LIST VAREŠKIH HRVATA
GODINA XXV. • BROJ 291 • OŽUJAK 2019. Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €
ISSN 1512-813X
9 771 512 81 300 6
UVODNIK
B
osna i Hercegovina je, prema statistikama agencije World's Richest Countries, na 96. mjestu u svijetu kada je riječ o bruto društvenom proizvodu (BDP) po stanovniku. "Utješno" je da smo, eto, u nešto povoljnijem položaju od Albanije koja je na 100. mjestu (a s njom se u pravilu rado uspoređujemo, mada nitko ne zna zašto). No, ako našim političarima otkrijemo da na svijetu ima 196 država, oni će odmah klicati, smatrat će to potvrdom da smo u zlatnoj sredini i zar bismo htjeli više od toga!? S druge strane citirajmo domaćeg ekonomskog eksperta Izudina Kešetovića koji će kazati da je BiH pretpolitičko društvo i da unatoč raznim prirodnim bogatstvima postaje sve više siromašno i nejednako. Kako i ne bi bilo kad blizu 50% BDP-a proguta javni sektor. Spomenuti analitičar upozorio je da nitko ne zna kolike su dubioze u javnom sektoru i, što je još gore, nitko se time ni ne bavi. Bosna i Hercegovina jest bogata resursima, ali te resurse treba staviti u funkciju i srušiti ortačku ekonomiju i južnoamerički pljačkaški model koji je na snazi, zaključio je prof. Kešetović, ali dodajući da to nije u interesu tvorcima društvenog beznađa. Bitno je samo da smo na skali ispred te famozne Albanije. U prošlom broju na ovoj stranici pisali smo o tome kako se evidentne nepravilnosti u našem društvu, i to takvih razmjera da nagrizaju društvo do kosti, pokrivaju formalno-pravnim cakama. Jer čim bi se zakopalo u lažne diplome, kojih smo se dotakli, ili recimo pristalo na javnu objavu registra branitelja (koju traže sami branitelji da očiste nagomilani kukolj) time se, po navodima vlasti i njenih poslušnika u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, molim te lijepo, krši zakon! Za nas je to neprihvatljivo i nije u skladu sa članom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama koji određuje granicu do koje se država može uplitati u nečije pravo na privatnost, navode iz te Agencije, pa sve umornijim aktivistima koji još traže zakon i red, pravdu i poštenje, mora stoga postati prihvatljivom činjenica da država, eto sve po slovu zakona, štiti lupeže i
IZME\U DVA BROJA parazite svih vrsta koji su se pod okriljem majki stranaka uspjeli dokopati sise odnosno steći nezaslužena prava, zvanja, imovinu ili što već. Makar bila tih par mjesta ispod, ipak blago Albaniji jer ona nema stotine tisuća lažnih branitelja, invalida, fakultetlija i umirovljenika s četrdesetak godina života umjesto radnoga staža, kakve je naše poslijeratno društvo produciralo i uvelo u prava pa financijski natovarilo na grbaču slabašnog proizvodnog sektora. Uz to se kontinuirano odvija odljev mladih i produktivnih iz BiH, pa cijeli sistem postaje sve manje sposoban da se održava i uzdržava, ljulja se i naginje slomu. Ali ono što naši političari vide kao pozitivnu posljedicu i na što se bh. društvo još oslanja, dijeleći baš tu crtu s Albanijom, jesu doznake iz inozemstva kao najizdašniji izvor deviznih prihoda. Ljudi, dakle, odlaze, ali njihovi novci dolaze preko pošte, preko banke ili Western Uniona, a i kad potomci dođu pritom ostave svojim roditeljima onoliko šuški koliko im je dostatno da ne skončaju u bijedi vlastitih mirovina. Nastavimo li povlačenje paralela s Albanijom i tim krajevima dolje, imajući na umu nekadašnju krilaticu "što južnije, sve tužnije", možda je priličnije po jednoj stvari stati uz rame Kosovu. Ono je nekoć i bilo dijelom zajedničke nam države. I onda, kad bi neki regrut iz recimo Vareša,
zaglavio u toj pokrajini na odsluženju vojnog roka, osim što je to – zbog krajnje negostoljubiva okruženja – izgledalo kao teži oblik kazne, već s prvim koračajem na kosovsko tlo doživljavao je civilizacijski šok. Toliko ulične nehigijene nije se tada moglo pojmiti. Danas je ona, međutim, nekako stigla i postala prihvaćena i kod nas u BiH. Strašno je koliko smo pristali biti srozani i indiferentni. I kao nekadašnji vojnik "gušter" bačen u kaljužu Gnjilana ili Uroševca, tako se zgroženo danas može osjetiti naš gost kojega put nanese iz uređenog svijeta. Toliko zatucani valjda nismo, smatramo se boljim i naprednijim od mnogih, imamo i kabelsku pa (dok šalta između Pinkovih kič kanala) nabasa valjda nekad netko i na National Geographic, koji promovira globalnu kampanju pokrenutu protiv nesavjesnog odlaganja plastičnih vrećica. Ali ne. Uzduž i poprijeko Bosne i Hercegovine te su plastične vrećice užasan "ukras" uz korita rijeka, ostajući okačene o stabla nakon svakog pada vodostaja u sve većem broju, tolikom već da se duž obala stvorio bijeli pojas. Divlje deponije nalaze se čak i uz međugradske ceste, a na njima svega od plastike do krepanih stvorova. Nabujali šiblje i drač, spustili se do samih ulica. Primjer je tomu i naš grad. A kad već govorimo o svom Varešu, u kom se tlapi i o turizmu čak, u razdoblju kad izlazi iz zime bolje ga je zaobilaziti. To je poruka s naših pločnika! Djevojke u štiklama otužno izgledaju u borbi s tucanikom ispod nogu, biciklisti kojima zalud nudimo prospekte mogu jednako tako zglajzati, u rukama starica po povratku s pijace poskakuju oni cekeri na kotačima. To je slika stvarnog stanja i rada zimske službe koju bi i vozači mogli kolektivno tužiti zbog nebrojenih oštećenja laka na haubama vozila. Sad kad treba to uklanjati prebacuju se odgovornosti i nadležnosti. Komunalno je očistilo sporednu (jednosmjernu) ulicu koja njemu pripada. Glavna je ničija. Eto takav smo pjeskovit i prašnjav, a još je puhnuo i vjetar, priredili Dan žena sugrađankama, do kog Vareš inače (misli da) drži. Kao i do životne sredine.
IZ ŽUPNIH MATICA ŽUPA VAREŠ
ŽUPA VIJAKA
Umrli: Josip Medenčić (1944.), Barbara Bogeljić rođ. Semunović (1943.), Ana Zlović rođ. Mutić (1936.), Genoveva Ljevak rođ. Grgić (1933.), Ivica Hanž (1953.), Ana Jelić rođ. Matičević (1933.), Andrina Mrljić (1941.). Umrli: Nada Višnjić (1945.), Vitomir Franjkić (1941.).
Naslovnica: U potrazi za proljećem... (Foto: M. Marijanović)
2
Izdavanje ovog broja potpomognuto je sredstvima Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske BROJ 291
DONACIJE ZA "BOBOVAC" Dr. Krešimir Mlivončić, Njemačka – 50 €.
Hvala lijepa! OŽUJAK 2019.
NA PUT PO ISKUSTVA
Vareške karatašice s francuskim učiteljima
Susret s predstavnicima općine Choisy-le-Roi
U okviru partnerskog projekta između dvije lokalne zajednice, Općine Vareš i jedne od općina grada Pariza – Choisy-leRoi, a na poziv tamošnjeg gradonačelnika Didiera Guillaumea, u vremenu od 15. do 18. veljače 2019. godine izaslanstvo Općine Vareš boravilo je u navedenoj općini koja, usput rečeno, broji nešto više od 43 tisuće stanovnika. U vareškom izaslanstvu bili su općinski načelnik Zdravko Marošević, predsjedatelj Općinskog vijeća Vareš Adis Čizmo, prevoditeljica i vođa puta Azra Žutić, članovi karate kluba Vareš Mirsada Operta (trenerica), Inela Kovačević, Anja Božić i Šeherzada Operta. Predstavnici pariške općine predložili su suradnju između mladih i suradnju na sportskom planu (nogomet, karate i
Uzvratni posjet Parižanima taekwondo), pa je po tom pitanju već učinjen konkretan korak i predstavnici su vareškoga karate kluba imali dvodnevni seminar koji je organizirao tamošnji karate klub, a vareški općinski dužnosnici za to su vrijeme obilazili sportsku infrastrukturu općine Choisy-le-Roi. No, kao posebna sfera interesa apostrofirano je upravljanje kulturno-povijesnim naslijeđem. U to ime je za predstavnike vlasti Općine Vareš održana 3D prezentacija kulturno-povijesnih spomenika Francuske, s ciljem da se takva iskustva pokuša prenijeti na kraljevski grad Bobovac u općini Vareš.
