Page 1


2


Pišem ti bosančicom bosanskom ćirilicom, brzopisnom ćirilicom, bosanicom, bukvicom, bosanskim pismom, hrvatskom ćirilicom, hrvatskim pismom, starom srpskom ćirilicom, bosansko-hrvatskom ćirilicom, ćirilicom bosanske kancelarije, zapadnom ćirilicom...

Sarajevo, novembar 2015. Trebinje 2016. Široki Brijeg 2016.

3


4


Alhemija komunikacije

Na prostoru Bosne i Hercegovine, još od desetog stoljeća se upotrebljavalo više pisanih sistema, pod uticajem velikih civilizacija, što je bez presedana u svijetu. Preplitanje i utjecaj Bizanta, odnosno pravoslavno-grčko-ćiriličnog sa zapadno-evropskim, odnosno rimokatoličkim, glagoljičnim i latiničnim, te osmanske kulture odnosno islama i arapskog pisma, utjecalo je svojim različitostima na religiju, kulturu i pismenost bosanske države. Srednjevjekovno pismo koje najčešće nazivamo bosančica, gledajući kroz naučne studije, prepuno je kontraverzi po pitanju imena i porijekla češće nego po pitanju paleografskih karakteristika. Nazivi: bosanska ćirilica, brzopisna ćirilica, bosanica, bukvica, bosansko pismo, hrvatska ćirilica, hrvatsko pismo, bosansko-hrvatska ćirilica, ćirilica bosanske kancelarije, srpska ćirilica itd, odnose se na isto pismo iako se s tim ne slažu svi. I oko nastanka i odnosa sa ćirilicom postoji više različitih stavova, što kod nas nije neobično. Unatoč tome, bosančica je voljeno pismo regije i nepobitno je da su se njom na ovom prostoru služili svi, skoro bez izuzetka, i da je to bilo narodno pismo, te je stoga i tako šaroliko kao i sve ostalo za šta se nisu propisivala pravila. Pismo se prenosilo sa koljena sa koljeno, kao narodna pjesma, te se tako usput mjenjalo dok nije izumrlo, sredinom prošlog stoljeća. Narod je iza sebe ostavio mnoge pjesme koje se i danas pjevaju ali i pisane dokumente, minijature, knjige i stećke, koje danas rijetki znaju da pročitaju, a koji likovnim izrazom i simbolikom u najvećoj mjeri objedinjuju sve specifičnosti naše kulture i jezika, te definiraju naše naslijeđe. Olovku ili pero pokreće mozak a ne ruka, tako da kroz te stare dokumente treba da zavirimo u misao, prirodu, sudbinu i duh naših predaka i pokušamo da dopremo do vremena u kojem su živjeli. Neki rukopisi su brižno pisani i iluminirani dokumenti, dok su neki pisani nevješto. Pismenost je bila velika privilegija toga vremena. Natpisi na stećcima i drugim kamenim spomenicima klesani su ponekad znalački i osmišljeno, a ponekad „narodskim jezikom“, nevješto i instinktivno, ali njihova originalna ljepota predstavlja za nas veliku vrijednost a taj čin pisanja prepoznajemo kao estetski akt. Da znatiželja pobuđuje našu maštu i pruža neizmjernu inspiraciju,

