My first document

SADRŽAJ

Poštovani čitaoče,

u ovom broju Vam sa radošću približavamo naše objekte i predstavljamo retrospek�vu naših ak�vnos� u kojima su glavni akteri djeca. Prezentujemo Vam mali dio vaspitno–obrazovnog rada i ak�vnos� realizovanih tokom školske 2022/2023. godine a koje su nastale dječijom inicija�vom ili su proizašle iz našeg praćenja interesa djece.

Školska godina koja je na izmaku svjedok je koliko smo radili i koliko smo ulagali u najmlađe stanovnike našeg grada. U njoj smo pobjeđivali, osvajali, učestvovali, gradili, istraživali, pravili, promišljali, s�cali, savlađivali, uživali, smijali se a najviše se igrali, družili i učili. Iza nas je velik broj realizovanih projekata a neki od njih su: Prva nagrada CEDISA i Zavoda za školstvo za projekat „Biram da kompos�ram“, Prva nagrada na likovnom konkursu JPU „Naša radost“ Herceg Novi „Moja lutka“ za najbolju i najoriginalniju 3D lutku od recikliranog materijala, naš projekat grafo-motorička bojanka „Azbuka našeg grada Tivta“ podržan je od strane Opš�ne Tivat na konkursu za izdavačku djelatnost, na konkursu koji je raspisala TO Tivat za podršku manifestacijama podržan je naš projekat „Učenje je fora a ne noćna mora“, prepozna� smo kao ustanova koja intenzivno radi na razvijanju ekološke svijes� kod djece pa se atmosfera iz našeg vr�ća prenijela i u dokumentarni film TO Tivat o održivom razvoju, na jubilarnom Novosadskom sajmu koji ove godine slavi 150 godina postojanja osvojili smo 5 zlatnih medalja za kvalitet i veliki pehar Novosadskog sajma i još mnogo toga što ostavljamo da otkrijete na narednim stranicama našeg časopisa.

Nadamo se da ćete u njemu pronaći korisne informacije a isto tako postavlja� pitanja i sugerisa� kreiranje naših narednih brojeva.

dr Jelena Perunović-Samardžić, direktorica

Istorijat Ustanove

Prvi organizovani oblik predškolskog vaspitanja u sastavu Osmogodišnje škole počeo je sa radom 16.12.1945. godine. Po odluci Ministarstva prosvjete maja mjeseca 1952. godine vr�ć se uselio u zgradu Stara baraka. Radio je jedan vaspitač sa jednom grupom djece. Od 1960/1961. šk. godine povećao se broj djece pa dolazi do formiranja dvije vaspitne grupe gdje rade dva vaspitača. S obzirom na sve veću zainteresovanost započela je izgradnja objekta školske 1975/1976 godine. Objekat je počeo sa radom 19. 02.1977. godine, gdje su stvoreni uslovi za rad u tri vaspitne grupe sa pratećim prostorijama.

Ubrzo se ukazuje potreba za otvaranje jaslica u Tivtu, tako da je taj objekat montažnog �pa izgrađen uz sam vr�ć i počeo je sa radom 01. 05.1978. godine. Školske 1985/1986. godine otvoreno je istureno odjeljenje u Radovićima u sastavu O.Š. „Branko Brinić“. 01. 09.1988. godine otvoren je novi objekat u Donjoj Lastvi, moderno opremljen za tadašnje vrijeme. Rad se odvijao u šest vaspitnih grupa od kojih su dvije jaslične. 2013. godine adap�ran je i proširen objekat u Tivtu.

Sadašnjost Ustanove

Danas JPU „Bambi“ Tivat u svom sastavu ima tri vaspitne jedinice u kojima su formirane 24 vaspitne grupe u kojima je smješteno više od 950 djece uzrasta od 1 do 6 godina.

Vaspitna jedinica u Tivtu broji 16 vaspitnih grupa od toga 5 jasličnog uzrasta i 11 vr�ćkog uzrasta. Vaspitna jedinica u Donjoj Lastvi ima 6 vaspitnih grupa od toga 2 jasličnog uzrasta i 4 vr�ćkog uzrasta.

Vaspitna jedinica u Radovićima ima dvije mješovite vaspitne grupe koje imaju poludnevni boravak.

PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA

ZAŠTITA Iz ugla trijažne sestre

U cilju obezbjeđivanja zdrave životne sredine koriste se posebna sredstva za održavanje higijene, obavljanje dezinfekcije i dera�zacije. U ustanovi se spovodi svakodnevna kontrola opš�h higijensko-epidemioloških uslova u suzbijanju i širenju infek�vnih boles�. Pra� se uvid u zdravstveno stanje djece, teži se edukaciji u cilju formiranja zdravstvenih navika.

Prije upisa u vr�ć potrebno je obavi� sistematski pregled kod pedijatra i donije� ljekarsku potvrdu da djeca mogu boravi� u kolek�vu.

Teži se da djeca što više borave na svježem vazduhu. Radni pristor se uredno provjetrava i igračke se dezinfikuju. Higijena djece (kosa, uši, nok�, promjene na koži) se redovno kontroliše. U slučaju temperature, konjuk�vi�sa, respiratornih infekcija, djeca ne mogu boravi� u vr�ću. Nakon ozdravljenja, uz adekvatnu ljekarsku potvrdu, nastavljaju pohađa� kolek�v.

Izuzetno važan segment života djeteta je zdrava ishrana. U našoj ustanovi su zastupljeni mjesečni jelovnici. Iste sastavlja nutricionista Subačev Iva i Dušanka Lacmanović. U kuhinji se radi i priprema po HACCP sistemu.

U prvom i drugom kvartalu školske godine mjeri se djeci tjelesna težina i visina. Uredno se upisuju u razvojne zdravstvene kartone.