Sajam turizma u Beogradu J. Klarić "Alterural", organizacija za razvoj ruralnog turizma pod motom "Otkrij Bosnu i Hercegovinu kroz sela" ima za cilj osnaživanje ruralnih turističkih destinacija oko Sarajeva. Dio te organizacije je i Forum žena Strica-Zarudje iz Vareša. Stjecajem okolnosti dio su "Alterurala" i izletište Šimin Potok – Zvijezda, seoski turizam "Šadrvan" Ravne, udruga "Čuvari bosanske krune" Mijakovići, udruga "Izvorno vareško", Turist-info centar Vareš, tj. Jozo, Osman, Šaban, Lucija, Marina, Boško... koji, između ostalih, imaju odgovarajuće objekte i volju za OŽUJAK 2019.
bavljenje razvojem turizma na području općine Vareš. Netko nas je iz Sarajeva, iz centrale ove organizacije kao takve prepoznao i pozvao da o njihovu trošku posjetimo glavni grad Srbije i u dane 21. i 22. veljače 2019. obiđemo beogradski sajam turizma, vina i opreme za ugostiteljstvo. Naš je glavni motiv bio da vidimo kako to drugi rade, da vidimo gdje je tu Bosna i Hercegovina i gdje smo mi iz Vareša. Veliki prostor pokriven međunarodnim izlagačima s ponudom za dolazeće ljeto, mnoštvo naroda, povelika gužva. Iznenadio me donekle štand odnosno prostor Republike Srpske, dobro pozicioniran, još bolje BROJ 291
Podsjetimo, suradnja Vareša i Choisyle-Roia počela je zahvaljujući Jovanu Divjaku, generalu u mirovini, danas čelniku priznate nevladine organizacije "Obrazovanje gradi BiH", a predstavnici spomenute francuske općine boravili su u Varešu koncem kolovoza prošle godine. Poslije ovog uzvratnog posjeta Varešana pariškoj općini u planu su novi sportski susreti (čemu bi Parižani bili domaćini) i također se planira novi posjet gostiju iz Francuske Varešu ovoga ljeta, gdje bi se tematiziralo grad Bobovac i mogućnosti njegova virtualnog predstavljanja. M. M.
osmišljen, pa je i privlačio veliki broj posjetitelja. Na putu do Beograda svratili smo u "Lipolist", u etno selo i galeriju Slobodana Topalovića, samoukog slikara i nasljednika čuvenog Milića od Mačve, a posjet smo završili dobrim seljačkim ručkom uz obilje domaćih đakonija. Nakon smještaja u udobnom i ugodnom hotelu "Slavija" prijala nam je noćna šetnja Knez Mihajlovom ulicom, žilom kucavicom grada Beograda. Na kraju da napomenem da nigdje nismo imali nikakvih neprijatnosti, čak ni na granici iako jedan od sudionika putovanja nije imao odgovarajuće dokumente. Da zaključim: izuzev glamurozne ponude, za turizam su izuzetno važni mir i osmijeh domaćina.
3
VIJESTI
Sjednice Općinskog vijeća Dana 28. veljače 2019. godine u 14 sati održana je 5. svečana sjednica Općinskoga vijeća Vareš. Sjednici su, uz vijećnike i općinske dužnosnike također nazočili direktori javnih poduzeća i ustanova, zastupnici u skupštini ZDK-a, te kantonalni ministar Fahrudin Brkić. Svečanu je sjednicu prigodnim obraćanjem otvorio predsjedatelj Vijeća Adis Čizmo, a zatim su se obratili kantonalni ministar Fahrudin Brkić i općinski načelnik Zdravko Marošević, podsjetivši na referendum od 1. ožujka 1992. na kojem je izglasana neovisnost, te su pozvali mlade da nastave cijeniti žrtvu podnesenu u ratu 1992.-1995. kako bi se neovisnost i očuvala. Mladi vareški tamburaši izveli su himnu Bosne i Hercegovine i pjesmu "Zemljo moja", te dali glazbenoga doprinosa ovoj svečanoj sjednici. A u nastavku je održana 24. radna sjednica Općinskog vijeća, s 13 točaka dnevnoga reda. Prije početka rada svečanu je prisegu položila Lidija Miletović-Berberović, vijećnica HDZ-a BiH, koja je kao sljedeća na listi popunila upražnjeno mjesto nakon što je vijećnik Mario Marošević podnio ostavku odnosno vratio mandat. Uslijedila su vijećnička pitanja na koja je općinski načelnik Zdravko Marošević, po već ustaljenom, odmah odgovarao. Kao ono koje je i javnosti bilo najzanimljivije izdvajamo pitanje izgradnje centra za zdravo starenje u Varešu. Načelnik je u odgovoru ponovio da još nitko nije "zagrizao", a objekt u Vareš Majdanu, administrativno pripremljen za tu svrhu, Općina nastavlja nuditi i na prodaju i za iznajmljivanje ili kroz soluciju javnoprivatnog partnerstva. Kod točke vezane za formalnu izmjenu odluke o financiranju političkih subjekata koji participiraju u Općinskom vijeću, vijećnik Elvir Rožajac (NS) predložio je da se ta cjelokupna sredstva, u iznosu od 6.100 KM, preusmjere u svrhu liječenja sugrađana oboljelih od karcinoma. Podcrtao je da načelnik, kako je već svima poznato, financijski intervenira u najtežim situacijama, ali da takve pomoći nikad nije dovoljno. Načelnik je kazao kako nema ništa protiv da se takva inicijativa usvoji i učini gesta prema teško bolesnima, ali je naglasio da ona prethodno mora proći međustranačko usuglašavanje, dodajući da politički subjekti imaju zakonsko pravo na naknadu odnosno financiranje svoga rada i da, možda, nisu svi spremni pokazati empatiju takve vrste. Na kraju je takva inicijativa upućena strankama na razmatranje. Izvješće o provođenju Odluke o komunalnom redu općine Vareš u 2018. godini bilo je pojedinim vijećnicima primamljiva tema za diskusiju. Iznesene su primjedbe o zapuštenom dječjem igralištu i o nedovoljno čišćenim ulicama tijekom zime, pa i o tome da pijačni prostor subotom ujutro osvane higijenski nepripremljen za glavni pazarni dan, ali je, nasuprot tome, vijećnik HDZ-a BiH Mario Mirčić raščlanio konkretne financijske poka-
Zgrada koju se nudi za adaptaciju u starački dom
4
zatelje koji diktiraju stanje u ovoj oblasti. Programom financiranja komunalnih djelatnosti što smo ga usvojili mi kao Općinsko vijeće, podsjetio je on, planirane su 303 tisuće KM za 2018. godinu. Dodao je da se dio toga financira iz naplate komunalnih naknada, na temelju kojih je lani akumulirano nešto više od 84 tisuće KM, ali su gotovo 64 tisuće utrošene na javnu rasvjetu, te u održavanje ulica približno 20 tisuća KM (od planiranih 22). U raspravu se uključio i načelnik odašiljući primjedbe i jednoj i drugoj strani, i komunalnoj službi i nesavjesnim građanima, pa i radnicima organa uprave za koje je rekao da se uopće ne uključuju u život lokalne zajednice vikendom i izvan radnoga vremena, štoviše nedovoljno su posvećeni i u radnom vremenu. On je također kazao da Općina nastoji maksimalno financijski pratiti komunalne djelatnosti te podcrtao da postupno smanjuje dug prema JKP-u, a koji je zatekao većim od 300 tisuća KM. Pod narednom točkom na pretresu je bilo godišnje izvješće o radu Zdravstvenog savjeta općine Vareš. Njegova je predsjednica Lejla Ivazović istaknula da je riječ o tijelu koje se trudi obavljati svoju funkciju na lokalnom planu, ali da nema s kime surađivati na razini Kantona jer tamo nemaju ni formiran savjet, kao ni u većini drugih općina. Obećala je uvažiti sugestije vijećnika iznesene u raspravi i na prvoj narednoj sjednici Savjeta staviti na razmatranje pitanje uvijek problematične esencijalne liste lijekova, te pokušati se dodatno obratiti nadležnim fondovima. Kako je u raspravi bilo spomena i o tome da se građani žale na pojedine djelatnike Doma zdravlja Vareš, s naglaskom na bezvoljnost i neljubaznost, Ivazovićeva je kazala kako na adresu Zdravstvenog savjeta nije stigla nijedna žalba korisnika zdravstvenih usluga, ali da je u Domu zdravlja na zato pripravljenu mjestu zaprimljeno pet takvih i da su one, štogod to značilo, "uspješno riješene". Izvješće o realizaciji Programa rada Općinskog vijeća Vareš za 2018. godinu ponukalo je par vijećnika da u diskusiji pitaju za efekte postavljanja vijećničkih pitanja, kojih je u prošloj godini bilo 103 i na njih je odgovoreno što usmeno, što pismeno, ali koja je njihova daljnja sudbina, pitali su tražeći sliku o tome koliko je konkretno realizirano. Tajnik Općinskog vijeća Leon Pavlović pojasnio je da su ta pitanja upravljena općinskom načelniku i službama, tako da vijećnici od njih trebaju tražiti objašnjenja kroz dopunska pitanja i tako pratiti realizaciju onoga što su na ranijim sjednicama potencirali i problematizirali. Uzgred je kazao da rad Vijeća smatra ozbiljnim i odgovornim, odziv i sudjelovanje na sjednicama pohvalnim, dodajući da je stručna služba Vijeća vodila računa i o utrošku sredstava pa je od planiranih 70 tisuća KM utrošeno 47. Realizacija programa ostvarena je s 97%, precizirao je on, ali i napomenuo da se među 3% nerealiziranog nalazi nekoliko bitnih stvari poput pripreme odnosno dorade Odluke o utvrđivanju površina za parkiranje motornih vozila u gradu, koja se stalno odgađa. Informacija o provođenju Strategije poljoprivredne proizvodnje na području općine Vareš za 2018. pokazala je da je na izmaku četverogodišnjeg razdoblja (2014.-2018.) stanje u ovoj oblasti itekako zrelo za prekomponiranje, kako je to kazao vijećnik Dženan Džafo (DF), koji je inače i djelatnik toga resora u općinskoj administraciji. Situacija je daleko od dobre zbog niza faktora, a prije svega jer poljoprivredni proizvođači s vareškog područja nemaju otkupnu stanicu za otkup i skladištenje, a kamoli preradu. Stoga spremno uskaču i u Varešu "kajmak poberu" nakupci malina i aronije, ucjenjujući proizvođače vrlo niskim cijenama, upola nižim od onih s kojima se mahalo prilikom kampanje za ulaganje u plantaže. To je razlogom da proizvođači malina u značajnom broju slučajeva ogorčeno čupaju svoje
BROJ 291
OŽUJAK 2019.
