Medical 133

Page 1

5. MAJ 2020. GODINA XII BROJ 133

Besplatno izdanje

www.medicalcg.me

Dr Jelena Borovinić Dr Dobrila Nikčević Andrea Kalezić, med. sestra Prof. dr Marina Ratković Intervjui: Prof. dr Đorđije Šaranović Doc. dr Mateo Lambertini Andrijana Nikolić

Karcinom dojke Hronična mijeloidna leukemija Akromegalija Psorijazni artritis Ankilozirajući spondilitis

Svjetski dan hemofilije MojRA – mobilna aplikacija Udruženja pacijenata i zdravstvena politika


ZA CIJELU PORODICU

I svrab nestaje za tren

Synopen® mast klinički je dokazana pomoć kod kožnih reakcija praćenih svrabom usljed uboda insekta i koprivnjače. Synopen® mast, kada se primijeni na kožu smiruje ili otklanja svrab već 5-10 minuta nakon primjene. Synopen® mast je namijenjena cijeloj porodici i godinama je dio kućnih apoteka!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Klinički centar Crne Gore Oni nas liječe Prof. dr Marina Ratković Dr Jelena Borovinić Dr Dobrila Nikčević Andrea Kalezić, med. sestra 6–9 Intervju: Prof. dr Đorđije Šaranović 10 – 12 Analgosedacija Dr Dejan Leković 14 – 15 Intervju: Doc. dr Mateo Lambertini 16 – 17 Karcinom dojke Prim. dr Jadranka Lakićević 20 – 23 Hronična mijeloidna leukemija Dr sci med. Milena Dapčević 24 – 25 Akromegalija Dr Elzana Čikić 26 – 28 Hronika Crne Gore 29 – 37 Imate mučninu i povraćanje? Dr spec. Sava Mitić 38 – 39 Psorijazni artritis Dr Rifat Međedović 44 – 45 Ankilozirajući spondilitis Dr Nataša Miketić 46 – 47 Udruženja pacijenata i zdravstvene politike Dr Višnja Marković 48 – 49 Intervju: Andrijana Nikolić 50 – 52 MojRA – mobilna aplikacija 54 – 55 Svjetski dan hemofilije 56 – 57 Ishrana tokom ramazanskog posta Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović 58 – 59 Preporuke ISAPSa u vrijeme pandemije Dr Duško Marković 62 – 63 Hijaluronski fileri Dr med. Katarina Raspopović 64 – 65



!

"!

!

+! "!

$!

!

.!

'!

&!

!

4 1 stres su samo tri stvari kojima

je koĹža svakodnevno izloĹžena. Zato nije UV zraci, i umor ni Ä?udo da nam ten Ä?esto izgleda sivo i beĹživotno. Laboratorije Vichy uspjele su da udruĹže 3#."0$/ )1*-/ ,.0'%'$/ ') +! ")*+ +"% " !/ $ ') +')" * *, 89% Vichy vulkanske vode sa visokom koncentracijom hijaluronske kiseline u hipoalergenu "& "&+ ) +"& ' " !/ %"& ) $"0"& . + ) ."+! !" ! '& &+) +"'& formulu razvijenu u saradnji sa dermatolozima, kako bi osnaĹžili koĹžnu barijeru i uÄ?inili ' !/ $,)'&" " !"* !/(' $$ ) &" ')%,$ ! * & - $'( ."+! je jaÄ?om u borbi protiv svakodnevnih agresija. Svakodnevnom upotrebom boostera )% +'$' "*+* +' ''*+ & % # i blistava, "+ *+)'& a ) "&*+ "$/ ) **"'&* Mineral 89, koĹža je jedra,*#"& boljeg tonusa uz dodatnu barĹĄunastu njegu Ideal * - )/ / +! *#"& "* ($,%( %') +'&" & $'./ ('+ )'2$/ /0.,+&$. Soleil SPF50+ ona će i svakodnevno biti zaĹĄtiÄ?ena od UVA i UVB zraka.


Oni nas liječe

Prof. dr Marina Ratković, medicinska direktorica KCCG, gotovo pola vijeka - pune 43 godine liječi i spašava živote svojih pacijenata. Veliko iskustvo sticala je najprije kao doktorica u Titeksu, potom u Hitnoj pomoći, pa u Medicinskom zavodu Titograd, a na Klinici za Internu medicinu radi od kad su ta klinika i Klinički centar osnovani. Paralelno sa praksom, nastavila je usavršavanja – nakon studija, specijalizacije i subspecijalizacije, magistrirala je i doktorirala na istom, Medicinskom fakultetu u Beogradu. Sada je redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Podgorici, a kao mentor sarađuje i sa Medicinskim fakultetom u Beogradu. Zato ćete često čuti kako je sad već afirmisani ljekari zovu - profesorice. Ona insistira da je na klinici ljekar, a na fakultetu profesorica, ali oni koje je vodila kroz osnovne i poslijediplomske studije često, s razlogom, sačuvaju taj mentorski odnos i onda kada postanu priznata imena u medicini i sami počnu da uče nove generacije. I sada, kada je pitate kome odaje posebno priznanje, ona kaže da su to sve njene kolege, ali ipak ističe najmlađe. - Posebno moram staviti akcenat na mlade, specijalizante, koji nemaju straha, nego su sa potpunom odgovornošću – u pripremi, oblačenju i zaštiti od bolesti koje se prenose, bilo kapljično ili na drugi način – pripremljeni za rad. Nema panike, a nema ni opuštanja. Nije ovo uobičajena stvar, kako prvi dan tako i dalje, mi nastupamo u brizi da zaštitimo pacijente, ali i da zaštitimo sebe i svoje porodice – kaže dr Ratković. Nepresušna energija i volja, posvećenost koja izaziva

06

divljenje i natprosječna memorija - tako kolege opisuju doktoricu Ratković. Dodaju, da zbog svega toga njoj se ne može reći – neću ili ne mogu. Kada kažete dr Marina Ratković, mnogima će prva asocijacija biti transplantacije i donorstvo. S pravom, jer je upravo ona zaslužna za to što se naša zemlja nalazi na mapi svijeta u ovoj oblasti a, putem medija, ušla je u svaki crnogorski dom učeći nas zašto je donorstvo važno i zašto treba da budemo donori. Dio procesa transplantacija je i kontrola imuno odgovora organizma. Baš to jedna je od nepoznanica medicini u ovoj situaciji. Zašto kod nekih oboljelih od KOVID 19 sve prođe bez velikih komplikacija, a kod nekih dođe do pretjeranog imunog odgovora, kada naš organizam, praktično zbog greške, počne sam sebe da uništava. U sve većem broju naučnih studija navodi se da kod KOVID 19, ustvari, ubija citokinska oluja - kao pretjerani imuno odgovor. Doktorica Ratković kaže da za naše ljekare to nije nov pojam i da on nije nastao sa KOVID19, kao ni upotreba tzv. MAB-ova, monoklonskih antitijela u takvim situacijama. - U intenzivnim jedinicama i te kako smo upoznati sa citokinskom olujom, kada treba davati i kakav je učinak tih lijekova. Daj bože da ga nikada ne upotrijebimo. Iz kojeg razloga? Nikada ne možemo znati kako monoklonska antitijela, koja predstavljaju imuno modularnu terapiju, djeluju i kakav će, dobar ili loš, efekat dati. Jer, ne posmatramo čovjeka samo kroz oko, nego ga sagledavamo kao sistem organa – objašnjava medicinska direktorica KCCG. Dr Marina Ratković godinama rukovodi i timovima koji ispituju učinak određenih ljekova, pa je odličan sagovornik


Prof. dr Marina Ratković

da objasni sve vijesti o upotrebi brojnih ljekova koji se pominju u javnosti. Kaže kako je važno da razumijemo da lijek za KOVID 19 još ne postoji i da se zato medicina usredsredila na upotrebu ljekova koji se već koriste za druge bolesti. Tu su antibiotici, pa antivirotici, potom ljekovi koji utiču na imunološke parametre upala. Sada se provjerava kako utiču na KOVID 19. Tako je predsjednik Amerike govorio o hlorokinu, lijeku koji se još od 1936. godine koristi za liječe malarije, a i sada daje rezultate na korona virus, potom, pominju se tri vrste antivirotika koje su 2005. koristili za liječenje epidemije SARS, a 2015. za liječenje MERS i EBOLE. Jedan od njih je remdesivir. - Remdesivir direktno utiče na virus i zato, vjerovatno, pripremaju intravenske oblike, dok ovi drugi antivirotici utiču na enzime koji utiču na replikaciju virusa. On je direktni antivirotik i vidjećemo šta će nam naredni period donijeti – zaključuje dr Ratković. Ona upozorava da se mora imati u vidu da svaki lijek ima dobre i loše strane – pa se tako mora voditi računa o tome da i kod zdravih ljudi, a posebno onih koji imaju i neke druge bolesti, može doći do brojnih problema - od poremećaja srčanog ritma do prikazivanja lažnih rezultata nekih parametara u radu naših organa. I kad govorimo o upotrebi interferona neophodno je, kaže, uvijek imati nekoliko znakova uzvika iznad glave. - Treba imati veliki oprez u tome. Vi znate da postoje razlike u stavu između Italijana i Njemaca u upotrebi interferona. Italijani su ga koristili. Kasnije ćemo vidjeti kakve je rezultate imao. Njemci, međutim, govore o primarnom dejstvu interferona i oni su veoma, veoma oprezni – analizira ona.

Naš cilj je da liječimo, ali da ne PRELIJEČIMO pacijenta, objašnjava dr Marina Ratković. Koliko je komplikovana situacija ona ilustruje podatkom da se 36 evropskih medicinskih autoriteta iz 12 država okupilo, kako bi se dogovorilo o preporukama za liječenje KOVID 19. Od 54 preporuke, koje su bile kandidovane, o 35 nijesu mogli da postignu konsenzus, a oko 6 uopšte nije bilo dogovora. To je posljedica visoke profesionalne odgovornosti, jer ne možete dati preporuku za nešto u šta nijeste apsolutno sigurni – objašnjava ona. Visoka ljekarska moralnost i odgovornost ono je što krasi dr Marinu Ratković. Jer, dobar ljekar nije ljekar samo dok nosi mantil, nego sva 24 sata, svih 365 dana u godini. Zato, nerijetko, dr Marina Ratković brine o položaju svojih pacijenata i prije nego dođu na kliniku, tokom liječenja, ali i kada sa klinike izađu i suočavaju se sa svakodnevnim nedaćama, koje nemaju veze za zdravljem. Ona je i majka i baka. I to takva baka koja pruža nježnost, toplinu, podršku, stpljenje i nezaboravne uspomene iz djetinjstva, ali i ima odgovore na sva pitanja.Svako ko je sreo tokom šetnje sa kućnim ljubimcem zna, takođe, da je jedan četvorožni Ćino unio radost u njenu porodicu. Na poslu je svakog jutra od pet.

Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

07


Oni nas liječe

Dr Jelena Borovinić Bojović liječi najteže KOVID pacijente. Ona je načelnica Odjeljenja za pulmologiju na Internoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. Sticajem profesionalnih okolnosti, ima posebnu kombinaciju ljekarskih znanja koja kao da je „kovana“ baš za borbu protiv korona virusa. Karijeru je počela na Infektivnoj klinici, da bi specijalizirala internu medicinu – pulmologiju (bolesti pluća). Na pitanje o strahu da se i sama ne zarazi kaže da je i u ovim, vanrednim, okolnostima privilegija raditi u Kliničkom centru Crne Gore gdje ima dovoljno kvalitetne opreme, gdje su procedure i protokoli jasni i gdje se na najbolji način štite zaposleni. Kao pulmolog ona, između ostalih, sada brine o pacijentima koji imaju teške upale pluća izazvane korona virusom, kod kojih se razvija i takozvani ARDS – akutni respiratorni distres sindrom situacija u kojoj voda ispuni naše alveole u plućima, umjesto kiseonika. Tada ne može da se diše, pluća staju, a kreće borba za život – borba doktorice Jelene i njenih kolega za život pacijenta. Objašnjava da su pluća na udaru zato što se, pored dodirivanja zaprljanih površina, ovaj virus prenosi kapljično, disajnim putevima – kašljanjem i dubokim disanjem. - Svi pacijenti koje smo mi do sada u Internoj klinici liječili imali su komplikovane, teške upale pluća, kao posljedicu spuštanja virusa u donje disajne puteve. Virus je izazivao teške, obostrane upale pluća - opisuje ono sa čim se suočavaju njeni pacijenti. Kada dođe do ARDS-a onda su respiratori, mašine koje dišu umjesto pacijenta, glavna podrška oboljelima. U kritičnom stanju, kada je pacijent životno ugrožen, respirator je jedino sredstvo koje ljekarima omogućava da se parametri oboljelog stabilizuju i da se nastavi borba za njihov život. - To su aparati koji omogućavaju da se pacijenti sa najtežim, komplikovanim slikama i vrlo komplikovanim upalama pluća – virusnim ili bakterijskim super infekcijama – koji imaju formiran ARDS, na pravi način stabilizuju. Njihovo životno stanje se jedino tako na pravi način stabilizuje. Zbog toga su nam oni toliko važni - objašnjava dr Borovinić Bojović. Svim pacijentima, odmah po prijemu na kliniku, objašnjava, radi se rentgenski snimak, da bi se vidjelo da li je i kolika upala zahvatila njihova pluća. - Zato što to podrazumijeva protokol liječenja, koji je kod

08

Dr Jelena Borovinić Bojović

nas potpuno savremen, iskustven i najbolji koji smo mogli da sprovedemo. Veoma je važno uraditi rentgen pacijentu na prijemu, jer je to pravi način da ih pratimo i da u daljem toku sumiramo rezultate našeg rada - kaže načelnica pulmologije KCCG. Dr Jelena Borovinić Bojovića kaže kako je oduvijek znala da će biti ljekar. To je, kao desetogodišnja djevojčica, odlučno izjavila i za novine – Titogradsku tribinu, i pri tome ostala. I njena dva brata su ljekari. Otac, takođe ljekar, čijim se stetoskopima i aparatima za pritisak igrala, predlagao je da upiše Muzičku akademiju, jer je bila završila i muzičku školu, na odsjeku klavir. Nije dolazilo u obzir, uprkos ogromnoj ljubavi prema muzici. Studije, specijalizaciju i subspecijalizaciju završila je na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Sada je na doktorskim studijama i asistent je na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Danas, kao majka dva dječaka - od šest i osam godina, kaže kako im često objašnjava da biti ljekar znači mnogo odricanja, jer je to profesija koja traži kompletno angažovanje, 24 sata dnevno. - Moraš da prihvatiš da si ljekar uvijek i svuda, 365 dana u godini. Za svakog jednako. Tu ne može biti izuzetka – zaključuje načelnica pulmologije Kliničkog centra Crne Gore. Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore


Klinika za infektivne bolesti KCCG

Oni pobjeđuju koronu Najiskusniji i najmlađi – jedni uz druge bore se protiv korone na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore. Načelnica, dr Dobrila Nikčević i medicinska sestra Andrea Kalezić opisuju kako to izgleda.

uhodan – kaže iskusni infektolog. – Oblačenje i svlačenje je u početku bilo duže. Sada je brže i uigraniji smo tim. Znamo šta nas očekuje, kako da idemo dalje i da se dopunjavamo. Sve to, svakim danom ide sve bolje – nadovezuje se sestra Andrea. Timski se radi na klinici, a nakon posla, gotovo svi sa Infektivne koji brinu o KOVID pacijentima ne idu svojim kućama, nego u hotel. U želji da zaštite svoje porodice, odvojeni su od njih.

Andrea Kalezić – medicinska sestra - Pri našem prvom susretu sa tim pacijentima, nije nam bilo svejedno. Postojao je strah. Vremenom se smanjivao. Nije nam ni sada svejedno, ali smo smo se navikli na sve. Jer, evo ovo već traje neko vrijeme. Dolazimo svakoga dana i sada smo upoznati sa svim – kaže medicinska sestra Andrea Kalezić. – Kad se uđe u prostor gdje su pacijenti oboljeli od korone, odnosno od Kovid 19 infekcije, ostaje se po četiri, pet, šest sati, jer svakom pacijentu mora se posvetiti određena pažnja – opisuje načelnica dr Nikčević, kako izgleda rad njenih kolega. Kažu da im ništa nije teško. To samo svjedoči o njihovoj volji i riješenosti koje zaslužuju poštovanje čitavog društva. – Onaj ko nije obukao taj skafander i proveo sate u toj opremi, ličnoj zaštitnoj opremi, ne zna šta je napor. Sreća što imamo tu opremu i što nas ona štiti od moguće infekcije. Kada izađu, oni su potpuno mokri – dijeli sa nama svakodnevicu na klinici kojom upravlja dr Nikčević. Kad se prođe dekontaminacija ima se vremena tek za gutljaj čaja ili vode, i posao se nastavlja. Opisuju i kako funkcioniše oblačenje i svlačenje opreme. – Ono što je osnovno, znamo da se zaštitimo. To je osnovno što smo naučili prije nego što je došla ova infekcija do nas. Da znamo da se obučemo i, što je još važnije, da znamo da svučemo zaštitnu opremu, da ne bi kontaminirali i sebe i drugog. Zato postoji poseban način skidanja, koji je ovdje fantastično

Dr Dobrila Nikčević – Nije to lako, odvojeni ste od porodice, odvojeni od svih. Nigdje se ne ide. Odavde ide se samo do hotela. A od hotela dovde. Nema hodanja, nema šetanja, nema ništa – sumira rutinu svoju i svojih kolega dr Nikčević. Maske skrivaju njihove optimistične osmjehe, ali jednako pobjednički stisnu pesnicu kad ih pitate – pobjeđuje li Crna Gora. Odmah dodaju – samo ako se budu poštovale preporuke stručnjaka o ostajnju kod kuća, fizičkoj distanci i mjerama higijene. – Kako bismo svi brže i efikasnije završili sve ovo, i da bi se što prije vratili svojim domovima i zdravstveni radnici i pacijenti, poruka svim građanima je – ostanite doma – da Crna Gora ide, zajedno do pobjede – kaže veoma odlučno mlada sestra Andrea, dok je dr Nikčević zaštitnički prati pogledom. Nakon kratkog predaha na klupi u parku ispred Infektivne, vraćaju se obavezama, jer treba izmjeriti pritisak, dati terapiju, uraditi pretrage, pogledati nalaze i, nikako manje važno, kažu – porazgovarati sa pacijentima i uliti im nadu u ozdravljenje. Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

09


Intervju: prof. dr Đorđije Šaranović, Opšta bolnica MediGroup, Beograd

Potreba za primjenom vještačke inteligencije trenutno dominira u medicinskoj praksi Specijalista radiologije i subspecijalista interventne radiologije prof. dr Đorđije Šaranović, ukazujući nam čast da učestvuje u intervjuu, opisao je način funkcionisanja savremene radiologije i interventne medicine. Jedan od ključnih elemenata jačanja efikasnosti učinka ovih intervencija, kako se može zaključiti, čini sve intenzivnije uvođenje vještačke inteligencije u proces dijagnostike i liječenja. Naravno, ne treba zanemariti ni ulogu znanja i iskustva radiologa, koji tek u kompletnoj sprezi s modernom tehnologijom vode optimalno preduzetim postupcima medicinskog tretmana. Prof. dr Đorđije Šaranović rođen je 1962. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Podgorici, Medicinski fakultet u Beogradu (1985) i doktorske studije na Medicinskom fakultetu u Beogradu (1995). Subspecijalista je interventne radiologije od 2013. Profesorsku karijeru je gradio kao redovni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu (2013–2016), gostujući profesor radiologije na Medicinskom fakultetu u Banjaluci, profesor i šef Katedre za poslijediplomsku nastavu iz radiologije Medicinskog fakulteta u Beogradu. Tokom medicinske karijere bio je načelnik Odjeljenja za radiologiju na Prvoj hirurškoj klinici, KCS u Beogradu (1997– 2016) i direktor Centra za radiologiju i MR, KCS u Beogradu (2013). Trenutno je radno angažovan u Opštoj bolnici MediGroup u Beogradu, gdje je načelnik Centra za radiologiju. Konsultant je u Kliničkom centru Crne Gore za oblast radiologije, od 2007. godine, i predavač i ispitvač na poslediplomskim studijama iz Radiologije na Medicinskom fakultetu u Podgorici. U okviru bogate kliničke prakse uveo je nekoliko novih metoda tretmana u abdominalnoj radiologiji, a usavršavao se i u oblasti digestivne, abdominalne, onkološke i interventne radiologije (Irska, Španija, Švajcarska, Francuska, Japan, SAD, Grčka, Meksiko). U okviru stručne periodike objavio je oko 230 radova, od kojih jednu monografiju i četiri poglavlja u knjigama i udžbenicima.

10

Radiologija je jedna od grana medicine za koju je jako bitan tehnološki progres. U kojoj mjeri je kod nas moguće pratiti savremene tokove razvoja? Slobodno možemo reći da je radiologija jedna od grana medicine koja je najviše napredovala, ako nije i na samom vrhu kad je u pitanju napredak. Taj svoj iskorak, ona prije svega duguje napretku tehnologije. A tehnologija, posebno nova, i najsavremenija, vrlo je skupa. Moramo reći da, kao i sve ostale grane medicine, radiologija dijeli sudbinu ekonomije jednog društva. Nije lako zemljama u razvoju da posjeduju najsavremeniju opremu. I ne samo zbog relativnog ekonomskog zaostajanja, i nemogućnosti odvajanja novca za poslednju riječ tehnike, već i zbog toga što se najsavremenije mašine ipak instaliraju u najmoćnijim i medicinski najsavremenijim bolnicama u kojima prolaze svoju provjeru i kroz čiji rad ulaze u rutinsku kliničku praksu. Kad govorimo o želji naših radiologa da prate svjetske naučne tokove, ona je nesporna. I nije to samo želja da se radi na najsavremenijim mašinama, već je to želja da se lično stručno usavršavaju i da odgovaraju na sve veće zahtjeve ljekara drugih specijalnosti koji im šalju pacijente. To nije moguće bez rada na savremenoj opremi. Zato je u pogledu ekonomskih mogućnosti, s jedne strane, i želje radiologa da rade na savremenoj opremi (i drugih specijalnosti koji im šalju pacijente za dijagnostiku), s druge strane, potrebno je napraviti balans. Potrebno je napraviti dobru dugoročnu zdravstvenu politiku i odgovoriti na pitanje šta je stvarno potrebno, to jest koji je to nivo zdravstvene zaštite i usluga koje želimo i možemo da pružimo našem stanovništvu i u sklopu tog plana nabavljati i osavremenjivati radiološku opremu. U sastavljanju tog plana svakako nezaobilaznu i veoma važnu ulogu moraju imati radiolozi i predstavnici drugih specijalnosti (kojima, u neku ruku, radiolozi svojim nalazima otvaraju vidike prije nego počne liječenje). Svjedoci smo, danas, dosta dobre opremljenosti savremenim radiološkim uređajima crnogorskog zdravstva. Kao i sve u životu, i ova oblast može uvijek biti bolja. I ne treba se porediti sa onima koji su lošiji, već sa onima koji su bolji od nas, pri čemu


uvijek treba imati mjeru koja mora odgovarati stvarnim potrebama našeg zdravstva. Da li biste mogli opisati način funkcionisanja trenutno najmodernijih aparata koje koristite u radiološkoj praksi? Ovo su digitalna vremena u svim sferama našeg života. Radiologija nije izuzetak niti to može biti. Nova dostignuća u primjeni digitalnih tehnologija otvorila su vrata ulasku vještačke inteligencije u medicinu. Nigdje se to ne koristi više nego u radiologiji, što ne znači da nema primjenu u drugim oblastima, od laboratorijskog ispitivanja do hirurgije.

snabdjeveni vještačkom inteligencijom, radiolog gleda, obrađuje i analizira dobijene slike, te na osnovu svog znanja postavlja dijagnozu. Ukoliko su radne stanice snabdjevene programima za vještačku inteligenciju, radiolog pokreće na radnoj stanici odgovarajući program (u zavisnosti od toga koju bolest traži ili koji organ obrađuje) „ubacuje” slike koje su snimljene u taj program. Na kraju program sam počinje da vrši analizu dobijenih snimaka i šalje izvještaj o tome koja je promjena otkrivena i o kojoj se bolesti radi. Radiolog analizira izvještaj vještačke inteligencije i na kraju daje svoj završni nalaz. Koji se izazovi postavljaju pred savremenog radiologa? Brojni su izazovi. Mogu se svrstati u nekoliko grupa. Razvojem medicine i tehnologije nivo znanja koji je potreban radiologu, da bi bio uspješan, ne samo iz radiologije već i iz drugih medicinskih oblasti, višestruko je umnožen. Dobro poznavanje IT tehnologija, naročito upotreba softverskih rešenja i pravilno i kritičko korišćenje vještačke inteligencije u medicini je možda i veći izazov od prethodnog. Ogroman broj slika koje radiolog samo kod jednog pacijenta snimljenog na CT ili MR treba da obradi veliko je opterećenje za svakodnevni rad. Jedan CT pregled danas je praćen produkcijom od nekoliko stotina do par hiljada slika. A dnevno, zbog skraćenja vremena pregleda koje je uslovljeno brzinom rada ovih aparata, potrebno je analizirati i opisati i po dvadesetak pacijenata. Lako dolazimo do broja od 10.000 do 100.000 slika koje radiolog dnevno treba da pogleda i analizira. Naravno da će ovoliki broj slika biti izazov svake vrste, od zamora očiju do pada koncentracije, koji se najbolje može prevazići stručnom upotrebom ovih aparata. Preporuka: Ne treba pretjerivati sa snimanjima. Snimanja obavljati samo sa potrebnim i dovoljnim brojem presjeka, a dobijene snimke analizirati stručno. Za ovo su potrebna medicinska znanja i tehnološke vještine kako bi radiolog stao iza svoje odluke. Radiolog ne smije biti samo potpisnik odluke mašine

Prof. dr Đorđije Šaranović

Koristiti savremeni aparat bez primjene programa za vještačku inteligenciju koji objektivizuju naš pregled, uklanjajući ono od čega smo do sada najviše patili, a to je subjektivno gledanje na sliku, znači voziti avion samo po pisti. Danas radiološki aparati, a to se prvenstveno odnosi na CT (skener) i MR (aparat za magnetnu rezonancu), nakon što radiolog odredi tehniku i parametre snimanja (prilagođenu razlogu snimanja) naprave pregled (snime, „slikaju”) i pošalju dobijene slike (često se radi o stotinama slika ljudskog tijela tankog presjeka oko 1mm) u kompjuter koji zovemo radnom stanicom. U tom kompjuteru se nalaze brojni programi za obradu slike koja podrazumijeva razna vizuelna i matematička mjerenja. U tim programima, ukoliko nisu automatizovani, to jest

Oni koji dobro vladaju korišćenjem i moćima programa za vještačku inteligenciju olakšavaju sebi rad, ali se suočavaju sa osnovnom dilemom: da li vjerovati mašini? Da li nekritički napisati i potpisati da se radi o promjeni onako kako je rekla mašina? Danas smo suočeni sa velikom pravnom dilemom: ko je kriv ako je dijagnoza pogrešna a stvorena je programom vještačke inteligencije dok je radiolog „samo” potpisnik. Koje vrste intervencija je moguće obaviti primjenom interventne radiologije? Interventna radiologija je terapijska medicinska disciplina koja se izvorno razvila iz radiologije. Koristi različite metode i tehnike za liječenje raznih bolesti i stanja koja su uglavnom bila

11


rezervisana za hirurške intervencije. Ona spada u takozvane minimalno invazivne metode liječenja jer pacijentu se ne vrši klasična hirurška intervencija. Najčešće, kroz samo jedan mali ubod na koži uvode se u organizam do ciljanog mjesta posebne medicinske spravice (sajle, kateteri i slično) kojima se na različite načine liječi ili olakšava bolest. Ovakve procedure mogu se izvoditi na krvnim sudovima (vaskularna interventna radiologija) i to bilo gdje u organizmu (od ruku i nogu, trbuha, grudnog koša, do glave ili pojedinih organa kao što su srce, jetra, bubrezi itd). Najpoznatije ove procedure su ugradnja stentova kod začepljenja arterija i zatvaranje otvora na krvnim sudovima koji krvare (koilovanje). Danas se i liječenje tumora, ako ne može ili je neuspješno drugim načinima, može obavljati interventno radiološki tako što se kateterom kroz krvne sudove dođe do tumora i kroz kateter ubrizgavaju razna sredstva koja različitim dejstvom ubijaju tumor. Druga grupa su nevaskularne interventne radiološke procedure kada za pristup patološkoj promjeni u organizmu ne koristimo krvni sud već kroz kožu, kroz masno tkivo tijela dolazimo raznim iglama i kateterima do promjene. Tu promjenu, zavisno od njene prirode, ili dreniramo (izvlačimo najčešće gnoj iz apscesa, gnojnih kolekcija, ili zuč iz jetre, to jest mokraću iz bubrega) ili bioptiramo (uzimamo uzorak za patohistološku analizu) itd. Liječenje na ovakav način čini u nekim slučajevima hirurgiju nepotrebnom. Pacijenti se manje zadržavaju u bolnici i brže oporavljaju. Koji se radiološki metodi najčešće koriste u svakodnevnoj praksi? Nema danas ni jedne grane medicine koja svakodnevno ne traži i radiološki pregled. Praktično sve medicinske specijalnosti traže poneko snimanje. Ti pregledi se obavljaju na različite načine, to jest različitim metodama: klasičnim rendgenskim snimanjem, ultrazvukom, CT-om ili MR-om. Zato je teško reći koji se najčešće koriste. Koriste se svi i to masovno. Praktično je nemoguće postaviti dijagnozu pacijentu bez radiološkog pregleda. Koja će se metoda koristiti zavisi od uputne dijagnoze. Recimo, u neurologiji i psihijatriji daleko najčešće se koriste CT i MR. U pedijatriji ultrazvuk i MR. U kardiologiji ultrazvuk, CT i sve više MR. U gastroenterologiji podjednako ultrazvuk, CT i MR. Ali svaki od ovih metoda ima svoje posebne tehnike. Danas se ide na to, u modernoj medicini, da se sumnja na jednu bolest pregleda jednom metodom i posebnom vrstom tehnike. Zato se posebna pažnja, možda i ključna u dijagnostičkoj radiologiji, obraća na to da izaberete za pregled onu metodu i tehniku unutar nje koja može najbolje da odgovori na pitanje koje je postavljeno od strane onog koji upućuje pacijenta na snimanje. Na primjer, ako želite da dobijete odgovor na pitanje šta se dešava sa jetrom može se raditi i ultrazvuk i CT i MR. Ali je važno reći na koju bolest sumnjamo pa ćemo u odnosu na to izabrati jednu od ove tri metode. Nema potrebe da se rade sve tri. Ako biste na osnovu svoje prakse mogli dati pregled najprisutnijih dijagnoza, na šta bi se to odnosilo?

12

Potpuno očigledno je da se onkološke dijagnoze nalaze u vrhu. I pritom ih je sve više u mlađem uzrastu. Veliku većinu pacijenata na radiologiji čine oni kojima treba snimanjem otkriti tumor, odrediti njegovu vrstu, stepen proširenosti ili pratiti odgovor na terapiju. Drugu veliku grupu čine kardiovaskularni bolesnici, i to najčešće sa zapušenjima krvnih sudova. Ne zaboravimo ni neurološke bolesnike kojih je sve više, kako raste starost populacije. Budući da se aktivno bavite medicinskom žurnalistikom, da li biste mogli ukazati na najprisutnije teme u istraživanjima i, uopšte, najizazovnije teme u vašoj oblasti kojima se svjetska medicinska teorija trenutno bavi? Jedna od najzanimljivijih je svakako primjena vještačke inteligencije ne samo u radiologiji već i u cijeloj medicini. Cilj je da se u procjeni zdravstvenog stanja pacijenta, koliko god je to dostupno, isključi mogućnost ljudske greške. Da se ukloni subjektivizam koji je u ljudskoj prirodi. U radiologiji konkretno, da se ukloni subjektivnost radiologa u tumačenju snimka. Snimak je kao svaka slika. Svako bi mogao da ima svoje mišljenje. Da li je nešto sivo, malo više, malo manje, srednjeg intenziteta ili visokog intenziteta. Namjera uvođenja vještačke inteligencije, to jest naučenih kompjuterskih programa je da matematički izmjere svaku karakteristiku na snimku koju i mi gledamo i na osnovu koje prosuđujemo i donosimo zaključak je li nešto normalno ili bolesno; a ako je bolesno, o čemu se radi. Šta bi trebalo da bude zadatak radiologije kod nas u budućnosti? Upravo da uvodi programe vještačke inteligencije tamo gdje oni postoje i gdje su klinički dokazano primjenljivi i pouzdani. Vaša poruka čitaocima? Čuvajte se, ne trošite vrijeme uzalud (ograničeno je), odredite prioritete u životu, posvetite im se i budite zdravi i srećni. Anita Đurović



Analgosedacija za dijagnostičke procedure KOLONOSKOPIJE, GASTROSKOPIJE, CISTOSKOPIJE I RADIOLOŠKE PROCEDURE

Dr Dejan Leković, spec. anesteziolog Klinički centar Crne Gore

Broj neinvazivnih i minimalno invazivnih medicinskih procedura koje se izvode van operacione sale, u ambulantnim uslovima, pokazuje eksponencijalni rast tokom posljednjih decenija. Za izvođenje nekih terapijskih intervencija ili dijagnostičkih procedura dovoljna je samo sedacija ili samo analgezija, a u nekim slučajevima postoji potreba za analgosedacijom. Sa uvođenjem kratko djelujućih sedativa, opijatnih analgetika, kao i antagonista navedene grupe ljekova, upotrebom anestetika sa brzim početkom i kratkim periodom djelovanja, a uz primjenu neinvazivnog monitoringa, analgosedaciju je moguće bezbijedno izvoditi u različitim bolničkim ili ambulantnim uslovima. Mnoge anesteziološke profesionalne organizacije definisale su sedaciju na različite načine, uz davanje pratećih vodiča za njeno izvođenje. U posljednje vrijeme naziv analgosedacija se definiše kao tehnika davanja sedativa ili disocijativnih anestetika, sa ili bez analgezije, kako bi pacijent bio u stanju da toleriše neprijatne procedure, sa održavanjem nepromijenjene kardiorespiratorne funkcije. Ona dovodi do smanjenja nivoa stanja svijesti kod pacijenta uz adekvatnu oksigenaciju i protekciju disajnih puteva. Razumijevanje različitih dubina sedecije osnovno je u izvođenju same procedure.

