LIST VAREŠKIH HRVATA
GODINA XXIII. • BROJ 275 • STUDENI 2017.
9 771 512 81 300 6
ISSN 1512-813X
Cijena 1,50 KM • Za inozemstvo 1,50 €
UVODNIK
S
vijet je u ovo internetsko vrijeme tako kodiran da najbrže putuju i neodoljivo se čitaju vijesti poput, primjerice, nedavnoga masakra u Teksasu gdje je napadač nasumično pobio 26 osoba u baptističkoj crkvi ili poput razotkrivanja moguće najvećeg serijskog ubojice u povijesti Njemačke, bolničara koji bi predozirao pacijente lijekovima za srce da bi navodno uživao u njihovu oživljavanju, a špekulira se da ih preko stotinu nije preživjelo taj bolesni eksperiment. Putuju isto tako, ali su manje interesantne, recimo Papine izjave o dramatičnoj sterilnosti Europe odnosno kritike jer se "stara dama" ne želi zabavljati pelenama i tako dovodi u pitanje svoju budućnost. Kod nas u regiji najbrže putuju vijesti kao što je predaja londonskoj policiji Ivice Todorića, najtraženijeg hrvatskog bjegunca i vlasnika posrnulog koncerna "Agrokora", nakon što je prouzročio krizu koja potresa Hrvatsku. U našoj zemlji odjekuje u ovom trenutku izjava Visokog predstavnika Valentina Inzka da je BiH, po Daytonu uzevši, prije američki nego turski amanet, pa je sad taj apstraktni problem bezmalo važniji od onoga što je Inzko prezentirao u svom redovitom polugodišnjem izvješću o situaciji u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a. A nakon tog izvješća neke su zemlje, po Inzkovim riječima, toliko razočarane izostankom napretka u BiH da sazrijeva mišljenje kako bi instituciji Visokog predstavnika trebalo vratiti bonske ovlasti, što bi značilo i mogućnost smjene dužnosnika. Naše su političke kolovođe, kako se sjećamo, tada prilično jadno jaukale i dizale hampu: udar na mene, udar je na moj narod. I dok oči lete na nadnaslove tipa stravično i slično, kao leptir na sijalicu, nažalost one priče koje su pozitivne i poticajne ni izbliza nisu tako privlačne. Jednu je takvu o Varešu, pa joj ovoga puta treba izreći pohvalu, donijela Federalna televizija u emisiji "Federacija plus" od 5. studenog, a tko je to propustio pogledati uz sasvim malo truda može pronaći snimku na internetu. U njoj je gostovao, u posljednje vrijeme medijima zanimljiv i zaista zastupljen, vareški župnik fra Mirko Majdandžić, afirmirajući još jedanput ovaj kraj u kom je na službi već gotovo 5,5 godina. Kako je ovo mjesec na čijem se početku redovito obilazilo počivališta svojih najbližih, a na to se naslonile i tužne vareške obljetnice vezane za protekli rat, fra Mirko je koristio te prilike pozivajući da se bar u razmišljanju nad grobovima svatko, bio vjernik ili ne, malo bolje unese u svoju
IZME\U DVA BROJA ulogu prolaznika ovom zemljom i ovim životom. U to ime najbolje ga je i citirati kad je govorio, primjerice, o strahu – ili da malo razblažimo – o bojazni za egzistenciju i sutrašnjicu u Varešu: "Mi danas počesto napuštamo ove prostore iz straha od budućnosti, a nismo sve poredali. Nismo u tom vaganju straha izvagali što nas čeka tamo gdje odemo. Je li strah jedini motiv koji te tjera da odeš? Jesi li izvagao što sve, osim straha, ima ovdje i za što bi se trebalo boriti ovdje? Uvijek sam bio za to i mislim da je pravo svakog čovjeka da bira mjesto življenja za sebe i svoju obitelj, pogotovu ako ima djecu da im traži mjesto gdje je lakše i ljepše živjeti, ali samo jedna molba – nemojte dozvoliti da strah bude onaj koji vas pokreće i, ako se može tako reći, tjera odavde." Danas kad mnogi nasjedaju tzv. stručnjacima za, još takozvanije, self help područje, tj. oratorima koji su pronašli plodnoga tla u prostoru između propovjednika i psihologa, onome tko u opisu posla ili svoje službe ima poslanje da se obraća ljudima ponekad nije lako iznijeti tu obvezu, a ne biti poistovjećen s tim kojekakvim motivacijskim govornicima. Za kojima, što govori o duševnim problemima u ljudi, zaista postoji neka vrsta potražnje, pored klasične povodljivosti. Medijima je, zbog svoje neposrednosti, ništa manje zanimljiv i vareški općinski načelnik Zdravko Marošević koji je pak gostovao u emisiji "Novi dan" televizije N1,
DONACIJE ZA "BOBOVAC"
IZ ŽUPNIH MATICA ŽUPA VAREŠ
Kršteni: Andreas Mutić (Morisa i Žakline). Vjenčani: Goran Knežević i Ivona Marijanović, Marin Klarić i Tina Čeliković. Umrli: Antonija Rajić rođ. Filipović (1935.), Bojan Franjić (1980.), Angelina Miletović rođ. Šimić (1927.), Mijo Čingel (1937.).
Izdavanje ovog broja potpomognuto je sredstvima Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
2
dana 26. listopada, koju je također moguće pronaći i naknadno pogledati. Sve su to dobre prigode da se široj javnosti odašilju pozitivne slike o Varešu, ali načelnik ne propušta ni one u kojima poziva sugrađane da tu sliku i sami osvjetlaju, pa pritom i zarade odnosno porade sami na svojoj egzistenciji. Jedan od načina je i pružanje usluga u turizmu, a svima koji se time već bave ili bi se bavili, poručio je: "Imamo potencijale, imamo znanje, ali nemamo iskustvo. Mi smo u povojima kao pojedinci i kao općina jer smo godinama odlazili na posao u neka poduzeća i vraćali se kući i živjeli od plaće koju zaradimo. Ta su vremena prošla i moramo se okrenuti drugim načinima života. Vi sami morate imati svoje ideje, morate znati u kom pravcu možete ići i što možete ostvariti kroz razne projekte. Bez rada nema ništa, ali znajte – tko želi raditi, taj će i imati. Smisao razvoja Vareša je razvoj ruralnih područja, a to možemo vidjeti kroz sve segmente života. Sve što imamo od Boga je dano, a mi to trebamo samo iskoristiti. Geografski položaj je takav da na našem području možemo imati i rudnike i zračne banje, a jedno drugome neće smetati zbog konfiguracije terena. Ako je ovo moglo funkcionirati prije stotinu godina, zašto ne bi moglo i danas kada je tehnologija znatno uznapredovala. Općinski organ vam stoji na raspolaganju u svim segmentima, jer to sam zacrtao u svom programu i od Nove godine treba biti oformljen centar za kulturu i turizam s kojim očekujem još bolje rezultate. I još moram naglasiti što je najvažnije, pripazite na okoliš. Neće turist doći u prljavo, neće doći u zapušteno, tu ne mislim na vaše objekte nego na ono što se nalazi pored vaših objekata. Osvijestite se i nemojte šutjeti, ako je vaš susjed bacio smeće prijavite ga i tek tada će proraditi svijest i kod onih drugih, nesavjesnih. Pozivam mlade da se uključe i daju ideje kako da sebi naprave bolju budućnost jer je prave sebi, a ne nama. Imat će svu moju podršku, a ovi dosadašnji rezultati pokazuju da se u Varešu može dobro i lijepo živjeti", kazao je načelnik Marošević. Načelnikov poziv na buđenje u oblasti turizma, osobito ruralnog, prenijeli smo iz razloga što se na tom polju otvara velika šansa s projektom "Via Dinarica", a u čiju je trasu Vareš već ucrtan. Stoga je i par naših udarnih priloga u ovom broju na istom tragu...
BROJ 275
Mladen Radoš, Švedska – 72 KM, Milenko Lekić, Sarajevo – 50 KM, dr. Branka Krajinović, Švedska – 50 KM, Miroslav Božić, Švicarska – 50 KM, Vedran Dodik, Vareš – 20 KM, N. N., Australija – 200 KM.
Svima hvala lijepa! STUDENI 2017.
VIJESTI
RADOVI NA ŠKOLI U VAREŠ MAJDANU Osnovnu školu u Vareš Majdanu dana 17. listopada 2017. godine posjetilo je izaslanstvo u sastavu federalni ministar za prostorno uređenje Josip Martić, ministar za obrazovanje, znanost, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona Mensur Sinanović, federalni koordinator projekta "Energetska učinkovitost u BiH" Mustafa Čopelj, a uz školsko osoblje koje je dočekalo spomenute dužnosnike kao domaćin priključio se i načelnik općine Vareš Zdravko Marošević. Povod je posjeta bio obilazak ove osnovne škole kao jednoga od objekata gdje se implementira projekt poboljšanja energetske učinkovitosti odnosno izvode radovi na termoizolaciji zidova i na zamjeni krova i prozorâ, a u sklopu programa što ga financira Svjetska banka. "Po ovome što smo vidjeli u Varešu, dinamika radova ide po planu i sve će biti završeno na vrijeme. Za ove objekte zadužena je županija i oni su odradili sve predradnje na naše, a i na njihovo zadovoljstvo", kazao je u izjavi za medije ministar Martić. Ministar Sinanović nadovezao se naglasivši: "Ovim projektom ostvarit će se znatne uštede u nabavci i potrošnji energenata za zagrijavanje, a s druge strane našoj djeci, njihovim nastavnicima i učiteljima stvaramo bolji ambijent za učenje i rad." Informativnom sastanku prisustvovali su i predstavnici izvođača radova iz tvrtke "ITC" Zenica, vodstvo Osnovne škole Vareš Majdan na čelu s direktorom Nehrudinom Muftićem, direktori vareške osnovne i srednje škole, te predsjedatelj Općinskog vijeća Kenan Kamenjaš. Prilikom obilaska prostorija i vanjskih dijelova objekta izraženo je zadovoljstvo dosad urađenim, uz uvjeravanja izvođača da će radovi biti završeni u roku odnosno polovicom prosinca.
SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA Dana 30. listopada održana je 11. sjednica Općinskog vijeća Vareš. S devet točaka na dnevnom redu činilo se da bi to moglo biti jedno od kraćih zasjedanja, međutim o nekim pitanjima doista se vijećalo, a i općinski načelnik Zdravko Marošević u svojim je istupima bio redovito iscrpan.
