LIST VAREŠKIH HRVATA
GODINA XXIV. • BROJ 282 • LIPANJ 2018. 9 771 512 81 300 6
ISSN 1512-813X
Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €
UVODNIK
D
ok zaključujemo ovaj broj, na svjetskoj su sceni dva povijesna događaja – jedan politički, jedan sportski. U Singapuru su se, na neutralnom terenu, sastali američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un. Nakon verbalnog rata u prošlosti i međusobnih vojnih prijetnji lideri ovih država prvi put će se pogledati oči u oči nakon gotovo 70 godina. Tema koju nameće Washington tiče se denuklearizacije Korejskog poluotoka u zamjenu za sigurnosne garancije od strane SAD-a. Susret je, prema prvim navodima, protekao uspješno, iako uz pojedine elemente groteske. Naime, sjevernokorejski diktator kao treći izdanak dinastije Kim, koja svoj narod desetljećima zatupljuje i davi u samoizolaciji, prvi put je i sam otišao od kuće tako daleko da je doživio otkrivenje, rekavši ushićeno: "Mislim da nas cijeli svijet gleda. Mnogo je ljudi mislilo da je ovo znanstvena fantastika." Dok se Rusija na geopolitičkom planu bavi Balkanom, na što analitičari sve češće upozoravaju, s druge strane ona ovih dana otvara svoja vrata svjetskoj nogometnoj smotri. Svake četiri godine to je najvažniji sporedni događaj na svijetu koji srednjem sloju i osobito sirotinji diljem planeta, u zemljama čije reprezentacije odmjeravaju snage u trci za loptom, pruži malo ničemu korisnih a ipak slatkih iluzija i zabave kroz navijački zanos. S Balkana su u tu globalnu nogometnu arenu otišli uskočiti igrači Hrvatske i Srbije, a sudarit će se u startu s favoritima – Hrvati s Argentinom, Srbi s Brazilom, i očekuju se od toga uz velike "plazme" po ljetnim baštama neki spektakli, međutim jedini je siguran rezultat zajamčen ugostiteljima i svakako pivarama koje već neko vrijeme potpaljuju navijačku atmosferu. Bosna i Hercegovina, kažu, bilježi rast turističkih posjeta, a koliko se u to pribrajaju Arapi s invazijom na nekretnine, pa možda čak i migranti s ostvarenim noćenjima u parku, to u nas nitko živ ne zna.
IZME\U DVA BROJA Bitno je da se nad time cijela javnost zabavlja kroz autoironiju i sarkazam. I kao što druge zemlje, Hrvatska rečemo, imaju turističku predsezonu, mi imamo takvu predizbornu. Naime, kampanja se ražestila još od proljeća, a službeno će početi tek podjesen. U sklopu nje bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u Sarajevu nedavno dočeka turskog lidera Recepa Tayyipa Erdogana koji dođe da održi svoj predizborni skup u gostima. Kad mu takvo zborovanje nije dopušteno nigdje unutar Europske unije, iskoristio je "povijesne veze" s našom zemljom i Europi su iz dvorane u Zetri čak upućene lekcije o demokraciji i toleranciji. Reakcije iz Europe nisu bile blagonaklone, a potez prvoga u Bošnjaka ocijenjen je gafom, no njemu je važnije bilo nastojanje da time ojača vlastitu poziciju i poziciju svoje SDA pred izbore, stranke koja je unatrag par godina zahvaćena ozbiljnom erozijom i čiji disidenti zaista pokazuju bolje domete nego kad su bili unutra. U ovoj, kako rekosmo, predizbornoj predsezoni provlači se i teza iz stranaka koje sebe nazivaju probosanskim da postoji stanoviti "Plan B" iliti pripremljeni scenarij za blokiranje institucija i početak
DONACIJE ZA "BOBOVAC"
IZ ŽUPNIH MATICA ŽUPA VAREŠ
Kršteni: Tamara Klarić (Zdravka i Jelice). Vjenčani: Danijel Drežnjak i Daniela Vidović. Umrli: Saša Mojsilović (1976.), Veronika Pejčinović rođ. Tokmačić (1930.), Terezija Špoljarić rođ. Sprečkić (1939.).
ŽUPA BOROVICA Umrli: Frano Djaković (1933.). Izdavanje ovog broja potpomognuto je sredstvima Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
2
razgradnje države, od strane Dragana Čovića i Milorada Dodika ukoliko im uspije izboriti se za fotelje u Predsjedništvu BiH, pa se rečene stranke mobiliziraju i upinju da to navodno spriječe. Sve govori da predstoji vatrena borba za uskakanje u sedlo, a u međuvremenu se naravno ne radi ništa pametno ni konstruktivno; sad će političarima i godišnji odmori koji su dulji nego raspust u djece, dakako sve uz redovite a ničim zarađene naknade i beriva. Narod se dotle gorljivo unosi u ta njihova prepucavanja i navija svatko za svoga – kakav god bio samo nek je naš, to je već poznata bosansko-hercegovačka mjera političke i biračke svijesti. Zna se narod u nas i pobuniti, tko bi rekao. Vozači su (doduše, prvo u Srbiji) stali na cestama i blokirali ih u znak prosvjeda zbog stalnog rasta cijena goriva u posljednje vrijeme. Kakav je učinak? Policija to karakterizira kao zabranjen potez i prekršaj, napiše kaznu i dopunjava svoju kasu. Na kraju se uobičajeno vraćamo vareškoj realnosti. Što reći, a da bude novo i još zvuči dobro? Infrastruktura – radi se na osvjetljavanju tunela i krpari nešto rupa na regionalnoj cesti. Gospodarstvo – u Ponikvama se priprema pilana; na dobru mjestu, sirovine ima, ali opet kako za koga jer dosadašnja je praska ŠPD-a prvo podmiriti prerađivače izvan Vareša. Ekonomija – plan općinskih prihoda kroz prva tri mjeseca u podbačaju. Demografija – tko nije otišao vani za stalno, otišao barem na sezonski rad u primorju i drugdje. Turizam – čekaju se dolasci iz dijaspore. Kultura – tu uvijek ima nečega; proradio Radnički, održana likovna kolonija, izašla još jedna knjiga o Varešu, fotomonografija Vareša u intenzivnom radu. I iznimno dodajmo meteorologiju – nakon sunčanih jutara, doslovce svakog popodneva grmljavina, kiša i bujice... Trajalo je tako zaredom 15-ak dana. Besposlenu svejedno, i samo je vegetacija profitirala.
BROJ 282
Mihovil Gavran, Australija – 50 AUD, dr. Krešimir Mlivončić, Njemačka – 50 €, Ljiljan Josipović, Njemačka – 50 €, J. Z., Norveška – 50 KM, N. N., Sarajevo – 30 KM, N. N., Vareš – 30 KM.
Svima hvala lijepa! Naslovnica: Vareški kišni dani (foto – M. Marijanović) LIPANJ 2018.
IZ ORGANA UPRAVE
SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Općinsko vijeće Vareš dana 31. svibnja 2018. godine održalo je 18. redovitu sjednicu. Pripremljeno je 16 točaka i o njima je bilo diskusije otprilike do polovice dnevnog reda, a dalje su prelažene formalno i o njima se samo izjašnjavalo. Ponekad dnevni red ne pobuđuje ni zanimanje javnosti koliko početne i završne točke kao što su vijećnička ili tekuća pitanja, na koja općinski načelnik Zdravko Marošević potom iznese svoje odgovore ili stajališta. Uz to, načelnik istupi s kratkim usmenim izvješćem o aktualnostima između dvije sjednice. Ovoga puta naglasio je da razdoblje od početka godine nije teklo najbolje u smislu proračunskih prihoda, dodajući da se rad organa uprave odvija uobičajeno s fokusom na pisanje i praćenje projekata. Također je obznanio prvu vijest o tome da je realizacija "VAMOS" projekta u Varešu otkazana, podcrtavši da to nije uspjeh onih koji su širili medijsku kampanju protiv istoga nego posljedica komplikacija s carinom vezano za dopremanje opreme i nalaza na dnu jezera. – U svakom slučaju, o Varešu kao sredini otvorenoj za investitore kreirana je negativna slika, a plus toga propala je značajna financijska dobit za cijelu zajednicu – zaključio je načelnik. Nasuprot ovog neuspjeha načelnik je imao iznijeti i pozitivnu vijest, a ona se tiče ponovnog pokretanja proizvodnje u pogonu pilane u Ponikvama. Nakon fijaska kineske kompanije napokon se pojavio novi investitor, tvrtka "W-stone d.o.o." registrirana na Ilidži. Investitor je već ušao u posjed i instalira opremu, ali je u startu naišao na problem s nedovoljno zainteresiranih za rad. Raspisan je natječaj za 30 radnika, samo u prvom krugu prijema, a prema najavi investitora trebat će ih barem još toliko. – Pitam se gdje je sada onih 500 nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom koji kukaju što su na Birou – kritički se osvrnuo načelnik napominjući da je bio u pravu kada je u ranijim istupima ukazivao na činjenicu da je među prijavljenim na vareškom Birou najmanje radnika odnosno onih koji doista žele na posao. Među vijećničkim pitanjima zatražena je informacija o tome ima li pomaka s planovima oko staračkog doma. Načelnik je odgovorio da su obje zgrade bivšeg stacionara u Vareš Majdanu na dispoziciji, ali njihov unutarnji raspored ne odgovara standardima današnjeg vremena i da se mora računati sa skupom rekonstrukcijom koja zasad odvraća potencijalne investitore, kao i s tzv. energetskim utopljavanjem kad se govori o eksterijeru. – Vještačenjem je vrijednost objekata u sadašnjem stanju procijenjena na pola milijuna KM, na što se svaki investitor samo nasmije jer je to veliki novac koji treba dati do ulaska u posjed – prenio je načelnik, dodajući da jedino rješenje vidi u javno-privatnom partnerstvu, kao danas često zastupljenom modelu, u kome bi Općina zajedno s investitorom mogla doprinijeti izgradnji. Načelnik se složio s općim mišljenjem da bi ustanova takvog tipa Varešu itekako dobro došla i da ne bi mogla ni zadovoljiti ukupnu potražnju, ali financijskog rješenja zasad nema. No, nije se čulo ništa o tome da se priprema neki projekt ili da postoji plan o apliciranju kod međunarodnih organizacija koje nude mogućnost potpore kod takvih ulaganja.