U cilju obezbjeđivanja op�malnih uslova za fizički, intelektualni, emocionalni, socijalni razvoj djeteta, nastojimo da realizacijom postavljenog zadovoljimo jačanje i zaš�tu dječijeg organizma i psihofizičkog razvoja.

Trijažna sestra:

Daliborka Pešikan

MUZIKA NAS POKREĆE

Muzika dijete emocionalno obogaćuje i čini ga plemeni�m. Muzika djecu okuplja, povezuje ih međusobno i sa osobom koja im muziku prenosi. Tokom cijelog predškolskog doba dijete pokazuje želju da pjeva, svira na instrumen�ma i da sluša muziku. Budući da je upravo predškolsko doba period intenzivnog razvoja muzičkih sposobnos�, značaj muzičkog vaspitanja u tom razdoblju je još veći. U tom periodu treba razvija� i oblikova� ljubav i sklonost prema muzici. Pored uobičajenih muzičkih ak�vnos�, u ovoj školskoj godini akcenat smo stavili na komponovanju himne vr�ća. Muziku za himnu vr�ća Bambi napisala je naša kompozitorka Nina Perović. Ova kompozicija u nama budi radost i veselje i ponosni smo što imamo himnu vr�ća. Tekst himne potpisuje Radojica Stanković (poznat široj publici kao Šanta Panta).

Himnu pripremaju djeca starijih vaspitnih grupa, u saradnji sa Muzičkom školom Tivat, koja će prvi put bi� izvedena na godišnjoj priredbi u junu.

Tekst pripremile vaspitačice Ljiljana Raković i Dragana Zindović

Saradnja vaspitača i medicinske sestre

Kako je vec opšte poznato za psihofizički razvoj djece veoma je važno da pohađaju vr�ć i predškolsku ustanovu. Da bi ona dobila maksimum pažnje, ljubavi i vaspitanja neophodna je uspješna koordinacija osoblja koje je zaduženo za to.

Vaspitači i medicinske sestre imaju podjednako važnu ulogu u ostvarivanju potreba djece.

Vaspitno- obrazovni rad koji obavlja vaspitač, njega i preven�vna zaš�ta koju obavlja sestra pedijatrijskog smjera čine posao koji je neophodno sproves� u funkcionalan mehanizam radi uspješnih rezultata.

Sigurnost, podrška i ljubav je nešto što se očekuje kako od vaspitača tako i od medicinske sestre.

Moje lično iskustvo kao vaspitača je veoma pozi�vno.

Saradnja sa medicinskim sestrama je na najvišem nivou.

Između nas ne postoje podjele poslova na “moje- tvoje” već se zajedničkim snagama trudimo da unesemo veliku količinu predanos� i ljubavi prema djeci, samim �m je realizacija ak�vnos� mnogo uspješnija. Djeci je pružena maksimalna pažnja, pjevaju im se pjesmice, pričaju priče, osmišljaju predstave i druge mnogobrojne ak�vnos�.

Kako bi djeci pružili sadržaje koji su boga�ji u ak�vnos�ma učestvujemo zajedno.

Vaspitač je nosilac vaspitnoobrazovnog rada, a medicinska sestra uvijek velika podrška i pomoć prilikom organizovanja i sprovođenja raznih ak�vnos� (fizičkih, likovnih, dramskih).

Djeca su uvijek na prvom mjestu, tako da medicinske sestre uvijek pomažu u organizaciji i učestvuju u vaspitno- obrazovnim ak�vnos�ma.

U našem vr�ću rad u jaslenim grupama se obavlja �mski, iako se zna da vaspitno- obrazovni rad organizuje vaspitač uvijek sa svojim idejama učestvuje i medicinska sestra.

Zajedno smo produk�vniji, to je moto koji nas pokreće. Saradnja sa roditeljima je takođe produk�vnija ako radimo kao �m (vaspitač i medicinska sestra), roditelji s�ču povjerenje, a samim �m se to prenosi na djecu.

Tekst pripremila vaspitačica: Milica Kon�ć

Profesionalni razvoj put do uspješnog vaspitanja i obrazovanja

U našoj vaspitno obrazovnoj ustanovi posebno se vodi računa o profesionalnom razvoju zaposlenih u svim oblas�ma. Naši zaposleni učestvuju u raznim programima stručnog usavršavanja, ak�vno učestvuju u radu stručnih �mova i komisija i stručnih drušava, učestvuju u konferencijamai stučnim skupovima. Bi� uspješan u obavljanu profesije, nemoguće je bez kon�nuiranog profesionalnog razvoja. Kao organizacija koja uči, svakodnevno radimo na tome da kvalitetno pos�gnemo postavljene ciljeve. A usled potrebe za stalnim rastom, svi zaposleni imaju poseban plan stručnog usavršavanja koji je sastavni dio ličnog por�olija zaposlenih.