Najprije se na pretresu našlo Izvješće o izvršenju općinskog proračuna za prvih devet mjeseci ove godine koje je načelnik i usmeno obrazložio, u načelu kazavši da se glede javne potrošnje mogao opredijeliti za opciju maksimalnih ušteda i sve podrediti vraćanju dugovanja čime bi umrtvio svakodnevni život lokalne zajednice, ali je istodobno podcrtao da to nije smisao življenja i da želi sugrađane vidjeti zadovoljne podrškom na svim poljima. U tome je zapravo bio njegov odgovor na rijetke i nadasve obazrive opaske po pitanju nekih, nesporno dobronamjernih izdvajanja, a kojih nije bilo u planiranim rashodima. – Kultura i sport za mene su jednako važni kao i socijala i infrastruktura – istaknuo je načelnik dodajući da će mlade u svim njihovim normalnim aktivnostima uvijek podržati, jednako kao i seljake odnosno zemljoradnike. No, u isto vrijeme Općina redovito izvršava sve svoje financijske obveze, pa smanjuje i zaostale, što je na koncu bilo dovoljno da i ovo kvartalno Izvješće dobije gotovo jednoglasnu potporu. Izvješće o stanju zaštite od požara na području općine Vareš pokazalo se i samo pomalo zapaljivim. Kroz raspravu se detektiralo, zapravo samo ponovilo, da iz zime u zimu rizici oko zapaljenja dimnjaka ili tzv. dimovodnih kanala u pojedinim zgradama postaju sve veći jer toliko je to sve dotrajalo da bezmalo ostaje pouzdati se u sreću i donekle u odgovornost građana. Njih je, odnosno onaj neodgovorni dio stanara zajedničkih objekata koji ne žele sudjelovati ni u kakvim izdvajanjima za održavanje, načelnik i ovom prigodom zaista ukorio i pozvao da shvate kako su došli živjeti u grad, a u gradu po pitanju stanovanja vrijede i neka kolektivna pravila. Informacija o stanju i održavanju nacionalnih i kulturnopovijesnih spomenika i spomen-obilježja na području općine Vareš, iako to nije ni goruća ni životno važna oblast, ipak je ponukala pojedine vijećnike da se gorljivo založe i za pojačana ulaganja te vrste. U središte diskusije zatim je došao stari grad Bobovac, koji je i dalje u procjepu između općinske nemoći i nebrige državnih resornih institucija. A krov na grobnoj kapeli dinastije Kotromanić nažalost će dočekati još jednu zimu čak bez nužne intervencije na krpanju šindre i zaštite od daljnjeg prokišnjavanja.
Prilikom dočeka na Pogari
POSJET VELEPOSLANIKA AUSTRIJE U posjetu općini Vareš dana 14. listopada boravio je veleposlanik Republike Austrije u Bosni i Hercegovini Martin Pammer. Dočekao ga je općinski načelnik Zdravko Marošević, u čijem se uredu službeno razgovaralo o općem stanju u Varešu. Veleposlanika Pammera – donekle već upućenog u stanje na području STUDENI 2017.
kulture jer je u par navrata nazočio koncertima na vareškom festivalu klasične glazbe – prvenstveno je zanimalo stanje u gospodarstvu, kao i turistički potencijali kojima općina Vareš raspolaže kako bi se razmišljalo o mogućnostima suradnje na tom polju, uz naglasak na činjenicu da se na području Vareša nalazi dosta naslijeđa iz austrougarskog razdoblja. Sastanak je zaključen uz iskazanu oboBROJ 275
stranu zainteresiranost za razvijanje dubljih odnosa u budućnosti. U sklopu posjeta Varešu austrijski veleposlanik skupa s načelnikom obišao je pravoslavnu crkvu gdje se toga dana proslavljala hramovna slava i susreo se s parohom Božidarom Tanovićem i vjernicima, te se upoznao s običajima i tradicijom pravoslavnih vjernika prigodom obilježavanja ove svetkovine. Uz hramovnu slavu pravoslavci su proslavili i uspješan završetak radova na rekonstrukciji crkvenog krova, čemu se priključila i Meliha Berišević, izaslanica načelnika iz Općine Breza koja je također donirala dio sredstava za te radove. Zatim se ovo izaslanstvo uputilo na Pogar, u obilazak etno muzeja, gdje je uz delicije dočekano od članica Foruma žena Pogar, a veleposlanik je na kraju posjeta izrazio zahvalnost na srdačnosti i gostoprimstvu, istaknuvši da je Vareš u tom pogledu mjesto zaista posebnih ljudi.
3
O FOTOMONOGRAFIJI
STOLJETNI PROJEKT
N
astavljamo u našem listu držati u fokusu veliki i po svim parametrima stoljetni izdavački projekt čija se realizacija, prema već zacrtanom i sukladno ranijim najavama, privodi završnim poslovima. Riječ je, dakle, o fotomonografiji "Vareški kraj kroz stoljeća", kapitalnoj knjizi koju je ova sredina odavno zaslužila i trebala imati, ali mnogo je Stavnje proteklo dok se tog skupog i zahtjevnog zadatka naposljetku nije primila Podružnica HKD "Napredak", s Marijom Mirčićem na čelu, a uz svesrdnu podršku užeg kruga vareških intelektualaca, uglednika i poslovnih ljudi okupljenih u Izdavačkom savjetu. Jedan od njih je i Zdravko Barkić, vlasnik poznate vareške tekstilne tvrtke "Profitex", mimo kojeg dosad nije prošla nijedna vareška akcija i aktivnost bilo koje vrste a da u nju nije bio uključen kao donator, pokrovitelj, sponzor. Odluku o ulasku u projekt izrade vareške fotomonografije podržao je od samog začetka i jedan je od trojice ljudi koji su odmah dali i novčanu potporu kako bi se prikupila inicijalna sredstva za početak rada.
U izjavi za naš list, a vezano za svoj udio u ovom projektu, kazao je: "Smatram da je ovo bio posljednji momenat da se zabilježi povijest Vareša kroz generacije, posebno period od dolaska Austrougarske naovamo kada je Vareš postao industrijsko središte, što je onda urodilo i svakim drugim razvojem ove sredine, kao i period o kome manje znamo a seže stoljećima unatrag sve do rimskog doba, o kojem nam svjedoči pronađena rudarska svjetiljka na Droškovcu. Sve ono što se nađe u arhivima i dokumentima koji su nam dostupni, po riječima urednika Željka Ivankovića, bit će obuhvaćeno fotomonografijom. To je knjiga koja će zasigurno naći mjesta u domu svakog Varešanina koji ima iole ljubavi prema Varešu kao svom zavičaju, bez obzira gdje danas živi. To je knjiga koja treba ostati i u naslijeđe budućim generacijama, koje će tako znati odakle su potekli, ko su, da upoznaju i s ponosom vrednuju kraj u kojem su ponikli njihovi preci. S obzirom na to da je knjiga financijski dosta zahtjevna, a ja kao član Izdavačkog savjeta zadužen sam u prvom redu za
Zdravko Barkić
financijski dio, ovu priliku koristim da i lično apeliram na sve Varešane u zemlji i pogotovu u iseljeništvu da se odazovu pozivu za potporu koju mogu pružiti kroz donacije ili u završnoj fazi izrade kroz pretplatu učestvovati u financiranju fotomonografije. Sve potrebne naputke vezano za uplate vi već kontinuirano objavljujete u listu 'Bobovac', tako da je potrebno samo prepoznati važnost ovog projekta i uključiti se", naglasio je Barkić. R. R.
KNJIŽEVNO DRUŽENJE
VEČER S IVANKOVIĆEM – U BEOGRADU HKD "Hrvatski kulturni centar – Beograd" organizirao je dana 3. studenog 2017. godine u kultnoj biblioteci "Milutin Bojić" večer druženja sa Željkom Ivankovićem, prošlogodišnjim dobitnikom prestižne hrvatske nagrade "Ksaver Šandor Gjalski" za roman "Rat i sjećanje". Za stolom su se uz našega književnika tom prilikom našli glumac Aleksandar Alač i pisac Miljurko Vukadinović, a moderator je bio pjesnik i pripovjedač Karlo Astrahan, urednik književnog programa biblioteke.
4
Alač, Ivanković i Vukadinović
Prigodne je riječi izrekla i hrvatska konzulica u Beogradu Davorka Velicki Čičak, a druženju je također nazočila skupina Varešana koji danas žive u glavnom
BROJ 275
gradu Republike Srbije, gdje su s radošću dočekali uglednog pisca – svoga sugrađanina. S. P.
STUDENI 2017.
KAKAV USPJEH
VAREŠANIN – SVJETSKI PRVAK! Kad smo prije par mjeseci najavili velike priče o vrhunskim uspjesima ljudi iz vareške kotline, tko bi slutio da će u taj niz "preko reda" uskočiti jedan mladićgromada iz Vareš Majdana sa sportskim podvigom koji je kratak i jasan, stane u dvije riječi, priuštivši tako našem lokalnom listu naslov kakav sanjaju i daleko veći časopisi, i gradovi i države – imamo svjetskoga prvaka! Vladimir Ruf
S
portaš iz Vareš Majdana, dvadesetpetogodišnji Farik Muhić, nastavlja nas oduševljavati svojim dometima. Pažnju sportske javnosti privukao je još prošle godine sudjelovanjem na svome prvom međunarodnom natjecanju u powerliftingu (dizanju utega), s kojeg je
otprve donio zlatnu medalju u Vareš! Međutim, ovoga puta nadmašio je samoga sebe i ujedno sva očekivanja okitivši se titulom svjetskog prvaka u svojoj natjecateljskoj klasi! Kao član reprezentacije Bosne i Hercegovine nastupao je na WUAP-u – Svjetskom prvenstvu u powerliftingu, koje je od 16. do 22. listopada 2017. godine
Na pobjedničkom postolju
održano u glavnom gradu Češke – Pragu, te je postigao vrhunski rezultat. U disciplini bench press (potisak s klupe) natjecao se u kategoriji do 140 kilograma i uspio podići 235 kilograma, čime je nadmašio osobni rekord koji je iznosio 230 kilograma, ali i osvojio svjetsko zlato, a za rivale je imao dizače koji predstavljaju samu "kremu" ovog iznimno zahtjevnog sporta. Preko 700 sportaša iz 30-ak zemalja natjecalo se na ovom svjetskom prvenstvu, što još više ističe Muhićev uspjeh. Vareški snagator, koji se ovim sportom bavi oko sedam godina, sa zahvalnošću ističe svoje prijatelje i pokrovitelje koji su mu sponzorirali put na Svjetsko prvenstvo: Općinu Vareš i općinskog načelnika, "City Bar" Vareš i vlasnika Ahmeda Likića, "Profitex" i vlasnika Zdravka Barkića, JKP Vareš i direktora Zafera Kamenjaša, restoran "Šećerka" i vlasnika Mehu Imamagića, frizerski salon "Mahir" i vlasnika Mahira Bulbulušića, Bilijar akademiju Vareš i ostale brojne pojedince... Na Svjetskom prvenstvu u powerliftingu zlatne medalje za našu zemlju, u istoj disciplini ali u svojim kategorijama, osvojili su također dvojica Sarajlija – Mahir Moro i Irfan Muhić.