Na ovoj sjednici, kad se pristupilo dnevnom redu, razriješen je funkcije raniji predsjedatelj Općinskog vijeća Kenan Kamenjaš, koji je podnio ostavku iz privatnih razloga, a na njegovo mjesto izabran vijećnik SDA Adis Čizmo. Pred vijećnike su zatim došla godišnja izvješća o radu javnih ustanova (Doma zdravlja, Centra za socijalni rad, Dječjeg vrtića). Makar je o Domu zdravlja pohvalno govorio u prvom redu sam ravnatelj dr. Fikret Operta, izostao je odgovor na jedno od zanimljivih pitanja, iznesenih u diskusiji, a zaista se često događa da takvu primjedbu iznose i sami građani. U njihovo i svoje ime vijećnik Branko Romić iz SDP-a pitao je doslovce: – Pomoću kojih filmskih trikova ja mogu dobiti vozilo Hitne službe? Kad se desi neki slučaj akutne bolesti ili povrede, a u Hitnoj ga okarakteriziraju blažim ali pacijenta ipak šalju u Zenicu, odmah vas zaskoče pitanjem: imaš li kola, imaš li kola...? Vijećnik Elvir Rožajac iz Naše stranke, koji je uposlenik Doma zdravlja i radi u Hitnoj pomoći, iznio je pak drugu stranu medalje, odnosno sa čime se sve susreće ova služba. – Jednu noć nas je netko nazvao da hitno treba pomoć pacijentu na Selištu, mi smo probudili desetak obitelji iz sna tražeći navodnog pacijenta, ali na rečenoj adresi nismo nikoga našli pa se ispričavam ljudima koje smo uznemiravali zbog nečijeg poigravanja – ukazao je on. Spomenuta izvješća o radu redom su usvojena. Usvojeno je i izvješće o izvršenju Proračuna općine Vareš za prvo tromjesečje 2018. godine, uz načelnikovo obrazloženje da su i dalje prisutna stalna opterećenja dugovanjima iz ranijih godina, a koja su i rezultirala negativnom bilancom od 137 tisuća KM. No, računa se da će ta tri mršava zimska mjeseca biti kompenzirana rastom prihoda u ostatku godine.
PRILIKA ZA RAD Uz podršku programa Lokalnog integriranog razvoja, kojeg implementira UNDP, u travnju je Općina Vareš raspisala javni poziv za sudjelovanje u aktivnostima programa podrške zapošljavanju kroz javne radove, za dugoročno nezaposlene i socijalno ugrožene kategorije stanovništva. Bio je to svojevrstan test odziva nezaposlenih koji su prijavljeni kod lokalnog Biroa za zapošljavanje, u okviru postavljenih kriterija, i iz svega je proizašlo potpisivanje ugovora s 33 osobe (među kojima je i devet žena), a koje će u sklopu projekta "Grad ugodnog i sigurnog življenja" kroz narednih pet mjeseci ostvariti radni angažman i osigurati si primanja. Projektom je predviđeno uređenje gradskih zelenih površina, čišćenje korita Stavnje te kultivacija javnih površina na području grada, ali i nekih mjesnih zajednica. U Varešu će biti angažirana 21 osoba, u Vareš Majdanu devet i po jedna u mjesnim zajednicama Pogar, Borovica i Dragovići. Nakon potpisivanja ugovora održana je edukacija o zaštiti na radu, a pored UNDP-a i Općine partneri u realizaciji projekta su Centar za socijalni rad, Biro za zapošljavanje i Javno komunalno poduzeće Vareš.
otvorite vaše oči BREZA, Bosanska 12 0387 (0)62 588 141 LIPANJ 2018.
BROJ 282
3
KONAČNA ODLUKA
RADNIČKI VRAĆEN U ŽIVOT
Obavljeno otvorenje
Stanje na dnu rudnika Smreka – prije potapanja
Vareš isključen iz projekta "VAMOS"
I
z Zaklade za obnovu i razvoj regije Vareš, od strane njezina predsjednika Mladena Rudeža, na adresu našega lista stigla je službena obavijest o otkazivanju testiranja opreme u sklopu projekta "VAMOS" koje je trebalo biti obavljeno na dnu jezera u bivšem rudniku Smreka. Zaklada je pak o tome obaviještena od koordinatora ovog znanstveno-istraživačkog projekta i navedeni su razlozi odustajanja, a oni su dakako zanimljivi i javnosti u Varešu jer se oko svega posljednjih mjeseci stvorio negativan publicitet. Prethodilo je, naime, batimetrijsko snimanje dna jezera u tri navrata, a prema tim snimkama u konzorcijskom timu za upravljanje projektom ocijenili su dno rizičnim i nepogodnim za pozicioniranje automatizirane opreme vrijedne gotovo deset milijuna eura. Zapravo je u obrazloženju navedeno više faktora rizika: velika količina materijala na dnu, računa se da je to posljedica odrona u vrijeme kišnih nepogoda prije četiri godine, zatim bager koji je ostao potopljen po prestanku rada rudnika kao i neka druga oprema, a spominju se i moguća eksplozivna sredstva odbačena tijekom ili, logičnije, po svršetku rata! Stoga je i lokalni govor o vodnoj akumulaciji u Smreci u kontekstu turizma ovim nalazom potpuno dezavuiran. Odustajanju od realizacije "VAMOS" projekta u Varešu i njegovu preusmjeravanju na alternativni lokalitet doprinijele su i administrativne komplikacije, te neočekivani rast troškova oko transporta i pripreme ispitne baze, zatim bankovna jamstva, složene carinske procedure i odobrenja za privremeni uvoz opreme itd. I na kraju, stvorila se negativna medijska kampanja nekih domaćih medija, posebice portala te neodgovornih pojedinaca facebook grupe iz lokalne zajednice, stoji u opasci u navedenoj obavijesti iz Zaklade, a uz koju se još jednom napominje da je projekt imao podršku i odobrenja nadležnih institucija Općine, Federacije i države BiH. No, kao i u mnogim drugim slučajevima, s ovim bilježimo još jedan projekt koji je u Varešu doživio neuspjeh. Uz uloženi trud i rad uzalud, i uz značajne materijalne i nematerijalne štete ne samo Varešu nego i BiH, zaključuje se u obavijesti upućenoj iz Zaklade. M.M.