uvjerili smo se kroz ovaj projekat. Dosadašnja iskustva pokazuju da su istraživanja kulturnog naslijeđa i umjetnički angažmani najbolji kolektori i saveznici na putu do razumjevanja i zajedništva, a da su mladi ljudi oni u koje polažemo nadu za ostvarenje suživota u Bosni i Hercegovini. ULUPUBIH koji okuplja preko 250 članova od čega 89 ispod 30 godina, a svake godine prima nove mlade ljude, ovaj projekat je i namjenio mladim; studentima likovnih umjetnosti i završenim dizajnerima iz cijele Bosne i Hercegovine. Projekat «Pišem ti Bosančicom» im je omogućio da kroz predavanja istoričara umjetnosti i pod mentorstvom iskusnih profesora grafike, grafičkog dizajna i tipografskog oblikovanja dobiju nova saznanja, te na temelju tog znanja, svojim kreativnim radom doprinesu stvaranju novih fontova i vizuala. Raspisujući ovaj konkurs nismo insistirali kod naših učesnika na tome da apsolutna istinitost nadvlada intuiciju i inspiraciju. Željeli smo potaknuti pozitivan način razmišljanja i inicirati različita riješenja, što smo i dobili. Namjera nam je bila da posredstvom znakova i simbola podstaknemo ljude da kroz umjetnički čin sprovedu funkciju humanog zbližavanja na istom zadatku, te da kroz specifičnu umjetničku akciju dobiju jednu mogućnost više da ljudskom duhu pridaju realnost. Da se osjete djelom jedne plemenite misije i da kroz svoje stvaralačko zalaganje uspostavljaju bolje odnose u svojoj zemlji i uopće da se bore za jedan humaniji i plemenitiji svijet. Ovaj spoznajni zadatak izvršen na polju umjetnosti pokazao je veliki potencijal oživljavanja jednog „bića“ iz prošlosti. Na naš konkurs stiglo je 115 radova koji donose bogatstvo razlika i pristupa jednoj nesvakidašnjoj istorijsko-likovno-kulturološkoj temi. Od ahemijskog pretvaranja hladnog kamena u umjetničko zlato ili davno zabilježene misli u moderan odjevni predmet, do originalnih novih riješenje samog pisma koje je spremno za upotrebu, grafičkih listova, redizajna ambalaže do intencionalnih riješenja. Sve što smo dobili obogatilo je ne samo našu likovnu scenu nego i cijelo naše društvo koje u ovom vremenu ne čini ništa da mladom čovjeku probudi prefinjena osjetila, oplemenjavanje duha, poboljša okolinu i sam život. Stoga su vrijednosti koje kulturna baština i umjetnost pružaju neprocjenjive za komunikaciju i dijalog. Amra Zulfikarpašić

5


6


Projekat Pišem ti bosančicom Ova izložba je jedan od finalnih proizvoda koncepta „Pišem ti bosančicom“ koga je osmislila profesorica grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Amra Zulfikarpašić. Kako je prof. Zulfikarpašić dugogodišnja zaslužna članica ULUPUBIH-a, logično je bilo da se ova zamisao realizuje u organizaciji Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera BiH - ULUPUBIH, a u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“, koji implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Izložba je nastala nakon raspisanog javnog konkursa/natječaja i serije predavanja i radionica koje su profesori i profesorke sa likovnih akademija iz Sarajeva, Trebinja, Cetinja i Širokog Brijega održali sa studentima i studenticama grafičkog dizajna i grafike. Osim prof. mr. Zulfikarpašić, sa studentima su radili prof. mr. Dalida Karić-Hadžiahmetović i doc. dr. Ema Mazrak sa Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu; prof. mr. Vladimir Kosić sa Akademije likovnih umjetnosti u Trebinju Univerziteta u Istočnom Sarajevu; prof. mr. Ana Matić predaje na Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta na Cetinju i Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju i prof. mr. Igor Dragičević sa Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru. Pored studenata koji su se odazvali na naš poziv, na konkursu je učestvovao i jedan broj nezavisnih autora i autorica, a jedna od njih, grafička dizajnerica Aleksandra Nina Knežević, napravila je pobjedničke radove – funkcionalan font Bosančica i knjigu za djecu, bukvar sa fontom i ilustracijama. Radove je ocjenjivao žiri koga su činili eminentni grafički dizajneri: prof. mr. Čedomir Kostović sa odsjeka za grafički dizajn Državnog univerziteta Misurija, SAD; prof. Ivan Doroghy sa Visoke škole tržišnih komunikacija Agora Zagreb; doc. Amir Berbić sa Škole za dizajn u Čikagu Univerziteta Ilinois; grafički dizajner Saša Vidaković, direktor agencije SVI design u Londonu, UK; i grafički dizajner Davor Papić iz Brede u Holandiji. Članovi žirija glasali su on-line. Drugu nagradu žiri je dodijelio radu Adija Kubura koji je napravio grafički prikaz i razradu, font Bosančica, a treće mjesto je osvojila Teodora Šukalo iz Cetinja za Haljinu sa motivima bosančice. Od radova koji su učestvovali u konkurenciji, na izložbi će biti predstavljeno 109 printova, „tapiserija“ istkana od kablova, jedan videorad, dvije haljine i 5 crteža i grafika. Van konkurencije na izložbi učestvuju radovi idejne kreatorke koncepta, prof. Amre Zulfikarpašić i to tapiserije i printovi iz njenog magistarskog rada, zatim rad prof. Igora Dragičevića i haljine Amele Radan sa uzorcima bosančice. Mila Melank

7


Prva nagrada

Aleksandra Nina Knežević, Sarajevo PIŠEM TI BOSANČICOM - font BOSANČICA ZA DjECU - font i bukvar

8


druga nagrada

Adi Kubur, Sarajevo FONT BOSANÄŒICA

9


treća nagrada

Teodora Šukalo, Cetinje BOSANČICA ZA MIR

10


Adnan Jusić, Bihać BOSANCICA, IS THAT yOU?

