a product message image
{' '} {' '}
Limited time offer
SAVE % on your upgrade

Page 1

5. MART 2020. GODINA XI BROJ 131

www.medicalcg.me

1.50

Rana dijagnostika tuberkuloze Masti u ishrani Moždani udar i hipertenzija

Snažna posvećenost države u borbi sa koronavirusom

Sve o botoksu Podmlađivanje ruku Facelifting TECAR terapija

KCCG obilježio Međunarodni dan rijetkih bolesti

Intervju: Dr Vojislav Miketić Održan III Internacionalni skup neurologa Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od raka


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA Korona virusi (Institut za javno zdravlje CG) 8–9 Treći internacionalni skup neurologa 10 Moždani udar i hipertenzija VIII Sajam medicine 11 – 13 KCCG – 5000 operacija na otvorenom srsu 14 – 15 Intervju: dr Vojislav Miketić 16 – 17 Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od raka u KCCG 24 – 25 Hronika Crne Gore 26 – 36 Sve o botoksu Dr Svetlana Radović Vučeković 44 – 45 Podmlađivanje ruku Doc. dr Branka Marković 46 – 47 Facelifting Dr Duško Marković 48 – 49 Masti u ishrani Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović 52 – 53 Trans masti u ishrani Dr Zorica Đorđević 54 – 55 Lumbalna diskus hernija Bojan Kraljević, spec. prim. fizioterapije 58 – 60 TECAR terapija Aleksandar Brajković, spec. prim. fizioterapije 62 – 63 Komfornije terapije astme Dr Olivera Grubač 64 – 65 Brza dijagnoza tuberkoloze Dr med. Stevan Lučić 66 – 67


Ministarstvo zdravlja okuplja crnogorske ljekare iz dijaspore Ministarstvo zdravlja objavljuje

JAVNI POZIV Doktorima medicine porijeklom iz Crne Gore koji aktivno rade u inostranstvu za učešće na susretima „Ljekari iz Crne Gore u dijaspori“, koji će biti održan u Podgorici 17. i 18. septembra 2020. godine. I Ministarstvo zdravlja će, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, 17. i 18. septembra 2020. godine u Podgorici po prvi put organizovati susrete „Ljekari iz Crne Gore u dijaspori“ sa ciljem: razmjene informacija i iskustava o funkcionisanju i organizaciji zdravstvenih sistema različitih država, razmjene znanja i iskustava između ljekara koji rade u Crnoj Gori i ljekara koji rade u inostranstvu, održavanja redovne komunikacije sa našim ljekarima koji su radno aktivni u dijaspori i jačanja saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom. II Shodno Zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima “dijasporom - iseljenicima smatraju se crnogorski državljani i druga lica porijeklom iz Crne Gore, koji žive u inostranstvu i koji Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu državu ili državu porijekla i baštine je kao demokratsku, nezavisnu, suverenu i građansku.” S tim u vezi, pravo prijave imaju svi doktori medicine koji su crnogorski državljani ili doktori medicine (ne uključuje farmaceute i stomatologe) porijeklom iz Crne Gore koji žive u inostranstvu i Crnu Goru doživljavaju kao svoju matičnu državu ili državu porijekla, a radno su aktivni u inostranstvu. III Troškove prevoza i smještaja učesnika za vrijeme održavanja susreta snosi Ministarstvo zdravlja. Agenda događaja će učesnicima biti naknadno dostavljena. IV Prijavni formular, uz obaveznu biografiju i skeniranu verziju licence, dostavlja se na e-mail adresu: medjunarodna.saradnja@mzd.gov.me Prijavni formular možete preuzeti NA SAJTU Ministarstva zdravlja (Aplikaciona forma.docx) (http://www.mzd.gov.me/vijesti/219892/JAVNI-POZIV.html)


Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

®

Zašto Thiomucase Forte? Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita. Kome se preporučuje? Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša. Kako se upotrebljava? Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.


L I FT ACTIV

C O L L AG E N S P E C I A L I S T KORIGUJE ZNAKOVE GUBITKA KOLAGENA NA KOŽI

VISOKO EFIKASNI AKTIVNI SASTOJCI VICHY MINERALIZOVANA TERMALNA VODA ANTI-AGING PEPTIDI VITAMIN C ZA UJEDNAČAVANJE TENA

DOKAZANA I VIDLJIVA EFIKASNOST: Poslije 4 sata: tonus +52% * Poslije 4 nedjelje: bore -16% ** Poslije 8 nedjelja: bore -24% ** Smanjena opuštenost kože i pigmentacija Koža živi snažnija.

PR12076_VI_Liftactiv_210x270_SP.indd 1

25/07/2018 11:31


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

KORONAVIRUSI Šta su koronavirusi? Koronavirusi (CoV) su velika porodica virusa koji uzrokuju različite bolesti čija se klinička slika može manifestovati u rasponu od „obične“ prehlade do težih upala respiratornih puteva. Najpoznatija i najozbiljnija oboljenja koja izazivaju koronavirusi su bliskoistočni respiratorni sindrom (MERS) ili teški akutni respiratorni sindrom (SARS). Osnovna karakteristika koronavirusa je multipotentnost odnosno zoonotičnost, što znači da koronavirusi mogu da izazovu oboljenje kod različitih „domaćina“ – životinja i ljudi. Detaljnim epidemiološkim istraživanjima je utvrđeno da su jedan od izvora SARS-CoV bile mačke dok su domaćin i izvor infekcije MERSCoV-om različite vrste kamila. Epidemija 2019-nCoV: šta je do sada poznato? 31. decembra 2019-e godine Svjetska zdravstvena organizacija je obavještena o grupisanju slučajeva (klaster) atipične pneumonije u gradu Vuhan (Wuhan), kineska provincija Hubei, za koje je kasnijom analizom utvrđeno da su izazvani novim sojem koronavirusa koji do sada nije identifikovan kod ljudi i koji je preliminarno (od 07. januara) označen kao Novi Corona Virus ili 2019-nCoV (new Corona Virus 2019). Ovo je tek sedmi tip koronavirusa za koji je pouzdano dokazano da izaziva bolest kod ljudi. Kao moguće mjesto izloženosti virusu označena je pijaca za prodaju ribe i plodova mora (Huanan Seafood Wholesale Market) u Vuhanu koja je 01. januara zatvorena. Prema navodima kineskih vlasti, kod određenog broja

08

pacijenata registrovan je teži oblik bolesti sa dokazanim ali ograničenim potencijalom prenosa sa čovjeka na čovjeka. Izvor obolijevanja sa sigurnošću nije utvrđen ali preliminarni podaci ukazuju da je primarni izvor infekcije životinjskog porijekla i to najvjerovatnije slijepi miš. Klinička slika Znakovi infekcije kod oboljelih uključuju povišenu tjelesnu temperaturu praćenu respiratornim simptomima kao što su kašalj, nedostatak daha i otežano disanje. U teškim slučajevima infekcija sa 2019-nCoV izaziva upalu donjih respiratornih puteva i pluća, jak akutni respiratorni distres, respiratornu insuficijenciju, insuficijenciju bubrega i moguću posledičnu smrt. Mjere suzbijanja širenja na međunarodnom nivou SZO trenutno ne preporučuje posebne mjere za putnike u međunarodnom saobraćaju koji putuju u pogođeno područje u smislu ograničenja putovanja niti postoje preporuke koje se tiču spriječavanja prometa roba i usluga. Susjedne zemlje i regioni: Hong Kong, Tajvan, Tajland, Malezija, Vijentam, Filipini i Singapur, uvele su "skrining" na ulasku u zemlju za sve putnike koji dolaze iz pogođene oblasti a slične mjere uvele su i Sjedinjene Američke Države na tri aerodroma sa direktnim letovima ka Vuhanu. Od evropskih gradova aerodrom Vuhan ima direktne letove sa Parizom, Londonom i Rimom. Zdravstvene vlasti u


ovim gradovima i evropskim državama, pažljivo prate trenutnu epidemiološku situaciju u Kini. Preporuke Preporuka za putnike koji odlaze u Vuhan a koji ne mogu da odlože putovanje su:  tizbjegavati bliski kontakt sa osobama koje pokazuju simptome respiratornih bolesti, kao što su kašalj i kijanje  tizbjegavati mjesta na kojima se trguje životinjama i životinjskim proizvodima  tJ[CKFHBWBUJLPOUBLUTBäJWPUJOKBNB  ttemeljno termički obraditi meso i jaja prije konzumacije  tQPKBʊBUJMJʊOVBQPTFCOPIJHJKFOVSVLV Međunarodni putnici - povratnici iz Vuhana treba da o svom kretanju i putovanju obavjeste aerodromsku službu a oni putnici koji do 14 dana nakon povratka razviju respiratorne simptome treba da potraže medicinsku pomoć i da navedu podatak o putovanju. Procjena rizika od daljeg međunarodnog širenja

navedenog praznika povećava rizik od širenja zaraznih bolesti, uključujući i pneumonije uzrokovane novim koronavirusom. Trenutna procjena rizika za putnike u međunarodnom saobraćaju ukazuje da se radi o niskom riziku za obolijevanje imajući u vidu ograničeni potencijal za interhuani prenos virusa. Vjerovatnoća i rizik da se putnici iz Evrope / EU / EEA zaraze tokom posjete bilo kojoj pijaci – stočnoj ili ribljoj u Vuhanu smatra se umjerenim, pošto je izvor zaraze još uvijek nepoznat i te još uvijek može da bude aktivan. Rizik zaraze za putnike koji posjećuju Vuhan, ali ne odlaze na pomenute pijace smatra se malim, jer za sada nema jasnih dokaza o cirkulaciji virusa u zajednici. Samim tim vjerovatnoća importacije slučajeva 2019-nCoV u Evropu se smatra niskom ali se u trenutnoj situaciji ne može isključiti. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa međunarodnim partnerima prati navedenu situaciju i na osnovu novodobijenih podataka sprovodiće redovnu periodičnu procjenu rizika od importacije i širenja obolijevanja u Crnoj Gori. Institut za javno zdravlje (www.ijzcg.me)

S obzirom da se Kineska Nova godina obilježava 25. januara, značajno kretanje stanovništva unutar države tokom

09


Treći Interdisciplinarni

sastanak neurologa Treći Interdisciplinarni sastanak Udruženja neurologa Crne Gore, Društva neurologa Srbije i Instituta ,,Dr Simo Milošević’’ održvao se u Institutu ,,Dr Simo Milošević’’ u Igalu od 20. do 23. februara, sa ciljem afirmacija mladih neurologa. Učesnici sastanka su bili neurolozi, dječi neurolozi i specijalizanti neurologije, neurohirurzi i specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije iz Republike Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i zemlje domaćina - Crne Gore Teme ovogodišnjeg Interdisciplinarnog sastanka subile: Cerebrovaskularna oboljenja - kontroverze i prikazi slučajeva, Demijelinizaciona i neuromišićna oboljenja Epilepsije i glavobolje, prikazi slučajeva, Parkinsonizam i demencije, Rehabilitacija u neurologiji kao i granična područja. Učesnici su bili neurolozi, dječi neurolozi i specijalizanti neurologije, neurohirurzi i specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije iz Republike Srbije, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i zemlje domaćina - Crne Gore . Dr Jevto Eraković, predsjednik Udruženja neurologa Crne Gore i direktor Klničkog centra Crne Gore, iskazao je veliko zadovoljstvo što je Udruženje neurologa Crne Gore u prilici da ugosti svoje kolege na prostoru Jugoistočne Evrope i poručio je da povećanje broja prisutnih učesnika i predavača iz godine u godinu svjedoči da je ovaj skup mjesto gdje se stiču nova znanja, profesionalizam, a mogu se čuti ekspertska mišljenja uvaženih profesora, tako da poruka koja se pošalje svake godine, sa ovog skupa, jeste da neurološka škola na ovim prostorima predstavlja cjelinu koja je neraskidiva, cjelinu koja njeguje znanje, profesionalizam što predstavlja obavezu da to druženje nastave sa kolegama iz regiona. - Ono što je nama kao neurolozima u Crnoj Gori veoma značajno, jeste da terapijske i dijagnostičke procedure koje se sprovode u Crnoj Gori, odnosno, u Kliničkom centru Crne Gore i ostalim neurološkim jedinicama u Crnoj Gori, prednjače u

10

mnogim segmentima u odnosu na region – kazao je dr Eraković. Neurološki sastanak su podržale farmaceutske kompanije koje djeluju na tržištu Crne Gore, a učesnici nijesu imali obavezu plaćanja kotizacija. Tokom trajanja sastanka održani su i sponzorisani simpozijumi od strane farmaceutskih kompanija. - Naravno, ima određenih segmenata u kojima postoje centri gdje postoji određena uspješnost u odnosu na nas. Ovo je svakako prilika da razmijenimo iskustva jedni sa drugima i procijenimo šta je ono što je najbolje za pacijente i šta treba raditi u budućnosti u neurologiji - naglasio je dr Eraković. Prof. dr Ranko Raičević, predsjednik Društva neurologa Srbije, tokom svečanog otvaranja skupa u pozdravnom govoru istakao da je ovo prilika gdje se mogu čuti ekspertska predavanja profesionalaca koji se bave neuro naukama kao i mnogi prikazi slučajeva. - Želim da afirmišem ovaj događaj usredsredivši se na anamnezu, kliničke preglede, koji su nezaobilazan dio u medicini. Razmišljanja su različita, različite su ideje iz oblasti neurologije i ovo je prilika da se mnogo nauči – kazao je prof. Raičević, pozivajući učesnike sastanka na diskusiju. Verica Pantelić


MOŽDANI UDAR I HIPERTENZIJA − OPASNI UGROZITELJI ZDRAVLJA Zbrinjavanje moždanih udara i antihipertenzivna terapija bili su teme kojima je dat poseban prostor u okviru Osmog sajma medicine. Razlog tome bila je činjenica da moždani udar tek u novije vrijeme zadobija pažnju od strane stručnih autoriteta i biva prepoznat kao važna meta borbe za očuvanje zdravlja. U tom smislu ponuđene su i preporuke za svrsishodno sprečavanje ove neželjene pojave. Visoko preventabilni, a teško izlječivi Pozivajući se na riječi prof. Bona Norvinga koji kaže da smo do ne tako davno imali srednjovjekovni pristup u pogledu zbrinjavanja moždanih udara, te da je ovaj događaj u hitno-prijemnoj službi imao najniži prioritet, najduže vrijeme čekanja, a za osobe starije od 65 godina uglavnom se nije mogla odobriti rehabilitacija, dr Veselinka Beatović, sa Instituta za javno zdravlje, navela je su moždani udari u savremenoj medicini postali jedni od najvažnijih prioriteta. Moždani udari su visoko preventabilni, a teško izlječivi oblici bolesti. Ukazujući na propuste u oblasti klasifikacije, po kojima su moždani udari u okviru međunarodne klasifikacije bili svrstani u kardiovaskularne bolesti, dr Beatović je navela da je pogrešna klasifikacija doprinijela kašnjenju u raspodjeli resursa i obuci medicinskog kadra. Danas su oni pripojeni grupi nervnih bolesti. Nepreciznosti postoje i na planu definisanja ove pojave, pa to može predstavljati dodatnu teškoću u dijagnostici. Ipak, važno je znati da moždani udar ima simptome koji traju duže od 24h i nije obavezno da bude radiološki dokazan, tranzitorni ishemijski atak (TIA) traje kraće od 24 h i nije obavezno da bude radiološki dokazan, a tihi moždani udar dokaziv je samo radiološki. Naglašavajući da postoje velike novine kada je u pitanju rano otkrivanje ishemije u mozgu, dr Beatović je ukazala na mogućnost primjene magnetne rezonance sa difuzno ponderisanim sekvencama koje su mnogo senzitivnije od kompjuterizovane tomografije. Ona već u začetku pojave

Mr sci med. dr Veselinka Beatović može da otkrije oko polovinu ishemija, ali, kao u svim drugim situacijama, ni ova tehnika nije 100% pouzdana. Tokom posljednjih decenija moždani udari su postali 2. vodeći uzrok smrti u svijetu, a kod odraslih su najčešći uzroci invaliditeta. Budući da ne postoje precizni registri zastupljenosti ovog zdravstvenog poremećaja, ne postoje ni detaljniji podaci o njegovoj difuziji. Ipak, podaci iz globalnih procjena datih 2016. pokazuju da mi pripadamo oblastima sa najvećim stopama obolijevanja u svijetu: Kina i Istočna (Centralna) Evropa. Prema podacima iz 2017. Srbija, Bugarska, Ukrajina i Makedonija imaju najveće stope ne samo u Evropi, nego i u svijetu. U razvijenim zemljama, po riječima dr Beatović, za 5 godina je veći uzrast nego u ostalim, a u nisko i srednje razvijenim zemljama osobe koje su imale fatalni ishod moždani udar za 8 godina su mlađe. − Što se tiče pola, moždani udari su češći kod muškaraca. Posebno se to ispoljava nakon 55. i 60. godine. Iako su muškarci u većem riziku i imaju veće stope, veći je apsolutni oboljeli broj žena nego muškaraca, zato što žene duže žive. U narednim godinama se očekuje izrazit porast prevalencije, prije svega zbog porasta starenja svjetske populacije, nižeg letaliteta, unapređenja terapije – objasnila je dr Beatović. Najveće stope mortaliteta evidentirane su u Istočnoj Evropi. Bitno je napomenuti da se 2/3 smrtnih ishoda

11


povezuju sa zemljama u razvoju. − U cijelom svijetu uzrasno standardizovana stopa moždanih udara smanjena je za 36%. U periodu od 2009. do 2016, i to u svim grupama zemalja, bez obzira na razvijenost. Prema podacima SZO, od 128 zemalja za period od 2009. do 2014. najveće stope mortaliteta bile su u Kazahstanu, Albaniji, Rusiji, Kini, Bjelorusiji i Makedoniji − objasnila je dr Beatović. Za Crnu Goru je raspolagano podacima iz 2009, po kojima je ona imala niže stope mortaliteta od ostalih zemalja bivše Jugoslavije, osim Slovenije. Ipak, situacija je znatno složenija za procjenu zbog nedosljednosti u monitoringu ovog problema. Raste incidenca kod mlađih osoba Najveći ukupni letalitet registrovan je u Indiji, čak do 42%, a najmanji u Francuskoj: 10%. − Porast apsolutnog broja je nešto što je jako aktuelno i zabrinjavajuće u perspektivi. Imamo trend izrazitog starenja stanovništva, posebno u Evropi. U periodu 2017. do 2050. smatra se da će broj starih osoba porasti za više od 1/3, tako da se za 2035. smatra da će za 34% porasti apsolutni broj moždanih udara – kaže dr Beatović. Najveći porast incidence očekuje se u Luksemburgu − čak do 78%. U svim zemljama uglavnom imamo smanjene stope mortaliteta. Ipak, zabrinjavaju podaci posljednjih istraživanja po kojima raste rizik od incidence kod osoba mlađeg ili srednje mlađeg uzrasta, nakon 25. godine. Proračunato je da će jedna od 4 osobe u svijetu koja je starija od 25 godina dobiti moždani udar tokom svog života. Uz sve, u Evropi se do 2060. očekuje izrazito veliki porast broja atrijalnih fibrilacija: sa 8,8 na 17,9 miliona. U cilju efikasnijeg suočavanja sa navedenim problemom aktuelni Akcioni plan za Evropu proširen je za dvije oblasti: primarnu prevenciju i život nakon moždanog udara, jer su to bile zapostavljene oblasti. − Ciljevi su da se smanji broj oboljelih, da se poveća broj jedinica za specifično liječenje moždanog udara i da se donose i sprovode nacionalni planovi i strategije koji se odnose na zbrinjavanje moždanog udara. Jedan od zaključaka ovog plana, koji je meni bio bitan, jeste da se akcenat stavlja na prikupljanje podataka i prevenciju. Tako da se preporučuje u svim evropskim državama izrada jednog snažnog i širokog evropskog registra za moždani udar koji će biti

12

metodološki usklađen i na taj način se dobijati standardizovani podaci – objašnjava dr Beatović. Prezentujući podatke za Crnu Goru ona je objasnila da je jasno da su moždani udari bili vodeći uzroci umiranja u Crnoj Gori. U velikom broju zemalja je to ishemijska bolest srca. Isti je slučaj i u vezi sa prijevremenom smrti – nažalost prednjačimo. − Kada se poredimo sa zemljama istog stepena ekonomskog razvoja, mi smo na vodećem mjestu, zajedno sa karcinomom pluća. Po procjenama, nalazimo se među 4 zemlje sa najvećom stopom smrti od moždanih udara u svijetu – navela je dr Beatović. Srbija, Bugarska, Crna Gora i Gruzija čine taj neslavni vrh iz istraživanja objavljenih 2013. i 2017. − S obzirom na to da nam slijedi, kao i cijeloj Evropi, ubrzano starenje stanovništva, to može zaista predstavljati veliki problem – upozorila je dr Breatović. Komfornija terapija ulazi u protokole Ukazujući na značaj prevencije u liječenju hipertenzije, dr sci. med. Mihailo Vukanović, iz Kliničkog centra Crne Gore, pojasnio je i specifičnosti antihipertenzivne terapije. Savremeni medicinski pristup podrazumijeva da se već na početku primjenjuje kombinovana antihipertenzivna terapija, obično u najmanjim vrijednostima. − Ukoliko imamo pacijenta kod kojeg higijenskodijetetski režim ne daje rezultate, koji ima blagi stepen hipertenzija, kada nema faktora rizika u vidu komorbiditeta, možemo da idemo sa monoterapijom, sa jednom terapijom ili lijekom. Uglavnom su studije pokazale da kod drugih pacijenata, osobito ako imaju poznate kardiovaskularn bolesti ili oštećenje bubrega, ili su dijabetičari koji imaju vaskularne bolesti, moramo u startu ići sa antihipertenzivnom terapijom. To je kombinovana terapija, a ukoliko dvojna ne da rezultata, ubacuje se i treći lijek – objasnio je dr Vukanović. Prvi, najvažniji i doživotni dio ponašanja ovih pacijenata mora da bude preventiva. Ukoliko monoterapija ne daje rezultate, pokazalo se kao mnogo efektivnije da se primjenjuje kombinovana terapija, u odnosu na povećanje doze tog lijeka. Budući da kombinovana terapija obezbjeđuje komfornost u primjeni, razumljivo je i što je veća komlijansa odn. prihvatanje terapije od strane pacijenta. Preparati dvojne terapije predstavljaju obično kombinaciju aciinhibitora i diuretika ili kalcijum antagonista. Savremene terapije imaju dobar tkivni afinitet, što znači da imaju dobru tkivnu aktivnost, sprečavaju razgradnju vazodilatatornih činilaca koji svoja dejstva ostvaruju preko azot-monoksida. Ovo dovodi do redukcije krvnog pritiska, a ovi ljekovi imaju zaštitno dejstvo na krvne sudove, antioksidativno, antiinflamatorno, a u nekim kombinacijama i diuretsko.


Što se tiče preporuka u vezi sa regulacijom krvnog pritiska dr Vukanović objašnjava da su ciljne vrijednosti hipertenzije 140/90 mmHg. Međutim, ukoliko pacijent dobro toleriše lijek, ide se ka visoko normalnim vrijednostima: da sistolni krvni pritisak bude ispod 130, a dijastolni ispod 80. Naravno, u tome ne treba pretjerivati, pa u regulaciji sistolnog pritiska ne treba ići ispod 120 mmHg. Diuretsko dejstvo se ispoljava preko inhibicije i resorpcije natrijuma u nefronu bubrega, dok se nezavisno diuretsko dejstvo bazira na modulaciji kalcijumovih jona u glatkim mišićnim ćelijama, čime se doprinosi vazodilataciji i efektima koje ostvaruju kalcijum antagonisti u ciljanom dijelu krvnog suda. Savremeni oblici terapije dovode do redukcije krvnog pritiska, smanjenja učestalosti kardiovaskularnih događaja, srčane slabosti, moždanog udara i sl. komplikacija. Postoje kombinacije koje pacijentu omogućavaju jednokratnu dnevnu upotrebu. Savremeni antihipertenzivi imaju i dobar metabolički profil. U vezi sa problemom starenja populacije dr Vukanović navodi da je sve više pacijenata starosti iznad 80 godina koji su jako osjetljivi na promjene krvnog pritiska. − Pokazalo se da pacijenti koji imaju više od 80 godina, koji imaju vrijednosti krvnog pritiska ispod 150/80 su u značajno manjem riziku da se šlogiraju, imaju manji mortalitet, srčanu slabost, dakle, sve one posljedice niže vrijednosti krvnog pritiska – objašnjava dr Vukanović. Dvojna terapija je lijek izbora kod pacijenata kod kojih nije ostvarena regulacija monoterapijom, kod pacijenta koji primaju inhibitore i diuretik tiazin kao dvojnu terapiju, a nemamo ciljanu vrijednost, kod pacijenata koji imaju dijabetes u sekundarnoj prevenciji srčanog udara i kod starijih pacijenata. Moguće je kombinovati i aciinhibitor sa kalcijum antagonistom. Interesantno je da farmaceutska industrija nudi mogućnost kombinacije više doza ovog lijeka u jednoj tableti. Ovi ljekovi djeluju sinergistički i to je jako dobro u slučaju kada data kombinacija smanjuje krvni pritisak u glomerulu i na taj način produžava životni vijek bubrega. Ukoliko je dvojnom terapijom ostvarena dobra regulacija krvnog pritiska, rizik od infarkta i kardiovaskularnog mortaliteta manji je za čak 24%. Komfornost njihove primjene utiče na bolji odziv pacijenata za redovnu i disciplinovanu primjenu. Cilj je dobra realizacija terapije Na zabrinjavajući trend porasta broja oboljelih od hipertenzije upozorio je mr sci. med. dr Nebojša Bulatović, sa Kliničkog centra Crne Gore. 2000. god. u svijetu je evidentirano oko milion oboljelih, a do 2025. predviđa se da bude do 1,5 biliona. − Ta pandemija se seli ka istoku i sa razvijenih zemalja na one koje su u razvoju – objasnio je dr Bulatović. On je ukazao i na pravilo 1/3 po kom jedna od tri osobe boluje od hipertenzije, 1 od 3 bolesnika nije svjestan da je obolio, a kad se već liječe, 1 od 3 pacijenta ne može održavati ciljne vrijednosti krvnog pritiska 140/90. − Kad hoćemo da vidimo statistiku, a vidjeli smo da naša ima dosta manjkavosti, posegnemo za podacima američkih registara koji govore da se zadnjih 16 godina, što se tiče prevalence, uvijek radi o prevalenci oko 30%, a kad se radi o kontrolisanju tu nisu puno uradili. Od 2000. se računa da je kontrolisano oko 30%, a po zadnjim podacima oko 48% − kazao je dr Bulatović. Uprkos hiperproduktivnosti farmaceutike, naporima u

ostavarivanju prevencije, rezultati borbe protiv hipertenzije nisu dobri. Ukazujući na obavezu pacenta da bude disciplinovan u uzimanju terapije, dr Bulatović je pojasnio i termine komplijanse, adherence i perzistence, te naveo da su ekonomski uslovi vezani za pacijenta, njihova zaboravnost, neurotičnost, pogrešno razumijevanje instrukcija i strah od zavisnosti takođe razlozi neuspjeha u realizaciji terapije. Kompleksnost terapije, dužina uzimanja, neželjena dejstva i promjene terapije, stepen invaliditeta, težina simptoma, zloupotreba lijekova i alkohola, odnos pacijenta sa ljekarom, njihova prezauzetost, znanje i inventivnost u liječenju pacijenata, dodatno opterećuju proces regulacije hipertenzije kod pojedinih pacijenata. − Zbog toga je adherenca prepoznata kao nešto na šta se može jako uticati, a sa tim intervencijama možemo imati daleko veći uticaj na zdravlje stanovništva od bilo kojeg pogoršanja u specifičnim medicinskim tretmanima. Tako da je smatramo i kao tihi način kardiovaskaskularnog riziko faktora – kaže dr Bulatović. Prikazujući spektar raznovrsnih preporuka za liječenje hipertenzije, dr Bulatović je objasnio da su, po preporukama za inicijalnu terapiju, kombinovane terapije terapije izbora, s tim što se monoterapija koristi kod pacijenata koji su niskog rizika, prvog stepena hipertenzije ili su jako stari, preko 80 godina. Da bi se izborili sa lošom adherencom i ostvarili bolji efekat terapije ljekari traže odgovarajuću modifikaciju liječenja: nekada je to dvojna, nekada trojna kombinacija. − To nije samo puko održavanje krvnog pritiska u onim brojčanim okvirima koje posmatramo na aparatima, nego nastojimo da liječimo pritisak i spriječimo sve komplikacije – kaže dr Bulatović. Studije rađene 90-ih godina prošlog vijeka pokazuju da 40-60% stanja pacijenata ne može biti regulisano monoterapijom. Po ovim podacima, petostruko je bolje uvesti kombinovanu terapiju, nego povećavati dozu jednog lijeka do maksimuma. − Ako već uvedete više ljekova, pacijenti moraju tokom dana više puta da ih uzimaju. Sa tim je sve manja adherenca. Za konkretno liječenje hipertenzija 50% ljudi koji se u početku plaše i odmah krenu da uzimaju terapiju, već posle godinu dana 50% njih ne uzima adekvatno terapiju. Stoga je fiksna kombinacija i preporučena − da ti antihipertenzivi budu u jednoj formulaciji – objasnio je dr Bulatović. Farmakološka dejstva koja na terapijskom planu sinergistički djeluju, ostvaruju bolje terapijske efekte za pacijente kod kojih je lijek indikovan. Studija iz 2014, sprovedena na oko 5,000 pacijenata, pokazuje da je moguće ostvariti adekvatnu kontrolu krvnog pritiska jednom tabletom, naročito onda kad je to najpotrebnije, u ranim jutarnjim časovima kad se, po objašnjenju dr Bulatovića, i dešava najveći broj kardiovaskularnih događaja. Primjena trojne terapije kod dijabetičara, po studijama, utiče na smanjenje ukupnog mortaliteta do 28%. − Uvijek nastojimo da neželjena dejstva koja tjeraju na lošu adherencu izbjegnemo. Sa ovom kombinacijom je niža i incidenca neželjenih događaja, a adherencu svakako povećava smanjenje broja tableta. Problem fiksne kombinacije je u tome što nam nekad treba različita doza jednog ili drugog lijeka. Upravo zbog toga postoji kombinacija lijeka kako bi se i taj problem prevazišao – objašnjava dr Bulatović. − Takav lijek se pozicionira kod nekontrolisanih pacijenata sa kombinacijom dva lijeka, i kod pacijenata koji su već na terapiji kako bi povećali njihovu adherencu – kaže on. Anita Đurović

13


KARDIOHIRURZI KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE IZVELI 5.000 OPERACIJA NA OTVORENOM SRCU Kardiohirurzi Klničkog cenntra Crne Gore od osnivanja Centra za kardiohirurgiju (2003.) do kraja 2019. izveli su 5 hiljada operacija na otvorenom srcu. Samo prošle godine, urađeno je 356 operacija kardiohirurških operacija, od čega je 27 hitnih, saopšteno je 12. februara novinarima na konferenciji koja je održana u KCCG, na kojoj su predstavljani rezultati Klinike za bolesti srca (KBS). Navodeći da organizacionu strukturu KBS čine 190 zaposlenih, od kojih 42 ljekara 125 medicinskih sestara i tehničara, direktor KCCG dr Jevto Eraković je rekao da Klinika funkcionišu na veoma profesionalanom nivou. On je najavio novinarima da ćemo ubuduće dva puta mjesečno prezentovati rezultati svih klinika KCCG-a. Dr Eraković je sa zadovoljstvom najavio predstavljanje rezultata KBS, jer su, kako je rekao, zaista dobri, što se može vidjeti ako se uporede sa rezultatima, ne samo u region, Jugoistočnoj Evropi već i šire. On je naglasio da su rezultati KBS veoma dobri, što pokazuje veliko smanjenje listi čekanja za sve operativne i druge

14

dijagnostičke i terapsijske procedure koje se izvode u ovoj organizacionoj jedinici KCCG. - Kao primjer mogu vam navesti i pozivam vas ovom prilikom da istražite rezultate i drugih kliničkih centara, ne samo u regionu i Jugoistočne Evrope nego i sire, i da vidite da li postoji i jedan klinički centar koji može svojim pacijentima, odnosno, građanima Crne Gore da ponudi koronarografije bez ijednog dana čekanja, istakao je dr Eraković. - Isto tako ponosni smo zaista na veliko smanjenje listi čekanja na operativne i dijagnostičke procedure koje se izvode u KCCG kao tercijarnoj ustanovi i iskazujem jednu veliku zahvalnost svima sa KBS, njih 190 od čega 42 doktora i 125 medicinskih sestara i tehničara - rekao je dr Eraković, navodeći da na osnovu evolucionih anketa koje sprovodimo sa svim našim pacijentima u KCCG-u, njih oko 6.000 hospitalizovanih imali su samo riječi hvale na rad doktora i kompletnog osoblja KBS-a. On je naveo da su pozitivna iskustva i ambulantnih pacijenata kojih oko 19.000 na godišnjem nivou što se tiče KBS. Direktor Klinike za bolesti srca, dr Nebojša Bulatović


