Međimurske novine 1313

Godina XXVI.

Broj 1313

Čakovec, PETAK, 13. studeni 2020.

Cijena 10 kuna

PETICIJA ZA SPAS gradskog središta koje je sve praznije pokrenuta na inicijativu poduzetnika

Hoće li svi pobjeći iz centra Čakovca? Ukidanje naplate parkinga i obnovljena tržnica prvi korak prema oživljavanju centra

str. 4-5 TEŠKA SITUACIJA S KORONOM, ali zbog velikog broja testiranja kod nas brojke pokazuju realno stanje

CRNI TJEDAN

str. 2

Uz postojećih 16 stiže još 5 respiratora foto: Podravski list

str. 8-9

DVIJE STRAVIČNE SMRTI U POŽARIMA

ČAKOVEC

Pacijent Vatrogasci pogasili si oduzeo Tko je izgorio na PREMJEŠTAJI zbog ljubavi stražnjem sjedištu vikendicu, a pronašli život u bivšeg župnika izgorjelog muškarca bolnici Toyote Yarisa? Vlč. Mladen Gorupić dolazi GORNJI KONCOVČAK/ZAVEŠČAK

GRADIŠČAK

EMA PROKEŠ iz Črečana obrađuje zemlju i uzgaja konje, ali teško stiže do potpora iz fondova

Ubija nas ogromna papirologija str.16

KATARINA BRANIŠA iz Hlapičine prisjeća se gubitka oca u najvećoj rudarskoj nesreći u Međimurju

Sjećam se kako bi nas otac grlio po dolasku s posla str. 3

u Sveti Martin, a Ivan Herceg seli u Nedelišće RAZGOVOR sa Sanjom Debelec, specijalisticom oftalmologije i optometrije o očnim bolestima

str.10

Čak 50 posto očnih bolesti može se spriječiti www.teamgradjenje.hr

str. 32

str.11

foto: DVD Sv. Martin na Muri

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MLADEN NOVAK učvrstio poziciju na mjestu predsjednika SDP-a i zadobio kontrolu nad Županijskim odborom stranke

13. studenoga 2020.

Mladen Novak i Mario Moharić i dalje u sedlu Mladen Novak ostaje predsjednik, Mario Moharić jedan od tri potpredsjendnika stranke uz Anđelka Nagrajsalovića i Stjepana Kovača. Novi tajnik županijske organizacije je Dejan Žbulj Najviše stranačko tijelo, Županijski odbor SDP-a Međimurske županije otpočeo je s konsolidacijom stranačke organizacije. Nakon više pokušaja rušenja kvoruma ovaj put je Županijski odbor imao kvorum za donošenje pravovaljanih odluka u smjeru konsolidacije i priprema za lokalne izbore, kazao nam je Mladen Novak, predsjednik županijskog SDP-a. Ovotjednom sastanku odazvala su se 23 člana. Tako je donesena odluka o popunjavanju Županijskog odbora, kojemu do punog sastava nedostaje 5 članova iz pojedinih općinskih organizacija. Puni sastav županijskog odbora broji 42 člana, a rok za popunjavanje je mjesec dana. Jednako tako donesena je i odluka o imenovanju povjerenika za općinsku organizaciju Nedelišće. Za povjerenika je imenovan Anđelko Nagrajsalović, koji je i potpredsjednik Županijskog odbora stranke. Novi tajnik županijske organizacije je Dejan Žbulj umjesto Slađane Mihoci.

Tako je zatvoreno jedno poglavlje u unutarstranačkim sukobima u županijskoj organizaciji SDP-a. U igri za prevlast između Maria Moharića i Mladena Novaka i njihovih istomišljenika potezale su se suspenzije kao sredstvo da se protivnika izbaci iz igre. Za sada se situacija smirila i “puške su bačene u kuruzu”. Mladen Novak je ostao na mjestu predsjednika županijskog SDP-a, a Mario Moharić je i dalje jedan od tri potpredsjednika stranke uz Anđelka Nagrajsalovića i Stjepana Kovača. Pitali smo Mladena Novaka kakva je nakon svega suradnja s Moharićem, kazao je, koliko treba u interesu stranke. Pred nama su lokalni izbori i Mario Moharić ima punu podršku stranke da se ponovo kandidira za načelnika Goričana, naglasio je Novak i dodao da je sada sve okrenuto pripremama za predstojeće lokalne izbore.Na pitanje što je s ostalim kandidatima, posebice za gradonačelnika Čakovca, odgovorio je da će do kraja ovog mjeseca definirati kandidate. Za Međimurske novine kontaktirali smo i Marija Moharića, no on je ostao nedostupan za izjave. (BMO)

FOTO

tjedna

GROZNI CRNI TJEDAN Nakon požara u vikendici u kojoj je izgorio čovjek u Gradiščaku, uslijedio je još jedan požar u gornjem Međimurju u kojemu je izgorio auto i čovjek u njemu. Čudno mjesto, čudne okolnosti za nemili događaj. Hoće li tajne dviju smrti u požaru s nesretnim žrtvama otići u grob? (BMO, foto: DVD Sveti Martin na Muri)

SITUACIJA JE TEŠKA, ali pokazuje realno stanje u Međimurju zbog velikog broja testiranja

Uz postojećih 16 stiže još 5 respiratora - Nema panike, zdravstveni sustav je korak-dva ispred virusa, kaže ravnatelj Novinščak Piše: Vlasta Vugrinec

Veliki broj testiranja rezultira i ovakvom epidemiološkom slikom u Međimurju koja ukazuje na 1301 aktivan slučaj oboljelih, najnovije su poruke međimurskog Stožera civilne zaštite. Četiri ekipe svakodnevno provode

testiranje koje traje najviše do sat vremena, a uvedeno je i testiranje iz automobila kako bi se ono olakšalo slabije pokretnim osobama i djeci. Najnoviji podaci govore i kako je u čakovečkoj bolnici od 110 COVID kreveta zauzeto njih 77, no s time da se i dalje bilježi svakod-

U bolnici se liječe samo osobe sa teškim simptomima Tragom informacija da se iz čakovečke bolnice prerano otpuštaju osobe oboljele od COVID-19, poslali smo upit u našu bolnicu. Evo što su nam odgovorili: - Protokol otpuštanja je isti kao i kod svih hospitaliziranih pacijenata, nakon stabilizacije kliničkog stanja kada nije potrebno hospitalno liječenje, odnosno kada nije značajno ugroženo zdravstveno stanje. U Županijskoj bolnici Čakovec na COVID odjelu hospitalizirani su pacijenti sa srednje teškom i teškom kliničkom slikom koja zahtijeva terapiju kisikom ili drugu parenteralnu terapiju. Otpuštaju se po stabilizaciji kliničkog stanja sa preporukom nastavka liječenja kod kuće i nadzora po nadležnom obiteljskom liječniku, stoji na kraju dopisa kojeg potpisuje Tomislav Novinščak, ravnatelj Županijske bolnice. (vv)

nevni porast broja oboljelih koji trebaju bolničko liječenje. Istina, istovremeno ih se dosta i otpušta, no omjer je još uvijek u korist novopridošlih. Nažalost, nitko sa sigurnošću ne može reći da smo došli do vrhunca, odnosno na kojoj će se brojci broj oboljelih zaustaviti i potom početi padati. U skladu s trenutnom situacijom, u bolnici će se oslobađati kapaciteti za nove pacijente koliko će to biti u njihovoj moći. - Kadrovski i kapacitetom smo zasada pokriveni, lijekova također ima dovoljno kao i popratnog materijala te aparata, pojasnio je ravnatelj. No, kako je naglasio, svi ti resursi su ograničeni i ne mogu se razvlačiti i trajati u beskraj. Bude li potrebno, u pripremi su i rezervne varijante B i C. - Ako postojeći bolnički kapaciteti neće biti dovoljni, aktivirat ćemo Feštetićevu

zgradu, odnosnu zgradu bivše psihijatrije u krugu naše bolnice gdje možemo osigurati dodatnih 20-ak kreveta, rekao je Matija Posavec, međimurski župan na posljednjoj konferenciji za novinare županijskog Stožera civilne zaštite. Idući korak ili C varijanta je stavljanje na raspolaganje dvorane Mesapa u slučaju velikog broja hospitaliziranih. Uz zaštitnu opremu, ovoga tjedna u bolnicu su dopremljena dva respiratora i pet High Flow Oxygen aparata za pacijente kojima je potreban kisik dok su u narudžbi još dva dodatna respiratora koja su naručena od strane Međimurske županije, dok su po jedan respirator osigurali gradovi Prelog i Čakovec. - Trenutno raspolažemo sa 16 respiratora uz ovih 5 High Flow Oxygen aparata, jedan respirator koji je bio na posudbi vraća nam se ovih dana, a imamo najavu kupnje

- Kadrovski i kapacitetom smo zasada pokriveni, lijekova također ima dovoljno kao i popratnog materijala te aparata, ističe Tomislav Novinščak, ravnatelj čakovečke bolnice još njih 4, nabrojio je aparate ravnatelj Novinščak.Dosta je to uređaja, no ne daj Bože da će se morati svi upotrijebiti

jer se onda dolazi u situaciju da neće imati tko raditi na njima jer se radi o visokosofisticiranim uređajima pa su potrebni i visokospecijalizirani ljudi.A ovih dana iz bolnice je odaslano i pismo poslovnim partnerima koji su spremni i žele pomoći. Iako Bolnica trenutno ne oskudijeva ni u čemu, svaka pomoć je dobrodošla. Pored potrošne antivirusne zaštitne opreme trenutno su koncentirani na nabavku High Flow Oxygen aparata koji se koriste za pacijente nešto lakše kliničke slike, odnosno one koje ne trebaju nužno respirator.I za kraj, po tko zna koji put, zamolba svim građanima Međimurja da se pridržavaju epidemioloških mjera jer se nikad ne zna kako će virus djelovati na koju osobu. Netko se može “izvući” bez ili uz lagane simptome, no, nažalost, iz dana u dan brojimo i sve više mrtvih.

13. studenoga 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

OD VELIKE rudarske nesreće u kojoj je poginulo 10 rudara prošlo je skoro šest desetljeća, ali bol djece koja su izgubila očeve ne prestaje. Katarina Braniša podijelila je svoje svjedočanstvo

Ukidanje plaćanja parkinga u centru Čakovca korak prema oživljavanju grada?

Sjećam se kako nas je otac grlio po dolasku s posla - Nakon tatine pogibelji ostale smo četiri s strice u dobi od 9 do 4 godine s majkom udovicom starom svega 32 godine Piše: Božena Malekoci - Oletić

Katarina Braniša iz Hlapičine imala je svega 6 godina, a njezine tri sestrice devet, sedam i četiri godine kada im je otac poginuo u noći 9. studenog 1961. godine u velikoj rudarskoj nesreći u rudniku Maj 3 kraj Murskog Središća. Josip Šafranić iz Jurovčaka, njihov tata imao je tada 34 godine. Iza njega ostala je supruga, udovica sa svega 32 godine s četiri male djevojčice. Do tada su bili obična rudarska obitelj, kakvih je bilo puno gornje Međimurje. Nije bilo kuće u kojoj barem jedan muški član nije bio rudar, pogotovo mlađi muškarci. A teški rad u podzemnim jamama značio je i moguću smrtnu opasnost. - Jako dobro se sjećam tog kobnog jutra, počinje priču Katarina sa suzama koje naviru na oči. Mama je ustala i kazala da ju je probudio očev zov na prozoru. Čula je njegov glas. Nedugo zatim je stric, očev brat na biciklu došao na grunt donijevši vijest da se dogodila nesreća u rudniku. Tim biciklom je iz Jurovčaka odvezao mamu na rudnik gdje se dogodila nesreća u rudarskoj jami u polju

blizu Murskog Središća.Od toga događaja dalje pamtim sprovod, nastavlja.

Šest raka pred velikom jamom, krič i masa žena u crnim rupcima

- U sjećanju mi je ostala velika masa ljudi koja se okupila na groblju oko ogromne grobne jame. Vrijeme je bilo magleno i tmurno kao i ovih dana i oko mene puno žena s crnim rupcima na glavi. - Pamtim duboke jame u koje su ih položili. Šest poredanih raka na groblju u Svetom Martinu na Muri, gdje su pokopani jedni do drugih i ta ogromna masa ljudi, magla i bolni krič ožalošćenih. Nakon toga mi je u sjećanju ostalo neko stanje slično smirenju. Zatim slika dolaska nekih ljudi koji su mami donijeli novce, valjda kao neku odštetu, pomoć. Sjećam se da je ona radila krpice sa zeljem kad su se pojavili. Razgovaraju s njom, to tijesto stoji na stolu, a onda je onda zgrabila te novce koji su se rasuli po sobi u kojoj se to događalo. Vikala je: Neću novce, dajte mi muža! Sjećam se tih rasutih, smeđih novčanica, a na njima je bio onaj lik

rudara. Valjda ih je bilo sto skupa spakirano ili koliko već, prisjeća se naša sugovornica. Nakon smrti oca majci se narušilo zdravlje, puno put joj je nakon toga noću znalo pozliti. S nama su živjeli mamica, tatina majka, tatina sestra, tecika tako da nas je bilo sedam žena na gruntu koje smo se zajedno borile za preživljavanje.Teško nam je bilo nakon očeve smrti. Udovice su nakon pogibelji svojih muževa dobile mirovinu radi školovanja djece, a nakon dvije do tri godine za svaki Božić i Novu godinu paket od Crvenog križa, u kojemu je bilo nešto odjeće i konzervirane hrane.

Ostalo je puno djece, siročadi bez oca

Iza poginulih rudara ostalo je puno dječice bez očeva. Nabraja, kod Vinkovih troje, Škrobarovih je bilo pet, kod Sobočana iz Brezovca dvoje, u Lapšini dvoje, Ćurinovih je također bilo više, ne znam ni više koliko… Ali, hvala Bogu mi sestre smo uspjele, mama nas je sve četiri školovala tako da smo završile srednju školu, što je u ono vrijeme

GODIŠNJICA VELIKE rudarske nesreće u jami Maj 3

bila iznimka, a ne pravilo za djevojke. Najstarija sestra je poslije srednje škole otišla stricu u Varaždin i tamo završila trgovačku školu i ondje ostala. Druga po redu je otišla k teti u Zagreb i tamo završila tekstilnu školu i tamo ostala. Katarina je završila trgovačku školu u Čakovcu, premda joj je bila želja medicinska škola, ali za to nije bilo financijskih mogućnosti. Najmlađa sestra je završila ekonomsku školu, ali nju je stipendirao Mural, kao sljednik nekadašnjih Međimurskih ugljenokopa. Dio stipendije je morala odraditi.U spomen na poginule rudare dugo vremena su podsjećali samo identični spomenici na groblju, koji su nakon smrti njihovih supruga u pravilu izmijenjeni.- Spomenik našem ocu je bio u sredini i ostao je kakav je bio. Kad smo 2008. godine ukapali majku, razmišljali smo da moderniziramo spomenik, ali ipak smo se sporazumjeli da ostavimo originalnu ploču, da ostane takva kakva jest, dokle izdrži, kaže Katarina. - Svojeg tatu Josipa pamtim po tome kako je

blatnjav i mokar dolazio iz rudnika s posla kući. Sjećam se da je sve nas četiri kćeri uzimao k sebi, grlio. Ostala mi je u sjećanju ta ljubav prema nama. Drugo ne pamtim, što se može sa šest godina pamtiti. Starija sestra sjeća se puno više toga, kaže.Borile smo se za opstanak uz malu mirovinu i prihode s grunta. Hranile smo kravu, pajceke, kokoši. S mamom smo nadničarile po tuđim goricama kad smo navršile 10, 12 godina kako bismo zaradile dodatni novac. Nije bilo druge, trebalo joj je na neki način pomoći i doprinijeti. Bila su to druga vremena, drugi život. U kući nije bilo tekuće vode, nego smo po vodu odlazili na 500 metara udaljeni bunar, a prije nego je taj zdenac iskopan još dalje u šumu na izvor. U običnoj mlaki koja se stvorila u udubini u udolini koju se slijevala voda pralo se rublje. I tako bi ujutro mama zapalila vatru u štednjaku, ugrijala vodu da se mi možemo umiti i oprati prije škole. Morale smo preživjeti i boriti se, nije bilo druge, kaže Katarina koju ni nakon toga život nije mazio.

Noć u kojoj je u rudarskoj jami život izgubilo 10 rudara

ursko Središće ne zaboravlja tešku rudarsku nesreću koja se dogodila prije 59 godina u noći s 8. na 9. studenog 1961. godine u jami rudnika Maj 3. U tamošnjoj jami došlo je do požara u kojem je život izgubilo deset rudara. Tijekom uobičajenog posla u rudniku, radnici su osjetili dim, a ubrzo zatim i plamen. Zbog požara između 14. i 15. etaže život je izgubilo deset rudara, no neki od njih ipak su se pužući uspjeli spasiti. Do tragedije je došlo zbog nepridržavanja propisanih mjera zaštite na radu.Nezapamćenu nesreću životom su platili: četrdesetsedmogodiš-

nji palilac mina Franjo Kodba iz Murskoga Središća, rodom iz Križovca, jamski vozači četrdesetogodišnji Mijo Sobočan iz Brezovca i tridesetpetogodišnji Ivan Novak iz Plešivice, pomoćni kopači četrdesetjednogodišnji Aleksa Čurin iz Zebanca, rođen u Peklenici i tridesetdvogodišnji Martin Škrobar iz Grkaveščaka te kopači tridesetsedmogodišnji Stjepan Kutnjak iz Žabnika, tridesetčetverogodišnji Ivan Perčić iz Lapšine, najstariji od njih pedesetogodišnji Stjepan Pintarić iz Šafarskoga, tridesetčetiri godišnji Josip Šafranić iz Jurovčaka i najmlađi među njima, tridesetogodišnji Ivan

Vinko iz Grkaveščaka.Povodom obilježavanja 59. godišnjice rudarske nesreće u jami Maj 3 gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, zamjenik gradonačelnika Miljenko Cmrečak, obitelj poginulih rudara, preživjeli sudionik nesreće Mijo Kontrec, predsjednik Mjesnog odbora Hlapičina Dragutin Stojko, predstavnici Podružnice umirovljenika Mursko Središće, župnik Marijan Horvat i Rudarski zbor položili su vijenac i zapalili svijeće za sve poginule rudare. Gradonačelnik Dražen Srpak istaknuo je: obilježavamo 59. obljetnicu rudarske nesreće, a

ista se prvi put obilježila tek na 48. godišnjicu. U pripremi je monografija rudarstva koju uređuje Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu Rudar te s obzirom na to da je iduće godine 60. obljetnica rudarske nesreće, monografija će do onda biti gotova. Želja je da se u monografiji posebna pažnja prida ovoj nesreći za koju nitko nikada nije odgovarao. Katarina Braniša iz Hlapičine, čiji je otac poginuo u rudarskoj nesreći u Maju 3, okupljenima se obratila s prigodnom pjesmom o rudarima:- Tu smo denes kak i sako leto jer je za nas ovo mesto sveto.

Tu su naši rudori svoje živote dali, a mi smo im s ponosom i tugom svećice vužgali. Globoko v srcu sobom ih nosimo i lehku zemljicu za njih prosimo. Povijest i uspon Murskog Središća obilježilo je iskapanje ugljena na kojem je počivala teška industrija. I dok je rudarstvo hranilo čitavo mjesto, taj je teški zanat donosio i brojne ozljede, ali i odnosilo živote. Najveća je nesreća upravo spomenuta u Maj 3, a obilježavanjem nesreće odajemo počast svim rudarima koji su stradavali. (BMO)

Središte Čakovca već je unazad par godina postalo poluprazno. Tek poneka manifestacija nakratko vrati ljude u centar. No, osim toga grad izgleda neuredno, restoranske ponude gotovo da i nema, a izgled samog centra grada dodatno narušavaju stare cerade pojedinih ugostiteljskih objekata. Trn u oku je i parking koji se naplaćuje od 8 ujutro do 19 sati navečer. Parking se plaća, a konkretnog sadržaja sve je manje. Cijelu priču donosimo na aktualnim stranicama 4. i 5.

(NE) SVIĐA NAM SE

IT SEKTOR sve više otvara paušalne obrte Čini se da postaje sve popularnije u raznim vrstama usluga preuzeti odgovornost za sebe i svoje poslovanje otvaranjem obrta. U odnosu na početak godine u Međimurju se broj povećao za 64 obrta. Početkom godine kod nas bilo je 1354 obrtni- k a , a krajem listopada 1416 njih. Zašto je IT-ovcima sve interesantnije ulaziti u obrt kao oblik poslovanja, pitali smo Dalibora Klobučarića vlasnika paušalnog IT obrta iz Šenkovca. Cijelu priču pročitajte na str. 7.

Dva požara sa smrtnim ishodom u Gornjem Međimurju

Vatrogasci ovog tjedna nisu imali mira. Prvo je u petak, 6. studenoga 2020. oko 22 sata u Gradiščaku izbio požar vikendice u Gradiščaku. Prilikom saniranja požarišta vatrogasci su u prostoriji vikendice pronašli mrtvo tijelo muškarca koje je bilo prekriveno požarnim kršem. Drugi požar izbio je u srijedu, 11. studenog nedaleko od prometnice koja povezuje Gornji Koncovčak i Zaveščak. U unutrašnjosti automobila pronađeno je mrtvo tijelo nepoznate osobe. Više o požarima sa smrtnim ishodima pročitajte na str. 8.-9.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.

KAKO OŽIVJETI centar grada Čakovca koji se u popodnevnim i večernjim satima pretvara u grad duhova

Ima li nade za mrtv Ukidanje naplate parkinga nakon 15 sati i obnovljena tržnica prvi su konkretni koraci prema oživljavanju centra grada? Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

ko u predvečernjim i večernjim satima pro šetate centrom grada Čakovca, moglo bi vam čak i biti nelagodno zbog toga jer ćete sresti tek nekolicinu prolaznika. Središte Čakov ca već je unazad par godina postalo poluprazno. Tek po neka manifestacija nakratko vrati ljude u centar. No, osim toga grad izgleda neuredno, restoranske ponude gotovo da i nema, a izgled samog centra grada dodatno naru šavaju stare cerade pojedinih ugostiteljskih objekata. Trn u oku je i parking koji se naplaćuje od 8 ujutro do 19 sati navečer. Parking se plaća, a konkretnog sadržaja sve je manje. S druge strane na rubnim dijelovima grada niču šoping centri koji privla če mase, a k tome je i parking besplatan. Taj problem već godinama muči obrtnike, po duzetnike, a u zadnje vrijeme i ugostitelje u samom centru grada Čakovca. Prema poda cima iz registra obvezničke komunalne naknade, koje nam je dao Grad Čakovec, u središtu grada u kojem se proteže pješačka zona, ulice kralja Tomislava, Katarine Zrinski, Josipa Jurja Stro ssmayerova i Trg Republike posluju 162 pravna subjekta

koja uključuju obrtnike, po duzetnike i ugostitelje. Među njima su Franjo Vlah, vlasnik Međimurke te Robert Hajda rović, vlasnik AD Elektronike. Obojicu muči isti problem, sve manje ljudi, a prema to me i sve manji promet. Zbog toga su pokrenuli peticiju te u više navrata pisali Gradu Čakovcu. Prikupili su potpise više od 100 malih obrtnika, poduzetnika i ugostitelja u centru grada kako bi pokaza li nezadovoljstvo za koju kri ve gradsku vlast.

Cjelodnevna naplata parkinga građanima trn u oku

Prema dopisu koji su po slali u ured gradonačelnika Stjepana Kovača još 20. si ječnja 2020. godine stoji kako je parkiranje u centru grada bilo besplatno do konca 90-ih godina kada se uvodi napla ta parkinga od 8 do 15 sati iz razloga da se zaposlenici parkiraju u samom centru grada i time zauzimaju mje sto posjetiteljima i kupcima u gradu. Nakon toga, zbog interesa za većim prihodi ma, naplata se produžila do 20 sati. S promjenama u 2017. godini naplata se vrši od 8 do 19 sati. U dopisu Vlaha i Haj darovića nadalje stoji kako se otvaranjem trgovačkih cen tara u okolici grada smanjila i ponuda kvalitetnih roba te

ugostiteljskih i trgovačkih centara. Predložili su da se prvi sat parkiranja ne napla ćuje, a da se naplata ukine po slije 15 sati i subotom te da se ukine naplata spomeničke rente. Ogorčeni su zbog toga jer odgovor iz Grada nikad nije stigao. Hoće li se naplata parkin ga ukinuti u centru Čakovca nakon 15 sati i subotom pitali smo Grad Čakovec, ispred ko jeg nam je odgovorio David Vugrinec, pročelnik za druš tvene, međunarodne poslove i odnose s javnošću Grada Čakovca.

prihoda u slučaju skraćenja vremena naplate parkiranja u poslijepodnevnim satima te u danima vikenda. Smanjenjem vremena parkiranja smanjuje se i koncesijska naknada koju Čakom kao koncesionar plaća u Gradski proračun. Koncesij ska naknada je nenamjenski prihod gradskog proračuna, a troši se na uređenje javnih parkirališta koja nisu pod na platom, primjerice uređenje parkirališta u stambenim zonama, rekao je pročelnik Vugrinec.

Povratak ljudi je kompleksni problem, a naplata parkinga samo je jedan od razloga zašto je u poslijepodnevnim satima središte grada poluprazno

Nadalje, kako je rekao pročelnik Vugrinec, ukida nje naplate parkiranja u po slijepodnevnim satima je na razmatranju te će se, ako ga bude, početi primjenjivati od iduće godine. - Ako se ukine naplata parkiranja na parkiralištima u užem centru grada, na par kiralištu MTČ-a, parkiralištu iza Međimurke i parkiralištu između starog i novog pa saggea nakon 15 sati i ako ne bi bilo naplate parkiranja subotom, bruto prihod GKP ČAKOM će biti prosječno ma nji za 506.705,09 kuna. Na pominjem da je ta kalkulacija rađena na način da smo uzeli prosjek svih parkirališta u 3.

- U procesu smo izrade prijedloga Proračuna Grada Čakovca za 2021. godinu u sklopu kojeg se razmatra i smanjenje prihoda temeljem koncesijske naknade koju plaća GKP Čakom temeljem prihoda od naplate parki ranja. Koncesionaru je dan nalog da napravi simulacije

Ukidanje naplate u poslijepodnevnim satima?

Hoće li obnovljena tržnica imati jaču suradnju s OPG-ima? U obnovu će konačno krenuti i gradska tržnica koja izgleda vrlo loše i zapušteno. Radovi bi trebali početi uskoro, a obnova bi, prema riječima gradonačelnika Kovača, trebala biti gotova do ožujka 2021. godine. Nalazit će se na istom mjestu kao i dosad iako je bilo par kombinacija u kojima bi se trebala izmjestiti na parkiralište MTČ-a. Time bi bila i bliže centru grada, ali je odlučeno da ostaje na istoj lokaciji. Tržnica je jedno od mjesta koje građani vole po sjećivati, upravo zbog domaće ponude voća, povrća te mesa i raznih prehrambenih proizvoda. Duže radno vrijeme sigurno bi išlo u korist mnogim građanima koji ne uspiju obaviti špeceraj u prijepodnevnim satima kad su na poslu. No, izgleda da se to baš i neće ostvariti. - Kad se obnovi Gradska tržnica, imat će radno vrijeme kao i dosad. No, ako se pokaže potreba, ono će se produživati. Suradnja s OPG-ima je vrlo dobra te vjerujemo da će se, nakon što tržnica bude obnovljena, još intenzivirati. Primjetan je trend promjene kupov nih i prehrambenih navika naših građana koji sve više traže poljoprivredne proizvode proizvedene u njiho vom okruženju, proizvoda kakvi se ne mogu kupiti u velikim trgovinama. To je i jedan od razloga zašto smo krenuli u obnovu čakovečkog placa. (dv) zoni. Međutim, kako se radi o parkiralištima u središtu Čakovca čija je popunjenost puno veća nego na drugim parkiralištima u 3. zoni par kiranja pa je samim time i njihov udio u prihodu veći od prosjeka, u slučaju smanjenja naplate parkiranja do 15 sa ti i neradnih subota, samo na spomenuta tri parkirališta smanjio bi se prihod od na plate parkiranja od otprilike 600.000 kuna, kazao je. Činjenica je kako je po vratak ljudi kompleksni pro blem te je naplata parkinga samo jedan od razloga zašto je u poslijepodnevnim satima središte grada poluprazno. U posljednjih deset godina glav ne trgovine preseljene su u trgovačke centre na prilazi ma gradu čime je umanjen značaj središta grada kao šoping-zone. Nestaju i neki tradicionalni obrti koji su u pravilu poslovali u središti ma gradova.

Većina poslovnih prostora u privatnom vlasništvu

Poduzetnicima Franji Vlahu i Robertu Hajdaroviću u peticiji za ukidanje naplate parkinga nakon 15 sati i subotom pridružili su se brojni obrtnici, poduzetnici i ugostitelji koji rade u centru Čakovca

- Čakovec ima još jednu specifičnost po kojoj se ra zlikuje od ostalih hrvatskih gradova. Naime, velika većina poslovnih prostora u središtu u privatnom je vlasništvu te Grad ne može određivati ka kve se trgovačke ili uslužne djelatnosti u njima mogu

obavljati. Ukoliko trgovačko društvo ili obrt koji želi raditi u pješačkoj zoni zadovolji sve propise, utoliko mu inspekcije izdaju sve potrebne dozvole. Grad direktno može utjecati samo na radno vrijeme ugo stiteljskih objekata, što i čini, pažljivo balansirajući između želja i potreba ugostitelja te građana koji stanuju u sredi štu. Grad ne može određivati ni visinu najma pa imamo si tuaciju da je dosta prostora nepopunjeno upravo zbog nemogućnosti plaćanja tra žene najamnine, napominje Vugrinec. Pročelnik kaže kako već godinama nastoje pješačku zonu pretvoriti u gradski „dnevni boravak“ kako bi ljude privukla u središte. Na stavlja, ako se smanji vrijeme naplate parkiranja u središtu grada, to bi bila jedna od mje ra usmjerena povećanju gos podarskih aktivnosti u sredi štu grada. No, ako u središtu grada ne bude i atraktivnih trgovačkih sadržaja, ono će i dalje biti manje zanimljivo građanima od trgovačkih centara. Centar grada malo živne u prijepodnevnim satima u subotu, pogotovo ako je lije po vrijeme, ali već u podne ponovno svjedočimo pra znim ulicama koje se nalaze u centru. Često znamo čuti kako je problem što u gradu

13. studenoga 2020.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TEMA BROJA

vi centar Čakovca?

Cjelodnevna naplata parkinga s 4 zone te naplata u subotu u prijepodnevnim satima trn je u oku mnogima pa zbog toga odlaze u shopping centre na rubu gradu gdje je parking besplatan, a sadržaja ima više nego u centru grada

ČAKOM od naplate parkinga godišnje uprihodi više od 6 milijuna kuna U 2019. godini u GKP ČAKOM bile su zaposlene 172 osobe. Od toga na naplati parkiranja isključivo je radilo 10 radnika. U 2020. godini broj je smanjen na 8 radnika. U 2019. godini GKP ČAKOM je po osnovi parkiranja uprihodio 6.178.720,09 kuna bruto. Od toga se iznos od 2.973.489 kuna bruto odnosi na naplatu od parkirnih aparata, 1.792.064,94 kuna bruto od uplata putem SMS-a, prodaje karata na kioscima i aplikacije Paydo, 705.893,26 kuna bruto od dnevnih parkirališnih karata, a 707.022,80 kuna bruto od prodaje godišnjih, polugodišnjih, mjesečnih i dvotjednih parkirališnih karata i zakupa parkirališnih mjesta. - Napominjem da je tu uključen i povećani prihod zbog održavanja manifestacije Porcijunkulovo 2019. godine. Iz tih sredstava GKP ČAKOM plaća Porez na dodanu vrijednost, koncesijsku naknadu Gradu Čakovcu, plaće zaposlenih na sustavu parkiranja, troškove „hladnog pogona“ sustava naplate parkiranja, obnovu opreme te ulaganja u obnovu i izgradnju parkirališta koja su pod naplatom. Zbog situacije s koronavirusom i mjerama koje su bile ili jesu na snazi, ove će godine prihodi biti znatno manji. Prema projekcijama GKP „Čakom“ oni bi se trebali kretati oko 4.500.000 kuna bruto, rekao je pročelnik Vugrinec. (dv)

nema dovoljno društvenog sadržaja koji bi privukao ljude. Što bi se to trebalo napraviti da društveni život postane vidljiv? Pročelnik Vugrinec ne slaže se s tvrdnjom da nema društvenog života u gradu. Naglasio je pritom kako u središtu grada djeluju Centar za kulturu Čakovec, Knjižnica “Nikola Zrinski” Čakovec u kojima se godišnje održava preko 1.500 programa. - Grad Čakovec sufina ncira brojna društvena događanja koja se odvijaju u zatvorenim ili otvorenim prostorima u gradskom središtu, prema našim evidencijama preko 200 godišnje. Tu su i programi i aktivnosti koje organiziraju privatne osobe, udruge, ustanove ili trgovačka društva koja Grad ne sufinancira ili financira. Napominjem da svi programi imaju svoju ciljanu publiku te da se velika većina njih održava kontinuirano, više godina za redom, što je pokazatelj da imaju smisla. Nadalje, velika većina programa neovisno o organizatoru ili o činjenici je li sufinanciran ili financiran javnim sredstvima, najavljena je ili popraćena u tiskanim i elektroničkim medijima te putem društvenih mreža, nastavlja. No, kako se kaže “istina je u oku promatrača” pa

kao i na ostalim životnim područjima, nisu uvijek svi zadovoljni ponuđenim. Žalbe i prijedlozi na tome tragu, doduše sporadično, dolaze i u Gradsku upravu.

Arhitektica Mrla: Grad će biti ugodniji uređenjem Trga Republike

O oživljavanju centra grada Čakovca pitali smo struku. Sugovornica Martina Mrla rođena je čakovčanka te je tri godine predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja. Nakon završenog Arhitektonskog fakulteta stručno je osposobljavanje odradila u Arhitekt Ateljeu kod arhitekata Armina i Sande Sovar koji su joj prenijeli puno znanja i entuzijazma za arhitekturu i urbanizam. - Smatram da će nam grad postati ugodniji za boravak uređenjem Trga Republike nakon provedenog arhitektonsko-urbanističkog javnog natječaja čime bi se zaokružila priča o pješačkoj šetnici u središtu grada. Urbanističkim oblikovanjem ulice od Trga Eugena Kvaternika do Vojarne bi se produžila pješačka veza od središta grada do novog obrazovnog i razvojno-edukacijskog centra, krajobraznom rekonstrukcijom Perivoja Zrinskih, gradnjom

više pješačkih veza između sjevernog i južnog Čakovca, očuvanjem i poboljšanjem kvalitete zelenih površina, kao npr. sadnjom visokog i niskog zelenila, uređenjem dječjih igrališta i slično, ističe čakovečka arhitektica. Gotovo svi poslovni prostori u prizemlju zgrada centra grada nalaze se u privatnom vlasništvu za koje vlasnici plaćaju visoku spomeničku rentu zbog za štite kulturno povijesne cjeline grada koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu zaštićenih kulturnih dobara. Upravo je to i jedan od razloga zašto centar i nije previše privlačan za obrtnike. Mrla smatra da su fondovi Europske unije vrlo dobra prilika Gradu za obnovu zgrada u središtu Čakovca. - Time bi se i veći broj vlasnika odvažio na najam i prodaju prostora koji bi svojim sadržajem, od restorana različitih kuhinja, prostora za boravak mladih u obliku društvenih igara poput biljara, stolnog nogometa, do proizvoda lokalnih proizvođača hrane i pića, privukao i šetače, kaže arhitektica. Osim Međimurke, koja je jedna od rijetkih robnih kuća koja je uspjela koliko-toliko opstati, robna kuća u središtu Franjevačkog trga zjapi

Marina Mrla, predsjednica Udruženja arhitekata Međimurja

poluprazna. U prizemlju se jedino nalazi trgovina s kineskom robom. Arhitektica dodaje kako smatra da bi prenamjena tog prostora bila važna tema zbog samog položaja građevine. - Čakovec je ugodan grad za život zbog optimalne veličine i broja stanovnika, brze prometne komunikacije između pojedinih dijelova, niske gustoće stambene izgradnje s puno zelenila te dobrog prostornog planiranja u smislu jasnog odvajanja stambenog i poslovnog sadržaja koji su kombinirani s društvenim i sportskim sadržajima od industrijskih zona na samom istoku i zapadu. Grad je vrlo dobro prostorno izgrađen te ima jasno postavljene ciljeve planiranja koje ne bi trebalo narušavati privatnim interesima na štetu javnih. Naravno, potrebno je ulaganje u održavanje te kvalitete kako bi privukao nove stanovnike, ali i zadržao postojeće, zaključuje naša sugovornica.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.

IMA LI EFEKTA energetska obnova škole, pitali smo Vladimira Novaka, ravnatelja OŠ Petar Zrinski Šenkovec

Nakon obnove u školi puno toplije, prozračnije i ugodnije - Škola je dobila 11 rekuperatora u učionice, što je nemjerljivi dobitak za prozračivanje škole sad za vrijeme korone Metalska zanimanja su među najtraženijima

KOJA ZANIMANJA poslodavci traže za rad u Međimurskoj županiji

Posla uvijek ima za metalce, građevinare i informatičare Međimursko gospodarstvo obilježava prerađivačka industrija i građevinarstvo. I u ovoj situaciji usporene gospodarske djelatnosti tržište rada i potražnja za radnicima nije zamrla. Do određene dinamike na tržištu rada dovodi i situacija da se ni radnici ni poslodavci ne vežu neograničeno jedni za druge. Jedni odlaze, drugi dolaze u potrazi s jedne strane za odgovarajućim zaposlenicima, a s druge strane za odgovarajućim plaćama i uvjetima rada. Aktualno se traže 37 radnika u metalskim zanimanjima, a vezano uz to još 9 rukovatelja strojeva i sastavljača proizvoda. Na top listi s metalcima, ovisno o danu ili tjednu po potražnji za radnicima, su i građevinari za koje je otvoreno 40 slobodnih radna mjesta za kvalificirana zanimanja i još 15 u tzv. jednostavnim zanimanjima, što se može prevesti sa zapošljavanjem priučene radne snage na jednostavnim poslovima. Građevinarima kronično nedostaje potrebna radna snaga i sada je već duže vrijeme popunjavaju radnom snagom iz uvoza, a natječaji na domaćem tržištu pojavljuju se ne bi li se pronašao i pokoji domaći radnik. Na treće mjesto traženih zanimanja izbili su informatičari. Zdravstvena

kriza i rad na daljinu samo je ubrzala digitalizaciju i potrebu za informatičarima. Osim trenda da sami kreiraju svoja radna mjesta, uz to i poslodavci traže taj profil radne snage. Na Zavodu za zapošljavanje je aktualno izražena potreba za 28 informatičara. S druge strane traži se samo jedan liječnik i dvije medicinske sestre. I trgovina treba radnike. Iskazana je potreba za 11 prodavača, a uz to za prodaju i usluživanje traži se 14 djelatnika. I ugostitelji, kojima je u ovoj krizi teško poslovati, zbog nametnutih ograničenja traže 14 djelatnika. Školska godina je odmaknula, ali se nudi posao i za 5 nastavnika. Unatoč sveprisutnoj digitalizaciji, još uvijek su potrebni i šalterski službenici, traži se njih devet. Zanimljivo da je oslabila potražnja za radnicima u tekstilnoj i kožnoj industriji. Aktualna je potražnja za 10 djelatnika. Ono što se u Međimurskoj županiji ne traži su zanimanja tipa direktori i menadžeri. Na razini cijele države traži se 6 njih preko Zavoda za zapošljavanje. Ništa neobično da je stanje takvo jer oni koji žele biti direktori osnivaju svoje firme, a menedžeri svoje prelaske iz jedne u drugu najčešće ispregovaraju. (BMO)

Međimurska županija mnoge je škole u zadnje vrijeme uz pomoć sredstava EU energetski obnovila. Uređene su i modernizirane kotlovnica, fasade, ugrađena nova vanjska stolarija. Škole su dobile ljepši izgled. No, jesu li postignute željene uštede o kojima se priča prilikom svakog predstavljanja projekta? Koji efekti energetske obnove su očiti godinu, dvije nakon obnove zgrada, pitali smo Vladimira Novaka, ravnatelja OŠ Petara Zrinski Šenkovec, čija zgrada je među prvima ušla u obnovu.

U školi toplije, računi manji

Računi za plin su manji, kazao je ravnatelj Novak, ali sada da me pitate u kunu ne bih mogao reći. Morao bih po mjesecima raditi usporedbe, premda ni to nije usporedivo. Mjeseci u kojima se grijemo klimatski i temperaturno nisu isti. Razlikuju se prošlogodišnji listopad od ovogodišnjega. Ni cijena plina od prije dvije godine i sada nije ista. Ali je definitivno u školi puno toplije nakon energetske obnove zbog kvalitetnije vanjske ovojnice zgrade i izolacije na tavanu. Škola je dobila 11 rekuperatora u učionice koji prozračuju zrak u prostorijama, a da ne treba otvarati prozore. Kroz jedan ustajali zrak izlazi iz prostorije, a kroz drugi preko grijača svježi zrak ulazi u prostoriju. To je nemjerljivi dobitak za prozračivanje, pogotovo sada u koroni kad je važno češće prozračivanje i odvođenje ustajalog zraka iz zatvorenih prostora, kaže nam. Pojašnjava; - Rekuperiranje

Vladimir Novak, ravnatelj OŠ Petar Zrinski Šenkovec uključujemo u vrijeme koje je u školi rezervirano za dezinfekciju. Isključimo grijanje, uključimo rekuperatore i cijela zgrada se napuni svježim zrakom. Prozračnija je i ugodnija. Nema više ustajalog zraka kakav se stvori tamo gdje je puno ljudi u zatvorenom prostoru. Dodao je: - istina je da rekuperatori vuku više struje, ali kvaliteta boravka u školi je znatno bolja i to je po meni najveći benefit energetske obnove, uz to da je time obavljeno i redovno održavanje škole koje bi i tako došlo na red, kazao je ravnatelj. Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije MENEA-e kazao nam je da tablično prate potrošnju energije u školskim zgradama koje su obnovljene. Odgovorio nam je da ima očekivanih rezultata barem na temelju potrošnje u 2019. godini za objekte obnovljene krajem 2018. godine iako još

uvijek nedovoljno podataka za preciznu analizu. - Realne rezultate imat ćemo minimalno 3 godine nakon obnove, kazao je. Na uštede osim građevinskih, strojarskih i elektro faktora utječe režim korištenja, ponašanje korisnika i klimatski uvjeti. Računi za grijanje se smanjuju, što je vidljivo iz tablica u kojima pratimo podatke. Dakle, željeni se učinci postižu. Do stvarnih ušteda dolazimo kada u obzir uzmemo vrstu i učinkovitost elektrotehničkih i termotehnički sustava.