Donacije se mogu uplatiti na: Intesa Sanpaolo banka d.d. BiH, račun broj: 154-160-20036145-76 (za BAM i EUR) SWIFT: UPBKBA22 l IBAN: BA 39 1541602003614576
Podržimo Zakladu/Fondaciju za obnovu i razvoj regije Vareš STUDENI 2017.
Farik Muhić
www.fondacija.vares.info BROJ 275
5
MJESEC OBLJETNICA
MISA ZA DOMOVINU
D
ana 21. listopada 2017. godine upriličen je 16. molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i 14. hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva obrane, Oružanih snaga BiH i redarstvenih snaga. Molitveni pohod pokrenut je na poticaj nadbiskupa vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića u znak sjećanja na dan smrti bosanske kraljice Katarine Kotromanić Kosača (25. listopada 1478.), a s ciljem ujedinjenja u molitvi za osobne potrebe, za svoj narod i domovinu Bosnu i Hercegovinu, ali i za sve ljude i narode koji u njoj žive. Pohod je započeo procesijom i krunicom s rijeke Bukovice pa do Bobovca, a
svetu misu je predvodio kardinal Puljić zajedno s vojnim biskupom u BiH msgr. dr. Tomom Vukšićem i vojnim biskupom u RH msgr. dr. Jurom Bogdanom, uz koncelebraciju 32 svećenika. U misnom slavlju sudjelovao je i načelnik slovenskog Vojnog vikarijata msgr. Matej Jakopič, a treba dodati da su misi nazočili predsjedatelj Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović, ministrica obrane BiH Marina Pendeš, zapovjednik snaga EUFOR-a general-bojnik Anton Waldner, te načelnik općine Vareš Zdravko Marošević. U pozdravu biskup Vukšić je zahvalio vareškom župnom zboru koji je predvodio pjevanje na misi, te vojnicima koji su
SJEĆANJE NA STRADANJE
O
vogodišnja 24. obljetnica stradanja vareških Hrvata u proteklom ratu obilježena je, kao uvijek, dostojanstveno i sjetno – dana 2. studenog. Tijekom tog dana predstavnici koordinacije vareških hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, i načelnik općine Vareš osobno, obišli su mjesta stradanja, položili vijence i upalili svijeće kod spomen obilježja; najprije na Kopijarima, a zatim u Borovici i na Pogari. U predvečerje, uoči mise zadušnice za sve poginule i nestale, kod središnjeg spomen obilježja pred župnom crkvom upriličen je ceremonijal u kojem su prvi put sudjelovali i predstavnici bošnjačkog naroda, i sami položivši vijence. Po tome je Vareš još jednom na-
6
pravio iskorak, a čemu je put zasigurno utirao općinski načelnik Zdravko Marošević, koji se još prošle godine prigodom obljetnice 23. listopada (tada kao predsjedatelj Općinskog vijeća) u ime hrvatskog naroda poklonio žrtvama u Stupnom Dolu, te isto učinio i ove godine. Dakle, uz predstavnike Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava rata Vareš na prvom mjestu, a potom i predstavnike Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata Vareš, te Oružanih snaga BiH, pijetet žrtvama iskazali su pripadnici Armije BiH odnosno predstavnici Općinske organizacije demobiliziranih boraca "Vareš 9295", kao i ministar za prostorno uređenje,
BROJ 275
pripremali sve kako bi pohod prošao u redu. Čitanje i molitva vjernika povjereni su pripadnicima Oružanih snaga i policije. U prigodnoj propovijedi kardinal Puljić podsjetio je na ključni motiv okupljanja – molitvu za Domovinu, ističući da čovjek redovito moli za ono što mu je važno i vrijedno te da su vjernici na Bobovac došli kako bi se podsjetili na svoje korijenje. "Rastući u određenom kraju čovjek je obilježen tim zavičajem, kulturom, mentalitetom, običajima...", rekao je kardinal Puljić dodavši da uz čovjekovo ime i prezime u dokumentima ostaje upisano i njegovo rodno mjesto i to ga prati dok je živ. Svetu misu uživo je prenosio Hrvatski radio "Bobovac" Vareš, a signal su preuzimali Radio "Marija" BiH i Radio HercegBosne. V. R.
promet, komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog kantona Fahrudin Brkić zajedno s predsjedateljem Općinskog vijeća Vareš Kenanom Kamenjašem. Zatim su vijence položili i svijeće upalili predstavnici Mladeži HDZ-a BiH, OO HDZa Vareš, OO SDP-a Vareš i OO DF-a Vareš te predsjednici MZ Pogar i MZ Duboštica. Vijenac je položio i predstavnik Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. Pripadnici Prve pješačke gardijske pukovnije Oružanih snaga BiH i ove su godine držali počasni špalir na prilazu spomeniku s uklesanim imenima 125 vojnih i civilnih žrtava, a za svaku od njih je upaljen po jedan lampion – prizor koji je s padanjem sutona na Vareš kao i svaki put potaknuo tužne emocije i sjećanja na nesretnu 1993. Nakon mise koju je predvodio župni vikar fra Anto Cvitković te emocije su se još pojačale povratkom pred spomenik s upaljenim svijećama u rukama gdje je izmoljeno opijelo i duhovnim pjesmama odana počast stradalim članovima obitelji, rodbini, poznanicima, sugrađanima... Komemoracijska okupljanja završena su 8. studenog, Danom sjećanja na stradanje hrvatskog naroda Vareša odnosno polaganjem vijenaca kod spomen obilježja uz kapelu na groblju u Višnjićima i ondje služenom misom, s posebno nadahnutom homilijom vareškog župnika fra Mirka Majdandžića, a četiri groba poginulih pripadnika HVO-a koja su preostala u višnjićkom groblju pojedinačno su obiđena, u čemu je i na ovom stratištu također sudjelovao općinski načelnik. M. M. STUDENI 2017.
ŽRTVAMA SVIH RATOVA
U MAGULICI OTKRIVEN SPOMENIK Priredio M. Marijanović
U
Magulici je dana 4. studenog 2017. godine otkriveno spomen obilježje žiteljima ovoga sela stradalim i nestalim u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i u posljednjem, Domovinskom ratu od 1992. do 1995. godine. Postavljeno je na zid, desno od ulaznih vrata u filijalnu crkvu posvećenu svetom Anti. Tim povodom, uz članove njihovih obitelji i počasnu desetinu Oružanih snaga BiH, okupili su se predstavnici hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici općina Olovo i Vareš, te crkvenih struktura i vareških medija. Prije otkrivanja spomenika, u ime mještana Magulice obratio se Blaženko Bartolović, jedan od najzaslužnijih za inicijativu i izgradnju ovog obilježja, iznijevši i nekoliko važnih podataka o okolnostima pod kojim su stradali Maguličani čijih je 40 imena uklesana na mramor. "Sve ove osobe kojima smo postavili spomenik dali su za domovinu i narod ili im je silom oduzeto ono što je najdragocjenije za svakog čovjeka, a to je život. U Prvom svjetskom ratu došlo je do novačenja muškog stanovništva u našem selu pa su Ivo Bartolović i Pavo Bartolović, kao i mnogi drugi iz našeg sela, dobili poziv u hrvatsku vojsku, odnosno snage AustroSTUDENI 2017.
ugarske monarhije. Nikad se više nisu vratili u svoju Magulicu i ne zna se ni gdje ni kako su završili. U Drugom svjetskom ratu mnogi su iz našeg sela otišli u hrvatsku vojsku po pozivu, a neki i dragovoljno. Iz našeg sela u to vrijeme su se u hrvatskoj vojsci našle 22 osobe. Nikada se nisu vratili i ne znamo kako i gdje su poginuli. Tijekom tog rata u selu je ubijeno pet civilnih osoba, a po njegovu završetku četiri naša mještanina izgubila su živote kao žrtve komunističkog režima. U Domovinskom ratu poginulo je šest Maguličana, pet njih kao pripadnici HVO-a, dok je jedan naš civil stradao ispred svoje kuće u Zavidovićima". Na koncu je Bartolović zahvalio svim sumještanima koji su svojim prilozima pomogli izgradnju, kao i načelnicima općina Olovo i Vareš na podršci, a onda zajedno s brigadirom Oružanih snaga BiH i nekadašnjim zapovjednikom 96. domobranske pukovnije "Bobovac" Vareš Mariom Andrićem pristupio činu otkrivanja spomen obilježja. Blagoslovio ga je fra Željko Brkić, gvardijan franjevačkog samostana Kraljeva Sutjeska, a nakon što su uz vojni počasni pozdrav položeni vijenci i upaljene svijeće obratio se i brigadir Andrić, te između ostaloga kazao: "Posebna mi je čast i zadovoljstvo biti ovdje s vama, zato što znam, možda i najbolje uz dužno poštovanje, da su Maguličani za četiri goBROJ 275
dine tijekom posljednjeg rata sa svoja tri časnika u sastavu brigade 'Bobovac' – Mladenkom, Rafom i Bobanom, bili časni i dostojanstveni bez ijedne mrlje u svojoj vojnoj karijeri. Znamo isto tako i uvjereni smo u to da su svi ovi nevini uklesani na ovom spomeniku koji su dali svoje živote također bili na tom fonu jer jednostavno ovaj kraj 'proizvodi' takve sinove i kćeri koji nikada nisu kršili nijedno načelo ratovanja, koji su dostojanstveno branili svoj dom, svoj narod, svoju djedovinu, svoju vjeru i uvijek su bili ponosni na to, pa i kad to nisu jasno pokazivali." Priliku da se obrate dobili su svakako i prisutni načelnici općina, prvo olovski Đemal Memagić: "Činjenica je da svako obilježje treba obilježiti na pravi način da se zna šta se desilo, ali isto tako sam pristalica da se to više nikada nikome ne desi i da ničija majka više ne zaplače. Mi moramo gledati u budućnost i moramo gledati u nešto što se zove europski put. Moramo gledati da što manje ljudi ode iz ove Bosne i Hercegovine, što je u posljednje vrijeme sve više i više. Ja, kao načelnik općine Olovo, sa predstavnicima Magulice i Kamenska, njihove Mjesne zajednice, činim sve napore da to i ostvarim i evo akobogda mislim da ćemo, kroz dva projekta koja smo dogovorili, osvijetliti Magulicu i dati ljudima ovdje vodu i popraviti to puta što imaju. Želim vam da ovo obilježite na način kako to ovi ljudi zaslužuju i da se ovo definitivno nikada ne ponovi". Vareški načelnik Zdravko Marošević nadovezao se riječima: "Mogu reći da su Maguličani koji su prošli kroz Drugu domobransku bojnu vareške brigade HVO-a ostavili trag odgovornosti i poštenja, pa i nastavite biti takvi. Ovih dana, to znaju oni koji me prate putem medija, svugdje sam jasno rekao: onaj tko nije spreman pokloniti se žrtvi, bez obzira koja je i na koji način je stradala, taj nije spreman da živi u Bosni i Hercegovini. Ja poručujem svima, poklonite se bez obzira o kome se radi, a obilježite i upamtite, jer oni koji ne pamte prošlost, koji ne pamte sadašnjost, budućnost im sigurno nije zagarantirana, znači samo je to cilj i ništa drugo, kako su i prethodnici rekli, da se nikada više nikome ne ponovi. Ja na takav način djelujem i kao načelnik koji dolazim iz vaše župe, uvijek ću vam biti na pomoći koliko je u mojoj mogućnosti, ali preporučujem prije svega budite u kontaktu sa svojom matičnom općinom a to je općina Olovo, jer znam da je moj kolega uvijek uz čovjeka, za čovjeka, a mi drugi ćemo svi priskočiti onoliko koliko možemo." Svečanost je pjesmom i molitvom završio vareški župnik fra Mirko Majdandžić, a zatim su se svi okupili na prigodnu domjenku u maguličkom društvenom domu.