Dr Nebojša Bulatović i dr Jevto Eraković

kazao je da na Klinici od 190 zaposlenih, (42 ljekara i 125 medicinskih tehničara) radi šest specijalista iz oblasti kardiohirurgije, četiri kardioanesteziologije, petnaest kardiologa, po jedan internista, interventni radiolog i klinički farmakolog, tri specijalizanta za oblast anestezije i trinaest specijalizanata interne medicine za potrebe KBS. - Od 2003. godine do kraja prošle godine izvedeno je pet hiljada operacija na otvorenom srcu - istakao je dr Bulatović. Prateći savremene tokove u posljednjim godinama, uvedene su nove dijagnostičke i terapsijske procedure. - U oblasti neinvazivne kardiologije u posljednjih nekoliko godina implementiran je transezofagealni ultrazvuk srca, zatim, stres eho test, Dobutaminski test, Adenozinski test, Ergospiromerija, Elektrofiziološko ispitivanje, Radiofrekventne ablacije, 3D maping sistem, Kateter ablacija atrijalne fibrilacije sa senzorom (Kontakt Force) Ugradnja Looprekorder, FFR, IVUS, Perkutane koronarne intervencije upotrebom Rotablatora Perkutane zatvaranje ASD i FOA (okluder), TAVI procedure, operacija urođenih srčanih mana kod odraslih, te MSCT koronarografije. Zahvaljujući navedenom, naša klinika danas pruža kvalitetno i efikasno najsloženije zdravstvene usluge pacijentima po najsavremeniujim standardima i s pravom možemo reći da ne zaostajemo iza renomiranih evropskih zdravstvenih centara - rekao dr Bulatović. Dr Bulatović je istakao i dobru saradnju sa italijanskom klinikom San Donato iz Milana, tako da se sada i najkomplikovanije i najzahtjevnije operacije na otvorenom srcu rade u KCCG, te nema potrebe za slanjem pacijenata van Crne Gore. - Njihov vodeći kardiohirurg je konsultant KCCG. On

dolazi i operiše sa crnogorskim kardiohirurzima. Dva takava slučaja su operisana uspješno u KCCG-u ove godine, i oba pacijenta se osjećaju odlično - rekao je dr Bulatović. Dr Bulatović je naveo da su nabavkom savremenog andioganskog aparata, zatim dva ultrazvučna aparata i mašine za vantjelesni krvotok poboljšani uslovi rada i time osigurani bolji rezultati. - Nabavkom novog andiografskog aparata povećan je broj intervencija iz oblasti kardiologije, neurologije, neohirurgije i vaskularne hirurgije - dodao je dr Bulatović. U Centru za kardihirurgiju, koji je prilikom formiranja bio projektovan za 300 operacija, godišnje, danas se radi prosječno 350 operacija. - Prošle godine je izvršeno 356 operacija, od kojih su 27 hitne - kazao je dr Bulatović. Govoreći o Centru za kardiologiju, rekao je da je prošle godine hospitalizovano 5.752 pacijenta, a ambulantama pregledano njih 18.630. Dr Bulatović je saopštio i liste čekanja, koje inače mjesečno ažuriramo na sajtu naše ustanove. Istakao je da naša ustanova nema liste čekanja za, npr. kateterizacije, dok su sve ostale liste značajno smanjene, a za sva hitna stanja pacijenti se zbrinjavaju odmah. On je dodao da se na listi za transplataciju nalazi jedan pacijent, koji je zbrinut, jer ima ugrađenu srčanu pupmu, a njegovo stanje je stabilno. Služba za odnose sa javnošću KCCG

15


Intervju: dr Vojislav Miketić, spec. ginekolog

MIOMI MATERICE - DA LI JE OPERACIJA JEDINA OPCIJA? Šta su miomi i koliko utiču na svakodnevni život žene? Miomi su hormonski osjetljivi, benigni tumori materice, koji se javljaju kod 20-40% žena u reproduktivnom periodu. Ono što jeste problem je što polovina oboljelih žena ima simptome koji značajno narušavaju kvalitet života. Bilo da se radi o krvarenju, infertilitetu ili jednostavno bolu, kada pričamo o tegobama, pacijentkinje zahtijevaju našu pažnju i adekvatan medicinski pristup kako bi se smetnje uklonile ili minimalizovale. Većina žena sa umjerenim ili teškim simptomima mioma zahtijeva hirurško liječenje i to kroz miomektomiju ili histerektomiju. Kakva je situacija kod nas? Hirurške metode jesu najčešći oblik liječenja kako kod nas tako i u razvijenim zemljama. Hirurgija imaja svoje prednosti, ali i ograničenja i komplikacije. Pristup pacijentkinji treba individualizovati, pa tako procijeniti koju od metoda primijeniti – histeroskopsku miomektomiju, laparoskopsku ili klasičnu miomektomiju, a nekada moramo govoriti i o histerektomiji kao najradikalnijem pristupu u liječenju. Ono što je novost u liječenju mioma su nova saznanja o efikasnosti medikamentoznog liječenja, koje otvara nove mogućnosti kako za nas tako i za pacijentkinje. Cilj je ne samo riješiti problem, nego ga riješiti na najbezbolniji i najprihvatljiviji način za pacijentkinju. Ulipristal acetat, je selektivni modulator progesteronskih receptora, koji je već par godina indikovan za liječenje umjerenih do teških simptoma mioma. Kakve su mogućnosti ženama koje nisu rađale i/ili planiraju da rađaju, i pacijentkinjama koje žele da odlože ili izbjegnu operaciju? Reproduktivna disfukcija je nažalost jedna od mogućih pratećih simptoma mioma kod žena. Submukozni miomi interferiraju s migracijom spermatozoida, transportom jajne ćelije i otežanom implantacijom embriona zbog fokalne upale endome-

16

Dr Vojislav Miketić, spec. ginekolog

trijuma i poremećaja vaskularizacije. Kada govorimo o fertilitetu, uvijek je poželjno imati najpoštedniji pristup pacijentkinji. Upravo tu medikamentozna terapija ima svoju najprikladniju primjenu. Isto važi za pacijentkinje koje su u perimenopauzi i žele da odlože ili izbjegnu operaciju. Prema jednom od ispitivanja, upotrebom ulipristal acetata u preoperativnoj pripremi postignuta je vrlo dobra kontrola simptoma mioma, te su ove pacijentkinje i odustale od operacije, a kod kojih je operacija ipak bila potrebna, često se birao poštedniji zahvat od planiranog.


Gdje je sve mjesto medikamentoznoj terapiji mioma? Ulipristal acetal ima svoje dejstvo bilo da se radi o preoperativnoj pripremi ili dugotrajnoj intermitetnoj terapiji. Jedan tromjesečni ciklus liječenja značajno smanjuje simptome i bolove, te poboljšava kvalitet života. Prema studijama, korišćenje ove medikamentozne terapije u dnevnoj dozi od 5mg postiže kontrolu krvarenja u prosjeku za 5-6 dana, uspješno smanjuje veličinu mioma i njima uzrokovanu bol. Nakon prestanka terapije menstruacija se vraća za 4-5 nedjelja, dok je pozitivan učinak na volumen mioma bio prisutan i do 6 mjeseci nakon terapije. Naravno da intermitentno liječenje maksimizira pozitivne učinke i minimalizuje potencijalne nuspojave terapije, te značajno poboljšava kvalitet života. To podrazumijeva ponavljanje terapijskih ciklusa od po 3 mjeseca sa pauzama od oko 2 mjeseca između ciklusa. Povećanje nivoa hemoglobina vidljiv je već u prva dva ciklusa. Klinička značajna redukcija volumena mioma i amenoreja postignute su u preko 70% žena nakon četvrtog ciklusa terapije. Kakva su naša iskutsva sa terapijom uliprista acetatom? Iskustva sa primjenom terapije su jako povoljna s obzirom na kratak vremenski period u kojem naše pacijentkinje primjenjuju istu. Važno je napomenuti da su nuspojave blage i umjerene. Uključuju glavobolju, valunge. Povlače se spontano, a nisu dovele do prekida terapije u studijama. Naše pacijentkinje često imaju strah od operacije, što je normalno, i traže alternativu. To je ono što im ulipristal acetal nudi, ili odlaganje ili mogućnost naknadnog razmatranja neke poštednije hirurške tehnike za rješavanje njihovog medicinskog problema. Da li to znači da smo u korak sa svijetskim standardom kada se radi o terapiji mioma? Apsolutno! Eminentni svjetski stručnjaci konstantno izlažu svoja iskustva sa medikamentoznom terapijom mioma i nude nam njihova pozitivna iskustva. I divno je da mi možemo da im uzvratimo sa istim komentarima. Naše pacijentkinje zaslužuju jednak tretman i opcije kao i bilo gdje u inostranstvu, i to je ono što im se sada nudi. Medikamentozna terapija sa jedne strane, te minimalno invazivni tretman sa druge strane. Pristup

je indivudalan, zavisi od pacijentkinje, ali opcije su otvorene. I uvijek krećemo od poštedne varijante. Da li je uliprista acetat indikovan svim pacijnetkinjama sa miomima uterusa? Kao sto sam naveo, medikamentozna terapija se primjenjuje kod svih žena sa dijagnozom mioma koje imaju izražene simptome, kod kojih je planiran operativni zahvat i kod kojih se može očekivati poštedniji pristup nakon primijenjene terapije. Dijapazon indikacija je širok, ali opet je, naglašavam, pristup individalan. Da li postoji mjesto medikamentoznoj terapiji u liječenju, svaka pacijentkinja mora da vidi na pregledu sa svojim ginekologom. Pomenuli ste da hirurgija ima svoje prednosti, ali i ograničenja i moguće komplikacije. U čemu se one prvenstveno ogledaju? Veliki problem u operativnom zbrinjavanju mioma jeste anemija. Ona dovodi do povećanja postoperativnog morbiditeta, ali i mortaliteta. Zato uvijek trebamo razmatrati rješavanja ove simptomatologije u preoperativnoj pripremi. Već sam pomenuo učinak medikamentozne terapije na povećanje nivoa hemoglobin, i dobro je da imamo ovakvu terapiju koja može da nam pomogne u adekatnoj pripremi pacijentkinje za operaciju. Koje su prednosti medikamentozne terapije u odnosu na operaciju? Medikamentozna terapija je prilika da pružimo pacijentkinji šansu za kvalitetan život, ne razmatrajući istog trena radikalne hirurške zahvate. Frapantan je podatak da se u Evropi godišnje obavi oko 230.000 histerektomija, a da su simptomatski miomi vodeći uzrok tih radikalnih zahvata. S druge strane, preko 750.000 žena u svjetu koristilo je uliprista acetat u proteklih 10 godina. Ako nam se pruža prilika da to promijenimo sa ovom medikamentoznom terapijom, naše je da je iskoristimo. Verica Pantelić

17


Meksiko Siti 14. februara 2009. godine oborio je svjetski rekord u ljubljenju. Tada se skoro 40.000 osoba poljubilo u istom trenutku na centralnom gradskom trgu. Raniji rekord držao je od 2007. engleski grad Veston-saper-Mer sa 32.000 osobe.

Bijeli luk potpomaže zarastanje rana. Tokom Prvog svjetskog rata ovu su metodu naširoko koristili britanski vojnici.

Mnoge statistike tvrde da 1,6 posto ljudi osjeća bol kada vide da je neko drugi u boli.

Donja vilica je najtvrđa kost u čovjekovom tijelu. Vijagra je lansirana 1998. godine. Tablete u obliku plavog dijamata postale su najprodavaniji lijek u istoriji farmaceutske kuće Pfizer. Skoro 37 miliona tableta je prepisano samo u Britaniji do danas.

Na svijetu skoro 1,2 milijarde ljudi je neuhranjeno, a isto toliko ima gojaznih ljudi.

18

Neka od sjećanja koje imate potpuno su lažna. Naravno, niste jedini koje vlastiti mozak ponekad laže i stvara lažna sjećanja, jer prema brojnim studijama, ovo se dešava svim ljudima.


Ako su nekoj osobi zenice proširene dok vas gleda, znači da ste joj vizuelno privlačni i prijatni za gledati. Ovo se ne dešava samo kada je privlačna neka osoba, već i kada posmatrate neki predmet koji vam se dopada ili neki lijep prizor.

Sadašnji broj živih ljudi na zemlji veći je od broja svih preminulih ljudi koji su ikada živjeli na zemlji.

Vaš želudac ima više neurona nego što mnoge životinje imaju u mozgu. Njegova zbirka neurona je toliko kompleksna da ga neki naučnici čak zovu i drugi mozak.

Ukupna masa svih mrava na svijetu veća je od ukupne mase ljudske populacije.

Nemaju samo muškarci Adamove jabučice – imaju ih i žene, ali kod žena su manje istaknute.

Bubrezi filtriraju krv i do 300 puta u samo jednom danu.

Jedina kost koja nije povezana sa drugom kosti nalazi u našem grlu.

19


KLINIÄŒKI CENTAR CRNE GORE KONTINUIRANO OBILJEĹ˝AVA SVJETSKE DANE BOLESTI CILJ: PODIZANJE SVIJESTI GRAÄ?ANA O ODREÄ?ENIM OBOLJENJIMA Iako tokom cijele godine KliniÄ?ki Centar Crne Gore javnost obavjeĹĄtava o mnogim aktuelnostima u lijeÄ?enju, on to nastoji Ä?initi i kroz niz kampanja − obiljeĹžavajući svjetske dane bolesti. KliniÄ?ki Centar Crne Gore pokrenuo je ovu akciju s ciljem da, podiĹžući svijet graÄ‘ana o odreÄ‘enim oboljenjima, djeluje preventivno na pojavu istih. KliniÄ?ki Centar Crne Gore Ĺželi da kroz ovaj vid aktivnosti dodatno informiĹĄe graÄ‘ane kako o odreÄ‘enim bolestima, tako i o mogućnostima i kapacitetima lijeÄ?enja istih. Svjetski dan borbe protiv raka – 4. februar

U svijetu svake godine od raka umre 9.6 miliona ljudi. 70% smrtnih ishoda uslovljenih karcinomima javlja se u nisko i srednje razvijenim zemljama. Kod najmanje trećine karcinoma moĹžemo djelovati preventivno. Do 3.7 miliona Ĺživota moĹže biti spaĹĄeno svake godine implementacijom i realizacijom programa prevencije, ranim otkrivanjem i pravovremenim i kvalitetnim lijeÄ?enjem. U Crnoj Gori je prema podacima GLOBOCAN-a u 2018. godini registrovano 2.366 novooboljelih od malignih solidnih tumora. Programi za prevenciju malignih bolesti koji se obavljaju u Crnoj Gori su:  t4LSJOJOHSBLBEFCFMPHDSJKFWB [BQPĘŠFUHPEJOF  t4LSJOJOHSBLBEPKLF [BQPĘŠFUHPEJOF  t4LSJOJOHSBLBHSMJʉBNBUFSJDF [BQPĘŠFUHPEJOF Ĺ ta kaĹžu struÄ?njaci?

ObiljeĹžavanje Svjetskog dana borbe protiv raka je kampanja pokrenuta od strane Svjetske zdravstvene organizacije i MeÄ‘unarodne unije za borbu protiv raka. Cilj je da se preduzmu efikasnije mjere u borbi protiv ove bolesti, kroz podizanje svijesti o malignim oboljenjima, promociju mogućih naÄ?ina sprjeÄ?avanja pojave, ranog dijagnostikovanja i lijeÄ?enja, te povećanje kvaliteta Ĺživota oboljelih.

20

Prema rijeÄ?ima onkologa dr Sanje Lekić1, u Crnoj Gori godiĹĄnje se dijagnostikuje oko 2.400 novootkrivenih sluÄ?ajeva kancera, a prema projekcijama GLOBOCAN-a, u naredne dvije decenije i kod nas i na svjetskom nivou oÄ?ekujemo povećanje broja novootkrivenih sluÄ?ajeva za 70 odsto. To nas obavezuje da radimo na preventivnim pregledima jer nam podaci ukazuju na to da se 30 odsto smrtnosti moĹže smanjiti ukoliko utiÄ?emo na faktore rizika, ako radimo na primarnoj odnosno sekundarnoj prevenciji. - Primarna prevencija podrazumijeva uticaj na faktore rizika, odnosno promovisanje zdravih stilova Ĺživota, zdrave ishrane, odvikavanje od puĹĄenja, zonu bez duvanskog dima i fiziÄ?ku aktivnost koja utiÄ?e i na smanjenje gojaznosti osoba u Crnoj Gori - navodi dr Lekić. Ona je skrenula paĹžnju na Ä?injenicu da stanovnici Crne Gore ne vode dovoljno raÄ?una o svom zdravlju kada nemaju zdravstvenih tegoba i osjećaju se dobro.


- Kada imaju simptome oni se veoma brzo javljaju ljekarima, ali ono na čemu treba da poradimo jeste činjenica da populacija treba da odlazi kod ljekara onda kada se osjeća dobro, kada je zdrava, kad nema simptome, jer kada se pojave simptomi kada govorimo o malignim bolestima najčešće govorimo o odmakloj bolesti - kazala je dr Lekić. Ona je apelovala na građane da obavljaju redovne ljekarske preglede, kontrole nalaza, naročito posjete izabranom doktoru koji je, kako je kazala, „prvi na udaru što se tiče prevencije”. Dr Lekić naglašava da je u borbi protiv raka veoma važna i sekundarna prevencija. To podrazumijeva da se maligne bolesti na vrijeme otkrivaju kod pacijenata koji su u riziku, a to obuhvata odlazak kod ljekara na opšti pregled jednom godišnje. Dr Lekić je takođe istakla da su maligne bolesti izlječive ukoliko se otkriju u prvom, drugom i trećem stadijumu, te da je cilj da se bolest otkrije u ranim stadijumima.

da smanjimo procenat pacijentkinja oboljelih od karcionma grlića materice u većim stadijumima bolesti - pojasnila je dr Lekić. Ona je kazala da se bilježi 50 odsto više pregleda, ne samo zbog većeg broja novootkrivenih pacijenata, već i zbog činjenice da se zahvaljujući novim terapijskim efektima život pacijenata koji boluju od karcinoma značajno produžio. - U ovom trenutku Klinika za onkologiju i radioterapiju svim pacijentima izlazi u susret. U budućnosti ćemo očekivati veći priliv pacijenata tako da ćemo morati biti spremni da i na to odgovorimo, sa kadrom i ljekovima - rekla je dr Lekić. Prof. dr Vladimir Todorović izjavio je da u Crnoj Gori ne postoje terapijske liste čekanja, a što se tiče dostupnosti terapije, do sada smo bili jedni od vodećih u regionu. Sa novom Listom ljekova pacijentima će biti dostupni najsavremeniji ljekovi, koji značajno produžavaju život pacijentima. To su, po njemu, terapije sa fantastičnim rezultatima u onkologiji, koje se primjenjuju i kod nas. Klinika za onkologiju i radioterapiju u sklopu Kliničkog centra Crne Gore centralna je ustanova za pružanje usluga sveobuhvatnog specifičnog onkološkog liječenja u Crnoj Gori. Pristup radu na Klinici je multidisciplinaran. Multidisciplinarni tim čine medikalni onkolog, radijacioni onkolog, specijalista nuklearne medicine, psiholog i fizičar. U terapiji i zdravstvenoj njezi pacijenata učestvuju medicinske sestre i tehničari. Najčešće dijagnostikovane vrste malignih oboljenja kod žena u Crnoj Gori čine: karcinom dojke, pluća, debelog crijeva, grlića materice i tijela materice, dok su kod muškaraca najčešći maligni tumori: karcinom pluća, prostate, debelog crijeva, grkljana i prostate. Prevencija i rana dijagnostika predstavljaju najvažniji korak u borbi protiv malignih bolesti. U slučaju pojave novonastalog simptoma bitno je odmah se obratiti ljekaru. Međunarodni dan djece oboljele od kancera – 15. februar

- Kod ženske populacije u Crnoj Gori najzastupljeniji je karcinom dojke, grlića materice i pluća, dok je kod muškaraca najčešći karcinom pluća, debelog crijeva i prostate. Kod mlađih muškaraca možemo govoriti o učestalosti karcinoma testisa, dok su kod mlađih žena sve češći karcinomi dojke i grlića materice - rekla je dr Lekić. Ističući značaj nacionalnih skrining programa za karcinom dojke, grlića materice i debelog crijeva, ona je apelovala na građane da se uredno odazivaju pozivu svog izabranog ljekara i redovno obavljaju preglede. - Ono što je važno napomenuti, benefite od skrining programa očekujemo u budućnosti. Skrining programi ne daju rješenje sad i odmah. To je zalog za budućnost. Probiranjem iz opšte populacije zdravih žena mi zapravo u budućnosti planiramo

Iz Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, povodom 15. februara Međunarodnog dana djece oboljele od kancera, organizovali su upoznavanje zainteresovanih roditelja i građana sa problemima koje imaju oboljeli, kao i sa znacima prepoznavanja te bolesti. Predstavnici KCCG-a kazali su da se ovogodišnjim sloganom Kancer u djetinjstvu ne zna za granice, ne bi trebalo da ih ima ni liječenje poručuje da sva djeca, bez obzira na to odakle potiču imaju isto pravo na najbolju moguću zdravstvenu zaštitu. Međunarodni dan djece oboljele od kancera predstavlja globalnu kampanju koja ima za cilj da javnost upozna sa problemima sa kojima se suočavaju djeca i adolescenti oboljeli od kancera, kao i njihove porodice. Ona treba da pruži podršku izliječenima u svakodnevnim izazovima u periodu nakon ozdravljenja. Dječji kancer nije nešto što se dešava djeci jer su jaka i izdržljiva. Dječji kancer nijesu lijepa djeca, bez kose i sa hrabrim

21


osmijehom. Dječiji kancer je zastrašujuć, on je mračan i otima prošlost, sadašnjost i budućnost. Prošlost jer nas ostavlja da živimo sa uspomenama i mislima „da sam samo znao”. Sadašnjost jer liječenje kancera oduzima mnogo energije, vremena, emocija. Budućnost jer više nijesmo isti, suočeni sa patnjom zbog uspomena koje ne možemo stvoriti. Obilježavanjem ovog dana potvrđujemo da smo svjesni neophodnosti da svako dijete, bilo gdje na svijetu, ima pravo na pravovremenu dijagnozu i terapiju, aktuelne terapijske protokole i zaslužuje najbolju njegu i podršku na putu do ozdravljenja. Zbog toga se svakoga dana, u svim dijelovima svijeta broj pobjednika povećava. Čak i za djecu koja prežive kancer borba je rijetko završena. Preko 60% preživjelih ima kasne posljedice liječenja u vidu hroničnih bolesti pluća, srca, jetre i crijeva, niskog rasta, prevremenog puberteta, infertiliteta, smanjene gustine kostiju, oslabljene funkcije štitne žlijezde, sniženih kognitivnih funkcija, poteškoća u učenju i socijalnoj adaptaciji, i ne tako rijetko − sekundarnih maligniteta. Mnogi od njih se u adolescentnoj dobi suočavaju sa depresijom i anksioznošću. Prema aktuelnim podacima Instituta za javno zdravlje, u Crnoj Gori od malignih bolesti boluje 24-oro djece. Duplo je

22

više dječaka: 66.7%, naspram 33.3% djevojčica. Najčešće dijagnoze malignih bolesti kod djece i adolescenata (0-18) u Crnoj Gori bile su leukemije, zatim maligni tumori mozga, kostiju i limfomi. U starosnoj dobi od 0-18. godine registrovano je sedam smrtnih slučajeva od malignih bolesti. Međunarodni dan rijetkih bolesti – 29. februar

Na Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore, posljednjeg dana februara obilježen je Međunarodni dan rijetkih bolesti. Događaj je simbolizovao povezanost rijetkih bolesti i 29. februara, najrjeđeg prestupnog dana u godini. Međunarodni dan rijetkih bolesti ustanovila je Evropska organizacija za rijetke bolesti (EURIDIS) 2008. godine, u cilju


podizanja svijesti o rijetkim bolestima, o problemima i preprekama na koje nailaze svi oni koji Şive sa rijetkim bolestima, ali i o mogućnostima da uz potrebnu zdravstvenu i socijalnu podrťku Şive kvalitetnim i sadrŞajnim Şivotom.

IstraĹživaÄ?i se sve viĹĄe udruĹžuju u mreĹže kako bi razmjenjivali rezultate svojih istraĹživanja i efikasnije napredovali. Zahvaljujući evropskim i nacionalnim regulativama u oblasti rijetkih bolesti mnogih zemalja, sve viĹĄe se otvaraju nove perspektive.

KljuÄ?ne Ä?injenice o rijetkim bolestima

Rijetke bolesti u Crnoj Gori

Rijetka bolest definiĹĄe se kao bolest koja se javlja kod manje od pet osoba na 10.000 stanovnika, a kod većine uÄ?estalost je manja od 1 : 50.000-100.000. Iako se na prvi pogled Ä?ini da je ovaj broj mali, procjenjuje se da u svijetu Ĺživi preko 300 miliona osoba oboljelih od rijetkih bolesti. Danas je poznato izmeÄ‘u 6.000 i 8.000 rijetkih bolesti, a 75% njih pogaÄ‘a djecu. ÄŒak 30% pacijenata oboljelih od rijetkih bolesti umre prije navrĹĄene pete godine Ĺživota. Uprkos Ä?injenici da za većinu ovih bolesti joĹĄ nema lijeka, kvalitet Ĺživota osoba sa rijetkim bolestima i njihovih porodica ne zavisi od teĹžine oboljenja, već od dostupnosti lijeÄ?enja i sluĹžbi za podrĹĄku, kao i ĹĄire druĹĄtvene podrĹĄke. ZajedniÄ?ke karakteristike rijetkih bolesti su sljedeće:  t7FʉJOPNTVHFOFUTLPHQPSJKFLMB   tPrvi simptomi bolesti javljaju se već na roÄ‘enju ili u SBOPNEKFUJOKTUWV   t/BKĘŠFĂ?ʉBQPTMKFEJDBKFUSBKOJJOWBMJEJUFU Za većinu rijetkih bolesti ne postoji lijek, ali odgovarajuće lijeÄ?enje ili medicinska njega mogu da poboljĹĄaju kvalitet i duĹžinu Ĺživota oboljelih. U terapiji nekih bolesti već je postignut impresivan napredak, ĹĄto ukazuje da napori na polju istraĹživanja i socijalne solidarnosti po pitanju rijetkih bolesti moraju da se povećaju. Svi oboljeli od rijetkih bolesti susreću se sa sliÄ?nim poteĹĄkoćama u svojoj potrazi za dijagnozom, pouzdanim informacijama i usmjeravanju ka kvalifikovanim profesionalcima. SpecifiÄ?ni problemi podjednako se javljaju kada je u pitanju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaĹĄtiti, sveukupnoj socijalnoj i medicinskoj podrĹĄci, efikasnoj povezanosti izmeÄ‘u bolnica i opĹĄte prakse, kao i kada je rijeÄ? o profesionalnoj i socijalnoj integraciji i nezavisnosti oboljelih. Oboljeli od rijetkih bolesti su, takoÄ‘e, psiholoĹĄki, socijalno, ekonomski i kulturoloĹĄki osjetljiviji u odnosu na ostatak populacije. Za sve rijetke bolesti nauka moĹže da pruĹži neke odgovore. Hiljade rijetkih bolesti danas mogu da se dijagnostikuju zahvaljujući bioloĹĄkim testovima. Znanje o prirodi ovih bolesti popravljeno je zahvaljujući kreiranju registara za neke od njih.

Dijagnostika, lijeÄ?enje i prevencija rijetkih bolesti genomTLPHQPSJKFLMB QSFLPSJKFULJICPMFTUJ VPSHBOJ[BDJKJKF$FOUSB [BNFEJDJOTLVHFOFUJLVJJNVOPMPHJKV $.(* ,MJOJĘŠLPHDFOUSB $SOF(PSF$FOUBSQSFETUBWMKBKFEJOTUWFOVVTUBOPWVV$SOPK (PSJVLPKPKTFPSHBOJ[VKFEJKBHOPTUJLB MJKFĘŠFOKFJQSFWFODJKB SJKFULJICPMFTUJ*OUFO[JWOPNNFĂżVOBSPEOPNTBSBEOKPN$.(*B sa dijagnostiÄ?kim centrima za rijetke bolesti znaÄ?ajno je unaprijeÄ‘ena dostupnost dijagnostike rijetkih bolesti za pacijente u $SOPK(PSJJOBOJWPVKFESäBWB&WSPQTLFVOJKF TroĹĄkove dijagnostike genomskih rijetkih bolesti van $SOF(PSFTOPTJ'POE[B[ESBWTUWFOPPTJHVSBOKF$SOF(PSF B upućuju se samo uzorci pacijenata. Definitivna dijagnoza rijetkih CPMFTUJV$SOPK(PSJQPTUBWJTFLPEQSFLPVQSWPNEJKBHOP stiÄ?kom koraku, sa prosjeÄ?nim vremenom Ä?ekanja do dijagnoze manjim od ĹĄest mjeseci.  $SOB(PSBJNB/BDJPOBMOVTUSBUFHJKV[BSJKFULFCPMFTUJ  LPKVKFEPOJKFMB7MBEB$SOF(PSF'PSNJSBOKF/BDJPOBMOJTBWKFU [BSJKFULFCPMFTUJQSJ.JOJTUBSTUWV[ESBWMKB$SOF(PSF/BDJPOB MOJTBWKFU[BSJKFULFCPMFTUJ.JOJTUBSTUWB[ESBWMKBQPLSFOVPKF JOJDJKBUJWV[BVTQPTUBWMKBOKF3FHJTUSB[BSJKFULFCPMFTUJV$SOPK (PSJ  ,POBĘŠOJDJMKTVKFEOBLFNPHVʉOPTUJ[BPTPCFLPKFäJWF sa rijetkim bolestima, kako bi ostvarile svoje potencijale.

1 Intervju preuzet sa: https://www.kccg.me/vijesti/kccg-obiljezioTWKFUTLJEBOCPSCFQSPUJWSBLBÂŞ,$$(

Anita Ä?urović

23


ObiljeĹžen 15. februar - MeÄ‘unarodni dan djece oboljele od raka Kancer u djetinjstvu ne zna za granice, ne bi trebalo da ih ima ni lijeÄ?enje! MeÄ‘unarodni dan djece oboljele od raka predstavlja globalnu kampanju koja ima za cilj da javnost upozna sa problemima sa kojima se suoÄ?avaju djeca i adolescenti oboljeli od raka i njihove porodice, kao i da pruĹži podrĹĄku izlijeÄ?enima u svakodnevnim izazovima u periodu nakon ozdravljenja. Ove godine MeÄ‘unarodni dan djece oboljele od raka se obiljeĹžava pod sloganom Kancer u djetinjstvu ne zna za granice, ne bi trebalo da ih ima ni lijeÄ?enje! Zaposleni Odjeljenja za hematologiju i onkologiju Instituta za bolesti djece (IBD) KliniÄ?kog centra Crne Gore (KCCG) obiljeĹžili su ovaj datum prigodnim zdravstveno–promotivnim aktivnostima u Poliklinici IBD-a. Zainteresovanim roditeljima osoblje je dijelilo promotivne flajere kao i savjete za rano prepoznavanje simptoma ove opake bolesti kod djece. - ObiljeĹžavanjem ovog dana potvrÄ‘ujemo da smo svjesni neophodnosti da svako dijete, bilo gdje na svijetu, ima pravo na pravovremenu dijagnozu i terapiju, aktuelne terapijske protokole i zasluĹžuje najbolju njegu i podrĹĄku na putu do ozdravljenja poruÄ?ila je ovim povodom dr Darja Ljubić, pedijatar-hematolog Odjeljenja za hematologiju i onkologiju.

24

Rani simptomi, prema rijeÄ?ima dr Ljubić, nijesu specifiÄ?ni i savjetuje se roditeljima da ne bi trebalo da oklijevaju ako prepoznaju neke nespecifiÄ?ne simptome, već odmah potraĹže pomoć. Rani znaci upozorenja su:  t#MKFEJMP NPESJDFJLSWBSFOKF  tÄŒvorići ili otekline, posebno bezbolni i bez prateće poviĹĄene temperature ili znakova infekcije.  t/FPCKBĂ?OKJWHVCJUBLUFäJOF HSP[OJDB EVHPUSBKOJLBĂ?BMK i kratak dah, noćno znojenje.  t1SPNKFOFVQSFEKFMVPĘŠJKVCJKFMB[KFOJDB OPWBSB[SP kost, slabost vida, modrice ili otok oko oÄ?iju.  t0UFLMJOFVQSFEKFMVTUPNBLB  t(MBWPCPMKB QPTFCOPBLPKFOFVPCJĘŠBKFOPEVHB KBLB  praćena povraćanjem.  t Bolovi u kostima ili udovima, otekline nastale bez udarca ili znakova infekcije. U IBD-u protekle godine je dijagnostikovano i lijeÄ?eno 27-oro djece oboljele od malignih bolesti – kazala je dr Ljubić.