14

U zavisnosti od potreba same procedure, zahtjevi koji treba da se zadovolje davanjem analgosedacije mogu biti različiti, najčešće su: - Bezbjednost pacijenta; - Smanjenje bola i uznemirenosti kod pacijenta, koje su posljedica izvođenja same procedure; - Miran pacijent, bez pokreta tokom izvođenja procedure; - Maksimalno obezbjeđivanje uslova za uspješno izvođenje procedure; - Što brži oporavak pacijenata i povratak u stanje prije sedacije. Indikacije za izvođenje analgosedacije mijenjaju se od pacijenta do pacijenta, u zavisnosti od prisutne uznemirenosti i bola koji je uzrokovan datom procedurom. Pacijenti mogu imati potrebu samo za smanjenjem uznemirenosti, ili samo za analgezijom, za imobilizacijom ili za kombinacijom svega naprijed navedenog. Intervencije mogu biti bolne ili bezbolne, što postavlja različite ciljeve u smislu postizanja analgezije tokom izvođenja analgosedacije. Potrebe za sedacijom takođe mogu biti različite i kreću se od minimalne sedacije do minimalne anestezije. Ljekovi za sedaciju imaju širok dozni interval bezjbednog


davanja ali su obično ,,slabi” i nedovoljni za postizanje zadovoljavajućeg stepena analgosedacije. Mogu da dovedu do produženog stanja neadekvatne budnosti, moguće obstrukcije disajnog puta, depresije disanja, pogotovo kod gornje endoskopije (gastroskopije, endoskopske retrogradne holangiopankreatografije (ERCP), endoehosonografije, enteroskopije - gornji pristup), kao i moguće postproceduralne mučnine i povraćanja, obično zbog datih prevelikih doza radi postizanja željenog nivoa sedacije. Propofol je kratkodjelujući anestetik, koji sa svojim brzim početkom djelovanja, kratkim poluživotom eliminacije, antiemetičkim osobinama i adekvatnim amnestičkim efektima tokom izvođenja različitih intervencija, čini se pogodnijim lijekom za izvođenje analgosedacije od sedativa. Najbolji anesteziološki pristup postizanja analgezije i sedacije tokom različitih endoskopskih i radioloških dijagnostičkih i terapijskih procedura još uvek je tema mnogih aktuelnih kliničkih istraživanja. Način izvođenja analgosedacije treba da omogući brz i predvidljiv oporavak pacijenta, hemodinamsku stabilnost, minamalnu vjerovatnoću pojave neželjenih događaja i postproceduralne pojave mučnine i povraćanja. Propofol po svojim osobinama najoptimalniji je za izvođenje sedacija. Bolus doze od 1,5-2,5mg/kg propofola brzo uvode u san pacijenta, a kasnije ponovljene doze od 10-30mg dovoljne su za postizanje potrebne sedacije sa očekivanim amnestičkim efektom. Međutim, kod ovakve sedacije, samo sa propofolom, česti su efekti predoziranja, kao što su hipoksija, hipoksemija i hipotenzija. Dodavanjem opijatnih analgetika, povećavamo hipnotički efekat propofola i smanjujemo njegovu potrebnu dozu. Analgosedacija se najčešće izvodi upotrebom više ljekova. Kratkodjelujući benzodiazepini, sami ili u kombinaciji sa opijatnim analgeticima, najviše se upotrebljavaju za analgosedaciju. Navedenim ljekovima dodaje se propofol u subanestetičkim dozama kako bi se postigao željeni nivo depresije svijesti. Kod korišćenja više lijekova mora se voditi računa o njihovom sinergističkom dejstvu, koje smanjuje potrebnu dozu svakog upotrijebljenog lijeka ponaosob, uz postizanje željenog nivoa sedacije i analgezije. Takođe se mora obratiti pažnja i na mogućnost pojave neželjenih događaja zbog sinergizma ljekova. Na postizanje željenog nivoa sedacije od značaja je i način davanja ljekova tokom sedacije. U posljednjih pet godina, veliki broj studija imao je za cilj ocjenu efekta primjene manuelno (u bolusu) datih ljekova tokom sedacije i ciljno kontrolisane infuzije (Target controlled infusion). Rezultati većine studija ukazuju na prednosti korišćenja ciljno kontrolisane infuzije ljekova, u smislu postizanja željenog stepena sedacije upotrebom manje količine ljekova, kao i manje učestalosti neželjenih događaja. Pacijent treba da je informisan i saglasan sa izvođenjem analgosedacije. U preanestetičkoj viziti i pripremi, pacijenta upoznajemo sa koristima, rizicima i ograničenjima ovakvog načina rada planiranih procedura. Takođe, pri ovom susretu sa pacijentom, uzima se detaljna anmneza koja bi imala za cilj procjenu mogućih rizika od planirane analgosedacije, kao i sagledavanje opšteg zdravstvenog stanja pacijenta (potreba za izmjenama u stepenu sedacije kao posljedice postojećeg komorbiditeta). Najčešće se koristi ASA klasifikacija za podjelu pacijenta na rizične grupe za izvođenje anestezije. Pacijenti iz grupe ASA I i II ne zahtijevaju nikakvu korekciju u izvođenju same procedure,

osim ako ne navode alergiju na ljekove koji će se koristiti ili nepredviđene reakcije na prethodno izvođene procedure. Kod pacijenata iz grupe ASA III i IV, samu analgosedaciju treba prilagoditi njihovom zdravstvenom stanju, uz detaljniju preoperativnu evaluaciju i monitoring tokom izvođenja same procedure. Preoperativno, pored naprijed navedenih pregleda, često su potrebni dodatni pregledi vezano za prisutna oboljenja pacijenta. Kontinuirani monitoring saturacije i pulsa pulsnim oksimetrom i povremeno neinvazivno mjerenje krvnog pritiska tokom perioda izvođenja procedure, od perioda prije davanja ljekova do perioda potpunog oporavka, preporučuje se za svakog pacijenta. Kontinuirani EKG monitoring nekada je neophodno primijeniti kod pacijenta sa pozitivnom anamnezom o postojanju kardiološkog i plućnog komorbiditeta u bolničkim uslovima. Iako nije jasno pokazana korist od rutinske profilaktičke oksigenacije, uobičajeno je respiratorna potpora kiseoničnom maskom, obzirom na čestu pojavu pada saturacije tokom endoskopskih procedura. Vizuelna procjena respiratorne aktivnosti često nije dovoljna da se dektetuju periodi apneje tokom sedacije, pa se preporučuje upotreba kapnografa tokom izvođenja dužih endoskopskih procedura. Analgosedacija se primjenjuje kod izvođenja neinvazivnih i invazivnih dijagnostičkih i terapijskih procedura. Radiološka snimanja, sa i bez kontrasta (skener, multislajsni skener, magnetna rezonanca, pozitron emisiona tomografija) spadaju u neinvazivne dijagnostičke procedure koje su bezbolne i gdje sedacija ima za cilj da se pacijent dovede u mirno stanje bez pokreta, koji bi mogli da umanje uspješnost izvođenja dijagnostičkih procedura. Kako bi se postigla željena imobilizacija pacijenta, ponekad je neophodna duboka sedacija ili minimalna anestezija. Jednostavne endoskopske procedure mogu se izvesti u umjerenoj sedaciji, dok se dugotrajne i komplikovane endoskopske procedure često ne mogu uspješno realizovati bez uvođenja pacijenta u duboku sedaciju. Najčešći neželjeni događaji tokom analgosedacije su hipoksemija i hipotenzija. Hipoksemija i hipotenzija se obično definišu kao saturacija O2<90% i sistolni pritisak <90mmHg. Najveći broj kardiopulmonalnih komplikacija može se prevenirati pažljivim monitoringom nivoa sedacije i preproceduralnom procjenom rizika za njihovu pojavu kod pacijenta. Primjenom antagonista za sedative i opijatne analgetike, neželjeni događaji izazvani ovim ljekovima mogu se skoro potpuno eliminisati. Oporavak pacijenta poslije sedacije treba da je u izdvojenoj prostoriji u odnosu na mjesto izvođenja sedacije i pod stručnim nadzorom.

15


Intervju: Doc. dr Mateo Lambertini

Izazovi u sprovođenju onkološkog liječenja u toku COVID-19 pandemije Iskustva iz Italije COVID-19 je postala jedna od najizazovnijih kriza javnog zdravlja u našoj modernoj istoriji. Ova kriza je značajno uticala i predstavlja veliki izazov za zdravstvene sisteme, kako na adekvatan način zbrinuti veliki broj hroničnih pacijenata, kojima sada ustanove nisu dostupne kao ranije. Značajno se promijenila organizacija rada zdravstvenih ustanova, način na koji se pacijenti primaju u bolnice, odloženi su brojni kontrolni pregledi i dijagnostičke procedure, primjena telemedicine i otvorenih telefonskih linija za pacijente postali su nova svakodnevnica, umjesto standardnoh ambulantnih pregleda. Koji su to izazovi, na koji način su riješeni i kako sprovode liječenje pacijenata sa karcinomom za vrijeme COVID-19 pandemije u Italiji, razgovarali smo sa doc. dr Mateom Lambertinijem, onkologom iz Đenove. Dr Lambertini angažovan je na Univerzitetu u Đenovi, član je Komiteta mladih onkologa Evrope. Njegov rad je najviše fokusiran na rad sa pacijentima sa karcinomom dojke, ali je i značajno posvećen istraživanju u ovoj oblasti. Dr Lambertini, možete li nam reći kakva je trenutna situacija u Italiji po pitanju COVID-19 pandemije, iz vijesti koje čujemo i čitamo iz medija vidimo da se polako popravlja i da se razmišlja o potepenom popuštanju mjera? Situacija u Italiji je loša od početka marta, zbog čega je cijela zemlja zatvorena još od 9. marta. Dakle, već skoro puna dva mjeseca kretanje ljudi je ograničeno. U aprilu smo imali oko 100.000 potvrđenih slučajeva, do sada je u Italiji od posljedica COVID-19 preminulo oko 27.000 ljudi, po čemu smo druga

16

Doc. dr Mateo Lambertini

najviše pogođena zemlja u svijetu. Od početka pandemije zaražen je veliki broj zdravstvenih radnika, čak oko 20.000, od čega je 150 zdravstvenih radnika nažalost premunulo. Dobra vijest da posljednjih dana broj novih potvrđenih slučajeva opada. Takođe, dobra vijest je i da se smanjilo opterećenje na zdravstveni sistem, kao i broj prijema u Jedinicama intenzivnog liječenja, što će reći da sve manje pacijenata zahtijeva prijem u bolnice, dok se veći broj pacijenata oporavlja i otpušta na kućno liječenje. Ovo je veoma važno, jer smo na početku pandemije


imali velikih problema sa ograničenim zdravstvenim kapacitetima, zbog naglog porasta broja oboljelih koji su zahtijevali intenzivnu njegu. Od tada bolnički kapaciteti su značajno povećani i sve je veći broj kreveta iz dana u dan. Međutim, smrtnost je i dalje visoka i taj broj se ne smanjuje onako kako bismo željeli da vidimo, ali se uočavaju pozitivni efekti izolacije. Mjere zabrane kretanja i popuštenje nekih od mjera kreću u našoj zemlji od 4 maja, jer pored novog virusa postoje brojni društveni problemi, kao što je pokretanje ekonomije. Zabrinut sam da će broj novih slučajeva ponovo porasti, sa njim i novo opterećenje na zdravstveni sistem, ali to je nešto što očekujemo, ali se nadam da se nećemo vratiti na dramatičnu situaciju kakvu smo imali u martu i početkom aprila. Kakva je situacija u Vašoj bolnici, koji su izazovi sa kojima se svakodnevno suočavate? Moja bolnica je najveća bolnica u Đenovi i akademski centar. Klinika za onkologiju nalazi se u zgradi koja je izdvojena od bolnice. Na našoj klinici se liječe onkološki pacijenti koji nisu pozitivni na COVID-19, trudimo se da ostanemo ,,COVID-19 free“ bolnica. Nekoliko je izazova sa kojia smo se suočili. Prvi je prijem pacijenata koji se obavlja kroz trijažu izvan bolnice kako bi se spriječio ulazak pacijenata kod kojih postoji sumnja na COVID-19. U slučaju sumnje na simptome postoji specifičan protokol kako bi se utvrdilo da li je pacijent zaražen. Drugi je kada i koga testirati? Za razliku od samog početka, kada nismo bili u mogućnosti da testiramo sve koje smo željeli, sada su nam testovi dostupniji i možemo testirati veći broj ljudi. Što se tiče pacijenata sa karcinomom, testiramo sve pacijente koji su kandidati za hiruršku intervenciju. Naravno, pacijentima koji su pozitivni, operacija nije dozvoljena sve dok se ne oporave. Što se tiče pacijenata koji primaju terapiju, prije započinjanja ili nastavka terapije testiramo pacijente kod kojih postoji sumnja na COVID-19, ovim pacijentima nije dozvoljen ulazak na kliniku dok ne dobijemo rezultate testa. Pacijentima kod kojih su rezultati testa pozitivni ne nastavljamo i ne započinjanje terapiju, sve dok se oporavak ne potvrdi sa dva uzastopna negativna testa na COVID-19. Prvi test radimo kada pacijent postane asimptomatičan, dok drugi test ponavljamo nakom 24h ili 48h. Međutim, sa sve većim brojem potvrđenih slučajeva COVID-19 kod pacijenata sa karcinomom, ima i onih kod kojih je nastavak i sprovođenje terapije urgentan i gdje ne možemo čekati da se pacijent potpuno oporavi. Primjeri takvih pacijenata su pacijenti sa leukemijom i mlade žene sa određenim podtipom karcinoma dojke, koji su započeli liječenje ili su se zarazili u vrijeme postavljanja dijagnoze. Kod ovih pacijenata ne možemo dugo čekati sa započinjanjem ili nastavkom terapije, jer možemo imati ozbiljno pogoršanje osnovne bolesti. Za ove pacijente izgradili smo jedinicu izvan naše klinike, posvećenu isključivo liječenju pacijenata sa karcinomom koji su COVID-19 pozitivni, a zahtijevaju dodatno praćenje i liječenje. Naravno, ne preporučujem da se pacijenti sa aktivnom infekcijom liječe, osim u par slučajeva koje sam pomenuo i gdje se ne može čekati duže od nedjelju ili dvije. Nije važno samo raditi na spriječavanju da se pacijenti sa karcinomom zaraze, veći izazov je kako nastaviti sa pružanjem odgovarajuće njege i liječenja pacijentima sa karcinomom koji su zaraženi, a koji u jednom momentu zahtijevaju primjenu

terapije. Upravo zato mi imamo ovu posebnu jedinicu, gdje se COVID-19 pozitivni pacijenti smještaju u bezbjednom okruženju za pružanje terapije u slučaju urgentnih stanja ili ukoliko pacijenti zahtijevaju hospitalizaciju. Osvrnuo bih se na veliki izazov sa kojim je suočavaju svi zdravstveni sistemi širom svijeta, a to je adekvatna zaštitna oprema za zdravstvene radnike. Ovo je u Italiji bio veliki problem na početku, kada smo imali nedostatak zaštitne opreme, upravo se u ovom periodu zarazio najveći broj kolega. Dodatno, veliki broj zdravstvenoh radnika je morao biti izolovan, što je dovelo do problema manjka zdravstvenog kadra, čak u tolikoj mjeri da su u nekim sličajevima zdravstveni radnici sa COVID-19, bez simptoma, ostajali da rade, naravno, sa adekvatnom zaštitnom opremom. Zato nikako ne smijemo zaboraviti značaj lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike, da bi se obezbijedio adekvatan kontinuitet rada i dostupnost ustanova, ali i pacijenata koji pristupaju zdravstvenim institucijama. Upravo zato zemlje koje nemaju veliki broj slučajeva, treba da rade na obezbjeđivanju zaštitne opreme i pripremaju se na vrijeme. Kako to izgleda iskusio sam na ličnom primjeru, kada sam jednu masku morao nositi nedjelju dana! Možete li nam više reći o preporukama onkološkog liječenja za vrijeme COVID-19 pandemije, koje ste izdali zajedno sa kolegama, mladim onkolozima Italije, u časopisu Evropskog udruženja medikalnih onkologa? U posljednjih par nedjelja objavljeno je dosta publikacija na ovu temu, ali smo mi bili među prvima koji su objavili savjete i preporuke. Na njima je radio tim mladih onkologa Italije, vodili smo se dokumentom koji je izdalo nacionalno Udruženje medikalnih onkologa i fokusirali na najznačajnije aspekte liječenja onkoloških pacijenata. Dali smo jasne preporuke stručnoj javnosti vezane za nastavak primjene terapije kod pacijenata, započinjanja terapije kod novo dijagnostikovanih pacijenata, kako pratiti pacijente, prijemu pacijenata i pratnje, kao i procedure vezane za sprovođenje istraživačkog rada. Jedna od preporuka koja je primijenjena na mojoj klinici, jeste smanjenje broja pregleda i prijema pacijenata u bolnicu u cilju smanjenja mogućnosti zaraze, ali i pratnje koja je često prisutna kod ovih pacijenata, a komunikacija sa većinom pacijenata odvija se putem telemedicine ili telefonskih poziva. Ovakva promjena u svakodnevnom radu je najviše uticala na mene, kao onkologa, jer je interakcija sa pacijentom ključna i u nekim fazama bolesti od velikog značaja. Razgovor sa pacijentom u ambulanti nam je otežan, jer smo mi ljekari pod punom zaštitnom opremom, nosimo hiruške maske kao i dodatnu opremu. Pacijenti kada uđe u ambulantu, takođe nose masku na licu i sve to dodatno otežava komunikaciju i uspostavljanje odnosa pacijent – ljekar. Uprkos svim izazovima povezanim sa COVID-19, mi kao profesionalci koji liječe delikatnu populaciju pacijenata, treba da napravimo dodatne napore kako bi pacijenti sa karcinomom dobili adekvatnu njegu i liječenje, uključujući i one pacijente koji su se inficirani SARS-CoV-2 virusom, a već se liječe od nekog tipa karcinoma. Verica Pantelić

17


Slezina filtrira krv i pomaže u borbi protiv infekcije tijela, ali ona nije ključna za opstanak.

Nokti na prstima koji se najčešće koriste najbrže rastu.

Možemo sanjati samo lica koja smo vidjeli. Ponekad ih ne možemo zapamtiti sve, ali mozak može vidjeti stotine lica dnevno. Vazduh koji udahnemo sastoji se od oko 20% kiseonika, a izdahnemo oko 15 posto kiseonika i oko 5 posto ugljen dioksida.

Ljudsko tijelo emituje malenu količinu svjetlosti koju naše oči ne vide, ali ultra osjetljive kamere ovo mogu zabilježiti.

Posjekotina od papira boli više od obične posjekotine zato što ili ima veoma malo krvi ili je nema uopšte, što ostavlja završetke živaca otvorenim na vazduhu.

18

Nova studija sprovedena na Princetonu i University of Arizona pokazuje da je zijevanje način na koji tijelo hladi mozak, onosno da je zijevanje termo-regulatorna radnja.


Blizanci mogu imati različite očeve, a ovaj fenomen zove se superfekundacija . Trenutno postoji samo 10 parova blizanaca sa različitim očevima.

Naučnici iz Škotske su prvi primijetili da ljudi mogu imati salicilnu kisjelinu u organizmu a da nisu uzeli aspirin.

Zubna gleđ je najtvrđi materijal proizveden od strane ljudskog tijela. Još od kako je grčki filozof Aristotel pretpostavio da imamo 5 čula (vid, sluh, dodir, miris i ukus), prihvatili smo ovo kao činjenicu i do dan danas. Istina je da ih imamo mnogo više, odnosno devet, ili čak više od dvadeset, kako se smatra u naučnim krugovima.

Bijeli luk je tek jedna je od oko 700 botaničkih vrsta roda Allium (lat.). Najznačajniji sastojak ove biljke naziva se alicin.

Metalni novčići od jednog i dva evra sadrže previsoke količine nikla. Osobe koje pate od alergije na ovu supstancu, reaguju pojavom crvenila, svraba i peckanja.

Štucanje obično traje 5 minuta.

19


Karcinom dojke - od straha do nade Prim. dr Jadranka Lakićević Spec. interne medicine-onkolog Klinički centar Crne Gore

Karcinom dojke je, prema podacima Globocana za 2018. godinu, najčešći maligni tumor kod žena, kako u svijetu (više od dva miliona novooboljelih godišnje), tako i u Crnoj Gori (oko 400 novooboljelih godišnje). O veličini problema govore i podaci da se se u Evropi dijagnoza karcinoma dojke postavlja svaka dva minuta, a do smrtnog ishoda od ove bolesti dolazi svakih šest minuta. Bolest se najčešće dijagnostikuje nakon 65. godine, dok je oko 2% svih oboljelih žena u dobi do 35. godine života. U razvijenim zemljama smrtnost od karcinoma dojke stagnira, što se objašnjava organizovanim mamografskim pregledima ženskog stanovništva (skrining programima), unaprjeđenjem dijagnostičkih i terapijskih pristupa (uvođenje inovativnih ljekova). Karcinom dojke se stvara u tkivima dojke – obično u duktusima (kanalićima koji prenose mlijeko do bradavice) ili lobulusima (režnjićima - žlijezdama koje stvaraju mlijeko). Uzrok karcinoma dojke još uvijek nije poznat, ali su definisani brojni faktori rizika. Postojanje faktora rizika povećava mogućnost oboljevanja od karcinoma dojke, što ne znači da će žena obavezno oboljeti ukoliko ima neki od faktora rizika. Takođe

20

Anatomija ženske dojke

je poznato da postoje bolesnice sa karcinomom dojke, a nemaju ni jedan poznati faktor rizika. Najvažniji faktori rizika za karcinom dojke su: ženski pol (karcinom dojke je 100 puta učestaliji kod žena nego kod muškaraca), životna dob (pojava karcinoma dojke raste sa godinama starosti), pozitivna porodična anamneza za karcinom


dojke (postojanje karcinoma dojka kod ženskih srodnika prve linije: majka, baba po majci, sestra, ćerka). Hormonski faktori kao faktori rizika su: rana menarha (prije 11. godine), kasna menopauza (poslije 54. godine), žene koje nisu rađale ili kod kojih je prva trudnoća nakon 30. godine, primjena hormonskih kontraceptivnih sredstava i hormonska supstituciona terapija nakon ulaska u menopauzu. Tim faktoriima je zajednička produžena izloženost visokim nivoima estrogena. Prethodno dijagnostikovan karcinom dojke povećava rizik za nastanak karcinoma u drugoj dojci. Faktor rizika predstavljaju određeni genski faktori: 5-10% žena oboljelih od karcinoma dojke ima nasljedni karcinom dojke. Karakteriše ga prisustvo mutacija na tzv. BRCA 1 i BRCA 2 genima (BRCA: BReast CAncer). Ove promjene se nasljeđuju od oca ili od majke i nose povećani rizik od nastanka karcinoma dojke (50-85%) i za karcinom jajnika (20-40%). Simptomi karcinoma dojke se manifestuju kao “otvrdnuće” u dojci, promjena veličine ili oblika dojke, promjena izgleda i uvlačenje bradavice, sukrvičav isjedak iz bradavice, crvenilo i naboranost kože dojke, uvećanje limfnih žlijezda u pazušnoj jami. Pojedini simptomi mogu da ukažu na prisustvo metastaza. Bol u kostima može da bude uzrokovan metastazama u kostima, a metastaze na plućima dovode do upornog kašlja, gušenja ili gubitka daha. Dijagnoza karcinoma dojke Zlatni standard za dijagnozu karcinoma dojke je trostruki (“triple”) dijagnostički pristup: klinički pregled, radiografska

ispitivanja i histopatološki pregled. Klinički pregled obuhvata inspekciju i palpaciju dojke i regionalnih limfnih čvorova. Radiološka ispitivanja su mamografija, ultrazvučni pregled dojke i regionalnih limfnih čvorova i magnetna rezonanca (MR) dojke. Dodatni radiološki pregledi su rendgen snimak pluća, ultrazvuk abdomena i scintigrafija kostiju, a sprovode se kako bi se ustanovilo postojanje metastaza. Histopatološki pregled predstavlja ispitivanje tumorskog tkiva pod mikroskopom, a nakon uzimanja uzoraka tumora. Uzimanje uzoraka tumorskog tkiva je biopsija. Patohistološki pregled treba da potvrdi ili isključi dijagnozu karcinoma dojke, kao i da pruži više informacija o karakteristikama tumora. Patohistološka dijagnoza je obavezna prije započinjanja onkološkog liječenja. Histopatološko ispitivanje se obavlja i nakon operacije, kada se pregleda tumorsko tkivo, tkivo dojke i odstranjeni limfni čvorovi. Pathistološki izvještaj treba da sadrži sve podatke potrebne za planiranje lokoregionalnih i adjuvantnih sistemskih oblika liječnja. Osobine tumora navedene u patohistološkom nalazu grupišu karcinom dojke u nekoliko podtipova, koji se razlikuju po svom biološkom ponašanju. Određivanje stadijuma bolesti (“staging”) je utvrđivanje proširenosti tumora. Za karcinom dojke postoji pet stadijuma, označenih 0 do IV. Uopšteno govoreći, što je niži stadijum, to je bolja prognoza. TNM klasifikacija za određivanje stadijuma uzima u obzir veličinu tumora (T), zahvaćenost limfnih čvorova (nodusa) (N) i postojanje ili odsustvo metastaza (M). Određivanje stadijuma bolesti je neophodno za procjenu rizika i prognozu bolesti, kao i za izbor odgovarajuće terapije.

21


Stadijum Stadijum 0 Ca in situ Stadijum I

Definicija Tumorske ćelije se zadržavaju unutar mliječnih kanalića u kojima su se prvobitno pojavile Veličina tumora je manja od 2 cm u dijametru

Stadijum II

Tumor je ili manji od 2 cm u dijametru i proširio se na limfne čvorove u pazuhu ili je veličina tumora između 2 cm i 5 cm u dijametru, bez zahvaćenosti limfnih čorova u pazušnoj jami Tumor može biti bilo koje veličine, ali je: - zahvatio grudni koš i/ili kožu dojke - zahvatio najmanje 10 limfnih čvorova pazužne jame ili su limfni čvorovi vezani jedni za druge ili za druge strukture - zahvatio limfne čvorove blizu grudne kosti - zahvatio limfne čvorove ispod ili iznad kjučne kosti

Stadijum III

Stadijum IV

Tumor je zahvatio ostale organe tijela, najčešće kosti, pluća, jetru ili mozak. Udaljeni depoziti tumorskog tkiva se nazivaju metazstaze Shematski prikaz stadijuma karcinoma dojke

Patohistoški pregled Patohistoški pregled ukazuje da li je karcinom dojke invazivan ili neinvazivan (“in situ”), kao i u kojim tkivima dojki se formirao (najčešći su duktalni i lobularni karcinom). Histološki tipovi koji se rjeđe javljaju su tubularni, mucinozni, medularni i papilarni karcinomi dojke. Gradus tumora označava koliko se izgled tumorskih ćelija razlikuje od izgleda normalnih ćelija dojke. Gradus se označava brojevima 1, 2 i 3: što je veći gradus, to je tumor agresivniji. Status hormonskih receptora i HER2 status Rezultati biopsije obavezno uključuju određivanje statusa hormonskih receptora (receptora za estrogen (ER) i receptora za progesteron (PgR)) i HER2 status. Najveći broj tumora dojke (60-70%) je hormonski zavistan. Ovi tumori ispoljavaju značajnu prisutnost ER i/ili PgR. To znači da je njihov rast i širenje stimulisano estrogenom. Endokrino zavisni tumori (ER+i/ili PgR+) imaju bolju prognozu od endokrino nezavisnih tumora. Kod 15-20% slučajeva karcinoma dojke javlja se prekomjerno izražen HER2 protein na površini tumorskih ćelija ili postoji prekomjerno umnožavanje HER2 gena u ćelijama. Takvi tumori se označavaju kao HER2 pozitivni tumori, i oni su agresivnijeg toka nego HER2 negativni. Za tretman HER2 pozitivnih karcinoma dojke se koriste ljekovi koji blokiraju HER2 receptore. Uvođenjem trastuzumaba, prvog anti HER2 lijeka, promijenjen je tok bolesti: značajno je smanjen rizik od ponovne bolesti i rizik od smrtnog ishoda. Status hormonskih receptora i ekspresija HER2 receptora određuju se imunohistohemijskim metodama. Za određivanje broja kopija HER2 gena koristi se tehnika pod nazivom in situ hibridizacija. Tumori koji nemaju ER, PgR ili visoke nivoe HER2 receptora označeni su kao trostruko negativni tumori. Proliferacioni marker Ki-67 je protein koji se nalazi u tumorskim ćelijama to-

22

kom njihove diobe, te ukoliko je Ki-67 prisutan u visokom procentu ćelija, onda je to pokazatelj brzog umnožavanja ćelija karcinoma dojke. Liječenje karcinoma dojke Imajući u vidu heterogenost karcinoma dojke, tretman je kompleksan i podrazumijeva sagledavanje brojnih faktora: stepen proširenosti bolesti, specifične karakteristike tumora, opšte stanje bolesnice, menopauzalni status i postojanje komorbiditeta (drugih bolesti). Takođe, važne su i preference pacijentkinje. Liječenju se pristupa individualno, svakoj pacijentkinji pojedinačno, uzimajući u obzir sve prethodno navedene parametre. Odluke o liječenju donosi multidisciplinarni tim (Konzilijum za dojku). Terapijski modaliteti obuhvataju hirurško liječenje, zračnu terapiju i sistemsku terapiju. Ovi oblici liječenja mogu da se sprovode pojedinačno, ili se liječenje, najčešće, sprovodi njihovom kombinacijom. Hirurgija i radioterapija su lokalni vidovi liječenja. Sistemska terapija je primjena hemioterapije, hormonske terapije ili ciljane („targeted”) terapije. Hemioterapija predstavlja primjenu citotoksičnih ljekova. HER2 pozitivan karcinom dojke se tretira hemioterapijom i/ili hormonskom terapijom, koje se kombinuju sa antiHER2 agensima. Kod hormonski zavisnih tumora sprovode se različite manipulacije endokrinom sistemom sa ciljem smanjenja djelovanja estrogena na rast tumora. Hormonskim liječenjem se blokira ili produkcija estrogena ili njegovo vezivanje na nivou ER i PgR tumorskih ćelija. Hormonska (endokrina) terapija se znatno bolje toleriše od hemioterapije. Poznavanje biologije i načina funkcionisanja malignih ćelija omogućava ciljano djelovanje ljekova na ključna mjesta odgovorna za proces rasta, razvoja i širenja tumora. Primjenom ciljane, “targeted” terapije, moguće je uticati na normalizaciju ili modifikaciju molekularnih procesa u tumorskom tkivu. Ciljana


terapija karcinoma dojke obuhvata različite grupe ljekova: anti HER2 agense, CDK4/6 inhibitore, mTOR inhibore, antiangiogenu terapiju, PARP inhibitore. Osim specifičnog onkološkog liječenja, tokom čitavog toka bolesti se sprovodi simptomatsko suportivna terapija, sa ciljem ublažavanja simptoma bolesti ili neželjenih efekata primijenjenog liječenja. Generalno, sa aspekta liječenja, govorimo o liječenju ranog karcinoma dojke (stadijumi I i II), liječenju lokalno uznapredovale bolesti (stadijum III) ili tretmanu metastatske bolesti (stadijum IV). Cilj liječenja ranog karcinoma dojke je odstranjivanje cjelokupnog vidljivog tumorskog tkiva iz dojke i regionalnih limfnih čvorova i spriječavanje ponovne bolesti, odnosno izliječenje. Ovo podrazumijeva primjenu lokalnih postupaka na dojci i regionalnim limfnim čvorovima (hirurški zahvat i zračenje), nakon kojeg slijedi adjuvantno sistemsko liječenje. Liječenje većine bolesnica započinje hirurškim zahvatom kojim se odstranjuje tumor i pazušni limfni čvorovi. Vrsta operacije zavisi od vrste i veličine tumora, njegove lokalizacije i veličine dojke. Operacija se sprovodi kao poštedna, kada se uklanja tumor i dio okolnog zdravog tkiva. Mastektomija je uklanjanje dojke u cjelini. Obavezno se radi provjera i uklanjanje limfnih čvorova iz pazušne jame. Limfni čvor stražar (“Sentinel”) je prvi limfni čvor koji prima limfnu drenažu iz područja zahvaćenog malignim tumorom. Ukoliko je negativan, uklanja se samo on, a kad je sentinel limfni čvor zahvaćen tumorskim tkivom, uklanjanju se svi limfni čvorovi iz pazuha. Postoperativna radioterapija se obavezno sprovodi nakon poštedne operacije dojke, a nakon mastektomije u određenim situacijama. Kod većine bolesnica se indikuje adjuvantna sistemska terapija. Cilj adjuvantnog liječenja je da uništi eventualne mikrometastaze i spriječi relaps (ponovno javljanje) bolesti. Uvođenje adjuvantnog sistemskog liječenja u rutinski, svakodnevni tretman

bolesnica sa ranim karcinom dojke, je dovelo do boljih ishoda bolesti i spašavanja hiljada života. Koja će vrsta ili vrste adjuvantnog liječenja biti sprovedene zavisi od stadijuma bolesti, bioloških karakteristika tumora i menopauzalnog statusa oboljele. Adjuvantna sistemska terapija se sprovodi kao hemioterapija, adjuvantna hormonska terapija i /ili adjuvantna anti HER2 terapija. Lokalno uznapredovali karcinom dojke – stadijum u kojem ne postoje metastaze u drugim organima, ali je operacija, kao početni pristup, teško izvodljiva ili nemoguća zbog veličine tumora, zbog zahvatanja zida grudnog koša i infiltracije kože dojke. Tada se liječenje započinje sistemskom, preoperativnom (neoadjuvantnom) terapijom. Cilj ovog vida liječenja je smanjenje tumora: tumor treba da se prevede iz inoperabilnog u operabilni stadijum ili da se smanji na veličinu kako bi bila moguća poštedna operacija. U neoadjuvantnom pristupu se najčešće primjenjuje hemioterapija sa ili bez anti HER2 terapije (u zavisnosti od biološkog podtipa tumora). Operacija se sprovodi nakon završetka neoadjuvantnog liječenja. Najveći procenat kompletnog patološkog odgovora nakon neoadjuvantne terapije (nestanak tumorskih ćelija iz dojke i limfnih čvorova) postiže se kod HER2 pozitivnih i trostruko negativnih tumora. Iz tog razloga se kod ovih podtipova neodjuvantna terapija može primijeniti i u ranom stadijumu. Kod metastatskog karcinoma dojke tumor je proširen u druge djelove tijela, te je primarni pristup sistemska terapija, uz eventualne lokalne oblike terapije (npr. zračenje kod bolnih koštanih metastaza ili metastaza mozga). U zavisnosti od biološkog podtipa karcinoma dojke, sistemsko liječenje može da bude hemioterapija, hormonska terapija ili ciljana terapija. Metastatski karcinom dojke još uvijek nije moguće sasvim izliječiti. Činjenica je da danas postoji veliki broj oboljelih koje godinama žive sa ovom bolešću. Cilj liječenja metastatske bolesti je prevođenje u hroničnu bolest dugog toka i dugog trajanja, uz održanje dobrog kvaliteta života. Zahvaljujući primjeni inovativnih ljekova, kod značajnog broja pacijentkinja postiže se dobra kontrola bolesti, tako da naše bolesnice mogu da žive kvalitetno dugi niz godina.