MJESNE ZAJEDNICE SUGLASNE
"Eastern Mining" može dalje
U
Ostaci stočarstva na pogarskoj visoravni
nasade i preoravaju plantaže. Ostatak poljoprivrede svodi se na tradicionalnu proizvodnju, dostatnu za vlastite potrebe i za prodaju na vareškoj pijaci subotom. Iz godine u godinu evidentno se mijenjaju i klimatski uvjeti, nose sve više rizika, ali se nedovoljan broj ljudi okreće plasteničkoj proizvodnji. Voćarstvo je, kako je to karikirao vijećnik SDP-a BiH Mirnes Ajanović, u kapacitetima obično tolikim da se zadovolji opskrba rakijskih kazana. On je potencirao i problem korupcije kada je riječ o poticajima jer ljudi koji u tome vide egzistenciju i rade propisno ne mogu dobiti priliku pored onih koji posade "saksiju nečega" na balkonu i na konto toga prijave potrebu za poticajem pa ga i dobiju. Dodao je da je osobno prijavio jedan takav slučaj, ali da time nije postigao ništa osim što je sebi stvorio neprijatelja. Animalno blago, i pored iznimno zdrave ispaše na svim stranama vareške općine, u većini sela postaje egzotika. Mljekarstvo i proizvodnja sira također se vrte u okvirima plasmana robe subotom na pijaci, izuzimajući farmu "Zarudje" koja predstavlja okosnicu takve proizvodnje u Varešu i za sebe veže solidan broj kooperanata. Njoj bi barem Općina trebala pomoći, mišljenja je bio Ajanović koji i sam drži skromnu obiteljsku farmu koza na Planinici i proizvodi veoma tražen prirodni sir. Na račun Džafe iz resorne službe i njegova rada izneseno je par pohvala, a on je objasnio da želi biti i konstruktivniji međutim, naveo je primjer, nisu ga uključili u tijelo koje bi trebalo vršiti nadzor nad poljoprivrednicima što su dobili poticaje, da se vidi kako su ih uložili i jesu li oni zaista relevantni ili su mešetari. Uključio se i načelnik potvrdivši da se mnogi kratkoročno okoriste poticajima i ubacuju se na teren bez namjere da ozbiljnije razvijaju proizvodnju, što sve skupa doprinosi metežu u ovoj oblasti, ali, kako je dometnuo, u mnogome takvu situaciju kreiraju i raznorazne međunarodne organizacije koje se iz svojih interesa upliću u ovu priču kao donatori. Kad smo nedavno potpisivali sporazum s "Helpom" prvi put smo se izborili za pravo glasa u projektu u kojem Općina financijski participira, a dosad je uvijek bilo – daj novac i ne pitaš se ništa, ni kome se što dodjeljuje ni kako, ilustrirao je on. Što bismo iznova davali poticaj nekome tko je dosad uzimao poticaje i dvaput propao, pitao je načelnik naglašavajući da samo Općina može imati ispravne podatke o proizvođačima, ali i nazovi proizvođačima na svom području. Ali s druge strane, ako ne surađujemo, dodao je, međunarodne organizacije izmjenjuju informacije između sebe i svojih veleposlanstava, i samo te stave na crnu listu nekooperativnih općina. A ugovor s "Helpom" vrijedan je 180 tisuća KM i od Općine se traži gotovo 60 tisuća, pri čemu će oni sami potrošiti tko zna koliko tih sredstava za troškove svoje administracije, predočio je načelnik i na koncu sugerirao da se Strategija, kad bude donošena za naredno četverogodišnje razdoblje, prizemlji i uvaži realnosti po pitanju demografskih kretanja i svega ostalog. OŽUJAK 2019.
BROJ 291
Općini Vareš dana 27. veljače 2019. održana je rasprava koju je iniciralo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, okupivši na njoj predstavnike poduzeća "Eastern Mining", Općine Vareš i mjesnih zajednica Pržići, Daštansko i Borovica. Raspravi su se priključili predstavnici konzultantske firme "Enova" iz Sarajeva, predstavnici poduzeća BBM "Amfibolit" Vareš i predstavnici Elektroprivrede HZHB, ali je njihova uloga bila manje značajna. Begajeta Habota, predstavnica spomenutog ministarstva čije je sjedište u Mostaru, povela je glavnu riječ i pojasnila da je svrha rasprave čuti mišljenje lokalne vlasti i predstavnika mjesnih zajednica s područja gdje se vrše istraživanja i planira daljnja ekspanzija. A to je posljednji preduvjet za izdavanje dozvole, nakon što je Ministarstvo zaprimilo svu potrebnu dokumentaciju vezanu za nastavak istražnih radova odnosno proširenje koncesijskog polja. Prisutnim se obratio i općinski načelnik Zdravko Marošević izražavajući svoju potporu cjelokupnom projektu i smatrajući ga važnim ne samo za Vareš nego i za cijelu zemlju. Predstavnici spomenutih mjesnih zajednica pristali su dati suglasnost koja se od njih očekivala, ali su u ime mjesnog stanovništva naglasili svoja očekivanja glede obostrano dobre suradnje i nadasve pažljivog odnosa prema životu na tim područjima. To se ima odnositi na putne komunikacije, na vodni resurs i naročito na poštivanje ekoloških standarda. Kako je istaknuto, u projekt istražnih radova na području općine Vareš "Eastern Mining" dosad je uložio oko 9 milijuna KM, a za ukupne radove planirano je oko 20 milijuna. Za dobivanje dozvole i rješenja za proširenje istražnih radova poduzeće je dostavilo svu potrebnu dokumentaciju prema zakonima Bosne i Hercegovine. Na lokalitetima gdje se vrše istraživanja postavljeni su piezometri, kojima se vrše mjerenja i stanje podzemnih voda, mada to i nije bila zakonska obveza, izvijestili su iz poduzeća čiji je direktor Miloš Bošnjaković uzeo riječ na kraju te obećao još bolju suradnju s lokalnom vlašću i mjesnim zajednicama. "Naša želja je da budemo dio ove lokalne zajednice i ova 2019. godina bit će prijelomna za našu daljnju budućnost. Vrlo brzo ćemo otvoriti informativni centar u vašem gradu gdje će svi imati mogućnost doći i informirati se o aktivnostima našeg poduzeća, popiti kavu i ostaviti svoj CV za mogućnost zapošljavanja", zaključno je kazao Bošnjaković. S. P.