1. Savjetovanje “Mišljenje zaposlenih u predškolskim ustanovama i školama o ak�vnos�ma i radu Zavoda za školstvo”

2. Savjetovanje “Podrška učenicima s posebnim obrazovnim potrebama”

3. Semnar “Medijski nastup”

4. Seminar “Priprema za roditeljstvo i I koraci”

5. Konferencija “Op�malni rani razvoj za svako dijete”

6. Online događaj “Kvalitetno obrazovanje za svu djecu”

7. Online seminar “Digitalne priče i bajke u nastavnom procesu”

8. Događaj „eTwinning u službi profesionalnog razvoja nastavnika”

9. Okrugli sto „ Izazovi u predškolskom vaspitanju i obrazovanju“

10. Sastanak „Uloga direktora u implementaciji Digitalne škole u predškolskim ustanovama“

11. Obuka za rukovodioce vaspitno obrazovnih ustanova-Modul „Zakonodavstvo i administracija“

12. Seminar „Značaj Sindikata prosvjete u obrazovnom sistemu Crne Gore. Novi zakoni o obrazovanju i vaspitanju“

13. Obuka za rukovodioce vaspitno obrazovnih ustanova-Modul „Nastava i učenje“

14. Seminar „Komunikacijske vješ�ne u vaspitno-obrazovnom procesu“

15. Seminar „ Metode pods�canja pravilnog govorno-jezičkog razvoja djece predškolskog uzrasta“

16. Seminar „Vaspitač u osnovnoj školi“

17. Seminar „S�canje i razvoj ekološke pismenos� i kompetencija za održivi razvoj“

18. Seminar „Značaj saradnje s lokalnom zajednicom prilikom realizacije nastavnih i vannastavnih ak�vnos�“

19. Seminar „ Pods�canje dječijeg razvoja primjenom i oblikovanjem prirodnih materijala“

20. Seminar „Tranzicioni program za djecu sa smetnjama u razvoju uzrasta 6-12 godina“

Spisak seminara, konferencija i obuka realizovanih tokom školske 2022/23 godine

GOVORNO-JEZIČKI RAZVOJ PREDŠKOLACA

Razvoj govora i jezika je složen proces koji počinje prvim krikom novorođenčeta.

Važno je da djetetov razvoj govora i jezika pra� i njegov kalendarski uzrast jer kasno progovaranje i kašnjenje u odnosu na vršnjake ostavlja posledice na kasnija pos�gnuća djeteta kao što su usvajanje školskih vješ�na, socijalni status i odnose, emocionalno stanje djeteta, samopouzdanje...

Postoje propisane norme po kojima je neophodno pra�� dijete u usvajanju i razvoju govora i jezika. Iako se u praksi svako dijete individualno razvija , pobrojaćemo karekteris�ke govorno jezičkog razvoja koje bi trebalo da prate dijete predškolskog uzrasta:

• Govori korektno i jasno

• Pravilno ar�kuliše sve glasove

• Rečnički fond oko 2500- 3000 riječi

• Prepričava priču nakon što je čuje

• Izražava se sintaksički složenim rečenicama

• Samo kod dužih i složenijih riječi mogu se javi� greške u izgovoru

• Govor je grama�čki korektan

• Pravilno primjenjuje nepravilne oblike imenica i glagola

• Broji do 10 i poznaje pojam broja

• Prepoznaje nekoliko slova azbuke

• Pita za značenje riječi

• Koris� predloge, priloge i veznike

Period od 5-6 godine je posebno osjetljiv za djecu koja nisu ispra�la govorno – jezički razvoj normiran za njihov kalendarski uzrast jer im se približava polazak u školu , a samim �m i veliki rizik da će ima� probleme sa savladavanjem školskih vješ�na. Ukoliko se ne otklone poteškoće u govoru i jeziku djeteta prije polaska u školu dijete se može susres� sa nizom problema. Problemi se kreću od toga da dijete ima teškoće u usvajanju tehnika čitanja i pisanja, ispoljava probleme u razumijevanju pročitanog, spora brzina čitanja...

Najmanje pola godine prije polaska u školu potrebno je posebnu pažnju obra�� na djetetov izgovor glasova, iako postoji odstupanje obra�� se logopedu. Ukoliko se dijete na vrijeme ne uključi u tretman greške u izgovoru se kasnije prenose na greške u čitanju i pisanju.

Razvijajte govor vašeg djeteta sa strpljenjem, uložite mnogo ljubavi i vjerujte u uspjeh!

Ljubomirka Mikulandra Dipl.defektolog- logoped

Slatkiši, grickalice, slatka pića

Mlijeko, mliječni proizvodi, meso, riba i jaja

Voće i povrće

Integralne žitarice i mahunarke

Ishrana djece u predškolskoj ustanovi

Predškolski period zauzima značajno mjesto u cjelokupnom daljem razvoju i rastu djeteta. Neophodno je da njihova ishrana bude pravilna, kako za psihofizički razvoj djeteta tako i za socijalizaciju u komunikaciji sa spoljašnjom sredinom.

Kvalitet ishrane ogleda se u poštovanju i primeni principa pravilne ishrane, a odnosi se na djecu predškolskog uzrasta.

Raznovrsnost namirnica u dječijem jelovniku neophodan je uslov pravilne ishrane pri čemu prednost imaju one sa većom hranljivom i biološkom vrijednošću.

Vrijednost obroka u vr�ću treba da obezbijedi 75 % dnevnih energetskih potreba. A po uzrastu

Jaslenog 2-3 god.- 975 kcal

3-5 god.- 1200 kcal

5-7 god.- 1400 kcal

Karakteris�ke norma�va ishrane djece u vr�ću je tri obroka: doručak, popodnevna užina, ručak sa pravilnim razmakom između obroka.

Jelovnik se planira na nedeljnom nivou za period proljeće-ljeto, jesen-zima. Velika pažnja se posvjećuje ishrani djece koja imaju poremećaje u ishrani ili alergije na određene namirnice, tako da se jelovnik prilagođava njihovim potrebama.

Uveden je HACCP sistem, a njihovim uvođenjem djeca su postala bezbjedna, a ishrana kvalitetnija i sugurnija. Izbjegnu� su suvišni začini, masnoće, pretjerana zaprška, adi�vi, suplemen� a akcenat je stavljen na kuvanje i pečenje u konvektomatu bez prisustva masnoća. Normiran je unos soli kao i unos šećera. Voće je svakodnevni obrok.

PRAVILNA ISHRANA NIJE NEŠTO ŠTO SE TEŠKO STIČE ALI JE DOBRO UMIJEĆE KOJE

OSTAVLJA TRAJNO DOBRE POSLEDICE !!!