Nekontrolirano otvaranje prozora na kip rasipa energiju

Ipak, najveći faktor koji utječe na potrošnju jest režim korištenja zgrada, kao i ponašanje korisnika. Nekontrolirano otvaranje prozora ili ostavljanje otvorenih prozora „na kip“ tijekom cijelog dana kako bi ulazio svježi zrak, umjesto kratkog in-

tenzivnog provjetravanja nekoliko puta dnevno od po 5 minuta ruši uštede. Za usporedbu i tzv. pasivna zgrada može imati najbolja građevinska svojstva i najbolje sustave, ali se i njezini korisnici moraju ponašati na način koji je potreban da bude dovoljno učinkovita za pasivni standard. Kada sve ovo sumiramo ostaju nam još i vremenski uvjeti na koje ne možemo utjecati. To znači da zime mogu biti toplije ili hladnije i zato je potrebno minimalno 3 godine normalnog režima korištenja zgrada kako bismo mogli uzeti prosjek „3 zime“ i dobili pouzdanije podatke, pojašnjava ravnatelj Višnjić. Dodaje, u praćenju troškova obnovljenih školskih zgrada ne idu u prilog štrajk i epidemija uzrokovana koronavirusom koji uzrokuju dodatne poremećaje u potrošnji energije, a time i analizu potrošnje. (BMO)

POGLED ODOZDO

Imati brige znači da ste živi i da imate svrhu

ve oči uprte su u cjepivo za koje kažu da nam stiže. Možemo li odahnuti? Je li agoniji kraj? Ako jest, slijedi nam vrijeme zbrajanja šteta, analiza što se sve promijenilo. U kojem pravcu je skrenuo život. Mnoge stvari u ovoj situaciji su ogoljene. Autoriteti, za koje smo mislili da su neprikosnoveni, su pali. Porastao je skepticizam. Ništa više ne uzimamo zdravo za gotovo. Otkrivene su mnoge sla-

bosti. U proljeće smo, gotovo s radošću, odgovornost za svoje živote predali u ruke stožeru, ali kada smo shvatili da stožer čine ljudi podložni moći i politici, brzo smo se otrijeznili. Čovjek ne treba potiskivati svoju slobodu, odgovornost za sebe olako predavati na pladanj autoritetu bez doze skepticizma. Tako ni cjepivo ne trebamo doživljavati kao čudotvorno. Kao i svaki lijek imat će svoje nuspojave ili ograničeno djelovanje na pojedince. Ne trebamo ga zbog

toga odbaciti ni glorificirati. Apsolutna garancija u životu ne postoji ni za što. Postoji samo krhkost života, borba za preživljavanje po onoj: pomogni si sam pa će ti i Bog pomoći. Začuđujuće je koliko snage imaju ljudi koje život stalno šiba raznim nedaćama. Oni i ne očekuju komociju od života. Njima je jasno da se snaga pronalazi u životnoj borbi. Nije smisao života dobiti velik novac na lotu da bi se potom sjedilo na sunčanoj

plaži uz koktel, glazbu i usidrenu jahtu. Svatko od nas barem povremeno osjeti žudnju za tom lakoćom. Međutim, da vas zadesi taj dobitak i taj život, ubrzo biste shvatili da ste zapravo isključeni iz života jer biste izgubili svrhu. Veliki je dar imati svrhu, zadaću i brige. Imati brige znači da ste živi, potrebni svijetu, kao što i vi trebate svijet.Živjeti s drugima znači opažati odraz svog života u njima. Potvrdu da jesam, po-

stojim. Jeste li primijetili da su najponosniji ljudi oni koji su svladali mnoge poteškoće? Koji su u život krenuli s velikim tjelesnim, egzistencijalnim ili društvenim ograničenjima koja se drugima čine nespojivima s dostojanstvom životom. A upravo takvi ljudi svojim su naporima preskočili sve prepreke i postali ponosni životni dobitnici. I kad se sve zbroji i oduzme, najveća pobjeda je savladati svoje slabosti i prepreke i od vlastitog života napraviti čudo.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

13. studenoga 2020.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAŠTO IT SEKTOR sve više otvara paušalne obrte, razgovarali smo s Daliborom Klobučarićom

Jedini legalni način poslovanja uz minimalne troškove Piše: Božena Malekoci - Oletić Foto: Zlatko Vrzan

Najznačajnija prednost paušala je što si možete knjigovodstvo samostalno obavljati

ini se da postaje sve popularnije u raznim vrstama usluga preuzeti odgovornost za sebe i svoje poslovanje otvaranjem obrta. U odnosu na početak godine u Međimurju se broj povećao za 64 obrta. Početkom godine kod nas bilo je 1354 obrtnika, a krajem listopada 1416 njih. Kako na razini Hrvatske tako i u našem kraju raste udio IT sektora u strukturi obrtnika. U Međimurskoj županiji ih je 200-tinjak, a na razini Hrvatske oko 5000. U odnosu na početak godine sada je u Međimurju 64 obrta više. Zašto je IT-ovcima sve interesantnije ulaziti u obrt kao oblik poslovanja, pitali smo Dalibora Klobučarića vlasnika paušalnog IT obrta iz Šenkovca. - Zašto je otvoriti obrt prednost u odnosu na poduzeća tj j. d. o. o. i d. o. o.? - Za svaku osobu koja želi poslovati na legalni način uz minimalne troškove paušalni obrt je jedini način. Obrtnik sam od 10. listopada 2019. godine. Obrt sam otvorio putem online forme preko e-građanin portala. U samo nekoliko minuta unio sam nekoliko informacija, platio pristojbe u iznosu od 250 kuna i doslovno unutar par sati primio Obrtnicu. Doduše, najprije sam se iznimno puno informirao na nekoliko online portala. Tako onaj onaj od Obrtničke komore: hok.

Dalibor Klobučarić, informatičar iz Šenkovca

hr ima zaista puno korisnih informacija. Najveći bauk, koliko sam primijetio kroz moja prijateljstva, iz obrtničke sfere su: “pa kako”, “pa gdje platim ovo”, ili pak nije mi jasan “zakon ovaj ili onaj”. No, moram priznati da su lokalni resursi najbolji. Obrtnička komora Međimurske županije će razjasniti sve vaše nedoumice i pitanja e-mailom ili telefonskim pozivom. Udruženje obrtnika Međimurske županije se također bavi savjetodavnim i nadzornim aktivnostima te puno informacija od njih možete dobiti pozivom ili e-mailom. Pot-

Tko je Dalibor Klobučarić?

Dalibor Klobučarić rođen je 1982. godine i živi u Šenkovcu. Završio je srednju školu za elektrotehničara. Kako potječe iz skromne obitelji, nije imao mogućnost otići na fakultet pa se isti dan nakon primitka svjedodžbe zaposlio u tekstilnoj industriji jer u struci posla nije bilo. No, to nije bio kraj, već se probijao kroz posao i od prodavača elektroničke opreme napredovao do voditelja IT sektora u jednoj čakovečkoj tvrtki koja posluje u ovoj branši. - Tu sam skupio znanje i hrabrost da postanem ekspert u Open Source to jest IT industriji pa čak i postanem predavač, naglasio je naš sugovornik. Tako je, primjerice, bio gost pre-

davač na IT konferencijama poput Otvoreni festival 2009. godine i puno drugih, sve do danas kad predaje na radionicama raznih udruga. Napisao je i nekoliko priručnika slobodnog preuzimanja na svojim stranicama https:// dd-lab.net. Ponosi se volonterskim aktivnostima zbog čega je bio i kandidat za Najvolontera 2015. godine. Volontira za udruge gdje ne postoji IT podrška, a potrebna je, primjerice, u Udruzi slijepih Međimurske županije kojima pomaže već dugi niz godina. Ističe da je volontiranje nesebično davanje i odražava karakter društva te je u ovim vremenima prijeko potrebno.

puni proces registracije, svu dokumentaciju možete naći i na stranicama plavog ureda PLAVIURED.HR, oni imaju čak članak s nazivom: 10 koraka do obrta. Iznimno puno malih ili mikro obrtnika koristi se besplatnim servisima primjerice SOLO.COM.HR, gdje sustav automatski generira godišnje izvještaje koje ste dužni kao obrtnici predati lokalnoj Poreznoj upravi. - Koje su prednosti paušalnog obrta? Najznačajnija prednost je što si možete knjigovodstvo samostalno obavljati. Ne treba vam vanjski knjigovodstveni servis koji košta. Nemojte me krivo shvatiti, knjigovodstvo je iznimno dobra stvar jer zakoni su doista jako kompleksna stvar ako se ne snalazite. Stoga, postoje knjigovodstveni servisi koji imaju daleko više iskustva i znanja koje naravno i košta. Na sreću, o problemima u paušalnom obrtu postoje grupe za pomoć na društvenim mrežama ili forumima gdje iskusni knjigovođe besplatno pružaju savjet ili daju smjernice. Glavni razlog otvaranja paušalnog obrta je samostalnost i jednostavnost naspram j. d. o. o. (d. o. o.) te sloboda za razvoj kreativnosti. Važno je napomenuti da ovisno o prihodima, to jest ovisno o razredu izdaci iznose u prosjeku godišnje oko 3000 kuna. Iznimno bitna stvar za napomenuti je da se izdaci dijele na kvartale tako da taj iznos možete razdijeliti na 4 godišnja obroka prema vašem razredu. Uz samostalno

knjigovodstvo tu je i podrška portala poput SOLO.COM.HR, koji do određene razine nudi besplatni software za ulazne i izlazne račune i omogućava jednostavniji start obrtima u svim sektorima. Nikako neću zanemariti segment olakšica. Obrtnici početnici ne moraju plaćati prvu godinu obrtničkih nameta. Uopće ne morate biti u sustavu PDV-a niti u sustavu fiskalizacije. Dakako, postoje mjesečna davanja. Kao i sve pravne osobe moraju imati bankovni žiro račun koji otvarate na početku poslovanja. Banka je mjesečni trošak u iznosu od 30 do 50 kuna mjesečno. Financijsko ulaganje za prvu godinu te samostalno održavanje obrta naspram d. o. o. ili pak j. d. o. o. daje veliku prednost iz financijskog, ali i s vremenskog pogleda. Najbolje od svega, sve radite online. - Čime se bavi Vaš obrt? - DD-LAB obrt za informatičke usluge se bavi doslovno svim vrstama usluga u IT sektoru. Primarno se bavim uslugama smještanja web stranica. Operativnim nadzorom i sigurnošću portala pod našim nadzorom druge internetske stranice su smještene na sigurnim poslužiteljima 24/7 nadzorom, a vaši podatci su sigurni kroz dnevni i tjedni backup podataka. Kako se obrt razvija, tako se razvijaju i nadopunjuju usluge obrta. Želio bih dodati još jednu uslugu koja je sve popularnija. To je 3D print i 3D modeliranje. Sve veći broj klijenata traži jeftin i brz način razvoja prototipa, prila-

godbu postojećih alata ili uređaja. 3D print pruža brzinu, agilnost i jeftine prototipe. Pružam usluge pravnih aspekata koje se moraju pridržavati sve internetske stranice od GDPR uredbi, preko uvjeta korištenja i poslovanja pa sve do zaštite korisnika i samih vlasnika. Popratne radnje koje čine razliku između Internet publikacije i kršenja zakona po nekoliko članaka daje nama veliku prednost kao savjetodavni i uslužni obrt kojem se korisnici mogu obratiti u slučaju potrebe revizije internetskih stranica i usklađivanja sa zakonskim odredbama na teritoriju Republike Hrvatske i Europe. Savjetodavni servis s preko 15 godina iskustva u industriji je samo jedna od usluga obrta DD-LAB. Ujedno pružam usluge grafičkog dizajniranja, izrade i postavljanja jednostavnih

internetskih stranica pa sve do kompleksnih web trgovina i informativnih portala. Po principu ključ u ruke. Marketinško oglašavanje internetske stranice, specifičnih proizvoda ili pak uređivanje stranica na društvenim mrežama koji žele plasirati proizvod ili uslugu putem interneta. Digitalni marketing također je na listi usluga mojeg obrta. - Nakon toliko godina staža za druge poslodavce odlučili ste se za samostalan rad. Što biste savjetovali mladima koji razmišljaju da krenu Vašim stopama? - Moja dugogodišnja želja je otvaranje tvrtke ili obrta, no nikako smoći hrabrosti. Uvijek se dogodilo „nešto“ što bi poremetilo moje planove i želje. Kako se svijet digitalizira, tako se i u Hrvatskoj pružila mogućnost za jednostavnim početkom. Nije nužno da kao vlasnik budete i zaposlenik svojeg obrta. To su dvije ključne stvari koje mora svaki početnik razumjeti. Moj obrt je nastao primarno kao nadopuna kućnog budžeta. Minimalna ulaganja, možete raditi poslije svojeg redovnog radnog vremena ili vikendima i biti plaćeni za svoj rad na potpuno legalan način. Morate poštovati zakon i sve mjere jer u konačnici odgovarate sa svojom imovinom u slučaju nesavjesnog rada. Svatko ima utjecaj, sa svojim iskustvom i znanjem ostavljajte trag svojeg rada. Stoga, skupite hrabrosti, dobro se informirajte, radite savjesno i postanite obrtnik u IT sektoru, poručio je naš sugovornik.

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

Život u Međimurju

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA SAMOUBOJSTVO u Županijskoj bolnici Čakovec

Smrt u gorućem automobilu!

81-godišnji pacijent okončao svoj život vješanjem

AKC!JA

Policijska uprava me đimurska potvrdila nam je nemili događaj koji se dogodio u noći između 1 i 2 sata 8. studenog na odjelu gastroenterologi je čakovečke Županijske bolnice. Naime, muškarac ro đen 1939. godine s pod ručja Murskog Središća počinio je samoubojstvo vješanjem u kupaonici na na odjelu. Kako smo neslužbeno doznali, bio je kronični bo lesnik koji se često liječio na tom odjelu i u posljed nje vrijeme zdravstveno mu se stanje pogoršalo. U Županijskoj bolnici Čakovec do zaključenja broja nisu još imali služ beni komentar na ovaj ne mili događaj pa su detalji o okolnostima u kojima je došlo do događaja nedo stupni javnosti. (vv)

Foto: DVD Sv. Martin na Muri

VATRA progutala automobil između Gornjeg Koncovčaka i Zaveščaka

Tijelo muškarca vatrogasci su pronašli na stražnjim sjedalima Toyota Yarisa tijekom gašenja vatre uočili su tijelo unesrećene osobe kojoj više nažalost nije bilo spasa. Potresne scene koje su vi djeli, pamtit će zauvijek. Auto i osoba u njoj izgorjeli su do neprepoznatljivosti. - U unutrašnjosti automo bila pronađeno je mrtvo tijelo nepoznate osobe, priopćili su nam iz policije. Neslužbeno doznajemo da se mrtvo tijelo nalazilo na stražnjem sjedištu automobila. U popodnevnim satima na mjesto događaja izašao je po žarni inspektor, a drugi dan, u četvrtak, došli su djelatnici Centra za forenzična ispitiva nja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba kako bi utvrdili uzrok požara. Do

Piše: Sanja Heric

Dim koji je sukljao iz smjera Gornjeg Koncovčaka i Zaveščaka u srijedu, 11. stu denoga oko podneva ponov no je alarmirao vatrogasce iz DVD-a Sveti Martin na Muri i JVP-a Čakovec. Požar je izbio na automobilu na skrovitom mjestu uz novoizgrađenu kuću do koje je vodio ma kadamskom putu i bilo ga je poprilično teško pronaći.

Auto i osoba izgorjeli do neprepoznatljivosti

Kako su nam rekli vatro gasci, na mjestu događaja za tekli su osobni automobil koji je vatra već cijeli progutala, a

zaključenja broja uzrok po žara još nije bio poznat.

Tko se nalazio u gorućem autu?

Među mještanima su se nakon nemilog događaja poja vili mnogi upitnici nad glavom. Najprije su svi pomislili da se nešto dogodilo vlasniku kuće,

Nizozemac Paul Hovenaars, vlasnik kuće u čijem je podnožju pronađeni zapaljeni auto, potvrdio je prijateljima da je s njime sve u redu pa je sumnja kako je on muškarac u autu nestala

MOTORNE PILE AKCIJA!

Akcijski popusti traju do isteka zaliha

HUSQ

-15% ZA GOTOVINSKA I

50,2

JEDNOKRATNO PL AĆ

,00 kn 0 2 .7 2 REDO

VARN A

kn VNA CIJENA: 3.200,

ANJA

cm 3,

2,4 k

ZA G

3.315 ,00 OTOV

40,9 cm

ZA GOTOVINSKA I JEDNOKRATNA PLAĆANJA

A I JE

DNO

450ENA CIJENA: 3.9 kn REDO

W, 3 8c

-15

m, 5

0 0 , 00

,1 kg

KRAT

-15%

4.420,00 kn

REDOVNA CIJENA: 5.200, kn 00

NA P

L AĆA

NJA

HUSQVARNA 545 Mark II 50,10 cm3, 2,70 kW, 15”, 5,3 kg

% Međimurka BS

A 440 HUSQVAR, N kg 1,8 kW, 38 cm, 4,4

INSK

Nizozemcu Paulu Hovenaaar su, koji je prije 15 godina do šao u Gornji Koncovčak. - Ovdje si je napravio ku ću jedan čovjek iz Holandije. Inače živi gore u Holandiji, a ovdje dolazi nekoliko puta na godinu, kazao nam je Josip Zadravec, mještanin Gornjeg Koncovčaka kojeg smo zatekli

Posjetite nas u našim poslovnicama

ČAKOVEC 1. Kalnička 67 2.Trg Republike 6 Tel: +385 (0)40 312 950

VARAŽDIN

PRELOG

LUDBREG

Kukuljevićeva 41 Tel: +385 (0)42 232 887

Kralja Zvonimira59A Tel: +385 (0)40 645 607

www.medjimurka-bs.hr

eMail: info@medjimurka-bs.hr

P. Zrinskog 39 Tel: +385 (0)42 811 113

Vijčana roba - vijci za lim i drvo, matice, podloške, zakovice, navojnici, zatici,...

SPECIJALNI VIJCI ZA METALNU INDUSTRIJU, VELIKA PONUDA VIJAKA ZA DRVO, LIM, KNAUF...

AKC!JA

-20%

- 10% ZA STARI

+ DODATNIH 10% Z A GOTOVINU

nedaleko od samog mjesta događaja. No, tijekom dana isposta vilo se da nije riječ o njemu. Naime, Nizozemac Hovenaars javio se svojim poznanicima iz Međimurja telefonskim po zivom i javio da je s njim sve uredu. To je potaknulo još više upitnika, što se dogodilo i tko je zapravo stradao? Među mještanima naga đaju da bi to mogao biti čovjek rođen 1943. godine, čija se rodna kuća nalazila u blizini požara. U posljednje je vrijeme često bio viđen kako obilazi svoje rodno mjesto automo bilom marke Toyota Yaris, a upravo je taj auto pronađen u plamenu. Spomenuti 77-godiš njak inače živi sa suprugom u Čakovcu. Do završetka broja informacije o identitu izgorje le osobe nisu bile potvrđene. On će biti poznat tek kada se napravi DNA analiza. Jedna ko tako biti će jasnije i što je dovelo do smrti čovjeka čiji je neprepoznatljivi leš pronađen na zadnjem sjedištu auta.

AKCIJA AKUMULATORA

13. studenoga 2020.

Život u Međimurju

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GLOBALNO I LOKALNO

STRAVIČNA SMRT u Gradiščaku, u predjelu zvanom Venec

Vatrogasci nakon gašenja pronašli izgorenog muškarca Kako doznajemo od mještana i vatrogasaca, radi se najvjerojatnije o vlasniku vikendice Jerku Tkalcu, muškarcu od 70 godina koji je u vikendici i živio Piše: Sanja Heric

Svetomartinski vatrogasci nisu imali mira ni ovog tjedna. U petak, 6. studenoga 2020. oko 22 sata u Gradiščaku izbio je požar vikendice u Gradiščaku, vinogradarskom kraju zvanom Venec. Nažalost, požar koji je zahvatio vikendicu vatrogasci će pamtiti po užasno teškim prizorima. Nakon dugih 14 sati i s tugom u očima, tiho su se vratili u spremište. - Dojavu o požaru vike ndice primili smo u 22:02. Ukupno je bilo nas 12 vatrogasaca iz DVD-a Sveti Martin na Muri i 6 vatrogasaca iz DVD-a Lapšina, nešto kasnije došlo je i četiri vatrogasaca iz JVP-a Čakovec. Bili smo ovdje u dvije smjene, rekao nam je vatrogasac Mihael Jambrović iz DVD-a Sveti Martin na Muri

Vikendica u kojoj je pronađen muškarac izgorjeli u požaru kojeg smo zatekli na mjestu nesretnog događaja.

Vlasnik vikendice je 70-godišnji muškarac

Prilikom požara izgorjelo je krovište zbog čega se urušio strop vikendice. Prilikom saniranja požarišta vatrogasci su

U OTOKU izbio požar obiteljskog doma za starije i nemoćne

Pepeo zapalio kutije i drva u kotlovnici U subotu, 7. studenoga 2020. oko 17 sati u Otoku u privatnom obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe izbio je požar u kotlovnici. Požar su ugasili pripadnici JVP-e Čakovec te DVD-a Prelog, stoji u izvješću Policijske uprave međimurske. U trenutku izbijanja požara u domu se nalazilo 17 štićenika te nitko od njih nije ozlijeđen. Očevidom na mjestu događaja uz stručnu pomoć inspektora za zaštitu od požara utvrđeno je kako je do požara došlo prijenosom topline s pepela na kartonske kutije i drva koja su se nalazila u prostoriji kotlovnice. (sh)

u prostoriji vikendice pronašli mrtvo tijelo muškarca koje je bilo prekriveno požarnim kršem. Kako doznajemo od mještana i vatrogasaca, radi se najvjerojatnije o vlasniku vikendice Jerku Tkalcu, muškarcu od 70 godina koji je u vikendici i živio. Rodom je inače iz Svetog Martina na Muri gdje ima i kuću, ali je radije vrijeme provodio u bregima. Po struci je bio tokar i neko je vrijeme radio u Njemačkoj. Supruge i djece nije imao te je u vikendici živio sam. - Bilo nam je rečeno da je unutra možda čovjek. Nismo ga mogli nigdje naći, tražili smo ga i okolo vikendice i u goricama, opisao je stravičnu scenu požara svetomartinski vatrogasac u nastavku. Glasnogovornik policije Radovan Gačal kazao nam je da ne sumnjaju na nasilnu smrt. Mrtvo tijelo muškarca prevezeno je na Odjel patologije Županijske bolnice Čakovec gdje će se temeljem naloga

nadležnog državnog odvjetnika obaviti obdukcija s ciljem utvrđivanja uzroka smrti te identifikacije. Do zaključenja broja još nije bila napravljena DNA analiza koja bi otkrila pravi identitet muškarca.

Što je uzrok požara?

Sljedećeg dana, 7. studenoga 2020. u prijepodnevnim satima na mjestu događaja obavljen je očevid uz stručnu pomoć inspektora zaštite od požara prilikom čega je utvrđeno kako je uzrok požara proboj toplinske energije sa zidanog dimnjaka na drvenu stropnu konstrukciju. Požar se potom proširio na krovište vikendice. Ujedno, u požaru je izgorio kompletan namještaj u unutrašnjosti vikendice. Visina materijalne štete utvrdit će se naknadno, kazali su iz međimurske policije.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Magijski marksizam Svi svjetski političari lažu, a samo pojedini portali govore istinu, lajtmotiv je teorija zavjere koje su ovih dana opet dobile krila. Nakon što je u javnost dospjela vijest da je jedno cjepivo protiv virusa učinkovito u visokom postotku, odmah su se javili nabrušeni teoretičari i praktičari zavjera. Najvažniji postulat zapravo im nije koronavirus. To da on doista postoji, smatra se dokazanim. Najvažniji postulat je zavjera političara cijelog svijeta. Njima je virus trebao za novi svjetski poredak, dakako onaj koji odgovara svjetskim elitama. Zbog tih je razloga čovječanstvo već desetak i više godina pripremano na globalnu i opasnu pandemiju virusa. Jedna od najvećih svjetskih globalnih laži koja se želi prodati pod istinu bila bi da se virus pojavio kako bi smanjio broj stanovnika Zemlje. Podnaslov te laži je da virus ciljano ubija starije koji ionako više nisu potrebni društvima, (čitaj bogatima) koja će na njihovim smrtima zaraditi zbog manjeg broja mirovina. Teoretičari zavjera idu i dalje pa tvrde da je Europska unija organizacija za pomor Europe, da bi sve bilo dovoljno jasno za neupućene građane. Farmaceutske tvrtke su, prema njihovom mišljenju, trovači koji eutaniziraju čovječanstvo i ostvaruju debele profite za svoje vlasnike, a to su banke i njihovi vlasnici, koji zarađuju na ljudskim patnjama.

Kao završni udarac plasira se povijesna istina za sve one koji vjeruju. Svaki je potez na tajnim sastancima najbogatijih, koji se danas odigrava, osmišljen još prije pola stoljeća, a sve kako bi se sačuvalo neoliberalizam. Izvješće o cjepivu koje djeluje pojavilo se ciljano neposredno nakon što je Trump izgubio izbore, i tako dalje… Nema granica dovitljivosti, male države mogu samo plesati kako veliki sviraju. Granice istine i laži postaju već unaprijed nejasne. U konačnici, smatra se da je koronavirus zapravo politički projekt za ostvarenje prisilne globalizacije da svi žive u jednoj državi s jednim vladarom, a to je vlasnik kapitala. Već iz ovih nekoliko primjera očito je da globalni zavjerenici, kojima je virus postao lakmuspapir za određivanje istine ili laži, zapravo prodaju ideologiju koju bismo jednostavno mogli nazvati fantomski ili magijski marksizam. Dakako, riječ je o vjeri, no još se ne zna tko bi trebao biti svetac.

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA! Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objektima gdje se voda ne koristi. Potrebno je instalacije zaštititi od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

Čakovec

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

RAZGOVOR sa Sanjom Debelec, specijalisticom oftalmologije i optometrije o očnim bolestima

13. studenoga 2020.

Čak 50 posto očnih bolesti može se spriječiti Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

Oči su važan dio našeg zdravlja. Upravo očima primamo čak 90 posto vanjskih podražaja. Mnogi su načini kako ih održati zdravima i kako održati dobar vid. Nažalost, sve je više oboljenja koja se javljaju vezano uz vid. O tome kako ih spriječiti te kakva je važnost pregleda, razgovarali smo s mladom stručnjakinjom doktoricom Sanjom Debelec, spec. oftalmologije i optometrije. Sanja Debelec iz Šenkovca deset godina radi u Županijskoj bolnici u Čakovcu, dok dvije godine radi kao specijalist na očnom odjelu. Od početka 2019. godine osim u bolnici radi i u Agramu u Varaždinu, a od ovog tjedna postala je specijalista podružnice Poliklinike Sveti Nikola koja se otvorila u centru Čakovca.

Tako pregled i savjet mlade očne doktorice i specijaliste Sanje Debelec možete dobiti u novootvorenoj Oftalmološkoj Poliklinici Sveti Nikola u centru Čakovca u sklopu optike Optovista. U poliklinici se za 200 kuna može obaviti cijeli paket pregleda koji uključuje određivanja dioptrije, očni tlak, pregled očne leće i pregled očne pozadine. Kako je istaknula očna doktorica, najčešće bolesti s kojima se ljudi susreću su prezbiopija ili staračka dalekovidnost, siva mrena te glaukom. - Pacijenti najčešće dolaze zbog toga jer mutnije ili lošije vide na blizinu ili daljinu. U najčešćem slučaju dolaze po naočale, starija populacija često dolazi zbog slabijeg vida, pogotovo u noći te dolaze zbog mrene. Još neki od razloga dolaska su bolovi u oku, visok

očni tlak, praćenje glaukomske bolesti, započela je očna doktorica Sanja Debelec. Prezbiopija ili staračka dalekovidnost pojavljuje se nakon 40. godine života. Kako objašnjava specijalistica Debelec, pacijenti navode nemogućnost čitanja sitnih slova, mutan vid na blizinu ili umaranje očiju prilikom dužeg čitanja, udaljavaju tekst ili navode da su im „ruke prekratke“. - U svrhu rješavanja prezbiopije najčešće se koriste dioptrijske naočale. Postoji nekoliko naočala za korekciju prezbiopije. Naočale samo za čitanje s dioptrijom samo na blizinu, bifokalne naočale te progresivne naočale koje omogućuju prirodno gledanje na svim udaljenostima, nastavlja. Siva mrena ili katarakta je najčešći uzrok sljepoće u svijetu, a najjednostavnije se opisuje kao zamućenje leće koja se nalazi u oku. Siva mrena je

karakteristična za osobe starije životne dobi, ali može se javiti i ranije. Uzroci nastanka su genetska predispozicija, starija životna dob, izloženost UV zračenju, šećerna bolest, trauma oka, upotreba nekih lijekova te još neki rjeđi uzroci. Razvoj sive mrene je bezbolan proces. - Pacijentima razvoj i nastanak mrene najčešće objašnjavam na primjeru prozorskog stakla. Do 40. godine očna leća je prozirna kao čisto prozorsko staklo, a nakon toga se počinje zamućivati. U početku postoje diskretna zamućenja leće kao kapljice kiše na staklu koje ne utječu značajno na vidnu oštrinu. U kasnijoj fazi zamućenje progredira i dođe do maksimuma, što je zamućenja leće poput mliječnog stakla pa pacijent vidi izuzetno loše jer zrake svjetlosti ne mogu ulaziti u oko radi tog zamućenja. Ope-

Sanja Debelec, spec. oftalmologije i optometrije racija sive mrene se preporuča pacijentima kod kojih zamućenje očne leće ometa u svakodnevnim aktivnostima, ugl. je to pad vidne oštrine ispod 60 % uredne vidne oštrine, objašnjava doktorica. Od očnih bolesti često se javlja i glaukom koji se naziva i “tihi ubojica vida”. Glaukom je drugi uzrok sljepoće u svijetu. Glaukom je bolest koju karakterizira propadanje vidnog živca i živčanih vlakana mrežnice te tipičan gubitak vidnog polja. - Čak 50 % ljudi ne zna da imaju glaukom jer nikad nisu napravili oftalmološki pregled i mjerenje očnog tlaka. U 50 % ljudi glaukomska bolest nije pravovremeno prepoznata ni liječena. Da bi se glaukom mogao liječiti, potrebno je zna-

ti vrstu glaukoma i stupanj bolesti, a za to je potrebno učiniti kompletnu dijagnostičku obradu koja uključuje kompletan oftalmološki pregled i mjerenje IOT, pahimetriju, što je zapravo mjerenje debljine rožnice, gonioskopiju, funkcionalnu pretragu vidnog polja te OCT vidnog živca, rekla je. Pristup liječenju glaukoma individualan je za svakog pacijenta ovisno o vrsti glaukoma, stupnju oštećenja, visini očnog tlaka, dobi i obiteljskoj anamnezi o postojanju glaukoma. Cilj liječenja je postizanje ciljnog tlaka, a to je vrijednost tlaka koja ne dovodi do nastanka glaukomske bolesti ili njezine progresije. Može se liječiti medikamentozno, laserski i kirurški.

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA ČAKOVEC krenulo s realizacijom projekta Centar PrInOS – pružanje inkluzivnih oblika skrbi

Kreće rekonstrukcija i dogradnja objekta za beskućnike, starije i nemoćne Gradsko Društvo Crvenog križa Čakovec krenulo je s realizacijom novog EU projekta financiranog bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj te Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020. u stopostotnom iznosu od 13.999.174,97 HRK. Provedbom projekta Centar PrInOS – pružanje inkluzivnih oblika skrbi (broj ugovora

KK.08.1.3.04.0010), rekonstruirat će se i dograditi objekt koji će se razviti u centar u okviru kojeg će se na području Međimurske županije pružati nove izvaninstitucionalne usluge usmjerene na beskućnike te starije i nemoćne osobe u lokalnoj zajednici. U Međimurskoj županiji u ovom trenutku ne postoji sustavan oblik skrbi za beskućnike, dok se pružatelji usluge pomoći

u kući na terenu suočavaju s poteškoćama osiguravanja toplog obroka starijim i nemoćnim osobama, budući da se za pripremu samih obroka snalaze kroz suradnju s lokalnim ugostiteljima. U skladu s identificiranim potrebama u zajednici, Centar PrInOS u okviru svoje djelatnosti stoga će pružati tri oblika usluga. Usluga organiziranog stanovanja bit će namijenjena za

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost Gradskog društva Crvenoga križa Čakovec.

beskućnike koji će samostalno živjeti u 5 stambenih jedinica, uz potrebnu stručnu podršku koja će biti osigurana kroz uslugu poludnevnog boravka. Organiziranim stanovanjem beskućnike će se dovesti u dinamičan i interaktivan položaj te im se dati šansu za značajnije životne promjene i izlazak iz nepovoljnog statusa. Treći oblik usluge usmjerit će se na starije i nemoćne osobe. Nerijetko se suočavamo s činjenicom da osobe koje nemaju zadovoljene osnovne životne potrebe, poput toplog obroka, te ovise o pomoći drugih uslijed neadekvatne skrbi u zajednici odlaze u institucionalni smještaj, što nam pokazuje kako je osiguranje prehrane jedan od osnovnih načina suzbijanja siromaštva

Nositelj projekta je Gradsko Društvo Crvenog križa Čakovec • Partneri na projektu: Grad Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec te Centar za pomoć u kući Međimurske županije

• Razdoblje provedbe projekta je od 08.11.2018. do 08.11.2021. godine.

• Voditeljica projekta: Vlatka Vincetić, mag. act. soc.

• Za više informacija o projektu obratiti se na kontakt e-mail: info@crveni-kriz-cakovec.hr

i prevencije institucionalizacije starijih i nemoćnih osoba. Centar PrInOS time će za ranjive korisnike u zajednici omogućiti pripremu toplih obroka te im iste dostavljati, čime će se na terenu u potpunosti omogućiti pružanje socijalne usluge pomoći u kući. Projektne aktivnosti provode se u cilju smanjenja broja korisnika

institucijskog oblika skrbi i prevencije institucionalizacije ranjivih skupina, razvoja mreže izvaninstitucionalnih usluga i službi podrške u zajednici te unaprjeđenja socijalne uključenosti beskućnika te starijih i nemoćnih osoba, kojima će se razvojem Centra PrInOS omogućiti neovisan i dostojanstven život.

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Središnje Međimurje 11

Počast su odali Ivo Loborec, Stjepan Kovač, Slavko Štrlek, Ivan Sokač, Antun Berljak, Andrija Kos, Mario Medved i Boris Fučec

ČAKOVEC

Odana počast trojici poginulih hrvatskih policajaca U organizaciji Udruge jedinice specijalne policije Roda iz Varaždina predstavnici Policijske uprave Međimurske, Grada Čakovca, Mjesnog odbora Kuršanec te pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi danas su položili vijence i zapalili svijeće u počast poginulim pripadnicima Roda. Počast poginulim braniteljima odana je kod spomen-obilježja poginulim i nestalim hrvatskim brani-

teljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih, u Policijskoj upravi Međimurskoj te kod spomen-obilježja Branki Kosu u Kuršancu. 9. studenoga 1991. godine u borbenoj akciji kao pripadnici Specijalne jedinice policije Roda život su izgubili Željko Pongrac, Branko Kos i Vlado Štampar čiji posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni. Počast ovim čakovečkim braniteljima, pored predstavnika

PREMJEŠTAJI ŽUPNIKA u Župi Nedelišće i Župi svetog Martina biskupa Sveti Martin na Muri

Udruge jedinice specijalne policije Roda, dali su i članovi obitelji, predstavnici Policijske uprave Međimurske te Grada Čakovca, gradonačelnik Stjepan Kovač i zamjenik Mario Medved. U Kuršancu su podno spomen-obilježja poginulom Branku Kosu vijenac položili čakovečki gradonačelnik, njegov zamjenik i predsjednik Mjesnog odbora Kuršanec Siniša Kregar. Željko Pongrac rođen je 1964. godine, a počet-

kom ratne 1991. pristupio je policiji. Bio je prvi međimurski policajac ranjen u akciji kod Borovog sela u svibnju te godine. Kao pripadnik Specijalne jedinice policije Roda iz Varaždina bori se na vukovarskom ratištu. Početkom studenog sa svojom jedinicom odlazi u Đakovo gdje 9. studenoga, prilikom pokušaja proboja neprijateljskih linija, pogiba u selu Karadžićevo. Njegovi

Varaždinska biskupija potvrdila je na svojim stranicima premještaje župnika Velečani Mladen Gorupić iz Kalinovca dolazi u Sveti Martin na Muri (foto: Podravski list) Župa Presvetog Trojstva Nedelišće po odlasku dosadašnjeg vlč. Tihomira Ciglara dobiva novog župnika. Na završetku današnje ranojutarnje mise vikar vlč. Mladen Cikač obavijestio je vjernike kako biskup Bože Radoš planira u Nedelišće poslati novog župnika, a to bi morao biti prečasni Ivan Herceg. On je trenutno župnik u Župi Sveti Martin na Muri gdje je na funkciji župnika od davne 2000. godine, dakle već dugih 20 godina svećeničke

službe koje je proslavio prošle godine. Varaždinska biskupija je 10. studenoga objavila službeni dopis vezan uz imenovanja, razrješenja i premještaja u Varaždisnkoj biskupiji. U njemu stoji da se velečasni Ivan Herceg razrješuje službe župnika Župe sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri i imenuje se župnikom Župe Presvetog Trojstva u Nedelišću te ostaje dekan Štrigovskog dekanata. Velečasni Mladen Gorupić razrješuje se službe župnika Župe sv. Luke evanđelista u Kalinovcu, upravitelja Župe

Uznesenja BDM u Budrovcu i dekana Đurđevačkog dekanata i imenuje se župnikom Župe sv. Martina biskupa u Svetom Martinu na Muri. Mladen Gorupić rođen 21. 7. 1962. godine u Gornjoj Plemenšćini (Pregrada) u Krapinsko-zagorskoj županiji; kao peto, posljednje dijete obitelji Gorupić. Otac Stjepan, nositelj obitelji bio je rudar, a majka Manda ostala je domaćica kod kuće zbog brige oko djece i imanja. Djetinjstvo provodi u Pregradi gdje završava osnovnu školu. 1978. odlučuje se za sjemenište te odlazi u Inter-

NEDELIŠĆE

je.Vlado Štampar je kao pripadnik specijalne policije u obranu uključen od početka. Već na proljeće i ljeto 1991. godine bio je u Ogulinu, Petrinji, Kostajnici te na kraju u Slavoniji. I on je sudjelovao u istoj akciji, no njegovo tijelo još uvijek nije pronađeno niti je sa sigurnošću utvrđena njegova sudbina. Molitvu za poginule branitelje predvodio je kapelan kapelanije sv. Franje Asiškog vlč. Vjekoslav Vidaček. (dv)

U tijeku je donatorska akcija za Vukovar

Župnik Ivan Herceg dolazi u Nedelišće, a u Sveti Martin Mladen Gorupić

Pišu: Sanja Heric i Dora Vadlja

posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. te su pokopani na čakovečkom groblju. Branko Kos također je rođen 1964. godine, a u obranu zemlje uključuje se na samom početku Domovinskog rata kao policajac u PU Varaždinskoj. Također je bio pripadnik Roda te je poginuo u istoj akciji pokušaja proboja neprijateljskih linija. Kos je pokopan u Varaždinu, a u Kuršancu mu je podignuto spomen-obiljež-

dijecenzansku srednju školu na Šalati u Zagrebu. Kao kapelan 1994. godine odlazi u Župu uznesenja BDM u Budrovcu. U toj Župi vrši župničku službu za tri naselja; Budrovac – Crkva uznesenja BDM, Čepelovac – Kapela sv. Elizabete i Sirova Katelena – Kapela sv. Katarine. U jesen 1994. postaje župnikom Župe uznesenja BDM u Budrovcu, a 1999. postaje župnikom i Župe sv. Luke, evanđeliste u Kalinovcu. Prema odluci biskupa svoju službu nastavlja na samom sjeveru Hrvatske, u Svetom Martinu na Muri.

U organizaciji ogranka Domovinskog pokreta Općine Nedelišće u tijeku je donatorska akcija pod nazivom Stoji grad-Nedelišće uz Vukovar. Organizatori pozivaju sve koji su voljni da se pridruže skromnim prilozima radu Socijalne samoposluge u Vukovaru. Donatorska akcija Stoji grad-Nedelišće uz Vukovar traje od 11. do 18. studenog 2020. godine. Ovim putem pozivaju sve udruge, sportske klubove i ostala udruženja s područja općine da se pridruže u ovoj akciji. Akciju vodi ogranak DoMALA SUBOTICA

movinskog pokreta Općine Nedelišće uz lokalne udruge i druge partnere. Pridružite se u ovoj donatorskoj akciji, sudjelujte i pratite dostavu pomoći do Socijalne samoposluge u Vukovaru, javljaju organizatori. Ako želite sudjelovati i pomoći, možete se javiti Martinu Đuđu u Nedelišću na broj 092 292 7610, Davorki Novak u Gornjem Hrašćanu na broj 099 513 3124, Željku Mesariću u Slakovec na broj 098191 0835 te Ivanu Lovakoviću u Pušćine na broj 095 860 9506. (dv)

Besplatni pregled i čišćenje bunara Hrvatski Crveni križ provodi program asanacije bunara diljem Republike Hrvatske. Ovim putem pozivaju se građani Međimurske županije da se jave ako su zainteresirani za besplatnu asanaciju bunara. Asanacija bunara odnosi se na stručan pregled, čišćenje i dezinfekciju

bunara od strane djelatnika stručnjaka Hrvatskog Crvenog križa. Za više informacija zainteresirani se mogu javiti u ured GDCK Čakovec na adresi Kralja Tomislava 29, Čakovec, mailom na info@crvenikriz-cakovec.hr ili pozivom na broj 040/395-248. (vv)

Gornje Međimurje

UKRATKO s područja grada Mursko Središće

Za spajanje dviju šetnica ne treba građevinska Za potrebe pješačkog spajanja rudarske šetnice u Murskom Središću s postojećom poučnom stazom “Svetomartinska Mura” u Općini Sveti Martin na Muri, prema odredbama pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, nije potrebno pribaviti građevinsku dozvolu. Stoga, nema zapreka za izvođenje radova nakon ishodovanja dopuštenja koje sadrži uvjete zaštite prirode, a nisu vezani uz redovito održavanje šumskih i servisnih puteva Hrvatskih voda. (BMO)

Blažonu radovi u Martinskoj ulici

Za izvođenje radova za oborinsku odvodnju i sanaciju prometnice u odvojku Martinske ulice u Murskom Središću, od tri pristigle ponude, kao najpovoljnija je prihvaćena ponuda tvrtke “BLAŽON”, usluge građevinskom mehanizacijom u iznosu od 37.791,75 kuna s PDV-om. (BMO)

Biraju osobu godine i najsportaše

Prošle godine pokrenut je izbor za Osobu godine Grada Mursko Središće. Udruga, klub ili pojedinac mogu predložiti jednu osobu iz svog područja djelovanja. Prilikom prijave udruga, klub ili pojedinac koji prijavljuju moraju dostaviti detaljno opisane rezultate i postignuća tijekom 2020. godine za osobu koju prijavljuju. Uvjeti koje mora zadovoljavati kandidat kojega se prijavljuje su da svojim djelovanjem doprinosi poboljšanju kvalitete života, razvoju i promociji grada. Predloženi kandidati idu Gradskom vijeću na usvajanje. Jednako tako dodjeljuje se i godišnja nagrada za sportska ostvarenja i to: godišnja nagrada za sportaša i sportašicu godine, godišnja nagrada za momčad godine. Osim godišnjih nagrada za sportska ostvarenja u natjecateljskoj kategoriji dodjeljuju se i godišnje nagrade za sportska ostvarenja u rekreacijskoj kategoriji i to za rekreativca, rekreativke godine i rekreacijsku momčad godine. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.

O OBIČAJIMA ZA MARTINJE razgovarali smo sa Stankom Perčićem iz Žabnika, Svetomartinskim Vanjčekom

Puno se jelo, pilo i pretjerivalo

Martinje se nekada obilježavalo u krugu nekoliko seoskih obitelji međusobno povezanih srodstvom ili susjedstvom, a danas je proslava Martinja postao top vinski događaj i svojevrsna turistička atrakcija Piše: Sanja Heric

ikaj na svetu lepšega ni, nego kad gorica rodi, stihovi su poznate martinske himne, napitnice koju je napisao davne 1785. Štrigovčanec Josip Keresturi. Pjesma se prenosi već generacijama s koljena na koljeno, a ponajviše se pjeva povodom blagdana svetog Martina koji se slavi 11. studenoga. Ova legendarna pjesma uvod je u proslavu Martinja kada se obilježava krštenje mošta. Taj je čin gotovo uvijek popraćen tradicionalnim martinskim jelima poput guske s mlincima ili črnim čurkama s kiselim zeljem te, naravno, nezaobilaznom, najboljom, međimurskom vinskom kapljicom.

Od male veselice preraslo u top vinski događaj

Martinje se nekada obilježavalo u krugu nekoliko seoskih obitelji međusobno povezanih srodstvom ili susjedstvom, a danas je proslava Martinja postala svojevrsna turistička atrakcija. U Općini Sveti Martin na Muri proslava Martinja čak je dobila status nematerijalnog kulturnog dobra. O običajima za Martinje razgovarali smo sa Stankom Perčićem iz Žabnika, jednim

od najpoznatijih vinskih takozvanih biškupa. - Prije mene to je radio Vlado Kovačić iz naše fare te Drago Kočilek iz selničke fare. Onda se dogodilo da je Polet organizirao veliku martinsku feštu te su svi oni bili zauzeti i mene pitali bih li ja mogao biti biškup. Prvo sam se za probu obukao u biškupa u svojem društvu. Kada su mi zapljeskali, dobio sam osjećaj da će to biti dobro. Tako je sve započelo. Krstio sam mošt na pedesetak ceremonija do sada diljem Međimurja, prepričao nam je Stanko Perčić koji je poznatiji pod pseudonimom Svetomartinski Vanjček. Ove godine, nažalost, zbog koronavinavirusa i strogih epidemioloških mjera neće nigdje nastupati, ali je zato s nama podijelio nekoliko svojih martinskih praksi. - Vino je najstarije piće na svijetu. Staro je oko 9 tisuća godina i treba napomenuti da se prije nije tako slavilo uopće. Umjetnici su nacrtali slike, pisale su se pjesme, knjige i izreke. U novije doba počele su se održavati ceremonije krštenja mošta, ponajviše u Međimurju i Zagorju, kaže nam Perčić. Oko 80-ak godina unatrag Martinje se slavilo tako da su vinogradari spakirali

Za mir u kući postavite vinovode po Međimurju Naš razgovor sa Svetomartinjskim Vanjčekom nije prešao, a da se nismo dotaknuli malo humora. Međimurskim političarima naš je sugovornik predložio sljedeće: - Budući da smo u Svetom Martinu na Muri radili vodovode, plinovode, cjevovode, sada bi bio red da se naprave vinovodi. Moj je prijedlog da se svi vinari spoje na vinovod. Te cijevi prolazile bi kroz naša sela i svatko od nas bi doma imao postavljen vinomjer. Pazite sad koja bi to bila prednost. Prvo, muškarci ne bi toliko vremena zalazili u kafiće i izbivali od doma, ne bi trošili toliko novaca te ono što je najbitnije, ljubomorne žene mogle bi biti mirnije jer muškarci neće moći zavađati konobarice. (sh)

Stanko Perčić, poznatiji pod pseudonimom Svetomartinski Vanjček

ceker s pletenkami, jabukama i kolačima te otišli pješke u svoje vinograde. Tamo je domaćin pregledao gorice i isprobao je li s vinom sve uredu, treba li ga pretočiti te je pomoću tikvice zvane šef natočio vino u pletenku i donio ga kući. - Društveniji vinogradari pozivali su si ljude. Zanimljivo je da je to bilo većinom muško društvo. Jedino oni koji su u vikendicama imali šporhat na kojem su mogli mlince peći, oni su pozvali svoje žene da im to pripreme. Pjevalo se, veselilo, a u puno slučajeva i pretjeralo s vinom, dodaje Svetomartinski Vanjček.

Najduhovitiji dio martinjske molitve i litanije U zadnjih nekoliko godina proslava Martinja sve je popularnija među građanima pa se tako organiziraju velike proslave s prijateljima i rodbinom u restoranima, kafićima, podrumima i vikendicama. Žene sa sobom donesu kolače, meso s tiblice kobasice, slanine, luk i luk turuš. - Svi gosti se pri dolasku malo podruže, najedu i popiju vino. Mešter ili biškup uvijek dođe malo kasnije. Biškup si izabere miništranta i kumove koji će mu malo pomaga-

ti. Puno je varijanti, ja sam poznat po tome da nikad ne priredim nešto što je već bilo viđeno, priča Perčić. Posebno duhovit dio krštenja su martinjske molitve i litanije u kojima biškup u odori i sa štapom uz asistenciju svojih pomagača izgovori mnoštvo špelancija i šaljivih govora povezanih s aktualnostima u društvu i političkoj atmosferi. Nakon ceremonije krštenja društvo se nastavlja zabavljati do ranih jutarnjih sati, no ove godine to će sukladno epidemiološkim mjerama slavlja u čast svetom Martinu morati pričekati bolje dane. No, lijepo se bilo prisjetiti kako je to bilo prošlih godina.

13. studenoga 2020.

Gornje Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SVETI MARTIN NA MURI

Zahvalnice za najistaknutije mještane i plaketa za Čikov

Mladen Beuk, ravnatelj škole, rekao je da matičnu školu pohađa 348 učenika

Radovi na dogradnji škole trebali bi započeti već u studenome

DOGRADNJA OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu

Od sljedeće godine uvodi se jednosmjenska nastava Piše: Sanja Heric Foto: Zlatko Vrzan

Dugogodišnja želja učenika i djelatnika Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu o uvođenju jednosmjenske nastave čini se da će se napokon ostvariti. U utorak, 10. studenoga u Velikoj vijećnici Međimurske županije župan Međimurske županije Matija Posavec i načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović potpisali su sporazum o financiranju dogradnje i opremanja školske zgrade Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu. Međimurska županija je 2019., kao osnivač škole, u suradnji sa školom i općinom na osnovi provedenog javnog natječaja naručila i financirala projektnu dokumentaciju potrebnu za dogradnju prostora i pribavila potrebne dozvole i suglasnosti. Projekt je izgradila tvrtka Ingolab iz Čakovca.

Dobivaju se 4 nove učionice i 2 kabineta Planirani zahvat obuhvaća interpolaciju u tlocrt postojećeg objekta školske zgrade i školske sportske dvorane kojom će se dobiti 4 učionice i 2 kabineta ukupne površine 350 metara kvadratnih. Cijena projektne dokumentacije iznosila je 62.500 kuna. – Prije mjesec dana otvorili smo dograđeni vrtić u Lopatincu nedaleko od škole. Preko 100 djece pohađa novi vrtić. Gledajući te brojke, svakako se javlja i potreba za proširenjem škole. Pokušali smo već ranije pokrenuti jednosmjensku nastavu, ali nam je nedostajalo nekoliko učionica, kazao je načelnik Anđelko Nagrajsalović i dodao da im je prioritet ulaganje u školstvo te stvaranje uvjeta za kvalitetnije obrazovanje u općini. – Naša matična škola ima trenutno 348 učenika, a uz to u Područnoj školi Zasadbreg imamo 28 učenika. U školi

BREŽNA PRIČAONICA

imamo 12 klasičnih učionica i 4 specijalizirane učionice, ovom dogradnjom dobit ćemo još 4 učionice tako da ćemo ih ukupno imati 16 te 4 specijalizirane. Zahvalio bih našem županu i načelniku koji prepoznaju da je ulaganje u obrazovanje ulaganje u našu budućnost, naglasio je ravnatelj škole Mladen Beuk.

Projekt je vrijedan oko 2,6 milijuna kuna

Općina i Međimurska županija zajedničkim će sredstvima osigurati i opremiti prostor za funkcioniranje Osnovne škole u cjelodnevnom režimu nastave. Međimurska županija je u proračunu za 2019. za potrebe realizacije projekta osigurala 62.500 kuna, za 2020. 608.238 kuna, a u projekcijama za 2021. godinu 889.262 kuna. Općina Sveti Juraj na Bregu obvezuje se u proračunu za 2020. i projekcijama za 2021. osigurati

ukupno 1.040.000 kuna. Planirana vrijednost projekta je 2,6 milijuna kuna kojima će se pokriti troškovi projektiranja, izvođenja i opremanja. Planirani početak radova je studeni 2020., dok je završetak radova planiran početkom iduće školske godine. Za izvođača radova odabran je Đurkin d.o.o. iz Čakovca. - Na osnovu troškovnika bio je zakonom propisan postupak javne nabave koji je dobila tvrtka Đurkin. Župan je potpisao odluku te se očekuje dogovor oko početka radova. Preostalo nam je samo još pribaviti nadzor i otvoriti gradilište. Čim se završe građevinski i obrtnički radovi, otvorit će se natječaj za kupnju opreme, kazala je Blaženka Novak, pročelnica za odgoj i obrazovanje Međimurske županije te je dodala da bi se do kraja ove školske godine trebali obaviti svi radovi. Time bi učenici i djelatnici sljedeću školsku godinu mogli započeti u novim prostorima škole.

Općinsko vijeće Sveti Martin na Muri donijelo je odluku o dodjeli javnih priznanja povodom Dana općine. Zahvalnica će se tako dodijeliti Ivani Babić, spec. ord. obiteljske medicine za izniman doprinos na području zdravstvene skrbi i odgoja na području Općine Sveti Martin na Muri. Doktorica Ivana Babić je liječnica obiteljske medicine s dugogodišnjom tradicijom obiteljske prakse te skrbi za pacijente Svetog Martina na Muri i šire okolice. Stjepan Horvat primit će zahvalnicu za izniman doprinos u glazbeno-kulturnom djelovanju i izričaju na području Općine Sveti Martin na Muri. Dugogodišnji je učitelj glazbene kulture u OŠ Sveti Martin na Muri, niz godina crkveni kantor i voditelj crkvenog zbora te je aktivno sudjelovao u radu kulturnoumjetničke udruge u Svetom

SELNICA

Martinu na Muri. Za osobit rezultat u gastronomskoj ponudi i turističkoj promociji Općine Sveti Martin na Muri zahvalnicu će primiti Bistro Jastreb iz Jurovčaka koji se nalazi u vlasništvu obitelji Ružman. Jedan je od predvodnika gastronomske ponude Općine Sveti Martin na Muri. Športskom ribolovnom društvu Čikov dodijelit će se plaketa za osobit doprinos u razvoju ribolovnog sporta, očuvanju okoliša i održivog razvoja u 30 godina od postojanja. ŠRD Čikov je u svojih 30 godina od osnutka djelovalo iznimno uspješno u brizi očuvanja okoliša, poribljavanju rukavaca rijeke Mure, brizi o murskom krajoliku. Članovi Društva uspješni su u sudjelovanju i provedbi natjecanja od lokalne do svjetske razine te svojim aktivnostima promiču razvijanje svijesti o važnosti ekološkog i održivog djelovanja. (sh)

Upisi u novi vrtić Općina Selnica poziva roditelje predškolske djece da obave predbilježbu za upis djeteta u budući dječji vrtić Zvončić u Selnici. Početak rada dječjeg vrtića Zvončić predviđen je za mjesec veljača/ožujak 2021. Predbilježbe za upis djeteta u dječji vrtić mogu se podnijeti isključivo elektroničkim putem na adresu: djecjivrtic. zvoncic@gmail.com Predbilježbe se primaju do 23. studenog 2020. Predbilježba mora sadržavati slje-

ŠTRIGOVA

deće podatke: ime i prezime jednog roditelja, ime i prezime djeteta, datum rođenja djeteta, adresa prebivališta djeteta i roditelja, kontakt broj roditelja, elektronička adresa roditelja i privolu za korištenje osobnih podataka. Roditelji djece koji će podnijeti predbilježbu za upis u dječji vrtić Zvončić bit će pozvani da izvrše službeni upis djeteta u dječji vrtić u razdoblju od 30. studenoga 2020. do 15. prosinca 2020. godine. (sh)

Završavaju radovi na biciklističkom odmorištu Pri kraju su radovi na Bike rest pointu kod novog Društvenog doma u Štrigovi. Projekt biciklističkog odmorišta vrijedan je ukupno 328.655,63 kuna, od čega je 300.000 kuna dobiveno preko natječaja LAG-a. Ostatak od 28.655,63 kune financirat će se iz općinskog proračuna. (sh) Piše: Sanja Heric

Kaos zvan hrvatsko zdravstvo

vaka čast našim požrtvovnim zdravstvenim djelatnicima koji brinu o pacijentima, posebno onima teško oboljelima. Hvala im za svaku toplu riječ, svaku radnju koja je rezultirala time da se oboljeli pacijenti osjećaju bolje. Hvala vam što pomažete da ovu zdravstvenu krizu lakše prebrodimo. Svima naklon do poda i snage da zajedno s nama sve to izdržite.

Drugo nam sada ništa ni ne preostaje. Svaka kriza uvijek nam u samu srž pokaže što sve kod nas ne valja. A naše zdravstvo u tome sada prednjači. Kaos koji je nastao u međuvremenu teško se može objasniti nekome sa strane. Prvo su nas u ožujku i travnju potpuno zatvorili jer smo imali tek nekoliko slučajeva zaraze. Danas kada imamo u Međimurju preko 200 slučajeva

dnevno, mjere nisu uopće tako stroge. Pritom moram naglasiti da nisam za potpuno zatvaranje odnosno lockdown, naravno, jer svi znamo da to naša ekonomija ne bi preživjela, a i nigdje nije dokazano da bi to potpuno iskorijenilo epidemiju. Potom je došla turistička sezona pa su se pozivali turisti na našu obalu kao da pandemija skoro nije ni postojala. Prema svemu sudeći,

čini se da se u tih nekoliko mjeseci mira uopće nismo dobro pripremili za jesen i zimu kada se dogodio boom novozaraženih. Sljedeći nonsens je kada smo na televiziji vidjeli kako zdravstveni djelatnici usred najveće zdravstvene krize štrajkaju pa sami sebi iskopčavaju kable u KBC-u Dubrava. Potom na red dolaze respiratori. Prvo ih ima dovoljno, pa ih nema, pa ih

ima ali nemamo educirane ljude koji bi se znali njima koristiti. Pa ih potom opet nema, da bi onda gradovi počeli kupovati respiratore našim novcima i time se hvalili. Posljednje što smo vidjeli jest da je naša bolnica uputila poslovnim partnerima zamolbu za donacije. Svi se pitaju kamo je odlazio toliki novac za zdravstveno i dopunsko osiguranje.

Svaka kriza uvijek je i prilika za zaokret. Prilika za promjene, nešto bolje i kvalitetnije. No, to tek rijetki shvate.

Donje Međimurje

Uveli poticaj za uređenje nekretnina ticaja zaposlena osoba neprekidno najmanje godinu te da nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje. Mještani koji su tijekom tekuće kalendarske godine na području općine kupili građevinsko zemljište na kojem namjeravaju graditi novi stambeni objekt, dobivaju poticaj u iznosu od 25.000 kuna. I tu su uvjeti isti, zaposlenost te da se nema u vlasništvu stan, kuća, kuća za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje. (vv)

KOTORIBA

Zabrana okupljanja u općinskim objektima S obzirom na ubrzano širenje i pojačani rizik prijenosa koronavirusa, Kotoriba je donijela odluku o zabrani okupljanja u općin-

skim objektima. Provedbu i nadzor ove odluke provodit će sve općinske operativne snage civilne zaštite u suradnji s policijom. (vv)

DONJI VIDOVEC

Novi izgled poduzetničke zone Jug Od 16. do 30. studenoga održat će se javna rasprava o izmjenama plana uređenja poslovne zone Jug. Javno izlaganje svih prijedloga organizirat će se u općinskim

DONJA DUBRAVA

prostorijama u utorak, 17. studenoga u 11 sati. Primjedbe i prijedloge sudionici mogu davati tijekom javne rasprave do 30. studenoga 2020. godine. (vv)

Financijske potrebe udruga za 2021. S obzirom na okolnosti vezane uz poduzimanje mjera prouzročen koronavirusom, predviđeni sastanak s predsjednicima općinskih udruga u Općini Donja Dubrava, koji se trebao održati u vezi s prijedlogom za pripremu proračuna za 2021. godinu, neće se održati. Stoga, pred-

stavnici udruga trebaju svoje financijske potrebe vezane uz redovno funkcioniranje Udruge, investicijsko održavanje objekata ili prostora te za izgradnju novih prostora ili nabavu dugotrajne imovine dostaviti uz obrazloženje do ponedjeljka 9. prosinca 2020. godine u općinu. (vv)

MEĐIMURSKA POSLA

Obilježili 80 godina posvete župne crkve

- Ove godine, uz okruglu obljetnicu za naše vjernike priredili smo i 5 novih umjetničkih slika koje, između ostaloga, predstavljaju neke od najpoznatijih hrvatskih mučenika i sveca, poručio je župnik Mirko Pilaj - Naša župa svakog 10. studenog obilježava obljetnicu posvete crkve svete Margarete pa smo to organizirali i ove godine, uz poštivanje epidemioloških mjera, rekao nam je Mirko Pilaj, donjodubravski župnik. Svečanosti se odazvao i varaždinski biskup mons. Anđelko Košćak, biskupov vikar za kler u Varaždinskoj biskupiji, naš ministar Darko Horvat, načelnik Marijan Varga te brojni mještani. Naime, prije osamdeset godina, 10. studenog 1940. godine preuzvišeni nadbiskup Alojzije Stepinac posvetio je novu župnu crkvu. Stara dobravska crkva, barokna crkva teško je stradala u dva jaka potresa 1827. i 1880. godine. Posljednji je bio toliko jak da je s crkve pao križ koji je sljedeće 1881. godine natrag vraćen na toranj. Takva oštećena, ruševna crkva koristila se do 1912. godine. Smatralo se

a neće grom u koprive, rečenica je koju sam se naslušala unatrag nekoliko mjeseci vezano uz zarazu koronavirusom. Nažalost, grom je udario u koprivu i ovog tjedna bila sam na prvom sprovodu meni drage osobe koju je virus pokosio. Nisam se mogla pošteno ni oprostiti od pokojnika, izraziti sućut obitelji jer se prokleta korona uvukla

u cijelu obitelj. Sad sam i ja postala svjesna ozbiljnosti situacije jer sam se nekako tješila, a pretpostavljam i velika većina Međimuraca, kako korona kosi osobe koje su tamo negdje, ni sami neznamo gdje, no nikako tu blizu, u našem susjedstvu. A tek kad nam se tragedija desi pred nosom, ostanemo osupnuti, užasnuti i počinjemo na virus gledati drugim očima. Barem ja. S obzirom

Svečanosti su nazočili i mnogi donjomeđimurski svećenici predvođeni preloškim župnikom Antunom Hoblajem (foto: Katarina Frančić) da je služenje misa u njoj „iskušavanje Boga“. U sedmom mjesecu iste godine u Donjoj Dubravi se pojavio kotarski sudac, Solgabirov s inženjerom državnog ureda za graditeljstvo te je crkva nakon inspekcije zatvorena. Izrečena joj je sentenca. U prosincu je počelo rušenje crkve kako bi se mjesto ustupilo novoj crkvi. Nakon što se 1913. godine crkva srušila, bogoslužje se privremeno održavalo u dograđenoj “kapelici”, od-

nosno prostoriji vrtića u školi.Tako je D. Dubrava bez crkve bila punih 28 godina. Odlučnom akcijom mjesnog župnika Ivana Kneza rodom iz Kotoribe te mještana Donje Dubrave napokon je 1938. godine počela gradnja nove crkve koja je trajala pune dvije godine. Napokon, u zadnji tren, prije izbijanja Drugog svjetskog rata, 1940. godine crkva je izgrađena. - Ove godine, uz okruglu 80-u obljetnicu za naše vjernike priredili smo i 5 novih

EVA ŠERKEZI iz Donje Dubrave napunila 90 godina života

umjetničkih slika koje, između ostaloga, predstavljaju neke od najpoznatijih hrvatskih mučenika i sveca, pohvalio se župnik. Župnu crkvu sada tako krase slike Nikole Tavelića, Leopolda Bogdana Mandića, Marka Križevčanina te Marije Terezije i pape Ivana Pavla II. Uz te slike tu je i slika ulje na staklu, naivnog umjetnika Ivana Andrašića koja prikazuje križni put sa 14 postaja. (Vlasta Vugrinec)

Ako Bog da, počastit ću se kolačem za Božić! Eva Šerkezi iz Donje Dubrave na pragu je desetog desetljeća svog života. Vitalna starica napunila je 90 godina i ne predaje se. Iako živi sama to ne znači da samuje po cijele dane i čeka da ode na drugi svijet. Kreće se, razgovara sa susjedima i ima svoj mali voćnjak. - Imala sam do koju godinu i svoj vrt, rekla nam je razgovorljiva, vremešna starica. Kako sam ostala

Grom udara i u koprive

13. studenoga 2020.

U DONJOJ DUBRAVI obilježena okrugla obljetnica važnog događaja za vjerski život mjesta i župe

DONJI KRALJEVEC

Općina Donji Kraljevec od ove godine dodjeljuje poticaje za uređenje nekretnina na svom području bez obzira radi li se o kupljenoj kući ili kući koja će se tek graditi. Mještani koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili nekretninu i namjeravaju je urediti za stanovanje ili je ona u ruševnom stanju te je namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt, dobivaju poticaj u iznosu od 20.000 kuna. Uvjet za dobivanje sredstava je da je korisnik ili supružnik korisnika po-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

na posao kojim se bavim, napisala sam tekstova i tekstova na tu temu, razgovarala s liječnicima, epidemiolozima, slušala općinski, županijski te nacionalni Stožer, a da ne spominjem znanstvenike od Radmana, Đikića, Lauca pa na dalje. I ništa tako nije doprlo do mene kao ova smrt osobe koja živi samo nekoliko kuća dalje, osoba koju sam godinama sretala svakog dana na ulici, bila kod nje doma,

sama, ne treba mi puno pa sam ga zapustila. No, zato svakog dana skuplja orahe koje joj vrane nisu pokupile i sprema ih za orehnjaču koju njezine drhtave ruke još uvijek mogu spremiti. Kaže, ako ništa drugo, onda će se tim kolačem počastiti barem za predstojeći Božić. Naravno, kako govore svi ljudu u njezinim godinama, ako ju dragi Bog do onda ostavi na životu i ne pozove prije k sebi. (vv)

smijala se i tugovala s njom. Istina, bio je nešto stariji, no da nije bilo korone i danas ujutro bismo se sreli, pozdravili i krenuli svatko svojim putem. Stoga, moji Međimurci držite se reda. Ako ni zbog čega drugog, onda da zaštitite svoje starije članove obitelji, susjede, prijatelje, rodbinu. Nikad ne znamo koje ih boljke muče, koliko im je narušen imunitet i koliko im je malo dosta pa da završe na groblju. Znamo svi, a svjedoci smo posljednjih dana kako se kreću i okreću odluke nacionalnog Stožera. Neće nas

Iako je ušla u deseto desetljeće života, Eva Šerkezi se ne da Piše: Vlasta Vugrinec

zaštititi ni Stožer, ni država, ni liječnici, ali ni inat koji se posljednjih dana rađa u mladima, već isključivo naše odgovorno ponašanje. Svima nam je dosta korone i maski, više ni ne želimo čuti za taj virus, ali vjerujte da on postoji, da obara ljude, a neke i zauvijek. I sama sam to doživjela. I ne treba nam tamo neki znanstvenik i liječnik više pojašnjavati o opasnosti, dovoljno je da se okrenemo oko sebe i upotrijebimo vlastiti mozak. Ako to nije dosta, dovoljno je otići na neko od naših groblja i pogle-

dati sablasni sprovod osobe koja je svoj posljednji udisaj imala pomoću respiratora.

13. studenoga 2020.

Donje MeÄ&#x2018;imurje 15

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

DODATNE KAMERE na preloĹĄkom groblju kako bi se sprijeÄ?ile daljnje kraÄ&#x2018;e

Otkriveni kradljivci na preloĹĄkim grobljima - Nakon prijave kraÄ&#x2018;e u Cirkovljanu osoba za koju se sumnjalo bila je pozvana na razgovor. U Prelogu pak je na djelu â&#x20AC;&#x153;uhvaÄ&#x2021;enaâ&#x20AC;? osoba iz Donjeg Vidovca, rekao je za naĹĄe novine tamoĹĄnji komunalni redar Darko BubaniÄ&#x2021; Na preloĹĄkom gradskom groblju trenutno je postavljeno dvanaest kamera i to na svim mjestima na kojima je to bilo moguÄ&#x2021;e. No, postavit Ä&#x2021;e ih se joĹĄ, ali tek se treba dogovoriti na koji naÄ?in i gdje jer se sprema postavljanje nove ograde. Groblje sada zaokruĹžuje ĹžiÄ?ana ograda koje na pojedinim mjestima viĹĄe ni nema i visoki borovi. A kako je novu, zidanu ogradu dobio Cirkovljan, na redu je i Prelog. Istina, i tamoĹĄnje groblje se ureÄ&#x2018;uje pa je nakon mrtvaÄ?nice ureÄ&#x2018;eno i spomen-obiljeĹžje na mjestu gdje se do 1953. godine nalazilo Ĺžidovsko groblje s mrtvaÄ?nicom.

Pa se sad javlja pitanje hoÄ&#x2021;e li se u novu modernu ogradu ugraditi potrebne Ĺžice pa Ä&#x2021;e kamere biti stacionirane i na tom mjestu ili Ä&#x2021;e se iÄ&#x2021;i na beĹžiÄ?nu varijantu Ä?ije postavljanje nije ograniÄ?eno strujnim kabelima. Bilo kako bilo, graÄ&#x2018;ani traĹže joĹĄ kamera zbog nemilih kraÄ&#x2018;a cvijeÄ&#x2021;a, vaza i ostalih ukrasa s grobova u Prelogu i Cirkovljanu. Iako svi ne prijavljuju svaki nestanak, ipak je eskalacija nezadovoljstva ljudi nedavno izaĹĄla u javnost. Ljudi su traĹžili pomoÄ&#x2021; i odgovarajuÄ&#x2021;e mjere te postupanja. PojaÄ?anim aktivnostima komunalnog redara i

djelatnika Pre-Koma koji je nadleĹžan za ureÄ&#x2018;enje i odrĹžavanje groblja, stalo se na kraj pojedinim poÄ?initeljima. - Nakon prijave kraÄ&#x2018;e u Cirkovljanu osoba na koju se sumnjalo bila je pozvana na razgovor. U Prelogu je â&#x20AC;&#x153;uhvaÄ&#x2021;enaâ&#x20AC;? osoba iz Donjeg Vidovca s kojom je takoÄ&#x2018;er obavljen razgovor, rekao je za naĹĄe novine tamoĹĄnji komunalni redar, Darko BubaniÄ&#x2021;. Prema nesluĹžbenim informacijama, osobe nisu bile svjesne svojih postupaka. Prema njegovim rijeÄ?ima, nakon toga on osobno nije viĹĄe Ä?uo ni za jednu prituĹžbu pa se pretpostavlja kako je

PreloĹĄko groblje uz dodatne kamere dobiva i novu ogradu problem kraÄ&#x2018;a ovime donekle rijeĹĄen. - PojaÄ?ane kontrole s policijom imali smo i ovih dana uz blagdane Svi sveti i DuĹĄni dan i nismo naiĹĄli ni na kakve

probleme niti pak prituĹžbe, dodao je komunalni redar. UnatoÄ? svemu tomu, iz vodstva Grada poruÄ?uju kako stiĹže joĹĄ kamera, a sve kako bi na grobljima, na

gradskom podruÄ?ju ima ih tri, bude mir i spokoj, onako kako to i traĹži posljednje poÄ?ivaliĹĄta osoba koje viĹĄe nisu meÄ&#x2018;u Ĺživima. (Vlasta Vugrinec)

OPREMANJE I MODERNIZACIJA KOMPOSTANE PRELOG! Ä&#x152;estitke kolegici za uplovljavanje u braÄ?nu luku

Jednom kavalir, uvijek kavalir Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeÄ&#x2021;a Preloga, prije prelaska na sluĹžbeni dio, Josip Novak Pajdo iznenadio je mladu vijeÄ&#x2021;nicu Anu Vojsk Kemec koja je tek uplo-

vila u braÄ?nu luku. U maniri pravog kavalira, u ime svih kolega vijeÄ&#x2021;nika Ä?estitao je novopeÄ?enoj udanoj Ĺženi te ju darivao prigodnim poklonom. (vv)

Lovci obiljeĹžili dan svog zaĹĄtitnika Dan sv. Huberta, zaĹĄtitnika lovaca, obiljeĹžava se svake godine 3. studenoga. I ove su godine taj blagdan lovci obiljeĹžili misnim slavljem u posveÄ&#x2021;enoj kapeli kod Otoka. Misnom slavlju u Ä?ast i slavu na zaĹĄtitnika lovaca, ĹĄumara, kinologa, op-

tiÄ?ara i iscjelitelja bjesnoÄ&#x2021;e i ugriza, koje je predvodio Ĺžupni vikar Ĺ˝upe sv. Jakoba iz Preloga Karlo Kruljac, uz sveÄ&#x2021;enike Stjepana Najmana i Tomislava Kosa, prisustvovali su i brojni Ä?lanovi LovaÄ?kog druĹĄtva Prepelica iz Preloga. (vv)

U prvih 8 mjeseci ove godine ukupne koliÄ?ine sakupljenog otpada porasle su prema prvih 8 mjeseci proĹĄle godine za 813.748 kg ili 13,52 % (uz isti broj korisnika), dok su koliÄ?ine korisnog otpada porasle za 570.475 kg ili 16,32 %. MijeĹĄani komunalni otpad (MKO) porastao je za 80.530 kg ili 3,94 %, a

posebno je pohvalno da su naĹĄi korisnici kuÄ&#x2021;anstva smanjili koliÄ?ine za 9450 kg ili 0,57 %. KoliÄ?ine MKO od pravnih osoba porasle su za 89.980 kg ili 23,05 % ĹĄto je znak da je gospodarstvo na podruÄ?ju 12 jedinica lokalne samouprave koje pokriva Pre - Kom i u doba ove pandemije stabilno poslovalo. (vv)

KoliÄ?ine otpada ove godine rastu za 13,5 %

Biorazgradivi otpad â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘

odlaĹže se u smeÄ&#x2018;e spremnike Ä?ine biljni ostaci od pripreme hrane te vrtni i zeleni otpad vrijedna sirovina za proizvodnju komposta nakon praĹžnjenja spremnika, isti samo operite hladnom vodom te dobro osuĹĄite

NE DVOJI NEGO BIOOTPAD ODVOJI! Kompostiranjem zatvaramo prirodni ciklus kruĹženja tvari u prirodi jer od biorazgradivih otpadaka nastaju vrijedne organske tvari. Na taj naÄ?in odgovorno i aktivno sudjelujemo u rjeĹĄavanju problema otpada.

ODGOVORNO GOSPODARIMO BIOOTPADOM

KOMPOST ORGANSKO GNOJIVO POBOLJĹ IVAÄ&#x152; TLA

Projekt se provodi na podruÄ?ju Grada Preloga, Ludbrega, Novog Marofa te OpÄ&#x2021;ina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, GoriÄ?an, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, DomaĹĄinec, Martijanec i Podturen. Korisnik: GKP PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7b, 40323 Prelog, tel 040/321-246, www.pre-kom.hr

Kohezijskog fonda. SadrĹžaj publikacije iskljuÄ?iva je odgovornost GKP PRE-KOM d.o.o. UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 4.447.956,07 kn, dok je iznos EU potpore 2.194.535,06 kn

FOND ZA ZAĹ TITU OKOLIĹ A I ENERGETSKU UÄ&#x152;INKOVITOST

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SAVJETI za poljoprivrednike

13. studenoga 2020.

Pravila korištenja dušičnih gnojiva u područjima ranjivim na nitrate U Međimurskoj županiji od ukupno tri grada i dvadeset dvije općine, njih šesnaest na temelju II. Akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla nalazi se na području ranjivom na nitrate. U zonama ranjivim na nitrate nisu sljedeće općine: Štrigova, Gornji Mihaljevec, Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec, Nedelišće, Pribislavec, Orehovica, Kotoriba i Donja Dubrava. Uvjeti i mjere propisane II. Akcijskim programom obvezujući su za sva poljoprivredna gospodarstva s površinama i/ili objektima unutar područja proglašenim ranjivim na nitrate dok su za ostala gospodarstva ove odredbe preporuka. Cilj nitratne direktive je smanjenje onečišćenja podzemnih voda nitratima poljoprivrednog podrijetla. Također, budući da je na našem području razina podzemnih voda dosta visoko, postoji velika opasnost njihova onečišćenja. Nitratnom direktivom propisane su maksimalne količine dušika koje se mogu koristiti iz organskog izvora (170 kg N/ha), vrijeme njihova korištenja, načini skladištenja, potrebne veličine nepropusnih spremnika prema vrsti životinje i obliku gnojiva za šestomjesečno držanje, potrebne evidencije gnojidbe koja trebaju voditi poljoprivredna gospodarstva u zonama ranjivim na nitrate, potreba provođenja analiza tla itd. Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo ne posjeduje dovoljno poljoprivrednih površina za izvoženje stajskog gnojiva, utoliko se njegov višak može zbrinuti: gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora, preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora, zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine (prodaja). Poljoprivredno gospodarstvo mora za

Piše: dipl. ing. agr. Suzana Pajić ovo posjedovati pismene dokaze. Zbog smanjivanja gubitka dušika ispiranjem i/ili isparavanjem zabranjeno je: gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 15. studenog do 15. veljače i gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna. Sva gnojiva koriste se na način da se ostvare osnovni ciljevi gnojidbe koji su: postizanje stabilnog, visokog i isplativog prinosa dobre kvalitete, optimalna opskrba usjeva hranivima i održavanje ili popravljanje plodnosti tla. Osnovni ciljevi gnojidbe podrazumijevaju vrstu, količinu i oblik biljnih hranjiva te način i vrijeme korištenja koji osiguravaju: najveću iskoristivost dodanih hraniva, najmanji gubitak hraniva, najmanji prijenos hraniva u vode i zaštitu okoliša. Neke kulture za ostvarivanje stabilnih i visokih prinosa iznose iz tla veće količine dušika te je kod takvih kulture moguće dodati dušik iz mineralnog dijela kako ne bi osiromašili tlo. Kod izračuna maksimalnih količina dušika, valja voditi računa da je maksimalna količina iz organskog oblika 170 kg/ ha, dok se ostatak dodaje iz mineralnog dijela.

Zaljubljenica u konje Ema Prokeš željela bi još više uložiti u uzgoj i dresuru (foto: Maja Musić)

EMA PROKEŠ, poljoprivrednica koja obrađuje zemlju i uzgaja konje teško stiže do potpora iz raznih fondova

Ubija nas i dalje ogromna papirologija

- Kad vidim koliko treba papira, vremena i sredstava, jednostavno čovjek odustane. Mi smo najprije poljoprivrednici, a ne nekakvi administratori, požalila se naša sugovornica Piše: Vlasta Vugrinec

Pandemija koronavirusa svima nama život je preokrenula naglavačke i svatko se s njom nosi kako zna i umije. Nikome nije lako pa tako ni poljoprivrednicima od ratara, stočara, vinogradara, voćara itd. Stočari, primjerice, ne mogu zatvoriti svoje staje, skratiti radno vrijeme zbog samoizolacije ili izolacije. Jer životinje ne zanima je li vlasnik pozitivan ili negativan na koronu. One svoje zahtijevaju svakodnevno, dnevnim ritmom i količinom na koju su navikle.

Zašto je teško doći do potpora?

Stoga, nije ni čudno što dio stočara smanjuje broj grla i svoju proizvodnju bez obzira što iz Ministarstva poljoprivrede svako malo šalju obavijesti o novim natječajima, novim mjerama pomoći, bespovratnim potporama i sličnim akcijama. - Natječaja za dobivanje sredstava iz raznih stranih i domaćih fondova ima podosta, no nikad se dosad nisam javila na njih, poručuje Ema Prokeš iz Črečana. Kad vidim koliko treba papira, vremena i sredstava, jednostavno čovjek odustane. Mi smo najprije poljoprivrednici koji obrađujemo zemlju, uzgajamo konje i brinemo se za njih, a ne nekakvi administratori.

Uz to, kaže, uvjeti su obično takvi da se mali poljoprivrednici ni ne mogu javiti bilo zbog veličine posjeda, zemlje, broja grla ili, jednostavno, zbog nedovoljno sredstava. Slična je stvar i s kreditima kod banaka. Ako se angažira konzultanska kuća, mislim da je to na kraju preskupo. Mali poljoprivrednici spadaju u kategoriju poljoprivrednika čija su gospodarstva ekonomske veličine od 2000 eura do 7999 eura. - Doduše, to ne znači da se ne mogu dobiti sredstva, mogu, ali je teško i iscrpljujuće, kaže naša sugovornica. Radije to vrijeme utrošim na svoje konje nego na papire. Imam osjećaj da ovi u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sve čine kako ti ne bi pomogli kao da daju svoj vlastiti novac. Drugim riječima, čovjek je prepušten sam sebi, vlastitoj snalažljivosti i umješnosti. Srećom, ona je imala sreću te je uz pomoć LAG-a međimurski doli i bregi dobila 15.000 eura bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih malim gospodarstvima. Doduše, kaže, tu su iznosi manji nego što se može povući na nekim drugim natječajima u kojima se traži i puno više papirologije, kao i vlastitog novca da se pokrije predfinanciranje, ali u sva-

kom slučaju, svaka pomoć pa kako mala bila dobro dođe. Za sve ono što planira na svom obiteljskom imanju u Črečanu, trebalo bi joj barem 200.000 eura. No, idu polako i pokrivaju se koliko mogu s time da svaka kuna sa strane nije na odmet. - Sredstva smo uložili u preuređenje staje u kojoj smo uredili moderne boksove i kupaonicu za konje, obnovili smo manjež te uredili moderne šetnice za konje. Uz to kupili smo nešto zemlje te postavili električni pastir sa solarnim napajanjem, ističe naša sugovornica. I svega toga ne bi bilo da nije bilo podrške iz LAG-a i njihove ustrajne pomoći.

Povratnici iz Slavonije

Rođena Slavonka 2008. godine doselila se s obitelji u Međimurje, rodni kraj svoje bake. Kupivši kuću s velikim dvorištem u Črečanu, počeli su graditi svoj novi život temeljen na konjima i poslu oko njih. Ema Prokeš zaljubljenica je u tu vrstu plemenitih životinja još od malih nogu. I u Slavoniji je imala 4 grla da bi danas došla do broja 10 i to hrvatskih sportskih te njemačkih konja. - Imali smo ih i više, no morali smo smanjiti, kaže naša zaljubljenica u konje. Uz uzgoj i dresuru sportskih konja obrađuju oko 4 hektara poljoprivrednih

površina: oranice sa zobi, ječmom i kukuruzom, odnosno hranom za životinje, a preostali, u stvari već dio odnosi se na livade za košnju i pašnjake za ispašu. Uzgoj sportskih konja je skupi sport jer tek nakon minimalno 6 do 7 godina konj može na tržište tako da su tek sada počeli naplaćivati sav uloženi trud i utrošena sredstva. Naravno, njihov svakodnevni trud i ljubav spram konjima nemoguće je procijeniti i naplatiti. - Kobila nosi mlado 11 mjeseci, ždrebetu treba potom 4 godine kako bi stasalo za dresuru i tek onda slijedi pravi posao, doznajemo od inženjerke koja je zootehniku diplomirala na Biotehnološkom fakultetu u Ljubljani. Iako je, kaže, teško dresiranog konja prodati po stvarnoj tržišnoj cijeni, oni su u Međimurju posljednjih godina ponovno popularni. Naime, sve je više ljubitelja konja i nisu više potrebni samo prsti jedne ruke da se izbroje vlasnici koji se vole podičiti svojim pastuhom ili kobilom, a nerijetko i omanjom ergelom. Prema podacima Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra 1. listopada ove godine u Međimurju je evidentirano čak 123 vlasnika koji imaju čak 321 konja te 36 magaraca. Iste brojke bile su i lani u isto vrijeme kada je bilo 2 posjednika manje.

