Na kraju predstave, svi smo dobili poklone za naš angažman i sudjelovanje. Bilo je veselo
Zajednička fotografija mališana i gos�ju za lijepu uspomenu
Poznati Luka Bulić i Mario Mlinarić vodili su program i sportske vježbe
i razigrano, a najviše smo se razveselili našim slatkim maskotama koje su nas bodrile i grlile. Svi smo se složili da je sport važan za naše zdravlje i sreću, ali i da trebamo biti fer i prijateljski raspolo-
ženi prema drugima. Ovakve predstave nam pomažu da to shvatimo i primijenimo u praksi. Hvala našim gostima na ovom lijepom iskustvu i nadamo se da ćemo imati prilike ponovno organizirati ovakve susrete. (sh)
Pokloni su se s nestrpljenjem očekivali
22 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MEĐIMURSKI CEKER u Toplicama Sveti Martin
Suvenirnica kakvu bi trebalo svako turističko mjesto U Toplicama Sveti Martin u hotelskom kompleksu Terme Sveti Martin smjestila se suvenirnica i turistički infocentar Međimurski ceker vlasnice Irene Novak iz Prekope. Irena Novak
Budite originalni i poklonite međimursko
Kad idete u posjetu, ili trebate poklon za neku obljetnicu ili neku prigodnu priliku, poklonite nešto drugačije, originalno i međimursko. Izaberite na web shopu, a oni će vam aranžira�. Bliži nam se i vrijeme darivanja pa prema željama kupaca slažu poklon košare ili cekere, kako za pojedince, tako i za firme, za poklone poslovnim partnerima. Ako pak nemate ideju, možete pokloni� i bon.
dugogodišnja je turistička djelatnica (više od 17 godina) pa je itekako dobro znala detektirati što turisti traže i žele ponijeti s odmora, kako bi ih okusi i mirisi međimurskog kraja još dugo prisjećali na lijepe trenutke te ih mamili da ponovo dođu u naš kraj. Točno takva je i njezina suvenirnica puna okusa, mirisa
i tradicije našega kraja. Nađe se tu za svakoga ponešto: od mesa z tiblice, suhomesnatih proizvoda, sireva s raznim dodacima, koščičnog ulja, meda, pekmeza, vina, piva, bučinih koštica s okusom, džemova, sokova, likera, ručno rađene kozmetike, jastuka od heljdinih ljuskica, hajdinske kaše, crnog češnjaka, cekera,
drvenih Međimurski ceker u igračaka, Toplicama Sve� Mar�n ručno rađenog nakita, suvenira, magneta, razglednica, slika, knjiga… uglavnom iz Međimurja. U osam Na pitanje zašto baš mjeseci rada duMeđimurski ceker, ljubazna i ćana, u ponudi je više od uvijek nasmiješena Irena nam 590 artikala od 80-ak doje objasnila: – Kao dijete odrasla sam u maćih proizvođača, OPGgoricama. Kad smo s mamom ova, kućnih radinosti, poišle raditi u polje ili u gorice, s ljoprivrednih gospodarstava, nama je uvijek išao pun ceker. umjetnika. I tako mi je ceker ostao Turistički info centar simbol djetinjstva i mladosti, Uz bogat asortiman, duteškoga težačkog života, jer se u njemu nosilo sve što nam ćan je i turistički infocentar. Međimurski ceker time je je dalo snagu za rad. Zato sam se i odlučila za postao promotor turističovo ime, jer ljudi dođu na od- kih potencijala našega kraja, mor da bi dobili snagu za sve promičući Međimurje kao što ih čeka, a dok idu doma, vrhunsku enogastronomsku da si u cekaru odnesu uspo- destinaciju te najbolji izbor mene koje im daju snagu. za odmor.
3. studenoga 2023. Irena Novak, vlasnica suvenirnice živi je turis�čki info centar
No ipak, turisti najviše informacija dobiju od vlasnice dućana, Irene, koja im iz vlastitog iskustva preporuči što je najbolje pogledati, koja su događanja koja je vrijedno posjetiti. – Bez moje obitelji i njihove podrške bilo bi mi jako teško pa bih i ovom prilikom zahvalila suprugu Stjepanu, kćerki Ivani s obitelji, te sinu Mariu s obitelji. Suprugovu knjigu Zaštita na radu - poluga održivog rasta i razvoja gospodarskih sustava također držim na svojim policama, što za prodaju, što kao potporu - završila je svoju priču Irena. (SZ) Tel: +386 99 676 6515 mail: info@ceker.net www: medjimurski-ceker. com
RESTORAN STRIDON U ŠTRIGOVI
Dođite i uživajte u novim okusima! M
nogima poznat Restoran Stridon iz Štrigove, na adresi Štrigova 31, preko puta crkve, od nedavno ima nove vlasnike. Sanja Lončarić, nova vlasnica, otkrila nam je što ju je ponukalo da otvori restoran: "Volim izazove u životu, a i trebala mi je promjena. U razgovoru, ideju smo dobili od prijatelja. Pružila nam se prilika pa smo iznajmili restoran od gospodina Cmrečnjaka na godinu dana uz mogućnost produženja ugovora." Restoran smo otvorili početkom listopada, a za sve naše goste pripremili smo bogati meni koji uključuje ukusne gablece i ala carte jela. Prednost nam je da oko nas ima puno �irmi, pa smo krenuli s pripremanjem gableca za okolna poduzeća. Sada restoran može primiti 80 ljudi, no krenuli smo u širenje kapaciteta, što ćemo završiti do Martinja, kada budemo
Restoran se nalazi u centru Štrigove
imali dodatnih 120 mjesta, čime će ukupan kapacitet restorana doseći 200 ljudi. Osim redovne ponude u restoranu Stridon pripremaju i slavlja za sve vaše svečanosti: rođendane, krštenja, svete potvrde, pričesti, godišnjice i svadbe, poslovne domjenke, a Sanja i njezin tim rado će vam pomoći da stvorite nezaboravne trenutke na ovom mjestu. Za grupe imaju u ponudi od 7 do 8 menija te obavezni vege meni. Da bi doživljaj bio potpun, nude široku paletu vina iz najpoznatijih štrigovskih
Ljubazna ekipa Stridona s osmijehom dočekuje svoje goste. Na slici: Sonja Lončarić, Melisa Mehić, Osman Bašić i Mustafa Karić
Bosanski specijaliteti Ono što Restoran Stridon izdvaja od ostalih su dva talentirana kuhara iz Bosne, Melisa Mehić i Mustafa Karić. Njihova prisutnost u kuhinji omogućava gostima uživanje i u bogatom spektru bosanskih jela, uključujući pite (krumpiruše, zeljanice, sirnice), burek s mesom, baklave, tufahije i mnoge druge delikatese.
podruma, koja upotpunjuju gastronomske poslastice međimurskog kraja. Radno vrijeme restorana je od 8 do 22 sata, osim kada se održavaju posebna događanja subotom, kada će vrata ostati otvorena do 2 sata ujutro.
Martinje u Stridonu
Prvi veliki događaj koji pripremaju u Stridonu je Martinje, 11. studenog. Uz tradicionalni obred krštenje mošta, očekuje vas i izvrsna zabava
Rus�kalno uređenja daje toplinu restoranu Stridon
uz Showtime band. Pripremit će tri različita menija koja birate prema želji. "Hladna plata za dvije osobe" sadrži meso z tiblice, uštipke, turuše i još mnogo toga. Ako preferirate roštilj, odaberite drugi meni "Roštilj platu s ćevapima, pečenom piletinom, bečkim, ajvarom i lukom", dok za one koji vole okuse u umaku, tu su "Svinjska rebarca u BBQ umaku." Ponoćna poslastica uključuje besplatan gulaš te cijele večeri mošt. Vino ve-
Nedeljni ručak u Stridonu Svake nedjelje pripremaju vrhunski buffet ručak koji se sastoji od dvije vrste juhe, 4 vrste mesa, 4 vrste priloga, salate i 2 deserta od 13 do 15 sati. Cijena ručka je 17 eura po osobi, a za mlađe od 12 godina cijena se prepolavlja.
čeri je iz podruma Rajka Cmrečnjaka. Najavite svoj dolazak telefonom na broj 099/1994041 kako biste osigurali svoje mjesto u ovom sjajnom restoranu. Restoran Stridon obećava gastronomske užitke i nezaboravne trenutke u predivnom ambijentu Štrigove. (S. Zorković, foto : Zlatko Vrzan)
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Čuvari zdravlja 23
ŽUPANIJSKA BOLNICA ČAKOVEC odnedavno bogatija za još jednu radnu terapeutkinju
Radnoterapijskim metodama ubrzavaju ozdravljenje Radne terapeutkinje pobliže su nam objasnile čime se bave, što je točno radna terapija, kako pomažu pacijentima i druge zanimljive stvari povezane sa svojom djelatnošću Piše: Ivan-Goran Herman
Od 2010. godine 27. listopada se obilježava Svjetski dan radne terapije. Hrvatska udruga radnih terapeuta (HURT) tim je povodom ove godine u Zagrebu organizirala prvi Sajam radne terapije, na kojem su sudjelovale i dvije radne terapeutkinje koje djeluju na Odjelu za psihijatriju u Županijskoj bolnici Čakovec: Vilma Zadravec i Hana Črnjević. Svoj „zanat“ izbrusile su na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. One su nam pobliže objasnile čime se bave, što je točno radna terapija, kako pomažu pacijentima i druge zanimljive stvari povezane sa svojom djelatnošću. – Radna terapija je klijentu centrirana zdravstvena profesija koja promovira zdravlje putem aktivnosti. Primarni cilj radne terapije je omogućiti osobama sudjelovanje u aktivnostima svakodnevnog života. Radni terapeut postiže cilj uz rad sa ljudima i zajednicom kako bi unaprijedio njihovu sposobnost za sudjelovanje u aktivnostima koje oni sami žele, u aktivnostima koje moraju izvoditi ili se od njih to očekuje. Radni terapeuti vjeruju da postoji jaka veza između okupacija (aktivnosti), zdravlja i blagostanja. Stoga je za planiranje terapije osoba oboljelih od psihičkih bolesti potrebno odgovoriti na pitanje kako bolest utječe na njihov život i pomoći im da iskoriste svoje potencijale te se što bolje reintegriraju u svakodnevni život i poboljšaju kvalitetu života. To postižemo koristeći se različitim tehnikama i medijima kao što su kreativnost i likovno izražavanje, relaksacijske tehnike, društvene igre te provođenje socioterapijskih, radnoterapijskih, rekreativnih i edukacijskih grupa u svrhu resocijalizacije i povećanja samopouzdanja i samopoštovanja, što dovodi do povećane kvalitete života pacijenta. Ciljeve ostvarujemo interdisciplinarnim pristupom kako bi se pacijentu omogućio što kvalitetniji oporavak i povratak u zajednicu, objašnjavaju radne terapeutkinje. – Važno nam je dobiti povratnu informaciju od pa-
Radne terapeutkinje Vilma i Hana su zadovoljne reakcijama na rad i rezultate, ali uvijek teže ka boljemu i radujemo se napretku cijenta kako bismo saznale je li se postiglo očekivano i jesu li radnoterapijske grupe i radionice rezultirale pozitivnim učinkom na zadovoljstvo pacijenata, ali i nas kao terapeuta. Zadovoljne smo reakcijama na rad i rezultate, ali uvijek težimo ka boljemu i radujemo se napretku, ističu, dodajući da su radionice uvijek osmišljene u dogovoru s pacijentima i njihovim trenutačnim mogućnostima kako bi se provodile aktivnosti za koje postoje interes i želja.
Ujedinjeni u zajednici
Kažu da im je bila čast sudjelovati na prvome Sajmu radne terapije u Zagrebu. – Tamo smo mogle podijeliti svoja znanja i iskustva, ali još važnije, čuti i vidjeti kolegice i kolege kako oni služe našoj zajednici pružajući radnoterapijske usluge onima kojima je to potrebno. Sajam je bio otvoren i za širu javnost, tako da je prisustvovati mogao svatko koga zanima što je to radna terapija i što zapravo rade radni terapeuti. Ovogodišnji slogan Svjetskog dana radne terapije jest „Ujedinjeni u zajednici“ te promiče ulogu radnog terapeuta u zajedničkom radu s drugima kako bi se olakšalo sudjelovanje i interakcija zajednice. Kao profesija surađujemo s grupama i zajednicom, sve u
svrhu dobrobiti pojedinca te društva u cjelini, naglašavaju. – Surađujemo s ostalim odjelima u sklopu Bolnice. Imamo, primjerice, lijepu suradnju s Odjelom za pedijatriju: naši pacijenti na grupnim radionicama izrađuju krasne predmete koje poklanjamo najmlađima. Evo, prije dva tjedna na godinu dana dobili smo pripravnicu, Anju Pokrivač. Zahvaljujemo se „autorima“ ideje da se na Odjelu za psihijatriju zaposli druga radna
terapeutkinja: voditelju Odjela dr. Živku Miševiću i glavnom tehničaru Mariju Nemecu, kao i upravi što je prepoznala inicijativu kao kvalitetnu te što prepoznaju naš rad i trud, jer su uvijek otvoreni prema našim željama i potrebama te nam ih i omogućuju, ističu Vilma i Hana. Obje dodaju da većina ljudi još uvijek ne zna što je radna terapija i što radni terapeuti rade. – Ljudi se, kao i u gotovo svakoj medicinskoj djelatno-
sti, s našom strukom susreću tek kada njima ili njihovim bližnjima zatreba pomoć radnog terapeuta. Naša udruga HURT zaista mnogo čini i radi na osvješćivanju javnosti, ali i mi sami dosta truda ulažemo u dodatna educiranja i znanja da krajnji rezultati bude ponuda kvalitetnije i bolje usluge našim korisnicima, to jest pacijentima. Trenutačno pohađamo jednu edukaciju, a još jedna nas čeka krajem studenoga, sve u svrhu kvalitetnijeg pružanja radnoterapijske usluge našim pacijentima, kažu. S obzirom na to da rade na Odjelu psihijatrije, pitali smo ih i o društvenoj stigmi koja prati osobe s duševnim smetnjama. – Nažalost, ona je duboko urezana u predrasude koje se prenose iz generacije u generaciju, ajmo reći tim naučenim ponašanjem nanosi se nepravda prema oboljelom i otežava im ravnopravan život u zajednici. U Hrvatskoj se od 2012. godine svake godine 6. lipnja održava Dan prava osoba s duševnim smetnjama te se na taj način pokušava osvijestiti društvo da i ova skupina bolesnika ima svoja prava i potrebu da se izjednače s pravima koje uživaju bolesnici drugih kategorija. Mišljenja smo da je borba protiv stigme lakša kada se udružimo svi zajedno, ne samo stručnjaci, ne samo
Radni terapeu� vjeruju da postoji jaka veza među ak�vnos�ma, zdravljem i blagostanjem
zdravstveni radnici, već cijela zajednica. Kako se razvija svijest o nečemu, tako se mijenja i odnos prema istome, smatraju radne teraputkinje.
Mentalni odmor
Kako pak gledaju na suvremeni način života i visoke razine stresa s kojima se svi svakodnevno susrećemo? – Suvremeno društvo pred pojedinca svakodnevno postavlja mnogobrojne izazove i to već od samog zvona jutarnjeg alarma. Čim se probudimo, krećemo u svoju dnevnu borbu s izazovima i stresnim situacijama, kako na poslu, tako i nakon posla. Još ako si roditelj pa ti roditeljski izazovi naviru jedan za drugim, imamo osjećaj da tim izazovima nikad nema kraja. Ono što kao terapeuti smatramo te ujedno i savjetujemo pojedinca jest da nađe vrijeme za sebe, da napravi taj mentalni odmor koji je itekako potreba i uspori tempo ako je moguće. Pružite vlastitom umu bijeg od svakodnevnih stresnih situacija i modernog načina življenja. Okupirajte se onime što istinski volite i što vas ispunjava!, zaključuju naše sugovornice, koje za kraj zahvaljuju cjelokupnom kolektivu za svu pruženu podršku i timsku suradnju.
24 Mozaik
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Bebe 2023.
Dejan (34) i Viktorija (27) Kraljić iz Mihovljana dobili su kćer kojoj su dali ime Laura Victoria, rođenu 15. lipnja.
Ljubazna djelatnica Magdalena pomogla je Marijanu Kovačiću iz Strahoninca odabra� naočale
Marijan Kovačić iz Strahoninca odabrao naočale Najviše sreće u izvlačenju 102. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Marijan Kovačić iz Strahoninca. Svoje je naočale preuzeo u ponedjeljak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao svoje nove naočale koje će mu savršeno pristajati. Kao vjerni čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Marijan jako se razveselio kad je pročitao da je osvojio naočale. Ostat će
3
i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.
Drugi kupon 103. kola
Novo, 103. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima.
Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 10. studenog možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 21. studenog. Sretnog dobitnika 103. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 24. studenog. (mk)
VOLIM
JER…
Čitateljica Ljubica Dominko i prodavačica Jelena Črnjak s našim platnenim vrećicama za očuvanje planeta
kupona skupi i Naša platnena vrećica za naočale poku pi čitateljicu Ljubicu Dominko Ime i prezime: TRGOVINA KRK 8 iz Čakovca
Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 21.11. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana
NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
2
Ovoga tjedna zaputili smo se u trgovinu Krk 8 u Čakovcu. Tamo smo susreli simpatičnu čitateljicu Ljubicu Dominko iz Čakovca, kojoj smo ovom prilikom darovali platnenu vrećicu za kupnju s logom Međimurskih novina.
– Najviše volim pročitati što se događa po Međimurju, kuharicu s receptima, horoskop i potom dalje sve po redu, otkrila nam je čitateljica Ljubica. Platnenu vrećicu poklonili smo i Jeleni Črnjak
iz Čakovca, koja radi kao prodavačica u trgovini Krk 8. Jelena je uvijek ljubazna i susretljiva prema svojim kupcima i rado im preporuči neki proizvod ili im pomogne oko odabira. (sh, Foto: Zlatko Vrzan)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Kiara Cenko briljirala u Supertalentu Kiara Cenko (15) iz Kotoribe oduševila je žiri u Supertalentu, otpjevavši veoma zahtjevnu pjesmu I Will Always Love You. Intervju s našom mladom pjevačkom nadom donosimo na 4. i 5. str. Medije (sh, Foto: Zlatko Vrzan)
2 media
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
najave
VIKEND VODIČ
MJESEČNI VODIČ
petak,
6. studenoga 18:00 Scheierica Čakovec Izložba radova Josip Radek Hari
3. studenoga
18:00 Scheierica Čakovec Koncert i promocija spota Bijeli, bijeli zubi Dječji zbor Čakovečki mališani i prijatelji 19:00 Dom kulture Prelog Kaj je ljubav Glazbeno-poetska predstava Adama Končića 19:00 Gimnazija J. Slavenskog, Čakovec Predstavljanje knjige Nula previše Ivana Pranjića 20:00 CZK Čakovec Stand-up comedy show Tin Sedlar Roditeljski sastanak
subota, 4. studenoga
10:00 sa� Muzej Međimurja Čakovec (mul�medijalna dvorana) Javno predavanje i panel rasprava o umjetnoj inteligenciji 14:30 Goričan centar Proslava 105. godišnjice Goričanska republika dramski prikaz autorice Kris�ne Štebih i redatelja Dejana Buvača
nedjelja, 5. studenoga
17:00 OŠ Sve� Mar�n na Muri Kazališna predstava Čis� zmešeraj & veliki derbi KUU Lipa Gornji Mihaljevec
9. studenoga 20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Sedmo nebo Premijerni hrvatski film
10. studenoga Popularne Frajle nastupit će u Centru za kulturu Čakovec
CENTAR ZA KULTURU Čakovec poziva
Ne propustite koncert The Frajle Glazbena scena Balkana bogata je talentiranim izvođačima, a među njima se ističe jedinstvena i šarmantna glazbena grupa poznata kao The Frajle. Ovu grupu čine četiri izvanredne žene, čiji glazbeni dar i energija često osvajaju srca publike širom Balkana i diljem svijeta. The Frajle predstavljaju savršenu kombinaciju tradicionalnih
balkanskih harmonija i modernih glazbenih elemenata, stvarajući jedinstvenu glazbenu čaroliju. Dolaze u Čakovec u Centar za kulturu Čakovec u utorak, 21. studenoga u 20:30. Ulaznica možete nabaviti po cijeni od 25 eura u prodaji online i na blagajni Centra od 18 sati. The Frajle su nastale 2009. godine u Srbiji, a čine
GIMNAZIJA J. SLAVENSKOG Čakovec ugošćuje
Predstavljanje knjige Nula previše Ivana Pranjića U Gimnaziji J. Slavenskog Čakovec u petak, 3. studenoga 2023. u 19 sati održat će se predstavljanje knjige kratkih priča Nula previše autora i profesora Ivana Pranjića. Na predstavljanju će sudjelovati operna pjevačica Tamara Korunek Lesar, gitarist Marko Žerjav, urednik knjige Kristian Novak i autor knjige Ivan Pranjić.
Ivan Pranjić
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - OLIVER PÖTZSCH: VRAG IZ BAMBERGA
ih četiri talentirane umjetnice: Marija Mirković, Nataša Mihajlović, Jelena i Nevena Buča. Njihov glazbeni repertoar obuhvaća različite žanrove, uključujući evergreen, pop, rock, jazz, i narodnu glazbu. Ono što ih izdvaja iz mnoštva glazbenih izvođača je njihova sposobnost da sjajno interpretiraju različite pjesme, dodajući vlastitu kre-
105. OBLJETNICA Gorčanske Republike
Predstava Goričanska republika U subotu, 4. studenoga 2023. godine u Goričanu će biti upriličen dramski prikaz Goričanska republika. Ove se godine obilježava 105 godina otkako su davne 1918. gladni i ogorčeni mještani u studenome te godine potjerali općinsku vlast i proglasili Goričan samostalnom republikom raskinuvši sve veze s ondašnjim državnim sustavom. Tim je povodom Općina Goričan pripremila vrlo bogat program za sve posjetitelje. Manifestacija za-
Dobitnik knjige Putnici s perona 5 objavljene u prošlom broju je Jasna Bajs iz Mihovljana. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
POKLANJA KNJIGU OLIVER PÖTZSCH: VRAG IZ BAMBERGA
kupon br. 1468 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Kratki sadržaj: Jesen 1668. Schongauski krvnik Jakob Kuisl putuje u Bamberg sa svojom obitelji na vjenčanje svoga brata, također krvnika Bartholomäusa. Čim s�gne, sazna da Bambergom hara okrutni ubojica. Prvo su se u rijeci Regnitz pojavili odrezani ljudski udovi, a za�m su i u gradu pronađena �jela brutalno ubijenih građana. Očevici tvrde da su na ulicama Bamberga uočili golemu divlju živo�nju pa se gradom ubrzo počinje širi� priča o vukodlaku. U gradu nastaje panika i nitko se više ne osjeća sigurnim.
ativnu notu i osvježavajući zvuk. Jedan od najupečatljivijih aspekata The Frajle je njihova nevjerojatna vokalna harmonija. Njihov glazbeni aranžman i izvedba često ostavljaju slušatelje bez daha. Njihovi koncerti često nude nezaboravno iskustvo uživanja u živim nastupima.
Napeti povijesni roman savršeno dočarava atmosferu Bavarske sedamnaestog stoljeća
počinje u 14:15 polaganjem vijenaca ispred spomen-ploče poginulima u Goričanskoj republici, a u 14:30 u samome centru Goričana održat će se scenski prikaz Goričanska republika autorice Kristine Štebih i redatelja Dejana Buvača. Spomenuti je događaj u kolektivnoj svijesti stanovnika Goričana do danas ostao očuvani kao Goričanska republika te se s pravom, svojom poviješću, a pogotovo spomenutom epizodom, ponose.
20:00 Arena Varaždin Koncert grupe Dalma�no 20:00 CZK Čakovec Stand-up comedy show Aleks Curać Šarić Budimo realni 20:00 GOC Čakovec Koncert Goran Bare i Majke
13. i 14. studenoga 20:00 CZK Čakovec Zlatni cinkuš
16. studenoga 20:00 CZK Čakovec – Tribina ČČ Ništa im neće bit’ Kazalište Moruzgva
21. studenoga 20:30 CZK Čakovec Koncert The Frajle 25. studenoga 20:00 GOC Čakovec Parni Valjak i Radio 105 30 nam je tek Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
3. studenoga 2023.
media 3
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
događaji Ljetno trash izdanje 2018. godine bilo je idealno za Baywatch temu
Kolo sreće uz figure Ive Jerković, Ivane Banfić, Senne M i Alke Vuice
BLAST FROM THE PAST- LAST DANCE pregled tema koje su obilježile najpopularniji trash party
Od Jurassic parka do Pokemona, koja će tema obilježiti posljednji trash?
Detaljno najzahtjevnije uređenje bio je Jurassic park - Trash park
Ovogodišnja tema zasad je još uvijek misterij. Pripreme su naravno već u punom jeku, a ove godine će se održati i u puno većem prostoru Piše: Dora Vadlja Foto: Blast from the past
Kako bi se stvorila prava trash atmosfera, nisu dovoljni samo kostimi, glazba koja je obilježila 90-e, već i cijeli prostor koji vas vodi u ovo blještavo razdoblje prošlosti. Zato od 2016. godine Blast from the past ekipa pomno odabire teme, a svaku vješto kriju do samog eventa. Već u samom početku kada je Blast from the past krenuo u Starom Hrastu, krenulo je i ukrašavanje prostora, no to još nije bilo na razini pravih tema. Kada su 2016. godine preselili u Meta bar, tadašnji Metalac, prostor je zahtijevao i veću pozornost uređenja. Tako je došlo do prve teme koju su nazvali Soba iz 90-ih kakvu je imala većina tinejdžera toga doba. Posteri iz OK-a i Brava, Playstation i slično. Trash 2017. godine obilježio je Super Mario, 2018. Jurassic park, trash ljetno izdanje Baywatch, 2019. Kolo sreće, 2020. je bila korona stanka, 2021. Space Jam, a 2022. Pokemoni.
Super Mario lansira nas u početke videoigrica
– Pošto smo preselili u veći prostor te 2016. godine nije više bilo dovoljno da bude party samo radi zabave, nego smo htjeli da se stvori dodatna atmosfera, putem tema. Svake je godine druga tema obilježila trash, a svaka je povezana baš uz 90-e. Baš prva prava tema bio je Super Mario, poznata igrica iz tog
hvalna, što zbog šarenih boja, što zbog likova.
razdoblja, govore nam organizatori Neven Levačić, Igor Šopar i Tena Vrzan. Motivi iz igre Super Mario obilježili su prvu temu u Meta baru, a glavnog lika utjelovio je DJ Spetz, Igor Šopar. Gameboy kutak za fotkanje, kazetice, samo su neki od detalja ovog uređenja.
Jurassic park kao najzahtjevnija tema
– Poanta je napraviti temu koja je vizualno atraktivna, ona s kojom se trasheri mogu poistovjetiti, a opet da je obilježila razdoblje 90-ih. Jurassic park bio je de�initivno najzahtjevnija tema, toliko detalja, baš smo se potrudili, prisjeća se Blast from the past ekipa. T-rex u visini dva metra i Brontosaurus bili su kao skulpture izrađeni od novinskog papira Međimurskih novina, ostali detalji, lišće, auto izrađeni od kartona, gnijezdo s jajima i tek izleženi dinosauri, a sa strane su bile lijane. Sve to bilo iza glavne pozornice. Svaki listić posebno izrezan i obojan. Za ovakvu temu potrebno im je bilo mjesec dana, a toliko i obično traje izrada, dok osmišljavanje traje i duže.
Bez Pokémona djetinjstvo ne bi bilo isto Te iste godine, organizirali su i ljetno izdanje Blast from the pasta, na otvorenom prostoru Prostora. Tema je bila Baywatch, a glavni su bili banner sunce i spasilačka kućica. Oliver Mlakar, Iva Jerković i neponovljivo Kolo sreće
2019. godine na red je došlo Kolo sreće, poznati televizijski kviz koji se u Hrvatskoj emitirao od 25. listopada 1993. do 21. lipnja 2002. godine na HRT-u. Oliver Mlakar i Iva Jerković bili su apsolutne zvijezde ovog kviza.
Prva tura ulaznica nestala u par minuta! O tome koliko je Blast from the past popularan najbolje govori pomama za kartama. Tako je bilo i ove godine, u svega par minuta u prvoj turi nestale su sve ulaznice. Kako su javili or-
ganizatori, 900 ulaznica prodano je u rekordnom roku. No, ne očajavajte ako svoju kartu nisu uspjeli kupiti u prvoj turi, jer se druga tura očekuje već 20. studenoga u 10 sati.
– Već smo onda imali slogan Najjači dan u jednom danu i željeli smo da upravo to mora pogoditi publika. Oliver Mlakar bio je naravno naš DJ Spetz, dok smo Ivu Jerković, Sennu M i Ivanu Ban�ić isprintali na velikim kartonima. Zanimljivo je bilo što je to bila prva interaktivna tema, između svakih 3-4 pjesme, okretalo se kolo, krenuo je zvuk Olivera Mlakara i publike koja naručuje slova, toliko dugo dok se nije složio cijeli slogan, govore organizatori. Usto, napravili su poklone, većinom kućanski aparati, koje su potom trasheri ponijeli kućama.
ljubiteljima animacije, sporta i zabave. Većini poznata radnja �ilma prati Michaela Jordana, koji se nalazi u fantastičnom svijetu poznatom kao Tune World, a u kojem žive popularni likovi Zekoslava Mrkve, Dode Patka, Elmera Fudda, i mnoge druge. Nakon 25 godina, 2021. godine je objavljen nastavak �ilma pod nazivom Space Jam: A New Legacy, a što se savršeno poklopilo s trash temom te iste godine. Usto je tema ispala vrlo za-
Pika Pika Pikachu Protekle 2022. godine, glavne zvijezde trasha bili su Pokémoni. Ne postoji osoba iz 90-ih koja se nije susrela s ovim popularnim crtićem, a rijetko koji klinac nije skupljao karte i sličice. Crtana serija Pokémon prati avanture mladog trenera Asha Ketchuma i njegovog vjernog prijatelja Pikachua, dok putuju svijetom, hvataju nove Pokémone i sudjeluju u raznim bitkama. Publika je, kažu organizatori, očekivala da jedne godine na tapetu dođe i ova tema. Jer, koji klinac iz 90-ih nije gledao Pokémone? Ovogodišnja tema zasad je još uvijek misterij. Pripreme su naravno već u punom jeku, a ove godine će se održati i u puno većem prostoru. Tako se partijaneri moraju strpjeti do 16. prosinca kako bi se ponovno vratili u lude 90-e i proživjeli posljednji Blast from the past - Najjači dan u jednom danu!