Adrijana Ječmenica, Trebinje WHy DID WE ERASE BOSANCICA?

11


Amir Hadžić, Sarajevo U POTRAZI ZA VjEČNOŠćU

12

Anja Đurović, Cetinje ISTA ZA SVE


Ana Marković, Cetinje BOSANČICA

PO PONOS ONOS TRADICIJA TR RADICIJA NA ASLIJEÐE NASLIJEÐE

BosanÏica BosanÏica

Ana Vejin, Trebinje PRAŠINA 1-4

13


Anto Barešić, Vitez FONT “REgULAR BOSANČICA”

Armin Ćerim, Zenica PISAMO FRA. IVANA FRANjE jUKIćA (pod pseudonimom Slavoljuba Bošnjaka)

14


POHvaLa

Azra Šahinović, Sarajevo MORFOLOgIjA BOSANČICE SLOVARICA

Bojan Stojčić, Sarajevo ZEMLjA TIHO PAMTI (diptih)

15


Boris Stanišić, Rogatica STANIŠIć

Branka Kovačević, Pljevlja BOSANČICA PIxEL font 2015

16


Dino Colić, Široki Brijeg BOSANČICA

Dino Hujić, Sarajevo BOSANČICA

17


Emina Lagumdžija, Sarajevo NOVA BOSANČICA

18

Enes Kurtović, Sanski Most VEZA


Filip Vrbica, Cetinje BOSANČICA

Irma Ibrić, Lukavac 'SREćA jE SLOBODA jE MIR jE. haljina

POHvaLa

19


POHvaLa

Font b Font byy A mra Zulfikarpašić Zulfi fikarpašić Amra Bosančica AZ B osančica A

Ivan Velimirović, Podgorica ZNANjE

Jasmina Kudumović, Sarajevo UČKUR

20


Jelena Zubac, Trebinje TEST VIDA BEZ NAZIVA

Joško Buljanović, Sarajevo REVITALIZACIjA PISMA BOSANČICA

21


Jovan Sladoje, Trebinje BEZ NAZIVA

Jovana Mugoša, Podgorica VOZDRA!

22


Luka Tomić, Široki Brijeg BEZ NAZIVA

Marija Milošević, Donje Polje BOSANČICA UKRŠTENICA

23


Dizajn plakata: Marko Nikičević; Izvor: Poljički statut

24

Marko Nikičević, Podgorica ORIgAMI

Marko Ramljak, Zadar BOSANČICA

POHvaLa

POHvaLa


Maša Mušikić, Cetinje BOSANČICA

Merisa Bašić, Sarajevo BOSSSANSLOWCAP, video

25


KO SAM JA?

Poster je tako nazvan zato Što postoji problem po pitanju IMENA ovog pisma

Mia Raičković, Podgorica KO SAM jA?

26

Milana Nižić, Mostar PRIMjENA BOSANČICE U ROMANTIČKOM RAZDOBLjU


.25,iยก(1,)217%26$1ยฃ,&$$50$=8/),.$53$i,ยก .25,iยก(1,)217%26$ .   $1ยฃ,&$$50$=8/),.$   $53 3$ $i,ยก

.2081,.$&,-$ .2 2081,.$&,-$ 2081,.$&, -$

VRIJEME ME

PUTEVI PUTEVI

  mLYYLXVDGDwQMRVWL mLYLXVDGDwQMRVWL XรƒL LL]SURwORVWL   XรƒLL]SURwORVWL LSODQLUDMEXGXรQRVW LSO  ODQLUDMEXGXรQRV  VW

3URwORVWMHLVWRULMD 3URwORVWMHLVWRULMD  EXGXรQR RVWMHWDMQD   EXGXรQRVWMHWDMQD DVDGDwQ  QMRVWMHGDU   DVDGDwQMRVWMHGDU NRMLQDP  PMHSRNORQMHQ  NRMLQDPMHSRNORQMHQ