NUTRICIONISTI: Subačev Iva, Dušanka Lacmanović

IGRA

kao važan faktor u usvajanju engleskog jezika

Još je davno Heraklit sročio divnu i is�nitu misaom koja glasi da ,,čovjek postaje najbliži sebi kada pos�gne onakvu ozbiljnost kakvu dijete ima dok se igra.“

Kako tokom ostalih ak�vnos�, tako i u nastavi engleskog jezika, igra je neizostavni dio jer ne samo da pods�če krea�vno razmišljanje, komunika�vnost i zdravi takmičarski duh među djecom, već kroz igru djeca spontano usvajaju znanja i to im daje dodatni pods�caj da budu još bolji. Takođe, još jedan od benefita igara u ranom uzrastu je oslobađanje od anksioznos�, naročito kod djece koja imaju manje samopouzdanja.

Na našim časovima su najviše zastupljene didak�čke igre vokabulara za koje koris�mo fleš kar�ce (igra memorije, skrivalice, muzičke igre s is�ma), mada djeca vole i priče u slikama i da dopunjuju rečenice, asocijacije, igru Pogodi ko sam. Kroz ove igre, djeca obogaćuju i razvijaju komunika�vne i jezičke krea�vne sposobnos� bez straha da će napravi� grešku. Budući da djeci u mlađim grupama pažnja traje kraće, tako se i ak�vnos� i igre često smjenjuju. Oni vole igre koje zahtjevaju fizički odgovor (tzv. TPR-total physical response), a sve grupe podjednako vole ples i pjesmu. U starijim grupama već možemo da igramo igre asocijacija, memorije, vole da dopunjuju rečenice iz priče odgovarajućom riječju i kod njih je vrlo izražen takmičarski duh.

Za razliku od školskog uzrasta gdje se igra koris� kao dodatno didak�čko sredstvo, u ranom uzrastu prije škole, ona se koris� kao krucijalni materijal budući da je u prak�čnom iskustvu koleginice Bojane i mojem pokazala bezbroj prednos�, a najveća nagrada su nam nasmijana lica djece uz komentar: Teacher, more games, please.

Piše: Ana Dubravčević

Kako poboljšati koncentraciju kod djece

Koncentracija se najčešće definiše kao “sposobnost voljnog usmjeravanja misli u željenom smjeru”. Bi� koncen�san znači ima� mogućnost da svoje misli određeno vrijeme usmjerimo na neki zadatak. To znači da npr. dijete može sagradi� toranj od kockica, gleda� crtani ili razgovara� s nekim. Kako bismo izvršili bilo koji zadatak, važna je koncentracija, ona je jedna od osnova učenja. Da bi mogla nešto nauči�, djeca se moraju usredsredi� na zadatak, osta� da sjede određeno vrijeme, da prate upustva i zapamte šta se od njega traži. Zato je važno vježba� koncentraciju.

Mala djeca tek uče kako sve to obavi�. Ipak, vidljivo je da i sasvim mala djeca mogu svoje misli usmjeri� na neki zadatak kroz neko vrijeme. Njihov period koncentracije je kraći nego kod starije djece i odraslih, ali ipak postoji – zagledaju se, isprobavaju ručicama neki predmet, pokušavaju njime manipulisa�, bace ga i sl. Što je dijete starije, ono može duže osta� u nekoj ak�vnos�. Stručnjaci smatraju da se petogodišnje dijete određenim zadatkom može bavi� u prosjeku 10-15 minuta. Što je dijete starije, moći će duže vremena svoju koncentraciju posve�� određenoj stvari. U procjeni kvaliteta koncentracije djeteta važno je pravi� odmor od otprilike 5 minuta; prošeta�, popi� čašu vode, rastegnu� se i vra�� na zadatak. S vremena na vrijeme svi osjećamo pad u koncentraciji i nije nam svaki dan is�, ponekad smo preumorni, ponekad pres�mulirani ili je oko nas previše distraktora. Već u dječjem vr�ću vide se znatne razlike između djece, neka se mogu bez problema koncentrisa� i duže vrijeme, druga za razliku od toga poput pčelice lete od ak�vnos� do ak�vnos�. Neka djeca zbog svoje fiziologije ili emocionalnog stanja imaju poteškoća koncentrisa� se na zadatke i ljude oko sebe. A nekima od njih je teško ući u zadatak dok drugi brzo gube interes za njega i zadatak ostavljaju napola obavljenim.

Roditelji mogu na nekoliko načina pomoći svom djetetu da podigne svoju koncentraciju. Kao i kod drugih vješ�na, koncentraciju možemo vježba� i poboljša�, osnovno je nauči� što je bitno, a što je ono na što ne trebamo obraća� pažnju.

Ideja kako roditelj može pomoći djetetu da se duže koncentriše:

1. Obratite pažnju na fiziološke potrebe Većina djece može se koncentrisa� bolje nakon 9 sa� sna. Ako je dijete neispavano, uzaludno je očekiva� visoki stupanj koncentracije. Pra�te unos šećera jer neka istraživanja pokazuju da djeca na šećer reaguje pojavom smanjene koncentracije i umora. Povećajte unos proteina, oni podižu dopamin što omogućuje lakšu koncentraciju. Podstaknite dijete na kretanje. Nakon perioda koncentrisanog rada neka se bavi fizičkom ak�vnošću. Izmjena �h ak�vnos� pridonosi boljem učenju.

2. Uklonite distraktore

Pogledajte oko sebe i ugasite sve što proizvodi buku (TV, kompjutor, telefon...), pripazite na količinu svjetla i vrstu svjetla (fluorescentna svjetla znaju izaziva� nemir), nemojte brblja� s djetetom dok nešto radi i sl.

3. Osigurajte atmosferu koja podstiče koncentraciju

Neke osobe dok rade vole �hu muziku, drugima ipak to smeta. Osigurajte mjesto gdje dijete može radi�, neka bude uredno (neurednost pods�če nemir) i stalno (mozak se zna pripremi� za posao kad dođe u prostor gdje je navikao radi�). Sa stalnim mjestom i vremenom učenja dijete će razvi� naviku učenja na određenom mjestu i određeno vrijeme.

4. Organizirajte aktivnosti koje podstiču obavljanje nekoliko radnji za redom

Ponavljanje slijedova radnji usko je povezano s koncentracijom. Priprema� jednostavno jelo po receptu, servira� stol ili slaga� stvari po određenom redosljedu (npr. azbukom). Igre za stolom ( memorija, tombola i sl.) ili igre kartama (Uno i sl.) pomažu djetetu da se usredsredi na zadatak.

5. Otkrijte aktivnosti na koje se vaše dijete najbolje može koncentrisati

Neka djeca bolje se koncentrišu kad rade rukama, druga traže puno vizualnih podražaja. Razmislite u kojim se ak�vnos�ma vaše dijete najduže zadržava. Te ak�vnos� pomažu povećanju nivoa koncentracije djeteta. Npr. pjesmice se lijepo uče uz izmicanje fokusa pažnje. Dajte djetetu glinu, glinamol ili plastelin, bilo što... i dok to mijesi, čitajte mu pjesmicu. Velika je vjerovatnoća da će zapam�� bez greške.

6. Podstičite dijete da dovrši svoju aktivnost

Kad se počne igra�, crta�, slaga� kocke ili puzzle, nemojte ga prekida�. Djeca koju roditelji neprestano prekidaju (ručak, odlazak na spavanje…), prisiljena su istu ak�vnost počinja� ispočetka nekoliko puta te se brzo počinju dosađiva�.

Radije pričekajte kraj igre, uz obaveznu napomenu da će, na primjer, ručak bi� gotov za pola sata. Ubrzo mu napomenite da ručak počinje za petnaest minuta… Tako djetetu dajete vremena da završi igru i vježba usmjeravanje pozornos� i koncentraciju.

Pripremila

Nađa Backović pedagog

Vjekoslav Pasković

Vjeko, da se vratimo u dane kada ste bili dijete. Pohađali ste naš vrtić? Koja Vas sjećanja vežu za te bezbrižne vrtićke dane?

Za vr�ć “Bambi” me vežu uspomene na puno djece, male stoličice i stolove gdje smo svi zajedno jeli, i jednu tetu koju smo svi morali da slušamo, iako nije bila naša mama.

Da li se sjećate vaspitačica?

Nažalost, ne sjećam se imena vaspitačice, jer sam kratko bio u vr�ću, ali se sjećam da smo je svi voljeli.

Kako je izgledao jedan vrtićki dan tada?

Vjekoslav je rođen 23.03.1985. godine u Kotoru. Pohađao je Osnovnu školu “Drago Milović” u Tivtu, dok je srednju nau�čku, kao i Fakultet za pomorstvo završio u Kotoru, gdje je specijalizirao Politehniku u pomorstvu. Prve vaterpolo korake napravio je u VK Tivat, a sa 13 godina je prešao u VK Primorac. Takođe je igrao za VK Budvanska rivijera, Posillipo iz Napulja, Galatasaray iz Istanbula, Brescia iz Breše (Italija), Roma i Lazio iz Rima. Najznačajnijim dos�gnućima u svojoj karijeri smatra �tulu najboljeg mladog spor�ste 2003. godine, osvojeno zlato na Evropskom prvenstvu u Malagi sa reprezentacijom Crne Gore 2008. godine, osvajanje Lige šampiona u klupskom takmičenju sa VK Primorac 2009., i iste godine je proglašen najboljim spor�stom Crne Gore, osvojena srebrna medalja na Svetskom prvenstvu u Barseloni 2013. godine, a posebno izdvaja 3 učešća na Olimpijskim igrama: u Pekingu 2008., Londonu 2012. i Rio de Ženeru 2016. godine.

Vr�ćki dan bi počinjao tako što bi me majka ispra�la do vr�ća, a tamo bi već bilo puno djece. Kada bismo se svi u grupi okupili, uslijedio bi doručak, a nakon doručka igra ili neka ak�vnost koju su vaspitačice smislile za nas. Nakon igre bi već ogladnjeli, pa smo jedva iščekivali ručak, a najviše sam se radovao kada bi dobio kompot za užinu.

Vrtić je mjesto gdje nastaju prva prijateljstva pa možeš li izdvojiti neko posebno koje se održalo do danas?

Izdvojio bih mog druga Boža kog sam upoznao u vr�ću, a i dan danas smo u kontaktu.

Da li je bilo teško odvojiti se od porodice i prijatelja tokom karijere?

Bilo je teško odvoji� se od prijatelja i porodice, ali i samo odvajanje pružalo mi je priliku za nova poznanstva i prijateljstva.

Da li bi sada sa ove tačke kada se vratiš u nazad rekao da vrijeme brzo prolazi?

Sa ove tačke gledišta rekao bih da vrijeme brzo prolazi, ali za mene to znači da je prošlo vrijeme bilo ispunjeno. Jer čim vrijeme sporo prolazi, znači da tapkamo u mjestu i da smo upali u kolotečinu.

Šta bi poručio našim malim drugarima?

Malim drugarima bih poručio da uvijek imaju istraživački duh, i da ne bježe od cilja na prvoj prepreci, jer uvijek postoji drugi način za njeno savladavanje.

Starija grupa 1 PREDŠKOLCI 2023

Andrea Bulajić

Uroš Bugarin

Helena Božović

Vanja Bošković Sofija Gardašević

Balša Janković

Sunčica Milićević Isak Adamović

Barbara Vučurović Petar Vujović

Elena Bulajić

Kristijan Redžepaj Lena Pejović

Bogdan Bugarin Sofija Stevović

Jovan Samardžić Taisiia Usova Vasilije Brinić Dunja Bošković Budimir Stijepović

Matea Šekularac Vojin Samardžić

Aleksandra Ćorić Stefan Sotirović Darija Mališić

Nikša Čolaković Vanja Ilić Yesenia Manko

Sava Marinić Đorđe Šljivančanin

Maša Dašić Stefan Kenjić Lana Knežević

Damjan Jakšić Lana Pijanović

Mira Vrdoljak

Danijela Božović

Irina Bulajić Sava Račić

Uroš Grujić

Mila Kovačević Bogdan Bujišić

Starija grupa 2

Sara Andrić

Pavle Ćirković Dunja Stevović

Mihailo Samardžić Kalina Kašćelan

Nikša Petković

Matea Marković Ognjen Buzić Sofija Bokun Jakov Žegura

Anja Nikolić

Radovan Dubak Matea Miljković Vasilije Kašćelan Lucija Jočić

Pavle Drakulović Kasija Simanić Bogdan Bulajić Petra Vračar Stevan Čavor

Andrea Ivanović Jakov Mandić Nina Bulatović Đorđije Samardžić Teodora Samardžić

Pavle Bijelić Mija Vujačić Vojin Samardžić Bogdana Samardžić Dunja Stevović

MilijanaSavić

Biljana Stijepović

Ema Matković

Alejna Ajradini

Mateo Stanišić

Hana Ćetković Nikolaj Brajović Lucija Dabović Pavle Brkan

Starija grupa 3

Stefan Drljić Sofija Darmanović

Kosta Dedejić

Victor Carlino

Mila Beko

Sava Bulajić

Filip Backović

Melisa Baljaj

Dmitrii Servaticiuc

Anđela Pajčin

Petar Đurović

Staša Rakočević

Vasilisa Popović

Jakov Vuković Nikolina Marković Jovan Jovanović

Uroš Peraš

Milica Kašćelan Lazar Mijović

Vuk Gagić

VesnaRadnjić

Đorđe Kašćelan Teodor Manojlović

Lena Lasić Damjan Jocić

Tanja Mendegaja

Ime i Prezime

Ime i Prezime

Ime i Prezime

Starija grupa 4

Emili Todorović

David Marković

Manuela Petković

Filip Marković Irena Jerković

Vuk Jakovljević Hristina Tešović Strahinja Bogdanović Dragana Pavićević Konstantin Perović

Andrea Sekulić

Ahmed Murati Tamara Rončević

Vasilije Delić Sara Piper

Petar Laković

Natalija Miajlović Benjamin Radončić

Itana Korsić Mitar Marović

Marta Janović

Kemal Begović

Milica Marović

Jovan Potežica Petra Babić

Slavica Zoranić

Armina Neziraj Alikhan Samotuha Đorđe Kustudić Hana Šabotić

Mia Čavor MagdalenaRakonjac

Kosta Nenadović

Ana Kosanović

Nikola Mićanović Vaso Bećir Mia Počanić

Mia Radulović

Vuk Klemenc Marinela Petković Leonid Naceski Doris Kuzman

Viktor Pribilović Antonela Nikolić Luka Moric

Jana Medenica Janko Ljiljanić

Nikolina Kašćelan Amar Biševac Čarna Božović

Damjan Vujović Marija Mustur

Vuk Božović

Una Ćirić

Bogdan Uhrin

Lea Stjepčević Matej Bralović

Jovana Vuković

Jovan Sorić

Tatjana Tujković

Albijan Balja Vesna Garbin

Danijela Penda

Ljilja Drašković

Monika Beko

Mateo Hozjan

Staša Ribica

PetarŽižić Iva Rakočević

Donja Lastva 2

Ognjen Milošević Sofija Trepke Đorđe Šarović

Elena Ercegović Đorđe Simonović

Kalina Roganović Damjan Šarović Ema Radulović

Vladimir Borozan Tamara Drašković

Matija Petković

Iva Radulović

Mauro Mokoci

Andrea Vučetić Jakov Mamula

Đina Španjević Martin Crljen Anja Ivanović

Robin Akjuz Elena Glavičanin

Petar Klopan Sofija Janičić

Timofeil Lebedev

Rivja Shalcanji Miško Milošević

Nemanja Gačević

Džesika Gjonaj

Leon Lakićević

Uroš Gačević

Anđela Delać

Petra Samardžić

Ivo Kočović

Dijana Kovačević

Radovići

Marija Dubravčević Aleksa Drašković Sofija Radović Đorđije Praščević Lara Nikolić

Vasilije Bubanja Elena Škrivan Viktor Đukić Helena Tripinović

Luka Tomović

Aleksandra Jokić Dragan Mitrović Martina Tomašević Vasilije Niketić Elena Dubravčević

Jovan Perošević Jovana Perošević Gea Moškov

Sara Dubravčević Sofija Đurković

Jeva Musajelova Todor Vujinović Iva Frančesković

Ela Kabanova Anastasija Brinić

POSJETA ŠKOLI

Djeca starijih vaspitnih grupa iz vaspitne jedinice Tivat, Lastva i Radovići su posje�li Osnovnu školu, prve razrede i boravila na jednom nastavnom času. Djeca su sa svojim vaspitačima obišla školu, upoznali se sa nastavnim osobljem, prvacima i obrazovnim programom rada škole. Po povratku u vr�ć su ilustrovali školu. Cilj ove posjete je bio upoznavanje i prilagođavanje na novi proctor i prvi korak u prevazilaženju te vrste barijere.

Olivera Meštrović

Davorka Bilafer

Iz ugla vaspitača

Nisam ni slu�la da će moje zanimanje bi� vaspitač. Željela sam da budem nastavnik srpsko-hrvatskog jezika i književnos�. Sanjala sam da predajem djeci lijepe, poučne priče i recitacije, da razvijam pozi�vne emocije, da ih učim da se lijepo izražavaju, da vole i da ih usmjeravam da budu dobri ljudi. Ali život ne ide uvijek onako kako mi želimo, nekad se i poigra sa nama. Poslije puno čekanja posla i opet učenja postadoh ja i vaspitač. Početak svaki je težak, ali kada sa ljubavlju nešto radiš sve ide lako. Čovjek koji radi sa djecom mora da voli svoj posao, djecu, ljude, da ima emocije i da daje sve od sebe da uljepša dan sebi i drugima. Djeca su tu da se igraju i uče, ta spona je neraskidiva i obrnuta, da uče i igraju se. Početak je bio težak, mala djeca od dvije-tri godine plaču žele samo svoju mamu. Plače dijete, plače mama. Bude � žao majke, a i djeteta ali taj period adaptacije traje kratko i već mališa ili jedna princeza ulaze sa osmjehom na licu. Prolaze dani, godine, radiš svoj posao vaspitavaš i učiš te male drugare i u trenu postanu spremni za školu, pa ih sretneš na ulici, a oni � se bacaju u zagrljaj. Neki tamo dolje viču „teta Branka, teta Branka“. Ponekad razgovaramo o nestašlucima i doživljajima iz vr�ća. Posao vaspitača je lijep, ali i odgovoran.

Vr�ć kao ustanova pruža djeci sve moguće benefite za jedan srećan i uspješan vid odrastanja. U vr�ću se svi trude da ta mala bića budu srećna i razdragana i da uživaju u spokojnom i srećnom de�njstvu. Vr�ć nije obavezan, ali je poželjan.

I tako se radi, igraš se sa djecom, učih ih najplemeni�jim ljudskim osobinama, da samostalno jedu, oblače se, crtaju, slikaju, grade, pričaju i recituju s�hove, da pjevaju, maštaju i polete u najlepše carstvo bajki.

I gle, osvrneš se ta djeca su ljudi i pojave se jedno jutro da upišu svoje dijete. Zbuniš se i pomisliš da li je moguće da ja već toliko radim ovaj posao.

Napomenula bih da su mnogi naši mališani danas uspješni ljudi: doktori, inžinjeri, pomorci, glumci, operski pjevači, medicinske sestre, trgovci, privatnici i pre svijega dobri ljudi.

Priredila Branka Mirković, vaspitačica

MATEMATIKA

Tokom vaspitno obrazovnog rada u našem vr�ću se svakodnevno realizuju ak�vnos� koje pods�ču logičko matema�čki razvoj kod djece.

Gornja Lastva

Gornja Lastva je malo mjesto u Boki kotorskoj mediteranskog �pa, na brdu Vrmac koji razdvaja �vatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 metara nadmorske visine i udaljena je tri kilometra, lokalnim asfaltnim putem od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa pogledom na �vatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luš�ca na otovreno more. Naselje na tom mjestu postoji od davnina.

Gornja Lastva je sama za sebe raritet u punom smislu te riječi: preko arhitekture, sačuvanih svjedoka tradicije i običaja, ovdje se osim ljepote prirode osjeća i snaga vrijednih ruku koje su svaki kamen pažljivo obradile, a sve je od kamena: i kuće, i ograde – međe, i u dvoriš�ma tradicionalna baštenska postavka - sto i stolice od kamena – i „pȉla” stare posude u kojima se nekad čuvalo maslinovo ulje.

U selu se nalazi nekoliko starih kuća koje predstavljaju simbol primorskih mjesta, stara crkva iz XV vijeka, stari mlin za masline i dom kulture – gdje su se seljani provodili. U crkvi Svete Marije se može vidje� oltar iz XVII vijeka sa kipom Gospe sa malim Isusom, koji je poklon ostrva Gospe od Škrpjela, tačnije poklon Peraštana.

Nedaleko od crkve nalazi se stari mlin za masline. U staroj kući, može se vidje� originalni mlin iz XIX vijeka i kako su to Bokelji nekada proizvodili maslinovo ulje. Mlin je moguće koris�� i danas, među�m koris� se samo u svrhe prezentacije posje�ocima.

U starom Domu kulture, seljani su se provodili, pili vino i rakiju uz muziku i pjevanje pored ognjišta. Ovo selo i mjesto su odraz tradicije života nekadašnjeg mediterana.

U toku ljeta u Gornjoj Lastvi se održavaju Lastovske ljetnje fešte na kojima se može ču� muzika, vidje� ples i narodna nošnja ljudi ovoga kraja.

Foto Ivan Kastelanović

Kamelija

Kamelija (Cammelia sp. Fam. Theaceae) je dugovječna zimzelena žbunasta biljka, sporog rasta, sa predivnim cvjetovima. Grmlje kamelije može da živi i do 100 – 200 godina, a najstarija živa kamelija, zasađena 1347. godine, može se naći u kineskom manas�ru Panlong. Ova biljka broji oko 80 vrsta i sve vode porijeklo iz Azije. Smatra se da su se prve kamelije u Boki kotorskoj gajile još u 18. vijeku.

Kamelija je cvijet sjene, voli tople ali i vlažne lokacije. List je sjajan, tamno zelene boje, ovalnog oblika i pri vrhu je sužen. Cvjetovi su pojedinačni ili po dva zajedno. Boja cvijeta može bi�: bijela, roza i crvena u različi�m nijansama.

Kamelija predstavlja obožavanje, predanost i ljupkost.

Helena Velinovski, mješovita grupa

Tamara Popović, mlađa grupa, 3,5 god. - Donja Lastva

Matea Marković, starija grupa, 5 god.

Aleksandra Jokić, starija grupa, 5 god. - Radovići

Barbara Bogdanović, starija jaslicna, 2,5 god.