Space Jam klasik
Nakon stanke zbog korone 2020. godine, 2021. godinu obilježio je Space Jam, popularni �ilm stvoren u suradnji Warner Brosa i legendarnog košarkaša Michaela Jordana. Space Jam iz 1996. godine bio je prava senzacija i brzo je postao klasik među Space Jam- Trash Jam uz neponovljivog Michaela Jordana
4 media
Ovan
Više planeta u Škorpionu, među kojima je i vaš energični vladar Mars, donosi povećane strasti, iako je ovaj mjesec to najviše usmjereno na novčana i materijalna pitanja. Nakon što ljupka Venera uđe u zonu partnerstva (8.), dio vaše pažnje bit će usmjeren na ljubavne teme i uživanje s posebnom osobom; slobodni Ovnovi imaju priliku naći nekog tko će ih očarati, možda 13.-17. Ipak, držite strasti pod kontrolom, jer neusmjerena energija može dovesti do napetosti u odnosima.
NOVAC I POSAO
Vjerojatno još razmišljate o promjenama oko plaće ili pregovorima koji još traju, kako
Blizanci
Bik
21. 03. - 20. 04.
LJUBAV
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
21. 04. - 20. 05. biste postigli pravedan ishod. Sasvim je moguće da ćete sve riješiti na svoje zadovoljstvo, bez obzira o kojem financijskom poslu je riječ. No, neki detalji su još nejasni, stoga pripazite kako neko radno pitanje ne bi izazvalo emocionalni nemir. Za Mladog Mjeseca (13.), stres vezan uz dijeljene resurse iznenadno vas može oneraspoložiti, no uz puno truda možete naći rješenje. Od 24., očekujte veće napore i izazove na poslu.
ZDRAVLJE
U prvim danima studenog čuvajte se ranjivosti i konfuzije, a raspoloženje se poboljšava nakon 22. Svejedno, čuvajte nerve zbog napetosti oko izvršenja planova i �inancijskih pitanja.
LJUBAV Iako je sretni Jupiter u vašem znaku odlična stvar, u studenom planeti u nasuprotnoj zoni odnosa i veza stavljaju fokus na privatnog ili poslovnog partnera. Vijesti koje čujete mogu biti iznenadne (3.-4.), stoga pazite da burnom reakcijom ne izazovete kon�likt. Glavni odnos traži vašu potpunu pažnju, ali sad sve kompleksne probleme možete riješiti pokazujući brigu i odlučnost. U vrijeme Mladog Mjeseca (oko 13.), zaista može doći do nepredvidljivog ishoda, stoga budite spremni na prihvaćanje svakog rezultata.
NOVAC I POSAO
Naravno, možda je riječ o financijskim napetostima s po-
21. 05. - 21. 06.
slovnim partnerom, a od 24., morat ćete se pozabaviti rješavanjem novčanih obaveza i profesionalnim izazovima. Stvari su dugo bile usporene, a sada nije lako sve pokrenuti, stoga se pripremite za veće napore. Pažljivo proučite sve detalje, potražite savjet, a oko 27. (Pun Mjesec), imate više samopouzdanja. Ipak, odgodite odluke s dugotrajnim posljedicama za kasnije, jer sada nije sve potpuno jasno.
ZDRAVLJE
Vedar utjecaj Venere osjetit ćete i na psihičkom i �izičkom stanju (od 8.), pa vam dobri uvjeti na radnom mjestu i odnosi s kolegama dižu raspoloženje i drže vas otpornijima. Pazite na slatko i masno.
LJUBAV Vaša komunikativnost dolazi do izražaja u partnerskim kontaktima već od 10., pa spremno �lertate sa zainteresiranima. Kako je i Venera u svojoj Vagi, što je vaša zona istinske ljubavi, očekujte zabavu i užitke. Sunce i Mars u polju partnerstva (22., 24.), govore kako ste ozbiljni kad je riječ o najvažnijoj osobi, koja sada ima i inicijativu. Veseli ste i dobro raspoloženi, stoga iskoristite ovaj period za najljepše emocije. Puno razgovarate i pravite planove, možda i one sasvim ozbiljne..
NOVAC I POSAO
Problematični Mladi Mjesec pojavljuje se 13. i usmjerava pažnju na rad i nekog određenog člana tima. Mora-
te obavljati radne i privatne zadatke. Imate li problema s kolegama, pa se traži vaše posredovanje. Očekujte da ćete više vremena provoditi na poslu. Naporni Saturn napokon traži oživljavanje profesionalnih ciljeva, ali vam baca pod noge mnoge prepreke: morate naći brza rješenja. Čuvajte svoju reputaciju i držite važan projekt u svojim rukama.
ZDRAVLJE
Drugi naglasak u studenom može biti i na zdravstvenim pitanjima, stoga bi bilo dobro napokon obaviti sve potrebne preglede ili problem čije rješavanje odgađate. Čuvajte zdravlje i energiju, jer će vam ovaj mjesec trebati.
Veliki m
horos za stu Vaga
24. 09. - 23. 10.
LJUBAV Dolazak vaše ljupke vladarice Venere u Vagu (8.), može značiti samo podizanje razine vašeg šarma i neodoljivu zavodljivost. Željni ste davanja i primanja ljubavi, a nekog biste mogli upoznati već 13.-17. ili s dragom osobom kod kuće dijelite ono najljepše. Neke nesuglasice mogu se pojaviti oko novca, ali prošlomjesečna pomrčina je trebala imati pozitivne posljedice, stoga uživajte u uspjehu. Nastojte otići negdje s bliskom osobom oko 27. i baviti se sportskim aktivnostima.
NOVAC I POSAO
Ovo je ipak mjesec financijskih tema: Mladi Mjesec
Strijelac
Škorpion
23. 11. - 21. 12.
24. 10. - 22. 11.
(13.) donosi snažne izazove, a vi pokušavate skupiti gotovinu. Iznenadna situacija će vas zateći, možda jer naglo napuštate posao, no utjecaj Urana je uvijek nepredvidljiv. Ako ikako možete, ne potpisujte nikakve financijske papire u studenom, jer je sve jako promjenljivo., naročito 13.-26. Osjetit ćete i pritisak većih troškova, stoga dobro procjenjujte rizike, idite polako, a kasnije će vam se sve isplatiti. Pazite na detalje.
ZDRAVLJE
Dobro ste raspoloženi, stoga će vam biti lakše podnijeti izazove, a i pozitivno razmišljanje privlači dobre rezultate. Jedino se početkom mjeseca čuvajte tračeva na radnom mjestu, vjerojatno ste baš vi tema.
LJUBAV Pomrčina Mjeseca 28.10. u zoni partnerstva u fokus je stavila tu važnu osobu u vašem životu na duži period. No, Mladi Mjesec (13.) u Škorpionu donosi probleme: možda ste saznali nešto o partneru što vas tjera na ozbiljno razmišljanje. Što zaista tražite i koga trebate? Već ste umorni od šokova, stoga se pripremite na nepredvidljivo u ovom slučaju. Ako i dođe do raskida, barem ćete znati na čemu ste, no provjerite dobro sve detalje. Imate dovoljno mentalne snage za uspostavljanje mira u domu, iako uz puno truda.
NOVAC I POSAO
Naravno, možda je riječ o partneru vezanom uz posao:
tada trebate znati podijeliti imovinu, a možda ćete otkriti i da nedostaje novac. Ako je u pitanju neka prijevara, kontaktirajte odvjetnika. Mars je u zoni novca od 24., stoga očekujte troškove, ali trebate potražiti i nove izvore prihoda. Sve to može utjecati na temelje sigurnosti i vaš dom. Pun Mjesec (27.) upravo skreće pažnju na dijeljene resurse. Vaš vladar Pluton pomaže vam u prelaženju na novi način razmišljanja.
ZDRAVLJE
Trebate zadržati sabranosti i jako se čuvati nekontroliranih ispada, što će ponekad biti gotovo nemoguć zadatak. Imate ogromnu količinu energije, iskoristite je za napredak.
LJUBAV Ovo je nezgodan mjesec, jer je vaša zona skrivenog i podsvjesnog puna nekontrolirane energije, a stvari koje nisu u vašim rukama donijet će teškoće. Uglavnom je riječ o poslu, no ni u kućnim temama nije sve jasno (3.-4.): možda ste zbunjeni ili zbog brige o nekome ne uspijevate posložiti situaciju na profesionalnom planu. Nema planeta u astrološkim poljima ljubavi i partnerstva, misli su vam okrenute na druga mjesta. Ipak, Pun Mjesec u polju odnosa i veza (27.) donosi neku vijest oko novog saveza.
NOVAC I POSAO
Sva je prilika da ovomjesečni aspekti ipak govore najviše o
poslovnim odnosima: vjerojatno nastupa neka promjena oko radnog odnosa, a naglost i burna reakcija (opravdana) može dovesti do kraja. Sada morate smisliti nešto novo i upogoniti svoj intelekt. Neki izvor prihoda bi mogao doći do kraja. Sunce i energični Mars ulaze u vaš znak (22., 24.) i tada se bacite na rješavanje velikog izazova. Novu informaciju dobivate oko 27., ali odgodite dugoročne odluke.
ZDRAVLJE
Briga oko posla i neugodne vijesti mogu vas prilično zabrinuti, a do 22, vam je još i energija na veoma niskoj razini, dok psihički ključate. Zadržite mir i koncentraciju, inače nećete imati kontrolu.
3. studenoga 2023.
Rak
Lav
22. 06. - 22. 07.
LJUBAV Sada je vrijeme odmaknuti misli barem malo s posla i posvetiti se ljubavnim pitanjima, naročito uz tri planeta u toj astrološkoj zoni. Mladi Mjesec (13.), bit će malo problematičan, a energični aspekti mogu naglo donijeti novi početak ili kraj nečega. Možda analizirate svoje osjećaje prema drugom zbog vijesti koju ste saznali. Alternativno, možda je riječ o djetetu i promjenama koje treba napraviti. Također, napravite ravnotežu između privatnog života te važnih ciljeva ili prijateljstva s druge strane.
NOVAC I POSAO
Kad je riječ o karijeri, dobro vam ide, ali vama je najvažnija ugodna atmosfera kod kuće, što će dolazak Venere u
media 5
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Djevica
23. 07. - 23. 08. tu zonu i donijeti (od 8.). Sada možete obavljati i privatne poslove, preuređivati ili primati goste. Uspostavljanje sklada u te dvije važne životne zone pridonijet će većoj stabilnost, naročito ako morate donijeti neke teške odluke ovaj mjesec. Na radnom mjestu očekuju vas naporni dani od 24., stoga se dobro pripremite.
ZDRAVLJE
Prvih nekoliko dana ste konfuzni i zbunjeni u komunikacijama, pa ne dozvoljavajte loše raspoloženje. Mars u zoni �izičkog zdravlja traži od vas puno trošenja energije (od 24.), zato osigurajte sebi dovoljno odmora i sna.
mjesecni
24. 08. - 23. 09.
LJUBAV
NOVAC I POSAO
LJUBAV
Zonom doma i obitelji prolaze važni planeti koji mogu donijeti napetosti u kućnim temama. Vjerojatno im smeta što premalo vremena provodite kod kuće, stoga je veoma važno naći ravnotežu između ta dva važna životna polja. U vrijeme Mladog Mjeseca (13.), objasnite najbližima koliko su vam važni, jer može doći do ozbiljnih teškoća. Kompromis neće biti lako postići jer oboje imate naglašeni ego. Druga mogućnost je da imate problema s radovima u kući (majstori?). Od 24. Mars podiže ljubavnu temperaturu, a i dotad ste se upuštali u vrckave razgovore!
Pomrčina Mjeseca krajem listopada osvijetlila je vašu zonu karijere, a prisutnost sretnog Jupitera je vjerojatno donijela profesionalni napredak. Ako ne, očekujte sada napredak i nagradu za svoj trud ili pak drugi posao. Kućni problemi predstavljaju izazov, stoga držite reakcije pod kontrolom i na poslu. U prvim danima mjeseca pazite na konfuziju kad su u pitanju �inancijski poslovi jer su vam oči malo zamagljene. Uložite napor i riješite sve obveze koje vas pritišću.
Jedan važan bliski odnos je postao prilično izazovan u zadnje vrijeme, iako je vjerojatnije riječ o poslovnoj vezi. Svejedno, pazite da niste žrtva nečeg skrivenog ili obmane. Emocije su konfuzne i ne vidite sve dobro. Komunikacija i logika su sada veoma važni, zato koristite svoje talente. Oko 6. pokazujete i koliko ste strastveni i emocionalni. Nakon 10., više se bavite razgovorima s obitelji i planirate kućne poslove, te posljedicama poslovnih poteza na vašu dugoročnu perspektivu.
ZDRAVLJE
Imate veliku radnu snagu i uvjerenje, a tim sposobnostima uspješno ćete riješiti radne i kućne prepreke, no uz praćenje svih važnih detalja.
NOVAC I POSAO
Komunikacije, intelektualni rad i radni pregovori, u vrijeme Mladog Mjeseca (13.), naporno vas zaoku-
pljaju s nepredvidljivim ishodom. Ocijenite samo koliko ste spremni popustiti, ali osigurajte rezervni plan. Morate se pokrenuti, jer je sada pravo vrijeme za ozbiljan rad i nalaženje novih prilika. Venera u zoni novca (od 8.), nudi vam nalaženje takvih ponuda i poboljšanje materijalnog stanja. Pun Mjesec (27.), mogao bi označiti profesionalni uspjeh, no ne donosite odmah dugoročne odluke.
ZDRAVLJE
Od 4., započinje vrijeme u kojem se ozbiljno trebate primiti velikog posla i pokazati koliko ste odgovorni, najviše prema sebi. Čuvajte �izičko zdravlje i kontrolirajte kronične probleme.
oskop udeni Jarac
Vodenjak
22. 12. - 20. 01.
LJUBAV Studeni u fokus stavlja vaše prijatelje i ljubavni život. Možda ste nekog nedavno upoznali (ili ćete skoro), ili vezu dižete na novu razinu. Od Mladog Mjeseca (13.), vjetar puše u drugom smjeru: društveni život je i dalje naglašen, no nešto što ćete čuti može stvoriti problem u odnosu, koji se re�lektira na ostala životna polja, možda čak i �inancije. Ovo može nanijeti i emocionalni ožiljak, pa čak i prekid odnosa – s prijateljem i emocionalnim partnerom. Uz nježniji pristup i blagost možda se sve može riješiti.
NOVAC I POSAO
Od 8., šarmantna Venera brodi vašom astrološkom zo-
Ribe
21. 01. - 19. 02.
nom karijere i profesionalnih postignuća, pa će vam sve ići lakše, a odnosi s kolegama i šefovima donose priliku za napredak. No, neki plan nailazi na probleme, možda zbog �inancija ili kreativnog zastoja, zbog čega može doći i do odustajanja od projekta. Ako je riječ o osobnom planu, dobro sve procijenite i nastojte naći rješenje.
ZDRAVLJE
Pripazite na zdravlje, jer vas svi ovi događaji mogu iscrpiti. Oko 27., radni zahtjevi su veliki, a to ostavlja traga na energetskim zalihama. Od 22., baterije su vam prazne, a psihološki nemir veći. Koristite tehnike opuštanja, dok razmišljate o protekloj godini.
LJUBAV Studeni u fokus stavlja dva važna životna polja: dom i obitelj, te karijeru s druge strane. Jupiter u zoni doma donio je mnoge dobre vijesti (tako će biti do svibnja 2024.), iako prvi dani ovog mjeseca već malo najavljuju druge vjetrove. Od Mladog Mjeseca (13.), fokus vam se prebacuje na karijeru, a to može izazvati reakciju kod kuće, sasvim iznenada. Možda morate obaviti neke radove ili član obitelji traži više pažnje. Tako će vaše sposobnosti biti testirane. Pun Mjesec (27.) govori o ljubavnoj vezi (ili djeci), a vi tražite ozbiljnost, možda prestrogo.
NOVAC I POSAO
Profesionalni život neće jako patiti zbog kućnih izazo-
20. 02. - 20. 03. va, ali vam smeta što najbliži nemaju razumijevanja. Možda ste vi ti koji ne shvaćate da uvijek sve hoćete po svome i da se drugi ne mogu uvijek prilagođavati. Nakon 22. i 24., više se okrećete društvenim aktivnostima, ali i ostvarivanju najvažnijih planova. Iskoristite ovu energiju i postavite dobre temelje za 2024. Financije će polako krenuti nabolje u studenom, ali ne bez početnih teškoća i prepreka.
ZDRAVLJE
Trzavice ili problemi kod kuće mogu izazvati nekontrolirane reakcije, stoga zadržite mir. Imate dovoljno psihičke stabilnosti i snage za uspjeh.
LJUBAV Još prvih tjedan dana seksi Venera prolazi poljem partnerstva, no vaš vladar Neptun šalje joj nejasne i mutne signale do 4. To može izazvati nečiju osjetljivost i ranjivost. Venera prelazi u Vagu i pokazuje svu vašu strast i želju za emocionalnim i �izičkim spajanjem. Više ne možete ignorirati svoje duboke želje i prepuštate se najljepšim emocijama. Od 13. do 17., nekog biste mogli upoznati preko posla. Pun Mjesec (27.), stavlja naglasak na dom i obitelj, što daje više samopouzdanja. NOVAC I POSAO Neki problemi se mogu pojaviti u vrijeme Mladog Mjeseca (13.), a vezani su
uz komunikacije, putovanja i vašu dugoročnu perspektivu ili obrazovanje; vjerojatno ima veze i s �inancijama. Pokažite sve svoje sposobnosti ovaj mjesec, jer od 22. i 24. u zoni profesionalnih postignuća borave Sunce i energični Mars. Sada sve možete uvjeriti što znate napraviti samostalnim radom. Sada ste puno ozbiljniji, iako vam teret obaveza teže pada. Kraj mjeseca može donijeti kulminaciju kreativnog projekta.
ZDRAVLJE
Izazovi oko perspektive nisu takvi da biste trebali previše brinuti, no ipak trebate skupiti dovoljno energije za radne zahtjeve. Budite jasniji
6 media
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
intervju tjedna
Kiara Cenko željela bi postati poznata pjevačica
KIARA CENKO iz Kotoribe briljirala u Supertalentu
S tri godine počela sam pjevati Lady Gagu Iza njezina anđeoskog glasa krije se priča o izazovima, borbi protiv stigme oko mentalnog zdravlja i nevjerojatnoj hrabrosti Piše: Sania Bižupić Foto: Zlatko Vrzan
U svijetu glazbe povremeno se pojavi iznimni talent koji izazove divljenje. Jedna takva izuzetna pojava dolazi iz međimurskog mjesta, Kotoribe. 15-godišnja Kiara Cenko očarala je publiku i žiri svojim nevjerojatnim vokalnim sposobnostima. Njezina izvedba pjesme "I Will Always Love You" na Supertalentu Nove TV ostavila je mnoge bez daha, ali Kiara nije samo talentirana pjevačica. Iza njezina anđeoskog glasa krije se priča o izazovima, borbi protiv stigme oko mentalnog zdravlja i nevjerojatnoj hrabrosti. Kiara je otkrila svoju ljubav prema glazbi još u ranoj dobi, pjeva-
jući pjesme svojih glazbenih uzora poput Whitney Houston i Lady Gage. Već tada, u vrtiću, njezin talent nije prošao nezapaženo. Pobijedila je na a cappella natjecanju u trećemu razredu osnovne škole, a njezina glazbena strast rasla je iz dana u dan. – Kada sam bila mala, cijelo sam vrijeme pjevala. Umjesto gledanja crtića, gledala sam glazbene programe. S 3 godine sam počela pjevati pjesme Lady Gage. Praktički se time bavim cijeli život, prisjeća se Kiara s osmijehom.
Izazovi i borba s mentalnim zdravljem
No, njena glazbena karijera nije uvijek bila ravna staza. Već od 5. razreda počeli
su se pojavljivati simptomi anksioznosti i depresije. Ti izazovi kulminirali su tijekom 7. i 8. razreda, gdje je suočavanje s depresijom postalo svakodnevna stvarnost. To je razdoblje u kojem su se prijatelji povukli, a Kiara se osjećala izoliranom. Peti razred predstavljao je za Kiaru početak izazovnog razdoblja. Pandemija Covida-19 i mjere samoizolacije prisilile su je da ostane kod kuće i prijeđe na online nastavu. To označava početak njezinih izazova s mentalnim zdravljem. U osmom razredu, Kiara se suočavala s nerazumijevanjem vršnjaka. Oni su tvrdili da pretjeruje i lažira depresiju kako bi privukla pažnju. No, njeni problemi s mentalnim
zdravljem bili su stvarni, a podrška koju je trebala bila je vitalna. To je imalo ozbiljan utjecaj na njezino mentalno zdravlje, kako je Kiara opisala: – Nakon dugo vremena, kada sam izašla iz sobe, prvi sam puta ikada dobila jako veliki napadaj panike i završila u bolnici par dana. Iako je kratko pohađala glazbenu školu, roditelji su je ispisali zbog padajućih ocjena. No, ona nije odustala, već je svoj glas izgrađivala na vlastiti način. Njena majka priznaje kako su bili zabrinuti, ali nisu prestali podržavati snove svoje kćeri. Ovi teški trenuci u njezinom životu nisu je spriječili da slijedi svoju strast prema glazbi. Naprotiv, glazba je postala njezina terapija i način izražavanja emocija. – Dok sam pjevala i slušala glazbu, često mi je to odvratilo misli, rekla je Kiara.
Nastup koji mijenja sve
Izvor: Nova TV/printscreen, Nastup Kiare Cenko u Supertalentu
No, sve se promijenilo u lipnju ove godine, kada je došlo vrijeme za snimanje Kiarine audicije za Supertalent. Njezina majka, Sabina, imala je ideju da bi sudjelovanje u audiciji moglo biti korisno za njenu kćer, iako ni Kiara nije odmah bila uvjerena. Ipak, na kraju je pristala biti prijavljena. Ispostavilo se da je to bila ispravna odluka, jer je njezin talent prepoznat i otada je njezin život krenuo nabolje. Unatoč socijalnoj anksioznosti i strahu od prikazivanja njenog nastupa na televiziji,
mlada pjevačica je pružila izvanrednu izvedbu na Supertalentu, što je bio prvi korak na putu prema ostvarenju svojih snova u glazbi. Njezina odluka da se prijavi na Supertalent Nove TV bila je hrabra i, kako se ispostavilo, ispravna. Iako je priznala da je bila jako nervozna prije nastupa, kako je počela pjevati, sve se promijenilo. Kiara je osvojila četiri "DA" od žirija i naišla na pozitivne reakcije publike. – Bila sam jako zadovoljna i sretna, skoro sam se rasplakala na pozornici, priznaje mlada pjevačica. Njen nastup na Supertalentu bio je trenutak koji će pamtiti cijelog života, no priznaje kako se za nastup nije pretjerano pripremala. Njezina majka naglašava da Kiara nije imala posebnu pripremu, jer joj pjevanje jednostavno "ide." Iako je pjesma "I Will Always Love You" zahtjevna, Kiara se predala izazovu. Na pitanje o zahtjevnosti pjesme, odgovorila je kako postoje i zahtjevnije, pokazujući svoju samouvjerenost i spremnost na izazove. Njezina majka i njena najveća podrška, osjećala se uzbuđeno i sretno zbog postignuća svoje kćeri. Iako su kod kuće navikli na njezin izvanredan glas, reakcije drugih ljudi na njezin nastup dodatno su ih razveselile. Kiara je primila mnogo poruka podrške, što joj je dalo dodatnu snagu da se bori za svoje snove.
Među njezinim omiljenim umjetnicama ističu se Whitney Houston i Lady Gaga Glazba kao terapija Glazbena inspiracija Kiare dolazi iz različitih glazbenih izvođača, a među njezinim omiljenim umjetnicama ističu se Whitney Houston i Lady Gaga. Kiarin repertoar obuhvaća različite pjesme, ali trenutno su joj najdraže balade poput "Shallow" i "Always Remember Us This Way." Njena ljubav prema glazbi nije se promijenila od djetinjstva, kada je najviše slušala hitove poput "Poker Face" i "Bad Romance" izvođačice Lady Gage. Ove glazbene ikone oblikovale su njezin ukus. Unatoč tome što se proslavila izvođenjem balada, Kiara ne isključuje mogućnost istraživanja različitih glazbenih žanrova u budućim nastupima. Osim toga, ima ambiciju postati poznata pjevačica, no ukoliko se taj san ne ostvari, razmatra i mogućnost karijere u turizmu ili hotelijerstvu, budući da trenutno pohađa smjer hotelijersko-turističke struke.
Poruka nade
Kiarina priča nosi snažnu poruku o važnosti borbe protiv stigme oko mentalnog zdravlja, a njena obitelj je prošla kroz teške trenutke,
3. studenoga 2023.
suočavajući se s njezinom socijalnom anksioznošću i depresijom. Uz vlastito iskustvo, Kiara i njena majka žele pružiti podršku i inspiraciju mladim ljudima koji možda prolaze kroz slične teškoće. – Što prije da zatraže pomoć. Ako ne ide od roditelja, neka sami zatraže pomoć, savjetuje mlada talentirana pjevačica. Njena majka dodaje kako roditelji često različito percipiraju znakove i simptome, a njih dvije su slično prolazile kroz razne faze u pokušaju da pronađu odgovarajuću pomoć za Kiaru. Sabina dijeli svoje iskustvo tražeći podršku i spominje kako su tražile savjet svećenika te su sudjelovale u duhovnim obnovama, što je pomoglo. Također, napominje da ne prakticiraju terapiju lijekovima te da je ponekad teško pronaći pravi način pomoći, jer osoba koja prolazi kroz takvu situaciju mora sama odlučiti kada je spremna za promjenu.
Bez granica u ostvarivanju snova
Zaključujući ovu priču o Kiarinu nevjerojatnom glazbenom putovanju i njezinoj borbi protiv stigme oko mentalnog zdravlja, jasno je da život ove tinejdžerke, koja je osvojila mnoga srca svojom izvedbom, nudi inspiraciju i pouku svima. Njezin talent i skromnost donose svjetlo u svijet glazbe, dok njena hrabrost u suočavanju s osobnim izazovima ističe važnost otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju. Kiarina priča također naglašava važnost podrške i razumijevanja obitelji i prijatelja tijekom teških vremena. U svijetu koji često stigmatizira mentalne izazove, primjer njene hrabrosti i otvorenosti podiže svijest i poziva sve, posebice mlade, da se ne srame potražiti pomoć i podršku. Kiara Cenko nije samo iznimna pjevačica; ona je prava inspiracija koja nam pokazuje da nema granica kad je riječ o ostvarenju vlastitih snova i nadi u bolje sutra. S njenim izvanrednim talentom i snažnom voljom, sigurni smo da ćemo još puno čuti o Kiari i njenom glazbenom putu.
media 7
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
intervju tjedna SNIMLJEN SPOT za skladbu posvećenu pokojnomu Gustiju Draksaru
Spominek u čast međimurskom bardu Gusti je bio osjećajan, jednostavan, rekli bi pravi domaći čovek, društven, pristupačan, čovjek iz naroda, neizmjerno ponosan na svoju obitelj i zavičaj… Piše: Ivan-Goran Herman
Gusti Draksar iz Novakovca, pravim imenom Augustin Petrović, koji je preminuo krajem lipnja ove godine, ostavio nam je pjesme otpjevane glasom koje će živjeti zauvijek. – Gusti je bio osjećajan, jednostavan, rekli bi pravi domaći čovek, društven, pristupačan, čovjek iz naroda, neizmjerno ponosan na svoju obitelj i zavičaj…
Glazbena ljepota
Ni po čemu nije pokazivao da je on prava umjetnička glazbena duša i veličina, da je on napravio nešto toliko veliko za međimursku kulturu i glazbu i za sve one koji vole tu glazbu, da je za sobom ostavio otpjevane pjesme, posebno stare međimurske pjesme, koje su prepoznate u Međimurju, širom Lijepe Naše i cijeloga svijeta kao prepoznatljivost Međimurja. Kad netko sluša njegove pjesme možemo reći: „Evo, to je Međimurje…“, stoji u opisu uz pjesmu Spominek
koja je snimljena i objavljena potkraj kolovoza. Kako nam je ispričao Krunoslav Kamenić, autor teksta i glazbe za Spominek te uz Gustijeva sina Pepija, odnosno Stjepana Petrovića, jedan od glavnih vokala na pjesmi, ona je posvećena tomu međimurskomu pjevaču i Krunoslavovu prijatelju. – Gusti je mjesec i pol dana prije smrti izrazio želju da u studiju otpjeva još jednu međimursku pjesmu. Nažalost, bolest je bila brža i jača… Kao njegovi prijatelji glazbenici, snimili smo tu skladbu. Vjerujemo da je Gusti negdje iz prikrajka sluša i čuje, iako svima nama u njoj fali samo njegov glas i taj osebujni izričaj, svojstven samo njemu, sa sjetom u glasu rekao je Kamenić.
Neprocjenjivo bogatstvo
U načinu njegove interpretacije međimurskih pjesama baš se osjeća ljubav, patnja, bol, tuga, ljepota, život međimurskoga čovjeka tijekom vremena.
VODE VAS U KINO
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 15.11.2023. u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Dragi David Krunoslav Kamenić izrazito je aktivan glazbenik iz Pribislavca, autor teksta i glazbe za Spominek te jedan od glavnih vokala Čuje se Gustijeva lakoća prenošenja glazbene ljepote i emocije, smatraju sudionici u stvaranju ovoga lijepog videa, koji je snimio i montirao Žan Novosel. – Snimali smo na nekoliko lokacija, među kojima su i ona kod SRD-a Mura u Dekanovcu, kod skele u Novakovcu, kod Mlina u Žabniku te interijer i eksterijer kod Caffe bara K Pišti u Mihovljanu. Zahvaljujem obitelji Petrović,
Gusti je mjesec i pol dana prije nego što nas je napustio izrazio želju da snimi još jednu međimursku pjesmu. Nažalost, bolest je bila brža i jača…
članovima KUD-a Kaštel iz Pribislavca, vlasniku „Pište“ Stjepanu Horvatu Pišti, Turističkoj zajednici Općine Sveti Martin na Muri i svim dragim ljudima koji su izravno ili neizravno sudjelovali u stvaranju ove uspomene na Gustija, osobito prijateljima glazbenicima na doprinosu kod snimanja. Pjesme s Gustijevim glasom će se zauvijek slušati na medijima širom svijeta i zauvijek će biti zapisane u povijesti međimurske glazbe. To je bogatstvo koje je neprocjenjivo i kulturna baština na koju svi Međimurci moramo biti ponosni, smatra Kamenić, koji posebno zahvaljuje i Vjekoslavu Magdaleniću te Marku Lajtmanu što im omogućili da uza stručnu pomoć u njihovim studijima Virtual Sound i Jazbina snime ovaj glazbeni uradak.
Dobitnica ulaznica za film: Anita Herjavec
KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
KAMO SUTRA Tko broji dane do Božića?