23


Hronična mijeloidna leukemija - koliko smo blizu izlječenju? Dr sc. med. Milena Dapčević Spec. interne medicine - hematolog Klinički centar Crne Gore

Leukemije su vrsta kancera krvotvornog tkiva. Naziv „leukemija“ prvi je upotrijebio Rudolf Wirchov zbog specifične boje krvi bolesnika sa povišenom temperaturom, opštom slabošću i uvećanim limfnim čvorovima, još davne 1845. godine. Riječ „leukemija“ je grčkog porijekla i označava bijelu krv. Leukemije nastaju od matičnih ćelija krvne loze u koštanoj srži, a u zavisnosti od loze koja je zahvaćena, dijele se na mijeloidne i limfoidne leukemije. U zavisnosti od toga da li je većina izmjenjenih ćelija nezrela ili zrela, leukemije se dijele na akutne i hronične. Hronične klonske bolesti krvotvornih organa nastaju malignom transformacijom na nivou matične ćelije hematopoeze. Ove bolesti karakteriše povećano stvaranje zrelih ćelija i zovu se hronične mijeloproliferativne neoplazme. U njih spadaju hronična mijeloidna leukemija, prava policitemija, esencijalna trombocitemija i primarna mijelofibroza. Hronična mijeloidna leukemija (HML) predstavlja idealan model evolucije kancera. Sve počinje inicijalnom transformacijom, tj. molekularnim rearanžmanom koji dovodi do poremećaja na nivou multipotentne progenitorske ćelije, što dovodi do stvaranja premalignog klona. U početnoj, hroničnoj fazi bolesti, leukemijske ćelije imaju prepoznatljivu hromozomsku aberaciju Philadelphia (Ph) hromozom. Klon, odnosno grupa ćelija sa Ph hromozomom ima veći proliferativni kapacitet,

24

odnosno sposobnost umnožavanja, od normalnih ćelija hematopoeze, što rezultuje povećanjem broja realtivno zrelih ćelija granulocitne loze. U daljoj evoluciji nastaju nove aberacije, povećava se raskorak između procesa proliferacije i diferencijacije, pa nezrele ćelije „blasti“ počinju da predominiraju. To znači da početna populacija koja potiče od jedne transformisane ćelije i nosi inicijalnu promjenu, evoluira od lošeg ka još gorem preko niza novih, sukcesivnih mutacija, uz djelovanje prirodne selekcije koja favorizuje sve maligniji i maligniji klon. Hroničnu mijeloidnu leukemiju karakteriše proliferacija („bujanje“) i defekt u sazrijevanju hematopoeznih ćelija, odnosno, oštećenje osnovnog mehanizma kojim od multi-potentne hematopoezne stem ćelije nastaju zreli i funkcionalni krvni elementi. HML čini oko 20% svih leukemija odraslih i 5% svih leukemija dječijeg doba. Incidenca se kreće od 1-1.5/100.000. Citogenetski marker ove bolesti, Philadelphia hromozom, ujedno predstavlja i prvu hromozomsku anomaliju udruženu sa jednim humanim malignitetom. Za otkriće ove hromozomske anomalije zaslužni su Nowell i Hungerford 1960. godine u Filadelfiji. Philadelphia hromozom nastaje recipročnom translokacijom t (9; 22) (q34; q11). Pri tome dolazi do rearanžmana koji dovodi do izmjene strukture i funkcije abl protoonkogena. Te promjene formiraju abnormalni bcr-abl gen koji produkuje vrstu proteina zvanu


tirozin kinaza. Ovaj protein dovodi do toga da HML ćelije rastu i umnožavaju se bez kontrole, ispunjavaju koštanu srž, šire se u krvotok, a vremenom „naseljavaju“ i druge djelove tijela, uključujući i slezinu. HML je sporo rastuća vrsta leukemije, ali se može transformisati u akutnu leukemiju. Prosječna starost u trenutku postavljanja dijagnoze je 60 godina, muškarci neznatno češće oboljevaju od žena. Faktori rizika za ovu bolest još uvijek nisu jasno definisani. Takođe, nije otkrivena familijarna povezanost. Detekcija bcr-abl rearanžmana omogućena je visokosenzitivnom PCR (Polymerase Chain Reaction) metodom. Ovom metodom se može detektovati i jako mala količina bcr-abl transkripta, čak i ako ljekar ne može potvrditi prisustvo Filadelfija hromozoma metodom citogenetike. Početak bolesti je inaparentan, nespecifičan, a simptomi su posljedica hipermetaboličkog sindroma: gubitak apetita, redukcija tjelesne težine, slabost, malaksalost, zamor, preznojavanje, supfebrilnost, kao i uvećanja slezine: tup bol i punoća pod lijevim rebarnim lukom, česte su i infekcije i giht. Tok bolesti prolazi kroz dugu pretkliničku fazu koja traje 6-7 godina i tri kliničke faze: hroničnu fazu, koja je stabilna, reaguje na liječenje, zatim fazu akceleracije, nestabilnu fazu bolesti koja ima loš odgovor na terapiju, traje nekoliko mjeseci i transformiše se u blastnu fazu ili akutnu leukemiju sa često fatalnim ishodom. Bolest se uglavnom otkriva u hroničnoj fazi. Liječenje Filadelfija pozitivne (bcr-abl pozitivne) hronične mijeloidne leukemije je prošlo kroz duboku evoluciju u relativno kratkom vremenskom periodu, počevši od alogene transplantacije matične ćelije hematopoeze, citoreduktivne terapije (hidroksyurea, busulfan) i rekombinantnog interferona – alfa, do inhibitora tirozin kinaze (TKI). Prije ere inhibitora tirozin kinaze terapija je mogla da dovede samo do kontrole bolesti, ali ne i do postizanja citogenetskog odgovora. Uvođenje moderne ciljane terapije je omogućilo pacijentima da ostanu u hroničnoj fazi godinama, bez progresije bolesti. Ova terapija dostupna je od ranih 2000-ih godina, a era inhibitora TK započela je sa imatinibom 2001. godine. Kasnije su uvedeni i ITK druge generacije (nilotinib, dasatinib, bosutinib) i treće generacije (ponatinib, radotinib). Godine 2001. u terapiju HML prvi put je uveden lijek imatinib koji je proizvela kompanija Novartis. Ovaj inhibitor okupira aktivno mjesto na tirozin kinazi i tako smanjuje njenu aktivnost. Imatinib je u stanju da inhibira proliferaciju hematopoetskih ćelija koje eksprimiraju bcr-abl. On ne može da iskorijeni ćelije sa bcr-abl, ali znatno ograničava rast tumorskog klona i smanjuje rizik od nastupanja blastne krize. Imatinib se smatra revolucijom u ciljanoj terapiji i doveo je do značajne promjene u preživljavanju i kvalitetu života oboljelih od hronične mijeloidne leukemije. Prije savremene target terapije transplantacija matične ćelije hematopoeze je često korišćena kao vid liječenja HML. Danas se ona rijetko razmatra, samo kod veoma mladih pacijenata koji imaju podudarnog srodnog donora (brat/sestra) ili kod

bolesnika koji nemaju adekvatan odgovor na target terapiju inhibitorima tirozin kinaze. Inhibitori tirozin kinaze su u širokoj upotrebi i u Crnoj Gori, i to prva i druga generacija ljekova, imatinib i nilotinib. U prošlosti, srednje vrijeme preživljavanja pacijenata oboljelih od HML je bilo 3-5 godina od trenutka postavljanja dijagnoze, a danas većina pacijenata ostaje u hroničnoj fazi godinama. Ovaj napredak je prvenstveno posljedica unaprijeđene ciljane terapije inhibitorima tirozin kinaze, ali i pravovremenog postavljanja dijagnoze, kao i bolje suportivne njege. U Crnoj Gori pacijenti oboljeli od HML prate se i kontrolišu u Centru za hematologiju Kliničkog centra Crne Gore. Našim pacijentima dostupna je moderna terapija koja se primjenjuje prema aktuelnim evropskim vodičima. Današnje mogućnosti liječenja zavise prvenstveno od faze bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i prognostičkih faktora rizika. Takođe, našim pacijentima je omogućeno redovno testiranje na prisustvo bcr-abl PCR metodom, zahvaljujući donaciji aparata i reagenasa za PCR testiranje od strane Novartis kompanije. Pored efikasnosti lijeka koja je važna, izbor terapije zavisi i od kvaliteta života pacijenta i ispoljavanja neželjenih efekata. Uvođenje imatiniba je proslavljeno kao početak nove ere liječenja kancera, u kojoj je terapija konačno ne-toksična, bezbjedna i dobro se podnosi. Nakon skoro 20 godina, ova obećanja su uveliko ispunjena, budući da su neželjena dejstva imatiniba uobičajeno blaga, sa samo rijetkim ozbiljnim, po život opasnim komplikacijama. Neželjena dejstva TKI druge generacije se unekoliko razlikuju od onih kod imatiniba, ali posmatrano u cijelosti imaju uporediv profil podnošljivosti (tolerancije). Na kvalitet života takođe utiče sama činjenica da život sa potencijalno fatalnom bolesti ima emotivne i socijalne posljedice koje utiču na planiranje porodice i karijere, te da je praćen promjenjivim nivoom neizvjesnosti i straha. Nije iznenađujuće što je zabilježeno da su i fizičko i mentalno zdravlje bili bolji i bliži normalnom kod starijih, nego kod mlađih pacijenata, budući da mlađi imaju veća i različitija očekivanja, ne samo ona koja se tiču normalnog života, već takođe i života bez leukemije i liječenja. Trenutno, glavni cilj terapije je preživljavanje, ali se potvrđuje da će život bez liječenja i bez leukemije koju je moguće detektovati biti glavni predmet kliničkih ispitivanja. Od busulfana, najčešće primjenjivanog lijeka 50-ih godina prošlog vijeka, preko hidroksikarbamida, interferona alfa i visokorizičnog presađivanja koštane srži, koja je osamdesetih i devedesetih godina bila prva terapijska opcija za mlade bolesnike sa HLA podudarnim donorom, najveće dostignuće u liječenju HML je otkriće inhibitora tirozin kinaze imatinib-mesilata, koje je dovelo do promjene paradigme liječenja pacijenta oboljelih od hronične mijeloidne leukemije i uvođenja peroralne terapije inhibitorima tirozin kinaze kod većine oboljelih, bez obzira na starosnu dob i komorbiditete.

25


AKROMEGALIJA - KLINIČKI IZAZOV Dr Elzana Čikić Spec. interne medicine – endokrinolog Klinički centar Crne Gore

DEFINICIJA I INCIDENCIJA: Pierre Marie je 1886. objavio prvi klinički opis pretjeranog somatskog rasta i tjelesnih proporcija i predložio naziv "akromegalija" (‘acron’ = okrajina, ‘megale’ = uvećanje) za klinički sindrom nastao usled protrahovanog izlaganja perifernih tkiva povišenom nivou hormona rasta (GH) kod odraslih. Gigantizam je pedijatrijska forma bolesti i nastaje prije srastanja epifiznih hrskavica, izuzetno je rijedak, ali se dijagnoza obično postavlja lakše nego u akromegaliji. Somatotrofni adenomi hipofize u djece imaju tendenciju da budu lokalno agresivni i često se šire izvan turskog sedla. Godišnja incidencija je 3 do 4 novih slučajeva na milion. ETIOLOGIJA: Uzroci se mogu podijeliti u dvije grupe: hipersekrecija hormona rasta (GH) ili hipersekrecija hipotalamusnog hormona koji reguliše sekreciju hormone rasta (GHRH). Hipersekrecija GH: Uzrok je u oko 98% slučajeva somatotrofni adenom hipofize, a znatno rjeđe su ekstrapituitarne lezije. Od hipofiznih adenoma najčešći je čisto GH sekretujući makroadenom (oko 60%) promjera>1 cm, a mikroadenomi su rjeđi, u oko 10% slučajeva. Miješani mamosomatotrofni tumori mogu da sekretuju zajedno GH i prolaktin (oko 25%, znaci hiperprolaktinemije, hipogonadizam i galaktoreja dominiraju nad manje klinički izraženim znacima akromegalije). Plurihormonalni, miješani tumori pored GH sekretuju adrenokortikotropni hormon (ACTH), glikoproteinsku alfa subjedinicu ili tireostimulirajući hormon

26

(TSH). Rijetko mogu da potiču iz ektopičnog ostatka hipofiznog tkiva u nazofarinksu ili u sinusima srednje linije (sfenoidni ili parafaringealni sinus) i izuzetno rijetko GH sekretujući karcinom koji se može dijagnostikovati jedino na osnovu postojanja udaljenih metastaza. GH sekretujući adenom hipofize se može naći u sklopu genetskih sindroma: Multipla endokrina neoplazija tip 1 (MEN-1), McCune Albright sindrom. Ektopična hipersekrecija GH se sreće rijetko (u <1% slučajeva) kod neoplazmi pluća, pankreasa, ovarijuma. Hipersekrecije GHRH: Centralni tumori: hamartom, horistom, ganglioneurom. Periferni: bronhialni karcinoid, sitnoćelijski karcinom pluća, tumor pankreasnih ostrvaca, adrenalni adenom, medularni tireoidni karcinom, feohromocitom. KLINIČKA SLIKA: Zbog svoga sporog toka bolest često ostaje neprepoznata dugi niz godina. Prema rezultatima retrospektivnih studija procjenjuje se da su kod većine bolesnika simptomi akromegalije prisutni od 4 do 15 godina prije postavljanja dijagnoze. Bolest odlikuje povišen nivo GH i IGF-1 sa posljedičnim znakovima i simptomima hipersomatotrofizma, kao i sa znacima lokalnog invazivnog rasta tumora. Simptomi i znaci lokalnog invazivog rasta tumora Kod supraselarnog širenja tumora sa kompresijom na optičku raskrsnicu javljaju se ispadi u vidnom polju, bitemporalna


hemianopsija, a kod invazije kavernoznog sinusa paraliza kranijalnih nerava. Glavobolja je prisutna kod otprilike 55% pacijenata, nastaje zbog tumorskog rasta sa supraselarnim širenjem i istezanjem dure, invazijom kavernoznog sinusa sa iritacijom n. trigeminusa. Apopleksiju tumora treba imati u vidu kod bolesnika s akutnom pojavom glavobolje, opisana je u otprilike 3,5% pacijenata s akromegalijom, a vidljiva je na magnetnoj rezonanci (MRI). Endokrinopatije: Polna disfunkcija nastaje zbog hiperprolaktinemije ili kompresivnog hipogonadotropnog hipogonadizma. Kod žena iregularni menstrualni ciklusi su često udruženi sa hirzutizmom, rijetka je galaktoreja, a kod muškaraca su najčešći smanjen libido, impotencija, ginekomastija. Visoka učestalost polinodozne strume štitaste žlijezde (EHO pregledom se po nekim studijama nađe u 87% pacijenata sa akromegalijom), bez uvjerljivih podataka o povećanoj incidenciji karcinoma štitaste žlijezde. Zato bi noduse kod bolesnika sa akromegalijom trebalo pratiti prema standardnim preporukama za noduse. Hipertireoza je prisutna u 4-14% pacijenata sa akromegalijom, pri čemu bi trebalo imati u vidu mogućnost tumorske kosekrecije GH sa TSH. Insulinska rezistencija, kako je GH kontraregulatoran insulinu, intolerancija glukoze i diabetes melitus su prisutni kod oko polovine pacijenata u trenutku postavljanja dijagnoze akromegalije.

lesnika.

Artropatija i osteoartritis su prisutni u tri četvrtine bo-

Povećava se kortikalna i trabekularna mineralna gustina kostiju (BMD), a bolesnici koji imaju hipogonadizam mogu imati smanjenje trabekularnog BMD-a. Hiperkalcemija, hiperkalciurija i hiperfosfatemija se mogu rijetko pojaviti i nastaju zbog promijenjenog metabolizma vitamina D. Hiprekalcemija obavezuje na mjerenje paratireoidnog hormona (PTH) radi isključenja MEN-1. Neurološke manifestacije: Carpal tunnel sindrom je čest zbog kompresije n. medianusa u karpalnom tunelu. Povećana je incidenca cerebralnih aneurizmi. Respiratorni sistem: Sleep apnea sindrom (opstruktivna apneja za vrijeme spavanja) se nađe u oko 70% pacijenata sa akromegalijom. Javlja se kao posljedica zadebljanja mekih tkiva faringsa i makroglosije (hipertofije jezika). Sleep apnea može biti uzrok ozbiljnih aritmija i zahtijeva agresivan tretman. Opstrukcija gornjih disajnih puteva zbog deformiteta vilice, makroglosije, hipertrofije epiglotisa i suženja otvora između glasnica može dovesti do poteškoća tokom intubacije i hirurškog zahvata. Promuklost nastaje kao posljedica zadebljanja glasnih žica i hipertrofije hrskavice grkljana.

Kardiovaskularni sistem: Hipertenzija se detektuje kod 40% pacijenata, uzrokovana je retencijom natrijuma. Suprimovani nivoi plazma reninske aktivnosti i aldosterona su konzistentni sa povećanjem koncenHipertrofija mekih tkiva, hrskavica i kostiju: tracije natrijuma. Akromegalija može biti udružena sa povećanjem Nagomilavanje hijalurona i glikozaminoglikana u derkarotidnog intimamedia odnosa, mada je prevalenca ateroskleroze misu dovodi do zadebljanja i otoka kože. Prisutno je ekscesivno slična kao u opštoj populaciji. Ovi nalazi sugerišu da GH, IGF-1, znojenje neprijatnog mirisa, seboreja (u 60-80% slučajeva), hipermogu limitirati progresiju ateroskleroze, uprkos koegzistencije trihoza, acanthosis nigricans. hipertenzije i intolerancije glukoze. Dolazi do uvećanja i zadebljanja, šaka, stopala, nosa, Akromegalna kardiomiopatija se karakteriše biventrikuusana, jezika, naboranosti kože čela, uvećanja lobanje, supraorlarnom hipertrofijom srca. Starost i trajanje bolesti su u korelaciji bitalnih lukova, donje i gornje vilice sa posljedičnom prognatijom sa prisustvom i stepenom hipertrofije. U početku se javlja dijasi povećanim razmakom između zuba. tolna disfunkcija, sa progresijom akromegalije, može napredovati i do sistoline disfunkcije u mirovanju, a rijetko sa uznapredovalom bolešću može doći do dilatativne kongestivne kardiomiopatije. Mogu se pojaviti abnormalnosti srčanih valvula, posebno u vezi s hipertrofijom lijeve komora. Aritmije, atrijalna fibrilacija, supraventrikularna tahikardija i blokovi grana mogu se otkriti u oko 40% oboljelih. Upotreba ehokardiograma u rutinskoj procjeni pacijenta s akromegalijom kontroverzna je, iako može biti opravdana kod onih sa dispnejom, posebno kod starijih. Slika 1. Znaci akromegalije - hiperofija mekih tkiva, hrskavica, kostiju

27


Neoplazme: Povećana je uÄ?estalost polipa debelog crijeva, ĹĄto sugeriĹĄe vezu izmeÄ‘u hipersekrecije GH i rasta novotvorina, posebno onih debelog crijeva. Treba obaviti skrining kolonoskopiju kod bolesnika sa aktivnom akromegalijom i praćenje u skladu sa standardnim smjernicama. Mortalitet: Kardiovaskularne bolesti su najÄ?eťći uzrok mortaliteta, nakon Ä?ega slijede bolesti respiratornog sistema, a potom maligne bolesti. Smrtnost bolesnika s akromegalijom direktno je povezana sa stepenom hipersekrecije hormona rasta. DIJAGNOZA AKROMEGALIJE: Biohemijski kriterijumi (uz kliniÄ?ke simptome i znakove) za dijagnozu akromegalije su: t QPWJĂ?FO *(' [B EPC J t J[PTUBOBL TVQSFTJKF IPSNPOB SBTUB OH NM V PSBM nom testu opterećenja glukozom (OGTT). LIJEÄŒENJE: 1. HirurĹĄko lijeÄ?enje je prva terapijska linija NajÄ?eťće se primjenjuje transsfenoidalna resekcija tumora. Remisija bolesti kod mikroadenoma se postiĹže u 75-90% bolesnika. Rezultati hirurĹĄkog lijeÄ?enja makroadenoma znatno su slabiji i procjenjuje se da 40–60% makroadenoma nije moguće izlijeÄ?iti hirurĹĄki. U tom sluÄ?aju indikovana je maksimalna redukcija tumorske mase. 2. Medikamentozna terapija t "HPOJTUJ TPNBUPTUBUJOTLJI SFDFQUPSB 43" t "HPOJTUJ EPQBNJOFSHJĘŠLJI SFDFQUPSB %" J t "OUBHPOJTUJ SFDFQUPSB [B IPSNPO SBTUB ()3"

Slika 2. Prikaz transsfenoidalnog pristupa tumoru hipofize

Slika 3. Odnos krvnoĹžilnih elemenata u kavernoznom sinusu

28

2.1. Agonisti somatostatinskih receptora (SRA) t Prva generacija agonista koji djeluju na podtipove receptora 2 i 5 (dugodjelujući oktreotid) *OEJLBDJKF "LP IJSVSĂ?LJN MJKFĘŠFOKFN OJKF QPTUJHOVUB LPOUSPMB CP lesti; - Nakon radioterapije u vremenu do postizanja maksimalnog radioterapijskog uÄ?inka na tumor, koji se katkad oÄ?ituje UFL QPTMF HPEJOB "LP QPTUPKF LPOUSBJOEJLBDJKF [B IJSVSĂ?LP MJKFĘŠFOKF - Prije operacije, u trajanju od 3 do 6 mjeseci u bolesnika s visokim operativnim rizikom zbog komorbiditeta. t Pasireotid lar je lijek druge generacije SRA koji djeluje i na ostale podtipove somatostatinskih receptora SSTR 1, 2, 3 i 5 (najveći afinitet za SSTR5). Efikasan kod prethodno medikamentozno nelijeÄ?enih pacijenata i pacijenata koji nisu postigli biohemijsku kontrolu TB 43" QSWF HFOFSBDJKF 3FEVLVKF () J *(' TJHOJÄ•LBOUOP SF dukuje veliÄ?inu tumora, popravlja kliniÄ?ke znake. 2.2. Agonisti dopaminergiÄ?nih receptora (DA) KliniÄ?ka su istraĹživanja pokazala veći uÄ?inak kabergolina u postizanju remisije bolesti u odnosu prema bromokriptinu. 1SJNKFOB %" KF JOEJLPWBOB - Kod bolesnika sa adenomima koji su dominantno laktotropne diferencijacije, ako hirurĹĄkim lijeÄ?enjem nije postignuta remisija bolesti; - 6 LPNCJOBDJKJ TB 43" BLP NPOPUFSBQJKPN 43" OJKF postignuta kontrola bolesti. Procjenjuje se da oko 50% bolesnika OFVTQKFĂ?OP MJKFĘŠFOJI QPNPʉV 43" NPäF QPTUJʉJ LPOUSPMV CPMFTUJ EPEBWBOKFN %" 2.3. GH receptor antagonist Pegvisomant blokira perifernu sintezu *(' OF UBSHFUJSB UVNPS Nije registrovan u naĹĄoj zemlji. 3. Radioterapijske metode Primjenjuju se kod onih bolesnika kojima se hirurĹĄkim QSJTUVQPN J JMJ NFEJLBNFOUOPN UFSBQJKPN OJKF VTQKFMB QPTUJʉJ LPOUSPMB CPMFTUJ %PMB[J V PC[JS J QSJKF [BQPĘŠJOKBOKB NFEJLBNFOUnog lijeÄ?enja. Koriste se: - stereotaksiÄ?na radiohirurgija (gama-noĹž) i - konvencionalna radioterapija (konformalno frakcionirano zraÄ?enje). StereotaksiÄ?ka radiohirurgija se primjenjuje: kod tumora manje veliÄ?ine, koji nisu u bliskom kontaktu sa optiÄ?kom hijazmom. Remisija bolesti se postiĹže kod 30-60% bolesnika pet godina nakon primjene gama-noĹža. Konvencionalna radioterapija se primjenjuje: kod većih tumora ili tumora koji su u bliskom kontaktu s optiÄ?kom hijazNPN ,POWFODJPOBMOPN SBEJPUFSBQJKPN TF o HPEJOB OBLPO QSJNKFOF QPTUJäF OPSNBMJ[BDJKB MVĘŠFOKB )3 B J *(' LPE PLP 60% bolesnika. NajvaĹžnija nuspojava radioterapije je hipopituJUBSJ[BN LPKJ TF NPäF KBWJUJ TB MBUFODJKPN PE J WJĂ?F HPEJOB Hipopituitarizam se, nezavisno o radioterapijskoj metodi, javlja kod oko 50% bolesnika izloĹženih radioterapiji. Pored toga, konvencionalna radioterapija povećava rizik od cerebrovaskularnih bolesti i pojave sekundarnih tumora.


Hronika 01. april - KCCG pokrenuo besplatnu liniju za psihološku podršku Poštujući preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, Klinika za psihijatriju je angažovala svoje stručnjake obučene za savjetovanje putem telefona u kriznim situacijama. Klinički centar Crne Gore je u saradnji sa kompanijom Crnogorski Telekom otvorio je liniju za psihološku podršku 1555, kako bi građanima obezbijedili adekvatnu podršku u pogledu mentalnog zdravlja tokom trajanja pandemije novog virusa korona. Građanima je svakog dana od 10 do 19 sati na raspolaganju više od dvadeset stručnjaka KCCG iz ove oblasti, a pozivi na broj 1555 su besplatni. Psihološka podrška u ovom periodu neophodna je i kako bi se preduprijedile neke od mogućih dugoročnih posljedica stalnog straha, nesigurnosti i stresa u populaciji, među kojima su narušavanje mreže društvenih kontakata, stigma prema onima koji su se oporavili koja može dovesti do odbacivanja od strane zajednice, značajne promjene u emocionalnom stanju, ljutnja i agresija usmjerena protiv zdravstvenih ranika na terenu kao i mogući bijes i agresija prema djeci, supružnicima, partnerima i članovima porodice, odnosno porast porodičnog nasilja. 02. april - Postigli bolje rezultate od mnogo bogatijih i organizovanijih država

spremna i da postoji maksimalan radni i profesionalni entuzijazam da se odgovori očekivanjima javnosti ovog dijela Crne Gore, i Crne Gore u cjelini, i da kroz taj doprinos dodatno smanjimo štetne posledice tokom trajanja pandemije korona virusom rekao je Đukanović. Đukanović je naveo da je u Beranama bila prilika da se čuju i informacije iz Kriznog medicinskog štaba i iz Kliničkog centra, da se razmijeni ono što su dosadašnja iskustva. - Ovo je sada kritično važna faza u trajanju pandemije, budimo odgovorni onako kako smo bili u prethodnom periodu, ako je moguće još i više, pomozimo ukupnim naporima da izađemo iz sledeće nedjelje, iz sledećih desetak dana sa što manje štetnih posledica, što manje neželjenih posledica, a onda sam već ubijeđen da ulazimo u jednu fazu u kojoj ćemo još i više kontrolisati dalji razvoj problema, jer ćemo imati potpunu jasnu sliku razmjere epidemije koja se razvila u Crnoj Gori, i mislim da ćemo u tom slučaju, sigurno imati mnogo manje posljedica. Optimista sam da ulazimo, u bliskoj budućnosti, u normalizaciju života u Crnoj Gori i u povratak onim redovnim navikama i redovnim poslovima kojima se bave svi naši građani - objasnio je Đukanović. Osim Đukanovića, bolnicu su obišli i ministar odbrane Predrag Bošković, direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković i šef Kriznog medicinskog štaba prof. dr Ranko Lazović. 02. april - Za nabavku medicinske opreme tri miliona eura

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je obišao Opštu bolnicu u Beranama koja je regionalni centar za sjever Crne Gore i upoznao se sa spremnošću i kapacitetima za prijem i liječenje pacijenata inficiranih korona virusom. - Ovdje sam bio u prilici da zaista čujem da je Opšta bolnica u Beranama spremna da odgovori zadacima koje joj je nametnula pandemija koronavirusom, i da u skladu sa onim što je najbolja reputacija ove bolnice u svim prethodnim vremenima, pruži nužnu zaštitu ne samo stanovnicima Berana, nego građanima sjevernog dijela Crne Gore. Dakle, nakon današnjeg razgovora ubijeđen sam da je Opšta bolnica u Beranama potpuno

Evropska unija donira je tri miliona eura za nabavku 100 respiratora, 10 mobilnih rendgenskih uređaja i kontigenta zaštitne opreme za zdravstvene radnike u Crnoj Gori. Ugovor o ovoj donaciji je potpisan, a finansira se iz sredstava EU, kao dio podrške Crnoj Gori u hitnom odgovoru na pandemiju koronavirusa. Ugovor su tokom onlajn konferencije potpisali šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, amabasador Aivo Orav i stalna predstavnica UNDP Daniela Gašparikova i potpredsjednik Vlade Milutin Simović, koji predsjedava Nacionalnim koordinacioniom tijelom. U vrijeme prekida u proizvodnji na svjetskim tržištima, kao i u transportnim rutama, partnerstvo između Vlade Crne Gore, Evropske unije i UNDP omogućiće da u što kraćem roku budu prevaziđene ove prepreke i obezbijeđena neophodna nedostajuća oprema. Oprema se sastoji od sto (100) respiratora, deset (10) mobilnih rendgenskih uređaja, kao i kontigenta lične zaštitne opreme za medicinske radnike – uključujući maske, rukavice, hirurške kape, nepromočive kombinezone i kecelje, zaštitne naočare i vizire.

29


02. april - Medicinarima veće martovske zarade Donesena je odluka da se zaposleni u zdravstvu koji su se nalazili u procesu rada od početka širenja COVID19, nagrade dodatkom na zaradu do 15%. - Izdvojićemo odmah najmanje pola miliona eura za naše ljekare i zdravstvene radnike - poručio je predsjednik Vlade Duško Marković. Takođe, Vlada je odlučila da se na zaposlene u zdravstvu ne primjenjuju već utvrđene mjere ograničenja, već da im se svaki ostvareni prekovremeni rad dodatno plati. 03. april - Otpušten prvi pacijent koji je izliječen od koronavirusa Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Jevto Eraković kazao je da su otpustili prvog pacijenta koji je izliječen od koronavirusa. - Danas smo otpustili prvog pacijenta koji je bio zaražen koronavirusom, u jednom trenutku je bio životno ugrožen i čak kandidat za respirator. Savremenim protokolom liječenja i tretmana dobili smo rezultat kakav svi najviše volimo da dobijemo i taj pacijent je otpušten iz KCCG-a. Želim mu dobro zdravlje, brz oporavak i rahabilitaciju - kazao je dr Eraković na konferenciji za novinare. 05. april - Dopremljeno 17 tona medicinske opreme Sedamnaest tona medicinske opreme vrijedne oko dva miliona eura, koju je kupila Vlada dopremljeno je u Podgoricu. Potpredsjednik Vlade i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Milutin Simović poručio je sa aerodroma da Crna Gora potpuno spremna ulazi u period u kojem se očekuje vrhunac epidemije. Više od milion zaštitnih maski, 20.000 medicinskih odijela, 15.000 zaštitnih medicinskih naočara, 150 toplomjera za brzo mjerenje temperature, 3.000 testova za testiranje briseva koronavirusa i 20 mobilnih respiratora, samo su dio opreme koju je Vlada kupila. - Sa ovom opremom i onom opremom od prije neki dan crnogorski zdravstveni sistem je opremljen za izazove koji slijede u narednim danima. Dakle, za ključnu i odlučujuću borbu protiv koronavirusa ulazimo odlučno i spremno - rekao je potpredsjednik Vlade. I potpredsjednik Simović i ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović kazali su da sva ova oprema neće biti dovoljna ako se građani ne budu pridržavali propisanih mjera. Ministar zdravlja je pozvao građane da ostanu u svojim domovima. - Sva ova oprema ne može i neće nam biti dovoljna ako ne budemo poštovali naredbe i preporuke zdravstvenih vlasti i onoga čega svi moramo da se pridržavamo a to je ostanimo kod kuće, ostanimo u svojim domovima, sačuvajmo sebe, sačuvajmo druge od nas. I danas i sjutra svi medicinski radnici očekuju od svakog građanina u Crnoj Gori da ih podrži i da poštuje ono što je preporuka zdravstvene struke. Molim vas ostanimo svi u svojim domovima - kazao je ministar zdravlja.

