Stopala su bitna za ravnotežu cijelog tijela
METATARZALGIJA – BOLOVI U STOPALIMA Piše: Dr Dušan Nenezić, fizijatar akupunkturolog - kiropraktičar, spec. za dječiju rehabilitaciju
U toku prosječnog životnog vijeka čovjek četiri puta obiđe zemlju oko ekvadora. Stopalo se pri kretanju prilagođava podlozi i pravi balans za čitavo tijelo. Stopala u ukupnoj visini našeg tijela učestvuju sa samo 15 procenata, pa se zato često smatraju zanemarljivim u odnosu na ostale djelove tijela. Međutim, kada se jave prvi simptomi nekog problema sa stopalima postajemo svjesni njihove važnosti. Naime, u svakodnevnoj brizi za zdravlje najčešće je ovaj dio tijela nepravedno zanemaren. Treba napomenuti da je oblik, kvalitet i građa stopala nasljedno predisponirano, pa je i sklonost ka obolijevanju stopala veća ukoliko postoje urođeni deformiteti.
Građa i funkcija stopala Stopala su izuzetno važna zbog toga što se tijelo na njih oslanja cijelom težinom. Bolesti koje nastanu na stopalima povlače oboljenje karlice ili kičme. Često izazivaju osjećaj nestabilnosti. Stopalo je sastavljeno od 28 kostiju, 34 globa,107 ligamenata i 21-og mišića. Sve je povezano čvrstim ligamentima i zglobovima koje pokreću mišići potkoljenice i stopala. Svaki naš korak počinje oslanjanjem na petu. Tlo se zatim dotiče spoljašnjim obodom stopala, a potom prednjim dijelom stopala, odakle se ono pomoću palca odbacuje naprijed u iskorak. Zahvaljujući tom složenom sklopu, svakodnevno napravimo 8.000 do 10.000 koraka. Stabilnost stopala obezbjeđuju tačke oslonca — dvije na prednjoj strani stopala, jedna na peti, druga na palcu i treća na malom prstu. Te tri tačke oslonca, zajedno sa kostima u mišićima i ligamentima koji ih povezuju, čine poprečne i uzdužne svodove stopala (unutrašnji uzdužni svod vidi se kao karakteristično udubljenje na otisku tabana na tlu). Ako stojimo bosi na ravnoj podlozi, veći dio tjelesne težine se prenosi na petu, a manji na prednji dio stopala.
34
Pri podizanju pete u visini od 2 cm opterećenje se izjednačava. Treba izbjegavati svako nošenje potpetice veće od 3–4 cm, jer se problemi mogu javiti i u karlici i lumbalnom dijelu kicme. Funkcija stopala sastoji se u prenosu težine tijela na podlogu. Strukturalni poremećaji su praćeni poremećajem raspodjele opterećenja duž stopala. Kod zdravog stopala optrerećenje se preko skočnih zglobova prenosi na zadnji dio, petu i duž oboda stopala na njegov prednji deo.
Metatarzalgija Bol u stopalu koji se često ponavlja nakon lakšeg ili težeg opterećenja poznata je kao metatarzalgija. Deformacije stopala (spušteno stopalo, zakrivljeni prsti, povrede, slabost mišića stopala...) mijenjaju biomehaničke odnose i uzrokuju poremećaj statičkog opterećenja, tako da su pojedini djelovi stopala u takvim slučajevima podložniji bolnim simptomima koji upozoravaju na problem. Metetarzalgija ima više stadijuma. Prvi stadijum Bol je u početku povremen i javlja se u toku dana, nakon hodanja i stajanja, te ujutro u toku ustajanja. Nema otoka niti promjene boje kože. Nakon nekoliko koraka hod je bez bolova. U većini slučajeva pacijent se ne javlja lekaru. Drugi stadijum Nakon nekoliko mjeseci bol se pojačava i stopalo počinje da boli i u mirovanju i tokom noći. Ovo već predstavlja teži stepen bolesti. Bol se najčešće opisuje kao tupa ili žareća, uz povremenu promjenu osjećaja u hladnoću, difuznu i lokaliziranu u prednjem ili zadnjem dijelu, ali i duž njegovog unutrašnjeg ili spoljašnjeg oboda. Klinički su vidljive promjene boje kože, kao i otok različitog intenziteta. Bolovi su izraženi u prednjem dijelu stopala. Oni se naročito pojačavaju prilikom pritiska na tabanski donji dio stopala u korijenu palca i malog prsta.