svoje živote, a najveću broj njih u njihovoj okolini i ne znaju da boluju od ove bolesti jer ona nosi jednu tešku stigmu, pa je onda nerado i spominju. Tako da je bitno da i tu stigmu skinemo, da se vidi da je to bolest kao i svaka druga, da može da se liječi i da su to kvalitetni ljudi koji mogu da vode normalne živote - navela je. - Ako smo svi zajedno, a to znači pacijenti, doktori, društvo i državni organi, kojima je isto cilj da sve ljude liječe na najbolji mogući način, i ako imamo primjere iz našeg okruženja gdje se to radi mnogo bolje nego kod nas, onda bi to podsjećanje i poređenje i međusobno povezivanje imalo vrlo značajan efekat - istakla je na kraju intervjua. - Ono što nam je jako važno, što možemo s ponosom da istaknemo, jeste da Crna Gora apsolutno stoji rame uz rame sa najrazvijenijim zemljama Evrope u pogledu dostupnosti terapijskih protokola za pacijente sa multiplom sklerozom. To je ono što mora da obraduje sve naše pacijente, to je ono što i nas kao ljekare jako raduje i ukoliko nastavimo sa ovakvim trendom, a mislim da nema razloga da tako ne bude, nastavljamo put koji je trasiran u evropskim vodičima za liječenje pacijenata sa multiplom sklerozom - istakao je ovim povodom dr Jevto Eraković. Svi pacijenti u Crnoj Gori, naglasio je on, dobijaju terapiju koja im je indikovana. - Ne postoje nikakve liste čekanja. Ukoliko konzilijum neurologa procijeni da pacijent ispunjava kriterijume za uključivanje terapije, pacijent je odmah i dobija - naveo je dr Eraković.
Ekonomska uslovljenost dostupnosti terapije Važnu dimenziju skupa u Tivtu činila je rasprava o ekonomskoj uslovljenosti dostupnosti terapije za multiplu sklerozu. Činjenica je da je inovativna terapija uvijek dostupnija pacijentima u ekonomski razvijenim zemljama, ali ovom prilikom se pokušalo ukazati na povoljnije efekte ranog liječenja u odnosu na neliječenje ili dostupnost prevaziđenih terapija. Učesnici skupa prezentovali su iskustva iz svojih zemalja, kako bi ih međusobno uporedili i izvukli važne pouke u vezi sa „bogatima” i „siromašnima”. Navodeći da su u Srbiji dostupni uglavnom stariji ljekovi i malom broju oboljelih, prof. dr Jelena Drulović naglasila je da promjena terapijskog algoritma zavisi od finansijskih sredstava. Ona je istakla značaj postojanja registara u svim centrima, ali i navela da trenutno u Kliničkom centru Srbije samo 20 pacijenata prima visoko efikasne ljekove, a veliki broj pacijenata se liječi samo ljekovima prve linije. Budući da studijski nalazi ukazuju da je usljed primjene sofisticirane terapije više od 50-70% manja šansa za progresiju bolesti u odnosu na one koji nijesu koristili terapiju, sve u cilju sprječavanja terminalnog oštećenja mozga, odsustva relapsa, odsustva progresije invliditeta i lezija, prof. Drulović je izrazila potrebu za uvođenjem biomarkera, antitijela
i drugih trenutno efikasnih ljekova u tretman ovih pacijenata u Srbiji. U ovoj zemlji danas postoji više od 7 000 pacijenata, 900 pacijenata prima terapiju, više od 350 ne odgovara na tu terapiju, a otprilike 450 prima adekvatnu terapiju. Objašnjavajući kako austrijski zdravstveni sistem ima konsenzus o liječenju sa Njemačkom i dijelovima Švajcarske, tj. njemačkim govornim područjem u Evropi, prof. dr Thomas Berger, austrijski koordinator za multiplu sklerozu, ukazao je na neke smjernice tog objedinjenog sistema. One uglavnom ukazuju na aktivnost bolesti: blagu, aktivnu i visoko aktivnu bolest, način organizacije strukture u cilju pružanja holističkog liječenja i slične postavke. Interesantno, ljekar je u ovim zemljama u obavezi da da pisanu izjavu u vezi sa konceptom terapije. 2006. godine, po riječima prof. Bergera, osnovan je registar terapija za MS u Austriji. Priručnik koji je napisan pacijentima lako razumljivom terminologijom ove godine očekuje 3. reizdanje. Sve ovo je, po riječima prof. Bergera, jako važno zbog ujednačavanja terapijskih protokola u raznim bolnicama, da bi se obezbijedilo da svi oboljeli imaju jednake šanse za kvalitetno liječenje. Statistička slika pokazuje da u ovoj zemljiregistrovano je oko 13.000 pacijenata, a postoji i ogromna baza o iskustvima u liječenju sa 50-60.000 podataka koji omogućavaju da se porede podaci u cilju usavršavanja liječenja. - Mogu se stvari prepisati od drugih, prilagoditi lokalnim uslovima, ali što sličnije imamo smjernice u različitim zemljama, to sličnije argumente imaju, što onda pomaže neurolozima koji se zalažu za određene terapije da se stave na pozitivnu listu i, naravno, ono što je konačno je da se one zaista i koriste u svakodnevnoj praksi - istakao je prof. Berger.
Sistematičnost i efikasnost kao cilj Sumirajući iskustva liječenja multiple skleroze koja su dostupna u posljednjih 20 godina, danas se može reći da postoji veliki broj efikasnih ljekova. Naravno, kako se to moglo zaključiti iz izlaganja sa ovog skupa, veoma je bitna bezbjednost, pravovremeno uključivanje terapije, ekonomski faktor, koordinacija struke i donosioca odluka, jer se radi o bolesti koja ne pogađa samo pojedinca, već i porodicu i društvo. - Ono što je, takođe, jedan od zaključaka ovog sastanka jeste da je cilj da se napravi jedna regionalna mreža svih zemalja, da bismo ujednačili i kriterijume i terapijske protokole, jer mislimo da nema potrebe da bilo koja zemlja u regionu ima bolje ili slabije uslove za svoje pacijente, već da imamo jedan potpuno jedinstven stav i da što je moguće više uradimo u interesu pacijenata sa multiplom sklerozom naveo je dr Eraković u jednom od komentara. Anita Đurović
23