www.fondacija.vares.info
5
PREDSTAVLJAMO
Udruženje mladih "Inicijativa" Vareš Adis Samardžić
Z
a svaku je pohvalu što u našem malom gradu imamo veliki broj raznih udruženja i nevladinih organizacija (NVO) koje, svaka u svom domenu djelovanja, pokušavaju s manjim ili većim uspjehom, realizirati zadane programe i ciljeve. Jedno od takvih je i Udruženje mladih "Inicijativa" Vareš osnovano od strane šest mladih ljudi, okupljenih oko zajedničke ideje da u svojoj lokalnoj zajednici potaknu društvene procese s ciljem poboljšanja položaja mladih u Varešu. Njihovi ciljevi, kako sami naglašavaju na oficijelnoj facebook stranici udruge, su sljedeći: afirmacija položaja i statusa mladih u Varešu, zalaganje za poboljšanje ingerencija omladine u svim životnim oblastima kroz izradu različitih vrsta projekata, čime bi se doprinijelo razvoju cjelokupne lokalne zajednice; iniciranje suradnje s drugim udruženjima u cilju provođenja zajedničkih programa i aktivnosti od interesa za sve; organiziranje znanstvenih, kulturnih, intelektualnih, istraživačkih i sportskih programa i aktivnosti; organiziranje javnih okupljanja, tribina te humanitarnih događaja; očuvanje, zaštita i unapređenje čovjekove okoline u gradu i okolici; zalaganje za ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda bez predrasuda i diskriminacije; širenje ideje omladinskog aktivizma, kao i pokretanje društveno korisnih aktivnosti i na koncu podrška i učestvovanje u svim inicijativama koje su u suglasnosti s pobrojanim ciljevima Udruženja. Udruženje je formalno osnovano 11.11.2017. godine, no članovi "Inicijative" odlučili su da javno predstavljanje njihovog rada bude 10.2.2018. S Institutom za razvoj mladih "KULT" iz Sarajeva potpisali su ugovor o realizaciji projektnog prijedloga pod nazivom "Ulicama našeg grada". Shodno tome, izdata je istoimena brošura koja je predstavila sve nazive ulica u Varešu i Vareš Majdanu, pojašnjavajući njihovu povijest, koristeći
6
se pritom historijskim referencama iz djela Hamdije Kreševljakovića. Sljedeći potez bilo je postavljanje 17 tabli s imenima ulica i kratkim povijesnim osvrtom na porijeklo svake vareške ulice. Hvalevrijedan projekt "Inicijative" bilo je renoviranje prostorija Opće biblioteke Vareš, koja je zablistala u novom ruhu na radost uposlenica i svih ljudi koji koriste usluge rečene javne ustanove. Predsjednik Udruženja mladih "Inicijativa" Vareš je Nurdin Begović, predsjednica Upravnog odbora je Ana Pavlović, a administrator njihove facebook stranice je Lejla Turbić-Ivazović; samo udruženje broji 20-ak članova s tendencijom konstantnog rasta. O udruženjima općenito Poplava nevladinog sektora koja je zapljusnula Bosnu i Hercegovinu nakon nesretnog rata donijela je koliko dobrih,
toliko i loših stvari i pojava: mnoge osobe sumnjivih namjera osnivale su besmislene udruge s uopćenim planovima i programima koji obećavaju mnogo, a realiziraju malo ili ništa; jedini cilj takvih pseudoudruženja bio je uzeti novac stranih organizacija, pohoditi stanovite seminare, slušati demagoška predavanja vrlih "stručnjaka" za sve i svašta, odsjedati po hotelima, dobro se najesti i napiti, i naravno skrenuti štogod novaca u svoj džep. Ovo je tamna strana postojanja NVO, međutim ne možemo zanemariti stvarnost u kojoj postoje i udruge poput Udruženja mladih "Inicijativa" Vareš za koje se u njihovoj kratkoj egzistenciji pokazalo da djeluju planski, strategijski razrađeno, vrijedno i učinkovito u realizaciji sebi zacrtanih ciljeva. Naravno, često i pored najboljih želja i planova stvari se ne odvijaju onako kako dobronamjerno želimo pa su se članovi udruge znali suočiti sa nedostatkom financija: primjer toga je činjenica da su postavili 17 tabli s nazivima ulica umjesto predviđenih 27, pa devastiranje (brisanje) teksta na tabli u Matijevićima od strane nepoznatog vandala, prigovori građana na (ne)tačnost historijskih podataka po pitanju porijekla neke ulice, etc; no mladim ljudima iz "Inicijative" ne treba zamjeriti na dječjim bolestima svakog novog projekta – sve je to prirodan proces koji se vremenom savlada kroz edukaciju i iskustvo. "Inicijativu" definitivno treba podržati u radu, što su općinske vlasti i uradile, dati im medijski prostor ili se i sami za njega moraju izboriti, a ovaj kratki osvrt na njihovo postojanje i djelovanje upravo ima za cilj da se ukaže pažnja na udruženje s tendencijom daljnjeg praćenja njihovog rada. "Bobovac" je to od svog postanka konstantno i radio, prezentovao sve dobro i korisno, naše vareško, ali i ukazivao na propuste, nedostatke i greške onih koji su ih počinili. Udruženju mladih "Inicijativa" Vareš treba odati priznanje za dosadašnji rad i očekivati još kreativnije projekte koji bi doprinijeli cjelokupnom jačanju naše lokalne zajednice.
U
OBJEKTIVU
O tom (turizmu) ti ja govorim…
BROJ 291
OŽUJAK 2019.
UKORAK SA SVIJETOM
Zaštita djece od nasilja
P
oštujući odredbe UN Konvencije o pravima djeteta koja svakom djetetu jamči neotuđivo pravo na život, rast i razvoj te najviši mogući standard obrazovanja, zdravlja i socijalne zaštite dana 28. veljače 2019. u Općini Vareš potpisan je Sporazum o suradnji između lokalnih subjekata po pitanju zaštite djece od nasilja na području općine Vareš, a potpisali su ga predstavnici Centra za socijalni rad, Policijske stanice, Doma
zdravlja, osnovnih škola "Vareš" i "Vareš Majdan“, Mješovite srednje škole "Nordbat 2", "Male škole", Dječjeg vrtića i Općine Vareš. Općinski načelnik Zdravko Marošević imenovao je lokalnu radnu skupinu koju čine predstavnici svih institucija i ustanova, potpisnica Sporazuma, a njihova je zadaća izrada i praćenje implementacije lokalnog akcijskog plana za jačanje mehanizama zaštite djece u općini Vareš
za period 2019.-2021. Time su stvoreni formalni preduvjeti za multidisciplinarni i intersektorski pristup u prevenciji i zaštiti djece od nasilja, s posebnim akcentom na djecu izloženu rizičnim situacijama. Priprema ovog sporazuma inicirana je u travnju prošle godine od strane međunarodne organizacije World Vision BiH, koja će kao partner u ovom programu pružiti stručnu, savjetodavnu, ali i financijsku pomoć. S. P.
PODRŠKA "NAPRETKU"
Na tragu dobre suradnje
P
remijer Kantona Sarajevo Edin Forto primio je dana 19. veljače 2019. predsjednika Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" prof. dr. Franju Topića s kojim je razgovarao o projektima koje ovo Društvo planira realizirati u narednom periodu. Na sastanku je rečeno kako ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado" ove godine proslavlja 70. obljetnicu svog postojanja, te da je ovim povodom planirano da 7. lipnja (s početkom u 19.30 sati) gostuje i u Sarajevu, budući da će imati turneju po mnogim bosanskohercegovačkim gradovima. "U ansamblu djeluje 37 vrhunskih plesača i pjevača i 14 izvrsnih glazbenika koji sviraju pedesetak tradicijskih i klasičnih glazbala. 'Lado' je arhaična slavenska riječ, često korištena kao pripjev u starim obrednim pjesmama, sinonim je za dobar ili mio", pojasnio je predsjednik Topić. Za ovaj vrlo značajan događaj, važno je osigurati dvoranu u kojoj će "Lado" gostovati, ali i osigurati financijska sredstva za plaćanje troškova smještaja gostiju, istaknuto je tijekom sastanka.
OŽUJAK 2019.
Predsjednik Topić (desno) s premijerom Fortom
Također, HKD "Napredak" planira za Dane Kantona kandidirati izložbu slika s XIX. Međunarodne likovne kolonije Breške, Tuzla. Ovom prilikom, Vladi KS izražena je zahvalnost što je financijski podržala projekt nekropole Kopošići, koja se nalazi desetak kilometara od Ilijaša, a blizu koje su i ostaci zidina starobosanskog grada Dubrovnika. "Stari grad Dubrovnik i Nekropola stećaka Velikog kneza bosanskog Batića,
BROJ 291
odnosno Kopošići, su zaštićeni nacionalni spomenici, koji imaju neprocjenjivu vrijednost, s tim da će njihova bolja zaštita i restauracija doprinijeti očuvanju ovog neprocjenjivog bogatstva", istaknuo je predsjednik prof. dr. Topić, koji je pozvao i premijera Fortu da im se pridruži u obilasku ove nekropole koja obiluje stećcima, što je on sa zadovoljstvom i prihvatio. Premijer KS Forto i predsjednik HKD "Napredak" prof. dr. Topić su razgovarali i o posjetu župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikole Dobroslavića Kantonu Sarajevo i izrazili zadovoljstvo suradnjom između dva grada, Sarajeva i Dubrovnika. Bilo je riječi i o manifestaciji "Ja BiH..." koja se tradicionalno održava pet dana u Zagrebu, a isto toliko i u Sarajevu. Na kraju sastanka premijer Forto je izvijestio da će putem resornih ministarstva inicirati da se osiguraju financijska podrška za spomenute događaje, ali i zalagati se za veća izdvajanja iz proračuna KS za sva nacionalna kulturna društva u BiH, među kojima značajnu ulogu zauzima i HKD "Napredak". (www.hkdnapredak.com)
7
ZNANSTVENIK IZ VAREŠA
Prof. dr. sc. PETAR KESIĆ (Vareš, 25.IV.1941. – Zagreb, 30.III.2004.)
Z
apočeti priču o, u vareškim okvirima relativno nepoznatom liku, čovjeku koji je bio više poznat pojedinim klasama, a ne masama, osobi koju je životni put odveo od grada pod Zvijezdom sve do najuglednijih svjetskih obrazovnih institucija (i to nije floskula!) nije nimalo jednostavno. Iznimno škrti izvori ne dozvoljavaju mi previše manevriranja pa se tako snalazim s raznim enciklopedijama, efemernim bazama podataka, još efemernijim sajtovima i diplomskim radovima raspršenim diljem "mreže svih mreža". Sasvim slučajno, prije nekoliko godina, radeći na vlastitom projektu lokalnog karaktera (aplikaciji za mobilne telefone pod nazivom "Vareški leksikon"), saznajem za ime Petar Kesić, koje mi ispočetka nije stvaralo nikakva asocijativna polja, ali postupno se upoznajući s likom i djelom ovog čovjeka shvatio sam da u rukama imam respektabilnu biografiju, dostojnu podrobne analize. "U ratu se priče, pokazalo se, brže rađaju, kraće žive i burnije umiru. Dovoljno je da negdje u nekom šumarku nadomak rubnih dijelova grada, tamo iza prvih plastova sijena, iza grobljanske ograde ili uz šumu šušne kakav zec, i već su svi svojim očima vidjeli i svojim ušima čuli opasnost. Oči straha rastu brže i od grude snijega zavaljane nizbrdo..." Insert iz Ivankovićeve knjige "In illo tempore" učinio mi se idealnim za najavu Kesićeve biografije. Baš nekad oko tog doba i u takvom ambijentu rođen je, u sam osvit Drugog svjetskog rata kod nas, Petar Kesić. Naime, rođen je u našem Varešu, svega petnaest dana po uspostavi Endehazije, a osamnaest godina poslije tu će zaključiti svoje srednjoškolsko obrazovanje, završiti varešku gimnaziju. I to su, nažalost, zasada jedine dvije dostupne poveznice Vareša s Petrom Kesićem koje posjedujemo. Sarajevski Mašinski fakultet bio je logičan korak za nastavak obrazovanja svršenika jedne priznate obrazovne institucije kao što je tada bila vare-
ška gimnazija. Računajući na ubrzanu industrijalizaciju i konstantno širenje ekonomsko-poslovnih kapaciteta vareške, tada popularno nazvane (a društvenopolitički podobno) komune, ugodan i plaćen posao poslije svršetka studija ovog fakulteta bio je zajamčen. Ali... Odmah po stjecanju diplome inženjera strojarstva 1964. godine Kesiću su ponuđeni poslovi asistenta na Univerzitetu u Sarajevu te znanstvenog suradnika u Institutu za termotehniku i nuklearnu tehniku, što on prihvaća. Na navedenom institutu radi do 1967. godine, kada prelazi na Institut za automatiku i računarsku tehniku, gdje ostaje djelatnikom do početka rata u BiH. Paralelno s poslovima na institutima, Kesić obogaćuje svoj akademski status tako što upisuje magisterij u Sjedinjenim Državama: 1969. brani magistarski rad na Ilinois Institute of Technology (IIT, Chicago), te upisuje doktorat na Massachusetts Institute of Technology (MIT, Cambridge). Za one koji ne znaju, doktorat je najviši akademski naslov, a MIT je... jednostavno, najbolje sveučilište na svijetu! Po svim paramet-
POGREBNO DRUŠTVO & CVJEĆARNA VAREŠ
8
| SVJEŽE CVIJEĆE | BUKETI | VJENČANI BUKETI | ARANŽMANI BROJ 291
rima. Bilo je najbolje kada je Kesić studirao, a najbolje je i sada, u 2019. godini. MIT, povijesno, naginje više k europskom obrazovnom modelu te od nastanka producira više kadra koji se bavi raznim oblastima tehnike. No, da se vratim na temu. Kesić upisuje doktorat na MIT-u te doktorira tehničke znanosti pet godina nakon magisterija – 1974., disertacijom "Flow Resistance in Human Airways" (engl. otpor protoka u zračnom prometu ljudi). Vraća se potom u Sarajevo te ponovno prolazi sve faze akademskog napretka na Univerzitetu počevši od asistenture, u znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1969., u zvanje redovitog profesora 1981., a u profesora u redovnom zvanju (najviši mogući status profesora na fakultetu, isključujući administrativne funkcije) 1989. Potrebno je reći i da je predavao na matičnom Mašinskom fakultetu, te Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. I onda je došao rat. Osobi poput njega, pripadniku akademske elite a u naponu snage, u Sarajevu oko kojeg već biva stegnut obruč, preostaju dvije solucije. Prva – ostanak u Sarajevu, uz zamiranje akademske karijere te svakodnevnu opasnost za vratom. Druga – emigracija, izbjeglištvo. Ispočetka besposlica, potencijalno nesnalaženje, no s druge strane, kao čovjek s besprijekornom karijerom i američkim doktoratom našao bi posao svugdje. Tako je i bilo. Zagreb je bio ta destinacija i Kesićevo mjesto stanovanja od 1992. Od 1992. do 1997. radio je u konglomeratu INA – Specijalna oprema u Zagrebu i istovremeno izvodio nastavu na Fakultetu prometnih znanosti (FPZ), te Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. Od 1997. stalno je zaposlen na FSB-u u Zagrebu. U Zagrebu je 1994. izabran u zvanje znanstvenog savjetnika, a 1997. u zvanje izvanrednog profesora.
| LONČANICE | VIJENCI | POGREBNA OPREMA I USLUGE | PRIJEVOZ U ZEMLJI I INOZEMSTVU
vl. Snježana Tomić tel. 032/ 843 465 843 321 mob. 061/ 793 032 OŽUJAK 2019.
U OKRILJU NAPRETKA Radeći u institutima najprije kao suradnik, a zatim kao rukovoditelj sektora, radio je na razvoju niza uređaja za primjenu u industrijskim procesima i zrakoplovstvu. Izradio je više studija, bio član više domaćih i inozemnih strukovnih udruženja, sudjelovao na domaćim i međunarodnim skupovima, objavljivao u njihovim izdanjima te u periodikama. Napisao je knjigu "Osnove mehanike fluida: sa primjerima primjene" (Sarajevo, 1985.) i udžbenik "Osnove aerodinamike" (Zagreb, 2002.), te četrdesetak znanstvenih radova s međunarodnom recenzijom. Patent "Fluidni giroskop kutne brzine" objavio je u Hrvatskom patentnom glasniku 2000. Bio je članom Hrvatskog društva za mehaniku.
Područja njegova djelovanja bila su termodinamika i dinamika tehnoloških aparata i postrojenja, dinamika fluida, mehanika fluida i automatska regulacija, aerodinamika zrakoplova, aerodinamika i eksperimentalna aerodinamika, te mehanika fluida s prijenosom mase i topline. Zašto, na kraju krajeva, sve ovo pišem? Pretposljednjeg dana mjeseca ožujka ove godine navršit će se petnaest godina od smrti ovog velikog znanstvenika i (s naše strane) nezasluženo zanemarenog čovjeka, za kojeg, bez ustezanja mogu tvrditi, većina Varešana nažalost nije čula. Čovjeka, koji je sva gore spomenuta priznanja i dosege postigao vlastitom umješnošću i upornošću. A njegovom djelu i imenu, danas ni traga... I zbog toga se pred vama nalazi ovaj moj skromni hommage tom čovjeku. Zaslužio je, ako već nismo u stanju da mu bilo što drugo posvetimo, onda barem ovakav spomen.
Bužimska ploča
Obilježen Dan hrvatske glagoljice
P
redavanjem pod nazivom "Hrvatska glagoljička baština u kontekstu europske kulture s posebnim osvrtom na BiH", prof. dr. Darka Žubrinića u Na-pretkovom kulturnom centru u Zagrebu, obilježen je 22. veljače – Dan hrvatske glagoljice. Na početku predavanja prof. dr. Dražen Vikić-Topić, predsjednik Napretkovog kulturnog centra, pozdravio je prisutne i predstavio predavača prof. dr. Darka Žubrinića, predsjednika Društva prijatelja glagoljice. Prof. Žubrinić je autor knjige "Hrvatska glagoljica" i osnivač je internetskog portala www.croatianhistory.net koji sadrži brojne teme o hrvatskoj glagoljici. Napisao je veliki broj članaka na temu hrvatske glagoljice i zaslužan je za njenu popularizaciju naročito kod mladih. Krajem petnaestoga stoljeća, točnije 22. veljače 1483. godine tiskana je prva hrvatska knjiga "Misal po zakonu rimskog dvora"; napisana je hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom, a otisnuta na uglatoj glagoljici. Bio je to prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom na latinskom jeziku. Malo je naroda u Europi koji se mogu pohvaliti takvim kulturnim pothvatom kao što je tiskanje knjige u tom vremenu. Niti mnogo veće zemlje poput Rusije s ogromnom kulturnom baštinom nisu imale nijednu tiskanu knjigu do 1500. godine, takozvanu inkunabulu, a kamoli da su to uspjeli tiskati na svom jeziku. Hrvatska glagoljička baština rasprostranjena je u čak 24 strane države, u više od 60 gradova, a nalazi se u velikim nacionalnim knjižnicama i muzejima. (...)
KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU
tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326
BUKETI • SVADBENI BUKETI • LONČANICE SVJEŽE CVIJEĆE • POGREBNI VIJENCI OŽUJAK 2019.