7
HUMANITARNI RAD
DOBRO JE ČINITI DOBRO Vladimir Ruf
V
olonteri vareške udruge "Majka Terezija" već gotovo dvadeset godina skrbe za bolesne, starije i nemoćne osobe, kao i one slabijeg socijalnog stanja, te su primjer kontinuiranog karitativnog rada u Varešu, Vareš Majdanu, ali i ruralnim područjima općine Vareš. Uz donošenje obroka koje sprema pučka kuhinja, spektar usluga koje pružaju volonteri udruge je zavidan: tu spadaju medicinska i psihosocijalna pomoć te raznovrsni vidovi pomoći u kući. Dobar glas o dobročiniteljima udruge pronio se i do Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, koje odobrava grant u sklopu projekta "Kućna njega i pomoć u kući". Predsjednica udruge Gordana Lukić ističe da su sredstva zaprimljena od strane ministarstva podigla razinu pružanja pomoći, a i vo-
"DANI KRUHA" Na platou ispred župne crkve u Varešu, dana 15. listopada 2017. nakon nedjeljne pučke mise, u povodu "Dana kru-
Trgovinska radnja
lonteri smatraju kako će ova novčana dotacija barem kratkotrajno pomoći udruzi da zacrtane aktivnosti obavlja još bolje. O radu udruge, iz prve ruke, svoje dojmove ispričalo nam je i nekoliko štićenica iste. Jelena Varešković (76), umirovljena općinska službenica (i redovna čitateljica našeg lista od prvog broja do danas, koje kvartalno šalje svojoj sestri Silvi na Floridu) svoje umirovljeničke dane provodi čitajući raznovrsnu literaturu, a zbog bolesti već nekoliko godina ne izlazi iz doma. Štićenica je udruge više od godinu dana i iznimno pohvaljuje upravni odbor udruge, njezino članstvo na čelu s predsjednicom, te izražava svoju zahvalnost svima njima, a zatim djelatnicima Doma zdravlja u Varešu, časnim sestrama iz Male škole te brojnim sugrađanima i susjedima koji je stalno obilaze.
Jelica Kasapović (93), jedna od najstarijih stanovnica Vareša, blagajnica u mirovini, unatoč poznim godinama vrlo je vitalna i društvena. Živi sama i brine se o sebi, a volonteri su joj, kako kaže, kvalitetna ispomoć. Također zahvaljuje općinskom načelniku, župniku, časnim sestrama, udruzi, te susjedima i prijateljima koji je obilaze, uz poruku da im želi sve najbolje u životu. Munira Zejnilagić (90), umirovljena slastičarka, odnedavno je obuhvaćena širim projektom udruge zbog svoje poodmakle dobi i nemogućnosti kretanja. Svakodnevno je posjećuju članovi udruge iz matičnog joj Vareš Majdana, a i ona skromno kaže da želi zahvaliti svima na nesebičnoj pomoći, te da se osjeća radosno kad je netko posjeti. Izražava dobrodošlicu svakome tko otvori njena vrata, te ističe članove Udruge iz Vareš Majdana i rodbinu iz Visokog koji sada skrbe o njoj. Ove tri gospođe i rad s njima dokazuju kako je dobro činiti dobro, te da je sasvim malo potrebno da bi netko bio sretan, što bi mogla biti pouka za mnoge.
ha" učenici Osnovne škole Vareš podržani od svojih nastavnika i nastavnica izložili su kruh, razna peciva i slastice, marmelade i kompote, što su ih spravili uz pomoć svojih roditelja, te također donijeli različite plodove zemlje. Za aranžiranje i dekoriranje izložbenih stolova pobrinula
se časna sestra Tihoslava, koja djeci predaje vjeronauk. Izložba je imala prodajni karakter, ali i humanitarnu dimenziju, jer je sav prihod u iznosu od značajnih 813,85 KM uručen Pučkoj kuhinji u Varešu. S. P.
N na
Vareš školski pribor • udžbenici • knjige • uredski materijal • suveniri
ul. Čaršija bb
darovni program • čestitke i razglednice • usluge fotokopiranja
vl. Nikolina Dodik • mob. 061 988 179
8
BROJ 275
STUDENI 2017.
MANIFESTACIJE
"MLADI I NASLIJE\E 2017." Lara Brđanović
O
ktobar je mjesec koji većinu ljudi asocira na prelijepe boje jeseni, prve hladne dane i skori dolazak zime. Mene oktobar asocira na jednu veoma važnu i meni lično veoma dragu manifestaciju "Dani europskog naslijeđa", koja se organizira u svim europskim zemljama i ima za cilj privući pažnju javnosti na potrebu i obavezu očuvanja zajedničke europske baštine. Federalno ministarstvo kulture i sporta organizira ovu manifestaciju još od 1997. godine, a u sklopu nje organizira se i program "Mladi i naslijeđe", koji podstiče mlade na očuvanje, brigu i ljubav za kulturno-historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. Manifestacija se održava svake godine u drugom gradu pa je ovaj kreativni i veseli karavan do sada obišao Počitelj, Konjic, Jajce, Travnik, Tešanj, Sarajevo i Olovo (gdje smo bili i ko-domaćini manifestacije). Ove godine grad domaćin bilo je Orašje. Tema ovogodišnjeg konkursa "Mladi i naslijeđe" bila je: Upoznajmo kulturnu baštinu i čuvajmo prirodu. Zaista je jako puno toga što se može reći, napisati i naslikati o bogatstvu kulturne baštine i ljepoti prirode našeg kraja, a učenici naše škole prijavili su na konkurs tri fotografije, jedan dokumentaristički rad, jedan literarni rad i četiri likovna rada. Na konkursu je učestvovalo preko 100 osnovnih i srednjih škola iz Federacije BiH sa preko 1.100 radova. U ovako jakoj konkurenciji naša učenica Ivana Ivković (učenica IV. razreda opće gimnazije) ponovila je svoj prošlogodišnji uspjeh i osvojila prvo mjesto za pjesmu "Tajne Vareša". S koliko je ljubavi Ivana opisala Vareš, prosudite i sami kad je pročitate. Pjesma u čovjeku izazove bujicu emocija, a one postanu još i jače kad saznate da Vareš nije Ivanin rodni grad. Naime, Ivana je rođena u Livnu, a kako i koliko je zavoljela Vareš iskazala je stihovima. Stihovi su našli mjesto i u kratkom filmu koji su snimili izviđači vareškog odreda "Zvijezda", kroz filmsku radionicu "Viva", te mu dali emociju posebne note, učinili ga posebnim, umjetnički vrjednijim i
Tajne Vareša
Prvonagrađena Ivana s federalnom ministricom kulture
vjerujemo drugačijim od svih snimljenih na ovim radionicama. Zajedno sa svim prvonagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima pozvani smo da od 25. do 27. oktobra boravimo u Orašju te prisustvujemo završnom dijelu manifestacije i dodjeli nagrada. Nakon svečanog otvorenja manifestacije u hotelu "Navis" u Orašju, smjestili smo se u motelu "Antunović" i pošli smo u obilazak znamenitosti na teritoriji općine Orašje. Naši domaćini i vodiči bili su učenici Osnovne škole fra Ilije Starčevića iz Tolise. Obišli smo župnu crkvu UBDM i franjevački samostan Tolisa, Muzej "Vrata Bosne", "Čipkarice", džamiju Azizija i prošetali pored rijeke Save. Nakon toga održana je izložba nagrađenih radova i dodjela nagrada učenicima i nastavnicima. Drugi dan manifestacije započeo je radionicom "Pletem korpu od vrbova pruća" gdje se naša Ivana okušala i u toj vještini, a zatim smo se zaputili u Odžak gdje smo obišli Vijećnicu i spomenik Musi Ćazimu Ćatiću te srednju školu "Pero Zečević", čiji su učenici bili naši domaćini za vrijeme boravka u Odžaku. Po povrat-
POGREBNO DRUŠTVO & CVJEĆARNA VAREŠ STUDENI 2017.
ku u Orašje u kino dvorani je održana projekcija nagrađenih video uradaka "Upoznajmo kulturnu baštinu i čuvajmo prirodu", a nakon toga, opet u hotelu "Navis", održana je dodjela Povelja za doprinos i očuvanje kulturne baštine i svečano zatvaranje manifestacije. Iz Orašja smo se vratili puni utisaka i s puno novostečenih prijateljstava. Već sad se radujemo nekim predstojećim konkursima i manifestacijama na kojima ćemo pokušati ponovo pokazati svoj marljiv rad, talente i kreativnost i, nadamo se, ponoviti uspjehe iz prethodne dvije godine.