Ona je pojasnila da se po strukturi obolijevanja ne razlikujemo od evropske procenata. - Ovaj procenat ne predstavlja tendenciju rasta, jer ne postoje striktno faktori rizika za maligne bolesti koji su u nekom porastu. Najčešći su hematološki maligniteti - leukemija, tumori mozga i limfomi, a potom rjeđi kanceri kao što su neuroblastom, tumor bubrega i osteosarkom – kazala je dr Ljubić. Ona je naglasila da je rana i tačna dijagnoza veoma važna u smislu detaljnog ispitivanja maligne ćelije i njenih promjena. - Što se ranije otkrije veće su šanse za izlječenje. Što se tiče hematoloških maligniteta, koji su najčešći, adekvatni protokoli doprinijeli su do toga da je danas više od 80 ili 90 procenata

akutnih leukemija izlječivo - istakla je dr Ljubić. Ona je navela da pacijenti koji se izliječe kasnije u životu imaju neke hronične bolesti. - Čak 60 odsto izliječene djece ima hronične bolesti kasnije u životu - to su npr. hronične bolesti pluća, srca, jetre, imaju manji rast, prijevremeni ili kasniji pubertet, a nerijetko sekundarne malignitete - rekla je dr Ljubić. To je posljedica terapije koja je veoma agresivna, ali i u tom smislu postoje značajni pomaci u onkologiji, pojasnila je dr Ljubić. Služba za odnose sa javnošću KCCG

25


Hronika 02. februar - Veći komfor i bolji uslovi za pacijente i zaposlene Ministri zdravlja i ekonomije, dr sc Kenan Hrapović i Dragica Sekulić, posjetili su rožajski Dom zdravlja u kojem je završena adaptacija. U Dom zdravlja Rožaje je kroz projekat Energetske efikasnosti uloženo 180 hiljada eura, čime je obezbijeđen veći komfor i bolji uslovi za pacijente i zaposlene.

Sekulić je kazala da je Dom zdravlja u Rožajama jedan od 19 zdravstvenih objekata koji su u prethodnom periodu rekonstruisani kroz pomenuti projekat. . Urađena je nova termoenergetska toplotna fasada, popravljen krov, riješeno pitanje odvoda atmosferskih voda, popravljena stolarija i ugrađena dva nova kotla za grijanje. Kako se navodi u zajedničkom saopštenju ministarstava, zaposlenima i pacijentima se osjeća zadovoljstvo zbog uslova rada i usluga. Ministar Hrapović je saopštio da se benefiti već osjećaju u smanjenoj potrošnji goriva i toplijim prostorijama u kojima borave zaposleni i građani. Osim kroz projekat energetske efikasnosti, u kupovinu opreme uloženo još 74 hiljade eura. Nabavljena je oprema za hemodijalizu, oftalmologiju kao i laboratorijska oprema. Sve to je uslovilo bolje dijagnostičke procedure i olakšalo rad ljekara u ovoj ustanovi i kvalitetnije i bezbjednije za pacijente. Direktor Doma zdravlja Rožaje, dr Hajran Kalač, zahvalio je Vladi i ministarstvima na uloženim sredstvima u adaptaciju objekta i istakao da je evidentno zadovoljstvo i građana i zaposlenih. - Svakog dana poboljšavamo uslove rada, uvodimo nove dijagnostičke procedure i školujemo kadar kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju. Mislim da je nivo zdravstvene zaštite za ono što je dato primarnom nivou, a to je 80 odsto pružanja usluga iz oblasti zdravstvene zaštite, na visokom nivou - saopštio je dr Kalač. 03. februar - FZO daje 50.000 za proširenje odjeljenja psihijatrije u bjelopoljskoj bolnici Fond za zdravstveno osiguranje oprijedijelio je 50.000 eura za proširenje kapaciteta odjeljenja psihijatrije u Opštoj

26

bolnici u Bijelom Polju. Planirano je povećanje broja kreveta kao i unaprjeđenje uslova u kojim borave hospitalizovani pacijenti - saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove. 04. februar - Najviše oboljelih od raka pluća i grlića materice Prema podacima iz 2018. godine u Crnoj Gori je 1.500 osoba preminulo od maligniteta. Od toga novooboljenih je bilo oko 2.300 u periodu od 5 godina oko 5.500 osoba koje se liječe od raka, kazao je dr Nikola Milašević, subspecijalista onkolog u Kliničkom centru Crne Gore, što spada u prosjek evropskih zemalja po učestalosti oboljenja od raka ali su rak pluća i grlića materice učestaliji nego u ostalim zemljama. - Crna Gora spada u prosjek evropskih zemalja po učestalosti oboljenja od raka, međutim, po mortalitetu imamo predominaciju određenih oblika tj. raka određenih organa više nego u ostalim zemljama, kao što su rak pluća ili rak grlića materice, zbog preventnivnih programa koji se sprovode već decenijama u visoko razvijenim zemljama", istakao je Milašević. Kod nas se ti programi sprovode, ali su rezultati slabiji jer 35 odsto populacije čine aktivni pušači i ne sprovodi se još uvijek vakcinacija u djetinjstvu za HPV virus, što bi moglo dovesti do smanjenja karcinoma grlića materice. On ističe da je velika opterećenost Klinike za onkologiju i čitavog Kliničkog centra Crne Gore pacijentima koji imaju maligne bolesti. U 2019 godini, na onkološkoj klinici je bilo oko 34.000 pregleda, oko 16.000 aplikacija hemoterapija u Dnevnoj bolnici a 2012. je bilo oko 18.000 pregleda i 7.500 aplikacija hemoterapija. Znači u roku od 7 godina postoji povećanje u broju aplikacija hemoterapija za gotovo 100 odsto. Od otvaranja nove zgrade klinike za onkologiju, od 2010. godine vršena je stalna modernizacija. Pacijenti imaju mogućnost da se liječe novim tehnikama i praktično nemaju potrebu da odlaze u inostranstvo. Lista ljekova je veoma dobra, tako da se pored hemoterapije sprovodi i ciljana terapija i imuno-terapija koja predstavlja novu eru u liječenju te bolesti – ističe dr Milašević. 04. februar - Godišnje 2.000 novooboljelih od karcinoma Povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, predstavnici Klinike za onkologiju su u Kliničkom centru Crne Gore edukovali građane o prevenciji i liječenju kancera. Tokom redovnih pregleda u Crnoj Gori se godišnje


otkrije oko dvije hiljade oboljelih od karcinoma. Dr Sanja Lekić, onkolog s Klinike za onkologiju u KCCG, kazala je da u narednom periodu treba očekivati porast broja oboljelih. - U Crnoj Gori godišnje bude oko 2.000 novooboljelih pacijenata od kancera, a, prema projekcijama, u naredne dvije decenije kod nas i na svjetskom nivou očekujemo povećanje broja novootkrivenih pacijenata za 70 odsto. To nas obavezuje da radimo na preventivnim pregledima jer nam podaci pokazuju da se 30 odsto smrtnosti može smanjiti ukoliko utičemo na faktore rizika – istakla je dr Lekić.

karcinom dojke, grlića materice i pluća, dok je kod muškaraca najčešći karcinom pluća, debelog crijeva i prostate. Kod mlađih muškaraca možemo govoritri o učestalosti karcinoma testisa, dok su kod mlađih žena sve češći karcinomi dojke i grlića materice. Ona je istakla da je u borbi protiv kancera veoma važna sekundarna prevencija koja podrazumijeva da se maligne bolesti na vrijeme otkrivaju kod pacijenta koji su u riziku. Dr Lekić je kazala da to podrazumijeva odlazak kod ljekara na opšti pregled jednom godišnje. Ona je pojasnila i da su izlječive maligne bolesti koje se otkriju u prvom i drugom stadijumu. - Nažalost, građani Crne Gore najčešće ne rade dovoljno na prevenciji kancera i ne javljaju se ljekaru na vrijeme. Važno je zdravo živjeti sa što više fizičkih aktivnosti, odvikavati se od pušenja i uvoditi tzv. zone bez dima - kazala je dr Lekić. 05. februar - Na bolovanja izgubljeno 1.221.028 radnih dana

Ljekari, psiholozi i medicinski tehničari promovisali su zdrave stilove života i ukazivali pacijentima na faktore rizika koji se mogu prevenirati kao i na skrining programe. Kod ženske populacije u Crnoj Gori najzastupljeniji je

Skoro šest miliona eura biće troškovi države za bolovanja u 2019. godini, od čega je više od polovine izdvojeno za trudnička bolovanja. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, kazao je da je, prema preliminarnim podacima, prošle godine izgubljeno 1.221.028 radnih dana. Prosječno je po zaposlenom izgubljeno šest radnih dana. Najčešći razlozi zbog kojih se odobravaju bolovanja su problemi sa kičmom, psihijatrijska bolovanja, kardiološki slučajevi i drugo.


Čirgić je kazao da je prema do sada obrađenim zahtjevima u 2019. godini troškovi za naknade za bolovanje iznose oko 5,6 miliona eura i da je u toku obrada zahtjeva podnijetih u decembru. Procjena je, kaže, da će nakon obrade svih zahtjeva troškovi biti približno na nivou 2018. godine, odnosno 5.950.039 eura. Čirgić je kazao da se od ukupnih troškova za privremenu spriječenost za rad na trudnička bolovanja odnosi oko 3,09 miliona eura ili 55 odsto.

bolnice i jedini digestivni hirurg na sjeveru Crne Gore. Digestivna hirurgija bavi se patologijom digestivnog sistema, među kojima su bolesti žučne kese, pankreasa, jednjaka, želuca, jetre, tankog i debelog crijeva.

06. februar - Doniran CTG aparat bolnici u Nikšiću Elektroprivreda je donirala novi CTG aparat Opštoj bolnici u Nikšiću, koji se koristi za analizu srčanog rada bebe i materičih kontrakcija majke. Direktor Opšte bolnice Nikšić, dr Ilija Ašanin, kazao je da bolnica ima dva takva aparata, dok je novi, treći, nabavljen u cilju praćenja savremenih trendova. - To je aparat posljednje generacije i pruža mnogo više mogućnosti nego postojeći aparati koje imamo - rekao je dr Ašanin. Predstavnik EPCG-a, Rajko Šebek, istakao je da Elektropriveda, kao društveno-odgovorna kompanija, kontinuirano pruža podršku u vidu donacija raznim zdravstvenim ustanovama na nivou Crne Gore.

Prema riječima Šebeka, EPCG je zdravstvenim ustanovama na teritoriji opštine Nikšić u poslednjih godinu dana donirala oko 60 hiljada eura za razne medicinske aparate. - Ova godina je jubilarna godina EPCG, jer se obilježava 110 godina postojanja i rada. U to ime, u toku ove godine, planirana sredstva za manifstacije usmjerićemo u donacije uglavnom u zdravstveni, kao i prosvjetni sektor - kazao je Šebek. On je najavio i veliku donaciju Opštoj bolnici Nikšić tokom ove godine.

Opšta bolnica će u narednom periodu posvetiti pažnju nabavci savremene hirurške opreme, kako bi hirurzi imali sve neophodne uslove za rad i potrebnu opremu. 07. februar - Dom zdravlja Podgorica dobio 15 novih specijalista Dom zdravlja Podgorica dobio je 15 novih specijalista i sada ih je u ustanovi 97, a edukacija ljekara je jasno prepoznata kao nešto čemu se mora dati prioritet i u narednom periodu, kako bi se dodatno unaprijedio kvalitet zdravstvenih usluga. Na svečanosti na kojoj su ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović i direktor Doma zdravlja Podgorica doc. dr Nebojša Kavarić, primili ljekare koji su završili specijalizaciju u protekle tri godine, dr Kavarić je istakao da su zahvaljujući posvećenim i vrijednim profesionalcima, humanistima i dobrim ljudima značajno ojačani kadrovski kapaciteti te zdravstvene ustanove. - Još 14 doktora medicine je na specijalizaciji, šest na pedijatriji, četiri na porodičnoj medicini, dvoje na ginekologiji i dvoje na oftalmologiji - kazao je dr Kavarić. On je rekao da je u planu realizacija nove 22 specijalizacije, za šta su Vlada i Ministarstvo zdravlja već dali saglasnost.

07. februar - Prvi digestivni hirurg na sjeveru Crne Gore Opšta bolnica u Bijelom Polju dobila je digestivnog hirurga, nakon što se dr Stevan Femić vratio sa subspecijalizacije iz digestivne hirurgije. Dolaskom digestivnog hirurga, unaprijediće se hirurgija, ali i povećati broj i vrste operacija u bjelopoljskoj bolnici, poručila je direktorica Opšte bolnice, dr Biserka Bulatović. Dr Femić je prvi digestivni hirurg u istoriji bjelopoljske

28

Kontinuirano unapređenje stručnih znanja i vještina se, kako je rekao, nameće kao imperativ savremene struke i nauke i predstavlja poseban izazov. Ministar zdravlja Kenan Hrapović je rekao je da su ljekari, koji su najhumaniji poziv birali odvažno i smjelo, svjesni da će svakodevica donijeti mnogobrojna zadovoljstva i satisfakciju,


ali i osporavanja, neizvjesnost i stalna preispitivanja. - Danas, kada se vas 15 sa dodatnim znanjima i vještinama vraća u zdravstveni sistem, koristim priliku da vam kažem, da se država sa posebnim senzibilitetom odnosi prema svim pitanjima koja tište bijele mantile, a u svjetlu izazova sa kojima se kao tranziciono društvo susrećemo - kazao je Hrapović. Svjesni činjenice da zdravstveni sistem počiva na medicinskim profesionalcima, kako je rekao, nedvosmislena odluka Vlade je ulaganje u njihov proefesionalni prosperitet. On je naveo da je samo za posljednje tri godine odobreno je 48 užih specijalizacija, i 268 specijalizacija. - Sa ponosom ističem činjenicu da je 432 ljekara trenutno u procesu obavljanja specijalističkog staža, da je 20 ljekara na užim specijalističkim studijama. U posljednje dvije godine, 93 ljekara su završila specijalizacije, a tokom ove godine očekujemo povratak još 146 ljekara sa specijalističkih studija na svoja radna mjesta - naveo je Hrapović. Specijalista porodične medicine, dr Jelena Stanković, kazala je da Dom zdravlja Podgorica otvara vrata svim građanima za sve preventivne preglede, brojne dijagnostičke procedure i terapijske protokole „a na tom putu smo mi, drage kolege, spremni da profesionalno, mudro i plemenito dočekamo pacijente i pružimo kvalitetnu zdravstvenu uslugu“. 08. februar - U Dom zdravlja Berane uloženo 230.000 eura kroz projekat Energetske efikasnosti Ministri zdravlja i ekonomije, Kenan Hrapović i Dragica Sekulić sa saradnicima, posjetili su Dom zdravlja Berane, u čiju je adaptaciju u okviru projekta Energetske efikasnosti uloženo više od 230 hiljada eura.

Ministarka Sekulić je, kako se navodi u zajedničkom saopštenju dva Vladina resora, istakla da je stepen komfora koji se postiže na ovaj način neprocjenjiv za sve korisnike. - Urađena je nova termofasada, fasadna stolarija, rasvjeta, popravljen je sistem grijanja u smislu njegove kontrole i nabavljen je agregat koji sve neophodne sisteme drži u funkciji i u slučaju prestanka napajanja električnom energijom. Veliko je zadovoljstvo čuti, kako direktoricu, tako i zaposlene, pa i pacijente iz ovog doma zdravlja, što sve ovo znači za zdravstveni objekat. Posjetili smo odjeljene pedijatrije i uvjerili smo se u ispravnost ulaganja i uslove koje DZ pruža, a jako je važan za ovaj dio Crne Gore kazala je Sekulić. Ministar Hrapović je naglasio da, osim što je projekat energetske efikasnosti izmijenio izgled naših zdravstvenih

ustanova, promijenio je i način funkcionisanja u svakodnevnom radu, čineći sistem efikasnijim i stvarajući uštede, i ono najznačajnije, poboljšao kvalitet pružene usluge. Hrapović je podsjetio da ukupne investicije u građevinske radove i medicinsku opremu u protekle tri godine u beranskom domu zdravlja iznose 1,75 miliona eura, što, kako je rekao, pokazuje odgovoran odnos Vlade prema toj sjevernoj opštini. - Da je Ministarstvo zdravlja vodilo kvalitetnu kadrovsku politiku, govori i podatak da se ove godine četiri ljekara vraća sa specijalističkog usavršavanja, koji će biti značajno pojačanje za ovu ustanovu i građane koji koriste zdravstvenu zaštitu na ovom području - istakao je Hrapović. Direktorica Doma zdravlja Berane, dr Zuhra Hadrović, saopštila je da je osim objekta doma zdravlja, mjerama energetske efikasnosti adaptirana i zdravstvena stanica u Petnjici, na zadovoljstvo građana i zaposlenih. Pošto je zimska sezona u toku, mi već sada osjećamo benefite ovog projekta. To je sada drugi radni ambijent, značajno unaprijeđen u smislu toplote i uštede energije. Naročito ističem povećan komfor za stariju populaciju i najmlađe pacijente, koji su najosjetljiviji, pa nas često posjećuju - poručila je dr Hadrović. 11. februar - Kažnjeno 150 roditelja koji nisu vakcinisali djecu Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, 8.000 djece uzrasta od tri do pet godina nije primilo obaveznu MMR vakcinu. U protekle dvije godine Uprava za inspekcijske poslove podnijela je preko 177 prekršajnih prijava protiv roditelja koji nijesu vakcinisali djecu prema kalendaru obavezne imunizacije, dok su sudovi izrekli 150 novčanih kazni vrijednosti 15.000 eura, a ostalih 27 su dobili opomenu. Iz Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja Podgorica ističu da roditelji svakog trećeg djeteta uzrasta od tri godine i dalje odbijaju da ih vakcinišu MMR vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, zbog toga što nemaju povjerenja u tu vrstu imunološkog lijeka, iako iz zdravstvenih institucija upozoravaju da to može dovesti do pojave opasnih malih boginja. Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, minimalna kazna za roditelje iznosi 100, a maksimalna 2.000 eura, prenosi Dan. 12. februar - U Domu zdravlja Ulcinj novi mamograf i ultrazvučni aparat Novi ultrazvučni aparat i mamograf u Domu zdravlja Ulcinj, čija je vrijednost preko 80 hiljada eura, omogućiće bolju dijagnostiku i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu za građane te opštine, ali i turiste, kazao je ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović. - Očekujem da u narednom periodu na savremenim aparatima, zaposleni u Domu zdravlja Ulcinj, još jače i posvećenije rade na realizaciji skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke i na prevenciji u smislu boljeg izliječenja i kvalitetnijeg života dama iz Ulcinja - rekao je Hrapović. On je istakao da je prošle godine, kroz kapitalni budžet u Dom zdravlja Ulcinj uloženo preko 150 hiljada eura. - Ove godine je u toku realizacija jednog veoma značajnog

29


projekta, a to je Projekat Energetske efikasnosti, za koji je opredijeljeno 450 hiljada eura. Tako da će ovaj objekat u narednom periodu zaista biti jedan prostor u kome će se svi osjećati ugodno, i zaposleni, a posebno naši građani - kazao je Hrapović. Oprema i prostor, kako je rekao, ne znače mnogo bez kvalitetnog i stručnog kadra. - U Domu zdravlja Ulcinj zaista postoji posvećen kadar i Ministarstvo zdravlja je imalo sluha kada su zahtjevi menadžementa u pitanju, u smislu dodjeljivanja specijalizacija. Tako da je Ministarstvo zdravlja u prethodne dvije godine dodijelilo sve potrebne specijalizacije koje su zahtjevane i očekujemo povratak specijaliste interne medicine, specijaliste mikrobiologa, specijaliste epidemiologa i specijaliste porodične medicine - naveo je Hrapović.

Direktor Fonda za zdravstevno osiguranje, Sead Čirgić, kazao je da je saradnja između te ustanove i Doma zdravlja Ulcinj na visokom nivou. - Rezultat te saradnje možete vidjeti i danas, a rezultati će se posebno vidjeti u narednom periodu. Fond je sa nabavkom ultrazvučnog aparata i obezbjeđivanjem sredstava za nabaku mamografa, nastavio sa realizacijom planova Ministartsva zdravlja i Vlade za obezbjeđenje kvalitetne zdravstvene zaštite na području Opštine Ulcinj - rekao je Čirgić. Direktor Doma zdravlja Ulcinj, dr Pavle Marniković, rekao je da će u Domu zdravlja nastaviti kontinuirano sa skriningom raka dojke i raka grlića matarice na jedan bolji i kvalitetniji način. I do sada smo to imali, ali sada su tu novi, najsavremeniji aparati koji će omogućiti našim doktorima da rade još bolju dijagnostiku.

Ponosni smo što danas mjesta svih direktora organizacionih jedinica (Centara) u Institutu zauzimaju žene. Od njih šest, četiri su doktorke nauka a jedna magistarka. Jedna redovna profesorka a jedna je docent. Njihova posvjećenost i profesionalizam je bez premca, istakli su iz Instituta. Pored njih u Institutu rade još pet doktorki nauka i 11 magistarki. Kako bez njih tako i bez svih drugih žena koje rade u Institutu i koje su svojim trudom gradile i razvijele Institut, ova ustanova ne bi bila ono što je danas - noseći stub zdravstvenog sistema Crne Gore i vodeća laboratorijska ustanova u državi i regionu. Čestitamo i hvala im, poručili su iz Instituta. 13. februar - Prvi smrtni slučaj od gripa U Crnoj Gori je zabilježen prvi smrtni slučaj izazvan infekcijom virusa gripa tipa A, saopštio je Institut za javno zdravlje (IJZ). Dana 10. februara u Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti pristigla je prijava smrtnog slučaja izazvanog infekcijom virusa gripa tipa A, i to za pacijenta muškog pola rođen 1996. godine. U anamnezi je registrovan podatak o komorbiditetu (Daunov sindrom). Podaci o vakcinaciji sezonskom vakcinom protiv gripa nisu bili dostupni - objavio je Institut za javno zdravlje. Pacijent je, kako je navode, bio hospitalizovan zbog teške akutne respiratorne infekcije. - Ovo je prvi registrovani smrtni slučaj od gripa u sezoni 2019-2020 - istakli su iz Instituta. 13. februar - Snažna posvećenost države u borbi sa koronavirusom

12. februar - Međunarodni dan žena u nauci

U Institutu za javno zdravlje obilježen je međunarodni dan žena i djevojaka u nauci: #WomenInScience.

30

Eksperti Svjetske zdravstvene organizacije posjetili su granične prelaze, aerodrom Podgorica, kao i zdravstvene ustanove. Crna Gora preduzima adekvatna mjere, postoji veoma dobar koordinacioni mehanizam i snažna politička posvećenost države, kada je riječ o vanrednoj situaciji na međunarodnom nivou u vezi obolijevanja od koronavirusa, saopštio je na sastanku sa ministrom zdravlja dr sc Kenanom Hrapovićem predstavnik subregionalnog centra Svjetske zdravstvene odranizacije (SZO) za pripremljenost i odgovor, dr Abebayehu Assefa Mengistu. Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, sastanak je upriličen sa šeficom kancelarije SZO za Crnu Goru Minom Brajović, kao završna aktivnost dvodnevne ekspertske posjete Crnoj


Gori, koju SZO realizuje obilazeći države regiona sa ciljem sagledavanja trenutne situacije i nacionalnih kapaciteta, kao i definisanjem pomoći SZO u vidu aktivnosti i mjera koje će značajno doprinjeti unaprjeđenju pandemijske spremnosti u regionu. Tokom boravka u Crnoj Gori, eksperti SZO posjetili su granične prelaze, aerodrom Podgorica, kao i zdravstvene ustanove,i sa Nacionalnim koordinacionim timom za pripremljenost i odgovor u vanrednim situacijama razmatrali set mjera i aktivnosti koje su već preduzete, ali i onih koje mogu uslijediti, u odnosu na aktuelni epidemiološki momenat. - Generalno govoreći, imam dobar utisak o mjerama koje Vlada preduzima. Takođe veoma je dobar koordinacioni mehanizam u zemlji. Ono što je najvažnije jeste to da postoji na nivou zemlje snažna politička posvećenost ovom pitanju. Svi planovi i koordinacioni mehanizmi su aktivirani, što je jako dobro. Koordinacija aktivnosti i činjenica da postoji poseban operativni plan za pripravnost i odgovor, sve to je zaista jako dobro. Što se tiče otkrivanja, nadzora i laboratorije, oni su na visokom nivou - ocijenio je ekspert SZO. 13. februar - MMR vakcina sigurna Iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je MMR vakcina protiv morbila (malih boginja) sigurna i učinkovita i da su rijetke neželjene reakcije, kao što su ozbiljna alergija, crvenilo ili kratkotrajna povišena temperatura, piše Dan. Iz Instituta ističu da se primjenom vakcine uz adekvatan imunološki odgovor ostvaruje zaštitni nivo antitijela kod 95 odsto djece koja su vakcinisana jednom dozom sa navršenih 12 mjeseci života i gotovo kod 99 odsto djece koja su primila dvije doze vakcine. - Tokom višedecenijskog praćenja upotrebe ove vakcine i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije koje mogu nastati jer kao i svi drugi ljekovi i vakcina protiv malih boginja može dovesti do pojave neželjenih reakcija - ističu u Institutu. Navode da je posebno bitno da se neželjene reakcije neće javiti kod svih vakcinisanih, već naprotiv – javiće se rijetko i samo kod pojedinih osoba. - Ozbiljna alergija, kao najteža neželjena reakcija, može se javiti jednom na 100.000 datih doza ili čak i rjeđe, što s obzirom na broj datih doza u Crnoj Gori znači da će se takva reakcija vidjeti otprilike jednom u deset godina, a ne postoje podaci da je dosad zabilježena kod nas. 13. februar - Podrška studentima od Kliničkog centra Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković, u prisustvu medicinske direktorice prof. dr Marine Ratković primio je najbolje studente pete i šeste godine Medicinskog fakulteta Univerzuteta Crne Gore u Podgorici, njih devetnaest, kao i najboljeg studenta iz Crne Gore pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Šućra Madžgalja. Studenti su izrazili zadovoljstvo prijemom i podrškom i istakli da Crna Gora može da im pruži adekvatnu podršku kao i neki drugi visoko razvijeni centri. Prijem je organizovan sa ciljem da se menadžment najreferentnije zdravstvene ustanove u našoj državi upozna sa planovima i opredjeljenjima za profesionalno usavršavanje budućih ljekara, najboljih među najboljima.

Studenti su izrazili zadovoljstvo prijemom i podrškom dr Erakovića i prof. dr Ratković, naročito što, kako je rekao jedan od njih, Crna Gora može da im pruži adekvatnu podršku kao i neki drugi visoko razvijeni centri. 14. februar - Oboljeli od epilepsije brže do pravovremene dijagnoze i terapije Upostavljanjem konekcije sa referentnim regionalnim centrima, preko telemedicine, biće omogućeno da pacijenti sa farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti dobiju najsavremeniju medicinsku uslugu u mjestu boravka, a time će se izbjeći troškovi putovanja i smanjiti liste čekanja.

To je ocijenjeno u okviru edukativnog događaja Razmjena znanja, vještina i primjera dobre prakse u okviru projekta INTERREG IPA-CBC HR-BA-ME182 NeurNet- Mreža za zbrinjavanje pacijenata s farmakorezistentnom epilepsijom i uznapredovalom fazom Parkinsonove bolesti, koji je u Tivtu organizovalo Ministarstvo zdravlja, koje je partner u projektu. Generalna direktorica Direktorata za ekonomiku i projekte u zdravstvu u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, Milica Škiljević, kazala je da projekat ne čini posebnim samo njegov humani cilj, već i činjenica da je okupio eminentne stručnjake iz regiona i da je ojačao sponu koja postoji između referentnih centara i bolnica. - Projekat je omogućio da se primjenom novih savremenih tehnologija telemedicine jača regionalna saradnja. Olakšano je da stručnjaci kroz razmjenu znanja i iskustava uspostave trajnu saradnju i značajno unaprijede kvalitet pružanja zdravstvenih usluga - rekla je Škiljević. Nabavljena je značajna medicinska oprema, radi se o

31


savremenim EEG uređajima sa pratećim video nadzorom i računarskom opremom. Kreirana je aplikacija, instaliran je savremeni sistem za video konferenciju. Dakle, ojačali smo kapacitete, unaprijedili sistem komunikacije i dalje je na nama. Vjerujem da će ovaj projekat imati svijetlu budućnost i vjerujem u njegovu održivost - poručila je Škiljević. Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Jevto Eraković, istakao je da je postignut ogroman napredak i da projekat predstavlja vizionarski put na koji način treba sarađivati. - Ovakvim načinom konekcije omogućava se drugo stručno mišljenje, eksperstko mišljenje i omogućava se da, ako postoji bilo kakva dilema kod ovako teških pacijenata, uz konsultaciju eminentnih stručnjaka, možemo zajednički da je riješimo. To je veliki benefit za nas i naše pacijente - istakao je dr Eraković. Što se tiče KCCG-a i neurologije, itekako je, kako je dodao, posvećena pažnja razvoju telemedicine. - U protekloj godini smo, samo u razvoj tog segmenta uložili preko million eura. Napravili smo konekcije sa tri bolnice u okviru Crne Gore i sa mnogim referentnim centrima u Evropi i u svijetu. A najvažnije je da smo povezani sa regionalnim centrima, jer imamo iste ideje, iste probleme, zadatke - istakao je dr Eraković. Dječji neurolog u Institutu za bolesti djece KCCG-a, dr Predrag Ignjatović, kazao je da će se pacijentima blagovremeno moći pružiti najsavremeniji terapijski i dijagnostički postupci i smanjiće se troškovi liječenja, jer će pacijenti biti manje upućivani na liječenje u inostranstvo. 14. februar – Obilježen Dan djece oboljele od karcinoma U Crnoj Gori je prošle godine u Dječjoj bolnici dijagnostifikovano i dijelom liječeno 27 djece oboljelih od malignih bolesti, kazala je pedijatar i hematolog te zdravstvene ustanove, dr Daria Ljubić povodom obilježavanja Internacionalnog dana djece oboljele od karcinoma.

Prema njenim riječima, po strukturi oboljenja Crna Gora se ne razlikuje od evropskih procenata. Ona je naglasila da se Internacionalni dan djece oboljele od raka obilježava kako bi se javnost upoznala sa problemima sa kojima se susrijeću oboljela djeca i adolescenti. - Obilježavanjem ovog dana pokazujemo da smo svjesni neophodnosti da svako dijete dobije pravovremenu i tačnu dijagnozu i da ima pravo na aktuelne terapijske protokole i svu dostupnu njegu u toku liječenja i nakon toga - rekla je dr Ljubić.

32

Kako je kazala, najčešći hematološki maligniteti su tumori mozga i limfoni, a rjeđi su kanceri, neuroblastom i tumori bubrega. 14. februar – Predstavljena istraživanja višestrukih pokazatelja MICS iz 2018. Obuhvat imunizacije djece rođene u posljednje dvije tri godine i dalje je jako nezadovoljavajući, veliki je procenat najmlađih koji u ovom trenutku nijesu adekvatno zaštićeni od najopasnijih zaraznih bolesti, upozorio je pomoćnik direktora za medicinska i javno zdravstvena pitanja u Institutu za javno zdravlje dr Senad Begić. On je predstavljajući istraživanja višestrukih pokazatelja MICS iz 2018. godine, upozorio da iako trenutno stabilizovan na oko 80 posto, obuhvat djece imunizacijom još nije na željenom nivou. Podsjetio je da je nakon organizovane kampanje protiv imunizacije obuhvat vakcinisane djece drastično pao sa 95 posto na zabrinjavajućih 42, koliko je zabilježeno tokom sprovođenja programa za 2018. godinu, i istakao da je specifičnost da se u Crnoj Gori vakcine decidirano ne odbijaju, već odgađaju. Podaci pokazuju i da oni koji su najobrazovaniji imaju najnegativnije stavove prema imunizaciji, piše Pobjeda. Modul MICS-a koji je ispitivao ishranu novorođenčadi i male djece je pokazao da 24 odsto majki u opštoj populaciji kreće sa ranim podojem svog djeteta, dok 40 odsto majki iz romske populacije ima istu praksu. Najbolja situacija je na sjeveru gdje je 93,6 odsto djece dojeno, a rano podojeno oko 40 odsto. Istraživanje je otkrilo i zabrinjavajuće podatke o učestalosti korišćenja takozvanih bebi formula. 15. februar - Drugi stručni skup u okviru Erasmus + projekta Na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore održan je danas drugi stručni skup pod nazivom "Akutni bol u svakodnevnoj praksi - iskustva i izazovi" u okviru Erasmus + projekta – HEPMP, čiji je koordinator prof. dr Danko Živković. Skup je otvorio dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović.