M
oja glava još uvijek je u ljetnom “moodu”, nisam se stigla ni triput okrenuti, a već je stigao studeni. Rujan i listopad kao da se ove godine nisu ni dogodili. Baš mi je proletjelo. I dok je vani ugodna temperatura, čak i previsoka za ovo doba godine, kao da se nismo spremni oprostiti od ljeta i lijepog vremena. Blagdan Svih svetih opet je iza nas. Još smo jednom
prisjetili naših najdražih koji su u svojem tjelesnom obliku napustili svijet. Kao i svake godine, vidjeli smo obitelji, neki su se vratili kućama, neki su posjetili groblja diljem Međimurja, a i šire. Tome su prethodile klasične gužve u prometu, što ne čudi s obzirom da većina želi dan, dva ranije srediti grobove svojih dragih pokojnika. Kako godišnji ciklus jednostavno sam po sebi nala-
že, nakon 1. studenoga kao da se mozak polako počinje pripremati za adventsko razdoblje. Dok je korona prije triju godina sve utišala, sada se energetski vraćamo ponovno na opasne pripreme za to, većini najljepše doba u godini. Trgovine su već spremne, jer osim što je to najljepši dio godine, isto je tako i potrošački. Trgovci trljaju ruke, jer znaju da će svi pohrliti
po božićne ukrase, poklone, sastojke za kolače i hranu, kako to već godina biva. Cijene su nikad više, no kao da to nije problem. Plaće nešto jesu narasle, no to je i daleko od toga kako bi morale biti. Naravno, ako uspoređujemo s cijenama koje luduju od početka uvođenja eura u Hrvatskoj. Premijer Plenković je već proteklog tjedna najavio povećanje minimalne plaće, a
time i povećanje božićnica, uskrsnica i svega što je kao dodatak na plaću. A kakav će nam biti ovaj Božić, možemo samo nagađati. Činjenica je da će blještavilo u većini obitelji morati biti u nešto skromnijem izdanju nego smo navikli. No, to nužno ne mora biti loše, jer svi smo kao narod poznati da na van pokazujemo često i više nego u stvarnosti imamo. Ispada da zaista jesmo mađioničari.
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
8
media
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Čakovečka špica
Piše: Dora Vadlja Foto: Mario Golenko, Zlatko Vrzan
Dora odabrala nepogrešiv klasik- crnu kožnu jaknu
Kris�na u crnom izdanju
Jelena i Mia u šetnji gradom Odlična modna kombinacija dodatno naglašena bež beretkom
Ove se jeseni fura “baggy”
Mama i kćer na čakovečkoj špici
Supružnici uskladili ou�it u tamnim nijansama
18. svibnja 2018.
PLIVANJE
KOŠARKA OSJETIO čar hrvatskog derbija
Jambrović igrao u rušenju Cibone Zadar je uvjerljivo svladao Cibonu rezultatom od 91:64. Niz pobjeda košarkaša Zadra nastavio se i nakon hrvatskog derbija u ABA ligi. Šesta pobjeda u nizu ukupno, treća vezana u regionalnom natjecanju, i čak osma zaredom kontra Cibone koja se provela kao bosa po trnju
RUKOMET
pred tri i pol tisuće ljudi u Krešinom domu. U velikoj pobjedi protiv najvećeg rivala, sudjelovao je i Patrik Jambrović koji je prvi put osjetio čar hrvatskog derbija. Jambrović je u ABA ligaškom susretu igrao 3 minute, dok veću minutažu ima u domaćem prvenstvu. (nl)
NASTAVILI fantastičan niz u 1. HRL Sjever
Rukometaši Čakovca upisali sedmu uzastopnu pobjedu Gornji red: Antonio Turk, Ma�ja Tropša, Noa Bobičanec, Maja Cmrečnjak, Matej Bračko, Antonio Šantek, Donji red: Deni Premuš, Mar�n Golub, Filip Bratovščak, Jura Hole�ć, Tea Turk, Teodora Liber Kos, Lea Matjašec i Milla Šopar
GPK MEĐIMURJE oduševio na Memorijalu Anto Dragić
Matej, Teodora, Maja i Noa otplivali najbrže Tekst: Luka Maruševec
Gradski plivački klub Međimurje ostvario je sjajne rezultate na sedmome Memorijalu Anto Dragić, održanom protekle subote, 28. listopada u Čakovcu. U jakoj konkurenciji nastupilo je 270-ak natjecatelja iz 14 klubova, a koji su osim iz Hrvatske, stigli iz Mađarske i Slovenije. Boje Međimurja branili su Tea Turk, Lea Matja-
ODBOJKA
šec, Milla Šopar, Maja Cmrečnjak, Teodora Liber Kos, Deni Premuš, Filip Bratovščak, Jura Holetić, Martin Golub, Noa Bobičanec, Matej Bračko i Matija Tropša.
Ostvarili sjajne individualne rezultate, a štafetu ‘rasturili’
Matej Bračko osvojio je čak četiri zlatne medalje i to u disciplinama 50 metara (slobodno, leđno i leptir) te 100
metara slobodno. Teodora Liber Kos osvojila je dva zlata u disciplinama 50 metara leptir i slobodno te srebro na 100m leptir. Martin Golub osvojio je dvije brončane medalje u disciplinama 100 metara leđno te 200m slobodno, kao i jedno srebro na 200m leđno. Deni Premuš osvojio je broncu u disciplini 100 metara leđno, dok je Maja Cmrečnjak osvojila srebro u disciplini 50 metara prsno.
– Za još ljepši ukupni dojam pobrinula se štafeta 4x50 metara slobodno u sastavu Matej Bračko, Teodora Liber Kos, Maja Cmrečnjak i Noa Bobičanec, koja je nošena na krilima naših vjernih navijača uvjerljivo doplivala do prvog mjesta i u zrak podigla zasluženi pehar. Čestitke još jednom svim natjecateljima, ponosno su poručili iz GPK-a Međimurje.
SUPERLIGA
Centrometalovci blizu trijumfa protiv Mladosti Odbojkaši Centrometala gostovali su kod prvaka zagrebačke Mladosti. Od početka vode, sredinom seta to je 13:8. Nakon vodstva Međimuraca od 20:17 Mladost ima svoje dobre trenutke. Cvanciger s 2 as servisa dovodi domaće u vodstvo od 21:20. Ali završnicu Centrometal odigrava savršeno. Predzadnji poen blokira Rendić, a set prolaskom u napadu donosi Peterlin za 25:22.
Drugi set vrlo izjednačen, a momčadi se izmjenjuju u vodstvu. Kod 19:16 Mladost prvi put u utakmici dolazi do +3. I to su zadržali do kraja seta koji završava s 25:21. Treći set opet potpuno izjednačen. Centrometal igra odlično, ravnopravno s prvakom, u završnici vode 21:19. Mladost preokreće i prva dolazi do set lopte. Kod 27:26 Centrometal je imao set loptu. Nažalost, ni-
je je iskoristio. Na kraju Goč blokom donosi set Mladosti rezultatom 30:28. To je slomilo goste koji su jako loši u 4. setu. Mladostaši su poveli s 5 poena i utakmica je riješena. Završilo je 25:13. Za Mladost najviše poena ostvarili su Cvanciger 20 i Gajić 13, kod gostiju Peterlin 15 i Rendić 14. Centrometal je ostavio odličan dojam i pokazao da se mnogo od njih može očekivati ove sezone.
Centrometal: Šućur 5, Stanković, Lučić, Juras 8, Marko i Matej Martinko 1, Novak, Jengić, Rendić 14, Peterlin 15, Zelenika 9, Radoš, Vuk (trener Novak). Centrometal je pao na 4. poziciju u ligi sa skorom 4-1. U sljedećem kolu opet gostuju u Zagrebu, ovog puta kod Medicinar Trnja koji zna biti neugodan u svojoj dvorani. (nl)
Rukometaši Čakovca glatkom pobjedom nastavljaju zavidan pobjednički niz. S gostovanja u Đakovu vraćaju se s još jednom pobjedom, 7. po redu u isto toliko susreta. S maksimalnih 14 bodova sami su na vrhu. Momčad je izvrsno parirala brzim đakovačkim rukometašima te se rezultatski odvojila već u 1. poluvremenu na krilima brojnih obrana vratara Vite Horvata. U utakmicu u Đakovu krenuli su s 3 uzastopna gola, u 4. minuti je 0:3, no domaći se na kratko vraćaju u susret i posljednje poravnanje imaju u 11. minuti (5:5). Nakon toga puleni trenera Borkovića uzimaju stvari u svoje ruke i do poluvremena pune domaću mrežu. Na odmoru imaju visokih +6 (11:17). U nastavku predvođeni Sklepićem koji je postigao 8 pogodaka samo povećavaju prednost i pobjedom 18:30 i
nova 2 boda učvršćuju vodstvo na tablici. Osim Sklepića, Hozjan je postigao 5, a Tompić i Goričanec zabili su 4 gola. Čvrsta i pokretljiva obrana ponovno je bila ključna, a nakon što se razbranio Vito Horvat, đakovački igrači su teško dolazili do pogodaka. U 2. poluvremenu su postigli tek 7 golova. Uz izvrsnu obranu, ponovo su pokazali širinu i u napadu, budući da su golovi padali sa svih pozicija, posebice pivota, uz vrhunske asistencije vanjskih igrača. MRK Čakovec: Hozjan (5), Friščić (1), Zadravec (2), Tkalčec (1), Batisweiler, Sklepić (8) Vuković (1), Varošanec, V. Horvart, E. Horvat (2), Vincek, Novak (2), Tompić (4), Đurčević, Goričanec (4). Trener: Josip Borković. U sljedećem 8. kolu u subotu 4. studenog domaćin su momčadi Siska. Utakmica se igra u dvorani Graditeljske škole s početkom u 19:00. (md)
3. studenoga 2023.
NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Nedelišću derbi protiv Podturna, šestica Centrometala, kiks Međimurca (DP) Strahoninec do sva 3 boda protiv Hodošana, Jadran (Š) nanio Pušćinama prvi poraz, Drava (K) slavila protiv Omladinca (DS), Napretku (GK) derbi začelja protiv Paraga Tekst: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, Dinamo je i 2. uzastopno kolo došao do petarde u protivničkoj mreži. Ovoga puta mrežu Bratstva iz Savske Vesi dvaput je pogodio Davor Štrok, a po jednom Mihael Jančec, Antonio Dodlek i Ladislav Nađ. Još je uvjerljiviji bio Centrometal protiv Mladosti Komet. Na susretu je bilo 6 različitih strijelaca. Mrežu gostujućeg vratara Luke Fodora redom su pogađali Jaša Kocijan, Vedran Kršlak, Darijan Treska, Ivan Cimerman, Filip Kirić i Erik Glogovec. Nedelišću derbi kola. U 18. minuti domaćini su poveli zgoditkom Valentina Jelovečkog. Vodstvo Nedelišća povisuje David Bujanić u 31. minuti. Ovo je za spomenutog igrača prvijenac u dresu Nedelišća. Podturen smanjuje na 2:1 preko Mihovila Balenovića u 81. minuti. Pobjedu domaćina potvrđuje Junior Marcelo De Souza u 82. minuti. Pet minuta kasnije gostima je isključen Dino Horvat zbog dviju opomena. Kiks Međimurca u Svetoj Mariji. Nikola Valjak zabija za Mladost u 27. minuti. Šest minuta kasnije, gosti izjednačuju zgoditkom Patrika Mraza. Domaćini vode u 87. zahvaljujući zgoditku Dominika Gašparića. U 4. minuti sudačke nadoknade bod gostima donosi Filip Hrustek. BSK slavio u susjedskom derbiju pred 400-tinjak gledatelja. U 11. minuti mrežu Spartaka pogađa Roberto Skoliber. Desetak minuta kasnije, BSK ne uspijeva realizirati kazneni udarac. Pobjedu domaćina potvrđuje Edi Lacković u 74. minuti. Trica Sloge u Jurovcu. Dvostruki strijelac za Štrigovčane bio je Lan Makovec Feguš, dok je još jedan zgoditak postigao Noah Lukovnjak. Iako rezultat sugerira sigurnu pobjedu gostiju koja je u potpunosti zaslužena, domaćini su također imali nekoliko vrlo izglednih prilika. Preokret Draškovca. Jedinstvo dolazi u vodstvo zgoditkom Darija Bubeka u 17. minuti. Pet minuta kasnije za domaćine izjednačuje Marlo Turk. Isti igrač zabija za 2:1 u 36. minuti. Hat-trickom u 74. Turk postavlja konačan rezultat. Rezultati: Centrometal - Mladost Komet 6:0 (Kocijan, Kršlak, Treska, Cimerman, Kirić, Glogovec), Nedelišće - Podturen 3:1 (Jelovečki, Bujanić, De Souza Marcelo; Balenović), Bratstvo (SV) - Dinamo (P) 0:5 (2x Štrok, M. Jančec, Dodlek, Nađ), Draškovec - Jedinstvo (GM) 3:1 (3x Turk ; Bubek), BSK - Spartak 2:0 (Skoliber, Lacković), Bratstvo
(J) - Sloga (Š) 0:3 (2x Feguš, Lukovnjak), Mladost (SM) - Međimurec 2:2 (Valjak, Gašparić ; Mraz, Hrustek). U sljedećem kolu u subotu (14:00) sastaju se: Dinamo (P) Draškovec, Podturen - Bratstvo (J), Mladost Komet - BSK. U nedjelju (14:00) na rasporedu su utakmice: Jedinstvo (GM) - Centrometal, Međimurec - Bratstvo (SV), Sloga (Š) - Mladost (SM), Spartak - Nedelišće.
I. MEĐIMURSKA LIGA Derbi kola između Venere PMP i Poleta završen je bez pobjednika. U 72. minuti, Pribislavčani su poveli zgoditkom Ivana Deglina. Samo 4 minute kasnije, bod domaćinu donosi Filip Sanjković, “joker” s klupe trenera Tine Špilaka. Plavi bolji od ČSK-a. Dvostruki strijelac za Pekleničane bio je Siniša Čeko, dok su po 1 zgoditak postigli Leon Novak, Aleksandar Novak i Maksim Mutvar. Za goste su precizni bili Leo Braniša i Antonio Grabant. Na klupi ČSK debitirao je novi trener Damir Pigac. Omladincu derbi začelja. Već u 1. minuti vodstvo domaćina zgoditkom Noe Medveda. Za Naprijed izjednačuje Željko Martinec u 14. minuti. Pobjedu domaćinu donosi Ivan Drk u 72. minuti. Dubravčanu derbi donjeg Međimurja. U 15. minuti, momčad domaćina ne koristi kazneni udarac. Ipak u 29. dolaze do prednosti zgoditkom Dominika Klarića. Vodstvo Dubravčana povisuje Danijel Nađ u 42. minuti. Poraz Trnave ublažio je Roko Lesinger u sudačkoj nadoknadi. Remi u Vratišincu. U 8. minuti vodstvo Sokola zgoditkom Aleksandra Vinceka. Croatia izjednačuje u 32. preko Denisa Poljanca. Domaćinu je u 54. minuti isključen Adrian Herman zbog prekršaja u izglednoj prilici. Brojčanu nadmoć na terenu gosti koriste zgoditkom Josipa Balija u 62. minuti. Četiri minute kasnije bod Sokolu donosi Antonio Škvorc. Zasadbreg 77 poražen u Donjem Kraljevcu. Dvostruki strijelac za Kraljevčan 38 bio je Dino Novak, dok su po zgoditak postigli Andrija Perković i David Mihoci. Za goste su strijelci bili Filip Vrtarić i Filip Levačić. Strahoninec je upisao sva 3 boda protiv Hodošana. U listu strijelaca na susretu upisalo se 7-ero različitih igrača. Za domaćine su zabijali Lovro Kregar, Da Silva Anderson, Filip Žunić i Luka Lađević, a za
goste Nikola Pavlic, Marko Furdi i Saša Marčec. Rezultati: Omladinac (NSR) - Naprijed 2:1 (Medved, Drk ; Martinec), Venera PMP - Polet (P) 1:1 (Sanjković ; Deglin), Plavi - ČSK 5:2 (L. Novak, A. Novak, 2x Čeko, Mutvar ; Braniša, Grabant), Kraljevčan 38 - Zasadbreg 77 4:2 (2x Novak, Perković, Mihoci ; Vrtarić, Levačić), Strahoninec - Hodošan 4:3 (Kregar, Da Silva, Žunić, Lađević ; Pavlic, Furdi, Marčec), Sokol - Croatia 2:2 (Vincek, Škvorc ; D. Poljanec, J. Bali), Dubravčan Trnava 2-1 (Klarić, Nađ ; Lesinger). U sljedećem kolu u subotu (14:00) sastaju se: ČSK - Dubravčan, Polet (P) - Plavi, Hodošan - Sokol. U nedjelju (14:00) na rasporedu su utakmice: Trnava - Omladinac (NSR) u Donjem Kraljevcu, Croatia - Venera PMP, Zasadbreg 77 - Strahoninec, Naprijed - Kraljevčan 38.
II. MEĐIMURSKA LIGA Derbi kola u Pušćinama pripao Jadranu. Odlučujući trenutak dogodio se u 38. minuti kada pobjednički zgoditak za mornare postiže Dominik Kamenić. Ovo je Pušćine prvi prvenstveni poraz ove sezone. Sloga nije imala većih problema protiv Malog Mihaljevca. Dvostruki strijelac bio je Andrej Bešlić, dok su po jednom strijelci bili Karlo Kovačić i Josip Jurić. Hajduk uvjerljiv u susjedskom derbiju. Dva zgoditka za Brezovčane postigao je Saša Krnjak, a po 1 su još dodali Dorian Okreša, Hrvoje Senčar, Ivan Glavina i Tomica Ambruš. Za Slakovčane su pogađali Lovro Horvat i Niko Jalušić. Mura je s 3 komada u mreži ispratila Pobjedu. Redom su za domaćine zabijali Luka Perčić, Andi Hatlek i Marko Šoltić. Borcu PMP lokalni derbi u Gardinovcu. U 16. minuti za goste je opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Nikola Tomašek. Za Radnički izjednačuje Mate Omazić u 26. minuti. Tri minute kasnije za 1:2 zabija Karlo Košak. Po 2. put na susretu opravdano je dosuđen kazneni udarac za Borac PMP u 41. minuti. I ovog puta precizan je bio Tomašek. Svoj 2. zgoditak na susretu za goste iz Turčišća, Košak postiže u 46. minuti. Poraz Gardinovčana ublažio je Ivan Habuš u 51. minuti. Četvorka Vidovčana. Dva puta je mrežu Budućnosti pogađao Dino Nemet, a po jednom Patrik Strbad i Matija Matotek. U dvoboju dviju Mladosti, nije bilo pobjed-
nika. Već nakon 11 minuta igre, Dekanovčani su imali prednost 2:0 zgodicima Dominika Bajsa i Josipa Baloga. U 34. za Ivanovčane zabija Nino Gajnik, dok u 52. minuti bod domaćinu donosi Ehor Korovin. Rezultati: Sloga (Č) - Mali Mihaljevec 4:0 (2x Bešlić, Kovačić, Jurić), Hajduk (B) - Sloboda (S) 6:2 (2x S. Krnjak, Okreša, Senčar, Glavina, Ambruš ; Horvat, Jalušić), Pušćine - Jadran 0:1 (Kamenić), Mura - Pobjeda 3:0 (Perčić, Hatlek, M. Šoltić), Radnički - Borac PMP 2:4 (Omazić, Habuš ; 2x Tomašek, 2x Košak), Mladost (I) - Mladost (D) 2:2 (Gajnik, Korovin ; Bajs, Balog), Vidovčan - Budućnost (M) 4:0 (2x Nemet, Strbad, Matotek). U sljedećem kolu u subotu (14:00) sastaju se: Budućnost (M) - Sloga (Č), Sloboda (S) - Pušćine. U nedjelju (14:00) na rasporedu su utakmice: Pobjeda - Vidovčan, Jadran - Mura, Mladost (D) - Hajduk (B), Borac PMP - Mladost (I), Mali Mihaljevec - Radnički.
III. MEĐIMURSKA LIGA – A Sloboda uvjerljiva protiv Borca. Hat-trick je upisao Krešo Kovač, po 2 zgoditka postigli su Deni Pečarko, Bruno Goričanec i Gabriel Pinto, a 1 David Posavec. Počasni zgoditak za goste djelo je Leonarda Bistrovića. Dravi derbi kola. Mrežu Omladinca načeo je Roko Kregar u 60. minuti. Sedam minuta kasnije vodstvo gostiju povisuje Alves De Moraes. Svojim 2. zgoditkom na susretu, Kregar u 72. potvrđuje pobjedu svoje momčadi. Iznenađenje u Otoku. Domaćini su poveli zgoditkom kapetana Dejana Kočiša u 7. minuti. Graničar izjednačuje u 58. preko Ivana Babića. Otok ponovno vodi u 62., strijelac Luka Šmrček. Osam minuta kasnije, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Kočiš. “Vruće” u Novom Selu na Dravi. Za Jedinstvo je hat-trick upisao Antonijo Fegeš, dok je još 1 zgoditak dodao Samuel Novak. Za Budućnost su zabijali Luka Kregar i Nino Sraka. Gostima je u 65. minuti isključen Luka Kregar zbog 2 opomene. U posljednjoj minuti glavni sudac Robert Kolarić isključio je domaćeg igrača Novaka zbog udaranja šakom protivničkog igrača u lice te gostujućeg igrača Filipa Makšadija zbog pljuvanja protivničkog igrača u predjelu lica. Rezultati: Omladinac (DS) Drava (K) 0:3 (2x Kregar, Alves de Moraes), Sloboda (M) - Borac (DH) 10:1 (3x Kovač, 2x Pečarko, 2x Goričanec, 2x Gabriel, Posavec ; Bistrović), Jedinstvo (NSnD) - Budućnost (P) 4:2 (3x Fegeš, Novak ; Kregar, N. Sraka), Otok - Graničar
(N) 3-1 (2x Kočiš, Šmrček ; Babić). Drava (DM) je bila slobodna. U sljedećem kolu u subotu (14:00) sastaju se: Drava (K) - Borac (DH). U nedjelju (14:00) na rasporedu su utakmice: Otok - Sloboda (M), Drava (DM) - Jedinstvo (NSnD), Budućnost (P) Omladinac (DS). Graničar (N) je slobodan.
III. MEĐIMURSKA LIGA - B “Vruće” u Šenkovcu. Nakon 72 minute, Omladinac je imao vodstvo 3:0 zgodicima Perice Šoštarića, Tomasa Makara i Matije Trupkovića. Četiri minute kasnije, kod domaćina je isključen Nelson Miamzia zbog udaranja s obje ruke u predjelu usta suparničkog igrača tijekom prekida. Kod gostiju su isključeni Robert Brkić zbog grubog starta s leđa nogom u potkoljenicu suparničkog igrača i Perica Šoštarić, zbog 2 opomene. Donji Koncovčak bolji od Bratstva. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Leonardo Živcec, dok su još 1 zgoditak postigli Mario Novak i Patrik Cerovec. Utješni zgoditak za goste postigao je Bojan Novak. Napretku derbi začelja. Nakon 12 minuta igre Parag je imao vodstvo 3:0 zgodicima Amadeosa Horvata, Gorana Oršoša i Darija Baloga. Do kraja susreta preokret domaćina hat-trickom Luke Božaka te 1 zgoditkom “jokera” s klupe Luke Hutinca. U 53. minuti gostima je isključen Roberto Ješarević zbog namjernog bacanja lopte u glavu pričuvnom igraču protivničke momčadi koji se nalazio na klupi za pričuve. Kraljevčanima je u 72. minuti isključen Petar Mavrek, zbog dviju opomena. Četiri minute kasnije i 2. isključeni igrač Paraga Dario Balog, zbog psovanja glavnom sucu Manuela Trupkovića. Trnovcu derbi kola. Dvostruki strijelac za vodeću momčad bio je Moris Kuhta, dok su po 1 zgoditak postigli Igor Bahun i Danijel Košak. Za Dubravu je dvostruki strijelac bio Borna Filipović. Torpedo uvjerljiv protiv Hajduka. Hat-trick je za Križovčane upisao Stjepan Šoltić, dok su po jednom strijelci bili Erik Kraljić, Andreas Jelenić i Karlo Pintarić. Utješni zgoditak za goste postigao je Šemsudin Ramić. Rezultati: Donji Koncovčak - Bratstvo (P) 4:1 (2x Živec, Novak, Cerovec ; Novak), Šenkovec - Omladinac (M) 0:3 (Šoštarić, Makar, M. Trupković), Napredak - Parag 4:3 (3x Božak, L. Hutinec ; Horvat, G. Oršoš, D. Balog), Torpedo - Hajduk (Š) 6:1 (3x Šoltić, Kraljić, Jelenić, Pintarić ; Ramić), Dubrava - Trnovec 2:4 (2x B. Filipović ; 2x Kuhta, Bahun, Košak).
TABLICA PREMIER LIGA 1. DINAMO (P)
10 8 0 2 26 – 8 24
2. MEĐIMUREC
10 7 3 0 33 – 17 24
3. CENTROMETAL
10 6 3 1 24 – 8 21
4. BSK
10 5 5 0 15 – 7 20
5. NEDELIŠĆE
10 5 2 3 24 – 13 17
6. DRAŠKOVEC
10 4 4 2 19 – 13 16
7. PODTUREN
10 4 2 4 26 – 21 14
8. SLOGA (Š)
10 4 2 4 11 – 18 14
9. JEDINSTVO (GM) 10 4 0 6 19 – 20 12 10. BRATSTVO (J)
10 3 1 6 9 – 22 10
11. SPARTAK
10 3 0 7 16 – 22 9
12. MLADOST (SM)
10 2 1 7 11 – 25 7
13. BRATSTVO (SV)
10 1 3 6 8 – 22 6
14. MLADOST KOMET 10 1 0 9 12 – 37 3
TABLICA 1. MNL 1. DUBRAVČAN
10 7 1 2 30 – 19 22
2. VENERA PMP
10 6 2 2 22 – 11 20
3. KRALJEVČAN 38
10 6 1 3 30 – 22 19
4. ZASADBREG 77
10 4 4 2 23 – 17 16
5. SOKOL
10 5 1 4 23 – 21 16
6. POLET (P)
10 4 3 3 31 – 21 15
7. TRNAVA
10 4 2 4 16 – 14 14
8. HODOŠAN
10 4 2 4 23 – 22 14
9. CROATIA
10 4 2 4 18 – 25 14
10. PLAVI
10 4 1 5 19 – 20 13
11. STRAHONINEC
10 4 1 5 18 – 26 13
12. NAPRIJED
10 2 2 6 9 – 18 8
13. OMLADINAC (NSR) 10 2 1 7 10 – 20 7 14. ČSK
10 2 1 7 13 – 29 7
TABLICA 2. MNL 1. PUŠĆINE
10 8 1 1 28 – 8 25
2. SLOGA (Č)
10 7 1 2 35 – 18 22
3. JADRAN
10 6 2 2 25 – 12 20
4. BORAC PMP
10 6 1 3 28 – 21 19
5. MURA
10 5 1 4 17 – 12 16
6. MLADOST (D)
10 4 4 2 20 – 21 16
7. VIDOVČAN
10 4 2 4 16 – 17 14
8. M. MIHALJEVEC
10 4 2 4 18 – 21 14
9. MLADOST (I)
10 3 2 5 18 – 22 11
10. BUDUĆNOST (M)
10 3 2 5 9 – 19 11
11. POBJEDA
10 3 1 6 7 – 21 10
12. SLOBODA (S)
10 2 2 6 18 – 27 8
13. RADNIČKI
10 2 1 7 16 – 26 7
14. HAJDUK (B)
10 2 0 8 20 – 30 6
TABLICA 3. MNL-A 1. DRAVA (K) (-3)
9 7 2 0 34 – 12 20
2. GRANIČAR (N)
9 6 0 3 31 – 17 18
3. OMLADINAC (DS)
9 5 2 2 24 – 18 17
4. OTOK
9 3 3 3 13 – 19 12
5. JEDINSTVO (NSnD) 9 3 3 3 17 – 24 12 6. SLOBODA (M)
9 2 4 3 26 – 19 10
7. BORAC (DH)
9 2 2 5 18 – 33 8
8. DRAVA (DM)
8 1 3 4 18 – 28 6
9. BUDUĆNOST (P)
9 1 1 7 15 – 26 4
TABLICA 3. MNL-B 1. TRNOVEC
10 10 0 0
2. DUBRAVA
10 7 0 3 42 – 17 21
60 – 9 30
3. OMLADINAC (M) 10 6 2 2 38 – 27 20 4. TORPEDO
10 6 0 4 33 – 14 18
5. HAJDUK (Š)
10 6 0 4 26 – 21 18
6. D. KONCOVČAK
10 5 1 4 28 – 19 16
7. BRATSTVO (P)
10 2 1 7 17 – 36 7
8. PARAG
10 2 1 7 24 – 58 7
9. ŠENKOVEC
10 2 1 7 15 – 50 7
10. NAPREDAK
10 1 0 9 14 – 46 3
U sljedećem kolu u subotu (14:00) sastaju se: Torpedo - Donji Koncovčak, Hajduk (Š) - Dubrava, Parag - Šenkovec u Šenkovcu. U nedjelju (14:00) na rasporedu su utakmice: Trnovec - Napredak, Omladinac (M) - Bratstvo (P).
3. studenoga 2023.
JUDO
KOŠARKA
NAJVEĆI USPJEH Judo kluba Zrinski
DRUGA LIGA SJEVER
Lorenna brončana na Europskom kadetskom kupu Tekst: Luka Maruševec
Lorenna Hranilović iz čakovečkog Judo kluba Zrinski, pod vodstvom trenera Filipa Šekete, osvojila je brončanu medalju na Europskome kadetskom kupu. Slovenski Kopar bio je domaćin natjecanja u džudu na kojem je sudjelovalo 355-ero natjecatelja iz 22 države. Lorenna, ujedno i članica hrvatske kadetske reprezentacije, kao četvrta nositeljica kategorije prvo je kolo bila slobodna, dok ju je u četvrtfinalu dočekala prvakinja Slovenije Maja Mušič. Borbu je taktički sjajno odradila, natjerala protivnicu na greške i treću kaznu te se plasirala u polufinale, gdje ju je čekala Brazilka Olivia Oliveira. Nažalost, ona je iskoristila Lorenninu nepažnju, bacila je na bok i borbu završila zahvatom držanja. Nakon toga je uslijedio finalni blok za broncu protiv Njemice Jessie Luedemann, borba u koju je naša pred-
Brončana Lorenna i trener Filip Šeketa sa osvojenom medaljom stavnica ušla hrabro i motivirano. Slavila je već nakon 30 sekundi za brončanu medalju u svojem trećem, ali i zadnjem
nastupu na Europskome kadetskom kupu jer sljedeće godine prelazi u juniore i svoj nastup u kadetskom
uzrastu završava na najljepši mogući način. – Iznimno sam ponosan i sretan na Lorennin rezultat zato što smo se godinu i pol mučili sa ozljedama koje su se samo redale te usprkos tim ozljedama uspjeli smo osvojiti državnu medalju te skupiti normu za odlazak na Svjetsko kadetsko prvenstvo i prisustvovali smo na svim pripremama reprezentacije. Oduvijek sam imao taj neki osjećaj da Lorenna može napraviti velike rezultate, ali su nas ozljede malo sprečavale u tome. Sad smo konačno sanirali sve ozljede te smo se nakon Svjetskog prvenstva još jače uhvatili posla i eto završili smo godinu jednim lijepim i vrlo uspješnim rezultatom. Ovo je najveći dosadašnji uspjeh same Lorenne, mene kao trenera i samog Judo kluba Zrinski Čakovec! Vjerujem da Lorenna može još puno toga ostvarit i daleko dogurati, rekao nam je njezin trener Filip Šeketa.