Zbog svoje ljubavi prema glagoljici, u potrazi za spomenicima hrvatske glagoljaške baštine, prof. Žubrinić, iako po struci matematičar, profesor na Fakultetu elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, obišao je mnoga mjesta gdje bi se mogli pronaći tragovi glagoljaške baštine, a često je dolazio i u Bosnu i Hercegovinu. Kako je još od 1996. godine član Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" u Zagrebu, do nekih, za njega bitnih saznanja, kao što je Grad Dubrovnik pored Ilijaša, doznao je iz Napretkovog lista "Stećak", što je prilikom ovog predavanja naglasio i izrazio žaljenje što list "Stećak" više ne izlazi. Tragovi hrvatske glagoljaške baštine vode i do mjesta Bužim u okolici Bihaća odakle sežu korijeni Josipa bana Jelačića, gdje se nalazila, u javnosti manje poznata, Bužimska ploča pisana glagoljicom s kraja XV. stoljeća. Danas se ploča nalazi u depou Hrvatskog povijesnog muzeja, pa s obzirom na njen značaj bilo bi poželjno da je dostupnija javnosti. U posljednjih 50 godina bila je izložena i dostupna javnosti samo dva puta. Kao vrijedan spomenik kulture koji povezuje (danas) dvije države, prof. Žubrinić je predložio kao ideju da bi HKD "Napredak" i Hrvatsko društvo prijatelja glagoljice, gdje je on i predsjednik, trebali inicirati izradu kopije takve ploče, koja bi bila stalno dostupna široj javnosti. Bilo bi dobro da se isti takav odljev nalazi i na mjestu gdje se ploča prvobitno nalazila u zidinama utvrde Bužim, naglasio je prof. Žubrinić. Na kraju predavanja prof. Žubrinić je predložio i nekoliko tema na kojima bi "Napredak" i Hrvatsko društvo glagoljice u budućnosti mogli dobro surađivati. (www.hkdnapredak.com)
BROJ 291
9
PUTOPIS
Beer-Šeba danas
Svetoj zemlji u po'ođane (XX) Piše Ivana M. Slugić
Beer-Šeba Beer-Šeba pustinji je Negeb glavni grad. Pustinja Negeb i Beer-Šeba spominju se u Starom zavjetu bar toliko koliko sam zrna pijeska zahitila i ne dam da mi se raspu iz šake. I danas ova odredišta žive, zovu se i pišu jednako; i danas, možda, smjerokaz od Negeba pravilno naputi u Egipat. Ovim stalnim gurkanjem kroz Knjigu nad knjigama utemeljena je važnost i ostvarena stalnost, pa i svetost ovih mjesta. Negeb-Beer-Šeba-Egipat upliću se pod noge i Abrahamu, praocu nam, ocu nad ocima dok još bijaše Abram. (Da rasteretim, iz teksta skinem bar jedan samar, prvotno ime Abram zamijenit ću kasnijim i ustaljenim Abraham.) Otkle je stig'o i kako se ovdje naš'o – ovaj seobar, deverli glave čovjek, Jahvin težak, miljenik i štićenik, biblijski bard – Abraham? Odgovor može dati samo strpljiv i s Abrahamom usporedni put kroz Stari zavjet slijedom prvih dvadesetak stranica: "Od Potopa do Abrahama". Nećemo uspjeti donijeti sav pijesak na tabanima, naboje od potucanja, sve korake što ih je
posij'o od Ura Kaldejskog do Hebrona, odredišta i Jahvina izbora za njega. U povijesnim vrelima ovaj itinerar, od Babilona do Kanaana, ispisan je "sa zrnom soli". Provlačeći se kroz iglene uši ovog zadatka, a kroz labirinte povijesnih i
Bunar saveza ili Abrahamov zdenac
AMI
TR
10
svetopisamskih zbivanja najbolje je (po mojoj procjeni) krenuti od "Prestanka potopa" do Abrahamovog rodoslovlja, bar u gromadama. Prva na koju udarimo: Noa u nasukanoj korablji na Araratu (oko jezera Van u Turskoj, na prijelomu s Armenijom). Po prestanku potopa, Bog reče Noi: "Iziđi iz korablje, ti, tvoja žena, tvoji sinovi i žene tvojih sinova s tobom. Sa sobom izvedi sva živa bića..." (...) "I podiže Noa žrtvenik Jahvi, uze od svih čistih životinja (...) i prinese na žrtveniku, žrtve paljenice. Jahve omirisa miris ugodni pa reče u sebi: 'Nikada više neću zemlju u propast strovaliti zbog čovjeka(...) A, vi plodite se i množite i zemlju napunite i podložite je sebi!' Još, Bog, reče Noi i sinovima: 'A ja evo sklapam svoj savez s vama i vašim potomstvom poslije vas. (...) Kad oblake nad zemlju navučem i duga se u oblaku pokaže, spomenut ću se Saveza svoga, Saveza između mene i vas (...) potopa više neće biti da uništi svako biće'." Odjeljak "Napućivanje zemlje" prvi je rodoslov Noinih sinova: Šema, Hama i Jafeta, a završava: "Od njih su se razgranali narodi po zemlji poslije potopa". Šem je Abrahamova loza. "Kad je Šemu bilo 100 godina – dvije godine poslije potopa – rodio mu se sin (Arpakšad)... Po njegovu rođenju Šem je živio 500 godina, te mu se rodilo još sinova i kćeri." (...) Posljednji u nizu, Terah, Abrahamov je otac. Živi u Uru Kaldejskome, starom i već u petom tisućljeću naseljenom trgovačkom gradu južne Babilonije. Pun godina sjaja, slabi kao vid i šalje uznemirujuće iskre svojim mještanima. U to doba (drugo tisućljeće prije Krista, gdje upitno smještamo ovu lozu) znači samo jedno – odlazak, seobu. "Terah povede svoga sina Abrama, svoga unuka Lota ... pa se zaputi u zemlju kanaansku ... al' ... "umrije u Haramu" (i ondašnja i današnja Sirija). Jahvinim riječima: "Idi iz zemlje svoje, iz zavičaja i doma očinskog, u krajeve koje ću ti pokazati. Velik ću narod od tebe učiniti", započinje Abrahamovo lutanje k zemlji kanaanskoj. "Kad su stigli u Kanaan, Abram prođe zemljom do mjesta Šekem". Zastanimo malo. Ovaj se grad
BROJ 291
Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor OŽUJAK 2019.
danas zove Nablus. U njemu je, koliko se sjećam, zatajilo pa stalo i ostalo srce jednog hodočasnika Varešanina – Marka Mrljića. "Od postaje do postaje Abram se primicao prema Negebu. Ali kad je zemljom zavladala glad, spustio se u Egipat." (...) "Iz Egipta", opet natrag, "ode gore u Negeb" (...) i nastani se između Kadeša i Šura. "Dok je boravio kao pridošlica u Geraru", sve lutajući i raspličući nevolje Abraham i vara i pregovara, daje i obećava; tako bi se moglo prošarati njegov boravak i ovdje u Geraru – gradu-državi – kojom kraljuje Abimelek. U početku susretljiv, do onih Abrahomovih prevarantskih osobina, kralj mu reče: "Evo, moja ti je zemlja otvorena. Nastani se gdje ti se svidi!" Ali... sukob oko bunara, zdenca vode, rješavaju ova dva diplomata vješto: Abraham darom, a Abimelek voljom. "Što znači ovih sedam janjaca?", upita kralj Abrahama, a on odgovori: "Primi ovih sedam janjaca iz moje ruke da mi bude dokazom da sam ja iskopao ovaj zdenac. Zato se ovo mjesto nazvalo BeerŠeba; jer se njih dvojica ondje zakleše." U
Beer-Šebi, ciknuo u lomljavi odluke da sina Izaka preda Jahvi kao agreman svoje odanosti, Abraham izlazi čitav. Knjige za Beer-Šebu kažu da se u njoj razvila "vrlo profinjena proizvodnja kovina". "Sila rodi Tubal – Kaina, praoca onih koji kuju bakar i željezo." (Post, 4,22) "Velika ostava bakrenih predmeta iz pećine u Nahal Mišmaru jest i najznačajnija zbirka metalnih proizvoda ranog razdoblja na Bliskom istoku." To je četvrto i peto tisućljeće, bakarno doba. Naselja u Negebu i na Sinaju vjerojatno su nastala u blizini rudnika ili bila vezana uz preradu bakra i tirkiza. Svašta se ovdje još može naći: ručkica od nekog lončića ili dance glinenog suda "sa slovom", svojom vremenskom odrednicom, oruđa srpastih oštrica, keramike, figurina. Na području Beer-Šebe istovremeno se stanovalo u pećinama i gradile kuće pravokutnog tlocrta. Naočita neimarska majstorija – "Abrahamov zdenac" i danas ne da žednit, iako planduje na mjestu gdje on "zasadi tamarisku" – bila je stoljećima samo izvor vode za beduine, a onda su je
Turci pretvorili u administrativni centar. Od 1948. godine kada su je preuzeli Židovi u grad su dolazile mnoge izbjeglice, pa je to danas četvrti, po veličini, grad u zemlji. U središtu grada jedna uz drugu nalaze se osmanska džamija i gubernatorova kuća. Najzanimljiviji u Beer-Šebi je beduinski sajam, na rubu grada, četvrtkom od zore. Sve se može kupiti, od stoke do nakita i premeta od bakra. Muškarcibeduini na sajmu izgledaju kao paunovi, naspram svojih žena. Otkrivena lica, k'o nagorjele glavnje, sjede zabodene u pijesak. Cijeli sajam, živost i šarenilo, jedan je veliki vareški subotnji "rovinj", ako izuzmemo koze i ovce. Eto, na šta me sve natenta samo jedan sat života u vremenskom bezdanu Beer-Šebe. Kad god pomislimo da smo predziđe nekom značaju, opsetimo se brzo: kad se ikad u Beer-Šebi pisalo, talilo i kovalo. I kad ikad kitilo nakitom od bjelokosti. Jà, sad sam se sjetila kako bih iz pustinje poslala pismo. (nastavit će se)
IN MEMORIAM U SPOMEN MILIĆ DODIK
SJEĆANJE ANTO KORDIĆ
(1903. – 1978.)
(12.I.1944. – 8.III.2008.)
MARA DODIK
VESNA KORDIĆ
(1906. –1974.) Pamtimo vas po ljubavi i dobroti. Počivali u miru Božjem!
(7.XI.1970. – 31.III.2017.) Ljubav ne prestaje odlaskom, sjećanja ne blijede... Počivali u miru! Tanja, Tin i Boris Kordić
Vaši najmiliji
ZAHVALNICA
IN MEMORIAM
ANA JELIĆ rođ. Matičević (1933. – 2019.)
Dana 26. veljače 2019. prestalo je kucati srce jedne posebne žene, ugasio se jedan osmijeh pun podrške i ljubavi, na put k vječnosti krenuo je duh vedrine... Dirnuti pažnjom koja nam je iskazana u trenucima naše tuge, zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima, poznanicima, svim dragim ljudima koji su bili uz nas i izrazili usmene ili pisane riječi utjehe i dostojanstveno ju ispratili na posljednji počinak. Zahvaljujemo svećenicima fra Mirku, fra Anti i fra Vjeki koji su svojom toplinom i srdačnošću ovaj rastanak učinili lakšim. Zahvaljujemo i djelatnicima JU Dom zdravlja Vareš na strpljivosti, nesebičnoj pomoći i skrbi u posljednjim mjesecima života naše mame, svekrve, punice, bake i prabake. Posebna, vječno nasmijana i voljena ostat će u našim srcima jer ovo nije zbogom, samo doviđenja.
SABINA DUGONJIĆ
JOZO DUGONJIĆ
(1904. – 1993.)
(1908. – 1958.)
Ožalošćena obitelj OŽUJAK 2019.
BROJ 291
IVO DUGONJIĆ (1944. – 2017.) Čuvam vas u svom srcu i svojim sjećanjima. Počivali u miru! Vaša Katarina
11
IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV
IN MEMORIAM
Dana 14. veljače u 83. godini života preminuo je naš dragi navršilo se devet godina otkako nije s nama
STJEPAN PAVLIĆ
ZDRAVKO KLARIĆ
(26.III.1940. – 12.II.2019.)
(20.II.1936. – 16.II.2019.) S ljubavlju ćemo čuvati uspomenu na tebe. Počivao u miru Božjem! Sestra Vlasta s obitelji, i obitelji: Josipović, Štambak, Mandić, Dodik, Pavlić, Klarić
Dragi naš strikane, 12. veljače si nas napustio zauvijek, tužnog srca ostajemo da za tobom tugujemo. Oproštaj od tebe će nam biti jako bolan, svaki oproštaj boli ali oproštaj zauvijek s tobom je jako težak, jako smo potreseni. 21. veljače, taj dan ćemo uvijek jako pamtiti. Kud god budemo prolazili sjećat ćemo se lijepih trenutaka; Oćevija, Vareš, Krivaja i mnoga mjesta po Bosni, naravno i po Njemačkoj. Došli su anđeli po tebe i odveli te zauvijek od nas. Počivaj u miru Božjem! Tvoji: bratična Ljubica i bratić Josip
POSLJEDNJI POZDRAV Dana 23. veljače u 86. godini života zauvijek je sklopila svoje umorne oči naša draga
GENOVEVA-GENA LJEVAK (1933. – 2019.) Ostaje živjeti u našim srcima i sjećanjima. Počivala u miru Božjem! Kćerke Jasna i Tonkica, zetovi Josip i Ilhan, nevjesta Jagoda, unučad Slađan, Sanja, Tanja, Suzana, don Boris, Sanda, Andrea i Arijana
POSLJEDNJI POZDRAV
SJEĆANJE
Dana 23. veljače u 83. godini života preminula je naša draga
DODIK IVAN (15.II.2009. – 15.II.2019.
ANA ZLOVIĆ
DODIK BERTA
(1936. – 2019.)
(17.II.2018. – 17.II.2019.)
Ostaje vječno živjeti u našim srcima. Počivala u miru Božjem!
Život nestane u trenu, ali sjećanja i ljubav ostaju zauvijek. Uspomene na vas ne blijede, slijedit ćemo vrijednosti kojima ste nas naučili i čuvati vas od zaborava. Vaši: Renata, Željko i Dijana
Sestre Borka i Mirjana, nećaci Siniša i Slaviša
IN MEMORIAM
SJEĆANJE
Dana 5. ožujka navršilo se 40 dana otkako je preminuo naš dragi
(3.III.2012. – 3.III.2019.)
ANICA GRABOVAC
MARKO JAVOR
Vrijeme prolazi, ali uspomene na tvoju ljubav i dobrotu ne blijede. Hvala ti za svu dobrotu koju si nam darovala. Počivala u miru!
(1935. – 2019.) Ostaje živjeti u našim srcima i sjećanjima Počivao u miru!
Goran s obitelji
Obitelj
TUŽNO SJEĆANJE
U SPOMEN
Dana 6. ožujka navršilo se devet godina otkako nije s nama
(9.III.2008. – 9.III.2019.) Dana 9. ožujka navršilo se 11 godina od smrti naše drage majke i supruge
MIROSLAV KLARIĆ (1943. – 2010.) Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostat ćeš voljen i nikad zaboravljen. Počivao u miru Božjem! Tvoja supruga Ivanka, sinovi Zlatko, Denis i Dragan, nevjeste Dolores i Bojana i unuci Matej i Ivano
SJEĆANJE
12
ANE MIOČEVIĆ rođ. Radoš Uspomene ne blijede. Zauvijek ćeš biti prisutna u našim srcima i molitvama. Počivaj u miru! Tvoji: suprug, djeca i unuci
SJEĆANJE
ŽELJKA RADOŠ
BOŽANA MIOČEVIĆ
(28.IV.1956. – 6.III.2005.)
(10.VIII.1932. – 10.III.2008.)
ILIJA RADOŠ
SLAVKO MIOČEVIĆ
(2.VII.1952. – 2.III.2018.) Neka vam je vječna slava i hvala. Počivali u miru!
(5.VIII.1932. – 19.VII.2008.)
Vaši najmiliji
Vaši najmiliji
Uspomene na vas ne blijede. Počivali u miru!
BROJ 291
OŽUJAK 2019.
IN MEMORIAM
TUŽNO SJEĆANJE
KRASANKA SEKA DODIK
JOZO ĆORLUKA
(7.III.2009. – 7.III.2019.)
(25.VI.1959. – 7.III.2011.)
IVO DODIK
LJEPOSAVA ĆORLUKA
(14.IV.2017. – 14.IV.2019.)
(10.III.1930. – 16.III.2011.)
Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav; s ljubavlju Vas spominjemo, po dobroti pamtimo. Počivajte u miru! Sinovi Goran, Dalibor, Albert, nevjeste Alison, Silvia, Alisa, unuci Sandi, Dino, Endi, Filip, Noa
Tuga i bol koja je ostala iza vas nikada neće prestati. Uvije ćete biti u našem sjećanju. Vaši najmiliji
SJEĆANJE
U SPOMEN
(8.IX.2012. – 8.III.2019.) Na našeg voljenog supruga i brata
(9.III.2011. – 9.III.2019.) Dana 9. ožujka navršilo se osam godina otkako je preminula naša draga
ZDRAVKA MIJATOVIĆA Zauvijek ćemo te pamtiti i u srcu nositi s ljubavlju i poštovanjem. Uspomena na tebe ostaje živjeti u nama. Počivaj u miru Božjem! Tvoja supruga Mira i brat Melkior
OLGA TOKMAČIĆ rođ. Žuk Sjećanja na tebe zauvijek će živjeti u nama. Počivala u miru! Tvoji najmiliji
TUŽNO SJEĆANJE
SJEĆANJE
Dana 10. ožujka navršilo se 12 godina od kada nisu s nama naši najmiliji, sin i snaha
(12.III.2011. – 12.III.2019.) Na našeg dragog
GAVRAN
STJEPANA TERZIĆA ČOVU S ljubavlju koju smrt ne prekida i tugom koju vrijeme nikada neće izliječiti, zauvijek ćeš biti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru! Supruga i djeca s obiteljima
MARIJAN
TUŽNO SJEĆANJE
ARIJANA
(24.IV.1979. – 10.III.2007.) (18.VIII.1979. – 10.III.2007.) Draga naša djeco, vašim preranim odlaskom u našim srcima i duši nestali su radost i veselje. Umjesto toga klanjamo se vašim sjenkama i ljubimo hladan mramor vašeg posljednjeg počivališta. Vašeg milog lišca više nema, ali je vaša topla i iskrena ljubav živa i grije naša promrzla srca puna tuge. Neizmjerno vas volimo, djeco naša. Počivali u miru Božjem! Vaši najmiliji: majka Jovanka i otac Ivica
ANTO BARKIĆ Pamtimo te po tvojoj vedrini i dobroti. Počivao u miru! Tvoji najmiliji
IN MEMORIAM
TUŽNO SJEĆANJE
(16.III.1987. – 16.III.2019.)
(25.III.2009. – 25.III.2019.) Dana 25. ožujka navršit će se deset godina otkako nije s nama naš dragi
VINKO PETROVIĆ Sjećanje na tebe živi u nama. Počivao u miru Božjem!
RATKO GRABOVAC Ostaješ živjeti u našim srcima i molitvama. Počivaj u miru! Tvoji najmiliji: kćerka Danijela, sinovi Oliver i Dalibor s obiteljima, supruga Blaženka
Tvoja djeca: Ivica, Željka, Anto i Jelena
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
(26.III.2012. – 26.III.2019.) Dana 26. ožujka navršit će se sedam godina otkako s nama nije naš
Dana 30. ožujka navršit će se šest mjeseci otkako je preminula naša draga
IVO JELIĆ
(1922. – 2018.) Počivala u miru Božjem!
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tvoj dragi lik. Počivaj u miru Božjem! Tvoji najbliži OŽUJAK 2019.
(12.III.2015. – 12.III.2019.) Navršile su se četiri godine otkako više nije s nama naš dragi
BROJ 291
ANA ANDRIĆ
Kćerke Ljiljana i Tina, s obiteljima
13
IZ DIJAKOVE RIZNICE
O
tkad je groblja na brdu Kalvariji i Radoševićkog brda teče između njih potok vijački, promjenjive ćudi k'o i sve na planini Zvijezdi. Nekada krotak i umilno žubori, a nekad opet podivlja, zapjeni se od sile i nosi što stigne. Kako god teče potok, tako niz njega teku i muke i radosti Vijačana. Sreća i nevolje. Uređeno selo Vijaka, prije varoš, i s jedne i s druge strane potoka. Na samom ulazu u varoš, s desne strane ispod Radoševića, kuća je Joskića, malo imućnijeg varošanina. On je potplatio pa rano otišao u mirovinu i to dobro znao iskoristiti u ono vrijeme kad su uposleni žitelji spavali u cimerima i samo subotom dolazili doma. Posao u kavani koju je otvorio nije mu baš išao, ali on se nije žalio. Ne mora sve ići. Tako sam ga tu zatekao u njegovoj dobi od 80 godina. Starac bijaše toliko ugodne vanjštine i razgovora da su za njega govorili – šteta što mu je vrijeme isteklo. Iako je od Drugog svjetskog rata tada bilo prošlo 20 godina, još se ćutio njegov pritisak. Osamnaest godina ranije, kad su došli ubiti mačekovca Šimića i to natovariti ostacima hrvatske vojske koji su se krili pomagani od naroda, udarili su na Joskića. Noću. Kad su ga jur bili zatukli, jedan se sjeti pogledati je li to taj koga su
Vijački potok po zadatku došli ubiti. Premlaćeni Joskić, još pri svijesti, uspio je čuti onoga koji je rekao – pogriješili smo, nije to taj! I otišli su. Šimića su svejedno te noći našli i ubili.
Zadatak je zadatak. On je bio iz nekada najbogatije i najuglednije vareške obitelji Kapelčića, vrstan financijski stručnjak, i došao prekontrolirati poslovne knjige mjesne zemljoradničke zadruge. Mislili su tako narodu omrznuti križare, koje je taj narod krio od nove vlasti. Ali narod je znao tko je ubio Šimića, višeg financijskog inspektora. Usred ove priče crkveno zvono zazvoni podne i Joskić odmah kleče pozdraviti Gospu. Dok smo molili, zaboravio je đe smo stali i prešao na veseliju temu. Još je dugo živio u svojoj praznoj seoskoj kavani i bio sretan kad proda kesicu bombona nedjeljno. Onoga što je rekao "nije to taj" i tako ga spasio, uvijek se sa zahvalnošću spominjao. Mogli su ga i dotući, ali nisu, k'o što Šimiću nije bilo spasa sve da su i Joskića dotukli. Što je komu suđeno, to će mu i biti – reci bi Ana Škoprcijina, koja je malo niže vodila uspješnu gostionicu. I ona je imala dobru mirovinu, k'o i Joskić. Stara Maričevićka bi znala reći – ni Bog neće pravo. To kad se naljuti. A onda se dugo molila i iskreno kajala. Po svu noć na velikim koljenima. A vijački potok? Ne teče uz nego niz varoš. K'o i sreća i nesreća Vijačana.
JEDNA USPUTNA
T
muran dan na zagrebačkom autobusnom kolodvoru, napuštam udoban autobus, stupam na vjetrometinu europskoga Zagreb-grada. Stoji na ulici koja vodi nekud u nepoznato, a isto tako vraća nazad, u tminu Bosne. Kuštrave kose, izgubljena pogleda, u kaputiću koji podsjeća na prodavačice ciklama sa sarajevskih ulica. Preko ramena crna plastična taškica, ispod kaputića zvonasta plise suknja, bezbroj nijansi sive. Na nogama cipelice s malo povišenom petom, više nabada nego što korača, iz njih izviruju sokne s crveno-bijelim porubom, noge blijede, išarane crvenkasto-plavim modricama. Ne mogu da odvojim pogled, nešto me vuče njoj,
Trgovinska radnja
Mislim da se zvala Janja J. Klarić poznata mi odnekud (da l' iz Jajca il' morebit iz Kaknja...?). Lagano prolazim pored nje i umjesto 'koliko' pitam 'zašto?'. Moram, odgovara. U obrisu oka vidim zadihanog, znojavog krmka s debelim žutim lancem. Moram, otac se sastao s bocom, mati ne izlazi iz crkve, ponekad je iz nje istjeraju jer im zaudara na Bosnu, brat i sestra čuli za Njemačku... Prolazim dalje, dosta mi je moje muke i nevolje. Nasjeo sam na mali oglas: štovana gospodo, uređujemo vam papire
N na
za odlazak u Švedsku, pa se navodi adresa, broj telefona, broj žiro računa, vaše je da uplatite 100 eura, ostalo je naša briga. Telefon je nijem, našao sam ulicu, metalnu tablu s brojem, na staklenim vratima cedulja 'zatvoreno zbog preseljenja'. Ote se bosanski komentar: 'e, jebiga'. Klapam nazad, hvatam posljednji autobus za 'bazu', od imovine imam još, srećom, sačuvani novac za povratnu kartu i imam nadu – sutra je novi dan i novi pokušaj na putu k Zapadu – gdje moraš imati nekoga da te primi, zaposli, prijavi...
Vareš ul. Čaršija bb
školski pribor • udžbenici • knjige • suveniri darovni program • uredski materijal čestitke i razglednice • usluge fotokopiranja vl. Nikolina Dodik • mob. 061 988 179
14
BROJ 291
OŽUJAK 2019.
IZ STARIH ALBUMA
Između dva rata
Prva nam je fotografija ostala iza pok. Ivice Mlivončića, na njoj su Janja (1905.) i Stijepo Mlivončić (1901.), a drugu nam je ustupila Jasna Schwarz uz naznaku da su na njoj ovjekovječeni Katarina Grgić i Rudolf Schwarz kada se vjenčaše 1935.
PodrŽite izradu fotomonografije svoga grada Broj računa (za uplate u KM): 3385802224035182, kod UniCredit Bank d.d. Vareš. Svrha doznake: donacija (ili sponzorstvo) za izradu fotomonografije "Vareški kraj kroz stoljeća". Primatelj: HKD "Napredak" – Podružnica Vareš. Za uplate iz inozemstva: IBAN BA39 3385 8048 2428 8089 i SWIFT UNCRBA 22.
LIST VAREŠKIH HRVATA
Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda
OŽUJAK 2019.
osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, zemlje regije i Europske unije – 74,40 KM (38 €), zemlje Beneluksa i Skandinavije – 86,40 KM (44 €), Sjeverna Amerika – 95,40 KM, Australija – 98,40 KM • naklada: 700 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 291
15
PRAZNIČNI BAZAR
Fotografije M. Marijanović & D. Pavlić
VAREŠKI KONTRASTI Dan uoči osmoga ožujka, Međunarodnoga dana žena, u Varešu je priređen prigodni bazar. Simboličnih osam štandova s cvjetnim kreacijama, unikatnim nakitom, pa i suvenirima i asortimanom ljekobilja. Uz tih osam u pijačnim boksovima, bilo je još par sporednih štandova s cvijećem i parfemima. A ti daščani štandovi (s "grafitima" koje mlađarija u ispraznim večerima kradomice ispisuje sprejevima i kredom) potpuni su kontrast s onim čega je bilo u ponudi na stolovima. Između su stale djevojke i žene da one to poprave svojim osmijehom i među njima jedini predstavnik jačega spola. No, taj ambijentalni nesklad stavimo na stranu; ideja je imala lijepoga smisla i pokazala se pogotkom jer prodaja je imala uspjeha.