Na skupu je prisustvovalo oko 50 ljekara uglavnom iz primarne zdravstvene zaštite i obrađeno je oko desetak interesantnih tema iz medicine bola. Koristimo priliku da najavimo da će se sledeći skup održati 4. aprila 2020. godine.


15. februar – Donacija Komore fizioterapeuta Crne Gore Komora fizioterapeuta Crne Gore donirala je Studijskom programu Primijenjena fizioterapija anatomski skelet. U ime Komore fizioterapeuta Crne Gore donaciju je uručio Krsto Kovačević, predsjednik, a u ime Studijskog programa Primijenjena fizioterapija donaciju jeprimila Sonja Grujičić.

održao se u Institutu Dr Simo Milošević u Igalu od 20. do 23. februara. Dr Jevto Eraković, predsjednik Udruženja neurologa Crne Gore i direktor Klničkog centra Crne Gore (KCCG), iskazao je veliko zadovoljstvo što je Udruženje neurologa Crne Gore u prilici da ugosti svoje kolege sa prostoru Jugoistočne Evrope. (Opširnije na strani 10) 21. februar – Održan stručni skup o liječenju mioma Udruženje ginekologa i akušera Crne Gore organizovalo je stručni skup o liječenju mioma u hotelu Podgorica u Podgorici. Prisutne je pozdravio dr Vojislav Miketić, predsjednik ovog Udruženja, podsjećajući koliki problem miomi predstavljaju u svakodnevnom životu žena, te koje su opcije za liječenje ovog oboljenja.

Anatomski skelet namijenjen je studentima Studijskog programa Primijenjena fizioterapija za praktičnu nastavu i nalazi se u Kabinetu za kineziterapiju. 19. februar – Nikšićka bolnica dobija heliodrom Opšta bolnica Nikšić uskoro dobija moderni heliodrom, čija je izgradnja već započeta, u pitanju je lokacija između zgrade Psihijatrijskog odjeljenja i portirnice, a rok za izvođenje radova, koji će ipak zavisiti od vremenskih uslova, je 70 dana. Na taj način će svim građanima Nikšića, Šavnika Plužina biti pružena zdravstvena zaštita u najkraćem mogućem roku.

O savremenim terapijskim mogućnostima materičnih mioma govorio je gost sa GAK-a Narodni Front iz Beograda, prof. dr Aleksandar Juričić, ističući značaj i ulogu nehirurškog liječenja pacijentkinja koje planiraju potomstvo, dok je dr Ivan Đukić, direktor GAK Kliničkog centra Crne Gore govorio o operativnom tretmanu mioma, odnosno prednostima preoperativnog medikamentoznog terapijskog tretmana. Skupu koji je podržala farmaceutska kompanija Richter Gedeon prisustvovao je veliki broj ginekologa i akušera. 22. februar - Bezbjednost i zdravlje na radu

- Do sada se to obavljalo na najbližoj lokaciji pogodnoj za slijetanje koja se nalazi na Arodromu Kapino Polje, koji je od bolnice udaljen čak tri kilometra, tako da se javlja i potreba za prebacivanjem bolesnika iz helikoptera u bolničko vozilo, što u mnogome usporava čitav proces pružanja efikasne zdravstvne usluge tj. zbrinjavanja pacijenta - kazao je dr Ilija Ašanin, direktor bolnice Nikšić. Projekat je finansirala ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori. 20. februar - Treći Interdisciplinarni sastanak neurologa Treći Interdisciplinarni sastanak Udruženja neurologa Crne Gore, Društva neurologa Srbije i Instituta Dr Simo Milošević

U Institutu za javno zdravlje Crne Gore 22. i 23. januara održan je sastanak radne grupe WG 1, COST akcije CA16123 koja se bavi bezbjednošću i zdravljem na radu i upravljanju rizicima u poljoprivredi - Safety Culture and Risk Management in Agriculture (SACURIMA). Glavni cilj ove COST akcije je smanjenje smrtnosti, povreda i bolesti u vezi sa radom u poljoprivredi. Akcija ima za cilj da napravi referentne na dokazima zasnovane preporuke za informisanje i vođenje inicijativa i napora na nacionalnom nivou kod bezbjednosti i zdravlja na radu u poljoprivredi. Rezultati će biti dostupni naučnoj zajednici, kreatorima politika, osiguravajućim društvima, poljoprivrednicima i stručnjacima koji vrše osposobljavanje za bezbjedan rad i održavaju bezbjednost i zdravlje na radu u poljoprivredi. Radna grupa WG1 proučava, identifikuje i ocjenjuje nacionalne programe zaštite na radu u poljoprivredi u svim zemljama

33


članicama. Fokusira se na elementima programa koji su identifikovani kao realni i efikasni u poboljšanju i održavanju bezbjednosnih standarda zaštite i zdravlja na radu u poljoprivredi.

Sastanak WG 1 COST akcije CA 16123 u Podgorici imao je za cilj definisanje i dokumentovanje nacionalnih političkih struktura zaštite i zdravlja na radu u poljoprivredi u odabranim zemljama članicama EU. Grupa ima cilj da na osnovu dokumentovanih nacionalnih programa i politika razvije ključne smernice za primjenu u obezbjeđenju zaštite i zdravlja na radu u poljoprivredi u zemljama članicama EU. 24. februar - U KCCG čuveni španski hirurg operisao dva pacijenta Pionir minimalno invazivne metode u grudnoj hirurgiji, čuveni hirurg iz Lakorunje (Španija), dr Diego Gonzalez Rivas sa kolegama iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) operisao je dva pacijenta sa tumorom pluća minimalno invazivnom metodom UNIPORTALA. Ovo je njegova druga balkanska turneja, odnosno, posjeta balkanskim zemljama. Osim Crne Gore, posjetiće Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Bugarsku i Rumuniju. - Operacije su dobro prošle. Jedan slučaj je bio dosta težak, mlađa osoba kod koje smo naišli na inflamatornu reakciju, ali uspjeli smo da se izborimo i osim toga sve ostalo je proteklo po planu. Ovim pacijentima danas je će ovaj vid operacije mnogo pomoći. Pri standardnoj operaciji otvara se mnogo veći rez i nakon operacije bude veliki šav. Nakon toga zahvata pacijent mora dugo da se oporavlja i tokom oporavka ima velike bolove. Sa ovom minimalno invazivnom metodom radi se veoma mali rez, i oporavak je veoma brz, tako da će on već kroz nekoliko dana moći da ide kući - kazao je dr Gonzalez na konferenciji za novinare nakon obavljene prve operacije. Dr Gonzalez je izrazio zadovoljstvo sa opremom sa kojom raspolaževeoma naša ustanova kao i sa uslovima rada. - Veoma sam zadovoljan, posebno sam oduševljen opremom i 4 K kamerom koju imate. Čitav proces se odvija u najsavremenijim uslovima, definitivno imate bolju opremu nego većina klinika u regionu. Čak znam klinike iz Evrope i svijeta koje imaju lošiju opremu i kamere nego vi - istakao je dr Gonzalez. Dr Gonzalez je osim operacije održao i predavanja našim hirurzima, a utisci su, kako je kazao, pozitivni. - Ovi ljudi koji rade ovdje su jako sposobni i obavljaju posao na najvećem mogućem nivou. Vidi se njihova strast za poslom i to je veoma bitno. Jako sam zadovoljan sa njima i nadam

34

se da ćemo nastaviti saradnju i da će neko od njih doći na moje kurseve minimalno invazivne hirurgije - naglasio je dr Gonzalez. Direktor KCCG dr Jevto Eraković, iskazao je zadovoljstvo zbog, kako je kazao, tri trenutka koja su danas prisutna u Kliničkom centru.

- Naravno, zadovoljan sam dolaskom našeg renomiranog konsultanta, doktora Gonzalesa koji je danas sproveo metode koje su nešto najsavremenije što se sprovodi u torakalnoj hirurgiji kao i da se te tehnike izvodimo u Kliničkom centru Crne Gore. Takođe mi pričinjava zadovoljstvo što smo u mogućnosti da KCCG nastavi jednu dobru praksu gostovanja najeminentnijih evropskih i svjetskih ljekara. Posebno sam zadovoljstvo što smo promovisali jedan novi sistem edukacije i praćenja operacija koji je veoma važan, kako za starije tako i za mlađe hirurge, da dok traje sama operacija u našoj sali je instaliran sistem gdje se pomoću dvije kamere može pratiti kompletno operativno polje u kojem hirurg vrši operaciju a poslije sa drugog sistema i čuti komentar glavnog operatera. Tako da od danas ovaj sistem će biti dostupan u Kliničkom centru - kazao je dr Eraković. Dr Bojan Milačić, načelnik Centra za grudnu hirurgiju KCCG-a je kazao da je posjeta Gonzalesa bitna za sve kolege. - Više od decenije je dr Gonzalez lider u minimalnoj invazivnoj hirurgiji grudnog koša. Mi smo danas radili dva pacijenta, minimalno agresivnom metodom. Mislim da je ovaj dolazak jedan ohrabrujući momenat kako za najmlađe kolege tako i za nas koji pokušavamo zadnjih godina da implementiramo ovu procedure - kazao je dr Milačić. 24. februar - Sastanak za projekat MADE

Medicinski fakultet u Podgorici bio je domaćin sastanka za projekat Mobile Access Dental Clinic-MADE čija realizcija počinje 1.04.2020. Ovaj projekat je odobren u okviru drugog


poziva Interreg - IPA CBC programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020. Nosilac projekta je Medicinski fakultet, Sveučilišta u Splitu, a Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore i Sveučilište u Mostaru će učestvovati kao partneri. Sastanku su prisustvovali prof. dr Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta u Splitu, prof. dr Katarina Vukojević, prodekan za Stomatologiju na Medicinskom fakultetu u Splitu i mr sc Marko Mimica. Sa Medicinskog fakulteta u Podgorici sastanku su prisustvovali prof. dr Miodrag Radunović, prof. dr Aneta Bošković, prof. dr Žarko Dašić, prof. dr Miroslav Radunović, prof. dr Jasminka Anđelić, prof. dr Snežana Matijević i doc. dr Mirjana Đuričković. Cilj ovog projekta je procjenjivanje trenutnog nivoa oralnog zdravlja kod stanovnika Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Jedna od ideja je i osnivanje zajedničkog Centra znanja o oralnom zdravlju kojim bi se omogućila adekvatna i dostupna implementaciju preventivnih programa, profilaktičkih, dijagnostičkih i terapijskih procedura stanovništvu ovog područja. Ućeščem u ovom projektu, planirana je nabavka modernih stomatoloških stolica, za Studijski program Stomatologija, Medicinskog fakulteta, Univerziteta Crne Gore. 26. februar - CG sistem spreman da odgovori globalnom izazovu Zdravstveni sistem naše zemlje spreman je da odgovori globalnom izazovu koronavirusa, to je zaključeno na sjednici Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, kojom je predsjedavao predsjednik Vlade Duško Marković. Ministar zdravlja, dr sc Kenan Hrapović, informisao je Nacionalno koordinaciono tijelo da mjere koje su preduzimane u proteklom razdoblju uključuju: redovnu komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, koordinaciju svih zdravstvenih ustanova u zemlji, 24-satnu pripravnost osoblja Instituta za javno zdravlje i epidemioloških službi, unaprjeđenje laboratorijskih kapaciteta i dijagnostike i zdravstveni nadzor nad svim putnicima u međunarodnom saobraćaju - povratnicima iz pogođenih područja koji se stavljaju pod zdravstveni nadzor u trajanju od 14 dana. 28. februar - Adaptirani Operacioni blok i jedinica intenzivne njege

U bjelopoljskoj Opštoj bolnici realizovan projekat adaptacije Operacionog bloka i jedinice za intenzivnu njegu u vrijednosti od 70.000 eura, koji je finansiransirala Turska agencija za

međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA. U cilju kompletiranja projekta adaptacije jedinice za intenzivnu njegu Opština Bijelo Polje oprijedijelila je dodatnih 20 hiljada eura. - Važno je istaći da je opština Bijelo Polje veliki partner zdravstvenom sistemu, što je očitovano kroz jednu kvalitetnu saradnju sa Bolnicom, kroz razvijenu svijest predsjednika Opštine i ostalih iz lokalne samouprave. To je zajednički zadatak i obaveza svih nas i naš zajednički uspjeh. U prethodnom periodu Opština je investirala u kupovinu opreme ili posredovala pri njenoj nabavci u visini od oko 100 hiljada eura - istakao je ministar zdravlja dr sc Kenan Hrapović. Ministar zdravlja je naglasio da bjelopoljska Bolnica ulazi u jedan dugoročno stabilan period kada je riječ o pružanju zdravstvene usluge i zaštite za građane sjevera Crne Gore. U prethodnoj godini u bjelopoljsku Opštu bolnicu sa specijalizacije vratila su se tri ljekara. Završena je specijalizacija za ginekologa, otorinolaringologa kao i subspecijalizacija za neonatologa. U okviru plana dodijeljenih specijalizacija u ovoj godini osam ljekara završava specijalizaciju i vraća se u matičnu ustanovu. Takođe, dva ljekara koji se nalaze na subspecijalizaciji iz digestivne hirurgije i audiologije u toku ove godine počeće sa radom u bolnici. Do kraja godine vratiće se ljekari sa specijalizacija iz oblasti interne medicine, hirurgije, ortopedije, radiologije, ginekologije, epidemiologije i ORL. - Ponosni smo na snagu i znanje koja stoji iza vaših zvanja i u obavezi smo da vam kao sistem obezbijedimo sve neophodne uslove za rad i opremu. Mnogo toga smo već učinili, ali nastavićemo nesmanjenim intenzitetom - zaključio je Hrapović. Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović zahvalio se koordinatoru razvojne agencije TIKA u Podgorici Muhamedu Unalu na kontinuiranom ulaganju u razne projekte koji su realizovani u Opštini te Ministarstvu zdravlja koje takođe kontinuirano ulaže u kvalitet kadra i opreme u ovdašnjim zdrastvenim ustanovama. - Drago nam je što se doktori vraćaju u Crnu Goru čiji je povratak agencija Tika spremna da podrži sa svojim donacijma. Pored opreme Turska pruža mogućnost i studiranja i stručnog usavršavanja na turskim fakultetima i medicinskim centrima poručio je kordinator Tike Muhamed Unal. - Otvaranjem novo adaptiranog prostora jedinice za intezivnu njegu i Operacionog bloka uz pomoć TIKE potvrđuje se da tu razvojnu agenciju velikom ne čine samo poslovni uspjesi već i dobra djela koja ostavljaju iz sebe - kazala je direktorica Opšte bolnice dr Biserka Bulatović. - Svaku podršku i pomoć doživljavamo kao obavezu da budemo još uspješniji u pružanju i podizanju kvaliteta zdravstvenih usluga u našoj ustanovi. Sigurna sam da hoćemo, a sve to uz kvalitetan i stručan kadar – istakla je dr Bulatović. Kroz investiranje u razvoj i unapređenje uslova u kojim se pruža zdravstvena zaštita, kao i kroz kontinuiranu medicinsku edukaciju stvoriće se, kako smatra, stabilna budućnost za građane kada je u pitanju zdravstvena zaštita - kazala je dr Bulatović. 28. februar - KCCG obilježio je Međunarodni dan rijetkih bolesti Centar za medicinsku genetiku i imunologiju (CGMI) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) obilježio je Međunarodni

35


dan rijetkih bolesti. Cilj kampanje je podići nivo opšte društvene svijesti o značaju rijetkih bolesti u društvu i angažmanu svih koji mogu doprinijeti unapređenju kvaliteta života oboljelih od rijetkih bolesti i njihovih porodica. Kampanja je otvorena za sve ljude širom svijeta: ljudi koji žive sa rijetkom bolešću i njihove porodice, zdravstvene radnike, istraživače, predstavnike javnih vlasti, farmaceutske industrije, medija i šire javnosti poručili su ljekari CMGI-a. CMGI KCCG-a je jedinstvena ustanova u Crnoj Gori u kojoj se organizuje dijagnostika, liječenje i prevencija rijetkih bolesti.

genetike je kazala da se u sklopu prenatalne dijagnostike koja ima za cilj otkrivanje i prevenciju rijetkih bolesti, sprovodi citogenetička dijagnostika koja je zasnovana na analizi hromozoma, odnosno, otkriva promjenu u strukturi i broju hromozoma. Imunolog dr Tamara Jovićević je kazala da u rijetke bolesti spadaju i mnoge bolesti imunog sistema. – U rijetke bolesti spadaju i mnoge bolesti imunskog sistema kao i bolesti koje su posredovane neadekvatnim imunskim odgovorom. Među njima svakako značajniju grupe čine inmunodeficijencije, i to većina urođenih imunodeficijencija spada u vrlo rijetke bolesti, kao i oboljenja koja su uzrokovana neadekvatnim imunskim odgovorom, tj. autoimunske organspecifične i sistemske bolesti. Odjeljenje za imunologiju kao funkcionalni dio CMGI pruža usluge u smislu odgovarajućih analiza koje nekada delimično, a u velikom broju slučajeva i u cjelosti, doprinosi u tom dijagnostičkom postupku za date bolesti za sve pacijente u Crnoj Gori - kazala je dr Jovićević. Februar 2020 – Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore

Prof. dr Olivera Miljanović, dirktorica CMGI kazala je da se Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava poslednjeg dana februara i simbolizuje povezanost rijetkih bolesti i 29. februar, najrjeđi, prestupni dana u godini ističući njihov značaj za društvo. Dr Jelena Jovanović, specijalista medicinske genetike kazala je da u KCCG-u postoji kabinet za rijetke bolesti i kliničku genetiku u koji se upućuju pacijenti sa sumnjom na rijetke bolesti. – Mi u okviru našeg pregleda napravimo plan daljeg kliničkog ispitivanja i nakon toga pristupamo izradi fenomajzera, odnosno sveobuhvatnog kliničkog fenotipiziranja, koje sadrži sve kliničke karakteristike pacijenta, na osnovu čega planiramo genetičku dijagnostiku - rekla je dr Jovanović. Dipl. biolog Slađana Teofilov, specijalista medicinske

Zaposleni u Aman Resorts Sveti Stefan organizovali su tradicionalnu 3. akciju dobrovoljnog davanja krvi sa 25 davalaca krvi. Članovi kluba DDK Kap organizovali su tradicionalnu akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici sa oko 20 davalaca krvi. Zaposleni u firmi Telemont organizovali su drugu akciju dobrovoljnog davanja krvi sa više od 10 davalaca krvi. Učenici Srednje stručne škole "Spasoje Raspopović" organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi sa oko 20 davalaca krvi. Učenici Srednje mješovite škole "25.maj" u Tuzima organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama škole. U akciji je učestvovalo oko 20 davalaca krvi. Zaposleni u firmi IPSOS organizovali su akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi Podgorica sa oko 10 dobrovoljnih davalaca krvi.

Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore

36


ZANIMLJIVOSTI

Što više poljubaca to bolje

Poljupci su sastavni dio ljubavne veze, ali imaju mnogo veću ulogu nego što mislite. Naime, istraživanja su pokazala da kada se ljubimo s partnerom, u mozgu dolazi do razmjene informacija kojih mi nismo ni svjesni. Mozak analizira način na koji se ljubimo i na osnovu toga (nesvjesno) donosi odluke koje mogu da odluče o sudbini veze. Drugim riječima, poljupci su komunikacija među partnerima, ali komunikacija koje nismo svjesni. Naučnici sa Oksforda su temeljno ispitali tajne poljubaca i utvrdili da nam oni zapravo pomažu da nađemo i zadržimo „pravog“ partnera za dugu vezu. Osim toga, sudeći prema ovom istraživanju, žene su probirljivije kada biraju partnere i one više cijene poljupce kao način da „pronađu“ pravog partnera za sebe. Čak i ako toga nismo svjesni, podsvjesno procjenjujemo svog partnera analizirajući njegove osobine i neke mane. Poljubac nam omogućava da „izmjerimo“ i koliko je naš partner fit i zdrav. To ispitujemo kroz partnerov dah i ukus, a neprijatan zadah ili ukus mogu da budu signal nekih zdravstvenih problema. Takođe, tokom poljupca se među partnerima razmjenjuje i sebum, supstanca koju proizvode žlijezde u tijelu. Ova supstanca otkriva i informacije zbog kojih u mozgu počinje da se javlja pitanje da li je osoba dovoljno zdrava da sa njom možemo da začnemo porodicu. Jasno, sve to se dešava na nesvjesnom nivou jer niko od nas zapravo nema namjeru da toliko analizira partnera prilikom poljupca. U prilog tome da su poljupci stvarno važni govori i činjenica da je 60 odsto ljudi izgubilo interesovanje za partnera zbog lošeg poljupca. Mozak je bukvalno analizirao poljubac i poslao poruku da ta osoba nije „prava“, te da bi trebalo prekinuti vezu. S druge strane, poljupci s partnerom koga volimo sjajan su način za jačanje veze. Usne su pune nervnih završetaka, tako da kada poljubite voljenu osobu, u mozgu se oslobađa oksitocin, poznat i kao hormon sreće. Pored toga, usljed poljupca sa voljenim partnerom dolazi i do veće proizvodnje serotonina, još jedne hemikalije koja pomaže da se dobro osjećamo, ali nam pomaže i da izgradimo zdravu i srećnu vezu. Poljupci takođe snižavaju i nivo kortizola, hormona stresa. Dakle, ljubite se što više sa voljenom osobom...

Mirišljave svijeće ispuštaju otrovne supstance koje su opasne po zdravlje

miris.

Mirisne svijeće od parafinskog voska mogu štetno da utiču na zdravlje. Dobijaju se iz sirove nafte, a kada gore ispuštaju otrovne supstance. Istraživanje sprovedeno na univerzitetu Južna Karolina pokazalo je da parafinske svijeće utiču na kvalitet vazduha, mogu da dovedu do pojave astme, čak i kancera. Ali takav efekat bi mogle da izazovu isključivo poslije višegodišnje upotrebe i ako izbliza udišete njihov

Ipak, nisu sve svijeće štetne. One od sojinog i pčelinjeg voska preporučuju se za upotrebu, dobro djeluju na okolinu i jednostavne su za izradu. Svijeće od sojinog voska duže gore, ne ispuštaju miris i dim i nemaju nepovoljan uticaj na ljudsko zdravlje, dok pčelinji vosak čisti i vazduh. Ukoliko ne želite da se odreknete svijeća koje vaš dom ispunjavaju prijatnim mirisom, nemojte da ih koristite dugo, niti da budete direktno izloženi njihovom dimu. A najbolja zamjena za njih su eterična ulja.

38

Šećer utiče na poremećaj sna Previše šećera može dovesti do viška kilograma, uzrokuje propadanje zuba i povećava rizik od dijabetesa. Ali šećer utiče i na poremećaj sna, tvrde stručnjaci. Studija iz 2016. godine utvrdila je da ljudi koji jedu mnogo šećera spavaju manje i pokazuju veći nemir noću. Prema tvrdnjama dr Majkla Bresa, američkog kliničkog psihologa koji se specijalizovao za poremećaje spavanja, previše šećera dovodi do toga da tokom dana jedemo više, jer nivo šećera u krvi izmiče kontroli. To nepovoljno utiče na san, a s druge strane poremećaj sna će zauzvrat stvoriti još veću čežnju za šećerom i to je taj začarani krug, piše Gardijan. - Kada jedete šećer, nivo šećera u krvi raste i pankreas oslobađa insulin. Jedenje šećera kasno noću stvara kontraefekat. Umjesto da nas čini smirenijim i spremnim za san, daje nam energiju i čini spremnim za aktivnosti, a to nije ono što pokušavamo da radimo noću - pojasnila je dr Aleks Evans. Šećer troši mnogo magnezijuma, koji je potreban za spavanje, smatra nutricionistkinja i terapeutkinja Šarlota Volts. Ona ističe da posebno treba izbjegavati kasnu noćnu čokoladu koja sadrži kofein i druge stimulanse.


IZ MEDICINE Spavanje u odvojenim krevetima jača i vezu i zdravlje

Neredovni seksualni odnosi kod muškaraca prouzrokuju zdravstvene probleme

Spavanje u odvojenim krevetima nije znak bračne svađe ili krize, naprotiv, to bi mogao da bude ključ za bolje zdravlje i srećniji odnos, pokazuje novo istraživanje. Jedan od šest parova poseže za spavanjem u odvojenim krevetima, ne zato što ne mogu da podnesu jedan drugog, već zato što su očajni zbog poremećaja spavanja. Hrkanje partnera je više nego dovoljan razlog da odete, ne u drugi krevet, već u drugu sobu. Ekspert za san iz Velike Britanije dr Nil Stenli sa Univerziteta Surej, sprovodi istraživanje spavanja već 35 godina – i spava ne samo u zasebnom krevetu, već u drugoj sobi isto toliko godina. - Ja sam vodeći svjetski zagovornik odvojenih kreveta. Rezultati studije su pokazali da trećinu poremećaja spavanja prouzrokuje upravo vaš partner - kaže dr Stenli, koautor studije u kojoj su parovi nosili uređaj koji je pratio budnost i kretanje partnera dok su spavali. Uticaj ove smetnje na vaše zdravlje i zdravlje vaše veze može biti ogroman. Analiza prethodnih studija Medicinskog Univerziteta Paracelzus iz Njemačke pokazala je da se problemi sa spavanjem i problemi u vezi javljaju istovremeno. Istraživanje takođe ukazuje na to da oni parovi koji loše spavaju imaju višu stopu razvoda.

Muškarci koji su stariji od 40 godina, a nemaju redovne seksualne odnose izloženi su većem riziku od erektilne disfunkcije. Erektilna disfunkcija predstavlja trajnu ili povremenu nesposobnost da se postigne i održi erekcija adekvatna za omogućavanje seksualne aktivnosti. Riječ je o poremećaju koji se u velikoj mjeri odražava na sve sfere života muškarca. Ovaj poremećaj je prisutan i kod muškaraca mlađih od 40 godina, ali u manjoj mjeri. Svega četiri odsto pripadnika mlađe populacije susreće se sa ovim problemom. Uz rizik od erektilne disfunkcije, kod muškaraca koji nemaju redovne seksualne odnose povećava se rizik i od karcinoma prostate. Istraživanja su pokazala da češće ejakulacije smanjuju rizik od ove bolesti i čuvaju zdravlje prostate. Zdrav seksualni život čuva muško zdravlje u cjelosti. Istraživanja su pokazala da osobe koje imaju redovne odnose imaju i niži krvni pritisak, zdravije srce i krvne sudove. Stručnjaci za ovu oblast smatraju i da se smanjuje rizik od srčanog udara za čak 50 odsto, a isto važi i za moždani udar. Redovni seksualni odnosi, pored toga što smanjuju stres, imaju pozitivan efekat i na nesanicu. Takođe je dobra fizička aktivnost koja pomaže održavanju tjelesne težine, a kako sagorijeva kalorije, doprinosi i gubitku kilograma. Ono što je takođe važno jeste da imate stalnog partnera, jer česti odnosi sa različitim partnerima pogoduju polno prenosivim bolestima, od kojih se ne možete stopostotno zaštititi.

Alkohol najveći neprijatelj za naše zdravlje Štetan uticaj narkotika na ljudsko zdravlje odavno je poznat, ali britanski stručnjak smatra da nisu ove supstance najgore po naš um i tijelo. Naime, neuropsihofarmakolog specijalizovan za proučavanje uticaja droge na mozak i bivši savjetnik britanske vlade, prof. dr Dejvid Džon Nat, kaže da je alkohol, zapravo, najveći neprijatelj našeg zdravlja. Na osnovu studije koje je ovaj stručnjak zajedno sa kolegama iz ostatka Evrope i Australije sproveo, dokazano je da je šteta koju alkohol čini njegovim konzumentima i društvu u cjelini, zapravo veća od one koju nanose najrasporostranjenije droge poput heroina, kokaina, marihuane, kreka, ekstazija, pa čak i običnog duvana. - U posljednjih deset godina nije se ništa uradilo na smanjenju štetnog uticaja alkohola na pojedince, porodice i društvo - kaže prof. Nat. Studija iz 2010. godine otkrila je da na skali štetnosti droga koja se mjeri od nula do 100, alkohol zauzima prvo mjesto s indeksom štetnosti od 72. Slijedi heroin sa 55 negativnih bodova, krek sa 54, metamfetamini 33, kokain 27, duvan 26, amfetamini 23, marihuana 20, ekstazi 9 i LSD sa 7 štetnih bodova. Prof. Nat smatra da je za nedostatak svjesti o štetnosti alkohola na ljudski organizam krivo društvo, ali i naši običaji i vaspitanje. - Uporno se pokušava da se ospori činjenica da je alkohol štetan tako što se ističu neki njegovi benefiti po zdravlje - smatra prof. Nat i ističe da je alkohol vodeći uzrok smrtnosti kod muškaraca mlađih od 24 godine. Britanski naučnik, pak, ne zagovara potpuno odricanje od alkoholnih pića, već ističe važnost umjerenosti u konzumiranju.

39


REGION 02. februar – Hitne mjere uštede u zdravstvu – Hrvatska Novi ministar zdravlja Vili Beroš kaže da će nastojati da intenzivira funkcionalnu integraciju bolnica kako bi se postigle uštede. Najavio je i hitno rješavanje problema prekovremenog rada ljekara i medicinskih sestara. - Dugovi bolničkog sistema dosegnuli su 9,4 milijarde kuna (milijardu i 260 milijona eura), a bolnice i dalje mjesečno generišu nove milione kuna duga - izjavio ministar Beroš, koji će nastojati ida ntenzivira funkcionalnu integraciju bolnica kako bi se postigle određene uštede. - Sistem limita i plaćanja po obavljenim dijagnostičko-terapijskim postupcima nije ekonomski potpuno opravdan, jer bolnice kad rade više proizvode i veći gubitak. Možemo ovako ići dalje i praviti se da je sve dobro ali ako takav sistem proizvodi na desetine miliona kuna duga mjesečno, a godišnje se to broji u stotinama miliona, onda je to ozbiljan problem koji traži sistemska rješenja - ocijenio je Beroš, koji je, kao pomoćnik ministra, dosad bio na čelu Uprave za bolničku zaštitu. - Ne mislim da se u šest mjeseci tu može napraviti radikalni zaokret, ali ću sigurno učiniti sistem transparentnijim, pobrinuti se da svaka kuna iz budžeta ide tamo gdje treba, za zaštitu pacijenata, te nastaviti da radimo na poboljšanju informatičke strukture, da se vidi ko, što i koliko zaista radi - rekao je on za Hinu. Beroš smatra da je postojeći sistem sa 63 ovako organizirane bolnice previše za Hrvatsku. Naslijeđen je još iz bivše države, napravljen za drugačiju vrstu liječenja, kad se ležalo u bolnici i čekale pretrage. Beroš najavljuje da će pokušati ponuditi rješenja za gorući problem nedostatka ljekara, poput manjka ginekologa u Zadru, ali i stvoriti pretpostavke za dugoročno rješenje s obzirom da će iz primarne zdravstvene zaštite u idućih nekoliko godina u penziju otići 500 ljekara. Planira donijeti petogodišnji plan specijalizacija, a treba razmotriti mogućnosti da se one finansiraju iz državnog budžeta, umjesto da ih plaćaju zdravstvene ustanove iz sredstava za pružanje zdravstvene zaštite. - Pokušaćemo naći rješenje internom preraspodjelom, odnosno iz bolnica povući kadrove koji nedostaju, da rade u popodnevnim satima uz finansijsku naknadu. Pozvaćemo i one koji idu u penziju, a žele da ostanu da rade, ali i lokalna samouprava mora napraviti korake za dodatno privlačenje zdravstvenih radnika – objasnio je Beroš. Po potrebi posegnuće se i za drugim rješenjima. Jedna je od opcija tražiti ljekare u okruženju, koji bi nakon provjere kvalifikacija bili spremni da rade u Hrvatskoj, prenosi Al Jazeera. 03. februar - Slijedi digitalizacija zdravstva – Srbija Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da je zadovoljna rezultatima digitalizacije za prethodne tri godine i da će se ove

40

godine pažnja posvetiti digitalizaciji zdravstva, prosvjete i socijalnih karata. Ona je na konferenciji Digitalna saradnja: transformacija vlada rekla da često nije zadovoljna, ali da se u digitalizaciji postiglo više nego što je očekivala jer se krenulo od nule i od evidencija na papiru koje su imale dosta grešaka. - Pred nama je još mnogo posla, radiće se na digitalizaciji zdravstva, prosvjete i socijalnih karata, kao i izgradnji infrastrukture za internet - rekla je Brnabić. Objasnila je da se u zdravstvo godišnje ulaže dvije milijarde eura ali da građani ne vide potpune rezultate. Ona je rekla da je u toku izrada zakona o socijalnim kartama i da će digitalizacijom tog sektora bolje fokusirati socijalna pomoć. Sada oko 30 odsto građana, kako je rekla ima slab internet, a da bi mogli da koriste digitalne usluge državne uprave neophodan je kvalitetan internet pa će se u martu raspisati konkurs za operatere koji će uvesti internet u 600 naselja za 90.000 stanovnika. Cilj je, kako je rekla da u naredne tri godine 100 odsto stanovništva ima pristup internetu, jer sada ga ima samo oko 60 odsto građana. 04. februar – Ugrožena zaštita pacijenata - Hrvatska Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) i niz sestrinskih udruženja upozorile su da je u proteklih šest godina skoro 2500 medicinskih sestara i tehničara zatražilo potvrde za odlazak na rad u inostranstvo i pozvale nadležne da preduzmu konkretne mjere protiv odliva kadrova.

- Upozoravamo Vladu, Ministarstvo zdravlja i javnost da je zbog odlaska u inostranstvo ili penziju sve veći nedostatak medicinskih sestara u sistemu, što dovodi u pitanje osiguravanje izvrsnosti u zaštiti za pacijente - poručeno je u proglasu sestrinstva 2020. HKMS-a, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i Samostalnog sindikata zdravstva i 16 sestrinskih udruženja.


Više od pola decenije zdravstvena administracija sistematski ignoriše ključne probleme sestrinstva i nije učinila ništa za unaprjeđenje statusa medicinskih sestara i tehničara, niti za dobrobit profesije, istakli su. Od Vlade i novoimenovanog ministra zdravstva traže da odmah krenu u rješavanje ključnih problema sestrinstva. - U Hrvatskoj je na dan potpisivanja proglasa licencirano 41.332 medicinskih sestara i medicinskih tehničara, od čega je 26 posto prvostupnika sestrinstva s diplomom univerzitetskih ili stručnih studija, a četiri posto ima završene stručne ili univerzitetske diplomske studije i postdiplomske (doktorske) studije naglašava se u saopštenju. Podsjećajući da je 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila godinom medicinskih sestara, zatražili su izmjene Zakona o sestrinstvu, donošenje Strategije razvoja sestrinstva 2030., usklađivanje sistematizacija radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama s važećim Pravilnikom i definiranje prava medicinskih sestara na beneficirani radni staž. 05. februar - Raskid sporazuma sa Njemcima neće spriječiti odlazak zdravstvenih radnika - Srbija Da bi se medicinski kadar zadržao u Srbiji, potrebno je dodatno povećanje plata i obezbjeđenje boljih uslova rada, smatra Zoran Savić, predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu. Svi konkursi Nacionalne službe za zapošljavanje za odlazak medicinskih sestara i tehničara na rad u Njemačku su obustavljeni. Tako tvrdi Zoran Đorđević, ministar za rad i zapošljavanje, koji je prije nekoliko dana obznanio da će, poslije šest godina postojanja programa GIZ Tripl vin Srbija, od sljedeće godine biti i formalno sagledano raskidanje Sporazuma o posredovanju u privremenom zapošljavanju srpskih radnika sa Njemačkom. Dok država time očito šalje nedvosmislenu poruku da će takav potez umanjiti odlazak radnika iz zemlje, a treba naglasiti da na taj način, pod okriljem države, iz Srbije godišnje ode tek stotinak medicinskih radnika, mišljenje javnosti i stručnjaka na ovu temu izuzetno je podijeljeno. Građani uglavnom smatraju da će medicinari prestati da odlaze tek kada u Srbiji plate budu kao u Njemačkoj, a ima i onih koji raskid ugovora sa Njemcima vide kao potez zbog kojeg se zemlja bespotrebno bruka. Za mnoge je ovo čisto propagandni potez vlasti, dok ima i onih koji žele da znaju da li će neko da odgovara za dosadašnje isporučivanje stručnjaka u svijet, piše Politika. Za poslednje četiri godine, prema podacima Fiskalnog savjeta, otišlo je 6.000 zdravstvenih radnika, većina su sestre i tehničari, manje ljekari. Zoran Savić, predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti, smatra da odlukom o obustavljanju odlaska medicinskih sestara u Njemačku neće biti zaustavljen odlazak radnika iz zemlje, ali je ocjenjuje kao sasvim dobru. Podsjeća da, iako posredstvom NSZ-a iz Srbije godišnje ode 110 sestara, najveći broj njih ne ide preko te službe, već samostalno ili preko agencija za zapošljavanje. Da bi se medicinski kadar zadržao potrebno je dodatno povećanje plata i obezbjeđenje boljih uslova rada – naglašava Savić, podsećajući da je u Srbiji prosječna plata ljekara opšte prakse 76.000 dinara, specijaliste do 95.000 dinara, dok medicinske sestre zarađuju od 45.000 do 56.000 dinara.

06. februar – Stigli ruski ljekari u Beograd – Srbija Ruski ljekari došli su u Beograd na edukaciju o venskoj estetici. Mnogi srpski ljekari rade u najprestižnijim svjetskim centrima, a drugi su svijet doveli u Srbiju. Među njima je dr Petar Dragić, priznati venski hirurg zbog koga su u Beograd došli stručnjaci iz svijeta. - Radim u hirurgiji preko 25 godina, obavio sam preko 13 hiljada operacija, putovao u veliki broj zemalja, edukacija velikog broja hirurga inovaciono je dovela do interesovanja kolega za edukaciju, i zbog toga sam oformio jedan sjajan tim koji imam oko sebe i koji je zaslužan za sve što mi radimo. I zbog toga vam predstavljamo i osnivamo jedan centar, koji će biti EU edukativni centar, koji će se baviti edukacijom ljekara iz inostarsntva i ljekara iz zemlje - istakao je dr Dragić. - Ja sam hirurg iz Krasnodara. Znanje i vještine ne možemo da poboljšamo bez naprednih tehnologija i zato smo mi ovdje. Od ovog treninga očekujem poboljšanje svojih vještina - rekao je dr Evgenij Berežnoj iz Rusije. 06. februar - Centar za vantjelesnu oplodnju otvoren u Subotci - Srbija Pokrajinski sekretar za zdravstvo, Zoran Gojković, gradonačelnik Subotice, Bogdan Laban i direktor Opšte bolnice u Subotici, Slobodan Puškar, prisustvovali su otvaranju Centra za vantjelesnu oplodnju u subotičkoj Opštoj bolnici. Cio projekat izgradnje objekta površine 375 kvadrata i nabavke opreme vrijedan je 300.000 eura, a finansiran je zajedničkim sredstvima Pokrajinske vlade, grada Subotice, Vlade Mađarske i Internacionalnog kluba žena. - U Srbiji, kao i u cijeloj Evropi, postoji izrazito niska stopa nataliteta sa posljedičnim starenjem i smanjenjem broja stanovnika - izjavio je dr Gojković, ističući da je tendencija rasta infertiliteta prisutna i u Sjevernobačkom upravnom okrugu, pa čak 17 odsto parova nije u mogućnosti da prirodnim putem dođe do potomstva. - Zbog toga je u Opštoj bolnici u Subotici otvoren Centar za vještačku oplodnju, koji će parovima u tom dijelu Vojvodine olakšati postupak biomedicinski potpomognute oplodnje - naglasio Gojković i dodao da je Pokrajinska vlada donijela nove mjere populacione politike, kako bi parovima što više pomogla da se ostvare u ulozi roditelja. 11. februar - Na Institutu za onkologiju još dva aparata za zračenje - Srbija Institut za onkologiju Vojvodine radi na još dva nova aparata za zračenje, čime je broj ovih uređaja povećan na ukupno šest. Nove aparate kupili su Vlada Srbije i Pokrajinska vlada, a njihova vrijednost je oko 6,5 miliona eura, rekao je predsjednik Pokrajinske vlade Igor Mirović. Mirović je rekao da se trenutno na listi čekanja za zračnu terapiju nalazi oko 800 pacijenata, te da se nada da će se do ljeta lista barem prepoloviti. - Naredne godine planiramo da nabavimo još jedan linearni akcelerator, kao i još jedan dok budemo gradili Kamenicu

41


3. Ti radovi počinju u drugoj polovini godine. Vojvodina već sada ispunjava standarde kada je riječ o broju aparata koji idu na određeni broj stanovnika - rekao je Mirović.

Direktor Instituta za onkologiju Vojvodine Zoran Radovanović naveo je da se u Kamenici mjesečno zrači između 250 i 270 onkoloških pacijenata. - S ovim novim aparatima i kadrovskim pojačanjima, očekujemo da ćemo raditi u dvije ili čak tri smjene - poručio je Radovanović. 12. februar – Gripa poharala škole – Hrvatska Dok svijet strahuje od epidemije koronavirusa, Hrvatsku hvata panika zbog gripe. U cijeloj je zemlji trenutno zaraženo više od 20.000 ljudi, a polovina njih je počela bolovati u posljednjih nedjelju dana. Gripa je ove zime najviše udarila na djecu predškolske i školske dobi. Opustošila je škole, a toliko je opasna da je iznenadila čak i ljekare.

produžen do 24. februara zbog epidemiološke situacije, prenosi Tanjug. - U cilju prevencije širenja gripa u populaciji djece i mladih, a imajući u vidu aktuelne epidemiološke podatke nadležnih organa, tijela i službi, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja donijelo je odluku da se produži zimski raspust u osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji. Raspust će biti produžen do 21. februara, a prvi nastavni dan je ponedeljak, 24. februar 2020. godine - saopštilo je resorno ministarstvo. Dan ranije i u Vojvodini je Pokrajinski sekratarijat za zdravstvo donio odluku o privremenoj obustavi rada predškolskih i školskih ustanova do 21. februara zbog široke rasprostranjenosti virusa gripe. Na području Vojvodine proglašena je epidemija gripe. - Na teritoriji Vojvodine registrovan je visok prag intenziteta virusa gripa i rastući trend incidencije oboljenja sličnih gripu, a prvi put tokom ove godine intenzitet virusa gripa iznad epidemijskog praga registrovan je na teritoriji pet okruga u Vojvodini - potvrdile su vlasti. 17. februar – Od gripa preminulo 11 osoba - BiH Povećanje broja oboljelih od gripa u poslJednjih nekoliko sedmica zabilježeno je u svim krajevima BiH. Najviše opreza se preporučuje starijim osobama i hroničnim bolesnicima, a mjere prevencije su neophodne da bi se izbjegli teški ishodi gripe, poručuju infektolozi. Prema poslednjim podacima zdravstvenih institucija, 11 osoba umrlo je u BiH od sezonske gripe u protekle tri sedmice. Broj oboljelih od ove gripe se iz sedmice u sedmicu povećava. Smrtni slučajevi prouzrokovani influencom AH1N1 zabilježeni su u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Banjaluci. - Zavodu za javno zdravlje Federacije od početka sezone prijavljeno je ukupno devet smrtnih ishoda pozitivnih na virus gripe tip A, podtip A (H1N1). Četiri smrtna ishoda registrovana su u Kantonu Sarajevo, tri u Zeničko-dobojskom i dva u Tuzlanskom kantonu. Od početka sezone Zavodu za javno zdravstvo prijavljena su ukupno 16.093 pacijenta sa simptomima sličnim gripi - navode iz Zavoda. 20. februar - Dobavljači ljekova u problemu zbog dugova - Srbija

- Ove godine čak je i nas malo iznenadila. Komplikacije su očekivane, ako se dogode. Gripa treba da prođe bez komplikacija ako se pridržavamo nekih stvari. Bolest će najčešće proći bez komplikacija. No, može doći do upale uha, ali i do težih komplikacija - rekla je za RTL dr Đurđa Španović, predsjednica Društva za prevenciju i socijalnu pedijatriju pri Hrvatskoj ljekarskoj komori. 13. februar - Zbog gripe produžen školski raspust - Srbija Ministarstvo zdravlja Srbije dalo je preporuku Ministarstvu prosvjete da zimski raspust bude produžen. Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja donijelo je odluku da zimski raspust u osnovnim i srednjim školama u Srbiji bude

42

Apotekarske ustanove ostaće u nadležnosti lokalne samouprave i one će morati ozbiljno da se pozabave reprogramom svog duga prema dobavljačima ljekova, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Berislav Vekić. Na predstavljanju Sive knjige zdravstva 2020, koju je objavio NALED, a u kojoj je jedna od prioritetnih preporuka naplata potraživanja veledrogerija za ljekove isporučene zdravstvenim ustanovama, Vekić je rekao da je problem dugovanja apotekarskih ustanova napravio sistemski problem prema dobavljačima. - Vi isporučite ljekove, a neko vam ne plati ljekove. To nije sporadičan slučaj, nego je to nešto što je postala učestala stvar - rekao je Vekić. Vekić kaže da se postavlja pitanje ko je i kako kontrolisao direktore apotekarskih ustanova, zašto su oni birani ako su za


vrlo kratko vrijeme napravili velike gubitke i zašto nisu smijenjeni. Radna grupa Ministarstva zdravlja i RFZO-a, kako je rekao, svodi račune i Vlada Srbije je obezbjedila određena finansijska sredstva kojima će se pokriti troškovi prema dobavljačima kad je riječ o primarnoj zdravstvenoj zaštiti. 21. februar – Osnovan karantin u infektivnoj bolnici u Zagrebu – Hrvatska Hrvatski ministar zdravlja Vili Beroš donio je u odluku o osnivanju karantina kao preventivne sigurnosne mjere za zaštitu građana od potencijalnog ugrožavanja korona virusom, na predlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, saopšteno je iz Ministarstva.

Karantin je osnovan u Klinici za infektivne bolesti Dr Fran Mihaljević u Zagrebu, a u njoj će boraviti osobe za koje se utvrdi ili postoji sumnja da su bile u kontaktu s oboljelim osobama ili osobama za koje ima naznaka da su zaražene korona virusom prilikom boravka u sredinama koje se smatraju izvorištima zaraze. Trajanje karantina će trajati skladno zdravstvenim procjenama. Ova odluka stupila je na snagu danas, ističu iz Ministarstva zdravlja RH. 24. februar – Doplata doprinosa za zdravstveno osiguranje - BiH Da biste u Srpskoj ubuduće bili zdravstveno osigurani na teret države kao osoba bez prihoda, mjesečna primanja po članu vašeg porodičnog domaćinstva ne mogu prelaziti najnižu platu u RS ili 520 KM ove godine. Oni čija mjesečna primanja prelaze ovaj iznos moraće sami sebi da uplaćuju doprinose za zdravstvo u iznosu od 80 KM mjesečno, ako žele da budu zdravstveno osigurani, piše Srpskainfo. Ovo sve u slučaju da ne postoji nijedan drugi osnov za obavezno zdravstveno osiguranje ili da se pravo na osiguranje ne može ostvariti preko nekog drugog osiguranika Fonda zdravstvenog osiguranja RS, najčešće supružnika. Sve to je navedeno u nedavnim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, te novom Pravilniku o utvrđivanju svojstva osiguranog lica, matičnoj evidenciji, zdravstvenoj knjižici i elektronskoj zdravstvenoj knjižici, koji je krajem prošle godine donio Fond zdravstvenog osiguranja RS. Ovo je novost za sve one ljude u Srpskoj koji su do Nove godine bili na evidenciji Zavoda za zapošljavanje kao nezaposleni, te na taj način bili i zdravstveno osigurani na teret Republike, ali naročito za one koji su istovremeno radili takozvane honorarne poslove.

25. februar - Zakonom do istine o nestalim bebama – Srbija Narodna skupština raspravljaće o Zakonu o statusu novorođene djece za koju se sumnja da su nestala iz porodilišta širom Srbije tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Taj zakonski predlog izazvao je protivljenje roditelja nestale djece - koji tvrde da Zakon ne rešava ključni problem utvrđivanje istine. Vladajuća većina odgovara da samo sud može biti taj koji utvrđuje istinu, dok zakon stvara pretpostavke za to. Majke okupljene u Beogradskoj grupi roditelja nestale djece došle su pred Narodnu skupštinu da poruče poslanicima: Zanima nas istina o našoj djeci, a zakon koji usvajate nam ne garantuje da ćemo do te istine doći. - Sada tražimo da se formira jedno radno tijelo i da se sprovedu istražne radnje gdje bi se utvrdio status svakog djeteta - mrtvo - dokaz. Ili živo - gde je? Sa krajnjim epilogom DNK analize – kazala je Rada Pantelić iz Beogradske grupe roditelja nestale djece. Majke su uglavnom kroz dokumentaciju porodilišta i izostanak paralelnih dokumenata na grobljima došle do saznanja, a mnoge onda i konkretno do djece, zbunjene i šokirane. Kako po pravilu djeca ne žele DNK analizu, oštećene majke sada traže pojašnjenje od ministra unutrašnjih poslova. Kako će se i u kom pravcu odvijati istrage koje je najavio? 26. februar – Prvi slučaj koronavirusa – S. Makedonija U Sjevernoj Makedoniji registrovan je prvi slučaj novog koronavirusa, izjavio je ministar zdravstva Venko Filipče. Novinarima je rekao da se razboljela jedna žena koja je prije mjesec dana bila u Italiji, a već dvije sedmice je bolesna. - Inicijalno je tretirana u tamošnjoj zdravstvenoj ustanovi, ali nije testirana na koronavirus i odmah po dolasku u Sjevernu Makedoniju je došla u Kliniku za infektivne bolesti u Skoplju rekao je ministar. 28. februar - Koronavirus u Hrvatskoj Prvi oboljeli od koronavirusa u Hrvatskoj koji je primljen na Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević u Zagrebu u dobrom je stanju, poručila je direktorica te klinike Alenka Markotić, te poručila da ne treba širiti paniku jer su simptomi i težina oboljenja nalik običnom gripu. - Za sada u Republici Hrvatskoj postoje 132 dostupna mjesta za izolaciju osoba za koje postoji sumnja na virus, a kapaciteti se mogu lako proširiti - kazala je Markotić. Karantin podrazumijeva zabranu posjeta i zabranu izlazaka bolesnicima koji su stacionirani u posebnim sobama za izolaciju, pojasnila je Markotić. Prvi oboljeli u Hrvatskoj došao je iz Italije gdje je preko 200 oboljelih, a Markotić očekuje da toliko oboljenja u Hrvatskoj neće biti, a ako se i dogode, nema razloga za paniku, naglasila je. Građani ne bi trebali biti u kontaktu s osobama koje su bile u rizičnom području i koje imaju simptome. Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravlje dr Krunoslav Capar preporučio je građanima da se u periodu dok traje epidemija pri pozdravljanju ne rukuju, jer se infekcija korona virusom može prenijeti i preko ruku.

43


Osim za estetsko uljepšavanje, koristi se za liječenje strabizma, hemispacijalnih spazama, tikova, premora, hiperhidroza i glavobolje. Smatra se da oko 6 miliona osoba u svijetu godišnje pristupi ovom tretmanu

SVE O BOTOKSU Predavanje dr Svetlane Radović Vučeković (PZU „Med Tim”, Podgorica) na VIII Sajmu medicine u Podgorici

Botulinum toxin (lat.) je prirodni pročišćeni protein koji je proizveden posredstvom bakterije Clostridium botulinum (lat.). Postoji 8 seroloških tipova ove supstance, od kojih novi tip predstavlja C-1. Serološki tip A odavno se koristi u medicini. On je u upotrebi duže 30 godina. Američka državna agencija za ljekove i Nacionalni institut za zdravlje odobrili su upotrebu ove supstance u medicinske svrhe 1979. godine. Istorijat Vršeno je bezbroj istraživanja da bi mi danas došli do gotovog proizvoda koji možemo bezbjedno aplikovati. Justinus Kerner je od 20. godine prošlog vijeka prvi opisao ovu supstancu nakon kliničkog ispitivanja tzv. stomačnog trovanja, tj. trovanja kobasicom. Eksperiment je pokazao da ona izaziva prekidanje transmisije signala u somatskom i autonomnom nervnom sistemu, dok senzitivna i neurotransmisija, što je jako važno, ostaje intaktna. Svaka aplikacija neke vrste blokade je, naravno, djelimično neopravdana ukoliko nemamo intaktnu neurotransmisiju. Naravno, on je otvorio mogućnost upotrebe ove supstance u medicinske svrhe. 1946. godine prof. Edvard Šanc izolovao je Botulinum toxin tip A u kristalnom obliku kao klinički proizvod. Tokom 70-ih godina sprovode se klinička istraživanja u cilju liječenja neuroloških oboljenja. Oftalmolozi koji su se specijalizovali za liječenje poremećaja u mišićima oka izumili su metodu pomoću koje su elektromiogramom uspjeli da preciznije apliciraju lokalni anestetik. Na taj način mogli su da dijagnostikuju uticaj enzima, raznih anestetika, alkohola, čak i neenzimskih blokatora na mišiće koji pomjeraju oko. Nakon eksperimenta na životinjama došlo se do zaključka da Botulinum toxin može da parališe mišić bez nus-pojava. Estetski hirurg prof. Ričard Klark prvi put koristi Botuli-

44

Dr Svetlana Radović Vučeković num toxin u kozmetičke svrhe tretirajući asimetriju čela koja je nastala usljed paralisanja nerva tokom fejsliftinga. Ruters i saradnici 80-ih godina koriste ovu supstancu za estetske tretmane lica tretitrajući predio oko očiju kao i glaberalne linije između očiju. Oni objavljuju rad na osnovu 10.000 pacijenata tretiranih Botulinum toxinom tipa A. Dva njegova oblika danas se koriste za estetske procedure. To su svima poznati alergen botoks i abobotulinumtoxin A. To su preparati proizvedeni od tipa A toksina. Mioblok je preparat koji se koristi u kliničkim istraživanjima i još uvijek je za sve nas nepoznanica. Starenje kože Starenje kože i stvaranje bora predstavljaju proces udružen sa više faktora. Botoks ne treba aplicirati uvijek i obavezno u estetske svrhe. Njegovim dejstvom moguće je tretirati npr. migrene. Oštećenja mogu biti izazvana slobodnim radikalima sunčevog zračenja, uticajem UV zraka i životne sredine, efektima gravitacije, ponavljanjem i kontrakcijama mišićne muskulature, podizanjem


obrva, mrštenjem, drugim mišićnim pokretima lica, tj. grimasama itd. Statične bore počinju da se javljaju sa godinama. Naša koža počinje da gubi volumen i ostale bitne komponente. Kojom ćemo ih brzinom gubiti zavisi od tipa kože, kao i od načina života i navika koje imamo: kako se hranimo, da li pretjerano izlažemo kožu uticaju UV zraka, da li pušimo i kako se njegujemo. Dinamične bore su u stvari posljedica mimike lica. Pri svakom pokretu epidermis se „preklapa” i vremenom pravimo dinamičke bore. Koža se isteže, dolazi do preklapanja i samim tim do stvaranja bora, kanala na koje djelujemo ne samo botoksom, već i ostalim estetskim procedurama. Dok je koža mlada i elastična nakon preklapanja ona se odmah vraća u prvobitno stanje i ne ostavlja tragove koji se zovu bore. Kako gubimo kolagen, elastin i hijaluronsku kiselinu, preklapanjem kože zbog mimike lica dolazi do pojave prvih bora i bora koje postaju sve dublje i vidljivije. Kako djeluje botoks? Mehanizam dejstva Botulinum toxina sastoji se u tome da kad se aplikuje on blokira hemijski transport u mišiću i time onemogućava pokretanje tog mišića u periodu trajanja efekta. To u suštini znači da mišić u datom periodu ne može da se kontrahuje i da ga nije moguće koristiti za pravljenje grimase i dodatnih bora. On, takođe, vrši vezivanje toksina i translokaciju. Kako se sama intervencija predstavlja i izvodi? Botoks predstavlja jedan od najpopularnijih nehirurških kozmetičkih tretmana. Najnoviji podatak je da preko 6 miliona pacijenata na svijetu godišnje odradi ovu intervenciju. Ona se izvodi u lokalnoj anesteziji. Prvi rezultati se zapažaju nakon 1-3 dana, a maksimalni rezultat prisutan je već poslije prve nedjelje, ponegdje i posle druge.Trajanje je individualno. To zavisi od više faktora: vrste kože, njene trpeljivosti, debljine, uopšte kako jedna koža reaguje na neki agens. Generalno, odgovor je negdje od 4-6 mjeseci i naravno da se procedura može ponoviti nakon toga. Preporučljivo je da se po samom isteku ili pred kraj dodaje po malo agensa da bi se održavao status kože i postignuti efekat. Osim za estetsko uljepšavanje, koristi se za liječenje strabizma, hemispacijalnih spazama, tikova, premora, hiperhidroza i glavobolje. Kad ne smijemo aplikovati Botulinum toxin? Ova tretman nije indikovano primjenjivati u slučajevima mijastenije gravis, crvenila na mjestu aplikacije i sl. Treba skrenuti pažnju na to da se ne može uraditi svakome sve u cilju postizanja onoga što želi. Prije svega, potrebno je držati se pravilne procjene i primjene tretmana. Botulinum toxin takođe ne smijemo primjenjivati kod blage vrtoglavice, osipa, otoka, blage groznice, kod bola bilo koje etiologije, trudnoće i dojenja. Način primjene Regije koje se prvenstveno tretiraju su horizontalne regije čela, glabelarna linija, lateralne kantalne linije, linije gornje

usne i vrata. Najbolji rezultati pokazuju se za ovih 5 regija. Jednu od najčešćih intervencija predstavlja tretman horizontalnih linija čela i glaberalne linije, pri čemu se djeluje na muskulus frontalis koji ima vertikalno položena vlakna. Preparat se aplikuje u horizontalne linije čela na 3-5 mjesta sa svake strane. Količina preparata je otprilike 1 do 3 jedinice po tački aplikacije. Preparat se aplikuje na 1 cm iznad ivice orbite. Glaberalna linija je regija koja se najčešće tretira. Kako se aplikuje? Potrebno je izvršiti 5 uboda: jedan centralno, a dva sa strane. Tu se nalaze 3 mišića: procerus, depresor i korugator. Koristi se 3-5 jedinica po ubodu. Kad su u pitanju lateralne kantalne linije preparat se aplikuje na 3-4 tačke polukružno, na 1 cm od spoljašnje ivice orbite. Aplikuju se 2-3 jedinice po tački i maksimalno 6-12 jedinica na jednoj strani lica. Što se tiče linije gornje usne tretman se obično vrši preparatima kolagena, međutim aplikacija Botulinum toxina obično se vrši u 2-3 najdublje linije u dozama od 0,5 do 1 jedinice. Tretman vrata se preporučuje pripadnicima starije populacije koji nijesu kandidati za fejslifting. Misli se u stvari na mišić koji učestvuje u nastajanju bora vrata i taj preparat se aplikuje duž vertikalnih traka na oko 1-1,5 cm udaljenosti. Približno se aplikuje 3-10 jedinica po tački, a ukupno dozvoljena doza je 100 jednica za obje strane vrata. Botoks u liječenju migrene Od 2010. FDA je odobrila botoks za liječenje migrene potvrđujući njegovu uspješnost u tretiranju ne samo migrenskih napada nego i glavobolje bilo kog porijekla. Kandidati za ovaj tretman su pacijenti koji imaju hroničnu glavobolju ili migrenu koja je prisutna oko 15 dana mjesečno ili oko 8 mjeseci godišnje kod najtežih slučajva. Botoks blokira neurotransmitere koji prenose signale bola od mozga. Uloga mu je da stopira signal bola prije nego što dođe do nervnih završetaka, oko vrata i glave. Tretman je vrlo brz i gotovo bezbolan i nije potrebna lokalna anestezija. Tačke ubrizgavanja su donji dio čela između obrva, glabela, gornji dio vrata i temporalni. U mišić korugator, kad je glabela u pitanju, injektira se sa po 5 jedinica sa obje strane, u procerus 5 jedinica i u frontalni 10 jedinica sa obje strane. Kad je temporalni dio u pitanju ide se sa po 20 jedinica u obje strane. Okcipitalna regija tretira se sa po 15 jedinica na određene tačke, u okcipitalni mišić po 10, a u trapezijus sa po 15 jedinica. Rezultati su: smanjenje učestalosti glavobolja ili migrena, smanjen intenzitet i kod nekih pacijenata povlačenje svih simptoma, samim tim i izlječenje. Od 2010. godine urađeno je 3 miliona tretmana botoksom sa ciljem liječenja migrene kod pola miliona ljudi Tretman Botulinum toxinom je metoda izbora u antiejdžing terapiji. On brzo daje efekat koji traje nekoliko mjeseci. Naravno, ono što je važno, uz dobro poznavanje anatomije i iskustvo, ova metoda je zaista za preporuku i smatramo je bezbjednom. Jako je važno ko vodi brigu o vašem zdravlju i kome ste povjerili da vodi računa o vašoj koži, odnosno o estetskim procedurama. Anita Đurović

45


Podmlađivanje ruku veoma često je zanemareno u odnosu na podmlađivanje lica ili vrata. Ipak, ovo je jedan od najjasnijih znakova starenja

PODMLAĐIVANJE RUKU Predavanje doc. dr Branke Marković, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije na VIII Sajmu medicine

Antiejdžing i i estetska medicina su nove grane medicine koje su se razvijale zadnjih 15-ak godina u Srbiji. Multidisciplinarni pristup svih specijalnosti na antiejdžing procedurama od neprocjenjivog je značaja. Važan zahtjev koji se postavlja pred ljekare koji se bave ovim oblastima sastoji se u tome da se bore protiv aplikovanja preparata namijenjenih za podmlađivanje u nemedicinskim uslovima i od strane nemedicinskog osoblja. Mnogo je veći problem kada se ovakve procedure rade na neadekvatan način, u kozmetičkim salonima, i od strane needukovanog osoblja nego kad to rade ljekari, jer su oni osposobljeni da prepoznaju komplikacije. Ako ne uspiju da ih riješe, znaju koga da kontaktiraju u tom cilju. Veliki problem predstavlja primjena metoda podmlađivanja od strane nemedicinskog osoblja. To može da dovede do mnogo većih problema. Samo jedna petina budžeta svih estetskih procedura odnosi se na procedure koje su vezane za ruke i šake. Da li je ovo ispravno? Naravno da nije. Ovo otvara prostor za nas ljekare da savjetujemo pacijente i skrećemo im pažnju na ovo pitanje upravo zato što 3/4 žena smatra ruke najvećim izdajnikom svojih godina. 80% žena priznalo je da će već pri prvom susretu primijetiti koliko staro izgledaju ruke druge žene, a 70% žena bez obzira na to ne posvećuje dovoljno pažnje svojim rukama. Antiejžing medicina je oblast u koju se ulaže jako mnogo novca, pa su i razne studije često finansirane od strane marketinških

46

Doc. dr Branka Marković agencija. Jedna od njih bavila se istraživanjem samo na osnovu izgleda šaka poznatih ličnosti. U vezi s tim vršena je procjena koliko osobe koje su učestvovale u istraživanju imaju godina. Starenje je prirodan biološki proces koji mi želimo da usporimo i da funkcionalno starimo. Kada se govori o antiejdžingu, volumenizaciji lica i sl. Sve više se insistira na trodimenzionalnosti. To što mi vidimo spolja, u stvari zahvata sve strukture ispod kože, a to su kosti, subkutano masno tkivo i koža kao krajnji vidljivi znak. Ako tretirate samo površne znakove, nikada nećete dobiti adekvatne efekte. Moramo da imamo svijest o tome da je problem smješten mnogo dublje.


Šta valja znati o starenju kože?

Tehnike kanile i igle

Uzroci starenja su priroda, genetika i hormonski status. Međutim, faktori sredine koji dovode do prevremenog starenja kože kao što je UV zračenje, u stvari najviše pogađaju ruke. Izuzetno je važno da koristimo kreme za ruke sa zaštitnim faktorom. Ukoliko ne primjenjujete UV zaštitu na taj dio kože, cijeli program ne znači mnogo jer su ruke najizloženije. Pušenje kao stil života najviše oštećuje respiratorni sistem i kožu ruku, zato što kancerogene materije direktno ostvaruju efekte oksidativnog stresa najviše na šakama, koje su najizloženije duvanskom dimu. Nije potrebno naglašavati koliko su naše ruke izložene hemikalijama prilikom vršenja kućnih poslova. Takav life style definitivno ostavlja ogromne posljedice na naše ruke. Prvi vidljivi znaci starenja javljaju se oko 25. godine. To su prve vidljive fine linije, gubitak elastičnosti, gubitak volumena i hiperpigmentacija. Svaki od ovih signala starenja treba na vrijeme rešavati, a ako su već nastali, tretirati ih adekvatnim antiejdžing procedurama.

Kao metoda izbora za podmlađivanje šaka koristi se tehnika kanile. Budući da šaka sadrži veliki broj krvnih sudova, a ako hoćete da izbjegnete hematome koji su na šakama vidljivi, uvijek je bolje da koristite kanilu nego iglu. Igla može da se koristi zato što su krvni sudovi prilično vidljivi na dorzumu, pogotovu sa starenjem i gubitkom masnog tkiva. U suštini, za tehniku mikropapule ili retrogradno linearni tretman postoji jako veliki broj preparata. Sve preparate koje koristite za kožu lica, možete koristiti i za kožu šaka. Ono što se najčešće koristi u mezoterapiji šaka, odnosno u antiejdžing terapiji prvih znakova starenja jeste silik organika. Ona pomaže regeneraciju tkiva, utiče na sintezu kolagena i metabolički je protektor od slobodnih radikala. Dobar izbor je i DMRI: dimetil-amino-etanol. To je supstanca koja olakšava sintezu acetil-holina. U Americi je registrovan čak i za druge vrste primjene. Smatra se tzv. Mlijekom pamćenja zato što smanjuje opadanje kognitivnih funkcija sa starenjem. Dugoročna upotreba ima pozitivan, kumulativan efekat na kožu i mehanizam zatezanja kože još uvijek nije u studijama tačno dokazan. U okviru svog rada sa ovim procedurama najčešće koristim lifting i preparate sa hijaluronskom kiselinom. Svi ovi preparati sadrže non-kros linkovanu hijaluronsku kiselinu. Oni ne daju volumenizaciju i filer efekat nego postižu efekat biorevitalizacije. Ako želite da nadomjestite volumen onda ćete koristiti adekvatne preparate hijaluronske kiseline. Bukvalno jednim tretmanom moguće je postići veoma dobre rezultate. U vezi sa primjenom ovih procedura važno je imati na umu da treba biti umjeren i ne podlijegati pritiscima pacijenata u vezi s tim šta oni žele.

Preporuke za tretman Fine linije uvijek možemo da tretiramo mezoterapijom i hidratacijom. Gubitak elastičnosti i volumena možemo da nadomjestimo hijaluronskim filerima, kolagen stimulatorima ili generalno filerom. S obzirom na to da šake imaju specifičnu anatomiju, one lakše stare. Hiperpigmentaciju, koja prije svega nastaje zbog UV zračenja, treba da tretiramo adekvatnim hemijskim pilinzima. U anatomiji šake važno je da to minimalno prijanjanje uz tetivne omotače ekstenzora prstiju značajno olakšava kliženje tetiva, ali ono što je značajno to je da šaka u tom potkožnom tkivu ima samo 3 stubića, tri masna kompartmenta koji su izuzetno tanki, tako da praktično nemamo subkutis koji će dati volumenizaciju. Zbog toga se sa starenjem izgubi i to malo volumena što imamo. Postaju vidljive tetive, prije svega ekstenzora, kao i krvnih sudova na zadnoj strani šake.

Anita Đurović

47


Fa c e l i f t i n g Dr Duško Marković Spezijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički Centar Crne Gore Član ISAPSa – Međunarodnog udruženja za estetsku plastičnu hirurgiju

Operacija zatezanja lica, lat. Rhytidectomia, je hirurška intervencija kojom zatežemo opušteno tkivo lica i isjecamo višak kože. Danas je to jedna od najčešćih estetskih plastičnih operacija. Po podacima ASAPS (American Society for Aesthetic Plastic Surgery) 2011. godine facelifting je bila šesta operacija po učestalosti. Prvi facelifting se vezuje za više hirurga - Holander 1901., Lexer 1906., Miller 1907. itd. Početne tehnike su podrazumijevale samo eksciziju i zatezanje kože, bez disekcije potkožnih struktura. 1920.godine Bettman opisuje klasični rez koji se koristi i danas. Od 1927. godine hirurg Bames primjenjuje tehniku sa potkožnim podminiranjem. Rezultati su bili kratkotrajni i razočaravajući. 1976. godine opisana je prva SMAS tehnika, što osim kože, podrazumijeva manipulaciju kompletnom mišićnofascijalnom strukturom lica. Danas, u upotrebi imamo i endoskopske procedure, sa minimalnim rezovima kože. U odnosu na dužinu reza faceliftinge dijelimo na one sa kratkom incizijom i one sa klasičnim pristupom tj.dugom incizijom. Na osnovu dubine disekcije facelifitnge dijelimo na subkutani, SMAS (superfitial musculo-aponeurotic system), subfascijalni tj. subSMAS, subperiostalni i kompozitni sa

48


korekcijom m.orbicularis occuli. U okviru standardne prije operativne pripreme potrebno je istaći neobično veliku važnost regulacije krvnog pritiska i prevencije povraćanja antiemeticima. Naime, skok tenzije i napinjanje radi povraćanja su prepoznati kao glavni faktori u razvoju hematoma. Intervencija se izvodi u lokalnoj, lokalno potenciranoj analgosedaciji te opštoj intravenskoj ili endotrahealnoj anesteziji. Uvijek, bez obzira na izbor anestezije, vrši se infiltracija rastvorom lidokaina i adrenalina radi sprječavanja krvarenja i poslije operativnih hematoma. Prije operativno planiranje je jako važno. Najveći broj autora preporučuje SMAS tehniku u odosu na subkutanu. Dobro planiran kožni rez i beztenziono šivenje uticaće na izgled ožiljka. Incizija kože se najčešće planira od temporalne regije, sakriveno kosom, preaurikularno do mastoidne regije ivicom kose. Nakon preparacije i odizanja režnja, pristupa se zatezanju SMASa i to vektorom koji je paralelan pravcu m.zygomaticusa a upravana na pravac nazolabijalne braze. Posebnu pažnju pri preparaciji treba izbjegavanju lezije n.facialisa. Višak SMASa se ili resecira ili plicira. Fiksiranje i šivenje plićih struktura treba činiti tako da one preuzmu tenziju, kako bi se koša sašila potpuno bez tenzije.

Neke kolege koriste fibrinski lijepak ili membranu napravljenu od PRFa radi obliteracije mrtvog prostora koji potencijalno može da bude rezervoar za hematom. Pored klasičnog faceliftinga prisutne su i modifikacije poput temporalnog, midface, mini faceliftinga. Endoskopske procedure, sa portovima u temporalnoj regiji ili sublabijalno sa vestibularne strane gornje usne, uzimaju zamah i pominju se kao sljedeći veliki korak nakon uvođenja SMAS tehnika. Često se hirurška intervencija nadopunjuje neki augmentacionim metodama. Koriste se malarni graftovi ili autologi transplantati vlastitog masnog tkiva. Takođe na raspolaganju su i nehirurške metode poput raznih fillera. Hematom predstavlja 65% svih komplikacija faceliftinga. Češći je kod muškaraca i hipertoničara. Potrebno je dreniranje hematoma i uklanjanje šavova. Povreda nerava i privremena pareza je druga komplikacija po učestalosti. Većina pareza spontano prolazi. Nekroza kože je najčešće izazvana šivenjem pod tenzijom, pušenjem prije- i perioperativno, neevakuisanim hematomom. Ona zahtijeva hirurški tretman. Od ostalih manje učestalih komplikacija potrebno je pomenuti serom, infekcije, hipertrofični/ keloidni ožiljak.

49


Moćnom formulacijom do boljih rezultata krvne slike Učestao i neprijatan osjećaj umora i malaksalosti može ukazati na različite zdravstvene probleme. Najčešće se ovi simptomi povezuju sa pojavom anemije koja je široko rasprostranjena, bez obzira na pol i starost populacije. Anemija ili malokrvnost je stanje koje karakteriše smanjeni broj crvenih krvnih zrnaca i/ili smanjeni nivo hemoglobina, proteina koji sadrži hem grupu sa gvožđem i služi za prenos kiseonika od pluća do svih ostalih organa (srca, mozga, mišića). Postoji više različitih uzročnika koji mogu dovesti do pojave anemije, a najčešći je - nedostatak gvožđa koji može da se javi usljed intenzivnog gubitka krvi, nedovoljnog unosa gvožđa kroz hranu ili loše apsorpcije gvožđa iz gastro-intestinalnog trakta. Anemija se često javlja kod trudnica i dojilja, ali i kod djece koja su u periodu intenzivnog rasta i razvoja. Nedostatak folne kiseline i vitamina B12 mogu dovesti do pojave perniciozne anemije. Takođe, oboljenja bubrega, zglobova i drugih organa mogu biti potencijalni razlozi za nastanak malokrvnosti. Anemija se ponekad teško otkriva jer su rani simptomi veoma blagi. Zbog toga se lako zamjenjuje tegobama koje se viđaju u drugim bolestima ili nakon korišćenja nekih ljekova. U kasnijim stadijumima, pored umora i malaksalosti, pacijenti se često žale i na pojavu vrtoglavice i nesvjestice, koža i sluznice su im izrazito blijede, javljaju se glavobolja i osjećaj hladnoće, naročito u ekstremitetima, nesanica, smanjen apetit, depresija i smanjena seksualna funkcija. Kada je broj eritrocita smanjen, srce radi brže u pokušaju da većim proticanjem krvi nadoknadi manjak kiseonika u krvi siromašnoj eritrocitima. Ovaj problem zahtijeva adekvatnu i pravovremenu terapiju, kako bi se izbjegle brojne posljedice koje sa sobom nosi. Anemija može dovesti do preopterećenja srca i pojave srčanih tegoba. Nepovoljno može uticati na mentalne procese jer mozak ne dobija dovoljno kiseonika, što otežava procese učenja, pamćenja i razmišljanja. Kod trudnica usljed anemije može doći do prijevremenog porođaja, a tek rođene bebe će biti manje kilaže od uobičajene. Kod malokrvne djece se sporije razvijaju govor i motoričke vještine, sklonija su pojavi infekcija i često imaju problem sa koncentracijom. Ukoliko anemija dugo traje ili se simptomi pogoršavaju, sve ovo može ozbiljno i trajno narušiti zdravlje. Postoji više terapijskih opcija, ali pravilan odabir terapije zavisi prije svega od uzroka nastanka anemije. Svakako je važno sprovesti nefarmakološke mjere koje podrazumijevaju povećan unos crvenog mesa, žitarica, suvog voća, zelene salate itd. Putem suplemenata se nadoknađuju vitamini i minerali koji utiču na produkciju i funkciju eritrocita, a ako su neka druga oboljenja dovela do pojave anemije, važno je liječiti primarni problem. Kompanija Innventa pharm nudi novu terapijsku opciju u vidu moćne i jedinstvene formulacije vitamina i minerala, koja povoljno utiče na regulaciju simptoma i uzroka nastanka anemije. Proizvod Innofer® sadrži jedinstvenu formulaciju odabranih vitamina, gvožđa i beta-karotena, koja efikasno reguliše krvnu

50


sliku, eliminiše osjećaj malaksalosti i umora, aktivira imuni sistem i poboljšava moždane funkcije. Namijenjen je osobama sa anemijom, onima koji imaju oslabljeni imunitet, osobama koje su pod povećanim psihičkim i fizičkim naporom, trudnicama i dojiljama. Specifični izvori gvožđa (fero-fumarat) i folne kiseline (metil-tetrahidrofolna kiselina) u ovom proizvodu obezbjeđuju maksimalnu iskoristljivost aktivnih oblika, a time i veoma brz terapijski efekat. Proizvod Innofer® se dobro podnosi, ne izaziva mučninu i druge probleme na nivou digestivnog trakta. Visoka efikasnost proizvoda se obezbjeđuje uzimanjem samo jedne kapsule dnevno, 2 sata poslije doručka.


Masti u ishrani Doc. dr Snežana Barjaktarović-Labović Spec. higijene, uži spec. dijetoterapije Dom Zdravlja Bar

Masti su organska jedinjenja tipične konzistencije, veoma važne za dobro zdravlje i pravilno funkcionisanje organizma. Odličan su i značajan izvor energije, povećavaju apsorpciju vitamina rastvorljivih u mastima i nalaze se u zidu svake naše ćelije. Naš mozak se uglavnom sastoji od masti. Masti se sastoje od različitih vrsta masnih kiselina (MK) koje se u zavisnosti od hemijske strukture klasifikuju kao zasićene, mononezasićene ili polinezasićene. Sve životinjske ćelije sadrže holesterol, lipid koji igra ulogu u fluidnosti i propustljivosti membrane. Holesterol je takođe prekursor vitamina D, nadbubrežnih i polnih steroidnih hormona i žučnih soli koje emulgiraju i povećavaju apsorpciju masti u crijevima. Glavni prehrambeni izvori holesterola su sir, jaja, govedina, svinjetina, živina i riba. Prehrambeni holesterol pomaže u održavanju stabilnog baze holesterola, ali holesterol takođe sintetiše jetra. Ljudsko tijelo reguliše status holesterola. Kada je unos holesterola vrlo nizak (kao kod vegana koji ne konzumiraju životinjske proizvode), povećava se i apsorpcija crijeva i sinteza. Kada je visok unos holesterola, sinteza tijela se potiskuje i izlučuje putem žučnih soli. Količina holesterola koja svakodnevno prolazi kroz tanko crijevo, što je zbir holesterola iz hrane i proizvedenog holesterola, je između 1 i 2 g. Prosječan unos holesterola u Evropi je 200-300 mg/dan, što znači da proizvodnja je značajno veća. Nivo holesterola u krvi je neto rezultat apsorpcije u crijevima i sinteze

52

u jetri, minus izlučivanje putem fekalija (kao holesterol, žučne soli i proizvodi koji nastaju bakterijskom transformacijom) i upotrebe holesterola od strane ćelija. Važno je da za većinu ljudi konzumiranje hrane koja sadrži holesterol ima malo uticaja na nivo holesterola u krvi. Međutim, mali broj ljudi (15-25% populacije) može biti "hiper-odgovori" na prehrambeni holesterol i savjetuju se da ograniče unos holesterola. Holesterol u krvi prenose lipoproteini: LDL (lipoprotein niske gustine) i HDL (lipoprotein visoke gustine). U grupi polinezasićenih masnih kiselina postoje dodatne strukturne razlike koje određuju da li je masna kiselina omega 3 (n-3) ili omega 6 (n-6). Ove strukturne razlike direktno utiču na zdravstvene efekte i to tako da ako je unos mono i polinezasićeneih MK dio raznovrsne ishrane, onda su njihovi zdravstveni efekti pozitivni i zato se zovu “dobre masti”. Međutim, trans masne kiseline koje su po svojoj strukturi nezasićene, u organizmu se ponašaju poput zasićenih masnih kiselina koje imaju negativan efekat na naše zdravlje i zato se zovu “loše masti”. Masti su makronutrijent esencijalan u ishrani ljudi. Njihov uravnotežen unos je važan jer premalo ili previše, ili pogrešna vrsta masti, može negativno uticati na naše zdravlje. Masti se nalaze u većini grupa hrane i sva hrana obično nudi niz zasićenih i nezasićenih masti. Sastav masti u određenoj hrani utiče na fizičke i funkcionalne karakteristike i ima uticaja na zdravlje.


Hrana koja sadrži visok udio zasićenih masti, poput maslaca ili sala, čvrsta je na sobnoj temperaturi i uglavnom je životinjskog porijekla. Hrana koja sadrži visoki udio nezasićenih masti, poput biljnog ulja i ribljeg ulja (koja sadrži omega-6 i omega-3 polinezasićene MK), obično je tečna na sobnoj temperaturi. Međutim, neka biljna ulja, poput palminog ili kokosovog ulja, imaju visok sadržaj zasićenih masti i čvrsta su na sobnoj temperaturi. Zašto su masti važne u ishrani? Konzumiranje adekvatnih količina masti i holesterola važno je iz više razloga. One su odličan izvor energije za naš organizam i strukturne su komponente naših ćelija. Vitamine D, E, K, A organizam ne može apsorbovati bez pomoći masti. Neke masti (npr. omega-3 i omega-6) su od suštinskog značaja za vitalne procese kao što su rad mozga, srca, oka, rast i razvoj, ali ih naš organizam ne može proizvesti i moramo unositi hranom. Zato ih zovemo esencijalnim. Koliko masti treba jesti? Zvanična preporuka za unos masti u ukupnom dnevnom unosu energije za odrasle je 20-35%. To znači da umjereno aktivna žena, sa dnevnim unosom energije od 2.000 kcal, treba da pojede između 44 g i 78 g masti dnevno. Muškarci sa dnevnim unosom energije od 2.500 kcal, trebali bi uneti hranom između 55 g i 97 g masti dnevno. Generalno se preporučuje da manje od 10% ukupnog unosa energije potiče od zasićenih masti, 22 g za žene i 28 g za muškarce. Ostalo bi trebalo da potiče od nezasićenih masti, mononezasićenih i polinezasićenih. Preporučuje se da se trans masti jedu što je manje moguće i da ne sadrže više od 1% ukupnog unosa energije, odnosno manje od 2 g za žene i manje od 3 g za muškarce. Da li se gojimo zbog unosa masti? Gojaznost ne nastaje zbog konzumiranja jednog nutrijenta, već se zasniva na ukupnom dnevnom unosu energije i na ravnoteži između unosa i potrošnje energije. Konzumiranje više kalorija nego što je organizmu potrebno dovodi do toga da se višak kalorija skladišti kao tjelesna masnoća bez obzira na izvor tih kalorija (masti, proteini ili ugljeni hidrati). Zato je ukupni energetski bilans jako važan. Međutim, masti su veoma bogate energijom, odnosno 1 gram masti oslobađa energiju od 9 kcal što je više nego dvostruko veća količina energije koju oslobađa 1 gram ugljenih hidrata ili proteina koji oslobađaju 4 kcal/g. Zato namirnice koje sadrže puno masti daju značajno više energije u poređenju sa hranom koja sadrži malo masti što stalno treba imati na umu i voditi računa o adekvatnom unosu. Koje su zdravstvene posljedice prekomjernog unosa masti? Gojaznost i prekomjerna tjelesna masa dovode do povećanog rizika za hronične bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, metabolički sindrom, šećerna bolest tipa 2 i neke vrste karcinoma. Generalno, pored prekomjernih kalorija, visok unos masti može dovesti do povećane koncentracije holesterola i triglicerida u krvi. Određene vrste masti takođe

nose veće rizike po zdravlje od ostalih. Na primjer, trans masti kada se konzumiraju više od preporuka mogu doprinijeti većem riziku od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Rezultati pojedinih istraživanja ukazuju da veći unos zasićenih masti možda nije povezan sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ali ista istraživanja ukazuju da smanjenje unosa zasićenih masti i njihova zamena nezasićenim mastima, posebno polinezasićenim, mogu potencijalno dodatno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i poboljšati funkciju mozga i vid. Kako masti utiču na osobine hrane? Masti poboljšavaju teksturu hrane, ukus, osjećaj u ustima i izgled. Ove karakteristike su važne u proizvodnji i termičkoj obradi hrane. Nezasićene masti su uglavnom manje stabilne sa većom osjetljivošću na toplotu, svjetlost i vazduh. Za jednostavnu upotrebu u domaćinstvu, ali i inače, hranu termički treba obrađivati sa što manje masnoće. Treba koristiti namaze bogate mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama. Savjetuje se upotreba ulja koja sadrže mononezasićene masne kiseline, kao što je maslinovo ulje, jer su ona stabilnija i sigurnija za upotrebu od ulja bogatih polinezasićenim masnim kiselinama.

Sadržaj masnih kiselina u različitim vrstama ulja

Sadržaj masti u nekim namirnicama

53


Predavanje dr Zorice Đorđević (Institut za javno zdravlje Crne Gore) na VIII Sajmu medicine u Podgorici

TRANS-MASTI U ISHRANI Trans-masti su vrsta nezasićenih masti kod kojih je položaj atoma i hidroksidnih grupa u dvoguboj vezi drugačije orijentisan. Jedan dio ih je prirodno prisutan kod nekih životinja zbog toga što se formira u buragu kod preživara. Životinje koje imaju burag mogu u svom mesu i mlijeku da imaju određenu količinu tih masti. Ono što je za nas problematično jeste industrijska hidrogenizacija masti − zbog toga što su dugo vremena korišćene i insistiralo se da se zamjena životinjskih vrši biljnim uljima. Međutim, nije se vodilo računa da smo tim postupcima hidrogenizacije stvarali samo veću štetu jer smo dobijali veću količinu trans-masti. Vrlo je značajno za postupanje u domaćinstvima da svako pregrijavanje na temperaturi većoj od 180°C povećava rizik za pojavljivanje trans-masti u prženom obroku. Dobra stvar je da se smatra da trans-masti koje se prirodno nalaze ne predstavljaju toliko loše masti kao ove koje se dobijaju vještačkim putem. Hidrogenizovane biljne masti mnogo se koriste u prehrambenoj industriji. Prehrambeni proizvodi, naravno, moraju da sadrže određenu količinu trans-masti, ali se pokazalo da prirodne masti ne predstavljaju toliki problem kao ove koje su prerađene. Posljednjih godina pojačano se radi na analizi njihove zastupljenosti u ishrani.

54

Dr Zorica Đorđević Nažalost, mi spadamo u zemlje juga i istoka Evrope, područja koje je rizičnije za „prljave” tehnologije proizvodnje i lošiju kontrolu tehnoloških procesa, tako da se kod nas očekuje veća koncentracija štetnijih sastojaka u hrani. Podaci za evropske zemlje pokazuju da se koncentracija za margarinske namaze kreće od 1% do 17%, što je mnogo. Za tvrde margarine ona iznosi od 0,5% do 18,6%. Najveći je problem pržena hrana, pogotovu ako je riječ o neadekvatno hidrogenizovanom palminom ulju, nekim margarinima i nekim industrijskim maslacima. Takođe, pekarski proizvodi mogu da budu veoma problematični jer se koriste neadekvatne sirovine, potom konditorski proizvodi, krekeri i sl. Pogotovu su rizični proizvodi koji imaju masno punjenje (krekeri, čokolade s mliječnim punjenjem, napolitanke,


vafli, kremovi, kroasani i sl.). U vezi sa ovim ispitivanjima dostupne su analize sastojaka masti na primjeru prženih krompirića. Koncentracija transmasti je išla od 12% do 30%, a ako se pržilo u masti životinjskog porijekla, taj procenat je bio značajno manji. Interesantno je da su kokice iz mikrotalasne peći imale jako veliku koncentraciju trans-masti. Pekarski proizvodi takođe mogu da imaju značajno veću koncentraciju, kao i žita za doručak i sl. Šta je problem sa palminim uljem? Ako je hladno cijeđeno, kao i svako drugo biljno ulje, ono je kvalitetno. Međutim, u postupcima hidrogenizacije uništavaju mu se nutritivne dobrobiti, zbog neadekvatne hidrogenizacije nastaje problem, kao i zbog dodataka koji se koriste kao katalizatori. Sve to se dovodi u vezi sa Alchajmerovom bolešću i drugim javnozdravstvenim problemima. U evropskim zemljama, gdje je ranije počelo da se govori o trans-mastima, nađe se u dosta uzoraka neadekvatan sadržaj masti. Problem sa njima sastoji se u tome što smetaju prirodnim lipidima u ćelijskoj membrani. Oni automatski oštećuju njihovu prirodnu funkciju, a imaju i metabolički uticaj. Utiču na snižavanje dobrog holesterola, povećavaju loši, utiču na prostaglandine, upalne reakcije i smanjuju ove koje treba da brane organizam. Sve to se dovodi i u vezu sa prevelikom insulinskom rezistencijom, preddijabetesom, dijabetesom i sl. Hrana koja obiluje trans-mastima obično je siromašna nutrijentima, pa je to i razlog nastanka gojaznosti i svih drugih metaboličkih problema. Evropska agencija za bezbjednost hrane propisuje protokol o dnevnom kalorijskom unosu od 1%, što se kreće negdje oko 2,000 kalorija u toku dana (2-2,2 g trans-masti u toku dana). Nutritivna tabela koja postoji na svim namirnicama zakonska je obaveza u svim zemljama. Definisan je redosljed koji se na ovaj način iskazuje. Prvo mora da se navede energetska vrijednost, pa masti, pa zasićene masti. Po trenutnim pravilima, i u EU i Crnoj Gori ne mora da se ističe sadržaj trans-masti u prehrambenom proizvodu. To nije zakonska obaveza. Međutim, u Evropi je od aprila ove godine potrebno da se dodaje i taj podatak. Dobra strana toga je što će osvijestiti proizvođače da moraju da vode o tome računa, da moraju da koriste čistije tehnologije i bolje sirovine. Šta je još bitno? Ako je deklarisano da proizvod sadrži 0g trans-masti, on može da ima do 0,5g. Treba voditi računa i o skupljanju tih količina.

sa dobrovoljnim sprovođenjem ove regulative. Proizvođači se obavežu da će dobrovoljno da rade na tome da smanjuju loše sastojke svojih proizvoda. Oni koji uspiju u tome imaju pristup određenim zelenim listama i trude se da ispoštuju obećano. Program redukcije upotrebe trans-masti u ishrani u SAD-u je obavezan od 2006, a od 2007. u Kanadi. Kada je ishrana najmlađih u pitanju, moramo da budemo svjesni da naša djeca vole takve proizvode. Oni mogu, i očekuje sa da imaju loše sastojke. Potreba da se njihova koncentracija smanji postoji i kod proizvođača. Ono što država može jeste sprovođenje obavezne nutritivne deklarisanosti proizvoda. Proizvođači treba da vode računa o sirovinama koje koriste. Tu je jako bitno da se uključe mali proizvođači. Zašto oni? Treba naći modus kako ih osvijestiti i obavezati da ne koriste jeftine problematične sirovine, te da se u nadzor uključe inspekcije koja vode računa o tome. S druge strane, potrebno je da povećamo nutritivnu pismenost populacije i u smislu izbora, ali i da prosto ljudi umiju da znaju da čitaju principe iskazane na deklaracijama. Kod djece je jako važno razvijati ljubav prema zdravijim namirnicama. Očekuje se da će od ove godine biti dostupan i novi vodič izdat od strane SZO-a. Valja navesti podatak da je npr. u Hrvatskoj, u mišljenju o sadržaju trans-masti namijenjenom populaciji, navedeno da u najkomercijalnijim proizvodima, npr. kolačima, već 50g proizvoda sadrži 2g štetnih masti. Neko ko svakodnevno jede kolače naravno da će da unese neprihvatljivu količinu ovih masti. Interesantna je i danska analiza koja pokazuje da prehrambeni proizvodi iz naše regije sadrže visok procenat trans-masti. To je već sad podstaklo proizvođače da vode računa o sadržaju proizvoda koje nude. Za ove analize je potrebna i malo bolja tehnologija. Prvi put od ove godine u Institutu za javno zdravlje moguće je izvršiti detaljniju analizu masti. Nadajmo se da će u periodu pred nama to biti još bolje regulisano. Anita Đurović

Mjere za smanjenje štetnog uticaja Trebalo bi da naučimo ljude da ne prže hranu, da biraju hladno cijeđena ulja kojima će da začine salatu, da ne mora svaki obrok da potiče iz pekare, da koliko god je moguće jedemo više domaće hrane. Vezano za mjere smanjenja lošeg uticaja u ishrani danski zdravstveni autoriteti uspjeli su da ubijede svoju vladu da donese propis u vezi sa limitiranjem trans-masti. Oni su zbog toga imali problem sa Evropskom komisijom jer ih je tužila za slobodan protok robe. Međutim, na sudu je Danska dobila taj spor i njen primjer su slijedile druge zemlje: Švajcarska, Austrija, Island, Slovenija i dr. Efekat primjene takvih propisa bio je uočljiv u smanjenju obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Zemlje kao što je UK, Njemačka i Holandija krenule su

55


Istine i zablude

Nepravilno i

dugotrajno sjedenje Moderan način života i dugotrajno sjedenje ima ozbiljne posljedice po zdravlje. Sve više ljudi provodi mnogo vremena sjedeći, najčešće ispred računara ili za volanom. Usljed neaktivnosti i slabog kretanja dolazi do mnogih oboljenja. Nekoliko studija je ukazalo na postojanje veze između dugotrajnog sjedenja i opasnosti od teških bolesti, pa čak i prijevremene smrti kod one trećine ljudi koji, kako pokazuju statistike, za radnim stolom provode duže od 10 sati dnevno. Osnovni rizici za nastanak mnogih zdravstvenih problema su nepravilan položaj tijela, preduga upotreba računara (više od 4 sata dnevno), izbjegavanje pauza tokom rada, izbjegavanje vježbi, nedovoljno spavanja, stres kao i dugo sjedenje. Dugotrajno sjedenje ugrožava rad srca? ISTINA - Prvi zdravstveni problemi koje naučnici pominju kada se govori o prekomjernom sjedenju jesu bolesti srca. Usljed premalo kretanja, mišići ne sagorijevaju dovoljno masti pri čemu tokom sjedenja krv protiče znatno teže, omogućavajući masnim kisjelinama da zapuše krvotok, a samim tim i ugrožavaju rad srca. Uz to, prekomjerno sjedenje je povezano i sa visokom krvnim pritiskom i povišenim holesterolom, a dokazano je da ljudi koji svoje vrijeme pretežno provode sjedeći, imaju duplo više šanse za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti. Poslije nekoliko sati sjedenja dobar (zdrav) holesterol pada za 20 odsto, a enzimske aktivnosti za 90 odsto. Osobe koje ispred računara i televizora dnevno provode više od 11 sati, povećavaju rizik od srčanog udara za 67 odsto. Dugotrajno sjedenje može dovesti do pojave dijabetesa? ISTINA - Pankreas proizvodi insulin, hormon koji šalje glukozu ćelijama kako bi stvarale energiju. Ali, ćelije u besposlenim mišićima ne dočekuju spremno insulin jer tijelu tada nije potrebna energija, pa šećer ostaje u krvi, a pankreas ga sve više i više proizvodi, što dovodi do nastanka dijabetesa i drugih bolesti. Sjedeći način života povećava šanse za pojavu dijabetesa za čak sedam odsto. Sjedenje nije povezano s teškim oboljenjima poput karcinoma? ZABLUDA - Jedna od teorija je da sjedenje, odnosno nedovoljno kretanje, automatski znači i smanjeno stvaranje prirodnih antioksidanasa, koji igraju ključnu ulogu u odstranjivanju ćelija koje su potencijalni uzročnici karcinoma. Tako da sjedenje može izazvati pojavu karcinoma određenih djelova tijela. Neke studije su našle vezu između dugog sjedenja i raka debelog crijeva, kancera dojke i raka endometrijuma. Uzroci nisu dovoljno jasni, ali po jednoj teoriji višak insulina ubrzava rast kancerogenih ćelija.

56


Prekomjerno sjedenje može da prija depresivnim osobama? ZABLUDA - Između ostalih problema koje izaziva dugotrajno sjedenje svrstava se i “ošamućenost”, koja nakon prekomjernog sjedenja, nastaje kao posljedica slabog protoka svježe krvi u mozak sa svim svojim nutrijentima koji direktno utiču na raspoloženje, što izaziva osjećaj usporenosti i jedan vid depresije. Nepravilno sjedenje može ugroziti leđa i vrat? ISTINA - Nepravilan položaj leđa tokom sjedenja dovodi do neravnomjernog opterećenja leđnih mišića, odnosno do prekomjernog opterećenja pojedinih mišića, usljed čega dolazi do njihovog zamora. U lakšim slučajevima to se manifestuje umjerenim, prolaznim bolom u leđima i vratu. U težim slučajevima, razvija se miofascijalni sindrom. Osnovne karakteristike miofascijalnog sindroma su bol, lokalna osjetljivost na pritisak, otvrdnuće zahvaćenog mišića, kao i smanjena snaga mišića, bez atrofičkih promjena. Čak 60% odraslih ima bol u vratu, a oko 80% bol u leđima. Iako su u anatomskom smislu odvojeni vrat i leđa su funkcionalno povezani. Bol u leđima je veoma česta pojava, može biti izuzetno dugotrajan. Osobe koje imaju problema s kičmom trebaju češće da odmaraju/sjede? ZABLUDA - Kičma koja se slabo pokreće postaje nesavitljiva i podložnija je povređivanju u svakodnevnim aktivnostima. Kada se krećemo, mekani diskovi između pršljenova istežu se i skupljaju, dovodeći u tijelo svježu krv i nutrijente. Kada dugo sjedimo diskovi su zgnječeni i gube elastičnost. Osobe koje provode previše vremena u sjedećem položaju češće obolijevaju od diskus hernije. Bočno-slabinski mišić (lat. iliopsoas) koji se proteže od pršljenova kičmenog stuba do butne kosti preko zgloba kuka, kada je zategnut gura lumbalni dio leđa ka naprijed. Tako je cio donji dio leđa oslonjen na sjedalne kosti, zbog čega nastaju ozbiljni bolovi u lumbalnom dijelu leđa i karlici. Neaktivnost najviše odgovara osobama koje imaju meke kosti? ZABLUDA - Šetanje i trčanje stimulišu rad kukova i kosti čine tvrđim i debljim. Naučnici su dokazali da manjak aktivnosti doprinosi bržem razvoju osteoporoze. Dugotrajno sjedenje prouzrokuje mnoge probleme s nogama? ISTINA - Problemi sa nogama nastaju zbog vena i cirkulacije krvi kroz njih, koja je znatno sporija i otežana tokom dugog sjedenja. Sve to dovodi do loše cirkulacije, otečenih zglobova, zadebljalih - proširenih vena i moguće pojave tromba, koji može zapušiti krvotok i ozbiljno ugroziti vaše zdravlje. Neaktivnost prouzrokuje degeneraciju mišića? ISTINA - Problemi se odražavaju najviše na stomačne mišiće, mišiće kukova i mišiće udova. Stomačni mišići su vjerovatno najznačajniji mišići tijela. Tokom ispravnog sjedenja, stomačni mišići iako ne izgleda tako, konstantno rade. Kada se dovedemo u situaciju da sjedimo pogrbljeno ili previše zavaljeno u stolici, dug vremenski period, to čini leđne i trbušne mišiće neaktivnim i oni se previše opuštaju, što za posledicu ima iskrivljenost kičme. Mišići kuka, tokom predugog sjedenja počinju da se nabijaju (bolje reći skraćuju) što izaziva poremećaje u stabilnosti tokom stajanja. Tokom sjedenja mišići gluteusa ne rade gotovo ništa, pa se lako navikavaju na to stanje. Kada su ovi mišići mekani, slabe i onemogućavaju normalan hod. Dugo i nepravilno sjedenje izaziva grčeve u mišićima? ISTINA - Usljed ograničenog kretanja većina velikih mišićnih grupa prolazi kroz duge faze nepokretnosti pa mišići postaju slabi i javljaju se grčevi. Kada sjedite u zgrčenom položaju, vaši unutrašnji organi, uključujući i crijeva, previše se skupljaju i upravo to može sve da uspori, uključujući i varenje. Sjedenje vodi u gojaznost? ISTINA - Posljedica sedentarnog načina života je i nagomilavanje kilograma. Naučna istraživanja pokazala su da nedostatak fizičke aktivnosti smanjuje proizvodnju enzima koji se bori protiv gomilanja masti u organizmu i čak do 50 odsto. Pretjerano sjedenje usporava metabolizam i izaziva promjene tjelesnih funkcija, što dovodi do povećanja tjelesne težine. Dugo sjedenje ne znači i veći rizik od smrti? ZABLUDA - Nedavno istraživanje pokazalo je da su oni koji su tokom osmogodišnje studije više od sedam sati dnevno provodili u sjedećem položaju gledajući televizuju imali za 61 odsto veći rizik od smrti, od onih koji su ispred TV ekrana bili samo jedan sat dnevno: 1-2 sata 4 odsto, 3-4 sata 14 odsto, 5-6 sati 31 odsto, više od 7 sati 61 odsto.

57


Značaj pravilnog držanja tijela za osobe sa lumbalnom diskus hernijom (Praktični savjeti)

Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Mnoge činjenice mogu doprinijesti količini simptoma koju osjećate uslijed postojanja lumbalne diskus hernije. Među pomenutim primarno napominjem opseg hernizacije, pravac njenog pružanja, odnosno lokalitet. Svakako možete biti iznenađeni činjenicom koliko spoljašnji faktori, poput lošeg tjelesnog držanja, mogu doprinijeti svemu tome. Loše držanje tijela tokom odizanja predmeta Vjerovatno nerijetko čujete savjet da uspravljanje obavljate korišćenjem nogu, a ne leđa. Iako je možda ustajanje na ovaj načim složenije od onog na koje ste navikli, vrijedi razmisliti o tome koliko radno opterećenje trpi Vaš donji dio leđa tokom obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Pritisak kojim na ovaj način opterećujete donji dio leđa, može doprinijeti pogoršanju simptoma uslijed postojanja diskus hernije. Nije toliko važno da li želite da podignete neki lagan predmet ili se trudite da podignete teret od više kilograma, koliko je uvijek važno da to uradite na ispravan

58

način. U tom smislu možete koristiti nekoliko jednostavnih, ali važnih uputstava kako to uraditi na istravan način: - Zadržite pravo i ustravno grudni koš, kako bi mogli sa ravnim leđima da podignete predmet, savijajući se u kukovima, a ne u donjem dijelu leđa. - Pravac pokreta umjeravajte bokovima, a ne rotirajući se u donjem dijelu leđa, kako bi izbjegli dodatni stres na pomenuti dio. - Predmet podižite tako da je njegova pozicija što bliža Vašem trupu. Treba upamtiti da je potrebno voditi računa da se uvijek držite unutar granica svojih mogućnosti: ukoliko osjećate da odizanje predmeta izaziva neprijatan osjećaj, vjerovatno je ta aktivnost previše zahtjevna za Vas. Loše držanje tijela tokom sjedenja Moguće da ćete biti iznenađeni kada čujete informaciju da sjedeći položaj opterećuje Vaš donji dio leđa više nego stojeći.


Sama pozicija donjeg dijela leđa tokom sjedenja, najčešće, bude lošija u poređenju sa stojećim položajem, a ako tome dodamo i odsustvo amortizirajućeg faktora zglobova donjih ekstremiteta, prilikom sjedenja, i direktni „udarni“ faktor podloge o karlicu, budu nam jasniji negativni efekti sjedećeg položaja. Kako bi ublažili pomenute negativne efekte sile opterećenja tokom sjedenja, obratite pažnju na sljedeće elemente:

sjedalnog dijela, potrudite se da obezbijedite povišicu ispod novoa stopala (tanja kutija, knjiga ili sl.) kako biste doveli stopala u poželjni kontakt sa podlogom. - Čak i ukoliko imate savršeno držanje tokom sjedećeg položaja, potrudite se da se krećete tokom dana. Dobra opcija jeste stvaranje navike ustajanja na svakih 20 do 30 minuta, obavljajući laganu šetnju, ili stavljajući ispred sebe neki drugi povod koji će Vas „natjerati“ da ustanete i obavite nekoliko koraka unutar prostora svoje kancelarije. Loše držanje tijela tokom hodanja Bez obzira da li je aktivnost hodanja dio Vaše dnevne rutine, ili hodanje obavljate u sklopu vanrednih zahtjeva koje stavljate pred sobom, nepravilna šema tokom hoda može iritirati simptome u vezi diskus hernije donjeg dijela leđa. Za primjer mogu navesti loš uticaj pretjerano dugih koraka tokom hodanja, koji dodatno opterećuju donji dio Vaših leđa, čime mogu dovesti do pogoršavanja simptoma. U cilju iniciranja pravilnije šeme tokom hodanja, nudim Vam da razmislite o nekoliko pravila:

- Leđa zadržite ravno uz naslon stolice, povlačeći karlicu do kraja - bliže naslonu. Potrudite se da slabinsko udubljenje ostane što približnije fiziološkim vrijednostima, ne inicirajući njegovo prenaglašavanje ili izravnavanje. O načinu zauzimanja ispravnog položaja donjeg dijela leđa konsultujte se sa Vašim fizioterapeutom, kako biste bili sigurni da sjedite ispravno. - Prilikom sjedenja visina koljena treba biti u ravni sa kukovima (poželjno je da rastojanje između koljena i stopala odgovara širini kukova) ili blago ispod nivoa kukova. - Prilikom sjedenja stopala trebaju biti oslonjena na pod (izbjegavajući povlačenje stopala ispod nivoa sjedalnog dijela stolice, kako ne biste doveli u pitanje mogućnost prenaglašavanja fiziološke krivine slabinskog dijela kičme). Ukoliko ne možete da dosegnete pod, a stolica nema mogućnost promjene visine

- Prvi kontakt sa podlogom, tokom spuštanja stopala, treba biti ostvaren petom, zatim prenijeti težinu tijela duž cijele površine Vašeg stopala, da bi se na kraju odigli na prste i odrazili

59


za izvođenje sljedećeg koraka. To će Vam značajno skratiti dužinu koraka (što je poželjno kada je ona prekomjerna). - Hodajte polako. Jednostavno, usporavanje brzine hoda Vas tjera da izvodite i kraće korake. - Držite svoja leđa uspravno, vodeći račina da ne prenaglašavate ili ne izravnavate fiziološke zakrivljenosti kičmenog stuba (u slučajevima nesigurnosti, konsultujte se sa Vašim fizioterapeutom) fokusirajući pogled udaljenije od mjesta kojim koračate. - Lagano uvucite stomak, aktivirajući centralnu zonu Vašeg stomaka, ne toliko jako da Vam pomenuta aktivnost ometa normalno disanje ili utiče na poništavanje fizioloških vrijednosti krivine slabinskog dijela kičme. - Izbjegavajte trčanje ili skokove. Biomehaničko djelovanje tokom strčanja ili skokova može povećati opterećenje na međupršljenske diskove slabinskog dijela kičme, što u konačnosti može dovesti i do pogoršavanja simptoma. Loše držanje tijela tokom spavanja Svako od nas provodi određeno vrijeme spavajući. Položaj tokom spavanja je od izuzetne važnosti, uzimajući u obzir činjenicu koja objašnjava opseg životnog vremena provedenog u ovom položaju. U cilju obezbjeđivanja adekvatnog položaja tokom spavanja, obratite pažnju na sljedeće činjenice: - Budite sigurni da je podloga na kojoj spavate prilagođena Vašoj kontrukciji tijela, tjelesnoj težini, odnosno Vašim

60

potrebama. - Ležanje na previše čvrstoj, odnosno premekanoj podlozi, najvjerovatnije, Vam neće biti od koristi. - Ležeći položaj sa blago savijenim nogama u kukovima i koljenima, omogućava relaksaciju donjeg dijela leđa i opuštanje donjih ekstremiteta, pa se potrudite da pomenuti položaj zauzimate češće sa obije, ili makar jednom savijemo nogom. - Ležanje na leđima, na previše čvrstoj podlozi sa opruženim nogama, može uzrokovati naglašavanje fizioloških vrijednosti slabinske krivine kičme, a time i dovesti do provokacije simptomatologije. - Poželjno je, u cilju održavanja adekvatnog položaja donjih ekstremiteta tokom ležanja na leđima, postaviti jastuk ili urolanu tkaninu ispod koljena. Vodite računa da savijanje u koljenima ne izazove izravnavanje fiziološke slabinske krivine, a posebno ne dovede ovaj dio kiičmenog stuba u položaju povijenosti prema podlozi. - Bočni ležeći položaj na previše mekanoj, odnosno pretvrdoj podlozi, može da šteti Vašim leđima. Postavljanjem jastuke između koljenja, možete obezbijediti adekvatan položaj donjih ekstremiteta, na adekvatnoj podlozi, uz smanjenje mogućnosti njihovog lošeg uticaja na samu poziciju karlice, odnosno na njen spoj sa slabinskim dijelom kičme. - Spavanje na stomaku, bez tanjeg jastuka ispod stomaka, koji će obezbijediti održavanje fizioloških vrijednosti slabinske krivine kičme, često može „probuditi“ simptome uzrokovane prisustvom diskus hernije u ovom dijelu. Provjerite da postavljeni jastuk ne dovede do izravnavanja pomenute fiziološke krivine kičme.


TECAR terapija - posljednja riječ tehnologije u fizioterapiji

Aleksandar Brajković Spec. primijenjene fizioterapije

Šta je TECAR terapija i kako djeluje Tekar terapija predstavlja pravu inovaciju na polju fizioterapije. De facto, to je aparat za endogenu termoterapiju koji se zasniva na primjeni radiofrekfencijskih strujnih talasa koji uzrokuju toplu reakciju u tkivima. Tretirajući povrijeđeno mjesto biokompatibilnom radijalnom energijom ubrzavaju se metabolički procesi i stimulišu fiziološki procesi samozacjeljivanja. Tekar terapija je našla svoju primjenu u ortopediji, neurologiji, reumatologiji, neurohirurgiji, kao i rehabilitaciji sportskih povreda. Za razliku od drugih tradicionalnih metoda (IC lampe, lasera, ultrazvuka i elektroterapije), čije djelovanje je ograničeno na površinske slojeve tijela jer njihovo delovanje dolazi spolja, Tekar terapija sa kapacitivnim i rezistivnim načinom rada može stvoriti duboko terapijsko djelovanje koje doseže duboko unutar tretiranog područja, time pospješuje prirodne procese obnavljanja, te deluje protivupalno. Analgetski efekat terapije traje i do 48 sati nakon primjene. Kada primjenjujemo TECAR terapiju Tekar terapija u svom opcionom radu daje fizioterapeutu na izbor tri modaliteta primjene toplote, i to: HIPERTERMIJU

62

(unos toplote), ATERMIJU (iznos toplote) i HOMEOTERMIJU (biostimulus tkiva toplotom). Tekar se na osnovu tih opcija selektuje za rad i na osnovu indikacija za primjenu zavisno od dijagnoze i tretnutne faze povrede: akutna ili hronična faza, uz manifestacije trenutne kliničke slike. Polje primjene Tekar terapije je veoma široko. Tekar se primjenjuje kod svih povreda i stanja muskuloskeletnog sistema sa odličnim rezultatima kada je riječ o analgeziji (smanjenju bola), zatim otoka i smanjene nervne provodljivosti. U reumatologiji, gdje je indikovana primjena toplih procedura kao vid rješenja određenih patologija, tekar može dati odličan rezultat u smanjenju hroničnog bola u zglobnim i okozglobnim strukturama, i dati rezultat u poboljšanoj pokretljivosti. U neurologiji, kod dijagnoza gdje imamo posljedične ispade na misićnom tonusu (spasticitet mišića), tekar koristimo kao uvod u kineziterapiju (rehabilitaciju vježbama) kod pacijenata, dok kod određenih povreda i stanja perifernih nerava ova terapija takođe daje odlične rezultate u terapiji bola: (N.Ishiadicus). Posebno je efikasna primjena kod paraze VII kranijalnog nerva (N.facialis), gdje imamo unilateralnu oduzetost mimične muskulature lica.


U sportskoj medicini bilježe se najbolji rezultati primjene ove terapije. Efekti endogenog unosa toplote u mišićno i vezivno tkivo odražavaju se pozitivno na ukupan sportski perfomans smanjenjem bola i napetosti mišića i tetiva, poboljšanjem zglobne pokretljivosti i elastičnosti ligamentnih struktura. Najčešće povrede ligamenata i mišića (distenzije i parcijalne do potpune rupture) uspješno se saniraju primjenom protokola Tekar terapije. Gotovo sve prisutne sportske povrede i stanja praćena bolom i otokom mogu se tretirati terapijom u zavisnosti od manifetacija i trenutne faze u kojoj se povreda nalazi (inflamacija, regeneracija ili remodelacija). Primjenjivost terapije u sportu je od izuzetnog značaja. Može se koristiti kao odličan vid zagrijavanja, gdje unosom toplote lokalno podstičemo vještački zadržavanje iste u tkivo, a samim tim segment biva funkcionalno spremniji za fizički napor, uz to što je mogućnost povređivanja svedena na minimum. Tekar terapija u atermija modu rapidno smanjuje vidljivost edema (otoka) u zglobu sportiste, čime uz primjenu RICE protokola znatno ubrzava proces rehabilitacije ove povrede. Kada imamo smanjenu mobilnost pokreta u zglobova uzrokovanu skraćenjem mekih tkiva bilo u sportu, reumatologiji ili muskuloskeletnoj fizioterapiji, efektivnost nakon tekar terapije je neuporedivo izraženija i veća u smislu povećanja amplitude fiziološkog i funkcionalnog pokreta u zglobu. Studijama je dokazano da je fiziološki efekat oporavka sportske povrede nakon samo jedne Tekar terapije do tri puta efektivniji od klasičnih komercijalnih fizikalnih terapijskih modaliteta.

koja je potrebna da bi se smanjio bol, upala i poboljšala cirkulacija krvi. Jedna elektroda je kapacitivna a druga je rezistivna. Tekar terapija se može sprovoditi uz blagu masažu (što je posebno preporučljivo kada postoji napetost mišića), te uz pasivno istezanje (kada je potrebno povećati pokretljivost nekog dijela tijela) i voljnu aktivaciju mišića konktrakcijom (doprinosi opuštanju mišića). Pozitivni učinci su vidljivi već nakon prve upotrebe: – smanjenje bola (kod 85% pacijenata), povećanje pokretljivosti, regeneracija tkiva i ubrzanje liječenja. Posebnost TECAR terapije TEKAR terapija sa kapacitivnim i rezistivnim načinom rada vrši važnu stimulaciju bioloških i ćelijskih struktura, što djeluje kao: – Proizvodnja duboke, jednolične i difuzne endogene toplote; – Smanjenje gustoće mišića i vezivnog tkiva; – Povećanje cirkulacije i limfne drenaže; – Povećanje metaboličke aktivnosti i proizvodnje energije; – Povećanje dotoka kiseonika do tkiva i apsorpcije nutrijenata; – Eliminacija metaboličkog otpada.

Kako se sprovodi TECAR terapija Tekar terapija se primjenjuje putem dvije elektrode čiji je izvor generator radio talasa. Uz pomoć specijalne kreme kao kontaktnog sredstva, pritiskom na kožu radio talasi stimulišu unutrašnju tjelesnu energiju i emituju dovoljnu količinu toplote

63


Na Šestoj Medikalovoj konferenciji o pomacima u liječenju astme

INOVACIJE U CILJU KOMFORNIJE TERAPIJE Dr Olivera Grubač, iz Specijalne bolnice za plućne bolesti „Dr Jovan Bulajić” u Brezoviku, govoreći o inovativnom trendu terapije astme jednim inhalerom naglasila je da su ovi pacijenti i dalje pod velikim rizikom od ponavljanih napada astme. Globalna smrtnost posmatrana u periodu 2006-2012, kaže ona, obuhvatila je 46 zemalja od kojih 36 visoko i 10 srednje razvijenih. Stopa mortaliteta nije se bitnije mijenjala u ovom periodu, uprkos dobrom i unaprijeđenom terapijskom režimu. U Nacionalnom izvještaju smrtnosti zbog astme pokazalo se da postoje smrtni ishodi zabilježeni kod pacijenata koji su imali blagu astmu. 195 slučajeva smrti zbog astme zabilježeno je u periodu između februara 2012. i januara 2013. Od 155 pacijenata kojima se mogla procijeniti težina bolesti, 9% bilo je liječeno pod dijagnozom blaga astma, 49% kao umjerena, a 39% kao teška astma. − U stvari, nije se radilo o blagoj ili umjerenoj bolesti, već o slabo kontrolisanoj ili neadekvatno liječenoj astmi – objasnila je navedene rezultate dr Grubač. Samim tim što je astma hronična inflamacija disajnih puteva, ona se karakteriše ponavljanim i nepredvidljivim pogoršanjima, uprkos terapiji održavanja. Kako je karakteristična po pogoršanjima, tako je karakterisitčna i po simptomima koje pacijenti doživljavaju kroz dispneu, nedostatak vazduha, vizing i ogromnu bronhosekreciju. Za astmu je karakteristična reverzibilna bronhoopstrukcija, za razliku od HBOP-a gdje imamo irever-

64

zibilnu bronhoopstrukciju. − Izgled bronha pacijenta oboljelog od astme karakteriše hronična inflamacija. Kako napreduje hronična inflamacija, zidovi bronha su zadebljani i upaljeni, a posljedica toga je povećana količina sluzi, bronhosekrecija. U bronhu pacijenta sa astmom u toku pogoršanja zbog inflamacije zbog bronhosekrecije nadovezuje se i bronhokonstrikcija koja dovodi do suženja volumena normalnog bronha i dovodi do reverzibilne bronhoopstrukcije – navodi dr Grubač. Pacijente sa astmom najviše muči nedostatak vazduha, kašalj, zviždanje u grudima, stezanje, buđenje u toku noći. To potvrđuju i rezultati studije koja je obuhvatila 8.000 pacijenata, pri čemu su registrovani simptomi prema njihovom uticaju na


svakodnevni život pacijenata. Propisana terapija odnosi se na terapiju održavanja za inflamaciju, i odvojeno, terapiju za brzo uklanjanje simptoma, što, kako objašnjava dr Grubač, dovodi do veoma rasprostranjene upotrebe SABA kratkodjelujućih beta-2 blokatora u odnosu na terapiju održavanja. Kada je riječ o tipovima ljekova koji se koriste za liječenje astme u odnosu na indeks težine stepena, ona navodi da, bilo da je u pitanju teška, perzistentna, ili umjerena, blaga remitentna astma, dominantna je upotreba kratkodjelujućeg beta-2 agonista SABA u odnosu na inhalacione kortikosteroide. Takođe, uočljiv je visok procenat pacijenata kojima je propisana terapija održavanja, a koji je ne koriste. − 52% pacijenata kojima je propisana terapija u ovoj studiji nije koristilo lijek svakog dana – ističe dr Grubač. Postoji nesklad između percepcije i kontrole bolesti, tj. bitna razlika u razumijevanju i kontroli između pacijenta i ljekara. − To se može objasniti pogrešnim uvjerenjima da je njihova astma kontrolisana uprkos postojanju simptoma i da je ta percepcija simptoma u odnosu na astma skor test različita – kaže dr Grubač. 28% pacijenata klasifikovano je kao dobro kontrolisan slučaj astme, dok percepcija njihovih simptoma govori nešto sasvim drugo. − Zabrinjavajuća je činjenica – objašnjava dr Grubač − da je krivac za česte epizode pogoršanja i slabu kontrolu bolesti upravo SABA agonista, najčešće korišćenih ljekova za astmu širom svijeta. Samim tim njihova upotreba dovodi do pogoršanja kontrole bolesti, pogoršanja inflamacije disajnih puteva, a sve to dovodi do povećane smrtnosti. Česta upotreba SABA agonista povezana je s povećanjem rizika od smrti, a redovna upotreba inhalacionih kortikosteroida povezana je sa smanjenim rizikom od smrti. − Kod svih pacijenata nama je jako bitno da prepoznaju kada uključiti terapiju inhalacionih kortikosteroida, tj. povećati antiinflamatornu terapiju, što je suština liječenja astme, i to je šansa da se ta terapija pojača – kaže dr Grubač. To utiče na smanjenje noćnih simptoma, a time i smanjenje upotrebe SABA agonista. Paradoksi u terapije astme U okviru globalnih preporuka za terapiju astme prezentovanih 2018. godine kao korak 1 preporučena je terapija SABA agonista, uprkos tome što je astma hronična inflamacija, što inflamaciju treba liječiti, te je ona uzrok čestih egzacerbacija. Paradoksalnu preporuku, po tumačenju dr Grubač, čini i korak gdje pacijent ima autonomiju i prihvata se njegova percepcija da on može uzimati terapiju po potrebi, kako bi uspio kontrolisati bolest, a u okviru kasnijih preporuka očekuje se od tog pacijenta da prihvati fiksni režim doziranja. Simptomatičan je i zaokret u preporukama od koraka 1 gdje pacijent samo uzima SABA kratkodjelujuće beta-2 agoniste po potrebi, dok je aktuelno i savjetovanje u vezi sa fiksnim doziranjem inhalacionih kortikosteroida, a time i smanjenje upotrebe SABA agonista. − Ono što je bitno jeste da lijek koji liječi ono što je u osnovi bolest, inflamaciju, a to su inhalacioni kortikosteroidi, zapravo nije onaj lijek koji za koji pacijent misli da mu pomaže, misleći da je to SABA, a u stvari taj lijek više ne uzima, jer samim tim pogoršavaju kontrolu bolesti – upozorava dr Grubač. Različite su i preporuke o uzimanju SABA i LABA lje-

kova, u vezi sa tim da li je monoterapija bezbjednija od SABA agonista, te da LABA nije bezbjedna. Postoji jaz u razumijevanju kontrole bolesti od strane pacijenta u učestalosti uticaja i težine simptoma. Jako je bitna preporuka iz 2019. gdje se vidi da počev od koraka 1 do 5, bez obzira na težinu bolesti, prvi izbor lijeka za kontrolu bolesti predstavljaju inhalacioni kortikosteroidi, niska doza kombinacije ICS, IHS i formoterola, a prvi lijek izbora je niska doza fiksne kombinacije. Samim tim u okviru prvog terapijskog koraka preporučuje se primjena lijeka za kontrolu astme. − Lijek koji liječi inflamaciju, sprečava egzacerbaciju, kontroliše bolest i simptome jeste fiksna kombinacija inhalacionih kortikosteroida i formoterola, a lijek koji se koristi po potrebi jeste prvi izbor lijeka: ta ista kombinacija koju sada pacijent može da uzima za brzo kontrolisanje simptoma – objašnjava dr Grubač. Inovacije Terapijsko rješenje kojim se u jednom inhaleru obezbjeđuju dvije komponente, jedna koja vrši kontrolu bolesti, liječi inflamaciju, olakšava simptome i kombinacija lijeka formoterola, koji brzo olakšava simptome i dovodi do smanjenja tegoba, predstavlja najznačajniji domet u savremenoj terapiji astme. − Kada bi pacijent upotrebljavao samo SABU, znači bronhodilatator beta-2 agoniste, djelovao bi samo na bronhodilataciju, a time ne bi postigao liječenje inflamacije, Sa druge strane, kada pacijent koristi jedan inhaler koji sadrži dvije komponente, on može da ga koristi kao terapiju održavanja i da koristi po potrebi kao pravi izvor terapije za brzo otklanjanje simptoma. Ovakav pristup dovodi do brze bronhodilatacije i olakšava simptome podjednako brzo – objašnjava dr Grubač. Bronhodilatacija se, po njoj, postiže već nakon 3 minuta od primljene prve doze. Ovu terapiju treba dozirati ujutru, uveče i po potrebi. − Kada želimo da poboljšamo kontrolu bolesti savjetuje se prepisivati ovaj vid terapije jednom ujutro i naveče, a umjesto da damo preporuku u vezi sa dodavanjem još jednog inhalatora, mnogo je bolje savjetovati pacijentu da taj isti inhalator upotrebi još jednom. On omogućava pacijentu terapiju održavanja, terapiju brzog uklanjanja simptoma, tj. 2 u 1, održavanje i kontrolisanje bolesti i brzo postizanje kontrole – navodi dr Grubač. Antiinflamatorni efekat je dominantan, a sprečavaju se i egzacerbacije. U terapiji održavanja postoji i opcija upotrebe SABA ljekova kao rilivera. Umjesto odgovora, efektno je samo postaviti pitanja ljekaru: da li se može sjetiti bilo kog pacijenta koji je imao koristi od povoljnosti ove opcije? Da li koristiti jedan kombinovani inhalator ujutru, uveče i po potrebi, ili koristiti jedan režim doziranja uz upotrebu SABA agonista, koja inače dovodi do čestih pogoršanja, egzacerbacija i povećanja slučajeva smrti pacijenata? Pacijenti su se jako dobro prilagodili inovatnim terapijama i zadovoljni su. Danas ih je moguće primjenjivati već pri dijagnozi hiperreakcije bronhija, pri blagoj formi astme, kao test terapiju koja daje efekat. Smart režim doziranja daje jako dobre rezultate u liječenju, a tek sa prestankom potrebe pacijenta za upotrebom bronhodilatatora može se smatrati da je ostvarena kontrola bolesti.

Anita Đurović

65


Brza dijagnoza tuberkuloze Dr med. Stevan Lučić, spec. mikrobiolog Specijalna bolnica za tuberkulozu i bolesti pluća Dr Jovan Bulajić - Brezovik

Brza dijagnostika u mikrobiologiji obuhvata metode kojim se detektuju komponente mikroorganizma, uzročnika oboljenja, direktno u uzorku (bez kultivacije), čime se za relativno kratko vrijeme (nekoliko sati) dobija preliminarna dijagnoza , dovoljna za odluku o početku terapije. Brza dijagnostika tuberkuloze ima značaja iz više razloga. Tuberkuloza je teška, nerijetko fatalna bolest koja može ugroziti i inače potpuno zdrave osobe. Izgubljeno vrijeme od početka bolesti pa do postavljanja dijagnoze je obično veoma dugo i mjeri se mjesecima. Brza i tačna dijagnostika je imperativ i preduslov (iako ne i jedina determinanta) za uspiješno liječenje. Bržom dijagnostikom se postiže skraćenje perioda u kome je pacijent zarazan, što utiče povoljno na kontrolu tuberkuloze na nivou populacije. Neke od ovih metoda se mogu primjenjivati u skriningu na aktivnu tuberkulozu, uspješniju detekciju multirezistentnih i ekstenzivno rezistentnih formi oboljenja. WRD (WHO - recommended rapid diagnostic, od strane SZO preporučene brze metode) koncept je jedne od najvažnijih novina u END-TB strategiji. WRD metode su: XpertMTB/RIF i LPA, a njihovom implementacijom u sistemu kontrole tuberkuloze se želi postići bolja dostupnost dijagnostike i skraćenje izgubljenog vremena. WRD se primjenjuju u sklopu sa drugim metodama, za šta su preporučeni algoritmi.

66

Navedene metode ne predstavljaju zlatni standard za brzu dijagnostiku, zapravo, zlatni standard za brzu dijagnostiku ne postoji. XpertMTB/RIF je zasnovana na reakciji lančanog umnožavanja (polymerase chain reaction, PCR) pri čemu se u uzorku detektuje prisustvo DNK bacila tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis complex) i istovremeno prisustvo/odsustvo markera koji ukazuju na rezistenciju ovih bacila na rifampicin: efikasni antituberkulotik koji je dio svih standardnih terapijskih režima. XpertMTB/RIF je u potpunosti automatizovan, za cijelu proceduru se koristi samo jedan aparat. Izvođenje testa je jednostavno a rezulatati se dobijaju u toku 2 sata od starta analize. Metoda je prije svega pogodna za uzorke iz respiratornog trakta, cerebrospinalnu tečnost, uzorke tkiva i limfnih čvorova kao i gastrični lavat/aspirat (najvažniji uzorak kod male djece). Neki od problema prilikom implementacije su: složena procedura nabavke potrošnog materijala, održavanje aparata i godišnja kalibracija. Cijena potrošnog materijala takođe nije mala, pa je to razlog više da se ovi testovi primjenjuju racionalno u sklopu ostalih metoda. XpertMTB/RIF se preporučuje kao inicijalni test kod djece i odraslih kada na osnovu anamnestičkih podataka, kliničke slike i kliničkih pretraga postoji visoka sumnja na aktivnu tuberkulozu. Ukoliko je test negativan a sumnja i dalje visoka, odluku o ponavljanju treba da donese specijalista koji prati oboljelog.


LPA (line probe assay) je takođe PCR metoda kod koje je vizuelizacija rezultata zasnovana na hibridizaciji tj. vezivanju umnožene DNK bacila tubekuloze za probe koje su fiksirane na traci (stripu). Za razliku od XpertMTB/RIF-a primjenjuje se samo na respiratornim uzorcima. Efikasna je kad je broj bacila u uzorku visok (mikroskopski pozitivni pacijenti) dok je kod malog broja bacila rezultat nedovoljno pouzdan. Pored prisustva M.tuberculosis complex-a moguća i detekcija markera rezistencije na antituberkulotike prve i druge (aminoglikozidi i fluorokinoloni) linije, čime se dobija kompletna informacija o profilu rezistencije. Za primjenu LPA se preoporučuje algoritam u kome je prvo potrebno uraditi XpertMTB/RIF i mikroskopsko ispitivanje. Ukoliko obje ove analize budu pozitivne a XpertMTB/RIF-om se utvrdi i prisustvo rezistencije na rifampicin, potrebno je uraditi LPA radi daljeg definisanja profila rezistencije. Potrebno je obezbijediti isti uzorak za sva ova ispitivanja. Za razliku od XpertMTB/RIF-a, LPA metoda je komplikovana, zahtijeva poznavanje molekularne biologije i odgovarajuću opremu. Rezultat (od prijema uzorka do dobijanja profila rezistencije) se dobija za pet sati. Nijedna od navedenih metoda ne razlikuju žive bacile (sposobni su za diobu i formiranje novih lezija, perzistiraju ukoliko terapija nije efikasna) i mrtve bacile (efikasna terapija ubija bacile) zbog čega nijesu pogodne za praćenje efekata liječenja. LF-LAM je metoda za detekciju lipoarabinomanana (LAM), toksina koji je dio zida bacila tuberkuloze i oslobađa se iz metabolički aktivnih bakterija i iz dezintegrisanih bakterija. Uzorak za test je urin, a test se može izvesti i kraj postelje pacijenta. Način očitavanja je jednostavan (tip testa „za trudnoću“). Rezultat se dobija u roku od 25 minuta. Koristan je kod teško oboljelih pacijenata sa HIV bolešću radi potvrđivanja sumnje na TB/HIV koinfekciju. Preporučena je primjena u zemljama gdje je visoka prevalenca HIV infekcije i HIV/TB koinfekcije. Pozitivan test je prediktor loše prognoze. Brze metode valja koristiti u sklopu sa metodama zlatnog standarda, prema algoritmu koje je preporučila SZO.

tokom istog radnog dana. Uvođenje molekularnih brzih metoda nije umanjilo značaj mikroskopije. Prema trenutnim shvatanjima, mikroskopija se koristi i za otkrivanje oboljelih a neophodna je za praćenje efekta terapije. Broj oboljelih koji se otkriju samo mikroskopijom zavisi od više činilaca (npr. kvalitet mikroskopije i epidemiološka situacija) a ovi pacijenti su prioritet jer su visokoinfektivni (iskašljavaju veliki broj bacila). Pored kvaliteta, metode zlatnog standarda daju i mogućnost za mnogo širu lepezu informacija kada se uporede sa brzim metodama (npr. tačnu identifikaciju bacila tubekuloze do nivoa vrste, mogućnost tipizacije, kultura se može sačuvati za nove analize u budućnosti). Iz svih ovih razloga, ovo su osnovne metode za laboratorijski nadzor nad tuberkulozom. Glavni nedostatak metoda zlatnog stadarda zbog kojeg se često previđa njihova korisnost je dugo vrijeme do dobijanja rezultata. Za završetak kompletne kultivacije potrebno je najmanje dva mjeseca, dok je za dobijanje rezultata testa osjetljivosti potreban dodatni mjesec dana. Molekularne metode identifikacije kulture daju rezultate u toku istog dana. Primjena samo brzih metoda u dijagnozi tuberkuloze predstavlja stručnu grešku. Na ovaj način nije moguće mikrobiološki niti potvrditi niti isključiti tuberkulozu. Klasična koncepcija o potrebnom ispitivanju tri uzorka iskašljaja kod sumnje na plućnu tuberkulozu takođe nije promijenjena uvođenjem brzih metoda, pa je ispitivanje samo jednog ili dva uzorka nedovoljno i takvo ispitivanje se smatra nekompletno. SZO preporučuje da se prvi uzorak ispituje brzom metodom a ostali metodama zlatnog standarda. Na rezultat svih mikrobioloških metoda, bilo da su stare ili nove, bitno utiče kvalitet uzorka. Uzorci slabog kvaliteta sadrže suviše mali broj bacila, kakav se postojećim metodama ne može detektovati, ili sadrže komponente koje mogu negativno uticati na samu analizu.

Primjena metoda zlatnog standarda Savremena dijagnostika tuberkuloze se sastoji od kombinacije starih (tradicionalnih, konvencionalnih, fenotipskih) i novih (savremenih, molekularnih) metoda (u koje spadaju i brze metode). Referentne metode su prema kriterijumima pouzdanosti, tačnosti i reproducibilnosti ono najbolje što postoji u dijagnostici. Nazivamo ih i metodama zlatnog standarda. U dijagnozi tuberkuloze to su: mikroskopija (tradicionalna metoda), kultivacija (tradicionalna metoda), test osjetljivosti (tradicionalna metoda) i molekularni sistem za identifikaciju mikobakterija (nova metoda). Koriste se za mikrobiološku potvrdu slučajeva tuberkuloze. Mikroskopija preparata je tradicionalna (konvencionalna metoda) koju je uveo još Robert Koch. Primjenom specijalnog bojenja je moguće vizuelizovati acido-alkoholno-rezistentne bacile (AARB, ARB). Na ovaj način nije moguće razlikovati bacile tuberkuloze od drugih mikobakterija. Rezultat mikroskopije je poznat

67


Od koronavirusa najugroženije su bolesne i starije osobe Podaci kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CCDC), objavljeni 18. februara, pokazuju da je preko 80 posto slučajeva zaraze povezano sa bolesnim i starijim ljudima. Ukupna smrtnost od korona virusa je 2,3 posto, kaže studija, dodajući da je u najpogođenijoj provinciji Hubei smrtnost 2,9 posto u poređenju sa 0,4 posto u ostatku zemlje. Studijom kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti obuhvaćeno je 72.314 slučajeva širom Kine do 11. februara, uključujući potvrđene, sumnjive i asimptomatske slučajeve korona virusa. Istraživanje zaključuje da je 80,9 posto zaraza klasifikovano kao umjereno, 13,8 posto ozbiljno i samo 4,7 posto kao kritično. Najviša stopa smrtnosti je među onima sa navršenih 80 godina i starijima. Nije bilo smrtnih slučajeva među djecom do devet godina, a kod odraslih do 39 godina, stopa smrtnosti je niskih 0,2 posto. Istraživanje takođe upozorava na veliki rizik za medicinsko osoblje. Ukupno je zaraženo 3019 zdravstvenih radnika, a petoro ih je umrlo do 11. februara, posljednjeg dana obuhvaćenog studijom. I svjetska privreda trpi značajne štete zbog epidemije Kako se koronavirus širi po svijetu, tako problemi sa kojima se suočava globalna ekonomija postaju sve veći.

U ovom trenutku veću štetu po privredu prave mjere država i nadležnih institucija u borbi protiv epidemije, nego sam virus. Te mjere podrazumijevaju ograničavanje putovanja, pa i zatvaranje pogona, prenose svjetski mediji. Naročito su pogođena preduzeća koja posluju internacionalno. Predsjednik Evropske privredne komore u Kini Jerg Vutke ocjenjuje da su ekonomske posljedice koronavirusa daleko ozbiljnije nego što većina ljudi misli. Mnoge male i porodične firme već sada su u ogromnim problemima. Mnoge od onih koje su proizvodile u Kini ili su poslovale u zemlji već sada su na ivici bankrota. Čitav niz njih već nedjeljama nema nikakav prihod kaže Vutke. Mnoge aviokompanije i grupe hotelijera upozorili su na pad zarade zbog izbijanja epidemije korona virusa. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da se sve nacije trebaju pripremiti. - Ovaj virus ima pandemijski potencijal - izjavio je Tedros u Ženevi 27. februara. Ovo nije vrijeme za strah. Ovo je vrijeme za preduzimanje radnji kako bi se spriječila infekcija i spasili životi. R.T.

U Južnoj Koreji, najvećem žarištu korona virusa izvan Kine, ljudi čekaju u kilometarskim redovima kako bi došlo do zaštitnih maski za lice

68


Iskoristiti farmaceuta u apotekama - NICE sugeriše

Nacionalni Institut za Zdravlje i Zdravstvenu Zaštitu (National Institute for Health and Care Excelencce NICE) je pozvao da farmaceutski servisi u apotekama budu uključeni u postojeću zdravstvenu zaštitu i uputstva u novi nacrt o standarda kvaliteta. Organizacija kaže da će ovaj potez omogućiti farmaceutskim timovima da prihvate, kao i da naprave uputstva za uslugu najprikladnijom za tu osobu. NICE urgira pacijentima da razgovaraju o svom zdravlju i opštem stanju sa farmaceutskim timovima u apotekama, gdje mogu pitati za informaciju i savjet o pušenju, alkoholu ili održavanju zdrave težine. Farmaceuti komuniciraju svaki dan sa ljudima koji kupuju ljekove koji ne idu na recept, izdaju ljekove na recept ili pitaju za savjet. Ovo je šansa od vitalnog značaja za podršku ljudima u održavanju dobrog zdravlja, ali takođe i preusmjerenje ka drugim zdravstvenim servisima - objašnjava prof. Gillian Leng, zamjenik izvršnog direktora i direktor zdravstvene i socijalne zaštite.

Ona kaže - Integrisanje apoteka u lokalnu zaštitu i uputstva će pružiti ljudima efektivniji, prikladniji i lakši pristup servisima, smanjiti dupliranje posla i oslabiti pritisak na širi zdravstveni sistem. Standard kvaliteta priznaje da mnogi farmaceuti imaju dobre odnose sa lokalnim stanovništvom i razumiju fizičke, ekonomske i socijalne izazove sa kojima se pojedinci suočavaju. Takođe sugerišu da bi ovo znanje moglo biti iskorišteno da podrži najranjivije članove zajednice i pomogne u smanjenju zdravstvenih nejednakosti, na primjer, pružanjem informacija prilagođenih određenoj publici, kao što je na drugom jeziku. NICE kaže da savjet podržava ciljeve utvrđene na dugoročnom planu NHS-a kako bi se bolje iskoristile vještine i mogućnosti farmaceuta za komunikaciju sa pacijentima. Autor teksta: Anna Smith Prevod: Milanka Žugić mr ph Izvor: www.pharmatimec.com

69


Hronika 02. februar – Širi se ptičiji grip - Kina Kao da zdravstveni radnici u Kini nemaju dovoljno posla pred sobom u borbi protiv širenja koronavirusa, Kina je sad objavila i izbijanje ptičjeg gripa. Kinesko ministarstvo za poljoprivredu i ruralne poslove objavilo je pojavljivanje visoko patogene podvrste H5N1 virusa pritčjeg gripa na farmi u južnoj pokrajini Hunan.

Dr Kluge će usmjeravati međunarodni zdravstveni rad širom 53 zemlje evropskog regiona SZO, opslužujući 900 miliona ljudi, navodi se u saopštenju Regionalne kancelarije SZO za Evropu. - Zajedno moramo izgraditi panevropsku kulturu zdravlja u kojoj ciljevi zdravlja i blagostanja usmjeravaju donošenje javnog i privatnog odlučivanja i svako može da donosi zdrave odluke rekao je dr Kluge, prenosi Tanjug. On je istakao da svako dijete, žena i muškarac iz našeg lijepog i raznovrsnog regiona ima pravo na zdravlje. - Ja sam posvećen pružanju ujedinjene akcije za bolje zdravlje - poručio je dr Kluge. To, kako je naveo, zahtijeva povećanje ulaganja u zdravstvo, jačanje zdravstvenih sistema u skladu sa potrebama ljudi i proširivanje inkluzivnog i nediskriminatorskog pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve. - Radeći na taj način, stvaramo poštena, srećna i održiva društva za sebe i generacije koje dolaze - istakao je dr Kluge.

Virus je otkriven na farmi na kojoj se uzgaja gotovo 8.000 pilića - od kojih je više od pola već uginulo zbog širenja bolesti. Kina nije jedina koja pokušava da spriječi širenje ovog virusa. Ranije ove nedjelje, indijske vlasti započele su sa ubijanjem pilića i uništavanjem jaja kako bi suzbile širenje virusa ptičjeg gripa. Druga podvrsta virusa, H5N8, raširila se preko istočne Evrope tokom posljednjih nedjelja. Širenje ptičjeg gripa u Kini 2013. godine završilo se uz gubitak u ekonomiji od 6,5 milijardi dolara, podaci su eksperata Ujedinjenih nacija.

04. februar - Von der Leyen najavila oštriju borbu protiv raka - EU Evropska komisija predstaviće novu strategiju za borbu protiv raka do kraja godine, najavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, javio je Rojters..

03. februar – Belgijanac novi direktor SZO za Evropu

Dr Hans Kluge, belgijski državljanin, biće direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu u narednih pet godina, objavio je Izvršni odbor te organizacije.

70

Ona je to rekla u Evropskom parlamentu, a kako prenosi Tanjug, njena mlađa sestra umrla je od te bolesti. EK procjenjuje da će se bez daljnjih aktivnosti slučajevi raka u Evropskoj uniji udvostručiti u narednih 15 godina i da će pogoditi 40 posto stanovništva. Mjere koje Komisija predlaže kreću se od promjena životnog stila, borbe protiv zagađenja, preko vakcinacije i bolje dijagnostike, a navodi se i da će prevencija biti na vrhu liste prioriteta zbog 40 posto slučajeva raka koje je moguće spriječiti. Von der Leyen je istakla da je posljednji put EU napravila


šemu za prevenciju i rano otkrivanje raka prije 30 godina. - Svijet se promijenio. Evropa se promijenila i broj slučajeva, nažalost, raste - rekla je Von der Leyen. Prema posljednjem istraživanju evropske agencije za statistiku Eurostat, svakih devet sekundi u EU bude otkriven novi slučaj raka, a godišnje od ove bolesti umre 1,3 miliona ljudi. 06. februar - Deset hiljada ljudi želi biti eutanizirano - Nizozemska Studija holandske vlade pokazala je da 0,18 posto ljudi starijih od 55 godina želi da umre prije prirodne smrti.

Novo istraživanje koje je naručila nizozemska vlada utvrdilo je da je najmanje 10.000 ljudi starijih od 55 godina u toj zemlji izrazilo želju da umre, prenijela je Anadolija. Studija, sprovedena kako bi bilo utvrđeno koliko starijih osoba u zemlji želi biti eutanizirano, pokazala je da 0,18 posto ljudi starijih od 55 godina želi da umre prije prirodne smrti. Hugo de Jonge, ministar zdravlja Nizozemske, izjavio je da je to trenutno jedno od najvažnijih socijalnih pitanja kojima bi se mnogo više morali baviti Vlada, ali i cijelo nizozemsko društvo. - Taj broj ljudi koji žele da umre zaista je veoma ozbiljan i jasno govori da je potrebno hitno djelovati - rekao je De Jonge. Naglasio je da Vlada mora učiniti sve što je moguće da, kako je rekao, pomogne tim ljudima da ponovo pronađu smisao života. Broj slučajeva eutanazije u Nizozemskoj 2016. iznosio je 6.091, odnosno četiri posto umrlih, prenosi Reuters. 07. februar – Bolest zvana lepra se i dalje širi - Indija

Panika zbog koronavirusa u drugi plan baca bolesti za koje se mislilo da su već davno iskorijenjene. Lepra je jedna od njih: godišnje od ove zarazne bolesti oboli više od 210.000 osoba, piše Deutsche Welle.

Prije 20 godina se vjerovalo da ova bolest više ne postoji. Lepra, bolest koja i dan danas kod mnogih budi osjećaj užasa. No ona je prisutnija nego mnoge bolesti o kojima mediji ovih dana bruje. Samo u Indiji godišnje oboli oko 120.000 osoba. Tačan broj se ne zna. Osim Indije, na svjetskoj karti oboljelih od ove bolesti se još nalazi i Afganistan, Brazil ili Kolumbija. To je još uvijek bolest siromašnih i stigmatizovanih. Često je društvena izolacija gora od same bolesti. Danas je lepra u potpunosti izlječiva ali ako se ne liječi, na mjestima napadnutim uzročnikom odumiru nervi i tako se lako stvaraju infekcije i otvorene rane. Zbog toga su bolesnici bili protjerivani iz društva. U Indiji još uvijek postoji oko 700 kolonija u kojima žive oboljeli od lepre, a bolest se ovdje često doživljava kao kazna za počinjene grijehe. U Japanu je tek 1996. ukinut zakon koji je dozvoljavao hapšenje i prisilne sterilizacije oboljelih. Uzročnik lepre bakterija Mycobacterium leprae ne prenosi se dodirom nego kapljicama. Inkubacija može da traje i do deset godina. Bolest je smrtonosna jedino ako se ne liječi. Prije 20 godina Svjetska zdravstvena organizacija je lepru skinula s popisa globalnih opasnosti. - Mislili smo da opasnost širenja zaraze kod jednog zaraženog na 10.000 stanovnika dovoljno mala da se bolest proglasi iskorijenjenom. No prevarili smo se – kaže dr Burkard Kömm, direktor Njemačke pomoći za oboljele od lepre i tuberkuloze. Osobe koje obole od lepre u pravilu ne umiru čak i ako se bolest ne tretira ali ostaju izolovani poput 42-godišnje Lilian koja u Nigeriji gotovo čitav život živi u jednoj hršćanskoj koloniji za oboljele. Ovi ljudi su u potpunosti odbačeni. 08. februar - Očevima isto porodiljsko kao i majkama - Finska Nova finska vlada najavila je planove da oba roditelja dobiju isto porodiljsko odsustvo. Cilj je da očevi provedu više vremena sa svojom djecom. Plaćeno odsustvo povećaće se na kombinovanih 14 mjeseci, odnosno po 164 dana za svakog. Susjedna Švedska je najvelikodušnija u Evropi kada je u pitanju porodiljsko odsustvo jer roditelji dobijaju 240 dana slobodnih nakon rođenja djeteta. Ministarka zdravlja i socijalnih pitanja Aino-Kaisa Pekonen rekla je da je počela radikalna reforma porodičnih beneficija s ciljem jačanja roditeljskih odnosa od početka. Prema trenutnom sistemu u Finskoj, porodiljsko odsustvo za majke traje 4,2 mjeseca dok očevi imaju 2,2 mjeseca koje mogu da iskoriste dok njihovo dijete ne napuni dvije godine. Dodatnih šest mjeseci mogu da podijele. Ali u prosjeku samo jedan od četvoro očeva realizuje to pravo. Prema novom planu, svaki od roditelja bi dobio 6,6 meseci odsustva, a trudnice bi dobile dodatne mjesece. Roditeljima bi bilo dopušteno da prenesu svojih 69 dana, samohrani roditelji mogu koristiti oba odsustva, prenosi Klix. Portugal već ima rodno neutralni sistem sa 120 dana odsustva tokom kojih im se isplaćuje puna plata i dodatnih neobaveznih 30 dana tokom kojih im se isplaćuje 80 odsto plate. Očevi u Danskoj imaju dvije nedjelje odsustva nakon

71


rođenja, a majka i otac zajedno mogu da podijele 32 nedjelje. Vlada Finske rekla je da će ove promjene koštati dodatnih 100 miliona eura. UNICEF je u svom posljednjem izvještaju pohvalio Švedsku, Norvešku, Island, Estoniju i Portugal kao zemlje koje imaju najbolje porodične zakone.

njim testovima, pa je tako došao nadomak primjene u svakodnevnoj medicini.

09. februar - Na referendumu podržali zakon protiv homofobije - Švajcarska Švajcarci su uvjerljivom većinom podržali zakon koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu polne orijentacije, pokazuju prve projekcije. Zakon je podržalo 62 posto glasača tokom glasanja na referendumu, saopštio je institut GFS Bern.

Po projekcijama, švajcerski glasači su odbacili na istom referendumu drugu inicijativu kojom se pozivalo da barem 10 posto novih stambenih zgrada grade neprofitna udruženja u pokušaju da se smanje troškovi života. Institut GFS Bern navodi da je samo 42 posto podržalo taj predlog, prenosi Reuters. Novim zakonom se proširuje postojeći zakoni protiv diskriminacije i na polnu orijentaciju. Protiv reforme kaznenog zakona usvojene 2018. pobunili su se konzervativni i populistički krugovi, koji su upozoravali na cenzuru i kršenja slobode izražavanja. Druge stranke su ocijenile nedovoljnom zaštitu protiv diskriminacije na osnovu polne orijentacije i pozvale građane da kažu “da” reformi. Pobornici teksta ističu da je diskriminacija na osnovu polne orjentacije već kažnjiva u drugim evropskim zemljama i da su Vijeće Evrope i UN tražili od Švajcerke da pojača svoje zakone protiv homofobije. Novi zakon kažnjava javno omalovažavanje i diskriminaciju bilo koje osobe na osnovu njezine polne orijentacije, ili bilo koji stav usmjeren na podsticanje mržnje pisanim putem, u govoru, fotografijama ili gestovima. Restorani, hoteli, prevozne firme, bioskopi ili bazeni neće moći onemogućiti pristup osobama zbog njihove polne orjentacije. Zakon predviđa kazne do tri godine zatvora. 10. februar - Transplantacija kože postaje prošlost – Kanada Uređaj koji štampa vještačku kožu prošao je posljednje testove sa najvišim ocjenama i tako prišao korak bliže praktičnoj primjeni u svakodnevnoj medicini. Revolucionarno medicinsko-tehnološko rješenje za tretiranje opekotina je na pomolu. Trodimenzionalni štampač, sposoban da proizvede vještačku kožu, pokazao se izuzetno dobro na posljed-

72

Ručni trodimenzionalni štampač napravili su inženjeri Univerziteta u Torontu 2018. godine. Inovativni uređaj privukao je pažnju početkom ovog mjeseca, kada je tim koji ga je testirao na svinjama prijavio sjajne rezultate. Jedan istraživač iz tima opisao je futurističku alatku kao "dozator lepljive trake" koji koristi "traku" od vještačkih tkiva. Pacijentima koji imaju teške opekotine obično se na povrijeđeno mjesto presađuje zdrava koža sa drugog dijela tijela. Međutim, to nije uvijek opcija, jer postoje pacijenti čije su opekotine toliko rasprostranjene da više ne posjeduju zdravu kožu, prenosi RT. Ovaj trodimenzionalni štampač sposoban je da nalijepi "trake" biomaterijala koje sadrže ljekovite proteine direktno na opekotinu i da tako ukloni potrebu za transplantacijom kože. 12. februar - Naučnici zabrinuti zbog visokih temperatura - Antartik Na Antarktiku je prvi put u istoriji zabilježena temperatura viša od 20°C, što je izazvalo strah od klimatske nestabilnosti u najvećem svjetskom skladištu leda, piše The Guardian.

Brazilski naučnici zabilježili su na ostrvu Seymour temperaturu od 20.75°C što je gotovo cijeli stepen više od prethodnog rekorda od 19.8°C zabilježenog u januaru 1982. godine. Argentinska istraživačka stanica na Esperanzi je 6. februara izmjerila 18,3°C, što je temperaturni rekord na kontinentalnom Antarktičkom poluostrvu. Ova očitavanja moraće još potvrditi Svjetska meteorološka organizacija, ali ona su u skladu sa širim trendom zagrijavanja na poluostrvu i obližnjim ostrvima, koji su za gotovo 3°C toplija u odnosu na predindustrijsku eru. Naučnici, koji svaka tri dana prikupljaju podatke s udaljenih


nadzornih stanica, opisali su ova očitanja temperature kao “nevjerovatna i nenormalna”. Iako su temperature na istočnom i središnjem Antarktiku relativno stabilne, sve je veća zabrinutost zbog zapadnog Antarktika, gdje sve topliji okeani zagrijavaju ogromne ledenjake Thwaites i Pine. To je dovelo, za zada, do relativno niskog porasta nivoa mora, ali ako dođe do kontinuiranog porasta temperature, to bi se ubrzo moglo promijeniti. 18. februar - Zatvaraju granice za Kineze zbog koronavirusa - Rusija Ruske vlasti su saopštile da će državljanima Kine biti zabranjen ulazak u Rusiju, što je nova drastična mjera u borbi protiv širenja epidemije novog korona virusa koji izaziva upalu pluća. - Ulazak kineskih državljana preko granica Rusije biće obustavljen počev od 20. februara za radna i privatna putovanja, i putovanja radi studija i turizma - izjavila je potpredsjednica Vlade Rusije, zadužena za zdravstvo Tatijana Golikova.

Ta zvaničnica koja je na čelu grupe za borbu protiv novog soja koronavirusa Covid-19 je rekla da je ta odluka donijeta zbog pogoršavanja epidemije u Kini i jer kineski državljani i dalje dolaze u Rusiju. Mnogi Kinezi su u Rusiji kao turisti, studenati ili tamo rade. Ruski aerodromi se masovno koriste kao tranzitna tačka između Kine i Evrope. Rusija je ranije naložila zatvaranje oko 4.250 kilometara granice s Kinom, kao i obustavljanje željezničkih linija i smanjenje broja letova aviona prema kineskim gradovima. U Rusiji zvanično nema pacijenata s novim korona virusom pošto su prošle nedelje iz bolnice otpuštena jedina dva pacijenta, državljani Kine koji su, po ruskim ljekarima, imali blagu infekciju.

- rekao je dr Hopkinson za Britanski medicinski magazin. U prilog njegovoj tvrdnji ide i uspješna odluka iz 2007. godine kada je granica pomjerena sa 16 na 18 godina. Od tada je drastično opao procenat mladih pušača starosti od 16 do 24 godine, pokazuju podaci britanskog Zavoda za statistiku. Naravno, ne može se sa sigurnošću tvrditi da je za manji broj pušača zaslužno samo pomjeranje starosne granice. U poslednjih 12 godina, donijeto je mnogo novih zakona protiv pušenja: zabrana pušenja na javnom mjestu, ograničenje reklama za duvanske proizvode u prodavnicama, uvođenje slika na pakle duvanskih proizvoda koje upozoravaju koliko su štetni. Tu je još jedan faktor a to je sve veća upotreba elektronskih cigareta. Podaci Zavoda za statistiku pokazuju da je trećina bivših pušača koristila ili sada koristi elektronske cigarete. Iz Instituta za javno zdravlje u Engleskoj kažu da se one često koriste kao pomoć u ostavljanju cigareta. Zato i kampanja engleske vlade Stoptober podržava korišćenje elektronskih cigareta. 21. februar - Tropske bolesti prijetnja za 100 miliona ljudi - Nigerija Bolesti uglavnom pogađaju područja koja su ekonomski najslabija i nemaju pristup obrazovanju, zdravstvu i vodi. Tropske bolesti, poput gvinejskog crva, lepre, riječne sljepoće, bjesnoće i bolesti spavanja u Nigeriji, jednoj od zapadnoafričkih zemalja, predstavljaju prijetnju za 100 milijona ljudi. Konstatirajući da su tropske bolesti jedinstvene za Nigeriju, istakao je da bolesti uglavnom pogađaju ona područja koja su ekonomski najslabija, koja nemaju pristup obrazovanju i zdravstvu te imaju problem s vodom a time i s higijenom. Stotine ljudi u Nigeriji umire od epidemije groznice lassa, kolere, malarije, proliva i virusa majmunskog cvijeta. Vlada Nigerije proglasila je krajem januara vanredno stanje zbog brzog širenja potencijalno smrtonosne epidemije groznice, lassa od posljedica koje je u toj zemlji preminula 41 osoba. 23. februar - Biljne bolesti unište godišnje do 40 odsto usjeva u svijetu Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) procijenila je da biljne bolesti i štetočine unište godišnje do 40 odsto usjeva širom svijeta u vrijednosti 220 milijardi dolara.

20. februar - Podići starosnu granicu za kupovinu cigareta – Velika Britanija Starosna granica za kupovinu duvanskih proizvoda u Velikoj Britaniji će možda biti pomjerena sa 18 na 21 godinu. Ovu ideju predstavila je britanska parlamentarna grupa za borbu protiv pušenja i zdravlje i doktor koji je pobornik ove ideje, pulmolog Nikolas Hopkinson sa Imperijal koledža u Londonu, još prošle godine. Dr Hopkinson smatra da je važno pomoći pušačima da se izbore sa zavisnošću, ali da je još bitnije spriječiti mlade da uopšte počnu da puše. - Pušenje je zarazna navika koja se brzo širi u grupi vršnjaka

Poljoprivredna proizvodnja trebalo bi da poraste za oko 60 odsto do 2050. godine da bi se prehranila svjetska populacija. Biljke čine 80 odsto hrane ljudi i proizvode 98 odsto kiseonika koji se udiše. Zdravlje bilja je sve više ugroženo, biljne bolesti i štetočine

73


se pojavljuju sve ranije u sezoni i na mjestima gdje ranije nisu postojali, a tome su doprinijele klimatske promjene, ali i ljudske aktivnosti kao međunarodna trgovina i transport, koje su omogućile i nehotično prenošenje bolesti i štetočina u nova staništa. Zbog toga je važno da se podigne svijest ljudi o značaju zaštite i očuvanja zdravlja bilja, kako zbog stvaranja uslova za proizvodnju dovoljne koliine hrane za rastuću ljudsku populaciju, tako i u pogledu zaštite životne sredine i očuvanja ekosistema. U okviru Međunarodne konvencije za zaštitu bilja (IPPC) sprovode se brojne mjere sa ciljem da se zaštiti njihovo zdravlje. Biljni svijet je ugrožen a zaštitu treba obavljati prevencijom jer je manje komplikovana od liječenja. Zaštita zdravlja bilja treba da bude zadatak više naučnih disciplina kroz program integralne zaštite koja treba da obezbijedi zaštitu bez posljedica, odnosno preventivno djelovanje da se spriječi bolest bilja, a tek na kraju upotrijebe sredstva za zaštitu, ali da upotreba bude bezbjedna. Bakterija ksilela fastidioza (xylella fastidiosa) koja je registrovana u Sjevernoj i Južnoj Americi 2013. godine stigla je u Evropu (Italiju, Španiju i Francusku) i izuzetno je štetna jer izaziva sušenje kod stotina različitih biljaka. Takođe, klimatske promjene stvaraju mnoge probleme poljoprivrednicima jer su zime blage i štetočine ne uginu, već se na početku sezone javljaju u ogromnoj populaciji. Zbog klimatskih promjena i ljeta su sušna pa i to utiče na zdravlje bilja.

psihoterapeutkinja iz Brescie na sjeveru Lombardije. Italijanske vlasti od početka krize ustraju na preventivnim mjerama i uvjeravaju javnost da je situacija pod kontrolom. - Problem nastaje zbog interpretacije: zatvaranje škola i karantina su preventivne mjere, ali ih ljudi doživljavaju kao dokaz da je stigla katastrofa. To su ‘šokantne’ mjere, a zapravo su razumne. Teško se boriti sa strahom koji izaziva nešto neopipljivo, nevidljivo, kao što je virus - objasnio je psiholog Gabriele Zanardi iz Pavije.

26. februar – Zavladala epidemija straha – Italija

29. februar - Širenje korona virusa u svijetu

Ljudi su u panici, boje se smrti i gube osjećaj za realnost. Koronavirus u Italiji i spektakularne mjere za njegovo obuzdavanje izazvali su epidemiju straha koja prati sanitarnu krizu, objašnjavaju psiholozi. Prvi smrtni slučajevi u Italiji i uspostava karantina za više od 50.000 ljudi u 11 gradova na sjeveru zemlje, zatvaranje škola i otkazivanje sportskih i kulturnih događaja izazvali su pravu psihozu, kažu stručnjaci.

Zemlje na tri kontinenta prijavile su 29. februara svoje prve slučajeve korona virusa dok se svijet priprema za proglašavanje pandemije a ulagači spašavaju dionica u iščekivanju globalne recesije, prenosi Rojters. Kontinentalna Kina - odakle je krenuo virus krajem 2019. godine - prijavila je 327 novih slučajeva, najmanje od 23. januara, a zabilježeno je više od 78.800 slučajeva s gotovo 2.800 smrtnih slučajeva. Južna Koreja je registrovala 571 novi slučaj zaraze virusom, čime je ukupan broj porastao na 2.337, što je najviše izvan Kine. Kod jednog Italijana koji je ove sedmice stigao u Nigeriju potvrđen je prvi slučaj korona virusa u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji, dok je osoba koja se vratila letom iz Irana postala je prva zaražena na Novom Zelandu. Azerbejdžan, Bjelorusija i Litvanija su prijavile prve slučajeve zaraze. Njemačka je prijavila "skoro 60 novooboljelih" od virusa, prenio je Reuters. Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da se sve nacije trebaju pripremiti. - Ovaj virus ima pandemijski potencijal," izjavio je Tedros u Ženevi 27. februara. Ovo nije vrijeme za strah. Ovo je vrijeme za preduzimanje radnji kako bi se spriječila infekcija i spasili životi. Nalazimo se u odlučujućem trenutku. Ako sada djelujete agresivno, možete ograničiti ovaj korona virus. Moj savjet je da se djeluje brzo.

- Ona se u početku manifestovala navalom na trgovine, tipičnom za strah od smrti,. Neki se prilagode. Drugi se ponašaju kao da su pod bombardovanjem u Drugom svjetskom ratu - kazala je psihijatrica dr Rossella Candela iz Rima. Kada prođe prvi napad panike, ostaje stalna anksioznost koju potstiču vanredne mjere sigurnosti. - Neke mjere povećale su anksioznost: zatvaranje škola, crkava… U našim malim lombardskim selima otkazuju se mise, to je ludo, toga nikada nije bilo. Ali zavladala je emotivna epidemija. A emocijama je jako teško upravljati – kazala je Alessandra Braga,

74

29. februar – Nulti pacijent koronavirusa još nije otkriven - Kina Kineske vlasti i stručnjaci ne znaju porijeklo aktualne epidemije koronavirusa, odnosno ne znaju ko je takozvani nulti pacijent. To je izraz kojim se opisuje prva osoba zaražena virusnom ili bakterijskom bolešću u nekoj epidemiji. Napredak postignut u genetskoj analizi danas omogućuje da se utvrdi porijeklo virusa preko osoba koje su njime već zaražene. U kombinaciji s epidemiološkim studijama, naučnici mogu izdvojiti pojedince za koje se vjeruje da su prvi proširili zarazu i tako pokrenuli epidemiju. Identifikovanje ovih pacijenata moglo bi pridonijeti i odgovorima na ključna pitanja – kako, kada i zašto je izbila zaraza, što može spriječiti dalju zarazu tokom aktuelne ili neke buduće epidemije, piše BBC.


KOLLAGEN 11.000 PLUS

                                

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me

Profile for medical cg

Medical 131  

Medical 131  

Profile for medicalcg
Advertisement