| SVJEŽE CVIJEĆE | BUKETI | VJENČANI BUKETI | ARANŽMANI BROJ 275
Pođeš li od Breze, kanjonom rijeke Stavnje doći ćeš do grada kojim spokoj vlada. Na prvi pogled prazan i tih, al' vjeruj voljeniji od svih. Na periferiji grada mozaik vareškog grba nalazi se sada. Na putu do središta njegovog, ruševine nam pripovjedaju svoju kob. Kip vareškog rudara s desne strane spomen je na dolinu željeza i prošle dane. Željezna ruda u antičko vrijeme se talila, voda sve rudno bogatstvo potopila. Kameni most više od tri stoljeća, govori nam kakva se dogodila nesreća. Ne plači pored mosta, Akif sa svojom Ankom zauvijek osta. Na koncu obiđi kraljevski grad Bobovac: u njemu su sačuvane zidine, o kojima povijest piše i ništa nju ne može da obriše. Mali dio Vareša ovo je samo, hej, čovječe, dođi 'vamo: Da ti tajne naše otkrijemo i zauvijek ljubav poklonimo.
| LONČANICE | VIJENCI | POGREBNA OPREMA I USLUGE | PRIJEVOZ U ZEMLJI I INOZEMSTVU
vl. Snježana Tomić tel. 032/ 843 465 843 321 mob. 061/ 793 032
9
FARMA "AJANOVIĆ"
U SUŽIVOTU S PRIRODOM U oblasti prerade mlijeka i proizvodnje sira vareška općina ima dva ozbiljna proizvođača i oba su već postali brend na širem tržištu. Njihova proizvodnja nije industrijska i upravo je to njezina glavna prednost, a kupci kad otkriju dobar proizvod onda mu postanu odani i sve više ga traže. O farmi Josipa Babića sa Zarudja (koja radi sireve od kravljeg mlijeka i veže uz sebe značajan broj kooperanata) pisali smo prije tri godine, a farma "Ajanović" na Planinici manjeg je kapaciteta i bavi se kozama. Ona postoji tek tri godine, ali tržište je i nju već itekako prepoznalo. I opet smo u situaciji ponoviti rečeno kao u tekstu od prije 35 mjeseci: kad bi još i oni koji vrše raspodjelu poticaja raspoznali prave farmere od krivih, odnosno kad bi ih htjeli raspoznati, pa to bi bilo...
tom mitologijom i fascinantnom prirodom, pogotovu kad tu kroči prvi put, a onda mu najposlije pogled padne pred vlastite noge i vidi što vidi: netko je sebi dao tolikog truda da čak tu doveze i tik pod cestu istrese barem desetak otrcanih kamionskih guma. Eto tako to radi Bosanac i tako on vidi ekologiju i turizam, još u tuđem selu. Jer u selu kamionske industrije nema, osim ako bi se u nju računalo susret s kamionom bivše jugovojske, s lancima na sva četiri i bez registarskih pločica, koji tu – sve po Zakonu o šumama i Zakonu o osnovama sigurnosti prometa – obavlja neku svoju djelatnost. U selu stanovnika ima. Ali samo toliko da ih se može nabrojati na prste jedne ruke. Par je domicilnih, koji su tu obitavali i prije rata, no ni sami se dovikati ne mogu. Toliko je prostranstva između, od "predziđa" i prvih kuća za jednim brijegom, do sela koje se kao sakrilo za drugim brijegom: orijentirano jugu i zapadu, s kamenitom Gredom i sjeverom za vratom.
Stat ćemo ovoga puta kod prvih kuća (koji mjesec ranije bio je u "Bobovcu" i zapis iz sela). Jedna je montažna, a k njoj usmjerava ručno rađen putokaz s natpisom "farma koza - Ajanović". Okruženju pristaje upravo takav, premda farma ima i logotip i ploču s nazivom, kad je već nužno imati i to. Iza toga prezimena dvoje ljudi, Mirnes i Dženana, s krdom od pedesetak koza. Odmah biva jasno da je to farma "k'o na stari vakat", bez ikakva doticaja s bilo čim industrijskim, i takva je jer njeni vlasnici to žele, a takvom je planiraju i održati. To je ono što se zaista može nazvati organskim uzgojem, za razliku od podvaljivanja poluorganskih ili hibridnih proizvoda tržištu i povodljivoj klijenteli dobre platežne moći, a sve pod (u nas rastegnutim) pojmom zdrave i domaće hrane. Svoju farmu Mirnes i Dženana razvijaju već tri godine, sve vlastitim sredstvima, pa je i razumljiva njihova ogorčenost kada se spomenu poticaji što odlaze u dobroj mjeri u krive ruke i dijele se prema već razrađenim koruptivnim šemama. Njihovo stado se od početnog broja razmnožavalo samo, a tako će i nastaviti, naglašavaju iz razloga da ga sačuvaju zdravim i da sa si-
M. Marijanović
N
etko je toj gori i tom selu očito tepao, nazvavši ih Planinicom, jer pristupni put do ondje svjedoči sve drugo samo ne da je to neko sićušno brdo. I dok putniku u vožnji – koja je mjestimice kao uz skijašku skakaonicu – preostaje zuriti jedino u nebo, iza jedne krivine "kao rukom" nestane bukove šume i nestane uspona; cesta se tada smiri, a oko nje žbunje otvara drugačije vidike. Pa je lijepo zastati tu na polukružnom proširenju gdje asfalt prestaje i okrenuti se za sobom, za Varešom i Majdanom, iz orlovske perspektive vidjeti u kakav su zaglavili usjek. Osim toga, ne zna se što je dojmljivije: s perunskih padina pogledati stjenovite hridi Bogoša ili se nekako naći na drugoj strani, pa pod nogu staviti bogošku najvišu točku i provokativno mahnuti gordom Perunu. Čovjek se tako malo i zanese s
KOMPLETNA ORGANIZACIJA POGREBA PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI I INOZEMSTVU
tel. +387 (0)32/ 843-083 061/ 753-522 061/ 783-326
BUKETI • SVADBENI BUKETI • LONČANICE SVJEŽE CVIJEĆE • POGREBNI VIJENCI
10
BROJ 275
STUDENI 2017.
gurnošću jamče za kvalitetu sireva koje proizvode od kozjega mlijeka. A tih je sireva 11 vrsta: obični (mladi), s maslinama, s bosiljkom, s čili paprikom, s lukovčinom (divljim lukom), s bijelim lukom, u maslinovu ulju, dimljeni, trapist, te sir u granulama i sir u paprikama, a u ponudi je i vrhnje. Dženana je išla u Italiju gdje se u alpskom gorju potrudila educirati oko tehnologije i receptura. No, to je drugi dio priče o uspjehu i nadasve prepoznatljivosti na bh. tržištu koju je ova farma dosad postigla. Prvi dio ostaje u činjenici da su koze Ajanovićevih isključivo na prirodnoj ispaši i to na nadmorskoj visini koju se, po stručnim mjerilima, smatra idealnom. Ako postoji kozji raj, onda on izgleda upravo kao mjesto gdje su Mirnes i Dženana kupili zemljište i stvorili imanje. Takav princip, istina, ubire i danak na dva načina: koze treba fizički čuvati, biti im pastir i odvojiti vrijeme za to, a s druge strane prirodna ispaša za posljedicu ima manje mlijeka, iako kvalitetnijeg. A manje nije više, čemu se inače teži u ovom vremenu brze i što lakše zarade. Ajanovići su oko toga ipak dosljedni: ono sireva koliko proizvedu mora biti jed-
nostavno prvoklasne kvalitete i ta kvaliteta mora biti postojana. Da njihova tržišna politika i pored nelojalne konkurencije ima prođu najbolji je pokazatelj to što ne mogu odgovoriti potražnji. Ali, svejedno, stado ne planiraju proširiti na više od 80 grla jer taj broj smatraju optimalnim. Na njih se naslanja i susjed Božidar, starosjedilac koji uzgaja desetak koza pa im daje mlijeko u preradu. Njihovi sirevi imaju redovite kupce u Sarajevu, gdje su bili i na policama u par specijaliziranih trgovina, međutim zbog značajnoga podizanja cijene u tim trgovinama na kraju su Mirnes i Dženana prodaju vratili u vlastite ruke i nisu pogriješili. Događa im se zapravo da kupci dolaze i sami, dolaze kao znatiželjnici ili poznanici, kao posjetitelji koji žele da vide ili da svom potomstvu otuđenom od sela pokažu život u izvornom obliku i stočarenje na prirodan način. – Cijelog ljeta smo imali, kao i sada vikendom, najmanje po dva, nekad i tri društva koja primimo i ugostimo – ističe Mirnes, spominjući i brojne Varešane iz inozemstva koji su tu došli baš kao namjernici tijekom svoga odmora. Kutak
AMI
TR
STUDENI 2017.
BROJ 275
za goste je skroman, ali iskreno gostoprimstvo nadomješta sve, a stisnuti se uz dobru trpezu nikad i nije bio problem. Imajući u vidu opis prilazne ceste na početku teksta iz njega se nameće zaključak da njome ne prolazi nitko tko ne mora. Međutim... je li to bilo zbog nedjelje ili viška vremena, auti su iskrsavali i to modeli iz dvije krajnosti: što urbani "terenci", što neki sportski spušteni. Saznajem objašnjenje i za to. – Dođu mešetari, jedan je upravo bio s BMW-om – kazuje Dženana, dodajući – navodni proizvođač, a pod rukom nosi priručnik za uzgoj koza i, kao kroz priču, pita: kako ti praviš ovaj sir, kako onaj... Ali, tko hoće biti "gazda" - farmer na način kao Ajanovići, taj se vozi u ladi nivi. Ne, to ne kažu oni, nego auto pod kućom za njih govori. Planinička je cesta ujesen možda i privlačna, ali zimi – to je avantura iz prve ruke. Još jedan razlog zašto sir s farme Ajanović, koliko god ga se zacijenilo, nije skup. Jedan od kupaca je i sam vladika Grigorije, čiji je Planinica rodni kraj i u njoj je obnovio kuću, a njegov službenik upravo dođe i otkupi sve što se zateklo na zalihi. Inače, toga dana kad sam išao po ovaj prilog, Planinica kao da je ljepotom listopadski prošaranih krošanja bacila mamac svima: odnekud se pojavi mali civilni helikopter, napravi par krugova pa na kraju se i spusti na jednu od livada. Kakav god promet "zvrndao" ovim selom, Mirnes i Dženana nastavljaju život svojim stilom i tempom, i žive ga kao svoj izbor. Pa i to onda ljude privlači, uostalom i medije, te su tako Ajanovići već gostovali na vodećim privatnim televizijama (OBN, Hayat i sl.), u emisijama koje propagiraju pozitivne priče i stvarni život nasuprot palamuđenju i općem šminkeraju. Lijepo je to sa strane gledati, lijepo sir kušati, a nije teško uzgred i verbalno podržati, ali na takvo se privređivanje opredijeliti – to definitivno nije za svakog i pored toga što bi se, s poštenim pristupom radu i uz poštivanje kupaca, na tržištu našlo još mjesta za ovakve i slične farmere. Zato Mirnes i Dženana zasad ostaju rijedak primjer, pa je njihov sir stoga još traženiji, a sve to kao da vuče pomalo i na ono nešto mitsko, što leži u imenu i runjavim grud'ma Perunovim.
Vareš, Zvijezda bb Tel. 062 981 537 Vl. Zdenka Kokor 11
UZ OBLJETNICU U "PERU"
Direktor Mladen Perić
OTVOREN NOVI SALON Danijela Pavlić
U
sklopu prodajnog centra poduzeća "Pero d.o.o." Zenica u Varešu dana 3. studenog 2017. godine svečano je otvoren salon za uređenje doma, a otvorenje je upriličeno u povodu 12. godišnjice uspješnog rada ovog prodajnog centra u kojem je četvoro zaposlenih. Prateći najnovije trendove uređenja enterijera direktor poduzeća Mladen Perić želio je građanima općine Vareš ponuditi mjesto na kom mogu izabrati sve potrebno za uređenje doma: od različitih podnih obloga, ulaznih i unutarnjih vrata, veliki izbor keramičkih pločica, sanitarija i cjelokupne opreme za kupatila, rasvjete i tepiha poznatih domaćih i inozemnih brendova. Sa sigurnošću možemo reći da ponuda salona spaja suvremene i klasične stilove i oblike, a velika pozornost stavljena je i na dekorativne predmete koji odišu profinjenošću. Svakako vrijedi istaknuti da će svi kupci koji požele preurediti vlastiti dom dobiti i besplatan savjet arhitektice Majde Redžepagić, uz urađen 3D prikaz prostorije koju žele obnoviti. Prilikom otvorenja salona upriličen je obilazak i razgledanje kompletne ponude, a bili su prisutni poslovni partneri i prijatelji "Pera d.o.o.", među kojima načelnik općine Vareš Zdravko Marošević, direktori poduzeća "Vareš stan" i JKP Vareš, predstavnici obrazovnih institucija, privatni poduzetnici i predstavnici medija.
12
U izjavi za lokalne medije direktor Mladen Perić je istaknuo: "Ove godine smo svašta radili, utopljavali smo, uradili fasadu i od pomoćnih prostorija napravili smo jedan salon u kojem želimo pokazati – istina, u skučenim prostorima – sve što želimo uraditi s vašim interijerima. Mislim da je Vareš puno dobio s ovim i pozivam sve građane da dođu i pogledaju što mi to ovdje nudimo. Mislim da će se iznenaditi što je sve stalo u ovako mali prostor. Mi imamo ovdje i našu arhitekticu Majdu iz Vareša koja radi projekcije u 3D izvedbi, znači prvo vam besplatno nacrtamo kupatilo da vidimo kako će izgledati
pločice na vašem zidu, jer nije dovoljan samo odabir, važno je vidjeti i kako će to izgledati u prostoru, kako će izgledati vaše sanitarije u prostoru. Stvarno se možemo pobrinuti za vaše interijere. Zima je vrijeme kad trebamo planirati i računati, zato sada dođite kod nas ako ćete nešto raditi na proljeće, jer treba vremena i treba razmisliti. Uređenje prostora se ne radi svaki dan." Na pitanje kako je zadovoljan radom prodajnog centra u Varešu kroz proteklih 12 godina direktor Perić kaže: "Uvijek sam zadovoljan, ja sam borac i naša firma je borac. Mi se borimo unatoč tomu što je sad postalo moda da svi kukaju. Ja sam optimista i ako mi vjerujemo u Vareš i investiramo u Vareš, neka to bude poziv svim drugim da rade to isto. Znači da se okanimo kukanja i borimo se. Zadovoljan sam i s Varešom i s vareškim ljudima. Imamo prodajne centre u više gradova, ali se vareški ljudi meni sviđaju i to uvijek ističem. Ne znam zašto, ali ovoj zemlji vareški ljudi daju jedan poseban štih. To je jedan poseban soj ljudi koji meni jako odgovara", zaključio je direktor Perić uz poruku: "Manimo se kukanja, idemo raditi. Ovdje ima posla koliko hoćemo. U Bosni ima posla, ovdje su svi poslovi neurađeni. Imamo silu posla za uraditi, samo treba htjeti, treba raditi, treba se boriti. Malo smo nekako previše konformisti, trebamo izaći iz zone komfora i boriti se i bit će svima puno bolje". Druženje povodom ove godišnjice nastavljeno je na ribnjaku "Mrestilište". Bila je to ujedno prilika da se, iako u veseloj i opuštajućoj atmosferi, razmijene iskustva i dogovore novi poslovni koraci.
Osoblje tvrtke s vareškim načelnikom BROJ 275
STUDENI 2017.
BRAČNE OBLJETNICE
Dijamantni pir
Platinasti pir
Agneza i Anto Višnjić Velikih razloga za slavlje imali su nedavno Agneza i Anto Višnjić, nastanjeni u njemačkom gradu Villingen-Schwenningen. Naime, Anto je slavio 85., njegova supruga Agneza 80. rođendan, a zajedno su slavili 60 godina zajedničkog života i sretnog braka. U krugu obitelji, rodbine i prijatelja slavilo se u restoranu "Germania" u Trossingenu 14. listopada. Anto Višnjić rođen je 8. listopada 1932. godine u Oćeviji, a Agneza Višnjić, djevojački Vijačkić, rođena je 21. rujna 1937. godine, također u Oćeviji. Brak su sklopili u vijačkoj crkvi 21. veljače 1957. godine. U braku su dobili troje djece – Miju, Blaženka i Gordanu. Imaju sedmero unučadi te isto toliko praunučadi i svi zajedno žive u Schwarzwaldu u Njemačkoj. Anto i Agneza živjeli su u rodnoj Oćeviji do 1962. godine kada su "trbuhom za kruhom" otišli u Sisak, gdje je Anto našao zaposlenje kao i mnogi drugi Varešani u to vrijeme, u tamošnjoj željezari. Anto potom odlazi u Njemačku 1968. godine u Villingen-Schwenningen, a Agneza ga slijedi godinu dana kasnije. I danas žive u tom gradu u zasluženoj mirovini okruženi djecom, unucima i praunucima. Mijo Vidović
Tomo i Elza Dodik Golema je rijetkost doživjeti 65 godina braka i proslaviti tu obljetnicu. Naši sugrađani Tomo i Elza Dodik (rođ. Iličić) dočekali su to i obilježili 1. studenog 2017. godine. Bračni par Dodik živi na Selištu, u Varešu, i ima tri sina, a uz njih tri nevjeste, petoro unučadi i četvero praunučadi. No, prije 24 godine ratna sila prilika sinove je, kao i većinu drugih, "rasputila" po svijetu. Prigodno je slavlje održano u užem krugu obitelji i uz susjede koji su uvijek pri ruci; ne samo u dobru nego i kad je u životu, u tako poznim godinama manje dobro. M. M.
ISKORISTITE! Ugradite nove prozore, fasadu, kotao za centralno grijanje ili realizirajte drugi projekt energetske učinkovitosti u domaćinstvu i ostvarite pravo na poticajni bonus – 15 do 35% od iznosa investicije! Riječ je o projektu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i UniCredit Banke u BiH ukupne vrijednosti 12 milijuna eura koji potiče ulaganja u energetsku učinkovitost u domaćinstvima u BiH, te uštedu u potrošnji energije i smanjenje emisije štetnih plinova. Banka nudi jedinstveni kreditni proizvod uz bespovratnu gotovinsku uplatu na korisnikov tekući račun kao poticaj za realizirani projekt. Kredit je namijenjen stanovništvu i njime se financira kupovina materijala i opreme za renoviranje ili gradnju kuća i stanova s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti. STUDENI 2017.
Na temelju predračuna tvrtke "Pero d.o.o." Zenica banka odobrava gotovinski kredit, ali i poticajni bespovratni bonus za ulaganja. Primjerice, na kupovinu peći na pelet ostvaruje se povrat od 15%, na fasadu i do 25%, a povrat na utopljavanje cijelog doma iznosi 35%. U centrima za gradnju i uređenje doma "Pero" u Zenici, Varešu, BROJ 275
Jajcu i Maglaju možete pronaći sve potrebne materijale i opremu koji zadovoljavaju određene klase energetske učinkovitosti, tj. posjeduju energetske certifikate, kao što su: materijali za termoizolaciju (stiropor, kamena vuna...), fasadni sistemi, krovovi, prozori i vrata, te peći i kotlovi na pelet.
13
PUTOPIS
Svetoj zemlji u po'ođane (X) Piše Ivana M. Slugić
Ha-Ofel Ovo je ime dano pojasu koji od južnog zida Brda hrama ide do kupališta Siloe, "zašuškanom" s jedne strane Kidronskom, a s druge Tyropoeonskom (Siradžijskom) valom, nazvanom tako po proizvođačima i trgovcima sirom. Kasnije će ovo mjesto, koje nagovještava brežuljak s kojeg se uzdizao jebusejski grad (na što, prema Bibliji, upućuje tvrđava Sion), postati Davidov grad. I upravo je ovo mjesto na kojem su čitave ekspedicije arheologa iz razvalina i ostataka svakojake gareži, stareži, sustrjeba i koščica objelodanile najstarije vremenske trzaje Jeruzalema, počevši od brončanog doba, s komadićima kanaanskih naseobina 3.000 godina prije Krista. Posjet Arheološkom vrtu Davidova grada dopušta prelistati milenijsku povijest ovoga mjesta; zaista, ovdje se mogu vidjeti stepenasti kameni skeleti iz jebusejskog razdoblja (najvjerojatnije čineći dio tvrđave Sion); ostaci jedne nagorjele građevine iz vremena Nabukodonozorove opsade Jeruzalema 586. godine prije Krista. Jedan dio zidova uspio je nanova izgraditi arhitekt Židov, Nehemija, kao i ostatke jedne makabejske kule. Jedna od do danas otkopanih grobnica mogla bi biti i grobnica kralja Davida ili nekog od njegovih nasljednika(!?). Bunar Gihon i kupalište (Ribnjak) Siloe nadmoćni su dokazi opstojnosti vodoopskrbnog sustava grada u prošlosti; skupa i zasebice – jedinstveni su. Zdenac Gihon, kroz stoljeća jedino izvorište i pojilište vodom, nalazio se izvan jebusejskih zidina; puk toga vremena koristio je prirodni zdenac s čijeg je dna izvirala voda "zdenčica", tako da, silazeći od unutarnjih zidova strmom terasastom padinom do vrha zdenca, kopa tunel; to je bilo okno kroz koje je kralj David uspio prodrijeti u jebusejski grad i pokoriti ga.
14
U VIII. stoljeću prije Krista kralj Judeje Ezekija, sprečavajući da asirski kralj Sanherib opkoli grad, kopa 620 metara dug prolaz za vodu nazvan Ezekijin tunel, da bi vodu od izvorišta Gihon doveo do grada – do kupališta Siloe; potom prikriva gihonski bunar da se opsjedatelji ne bi mogli njime služiti. Ovome se kralju – mudrom državniku Druga knjiga Ljetopisa 32 (1,4) odužuje ovako: "...dođe asirski kralj Sanherib i, ušavši u Judeju, opkoli tvrde gradove misleći ih osvojiti. Ezekija, vidjevši gdje je došao Sanherib... posavjetova se s knezovima i junacima da začepi vodovodne izvore koji bijahu izvan grada... Sabralo se mnogo naroda, te su začepili sva vrela i potok koji teče posred zemlje; govorahu: 'Zašto da asirski kraljevi nađu toliko vode kad dođu!'" I na drugom mjestu istog Ljetopisa 32 (27,29): "Ezekija je stekao vrlo veliko bogatstvo i slavu; napravio je riznice za srebro i zlato, za drago kamenje... skladišta za prirod od žita, od novog vina i ulja, staje za mnogobrojnu stoku... Podigao je gradove, imao je mnogo blago... jer mu je Bog dao veliko imanje." Tunel su kopale dvije skupine, počevši od krajnjih nasuprotnih strana; jedni iz grada od Siloe, drugi od zdenca Gihona, da bi se sreli oko sredine; u unutrašnjosti Ezekijina tunela, od oko šest metara od Siloe pronađena je jedna ploča, ispisana hebrejskim, koja opisuje i podsjeća na ovaj događaj. Izvornik ploče čuva se u muzeju grada Istambula, dok je jedan preslik izložen u Muzeju Izraela u Jeruzalemu. Kako je otkrivena ploča-dokument o kopanju Ezekijina tunela i što na njoj piše? 1880. je godina – vlast je osmanlijska – dječak Jakov Elijah, kupajući se u Siloam-skom ribnjaku pronašao je ploču na kojoj piše: "Dok su kopači zamahivali čekićima, svaki prema
BROJ 275
Zdenac Gihon
Kupalište Siloe
STUDENI 2017.
svom suradniku i kad je ostalo još tri lakta (jedan lakat – 45 do 52 cm) do probijanja, začuo se glas čovjeka koji je zvao svoga prijatelja, jer se zdesna nalazila raspuklina(?). I na dan probijanja, kopači su poletili da se sretnu s prijateljima, čekić o čekić. Zatim je voda tekla od izvora do Ribnjaka, a stotinu lakata bila je visoka stijena iznad glava kopača." Zadivljujuće je da su kopači kod inženjerskog izračuna nagiba tunela pogriješili za samo 0,06 procenata. U Siloamskom ribnjaku, sretenju Kidronske i Siradžijske vale, dogodilo se, prema Ivanovom evanđelju 9(7), čudo ozdravljenja slijepoga od rođenja. "Prolazeći putem (Isus) opazi nekog slijepca od rođenja... 'Rabbi, tko je sagriješio, on ili njegovi roditelji, da se slijep rodio?' 'Nije sagriješio ni on ni
roditelji njegovi – odgovori Isus – već je (rođen slijep) da bi se na njemu očitovala Božja djela. Dok je dan meni valja činiti djela Onoga koji me posla'... Kada to reče, pljunu na zemlju i pljuvačkom načini blato, kojim premaza slijepcu oči pa mu reče: 'Idi, umij se u ribnjaku Siloe!' – što znači 'Poslan'. Slijepac ode, umije se i vrati se gledajući." Naći će se ovdje i bizantske kulture koju su kopita perzijskih konja ostavile u krhotinama i rimskih stupova s crtama ove umjetnosti. Nabukodonozor II. Veliki, babilonski kralj koji je u IV. stoljeću prije Krista potjerao Židove u Babilon i ropstvo, "kriv" je za nastanak Verdijeve opere "Nabucco". Arija zbora Židova tužbalica je nad tužbalicama za izgubljenim zavičajem. Raspanem se svaki put kad čujem: Va pensiero
sull' alli dorate... (pođi misli na krilima zlaćanim...). Pjevušimo isti'a ovaj napjev i ne okrećući se izlazimo kroz gradska vrata od Otpada, Dima, Smetlja kako se sve već zovu, napuštajući mjesto gdje će, čini mi se, istraživači i samoj Zemlji svitnjak odriješit'. Večer je i blagdan Svjetlosti i zvuka. Svakoga ljeta svjetlošću i zvukom Židovi po pročeljima zgrada, zidovima grada, ispisuju povijest ovog svijeta. Čini mi se, samo kao svoju(!?). Udaljavajući se od Starog grada istančala svjetlost obara se na Citadelu; Davidov toranj kao da se svojom sjenom obara na vrata od Jaffe, kuda izlazimo. S neke crkve kuca, izbijajući najsitniji sat, onaj razilaska jednog od drugog dana.
Susreti starih kolega
prijateljskoj atmosferi proćaskalo se o uspomenama, palo je i šala na račun naše "mladosti". Najstariji član bivšeg kolektiva Mahmut Marić Buto poklonio je svoje slike prim. dr. Jeleni Dursun i dr. Olgi Milanović. Poseban momenat ovogodišnjeg susreta predstavljao je dolazak dr. Sadika
Kapisazovića, s kojim se neki od nas (iako smo generacija) nisu vidjeli preko 30 godina. Idući susret bit će 22.9. naredne godine, a nadamo se da će nas biti i više pogotovu ako nam se pridruže i sadašnji zaposlenici vareškog Doma zdravlja, koji su uvijek dobro došli. B. K.
U prekrasnom idiličnom ambijentu ribnjaka "Sirena" (gdje smo održali prvi) održan je i ovogodišnji peti susret veterana Doma zdravlja Vareš, dana 30.9., a nadamo se da će ih ovdje biti još. U predivnoj
IZLETIŠTE - ŠIMIN POTOK ZVIJEZDA/VAREŠ
(nastavit će se)
ORGANIZIRAMO:
IZLETE • SUSRETE • SVADBE MATURE • ZABAVE • RUČKOVE vl. J. Klarić • 032 593 053 • 061 781 802 SMJEŠTAJ • KOMBI PRIJEVOZ
STUDENI 2017.
BROJ 275
15
IN MEMORIAM POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
Dana 3.10.2017. u 87. godini života preminuo je naš dragi
Dana 13. listopada preminula je naša draga supruga, majka i baka
JANKO STANIŠIĆ
ANTONIJA RAJIĆ
(1931. – 2017.) Sjećanja na tebe ostaju živjeti u nama.
(1935. – 2017.)
Sin Braco, kćerka Divna, braća Vido i Radoja, zetovi Petar i Josip, nevjeste Dušanka i Jadranka, unučad, praunučad i ostala rodbina
Zauvijek ostaješ živjeti u našim srcima i mislima. Počivaj u miru! Tvoji najmiliji
POSLJEDNJI POZDRAV
TUŽNO SJEĆANJE
Dana 24. listopada preminuo je naš dragi
Dana 18. listopada navršilo se 11 godina od smrti naše drage
ANKICE GOGIĆ rođ. Pavlić
BOJAN FRANJIĆ (1980. – 2017.) Dragi Bojane, u ovom trenutku kada smo se morali rastati od tebe naviru nam misli i sjećanja vezana uz tebe, tvoju veselu narav i dobrotu koju si pokazivao prema svima. Usprkos bolesti koja te je pratila cijelog života i kad ti je bilo najteže veselio si nas svojim pjesmama i dosjetkama. Teško nam je svima bilo rastati se od tebe, ali sjećanje na tebe daje nam nadu da ćeš, upamćen po svojoj bezazlenosti i dobroti kakvu mogu imati samo osobe kao ti, počivati u miru Božjem. Ujedno zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u najtežim trenucima i prisustvovali posljednjem ispraćaju našeg Bojana. Tvoja obitelj, rodbina i prijatelji
(1958. – 2006.) Sjećanje na tvoju dobrotu ostaje u našim srcima i mislima. Počivaj u miru! Tvoja mama Anđelka, braća i sestre
IN MEMORIAM FRANJO PETROVIĆ (20.X.2015. – 20.X.2017.) Nedostaješ nam… S ljubavlju i poštovanjem, supruga i kćeri
TUŽNO SJEĆANJE
IN MEMORIAM
RANKO BAJTELA Mate
VLADO BOŽIĆ
(4.XI.2012. – 4.XI.2017.)
(1927. – 1976.)
MATILDA (BEBA) BOŽIĆ
ZLATKO MATIĆ Ratka
(1929. – 2016.) Ne vidimo vam osmijeh, ne čujemo vam glas, al' osjećamo da ste kraj nas!
(19.X.2014. – 19.X.2017.) Počivali u miru! S ljubavlju i tugom, vaše obitelji
Vaša djeca
TUŽNO SJEĆANJE
IN MEMORIAM
(26.X.2016. – 26.X.2017.)
JURO ŠIMIĆ Godina dana je prošla tužna, bolna i duga. Lako je zapaliti svijeću, obrisati suze, ali ništa ne može nadomjestiti prazninu u našim srcima. Sjećanje na tebe bolno je, a ljubav prema tebi vječna. Uvijek ćeš biti u našim srcima, molitvama i sjećanju. Supruga, djeca, unučad, braća i sestre
(1968. – 1993.) Uvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima. Počivao u miru! Majka Genoveva, sestre Dinka, Marina i Ljilja s obiteljima
SJEĆANJE
SJEĆANJE
na naše drage
Na drage roditelje
PAVAO MIOČEVIĆ
MARIJANA I MARINKO FRANJIĆ
(1924. – 2009.)
Po dobroti vas pamtimo, s ponosom svojoj djeci spominjemo i u srcima vječno nosimo...
MARA MIOČEVIĆ (1929. – 1992.) Uspomene na vas trajno žive u nama. Počivali u miru! Josip i Blaženka s obitelji
16
JOSIP DODIK Mihovila
Kćeri Marijeta i Marijela sa svojim obiteljima BROJ 275
STUDENI 2017.
TUŽNO SJEĆANJE
SJEĆANJE
(2.XI.1993. – 2.XI.2017.) Na našeg voljenog sina i brata
(2.XI.1993. – 2.XI.2017.) Na našeg dragog
ANDRIJU DODIKA Uvijek će srce boljeti, još jače u ove dane, uzalud ostaje nada, ali vrijeme ne liječi rane. Vječno ćeš živjeti u našim srcima i molitvama. Počivaj u miru Božjem!
S ponosom i ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe. Počivao u miru! Tvoji najmiliji
Tvoji najmiliji
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM
Dana 7. studenog navršilo se deset godina od smrti našeg dragog oca i supruga
(7.XI.2007. – 7.XI.2017.)
MIJE MRLJIĆA
MIJO MRLJIĆ
(7.XI.2007. – 7.XI.2017.) Ljubav ne prestaje odlaskom, niti sjećanje vremenom. Počivaj u miru Božjem!
Uspomena na Tebe, Tvoj dragi lik i nadasve na Tvoju dobrotu i dalje živi u nama. Počivao u miru Božjem!
Tvoja obitelj
Tvoje sestre i braća s obiteljima
IN MEMORIAM
TUŽNO SJEĆANJE
STIJEPO JURIĆ PEPO
(11.XI.2008. – 11.XI.2017.) Dana 11. studenog navršilo se devet godina otkako nije s nama naš dragi
(3.XI.1926. – 8.XI.1997.)
VINKO GAVRAN
S ljubavlju
S ljubavlju te spominjemo, po dobroti i plemenitosti pamtimo, a u srcu zauvijek nosimo. Počivao u miru Božjem!
Helena i Jelena
Tvoji najdraži: supruga Lucija, djeca Ranko, Darko i Gabrijela, nevjesta Stanislava, unuke Monia, Kristina i Klara
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(16.XI.2011. – 16.XI.2017.) povodom šeste godišnjice smrti naše drage
(18.XI.2009. – 18.XI.2017.) Na našeg dragog
SNJEŽANE PLEJIĆ rođ. Mutić
TOMISLAVA BRĐANOVIĆA
Sjećamo te se s ljubavlju i poštovanjem. Počivala u miru!
Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima. Počivaj u miru!
Sin Nikola i suprug Željko
Tvoji najmiliji
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
(19.XI.2001. – 19.XI.2017.) Dana 19. studenog navršit će se 16 tužnih godina otkako nije s nama naš
(22.XI.2011. – 22.XI.2017.) Dana 22. studenog navršit će se šest godina otkako više nije s nama naš dragi suprug i otac
ROBERT FRANJKOVIĆ
ANTO ŠIMUNDIĆ (ŠIMUNDIJA)
Ne plačite nad grobom njegovim, samo mu tiho priđite. Sjetite se dobrote njegove i vječni mu mir poželite. Zauvijek si s nama u našim srcima i mislima. Počivaj u miru Božjem! Tvoji najmiliji
Danas, kao i svaki dan za ovih tužnih šest godina, molim za pokoj tvoje duše. Nedostaješ nam...
TUŽNO SJEĆANJE
IN MEMORIAM
(23.XI.1993. – 23.XI.2017.) Dana 23. studenog navršit će se 24 godine otkako nas je napustila naša draga
(9.III.1940. – 24.XI.2016.)
MARIJA BRĐANOVIĆ Uspomena na tebe živi u nama. Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam za života podarila. Počivala u miru Božjem! Obitelj Brđanović STUDENI 2017.
MLADENA ZOVKU
BROJ 275
Vole te tvoji: Dragica, djeca i unučad
ILIJA BOGELJIĆ Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostat ćeš voljen i nikad zaboravljen. Tvoja supruga Bernadica, sinovi Valentin i Igor, kćerka Violeta, nevjeste Alessandra i Suzana, zet Mladen, unučad Josip, Giulia i Antonella
17
IN MEMORIAM
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
na naše drage sestre i tetke
(30.XI.2006. – 30.XI.2017.) Dana 30. studenoga navršit će se 11 godina od smrti našeg dragog
ZVONKE MARIĆA Ostaješ dio naših najljepših uspomena. Počivaj u miru Božjem! Tvoji najmiliji
ANKICU ZADRO
NADU KALFIĆ
(19.VII.2003. – 19.VII.2017.)
(24.XI.2008. – 24.XI.2017.)
TUŽNO SJEĆANJE (2.XII.1988. – 2.XII.2017.)
IVICA ANDRIJEVIĆ
Vrijeme bespovratno teče, ali mi smo i dalje zajedno u srcima, mislima i najljepšim uspomenama.
Bol je uvijek ista. Nosimo te u srcu. Tvoji najmiliji
Vaši: sestra Kaća i Onjegin, braća Željko i Miro s obiteljima
SJEĆANJE
IN MEMORIAM
(3.XII.2015. – 3.XII.2017.) Dana 3. prosinca navršit će se dvije godine otkako nije s nama naša draga
RUŽA GOGIĆ (1930. – 2015.) Počivala u miru Božjem! Sinovi Štefan, August, Rafo, Blaženko, Josip i Anto s obiteljima, kćerke Željka i Gina s obiteljima, braća Anto i Franjo s obiteljima, sestre Rezika i Katica s obiteljima, unučad i ostala rodbina
18
Veljica, bogdao! Kudilja vune, šišarica, šaka jerišća! Svako za se, a zajedan teže od nje. Ali koliko je bila teška i jaka Antonija, Ive Raje žena, izmjerilo se kad je otišla. Skrâlo se i ono malo kamenja što je od naši' temelja ostalo. Skrâlo, rasulo i bez nje ostalo sâmo.
Ivana M. Slugić
BROJ 275
STUDENI 2017.
IZ STARIH ALBUMA
Pirovanje
To su bila vremena... skromna i teška, ali se znalo veseliti bolje nego danas... – tako će barem, s uzdahom žala, ustvrditi naši stari. Zaista, i danas ima traga tome, a evo slučaja: čovjek nedavno slavio devedeseti rođendan (i "Bobovac" je tu dakako imao mjesto), puhao je on u svijeće, zasjekao tortu, nazdravljao i sve lijepo ali nitko da zapjeva, da bi na kraju slavljenik i to morao sam, pustivši onemoćali glas: "Ovim šorom, jagodo...". I jest: našim "šorovima" sve je manje djevojaka, pa više ne prolaze ni svatovi, ni u njima "čaje", poput ovoga zabilježenog na fotografiji – Marijana Babića sa Zarudja. Tu je, vidi se, i tzv. seksena, natovarena na konja. Godina je 1958. A na drugoj fotografiji, snimljenoj 1965. (uzgred u pozadini vidimo kako su izgledali novinski kiosci onoga doba) ovjekovječene su Janja Babić, Marija Malbašić i Ljerka Babić – Lela. Hvala Mirjani Babić koja nam je ove fotografije ustupila.
PodrŽite izradu fotomonografije svoga grada Broj računa (za uplate u KM): 3385802224035182, kod UniCredit Bank d.d. Vareš. Svrha doznake: donacija (ili sponzorstvo) za izradu fotomonografije "Vareški kraj kroz stoljeća". Primatelj: HKD "Napredak" – Podružnica Vareš. Za uplate iz inozemstva: IBAN BA39 3385 8048 2428 8089 i SWIFT UNCRBA 22.
LIST VAREŠKIH HRVATA
Rješenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa Federacije BiH, broj 08-651-311-4/98, list “Bobovac” upisan je u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 817, a mišljenjem istog ministarstva oslobođen je plaćanja poreza na promet proizvoda
STUDENI 2017.
osnivač i izdavač: HKD "Napredak", Podružnica Vareš • za izdavača: Mario Mirčić • adresa uredništva: 71330 Vareš, Zvijezda 25, tel.: +387(0)66/116-025, fax: +387(0)32/843-094 • internetska adresa: http://www.vares.pp.se • e-mail: listbobovac@hotmail.com • žiroračun u KM: 3385802224035182 kod UniCredit Bank d.d., s naznakom: za list "Bobovac" • račun za devizne uplate: 20013680001, IBAN broj: BA39 3385 8048 2407 4883, SWIFT: UNCRBA 22 • cijena godišnje pretplate: BiH – 24 KM, Hrvatska i Europa – 54 KM, Sjeverna Amerika – 75 KM, Australija – 87 KM • naklada: 1000 primjeraka • izlazi jedanput mjesečno • glavni i odgovorni urednik: Mladenko Marijanović • uredništvo: Zlatko Filipović, Čedomir Jelić, Alen Kristić, Dubravko Tokmačić i Mijo Vidović • računalna priprema: "Art company" d.o.o. Kiseljak • tisak: "Štamparija Fojnica" Fojnica BROJ 275
19
"VIA DINARICA"
Tekst J. Klarić • Foto B. Arapović
Viza za turističku budućnost "Via Dinarica" je projekt koji povezuje sedam država i obuhvaća dinarsko gorje od Slovenije do sjeverne Albanije. Srce ove megastaze je u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Njome su obuhvaćene turističke destinacije cijele regije koje nude planinarenje svjetskog ranga, biciklizam, skijanje, lov, ribolov, kajak, rafting, speleologiju i niz drugih mogućnosti za istraživanje tradicionalnog načina života i gastronomije, a nama ona otvara vrata za pružanje različitih turističkih usluga i isplativu promociju organske poljoprivrede, kao i naše kulturne baštine. "Via Dinarica" ima tri staze. Plavu – koja povezuje obalu i zaleđe Jadranskog mora, bijelu – preko najviših vrhova Dinarida i zelenu – koja prolazi kroz BiH, a dobrim dijelom ide i preko općine Vareš odnosno planine Zvijezde, gdje je naglasak stavljen na naselja Pogar, Mijakovići, Zarudje, Šimin Potok, Oćevija, Ravne i posebno stari grad Bobovac. Sada je do nas. Što ponuditi posjetitelju i kako valorizirati ono čime raspolažemo i što naš kraj čini zanimljivim, a da to ne bude samo kulturno-povijesna baština koja stoji kako stoji ili samo ljepota prirode i spontana gostoljubivost ljudi koji žive na ovim prostorima, da to ne bude samo ljetna ugodna svježina planine Zvijezde ili zimska vedrina, čistoća zraka i bjelina snijega. Tolike su komparativne prednosti na našoj strani, koje je netko prepoznao čak na međudržavnoj razini, jedino još da mi shvatimo da je riječ o vremenu koje ne bismo smjeli i dalje gubiti jer, kad se usporedimo po lokalnoj inicijativi, drugi su već poprilično odmakli.