13. studenoga 2020.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ČAKOVEČKI PLAC

Kiselim zeljem protiv jesenskih prehlada Kiselo zelje i kisela repa novi su artikli na našem čakovečkom placu koji su trenutačni hit. Vrijeme je tih namirnica, ali je to i hrana bogata C-vitaminom koja nam u ovo virusno, jesensko, cmoljavo vrijeme i te kako podiže potrebni imunitet organizma. Kad već govorimo o imunitetu, pojačano se traže i razni medovi koji se, s obzirom na vrstu, prodaju od 45 do 60 kuna. Kako još uvijek nema jačeg mraza, nudi se i rajčica i paprika po 15 kuna, a isto toliko stoji i kilogram salata od kojih je endivija najzastupljenija. Kako su nam rekli prodavači, prodaju se posljednji kilogrami kestena, domaćih šljiva i krušaka. A umjesto njih stižu dunje te “južno voće” koje za sada predvode mandarine čija se cijena spustila na 7 kuna po kilogramu. Tko do sada nije presadio salatu, u ponudi su presadnice i to po jednu kunu. Isto tako, prodaje se i razno jesensko cvijeće, od maćuhica do višegodišnjih grmova. (vv)

CIJENE NA TRŽNICI

Glavice za sarmu po domaćoj recepturi sastavni su dio ponude i Marije Belalov iz Čakovca

Kiselo zelje:

16 kn/kg

Zelje:

5 kn/kg

Kelj:

12 kn/kg

Poriluk:

15 kn/kg

Mrkva:

10 kn/kg

Krumpir:

3 kn/kg

Kisela repa:

18 kn/kg

Patlidžan:

6 kn/kg

Cvjetača:

20 kn/kg

Brokula:

25 kn/kg

Paprika:

15 kn/kg

Rajčica:

15 kn/kg

Salate:

15 kn/kg

Med:

45-60 kn

Mandarina:

7 kn/kg

Šljive:

12 kn/kg

Grožđe:

18 kn/kg

Dunje:

20 kn/kg

Kesteni:

15 kn/kg

Kruške:

10 kn/kg

Presadnice salata:

1 kn

Maćuhice:

3 kn

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU JUG ČAKOVEC: Veterinarska ambulanta, radno vrijeme dvokratno 8-12 i 16-19 sati, subotom 8-12 nedjeljom 8-9 sati. Tel. 363-801 DONJA DUBRAVA: Dežurni veterinar radnim danom 0-24 sata. tel. 098/814-114, nedjeljom i praznikom zvati na tel. 645-422 (Prelog)

DOMAŠINEC: Dežurni veterinar svakim danom 0-24 sata na tel. 863-110 PRELOG: Ambulanta za male životinje radi 7 - 14.30 sati, subotom 7-12 i nedjeljom 7-9 sati; Ambulanta za velike životinje radi od 8-18 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-9 sati na tel. 645-422.

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Utjecaj pandemije COVID-19 na okoliš Piše: dr. sc. Teuta Tompić

Novi koronavirus SARS-CoV-2, uzročnik bolesti COVID-19 izazvao je neviđene učinke u cijelom svijetu. Trenutno se većina država pokušava boriti protiv širenja virusa masovnim testiranjima i provođenjem mjera socijalnog distanciranja. Prioriteti su usmjereni na zdravlje ljudi, dok su posljedice krize na okoliš stavljene u drugi plan. Prve objavljene studije o utjecaju pandemije COVID-19 na okoliš pokazale su pozitivan utjecaj pandemije na okoliš. Zaustavljanje i smanjenje gradskog, međugradskog i međudržavnog prijevoza proizvelo je pozitivne učinke u brojnim državama. Osim toga, zatvaranje tvornica također je doprinijelo smanjenju emisija CO2. Ove promjene omogućile su oporavak prirode, odnosno smanjenje onečišćenja, čišći i kvalitetniji zrak, čišću vodu, oporavljanje

ozonskog omotača. Manjak turista, kao rezultat mjera socijalnog distanciranja, promjenio je izgled mnogih popularnih plaža u svijetu. Kao rezultat smanjenja otpada koji stvaraju turisti mnoge plaže poput onih u Acapulcu i Barceloni izgledale su bitno čišće i s kristalno čistim morem. Slične slike dolazile su i iz Venecije gdje se, zbog smanjenja plovidbe brodovima i gondolama po venecijanskom kanalu, more drastično razbistrilo. Pomisao da se priroda oporavlja dok čovječanstvo ostaje kod kuće sviđa se mnogima. Međutim, novi koronavirus ima i negativne utjecaje na okoliš. Općenito, količine određenih kategorija otpada su se povećale. Politike karantene, uspostavljene u većini zemalja, navele su potrošače da povećaju potražnju za internetskom kupnjom i kućnom dostavom. Posljedično, povećao se otpad koji generiraju domaćinstva. Između ostalog, hrana kupljena online isporučuje se pakirana pa

se povećala i količina ambalažnog plastičnog otpada. Medicinski, bolnički otpad također je u porastu kao i otpad poput zaštitne opreme, maski i rukavica. Isto tako, tijekom tzv. zaključavanja u posebno ugroženim europskim državama ograničeno je održivo gospodarenje otpadom. Npr. Italija je u vrijeme najgoreg razdoblja zaraženim stanovnicima zabranila razvrstavanje otpada dok je industrija širom svijeta iskoristila priliku za ukidanje zabrane vrećica za jednokratnu uporabu. Kina je od postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda zatražila da ojačaju postupke dezinfekcije kako bi se spriječilo širenje novog koronavirusa otpadnim vodama. Međutim, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nema dokaza o opstanku virusa SARS-CoV-2 u vodi za ljudsku potrošnju ili otpadnim vodama. Korona-kriza jasno je pokazala da društva moraju ojačati svoju otpornost na

pandemije. Države su se kratkoročno koncentrirale na jačanje zdravstvenih sustava i rješavanje neposrednih ekonomskih utjecaja krize, ali srednjoročno ili dugoročno promatrano, poboljšanje aspekata ljudskog zdravlja i blagostanja koji jačaju otpornost na pandemije i koji su određeni okolišnim faktorima ključna su komponenta gospodarskog oporavka i stimulirajućih mjera koje vlade trenutno osmišljavaju. Ograničavanje izloženosti ljudi opasnim fizičkim, kemijskim i biološkim agensima u zraku, vodi, tlu, hrani i drugim okolišnim sastavnicama smanjit će njihovu ranjivost na buduće pandemije, povećati njihovo zdravlje i dobrobit te pružiti važnu pomoć sustavima javnog zdravstva. (izvor: Fundak, M.: “Kako je pandemija COVID-19 utjecala na okoliš?”, IRMO, https:// irmo.hr/wp-content/ uploads/2020/09/irmoaktualno-12.pdf)

ČAKOVEC AMBULANTA ZA MALE

ŽIVOTINJE

radnim danom od 8-18 sati, subotom 7-12 sati i nedjeljom od 8-9 sati tel: 390-859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE radno vrijeme od 7 do 14 sati, tel. 390-896 dežurni veterinar: 098/463-464

Izdavanje veterinarskih uvjerenja i dokumenata radnim danom od 7 do 9 sati i od 13 do 14 sati

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija, dežurstvo: 098/465-485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 do 15 sati, subotom od 7 do 12 sati tel: 391-485 mob: 098/465-475

MURSKO SREDIŠĆE Ambulanta za male i velike životinje radnim danom od 7 do 8 sati tel: 543-151 dežurni veterinar: 098/465-473

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA tel. 899-101 dežurni veterinar: 098/465-470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 do 9 sati

Moj vrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” www.biovrt.com e-mail: biovrt@biovrt.com

BERNARDIN VRT

13. studenoga 2020.

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

Rudolf Steiner o kozmičkim ritmovima

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor predsjednica udruge Biovrt - u skladu s prirodom

Edukativni plakat i 4 videa za sve škole u RH Udruga Biovrt trenutno provodi projekt “Zajedno gradimo održivu budućnost”. Zajedno s dvije partnerske škole (PŠ Novo Selo Rok i OŠ Gornji Mihaljevec) provodimo efikasne aktivnosti jačanja kapaciteta za 10 osnovnih škola u Međimurskoj županiji, motiviramo ih za provedbu edukativnih programa te educiramo učenike o zdravom načinu života, očuvanju prirode, bioraznolikosti i održivom razvoju različitim aktivnostima. Aktivno uključujemo djecu, volontere i lokalnu zajednicu. Volonterskim akcijama u 12 osnovnih škola opremili smo uključene škole za učenje u prirodi (klupice, reciklažni otok, hoteli za kukce, začinskocvjetno-voćne gredice, hranilice/pojilice/kućice za ptice). Više o našim aktivnostima možete pogledati na našoj web stranici na poveznici: https://www. biovrt.com/kategorija/ projekti/ Kreirali smo i edukativne alate za sve osnovne škole diljem RH, a koje smo ovih dana proslijedili svim osnovnim školama u RH – spakirali smo i poslali preko 900 pošiljki plakata. Ne edukativnom plakatu „12 načina kako postati mali čuvar prirode” predstavili smo načine na koje svi vrlo jednostavno možemo čuvati prirodu i svijet oko sebe. U izradi plakata sudjelovali su učenici osnovnih škola iz Međimurja, čije smo crteže uključili u plakat.

Svim matičnim osnovnim školama, jer plakate dostavljamo samo na adresu glavnih OŠ, poslali smo po 2 primjerka plakata za edukativne aktivnosti u školama – jedan za matičnu i jedan za jednu područnu školu. Područne škole koje neće dobiti svoj primjerak plakata mogu nam se javiti na e-mail dijana@biovrt. com i poslat ćemo im plakat naknadno. Školama smo proslijedili i naše edukativne videosnimke koje smo napravili za osnovne škole za besplatno korištenje u sklopu edukativnih aktivnosti. Pozivamo i vas da ih pogledate. Edukativne videosnimke su dostupne: Što je to bioraznolikost? https://youtu. be/38nC2eRytVM Kako napraviti hotel za korisne kukce? https://youtu.be/UvE8EF53cGg Otpad ne mora postati smeće - smanjimo smeće zajedno: https:// youtu.be/Azda2mpmPq8 Pesticidima nije mjesto u vrtu: https://youtu. be/_Inyo5FLG1M Sve naše edukativne videosnimke možete pogledati na YouTube profilu Udruge Biovrt na poveznici: https://www.youtube. com/user/xeenaa13/videos Izgradimo održivu budućnost svi zajedno, naša djeca to trebaju i zaslužuju. Tako svi zajedno možemo biti dio pozitivnih promjena i bolje budućnosti za sve!

13. studenoga - Dan korijena Posipavamo dozrijeli kompost te slažemo nove komposte. 14. studenoga Nepovoljno vrijeme za rad s biljkama zbog perigeja. 8. studenoga - Dan ploda Prijepodne radimo s pčelama, ribamo kupus ili presađujemo trajnice i cvatuće grmlje. 16. studenoga - Dan lista Da svi životni procesi na Zemlji potiču u skladu s kozmičkim ritmovima je za dr. Rudolfa Steinera bila činjenica. U njegovoj ostavštini pronalazimo zapisano “naša današnja spoznaja ustvari uopće nije spoznaja jer se sva svestranost, koja se događa na Zemlji ne bi događala ako ih kozmički impulsi i kozmičke snage (sile) ne bi stvorile. Današnji znanstvenici ne govore o tim kozmičkim snagama i oni ne govore o istini. Čak i u najmanjem preparatu kojeg možemo vidjeti kroz mikroskop žive snage (sile). Bez da to poštivamo stvarnost ne obuhvaćamo.”

VRTLARICA

Poticaj za promatranje biljaka Maria Thun je našla u ostavštini dr. Rudolfa Steinera. Posebice njegova predavanja imenovana Temelji uspješne poljoprivrede u očima duhovne znanosti ili kratko Poljoprivredni tečaj za ono oko čega se tkao njezin život te njezin rad je ono što je sa svojim otkrićima bitno nadogradila. Poljoprivredni tečaj, temelj biodinamike je uputa kako raditi s preparatima da nam zemlja oživi, da nam dobro rodi. Tijekom ove jeseni i zime će biti više uputa kako raditi s preparatima.

Njegujemo biljke lista u zatvorenom prostoru (plasteniku ili stakleniku). 17. studenoga Dan lista do 15 sati, od 16 sati povoljno za biljke ploda. 18. studenoga - Dan ploda 17. i 18. studenoga. U vrijeme ploda presađujemo voćke i bobičasto voće. Ako sadimo nove voćke, zemlju ćemo poprskati preparatom 500, korijen namočiti u pripremljeni namaz za voćke s čajem od preslice i uz njega zakopati tri stara roga krave s vrhom okrenutim prema stablu. Jedan od tih rogova napunimo balegom zdrave krave. Za cijeli postupak najbolji su dani kada Mjesec putuje ispred zviježđa Lava. 19. studenoga - Dan ploda Sijemo kasne usjeve ozimih žitarica.

U VRTU obitelji Novak iz Nedelišća

Višestruko korisna penjačica čajota Ako je i prije spadao u egzotičnu biljku, čajot ili, kako se još popularno naziva, meksički krastavac danas je već uobičajena kultura u našim vrtovima. Jedni vole bodljikavi, a drugi pak glatki varijetet. U svakom slučaju i jedan i drugi plod bogat je proteinima i vitaminima, naročito C-vitaminom, kalcijem kao i mnogim aminokiselinama. Obitelj Dragutina Novaka iz Nedelišća uzgaja glatku formu jer je bodljikavu teže brati, ali i pripremiti za jelo. Što se pak pripreme tiče, kaže

nam Dragutin, samo je nebo granica. Može se, naime, peći bilo da je mariniran ili punjen sirom, odnosno mesom, može se pripremiti na salatu, kao varivo i kao slastica. Priprema se kao i tikvice pa su nebrojeni načini pripreme. Osim ploda, jestiva je i cijela biljka pa se listovi spremaju kao špinat ili čaj koji je djelotvoran za smirivanje krvnog tlaka i liječenje mokraćnih putova. A ako ga i ne želite jesti, njegove duge vriježe na pergoli mogu poslužiti kao izvrsna hladovina tijekom ljeta. (vv)

Obitelj Dragutina Novaka obožava čajot pripremljen na sve moguće načine

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci 19

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOPĆENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 OVRŠNI USTANAK Međimurje

PITALI STE NAŠE ČITATELJE zanima kako će izgledati najblještavije doba godine u našem gradu

Hoće li se održati Advent u Čakovcu? Već je prošlog tjedna počelo postavljanje lampica u centru grada Čakovca. Nagovještaj je to adventskog razdoblja koje počinje početkom prosinca. Javilo nam se nakon toga nekoliko čitatelja i građana Čakovca kako će izgledati Advent u gradu Zrinskih te hoće li se uopće održati. Pitanje smo postavili Gradu Čakovcu ispred kojeg je odgovor dao David Vugrinec. Odgovor donosimo u cijelosti u nastavku. - Kako će izgledati Advent u Čakovcu, zbog neizvjesnosti u kojem će se smjeru kretati broj oboljelih od koronavirusa, još ne znamo. Ukoliko situacija bude ovakva ili još gora, utoliko nikakva događanja neće biti moguća. No, ako aktualne i eventualne buduće mjere postignu rezultate te se epidemiološka situacija poboljša, Advent u gradu Zrinskih će se održati. Turistička zajednica grada Čakovca i Grad Čakovec započeli su s pripremama kra-

Prve pripreme za ukrašavanje centra grada već su krenule jem listopada te je „na stolu“ nekoliko varijanti manifestacije. Želja nam je dati što više prostora udrugama, OPG-ima i tvrtkama s našeg područja koje su bile zakinute zbog ne-

PISMO čitatelja iz Kotoribe

održavanja drugih, ranijih godina ustaljenih manifestacija. Umjetnički i zabavni program i koncipiramo tako da u njemu nastupaju isključivo domaći izvođači koji su vjerojatno najviše pogođeni zabranom

nastupanja. Sva događanja trebala bi biti na otvorenom, naravno, uz poštivanje svih epidemioloških mjera. U svakom slučaju, ako okolnosti to dopuste, čakovečki Advent će se održati.

Zašto smo tako daleko od Zagreba? Pruga Kotoriba – Čakovec najstarija je pruga u Hrvatskoj na kojoj se cijelo jedno stoljeće gotovo ništa nije gradilo. U Donjem Kraljevcu još i danas postoji skretnica na kojoj su vidljivi tragovi zrakoplovnih metaka i bombi iz Drugog svjetskog rata. Toliko o obnavljanju pruge. Sad se ipak čini da imamo povijesnu šansu. U veljači ove godine Vlada Republike Hrvatske pokrenula je projekt takozvane Lepoglavske spojnice, željezničke pruge koja bi trebala spojiti Krapinu i Lepoglavu, odnosno Zabok i Varaždin. Ugovor u izradi projektne dokumentacije, odnosno studije izvodljivosti potpisala je 10. veljače ove godine HŽ infrastruktura i Zajednica ponuditelja s rokom od 13 mjeseci. Ugovor je vrijedan 6,2 milijuna kuna, a financira ga EU iz programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ s 85 posto te država s 15 posto. Ugovor uključuje izradu Studije Lepoglavska spojnica u

sklopu regije Središnja Hrvatska, Studiju izvodljivosti, ali i Analizu troškova i koristi za odabrano rješenje. To znači da će se vrlo brzo, iduće godine u ožujku ili travnju, znati kojom će trasom pruga ići. Za sada je izvjesno da će se nova pruga probijati tunelima u podzemlju Ivanščice ili Strahinjčice, ovisno o projektu. Ono što za sada nedostaje je pritisak sa sjevera Hrvatske. Značaj te pruge nadilazi dnevno-politička razilaženja i gloženja, riječ je o stoljetnom snu. Zašto je ta pruga toliko važna za Čakovec, Varaždin i Krapinu, odnosno tri sjeverne županije Hrvatske? Odgovor je: zbog bržeg povezivanja 300.000 stanovnika sjevernih županija sa Zagrebom i povećanja konkurentnosti gospodarstva sjeverne Hrvatske. Konkretno, kad se obnovi i izgradi, vlakovi bi vozili do 160 kilometara na sat, a kompozicije teretnih vlakova bile bi duge i do 700 metara

s veoma teškim teretima iz luke Rijeka prema istočnim i zapadnim državama Europe. Sadašnja pruga od Varaždina do Novog Marofa i prema Zagrebu potpuno je neprikladna za teške terete zbog premalih radijusa koji ne dozvoljavaju veće brzine pa bi ostala za lokalni promet. Od Kotoribe preko Čakovca, Varaždina i s izgrađenom spojnicom od Lepoglave do Krapine dolazilo bi se u Zagreb za svega 60 minuta. Više ne bi bilo toliko važno tko gdje živi ako želi raditi u Zagrebu jer postoji mogućnost svakodnevnog povratka s posla i života u miru i tišini negdje u sjevernoj Hrvatskoj. Takva brza pruga bila bi spas i za mnoge građane Zagreba koji žele mir jer bi se mogli odseliti u predgrađe, odnosno Varaždinsku ili Međimursku županiju. Osim toga, pruga bi postala konkurentna i cestovnom prometu.

Građani Međimurske i Varaždinske županije odsječeni su zbog loše pruge od Zagreba već dugi niz godina. S protokom vremena ta odsječenost je sve vidljivija tako da se danas veoma mali broj građana iz sjeverne Hrvatske vozi vlakom svakodnevno u Zagreb i nazad. Danas je to već avantura, a poduzimaju je oni koji imaju mnogo vremena, neki kažu i mazohisti, dok je turista veoma malo. Još 2017. godine tri župana sjeverne hrvatske regije Matija Posavec, Radimir Čačić i Željko Kolar potpisali su s HŽ Infrastrukturom sporazum o izgradnji brze pruge Čakovec - Zagreb. Riječ je o stoljetnom projektu za prometnu budućnost hrvatskog sjevera kojeg već dugo željno čekaju generacije putnika. No, pitam se zašto opet nismo dovoljno glasni? Druge glasnije sredine pokupit će sredstva iz europskih fondova, a mi ćemo i dalje lamentirati da nemamo prugu. Čitatelj iz Kotoribe

Apel obitelji iz M. Središća da im se javi Udruga Ovršni ustanak Međimurje na čelu s Radovanom Preložnjakom ima svrhu pomagati ljudima kojima prijeti deložacija ili ovrha, ljudima kojima treba naći smještaj da ne ostanu na ulici, ljudima nad kojima se vrši bilo kakav oblik nasilja, ljudima kojima treba osigurati hranu da ne umru od gladi, to jest svima onima koji su se našli u nevolji. Rade to žestoko i hrabro, pogotovo u ovo doba korone kada su zbog svoje humanosti izloženi virusu puno više nego “obični” ljudi. Svoju plemenitu zadaću ispunjavaju veoma uspješno pa postoje mnogobrojni primjeri njihove učinkovitosti kada su nesretnicima pružili nadu u život, kada su dokazivali da je nemoguće moguće, kada nisu digli ruke ni od jednog slučaja. Obraćaju im se mnogi, a oni nastoje pomoći svima. No, sada se dogodio slučaj obitelji iz Murskog Središća o kojem su pisale i Međimurske novine, a danas ono što se događa ne mogu ni sami povjerovati. Naime, nakon što su uspjeli ishoditi u dogovoru s bankom nastavak ovršnog postupka u kojem je obitelji prijetila deložacija, sad godinu dana kasnije kad je na vidiku moguće rješenje, nitko im se više od obitelji ne javlja. Evo što kaže Radovan Preložnjak povodom ovog za njih nemilog slučaja: - Uključili smo se u rješavanje problema u kojem je krajem 2019. godine

trebalo doći do deložacije i gubitka doma obitelji iz Murskog Središća što je tada uspješno prolongirano. Udruga Ovršni sa svojim odvjetnikom odmah kreće u akciju, pokreće nekoliko tužbi protiv banke koje su dale rezultate jer banka sada želi s njima zaključiti izvansudsku nagodbu, naravno ako se tužbe povuku te je spremna odustati od prodaje kuće. Kako odvjetniku za to treba njihov pristanak, na svaki mogući način nastoji zajedno s udrugom Ovršni pronaći ove ljude i tako im spasiti kuću. - Mislim da je ovo izvanredna prilika za njih da sačuvaju kuću. Ja ih više ne želim zastupati pa Vas molim da ih Vi kontaktirate i to im prenesete jer se meni ne javljaju, poručio je Udruzi odvjetnik. Pronaći ih ne mogu ni članovi udruge, ni ljudi koje su kontaktirali. Izgleda da su supružnici “nestali” u inozemstvu i da ih za kuću više nije briga. Udruga Ovršni jako je razočarana njihovim postupkom jer nakon toliko truda i rada mogu im sačuvati kuću, ali kako kad to oni ni sami ne žele. Stoga, udruga Ovršni poziva članove obitelji i ovim putem da im se javi netko od članova obitelji kojoj su pomogli da završe ovaj slučaj. Radovan Preložnjak Udruga Ovršni

PISMO ČITATELJA iz Svetog Martina na Muri

Dimnjačari pozvone i odmah zbrišu! U redakciju Međimurskih novina javio se čitatelj iz Svetog Martina na Muri. Ime nije htio otkriti, ali je s nama podijelio što ga muči u zimskim mjesecima. Istaknuo je kako je počelo vrijeme grijanja te da se, s obzirom na česte požare, moraju počistiti i prekontrolirati dimnjaci i cijevi. Smeta ga što dimnjačari prilikom kontrole dimovodnih objekata i uređaja za loženje vatre pozvone na vrata obiteljske kuće i odmah otiđu bez da pričekaju barem nekoliko minuta da ukućani

stignu otvoriti vrata. U više navrata dočekao ih je samo listić s brojem dimnjačara na vratima jer nisu stigli do vrata kako bi ih otključali u tih nekoliko minuta. Uz to je još napomenuo da zna platiti račun unaprijed pa ga ovakvo ponašanje onda jako smeta. Poručio je da bi želio da imaju obzira i strpljenja prema starijim mještanima i građanima kojima ipak malo duže treba da dođu otključati vrata, kako nam je kazao u telefonskom pozivu. (sh)

OPASKA

Redakcija “Međimurskih novina” zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Pratite nas na facebook stranici

ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage) ČAKOVEC, KRALJA TOMISLAVA 7 (Stari passage)

VOLIM

JER…

Mirjana Mošmondor, Ema Lisjak, voditeljica i Anita Meglić, prodavačica

TRGOVINA METSS br. 44 Zasadbreg

Vjerna čitateljica Mirjana čita sve osim politike Ovotjedni obilazak METSS trgovina doveo nas je do prodavaonice u Zasadbregu. U ovoj maloj, ali lijepo uređenoj trgovini zatekli smo Mirjanu Mošmondor koja je obavljala jutarnju kupovinu. Primajući mali dar, platnenu vrećicu Međimurskih novina, kazala je: - Baš se veselim vrećici, vjerni sam čitatelj Međimurskih novina, a čitam zaista sve osim politike. Najviše volim pozitivne priče o Međimurcima koji svojim radom postižu lijepe rezultate

i volim pročitati recepte. U Zasadbregu posebno volim kupovati jer su prodavačice ljubazne, susretljive i uvijek na usluzi. Poklon vrećicom darivali smo i Emu Lisjak, voditeljicu prodavaonice te Anitu Meglić, prodavačicu. Nedostajala je još Boža Kerčmar, koja je trenutno na zamjeni u drugoj Metss prodavaonici. Sve one čitaju Međimurske novine, a prvo što pogledaju kad stigne novi broj su recepti koje i same često isprobavaju. (nš)

13. studenoga 2020.

Back to school!

STIŽU JOŠ DVA RESPIRATORA za najteže pacijente u čakovečkoj bolnici

Čakovec i Prelog u akciji za spas života Odlukom gradonačelnika zbog opetovanih zamolbi iz Županijske bolnice Čakovec i gradonačelnik Stjepan Kovač donio je odluku o kupnji respiratora i dodatne opreme sredstvima gradskog proračuna. Osim samog uređaja koji omogućava ventiliranje bolesnika, nabavit će se i maske svih veličina za djecu i odrasle koje se koriste s uređajem. U Županijsku bolnicu doći će i 15 komada grijanih cijevi za ventilaciju pacijenata sa svim potrebnim priborom za rad. U sklopu ove donacije bolnici će se dati i 10 komada senzora protoka za djecu i odrasle te nazalne kanule raznih promjera. Kompatibilni uređaji i oprema istog proizvođača već se koriste u našoj bolnici tako da se zaposlenici za rad na njemu neće trebati dodatno educirati. Prije nekoliko dana i Grad Prelog krenuo je u nabavku respiratora, koji će, u dogovoru s Međimurskom župa-

Naručeni respiratori, koji su prevažni u ovoj zdravstvenoj krizi, kompatibilni su s aparatima kojima se trenutno koriste u ŽB Čakovec nijom, predati na korištenje Županijskoj bolnici Čakovec. Iz Grada Preloga uputili su i poziv nizu gospodarstvenika s područja grada da se doniranjem sredstava uključe u ovu akciju, a po

završetku akcije i prilikom predaje respiratora objavit će se i imena svih tvrtki koje su sudjelovale u nabavi respiratora. Cijena respiratora je oko 250.000,00 kuna, a naru-

čeni uređaj, koji bi trebao stići sljedećeg tjedna, odgovarajući je kao i u slučaju donacije Grada Čakovca već onima koji se koriste u Županijskoj bolnici Čakovec. (vv, dv)

U tijeku je novo, 68. kolo našeg nagradnog natječaja Tri kupona skupi i naočale pokupi. I u studenom, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 500 kn. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona.

U ovom broju donosimo treći kupon aktualnog kola. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. do 24. studenoga možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja To-

mislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika 68. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. studenog. (mk)

• Međimurske novine i Optika Briljant nagrađuju Vas •

kupona skupi i Donosimo kupon br. 3 za 68. kolo naočale poku pi Ime i prezime: BROJ KUPONA

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom "Za nagradni natječaj - tri kupona skupi i naočale pokupi", na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je utorak 24.11. do 12 sati. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna (mail: urednik@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oletić (mail: bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (mail: josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (mail: roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (mail: dora@mnovine.hr), Sanja Heric (mail: sanja@mnovine.hr), Siniša Obadić (mail: sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (mail: vlasta@mnovine.hr), Elena Mesarek; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (mail: zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: mail: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, mail: martina@mnovine.hr), Nevenka Šardi (mob: 097 7087 243, mail: nena.sardi@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, mail: snjezana.zorkovic@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Mario Golenko, Marina Mezga, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram profil: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Dobro je znati 21

LOKALNO PARTNERSTVO ZA ZAPOŠLJAVANJE MŽ OBILJEŽAVA 10 godina postojanja

Javna ustanova REDEA i Lokalno partnerstvo za zapošljavanje MŽ provode projekt Jačanje za rast 3 Jačanje za rast 3 (Empowering for Growth 3) je projekt Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Međimurske županije koji provodi Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA s partnerima, članovima LPZ-a Međimurske županije. Projekt završava 14. studenoga 2020. nakon 30 mjeseci provedbe. Projekt je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.

a mjesec dana LPZ Međimurske županije obilježava 10 godina postojanja te smo tim povodom razgovarali s voditeljicom Tehničkog tajništva Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Međimurske županije Izabelom Pačandi iz Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA koja je korisnik ovog projekta. - Predstavite nam Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Međimurske županije. Što je ustvari Lokalno partnerstvo za zapošljavanje? - Tijekom 2010. godine u nekoliko županija u Hrvatskoj se provodio projekt „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 3“ financiran sredstvima pretpristupnih fondova Europske unije IPA IV Razvoj ljudskih potencijala 2011. kojemu je cilj bilo razvoj institucionalnog okvira za razvoj ljudskih potencijala na županijskoj razini. Jedan od alata tog okvira su i lokalna partnerstva. Takav model razvoja ljudskih potencijala je bio već tada dobro uhodan u većini država članica Europske unije i funkcionirali su prema različitim modelima koji su odgovarali sustavima u državama. Kako bi se pokazala namjera da to partnerstvo i zaživi, u projektu je izrađena i prva Strategija razvoja ljudskih potencijala Međimurske županije 2011. – 2013. na čijoj pripremi i oblikovanju su sudjelovali svi članovi novoosnovanog partnerstva. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Međimurske županije utemeljeno je na osnivačkom sastanku koji se održao 14. prosinca 2010. godine na kojem su bili prisutni predstavnici javnog sektora poput Međimurske županije, gradova Čakovca, Preloga i Murskog Središća, svih srednjih škola na području županije, Međimurskog veleučilišta u Čakovcu te ostalih obrazovnih ustanova za obrazovanje odraslih. Kako se radi o partnerstvu za zapošljavanje, obuhvaćeni su i drugi važni predstavnici na lokalnom tržištu rada poput Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Čakovec, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Čakovec, Hrvatske obrtničke komore – Obrtnička komora Međimurske županije, predstavnika sindikata, udruga te gospodarstvenika. Tijekom godina LPZ Međimurske županije je došlo do 34

članova te okuplja dionike na tržištu rada županije iz javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Samo Lokalno partnerstvo djeluje kao neformalno tijelo te nema pravnu osobnost što se tijekom godina takvog djelovanja pokazao kao jedan od glavnih problema prepoznatljivosti i utjecaja na tržištu rada ne samo Međimurske županije već i cijele Hrvatske. - U provedbi ste projekta koji ima fokus upravo na mlade nezaposlene iz Međimurske županije. Kakva su vam iskustva u radu s mladima? - U ovom projektu koncentrirali smo se na ranu intervenciju na tržištu rada u našoj županiji aktivnostima posjete učenika završnih razreda osnovnih škola našim poduzetnicima, posjete srednjoškolaca našem Tehnološko-inovacijskom centru Međimurje te inovativne radionice za mlade nezaposlene do 29 godina starosti. Projektno partnerstvo je pripremilo program koji uključuje teme jačanja komunikacijskih vještina nezaposlenih osoba te učenje o osobnom marketingu nezaposlenih jer nije sve samo u onome što piše na papiru, već je iznimno važno i kako se predstavljate pred potencijalnim poslodavcem. Uz sve mogućnosti za osnaživanje i razvijanje vještina koja nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje tu u Međimurju, pronašli smo nišu novih znanja i vještina koja može pomoći nezaposlenima da se istaknu u procesu traženja posla. Posebno smo ponosni na našu ulogu u doprinosu da konkretno pomognemo nezaposlenima da se zaposle, odnosno samozaposle. Tijekom projekta dodijeljeno je ukupno 7 potpora za samozapošljavanje. Za tu je namjenu potrošeno oko 400.000,00 kuna, a glavnu ulogu u dodjeli sredstava imala je Međimurska županija. Ovaj projekt nam je potvrdio naša razmišljanja da se naše Lokalno partnerstvo za zapošljavanje mora preorijentirati na neka nova područja djelovanja na tržištu rada, možda na niše koje nisu još popunjene, a u ovom su projektu kroz analizu stanja ljudskih potencijala detektirane kao krucijalne za našu županiju. Budući da smo jedna od rijetkih županija u Hrvatskoj koje su prije ove kri-

„Sadržaj intervjua isključiva je odgovornost Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA.“

ze uzrokovane pandemijom SARS-CoV-2 virusom bile na stopi nezaposlenosti koja se detektira kao puna zaposlenost te se nisu drastično promijenile, ovaj projekt nas je potaknuo da se kao Tehničko tajništvo jače angažiramo u smjeru promjene filozofije djelovanja Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Bitan element u podizanju kvalitete na tržištu rada je rad na poboljšanju kvalitete ljudskih potencijala županije što iziskuje veliki angažman svih. Krećemo se u smjeru uspostave sustavnog upravljanja ljudskim potencijalima u javnom sektoru i poticanja takvih praksi u privatnom sektoru te uobličavanje politika vezanih uz razvoj ljudskih potencijala. Procesom izrade nove Strategije razvoja ljudskih potencijala Međimurske županije do 2027. godine izgradnja ovog sustava postala je prioritet. Ne mislimo samo na izgradnju sustava u javnom servisu, nego i u realnom sektoru, području socijale i civilnog društva te onih društvenih područja koje su dodane vrijednosti svake zajednice–kultura i sport. Kako je Međimurska županija dobila titulu za Europsku regiju sporta 2022. godine, ovakva promišljanja i kretanja u tom smjeru itekako dobivaju na težini i važnosti. - Djelujete već 10 godina, ali još uvijek veoma mali broj ljudi, mogli bismo reći, javnosti u županiji je uopće čulo o Lokalnom partnerstvu za zapošljavanje Međimurske županije. Kako to? - Jest, u pravu ste, vidljivost partnerstva je ustvari veoma mala. Jedan problem jest, možda i najvažniji i najočitiji, što nema, kao što sam ranije spomenula, pravnu osobnost. Tijelo je to koje se bazira na doslovno ad hoc principu bez ikakvih prava ni obveza za članove. Nije to samo problem našeg Lokalnog partnerstva, taj problem se vuče već godinama za sva Lokalna partnerstva u Hrvatskoj. U sustavu koji je postavljen od samih početaka nije jasno definirano što je ustvari posao LPZ-ova. A moramo napomenuti da svaka županija ima Lokalno partnerstvo za zapošljavanje. U tih 10 godina

financijski okvir za djelovanje takvog tijela nije postavljen, već se sve svodi na djelovanje partnerstva u vrijeme kada se provodi projekt koji je za Lokalno partnerstvo jedini izvor financiranja. Toga smo postali svjesni već u prvom projektu koji smo kao LPZ Međimurske županije provodili i za koji smo dobili financiranje iz još uvijek, tada, predpristupni fonda IPA. Pozivom u sklopu kojega se sada provode projekti koji upravo ovih dana završavaju, osvijestio se položaj sustava LPZ-ova u Hrvatskoj te se na tom planu pokušava pojedinačnim inicijativama određenih LPZ-ova dati na važnosti i pronaći niše kojima bi LPZ-ovi u Hrvatskoj mogli djelovati. S druge strane se opet nameće problematika dijametralno suprotnih problema na lokalnim tržištima rada u pojedinim dijelovima Hrvatske. Ono što je specifično za sam sjever Hrvatske je gotovo pa puna zaposlenost koja se kreće od oko 5 % nezaposlenih dok je u drugim dijelovima Hrvatske ponegdje i do dva-tri puta veća. Problemi su kompleksni i specifični i kada sami ne možete pronaći mjesto kao važnog dionika na lokalnom tržištu rada, bez sigurnih financijskih okvira, teško se jače angažirati i postići da budete jedan od onih koje se čuje i sluša. Doduše, ono što svakako predodređuje uspjeh takvih inicijativa su predani pojedinci i organizacije koje ih u tome podržavaju. Tako će zasigurno biti i u budućnosti. - Možete li nam dati presjek rada Lokalnog partnerstva za zapošljavanje tijekom svih tih godina? - Tijekom 2013. i 2014. godine provodili smo kao Tehničko tajništvo uz partnerstvo s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područne službe Čakovec, prvi projekt – Empowering for Growth koji je prije svega bio fokusiran na jačanje kapaciteta članova partnerstva za obujam poslova koji je namijenjen za partnerstvo. Osim što se napravio dvogodišnji Akcijski plan djelovanja LPZ-a, članovi partnerstva mogli su nizom edukativnih aktivnosti proširiti znanja koja su pridonijela drugačijim promišljanjima

u svakodnevnim aktivnostima i djelovanju organizacija. Od uvijek nezaobilazne teme o javnoj nabavi ili komunikacijskim vještinama do veoma popularne teme o procesima lobiranja u različitim segmentima djelovanja. To je bio prvi samostalan projekt gdje se ozbiljno počelo promišljati o ulozi LPZa na lokalnom tržištu rada Međimurske županije. Posjetom Austrijskom zavodu za zapošljavanje u Klagenfurtu, Austrija, možemo reći da su nam se otvorile oči i da smo uspoređujući austrijski sustav LPZ-ova i naš sustav postali svjesni da smo bar jedno desetljeće iza njih i da sa sustavom kako je u Hrvatskoj posložen, ne možemo efikasno djelovati. Tijekom 2015. i 2016. godine provodili smo, opet u istom sastavu, projekt Empowering for Growth 2, takoreći nastavak prvog projekta. Jačali smo vlastite kapacitete nizom edukacija, radionica te savjetovanjima s dionicima na tržištu rada. Ono što posebno moramo istaknuti u ovim projektima je mogućnost da učimo na primjerima dobre prakse iz drugih država što Europske unije i onih koje nisu članice. U ovom smo projektu sudjelovali na godišnjem svjetskom samitu OECD-a koji se 2016. održao u Manchesteru, Velika Britanija. Na tom smo samitu ustvari mi, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Međimurske županije, bili jedini predstavnici iz Hrvatske. Uz predstavnike lokalnih vlasti iz cijeloga svijeta te stručnjake angažirane od strane OECD-a mogli smo naučiti puno iz primjera dobre prakse na različite teme poput značaja ranog i osnovnoškolskog obrazovanja na lokalno tržište rada na primjerima grada Manchestera i primjeru pojedinih država Sjedinjenih Američkih Država, politike planskog razvoja grada Manchestera koji utječe na oživljavanje napuštenih i problematičnih dijelova grada, a sve u svrhu podizanja socijalne slike i kvalitete života. Upravo smo ovdje postali svjesni kolike su ustvari mogućnosti partnerstva, ali i

ograničenja zbog same prirode partnerstva. - Jeste li onda po povratku i ojačani novim iskustvima iz Manchestera do sada uspjeli napraviti bilo kakve promjene u funkcioniranju partnerstva? - Ovaj samit nam je otvorio mnoga pitanja za budućnost. Vidjeli smo da postoje različiti pristupi poboljšanju stanja u različitim područjima i utjecaja na određene politike. Sama spoznaja da svaka regija ili čak i manja teritorijalna jedinica ima svoje specifičnosti u području u kojem bi partnerstvo trebalo djelovati dala nam je potvrdu da moramo drugačije promišljati djelovanje partnerstva u Međimurju. To je proces koji se ne može dogoditi preko noći. Još veći zamah u promišljanju o budućnosti dao nam je jedan projekt koji je Javna ustanova REDEA provodila u sklopu programa Erasmus + KA2 Strateška partnerstva s partnerima iz Mađarske, Češke i Velike Britanije koji se bavio problematikom mladih i politikama rada s mladima po kojima je Velika Britanija itekako poznata i imaju nadaleko najbolje posloženi sustav rada s mladima. Hrvatska se u tom području još nalazi u povojima. Na tragu iskustava iz Manchestera i projekta Erasmus+ htjeli smo da i u okviru Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Međimurske županije nastavimo u smjeru razvoja aktivnosti i politika za mlade. Tijekom svih tih godina djelovanja Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Međimurske županije prilike na tržištu rada Međimurja su se mijenjale i to, prije svega, u pozitivnom smjeru. U jednom trenutku smo bili jedna od rijetkih županija koja se mogla pohvaliti punom zaposlenošću. - Par riječi za kraj? - Ah, da. Možemo reći da je ovaj projekt bio projekt otvaranja očiju i postavljanje Lokalnog partnerstva za zapošljavanje na mjesto u županiji gdje možemo najviše pridonijeti da Međimurje postane mjesto ugodnog života za sve stanovnike i da u punom smislu riječi postane županija mogućnosti.

Život Med dvemi vodami

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MODRO - ZELENO BLAGO MEĐIMURJA

13. studenoga 2020.

OSTVARENJE DUGOROČNE VIZIJE O KOJOJ SVI GOVORE

OD RUŠEVNE STARE ZGRA NAGRADE ZA DIZAJN INTE

Vrijednost i značaj Centra u Križovcu prepoznali su struka, hrvatska i međunarodna javnost te posjetitelji, njih više 3 mjeseca. Naime, u sklopu ovogodišnjeg najvećeg hrvatskog događaja za dizajn „Zagreb Design Week“ u kateg interijera prvu nagradu osvojio je upravo Centar za posjetitelje Med dvemi vodami

Danica Kovačić ispred rustikalnog ulaza u podrum - u novu priču Centra Med dvemi vodami

Pogled na Križovec iz zraka 2007. godine

ad su daleke 2007. godine Siniša Golub i Dragica Vugrinec, ravnatelj i predsjednica Upravnog vijeća Javne ustanove Međimurska priroda, predložili ondašnjem međimurskom županu Josipu Posavcu projekt prvog međimurskog centra za posjetitelje, malotko je mogao zamisliti u kakvu će lijepu i kvalitetno ostvarenu priču izrasti ta ideja. Od samog početka, ideja je bila da se ne gradi nova zgrada iz temelja, nego da se nekom starom objektu negdje u Međimurju udahne novi život. Poznavajući svoje rodno Međimurje, Siniša Golub predložio je nekoliko mogućih nekretnina, od kojih je naposljetku odabrana tzv. Stara škola u Križovcu. Već u travnju 2008. godine otvoren je Centar za posjetitelje i to izložbom „Mamut u Međimurju“ u suradnji s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom iz Zagreba.

Nekoliko godina kasnije, točnije 2012. godine u zgradu je uloženo 2 milijuna kuna državnog novca, a istovremeno je pokrenuta izrada projektne dokumentacije za ovo što u Križovcu postoji danas – za Centar za posjetitelje Med dvemi vodami. Tisuću kvadrata edukativnog prostora na 3000 kvadrata nekretnine u samom središtu Križovca nešto je najbolje što je u Međimurju ostvareno u posljednje dvije godine. Da je tome tako, svjedoče i nagrade koje je Centar počeo dobivati, iako ga je zbog specifične pandemijske situacije dosad obišlo svega tisuću posjetitelja. No, nekretnina koja od travnja 2010. godine ima adresu „Trg međimurske prirode“ je tu i nikamo neće otići, a poznavajući ekipu koja je okupljena oko tog projekta, možemo slobodno ustvrditi da će ovdje biti još mnogih desetljeća.

Najveća nagrada djeca na igralištu

Nezaobilazna i značajna karika u ideji pretvaranja ruševne zgrade u moderan interpretacijski centar prirodne baštine bila je Danica Kovačić. Mještanka je Križovca, građevinski tehničar po struci, danas u mirovini. U vrijeme pokretanja prenamjene stare zgrade bila je predsjednica Mjesnog odbora Križovec. Sa sjajem u oku prisjeća se tih dana: - Zgrada stare škole je trunula. Ni naš Mjesni odbor ni Grad Mursko Središće nisu imali financijskih sredstava za sanaciju zgrade. Kad sam saznala za ideju Siniše Goluba da bi Križovec mogao imati Centar za prirodu, sazvala sam Mjesni odbor. Održan je sastanak s tadašnjim gradonačelnikom Murskog Središća Rudolfom Klenertom koji je ideji odmah dao zeleno svjetlo. Mjesni odbor je u kompletu podržao prijedlog za takvu prenamjenu zgrade, jedino je

Danica Kovačić uspjela je prije trinaest godina u ispravnost ideje darovanja nekretnine u trajno vlasništvo Javne ustanove uvjeriti tadašnje donositelje odluka: Mjesni odbor Križovec i Vijeće Grada Murskog Središća. Zbog tog poteza nekoliko godina je bila izložena žestokim kritikama na lokalnoj razini. Danas joj na smjelom potezu javno i glasno zahvaljuju svi dionici koji uviđaju da je nekretnina tzv. Stare škole trebala aktivnog vlasnika koji će njome upravljati brigom dobrog gospodara te istovremeno kreirati korisne društvene sadržaje u malom selu kakvo je Križovec

Čarobni ugođaj i pogled na Centar M

Andrija Tot bio pesimističan. Andrija se zalagao da se u zgradi održava nastava barem za učenike do četvrtog razreda. Planirao je napraviti i prostorije za DVD Križovec. Međutim, za renoviranje zgrade u tom smislu nije bilo novaca. Tako smo odlučili da naša stara škola postane sjedište međimurske Javne ustanove za zaštitu prirode i Centar za posjetitelje. Iako je ideja pala, kako se to kaže, na plodno tlo, reakcije mještana su bile različite. Danica Kovačić je tada u centru naselja imala svoj kafić (na mjestu današnje trgovine) pa

je često svjedočila nezadovoljstvu sumještana: - Ljudi su glasno komentirali našu odluku i pri tome pazili da ih dobro čujem. Govorili su: - Prodala je sve. I to jedino kaj nam je ostalo. Sve je oduzela selu. Križovčani nisu bili svjesni da zgrada škole neće nikud otići i da će postati lijepo zdanje koje će nam biti ponos i čast. Kritike su bile tako velike da sam na kraju izgubila izbore za sljedeći mandat predsjednice Mjesnog odbora. Ali sam danas sretna kad vidim ovu zgradu u takvom svjetskom izdanju. Kritike mještana su počele jenjavati kad su počeli

Emanuel Srpak, mladi pjesnik iz Donjeg Kraljevca Foto: Zlatko Vrzan

media

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme

VIKEND VODIČ

petak, 13. studenoga ČAKOVEC Podroom Drink and Music Club Kafanologija u Podroomu 20:00 Dora i Bojan zavladali pozornicom i osvojili ulazak u polufinale

Sudionici likovne kolonije “Zrinski – 25” održane u Starom hrastu

BOJAN JAMBROŠIĆ i Dora Fišter u zabavnoj emisiji Zvijezde pjevaju

LIKOVNA KOLONIJA “Zrinski – 25” održana u Starom hrastu, kod kuće i u centru Čakovca

Izborili ulazak u polufinale

Slika Starog grada ide za LUČ, ali i Beč!

Bojan Jambrošić, kojeg svake subote gledamo na HTV-u u spektaklu ‘Zvijezde pjevaju’ kao mentora Dore Fišter, Čakovčanin je s mnogo različitih interesa. Pjevač koji je nedavno proslavio deset godina rada na glazbenoj sceni, nastupao je u brojnim mjuziklima, a uz to je i kreator crtanih filmova u čemu je sam svoj majstor jer sam radi sve: od scenarija, glazbe, animacije, snimanja do montaže. U ulozi mentora u showu Zvijezde pjevaju jako se dobro snašao s partnericom Dorom. Izborili su ulazak u polufinale. Prva pjesma večeri

ZNANJE nagrađuje

bila je pop-hit You’re the One That I Want, završna pjesma mjuzikla Briljantin koju izvode Olivia Newton-John i John Travolta. Pjesma je jako dobro izabrana. Dora je tu mogla i glumački doprinijeti, a osim toga i Bojan je konačno plesao. Njihov je nastup ocijenjen s četiri osmice, ukupno 32. - Publiku smo uspjeli šarmirati i zbog toga smo i ostali u emisiji. Oni su nas zapravo spasili, našalio se pjevač Bojan. U narednoj emisiji ćemo i dalje navijati za Bojana i Doru te se nadati da će izboriti i finale. (dv, foto: Dario Njavro za HRT)

CLARE POOLEY: Bilježnica neizgovorenih stvari Svi lažu o svome životu. Što bi se dogodilo da za promjenu počneš govoriti istinu? Julian Jessop, ekscentrični sedamdeset devetogodišnji slikar ovom je rečenicom započeo priču o svojemu životu te ju zapisao u svjetlozelenu bilježnicu koju je zatim ostavio u kafiću u koji zalazi svaki dan. Nakon petnaest godina žalovanja zbog gubitka supruge, on započinje ovaj projekt s ciljem dijeljenja iskrenih priča sa stvarnim osobama koje susrećemo svaki dan. Monica, vlasnica kafića pronalazi ostavljenu bilježnicu, te ponesena Julianovim riječima, ne samo da dopiše priču o sebi, nego odluči pomoći Julianu kako se ne bio

Unatoč nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji u Međimurskoj županiji, u subotu, 7. studenoga održano je jubilarno izdanje likovne kolonije u organizaciji Likovnog udruženja Čakovec. Dvadeset i peto izdanje Likovne kolonije “Zrinski – 25” organizirano je u Starom hrastu. Dio članova je stvarao kod kuće, a neki su svoja slikarska umijeća podijelili s prolaznicima u središtu grada. Mihail Mihajlov, slikar iz Čakovca, profesor crtanja i slikanja u mirovini tradicionalno na koloniji Zrinski slika u glavnoj čakovečkoj ulici, što nije izostalo ni ove jeseni: - Volim stvarati među ljudima. Atmosfera je bila odlična. Slikao sam naš Stari

grad. Prolaznici su zastajkivali i razgledavali radove. Stigao sam napraviti i jedan portret, dobio sam upit za privatne satove slikanja, a također sam dobio i narudžbu napraviti sliku Starog grada koja će otići za Beč, kazao je Mihajlov. U Starom hrastu su slikali Gabrijela Binder, Nada Gorupić, Toni Fažon, Ljubica Dragović, Marina Mrazović, Dino Branilović, Mladen Palić, Ljiljana Horvat, Mirjana Klobučarić, Mihail Mihajlov, Stanko Padarić i Kristinka Blažeka. Kod kuće su kreativni bili Dubravka Novak, Dragutin Hajdarović, Božena Hajdarović, Lidija Jurčec, Vera Lipović, Nino Horvat, Pongrac Franciska, Stjepan Kerovec,

FIO SHOW omiljena glazbena emisija

Koraljka Rajn, Mladen Rajn, Neda Horvat, Dubravka Mijatović, Emilija Horvat, Stjepan Šarić, Spomenka Marciuš i Višnja Munđer. Studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba Marcel Vugec, Dorotea Mrinjek, Tea Lovrić i Gabriela Perak uz mentorstvo Ivana Kovačevića, stručnog suradnika s ALU te njihovog profesora Roberta Šimraka stvarali su na Akademiji, a njihove radove će prvom prilikom u Čakovec donijeti prof. Robert Šimrak. Iz radova studenata nastat će grafička mapa. Kolonija je održana uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. (Roberta Radović, foto: LUČ)

subota, 14. studenoga ČAKOVEC Podroom Drink and Music Club SAMO GAS gin-tonic party 20:00

Mihail Mihajlov slikao je u glavnoj čakovečkoj ulici

Predstavili su se kulturnjaci Dugog Sela osjećao toliko usamljenim. I dok se bilježnica seli iz ruke u ruku, svaka osoba, potaknuta iskrenošću drugih, u nju dopisuje svoje vlastite tajne.

Dobitnik iz broja 1312 je Đurđica Baksa (Znanje: Daniel Silva: Zagonetna žena) knjigu molimo podići u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. CLARE POOLEY: Bilježnica neizgovorenih stvari

kupon br. 1313

Znanje poklanja knjigu

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Znanje i Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

U novoj nedjeljnoj omiljenoj glazbenoj emisiji Fio show mogli ste vidjeti predstavljanje grada Dugo Selo, njihov društveni i kulturni život. Dugo Selo su predstavili čelnici grada sa svojim suradnicima.

Fio show gledaju svi, Fio show gledajte i vi!

13. studenoga 2020.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

intervju tjedna

EMANUEL SRPAK iz Donjeg Kraljevca izdao je svoju prvu zbirku pjesama Sanjivi portreti

VODE VAS U KINO

Pisanje je moj način borbe protiv vremena

OSVOJENIM SE KINOULAZNICAMA DOBITNICI MOGU ISKORISTITI ISKLJUČIVO OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA, ZAKLJUČNO S DATUMOM 25. 11. 2020. U CINESTARU VARAŽDIN.

DIJELIM0 1 x 2 ULAZNICE za film Tesla” (projekcija u Varaždinu)

Uvijek sam tražio neku podršku u životu, ali koliko god da sam imao podrške oko sebe, pisanje mi je bio nekako najosobniji aspekt toga svega, rekao je Emanuel Srpak

manuel Srpak, 24-godišnji je pisac iz Donjeg Kraljevca koji je nedavno izdao svoju prvu zbirku pjesama Sanjivi portreti. Dugo je svirao gitaru, pisao pjesme i pjevao, a upravo ga je to na kraju dovelo do pisanja poezije. -Trenutno imam napisano preko 1200 pjesama, što je ogromna količina materijala. Uvijek sam tražio neku podršku u životu, ali koliko god da sam imao podrške oko sebe, pisanje mi je bio nekako najosobniji aspekt toga svega. Svakodnevno upijam događaje i stvari iz okoline jer mislim da svaka stvar ima više dimenzija, više značenja. Mi, ljudi smo i sami dualna bića, imamo kontraste i ravnoteže, dobro i loše unutar nas. Osobno sam shvatio da osjećam neke stvari na sebi svojstven način. Upravo iz

Ulaznice za film “Tajni vrt” dobila je:

Barbara Sklepić

Talentirani mladi pisac Emanuel Srpak izdao je svoju prvu zbirku pjesma Sanjivi portreti

tog razloga pisanje mi je bilo nešto najprirodnije što sam mogao napraviti, uz osmijeh je rekao naš sugovornik. Pisati je krenuo u zimi 2011. i od tada inspiraciju pronalazi u svakodnevnim situacijama. -Vjerujem da čak i nežive stvari oko nas i sve što nam se događa ima svoje lice, svoj portret. Pisanjem volim oživljavati stvari, uspoređivati. Kad pišem, cijeli svijet za mene postaje ogromna metafora, a ja kao pisac sam tu da lovim te trenutke i da ih interpretiram, a na kraju da i sam sebi odgovorim na životna pitanja koja mi u tome trenutku dolaze. Iz toga proizlazi i naziv same zbirke, Sanjivi portreti. Komisija za nakladničku djelatnost Grada Čakovca raspisala je natječaj za objavljivanje knjiga u Biblioteci Insula

KAMO SUTRA agluština se polako spušta na grad. Lampice su se počele postavljati na glavnoj čakovečkoj ulici. Sve to nagovješćuje da je jesen debelo stigla, a sve je bliže vrijeme adventa i Božić. Iako bi to trebalo biti najradosnije doba u godini, meni baš i nije. Kak ne volim zimu i slinavo vrijeme te nedostatak sunca, ni lampice mi to sve ne poprave. Više

na koji je Emanuel Srpak prijavio i svoju zbirku. Natječaj se raspisuje za knjige poezije, proze, drame i publicistike, a na natječaj se mogu javiti autori koji imaju prebivalište na području Međimurske županije i mogu prijaviti isključivo neobjavljene rukopise. -Taj natječaj je bio neki moj novi početak. Kada je tu knjiga prošla, znao sam da je to to. Pisanje je za mene prirodan proces. Pišem gotovo svakodnevno i nikada mi nije problem pisati. Najteži dio za mene bio je napraviti izbor pjesama koje će se naći u mom prvom dijelu. Većinom sam pisao noću kada imam svoj osobni mir. Ne zvoni mobitel, nitko ne kuca na vrata, ostaješ sam sa sobom i igraš se riječima. Međutim, to se malo promijenilo kada sam počeo raditi pa sada pišem pjesme i ujutro prije posla

što je pomalo neobično. Važno je ne izgubiti misao. Tematika knjige su zapravo moji osobni utisci i doživljaji vanjskog i unutarnjeg svijeta. Knjiga ima 3 dijela. Osnovni dio, Sanjivi portreti, je većina zbirke. Ciklus pjesama Ti, ja i umjetnost je dio u kojem sam svakodnevne doživljaje kombinirao s autorima i umjetnicima koje slušam i čitam. Treći dio, Zaokruženost svakodnevice, obuhvaća pjesme koje nemaju naslova, to su sirovi dojmovi pretočeni u poeziju. U tim pjesmama nema kasnijih promišljanja i izmjene teksta. Jedan od događaja koji me je oblikovao kao pisca definitivno je smrt majke u mojoj devetoj godini života. Taj događaj naglasio je moju emotivnu notu koje sam postao svjestan nešto kasnije i koju sam odlučio njegovati.

Zbirka obuhvaća i pjesmu posvećenu tom događaju pod nazivom Majci koja je dotaknula gotovo svakog čitača. Što se promocija tiče, situacija je teža nego sam mislio, no planiram napraviti nekakav spoj poezije, razgovora i glazbe. Komentari ljudi koji su do sada pročitali knjigu su pozitivni jer čak i oni koji nisu pretjerani čitači dali su mi dobar i konstruktivan komentar. Naravno, tu je moja obitelj čija mi je podrška bila najvažnija jer su znali da puno pišem, a drago mi je što im konačno i fizički mogu priložiti plod mog truda i rada, moje literarno novorođenče. Mladim piscima poručio bih da njeguju svoju nutrinu i da idu do kraja. Bez kočnica i bez prepreka jer se isplati te se takve stvari osjete, završio je.

KAKO DO ULAZNICA? Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www.mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napraviti je da do četvrtka do 12 sati napisati zašto biste baš vi trebali osvojiti besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi tiskani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno! Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Lampice u Čakovcu bi trebale prekriti sivilo grada? sam za sunčane dane i kad možeš u miru popiti kavu na terasi. No, lampice su spas za Čakovec jer će to barem nakratko prekriti sivilo grada. No, s druge strane “posvijetliti” sve one ružne fasade u centru i zmazanoću. Na rubu živi i Čakovec već par godina. Nestale su tegle s cvijećem, fasade su oronule i tužne. Park je sam po sebi tu i to bi vjerojatno trebalo biti

dovoljno dobro (nije). Ljudi u popodnevnim i večernjim satima više ne dolaze. Neki sam dan u večernjim satima (oko 19) prošetala gradom. Po putu od početka do kraja grada srela sam možda troje ljudi. Neki bi rekli da je razlog korona. No, duboko u sebi svi znamo da to nije razlog. On se krije u tome što se svijet i ritam grada preselio negdje drugdje. Sad se nalazi na

rubnim dijelovima grada di je Pepco, a uz to pet modernih kafića i restoran pa ti je sve na dohvat ruke. Ako ti dođu gosti iz drugih dijelova Hrvatske, malo te ponekad i sram otpeljati ih u centar grada. Gosti mogu eventualno popiti kavu, prošetati i biti gotovi za pol sata. Za jesti nema ništa konkretno, nema nikakvog konkretnog sadržaja. Onda ih radije odfuraš u Varaždin

jer tam bar mogu nešto lijepo vidjeti. Čakovec je, nažalost, već duže vrijeme grad duhova, bez sadržaja. I dok nas drugi hvale kak smo super, jesmo li zaista super? Kako ćemo i kada to promijeniti? Baš me zanima kakvo uređenje i sadržaj nas čeka za ovo adventsko vrijeme. Vjerojatno isti kao i proteklih godina, ali će se ovaj put moći “pozvati” na koronu.

Piše: Dora Vadlja

media

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Čakovečka špica

Foto: Zlatko Vrzan Piše: Dora Vadlja

Paula i Ivan, simpatičan par sa špice

Jasminka i Predrag Vabec Karlu odlično stoji kožnata jakna Sanja Kraljek uskladila jaknu i šal

Vlatka Mađarić u điru po gradu

Mario Šoštar i njegov ljubimac

Natalija, Maja, Aria i pas Nelo

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Život Med dvemi vodami

FOTO: Davorin Mance, Siniša Golub, Roberta Radović

ADE DO ERIJERA!

e od tisuću u goriji Dizajna O ispiranju zlata u galeriji Drava ponosno “govori” japica Matej

Nema projekata bez čovjeka ni centara za posjetitelje bez interpretatora! Centar Med dvemi vodami u Križovcu nalazi se na ulazu u Regionalni park Mura-Drava u Međimurju. Stručni djelatnici Međimurske prirode, interpretatori, posjetiteljima daju uvid u zanimljivosti tog međimurskog zaštićenog područja. Pričom ih vode od ulaznog info pulta preko dvije moderno opremljene galerije Mura i Drava do suvenirnice. Poseban doživljaj je i brvnara Moj hrast Adam te suvremeno tematsko dječje igralište nazvano Rječica. Svojom osobnošću, stilom i vedrinom ovom projektu daju dušu i dodatnu vrijednost. Tim Međimurske prirode ostvaruje projektne priče na ponos čitavom Međimurju.

Med dvemi vodami noću

radovi, kad je zgrada dobila dvoranu za predavanja i edukaciju, kad je otvorena prva izložba i kad su u naše malo mjesto počeli pristizati brojni posjetitelji. Danas kad vidim ovaj suvremeni Centar zaboravim na sve grube riječi koje su mi upućene. Najveća nagrada mi je kad vidim kako se djeca igraju na igralištu. I to ne samo djeca iz Križov-

ca, već dolaze i iz susjednih sela, čak i moje unuke iz Hodošana. Igralište dobro dođe djeci kad čekaju autobus koji ih prevozi u školu. Djeca koja su obišla novi postav oduševljena su.

Predanost za dobrobit sela

Gospođa Kovačić je u Mjesnom odboru radila pu-

nim srcem, dva mandata, punih osam godina. Bila je iznimno aktivna jer je željela dobro svom selu. - Borila sam se i da sačuvamo svoju izvorsku vodu koja je bila iznimne kvalitete. Nisam se borila za sebe, već za selo. Svake godine na Dan planeta Zemlje imali smo radne akcije čišćenja smeća odbačenog uz Muru. Uz dru-

ženje i dobru volju mnogo se napravilo. Nisam bila ni u jednoj političkoj stranci. Osobno nisam imala nikakve koristi zbog zalaganja za Sinišinu ideju. Znala sam da će mi ovdje živjeti unuke. Za njih i sve buduće generacije sam se punim jedrima borila za tu viziju. Danas mi je drago da sam imala snagu uvjeriti članove odbora i

Projekt Med dvemi vodami sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj ove objave isključiva je odgovornost Međimurske prirode - Javne ustanove za zaštitu prirode.

gradonačelnika u ispravnost odluke. Siniša je bio jako uporan u ostvarenju svoje ideje. Uspio je u naumu da Križovec bude poznat u Hrvatskoj po toj zgradi, Centru i Ustanovi za zaštitu prirode. Svaka mu čast. Znam da su svi djelatnici Ustanove dali puno svog truda, ali netko mora biti vođa timu. Gospođa Kovačić slobodno vrijeme danas najviše voli provoditi u vikendici i okruženju prirode u Prekopi gdje njezina obitelj ima gorice. Vesele je i njezine unučice, četiri djevojčice, osnovnoškolke. Ponekad im ispripovijeda svoje drage školske uspomene. Pohađala je prvi razred osnovne škole upravo u ovoj zgradi u Križovcu. Sjeća se prostora gdje je bila učionica i mala kuhinjica. U podrumski dio zgrade učenike nikad nisu pustili.

Neviđeno u Međimurju

A hoće li podrum doživjeti renesansu, otkriva ravnatelj Međimurske prirode Siniša Golub:

- Ostvarenje jedne predivne ideje je djelomično iza nas jer smo u lipnju ove godine konačno otvorili Centar za posjetitelje u njegovom punom opsegu, kako smo ga zamislili još 2007. Sad nam slijedi operativni rad centra, ali i projektiranje buduće namjene podruma zgrade koji je površine cca 150 kvadrata. U njemu ćemo urediti nešto još neviđeno u Međimurju, kao što je uostalom i cijeli centar Med dvemi vodami, dosad neviđena priča. Ali, čemu sve to skupa?!? Međimurska priroda nije ustanova u turizmu, nego javna ustanova za zaštitu prirode. Stoga, primarna je svrha našeg centra za posjetitelje ekološka edukacija svih žitelja i posjetitelja Međimurja kako bismo svi zajedno više cijenili svoj, tj. naš zavičajni prostor. A buduće prihode centra ulagat ćemo u unapređenje samog centra te u projekte ekološke revitalizacije na području Međimurja. Koje projekte konkretno? O tome više tijekom sljedeće godine...

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.



18. svibnja 2018.

NOGOMET TRENER MARIO ŠARIĆ, koji uspješno radi već 15 godina u ŠN Međimurje-Čakovec, otvoreno o svim aktualnim izazovima rada s mladim nogometašima

Bez pritiska roditelja djeca postaju bolji nogometaši - Često na leđa roditelji djeci stavljaju "vreću cementa" koju ona Danas je situacija potpuno moraju nositi, a znate da je to teško. I na talentiranu djecu stavljaju drugačija, često, nažalost, i na krivu stranu? veliki pritisak, a rezultat se ne može ostvariti trenutno, kaže Šarić - Oni su drugi važan iz Novog Sela Rok gdje je po- Cijelu trenersku karipularni Gašo bio trener jer je jeru radiš s mlađim uzravjerojatno u meni vidio poten- stima, kroz “tvoje ruke” cijal. Vrh moje karijere bila je prošao je veliki broj igrača. igra za čakovečke prvoligaše Tko je od njih uspio kao profesionalac i je li u planu da Čakovec i Međimurje. U vrijeme kad sam igrao jednog dana radiš s nekima u Čakovcu na poziciji desnog od njih, kao trener seniora? boka, imao sam puno poziva - Iako sam imao ponuda iz hrvatskih prvoligaša koje da preuzmem neke seniorsam odbio zbog interesa nizo- ske ekipe, ne vidim se u tozemskog Vitessea. Međutim, me. Zanima me samo rad s spletom okolnosti transfer je klincima i mislim da sam u propao pa se moja nogomet- tome uspješan. Spomenut ću na karijera svela u granice samo neka imena. Prvo godiMeđimurja. šte s kojim sam radio bila je - Dosta rano je počela generacija 1996/97. iz koje je tvoja trenerska karijera. proizašao Rebernik koji je bio U posljednje vrijeme to je u Rijeci, Muri, a sada je u Nafti. posve normalno, ali nekad Jedno vrijeme trenirao sam i je bilo malo drugačije... Vizingera, 98. godište koji je - Pa već pred kraj nogo- sada u austrijskom prvoligametog puta kao igrača upisao šu Wolfsberger i igra Europa sam UEFA B tečaj. Već tada ligu. Kroz moje ruke prošli su sam se vidio kao trener kli- i prvoligaški igrači Havelka i naca, općenito volim raditi s Pajić koji su 99. godište, a pomlađim uzrastima. Nogomet sebno sam ponosan na trojku volim otkad znam za sebe i iz 2000. godišta Vuka, Bušnju to je bio normalni slijed do- i Pintarića koji će imati velike gađaja. Kad sam ja krenuo u karijere. To je ujedno i dokaz trenerske vode, rad s mladima da u Međimurju ima dosta u Čakovcu bio je dosta zapo- prvoligaško potencijala. stavljen. Varaždin je u to doba - Generacije s kojima rabio miljama ispred nas. To je diš uglavnom su pioniri. To bio motiv da zajedno s Hr- su godine kada oni polako iz vojem Goričancem i Dragom dječaka prelaze u mladiće i Naranđom nešto napravimo sigurno je to jako zahtjevno redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 i na području Međimurja,www.mnovine.hr a i za •tebe kao trenera? rezultat se vidi danas. - To je burno životno razdoblje. Jedni sazrijevaju ranije, drugi kasnije. Igrači koji su do tada tehnički dominirali, a fizički nisu izrasli imaju problema protiv igrača koji su fizički moćniji i jači. I tu počinju sumnjati u sebe jer su slabi u duelu. Imao sam puno problema s regionalnim instruktorima kada sam preporučivao te "male, slabe" igrače u selekcije koji su bili tehnički odlični. Kao primjer Josipa Marčeca bb, 40305 Nedelišće da spomenem Bušnju, Haveltel: +385 (0)40 821 990 - centrala ku koji su bili sitni, ali tehnički fax: +385 (0)40 373 456 superiorni. - Roditelje nekad nije www.sgc-aton.hr bilo briga kad im je dijete e-mail: info@sgc-aton.hr otišlo na trening i utakmicu.

Mario Šarić već petnaest godina radi s mladim nogometašima, gotovo sve vrijeme u NŠ Međimurje-Čakovec. Trenutno je trener pionira koji se već treću sezonu uzastopno natječu u 1.HNL. Da podsjetimo, Mario, ili kako ga zovu prijatelji i kolege “Zeko” ili “Šare”, bio je uspješan nogometaš, a za tadašnje prvoligaše Čakovec i Međimurje odigrao je 77 prvenstvenih i 5 Kup utakmica. - Praktički si se rodio pored nogometnog igrališta, nisi mogao završiti nigdje drugdje nego u nogometu? - Dobro, rodio sam se u bolnici, ha-ha, ali kuća u kojoj sam odrastao praktički je dvadesetak metara do igrališta Sloge i tu sam visio po cijele dane i, naravno, započeo prve nogometne korake. Već kao petnaestogodišnjak uskakao sam u prvu ekipu jer je odvajanjem od MTČ-a Sloga krenula iz najnižeg ranga. To je bilo neprocjenjivo iskustvo za mene jer sam učio uz provjerene kvalitete poput Stevice Tkalčeca, Mladena Obadića, Damira Aldića i ostalih. Važnu ulogu za mene kao igrača odigrao je trener Gašparić koji me vodio svugDobro jeIgrao znati 20 dje gdje je i on išao. sam i u Strahonincu i Omladincu

faktor što se tiče tih mladih igrača. Nažalost, roditelji su im često veliki teret. Na leđa djeci stavljaju "vreću cementa" koju djeca moraju nositi, a znate da je to teško. I na talentiranu djecu stavljaju veliki pritisak, a rezultat se ne može ostvariti trenutno. Ja sam otvoren prema svima, nemam dlake na jeziku, ali, nažalost, svaki roditelj uči na svojim greškama, a ne na tuđim. Roditelji su sumnjičavi, ne vjeruju trenerima, ali tko više želi uspjeh i rezultat od nas trenera koji radimo s djecom, ispravljamo im greške i potičemo na rad. Velike oscilacije su kod djece u tom dobu, ulaze u pubertet, psiha, kod nekih fizička inferiornost, sve to utječe na njih. No, to bi trebalo gledati kao prolazni period. Ja shvaćam roditelje, međutim, preveliki su zaštitnici djeci. Poručio bih roditeljima, pustite klince da im to bude zabava, nemojte komentirati svaki potez djeteta i trenera. Ima puno primjera gdje se djeca bez pritiska puno bolje razvijaju, više uspijevaju. - Uskoro se otvara teren s umjetnom travom, što to donosi trenerima i djeci? - Sigurno da će ovi novi 6. rujna 2019. uvjeti promijeniti puno. Nećemo morati odgoditi treninge kao do sada zbog kiše ili blata, imat će igrači savršenu ravnu podlogu i bolje će se moći izvoditi tehnički i taktički elementi. Sjećam se da sam 2006. na početku trenerske karijere trenirao na livadi između streljane i grudobrana na grbavom terenu. Danas su travnati tereni u puno boljem stanju, a koristimo se i vanjskim terenima po okolnim selima jer se povećao broj ekipa i djece u trenažnom procesu. Nema još svugdje jednosmjenske nastave pa moramo trenirati navečer kad djeci završi

Trener Mario Šarić kraj spomen-obilježja našem velikom košarkašu Draženu Petroviću, koji bi, kako ističe, zbog svog pristupa radu, treningu i utakmicama trebao biti uzor svim sportašima pa tako i nogometašima nastava i onda se zna naći puno igrača istovremeno na malom prostoru. Sigurno će novi teren s umjetnom travom rasteretiti susjedne travnate terene koji se onda mogu sanirati da i oni budu kvalitetniji. Naravno, za napredak djece biti su uvjeti u kojima se radi, a to se mora ispoljiti već tijekom par godina. - Vjerujem da osim kratkoročnih imaš i dugoročne izazove i planove? - Definitivno je kratkoročni cilj zadržati status prvoligaša i pionira i kadeta. Možda po mojem mišljenju malo žalosno, ali da pojasnim. Nisam protiv toga jer na taj način lakše zadržimo djecu dulje kod nas. Ali, moram reći da Prva liga pionira nije dobitak za klince zbog prevelikih očekivanja u tom dobu, a svi gledaju i rezultat. Bolje bi bilo da, kao nekad, Prvu ligu zajedno igraju kadeti i

juniori. Ja sam zagovornik da se makne pritisak ne samo s igrača, već i s trenera koji nemaju mirnoću u radu zbog pritiska rezultata. - Kako vidiš rad u školama nogometa u drugim sredinama u Međimurju? - Kao prvo, dobro se napravilo kad su se klubovi spojili u zajedničke škole nogometa, ali sve duže ima sve manje djece i to će se morati reducirati. Pomak dalje treba napraviti u edukaciji trenera i da se onda plate, a ne da rade za bagatelu. Zbog manjka djece mislim da bi trebalo biti maksimalno 12 centara i da svaki ima barem po 5 selekcija, od limača do juniora. Sigurno će s vremenom biti sve teže zbog manjka djece, ali ako napravimo prave uvjete i kontinuirano radimo na tome da djecu zainteresiramo za nogomet, problema neće biti. (md)

 ODBOJKA

13. studenoga 2020.

NOGOMET

NAŠI PREDSTAVNICI nastavili s pobjedničkom serijom u prvenstvu 3. HNL Sjever

Polet sasvim blizu vrhu, Rudar također odličan Centrometal je novom pobjedom skočio na visoko 4. mjesto u Superligi

PREGLED odbojkaških rezultata naših klubova

Nova pobjeda odbojkaša Centrometala i ŽOK Kaštela Dosta tešku i zahtjevnu utakmicu odigrali su odbojkaši Centrometala kod posljednjeg Rovinja u najboljoj hrvatskoj Superligi. Susret je završen u četiri seta, a Međimurci ni jedan set nisu dobili glatko, već su se morali dobro pomučiti za nova tri boda. Prvi set osvojili su Centrometalovci s 26:24 da bi u drugom domaći odigrali bolje i poravnavaju rezultat u setovima. Uz dosta muke odbojkaši Centrometala osvajaju treći set (25:22) i posljednji set nakon male drame (27:25). U završnicu četvrtog seta ušli su s 21:15, već su tri boda bila “u džepu”, ali… Kad je trebalo samo dovršiti stvar, veliki pad. Domaći su serijom od 9:2 došli do set lopte. Spasili su Međimurci tri set lopte domaćih, došli do meč lopte koju su odmah iskoristili za 27:25. Ovom pobjedom Centrometal je skočio na četvrto mjesto na tablici. U sljedećem kolu kod kuće su veliki favoriti protiv Zadra. Ta utakmica igra se bez nazočnosti gledatelja u subotu, 14. studenoga u Atonu s početkom u 18 sati. Kaštelanke su s velikih 3:0 pobijedile suparnice iz Velike Gorice. Već od samog početka vidjelo se da će susret otići na stranu Kaštela. S

+18

nova tri boda Kaštelanke zauzimaju prvo mjesto na prvenstvenoj ljestvici. U sljedećem kolu gostuju u Zagrebu kod druge ekipe Dinama. Tri od tri i ukupno devet bodova imaju odbojkašice Štrigove, vodeća ekipa 2. Hrvatske odbojkaške lige Sjever. U vrlo zanimljivom dvoboju 4. kola na domaćem parketu savladale su Bjelovar s 3:1. Povele su domaće 2:0 u setovima (25:22, 25:14), da bi se Bjelovarčanke vratile u trećem setu nakon neizvjesne borbe (27:29). U četvrtom setu Štrigova potvrđuje status favorita i nastavlja s odličnim igrama za mirnu pobjedu 3:1. S novom pobjedom stigle su do devetog boda i vrha ljestvice. U sljedećem kolu gostuju kod Brcka. U istom rangu sjajno guraju i odbojkašice Nedelišće Eltinga. Nedelišćanke su ugostile Kitro Varaždin II te su s ukupnih 3:1 ostvarile drugu pobjedu. Drugi prvenstveni poraz doživjeli su odbojkaši Plavih. Na domaćem parketu u Murskom Središću od njih je bolji bio zagrebački Sheeft. Poveli su gosti, a domaći su se vratili odmah u drugom setu. Nažalost, sljedeća dva seta nisu odigrana na razini kao drugi pa su gosti s osvajanjem oba seta upisali tri boda. (nl, foto: mg)

Nazovi napaljene

Medimurke!

Telefonski sex uživo! 0-24

064/50 20 27 Tel3,49;Mob4,78kn/min Maratela mreže doo, 072/700700

Iako bez nekoliko standardnih prvotimaca momčad iz Svetog Martina uspješno je prošla Varteks, dok su Laporniki također u velikoj seriji u kojoj će u subotu u Murskom Središću pokušati srušiti lidera Mladost I u ovom 12. kolu 3. HNL Sjever oba naša predstavnika upisali su pobjede. Rudar je četvrtom uzastopnom pobjedom četvrti s 21 bodom, samo bod do trećeg Radnika Križevci, dok je Polet s 23 boda drugi iza vodeće Mladosti Ždralovi koja je skupila 25 bodova. Rudar se revanširao Virovitici za poraz u prvom kolu u Murskom Središću. Igrači Dražena Škvorca s gostovanja se vraćaju s tri boda golom Roberta Skolibera koji je zabio u 46. minuti odmah po ulasku u igru u drugom dijelu. Sama utakmica protekla je s malo prilika, a jedinu u prvom poluvremenu za Rudar imao je Vurušić. U drugi dio Rudar je ušao s dva aduta s klupe, Skoliber i Škvorc zamijenili su Vurušića i Nedeljka. To se pokazalo dobitnom kombinacijom jer se Skoliber odmah upisao u strijelce. Do kraja utakmice miroljubivo s još jednom prigodom Patafte koji pogađa stativu

i vrijedna tri boda odlaze u Mursko Središće. U subotu od 13:30 Rudar u derbiju kola dočekuje vodeću Mladost iz Ždralova koja se ponovo digla u formi. Šteta što zbog tri žuta kartona neće biti pouzdanog Nine Patafte, ali u svakom slučaju dečki trenera Škvorca puni su samopouzdanja nakon četiri uzastopne pobjede. Utakmica u kojoj nemaju što izgubiti sigurno će biti interesantna, nažalost, bez prisustva gledatelja. Igrači Poleta osim redovne utakmice 12. kola igrali su i zaostalu utakmicu protiv Varteksa i u obje upisali pobjede. Polet je u subotu na domaćem terenu bio bolji od Papuka iz Orahovice. Domaći u vodstvo dolaze u 19. minuti golom Martina Lesara. Igrači Matije Kristića nova tri boda potvrđuju u sudačkoj nadoknadi kada za 2:0 zabija Antonio Dodlek. U prvom poluvremenu Polet je nametnuo igru, po-

gotovo u sredini terena tako da su gosti bili neprimjetni. Šteta što se na odmor otišlo samo s golom prednosti. U drugom dijelu gosti se pomalo bude i postaju ravnopravniji. Pred kraj utakmice zaprijetili su iz nekoliko kontri, ali bezuspješno, a točku na "i", kako smo već rekli, stavio je u zadnjim trenucima Dodlek. Zaostalu utakmicu 10. kola Polet je odigrao u srijedu u Varaždinu protiv domaćeg Varteksa koji vodi međimurski stručnjak Želimir Orehovec. Iako su utakmicu igrali bez većine prvotimaca (nisu igrali Medved, Krištofić, Šarić, Šegović, Brezovec, Herceg i Lesar), igrači trenera Kristića došli su do pobjede. Dejan Mezga doveo je svoju ekipu u vodstvo u 26. minuti iz kaznenog udarca. Četiri minute kasnije domaćin poravnava golom Golubara također iz najstrože kazne. Novo vodstvo Poletu donio je mladi Patrik Kirić u 34. minuti i tim rezultatom

POST-FESTUM prvog dijela županijskih nogometnih liga

TABLICA 1 Mladost Ždralovi

12 7 4 1 23 25

2 Polet (SMNM)

12 7 2 3 12 23

3 Radnik – Križevci

12 7 1 4 7

4 Rudar

12 7 0 5 1

5 Tehničar

11 5 5 1 8

6 Bjelovar

10 5 2 3 4

7 Podravina

11 4 4 3 0

8 Papuk

11 4 2 5 -2

9 Virovitica

12 3 4 5 2

10 Varteks

10 4 1 5 -1

11 Graničar

12 2 1 9 -24 7

12 Podravac

11 0 0 11 -30 0

1:2 se odlazi na odmor. U drugom dijelu u čvrstoj igri unatoč boljoj igri Varteksa i nastojanju da izjednači bez promjena i pobjedom 1:2, tri boda odlaze u Sveti Martin na Muri. U sljedećem 13. kolu u subotu, 14. studenoga Polet je trebao gostovati kod Podravine u Ludbregu, ekipe koju vodi njihov bivši trener Mario Kovačević. Međutim, igrači Podravine su u samoizolaciji pa se utakmica odgađa. (md)

Pregled najboljih strijelaca do prekida prvenstva Prvi dio sezone u županijskim nogometnim ligama MNS-a je službeno završen, a nogometaše čeka višemjesečna pauza. Što će biti na proljeće, tek treba vidjeti. Hoće li doći do nastavka prvenstva krajem veljače ili početkom ožujka teško je prema sadašnjem stanju stvari očekivati iako nikad se ne zna. Međutim, kad nastupe topliji dani, bez obzira na sve epidemiološka situacija trebala bi biti puno bolja i ova sezona nekako završiti. Inače, ovo je do prekida bila jedna od zanimljivijih jesenskih sezona. Bila je dobro praćena jer su gledatelji očito zbog cijele ove situacije bili nekako još više uz svoje klubove. Bilo je puno dobrih, ali što je još važnije, vrlo efikasnih utakmica tako da su se istakli i strijelci. Donosimo pregled tko je sve i koliko zabio u četiri međimurske nogometne lige. U prvom dijelu sezone nisu odigrane sve utakmice, ali kao vodeći strijelci u svojim ligama prezimit će Saša Škvorc iz Spartaka koji je na vrhu liste strijelaca

I. ŽNL, Josip Igrec kao član Drave (DM), trojac iz 2. MNL - skupina B (Dalibor Frančić (Bratstvo SV), Tomislav Šafarić (Sokol), Saša Krnjak (Hajduk B) i Karlo Levanić (Pušćine) kao najbolji strijelac najnižeg županijskog ranga. U najvišem županijskom rangu vodeći strijelac je Saša Škvorc iz Spartaka koji je zabio 12 golova. Prvi pratitelj mu je Nenad Radiković (Bratstvo J) s pogotkom manje, a treće mjesto dijeli više igrača: Mihael Ladić (Polet), Robert Malnar (BSK) i Matija Kosec (Trnovec) koji su postigli 10 pogodaka. Sam na vrhu strijelaca 2. MNL - skupina A je Josip Igrec iz Drave (DM). Josip je za Dravu postigao 16 pogodaka. Dobro ga prati Krunoslav Frančić iz Mladosti (D) s 14, a tu su još i Luka Jakup (Drava) i Nikola Horvat (Mladost Ivanovec) s 12 pogodaka. U 2. MNL - skupina B na vrhu strijelaca je izjednačeni trojac Dalibor Frančić (Bratstvo SV), Tomislav Šafarić (Sokol), Saša Krnjak (Hajduk B) s 11 pogodaka. Odmah iza njih je Krešo Kovač s 10

Nikola Horvat (žuti dres) najbolji je strijelac Mladosti iz Ivanovca i na trećem je mjestu liste strijelaca 2. MNL - skupina A pogodaka, dok su devet puta 18 pogodaka vodeći strijelac mrežu protivnika tresli Sa- je Karlo Levanić iz Pušćina. muel Novak (Strahoninec), Drugu poziciju s dva pogotka Nino Bestijanić (Mali Miha- manje drže Dario Balog (Paljevec), Krunoslav Majerić rag) i Siniša Dovečer (Pušći(Budućnost M). ne). Blizu vrha je i dvojac iz Najbolji strijelac županij- Jedinstva (NSD), Petar Krizskih liga nalazi se u posljed- man s 15 i Mišel Popović s 14 njem međimurskom rangu. S pogodaka. (Nikola Lukman)



13. studenoga 2020.

RUKOMET

STOLNI TENIS

RUKOMETNA SEZONA u Prvoj HRL za žene igra se u ubrzanom ritmu usprkos svemu

PRVA Hrvatska liga istok muški i žene

Zrinskice stigle do super važna dva boda

Loš vikend za oba sastava Mihovljana

U subotu je na rasporedu Mihovljan – Mladost, Podravka Gostujuće rukometašice iz Sesveta donekle su parirale samo u početnom dijelu utakmice, da bilo 4. kolo muške 1. HSTL u ko- – Strmac, Vodovod 2 – Putjane, bi nakon toga Čakovčanke odjurile na nedostižnu prednost koja je na kraju iznosila +9 za naše Do prve i vrlo važne pobjede u borbi za opstanak u 1. HRL čakovečke rukometašice stigle su u 7. kolu i to uvjerljivo protiv Sesvete Agroproteinke rezultatom 33:24. Gošće iz Sesveta, koje također pamte puno bolje dane kad je u pitanju njihov klub, prve su povele i to im je bilo prvo i posljednje vodstvo. Gostujuće rukometašice donekle su parirale do 10. minute kada je bilo 5:4. U 20. minuti Zrinskice imaju +6 (13:7), a

PRVA HRL muški

na odmor odlaze sa 8 golova prednosti (19:11). U drugom dijelu Zrinski ne samo da održava, već i povećava razliku i u nekoliko navrata ima 10 golova prednosti da bi utakmica završila uvjerljivom pobjedom Zrinskog 33:24. Najefikasnija u domaćim redovima bila je Hannah Vuljak s 9 pogodaka, slijedi Ira Resman s 8, 5 je postigla Melani Balić, po 4 su upisale Ena Car i Hana Laptoš, a 3 gola

Preložani gube, Čakovčani opet u karanteni Niz poraza mladih rukometaša Preloga nastavljen je i u 6. kolu. No, više se ni nije moglo očekivati u meču protiv vodeće Moslavine na njezinom parketu u Kutini. Prelog je trebao biti domaćin, ali zbog odluke Stožera civilne zaštite u Prelogu o zabrani igranja utakmica u dvorani naši rukometaši zamijenili su domaćinstvo s Moslavinom. Igrači Dubravka Hozjaka još su donekle odolijevali u prvom dijelu i na odmor otišli s pristojnih -2 (14:16). U nastavku razlika je stalno rasla u korist iskusnije Moslavine i susret završava njihovom pobjedom 26:36. Standardno najefikasniji u redovima Poleta bio je Vjeran Toplek koji je upisao čak 13 pogodaka, Nino Škvorc i Luka Čapalija dodali su 3 gola. U strijelce su se još upisali Šestan, Kocijan i Zadravec s

BODYBUILDING

po 2 pogotka, dok je jednom pogodio Nestić. U teškoj borbi za opstanak slijedi još jedno teško gostovanje kod vodećeg Rudara u Samoboru. Utakmica se igra u subotu, 14. studenoga s početkom u 19 sati. Igrači MRK Čakovca zbog pojave koronavirusa u njihovim redovima moraju opet biti u samoizolaciji pa su propustili dvije utakmice, prošlu protiv KTC-a i sljedeću koju su trebali igrati s Moslavinom. Od ranije imaju još jednu odgođenu s Osijekom, a koju će odigrati 18. studenog. Tako od šest odigranih utakmica MRK Čakovec ima samo tri odigrane u kojima je upisao dvije pobjede i poraz. U težoj situaciji je sigurno Prelog koji je poražen u svih šest utakmica. Bez pobjede su još Medveščak i Viro Virovitica s kojima će voditi borbu za opstanak. (md)

Pivot Ira Resman odigrala je odličnu utakmicu protiv Sesveta postigla je Lana Blagus. Marta Kozjak upisala je 5 obrana, a Anja Žvorc dvije. U srijedu je Zrinski odigrao zaostalu utakmicu 5. kola, a protivnik na domaćem parketu u Čakovcu bio je višestruki prvak, Podravka iz Koprivnice. Prvakinje su bez muke nanijele katastrofalni poraz Zrinskom koji se ove godine bori za ostanak u elitnom društvu. Nakon početnih 1:1 Podravka brzo odlazi na +7 (1:8), da bi već na poluvremenu razlika bila +16 u korist gošći iz Koprivnice (7:23). U nastavku igračice Podravke nesmiljeno trpaju

mrežu Zrinskog i susret završava visokom pobjedom gošći 14:41. Najefikasnija u domaćim redovima bila je Janja Balent sa 4 pogotka, Vuljak je postigla 3, po 2 su dale Balić, Bartolić i Laptoš, a jednom je pogodila Resman. Zrinski je na 12. mjestu s 3 boda, a iza njih su Virovitica 1234 s 1 bodom i posljednje Dugo Selo 55 bez bodova. U sljedećem kolu Zrinski je trebao gostovati kod Bjelovara, ali je susret odgođen zbog koronavirusa u redovima Bjelovarčanki. U nastavku sezone Čakovčanke igraju u srijedu, 18. studenoga kada u utakmici 9. kola gostuju u Umagu. (md)

REZULTATI 23. Prvenstva Hrvatske u bodybuildingu i fitnessu

Srebro za Borko Bana i Nataliju Hampl Stigli su službeni rezultati 23. Prvenstva Hrvatske u bodybuildingu i fitnessu koje se održalo u Centru za kulturu u Čakovcu, nakon što su poznati nalazi doping kontrole. Služba za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čiji su predstavnici napravili doping testiranje, kod dva natjecatelja izvijestila je da su kod dva natjecatelja pronađene zabranjenje supstance, a među njima i kod međimurskog bodybuildera Marka Šoltića iz Pušćina koji inače vježba u Zagrebu. Inače, predstavnici našeg kluba Aurore iz Čakovca bili

su ne samo uspješni organizatori već također i kao natjecatelji, te su osvojili četiri medalje. Pripala su im dva srebra i dvije bronce. Borko Ban osvojio je srebro u kategoriji Men Body building i 4. mjesto u kategoriji Master Men body building, Natalija Hampl srebro u kategoriji Women Body Fitness, a Karlo Pintarić broncu u kategoriji Junior Men Physique te broncu u kategoriji Men Physique visoka. Prvenstvo je bilo podijeljeno u 7 muških te 4 ženske juniorske, seniorske i masters kategorije. (dv, foto: mg)

Borko Ban osvojio je srebro u kategoriji Men Body building i 4. mjesto u kategoriji Master Men body building

jemu su odigrane četiri utakmice, a ostale četiri su odgođene zbog problema s pandemijom koronavirusa. Od ekipa iz naše županije igrao je jedino Mihovljan i to bez svojega najboljeg igrača Nine Bujana, koji je bio spriječen poslovnim obavezama, dok bolešću desetkovani MSTC Čakovec i Putjane nisu mogli kompletirati ekipe pa su morali tražiti odgode. Ovako oslabljeni Mihovljančani su s po 4:2 izgubili obje utakmice. Prijepodne u Brestovcu su u prvom krugu pobjedama Noe Vreska i Nikole Mikaca, a porazom Matije Strbata vodili s 2:1, a zatim sve partije do kraja izgubili. U drugoj utakmici, protiv Strmca u Novoj Gradišci, u prvom krugu je dobio samo Vresk, izgubili su i parove pa je domaćin poveo 3:1. Tračak nade se ukazao u petoj partiji drugom Vreskovom pobjedom, ali, nažalost, to je od njih bilo sve jer Mikac i Strbat nisu dobili ni jednu. Parovi 5. kola, subota, 21. studenoga: Vodovod 2 – MSTC Čakovec, Olimpija – Putjane,

Olimpija – MSTC Čakovec, Željezničar – Mladost, Podravka – Brestovac. Kao i u muškoj ligi i u ženskoj je odigrano nepotpuno kolo jer je Šenkovec zbog zdravstvenih problema igračica morao odgoditi svoje utakmice protiv osječkoga Vodovoda i Požege. S istim protivnicama pak je odigrao Mihovljan i obje utakmice izgubio. U prijepodnevnoj utakmici s 4:2 su ih nadigrale Osječanke protiv kojih je Hana Zadravec donijela jedinu pojedinačnu pobjedu i bila uspješna u paru s Nikom Lukšom, a uz njih je nastupila još i Izidora Pongrac. Protiv Požege, u drugoj subotnjoj utakmici, dobile su tek jednu pobjedu i izgubile s 4:1. Počasnu partiju je ponovo dobila Hana Zadravec, dok su Lukša i Pongrac ponovo bile nemoćne. Parovi 5. kola, subota 21. studenoga: Mihovljan – Mladost Petrinja, Pitomača – Požega, Šenkovec – Mladost, Pitomača – Vodovod, Požega, Koprivnica i MGK-Drava su slobodni. (ff)

Nakon jednotjednog prekida prvenstva poslije trećeg kola Međimurski stolnoteniski savez je, poštujući odluke Stožera, odlučio da se najmanje do kraja mjeseca prvenstvo Međimurskih liga Međimurske novine ponovo prekine. Odluka Stožera nije izravno utjecala na prekid, ali je zato preporuka lokalnim jedinicama samouprave da obustave davanje na korištenje dvorana društvenih

domova, a takvima se za svoje aktivnosti koristi najviše klubova iz naše županije te veliki broj zahtjeva za odgodu utakmica. Ovisno o epidemiološkoj situaciji krajem mjeseca će se donijeti nova odluka, hoće li se prekid produžiti ili će se prvenstvo nastaviti. Do tada se eventualno, uz stroge mjere zaštite, mogu odigrati samo zaostale utakmice trećeg i četvrtog kola. (ff)

MEĐIMURSKE LIGE Međimurske novine

Novi prekid natjecanja u županijskim ligama

Marko Šoltić suspendiran zbog dopinga Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Služba za antidoping na prvenstvu u Čakovcu su proveli doping kontrolu te su u uzorcima samo dvoje natjecatelja, predstavnika BBK Maksimir Nevena Ćuka i Marka Šoltića, pronašli više različitih zabranjenih supstanci zbog kojih su im odredili suspenzije i naknadno će im se odrediti kazna. Također, izgubili su i svoj plasman na prvenstvu. - Vezano uz doping nemam ništa za komentirati jer su rezultati objavljeni od strane Zavoda za javno zdravstvo. Protiv rezultata ne mogu. Trenutno čekam odluku Stegovnog vijeća

za potvrdu rezultata testa. Nakon toga vidjet ćemo što će se i kako dalje odvijati. Meni je dovoljno znati da sam na natjecanju pod istim uvjetima kao i drugi u svojoj kategoriji bio najbolji te da imam podršku većine, a pogotovo onih koji me znaju, rekao je međimurski bodybuilder o neugodnoj situaciji u kojoj se našao Marko Šoltić. Pitali smo i predsjednika Hrvatskog bodybuilding saveza Gorana Juratovića kakva je procedura u ovom slučaju i on je kratko rekao da će Savez nakon što završi cijeli postupak, provesti svaku odluku o kazni koju donese HZJZ. (ln)

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Elvis

je rođen u kolovozu 2017., visok je 50 cm. Došao nam je s dubokom ranom koju je dobio jer je udaren lopatom. Iako su mu ljudi nanijeli bol, Elvis je tako jedno veselo i prijateljski raspoloženo stvorenje da je to teško opisati. On i dalje vjeruje i voli ljude. Vrlo je veseo, razigran, drag, dobar na uzici. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Connie

Raduje se svakom trenutku kojeg provedemo s njim, svakom djeliću pažnje koji dobije. Vrlo je privržen, odan, nježan, obožava biti s ljudima, a dobro se slaže i s drugim psima. Odlično mu ide hodanje na uzici tako da bez probleme može u šetnju. Connie treba veliko dvorište i ljude koji će mu pokazati da život može biti lijep. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

Oliver

je još jedan od onih neprimijećenih, velikih, crnih. Jedan od onih kojima je duša predivna, a karakter za poželjeti. Jedan od onih koji obožavaju ljude, onih odanih, privrženih, onih koji bi bili tako vjerni, samo kad bi imali kome biti vjerni. Oliver je jedan od onih za kojeg bismo vam mogli reći da će vam biti savršen prijatelj i suputnik na vašem životnom putu.Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec. Shado Naš dragi Shado. Tako dragi pas, a tako nevidljiv. Presladak je sa svojom simpatičnom facicom, kako to nitko dosad nije primjetio? A tek kad ga upoznate pa kad vidite koliko je nježan, dobar, drag, privržen... Ma samo bi se mazio i provodio vrijeme s ljudima. A slaže se i s drugim psima. Srednjeg je rasta, rođen u kolovozu 2014. Kontakt: 060 600 105 ili fb Azil Prijatelji Čakovec.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

NAGRADNI NATJEČAJ povodom 10 godina rada Fizikalne terapije i rehabilitacije Alen Horvat

Osvojite poklon paket fizikalnih terapija od 6 dolazaka

kupona skupi fizikalnu poku i pi

Ime i prezime: Adresa:

BROJ KUPONA

Broj telefona: Skupljene kupone od 1. do 8. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika objavljujemo u Međimurskim novinama 11. prosinca. (mk)

Privatna fizikalna terapija Alen Horvat s radom je započela 2010. godine u rodnoj Vulariji, a nakon 8 godina, zbog povećanja obima posla i potrebe za većim prostorom, preselila se u Čakovec na adresu Franje Punčeca 4 gdje djeluje i danas. Individualiziran pristup pacijentu te vrhunski tim iskusnih fizijatra i doktora uz brojne uređaje i metode fizikalne terapije i rehabilitacije ključ su uspjeha u liječenju brojnih pacijenata proteklih 8 godina u Fizikalnoj terapiji Horvat Trenutno broje 6 zaposlenih stručnjaka koji svakodnevno osobitom pažnjom i posve-

ćenošću zdravlju pacijenata rješavaju probleme i bolove te otklanjaju poteškoće zbog kojih mnogi ne bi mogli funkcionirati u normalnom životu. Uvijek ljubazna i dobro raspoložena ekipa olakšava sve terapije i danas su u Međimurju postali sinonim za fizioterapiju.

Skupite tri kupona i osvojite fizikalnu terapiju

Privatna praksa fizikalne terapije Alen Horvat povodom 10 godina postojanja poklanja paket fizikalnih terapija od 6 dolazaka. Kako biste sudjelovali u nagradnom natječaju,

trebate skupiti tri kupona koja objavljujemo u ovom i u naredna dva broja. Džokerkuponom, koji izlazi nakon tri redovna, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 1. do 8. prosinca možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec. Sretnog dobitnika objavljujemo u Međimurskim novinama 11. prosinca. (mk)

13. kolovoza 2020.

Dobro je znati 33

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD PRELOG

NAJPOVOLJNIJE CIJENE ZIMSKIH GUMA

POZIV ZA DOSTAVU ZAHTJEVA ZA DODJELU SUBVENCIJA U POLJOPRIVREDI ZA 2020. GODINU Grad Prelog obavještava fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom s područja Grada Preloga da se do 30. studenog 2020. godine zaprimaju zahtjevi za dodjelu subvencija za okrupnjavanje i povećanje posjeda poljoprivrednog zemljišta i za posebne vrste poljoprivredne proizvodnje za 2020. godinu. Uvjeti za odobravanje subvencije i potrebna dokumentacija objavljeni su na oglasnoj ploči i na internet stranici Grada Preloga (www.prelog.hr). Dodatne informacije mogu se dobiti u Upravi Grada Preloga, Glavna 35, Prelog ili na broj telefona 645-301 i 638-686.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SELNICA Na temelju članka 96. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) i Zaključka načelnika Općine Selnica, Klasa: 350-02/20-01/01, Urbroj: 2109-15-2017 od 10. studenog 2020. objavljuje se

Urbanističkog plana uređenja područja “Ograd“ u Selnici

Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u roku ili nisu čitljivo napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi. Podnositelji trebaju na podnesku navesti adresu za dostavu odgovora. Klasa:350-02/20-01/01 Urbroj:2109-15-20-18 Selnica,10. studenog 2020.

ČITAJTE NAS I PUTEM NAŠE WEB STRANICE

www.mnovine.hr

TE NA SLUŽBENOJ FACEBOOK STRANICI

facebook.com/MedimurskeNovine

185/65R15 88T BLIZZAK LM001 TL 205/50R17 93V BLIZZAK LM005 XL TL

396,91 kn 833,50 kn 1.181,27 kn 1.286,16 kn

215/55R16 93H WINTER ICEPT EVO2 W320 TL 215/60R16 99H WINTER ICEPT EVO2 W320 XL TL

588,74 kn 585,91 kn

225/45R17 91H UG PERF G1 TL 225/50R17 94H UG PERF + FP

860,91 kn 905,32 kn

205/55R16 91T WINTER SPT 5 TL 245/45R18 100V WINTER SPT 5 XL MFS TL

623,71 kn 1.215,29 kn

195/65R15 91T MP92 SIBIR SNOW TL 205/55R16 91H MP92 SIBIR SNOW TL

305,24 kn 356,27 kn

225/55R18 98H WINTER SOTTOZERO 3 TL

JAVNA RASPRAVA O PRIJEDLOGU

4. Primjedbe i prijedloge sudionici mogu davati tijekom javne rasprave, zaključno sa 15.12. 2020. godine i to na sljedeći način: • postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima • davanjem prijedloga i primjedbi u zapisnik za vrijeme izlaganja, • upućivanjem pismenih prijedloga i primjedbi Općini Selnica, Jelačićev trg 4, 40 314 Selnica.

655,06 kn 697,14 kn 947,69 kn

225/45R18 95V WINTERCCONTACT TS850P XL FR TL 235/45R18 94V WINTERCONTACT TS860S AO FR TL

GRAD PRELOG

1. Javna rasprava će trajati od 16.11. 2020. do 15.12. 2020. 2. Javni uvid u Prijedlog Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici moći će se izvršiti za vrijeme trajanja javne rasprave u prostorijama Općine Selnica, Jelačićev trg 4, 40 314 Selnica svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme i na web stranicama Općine Selnica www.selnica.hr, te izrađivača plana (www.urbia.hr). 3. Javno izlaganje Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja „Ograd“ u Selnici organizirat će se u prostorijama Općine Selnica, Jelačićev trg 4, 40 314 Selnica i to 02.12. 2020. godine u 13,00 sati.

205/55R16 91T ALPIN 6 TL 205/60R16 92H ALPIN 6 TL 215/55R16 97H ALPIN 6 XL TL

1.229,46 kn

185/65R15 88T WINTERHAWK 3 TL 195/65R15 91T WINTERHAWK 3 TL

327,92 kn 329,81 kn

205/55R16 91T KRISTALL MONTERO 3 MS TL 205/60R16 92H KRISTALL CONTROL HP 2 TL

463,06 kn 497,08 kn

155/70R13 75T ESKIMO S3+ MS TL 175/70R13 82T ESKIMO S3+MS TL

273,11 kn 302,40 kn

155/70R1375T WINTER ST TL 185/65R15 88T WINTER ST TL

230,58 kn 281,62 kn

195/65R15 91H ICEGRIPPER W850 TL 225/55R17 101V ICEGRIPPER W850 XL TL

280,67 kn 446,99 kn

155/80R13 79T TQ022 TL 205/65R15 94H TQ022 TL

183,33 kn 295,79 kn

Istaknute cijene vrijede od 23.09.2020. do isteka zaliha.

*Cijene su maloprodajne, bez montaže, za gotovinsko plaćanje i jednokratno plaćanje debitnim karticama. Isključuju akcije i popuste po drugim osnovama.

GUMIIMPEX-GRP D.O.O.

P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Web: www.gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet 7-17h i sub 7-13h

GUMIIMPEX-GRP SAVJETI

Starenje guma U posljednje se vrijeme mnogo govori o starenju guma. Mišljenja stručnjaka, novinara i opće javnosti često se razlikuju. Gume stare jer se u njima stalno odvijaju kemijski i fizikalni procesi. U svakom slučaju ti procesi se odvijaju vrlo sporo u gumama koje su pravilno skladištene. Proizvođači guma preporučuju da za skladištenje guma budu zaduženi profesionalni stručnjaci ili da ih se skladišti u primjerenom prostoru. Kada gume postaju stare? Gume za osobna vozila mogu se koristiti do 10 godina starosti ako su poštovani svi preporučeni uvjeti za njihovo

skladištenje. Jamstveni rok počinje teći na dan kupnje guma.

Kako skladištiti gume? Gume će zadržati svoja svojstva tijekom cijelog životnog vijeka ako se skladište u preporučenim uvjetima (u hladnom i suhom prostoru, zaštićene od sunčeve svjetlosti, kemikalija i djelovanja ozona).

Koji je datum proizvodnje? Na svakoj je gumi u pravilu naveden DOT. Točan datum proizvodnje i starost guma možete utvrditi pomoću posljednje četiri znamenke oznake DOT. Tako, primjerice, broj 2518 znači da je guma proizvedena u 25. tjednu 2018.

godine.Proizvođači guma potvrđuju da se pravilno skladištene i nekorištene gume mogu prodavati kao nove do pete godine starosti! Kod kupnje guma stručnjaci Gumiimpexa rado savjetuju vozače za dobar odabir guma koje će im pružiti najveću sigurnost i performanse u vožnji. HOTEL ZA GUME SKLADIŠTENJE GUMA Ako ljetne gume nisu istrošene te su pogodne za korištenje iduće sezone, uskladištite ih u hotel za gume ili neko drugo mjesto s odgovarajućim uvjetima kako ne bi promijenile svoja svojstva i izgubile na kvaliteti.

Vulkanizerski servisi Gumiimpex-GRP Varaždin i Zagreb skladište gume u idealnim uvjetima u tzv. „Hotelu za gume“. Ako ne možete zadovoljiti uvjete za pravilno skladištenje guma, onda je hotel za gume u Gumiimpexu pravo rješenje za vas.

Gumiimpex-GRP d.o.o. P. Miškine 64c, 42000 Varaždin Tel: 042 404 533, e-mail: shop@gumiimpex.hr Web: www.gumiimpex.hr Radno vrijeme: pon – pet, 7 – 17 h i sub, 7 – 13 h

Automobilizam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.

HOT HATCH Golf

Nikad snažniji Volkswagen Golf R I najnoviji Golf u svojoj 8. generaciji dolazi u sportskoj R izvedbi, a sa snagom od 320 KS riječ je i o najsnažnijoj serijski proizvedenoj izvedbi Golfa ikada Miljenik domaćih kupaca uskoro stiže u paprenoj R izvedbi, ali ne bilo kakvoj, već u najsnažnijoj serijski proizvedenoj izvedbi ikada! Izgleda da Golf R misli pomrsiti račune svim konkurentima, no to će biti tek nakon prvih vožnji. Golf VIII R dolazi s dvolitrenim tubo benzincem koji razvija maksimalnu snagu od 320 KS i pritom nudi 420 Nm okretnog momenta, a uparen je sa 7-brzinskim DSG mjenjačem. Prema prvim informacijama, na europskom tržištu će biti dostupan samo s automatskim mjenjačem, a na tržištu SAD-a navodno i s ručnim mjenjačem.

Pomalo čudna odluka, no to je vjerojatno povezano s potrošnjom, odnosno s ispustom CO2. Vrijeme će pokazati koliko su ove informacije istinite. 4Motion pogon na sve kotače serijski dolazi s ovim Golfom, a u njega se ugrađuje i sustav Torque Vectoring koji omogućuje brže prolaske kroz zavoje i za agilniju vožnju. Za ubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno mu je 4,7 sekundi, a maksimalna brzina je elektronski ograničena na 250 km/h, no ako doplatite ona se podiže na 270 km/h. Golf R je prikazan u Lapiz plavoj boji, a u odnosu na standardni Golf dolazi s novim pred-

njim i stražnjim odbojnikom, novim 19-inčnim aluminijskim naplatcima, a sprijeda su ugrađena IQ Matrix LED svjetla. Tu je i veliki krovni spojler, aerodinamični pragovi, a u stražnji je branik ugrađen i poveći difuzor te četiri ispušne cijevi, sa svake strane po dvije. U dodatnoj opremi je i Akrapovič ispušni sustav. Volkswagen je doradio i ovjes koji je spušten za 20 mm i dodatno ukrućen, a vozačima se na izbor nudi i šest načina

vožnje – Comfort, Sport, Race, Individual, Special i Drift. Prve tri opcije su jasne i njih ne treba posebno predstavljati, kao ni opciju Individual koja omogućuje vlastite postavke sustava, baš onako kako vama najbolje odgovara. Postavka Special je napravljena posebno za vožnju po stazi i to po Nürburgringu, a tada trebate samo pokazati svoje umijeće upravljanja. Mnogima će opcija Drift izmamiti osmijeh na lice jer u toj postavci

pogon se prebacuje samo na stražnje kotače pa zabava može početi. No, vjerojatno ćemo ubrzo gledati i filmiće na YouTubeu kako se novi Golf R ne treba voziti u Drift načinu rada. Unutrašnjost donosi manje promjene u odnosu na običan Golf, a one su sportska sjedala presvučena Nappa kožom s plavim detaljima i slovom R izvezenom na naslonu, a tu je i sportski volan i ambijentalno osvjetljenje kabine. Ispred vo-

zača je digitalna instrument ploča, a na središnjoj konzoli je ugrađen 10-inčni multimedijski sustav koji dolazi s Discover Pro navigacijskim sustavom. Još je mnogo detalja ostalo sakriveno, a oni će biti poznati prije samog početka prodaje, što očekujemo tijekom proljeća sljedeće godine. Cijena također nije objavljena, no njemački novinari procjenjuju kako bi početna cijena trebala biti ispod 50.000 eura.

OBLJETNICA Renaultovog kombija za prijevoz putnika

Unaprijeđen izgled Renault Trafica povodom 40. rođendana

Novi

Renault je najavio temeljito obnovljeni Trafic Combi i Trafic SpaceClass povodom četrdesetog rođendana ovog modela koji je dosad prodan u više od 2 milijuna primjeraka

Renault MEGANE

Cehovska 18, Varaždin, Tel.: 042/ 403-300, www.autocentarkos.hr Prosječna potrošnja u mješovitoj vožnji: 5,3 – 5,7 l / 100 km. Emisija CO2: 120 – 128 g/km. Slika automobila je simbolična. Renault preporučuje

renault.hr

Renault je povodom 40. rođendana modela Trafic predstavio njegovu obnovljenu izvedbu, a prve fotografije prikazuju modele za prijevoz putnika i to u izvedbi Trafic Combi i Trafic SpaceClass. Tako je Trafic Combi namijenjen onima koji se profesionalno bave prijevozom putnika, ali i velikim obiteljima. Zahvaljujući velikoj prostranosti i mnogim mogućnostima prilagodbe unutrašnjosti, svatko će moći napraviti konfiguraciju sjedala i prostora za prtljagu prema vlastitim potrebama. Trafic SpaceClass se postavlja stepenicu više i ekskluzivniji je model koji je namijenjen prijevozu važnih osoba, ali i ostalih putnika. Posebice se to naglašava u izvedbi Signature koja nudi unutarnji prostor poslovne klase, dok je izvedba Escapade namijenjena kupcima koji često žele pobjeći od svoje svakodnevice. Prednji kraj sada izgleda puno elegantnije i donosi nova Full LED svjetla, novi poklopac motora, masku i branik. Oba modela su opremljena i električno preklopivim retro-

vizorima kako bi provlačenje kroz gradske gužve bilo lakše, a za atraktivan izgled se brine sedam boja karoserije, od kojih je jedna nova (karmin crvena). Prisutan je i novi dizajn 17-inčnih aluminijskih naplataka. Unutrašnjost donosi potpuno novu armaturnu ploču s novim korisnim pretincima za odlaganje stvari. Tu je i nova ručica mjenjača, a u kabini se sada koristi i više kromiranih površina. Posebno se ističe armaturna ploča sive boje Meteor, koja je dostupna na SpaceClass izvedbi. Unutrašnjost nudi prostor za do 9 putnika ili pak 1,8 m3 teretnog obujma. Nov je i 8-inčni središnji multimedijski zaslon s novim softverom koji je brži u radu

i jednostavniji za korištenje, a nudi i podršku za Android Auto i Apple CarPlay. Sada je u ponudi i adaptivni tempomat, aktivni sustav za kočenje u nuždi, sustav za upozorenje za napuštanje trake i sustav za nadzor mrtvog kuta. U ponudi motora se nalaze samo turbo dizelaši, a ponuda starta od modela dCi 110 s ručnim mjenjačem dCi 150 s ručnim ili EDC automatskim mjenjačem i dCi 170 koji dolazi isključivo s EDC mjenjačem. Motori su opremljeni sustavom Stop & Start i ispunjuju zahtjeve norme Euro 6D Full. Više detalja o svakom modelu bit će objavljeno početkom sljedeće godine, a prodaja kreće na proljeće 2021.

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRADSKI SUV iz Forda

Dodatno povišeni gradski SUV: Ford EcoSport Active Za sve koji žele robusniji izgled modela EcoSport, Ford je pripremio Active izvedbu ovog gradskog SUV modela koji se priključuje ostatku Fordove game Active modela Ford je još 2018. godine predstavio Fiestu Active, svoj prvi Active model koja je prodana u preko 55.000 primjeraka, a nešto kasnije predstavljeni Focus Active također je postao popularan. Tako je svaki peti Focus koji je prodan ove godine na europskom tržištu opremljen Active paketom opreme. Ford nije dugo čekao pa je predstavio i dostavne modele u Active izvedbi (Transit Custom i Connect te Tourneo Transit i Connect), a sada je stigao na red i gradski SUV EcoSport u Active izvedbi. Doduše, malo je nejasno zašto već u startu ovaj model nije ovako opremljen pa ovako izgleda kako je sada predstavljena povišena izvedba SUV vozila. No, vjerojatno u Fordu znaju što rade. EcoSport Active dolazi s povećanom udaljenosti od tla koja nije točno specificirana, a dodatnu robusnost daju široke plastične obloge oko čitavog vozila, a sve kako bi se eventualna šteta od kamenčića ili granja pri vožnji izvan asfalta

svela na minimum. Doduše, ovakve obloge dobro dođu i u gradu pa se smanjuju i oštećenja od parkiranja na karoseriji, a crne boje je i krov, kao i poklopci retrovizora. Osim izgleda, iz Forda kažu kako su doradili i ovjes, a ova izvedba serijski dolazi s novim 17-inčnim aluminijskim naplatcima. Za pogon ove izvedbe se brine jednolitreni turbo benzinac sa 125 KS i 170 Nm okretnog momenta, a uparen je sa 6-brzinskim ručnim mjenjačem. Za ubrzanje od 0 do 100 km/h ovom modelu treba oko 11 sekundi i može voziti maksimalno 180 km/h. Pogon je samo na prednje kotače, a naknadno će biti dostupni i drugi motori. Unutrašnjost donosi crna sjedala s izvezenom A oznakom na naslonima prednjih sjedala, a serijska oprema je bogata i uključuje automatski klima-uređaj, sustav za automatsko kočenje s prepoznavanjem pješaka, tempomat, parking senzore i 8-inčni središnji multimedijski zaslon

sa sustavom Ford Sync 3 i podrškom za Android Auto i Apple CarPlay. Cijena će biti objavljena do kraja godine kada i kreće prodaja ovog modela.

Automobilizam 35

Informacije

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI Hitne službe (policija, vatrogasci, hitna pomoć)

Čakovec

dr. Renata Hranjec I.G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256 dr. Karmela Matjan – Bogdan A.K. Miošića 16, tel. 040/395-286 dr. Brigita Haubrich Hrandek I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

Mursko Središće

dr. Mirjana Tarandek V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Klara Grahovec Školska 16a, tel. 040/601-162

dr. Zrinko Karlović Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Goričan

Strahoninec

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Kotoriba

dr. Snježana Permozer Hajdarović Kralja Tomislava 119/a, tel. 040/682-059

Lopatinec

dr. Bošnjak Željka Pleškovec 30, tel. 040/856-113

dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveti Martin na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/ OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, prema rasporedu: subotom od 15:00 sati do 20:00 sati, a nedjeljom i blagdanom od 08:00 sati do 20:00 sati. Također je još uvijek obavezno svoj dolazak najaviti telefonom: 040/372-301 ili 040/372-302. DEŽURNA DENTALNA ORDINACIJA je počela ponovno s radom, i radi svaku nedjelju i svaki blagdan/praznik u vremenskom razdoblju od 08:00 sati do 18:00 sati, na lokaciji ambulante Nedelišće. Obzirom da su još na snazi epidemiološke mjere obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/866-033.

tel. 374-176

Matični ured Prelog

tel. 645-125

Matični ured M. Središće

tel. 543-600

tel. 310-651

Matični ured M. Subotica

tel. 631-112

Matični ured Nedelišće

tel. 821-806

tel. 313-619

Matični ured Štrigova

tel. 851-012

1212 za ČK birati 8

Matični ured Kotoriba

tel. 682-136

Matični ured Dekanovec

tel. 849-017

tel. 310-222

Željeznički kolodvor Čakovec

tel. 384-333

Dežurna ljekarna Čakovec, V. Morandinija 1 TAXI

EKO TAXI Čakovec

tel. 330-033

Policijska uprava međimurska

tel. 373-111

Hrv. zavod za mirovinsko osiguranje Čakovec

tel. 311-755

Hrv. zavod za zdravstveno osiguranje Čakovec

tel. 372-900

Hrvatski zavod za zapošljavanje Čakovec, Bana J. Jelačića 1

tel. 396-800

Međimurje-plin, Obrtnička 4

tel. 395-199

Međimurske vode, M. hrvatske 10

tel. 373-700

Centar za kulturu Čakovec - blagajna

tel: 323-100

Knjižnica Čakovec Elektra Čakovec, Ž. fašizma 2 - prijava kvara

Matični uredi Matični ured Čakovec

Autobusni kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 14. studenoga

tel. 112

Zdravstvene ustanove Županijska bolnica Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 375-444

Dom zdravlja Čakovec, I.G. Kovačića 1e

tel. 372-300

Zavod za javno zdravstvo

tel. 311-790

Školska medicina

tel. 312-157

Mikrobiološki laboratorij

tel. 310-336

Gradovi i općine tel. 314-920

tel: 310-595

Grad Mursko Središće

tel. 370-771

tel. 371-700

Grad Prelog

tel. 645-301

Općina Belica

tel. 845-402

Ambulanta za kućne ljubimce Čakovec, R. Steinera 7

tel. 390-859

Općina Dekanovec

tel. 849-488

Općina Domašinec

tel. 863-240

Veterinarska stanica Čakovec

tel: 390-859

Općina Donja Dubrava

tel. 689-033

Međimurska županija Čakovec

tel. 374-111

Općina Donji Kraljevec

tel. 655-126

Općina Donji Vidovec

tel. 615-105

Općina Goričan

tel. 601-192, 602-162

Općina Gornji Mihaljevec

tel. 899-117

Općina Kotoriba

tel. 682-265

Općina Mala Subotica

tel. 631-700

Komunalni redar za grad Čakovec

mob. 099 317 2997 tel. 314-969

Pošta Čakovec, T. Masaryka 28

tel. 804-020

Turistički ured Grada Čakovca, K. Tomislava 1

tel: 313-319

Fina Čakovec, O. Keršovanija bb

tel. 371-000

Centar za socijalnu skrb Čakovec, J. Gotovca 9

tel. 391-920

Županijska uprava za ceste Čakovec, Mihovljanska 70

tel. 396-294

GKP Čakom, Mihovljanska 74 - odvoz otpada - pogrebne usluge 0 - 24 h

tel. 372-466

Općina Nedelišće

tel. 821-107

Općina Orehovica

tel. 635-275

Općina Podturen

tel. 847-260

Općina Pribislavec

tel. 360-211

Općina Selnica

tel. 861-344

Općina Strahoninec

tel. 333-088

Općina Sveta Marija

tel. 660-001, 660-684

tel: 372-440 mob: 098/211-662, 098/9813-757

Porezna uprava

ROĐENI:

TIN VARGA, Sin Dijane i Gorana, BRUNO ORŠOŠ, Sin Verice i Bruna, ŠIMUN BERNAT, Sin Jasmine i Bernarda, JANA DEBELEC, Kći Petre i Nikole, ZOE ZANJKO, Kći Mirele i Zorana, MATEJA POSEL, Kći Vlatke i Zlatka, EMA BOGDAN, Kći Ivane i Slivia, MAŠA KOPJAR, Kći Dijane i Vanje, NINA KRIŽAJ, Kći Sanje i Nina, LORA MUNĐAR, Kći Monike i Daria, MARTIN BUŠNJA, Sin Teje i Vladislava (Čakovec)

VJENČANI:

Marina Posavi i Dejan Cerković (Čakovec) Milena Blagus i Rudolf Matoša (Čakovec)

UMRLI:

Grad Čakovec

371-600

IZ MATIČNOG UREDA

Općina Sveti Juraj na Bregu

tel. 855-305

Općina Sveti Martin na Muri

tel. 868-231

Općina Šenkovec

tel. 343-250

Ispostava Čakovec, O. Keršovanija 11

tel. 371-200

Općina Štrigova

tel. 851-039, 851-134

Ispostava Prelog

tel. 371-430

Općina Vratišinec

Ispostava Mursko Središće

tel. 371-490

tel. 866-469, 866-966

Jovica Sabol R. 1949. Josip Mihoci R. 1952. Josip Mikac R. 1943. Štefanija Novak R. Novak R. 1940. Katarina Božanić R. Kukolić R. 1937. Ana Švenda R. Kocijan R. 1937. Katarina Jambrošić R. Pevec R. 1937. Franjo Horvat R. 1934. Mijo Novak R. 1947. Ivan Paler R. 1940. Franjo Petak R. 1947. Josip Perčić R. 1945. Darko Martan R. 1961. Ladislav Trstenjak R. 1929. Milka Kopeček-Zima R. Havranek R. 1935. Katarina Zamuda R. Kocijan R. 1928. (Čakovec) Marija Hlišć R. Vinković R. 1941. (Dekanovec) Josip Trstenjak R. 1941. (Dekanovec) Matilda Batur R. Strahija R. 1927. (Dekanovec) Zora Košak R. 1938. (Dekanovec) Terezija Hajdarović R. Krnjak R. 1928. (Dekanovec) Martin Posavec R. 1931. (Dekanovec) Julijana Sović R. Martinjak R 1936. (Kotoriba) Dragutin Petran R. 1957. (Mala Subotica) Magdalena Fileš R. Kovač R. 1928. (Nedelišće) Franjo Hrešć R. 1939. (Nedelišće) Josip Kovač R. 1941. (Prelog)

Imendani kroz tjedan od 13. do 19. studenoga 2020. PET SUB NED PON UTO SRI ČET

13 14 15 16 17 18 19

Stanislav Kostka; Stanko Nikola Tavelić; Ivan Trogirski 33. KROZ GOD. Albert Veliki: Berto; Leopold Margareta; Gertruda Elizabeta Ugarska; lgor Posv. bazilika sv. Petra i Pavla Krispin; Elizabeta; Salomeja

Sretan Vam imendan!

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAHVALA

povodom prerano preminulog našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

Stjepana Vizingera

iz Čakovca preminulog 05.11.2020. godine u 71. godini

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima, stolnoteniskom klubu “Putjane”, zaposlenicima Čakovečkih mlinova, zaposlenicima javno bilježničkog ureda “Marodi”, obitelji Marodi i svima koji su nam pružili toplu riječ utjehe i dostojanstveno ga ispratili na vječni počinak. Hvala župniku Tomislavu Božičeku i hvala svima koji su u našem dragom Stjepanu prepoznali dobrog čovjek i prijatelja. Ožalošćena obitelj

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

DRAGUTIN LEHKEC

14.11.1991. - 14.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

IVAN HIŽMAN 19.11.1991. - 19.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Žganec rođ. Vurušić iz Čakovca preminula u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Juraj Lesjak iz Čakovca preminuo 5. studenog u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Katarina Medlobi rođ. Trupković iz Totovca preminula u 89. godini života

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

Josipu Mezga iz Vratišinca preminulom dana 6. studenoga u 79. godini života. Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Ožalošćena supruga Sabina

POSLJEDNJI POZDRAV dragom ocu i djedu

Josipu Mezga iz Vratišinca preminulom dana 6. studenoga u 79. godini života.

Dragi naš, ti si morao otići, ali tvoja ljubav i dobrota živjet će zauvijek u nama. Neka te čuvaju anđeli nebeski!

Ožalošćeni: sin Damir sa suprugom Tatjanom, unuk Filip i unuka Marina sa zaručnikom Mihaelom

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Čeh iz Čakovca preminuo 6. studenog u 79. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Informacije 37 TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca i brata

GAKIĆ VLADIMIRA

16.11.2002. – 16.11.2020. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe supruga Julijana, sinovi Miroslav i Miodrag, te sestra Dragica s obitelji

SJEĆANJE na našu dragu majku

JULIJANU BEL 6.11.2015. – 6.11.2020. Ostavila si tragove koji se ne brišu I dobrotu koja se zauvijek pamti...

Kćerka Verica, sinovi Đuro i Ladislav s obiteljima

IN MEMORIAM hrvatski branitelj

MARIJAN ZADRAVEC

16.11.1991. - 16.11.2020.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Slava Belalov rođ. Jalšovec iz Čakovca preminula u 93. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marijan Pogorelec iz Čakovca preminuo 5. studenog u 68. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Bartolić rođ. Buković iz Čakovca preminula 5. studenog u 78. godini života

Ignac Mikac iz Mačkovca preminuo u 96. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Horvat rođ. Žlićar iz Nedelišća preminula u 85. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Varga rođ. Štajerec iz Čakovca preminula u 83. godini života

Informacije OBAVIJEST O SMRTI

Horvat Franjo iz Donjeg Mihaljevca preminuo u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Novak Mijo iz Otoka preminuo u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Šušak Marko iz Donjeg Hrašćana preminuo u 74. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Pintarić Josip iz Preloga preminuo u 69. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Crnčec Ana iz Goričana preminula u 92. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Štefić Marija iz Svete Marije preminula u 91. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marđetko Ivan iz Cirkovljana preminuo u 73. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Varović Branko iz Palinovca preminuo u 56. godini života

SLOBODNA RADNA MJESTA Otvoren 1. AB METAL PROMET d.o.o., Palovečka 1, Belica, traži 3 m/ž vozača kamiona C i E kat., m/ž rukovatelja građevinskim strojevima i m/ž viličaristu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 271 4461 ili na email: robert.krajner@ ab-metalpromet.hr do 16.11. 2. ALFA CAR d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž predradnika u mješaoni kemijskih proizvoda na određeno, javiti se emailom: miro@alfacar.hr do 30.11. 3. ALZAS ALARMS, Kalnička 58, Čakovec, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara - tehničara i 2 m/ž vatrogasca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel: 040 384 100 do 21.11. 4. Agromeđimurje ratarstvo d.o.o., R. Boškovića 10, Čakovec, traži m/ž voditelja ratarske proizvodnje, 4 m/ž traktoristu i m/ž radnika na farmi na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: jelena@agromedjimurje.hr do 02.12. 5. Angie j.d.o.o., V. Morandinija 4, Čakovec, traži m/ž frizera na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 9834 244 do 19.11. 6. ASFALT-GRADNJA d.o.o., Žabnička 35, Žabnik, traži 1 m/ž asfaltera, 1 m/ž zidara ili tesara i 1 m/ž radnika niskogradnje za rad u Međimurju na neodređeno, info na mob. 098 644 021 do 31.12. 7. AQUA-INSTALACIJE d.o.o., Šenkovec, traži 2 m/ž montera centralnog grijanja i ventilacije i 2 m/ž vodoinstalatera za mjesto rada Šenkovec i Njemačka na određeno, javiti se na mob. 098 190 5489 ili na email: andrejas@aquainstalacije.hr do 20.11. 8. AUTO KLUB ČAKOVEC, Športska 8, Čakovec, traži m/ž djelatnika na poslovima računovodstva na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu do 03.12. 9. Autotransporti Majnić, Podturen, traži m/ž vozača C i E kat. na određeno, javiti se na mob. 098 241 524 do 26.11.

Tisaj Andrija

10. Autoprijevoznik „ZO TRANS“, Nedelišće, Čakovečka 99, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 819 417 ili pismenom zamolbom na adresu: Čakovečka 99, Nedelišće ili na email: zoki.zobovic@gmail.com do 06.12.

iz Goričana preminuo u 67. godini života

11. Auto servis Putarek d.o.o., P. Miškine 33, Čakovec, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 26.11.

OBAVIJEST O SMRTI

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200 Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

15. BIOINSTITUT d.o.o., Čakovec, traži m/ž radnika na poslovima održavanja i dezinfekciji ventilacija na određeno, javiti se na mob. 098 465 477 ili na email: lesar@bioinstitut.hr do 09.12. 16. Bistro Barracuda d.o.o., Prelog, traži m/ž kuhara na određeno, javiti se na mob. 095 356 1973 do 28.11. 17. Boras d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž tesara, 5 m/ž zidara - betonirca, 5 m/ž rukovatelja građ. strojeva, 5 m/ž građ.radnika i 2 m/ž armirača na neodređeno, javiti se na mob. 091 1010 511 ili na email: ante@ boras.hr do 19.11. 18. Brasil d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž konobara za rad u kafiću kod Galerije Sjever na neodređeno, javiti se na mob. 098 600 016 do 20.11. 19. BU-JAN TIM j.d.o.o., Pretetinec 96, traži m/ž građevinskog radnika, m/ž zidara i m/ž krovopokrivača na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom na mob. 098 974 5950 do 9.12. 20. Construct d.o.o., Čakovec, Vrtna 5, traži 2 m/ž tesara i 2 m/ž voditelja gradilišta (brigadira) na određeno, javiti se na mob. 098/366-266 ili na email: tihomir@construct.hr do 30.11. 21. Dom za starije i nemoćne Madona, K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž njegovatelja na neodređeno javiti se na mob. 098 911 7100 do 02.12. 22. Dom za starije i nemoćne Japa, Mursko Središće, traži m/ž kuhara pom. kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 098 259 865 do 04.12. 23. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, B.Radića 37, traži 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž autolakirera i 2 m/ž strojobravara na određeno, javiti se na email: posao@eko.hr do 30.11. 24. EL INSTALACIJE KS d.o.o., Prelog, traži m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na email: info@ elinstalacije-ks.hr do 27.11. 25. ELECTA d.o.o. Mursko Središće, Trg bana Josipa Jelačića 6, traži 1 m/ž koordinatora elektro-projekta na neodređeno, zamolbu poslati na mail: nenad.sabo@electa.hr ili 098 983 9707 do 30.12.; više info na: www.hzz.hr

iz Oporovca preminuo u 50. godini života

12. BALI d.o.o., Trg Republike 3, D. Dubrava, traži 10 m/ž šivača, m/ž voditelja marketinga, 5 m/ž krojača i m/ž konstruktora na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 688 511 ili mob. 098 802 286 ili pismena zamolba na adresu ili email: infobalidoo@gmail.com do 30.11.

iz Preloga preminuo u 62. godini života

13. BALI&BALI d.o.o. Donja Dubrava, Trg Republike 3, traži 1 m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, 2 m/ž konobara, 2 m/ž kuhara i m/ž voditelja restorana na neodređeno, javiti se osobno sa zamolbom ili na tel: 040 688 511 ili 098 802 286 ili e-mail: infobalidoo@gmail.com do 20.11.

27. Ferro-Preis d.o.o., dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži m/ž kalupera, 3 m/ž modelara, 2 m/ž operatera na elektropeći i m/ž završnog kontrolora na određeno, javiti se pismenom ili osobno na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 30.11.

14. Betaplast d.o.o., Totovec, V. Bakarića bb, traži 2 m/ž vozača pumpe za beton na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 382 165 ili na mob. 091 382 3360 ili na email: marta@betaplast.hr do 09.12.

28. Framos Technologies d.o.o., Čakovec, traži m/ž test - support inženjera za elektroničke uređaje na neodređeno, javiti se do 26.11. na email: a.levak@framos.com ili linkom: https://framos-jobs.personio.de/job/124203

OBAVIJEST O SMRTI Matjačić Josip

OBAVIJEST O SMRTI Hoblaj Josip

OBAVIJEST O SMRTI Maltar Zlatko

iz Kotoribe preminuo u 80. godini života

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

26. FEROKOTAO d.o.o., D. Kraljevec, Kolodvorska 78/a, traži 4 m/ž zavarivača, 4 m/ž lakirera i 4 m/ž bravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ferokotao.hr do 19.11.

29. GKP PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog traži m/ž dimnjačara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099 334 4451 ili pismena zamolba na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 16.11. 30. HAIX Obuća d.o.o., M. Subotica, traži m/ž čuvara - vatrogasca na neodređeno, javiti se na email: posao@haix.hr do 20.11. 31. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se na mob. 098 211 903 ili na email: vlado@hema. biz do 15.11. 32. Hilding Anders d.o.o., Prelog, K. Zvonimira 38, traži 10 m/ž radnika u proizvodnji madraca na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 650 007 ili pismena zamolba na adresu li na email: lucija.horvat@hildinganders.com do 30.11. 33. IDA COMERC d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž radnika na puhalici na neodređeno, javiti se na mob. 098 241 299 ili na email: ida. comerc@ck.t-com.hr do 16.11. 34. INKA-PROJEKT j.d.o.o. Mursko Središće, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 1 m/ž pk/kv soboslikara ličioca na neodređeno, javiti se na mob. 098 486 256 do 30.11., više info na: više na www.hzz.hr 35. INTER-MONT d.o.o., Hodošan, traži m/ž skladišnog radnika na neodređeno, javiti se na mob. 099 402 7957 do 20.11. 36. 4Kpro d.o.o., Strahoninec, traži m/ž fasadera i m/ž pkv/kv zidara na neodređeno, javiti se na mob. 091 433 5405 do 21.11. 37. KERBEK d.o.o., Kolodvorska 78, D. Kraljevec, traži 5 m/ž radnika na keramici na određeno, javiti se osobno na adresu do 14.11. 38. Kraljevske slastice d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine i D. Kraljevec, m/ž voditelja maloprodaje za mjesto rada D. Kraljevec i Prelog; m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji kolača, m/ž tehnologa u proizvodnom procesu i m/ž skladištara za mjesto rada Donji Vidovec te m/ž voditelja slastičarskih proizvoda za mjesto rada Pušćine na određeno vrijeme. Javiti se osobno na gornju adresu ili na mob. 098/419457 ili na email: vjekoslav@cvek. hr ili info@kraljevske.slastice.hr do 30.11. 39. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 3 m/ž radnika u skladištu na određeno, m/ž referenta odjela za odnose s kupcima, rok prijave 30.11., 3 m/ž cnc operatera i m/ž bravara na neodređeno, rok prijave 31.12. Javiti se na tel: 040 644 340 ili osobno ili pismenom zamolbom na gornju adresu ili mailom: posao.lpt@ leggett.com

40. LTH Alucast d.o.o. Republike Austrije 3, Čakovec, traži m/ž transportnog radnika i 2 m/ž operatera u topionici na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili email: info.alucast@ lthcastings.com do 30.11. 41. MAR AVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Nedelišće, Livadarska 53, traži 2 m/ž dipl. inž. elektrotehnike za razvoj i proizvodnju led rasvjete, 2 m/ž zavarivača za rad s robotom, 2 m/ž strojobravara i m/ž industrijskog lakirera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: mik@mik. com.hr do 30.11. 42. MARTI d.o.o., Prelog, Hrupine 5, traži 1 m/ž djelatnika na čišćenju pogona na neodređeno, javiti se osobno na adresu do 15.11.; te tražimo 1 m/ž djelatnika na laseru za rezanje limova - cnc operatera, m/ž pomoćnog radnika na plastificiranju i pakiranju, m/ž radnika na plastificiranju, m/ž zavarivača CO2 postupkom, m/ž djelatnika na brušenju i ravnanju metalnih pozicija te m/ž djelatnika na cnc savijačici lima - apkant preši na neodređeno, javiti se na email: info@marti.hr do 1.12. 43. Međimurje PMP, Čakovec, Ul. Zrinsko-frankopanska 21, traži 2 m/ž fasadera i 2 m/ž keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 15.11. 44. MD KONSTRUKCIJE d.o.o., Poduzetnička zona, Jug bb, Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 01 7777 300 ili mob. 099 349 7241 ili na email: bojana@md-konstrukcije.hr do 23.11. 45. MEĐIMUR JE IN T ERI JERI d.o.o., Hodošan, traži 2 m/ž djelatnika u proizvodnji unut arnje stolarije na neodre đeno, javiti se na mob. 0 99 7015 690 ili na email: lrusak@ medimurje-interijeri.hr do 06.11. 46. Međimurje IPC d.d., Čakovec, traži m/ž programera poslovno informacijskih sustava na neodređeno, javiti se na email: zekavran@ipc.hr do 30.11. 47. METSS d.o.o, Čakovec, Ž. Fašizma 2a, traži m/ž prodavača za Cirkovljan na određeno, javiti se na email: kadrovska@metss.hr ili nazvati na tel. 040/375-706 do 9.12., više na www.hzz.hr 48. METRO-ING d.o.o., Mursko Središće, A. Šenoe 36, traži 1 m/ž dipl.ing. strojarstva i 1 m/ž dipl. ing. elektrotehnike na neodređeno, molbe slati na mail: renata@metro-ing.hr do 20.11.; više info na: www.hzz.hr 49. METAL–EURO d.o.o., Nedelišće, traži m/ž inž. strojarstva na neodređeno, javiti se mob. 098 9951 559 ili na email: posao@ metal-euro.hr do 16.11. 50. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži 3 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se na tel. 040 682 130 ili na email: info@murametal.hr do 30.11. 51. MURAPLAST d.o.o., Kotoriba, Sajmišna 16, traži 4 m/ž strojara konfekcije na određeno, javiti se na tel. 040 683 215 ili pismena zamolba na adresu ili na email: posao@muraplast.com do 20.11.

13. studenoga 2020.

Informacije 39

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ni natječaji za zapošljavanje u Međimurskoj županiji 52. Narodni trgovački lanac d.o.o., Sesvete, Soblinečka 55, traži m/ž skladišnog radnika - viličaristu za rad u Čakovcu na određeno, javiti se na adresu pismenom zamolbom ili na email: posao@ntl.com do 30.11.

porčan, Zrinskih 53, traži 1 SSS/VŠS med. sestru ili tehničara za rad u jednoj smjeni bez vikenda na neodređeno, javiti se na mob. 098 1944 131 ili na mail: deniszamuda@ gmail.com do 19.11., više info na: www.hzz.hr

53. Neores d.o.o., Tekstilna 1, Mursko Središće, traži 1 m/ž account managera, javiti se na mail: neores@neores.hr ili na gornju adresu do 27.11.; više info na: www.hzz.hr

58. Obrada metala i trgovina d.o.o., Ivanovec, traži m/ž voditelja tokarskog odjela na neodređeno, javiti se na mob. 098 80 33 55 ili na email: omt@omt.hr do 30.11.

54. NMP-PRODUKT d.o.o., Čakovec, dr. I. Novaka 46, traži m/ž CNC operatera i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040 328 432 ili na email: zaposljavanje@nmpprodukt.hr do 21.11. 55. NNS Tomislav j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž CNC operatera, 2 m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara i 2 m/ž glodača na određeno, javiti se na mob. 099 802 4275 do 15.11. 56. NOVI FEROMONT d.o.o., Kolodvorska 80b, D. Kraljevec, traži 2 m/ž kontrolora u metalnoj industriji i m/ž pogonskog električara na određeno, javiti se na tel. 040 655 331 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: jkrznar@ noviferomont.hr do 30.11. 57. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe Zamuda Marija, Pra-

59. Pavlic-asfalt-beton d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž inž. građevine, m/ž inž. rudarstva, m/ž voditelja asfalterske grupe, 4 m/ž rukovatelja samohod. građ. strojevima, m/ž poslovođu na gradilištu, 4 m/ž armirača, 2 m/ž asfaltera, 2 m/ž bravara, 3 m/ž zidara, 3 m/ž radnika niskogradnje, 3 m/ž tesara, 3 m/ž električara, 3 m/ž autoelektričara i 2 m/ž građevinska tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040 655 525 do 15.11. 60. Peradarstvo, uzgoj, klanje i prodaja peradi - vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, traži 2 m/ž vozača B kat., 4 m/ž radnika u klaonici peradi, 4 m/ž radnika na pakiranju svježeg mesa, 2 m/ž vozač C kat., 4 m/ž radnika na rasijecanju svježeg mesa i 2 m/ž prodavača na tržnici za mjesto rada Zagreb na određeno, javiti se na mob. 098 282 147 do 31.12.

61. Perutnina Ptuj PIPO d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec traži 20 m/ž prehrambena radnika u proizvodnom centru industrije mesa, 1 m/ž pomoćnog skladištara u proizvodnom centru tvornice stočne hrane, 1 m/ž radnika na izradi predsmjese u PC stočne hrane, 1 m/ž radnika u skladištu u proizvodnom centru industrije mesa, 2 m/ž vozača C+E kategorije, 4 m/ž vozača traktora i 1 m/ž radnika na farmi, javiti se na adresu ili na tel. 040 372 872 ili na mob. 098 434 785 ili na email: una. sipraga@perutnina.hr do 30.11. 62. PIB EXTRA d.o.o., Štefanec, traži 2 m/ž cnc operatera, 3 m/ž pomoćna radnika u odjelu cnc strojeva i 2 m/ž viličarista - pomoćna radnika u proizvodnji na određeno, javiti se mailom: pib-extra@pib-extra.hr do 30.11. 63. PLINOTEHNIKA d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 55, traži m/ž električara - servisera na određeno, javiti se na tel. 040 384 277 ili na mob. 091 384 277 ili pismena zamolba na adresu ili na email: plinotehnika@ plinotehnika.com do 14.11. 64. Prima biro d.o.o., Zrinsko-Frankopanska 23, Čakovec, traži m/ž dizaličara, m/ž voditelja kooperacije, m/ž zavarivača i 2 m/ž bravara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel 040 396 553 ili mob. 099 4659 110 ili pismenom zamolbom na adresu ili email: info@primabiro.hr do 22.11.

65. Projekt biro Marciuš j.d.o.o., traži 2 m/ž inženjera građevine i m/ž građevinskog tehničara na neodređeno, javiti se na mail: luka.marcius@ projekt-biro.com do 30.11.

71. Tradicijski sirevi d.o.o., Šenkovec, traži 3 m/ž radnika u sirani na neodređeno, javiti se na email: vladimir.balent@tradicijski-sirevi. hr do 30.11.

66. PVS photovoltaic solutions d.o.o., Čakovec, I. Mažuranića 2, traži 8 m/ž elektromontera za rad u Njemačkoj na određeno, javiti se na mob. 095 186 8686 ili na email: lavnekretnine1@ gmail.com do 30.11.

72. Tremak d.o.o., K. Zrinski 1, Domašinec, traži m/ž djelatnika na montažama kuća, m/ž elektroinstalatera i m/ž izolatera ravnih krovova na određeno, javiti se na tel. 040 863 920 ili pismenom zamolbom osobno na adresu ili na email: posao@tremak.eu do 30.11.

67. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži 2 m/ž keramičara i 2 m/ž pomoćna keramičara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091 508 5701 ili pismena zamolba na adresu ili osobno na adresu ili na email: slavko@regra. com do 31.12. 68. Sabol Projekt j.d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž soboslikara i m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 095 506 9797 do 30.11.

73. Trans – Kukovec d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž automehaničara na određeno, javiti se na mob. 091 352 7030 i 1 m/ž pomoćnog radnika u radioni na neodređeno, javiti se osobno ili mob: 098 241 673 do 30.12.

69. SUMMA – CON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž zavarivača tig postupkom i 5 m/ž bravara na određeno, javiti se na mob. 092 292 7621 ili na mail: info@ summa-con.hr do 30.11.

74. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama MŽ, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu A.G.Matoša 6, Čakovec do 21.11.

70. Tkalec trans d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila u međ. prijevozu hladnjačama C+E kat. i 2 m/ž vozača teretnog vozila u međ. prijevozu hladnjačama C kat. na određeno, javiti se na tel. 040 384 820 ili na mail: info@tkalectrans.hr do 15.11.

75. UO Kavana i catering ARKA, Sveti Martin na Muri, Trg Svetog Martina 8, traži 1 m/ž kuhara pizza majstora za mjesto rada Vučetinec na neodređeno, javiti se na mob 098 181 2074 do 14.11.

76. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, traži 1 SSS/ VŠS med. sestru ili tehničara na određeno, zamolbu poslati na mail: zivkovic.denisustanova.za.zdr.njegu@ck.t-com.hr ili nazvati na mob. 098 463 525 do 25.11., više info na: www.hzz.hr 77. ZAGRO d.o.o., M.Subotica, traži m/ž skladištara - dostavljača na neodređeno, javiti se na email: zagro. hrv@gmail.com do 06.12. 78. ZT-zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži m/ž montera centralnog grijanja, m/ž operatera, m/ž montera vodovodnih instalacija, m/ž bravara, m/ž montera ventilacije, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž zavarivača tig ili autogenim postupkom, m/ž inž. za strojarske instalacije, m/ž cjevara – izometričara za mjesto rada Njemačka i m/ž električara na određeno za mjesto rada Nedelišće, m/ž pomoćnog radnika na poljoprivrednom imanju, 1 m/ž rukovatelja samohodnih strojeva - strojara - bageristu za mjesto rada Nedelišće, 1 m/ž vozača teretnog vozila s kiperom za mjesto rada Čakovec. Javiti se osobno na adresu ili na mob. 095 112 3469 ili 095 541 8886 ili 040 341 004 ili na mail: zgradarskatehnika@gmail.com do 30.11.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata putem obrasca na našoj web stranici: www.mnovine.hr mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

Kupon mora biti izrezan iz posljednjeg broja novina. • Predaja oglasa: u srijedu do 15 sati. • Mali oglasi BESPLATNI su samo za fizičke osobe. Razdoblje pohrane osobnih podataka: Osobni podaci oglašivača malih oglasa i sudionika u nagradnim natječajima čuvaju se do izlaska sljedećeg broja odnosno do završetka nagradnog natječaja i objave dobitnika. Nakon tog razdoblja osobni podaci se trajno uklanjaju.

NOVO U PONUDI - oglasi s fotografijom VOZILA • NEKRETNINE • ŽIVOTINJE • RAZNO

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr Za predani sadržaj oglasa ne preuzimamo odgovornost za istinitost podataka i ne snosimo odgovornost za eventualno nastale štete zbog krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. MOTORNA VOZILA

POLJOPRIVREDA

PRODA JE SE MB E220 CDI 2007.g., avang. automatik, odličan i MB B 200 CDI automatik 2008.g., te autoprikolica za prijevoz automobila kiperica, info na mob 098/241-569

PRODAJEM MED bagrem i livada, cijena 30kn/tegla. Zagreb, mob. 091/9240-293

PRODAJEM PEUGEOT 307 HDI dizel 2003. god., registr. do 7/21., 260tkm, odličan, klima, podizači stakla, povoljna cijena 11.000 kn. Upitati na tel. 095/757-2320 PRODAJEM dva krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4 i Polo 1994.g., tel: 040/858424 ili 098/942-2821 OL DT IMER PEUGEOT 3 0 9 1987. god., neregistriran, mob. 099/244-6577

PRODAJE SE RAKIJA kvalitetna viljamovka, šljiva i smokva, jačina 47-49 posto alkohola. Tel. 857-065 PRODAJE SE VINO I RAKIJA kvalitetno, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 095/198-7920 PRODAJE SE KVALITETNO SIJENO u kockastim balama, cijena 15 kuna/bala. Tel. 099/214-2123 PRODAJEM TRAKTOR IMT-539 sa svim priključcima i prikolicu 2-osovinku (nije kiperica), povoljno. info na mob. 098/170-5311

PRODAJEM SADNICE maline, ribizla, goji, tayberi i ostalog, cijena 15 kn/kom, šaljem poštom. Zagreb, mob. 091/9240-293 PRODAJE SE čekičar-krunjač, drvena bačva za vino od 200 lit. i preša za grožđe. Tel. 682-175 PRODAJEM gotov “kom” za peći rakiju (voće u bačvama), šljive, kruške viljamovke i breskve. Info: 343-557 PRODAJE SE traktor Store 302 1981.god., šprica od 200 lit., roto malčer 1,20 m, motorna pila na teleskop za obrezivanje, prednji hid. utovarivač, 1-osovinka kiper prikolica 6 tona. Info na tel. 098/732-743 KUPUJEM BAČ VE plastične od 60-80 lit., s obručom i poklopcom, od inoxa 100-200 lit. Tel. 857-065 PRODAJE SE VEĆA količina stajskog gnoja (dostajalog), povoljno. Info na mob. 098/171-3961 PRODAJE SE čekičar sa 3-faznim motorom i kutijom, stroj izmir za prženje kave od 150 kg, mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453 PRODAJEM BATAT po 10 kn/kg (narančasti, ljubičasti, bijeli), nije špricani niti gnojen umjetnim gnojivom, moguća besplatna dostava. Info: 095/886-3317 PRODAJE SE prikolica za svinje dužine 2m, šir. 1m, traktorski plug za vađenje krumpira, dva drvena kukuružnjaka, mob. 099/244-6577

USLUGE ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570 KERAMIČARSKI RADOVI, ADAPTACIJE KUPAONICA. Keramika Grahovec, mob 099 8510 301

Obavijest oglašivačima Temeljem Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (NN 61/11), svi oglašivači za rubriku USLUGE dužni su prilikom predaje priložiti sljedeće podatke: ime i prezime/ime tvrtke i odgovorne osobe, adresu i oib. Temeljem Zakona o gradnji čl. 24 svi oglašivači za rubriku NEKRETNINE-prodaja ili iznajmljivanje dužni su navesti energetski certifikat. U suprotnom nećemo objaviti vaš oglas.

POSAO RESTORAN MALA HIŽA MAČKOVEC zapošljava konobara za stalno. Info na mob 098 241 666 ili osobno u restoranu.

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Upitati na broj 099/680-9583 MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO u proizvodnji, stolarska radiona ili bilo što drugo, može i inozemstvo. Mob. 097/728-9476 SAMOSTALNI SOBOSLIK AR/ FASADER traži posao. mob 098 9312 497

PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR U ČAKOVCU (uređeno prizemlje od 125,95 m2), kuća s podrumom i mog. uređenja potkrovlja. Ulaz s ulične strane. Bočni ulaz iz haustora s eventualnim parkiranjem odostraga i malim dvorišnim vratima. EC/F. Info: 098/214-107 PRODAJE SE POLA KUĆE u Ivanovcu na glavnoj cesti. Nazvati poslije 12 sati na mob. 098/552813

PRODAJE SE SAMOSTOJEĆA KUĆA u Mihovljanu. Cijena 35.000 EUR. Kontakt: 095 5770 362 PRODAJE SE KUĆA u gradu Pagu, potpuno uređena od 220 kvadrata s tri apartmana i terasama, te velikim dvorištem, cca. 150 metara od mora i hotela Pagus, u centru grada. ER/C, cijena 280.000 eura. Više informacija na tel: 099/681-5389.

TRAŽIM U NAJAM ILI KUPUJEM poljoprivredno zemljište. Tel: 091/428-617 .

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE na lijepoj lokaciji, blizina glavne ceste u Pušćinama, cijena 12 eur/m2. Info na tel 042/232681

PRODAJE SE KUĆA KATNICA u Trnovcu, sa svim priključcima i dvorištem, EC/D, cijena 60.000 eur. Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM GRADILIŠTE u Kotoribi od 1100 čhv, glavna ulica, cijena 5.000 eur. info na mob. 098/170-5311

POZNANSTVA TRAŽIM DAMU nižeg rasta starosti do 50. godina, telefon: 097/738-4072

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230

www.sms-nekretnine.hr

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE ukupne površine 855 m2 kod južne obilaznice Čakovec, Martane-Zapad. Mob 091/4101988 PRODAJEM ADAPTIRANU OBITELJSKU KUĆU U ČAKOVCU – mogućnost dva stana ili stambenoposlovno. EC/D. Info: 098/214107 KUPUJEM NISKU PRIZEMNICU s manjim dvorištem, okolica Čk ili Vž. telefon: 097/738-4072

Uprava Društva - direktor Hidrotehnike d.o.o. objavljuje

OGLAS za popunu radnih mjesta

1. POSLOVOĐA NA GRADILIŠTU - jedan izvršitelj 2. VODOINSTALATER - više izvršitelja 3. ZIDAR - više izvršitelja 4. TESAR - više izvršitelja

• Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rad od 30 dana.

• Rad se obavlja na području Međimurske županije.

• Redovita primanja uz isplatu dodataka koji su zajamčeni Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo.

• Zamolba s dokazima o ispunjavanju uvjeta (životopis, preslika domovnice, preslik svjedodžbe ili uvjerenja o stečenoj kvalifikaciji) dostaviti na adresu: Hidrotehnika d.o.o., Radnička 1A, Savska Ves, 40000 Čakovec ili na email: info@hidrotehnika.hr

Kontakt telefon: 040 396 270.

13. studenoga 2020.

TONI d.o.o.

Kolodvorska 80A DONJI KRALJEVEC Prodaje se ugljen lignit, drveni, suhi, komad – uz mogućnost dostave!

Telefon: Donji Kraljevec: 040/655-444 Podturen: 040/847-159 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE ukupno 8.500m2 u gornjem Međimurju (Grabrovnik). Pogodno za nasad voćki ili gradnju vikend kuće sa lijepim pogledom. Prema potrebi moguća je prodaja po parcelama. Info. na mob. 099 696 3963

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE dvosoban namješteni stan u Murskom Središću, EC/D. mob. 091 5495 873 IZNAJMLJUJE SE NOVI NAMJEŠTEN STAN od 43m2 u Zagrebu, kvart Malešnica, 300 eur, useljiv odmah, info na tel. 098 912 7271 IZNAJMLJUJEM SKLADIŠNO-POSLOVNI PROSTOR od cca 150m2, omogućen pristup kamionom, te skladište na otvorenom od 3001000 m2 na jugu Čakovca. Mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN STAN u kući, poseban ulaz. Kontakt: 099 6714 738

Oglasnik 41

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRAŽI SE U NAJAM GARSONIJERA u Čakovcu, u prizemlju, info na tel 040/312-783 ili 098/456031 IZNAJMLJUJEM 1-sobni namješteni stan u kući, na katu, u Čk na Jugu, wifi, perilica, EC/F. Info 091/7237-999

ŽIVOTINJE PRODAJEM AKVARIJ šesterokutni sa biljem i ribicama, cijena 400 kn. Zagreb, mob. 091/9240293. PRODAJU SE MLADE PAPIGE odlične za kućne ljubimce - tigrice i pjevajuće. Tel: 098/944-3339 PRODAJEM SVINJE za klanje tež. od 120-220 kg, više komada, cijena 12 kn/kg. Mogućnost obrade. Mob 098/863-371 PRODAJE SE SVINJA za daljnju obradu, težine oko 180 kg. Info na tel. 098/9373-164

RAZNO PRODAJEM GRIJAČ ZRAKA Master 100 za 1700 kn. mob. 091 503 4863 USTUPAM OBITELJSKU GROBNICU (do 6 osoba) u Svetoj Mariji. Tel: 091/546-7841 PRODAJE SE samohodna kosilica, povoljno, harmonika 5+3 registra nova i caffe aparat Saeco. info na mob 091 970 1929 PRODAJE SE FRIŽIDER s gornjom ledenicom, visine 150cm, u ispravnom stanju, za 600 kuna. Info na mob 099/404-7517 ili 099/516-2742

Na temelju članka 15. Odluke - Mjere za ostanak mladih u općini Štrigova od 08.06.2018., Općina Štrigova objavljuje

JAVNI POZIV

Za dodjelu jednokratnih pomoći studentima u 2020. godini 1. Pravo sudjelovanja temeljem ovog javnog poziva imaju studenti koji imaju prebivalište na području Općine Štrigova. Na javni poziv mogu se javiti studenti prve, druge, treće, četvrte i pete godine, upisani kao redovni i vanredni studenti. 2. Uz pisanu molbu s kratkim životopisom, potrebno je dostaviti još slijedeću dokumentaciju: • potvrdu o redovitom upisu na visoku školu ili fakultet • presliku osobne iskaznice • preslika računa banke • kontakt Svi dokumenti mogu se poslati na e-mail: opcina. strigova@ck.t-com.hr 3. Molbe se podnose na adresu: OPĆINA ŠTRIGOVA, Štrigova 87, 40312 ŠTRIGOVA s naznakom ZA DODJELU JEDNOKRATNE POMOĆI STUDENTIMA, u roku od 10 dana od dana objave natječaja u Međimurskim novinama. 4. Za ostale informacije mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova ili na telefon 040/851-039 ili 099 735 8111. OPĆINA ŠTRIGOVA

Prodajem HDMI WI-fi adapter. Povezivanje smartfona s tv; slike, audio i video s mob. na velikom ekranu tv. Mobitel Alcatel popstar 5022D (poklon bluetooth prijemnik), modul pojačalo 2x15W i radio budilicu-povoljno. Mob. 097/7289-476 PRODAJEM PODNICU Hespo dim. 200x90, fotelju očuvanu, te ormarić s policama - cijena 150 kn/kom. Info na mob. 098/173-9167

SPRAVA za vježbanje trbušnih mišića i termoakumulaciona peć. Tel. 682-175 PRODAJE SE PEĆ na drva sa dva ložišta, potpuno nova i nekorištena, bijele boje, mog. kuhanja i grijanja, njem. proizv. NEFF, dimenzije (v 85xš40x0,60 cm), cijena 1.950 kuna, te elektr. bojler od 80 lit. za Ariston, cijena 350 kuna. Info na tel. 858-424 ili 098/942-2821 PRODAJE SE transport trake šir. 30 cm (različite dužine), novi crni pisaći stol, dva nova radija-

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KRALJEVEC KLASA: 604-01/20-01/3 UR.BROJ: 2109-06-20-03

OBAVIJEST REDOVITIM STUDENTIMA S PODRUČJA OPĆINE DONJI KRALJEVEC

Obavještavaju se studenti s područja općine Donji Kraljevec da je Općina Donji Kraljevec raspisala natječaj za dodjelu stipendija u akademskoj godini 2020./21. redovitim studentima na preddiplomskim, stručnim, integriranim i diplomskim studijima. Molbe za dodjelu stipendija s dokumentacijom mogu se podnijeti u roku 15 dana od dana objave ove obavijesti u listu Međimurske novine, na adresu: Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52d, Donji Kraljevec.

Cjeloviti tekst natječaja i potrebni obrasci objavljeni su na službenoj Internet stranici Općine Donji Kraljevec www.donjikraljevec.hr, a mogu se podići i u prostorijama Općine. OPĆINSKI NAČELNIK Miljenko Horvat

tora za centralno grijanje dim. 200x90 cm i protupožarna vrata T30 visine 2m i 75 cm širine (2 kom). Tel. 858-424 ili 098/9422821

PRODAJEM dječja kolica 3/1 i harmoniku, te poklanjam dječju garderobu do 2 godine. Info na tel. 099/845-8504 PRODAJE SE dva kompleta kuhinjskih noževa i tri tacne s pozlaćenim okvirima. Info na mob. 098/1760-256

PRODAJU se spojnice za skelu (cijena 8kn/kom), čekičarkrunjač, plinska boca 35 kg, trofazni cirkular, cijena prema pogodbi, mob 098/355-032 PRODAJEM dvije plinske peći, gusnatu peć 10 KW, lift sajlu 45m i auto prikolicu. Info na mob. 098/9256-256 PRODAJE SE POTPUNO OČUVANI KAUČ. Tel. 312-783 ili 098/546-031

AKCIJSKA PRODAJA DO ISTEKA ZALIHA

1313

Male oglase šaljite ili donosite isključivo na novom kuponu na adresu:

MEDIA NOVINE, Čakovec, Kralja Tomislava 2 Rok predaje oglasa: srijeda do 15 sa�

Ispunjenjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media Novine d.o.o smije koris�� za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom objave oglasa u Međimurskim novinama.

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti

I. G. Kovačić 1E Čakovec 099 222 1 888

Piše mr. Jelena Klinčević, spec. klinička psihologinja

pita stručnjake za komunikaciju, kao da ih nema u ovoj zemlji. Ali, od glave riba smrdi, zar ne? Nikako mi nije jasno, vjerujem da dijelimo mišljenje, kako i zašto naš premijer ne želi preuzeti odgovornost i donositi odluke u ovako teškoj zdravstvenoj krizi, kao što to čine premijeri drugih država. Većina članova Znanstvenog savjeta Vlade i sve relevantne strukovne udruge liječnika naglašavaju da su točni znanstveni podaci i adekvatno stroge mjere pravilan put u rješavanju problema epidemije. Citirat ću riječi predsjednika Hrvatske liječničke komore dr. Krešimira Luetića: “Strože mjere treba uvesti već sada upravo zato da bismo izbjegli potpuni lockdown i policijski sat. Ako se strože mjere ne uvedu odmah, sasvim će izgledno doći do značajnog preopterećenja zdravstvenog sustava, čime potpuni lockdown postaje neminovnost.” Nismo stigli ni do pola jeseni, zar netko ovdje stvarno misli da smo na vrhuncu epidemije?! Svjetski stručnjaci predviđaju da će najteže vrijeme ove pandemije biti od prosinca 2020. do ožujka 2021.

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • Četvrtak: 9.00 - 12.00

Berta Bacinger Klobučarić, psihologinja

Svjetski dan dijabetesa – 14. studenoga

Sami odlučujemo! Dragi čitatelji, znam da sam vam već i ja dosadila s tom koronom, kako u svakodnevnom govoru zovemo zaraznu boleštinu koja je porobila planet, ali u ovome trenutku ne mogu preći na neku drugu temu. Sve oko nas, čitav naš sadašnji život prožet je neizvjesnošću oko te bolesti. Ni ja ni vi nismo stručnjaci za zarazne bolesti, ali još uvijek imamo zdrav razum i sa zabrinutošću slušamo one koji su znanstvenici i stručnjaci za epidemije, nastupaju u javnom prostoru, neki i svakodnevno, kao naš famozni Stožer, ali nas samo zbunjuju. Na licima i u glasu im se primjećuje nelagoda, nije mi jasno ne mogu li oni (ili ne smiju?) jasno reći što znaju ili ne znaju reći da ne znaju. Pa znanost o virusnim bolestima nije nešto što se razvija i mijenja preko noći. Neprestano ponavljanje brojeva zaraženih i umrlih nakon toliko mjeseci dovodi do prezasićenosti i kontraefekta, a donošenje epidemioloških mjera kakvome mi ovdje svjedočimo pravi je cirkus! Kod nas se aktualna epidemija medijski jako loše vodi i dalje nitko ništa ne

13. studenoga 2020.

godine. Pod pretpostavkom dolaska cjepiva početkom 2021. godine situacija bi mogla biti pod kontrolom tek potkraj 2021. godine. Stoga, sada je krajnji čas da se donesu pravilne, dugoročne i sveobuhvatne mjere u borbi protiv Covida-19 u Hrvatskoj. To je posao Vlade. Slušamo kako to rade druge države koje imaju strategiju i precizne mjere za zaštitu zdravlja i gospodarstva, a u Hrvatskoj Vlada i Stožer krše vlastite odluke. U ovako dramatičnoj fazi širenja zaraze opet su odlučili prekršiti epidemiološke mjere i riskirati eskalaciju bolesti održavanjem Kolone sjećanja u Vukovaru. Što nam to govori? Ne možemo računati na njih, oni ne brinu o našem zdravlju. Zato odlučimo sami! Odgovorni smo, znamo da je epidemija i da sada možemo biti solidarni i povezani samo ako ostanemo kod kuće, a mislima i srcima u Vukovaru. Danas je bitka tu oko nas, bitka za sve one bolesnike koji trebaju bolničko liječenje i sve kojima teški oblik Covida-19 može ugroziti život, a to može biti svatko od nas. Bolesti su vrlo demokratične, zar ne?

Inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije i Internacionalne dijabetičke federacije od 1991. g. svake se godine 14. studenog obilježava Svjetski dan dijabetesa. Cilj obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa je osvješćivanje javnosti o težini te bolesti i problemima vezanima uz nju, čime se pokušava utjecati na zaustavljanje porasta broja oboljelih. Dijabetes (drugim nazivom - šećerna bolest) je kronična bolest koju obilježava visoka razina šećera (glukoze) u krvi. Pojavljuje se uslijed nedostatka inzulina - hormona koji prenosi šećer iz krvi u stanice gdje se koristi za stvaranje energije. Kad nema inzulina, stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život, a šećer se onda nakuplja u krvi umjesto da odlazi u stanice. Dakle, organizam u osoba s dijabetesom ne koristi pravilno šećer, a posljedica toga je nepravilan rad organizma. S druge strane, alkohol je također faktor koji negativno utječe na rad organizma jer remeti njegovo skladno funkcioniranje. Nije teško zaključiti da dijabetes i pijenje alkohola nikako ne idu zajedno. Pijenje alkohola kod dijabetičara dodatno poremeti razinu šećera u krvi. Umjerene količine alkohola uglavnom uzrokuju porast šećera u krvi jer alkoholna pića sadrže ugljikohidrate koji se mogu razgraditi na glukozu (šećer). No, zbog previše popijenog alkohola jetra je spriječena sudjelovati u reguliranju glukoze jer se usmjerava na posao uklanjanja alkohola iz

krvi. Osim toga, puno alkohola izaziva ozbiljan poremećaj rada hormona inzulina. Dodatni razlog zašto dijabetičari trebaju izbjegavati alkohol je taj da alkohol utječe na apetit, radi čega često dolazi do prejedanja ili pregladnjivanja, što opet poremeti potrebnu razinu šećera u krvi. Nije zanemariv problem što alkohol ometa racionalno odlučivanje: pod utjecajem alkohola prosudbe su loše, a o posljedicama se ne razmišlja. Stoga, ne kontrolira se prehrana niti uzimanje lijeka, ukupna disciplina i samokontrola su smanjeni. Kod nekih dijabetičara javljaju se, pored osnovne bolesti, i drugi zdravstveni poremećaji - hipertenzija, oštećenja živaca, problemi vida i druge tegobe. U takvim je slučajevima potrošnja alkohola posebno ugrožavajuća. Ako postoji dijabetičko oštećenje vida, prekomjerno pijenje alkohola pogoršava taj problem. Općenito, alkohol može pogoršati bilo koju vrstu bolesti oka koja već postoji kao posljedica dijabetesa, primjerice, može dovesti do zamućenja vida ili stalne dvoslike. Jedna od komplikacija dijabetesa može biti oštećenje živaca s posljedicom intenzivnih bolova. Pretjerana konzumacija alkohola može pogoršati simptome: već oštećeni živci postaju još osjetljiviji na bol. Drugim riječima, ako pojedinac s dijabetesom već pati od bolova zbog oštećenja živaca, zlouporaba alkohola može dramatično povećati intenzitet boli koju će osjećati. Tada unošenje alkohola čini

organizam mnogo težim za kontrolu bolova. Alkohol smanjuje učinkovitost lijekova za dijabetes. Neki lijekovi potiču lučenje inzulina tijekom vremena. Konzumiranje alkohola će promijeniti razinu šećera u krvi, a lijek ne može automatski prilagoditi dozu inzulina pa je njegovo djelovanje poremećeno. Pored toga, spriječeno je pravodobno reagiranje organizma na lijek jer organizam usredotočuje svoju metaboličku energiju na uklanjanje alkohola iz sustava. Inače, uzroci obolijevanja od dijabetesa tipa II kombinacija su gena i stila života te prekomjerno pijenje alkohola također može pripomoći razvoju dijabetesa. Osim što puno alkohola izaziva poremećaj rada hormona inzulina - što je već ranije spomenuto - puno kalorija koje se unose alkoholom pridonose nagomilavanju masnih naslaga, što opet može pripomoći razvoju dijabetesa. Prekomjerno pijenje alkohola svakako je mnogostruko štetno i rizično, a osobe s dijabetesom trebaju biti posebno oprezne kada je u pitanju konzumiranje alkohola jer mogu se razviti neke ozbiljne komplikacija dijabetesa. Ono što je već zasigurno poznato svakom pacijentu koji boluje od šećerne bolesti jesu temeljne mjere liječenja inzulinom ili drugim lijekovima, poseban režim ishrane i redovna tjelesna aktivnost, a također i program samokontrole bolesti koji obuhvaća i kontrolu tjelesne težine, provjeravanje šećera i redovne liječničke kontrole.

VATROGASCI MEĐIMURJA

13. studenoga 2020.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

DVD Gornji Mihaljevec brine o sigurnosti sedam mjesta u općini

Ove kišne godine, uz požare su ispumpavali vodu iz dvorišta kuća Intervencije ove godine nisu zaobišle DVD Gornji Mihaljevec. Pune su ruke posla imali prilikom poplave koja se dogodila zbog obilne kiše sredinom lipnja Piše: Dora Vadlja Foto: Zlatko Vrzan

radiciju vatrogastva u Međimurju njeguje DVD Gornji Mihaljevec koji je osnovan prije 93 godine. Vatrogasno društvo Gornji Mihaljevec osnovano je 8. veljače 1927. Osnivači društva bili su Stjepan Kolman, Mihovil Keretić, Mirko Valdec, Josip Cmrečnjak, Rudolf i Josip Panić te Albert Pintarić. Vatrogasno društvo Gornji Mihaljevec danas broji

Zdravko Mikulan, predsjednik vatrogasnog društva Gornji Mihaljevec REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA DONJI KRALJEVEC Načelnik KLASA:402-01/20-01/25 UR.BROJ:2109-06-20-01

aktivnih 30 članova. Bilo bi ih više, ali zbog odlaska u inozemstvo taj se broj s godinama smanjuje. Obnovljeni vatrogasni dom nalazi se u samom centru mjesta. DVD Gornji Mihaljevec prilikom intervencija pokriva matično mjesto Gornji Mihaljevec, Bogdanovec, Vukanovec, Vugrišinec, Tupkovec, Dragoslavec Breg i Dragoslavec Selo. O aktualnostima u vatrogasnom društvu razgovarali smo s predsjednikom Zdravkom Mikulanom. Predstavnik je vatrogasnog društva Gornji Mihaljevec od 1978. godine. Predstavnici društva su uz predsjednika Mikulana, zapovjednik Mišel Šafarić, dopredsjednik je Vladimir Petković, zamjenik zapovjednika Nikola Petković, a tajnik Zvonimir Jularić. Pandemija je kao i u svim krajevima usporila aktivnosti koje se inače događaju tijekom cijele godine. Vatrogasna općinska i županijska natjecanja su otkazana pa se tako vatrogasci mogu prisjetiti uspjeha

koje su postigli prošle, 2019. godine.

Peto mjesto na općinskom natjecanju 2019. godine

- Na općinskom natjecanju prošle godine zauzeli smo peto mjesto. Mladež za natjecanje pripremamo učestalim vježbama koje imamo tijekom cijele godine. Poduzimamo sve moguće mjere da mlade zadržimo i potičemo koliko je ustvari bitno dobrovoljno vatrogasno društvo za naš kraj, rekao je predsjednik Mikulan. DVD Gornji Mihaljevec dobro je opremljen. Od opreme raspolažu s dvije autocisterne, vatrogasnim kombijem, dvama aparatima za disanje, topom za gašenje požara s pjenom, dvjema visokotlačnim sklopkama, električnim agregatom, benzinskom pumpom za ispumpavanje vode, električnom pumpom, motornom pilom te protupožarnim odijelima otpornim na vatru. - Dosta opreme nam nedostaje, ali je u fazi nabave.

Vatrogasci Gornjeg Mihaljevca njeguju svoju tradiciju Trebamo nabaviti nove protupožarne čizme te vatrogasna kliješta u situaciji da dođe do prometne nesreće gdje moramo rezati dijelove auta. Ove godine iz općinskog proračuna Gornjeg Mihaljevca izdvojeno je 75 tisuća kuna za DVD, rekao je predsjednik. Ove godine smo nabavili polovno navalno vozilo marke Mercedes u vrijednosti od 120 tisuća kuna, dodaje.

Ponosni na svoje veterane

Treba spomenuti i vatrogasne veterane Gornjeg Kraljevca. Oni su Pavao Posedi, Franjo Tkalec, Stjepan Tkalec, Martin Močnik, Milan Vuk, Franjo Trupković te predsjednik

Zdravko Šafarić koji je i član civilne zaštite. - Ovom prilikom posebno želim istaknuti zapovjednika Mišela Šafarića koji jako puno doprinosi vatrogasnom društvu svojim zalaganjem, kao i ostalim članovima DVD-a Gornji Mihaljevec, istaknuo je predsjednik Mikulan. Intervencije ove godine nisu zaobišle DVD Gornji Mihaljevec. Pune su ruke posla imali prilikom poplave koja se dogodila zbog obilne kiše sredinom lipnja. Tako su vatrogasci ispumpavali vodu iz dvorišta i podruma obiteljskih kuća. Od ostalih intervencija izdvojili su požar koji se dogodio u Dragoslavec Selu, Tupkovcu i Gornjem Mihaljevcu. U Tupkovcu

je u gospodarske zgrade udario grom u kolovozu. Izbio je požar, ali je odmah ugašen pa, srećom, nije bila velika šteta. U listopadu se zapalio prostor gdje se sušilo meso u Gornjem Mihaljevcu, a u Dragoslavec Bregu je izbio požar sjena u gospodarskim objektima. Vatrogasci su ujedno i članovi civilne zaštite. Tako su u prvom valu pandemije, u ožujku i travnju vršili ophodnje prilikom čega je sudjelovalo oko osam vatrogasaca, po dvojica. - Gdje je bilo više ljudi, stali smo i zamolili da se razmaknu, ljudi su to poštivali tako da nije bilo previše problema oko toga, zaključuje predsjednik Mikulan.

Na temelju članka 8. Odluke o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj:19/20), načelnik Općine Donji Kraljevec raspisuje slijedeći:

1. Opći uvjeti i kriteriji za dodjelu poticaja te visina poticaja I Kupnja Općina Donji Kraljevec (u daljnjem tekstu: Općina) će samcima ili obiteljima (u daljnjem tekstu: korisnici poticaja) koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili nekretninu na području Općine u 1/1 dijelu čestice na kojoj je izgrađen stambeni objekt kojeg namjeravaju urediti za stanovanje ili se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt, dodijeliti poticaj u iznosu od 20.000,00 kuna.

Pravo na ostvarivanje poticaja imaju korisnici poticaja uz uvjet da je korisnik poticaja ili supružnik korisnika poticaja zaposlena osoba neprekinuto najmanje godinu dana do dana isteka roka za dostavu prijave na Javni natječaj te da korisnici poticaja nemaju u vlasništvu stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje. Napomena: U skladu s planiranim i osiguranim proračunskim sredstvima tijekom 2020. godine Općina Donji Kraljevec pridržava pravo proporcionalnog smanjenja iznosa dodjele poticaja. II Gradnja Općina Donji Kraljevec će korisnicima poticaja koji su tijekom tekuće kalendarske godine kupili građevinsko zemljište u 1/1 dijelu čestice na kojem namjeravaju izgraditi novi stambeni objekt, dodijeliti poticaj u iznosu od 25.000,00 kuna.

JAVNI NATJEČAJ

za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Donji Kraljevec stan, kuću, kuću za odmor ili sličan objekt pogodan za stanovanje. Napomena: U skladu s planiranim i osiguranim proračunskim sredstvima tijekom 2020. godine Općina Donji Kraljevec pridržava pravo proporcionalnog smanjenja iznosa dodjele poticaja. Poticaj po Odluci o mjerama poticaja za uređenje nekretnina na području Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj:19/20), može se ostvariti samo jedanput. 2. Obveze korisnika poticaja I Kupnja Korisnici poticaja imaju obvezu da u roku od dvije godine nakon odobrenja poticaja prijave prebivalište na adresi nekretnine za koju je odobren poticaj te moraju zadržati prebivalište neprekinuto slijedećih 10 godina bez promjene.

II Gradnja Korisnici poticaja imaju obvezu da u roku od dvije godine nakon odobrenja poticaja ishode akt o građenju i započnu građenje, a šest godina nakon odobrenja poticaja završe stambeni objekt i svi članovi uže obitelji korisnika poticaja moraju prijaviti prebivalište neprekinuto slijedećih deset godina bez promjene. 3. Dokumentacija koju je potrebno dostaviti Za sudjelovanje na Javnom natječaju potrebno je dostaviti slijedeću dokumentaciju: - popunjenu Prijavu na natječaj za dodjelu poticaja ( obrazac prijave objavljen je na službenim stranicama Općine Donji Kraljevec www.donjikraljevec.hr ), - presliku kupoprodajnog ugovora koji je ovjeren kod javnog bilježnika i prijavljen kod nadležne Porezne uprave,

• izvornik zemljišnoknjižnog izvatka za kupljenu nekretninu, • presliku katastarskog plana za kupljenu nekretninu, • izjavu da korisnici poticaja nemaju stan, kuću, kuću za odmor, ili drugi objekt pogodan za stanovanje, ovjerenu kod javnog bilježnika, (obrazac izjave objavljen je na službenoj stranici Općine Donji Kraljevec www.donjikraljevec.hr ), • potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da je korisnik poticaja ili supružnik korisnika poticaja zaposlena osoba najmanje godinu dana do dana isteka roka za dostavu prijave na Javni natječaj • podatak o bankovnom računu korisnika. 4. Naziv tijela kojem se podnose prijave Prijave za dodjelu poticaja s traženom dokumentacijom dostavljaju se preporučenom pošiljkom ili osobno na adresu: Općina Donji Kraljevec Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec 40 320 Donji Kraljevec s oznakom- „Javni natječaj- dodjela poticaja za uređenje nekretnina“

5. Rok za prijavu na natječaj Rok za prijavu na Javni natječaj počinje teći danom objave, a završava danom 30. studenog 2020.g.

6. Rok u kojem će biti objavljeni rezultati Sve pravovremene pristigle zahtjeve će obraditi Povjerenstvo za dodjelu poticaja (dalje u tekstu: Povjerenstvo) u roku od 30 dana od dana zaprimanja pojedinog zahtjeva. Nepravodobni i nepotpuni zahtjevi smatraju se nepodnesenim i neće se razmatrati.

Odluku o dodjeli poticaja (ili Odluku o odbijanju zahtjeva) donosi Općinski načelnik na temelju prijedloga Povjerenstva u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga od strane Povjerenstva. Objavom Odluke o dodjeli poticaja načelnika Općine Donji Kraljevec kojom se zahtjev usvaja, podnositelj zahtjeva postaje korisnik poticaja. Odluka će se objaviti na službenim stranicama Općine Donji Kraljevec, te će biti dostavljena i korisniku poticaja. 7. Sklapanje ugovora Nakon donošenja Odluke o dodjeli poticaja, korisnik poticaja i Općina Donji Kraljevec zaključuju ugovor koji sadrži najmanje:

• podatke o ugovornim stranama • podatke o nekretnini • iznos poticaja • prava i obveze ugovornih strana • način vraćanja poticaja u slučaju nepoštivanja ugovornih obveza • ostale kriterije, prava i obveze ugovornih strana

Kao garanciju za ispunjenje uvjeta iz ovog Javnog natječaja, korisnik poticaja prije zaključenja ugovora mora dostaviti Općini Donji Kraljevec bjanko zadužnicu najmanje u vrijednosti dodijeljenog poticaja ovjerenu kod javnog bilježnika. Korisnik poticaja je dužan na zahtjev Općine dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta koje proizlaze iz ovog Javnog natječaja. U slučaju da korisnik poticaja ne ispuni neki uvjet iz ovog Javnog natječaja, dužan je Općini vratiti dobivena sredstva uvećana za zatezne kamate najkasnije 60 dana nakon što nastane neispunjenje nekog od uvjeta. Načelnik: Miljenko Horvat

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

13. studenoga 2020.

Piše:Roberta Radović Foto:Zlatko Vrzan

MEĐIMURSKA KUHARICA

Lungić u umaku od zelenog papra s trgancima

Sastojci:

- lungić - zeleni papar - jušni temeljac - vrhnje za kuhanje - sol, papar

Međimurska hiža, popularan čakovečki ugostiteljski objekt, preporučuje za vaš nedjeljni objed pripremiti lungić u umaku od zelenog papra s trgancima. Jelo je pripremila kuharica Ela Vugrinec. U

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

nastavku slijedi recept za pripremu ovog jela koje će se zasigurno svidjeti svim ukućanima. Lungić popržiti na tavi. Potom ga maknuti s tave te u tavu staviti zeleni papar, krat-

ko popržiti i zaliti temeljcem. Kada temeljac prokuha, dodati vrhnje za kuhanje, pustiti da umak provrije te po želji začiniti (sol, papar) i zgusnuti po potrebi. Servirati uz domaće trgance. Dobar tek!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Lungić u umaku od zelenog papra s trgancima

Sastojci:

Priprema: Kvasac razmrvite, dodajte malo šećera, brašno i mlake vode, pa ga ostavite na toplom mjestu 10-ak minuta. Brašnu dodajte ulje, šećer, vanilin šećer, malo soli i lagano istučena jaja. Promiješajte sve zajedno i dodajte kvasac. Dodavanjem toplog mlijeka izradite glatko tijesto i ostavite neka se diže 15-20 minuta. Nakon toga tijesto premijesite, razdijelite na jednake dijelove i svaki oblikujte u valjak.

Zarežite tri kraka pa ispletite male pletenice čije krajeve podvijte kako biste dobili okrugli oblik. Stavite ih

- 40 g svježeg kvasca - 500 g brašna za dizana tijesta Čakovečkih mlinova - 100 ml ulja - 50 g šećera - 1 vanilin šećer - 2 jaja - sol - 100 - 200 ml mlijeka u nauljen lim i nek se dižu 10 minuta. Premažite ih jajem i pecite na 200 stupnjeva oko 20 minuta

Pogačice sa sirom U posudu staviti margarin, sir, jedno jaje i jedan žumanjak te sve lagano izmiješati. Posoliti, dodati brašno i sve zajedno umijesiti u fino tijesto. Ostaviti preko noći u hladnjaku. Prije pečenja oblikovati pogačice tako da se na pobrašnjenoj dasci tijesto razvalja na 1 cm debljine te modlicom izrežu pogačice (veće ili manje po želji). Svaka se namaže bjelanjkom i posipa solju (može se posipati i kimom, sezamom ili origanom). Pogačice staviti u zagrijanu pećnicu i peći na

Sastojci:

- 25 dag margarina - 25 dag svježeg kravljeg sira - 25 dag brašna - 2 jaja - 1/2 žličice soli

srednjoj temperaturi oko 25 minuta. Serviraju se tople i hladne. (rr)

Mlado vino obiteljske vinarije Dvanajščak – Kozol Uz lungić u umaku od zelenog papra i trgance servirajte vino pod nazivom Mlado. Odnjegovano je od sorte pinot sivi/bijeli u obiteljskoj vinariji Dvanajščak – Kozol. Riječ je o kvalitetnom suhom vinu fine arome i bouqueta. Živjeli! (rr, zv)

13. studenoga 2020.

Kuharica 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NARODNA KUHARICA

RADA VAROŠANEC iz Murskog Središća predstavlja poznato bosansko jelo na međimurski način

Domaća krumpiruša daje krumpiru novo značenje Piše: Aleksandra Sklepić

Brojnim receptima naše Međimurke pripremaju svoje svakodnevne ili svečane obroke, ali s vremena na vrijeme opet se, kao pravi Međimurci, vraćamo krumpiru. Krumpir je namirnica koja stoljećima zauzima vrlo važno mjesto u našoj kuhinji, a uzgoj krumpira jedna je od glavnih djelatnosti našeg međimurskog kraja. Bio on kuhan, pečen, restani, na salati, kao dio variva i u brojnim drugim varijantama, vrlo je omiljen svim generacijama, a usto je i hranjiv, zasitan, jeftin i lako dostupan.

Recept nastao zahvaljujući druženju

U Murskom Središću smo pronašli recept koji krumpiru daje novo značenje i obličje te stvara ukusno jelo kojim ćemo osvježiti svoje uobičajene jelovnike. Krumpiruša je pita savijača od krumpira, a priprema ovog jela potječe iz Bosne, tj. iz orijentalnih dijelova svijeta.

Kako su Međimurci često radili izvan Hrvatske, u druženju s ljudima iz drugih krajeva svijeta su preuzeli i dijelove njihove svakodnevne kulture, a samim time i prehrambene navike. Naš je kraj vrlo prijateljski raspoložen i otvoren prema novim ljudima pa se i u njega doselio veći broj ljudi iz obližnjih zemalja kojima se svidjelo u malom zelenom raju. Tako su naše mame i bake preuzele ovo fino jelo i dodale mu međimurski štih, uz prilagodbu količine začina našim nepcima. Krumpiruša se priprema na jednak način kao savijače s jabukama, višnjama ili sirom, ali zbog svojeg slanog okusa i začina poput papra, spada u slana jela koja se serviraju kao glavno jelo ili na raznim zakuskama. Može se pronaći i u nekim pekarama kao brzi obrok, poput bureka. Kako se u našim krajevima priprema krumpiruša, pokazala nam je Rada Varošanec iz Murskog Središća. Rada je zaposlena kao prodavačica u trgovačkom

centru pa poznaje širok broj ljudi i ima mnogo prijatelja. Svi njezini prijatelji ponavljaju joj da je promašila profesiju i da je trebala postati kuharica ili slastičarka jer njezina jela i kolači uvijek su specijaliteti. Osim što voli kuhati, Rada obožava putovati i upoznavati nove dijelove Hrvatske i bliže i šire okolice. Sa svakog putovanja donosi nove recepte koje obavezno isprobava u svojoj kuhinji. Glavni organizator svih putovanja njezin je životni suputnik, suprug Milorad koji je u mirovini i pomaže joj u svim poslovima u kući i oko kuće. Najsretnija je kad vidi zadovoljna lica svojih unuka Neve i Luke koji žive u Varaždinu. Za njih sprema razna jela po njihovim narudžbama jer su oni pravi mali veliki gurmani.

Priprema jela

Dva kisela vrhnja razmutiti s 2 jaja u posebnoj posudi. Na masnoći popržiti dva veća luka i kad je luk zlatnožute

Sastojci:

- 2 kisela vrhnja - 2 jaja - 800 g mljevenog mesa (piletina, svinjetina ili junetina, po želji) - listovi za savijače ili domaće tijesto - sol, biber, vegeta - malo ulja ili maslaca - 10 srednjih krumpira Krumpiruša je servirana i spremna za uživanje

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Rada sa sočnom krumpirušom na međimurski način boje dodati mljeveno meso. lom tijestu rasporediti priprePosoliti, začiniti biberom i ve- mljeno mljeveno meso na koje getom po vlastitom ukusu i se naribaju dva srednja sirova malo prodinstati na pečenom oguljena krumpira. Dobro luku. Pripremljeno meso po- pobiberiti i zarolano staviti dijeliti na pet dijelova. u namašćen lim za pečenje. Na radnoj površini pri- Na isti način pripremiti još premiti dva lista za savijače četiri rolade, dodati ih u lim i između listova premazati i sve zajedno zaliti ostatkom malo rastopljenog maslaca ili smjese vrhnja i jaja. Peče se na 200-250 stupulja da se listovi međusobno zalijepe. njeva, oko 35 do 40 minuta, Tijesto poškropiti smje- sve dok ne dobije lijepu zlatsom od vrhnja i jaja i po cije- nožutu boju i koricu.

Recepti iz domaće međimurske kuhinje Kako bi pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svoja četiri zida i nisu svakodnevno išli do trgovine po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte. Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo iz ničega stvorile fini ručak za svoju brojnu obitelji. Budući da su recepti naišli na dobar odaziv Vas, čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti finih i ukusnih jela koje se isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi s jednostavnim namirnicama koje ima doma svaka obitelji. Jer tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela. S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja. S druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često i iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a. Ne moramo tako svakodnevno u trgovinu čime u krajnjoj liniji čuvamo i kućni budžet. (vv)

“Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan” U suradnji s Optikom Briljant - Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja s vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pre-

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omotnici donijeti ili poslati na našu

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

Kako konkurirati za nagradu?

gled koji poklanjamo je utorak, 17. studeni do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 20. studeni Napominjemo još jednom, da šaljete tri različita kupona u kuverti-omotnici. (mn)

Dobitnik iz ovog broja: Maja Poje iz Čakovca novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

br. 1313 POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU

OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 17. studeni 2020. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 20. studeni.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

Manjak interesa za ljubav rezultat je vaše sumnjičavosti. Sami ćete sebi stavljati prepreke za ljubav premda, uz objektivne okolnosti, dobre. Oni koji su u duljim vezama primijetit će da su se distancirali od partnera, a bez pravog razloga. Razmislite. Zračiti ćete snagom i uvjerljivosti. BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Vaš zanimljiv ljubavni period potrajat će tijekom cijelog ovog tjedna. Pred vama su iskustva koja će zasigurno obogatiti vaš privatni život. Oni koji su možda još sami imat će mnogo udvarača. Moći će birati. Neka ne spuštaju kriterije. Većinu idućih dana najradije ćete plandovati. LAV (23.7. - 23.8.)

Pred vama su mnogobrojne ljubavne prilike. Bit će vam lijepo. Vaše strasti bit će veće nego inače, a vi privlačni svakoj osobi suprotnog spola. Radna atmosfera na poslu zahuktat će se, a od vas će se očekivati sve veći angažman. Radne navike hitno morate probuditi. VAGA (24.9. - 23.10.)

Kako tjedan bude prolazio, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete biti rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propustite. Vrijeme je dobro za unutrašnje introspekcije, istraživanja u tišini i povučen rad. STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Između vas i voljene osobe svakim će danom biti sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će rasti. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Oni koji su još sami kontakt će započeti na intelektualnoj razini. U poslovnim komunikacijama i kontaktima izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posvetiti ili će jedan član zahtijevati njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će trebati pokazati malo više razumijevanja za drugu stranu. Rješavat ćete sve u svom profesionalnom radu.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

13. studenoga 2020.

Sveti Martin i vesela trlja

BIK (21.4. - 20.5.)

Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnosti, premda ni stvarnost neće biti loša. Neki će zato radije živjeti u mašti gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osjetiti sve čari platonske ljubavne veze. Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlosti. RAK (22.6. - 22.7.)

Svaki trenutak osjećat ćete svoju snagu bilo da se suočavate s ljepotom, izazovom zavođenja ili pak s problemom. Vaše samopouzdanje bit će veliko, a energija zavidna. Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potruditi, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Moguće je da će vam nedostajati izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će pa nemojte stvarati umjetne situacije zbog „sporta“. Prihvatite ovo kao prolazno zatišje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoj šarm. ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Vaše ambicije nisu male, ali okolnosti će vas navoditi na miran rad u tišini. Vrijeme je dobro za planiranje novih poteza, ali realizacija će možda malo pričekati. JARAC (22.12. - 20.1.)

Većinu ovog tjedna vaš privatni život neće biti sasvim miran. Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovori napredovali u konstruktivnom pravcu. Postat ćete realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja. Otvaraju vam se vrata jedne suradnje sa sasvim novim ili mladim suradnicima. RIBE (20.2. - 20.3.)

Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unijeti dašak svježine odlaskom na neko zanimljivo mjesto. Šefovi bi mogli promijeniti svoju taktiku i zatezati tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjesti.

Šef – sredstvo za vađenje tekućine iz bačve iz fundusa MMČ-a

Vinski svetac stvarni Martin postao je skoro pa slučajno. Njegov dan ustalio se 11. studenog što je bio točno dan prije početka 40-dnevnog posta uvriježenog po cijeloj Europi. Danas ga zovemo advent Piše: Janja Kovač

Jedini veći tradicijski praznik u jesenskom dijelu godine je iza nas. Ili pred nama ako mislimo na vikend u kojem ćemo se prisjetiti popularnog nam Martina. 11. studenog obilježavamo dan svetog Martina. Sam Martin realna je osoba o kojoj postoje povijesni zapisi. Jeste li znali da nam je stvarni Martin bio geografski susjed? Rođen je u današnjoj Mađarskoj, gradu Szombathelyu, u 4. stoljeću naše ere. Odrastao je u sjevernoj Italiji te služio kao rimski vojnik. Otvoreno je zagovarao kršćansku vjeru, tada već službenu vjeru Rimskog carstva. No, među vojnicima prevladavalo je vjerovanje u Mitru. Martin se odrekao vojne službe i posvetio vjerskom životu. Postao je biskup Toursa, a po smrti je uskoro proglašen svecem. Jedan je od najpopularnijih svetaca u srednjem vijeku zbog vojničke karijere.

nog po cijeloj Europi. Danas ga zovemo advent. Tako je na dan svetog Martina bio običaj obilno jesti i piti, a dozrijevanje mošta samo je upotpunilo ugođaj. Međimurje je vinska regija koja je brzo usvojila blagdan svetog Martina i Martinje, dok kao sveca vinara obilježavaju svetog Urbana. S vremenom je vino našlo svoje mjesto i u usmenoj književnosti pa tako i popijevkama. Vjerojatno ćete se sjetiti mnogih pjesama koje govore o vinu ili ga barem spominju, ali pogledajmo popijevku “Vesela trlja“. Ona govori o ženskoj osobi koja se budi u ponoć i odlazi kradomice u „pelnicu“, odnosno podrum. Tamo se u drvenim bačvama čuva vino iz kojeg si žena pušta “tripot po pol litra“ vina i ispija ih “nadušak“ ili naiskap. Pjesma

navodi i posljedice takvog čina: “od toga je malo i pijana bila.“ Pjesma je iznimka od uobičajenog prikaza žene u usmenoj književnosti kao osobe dobre i krotke naravi, privržene obitelji, radišne i pobožne. Modernijeg je postanka i vjerojatno je nastala kao društvena opomena ženama sklonima takvom ponašanju.

Tko je trlja?

Trlja je žena koja prerađuje lan ili konoplju kako bi se na kraju dobilo platno. Jedna od faza proizvodnje platna je korištenje trlice, obično ručno izrađene sprave kojoj je zadaća da omekša predivo. Ono se stavlja na dvije paralelne uske daščice okomito postavljene i “tere“ trećom koja se brzim pokretima spušta

točno između njih. Osoba koja radi taj posao naziva se “trlja“. Ova se pjesma danas rijetko izvodi kao samostalna pjesma. Najčešće se izvodi u folklornoj obradi u kojoj do izražaja dolazi pljeskanje rukama plesača u zadnjoj kitici pjesme koje onomatopejski dočarava udaranje “šefom“.

Šef

U pjesmi se pojavljuje još jedan zanimljiv motiv: “šef“. Tim predmetom glavna junakinja bespomoćno udara po zidovima podruma kako bi prizvala pomoć. “Šef“ je posebna vrsta tikve koja se posebnom obradom pretvara u pomoćno sredstvo za izvlačenje tekućine van iz bačve. Stoga, normalno je da je trlja uz sebe u podrumu imala i “šefa“.

Vinski svetac

Vinski svetac postao je skoro pa slučajno. Njegov dan ustalio se 11. studenog što je bio točno dan prije početka 40-dnevnog posta uvriježeMUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC Trg Republike 5, 40 000 Čakovec T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja - 30. rujna Ponedjeljak - Petak: od 7 do 18 sati Subota - Nedjelja: od 10 do 14 sati Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

Drvena bačvica za čuvanje vina rad je domaćih majstora – bačvara

13. studenoga 2020.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 47

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Nastavlja se jesensko vrijeme

VREMENSKA SLIKA: Koliko je listopad bio kišovit, toliko je studeni zasad miran i većinom suh. Imamo dosta magle i oblaka, mjestimice i slabe rosulje. To je ono vrijeme kad su planine i Jadran okupani suncem i toplinom, a mi u nizinama danima boravimo u magli i sivilu. Zbog toga je i hladnije, ali nije to ništa ekstremno, samo primjereno dobu godine. Čini se da nekih bitnih promjena nema ni u sljedećih sedam dana. Uglavnom suho, dosta magle i oblaka, ali možda

vidimo i malo sunca. Nekakva kiša je moguća oko ponedjeljka. Opširnije u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Vrijeme će tijekom petka biti suho i mirno. U početku dosta magle i niskih oblaka, ali sredinom dana i poslijepodne postoji mogućnost da se naoblaka raspukne pa da vidimo i nešto sunčanih razdoblja. Vjetar slab. Jutarnja temperatura od 1 do 5, a dnevna između 8 i 12 Celzijevih stupnjeva, ovisno o količini sunca.

U subotu slično. Ujutro i prijepodne mjestimična magla i niski oblaci, ali sredinom dana i poslijepodne bi moglo biti kraćih sunčanih razdoblja. Ne puno i ne svugdje. Vjetar ostaje slab. Jutarnja i dnevna temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na petak. Mirno, većinom suho i stabilno vrijeme očekujemo i tijekom nedjelje. I dalje je velika vjerojatnost magle i niskih oblaka koji se mogu zadržati veći dio dana ili čak i cijeli dan. Iz njih ponegdje može biti sa-

svim slabe rosulje. Temperatura zraka će s jutarnjih 0-5°C poslijepodne narasti do 8 ili 9, možda i 10 stupnjeva. Čini se da bi i početak sljedećeg tjedna donio jednu kratkotrajnu promjenu u ponedjeljak. Oblačnije uz moguću kišu, ali temperatura se neće bitnije mijenjati, dapače, možda čak i malo poraste. U utorak i srijedu mirno i uglavnom suho vrijeme. I dalje će biti prohladno, primjerenije dobu godine. Vjerojatno ćemo imati i maglu ili nisku naoblaku koja se mjestimice može dulje zadržati ili pretvoriti u onaj niski oblačni sloj. Ponegdje može

Pučka meteorologija Kakav je studeni, takav bude ožujak biti slabe rosulje pa pripazite i na vlažne kolnike. Ni u srijedu vjerojatno nećemo vidjeti sunce. Jutarnja temperatura u laganom plusu, a dnevna od 7 do 11°C. U četvrtak postoji mogućnost za ponegdje malo kiše. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Pro-

gnozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/ min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 12.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR

15. 11. 1851. godine velika poplava Drave 16. 11. 1963. godine neobična toplina (Zagreb 25.0°C; Karlovac 26.4°C) 17. 11. “ Elizabeta na bijelom konju dođe “

IZLAZI

ZALAZI

16.11. u 06:53 h 16.11. u 16:20 h 20.11. u 06:58 h 20.11. u 16:16 h

SKANDINAVKA Autor: MILAN ĐURIĆ, Nedelišće

ETNOTURISTIČKA MANIFESTACIJA U D.DUBRAVI

NEČISTA GLINA

NORVEŠKA GLUMICA ULLMAN

AFRIČKA DRŽAVA

METAK

VICOTEKA Mama

PRIČA LUDOVANJE, TROJNO FR.PISCA NORIJA JEDINSTVO, CHATEAU(ŽARG.) TROJSTVO BRIANDA

Pita učiteljica Pericu: - Perice koga više slušaš, mamu ili tatu? - Pa naravno da mamu! - Zašto mamu? - pita učiteljica. - Pa ona najviše priča!

NESTRUČNJAK

KROKODIL KRATKE NJUŠKE

Kineske vene Pita kupac kineza u kineskoj radnji: - Ti čitav dan tu stojiš, nemaš proširene vene? - Nemam. Donesem sutra.

ŽURNALISTI LJEKOVITA BILJKA, GORČIKA ŽIČANO GLAZBALO

RIMSKI: 4

JAPANSKI OTOK

SRAMOTNI PEČAT, SRAMOTA

“EUROPEAN NORM”

ŽITELJ ILAČE

LEDENA SIGA KNJIGA S POPISOM RIMA

AUSTRIJA

PLANINA U TURSKOJ

POKOST

PROGONJENJE

BARIJ PIJANISTICA GAMULIN

NABOR ŠPULA, MOSUR IRIDIJ GRAD U IRANU

POZITIVNA ELEKTRODA UZVIK U KORIDI

GLUMICA VILENICA “ALBANSKA TELEGRAF. AGENCIJA”

AMINOKISELINA U BJELANČEVINAMA ASTATIN

MORSKA RIBA, GRUJ(MN.)

BUDŽETI, PRORAČUNI (TuĐ.)

ŠIROKA UDUBINA IZMEĐU BREGOVA SLO.NOGOMETAŠ LOVREČIČ

Depresija Žena mi je pala u depresiju. Kupila je hulahop da vježba i dok vrti on joj taman.

MOZGALICA

SUSTAV JEZIČNIH PRAVILA I ZAKONITOSTI 17. GRČKO SLOVO

NAPLATITI ŽITELJ CARINU MAKARSKE

Autor: Mladen Mrčela

PRIPOVIJEST VEĆI OKRUGLAST GRUMEN

SURLA

CISTA NA ŽLIJEZDI LOJNICI GRČ.MUZA POEZIJE

STJECATI ZNANJE ILI VJEŠTINU

ETAŽA

20/21. 11. 1927. god. u Crkvicama europski rekord oborine (480 mm)

AUSTRIJA VRSTA MAJMUNA MARMOZETA

Aktualno

BOGATI SPORTSKI VIKEND TRENER MARIO ŠARIĆ radi punih 15 Graditeljske škole godinauu dvorani NŠ Međimurje-Čakovec Čakovec

ODIGRANO PRETKOLO RUKOMETNA SEZONA u Prvoj HRL za www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601 Hrvatskog žene igra se u ubrzanom ritmunogometnog kupa

Bez pritiska U petak roditelja rukomet djecau postaju bolji u čast Ž. Goliku, nogometaši subotu vrhunski karate

Zrinskice stigle do super važna dva boda

POST-FESTUM prvog jesenskog dijela TRADICIONALNI teniski županijskih nogometnih liga MNS-a turnir Punčec završen 11.Open svibnja 2018. je u Čakovcu

Žmak slavio TkoDeni su najbolji strijelci prekida drugudouzastopnu prvenstva pobjedu

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nebre korona mejati jezeroletne običaje!!!!?

uliko mi očemo ili nečemo, ali moramo se i malo spominkovati o tomo kak so prešli (makar so još ne prešli) izbori za novoga precednika Amerike. Neje bilo tak zdavnja da so Tramp i Bajden kričali po cele dneve kak bi prevlekli biračko telo kaj ruon jim da svojega glasa. Pomalem so se dosmickali i dnevi izborov i Ameri kak Ameri zišli so vum i podelili so svoje glase jeni Trampo, a drugi Bajdeno. Rekla bi teca Franca, i tu se je priča završila. Tak je seposot sam ne v Ameriki. Posle izborov nebrejo nikak prebrojiti glase, očem reči, nebrejo nikak zazvediti što je pobedil, a što pak je odišel po riti k meši. Kaj se ve zna ili pak se to nejglasneše pripoveda, pobedil je Bajden, to je sima jasno, to si znajo, ali na drugoj strani je Danijel Tramp ne zgubil i neče iti vum z Bele hiže. Najgerek

POD VUROM

sam, jako sam najgerek kak bode itak to zišlo? Kuliko vidimo Ameri čuda leži zbirajo precednike po drugim državama na sveto nego svoje! Ak mene pitate za koga navijam kaj se dotikavle izborov za precednika Amerike, morem vam reči da se mi pre Bajdeno ruon nikaj ne dopada, a pre Trampu mi je jako fajna jegova Melanija. Najbrž je i pre Bjadeno tak jerbo je rekel, kaj se jega dotikavle, Melanija more ostati v Beli hiži. No, nekaj ipak nebrem nikak razmeti. Znuomo da Ameri živijo v 50 državi rastepenih po američkomo hataro i da jiv je se skupa cirka 330 milijonov. I ve se je tu pojavil problem, jim tre dva mesece kaj prebrojijo kuliko je Amerov zišlo na izbore i što je komo svojega glasa dal. I ve te poštejaki Ameri nebrejo za dva mesece to prebrojiti, a se je pošteno jerbo si na sveto znajo da so Ameri nejvekši poštejaki. To je ve tak kak je je, ali prosim vas lepo kuliko bi jim cajta trelo kaj prebrojijo se te izborne listeke da jiv je prek milijardo i pol kak

klupe črnoga Atemvena i poslal ga je na igrališče nek pomore kuliko zna i more. I ne bodete veruvali kmica je za pet minot zabil gola i otpelal je Dinamovce na prvo mesto v grupi. Što zna kak bi to se završilo da ga ne bilo korone i je li bi Dinamovci ostali v Evropi i na prtuletje? Kak veli teca Franca: sako zlo za nekše ili nečije dobro! Dragi moj Štefek, dobila sam rezultate testa za korono štere je minister Vili Beroš nabavil od Kinezov. Morem ti reči test kaže da sam trudna! Nejpredi nas je potukla korona, a unda so naši Poreznjaki znova hitili v novine i druge medije se one šteri so poreznjakima dužni ne male peneze. Probajte to se na kup nametati kuliko so naši ljudi, naši gospodarstveniki, naše fabrike dužne našim poreznjakima i unda bodete znali kuliko bi respiratorov mogel za te peneze kupiti minister Vili Beroš ili pak naš ravnatelj bolnice Tomislav Novinščak, a kaj nej moral okoli štečiti. Ali kuliko vidim nišči se ne briga za te naše peneze v ljuckim žepima kak da je to nečija druga briga. A

kak more biti druga briga ako so v pitanjo naši penezi? Videl sam na spisko dužnikov i dofčerašjega dinamovoga igrača, španjolca, Danija Olmija. Verjem da znate kak je on došel z Barcelone v Dinamo i tu prinas v Zagrebo je jako dobro igral tak da ga je Maminjo prodal v Dojčland i to za 25 milijonov ojera. Se je to lepo i dobro sam se ve, na se zadje, zazvedilo kak je našim poreznjakima ostal dožen prek dvesto jezer kuni. Pitam se, pitam, pak kak smo ga mogli vum pustiti predi nek je se platil kaj je dužen Lepoj našoj? Olmo je kaseral pun žep ojerov, a naša državna porezna kasa je odišla po riti kmeši. Kak i navek! A znate kak so to naprajli Španjolci dok so prijeli Messija i Modriča z rokama vu flašici pekmeza, očem reči, dok se zavedilo da labodoritaši trošijo ne sam svoje nek i državne peneze. Neso Španjolci mahali pred nosima Mesijo i Modričo z putnim nalogima za Remetinec, očem reči, za rešt nek so jiv rebnoli kuliko so poreznjaki zračunali, a Mesija i Modriča so poslali nazaj na igrališče nek i dale služijo ojere kak

sebi tak i državi v šteroj igrajo. Mesijo so zeli 2.5 milijone, a Luki 1.6 milijonov ojerov i ve posle toga si so poštejaki, a ne mi v Lepoj našoj sake dve leti davlemo v novine listeke dužnikov i mesto kaj bi listeki bili krajši oni so dukši. Nikak nebrem zazvediti što dela spametneše mi ili pak Španjolci? Stiha se je dosmickal sveti Martin šteri je mošteka pokrstil, a ja (skupa z sima vama) bodem ga pil. Znate kakše so to fešte znale biti sako leto, a ovo leto je korona to zrezala na po pet ljudi (i to sam domaći morejo biti) v jenoj kleti. Ali bole i to nekaj malo nek čistam nikaj. Najme kaj, pak ne bodemo valjda dopustili kaj nam se bode v lagvima šepuril nezerenoš? Tua nevola bi mogla navelikom naškoditi požerakima, želocima i črevima našim. Kak bilo da bilo, običaje tre držati. Znate kak je urbanski Lojz rekel: bole da zgine selo nek običaji. A običaj je navek bil da je sveti Martin mošta krstil. Pak ne bode ve jena usrana kineska korona mejala vejč nek jezeroletne običaje!!!??

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Hoće li se Međimurci cijepiti protiv korone? Vijest o pronalasku cjepiva protiv koronavirusa ovih je dana top tema. O cjepivu pričaju svi od znanstvenika do običnih ljudi. Jedni vjeruju u njega s punim povjerenjem, drugi čekaju da vide što će se dogoditi, a ima i onih koji i dalje cijelu situaciju nazivaju teorijom zavjere. Mi smo pak pitali naše sugrađane hoće li se cijepiti protiv koronavirusa. (vv, sh)

je Kinezov? Da je tak Ameri bi morali hodati glase davat sake štiri leti za na pre jerbo predi od štiri leti nebrejo prebrojiti glase. Rekla je teca Franca: - Jožek, ak mene pitaš to so ti ne čisti posli. Verjem da pratite labodoritanje i naše labodoritaše makar se je korona resprestrla po celo hataro ne sam Međimorja našega maloga nek i cele Lejpe naše. Ve vidite na kaj je to zišlo, jenima je korona odnemogla, a drugima je pomogla. Naši Dinamovci so v ovoj drugoj grupi. Najme kaj, predi utakmice z Austrijancima nejpredi je zbetežal trener Zoki, neje mo pomogla niti molitva brata Zdravkeca v Međugorjo. Najbrž je negdi zahuzal. Z trenerom Zokijom je v izolacijo odišlo i štiri – pet labodoritašov tak kaj so igrali ili pak bili na klupi i oni labodoritaši šteri ne bi ruon tak fletno došli na red. Nejpredi je trener modrih labudoritašov bil Zokijov pomočnik Alen Peternac i on je bil zaduženi kaj pobedi ove labodoritaše z Osterajha. Več je pomalem utakmica išla krajo, a na semeforo je još navek pisalo 0:0. Unda je Alen zdigel z

Mihajlo Hrebak, Čakovec - S obzirom na svoje godine, spadam u tzv. kategoriju ugroženih osoba. Obavezno se cijepim protiv obične gripe pa ću i protiv COVID-a. Moram priznati da oko cijele situacije s pandemijom osjećam veliki pritisak i jedva čekam da se to riješi.

Anabela Kovačić, Vratišinec - Bez obzira na sve vjerujem u znanost i sigurno ću se cijepiti. Već sam se cijepila protiv sezonske gripe i čekam i ovo cjepivo. A do tada ću se paziti kao i do sada te poštivati sve preporučene mjere.

mi prodiremo dublje

Slavica Kolić, Zebanec - Ne znam hoću li se cijepiti. Za sad mi to još nije potrebno. Tek kad se suočim s bolešću, onda ću razmisliti o cijepljenju. Iskreno, ne zamaram se previše time jer imam previše posla doma.

Marija Posavec, Pribislavec - Željno iščekujem to cjepivo i da se konačno tom virusu stane na kraj. Za sada se čuvam, pazim na higijenu ruku, nosim masku i slušam preporuke. I naravno da ću se cijepiti.

www.teamgradjenje.hr

Ljiljana Kivač, Čehovec Mislim da se ljudi ne bi trebali cijepiti. Medicinska sam sestra koja već 33 godina radi u struci u Švicarskoj i imam loša iskustva s cjepivima. Vidim da su ljudi zbunjeni, ne znaju kome bi vjerovali i kako postupili. Najbolje bi bilo da cjepivo nikome ne treba, ali vjerujem da će svatko napraviti po svojoj savjesti.