Lena Lasić, starija grupa, 5 god.

Frida Perčin, mlađa grupa, 4 god.

Petar Đurović, starija grupa, 5 god.

Ivo Kočović, starija grupa, 5 god. - Donja Lastva

Teona Radoičić, starija jaslična, 2,5 god.

Sara Dubravčević, starija grupa, 5 god. - Radovići

Anja Odža, starija jaslična, 5 god.

Ema Popović, srednja grupa, 4 god.

Darija Mališić, starija grupa, 6 god.

Lena Lasić, starija grupa, 5 god.

Maša Dašić, starija grupa, 5 god.

Vaso Bećir, starija grupa, 6 god. Aleksandra Ćorić, starija grupa, 5 god.

Varvara Soneta, mješovita grupa, 4 god.

Iva Radulović, 5 god. - Donja Lastva

Milica M., mlađa grupa, 4 god.

Jakša Marković, starija jaslična, 2,5 god.

Nikolaj Brajović, starija grupa, 5 god.

Posjeta radio Tivtu

Posjeta Osnovnoj školi Starija grupa I, Donja Lastva

Posjeta farmi “Carević” Starije grupa I i II, Tivat

JU Dom starih “Grabovac” Risan

Posjeta farmi ukrasnih p�ca-Tivat

Posjeta OŠ “Branko Brinić” Starija grupa, Radovići

Posjeta vatrogasaca Starija grupa, Radovići

Međunarodni dan civilne zaš�te

Humanitarna akcija

Posjeta farmi “Carević” Starija grupa III, Tivat

Posjeta gradskoj galeriji “Buća” Starija grupa III, Tivat

Posjeta pijaci Starija grupa IV, Tivat

Šetnja parkom Srednja grupa I, Tivat

Posjeta Gornjoj Lastvi Starije grupe I i II, Donja Lastva Akcija “Žir po �ir”

Posjeta pomorskom muzeju i Akvarijumu “Boka”

“Drvo za buduće generacije” Pošumljavanje divlje deponije Grabovac

Posjeta pomorskom muzeju i Akvarijumu “Boka”, Srednja grupa IV, Tivat

Sportski dan Starije grupe III i IV, Tivat

JU Dnevni centar Tivat

Posjeta pomorskom muzeju i Akvarijumu “Boka”, Srednja grupa IV, Tivat

Otvaranje dječijeg igrališta na Seljanovu

Posjeta radio Tivtu

Evropska nedjelja mobilnos�

„Ja želim biti princeza“ Zašto?

„Da nosim haljine“

A šta princeze rade još?

„Svašta vaspitačice, pa ništa ne rade. One su princeze.“ ...........

Tara M., 4 god.

Vaspitačice, znate li da je moj tata magarac u horoskopu?” ...........

Jovan, 5god.

Vaspitačice, pošto ćemo na karnevalu da budemo puževi, hoćemo li mi da puzimo ili hodamo?

...........

Stefan, 5god.

Strah me je … Kuvara Ivana. ...........

Elena, 5 god.

Mene je strah da gornji krevet ne padne na mene.

...........

Lena, 5 god.

„ Ja nisam ljuta “ Nego?

„Tužna, a sad to volim.“

Možemo li mi nešto uraditi da budeš srećna? Drugari vole da te vide nasmijanu.

„Ništa, ništa, ja ću to sama!“

...........

Teona, 4 god.

Kako ti se zove tata? Moj tata je majstor kućnih aparata.

...........

Elena, 3,5 god.

Ja sam vidjela astronauta na nebu! Kako si ti bila na nebu? Moraš da umreš da bi otišla na nebo. ...........

Andrea i Katarina, 5, god.

Vaspitačice, go mi je stomak otpozadi! ...........

Jana, 4 god.

Strah me je da spavam bez mame i tate, jer kad oni nisu pored mene sanjam uvijek strašne stvari. ...........

Mila, 5 god.

Šta je to brak? Brak je kada su dvoje zaljubljeni! Brak je mrak! ...........

Mila, ja

Elena i Vasilije, 4 god.

„Kad bi bio dinosaurus, ja ne bih jurio ljude“

Zašto želiš biti dinosaurus?

„ On je jak, zelen i ne plaši se“

Ti se plašiš?

„ Neeee, pa ja sam dinosaurus!“

...........

Lazar, 4 god.

Šta je posao vatrogasaca?

Vatrogasci spašavaju ljude i životinje i pale sirene da što prije stignu do požara. ...........

Damjan, 5 god.

Bambi Tivat

Iz naše luke krenuće brod U dječje carstvo gdje osmjeh treba Sva djeca svjeta nama su rod Ljubav je veza slađa od hljeba.

Ko voli s nama može da plovi Ko sanja može sa nama da raste

U naše carstvo nose nas snovi Naša su jedra ko krila laste.

Refren: Ako vas neko za ljubav pita

Plovite s nama do grada Tivta

Naša su srca ko gnjezda tića Iskreno nježna iz Bambi vrtića.

Iz naše luke krenuće brod I tovar mašte nosiće on Sva djeca svijeta nama su rod I svako ko je igranju sklon.

Ko voli s nama može da plovi Ko sanja može sa nama da raste

U naše carstvo nose nas snovi Naša su jedra ko krila laste.

Refren: Ako vas neko za ljubav pita

Plovite s nama do grada Tivta

Naša su srca ko gnjezda tića Iskreno nježna iz Bambi vrtića.

Radojica Stanković

List „Mali jedrenjaci“

JPU „Bambi“ Tivat

Urednica: dr Jelena Perunović-Samardžić

Redakcija: vaspitačice, medicinske sestre i stručne saradnice

Dizajn i tehnička urednica: Dragana Nikolić

Tiraž: 700