Datum 14. svibnja 2018. godine ostat će u vareškim kronikama ubilježen kao dan otvorenja obnovljenog Radničkog doma, čime je gradu konačno vraćen namjenski objekt za kulturne aktivnosti, prije svih, ali i zabavne sadržaje i druga okupljanja. Kao takvoga, četiri dana uoči službenog otvorenja "isprobali" su ga vareški maturanti, koji su napokon imali gdje proslaviti završetak svoga srednjeg obrazovanja. U međuvremenu su se društveni događaji održavali uglavnom u velikoj dvorani Općine i gdjekad u kino dvorani (koja također vapi za restauracijom) ili u restoranu "Centar" (a čiji su kapaciteti ponovo pod ključem). Činjenica da je za vraćanje ovog doma kulture u život trebalo 25 godina nije nešto čime bi se itko mogao hvaliti, poslije toliko improvizacija naročito kad je riječ o glazbenim i scenskim dešavanjima. Ipak, Radnički dom sada je tu, u novom ruhu, i sada se dolazi do toga kako ga učiniti održivim. O njemu i aktivnostima u njemu skrbit će Javna ustanova Centar za kulturu i edukaciju, a koja je formirana (ili može se reći i presložena) početkom ove godine. Na njezino je čelo kao vršitelj dužnosti ravnatelja imenovan Stjepan Šimić Pepi. M. Marijanović
C
eremonija otvorenja počela je svečanim presijecanjem vrpce, a učinili su to općinski načelnik Zdravko Marošević i Maja Smrzlić, savjetnica za lokalnu upravu iz UNDP-a (Razvojnog programa Ujedinjenih nacija). Program je otvoren svirkom mladih vareških tamburaša u znak obilježavanja tradicije i stare slave tamburaških orkestara u Varešu. Od početka do kraja programa tekla je konferansa kroz koju su prisutni upoznati s historijatom Radničkog doma, protkana glazbenim intermecima te obraća-
Načelnik općine i predstavnica UNDP-a presijecaju vrpcu Donacije se mogu uplatiti na: Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH, račun broj: 154-160-20036145-76 (za BAM i EUR) SWIFT: UPBKBA22 l IBAN: BA 39 1541602003614576
Podržimo Zakladu/Fondaciju za obnovu i razvoj regije Vareš 4
www.fondacija.vares.info BROJ 282
LIPANJ 2018.
OBNOVA U TRI FAZE
Velika dvorana doma napokon je otvorila svoja vrata
njima dužnosnika. Spomenuti historijat u cijelosti smo objavili u prethodnom broju, a stoljetna povijest Radničkog, i KUD-a "Jedinstvo" kao njegova neodvojivog dijela, tako je krcata aktivnostima i pokazateljima uspješnosti da je bilo problematično sve to sažeti i predočiti barem taksativno. Načelnik je Marošević prisutnima kazao: "Dragi moji sugrađani, svi ste vi dio Radničkog doma jer ste svi na bilo koji način ugradili jedan dio sebe unutar ovih zidina. Sama općinska administracija nije bila u mogućnosti da izdrži teret ulaganja za obnovu Radničkog doma, tako da smo uz pomoć Vlade Federacije BiH i Vlade Zeničko-dobojskog kantona obnovu najzad uspjeli privesti kraju. Radnički dom predstavlja hram historije i kulture i ja danas imam privilegiju da budem taj koji ga otvara. Poklanjam ga Varešanima diljem svijeta, jer to je njihov dom i on će služiti nama koji smo živjeli s Radničkim domom i koji ćemo i dalje živjeti, a svakako prednost dajemo mladim generacijama koje dolaze. Svi koji imaju smisla za kulturu, sve te aktivnosti mogu odraditi ovdje i ova ustanova im stoji na raspolaganju", poručio je. Uslijedilo je obraćanje predstavnice UNDP-a: "Prije dvije godine Općina Vareš potpisala je protokol o suradnji s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda i od tada uspješno radimo zajedno. Obnova ovog doma prepoznata je kao jedan od prioriteta strategije lokalnog integriranog razvoja općine Vareš u narednom razdoblju. Drago mi je da će mladi ljudi imati gdje održavati priredbe, mature i slično, ali isto tako i za vas starije da se vratite u ona vremena koja kod vas bude nostalgiju. Hvala načelniku i svim uposlenicima Općine koji su bili uključeni u LIPANJ 2018.
ovaj projekt, a suradnja s UNDP-om će se i dalje nastaviti", naglasila je Maja Smrzlić. Obratio se još ministar za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoliša u Vladi ZDK-a Fahrudin Brkić, istaknuvši: "Dom poput ovoga je nešto što nam je prijeko potrebno za razvoj kulturnih i društvenih aktivnosti s obzirom na činjenicu da je Vareš na području Zeničko-dobojskog kantona grad sa najvećom tradicijom kulturnih dešavanja, a mi kao Vlada ZDK-a ćemo u budućnosti nastojati u pružanju podrške ovim ustanovama". Uz nositelje funkcija na lokalnom planu, svečanosti je nazočilo i nekoliko dužnosnika iz viših organa vlasti. Od vareških uglednika, uz one koji su u Varešu – Željka Sertića i Rafaela Dužnovića, iz Zagreba je uspio doći akademik Anto Markotić, iz Breze Tvrtko Gavran, a neki su, zbog nemogućnosti dolaska, poput Ivana Štambaka i Ivice Bernadića, uputili čestitke i izraze usmene ili pismene zahvale. Dio živućih članova bivšega KUD-a "Jedinstvo" također se odazvao i oni su se po svršetku programa zajedno fotografirali. Bez sumnje bi lijepo izgledalo da je i "stara garda" dobila priliku predstaviti se, primjerice glazbenom ili kojom drugom točkom, čime bi simbolično predala štafetu vareške kulturne tradicije mladim snagama, a koje su ovom prigodom izvele cjelokupan program. Članice udruge žena Strica-Zarudje priredile su domjenak i potom je zavjesa na otvorenje Radničkog doma spuštena do kraja radnog vremena, bez da je upriličena – takvom događaju primjerena – zabava ili cjelovečernja proslava kakvu je dio građanstva ipak očekivao.
BROJ 282
Nakon uništenja u ratu 1990-ih na Radničkom je domu urađena samo nužna sanacija krova i to salonitom koji nije potrajao niti se pokazao adekvatnim. Općina Vareš uradila je projekt sanacije tek 2005. godine, a njime su obuhvaćeni pripremni radovi – ojačanje krovne konstrukcije i pokrivanje limom, te postavljanje fasadne stolarije. Ti su radovi označeni kao I. faza rekonstrukcije, koju su financirali Fondacija za održivi razvoj (OdRaz) sa 113.419 KM i Općina Vareš s 32.420 KM. Od općinskih sredstava objekt je opremljen fasadnom stolarijom, a izvođač je bila tvrtka "HaeMeS" Sarajevo. Glavni projekt za II. i III. fazu uradila je tvrtka "TZI inžinjering" Sarajevo 2008. godine (projektant dipl. ing. Danijel Lekić). Za II. fazu ponovo su udružili sredstva OdRaz (200.000 KM) i Općina (75.150 KM), a njome su obuhvaćeni radovi na fasadi, postavljanje stolarije u interijeru i suterenu, elektroinstalaterski radovi, vodovodna i kanalizacijska mreža, ventilacija i kompletno opremanje uredskih prostorija. Radove je izvela tvrtka "Seta-inžinjering" iz Zavidovića u ljeto 2009. godine. Nastavak rekonstrukcije uslijedio je tek 2017. godine kad su sredstvima Vlade Republike Hrvatske, u protuvrijednosti od 20.000 KM, izvedeni radovi na sanitarnim čvorovima na oba kata i na stubišnoj keramici između katova. A zatim je počela III. faza sa završnim radovima na interijeru odnosno na podovima, zidovima i stropovima u prostoru ulaznog trijema, u predvorju, hodniku, kafeteriji i glavnoj dvorani. Prethodno su montirane elektroinstalacije, ventilacijski sustav i sanitarni uređaji. Sredstva su osigurana od strane UNDP-a u iznosu od 133.191 KM, pri čemu je Općina sudjelovala s 22.642 KM. Na tenderu se za te radove izborila tvrtka "Džena" iz Gradačca i dovršila ih u ožujku 2018. godine. U međuvremenu je Vlada RH preko svog programa za pomoć Hrvatima izvan RH dodijelila Općini još 17.500 KM za opremanje Radničkog doma. Sveukupno je u nj uloženo 614.322 KM. I nakon otvorenja ostalo je neriješeno pitanje zagrijavanja doma, odnosno kotlovnice. Za napomenu: prve su dvije faze urađene u mandatu općinskog načelnika Hamde Fatića, u vrijeme Avdije Kovačevića na čelu Općine nije bilo pomaka, a završetak i otvorenje pripali su u vrijeme načelnika Zdravka Maroševića. Na pruženim podacima o investiranju i radovima kroz sve tri faze zahvaljujemo Adaleti Pezo, stručnoj suradnici za urbanizam i građevinarstvo u Općini Vareš.