3LwHPRUD]OLรƒLWL  PSLVPRP   3LwHPRUD]OLรƒLWLPSLVPRP  SULรƒDPRLVWLPMH  H]LNRP SULรƒDPRLVWLPMH]LNRP

'LMDORJ]DEXGXรQRVW ' 'LMDOR RJ]D  DEXG  GXรQRVW

BOSANฤŒICA B OSSAN NฤŒICA C

Milica Bjeloviฤ‡, Trebinje DIjALOg ZA BUDUฤ‡NOST

Milica Samardลพiฤ‡, Trebinje BOSANฤŒICA

27


  *   2  - .  J K L Q M N W o

P R

' ( / )    0 , 1

Еиаф Боана Боана Озреновића, Оззреновића, РРогатица, огатица, и послије послије 1486.

КАМЕН М − хибрид лапидарне и рефор КАМЕН реформисане мисане ћирилиц ћирилице ице Мирјана ВВасиљ асиљ 2014.

Mirjana Vasilj, Sarajevo ćIRILICA

Nikola Iljkić, Vukovar KORA

28


Bosančica / Radovan Vukasović

Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine svjedoči o kompleksnosti i raznolikosti života ovog dijela Balkana. Preplitanjem kultura i civilizacija, koje su dominirale ili uticale na ove prostore, svi domeni stvaralaštva bili su konsekventno višeznačni. Na malom prostoru koji nosi ime Bosne, još se od desetog stoljeća upotrebljavalo više pisanih sistema, pod uticajem velikih civilizacija - što je bez presedana u svijetu. Preplitanje i uticaj Bizanta, odnosno pravoslavnog − grčkog − ćiriličnog sa zapadno − evropskim, odnosno rimo − katoličkim − glagoličnim − latiničnim, te osmanske kulture odnosno islama − arapskog pisma, stvorili su u svoj svojoj višeznačnosti i različitosti religiju, kulturu i pismenost bosanske države.

Radovan Vukasović, Cetinje BOSANČICA/jEZIK/KULTURA/PISMO

Šejla Bratić, Bosanski Novi/ Novi grad PRIČA O DVOjICI BRAćE

29


Senka Mušić, Hadžići BOSANČICA FONT

POHvaLa

30

Tamara Komljenović, Banjaluka DjETINjSTVO


.

NI U JEDNOM DIJELU DIJEELU SVIJETA NIJE SE CIVILIZACIJA CIVILIZACIJA RAZVILA ZNATNIJEE VISINE DO NEKE N ZNATNIJ USTALITI NITI SE S MOGLA US STALITI AKO JOJ NIJE POMOGLA MOGLA VJEŠ TINA PISANJA. PISANJA A. VJEŠTINA

Tijana Popović, Trebinje T1,T2

Vladimir Kovač, Trebinje ФORMATURA

POHvaLa

31


Igor Dragičević, Makarska

učesnici izLOžbe van kOnkurencije 32


Amela Radan, Sarajevo

Amra Zulfikarpašić, Sarajevo

33


Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine 71000 Sarajevo, Terezije bb Tel: 033 200 723 http://ulupubih.com.ba/ http://www.bosancica.ulupubih.com.ba/ ULUPUBIH Udruženje Primijenjenih

Pišem ti bosančicom Amra Zulfikarpašić, autorka projekta Mila Melank, koordinatorka projekta Anja Abadan, asistentica Postavka izložbe: Amra Zulfikarpašić i Mila Melank Tehničar za postavku: jasmin Osmanković i Hamdo Tanković Izložba se održava u gradskoj galeriji Collegium artisticum jU Centra za kulturu Kantona Sarajevo

Sarajevo, novembar 2015.

Trebinje 2016. Široki Brijeg 2016.

Tiraž 200 komada Štampa plakata i kataloga: Margo

34


35


Profile for Miomirka Mila Melank

Bosancica katalog 36 str  

Katalog izložbe Pišem ti bosančicom koju realizuje ULUPUBIH u okviru projekta Dijalog za budućnost. Autorka projekta Amra Zulfikarpašić, ko...

Bosancica katalog 36 str  

Katalog izložbe Pišem ti bosančicom koju realizuje ULUPUBIH u okviru projekta Dijalog za budućnost. Autorka projekta Amra Zulfikarpašić, ko...

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded