Međimurske novine 1466

Page 1

Godina XXVII. Broj 1466

Čakovec, PETAK, 20. listopada 2023.

Cijena 1,50 eur / 11,30 kn

ČAKOVEČKA OPORBA traži izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća

Je li Zlatko Đurkin sada zaozbiljno “nagazio” str. 2 Ljerku Cividini? TEMA BROJA

str. 4-5

ISPLATE LI SE SOLARNI PANELI I KAKO DO NJIH

KOBNA PROMETNA na križanju Globetke i Ulice braće Graner

Život je izgubio August Vinković (77) iz Nedelišća

MEĐIMURSKI SVINJOGOJCI za širenje afričke kuge krive Upravu za veterinarstvo u Zagrebu

Virus je tu već godinu dana, ali nekome tek sada odgovara pokolj str. 7

ALEKSANDAR KARLOVČEC iz Štrigove namjerava iskoristiti nova pravila prema kojima HEP otkupljuje sav višak struje

Još čekam HEP da me priključi na mrežu

PREKO NOĆI IZBAČENI IZ STANA u centru Čakovca

Sakristijan: Gradu je više stalo do novca nego do ljudi! str. 12

ŽRTAVA FAŠIZMA 2/A, 40 000 ČAKOVEC TEL: 040 375 700 • FAX: 040 375 716 E-MAIL: metss@metss.hr

str. 47


2

Aktualno

ANKETA POD VUROM

Politička bajka toplija od plina Magla. Kiša. Vlaga. Lišće se rumeni, a odjeća na prolaznicima sve je toplija. Pun bubanj posla ovih dana imaju vešmašine. Vadi se toplija i duža odjeća. Do prije dva tjedna ispijali smo kavu na otvorenome, a obraze nam je grijalo sunce. Istina je da je babljem ljetu došao kraj. Sramežljivo sunce, tek tu i tamo proviri iza oblaka. Za vikend je pala i prva ozbiljna kiša ove jeseni. Na cestama vlada kaos, automobili

u jarku i stablu. S prvim zahlađenjem kreće sezona grijanja. Ili je barem nekad bilo tako. U vrijeme rastuće in�lacije, vjerojatnije je da nas griju deke i čaj ili rakija. No uskoro će nas grijati još nešto. To su hvaleća usta premijera i priča o spasenju i ograničenju cijene plina. A toplije je to i od vatre iz kamina. Kako se griju naši Međimurci, doznajte u ovotjednoj anketi. (Paulina Topolko, Zlatko Vrzan) Drago Orehovec, Čakovec – Još uvijek nismo počeli grijati. Pa nije još toliko zahladilo. Inače grijem na plin. Živim u zgradi pa mi u korist idu i susjedi koji griju oko mene. Ispod, iznad i pokraj. Ja moram samo jednu stranu zagrijati. To nije strašno. Franjo Nedeljko, Krištanovec – Nismo još uvijek počeli grijati. Pa tek je zahladilo. Ne sjećam se sad kad sam prošle godine upalio grijanje. No znam da je isto zahladilo malo jače. Kak budemo grijali, takva će nam biti cijena. Drugačije ne može, a grijemo na plin. Franjo Levačić, Zasadbreg – Inače smo supruga i ja u Njemačkoj, 900 kilometara odavde uz francusku granicu. Tamo je već ozbiljno zahladilo i grijemo. Ipak, ovdje u Međimurju nije još toliko hladno, no upotrebljavamo plinski bojler. Hladno je, uključili smo ga. Neka radi.

Željko Perhoč, Mačkovec – Nisam još počeo grijati, pa nije još zima. Još se ni ne oblačim u topliju odjeću. Ima vremena do sezone grijanja. Inače kombinirano drva i plin. Što je bolje, vidjet ću na računu. Zvjezdana Hlebec, Čakovec – Jesam, upalila sam grijanje. Grijemo se na plin. S obzirom na malu bebu, ne mogu ne grijati. Moram zbog njega upaliti jer ne može biti u hladnome. Ali nije još jako zahladilo.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. listopada 2023.

FOTO

Kulinarski tandem Tanuj Banerjee i Davor Lovrenčić!

tjedna

Tanuj Tapas Kumar Banerjee stigao je iz daleke Indije u Čakovec, točnije Hotel Park gdje radi kao kuhar. Rođen je u gradu Majiri, pokrajina Maharashtra, no s roditeljima se selio po cijeloj Indiji jer mu je otac imao takvu prirodu posla. Pa mu stoga i nije strano preseliti i u drugu državu! Na gastrofestivalu protekle subote u centru Čakovca pripremao je za građane tandoori piletinu. ( dv, zv)

OPORBA zajašila grad

Je li Zlatko Đurkin ozbiljno „nagazio“ Ljerku Cividini? Trgovačko društvo BAT d.o.o. podnijelo je zahtjev za ocjenu zakonitosti o načinu na koji je donesen Generalni urbanistički plan Grada Čakovca. Visoki upravni sud RH zatražio je očitovanje od Grada Čakovca. Za nezadovoljstvo vlasnika tvrtke Zlatka Đurkina tim planom i načinom njegova tumačenja znamo otprije, no sada se čuje i kako je, između ostalog, tijekom njegovog donošenja ustvari bio zakinut za iznošenje svojih prijedloga. Poslali smo upit gradu Čakovcu s idejom da nam objasne o čemu je riječ i u čemu je nastao spor. No nakon tjedan dana čekanja na odgovor i nekoliko kontakta s požurivanjem napokon smo dobili odgovor u jednoj i pol rečenici od Davida Vugrinca: „Informacija koju imate je točna. Grad Čakovec je zaprimio od strane Visokog upravnog suda poziv na dostavu očitovanja na podnesen zahtjev za

ocjenu zakonitosti odluke o donošenju VII. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca br. 2/223), što je Grad Čakovec i učinio te svoje očitovanje u zakonskom roku dostavio sudu.“ Odgovor je nevjerojatan, pa čak i omalovažavajući, jer mi nismo tražili da nam potvrde točnost naše informacije, već odgovor o čemu je riječ i čime je Bat d.o.o. nezadovoljan i što je predmet spora. Vugrinec nam je na naš šok njihovim odgovorom rekao kako mu je takav odgovor savjetovala njihova pravnica. Dakle, gradonačelnica, umjesto da odgovori na obično novinarsko pitanje, zatražila je pravnu pomoć i nakon tjedan dana su uspjeli izustiti rečenicu u stilu Grunfa iz Alana Forda ako bi ga pitali npr. od čega je umro Nikola Zrinski: „Točno je da je umro. Umro je od smrti.“

ZAMJENA ŽUPANIJSKIH vijećnika

Zlatko Đurkin, pozna� čakovečki poduzetnik, podnio je sudu Zahtjev za ocjenu zakonitos� odluke o donošenju Izmjena i dopuna GUP-a Zanimljivo, isti dan javila se čakovečka gradska oporba sa zahtjevom za sazivanje sjednice Gradskog vijeća, između ostaloga i s tom temom. Lako je vjerojatno kako oporba zna nešto više nego je Grad

Zvonimir Siladi umjesto Zorana Vidovića Zvonimir Siladi (HSS) zamijenio je Zorana Vidovića (HSS) kao vijećnik u Skupštini. Obojica su bili politički kapitalci, Zoran Vidović

kao bivši zamjenik župana Matije Posavca, a Zvonimir Siladi predsjednik Skupštine u mandatu župana Branka Levačića. (BMO)

Zvonimir Siladi

spreman predočiti javnosti. Upravo se kao prva točka dnevnog reda našla rasprava o Zahtjevu za ocjenu zakonitosti Odluke o donošenju VII. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca koji je uputilo trgovačko društvo BAT d.o.o. iz Čakovca Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske te donošenje zaključka. Prema obrazloženju navedene točke, u povijesti Grada Čakovca do sada nije još zabilježeno da neki poduzetnik s područja Čakovca pokreće zahtjev za ocjenu zakonitosti odluke o donošenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Čakovca. A upravo je takav zahtjev podnijelo trgovačko društvo BAT d.o.o., a do sada o tome vijećnici Gradskog vijeća Grada Čakovca nisu bili upoznati. Zbog toga traže odgovore od nadležnih službi Grada Čakovca, ali i predstavnika Udruženja arhitekata Međimurja, o tome. (dv, tn)


20. listopada 2023.

Aktualno 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SLOVENIJA UVODI pojačani nadzor na granici s Hrvatskom

VATROGASTVO

Zašto 90 (80) posto zapovjednika nema položene ispite? Zamislite da vam na imanju bukne veliki požar, a vaši lokalni vatrogasci koji su od vas na samo nekoliko minuta ne mogu doći gasiti taj požar jer nitko od dostupnih vatrogasaca, odnosno zapovjednik, nema položen stručni ispit za vođenje intervencije, već morate čekati JVP koji je udaljen 20-ak minuta od vaše kuće. Poprilično apsurdna situacija u današnje vrijeme, zar ne? Posebno ako je u pitanju svaka minuta, a kod požara je bitna, ne minuta, već svaka sekunda! Navedena problemati-

ka, za koju zna mali broj građana, ovih se dana potegla u vatrogasnim kuloarima. Glavno je pitanje, dakle, zašto zapovjednici koji izlaze na intervencije nemaju još uvijek položene stručne ispite za vođenje intervencije, što je ujedno i njihova zakonska obveza. Kako saznajemo iz vatrogasnih krugova, tu nije riječ o malom postotku tih slučajeva. Naime, kako neslužbeno saznajemo, čak oko 90 posto tih DVD-a nema zapovjednika koji imaju položene navedene stručne ispite, koji su nužni za sigurnost i učinko-

vitost vatrogasnih akcija. - To sve trebate pitati i moje prethodnike, što su oni radili po tom pitanju? Ja sam stupio na funkciju (profesionalnu) županijskog vatrogasnog zapovjednika od 1. veljače 2023. godine. Otada sam obišao sve naše DVD-ove i zajednice i upozorio ih na tu stavku, a sve to možete i provjeriti, rekao nam je Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije na naše pitanje. On je dodao i to da na 90 posto svih intervencija izlazi i Javna vatrogasna postrojba (JVP) Čakovec,

Robert Meglić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije

u kojem svi imaju položene navedene ispite. Međutim, to ne rješava ovaj problem kod naših lokalnih DVD-a i pitanje opisane situacije na početku ovog članka. Upitali smo ga i koji je ustvari stvaran broj vatrogasaca koji nemaju položene ispite. - Velika većina nema položene ispite. Od 80 do 70 posto, rekao bih. Ima tek nekolicina u Maloj Subotici i Šenkovcu i sad su zadnje polagali u Nedelišću, odgovorio nam je Meglić. Pitanje koje nam ostaje je zašto se toliko godina na sve to gledalo kroz prste? (sh)

Čeka li nas pretres na granici od subote?

S

lovenska vlada će od subote uvesti uvođenje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom zbog povećane razine procjene terorističke opasnosti, privremeno za deset dana, ako Italija to odluči uvesti prema Sloveniji. Premijer Plenković je objasnio da Schengenski zakonik predviđa ovakve situacije. - Kako će same granične kontrole izgledati, još uvijek nije u potpunosti jasno, kazao je Plenković. Dodao je: - Mi još nismo vidjeli odluku slovenske ni talijanske vlade. Naime, odluka o uvođenju kontrola na granicama provodi se po načelu pošalji dalje. Italija namjerava na granici sa Slovenijom uvesti unutarnji nadzor od subote, a Slovenija, kako piše slovenski portal Delo, prenosi ga na granicu s Hrvatskom zbog “zaoštravanja kriznih

žarišta, prije svega napada protiv Izraela, koji su povećali prijetnje nasiljem u EU-u". Premijer Plenković smatra da u načelu sve te privremene mjere imaju ležerniji karakter. Nisu tvrde granične kontrole kao što su na granici Hrvatske i zemalja koje su van Schengena te dodaje kako ne zna koliko će mjere trajati. - Koliko shvaćam, Slovenija će raditi sadržaj odluke na modelu onoga što će Italija primjenjivati prema njima. Moraju tražiti dozvolu, konzultirati nas. Neke privremene mjere mogu se donijeti na deset dana pa produžiti na dva mjeseca. Onaj koji poduzima mjere ima teret dokazivanja da su mjere nužne, dodaje. Ako će slijediti što Italija namjerava napraviti, novi režim na granici uslijedio bi u subotu, za dva dana. (BMO)

ČRNA PISANICA i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi uvršteni su na Listu zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske

Priznanje za črnu pisanicu, brate i sestre

Piše: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

Entuzijazmom i ljubavlju prema narodnoj tradiciji Biserka Vučenik iz Donje Dubrave uspjela je izradu črne pisanice otrgnuti zaboravu. I ne samo to nego je umijeće izrade te pisanice kao i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi, gdje pisanica ima glavnu ulogu, “uspjela” uvrstiti na Listu zaštićenih nematerijalnih dobara Republike Hrvatske.

16. blago međimurske baštine na Listi nematerijalnih dobara

Upravo na 20. obljetnicu usvajanja Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine Opće skupštine Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), javnosti je prezentirana pianica i običaj sestrenja i bratimljenja kao 16. blago međimurske baštine na Listi nematerijalnih dobara. Iako je Biserka Vučenik sa sinom Markom bila u prvom planu kao izrađivačica črne pisanice te prenositeljica vještine na mlađe generacije, u postupku uvrštavanja na prestižnu Listu ipak nije bila sama. Naime, Muzej Međimurja iz Čakovca i Kulturno-umjetničko društvo Seljačka sloga

Biserka Vučenik iz Donje Dubrave, čuvarica kulturne baš�ne iz Donje Dubrave još su u travnju 2019. godine prijavili prijedlog za upis na Listu. Nakon što je on prošao, za potrebu izrade završnog dokumenta tražila se dodatna ekspertiza koju su proveli stručnjaci Muzeja Međimurja Čakovec i zagrebačkog Etnografskog muzeja. Sav taj trud na kraju se isplatio i kao što je tom prilikom rekla Biserka Vučenik, nositeljica umijeća: Tko čeka, taj dočeka!

Tajna črne pisanice

Treba napomenuti da

na Listi piše črna, a ne crna pisanica te da Međimurje s obzirom na broj stanovnika ima najveći broj zaštićenih dobara. -Tradicija je u stvari u crnoj podlozi koja nije uobičajena, naročito za pisanice, kaže Biserka Vučenik, zvana teta Biba. Pisanice su se kuhale u čađi koja je u to vrijeme bila sveprisutna. A možda je crna boja izabrana i jer su Međimurci oduvijek pjevali tugaljive, nostalgične pjesme... Posebnost črne pisanice je i njena izrada batik tehni-

kom ili kako kažu u Dobravi, pomoću pisaljke. - Radi se o improviziram štapiću s vrhom od bakrene žice. Taj se vrh ugrije na svijeći, potom uroni u vosak te se iscrtavaju motivi na tvrdo kuhanom ili pak ispuhanom jajetu. Uvijek se crtalo cvijeće koje simbolizira ljepotu, eleganciju i mudrost. Vjerovalo se, ako je cvijeće u više boja, pisanica ima jaču snagu. Najstarija pisanica izrađena batik tehnikom u Hrvatskoj pronađena je u Gudovcu pokraj Bjelovara i potječe iz prve polovice 15. stoljeća. Istina, u Donjoj Dubravi nemaju tako stare primjerke, no mogu se pohvaliti pisanicama koje su starije i više od 50 godina.

Sestra nevesta, zanaveke sestra

Črna pisanica se u stvari radila za Belo ili Pisanu nedelju, odnosno nedjelju nakon Uskrsa. Naime, tada se, obično nakon mise, krenulo u sestrenje ili bratimljenje. To se radilo na ulici, križanju, pred crkvom, na livadi ili u kući. Nije bilo posebnog mjesta. Djevojke, prijateljice, sestrile su se uz riječi: Sestra, nevesta, zanaveke sestra, a dečki uz: Brat, brat, zanaveke brat. Pri tome su i jedni i drugi međusobno kuckali svojim črnim pisanicama.

Ma�ja Posavec

SKUPŠTINSKA ODLUKA da župan može biti i volonter ne znači da župan može u Sabor

Ne želim u Sabor, već biti predsjednik i(li) premijer! - Ne želim u Sabor, već biti predsjednik i(li) premijer! - kazao nam je polusarkastično župan Matija Posavec, na špekulacije da se statut Međimurske županije mijenjao da bi mogao biti župan volonter i saborski zastupnik. On pak nije toliko naivan da ne bi znao da, prema zakonu, bio on profesionalac ili volonter ne može ujedno biti i saborski zastupnik, zbog nespojivosti dužnosti. Ističe: - Ne mogu ni kao volonter u Sabor zbog nespojivosti dužnosti i pojašnjava: - Izmjenu statuta smo donijeli prema naputku Ministarstva uprave jer do sada nismo imali tu odredbu da župan može biti i volonter. U spekulacijama golica maštu da bi možda promjenom zakona i župani kao i gradonačelnici i načelnici mogli biti i saborski zastupnici. No Matija Posavec je do sada već dva puta, da

je želio, mogao u Sabor. Ali njega privlači izvršna vlast, tako da sarkazam da želi biti predsjednik i premijer, nije šarm bez pokrića. Preko nove političke platforme Sjever okuplja političke snage na sjeveru kao očitu strategiju za ulaz u izvršnu vlast. Biološka dob mu ide na ruku i na duži rok. I to okupljanjem političkih resursa na sjeveru tako i prihvatljivim koalicijama iz drugih dijelova Hrvatske da može “pucati” na izvršnu vlast ili u budućnosti biti opcija i za predsjedničkog kandidata, o čemu je kao agendi još davno govorio i njegov otac. Promjenom županijskog statuta radi uvođenja župana volontera u predizborno vrijeme osigurao si je nacionalni medijski prostor što mu je važno radi vidljivosti. (Božena Malekoci-Oletić, foto: Z. Vrzan)


4

Aktualno

Tekst i foto: Sanja Heric

S

unce nam je najdostupniji obnovljivi izvor energije, no u Europi još uvijek nedovoljno iskorišten. Ipak, pomaka u posljednjih nekoliko godina u tom smjeru ima, posebice zbog pritiska Europske unije kojoj je cilj učiniti europske zemlje učiniti energetski neovisnima do 2030. godine, što zbog smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, što zbog suzbijanja klimatskih promjena. Iako je naša zemlja godinama u zaostatku s instalacijama solarnih panela, za razliku od primjerice Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije i Nizozemske, promjene po tom pitanju počele su se događati i u Međimurju. U poticanje ugradnje solarnih panela počeli su se uključivati i naše općine i gradovi na način da su�inanciraju dokumentaciju za ugradnju solarnih panela, a do kraja godine poticaje za samu ugradnju solarnih panela.

Ušteda na računima

Mnogi u tome vide svoju priliku kako uštedjeti na računima za struju i grijanje, ali i kako svoj dom učiniti energetski neovisnim o velikim dobavljačima. Među njima je i Aleksandar Karlovčec iz Štrigove, koji nam je ispričao koji potencijal vidi u solarnim panelima. - Struja je trenutno najjeftiniji energent. Ako računamo koliko nas samo telefoni koštaju i mobiteli, to je katastrofa. Imamo tri škrinje, 3 frižidera, hidrofor, bojler i klimu i meni je rata mjesečno od 100 do 120 eura. To je jako puno. Budući da sada Općina Štrigova su�inancira do 40 % ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova, a najviše do 3.000 eura, odlučio sam krenuti u ovo rješenje za svoje domaćinstvo, rekao nam je Karlovčec, na naše pitanje zašto je krenuo u ovu investiciju. Odabrao je opciju potrošač-proizvođač. Višak proizvedene energije preko njegove solarne elektrane ići će našoj Elektri, a on će od njih uzimati u slučajevima kada njegova solarna elektrana proizvede nedovoljno struje. Na kraju godine obračunat će se i vidjeti tko je koliko kome dužan. Oni njemu ili on njima? - Moj izvođač radova mi je rekao da od 1. kolovoza možemo do 1300 eura godišnje proizvesti struje i prodati je po normalnoj cijeni, a da pritom ne moraš biti obrtnik, privatnik ili proizvođač. To je ono što su sada promijenili. To sve se sad poklopilo i odlučio sam krenuti u to, dodaje u razgovoru važnu napomenu Karlovčec. Za izvođača je izabrao domaćeg čovjeka jer je čuo različite priče o primjerice eki-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

- U kolovozu ove godine izašao je van novi pravilnik i ukinuto je ono kažnjavanje, to jest prebacivanja iz potrošača s vlastitom proizvodnjom u proizvođača, odnosno u otvaranje obrta pama iz Zagreba, koje doduše jesu jeftinije, ali nakon što je Elektra dala dozvolu, nisu mu pripojili solarnu elektranu. Uz to, i najjeftinija opcija na tržištu ne znači da je dugoročna, odnosno najisplativija. Kako je čuo od poznanika, događalo se i to da je riknuo inverter. Zbog toga smatra da je prije bilo kakvog koraka i ugradnje solarnih panela najvažniji korak raspitati se na nekoliko strana i onda odlučiti koja je opcija najbitnija. Prema Aleksandrovoj računici, uz općinski poticaj, sa svojom investicijom bi za otprilike 7 godina trebao biti na nuli. - Sada čekam još HEP da mi postavi dvotarifno brojilo da možemo solarnu elektranu pustiti u pogon. Onda ću vidjeti kako sve to funkcionira. Načuo sam i da će i neke banke dati kredite za ugradnju solarnih sustava, pa svakako mislim istražiti i tu mogućnost. Dakako, ako ona bude povoljna za naše kućanstvo. Lijepo bi bilo da imamo još jedan dodatan prihod jednom u mirovini s obzirom na energetsku krizu, zaključio je Karlovčec.

Kakvi sve solarni sustavi postoje?

Kako teče sam postupak od naše zamisli i želje pa do same instalacije solarnih panela, pojasnio nam je Igor Gregorec iz Centra energetske e�ikasnosti (CEE) iz Čakovca na nedavno održanom predavanju na tu temu u Svetom Martinu na Muri. Za početak, postoje dvije osnovne grupe fotonaponskih sustava: samostalni (off-grid) sustav te mrežni (on-grid). Razlika između tih dvaju sustava je u načinu skladištenja električne energije. U samostalnom sustavu električna energija se skladišti u baterijama na mjestu ugradnje sustava, dok se u mrežnom sustavu višak proizvedene i nepotrošene energije preusmjerava u gradsku elektrodistribucijsku mrežu te se preko dvosmjernog električnog brojila upotrebljava u noćnim i satima nedovoljne proizvodnje. - Off-grid elektrane su odvojene od mrežnog sustava, najčešće se upotrebljavaju na

20. listopada 2023.

Solarni paneli su sagibljivi, a teže oko svega 20 kilograma. Proizvode se jedino u Kini

PROVJERILI SMO kakva je isplativost ugradnje solarnih panela na domaći

Četveročlana preko solarac štedi 39 eura

- Račun im je za struju prije ugradnje solarne elektrane iznosio 58 eura, a nakon ugradnje i mjesečne viškove mogu očekivati za 8,1 godinu. Nakon toga struja je za ovu obitelj “bes vikendicama i moraju imati svoju bateriju. Danas baterija iznosi oko 3.000 eura, a to je upola manje usporedbi s time koliko je koštala prošle godine. S tim da se garancija povisila s 7 na 10 godina, dodaje u nastavku. Postoji i miješani, odnosno hibridni sustavi, koji imaju i baterije i elektrodistribucijsku mrežu kao pričuvni sustav.

Primjerice, kada paneli ne mogu proizvesti dovoljnu količinu električne energije ili kada su baterije prazne, sustav ostatak električne energije dobiva iz mreže. - Svaka kuća je speci�ična za sebe. Različit je nagib krova, orijentiranost zapad-jug, pokrov, da li je crijep ili lim. Sve to utječe na to koliko panela možemo ugraditi, ka-

ko će se ugraditi i u konačnici koliko ćemo od njih struje dobiti. Dozvola za veličinu elektrane ovisi o HEP-u, a to ovisi o vašoj potrošnji. HEP će, inače, dozvoliti duplu vašu potrošnju da si na elektranu instalirate. Ako trošite 5 kW, dat će vam da instalirate elektranu od 10 kW. To je pravilo za

kućnu elektranu, objašnjava nam u nastavku. Fotonaponski sustavi mogu se, osim na krov kuće, ugraditi i na krov garaže, terase i sl. ili pomoću čeličnih konstrukcija na tlo. Samo mjesto ugradnje igra veliku ulogu u iskoristivosti sustava jer što su kut i orijentacija postavljanja bolji, to je veća iskoristivost sustava. Primje-


20. listopada 2023.

Aktualno 5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEMA BROJA

Općina Sv. Martin na Muri sufinancira dokumentaciju s 50 posto Načelnik općine Sveti Martin na Muri Martin Srša nedavno je potencirao predavanje o obnovljivim izvorima energije u suradnji s �irmom CEE iz Čakovca te tom prigodom najavio da će uskoro donijeti i odluku o su�inanciranju izrade projektne dokumentacije za solarne elektrane na

razdoblje potrošnje kako biste imali što realniju potrošnju.

kućanstvima u iznosu od 50 posto. Svi zainteresirani mještani moći će se javiti na natječaj. Inače, cijena izrade projektne dokumentacije kreće se trenutno od 440 do 500 eura. Primjerice, ako projektna dokumentacija košta 440 eura, općina će vam su�inancirati iznos od 220 eura.

Kakav je postupak instalacije solarnih panela?

Aleksandar Karlovčec u solarnim panelima vidio je priliku na uštedi na računima

ćinstva

a obitelj ca mjesečno a!

e 19 eura. Povrat investicije kroz “besplatnu struju” splatna, rekao nam je Igor Gregorec na konkretnom primjeru rice, najpovoljnija orijentacija je na jug jer su tada paneli najduže izloženi suncu. Isto tako, treba voditi računa i o dimnjaku, koji može stvarati sjenu panelima i time onemogućavati njihovu 100-postotnu iskoristivost. Radni vijek fotonaponskog sustava je u prosjeku 25-30 godina, a održavanja gotovo da i nema, osim nekih �izičkih

utjecaja, lom stakla, čišćenje lišća od drveća u blizini, uklanjanje grana koje stvaraju sjenu na panelima i slično. Nakon 25 godina, inače, e�ikasnost im je oko 84 posto. - U kolovozu ove godine izašao je van novi pravilnik i ukinuto je ono kažnjavanje, to jest prebacivanja iz potrošača s vlastitom proizvodnjom u proizvođača. Naime, prošle

godine tjerali su ljude da si otvore obrte oni koji su proizvodili više struje nego što su potrošili. To je ukinuto. I kad vam HEP jednom da dozvolu, vi višak predajete HEP-u i oni su dužni platiti ili prebiti. To je jako dobro za kućanstva, pojašnjava Gregorec. Prije nego što krenete u izradu dokumentacije, HEP

vam mora dostaviti podatke o godišnjoj potrošnji struje za vaše kućanstvo. Nakon što se to dobije, prema tome se onda ide u izračun kakvu biste elektranu morali imati. Ako ste posljednjih nekoliko mjeseci imali velike promjene, primjerice dobili ste dijete ili ste otišli raditi u inozemstvo, preporučuje se da uzimate u obzir 24-mjesečno

Za sam početak provjerite je li vaš krov prikladan za postavljanje solarne elektrane te pošaljite upit za nekoliko izvođača da vam daju informativnu ponudu i pregledaju teren, odnosno vaš slučaj. - Najprije se potpisuje ugovor o projektiranju. Nakon toga ide izrada projekta i dobivanje suglasnosti od HEP-a. Ovom izmjenom u kolovozu, HEP-u su promijenili da moraju u roku od mjesec dana izdati suglasnost jer prije toga to je trajalo po šest mjeseci. Još jedna važna stavka, prije nego uopće krenete u projekt jest da morate imati uporabnu dozvolu ili neki drugi dokument kojim se dokazuje legalnost građevine, govori Gregorec. A kakva je računica? Na primjer, za četveročlanu obitelj, s dvoje odraslih i dvoje djece predškolske dobi? Prema izračunu HEP-a, njihova godišnja potrošnja struje iznosi 5,2 MWh. Za njih se onda ugrađuje solarna elektrana snage 5,33 kWp, a to je 13 panela snage 410 W svaki te inverter snage 6 kW. Dodajmo i da inverter uvijek mora biti jači od potrošnje struje kako bi sve bilo funkcionalno. Ukupna investicija, odnosno ugradnja solarnih panela koštala ih je 7.500 eura. - Kuća je građena 1980-ih godina, ima 8 cm toplinske fasade i drvenu stolariju, grijanje je centralno na plin, topla voda na plin protočni, a kuhanje na struju. Račun im je za struju prije ugradnje solarne elektrane iznosio 58 eura, a nakon ugradnje 19 eura. Povrat investicije kroz “besplatnu struju” i mjesečne viškove mogu očekivati za 8,1 godinu. Nakon toga struja je za ovu obitelj “besplatna”,

Povrat investicije solarne elektrane je za od 5 do 7 godina, a vijek trajanja do 30 godina

Igor Gregorec, iz CEE-a Čakovec, govorio je o postupku ugradnje solarnih panela na kućanstva objasnio nam je na konkretnom primjeru Gregorec. Solarna električna energija može se upotrebljavati i za proizvodnju topline u kombinaciji s dizalicama topline ili električnim pećima ili se može pretvoriti u vodik iz obnovljivih izvora koji će se upotrebljavati kao gorivo ili sirovina u industrijskim procesima. Prema izračunima, za 1 kW uložene električne energije dobivamo više od 4,5 kW toplinske energije. Uz to dizalice topline se za vrijeme ljetnih mjeseci upotrebljavaju i za hlađenje objekta.

Poticaji za solare?

Naravno, postoji i mogućnost apliciranja za različite poticaje. Na primjer, neke općine u Međimurju su�inanciraju izradu projektne dokumentacije, a uvjete možete provjeriti na njihovim službenim stranicama. Država također najavljuje znatne poticaje za obnovljive izvore energije, pokrivajući do 50 % vrijednosti investicije. Važno je napomenuti da se za solarnu energiju PDV ne primjenjuje, što je povoljno kako za �izičke, tako i za pravne osobe. - Do kraja godine kraja godine bit raspisani i natječaj gdje će se i građanima su�inancirati 50 % ugradnja solara. On se više ne bi trebao provoditi po principu najbržeg prsta. Odredili smo između 70 i 140 milijuna eura. Vi ćete se moći prijaviti, oni pregledavaju, odobravaju i isplaćuju, a u trenutku dok nestane novaca, objavit će da je natječaj završio, rekao nam je naš sugovornik Gregorec.


6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SESTRE u gradskom vijeću

20. listopada 2023.

Željka Novak ipak nije u sukobu interesa?! Činjenica da su gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i vijećnica MDS-a Željka Novak sestre, ne stavlja nijednu od njih u stvarni ili potencijalni sukob interesa, a svaka odluka kojom bi se ograničavalo pravo vijećnika Gradskog vijeća da se izjašnjava o pojedinim točkama je nezakonita. Sažetak je to odgovora Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, kao i Ministar-

stva pravosuđa i uprave RH, koji su kao odgovori na upite gradonačelnice ovih dana stigli u Grad Čakovec, a što piše u službenom priopćenju koje su poslali iz Grada Čakovca. Željka Novak u Gradsko vijeće Grada Čakovca izabrana je na listi Socijaldemokratske partije Hrvatske, Hrvatske seljačke stranke, Hrvatske stranke umirovljenika, Međimurskog demokratskog saveza, Hrvatskih

GRAD MURSKO Središće

Traži se osoba godine Grad Mursko Središće od 2019. godine bira osobu godine s područja grada. Dobitnika te prestižne nagrade mogu predložiti udruge, klubovi ili pojedinac. Uz prijavu je potrebno dostaviti detaljno opisane rezultate i postignuća tijekom 2023. godine za osobu koju se prijavljuje. Kandidat kojega se predlaže za nagradu mora svojim djelovanjem doprinositi poboljšanju kvalitete života na području grada, općoj dobrobiti, aktivnom uklju-

čivanju u društvena zbivanja te razvoju humanijeg društva i promociji grada. Temeljem dostavljenih podataka povjerenstvo za dodjelu priznanja će predložiti osobu godine Gradskom vijeću Grada Murskog Središća na usvajanje. Podaci za osobu godine dostavljaju se do 31. listopada ove godine na e-adresu: grad@mursko-sredisce.hr ili osobno u Gradsku upravu Grada Murskog Središća, Trg braće Radića 4. (BMO)

SVEČANO URUČIVANJE ključeva za stanove u novoj POS-ovoj zgradi u Prelogu

20 stanara može useliti u novi dom POS-ova ljepotica na preloškom Jugu, nakon gotovo dvije godine izgradnje, napokon je spremna za useljenje. Naime, danas, u petak, 20. listopada, organizirano je svečano uručenje ključeva stanarima koji će u njoj naći svoj novi dom, odnosno onima koji su kupili stan. Zgrada ima 20 stanova, od kojih su 16 kupile privatne osobe, pretežno mlade obitelji, dok pak je 4 kupio sam Grad. Prilikom postavljanja kamena temeljca, u veljači prošle godine, bilo je navedeno da će se vrijednost radova na višestambenoj zgradi kretati oko 15,5 milijuna kuna, odnosno oko 2 milijuna eura. U zgradi je projektirano ukupno 11 dvosobnih stanova kvadrature od 44 m2 do 53 m2 te 9 trosobnih stanova kvadrature od 66 m2 do 80 m2. Svaka stambena jedinica ima vanjski prostor, lođu i sve su orijentirane prema jugu pa se iz njih pruža pogled na jezero. Grijanje je predviđeno kao plinsko etažno grijanje, a

svaka stambena jedinica je opremljena klima-jedinicom. Projektirano je 20 stambenih jedinica, 1 podzemna i 3 nadzemne etaže, građevinske (bruto) površine 2.180,26 m2 te korisne (neto) površine zgrade 1.377,49 m2. U podrumu zgrade su parkirna mjesta te prostorija za bicikle i spremište. Projektirano je ukupno 26 parkirnih mjesta, od čega je 17 smješteno u podzemnoj garaži. U prizemlju zgrade su spremišta za stambene jedinice, prostorije za otpad, zajedničko spremište te 6 stambenih jedinica, dok je na 1. i 2. katu 7 stambenih jedinica po etaži. Vrijednost kvadrata stana za kupce je 1350 eura i to zahvaljujući državnim poticajnim sredstvima za mlade obitelji. U ovom slučaju oni iznose oko 464.530 eura. Ne treba zaboraviti ni na sredstva koja je dao sam Grad i to za izgradnju komunalne infrastrukture, besplatno zemljište…(vv)

Sestre u vijeću, Ljerka Cividini (HNS) i Željka Novak (MDS)

laburista – stranke rada te Narodne stranke – reformisti. Vijećnica je članica MDS-a, a u vijeće je ušla nakon smrti vijećnika Josipa Požgaja, temeljem dogovora između stranaka koje čine navedenu kandidacijsku listu. Podsjetimo, oporbeni vijećnici prijavili su sukob interesa u Gradskom vijeću jer smatraju da bi se Željka Novak, kao gradonačelničina sestra,

morala izuzeti od glasanja po točkama koje se tiču odluka koje predlaže gradonačelnica. HDZ-ov vijećnik Lovro Horvat i Fokusov Boris Bistrović već su na proteklim vijećima jasno rekli i dali do znanja kako je upitna etičnost što je Željka Novak uopće i ušla u vijeće. No, Željka Novak do sada je uvijek oštro negirala bilo kakav potencijalni nepotizam. (dv)

SVETOMARSKA ČIPKA na kolekcionarskom novcu

Naša čipka krasi zlatne eure

- Na licu kovanica nalazi se splet paške, lepoglavske i hvarske čipke, dok pak se naša, svetomarska, nalazi na naličju kovanica, dodaje načelnica Slamek Piše: Vlasta Vugrinec

Svetomarska čipka naći će se na kolekcionarskim kovanicama od 100, 25 i 10 eura. Zlatnici su pušteni u prodaju u utorak, 17. listopada. Velika je to i značajna prigoda za promociju naše čipke iz Svete Marije koja se izrađuje pomoću batića.

Veliki ponos

- Ponosni smo do neba, prva je reakcija Đurđice Slamek, načelnice Svete Marije, na tu vijest. Naime, općina u cijelom tom procesu uopće nije sudjelovala niti pak je imala kakav utjecaj. Osim što smo potvrdili autentičnost prikaza čipke i dali podršku izdavanju kovanica. Sve je to produkt Hrvatske narodne banke čija je to bila ideja i Hrvatske kovnice novca d.o.o. koja je izdala kovanice. Posebni set eura, svjetlo dana ugledao je kroz projekt izrade prigodne zlatne numizmatičke kovanice pod nazivom „Čipkarstvo u Hrvatskoj“. Naime, izdavanjem prigodnih zlatnika s motivima svetomarske, paške, lepoglavske i hvarske čipke Hrvatska narodna banka i Hrvatska kovnica novca promiču hrvatsko kulturno dobro, baštinu i tradiciju diljem svijeta kroz numizmatičko kolekcionarstvo i tržište. - Na licu kovanica nalazi se splet paške, lepoglavske i hvarske čipke, dok pak se naša, svetomarska, nalazi na

Svetomarska čipka na naličju zlatnika naličju kovanica, dodaje načelnica Slamek. Zahvaljuje na prepoznavanju svetomarske čipke kao dijela neprocjenjive vrijednosti kulturne baštine Republike Hrvatske. Izdavanje numizmatičkih kovanica s motivom svetomarske čipke bit će od velike važnosti za daljnju promociju svetomarske čipke i Svete Marije. Zlatnici će se moći kupiti isključivo u mrežnom shopu Hrvatske kovanice novca.

Karakteristike zlatnika Na licu zlatnih numizmatičkih kovanica prikaz je osnovnog motiva stilizirane čipke, u kružnom prikazu, podijeljene na pojedinačne trećine. Svaka od trećina predstavlja različite motive čipke u Hrvatskoj. U donjem dijelu na lijevoj strani prikazan je motiv paške čipke. U gornjem dijelu osnovnog motiva prikaz je detalja lepoglavske čipke, a u donjem dijelu s desne strane

prikaz je motiva hvarske čipke. Na naličju zlatnih numizmatičkih kovanica prikazan je motiv svetomarske čipke. Zlatne numizmatičke kovanice izrađuju se od zlata stupnja čistoće 999,9/1000, u tehnici kovanja visokoga kovničkog sjaja. Kovanice od 100 i 25 eura prema podacima HNB-a, izdat se u količini do 1.000 komada, a od 10 eura do 3000 komada. Autor je likovnog rješenja zlatnih numizmatičkih kovanica akademski kipar Stjepan Divković.


20. listopada 2023.

Aktualno 7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKI SVINJOGOJCI za širenje afričke kuge krive Upravu za veterinarstvo u Zagrebu

Virus je tu već godinu dana, sada nekome odgovara pokolj Domaći koci će se isprazniti, nestat će mali poljoprivrednici koji su hranili svinje na nekadašnji način. Ostat će samo velike farme Piše: Vlasta Vugrinec

Prosvjed svinjogojaca pred zgradom Vlade RH, “prisilno” klanje svinja do 31. listopada, odnosno 30. studenoga, i dalje su top teme u cijeloj našoj zemlji. Dakle, obavezno klanje svinja kod uzgajivača koji nisu u trećoj kategoriji, odnosno drže po svinju-dvije za vlastite potrebe, pogađa i Međimurje koje se ponosi svojom tradicijom, mesom z tiblice, slaninama, kobasicama, šunkama, delicijama na čiji sam spomen cure sline. A to su i delicije koje se spominju u našoj turističkoj ponudi jer je turizam, uz poljoprivredu, strateška grana razvoja Međimurja. Ne tako davno, prije samo koji tjedan, u Međimurje je došla cijela delegacija iz EU-a kako bi se potpisalo pismo namjere kojim bi naša županija ušla u članstvo svjetske organizacije Bio District za promicanje održive poljoprivrede i to kao prva u Hrvatskoj. I tada je lijepo naš župan, Matija Posavec zborio: – Ovom inicijativom Međimurska županija našu će zemlju povesti dalje u zelenu tranziciju putem koji osigurava sigurnu, zdravu hranu, darujući snažan vjetar u leđa našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a lančano i turizmu. Spominjali su se kratki opskrbni lanci kroz koje bi se domaći proizvodi plasirali direktno prema restoranima, kućama za odmor i ostalim ugostiteljskim i turističkim objektima. No, što će sada od toga svega biti, teško je reći. Jer, tradicionalni koci će se isprazniti, nestat će oni mali poljoprivrednici koji su doista hranili svinje na nekadašnji način. Ostat će samo veći i veliki s intenzivnim tovom koji neće ni izbliza biti dovoljni za sve potrebe našeg turizma koji raste i raste.

Ogorčeni svinjogojci

Činjenica je da je u našoj zemlji virus afričke kuge eksplodirao. Do sada je eutanazirano oko 25.000 životinja i to u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županija gdje se kuga i pojavila na 1000 domaćinstava. Iz dana u dan na snazi su sve strože

mjere kako bi se spriječilo njeno dalje širenje. - Naprosto ne vjerujemo da se virus u tako kratko vrijeme mogao toliko proširiti, kažu međimurski svinjogojci s kojima smo razgovarali pišući ovaj tekst. Nažalost, obećali su nam otvoriti dušu i reći sve što ih muči po pitanju afričke kuge, ali uz naše obećanje da im ne spominjemo imena jer: Ne želimo dodatne probleme u životu! Isto toga, kako sada stvari stoje, nitko iz Međimurja neće ići ni na prosvjed u Zagreb jer se boje posljedica. Oni, kažu, jednostavno vjeruju da je kuga na području naše zemlje bila prisutna već barem godinu dana, no nitko nije htio ili nije bilo “političke volje” da se o tome obavijesti javnost. Jer, kako bi se inače virus tako brzo raširio kroz te dvije županije, gdje je i inače velika koncentracija dvorišta sa svinjama. Tek kad je voda došla do grla, oglasilo se ministarstvo. - Osim toga, mjere o sprječavanju afričke svinjske kuge na snazi su još od 2019. godine, no ministarstvo, odnosno Uprava za veterinarstvo malo su toga činili, kažu. Prije svega, nije se radio monitoring, nije se obavezno vadila krv svinjama, pregledavala slezena i sve ono što se moralo kako bi se spriječilo širenje kuge. - Mogli su spriječiti, no nisu radili svoj posao i sada smo, naravno, krivi mi, seljaci, kao i za sve drugo u našoj zemlji. Vlast pere ruke i nitko od njih nije kriv, a seljaka budu uništili. Te 2019. godine, kada je krenula priča o virusu kuge i njegovoj opasnosti po svinje, međimurski veterinari su obišli sve uzgajivače svinja, snimili stanje i kategorizirali svinjce. - Na području koje pokriva naša Stanica kategorizirali smo 724 objekta u kojima se drže svinje, kaže Tomislav Latin, direktor Veterinarske stanice Prelog. Oko 90 % njih bilo je 0., 1., ili 2. kategorije. Uglavnom su to bila staračka domaćinstva koja su hranila svinje za sebe i imala

Bezbrižne svinje ni ne slute što ih čeka

od jedne do tri svinje. No, osim što se snimila situacija, ništa se drugo nije poduzelo što će reći kako ljude nisu upozorili da objekt treba nadograditi i uvesti bolje mjere sigurnosti. Međutim, tko će i kako starijoj osobi od 70 i kusur godina i koja drži dvije svinje u zidanom kocu i čija svinja putuje na relaciji svinjac-škrinja ili tavan, objasniti od čega i zašto treba dezbarijeru, čvrstu ogradu i slično kako mu se životinja ne bi zarazila. - Od tog broja, koji se u međuvremenu dobro smanjio, u posljednja tri mjeseca primilili smo tek 71 zahtjev za rekategorizaciju u višu kategoriju s time da se posljednjih dana povećava broj zahtjeva, dodaje direktor Latin. Slična je situacija i na području koje pokriva Veterinarska stanica Čakovec. - Do danas smo rekategorizirali 313 objekata, što je oko 30 % svinjaca, kaže Mihael Kacun iz čakovečke Veterinarske stanice. I tu su uglavnom zastupljena staračka domaćinstva koja će sada morati zaklati do 30. studenog svoje svinje i neće smjeti uzgajati nove godinu dana. A do onda, tko živ, tko mrtav. Mrtvi će

biti svinjci i naša tradicionalna svinjokolja. Naime, svoje neće smjeti hraniti, a do živih za klanje za godinu dana, tko zna gdje će doći, ako će uopće doći. Najgori scenarij koji tada prijeti je da se netko polakomi pa počne iz Slavonije uvoziti smrznuto zaraženo meso te tako i u Međimurje dovesti virus kuge. - Sve što se sada radi, trebalo je napraviti prije 4 godine kad se virus pojavio u zemljama u našem okruženju, dodaju ogorčeni svinjogojci. Ruku na srce, kažu, nisu se ni oni striktno pridržavali mjera kao što ni Uprava za veterinarstvo nije radila svoj posao. No, krivci sada ispadamo samo mi!

Što je afrička svinjska kuga

Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 %. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo za domaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje,

Svi svinjci moraju biti kategorizirani Svi objekti na kojima se drže svinje moraju biti kategorizirani u odnosu na biosigurnost, pri čemu se određena kategorija pridružuje svakom objektu u Upisniku registriranih objekata. Kategorizaciju provode nadležne ovlaštene veterinarske organizacije. OPG-i i PG-i imaju riješenu kategorizaciju i uglavnom su u višem rangu. Osim toga, upisani su i u Upisnik. Problem su mali uzgajivači koji najčešće imaju i neoznačene životinje, odnosno nema ih nigdje u evidenciji. Gospodarstva mogu biti kategorizirana u 5 različitih kategorija: Kategorija „0“ – gospodarstva koja drže jednu tovnu svinju

za vlastite potrebe Kategorija „1“ – gospodarst va koja ne udovoljavaju uvjetima Kategorija „2“ – gospodarstva koja djelomično udovoljavaju uvjetima Kategorija „3“ – gospodarstva koja u potpunosti udovoljavaju uvjetima Kategorija „4“ – gospodarstva koja drže svinje na otvorenome i koja su odobrena od nadležnog veterinarskog inspektora. Rekategorizacija objekata znači da, osim ako ne dođe do bolesti, vaše svinje neće biti eutanazirane. Tako onaj tko je u kategorijama 1 i 2, mora ispraviti nedostatke i pokrenuti proceduru rekategorizacije u kategoriju 3 ili 4.

a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema

drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.


8

Gospodarstvo

20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Trgovine otvorene ove nedjelje TP trgovine (Kitro) • Gardinovec 183 • Domašinec, K. Zrinski 1 • Goričan, Dravska 3 • D. Dubrava, Podravska 26 • Štrigova, Glavna 101/A • Novakovec, Glavna 32 • D. Kraljevec, Ludbreška 2 • Kotoriba, Murska 24a • Peklenica, Glavna 13 • Palovec, Glavna 33 • Sivica, Glavna 45 • Sveti Juraj u Trnju 15/A • Pleškovec, Pleškovec 160 • Okrugli Vrh 62/B • M. Središće, Martinska 44

KRK trgovine (Metss) • Ivanovec, J. Broza 85 • Sveti Križ, A. Šenoe 42 • Orehovica, N. Tesle 23 • Prelog, Jug 1 • M. Subotica, Glavna 19 • Držimurec 98 • Hodošan, Cvjetna ulica 1 • Goričan, Makovica 6 • Kotoriba, K. Tomislava 98 • Vularija, Prvomajska 22 • Gardinovec, Glavna 262 • Cirkovljan, Trg sv. Lovre 4 • D. Vidovec, R. Končara 9 • Krištanovec 122 • Pleškovec 30 • Lopatinec, I. G. Kovačića 17 • Slakovec 61 • Šenkovec, Pavlinska 5

• Domašinec, Glavna 164 • Zasadbreg 153a • Hlapičina 172 • Mihovljan, Prvomajska 92 • G. Kraljevec, Potočna 4 • Sveti Urban 33 • Macinec, Glavna 61 • Vratišinec, Brodec 49 • Podturen, I. Grčića 6 • Zebanec Selo 11 • Celine, Ryderova 31 • Trnovec 11 • Čakovec, E. Kvaternika 7 • Čakovec, Vukovarska 1 • Savska Ves, J. Bajkovca 2 • Čakovec, Mihovljanska 46 B • Čakovec, V. Morandinija 21 • Nedelišće, M. Tita 62 • Belica, Dr. Lj. Gaja 23 • Strahoninec, M. Gupca 1 • Čakovec, T. Goričanca 6 • Pušćine, N. Tesle 1a

Ostale trgovine • KONZUM, D. Dubrava (7-13 h) • KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h) • LUMINI, Varaždin (9-21 h) • PLODINE, Čakovec • (7-21 h) • Stop Shop Čakovec (8-20 h) • Supernova Varaždin (9-14 h)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

Mladen Križaić, predsjednik ŽGK-a, Stanislav Vadas i Ivan Sokač, direktori O.M.T-a, Igor Kolman, vlasnik TERMO-KLIME i Irena i Igor Plevnjak iz tvrtke MIDI

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora nagradila najbolje međimurske poduzetnike

Midi, O.M.T i TERMOKLIMA dobili Zlatne kune - Nagrađeni uspješno posluju i većinu proizvoda plasiraju na najrazvijenija tržišta Piše: BMO Foto: Zlatko Vrzan

Tvrtke Midi i O.M.T iz Ivanovca i TERMO-KLIMA iz Prhovca dobitnici su Zlatne kune, nagrade koju Županijska gospodarska komora Međimurske županije dodjeljuje najuspješnijim poduzetnicima za rezultate poslovanja ostvarene u prošloj godini. Nagrade se dodjeljuju u kategorijama za velika, srednja i mala poduzeća. Nagrade im je uručio Mladen Križaić, predsjednik Komore, na svečanoj sjednici u hotelu Castellum, prošli petak. Zlatnu kunu u kategoriji velikih �irmi dobila je tvrtka MIDI iz Ivanovca čiji je osnivač Drago Plevnjak. Firma se bavi proizvodnjom čeličnih konstrukcija i dijelova za procesnu industriju. Gotovo sve što proizvedu, to i izvezu. Nagradu su primili Irena i Igor Plevnjak. Zlatnu plaketu u kategoriji srednjih �irmi dobila je �irma O.M.T. iz Ivanovca, također iz metaloprerađivačke branše koja izrađuje dijelove za različite industrije, od dijelova za tiskarske strojeva do putničkih vlakova. Veliki su izvoznik, a nagradu je primio Ivan Sokač, direktor �irme. Zlatnu plaketu u kategoriji malih �irmi dobila je TERMO-KLIMA iz Prhovca, u vlasništvu Igora Kolmana, koji je i primio nagradu. Firma se bavi uvođenjem instalacija vodovoda, kanalizacije i plina

i instalacija za grijanje i klimatizaciju. Poslovanje su proširili na inozemno tržište i trenutno su u fazi traženja i proširenja poslovnog prostora.

Čestitke Muraplastu i Sobočanu

Svečana sjednica bila je prigoda za čestitke tvrtki Muraplast iz Kotoribe za nedavno osvojenu nagradu za održivo poslovanje i impresivne rezultate: 96 posto recikliranog otpada te 86 posto energije iz obnovljivih izvora. Pohvale i čestitke Županijske gospodarske komore upućene su i tvrtki Sobočan za nagradu za najbolje investicije u proizvodnji, što je samo potvrdilo da poduzeće Sobočan također spada među tehnološki najnaprednije tvrtke Europe.

Narasle i međimurske plaće

Mladen Križaić, predsjednik Županijske komore Čakovec, kazao je: - Međimursko gospodarstvo i u 2022. godini bilježi odlične rezultate: za 3,45 posto porastao je broj poduzetnika, broj zaposlenih porastao je za 3,79 posto, a ukupni prihodi od 2,980.980.000 eura narasli su za 20,80 posto. Saldo je kao i uvijek pozitivan te je 33.33 posto viši u odnosu na 2021. godinu. Rasle su i investicije i to za 16 posto, kao i plaće

Nikola Sobočan, direktor firme Sobočan

Davor Ujlaki, direktor firme Muraplast

čiji je prosjek od 938 eura u prva tri mjeseca ove godine narastao na 1.022 eura, odnosno 9 posto. Matija Posavec, međimurski župan, ponosan za naše poduzetnike, naglasio je : - Naša speci�ičnost je mnogo malih, otpornih i prilagodljivih poduzetnika, zato ne čudi da smo s 2,2 posto udjela u broju hrvatskih poduzetnika i zaposlenih, ostvarili 5 posto ukupnog izvoza. To je omjer koji govori o snazi međimurskog gospodarstva,

rekao je. Svečanoj sjednici Županijske gospodarske komore Čakovec, uz brojne poduzetnike, prisustvovali su Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK-a, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Darko Radanović, voditelj područnog ureda HABOR-a Tomislav Marković te predsjednik i tajnik Obrtničke komore Međimurja Dražen Novak i Robert Varga.

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Djeca su željna rada, ali im oduzimamo tu radost

S

ilno me razveselila vijest o radnoj akciji u OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica, gdje je Vijeće roditelja iniciralo zajedničku radnu akciju na kojoj su roditelji, učenici i učitelji zajednički uređivali okoliš škole. Donijeli su u školu boje i kistove, nabavili palete od tamošnjih �irmi i obojili stare klupice živim bojama. Od paleta izradili su vrtni namještaj za sjedenje i počupali korov oko škole.

Radili su, družili se, a potom, kako je i red, se počastili. Stvorili su nešto smisleno i lijepo što će svima ostati u trajnom sjećanju. Je li ova radna akcija lasta koja najavljuje proljeće ili tek osamljena akcija? Naime, u Osnovnoj školi u Maloj Subotici pametno su zaključili da bi takvih akcija trebalo biti više. Uz svu našu fascinaciju digitalizacijom i čarolijom ekrana, radost ne donosi rad na daljinu, nego

suradnički rad na blizinu. Ruke su te koje pokreću mozak, a mozak ruke, od stvaranja kotača do kompjutera. Još do prije kojeg desetljeća bilo je najnormalnije da djeca pomažu obitelji od kućnih do poljoprivrednih radova. A onda se u nekom trenutku na dječji rad počelo gledati ekstremno, protiv. Došlo je do toga da roditelji umjesto djece pišu zadaće, vežu im cipele, stavljaju hra-

nu u usta do neprimjerene školske dobi, da se djeca ne “zamažu” ili ne muče. Na kraju ih se čini nesposobnima, nesigurnima i nesamostalnima. Zato bi ovaj povratak radnim akcijama kakav su organizirali u Maloj Subotici bio povratak u normalu. Kako će djeca naučiti brinuti o sebi, ako u djetinjstvu i ranoj mladosti nisu držali kist u ruci, motiku za kopanje u vrtu, grablje za grabljenje trave, čekić za zabi-

janje čavla te škare ili nož za rezanje. Nećemo valjda za sve te alate jednog dana trebati certi�ikate za rukovanje? Ne zaboravimo da na drugim dijelovima svijeta milijarde djece odrastaju drugačije. Za koju godinu bit će konkurencija našoj djeci u svijetu rada. Naši nesamostalni i nesigurni nasuprot tim očeličenim, žilavim, samostalnim i otpornim na mnoge izazove koje su nadvladali u djetinjstvu.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr


20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Gospodarstvo 9

KAKO PRIVUĆI kvalitetnu radnu snagu

Branimir Šopar: Treba biti poželjan poslodavac

Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole

- Morate se brendirati, a za što je najvažniji dobar glas, a to je ono o čemu ljudi pričaju kad vas nema pored njih

RAVNATELJ Tehničke škole smatra da su potrebni predavači iz gospodarstva

Uzmite mi sve, ostavite mi suradnike, počet ću iznova!

Tekst: BMO Foto: Zlatko Vrzan

Tehnička škola Čakovec prošli tjedan otvorila zanimljiv panel na temu Kako privući kvalitetne kadrove, na kojem se okupio respektabilan broj sudionika. O toj temi govorilo se iz različitih kuteva jer je zbog de�icita radne snage poduzetnicima dogorjelo do noktiju. Šteta što to nije prepoznato pred desetak godina prije otvaranja EU-ova tržišta za naše radnike. Poduzetnicima tada to nije bilo ni na kraj pameti da se tržište ne otvara samo za njihovu robu i usluge već i za radnu snagu. Zavaralo ih je tadašnje obilje radne snage na burzi rada. No uskoro se to obilje istopilo pred ponudom bogatijih tržišta. A najlakše su do novih poslodavaca došli radnici strukovnih zanimanja koji su de�icitarni podjednako kod nas i u cijelom EU-u. Domaći se posljedično moraju zadovoljiti ostacima ili uvezenom radnom snagom.

Bez nagrađivanja ne ide

Mladen Križaić, predsjednik Županijske gospodarske komore, kazao je: - Međimursko tražite rada svakodnevno osjeća nedostatak radne snage i škole koje se bave strukovnim obrazovanjem moraju se usklađivati s potrebama poduzetnika. Uz to potrebna je sinergija između Ministarstva obrazovanja, škola i poduzetnika u rješavanju tih potreba. Mora se slušati što treba gospodarstvu. U Međimurskoj županiji najtraženija su strojarska zanimanja jer

Branimir Šopar, Ferokotao

je ovdje najrazvijenija metaloprerađivačka proizvodnja. Potrebni su kadrovi tog pro�ila od bravara, CNC operatera do mehatroničara. Tehnička škola je spremna za takve odgovore koje traži sadašnja situacija, a Regionalni centar kompetentnosti u njoj je odgovor na pitanje kako se može surađivati s gospodarstvom i kroz redovno obrazovanje, ali i razne vrste obuke radnika. No obrazovanje kvalitetnih radnika potrebnih tržištu rada je samo dio mozaika. Naglasio je da je zadržavanje radne snage u ovom trenutku još važnije. To je moguće prije svega nagrađivanjem. Svaka �irma kojoj je stalo do kvalitetnih radnika mora osigurati sigurno radno mjesto, voditi računa o osiguranju godišnjih odmora radnika, omogućiti im ravnotežu između privatnog i poslovnog života i mogućnost komunikacije, pri čemu treba napustiti vertikalnu hijerarhiju u �irmi i stroge odnose između nadređenih i podređenih.

Sudionici panela na temu privlačenja radne snage

Potrebno omogućiti radniku da sudjeluje u rješavanju određenih problema u �irmi. Tako on je zadovoljan. Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije, kazao je da se jako dobrim za osiguranje strukovnih zanimanja pokazalo stipendiranje učenika za obrtnička zanimanja, koje se provodi unatrag desetak godina. - Izuzetno mi je drago da su to podržali Međimurska županija, općine i gradovi, kazao je. Dodao je: - Kako se u zadnje vrijeme postavlja pitanje kako zadržati te kadrove, Komora je dala svoj doprinos tome da se u ugovore o stipendiranju ugradila klauzula po kojoj učenici onoliko godina koliko su stipendirani moraju ostati raditi u Međimurskoj županiji. No, prije svega, mlade se ljude može zadržati dobrim primanjima i uvjetima rada, kazao je Dražen Novak i sam obrtnik i predsjednik Obrtničke komore.

Najzanimljivije je bilo izlaganje Branimira Šopara iz �irme Ferokotao jer dolazi iz realnog sektora gdje se direktno susreće s tom problematikom. - Ja bih prije odgovora na to pitanje kako zadržati kvalitetne radnike počeo s jednom izrekom iz polovice prošlog stoljeća koja glasi : - Uzmite mi tvornice, spalite mi zgrade, ostavite mi suradnike, započet ću sve ispočetka, kazao je. Nastavio je: - Za privlačenje radne snage potrebne su stvari koje nalažu zdrav razum i logika. Na prvom mjestu je brendiranje �irme da postanete poželjan poslodavac. Za to trebate biti vidljivi na tržištu rada. To se danas postiže na mrežnom prostoru i društvenim mrežama. Trebate ciljati na segmente gdje je vaša ciljna publika. Brendiranje je, na kraju krajeva, dobar glas. To je ono o čemu ljudi pričaju kad vas nema pored njih. A da bi to funkcioniralo i da vas oni koji traže novo zaposlenje imaju na horizontu, to su elementi koje zdrav razum nalaže i na kojima morate dnevno raditi, a to su konkurentski uvjeti plaće. Zatim ekstranagrađivanje jer radnik za natprosječni rezultat očekuje da bude nagrađen. I nadstandard u vidu nekih bene�icija. Puno se traži rad od kuće. - Doduše, mi smo proizvodna tvrtka pa to baš ne možemo ponuditi jer se rad odvija u pogonu, ali kod ostalih djelatnosti to je sve više trend, koji zahtijevaju zaposlenici, kazao je Šopar. No naveo je i činjenicu da na našem području nema dovoljno kvalitetne radne snage. I zbog toga se poslodavci moraju zadovoljiti s onim što nađu. Kazao je: - Prije razgovora o plaći bila bi potrebna selekcija radne snage, ali to je danas zbog situacije na tržištu na zadnjem mjestu. Slikovito se izrazio: - Kad bi tržište rada bilo bogatije, sigurno bi se provodila dublja testiranja znanja i vještina. U drugim okolnostima na tržištu rada morao bi odgovarati i nekim drugim psiho�izičkim osobinama i karakterom organizaciji u koju ulazi da obje strane budu zadovoljne, kazao je Šopar.

Samo tako ćemo osigurati kvalitetne radnike - Dvije godine ”tupim” da se stručnjacima iz proizvodnje dopusti i rad u školi Tehnička škola Čakovec zasigurno se najviše približila potrebama gospodarstva u obrazovanju kadrova. Dovršetkom Regionalnog centra kompetentnosti (RKC), još su odmakli u tom procesu. Kompetentnost je više od izvrsnosti, pojasnio je Dražen Blažeka, ravnatelj Tehničke škole Čakovec. Objašnjava: - Netko tko je kompetentan, mora imati jako dobra znanja koja zna primijeniti, a mi to pokušavamo pružiti našem poduzetništvu. Naime, danas nije problem gospodarstveniku dovesti brojčano dovoljan broj ljudi za rad u metaloprerađivačkoj �irmi, ali druga je stvar naći kompetentne ljude. U tom cilju smo organizirali sastanak s poduzetnicima povodom završetka osnivanja RKC-a, da bismo raspravili o toj temi. Sretan sam i ponosan koliko se poduzetnika okupilo u našoj školi, spremnih na suradnju.

Oprema bez stručnjaka ne znači ništa

Nastavlja: - Prije tri godine govorio sam da nam je cilj da učeniku ne trebaju još tri godine nakon školovanja za samostalnost u radu. Kao škola na dobrom smo putu da učenika osposobimo za samostalnost, ne za godinu dana, već za tri mjeseca i manje, ističe ravnatelj Blažeka. Ove godine iz Tehničke škole izašlo je 240 učenika, oko 100 njih je završilo četverogodišnje zanimanje i nastavljaju obrazovanje, a njih 140 je spremno za tržište rada. Naglašava: - Mi smo svoje učinili, a sada je na nekome drugome da ih zadrži da za tri godine ne odu van. U Tehničkoj školi imamo dobro bazu za kvalitetno obrazovanje, ali dobra oprema i zidovi bez ljudi nisu dovoljni. Skeptičan sam po pitanju stručnih kadrova koji će obrazovati mlade za strukovna zanimanja u budućnosti. Na vidiku nema

puno novih stručnjaka koji će zamijeniti postojeće u strukovnom obrazovanju, kazao je. Netko drugi morat će odgovoriti na otvoreno pitanje što napraviti da strukovne škole ne ostanu bez kvalitetnih strukovnih profesora, pri čemu mislim na inženjere, koji će nedostajati. U stvarnosti se događa da profesori inženjeri strojarstva odlaze iz škole na bolje plaćena radna mjesta u proizvodnju. Za ilustraciju, ako moji bivši učenici CNC operateri imaju plaću od 1300 do 1400 eura, što je podudarno iznosu, koji dobiva profesor struke s 20 godina staža, onda je jasno zašto inženjeri odlaze iz škole.

Na potezu je zakonodavac

Na naše pitanje je li moguće rješenje naći u tome da inženjeri i majstori struke koji rade u proizvodnji budu na nekoliko sati angažirani u školi, Dražen Blažeka, ravnatelj, odgovorio je: - To je nešto o čemu “tupim okolo” već dvije godine. Rješenje bi bilo da se omogući kvalitetnom majstoru struke da dodatno radi, primjerice, još tri sata u školi i učenike podučava onome što mi u školi nemamo. Zakonodavac to mora dopustiti. Uz to moraju i poduzetnici to prepoznati kao dobrobit za njih i s nama i motivirati te ljude da dođu u škole i budu “profesori” na tri sata tjedno. Tako bismo izbjegli nedostatak kadrova u školi i dobili u obrazovni proces one koji su u kontaktu s aktualnim tehnologijama. Nastavlja: - S poduzetnicima moramo o tome otvoreno govoriti da je ulaganje u znanje istodobno i ulaganje u njihov razvoj. Poduzetnici moraju shvatiti da je dobro da netko iz njihove sredine nekoliko sati tjedno uči mlade struku, u protivnom će se odljev inženjera iz škola u gospodarstvo odraziti na kvalitetu obrazovanja i na štetu poduzetnika, kazao je ravnatelj Blažeka. (BMO)


jice Nere

ma

ovezuu više

nisam ni ve godine m ići na m u tome, azgovoru

eme voli žanrova, lasike na

i navečer, oko nje je

lustracije voj fokus tracije za umještaa, koja bi koričena na

Život u Međimurju 9 Piše: Josip Šimunko Život u Međimurju 10GLOBALNO I LOKALNO

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

josip.simunko@mnovine.hr

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

U utorak je dovršen po-

stupakće primanja Tko bitiHrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine novi kraljeuro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će Solomon?

prestati muke konverzije, u Izraelu može dok at političari tvrde da je do trećeg to jošdovesti jedan povijesni dan svjetskog rata, znaza Hrvatsku. Kako god bilo, tan analitičara to broj je zavojnih Hrvatsku uspjeh u stome se slaže. Trajna neobzirom na sve nedaće stabilnost i sukobi između posljednjih godina. ArapaKuna i Izraelaca napetost će se iipak naći i mir, dio analitičara poseže postoje od formiranja na kovanicama eura,izraviše za poviješću. elske i naseljavanja kao države spomen, tako da neZa legendarnog kralja u će Palestini nakon završetbiti posve zaboravljena. Solomona kažu da je bio kaOd Drugog svjetskog rata. pradavna vremena svaki je početka demokratskih najmudriji čovjek svog vreIzraelska država stvorena promjena u Hrvatskoj do mladić hrvatskih plemena Kad su dvije majke je pod patronatom velikih mena. danas, kuna je od gotovo morao uhvatiti kunu, time sila uz pomoć Ujedinjenih došle pred Solomona da neželjene valute kojoj su je dokazivao da je sposonaroda, a nakon stradanja presudi čije je dijete, on je suprostavljali i političke ban za ženidbu, točnije da Židova od fašizma u Drugom presudio da se dijete presjeprimisli postala cijenjeni je sposoban donijeti sreću svjetskom ratu. če na pola i da svaka majka svojoj izabranici. Stari su novac. Zahvaljujući pogrešnoj dobije jednu polovicu. JedSad kad odlazi u zaslu- nekad, pa čak i u novije politici velikih sila od samog na majka se potom odrekla ženu mirovinu, mnogi će s doba, uzgajali kune za lov početka, do danas danas se prava na dijete. Kralj Soloemocijama pomalo žaliti za na kuniće i zečeve. nagomilalo toliko problema mon je zatim promijenio Simbolična tajna kune njom, s odlaskom kune guda se ne vidi rješenje. Dr- odluku i presudio da je bi se i jedan dio državnog je staro vjerovanje alkemižava Izrael kao dom svih dijete upravo njezino jer čara da ona može uhvatiti suvereniteta. Izraelaca ne želi Palestin- nije htjela da dijete strada. Hrvatska i kuna pove- zeca, odnosno kunića. Kuna cima, odnosno Arapima Danas nakon tri tisuće zani su stoljećima. Ta dugo- i kunić nisu slučajno u jeomogućiti dom, odnosno godina od presude legentrajna veza zapravo mnogo zičnoj vezi. Latinski naziv svoju državu. darnog kralja Solomona, kogovori o nama samima. U za zeca je lapis, u davno Tako je sve do danas, jeg u islamu zovu Sulejman srednjem vijeku ubirao se vrijeme to se nekako povestalno su na djelu prebro- i prorokom Alaha, treba se porez kunovina, a mnogo zivalo s kamenom mudrosti javanja stanovništva, su- zapitati: nije li dijete kralja prije, davanja gospodarima i alkemijom pretvorbe u kobi zbog prostora, ratovi Salamona zapravo današnja i kraljevstvima mogla su se srednjem vijeku. sve većeg intenziteta koje država jer se osnovni spor Do danas je ostao poplatiti i kuninim krznom. danas bez problema mogu danas vodi upravo radi drNo zašto je kuna uopće znat lapis lazuli, cijenjeni zapaliti terorističke organi- žave. Dio analitičara stoga postala novac ili sinonim za dragi kamen iz kojeg se dozacije koje su i nastale zbog predlaže kao državni oblik novac kao platežno sred- bivala azurna plava boja u nedostatka rješenja. konfederaciju između dviju stvo i to baš u Hrvatskoj? srednjem vijeku. Alternative su: status država, Izraela i Palestine, Zbog toga je naša kuna Pravi razlog se ne krije quo, mir ili treći svjetski rat, kao rješenje problema, odsamo u ljepoti i kvaliteti sve samo ne obična novčaako se uključi Iran. Šanse za nosno Minieuropsku uniju. krzna, već u nečem dru- nica. U njoj je skupljeno dvizadržavanje iste pozicije su Na istom prostoru postojale gom. Za stare Hrvate je je tisuće godina povijesti. na objema stranama mini- bi dvije države, no državljaIpak, za svaki slučaj, našla kuna bila – srećonoša. malne, nema više povratka ni bi mogli glasati samo na Kuna zapravo i nije se kao pradavni srećonoša na staro. izborima u vlastitoj državi. bila obični srećonoša, već i na kovanicama eura. Tko Povijest nas uči da u Naime, narodi su ispremjemagijski, bila je drevna ma- kaže da Hrvati ne vole potakvim teškim trenucima šani nalik tigrovoj koži. gijska tehnološka tajna. U vijest i magiju? netko mora predložiti najJedino je pitanje tko pravičnije rješenje koje bi će biti novi kralj Salomon jedino imalo kakve-takve i postoji li netko dovoljno šanse na uspjeh. U nedo- mudar da se danas primi statku pametnih ideja za te dužnosti.

R

20. listopada 2023.

KRUNO TKALČEC (54) u odvažnoj avanturi života od Splita do Paname

Jedrilicom oko svijeta! – Najviše me veseli proći kroz Panamski kanal, to mi je veliki izazov. Nakon toga ću se vratiti kući avionom i ostaviti jedrilicu u sigurnim rukama. Jedriti po Pacifiku nastavljamo u 2025. i 2026. godini, ispričao nam je Kruno koji u subotu, 21. listopada, kreće u avanturu svog života Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan, privatna arhiva

Iako Kruno Tkalčec (54) nije rođen pod okriljem morskih valova, njegovo srce neumorno odjekuje ritmom vjetra, valova i jedrilice. Upravo ga je ta strast dovela do nevjerojatnog izazova – putovanja oko svijeta jedrilicom. Baš ovog vikenda, 21. listopada, Kruno će zajedno sa svojim partnerima u pustolovini, također vjernim morskim vukovima, isploviti iz Splita na nevjerojatno putovanje koje će im promijeniti živote.

U avanturu života pozvao ga pustolov Leo Lemešić

Sve se dogodilo sasvim slučajno, kada je Kruno zaustavio svoj brod na Braču, gdje živi njegov prijatelj Leo Lemešić, poznati nautičar, vlasnik nautičkog sidrišta u Milni i prije svega, neumorni pustolov. A najvažnije od svega, jedriličar koji je svojim plovilom već jednom oplovio svijet. - Put oko svijeta trajat će oko pet godina. Leo Lemešić, moj prijatelj, ide po drugi put u ovu avanturu. Kada sam se susreo s njim, rekao mi je entuzijastično: “Idemo na put oko svijeta po drugi put! Ti si prvi koji znaš! Ideš sa mnom!” I to je bilo to, ispričao nam je Kruno Tkalčec, kako se sasvim slučajno pronašao u prilici života, koja se ne propušta. Kruno je bez razmišljanja pristao na ovu nevjerojatnu priliku, a ostalo će, vjerujemo, biti povijest. Tatjana, njegova

supruga, sjedila je pored njega u kancelariji, gdje smo se sreli. Pitali smo je kako će podnijeti tako dugo razdvojenost od svog muža. – Rekao mi je: ‘Ti ni ne znaš kamo ja idem!’ Odmah sam znala. A što ću mu reći? Samo sam mu zaželjela mirno more! Jer znam kada Kruno nešto naumi, da će to tako i biti, kaže Tatjana, koja podržava njegovu odluku i nada se da će se vratiti sretni i zadovoljni.

Želja mu je proći Panamski kanal

– Ide se po etapama. Ja bih išao do kraja, ali to je dug i naporan put. Vjerojatno ću ići do Paname, gdje ćemo proći kroz Panamski kanal. To mi je velika želja, priča nam Kruno. Njihova prva stanica bit će Gibraltar, gdje će se neki od njih oprostiti od avanture, a drugi nastaviti dalje. Zatim će posjetiti Kanarske otoke, gdje će se pridružiti još neki njihovi prijatelji. Nakon toga će preći Atlantski ocean i stići do Caboa Verdea, a zatim do Martiniquea, gdje će završiti prvu godinu svog putovanja. - Do Gibraltara nas ide deset, a onda se neki od nas vraćaju kući, a neki nastavljaju dalje. Nakon toga krećemo u Las Palmas, gdje će nam se pridružiti moji prijatelji iz Zagorja. Oni su također strastveni jedriličari i žele biti dio ove pustolovine, dodao je u nastavku. U 2024. godini oni će nastaviti svoju rutu po Karibima i Srednjoj Americi. Posjetit će Lesser Antilles, Portoriko, Dominikansku Republiku, Jamajku, Kubu i San Andres. Zatim će proći kroz Panamski kanal i ući u Tihi ocean. Tamo će upoznati otoke San Blas, Panama City, Kostariku, Honduras, Salvador, Gvatemalu i Meksiko. Njihov zadnji cilj

Kruno Tkalčec jedrenjem se bavi od 2008. godine, a ovo će mu biti nezaboravno putovanje života u toj godini u svibnju bit će La Paz, gdje će se pripremiti za daljnje putovanje prema Pacifiku. - Najviše me veseli proći kroz Panamski kanal, to mi je veliki izazov. Nakon toga ću se vratiti kući avionom i ostaviti jedrilicu u sigurnim rukama. Jedriti po Pacifiku nastavljamo u 2025. i 2026. godini. Ako budem imao sreće, novaca i zdravlja, htio bih im se pridružiti sljedeće godine i preći Pacifik s njima. Naš put oko svijeta trajat će šest ili sedam godina, s manjim prekidima i povratcima u Hrvatsku. I htio bih se vratiti u jedrilicu kada ona bude na putu iz Italije prema domu, to bi bio lijep završetak naše avanture, kaže Kruno.

Pripreme za putovanje u punom jeku

S obzirom na to da je put oko svijeta jedrilicom izazovna i uzbudljiva avantura, upitali smo ga i kako se priprema za put oko svijeta. Jedna od najvažnijih stvari je pratiti vremenske prilike. Na moru se mogu dogoditi

DINU, Gajeva 5

*Vaš specijalist za specijalne t za specijalne i progresivne naočalne leće i progresivne naočalne leće Kruno sa suprugom Tatjanom ispred brojnih pehara koje je osvojio na regatama

razna nevremena, koja mogu biti opasna za jedrilicu. Zato moramo biti spremni na promjene rute i skretanja s puta ako je potrebno. Jedrilica je spora, ne može se tako lako izbjeći nevrijeme kao jahta. Zato moramo biti vrlo pažljivi i oprezni, kaže Kruno. Druga bitna stvar je osigurati dovoljno hrane za sve članove posade. Na jedrilici će ih biti deset, a put će trajati nekoliko mjeseci. – Ja sam zadužen za nabavku hrane za prva 23 dana. Zato idem ranije u Split, već u četvrtak, da sve pripremim. Uzeo sam jaja, meso, konzerve i još mnogo toga. Imamo i veliku ledenicu od 110 litara, gdje možemo čuvati hranu na jedrilici, opisuje nam Kruno.

Jedrenje mu je u krvi

Prvi put se susreo s jedrilicom 2008. godine, kada su ga pozvali na 2. Međimursku regatu. Tada se zaljubio u jedrenje i počeo ga redovito prakticirati. Imao je sreće što je upoznao Marija Horvata, koji je bio četvrti najbolji skiper na svijetu. - On me naučio svemu što znam o jedrenju. Nisam išao ni u kakve škole, sve sam naučio sam, no imam položeni i ispit za velike brodove i jedrilice, kaže Kruno. Za Krunu jedrenje nije samo hobi već i način života. On kaže da mu jedrilica pruža slobodu, zadovoljstvo i avanturu. – Meni je jedrilica sve. Ja za to živim. Na jedrilici se osjećam kao kod kuće, uživam u prirodi i moru. Jedrenje je prekrasno iskustvo, zaključio je Kruno, a mi smo mu poželjeli sretan put i zamolili ga da nam pošalje što više lijepih uspomena sa svojeg putovanja života.


20. listopada 2023.

Crna kronika 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZALETJELI SE u drvo i zadobili teške ozljede

Pijan 19-godišnjak ugrozio sebe i suputnicu

Pripadnici JVP-a Čakovec pomagali su pri izvlačenju vozačeva tijela

U ranu zoru sa subote na nedjelju oko 4:30 u Čakovcu, Vukovarskoj ulici, dogodila se prometna nesreća u kojoj su ozlijeđeni vozač i putnica iz osobnog automobila. Upravljajući osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola u koncentraciji od 1,61 g/kg, 19-godišnji vozač brzinu kretanja vozila nije prilagodio osobinama ceste (blagi zavoj), stanju ceste (kolnik mokar), vidljivosti (noć) i atmosferskim prilikama (kiša). Uslijed opisane situacije u blagom zavoju došlo je do zanošenja vozila

August Vinković

KOBNA PROMETNA nesreća na raskršću Globetke i Ulice braće Graner

Život je izgubio August Vinković (77) iz Nedelišća Na mjestu događaja liječnik tima hitne medicinske pomoći konstatirao je smrt 77-godišnjeg vozača osobnog automobila Međimurske prometnice, nažalost, uzele su još jednu svoju žrtvu. Riječ je o Augustu Vinkoviću (77) iz Nedelišća koji je preminuo od zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći koja se zbila u Čakovcu u srijedu, 18. listopada, nešto prije 12 sati. Prema izvješću Policijske uprave međimurske, nesretni August Vinković upravljao je svojim osobnim automobilom, kolnikom Ulice braće Graner te je dolaskom do raskrižja s kolnikom ulice Globetka, koja je prometnim znakom označena kao cesta

s prednošću prolaska, ušao u raskrižje zadržavajući smjer svojeg kretanja prema kolniku Športske ulice, a da pritom nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je u bočni dio njegovog automobila, u kočenju, prednjim bočnim dijelom udario šleper kojim je kolnikom ulice Globetka upravljao 47-godišnji vozač. Uslijed udara automobil je odbačen izvan kolnika u cestovni jarak. Vozača su iz automobila izvukli pripadnici JVP-a Čakovec, a liječnik tima hitne medicinske pomo-

ći samo je mogao potvrditi smrt nesretnog Augusta. Očevid prometne nesreće u suradnji s policijskim službenicima čakovečke Postaje prometne policije obavila je nadležna državna odvjetnica te je naložila obdukciju nakon čega je tijelo preminulog vozača prevezeno na Odjel patologije čakovečke Županijske bolnice. Zbog očevida prometne nesreće od 12:27 do 14:20 sati ulice Globetka, braće Graner i Športska bile su zatvorene za sav promet koji se odvijao okolnim ulicama.

O prometnoj nesreći dostavit će se izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. Ova prometna nesreća ponovno je podsjetnik na važnost poštovanja prometnih propisa jer, eto, dovoljan je trenutak nepažnje koje može rezultirati tragedijom, odnosno gubitkom života. Pažnja je naročito potrebna sada, u ovo vrijeme kada su pred nama magloviti jesenski dani, sklizak kolnik zbog kiše, a samim time i više vozila na prometnicama. (vv; zv)

VOZAČ (37) bez važeće vozačke pokosio mladog motociklista (19)

Više od tri godine vozio bez vozačke dozvole Veliku sreću u nesreći imao je 19-godišnji motociklist na kojeg je u ponedjeljak, 16. listopada, uz drenažni kanal HE Dubrava između Oporovca i Donjeg Mihaljevca naletio 37-godišnji vozač osobnog automobila. Naime, vozač rođen 1985. osobnim automobilom, čakovečkih registarskih oznaka, u blagom zavoju započeo je s pretjecanjem kombija, čakovečkih registarskih oznaka, kojim je u istom smjeru upravljao 28-godišnjak. Prilikom pretjecanja automobilom je djelomično prešao na prometnu traku namijenjenu

Motocikl se zaustavio u zaštitnoj ogradi za promet vozila iz suprotnog smjera te je prednjim bočnim dijelom vozila udario u boč-

ni dio motocikla, čakovečke registarske oznake, kojim je iz suprotnog smjera upravljao

19-godišnjak. Nakon udara došlo je do prevrtanja motocikla i pada vozača na kolnik. Provjerom vozača i vozačkih dozvola utvrđeno je kako je 37-godišnji vozač upravljao osobnim automobilom u vrijeme dok mu je isteklo važenje vozačke dozvole i to još u veljači 2020. godine. Ozlijeđeni motociklist s teškim tjelesnim ozljedama vozilom hitne medicinske pomoći prevezen je u čakovečku bolnicu, dok je 37-godišnjem vozaču automobila pomoć pružena na mjestu događaja, a naknadno je privatnim vozilom prevezen u bolnicu. (vv; zv)

i silaska izvan kolnika te udara prednjim bočnim dijelom u prometni znak, a u nastavku kretanja i u drvo. Vozilom hitne medicinske pomoći ozlijeđeni vozač i maloljetna putnica prevezeni su u čakovečku bolnicu, gdje im je pružena medicinska pomoć, dok će se ozljede naknadno okvalificirati, nakon čega slijedi i pravna kvalifikacija događaja. U vađenju unesrećenog mladića iz vozila sudjelovali su i pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Kako doznajemo, putnica, inače maloljetnica, zadobila je tešku ozljedu glave. (dv)

DOMAŠINEC

Pijan nasrnuo na policajca U subotu, 14. listopada ove godine, oko jedan sat poslije ponoći u Domašincu, Zavrtnoj ulici, policijski službenici provodili su kriminalističko istraživanje prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Pod utjecajem alkohola na dvorištu kuće 36-godišnjak puštao je glasnu glazbu na zvučnicima te se oglušio na izdana upozorenja i nared-

MALA SUBOTICA

be da prestane s činjenjem prekršaja. Prilikom uhićenja 36-godišnjak fizički je nasrnuo na policijskog službenika te ga pritom lakše ozlijedio. Temeljem prijedloga nadležnog državnog odvjetnika sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu odredila je osumnjičenom istražni zatvor u trajanju do mjesec dana te je potom sproveden u varaždinski zatvor. (dv)

Starcu s bankomata podignuo 4000 eura Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 23-godišnjak sa šireg područja općine Male Subotice počinio produljeno kazneno djelo računalne prijevare. Naime, sumnja se kako je osumnjičeni sredinom rujna ove godine neovlaštenom uporabom bankovne kartice i pripadajućeg PIN-a, vlasništvo 83-godišnjaka, u nekoli-

TRNOVEC

ko navrata na bankomatu u Maloj Subotici podigao novac te u trgovinama na području Čakovca platio raznu robu. Ukupna materijalna šteta iznosi oko 4.000 eura. Protiv osumnjičenog 23-godišnjaka zbog počinjenja produljenog kaznenog djela prijevare podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Krađa iz nezaključane kuće Između 13. i 17. listopada 2023. godine u Trnovcu nepoznati je počinitelj iz nezaključane kuće, vlasništvo 70-godišnjakinje, ukrao torbicu i novčanik u kojima se nalazio novac, bankovna

GORIČAN

kartica i razni osobni dokumenti. Materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

Iz radione ukraden razni alat U nedjelju, 15. listopada, oko podneva u Goričanu, iz nezaključane radione u Cvjetnoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je razni alat, bicikl, mobitel i druge predmete.

Materijalnu štetu 44-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko tisuća eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)


12 Čakovec

Iduće godine priprema se obrtnički sajam dobiti i njihove usluge. Cilj je ove inicijative spriječiti izumiranje pojedinih obrta te povećati njihovu vidljivost jer bez obzira na dostupnost jeftine zamjenske robe, još uvijek ima potražnje za raznim popravcima ili izradom konkretnih predmeta. Međimurje je uvijek prednjačilo u obrtništvu, a ono se posljednjih godina počelo oporavljati. Velik broj naših sugrađana ima obrte, neki zapošljavaju radnike i tako osiguravaju redovne prihode za velik broj obitelji. Gradonačelnica i predsjednik razgovarali su i o uporabi poslovnih prostora u gradskom vlasništvu za potrebe obrtnika, bilo za prodajne prostore bilo radionice. (dv)

MIS i MIK organiziraju

Što nam donosi umjetna inteligencija? Mladi informatički stručnjaci (MIS) i Međimurski informatički klub (MIK), Fakultet organizacije i informatike Varaždin (FOI) uz podršku Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje organiziraju događaj Javno predavanje i panel-rasprava o umjetnoj inteligenciji. Tehnološki entuzijasti, inovatori i istraživači pozvani su na nevjerojatno događanje koje obećava revolucionarne uvide u tehnološku budućnost. Ovo javno predavanje i panel-rasprava nose naziv Umjetna inteligencija i što

nam donosi u budućnosti. Održat će se u subotu 4. studenog 2023. godine u 10 sati u Muzeju Međimurja Čakovec, u multimedijalnoj dvorani Riznice. Ovaj događaj okupit će stručnjake iz područja umjetne inteligencije koji će zajedno sa sudionicima istražiti ključne perspektive, izazove i obećanja ovog tehnološkog čuda. Očekuje vas prilika za postavljanje pitanja, razmjenu mišljenja i povezivanje s vrhunskim stručnjacima. (dv)

INNER WHEEL klub Čakovec

Dođite na 2. Vintage buvljak u Scheiericu U godini kada će proslaviti 25 godina svog djelovanja i članstva u velikoj međunarodnoj ženskoj humanitarnoj organizaciji International Inner Wheel, članice Inner Wheel kluba Čakovec su ponovo aktivne u cilju da javnim humanitarnim akcijama pomognu pri skrbi o djeci i mladima s posebnim potrebama u našoj sredini. Ovaj put pozivaju na dvije akcije koje organiziraju u listopadu. Nakon velikog uspjeha i odličnog odaziva građana u proljeće, organiziraju 2. Vintage Buvljak u subotu, 21. listopada 2023., od 9 do 17 sati u zgradi Scheier. Građanima se nudi velik izbor očuvane i kvalitetne ženske i muške odjeće, obuće

20. listopada 2023.

PREKO NOĆI IZBAČENI iz stana u centru Čakovca, na adresi Kralja Tomislava 2

ČAKOVEC

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak na radnom su sastanku dogovorili organizaciju posebne manifestacije na kojoj bi se predstavili obrti i ljudi koji se njima bave te bi posjetiteljima nudili svoje usluge. Riječ je o obrtima koji polako izumiru, poput krojača, izrađivača ključeva, popravljača kišobrana i slično, a za čijim uslugama i dalje postoji potreba. Kako je dogovoreno, obrtnički sajam održao bi se idućeg travnja u središtu Čakovca, a posjetitelji će, osim prisjećanja na prošla vremena u kojima su prikazani obrti bili neizostavni dio svakodnevice, moći

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

i modnih dodataka, a donacija je usmjerena Učeničkoj zadruzi Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu. Donacija građana i članica kluba nakon 1. sajma u proljeće, u iznosu od 2.000 eura, uplaćena je Centru za odgoj i obrazovanje za nabavku potrebne opreme za nastavu. Tjedan dana kasnije u subotu, 28. listopada 2023. godine, održat ćemo našu tradicionalnu akciju Stare knjige u nove ruke, na štandu u centru grada, Ulica kralja Tomislava, ispred TZ Čakovec. U 11 sati djeca iz PO Pčelica Ivanovec izvest će kraći program. Donacija će se namijeniti za DV Cvrčak Čakovec. (dv)

Stanar Sakristijan: Gradu je više stalo do novca nego do ljudi! Da se razumijemo, mi taj stan uredno plaćamo 100 eura koliko je najam, režije i održavamo ga. U njega smo puno i uložili, od kuhinje do namještaja. Sada bismo morali u jednom danu nabaviti kombi i to sve premjestiti Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Sakristijan Antolović i njegova partnerica Dijana Sutnjak do ovog su tjedna imali krov nad glavom, no Grad Čakovec, to jest novi vlasnik stana kojem je prodan, izbacio ih je praktički na cestu. I dok su prvotno živjeli na adresi Kralja Tomislava 3, zbog urušenog stropa, Grad Čakovec ustupio im je stan na lokaciji kralja Tomislava 2 u takozvanim socijalnim gradskim stanovima.

Očajno traže krov nad glavom

Grad Čakovec, koji je ujedno i vlasnik stana, sada je taj stan prodao privatniku iz Štefanca, kako doznajemo, koji će tamo navodno smještati strane radnike iz Nepala. Sakristijan i Dijana su očajni. - Prema ugovoru koji smo potpisali s Gradom, u stanu možemo biti do 20. prosinca ove godine, a sada su nas praktički preko noći izbacili na cestu. Da se razu-

Sakris�jan i Dijana morali su napus�� stan mijemo, mi taj stan uredno plaćamo 100 eura koliko je najam, režije i održavamo ga. U njega smo puno i uložili, od kuhinje do namještaja. Sada bismo morali u jednom danu nabaviti kombi i to sve premjestiti i to znate kamo? U stan, koji nam je Grad kao alternativu ponudio, na adresi Kralja Tomislava 17. Da vam ne govorim u kakvom je stanju taj stan, pa to ne liči ni na kotec, a kamoli da unutra žive ljudi. Sve puno plijesni, tapete se odljepljuju, strašno, govori nam Sakristijan Antolović. O čemu je zapravo riječ,

HVALEVRIJEDNA DONACIJA Optike Briljant

i zašto se tako sve odvilo, pitali smo u Grad Čakovec, Kristinku Mikec, višu referenticu za nekretnine koja nam je poručila:

Grad nije vlasnik zgrade od 2022. godine

Zgrada u kojoj su do sada bili privremeno smješteni stanari gđa Dijana Sutnjak i g. Kristijan Antolović, vraćena je vlasniku u postupku denacionalizacije. Novi vlasnik je u posjed ušao 28. prosinca 2022. godine. Grad nije bio vlasnik zgrade, već je u vrije-

me trajanja sudskog postupka Grad održavao zgradu. Gđa Dijana Sutnjak i g. Kristijan Antolović bili su smješteni u stanu na adresi K. Tomislava 3 u kojem se urušio strop te nije imao kupaonicu, a s obzirom na to da druge stanove Grad nije imao na raspolaganju, privremeno su bili smješteni na spomenutoj adresi. Znali su da je zgrada u postupku povrata te im je rečeno da taj smještaj mogu upotrebljavati do pravomoćnosti rješenja o povratu. Novi je vlasnik sa svim stanarima koje je zatekao u stanovima sklopio ugovore o najmu, osim s g. Antolovićem i gđom Sutnjak. Inače, gđa Sutnjak je pod skrbništvom Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb PS Čakovec, koji joj je u nekoliko navrata pokušao osigurati smještaj u udomiteljskoj obitelji, no ona ga je odbila. U Čakovcu je krajem 2021. godine počeo raditi Centar Prinos, koji je izgrađen upravo za takve slučajeve te su se navedene osobe trebale obratiti njima.

Ježevima i šišmišima u parku nove kućice! U čakovečkom parku nedavno su postavljene dvije kućice za ježeve i čak osam kućica za šišmiše. Ova inicijativa uslijedila je nakon što je u svibnju ove godine devastiran hotel za kukce u Perivoju Zrinski, no već krajem srpnja uspješno je obnovljen i vraćen na svoje mjesto. Ovaj hvalevrijedan projekt rezultat je suradnje između Međimurske prirode i tvrtke Optika Briljant. Naime, Optika Briljant odmah je reagirala nakon što je čula o devastaciji hotela za kukce i izrazila svoju želju za donacijom kako bi pomogli u obnovi. S obzirom na to da je obnova hotela za kukce već bila �inancirana sredstvima osiguravajućeg društva, dogovoreno je da donacija Optike Briljant bude usmjerena prema izradi novih kućica za šišmiše te nastambi za ježeve.

Nove kućice postavili su iz Međimurske prirode Velimir Bašek, Antonio Krušelja, Sara Srša i Roberta Radović te ispred Briljanta Iva Mekovec Dalić i Neno Mekovec Početkom ovog tjedna nove nastambe za divlje životinje ugledale su svjetlo dana u čakovečkom parku. Na svečanosti postavljanja prisustvovali su djelatnici Međimurske prirode, uključujući urbanu šumarku Saru Sršu, glavnog čuvara prirode Velimira Bašeka i čuvara prirode Antonija Krušelja te predstavnici Optike Briljant, Neno i Iva Mekovec.

Neno Mekovec, iz Optike Briljant, izrazio je zadovoljstvo što su mogli pomoći pri obnovi nastambi za divlje životinje nakon devastacije hotela za kukce. Njihova donacija omogućila je stvaranje novih domova za životinje koje nastanjuju čakovečki park. Tijekom današnje akcije postavljene su dvije kućice za ježeve i čak osam kućica za šišmiše. Prema riječima

glavne šumarke Međimurske prirode, Sare Srše, gradski parkovi su idealna mjesta za poticanje bioraznolikosti u urbanim sredinama. Postavljanjem tih nastambi za ježeve, šišmiše i ptice doprinosi se povećanju raznolikosti životinjskih vrsta u gradu. Glavni čuvar prirode Velimir Bašek dodao je da su kućice za šišmiše i ježeve dizajnirane kako bi što vjernije imitirale njihova prirodna staništa. Ovo je također prvi puta u posljednjih 15 godina koliko Međimurska priroda djeluje da je privatna tvrtka, kao što je Optika Briljant, ponudila svoju pomoć i financijsku podršku ovakvom projektu. Međimurska priroda i djelatnici Optike Briljant zajedno se nadaju da će ove nove nastambe ostati nedirnute te da će doprinijeti očuvanju divljeg života u tom području. (dv,zv)


20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 13 ŠENKOVEC

Tomica Vranović novi pročelnik

Bojana Horvat, Mar�na Kure�ć Sedlar, Anita Hranilović i Andrea Horvat predstavljaju roditelje sve djece iz skupine Ogledalce

RODITELJI čija djeca polaze odgojnu skupinu Ogledalce Dječjeg vrtića Cipelica u Čakovcu:

Stavlja nas se pred gotov čin!

U Cipelici se provodi i program obogaćen biblijskim sadržajem. Ove godine bez najave je povećana cijena njegova provođenja, a slično je pokušano i lani Piše: Ivan-Goran Herman

Neugodno iznenađenje doživjeli su roditelji čija djeca polaze program obogaćen biblijskim sadržajem (vjerski program) u Dječjem vrtiću Cipelica u Čakovcu kad im je bez prethodne najave rečeno da će im računi rasti za po 30 eura po djetetu. Šok im je bio tim veći što se sličan scenarij već dogodio lani, no odluka o povećanju za tadašnjih 200 kuna najprije je usvojena na 12. sjednici Gradskog vijeća održanoj 5. listopada 2022., a potom na sljedećoj održanoj 9. studenoga vraćena na staro pa do povećanja nije došlo. Ove godine ipak je izglasano povećanje ekonomske cijene navedenog programa, iako za to, tvrde predstavnice roditelja djece iz odgojne skupine Ogledalce koja polaze Dječji vrtić Cipelica, nema realnog opravdanja.

Za što ide novac?

– Uopće nije bilo sporno povećanje ekonomske cijene pohađanja vrtića s obzirom na porast cijena energenata i slično, već upravo pokušaj povećanja zbog obogaćivanja biblijskim sadržajem. Radi se o posebnom programu, no Ministarstvo znanosti i obrazovanja certificiralo ga je kao program koji se dodatno ne naplaćuje. Pokušali smo saznati kamo bi otišlo tih 200 kuna, odnosno ove godine 30 eura za koje se mjesečno povećavaju naši računi, no jedini odgovor koji smo dobili bio je „u krevetiće“, za što nema logike, jer

se radi o mješovitoj odgojnoj skupini od 3 do 7 godina u kojoj ne spavaju sva djeca, objašnjava Martina Kuretić Sedlar, jedna od nezadovoljnih mama. Lani su reakciju, to jest zamolbu za očitovanjem, poslale članovima Upravnog vijeća Vrtića i nadležnima u Gradu Čakovcu. U odgovoru je stajalo da im se molba neće uvažiti, naglašavaju, no na sljedećoj sjednici GV-a u studenome 2022. cijena je ponovo vraćena na staru razinu. Doduše, tada im se pridružila još jedna skupina iz Područnog odjela Vjeverica, dodaje Andrea Horvat. Roditeljima je važno da se potencijalni problemi poput navedenog rješavaju krajem pedagoške godine, dok još ima dovoljno prostora da se sve razriješi na vrijeme, a ne kad nova godina već počne pa tada često nemaju više mogućnosti na izbor. To su zamolile i ravnateljicu Cipelice, Gordanu Šoltić Siladi, ističu. – U ovo doba godine više ne postoji mogućnost za mijenjanjem skupine, jer nema mjesta, a i zato što su one već formirane, djeca su im se prilagodila. Ponovo nas se stavlja pred gotov čin, a novi iznos na naplatu je trebao krenuti s početkom listopada. Zbog svega smo odbili potpisati nove ugovore toliko dugo dok ne dobijemo ponovno očitovanje od Grada, kaže Andrea Horvat, inače i sama odgojiteljica. Roditeljima je rečeno da će im djeca biti ispisana ako ne vrate potpisane ugovore, što ne drži vodu, naglašavaju,

jer su im do potpisa novih ugovora još uvijek važeći stari. Iz Grada Čakovca pak očitovanja nema, kažu roditelji, od 22. rujna, dakle već oko mjesec dana. – Nije nam jasno zbog čega se opet forsira ovo povećanje, koje je lani doneseno pa povučeno nakon naših apela. Također nam nema logike da do njega dolazi, ako u suglasnosti od tadašnjeg Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta stoji da za provedbu programa nije potrebno osigurati nikakva dodatna sredstva, riječi su predstavnice roditelja u Upravnom vijeću ustanove, Anite Hranilović. I doista, u dokumentu „Suglasnost na program evanđeoskog vjerskog odgoja djece predškolske dobi koja pripadaju Evanđeoskoj pentekostnoj crkvi u organizaciji DV-a Cipelica u Čakovcu“, koji je u rujnu 2016. potpisao ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar stoji da za program nije potrebno osiguravati dodatna sredstva, „osim onih koja su potrebna za provedbu svakog programa u vrtiću“.

Ukinuti program?

Ključno pitanje jest zašto su i kako mogu Grad Čakovec i Upravno vijeće biti iznad Ministarstva znanosti i obrazovanja. – U Hrvatskoj postoje slični programi, no ovaj je jedini točno takvog tipa u Hrvatskoj. Razmišljamo o tome što ćemo ako ne dobijemo pozitivno rješenje te ćemo vjerojatno u tom slučaju od UV-a tražiti ukidanje toga programa, ma-

da bi nam bilo žao budemo li prisiljeni to učiniti. Uz povećanje u programu iz financijskih razloga nažalost ne mogu sudjelovati svi roditelji, tim više što nam nije prezentirano za što će se točno utrošiti navedenih 30 eura, ističu Anita Hranilović i Bojana Horvat, koja dodaje i da im je prvenstveno stalo do koristi, interesa i dobrobiti djece. Zbog toga i nerado istupaju u medijima, što su iskoristile samo kao posljednje sredstvo nakon što su se nadležni oglušili na njihovu molbu. Svi roditelji skupine pritom su složni s istupanjem i revoltirani načinom uvođenja dodatne naplate programa koje dosad nije bilo. Zanimljivo je i što na stranicama Grada Čakovca u objavi o održanoj 18. sjednici Gradskog vijeća stoji i izjava čakovečke gradonačelnice Ljerke Cividini u kojoj ona kaže da su cijene pretvorene u novu valutu i zaokružene na puni viši euro, no kasnije dodaje i da će Grad pokrivati razliku iz svog proračuna. – Zbog toga će roditelji imati manje račune od 50-ak centi do nekoliko eura, ovisno o programu, rekla je gradonačelnica, ako je vjerovati tvrdnjama na službenim stranicama Grada, gdje nema ni riječi o ikakvu poskupljenju. Kako do zaključenja ovoga broja još nismo zaprimili odgovore od Upravnog vijeća Cipelice, ravnateljice Vrtića i Ministarstva znanosti i obrazovanja, objavit ćemo ih naknadno. Možda u međuvremenu odgovor od nadležnih dobiju i uključeni roditelji.

Općina Šenkovec ima novog pročelnika u JUO-u, Tomicu Vranovića, koji je naslijedio dosadašnjeg Ninu Hrena. Na temelju rezultata provjere znanja i sposobnosti s kandidatima povjerenstvo za provedbu predložilo je navedenog kandidata načelniku Robertu Megliću, a Novi pročelnik u Općini on je prihvatio prijedlog. (sh) Šenkovec Tomica Vranović

GORIČANSKA Republika

105 godina pobune protiv mađarske vlasti Održat će se 105. godišnjica Goričanske Republike u subotu, 4. studenog 2023. godine, u samom centru sela. Polaganje vijenca poginulim mještanima u Goričanskoj Republici održat će se u 14:15, dok će sam scenski prikaz započeti u 14:30. U Goričanu će se 2023. godine proslaviti 105. obljetnica osnivanja Goričanske (Gorčanske) Republike, malo poznatog događaja ili, kako ga neki nazivaju, fenomena u hrvatskoj povijesti. Međimurje je 1918. pripadalo Austro-Ugarskoj Monarhiji, i to njenu ugarskom dijelu. Nezadovoljni mađarskom upravom, gladni i ogorčeni mještani, u studenom

1918. godine protjerali su općinsku vlast i proglasili Goričan samostalnom republikom prekinuvši sve veze s ondašnjim državnim sustavom. Mještani su upali u općinske prostorije, uništili sliku cara i kralja, i otjerali službenike i trgovce koji su u pomoć pozvali vojsku. U pucnjavi je ubijen 19-godišnji Franjo Tisaj, mještani su organizirali narodnu stražu i proglasili republiku, koja je postojala samo nekoliko tjedana. U krvi je ugašena 16. studenog, a živote su uz Tisaja izgubili i Vid Gašparić, Đuro Horvat, Đuro Beti i Tomo Lukovnjak, kojima je 1978. usred sela podignuta spomen-ploča. (dv)

Zamjena dotrajale ograde glavnog terena Stadiona Petar Peršić

PRIBISLAVEC

Radi se punom parom! Završeni su radovi na zamjeni dotrajale ograde glavnog terena Stadiona Petar Peršić u Pribislavcu koje je izvodio kovačko-strojobravarski obrt Metal-Matjašec. Vrijednost izvršenih radova iznosi 71.053,80 eura. Također, u pripremnoj fazi su radovi na rekonstrukciji javne rasvjete (postava LED rasvjete) na cijelom području Pribislavca, horizontalnoj i vertikalnoj prometnoj signalizaciji, izgradnji zaštitne ograde objekta dječjeg vrtića u Pribislavcu, rekonstrukciji dije-

la Ulice Nikole Tesle i izgradnji dječjeg igrališta u romskom naselju u Pribislavcu. Ukupna vrijednost navedenih investicija i izvršenih radova iznosi više od 675.000,00 eura, od čega su više od 233.000,00 eura su�inancirali Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Središnji državni ured za demogra�iju i mlade, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Županijska uprava za ceste Međimurske županije.


14 Gornje Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOVI ZAKON o turizmu dat će vjetar u leđa TZ područja Mura i gorice

20. listopada 2023.

Ujedinjeni lakše do para - Kako TZ područja Mura i gorice objedinjava nekoliko općina, u perspektivi može računati na ozbiljne projektne aktivnosti Turistička zajednica područja Mura i gorice objedinjuje Mursko Središće i susjedne općine Selnicu, Podturen i Vratišinec s ciljem da ponudi zajednički turistički proizvod sjeverozapadnog Međimurja. To su prirodne blagodati, ljepota rijeke Mure, potoci i i brežuljci te interpretacija teške industrije, ponajprije: rudarstvo i naftaštvo. Zatim je tu prezentacija etnografske baštine i promocija sjajnih domaćih proizvoda. Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik, je iz prve ruke upoznat s novim zakonom o turizmu, a mišljenja je da bi novi zakon mogao odgovarati upravo predjelima u kojima je turizam u razvoju, kao što je to na području sjeverozapadnog Međimurja. A jedan od glavnih ciljeva u nadolazećem periodu trebalo bi biti jasno formiranje ključnih razvojnih projekata.

Kako TZ područja Mura i gorice objedinjava nekoliko općina i primjer je funkcionalnog spajanja, u perspektivi može računati na ozbiljne projektne aktivnosti. Grad Mursko Središće imao je svoju turističku zajednicu i prije, međutim, razvoj cijelog područja otvara daleko veće mogućnosti za sve uključene općine. Turistima su nevažne administrativne granice naših općina i gradova, nego ih zanimaju sadržaji koje nude. A na ovom području su Spomen-dom rudarstva Cimper, Spomen-park naftaštva, Centar za posjetitelje Med dvemi vodami i Mamičina škrija u Gornjem Kraljevcu. U perspektivi su interpretacijski centar posvećen dr. Vinku Žgancu i centar posvećen naftaštvu u Selnici, posvećen prvom naftovodu u ovom dijelu Europe. Produženjem šetnice uz Muru do Podturnu kao nastavak već uređene od Svetog Martina na Muri do Murskog Središća proširuje se turistički proizvod, a objedinjavanjem različitih kulturnih događanja može se posložiti kalendar zanimljivih zbivanja. (BMO)

Ako ožednite, slobodno se napijete

ISPITAN IZVOR VODE Curek

Voda je pitka Na Šetnici svete Barbare nalazi se izvor pitke vode Curek s pipom iz koje curi voda za piće. Nedavno je

GRAD DAJE

Bioinstitut iz Čakovca ispitao uzorak vode i potvrdio da je potpuno ispravna i pitka. (BMO)

Umirovljenici, prijavite se za božićnicu! Grad Mursko Središće je i ove godine osigurao poklon-bonove za božićno-novogodišnje blagdane za umirovljenike. Pravo na božićnicu ostvaruju svi umirovljenici kojima je zbroj mirovina manji od 500 eura i to po sljedećim kriterijima: za mirovine do 290 eura je bon u vrijednosti od 50 eura, za mirovine od 291 eura do 400 eura je bon u vrijednosti od 35 eura, a za mirovine od 401 eura do 500 eura je bon u vrijednosti od 25 eura. Potvrde o visini mirovine (zadnji izvadak iz

banke ili pošte) dostavite u Podružnicu umirovljenika Mursko Središće u uredovnim danima – utorkom i petkom od 8 sati do 12 sati. Prijave za božićnicu počinju od 17. listopada 2023. godine, a rok za predaju dokumentacije je 1. prosinca ove godine. Umirovljenici koji se ne prijave do navedenog roka ne mogu ostvariti pravo na božićnicu. S obzirom na to da je došlo do promjene visine prosječne mirovine u Hrvatskoj, Grad je povisio kriterije prihoda u odnosu na visinu darovanog bona, u korist umirovljenika. (BMO)

Dok su dečki iz KUD-a Mura zapjevali V Kotoribi cug mašina fučnula, publika se oduševila

U GORNJEM KRALJEVCU održana 14. Mamičina škrija

Došli su luščari iz Žiškovca

- Članice KUD-a Žiškovec pjesmom su pratile luščare koji su luščili, dječaci ružđili kuruzu, a djeca se igrala u luščinju Članice udruge Društvo žena Gornji Kraljevec svake godine iz bogate međimurske tradicije izvuku nešto novo za manifestaciju Mamičina škrija. Na ovogodišnju, 14. Mamičinu škriju, pozvale su u goste susjedni KUD Žiškovec i KUD Kotoriba s tamburašima i muškom vokalnom skupinom. Žiškovčani su publici predstavili luščaru, nakon berbe kuruza. Nisu se zaustavili samo na prikazu luščenja kuruze, skidanju komušine s klipa kukuruza koji se nekad obavljao ručno uz pomoć susjeda i članova obitelji i rodbine. Sa sobom su donijeli i ružđare na kojima se ručno ružđila kuruza i primitivni mali mlin na kojem se na kraju mljelo zrnje. Muški članovi su prikazali kako se mljeo kukuruz na ručni pogon uz pomoć dvaju mlinskih kamena. Luščara nije bila samo posao već i zabava s pjesmom i druženjem. Tako su za ovu prigodu članice

KUD Žiškovec je prikazao kako se nekad luščila kuruza KUD-a Žiškovec pjevale dok su “luščari luščili, dječaci ružđili kuruzu”, a mladići zrnje mljeli u mlinu. Ni najmlađima zabave nije nedostajalo, igrali su se komušinom i kocenjem. Posebno oduševljeno publika je prihvatila nastup tamburaša i muške vokalne skupine KUD-a Kotoriba. Vjerojatno nitko u Međimurju kao oni ne može s toliko duša

i srca otpjevati V Kotoribi zug mašina fučnula, tužaljku o negdašnjim međimurskim regrutima od kojih se opraštaju njihove drage. Dečki iz Kotoribe za svoju izvedbu doživjeli su ovacije publike. Vokalna skupina Društva žena Gornji Kraljevec, kao domaćin manifestacije, otpjevala je među ostalim i “Kralovsku himnu”, pjesmu

VRATIŠINEC IMA jedinstveno autobusno stajalište

posvećenu svom mjestu te publici prikazala spot kao podlogu toj pjesmi u režiji Roberta Gutermana. S njim su surađivale i na izradi, upravo izašlog nosača zvuka s Marijinim pjesmama. Potporu ovoj manifestaciji dala je i Općina Vratišinec te svojim prisustvom na manifestaciji i načelnik Mihael Grbavec osobno. (BMO)

Krase ga satelitska karta i pametna klupa Po završetku radova na kanalizaciji i obnovi magistralnog vodovodnog voda Vratišinec je mogao prići uređenju mjesta. Uz asfaltiranje ulica novim slojem, najvažnije je bilo uređenje pješačko-biciklističke staze u Ulici Vinka Žganca koja središtem mjesta vodi prema školi. Na spoju Ulice Vinka Žganca i Školske nalazi se i iznova autobusno

Novo stajalište krasi satelitska slika općine

stajalište. Dobilo je jedinstvenu nadstrešnicu čiju zaštitnu ovojnicu krasi satelitska slika općine, ali i pametna klupa na kojoj se, dok čekate autobus, može napuniti mobitel. Osim u Vratišincu takva će stajališta biti instalirana i u Gornjem Kraljevcu i Remisu, naseljima u sastavu općine Vratišinec. (BMO)


20. listopada 2023.

Gornje Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MIRJANA KLOBUČARIĆ iz Brezja otvorila svoju 4. samostalnu izložbu Utjeha šume

Ako ne dotakne moje srce, onda ne slikam!

- U šumi sam prvi put osjetila nekakvu utjehu, snagu i energiju. Čak sam imala jedno drvo koje sam obožavala. I dandanas ga se sjećam, ispričala nam je slikarica Mirjana Klobučarić iz Brezja Tekst i foto: Sanja Heric

- Živjela sam u djetinjstvu u gradu i kad su moji napravili kuću u Šenkovcu, iza nas je bila livada, a gore na brijegu šuma. Tada sam prvi put osjetila nekakvu utjehu u toj šumi, snagu i energiju. Čak sam imala jedno drvo koje sam obožavala. I dandanas ga se sjećam, ispričala nam je slikarica Mirjana Klobučarić iz Brezja na otvorenju svoje 4. samostalne izložbe pod nazivom Utjeha šume, održane u ponedjeljak, 16. listopada, u Kreativno-edukativnom centru Murai u Pleškovcu. - Uvijek sam bila vezana uz šumu. Imala sam sreću, kad sam se udala u Brezju, iza naše kuće koju smo tamo gradili isto je bila šuma. U šumi sam svakodnevno. Trčim, šećem psa, šuma je moje stanište, rekla nam je u nastavku Mirjana, koja se inače slikarstvom bavi već preko 15 godina.

Prepoznatljiva po tehnici negativ-slikanja

Najdraže tehnike su joj suhi pastel, akvarel i ulje, a prvi doticaj sa slikarstvom dogodio se 2008. godine kada je upisala tečaj crtanja i slikanja u Likovnom udruženju Čakovec. Nastavila je svoje slikarsko školovanje u školi crtanja i slikanja “Paleta” te redovito sudjeluje na likovnim kolonijama u Hrvatskoj i Sloveniji. - Najmanje slikam mrtvu prirodu. To mi ne leži. Slikam samo ono što me nadahnjuje, tamo gdje doživim emociju, ono što dotakne moju dušu i srce, objašnjava nam slikarica pokazujući nam svoja djela, kao i najnovije slike na kojima je primijenila tehniku negativ-slikanja.

SVETI MARTIN NA MURI

Kreće kanalizacija u Poljskoj ulici Iz Općine Sveti Martin na Muri obavijestili kako od ponedjeljka, 16. listopada, započinju radovi na izgradnji kanalizacijske mreže. - S obzirom na zahtjevne radove koji će se obavljati teškim radnim strojevima, pozivamo sve stanare i posjetitelje na oprez i strpljenje prilikom izvođenja istih, kažu iz svetomartinske Općine. Radovi će se izvoditi na način da će se omogućiti što

lakše prometovanje pješaka i osobnih vozila, a u slučaju zatvaranja uobičajenih pravaca upotrebljavat će se alternativni pravci kretanja. - Nadamo se i vjerujemo da će se radovi odvijati prema planu i programu te da će završiti u najkraće moguće vrijeme na zadovoljstvo svih uključenih strana, dodali su iz Općine Sveti Martin na Muri. (sh)

Studenti s područja općine Sveti Martin na Muri mogu se javiti na natječaj za stipendije i to mrežno na općinskoj stranice, a do-

kumenti mogu biti iz sustava e-građani ili skenirane preslike. Rok za predaju je četvrtak, 2. studenog, do 23:59. (sh)

Mrežne prijave za studente

Mirjani Klobučarić šuma je neiscrpna inspiracija Kako nam je pojasnila umjetnica Mirjana, to je metoda slikanja u kojoj umjetnik stvara sliku tako da upotrebljava obrnutu ili negativnu vrijednost boja i svjetla u odnosu na ono što bi se smatralo “normalnim”. Navedena promjena stvara kontrast i zanimljiv vizualni efekt. Njena slikarska emocija najviše je vezana uz motive šume, drveća te pejsaže ravnica, jezera i mora. U traženju načina da prikaže atmosferu i re�leksiju prirode na ljudsku

psihu, slika u rasponu od realizma do apstrakcije. Kroz svoje slike Mirjana prenosi osjećaj mira i utjehe koji šuma nudi, inspirirana vjerovanjem Indijanaca da šuma spaja nebo i zemlju. Ona nas vodi u svijet šume ne samo interpretirajući je, već omogućujući nam da dublje zakoračimo u njen mir, ambijent i zvukove. Kao aktivna članica Likovnog udruženja Čakovec i Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog, Mirjana se

Naročito je prepoznatljiva po nega�v-tehnici slikanja

dosad predstavila javnosti kroz četiri samostalne izložbe i dvadesetak skupnih izložbi.

Poklonila sliku načelniku Nagrajsaloviću

A koja je vaša tajna gulaša?

Tko kuha najbolji gulaš?

Na otvorenju izložbe Mirjana je darovala jednu svoju sliku načelniku općine Sveti Juraj na Bregu, Anđelku Nagrajsaloviću, kao znak zahvalnosti za njegovu dugogodišnju podršku kako osobno, tako i uime općine. Izložba će biti otvorena za javnost i posjetitelje tijekom narednih dana. Moći ćete uživati u ovoj izvanrednoj izložbi do 22. listopada, od utorka do petka od 16 do 19 sati te vikendom, subotom i nedjeljom, od 15 do 18 sati. - Volim biti u društvu, slikati u društvu. Redovno idem na likovne kolonije i skupne izložbe. To je uživancija, zaključila je naša sugovornica.

U subotu, 11. studenoga 2023., u Svetom Martinu na Muri, kod Skelarske kuće, uz desnu obalu rijeke Mure priprema se gastronomsko natjecanje u kuhanju svetomartinskog vinskog gulaša. Kotizacija po ekipi (najviše 3 člana) je 40

njima je iz svih dijelova Hrvatske. Novak tu opet dokazuje svoju izvrsnost u pomnom doziranju naše kajkavštine u svojim tekstovima. Ono što isto tako veseli kad je kajkavština u pitanju jest da ponovno netko ima “vupeža” na nacionalnoj razini ponosno izgovoriti svoj “kaj” i da je to općeprihvaćeno. Skoro pa u isto vrijeme, što isto nije čest slučaj, naprav-

ljena je i kazališna predstava na temelju njegove najnovije knjige, koja se ovog tjedna prikazivala u varaždinskom HNK-u. Svidjela mi se scenografija, gluma protagonista, kamera koja nas je vodila iza kulisa, a jedina zamjerka mi je bila što tu i tamo nisam čula pojedine riječi u dijalozima. No to je najmanje bitno, bitan je opći dojam koji je odličan! Za svaku preporuku!

€ uz obvezu vraćanja očišćenog kotlića za kuhanje i ostale zadužene opreme. Svoje sudjelovanje možete potvrdite na e-adresu: info@svetimartin.hr najkasnije do 3. 11. 2023. godine. Najbolja tri gulaša osvajaju vrijedne nagrade. (sh, zv)

GORNJI MIHALJEVEC

Roditelji, javite se za novčane pomoći! Iz Općine Gornji Mihaljevec pozivaju roditelje koji imaju prebivalište na području općine Gornji Mihaljevec da dostave podatke o novorođenoj djeci u 2023.

Uz zahtjev za isplatu priložite: presliku rodnog lista djeteta, preslike osobnih iskaznica obaju roditelja, IBAN računa i privolu. (sh)

BREŽNA PRIČAONICA

A koji je naš slučaj vlastite pogibelji?

K

ada dolazimo do trenutka da nas sustav smljevi? Kako to izgleda u policijskom poslu, a kako u sustavu obrazovanja? Kako to izgleda u privatnom životu? Jesmo li na kraju pred zakonom svi isti? Odgovore na ova pitanja, i mnoga druga koja se često zavuku ispod debelog tepiha, zorno je prikazao u svom novom romanu Slučaj vlastite pogibelji međimurski

pisac, koji za sebe kaže da nije pisac, nego istraživač, Kristian Novak. Ono što mi je fascinantno kod njega jest da s takvom lakoćom secira naše društvo i iznosi sve ono što nitko na glas ne govori. Njegovi likovi nisu idealni, nego ljudi sa svojim manama, koji imaju svoje loše trenutke i koji donose krive odluke. Protagonisti koje bira su časni ljudi, koji u svom

životu podnose sve i svašta, a kada trebaju stvarno pomoć, tada im nitko ne pomogne. To su ljudi, uostalom, kao svi mi. Iako su fikcija, možemo se snažno poistovjetiti s njima. Vjerojatno je to razlog zašto se čitatelji toliko fiksiraju na njegove knjige i zašto se njegove knjige čitaju u jednom dahu. Bez obzira na to što su knjige pisane na međimurskom dijalektu, pomama za

Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr


16 Donje Međimurje PRELOG

Gdje će tko glasati? Grad Prelog sprema se za predstojeće izbore za članove vijeća mjesnih odbora koji će se održati u nedjelju, 5. studenoga. Naime, postojeći odbori su raspušteni jer im je istekao četverogodišnji mandat. Shodno tome, određena su i biračka mjesta za svako naselje, ukupno njih 12. Pa će tako mještani Cirkovljana, Čukovca, Čehovca, Draškov-

ca, Hemuševca, Oporovca i Otoka glasati u svojim domovima kulture koje će biti jedino glasačko mjesto. S druge strane, Preložani će imati 5 biračkih mjesto i to po jedno u Srednjoj školi i Domu kulture te 3 mjesta u Osnovnoj školi. Rezultate glasanja gradsko izborno povjerenstvo objavit će najkasnije idućeg dana, 6. studenoga, do 12 sati. (vv)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KRISTIJAN ŠVENDA iz Svete Marije osvojio zlatnu medalju na Međunarodnom sajmu inovacija za svoja invalidska kolica

20. listopada 2023.

Medalja ne znači da ću doći do svojih kolica

- Sada će valjda ljudi malo drugačije gledati na moj izum. Sajam je međunarodni što znači da su se tu našli i strani inovatori te investitori pa će se možda netko ipak zainteresirati, kaže Kristijan Piše: Vlasta Vugrinec

U moru timova predvođenih iskusnim inovatorima, inženjerima, gospodarstvenicima i menadžerima koji su sudjelovali na 21. Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA u Zagrebu, našao se i Kristijan Švenda (44) iz Svete Marije sa svojim višefunkcionalnim aktivnim invalidskim kolicima i nosačem za invalidska kolica. I ne samo da se pojavio na prestižnom sajmu već je i u izrazito jakoj konkurenciji u više od 200 inovacija uspio za svoj izum dobiti zlatnu medalju.

Medalja sama po sebi ništa ne znači

Stjepan Kerovec nagrađen je za skulpturu P�ca

Nagrađen rad Stjepana Kerovca Članovi Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog sudjelovali su na 39. Susretu likovnih stvarala Hrvatskog sabora kulture u Muzeju Grada Đurđevca. U Muzeju je od 15. rujna do 15. listopada 2023. godine bila otvorena izložba na kojoj su prikazana najbolja likovna ostvarenja prijavljena na natječaj Hrvatskog sabora kulture. Od pristiglih 312 radova tek 121 rad odabran je za izložbu. LUDM Prelog ponosan je na 4 odabrana djela autora Branke Toplek, Stjepana Kerovca, Franje Mustača Medarova i Franje Ružmana Brka. Posebno priznanje za najbolji trodimen-

zionalni rad uručeno je Stjepanu Kerovcu za skulpturu Ptica. Na zatvaranju izložbe naglašena je kvaliteta svih izloženih radova koja je bila na zavidnoj razini te je izlagačima sudjelovanje veliko priznanje i čast. Kako bi članovi osobno primili priznanja, organiziran je odlazak članova na Susret. Nakon službenog dijela i zatvaranja izložbe članovi su razgledali izložbu Svjetla Moulin Rougea s djelima Henrija de Toulouse-Lautreca te pri povratku posjetili Galeriju Mustač u Svetoj Mariji gdje ih je ugostio član i vlasnik galerije Franjo Mustač Medarov. (vv)

Na kraju svake godine, Priločki je list mjesto gdje se mogu naći sve informacije o životu Preloga i njegovih brojnih udruga na jednom mjestu. Grad Prelog poziva i ove godine sve zainteresirane na sudjelovanje u stvaranju ovogodišnjeg broja Priločkog lista. Sve ono što se tijekom godine događalo na području grada, naći će svoje mjesto i ove godine

u novom broju Priločkog lista. Priločki list moći će se pronaći na brojnim mjestima Preloga, krajem godine. Pozivaju se sve udruge s područja da pripreme i pošalju materijale o svom radu tijekom ove 2023. godine. Svoje tekstove i fotogra�ije koje žele priložiti potrebno je poslati na e-adresu: info@ prelog.hr, najkasnije do petka, 24. studenog 2023. (vv)

Šaljite tekstove za Priločki list

O Kristijanu Švendi, rodom iz Čehovca, već smo pisali u našim novinama i to početkom ove godine kada se u javnosti pojavio sa svojim idejom o novim kolicima koja je osmislio za sebe. Naime, ide već šesta godina kako je završio u kolicima s dijagnozom paraplegičara. Trebala je samo sekunda nepažnje i brzina da bi auto sletio s ceste između Preloga i Cirkovljana i kako kaže, prepolovio ga. Volio je brzine, adrenalin kao i svi mladi ljudi, no njega je to koštalo stajanja na vlastitim nogama i doživotne ovisnosti o tuđoj pomoći. Upravo iz te ovisnosti rodila se ideja o stvaranju podiznih invalidskih kolica koje je patentirao sa željom da se masovno proizvode. Nažalost, od ideje do realizacije dugačak je put kojemu se, kao i u većini ideja, najčešće prepriječe �inancije. Nova prilagođena kolica nije u stanju sam napraviti jer ipak treba imati i strojeve, alat te sredstva. Kolica ne želi samo za sebe, već za sve invalide koji su se našli u istoj ili sličnoj situaciji. Drugim riječima, treba pronaći investitora ili investitore koji bi bili zainteresirani za masovnu proizvodnju takvih kolica. U našoj zemlji to je vrlo teško jer se 98 % svih ortopedskih pomagala uvozi, dakle nitko ih ne proizvodi. Da ne odustaje od svog sna, Kristijan

Kris�jan Švenda i predsjednik Hrvatske zajednice inovatora prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga je pokazao i sudjelovanjem na ovom Sajmu. Doduše, to nije sajam na kojem se sklapaju ili pak dogovaraju poslovi, već se ocjenjuju inovacije. A njegova je očito dobra jer je osvojio zlatnu medalju. - Ah, medalja k’o medalja, kaže Kristijan za naše novine i to tonom kao da mu ih je kuća prepuna i jedna medalja više ništa ne znači. I istina, sama medalja, kaže, ništa mu znači jer njome ne može napraviti niti pak doći do željenih kolica. Međutim, nada umire posljednja. - Sada će valjda ljudi malo drugačije gledati na moj izum, na moja kolica, dodaje. Sajam je međunarodni što znači da su se tu našli i strani inovatori pa će se možda netko ipak zainteresirati za mene i moj izum. I dalje ne gubi nadu

da bi se eventualno i u Međimurju mogao naći zainteresirani investitor. Malo jači gospodarstvenik to u svom proračunu ne bi ni osjetio, dok bi Kristijanu i njemu sličnima količina značila puno, puno više. Bila bi im od neprocjenjive pomoći jer bi se prema njegovoj zamisli kolica, primjerice, pretvorila u ležaj tijekom bilo kakve bolničke pretrage, tipa ultrazvuka, kod ginekologa, na plaži su ležaljka, lakši je pristup inkontinentnom bolesniku kojem treba promijeniti pelene…

Velika pomoć Bad Blue Boysa

Iako nema investitora koji bi stajao iza njega, ipak ne može reći da je sam. Uz njegovu obitelj, suprugu i dva sina, tu su i Alen Švenda, Matija Žugec, Goran Zuber, Krešimir Barić, te Bad Blue Boys i navijači GNK-a Dinamo Zagreb. Posebno je pohvalio navijače, BBB, koji su mu �inancijski pomogli da uopće dođe u Zagreb i prezentira svoju ideju na Sajmu. Višenamjenska kolica san su Kris�jana Švende

- Pomogao mi je i Igor Šegović, ravnatelj naše bolnice, u pisanju govora tijekom prezentacije jer se ja baš ne razumijem u tu stručnu terminologiju, kaže. I nikako ne smijem zaboraviti Marija Šercera iz Metalske jezgre koji mi je izradio prezentaciju. Shodno tome, koliko se god bori za svoju ideju, a rezultati izostaju, ta “ekipa” je uvijek uz njega i diže ga kad mu potonu sve lađe i kad misli dići ruke od svojih višenamjenskih kolica. Već smo spomenuli da nije riječ o astronomskoj investiciji te da bi ona pomogla i ostalim invalidima, ali i članovima njihovih obitelji koji se neprestano brinu o njima. Paralizirane osobe treba dizati i stavljati u kolica, čast onima koji mogu sami što i ne traje predugo jer im prijeti bruh i slične boljke. Njegova trenutna kolica izrađena su u Austriji, naručena preko HZZO-a i stajala su oko 1600 eura, no kaže ima ih i za 4000 eura pa i više. Aktivna kolica za paraplegičare, kao što su njegova, univerzalna su i nemaju nikakvu drugu funkciju osim što se vozi u njima jer ne može hodati. Višenamjenskim kolicima bi pak bio puno samostalniji i ne bi trebao pratitelja za spuštanje i dizanje iz njih, već bi poluge kolica to radile, odnosno omogućile bi mu da sam izađe i sjedne u njih.


30. rujna 2022. 20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DONJA DUBRAVA

UMJETNOST iz ljubavi pretočena u 100-satni crtež

Crteži olovkom i tetovaže – dva svijeta Dejana Šebestijana Dejanov najnoviji crtež olovkom, koji je zahtijevao 100 sati rada, predstavlja izazov koji je postavio pred sebe kako bi se dodatno razvio kao umjetnik

Donje 17 Donje Međimurje Međimurje 17

Dejan Šebes�jan iz Kotoribe oživljava svoje krea�vne vizije na papiru i na koži

GrabaPiše: je dobila žičanu mrežu i plutače s ljestvama Sania gustu Bižupić je tetoviranje postalo primarno razvijao godinama i, vjerujte širiti svoju umjetnost i izvan zanimanje. – Sve ostale oblike mi, uživo je puno detaljniji, granica Hrvatske. KOBALOVA GRABA u Draškovcu nakon Međimurskim novinama Dejan Šebestijan, mladi umjetnosti mogu ostavititeksta u bilo u objašnjava autor umjetničkog Tetoviranje i crtanje – umjetnikjeiz ograđena Kotoribe, osvaja kojem trenutku, ali ne želim jer djela. Nakon završetka crteža, dva različita, ali važna propisno umjetničku scenu svojim vje- mi je cilj biti kompletan bez umjetnik je osjećao inspiraciju aspekta Dejanove štinama u raznim područjima obzira na to što mi to oduzima za daljnji rad i nove projekte. umjetničke karijere umjetnosti. Unatoč tome što dosta vremena, govori mladi Šebestijanov crtež nije ostao već neko vrijeme živi u Zagre- umjetnik. Crtež olovkom od samo u jednom primjerku. OdDejan, poznat i po svom bu gdje se bavi tetoviranjem, 100 sati, kako opisuje Šebesti- lučio ga je umnožiti i ponuditi radu u tetoviranju, ističe da su nedavno je iznenadio javnost jan, pun je detalja i zahtijevao limitirano izdanje printeva. – crtanje na papiru i tetoviranje svojim izvanrednim crtežom je upotrebu mekih i tvrdih Ovo mi je prvi crtež koji sam dva različita aspekta njegove olovkom u koji je uložio 100 olovaka različitih gradacija. – umnožio i ovo je tek početak, umjetničke karijere, no oba sati nesebičnog rada. Crtež od 100 sati je poseban kaže umjetnik. Trenutno je do- su važna za njegovu kreativDejan Šebestijan otkrio jer sam u njemu upotrijebio stupno samo 30 primjeraka nost. – To je sve individualno. nam je svoje umjetničke po- sve crtačko koje sampasaBazen ovog izdanja,jer a Dejan planira svim Imavlasnicima ljudi koji super crtaju, životinja zaa Inspektori naložili dodatnu zaštitu naznanje utapalištu dobio "zakoče" se kad tetoviraju, četke. – Crtao sam od malih nemile događaje i ističu kako čvrstu ogradu, s gustom žicom koja sprečava ulaz životinja i eventunogu kao i sva ostala djeca, ima i onih kojima je sve sudok sada poduzeli sve što je alniali upad u bazen. Na sklisku nepropusnu foliju postavljene su tzv. vidjelo se da ozbiljnije samo drugi umjetnou to njihovoj moćioblik da se nešto skijalice, odnosno to shvaćam i uvijekljestve bih se s plutačama sti koji se savladati kao i takvo ne će ponovi. zadubio u detalje i „mučilo“ sve ostalo, ističeželimo Šebestijan. - Istovremeno naakoVugrinec nisam završio crtežkli odgovorni u društvu AAT taj prostor, o kojima je ranije glasiti Zaključujući razgovor o umPiše: me Vlasta da su predmetne spredo kraja, objašnjava Dejan.Geothermae, inspekcija nije izvještavano, stoji u odgovoru mne jetnosti i umjetničkoj sceni jame za vodu izgrađene 2016. otvorio svojunašla nikakve nepravilnosti. iz draškovskog društva. danas, Šebestijan dijeli svoju -Godine Za nas je je priča oko u skladu sa svim dozvolama Drugim riječima, na i sporuku stranicu Art, ia od - Ovim putem društvo za mlade umjetnike: društva AATSebestian Geothermae ciljem poštovanja visokih– tada su počele stizati Poruka za mlade umjetnike utapališta pasa završena, od-prveAAT Geothermae obavje- postojeću ogradu s trima ekoloških standarda i zaštiteje narudžbe. Šebestijan ističe daštava zainteresiranu javnost bodljikavim žicama koje su da ne kreću u to zbog zarade, govorili su u Gradu Prelogu, okoliša te podzemnih voda sve počelo izna ljubavi premakako je, sukladno dobivenim međusobno bile razmaknute već ako to uistinu vole, ako se ali i izjeGeothermae naš upit prilikom izgradnje energane. crtanju, a kasnije se razvilosmjernicama, izvršena sanaci- oko 70 cm dodana je gusta s tom željom bude i s njome vezan za poduzete korake. Radi se o privremenim u ozbiljan posao. odlaze spavati. Naime, nakon našeg tek- ja bušotinskog prostora pro- žica, mi Međimurci bismo reobjektima za umjetničko testiranje voNjegovo pusta oIzazov grabi koja je postala crteža olovkomjekta Napredna geotermalna kli, drot, koji sprečava ulaz de tijekom izgradnje, koji tovanje započelo je izaljubavi svojevrsno utapalište pasa energana s internalizacijom životinja i eventualan pad u biti ucrtanju, cijelostia ssanirani i bi se izazvao, odlučiougljikovih spojeva, na način bazen. No, ako ju divlje živo- ćeprema vremenom digla seKako poprilična prašina nivelirani s okolnim terenom crtež olovkom je preraslo u ozbiljan posao. kakoseu za Međimurju, takokoji i naje za-obnove postojeće kao i po- tinje ili pak psi ipak uspiju završetka i htijevaorazin, oko 100 satiteren rada. Nastavljanja dodatne zaštitne preskočiti ili potrgati, bazen nakon Dejanov najnovijiizgradnje crtež olovnacionalnoj a na puštanjem energane u popitanje o tome zašto je proces kom, koji je zahtijevao 100 je izašla i rudarska inspekci- ograde na dijelu prostora više nije smrtonosna klopka. najkasnije do kraja 2024. trajao dvije godine, umjesto sati rada, predstavlja izazov ja Državnog inspektorata iz spremnih jama za testiranje Na sklisku nepropusnu foliju gon deset dana koliko bi mu bilovode ukupne duljine 635 m. kojom je graba prekrivena i godine. koji je postavio pred sebe Zagreba. Nakon samo serazvio mopotrebno da se potpuno posve- Također, obnovljeno je i po kojoj se prije nisu uspjele kako bi svega se dodatno Nisu uočene tio, odgovara: – S vremena napostavljeno ukupno 12 izla- popeti i izaći iz vodene zamke, žekao umjetnik. Njegova dodati je li trebalo doćipriča do vrijeme volim otići sve dalje saznih rampi, s plutajućim pla- postavljene su tzv. skijalice, svega je inspiracija za sve koji ovoga i tko znaone kako nepravilnosti svojom vještinom pa sam tako sanjaju o ostvarenju svojih dugo bi graba bila smrtonoUputili smo pisani upit toima, za slučaj “probijanja” odnosno ljestve s plutačama. i s timinspekciji crtežom da postavio umjetničkih ambicija ida često sna klopka za životinje se rudarskoj bismosebiranije spomenutih zaštitnih crtanja do podsjeća da se najbolji rezulIsprike za nemile mještani nisu nama obratili. dobilinajviši uvidnivo u zapisnik, nosada do kojiograda od strane životinja, a ću kad tad opetnovina „srušiti“.niDejansve u svrhu onemogućavanja tati predan rad, A postižu trebalokroz je imati samo zaključenja naših događaje otkriva kako zapravo i crta svastrast i neprekidno usavrTridesetak kopija ovog remek-djela smo dobili nikakav odgovor. navodnih nemilih događaja sa Odgovorni iz društva AAT malo više sluha za njih i popolako pronalazi nove ki dan oko 10 što muživotinjama šavanje. koje susvoje ulazile u domove Prema onome štosati su samo nam redobru volju. ovom se prilikom ispričavaju kazati

Inspektori naložili dodatnu zaštitu na utapalištu pasa

Tko želi upravljati sportskim prostorima? Općina Donja Dubrava dajućim zemljištem ukupne raspisala je javni natječaj površine 11988 m2, na adreza dodjelu na upravljanje i si Krbulja 19. korištenje sportskih građeAndreas Kalinić, direktor tvrtke JAH Javne j.d.o.o.sportske građevivina u njenom vlasništvu. smatraju se prostorima i Bojana Petrić, načelnica Donjegne Vidovca Riječ je o javnoj sport- namijenjenima za sportaše i DONJI VIDOVEC skoj građevini ukupne po- daju se na upravljanje i korivršine 321 m2, s nadstreš- štenje sportskim udrugama nicom ukupne površine 201 s područja općine na neom2, nogometnim igralištem dređeno vrijeme. Općinska 2 površine 9707 mnačelnica i pripa- državnog ureda za demo(vv) Donjeg Vidovca potpisala grafiju i mlade. Ugovorom su je ugovor o izvođenju ra- obuhvaćeni radovi na vanjdova na projektu ulaganja skom uređenju te uređenje i u objekt dječjeg vrtića u opremanje dječjeg igrališta KOTORIBA Donjem Vidovcu. Vrijed- na novoizgrađenom objektu. nost radova planirana je u Planirani završetak radova iznosu od 33.100 eura bez je 30. listopada 2023. godine. PDV-a, odnosno 41.376 eura Za najprihvatljivijeg izvođas PDV-om od čega će se dio ča putem javnog natječaja je poduzeće JAH u iznosu od 26.097,63 eura iodabrano Udruga Međimurska 300 domaćih, a predstavit j.d.o.o. iz Kotoribe (vv) sufinancirati iz Središnjeg lastavica povodom 35. go- će se izlagači iz Austrije, Madišnjice rada u suradnji s đarske, Bugarske, Njemačke, Europskim klubom engle- Rumunjske, Srbije, Slovenije, SVETA MARIJA skih i patuljastih gušana or- Hrvatske te iz još poneke ganizira 30. Međunarodnu zemlje. Europske se izložizložbu malih životinja te be održavaju svake dvije engleskih i patuljastih sa željom razmjene, Izgradnja sustava guod- godine će biti stvoreni uvjeti za prišana u školskoj dvorani OŠ ocjenjivanja i nagrađivanja vodnje na području Donje ključivanje krajnjih korisnika Jože Horvata u Kotoribi. Od rezultata uzgoja. sustave Dubrave koja obuhvaća na novoizgrađene 17. do 20. studenogDraško2022. odvodnje, Izložbakoje će će sezapočeti održati naselja Cirkovljan, održat će se zasebno dvije pod pokroviteljstvom Opvec, Hemuševec, Čukovec, nakon provedbe tehničkih izložbe, izložba gušana, te ćine Kotoribe koja ujedno Oporovec, Donji Mihaljevec, pregleda za izgrađene sustaizložba UdrugeDonji Međimurska putemodnosno poziva sve zaSveta Marija, Vidovec, ovim ve odvodnje, nakon u malerada životinje lastavica povodom 35. gopočetka pokusnog ureDonja Dubrava i Kotoriba je ljubljenike dišnjice postojanja Udruge. dođu razgledati i posjetiti pri kraju i u tijeku su tehnič- da đaja za pročišćavanje. Stoga, Na izložbi će bitisustaizlo- jedinstvenu malih ki pregledi izgrađenih Međimurske izložbu vode pozivaju ženo dose 800 eksponata, od životinja. va koji planiraju do kraja sve korisnike u naseljima čega će 500 biti inozemnih (vv) provesti tijekom listopada. na području Aglomeracije Isto tako, pri kraju su i ra- Donja Dubrava da počevši dovi na izgradnji centralnog s 23. 10. 2023. godine počuređaja za pročišćavanje u nu s fizičkim priključenjem DONJI VIDOVEC Donjoj Dubravi, s planiranim vlastitih internih instalacija početkom pokusnog rada na izvedeno kontrolno okno 23. 10. 2023. godine.Time za priključenje. (vv)

Kreće uređenje vrtića

Međunarodna izložba malih životinja

Napokon kanalizacija

Stari papir za nove igračke Ovih dana u dječjem vrtiću u Donjem Vidovcu bilo KOTORIBA je doista veselo. A kako i ne bi bilo kad su im stigle nove igračke. Bilo je tu različitih kocki,Dario životinja, drveća, farFriščić, općinski mera i drvenog asortimana načelnik, minulog se tjedza No, ono što je nagrađenje. sastao s predstavnicima najvažnije, igračke su nabavtamošnje podružnice Matice ljene od novčane nagrade umirovljenika. U opuštenom koju su dobili u akciji Papir razgovoru dotaknuli su se nije smeće, Unimera iz Čatema sa svih sfera života koje se umirovljenika. kovca, zatiču osvojeno 2. mjesto

u kategoriji dječjih vrtića. Iz vrtića zahvaljuju roditeljima na izvrsnoj suradnji u prikupljanju starog papira i Općini Donji Vidovec za �inanciranje novčanog Ovo je bio prvi u nizudijela sanagrade jer od je 2000 kn. stanaka dogovoreno i daljedruženje će sudjekakoNaravno, će se takvo lovati u akciji prikupljanja organizirati nekoliko puta starog papira i već to, najavljuju godišnje. I ne samo već će dolazak kontejnera sredise, po potrebi, u njih uključiti 10. mjeseca. inom predstavnici javnih službi. (vv) (vv)

Umirovljenici i načelnik

MEĐIMURSKA POSLA

MEĐIMURSKA POSLA

Afrička svinjska kuga & COVID-19

Međimurci, otvorite vrata špajzi i palnici atvaranje svinja, ograde, su preživjeli, nažalost dio njih uvjerava u suprotno. A da nije tko zna koje zemlje gdje se za divlje svinje? Ili će se i tu

UZ

dezbarijere i prisilno je naće groblju, premda kontrolom, svjedoči i na- imamo rješavaju starihtoga, viškova kako našem Međimurju ili privući naravno velikimnogi in- svepod to događa istog dana jer dosta samo svinjaništa trenutne nisu morali tamoSzavršiti. je redba o klanju svinja ako nisu što bi mogle skladištitizdravo nove. seklanje ne događa ili teres Međimuraca. u svemu tome najvažnisve uzimamo su radnje bi uzgajivači Životinje, na odnosno svinje, ja zabarikadirane u “bunkere”. za gotovo. Pitam se samo će biti pak je koje sve prepuno i obzirom satnicu, promocija Međimurja. Doći ćešto ljudi iz svinja manifestacijama. trebali provesti daproglašenje ipak su druga priča. Ubijamo Dobroje je poznato što toliznači s turopoljskim čije najorača je u Pitanje natiskano samo hoće to cijele Hrvatske,svinjama pozivamo zaustavi širenjesamo afričke16 ih bezamilosti, bile one zara- turističke za naše ljude koji hrane nedavno Europska Pri se tome ne mislimo sati, najuzornije žene zajednice, uredisvii sejenameso gostoljubivost i bogatu svinjske kuge. Slično je bilo žene ili ne. Istina, za virus njicu-dvije za svoje potrebe. komisija zaštitila pa oznakom na lokalne već i one nacio- u 17 sati, pa je za zaključiti kojekakve srodne udruge i enogastronomiju, onda i s pojavom koroneda nema lijeka, iali… Ionakoprepoznati, ih je malo, htjeti a sad se će i pokažimo izvornosti.to Hoće i dalje se očekuje dolazak vi- društva štoli one imamo. nalne. Tako je nesretne idući vikend, kada su nas zatvorili u kuće i Afrička kuga nije od ju- oni nestati. U potpunosti će rovati šumama ili će morati kako mi novinari to volimo sokih gostiju iz Zagreba, pri uključiti u sve to pa makar i Izvadimo iz podruma i špajzi stanove, naredili nam nošenje čer. Pisalo se i pričalo o njoj se zatrti mali svinjci i meso u bunkere kao i sve ostale. čemu mislimo na ministricu na vlastitu inicijativu. koščično ulje, meso z tiblireći, “za bika zatuči”. brnjica i obaveznu primjenu godinama. Je li iznenadila ili ćemo kupovati u mesnicama Ako naši Međimurci ne mogu Naime, u subotu, 8. liMariju Vučković. Jer ne treba se kao međimursku gibanicu, dezin�icijensa za ruke koji su ne, to će procijeniti svatko za i trgovačkim lancima. Kako ce,zaštititi svoje usjeve od divljih stopada, Prelog je domaLijepo je napokon vidjeti uvrijeđena Gera ljutiti ako domaće pekmeze, bili dostupni na sve strane. sebe. No, očito se širi, nije pak ga i ovako nemamo do- svinja, kako će tekzimnicu, tamošnji ćin IDržavnog natjecanja u ida se nacionalne manifestanije slučajno pozvan, i uz to �inasvoje vina.svinje. to je bilo sve. Zatvorimo više pod kontrolom, premda netko voljno, uvozni lobi već debelo sireve uzgajivači štititi oranju, Izbora sele u naš kraj, dadržave mi izostavljen popisa. To jeiz Ogradom, Prilika jekoja to da pokaže takoaseČakovec virus neće širiti.za Ljudicijenas mjerodavni i vrh trlja ruke. sUvozit će meso jese mala beba najuzorniju hrvatsku seosku nismo slijepo crijevo Lijepe jednostavno prilika da se i naša pjesma, ples, bogata ženu. I jedan i drugi događaj Naše. Šteta je jedino što se pokaže ono što imamo, a etnobaština. Otvorimo vra-

najjednostavnijem tapribjeći suvenirnice, Međimurske rješenju:pozovimo potamani,ljude a kasnije riznice, jer ćemo, ne akoznaju ćemo,što razmišljati mnogi imamo, što uzgajamo dalje. što na svojim Da se razmišlja, ne bi se imanjima. olako kako Ne naredilo budimo prisilno, i dalje samoto drugačije nazvati, klanje zatajni Međimurci kojima određenog roka. Tko pita jedovažan samo rad, a ne i običnog čovjeka kamo će s prezentacija rezultata tog mesom, s ono malo kukuruza rada! dozvolimo koji jeNe posijao. Zna senašim kako političari da i na polju po-i je koce najlakše isprazniti ljoprivrede prvom vrlo teško ilibudu nikakouponovno planu! Iskoristimo priliku jer napuniti. tko zna kada će takva svita ponovno svratiti u naš kraj!

Piše: Vlasta Vugrinec E-mail:vlasta@mnovine.hr

Piše: Vlasta Vugrinec E mail: vlasta@mnovine.hr


18 Poljoprivreda

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

Kako se i zašto konzervira krma

O

snovnu komponentu ishrane preživača i kopitara čini voluminozna krma. Ona se pretežno proizvodi na oraničnim površinama sjetvom leguminoza, trava ili djetelinsko-travnih smjesa ili se pak dobiva korištenjem prirodnih pašnjaka i livada. Ako se zelena voluminozna krma upotrebljava za ishranu stoke tijekom zimskog hranidbenog razdoblja ili za hranidbu u stajama tijekom cijele godine, potrebno ju je konzervirati kako bi se očuvala njena hranidbena vrijednost i spriječilo kvarenje kroz dulje vrijeme.

Voda i organske tvari u zelenoj krmi

Veliki sadržaj vode i organske tvari u zelenoj voluminoznoj krmi razlog su lakog kvarenja nakon košnje. Najstariji način na koji se može konzervirati voluminozna krma je proizvodnja sijena. Sušenjem se iz zelene voluminozne krme gubi značajna količina vode i smanjuje se od nekih 80 % na 12-15 % vode. Značajan utjecaj na kemijski sastav i hranidbenu vrijednost sijena ima botanički sastav tratine, fenološka faza biljaka prilikom košnje, primijenjena agrotehnika pri uzgoju krme te tehnologija proizvodnje sijena. Osim toga, na kvalitetu sijena utječu i vremenske prilike tijekom vegetacijske sezone (temperature, padaline, svjetlost), redni broj otkosa zelene mase, vrsta sijena (rinfuza, balirano), način i duljina skladištenja i dodatak aditiva. Sušenjem se dobiva suha voluminozna masa koja sadrži malu količinu hranjivih tvari i značajnu količinu balasta u vidu neprobavljivih organskih tvari. Jedan od najvažnijih čimbenika koji utječe na kvalitetu sijena je botanički sastav uzgajanih vrsta koje se koriste za proizvodnju sijena, ali i stadij razvoja biljnih vrsta prilikom košnje. Odgađanje vremena košnje dovodi do smanjenja udjela lisne mase i povećanja udjela stabljike te samim time opada sadržaj sirovih bjelančevina, a raste sadržaj sirovih vlakana. Ranijom košnjom povećava se broj otkosa u sezoni, ali se utječe i na kemijski sastav i hranidbenu vrijednost sijena. Za košnju trava koje se upotrebljavaju za proizvodnju sijena najpogodnija fenofaza je od vlatanja do klasanja, dok kod mahunarki je to od pojave pupova do početka cvatnje. Kod djetelinsko-travnih smjesa košnja se obavlja prema dominantnoj vrsti u tratini.

20. listopada 2023.

Vlado Vuk ima oko 80 ha pod kukuruzom

Piše: Suzana Pajić

Siliranje Pri sušenju krme mogu se očekivati određeni gubici koji su posljedica respiracijskih i fermentacijskih procesa u krmi, drobljenja dijelova biljke te ispiranja u vodi topljivih tvari pod utjecajem vode (jača rosa ili kiša). Drugi način konzerviranja krme, pri kojem se biljnoj masi zadržava prirodni oblik i hranjiva vrijednost, je siliranje. Tu se upotrebljavaju na biljkama prisutne bakterije mliječno-kiselog vrenja koje upotrebljavajući vodotopive ugljikohidrate stvaraju mliječnu kiselinu te tako konzerviraju krmu. Prednost silaže je mogućnost proizvodnje velikih količina jeftine krme, znatno manji gubici hranivih tvari (oko 10 %) u odnosu na sušenje, moguće duže čuvanje hranjive vrijednosti te konzerviranje više biljnih vrsta. Na razvoj i stvaranje mliječne kiseline u silaži važnu ulogu imaju određeni uvjeti. Šećerni minimum je prvi uvjet za početak siliranja. U slučaju da ih nema dovoljno, vrenje neće biti potpuno te postoji vjerojatnost kvarenja mase. Ovisno o količinama vodotopivih šećera lako se siliraju žitarice, korjenjače, kupusnjače, list i glava šećerne repe, dok se teže siliraju jednogodišnje i višegodišnje leguminoze, trave i djetelinsko-travne smjese. Bakterije mliječno-kiselog vrenja zahtijevaju za svoj razvoj i aktivnost anaerobne uvjete koji se postižu kvalitetnim sjeckanjem silirane mase, pravilnim i brzim sabijanjem mase te pokrivanjem mase u silosu. Optimalna pH vrijednost silaže je u granicama 3,5-4,2 što se postiže zadovoljavanjem prva dva uvjeta. Optimalna temperatura pri siliranju ovisna je o odabranom postupku. Kod hladnog siliranja temperature se kreće od 25-35 °C, kod toplog 3050 °C, dok se kod vrućeg od 60-80 °C. Vruć postupak siliranja upotrebljava se kada je u siliranoj masi potrebno inaktivirati neke štetne tvari.

Kombajni su ušli u polja

POČELA JE BERBA najvažnije žitarice u Međimurju

Bere se i 15 tona kukuruza po hektaru - Dosta dobar je urod, u prosjeku je to oko 15 tona po hektaru, kaže Valentino Šalković. Ni vlaga nije previsoka i kreće se od 19 do 21 %. Tekst i foto: Vlasta Vugrinec Foto: Zlatko Vrzan

- Kukuruz je sasvim lijepo rodio, kaže Vlado Vuk, poljoprivrednik iz Preloga koji kombajnom juri po poljima i hvata optimalne agrotehničke rokove za jesensku sjetvu. Prema njegovim riječima, godina je išla na ruku ratarima pa će kukuruza biti i više nego dovoljno. To pak znači da mu cijena i neće biti Bog zna što. Naime, već sada mu je ispod eura, točnije 98 eurocenti. U odnosu na lanjsku godinu, to je upola manje.

Hvataju se optimalni rokovi

U berbi kukuruza je i obitelj Šalković iz Preloga koja kukuruz uzgaja za vlastite potrebe jer na svom imanju uzgaja krave. - Dosta dobar je urod, u prosjeku je to oko 15 tona po hektaru, kaže Valentino Šalković. Ni vlaga nije previsoka i kreće se od 19 do 21 %. Na svojem imanju nemaju sušaru pa kukuruz voze na uslužno sušenje. S berbom su požurili i kukuruz su najprije pobrali na najboljim poljoprivrednim površinama gdje će zasijati ozime kulture, prije svega ječam i ljulj. Istina, kukuruz su zasijali na oko 16 hektara s time da su oko 6 hektara već posilirali za zimsku hranu svojih krava. Kombajn po polju tjera i Vlado Vuk jer i njega pritišću optimalni jesenski rokovi

sjetve. Na površinama gdje je skinuo kukuruz zasijat će pšenicu. - Moram mijenjati kulture zbog plodoreda i kukuruzne zlatice, a slama mi treba i za piliće, dodaje Vlado. Njegova pak se obitelj već desetljećima bavi uzgojem pilića brojlera i slama mu treba za stelju u peradarnicima. Prisjeća se lanjske godine i odlične cijene kukuruza koji čak nije ni sušio u vlastitoj sušari niti pak je spremao u silose, već ga je odmah, tako “vlažnog”, stavio na tržište, odnosno prodao ga je. Sada pak će kukuruz ipak put sušare i silosa gdje će, ako Bog da, dočekati bolju, odnosno višu cijenu.

Navala na kukuruz

S obzirom na to da je kukuruz unatrag par godina imao poprilično visoku, neki kažu i nerealno visoku cijenu, mnogi su se pomamili za njegovim sjemenom. Doduše, tome je i kumovala nesretna sudbina uljane repice koja se veže za pomor pčela, pa su i nju zamijenili redovi kukuruza. Ruku na srce, Međimurci baš i nemaju previše prostora za neko drastično povećanje površina ne samo pod kukuruzom već ni bilo kojom drugom kulturom i to iz više razloga. Jedan od njih je kronično nedostatak poljoprivrednih površina, a drugi, obavezno poštovanje plodoreda i mjera dobre poljoprivredne prakse.

Valen�no Šalković ubire od 12 do 15 tona kukuruza po hektaru Pa tako uglavnom ostaju pri dosadašnjim količinama, no zemlji i kulturi daju ono što joj treba, odnosno ulažu mnogo pa toliko i očekuju. Rezultat je vidljiv jer je Državni zavod za statistiku predvidio na početku rujna da će prosječni prinos po hektaru biti oko 6,1 tonu, a naši su sugovornici naveli prinose od 12 do 15 tona. Nažalost, Slavoncima je olujni vjetar odnio veliki dio uroda pa se pretpostavlja da njihov urod utječe na tako slab prosječni prinos. Barem za međimurske okvire. Pomama za kukuruzom pak je ilustrirana podatkom da će u 2023. godini u Hrvatskoj biti proizvedeno gotovo dva milijuna tona kukuruza, što je 21,7 posto više nego u 2022. godini. Cijene kukuruza, dakle, trenutačno su na niskim granama, a i pojedini otkupljivači prestali su ga otkupljivati do daljnjega. Tako barem stoji na službenim stranicama ča-

kovečkog TSH-a koji je inače najavljivao cijenu od 140 eura za tonu kukuruza s vlagom do 14 %. Struka pad cijene kukuruza objašnjava poboljšanjem vremenskih prilika na sjevernoj hemisferi. U međuvremenu, pritisak na novi rast cijena proizlazi iz lošijih podatka o američkim zalihama ove žitarice, kao i iz neizvjesnosti oko isporuka kukuruza preko Crnog mora, nakon što je Rusija intenzivirala napade na ključnu izvoznu infrastrukturu. Kako je rat u Ukrajini poremetio veliki dio europskog i svjetskog tržišta, nitko ne želi prejudicirati posljedice ratovanja na Bliskom istoku. U Hrvatskoj je kukuruz najzastupljenija žitarica u sjetvenoj strukturi. Osim za prehranu ljudi, kao brašno ili kukuruzna krupica, primjena kukuruza vidljiva je i u industriji alkohola, tekstilnoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.


20. listopada 2023.

Poljoprivreda 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

E�len oksid formula

Etilen-oksid u hrani

Ljiljana Božanić iz Podturna na placu je osvajala svojim mul�florama

Piše: Jelena Barić Rajf, bacc. ing. evol. sust.

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Cvijeće potiskuje ostalu ponudu Multi�lore, krizanteme i margarete glavne su zvijezde kako na čakovečkom placu, tako i na sajmu. Drugim riječima, približava nam se blagdan Svih svetih. Istina, multi�lore nisu samo za groblja već se i sve više kupuju za vlastiti gušt. Pa tako ukrašavaju dvorišta i balkone s time da se najviše vide na ulaznim vratima obiteljskih kuća. A što se ponude tiče, ljubitelji cvijeća doista se ne mogu požaliti jer ih ima u svim mogućim kombinacijama i što se tiče boja, veličine grma do veličine cvijeta. Kupci su malo “puhali” nad granom margarete ili špine koje su se nudile po 2 eura, odnosno buketić od svega par popularnih zelenih “gumbeka” i

nekoliko grančica zelenila koji se nudio za 4 eura. Veliki je izbor i maćuhica, vrijeska, erika. Što se ostale ponude tiče, naglasak je na kestenima

CIJENE PLAC

Krumpir (kg): Zelje (kg): Mrkva (kg): Mahune (kg):

i zelju što pak ne znači da se samo to nudi. Jer ima i rajčice, paprike, krastavaca i kelja pa sve do presadnica salata i jagoda. (vv)

CIJENE SAJAM

Krumpir (kg): Zelje (kg): Mrkva (kg): Erike:

1€ 1€ 1,3 € 4€

Paprika (kg):

1€ 2€ 2€ 3€ 3€

Paprika (kg):

2€

Kesteni (kg): Salata (kg):

4€ 3€

Maruni (kg): Salata (kg):

7€ 1€

2€

Cikla (kg):

Cikla (kg):

1€

Mandarine (kg): Maćuhice:

1,5 € 0,6 €

Mandarine (kg): Maćuhice:

Multiflore:

od 6 €

Multiflore:

od 6 €

2€

Drva (metar):

66-75 €

Margarete (grana):

Marija Zelenić iz Domašinca cvijeće je nudila na sajmu

1,5 € 0,6 €

Etilen-oksid je bezbojan, bez mirisa, zapaljiv, otrovan plinoviti ciklički eter slatkog mirisa. Etilen-oksid se posebno upotrebljava u sintezi etilen-glikola te izvan Europske unije kao biocid i dezin�icijens, prvenstveno u suzbijanju gljivica i bakterija. Zbog tročlanog prstena svoje molekule etilen-oksid, ciklički eter formule C2H4O ili (CH2CH2)O, sustavnog imena oksiran i kratice EtO ili EO, reagira sa svime: s vodom daje etilen-glikol, sastojak antifriza i sirovinu za proizvodnju polietilenglikola, PEG i poli (etilen-tereftalata), ETF, potom akrilonitril, polazni spoj za sintezu poliakrilata. Reakcijom sa sumporovodikom, a potom s klorovodikom od njega se može, dosta jednostavno, prirediti bojni otrov iperit. Može oštetiti DNK i vrlo je e�ikasan za suzbijanje bakterija, virusa i gljivica, ali studije su dokazale i njegova kancerogena svojstva. Etilen-oksid zabranjen je u prehrambenoj industriji u Europi još od 1981. godine zbog rizika od trovanja, dok se u kemijskoj industriji redovito upotrebljava. Godinama su ga upotrebljavali kao pesticid u poljoprivredi, uglavnom za čišćenje silosa od parazita, ali zbog svoje toksičnosti je zabranjen. Kategoriziran je kao kancerogeni, mutageni, otrovni spoj. Od kraja 2020. godine etilen-oksid pronađen je u određenom broju sirovina porijeklom iz Indije, ponajviše u sezamu za kojeg se pretpostavlja da je etilenoksid upotrebljavan za sterilizaciju skladišnih uvjeta. Primjerice, na sezamovim sjemenkama ga smije biti najviše 0,05 mg/kg. Upotrebljava se kao zgušnjivač u brojnim proizvodima (aditiv E410) čija je osnovna sirovina također porijeklom iz Indije, gdje je etilen-oksid dopušten u proizvodnji hrane (npr. sladoled). Etilen-oksid pronađen je i u ekoproizvodi-

ma, što je posljedica tzv. križne kontaminacije – npr. tijekom transporta ili neadekvatne upotrene etilen-oksida pri sterilizaciji skladišnih uvjeta (također iz Indije). Zbog pojave različitih incidenata na tržištu EU-a i potrebe za brzom komunikacijom, zemlje članice EU-a već 40 godina imaju uspostavljen sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, tzv. RASFF (Rapid Alert System for Food and Feed), a sličan sustav uspostavljen je i na nacionalnoj razini. Na temelju tih obavijesti i informacija o službenim kontrolama koje provode države članice, u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/2246 utvrđene su mjere u pogledu robe neživotinjskog podrijetla koja ulazi u Uniju iz određenih trećih zemalja radi zaštite zdravlja ljudi u vezi s mogućim rizikom od kontaminacije etilen-oksidom. Međutim, kad je riječ o prehrambenim aditivima, provedba prava Unije može izazvati poteškoće jer je teško utvrditi proizlazi li prisutnost etilen-oksida iz njegove upotrebe u sterilizaciji prehrambenih aditiva, što bi bilo kršenje odredaba Uredbe (EU) br. 231/2012, ili iz bilo kojeg drugog razloga.

Kako bi se izbjegle te poteškoće i osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, primjereno je utvrditi da prisutnost etilenoksida, bez obzira na njegovo podrijetlo, nije odobrena za sve prehrambene aditive. U tu bi svrhu trebalo utvrditi najveću dopuštenu količinu ostataka etilen-oksida za prehrambene aditive na granici kvanti�ikacije u tim proizvodima, odnosno na validiranoj najnižoj koncentraciji ostataka, koja se trenutno može kvanti�icirati i prijaviti rutinskim praćenjem validiranim metodama kontrole. Proizvođači bi trebali provesti niz mjera uz pravilnu uporabu zaštitnih sredstava. Preporuka je laboratorijsko ispitivanje ostataka pesticida (odnosno etilen-oksida) s ciljem osiguranja sukladnosti s maksimalno dozvoljenim razinama prema propisima i normama. Zakoni se u Europi provode na strog način, ali često se namirnice koje se uvoze proizvode prema regulative zelje iz koje se uvozi. Potrebno je provjeravati hranu već pri dolasku u državu, prije plasmana na tržište. Laboratorijska djelatnost Bioinstituta provodi ispitivanja pesticida, među kojima je i etilen-oksid.

Čakovec, R. Steinera 7 www.bioinstitut.hr AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa� Tel: 390 - 859 AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 - 14 sa� Tel: 390 - 896 dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485 LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa� Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475 ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE radnim danom od 7 - 13 sa� Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE Tel: 899 - 101 dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA


20 Povrtlarstvo Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VRTLARICA

20. listopada 2023.

NA IMANJU Vlade Posela u Kuršancu

Daikon i črna repa hrane i liječe zimi Najbolje ih je jesti sirove, na salatu. Dobro podnose i kiseljenja pa se mogu ukiseliti kao repa, a samim time kuhati s grahom Tekst i foto: Vlasta Vugrinec

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Svjetski dan hrane – podržimo lokalno, sezonsko i organsko!

Z

nate li da se svake godine baci gotovo 1 milijarda tona hrane? To je 17 % sve hrane dostupne potrošačima u cijelom svijetu, a dovodi do rasipanja dragocjenih resursa korištenih za proizvodnju, prvenstveno vode. Na dan 16. listopada slavili smo Svjetski dan hrane, a ove godine naglasak je na osvještavanju neophodnosti vode u proizvodnji hrane. Podržimo lokalno, organsko i sezonsko! Uzgajajmo vlastitu hranu. Podržimo svojom kupovinom lokalne organske poljoprivrednike. Svaki dan, svakim zalogajem mi itekako utječemo na stanje okoliša, stanje planeta i na našu budućnost. Stoga čestitam svim vama koji uzgajate vlastitu hranu na svojim vrtovima, na organski način – jer ne samo da malo popunjavate kućni budžet i osiguravate svojoj obitelji zdravu hranu – vi radite veliku stvar za ovaj planet. Voda je neophodna za život na Zemlji. Čini više od 50 % naših tijela i pokriva oko 71 % Zemljine površine. Samo 2,5 % vode je svježe, prikladno za piće, poljoprivredu i većinu industrijskih namjena. Voda je pokretačka snaga za ljude, gospodarstva i prirodu te temelj naše hrane. Doista, poljoprivreda čini 72 % globalnog crpljenja slatke vode, ali kao i svi prirodni resursi, slatka voda nije beskonačna. Brzi rast stanovništva, urbanizacija, gospodarski razvoj i klimatske promjene stavljaju vodene resurse planeta pod sve veći stres. U isto vrijeme, resursi slatke vode po osobi smanjili

su se za 20 % u proteklim desetljećima, a dostupnost i kvaliteta vode brzo se pogoršavaju zbog desetljeća lošeg korištenja i upravljanja, prekomjernog crpljenja podzemnih voda, zagađenja i klimatskih promjena. Riskiramo rastezanje ovog dragocjenog resursa do točke s koje nema povratka. Danas 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode. Mnogi su mali poljoprivrednici koji se već bore da zadovolje svoje dnevne potrebe, osobito žene, starosjedilačko stanovništvo, migranti i izbjeglice. Natjecanje za ovaj neprocjenjivi resurs je sve veće jer nestašica vode postaje sve veći uzrok sukoba. Otprilike 600 milijuna ljudi koji barem djelomično ovise o vodenim prehrambenim sustavima trpe posljedice onečišćenja, degradacije ekosustava, neodrživih praksi i klimatskih promjena. Zajedno možemo poduzeti mjere vezane uz vodu za budućnost hrane, ljudi i planeta.

Što mi možemo učiniti?

Svi moramo prestati uzimati vodu zdravo za gotovo i početi poboljšavati način na koji je upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Ono što jedemo i kako se ta hrana proizvodi utječe na vodu. Možemo napraviti razliku birajući lokalnu, sezonsku i svježu hranu, bacajući je manje - čak i smanjenjem bacanja hrane i pronalaženjem sigurnih načina za njezinu ponovnu upotrebu dok istovremeno sprječavamo onečišćenje vode.

Crvena i bijela čičoka, bijela rotkva ili daikon, črna rotkva samo su neki predstavnici korjenaša, odnosno korjenastog povrća koje se može naći na imanju Vlade Posela iz Kuršanca. Riječ je vrstama koje se ne mogu naći baš često u našim vrtovima, a s druge strane vrijeme njihove konzumacije tek dolazi. Drugim riječima, ti korijeni se sada uglavnom vade i spremaju kako bi se sačuvali za zimski period. S obzirom na nutritivni sastav svih njih, ti su korijeni riznica vitamina i minerala koji blagotvorno djeluju na naš organizam što je sada, u hladnijem periodu godine, važno.

Daikon ili bijela rotkva

Tako je daikon cijenjen širom svijeta zbog svojih ljekovitih svojstava. Daikon je u stvari japanski naziv za dugu bijelu rotkvu. Riječ je o drevnom mediteranskom korjenastom povrću koje se odavno udomaćilo u Aziji, prije svega u Japanu gdje se danas najviše uzgaja. Sije se na gredice direktno u zemlju od lipnja do kolovoza na blago sjenovita ili sunčana mjesta. Najbolje uspijeva na srednje teškim tlima, bogatim humusom, od neutralne do blago lužnate reakcije. Vlado Posel, o kojem smo već pisali na ovim stranicama, svoje povrće uzgaja bez ikakve kemije. Doduše, otišao je on i korak dalje pa upotrebljava samo moć zemlje u kombinaciji sa snagom ili pak sazviježđem mjeseca. Na tom principu povrće uzgaja još od 2002. godine. Na oko 3 ha poljopri-

vredne površine, naravno, ne u jednom komadu i na jednom mjestu, naš povrtlar izmjenjuje parcele pod biljkama korjenašicama poput mrkve, peršina, pastrnjaka, cikle, crne repe i daikona s parcelom pod grahom i to kornjačom, zelenčakom, trešnjevcem te grahom biserom, odnosno tikvama. Istina, uzgaja još i češnjak, luk, zeljarice te kukuruz i žitarice za vlastite potrebe. - Znači, moj način uzgoja je bez špricanja, bez gnojenja, bez navodnjavanja, samo čista zemlja i zrak i naravno drač, pojasnio nam je osnove tzv. duhovne poljoprivrede osebujni Vlado Posel. Drugim riječima, upotrebljavam samo duhovne sile. Ipak u svom radu poštuje plodored pa kao i sve kupusnjače, daikon se ne preporučuje sijati na istu površinu od 3 do 4 godine. Vadi se u listopadu i studenom, dobro podnosi zimu pa se može ostaviti u zemlji do -5 stupnjeva. U suhim podrumima može se skladištiti i do 6 mjeseci. Bogat je enzimima koji potiču probavu, razgradnju masti i pospješuju uklanjanje toksina pa se upotrebljava kao čistač tijela. Potiče rad bubrega i žuči, pomaže pri borbi protiv suvišnih kilograma i celulita, sadrži vitamin C, kalcij, kalij i željezo te tvari koje djeluju antibakterijski. Pikantnog je i aromatičnog okusa poput rotkvice. Doduše, termičkom obradom okus mu se polako gubi i podsjeća na repu. Najbolje ga je jesti sirovog, recimo na salatu. Tada se samo nariba i blago začini. Može se dodavati jelima kad su ona već gotova. Dobro podnosi i kiseljenja pa se može

Crna i bijela rotkva riznice su vitamina i minerala

Vlado Posel sa svojim ljekovi�m korijenima ukiseliti kao repa, a samim time kuhati s grahom. Jestivi su i listovi koji se odlikuju bogatstvom vitamina A. Kupke od lišća stimuliraju metabolizam i čiste organizam, preporučuju se kod oboljenja jajnika i maternice, bolnih menstruacija, upale mjehura i sl. Svježe nariban korijen dobar je kao oblog, smanjuje bol i sprječava unutarnje krvarenje.

Črna rotkva

Črna rotkva srodnik je daikona ili bijele rotkve. No, za razliku od svog bijelog rođaka, črna rotkva je u narodu poznata, naročito za “liječenje” prehlade, kašlja, odnosno bronhitisa. Receptura je vrlo jednostavna. Rotkva se izdubi i u udubinu se stavi med i ostavi stajati preko noći kako bi se dobio tzv. ljekoviti sirup. Naravno, neki rotkvu samo naribaju i nakapaju med i to jedu… Recepata ima dosta, no u glavnoj ulozi su uvijek rotkva i med. Stoljećima se također upotrebljava za bolji rad žučnog mjehura, bolji protok te za izbacivanje kamenca u žučnoj vrećici. Osim toga, crna rotkva ima antibakterijsko djelovanje,

- Moj način uzgoja je bez špricanja, bez gnojenja, bez navodnjavanja, samo čista zemlja i zrak i naravno drač, kaže Vlado Posel za osnove tzv. duhovne poljoprivrede a može popraviti apetit i pomoći kod reume. Karakterističnog je oštrog mirisa i ljutog okusa, potiče apetit, pa ju je dobro pojesti prije glavnog jela. U kulinarstvu se rotkva najviše spominje kao salata, a najbolje ju je pojesti bez soljenja. Interesantna je činjenica da onda na stol stižu bijeli naribani rezanci. Naime, rotkva ima samo crnu koru dok njoj je unutrašnjost, odnosno meso potpuno bijelo. Ako se već termički obrađuje, može se pripremiti na pari, kuhati ili pržiti. Isto se tako može i kiseliti. Kao i daikon, vrlo je lagana za uzgoj, a i može zimi dugo stajati, naravno ako je pravilno uskladištena.


20. listopada 2023.

Piše: Bernarda Orehovec

BERNARDIN BERNARDIN VRT VRT

Priprava zemlje U vrijeme za presadnju na prazne površine njiva, polja i vrtova, ispod drveća, oko bobičastog voća i malina posipamo zreli kompost. Površine za biljke koje ne vole životinjski gnoj kao što su luk, mrkva, pastrnjak i mahunarke posipat ćemo biljnim kompostom. Njive ćemo plitko preorati i ostaviti ih u gruboj brazdi. Vrtove grubo prekopamo te zemlju ostavimo tako otvorenu. Gdje to nije moguće, kompost pomiješamo s gornjim slojem zemlje i prskamo preparatom Marie Thun. Grubo otvorena brazda omogućuje da energije kozmosa bolje uđu u zemlju, a mraz će zemlju lijepo razhraliti. Pripremimo nove komposte. Prednost ima životinjski gnoj domaćih životinja iz dobrog uzgoja. Ne bacamo ništa! Ostaci biljaka iz vrta, kao i manje količine trulih jabuka, trula stabla krumpira, stabla i plodova rajčica, nekorištenu vunu ovaca, sve pomiješamo sa slamom ili lišćem, nekoliko lopata zrelog komposta i vrtne zemlje složimo u hrpu i dodamo kompostne preparate. U procesu kompostiranja će

Povrtlarstvo 21

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PLAN SADNJE 20. listopada – Dan ploda 20. i 21. listopada berba i prerada voća, bobičastog voća, sjetva ozimih žitarica. 21. listopada – Dan ploda Voćke i bobičasto voće ćemo rano ujutro prska� preparatom 501. 22. listopada – Dan ploda do 10 sa� Od 11 sa� nadalje pogodno za biljke korijena. Dani korijena u vrijeme za presadnju, kad je Mjesec ispred zviježđa Djevice, odlični su za spremanje našeg sjemenskog krumpira iz sjemena. 23. listopada – Dan korijena Prazne površine prskamo preparatom po Mariji Thun i posipavamo humus.

za razgrađivanje jako bitne gljivice i bakterije svoj rad razgradnje obaviti na svim složenim supstancama te ih u zrelom kompostu neće više biti, gdje nemaju više posla, jednostavno ih više nema. Površine, gdje ćemo iduće godine saditi krumpir, poprskat ćemo škropivom

D8 protiv zlatica. Kad su vrtovi već skoro prazni, voluharica se poslužuje onime što je ostalo, najčešće glavicama radiča. Ako narežemo grančice bazge te ih cijelom dužinom zabodemo oko gredice, riješit ćemo se voluharica. Bazga im previše smrdi!

24. listopada – nepovoljan dan za rad s biljkama 25. listopada – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora 26. listopada – nepovoljan dan za rad s biljkama zbog Perigeja (PG)

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51 PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati. PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422 DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936 Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno. VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�. VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277 Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

MEĐIMURJE-PLIN za opskrbu prirodnim plinom

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U MEĐIMURJU OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Pčelari u svojim svečanim odjelima i sa svojom zastavom

DANI MEDA u Prelogu

Med hrani i od mnogih bolesti brani Ispod kestena, na Trgu sv. Jakoba u Prelogu, u samom centru Preloga, minule subote održani su Dani meda. Organizirala ih je tamošnja Udruga pčelara Nektar. Priredba je osim toga bila i u znaku 10. obljetnice osnutka Udruge. Kako to i priliči, u župnoj crkvi održana je i sveta misa kojoj su nazočili i članovi pčelarskog reda svetog Ambrozija. Naravno, bili su u svečanim odorama i sa zastavom za svojim logoom. Iako u Međimurju postoji već Udruga pčelara Agacija, Preložani i okolica htjeli su imati i svoju

asocijaciju. Pa su osnovali udrugu 4. rujna 2013. godine, na inicijativu Ivice Balenta, Nenada Režeka i Vladimira Sabolića, koji su i sazvali osnivačku skupštinu. U svom radu Udruga si je, između ostaloga, zacrtala suradnju s Hrvatskim pčelarskim savezom i ostalim srodnim organizacijama. Nije toliko brojna kao Agacija, ipak je mlađa i još stigne rasti, no već je do sada u znatnoj mjeri druga razvila i unaprijedila pčelarstvo na području Preloga te Međimurske županije, okuplja i aktivira članstvo te razvija

d.o.o.

oblike stručnog obrazovanja članova. Pod motom „Med hrani i od mnogih bolesti brani“, Udruga želi osvijestiti javnost o zdravim učincima čarobnog dara prirode, o zalaganju i radu marljivih pčelara, sačuvati prirodu i zdrav način proizvodnje meda te kupcima omogućiti 100% organske, lokalne i domaće proizvode. Na postavljenim štandovima mogle su se pronaći brojne vrste meda, kao i proizvodi od meda poput medenjaka ili popularne medice. (vv; studio VIPRO)

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4 TEL 040 396 279 I FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr I medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE UČINKOVITA POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA: -SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI ZA BAREM 1oC, ČIME SE ŠTEDI ENERGIJA - ZAGRIJAVANJEM PROSTORIJA DO 19oC - REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA) -REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN

komercijala@medjimurje-plin.hr

040/386-851

komercijala2@medjimurje-plin.hr

040/386-853

komercijala3@medjimurje-plin.hr

040/396-281

dijana@medjimurje-plin.hr

040/386-859


22 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. listopada 2023.

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD PRELOG GRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO GRADA PRELOGA KLASA: 012-01/21-01/13 URBROJ: 2109-14-01-23-2 Prelog, 20. listopada 2023.

Na temelju članka 31. Osnova pravila mjesnih odbora Grada Preloga („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 12/19, 17/19 i 15/23), Gradsko izborno povjerenstvo GRADA PRELOGA objavljuje

ZBIRNU KONAČNU LISTU KANDIDACIJSKIH LISTA ZA IZBOR ČLANOVA/ČLANICA MJESNIH ODBORA NA PODRUČJU GRADA PRELOGA

MO CIRKOVLJAN 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ; HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Predrag Sačić 1. Predrag Sačić, Hrvat, Donja ulica 25, rođ. 06.01.1980., OIB 51671059235, M, 2. Ante Žvorc, Hrvat, Cvjetna 11, rođ. 19.04.1985., OIB 22781918256, M, 3. Josip Hižman, Hrvat, Brestek 21 A, rođ. 21.07.1984., OIB 53484061342, M, 4. Željko Glavina, Hrvat, Cvjetna 40, rođ. 01.08.1983., OIB 89232594515, M, 5. Patricija Mikec, Hrvatica, Brestek 18, rođ. 07.10.1988., OIB 88276079815, Ž, 6. Lucija Fleten, Hrvatica, Gornja ulica 2, rođ. 13.06.1998., OIB 00633180654, Ž, 7. Darko Fileš, Hrvat, Gornja ulica 58, rođ. 19.10.1966., OIB 73402437551, M. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA – NPS Nositelj liste: Božidar Glavak 1. Božidar Glavak, Hrvat, Nova ulica 1, rođ. 11.04.1957., OIB 19766620071, M, 2. Marijan Jurčan, Hrvat, Donja ulica 11, rođ. 09.10.1961., OIB 01268336828, M, 3. Dejan Najman, Hrvat, Donja ulica 2, rođ. 05.08.1974., OIB 76395552272, M, 4. Zvonko Gašparić, Hrvat, Donja ulica 9, rođ. 04.03.1981., OIB 37766724266, M, 5. Mateja Vrhaj, Hrvatica, Gornja ulica 25, rođ. 22.06.1988., OIB 98816181991, Ž, 6. Andrijana Sakal, Hrvatica, Zdenci 34, rođ. 21.11.1974., OIB 40607242865, Ž, 7. Tamara Madić, Hrvatica, Cvjetna 13, rođ. 03.02.1977., OIB 90066196601, M. 3. Naziv liste: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP Nositelj liste: Mario Horvat, dr. med. 1. Mario Horvat, dr. med., Hrvat, Trg Svetog Lovre 34, rođ. 08.05.1989., OIB 22458914790, M, 2. Ivan Šimunković, mag.inf., Hrvat, Dravska 10A, rođ. 04.12.1989., OIB 39483241823, M, 3. Anita Černov, Hrvatica, Cvjetna 4, rođ. 08.10.1982., OIB 80752453352, Ž, 4. Darko Čižmešija, Hrvat, Zdenci 8, rođ. 18.07.1991., OIB 46139158819, M, 5. Ana Varga, Hrvatica, Cvjetna 25, rođ. 13.01.2004., OIB 82247863676, Ž, 6. Lea Horvat, Hrvatica, Nova 5, rođ. 16.07.1995., OIB 78889284378, Ž, 7. Stjepan Šimunković, Hrvat, Dravska 10A, rođ. 20.12.1958. OIB 40299425122, M. MO ČEHOVEC 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Zdravko Kvakan 1. Zdravko Kvakan, Hrvat, Čehovec 46, rođ. 26.01.1962., OIB 12013528041, M, 2. Matija Strahija, Hrvat, Vrtna ulica 26, rođ. 15.01.1984., OIB 56343079641, M, 3. Marko Jeđud, Hrvat, Glavna ulica 24, rođ. 28.05.1979., OIB 40372730810, M, 4. Ivan Horvat, Hrvat, Čehovec 207, rođ. 16.08.1976., OIB 29913872111, M, 5. Ivan Hegeduš, Hrvat, Glavna ulica 11, rođ. 18.01.1964., OIB 39786232566, M, 6. Velimir Švenda, Hrvat, Glavna ulica 143, rođ. 26.04.1981., OIB 51178687192, M, 7. Željka Ilijaš, Hrvatica, Čehovec 88, rođ. 03.05.1969., OIB 92049298807, Ž. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA – NPS Nositelj liste: Mario Vrbanec 1. Mario Vrbanec, Hrvat, Nova ulica 15, rođ. 15.10.1984., OIB 85880545673, M, 2. Tomislav Žvorc, Hrvat, Nova ulica 16, rođ. 29.07.1989., OIB 57576835777, M, 3. Kristina Paler Gosarić, Hrvatica, Nova ulica 11, rođ. 19.06.1988., OIB 7055210003, Ž, 4. Marijan Kučinić, Hrvat, Gajska ulica 3, rođ. 08.08.1979., OIB 25729291551, M,

5. Karolina Hlišć, Hrvatica, Glavna ulica 47, rođ. 28.09.1992., OIB 70411717677, Ž, 6. Nikola Radović, Hrvat, Nova ulica 17, rođ. 06.08.1986., OIB 68974882704, M, 7. Nataša Jurčec, Hrvatica, Ulica Grabe 10, rođ. 24.01.1971., OIB 68667134597, Ž. 3. Naziv liste: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP Nositelj liste: Dejan Purić, mag. ing. drv. teh. 1. Dejan Purić, mag. ing. drv. teh., Hrvat, Čehovec 77, rođ. 25.02.1988., OIB 50079345692, M, 2. Branka Hajdinjak, Hrvatica, Čehovec 213, rođ. 07.09.1982., OIB 41717744047, Ž, 3. Stjepan Šafarić, Hrvat, Nova ulica 14, rođ. 24.11.1968., OIB 94283733968, M, 4. Klara Blažeka, mag. pharm., Hrvatica, Cvjetna ulica 16, rođ. 23.08.1997., OIB 99528355818, Ž, 5. Nikolina Bermanec, Hrvatica, Čehovec 93, rođ. 16.11.1987., OIB 44558239456, Ž, 6. Ivana Lončarić, Hrvatica, Čehovec 150, rođ. 22.12.1992., OIB 59102927549, Ž, 7. Božidar Žvorc, Hrvat, Glavna 35, rođ. 20.10.1961., OIB 03470609972, M. MO ČUKOVEC 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Darko Lehki 1. Darko Lehki, Hrvat, Čukovec 66, rođ. 20.06.1978., OIB 07049767694, M, 2. Dino Vlahek, Hrvat, Čukovec 109 A, rođ. 28.09.1992., OIB 76274073496, M, 3. Zdravko Marčec, Hrvat, Čukovec 6, rođ. 16.01.1975., OIB 13624222024, M, 4. Nenad Režek, Hrvat, Čukovec 30, rođ. 03.10.1980., OIB 98342489613, M, 5. Anđelko Madić, Hrvat, Čukovec 79, rođ. 04.03.1977., OIB 80457403258, M. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA Nositelj liste: Dominik Mihoci 1. Dominik Mihoci, Hrvat, Čukovec 96 A, rođ. 24.04.1978., OIB 99208354080, M, 2. Josip Slaviček, Hrvat, Čukovec 85, rođ. 24.07.1994., OIB 87947375676, M, 3. Margareta Slaviček, Hrvatica, Čukovec 86, rođ. 30.05.1997., OIB 33360080418, Ž, 4. Vanja Balent, Hrvat, Čukovec 66 I, rođ. 05.08.2004., OIB 34964097249, M, 5. Martina Mihoci, Hrvatica, Čukovec 23, rođ. 20.04.1984., OIB 61242021362, Ž. MO DRAŠKOVEC 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Nino Marđetko 1. Nino Marđetko, Hrvat, Matije Gupca 8, rođ. 06.12.1975., OIB 79419961373, M, 2. Marko Tota, Hrvat, Matije Gupca 12, rođ. 01.01.1980., OIB 15636431349, M, 3. Margit Mirić, Hrvatica, Zelena ulica 4, rođ. 19.03.1970., OIB 75293905488, Ž, 4. Mladen Repalust, Hrvat, Nikole Tesle 8, rođ. 18.04.1975., OIB 01266851798, M, 5. Denis Bermanec, Hrvat, Draškovićeva 40, rođ. 24.03.1995., OIB 70678158697, M, 6. Marija Kemec, Hrvatica, Josipa Slavenskog 13, rođ. 27.05.1971., OIB 00898106952, Ž, 7. Ivana Baranašić, Hrvatica, Zelena ulica 23, rođ. 30.05.1984., OIB 24213042067, Ž. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA – NPS Nositelj liste: Ivica Mirić 1. Ivica Mirić, Hrvat, Josipa Slavenskog 9, rođ. 01.11.1980., OIB 01432460756, M, 2. Darko Repalust, Hrvat, Cvjetna 5, rođ. 29.07.1967., OIB 03706001124, M, 3. Domagoj Žeželj, Hrvat, Matije Gupca 14, rođ. 05.07.1992., OIB 36293153847, M, 4. Mateja Balent, Hrvatica, Dravska 40, rođ. 07.07.1990., OIB 97356109304, Ž, 5. Tea Verli, Hrvatica, Draškovićeva 16, rođ. 23.03.1991., OIB 51752131913, Ž, 6. Stjepan Kavran, Hrvat, Kralja Zvonimira 37, rođ. 23.03.1960., OIB 95953884889, M,

7. Božica Balent, Hrvatica, Dravska 40, rođ. 16.12.1965., OIB 27846556660, Ž. MO HEMUŠEVEC 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Jacinta Matjačić 1. Jacinta Matjačić, Hrvatica, Tina Ujevića 1, rođ. 20.06.1965., OIB 46303507501, Ž, 2. Katarina Mikec, Hrvatica, Trg Male Gospe 9, rođ. 25.11.1963., OIB 78930257475, Ž, 3. Dragica Mikec, Hrvatica, Trg Male Gospe 6, rođ. 06.06.1963., OIB 71786703568, Ž, 4. Marino Horvat, Hrvat, Kralja Tomislava 39, rođ. 29.01.1977., OIB 59219678328, M, 5. Anđelko Lončarić, Hrvat, Trg Male Gospe 20, rođ. 09.10.1975., OIB 64335619955, M. 2. Naziv liste: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP Nositelj liste: Kristijan Taradi 1. Kristijan Taradi, Hrvat, Kralja Tomislava 22, rođ. 30.04.1984., OIB 85782954254, M, 2. Slađana Kiš, Hrvatica, Tina Ujevića 13, rođ. 15.09.1986., OIB 99360655230, Ž, 3. Petra Varga, Hrvatica, Kralja Tomislava 5, rođ. 29.04.1985., OIB 91581613434, Ž, 4. Nikola Varga, Hrvat, Kralja Tomislava 5, rođ. 27.05.1981., OIB 07539998165, M, 5. Anđelko Kiš, Hrvat, Tina Ujevića 13, rođ. 03.07.1981., OIB 05602951002, M. MO OPOROVEC 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Damir Dominić 1. Damir Dominić, Hrvat, Oporovec 78, rođ. 11.01.1968., OIB 07188128397, M, 2. Đurđa Kos, Hrvatica, Oporovec 39, rođ. 01.05.1970., OIB 06704563636, Ž, 3. Stjepan Sokač, Hrvat, Oporovec 125, rođ. 18.12.1956., OIB 27872767505, M, 4. Renato Balent, Hrvat, Oporovec 169, rođ. 08.10.1982., OIB 98461232020, M, 5. Damir Pigac, Hrvat, Oporovec 51A, rođ. 21.07.1980., OIB 76610924553, M. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA – NPS Nositelj liste: Lana Berljak 1. Lana Berljak, Hrvatica, Oporovec 93, rođ. 05.07.1987., OIB 10581870280, Ž, 2. Marko Žerdin, Hrvat, Oporovec 139, rođ. 07.10.1979., OIB 88129289224, M, 3. Josip Sabolić, Hrvat, Oporovec 194, rođ. 17.02.1978., OIB 79162097697, M, 4. Anđela Pantaler, Hrvatica, Oporovec 161, rođ. 21.05.1960., OIB 75050955204, Ž, 5. Miroslav Vrhaj, Hrvat, Oporovec 87, rođ. 29.08.1979., OIB 74794152724, M. MO OTOK 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Pero Rojko 1. Pero Rojko, Hrvat, Otok 40, rođ. 18.09.1967., OIB 92367901511, M, 2. Slaviša Kalšan, Hrvat, Otok 34, rođ. 22.07.1977., OIB 66189103426, M, 3. Nika Sraka, Hrvatica, Otok 1, rođ. 03.08.2001., OIB 56642630711, Ž, 4. Mihael Kalšan, Hrvat, Otok 54 C, rođ. 25.12.1996., OIB 40042353016, M, 5. Božidar Kočiš, Hrvat, Otok 67, rođ. 07.11.1984. OIB 29627701216, M. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA – NPS Nositelj liste: Željka Ciglarić 1. Željka Ciglarić, Hrvatica, Otok 25, rođ. 19.02.1974., OIB 15673048496, Ž, 2. Nadica Šelja, Hrvatica, Otok 7, rođ. 18.08.1967., OIB 60235234170, Ž, 3. Dejan Horvat, Hrvat, Otok 16, rođ. 18.11.1984., OIB 06285780079, M,

4. Katarina Bermanec, Hrvatica, Otok 46, rođ. 27.06.1999., OIB 17394997904, Ž, 5. Martina Križanić-Hrkač, Hrvatica, Otok 41, rođ. 07.01.1980., OIB 24523611877, Ž. MO PRELOG 1. Naziv liste: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - HSS Nositelj liste: Danijela Naranđa 1. Danijela Naranđa, Hrvatica, Tina Ujevića 12, rođ. 29.09.1973., OIB 04753477673, Ž, 2. Marsel Radiković, Hrvat, Frankopanska 29, rođ. 04.08.1993., OIB 97343220039, M, 3. Mladen Vuk, Hrvat, Dragutina Domjanića 35, rođ. 21.04.1985., OIB 41952837110, M, 4. Stjepan Mikec, Hrvat, Stjepana Radića 53, rođ. 14.07.1950., OIB 65250671178, M, 5. Nenad Najman, Hrvat, Vladimira Nazora 70, rođ. 19.02.1985., OIB 36722427452, M, 6. Štefanija Kežman, Hrvatica, Istarska 8, rođ. 22.12.1963., OIB 96141289516, Ž, 7. Goran Slaviček, Hrvat, Perutnica 6, rođ. 21.10.1986., OIB 10921600322, M, 8. Maja Gotal, Hrvatica, Dragutina Tadijanovića 8, rođ. 03.07.1981., OIB 17375909873, Ž, 9. Saša Burić, Hrvat, Matije Gupca 13, rođ. 13.02.1983., OIB 13121468679, M, 10. Vladimir Vuk, Hrvat, Dravska 40, rođ. 03.12.1967., OIB 79120477503, M, 11. Ružica Sabol, Hrvatica, Dr. Dominika Premuša 32, rođ. 28.08.1978., OIB 61686619209, Ž. 2. Naziv liste: NEZAVISNA PLATFORMA SJEVERA – NPS Nositelj liste: Anica Naranđa 1. Anica Naranđa, Hrvatica, Nikole Tesle 4, rođ. 16.12.1983., OIB 71851942319, Ž, 2. Dejan Novak, Hrvat, Stjepana Mlinarića 27, rođ. 27.03.1978., OIB 92343432637, M, 3. Krešimir Najman, Hrvat, Trg kralja Tomislava 1, rođ. 10.06.1973., OIB 44652489712, M, 4. Snježana Ladić, Hrvatica, Vladimira Nazora 47, rođ. 23.01.1970., OIB 40943782885, Ž, 5. Jurica Jurčec, Hrvat, Čakovečka 67, rođ. 15.03.1995., OIB 39402242686, M, 6. Anđelko Pongrac, Hrvat, Jug II 7, rođ. 18.09.1967., OIB 85728874474, M, 7. Maja Šestak, Hrvatica, Dr. Ive Kečkeša 11, rođ. 30.09.1982., OIB 72252093920, Ž, 8. Ivan Pintarić, Hrvat, Franje Glada 10, rođ. 13.08.1974., OIB 86580687475, M, 9. Martina Potarić, Hrvatica, Matije Gupca 98, rođ. 14.11.1978., OIB 05487058756, Ž, 10. Tea Oto, Hrvatica, Antuna Mihanovića 16, rođ. 10.08.1991., OIB 52918873647, Ž, 11. Slađan Mihoci, Hrvat, Augusta Šenoe 6, rođ. 25.02.1973., OIB 45293455120, M. 3. Naziv liste: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP Nositelj liste: Dragutin Hozjak 1. Dragutin Hozjak, Hrvat, Sajmišna 21, rođ. 26.08.1956., OIB 39543443332, M, 2. Mario Vuk, Hrvat, Dragutina Domjanića 31, rođ. 31.12.1974., OIB 01167533060, M, 3. Sanja Belić Pavčec, mag. educ. reh., Hrvatica, Glavna 18, rođ. 17.03.1987., OIB 91988639864, Ž, 4. Patrik Kalšan, Hrvat, Dragutina Domjanića 29, rođ. 31.08.1993., OIB 47855176404, M, 5. Jasminka Hozjak, Hrvatica, Sajmišna 21, rođ. 26.07.1961., OIB 11076927609, Ž, 6. Dario Lepen, Hrvat, Antuna Mihanovića 59, rođ. 24.07.1986., OIB 12207917369, M, 7. Jelena Latin, Hrvatica, Antuna Mihanovića 62, rođ. 14. 09. 1984., OIB 40899466134, Ž, 8. Antun Kalšan, Hrvat, Kralja Zvonimira 12, rođ. 30.07.1945., OIB 36831556800, M, 9. Vera Pavčec, Hrvatica, Glavna 18, rođ. 14.12.1957., OIB 52544470488, Ž, 10. Mladen Kovač, Hrvat, Frankopanska 1A, rođ. 25.08.1953., OIB 89421204769, M, 11. Nada Kalšan, Hrvatica, Kralja Petra Krešimira IV 24, rođ. 15.07.1941., OIB 92114792824, Ž. PREDSJEDNICA: v.r. Kristinka Režek, mag. iur.


20. listopada 2023.

Dobro je znati 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

BLAST FROM THE PAST – LAST DANCE, posljednje izdanje originalnog trasha

Jedno cijelo desetljeće stavljeno u 10 godina! Sve je krenulo pred deset godina upravo iz ideje, koja je danas, sa sigurnošću možemo reći, prerasla u brend. Nije bilo Božića (osim onog u vrijeme korone), kada se miran, obiteljski dan, u večernjim satima nije pretvorio u nezaboravan party

cijena ulaznice je bila zaista simbolična, svega 5 kuna. - U opis događaja stavili smo da je obavezan outfit, ono što je obilježilo 90-e. U to vrijeme u Čakovcu nije bilo second hand shopova, pa se odjeća tražila po “tavanima”. Prvo smo mislili da skoro nitko neće ovo ozbiljno shvatiti, ali zaista jesu! Retrooutfit

ubrzo je zaživio, a neki look pripremaju i mjesecima prije samog događaja Blast from the past, govori nam ekipa iz 3FF-a. Ono što ovaj event čini posebnim je upravo cijeli retrougođaj za koji se brine ova

ekipa. Vraćaju nas u nostalgično razdoblje iz djetinjstva, a osim kostima koji se savršeno uklapaju u štih trash partija, važno je prostor pretvoriti u scenu popraćenu ovim razdobljem. Svake je godine na tapeti nova scena, to jest tema, a koju vjerno čuvaju u svojim kuloarima sve do samog događaja. Prva je scena je bila teen soba iz 90-ih, prepuna plakata iz magazina, a onda su se protezale razne teme poput Space Jama, Jurassic parka pa do Pokemona. Važno je naglasiti kako pokušavaju scenu izraditi iz recikliranog materijala, a sve kako bi se očuvao okoliš. Dakle, konfete i rekviziti izrađeni su od materijala koji se kasnije ponovno može reciklirati. Recimo samo da je na prošlom Blastu Pokemon lopta bila izrađena upravo iz novinskog papira Međimurskih novina. Ove godine pred njima je vrlo izazovna organizacija, s obzirom na to da u jednom danu moraju postaviti cijelu scenu, u puno većem prostoru nego dosad. No, izgleda da sve imaju pod kontrolom, a temu su već davno smislili, a sve kako bi nas lansirali u razdoblje 90-ih. Ulaznice u prodaju izlaze u dvije ture, 30. listopada po cijeni od 20 eura, a u drugoj od 30 eura.

Ako ste se ove odlučili prvi put kročiti u našu fluorescentnu džunglu, a nije vam baš sve bistro oko ove vrste glazbe i/ili tuluma, proučite ove upute: 1. Trash glazba žanr je koji se prišiva zaraznim pjesmuljcima nastalih sklepanjem pjevnih, površnih tekstova i energičnih plesnih electro/pop glazbenih podloga. Izvođači ovih glazbenih djelca postali su slavni istom brzinom kojom su tu kratkotrajnu popularnost izgubili, danas za neke od njih više uopće ne čujemo. Primjeri izvođača čije ćete pjesme čuti ovakvom

prilikom su E.T., Denis & Denis, Senna M, Colonia, Tajči, Minea. Od stranih izdvajamo Britney Spears, Avril Lavigne, Wheatus, Spice Girls i raznorazne one-hit-wonder glazbenike koji su se pojavili krajem prošlog stoljeća. 2. Dress code propisuje isključivo šarenu, démodé i kičastu odjeću na kakvu biste u normalnim uvjetima prezirno nabrali nosove. Prokopajte ormare, možda nađete neke krpice koje su odbacili vaši roditelji ili bake i djedovi. Neka vas inspiriraju šljokice, trakice, sunčane naočale okruglastih

ili srcolikih okvira, neonske tkanine, tigrasti i zebrasti uzorci (još bolje ako su u neprirodnim bojama), lažni logotipi skupih modnih kuća, blještavi lanci oko vrata, šuškave „mađarske“ trenirke, trake za kosu itd. Izrazite svoju originalnost na području ružnih kombinacija. 4. Izbjegavanje plesa apsolutno ne dolazi u obzir. Na trashu plešu svi i nevažno je kako izgledaju plesni pokreti. 5. Fotografirajte se, snimajte se, zabilježite što više uspomena na ovu jedinstvenu noć.

Piše: Dora Vadlja Foto: Privatna arhiva/ Blast from the past

Nostalgične emocije, šljokice, konfeti, maštoviti demode outfiti, vraćaju nas u eru 90-ih, a za sve to već deset godina brine entuzijastična ekipa okupljena u udruzi 3FF iz Čakovca. Blast from the past prikazuje eru 90-ih, a upravo trendovima koji su bili okupljeni u jedno desetljeće, završit će i izdanje originalne party ideje koja ove godine slavi svoj jubilej. Sve je krenulo pred deset godina upravo iz ideje, koja je danas, sa sigurnošću možemo reći, prerasla u brend. Nije bilo Božića (osim onog u vrijeme korone), kada se miran, obiteljski dan, u večernjim satima pretvorio u nezaboravan party. Prva su tri trasha bila održana u Starom hrastu, no potražnja je iziskivala veći prostor. Tako su od onda sva iduća izdanja trasha Blast from the past bila održana u Meta baru gdje je kapacitet bio oko 900 trash partijanera. No, ove godine, ekipa iz 3FF-a odlučila se za nešto još “luđe”. Posljednji Blast from the past održat će se u dvorani Graditeljske škole Čakovec, gdje će u subotu, 16. prosinca, zaplesati i zapjevati preko 2000 trashera.

Tko stoji iza najluđeg partyja u godini?

Kako protječu pripreme, ali i kako je sve izgledalo na samim počecima, s nama su

Entuzijastična organizacijska četvorka: Neven Levačić, Ivan Latin, Igor Šopar i Tena Vrzan podijelili iz udruge 3FF Tena Vrzan koja je zadužena za kreativu i izgled scene, Igor Šopar je DJ Spetz, tata-mata za glazbu koja nas vraća u doba 90-ih, strano i domaće, a opus pjesmama doseže i 160 u osam sati odlične zabave. Nadalje, Ivan Latin zadužen je za tehničku realizaciju, dok je za organizaciju i komunikaciju glavni Neven Levačić. U cijeloj organizaciji aktivno sudjeluje 30 članova. Inače, udruga 3FF na sceni je već dugi niz godina, a u ovom sastavu preuzeta je od 2010.

godine. U tom su razdoblju organizirali brojne koncerte, manifestacije i slušaone, a cilj su druženje, zabava, kao i volonterizam u zajednici. Blast from the past startao je 2013. godine. Ideja je bila da se napravi u vrijeme božićnih praznika, s obzirom da je ta generacija već bila posvuda po fakultetima, tako je ovo vrijeme bilo idealno za okupljanje i zabavu. Kako nam kaže ova odlična četvorka, prvi trash party nastao je čisto spontano i bez prevelikih očekivanja, a

Zadnji Blast from the past - Last dance održat će se u dvorani GOC-a u Čakovcu

Lansiranje u vrijeme 90-ih

Vodič kroz trash za sve one kojima će ovo biti prvi, ali nažalost posljednji


24 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. listopada 2023.

PROJEKT "EU COUNTRY" - stvaranje održivih i povezanih zajednica u udaljenim ruralnim područjima Održavamo međunarodne posjete udruga umirovljenika Erasmus Projekt "EU Country" označava ključni korak prema transformaciji ruralnih područja kroz obrazovanje i suradnju. Ovaj projekt, su�inanciran od strane Europske Unije i proveden u suradnji s partnerima iz Slovenije i Hrvatske, postavlja temelje za stvaranje održivih zajednica. Jedan od središnjih ciljeva "EU Country" projekta je pružiti odraslim osobama s manje mogućnosti u udaljenim ruralnim područjima pristup visokokvalitetnim obrazovnim mogućnostima prilagođenim njihovim speci�ičnim potrebama - digitalne tehnologije, očuvanje okoliša, zdravlje te promicanje i očuvanje kulturno-povijesnog nasljeđa.

Kroz razmjenu iskustava i suradnju s partnerima iz drugih zemalja članica Europske Unije, ruralni krajevi postaju sastavni dio europske zajednice, osjećajući podršku i EU solidarnost. U tu svrhu održavaju se međunarodni posjeti udruga umirovljenika iz obje države te se organiziraju radionice na kojima ljudi treće životne dobi otkrivaju svoju novu svrhu, šire vidike i jačaju vještine. Projekt "EU Country" predstavlja ključni korak prema stvaranju održivih i povezanih zajednica u udaljenim ruralnim područjima. Ovaj projekt naglašava važnost obrazovanja, suradnje i solidarnosti unutar Europske Unije, otvarajući vrata za bolju budućnost za sve građane.

Ova publikacija izražava isključivo stajalište njenih autora i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DOMAŠINEC JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL KLASA: 350-02/22-01/02 URBROJ: 2109-4-03/1-23-68 Domašinec, 12.10.2023.

Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), članka 59. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 67/23) i Zaključka općinskog načelnika Općine Domašinec, KLASA: 350-02/22-01/02, URBROJ: 2109-4-02-23-67 od 12.10.2023., objavljuje se

PONOVNA JAVNA RASPRAVA

o Prijedlogu II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec /ciljane izmjene i dopune/ 1. Ponovna javna rasprava će trajati od 23.10.2023. do 31.10.2023. 2. Javni uvid u elaborat za ponovnu javnu raspravu Prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec – ciljane izmjene i dopune, moći će se izvršiti za vrijeme trajanja ponovne javne rasprave u prostorijama Općine Domašinec, Martina Pušteka 9, Domašinec, 40318 Dekanovec, svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme, te na mrežnim stranicama Općine Domašinec, (https://domasinec.hr/), kao i na mrežnim stranicama stručnog izrađivača (http://urbia.hr/). 3. Javno izlaganje Prijedloga II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec – ciljane izmjene i dopune organizirat će se u prostorijama Općine Domašinec, Martina Pušteka 9, Domašinec, 40318 Dekanovec dana 26.10.2023. u 13:00 sati. 4. Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjen prijedlog prostornog plana mogu se podnositi samo u vezi s dijelovima prijedloga prostornog plana koji su u odnosu na prvi prijedlog izmijenjeni, sukladno Izvješću o javnoj raspravi, KLASA: 350-02/22-01/02, URBROJ: 2109-4-03/1-23-63 od 29.09.2023. godine. 5. Primjedbe i prijedlozi na Prijedlog II. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Domašinec – ciljane izmjene i dopune sudionici mogu davati tijekom ponovne javne rasprave, zaključno sa 31.10.2023. godine i to: - postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima - davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja - upućivanjem pisanih prijedloga i primjedbi Općini na adresu iz točke 2. 6. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora. 7. Prijedlozi i primjedbe koje nisu dostavljene u roku ili nisu čitljivo napisani, ne mogu se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o ponovnoj javnoj raspravi. PROČELNICA JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA OPĆINE DOMAŠINEC: Samanta Kocijan mag.oec.

Hrvatska je svoj naglasak stavila na ovisnost o hrani i po�caj na zdravu prehranu

GOSPODARSKA ŠKOLA Čakovec na Erasmus projektu Depand

Naglasak stavili na važnu temu: Različite vrste ovisnosti Učenici Gospodarske škole Čakovec su 31. kolovoza 2023. okončali svoj sudjelovanje u međunarodnom Erasmus+ projektu pod nazivom DEPEND, koji je fokusiran na temu ovisnosti. Projekt je okupio šest škola iz šest različitih zemalja, svaka s vlastitim speci�ičnim naglaskom na različite vrste ovisnosti. Mađarska je imala ulogu koordinatora projekta te je obrađivala temu alkoholizma, dok je Italija istraživala problematiku droga. Norveška je bila fokusirana na digitalnu ovisnost, dok je Island proučavao ovisnost o nikotinu. Hrvatska škola, domaćin projekta, usmjerila se na ovisnost o hrani i druge poremećaje u prehrani. S druge strane, Slovenija se bavila preventivnim mjerama protiv ovisnosti. Najzanimljivije sa svih mobilnosti proizašle iz ovog projekta svakako su učenja i iskustva iz Norveške, Islanda, Mađarske i Hrvatske. Nor-

veška, koja se fokusirala na digitalnu ovisnost, pokazala se kao primjer u suzbijanju zloupotrebe alkohola na javnim mjestima. Radno vrijeme lokala ograničava boravak maloljetnicima do kasnih sati, a prisutnost zaštitara javnog reda sprečava konzumaciju alkohola na javnom mjestu. U školskom sustavu Norveške, učenici se potiču da koriste mobilne uređaje samo u pedagoške svrhe, što se postiže "bankom mobitela" gdje se mobiteli odlagaju prije ulaska u učionicu. Island, poznat po svojim naporima u suzbijanju pušenja, suočava se s novim oblicima ovisnosti o nikotinu, kao što su električne cigarete i različiti proizvodi koji sadrže nikotin. Ovisnost o nikotinu ostaje izražena, ali u suvremenijim oblicima. Mađarska se pozabavila problemom alkoholizma, pružajući učenicima uvid u štetnost dugotrajne konzumacije

alkohola. Demonstracijom 3D naočala, prikazano je kako se osjećaju osobe pod utjecajem alkohola, naglašavajući opasnosti po percepciju i re�lekse. Hrvatska je svoj naglasak stavila na ovisnost o hrani i poticaj na zdravu prehranu. Doktorica iz Zavoda za javno zdravstvo održala je poučno predavanje, a posjet Centru dr. Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu pružio je uvid u biodinamičku proizvodnju hrane, koja se značajno razlikuje od konvencionalne proizvodnje hrane. Uz to, u Školi animiranog �ilma ŠAF, učenici su izradili animirani �ilm na temu ovisnosti koji je dostupan na YouTube kanalu škole. Projekt DEPEND je omogućio učenicima razmjenu iskustava i najboljih praksi u suzbijanju različitih oblika ovisnosti, osvježavajući njihovu svijest o važnosti ovih pitanja u suvremenom društvu. (dv)

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DOMAŠINEC OPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 372-02/23-01/02 URBROJ: 2109-4-02-23-3 Domašinec, 11. listopada 2023. godine

OBAVIJEST

O RASPISANOM JAVNOM NATJEČAJU ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNIH PROSTORA U VLASNIŠTVU OPĆINE DOMAŠINEC Ovim putem općinski načelnik Općine Domašinec obavještava zainteresirane stranke da je na službenoj mrežnoj stranici Općine Domašinec (www.domasinec.hr), raspisan Javni natječaj za davanje u zakup poslovnih prostora u vlasništvu Općine Domašinec (u nastavku: Javni natječaj). Pismene ponude po ovom Javnom natječaju zaprimaju se do 14:00 sati, 25. listopada 2023. godine.

OPĆINSKI NAČELNIK Mario Tomašek, dipl.ing.prom.


20. listopada 2023.

Vaši stupci 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MATURA TRGOVCOV – 3. D ETŠČ – 50 let

Zadnji smo znali delati škrnecle! Je tak je. Trgovci šteri su završili davne 1973. godine. To so vam trgovci i trgovkinje štere so zadnje morale znati delati škrnecle. Do ve so se shojali sakih pet let pak tak

i za 50 let. Mlodi smo več ne, a lepi kak za koga. Tak smo se zišli 23. rujna ovoga leta v Nedelišču pre kavani Atlantik. Je, pre kak se i šika, posjetili smo i svoju školu v šteru smo

MATICA HRVATSKA – Ogranak Čakovec

Treba li nam nacionalni plan promocije lika i djela svetog Jeronima? Povodom nedavno objavljenog zbornika o štovanju svetoga Jeronima u Štrigovi dana 17. listopada na valovima Hrvatskoga katoličkog radija emitirana je emisija „Argumenti“ u kojoj su nastupili predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ doc. dr. sc. Tanja Baran, kapucin fra Jure Šarčević te župnik Župe svete Marije Magdalene u Štrigovi dr. sc. Kristijan Kuhar. Govoreći o promociji svetoga Jeronima i Štrigove kao njegova višestoljetnog štovališta, vlč. Kuhar istaknuo je periodičko jačanje i slabljenje kulta, navevši kako je početak njegovoga novog uspona označio prijevod Knjige o svetom Jeronimu, Iliriku i Međimurju Josipa Bedekovića 2018. godine. No, nastavljajući se na taj trend, cilj je organizatora Dana svetog Jeronima, koji su ove godine u Štrigovi održani već peti put, spojiti

taj kult sa širom duhovnom kulturom te podići značaj obilježavanja spomendana svetog Jeronima u Štrigovi s razine lokalnog proštenja na nešto šire, obuhvatnije i prikladnije značaju toga velikog sveca. Ostali su govornici nastavili u istom duhu, problematizirajući odnos između službenih kauzi za proglašenje svetima i štovanja već kanoniziranih i beati�iciranih osoba unutar Crkve i same njihove popularnosti među pukom, u pučkoj pobožnosti i uz nju vezanim praksama. Razmatrano je i kako postići poboljšanje na tom polju. Postavlja se stoga pitanje je li nam potreban i nacionalni plan promocije i brendiranja svetog Jeronima, posebice s obzirom da se njime diči nekoliko istaknutih gradova, mjesta i većih geografskih cjelina unutar Republike Hrvatske te je kroz povijest jeronim-

ski kult u hrvatskoj kulturi, napose glagoljaškoj, odigrao iznimno bitnu ulogu. Umjesto na već mnogo puta ponavljane rasprave o njegovome rodnom mjestu, koje s obzirom na dostupne izvore ne mogu doći do de�initivnog zaključka, korisnije bi bilo snage i energiju uložiti na izgradnju zajedničkog nastupa od kojega bi naposljetku svi imali koristi kako u duhovnom tako zasigurno i u turističkom smislu. Dakako, u pogledu svetog Jeronima u Međimurju na tome već godinama rade Općina Štrigova, Međimurska županija i niz međimurskih kulturnih djelatnika, no prostora za nove inicijative i povezivanja uvijek ima. Na kraju krajeva, valja imati na umu kako je Hrvatska u svjetskim okvirima mala sredina, tako da se istinski rezultati i plasiranje ozbiljnoga turističkog proizvoda mogu postići samo međusobnom suradnjom.

išli. Lepo smo se spominali, zmislili se mlodih deni kak i onih šteri neso več z nami. Plesalo se na veliko. Atmosfera je bila vesela i zabavna. Na kraju je opav dogo-

vor ka se zidemo drugo leto, ak ne, onda normal za pet let! A onda bomo se možda i zapitali a zakaj smo se denes zišli! V šoli je rekev organizator Marijan Topoljnjak.

Trgovci i trgovkinje ETŠ-a proslavili 50 let mature

Na temelju članka 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Štrigova („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 15/16.) Općina Štrigova objavljuje da je raspisan

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU OPĆINE Prodaju se sljedeće nekretnine u vlasništvu Općine Štrigova: 1.

1.1. 2.

2.1.

2.2

r.br

broj zemljišta

kat. općina

51/3/1/1/1 KO Štrigova

zkul.

520

naselje

Štrigova 88 A

POSLOVNI PROSTOR BR. 5 NA 1. KATU suvlasnički dio 244/1000, etažno vlasništvo E-5 31/2 KO Štrigova 123 Štrigova 29 POSLOVNI PROSTOR BR. 1 U PRIZEMLJU Vlasništvo 1/1, etažno vlasništvo E-1 POSLOVNI PROSTOR BR. 2 U PRIZEMLJU vlasništvo 1/1, etažno vlasništvo E-2

Površina Početna cije- Jamčevina u m2 na u E u E -10 %

47,30

12.401,62

1.240,16

31,14 13.474,02

1.347,40

32,44

14.047,38

1.404,74

Najviša ponuđena cijena smatrati će se najpovoljnijom ponudom. Opis nekretnine: Poslovni prostori pod 1.1. nalazi se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Od priključaka izveden je priključak el. struje, vodovoda, kanalizacija priključena na septičku jamu. Svi komunalni priključci na zgradi su zajednički za sve prostore. Godina gradnje je 1983. godina. Energetski certi�ikat – razred G Poslovni prostori pod 2.1. i 2.2 nalaze se u središtu Štrigove, uz glavnu prometnicu. Izvedena je javna komunalna infrastruktura na koju je moguće priključenje: vodovod, električna struje, plin, telefon .Godina gradnje je 1900. godina. Energetski certi�ikat – razred C Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama. Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www. opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87. Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134.


26 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2023.

Daniel (28) i Tena (24) Novak iz Križovca dobili su blizance. Sinu su dali ime Aki, a kćerki Arya. Rođeni su 17. ožujka.

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina

Joker kupon 102. kola Novo, 102. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” završava u ovom broju. I u listopadu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona

3

koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. listopada možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

20. listopada 2023.

Luka Lisjak (30) i Amanda Milković (27) dobili su kćerku kojoj su dali ime Elba, rođenu 13. rujna.

VOLIM

JER… Ivana Mihalić i prodavačica Tanja Novak iz Štefanca

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 24. listopada. Sretnog dobitnika 102. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. listopada. (mk)

kupona skupi i naočale poku pi Ivana Mihalić prvo čita Ime i prezime: TRGOVINA KRK, Štefanec 3

sport i kuharicu

Adresa: Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: MEDIA NOVINE d.o.o. Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je utorak 24. 10. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Platnenom vrećicom s logoom Međimurskih novina iznenadili smo Ivanu Mihalić iz Štefanca koju smo joj dali na dar. Zatekli smo je u trgovini Krk u Štefancu. Ivana nam je

zauzvrat otkrila koje rubrike najviše voli čitati u novinama. - Prvo pogledam tekstove o sportu, zatim kuharske recepte i kako različita jela pripremaju kuharice, a zatim prela-

zim na druge zanimljive teme i foto tjedna, kazala je. Našem fotoreporteru Zlatku Vrzanu pozirala je s prodavačicom Tanjom Novak iz Štefanca. (BMO, foto: Z. Vrzan)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.


Zodiac Band proslavio 30. godina Članovi Zodiac Banda iz Čakovca proslavili su 30 godina glazbenog stvaranja. Članovi benda su Matija Turk, Bogdan Bulat Bobo, Žana Tajm, Kristian Marolt, Marin Borščak, Anđelko Sedlar i Aleksandar Sandi Hozjan. Više donosimo na 3. stranici Medije. (dv, foto: Zlatko Vrzan)


2 media

najave

VIKEND VODIČ

petak, 20. listopada

19:00 Prelog Dom kulture 7. Dani smijeha Predstava Puni pansion B GLAD Produkcija 20:00 Klub Prostor, Čakovec Čitanje NJE 20:30 Mamas˛& Tapas Čakovec Friday night Tamara Korunek Lesar & 4 Four Jazz

subota, 21. listopada

13:00 Nedelišće, Kristoš – OPG Preložnjak Dan caroline reaper 14:00 Hotel Panorama, Prelog Kalinke Ruska kuhinja na međimurskom stolu 19:00 Prelog Dom kulture 7. Dani smijeha Predstava U zdrav mozak Kerekesh teatar 19:00 Društveni dom, Podturen Plesnjak Trio Noćna muzika 19:00 Vra�šinec Vra�šinske vesele vurice KUD Vra�šinec

nedjelja, 22. listopada

19:00 Prelog Dom kulture 7. Dani smijeha Predstava Gola is�na Aleksandar Lazić & Bara

20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MJESEČNI VODIČ

13. ČITANJE NJE u sklopu projekta 6 glumica traži autora

27. listopada

Čakovečko Čitanje NJE predstavit će izvedbeni tekst Karaoke show

20:00 CZK Čakovec Šta � misliš sa svojim životom? Ivica Lazaneo, SplickaScena

U petak 20. listopada održat će se 13. Čitanje NJE u sklopu projekta 6 glumica traži autora Prostora rodne i medijske kulture - K-zona u 20 sati u Klubu Prostor, Centra za Mlade Čakovec. Čakovečko Čitanje NJE predstavit će izvedbeni tekst Karaoke show poznatog i višestruko nagrađivanog dramatičara, prozaika i scenarista Davora Špišića. Čitanje će izvesti dugogodišnji članovi Kazališne družine Pinklec Jelena Dokleja, Tasjenka Žnidar i Davor Dokleja uz Kristinu Štebih.

Kristina Štebih, suosnivačica Kazališne družine Štolcer, autorica dramskih, proznih tekstova i poezije, preuzela je i režiju posljednjeg u 4. ciklusu Čitanja NJE. O svom Karaoke showu Davor Špišić kaže: - Priča je to o gorko-smiješnim zabunama samoće, o žudnji za ljubavlju i opsesiji da se bude netko drugi ili otputuje u neke bolje svjetove. (...) Danas su sestre Senka i Branka i njihov podstanar Teodor lumpenproleteri bijedne perspektive. Njihovi smiješ-

VELIKI KONCERT U GOC-u Čakovec 31. listopada

ni snovi grčevito zastaju u grlu kao luzersko kamenje. S veseljem i nadom šaljem Karaoke u ruke žena fajterica iz projekta Čitanje NJE. Ovoga puta nakon Čitanja, kroz izlaganja naših gošći predavačica, upoznat ćemo se sa srodnim ženskim inicijativama u drugim granama umjetnosti, rezultatima koje su polučile, kao i speci�ičnim izazovima s kojima su se susrele. Dr. sc. Emilija Kovač u izlaganju Glasovi umjetnica na međimurskom području

Razveselite se uz narodni ples i pjesme

Dolaze Magazin i Boban Rajović Koncert Magazin i crnogorski pjevač Boban Rajović u dvorani Graditeljske škole u Čakovcu 31. 10. od 20 sati. Hitovi grupe Magazin: Kemija, Samo da se zna (jaka sam ti ja), Žena, a ne broj, Gutljaj vina, Ima dana, Lozinka za sreću, Školovana da preživim, ali čut ćemo i stare pjesme Magazina Kokolo, Sve bi seke ljubile mornare,

Put putujem i mnoge druge. Bojan Rajović zapalit će vas svojim hitovima: Usne boje vina, Lijepa žena, Spartanac, Teci mi kroz vene i mnogim drugima. Karte se mogu kupiti u Bajzovim dvorima u Dekanovcu i Murskom Središću, Tree hillu u Prelogu, Gray Hillu u Belici, Parksu na sajmištu i u sustavu Eventim.

DVD PODTUREN u Društvenom domu organizira

Vraća se era plesnjaka! DVD Podturen ove subote 21. listopada u Društvenom domu organizira plesnjak. Za živu muziku zadužen je Trio

Noćna muzika, a očekuje vas brojna ponuda jela i pića. Ulazak je od 19 sati, dok glazba kreće od 20 sati.

POKLANJA KNJIGU STEPHANIE DRAY: ŽENE IZ DVORCA LA FAYETTE

kupon br. 1466 Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Kratki sadržaj: Ovo je priča o tri žene. Majka utemeljiteljica nacije…1774. lijepo odgojena plemkinja Adrienne Lafaye�e postaje poli�čka partnerica svog supruga markiza de La Faye�ea, u borbi za američku neovisnost. Odvažna vizionarka.. 1914. Blistava pripadnica njujorškog visokog društva Beatrice Chanler prirodna je sila koju ništa ne može zaustavi� - ni skromni počeci, ni narušeni brak ni izbijanje rata. Hrabra buntovnica...1940. Francuska učiteljica, koja želi posta� umjetnica, Marthe Simone, ima samopouzdanje djeteta odrasla bez roditelja i ne želi ima� nikakve veze s ratom.

28. listopada 21:00 GOC Čakovec Koncert Željko Samardžić

31. listopada 20:00 GOC Čakovec Boban Rajović i Magazin 20:00 Meta bar, Čakovec Halloween trash party

3. studenog 19:00 Dom kulture Prelog Kaj je to ljubav Adam Končić Glazbeno-poetska predstava

10. studenog 20:00 Arena Varaždin Dalma�no

13. i 14. studenog 20:00 CZK Čakovec Zlatni cinkuš

25. studenog KUD dr. Vinko Žganec Vratišinec poziva

Dođite na Vratišinske vesele vurice KUD dr. Vinko Žganec Vratišinec poziva na XVII. Vratišinske vesele vurice. Tradicionalna folklorna manifestacija održat će se u subotu, 21. listopada u 19 sati u Domu kulture u Vratišincu. Bogatstvo folklornog nasljeđa prikazat će: KUD

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - STEPHANIE DRAY: ŽENE IZ DVORCA LA FAYETTE Dobitnik knjige Putni zapisi jednog mačka objavljene u prošlom broju je Ema Šela iz Celina. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.

i njihov domet predstavit će nam informativni pregled ženske prisutnosti u umjetnosti Međimurja, pokušaj uvida u njihovu (ne)vidljivost i približiti pitanje institucionaliziranih i izvaninstitucijskih djelovanja. Ulazak na program '2u1', čitanja i predavanja, je slobodan. Čitavo događanje moći će se pratiti i streamingom na FB-u 6GTA, a snimka izvedbe bit će naknadno dostupna i na službenoj stranici projekta na www.6glumicatraziautora. com.

Omamljujuće i uzbudljivo... Iz priča o Adrienne, Beatrice i Marthe možemo učiti, čak i kada nas silno rastuže.

Vidovec iz Varaždinske županije, KUD Delovi iz Koprivničko-križevačke županije i domaćin KUD dr. Vinko Žganec Vratišinec koji poziva na večer uživanja u folkloru, kaže Morena Mikolaj, predsjednica KUD-a dr. Vinko Žganec. (BMO)

20:00 GOC Čakovec Parni Valjak i Radio 105 30 nam je tek

16. prosinca 20:00 GOC Čakovec Blast from the past #10 The last dance

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr


20. listopada 2023.

media 3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna VODE VAS U KINO

Zodiac Band čine: Ma�ja Turk (klavijature, bass), Bogdan Bulat Bobo (usna harmonika, konge, gitara), Žana Tajm (vokal), Kris�an Marolt (vokal), Marin Borščak (bubnjevi), Anđelko Sedlar (bass, truba), Aleksandar Sandi Hozjan (električna gitara)

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 01.11.2023. u CineStaru Varaždin.

ZODIAC BAND – 30 godina rockanja, lude zabave i bezvremenskog stava

Moguće je, to je ljubav

- Mi smo kao obitelj i to je nešto što se nikada neće promijeniti, to je naša najveća snaga Piše: Ivana Bolković Foto: Zlatko Vrzan

Protekle je nedjelje, 15. listopada, Zodiac Band obilježio 30 godina svoje glazbene karijere velikim humanitarnim koncertom, iskazujući tako zahvalnost publici i prijateljima. Tim smo povodom razgovarali s Bogdanom Bulatom Bobom, konstantom benda tri desetljeća, i Kristianom Moraltom, mladim vokalom koji se bendu pridružio prije manje od godinu dana. - Počeli smo u Hotelu Park u Čakovcu, a početni sastav činili su Predrag Krobot, Vjeran Vidović, Damir Rodiger, Mario Vincek i ja, pri čemu sam ja bio zadnji dodan član. Počeli smo s nastupima na svadbama i raznim gažama, a

kasnije smo svirali kao prat-

nja Maji Blagdan, Severini, Massimu Saviću i brojnim glazbenicima s naše estrade, a potom i na brodovima u Finskoj. Tamo smo se poprilično dugo zadržali, ukupno 20 godina kad se sve zbroji. Danas smo, evo, ovdje kaže Bobo uz smijeh. - Kako ste sazrijeli putem, što se mijenjalo, a što je ostalo isto? Postoji li jaz između generacija? BOBO: - Mi smo kao obitelj. Svi koji su došli u bend postaju dio te obitelji. To je nešto što se, nadam se, nikada neće promijeniti, to je naša najveća snaga. KRISTIAN: - Nema jazova. Ja sam relativno novi u bendu, pridružio sam se prije manje

Zodiac Band od srca zahvaljuje svima koji su pomogli u organizaciji dođađaja: Međimurska županija, Grad Čakovec, Grad Mursko Središće, Općina Nedelišće, Turis�čka zajednica Općine Nedelišće, Općina Strahoninec u suradnji s udrugama s područja općine, Društvo žena Hlapičina, Društvo športske rekreacije “Grabanice” Nedelišće, Lovačko društvo „Fazan“ Nedelišće, PRINTEX d.o.o., Društvo vinogradara i vinara Međimurje, Hortus Croa�ae DG Sport d.o.o. – Hotel Panorama Prelog, SOBOČAN d.o.o., AMC Međimurje d.o.o., Frizerski salon „Viva“ Čakovec, LADIĆ, obrt za soboslikarske radove, vl. Ivica Ladić, Toplice Sve� Mar�n d.o.o., Rođendaonica ALEX, vl. Marina Vugrinec, Vrtlarija Vijenac d.o.o., Benjamin catering j.d.o.o., Pivovara Međimurski lepi dečki, META bar, Graditeljska škola Čakovec. Hvala i medijskim kućama: Radio 1 d.o.o, Hrvatski radio Čakovec d.d., STUDIO M d.o.o., Radio Megaton, VTV – Varaždinska televizija d.o.o., Međimurske novine - Media novine d.o.o., List Međimurje d.o.o., internetskim portalima: mnovine.hr, e-medjimurje, medjimurski.hr. Od srca zahvaljujemo i našim volonterima: Obitelj Novak iz Čakovca, Rudolf Mesarić, Elena Jankaš, Klara Jančec, Jan Martan, Tena Klobučarić, Matej Krčmar, Anja Đuranić, Leda Peršak, Ingo Janči, Nikola Kolarek, Andreas Kukolić, Jura Juras. Veliko hvala na svemu!

KAMO SUTRA

A

ko ste početkom ovog tjedna ujutro na posao izašli (kao ja) bez potkošulje i(li) jakne, dobro ste se smrzli. Nije do toga da nisam pogledala vremensku prognozu, nego jednostavno nisam spremna oprostiti se od svoje idealne temperature. U subotu u sandalama, a u zimskoj jakni u ponedjeljak, nedostaje jedan cijeli ciklus mogućnosti adaptacije na ove nenormalne temperaturne razlike.

od godinu dana, i osjećam se kao da sam oduvijek bio tu. Bobo zaslužuje veliko priznanje za održavanje i guranje benda naprijed tijekom ovih 30 godina, to je moguće samo kada radiš iz ljubavi i kada ti glazba teče venama. Skidam kapu… BOBO: - Želim nešto dodati, to je jako važno: Ne bih to ni u ludilu mogao postići bez ostalih članova benda. Bez obzira na to koliko nas je bilo, uvijek smo davali sve od sebe, i to je ključna komponenta naše predanosti. - Radite li još neke poslove izvan glazbe? Kako obitelj podnosi vaše izostanke? BOBO: - Nekada smo živjeli isključivo od glazbe, no danas je to podijeljeno. Imamo dvoje profesora, poduzetnika koji se bavi glazbom, i svatko se, makar povremeno, bavi nečim svojim. Već su se navikli na izostanke. KRISTIAN: - Trenutno se isključivo bavim glazbom, sviram u Zodiacu i radim paralelno na svojoj solo karijeri u čemu mi je ekipa iz benda velika podrška. Moja obitelj je sretna dok me ne vidi (smijeh). Trenutno živim u Bistri pa putujem kada je potrebno.

- Koji su planovi za budućnost, gdje se vidite za 10 godina? BOBO: Ja vam se vidim na nekoj brodici kak’ pecam i družim se s unucima (smijeh). Meni vam svi predviđaju da s bine idem direkt na Mihovljan, hahaha! Svakako bih volio da Zodiac šiba dalje i nakon mene, to je neka poanta, inače nismo ništa ni napravili.

vito oblačenje. Ujutro smrz, popodne za kratke rukave. No, s druge strane, u hladnijim danima ljudima raste produktivnost. Ljeto i toplo vuče van, sve se događa na otvorenom. Skroz je drugačija energija u zraku. Zima nas zove unutra, na čaj, kuhano vino, druženje s obitelji. Zato i mnogi jedva čekaju zimske praznike. Kad smo kod zimskih druženja, ove godine moja generacija entuzijasta, iz Udruge

3FF organizira zadnji Blast from the past - Last dance, koji će, kako mu i sam naziv nalaže, biti ujedno i posljednji pravi, originalni trash party. Kako je svake godine velika potražnja, ove će se godine održati u GOC-u kojem je kapacitet čak 2000 partijanera. Nostalgija će biti na vrhuncu, a pogotovo za nas koji smo rođeni ranih 90-ih! A organizatori imaju pune ruke posla. U svega jedan dan Dvoranu Graditeljske škole Čakovec

Na koncertu prikupljeno 6270 eura za najmlađe Usprkos kiši i nepredvidivom vremenu, humanitarni koncert u okviru proslave 30 godina glazbene karijere Zodiac Banda nije izgubio svoj sjaj. Preseljen u dvoranu Gospodarske škole Čakovec, ovaj spektakularni događaj okupio je brojne goste, sve cijenjene glazbenike i javne osobe s kojima je bend surađivao tijekom posljednjih triju desetljeća. Ono što čini ovaj događaj posebnim je njegova humanitarna svrha. Donacijama je na licu mjesta prikupljeno ukupno 6270 eura. Osim toga, otvoren je i poseban račun za prikupljanje sredstava za kupnju sonde za

Nema više izlaska bez potkošulje! Apsolutno je nerealno na kontinentu očekivati pustinju i vječno ljeto, ali s druge strane, kada je temperatura viša, meni je sve nekako lakše. Imam više životne energije. Iako mi čak i godi kada temperatura nije baš onako ekstremno ljetno visoka, jutarnji minus mi stisne sve mišiće u tijelu. Teško se naviknuti na takav drastičan pad temperature. Pravog prelaska više nema. Ili sandale ili čizme. Sve između je jednostavno sloje-

ultrazvuk mozga djece mlađe od godinu dana za Županijsku bolnicu Čakovec, na kojem se u trenutku pisanja teksta nalazi još 2954 eura. Račun je otvoren do 1. studenog pa svi koji žele i mogu, dobrodošli su donirati željeni iznos uplatom na žiro-račun: HR6223400093511175916. Bogdan Bulat Bobo, dugogodišnji član benda, izjavio je: - Nadali smo se da ćemo uspjeti prikupiti 7 tisuća eura, tako da je za nas ovo najljepša vijest. Skupilo se mnogo ljudi i moj je zaključak da među nama i dalje ima velikih ljudi još većeg srca. Hvala svima, kazao je.

KRISTIAN: - Halooo, polako. On svakako ostaje još dogledno vrijeme, a i nakon toga (smijeh). Nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti ostvariti dugogodišnje i današnje bendovske želje, a to je stvaranje autorske glazbe. Bit će to neki pop-rock i lijepe ljubavne stvari, siguran sam. Držite palčeve da nađemo vremena i za to!

moraju pretvoriti trash scenu koja će sigurno i ove godine imati u wau efekt. Nažalost, ova originalna ideja koju su donijeli u naše krajeve pred deset godina, završava s ovogodišnjim partijem. Zato ćemo još više guštati i pripremati trash kostime, biti originalni, i plesati ispod hrpe šljokica i konfeta, Jedva čekamo osjetiti energiju posljednjeg Blast from the pasta!

DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Odmazda Dobitnica ulaznica za film Mirjana Hegeduš

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr


4

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

20. listopada 2023.

Protekle subote još zima nije s�snula

Odlično usklađene zemljane boje

U uskoj majici istaknula vitku liniju

Jan, Lota i Matea na čakovečkoj špici

Dvije Petre, obje u županovoj službi

Dino i Petra Posavec




18. svibnja 2018.

NOGOMET 3. NL Sjever

Polet prošao neokrznut kroz Domašinec, Međimurje uvjerljivo protiv Graničara(K) Piše: Miljenko Dovečer

Utakmicama 9. kola završen je prvi krug natjecanja u 3. NL-u Sjever, a sam na vrhu uvjerljivo stoji Polet iz Svetog Martina na Muri. Lider je opet imao prilično uspješno kolo jer je stigao do jako vrijedne gostujuće pobjede u Domašincu u zadnjim minutama, a na ruku mu je išao i rezultat iz derbija kola gdje je Pitomača svladala Rudara tako da se razmak povećao na plus šest bodova. Dinamo je vodio dva puta, no u završnih pola sata gost pravi preokret i pogotkom Patafte tri minute prije kraja stiže do pobjede. Pitomača je bila uvjerljiva u derbiju, a vodu je na mlin domaćina usmjerio Marko Matančić s dva uvodna pogotka. Petarda je pukla i u Varaždinu gdje je Varteks na krilima Matije Kanceljaka koji je postigao hattrick stigao do uvjerljivog slavlja, a dva je dodao Dean Glavica. Međimurje je stiglo do druge prvenstvene pobjede u stilu – tri pogotka za tri boda, dok u Koprivnici pobjednika nije bilo, ali golove na radost gledatelja sasvim dovoljno. Jednom je vodio domaćin, jednom gost pa na kraju svakome po bod.

U međimurskom derbiju Polet preokretom do pobjede protiv Dinama (D)

U Domašincu preko 400 gledatelja prisustvovalo je dinamičnom susretu u kojem je palo 5 golova, a zadovoljniji su na kraju gosti pobjedom 2:3. Uglavnom Polet je taj koji je više držao loptu u nogama, dok se domaći Dinamo orijentirao na kontranapade. I već u 4. minuti Krznar je pobjegao gostujućoj obrani i izborio kazneni udarac. S bijele točke precizan je Petak. Na 1:1 poravnao je Jurinić nakon proboja Perčića i povratne lopte. U nastavku u igru ulazi Malenović koji u 58. minuti dovodi Dinamo u vodstvo 2:1.

No ne zadugo jer dvije minute kasnije nakon ubačaja Barat pogađa glavom za 2:2. U ovoj izjednačenoj utakmici potpuni preokret i nova tri boda lideru donosi Patafta koji u 86. minuti poentira za 2:3. U svakom slučaju pravi derbi u kojem su došli gledatelji na svoje, utakmica puna preokreta, dinamična s dosta prilika s jedne i druge strane. Pobjeda je na kraju otišla na stranu nešto agilnije ekipe, a domaćin je svojim angažmanom zaslužio najmanje bod. Priliku za novim bodovima Dinamo će tražiti ponovo na domaćem terenu protiv Podravine iz Ludbrega, dok Polet odlazi u goste posljednje plasiranoj Virovitici. Dinamo: Prekupec, Novak D., Novak P., Šimunić, Petak, Žulić, Hlišć, Sabol, Krznar, Bacinger, Rališ (Kanižaj, Malenović K., Marodi, Mezga, Zadravec, Jakšić, Kovač). Trener: Dalibor Gorupić. Polet: Jambres, Mesarić, Fotak, Žganec S., Bančić, Perčić, Mezga, Barat, Benko, Patafta, Jurinić (Horvat, Vincetić, Težak, Tuksar, Bistrović, Lajtman). Trener: Josip Brezovec. - Ovo je nogomet. Vodili smo 1:0 i 2:1 i na kraju ostali bez ičega. Jako zahtjevna utakmica, vjerujem da smo se ispraznili do samog kraja, energetski i mentalno. Bili smo svjesni snage protivnika, zbog toga zaigrali i s većim brojem igrača u veznog liniji, da na taj način stvorimo uvjete u kojima ćemo i mi držati posjed ne bismo li se cijelu utakmicu mi morali braniti. Mislim da nam je plan igre cijelu utakmicu dobro uspijevao, da bismo na kraju utakmice ostali bez svega. I taj dio me toliko boli. Ali rekao sam već dečkima u svlačionici. Za velike stvari treba imati i hrabrosti. Kao što bi danas to bila pobjeda nad vodećom momčadi lige. Ponekad se upravo tih velikih stvari uplašiš kad vidiš cilj pred sobom. Ja vjerujem da ćemo prerasti te neke naše strahove, da smo generalno na dobrome putu i da ćemo

Rezultati 9. kola Dinamo (D) – Polet (SMnM) 2:3 Međimurje – Graničar (K) 3:0 Pitomača – Rudar 5:2 Varteks – Virovitica 5:0 Koprivnica – Podravina 2:2

Utakmice 10. kola ( 21. listopada u 15:30)

Međimurje – Varteks Dinamo(D) – Podravina Koprivnica – Rudar Pitomača – Graničar(K) Virovitica – Polet

onda i mi moći ostvarivati upravo te velike stvari koje toliko želimo. U suprotnome ćemo se uvijek morati zadovoljavati trenutnim i kao danas pričati da smo mogli, a nikad nismo. No što je tu je, okrećemo se novoj domaćoj utakmici i vjerujem da, ako ćemo budemo angažirani kao danas, pobjeda neće doći u pitanje, elaborirao je Dalibor Gorupić, trener Dinama. - Opet smo pokazali da smo najbolji, a najviše me veseli da se svi protiv nas tako bore jer znaju da smo najbolji. Iako su sljedećem kolu igramo s posljednjom Viroviticom pristup je isti kao i protiv jačih protivnika. Ofenzivni pristup je naš moto, stvaranje čim više prilika i to onda rezultira pogocima i pobjedom, rekao je Josip Brezovec, trener Poleta.

Međimurje se bez problema obračunalo s kotoripskim Graničarom

U drugom međimurskom derbiju u Čakovcu je Međimurje bez problema savladalo Graničar iz Kotoribe. Utakmica je riješena u prvom dijelu s dva eurogola, prvi je zabio Drk u 33. minuti, a za 2:0 prekrasnim šutom pogađa Lesar. U nastavku Međimurje i dalje dominira i sigurnu pobjedu zaključuje golom Bešlića u 90. minuti za konačnih 3:0. MEĐIMURJE: Jelavić, Lesar (65.Mihoković), Pejanović, Mrazović , Turk, Lacić-Klarić (80. Podvezanec), Matheus

(80. Horvat), Drk, Senčar, Štajerec (60. Ivančić) Bešlić. Trener: Vjeran Simunić. GRANIČAR: Dolenec, Mikulan (75. Vađunec), Sabol, Mustač (46. Kvakan), Nađ (75. Brčić) Golenja, Volar, Jadanić, Arambašić (46. Štefić), Dežđek (65. Čmrlec), Jendrić. Trener: Mario Piškor. - U dosta izjednačenom prvom poluvremenu mi nismo iskoristili neke svoje prilike, dok su domaćini na poluvrijeme otišli s 2 pogotka prednosti nakon odličnih udaraca van šesnaesterca u zadnjoj trećini poluvremena. Na poluvremenu smo osvježili ekipu s dvije izmjene i izgledali nešto bolje i stvorili neke poluprilike koje nismo do kraja razigrali, dok je domaća ekipa iz kontre otišla na konačnih 3:0. Moglo bi se reći da je pobijedila ekipa koja je više htjela pobjedu. Čestitam svim akterima na današnjoj tekmi, a nama preostaje da u sljedećim utakmicama pokušamo doći do bodova, komentar je Marija Piškora, trenera Graničara. Strijelac drugog gola mladi Nikola Lesar nije mogao poželjeti bolji poklon za svoj 21. rođendan. Njegova momčad je pobijedila, a on je zabio prekrasan gol za vodstvo 2:0. - Što reći drugo nego da sam presretan, bolji rođendanski poklon ne bih si mogao poželjeti. No pobjeda je više nego zaslužena, veliko htijenje i naša želja za tri boda su ostvareni. Siguran sam da ćemo iz utakmice u utakmicu biti sve bolji i skupiti bodove za gornji dio ljestvice gdje i pripadamo. Sada se moramo revanširati Varteksu za uvodni poraz bez obzira na to što imaju jako dobru ekipu ove godine, rekao nam je krilni napadač Međimurja Nikola Lesar.

Pitomača uvalila Rudaru petardu i preuzela drugu poziciju

Pitomača je Rudarima strpala pet komada i preuzela drugo mjesto ligaške ljestvice.

TABLICA 3. NL SJEVER 1.

POLET (SMnM) 9 7 2 0

2.

PITOMAČA

9 5 2 2 20 – 13 17

26 – 5 23

3.

RUDAR

9 5 1 3 17 – 10 16

4.

VARTEKS

9 4 3 2

5.

PODRAVINA

9 4 1 4 10 – 15 13

6.

GRANIČAR (K)

9 4 0 5 13 – 22 12

7.

DINAMO (D)

9 3 1 5 14 – 17 10

8.

MEĐIMURJE

9 2 3 4 14 – 14

9

9.

KOPRIVNICA

9 2 3 4

7 – 15

9

10. VIROVITICA

9 0 2 7

5 – 24

2

18 – 9 15

Fitilj je upalio Marko Matančić u 14. minuti utakmice za veliko slavlje na domaćim tribinama, a isti igrač povećao je prednost domaćina u 47. minuti. Domaćin u 57. minuti ostaje bez Frana Kožarića, kojeg je glavni sudac Nikola Sabolić isključio pokazavši mu drugi žuti karton (prvi je zaradio u 31. minuti). Petar Ratajec smanjio je domaću prednost u 75. minuti, ali već u idućem napadu Karlo Jakupec postiže treći domaći pogodak. U samom finišu utakmice, gledatelji su vidjeli još tri pogotka. Prvo je Deni Hajdarović pogodio za 4:1, zatim Ratajec smanjuje na 4:2, a “točku na i” odlične domaće predstave stavio je svojim drugim pogotkom raspoloženi Hajdarović.

Spomenimo i da se na pitomačkim tribinama natiskalo više od 500 gledatelja. RUDAR: Kodba, Antolović, Zeljko, Šardi, Ratajec, K. Nedeljko (73. I. Liklin), P. Nedeljko (73. Novak), Radiković (46. Roginić), L. Liklin, Vaš, Martinjaš (87. Rihtarec). Trener: Damir Lepen Jurak. - Konačno tri boda doma. Odigrali smo odličnu utakmicu i zasluženo dobili. Nakon 60. minute ostajemo bez igrača, a s jednim manje zabijamo još tri gola. Ponosan sam na svoje dečke, sretan je bio poslije utakmice Ivan Presečan trener Pitomače. Nakon ovog poraza u utakmici koju su odigrali u okrnjenom sastavu, ekipa Rudara okreće se novom protivniku. Sutra odlaze ponovo na gostovanje, ovaj puta nešto bliže ekipi Koprivnice. - Čestitke domaćinu na zasluženoj pobjedi. Drago mi je što su naši mladi igrači kojima se pružila prilika istu priliku opravdali. Okrećemo se daljnjem tijeku natjecanja u kojem ćemo biti kompletirani i maksimalno spremni za pozitivan ishod utakmice, kazao je Damir Lepen Jurak trener Rudara.


 KOŠARKA

20. listopada 2023.

NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga

Međimurcu općinsk U

Mario Novak u akciji (foto: KK Međimurje)

DRUGA LIGA SJEVER

I druga pobjeda zaredom! U prva dva kola čakovečko Međimurje ostvarilo je dvije pobjede, a u subotu doma u Ivanovcu smiješi im se i treća. U drugom kolu na tradicionalno neugodnom gostovanju u Virovitici čakovečkim je košarkašima bila dovoljna odlično odigrana druga četvrtina za neveliku prednost koju su znalački sačuvali do kraja i pobijedili sa 6 koševa razlike. Bekovi Kuzmić i Marek Novak su ovaj put "natovarili momčad na leđa" i odveli je do vrijedne pobjede. Ostali su pripomogli, netko više, netko manje, netko u prvom, a netko u drugom poluvremenu. U ostalim susretima drugoga kola bjelovarski Vedi odnio je bodove iz Đurđevca, Labrada je kod kuće poderala Koprivnicu, križevački Radnik je u Vrbovcu pokazao da misli ozbiljno napasti prvo mjesto ove sezone, Ivančica i Podravac su odigrali knap utakmicu u ko-

REZULTATI, KOŠEVI

Virka – Međimurje 76:82 (21:14, 12:24, 21:22, 22:22) MEĐIMURJE: Balent 2, Kuzmić 23, Novak 17, Kranjčec M 12, Zaspan 2, Hren 6, Gašparić 10, Pađan 10. Trener Novak S. Mladost (Đ) – Vedi 71:87 Labrada – Koprivnica 98:60 Petar Zrinski – Radnik 71:106 Ivančica – Podravac 74:80 Bjelovar – Varaždin 60:98

joj su podravski košarkaši ipak na kraju pobijedili, dok je Bjelovar kod kuće bio nedorastao Varaždinu. Nakon dva odigrana kola pet je ekipa na vrhu tablice bez poraza – Radnik, Vedi, Varaždin, Podravac i Međimurje. U idućem kolu čakovečki drugoligaš dočekuje Petra Zrinskoga koji je do sada na 0/2! (bh)

LIGA MLAĐIH KADETA U-15

Favoriti se već naziru Već nakon dva odigrana kola u ligi za košarkaše rođene 2009. i mlađe polako se naziru pretendenti za osvajanje najviših dosega.

REZULTATI, KOŠEVI

Tako su u grupi 1 bez poraza Međimurje 1 i Donji Kraljevec, dok su u grupi 2 također bez poraza ludbreški Grafičar i Varaždin. (bh)

Kotoriba – Donji Kraljevec 10:97 KOTORIBA: Dolenec 8, Cenko 2.Trener Munka G. DONJI KRALJEVEC: Kovač 5, Hranjec 29, Levačić 30, Grabant 13, Bađari 4, Vlašić 10, Mesarić 2. Trener Ružić M. Mladost Ivanovec – Međimurje 1 19:140 MLADOST IVANOVEC: Lovrenčić 2, Levačić 4, Rubin 3, Smolković 5, Furdi 2, Posedi 2. Trener Kolarić J. MEĐIMURJE 1: Majsan 6, Brkinjač 15, Toplek 14, Mikec 26, Rušnjak 18, Varga 28, Strbad 18, Režek 10. Trener Čajić I. Međimurje 2 – Grafičar 36:109 MEĐIMURJE 2: Posavec 4, Kovačić 6, Ostoja 2, Terek 15, Lapat 2, Sambolek 2, Tomašek 9, Korent 2. Trener Novak M.

KOŠARKAŠKI VIKEND VODIČ DRUGA LIGA SJEVER

Međimurje – Petar Zrinski, subota 21. listopada u 16 sati, OŠ Ivanovec

TREĆA LIGA

Kotoriba – Rudar, subota 21. listopada u 18 sati, OŠ Kotoriba D. Kraljevec – Dubravčan, nedjelja 22. listopada u 17 sati, OŠ D. Kraljevec Nedelišće – Varteks, nedjelja 22.listopada u 14 sati, OŠ Strahoninec Čakovec – Vinica, subota 21. listopada u 16.30, II. OŠ ČK

Međimurskoj Premier ligi, Draškovec je pod vodstvom novog trenera Davora Piškora osvojio bod u Savskoj Vesi. Gosti su poveli u 30. minuti zgoditkom Vitora Huga De Souze. Za Bratstvo izjednačuje Dalibor Frančić u 41. minuti. Svoj drugi zgoditak na susretu Vitor Hugo postiže u posljednjoj minuti prvog dijela susreta. Bod Savčanima donosi Vedran Knežević u 72. minuti. Trica Centrometala. Nakon prvog dijela vodstvo Macinčana 2:0 zgodicima Vedrana Kršlaka. U 72. minuti, mrežu Spartaka pogađa i Jaša Kocijan te postavlja konačan rezultat. Podturen uvjerljiv u Prelogu. Mrežu Mladosti Komet, dva puta je pogađao Jurica Golubić, a po jednom Luka Petak, Igor Šegović, Andrej Goričanec i Dino Horvat. Međimurcu općinski derbi. U prekrasnom ambijentu pred 500:tinjak gledatelja, Nedelišće je povelo zgoditkom Marcela De Souze u 31. minuti. Samo tri minute kasnije za goste izjednačuje prekrasnim zgoditkom Mario Oršić. Još jedan eurogol igrača Međimurca Jana Horvata u 42. minuti. Za gostujuću momčad je u 74. minuti, opravdano dosuđen kazneni udarac. S 11 metara, siguran je bio Bojan Vručina. Poraz domaćina, ublažio je “jocker” s klupe Igor Machado Manzoli u 80. minuti. Ovo je za spomenutog igrača, prvijenac u dresu Nedelišća. Kod domaćina trojica opomenutih, a kod gostiju čak šestorica. Uspješan debi na klupi Jedinstva imao je na gostovanju u Svetoj Mariji trener Krunoslav Bratković. Mihaljevčani dolaze do prednosti, zahvaljujući zgoditku Darija Bubeka u 18. minuti. Za Mladost je u 54. minuti dosuđen kazneni udarac, kojeg je realizirao Dominik Gašparić. Preokret domaćina samo tri minute kasnije, zgoditkom

Mihaela Matoteka. Jedinstvo izjednačuje na 2:2, preko Doriana Kovačića u 67. minuti. Tri minute kasnije preokret gostiju, drugim zgoditkom Bubeka na ovome susretu. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta, riješio je gostujući napadač Mihael Ladić u 80. minuti. Bez zgoditaka u Belici. Momčad Sloge pogodila je vratnicu u 63. minuti, dok je u 75. minuti gostujući vratar Patrik Novak fantastično reagirao te obranio stopostotnu priliku domaćeg napadača Edija Lackovića. Minimalna pobjeda Dinama u Jurovcu. Ključni trenutak utakmice, dogodio se u ranoj fazi točnije u 8. minuti. Tada je pobjednički zgoditak za Palovčane postigao Antonio Dodlek.

Međimurska Premier liga

Rezultati: Centrometal – Spartak 3:0 (2x Kršlak, Kocijan), Mladost Komet – Podturen 0:6 (2x Golubić, L.Petak, Šegović, Goričanec, Horvat), Nedelišće – Međimurec 2:3 (De Souza, Machado; Oršić, Horvat, Vručina), Bratstvo (SV) – Draškovec 2:2 (Frančić, Knežević; 2x De Souza), BSK – Sloga (Š) 0:0, Bratstvo (J) – Dinamo (P) 0:1 (A. Dodlek), Mladost (SM) – Jedinstvo (GM) 2:4 (Gašparić, Matotek; 2x Bubek, Kovačić, Ladić) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Draškovec – Centrometal, Dinamo (P) – Mladost (SM), Podturen – BSK. Nedjelja: Jedinstvo (GM) – Bratstvo (SV), Međimurec – Bratstvo (J), Sloga (Š) – Nedelišće, Spartak – Mladost Komet. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati.

Dubravčan slavio u Peklenici, Jadran poražen u Ivanovcu

U I. međimurskoj ligi, Venera PMP je nadigrala Tr-

navu. Strijelci za Veneru PMP bili su Filip Sanjković, Karlo Šopar, Borna Škrobar i Valentino Tomašić. Jedini strijelac na susretu za goste bio je Dino Špoljar. Zasadbreg 77 slavio u Novom Selu Rok. Patrik Klujber postiže prvijenac u gostujućem dresu u 21. minuti, dok pobjedu gostiju potvrđuje Filip Levačić u 69. minuti. Dubravčanu derbi kola. U 5. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za gostujuću momčad. Siguran realizator bio je Dominik Klarić. Vodstvo Dubravčana povisuje Igor Kvezić u 26. minuti. Samo minutu kasnije, Plavima je isključen kapetan Sebastijan Antoković zbog dviju opomena. Domaćini dolaze do zgoditka u 30. minuti preko Siniše Čeke. Isti igrač izjednačuje za 2:2 u 65. minuti. Desetak minuta kasnije opravdano je dosuđen i drugi kazneni udarac na susretu za goste. Ponovno je bio siguran Klarić. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta, riješio je Lovro Rebrek u 78. minuti. Hodošanu derbi donjeg Međimurja. Nakon prvih 45 minuta igre, vodstvo gostiju 2:0 zgodicima Simona Jakšića i Zorana Strahije. Početkom drugog dijela, Naprijed dolazi do 2:2 preko Borne Černova i Željka Martinca. Gosti vode u 70. minuti, zgoditkom “jockera” s klupe Josipa Kovačića. Pet minuta kasnije za 2:4 zabija Nikola Šavora. Desetak minuta prije završetka susreta, Cirkovljančanima je isključen Filip Horvat, zbog dviju opomena. Polet poražen u Strahonincu. U 20. minuti dosuđen je kazneni udarac za domaćine. Siguran je s 11 metara bio kapetan Filip Žunić. U 65. minuti dosuđen je kazneni udarac za gostujuću momčad, kojeg je uspješno realizirao Ivan Deglin. Šest minuta kasnije novo vodstvo Strahoninca zgoditkom Luke Lađevića. U prvoj minuti sudačke nadoknade vremena pobjedu domaćina potvrđuje “jocker” s klupe Filip Kolarić. Preokret Sokola. Nakon prvog dijela, ČSK je imao prednost 1:0 zgoditkom Roberta Višnjića. U drugom dijelu, Vratišinčani dolaze do pobjede dvama zgodicima Vinciusa Gontija te po jednim zgoditkom Miroslava Lisjaka i Aleksandra Vinceka. Croatia do tri boda u Donjem Kraljevcu. Dvostruki strijelac za Kraljevčan 38 bio je David Mihoci, dok

je još jedan zgoditak dodao Dino Novak. Za goste je dva zgoditka postigao Gabriel De Souza, a po jedan Nikola Ivanušić i Francisco Alves da Silva.

I. MEĐIMURSKA LIGA

Rezultati: Omladinac (NSR) – Zasadbreg 77 0:2 (Klujber, Levačić), Venera PMP – Trnava 4:1 (Sanjković, Šopar, Škrobar, V.Tomašić; Špoljar), Plavi – Dubravčan 2:4 (2x Čeko; 2x Klarić, Kvezić, Rebrek), Naprijed – Hodošan 2:4 (Černov, Martinec; Jakšić, Strahija, Kovačić, Šavora), Kraljevčan 38 – Croatia 3:4 (2x Mihoci, Novak; 2x De Souza, Alves da Silva, Ivanušić), Strahoninec – Polet (P) 3:1 (Žunić, Lađević, Kolarić; Deglin), Sokol – ČSK 4:1 (2x Gontijo, Lisjak, Vincek) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: ČSK – Venera PMP, Polet (P) – Sokol, Hodošan – Kraljevčan 38. Nedjelja: Dubravčan – Omladinac (NSR), Trnava – Plavi u Donjem Kraljevcu, Croatia – Strahoninec, Zasadbreg 77 – Naprijed. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. U II. međimurskoj ligi, Slogi je pripao derbi kola. U 19. minuti, Borac PMP je poveo zgoditkom Karla Košaka. Samo dvije minute kasnije za Čakovčane izjednačuje Krešimir Jelić. U 32. minuti dosuđen je kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Karlo Kovačić. Desetak minuta kasnije, gostima je isključen Josip Pintar zbog psovanja glavnog suca Darija Srneca. Vodstvo Sloge na 3:1 povisuje Ivan Kregar u 57. minuti. Četvrti zgoditak domaćina djelo je Josipa Jurića u 76. minuti. Poraz Borca PMP, ublažio je Košak svojim drugim zgoditkom na susretu u istoj minuti. Deset minuta prije završetka susreta Slogi je zbog dviju opomena isključen Krešimir Jelić. Hajduk poražen od Pobjede. Odlučujući trenutak utakmice, dogodio se u 38. minuti. Tada je pobjednički zgoditak za momčad iz Gornjeg Hrašćana postigao Alen Galinec. Vodeće Pušćine nije imalo većih problema protiv Budućnosti. Mrežu gostiju, redom su pogađali Filip Pintarić, Robert Punčec i Karlo Levanić. Mura bolja od Vidovčana. Luka Perčić zabija za momčad iz Hlapičine u 16. minuti. Vodstvo


33

20. listopada 2023.

NOGOMET

ki derbi u Nedelišću domaćina povisuje Marko Šoltić u 74. minuti. Tri minute kasnije, opravdano je dosuđen kazneni udarac za goste. Siguran s bijele točke bio je Patrik Strbad. U vrlo zanimljivom susretu, Mladost iz Dekanovca je upisala tri boda u Malom Mihaljevcu. Dvostruki strijelac za domaćine bio je Gabriel Simao, dok su po jedan zgoditak još postigli Leon Đaković i Nino Bestijanić. Kod gostiju, svih pet različitih strijelaca. Precizni su bili Matija Zorčec, Ivan Jarić, Goran Ismajlovski, Eugen Pintarić i David Hajdarović. Ivanovčanima susjedski derbi. Mladost dolazi u vodstvo zgoditkom Ehora Korovina u 36. minuti. Sedam minuta kasnije, Jadran izjednačuje zgoditkom Borisa Novaka. Preokret mornara u 49. minuti, strijelac Dominik Kamenić. Ivanovčani izjednačuju na 2:2 preko Marka Bujana u 60. minuti. Isti igrač dvije minute prije završetka susreta, donosi pobjedu svojoj momčadi. Sloboda poražena u Gardinovcu. Nakon prvog dijela uvjerljivo vodstvo Radničkog 3:0 zgodicima Matije Ačkara, Ivana Grlića i Mateja Pavića. Slakovčani smanjuju rezultat u 70. minuti preko Mateja Dobše. Četiri minute kasnije za 4:1 zabija Dominik Toplek. Gostujući igrač Lovro Horvat u 76. minuti postavlja konačan rezultat utakmice.

II. MEĐIMURSKA LIGA

Rezultati: Sloga (Č) – Borac PMP 4:2 (Jelić, Kovačić, Kregar, Jurić; 2x Košak), Hajduk (B) – Pobjeda 0:1 (Galinec), Pušćine – Budućnost (M) 3:0 (Pintarić, Ro. Punčec, Levanić), Mura – Vidovčan 2:1 (Perčić, M. Šoltić; Strbad), Mali Mihaljevec – Mladost (D) 4:5 (2x Simao, Đaković, Bestijanić; Zorčec, Jarić, Ismajlovski, Pintarić, Hajdarović), Radnički – Sloboda (S) 4:2 (Ačkar, Grlić, Pavić, Toplek; Dobša, Horvat), Mladost (I) – Jadran 3:2 (2x Bujan, Korovin; Novak, Kamenić) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Budućnost (M) – Mura, Sloboda (S) – Mladost (I). Nedjelja: Vidovčan – Sloga (Č), Pobjeda – Pušćine, Jadran – Hajduk (B), Mladost (D) – Radnički, Borac PMP – Mali Mihaljevec. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. U III. međimurskoj ligi skupina A, Jedinstvo je upi-

salo tri boda u Donjem Hrašćanu. Hat-trick je za domaćine upisao Matej Pozderec. Za goste je dvostruki strijelac bio Antonijo Fegeš, dok su po jedan zgoditak postigli Luka Makšadi, Nino Blagović i Igor Beštek. Bez pobjednika u Mihovljanu. Omladinac je poveo u 5. minuti zgoditkom Davida Cirkvenčića. Četiri minute kasnije za Slobodu izjednačuje Ivan Sambolek. U 22. minuti gostima je isključen vratar Stjepan Jalšovec zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. U istoj minuti dosuđen je kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Kristijan Culjak. Dvije minute kasnije, Petar Hadeljan izjednačuje na 2:2. Mihovljančani ponovno vode u 38. minuti preko Kreše Kovača. Za Omladinac u 40. minuti izjednačuje Jurica Tizaj. U 48. gostima je isključeni i Martin Marčec, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Tom prilikom je dosuđen i kazneni udarac, kojeg je uspješno realizirao Kovač. Bod gostima donosi Tomica Mlinarec u 54. minuti. Slobodi je desetak minuta prije završetka susreta isključen David Posavec, zbog dviju opomena. Bez pobjednika u susjedskom derbiju. Nakon prvog dijela vodstvo Otoka 1:0, zgoditkom Patrika Tkaleca. Budućnost dolazi do boda u 84. minuti zahvaljujući zgoditku gostujućeg igrača Dejana Kočiša u vlastitu mrežu. Kod domaćina je isključen Denis Višnjić, a kod gostiju Ivan Židov. Obojica su igru morala napustiti ranije zbog dviju opomena. Graničaru derbi kola u Donjem Mihaljevcu. Strijelci za Dravu bili su David Mihoci i Goran Pongrac, a za Graničar su precizni bili Jun Michida, Marko Jakšić i Josip Barbarić.

III. MEĐIMURSKA LIGA – A

Rezultati: Sloboda (M) – Omladinac (DS) 4:4 (2x Kovač, Sambolek, Culjak; D. Cirkvenčić, Hadeljan, Tizaj, Mlinarec), Borac (DH) – Jedinstvo (NSnD) 3:5 (3x M. Pozderec; Makšadi, Blagović, 2x Fegeš, Beštek), Budućnost (P) – Otok 1:1 (Kočiš ag; Tkalec), Drava (DM) – Graničar (N) 2:3 (Mihoci, G. Pongrac; Michida, Jakšić, Barbarić).Drava (K) je bila slobodna. U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Graničar (N)

– Sloboda (M), Omladinac (DS) – Borac (DH). Nedjelja: Otok – Drava (DM), Jedinstvo (NSnD) – Drava (K). Budućnost (P) je slobodna. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. U III. međimurskoj ligi skupina B, iznenađenje u Donjem Koncovčaku. Šenkovec je slavio zgoditkom Vedrana Oršoša u 53. minuti. Dubrava do tri boda u Mačkovcu. Nakon 35 minuta igre gostujući igrač Petar Kovač već je ostvario hat-trick. U 55. minuti za Omladinac smanjuje rezultat Perica Šoštarić. Desetak minuta kasnije za domaćine zabija Tomas Makar. Pobjedu Sivičana potvrđuje kapetan Mark Bistrović u posljednjoj minuti utakmice. Torpedo uvjerljiv protiv Paraga. Po tri zgoditka za Križovčane postigli su Erik Kraljić i Andreas Jelenić, dva je dodao Stjepan Šoltić, a po jedan Dominik Zver i Ivan Žužić. Poraz Paraga, ublažio je dvostruki strijelac Danilo Oršuš. Bratstvo bolje od Napretka. Za momčad iz Preseke zabijali su Dino Ferlin, Bojan Novak i Danijel Oršoš, dok je dvostruki strijelac za goste bio Bojan Balaško. Trnovcu derbi kola. Mrežu Hajduka iz Štrukovca, redom su pogađali Danijel Košak, Moris Kuhta i Mateo Đuran.

III. MEĐIMURSKA LIGA – B

Rezultati: Donji Koncovčak – Šenkovec 0:1 (V. Oršoš), Bratstvo (P) – Napredak 3:2 (Ferlin, Novak, Oršoš; 2x Balaško), Parag – Torpedo 2:10 (2x D. Oršuš; 3x Kraljić, 3x Jelenić, 2x Šoltić, Zver, Žužić), Omladinac (M) – Dubrava 2:4 (Šoštarić, Makar; 3x Kovač, Bistrović), Trnovec – Hajduk (Š) 3:0 (Košak, Kuhta, Đuran) U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Hajduk (Š) – Donji Koncovčak, Torpedo – Trnovec, Napredak – Omladinac (M), Šenkovec – Bratstvo (P). Nedjelja: Dubrava – Parag. Utakmice se igraju s početkom u 15 sati. +18

TABLICA PREMIER LIGA 1. MEĐIMUREC

8 6 2 0 26 – 13 20

2. DINAMO (P)

8 6 0 2 16 – 8 18

3. CENTROMETAL

8 5 2 1 17 – 7 17

4. BSK

8 4 4 0 11 – 5 16

5. NEDELIŠĆE

8 4 1 3 21 – 12 13

6. PODTUREN

8 4 1 3 23 – 16 13

7. DRAŠKOVEC

8 3 3 2 15 – 11 12

8. BRATSTVO (J)

8 3 1 4 7 – 14 10

9. SLOGA (Š)

8 3 1 4 8 – 18 10

10. JEDINSTVO (GM)

8 3 0 5 16 – 17 9

11. SPARTAK

8 2 0 6 12 – 19 6

12. BRATSTVO (SV)

8 1 3 4 8 – 15 6

13. MLADOST (SM)

8 2 0 6 9 – 18 6

14. MLADOST KOMET

8 1 0 7 11 – 27 3

TABLICA 1. MNL 1. DUBRAVČAN

8 5 1 2 26 – 17 16

2. VENERA PMP

8 5 1 2 18 – 9 16

3. ZASADBREG 77

8 4 3 1 21 – 13 15

4. SOKOL

8 5 0 3 20 – 15 15

5. HODOŠAN

8 4 2 2 19 – 16 14

6. KRALJEVČAN 38

8 4 1 3 24 – 19 13

7. CROATIA

8 4 0 4 15 – 22 12

8. POLET (P)

8 3 2 3 26 – 19 11

9. TRNAVA

8 3 2 3 13 – 12 11

10. PLAVI

8 3 1 4 14 – 16 10

11. STRAHONINEC

8 3 0 5 13 – 22 9

12. NAPRIJED

8 2 1 5 8 – 16 7

13. ČSK

8 2 1 5 10 – 21 7

14. OMLADINAC (NSR) 8 1 1 6 7 – 17 4

TABLICA 2. MNL

Sven Lesjak i Lukas Mikolaj, u reprezentacijskom kampu u Umagu

REPREZENTACIJA U-18

Međimurski lepi dečki, Lukas i Sven u dresu reprezentacije Proteklih sedam dana nogometna U-18 reprezentacija Hrvatske boravila je u Umagu gdje je odigrala tri kontrolne utakmice. Izbornik Robert Jarni pozvao je i dva mlada međimurska igrača, stopere Lukasa Mikolaja i Svena Lesjaka koji su trenutačno članovi NK-a Varaždin. Obojica su dobili priliku koju su znali iskoristiti u utakmicama protiv Nizozemske,

RUKOMET

1. PUŠĆINE

8 7 1 0 25 – 7 22

2. SLOGA (Č)

8 5 1 2 29 – 18 16

3. JADRAN

8 4 2 2 19 – 11 14

4. M. MIHALJEVEC

8 4 2 2 18 – 13 14

5. MLADOST (D)

8 4 2 2 15 – 16 14

6. MURA

8 4 1 3 14 – 11 13

7. BORAC PMP

8 4 1 3 20 – 19 13

8. VIDOVČAN

8 3 2 3 12 – 15 11

9. MLADOST (I)

8 3 1 4 14 – 16 10

10. POBJEDA

8 3 1 4 7 – 15 10

11. BUDUĆNOST (M)

8 2 2 4 8 – 15 8

12. RADNIČKI

8 2 0 6 11 – 19 6

13. SLOBODA (S)

8 1 2 5 12 – 19 5

14. HAJDUK (B)

8 1 0 7 13 – 23 3

TABLICA 3. MNL-A 1. GRANIČAR (N)

7 5 0 2 27 – 13 15

2. DRAVA (K) (-3)

7 5 2 0 27 – 11 14

3. OMLADINAC (DS)

7 4 2 1 21 – 14 14

4. JEDINSTVO (NSnD) 7 2 3 2 12 – 18 9 5. BORAC (DH)

7 2 2 3 16 – 20 8

6. SLOBODA (M)

7 1 4 2 15 – 15 7

7. DRAVA (DM)

7 1 3 3 17 – 24 6

8. OTOK

7 1 3 3 6 – 17 6

9. BUDUĆNOST (P)

8 1 1 6 13 – 22 4

TABLICA 3. MNL-B 1. TRNOVEC

8 8 0 0

2. DUBRAVA

8 6 0 2 33 – 13 18

55 – 7 24

3. HAJDUK (Š)

8 6 0 2 24 – 13 18

4. TORPEDO

8 5 0 3 27 – 12 15

5. OMLADINAC (M)

8 4 2 2 31 – 26 14

6. D. KONCOVČAK

8 3 1 4 22 – 17 10

7. PARAG

8 2 1 5 21 – 47 7

8. BRATSTVO (P)

8 2 0 6 16 – 32 6

9. ŠENKOVEC

8 2 0 6 15 – 47 6

10. NAPREDAK

8 0 0 8

9 – 39 0

Nazovi napaljene

Medimurke! Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel0,46€•3,49kn/min Mob0,63€•4,78kn/min Maratela mreže doo,072/700700|1€=7.53450kn |1€=7.53450kn

Norveške i Danske. Sven Lesjak je dobro svoju rolu odigrao na mjestu stopera, dok je Lukas Mikolaj odlično odigrao na lijevom beku, makar inače u Varaždinu igra na poziciji stopera. Prije odlaska u NK Varaždin obojica su igrali za NK Međimurje kada su mlađe nogometne ekipe od milja zvali "međimurski lepi dečki". Vjerujemo da imamo nova dva nogometna bisera iz Međimurja. (md)

1. HRL za žene

U derbiju prvenstva Zrinskice gostuju kod Podravka Vegete Nakon odigranih kvali�ikacija za Europsko prvenstvo reprezentacije Hrvatske u kojima su sudjelovale i naše cure iz Strahoninca, sestre Paula i Stela Posavec, te Nikolina Zadravec nastavlja se natjecanje u 1. HRL-u za žene. U 6. kolu prvenstva naše Zrinskice koje imaju maksimalni učinak u derbiju kola gostuju kod višestrukih prvakinja Hrvatske, ekipe Podravka Vegete. Derbi je samo na papiru jer su naše rukometašice odlično startale u ligi i sigurno će se ove sezone boriti za sam vrh. Podravka je priča za sebe i sigurno će biti prva jer ove godine Lokomotiva nema jaku ekipu. Tako će naše cure kandidirati za plasman koji vodi u jedno europsko natjecanje. Utakmica 6. kola između Podravka Vegete i Zrinskog igra se u subotu 14. listopada u Koprivnici s početkom u 18 sati.

Četiri Zrinskice u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske, a dvije u kadetskoj

Ženska juniorska rukometna reprezentacija pod

vodstvom izbornika Nenada Smiljaneca boravila je u Ivanić-Gradu gdje se pripremala za dodatne kvali�ikacije za plasman na Svjetsko prvenstvo. Dodatne kvali�ikacije se igraju u Srbiji, odnosno u Vrnjačkoj banji od 21. do 26. studenog. Uz Hrvatsku sudjeluju još Srbija, Španjolska, Farski Otoci i Italija. Samo pobjednik natjecanja ide na Svjetsko prvenstvo. Reprezentacija je u Ivanić-Gradu boravila od 9. do 15. listopada. Među 18 pozvanih su bile čak četiri igračice ŽRK-a Zrinski Čakovec – Anja Balent, Ema Balaško, Kala Kosovac i Tena Megerle. To je još jedno priznanje našem klubu u kojem dobro rade s mladim uzrastima. A još jedan dokaz tome je i poziv za dvije članice Zrinskog Sonju Makarovu i Saru Golub koje su pozvane u kadetsku reprezentaciju Hrvatske. U dobro poznatoj bazi u Prelogu, selekcija kadetkinja pod vodstvom izbornika Vedrana Krkača, zajedno je boravila prvi put ove sezone. U tih šest dana mlade rukometašice osim svakodnevnih treninga odigrale su i dvije kontrolne utakmice s reprezentacijom Slovenije. (md)


 KOŠARKA

20. listopada 2023.

NOGOMET 1. HNL ZA ŽENE

Nogometašice MeđimurjeČakovec upisale novi poraz Patrik Jambrović u dresu Zadra

KOŠARKA

Jambrović se dobro snalazi u Zadru Patrik Jambrović trenutno piše najljepše trenutke karijere. Ovog ljeta prešao je iz Šibenke u Zadar, a za sada pokazuje kako je to bio pravi potez. Ovo je Jambroviću treći klub na jadranskoj obali, a uz Zadar igrao je za Šibenku i Kvarner. Također, odradio je i dobre sezone u Zaboku dok se košarkaški obrazovao u Međimurju.

SPORTSKI RIBOLOV

Ove sezone je za Zadar u četiri ligaške utakmice odigrao 87 minuta, a u vremenskom periodu provedenom u igri postigao je 29 koševa, a upisao je 13 asistencija. U ABA ligi nastupio je u tri navrata, ukupno 40 minuta, a pritom je 16 puta pogodio koš, a prikupio je 6 asistencija. (nl)

Pobjednička ekipa ponovno je osvojila hrvatski naslov

TSH Sensas Matchfishing obranio naslov prvaka Hrvatske Prvog dana natjecanje ekipa ŠRK-a TSH Sensas Matchfishing Čakovec osvojila je drugo mjesto sa 17 bodova. Alan Perko bio je prvi, Robert Kovač treći, Aleksandar Jug peti te Željko Raženj osmi. Drugog dana natjecanja, odnosno na zadnjem kolu lige ekipa je osvojila prvo mjesto s 11 bodova. Alan Perko i Aleksandar Jug su bili prvi, Željko Raženj bio je drugi, dok je Robert Kovač bio sedmi. Nakon 12 održanih kola ekipa ŠRK-a TSH Sensas Matchfishing Čakovec uvjerljivo je, po treći put zaredom, osvojila naslov prvaka RH s 12 bodova prednosti ispred drugoplasirane ekipe Bjelke iz Sunje te 27 bodova ispred trećeplasirane ekipe Interlan-

da iz Varaždina. Na temelju ostvarenog rezultata ekipa se plasirala na Svjetsko klupsko prvenstvo koje će se sljedeće godine održati u Sloveniji. U pojedinačnom poretku Alan Perko postao je prvak lige, dok je Željko Raženj postao viceprvak lige. Na temelju ostvarenih rezultata obojica su se plasirala na Svjetsko prvenstvo za nacije koje će se iduće godine održati u Francuskoj. Za ekipu ŠRK-a TSH Sensas Matchfishing Čakovec u 2023. godini su nastupili Alan Perko, Željko Raženj, Aleksandar Jug, Robert Kovač, Filip Halić, Miljenko Perko i Sandi Matijašević, dok su kapetani bili Miljenko Perko, Iva Betlehem, Robert Kovač te Želimir Pavlic. (nl)

U 6. kolu 1. HNLŽ-a na stadionu SRC-a Mladost seniorke ŽNK-a Međimurje-Čakovec ugostile su ekipu HNK-a Gorice koja je iz Čakovca zasluženo odnijela sva tri boda. Pokušavale su naše djevojke odgovoriti na čvrstu igru gošći, stvorile čak nekoliko izglednih prilika, no nažalost mreža Gorice ostala je netaknuta. Tako su naše cure i dalje na zadnjem mjestu samo s jednim bodom. Očito je da će ovo biti

RUKOMET

MEĐIMURJE ČAKOVEC – GORICA 0:2 (0:1)

ČAKOVEC : Gledatelja: 100. Sutkinja: Sabina Bolić (Zagreb). Strijelkinje: 0:1 Hansen (14), 0:2 Hansen (61). MEĐIMURJE ČAKOVEC: Kelava, Vizinger, Damjanović (67. Fot), Yoshida, Čurin (67.Sedmak), Zizyte (82. Puljić), Škrlec, Rabuzin, Panayiotou (60. Vujević), Shidara, Varga. Trener: Robert Katanec.

teška sezona za očuvanje prvoligaškog statusa. Sljedeća utakmica igra se u subotu 21. listopada u gostima protiv ŽNK-a Split.

Pionirke s maksimalnim učinkom u 5 kola Odlično guraju u 1. HNL-u pionirke prokušanog trenera Marija Šarića. U pet odigranih utakmica upisale su isto toliko pobjeda i skupile 15 bodova. Trenutno su druge s bodom manje od Osijeka, ali i utakmicom manje. U utakmici 6. kola ugostile su dobru ekipu zagrebačkog Agrama koji su savladale rezultatom 4:2. Za Međimurje su pogađale Ena Mađarić u 25., Lea Horvat u 41. i 66. i

Ema Jalšovec u 45. minuti. Nastupale su u sljedećem sastavu: Novak, Kolar, Modrić, Škrlec, Jalšovec, Kivač, Horvat, Pleh, Pokos, Madić, Kosir, a igrale još: Tkalčec, Vočanec, Tkalec, Štrek, Tukar, Leskovar i Bistrović. Trener: Mario Šarić. S druge strane nešto starije kadetkinje do sada su upisale samo bod, a posljednju utakmicu izgubile su čak 0:8 od Agrama. Ove subote mlade nogometašice gostuju u Osijeku kod istoimenog protivnika. (md)

1. HRL SJEVER

Petom uzastopnom pobjedom rukometaši Čakovca usamljeni na vrhu Nakon pet kola u 1. HRLu Sjever čakovečki rukometaši imaju svih pet pobjeda i trenutno su sami na vrhu tablice s 10 bodova. Posljednju petu pobjedu u nizu ostvarili su na gostovanju u Slavoniji kod Valpovke u Valpovu koju su pobijedili 21:29 (11:14). U prvom dijelu domaća Valpovka imala je vodstvo samo do 6. minute (3:2), kada poravnava Tompić. Nakon toga pa do odlaska na odmor vodstvo Čakovčana se samo povećavalo i na poluvremenu naši rukometaši imaju +3 (11:14).

ODBOJKA

U nastavku utakmice prednost se još više povećala tako da je u jednom trenutku +8 (14:22) za rukometaše Čakovca. Pobjeda ni u jednom trenutku nije dolazila u obzir, a na kraju je završilo sigurnom pobjedom MRK Čakovca 21:29. Danas su najraspoloženiji bili Petar Sklepić i Tin Tompić sa 7 te Filip Goričanec sa 6 pogodaka. Čestitke igračima trenera Jože Borkovića na superiornom ulasku u prvenstvo s pet uzastopnih pobjeda. Valja napomenuti da da su se čak dva stožerna

igrača, Goričanec te Novak T., borili s virozom cijeli tjedan te da je do zadnjeg trenutka bilo upitno hoće li uopće moći nastupiti, što svjedoči o njihovoj požrtvovnosti i iznimnoj predanosti ekipi. Također je ova pobjeda ostvarena i bez lijevog vanjskog pucača Vjerana Topleka i lijevog krila Frana Friščića koji su ozlijeđeni. Momčad je u napadu pokazala izvrsnu koordinaciju, preciznost i snagu te iznimnu sposobnost kreacije prilika i brze tranzicije iz obrane u napad. U obrani

smo bili disciplinirani i vrlo efikasno smanjivali prostor za suparničke igrače. Golmani Adan Martinez i Vito Horvat bili su velika prepreka igračima RK-a Valpovka koji su na kraju postigli samo 21 gol. MRK ČAKOVEC: Hozjan (2), Zadravec, Batisweiler (1), Martinez, Tkalčec (3), Sklepić (7), Vuković (2), Varošanec, Vincek, V. Horvat, Novak (1), E. Horvat, Tompić (7), Goričanec (6). Trener: Josip Borković. U sljedećem 6. kolu MRK Čakovec je domaćin Slatini. (md)

HRVATSKA SUPERLIGA

Odbojkaši Centrometala nakon tri kola maksimalni u samom vrhu Odbojkaši Međimurje Centrometala nastavili su seriju pobjeda. Ovog puta u Splitu su bili bolji od istoimenog domaćina maksimalnim rezultatom. U startnoj postavi Međimuraca novost su bili Lučić na mjestu primača i Vuk na mjestu libera. Krenulo je vrlo izjednačeno. Momčadi su se izmjenjivale u vodstvu. Zadnju prednost Splićani su imali kod 13:12. Potom

je Centrometal stalno u maloj prednosti da bi u završnicu ušli s tri poena viška kod 21:18. No to su propustili i poravnato je kod 23:23. Do kraja seta Zelenika je tri puta prošao, domaći igrači dva puta. Kod 26:25 za Centrometal Lučić je izblokirao Dellorca i set ipak ide gostima. I tu je nestala svaka neizvjesnost u utakmici. Kad domaći nisu uspjeli izvući set gdje su bili blizu,

znatno su pali u igri. Na polovici drugog seta Centrometal vodi 13:7. Prednost je nakon toga rasla do velikih 25:13. Slično je bilo i u trećem setu, na polovici Međimurci opet vode 13:7, da bi završilo 25:16. Trener Novak šansu za igru pružio je svim svojim igračima koji su opravdali povjerenje na terenu. U sljedećem kolu Centrometal dočekuje Sisak. Utakmica se igra u subotu

OKSPLIT–OKMCENTROMETAL 0:3 (25:27, 13:25, 16:25) Centrometal: Šućur, Lučić, Juras, Marko i Matej Martinko, Novak, Jengić, Rendić, Peterlin, Zelenika, Vuk, Radoš. Trener: Novak.

u Strahonincu s početkom u 18 sati. Utakmica je to u kojoj su Međimurci opet favoriti, očekuje se nova pobjeda. Naravno, ulazak je besplatan. (md)


35

20. listopada 2023.

STOLNI TENIS

Krenule Međimurske stolnoteniske lige “Međimurske novine”

Domaći teren je bio lagana prednost u prvom kolu Tekst: Denis Tratnjak

Započela je nova sezona Međimurskih stolnoteniskih liga “Međimurske novine” bez većih iznenađenja u prvom kolu.

1. liga

U susretu između STK Mihovljan i Mihovljan 3 Primabiro, gosti iz Mihovljana 3 Primabiro su visoko svladali mlađe kolege. Nikola Mikac, Miroslav Magdalenić i Robert Mikac iz Mihovljana 3 Primabiro uspješno su osvojili sve svoje pojedinačne susrete, te tako ostvarili trice. Na terenu USTA Belica 1 i STK Hodošan 1, domaćini su se suočili s izazovnim suparnicima iz STK Hodošan 1. Utakmica je otišla na stranu. Paula Markati iz STK Hodošan 1 ostvarila je tricu, pobijedivši u svim svojim pojedinačnim susretima. U unutarnjem susretu između STK Putjane Krystaline i STK Putjane Restart, STK Putjane Restart se istaknuo ostvarivši visoku pobjedu. Boris Preksavec i Eugen Šimon su neporaženi napustili teren, s po tri pobjede svaki. ZEN-Šenkovec 2 dominirao je u svom susretu protiv HE-DRA 1 Draškovec, pobijedivši s uvjerljivim rezultatom. Zoran Vidović i Filip Godina ostvarili su trice. Nažalost, utakmica između Nedelišće 1 i STK Goričan 1 odgođena je za petak. Rezultati: STK Mihovljan - Mihovljan 3 Primabiro 2:8; USTA Belica 1 - STK Hodošan 1 2:8; STK Putjane Krystaline - STK Putjane Restart 2:8; Nedelišće 1 - STK Goričan 1 *odgoda za petak; ZEN-Šenkovec 2 - HE-DRA 1 Draškovec 9:1. TABLICA 1. ŽUPANIJSKA LIGA

Sljedeće kolo: Mihovljan 3 Primabiro - HE-DRA 1 Draškovec; STK Goričan 1 ZEN-Šenkovec 2; STK Putjane Restart - Nedelišće 1; STK Hodošan 1 - STK Putjane Krystaline; STK Mihovljan - USTA Belica 1

2. liga

U susretu između KosKotoriba 2 i ŠŠK ČAK Čakovec, Kos-Kotoriba 2 je osvojila oba boda na domaćem terenu. Stjepan Vidović je briljirao na terenu, ostvarivši tricu. Lopatinec 1 i STK Donji Kraljevec 2 su se sastali u izrazito izjednačenom dvoboju koji je završio bez pobjednika, rezultatom 5:5. Karlo Šoltić iz Lopatinca 1 bio je nezaustavljiv, ostvarivši tri pobjede, te u zadnjem krugu spasivši domaći bod. Čakovec 1 je dominirao protiv Čakovec 3, ostvarivši uvjerljivu pobjedu. Božidar Krnjoul i Goran Spahija iz Čakovca 1 istaknuli su se s tricama. Pojačana ekipa GSTK Prelog 1 je svladala STK Zasadbreg 1 na domaćeme terenu. Nikola Magdalenić tricom je samo ublažio poraz. Nažalost, utakmica između HE-DRA 2 Draškovec i ZEN-Šenkovec 3 odgođena je zbog zauzetosti dvorane. Rezultati: HE-DRA 2 Draškovec - ZEN-Šenkovec 3 - odgoda zbog zauzetosti dvorane; Kos-Kotoriba 2 ŠŠK ČAK Čakovec 7:3; Lopatinec 1 - STK Donji Kraljevec 2 5:5; Čakovec 1 - Čakovec 3 9:1; GSTK Prelog 1 - STK Zasadbreg 1 7:3.

TABLICA 2. ŽUPANIJSKA LIGA 1 Čakovec 1

1 1 0 0

9

1 2

2 GSTK Prelog 1

1 1 0 0

7

3 2

3 Kos-Kotoriba 2

1 1 0 0

7

3 2

4 Lopatinec 1

1 0 1 0

5

5 1

5 STK Donji Kraljevec 2

1 0 1 0

5

5 1

6 HE-DRA 2 Draškovec

0 0 0 0

0

0 0

7 ZEN-Šenkovec 3

0 0 0 0

0

0 0

1 ZEN-Šenkovec 2

1 1 0 0

9

1 2

2 STK Putjane Restart

1 1 0 0

8

2 2

8 ŠŠK ČAK Čakovec

1 0 0 1

3

7 0

3 STK Hodošan 1

1 1 0 0

8

2 2

9 STK Zasadbreg 1

1 0 0 1

3

7 0

4 Mihovljan 3 Primabiro

1 1 0 0

8

2 2

10 Čakovec 3

1 0 0 1

1

9 0

5 Nedelišće 1

0 0 0 0

0

0 0

6 STK Goričan 1

0 0 0 0

0

0 0

7 STK Mihovljan

1 0 0 1

2

8 0

8 USTA Belica 1

1 0 0 1

2

8 0

9 STK Putjane Krystaline

1 0 0 1

2

8 0

10 HE-DRA 1 Draškovec

1 0 0 1

1

9 0

Skor igrača: Zoran Vidović (3-0), Nikola Mikac (3-0), Boris Preksavec (3-0), Eugen Šimon (3-0), Filip Godina (3-0), Paula Markati (3-0), Miroslav Magdalenić (3-0), Robert Mikac (2-0), Dean Lajtman (2-1), Davor Vidović (2-1), Miljenko Vračar (2-1), Matija Hrelec (2-1).

Skor igrača: Božidar Krnjoul (3-0), Nikola Magdalenić (3-0), Stjepan Vidović (3-0), Goran Spahija (3-0), Karlo Šoltić (3-0), Mario Uršanić (2-1), Dubravko Hozjak (2-1), Nino Bašek (2-1), Mario Glavak (2-1), Dominik Filipašić (2-1), Vinko Legin (2-1), Ivica Jakupak (2-1), Matija Strbat (2-1). Sljedeće kolo: ZEN-Šenkovec 3 - STK Zasadbreg 1; Čakovec 3 - GSTK Prelog 1; STK Donji Kraljevec 2 - Čakovec 1; ŠŠK ČAK Čakovec

- Lopatinec 1; HE-DRA 2 Draškovec - Kos-Kotoriba 2

3. liga

Mala Subotica 1 pokazala je svoju dominaciju u susretu protiv Kos-Kotoriba 3, ostvarivši impresivnu pobjedu rezultatom 10:0. STK Putjane 3 suočio se s izazovom u susretu protiv Lopatinca 2 koji je završio pobjedom gostiju. Mark Trbuhović i Dejan Ivanuša ostvarili su po tri pobjede. STK Hodošan 2 je oba boda na domaćem terenu osvojio protiv USTA Belica 2. Jan Zrna i Josip Čižmešija bili su ključni igrači s tri pobjede. U vrlo izjednačenom susretu između ZEN-Šenkovec 5 i HE-DRA 3 Draškovec, HE-DRA 3 Draškovec je uspjela odnijeti oba boda. Miro Baranašić iz HE-DRA 3 Draškovec bio je nezaustavljiv s tri pobjede. U lokalnom derbiju između Čakovec 2 Euroland i Čakovec 4 nominalni gosti su odnijeli oba boda. Krešimir Marđetko iz Čakovca 4 istaknuo se s tricom. Rezultati: Mala Subotica 1 - Kos-Kotoriba 3 10:0; Čakovec 2 Euroland - Čakovec 4 3:7; STK Putjane 3 - Lopatinec 2 2:8; STK Hodošan 2 - USTA Belica 2 8:2; ZEN-Šenkovec 5 - HEDRA 3 Draškovec 4:6. TABLICA 3. ŽUPANIJSKA LIGA 1 Mala Subotica 1

1 1 0 0 10

0 2

2 STK Hodošan 2

1 1 0 0

2 2

8

3 Lopatinec 2

1 1 0 0

8

2 2

4 Čakovec 4

1 1 0 0

7

3 2

5 HE-DRA 3 Draškovec

1 1 0 0

6

4 2

6 ZEN-Šenkovec 5

1 0 0 1

4

6 0

7 Čakovec 2 Euroland

1 0 0 1

3

7 0

8 STK Putjane 3

1 0 0 1

2

8 0 8 0

9 USTA Belica 2

1 0 0 1

2

10 Kos-Kotoriba 3

1 0 0 1

0 10 0

Skor igrača: Ivan Pongračić (3-0), Goran Novak (3-0), Josip Rob (3-0), Mark Trbuhović (3-0), Dejan Ivanuša (3-0), Miro Baranašić (3-0), Jan Zrna (3-0), Josip Čižmešija (3-0), Krešimir Marđetko (3-0), Robert Garančer (2-1), Ivan Hajdinjak (2-1), Stanko Novoselec (2-1). Sljedeće kolo: Kos-Kotoriba 3 - HE-DRA 3 Draškovec; USTA Belica 2 - ZEN-Šenkovec 5; Lopatinec 2 - STK Hodošan 2; Čakovec 4 - STK Putjane 3; Mala Subotica 1 Čakovec 2 Euroland.

4. liga

Lokalni derbi u kojem je ekipa Goričan 3 pokazala svoju superiornost u susretu protiv Goričan 2, ostvarivši impozantnu desetku.

Goričan 5 je bila uspješna u svojoj utakmici protiv ekipe Nedelišće 2 na domaćem terenu. Rafael Dominik sa tricom, a Filip Blažek je ostao neporažen u ovome susretu. U lokalnom derbiju Donji Vidovec 1 dominirao je protiv kolega iz Donji Vidovec 2. Matija Lukša bio je ključni igrač sa tri pobjede. U izuzetno izjednačenom susretu između Sveta Marija 1 i Dragoslavec Breg 1, susret je završio bez pobjednika. Bojan Jambrović se istaknuo kod gostiju s tri pobjede. Kos-Kotoriba 5 je ostvarila pobjedu nad Mihovljan 4 rezultatom 6:4. Dražen Bubek je tricom samo ublažio poraz. Rezultati: Goričan 2 Goričan 3 0:10; Goričan 5 - Nedelišće 2 8:2; Donji Vidovec 1 - Donji Vidovec 2 8:2; Sveta Marija 1 - Dragoslavec Breg 1 5:5; Kos-Kotoriba 5 Mihovljan 4 6:4. TABLICA 4. ŽUPANIJSKA LIGA 1 Goričan 3

1 1 0 0 10

0 2

2 Goričan 5

1 1 0 0

8

2 2

3 Donji Vidovec 1

1 1 0 0

8

2 2

4 Kos-Kotoriba 5

1 1 0 0

6

4 2

5 Sveta Marija 1

1 0 1 0

5

5 1

6 Dragoslavec Breg 1

1 0 1 0

5

5 1

7 Mihovljan 4

1 0 0 1

4

6 0

8 Donji Vidovec 2

1 0 0 1

2

8 0

9 Nedelišće 2

1 0 0 1

2

8 0

10 Goričan 2

1 0 0 1

0 10 0

Skor igrača: Dejan Gudlin (3-0), Dražen Bubek (30), Matija Lukša (3-0), Bojan Jambrović (3-0), Rafael Dominik (3-0), Filip Blažek (20), Damir Čakmazović (2-0), Siniša Dvorski (2-0), Gabriel Dominik (2-1), Dejan Marčec (2-1), Ivan Pošta (2-1), Josip Šestanj (2-1), Danijel Škoda (2-1), Dragan Šajn (2-1), Antun Mustač (2-1). Sljedeće kolo: Goričan 3 - Mihovljan 4; Dragoslavec Breg 1 - Kos-Kotoriba 5; Donji Vidovec 2 - Sveta Marija 1; Nedelišće 2 - Donji Vidovec 1; Goričan 2 - Goričan 5.

5. liga

Ekipa HE-DRA 4 Draškovec je ostvarila tijesnu pobjedu nad GSTK Prelog 2 na domaćem terenu. Dejan Slaviček istaknuo se s tricom, čineći ključnu razliku u ovom susretu. Susret između JokaČakovec i Sveta Marija 2 završio je bez pobjednika, rezultatom 5:5. Ova utakmica bila je izjednačena i oba tima dijele bodove. Lokalni derbi između STK Putjane Lateramen i STK Putjane 4 otišao je na

stranu "domaćih". Mladen Železnjak bio je izvanredan tricom, dok je Rino Megla ostao neporažen u ovom susretu. STK Hodošan 3 je suočio se s ekipom USTA Belica 3, a susret je otišao na stranu gostiju. Stjepan Kolarić i Nikola Merdanović istaknuli su se s tri pobjede. Lopatinec 3 je dominirao u susretu protiv CB Pingvin STK P 1367. Mario Štefičar tricom, dok je Mladen Trbuhović neporažen pridonio najviše ovoj pobjedi. Rezultati: HE-DRA 4 Draškovec - GSTK Prelog 2 6:4; Joka-Čakovec - Sveta Marija 2 5:5; STK Putjane 4 - STK Putjane Lateramen 2:8; STK Hodošan 3 - USTA Belica 3 3:7; Lopatinec 3 CB Pingvin STK P 1367 9:1.

TABLICA 5. ŽUPANIJSKA LIGA 1 Lopatinec 3

1 1 0 0

9

1 2

2 STKPutjaneLateramen 1 1 0 0

8

2 2

3 USTA Belica 3

1 1 0 0

7

3 2

4 HE-DRA 4 Draškovec

1 1 0 0

6

4 2

5 Joka-Čakovec

1 0 1 0

5

5 1

6 Sveta Marija 2

1 0 1 0

5

5 1

7 GSTK Prelog 2

1 0 0 1

4

6 0

8 STK Hodošan 3

1 0 0 1

3

7 0

9 STK Putjane 4

1 0 0 1

2

8 0

10 CB Pingvin STK P 1367

1 0 0 1

1

9 0

Skor igrača: Mario Štefičar (3-0), Mladen Železnjak (3-0), Dejan Slaviček (3-0), Stjepan Kolarić (3-0), Nikola Merdanović (3-0), Rino Megla (2-0), Mladen Trbuhović (2-0), Dino Štirinić (2-1), Miro Štefok (2-1), Ivan Knezić (2-1), Dragutin Mustač (2-1), Miroslav Mikec (2-1), Branko Lovrek (2-1), Branko Zelić (2-1), Milovan Horvat (2-1). Sljedeće kolo: GSTK Prelog 2 - CB Pingvin STK P 1367; USTA Belica 3 - Lopatinec 3; STK Putjane Lateramen - STK Hodošan 3; Sveta Marija 2 - STK Putjane 4; HE-DRA 4 Draškovec - Joka-Čakovec.

6A liga

Zasadbreg 2 je ostvario pobjedu nad ekipom STK Putjane 6.Tricom se istaknuo Marko Pergar. U susretu između GSTK Prelog 4 i ZEN-Šenkovec 6, gosti su bili uspješniji. Maja Trupković istaknula se s tri pobjede. Mala Subotica 2 je ostvarila visoku pobjedu nad ekipom Goričan 4. Stjepan Mikulić i Valentino Škvorc bili su ključni igrači s tricama.

TABLICA 6.A ŽUPANIJSKA LIGA 1 Zasadbreg 2

1 1 0 0

7

3 2

2 Mala Subotica 2

1 1 0 0

7

3 2

3 ZEN-Šenkovec 6

1 1 0 0

7

3 2

4 STK Pribislavec

0 0 0 0

0

0 0

5 STK Putjane 6

1 0 0 1

3

7 0

6 GSTK Prelog 4

1 0 0 1

3

7 0

7 Goričan 4

1 0 0 1

3

7 0

Rezultati: Zasadbreg 2 - STK Putjane 6 7:3; GSTK Prelog 4 - ZEN-Šenkovec 6 3:7; Goričan 4 - Mala Subotica 2 3:7. Skor igrača: Maja Trupković (3-0), Stjepan Mikulić (3-0), Valentino Škvorc (3-0), Marko Pergar (3-0), Fran Matošić (2-1), Josip Merlak (2-1), Anja Šego (2-1), Milovan Tomašić (1-1), Antun Škvorc (1-1). Sljedeće kolo: ZEN-Šenkovec 6 - Goričan 4; STK Putjane 6 - GSTK Prelog 4; STK Pribislavec - Zasadbreg 2.

6B liga

U susretu između Dragoslavec Breg 2 i GSTK Prelog 3, Dragoslavec Breg 2 je dominirao na domaćem terenu. Anton Jambrović i Rajko Jakopić iz Dragoslavca Breg 2 tricama su donijeli pobjedu. STK Donji Kraljevec 1 bila je uspješna u susretu protiv mlade ekipe STK Zasadbreg 3. Tihomir Horvat i Nenad Pigac su se istakli tricama. Nedelišće 3 suočilo se s ekipom STK Pribislavec 2022, a susret je otišao u korist gostiju. Ian Tepšić bio je izvanredan s tri pobjeda, dok je Željko Mihalic ostao neporažen. Rezultati:Dragoslavec Breg 2 - GSTK Prelog 3 9:1; STK Donji Kraljevec 1 - STK Zasadbreg 3 8:2; Nedelišće 3 - STK Pribislavec 2022 2:8. TABLICA 6.B ŽUPANIJSKA LIGA 1 Dragoslavec Breg 2

1 1 0 0

9

1 2

2 STK Donji Kraljevec 1

1 1 0 0

8

2 2

3 STK Pribislavec 2022

1 1 0 0

8

2 2

4 Udr. OKUS Knezovec

0 0 0 0

0

0 0

5 STK Zasadbreg 3

1 0 0 1

2

8 0

6 Nedelišće 3

1 0 0 1

2

8 0

7 GSTK Prelog 3

1 0 0 1

1

9 0

Skor igrača: Anton Jambrović (3-0), Tihomir Horvat (3-0), Rajko Jakopić (3-0), Nenad Pigac (3-0), Ian Tepšić (3-0), Željko Mihalic (2-0), Josip Novak (2-1), Marko Šupljika (1-1). Sljedeće kolo: STK Zasadbreg 3 - Nedelišće 3; GSTK Prelog 3 - STK Donji Kraljevec 1; Udruga OKUS Knezovec - Dragoslavec Breg 2.


36 ATLETIKA

20. listopada 2023.

STOLNI TENIS RINO MEGLA, poznati stolnotenisač iz Čakovca

Postigao izvanredan uspjeh na Svjetskom prvenstvu u austrijskom Welsu Atletičarke Tena i Lea Marodi s gradonačelnikom Draženom Srpakom

TENU I LEU Marodi primio gradonačelnik Dražen Srpak

Grad podržava atletičarke Marodi

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, je u ponedjeljak, 16. listopada, priredio prijem za Tenu i Leu Marodi, mlade i uspješne atletičarke iz Murskog Središća kako bi im čestitao na zavidnim rezultatima i na promociji najsjevernijeg grada. Poželio im je puno uspjeha u daljnjem natjecanju te sreće da se plasiraju na svjetsko prvenstvo iduće godine. Tena i Lea Marodi su blizanke rođene 2. lipnja 2005. godine. Članice su Atletskog kluba Mursko Središće, a zahvaljujući sportskim rezultatima dobile su rješenje Ministarstva turizma i sporta o kategorizaciji za 2023. godinu. Ostvarile su 3.

KARATE

kategoriju zahvaljujući ostvarenim rezultatima na državnoj razini i istrčanoj normi za tu kategoriju. Također su prošle godine srušile međimurski rekord na 1.000 metara te se obje okitile medaljama na državnom prvenstvu u utrci na 1500 metara. U cilju nabavke opreme za trčanje i financiranja odlaska na pripreme za plasman na svjetsko prvenstvo u Peru, koje će se održati iduće godine, Grad Mursko Središće dodijelio im je jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 300 eura za svaku od njih. Grad Mursko Središće će im i dalje pomagati prema mogućnostima i potrebi. (BMO)

U svom uredu gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini srdačno je dočekala Rina Meglu, poznatog stolnotenisača iz Čakovca, koji je nedavno postigao izvanredan uspjeh na Svjetskom prvenstvu za osobe oboljele od Parkinsonove bolesti u austrijskom Welsu. Megla je trijumfirao u svojoj kategoriji, osvojivši prvo mjesto. Gradonačelnica mu je uputila iskrene čestitke za ovaj veličanstven uspjeh, a s njom su se pridružili u slavlju i Meglini bivši kolege. Rino Megla je prije nekoliko godina otišao u mirovinu, nakon dugogodišnjeg rada u čakovečkom Komunalnom redarstvu. Na Svjetskom prvenstvu Megla se natjecao u kategoriji 3 i odigrao je ukupno 13 mečeva, ostva-

Rino Megla na prijemu kod gradonačelnice Ljerke Cividini rivši pobjede u svima osim u jednom, gdje je izgubio samo jedan gem u početnom dijelu natjecanja. Impresivno je otkrio gradonačelnici da je na ovom Svjetskom prvenstvu sudjelovalo preko 300 natjecatelja iz 25 razli-

SPORTSKA REKREACIJA

čitih zemalja Europe, Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Azije. Ovo prvenstvo, koje je održano četvrti put, označilo je Meglin debi, a on je odmah osvojio srca gledatelja i pomeo konkurenciju. Osim njega, Hrvatsku su predstav-

ljali i natjecatelji iz Zagreba i Koprivnice. Rino Megla istaknuo je da je bilo mnogo talentiranih igrača, a o razmjerima prvenstva jasno govori činjenica da se igralo istovremeno na čak 48 stolova. Natjecatelji su bili podijeljeni prema ozbiljnosti njihove bolesti i vremenu provedenom u treningu. Zahvaljujući njegovoj pobjedi u svojoj kategoriji, Megla će se idući put natjecati u višoj kategoriji za najsjajnije odličje. Rino Megla je dugogodišnji član STK-a Putjane iz Čakovca i unatoč svojoj bolesti i mirovini, gotovo svakodnevno trenira. Osim Grada Čakovca, financijsku podršku za njegovo sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu pružili su i Međimurska županija, Međimurje-plin te tvrtka Pegaz. (dv)

Državno natjecanje u Međimurju

Prelog domaćin karate prvenstva U organizaciji Hrvatskog karate saveza i grada Preloga, ovaj vikend 21. i 22. listopada u Prelogu se održava državno prvenstvo u karateu. Tehnički organizatori natjecanja su Karate savez Međimurske županije i Karate klub Globus. U Sportskoj dvorani grada Preloga natjecati će se karatisti u dobi od 7 do 14 godina. Upravo u ovoj dobnoj skupini najviše je natjecatelja pa je to ujedno i najmasovnije državno prvenstvo. Prošle

SPORTSKE NAGRADE

godine na istome se je okupilo gotovo 700 natjecatelja iz cijele zemlje. U trenutku zaključenja ovog teksta, iz Karate saveza Hrvatske imali su zaprimljenih malo više od 800 prijava za natjecanje. Prema uvidom u trenutne prijave boje međimurskog karatea ovaj vikend brani 17 natjecatelja iz naše županije. Obzirom na velik broj prijava svaka podrška s tribina je dobro došla, a ulaz je slobodan. (pt)

GRAD MURSKO Središće poziva

Predložite najsportaše i najrekreativce! Do četvrtka, 26. listopada ove godine je rok za predlaganje kandidata za dodjelu nagrada sportašima s područja Murskog Središća za njihova sportska ostvarenja. Godišnja nagrada za sportska ostvarenja dodjeljuje se u natjecateljskoj kategoriji: za sportaša i sportašicu godine i momčad godine. Pravo na nagradu za sportska ostvarenja mogu dobiti sportaši u svim dobnim kategorijama: kadeti, juniori, seniori

i drugi u skladu s pravilima pripadajućega sporta. Osim godišnjih nagrada za sportska ostvarenja u natjecateljskoj kategoriji dodjeljuju se i godišnje nagrade za sportska ostvarenja u rekreacijskoj kategoriji i to: za rekreativca i rekreativku godine i za rekreacijsku momčad godine. Prijedlozi se upućuju u pisanom obliku na adresu Grad Mursko Središće, Odbor za sport, Trg braće Radića 4. (BMO)

Članovi USR-a Sport za sve

21. SOBOČKIM ŠPANCIROM obilježen je Svjetski dan pješačenja

Kiša je “mala beba” za sobočke rekreativce Rutu od 6 kilometara započeli su na odbojkaškom igralištu u Maloj Subotici. Ipak, nisu pješačili kako su planirali po šumama i livadama, već ulicama naselja koje su svladali za oko 90 minuta. Nema te sile koja bi poremetila planove Udruge sportske rekreacije Sport za sve iz Male Subotice. Minule nedjelje nakanili su obilježiti Svjetski dan pješačenja i to tradicionalnim Sobočkim špancirom koji je doživio svoje 21. izdanje. Dakle, rekreativci su prkosili kiši i hladnoći i zacrtani program su i realizirali. Doduše, nije ih bilo

u očekivanom broju, ali nije nezanemariva ni brojka od 40-ak entuzijasta. Jedni su krenuli put pod noge, dok pak su se drugi pobrinuli za “tekuća pitanja”. Rutu od 6 kilometara započeli su na odbojkaškom igralištu u Maloj Subotici. Ipak, nisu pješačili kako su planirali po šumama i livadama, već ulicama naselja koje su svladali za oko 90 minuta..

Na povratku su ih dočekali pečeni kesteni i langoši. No, tu nije bio kraj rekreacije jer je tada krenuo Špancir kup, odnosno natjecanje u bacanju potkove, visećoj kuglani i streličarstvu kojem se odazvalo 19 rekreativaca. U bacanju potkove najbolji je bio Branko Punčec, drugo mjesto pripalo je Valentinu Šipušu, a treće Mariju Cicvariću. Zvonko Kocijan imao je najsigurniju ruku i

oštro oko u streličarstvu, drugi je bio Mario Cicvarić, dok je treće mjesto pripalo Ljiljani Šipuš. U visećoj kuglani najspretnija je bila Nevenka Cicvarić, zatim Ljiljana Šipuš te Zvonko Kocijan. Tri prvoplasirana rekreativca u svakoj disciplini nagrađeni su medaljama, a ukupni pobjednik 10. Sobočkog špancira kupa je Zvonko Kocijan, koji je osvojio i prijelazni pehar. (vv, foto: z. vrzan)


20. listopada 2023.

Mozaik 37

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Članice vokalne skupine na promociji novog nosača zvuka: Franciska Varga, Jelena Dobranić, Dragica Drk, Cela Tkalec, Štefica Jambrošić, Dragica Kovač, Snježana Kolarić, Ivanka Škvorc, Katarina Šimunić, Julijana Kočila – voditeljica Piše: Aleksandra Sklepić

U župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Vratišincu, u subotu, 14. 10. 2023., u večernjim satima održana je svečana promocija nosača zvuka “Veseli se, o, Marija” koji su snimile aktivne članice Vokalne skupine KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec. Na njemu se nalazi 15 pjesama od kojih svaka obilježava važno vrijeme ili blagdan u godini. Autorica aranžmana je Julijana Kočila, orguljašica Marija Magdalena Kočila, a počimalje Julijana Kočila i Franciska Varga. Ovo je već drugi CD koji je izdala Vokalna skupina iz Gornjeg Kraljevca. Prvi je bio 2016. godine na kojem su božićne

PROMOCIJA novog nosača zvuka Ženske vokalne skupine Gornji Kraljevec

Tko pjeva, dvostruko moli

Na novom CD-u nalazi se petnaest međimurskih pjesama koje su posvećene Mariji međimurske pjesme, “Raduval se Jezuš mali”. Na promociju su pozvani brojni uzvanici, načelnik Vratišinca Mihael Grbavec, predsjednica VMO-a Gornji Kraljevec Milena Granatir, ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec Maja Lukman Šprajc, poznati jezikoslovac dr. Stjepan Hranjec iz Čakovca, župnik vratišinečke župe Josip Blažon te mnogi drugi. U svečanoj atmosferi

otpjevano je nekoliko pjesama, a nazočnima su se obratile predsjednica Društva žena Štefanija Jambrošić i voditeljica Julijana Kočila. - Mjesec listopad posvećen je Mariji, zbog toga smo odabrale baš ovo vrijeme kako bi naš novi CD ugledao svjetlo dana, rekla je predsjednica Udruge i aktivna pjevačica u skupini Šte�ica Jambrošić. Ponosne smo što smo uz pomoć si-

IZLOŽBA Lončarske obitelji Lesjak u Muzeju Međimurja Čakovec

matelja Roberta Gutermana uspjele završiti ovaj projekt za koji je bilo potrebno mnogo rada i vježbe, ali rezultat je opravdao sva odricanja. Ususret 35. obljetnici KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec s puno ljubavi i entuzijazma nastao je ovaj poklon generacijama koje dolaze i ujedno edukativni materijal jednog vremena jer očuvanje glazbene baštine zadaća je i zalog za budućnost. Najviše

zahvaljujemo Tomislavu Habulinu, odgajatelju, pjevaču, glazbenom producentu, glazbenom pedagogu i dirigentu koji je omogućio nastajanje ove vrijedne zbirke. Dugogodišnja voditeljica vokalne skupine Julijana Kočila ukratko se osvrnula na izbor pjesama i istaknula da svaka od pjesama na CD-u nosi u sebi neku misao posvećenu Mariji, cijelu godinu i za sve blagdane.

Tko pjeva, dvostruko moli, stara je izreka, a pjevanjem sakralnih pjesama želja je članica postići da se one očuvaju i istrgnu od zaborava. Marijanske pjesme veliko su bogatstvo međimurske kulturne baštine i važno je raditi na njihovu očuvanju, istakla je. Za nastajanje ovog nosača zvuka, uz same izvođačice, zaslužni su i sponzori: Općina Vratišinec, Međimurska županija, Međimurje-plin, Hrvatsko društvo skladatelja i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Brojni posjetitelji ovog svečanog događaja uživali su u lijepom zvuku međimurske sakralne pjesme i lijepo uređenoj crkvi.

Njihove predmete imalo je svako kućanstvo u Međimurju

U petak, 13. listopada 2023., Muzej Međimurja Čakovec ponosno je predstavio svoj novoobnovljeni Izložbeni salon, gdje je otvorena izložba posvećena vrijednim predmetima iz donacije obitelji Lesjak. Obitelj Lesjak zasigurno zauzima istaknuto mjesto među najpoznatijim obrtničkim obiteljima Međimurja, a njihovu bogatu baštinu pratimo tijekom mnogih desetljeća. Posebno se ističe lončarski obrt obitelji Lesjak, koji se održao do današnjih dana zahvaljujući entuzijazmu njihove unuke Đurđice Horvat, jedine međimurske lončarice čije ime ponosno nosi na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Povelja Međimurske županije

Iako danas možda nije toliko aktivna u izradi predmeta, njezin nevjerojatan trud usmjeren je na prenošenje stečenih znanja i vještina kroz edukacije i radionice mladim naraštajima. Za svoj nesebičan doprinos, Đurđici je 2023.

godine dodijeljena posebna Povelja Međimurske županije, priznanje za njenu predanost tradicionalnom lončarstvu i promociju starog zanata. Muzej Međimurja Čakovec ima poseban interes za njegovanje nematerijalne baštine i suradnju s pojedincima koji dijele tu strast. Već dugi niz godina surađuju s Đurđicom Horvat, čija je obitelj Lesjak prava ikona međimurskog lončarstva. Otvorenje izložbe privuklo je iznenađujuće velik broj posjetitelja, a ravnateljica Muzeja Međimurja, Maša Hrustek Sobočan, srdačno je pozdravila prisutne. Autorica postava i kataloga, viša kustosica Janja Kovač, istaknula je važnost lončarskih proizvoda u etnografskim zbirkama Muzeja Međimurja Čakovec. Izložba Lončarska obitelj Lesjak istražuje predmete izrađene od gline s ručnim oslikavanjem, koji su služili raznim praktičnim i dekorativnim svrhama u međimurskim seoskim kućanstvima. Na izložbi se predstavljaju predmeti koje su izradili različiti članovi obitelji Lesjak: Ivan Lesjak,

va radionica bila je poznata u Čakovcu, gdje su se lončarske vještine prenosile i na druge čakovečke lončare, poput Franje Magdalenića. Ova izložba nastavlja tradiciju predstavljanja vrijednih donacija unutar muzejskih zidova i omogućuje javnosti uvid u bogatstvo Muzeja Međimurja Čakovec. Također, pruža priliku za iskazivanje zahvalnosti prema donatorima koji su prepoznali važnost ove institucije za očuvanje, istraživanje i predstavljanje međimurske baštine.

Entuzijazam prema lončarskoj vještini

Brojni posje�telji razgledali su impresivne lončarske radove Antun Lesjak i Đurđica Horvat (rođena Medlobi). Ovi članovi obitelji blisko su povezani rodbinskim vezama, s Ivanom i Antunom kao ocem i sinom te Đurđicom kao Ivanovom unukom

i Antunovom nećakinjom. Ivan Lesjak je prvi započeo obiteljsku lončarsku tradiciju, a zajedno s njim i njegova supruga Julijana, koja je aktivno sudjelovala u izradi proizvoda i prenošenju znanja. Lesjako-

njeg sna. Ova izložba podržana je �inancijskim sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Međimurske županije, Grada Čakovca i samog Muzeja Međimurja Čakovec. Izložbu možete razgledati u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec do 3. prosinca 2023. Planirana su i besplatna vodstva za građanstvo u određenim terminima, kao i popularno predavanje i turnir u igri pamtilice, koja je inspirirana izloženim predmetima. (dv, zv)

U svom govoru Đurđica Horvat istaknula je veliku ulogu svojeg ujaka, sestre i posebno djeda, koji ju je s velikim Đurđica strastvenim entu- Horvat, čija je zijazmom podu- obitelj Lesjak čavao lončarskoj prava ikona vještini i prenio joj međimurskog svoju ljubav prema lončarstva ovom prekrasnom zanatu. Njezina izložba je ostvarenje njenog dugogodiš-


38 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OŠ OREHOVICA

20. listopada 2023.

Franka Just osvojila 1. nagradu Zbor malih pjesnika je književna manifestacija koja se kontinuirano održava svake jeseni u Zlataru od 1970. godine u sklopu „Dana kajkavske riječi“. Na natječaj je pristiglo 318 pjesama iz 56 škola kajkavskog govornog područja. Za sudjelovanje na smotri odabrane su 64 pjesme, a među njima i dvije pjesme učenica OŠ Orehovica: pjesma Kaj je veselje autorice Nikol Klobučarić i pjesma Pahulica Franke Just (mentorica Ivanka Novak).

Nakon uspješnog nastupa na smotri učenica Franka Just osvojila je 1. nagradu jer je njezina pjesma Pahulica proglašena najboljom pjesmom 54. Zbora malih pjesnika. S ponosom ističemo da smo i ove godine dostojno predstavili Međimurje i Orehovicu te pod vodstvom učitelja glazbene kulture Zlatka Bacingera, učenica 8. c razreda Ema Krčmar nastupila je sa skladbom „Međimurje v srcu”. (sh)

Mladen Tota, Kris�na Trstenjak Ši�ovič, Marina Trstenjak Petran i Denis Horvat

ČETVORKA među najboljim nastavnicima u Hrvatskoj

Profesorski „dream team“ iz Srednje škole Čakovec Svake godine 500-tinjak nastavnika na Svjetski dan učitelja, 5. listopada, dobiva priznanje i novčanu nagradu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Jedna od najuspješnijih ustanova po tom kriteriju, s čak četvero nagrađenih nastavnika, ove je godine Srednja škola Čakovec Piše: Ivan-Goran Herman

Zašto preporučamo vodu iz slavine!? Voda je jedan od esencijalnih i osnovnih uvjeta svih oblika života na zemlji, s posebnim naglaskom na vodu koja se koristi za piće, kuhanje, pripremu hrane ili za druge potrebe u domaćinstvu i javnim prostorima, a nova je Direktiva (EU) 2020/2184 usmjerena poboljšanju kvalitete vode s naglaskom na promicanje upotrebe vode iz slavina. Sigurnu i kvalitetnu vodu možemo dobiti iz javnog vodoopskrbnog sustava. U Međimurju za javnu se vodoopskrbu koristi podzemna voda iz dubljih slojeva (30-100 m), a Vodocrpilišta Nedelišće i Prelog su ograđena i pod nadzorom. Kvalitetu vode iz vodoopskrbnog sustava kontrolira svakodnevno Laboratorij Međimurskih voda i to iz zdenaca, vodosprema te razvodne mreže. Osim naših kontrola provodi se i državni monitoring s opsežnim analizama svih zdenaca i javnih objekata poput škola, vrtića i domova za starije osobe, a nadzor nad kvalitetom vode provodi Sanitarna inspekcija. Naje�ikasniji način osiguranja zdravstveno ispravne vode daje Plan

sigurnosti vode za piće koji je zakonska obveza proizašla iz smjernica Direktive o vodi za ljudsku potrošnju, a temelji se na opsežnoj procjeni rizika i pristupu upravljanju rizicima u svim točkama vodoopskrbnog sustava od slivnog područja do potrošača. Međimurske su vode uvele Plan sigurnosti vode za ljudsku potrošnju u vodoopskrbni sustav čime su među prva tri javna isporučitelja vodnih usluga u Hrvatskoj koja su dobila takvo ovlaštenje od strane Ministarstva zdravstva. Još jedan od razloga zbog kojeg preporučamo vodu iz slavine je prekomjerna uporaba plastike koja postaje ekološki problem, potrebno je 400 godina kako bi se plastična boca razgradila u prirodi! Isto tako, postoji i potencijalna opasnost za zdravlje zbog mogućeg konzumiranja štetnih tvari iz plastičnih boca koje eventualnim otapanjem mogu završiti u vodi. Stoga radije punimo vodu iz slavina u staklene bočice, a upotrebom vode iz slavine štitimo okoliš i svoje zdravlje.

Od 2019. godine dodjeljuju se nagrade najboljim odgojno-obrazovnim djelatnicima u Republici Hrvatskoj. Svake godine 500-tinjak nastavnika koji su se brojem skupljenih bodova za razne aktivnosti i postignuća od sredine lipnja lanjske do istog razdoblja tekuće godine na Svjetski dan učitelja, 5. listopada, dobiva priznanje i novčanu nagradu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Među nagrađenim profesorima iz međimurskih škola ove su godine i četiri nastavnika iz Srednje škole Čakovec: Denis Horvat, Marina Trstenjak Petran, Mladen Tota i Kristina Trstenjak Ši�kovič.

Priznanje i motivacija

– Za mene se radi o dodatnom priznanju za sve ono što sam radio tijekom prošle školske godine, što je Ministarstvo prepoznalo. Nagrada mi je svakako motivirajuća za daljnji rad, kaže profesor biologije i kemije Denis Horvat, koji od početka rada u struci, sad već četvrtu godinu, radi upravo u Srednjoj školi Čakovec. Slično razmišlja i profesorica �izike Marina Trstenjak Petran, koja nagradu smatra „točkom na i“ u osmišljavanju inovativnih metoda u nastavnom radu. Ona je u struci skupila staž od 16 godina, od čega čak 14 u SŠČ-u, što znači da je u toj ustanovi praktički od njena ustanovljenja. Oboje ističu da se ne smatraju nužno kvalitetnijim nastavnicima od drugih kolega. Profesor povijesti i geogra�ije Mladen Tota, koji u struci radi već 14., a u SŠČ-u 11. godinu, nagradu Ministarstva također smatra dobrim po-

ticajem za daljnje zalaganje, kao i priznanjem za uloženi trud i vrijeme u nastavnom procesu, ali i izvannastavnim aktivnostima. S njim se slaže profesorica biologije i kemije Kristina Trstenjak Ši�kovič, koja u radu s učenicima naglašava i važnost raznih projektnih aktivnosti. Ona od 9 godina u struci čak 8 radi u ovoj ustanovi, najmlađoj srednjoškolskog tipa u Međimurju. – Nagrada Ministarstva dobro je osmišljena, no uvijek postoji prostor za napredak, osobito što se tiče Pravilnika o nagrađivanju, smatra prof. Trstenjak Ši�kovič. Na nju se nadovezuje prof. Tota, koji naglašava da je problematično izabrati 500 najboljih od pedesetak tisuća. – Teško je brojčano vrednovati rad u nastavi, slaže se

„dream team“ Srednje škole Čakovec.

Problemi sustava

Unatoč tomu što su u sustavu koji ih je „odlučio“ nagraditi, ili možda upravo zbog toga, ovi su uspješni nastavnici itekako svjesni i problema koji postoje u hrvatskome školskom sustavu. Tako su se osvrnuli i na aktualni sustav ocjenjivanja. – Osobno mi se trenutačni sustav ne sviđa, pobornik sam uvođenja postotaka ili bodova. Nije isto kad, na primjer, dvoje učenika ima prosjeke od 3,5 i 4,2, a oboje prođe s četvorkom, mišljenja je prof. Horvat. Profesorica Trstenjak Petran pak smatra da bi se primjenom takvog sustava mogao smanjiti pritisak na ocjenjivanje kakav danas postoji, zbog čega dolazi i do tzv. in�lacije dobrih ocjena. –

MODERAN PRISTUP poučavanju

Valjalo bi prije svega poraditi na usklađivanju kriterija. Nije realno, primjerice, što 50 posto učenika završnih razreda nekih zagrebačkih škola svoje školovanje završava s odličnim, mora postojati nekakva standardna distribucija, kaže prof. Tota, pri čemu dodaje da je slična situacija i u Međimurju, koje je drugo u državi kad se promatraju spomenuti prosjeci. Unatoč svemu, rezultati učenika pokazuju da hrvatsko obrazovanje zapravo nije loše, dodaje prof. Tota, te da nastavnici dobro rade svoj posao, a djeca su općenito uspješna. – Nisu nužno potrebne korjenite promjene, koje se ionako u praksi neće provesti, već nam treba nadograđivanje postojećega sustava, zaključuju nagrađeni nastavnici.

Zašto su primjer drugima? Nagrađeni nastavnici iz Srednje škole Čakovec bave se mnogobrojnim aktivnostima te su uključeni u razne projekte. Upravo se u tome ogleda njihova ljubav prema prenošenju znanja i vlastitom usavršavanju, zbog čega su i među ovogodišnjim dobitnicima nagrada Ministarstva. Marina Trstenjak Petran promicateljica je znanosti i ljubiteljica lika i djela Nikole Tesle. Jedna je od autorica priručnika Fizika za vrtiće, a u slobodno vrijeme surađuje s udrugama, kao i školskim te predškolskim ustanovama kojima promovira STEM područje. Tako su, primjerice, SŠČ-ovci prije

nekoliko mjeseci sudjelovali na prvom STE(A)M festivalu, održavši radionicu Znanost u bajkama. Mladen Tota je koordinator ERASMUS+ projekata u Srednjoj školi Čakovec, autor priručnika Pokusi u nastavi geogra�ije i koautor priručnika Drugi svjetski rat, a od 2021. godine imenovan je i Ambasadorom uključivanja i raznolikosti u okviru programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti. Denis Horvat i Kristina Trstenjak Ši�kovič GLOBE su nastavnici, dok je Srednja škola Čakovec uključena u istoimeni program. U sklopu programa provode se redovita i kontinuirana

učenička mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole u području atmosfere, vode, tla i pokrova. Sa svojim učenicima sudjeluju u eTwinning projektu „Svi su dani GLOB(E)alni“, čiji je cilj povezivanje GLOBE škola. Osim toga, suradnici su i na projektu BUBO zagrebačkog PMF-a (Baza Učenja Biologije uz Online podršku), dok je Kristina sa svojim učenicima u prošloj školskoj godini sudjelovala i na eTwinning projektu „Be eco, be cool“. Upravo su inovativnost i kreativnost kakvu ovi nastavnici primjenjuju u svom radu ključni za moderan pristup poučavanju.


20. listopada 2023.

Dobro je znati 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KRALJEVEC Općinski načelnik KLASA:372-01/23-01/11 URBROJ:2109-6-02-23-2 Donji Kraljevec, 20. listopada 2023.

Na temelju članka 6. stavka 1. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora („Narodne novine“ br.: 125/11, 64/15, 112/18), članka 5. stavka 1. Odluke o davanju u zakup i kupoprodaji poslovnog prostora („Službeni glasnik Međimurske županije“ br.: 5/20) i Odluke o raspisivanju javnog natječaja a davanje u zakup poslovnog prostora (KLASA: 372-01/23-01/11, URBROJ: 2109-6-02-23-2 od 18. listopada 2023. godine), općinski načelnik raspisuje

J A V N I N A T J E Č A J

za davanje u zakup poslovnog prostora u Palinovcu A) PREDMET NATJEČAJA 1. Predmet natječaja je zakup poslovnog prostora u Palinovcu, Palinovec 22 – Društveni dom, ukupne korisne površine 73 i 67,70 m2, odnosno: • z.k.č.br. 107/6, k.o. Palinovec, zk.ul.br. 1304, površine 786 čhv, 1/1 vlasništvo Općine Donji Kraljevec (identična kat.čest.br. 2748/1, k.o. Palinovec, u mjestu, društveni dom, površine 710 m2, upisano u Posjedovni list broj: 863, 1/1 Općina Donji Kraljevec), odnosno dio poslovnog prostora koji se odnosi na prizemlje objekta površine 73 m2 i 67,70 m2 namijenjen za obavljanje djelatnosti ugostiteljstva.

Napomena: Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju, te će ga zakupnik urediti i privesti ugovorenoj namjeni u svom trošku, a što će se regulirati Ugovorom o zakupu poslovnog prostora. Isto tako Ugovorom o zakupu regulirat će se da najpovoljniji ponuditelj nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora dati u podzakup. Poslovni prostor koji je predmet zakupa se može razgledati radnim danom od 8 do 14 sati uz prethodnu najavu u Općini Donji Kraljevec ili na telefon broj 040/655-126. 2. Početni mjesečni iznos zakupnine je 1,00 €/m2/ mjesečno. Osim zakupnine, zakupnik je dužan plaćati troškove tekućeg održavanja poslovnog prostora (redovno održavanje, manji popravci instalirane opreme, uređaja i unutarnjih instalacija, čišćenje poslovnog prostora, soboslikarski radovi, popravci svih oštećenja koja su prouzročena krivnjom zakupnika, kao i drugi troškovi manjih preinaka kojima se ne mijenja konstrukcija, raspored, namjena ili vanjski izgled poslovnog prostora). Zakupnik snosi i troškove koji proizlaze iz korištenja, održavanja i uređenja prostora (struja, voda, telefon, grijanje, spomenička renta, pričuva, komunalna naknada, vodna naknada i drugo). 3. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina od dana sklapanja ugovora o zakupu poslovnog prostora.

B) UVJETI NATJEČAJA 4. Na natječaju za zakupu poslovnoga prostora ne može sudjelovati �izička ili pravna osoba koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema državnom proračunu i Općini Donji Kraljevec, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se �izička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja. 5. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 100 % ponuđene mjesečne zakupnine (iznos jednomjesečnog zakupa), najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR17 2402 0061 8082 0000 2, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju za zakup«. 6. Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ako se te osobe u svojoj ponudi pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz natječaja, uvjete iz važećeg zakona koji uređuje zakup i kupoprodaju poslovnog prostora i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine. Ako osobe koje ostvaruju pravo prednosti nisu nazočne otvaranju ponuda uputit će im se poziv da se izjavne o prihvaćanju najvišeg ponuđenog iznosa zakupnine za poslovni prostor koji se daje u zakup. Poziv će se uputiti poštom ili elektroničkom poštom na adresu dostavljenu u ponudi, a ako se osoba u ostavljenom roku ne izjasni o prihvaćanju najviše ponuđenog iznosa zakupnine, smatrat će se da isti ne prihvaća. Pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu nema pravna osoba čiji je osnivač ili suosnivač �izička osoba koja ima pravo prvenstva sukladno odredbama navedenog zakona, odnosno pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju samo �izičke osobe koje ispunja-

vaju propisane uvjete i obavljaju obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost.

C) SADRŽAJ PONUDE 7. Ponuda mora sadržavati: • za �izičke osobe: ime i prezime, adresu, OIB i presliku osobne iskaznice (za strane �izičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu); • za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, OIB te izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji • od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja; • ponuđeni mjesečni iznos zakupnine po m2 koji ne može biti niži od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima; • kratki opis planirane djelatnosti; • dokaz o uplaćenoj jamčevini; • podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude neće biti prihvaćene; • potvrda Općine Donji Kraljevec, Odsjeka za �inancije i računovodstvo kojom se potvrđuje da ponuditelj nema dugovanja prema Općini Donji Kraljevec; • Uvjerenje nadležne porezne uprave o nepostojanju duga prema državnom proračunu, odnosno odobrenje odgode plaćanja obveza s pridržavanjem rokova plaćanja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja; • ovjerenu presliku dokumentacije kojom se dokazuje pravo prvenstva osoba iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ukoliko ispunjavaju uvjete iz natječaja, ne stariju od 3 mjeseca od dana objave javnog natječaja; • ukoliko se dokazuje pravo prednosti za članove uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili za djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dokaz o srodstvu (rodni list ili druga potvrda nadležnog tijela); • ukoliko se dokazuje pravo prednosti za braniteljske socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane djelatnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi nadležno ministarstvo ili koje su korisnice poticaja nadležnog ministarstva, potvrdu nadležnog ministarstva o statusu, ne stariju od 3 mjeseca na dan otvaranja ponuda; • izjavu da ne traje zakup drugog poslovnog prostora, ovjerenu kod javnog bilježnika (za osobu koja se poziva na pravo prvenstva na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora – članak 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji). Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

D) ROK ZA DOSTAVU PONUDE I OTVARANJE PONUDA 8. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda za zakup poslovnog prostora, Palinovec – ne otvaraj« na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom. Ponuditelji trebaju na poleđini omotnice navesti svoje ime i prezime, adresu, odnosno naziv pravne osobe i adresu sjedišta.

9. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 20.10.2023. do 30.10.2023. do 14,30 sati. Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja. Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec. 10. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 30.10.2023. godine u 14,30 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći. E) ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA 11. Svaka dostavljena ponuda za zakup poslovnog prostora koji je izloženi na ovom natječaju smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je ponuđeni mjesečni iznos zakupnine niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati. 12. Najpovoljnija ponuda je ona koja je valjana ponuda a sadrži najviši iznos ponuđene mjesečne zakupnine. Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene mjesečne zakupnine, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu. 13. Odluka o odabiru najpovoljnije ponude donosi se u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja pisanih ponuda.

F) SKLAPANJE UGOVORA O ZAKUPU 14. Najpovoljniji ponuditelj u obvezi je najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru preuzeti poslovni prostor i sklopiti Ugovor o zakupu. Ukoliko najpovoljniji ponuditelj u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja bez opravdanog razloga ne potpiše Ugovor o zakupu poslovnoga prostora, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora o zakupu, gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine te će se javni natječaj za predmetni postupak ponoviti. Ugovor o zakupu poslovnog prostora smatra se sklopljenim i proizvodi pravne učinke danom njegove solemnizacije (potvrde) od strane javnog bilježnika. Zakupodavac snosi troškove sklapanja ugovora dok troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Zakupoprimatelj. Zakupodavac nije odgovoran za ishođenje uvjerenja o minimalnim tehničkim uvjetima za predložene djelatnosti, ni za druga uvjerenja ili dozvole, ni za dokumentaciju koja je potrebna za ishođenje istih. Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u mjesečni iznos zakupnine za prvi mjesec korištenja prostora, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vratiti jamčevinu u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Najpovoljniji ponuditelj je u obvezi plaćati mjesečnu zakupninu unaprijed, najkasnije do 10. - tog u mjesecu za tekući mjesec. 15. Prije potpisivanja ugovora najpovoljniji ponuditelj obvezan kao instrument osiguranja plaćanja zakupnine, dostaviti zakupodavcu bjanko zadužnicu ovjerenu kod javnog bilježnika koja pokriva godišnji iznos ugovorene zakupnine. G) OSTALO 16. Zakupodavac pridržava pravo izmjene odnosno poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja ugovora o zajmu poslovnog prostora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja. Općinski načelnik: Miljenko Horvat


40 Vaši radovi

20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Baka i škola

Dobitnici nagrada na natječaju: “Reči mi baka, kak je bilo, dok se negda v školu hodilo?”

D

ragi naši kreativci, završio je još jedan likovni i literarni natječaj “Reči mi baka, kak je bilo, dok se negda v školu hodilo” na koji su nam se javili učenici iz dviju škola. Poslali su nam predivne radove, literarne i likovne, iz kojih se lijepo vidi kakva je škola bila u vrijeme kad su njihove prabake i pradjedovi bili učenici. Učenici su proveli prava istraživanja i iz njih mnogo naučili, a i mi, kao i naši čitatelji, doznali smo neke zanimljive detalje o školi negda koji su nam do sada bili neotkriveni. Zbog toga smo nagrade dodijelili svima koji su ovaj put sudjelovali i to na sljedeći način.:

1.

Učenici 2. i 3 razreda OŠ Ivanovec: Tian Žerjav, Jakov Jančec i Ivano Križaić s učiteljicom Mirelom Radovan, razredna ulaznica za Muzej Međimurja u Čakovcu Učenici 3. razreda PŠ Sivica s učiteljicom Dijanom Bedi-Šela: Tia Mučić, Leon Palir, Doris Vidović, Ida Trstenjak, Izabela Poljaković i Žan Bedi, razredna ulaznica za Spomen-dom rudarstva u Murskom Središću Hvala našim malim istraživačima, piscima i likovnim umjetnicima i njihovim učiteljicama, a sve koji nisu uspjeli sada, pozivamo da nam se jave na naše nove natječaje koje već pripremamo.

2.

Vito Peharac 2b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Škola u stara vremena Za vrijeme školovanja mojih djedova i baka vladalo je siromaštvo i jednostavnost. Tada nije bilo puno djece istih godina pa su se učitelji morali snalaziti. Sva djeca od prvog do četvrtog razreda nalazila su se u istom razredu. Svi su bili jedno, bez obzira na godine. Vladala je sloga, zajedništvo i ono najvažnije međusobno poštovanje. Učitelji su

se više cijenili i slušali, za razliku od danas. Za svaku pogrešku prema drugoj djeci morali su snositi posljedice. Dobivali su packe. U školu se dolazilo pješice ili biciklom, ako su ga imali. Sva sreća što su došla drukčija vremena za sve nas. Učenik Ivano Križaić, 2. b, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Moja prabaka zove se Josipa. Zovejo ju Pepa. Dok je ona bila mala, v školo se hodalo peške. Prepovedala mi je da ga negda ne bilo autobusi. Srečen je biv on šteri je mel beciklina. Negda su bile i jakše zime. Snega ga bilo do kolen. Takši veter je puhal i napravil velike zopuhe kaj je jedva došla v školo. Dok je konačno došla, unda je stopram vidla kak su joj nofti črleni. Na nogaj pak su joj zanoftali. Bilježnici ga ne bilo. Pisala je na pločo kredom. Posle nastave isto tak peške dimo. Sreča pa je škola ne bila davko. Dok je bilo lepo vreme, čuda sega su se igrali na poto do škole. Rekla je da bi le�ko zakesnile. Bile su to školice, gumi – gumi i skrivača. Veli moja bakica da im je čuda lepše bilo negda kak ve nam. Tak si i jo mislim. Makar bi mi nofti bili črleni, rajši bi išav peške i družil se s pajdošaj. Ima moja baka prav! V školo sikak moraš dojti. Jakov Jančec, 2. b, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan

Zara Danilović, 4. b, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Kak je baka išla v školu Mej je baka prepovedala da je se negda bilo drugač. Morale so nositi kute. Od prvoga do četvrtoga razreda si su bili skup. V to vreme neje melo autobusi. Bil je srečnik ko je mel biciklina. Pošto neje melo autobusa, đaki so se vozili vlakom. Od petoga do osmoga razreda išla je u Prvu osnovnu školu Čakovec. Blizo škole bila je pekara de se pekel domači kruh. Saki drugi den

baka je nosila testo v pekaru kaj naprave domači kruh. Posle nastave zela je kruh za dimo. Platila je za pečenje kruha. Đaki su bili lačni i pojeli pol kruha z cekera. Dok su meli šest sati, bežali su na vlak. Vjutro v šest je išla v školu, a v dve odvečer je došla dimo. Tian Žerjav, 3. a razred Osnovna škola Ivanovec Učiteljica Mirela Radovan

Roko Mutvar, 2b, I.OŠ Čakovec, učiteljica Marija Toplek

Iva Žerjav, 2. b, Osnovna škola Ivanovec, učiteljica Mirela Radovan


20. listopada 2023.

Mozaik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Indijci su posje�telje mamili mirisima i okusima pilećeg biryanija

Filipinke Nancy Ruiles, Arsenia Caranto i Flordeliza Lucas kuhale su popularno jelo pancit bihon

FESTIVAL OKUSA - Taste fest širio egzotične mirise u centru Čakovca

Pancit bihon, momo, chicken biryani i boršč planuli u “minutama”

Vrsni kuhari pripremali su tradicionalna jela koja za njih simboliziraju dom, dijeleći svoju kulturu i životne priče, okolnosti koje su ih dovele na drugi kraj svijeta, daleko od obitelji i prijatelja Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

U središtu Čakovca u subotu 14. listopada po prvi se puta održao Festival okusa – Taste Fest, gastronomska manifestacija koja je brojne posjetitelje (procjenjuje se od 2000 do čak 2500) povela na kulinarsko putovanje dalekim krajevima okusa Filipina, Indije i Nepala te Ukrajine i ruskog govornog područja. Glavni kuhari na festivalu bili su strani radnici i radnice iz Filipina, Indije i Nepala koji žive i rade na području Čakovca i Međimurja, s ciljem njihove integracije u društvo, povezivanja s lokalnom zajednicom i smanjenja predrasuda. Pridružile su se i raseljene osobe iz Ukrajine, u znaku solidarnosti s ljudima koji su se zbog ratnih okolnosti našli daleko od svog doma, a slavlje različitosti zaokružile

su članice i članovi Kalinke – udruge ruskog govornog područja. Vrsni kuhari pripremali su tradicionalna jela koja za njih simboliziraju dom, dijeleći svoju kulturu i životne priče, okolnosti koje su ih dovele na drugi kraj svijeta, daleko od obitelji i prijatelja, a to su sudbine koje su proživjeli mnogi Međimurci i Međimurke tijekom davne i ne tako davne prošlosti, sve do danas. Ovaj festival, koji je bio i svojevrsna atrakcija u centru grada, pokazao se kao izvrsna prilika da se kroz izvorne okuse i mirise koji podsjećaju na domove diljem svijeta krenu brisati granice i predrasude i graditi svijest da, unatoč našim kulturnim razlikama, svi dijelimo isti svijet i zajednicu. Organizatori Matija Moharić i Bojana Španiček Kanoti u tome su itekako uspjeli.

Što se fino kuhalo? Filipinska ekipa pripremala je pancit bihon, popularno �ilipinsko jelo koje se priprema od tankih rižinih rezanaca (noodles), poznatih kao bihon ili rice vermicelli. Ovo jelo je često pripremljeno kao stir-fry s različitim sastojcima, uključujući povrće, meso, rakove ili morske plodove. Pancit bihon može biti blago ili bogato začinjen, ovisno o preferencijama, a obično je ukrašen sitno sjeckanim zelenim lukom i limunom. Pancit bihon je jedno od mnogih jela u �ilipinskoj kuhinji i često se priprema za posebne prigode, kao što su rođendani ili obiteljska okupljanja. Nepalci su pripremali dumplings momo, a Indijci su posjetitelje mamili mirisima i okusima jela chicken biryani, a dok su Filipinci pripremali i chicken garlic adobo. I dok

Kako se priprema dumplings momo? Dumplings momo tradicionalno je tibetansko jelo koje se sastoji od kuglica tijesta punjenih različitim sastojcima, obično mesom i povrćem. Ovo jelo je također popularno u Nepalu, Bhutanu, Sikkimu i drugim dijelovima Himalaja. Dumplings momo obično su male, ukusne kuglice tijesta koje se pripremaju na različite načine, uključujući kuhanje na pari, kuhanje u juhi ili prženje.

Recept:

Zna�željni građani rado su kušali nove okuse su Ukrajinke pripremale popularno jelo boršč, članice Udruge Kalinke kuhale su zeleni boršč. Isto tako, kuhar Hotela Park, 25-godišnji Tanuj Banerjee pripremio je tandoori piletinu. Zamamne porcije planule su u kratkom roku, a što govori o velikom interesu naših građana. - S obzirom na to da je Platformi za Društveni centar Čakovec, kao organizaciji civilnog društva, u srži razvoj lokalne zajednice, demokratizacija i promicanje solidarnosti, odlučili smo napraviti prvi korak k uključivanju naših novih sugrađana u društvo. Lani je PU međimurska izdala više od 5.200 radnih dozvola državljanima trećih zemalja, a ove godine je brojka sigurno još i veća.

Različite sudbine u novoj zajednici

Kalinke su pokazale vrsno umijeće pripreme zelenog boršča

To je više nego neke općine u Međimurju imaju stanovnika i ovu zajednicu više

ne možemo ignorirati, sad je trenutak da se krene s integracijom. Hrvatsko gospodarstvo više ne funkcionira bez stranih radnika, a mi smo htjeli skrenuti pozornost da ovi ljudi nisu samo jeftina radna snaga, kako ih se često doživljava. Njihove su sudbine vrlo slične našima - Međimurje su izgradili gastarbajteri, čitave živote ostavljali bi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, danas još i Irskoj i Kanadi... Ako netko zna kako je biti stranac u nekoj zemlji i ostaviti obitelj kako bi im se osigurao bolji život, to su onda Međimurci. A s obzirom na to da je hrana univerzalna tema, dio je naših kultura i identiteta, predstavlja dom i obitelj i ima veliku moć povezivanja, odlučili smo se da prvo međusobno upoznavanje bude upravo kroz hranu i mislimo da nismo pogriješili, rekli su organizatori ovog zanimljivog događaja Matija Moharić i Bojana Španiček Kanoti.

Tijesto: Priprema tijesta obično uključuje brašno, vodu i sol. Tijesto se mijesi dok ne postane glatko i elastično, a zatim se razvaljuje u tanke krugove ili kvadrate. Punjenje: Punjenje može varirati, ali često se stavlja mljeveno meso (piletina, svinjetina, govedina) koje se miješa s aromatičnim začinima i povrćem kao što su luk, češnjak i korijander. Punjenje može biti začinjeno prema osobnom ukusu. Savijanje: Tanak komad tijesta se puni smjesom mesa i povrća, a zatim se savija i oblikuje u karakteristične oblike dumplinga momo. Postoji nekoliko načina savijanja, ali često se koristi oblik sličan mjesecu. Kuhanje: Dumplings momo se obično kuhaju na pari, što očuva njihovu vlagu i mekoću. Također se mogu kuhati u juhi ili pržiti na tavi za različite okuse i teksture.


42 Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. listopada 2023.

NOVO na tržištu

Novim licem u nove pobjede Peta generacija Clija dobila je novo lice, više opreme, a nudi se u benzinskim, dizelskim, plinskim i hibridnim izvedbama, stoga ne čudi činjenica kako bi i u budućnosti ovaj model mogao biti bestseler na našem tržištu, kao i do sada.

Tekst i foto: Igor Rudež

Renault Clio žari i pali još otkako je prvi put sišao s trake 1990., a dosad je u svijetu prodan u 16 milijuna primjeraka! Taj omiljeni automobil Francuza oborio je međunarodni rekord u prodaji te je dvaput proglašen europskim automobilom godine. Dosad je predstavljen u pet generacija, a sada Clio stiže u novom izdanju. Clio sada dolazi s novim prepoznatljivim svjetlosnim potpisom sprijeda, koji će se u budućnosti naći na svim modelima marke. Tu je sada novi logo marke, a novi LED svjetlosni potpis daje mu ozbiljnost. Branik je dizajnerski potpuno novi, a spojler je u izvedbi Techno u boji karoserije, dok je u izvedbi Esprit Alpine uvijek u mat sivoj boji Schiste. Stražnji je odbojnik također prerađen: aerodinamični zračni otvori vizualno proširuju stražnji kraj i pospješuju prianjanje, a ovisno o inačici, donji dio stražnjeg kraja obojen je mat crnom bojom (Authentic, Evolution), sjajno crnom bojom (Techno) ili mat sivom bojom Schiste (Esprit Alpine). Jednako tako, ispuš-

Clio je i dalje dostupan s turbodizelskim motorom ne cijevi mogu biti vidljive ili sakrivene difuzorom. Tu su i stražnja svjetla koja su sada prozirna, a serijski dolaze u LED izvedbi. Clio je dostupan u sedam boja karoserije: bijela Glacier, crna Star, siva Schiste, plava Iron, crvena Flamme, narančasta Valencia i siva Rafale – nova troslojna boja koja izdaleka djeluje obično, a izbliza svjetlucavo. Renault nudi šest dizajna aluminijskih naplataka u veličini od 16 ili 17 inča, a

svi dolaze s novim središnjim Renaultovim logotipom od brušenog aluminija. A ovisno o opremi, vanjski retrovizori i shark antena dolaze u mat crnoj boji. Dimenzije se nisu mijenjale, pa je tako Clio dugačak 4053 mm, širok 1798 mm i visok 1439 mm, uz međuosovinski razmak od 2583 mm. Prtljažnik je također isti, s obujmom između 301 i 391 litre, odnosno od 979 do 1069 litara, ovisno o motoru.

Novi svjetlosni potpis ubuduće će krasiti i ostale Renaultove modele

Stražnja svjetla sada su prozirna

A kad smo već kod motora, Clio je dostupan sa širokom lepezom motora, a početna izvedba je atmosferski benzinac sa 65 KS i 95 Nm okretnog momenta koji je dostupan samo s početnim paketom opreme. Slijedi turbobenzinac s 90 KS i 160 Nm okretnog momenta, a on je kombiniran sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem. Tu je i trocilindarski motor s turbopunjačem TCe 100 LPG, koji tvornički dolazi s ugrađenom

plinskom instalacijom. Uz napunjena oba spremnika, Clio može prevaliti više od 1000 kilometara. Za ljubitelje dizelaša, tu je izvedba Blue dCi 100, koji daje snagu od 100 KS i 260 Nm okretnog momenta, a kombiniran je sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem. Top model je i dalje izvedba E-Tech full hybrid koja dolazi sa 145 KS i jedina je dostupna s automatskim mjenjačem. Tehnologija punog hibrida E-Tech, za koju

je prijavljeno više od 150 patenata, temelji se na Renaultovu iskustvu u Formuli 1. Serijsko-paralelna arhitektura kombinira dva električna motora (glavni električni motor snage 36 kW/49 KS i visokonaponski elektropokretač-generator snage 18 kW) s 1,6-litrenim četverocilindarskim termičkim motorom snage 69 kW/94 KS, inteligentnim dog-clutch mjenjačem s više načina rada i baterijom od 1,2 kWh. Mjenjač ima četiri stupnja prijenosa za termički motor i dva stupnja prijenosa za glavni električni motor. Motor E-Tech full hybrid može kombinirati snagu termičkog i električnog motora na do 14 različitih načina i tako povećati energetsku učinkovitost. Osim automatskog pokretanja u 100 % električnom načinu rada, ovim motorom do 80 % vremena u gradu vozite na električni pogon i smanjujete potrošnju goriva za do 40 % (u usporedbi s konvencionalnim benzinskim motorom). U segmentu hibridnih gradskih automobila, nova se generacija može pohvaliti najvećim kapacitetom baterije u gradskoj vožnji. A zahvaljujući učinkovitom motoru, vrijednosti

Digitalni instrumenti dolaze serijski na svim izvedbama


20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Straga ima najmanje promjena, ali Clio i dalje izgleda dobro emisija CO2 jedne su od najboljih u klasi (od 95 g/km)! Dizajn unutrašnjosti je u globalu ostao isti, no tu su novi materijali i boje. Uz to, već od osnovnog paketa opreme Clio dolazi s digitalnim instrumentima od 7 inča, dok je u najboljem paketu opreme on veličine 10 inča. 10-inčni zaslon podržava zrcaljenje navigacijskih karata te se prilagođava odabranom načinu rada i postavkama sustava MULTI-SENSE. Središnji multimedijski sustav Easy Link dolazi u veličinama od 7 inča ili 9,3 inča i uvijek nudi bežično povezivanje s uređajima Apple CarPlay i Android Auto, a s većim zaslonom serijski dolazi i navigacija. Za pohvalu je i što se još uvijek nude fizički gumbi za podešavanje klimatizacije, bez obzira na to

je li riječ o ručnoj ili automatskoj klimi. Novi Clio ima 20 naprednih sustava, a ti se sustavi dijele u tri skupine: vožnja, parkiranje i sigurnost. Aktivna pomoć za vozača jedan je najvažnijih sustava za bezbrižnu vožnju uz najveću razinu sigurnosti. Sustavi za pomoć u vožnji uključuju adaptivni tempomat, funkciju Stop & Go i sustav za zadržavanje vozila u središtu prometnog traka (što odgovara autonomnoj vožnji druge razine) te značajno pojednostavnjuju vožnju autocestom i u prometnim gužvama. Novi je model serijski opremljen i aktivnim kočenjem u nuždi koje upozorava vozača na opasne situacije i tako maksimalno povećava sigurnost u vožnji. Ako vozač ne reagira na vrijeme, sustav

Automatski mjenjač dostupan je samo u hibridnoj izvedbi

Automobilizam 43

Sada Clio izgleda još atraktivnije

Sportska sjedala su udobna i dobro drže tijelo u zavojima

Unutrašnjost donosi nove boje i materijale će automatski zakočiti automobil. Clio je opremljen nizom sustava za pomoć pri parkiranju, uključujući sustav za parkiranje slobodnih ruku i kameru s 360-stupanjskim prikazom okruženja vozila

iz ptičje perspektive koja prikazuje prepreke sa sve četiri strane vozila. Clio je dostupan s četiri paketa opreme, s time da je početni paket Authentic dostupan samo s benzincem

snažnim 65 KS. Paket Evolution dostupan je u izvedbi TCe 90, TCe 100 LPG i dCi 100, dok je paket Techno rezerviran za TCe 90 i E-Tech hibrid 145. Top izvedba Iconic Esprit Alpine dostupna je samo s

hibridnom izvedbom. Cijene startaju od 16.790 eura, odnosno 17.790 eura za turbobenzinac. Izvedba LPG kreće od 18.490 eura, a dizel od 20.190 eura. Hibridna izvedba pak starta od 25.890 eura.


44 Informacije

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Imendani i proštenja kroz tjedan

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

od 20. listopada do 26. listopada 2023. P S

20 Vendelin, Irena, Miroslava 21 Uršula, Zvjezdan, Hilarija N 22 29. KROZ GOD. BI. Ivan Pavao II. papa P 23 Ivan Kapistran, Ivanko U 24 Antun M. Claret, Jaroslav S 25 Krizant i Darija, Katarina K. Č 26 Demetrije, Dmitar, Zvonimir

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI Čakovec:

Čakovec

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777 dr. Franjo Carović I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312445 dr. Nina Knežević I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310257 dr. Verica Grkavec-Mađarić I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372307 dr. Dora Goričanec I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311917

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119/a, tel. 040/682059

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca

dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće

dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Nedelišće

dr. Mario Kovač Varaždinska 23a, tel. 040/821200

Lucas Balog, sin Pauline i Davida Ella Horvat, kći Ljiljane i Romana Lota Zvonarek, kći Ivane i Ma�je Rian Oršuš, sin Elvire i Vedrana Noa Pongrac, sin Sare i Davida Viktor Tomašić, sin Sare i Patrika Neo Šafarić, sin Sare i Luke Noel Oršuš, sin Monike i Renata Sofija Major, kći Monike i Ivana Noel Nico Ivačić, sin Vanese i Nikole Heda Ma�, kći Kris�ne i Abela Fabian Sabadi, sin Nikoline i Daria Mark Hunjadi, sin Dorije i Dejana Toma Topolnjak, sin Mateje i Luke Tin Balog, sin Monike i Gordana Sofija Meljnjak, kći Anite i Zorana

VJENČANI

Sve� Mar�n na Muri dr. Ivana Babić Glavna 48, tel. 040/868-200

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301. DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

tel. 040 374 111 tel. 040 314 969

Autobusni kolodvor Čakovec

tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 060 333 444

FINA Čakovec

tel. 040 371 000

Taxi Cammeo

tel. 040 212 212

ŽUC

tel. 040 396 294

EKO TAXI

tel. 040 330 033

Pomoć i podrška žrtvama nasilja

Mura taxi

tel. 099 36 60 304

095/1160-066 varazdin@pzs.hr

Policija Čakovec

tel. 040 373 111

Gradovi i općine

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

tel. 040 311 755

Grad Čakovec

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

tel. 040 372 900

Grad Mursko Središće

tel. 040 370 771

HZZ Čakovec

tel. 040 396 800

Grad Prelog

tel. 040 645 301

CZSS Čakovec

tel. 040 391 920

Općina Belica

tel. 040 845 402

Općina Dekanovec

tel. 040 849 488

MEĐIMURJE PLIN Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata): ELEKTRA ČAKOVEC Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

tel. 040 373 700 tel. 0800 313 111 tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 314 920

Općina Domašinec

tel. 040 863 240

Općina Donja Dubrava

tel. 040 688 919

Općina Donji Vidovec

tel. 040 615 105

Općina Goričan

tel. 040 601 192

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 040 899 117

Općina Kotoriba

tel. 040 682 265

Općina Mala Subo�ca

tel. 040 631 700

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna)

tel. 040 323 100

Općina Nedelišće

tel. 040 821 107 tel. 040 635 275

Knjižnica Čakovec

tel: 040 310 595

Općina Orehovica

Veterinarska Čakovec

tel. 040 390 859

Općina Podturen

tel. 040 847 260

POŠTA Čakovec

tel. 040 804 007

Općina Pribislavec

tel. 040 360 211

Turis�čki ured Čakovec

tel. 040 313 319

Općina Selnica

tel. 040 861 344

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

Općina Strahoninec

tel. 040 333 088

Porezna Čakovec

tel. 040 371 200

Općina Sveta Marija

tel. 040 660 001

Ma�čni ured Čakovec

tel. 040 374 147

Općina Sve� Juraj na Bregu

tel. 040 855 305

Bolnica Čakovec

tel. 040 375 444

Općina Sve� Mar�n na Muri

tel. 040 868 231 tel. 040 343 250

Dom zdravlja Čakovec

tel. 040 372 370

Općina Šenkovec

Čakovec:

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Općina Štrigova

tel. 040 851 039

Lucija Korpar i Benjamin Šušak Maja Haramija i Mišel Dobranić

Mikrobiološki laboratorij

tel . 040 375 356

Općina Vra�šinec

tel. 040 866 966

Nedelišće: Lucija Kropek i Filip Pintarić

Prelog: Sanja Horvat i Adam Ignac Marta Marka� i Mihael Krizman Vlatka Kivač i Petar Sabol Katarina Šercer i David Ivanović

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

Međimurska županija Komunalni redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@ cakovec.hr

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Sretan Vam imendan!

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 21. LISTOPADA

112

20. listopada 2023.

UMRLI Čakovec: Đuro Barlović r. 1955. Branko Šol�ć r. 1952. Ivan Sabolek r. 1966. Anđela Kvakan r. Horvat r. 1936. Franjo Mavrin r. 1929. Antun Korpar r. 1949. Dražen Vinković r. 1987. Stjepan Zamuda r. 1951. Marija Strbad r. Jarni r. 1955. Leo Krušić r. 1999. Ivan Far r. 1951.

Štrigova:

Josip Kaučić r. 1968.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

KINO RASPORED Četvrtak 19.10. 17:00 Gulliverov povratak - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca - PREMIJERA

PETAK 20.10. 17:00 Vrapčić Richard 2 - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca

SUBOTA 21.10. 10:00 Gulliverov povratak - sink. 13:30 Psići u ophodnji - sink. 17:00 Vrapčić Richard 2 - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca

NEDJELJA 22.10. 10:00 Psići u ophodnji - sink. 13:30 Gulliverov povratak - sink. 17:00 Vrapčić Richard 2 - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca

PONEDJELJAK 23.10. 17:00 Psići u ophodnji - sink. 20:00 Saw X

UTORAK 24.10. 17:00 Gulliverov povratak - sink. 20:00 Saw X

SRIJEDA 25.10. 17:00 Psići u ophodnji - sink. 20:00 Ubojice cvjetnog mjeseca


20. listopada 2023.

OBAVIJEST O SMRTI

Mihaela Novak iz Šenkovca preminula 17. listopada u 51. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 45 OBAVIJEST O SMRTI

Justina Teskač rođ. Kozjak

Julijana Hižak rođ. Gornek

iz Pribislavca preminula 16. listopada u 92. godini života

iz Vularije preminula 16. listopada u 83. godini života

Ivan Marciuš – Mat iz Čakovca iznenada preminuo 16. listopada u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Juršić iz Orehovice preminuo u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Vrabec rođ. Vabec iz Mačkovca preminula 13. listopada u 90. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Nikola Lovrenčić iz Novakovca preminuo 17. listopada u 70. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Treska iz Šenkovca preminuo u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Amalija Tabaković rođ. Kocijan iz Novakovca preminula 16. listopada u 77. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Vlado Krčmar

Stjepan Kovač

iz Dekanovca preminuo 12. listopada u 61. godini života

iz Gardinovca preminuo 14. listopada u 60. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

OBAVIJEST O SMRTI

Đuro Pongrac

Branko Žnidarić

iz Nedelišća preminuo u 85. godini života

iz Macinca preminuo u 68. godini života

Marija Mustač iz Svete Marije preminula u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Mikulan iz Donje Dubrave preminuo u 61. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Zlatko Jurčec iz Goričana preminuo 13. listopada u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI Ana Židov rođ. Jambrović iz Hemuševca preminula 12. listopada u 97. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Veronika Novak rođ. Tarandek iz Zasadbrega preminula 9. listopada u 84. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Far iz Goričana preminuo 11. listopada u 72. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Tota iz Draškovca preminula 12. listopada u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Franjo Pristav iz Dragoslavca preminuo 12. listopada u 71. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Krznar rođ. Sabol iz Donjeg Pustakovca preminula 8. listopada u 75. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Stjepan Tisaj iz Goričana preminuo 10. listopada u 82. godini života


46 Slobodna radna mjesta 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž skladištara, 2 m/ž radnika na rezanju materijala i 3 m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu do 4.11.

4.ALZASALARMSd.o.o.,Kalnička58,Čakovec, traži 2 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i m/ž vatrogasca, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 15.11. 5. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara - čuvara, javiti se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 12.11. 6. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička 3, Čakovec, traži 2 m/ž vozača kamiona i m/ž administrativnog djelatnika, javiti se osobno na adresu ili na email: A.J@AC-JESENOVIC. HR do 31.10. 7. APOPIS TRIM j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/503-2857 do 1.12. 8. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnika na hortikulturnim poslovima, javiti se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja. jancec@ambijenti.hr do 3.11. 9. AUTOUSLUGA d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž autolakirera, javiti se na tel. 040/333033 ili na mob. 091/333-3033 do 27.10. 10.AUTOSETTUREKd.o.o.,Prelog,tražim/ž prodavača alata i strojeva, javiti se na email: info@autoset-turek.hr do 31.10. 11. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž zavarivača, m/ž električara na održavanju i m/ž cnc operatera, javiti se na tel. 040/602-222 ili mob. 091/601-6024 ili na email: info.arteferro-gorican@arteferro. com do 30.10. 12. Automehaničarski obrt IVEK, Pušćine, Lj.Gaja7,tražim/žautomehaničaraim/žautomehatroničara,javitiseosobnonaadresu ili na tel. 040/895-456 ili na mob. 099/3435671 do 30.11. 13. BALI d.o.o., Donja Dubrava, traži 10 m/ž šivača, 2 m/ž inž. tekstilne tehnologije i 2 m/ž tekstilna tehnologa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@ gmail.com do 31.10. 14. BELMONT d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž elektroinstalatera - elektromontera, javiti se na mob. 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr do 30.11. 15.BELOVIĆINTERIJERId.o.o.,Štrigova,traži m/ž drvnog tehničara, javiti se na mob. 098/730-149 do 30.10. 16. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži 1 m/ž kuhara, 1 m/ž dostavljača hrane i 1 m/ž konobara, javiti se na mob. 095/356-1973 ili na email: ivica.balent@gmail.com do 31.10. 17. Bravarija Štampar d.o.o., Prelog, traži 3 m/ž zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/553-029 ili email: bravarija. stampar@ck.t-com.hr do 17.11. 18. Beauty VIVA Health&Style j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja, javiti se na mob. 099/460-8876 ili na email: beautyviva.ck@ gmail.com do 15.11. 19. BV PRODUCT d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 1 m/ž pomoćnog električara, 1 m/ž električara, 10 m/ž bravara, 5 m/ž instalatera grijanja i klime, 10 m/ž stolara, 5 m/ž montera suhe gradnje-knaufera, 2 m/ž cnc operatera, 1 m/ž cjevara - izometričara (rok prijave 31.10.) i 1 m/ž tig zavarivača (rok prijave 30.11.). Javiti se na mob. 095/8750312 ili email: product.bv@gmail.com 20. B.TEX d.o.o., Belica, B. Radić 48, traži 2 m/ž grafičara - sitotiskara, m/ž skladišnog radnika, m/ž voditelja doradnih poslova

strijskog mehaničara i 3 m/ž cjevara, javiti se na email: jobs.kr@fmt.biz do 30.11.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

2. AGRICOLA d.o.o., M. Subotica, traži m/ž radnika u poljoprivrednoj apoteci, javiti se na email: donata.balent@gmail.com do 27.10. 3. ALMEE j.d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž prodavača, javiti se na tel: 040/633-174, emailom: muskatljin@gmail.com do 29.10.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

(sitotisak i vez), 2 m/ž radnika u doradi (sitotisak i vez) i 15 m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom ili na email: gliber@btex.hr do 3.11. 21. Centar za kulturu Čakovec, Trg Republike 3, traži m/ž knjigovođu, javiti se pismenom zamolbom na gornju adresu s naznakom "za natječaj – za radno mjesto knjigovođa" ili na email: info@czk-cakovec. hr do 23.10. 22. CHAKY trgovina, proizvodnja, servis d.o.o., Nedelišće, Varaždinska 11-13, traži m/ž skladištara, m/ž zamjenika voditelja skladištara i m/ž vozača B kategorije u tuzemnom prijevozu, javiti se osobno na adresu ilinatel.040/822-700ilipismenazamolbana adresu ili na email: marija.patafta@chaky. hr do 31.10.

098/242-319 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dom@strahija.com do 31.10. 33. Dom za starije i nemoćne osobe Japa - mjesto rada Štrigova, traži 1 m/ž njegovatelja, javiti se na tel: 040/370-743 ili na mob: 098/9222-682 ili e-mailom: mursko-sredisce@japa.com.hr do 30.10. 34. Dom za starije i nemoćne osobe Novinščak, Čakovec, Mihovljanska 46 C, traži 1 m/ž kuhara, m/ž njegovatelja i 2 medicinske sestre ili tehničara. Javiti se sa pismenom zamolbom na gornju adresu ili na email: sara.jambres@domnovinscak.hr do 31.10. 35. Dom za starije i nemoćne osobe Čakovec, M. hrvatske 1, traži m/ž medicinske sestre, javiti se na gornju adresu do 25.10.

23. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž sobaricu, m/ž pomoćnogkuharaim/žrecepcionerananeodređeno, javiti se na email: humanresources@ castellum-cakovec.com do 31.10.

36. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja i medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu i mob. 098/911-7100 do 23.10.

24.CoGenerated.o.o.,S.Radića2,Čakovec, traži 4 m/ž montera pokretnih traka, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/970-8658 ili na email: info@co-generate.com do 1.11.

37. Dom za starije i nemoćne Štrigova, traži m/ž spremača, viša medicinsku sestru ili tehničara, m/ž kuhara, m/ž medicinsku sestru, m/ž fizioterapeuta, m/ž pomoćnog kuhara - mjesto rada Štrigova, m/ž spremača, m/ž njegovatelja, m/ž medicinsku sestru – mjesto rada Mursko Središće, javiti se na tel. 040/333-933 ili na mob. 098/259-865 do 25.10.

25. Cartex d.o.o., Marka Kovača 99, 40315 Mursko Središće, traži 8 m/ž djelatnika na montaži i završavanju poluproizvoda za autoindustriju, molbu poslati na adresu ili na email: anita.novak@cartex.hr do 31.10.; više info na: www.hzz.hr 26. ČATEKS d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 25, Čakovec, traži 3 m/ž šivača i 2 m/ž operatera u proizvodnji,javiti se na tel. 040/379456 ili na mob. 099/313-4183 ili pismena zamolbanaadresuilinaemail:posao@cateks. hr do 20.10. 27. DENNY j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž vozača, javiti se na tel. 040/631-003 ili na mob.095/354-6877ilinaemail:dgoricanec. denny@gmail.com do 24.10. 28. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće 106f, Dekanovec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača i m/ž cnc operatera na plazma rezačici, javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 099/259-3317 ili na email: nikola. brumen@deltabloc-components.hr do 31.10. 29. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž dipl.inž. šumarstva, m/ž rukovatelja samohodnimgrađ.strojevima-bager/utovarivač,m/žpomoćnogradnikaugrađevini,m/ž vozača teretnog motornog vozila u domaćem cestovnom prijevozu, m/ž pomoćnog radnikauskladištudrvnihproizvoda,javitise na mob. 091/182-1119 ili na email: davor@ dml-logistika.hr do 31.10. 30.D.GREGORINČIĆd.o.o.,Prhovec17,traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C + E kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/189-5242 ili pismena zamolba na adresuilinaemail:dario.gregorincic@gmail.com do 28.10. 31. DOBRA HRANA j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, Čakovečka 47, Pušćine, traži m/ž konobara i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na e-mail: mamica@mamica. com.hr ili nazvati na tel. 040/373-433 ili na mob. 091/548-6670 do 31.10. 32. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničaraim/žnjegovatelja,javitiseosobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob.

38. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, Kolodvorska 16, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se na tel. 040/682806 ili na mob. 098/377-304, pismenom zamolbom ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.10. 39. DOMUS INTERIJERI d.o.o., M. Subotica, Brune Bušića 10, traži m/ž inž. građevine i m/ž vozača kamiona, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/244-001 ili na email: info.domusinterijeri@gmail.com do 9.11. 40. 3 E d.o.o., Pribislavec, dr. A. Starčevića 63/a, traži 4 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5640-130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 16.11.

47. FERRO-PREIS d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž skladištara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup.com do 31.10. 48. FUTURA INSTALACIJE d.o.o., Ivanec, Ivanečko naselje 1D, traži 3 m/ž instalatera centralnog grijanja - vodoinstalatera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/4885881 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@futura-instalacije.hr do 25.10. 49. GREGORINČIĆ d.o.o., Prhovec 17, traži m/ž vozača teretnog vozila C i E kat. u međunarodnom prometu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/473-063 ili na email: info@gregorincic.com do 31.10. 50. G-SERVIS d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž servisera kućanskih aparata, javiti se emailom: kreso.sojc@gmail.com do 17.11.

67. Ljekarna Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 31.10.

52. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozačateretnogvozilasprikolicomzameđunarodniprijevoz,javitisenamob.098/211-903 il na email: vlado@hema.biz do 31.10.

70. LTH Alucast d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž operatera u strojnoj obradi, 4 m/ž tehnologa, 2 m/ž transportna radnika, 6 m/ž alatničara, 3 m/ž radnika na održavanju strojeva, 5 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž inženjera kvalitete i 2 m/ž project managera, javiti se na tel: 040/321108 ili na email: info.alucast@lthcastings. com do 13.10.

53. Horvat strojarstvo d.o.o., Gornji Hrašćan, Čakovečka 26, traži 1 m/ž poslovođu, 1 m/ž tokara-glodača i 2 m/ž limara-montera, javiti se sa zamolbom osobno na adresu ili na tel: 040/858-430 ili 099/4305-300 ili na email: info@horvat-strojarstvo.hr do 25.10. 54. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na puhalici, javiti se na mob. 098/241-299 ili na email: ida.comerc@ck.tcom.hr do 31.10. 55. IPC d.o.o., Čakovec, traži m/ž back-end developera, javiti se na email: info@ipc.hr do 31.10. 56. ISKOPI NESTIĆ d.o.o., D. Vidovec, traži m/ž rukovatelja samohodnih građevinskih strojeva i m/ž vozača motornog vozila, javiti se na mob. 099/811-9995 do 31.10. 57. Jurčec-transporti d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kat., m/ž vozača C kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 15.11.

42. ELIMEA d.o.o, Prelog, K. P. Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/168-7042 ili na email: elimeae@gmail.com do 31.10.

59. Karlo transporti d.o.o., Čehovec, Nova ulica 4, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/7755-851 ili na email: info@ karlotransporti.hr do 31.10.

43. EKO TERRA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva i m/ž autoelektričara, javiti se na email: info@ eko-terra.hr do 20.10.

60.KavanaOrijent,Štrigova,tražim/žkonobara i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom do 31.10.

46. FERROMONT-KR d.o.o. - radno mjesto Njemačka, traži 2 m/ž elektromontera-za rad u Austriji, 3 m/ž zavarivača, 3 m/ž indu-

66. L.K.S.COMPANY j.d.o.o., Novo Selo na Dravi, traži 2 m/ž montera suhe gradnje, 2 m/ž fasadera/soboslikara, 2 m/ž limara i 2 m/ž tesara na određeno, javiti se na mob. 097/6136-544 ili na email: lks.company2@ gmail.com do 31.10.

68. Ljekarnička ustanova HOMEOSAN, Pribislavec, A. Mihanovića 2b, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno ili na mob. 091/7292-465 ili email: jagoda.ceric25@ gmail.com do 31.10.

41. ECO OPTIMUS j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž spremača na određeno, javiti se na mob. 091/6200-353 ili na email: ecooptimus@eco-optimus.hr do 26.10.

45. ELIT INTERIJERI j.d.o.o. - mjesto rada Austrija, traži m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno, javiti se na mob. 098/984-1949 ili na e-mail: elitinterijeri@ gmail.com do 31.10.

65. Le slastice d.o.o., traži 1 m/ž slastičara - pomoćnog radnika i m/ž skladištara za mjesto rada Pušćine, te 2 m/ž prodavača za mjesto rada Čakovec, javiti se na mob: 099/456-7630 ili emailom: leslastice@l eslastice.hr do 25.10.

51. HAIX d.o.o., Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž mehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž čistača, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete (QS), m/ž domara, 2 m/ž skladištara i m/ž mehatroničara - mehaničara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 31.10.

58. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/722-770 ili na email: administracija@kabel-mont. hr do 31.10.

44. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara, javiti se na mob. 098/347-372 ili na email: ekonomat1@gmail.com do 25.10.

64. LA MODA d.o.o., M. Hunjadi 21, Sveta Marija, traži m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili na mob. 095/2010-655 ili na email: lamoda.svetamarija@gmail.com do 27.10.

61. KLASIKA d.o.o., Domašinec, Glavna 44, traži 3 m/ž soboslikara - ličiloca - fasadera montera suhe gradnje, javite se osobno na adresu ili na mob. 098/900-2692 ili na email: klasika44@net.hr do 4.11. 62. KLOPAN j.d.o.o., Kalnička 19, Čakovec, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/820-9074 do 31.10. 63. KRIKA, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili pismena zamolba na adresu ili na email: krika@krika.hr do 31.10.

69. LE SLASTICE d.o.o., Pušćine, traži m/ž slastičara i m/ž prodavača za Donji Kraljevec, javiti se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 25.10.

71. L&P Tehnologije d.o.o., Hrupine, Prelog, traži 2 m/ž radnika na izvlačenju žice i m/ž programskog analitičara - programera (rok prijave 2.11.) i m/ž referenta nabave (rok prijave 30.11.), javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com 72. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži 1 m/ž magistra strojarstva, 2 m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 1 m/ž limara-izolatera, 1 m/ž operatera na robotu za zavarivanje, 1 m/ž voditelja proizvodnje, 1 m/ž poslovođu i m/ž industrijskog lakirera. Javiti se pismenom zamolbom na adresu Čakovec, Zagrebačka 38 ili na email: dubravka.brkljacic@mik. com.hr do 4.11. 73. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž asistenta u prodaji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 30.11. 74. MARITEKS j.d.o.o., Sv. Mihovila 23, Šenkovec, traži 4 m/ž šivača trikotaže - endlanje, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/260-087 ili na email: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 15.11. 75. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za izradu cementne glazure, 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob. 098/241-533 do 30.11. 76. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 5 m/ž radnika priprema tiska (prepress) i 5 m/ž radnika u proizvodnji, javiti se na email: ks@mec.hr do 16.11. 77. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž konobara, m/ž kuhara, m/ž pomoćnog kuhara i m/ž dostavljača (20 sati tjedno), javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@medjimurska-hiza.com do 30.11. 78. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 42a, traži 3 m/ž rukovatelja toranjskom dizalicom kranom, 2 m/ž građevinska poslovođe, m/ž vozača motornog vozila C i E kat. i 2 m/ž inženjera gradilišta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 098/297-282 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 31.10.

20. listopada 2023.

79. Mesna industrija Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka 4, traži 5 m/ž vagara u proizvodnom pogonu, 1 m/ž skladištara repromaterijala, 1 m/ž strojobravara, 1 m/ž radnika u preradi, 1 m/ž radnika na održavanju, 1 m/ž energetičara - frigomehaničara, 5 m/ž mesara u klaonici i rasjekavaonici, 5 m/ž radnika u klaonici, rasjekavaonici i makropakiranju, 1 m/žadministratorauskladištusvježerobei1 m/žvoditeljaproizvodnje,javitisepismenom zamolbomnaadresuilinaemail:info@vajda. hr do 30.10. 80.Metal-eurod.o.o.,Nedelišće,Gospodarska Zona Goričica, traži 2 m/ž brusača, 1 m/ž operateranacnckutnojpreši,1m/žoperateranacnclaseru,1m/žsamostalnoginženjera strojarstva, 1 m/ž radnika na stupnoj bušilici i m/žadministrativnogtajnika,javitiseosobno naadresuilinamob.098/9951-559ilinaemail: posao@metal-euro.hr do 7.11. 81. Metallis d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž monterametalnihkonstrukcija-pomoćnogmontera metalnih konstrukcija, javiti se na mob. 091/284-9031 do 10.11. 82. MIDI d.o.o., Ivanovec, traži 1 m/ž suradnika u odjelu prodaje i logistike, 1 m/ž skladištara i 1 m/ž viličaristu, javiti se emailom: posao@midi.hr do 31.10. 83. MN projekt j.d.o.o., Krištanovec 57, traži 1 m/ž bravara - zavarivača i 1 m/ž pomoćnog radnika-pomoćnogbravara,javitisenamob: 098/776-291 ili email: info@mnprojekt@ gmail.com do 31.10. 84.MMK-MATIĆd.o.o.,Čehovec,traži3m/ž montera centralnog grijanja, plina i vodovoda, javiti se na mob. 098/1808-637 do 30.11. 85. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 5 m/ž zavarivača, 8 m/ž pomoćnog bravara i 3 m/ž samostalna bravara, javiti se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal. hr do 31.10. 86. MT-instalacijski sustavi d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 1 m/ž montera centralnog, vode i ventilacije i m/ž tig zavarivača, javiti se na mob. 091/5482-499 ili na email: andrejas@mt-instalacijskisustavi.hrdo5.11., više info na: www.hzz.hr 87. MULTI-ING d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž montera - pomoćnog montera, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655-006 ili na email: multi.ing.hr@ gmail.com do 31.10. 88.Narodnitrgovačkilanacd.o.o.,Čakovec, J. B. Jelačića 59, traži 2 m/ž skladišna radnika-viličarista na određeno, javiti se osobno na adresu ili na email: neven.kovacevic@ntl. hr do 25.10. 89.NTTNewTextileTechnologiesd.o.o.,SavskaVes,traži5m/žradnikanaručnimfazama, 5 m/ž šivača, m/ž radnika na automatu, m/ž kontrolora kvalitete, m/ž operatera na numeričkiupravljanomstrojuim/žoperaterana laseruzamjestoradaSavskaVes,5m/žšivača, 5m/žradnikanaručnimfazama,m/žvoditelja kontrole kvalitete i m/ž kontrolora kvalitete za mjesto rada Štrigova te m/ž zamjenika voditelja kontrole kvalitete i m/ž operatera na laseru za mjesto rada Čakovec, javiti se na email:jelena.buhanec@ntt-hr.comdo31.10. 90. Novi feromont d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska80b,tražim/ždjelatnikaupjeskari, m/ždjelatnikanacncvertikalnojtokarilici-karusel, m/ž djelatnika na utovaru i otpremi proizvoda, m/ž voditelja smjene utovara i otpreme proizvoda, m/ž djelatnika na odjelu održavanja i m/ž tehnologa za metalne konstrukcije, javiti se osobno na adresu ili na tel.040/655-331ilipismenomzamolbomna adresu do 25.10. 91. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Ksenija, D. Mihaljevec, traži m/ž stručnog suradnika u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe, javiti se na mob. 098/762069 ili na email: obitelj.domksenija@gmail. com do 31.10. 92.OKNOd.o.o.,Pušćine,traži2m/žradnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja montažealustolarije,javitisenatel.040/821666 ili na mob. 099/424-642 ili na email: info@okno.hr do 30.10.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


20. listopada 2023.

93. OPG Herman Josip, D. Pustakovec 113, traži m/ž vozača dostavljača piletine, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/628-217 ili na mob. 098/241-828, ili na email: josip.herman@gmail.com do 29.10. 94. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine, javiti se na mob. 099/2141857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.10. 95. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž cestara - radnika niskogradnje, 2 m/ž poslovođa na gradilištu, m/ž hortikulturna radnika, 2 m/ž rukovatelja građevinskim strojevima, 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom i 2 m/ž operatera na betonari ili asfaltnoj bazi, javiti se na tel. 040/655-525 do 30.10. 96. PRINTEX d.o.o., Zagrebačka 93, traži m/ž offset strojara i m/ž djelatnika u grafičkoj pripremi, javiti se osobno na adresu ili na email: sasa@printex.hr do 31.10. 97. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, Pustakovec, traži 5 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, 2 m/ž vozača B-kat., 2 m/ž vozača C-kat, m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Zagreb, m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Samobor, m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Velika Gorica, 1 m/ž knjigovođu i m/ž prodavača svježeg mesa pilića za mjesto rada Kotoriba, javiti se na mob. 098/282-147 do 30.11. 98. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži 1 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž vozača traktora, 5 m/ž radnika u klaonici, 1 m/ž vozača (C + E kategorije), m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije, m/ž administratora u računovodstvu, 1 m/ž operatera - mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž kontrolora kvalitete, 1 m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, 1 m/ž poslovođu na farmi, m/ž mlinara u tvornici stočne hrane, 1 m/ž operatera na izradi predsmjese u tvornici stočne hrane, m/ž poslovođu maloprodaje, m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž čistača, m/ž skladištara - viličarista, m/ž pomoćnog radnika u preradi i 2 m/ž skladišna radnika u proizvodnji, javiti se pismenom zamolbom ili osobno na gornju adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr do 31.10. 99. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži m/ž djelatnika u odjelu uvođenja promjena, 4 m/ž osobe za osposobljavanje za pomoćnog tehnologa u 3D modeliranju, 4 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćna djelatnika u odjelu završne obrade, 2 m/ž djelatnika u odjelu kontrole dimenzije modela, 3 m/ž cnc programera, 3 m/ž djelatnika u odjelu 3D skeniranja i m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, javiti se pismenom zamolbom na adresu: pib-extra@ pib-extra.hr do 31.10. 100. PITON d.o.o., Čakovec, traži m/ž rukovatelja strojem za razminiranje, javiti se na mob. 091/648-7264 ili na email: piton. hr@gmail.com do 31.10. 101. PPK karlovačka mesna industrija, traži 1 m/ž vozača, javiti se na email: goran. sajatovic@ppk.hr do 31.10. 102. Prehrambena industrija Vindija d.d., Varaždin, Međimurska 6, traži m/ž kotlovničara - frigorifičara, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudskiresursi@vindija.hr do 25.10. 103. PRIZMA d.o.o., Ivanovec, traži 1 m/ž prodavača i savjetnika u poljoprivrednoj ljekarni, javiti se emailom: prizmaivanovec@hi.t-com.hr do 31.10. 104. PROMMING d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na liniji za plastifikaciju metala i 2 m/ž radnika na robotu za zavarivanje, javiti se na tel. 040/396-333 ili na mob. 099/380-7104 ili na email. posao@ promming.hr do 3.11. 105. PROIZVODNJA PG d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu, javiti se na email: office@p-pg.hr do 31.10. 106. RIVA SUNSET d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara. Javiti se na email: zamolbe@markov.hr do 8.11.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Slobodna radna mjesta 47

107.SANITASGebäudetechnikd.o.o.-mjesto rada Njemačka, Mihovljan, traži 2 m/ž zavarivača tig (141) ili autogeno (311), 2 m/ž bravara, m/ž vodoinstalatera i m/ž montera centralnog grijanja. Javiti se na mob. 098/678-092 ili email: info@sanitas-info. com do 15.11. 108. SCONIUM d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u palačinkarnici - ugostitelja - konobara, javiti se na mob. 098/171-0002 ili na email: sc@sconium.com do 25.10. 109. SENKO d.o.o., V. Nazora 22, Štefanec, traži m/ž čistača na 20 sati tjedno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@senko.hr do 31.10. 110. Sistem MEP d.o.o., Svetojelenska bb, Čakovec, traži m/ž skladišnog radnika - prodavača u trgovini građ. materijala, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/637-8398 ili na email: info@sistem-mep.hr do 24.10. 111. SIGURNOST - servis i prodaja vatrogasne opreme vl. Božidar Horvat, Knezovec, traži m/ž djelatnika u servisu vatrogasnih aparata, javiti se na tel. 040/865-122 ili mob. 098/244-399 ili email: bozidar@ sigurnost-knezovec.hr do 5.11. 112. SLAD d.o.o., Donji Vidovec - radno mjesto hotel Golf, traži 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara za rad u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040/615-245 ili na mob: 098/242-670 do 15.12. 113. SMRTIĆ oprema stolarija vl. Tanja Smrtić Vugrinec, G. Kuršanec, Zrinskih 11a, traži m/ž stolara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/980-6580 do 2.11. 114. STM d.o.o., G. Hrašćan, traži m/ž krojača, 2 m/ž šivača i m/ž radnika na pegli, javiti se na tel. 040/858-170 do 31.10. 115. Stolar servis vl. Slobodan Benković, Šenkovec, A. Šenoe 6, traži 1 m/ž stolara, javiti se osobno na adresu do 17.11. 116. SUMMA–CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž strojarskog tehničara - inženjera strojarstva i m/ž čistača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633-777 ili na mob. 099/535-1681 ili pismenom zamolbom na email: office@summa-con.hr do 25.10. 117.SUNTECd.o.o.,Čakovec,Žrtavafašizma 3, traži 2 m/ž strojara - voditelja smjene na stroju za proizvodnju plastike, ekstruzija i termoformiranje. Javite se osobno na adresu Industrijska 46 ili na tel. 040/615-189 ili na mob. 098/658-522 ili na email: suntecdoo@ gmail.com do 31.10. 118. SVAM-LIM d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za rad na visini, javiti se osobno na adresuilinatel:040/853-813ili091/5722-091 ili na e-mail: svamlim1@gmail.com do 30.10. 119. TEHNIX d.o.o. - mjesto rada Hotel Kralj, Donji Kraljevec, Ludbreška 93, traži m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-172 ili na mob. 099/310-9413 ili na email: hotelkralj@tehnix.com do 31.10. 120.TAHOCENTAR, Pušćine,Čakovečka69, traži m/ž servisera tahografa i vatrogasnih aparata, javiti se na mob. 098/458-057 ili na email: tahocentar.sara@gmail.com do 30.10. 121. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž komercijalistu - logističara, m/ž skladištara za mjesto rada D. Kraljevec i m/ž djelatnika u apoteci za mjesto rada Martijanec, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 31.10. 122. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Strahoninec, Dravska 59d, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/352-7030 ili na email: racunovodstvo@trans-kukovec.hrdo25.10. 123. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavače za Čakovec, Vratišinec, Križovec, Kuršanec, Mihovljan, Savska Ves, Strahoninec, Lopatinec, Ivanovec, Pušćine, Donja Dubrava, Podbrest, Mursko Središće, Štrigova, Mačkovec, Šenkovec, Krištanovec, Vularija, Sveti Križ, Črečan, Domašinec, Gornji Kraljevec, Turčišće i Frkanovec; m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Nedelišće, Šenkovec i Belica te m/ž prodavača keramike i građevine za mjesto rada Pribislavec na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk.hr do 30.10.

124.TPVARAŽDINd.o.o.,Varaždin,Podravska 11, traži m/ž prodavača mjesto rada Donja Dubrava i Kotoriba, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr do 26.10.

email: marko.krnjak@tsh-cakovec.hr do 10.11.

125. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije, Čakovec, traži 1 m/ž skladištara, 5 m/ž mehaničara, 4 m/ž pomoćna radnika, 5 m/ž radnika u proizvodnji, m/ž informatičara za podršku poslovnimprocesimai m/žadministratora - izrada uzorka, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ tubla.hr do 31.10.

128. UO Caffe-bar Forum, Prelog, Trg sv. Florijana 20, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 762486 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: evala141@gmail.com do 31.10.

126. TVORNICA STOČNE HRANE, dr. I. Novaka 11, Čakovec, traži m/ž veterinarskog tehničara i m/ž mlinara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/329-138 ili pismenom zamolbom na adresu ili na

127. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241-767 do 31.10.

129. UNION d.d. - mjesto rada Hotel Park, Zrinsko-Frankopanska 14, Čakovec, traži m/ž sobaricu - čistača, m/ž šefa kuhinje i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/703-1622 do 31.12. 130. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž

fizioterapeuta, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/9354-328 ili emailom: rahela. bregovic@gmail.com do 30.11. 131. Ustanova za zdravstvenu skrb dr. Helga Dental, Kotoriba, traži m/ž dentalnog asistenta - medicinsku sestru, javiti se na email:helga.golubich@gmail.comdo31.10. 132. V-ELIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž elektroničara - mehaničara, m/ž dipl.inž. elektrotehnike, m/ž pomoćnog radnika i m/ž voditeljaprodajenaneodređeno,javitisena email: gordan.vrbanec@v-elin.hr do 30.11. 133. Veterinarska stanica d.o.o., K. Zvonimira 51, Prelog, traži m/ž spremača, javiti se na tel. 040/645-422 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ veterinarskaprelog.hr do 31.10.

134. WILLOV j.d.o.o. - mjesto rada Austrija, traži 8 m/ž stolara - montera namještaja na određeno, javiti se na mob. 099/4659-596 do 31.10. 135. Zaštitarsko-ekološka udruga Prijatelji životinja i prirode, Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika u skloništu za pse, javiti se na mob. 099/4800-640 ili na email: info@ prijatelji-zivotinja.org do 31.10. 136. ZT-ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Nedelišće, traži 3 m/ž cjevara - izometričara, 5 m/ž keramičara, m/ž servisera plinskih trošila, 2 m/ž montera servisera klimatizacije, 2 m/ž zavarivača - tig, autogeno ili rel, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/341-004 ili na mob: 095/1123469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 31.10.


48 Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. listopada 2023.


20. listopada 2023.

Mali OGLASNIK POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA TOYOTA typ Urban Cruiser 1.4 D-4D AWD diesel, osiguranje do 30.6.2024., cijena 8.800 eur. Info na mob. 098/9422-821 PRODAJEM ALU FELGE (4 kom) veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tel: 091/3960-505 PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA TRAKTOR IMT 539, s malčerom 160 cm, malo korišteno. Tel. 098/176-0088 KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586 PRODAJU SE RAZNI RUČNI ALATI: pila, š�hača, bat kramp, lopata, berač voća, voćarske škare, od 7 eura na više. Zagreb-Utrina, mob. 091/8240-293 PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107 CRIJEVO ZA VODU dužine 35 metara, armirano, s motalicom na kotačima, cijena 70 eura. Šaljem slike, malo korišteno. ZagrebUtrina, 091/9240-293 KUPUJEM 100 kilograma oljuštene zobi. Ponude na mob. 098/944-3339 PRODAJE SE kombinacija motokul�vatora i kosilice Gutbrod 6,5 KS, dodatni noževi, osovine, 1000 eura. Malo korišteno, šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293 KUPUJEM VOĆNJAK/VINOGRAD sa ili bez kućice u gornjem Međimurju (općine Sv. Juraj na Bregu, G. Mihaljevec, Štrigova). Info na mob: 095/505-2760

servis za čišćenje Kuće, stanove

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane

Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005 sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

MOTOKULTIVATOR Honda s noževima, gumenim kotačima 3 brzine, dodatna oprema, ro�rajuća četka za čišćenje dvorišta (cijena 750 eur). Info na mob. 098/9422821 PRODAJU SE INOX BAČVE za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upita� na 040/364-354 PRODAJEM leđnu motornu špricu (dobro očuvanu) i plastičnu kacu od 500 lit. Info na mob. 098/1600-415 PRODAJE SE SAMOHODNA kosilica AL-KO s košarom. info na mob. 091/970-1929 PRODAJEM PLUG OLT Slavonac, dvije brazde, malo korišten. Info na mob. 095/816-5206 PRODAJEM grah suhi, krumpir i mrkvu, nešpricanu, osobni višak i drvene bačve. Info na mob: 095/505-2760

USLUGE SOBOSLIKARSKE I OSTALE GRAĐEVINSKE RADOVE obavlja za Vas Soboslikar Mihalic, mob. 095/531-2902 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO može bilo što na dnevnicu, sitni popravci u poljoprivredi i slično. Mob. 095/816-5206

POZNANSTVA MUŠKARAC (54 g.) htio bi upoznati žensku osobu za vezu ili brak. Info na mob: 099/856-7418

PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu. Info na mob. 098/1600-415

ŽIVOTINJE PRODAJU SE ODOJCI - moguća dostava i obrada. Info na mob. 095/8420-800

RAZNO NAUTIČKI PRSLUCI za odrasle, crvene boje, 2 komada, 30 eura/kom. Malo korišteni, šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, mob. 098/9084-675 PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, 2 veličine, 4 kom, 30 eura/kom. Nove nekorištene. Šaljem slike. Novi ZagrebUtrina, 098/9084-675 PRODAJEM MOBITEL za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJE SE MOBITEL Samsung Galaxy S10, kao nov, s punjačem i kablom, zeleni, baterija ispravna, cijena 155 EUR, info na mob: 091/761-3467

Ben je maleni rastom, dobar s djecom i drugim psima i hitno traži svoj novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, a kontakt je 099/4800-640.

Aro je predivan mladi pas i hitno traži novi dom. Nalazi se u okolici Čakovca, zove se Aro i treba ak�vne ljude. Obožava igru, šetnje i lop�ce. Molim vas podijelite ga, a ako biste ga udomili, zovite na 099/4800-640.

PRODAJE SE caffe aparat JURA (sam melje kavu), uređen i spreman za upotrebu. Praktičan za apartmane, urede i slično. tel. 091/970-1929 PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

DEČKO (49 g) traži žensku osobu za ozbiljnu vezu, javi� se na mob. 095/7313-513

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

NEKRETNINE

PRODAJE SE rabljena samostojeća veš mašina Končar i ugradbeni hladnjak. Cijena prema dogovoru. Nazva� na mob. 098/226-119.

KUPUJEM stare stripove, Nintendo i Sega igre, PS1 i PS2 konzole i igre. Ponude na mob. 098/921-9092

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJEM laserski daljinomjer, hdmi bežični adapter za povezivanje tv s mobitelom i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 095/816-5206

Prodaje se kuća u Pušćinama (prva ulica lijevo iz smjera Nedelišće-Varaždin), stamb. površine 106 m2, dvorište 360 m2, voćnjak 605 m2, garaža i gosp. zgrade, svi priključci, namješteno, odmah useljivo. Vlasništvo čisto, nema tereta. Cijena 86.000 eur. Upita� na tel: +49 17 2272 6206 ili 098/173-9167

www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) poziv nanaplaćuje, broj: 02 Naknada za udomljenje se NE a vaš888 dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac. info na tel: 091-8988-004

Đani Nakon smrti svoje bake ostao je sam u dvorištu. Hrane ga susjedi. Iako ima 10 godina, Đani je zdrav, poletan, veseo. Nalazi se u okolici Čakovca. Kontakt 099/4800-640.

PRODAJEM razne stvari i ručni alati, od 3 eura/kom, kablovi razni 3 kom/1 eura. Šaljem slike. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084675 PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

Sklonište napuštene životinje Carinskizaodvojak bb, Čakovec, Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

KUPUJEM NEISPRAVAN LAPTOP. Mob. 095/816-5206

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175 PRODA JEM ANTIK VITE TE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107 PRODAJEM aparat za varenje WIGI 150G Messer Griesheim sa dvije funkcije varenja elektrodom + argonom, pribor za manometar + mala boca argona (cijena 350 eur); mašina za štemanje Kango type 900 220 volti 4,3 Ampera 900 W, pribor 10 špica (cijena 350 eur); ručna nareznica Central za rezanje navoja od ⅜ inča do 1 ¼ u orig. ku�ji (cijena 350 eur). Info na mob. 098/9422-821

1466

MIJENJAM RENOVIRANI STAN od 50 m2 u centru Čakovcu za sličnu nekretninu u Istri/Krku, čisto vlasništvo, bez tereta, 1. kat, (novi PVC prozori, rolete, laminat, kuhinja, etažno plinsko grijanje, parking ispred zgrade, spavaća soba, dnevna soba, kuhinja, hodnik, smočnica, balkon, drvarnica u podrumu. Kontakt Whatsapp/ Viber +41/79-655-7789 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA u T. Masaryka 5, Čakovec. Javiti se na mob: 098/947-8801

Mi brinemo o čistoći Vašeg doma!

PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA KUĆA katnica, stambene površine 150 m2 i okućnice 851 m2 u Čakovcu (uporabna dozvola, plin, struja). Upita� na tel: 091/3960505

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.


50 Savjeti

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR Čakovec, I. G. Kovačića 1e

(zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME: PON - PET: 08:00 - 20:00 sati Subotom prema dogovoru Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su potpuno izbjegavanje ekrana za djecu u dobi do godinu dana, a u dobi od godinu do pet godina do jedan sat dnevno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Ekranizam – digitalni autizam

Kako i zašto?

Današnji način života obilježava sve veća upotreba ekrana. Roditelji male djece često ističu kako njihovo dijete zna boje, brojeve, pjesmice na engleskom jeziku, kako samo zna upaliti mobitel, TV i sl. Postavlja se pitanje koja je funkcija tog ponašanja i znanja ako to isto dijete ne doživljava drugu osobu kao komunikacijskog partnera, služi se drugom osobom kao sredstvom za postizanje željenog cilja i zadovoljavanje određene potrebe (gladan, žedan,…), ne dijeli pažnju na zajedničkom interesu niti komunicira sa svrhom komentiranja već samo sa svrhom zahtijevanja, ako nije u stanju komunicirati na materinskom jeziku? Čemu taj engleski jezik, to paljenje elektroničkih uređaja služi ako dijete ne zna samostalno jesti ili izraziti što mu treba? Bebama i djeci do tri godine najpotrebniji je razvoj senzomotorike i jezično-govorne komunikacije. Za razvoj mozga potrebna je stimulacija svih osjetilnih organa kako bi se stvorile neuralne veze, bez tih iskustava dijete se neće moći niti znati nositi sa svakodnevnim izazovima i događajima onako kako bi trebalo. Ne razvija adekvatnu komunikaciju s okolinom i ljudima oko sebe, ne zna se služiti stvarima koje ga okružuju i nema funkcionalna znanja i vještine koje bi mu omogućile zdrav razvoj. Normalno je da dijete uči kroz pokret i putem imitacije, uči kroz interakciju s drugom osobom, a taj međuljudski odnos u kojem sudjeluje malo dijete treba biti topao i pun povjerenja. Za dijete je najvažnije da ima prilike upoznati svoje okruženje te da ga se u tim pokušajima ne sputava, već samo usmjerava. Djeci ekran nije potreban, potreban je ponekad nama odraslima kako bismo si olakšali određene trenutke s djecom kao što su hranjenje, čekanje kod liječnika ili mir u kući dok se bavimo nečim drugim. Pretjerana izloženost digitalnim medijima nije dobra za razvoj djeteta. ​Ekranizam je termin koji je prisutan u stručnim krugovima unazad nekoliko godina, a poznat je i pod nazivom digitalni autizam te bismo ga mogli okarakterizirati kao ovisnost. Prije nego što se ovisnost razvije, djetetov živčani

Kako i zašto se to baš nama dogodilo? Ovo je često, s nevjericom postavljano pitanje u obiteljima koje se muče s problemom alkoholizma jednog ili više svojih članova. Osobe s problemima vezanim uz mentalno zdravlje, a pogotovo one s problemom ovisnosti bilo koje vrste, još uvijek su prilično stigmatizirane, izložene neodobravanju i osudama. Stoga mnogi alkoholizam u svojoj obitelji doživljavaju kao sramotu, nešto što nikako ne spada u image dobre obitelji i u početku odbijaju prihvatiti da imaju problem kojeg nije dobro skrivati i zataškavati, nego ga se može i mora rješavati. Teško im je prihvatiti i činjenicu da je rješavanje tog problema dugotrajan proces koji uključuje liječenje alkoholičara, ali i angažiranje i promjenu komunikacijskih i drugih životnih obrazaca u cijeloj obitelji. Alkoholizam ne nastaje preko noći. U život obitelji alkohol se „ušulja na mala vrata“. U početku, dok se nazdravlja i zabavlja, nitko u tome ne vidi ništa sporno. Jer pijenje alkohola je društveno prihvatljivo, dapače u mnogim prilikama i poželjno ponašanje, a mnogi nakon što malo popiju postaju veseliji, opušteniji i zabavniji. I nitko ih zbog toga neće upozoravati, kritizirati ili sprječavati u nastavku pijenja. Dapače, biti će i poticani od strane ostatka društva koje se želi zabaviti. Postane li to redovito ponašanje, nakon nekog vremena će početi „sitni problemčići“ koje većina neće ni povezivati s alkoholom. Česta kašnjenja, neorganiziranost, smušenost i nepouzdanost, izbjegavanje obaveza, nepoštovanje dogovora i izbjegavanje razgovora o tome kod mnogih budu prvi znakovi da nešto ipak nije u redu. Javljaju se i problemi na poslu koje osoba koja se sprijatelji s alkoholom pripisuje zahtjevnosti i nesklonosti šefova, koji su eto, baš njega „uzeli na pik“. Sve češće se dešava i manjak u kućnom budžetu jer se manje radi, a više se troši, ali to isto često bude protumačeno i pravdano sveprisutnim poskupljenjima. Osoba nastavlja sve više piti, jer na taj način lakše podnosi sve ove neugodne stvari kojima bude izložena zbog tog istog pijenja i tako uđe u začarani krug iz kojeg niti vidi, a niti zna pronaći izlaz. Razvije se ovisnost koja počinje dirigirati i ponašanje i način komunika-

sustav je prekomjerno stimuliran redovitim izlaganjem ekranu. To uzrokuje kronični stres u mozgu što rezultira brojnim smetnjama pažnje, učenja, ponašanja i raspoloženja. Ako je dijete često pretjerano uzbuđeno, neorganizirano, neposlušno i prkosno, ako ga je teško udaljiti od ekrana, ako mu je teško zadržati prijatelje zbog nezrelog ponašanja, ako se raspon interesa djeteta suzio samo na ekrane, postiže slab uspjeh u školi, čini se da je lijeno, nemotivirano i nepažljivo – moguće da je uzrok svemu tome ekranizam. O temi se još uvijek premalo govori i mali je broj roditelja svjestan koliko su ekrani štetni. Iako se u školama provode razni projekti medijske pismenosti, do polaska djeteta u školu problem se već ukorijenio i narastao. Mlade roditelje o štetnosti ekrana trebali bi educirati pedijatri, obiteljski liječnici i patronažne sestre, a zatim odgojitelji i učitelji. Među simptomima ekranizma su česte promjene raspoloženja, jezično-govorne teškoće, siromašniji rječnik, sporiji kognitivni razvoj, teškoće u komunikaciji, nekontrolirani pretjerani bijes, slaba samokontrola emocija i ponašanja, neorganiziranost ponašanja, poremećaji spavanja, poteškoće u učenju, smetnje raspoloženja, školski neuspjeh, itd. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su potpuno izbjegavanje ekrana za djecu u dobi do godinu dana, a u dobi od godinu do pet godina do jedan sat dnevno. Od 5 do 17 godina ne više od dva sata dnevno, osim ako je to potrebno zbog domaće zadaće. Uz predškolsko dijete uvijek treba biti odrasla osoba koja će kontrolirati sadržaje kojima je dijete izloženo i komentirati ono što dijete gleda. Preporuka je izlaganje ekranima u što manjoj mjeri i, kad već upotrebljavaju ekran, da sadržaje biraju roditelji, da dijete nema mobitel i tablet u rukama kako ne bi samo prebacivalo iz videa u video (često to čine besciljno), da gledaju sadržaje na materinskom jeziku jer predškolska djeca još uvijek uče i ovladavaju jezičnim zakonitostima materinskog jezika koji im je kasnije važan za uspješno usvajanje vještina čitanja i pisanja, a samim time i učenja.

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Čakovec, I. G. Kovačića 1e RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sati ČET: 09-12 sati Kontakt tel: 099/2221-888

Obitelj se nažalost najčešće probudi i progleda tek u toj fazi razvijenog alkoholizma. Problema je tada puno, odnosi u obitelji već odavno su poremećeni

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr Te na službenoj Facebook stranici

facebook.com/ MedimurskeNovine

20. listopada 2023. cije, zahtijeva sve više i više alkohola i nosi brojne druge probleme zdravstvene, socijalne i ekonomske naravi. Obitelj se nažalost najčešće probudi i progleda tek u toj fazi razvijenog alkoholizma. Problema je tada puno, odnosi u obitelji već odavno su poremećeni, a nikome nije jasno kako su se i zašto našli u toj situaciji. Kreće optuživanje i traženje krivca, a pred alkoholičara se postavlja zahtjev da prestane piti. Jer to je bar jednostavno?! Samo moraš imati „svoje ja“ i nećeš više sramotiti ni sebe ni svoju obitelj!? Međutim, nije to baš tako jednostavno. Prestanak pijenja uvjet je za liječenje alkoholizma, ali mnogi alkoholičari ne uspijevaju u tome sami, bez stručne podrške i bez podrške bliskih osoba iz svoje obitelji. Mnogi u toj fazi još uvijek umanjuju značenje alkohola u svom životu, tvrde da bez problema mogu biti bez njega i prestati piti kad god požele. Taje i količine i učestalost pijenja, sve s namjerom da druge uvjere da nisu ovisnici i da njihovi problemi nisu zbog alkohola, nego zbog nečega sasvim drugoga. Pri tome se pozivaju na činjenicu da je pilo cijelo društvo, mnogi i više od njih, a eto, samo njih se etiketira i proglašava alkoholičarima!!! Naravno da im alkohol umanjuje kritičnost i zamagljuje uvid u stvarno stanje. S druge strane, članovi obitelji često nedovoljno znaju o problemu, srame se svog alkoholičara jer misle da se radi o karakternoj slabosti, ili nedostatku prave volje i želje za prestanak pijenja. U ovoj je fazi od iznimnog značenja uloga stručnjaka koji zna pravilno rastumačiti situaciju i odrediti prioritete i ciljeve tretmana kako bi se učinio prvi korak – priznavanje problema i prihvaćanje činjenice da se ne radi o slabosti i karakternoj pogrešci osobe, nego o ozbiljnoj bolesti i stanju koje zahtijeva ozbiljan i stručan pristup. Uspostavljanje apstinencije, te rad na promjeni ponašanja i životnog stila, kao i rad na komunikacijskim vještinama unutar obitelji, dugotrajan je proces koji započinje prvim korakom – odlaskom stručnjaku i prestankom pijenja. Stoga je umjesto žaljenja samih sebe i propitkivanja zašto se i kako se to moglo dogoditi, puno korisnije prihvatiti činjenicu da je alkoholizam bolest koja se, srećom, može liječiti te potražiti stručnu pomoć.


20. listopada 2023.

Mozaik 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zajednička fotografija umirovljenih učitelja s područja Međimurske županije

UČITELJI UMIROVLJENICI zajedno na Svjetskom danu učitelja

Pripremili su za život brojne generacije Međimuraca! Njihova predanost je neprocjenjiva, a najveća nagrada dolazi kada prepoznaju uspjeh svojih bivših učenika koji su postali uspješni odrasli ljudi Na dan posvećen učiteljima, 5. listopada, Međimurska županija i Grad Čakovec zajedno su se pridružili obilježavanju Svjetskog dana učitelja. Župan Matija Posavec i gradonačelnica Ljerka Cividini organizirali su svečani prijem u Riznici Međimurja kako bi izrazili zahvalu za predan rad nastavnika i drugih djelatnika u međimurskim školama koji su se umirovili tijekom 2022.

i 2023. godine. Ovaj događaj bio je ispunjen emocijama jer su se okupili ljudi koji su cijeli svoj profesionalni život posvetili obrazovanju djece i mladih, vodili brojne generacije prema samostalnom životu i oblikovali budućnost.

Ponekad preuzimali i ulogu roditelja

Gradonačelnica Cividini je istaknula kako su ovi pro-

svjetni djelatnici često stajali uz svoje učenike čak i onda kada nitko drugi nije bio voljan ili sposoban to učiniti, ponekad preuzimajući ulogu roditelja. Njihova predanost je neprocjenjiva, a najveća nagrada dolazi kada prepoznaju uspjeh svojih bivših učenika koji su postali uspješni odrasli ljudi. Župan Matija Posavec naglasio je brojne uspjehe

međimurskih učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima, ističući kako to svjedoči o vrijednosti ulaganja Međimurske županije u obrazovanje. Dodao je da su prosvjetni djelatnici svoj profesionalni put isprepleli s ljubavlju, čime su unaprijedili obrazovanje mladih. Njihovi uspjesi i nasljeđe koje ostavljaju zahtijevaju kontinuirano unapređenje

obrazovnih modela i sadržaja. Svečanosti su prisustvovali i visoki dužnosnici. Uime umirovljenih prosvjetnih djelatnika zahvalu je izrazio Dražen Čavlek.

Istaknuli važnost obrazovanja

Svečanost su zatvorila djeca koja su priredila prigodni program, simbolizirajući snagu koja je vodila prosvjet-

ne djelatnike tijekom njihove karijere. Njihove glazbene izvedbe su dodatno obogatile događaj, ističući važnost obrazovanja. Ovaj događaj bio je posebna prigoda za zahvalu i priznanje predanim učiteljima i djelatnicima međimurskih škola koji su ostavili dubok trag u obrazovanju i zajednici. (dv, zv)

UDRUGA „Pomoć neizlječivima“ obilježila Svjetski dan palijativne skrbi

Besplatno posuđujemo ortopedska pomagala Udruga „Pomoć neizlječivima“ doprinosi razvoju palijativne skrbi u Međimurju i Hrvatskoj.Djeluje od 2010. godine i uključuje oko 50 volontera koji na različite načine sudjeluju i pomažu pri aktivnostima Udruge, svatko u skladu sa svojom strukom, sposobnostima ili znanjima. Kako palijativna skrb pomaže osobama koje boluju od neizlječivih, uznapredovalih bolesti i njihovim obiteljima u skrbi i žalovanju, Udruga svoje djelovanjem razvija u skladu s potrebama građana. Mobilni timovi za palijativnu skrb te ostali profesionalci u domu zdravlja, bolnici, hitnoj službi i službama socijalne skrbi poma-

Na slici s lijeva na desno: Elizabeta Najman Hižman, Ines Kučej, Marija Kos, Renata Bermanec, Ma�ja Posavec, Terezija Pavić, Marija Kovačić, Nedeljka Kano� i Kris�na Kostel zajedničkim snagama pomažu palija�vnim bolesnicima

žu pri rješavanju poteškoća i simptoma, a Udruga nastoji pomoći na druge načine. Najznačajnije aktivnosti Udruge i volontera su prepoznavanje palijativnih bolesnika u svojoj okolini i povezivanje sa službama palijativne skrbi te vođenje posudionice pomagala kroz koju se besplatno posuđuju ortopedska pomagala kao što su medicinski kreveti, kolica, hodalice i slično (više od 1000

pomagala, od toga skoro 100 medicinskih kreveta). Nadalje, Udruga stvara suradnju i educira volontere i profesionalce kako bi se što više povezali kad pružaju skrb za istu obitelj (u domu bolesnika, bolnici, domu za starije i nemoćne itd), ali i podiže svijest javnosti o tome što je palijativna skrb te kako je ostvariti. Na taj način građani dobivaju informacije i stvaraju re-

Volonteri udruge ak�vno su sudjelovali na Međunarodnom kongresu u Varaždinu. Na slici s lijeva na desno: Nataša Dumbović, Đurđica Stojanović, Maja Logožar, Renata Bermanec, Selma Pernar, Dženana Mulaomerović-Musić i Spomenka Tomašić

alna očekivanja kakvu pomoć mogu ostvariti te koja je uloga i dužnost svakog čovjeka u odlasku svojih najmilijih. Udruga „Pomoć neizlječivima“ surađuje i s profesionalcima, ustanovama i organizacijama koje se bave palijativnom skrbi u Hrvatskoj i svijetu. Tako i ove godine organizira „Tjedan palijative“ te zajedno s palijativcima diljem svijeta obilježava Svjetski dan palijativne skrbi 14. 10. 2023. U „Tjednu palijative“ 14. – 21.10.2023. provode se brojne aktivnosti u suradnji s drugim sudionicima palijativne skrbi u Međimurskoj županiji. Neke od njih su sastanak s profesionalcima u palijativnoj skrbi iz Slovenije i Bosne i Hercegovine, susret

s predstavnicima braniteljskih udruga, edukacija volontera u suradnji s Domom zdravlja Čakovec, objave na svim radiostanicama u Međimurju, članci na webportalima i u tiskanim novinama te susret sa županom Međimurske županije. Međimurska županija Udruzi od samog osnutka 2010. godine pruža �inancijsku podršku i druge oblike podrške, s posebnim naglaskom na 2023. godinu u kojoj je uz podršku županije zaposlena socijalna radnica za pružanje psihosocijalne podrške koja u palijativnoj skrbi u Međimurju zaista nedostaje. Udruga „Pomoć neizlječivima“ poziva sve građane koji u svojoj obitelji ili okolini imaju osobe koje boluju od neizlječive bolesti

koja se pogoršava, da se obrate svom liječniku obiteljske medicine, patronažnoj sestri, mobilnom timu ili drugim profesionalcima zdravstvene i socijalne skrbi te Udruzi. Oni će ih usmjeriti kako ostvariti neki oblik pomoći i podrške, koga sljedećeg kontaktirati i slično.

Kontakt osobe: Renata Bermanec, predsjednica Udruge „Pomoć neizlječivima“ i koordinatorica palija�vne skrbi u Međimurskoj županiji: 095/915-9410 Mobilni palija�vni �m Doma zdravlja Čakovec: 099/269-3053 Spomenka Tomašić, voditeljica Posudionice pomagala: 099/434-1567


52 Međimurska kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

20. listopada 2023.

Recept plus

Langoši na način kajakaša i kanuista MEĐIMURSKA KUHARICA

Pasta s curry piletinom Piše: Roberta Radović Foto: Zlatko Vrzan

Naša stalna ovotjedna rubrika ovog tjedna višeslojna je što se tiče međunarodnog okruženja. Domaćin je čakovečki ugostiteljski objekt Pomodoro, kuharica Nataliia Sidletska porijeklom je iz grada Uman kod Kijeva iz Ukrajine, a začinski pečat jelu daje začin curry koji je originalno porijeklom iz Indije. KuhaSastojci: - piletina - gljive - paprika - tikvice - cherry rajčice - sol, papar - curry - vrhnje za kuhanje - domaća tjestenina

rica Sidletska preporučuje pripremiti pastu s curry piletinom, a za pripremu je potrebno malo vremena, i naravno, dobra volja. Jer jelo najbolje uspijeva kad smo dobro raspoloženi. Krenimo s radošću u kuhinju! Piletinu nasjeckamo na kockice te je stavimo peći na većoj tavi. Tek što smo na malo bijelog ulja stavili piletinu, odmah dodamo povrće koje smo prethodno očistili i narezali na kockice ili druge željene oblike. U tavu dodamo i gljive koje smo također nasjeckali na polovice, ili šnite (ovisno o vrsti gljive koju kuhamo). Sve lagano pirjamo, a kad meso i povrće omekšaju, dodamo vrhnje za kuhanje i začine (sol, papar, curry), lagano promiješamo i pustimo da se okusi prožmu. U među-

VINO TJEDNA

Mađarske. A mi smo dobili i bili maštoviti u ideji za primjenu različitih dodataka kao što su rikola, cherry rajčice, razni umaci,, slatki, slani, ljuti. Odmaknuli smo se od uobičajenih dodataka za langoš kao što su kečap i majoneza ili kiselo vrhnje s češnjakom. Za sladokusce smo pripremili langoše s čokoladnim preljevom, a može se staviti i voćni preljev. Može se staviti i preprženi špek (hamburger). Uglavnom, langoši nam pružaju nevjerojatnu kreativnost u kuhinji. U Cindrićeve riječi uvjerili su se brojni posjetitelji

Sastojci: - brašno - jogurt - jaje - mlijeko - sol, šećer - kvasac

ove, sada već tradicionalne, gastronomske manifestacije u organizaciji Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Langoši su brzo nestajali i topili se u ustima zadovoljnih posjetitelja sa svim svojim originalnim dodacima. Dobar tek svima poželjeli su članovi Kajak-kanu kluba Mura.

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kukuruzni kruh Nataliia Sidletska

vremenu u vrućoj, blago posoljenoj vodi skuhamo domaću tjesteninu (vrsta tjestenine po želji). Na tanjuru poslužimo tjesteninu prelivenu curry piletinom te ukrasimo cherry rajčicama. Dobar tek vam želi kuharica Nataliia Sidletska i ostali djelatnici čakovečkog restorana Pomodoro!

Muškat žuti – Tomšić Ukrajinka Nataliia Sidletska preporučila je pripremiti piletinu s egzotičnim začinom (curry), a Elena Hunjadi iz čakovečkog restorana Pomodoro uz navedeno jelo preporučuje poslužiti bijelo vino. Odabrala je muškat žuti (11,5 % alk.), proizveden i odnjegovan u obiteljskoj

Članovi Kajak-kanu kluba Mura iz Murskog Središća na nedavno održanom 3. Ekokotliću na Trgu međimurske prirode u Križovcu posjetitelje su oduševili iznimno ukusnim langošima. Glavni kuhar i predstavnik kluba Ivan Cindrić kazao je kako je za ove langoše potrebno nekoliko sastojaka: Brašno, jogurt, jaje, mlijeko, sol i malo šećera te kvasac. Tijesto se zamijesi i ostavi kako bi se diglo. Naprave se male loptice koje se razvlače te stave peći u vrelo ulje. Langoši potječu iz gastronomije susjedne nam

Vinariji Tomšić. Ovo vino karakterizira zavodljiv i privlačan nektarski miris slatkastih cvjetnih aroma pomiješanih s primjesama zrelog muškatnog grožđa. Tomšićev muškat žuti također krase osobita svježina i pitkost. Svakako kušajte! Živjeli! (rr, zv)

Priprema: U dublju zdjelu stavite kukuruzno brašno, prelijte ga mlakom vodom i dobro promiješajte kuhačom. Dodajte bijelo glatko brašno, sol, prašak za pecivo i dobro promiješajte. U sredini napravite udubinu pa u nju dodajte suhi kvasac, šećer, mlijeko, otopljeni maslac pa ih umiješajte kuhačom. Kad se svi sastojci povežu, na pobrašnjenoj podlozi

rukom umijesite glatko i jednolično tijesto. Tijesto stavite u zdjelu, pokrijte krpom i ostavite na toplom oko jedan sat dok se ne digne. Tijesto premijesite pa ga oblikujte u kuglu. Stavite ga u papirom za pečenje obloženi željezni lonac ili pekač s poklopcem, pospite kukuruznim brašnom i ostavite da se još diže (što se duže diže, kruh će biti manje zbijen). Zagrijte pećnicu na 180 Celzije-

vih stupnjeva, pecite 40-50 minuta poklopljeno, a zatim oprezno uklonite poklopac i pecite još 10 minuta. Sastojci: - 300 g kukuruznog brašna Čakovečki mlinovi - 300 g pšeničnog bijelog brašna Čakovečki mlinovi - 2 žličice soli - 1 prašak za pecivo - 1 suhi kvasac - 1 žličica šećera - 100 g otopljenog maslaca - 150 – 180 ml mlake vode - 250 ml mlakog mlijeka


20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Narodna kuharica 53 Recepti iz domaće međimurske kuhinje

MAJA LUKMAN ŠPRAJC iz Strahoninca

Kad je na rasporedu dobra tekma, nema boljeg od pereca Od sitnih kolačića i keksa, pereci su jedni od najpopularnijih, pa ih Maja često priprema i za sjednice u školi gdje je ravnateljica Piše: Aleksandra Sklepić

Pereci su sitni slani kolačići koji se pripremaju od dizanog tijesta, a pripremaju se posipani sezamom, lanom ili krupnom soli, ovisno o različitosti ukusa i mašti. Hrvatski naziv dolazi od njemačkog naziva “Brezel”. Može ih se naći u mnogim pekarama i redovan su dio asortimana ponuđenog na štandovima sajmova, posebno božićnih, na prostorima cijele srednje Europe. Iako ih je lako kupiti, brojne se kuharice odlučuju za pripremu domaćih, koji se s kupovnima ne mogu uspo-

Pereci

Sastojci za perece: - 500 g oštrog brašna - 200 g kiselog vrhnja (kupovno ili domaće) - 250 g maslaca - 1 žličica soli - 1 vrećica instantnog kvasca (suhog) - 2 žumanjka za premazivanje - sezam, lan ili krupna sol za posipanje

Priprema: Od navedenih sastojka umijesiti glatko tijesto (maslac neka bude sobne temperature). Staviti u hladnjak da odstoji min

rediti. Jedna od stručnjakinja za domaće perece je Maja Lukman Šprajc (38) iz Poleva u Strahonincu. - Udana sam i živim na Polevama (zaseok Strahoninca). Po struci sam profesorica pedagogije i povijesti, no već 3. godinu radim kao ravnateljica u OŠ dr. Vinka Žganca u Vratišincu. Volim svoj posao, imam divne kolege i stalo sam okružena djecom/učenicima što mi omogućava da ostanem „mlada“ i vedrog duha. Cijeli dan mi je vezan za školu jer i kod kuće imam školarku, moju kćer Elu koja pohađa 2. B razred u OŠ Strahoni-

2 sata. Nakon toga rastijeniti tijesto i modlicom za perece izraditi perece. Staviti perece na lim za pečenje (upotrebljavati papir za pečenje) i premazati ih žutanjkom. Prema želji možete na njih posipati sezam, lan ili krupnu sol. Peći na oko 180 stupnjeva dok ne poprime lijepu rumenu boju. Nakon što se malo ohlade, izvaditi ih s lima za pečenje. Ako se stave u zatvorenu kutiju, mogu stajati duže vrijeme.

Maja s popularnim perecima koji se tope u us�ma nec. Ela ovaj mjesec slavi 8. rođendan tako da trenutno planiramo veliku rođendansku proslavu. Da mi ne bude dosadno, svakodnevno se brine moj sinčić Simon koji ima 4 godine i obožava smišljati nepodopštine. Slobodno vrijeme Maja provodi u šetnji, na kavi s prijateljicama, gledajući �ilmove, a voli pročitati i neku dobru knjigu. Doznali smo da dolazi iz prave kuharske obitelji jer su tata i mama kuhari. - Uzora u kuhinji mi svakako ne nedostaje. Iako se na našem meniju zna naći

uistinu svašta, tradicionalna međimurska jela su ipak na prvom mjestu, posebno trganci sa slaninama, grah s domaćim kobasicama, temfani picek, krpice sa zeljem i sl. Većinu povrća uzgajamo sami, a proizvodimo i domaće mesne delikatese, nezaobilazno meso z tiblice. Najviše ipak volim peći kolače, tradicionalne, ali i one s modernim štihom. Od voćnih torti, kremastih kolača, klipića, sitnih kolačića i keksa. Među njima su pereci jedni od najpopularnijih i često ih pripremam. Nema boljeg kada se sprema neka dobra

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

tekma, �ilmska večer, rođendan, neformalno druženje, a znam ih pripremiti i za neku od sjednica u školi. Najbolji su kada se upotrebljava kvalitetni maslac, onda se doslovno tope u ustima i, vjerujte mi, uvijek radim duplu smjesu. Ljubav prema izradi kolača ova svestrana mlada žena nastoji prenijeti i na svoju djecu, kako je njezina mama prenijela na nju. Iako je kaos u kuhinji, a kolačići svakakvih veličina i oblika, nema veće radosti, otkrila nam je Maja za kraj našeg druženja.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela? S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan U suradnji Optika Briljant– Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 24. listopada do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 27. listopada. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Kako konkurirati za nagradu?

Ovotjedna dobitnica: David Bratinščak iz Sivice

br. 1466 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 24. listopada 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 27. listopada 2023.


54 Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC BIK (21.4. - 20.5.)

Većinom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje se da se taj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi. Trenutno niste u najboljoj formi za rad.

Povremena otuđenost koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutarnjoj osobnoj inventuri. Ovo je prolazna faza. Posao će vam izgledati sve lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja.

Pred vama je tjedan intezivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem. Izađite ususret jednoj osobi koja nije sigurna kako obaviti posao.

Male brige u privatnom životu kompenzirat ćete dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo ostati dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete razgovarati sa svima. Zamislit ćete se nad svojom budućnošću.

Ovih dana miješat ćete dva privatna stila: jedan je raznolik, atraktivan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro.

U idućim danima vi ćete vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom.

Primijetit ćete da će se vaši osobni odnosi vidno poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. Informacije koje trebate dobiti stižu. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Tijekom ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženi za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača.

Mašta i stvarnost miješat će vam se u ljubavnom životu gotovo svakodnevno. Možda ćete idealizirati voljenu osobu pripisujući joj osobine koje u realnosti nema ili ćete pak tražiti nemoguće Trebate se spustiti na zemlju. To je zdravo. Učvrstit ćete stečene pozicije.

Privlačit će vas mnoge skrivene stvari. Neki će se mučiti s iskušenjem tajne ljubavne veze. Strasti vam neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti za razumom. Preispitajte se.

Malo je vjerojatno da ćete otpustiti kočnice. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu, gotovo na silu. Kad biste malo olabavili, sve bi izgledo drukčije, a vama bi bilo lakše. Ustanovljena su nova pravila rada i sad postupate po njima.

Pred vama su lijepi ljubavni dani u kojim će biti mnogo prilika za zbližavanja. Vaš društveni život bit će i dalje bogat, a vi veseli i zadovoljni. Ako ste još sami, nemojte sjediti kod kuće, idite među ljude. Oni vas jedva čekaju. Vaše financije napokon će se stabilizirati.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

LAV (23.7. - 23.8.)

VAGA (24.9. - 23.10.)

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

RAK (22.6. - 22.7.)

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

JARAC (22.12. - 20.1.)

RIBE (20.2. - 20.3.)

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1465

20. listopada 2023.

Slikar Josip Horvat Međimurec Piše: Zlatko Bacinger

J

edan od Međimuraca koji se u svom javnom djelovanju udaljio od zavičaja i otisnuo duboko u nacionalne vode bio je i akademski slikar „rijetko tragične sudbine“ Josip Horvat Međimurec. Rođen je u Čakovcu 1904. godine. Školovao se u rodnom gradu, Velikoj Kaniži i Pešti, a Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Beču. Umjetnički opus započeo je 1924. godine u Zagrebu. Proganjan i zatvaran od starojugoslavenskih vlasti obolijeva od tuberkuloze kostiju te mu je kao posljedica toga 1942. godine amputirana desna noga. Umjetnici su ga zvali Šepavi. Ta životna epizoda zacijelo je bitno doprinijela kasnijoj odluci da se nakon uspostave NDH stavi u njezinu službu. Njegova odluka zapečatila mu je sudbinu u nadolazećim godinama. Premda mu opus počinje nastajati dvadesetih, a još intenzivnije se nastavlja tridesetih godina, veći broj njegovih slika nastaje tijekom Drugog svjetskog rata. Tematizira mnoge teme, no uočljivo je slikarovo usmjerenje na hrvatsku povijest i njezine velikane, među kojima istaknuto mjesto zauzimaju Zrinski i Frankopani. Bilježimo velikih broj njegovih djela tehnikom ulja na platnu te brojnih crteža i ilustracija (ilustrira romane Marije Jurić Zagorke) u tehnici grafitna olovka, bijela tempera, tuš i gvaš. Zanimljiv je i znakovit ciklus od četrnaest crteža s prikazom svega što su Hrvati proživljavali za vrijeme diktature u Kraljevini Jugoslaviji.

Pogibija Nikole Zrinskog Od slika posvećenih hrvatskim velikanima svakako treba izdvojiti Smrt Nikole Zrinskog u Kuršanečkom lugu kod Čakovca (1928.), ulje na platnu koje prikazuje pogibiju hrvatskog bana slijedeći teoriju urote - na slici je, jedva vidljiv, strijelac koji puškom ranjava hrvatskoga bana, da bi ga potom dokrajčio razjareni vepar. Još upečatljivija su njegova platna s likovima drugih hrvatskih velikana: Kralj Tomislav na prijestolju; Krunjenje kralja Tomislava; Dvoboj Jurja Zrinskog s turskim begom; Rekvijem posljednjih Zrinskih; Pogibija Petra Svačića - bitka na Gvozdu; Smrt kneza Zdeslava; Dolazak Hrvata na Kosovo i mnoga druga. Dotaknuo se i zavičajnih tema motivima iz Štrigove i Čakovca. Na njegovu kasniju tragičnu sudbinu

vjerojatno su, među ostalim, utjecala platna iz endehazijskog razdoblja poput: Straža na Trebeviću, Nijemci u zasjedi i druga. Uglavnom, riječ je o slikaru zavidna umjetničkog stvaralaštva o kojem su, nažalost, „mnogi tragovi namjerno izbrisani zbog njegova djelovanja u novinarskom odjelu Ministarstva oružanih snaga NDH“. Premda tijekom rata nije bio politički ni vojno aktivan, partizani su tog teškog invalida, ali vrsnog umjetnika koji je bio na pragu svog najplodnijeg razdoblja, uhitili i strijeljali u lipnju 1945. godine. Imao je tek četrdeset godina. Presudu su komunističke vlasti u svega par redaka, bez obrazloženja i dokazane krivice sastavile nekoliko mjeseci nakon strijeljanja. Za grob mu se ne zna.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Ponedjeljak: 10 – 18 sati Utorak – petak: 8 – 18 sati Subota – nedjelja: 10 – 16 sati Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

MUZEJ MEĐIMURJA Čakovec

Na TEF festu nagrađeni za dva filma Prvi festival turističkog i etnofilma TEF fest premijerno je održan u Krku 4. i 5. listopada ove godine. Na festival su prijavljena 124 filma, a među odabranim filmovima su se našla i tri filma u produkciji Muzeja Međimurja Čakovec: „Umijeće izrade i sviranja cimbala u Podravini,

Međimurju i Hrvatskom zagorju“, „Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske“ i „Medičarski obrt na području sjeverozapadne Hrvatske“. Muzej Međimurja Čakovec ponio je čak dvije nagrade. Prva nagrada došla je u kategoriji najbolji etnoseri-

jal za serijal od 7 filmova o nematerijalnoj baštini Međimurja. Projekt koji je započeo 2017. godine vodi viša kustosica Etnografskog odjela Janja Kovač, koja je nagradu i preuzela. U svim filmovima koji su ušli u glavni program festivala produkciju zajednički potpisuju Muzej Međi-

murja Čakovec i „Reci Da“. Film „Tradicijsko lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske“ osvojio je nagradu u kategoriji najbolja glazba. Glazba koja je osvojila žiri je moderna obrada međimurske narodne pjesme „Ptica vuga“ koju potpisuje Bojan Miljančić. (sh)


20. listopada 2023.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Pučka meteorologija

Ponovno južina VREMENSKA SLIKA: Praktički smo puna dva mjeseca imali povoljno vrijeme uz obilje sunca i topline, još tamo od Velike Gospe pa sve do prošle subote. Temperatura zraka je u prošlom tjednu bila čak i preko 25 Celzijevih stupnjeva. Značajnija promjena stigla je u nedjelju – kiša i hladnoća uz temperaturu sa-

mo oko 10 stupnjeva. U prvom dijelu ovog tjedna vrijeme je bilo dosta hladnije, ponegdje i uz prvi mraz. Kako se bližimo vikendu, tako će opet zajužiti i zatopliti. Nikakva dugotrajna i jaka hladnoća još nije u planu. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak i dalje većinom suho

i toplo vrijeme uz sunčana razdoblja. Nastavlja se dotok toplog zraka pa će temperatura zraka biti iznadprosječna. Ujutro oko ili malo iznad 15 °C, a danju ćemo vjerojatno prijeći 25 Celzijevih stupnjeva. Može biti i pojačanog jugozapadnog vjetra, a rijetko gdje i kraći nalet kiše ili pljuska.

Subota će biti nešto promjenjivija i koji stupanj svježija. Čini se povremeno više oblaka uz sunčana razdoblja, a postoji mogućnost i za kratkotrajnu kišu ili pljusak. Temperatura zraka samo malo niža, i dalje bi ostalo dosta toplo za doba godine uz povremeno umjeren zapadni i jugozapadni vjetar.

Što jesen donese, zima odnese I u nedjelju izmjena oblaka i sunca, a ne može se sasvim isključiti mogućnost za nalet kratkotrajne kiše. Temperatura noću od 8 do 12, a danju oko ili malo iznad 20 stupnjeva. Čini se slično i tijekom ponedjeljka. Većinom suho, djelomično sunčano i relativno toplo s obzirom na datum. Utorak bi nam mogao donijeti malo veću vjerojatnost za kišu, a i temperatura zraka će biti niža za nekoliko stupnjeva. No, čini se da ni to nije neko veliko i dugotrajno pogoršanje jer bi već u srijedu

IZLAZI 20.10. u 07:20 h 25.10. u 06:26 h

SKANDINAVKA

ZALAZI

vrijeme opet moglo biti malo povoljnije. Općenito će sredinom sljedećeg tjedna i dalje biti relativno toplo, ali u nekim danima uz malo kiše. Na kraju podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 18. 10. 2023.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

• 21. listopada – Kakva je Urša, takva bu zima • 22. listopada 1993. u Istri palo oko 210 mm oborine s poplavama •24. listopada 1739. počela nečuveno duga i jaka zima

20.10. u 18:01 h 25.10. u 16:52 h

VICOTEKA Pivo Dođe Haso u dalmatinski restoran i kaže konobaru: - Ja bih pivo. A na to će konobar: - Pa pivaj, ‘ko ti brani. Pizza Medo pita zeku: - Zeko, hoćeš pizzu na 6 komada ili 4? Zeko mu odgovori: - Molim te na 4, nikako na 6, ne mogu toliko pojesti!

Pohvala Nakon što je čula da je učitelj pohvalio njenog Milana pred cijelim razredom, majka će: - Što je učitelj rekao, sine? - Rekao je: - Svi ste vi magarci, ali Milan je najveći!

MOZGALICA - pronađi 10 razlika Autor: Mladen Mrčela

Rješenje tematskog pojma križaljke iz prošlog broja: Matija Terek


www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr

MEĐIMURKA TJEDNA!

Čovek se vuči dok je živ! Kaj je to itak demokracija? Hajdi pot sam si gruntal kaj je to itak demokracija. Kam god dojdem de se spominajo o politiki o demokraciji navek govorijo lepo i dobro. Dosti pot sam bil siguren da znuom kaj je to demokracija, ali morem deti roko na srce i priznati da sam, ruon tak, hajdi pot ne bi stoprocentno siguren da nejvečpot razmem kaj je to itak demokracija i kaj ona od nas oče. Kaj sam drugo mogel nek polohniti po Interneto jerbo v ovo naše vreme Internet i Guglin so nejspametneši i oni se nejbole znajo. Morem vam reči da mi je ne dugo trelo i našel sam demokracijo na Guglinu: Demokracija - to je ono dok je narod glavni i on vlada z sem, očem reči, z celim svetom. Ali na Guglinu sam našel i ono kaj so grčki �ilozo�i Sokrat i Platon rekli o demokraciji. Sokrat je bil Platonov navučitel, a on je rekel da bo se demokracija predi ili posle zdošla, zruhnula jerbo bode štela sima dati se na praf. Sokrat je to rekel pred cirka 2500 let, a mi denes vidimo da je mel praf. Ve vidimo kak je on bil spameten i kak je dauko napre videl. Platon je jako dobro poslušal svojega navučitela Sokrata pak je rekel da dok tri čobani, šte�i po bregima parijo birke, imaju praf, oni so večina, i nadglasajo Platona i Sokrata unda to nebre biti nekaj preveč dobroga. On šteri je to demokracijo zmislil je nekaj dobroga mel na pameti, ali je čistam drugač zišlo.

Povjest je navučiteljica živlenja?

Verjem da se niti vi nebrete zmisliti kuliko pot ste čuli, črez svoje živlenje, kak je povjest navučitelica živlenja. Morem vam reči da niti sam ne znam kuliko pot sam to čul. Ne sam da sam čul nek sam si gruntal kak oni šteri nam to pripovedajo imajo praf jerbo se ono kaj se je pripetilo predi nas moralo nas je nekaj navčiti, ak ne drugo kaj mi šteri dohajamo posle ne bodemo delali iste onakše grehe kak so delali naši stareši oni predi nas. Ali kak vreme ide če duže dale se sam sigurneši da nas je

tua navučitelica živlenja ne nekaj preveč toga navčila. No, ne znati je li je povjest slaba navučitelica ili smo mi slabi đaki pa smo se jako nikaj ne navčili. Se razme, tak bi brzčas moralo biti da je povjest kak navučitelica nejspametneša i se nejbole znua, ali denes so oni šteri umajo cugle vlasti v rokaj nejspametneši i furt moramo jif poslušati jerbo ak jif ne poslušamo unda moramo meti hajdi penez. Zakaj hajdi penez? Zato kaj on šteri ima penez on je glavni na ovomo našemo sveto i to ne od fčera nek več hajdi dugo. Oni z penezima so nejglavneši, a ne morajo biti nejspametneši. Poglednite sam okoli sebe kuliko nevoli so nam donesli oni šteri imajo peneze i određuvlejo na štero stran se bode zemlja obračala. I nišči jim nikaj nebre. Tu nam je od lani rat v Ukrajini, ve se otprlo novo ratište v Palestini, v Afriki furt ratujejo sam se o tomo preveč ne pripoveda. Ne bi štel coprati, ali ak malo bole poglednemo neje dauko niti treči svecki rat. I ne sam ruon siguren je li je to stopram tretji? Mortik smo nešternoga preskočili jerbo smo ne redovito brojili?

Je li je na sodo smeti lagati?

Obični smrtniki, a med jimi smo i jai vi, znuomo, očem reči, tak so nas vučili i navčili da se na sodo nesme lagati kaj bi rekli na sodo tre govoriti istino i samo istino. No, ve sam zazvedil, a tak je rekel i svedok Tonček Horvatov šteri je svedočil protiv okrivlenoga Darkija Pandura da je i v sodo denes čistam drugač. Tonček je rekel, i to par pot, kak Darko ne govori istino, očem reči, ne sam da ne govori istino nek i laže. Što bi se tomo nadjal kaj bi se v čakoskoj hiži pravde (čitaj: opčinskomo sodo) govorile laži. Prosim vas lepo kak bode unda sodec mogel dojti do istine, kak bode mogel zazvediti što je pravzaprav kriv ak je nešči žjim v hiži šteri ne sam da ne govori istino nek i laže. I ne sam to, Darko je �iškal i on zna da na sodo i to pred socima i svedokima mora govoriti istino i samo istino i kak bodo unda drugi govorili istino ak on zmišluvle.

Dok sam to pisal, prek pleča mi je zalukavala teca Franca i mam se oglasila kaj se soda, socov i istine dotikavle. Povedala mi je: - V sodo si morajo govoriti istino i samo istino sam on šteri je optuženi more govoriti kaj oče, očem reči, more i lagati jerbo drugač se nebre zvleči! Kaj bom vam rekel, najbrž teca ima praf, a Darkec brzčas to zna!

Je li bode kakši hasen od naše međimorske vode?

Hajdi dugo sam si gruntal je li bi nekaj rekel ili pak ne o našoj međimorskoj vročoj vodi ober štere hercujemo i z šterom se več na leta štimamo i od štere se nadjamo da bodemo meli nekšega hasna. Nikak mi nejde v glavo kak so ovi šteri furt rovlejo pod zemljom našli vročo vodo v Kotoribi, v Selnici i pre Svertomo Đurđo i to na brego. Kak so itak mogli najte vročo vodo na brego? Ne sam da mi to nejde v glavo nek si gruntam kaj je ve z vročom vodom v Draškovco z šterom smo, i to na leta, delali Draškoske toplice, centrale za strujo na toplo vodo, šporcka igrališča, hotele, vodene parke, a obečuvali so nam da bode tam i pravo golf igrališče. Kcoj k onomo malomo v Donjemo Vidovco. Se smo to na leta poslušali, meli smo i nekše papere štere je INA naprajla i ve so te se hitili v kuruzo i odišli so Inači skupa z Turkima iskat toplo vodo v Kotoribo. Ruon tak si znuomo da je topla voda je vu Svetomo Martino, ali tam je voda došla i vum zemle, tam imamo i bazene v šterima se koplemo, a i hoteli šteri več na leta delajo. Najte me krivo razmeti, ali jako sam najgerek kaj se dotikavle te struje štero bodemo dobili od tople vode jerbo tu nam je Draškovec pokazal da napreduvlemo kak muhe v močjako. Moram vam priznati da sam se nadjal kak se bodem jenoga dneva kopal v Draškoskim toplicama, ali ve znuom da ne bode nikaj od toga tak da bodem i dale hodal vu Sveti Martin. Kaj je sigurno je sigurno: bole vrabec (Sveti Martin) v roki nek golob (Draškovec) na kiti.

Bojana Španiček Kanoti spojila Čakovec i egzotičnu kuhinju Bojana Španiček Kanoti i Matija Moharić, ispred Platforme za Društveni centar Čakovec, organizirali su protekle subote jedinstveni događaj u centru grada. Festival okusa – Taste Fest, gastronomska je manifestacija koja je brojne građane povela na kulinarsko putovanje dalekim krajevima okusa Filipina, Indije i Nepala te Ukrajine i ruskog govornog područja. (dv, zv)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

mi prodiremo dublje

www.teamgradjenje.hr

mnovine.hr


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.