5
SPORTSKA STRANA NAPRETKA
NK SAŠK 1910 izborio drugu ligu Napretkovi su se nogometaši praktički prošetali kroz Županijsku ligu, a i u odlučujućoj utakmici za plasman u viši rang pokazali su da su nadišli konkurenciju
N
ogometaši NK "SAŠK 1910 Napredak" u finalnoj su utakmici Županijske lige Sarajevo odigranoj 20. svibnja 2018. na stadionu "Radnika" u Hadžićima pobijedili "Unis" iz Vogošće rezultatom 3:1 i tako se plasirali u viši rang takmičenja, Drugu ligu Federacije BiH. Bio je to duel dvije ekipe koje su u prvenstvu, u svojim skupinama, pokazale najviše. SAŠK je takmičenje završio bez ijednog poraza, a osobito su dominirali u proljetnom dijelu prvenstva kada su zabilježili sve pobjede. Impresivna gol razlika 60:16 govori dovoljno. "Unis" je, također, pokazao izvrsnu formu, te sa samo jednim porazom okončao ovaj dio prvenstva. Do ovoga velikog uspjeha "SAŠK 1910" su, uz potporu HKD Napredak, vodili treneri Elvir Ljubunčić i Alen Bešlić, a boje kluba branili su: Ejub Kruezi, MarioAnton Malkoč, Eldin Kasapović, Mirza Bešić, Amir Grošić, Adnan Komarica, Hamza Delić, Eldar Smajlagić, Sanin Rahmanović, Kenan Hatibović, Sanin Omerbašić, Edin Dizdarević, Edin Lemezan, Faris Kurtić, Renato Čilić, Sanel Kovačević, Dženan Kovačević, Mahir Duro, Denis Pandža, Edis Husović, Behadem Muminović, Davor Kožul, Elvir Ljubunčić i Alen Bešlić. Bogata povijest Nakon slavlja, Saškovci su se prisjetili prerano preminulog dugogodišnjeg tajnika i trenera Zdravka Bošnjaka Čavte, koji je u ovaj uspjeh ugradio veliki dio sebe. Ži-
OGLAS Prodaje se stan (garsonijera) veličine 25 m² u centru Vareša, ul. Zvijezda (iznad kluba penzionera). Zainteresirani se mogu javiti na br. +387(0)63 024 807.
Nogometaši SAŠK-a s vodstvom i predsjednikom HKD Napredak
vio je za ovaj klub u najdoslovnijem smislu te riječi. "SAŠK" je utemeljen 1910. godine u Sarajevu i od tada počinje ispisivati svoju bogatu povijest. Od 1923. takmiči se u najelitnijem društvu da bi 1928., pobjedom u finalu nad zagrebačkim "Građanskim", postao prvak tadašnje države. Velike ambicije Nakon Drugog svjetskog rata rad kluba, baš kao i HKD Napredak, nasilno je prekinut. U prosincu 1994. na Utemeljiteljskoj skupštini Nogometnog kluba Napredak rad je obnovljen, što je, u biti, značilo vraćanje korijenima nakon 48 godina. Od tada kroz klub su prošle brojne
OGLAS Prodaje se kuća na Rajčevcu (useljiva, s tri etaže), s okućnicom i voćnjakom, 4 duluma zemlje ili može zamjena za stan u Varešu. Zainteresirani se mogu javiti na tel. +385 (0)91 890 3333 (Franjić).
AMI
TR
6
BROJ 282
generacije mladih ljudi kojima je "SAŠK" bio više od sporta. Pritom treba istaći i kako se osobito vodi računa i o školovanju nogometaša. Slijedom čega je "SAŠK Napredak" za sve svoje članove više od kluba. Bio i ostao. Trenutačno na terenu u sarajevskom naselju Doglodi trenira 150 do 200 nogometaša u svim kategorijama: predpioniri, pioniri, juniori i seniori. Ambicije seniora velike su i u Drugoj ligi, a temelj za to je vrlo kvalitetan i, što je naročito važno, vrlo mlad igrački kadar i zajedništvo kojim se može pohvaliti rijetko koji klub. A Hrvatsko kulturno društvo Napredak će kao i uvijek do sada pružati punu potporu svojim sportašima. V. J.
ZAHVALA Zakladi za obnovu i razvoj regije Vareš zahvaljujemo na novčanoj potpori listu u iznosu od 1.000 KM. OBAVIJEST Maturanti vareške gimnazije, generacija 1969/1973., proslavit će dana 30. lipnja 45. obljetnicu mature. Susret započinje okupljanjem ispred srednje škole u 19 sati.
Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor LIPANJ 2018.
U IZVI\AČKOM ODREDU
P
roslava prvog većeg jubileja, koji se zapravo odnosi samo na djelovanje nakon rata, počela je postrojavanjem članova odreda i dizanjem zastave, a okupljene je zatim pozdravila starješina odreda Božidarka Dodik, između ostalog kazavši: "Izuzetno sam ponosna što je ovo naša već peta svečana smotra, što znači da mi već pet godina ne samo opstajemo nego postižemo značajne rezultate. Zato koristim priliku da se svima još jednom zahvalim, a prije svega zahvaljujem se vama, djeco, jer bez vas smisao odreda i smisao izviđača ne postoji. Izviđači u svom centru djelovanja imaju djecu, tako je uvijek bilo i tako će uvijek biti. Hvala i vašim roditeljima koji su nam ukazali povjerenje i povjerili nam vas, a to nije jednostavno. Na kraju se posebno želim zahvaliti lokalnoj vlasti i načelniku općine Zdravku Maroševiću, s obzirom na svu podršku koju nam pruža svih proteklih godina, a pritom ne mislim samo na konkretnu financijsku podršku za odlaske na takmičenja i razne manifestacije, nego želim da se zahvalim i na razumijevanju i prepoznavanju onih vrijednosti koje promoviraju izviđači." A zatim je izviđače pozdravio i općinski načelnik Marošević: "Posebno sam ponosan na vas i neću govoriti o vašim rezultatima. Ja te rezultate saznajem kako prolazim Bosnom i Hercegovinom, susjednim državama i svi me pitaju za vareške izviđače i pritom mi kažu –znamo mi, načelniče, da su vaši izviđači najbolji. Vi ste promotori jednog civilizacijskog, kulturnog, tradicionalnog vareškog načina življenja i vi ste sastavni dio obrazovnog sustava", podcrtao je načelnik. Kratku je pozdravnu riječ uputio i dopredsjednik Saveza izviđača Federacije BiH Muris Parić. A nakon polaganja svečanih obećanja, prema kojima su novi mladi članovi postali dio izviđačke obitelji, i nakon dodjele oznaka vještina i internih priznanja, te diploma za uspješno kompletiranu izviđačku kadrovsku školu, uslijedila je i dodjela zahvalnica lokalnim institucijama, tvrtkama i pojedincima za potporu radu izviđačkog odreda.
Za podsjećanje na prvu izviđačku smotru, potkraj 2013.
Peta obljetnica rada Odred izviđača "Zvijezda" Vareš obilježio je pet godina rada prigodnom smotrom održanom u Radničkom domu 24. svibnja 2018. godine. Po tome kako je ustrojena i kako se njeni članovi odgovorno ponašaju ova je organizacija zacijelo bolja i od nekih profesionalnih, a njezine prostorije krasi natprosječan broj priznanja. Izviđački je bend, također poznat po uspjesima na izviđačkim glazbenim natjecanjima, u međuvremenu unosio raspoloženja, sve do spuštanja zastave i razilaska s mislima na nove pobjede. Pobjede koje se ne fokusiraju tek na osvajanje pehara, medalja i dobivanje diploma nego na pružanje djeci sadržaja i druženja, često i međunarodnih, a sve kroz educiranje i usađivanje ljubavi prema prirodi – što je konačna svrha izviđačkog pokreta. A nedavno se vareški odred izviđača, treba i to istaknuti, opremio vozilom za svoja putovanja. Naime, potkraj prošle godine izviđači pokrenuše akciju i nekoliko mjeseci bilo je dovoljno da prikupe novčana sredstva u iznosu od 13 tisuća KM, za koja kupiše kombi Ford transit. Nabavu su proslavili već ranije, priredivši pred osnovnom školom jedne proljetne večeri feštu za sebe i svoje donatore, barem one koji su mogli doći jer su u Varešu, što znači da je podrške bilo i iz inozem-
KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA • PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU
stva. Svirao se pop i rock, održana zajednička zdravica, a vrpcu je na kombiju presjekao jedan od istaknutih članova odreda Igor Hinger. U stankama između glazbenih nastupa pročitana su imena svih donatora, a njima je u ime odreda upućena sljedeća poruka: "Zahvaljujemo se svim našim članovima, njihovim roditeljima, prijateljima i sugrađanima ma gdje bili, koji su nam pomogli u prikupljanju novca za kupnju kombija. Nećemo navoditi donirane iznose jer svaka, pa i najmanja donacija pomogla nam je u ostvarenju ovog sna, a također je par donatora željelo ostati anonimno, pa ćemo poštovati njihovu želju. Vjerovali ili ne, čak je i prodavač kombija, kada je čuo na koji način smo prikupljali sredstva i za koju svrhu ćemo koristiti kombi, izrazio želju da nam barem simbolično pomogne, pa je donirao pun rezervoar goriva", sretno su objavili vareški izviđači. S. P.
Trgovinska radnja
N na
BUKETI • SVADBENI BUKETI • LONČANICE • SVJEŽE CVIJEĆE • POGREBNI VIJENCI
školski pribor • udžbenici • knjige • suveniri darovni program • uredski materijal čestitke i razglednice • usluge fotokopiranja
tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326
vl. Nikolina Dodik • mob. 061 988 179
LIPANJ 2018.