30

07. april - Svjetski dan zdravlja posvećen medicinskim sestrama i babicama Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava 07. arila širom svijeta, ove godine posvećen je medicinskim sestrama i babicamama. Ovogodišnji slogan Podrška medicinskim sestrama i babicama, u trenutku kada se cijeli svijet bori sa pandemijom ko- ronavirusa COVID-19, od velikog je značaja za sve zdravstvene siteme, čiji su glavni oslonac upravo one, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore. Kako saopštavaju, to često zahtijeva hrabrenje i psihološku podršku pacijentima koje muči tjelesna i duševna bol, mora mu se svakodnevno i konstantno pokazivati saosjećanje i nesebičnost, obzirnost i strpljivost – kazala je glavna sestra Interne klinike, Sanja Minić.

I zato se, kako se dodaje u saopštenju, tokom formalnog obrazovanja radi i na edukaciji za kvalitetnu komunikaciju, poštovanje, empatiju, strpljenje kada je pacijent u pitanju. - Medicinska sestra kada daje terapiju, vadi krv, plasira intravensku kanilu mora biti stručna i izuzetno pažljiva. U Internoj klinici Kliničkog centra Crne Gore sada se liječe pacijenti sa najtežom kliničkom slikom Covid 19 infekcije. Medicinske sestre su edukovane za zbrinjavanje najtežih i najkompleksnijih pacijenata, spremni smo za najteža scenarija, da pacijentima pružimo bezbjednu i kvalitetnu zdravstvenu njegu - istakla je Milić, kaže se u saopštenju. 07. april – KCCG zahvalan dr Velimiru Miloševiću

Klinički centar Crne Gore zahvalio se dr Velimiru Miloševiću, internisti-gastroenterohepatologu koji je bez materijalne nadoknade, kao podrška toj ustanovi, kod tri pacijenta izveo retrogradnu holangio-pankreatografiju (ERCP). - Ovaj čin zaslužuje poštovanje jer je procedura izvedena u vrijeme epidemije, a stanje pacijenata nije dozvoljavalo njeno odlaganje - saopšteno je iz KCCG.


07. april – Naši ljekari sa kolegama iz Kine razmijenili iskustva o virusu korona

danima borbe protiv nevidljivog neprijatelja nije zaboravio svoju Crnu Goru, svoje Cetinje i svoje sugrađane.

Ljekari Kliničkog centra Crne Gore i bolnica u Baru, Beranama, i Pljevljima razmijenili su sa kineskim kolegama iskustva u liječenju pacijenata inficiranih virusom korona. - Ovo što danas čujemo za nas je važno da nastavimo tempom kojim smo krenuli. Važno nam je da čujemo sa kojim su se problemima suočavale kineske kolege. Mi imamo neka naša početna iskustva i mislim da će sve ono što ćemo da čujemo biti važno u daljoj borbi. Očekujem dobre zaključke telekonferencije - kazao je direktor KCCG dr Jevto Eraković. Dodao je da ova telekonferencija može biti osnov za nastavak dalje saradnje, nakon završetka epidemije. 07. april - Humanista iz Amerike, Ivo Đukanović donirao bolnici na Cetinju Danilo I Opšta bolnica „Danilo I“ na Cetinju dobila je vrijednu donaciju od 50.000 eura za podršku ovoj ustanovi u borbi protiv epidemije koronavirusom. Naime, gospodin Ivo Đukanović, porijeklom Cetinjanin, koji već dugo godina živi i uspješno radi u Americi, odlučio se na humani gest i vrijednu donaciju zdravstvenom sistemu Crne Gore, kroz donaciju najstarijoj zdravstvenoj ustanovi u državi. Menadžment zdravstvene ustanove izražava veliku zahvalnost iskrenom humanisti i rodoljubu, koji u ovako teškim

Rastvor za oralnu primjenu

Doniranu, ne tako malu novčanu pomoć, Opšta bolnica „Danilo I“ uložiće u nabavku nedostajuće medicinske opreme, adaptaciju i rekontrukciju prostora, kako bi pacijentima obezbijedili efikasniju i dostupniju zdravstvenu uslugu, a medicinskom osoblju Cetinjske bolnice, kvalitetnije uslove rada - istakla je direktorka Opšte bolnice „Danilo I“ dr Sonja Radojičić i citirala staru izreku „ako nekom pomogneš ne hvali se time, jer nije cilj da ljudi kažu da si dobar već da ti se dobro dobrim vrati“, u želji da će se gospodinu Đukanoviću njegova skromnost i humanost dobrim vratiti.


07. april – Ugledni privrednici donirali vrijednu opremu bolnici Danilo I Ugledni privrednici sa Cetinja, članovi Klastera Crnogorski pršut, cetinjske firme: SNJ Gornič, Interproduct, Martex, Mianja, Montstate i Zrnožit, donirali su Bolnici Danilo I mobilni repirator, dva bolnička kreveta sa motornim sistemom za pacijente na intenzivnoj njezi i jedan veći aspirator. Ukupna vrijednost donacije je 16.620,00 eura. Odmah nakon što je bilo izvjesno da će se Crna Gora i Prijestonica Cetinje suočiti sa virusnom epidemijom, ugledni privrednici sa Cetinja stupili su u kontakt sa menadžmentom Bolnice Danilo I kako bi dobili informaciju što je u ovoj situaciji ustanovi najpotrebnije od opreme. Direktorica Bolnice Danilo I na Cetinju dr Sonja Radojičić je izrazila zahvalnost Cetinjskim privrednicima koji su uvjek imali senzibiliteta za potrebe bolnice i bez zadrške pomogli svaku donatorsku akciju ove ustanove. - Ova donacija nam je pomogla da u kratkom vremenu opremimo novu prostoriju za intenzivan tretman pacijenata i tako dobijemo dva nova bolesnička mjesta na Internom odeljenju Cetinjske bolnice, kako bi mogli pružiti maksimalno moguću kvalitetnu zdravstvenu uslugu i najtežim pacijentima. Donirana oprema je standard i svakako će biti od velikog značaja i u periodu kada se ova epidemija završi – istakla je drirektorica dr Radojičić. Kompanija Mega promet iz Budve takođe je donirala bolnici Danilo I na Cetinju mobilni respirator ukupne vrijednosti od 8.340 eura. 10. april – Zaposleni u KCCG pružaju maksimalan kvalitet u liječenju svih pacijenata Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković je sa saradnicima, dr Nerminom Abdićem, predsjednikom Odbora direktora i glavnom sestrom Dragicom Dobrović, nenajavljeno obišao sve klinike KCCG da bi se provjerilo poštovanje procedura u borbi protiv epidemije izazvane koronavirusom. Potvrdili su da zaposleni adekvatno koriste zaštitnu opremu koje, kako su istakli, ima u dovoljnim količinama. Posebna pažnja posvećena je Internoj klinici u kojoj se liječe najteži pacijenti oboljeli od COVID 19. Zaposleni su istakli da su u uslovima potpune zaštite spremni da pruže maksimalan kvalitet u liječenju svih pacijenata a menadžment im je iskazao zahvalnost za trud i posvećenost. 10. april – Online edukacija za zdravstvene radnika u Crnoj Gori Klinički centar Crne Gore je, uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije, organizovao online edukaciju za zdravstvene radnike iz cijele države. Cilj je povećanje kvaliteta rada svih zdravstvenih ustanova i to kroz davanje direktnih smjernica za reorganizaciju ustanova u epidemijskim uslovima, da bi se smanjio rizik za unos virusa u bolnice. To je ključno za održavanje funkcionalnosti zdravstvenog sistema Crne Gore. Projekat se odvija u dva koraka: 1. Edukatori iz KCCG, njih 13, snimili su video prezentacije – svako sa temom iz svoje oblasti rada.

32

2. Tokom dva dana predavači su, potom, dodatno pojašnjavali preporuke i davali savjete ljekarim iz ostalih zdravstvenih ustanova Crne Gore, kroz webinare – online kurseve. Edukatori KCCG su: dr Jevto Eraković, prof. dr Marina Ratković, prof. dr Ranko Lazović, dr Nermin Abdić, dr Nemanja Radojević, dr Vesna Čejović Orlandić, dr Dobrila Nikčević, dr Marija Nikolić, dr Aleksandra Ražnatović, dr Sreten Kavarić, dr Saša Radović, dr Slavko Savović, dr Branka Janjušević, Dragica Dobrović - spec. strukovna medicinska sestra, VMS Jelena Vušurović i VMS Rada Kovačević. Predavanja i edukativni materijal, biće dostupni preko web sajta i putem Youtube kanala KCCG-a svim zdravstvenim radnicima Crne Gore. Edukatori KCCG će ubuduće dva puta sedmično imati i telekonferencije sa ljekarima u cijeloj zemlji u cilju konsultacija i razmjene informacija. 11. april – Zdravlje je građanima na prvom mjestu Skoro svaki drugi građanin Crne Gore vjeruje da će jedino država imati kapaciteta da im pomogne, a više od 80 odsto smatra da bi najznačajnija pomoć Vlade došla kroz nove ekonomske mjere, pokazuje istaživanje koje je sprovedeno uz podršku UNICEF-a. Najnovije istraživanje agencije IPSOS, koje je sprovedeno uz podršku UNICEF-a, potvrđuje da je zdravlje građanima Crne Gore na prvom mjestu. - Više od 80 odsto građana smatra da bi najznačajnija pomoć Vlade došla kroz nove ekonomske mjere, poput novčane pomoći ugroženima (86 odsto), opraštanje računa za struju, vodu i komunallije za vrijeme trajanja mjera (86 odsto) i davanjem subvencija poljoprivrednicima i samostalnim preduzetnicima (81 odsto) - pokazalo je istraživanje. Kako se navodi, najveće povjerenje građana uživa direktor Instituta za javno zdravlje (IJZ), prof. dr Boban Mugoša, a slijede direktor Kliničkog centra, dr Jevto Eraković i pomoćnik direktora, IJZ dr Senad Begić. Istraživanje je pokazalo da od političara građani najviše vjeruju predsjedniku Vlade Dušku Markoviću. Dr Begić je zahvalio građanima na povjerenju i poručio da svi zdravstveni radnici rade u njihovom najboljem interesu. - Dodatnu snagu i odgovornost nam daje vaše povjerenje. Samo zajedno možemo izaći iz ove borbe kao pobjednici i ja vam u ime svih koleginica i kolega zahvaljujem na povjerenju i discipline - naveo je dr Begić. On je zahvalio građanima što ostaju u svojim kućama, jer je to najbolji način da sačuvaju sebe, porodicu i cijelo društvo. 11. april – Stigla donacija Evropske komisije Udruženi istraživački centar Evropske komisije EU Science Hub - Joint Research Centre (JRC) dostavio je Institutu za javno zdravlje Crne Gore i Specijalističkoj veterinarskoj laboratoriji novi kontrolni materijal za COVID-19, koji će provjeravati ispravnost rezultata testova na novi koronavirus. Pozitivan kontrolni materijal garantuje da laboratorijski testovi pokazuju ispravan i validan rezultat. Poseban značaj dostavljenog materijala ogleda se u činjenici da on onemogućava da test pokaže negativan


rezultat kod osobe koja je u tom momentu inficirana virusom. Evropska komisija dostavila je Crnoj Gori kontrolni materijal, na osnovu kojeg može biti „provjerena“ ispravnost oko 20.000 testova na koronavirus. U Institutu za javno zdravlje Crne Gore kažu da, kao odgovor na aktuelnu epidemiju COVID 19, autentičnost detekcije koronavirusa predstavlja jako važno pitanje.

- EURM-019 (kontrolni materijal) predstavlja rastvor, koji sadži sintetičku ssRNK u puferu, a koji se koristi kao pozitivna kontrola za verifikaciju pouzdanosti/tačnosti i specifičnosti RealTime PCR testova koji se koriste prilikom ispitivanja na prisustvo SARS-CoV-2 - saopšteno je iz Instituta. Kontrolni materijal dostavljen je Crnoj Gori na zahtjev ministarke nauke Sanje Damjanović, koja je istakla da je JRC odmah reagovao na poziv i dostavio materijal. 16. april – Zdravstvena zaštita na sjeveru Crne Gore na visokom nivou Oko 90 zaposlenih u beranskoj opštoj bolnici kao i članova porodice pacijenta iz Plava, koji je kao urgentan slučaj primljen u tu zdravstvenu ustanovu, je testirano na koronavirus i čekaju se rezultati, a Dom zdravlja Andrijevica se sada vraća redovnim aktivnostima. To je saopšteno prilikom radne posjete ministra zdravlja dr sc Kenana Hrapovića Opštoj bolnici u Beranama i Domu zdravlja u Andrijevici. Hrapović je kazao da se u Opštoj bolnici Berene uvjerio u posvećenost, marljivost, odgovornost i požrtvovanost svih zaposlenih i "na tome im veliko hvala".

- Zdravstvene usluge kako u ovoj bolnici, tako i u svim drugim bolnicama pružaju se na istom ili sličnom nivou. Zdravstvena zaštita je na visokom nivou i građani ne moraju da brinu

- poručio je Hrapović. On je naveo da beranska bolnica raspolaže sa 11 fiksnih i dva mobilna respiratora. Epidemiolog iz Instituta za javno zdravlje, dr Marijan Bakić, objasnio je da je u Opštu bolnicu Berane primljen pacijent iz Plava kao urgentni slučaj sa povišenom glikemijom. Direktor Opšte bolnice Berane, dr Budimir Dabetić, pojasnio je da se u toj bolnici osim pacijenata sa koronavirisom liječe i oni koji su životno ugroženi. Pacijent je, kako je objasnio, primarno primljen zbog visokog nivoa šećera, a povreda ruke je bila uzgredna i nju je, kako je dodao, hirurg zbrinuo. Dr Dabetić je istakao da su svi pacijenti iz Berana, ali i iz Plava i Rožaja u svojoj bolnici, jer je Opšta bolnica u Beranama regionalna bolnica za cijeli sjever. Direktor Doma zdravlja Andrijevica, Dragan Vučeljić, rekao je da su zaposleni poštovali samoizolaciju, da je sve sprovedeno kako treba i da je veliko zadovoljstvo što niko od njih i članova njihovih porodica nije pozitivan na koronavirus. On je istakao da su, zahvaljujući pomoći zdravstvenih radnika iz Berana i Plava, građani Andrijevice u svakom trenutku imali zdravstvenu uslugu koja im je potrebna. 16. april - Podrška Novartisa i Sandoza zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori Kako bi pružila prodršku naporima Vlade Crne Gore u borbi protiv pandemije virusa COVID 19, farmaceutska kompanija Novartis donirala je 40,000 američkih dolara Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti kao podršku zdravstvenom sistemu u snabdijevanju medicinskom opremom neophodnoj za zaštitu zdravstvenih radnika i liječenje stanovništva. Zastupnici predstavništva Novartisa u Crnoj Gori Vasilije Đurišić i Jelena Stojimirović su istakli su da kroz ovu donaciju Novartis želi da podrži prije svega crnogorski zdravstveni sistem i zdravstvene radnike koji su u prvoj liniji borbe protiv pandemije i zaštiti zdravlja stanovništva. Oni su se zahvaili prije svega zdravstvenim radnicima na posvećenosti koju pokazuju svakodnevno na svojim radnim mjestima u trenucima koji su teški za Crnu Goru i čitav svijet. - Ovakvi zdravstveni izazovi zahtijevaju saradnju i uključenost cjelokupnog društva – države, privatnog, akademskog i nevladinog sektora, kao i cjelokupne zajednice - istakao je Đurišić. Stojimirović je dodala da će Novartis i Sandoz kao zdravstvene kompanije, pored obezbijeđene donacije, nastaviti da ulažu u programe i inicijative koji mogu doprinijeti rješavanju hitnih potreba u javnom zdravstvu, od nesmetanog snabdijevanja ljekovima, preko istraživanja i razvoja, do podrške svojim zaposlenima i široj zajednici. Kao odgovor na hitan poziv za istraživanje i razvoj farmaceutskih proizvoda u borbi protiv koronavirusa, koji je objavila Evropska federacija farmaceutske industrije i asocijacija (EFPIA), Novartis je izrazio spemnost da doprinese ovom značajnom naporu stavljajući na raspolaganje niz jedinjenja iz svojih laboratorija koje smatra pogodnim za in-vitro antivirusno testiranje. Pored toga, Novartis procjenjuje svoje postojeće proizvode kako bi ustanovio da li bi nekom od njih mogla da se promijeni namjena izvan njihove odobrene indikacije.

33


Novartisova generička kompanija Sandoz obavezala se da će zadržati stabilne cijene za osnovne ljekove koji bi mogli da pomognu u terapiji slučajeva sa potvrđenom infekcijom koronavirusom, posebno antivirusnih ljekova, kako bi se smanjio uticaj koronavirusa i antibiotika u borbi protiv pneumonije. Novartis očekuje da će se proizvodnja i snabdijevanje ljekova nesmetano sprovodititi i da ne očekuje prekide u lancu snabdijevanja. Takođe je donijela planove za ublažavanje rizika kako bi obezbijedila stalno snabdijevanje ljekovima do skladišta za svoje kliničke studije i blisko sarađuje sa vlastima na distribuciji ljekova za učesnike ispitivanja. Pored toga, Novartis prati situaciju sa koronavirusom i u skladu sa tim, pored prioritetne brige o pacijentima i podrške zdravstvenom sistemu, takođe sprovodi niz mjera kako bi zaštitio zdravlje i osigurao bezbjednost svojih zaposlenih. 17. april - Zdravstvenim ustanovama isporučena vozila za prevoz pacijenata oboljelih od koronavirusa

Crnoj Gori. - Kao prijatelj, partner i saveznik, američka vlada je ponosna što nastavlja dugogodišnju podršku razvoju crnogorskog zdravstvenog sistema i ekonomije. Stojimo rame uz rame sa našim NATO saveznikom kako bismo zajedno rješavali brojne posljedice krize COVID-19 - kazala je američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke. U saopštenju je navedeno da Sjedinjene Države, preko Agencije za međunarodni razvoj (USAID), rade na identifikovanju prioritetnih područja za podršku i pružaju ovu prijeko potrebnu podršku i u koordinaciji sa Vladom Crne Gore, međunarodnim humanitarnim partnerima i ostalim akterima. 19. april - Zahvalnost za posvećen rad na očuvanju zdravlja

U cilju nastavka kvalitetnog i sveobuhvatnog odgovora u borbi protiv koronavirusa isporučena su tri savremena sanitetska vozila Kliničkom centru Crne Gore i opštim bolnicama u Baru i Beranama, a ukupna vrijednost je 104 hiljade eura.

To je saopštio ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović, napominjući da je nabavka vozila dio zahtjeva medicinske struke. - Ministarstvo zdravlja je dalo nalog Fondu za zdravstveno osiguranje, koji je u zakonskoj proceduri, po hitnom postupku, izvršio nabavku ova tri savremena kombi vozila. Ona su tako napravljena da se na veoma kvalitetan, brz i bezbjedan način može izvršiti dezinfekcija nakon transporta pacijenata, a upravo su namijenjena za prevoz pacijenata oboljelih od koronavirusa - rekao je Hrapović. Nabavka vozila je, kako je dodao, još jedan dokaz kontinuirane i snažne brige Vlade Crne Gore „da pobijedimo i ovu pošast, a naravno sredstva u iznosu od 104 hiljade eura su obezbijeđena iz budžeta države“. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da je Fond, shodno odluci Nacionalnog koordinacionog tijela za zarzne bolesti, a prema bilansu potreba koje je utvrdilo Ministarstvo zdravlja, pokrenulo i realizovalo postupak hitne nabavke tri sanitetska vozila. 17. april - SAD donirale 300.000$ za pomoć u borbi protiv koronavirusa Vlada Sjedinjenih Američkih Država izdvojila je 300.000 dolara pomoći za ublažavanje širenja epidemije COVID 19 u

34

Ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović posjetio je Institut za javno zdravlje i na sastanku sa direktorom prof. dr Bobanom Mugošom i zaposlenima u toj ustanovi zahvalio stručnom timu koji brine o zdravlju stanovništva tokom pandemije koronavirusa. - Zaposleni u Institutu za javno zdravlje vode brigu o zdravlju svih nas svih 12 mjeseci u toku godine. Svakako, mi koji radimo u zdravstvenom sistemu to znamo, a to vide i naši građani poslednjih mjeseci. Sve što je radila Vlada Crne Gore prethodnih godina pokazalo se ispravnim, a prije svega ulaganje u znanje, u nauku, i u nabavku savremene dijagnostičke opreme, kada je i Institut za javno zdravlje u pitanju. Uvjeren sam da će i u narednom periodu Vlada još intenzivnije prepoznati značaj i ulagati u znanje, u edukaciju i u nabavku dodatne neophodne medicinske dijagnostičke opreme. Prof. Mugoša je zahvalio svim građanima koji pridržavanjem donijetih mjera pomažu da iz ove borbe izađemo kao pobjednici. 21. april - Klinički centar Crne Gore uveo besplatan Call centar 1622 Od 21. aprila, Klinički centar Crne Gore (KCCG) hroničnim pacijentima (nije namijenjen pacijentima sa Kovid infekcijom) nudi mogućnost direktnog telefonskog kontakta sa našim specijalistima i subspecijalistima. Pozivom na besplatan broj 1622, koji je obezbijedila kompanija M-tel, hronični pacijenti mogu da se konsultuju sa ljekarima iz sljedećih grana medicine: endokrinologija, gastroenterologija, hematologija, reumatologija, urologija, neurologija, otorinolaringologije (ORL), oftalmologija


i kardiologija. Radno vrijeme Call centra je svakog radnog dana od 11h do 14h, a pozivi su ograničeni na 5 minuta. - Klinički centar Crne Gore u saradnji sa kompanijom M-tel pokreće veoma važan projekat za sve naše pacijente. Naime, u vremenu kada smo svi fokusirani na liječenje pacijenata koji su zaraženi korona virusom, dakle Kovid 19 pozitivnim pacijentima, ne smijemo i ne možemo da zapostavimo naše druge pacijente - kazao je ovim povodom dr Jevto Eraković, direktor Kliničkog centra Crne Gore. Call centar Kliničkog centra Crne Gore, broj 1622, u prva tri dana rada uspješno su pozvala 543 pacijenta. Prosječno dnevno, specijalisti KCCG sa pacijentima su razgovarali 288 minuta. Svrha ovog trosatnog Call centra, svakog radnog dana, jeste da, u petominutnom razgovoru, omogući našim pacijentima, u direktnom razgovoru sa specijalistima i užim specijalistima, da dobiju valjan savjet vezan, ne samo za terapiju, nego za ponavljanje dijagnostike ili, eventualno, upućivanje u neku od institucija radi neposrednog pregleda – kaže internista-endokrinolog dr sc. med. Sreten Kavarić. Tim Call centra na kraju svakog radnog dana ostavlja pisani trag, kroz izvještaje, koje ćemo, putem elektronske pošte, slati izabranim ljekarima – objašnjava dr sc. med. Kavarić.

Crnoj Gori, kroz svoje aktivnosti, i kroz solidarnost njemačkog naroda i Evropske unije, još jednom je potvrdila prijateljske odnose između dvije zemlje sa ciljem pružanja podrške crnogorskim građanima i institucijama. S ovim projektnim sredstvima omogućićemo testiranje još većeg broja građana te na taj način nastaviti aktivnosti u cilju otkrivanja i suzbijanja daljeg širenja infekcije.

22. april - Ambasada SR Njemačke donirala 10.000 eura za testove

Vojska Crne Gore (VCG) dobila je od kolega iz Velike Britanije zaštitna odijela, koja će timu za dekontaminaciju, koji je stalno na terenu, biti izuzetno korisna, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. Iz tog resora zahvalili su se Ambasadi Velike Britanije u Crnoj Gori i ambasadorki Alison Kemp na značajnom doprinosu u borbi sa Covid 19. Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da Crna Gora ima velike prijatelje i saveznike. - Velika Britanija koja se takođe suočava sa Covid 19, pomaže Crnoj Gori i njenoj Vojsci. Veliko hvala Alison Kemp, Ambasadi Velike Britanije na doprinosu - naveo je Bošković na svom Twitter nalogu.

Uvažavajući značaj da na raspolaganju bude dovoljno testova kako bi se na brz i pouzdan način moglo utvrditi da li su pacijenti sa simptomima karakterističnim za COVID 19 inficirani novim koronavirusom, Ambasada SR Njemačke stavila je 10.000 eura iz svog projektnog fonda na raspolaganje Institutu za javno zdravlje Crne Gore kako bi se nabavili kompleti za testiranje na novi koronavirus. Dodatni iznos od 7.950 eura neophodan za kompletiranje nabavke obezbijediće Institut iz sopstvenih sredstava. Na taj način biće obezbijeđeno nešto manje od 1000 rtPCR kompleta za testiranje građana Crne Gore. Ovim se na efikasan i solidaran način podržavaju napori Vlade Crne Gore, u cilju suzbijanja širenja virusa COVID 19 i obezbjeđivanja optimalnog medicinskog zbrinjavanja oboljelih od COVIDa 19. Ambasador Robert Veber je povodom uspješnog projektnog predloga Instituta izjavio: - Njemačka se u borbi protiv koronavirusa zalaže za solidarnost, jedinstvo i međunarodnu saradnju, posebno u okviru Evropske unije, kao i sa zemljama Zapadnog Balkana i Crnom Gorom. Iz tog razloga će Njemačka i dalje biti angažovana i na solidaran način podržavati Crnu Goru u borbi protiv pandemije koronavirusa i prevazilaženju njenih posljedica, kako na bilateralnom nivou tako i u okviru Evropske unije. Solidarnost i jedinstvo su upravo sada neophodni i granice ne smiju predstavljati prepreku za pomoć -. Zahvaljujući se na vrijednoj pomoći kroz projekat unaprjeđenja testiranja na novi koronavirus direktor Instituta prof. dr Boban Mugoša je izjavio: - U ovim teškim vremenima, u kojima su sve države svijeta suočavaju sa jednim od najvećih izazova u modernoj istoriji, jako nam je drago da prijateljstvo i duh solidarnosti ne poznaju granice. Ambasada Njemačke u

22. april - Stigla donacija Holandije i preostala oprema iz Kine U Crnu Goru je stiglo sedam tona zaštitne medicinske opreme, koju je, kroz mehanizam NATO, obezbijedila i platila Holandija. Vlada Crne Gore zahvalila se NATO saveznicima i naglasila da se "značaj savezništva i solidarnosti pokazuje se kada je to najvažnije". Kako je saopšteno iz Vlade, u Crnu Goru su stigle i preostale dvije tone opreme koju je kupila Vlada Crne Gore, donacije kineskih kompanija i pojedinaca koje je prikupila Ambasada Crne Gore u Pekingu i dio opreme kupljene preko UNDP iz tri miliona eura hitne pomoći EU Crnoj Gori. 23. april - Velika Britanija donirala zaštitnu opremu crnogorskoj Vojsci

23. april – Najniži priraštaj od 2015. Prirodni priraštaj u prošloj godini na nivou Crne Gore bio je pozitivan, ali je čak u 16 opština registrovano više umrlih nego rođenih. - U 2019. godini u Crnoj Gori je registrovan pozitivni prirodni priraštaj i iznosi 628 - navodi se u izvještaju Monstata Prirodno kretanje stanovništva u Crnoj Gori. Prethodna godina bilježi i najniži prirodni priraštaj od 2015. godine. Prirodni priraštaj u prošloj godini u našoj zemlji je bio pozitivan u osam, a negativan u 16 opština. Najveći prirodni priraštaj je u Podgorici 874, Budvi 227 i Rožajama 128. Pljevlja imaju najveći negativni prirodni priraštaj, čak 242 umrlih više nego novorođenih. Takođe kompletan sjeverni region bilježi negativan prirodni priraštaj u odnosu na ostale regione Crne Gore. Naime, u našoj zemlji je u prošloj godini rođeno je 7.223 živorođene djece, od koji su 3.777 ili 52,3% su dječaci, a 3.446 ili 47,7% su djevojčice.

35


Iste godine umrlo je 6.595 lica. Od tog broja 3.486 su muškarci, a 3.109 žene, stoji u izvještaju Monstata. Posmatrano po regionima, najviše rođenih (3.747) i umrlih (2.921) je u Središnjem regionu. U Sjevernom regionu je 2.067 umrlih i 1.566 rođenih te u Primorskom regionu 1.910 rođenih i 1.607 umrlih. U Središnjem i Primorskom regionu prirodni priraštaj je pozitivan i iznosi 826 u Središnjem i 303 u Primorskom, dok je u Sjevernom regionu negativan i iznosi - 501, navodi se u izvještaju. Prethodna godina bilježi i najniži prirodni priraštaj od 2015. godine, 628. U periodu 2015 – 2019. godine najviše djece rođeno je 2016. godine i to 7.569. U istoj godini je zabilježen i najveći prirodni priraštaj 1 105. Najmanje umrlih, 6.329, bilo je u 2015. godini. 24. april - Stigla pomoć kineskog grada Hđina Prvi dio donacije kineskog grada Hđina koja će Herceg Novom pomoći u borbi protiv korona virusa je isporučen. Opštini Herceg Novi dostavljene su zaštitne maske, a do kraja mjeseca očekuje se da stigne ostatak najavljenog paketa pomoći, koji se sastoji od po 3.000 zaštitnih maski i rukavica i 200 zaštitnih medicinskih odijela. Pomoć će biti uručena onima koji su na prvoj liniji borbe protiv širenja infektivne bolesti i građanima, a o raspodjeli će odlučiti Opštinski tim za zaštitu i spasavanje. 26. april - Izrael donirao četiri hiljade testova za utvrđivanje koronavirusa Počasni konzul Crne Gore u Izraelu, gospodin Nimrod Rinot i izraelska kompanija Elbit Sistemi donirali su crnogorskom zdravstvenom sistemu četiri hiljade testova za utvrđivanje koronavirusa COVID 19. Počasni konzul Rinot je izjavio da je odnos Crne Gore i Izraela jači nego ikad i da mora biti još jači u ovim teškim vremenima za obije države. - Osjećam veliku privilegiju i posvećenost da učinim sve što mogu da pomognem svom drugom domu Crnoj Gori poručio je konzul Rinot. Zahvaljujući se na vrijednoj donaciji i ukazanom prijateljstvu i privrženosti, direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša je podsjetio da je počasni konzul Rinot i ranije vrijednim donacijama pomagao crnogorskom zdravstvenom sistemu i doprinosio unapređenju kvaliteta zdravstvenih usluga. I ova donacija, je prema riječima prof. Mugoše, potvrda izvanredne saradnje dvije zemlje. 27. april – Crna Gora ulazi u smiraj krize izazvane pandemijom Crna Gora ulazi u smiraj krize izazvane pandemijom koronavirusa, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. To je Đukanović saopštio nakon posjete Nikšiću, gdje se upoznao sa aktuelnom epidemiološkom situacijom u tom gradu. On je kazao da je zadovoljan sa onim što je danas čuo u

36

Nikšiću.

- Nikšić je još jednom pokazao tu svoju specifičnost dobre funkcionalnosti, dobre saradnje i razumijevanja sa državnim organima - kazao je Đukanović.

- Ono što je dobro jeste da imamo smirivanje situacije ne samo u Nikšiću, nego u cijeloj Crnoj Gori, kada je posrijedi širenje bolesti i to je najvažnija vijest - poručio je Đukanović. Đukanović je obišao i Opštu bolnicu u Nikšiću u kojoj se liječe pacijenti inficirani koronavirusom, ističe se u saopštenju. Obilasku su se pridružili i predsjednik NKT-a Militin Simović i ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović. Zdravstvenu situaciju u najvećoj crnogorskoj opštini predstavili su direktori Opšte Bolnice Nikšić, Specijalne bolnice za plućne bolesti u Brezoviku i Doma zdravlja. 28. april - Više oporavljenih nego oboljelih Institut za javno zdravlje nije potvrdio nijedan novi slučaj koronavirusa u Crnoj Gori. Broj registrovanih slučajeva infekcije od početka dešavanja je i dalje 321. Povećan je broj oporavljenih pacijenata koji su imali dva uzastopna negativna testa. U posljednja 24 sata ih je 36 i sada ih je ukupno 189, dok je od početka epidemije preminulo sedam osoba, tako da je trenutno „aktivnih“ slučajeva 125. Najviše „aktivnih“ slučajeva je u Podgorici (99), Nikšiću (18), Ulcinju (14) i Baru (12). U opštinama Danilovgrad i Tivat više nema oboljelih od korona virusa. 29. aprila - Oporavljenih 199, trenutno inficiranih 115 Prethodna tri dana u Crnoj Gori nijesu registrovani novi slučajavi obolijevanja o Covida 19. Ukupan broj slučajeva infekcije od početka dešavanja sa novim koronavirusom je 321. Ukupan broj oporavljenih sada iznosi 199, a trenutno "aktivnih" slučajeva je 115. U opštinama Tivat, Danilovgrad i Andrijevica oporavili su se svi pacijenti inficirani virusom Covid 19. Dr Nermin Abdić saopštio je da u Kliničkom centru Crne Gore trenutno ima osam pacijenata, pet je na infektivnoj klinici i stabilnog su stanja, na dobrom putu za oporavak. - Jedan je na dobrom putu da se oporavi, a nažalost dva pacijenta su i dalje na respiratorima i životno su ugroženi. KCCG nije zaboravio svoje redovne aktivnosti, pa je tokom prošle sedmice pregledano ukupno 1.420 pacijenata, bilo je 157 bolničkih


Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore prijema. Moram da istaknem da je povećan broj pacijenata koji se obraćaju za pomoć Urgentnom centru - istakao je dr Abdić. Dr Senad Begić je istakao da se nada da će građani uspjeti da se uzdrže i od proslava 1. maja, kako se ne bi pogoršala epidemiološka situacija. Dr Begić je saopštio da je cilj onoga što je najavljeno zapravo povećanje dostupnosti za uzorkovanje novog koronavirusa. - Uzimanje uzorka može se vršiti maltene svugdje, jer smo primijetili da postoje oni koji nijesu voljni da se testiraju. Koja su mjesta na kojima će se vršiti testiranje, napravićemo plan, nećemo definitivno ići po trotoaru, ulicama i šetalištima. Što se tiče samog uzorkovanja mi smo se približili brojki od 7.000 testiranja - istakao je dr Begić. - Po glavi stanovnika smo po broju testiranja ispred svih

naših regionalnih susjeda, možda je samo Slovenija ispred nas - rekao je dr Begić. April 2020 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Studenti Medicinskog fakulteta organizovali tradicionalnu su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici u kojoj je učestvovlo oko 30 studenata. U akciji dobrovoljnog darivanja krvi učestvovali su članovi navijačke grupe ULTRA CRNA GORA. Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Podgorica organizovalo je akciju dobrovoljnog darivanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici 30. aprila. To je početak višednevne akcije koja će biti nastavljena i u narednom periodu.


IMATE MUČNINU I POVRAĆANJE? • TOKOM TRUDNOĆE Mučnina je česta pojava u ranim stadijumima trudnoće, s učestalošću od 50-90% trudnoća, najčešće u toku prvih 6-8 nedjelja trudnoće, dok se povraćanje javlja u 25-55% trudnoća. Faktori rizika za pojavu mučnine su mlađa životna dob trudnice, prva trudnoća, gojaznost i pušenje cigareta. Mučnina kao tegoba se može javljati i u sljedećim trudnoćama, iako je onda obično kraćeg trajanja. Nije rijetkost da se mučnine pretvore u povraćanje, što je takođe neprijatnost koja prati trudnoću. Kod nekih trudnica povraćanje može da bude intenzivno (više od 4-5 puta dnevno), što vodi ka dehidrataciji, malaksalosti, glavobolji i gubitku kilograma. Ovo stanje ima naziv “Hyperemesis gravidarum” i dešava se kod oko 3% trudnica. Zašto se mučnina javlja u trudnoći? Smatra se da nastaje kao posljedica fluktuacije hormona, poremećenog rada crijeva, a važnu ulogu imaju i psihosocijalni faktori. Problem nastanka jutarnje mučnine nije u potpunosti jasan. Centar za mučninu i povraćanje nalazi u onom dijelu mozga koji se naziva medulla oblongata – produžena moždina. Postoji veoma veliki broj teorija koje pokušavaju objasniti na koji način je ovo područje mozga prekomjerno stimulisano u trudnoći. Ginekolozi vjeruju da bi visok nivo hormona trudnoće ß-hCG u krvi tokom prvog trimestra trudnoće mogao biti jedan od razloga pretjerane stimulacije centra za mučninu i povraćanje. Drugi razlozi koji bi mogli biti odgovorni za nastanak mučnine su neuzimanje hrane ili uzimanje loše hrane, previše kisjeline u želucu, kao i manje uspješna probava zbog opuštanja mišićnog tkiva probavnog sistema pod uticajem visokog nivoa progesterone, koji je izuzetno značajna hormon u ranoj trudnoći. Mogući drugi uzroci su infekcije urinarnog trakta, gastroenteritis, peptička ulkusna bolest, povišen intrakranijalni pritisak. U kasnijim stadijumima trudnoće, mogući uzrok mučnine može biti hidramnion, preeklampsija i sam početak porođaja. Koji su simptomi karakteristični za mučninu? Peckanje u stomaku, neugodan, oštar, kiseo ukus u ustima, osjećaj žarenja u grlu ili ispod grudne kosti najbolje opisuju gorušicu. Obično se javlja odmah nakon obroka ili u ležećem položaju. Najjače je izražena u drugom trimestru trudnoće, a njezin “napad” u najboljem slučaju traje nekoliko minuta, u najgorem čak nekoliko sati. Da bi se izbjegla gorušica, potrebno je jesti često i manje obroke tokom dana. Nije preporučljivo leći odmah nakon jela i potrebno je izbjegavati začinjenu, ljutu i kiselu hranu kao što je citrusno voće. Može biti od pomoći i da se povisi jastuk dok se spava. Mnoge žene zbog toga doslovno ne mogu zaspati.

• ILI PUTOVANJA Mučnina i povraćanje su simptomi koji su karakteristični i za tzv. bolest kretanja ili kinetozu. Bolest kretanja, sindrom loše adaptacije na pokret (engl. Motion Sickness), kinetoza (lat. cinetosis), morska bolest je poremećaj izazvan kretanjem tijela. Bolest kretanja se karakteriše pojavom neprijatnih simptoma kao što su mučnina, vrtoglavica i povraćanje, a u težim oblicima malaksalošću, pojavom hladnog znoja i padom krvnog pritiska. Skoro 80 % opšte populacije doživi mučninu u toku vožnje, u jednom trenutku svog života. Djeca uzrasta od šest do deset godina su najosjetljivija, za razliju od djece ispod dvije godine, koja rijetko imaju simptome bolesti kretanja. Odrasle osobe sa učestalim napadima migrene češće od drugih imaju rekurentne epizode mučnine u toku vožnje.

38


Kako nastaje bolest kretanja? Bolest kretanja nastaje kada mozak iz sistema za ravnotežu, smještenog u unutrašnjem uvu, prima drugačije nadražaje od ostalih receptora, naročito vidnih. To se dešava kad se nejednoliko krećemo, a te stalne promjene kretanja u obliku ljuljanja, poskakivanja, ubrzavanja i usporavanja, ne možemo vidjeti već ih samo osjećamo.

KAKO RIJEŠITI PROBLEM MUČNINE I POVRAĆANJA TOKOM TRUDNOĆE ILI TOKOM PUTOVANJA? Blaži oblici mučnine se liječe izbjegavanjem faktora rizika i promjenama prehrambenih navika (manji, učestaliji obroci sa povećanim unosom ugljenih hidrata, a smanjenim unosom masti), međutim, kod težih stupnjeva mučnine kod kojih su higijenskodijetetske mjere neefikasne, u obzir dolazi farmakoterapija antiemeticima i inovativnim kombinacijama biljaka, vitamina i minerala. NAVOsolv je potpuno nov koncept i pristup mučnini, gorušici i povraćanju. NAVOsolv je anagram od NA-nausea (lat. mučnina), VO-vomitus (lat. povraćanje), solv– solve (engl. - riješiti problem). NAVOsolv sadrži đumbir, magnezijum i vitamin B6 - inovativna tehnologija koja bezbjedno i sigurno smanjuje gorušicu, mučninu, nadimanje i ostale simptome lošeg varenja. NAVOsolv – udobna primjena, brz efekat - nalazi se u kesicama iz kojih se može direktno popiti dva puta u toku dana, ili se razmutiti u čaši vode i popiti. NAVOsolv – jednostavno i lako bez gorušice i mučnine. Bez šećera. Primjenjuje se kod starijih od 6 godina. NAVOsolv – brzo, lako, efikasno. Prirodno. Dr spec. Sava Mitić www.newmed.rs

brendovi za cijelu porodicu PROIZVODI SU DOSTUPNI U BOLJE SNABDJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI


REGION 01. april – Predstavljena ‘drive in’ dijagnostika na koronavirus - Hrvatska

02. april – Koronavirus se širi na najopasnijim mjestima – Slovenija

Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZZJZ) Dr Andrija Štampar je predstavio kako u praksi izgleda “drive in” dijagnostika koronavirusa, koju su prvi u Hrvatskoj uveli kako bi se ubrzalo dijagnostikovanje i povećao broj testiranih osoba. Voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju NZZJZ Dr Andrija Štampar Jasmina Vraneš objasnila je na konferenciji za novinare kako ta metoda funkcioniše i prikazala cjelokupan proces testiranja osoba na koronavirus. - Otkad je taj sistem uzorkovanja Zavod počeo primjenjivati, bilo je oko 150 ljudi, a bilo je i pozitivnih - kazala je Vraneš. Testiranje traje od 7 do 19 sati, a kapacitet za isto vremensko razdoblje može prihvatiti do 300 ljudi. Vraneš ističe da je promijenjena jedino metoda uzorkovanja, a testovi su i dalje najbolji mogući, klinički validirani i traju tri ipo sata. Osobe pri testiranju ne izlaze iz automobila, što povećava nivo sigurnosti njih i zdravstvenih radnika. Naručivanje za testiranje i dalje će se sprovoditi putem odabranog ljekara porodične medicine. Na testiranje se može doći i pješice, a tom se prilikom uzorak uzima na stolici koja se dezinfekuje. Onaj ko dođe u autu, a sam vozi, treba da nosi masku da olakša uzorkovanje. Rezultati testa javljaju se ljekaru koji je uputio pacijenta, a ako je pozitivan odmah se alarmira i epidemiolog da preduzme sve moguće mjere. Vranješ naglašava da nema kontakata između osoba koje se testiraju i zdravstvenih radnika jer sve ide preko sistema e-uputnika, a osoba koja se testira nalazi se na unaprijed pripremljenoj listi.

Širenje epidemije koronavirusa po slovenskim domovima za starije, prkos sastanku upravnika domova s predstavnicima nadležnih državnih službi i ljekarskim timovima, nije zaustavljeno, a stanje se čini sve težim.

01. april – Srbija donirala medicinsku opremu u brobi protiv koronavirusa - BiH

Vlada Srbije je na predlog Ministarstva rada donijela Zaključak kojim je obezbijeđeno pravo na naknadu zarade u visini od 100 odsto onim zaposlenima koji rade u policiji, vojsci i zdravstvu. Pravo na naknadu zarade u visini od 100 odsto obezbijeđena je onim zaposlenima koji zbog neposrednog izlaganja riziku radi obavljanja svog posla, liječenja, zbrinjavanja i obezbjeđenja oboljelih, privremeno odsustvuju sa rada, jer se nalaze u samoizolaciji, izloaciji ili su oboljeli od virusa COVID-19. Kako se navodi u sapštenju resornog ministarstva, to se prvenstveno odnosi na ljekare, medicinsko osoblje, vojsku i policiju.

U Banja Luku je stigao prvi kamion medicinske i zaštitne opreme koju je za Bosnu i Hercegovinu donirala Srbija. Tako je dopremljeno pet kliničkih i pet transportnih respiratora, 30.000 epidemioloških maski N95, 2.000 zaštitnih odijela, 200 naočala i 50.000 rukavica. Kamion su dočekali premijer Republike Srpske Radovan Višković, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, javlja Klix.ba. Dodik je rekao da je pomoć u medicinskoj opremi velika stvar za narod Republike Srpske u borbi protiv koronavirusa te potvrdio da će odmah početi distribucija po bolnicama u Banja Luci, Prijedoru, Doboju, Bijeljini, distriktu Brčko, Zvorniku i Foči, navodeći da će sljedećim pošiljkama biti opremljene i druge bolnice.

40

O tome svjedoče podaci iz Ljutomera, gdje je u lokalnom domu za starije među štićenicima zabilježeno 11 novih infekcija pa se broj potvrđenih slučajeva Covida 19 u njemu popeo na 33. Direktor doma Tomislav Nemec kazao je da sada treba odrediti poseban prostor izvan doma za smještaj inficiranih štićenika. Dogovorom s predstavnicima vlade i epidemiološke službe utvrđena je nova strategija prema kojoj stanare domova treba podijeliti na one koji su inficirani, one koji nisu i one kod kojih postoji sumnja na infekciju. 03. april - Ljekarima, vojsci i policiji u samoizolaciji zarada 100 odsto - Srbija

04. april - Za tri mjeseca blokade moraće da se zaduže oko 10 milijardi eura - Hrvatska Za tri mjeseca blokade Hrvatska će morati da se zaduži oko 10 milijardi eura (75 milijardi kuna), piše zagrebački Večernji


list, navodeći da novca na tržištu ima, ali je pitanje pod kojim se uslovima mogu realizovatii nova zaduženja. Ministarstvo finansija je, kako navodi taj list, već nabavilo prvih šest od 65 milijardi kuna, koliko će iduća tri mjeseca država morati da posudi za funkcionisanje hladnog pogona, otplatu 20 milijardi kuna starog duga i za pokriće osnovnih troškova: plata, penzija, socijalnih davanja, pojačanih izdataka u zdravstvu i ostalim javnim službama koje se nalaze na prvoj liniji obrane od virusakorona. 06. april - Najviše oboljelih od koronavirusa između 30 i 65 godina – BiH U Srpskoj je koronavirusom inficirano i jedno jednogodišnje dijete, a najveći broj oboljelih je u uzrastu od 30 do 65 godina. – Najveći broj oboljelih su radno aktivni stanovnici, a najmlađi oboljeli je dijete uzrasta od jedne godine – kazala je za Srpskainfo specijalista epidemiologije u Institutu za javno zdravlje RS dr Ljubica Jandrić. Prema njenim riječima, u proteklom periodu se pokazalo da izolacija oboljelih sa blagom kliničkom slikom u porodici nije dala očekivane rezultate. – Tačnije, došlo je do širenja bolesti u porodičnom okruženju. Da bi se to svelo na najmanju moguću mjeru, sve oboljele koji su izvori infekcije bolje je izolovati izvan porodičnog okruženja – naglašava dr Jandrić. Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, takođe je potvrdio da je, od ukuno 304 inficiranih koronavirusom, njih 200 u starosnoj grupi od 30 do 65 godina, dok su 43 osobe starije od 65 godina. 07. april – Nova kriza likvidnosti u zdravstvenom sistemu - Hrvatska Iza apela Hrvatskog udruženja poslodavaca da država održi finansijsku disciplinu u plaćanju apotekama i veledrogerijama krije se nova kriza likvidnosti u sistemu zaštite ljekovima, piše Jutarnji list. Sada, kako dnevnik saznaje od predsjednice Koordinacije veledrogerija Hrvatskog udruženja poslodavaca i članice uprave Medical Intertradea Diane Percač, ugovorene rokove ne probijaju samo bolnice, već i apoteke, koje su produžile rokove sa 60 na 90 dana. Uplate apotekama su bile dovedene u zakonske rokove plaćanja, ali je krajem prošle godine došlo do njihovog produženja i sada iznose 90 dana. Od osnivanja Koordinacije veledrogerija pri HUP-u bilježi se stalni rast dugovanja bolnica, ali ministar zdravlja Vili Beroš je odlučan u rješavanju tog hroničnog problema pa je osigurao hitnu uplatu od 400 miliona kuna. 08. april – Istragu u Domu za starije i nemoćne proglasili tajnom – Hrvatska Splitska policija je na traženje Opštinskog državnog odvjetništva započela istragu u Domu za starije i nemoćne iz kojeg je u bolnicu evakuirano 49 štićenika, a deset ih je inficirano koronavirusom, kazali su iz policije.

Policija je potvrdila da su primili zahtjev Opštinskog državnog odvjetništva u Splitu za preduzimanjem uviđaja skladno Zakonu o krivičnom postupku. - S obzirom da su uviđaji tajni ne možemo pružiti više informacija o sadržaju mjera i radnji koje ćemo preduzeti - kazali su iz policije. U zakonu se navodi da Državno tužilaštvo može naložiti policiji da prikupi potrebne obavještenja sprovođenjem uviđaja i preduzimanjem drugih mjera radi prikupljanja podataka potrebnih za odlučivanje o krivičnoj prijavi. 08. april – Štada i Hemofarm doniraju 150 monitora za praćenje stanja pacijenata - Srbija Kako bi pomogli napore institucija, ljekara i zdravstvenih radnika koji se danonoćno bore protiv bolesti korona virusa, Štada grupa i njena članica Hemofarm obezbijedili su pomoć za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru u vidu 150 monitora za praćenje stanja pacijenata. Donirana oprema od velike je važnosti za rad zdravstvenih radnika tokom praćenja vitalnih životnih funkcija pacijenata koji su na respiratorima i u težoj fazi bolesti. Ova kompanija odlučila je da donira 110 monitora za praćenje stanja pacijenata njemačkog proizvođača Dreger (Draeger) bolnicama u Srbiji, 30 Bosni i Hercegovini i 10 Crnoj Gori. Reč je o donaciji vrednoj 45 miliona dinara i to upravo zemljama u kojima Hemofarm ima svoje proizvodne pogone. - Mi smo odmah reagovali i preduzeli sve mjere bezbjednosti kako bi naši proizvodni pogoni radili u punom kapacitetu, dok ostatak kompanije pruža podršku radom od kuće. Hemofarm u ovom trenutku brani ne samo zdravlje građana, već i potvrđuje povjerenje koje je građeno tokom 60 godina koliko kompanija postoji – kazao je Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma, ističući da je ova donacija u vidu monitora za praćenje stanja pacijenata samo dio podrške koju ovaj regionalni farmaceutski lider pruža u ovim izazovnim vremenima. 11. april – Traže nagradu za medicinske sestre i tehničare - Hrvatska Strukovna udruženja medicinskih sestara i tehničara predložile su ministru zdravlja Viliju Berošu da donese odluku o nagrađivanju medicinskih sestara i tehničara, te drugog zdravstvenog i nezdravstvenog osoblja, koje je na prvoj liniji zaštite pacijenata oboljelih od koronavirusa. Pismo ministru uputili su predsjednici Hrvatske komore medicinskih sestara Mario Gazić, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak i predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva Adriano Friganović. - Uputili smo pisani predlog ministru u kojem ga molimo da razmisli o linearnoj stimulaciji koja bi naše medicinske sestre i medicinske tehničare – heroje ove pandemije, bar u malom segmentu nagradila u ovoj teškoj situaciji kada z dravlje nacije stavljaju ispred svog zdravlja i zdravlja svojih porodica. Predlog je da se nagrade svi zdravstveni i nezdravstveni radnici koji rade u respiracijskim i COVID-19 centrima širom Hrvatske - rekao je u ime udruženja Gazić.

41


13. april - Uhapšen direktor Gerontološkog centra u Nišu - Srbija Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa Bezbjednosno-informativnom agencijom i Višim javnim tužilaštvom u ovom gradu, uhapsili su M.S. (47) iz Niša direktora Gerentološkog centra, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa krivičnim djelom prenošenje zarazne bolesti, saopštio je MUP Srbije. Sumnja se da on, kao ovlašćeno lice Gerontološkog centra, nije preduzeo sve neophodne mjere i radnje kako bi spriječio širenje zarazne bolesti COVID-19, uslijed čega je u ovoj ustanovi inficirano 135 korisnika usluga i četvoro zaposlenih, dodaje se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova. 13. april – Radnici se vraćaju na posao - Slovenija Oko 10.000 radnika u slovenačkim kompanijama, trgovini i uslužnim djelatnostima ponovo počinje da radi, nakon višenedeljne zabrane zbog epidemije koronavirusa. Od većih kompanija, rad će ponovo pokrenuti Gorenje Hisense, proizvođač kućnih aparata i Adria Mobil, proizvođač kamp-prikolica i kuća za odmor. Prema vladinoj uredbi, mogu da rade i automehaničari, vulkanizeri, veća gradilišta, kao i prodavnice građevinskog materijala i bijele tehnike. Privredna komora upozorila je da poslodavci snose odgovornost za bezbjedan rad i da moraju da ga organizuju prema uputstvima Nacionalnog instituta za javno zdravlje. Sindikati su apelovali na zdravstvene vlasti da još jednom preciziraju uputstva kako bi se osiguralo zdravlje radnika, umjesto da se reskira u korist kapitala. Oni su pozvali vladu da, ako bude potrebno, privremeno zaustavi sve poslove koji nisu nužni za funkcionisanje države. 14. april - Hemofarm fondacija donirala pet miliona dinara Vršcu i Šapcu - Srbija Donacijom u vrijednosti od pet miliona dinara, Hemofarm fondacija finansijski je pomogla Vršac i Šabac, gradove u kojima se nalaze proizvodni pogoni istoimene kompanije, u njihovoj borbi protiv pandemije COVID 19. Novčana podrška gradu Vršcu u iznosu od tri miliona dinara namijenjena je u svrhu pomoći osobama starijim od 65 godina, čija primanja iznose do 30.000 dinara. Ova sredstva iskorišćena su za kupovinu prehrambenih i higijenskih paketa za više od 6.000 socijalno ugroženih stanovnika tog grada. Šapcu je za borbu protiv širenja korona virusa među građanima upućena pomoć u vrijednosti od dva miliona dinara. - Hemofarm je uvijek brinuo za zajednicu u kojoj posluje bilo da je riječ o pomoći gradovima u kojima se nalaze njegove fabrike, bilo pomažući zemlje u kojima su smješteni njegovi pogoni. Ovo je naš način da građanima pokažemo da smo tu za njih istakla je povodom najnovije donacije direktorka Hemofarm fondacije Suzana Đorđević. 15. april - Kretanje samo 90 minuta dnevno – Kosovo – Građani Kosova stariji od 16 godina, od šest sati ujutro, imaće pravo da se kreću samo 90 minuta dnevno, a vrijeme izlaska

42

utvrđuje se na osnovu pretposlednjeg broja lične karte – rekao je vršilac dužnosti kosovskog ministra zdravlja Arben Vitia. Vitia je, kao vođa radne grupe za upravljanje pandemijskom krizom, u kojoj su i tri ministra odlazeće vlade, zahvalio građanima na poštovanju dosadašnjih odluka za ograničavanje kretanja, ali je dodao da one, sada kada je broj inficiranih povećan, nisu dovoljne. Prema konačnoj odluci, izlazak iz kuće je dozvoljen samo sa razlogom, kako bi se izvršila neka usluga ili osnovno snabdjevanje. Za osobe mlađe od 16 godina takođe je dozvoljen izlazak na 90 minuta po istom kriterijumu, ali uz njih mora biti prisutan i član uže porodice. Za strance će se primijeniti ista mjera i njihovo kretanje biće određeno na osnovu predzadnjeg broja pasoša. Tokom vožnje automobila, vozaču nije dozvoljeno da prevozi više od jednog putnika. 18. april - Popuštanje strogih mjera – Slovenija Nakon što je Slovenija uspjela da spusti epidemiološku krivu, ublažene su stroge mjere uvedene u cilju suzbijanja širenja koronavirusa. Dozvoljeno je ograničeno kretanje stanovnika van svoje opštine, ali ograničenja kretanja i okupljanja ostaju na snazi, prenosi agencija STA. Osim što će im biti dozvoljeno da idu na posao, u kupovinu, da rade na farmama i brinu za članove porodice, Slovenci će od sada moći da pristupe i privatnom zemljištu van mjesta prebivališta, zbog održavanja sezonskih radova. Da bi to učinili, moraće da posjeduju štampanu izjavu objavljenu na veb stranici Ministarstva unutrašnjih poslova, koja sadrži osnovne podatke o osobi koja putuje, svrhu putovanja i očekivano trajanje putovanja. Da bi izbjegli novčane kazne, pojedinci će takođe morati da pokažu dokumente kojima dokazuju da posjeduju imovinu ili da imaju pravo da je koriste. Onima koji putuju u drugu opštinu, međutim, neće biti dozvoljeno da koriste bilo kakvu lokalnu infrastrukturu ili usluge u toj opštini. Desetine hiljada Slovenaca imaju imovinu na selu, a popuštanje mjera znači da će im biti dozvoljeno da sprovode vrijeme na imanjima koja mnogi koriste za odmor i za uzgajanje povrća. 18. april - EU donirala medicinsku opremu - Srbija U Beograd je stigao avion čiji je let plaćen sredstvima Evropske unije (EU), ali i u kome je najveći dio medicinske opreme donirala upravo Unija. Šef delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici je precizirao da je avionom dopremljeno, između ostalog, 800.000 zaštitnih maski koje je EU kupila Srbiji, prenosi Tanjug. – Odgovorili smo na zahtev Srbije za pomoć, svim srcem smo krenuli u to da pomognemo u nabavci i isporuci materijala koji je neophodan prvenstveno bolnicama i ljekarima – rekao je Fabrici na aerodromu Nikola Tesla, gdje je sa premijerkom Anom Brnabić i ministarkom za evropske integracije Jadrankom Joksimović sačekao avion koji je dopremio medicinsku pomoć. - Ovo je 11 let koji je finansirala Unija, a biće ih ukupno 15 - dodao je Fabrici. Fabrici je podsjetio da je EU kupila i 100 kontejnera za trijažu, koji su instalirani u 15 bolnica i ustanova širom Srbije. On


je rekao da je pomoć u medicinskoj opremi dio šire saradnje između Srbije i EU i dodao da se već razmišlja i o ekonomskim mjerama. – Stavili smo Srbiji na raspolaganje 78 miliona eura za ekonomski oporavak. Zajedno sa premijerkom Brnabić i ministarkom Joksimović razmatramo kako da intervenišemo u cilju bržeg ekonomskog oporavka – naveo je Fabrici. 21. april – Započeli štrajk glađu u karantinu - BiH Desetine osoba kojima su vlasti u Bosni i Hercegovini odredile prisilnu izolaciju u karantinu započeli su štrajk glađu protestvujući protiv takvog tretmana i tražeći da im se omogući samoizolacija u kućnim uslovima, prenijeli su lokalni mediji. Štrajk glađu započeli su izolovani u Sarajevu, Zenici i na području Doboja, koji 24 sata dnevno moraju provoditi zaključani u sobama, skladno odlukama stožera civilne zaštite Federacije BiH. Taj je stožer, slijedeći praksu kakvu su ranije uveli u Republici Srpskoj, uveo mjeru po kojoj svi bosanskohercegovački državljani koji uđu u zemlju moraju provesti 28 dana na posebnim lokacijama za izolaciju, u mjestima u kojima imaju prijavljeno prebivalište. Svi koji ulaze u BiH po pravilu prolaze sanitarnu trijažu u šatorima postavljenim u blizini graničih prelaza, a nakon toga ih se pod policijskom pratnjom šalje u izolaciju u matičnim opštinama. Drakonska mjera koja propisuje 28-dnevnu izolaciju uvedena je uprkos preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), po kojima je dovoljno da se osobe, za koje se sumnja da bi mogle biti inficirane, u takvom statusu drži najviše dvije nedelje portal Klix . 24. april – Počinju s popuštanjem mjera donesenih zbog koronavirusa - Hrvatska Predstavljajući popuštanje mjera obuzdavanja širenja koronavirusa u tri faze, premijer Andrej Plenković istakao je i kada se otvaraju vrtići, niži razredi škole te kada će biti održana državna matura. - Koeficijent koji mjeri koliko jedna osoba inficira drugih pao je ispod jedan. Sada je to ispod 0,8, a bio je 2,5. Zbog toga postupno možemo pokrenuti niz društvenih i ekonomskih aktivnosti. Ali to ne znači da se možemo odmah vratiti na staro - rekao je, Plenković ponavljajući već ranije najavljivane tri faze – 27. aprila, 4. maja i 11. maja. Škole i vrtići dolaze na red tek u trećoj fazi, tako da se od 11. maja otvaraju predškolske ustanove, razredna nastava od 1. do 4. razreda te rad s djecom s teškoćama u razvoju koji imaju pomoćnika u nastavi. Omogućiće se održavanje laboratorijskih i kliničkih vježbi te rad u malim grupama u visokom obrazovanju. - Državna matura, kako smo donijeli preporuku, biće od 8. do 29. juna - rekao je Plenković.

u kome ga obavještava da je kroz paket makrofinansijske pomoći za Kosovo, na ime zajmova za koncesije od EU, opredijeljeno do 100 miliona eura za oporavak privrede koja je u teškom finansijskom stanju usled pandemije koronavirusa, javlja Koha. U pismu predsjednica EK, govoreći o pandemiji Covid 19 koja je zahvatila Kosovo, naglasila je da je potpuno svjesna teške finansijske situacije za privredu u razvoju, kakav je slučaj sa Kosovom, navodi se u saopštenju iz kabineta kosovskog premijera. 27. april - Protesti protiv mjera karantina i vlade - Sloveniji U Sloveniji su održani protesti protiv vlade i produženja mjera karantina zbog epidemije koronavirusa, prenijela je novinska agencija STA, navodeći da su protesti održani u Ljubljani, Mariboru i još nekoliko manjih gradova. Proteste je organizovala Fejsbuk grupa koja nosi naziv Otpor vladi Republike Slovenije, koja zahteva normalizaciju stanja u zemlji i ostavku premijera Janeza Janše. Protesti su protekli bez incidenata, a policija je učesnike samo opomenula da održavaju bezbjednu distancu među sobom. Ovi protesti poslednji su u nizu ispoljavanja nezadovoljstva radom vlade otkako su uvedene mjere karantina. 29. april - Popuštanje mjera povećalo broj inficiranih - BiH Nakon što su vlasti Federacije BiH i Republike Srpske odlučile da ublaže neke mjere u borbi protiv širenja koronavirusa, zabilježen je nagli skok broja inficiranih. Za jedan dan registrovano je ukupno 94 nova slučaja. Ovo povećanje broja novoinficiranih komentarisao je na konferenciji za novinare ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić, ocijenivši da su ti visoki brojevi posledica opuštenijeg ponašanja građana. Inače, od početka pandemije u BiH je zabilježen ukupno 1.651 slučaj infekcije, a 64 osobe su umrle.

26. april - Kosovu za oporavak privrede do 100 miliona eura - Kosovo Vršilac dužnosti kosovskog premijera Aljbin Kurti primio je pismo od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen,

43


PSORIJAZNI ARTRITIS: sistemska bolest iz perspektive reumatologa

Dr Rifat Međedović Klinički centar Crne Gore

Psorijazni artritis Psorijazni artritis (PsA) je hronični artritis, klinički heterogen i povezan sa psorijazom (PsO). Osim zahvatanja zglobova, PsA se karakteriše i zahvatanjem perizglobnih struktura, tetivnih pripoja za kost (entezitis), tenosinovitisom cijelih prstiju (daktilitis), ili može uzrokovati promjene na noktima (kao što su pitting i oniholiza). Osim pomenutog, kod PsA može doći do inflamacije u regiji sakroilijačnih zglobova i kičmenog stuba (sakroileitis, spondilitis). Prevalencija PsA u opštoj populaciji varira od 0.1% do 1%, sa većom prevalencijom od 6% do 42% kod bolesnika sa PsO, a najčešće se javlja u dobi od 30 do 50 godina i gotovo podjednako u oba pola. Genetska predispozicija ima ulogu u nastanku PsA, što se ogleda u povezanosti sa HLA antigenima (HLA B27 i B39), kao i u jasnoj porodičnoj predispoziciji pojavljivanja ove bolesti. Do 40% bolesnika sa PsA ima pozitivnu porodičnu anamnezu o PsO ili PsA. Najvažniji faktor rizika za PsA je PsO, i u studijama se navodi da 5% do 30% osoba sa PsO oboli od PsA, najčešće oko 25%. Kod većine bolesnika se prvo javljaju kožne promjene, a potom zahvatanje zglobova, perizglobnih struktura ili kičmenog stuba, dok se kod oko 10% bolesnika promjene javljaju istovremeno, a kod oko 10% bolesnika zglobne promjene se čak mogu pojaviti i prije kožnih (psorijazni artritis bez psorijaze). U samoj patogenezi bolesti najvažniji faktori su: genetska predispozicija, faktori spoljne sredine i imunološki. Nije do kraja i precizno definisan imunološki slijed dešavanja u nastanku PsO i PsA i njihovih manifestacija, ali se zna da dolazi do dominantno aktivacije T ćelijskog imunskog odgovora, Th17 odgovora i da su ključni citokini i kada je riječ o inflamaciji i kada je riječ o oštećenju TNF alfa (tumor necrosis factor alfa), IL17 (interleukin 17) i IL23 (IL12/IL23 citokinski put). Bilo da je riječ o zglobu, tetivi, entezalnom pripoju, ili aksijalnom skeletu, bolest se ispoljava bolom, bolnom osjetljivošću, otokom i ograničenom i bolnom pokretljivošću. Bolest se može ispoljiti monoartikularnim, oligoartikularnim ili poliarti-

44

kularnim oblikom, ali i spondilitisnim. Najčešće zahvata koljena, skočne zglobove i male zglobove stopala, dok je najčešća lokalizacija entezitisa u regiji pripoja Ahilove tetive i plantarne fascije za petnu kost. Sistemske manifestacije bolesti su u vidu slabosti, malaksalosti, nekada promjenama na očima (uveitis), čak i aorti (aortitis), crijevima (kolitis), srcu (srčana slabost) i plućima (pleuritis, pneumonitis). Dijagnoza PsA se postavlja na osnovu kliničkih manifestacija bolesti, a zbog velike kliničke heterogenosti ASAS (Assessment of SpondyloArthritis International Society) grupa i CASPAR (Classiffication of Psoriatic arthritis) grupa su predložili klasifikacione kriterijume za postavljanje dijagnoze PsA. I jedni i drugi podrazumijevaju postojanje PsO u ličnoj ili porodičnoj istoriji bolesti. Psorijaza i psorijazni artritis – sistemska bolest I PsO i PsA predstavljaju sistemske i imunoposredovane bolesti, sa dokazanom ulogom proinflamatornih citokina. Njihova sistemska priroda se ne ogleda samo u sistemskim simptomima (slabost, malaksalost, isrpljenost) i u patogenezi bolesti koja je proinflamatorno imunoposredovana (TNF alfa, IL17, IL23), već i u povećanom riziku od komorbiditeta od kojih su najznačajniji: kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, gojaznost, inflamatorna bolest crijeva, nealkoholni steatohepatitis i dr. Studije su i pokazale jasno povećan rizik u poređenju sa opštom populacijom. U literaturi se akcentuje sistemsko porijeklo bolesti čak i kod izolovane PsO, i bez PsA, a sve se češće uvodi termin „psorijazna bolest“. Znajući da se PsO javlja kod 1-3% opšte populacije, a PsA kod 0.1- 1% opšte populacije, problem dobija na značaju. Povećana koncentracija proinflamatornih citokina se nalazi u kožnim lezijama, zglobovima i perizglobnim strukturama (tetive, enteze, sakroilijačni zglobovi, kičmeni stub), ali i u cirkulaciji. Čak su studije pokazale, njihovu povećanu koncentraciju kod bolesnika sa PsO koji su asimptomatski i nemaju manifestacije PsA. Takođe, njihova povećana koncentracija


u cirkulaciji dokazana je kod bolesnika sa PsO kod kojih još uvijek nije potvrđeno postojanje nekih od komorbiditeta (metabolički sindrom, hipertenzija i dr). U velikom procentu bolesnici sa PsO a posebno sa PsA imaju subklinički dokazanu inflamaciju i u potkožnom tkivu, zglobovima, entezalnim pripojima, zidu krvnih sudova (kao što su aorta i njene grane), zidu crijeva, plućnom parenhimu itd. Sve je to potkrijepljeno i činjenicom da je dokazano da predloženi sistemski ljekovi za liječenje PsO (kod umjerenih i težih formi bolesti) i bolest modifikujući ljekovi (BML) za liječenje PsA (kod blagih, umjerenih i teških formi bolesti), osim što djeluju na same kliničke manifestacije ovih bolesti, itekako imaju efekta i na sistemske manifestacije. A ono što je još važnije smanjuju produkciju ključnih proinflamatornih citokina, redukuju sistemsku inflamaciju i njen stalni i perzistentni stimulus aterogeneze, trombogeneze, potencijalnih trombotičkih kardiovaskularnih događaja, kao i insulinske rezistencije, poremećaja glikoregulacije i lipidogeneze. Liječenje psorijaznog artritisa – posebni klinički domeni bolesti (entezitis, daktilitis, aksijalna bolest, komorbiditeti) Noviji podaci i otkrića na pomenutu temu su doprinijeli da se i pristup u liječenju PsO i PsA promijeni. Raniji terapijski ciljevi su bili: ublažavanje simptoma, smanjenje inflamacije u regiji zahvaćene kože, zgloba ili dr strukture, sprečavanje nastanka ireverzibilnih oštećenja, i time poboljšanje kvaliteta života bolesnika i funkcionalnog statusa. Sada se nameće potreba za suzbijanjenm sistemske inflamacije koja je prisutna i kod bolesnika sa PsO i PsA, a takođe i suzbijanje subkliničke inflamacije krvnih sudova i pojedinih organa, koja svakako predstavlja predispoziciju i snažan faktor rizika za buduće kliničko ispoljavanje. U oblasti dermatologije se nazivaju sistemskim ljekovima, u oblasti reumatologije nazivaju BML, i oni imaju osobinu da djeluju i na sami patofiziološkim mehanizam bolesti, čime smanjuju produkciju proinflamatornih citokina čime se smanjuje inflamacija kako u regiji ciljnih organa tako i sistemski. Time se postiže i smanjuje i efekat sistemskih manifestacija bolesti kod PsO i PsA, redukuju metabolički, kardiovaskularni i drugi rizici. EULAR (European Leage Against Rheumatism) preporuke i GRAPPA (Group for Research and Assessment of Psoriasis and Psoriatic arthritis) preporuke za liječenje PsA se zasnivaju na kliničkim manifestacijama bolesti (kožnim, zglobnim, sistemskim). GRAPPA preporuke iz 2018.godine su prikazane na slici 1. Obzirom da se radi o hroničnoj i neizlječivoj bolesti, u samom liječenju definisana je strategija „treat to target“ („liječenjem

Slika 1.

do cilja“) koja je kako u kliničkim studijama tako i u kliničkoj praksi dala odlične rezultate. Ona se zasniva na ranoj dijagnozi bolesti i ranom agresivnom tretmanu iste (ranom započinjanju liječenja specifičnim BML), uz intezivno praćenje bolesnika kako bi dalji terapijski modalitet bio nastavljen ili promijenjen u slučaju potrebe. Najveći broj BML koji se koriste u liječenju PsA pokazali su odličan efekat i na kožne i na zglobne manifestacije bolesti. Oni iz grupe bioloških ljekova, kao i malih molekula (JAK inhibitora), takođe imaju odličan terapijskih efekat i na aksijalnu prezentaciju bolesti, entezitise i daktilitise. U grupi konvencionalnih sintetskih BML (ksBML) kroz kliničke studije najveću efikasnost pokazao je metotreksat, pa se i u samim preporukama smatra lijekom prvog izbora. Osim njega, predloženi su sulfasalazin, leflunomid, dok se azatioprin i ciklosporin A manje koriste. Kada je u pitanju aksijalna bolest, a takođe i entezitisi i daktilitisi, dominantnu efikasnost su pokazali biološki BML (bBML) i ljekovi iz grupe malih molekula (inhibitori JAK kinaze). Ljekovi sa najviše kliničkog iskustva su anti TNF ljekovi (Infliksimab, Adalimumab, Golimumab, Etanercept i dr), ljekovi koji djeluju na ključne citokine (anti IL17 A – Sekukinumab, anti IL12/23 – Ustekinumab, i dr), kao i mali molekuli (JAK inhibitori – Tofacitinib i dr). Važno je reći da kod blažih formi bolesti, svoju ulogu u liječenju PsA imaju NSAIL (nesteroidni antiinflamatorni ljekovi) i glukokortikoidi, mada su glukokortikoidi mnogo efikasniji kada je u pitanju njihova lokalna primjena (intraartikularno, u samu entezu ili ovojnicu tetive), nego li sistemski. Važno je reći sa su bBML u odnosu na ksBML, pokazali podjednaku efikasnost i u regiji kože i zglobova, ali svakako veću efikasnost u regiji perizglobnih struktura, sakroilijačnih zglobova i kičmenog stuba, gdje je efekat konvencionalnih sintetskih BML ipak limitiran. Takođe, biološki ljekovi su se pokazali efikasnim i u slučajevima izostanka efekta konvencionalnih sintetskih BML, a to nije mali procenat bolesnika. Primjena sistemskih odnosno BML kod blažih formi bolesti može djelovati i preventivno, i spriječiti nastanak ozbiljnih kožnih i zglobih oštećenja, i komorbiditeta. U savremenim dermatološkim i reumatološkim smjernicama za liječenje PsO i PsA ostala je samo blaga forma PsO kod koje se preporučuju topijski preparati, za sve ostale forme PsO i PsA obavezna je primjena sistemskih i BML.

45


ANKILOZIRAJUĆI SPONDILITIS - SVA LICA JEDNE BOLESTI Dr Nataša Miketić Klinički centar Crne Gore

Ankilozirajući spondilitis (AS u daljem tekstu) je hronično, zapaljensko oboljenje koje se odlikuje sinovitisom sakroilijačnih zglobova i sinovijskih zglobova kičmenog stuba (intervertebralnih, kostovertebralnih), rjeđe koksofemoralnih, glenohumeralnih i perifernih zglobova, zatim, zapaljenskim promjenama na insercijama (enetezitis) kičmenog stuba, karlice i perifernih zglobova. Pored toga javljaju se zapaljenske promjene drugih organa kao što su oko, crijeva, koža, nokti, srce i pluća. Bolest se, ako se ne liječi, završava spontanom osifikacijom, odnosno ankilozom zglobova i insercija. AS spada u grupu spondiloartopatija i najznačajni je predstavnik ove grupe. Tu još spadaju psorijazni artritis, eneteropatijski artritis i reaktivni artritis, koji su zapaljenska reumatološka oboljenja i imaju zajedničke, iste ili slične kliničke, radiološke i imunogenetske osobine. AS se javlja u 0.1-0.3% odraslih osoba bijele rase i 5-7 puta česće kod muškaraca nego kod žena. Brojna ispitivanja su pokazala da je prevalenca spondilitisa u različitim populacijama, rasama i etničkim grupama u direktnoj vezi sa prevalencom B27 antigena. HLA B27 je nađen kod 50% srodnika prvog stepena bolesnika sa AS što je 7-10 puta češće u odnosu na zdrave osobe

46

a 10 do 20% njih boluje od klinički manifestnog ili subklinčkih oblika spondilitisa. Za sada se još uvijek prihvata multifaktorijalna etiologija spondilitisa u kojoj se prepliću značajnim dijelom genetski faktori (B27), egzogeni faktori (infekcije) i nedovoljno definisani endogeni činioci. Sličnost u strukturi egzogenog agensa i molekula B27 objašnjava toleranciju organizma prema etiološkom agensu zbog čega ponavljane infekcije često subkliničkog toka, održavaju imunsku reakciju i omogućavaju nastanak hroničnog oboljenja po tipu “molekulske mimikrije”. Protiv direktne uloge B27 antigena govore tri činjenice. Prva da samo 1-2 % B27 pozitivnih osoba oboli od spondilitisa, druga, da se spondilitis javlja i kod B27 negativnih osoba i treća da se spondititis javlja samo u jednog od B27 pozitivnih jednojajčanih blizanaca. Osnovne patohistološke promjene u AS se otkrivaju u sakroilijačnim zglobovima i sinovijskim zglobovima kičmenog stuba, perifernim zglobovima i tetivnim insercijama. Rane promjene se ispoljavaju pojavom subhondralnog granulacionog tkiva koje dovodi do erozija zglobnih površina. Kasnije erozivne promjene zamjenjuje fibrokartilaginozna regeneracija koja se u prirodnom toku završava sa osifikacijom.


AS najčešće počinje kod mlađih osoba između 18 i 30 godine života i vrlo rijetko se može javiti poslje 40 godine. Muškarci oboljevaju 5-7 puta češće od žena, a kod žena je blaži i sporiji tok same bolesti i rijeđe ozbiljne deformacije kičme i oštećenje kičmenog stuba. Početak bolesti je obično postepen. U početku se javlja bol u krsnom predjelu koji se pogoršava poslije duže imobilizacije (ležanje, sjedenje) a smanjuje se nakon mobilizacije, prethodno praćen sa osjećajem ukočenosti koja traje nekoliko sati. Poslije nekoliko mjeseci ili godina proces se širi na lumbalni dio kičmenog stuba sa istim karakteristikama. Bol u grudnom dijelu kičme, gdje imamo zahvatanje kostovertebralnih i korstotransferzalnih zglobova, praćen je bolom pri dubokom udahu i osjećajem stezanja u grudima. U terminalnoj fazi je zahvaćen i vratni dio kičme sa izrazitom ograničenom pokretljivošću iste. U slučaju da se bolest ne liječi pacijenti u terminalnij fazi zauzimaju kakrakterisičan stav “stav skijaša”. Ekstravertebralne manifestacije se javljaju u koksofemoralnim, glenohumeralnim, perifernim zglobovima i entezama. Artritis zgloba kuka je najteža ekstravertebralna manifestacija AS i javlja se u 5-10% odraslih bolesnika u ranoj fazi bolesti i najčešće je jednostran. Kod 20% bolesnika periferni artritis može biti prva manifestacija bolesti a češće se ispoljava tokom prvih 10 godina trajanja bolesti. Najčešće je asimetričan, zahvata uglavnom zglobove donjih esktremiteta i blažeg je toka s tim da može da recidivira. Entezitis se može javiti u svim perifernim insercijama i praćen je lokalnim bolom, a najčešća lokalizacija mu je na kostima karlice i na petnoj kosti. Pored karakteritičnih kliničkih znakova za AS njegovu specifičnost čine i mnoge druge kliničke i organske manifestacije u koje spadaju akutni prednji uveitis (ozbiljna promjena na oku koja može dovesti do trajnog gubitka vida) a pored njega i konjuktivits, zatim kožne promjene od prosijaze, eritrodermije, kerato-

dermije i piodermne gangrenoze, potom upalne bolesti crijeva. Promjene na srcu kao što su miokarditis i perikarditis koje su akutne i javljaju se kod 2-4% oboljelih, često praćene i sa poremećajem srčanog ritma i aortitis koji je hronična komplikacija na srcu sa insifucijencijom aortnog ušća. Plućne manifestacije u AS se otkrivaju u 1% oboljelih, to je najčešće cistična fibroza vrhova pluća koja se karakteriše produktivnim kašljem i povremenim hemoptizijama. Ponekad ektraartikularne manifestacije prednjače prije ispoljavanja pune kliničke slike AS, pa je vrlo bitno obratiti pažnju i na vrijeme posumnjati da bi se moglo raditi o AS. Ono zbog čega se dugo kasnilo u postavljaju dijagnoze AS, prema nekim podacima i 7 do 9 godina od pojave prvih tegoba, jeste činjenica da se on često miješao sa lumbalnim sindromom. AS počinje od 18 do 35, postepeno i tok bolesti je progresivan. Bol se pogoršava u miru, smanjuje se pri pokretima, jutarnja ukočenost je izražena i dugotrajna, vrlo često je prisutna pozitivna porodična anamneza. Kod lumbalnog sindroma tegobe počinju poslije 35. godine života, početak bolesti je nagli i recidivirajući, u miru se tegobe smanjuju, pri kretanju se pogoršavaju, jutarnja ukočenost je odsutna i porodična anamneza je negativna. Pored navedinih razlika kod AS su povišeni sedimentacija i C reaktivni protein, najčešće pozitivan HLA B27 antigen i postoji sakroileitis na radiografiji (RTG, CT, NMR). Liječenje podrazumjeva da se ublaže tegobe bolesnika, bol i ukočenost, smanji stepen inflamacije i spriječi razvoj deformacija na kičmi i perifernim zglobovima, koje su kada se jednom pojave trajne. Pored antireumatika i fizikalne terapije za liječenje AS koriste se i ljekovi koji modifikuju bolest, a od 2007. godine u Crnoj Gori postoje i biološki ljekovi koji modifkuju bolest i koji su pokazali zaista revolucionarne rezultate u liječenju svih zapljenskih reumatizma, pa tako i ankilozirajućeg spondilitisa.

47


Značaj i uloga udruženja pacijenata

u unaprjeđivanju zdravstvene

zaštite i ishoda liječenja Prava pacijenata Prava pacijenata su u osnovi ljudskih prava, i kao takva, jedinstvena su i univerzalna. Utemeljena su Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, koju je usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, 10. decembra 1948. godine, čime je predstavljeno opšte viđenje pitanja ljudskih prava. Osnovna prava pacijenata su definisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u skladu sa Evropskom poveljom o pravima pacijenata - poznatija kao Rimska povelja iz 2002. godine, koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i tako je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama Evropske Unije. Njeno drugo poglavlje, u kojem je precizirano 14 prava pacijenata, sastavni je dio Evropskog ustava, koji je uspostavo neophodan zakonski okvir. Zakon o pravima pacijenata Crne Gore takođe jasno definiše sva prava pacijenata, od kojih se izdvajaju pravo na informisanje i obavještavanje, kao i pravo na samoodlučivanje. Našim zakonom su proširena i konkretizovana prava pacijenata i detaljno su precizirane obaveze zdravstvenih ustanova, ljekara i medicinskog osoblja. Pacijenti bi danas trebali i na formalan način da budu uključeni u zdravstvene projekte i zdravstvenu politiku na državnom i nacionalnom nivou. Udruženja pacijenata treba da učestvuju u odlučivanju o vitalnim pitanjima vezanim za zdravstvenu njegu (što se tiče zastupanju prava pacijenata). Zastupanje prava pacijenata je proces aktivnog podržavanja ciljeva koji koriste pacijentu ili udruženju, kao i obezbjeđivanje informacija koje pomažu ciljeve i pomoć obezbjeđivanja zdravstvenih usluga. Pacijente može da zastupa svako ko za to ima interesa i strasti, saosjećanja, i onaj ko sebe vidi u tom pokretu. Istorijat nastanka Udruženja pacijenata Organizacije pacijenata značajno su se razvile u posljednjih 80 godina. Aktivnosti prvih organizacija pacijenata odnosile su se na razmjenu iskustava pacijenata sa određenom bolešću. One su se kasnije razvile u organizacije za međusobnu samopomoć u četrdesetim i pedesetim godinama. Šezdesetih godina prošlog vijeka organizacije pacijenata su preuzele zadatak odbrane stigma-

48

tiziranih i isključenih pacijenata iz društva. Neki vidovi zdravstvene reforme i zastupanja zdravlja pratili su pokrete društvenih reformi 20. vijeka, moderno zastupanje pacijenata (koje se od zdravstvenog zastupanja razlikuje u direktnom učestvovanju pacijenata) vodi svoje porijeklo iz aktivizmu za oboljele od HIV/ AIDS-a 1980-ih, kao i podizanju svjesnosti o značaju raka dojke u devedesetima. Tokom 1980-ih brojne organizacije koje djeluju unutar iste grupe bolesti spojile su se u nacionalna tijela sa jačim uticajem i većim političkim prepoznavanjem. Tada su se nacionalne grupe počele okupljati na panevropskoj osnovi. To je, u određenoj mjeri, odgovorilo na sve veći uticaj evropske agende na nacionalnu zdravstvenu i farmaceutsku politiku, budući da se više zemalja pridružilo Evropskoj uniji (EU). 1992. Maastrichtski ugovor uveo je izričitu nadležnost EU u zdravstvu tako što je „podsticao saradnju između država članica“ i „ako je potrebno, davao podršku njihovim aktivnostima“ u oblasti javnog zdravlja (član 129 (1)). Izvršenim revizijama Amsterdamskim ugovorom 1997. godine, EU je dobila mandat da osigura „visok nivo zaštite zdravlja ljudi u definiciji i sprovodjenju svih politika i aktivnosti [Unije]“ i da sarađuje s državama članicama na poboljšanju javnog zdravlja , sprječavanja bolesti i „izbjegavanja izvora opasnosti za fizičko i mentalno zdravlje ljudi“ (član 168). Slijedom ovog razvoja, 2003. godine, brojne panevropske grupe-udruženja pacijenata shvatila su da je sljedeći korak u njihovoj evoluciji okupljanje grupa iz različitih područja bolesti, i osnovale Evropski forum pacijenata (EFP). EFP je sada krovna organizacija 74 panevropske organizacije pacijenata specifičnih za bolest i nacionalne koalicije grupa pacijenata iz mnogih država članica EU. Uloga EFP-a je da bude udruženi glas pacijenata i ključni sagovornik sa institucijama EU o sveobuhvatnim pitanjima koja pogađaju sve pacijente. Definicija PAG ( patient advocacy group) ili Udruženja pacijenata Definicija koju je dala Evropska Medicinska Agencija (EMA) se najviše koristi:


“Organizacije pacijenata definisane su kao neprofitne organizacije koje su usmjerene na pacijenta, a gdje pacijenti i/ili njegovatelji (kad pacijenti nisu u mogućnosti da se samostalno zastupaju) predstavljaju većinu članova u upravljačkim tijelima." “Organizacije pacijenata definisane su kao neprofitne organizacije koje su usmjerene na pacijenta, a gdje pacijenti i / ili njegovatelji (kad pacijenti nisu u mogućnosti da se samostalno zastupaju) predstavljaju većinu članova u upravljačkim tijelima." Evropska medicinska agencija Organizacije pacijenata jedinstvene su među organizacijama civilnog društva zbog dualnosti u fokusu i članstvu. Dok nevladine organizacije u drugim oblastima rade u ime šireg biračkog okruga ili društva, članovi organizacija pacijenta vrlo su često pacijenti, rođaci pacijenata ili sami njegovatelji (koji često rade na dobrovoljnoj osnovi). Postoje mnoge vrste organizacija pacijenata: neke se fokusiraju na rad na lokalnom ili regionalnom nivou, dok su druge aktivne na međunarodnom nivou. Neke koalicije ili organizacije predstavljaju glas cijele zajednice pacijenata, dok su neke specifične za odredjeno stanje, što znači da se bave jednom bolešću (Alchajmerova bolest, dijabetes, multipla skleroza itd.) Ili obuh-

vataju neka područja bolesti (rijetke bolesti, karcinomi, stanja mentalnog zdravlja itd.). Grupe pacijenata ponekad nisu pravno formalizovane. Oni mogu biti podgrupa koja djeluje u okviru širih organizacija ili saveza koja uključuju druge učesnike, poput zdravstvenih radnika. Primjer za ovo je PARE, „Ljudi s artritisom/reumatizmom u Europi“, Stalni odbor pri Evropskoj ligi protiv reumatizma (EULAR), koji obuhvata grupe pacijenata,zdravstvene radnike i akademije i djeluje kao forum za organizacije pacijenata bez potrebe da samo za sebe bude organizacija pacijenata. Evropski forum pacijenata definiše glavne aktivnosti i uloge organizacija pacijenata u četiri različita područja: (1) politika; (2) jačanje kapaciteta i obrazovanje; (3) vršnjačka podrška; i (4) istraživanja i razvoj (u zdravstvu i farmaciji). Postoji 6 strateških ciljeva definisanih od strane EFP koji podrazumijevaju zdravstvenu pismenost, dostupnost kvalitetne zdravstvene usluge, veću uključenost pacijenata u razvoju i implementaciji zdravstvenih politika kroz osnaživanje pacijenata kroz održive organizacije pacijenta, kao i borbu protiv diskriminacije. Međutim, u brojnim regijama širom svijeta pojavljuju se novi modeli saradnje kroz koje Organizacije pacijenata mogu ostvariti svoju ulogu, kao i novi modeli finansiranja ovih organizacija. Na primjer, u EU organizacije pacijenta su finansirane iz sredstava vlade za svoje obrazovne i političke inicijative za podizanje svijesti o potrebi za inovativnim ljekovima i medicinskim uređajima za rijetke bolesti, rak i druga stanja. PAG-ovi u EU sjede u savjetodavnim odborima i odborima EMA-e, osiguravajući da se glas pacijenata čuju svi donosioci odluka. Jasno je da udruženja pacijenata imaju snažan uticaj na strategiju i zdravstvenu politiku država članica EU. Po istraživanju koje je sprovela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) pacijenti koji su adekvatno informisani u vezi svog zdravstvenog statusa, bolje reaguju na terapiju i oporavljaju se brže. Takođe, i sam pacijent koji je više informisan o svojoj bolesti može bolje ostvariti svoja prava, kao što je npr. pravo izbora na terapiju. Kroz osnaživanje pojedinaca – pacijenta i adekvatnu informisanost podiže se i povjerenje i gradi partnerstvo između pacijenata i zdravstvenih radnika. Možemo reći da osnaživanje pacijenta oblikuje budućnost zdravstvene njege, a to najbolje uspjeva kroz aktivno zalaganje i rad udruženja pacijenata.

Dr Višnja Marković

49


Intervju: Andrijana Nikolić, predsjednica Udruženje multiple skleroze Crne Gore

Korona virus (COVID - 19)

i Multipla Skleroza Udruženje multiple skleroze Crne Gore je udruženje pacijenata koje je dobro poznato crnogorskoj javnosti po svojim aktivnostima na osnaživanju prava pacijenata oboljelih od ove hronične bolesti. Tako je i tokom pandemije nastavljeno sa aktivnostima koje su za primarni cilj imale da pruže podršku pacijentima i daju odgovor na brojna pitanja i nedoumice. U intervjuu sa predsjednicom Udruženje multiple skleroze Crne Gore, Andrijanom Nikolić pokušali smo da saznamo nešto više o aktivnostima Udruženja. Koliko je važna uloga udruženja pacijenata u trenucima pandemije? Definitivno je važna uloga svakog pacijentskog udruženja, ne samo u trenucima pandemije, već svakodnevno. Od marta mjeseca smo svi u situaciji kada tražimo odgovore, sugestije, kada smo usmjereni jedni prema drugima i kada tražimo podršku i razumijevanje jedni od drugih. Zato su pacijentska udruženja veoma bitna da kroz telefonske pozive, odgovore na sms poruke ili mejlove, veoma pažljivo izanaliziraju molbu ili pitanje i da pravovremeno daju odgovor, kako bi pacijent imao siguran izbor u rješavanju svog problema. Da li su pacijenti uspjeli da se naviknu na novi sistem kontrola putem digitalnih tehnologija obzirom da su posjete ambulantama bile onemogućene? U saznanju sam da su se pacijenti veoma dobro organizovali, jer u pandemiji smo se zaista ujedinili. Čini mi se, kao nikada do sada disali smo za sebe i one oko nas. U mjesecima iza nas izvukli smo ono najbolje iz nas i na to treba da je ponosna čitava Crna Gora. Kome god je bila potrebna pomoć, solidarnost na djelu je pokazala svoje pravo lice. U tom smislu pozdravljam inicijative pojedinaca i grupa koji su preko društvenih mreža ukazivali na mogućnost kontrola putem digitalnih tehnologija i svesrdno pomagali onima koji nisu imali mogućnosti digitalnih tehnologija. Kako ocjenjujete prilagođavanje institucija i sistema za hronične bolesnike u smislu omogućavanja što kvalitetnije zdravsvene zaštite tokom pandemije?

50

Ovdje prvenstveno ističem javne kampanje putem medija koje su imale za cilj da čitavu situaciju u kojoj smo se našli podignu nivo svjesnosti pojedinca, a samim tim i kolektiva. Uspostavljanjem Nacionalnog koordinacionog tijela stvorila se opšta sigurnost, jer svi smo imali priliku da slušamo savjete struke i da shvatimo značaj svih donesenih mjera. Samim tim, građani su znali šta mogu da očekuju od institucija koje su ubrzano podizale visoke kriterijume i standarde koji se primjenjuju u savremenim sistemima u korist svakoga pacijenta. Najbolji primjeri rada našeg zdravstvenog sistema ogledali su se kroz aplauze podrške. Ova je situacija povratila ugled našeg zdravstvenog sistema i sigurna sam da će se ubuduće sa daleko većim poštovanjem svaki građanin obraćati medicinskom osoblju, te da ćemo se sa nelagodom sjećati onih nemilih scena napada na zdravstvene radnike u bolnici ili Domu zdravlja. Jedna od aktivnosti bila je i objavljivanje teksta, na veb stranici udruženja, o virusu korona i preporukama za pacijente sa multiplom sklerozom, koje se baziraju na preporukama Internacionalne Asocijacije za multiplu sklerozu i internacionalne organizacije Multiple Sclerosis Trust, UK. Cilj je da se, služeći se relevantnim izvorima, pacijentima obezbijedi odgovor na neka od mnogih pitanja koje Udruženje može dati. Tekst prenosimo u cjelosti. * Ovi savjeti se baziraju na posljednjim preporukama koje je objavila Internacionalna Asocijacija za multiplu sklerozu (MS International Federation, MSIF), kao i internacionalna organizacija Multiple Sclerosis Trust, UK. U slučaju novih informacija, tekst će biti ažuriran. http://www.emsp.org/news-messages/coronavirus-diseasecovid-19-and-multiple-sclerosis/) https://www.mstrust.org.uk/ „Novi koronavirus“ je infektivna bolest koju prouzrokuje virus koji ranije nije bio identifikovan kod ljudi. COVID – 19 je soj virusa koji je se prvi put pojavio u decembru 2019. godine u


Vuhanu, Kina, nakon Ä?ega se raĹĄirio po cijelom svijetu. Ovaj specifiÄ?ni koronavirus je nazvan SARS-CoV-2, tako da ćete to ime moĹžda vidjeti na nekim mjestima. Kao grupa, koronavirusi su uobiÄ?ajeni u cijelom svijetu. UopĹĄte, oni izazivaju blage respiratorne ili ponekad ĹželudaÄ?ne simptome. Simptomi infekcije Covid-19 su: t OPWJ LPOUJOVJSBOJ LBĂ?BMK t WJTPLB UFNQFSBUVSB PTKFʉBUF EB WBN KF WSVʉ EPEJS OB grudima i / ili leÄ‘ima t LSBUBL EBI Koji je rizik pacijentima sa multiplom sklerozom da obole od infekcije COVID-19? Ako imate MS, imate isti rizik od razvoja Covid-19 kao i bilo ko drugi. Pacijenti sa MSom nijesu izloĹženi većem riziku od ĹĄire javnosti da se zaraze koronavirusom. Pacijenti sa ozbiljnijim komplikacijama MSa, na primjer, pacijenti koji imaju poteĹĄkoće s gutanjem, oboljenje pluća ili su skloni infekcijama grudnog koĹĄa; ili ako imaju druga zdravstvena stanja, ukljuÄ?ujući ona koja pogaÄ‘aju srce ili pluća - poput visokog krvnog pritiska ili astme; mogli bi biti izloĹženi većem riziku od komplikacija ukoliko razviju simptome Covid-19 infekcije. Svim pacijentima sa MS-om se savjetuje da obrate naroÄ?itu paĹžnju na preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela. Savjet koji se smatraa kljuÄ?nim jeste da svi ostanu kod kuće kako bi smanjili rizik da se zaraze ili prenesu infekciju drugim licima. To znaÄ?i - samo izlaziti kada je krajnje neophodno i pri tome drĹžati rastojanje najmanje 2 metra od drugih ljudi, poznato kao socijalna distanca. MoĹžda ste dobili i preporuku za samoizolaciju. Ĺ ta zapravo samoizolacija znaÄ?i i ko je u obavezi da se samoizoluje? Ova je mjera kojom se graÄ‘ani koji su bili u podruÄ?uju zahvaćenom COVID-19 pandemijom ili su ostvarili mogući kontakt sa oboljelima od COVID-19 infekcije, izoluju od ostalih. Period izolacije je 28 dana i za taj period ćete ili ispoljiti simptome ili ukoliko ste asimtomatski prenosilac infekcije, VaĹĄ organizam će razviti zaĹĄtitne mehanizme koje će savladati virus i onemogućiti dalje prenoĹĄenje na druge ljude. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije ukljuÄ?uju sljedeće: t 1FSJUF SVLF ĘŠFTUP TBQVOPN J WPEPN JMJ TSFETUWPN [B dezinfekciju ruku na bazi alkohola, najmanje 20 sekundi t *[CKFHBWBKUF EPEJSJWBBOKF PĘŠJKV OPTB J VTUB PTJN LBE su vam ruke Ä?iste t 1PLVĂ?BKUF EB ESäJUF NBLBS KFEBO NFUBS EJTUBODF J[NFEKV vas i drugih, naroÄ?ito onih koji kaĹĄlju ili kijaju t ,BEB LBĂ?MKFUF JMJ LJKBUF QSFLSJKUF VTUB J OPT TBWJKFOJN laktom ili maramicom t 7PEJUF SBĘŠVOB P CF[CKFEOPTUJ ISBOF UBLP Ă?UP ʉFUF LPSJTtiti posebne daske za rezanje za svjeĹže meso i spremljenu hranu, i perite ruke izmedju koriĹĄtenja istih. Nadalje, osobama sa MS-om se preporuÄ?uje sljedećce: t *[CKFHBWBKUF LPOUBLU TB MKVEJNB LPKJ JNBKV TJNQUPNF koronavirusa

t Izbjegavajte koriĹĄtenje javnog prevoza kad god je to moguće t Radite od kuće, VaĹĄ poslodavac treba da Vam omogući tu opciju t Kadgod je moguće, koristite telefon, internet ili razliÄ?ite aplikacije da bi se obratili VaĹĄem ljekaru. Njegovatelji i Ä?lanovi porodice koji Ĺžive ili posjećuju osobe sa MS-om bi takodje trebalo da se pridrĹžavaju ovih preporuka, kako bi smanjili rizik od oboljevanja. Korisni linkovi na kojima moĹžete pronaći relevantne informacije u vezi sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori: https://www.coronainfocg.me/ https://www.ijzcg.me/ Savjeti u vezi sa primjenom terapije za MS tokom COVID -19 pandemije Ljekovi koji se koriste za lijeÄ?enje multiple skleroze funkcioniĹĄu supresijom ili modifikacijom imunog sistema. Neki ljekovi koji se koriste za lijeÄ?enje MS-a mogu povećati rizik od razvoja komplikacija od COVID-19 infekcije, ali neurolog će procijeniti taj rizik u odnosu na rizik od prestanka primjene

51


terapije i pojave novih relapsa bolesti. Ne preporuÄ?uje se da sami prekidate terapiju, bez prethodne konsultacije sa neurologom. PreporuÄ?uje se da: t 0TPCF PCPMKFMF PE NVMUJQMF TLMFSP[F LPKF USFOVUOP QSJ maju terapiju nastave sa istom t Pacijenti sa multiplom sklerozom koji razviju simptome JOGFLDJKF $07*% JMJ TV QP[JUJWOF OB WJSVT LPOTVMUVKV TWPH neurologa u vezi sa daljim lijeÄ?enjem. t 1SJKF QPĘŠFULB QSJNKFOF OPWF JNVOPNPEVMBUPSOF UF SBQJKF QBDJKFOUJ TB .4 PN TF LPOTVMUVKV TB TWPKJN OFVSPMPHPN V WF[J TB OBKCPMKJN J[CPSPN UFSBQJKF [B OKJIPW UPL J BLUJWOPTU CP

lesti, kao i najboljem trenutku za zapoÄ?injanje terapije a u svjetlu USFOVUOF $07*% B FQJEFNJPMPĂ?LF TJUVBDJKF V [FNMKJ t 1BDJKFOUJ TB .4 PN LPKJ QSJNBKV OBSFEOV EP[V JNVOP modulatorne terapije treba da konsultuju svog neurologa u vezi sa rizicima odloĹženog lijeÄ?enja. 6LPMJLP TVNOKBUF EB TUF CJMJ J[MPäFOJ [BSB[J OPWJN WJ SVTPN LPSPOB JMJ JNBUF TJNQUPNF LPKJ VLB[VKV OB [BSBäFOPTU LBĂ?MKFUF LJKBUF JMJ JNBUF QPUFĂ?LPʉB TB EJTBOKFN *OTUJUVU [B KBWOP zdravlje Crne Gore preporuÄ?uje da odmah potraĹžite medicinsku QPNPʉ JMJ pozovete besplatni SOS broj 1616, koji je dostupan V PLWJSV $BMM $FOUSB *OTUJUVUB [B KBWOP [ESBWMKF Linija 1616 otvorena je svakog dana od 8 do 23 Ä?asa.

Takodje, uspostavljena je besplatna linija za hroniÄ?ne pacijente (nije namijenjena pacijentima sa COVID-19 infekcijom) koja nudi mogućnost direktnog telefonskog kontakta sa specijalistima i subspecijalistima KliniÄ?kog centra Crne Gore. Pozivom na broj 1622 pacijenti mogu da se konsultuju sa neurolozima Klinike za neurologiju KCCG. Radno vrijieme call centra je od 11 – 14h.

UdruĹženje Multiple skleroze CG nagraÄ‘eno u Omanu na EEMEA, Experience Exchange for Patient Organization 2017. godine. UdruĹženja multiple skleroze Crne Gore osvojila je prvo mjesto, posebno u kategoriji odraÄ‘enih projekata i njihove dugoroÄ?ne primjenjivosti.

Koja bi bila VaĹĄa poruka za pacijente oboljele od Multiple skleroze? Oboljeli od skleroze multipleks su imali mogućnost da se i u ovoj situaciji obrate UdruĹženju. Od usmjeravanja pojedinih pacijenata na adrese Crvenog krsta u njihovim opĹĄtinama do savjeta o znaÄ?aju samoizolacije za oboljele koji inaÄ?e spadaju u riziÄ?nu grupu, imali smo i pozive kojima je traĹžena psihosocijalna podrĹĄka. Na naĹĄem sajtu www.udruzenjemultiplesklerozecrnegore.com svi pacijenti oboljeli od skleroze multipleks mogu pronaći pojedinosti

52

kako da se ophode prema vlastitom zdravlju u situaciji pandemije. Strategijom pandemije u Crnoj Gori upravlja struka i moĹžemo biti zahvalni za mjere i preporuke kojima smo Ä?uvali sebe od drugih i druge od sebe. Verica Pantelić


Flexitol Flexitol ® balzam idealan je izbor za svakodnevnu njegu kože kojoj je potrebno ublažiti simptome blagog dermatitisa, ekcema i psorijaze.

Kako su u okolnostima koje uslovljavaju pojačanu higijenu ruku, one često u kontaku sa vodom i sredstvima za čišćenje i dezinfekciju, mogu se pojaviti problemi sa kožom. Koža ruku može postati, suva, iziritirana, pa je primjena krema sa ureom, uvijek dobro rješenje. Ostanite kod kuće i ne zaboravite da se pored brige o čistoći, posvetite i njezi vaših ruku: naša preporuka je redovna upotreba ® Flexitol balzama za ruke!


MojRA - mobilna aplikacija namijenjena pacijentima sa reumatoidnim artritisom Na sastanku Udruženja reumatologa Crne Gore u saradnji sa Udruženjem za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti, organizovanom 9. marta 2020. godine, zvanično je predstavljena nova mobilna aplikacija MojRA, namijenjena osobama oboljelim od reumatoidnog artrtisa. MojRA aplikacija biće od velike koristi i pacijentima i reumatolozima. Kako je reumatoidni artritis hronična bolest, ovakav vid praćenja zdravstvenog stanja bolesnika će omogućiti bolji uvid u liječenje bolesnika. Oboljeli od reumatoidnog artritisa će na veoma jednostavan i pregledan način moći da bilježe i čuvaju podatke o važnim trenucima u toku svog liječenja, kao i da u toku kontrole kod svog reumatologa mogu lakše i bolje da opišu aktivnost bolesti između dvije kontrole. Igor Medojević, predsjednik Udruženja za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti, istakao je da je aplikacija MojRA

54

korisna zato što omogućava pacijentu da u realnom vremenu unese sve promjene u vezi sa bolešću koje smatra da su od značaja da saopšti reumatologu prilikom kontrolnog ili vanrednog pregleda. - Period koga se pacijent može sjetiti na pregledu kod reumatologa, kada je riječ o simptomima bolesti, je period od posljednjih 7 ili 8 dana. Kada nas reumatolog na pregledu pita kako smo se posljednjih mjesec dana osjećali, mi se često ne sjetimo svih detalja. Zato će nam ova aplikacija jako puno pomoći u tome da mi pratimo svaku aktivnost bolesti na dnevnom nivou, od jutarnje ukočenosti do osjećaja bola u zglobovima i drugih simptoma - rekao je Igor Medojević. Sa druge strane, reumatolog može putem ove aplikacije da se u pravom smislu informiše o stanju pacijenta, takođe u realnom vremenu, tako da će uz pomoć aplikacije MojRA njihova


komunikacija prilikom pregleda biti sadrĹžajnija i kvalitetnija. Na taj naÄ?in će se uĹĄtedjeti vrijeme za pregled tokom koga bi komunikacija pacijenta i reumatologa bila sadrĹžajnija, fokusirana na rjeĹĄavanje pacijentovih problema i poboljĹĄanje privrĹženosti lijeÄ?enju (poboljĹĄanje adherence) ĹĄto bi doprinijelo poboljĹĄanju kvaliteta zdravstvene zaĹĄtite, oÄ?uvanju radne sposobnosti i poboljĹĄanju kvaliteta Ĺživota u vezi sa zdravljem. Na taj naÄ?in će pregled biti kvalitetniji i za pacijenta, ali i za reumatologa. MojRA aplikacija Ä?uva sve podatke koji se na njoj nalaze, tako da im niko drugi ne moĹže pristupiti. Podaci se mogu vidjeti samo na telefonu pacijenta, ne mogu se vidjeti na internetu, niti im bilo koji drugi korisnik iste aplikacije moĹže pristupiti. Aplikaciju MojRA moguće je preuzeti sa Google Play store-a i sa App Store-a, za one koji imaju Apple operativni sistem.

Ĺ ta sve MojRA aplikacija sadrĹži: t Pacijenti biljeĹže stanje zglobova, tako ĹĄto klikom na sliku koja prikazuje djelove tijela mogu da oznaÄ?e bolne i oteÄ?ene zglobove, kao i da procjene svoje cjelokupno stanje, t VOPTF QPEBULF WF[BOF [B KVUBSOKV VLPĘŠFOPTU [BNPS neraspoloĹženje, intenzitet bolova u raznim zglobovima..., t VOPTF QPEBULF WF[BOF [B QPHPSĂ?BOKB CPMFTUJ LSP[ FWJ denciju simptoma, t unose ljekove koje koriste u lijeÄ?enju i joĹĄ mnogobrojne mogućnosti. Koliko je aplikacija praktiÄ?na i jednostavna za koriťćenje se moĹže vidjeti na navedenim snimcima ekrana aplikacije. Verica Pantelić

55


Svjetski dan hemofilije,

17. april 2020. godine Svjetski dan hemofilije međunarodni je dan podizanja svijesti o hemofiliji i drugim poremećajima krvarenja. Od 1989. godine, udruženja pacijenata širom svijeta svake godine 17. aprila obilježavaju Svjetski dan hemofilije u cilju podizanja svijesti i razumijevanja hemofilije i drugih poremećaja krvarenja. Datum je odabran u čast osnivača Svjetske federacije za hemofiliju (WFH), Franka Schnabela, koji se toga dana rodio.

Svjetski dan hemofilije ima za cilj: t Promovisati važnost preduzimanja koordinisanih i usklađenih akcija za postizanje vizije WFH o „Terapiji za sve oboljele“ (,,Treatment for all''), t 4LSFOVUJ QBäOKV OB LMKVʊOB QJUBOKB J TUBWJUJ IFNPĕMJKV i poremećaje krvarenja u centar pažnje. Tema Svjetskog dana hemofilije 2020. godine je „Uključi se“ („Get+involved”). To je poziv na akciju svima kako bi se pomoglo pokretanju vizije WFH o „Terapiji za sve“ na lokalnom i na globalnom nivou. Svako može doprinijeti ostvarenju ove vizije - od pacijenata, članova porodice i njegovatelja, do korporativnih partnera, volontera Centra za liječenje hemofilije i onih koji podržavaju svoje nacionalne organizacije. Cilj je podstaći sve da se virtualno uključe, ostanu na sigurnom i pomognu u podizanju svijesti o nasljeđenim poremećajima krvarenja i potrebi da se omogući pristup adekvatnoj njezi svuda u svijetu. Postoji ogromna razlika u nivou njege koja je dostupna pacijentima sa poremećajem krvarenja u cijelom svijetu. Dok se kod nekih osoba dijagnoza bolesti postavi rano i imaju medicinsku njegu tokom cijelog života, većina osoba nema ovakve mogućnosti za dijagnozom i liječenjem. Hemofilija i drugi poremećaji krvarenja Hemofilija je urođena, najčešće nasljedna bolest koja se prenosi sa majke na mušku djecu i predstavlja poremećaj zgrušavanja krvi. Pacijenti sa hemofilijom imaju nedostatak

56


jednog od faktora zgrušavanja krvi. Usljed ovog nedostatka oni krvare neuporedivo duže od osoba koje nemaju ovaj nedostatak. Ozbiljnost poremećaja krvarenja kod osobe obično zavisi od količine faktora zgrušavanja koja nedostaje ili ne djeluje. Osobe sa hemofilijom mogu doživjeti nekontrolisano krvarenje koje može biti posljedica naizgled manje povrede. Krvarenja se javljaju u zglobovima, mišićima i unutrašnjim organima. Ukoliko se na samom početku krvarenja ne primijeni odgovarajući lijek, dolazi do ozbiljnih oštećenja zglobova. Tako se može desiti da oboljele osobe već u ranim 20-im godinama postanu invalidi, vezani za invalidska kolica i sa potrebom za ortopedskim intervencijama. Krvarenja u mišiće i zglobove izazivaju jak bol i otežano kretanje pa i invaliditet, dok krvarenje u organima glave, vrata, grudnog koša i stomaka mogu imati fatalne posljedice. Procjenjuje se da u svijetu poremećaj zgušavanja krvi pogađa oko 440.000 osoba, ali je tek za njih oko 25% dostupno adekvatno liječenje. Budući da se radi o neizlječivom stanju, čije posljedice mogu dovesti do invaliditeta ili čak smrtnog ishoda, sva pažnja zdravstvenih institucija, ljekara i udruženja pacijenata usmjerena je na prevenciju i sprječavanje neželjenih posljedica bolesti. Cilj je da se svakoj osobi sa hemofilijom omogući normalan i kvalitetan život, bez mnogo ograničenja koja su danas još uvijek prisutna u svakodnevnom životu. Ove godine Svjetski dan hemofilije obilježava se pod sloganom "Podijelimo znanje da bismo bili jači". Svake godine

brojne znamenitosti bivaju osvjetljene u crveno, boju povezanu sa svjesnošću o postojanju poremećaja krvarenja. Ipak, zbog globalne pandemije COVID-19, Svjetski dan hemofilije će ove godine biti malo drugačije obilježen, kako bi svi ostali bezbjedni u svojim domovima. Postoji više načina za učestvovanje u obilježavanju ovog dana. Svjetska federacija za hemofiliju (WFH) je stoga podržala obilježavanje Svjetskog dana hemofilije na način da svi koji žele da daju svoj doprinos, učine to tako što će ostati kod kuće i virtuelno dati podršku osobama oboljelim od hemofilije. Predlozi Svjetske federacije uključuju prisustvo na društvenim mrežama, objavljivanjem video snimaka na ovu temu, elektrosnko učenje o ovim poremećajima kroz mnogobrojne online kvizove i pisanje članaka na internetu. - Veoma je važno virtuelno se uključiti u zajednicu sa osobama koji imaju poremećaje krvarenja. Svjetski dan hemofilije prilika je da se pokaže svijetu koliko je neophodno preduzeti akciju. To je takođe i predivan način da se svi ponosimo onim što radimo u cilju postizanja dostupnosti Terapije za sve oboljele od hemofilije – kazao je Alain Weill, predsjednik Svjetske federacije za hemofiliju (WFH).

Verica Pantelić

57


ISHRANA TOKOM RAMAZANSKOG POSTA Doc. dr Snežana Barjaktarović-Labović Spec. higijene, uži spec. dijetoterapije Dom Zdravlja Bar

Svaki post podrazumijeva specifičan način ishrane. Post koji sprovode vjernici islamske veroisposvesti je najzahtjevniji i najstrožiji. Tokom ovog posta je noć vreme uzimanja hrane, a tokom dana se ne jede ništa, ali i ne pije. Kada iz bilo kog razloga ne unosimo hranu tokom par dana, organizam ima mehanizme kojima takva stanja rješava, i osim što će doći do smanjenja tjelesne mase, ne mora doći do ozbiljnijh problema sa zdravljem. Ali ako ne unosimo dovojlno tečnosti tokom dana, to može dovesti do ozbiljnih problema. Dakle, najveći potencijalni rizik za zdravlje u toku ramazanskog posta je nemogućnost unošenja tečnosti. Međutim, sa druge strane, ni ramazanski ni bilo koji drugi post ne traje toliko dugo da bi kod ljudi koji poste mogao da se dogodi neki ozbiljniji nutritivni deficit. Organizam ima adaptivne mehanizme koji se aktiviraju kada ne unosimo dovoljno energije putem hrane. U takvim stanjima kada se potroši glukoza, koja nam je inače osnovni izvor energije, organizam koristi druge izvore energije i tako se čuva. Ukoliko ovakav način ishrane ne traje predugo i ako poslije

58

takvog perioda organizmu damo sve makro i mikronurijente neophodne za normalno funkcionisanje, i to u količinama i odnosima koji mu trebaju, pošto je organizam savršen sistem, brzo će se vratiti u normalu. U suprotnom se mogu razviti različiti nutritivni deficiti kao ozbiljni poremećaji zdravlja, koji ako duže traju predstavljaju uvod u još ozbiljnije zdravstvene probleme. Važno je da svako ko posti vodi računa o vrsti i količini namirnica koje konzumira tokom perioda posta. Ramazanski post nalaže inverziju svijetlog i tamnog dijela dana, kada je unos hrane u pitanju. To nije fiziološki i zato je još važnije da se dobro planira jelovnik koji treba da obezbijedi što više nutrijenata, u što manje energije, odnosno hrane. Preporuke za ishranu tokom posta se ne razlikuju od osnovnih preporuka za ishranu. Kao i inače, tokom posta treba vodi računa o izboru namirnica, odnosno birati nutritivno vrijedne namirnice, a prazne kalorije svesti na minimum. Trebalo bi ispoštovati unos namirnica iz svih grupa. Dakle, treba jesti namirnice iz grupa žitarica i proizvoda od brašna, ali uvijek prednost dati cijelom zrnu i proizvodima od integralnog brašna. U


grupi mlijeka i mliječnih proizvoda prioritet treba dati proizvodima sa manjim procentom mliječne masti. Zatim, u grupi mesa i proizvoda od mesa treba birati ribu i živinsko meso, a kada je u pitanju voće, ograničiti se. Jedina grupa namirnica čiji se unos ne mora ograničiti, ali samo ako se jede sirovo, je povrće. To je hrana koja ima visok sadržaj vode i malo kalorija, a izuzetno je mikronutritivno bogata. Nikako se ne smije zaboraviti na unos vode. Tokom posta, bilo koji napitak, pogotovo zaslađeni treba zamijeniti vodom. Naglašavam da je nedovoljan unos vode tokom dana u ramazanskom postu veći zdravstveni rizik nego uzdržavanje od hrane. Zato je važno tokom dozvoljenog perioda unijeti dovoljne količine vode. Zatim, treba voditi računa o količini krane, odnosno uzeti koliko nam treba, a ne koliko možemo. Jako je važno jesti polako, posvetiti se svakom zalogaju i uživati u hrani, naročito nakon cjelodnevne apstinencije. Način da se organizam prištedi viška kalorija je i da se hrana kuva ili peče bez dodavanja masnoće ili sa minimalnim dodavanjem. Treba izbjegavati prženje i pohovanje. Tako ne samo da uštedimo na unosu kalorija, već i štitimo organizam od hemijskih jedinjenja koja imaju negativan uticaj na naš organizam, a nastaju tokom izlaganja masnoće visokim temperaturama. Principi pravilne ishrane podrazumijevaju i uobročenost, odnosno da se dan započne doručkom i obroci rasporede na 3-3,5 sata. Međutim, tokom ramazanskog posta to nije moguće. Zato je jako važno da se količina hrane koja se planira unijeti tokom dozvoljenog perioda rasporedi u dva ili tri obroka.

Hrana koju treba forsirati tokom ramazanskog posta je hrana koja ima nizak glikemijski indeks, odnosno hrana koja daje duži osjećaj sitisti. To su integralne žitarice i proizvodi od njih (integralni hljeb, riža, pašta), mliječni proizvodi sa manjim procentaom masti, jaja, riba, povrće, a naročito mahunarke iz grupe povrća (boranija, pasulj, grašak), a iz grupe voća u jelovnik se može ubaciti orašasto voće i sjemenke, koji su bogati esencijalnim nutrijentima i koji u maloj količini imaju puno energije, pa ne treba pretjerivati. Evidentno je da je izbor namirnica tokom posta identičan uobičajeim preporukama. Ono što se nikako ne smije zaboraviti je dovoljan unos vode. Treba dobro hidrirati organizam tokom noći, jer tokom dana neće biti mogućnosti za rehidraciju. Ovih dana je dostupno sezonsko povrće i voće koje je nutritivno najvrijednije. Uvijek treba forsirati sezonsku hranu i domaću, iz naših bašta i polja. Nema potrebe da jedemo hranu koja je uvezena iz Azije, Afrike i dalekih krajeva, naročito zbog toga što je sva hrana koja se proizvede u Crnoj Gori, daleko kompatibilnija sa našim organizmom. Bolje je iskoristimo i rjeđe daje komplikacije. Još jedna važna stvar direktno povezana sa zdravljem je fizička aktivnost. I tokom posta je neophodno sprovoditi fizičku aktivnost. Najbolje je da ona bude umjerenog intenziteta. Nikako intenzivna. Kako svako od nas ima svoje afinitete i kapacitete za hranom, tako je i kada je fizička aktivnost u pitanju. Zato je najbolje osluškivati svoj organizam, probati, mjeriti i pridržavati se onoga što nije u suprotnosti sa osnovnim principima, a prija nam.

59


Zbog čega nam je potrebno gvoždje?

Sa dolaskom proljeća i više sunčanih dana, svi očekujemo da ćemo se osjećati bolje i odmornije, zapravo u tom periodu organizam se prilagođava vremenskim promjenama. Tegobe koje su karakteristične za proljećni umor su: malaksalost, pospanost, glavobolja, brzo zamaranje i slabija koncentracija, dok se kod nekih osoba čak ispolje i znaci depresije. Ukoliko simptomi proljećnog umora traju duže i jačeg su intenziteta, moguće je da je njihov uzrok i neko drugo stanje ili oboljenje. Najčešće je to anemija, nizak nivo hemoglobina i/ili eritrocita, koji su neophodni za snabdijevanje kiseonikom svih naših ćelija i tkiva u organizmu. U najvećem broju slučajeva anemija nastaje usljed smanjenog unosa, nedovoljne apsorpcije ili povećanog gubitka gvožđa (i/ili vitamina B12). Kao posljedica anemije slabi i naš imunski sistem, organizam postaje podložniji infekcijama, te je jako važno na vrijeme je dijagnostifikovati i početi sa terapijom, naravno uz konsultaciju sa ljekarom, a na osnovu rezultata krvne slike. U organizmu čovjeka se gvoždje nalazi u količini od oko 3,5 do 4g, 65-75% gvožda se nalazi u hemoglobinu, 10% u mioglobinu a 20-25% je deponovano u jetri, slezini i koštanoj srži, od 0-2% je u cirkulaciji. Ishranom se unese 10-20 mg gvožđa, od čega se apsorbuje 0,5- 1 mg. Gvožđe doprinosi normalnom formiranju crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina, time doprinosi normalnom transportu kiseonika u tijelu, a time i normalnom energetskom metabolizmu i smanjenju umora i iscrpljenosti. Ovaj element ima ulogu i u ćelijskoj diobi i doprinosi normalnoj funkciji imunskog sistema. Folna kiselina (vitamin B9) Folna kiselina je vitamin rastvorljiv u vodi koji ljudski organizam ne može da sintetiše, pa se preporučuje njegova suplementacija. Folna kiselina doprinosi rastu tkiva majke tokom trudnoće. Doprinosi i normalnom formiranju krvi i normalnoj sintezi aminokiselina. Ovaj vitamin ima ulogu i u ćelijskoj diobi. Cijanokobalamin (Vitamin B12) Ovaj vitamin doprinosi normalnom formiranju crvenih krvnih zrnaca, normalnom energetskom metabolizmu i smanjenju zamora i iscrpljenosti. Vitamin C povećava apsorpciju gvožđa. Udruženim djelovanjem svih komponenata preparata obezbjeđuje se normalan transport kiseonika u tijelu, održava se normalan energetski metabolizam i smanjuje umor i iscrpljenost.


Gvožđe Direkt se osim kao pomoć kod anemije preporučuju i ženama koje planiraju trudnoću, trudnicama, sportistima, davaocima krvi, kao i osobama koje ishranom ne unose dovoljno gvožđa. Njegova primjena je jednostavna i koristi se samo jedna kesica dnevno direktno u usta, bez tečnosti. Takođe se preporučuje djeci uzrasta od šest godina pa na više, kojima će se sigurno dopasti ukus crne ribizle.

Ove godine pobjedite proljećnu anemiju uz pomoć Gvožđa Direkt kompanije Pharmanova koja je prepoznatljiva po familiji Direkt proizvoda, među kojima već svi znaju Magnezijum 300 Direkt, Vitamin C+Zn Direkt i Selen+Zn Direkt. Jedna kesica dnevno, sa prijatnim i osvježavajućim ukusom crne ribizle.

Jedna kesica sadrži: 14mg Gvožđa 80 mg Vitamina C 2,5 µg Vitamina B 12 200 µg Folne kiseline Odrasli i djeca iznad 6 godina: Jednom dnevno, nakon obroka, sadržaj kesice rastopiti u ustima i progutati. Mikrogranule se brzo rastapaju u ustima, bez dodatne potrebe za tečnošću.


Dr Duško Marković Spezijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički Centar Crne Gore Član ISAPSa – Međunarodnog udruženja za estetsku plastičnu hirurgiju

U vrijeme globalne svjetske prijetnje po zdravlje ljudi potrebno je da svi damo svoj doprinos. Koliko god on bio kvantitativno mali, ako je potpun i maksimalan, i ako svi tako pristupimo, onda će sinergistički rezultat biti da ovu pošast prebrodimo sa minimalnim posljedicama. Ono što nam preporučuje Institut za javno zdravlje i što nalažu nadležni državni organi jesu mjere koje imaju za cilj da se što manje naših sugrađana razboli. Stoga ih sve treba poštovati i pratiti jer smo svjedoci da daju rezultate. A onda, kad sve prođe, doći će vrijeme da izanaliziramo sve događaje, postupke i rezultate, način ponašanja i ophođenja svih u sistemu, kako bismo izvukli zaključke, napravili preporuke i prilagodili naše zdravstvene ustanove, kadar, opremu, prostor, protokole možda eventualno zakone i pravilnike i time bili još spremniji za neku sljedeću zdravstvenu krizu. Uz ovu epidemiju svima je jasno kolika je važnost ljekara i ostalog medicinskog kadra za dobrobit cijelog društva. Svake večeri u 20h možemo da svjedočimo koliko ljudi cijene cijelu jednu struku. I valjda je očigledno da će nakon ovoga projekat izgradnje i opremanja Infektivne klinike i ojačavanja njenih

62


ljudskih i materijalnih resursa, kao i infektologije diljem Crne Gore uopšte, morati da se popne na ljestvici prioriteta mnogo više nego što sada stoji. Ova epidemija potvrđuje da nam se jako isplatilo ulaganje i podizanje kvaliteta rada Instituta za javno zdravlje i cijele epidemiološke službe, koja je dobila adekvatan prostor i barem udvostručila broj epidemiologa. Podsjećanja radi, Institut je do prije 15 godina radio u neuslovnom objektu pored KCCG. Privatne prakse su se našle na udaru ove epidemije. Posla je manje. Neke Vlade su naredile obustavu kompletnog elektivnog programa i planiraju čak i zapljenu opreme, konkretno respiratora, i upotrebu u kovid bolnicama. Plastična i Estetska hirurgija nije izuzetak. Međunarodno udruženje estetskih plastičnih hirurga (ISAPS) izdalo je preporuke o postupanju i ponašanju u aktuelnoj situaciji čije djelove prenosim. Preporuke treba primjeniti isključivo uz saglasnost sa važećim propisima, mjerama i naredbama državnih organa. Veoma je moguće da će zdravstvena infrastruktura i resursi biti rastegnuti zbog ogromnog broja bolesnika od koronavirusa COVID 19. Socijalno distanciranje, izbjegavanje skupova ljudi, pojačana higijena i sve ostale mjere pomažu u ublažavanju krive rasta broja pacijenata. Svaka bolnica, zdravstveni sistem i plastični hirurg bi trebalo da razmotre sve elektivne procedure sa planom da umanje, odlože, ili otkažu zakazane elektivne operacije ili druge invazivne procedure dok ne prođe vrhunac epidemije. I mogu biti sigurni da će naša infrasturkutra uspjeti da podrži potencijalno brz i pretjeran porast kritičnih pacijenata. Momentalno bi trebalo smanjiti upotrebu esencijalnih dobara potrebnih za liječenje kritičnih pacijenata uključujući krevete za intenzivno liječenje, lične zaštitne opreme, dezinfekcionih sredstava i respiratora. Postoji jako puno asimptomatskih pacijenata koji šire virus i tako nevoljno ugrožavaju mnoge stacionarne i ambulantne pacijente te pružaoce usluga tj. medicinske radnike.

Ne izlažite svoje elektivne pacijente riziku. Svaki asimptomatski pacijent može da razvije komplikacije kroz opštu anesteziju jer se fizički kapljice s virusima guraju dublje u pluća pri mehaničkoj ventilaciji i intubaciji. Dodatno imuni sistem se slabi sa svakom hirurškom procedurom. Svaka operacija može da izazove komplikacije koje zahtijevaju hospitalizaciju i moguće intenzivno liječenje koje je deficitaran resurs u vrijeme korone. Imajte na umu da svaka infuzija, svaka ampula adrenalina koju koristite za liposukciju, ili antibiotik koji profilaktički propisujete kod augmentacije grudi može biti potreban u hitnim stanjima ili su već deficitarni na svjetskom tržištu i čak nedostupni u nekoliko zemalja. Vrijeme je jako važno. Budite pažljivi i preuzmite inicijativu tako da se ove preporuke čuju i ispoštuju u vašim privatnim praksama momentalno. Nije više pitanje da li će se epidemija i porast broja kritičnih pacijenta desiti već je samo pitanje tačnog vremena kada. Zato se potrudimo da taj trenutak što više odložimo tako da nemamo jednokratan i brz porast već da ispeglamo tu krivulju. Predlažemo da se pregledi, kontrole i intervencije ne odlažu kod: hitnih pacijenata, svježe operisanih, pacijenata sa tumorima, prelomima, akutnim ranama i povredama, akutnim zapaljenjima, akutnim komplikacijama, akutnim opekotinama, te da se prilikom susreta sa ovakvim pacijentima primjenjuju najopsežnije sve mjere i preporuke prevencije epidemije a koje su svima već opšte poznate. Takođe predlažemo da se dio konsultacija obavlja i online gdje je to moguće. OSTANI DOMA da bi oni koji liječe imali što manje posla.

63


Dr med. Katarina Raspopović

Sa starenjem koža gubi elastičnost, postaje suva i tanka, opuštena, stvaraju se bore. Ipak, taj proces je moguće ublažiti uz pomoć hijaluronskih filera. Pritom, kada se koža jednom tretira hijaluronskim filerima ona sporije stari. Hijaluron (hijaluronski fileri, hijaluronska kisjelina) je molekul-polisaharid koji se već nalazi u vezivnom tkivu kože i ima sposobnost da za sebe vezuje molekule vode i na taj način obezbjeđuje potrebnu vlažnost kože, održava tonus kože i neutrališe izrazito štetne slobodne radikale. Danas je u medicinskoj estetskoj industriji veliki broj različitih vrsta hijaluronskih filera, preko 100 brendova u Evropi, a preko 300 u svijetu. Do pojave Revanesse hijalurosnkih filera odabir adekvatnog filera za određenu regiju lica, kako bi se postigao najbolji rezultat, je bio pravi izazov u estetskoj medicini. Vrste hijaluronskih filera se razlikuju po gustini-koncentraciji, stepenu umreženosti i formulaciji. Ti faktori direktno utiču na trajanje njihovih rezultata. Postoje monofazni i bifazni hijaluronski fileri. Bifazni se sastoje od gela stabilizovane hijaluronske kisjeline rastvorenog u manje stabilizovanom, ili čak nestablizovanom hijaluronskom fluidu. Prednost je u trajnosti

64

(do 18 mjeseci). Mane su visoka injekciona sila, rizik od pojave granuloma i infekcija. Monofazni (npr. Revanesse®) je čist stabilizovan hijaluronski gel. Takvi fileri su elastičniji i kohezivni, glatki i laki za ubrizgavanje. Njihove prednosti u odnosu na bifazne su biokompatibilnost i bezbjednost. Revanesse® je potpuno neškodljiv, dobija se putem biosinteze i nije životinjskog porijekla, tako da ne izaziva alergijske reakcije. Gustina-koncentracija predstavlja jedan od najvažnijih faktora za period trajanja hijaluronskog filera. On omogućava Revanesse fileru da bude otporniji na pokušaje organizma da ga apsorbuju, a razlog tome je upravo unakrsno umrežena hijaluronska kisjelina u obliku gel rastvora. Ovaj novi metod retikularnog unakrsnog umrežavanja formira polimer prirodne hijaluronske kisjeline, čija je veza jača i značajnija u odnosu na tradicionalno umrežavanje i zbog toga traje duže od svih ostalih filera. Revanesse fileri se na prirodan način ugrađuju u tkivo i omogućavaju prolazak vitalnih hranljivih materija, pri tome su laki za upotrebu i ne migriraju sa mjesta aplikacije. Vaša koža ostaje potpuno zdravog i normalnog izgleda. S obzirom da Revanesse® nije trajan filer, on omogućava da iznova procijenite


svoje potrebe i da izmijenite ili nastavite tretman, po sopstvenoj želji. Postupak je minimalno invazivan i lako se sprovodi, formira se ravnoteža i simetrija lica. Revanesse fileri imaju vrhunsku sposobnost formiranja ili ponovnog uspostavljanja volumena lica, naglašavanje i povećanje karakteristika lica. Dobri rezultati i bezbjednost ovih filera su potvrđeni u više kliničkih studija. U Revanesse liniju proizvoda hijaluronske kisjeline spadaju Revanesse, Revanesse Ultra, Revanesse Kiss i Revanesse Contour. Pri upotrebi ove linije hijaluronskih filera nisu zabilježeni slučajevi pojave granuloma, infekcije ili nekroze. Podliv i otok su vrlo rijetke i prolazne nuspojave. Revanesse je idealno sredstvo za bore malih do srednjih dimenzija. Revanesse će vam obezbijediti rezultate prirodnog izgleda za otprilike 6 mjeseci. Revanesse Ultra je idealan za srednje izražene bore do duboke bore, a savršen je i za povećanje dimenzija usana. Sadrži hijaluronsku kisjelinu velike viskoznosti radi ispunjavanja dubljih ulegnuća i bora, te će vam obezbijediti rezultate koji će trajati između 9 i 12 mjeseci.

Hyaluronic Acid Dermal Fillers

Discover the possibilities with Revanesse®, optimized for lip enhancement and kissable results that are immediate and natural. Learn more about the Revanesse® difference at REVANESSE.COM

Revanesse Kiss ima jedinstvena i specifična svojstva koja su formulisana za primjenu na usnama. Sadrži umreženu hijaluronsku kisjelinu najnovije generacije koja se lako ubrizgava i ne dovodi do neželjenih efekata.

netpharm@t-com.me +382 20 267 805 +382 69 777 069

PN99504 REV00

PN99504 REV00

Revanesse Contour je ultra viskozni gel koji se koristi za tretiranje površina velikog obima konturisanjem i oblikovanjem. Idealan je za područja koja zahtijevaju veća volurimetrijska podešavanja.


Hronika 01. april – Ponovo karantin zbog novog talasa epidemije - Kina

02.april – Zabranjeno konzumiranje pasa i mačaka - Kina

Okrug Jia u pokrajini Henan središnje Kine ponovo je stavljen u karantin nakon novih slučajeva infekcija koronavirusom. Broj slučajeva za sada nije toliko uznemirujući koliko činjenica da su novi talas izazvali asimptomatski prenosnici bolesti. Zbog bojazni od novog talasa infekcije koronavirusom, oko 600.000 stanovnika u središnjoj Kini stavljeno je u karantin nakon otkrića jednog slučaja infekcije, javlja AFP. Kina je uglavnom suzbila epidemiju, no strahuje od povratka bolesti zbog tzv. uvezenih slučajeva, ponovnog širenja infekcije zbog povratka ljudi iz Evrope i SAD-a. Okrug Jia u pokrajini Henan, 800 kilometara od Pekinga, objavila je da stanovnici više ne mogu napuštati mjesto prebivališta bez dozvole. Osobe s posebnim dozvolama mogu ići na posao, a vozila se smiju koristiti svaki drugi dan, prema registarskim tablicama.

Kineski grad Shenzhen zabranio je konzumiranje pasa i mačaka u sklopu šireg suzbijanja trgovine divljim životinjama zbog pandemije koronavirusa. Naučnici sumnjaju da se koronavirus prenio na ljude sa životinja. Ustanovljeno je da su među prvim zaraženima bili ljudi koji su kupovali na tržnici divljih životinja u središnjem gradu Wuhanu, gdje su se prodavali šišmiši, zmije i mnoge druge životinje za komzumaciju. Vlasti u južnom kineskom tehnološkom središtu saopštile su da će zabrana konzumiranja pasa i mačaka stupiti na snagu 1. maja što bi moglo da izazove veliko nezadovoljstvo tamošnjih stanovnika jer je to njihova svakodnevna hrana.

01. mart – Rekordan broj inficiranih u Moskvi - Rusija

SAD je došao do zaključka da je Kina plasirala netačne informacije o broju inficiranih i umrlih od koronavirusa i smatra da je taj broj uveliko umanjen, stoji u izvještaju američke obavještajne službe koje je preni Bloomberg. Agencija Bloomberg je objavila povjerljive izvještaje koji su predati Bijeloj kući. Na svojoj redovitoj dnevnoj konferenciji za novinare, predsjednik Donald Tramp je izbjegao konkretan odgovor. - Njihove brojke se čine pomalo preumanjene i vrlo sam pristojan kada to kažem. Na pitanje jesu li im brojke tačne mogu reći da nisam kineski knjigovođa - rekao je Trump. Američka obavještajna služba ocijenila je da je broj žrtava koronavirusa koji je Peking službeno objavio netačan i namjerno odudara od stvarnog stanja. - Komunistička partija Kine je lagala, laže i nastaviće da laže o koronavirusu kako bi zaštitila režim - kazao je republikanski senator Ben Sasse, koji je komentarisao ove izvještaje. - CIA je potvrdila ono što smo već znali: Kina je mjesecima prikrivala ozbiljnost stanja s virusom. Svijet sada plaća za njihove greške - istakao je njegov kolega iz Zastupničkog doma William Timmons.

Broj novoinficiranih u Rusiji u posljednja 24 sata imao je rekordni skok od 771 osobe, te je sada na 3.548, objavio je ruski krizni centar za koronavirus. Slučajevi infekcije su potvrđeni u 76 ruskih regija, od njih osamdesetak, a Moskva je i dalje žarište s 585 slučajeva i 30 preminulih, kazali su iz ovog centra. Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Moskovljane da ozbiljno shvate pozive o ostanku kod kuće i time doprinesu spriječavanju širenja koronavirusa, a riječ je o mjeri koju preduzimaju i brojne druge ruske regije. 02. april - I dalje tvrde da nemaju inficiranih koronavirusom - Sjeverna Koreja Sjeverna Koreja nema nijednog inficiranog koronavirusom, rekao je agenciji Frans pres visoki zvaničnik zadužen za zdravstvo u Pjongjangu, mada neke zemlje sumnjaju u te tvrdnje. Sjeverna Koreja koja je diplomatski izolovana, a graniči se sa Kinom gdje je izbila epidemija koronavirusa, i Južnom Korejom koja je teško pogođena pandemijom, zatvorila je granice krajem januara i uvela drastične mjere izolacije. Direktor antiepidemijskog odeljenja u Centru za borbu protiv epidemija Pak Miong Su insistirao je na naporima zemlje da postigne takav uspjeh. Ovaj sjevernokorejski zvaničnik je dodao da su preduzete preventivne i naučne mjere poput inspekcija i stavljanja u karantin svih osoba koje ulaze u ovu zemlju, kompletne dezinfekcije svih pijaca, kao i zatvaranja granica i obustave pomorskih i vazdušnih veza.

66

02. april – Objavljeni povjerljivi izvještaji o broju inficiranih i umrlih od koronavirusa – SAD

03. april - Infekcija koronavirusom u Evropi krenula iz Išgla - Austrija Jedna konobarica iz Švajcarske je takozvani nulti pacijent inficiran virusom korona u austrijskom skijaškom centru Išgl u kojem se inficiralo na stotine skijaša iz skandinavskih zemalja, Njemačke, Balkana, ali i Austrije. - Ona je 5. februara oboljela, ali je imala samo lakše


simptome, a tek 9. marta je pozitivno testirana na koronavirus saopštio je šef Odeljenja za humanu medicinu Agencije za zdravstvo i bezbjednost ishrane Austrije (AGES) Franc Alerberger. 03. april – Kompanija Abdi Ibrahim proizvela lijek za COVID-19 - Turska Vodeća turska farmaceutska kompanija saopštila je da je proizvela lijek za kojeg je uočeno da može dati pozitivne efekte u liječenju oboljenja izazvanog koronavirusom (COVID-19), javlja Anadolu Agency. - Prema rezultatima istraživanja, proizveli smo prvi kontingent proizvoda koji je pokazao pozitivne rezultate u liječenju oboljelih od novog tipa koronavirusa i prezentirali smo to Ministarstvu zdravlja - navodi se u saopćenju koje je objavila kompanija Abdi Ibrahim na Twitteru. U saopštenju se navodi da će kompanija taj proizvod proizvoditi cijele godine i donirati ga zdravstvenom sistemu Turske. 04. april - Dvije medicinske sestre počinile samoubistvo - Itaija Medicinsko osoblje u Italiji je pod “nepodnošljivim i nepojmljivim” stresom dok resikiraju svoje živote u borbi protiv epidemije novog koronavirusa, kazao je Carlo Palermo, predsjednik ljekarskog sindikata Anaao Assomed. U Italiji je najviše smrti povezanih s koronavirusom. Među ljekarima, sestrama i drugim zdravstvenim radnicima umrlih je oko 120, a inficirano je njih 11.252, kazao je Palermo. - Broj zaraženih raste šokantnom brzinom – istakao je Palermo. Među umrlima su dvije sestre koje su oduzele sebi život. Komentarišući njihova samoubistva Palermo ističe da je emocionalni pritisak na osoblje na odjeljenjima s oboljelima od Covida-19 ogroman. Palermo kaže da je medicinsko osoblje, uključujući porodične ljekare, u početku bilo bez zaštitne opreme zbog podcjenjivanja prijetnje koju predstavlja ovaj virus. - Bili smo nepripremljeni, ne treba to skrivati – objasnio je Palermo. 05. april - Uveli novi porez za banke i multinacionalne trgovinske lance – Mađarska Mađarska vlada saopštila je da uvodi novi porez multinacionalnim lancima trgovine i bankama kako bi povećala prihod državnog budžeta radi borbe protiv pandemije koronavirusa. Trgovački lanci će morati da plate ukupno 106 miliona dolara novog poreza, a banke 162 miliona. Opštinski porez na vozila u iznosu od ukupno 100 miliona dolara koji se i inače plaća, biće zbog zdravstvenih potreba usmjeren u centralni budžet. Političke stranke će iz državnog budežta dobiti upola manje novca nego obično, čime će se uštedjeti 3,5 miliona dolara. Zaposleni u zdravstvu će početkom ljeta dobiti bonus od po oko 1.500 dolara. Početkom iduće nedelje će biti objavljene mjere za pomoć privredi procijenjene na oko 20 odsto BDP Mađarske.

U Mađarskoj je koronavirusom zaraženo 678 ljudi, a 32 osobe su umrle. 05. april – I zdravi i mladi ljudi umiru od koronavirusa Koronavirus najteže pogađa starije osobe i one koji već imaju druge zdravstvene probleme. Međutim umiru takođe i zdravi, u formi i mladi ljudi, pa stručnjaci pokušavaju shvatiti zašto se to događa. To je jedna od najvećih zagonetki pandemije Covida-19. Bolest uzrokuje ozbiljne probleme samo kod starijih ljudi ili onih s drugim zdravstvenim problemima. Ali ponekad pogodi i mlade, naizgled zdrave pojedince, uključujući medicinsko osoblje koje je izloženo virusu zbog rada sa inficiranim pacijentima. U nekim slučajevima, ranije nedijagnostikovana stanja se kasnije otkriju, ali u drugim takva objašnjenja ne postoje, tako da naučnici pokušavaju da pronađu razloge takvog ponašanja koronavirusa, piše The Guardian. Predloženo je nekoliko teorija. Neki istraživači vjeruju da količina virusa koji inficira pojedinca može biti presudna po ishode. Dobijete li veliku dozu i rezultat može biti lošiji. Drugi tvrde da se uzrok krije u genetskoj predispoziciji: drugim riječima, da postoje pojedinci čiji ih genetika čini ranjivijima na virus dok se širi kroz njihova tijela. 06. april - Peticija za primjenu hlorokina u ranoj fazi - Francuska Peticiju kojom se traži jednostavnije prepisivanje lijeka hlorokin potpisalo je više od 200.000 Francuza. Peticiju Ne gubimo vrijeme kojom se traži upotreba ovog lijeka čim se pojave prvi simptomi koronavirusa pokrenuo je bivši ministar zdravlja Filip Dust - Blazi a podržali su je i tri vrhunska medicinska stručnjaka - bivši rukovodioci najvažnijih francuskih institucija u oblasti zdravstva. Podržavajući metod primjene hidroksihlorokina koji je razvio dr Didije Raul ovi stručnjaci su na tribinu lista Figaro istakli da upotreba ovog lijeka u ranoj fazi bolesti može spriječi njeno pogoršanje i do 90 odsto slučajeva. Međutim, jedan dio stručne javnosti smatra da bi upotreba ovog lijeka bez rigoroznih naučnih provjera mogla dovesti u opasnost pacijente. Francuski ministar zdravlja je pozvao na oprez i najavio da će se za nekoliko dana znati prvi rezultati kliničkih istraživanja koja će pokazati da li su hlorokin ali i drugi ljekovi koji obećavaju efikasni ako se uzimaju na početku bolesti. 06. april - Koronavirus ne mogu da kontrolišu - Ekvador Nemile scene iz ekvadorskog grada Guayaquila obilaze svijet. Naime, siromašnu latinoameričku zemlju poharala je pandemija koronavirusa, a u tom je gradu u pokrajini Guayas situacija najgora. Od tamo stižu snimci mrtvih ostavljenih po ulicama. Kako piše Daily Mail, stanovnici ekvadorskog grada ostavljaju tijela po ulicama u nadi da će ih vlasti ukloniti. Radnici državnih službi pokupili su s ulice najmanje 150 mrtvih tijela. Ekvadorski potpredsjednik Otto Sonnenholzner izvinjavao se zbog ove situacije.

67


- Vidjeli smo scene koje se nikad nisu trebale dogoditi i, kao sluga javnosti, izvinjavam se svima - rekao je Sonnenholzner. 06. april - Ljekovi protiv malarije efikasni, ali ne 100 posto - Rusija Ljekovi protiv malarije dokazali su da su efikasni u liječenju bolesti izazvane koronavirusom, ali ne 100 posto, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško. Prema njegovim riječima, razrađeno je više režima primjene tih i drugih antivirusnih ljekova, prenosi Tanjug. Grčka je predložila da države članice Evropske unije zajedno otkupe prava na patent za vakcine protiv bolesti COVID-19 i brze testove koji su u fazi razvoja kako bi se osiguralo da, ako budu efikasne, budu brzo distribuirane onima kojima je to potrebno širom bloka. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis rekao je da je pronalaženje rješenja za brzu distribuciju vakcine, kada bude na raspolaganju, teško, ali hitno. - Rad na najmanje 20 vakcina protiv bolesti COVID-19 traje, od kojih mnoge subvencioniraju pojedine vlade ili dobrotvorne organizacije - kazao je on. 07. april – Donald Tramp optužio SZO - SAD Američki predsjednik Donald Tramp oštro je napao Svjetsku zdravstvenu organizaciju i optužio je da je prebliska Kini i da loše vodi pandemiju koronavirusa. - SZO je stvarno uprskao - napisao je na Twitteru predsjednik dok je u toj zemlji više pd 11.000 osoba preminulo od Covida-19. - Čudno, velikim dijelom ih finansiraju Sjedinjene Države, a oni su usmjereni na Kinu. Pomno ćemo razmotriti tu situaciju - dodao je. - Srećom, nisam poslušao početne savjete da ostavimo otvorene granice s Kinom. Zašto su dali tako pogrešan savjet? – začuđen je Tramp. Sjedinjene Države imaju najveći broj inficiranih slučajeva virusa Covidom-19. Broj umrlih od bolesti u zemlji se povećava posljednjh dana na više od 1.000 dnevno i približava se jezivim rekordima Italije i Španjolske. New York ima 138,836 potvrđenih slučajeva zaraze, što ga čini daleko najpogođenijom državom u SAD-u.

Bugarska, kako piše francuski list, ima registrovanih 549 lica sa koronavirusom i 22 preminule osobe te otuda spada u malo pogođene zemlje koronavirusom. 08. april - Planovi Evropske komisije za rješavanje krize izazvane pandemijom Evropska komisija i visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel su iznijeli planove za snažan i ciljani odgovor Evropske unije i podršku naporima partnerskih zemalja u rješavanju pandemije virusakorona, saopšteno je iz EU. Zajednička akcija EU biće usmjerena na rješavanje neposredne zdravstvene krize i nastalih humanitarnih potreba, jačanje zdravstva, sistema za snabdjevanje vodom i sanitarnih sistema partnera i njihove kapacitete za istraživanje i spremnost za rješavanje pandemije. Kako bi podržala te aktivnosti, EU će obezbijediti finansijsku podršku partnerskim zemljama u iznosu većem od 15,6 milijardi eura iz postojećih spoljnih akcionih resursa. - Ovo je globalna borba koju ćemo ili dobiti ili izgubiti zajedno. Saradnja i zajednički napori na međunarodnom nivou i multilateralna rješenja put su ka naprijed, za istinsku globalnu agendu za budućnost - poručio je Borel. 09. april - EU nije prekasno reagovala Evropski komesar za finansije Johanes Han izjasnio se za usaglašeno djelovanje EU o povlačenju restrikcija i mjera sa ciljem zaustavljanja širenja koronavirusa. - Zemlje EU su tijesno povezane, i zbog toga bi ekonomski novi star trebalo da se sprovede što je moguće usaglašenije, istakao je u izjavi bečkom dnevniku Kurir. - Nemamo pravne mogućnosti i možemo samo da apelujemo na vlade da sagledaju sve iz šireg ugla - kazao je Han povodom preporuka za egzit strategiju koju je izradila Evropska komisija, i koja će poslije Uskrsa biti predstavljena. Istovremeno odbacio je kritike da je EU prekasno reagovala i da je djelovala bespomoćno. 12. mart – Džonson se zahvalio medicinarima – Velika Britanija

08. april - Poslanici i ministri se odrekli plata dok traje pandemija - Bugarska Bugarski poslanici i ministri se od 1. aprila odriču svojih primanja u korist sistema javnog zdravlja, odlučio je bugarski Parlament. Tako će na račun javnog sistema zdravlja biti uplaćeno 1,44 miliona leva što čini oko 740.000 eura. Kako piše pariski Figaro poslanci su na zasjedanju Parlamenta iskazali rijetko jedinstvo i svi podržali predlog vladajuće konzervativne partije da se odreknu svojih plata počev od 1. aprila pa sve do kraja vanrednog stanja, odnoso ukidanja zabrane kretanja koja je na snazi od 13. marta. Pored poslanika i ministara istom mjerom su obuhvaćeni i takozvani politički članovi kabineta ministara te direktori svih vladinih agencija.

68

Britanski premijer Boris Džonson izjavio je da duguje život Nacionalnoj zdravstvenoj službi, odnosno osoblju bolnice Sent Tomas u koju je bio smješten prije nedelju dana pošto su mu se pojačali simptomi koronavirusa.


– Ne mogu dovoljno da im se zahvalim. Dugujem im život – istakao je Džonson u prvoj izjavi za javnost od kada je izašao sa intenzivne njege. Džonson (55) je prebačen u bolnicu prije nedelju dana nakon 10 dana samoizolacije tokom kojih nije prestajao da osjeća simptome koronavirusa. On je 6. aprila prebačen na intenzivnu njegu, gdje je ostao do 9. aprila. Trenutno broj smrtnih slučajeva u Velikoj Britaniji približio se cifri od 10.000. U toj zemlji do sada je zabilježen 78.991 slučaj koronavirusa.

u jednu moskovsku bolnicu. Do gužve je navodno došlo zbog logističke greške, jer u toj bolnici više nije bilo slobodnih kreveta.

14. april - Kina odobrila testiranje dvije vakcine na ljudima Kina je odobrila testiranje dvije eksperimentalne vakcine protiv Covida 19 na ljudima, u novoj borbi protiv koronavirusa koja se sada fokusira na importovane slučajeve infekcije, posebno iz susjedne Rusije. Kineske vlasti nastoje da smanje broj uvezenih slučajeva, a Rusija je postala izvor najvećeg broja importovanih slučajeva, navodi Rojters. U Kini je registrovano ukupno 409 uvezenih slučajeva iz Rusije. - Kineske vlasti smatraju da je Rusija veoma pogođena epidemijom koronavirusa i to mora biti poziv na uzbunu - navodi se u tekstu Global Tajmsa. Prema trenutnim podacima u Kini je potvrđeno 82.249 slučajeva Covida 19 i 3.341 preminulih. 14. april - Koronavirus smrtonosniji deset puta od svinjskog gripa - SZO Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus kaže da je virus korona deset puta smrtonosniji od pandemije svinjskog gripa (H1N1) 2009. godine. – Podaci iz nekoliko zemalja daju nam jasniju sliku o ovom virusu, kako se on ponaša, kako ga zaustaviti i kako ga liječiti. Znamo da se Covid 19 brzo širi i znamo da je smrtonosan – deset puta smrtonosniji od pandemije gripa 2009. godine – rekao je Gebrejesus. Na konferenciji u Ženevi zvaničnici SZO ponovo su naveli da države ne bi trebalo prebrzo da donose odluke o ublažavanju mjera koje su uvedene sa ciljem kontrole širenja virusa. Direktor SZO kazao je da se u nekim zemljama broj slučajeva udvostručuje svakih tri do četiri dana te da kriva virusa korona ide gore mnogo brže nego što je to slučaj kod njenog spuštanja, prenosi portal Indeks. On je kazao i da je za potpuni prekid transimisije virusa korona potrebna vakcina. 14. april – Zdravstveni sistem u kolapsu - Rusija Brojni snimci pokazuju kolone vozila hitne pomoći koje čekaju na cestama ispred bolnica u Moskvi Rusija se bori sa sve većim brojem oboljelih od koronavirusa. No, njihov zdravstveni sistem to sve teže podnosi, što dokazuju i brojne objave na društvenim mrežama. Pojavio se snimak reda od pedesetak vozila Hitne pomoći koja su čekala u koloni da uđu

- Mogu vam reći da do vrhunca još nije došlo. Nismo čak ni u sredini, tek smo na početku. Mogu samo reći da je ozbiljan ispit pred nama i da se za njega trebamo pripremati. Stanje će se pogoršati, raste broj pacijenata koji su ozbiljnije oboljeli - rekao je ruskim medijima moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanjin. 15. april - Komunistička partija Kine prozvana zbog zataškavanja u Wuhanu Više od 100 političara, naučnika i aktivista iz Evrope, Australije i SAD-a potpisalo je otvoreno pismo kojim se kritikuje Komunistička partija Kine (KPK) zbog zataškavanja razmjera epidemije koronavirusa u Wuhanu, prenosi Reuters. Potpisnici pisma, objavljenog u Hong Kong Free Pressu, ukazali su na kulturu straha, zbog koje su zataškavane ključne informacije za borbu protiv korona virusa. U pismu, koje su potpisali zastupnici parlamenata, članovi trustova mozgova i univerzitetski profesori, navodi se da su "izvori pandemije u zataškavanju komunističkih vlasti u Wuhanu, u pokrajini Hubei", što je, "pod uticajem Komunističke partije Kine i Svjetske zdravstvene organizacije" (SZO), u prvi tren umanjilo važnost virusa, prenosi Hina, pozivajući se na agenciju dpa. Pozivajući se na iskaze brojnih ljekara, naučnika i novinara koji se ne uklapaju u partijski narativ, autori tvrde da je ušutkavanje zviždača, poput dr Li Wenlianga, koji je umro od korona virusa, direktno doprinijelo širenju epidemije. Potpisnici su pohvalili pojedince koji su kritikovali KPK, uključujući neke novinare, od kojih su neki nestali ili su u kućnom pritvoru. 15. april - Dvije farmaceutske kompanije udružile snage za razvoj vakcine Farmaceutske kompanije GSK i Sanofi, dva najveća proizvođača vakcina u svijetu, objavila su početak saradnje na kombinovanju inovativnih tehnologija za razvoj odgovarajuće vakcine protiv COVID-19. Očekuje se da će vakcina ući u fazu kliničkih ispitivanja u drugoj polovini 2020. godine te ukoliko ona rezultiraju pozitivnim ishodom, vakcina će biti dostupna u drugoj polovini 2021. godine. Sanofi će doprinijeti svojim antigenom S-protein COVID19 koji se temelji na tehnologiji rekombinantne DNK. Navedenom tehnologijom proizvelo se odgovarajuće genetsko podudaranje s

69


proteinima koji se nalaze na površini virusa i DNK sekvenca koja kodira ovaj antigen kombinovana je u DNK platformu ekspresije bakulovirusa, što je osnova licenciranog rekombinantnog proizvoda protiv gripe u SAD-u kojeg Sanofi proizvodi. GSK će doprinijeti razvoju vakcine svojom već dokazanom adjuvantiranom tehnologijom. Primjena adjuvansa od posebne je važnosti u pandemijskoj situaciji jer može smanjiti količinu antigena potrebnu po dozi, čime se omogućava proizvodnja većeg broja doza vakcina i dostupnost vakcina većem broju ljudi. 16. april – Zbog pandemije pustili 90.000 zatvorenika - Turska Jedan od šefova turske mafije izašao je na slobodu nakon odluke vlasti o puštanju na slobodu zatvorenika kako bi se obuzdalo širenje koronavirusa u pretrpanim zatvorima, izvijestili su lokalni mediji. Turski parlament je donio zakon kojim se omogućuje puštanje na slobodu više desetina hiljada zatvorenika kojima u prenatrpanim zatvorima prijeti pandemija koronavirusa.

U skladu s novim zakonom, iz zatvora Sincan pušten je i Alaattin Cakici, optužen za potsticanje na ubistvo i druga krivična djela, izvijestili su dnevni list Haberturk i privatna novinska agencija DHA. Prema snimcima, mafijaški bos je u konvoju vozila napustio zatvor. 18. april - U Salcburgu počela primjena krvne plazme izliječenih - Austrija Na univerzitetskoj klinici u Salcburgu počela je primjena krvne plazme izliječenih u liječenju oboljelih od koronavirusa. Kako je saopšteno iz bolnice po prvi put je primijenjena terapija krvnom plazmom izliječenih od Covid-19. - Pacijent nije mogao sam da stvara antitijela. Zato je dobio krvnu plazmu i sada pokazuje jasne znake poboljšanja prenio je Aleksander Egle šef kovid bolnice u Salcburgu. Plazma je proizvedena na institutu za transfuzionu medicinu, koji je, preko Crvenog krsta, našao brojne donatore. Prema austrijskom javnom servisu ORF, prijavilo se oko 50 dobrovoljaca koji su preležali koronu. Njima je uzeta krv, pa je urađena ekstrakcija plazme koja je potom data pacijentu na intenzivnoj njezi. Ljekari u Salcburgu sada žele veću količinu plazme, i zbog toga apeluju na donatore da se prijave.

70

19. april - Najveća kriza od Drugog svjetskog rata - Japan Svjetska ekonomija se našla pred najvećom krizom od Drugog svjetskog rata zbog virusa korone, izjavio je ministar inostranih poslova Japana Tošimicu Motegi. - Uticaj na međunarodnu ekonomiju, kao i ekonomiju Japana je krajnje ozbiljan, svjetska ekonomija se našla pred najvećom krizom od rata – kazao je Motegija a prenosi agencija Kjodo. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, kako je saopšteno agenciji, Vlada Japana namjerava da poveća obim antikriznih mjera do 117,1 biliona jena (1,09 biliona dolara). 20. april - Globalno 155 medikamenata i 79 vakcina u razvoju - Austrija Trenutno se u svijetu radi na razvoju ukupno 155 medikamenata i 79 vakcina za borbu protiv koronavirusa, saopštio je Austrijski institut za medicinsku tehnologiju (AIHTA). Prema toj analizi, većina ljekova koja se nalaze u razvoju imaju već odobrenje za korišćenje u borbi protiv drugih infekcija. Od kandidata za vakcinu, nijedan dosadašnji projekat nije prešao stadijum razvoja. Analiza, koja je urađana na zahtjev Ministarstva zdravlja Austrije, treba da pomogne u odlukama koji je najpogodniji od razvijenih preprata kada zdravstveni sistem bude mogao da bira između više ljekova i vakcina protiv Covida 19. Trenutno se, prema AIHTA, testiraju na dejstvo protiv SARS-CoV-2 155 medikamenata koja baziraju na jednom ili više antiviralnih sastojaka. – Pošto se kod većine radi o ljekovima koji su već dozvoljeni za druge indikacije, međunarodni regulatori ističu potrebu evidencije, to jest studije za djelovanje na Covid 19 – objasnila je šefica AIHTA Klaudija Vild. Kandidati za vakcinu identifikovani od strane AIHTA su žive vakcine, tj. sa oslabljenim sojevima virusa, mrtve vakcine koje sadrže virusne proteine ili vakcine zasnovane na genu sa posebnom DNK ili mRNK. Većina ovih projekata je još u fazi razvoja i nisu odobreni. Jedanaest ljekova i osam kandidata za vakcinu su posebno napredni u razvoju i smatraju se naročito perspektivnim u stručnoj literaturi, ukazuje AIHTA dodajući da su za njih eksperti sastavili kratke opise sa dodatnim informacijama. 21. april – Vijeće Evrope upozorava na korupciju u zdravstvu zbog pandemije Grupa država protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) upozorila je na rizike od porasta korupcije zbog epidemije Covida 19 u sektoru zdravstva te je pozvala države na maksimalnu transparentnost. GRECO je objavio smjernice za 50 članica Vijeća Evrope u cilju sprečavanja korupcije u kontekstu zdravstvene krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa. - Erupcija epidemije Covida-19 povećava rizike od korupcije, a posebno je ranjiv sektor zdravstva, posebno zbog potrebe za hitnom zaštitom medicinskim materijalom, pojednostavljenjem pravila nabavke, pretrpanih bolničkih ustanova i preopterećenog medicinskiog osoblja - navodi GRECO.


Predsjednik grupe Marin Mrčela naglašava da se zbog pandemije, a s obzirom na koncentraciju moći, ukidanje određenih prava i sloboda te ubrizgavanja velikih svota novca u ekonomiju kako bi se kriza prebrodila, ne smiju podcijeniti rizici od porasta korupcije. Koruptivne prakse mogu pogoditi sve javne i privatne sektore i mogu se pojaviti u obliku podmićivanja u uslužnim djelatnostima povezanim sa zdravstvom, sukoba interesa i lobiranja u istraživanju i razvoju novih proizvoda, komercijalizacije medicinskih proizvoda i prevara povezanih s Covidom 19, tj. reklamiranja falsifikovanih ljekova, naglašava GRECO. Stoga ta grupa poziva središnje, ali i regionalne te lokalne vlasti, na maksimalnu transparentnost i komunikaciju prilikom donošenja odluka. GRECO, osnovan 1999. u cilju jačanja kapaciteta članica u borbi protiv korupcije, okuplja 47 članica Vijeća Evrope te Bjelorusiju, Kazahstan i SAD.

su rano zahvaćene sada počinju bilježiti povratak slučajeva infekcije. Nemojte se zavaravati, pred nama je dug put. Ovaj će virus s nama još dugo ostati - rekao je Ghebreyesus. 23. april – Za kršenje mjera kazne po 30.000 eura – Austrija Mjere u borbi protiv koronavirusa u Austriji zaštite su jako visoke. U radnjama je obavezna maska dok u nekim trgovinama maske dijele besplatno, u nekima se mora za njih platiti jedan euro. Istaknuto je na HRT-u da su ljudi dosta nesigurni pa maske nose i dok šetaju po Beču, ali da to nije potrebno, te da su one potrebne samo kad se ulazi u zatvorene prostore.

21. april – Dopuštena eutanazija pacijenata s demencijom - Nizozemska Nizozemski vrhovni sud dosudio je u korist dopuštanja eutanazije kod slučajeva poodmakle demencije ako je pacijent prethodno dao pismeni pristanak. Ovaj zakon samo je produžetak nizozemskog zakona iz 2002. godine koji dopušta eutanaziju ako je izvede ljekar. Zakon je ranije određivao da je dobrovoljna smrt legalna samo ako pacijent boluje od neizlječive bolesti, ako pati od neizdržive boli i ako je jasno izrazio želju da umre. Donesena odluka proizišla je iz slučaja 74 -godišnje pacijentkinje ozbiljno narušenih kognitivnih sposobnosti. Ljekar koji ju je eutanazirao 2016. godine optužen je za ubistvo, no prošle godine je oslobođen optužbi. 22. april – Zabrinuti zbog popuštanja mjera – SZO Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je da je ublažavanje mjera najveća opasnost s kojom se svijet suočava u borbi protiv pandemije koronavirusa.

- Globalno brojimo 2.5 milijona slučajeva inficiranih i više od 160.000 preminulih. Pratimo različite trendove po pojedinim regijama. Dok u većini zapadne Evrope vidimo stabilan ili silazni trend novooboljelih i preminulih, u Africi vidimo povećanje i uzlazne trendove. Isto je i u centralnoj i južnoj Americi, ali i istočnoj Evropi - upozorio je šef SZO-a. - Većina je zemalja još u ranoj fazi epidemije i neke koje

Kazne za nepridržavanje mjera su visoke. Ako se vlasnik trgovine ne pridržava mjera ili radi, a zabranjeno mu je, onda će platiti kaznu od 30.000 eura. Javni gradski promet se počeo normalizovati, ali uz stroge mjere zaštite. Od 4. Maja će se otvorit škole za maturante, dok će se za ostale škole postupno otvarati od 15. maja. 25. april - Nema garancija da su oni koji su preležali virus otporni na njega - SZO Broj potvrđenih slučaja koronavirusa u svijetu iznosi 2.686.785, dok je, takođe prema rezultatima Svjetske zdravstvene organizacije, broj smrtnih slučaja 184.681. Trenutno nema dokaza da su ljudi koji su se oporavili od COVID-19 imali antitijela koja ih štite od ponovne infekcije, navodi se u saopštenju SZO (WHO). Međunarodni zdravstveni centar za nadzor je protiv uzimanja takozvanih „pasoša imuniteta“ ili „sertifikata bez rizika“ poslije COVID-19, jer oni mogu da povećaju rizik od širenja infekcije. U Čileu su rekli da će izdati prve „pasoše imuniteta“ ljudima koji su se oporavili od koronavirusa i razvili antitijela na infekciju. Prema navodima vlasti u toj zemlji, takvi pasoši će ljudima omogućiti da nastave da rade. 29. april – Život u Wuhanu daleko od normalnog – Kina Dvije nedelje nakon prvog popuštanja mjera izolacije u Wuhanu, izvorištu pandemije koronavirusa, život je još daleko od normalnog. Barikade postavljene oko stambenih zgrada i čak cijelih ulica nisu još uklonjene. Ljudi nose zaštitne maske i gdje god da dođu mjeri im se tjelesna temperatura.

71


Škole su i dalje zatvorene, ali plave barikade koje su postavljene duž ulica i sprečavali su ulazak u trgovine sada su otvorene i propuštaju kupce. Kao i prije, članovi lokalnih odbora civilne zaštite strogo kontrolišu ulaske u stambene kvartove, pomno prateći kretanja sugrađana. Kada je izolacija prije dvije nedelje nešto ublažena, to je protumačeno kao znak da Kina ima epidemiju pod kontrolom.

prije pandemije koronavirusa, pojedine zemlje u svijetu, uključujući i neke na Starom kontinentu, pripremaju se za eventualni drugi talas koronavirusa. Pripreme za scenario drugog udara koronavirusa već su u toku u Njemačkoj, gdje pripadnici vojske pretvaraju jedan berlinski sajamski centar u bolnicu, dok će petina kreveta na odeljenjima intenzivne njege ostati kao rezerva za venetualni povratak Covid 19 na jesen. Kao oruđe u borbi protiv novog talasa ubudiće će služiti i mobilna aplikacija namenjena praćenju kontakata inficiranih osoba. Specijalne bolnice koje su u Velikoj Britaniji izgrađene za borbu protiv koronavirusa ostaju na raspolaganju a, kako je izjavio jedan od portparola vlade, izgradnja novih i dalje je u toku. Kako navodi AP, Francuska planira da novoizgrađena odeljenja intenzivne njege budu spremna za drugi talas virusa, a zdravstvene vlasti kažu da je ta zemlja udvostručila broj kreveta za intenzivnu njegu u jeku sadašnje epidemije na više od 10.000. Na oprez zbog mogućeg preranog ukidanja restriktivnih mjera pozvali su i njemačka kancelarka Angela Merkel i britanski premijer Boris Džonson.

Kada se izađe iz stana, mjere temperaturu građanima a oni moraju pokazati zeleni kod u zdravstvenoj aplikaciji koju je Kina uvela u cijeloj zemlji. Zeleni status znači da je ta osoba zdrava i da nije bila u kontaktu sa inficiranima. Svi koji se vraćaju na radna mjesta moraju prvo biti testirani na novi koronavirus. U Wuhanu testiraju preko 50.000 osoba na dan. Mnogi gradovi u Kini uveli su obavezan ljekarski pregled i izolaciju za ljude koji stignu iz drugih krajeva Kine. Glavni grad Peking posebno je strog i još nije dopustio letove iz inostranstva.

31. april – Do kraja godine biće 250 miliona ljudi na ivici gladi

30. april - Svijet se priprema za drugi talas virusa Prvi udar koronavirusa na sjevernoj zemljinoj hemisferi je izdržan, uz zastrašujuće brojke o masovnosti obolijevanja i žrtvama. Uz upozorenja stručnjaka, mnoge zemlje pripremaju se za takozvani drugi talas virusa Covid 19, koji se očekuje na jesen. Kolektivnog imuniteta još nema u dovoljnoj mjeri, a razvoj vakcine je tek u povoju. Stoga, dok su u pojedinim djelovima Evrope već povučeni prvi koraci ka povratku na život kakav je bio

72

Broj ljudi na ivici gladi mogao bi se udvostručiti zbog Covida 19 na 250 milijona, objavio je predsjednik Svjetskog programa za hranu (WFP) upozorivši da je moguća humanitrna katastrofa do kraja 2020. - Broj ljudi koji trpe tešku glad mogao bi se udvostručiti zbog pandemije Covida 19 i do kraja 2020. narasti na više od 250 milijona ljudi – upozorila je ta UN-ova agencija koja je učestvovala u pripremi izvještaja o prehrambenim krizama. U izvještaju se navodi da je broj ljudi na ivici gladi znatno porastao u 2019. te se sa 113 milijona popeo na 135 milijona zbog sukoba, klimatskih promjena i drugih kriza. No u 2020. taj broj bi mogao sa 135 milijona porasti na čak 265 milijona zbog posledica pandemije, pokazuje predviđanje WFP-a objavljeno uz izvještaju. Na videokonferenciji UN-ova Vijeća sigurnosti održanoj na tu temu, David Beasley, predsjenik WFP-a, crnim je bojama oslikao budućnost planete pozivajući najviše tijelo Ujedinjenih nacija da što prije donesu konkretne mjere kako bi se to spriječilo.


Prije upotrebe detaljno prouÄ?iti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neĹželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.


Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

®

Zašto Thiomucase Forte? Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita. Kome se preporučuje? Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša. Kako se upotrebljava? Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.



KOLLAGEN 11.000 PLUS

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me


Millions discover their favorite reads on issuu every month.

Give your content the digital home it deserves. Get it to any device in seconds.