RUKOMET SLAVILE protiv Splita
Zrinskice do novih bodova, a žele igrati i u Europi Tekst: Miljenko Dovečer
U posljednjoj utakmici 7. kola 1. HRL za žene Zrinskice su u Atonu i pred kamerama Sportske televizije upisale nova 2 boda za diobu 2. mjesta na tablici. Kada se pogleda konačni rezultat od 28:22 (10:12) između Zrinskog i Splita 2010, može se steći dojam da je to bila lagano ostvarena pobjeda, no nije bilo tako. Splićanke su pružile sjajan otpor i pale tek u posljednjih 15-ak minuta kada su ostale bez prave rotacije, a umor je učinio svoje. Od početka pa sve do isteka treće četvrtine, ekipe su se smjenjivale u vodstvu. Igralo se praktički pogodak za pogodak, s tim da je Split imao na predahu +2. Bila je to ujedno i najveća prednost koju je netko ostvario do sredine 2. dijela.
Domaći sastav preuzeo je kontrolu nad rezultatom u 42. minuti, ali neizvjesnost je potrajala sve do ulaska u posljednjih 10 minuta. Tada je sjajan posao odradila domaća obrana. Splićanke je ostavila punih 9 minuta bez pogotka i za to vrijeme odjurila na 5 razlike. Na kraju je završilo s +6, 28:22. Sjajna je u domaćoj ekipi bila Kala Kosovac koja je postigla 10 pogodaka. Po 5 su dale Gabriela Gudelj i Selena Milošević. Na golu je Marta Kozjak upisala 9 obrana. Zrinski: Kozjak, Potočnjak, Novak, Balent, Balaško 1, Kosovac 10, Milošević 5, Varga, Golub, Balić 2, Posavec 2, Megerle 3, Blagus, Gudelj 5, Cvitanović, Briški. Trener: Goran Mrđen. U sljedećem kolu Zrinskice u međužupanijskom derbiju gostuju u Varaždinu kod Koke. Utakmica 8. kola
igra se već danas u petak, 3. studenoga u Areni Varaždin s početkom u 19:00.
Žele se plasirati u prve 4 ekipe
U Atonu je proteklog petka održana konferencija za medije na kojoj su predstavnici kluba iznijeli glavne ciljeve ove sezone, od kojih se najviše ističe igranje u Europi. – U godini kada slavimo 15 godina ŽRK-a Zrinski i 50 godina ženskoga rukometnog kluba u Čakovcu, želimo se plasirati među 4 prvoplasirane ekipe i tako izboriti igranje u Europi, rekao je dopredsjednik kluba Darko Dania. – Zrinski danas ima 7 natjecateljskih ekipa, počevši od prve ekipe koja se natječe u prvoj ligi. Imamo mlade, ali jako kvalitetne igračice na čelu s iskusnim
trenerom Mrđenom koji iza sebe ima vrhunske rezultate u ženskom rukometu, a bio je i selektor reprezentacije te trener Podravke. Zbog svega navedenog, želja i cilj ove uprave je ostvariti bolji plasman nego prošle sezone kada smo bili šesti. Veseli nas što naša druga ekipa, s igračicama od 14 do 17 godina starosti, pod vodstvom Dubravka Hozjaka igra 2. ligu u kojoj se natječe 6 bivših prvoligaških ekipa, naglasio je Dania. Naveo je i da se mlađe dobne skupine, u kategorijama U-17, U-15, U-13 i U-11 natječu u državnim ligama u svojoj regiji, od Čakovca do Slavonskog Broda te da je želja plasman na državno prvenstvo s barem 3 generacije i da se tako nastavi kontinuitet odličnih rezultata koje postižu u tim uzrastima.
Četvrta uzastopna pobjeda Sjajno su krenuli košarkaši čakovečkog drugoligaša u novo prvenstvo. Na prvim četirima utakmicama ostvarili su sve četiri pobjede. Posljednja je ostvarena na gostovanju u Bjelovaru kod istoimenog kluba koji je loše krenuo u prvenstvo, ali se protiv čakovečke momčadi držao u egalu skoro do kraja. Nekoliko dobrih obrana gostiju u zadnjih nekoliko minuta utakmice i konačno je Međimurje moglo odahnuti i upisati pobjedu i nove bodove. Budući da je cijela utakmica bila u znaku broja 4, valja istaknuti i 4 najbitnija (najbolja na ovoj utakmici) košarkaša Međimurja u ovoj bitnoj pobjedi: Kuzmić (20 postignutih poena), Novak (17), Gašparić (15) i Glumac (23). U dvoboju koji je završio na kraju pobjedom Međimurja od 6 koševa razlike, ispada da je ključna bila druga četvrtina koju je Međimurje dobilo upravo sa 6 koševa razlike.
REZULTATI I KOŠEVI
Bjelovar - Međimurje 80:86 (17:19, 19:25,19:21, 25:21) Međimurje: Kuzmić 20, Novak 17, Kranjčec 2, Mikulić 2, Hren 7, Gašparić 15, Glumac 23. Trener: Novak S. Mladost (Đ) - Labrada 74:61 Virka - Vedi 77:109 Petar Zrinski - Koprivnica 92:76 Ivančica - Radnik 55:86 Podravac - Varaždin 85:80
U ostalim susretima Mladost je u Đurđevcu dobila Labradu, Vedi, još jedan (bolji) klub iz Bjelovara je na gostovanju u Virovitici slavio s 30 koševa razlike, Petar Zrinski je u Vrbovcu bio bolji od Koprivnice, Ivančica je kod kuće izgubila od križevačkog Radnika s 30 koševa razlike, dok su Podravac i Varaždin odigrali jednu knap utakmicu u kojoj su bodovi ipak ostali u Virju. Tablica na vrhu izgleda sjajno za čakovečki klub - dijeli se prvo mjesto zajedno s Radnikom, Vedijem i Podravcom, svi sa skorom od 4 pobjede i nula poraza. (bh)
LIGA MLAĐIH KADETA U-15
Odigrani dvoboji neporaženih ekipa Izuzetno zanimljivo je bilo 4. kolo lige za mlade košarkaše rođene 2009. i mlađe. Sve su utakmice bile rezultatski manje-više neizvjesne i zanimljive za pogledati. Jedino je veća razlika bila na dvoboju Međimurja i Donjega Kraljevca, a sve su ostale završile najviše do plus 8! (bh)
TABLICA U-15 - Grupa 1
Međimurje - D. Kraljevec 109:63 Međimurje: Beuk 2, Majsen 12, Ostoja 21, Toplek 8, Mikec 29, Majnarić 15, Rušnjak 7, Varga 18, Kelkedi 6 Donji Kraljevec: Varga 4, Hranjec 27, Levačić 22, Mesarić 6, Kovač 3
Nedelišće: Maček 1, Dragaš 2, Štefulj 2, Dobša 2, Magić 10, Podvezanec 9, Fegeš 3, Poznić 20
1. 2. 3. 4. 5.
D. Kraljevec Međimurje Nedelišće Mladost Ivanov. Kotoriba
4 3 3 3 3
3 3 2 0 0
1 0 1 3 3
186 302 -22 -219 -247
7 6 5 3 3
3 86 1 147 1 -72 3 -137 2 -24
6 5 5 3 2
TABLICA U-15 - Grupa 2 1. 2. 3. 4. 5.
Varaždin Grafičar Rudar/vk Međimurje 2 Ivančica
3 3 3 3 2
0 2 2 0 0
REZULTATI I KOŠEVI
Mladost Ivanovec - Nedelišće 41:49 (10:14, 10:11, 13:10, 8:14) Mladost Ivanovec: Smolković 14, Lovrenčić 13, Rubin 5, Levačić 6, Furdi 3
Ivančica - Rudar 51:56 (10:11, 12:13, 6:15, 23:17) Rudar: Bogdan 2, Tuksar 9, Perčić 5, Smolković 10, Tomašić 6, Lesjak 24 Varaždin - Grafičar 61:55
3. studenoga 2023.
NOGOMET ODIGRANO napeto 11. kolo 3. NL Sjever
Polet preokretom slavio, pobjede Rudara i Međimurja, Graničaru remi Evald Vinko (u zelenom dresu, desno) zabio je u 78. minuti i zapečatio pobjedu Rudara protiv Dinama (D) Tekst: Miljenko Dovečer Foto: Damir Perhoč
P
olet je ponovo imao vrlo uspješan vikend, jer je osim svoje pobjede dočekao i poraz najbližeg pratitelja Pitomače, čiju je ulogu sada preuzeo Rudar, ali se razmak malo povećao i sada je već velikih 7 bodova pa se čini da će jesenski naslov teško izmaknuti Brezovčevoj momčadi koja je odigrala još jednu odličnu utakmicu s uzbudljivim završetkom. Domaćin je u Ludbregu dvaput vodio i imao sva 3 boda u džepu 15 minuta prije kraja susreta, no tada lider pravi preokret u samo 2 minute pa bodovi putuju u Sveti Martin. Varteks je zaustavio Pitomaču također munjevitim napadom te u razmaku od samo 4 minute riješio pitanje pobjednika nakon pola sata igre. Međimurje je istim rezultatom poguralo Viroviticu prema izlaznim vratima, a da kolo bude u znaku rezultata 2:0, pobrinuo se i Rudar koji je svladao goste iz Domašinca, dok u Kotoribi nije bilo pobjednika nakon što je gost poveo već u 1. minuti. Domaćin je pritisnuo svim silama i na kraju uspio postići izjednačujući pogodak.
Igrači Rudara iskoristili prilike, Dinamovci se ispromašivali
U međimurskom derbiju pred oko 300 gledatelja Rudar je bio bolji od domašinečkog Dinama i ovom pobjedom došao ponovo na 2. mjesto. Međimurski derbi donio je borbenu i neizvjesnu utakmicu koja je na kraju završila zasluženom pobjedom domaćina. Već u 3. minuti gostujući igrač Rališ našao se u odličnoj prilici kada je izbio sam pred +18
domaćeg vratara Kodbu, ali prebacuje gol. Domaćin uzvraća u 10. minuti kada odličnu priliku ne koristi K. Nedeljko. Ipak, isti igrač je u 11. minuti postiže pogodak za 1:0. Domaćin, ali i gosti propuštaju realizirati nekoliko odličnih prilika za pogodak te se na odmor odlazi sa vodstvom domaćina od 1:0. U nastavku ponovno gosti ne realiziraju preko Rališa da bi se utakmica potpuno otvorila u kojoj se redaju odlične prilike pred oba gola koje se ne iskorištavaju. Domaćin u 78. minuti solo prodorom Vinka i pogotkom potvrđuje pobjedu. Rudar: Kodba, Antolović, Roginić (88. Novak), Šardi, Ratajec, K. Nedeljko (58. Jurak), P. Nedeljko (83. I. Liklin), Radiković (58. Zeljko), L. Liklin, Vaš, Martinjaš (58. Vinko). Trener: Damir Jurak Lepen. Dinamo (D): Prekupec, Žulić, Novak (68. Novak), Sabol, Hlišć (82. Jakšić), Malenović, Petak, Rališ, Mezga (46. Krznar), Kovač (68. Marodi), Bacinger. Trener: Dalibor Gorupić. – Čestitke igračima obiju ekipa na pravoj derbi utakmici s puno prilika na kojoj smo mi bili nešto spretniji i došli do pobjede, kratak je bio trener Rudara Damir Lepen Jurak. – Ispast će da slavimo poraze, ali nije tako. Jesmo izgubili utakmicu, međutim ne pamtim kada smo stvorili ovako veliki broj prilika, imali glavu i rep, no ipak broje se golovi, a mi nismo zabili nijedan. Daleko od toga da pobjeda Rudara nije zaslužena i na tome njima čestitam, ali da je otišla utakmica na našu stranu, ne bi bilo nezasluženo. Kada toliko toga propustiš kao mi danas, kazna stigne brzo. Ali kako sam već rekao, već nekoliko tjedana izgledamo dobro, sve ima nekakvog smisla, ušli smo u pozitivu, pa i one utakmice
Nazovi napaljene
Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24
064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn
Rezultati 11. kola Međimurje - Virovitica 2:0 Rudar - Dinamo (D) 2:0 Varteks - Pitomača 2:0 Graničar (K) - Koprivnica 1:1 Podravina - Polet 2:3 Raspored 12. kola
(subota, 4. studenog, 14:00) Dinamo (D) - Graničar (K) Polet - Rudar Pitomača - Međimurje Koprivnica - Varteks Virovitica - Podravina
koje nismo pobijedili, bili smo blizu pobjede. Nastavit ćemo raditi i dati sve od sebe da idući tjedan opet dobro igramo i ostvarimo pobjedu, pomalo rezigniran bio je trener Dinama Dalibor Gorupić. Rudar je ovom pobjedom opet izbio na 2. mjesto prvenstvene ljestvice, a u sljedećem kolu slijedi veliki derbi s momčadi Poleta. S druge strane i Dinamo ima lokalni međimurski derbi i kao domaćin sučelit će se s momčadi Graničara (K).
Međimurje do bodova došlo pred sami kraj
U utakmici protiv posljednje Virovitice Međimurje se mučilo sve do 86. minute kada volejom Drk pogađa za 1:0. Konačnih 2:0 djelo je Matheusa iz kaznenog udarca u sudačkoj nadoknadi. Ovom pobjedom Međimurje je došlo do 5. mjesta i 13 bodova, koliko imaju još četiri momčadi. Sama utakmica uglavnom je bila bez nekih izrazitih prigoda. Gosti su se povukli na svoju polovicu i pokušavali kontrama doći do Jelavića. Jednom im je zamalo uspjelo u prvome dijelu. Čakovčani su pokazali veliku želju, no i nestrpljivost kada su prerano završavali akcije. No, sve je došlo na naplatu pred sam kraj susreta i s ovom pobjedom bit će malo mirnije u čakovečkom trećeligašu. Međimurje: Jelavić, Lesar (56. Mihoković) ,Mrazović, Turk, Lacić-Klarić (81. Podvezanec), Matheus, Ivančić (5. Pejanović, 81. Horvat), Drk, Vinski, Senčar, Štajerec. Trener: Vjeran Simunić. Trener domaćih koji je isključen u sudačkoj nadoknadi
zbog naguravanja protivničkog igrača (?), bio je zadovoljan s 3 boda. – Sve super, nova pobjeda i već 5. mjesto, za nas je to kup šampiona, malo ironično komentirao je utakmicu trener Međimurja Vjeran Simunić. Osim isključenja Simunića, sudac Marin Ćosić podijelio je još 8 žutih kartona, 3 gostima i 5 domaćim igračima. Igračima Međimurja Turku i Lesaru to je 3. pa će pauzirati u sljedećoj utakmici protiv Pitomače.
Graničar dominirao protiv Koprivnice, no uzeo samo bod
Graničar je u Kotoribi dočekao Koprivnicu i do boda došao u smiraj utakmice. Gosti već u 1. minuti imaju vodstvo golom Eloundea. Bod svojoj ekipi osigurava Dean Volar lijepim golom u 83. s visine šesnaesterca. Nakon ranoga gostujućega gola igrači Graničara gotovo cijelu utakmicu su atakirali gol Koprivnice. Pošteno su se ispromašivali, imali nekoliko stopostotnih prilika, a pred kraj utakmice uspjeli su ipak izvući bod golom mladog Volara. Graničar: Mortimer, Mikulan (76. Vađunec), Sabol, Nađ, Čmrlec (67. Štefić), Volar, Kvakan (30. Brčić), Gal, Arambašić, Dežđek, Jendrić. Trener: Mario Piškor. Utakmicu su obilježile i dvije teže povrede. – U 5. minuti utakmice dolazi do ozljede gostujućeg igraća broj 7 u sudaru sa vlastitim suigračem prilikom kojeg dolazi do puknuća nosne kosti kod istog, koji je nakon toga zamijenjen. U 26. minuti dolazi do ozljede domaćeg igrača broj 11 nakon sudara sa suigračem gdje dolazi do puknuća njegove kože u predjelu glave u veličini od 5 centimetara i krvarenja te nakon ukazane pomoći on je i zamijenjen. Oba igrača prevezena su u najbližu medicinsku ustanovu, zapisao je između ostalog delegat utakmice Damir Hruškar. Domaći trener Piškor žali za prilikama, ali ipak sretan što nisu poraženi. – Gosti su poveli u 40. sekundi nakon prve i jedine
TABLICA 3. NL SJEVER 1.
POLET (SMnM) 11 9 2 0
2.
RUDAR
34 – 7 29
11 7 1 3 20 – 10 22
3.
PITOMAČA
11 6 2 3 21 – 15 20
4.
VARTEKS
11 5 4 2
5.
MEĐIMURJE
11 3 4 4 16 – 14 13
20 – 9 19
6.
DINAMO (D)
11 4 1 6 17 – 19 13
7.
PODRAVINA
11 4 1 6 12 – 21 13
8.
GRANIČAR (K)
11 4 1 6 14 – 24 13
9.
KOPRIVNICA
11 2 4 5
8 – 17 10
10. VIROVITICA
11 0 2 9
5 – 31
2
akcije na utakmici. Od 2. do 98. minute na terenu je postojala samo domaća momčad. Stvorili smo barem 4, ono što se kaže, zicera, ali je odlični golman gostiju uspio spriječiti domaće igrače u nastojanju da postignu zgoditak. Sredinom drugog dijela smo uspjeli barem izjednačiti i više nego zasluženo osvojiti bod. Čestitke mojim igračima na prikazanoj igri i gostima na fer i sportskoj utakmici, rekao je trener Graničara Mario Piškor. U subotu slijedi gostovanje u Domašincu kod Dinama.
Polet ponovo preokretom do pobjede
Slično kao u utakmici s Dinamom u Domašincu scenarij se ponovio u Ludbregu. Polet se protiv Podravine 2 puta vraćao u igru i onda poentirao golom Silvestera Žganca za 2:3. Podravina je otvorila utakmicu na najbolji mogući način, vodstvom od 1:0 već u 2. minuti. Jednu neopreznost gostujućeg stopera i kratko proigravanje prema svom vrataru koristi Sačer koji između njih dvojice posprema loptu u mrežu. Gosti su naravno bili šokirani ovakvim početkom, ali polako preuzimaju kontrolu nad igrom, vrše pritisak prema golu domaćina. Igra se većim dijelom odvijala na sredini terena i polovici domaćina, a vodstvom Podravine se i otišlo na odmor. Drugi dio je započeo, očekivano pritiskom gostiju, a rezultat se nije mijenjao do 69. minute. Tada počinje 10-minutna rapsodija golova. Prvo Mesarić nakon kornera izjednačuje glavom u 69., no minutu kasnije domaći ponovo vode 2:1. Vodstvo je trajalo samo 5 minuta kada autogo-
lom Havajića Polet izjednačuje. Samo 2 minute nakon toga u 76. pobjedu svojoj ekipi donosi Žganec. Do kraja domaćin sve fokusira na napad i pokušava izjednačiti i to im umalo uspijeva u 88. minuti kada Sačer puca, no gostujuća obrana uklizavanjem sprečava gol. Sve u svemu Polet forsira svoju kombinatornu i brzu igru koja rezultira s puno golova u gostujućim mrežama i to donosi ploda. Sada neporaženi Polet na 1. mjestu nakon 11 odigranih kola bježi drugoplasiranom Rudaru čak 7 bodova. Očigledno da je prvak već poznat u ovoj ranoj fazi. Polet (SMnM): Jambres, Štefanec, Mesarić, Mezga, Barat, Jurinić (56. Šarić), Horvat (46. Vincetić), Patafta (86. Bančić), Benko (46. Težak), Žganec, Telebar. Trener: Josip Brezovec. – Gosti zasluženo odnose tri boda, ali teško se oteti dojmu da je Podravina svakako zaslužila barem bod u jednoj odličnoj prezentaciji, riječi su domaćeg trenera Nevenka Blagaja. – Jako zanimljiva i odlična utakmica i opet smo pokazali gard prvaka, klapu i pohvale svim dečkima i navijačima koji su nas bodrili cijelu utakmicu, koncizan je trener Poleta Josip Brezovec. U sljedećem kolu ove subote u Svetom Martinu na Muri odigrava se susjedski derbi Poleta i Rudara iz Murskog Središća, prvoplasirane i drugoplasirane momčadi. Očekuje se zasigurno veliki broj gledatelja u ovom međimurskom "El clasicu".
U derbiju kola Varteks skinuo Pitomaču s 2. mjesta
Težak teren utjecao je na kvalitetu igre. Pitomača se pokazala vrlo kvalitetnom momčadi koja igra napadački, tako da su izašli visoko s 5 igrača na polovicu Varteksa. U takvom rasporedu ostavili su i dosta prostora za kontre, tako da su domaći iz takve dvije i zabili 2 gola u 1. poluvremenu, prvo Kanceljak, zatim Stojko. To se na kraju pokazalo se i kao konačan rezultat (2:0).
3. studenoga 2023.
STOLNI TENIS
MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina
Gostujući stolnotenisači pružili dobar otpor 2. liga
Piše: Denis Tratnjak
Ne znam je li utjecala južina, puni mjesec, praznik ili što drugo da imamo ovoliko odgoda ovaj tjedan. Čak tri odgođene utakmice u prvoj ligi. U preostale dvije STK Putjane Krystaline dominirao je protiv STK-a Mihovljan rezultatom 8:2. Robert Lehkec i Damir Rožman ostvarili su trice. Davor Vidović je tricom bio najzaslužniji za pobjedu svoje ekipe Hodošana u susretu s ekipom Nedelišća. Rezultati: STK Putjane Krystaline - STK Mihovljan 8:2, Nedelišće 1 - STK Hodošan 1 4:6, USTA Belica 1 - Mihovljan 3 Primabiro (odgođeno), ZEN-Šenkovec 2 - STK Putjane Restart (odgođeno), HE-DRA 1 Draškovec - STK Goričan 1 (odgođeno). Igrači: Nikola Mikac (60), Boris Preksavec (6-0), Eugen Šimon (6-0), Filip Godina (6-0), Zoran Vidović (4-0), Rinaldo Jurinec (3-0), Davor Vidović (8-1), Paula Markati (8-1), Miljenko Vračar (5-1), Miroslav Magdalenić (5-1), Robert Mikac (4-1), Dean Lajtman (4-2), Damir Rožman (5-4), Dario Grd (33), Filip Panić (2-2)... Raspored 4. kola: Mihovljan 3 Primabiro - STK Goričan 1, STK Putjane Restart - HE-DRA 1 Draškovec, STK Hodošan 1 - ZENŠenkovec 2, STK Mihovljan - Nedelišće 1, USTA Belica 1 - STK Putjane Krystaline.
Jedina liga u ovome kolu bez odgođenog susreta. Kos-Kotoriba 2 je s uvjerljivih 9:1 pobijedila ZEN-Šenkovec 3. Stjepan Vidović i Ivica Jakupak bili su ključni igrači s po tri pobjede. Lopatinec 1 je osvojio pobjedu rezultatom 6:4 protiv HEDRA 2 Draškovec. Tricom je bio najbolji igrač Damir Ivanuša. Čakovec 1 je pobijedio ŠŠK ČAK Čakovec rezultatom od 7:3, pri čemu je Božidar Krnjoul dominirao tricom. Donji Kraljevec je na gostovanju kod Preloga izvukao bod, dok se kod domaćina s tri pobjede istaknuo Dubravko Hozjak. Trice Nikole Magdalenića i Karla Jambora i domaća pobjeda ekipe Zasadbreg u susretu s ekipom Čakovca. Rezultati: Kos-Kotoriba 2 - ZEN-Šenkovec 3 9:1, Lopatinec 1 - HE-DRA 2 Draškovec 6:4, Čakovec 1 - ŠŠK ČAK Čakovec 7:3, GSTK Prelog 1 - STK Donji Kraljevec 2 5:5, STK Zasadbreg 1 - Čakovec 3 7:3. Igrači: Nikola Magdalenić (8-0), Karlo Jambor (6-0), Božidar Krnjoul (8-1), Stjepan Vidović (8-1), Goran Spahija (7-2), Dubravko Hozjak (7-2), Nino Bašek (7-2), Dominik Filipašić (63), Karlo Šoltić (6-3), Mario Uršanić (6-3), Marko Tota (6-3), Josip Repalust (6-3), Ivica Jakupak (6-3), Mario Glavak (4-2), David Čukulic (4-3), Damir Ivanuša (5-4), Danko Šimon (4-4)... Raspored 4. kola: ZEN-Šenkovec 3 - Čakovec 3, STK Donji Kraljevec 2 - STK Zasadbreg 1, ŠŠK ČAK Čakovec - GSTK Prelog 1, HE-DRA 2 Draškovec Čakovec 1, Kos-Kotoriba 2 - Lopatinec 1.
1 STK Hodošan 1
3 3 0 0 21
9 6
1 Kos-Kotoriba 2
2 ZEN-Šenkovec 2
2 2 0 0 18
2 4
3 STK Putjane Restart
2 2 0 0 17
3 4
4 Mihovljan 3 Primabiro
2 2 0 0 15
5 4
4 GSTK Prelog 1
3 1 1 1 14 16 3
5 STK Putjane Krystaline
3 1 0 2 13 17 2
5 Lopatinec 1
3 1 1 1 14 16 3
U 3. kolu međimurskih stolnoteniskih liga, koje se održavaju pod sponzorstvom Međimurskih novina, dosad su odigrana 22 od 31 susreta. Domaćini su bili nešto uspješniji te slavili u 13 ogleda, gosti su odnijeli nemali broj pobjeda (osam), dok je jedan ogled završio bez pobjednika.
1. liga
TABLICA 1. MEĐIMURSKA LIGA
TABLICA 2. MEĐIMURSKA LIGA 3 3 0 0 22
8 6
2 Čakovec 1
3 3 0 0 22
8 6
3 STK Zasadbreg 1
3 2 0 1 19 11 4
6 STK Goričan 1
2 1 0 1
7 13 2
6 HE-DRA 2 Draškovec
3 1 0 2 16 14 2
7 USTA Belica 1
2 0 1 1
7 13 1
7 STK Donji Kraljevec 2
3 0 2 1 14 16 2
8 STK Mihovljan
3 0 1 2
9 21 1
8 ŠŠK ČAK Čakovec
3 1 0 2 13 17 2
9 Nedelišće 1
3 0 0 3
9 21 0
9 Čakovec 3
3 1 0 2 10 20 2
10 HE-DRA 1 Draškovec
2 0 0 2
4 16 0
10 ZEN-Šenkovec 3
3 0 0 3
4 26 0
3. liga Čakovec 2 Euroland pobijedio je ekipu Kos-Kotoriba 3 rezultatom od 6:4, pri čemu je Vladimir Rapaić ostvario sve tri pobjede. Mala Subotica 1 bila je iznimno dominantna protiv ekipe STK Putjane 3, pobijedivši s rezultatom 9:1. Ivan Pongračić i Goran Novak istaknuli su se tricom. STK Hodošan 2 ostvario je pobjedu rezultatom 7:3 protiv Čakovec 4, a tricu je ostvario Jurica Pandur. HEDRA 3 Draškovec je tijesno svladala ekipu USTA Belica 2 rezultatom od 6:4, a ključni je igrač s trima pobjedama Danijel Matjačić. Jedna je utakmica odgođena. Rezultati: Čakovec 2 Euroland - Kos-Kotoriba 3 6:4, STK Putjane 3 - Mala Subotica 1 1:9, STK Hodošan 2 - Čakovec 4 7:3, HE-DRA 3 Draškovec - USTA Belica 2 6:4, ZEN-Šenkovec 5 - Lopatinec 2 (odgođeno). Igrači: Ivan Pongračić (9-0), Dejan Ivanuša (6-0), Goran Novak (8-1), Josip Rob (8-1), Josip Čižmešija (6-1), Jan Zrna (5-1), Krešimir Marđetko (5-1), Miro Baranašić (7-2), Danijel Matjačić (6-3), Robert Garančer (6-3), Jurica Pandur (4-2), Miljenko Peras (4-2), Ivan Hajdinjak (4-2), Damir Sečan (4-3), Mark Trbuhović (3-3), Ladislav Balog (2-2)... Raspored 4. kola: KosKotoriba 3 - USTA Belica 2, Lopatinec 2 - HE-DRA 3 Draškovec, Čakovec 4 - ZENŠenkovec 5, Mala Subotica 1 - STK Hodošan 2, Čakovec 2 Euroland - STK Putjane 3. TABLICA 3. MEĐIMURSKA LIGA 1 Mala Subotica 1
3 3 0 0 28
2 6
2 STK Hodošan 2
3 2 1 0 20 10 5
3 HE-DRA 3 Draškovec
3 2 1 0 17 13 5
4 Čakovec 4
3 2 0 1 16 14 4
5 Lopatinec 2
2 1 1 0 13
7 3
6 ZEN-Šenkovec 5
2 1 0 1 11
9 2
7 Čakovec 2 Euroland
3 1 0 2 10 20 2
8 Kos-Kotoriba 3
3 0 1 2
9 21 1
9 USTA Belica 2
3 0 0 3
9 21 0
10 STK Putjane 3
3 0 0 3
7 23 0
4. liga Donji Vidovec 1 je pobijedio Goričan 2 rezultatom od 9:1, a Matija Lukša i Danijel Škoda tricom, dok je Dragan Šajn ostao neporažen. Nedelišće 2 je pobi-
jedilo ekipu Sveta Marija 1 rezultatom od 6:4, a Dejan Marčec bio je ključni igrač s trima pobjedama u ovom susretu. Dražen Bubek je tricom samo ublažio visoki poraz svoje ekipe Mihovljan 4 u susretu s ekipom Dragoslavec Breg. Utakmica između Goričan 5 i Goričan 3 odgođena je kao i utakmica KosKotoriba 5 i Donji Vidovec 2. Rezultati: Donji Vidovec 1 - Goričan 2 9:1, Sveta Marija 1 - Nedelišće 2 4:6, Mihovljan 4 - Dragoslavec Breg 1 3:7, Kos-Kotoriba 5 - Donji Vidovec 2 (odgođeno), Goričan 5 - Goričan 3 (odgođeno). Igrači: Rafael Dominik (6-0), Patrik Bašnec (4-0), Mihael Blažek (3-0), Siniša Dvorski (3-0), Dražen Bubek (8-1), Dejan Marčec (8-1), Matija Lukša (8-1), Gabriel Dominik (5-1), Dejan Gudlin (4-1), Danijel Škoda (7-2), Bojan Jambrović (7-2), Damir Čakmazović (3-1), Stanislav Sović (3-1), Josip Šestanj (42), Dragan Šajn (5-3), Antun Mustač (5-4), Matej Šlibar (3-3), Zoran Matulin (3-3), Ivan Pošta (3-3)... Raspored 4. kola: Goričan 3 - Dragoslavec Breg 1, Donji Vidovec 2 - Mihovljan 4, Nedelišće 2 - Kos-Kotoriba 5, Goričan 2 - Sveta Marija 1, Goričan 5 - Donji Vidovec 1. TABLICA 4. MEĐIMURSKA LIGA 1 Donji Vidovec 1
3 2 1 0 22
8 5
2 Goričan 5
2 2 0 0 18
2 4
3 Goričan 3
2 2 0 0 18
2 4
4 Kos-Kotoriba 5
2 2 0 0 13
7 4
5 Dragoslavec Breg 1
3 1 1 1 15 15 3
6 Nedelišće 2
3 1 1 1 13 17 3
7 Donji Vidovec 2
2 1 0 1
8 Sveta Marija 1
3 0 1 2 13 17 1
8 12 2
9 Mihovljan 4
3 0 0 3
9 21 0
10 Goričan 2
3 0 0 3
1 29 0
5. liga Ekipa Joka-Čakovec pobijedila je GSTK Prelog 2 rezultatom 6:4, a s tri pobjede Nenad Martinec je samo ublažio poraz. STK Putjane 4 je poražen od HE-DRA 4 Draškovec rezultatom od 3:7, gdje se istaknuo Stjepan Mikec tricom. Lopatinec 3 ostvario je pobjedu rezultatom od 9:1 protiv STK.a Putjane Late-
ramen. Mario Štefičar i Mladen Trbuhović ostvarili su ključne pobjede. Utakmica između STK Hodošan 3 i Sveta Marija 2 odgođena je. Rezultati: Joka-Čakovec - GSTK Prelog 2 6:4, STK Putjane 4 - HE-DRA 4 Draškovec 3:7, Lopatinec 3 - STK Putjane Lateramen 9:1, CB Pingvin STK P 1367 - USTA Belica 3 3:7, STK Hodošan 3 - Sveta Marija 2 (igra se ovog tjedna). Igrači: Mario Štefičar (9-0), Nikola Merdanović (7-1), Mladen Trbuhović (71), Marijan Sirc (6-1), Dino Štirinić (5-1), Dragutin Mustač (4-1), Mladen Železnjak (7-2), Nenad Martinec (7-2), Stjepan Kolarić (7-2), Dejan Slaviček (7-2), Stjepan Mikec (4-2), Miro Štefok (4-2), Alen Kovačić (3-2), Rino Megla (3-3), Karlo Markati (3-3), Franjo Zrna (3-3)... Raspored 4. kola: GSTK Prelog 2 - USTA Belica 3, STK Putjane Lateramen - CB Pingvin STK P 1367, Sveta Marija 2 - Lopatinec 3, HE-DRA 4 Draškovec - STK Hodošan 3, Joka-Čakovec STK Putjane 4. TABLICA 5. MEĐIMURSKA LIGA 1 HE-DRA 4 Draškovec
3 3 0 0 19 11 6
2 Lopatinec 3
3 2 1 0 23
3 USTA Belica 3
3 2 1 0 19 11 5
7 5
4 Sveta Marija 2
2 1 1 0 13
5 Joka-Čakovec
3 1 1 1 15 15 3
7 3
6 STK Putjane Lateramen
3 1 1 1 14 16 3
7 GSTK Prelog 2
3 1 0 2 16 14 2
8 STK Hodošan 3
2 0 1 1
9 STK Putjane 4
3 0 0 3
7 23 0
10 CB Pingvin STK P 1367
3 0 0 3
6 24 0
8 12 1
6.A liga STK Pribislavec je pobijedio GSTK Prelog 4 rezultatom 9:1, pri čemu su trice ostvarili Ali Avdija i Ervin Bajuk. Goričan 4 je pobijedio STK Putjane 6 rezultatom 8:2. Petar Mlinarec tricom i neporaženi Dominik Čanaki su se istaknuli u ovome susretu. Mala Subotica i Šenkovec igraju danas. Rezultati: GSTK Prelog 4 - STK Pribislavec 1:9, Goričan 4 - STK Putjane 6 8:2, Mala Subotica 2 - Šenkovec 6 (igra se danas). Igrači: Maja Trupković (6-0), Ali Avdija (6-0),
Ervin Bajuk (3-0), Hrvoje Kulić (3-0), Stjepan Mikulić (3-0), Valentino Škvorc (3-0), Marko Pergar (3-0), Fran Matošić (5-1), Saša Kneklin (3-1), Petar Mlinarec (6-3), Anja Šego (4-2), Lucija Hozjak (4-4), Milovan Tomašić (2-2), Antun Škvorc (1-1), Ian Trupković (3-5)... Raspored 4. kola: STK Putjane 6 - Mala Subotica 2, STK Pribislavec - Goričan 4, Zasadbreg 2 - GSTK Prelog 4. TABLICA 6.A MEĐIMURSKA LIGA 1 STK Pribislavec
2 2 0 0 17
3 4
2 Šenkovec 6
2 2 0 0 13
7 4
3 Mala Subotica 2
1 1 0 0
7
3 2
4 Zasadbreg 2
2 1 0 1
9 11 2
5 GSTK Prelog 4
3 1 0 2 11 19 2
6 Goričan 4
3 1 0 2 15 15 2
7 STK Putjane 6
3 0 0 3
8 22 0
6.B liga GSTK Prelog 3 pobijedio je Nedelišće 3 s rezultatom od 7:3, uz tri pobjede Draženka Igreca i Nevena Šafarića koji je konačno ulovio niz pobjeda. STK Pribislavec 2022 pobijedio je STK Zasadbreg 3 rezultatom od 7:3. Ian Tepšić se istaknuo tricom. Utakmica između STK Donji Kraljevec 1 i Udruge OKUS Knezovec odgođena je zbog zauzetosti dvorane. Rezultati: Nedelišće 3 GSTK Prelog 3 3:7, STK Pribislavec 2022 - STK Zasadbreg 3 7:3, STK Donji Kraljevec 1 - Udruga OKUS Knezovec (odgođeno). Igrači: Anton Jambrović (6-0), Rajko Jakopić (6-0), Ian Tepšić (6-0), Nenad Pigac (3-0), Tihomir Horvat (5-1), Josip Novak (4-1), Draženko Igrec (6-3), Neven Šafarić (5-4), Domagoj Heric (5-4), Siniša Legin (3-3), Dubravko Vrbanec (2-2)... Raspored 4. kola: GSTK Prelog 3 - STK Pribislavec 2022, Udruga OKUS Knezovec - Nedelišće 3, Dragoslavec Breg 2 - STK Donji Kraljevec 1. TABLICA 6.B MEĐIMURSKA LIGA 1 Dragoslavec Breg 2
2 2 0 0 18
2 4
2 STK Pribislavec 2022
2 2 0 0 15
5 4
3 GSTK Prelog 3
3 2 0 1 14 16 4
4 STK Donji Kraljevec 1
2 1 0 1 12
5 STK Zasadbreg 3
3 1 0 2 11 19 2
8 2
6 Udruga OKUS Knezovec 1 0 0 1
1
7 Nedelišće 3
9 21 0
3 0 0 3
9 0
38 Automobilizam
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Nova izvedba
3. studenoga 2023.
Sada još snažniji dojam: Toyota Hilux GR Sport II Toyota je pripremila novu izvedbu poznatog pick-up modela Hilux, koji sada donosi nove sportske detalje, a dorađeni su ovjes i kočnice, te je povećana udaljenost od tla, pa ova izvedba nudi i bolje off-road mogućnosti. Ima li netko da nije čuo za Hilux? Tako smo i mislili, jer je ipak riječ o jednom od najpoznatijih pick-up vozila na svijetu, čija povijest seže do 1968. godine, kada je predstavljena prva generacija. Sada je najavljena nova izvedba Hilux GR Sport II koja nasljeđuje prvu izvedbu. Hilux je svjetski poznat po svojim off-road sposobnostima i pouzdanosti da "ide bilo kamo i da ga je teško uništiti", a u najnovijoj izvedbi donosi još bolje karakteristike. Tako
je povećan prilazni kut s 29 stupnjeva na 30 stupnjeva, a povećan je i razmak od tla za 20 mm. Jednocijevni klip zamjenjuje trenutačno dvocijevno rješenje, pružajući bolje performanse prigušivanja i brži odziv u teškim uvjetima zahvaljujući većoj površini klipa, što omogućuje poboljšano upravljanje na neravninama. Hilux GR Sport II dolazi s novim 17-inčnim aluminijskim naplatcima s gumama za sve terene, a za sigurno
Straga je sada ugrađen crni branik
zaustavljanje se sada brinu 17-inčni diskovi sprijeda, koji zamjenjuju dosadašnje promjera 16 inča, dok su sada straga ugrađeni 15-inčni diskovi umjesto bubnja. Za pogon se brine dobro poznati i izdržljivi 2.8-litreni turbo dizel motor koji razvija maksimalnu snagu od 150 kW/204 KS i pritom nudi 500 Nm okretnog momenta, a uparen je sa 6-ostupanjskim automatskim mjenjačem, dok se snaga prenosi na sve kotače. Ovaj 5325 mm dug, 1855
Povećana udaljenost od tla omogućuje bolje off-road mogućnosti mm širok i 1835 mm visok pick-up za ubrzanje od 0 do 100 km/h treba 10,7 sekundi, dok je maksimalna brzina 175 km/h. Izvana se Hilux GR Sport II može prepoznati po naglašenijim crnim zaštitama oko karoserije, tu je i crna G mrežasta maska s natpisom Toyota umjesto Toyotinog logotipa, crni retrovizori i ručice na vratima, srebrni umetak na prednjem braniku, te crni stražnji branik. Dodatno su zatamnjena i stražnja stakla,
a nezaobilazne su i GR Sport oznake. Promjena ima i u unutrašnjosti gdje je glavna tema monokromatska s crvenim detaljima. Urađen je najnoviji 8-inčni multimedijski zaslon koji podržava bežično povezivanje s Apple CarPlay uređajima, dok se Android Auto uređaji spajaju žično. Navigacija u oblaku dolazi serijski, a ažuriranja softvera se sada mogu raditi i na daljinu. Crna sportska sjedala od antilopa i kože, sa srebrnim
šavovima i perforacijom, podižu izgled unutrašnjosti i pružaju udobnost, ali i bolje prianjanje, smanjujući klizanje kada putnici doživljavaju veće bočne sile. Tu su i hidrografski ukrasi na oblogama vratiju i instrument ploči, a GR detalji se mogu vidjeti na informacijskom zaslonu i instrumentima. U salone ova izvedba stiže u prvoj polovici godine, dok se s isporukama kreće u drugoj polovici godine, a sve cijene će biti objavljene naknadno.
Nova sjedala, GR detalji i crvena boja dominiraju u unutrašnjosti
Novi dizajn 17-inčnih aluminijskih naplataka
Nova maska motora s Toyota natpisom
3. studenoga 2023.
Automobilizam 39
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
PREMIJERA
Opel predstavio nova laka gospodarska vozila: Combo, Vivaro i Movano Novi modeli Opelovih lakih gospodarskih vozila sada su dobili prepoznatljivu Opel Vizor prednju masku, osvježeni kokpit s multimedijskim zaslonom do 10 inča i novi električni pogon. Opel je najavio novu generaciju svojih kompaktnih, srednjih i velikih lakih gospodarskih vozila (LGV) – Comba, Vivara i Movana. Sve modele krasi novi izgled te redizajnirana ploča s in-
strumentima, dok električne verzije s baterijom i dalje nude vodeću autonomiju u klasi. Njemački proizvođač automobila također je objavio kako će novi Movano uskoro biti dostupan i kao vozilo s
pogonom na vodikove ćelije goriva. Osim vanjskog dizajna, unutrašnjost novog Opel Comba, Vivara i Movana također je dodatno poboljšana. Istaknute značajke osvježene
ploče s instrumentima uključuju nove bežične sustave za informiranje i zabavu s dodirnim zaslonima u boji veličine do 10 inča, kompatibilnima s aplikacijama Apple CarPlay i Android Auto. Električne verzije s baterijom novih Comba, Vivara i Movana nastavljaju nuditi upotrebljivost usporedivu s odgovarajućim modelima
s motorima s unutarnjim izgaranjem. Zahvaljujući naprednim tehnologijama i poboljšanjima, uključivo dodatno poboljšanu učinkovitost pogonskog sklopa, sva tri modela i dalje nude vodeći doseg u klasi, bez lokalnih emisija. Nova Opelova lagana gospodarska vozila zadržala su sve prednosti svojih prethodnika kao što su bogata ponuda
naprednih sustava za pomoć vozaču kako bi putovanja i upravljanje vozilom bili još udobniji i prvenstveno sigurniji. Sva tri modela također će biti dostupna u različitim duljinama, visinama i vrstama karoserije kako bi zadovolji sve profesionalne potrebe, a zadržat će i svoje uvjerljive obujme teretnog prostora, nosivosti i kapacitete vuče.
嘀䄀态 倀伀唀娀䐀䄀一䤀 倀䄀刀吀一䔀刀 嘀䔀 嘀䤀态䔀 伀䐀 㐀 䜀伀䐀䤀一䄀
娀愀最爀攀戀愀ഁ欀愀 Ⰰ 嘀愀爀愀縁搀椀渀Ⰰ 㐀㈀⼀㐀㤀㐀ⴀ㤀㌀㌀Ⰰ 㐀㤀㐀ⴀ㤀㐀㈀ 攀ⴀ洀愀椀氀㨀 瀀爀漀搀愀樀愀䀀愀甀琀漀瀀爀椀欀爀愀琀欀椀⸀栀爀
40 Dobro je znati
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Počeo drugi krug natječaja
Bespovratna sredstva za digitalizaciju poslovanje!
Imate restoran ili kafić i potreban vam je softver za vođenje kupaca i rezervacija? Bavite se prijevozom robe i želite znati u svakom trenutku gdje se nalazi vaše teretno vozilo i koju robu prevozi? Vlasnik ste fitness centra, privatne medicinske poliklinike, stomatološke ordinacije ili veterinarske ambulante i želite u svakom trenutku pristupiti bazi vaših klijenata i usluga koje ste im pružali do sada? Želite se zaštiti od krađe podataka vaših klijenata i financijskih izvještaja u okviru računovodstvene djelatnosti i agencije za zapošljavanje stranih radnika? Bavite se proizvodnjom ili servisom razne robe i proizvoda i u svakom trenutku vam je potrebna informacija o stanju na skladištu? Potreban vam je elektronski sustav za vođenje radnog vremena zaposlenika, prihoda ostvarenih po pojedinom zaposleniku ili rashoda koje imate kao vlasnik turističke agencije? Za sve to na raspolaganju su vam bespovratna sredstva u iznosu od 9.900 EUR do 19.900 EUR. Sredstva se dodjeljuju u okviru 2. kruga natječaja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Vaučeri za digitalizaciju“, a prijaviti se možete od 31.10. od 11 sati do 30.11.2023 do 17 sati putem elektroničkog sustava eNPOO dostupnog na web stranicama: httwps:// fondovieu.gov.hr/.
Što možete financirati i koliko vaučera možete iskoristiti?
Bespovratna sredstva dodjeljuju se u obliku 5 vrsta vaučera. Jedno poduzeće može iskoristiti najviše 2 različita vaučera i može prijaviti 1 vaučer po jednom roku za prijavu. Financirati se može: 1. Edukacija zaposlenika za rad u korištenju digitalnih aplikacija i programa kao što su e-trgovina, m-trgovina, upravljanje web stranicom poduzeća, rad u Wordu, Excelu, Powerpointu, AutoCADu, Sketchbooku, Photoshopu i sl. 2. Izrada web stranice poduzeća, web trgovine, mobilnih aplikacija ili upravljanje društvenim mrežama poput Facebooka, LinkedIna, Instagrama i ostalih. 3. Izrada strategije digitalne transformacije s aktivnostima koje su potrebne da bi poduzeće npr. povećalo svoje prihode ili smanjilo troškove.
4. Zaštita podataka o klijentima, robi ili druge poslovne podatke od krađe putem dijagnostike kibernetičke otpornosti poduzeća. 5. Izrada specijaliziranog softvera prilagođenog potrebama vašeg poduzeća poput programa za narudžbu hrane, narudžbu klijenata, praćenje prijevoznih sredstava na putu, evidenciju proizvedene, prodane robe i robe na skladištu, evidenciju zaposlenika, poslovanje u oblaku s mogućnošću rada na različitim lokacijama i slično.
Koliko novaca je moguće dobiti i je li potrebno vlastito sufinanciranje?
Ukupni raspoloživi iznos za 3 roka javnog poziva je više od 9,9 milijuna EUR-a. Za vaučer za poboljšanje digitalnih vještina, za digitalni marketing i za izradu strategije digitalne transformacije najviši iznos bespovratnih sredstava iznosi 9.990 EUR, za vaučer za dijagnostiku kibernetičke otpornosti 14.500 EUR, a za vaučer za složena digitalna rješenja 19.900 EUR. Navedeni iznosi predstavljaju 60% bespovratnih sredstava, a razliku poduzetnik treba osigurati iz vlastitih sredstava. Rang lista odabranih poduzeća će se formirati na način da će prednost imati projekti u kojima će se tražiti manji iznos bespovratnih sredstava.
Kojeg programera odabrati?
Prihvatljivi programeri su osobe upisane u Katalog pružatelja usluga u okviru Poziva “Vaučeri za digitalizaciju” koji je objavljen na stranicama Ministarstva.
Koji su vaši prvi koraci? 1. Proučite Poziv i provjerite jeste li prihvatljiv prijavitelj. 2. Definirajte potrebe svoje tvrtke u pogledu digitalizacije poslovanja te odaberite iz ponuđenih maksimalno 2 vaučera koji će najbolje utjecati na vašu produktivnost i konkurentnost. 3. Izradite projekt uz pomoć tvrtke NORD consulting d.o.o. Obratiti se možete putem e-maila info@ nord-consulting.hr ili broja mobitela 095/5580-199. Sljedeći, a ujedno i posljednji, 3. rok za prijavu na natječaj, bit će biti otvoren od 01.03.2024. godine u 11 sati do 29.03.2024. godine u 17 sati.
Klasa: 214-01/23-01/68 Ur.broj: 2109/2-03-23-01 Čakovec, 25.10. 2023. godine
3. studenoga 2023.
JAVNA VATROGASNA POSTROJBA ČAKOVEC STJEPANA RADIĆA 5, 40000 ČAKOVEC TEL. 040/ 390-966 FAX 040/ 390-933 OIB 81944058900 Adrese e-pošte: ZAPOVJEDNIK zapovjednik.jvp-cakovec@ck.t-com.hr ZAMJENIK zamjenikjvpck@ck.t-com.hr RAČUNOVODSTVO ksenija.loncar@ck.htnet.hr javna.vatrogasna.postrojba@ck.t-com.hr
Na temelju članka 51. Zakona o vatrogastvu (“NN” 125/19), čl. 30. Statuta Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, čl. 26. Odluke Vatrogasnog vijeća Javne vatrogasne postrojbe Čakovec te Pravilnika o radu Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec objavljuje;
NATJEČAJ za prijam u radni odnos VATROGASAC-PRIPRAVNIK
- 2 izvršitelja/izvršiteljica probni rok od 3 mjeseca uz mogućnost sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme Kandidat mora ispunjavati sljedeće uvjete: 1. Državljanstvo RH 2. Da je mlađi od 30 godina prilikom prvog zaposlenja na radnom mjestu profesionalnog vatrogasca 3. Da ima stečenu kvalifikaciju na razinama 4.1. ili 4.2. prema HKO-u vatrogasnog smjera 4. Da ima posebno zdravstveno stanje i psihičku sposobnost za obavljanje vatrogasne djelatnosti što dokazuje potvrdom ovlaštene zdravstvene ustanove 5. Da ima posebno propisanu razinu tjelesne i motoričke sposobnosti 6. Da se protiv njega ne vodi kazneni postupak 7. Da nije kažnjavan za kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv opće sigurnosti (glava XXI), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), a koja su propisana Kaznenim zakonom (“NN“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.) 8. Da nije kažnjavan za kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (glava XX.) i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), a koja su propisana Kaznenim zakonom (“NN“ br. 110/97., 27/98-ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.) 9. Da mu nije prestala služba u državnom tijelu ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi teške povrede službene dužnosti izvršnom odlukom nadležnog tijela u razdoblju od četiri godine od prestanka službe odnosno prestanka radnog odnosa otkazom ugovora o radu (čl 69. i čl. 118.stavak 1.točka 8. Zakona o vatrogastvu) 10. Položen vozački ispit B kategorije - Prednost pri zapošljavanju pod jednakom uvjetima ima osoba koja je najmanje dvije godine obavljanja poslove dobrovoljnog vatrogasca te druge osobe sukladno propisima koji uređuju prednost pri zapošljavanju. - Osobe koje imaju pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu dužne su u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i priložiti odgovarajuće isprave kao dokaz o statusu te druge dokaze sukladno posebnom zakonu kojim je uređeno to pravo, a ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. - Izrazi koji se koriste u ovom natječaju, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod. - Na natječaj se mogu prijaviti osobe oba spola. Uz prijavu na natječaj (zamolba) kandidati su dužni priložiti sljedeće: -Životopis -Dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika važeće osobne iskaznice, putovnice, vojne iskaznice ili domovnice) -Svjedodžbu kojom se potvrđuje ispunjavanje uvjeta stečene kvalifikacije određene ovim natječajem -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak, ne stariji od 6 mjeseci -Preslika vozačke dozvole Isprave se prilažu u neovjerenoj preslici, a izabrani kandidat prije sklapanja ugovora o radu dužan je dostaviti izvornike ili ovjerene preslike. Uredna prijava je ona prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u natječaju, u obliku navedenom u natječaju. Kod prijave na natječaj koja je upućena poštom preporučeno ili predana ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, dan predaje pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućen. Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz natječaja ne smatra se kandidatom prijavljenim na natječaj i njena prijava neće biti razmatrana te će joj biti dostavljena pisana obavijest. Osoba nema pravo podnošenja pravnog lijeka protiv navedene obavijesti. Osoba koja je podnijela nepotpunu prijavu, neće biti pozvana na dopunu prijave. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja izabrani kandidat nakon obavijesti o izboru, a prije sklapanja ugovora o radu.
Troškove liječničkog pregleda snosi poslodavac. Ako se pregledom utvrdi da nema odgovarajuće tjelesne i duševne sposobnosti s kandidatom se neće zasnivati radni odnos. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnim zakonima, dužan je u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo te je dužan osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta uz prijavu priložiti i svu propisanu dokumentaciju te ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“NN” 121/17) i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih žrtava rata dužan je uz prijavu na natječaj dostaviti sve dokaze iz navedenih zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, poveznica: https://branitelji.gov.hr/zapošljavanje-843/843 S kandidatima prijavljenim na javni natječaj, koji ispunjavaju formalne uvjete natječaja, provest će se intervju radi provjere znanja i sposobnosti bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima. Ako kandidat ne pristupi testiranju, smatra se da je povukao prijavu za natječaj. Vrijeme i mjesto održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata biti će objavljeno na web stranici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec (www.jvp-cakovec.hr) najmanje pet dana prije održavanja provjere. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Čakovec će na temelju utvrđene rang liste odlučiti koje/g će kandidata/e, uputiti na liječnički pregled kod ovlaštenog liječnika medicine rada na utvrđivanje tjelesne i duševne sposobnosti za obavljanje vatrogasne djelatnosti. Ukoliko isti zadovolji/e na liječničkom pregledu donijeti odluku o prijamu u radni odnos. Potvrdu da nisu kažnjavani za kaznena djela navedena u natječaju za odabrane radnike pribavlja Javna vatrogasna postrojba Čakovec. Nakon probnog radu od 3 mjeseca, ako se ocijeni da kandidat može uspješno obavljati poslove vatrogasca-pripravnika iste nastavlja raditi do 1 godine nakon čega se zaključuje Ugovor o radu za radno mjesto vatrogasac ili se takav ugovor neće zaključiti. Prijave na natječaj podnose se u roku od 8 dana od dana objave natječaja u Narodnim novinama, a dostavljaju radnim danom od ponedjeljka do petka u vremenu od 07,00 - 15,00 sati u tajništvo JVP Čakovec ili poštom na adresu: JAVNA VATROGASNA POSTROJBA ČAKOVEC, Stjepana Radića 5., Čakovec Prijave se dostavljaju u zatvorenim omotnicama sa naznakom “ne otvaraj-prijava na natječaj”
Podnošenjem prijave na natječaj, kandidati su izračito suglasni da Javna vatrogasna postrojba Čakovec može prikupljati, koristiti i dalje obrađivati podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, te pribaviti dokaz o ispunjavanju uvjeta da kandidat nije kažnjavan za kaznena djela navedena u uvjetima za imenovanju od nadležnog tijela Ministarstva pravosuđa i uprave temeljem čl. 51, st. 1. Zakona o vatrogastvu, samo u obimu i samo u svrhu provedbe natječaja. Po okončanju postupka na mrežnoj stranici će se objaviti imena i prezimena odabranih kandidata i biti će obaviješteni. Ovaj natječaj objaviti će se na mrežnim stranicama Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, Oglasnoj ploči JVP Čakovec, Listu Međimurje, Međimurskim novinama te Narodnim novinama. Javna vatrogasna postrojba Čakovec zadržava pravo poništiti ovaj Natječaj u cijelosti ili djelomično, te da ne zaposliti ni jednog prijavljenog kandidata. Zapovjednik JVP Čakovec Mladen Kanižaj, dipl.ing.
3. studenoga 2023.
Mozaik 41
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
FOLKLORNI UŽITAK u srcu Međimurja
Sjajni folkloristi iz cijele Hrvatske pokazali svoje nošnje i plesove
Pobjednici Ogranak seljačke sloge Buševec, FA “Etno Siscia” Sisak, Varaždinski folklorni ansambl
Hrvatski sabor kulture kao krovna udruga kulturno-umjetničkog amaterizma u RH, po 30. jubilarni put, organizirao je Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina u Čakovcu Piše i foto: Mario Golenko
Trideseti Susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina dio je programa Dani europske baštine 2023. u organizaciji Ministarstva kulture i medija RH. Organizator Susreta je Hrvatski sabor kulture, suorganizator Zajednica HKUU Međimurske županije i KUU “Veseli Međimurci” Čakovec, dok �inancijsku potporu pružaju Ministarstvo kulture i medija RH, Međimurska županija, Grad Čakovec i HDS-ZAMP. Sve prisutne na samom početku pozdravila je Valentina Dačnik, stručna suradnica za plesnu kulturu pri Hrvatskom saboru kulture te naglasila kako su susretima
ovakvog tipa glavni ciljevi očuvanje tradicijske kulturne baštine i identiteta, razmjena iskustva, vještina i znanja, uz razvijanje pozitivnog odnosa prema tradicijskim, plesnim, glazbenim vrijednostima, narodnoj nošnji, društvenom povezivanju, razvoj publike te poticanje amaterskog rada uopće. Susret je i službeno otvorila gradonačelnica Grada Čakovca i izaslanica Međimurske županije Ljerka Cividini, koja je iskoristila priliku da sudionicima, njih 700-tinjak, poželi dobrodošlicu u Čakovcu, kraju poznatom i prepoznatljivom po bogatom kulturnom i tradicijskom nasljeđu. – Činjenica da smo dvadeseti put domaćini zasigurno dovoljno govori o svim
Prave šokice a skoro bi rekli Međimurkice
Gos� iz BiH oduševili su publiku
onim znanim i neznanim kulturnjacima našeg kraja kojima je stalo do kulture i umjetnosti, o mnogobrojnim udrugama koje za svoj rad kontinuirano primaju nagrade i priznanja, ali i o kvaliteti i broju programa koji se svake godine održavaju u Međimurju. Hrvatska folklorna tradicija izuzetno je bogata i raznolika, govori o našoj burnoj povijesti i nešto je po čemu se razlikujemo od ostalih. Vaše aktivnosti čuvaju je za buduće generacije, na tome vam od srca hvala, rekla je među ostalim čakovečka gradonačelnica. Sudionici dijela 30. Susreta (kategorija koreogra�iranog folklora) u Čakovcu su: Ogranak Seljačke sloge Buševec, KUD „Graničar“
Živahan nastup KUU „Zvon“ župne zajednice Mala Subo�ca
Čazma, KUD „Rudar“ Glogovac, KUU „Zvon“ župne zajednice Mala Subotica, FA „Etno Siscia Sisak“, KUD „Orljava“ Pleternica, FA „Ivan Mažuranić“ Karlovac, Varaždinski folklorni ansambl te gosti FS „Bernardin Smoljan“ HKUD-a "Rodoč", BiH. Ansambli i skupine su pravo sudjelovanja na 30. Susretu izborili nastupom na županijskim smotrama kojih je ove godine bilo ukupno 12. Ove manifestacije su diljem Hrvatske od ožujka do srpnja okupile 143 folklorne skupine te 4300-tinjak folklornih amatera diljem Hrvatske. Suorganizatori Susreta su Zajednica HKUU Međimurske županije, Hrvatsko društvo skladatelja HDS-ZAMP i KUU “Veseli Međimurci” Čakovec. Medijski pokrovitelji su VTV televizija, List Međimurje, Međimurske novine, eMedjimurje i medjimurski. hr, voditeljica programa je
Aleksandra Ličanin, a vizual Susreta osmislila je Tina Bauer - Ground Control. Susret je ukupno okupio 700 folkloraša iz 20 hrvatskih ansambla i skupina te gostujuće skupine iz Bosne i Hercegovine, a publika u Županji i Čakovcu imala je priliku pozdraviti čuvare narodne baštine iz svih krajeva Hrvatske. Drugi dio 30. Susreta hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina bio je održan 28. listopada 2023. godine u Centru za kulturu Čakovec u organizaciji Hrvatskog sabora kulture i uz materijalnu potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Međimurske županije i Grada Čakovca s početkom u 18 sati. Čakovečkoj publici se predstavilo osam folklornih ansambala i kulturno-umjetničkih društava iz Međimurske, Varaždinske, Zagrebačke, Karlovačke, Si-
Susjedi iz Varaždina imali su posebno lepršavu izvedbu
sačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. U revijalnom dijelu programa, uz goste iz HKUD “Rodoč”, BiH, nastupili su izvorni nosioci međimurske popevke: KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec, Mješovita vokalna skupina KUU „Zvon“ župne zajednice Mala Subotica i solistica Cecilija Merkač Hudopisk. Po održanim koncertima, stručno povjerenstvo u sastavu dr. sc. Tvrtko Zebec, Katarina Bušić, prof. i Zrinka Posavec, prof. dodijelilo je Prvu, Drugu i Treću nagradu Hrvatskoga sabora kulture u kategoriji koreogra�iranog folklora i održalo okrugli stol s voditeljima skupina. Prvo mjesto osvojili su Ogranak seljačke sloge Buševec, drugo mjesto odnijeli su FA “Etno Siscia” Sisak, a treće mjesto pripalo je Varaždinskom folklornom ansamblu.
42 Mozaik
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Vesela družina prvo se je okupila u strahoninskoj crkvi
60 GODINA ljubavi Rudolfa i Dragice Štampar
Zružili su tajeri i vilice, ali ostali smo skupa Prošlog petka veliku obljetnicu u krugu obitelji i prijatelja proslavili su Dragica i Rudolf Štampar iz Strahoninca. S nama su podijelili svoju priči o ljubavi Piše: Paulina Topolko Foto: Paulina Topolko, Spomenka Mrazović
Njihova priča je ljubav na prvi pogled. Do posljednjeg, do vječnog pogleda. Upoznali su se prije više od 60 godina. Rudolf je tada došao iz Zagreba, a Dragica je išla pomoći prijateljici plesti cekere. Vedra i vesela, kakva i je, nije ni slutila da je kod prijateljice čeka njezin životni suputnik. Za Dragicu nije bio ni problem poteći svaki vikend iz Zagre-
ba u Međimurje. Šest mjeseci kasnije, zazvonila su i njihova svadbena zvona.
O Bože, kakši lepi dečko
– Svati kakvi-takvi, ali ono po starinski, bilo je dobro. Do cirkve smo išli na kolima, s muzikom do Nedelišća. To je bilo jedno isto lijepo veselje. Poslije toga smo išli doma na slavlje, slikanje smo obavili tri dana nakon
vjenčanja, priča nam gospođa Dragica, dok svo troje sjedimo u njihovom toplom boravku. Topli su i pogledi koje Rudolf s vremena na vrijeme uputi prema Dragici. Drugi dom im je Nizozemska. Od davne 1969. godine, kad je prvo Rudolf otišao raditi u tamošnju brodogradnju. Dvije godine kasnije, za njim je došla i Dragica, jer nije imalo smisla da mladi bračni par živi na dvije adrese.
U braku, postali su bogatiji za kćer Radojku i sina Vedrana, ponosni su baka i djed četvero unučadi, a imaju i pet praunuka. – Gazdarica, ona je glavna. Ima glavnu riječ, ona sve vodi. I banku, sve ona ima prek, ja nemam ništ s tem, spremno odgovara gospodin Rudolf na pitanje tko je glavni. Preuzela je sve na sebe, jer osjetila je da treba suprugu olakšati dane koje je proveo u bolesti.
Dragica i Rudolf proslavili su 60 godina braka
Tajna je u popravcima – Znaš koja je tajna dugog braka?, pita Dragica i odgovara, zružile su i vilice i noži, i čaše, se je to zružilo, i tajeri su zružili, ali smo mi to popravili, nesmo odma išli na rastavu. Malo smo se hulili, ali sam navek prije ja popustila i se smo rešili. Svađali su se i mirili, a ljubavi ima i danas. Gospođa je posebno ponosna na to da je njezin muž pušta uvijek i svugdje. Organizirala
je razne izlete u crkvi i udruzi umirovljenika. Najljepši dijelovi života njihova su im putovanja. Prvih 25 godina braka proslavili su u Španjolskoj. Za 50 godina braka imali su zabavu za Štefovoj kleti. Ovu godišnjicu proslavili su na svetoj misi, pa na večeri u Mačkovcu, a vesela obitelj okupila se je i idući dan i plesala na cesti. Zaželjeli su si zdravlje i Božju pomoć, pa tko zna, možda se vidimo i za 10 godina.
POVIJESTI USPJEH Ogranka Matice hrvatske
Tri Zlatne povelje stigle u Čakovec U subotu, 28. listopada, u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održala se sjednica Glavne skupš�ne Ma�ce hrvatske, na kojoj su čakovečki ogranak zastupali predsjednik Zoran Turk te članovi predsjedništva Darinka Kiš-Novak i Đuro Bel. Oni su ponosno primili nagrade za rad najuspješnijih ogranaka u protekloj godini, koje su dodijeljene na sjednici Skupš�ne. Iako ni dosad gotovo nije prošla godina u kojoj ne bi bio nagrađen, ove je godine Ogranak Ma�ce hrvatske u Čakovcu pos�gao povijesni uspjeh – naime, Zlatnu povelju Ma�ce hrvatske, nagradu dodjeljivanu autorima, pojedincima i ustanovama zaslužnima za razvoj Ma�čina rada i ugleda, dobila su sva tri kandidirana izdanja! Prvo od nagrađenih izdanja je
„Rječnik govora Kotoribe“ autora Ane Jauk i Đure Blažeke, kao kapitalno djelo hrvatske dijalektologije. Nagrađena je i monografija „Stoljeće bolnice u Čakovcu 1922. – 2022.“ autora Zorana Turka i Mirne Ladašić Turk, odnosno glavnog urednika Svena Pala, nastala bliskom suradnjom Ogranka Ma�ce hrvatske u Čakovcu i Županijske bolnice Čakovec. Naposljetku, treću Zlatnu povelju dobila je i antologijska zbirka pjesama Zvonka Kovača „Jučer je bilo sutra“, kao djelo u kojem je prikazan autorov umjetnički životni put od modernih i postmodernih djela do klasičnijih s�hovanih pjesama. Čes�tamo čakovečkom ogranku na ovom izvanrednom uspjehu i želimo im još mnogo kvalitetnih izdanja! (sh)
3. studenoga 2023.
Mozaik 43
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
NEPOZNATO MEĐIMURJE SJEĆANJE NA OCA ANTU ARTNERA
Najbolji čovjek i građanin Banja Luke dvadesetog stoljeća je Hrvat i Međimurec Građani Banja Luke su oca Antu Artnera, trapista iz samostana Marije Zvijezde, izabrali u anketi za najboljeg čovjeka i građanina u dvadesetom stoljeću tvora: – Ja vjerujem da ćete se opet vratiti na svoje mjesto i ako možda u nešto promijenjenim prilikama, i da će opet grnuti k vama u samostan mnogi svjetski ljudi, da se smire... da čuju iz vaših usta riječ božju...“ Jednom zgodom, a takvih je bilo mnogo, neposredno prije mise, kad su svećenici već stajali u crkvi i čekali da zvono zazvoni, u samostan je došla starica bolna lica i zavapila: – Faljn Is“. Zub me boli. Oče Anto, pomagaj!“ Otac Anto otvorio je jedan ormarić, izvadio zubarska kliješta i dok smo se mi od straha snašli, zub je već bio vani. Nije stigla ni jauknuti. Oprao je ruke i pošli smo prema oltaru, sjeća se monsinjor Ivica Božinović.
Piše: Josip Šimunko
Malo tko zna da je je jedan Međimurec u anketi građana proglašen za najboljeg čovjeka glavnoga grada Republike Srpske, Banja Luke, u dvadesetom stoljeću. Riječ je o ocu Anti Artneru, redovniku trapistu, u Katoličkoj crkvi. Trapisti su katolički red koji se zavjetovao na apsolutno siromaštvo. Antun Artner rođen je 1. veljače 1920. godine u Žiškovcu u župi Vratišinec u Međimurju. Roditelji su mu bili Antun i Rozalija, rođena Hoblaj. Na krštenju je dobio ime Ignac. Rano je ostao bez oca i s majkom se preselio u župu Selnica. O njemu je Anto Orlovac 2001. godine napisao knjigu „Dobri duh Marije Zvijezde“, kako se zove samostan pokraj Banja Luke, iz koje prenosimo osnovne podatke. Majka Rozalija ga nije mogla školovati pa je s deset godina, u kolovozu 1930. godine primljen u sirotište otaca trapista u samostanu Marija Zvijezda u Banja Luci. Redovničke zavjete položio je na blagdan Svih svetih 1. studenoga 1942. godine. Dobio je redovničko ime Anton, no svi su ga zvali Anto. Nakon zaređivanja završio je teološki studij i Bogoslovni fakultet u Zagrebu. Za svećenika ga je zaredio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 15. srpnja 1945. godine. Komunističke vlasti osudile su ga 1946. na osam godina zatvora, o razlogu je suvišno govoriti, recimo samo da je surađivao s partizanskim pokretom za vrijeme rata, no to ništa nije pomagalo. U zatvoru Zenica bio je do 1952. godine. Do 1955. godine djelovao je u Murskom Središću, a od 1955. ponovo je svojoj voljenoj Mariji Zvijezdi u Banja Luci. Tu je samostanski poglavar i župnik do 1988. godine. Teško se razbolio 1993. godine. Preminuo je 24. studenog 1995. godine u samostanu Engelsszell u Austriji na Dunavu. Trapisti u Mariji Zvijezdi običavali su jednog redovnika osposobiti za doktora kako bi liječio redovničku zajednicu, a to je upravo bio Anto Artner. No uskoro je liječio čitavu vjerničku zajednicu i pomagao svim ljudima bilo koje vjeroispovijesti. U Banja Luci su ga građani zvali „dobri duh Marije Zvijezde“. Lijekove je dobivao preko svoje subra-
Knjiga o An� Artneru, portret na naslovnoj stranici (knjigu je napisao svećenik Banjalučke nadbiskupije Anto Orlovac) će iz europskih zemalja. Bio je omiljeni ispovjednik, liječio je i dušu i tijelo. Učinio je bezbrojna dobra djela znanim i neznanim ljudima, nikad nije gledao tko je tko. Tako je jednom saznao da se jedan siromašan dječak želi školovati za svećenika, no otac ga nije mogao školovati.
Prodao svoj motocikl da bi pomogao dječaku
Otac Anto je tada prodao svoj motocikl s kojim je gotovo svakog dana obilazio župu i bolesnike kako bi dječak mogao na školovanje. Taj je dječak odrastao i postao - vrhobosanski nadbiskup i kardinal Svete rimske crkve, uzoriti Vinko Puljić. U vremenu Domovinskog rata četnici su divljali Banja Lukom. Već bolestan i narušena zdravlja zbog zatvora, Anto Artner protjeran je bez dokumenata ponovno u Međimurje. Liječnik dr. Stjepan Hoblaj u Austriji, pripovijeda: – Stigao je bolestan u Donji Zebanec, a njegov bratić Antun Hoblaj, župnik u Prelogu, pomogao mu je da dobije hrvatsku iskaznicu i putovnicu. Zdravstvenu knjižicu je dobio zahvaljujući zauzimanju Franje Fundaka, kirurga u Županijskoj bolnici Čakovec,
Učinio je bezbrojna dobra djela znanim i neznanim ljudima, nikad nije gledao tko je tko rodom iz Kotoribe. S tim je dokumentima otac Anto mogao otputovati u Austriju na liječenje.“ Mnogi svećenici i dobri ljudi izrekli su lijepe riječi o ocu Anti Artneru. Tako je misionar u Peruu, prelat Drago Balvanović naglasio: – Otac Anto prolazio je zemljom čineći dobro i ozdravljujući ljude“. Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac tješi ga 1955. godine nakon izlaska iz za-
Najbolji čovjek i građanin Banja Luke u dvadesetom stoljeću
Građani Banja Luke odužili su se na svoj način ocu Anti Artneru. U poslijeratnoj anketi prije nekoliko godina na pitanje “Tko je najbolji čovjek i građanin Banja Luke u dvadesetom stoljeću?“ građani su na prvo mjesto stavili upravo oca Antu Artnera, Hrvata i Međimurca, prisjećajući se svih njegovih zasluga kao i njegove pomoći nakon potresa. Za vrijeme divljanja četnika Banja Lukom u devedesetim godinama prošlog stoljeća, srušeno je dvanaest džamija i dvanaest katoličkih crkava, no Marija Zvijezda ostala je netaknuta, nisu se je usudili rušiti ni četnici. Još prije, komunističke vlasti u bivšoj državi su samostanu mnogo toga oduzele.
Samostan Marija Zvijezda kod Banje Luke
Sir trapist koji proizvode trapis� iz Marije Zvijezde. Osim sira, proizvode i odlično pivo.
Zanimljiva povijest Banja Luke Zanimljiva je i sama povijest grada. Banja Luka (do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini, de facto glavni grad Republike Srpske, jednog od dvaju bosanskohercegovačkih entiteta. Prema novijim procjenama ima oko 227.000 stanovnika, s okolicom oko 270.000. Područje grada ima površinu od 1.239 četvornih kilometara. Tijekom 7. st. na ove se prostore naseljavaju Hrvati. U srednjem vijeku Hrvati osnivaju grad na ušću Vrbanje u Vrbas, na lijevoj obali Vrbasa, tj. na području današnje Banje Luke pod nazivom Vrbaski Grad. Tijekom srednjeg vijeka grad je u okviru Hrvatskog Kraljevstva, od 1102. g. Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, a u 14. i 15. st. prelazi iz banovine Slavonije u banovine Bosnu (npr. u vrijeme Stjepana II. Kotromanića). Banja Luka je bila obično najjužnije veće uporište Zagrebačke biskupije, a inače je pripadala Donjim krajevima, odnosno starohrvatskoj župi Plivi. Početkom 15. st. pripada hrvatskom plemiću i hrvatskom banu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću. U to vrijeme se javlja i novi naziv - Banja Luka (u značenju Banska livada, po banu), koji je ostao do danas. Padom Bosne pod Turke 1463. g., Banja Luka je ostala dijelom Hrvatske, kao dio vojne formacije Jajačka banovina utemeljene radi otpora turskom osvajanju. U toj hrvatskoj protuturskoj krajini bila je jedan od najvažnijih gradova. Godine 1528. g., Turci osvajaju cijelu Jajačku banovinu, time i Banju Luku. U osmanskoj državi postala je sjedište nahije (Banjolučka nahija), od 1553.
Bosanskog sandžaka Turske Hrvatske, od 1580. do 1639. Bosanskog vilajeta te od 1851. Banjalučkog okruga. Time počinje razdoblje turske vlasti koje je trajalo sve do 1878. g. kada dolazi pod protektorat Austro-Ugarske Monarhije. Kada je Banja Luka 1879. godine postala sjedište okruga i kotara, formirane su i odgovarajuće ustanove, a središte grada preseljeno je uz lijevu obalu Vrbasa. Trapistički samostan “Marija Zvijezda” otvara nekoliko tvornica i električnu centralu koja je osvjetljavala grad. Tvornica duhana sagrađena je 1887. godine. Iako grad nije imao urbanistički plan, tada posađeni banjalučki drvoredi ostali su tu i do današnjih dana.
NDH imala planove sjedište iz Zagreba preseliti u Banju Luku
U Drugom svjetskom ratu Banja Luka je bila u okviru Nezavisne Države Hrvatske. Mnoge obitelji su protjerane, a neke od njih su završile u koncentracijskom logoru Jasenovac. Nekada brojna židovska zajednica (uglavnom Sefarda) u Banjoj Luci gotovo sasvim je nestala. NDH je imala planove za premještanje glavnoga grada iz Zagreba, koji se nalazio na rubu njenog teritorija, u Banja Luku, koja je bila “zemljopisno” u središtu. Pripadnici “Poglavnikova tjelesnog zdruga” (Pavelićeve garde) i VIII. ustaške bojne, počinili su u zoru 7. veljače 1942. u banjalučkim naseljima Drakulić, Šargovac i Motike jedan od najvećih zločina na prostoru tadašnje Nezavisne Države Hrvatske. U ovom masakru hladnim oružjem je ubijeno oko 2.300 Srba, većinom staraca, žena i djece. Grad su oslobodili partizani 22. travnja 1945. Najteži udarac u poslijeratnom razdoblju (SFRJ) gradu je zadao katastrofalni potres iz 1969. godine. Najrazorniji udar dogodio se 27. listopada 1969. Zahvaljujući pravovremenim reakcijama, broj ljudskih žrtava je sveden na minimum (15 poginulih, a blizu 1.000 ranjenih). Stariji građani Banja Luke i danas se sjećaju svestrane pomoći koja je dolazila iz samostana Marija Zvijezda i od oca Ante Artnera.
44 Informacije
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Imendani i proštenja kroz tjedan
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
od 3. do 9. studenoga 2023. P S
N P U S
Č
112
3 Mar�n Porres, Hubert; Klanjanje Belica, Posveta Crkve Belica 4 Sv. Karlo Boromejski, Dragutin 5 31. KROZ GOD. Srijemski mučenici, Mirko
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE Autobusni kolodvor Čakovec
tel. 060 310 222
6 Leonard, Vedran, Sever 7 Engelbert, Anđelko 8 Gracija Kotorski, Milostislav 9 Posveta lat. bazilike, Ivan L.
Željeznički kolodvor Čakovec
tel. 060 333 444
Sretan Vam imendan!
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec:
Ruben Mikulić, sin Žakline i Stjepana Hrvoje Sakač, sin Valen�ne i Sandra Stjepana Luka Oršuš, sin Anamarije i Ljube Ivan Križanec, sin Jasmine i Josipa Daniel Janković, sin Sanje i Tomice Jan Oršoš, sin Andreje Petar Rušnjak, sin Tamare i Marka Niko Marčec, sin Antonia i Tajane Paul Bogomolec, sin Dejanire i Ma�je Andi Borko, sin Sanje i Ivice Julija Tomašić, kći Lidije i Željka Nika Freya Varga, kći Tajane i Nikole
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 4. STUDENOGA Čakovec
dr. Sven Jevtić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372314
Mursko Središće
dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
dr. Mirjana Dukić I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311918
Nedelišće
dr. Stella Hoblaj I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311914
Orehovica
dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130
dr. Jakob Vrus I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372317
Prelog
dr. Ljubica Slaviček K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Dekanovec
dr. Zdenka Ivanović-Azenić Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donji Kraljevec
Pribislavec
dr. Ljiljana Fujs Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Lela Grabant Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119
dr. Jurica Vidović M. Tita 1, tel. 040/313-216
dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012
Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri Pleškovec 30, tel. 040/855-791
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Policija Čakovec
tel. 040 373 111
Besplatna posudionica pomagala za palija�vne bolesnike:
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
tel. 040 311 755 tel. 040 372 900
Gradovi i općine
HZZ Čakovec
tel. 040 396 800
Grad Čakovec
CZSS Čakovec
tel. 040 391 920
Grad Mursko Središće
tel. 040 370 771
Grad Prelog
tel. 040 645 301
MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje: MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Općina Belica
tel. 040 845 402
Općina Dekanovec
tel. 040 849 488
tel. 040 373 700
Općina Domašinec
tel. 040 863 240
tel. 0800 313 111
Općina Donja Dubrava
tel. 040 688 919
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec
tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Mala Subo�ca:
Porezna Čakovec
tel. 040 371 200
Melanija Višnjić i Ma�ja Balaž
Ma�čni ured Čakovec
tel. 040 374 147
Prelog:
Bolnica Čakovec Dom zdravlja Čakovec
Dekanovec:
Ivan Kovačić r. 1956.
Mala Subo�ca:
Rozalija Hras�ć r. Škvorc r. 1947.
Mursko Središće:
Dragu�n Hoblaj r. 1941. Zlata Lajtman r. Škvorc r. 1935. Andrija Boris r. 1959.
Nedelišće:
Cecilija Drvoderić r. Kozar r. 1938.
Štrigova:
Antun Lukman r. 1953.
Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
tel. 040 314 920
tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199
POŠTA Čakovec
Franciška Topličanec r. Rešetar r. 1950. Andrija Kuzmić r. 1954. Josip Oršuš r. 1968. Marija Perko r. Jesen r. 1935. Ana Fodor r. Novak r. 1936. August Vinković r. 1946. Marija Bratković r. Fučko r. 1940. Franjo Petek r. 1939. Roza Rok r. Bubek r. 1928. Magda Židov r. Gosarić r. 1933. Bernarda Topolko r. Ko�ač r. 1959. Josip Rojko r. 1941. Ana Bistrović r. Horvat r. 1935.
tel. 099 269 3053 Spomenka Tomašić tel. 099 434 1567 Renata Bermanec tel. 099 473 5260
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
tel. 040 390 859
Čakovec:
tel. 095/1160-066 varazdin@pzs.hr
Palija�vni �m
Veterinarska Čakovec
UMRLI
tel. 040 396 294
Pomoć i podrška žrtvama nasilja
tel. 099 36 60 304
tel: 040 310 595
Viktorija Kečkeš i Mihael Tomiša Maja Bergovec i Emanuel Varošanec
ŽUC
Mura taxi
Knjižnica Čakovec
Magdalena Kolarić i Marko Blagus Ines Kosir i Filip Paler
tel. 040 314 969
tel. 040 212 212
tel. 040 323 100
Dekanovec:
Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr
tel. 040 330 033
CZK Čakovec (blagajna)
Maja Posedi i Ma�ja Kovačić
tel. 040 371 000
EKO TAXI
tel. 040 310 651
Čakovec:
FINA Čakovec
Taxi Cammeo
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
VJENČANI
3. studenoga 2023.
Općina Donji Vidovec
tel. 040 615 105
Općina Goričan
tel. 040 601 192
Općina Gornji Mihaljevec
tel. 040 899 117
Općina Kotoriba
tel. 040 682 265
Općina Mala Subo�ca
tel. 040 631 700
Općina Nedelišće
tel. 040 821 107
Općina Orehovica
tel. 040 635 275
Općina Podturen
tel. 040 847 260
Općina Pribislavec
tel. 040 360 211
Općina Selnica
tel. 040 861 344
Općina Strahoninec
tel. 040 333 088
Općina Sveta Marija
tel. 040 660 001
tel. 040 375 444
Općina Sve� Juraj na Bregu
tel. 040 855 305
tel. 040 372 370
Općina Sve� Mar�n na Muri
tel. 040 868 231
ZZJZ Čakovec
tel: 040 372 370
Općina Šenkovec
tel. 040 343 250
Mikrobiološki laboratorij
tel . 040 375 356
Općina Štrigova
tel. 040 851 039
Međimurska županija
tel. 040 374 111
Općina Vra�šinec
tel. 040 866 966
KINO RASPORED Četvrtak 2.11. 17:00 Trolovi 3 - sink. 20:00 Five Nights at Freddy’s
PETAK 3.11. 17:00 Trolovi 3 - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca
SUBOTA 4.11. 10:00 Gulliverov povratak 13:30 Trolovi 3 - sink.. 17:00 Vrapčić Richard 2 - sink. 20:00 Five Nights at Freddy’s
NEDJELJA 5.11. 10:00 Gulliverov povratak 13:30 Nestašna zubić vila - sink. 17:00 Trolovi 3 - sink. 20:00 Five Nights at Freddy’s
PONEDJELJAK 6.11. 17:00 Vrapčić Richard 2 - sink. 20:00 Five Nights at Freddy’s
UTORAK 7.11. 17:00 Nestašna zubić vila - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca
SRIJEDA 8.11. 17:00 Trolovi 3 - sink. 20:00 Five Nights at Freddy’s
3. studenoga 2023.
SJEĆANJE
na dragu
Veroniku Sanjković rođ. Bedić iz Čakovca 30.10.2021. - 30.10.2023. Prošle su dvije godine bez tebe. Volimo te kao što si i ti nas voljela. Čuvamo uspomenu na tebe. Tvoji najdraži
IN MEMORIAM hrvatski branitelj
BOŽIDAR KOŠIR 1.11.1991. - 1.11.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije
IN MEMORIAM hrvatski branitelj
DAMIR LEHKEC 1.11.1991. - 1.11.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije
OBAVIJEST O SMRTI
Đuro Žinić iz Donje Dubrave preminuo u 86. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Franjo Zorko iz Goričana preminuo 26. listopada u 76. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Magda Židov rođ. Gosarić iz Goričana preminula u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Mario Grubić iz Murskog.Središća preminuo u 52. godini života
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke i bake
Bernarde Topolko
iz Strahoninca preminule dana 23. listopada u 65. godini života Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, kolegama, liječničkom i medicinskom osoblju i svima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili joj odar cvijećem i svijećama, te ju ispratili na vječni počinak. Hvala župniku Vladimiru Kolariću na molitvama i utješnim riječima ispraćaja. Hvala djelatnicima Međimurske županije, gradonačelnici, HNS-u Međimurske županije, te djelatnicima OŠ Strahoninec i Općine Strahoninec. Njena obitelj!
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami i baki
Bernardi Topolko
U srcu tuga, na grobu tišina, a u domu našem velika praznina.
S ponosom i ljubavlju čuvat ćemo uspomenu na tebe.
Tvoji sinovi Davor i Veljko, snaha Natalija, unuci Paulina, Denis i Petra
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Zadravec iz Dragoslavca preminuo 27. listopada u 77. godini života
OBJAVITE zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje
s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec TELEFONOM: 040/323-600
Informacije 45 SJEĆANJE na našu dragu majku
JULIJANU BEL 6.11.2015. – 6.11.2023. Ostavila si tragove koji se ne brišu I dobrotu koja se zauvijek pamti...
Kćerka Verica te sinovi Đuro i Ladislav s obiteljima
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Trstenjak iz Novakovca preminuo 30. listopada u 91. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Strahija rođ. Lisjak iz Gardinovca preminula 27. listopada u 94. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ana Trstenjak rođ. Štimec iz Novakovca preminula 25. listopada u 73. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Franjo Petek iz Slakovca preminuo u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Darinka Čurin rođ. Novak iz Pleškovca preminula 27. listopada u 72. godini života
46 Slobodna radna mjesta 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž skladištara, 2 m/ž radnika na rezanju materijala i 3 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu do 4.11. 2. A/D ELECTRONIC d.o.o., Čakovec, traži m/ž web prodavača i m/ž prodavača, javiti se na email: natjecaj@ ad-electronic.hr do 10.11. 3. AGRICOLA d.o.o., M. Subotica, traži m/ž radnika u poljoprivrednoj apoteci, javiti se na email: donata. balent@gmail.com do 10.11. 4. AGROBELA d.o.o., Belica, traži m/ž voditelja proizvodnje, javiti se na mob. 098/600-262 ili na email: info.agrobela@gmail.com do 10.11. 5. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 2 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 15.11. 6. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara - čuvara, javiti se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 12.11. 7. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5032857 do 1.12. 8. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijenti.hr do 5.11. 9. Autoprijevoznik Tomislav Petric, Selnica, Črna Mlaka 1, traži 2 m/ž vozača C + E kat., javiti se na mob. 098/161-4446 ili na email: tomislav.petric@ck.t-com.hr do 23.11.; više na www.hzz.hr 10. Automehaničarski obrt IVEK, Pušćine, Lj. Gaja 7, traži m/ž automehaničara i m/ž automehatroničara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/895-456 ili na mob. 099/343-5671 do 30.11. 11. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 31.10. 12. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javiti se na mob. 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr do 30.11.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
15. Beauty Viva Health&Style j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja, javiti se na mob. 099/4608876 ili na email: beautyviva.ck@ gmail.com do 15.11. 16. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera, 1 m/ž cjevara - izometričara i 1 m/ž tig zavarivača. Javiti se na mob. 095/8750-312 ili email: product. bv@gmail.com do 30.11. 17. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 48, traži 2 m/ž grafičara - sitotiskara, m/ž skladišnog radnika, m/ž voditelja doradnih poslova (sitotisak i vez), 2 m/ž radnika u doradi (sitotisak i vez) i 15 m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: gliber@btex.hr do 5.11. 18. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinskih 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/911-7100 do 30.11. 19. DOMUS INTERIJERI d.o.o., M. Subotica, Brune Bušića 10, traži m/ž inž. građevine i m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/244-001 ili na email: info.domusinterijeri@gmail.com do 9.11. 20. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 2 m/ž osobnog asistenta na 40 sati tjedno za mjesto rada Vratišinec, javiti se na mob. 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 30.11. 21. 3E d.o.o., Pribislavec, dr. A. Starčevića 63/a, traži 4 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 16.11.
13. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž kuhara, 1 m/ž dostavljača hrane i 1 m/ž konobara, javiti se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com do 8.11.
22. EUROMET EXPORT-IMPORT d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži m/ž prodavača mješovite robe u prodavaonici na malo, javiti se osobno na adresu ili na email: novieuromet.prelog@gmail.com do 13.11.
14. Bravarija Štampar d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž zavarivača i m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/553-029 ili email: bravarija.stampar@ck.t-com.hr do 17.11.
23. FERROMONT-KR d.o.o., traži 2 m/ž elektromontera za rad u Austriji, te 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž industrijska mehaničara i 3 m/ž cjevara za rad u Njemačkoj, javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 30.11.
24. GKP PRE-KOM d.o.o., Prelog, traži m/ž dimnjačara, javiti se na tel. 040/645-458 ili na mob. 099/3344451 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@ pre-kom.hr do 30.11. 25. GRADIS d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž referenta nabave, javiti se na mob. 099/3800-585 ili na email: dijana.bujanic@gradis.hr do 23.11. 26. GERMANIA SPORT d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž trgovca operatera, javiti se na mob. 091/4441204 ili na email: goran.makar@ germaniasport.hr do 17.11. 27. HAIX d.o.o., Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž čistača, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete (QS), m/ž domara, 2 m/ž skladištara, m/ž mehatroničara - mehaničara i m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 5.11. 28. Horvat strojarstvo d.o.o., Gornji Hrašćan, Čakovečka 26, traži 1 m/ž poslovođu, 1 m/ž tokara-glodača i 2 m/ž limara-montera, javiti se sa zamolbom osobno na adresu ili na tel: 040/858-430 ili 099/4305-300 ili na email: info@ horvat-strojarstvo.hr do 5.11. 29. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 10 m/ž operatera u proizvodnji, javiti se na mob. 099/4616-333 ili na email: mateja.slugecic@kariera.hr do 13.11. 30. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 3 m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email: im-comp@ck.t-com. hr do 5.11. 31. IN Promocija d.o.o., traži m/ž novinara, javiti se na email: posao@eMedjimurje.hr do 5.11. 32. Jurčec-transporti d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat. i m/ž vozača C kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 15.11.
33. Kavana Orijent, Štrigova, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom do 31.10. 34. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - ličioca - fasadera - montera suhe gradnje, javite se osobno na adresu ili na mob. 098/900-2692 ili na email: klasika44@net.hr do 4.11. 35. Krovopokrivač Polanec d.o.o., Vukanovec 107, traži m/ž limara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1922-191 ili pismena zamolba ili na email: leopolanec55@gmail. com do 19.11. 36. Krojački obrt ANNA, Mursko Središće, Frankopanska 62, traži m/ž krojača i m/ž tekstilnog radnika u krojačnici, javiti se na mob. 099/543-1531 ili na email: anna. hr@ck.t-com.hr do 30.11.; više info na: www.hzz.hr 37. Le slastice d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Prelog i Donji Kraljevec, m/ž prodavača za rad u kantini u Čakovcu, te 2 m/ž pomoćna radnika na izradi kolača i peciva, javiti se na mob: 099/456-7630 ili emailom: leslastice@leslastice.hr do 26.11. 38. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, Pribislavec, A. Mihanovića 2b, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno ili na mob. 091/7292465 ili email: jagoda.ceric25@ gmail.com do 31.10. 39. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 4 m/ž tehnologa, 2 m/ž transportna radnika, 6 m/ž alatničara, 3 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž inženjera kvalitete i 2 m/ž project managera, javiti se na tel: 040/321-108 ili na email: info. alucast@lthcastings.com do 12.11. 40. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine, Prelog, traži 4 m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž programskog analitičara - programera, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, m/ž sistem analitičara za proizvodnju i m/ž referenta nabave, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@ leggett.com do 30.11. 41. MALA MIMA j.d.o.o., Orehovica, traži 2 m/ž pomoćna radnika u proizvodnji, javiti se na email: info@mala-mima.hr do 20.11. 42. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka.brkljacic@mik. com.hr do 4.11.
3. studenoga 2023.
43. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji, m/ž brusača u inox brusioni, 3 m/ž brusača i 2 m/ž radnika na plastificiranju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 30.11.
52. METALNE KONSTRUKCIJE - obrt za proizvodnju i montažu vl. Marko Šamarija, Glavna 158, traži m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/389-155 ili na mob. 098/9839-701 ili na email: mirko. samarija@ck.t-com.hr do 30.11.
44. MARITEKS j.d.o.o., Sv. Mihovila 23, Šenkovec, traži 4 m/ž šivača trikotaže - endlanje, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/260-087 ili na email: mario.nadj@ck.t-com. hr do 15.11.
53. Metallis d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž montera metalnih konstrukcija - pomoćnog montera metalnih konstrukcija, javiti se na mob. 091/2849031 do 10.11.
45. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure i 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob. 098/241533 do 30.11.
54. MGP d.o.o., Čakovec, Republike Italije 2, traži m/ž skladišna radnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/391-900 ili na mob. 098/426343 ili na email: mgp@mgp.hr do 8.11.
46. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 5 m/ž radnika na pripremi tiska (prepress) i 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: ks@mec.hr do 16.11.
55. MMK-MATIĆ d.o.o., Čehovec, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja,plinaivodovoda,javitisenamob. 098/1808-637 do 30.11.
47. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž dostavljača (20 sati tjedno), javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 30.11. 48. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42a, traži 3 m/ž rukovatelja toranjskom dizalicom kranom, 2 m/ž građevinskih poslovođa, m/ž vozača motornog vozila C i E kat., 2 m/ž inženjera gradilišta i m/ž voditelja transporta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 098/297-282 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 15.11. 49. Međimurje-metali d.o.o., M. Subotica, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. s dizalicom, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/632-500 ili na mob. 091/112-1132 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ medjimurje-metali.hr do 27.11. 50. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 1 m/ž skladištara repromaterijala, 1 m/ž strojobravara, 1 m/ž radnika u preradi, 1 m/ž radnika na održavanju, 1 m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju, 1 m/ž administratora u skladištu svježe robe i 1 m/ž voditelja proizvodnje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 15.11. 51. Metal Euro d.o.o., Nedelišće, Gospodarska Zona Goričica, traži 2 m/ž brusača, 1 m/ž operatera na cnc kutnoj preši, 1 m/ž operatera na cnc laseru, 1 m/ž samostalnog inž. strojarstva, 1 m/ž radnika na stupnoj bušilici i m/ž administrativnog tajnika, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro. hr do 7.11.
56. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: mobenz92@gmail.com do 30.11. 57. MOLAREM d.o.o., Lopatinec, traži m/ž montera namještaja i drvenih konstrukcija, javiti se na mob. 099/251-4006 ili na email: molarem. tk@gmail.com do 12.11. 58. MT instalacijski sustavi d.o.o. mjesto rada Njemačka, traži 1 m/ž montera centralnog, vode i ventilacije i m/ž tig zavarivača, javiti se na mob. 091/5482-499 ili na email: andrejas@mt-instalacijskisustavi.hr do 5.11., više info na: www.hzz.hr 59. NENO obrt za trgovinu, Koprivnica, traži m/ž prodavača u ribarnici (20 sati tjedno), javiti se na mob. 099/812-1510 do 15.11. 60. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 5 m/ž šivača, m/ž radnikanaautomatu,m/žkontrolora kvalitete, m/ž operatera na numeričkiupravljanomstrojuim/žoperatera na laseru za mjesto rada Savska Ves, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, m/ž voditelja kontrole kvalitete i m/ž kontrolora kvalitete zamjestoradaŠtrigovatem/žzamjenika voditelja kontrole kvalitete i m/ž operatera na laseru za mjesto rada Čakovec, javiti se na email: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 30.11. 61. Novi Feromont d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 80b, traži m/ž djelatnika u pjeskari, m/ž djelatnika na cnc vertikalnoj tokarilici-karusel, m/ž djelatnika na utovaru i otpremi proizvoda, m/ž voditelja smjene utovara i otpreme proizvoda, m/ž djelatnika na odjelu održavanja i m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-331 ili pismenom zamolbom na adresu do 13.11. 62. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 13.11.
SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec
3. studenoga 2023.
63. PANEX DINAMIC PROMET d.o.o., dr. T. Bratkovića 1, Čakovec, traži m/ž informatičara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dinamic.hr do 6.11. 64. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođa na gradilištu, m/ž voditelja gradilišta, m/ž hortikulturna radnika, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž automehaničara, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i 2 m/ž operatera na betonari ili asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 30.11. 65. PROMMING d.o.o., I. Novaka 48, Čakovec, traži m/ž operatera na liniji za plastifikaciju, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386313 ili na mob. 099/3807-104 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@promming.hr do 30.11. 66. Pekara IN, Čakovečka 57, Nedelišće, traži m/ž prodavača pekarskih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-502 ili na mob. 091/613-4377 do 30.11. 67. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, Pustakovec, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., 1 m/ž vozača B kat., 2 m/ž prodavača, 1 m/ž knjigovođu, m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Kotoriba na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 13.11.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
71.PRIMABIROd.o.o.,Zrinsko-Frankopanska 23,Čakovec, traži 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž pjeskara sačmara,2m/žrukovateljamosnom dizalicom,3m/žzavarivačamig/mag i 3 m/ž bravara, javiti se na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/1830-293 ili pismena zamolba na adresu ili na email: e.filipic@ primabiro.hr do 24.11. 72. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na liniji za plastifikaciju metala i 2 m/ž radnika na robotu za zavarivanje, javiti se na tel. 040/396-333 ili na mob. 099/3807104ilinaemail.posao@promming. hr do 3.11. 73. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara. Javiti se na email:zamolbe@markov.hrdo 8.11. 74. REINOX d.o.o., Brezje 81A, Lopatinec, traži 2 m/ž tig zavarivača i 2 m/ž radnika u bajcaoni, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855845 ili na mob. 098/416-419 ili pismena zamolba na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 30.11. 75. ROBIN d.o.o., Donja Dubrava, traži m/ž prodavača, javiti se na email: robin.ljudskipotencijali@ gmail.com do 5.11. 76.SANITASGebäudetechnikd.o.o. - mjesto rada Njemačka, Mihovljan, traži 2 m/ž zavarivača tig (141) ili autogeno (311), 2 m/ž bravara, m/ž vodoinstalatera, m/ž montera centralnog grijanja i 2 m/ž bravara. Javiti se na mob. 098/678-092 ili email: info@sanitas-info.com do 15.11.
68. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), 1 m/ž vozača traktora, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž pomoćnog radnika u preradi, 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž koordinatora maloprodaje i m/ž IT specijalistu, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 21.11.
77. SIGURNOST - servis i prodaja vatrogasne opreme vl. Božidar Horvat, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata, javiti se na tel. 040/865-122 ili mob. 098/244-399 ili email: bozidar@ sigurnost-knezovec.hr do 5.11.
69. PLODINE d.d., Čakovec, traži m/ž skladišno-transportnog radnika, m/ž mesara i m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, m/ž prodavača, m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa, m/ž skladišno-transportnog radnika i m/ž konobara za mjesto rada Prelog, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 24.11.
81. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob. 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.12.
70. Polycan Aerosols d.o.o., Gospodarska 13, Vrhovljan traži 2 m/ž radnika na sastavljanju i punjenju i 5 m/ž radnika u proizvodnom pogonu, pismena zamolba na adresu ili na email: job@polycan.eu do 30.11.; više info na: www.hzz.hr
Slobodna radna mjesta 47
78. SLAD d.o.o., Donji Vidovec radno mjesto hotel Golf, traži 2 m/ž kuhara za rad u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/615245 ili na mob: 098/242-670 do 15.12. 79. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 5.11. 80. ŠERCER d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž pekara, m/ž slastičara i m/ž kuhara, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/493-055 ili na email: vladimir.sercer@gmail.com do 18.11.
82. TERMO-KLIMA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se osobni dolazak ili na tel.040/822-008ilinamob.098/9175940 ili na email: termoklima.hr@ gmail.com do 30.11. 83. TKALEC TRANS d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog motornog vozila C+E kat., javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@ tkalectrans.hr do 30.11.
84. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec. hr do 25.11. 85. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavače za Čakovec, Vratišinec, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Pušćine, Donja Dubrava, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Šenkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Turčišće i Frkanovec; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i
Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 13.11. 86. Toplice Sveti Martin d.o.o., Toplice Sveti Martin, traže 1 m/ž vss/všs referenta prodaje, javiti se na mob. 099/439-5018 ili na email: posao@termesvetimartin.com do 15.11.; više info na: www.hzz.hr 87. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu za prodajugospodarskihvozila,javitise na mob. 099/202-3881 ili na email: tot.petar2@gmail.com do 30.11. 88. TVORNICA STOČNE HRANE, dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži m/ž ve-
terinarskog tehničara i m/ž mlinara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/329-138 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marko. krnjak@tsh-cakovec.hr do 10.11. 89. UNION d.d. - mjesto rada Hotel Park, Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž sobaricu - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/703-1622 do 31.12. 90. VARGA ELEKTRONIK d.o.o., Draškovec, traži m/ž web administratora, javiti se na email: zvonko. varga@varga-elektronik.hrdo30.11. 91. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl.inž. elektrotehnike, m/ž pomoćnog radnika i m/ž voditelja
prodaje na neodređeno, javiti se na email: gordan.vrbanec@v-elin. hr do 30.11. 92. VOLVO-HRVATSKA d.o.o., Čakovec, traži m/ž servisera predstavnika -prodavača rezervnih dijelova, javiti se na email: tihomir.jancec@ volvo.com do 18.11. 93. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž cjevara - izometričara, 5 m/ž keramičara, m/ž servisera plinskih trošila, 2 m/ž montera servisera klimatizacije, 2 m/ž zavarivača - tig, autogeno ili rel i m/ž voditelja poslovnih odnosa za inozemno tržište, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341004 ili na mob: 095/1123-469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 15.11.
48 Oglasnik
Mali OGLASNIK
CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano sa motalicom na kotačima, gra�s pumpa, prodajem za 70 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 8.800 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821 KUPUJEM automobile, traktore, kamione - ispravne, neispravne, karambolirane. Info na mob. 098/777-095
POLJOPRIVREDA KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE plas�čne bačve od 60 lit., cijena 15 eur/kom i bačve od 120 lit. po cijeni od 30 eur/ kom. Upita� na tel. 098/9536132 KOMBINACIJA MOTOKULTIVATORA Gutbrod 6,5 KS i kosilice, dodatni noževi, osovine, malo korišteno, prodajem za 1000 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
USLUGE SOBOSLIKAR MIHALIC - IZVODIMO SOBOSLIKARSKE I FASADERSKE R ADOVE, mob. 095/531-2902 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO TRAŽIM POSAO za online pripreme za državnu maturu iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098/920-8882
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
DEČKO (49 g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, javi� se na mob: 095/7313-513
PRODA JEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
NEKRETNINE
KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339 MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422-821
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
POZNANSTVA
IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801 PRODAJE SE GRUNT I VOĆNJAK u Mihovljanu sa svim priključcima (voda, struja, plin, telefon). Nazva� na mob. 098/226-119.
Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167
STARIJI BRAČNI PAR traži manji stan u najam u Nedelišću ili u Čakovcu. Info na mob. 098/9422-821
SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
RAZNO TRAJNO USTUPAM GROBNO MJESTO koje se nalazi u Čakovcu (Mihovljan), u blizini mrtvačnice. Cijena po dogovoru. Info na mob. 099/500-6616 PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321 PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, 2 veličine, 4 komada, 30 eura/kom. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675 PRODA JEM: d v a krevet a 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
1468
Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:
MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�
Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453 RAZNI KABLOVI ZA STRUJU I UREĐAJE, 3 kom/1 euro. Razni ručni ala� od 3 eura na više. Zagreb-Utrina, 091/9240293 PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517 PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858424 ili 098/9422-821 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob. 098/921-9092
Prodaja i postavljanje panel žičane i pune panel ograde!! Brza usluga, vrhunska kvaliteta, najpovoljnije cijene!! Više informacija na mob: 098/609-359 DA-KRA projekti j.d.o.o.
Dolazimo i donosimo radost
Sklonište za napuštene životinje
Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udmljujemo u boks ili na lanac (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org). DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
Miki
(više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
je još jedna predivna duša koja treba novi dom jer je njegov čovjek umro. Miki je predivne naravi, jako se veseli ljudima, i iako ima oko 7 godina, raspoložen je za igru kao štene. Nalazi se u okolici Čakovca, a zovite na 099 4800 640.
Max
je i dalje u romskom naselju i žele ga dati novim ljudima. Boravi u boksu. Dobar je s drugim psima i djecom. Star je oko godinu i pol. Nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt: 099 4800 640. Carinski odvojak bb, Čakovec • www.prijatelji-zivotinja.org • žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 • poziv na broj: 02 888 • info na tel: 091-8988-004
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107 POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
servis za čišćenje Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane
Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
Kuće, stanove
PRODA JEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 350 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 vol� 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 350 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. kutiji (cijena 350 eur). Info na mob. 098/9422-821
099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com
Ostale usluge čišćenja - peglanje
Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!
3. studenoga 2023.
Uz blagdan Svi sveti, učenici 2.b razreda I. Osnovne škole Čakovec, sa svojom su učiteljicom Marijom Toplek učili o ovom blagdanu. Nakon što im je učiteljica ispričala sve o ovom velikom blagdanu, nacrtali su svijeće koje gore u znak sjećanja na sve koji više nisu s nama. Svoje su nam radove poslali da ih i mi vidimo i s njima se prisjetimo i podijelimo uspomenu na drage ljude. Vito Peharac, 2.b, I.OŠ Čakovec
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Nola Rašperger, 2.b., I.OŠ Čakovec
Borna Novak, 2.b., I.OŠ Čakovec
Niva Joleen Feifarek, 2.b., I.OŠ Čakovec
U Maksim Rok, 2.b., I.OŠ Čakovec
Vaši radovi 49
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
svakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između.
Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Andro Biševac, 2.b., I.OŠ Čakovec
50 Savjeti
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Kako pomoći djetetu da se nosi sa stresom?
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e
(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Djeca kraj nas odraslih trebaju osjetiti da su sigurna i zaštićena, da se možemo nositi sa svime što nam život donosi
Stres je svaka promjena, pozitivna ili negativna, koja nas baca u stanje neravnoteže i mi se iznova trebamo prilagođavati da bismo uspostavili narušenu ravnotežu. Stres možemo definirati i kao jako fiziološko i emocionalno uzbuđenje koje osoba doživljava kad je suočena s prijetećom situacijom. Iako stres izazivaju i pozitivni događaji, obično ga vežemo uz neugodne i teške životne događaje u kojima nam se čini da gubimo osjećaj kontrole, pitamo se možemo li dalje, imamo li povjerenje u ljude i svijet koji nas okružuje. Kad se dijete nalazi u stresnoj situaciji, dužnost je odraslih, ponajprije roditelja i stručnjaka koji rade s djecom, zaštititi ga i pružiti mu prvu psihološku pomoć. Vrijeme u kojemu živimo sažet ću u dvije riječi: postpandemija i digitalizacija. Neuobičajeno brzo nam se mijenjaju životne navike, puno se napetosti i nervoze uvuklo u mnogobrojne obitelji pa i u djecu. Roditelji uvijek brinu za djetetovu dobrobit, ali što to znači? Ne mogu staviti dijete pod stakleno zvono i zaštititi ga od života. Svako dijete mora proći različite neugodne i teške situacije, a roditelj bi trebao biti poput gromobrana za djetetovu tugu, bol, ljutnju ili bilo kakvu psihičku reakciju koja nastupa u stanju stresom narušene ravnoteže. Kao roditelji često smo u dilemi kako treba postupati s djecom u različitim uzrastima i u različitim situacijama jakih stresnih reakcija na bolesti, smrt, razvod braka, nasilje,
ljubavne probleme, neuspjeh u školi,... Mnoge su konkretne situacije veliki izazov i izvor frustracije i za nas odrasle i teško je pronaći jednostavan odgovor na pitanja kako te probleme olakšati vlastitoj djeci. Ali možda je upravo to odgovor na problem nošenja sa stresom, ta spoznaja da nema načina da objasnimo i posve pripremimo dijete ili sebe na neizvjesnost i neugodnost stanja koje moramo doživjeti. Tu smo da proživimo i preživimo. Nema amortizera koji bi mogli spriječiti emocionalnu bol, takvo nešto ne postoji. Djeca kraj nas odraslih trebaju osjetiti da su sigurna i zaštićena, da se možemo nositi sa svime što nam život donosi, da smo otvoreni za emocionalnu razmjenu i razgovor, puni topline i smirenosti. Ne trebamo previše pričati, a sve što kažemo treba biti jasno i primjereno djetetovoj dobi. Djeci je važno da ih slušamo, odgovaramo što nas se pita, pitamo ako razgovor zapne, provodimo više vremena zajedno. Igrajmo se, pomazimo dijete, pomozimo da razumije što mu se događa, da se smiri i opusti. Poučimo ga kako da samo sebe umiruje i ohrabruje, pokažimo mu vlastitim primjerom. Sve što dijete nauči tijekom djetinjstva ima veliki utjecaj na čitav njegov život, a roditelji su mu prvi i najvažniji učitelji. Mame i tate će najbolje pomoći djetetu ako dobro i odgovorno umiruju i jačaju sami sebe u stresnim životnim situacijama, imajući u vidu dugoročnu stabilnost i sigurnost svoje obitelji.
3. studenoga 2023.
Alkohol na radnom mjestu
Nikola Barat, bacc. med. techn.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel: 099/2221-888
Mnogo je radnih mjesta na kojima je izrazito opasno konzumirati alkohol: profesionalni vozači, piloti, građevinski radnici itd. Opasnost leži u potencijalnom ozljeđivanju samog sebe, radnih kolega, ali i mnogih drugih osoba u neposrednom kontaktu.
Alkohol na poslu je zabranjen, no svejedno ga neki konzumiraju zbog stresnih situacija na poslu, utjecaju radne okoline i dr. Neki pak piju jer su razvili ovisnost o alkoholu i bez njega jednostavno ne mogu. Alkoholizam je bolest koja, osim što narušava organizam čovjeka, vrlo negativno utječe i na njegovu društvenu i radnu sredinu. Mnogo je radnih mjesta na kojima je izrazito opasno konzumirati alkohol: profesionalni vozači, piloti, građevinski radnici itd. Opasnost leži u potencijalnom ozljeđivanju samog sebe, radnih kolega, ali i mnogih drugih osoba u neposrednom kontaktu. Nažalost, na nekim radnim mjestima se čak i potiče radnike na uzimanje alkoholnih pića, npr. u ugostiteljskim objektima. Koja su prava i obveze poslodavca, ako sumnja da neki radnik konzumira alkohol na poslu, ili da dolazi u alkoholiziranom stanju na posao? Prema Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac ponajprije mora napraviti interni akt kojim se opisuje provođenje postupka, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata te postupanje u slučaju sumnje na opijenost radnika, ali i u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri. Ako poslodavac ne donese interni akt, provođenje alkotestiranja na poslu je pravno neutemeljeno. Nadalje, poslodavac je dužan imenovati radnika koji će biti osposobljen za provođenje postupka testiranja na
alkohol od strane ovlaštene tvrtke. Ako poslodavac nema osposobljenog radnika za provjeru, može ugovoriti provjeru s nekom drugom ustanovom koja ima za to osposobljene osobe. Smatra se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 mg/L u izdahnutom zraku. Ako odbije provjeru, također se smatra da je pod utjecajem alkohola. U tim slučajevima, poslodavac je dužan udaljiti radnika s mjesta rada na siguran način. Ako se dogodi da radnik odbija napustiti mjesto rada, tada poslodavac kontaktira nadležnu redarstvenu službu. Poslodavac može, prije ili tijekom radnog odnosa, poslati radnika na zdravstveni pregled kod specijalista medicine rada, koji ocjenjuje zdravstvenu i psihofizičku sposobnost radnika. Ako radnik posjeduje potvrdu da je u programu liječenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti, te u izvanbolničkom tretmanu liječenja od ovisnosti, poslodavac nema pravo provjeravati je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti. Ono što može je poslati radnika na spomenuti zdravstveni pregled kod specijalista medicine rada, da se utvrdi je li sposoban za obavljanje poslova. Stigmatizacija je velik problem za osobe koje su u procesu liječenja od sredstava ovisnosti, a imaju dozvolu za rad specijalista medicine rada. Na radnom mjestu se često moraju nositi s raznim uvredama i osudama, što dodatno pogoršava situaciju. Razumijevanje i podrška poslodavca i radnih kolega ključni su u procesu liječenja. Naravno, sve dok radnik obavlja sve radne obveze koje je dužan obavljati prema ugovoru o radu. Prevencija i edukacija o štetnosti alkohola nužne su mjere jer alkoholizam je bolest koja u konačnici dovodi do trajne nesposobnosti za rad, preuranjenog umirovljenja i veće smrtnosti te bi mu trebalo posvetiti mnogo više pozornosti zbog bolje produktivnosti i očuvanja što dulje radne sposobnosti radnika. Samo timskim radom poslodavaca, liječnika, psihijatra, psihologa, socijalnog radnika i ostalih članova tima može se kvalitetno pristupiti tom zajedničkom problemu i time pridonijeti rješavanju pojedinačnih slučajeva, kojima je često potrebna pomoć prije nego što problem postane prepoznatljiv.
VATROGASCI MEĐIMURJA
3. studenoga 2023.
51
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
KLUB VATROGASNIH VETERANA održao 35. godišnju skupštinu i sportske susrete
Veterani smo, ali još moremo!
Za 30 godina nagrađeni su Josip Rok iz Mihovljana i Franjo Vadlja iz Cirkovljana, a za 20 godina članstva nagrađen je Josip Heric iz Železne Gore Piše i foto: Mario Golenko
U petak, 27. listopada, u Gornjoj Dubravi okupili su se članovi Kluba vatrogasnih veterana Vatrogasne zajednice Međimurske županije, pri čemu su im domaćini ove godine bili članovi Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Martinuševec.
Tko je nagrađen?
Najsvečaniji dio sjednice bila je dodjela nagrada članovima Kluba za vjernost te su tako za 30 godina nagrađeni Josip Rok iz Mihovljana i Franjo Vadlja iz Cirkovljana. Za 20 godina članstva nagrađeni su: Josip Heric iz Železne Gore, a za deset godina Mirko Varga iz Novoga Sela Rok, Josip Kolarić iz Savske Vesi, Antun Krhač iz Novakovca, Andrija Ilijaš i Dragutin Pavlic iz Hodošana, Franjo Novak iz
Gornjeg Mihaljevca, Rudolf Rihtarić i Pavao Ribarić iz Murskog Središća, Valentin Srpak iz Gornjeg Kraljevca te Vladimir Trajbar iz Nedelišća. Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je potrebu i važnost postojanja Kluba veterana te odavanja zaslužene pažnje starijim kolegama od kojih se ima što čuti, ali i naučiti. – Vatrogastvo je kod nas u Međimurju način života, imamo najviše vatrogasaca po glavi stanovnika, a u svakom mjestu vatrogasci su pokretači društvenog života. Danas je međimursko vatrogastvo prepoznato diljem Hrvatske, ali i šire, tu prepoznatljivost je trebalo stvarati - vi ste to svojim trudom i angažmanom stvarali, i hvala vam na tome. Čestitam svim članovima Kluba, kao i dobitnicima priznanja za
i njezinu predsjedniku Mariju Medvedu, pod čijim okriljem djelujemo, na �inancijskoj podršci i pomoći u svim našim aktivnostima. Također, velika zahvala ide tajniku Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Nikoli Besediću, na ogromnoj podršci. Zahvaljujem se svima na vašoj pažnji, a vaše primjedbe i smjernice su uvijek dobrodošle. Iako smo veterani, postigli smo iznimne sportske rezultate i pokazali da još uvijek moremo, zaključio je Marciuš.
Tko je bio najbolji?
Zlatko Marciuš, Josip Mrazović, Ivan Govedić, Branko Baković, Josip Jezernik i Vladimir Jambor desetljeća vjernosti ovoj humanoj djelatnosti. Svojim životom, radom i angažmanom u sustavu vatrogastva uzor ste mladim vatrogascima, ali i svima nama. Na tom putu i dalje ćete imati podršku Me-
Viseća kuglana bila je najzanimljivija
VATROGASCI zapalili Sveti Martin na Muri, ali samo u vježbi Iskra
đimurske županije, istaknuo je Posavec. Riječi podrške članovima Kluba uputili su i načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec, županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Varaždinske županije Zdravko Jagec te tajnik Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije Rajko Juteša. Vatrogasni veterani godišnju sjednicu Skupštine popratili su i tradicionalnim sportskim igrama te se natjecali u pikadu, streljaštvu i visećoj kuglani. – S ponosom stojim na čelu ovog dobro organiziranog Kluba, no shvaćam i odgovornost koja mi je povjerena, jer nasljeđujem mjesto predsjednika koje je dugo držala jedna od najvećih legendi međimurskog vatrogastva,
Ivan Novak, koji zbog bolesti više nije aktivan. Posjetili smo ga kako bismo se prisjetili starih vremena i zaželjeli mu brz oporavak. Predsjednik Kluba je samo jedna karika u lancu i imam sreću što svi u vodstvu Kluba čvrsto drže zajedno. Želim zahvaliti svim članovima na ukazanom povjerenju, Predsjedništvu Kluba na konstruktivnim raspravama, predsjedniku NO Kluba, Dragutinu Trupkoviću, na njegovu nadzoru i smjernicama, tajniku Kluba, Vladimiru Jamboru, na izazovnom tajničkom poslu, te zamjeniku Josipu Jezerniku. Često naglašavam da predsjednik i zamjenik imaju jednaku važnost jer se sjajno nadopunjujemo, istaknuo je predsjednik Kluba vatrogasnih veterana, Zlatko Marciuš. – Hvala Vatrogasnoj zajednici Međimurske županije
U streljaštvu, najviše priznanje odnio je Mišić Antun iz DVD-a Podbrest, osvojivši 1. mjesto. Na drugom mjestu, s iznimnim rezultatom, nalazi se Stjepan Repalust iz DVD-a Draškovec, dok je treće mjesto osvojio Slavo Pongrac iz DVD-a Sveta Marija. Pikado natjecanje je također donijelo uzbuđenje, a Drago Taradi iz DVD-a Draškovec osvojio je 1. mjesto. Na drugom mjestu, s preciznošću mete, nalazi se Franjo Baksa iz DVD-a Palovec, dok je treće mjesto zasluženo pripalo Josipu Capuku iz DVD-a Puščine. Na visećoj kuglani, Ivan Govedić iz DVD-a Peklenica iznenadio je sve osvojivši 1. mjesto. Branko Baković iz DVD-a Pribislavec pokazao je izvanrednu tehniku te osvojio drugo mjesto, dok se Josip Mrazović iz DVD-a Mihovljan poput vještog majstora plasirao na treće mjesto.
Požar “zaprijetio” kućama, ekspresno ugašen Vježbom su zajednički rukovodili zapovjednici DVD-a Lapšina Luka Vinko i DVD-a Sv. Martin na Muri Krunoslav Colar Piše: Sanja Heric
Vatrogasne sirene odzvanjale su protekle subote, 28. listopada, Općinom Sveti Martin na Muri, ali razloga za paniku ovoga puta nije bilo, jer stvarna prijetnja nije postojala. Naime, bila je riječ o javnoj pokaznoj vježbi pod nazivom Iskra, koju je organizirao DVD Lapšina. Zaiskrio je traktor – Cilj vježbe bio je uvježbati koordinirano djelovanje dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi s područja općine Sv.
Martin na Muri, Javne vatrogasne postrojbe Čakovec, žurnih službi i ostalih popratnih službi u slučaju požara koji bi mogao ugroziti ljude i imovinu, rekli su nam iz DVD-a Lapšina. Prema scenariju vježbe, prilikom izvođenja šumskih radova s desne strane starog rukavca rijeke Mure došlo je do iskrenja na poljoprivrednom stroju koji se zapalio, a zbog vanjskih vremenskih utjecaja požar se naglo proširio okolnim šumarkom te prijenosom vatre na lijevu
stranu obale. Vatra se potom približila kućama i selu Sv. Martin na Muri. O događaju su vatrogasce obavijestili vozač traktora i mještani. Na mjesto intervencije prvi su stigli vatrogasci DVD-a Sv. Martin na Muri i DVDa Lapšina, koji su započeli gašenje požara i evakuaciju ugroženih osoba. Zbog potrebe velikog broja vatrogasaca i velikih količina vode, pozvali su u pomoć DVD Štrigova, PGD Raskrižje i JVP Čakovec. Vježbom su zajednički rukovodili zapovjednici DVD-a
Vatrogasci iz Lapšine, Svetog Mar�na na Muri, Štrigove i Razkrižja na zajedničkoj vježbi Lapšina Luka Vinko i DVD-a Sv. Martin na Muri Krunoslav Colar, a vježbi je prisustvovao i zapovjednik VZMŽ Robert Meglić. Iako je vježba Iskra bila samo simulacija, ona je pružila dragocjenu priliku vatrogascima da usavrše svoje vještine u suočavanju
s izazovima požara i hitnih situacija. Njihova “izvedba” također je podsjetnik na hrabrost i predanost vatrogasaca koji riskiraju svoje živote kako bi zaštitili našu imovinu, vrijedne stvari i naposljetku cijelu zajednicu. Mogu mirno spavati Ovom vježbom DVD
Lapšina i ostale vatrogasne postrojbe pokazale su da su spremne za brzu i koordiniranu akciju u slučaju stvarnog požara. Svi zajedno, članovi vatrogasnih postrojbi, mogu spavati malo mirnije znajući da su dobro pripremljeni za izazove do kojih može doći u budućnosti.