BROJ 282
Vareš ul. Čaršija bb
7
DOJMOVI S KOLONIJE
Jedan od sudionika – Ante Brkić
Kao jedna familija Od 1. do 4. lipnja 2018. godine u Borovici je održana četvrta međunarodna likovna kolonija. Za ovaj specifični gorski kraj to je važan godišnji događaj za koji se, kako odmiče, može reći ne samo da ne posustaje, nego da postaje sve uspješniji, a jedan dio umjetnika se ustalio i ne želi ga više propustiti. To govori da je Borovica neiscrpno inspirativna, a oni koji se pojave prvi put jednako su puni zadovoljstva, dožive otkrivenje kakvom se nisu nadali. Djela nastala na ovoj koloniji izložena su u etno kući u Borovici, ali će tijekom ljeta, prema riječima voditelja kolonije Stjepana Šimića Pepija, neka od njih biti moguće razgledati i u gradu. Mi pak donosimo dio njih kao minijature na omotu otraga. M. Marijanović
F
ormalno je otvorenje "Art colony Borovica 2018." upriličeno u predvorju Radničkog doma u Varešu, dana 1. lipnja. Slikare koji su prispjeli do toga trenutka, a mnogi su potegnuli iz inozemstva, u ime općinskog načelnika pozdravio je Nikola Šimić, ujedno glavni logističar i jedan od domaćina u Borovici. Zaželio je pristiglima dobrodošlicu i pozvao na prvi zajednički ručak, da bi se potom krenulo put Borovice na smještanje i početak stvaranja. Do kraja dana su pristizali i ostali, tako da je večera protekla već u širem sastavu, a nakon nje i prva večer zabavnog druženja uz glazbu. Svirka mladih vareških tamburaša, svjedoci kažu, stvorila je izvrstan ugođaj. Treba reći da se taj dio aktivnosti, okupljanja na objedima i druženja, ove godine iz župnih prostorija "preselio" u prizemlje etno kuće, u prostor gdje je nekoć bila mjesna trgovina – u središtu sela. To je i ostalo "glavnom bazom" okupljanja do završetka kolonije. Drugoga dana slikari su bili na jutarnjoj misi u crkvi na Požeblju, služenoj za
8
Gost književnik Željko Ivanković
pok. Franu Primorca – jednog od osnivača kolonije a koji je doživio sudjelovati samo na prvoj, a onda su do samog predvečerja proveli vrijeme nad svojim platnima. Navečer je po programu bio već redoviti odlazak na lokalitet staroga grada Bobovca i poetsko-glazbeno druženje s umjetnicima drugih profila. Prva je nastupila violinistica borovičkih korijena Andrea Nikolić, koja je ovoga puta iskazala i pjevačke BROJ 282
domete. Vokalni ansambl "Art Vivo" iz Sarajeva nastupio je pak u nepotpunom sastavu, zbog obveza na drugoj strani nisu svi mogli doći i nisu bili prisutni ženski vokali, ali da ne bude izostanka nastup je održan s pet sjajnih muških vokala i dvije gitare. Gost književnik ove je godine bio Željko Ivanković, odabravši uz pratnju gitare čitati poeziju koja je na stolnom Bobovcu imala posebnu težinu i savršenu pozornicu. Slikarima i izvođačima pridružili su se prijatelji kolonije i gosti, njih neveliki broj, ali poslije će oni potvrditi da bi propuštanjem ovakvog događaja i ugođaja zaista napravili grešku. Neki su pak postavljali pitanje, ali nisu ga imali kome adresirati, zašto je ovu manifestaciju na Bobovcu dočekala izvješena zastava koja nije državna i koja nije službena!? Ostalo je da se i to ubilježi, a nakon izvrsna programa ciljano tempiranog u suton, uz baklje i fenjere, druženje se nastavilo pod nadstrešnicom na prilazu starom gradu. Bilo je te kasne večeri i grmljavine i kišice, ali razgovore, pjesmu i dobro raspoloženje, iako na poluotvorenom, to nije nimalo poremetilo. Trećega dana stvaranja na platnima su se već nazirale konačne konture, a nakon ručka preostalo je još malo vremena za povlačenje završnih poteza kistovima. S nestrpljenjem se dočekivalo "slijevanje" naslikanih djela prema etno kući u čijem se prizemlju tada formira privremena galerija i postavlja kompletna izložba. Svatko ponešto pripomaže oko toga, pa i sami slikari. Ranijih godina, podsjećanja radi, završna se glazbena večer skupa s izložbom održavala u klubu "Jazz in the House" u gradu, ali lani je taj klub ugašen. Kolekcija djela nastalih na koloniji i ove je godine impresivna, urađene su 43 slike. Kao najplodonosnijeg treba istaknuti slikara rodom iz Borovice, Marija Parića, koji se predstavio s ukupno deset ulja na platnu i gotovo mogao upriličiti samostalnu izložbu. Pored slika izložene su i skulpture s kiparske radionice, održane pod vodstvom akademskog kipara Dalibora Nikolića u tjednu uoči same kolonije, ali kao njezin sastavni dio. Voditelj kolonije Stjepan Šimić Pepi uz večeru za rastanak održao je završnu riječ, da bi zatim podijelio zahvalnice sudionicima i sponzorima te mikrofon prepustio rock duetu "Ivkine mirođije" iz Kreševa. Pepi je izrazio zadovoljstvo urađenim, istaknuvši da je u djelima nastalim ove godine zastupljeno više suvremene umjetnosti, a za skulpture, premda izrađene od kartona, kazao je da su to također lijepa djela i da je kolonija obogaćena LIPANJ 2018.
Skulpture s kiparske radionice
uključivanjem mladih autorica iz Vareša u kiparskom dijelu. Koloniju su potpomogli Općina Vareš, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a, Ožujsko pivo, "Pero", "Kraljevska voda", "Heidelberg cement", G. & A. Nikolic Bau- und Galanterie-Spenglerei GmbH, "Profitex", "Eastern Mining", "MPM" i "Šimić-prom". A organizatori – udruga "Naš dom Borovica" i "Zavičajna zajednica Borovičana" – još jednom su položili ispit po svakom aspektu, što je od njih
već sasvim očekivano. Sudionika na koloniji bilo je 23, iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije. Neki su od njih propustili pozive na druge kolonije koje su se održavale u isto vrijeme i izabrali baš Borovicu jer im predstavlja magičan prostor za stvaranje, a nekima je već, kako je u uvodu rečeno, borovička kolonija neizostavna, primjerice Vesni Davidovič iz Slovenije. Vesna je u izjavi za Hrvatski radio "Bobovac" po završetku kolonije kazala: "Dolazim na koloniju otkako je osnovana i
ovdje nisam samo stekla nova prijateljstva nego sam stekla i familiju. Svake godine pokušavam na platno prenijeti impresije koje ova predivna pokrajina ima. Ove godine odlučila sam se za plavetnilo jer je ovdje nebo prekrasno plavo. Oblaci, sunce i svjež zrak, i to sam pokušala prenijeti na platno. Sa mnom je i kćerka koja je, kad je prvi put došla ovdje, rekla: jao, mama, vidi koliko ovdje zvijezda ima. Mi smo sada ovdje kada je lijepo vrijeme, ali divim se ljudima iz Borovice kada je ovdje zima jer im sigurno nije lako." Neka i završni komentar bude jednoga od slikara – također iz izjave za Radio "Bobovac" –Željka Korena iz Mostara, kojemu je ovo drugo sudjelovanje: "Borovica je idealna lokacija zato što je udaljena, što je donekle nedostupna, jer nema signala, nema interneta, a nama je sve dopušteno. Ljudi su prekrasni, jer došli smo ovdje i dobili smo kuće za stanovanje, odnosno ljudi imaju toliko povjerenje da su pustili strance u kuću. Priroda je divna, ambijent je divan, a kolege također", kazao je Koren.
IZ KNJIŽEVNOSTI
Još jedan roman o Varešu Željko Ivanković: In illo tempore, Fraktura, Zaprešić, 2018.
N
aš je list premijerno od rujna 2014. do ožujka 2015. u sedam nastavaka objavio "Priču o vareškom fratru, Židovu i ratu" Željka Ivankovića. Ta je priča u međuvremenu s tadašnjih tridesetak autorskih stranica narasla na preko stotinu i postala roman opsega 160 stranica koji se ovih dana pojavio u izdanju reprezentativne hrvatske izdavačke kuće "Fraktura". No, ne samo da je u međuvremenu priča opsegom utrostručena nego je bitno obogaćena brojnim pripovjednim elementima koji u pripovijest, zbog njezine prirode, ionako ne bi mogli ući. Ivankovićev rad na monografiji Vareša, njegovi uvidi u brojLIPANJ 2018.
nu i nerijetko malo poznatu ili još nepoznatu povijesnu građu, obogatili su ovu priču i poklonili Varešu roman o jednom naročitom vremenu i njegovim ljudima iz tog doba. Ostavljajući svakom čitatelju ponaosob radost čitanja i uživljavanja u neka daleka vremena, a radnja romana je vremenski smještena između 1936. i 1952. godine, ovdje donosimo samo ono što je o četvrtom Ivankovićevu romanu rekao njegov urednik Seid Serdarević: Pripovijeda se da se ne bi zaboravilo, a zapisuje se da bi se nešto otrgnulo nestalnom sjećanju. Što su događaji dalji od nas, to su nejasniji, to je manji broj svjedoka, a priča sama popunjava svoje rupe i nedostatke. Da bi oteo zaboravu jednu veličanstvenu priču, iz nekih sada već davnih, a ipak bliskih vremena, pripovjedač romana In illo tempore u biblijskom nas stilu vraća u najteže godine dvadesetog stoljeća, u vrijeme neposredno prije Drugoga svjetskoga rata, sam rat i poraće, u Vareš, to već mitsko mjesto Željka Ivankovića. Ondje se susreću fra Miroslav Milošević, vareški župnik, i doktor Haim Altarac, apotekar iz Sarajeva koji je svoju radnju otvorio u Varešu, i razvijaju jedno sasvim neočekivano prijateljstvo. Priča o malim velikim ljudima, o razumijevanju i ljudskosti, o ljubavima i patnjama, o zločinima i nepravednim kaznama, o životu jednoga grada i nekoliko pojedinaca sklapa se u nezaboravnu čitateljsku cjelinu, u roman koji ne odgovara na pitanje gdje si bio 1941., već propituje granice humanosti, zlu kob, lojalnost i prijateljevanje. In illo tempore bravurozna je minijatura, vješto iskovana u majstorskoj radionici Željka Ivankovića, u kojoj se ogleda čitav jedan svijet, cijelo jedno povijesno razdoblje. Roman o ljudskim karakterima, o gradu u vremenu davno nestalom na čije stanovnike, junake, zločince, obične ljude, male i velike, sitničave i grandiozne u svojim postupcima, mogu podsjećati samo ovakve veličanstvene priče. R. R.
BROJ 282
9
RECEPT ZA USPJEH
Nakit iz rajskog vrta Adis Samardžić
Šifra DNK i svjetlost duha
Irmela Suljić s vlastitim nakitom
Kreacija vs destrukcija Kreativnost, u svom iskonskom obliku, u nepatvorenoj suštini, u obliku i formi koji ga određuje po Hegelovoj sintagmi sam po sebi ima samo jedan izvor: Stvoritelj Svjetova. U čovjeka je ugrađen jedan od najbitnijih elemenata egzistencije: stvaranje u ljepoti, kreacija milosrdnosti od koje zastaje dah, sublimiranje nadahnuća Božjeg koji uz rad ka dobru i ljepoti mora dati vrhunske plodove. Nasuprot nadahnuću ka dobru egzistira inspiracija zla: destrukcija, nasilje, oholost, vulgarnost, mržnja, zavist – spisak poriva tame je jako dug – a otac svake laži, prevare, obmane i smutnje dobro je poznat svakom teološki pismenom čovjeku. Teološki nepismenim ljudima preporučujemo da odustanu od čitanja ove pripovijesti o ljepoti i dobru; ovakvo štivo nije namijenjeno onima kamenog srca. Lažni dušebrižnici mogu prigovoriti da zlo zna staviti masku dobra (i to je istina), no autor ovih redova u svom je životu pročitao na stotine ozbiljnih knjiga (o životnom iskustvu nećemo ni govoriti), tako da vrlo dobro detektuje izvore i nadahnuća svjetlosti i tame. Metaforu o svjetlosti najbolje ilustruju sljedeće riječi: u mračnoj sobi dovoljno je upaliti samo jednu svijeću da razuman čovjek shvati šta je istina. Ergo, u priči koja izvire iz svjetlosti, glavni lik je Irmela. Irmela Suljić iz Vareša.
U prvim kadrovima vidimo je kao djevojčicu od desetak godina kako igrajući se s lutkama želi da ih uljepša, da im dâ drugi oblik svrsishodnosti, da ne budu monotone i tužne, nego da postanu kreacije u ljepoti. Šije im nove haljine i sama se sebi čudeći otkuda joj to znanje, gdje je izvor nadahnuća, kako dječji um i duh može proizvesti ljepotu koja izaziva divljenje. Pseudoracionalni um, budući da ne može percipirati savršenstvo Božjeg nadahnuća, izgovor traži u sljedećim frazama: dječja maštovitost, kopiranje već viđenog, poriv za igrom itd., ne shvatajući da sam sebe opovrgava; maštovitost, igra, čak i reprodukcija naučenog, obilježja su čovjeka od Knjige Postanja, šifra DNK tijela i svjetlost duha koju samo Stvoritelj može podariti.
Nadahnuće Sljedeća scena izvodi Irmelu (sada već djevojku) u krupan plan i kao na filmskom platnu u kadriranju je vidimo kako s prijateljicom osmišljava radionicu kreativne izrade nakita: tri sekunde onostranog vremena i slika se mijenja; prijateljica se udaje i želi kao i svaka mlada unikatan nakit, ergo naušnice. Um Irmele pod utjecajem adrenalina radi ubrzano, otkucaji srca rastu, krvotokom struji poriv da stvar uzme u svoje ruke, da sestri kreira naušnice koje će pokloniti mladoj, da ih ona pamti čitav život jer je čin vjenčanja nešto što se pamti kroz, u suštini,
Božje sveučilište Nepristrasan čitatelj složit će se s Irmelom: sreća ljudskog postojanja ogleda se u našem odnosu spram drugih i drugačijih jer naše je samo ono što damo drugima. Kao što Stvoritelj daruje nama, dužnost i obaveza je težnja da usrećimo čovjeka: pri tome ne mislimo samo na materijalne stvari; iskren osmijeh i lijepa riječ jači su od svog blaga ovoga svijeta. Usrećiti svoju obitelj, rodbinu, prijatelje, susjede, poznanike, nepoznate osobe, čak i druga živa bića ispunjava naše duše zadovoljstvom, duše zarobljene u ovoj dimenziji postojanja, dimenziji kratkotrajnoj a punoj zla, dimenziji koja i nema drugu svrhu osim kao test čovjeka, ispit na Božjem Sveučilištu gdje se pokazuje tko je uistinu kakav. I kao na svakom ispitu postoji Prolaz i Pad.
Mon cheri Irmelin rad sa kreacijom nakita sada se već može svrstati u vrhunsku umjetnost koja, kao i svaki artizam, teži perfek-
Iz kolekcije "Mon cheri"
POGREBNO DRUŠTVO & CVJEĆARNA VAREŠ
10
kratku ovozemaljsku egzistenciju. U Nebeskoj Knjizi ostale su zapisane Irmeline misli: "Kao djevojčica sam barbikama dala drugu dimenziju postojanja, onu ljepšu stranu što poništava tvorničku, u biti hladnu bezidejnost serijskog proizvoda; sada, u savladavanju umjetnosti izrade nakita, započinjem najvažniji korak: usrećiti sestru, ali posebno našu zajedničku prijateljicu."
| SVJEŽE CVIJEĆE | BUKETI | VJENČANI BUKETI | ARANŽMANI BROJ 282
| LONČANICE | VIJENCI | POGREBNA OPREMA I USLUGE | PRIJEVOZ U ZEMLJI I INOZEMSTVU
vl. Snježana Tomić tel. 032/ 843 465 843 321 mob. 061/ 793 032 LIPANJ 2018.
cionizmu; uporedit ćemo njezino djelo sa pisanjem – postoji mnogo stilova u književnosti, ali se zapravo sve svodi na suštinu: ispripovijedati priču da je jasna i precizna, no vještinom pisca dati joj dozu mističnosti i mogućnost čitanja između redova, čime se stimulira um i mašta čitatelja da sami kreiraju sliku u svojoj glavi. Irmelin nakit ima istu funkciju: koncizno sprovesti linije i oblike nakita u sistem jasnoće i ljepote, ali kreatorskom sugestijom aludirati na nijanse i tonove privlačnosti koje neuvježbano oko na prvi pogled i ne vidi, mada osjeća tajnu koja lebdi u zraku. Tu leži tajnovitost Irmeline čarolije satkane u svijetu od kamenčića, perli, vrpci, medaljona, školjki itd., tajna koju ona imenuje ljupkim nazivom "Mon cheri".
Sada već tri godine u ozbiljnom poslu dizajnerice nakita, Irmela, poput istančanog poznavaoca stvarnosti i ljudske duše, oko sebe osluškuje neizgovorene riječi, sluša i čuje boje nestvarno lijepe prirode, a u izmjeni godišnjih doba pronalazi posebno nadahnuće; u kombinaciji boja nakita spaja nespojivo, no krajnji rezultat uvijek budi ljepotu u oku promatrača. Zanimljive su njezine riječi o tome kako često pri kreaciji, oblikovanju i radu sa nakitom gubi pojam o prolasku vremena, gubi osjećaj o svemu oko sebe; ono što ostaje je potpuna usredotočenost na nakit koji obrađuje i neizmjerna želja da postane savršen. Tu egzistira magija umjetnosti, to je odlika svih istinskih umjetnika: potpuna posvećenost i konstantna težnja za savršenstvom u ljepoti.
Nomen est omen Danas je Irmela ozbiljna i uspješna dizajnerica nakita koja svoje proizvode prodaje i distribuira širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Austrije, Nizozemske, Finske, Danske, čak i Australije. Ne smijemo zaboraviti da je sve počelo od barbika i dječje mašte, ali pisac ovih redova ipak preferira nadahnuće zvano Izvor, Iskon i Krajnje odredište duha. Irmela je po svojoj umjetnosti, ali i osobnosti i karizmi, zaslužila da bude uzor mladim osobama u Varešu kako se dobro, rad i trud uvijek nagrađuje Nebeskom odredbom. Ime Irmela je izvedenica od riječi irmin (velik, širok) i sugerira germansko porijeklo; mi bismo dodali – velika u svojoj umjetnosti po geslu starih Latina: Nomen est omen (Ime je znak).
KREATIVNE RADIONICE
U ritmu muzike za ples Slatki dječji valcer
U
dvorani Male škole časnih sestara franjevki u Varešu 19. svibnja 2018. održana je završna prezentacija kreativnih radionica koje su tijekom školske godine okupljale i zaokupljale varešku djecu. U izvješću o toj priredbi, a na internetskoj stranici ove ustanove, istaknuta je zahvala Federalnom ministarstvu kulture i sporta za financijsku podršku koja je pomogla da lepeza aktivnosti u sklopu projekta "Umjetnošću do sreće – djeca, stup naše kulture" ovoga puta bude i proširena. "Uz dugogodišnje glazbene i plesne radionice, te muzikoterapiju", navodi se u zapisu, "ove smo godine djeci ponudili i novi oblik plesnih radionica (hip-hop), te likovne radionice. Večer je bila ispunjena oduševljenjem, pozitivnom energijom, radošću, pjesmama i plesovima iz svih
vremena. Djeca su pokazala svu raskoš svojih talenata i mladenačke energije, plešući plesove od onih tradicionalnih kao što je Volta, Žuta kruška, Valcer do modernih hip-hop plesova; pokazali su svoje zanimanje i strast za poznate tamburaške pjesme, ali i za klasične izvedbe na klaviru i gitari. Nije izostalo ni ritma Afrike i zvukova bubnjeva koji publiku uvijek podignu na noge, kao ni scenskih prikaza koje su najmanji iznjedrili iz svakodnevnih priča i iskustava. Večer je okrunjena izložbom nevjerojatno lijepih likovnih radova koji su bili osvježenje i ugodno iznenađenje kako djeci tako i odraslima. Na kraju su se samo čuli komentari poput onih da je ovo bila večer kulture u kojoj su svi bili obogaćeni, da je bilo predivno uživati u talentima djece i gledati ih s koliko oduševljenja prenose naučeno. Svi smo se složili da, unatoč naporima, nedostatku vremena, ponekad i težini da se u svemu ustraje, vrijedi ulagati u djecu i mlade, pomoći im da otkrivaju svoje darove i rade na njima. Oni su ti koji će ljepotu, kulturu i umjetnosti prenositi dalje kroz život", stoji u zaključnoj riječi teksta pod naslovom – U ritmu muzike za ples.
IZLETIŠTE ŠIMIN POTOK ZVIJEZDA/VAREŠ
Dio likovne izložbe
Voditelji radionica – Toni Pešikan (muzikoterapija), Jovana Milosavljević (plesovi), Aida Šlak (hip-hop), Tereza Pavić (likovne radionice), s. Ružica Marijić (glazbene radionice) i Igor Hinger (tamburaške radionice) – bili su odreda više nego zadovoljni emocijom i izvedbom polaznika, a i publika je dobrano zagrijala dlanove iskreno pozdravljajući svaku točku. Poslije scenskog i glazbenog programa uslijedilo je razgledanje likovne izložbe i druženje uz domjenak što su ga sestre priredile za sve koji su te večeri kročili u dvoranu Male škole, bilo kao izvođači bilo kao gosti. S. P.
ORGANIZIRAMO:
IZLETE • SUSRETE • SVADBE MATURE • ZABAVE • RUČKOVE vl. J. Klarić • 032 593 053 • 061 781 802 SMJEŠTAJ • KOMBI PRIJEVOZ
LIPANJ 2018.
BROJ 282
11
U IME SJEĆANJA
Predstavnici udruga iz RH u Varešu
Susret stradalničkih udruga
U
Varešu su 2. lipnja 2018. godine boravili predstavnici Zajednice udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu iz Republike Hrvatske, a u sklopu uzvratnog posjeta članovima Zajednice udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Zeničko-dobojskog kantona. Četrdesetak gostiju iz raznih krajeva Hrvatske, čija Zajednica okuplja 43 udruge od Dubrovnika
do Vukovara, dočekali su Dražana Klarić, predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja općine Vareš, zajedno s predstavnicima udruga iz drugih općina Kantona, te vareški općinski načelnik Zdravko Marošević. Program posjeta općini Vareš započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred spomen-obilježjem hrvatskim žrtvama u dvorištu župne crkve, uz opijelo i
vojnu počast, a zatim je župnik fra Mirko Majdandžić predvodio misu za sve žrtve. Članovi udruga iz Hrvatske i iz drugih općina ZDK-a bili su u prigodi obići i staru varešku crkvu, a onda je u domu na Zarudju organiziran zajednički ručak, u režiji Foruma žena Strice i Zarudja. Tu su uslijedila i obraćanja. Kao domaćini ovog susreta pozdravne riječi uputili su predsjednica Klarić i načelnik Marošević, te Mario Andrić, ratni zapovjednik 96. domobranske pukovnije "Bobovac" Vareš, danas umirovljeni brigadir OS BiH. U ime gostiju obratio se glasnogovornik Zajednice udruga iz RH Oto Farkaš, kazavši pritom da su ostali dirnuti saznanjima i spoznajama o vareškoj enklavi. Predsjednica udruge roditelja poginulih branitelja Grada Zagreba Irena Škarić uručila je prigodne darove domaćinima i zahvalila na srdačnom dočeku. Posjet Varešu završen je obilaskom spomen kapele na Višnjićima gdje je također odana počast poginulim braniteljima, a brigadir Andrić evocirao je sjećanja na ratne okolnosti u kojima su pripadnici vareškoga HVO-a obranili odsudnu crtu i na njoj dočekali kraj rata. S. P.
IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV Dana 8. svibnja 2018. preminula je naša draga
Dana 19. svibnja 2018. preminula je naša draga majka
MAGDALENA JOSIPOVIĆ rođ. Lekić
VERONIKA PEJČINOVIĆ rođ. Tokmačić
(1936. – 2018.) Zahvaljujemo svima koji u bili uz nas u teškim trenucima. Počivala u miru!
(1930. – 2018.) Ostat ćeš zauvijek dio naših najljepših uspomena. Počivala u miru Božjem!
Djeca: Sidonija, Ljiljan i Mario, s obiteljima
Sinovi Miroslav i Vinko, nevjeste Dijana i Dragana, unučad Mihaela, Ana, Mateo i Dominik, braća Vinko i Tomislav, tetka Anka Razdeušek, zaova Janja, nevjeste Ana i Luca, obitelji Pejčinović, Tokmačić, Jakić, Vidović, Kljaić, Dugonjić i Zloušić
IN MEMORIAM Obilježavajući 45 godina mature, s ljubavlju i sjetom
SJEĆAMO SE naših dragih kolega i cijenjenih profesora, koji više nisu s nama. Maturanti vareške gimnazije "Ivan Goran Kovačić", generacija 1969/1973.
KATARINA ŠVARC rođ. Grgić
SJEĆANJE Na naše drage roditelje
(1916. – 2000.)
ANU FRANJKOVIĆ rođ. Jerković
Prošlo je 18 godina otkako si nas tjelesno napustila, ali tvoj duh nam daje snagu da idemo naprijed i da se ne plašimo života. Za nas ti si heroj 20. stoljeća, koje si proživjela hrabro i ponosno. Počivala u miru!
(30.V.2013. – 30.V.2018.)
DRAGU FRANJKOVIĆA (1.I.1982. – 1.I.2018.) Počivali u miru Božjem! Djeca s obiteljima
12
Jasna i preostala obitelj BROJ 282
LIPANJ 2018.
IN MEMORIAM TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
IVAN JOSIPOVIĆ CRNI
IVO GAVRAN
(1990. – 2018.)
(1975. – 2018.)
LUCIJA JOSIPOVIĆ
KATA GAVRAN
(2016. – 2018.) Uvijek u našim srcima.
(1975. – 2018.) Uvijek u našim srcima.
Vaša djeca
Vaša djeca
TUŽNO SJEĆANJE
IN MEMORIAM
LEON GAVRAN
DARIO DODIK
(1987. – 2018.)
(3.VI.2015. – 3.VI.2018.)
ANASTAZIJA GAVRAN
Navršile su se tri godine otkako nisi s nama, dragi naš Dario. Vrijeme prolazi, ali tuga ostaje. Počivaj u miru Božjem!
(2014. – 2018.) Uvijek u našim srcima.
Tvoji najmiliji: majka, djeca i brat
Obitelj Mihovila Gavrana
TUŽNO SJEĆANJE
ZAHVALNICA
(4.VI.2001. – 4.VI.2018.)
Dana 6. lipnja navršilo se šest mjeseci otkako s nama više nije naš dragi
Dana 4. lipnja navršilo se 17 godina otkako s nama nije naša draga
RUŽA PARIĆ Draga naša! U tišini vječnog doma neka te prate naše misli i molitve. Počivala u miru!
ANTON TROGRLIĆ (6.XII.2017. – 6.VI.2018.) Dirnuti pažnjom i svestranom pomoći, koja nam je iskazana u trenucima naše tuge, zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas i izrazili usmene ili pismene riječi utjehe i dostojanstveno ispratili našeg dobrog i dragog oca, svekra i djeda na vječni počinak.
Tvoji: suprug August i djeca s obiteljima
Zahvalni: sin Slaviša, nevjesta Irena, unučad Tina i Dario
U SPOMEN
TUŽNO SJEĆANJE
na našeg dragog supruga, oca, djeda i punca
(7.VI.2012. – 7.VI.2018.) Dana 7. lipnja navršilo se šest godina od smrti naše drage majke
FRANJU JOZELJIĆA (1934. – 2012.) Naučio si nas puno toga o ljudima, o ljubavi, o davanju. I sad, kad ljudujemo, ljubimo i dajemo, znamo – smiješiš se odnekud. Tvoje Anđa, Žana i Dubravka, unučad i zetovi
SJEĆANJE
RUŽE PETROVIĆ Sjećamo te se s ljubavlju i poštovanjem. Počivaj u miru Božjem! Tvoja djeca: Ivica, Željka, Anto i Jelena
IN MEMORIAM
(7.VI.2017. – 7.VI.2018.)
RAFO BARIŠIĆ
IVO PILJIĆ
Prošla je godina dana otkako si nas napustio. S ljubavlju i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tebe. Počivaj u miru Božjem!
(8.VI.2014. – 8.VI.2018.)
Tvoji: kćerka, sinovi, nevjeste, zet i unučad
IN MEMORIAM TOMISLAV TURIĆ
Tvoje kćeri s obiteljima
TUŽNO SJEĆANJE
(10.VI.2015. – 10.VI.2018.) Vrijeme prolazi, ali ti si uvijek s nama... Tvoj vedri duh i lijep život s tobom daju nam snagu za dalje...
(11.VI.1999. – 11.VI.2018.) Dana 11. lipnja navršilo se 19 godina otkako nije s nama naša draga
BLAŽENKA ANTIĆ Uspomena na tebe ostaje vječno u našim srcima. Počivaj u miru Božjem! Darko s obitelji
Počivaj u miru! Jadranka, Ivan i Marina
LIPANJ 2018.
Uvijek u našim srcima i mislima. Počivaj u miru!
BROJ 282
13
IN MEMORIAM TUŽNO SJEĆANJE
IN MEMORIAM
(2.VI.2017. – 2.VI.2018.)
Dana 13. 6. 2018. navršila se godina dana otkako nas napusti
Navršila se godina dana otkako je preminuo
LJUBO KASAPOVIĆ
MARKO KRIŠTIĆ
(13.VI.1954. – 13.VI.2017.) jer Božja volja bila je jača od naše velike ljubavi i želje da budemo zajedno. Čovjek ne umire smrću, umire onda kada ga zaborave, ali ti ćeš živjeti dok žive oni koji te vole. Volimo te. Dada i Damir
Zauvijek ćeš biti u mom srcu i mislima. Počivaj u miru Božjem! Anica
IN MEMORIAM
SJEĆANJE (14.VI.2006. – 14.VI.2018.)
ELIZABETA MALBAŠIĆ
JOZEFINA GRGIĆ
Vrijeme leti, a ti neizmjerno fališ...
Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam za života pružala. Sjećamo te se s ljubavlju. Počivaj u miru Božjem!
Tvoji: Leon, Ivana i Bojan
Tvoja djeca
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
Dana 14. lipnja navršile su se dvije godine od smrti našeg dragog oca i djeda
(18.VI.2011. – 18.VI.2018.) Dana 18. lipnja navršava se sedam godina od smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i punca
MATE RODIĆA
VASE JOTIĆA
(1928. – 2016.)
Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam pružao. Počivaj u miru! Tvoji: supruga Zrinka, kći Sanja, unučad Barbara i Nino, zet Marijano
Počivao u miru Božjem! Kćerka Kornelija s obitelji
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
Na naše drage roditelje
ŽELIMIR MATIĆ
VINKO JOSIPOVIĆ
(29.IX.1977. – 22.VI.2014.)
(6.IV.1928. – 23.IX.2007.)
ANA JOSIPOVIĆ rođ. Rajić
ZORKA MATIĆ
(2.II.1931. – 13.VI.2010.)
(25.VII.1945. – 2.IX.2017.)
Sa zahvalnošću čuvamo uspomene na vas. Počivali u miru Božjem!
Vrijeme prolazi, a bol i tuga za vama ne prestaju. Počivajte u miru!
Vaša djeca s obiteljima
Vaši najmiliji
IN MEMORIAM
TUŽNO SJEĆANJE Na naše drage
ŽELIMIR DEMETER (31.V.2006. – 31.V.2018.)
JELENA ĆURAKOVIĆ (2.V.2017. – 2.V.2018.) Vrijeme prolazi, ali sjećanje na vas ne blijedi. Počivali u miru! Marija Klarić, zet Jozo, unuci Mario, Anto i Viktor
VESNA IDŽAKOVIĆ ALBERT IDŽAKOVIĆ (1933. – 2016.) (1928. – 2001.)
TUŽNO SJEĆANJE (8.VII.1993. – 8.VII.2018.) Navršava se 25 godina od smrti našeg dragog
Najmiliji... živjeti s Vama bila je radost, ljubav, sreća... danas bez Vas je praznina, tuga... ali u našim srcima, našim uspomenama, Vi živite neprestano i pomisao na Vas budi u nama radost i sreću. Ljubav koju ste usadili u nas ostaje vječna. HVALA VAM.
LJUBE KLARIĆA Vrijeme prolazi, ali sjećanje na tebe zauvijek ostaje u nama. Počivaj u miru Božjem! Tvoja supruga Ana, sinovi Stanko i Mladen s obiteljima
Oliver, Damir i Dražen
14
BROJ 282
LIPANJ 2018.
IZ STARIH ALBUMA
U župi Vareš ove godine bilo je 17 prvopričesnika. A u prošlom broju imali smo foto podsjećanje na to koliko ih je bilo 1959. i 1963. Ovoga puta, pak, prilažemo uspomenu na 1966. (samo dječaci) i na 1972. godinu, kad ih se također jedva moglo smjestiti u kadar. Činimo to da se oni koji su na njima prepoznaju i prisjete, a demografiji se ionako ne može pomoći… Fotografije ustupio Kruno Petrović.
Prvopričesnici, opet
PodrŽite izradu fotomonografije svoga grada Broj računa (za uplate u KM): 3385802224035182, kod UniCredit Bank d.d. Vareš. Svrha doznake: donacija (ili sponzorstvo) za izradu fotomonografije "Vareški kraj kroz stoljeća". Primatelj: HKD "Napredak" – Podružnica Vareš. Za uplate iz inozemstva: IBAN BA39 3385 8048 2428 8089 i SWIFT UNCRBA 22.
LIST VAREŠKIH HRVATA
Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda
LIPANJ 2018.
osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, Hrvatska i Europa – 54 KM, Sjeverna Amerika – 75 KM, Australija – 87 KM • naklada: 1000 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 282
15
Priredio: M. Marijanović
BOROVICA, ČETVRTI PUT
Daj slikaru kist i pred njega Borovicu. Može jednom, može dvaput, ali kad se ni nakon četvrtog ciklusa kreativno ne potroši onda postaje razumljivo zašto umjetnici tu goru smatraju magičnim mjestom. Navrh sela nema dalje, što bi rekli zadnja pošta, dalje može tko je ptica. Samo pogled leti do Bobovca. Gledaš ga kako sniva. I gledaš tišinu šuma i obraslih njiva. Čovječe, pa tu se kraljevalo negda. I kud s emocijom nego na sliku. Ne na jednu već na četrdeset. Četvrta je kolonija netom završila, a već se jedva čeka jubilarna peta. Pa – s okom na platnima ovim – doviđenja do idućeg ljeta.