52 Međimurska kuharica
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Recept plus Domaća kobasica, zelje i hajdinski žganci
MEĐIMURSKA KUHARICA
Grah s hamburgerom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan
Jesenski dani idealni su za jela za koje se veže epitet "na žlicu". Grah s hamburgerom odličan je odabir za jelovnik bilo kojeg dana u tjednu, jer ga većina ljudi voli pojesti. Ukusan je na sve načine, a kuhar iz Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu
Sastojci: - 1 kg graha - 2 glavice luka - 1 mrkva - 1/2 celera - 3 češnja češnjaka - 1 žlica crvene paprike - 0,5 kg suhog hamburgera - 1 žlica ajvara - 1 žlica pirea od rajčice - sol, vegeta
Dražen Polak preporučuje pripremiti grah s hamburgerom. Svatko od nas ima svoj recept za pripremu ovog jela, ali uvijek je dobro iznova savjetovati se sa stručnjacima, odnosno kuharima. Slijedi recept za hamburgerom na način kako ga priprema vrsni kuhar Polak. Sve potrebne namirnice su lako dostupne, jelo se priprema brzo i jednostavno, a ukućani će biti zadovoljni posluženim, kako i jesu korisnici Doma za starije i nemoćne u Čakovcu. Suhi grah stavimo u zdjelu s vodom i tako ga ostavimo stajati preko noći. Kad krenemo s kuhanjem, u tavi na malo bijelog ulja pržimo hamburger, dodamo narezani luk i sve lagano pržimo oko pet minuta. Potom se na luk dodaju mrkva, celer i češnjak. Sve zajedno pržimo još dodatnih pet minuta. Zatim dodajemo crvenu papriku (količina po želji) i grah te zalijemo vodom.
ću vodu i dok poprime sočnu mekanost, izvadimo ih iz vode i lagano prepržimo na grill tavi. U međuvremenu u tavi na svinjskoj masti dinstamo nasjeckani luk tako dugo dok ne postane staklast. Možemo dodati malo papra. Dodamo kiselo zelje i uz dolijevanje vode sve dinstamo dok zelje ne omekša. Imamo li mesni temeljac, u njega možemo dodati malo svinjske masti i staviti da sve skupa provrije. Ako nemamo temeljac, dobro će poslužiti i voda koju malo posolimo. Zatim se u temeljac
Sastojci: - domaće kobasice - kiselo zelje - sol, papar - luk - mesni temeljac - hajdinsko brašno - svinjska mast - kosana mast (ili vodu) uz stalno miješanje dodaje hajdinsko brašno te kuha tako dugo dok se smjesa ne počne �ino odvajati od posude. Na hajdinske žgance kad su kuhani može se staviti i malo pržene kosane masti. Na tanjuru serviramo domaće kobasice, dinstano kiselo zelje i hajdinske žgance. Dobar tek! (rr)
IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA
Kuhar Dražen Polak Kuhamo dok grah ne bude gotovo mekan odnosno kuhan. Pri kraju dodamo sol, vegetu, feferone, origano, ajvar, pire od rajčice, lovor i kuhamo oko dvije minute. Na kraju povežemo zaprškom i poslužimo. Dobar tek vam žele Dražen Polak i ostali djelatnici čakovečkog Doma za starije i nemoćne osobe!
Knedle sa šljivama
Vino tjedna
Pušipel classic - Jakopić Uz grah s hamburgerom koji ste pripremili prema receptu Dražena Polaka, kuhara u Domu za starije i nemoćne u Čakovcu, lijepo će biti servirati �ino vino. Odabrali smo autohtonu sortu Pušipel, i vino obiteljske vinarije Jakopić. Radi se o suhom vinu, mirisa zrelog voća i pokošenog sijena. Mirisni doživljaj upotpunjuje
Polako se prelistavaju kuharice i pripremaju jelovnici za Martinje. U tom zabavnom "poslu" nerijetko se naiđe na jednostavan recept pripreme odličnog tria: kobasice, zelja i palente odnosno žganaca. Kod domaćih proizvođača još uvijek se mogu nabaviti ukusne domaće kobasice, a i lijepe glavice zelja. U dobro opskrbljenim trgovačkim punktovima može se nabaviti i �ino hajdinsko brašno od koje se mogu pripremiti između ostalog i ukusni žganci. Kobasice stavimo kuhati u kipu-
3. studenoga 2023.
herbalna nota povezana sa citrusima, osobito se ističe nota grejpa. Vino je harmonično, a omjer kiseline i šećera je vrlo izbalansiran, što mu daje izuzetnu pitkost. Jakopićev Pušipel classic moderno je i dinamično bijelo vino i najbolje ga je servirati na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva. (rr, zv)
Priprema: Kuhane krumpire ogulite i još vruće protisnite. Stavite ih na dasku dok su još topli i zamijesite tijesto uz dodatak brašna, maslaca i jajeta. Takvo tijesto razdijelite na nekoliko dijelova, a svaki oblikujte poput svitka. Od tih svitaka odrežite prikladan komad i splosnite ga dlanovima. U sredinu tog komada tijesta stavite jednu šljivu, preklopite krajeve tijesta na
šljivu i napravite okruglice. Gotove okruglice stavite u vrelu vodu i kuhajte ih nekoliko minuta dok se ne pojave na površini vode. Kuhane okruglice valjajte u prženim mrvicama. Uzmite tavu, zagrijte preostali maslac i pržite mrvice do rumenkaste boje. U toj tavi valjajte okruglice da budu sa svih strana obložene mrvicama. Gotove okruglice složite u zdjelu i posipajte ih šećerom u prahu.
Sastojci: - 1 kg krumpira - 35 dag oštrog brašna Čakovečkih mlinova - 1 cijelo jaje - 1 dag maslaca - 1/2 kg šljiva - 10 dag krušnih mrvica - 8 dag maslaca - šećer u prahu za posipanje
3. studenoga 2023. Sastojci: Bijeli biskvit - 12 dag brašna - 12 dag šećera - 2 jaja - 1 vanilin šećer - 4 žlice tople vode - ½ praška za pecivo - Peći 15 do 20 minuta na 200 stupnjeva. Pečeno zali� s malo ruma ili mlijeka.
Crni biskvit - 9 dag brašna - 3 dag kakaa - 12 dag šećera - 2 jaja - 1 prašak za pecivo - 4 žlice tople vode - 1 vanilin šećer
Dizano tijesto - ½ kg brašna - 2 žumanjka - ½ dl ulja - 2 žlice šećera - 1 kvasac - sol, rum, mlijeko, naribana korica limuna
Nadjev od oraha - ½ kg mljevenih oraha - 1 vanilin šećer - malo cimeta - 1 kiselo vrhnje - snijeg od 2 bjelanjka - šećer po ukusu
Nadjev od sira - ½ kg svježeg kravljeg sira - 1 vanilin šećer - 1 cijelo jaje - malo ruma - šećer po ukusu
Nadjev od jabuka (po želji) - 1 kg ribanih jabuka - 10 dag šećera -- malo cimeta i vanilinog šećera
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Narodna kuharica 53 Recepti iz domaće međimurske kuhinje
LJUBICA KERHAČ iz Podturna
Za Katin kolač treba mi četiri sata rada Ovaj kolač podsjeća na gibanicu, zbog različitih nadjeva, ali je dodatno obogaćen biskvitima i dizanim tijestom Piše : Aleksandra Sklepić
U vrijeme brze hrane i pripremanja obroka “s nogu”, pravo je bogatstvo pronaći recept, a još važnije, kuharicu, koja se odvažila na pripremu kolača za koji je potrebno 4 sata neprestanog posla. Ljubica Kerhač (63) iz Podturna pripremila je kolač s nadjevom od oraha, sira, jabuka, u kojem se kombiniraju dva različita biskvita i dizano tijesto. Recept je dobila od sestre Kate koja živi u Mariboru, te ga po njoj i zove Katin kolač. Mnogima sam dala ovaj recept, nakon što su probali moj kolač, ali, koliko znam, do sada ga još nitko nije pekao, ispričala nam je Ljubica. Nitko se ne usudi probati, jer je toliko posla, ali ja svima savjetujem neka samo poč-
Priprema: Od sastojaka ispeći biskivite, bijeli i crni i ohladiti ih. Dizano tijesto podijeliti na dva dijela i svaku polovicu razvući na veličinu pleha. Pola tijesta staviti na namašćen pleh. Na tijesto rasporediti pola nadjeva od oraha, prekriti crnim biskvitom i premazati nadjevom od sira. Zatim staviti žuti bi-
nu, jer rezultat je zaista nešto posebno. Ljubica je u mirovini, a 40 je godina radila kao ugostitelj u svom lokalu u Podturnu koji je svima poznat. Došla je u obitelj raditi kao mlada konobarica, tu se razvila ljubav sa suprugom Josipom i otada žive u sretnom braku. Imaju sina Peru i kćer Marijanu te petero unuka: to su Anamarija (20), Barbara (17), Stela (9), Pavel (6) i Lukas (3). Unuci su Ljubici i suprugu sve na svijetu i nema želje koju im baka ne ispuni, kako u kuhinji, tako i izvan nje. Odnedavno Ljubica vodi folklornu sekciju malih plesača u Podturnu, gdje među 6 parova plešu i njeni mali unuci. Kao dugogodišnjoj članici KUD-a Podturen to joj nije problem, jer ima iskustva, znanja, a, najvažnije, i volje. Unuci idu svuda s baskvit, premazati drugom polovicom nadjeva od oraha i poklopiti drugom polovicom dizanog tijesta. Ukoliko želite, može se u sredinu staviti nadjev od jabuka. Ostaviti kolač da se diže. Kad se tijesto digne, premazati ga razmućenim jajem i sve skupa staviti peći na 180 do 200 stupnjeva oko pola sata.
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Ljubica s posebnim kolačom koji svugdje plijeni pažnju kom i dedom i to im je svima najveća radost. Osim plesa i pjevanja, Ljubica voli raditi u vrtu, uzgaja za sebe pajceke i piceke, a najsretnija je kad kuha i peče, posebno za svoju obitelj. Najviše vještina stekla je uza svoju svekrvu, baku Baru, koja ju je mnogo naučila kad je bila mlada snaha. Otada pa sve do danas mnoga domaća jela kuha po njenim receptima. Svi u obitelji, pa čak i najmanji, rado jedu jela na žlicu po tradicionalnim receptima. Ljubica je stručnjakinja i za meso ‘z tiblice, čurke i hladnetinu pa u ovoj
obitelji nema straha da bi stol ostao prazan ili jednoličan. Nakon malo istraživanja, doznali smo da je kolač koji Ljubica zove Katin kolač verzija kolača pod nazivom potica, koji potječe iz Slovenije. Podsjeća na gibanicu, zbog različitih nadjeva koji se nalaze i u gibanici, ali je dodatno obogaćen biskvitima i dizanim tijestom, što ga čini posebnim. Na festivalu bakinih kolača u Čakovcu, Ljubičin kolač bio je do samog kraja apsolutni favorit, što je zaista i zaslužio svojim okusom, prhkoćom i bogatstvom različitih nadjeva.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-
daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 7. studenoga do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 10. studenog. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Kako konkurirati za nagradu?
Ovotjedni dobitnik: Ines Belović iz Pribislavca
br. 1468 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU
OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 7. studenoga 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 10. studenoga 2023.
54 Mozaik
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
BIK (21.4. - 20.5.)
Pomišljat ćete da ste mogli učiniti i više, ali nema razloga za biti nezadovoljan. Sad ćete svoje snage usmjeriti na učvršćivanje onog što ste postigli u privatnom životu. Malo manje atrakcija, više intimnosti i sve vam u konačnici ide u prilog. Bit će sve više poslova, a posebno onih uslužnog karaktera.
Okolnosti će vam u privatnom životu uglavnom ići na ruku. Voljena osoba će vas podržavati, premda će povremeno dolaziti do manjih verbalnih nesporazuma. Istovremeno će se pojaviti i mnoge lijepe ljubavne prilike za one koji su još sami. Tako bi se mogao opisati vaš radni tjedan ovih dana.
Bit ćete sve skloniji skrivanju svojih pravih osjećaja. To će katkada izazvati zbrku u odnosima, jer drugima nećete biti jasni. Pazite da takvim stavom ne propustite dobru ljubavnu priliku ili da netko ne odustane od udvaranja prema vama. Nastavljate razvijati sve bolju poslovnu budućnost. LAV (23.7. - 23.8.)
Kako tjedan bude prolazio, primijetit ćete da se vaši osobni odnosi sve više počnu poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. U poslu niste ni slutili da bi vam moglo krenuti ovako dobro.
U privatnim odnosima postat ćete otvoreniji i opušteniji. Spremnost da vjerujete drugima vratit će vam se na najbolji mogući način. Ne samo da ćete vi imati povjerenje u partnera, nego će biti i obratno. Budite svjesni i čuvajte to. Na vama je da radite i pokažete što znate.
Zahtjevnost koja će stalno dotjecati iz drugih područja života povremeno će vam i dalje narušavati inače solidne osobne odnose. Ako pokušate nešto objasniti, nećete se snaći najbolje. Stoga budite tihi i jednostavno volite. Tako će biti najbolje.
Ljudi će se svako malo motati oko vas. Neki će svoju vezu postaviti u rang dobrog prijateljstva i odustati od većih intimnosti. Vaš utjecaj u poslu bit će utemeljen na vašoj zrelosti i profesionalnosti. Ovih dana još ćete čekati neke odgovore od suradnika. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Premda će vaša veza objektivno napredovati odlično, vi sami bit ćete skloni čačakanju po sitnicama. Koliko ste dugo sanjali o nekim poslovnim potezima, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje.
Idućih dana ćete jednako uživati bilo kao samac s prijateljima, bilo udvoje s voljenom osobom. Nećete osjećati pritisak da se pod svaku cijenu morate zbližiti s nekim. Bit ćete prilično indiferentni prema svima, ali s humorom. Idućih dana posao će vjerojatno pasti u drugi plan.
Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Pazite da se voljena osoba ne osjeća zapostavljeno. Cvijeće uvijek prolazi. Ako nešto treba mijenjati, mijenjajte. Učinite to na način koji je miran i postepen.
Utjecaji ljubavnih planeta na vaš privatni život ovih će dana biti raznoliki. Čas će vam se činiti da je moguće baš sve, a drugi čas da nije moguće ništa. Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojim će se odgovornosti povećati, a s njima idu i kontrole poslovanja.
Vaši privatni odnosi razvijat će se dobro. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
VAGA (24.9. - 23.10.)
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
RAK (22.6. - 22.7.)
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Iz dana u dan – studeni Piše: Ines Virč
P
red nama je studeni. Jesen već sigurno korača Međimurjem i polako nas priprema za dolazak zime. Međutim, prije nego što snijeg pokuca na vrata, nema odmora. Nakon blagdana Svih svetih i Dušnoga dana, uz svakodnevne poslove, puno toga treba obaviti, pa donosimo kratak podsjetnik prema podacima u Univerzalnom etno kalendaru za Međimurje i okolicu ili svake godine ispočetka, autorice Smiljane Petr-Marčec. Dan nakon Dušnoga dana, 3. studenoga treba sako cvetje, štero je haklik na zimu, pobrati i za zimu pospraviti. Iako su neki već počeli sa završnim radovima na polju odmah nakon berbe kukuruza, oni koji još to nisu moraju, od 4. studenoga, dok vreme dopusti, dale globoko orati. U mjesecu studenom vrijeme je ubiranja plodova rada na vrtovima i njihova spremanja za dugu i hladnu zimu, ali dobro je znati, posebno nakon 5. studenoga, kaj vuni na vrtu ostavimo, s slamom pokriti proti mrazu. Dana 7. studenoga potrebno je ribizlina obrezavati i presajati, 9. studenoga v goricaj trsje
Iz Univerzalnog etno kalendara za Međimurje i okolicu ili svake godine ispočetka, Smiljana Petr-Marčec pokrivati i već je pred nama Martinje, 11. studenoga, nešči je �kral mošta. Vrijeme kao da leti i polovica studenog brzo je iza nas, već mlado drevje treba skapati i presajati (15. studenoga), v žitnici zluftati, obračati, mešati, čistiti (19. studenoga), a koli čmel moraju si posli biti gotovi i koše več ne smeti odpirati (21. studenoga). Sveta Kata, 25. studenoga, nosi snijeg na vrata, označava
JARAC (22.12. - 20.1.)
RIBE (20.2. - 20.3.)
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1467
3. studenoga 2023.
Iz Univerzalnog etno kalendara za Međimurje i okolicu ili svake godine ispočetka, Smiljana Petr-Marčec
posljednje dane jeseni i najavljuje zimu. Osim što donosi snijeg, za svetu se Katarinu vjeruje da je simbol hrabrosti, jer se suprotstavila caru Maksiminu II. i njegovoj želji da iskorijeni sve kršćane u Aleksandriji, a slavimo je i kao zaštitnicu učitelja, pravnika, teologa, tajnika, knjižničara, arhivista, učenika i brojnih drugih osoba koje u svojoj struci posežu za knjigama i znanjem koje one sadrže. Ukoliko nam ni ove godine ne donese snijeg, neka nam donese trunku hrabrosti i mira za svaki novi dan, a sveti Andrija (30. studenoga), pazi o kome sanjaš, samo lijepe snove. Ukoliko ste sve navedene poslove već obavili, a ve su dnevi več čuda krajši i opomenejo nas na zimu, u Muzeju Međimurja Čakovec osim edukativno-kreativnih radionica u sklopu Muzeologajnice (saznajte više na poveznici: https://mmc.hr/ muzeologajnica.html) i edukativne muzejske knjižice “MU-ZA-ME – Muzealac za Međimurje” koju možete čitati i rješavati i u toplini doma, u prosincu vas očekuju edukativno-kreativne radionice izrade božićnih ukrasa od tradicionalnih prirodnih ma-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr ZIMSKO RADNO VRIJEME: 1. studenoga – 31. ožujka Ponedjeljak: 8 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota i nedjelja: 10 – 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
terijala, ali i mnogobrojne druge. Svaki susret s nositeljima vještina bit će nova prilika za različite kreativne radove, ali i nova znanja i razmišljanje, jer će vas voditelji svojim vještim rukama i pričom odvesti u neka druga, ne tako davna vremena (svakako pratite Facebook i mrežne stranice Muzeja Međimurja Čakovec i Riznice Međimurja kako biste se na vrijeme prijavili na određena predavanja i radionice).
GRADONAČELNIK Srpak i suradnici zapalili svijeće
Za duše mještana koji su prešli u vječnost U povodu blagdana Svih sve�h na groblju u Murskom Središću Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, Dragu�n Stojko, potpredsjednik Gradskog vijeća, gradski vijećnik Marko Strojko te Zoran Turk, ravnatelj CZK Rudar i direktor TZP Mura i gorice položili su cvijeće i zapalili svijeće kod središnjeg križa na
groblju u Murskom Središću za sve pokojne mještane te pokojne i poginule branitelje. Župnik Marijan Horvat blagoslovio je sve koji počivaju na groblju. Svijeće na grobovima na blagdan Svih sve�h pale se kako bi duše mrtvih pronašle put u mraku, ali i u znak sjećanja. Posjet groblju je odraz vjere, ali i znak pažnje pokojniku. (BMO)
Marko Strojko, Dražen Srpak Dragu�n Stojko i Zoran Turk zapalili su svijeće pred središnjim križom na groblju
3. studenoga 2023.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Prognoza i razbibriga 55
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Pučka meteorologija
Promjenjivo i postupno svježije VREMENSKA SLIKA: Završetak listopada ostao je dosljedan i prijašnjem dijelu mjeseca. Puno sunca, iznadprosječna toplina i samo povremeni naleti kiše ili proljetnih pljuskova, ali i puno vjetra. I početak studenog nastavlja s relativno visokim temperaturama. U pojedinim danima će biti kiše i vjetra, ali i sunčanih raz-
doblja. I temperatura zraka će se ipak postupno snižavati, ali još nije na vidiku neka ozbiljna hladnoća. Ostaje malo iznad prosjeka. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Nakon jačanja južine tijekom četvrtka, u petak rano ujutro će nas zahvatiti nova fronta. Kiša, lokalni pljuskovi s grmljavinom i jak vjetar.
Sredinom dana i poslijepodne smirivanje vremena uz razvedravanje i sunčana razdoblja. I dalje vjetrovito pa će i nakon prolaska fronte puhati umjeren i jak vjetar južnih smjerova. Temperatura zraka veći dio dana između 14 i 18°C, samo uz pljuskove niža. Subota nam donosi povoljnije vremenske prilike. Ujutro hladnije uz mjesti-
mičnu maglu, a zatim će tijekom dana biti i sunčanih razdoblja. Čini se da će dan proći bez kiše, a poslijepodne će ponovno biti umjerenoga jugozapadnog vjetra. Jutarnja temperatura od 3 do 8, a najviša dnevna između 12 i 16°C. U nedjelju promjenjivo i opet vrlo vjetrovito. Vjerojatno će biti kraćih sunčanih razdoblja, ali povremeno
Ako studeni ne da kiše, posijano neće nići može biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. Puhat će jak, na udare mjestimice i olujan jugozapadni vjetar uz vrlo nizak tlak zraka. Noćna i jutarnja temperatura od 9 do 13, a najviša dnevna između 14 i 18 Celzijevih stupnjeva. Prvi dan novog radnog tjedna bi trebao opet biti mirniji. Jutro malo hladnije uz mjestimičnu maglu, a tijekom dana djelomično sunčano i uglavnom suho uz slab do umjeren jugozapadni vjetar. Dnevni maksimalac oko 15°C. Utorak i srijeda nam donose primjerenije jesenske temperature, a povremeno i kišu. Polako ćemo ipak ući u
IZLAZI 03.11. u 06:38 h 08.11. u 06:45 h
SKANDINAVKA
svježije i vlažnije razdoblje. Četvrtak izgleda suho, ali svježe uz moguću dugotrajnu maglu i niske oblake. Na kraju podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 1.11.2023.)
METEOROLOŠKI KALENDAR
• 3. studenoga 1859. god, povodanj potoka Medveščaka u Zagrebu
• 4. studenoga 1996. god. val topline u Hrvatskoj, u Zagrebu 24 Celzijusa, Slavonskom Brodu i Gradištu 26 Celzijusa
• 5.-8. studenoga 1980. god. dugotrajna ledena kiša oštetila dalekovode u Lici i Gorskom Kotaru
ZALAZI 03.11. u 16:38 h 08.11. u 16:31 h
VICOTEKA
Knjige Došao prodavač knjiga na Mujina vrata. Govori prodavač: - Prodajem dvije knjige po cijeni od 20 eura. Mujo mu kaže: - Ne znam baš, skupo je to. Reče mu prodavač: - Ako ti je skupo, onda ću ti dat jednu za 20 eura, a drugu besplatno. Vuk
Pita mama Ivicu: - Zašto ne jedeš? Rekao si da si gladan kao vuk! - A kad si ti vidjela da vuk jede mahune?
MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela
Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Mlada pera
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr
MEĐIMURKA TJEDNA!
I Imbrijovo pikošo je našla afrička kuga Nega mira niti med antifašističkim cvetjom Neje to nikaj čudno, ali srpski antifašisti (čitaj: komunisti) so v Beogrado postajli spomenika prvomo fašisto i nacisto Draži Mihajlovičo. Nekaj si gruntam da ne moram, da stene pozabili, ali sejeno bodem vam rekel kak je Draža, šteri je fčera dobil spomenika v Beogrado bil glavni četnik v Srbiji, a si znuomo da so se četniki borili protiv partizanov, a na strani agresorov, očem reči nacistov (Švabi) fašistov (Talijanov) i ustašov. No, dok je te Dražin spomenik zgledal svetlo dneva v Beogrado antifašisti v Lepoj našoj so se opče ne oglasili kak da jim te spomenik nikaj ne smeta. Ali neje dugo cajta minulo, neje hajdi vode preteklo spod pod mostom na Cetini v Omišo, a Dalmoši i Spličani so podigli spomenika komo drugomo nego do zadje sekunde svojega živlenja črlenomo Miljenko Smoji. Miljenko je ne bil sam ortokdoksni komunista, on je bil i orjunaš koji je po ničemo ne trpel demokracijo štera je komunizma zanavek posprajla v ropotarnico povjesti i to seposod sam ne v Dalmaciji i v Splito. Smoje je dobil svojega spomenika i to na lepi mesti de ga si vidijo, a na drugoj strani je nešči oštetil spomenika HOS-ovcima šteri so bili glavni v Domovinskomo rato i šteri so oslobodili Dalmacijo i Knina i zanavek natirali četmike prek hrvacke meje. Još nekaj, spomenik 4. splickoj, štera je prva ušla, skupa z 7. gardijskom (čitaj: Pumama) v Knin i natirala četnike glavom bez obzira i to na traktorima imajo spomenika v Splito, ali so ga antifašisti, očem reči, komunisti, šteri se skrivlejo med antifašistima so ga skrili nekam v slepo vulico tak kaj ga sam čovek z GPS-om more najti. Se ono kaj so naši ljudi naprajli v Domovinskomo rato očejo skriti i napre rivlejo da je Lepa naša nastala na ZAVNOH-u (Topusko, 1942.) i AVNOJ-u, (Jajce 1943.), a si znamo da je Lepa naš nastala v Oluji 1995. i da antifašizam nema nikše veze z tem. Antifašisti, očem reči, komunisti još navek klamoterijo s zastavama negdašje i nepostoječe države Juge sakoga
majoš v Kumrovcu i napre rivlejo se ono kaj se je pripetilo od 1941. – 1945. leta sam kaj se ne bodemo spominali o Domovinskomo rato šteri je ne bil antifašistički i v šteri so naši antifašisti ne šteli iti jerbo so još ne završili svojega, šteri je počel 1941.
Gripa, korona i drugi čudni betegi
Korona nas je zadji par let scartala tak da smo gripo hitili �krej i nesmo se o gripi nikaj ozbiljno spominali, a naši doktori so jedva potrošili teh devet – deset kaštuli cjepiva kaj jim je minister Vili preskrbel. No, ovo leto se je gripa pobrigala kaj se znova o joj spominamo i kaj se ovi stareši morajo znova cepiti kaj nej gripa i korona potpisale koalicijo o skupnom nastupo med svetom pak bi tak hajdi naši ljudi sprajli vu večna lovišta. No, nejso sam te dva betegi šteri ne davlejo mira našim ljudima, našoj deci, pojavil se je nekši hripavec, srab, hripanje, šmrkuljenje. Takšega nekšega betega je dobil i čakoski "seljak" i sabornik, dofčerašji čakoski gracki načelnik, dok je trebal iti na sod za nekše stare grehe. Nebrete veruvati i te čudni beteg se je ruon pojavil vjutro dok je trebal genuti z grunta (več si je i kravato svezal), a dok so ga soci i svedoki čakali v sodnici. Z čistoga mira je počel hripati, kašljati i šmrkuljiti i čistam nam je unda normalno da takši nebre iti med ljude niti z maskom. Sa je sreča kaj so mo ne oči još počere suzeti jerbo da se je to pripretilo unda bi si znali da se mo je vrnul stari predizborni beteg.
25. – letni diksilend bandisti
Čakoski diksilend bandisti so preslavili svoj 25. rođenden Pred mesec dni so to naprajli z koncertlinom v do zadjega mesta spujenom čakoskomo Kulturnomo centro., a minuli tjeden je svetlo dneva zgledala kniga o jivi prvi dvajsti pet let. Si šteri so bili i na jeni i na drugi mesti pripovedajo, i to tak kaj jim nebreš dojti v reč, kak je to se bilo jako lepo. Moja teca Franca je toga koncertlina gledala na televiziji, a knigo sam joj donesel. Dok je listala knigo, a još čita bez očali makar je sam par let mlajša
od Manoliča, furt je nekaj morgala. To je tak dugo trajalo kaj sam več niti ja ne mogel zdržati pak sam pital kaj jo gvinta. Otprto mi je rekla: - Tu, med tem dečkima so sam nešterni, kak napriliko Laci, Jan, Marko i Mario dvajstipet letni, a si drugi so stareši i kak ve oni morejo slaviti dvajstipeti rođendan. I još nekaj – rekla je – Marjan Novakov ti je stoprocentno stareši jerbo sam si ja bila zdobra z jegovom mamom tak da so jegovi roditeli bili na gostuvanjo dok sam se ja ženila za mojega Fereka, a Marjan nam je bil klencer i kokota je nesel. Imam ti i sliko negdi srajeno! Kaj mi je drugo preostalo nek sam rekel: - Teca, ak vi velite unda je brzčas tak i je.
Zginula je pikuša z devetero praščeki
Sima nam je poznata tu naša stara međimorska pesma. Denes teško zginejo pikuše z prascima jerbo jiv ga jako malo po Međimorjo, a i one štere so je so zaprte v kocima i nejvečpot pod lokotom. No, kak god so gazde pazile na svoje pajceke v Totovco je zginula pikuša i to v ove dneve dok se je i prinas v Međimorjo pojavila afrička kuga. Morem vam reči da se je to pre pajdašo Imbrijo ne prvič pripetilo kaj mo pikuša odide na pašo z prascima, ali ve so minuli dva dni i dve noči i pikuša se ne pojavila na grunto. Tretji den so došli tri prasci, dva pikasti, a jen črno beli i to je bilo se. Imbra je zel peciklina i genul je iskat pikošo i prasce. Napravil je dva – tri kruge po seli, ali pikuše i prascov nigdi. Unda je zišel Muninoga Đureka šteri mo je rekel kak je videl kak pre Veterinarski stanici na kamijon rivlejo nekšo pikošo z prascima. Imbra je mam genul vu Veterinarsko stanico i tam so mo rekli kak so mo pikušo z prasima otpelali v Agroproteinko v Sesvete jerbo so se nekak pijano gegali po vulici i najbrž jiv je prijela afrička kuga. Imbra je priznal da ima doma još tri prasce, pak so unda došli i po jiv i to z potnim nalogom za Agroproteinko. Tak se je Imbra rešil sega blaga kaj je mel doma tak da ga ne bode niti čurki, niti prezvušta, niti špeha, niti klobasov, niti kremenatlinov, a nit pak šunke za Vuzem.
Draga gazi po travi i nosi korpu na glavi Draga Halić iz Podbresta aktivna je članica Udruge žena Brest iz Podbresta. Nema te priredbe i akcije koja u Podrestu prolazi bez nje. I ne samo to, sa svojom Udrugom bila je i pobjednica u pečenju medenog kolača, sudjeluje u manifestaciji Bakini kolači, Orehijadi te raznim smotrama. Tako je i u subotu nastupala na Priločkim folklornim susretima gdje je itekako bila upečatljiva s korpom na glavi iz koje su virili picekovi škramplji. (vv)
KARIKATURA TJEDNA
Autor Damir Novak
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
mi prodiremo dublje
www.teamgradjenje.hr
mnovine.hr