ZANIMLJIVOSTI
Jedite slatkiše bez griže savjesti
Kada jedete kolač koji vas raduje, ne razmišljajte ni o čemu drugom osim o tome koliko uživate. Prof. dr Tara Leong, predavač ishrane i dijetetike na Univerzitetu Sanšajn kost u Australiji, kaže da šećer povećava rizik od bolesti i gojaznosti, ali i da potpuno izbacivanje slatkiša iz ishrane, više šteti organizmu nego što mu koristi. Prof. Leong kaže da ljudi konzumiraju previše slatke hrane i da prosječno takva hrana čini 35 procenata ukupne ishrane. Pretjerano konzumiranje šećera može dovesti do pretilosti, dijabetesa tipa 2, bolesti srca, nekih oblika raka. Razne dijete podstiču ljude da izbjegavaju bijeli šećer (saharozu) i druge vrste zaslađivača, poput meda i javorovog sirupa, ali prof. Leong kaže kako nije potrebno skroz izbaciti šećer iz ishrane, jer to vjerovatno neće poboljšati zdravlje više od smanjenja unosa industrijski prerađene hrane. Istraživanja pokazuju da dijete nisu djelotvorne tokom dugoročnog razdoblja i mogu dovesti do povećanja težine tokom vremena. Mozak prevodi dijete i ograničenja kao glad, a to izaziva skladištenje masnoća za buduće dane. Dijeta je stresna, a tijelo na stres odgovara oslobađanjem hormona stresa, kortizola, koji rezultira masnim naslagama na području abdomena. Takođe, zabrinutost zbog hrane može dovesti do anksioznosti i depresije, kao i do ortoreksije. Pojam ortoreksija je prvi put 1990. godine upotrebio dr Stiven Bratman. Kao što je anoreksija strah da se osoba ne ugoji, ortoreksija je strah od toga da osoba jede namirnice zbog kojih neće biti zdrava. U nekim dijetama se savjetuje izbacivanje ili ograničavanje nekih namirnica koje su zapravo zdrave za naš organizam, na primjer određeno voće ili mliječni proizvodi, bez dokaza koji podupiru takvu teoriju. To može dovesti do pomanjkanja određenih hranjivih materija u tijelu.
Ipak koristimo čitav mozak Mozak je najsloženiji organ u ljudskom tijelu. Težina mozga odraslog čovjeka iznosi 1.350 g i sadrži 100 milijardi neurona. Međutim, vjeruje se da čovjek koristi svega 10 posto mozga. Naučnici, međutim, odbacuju to vjerovanje. Prema zadnjem istraživanju, oko 65 odsto Amerikanaca vjeruje da čovjek koristi samo 10 posto svog mozga. Međutim, riječ je o mitu, tvrdi neurolog dr Beri Gordon. On objašava da je većina mozga skoro uvijek aktivna. Uz pomoć funkcionalne magnetne rezonance, koja mjeri aktivnost mozga dok osoba obavlja više aktivnosti, ali i drugih metoda, istraživači su zaključili da je većina mozga aktivna sve vrijeme, čak i kada se obavljaju najjednostavnije radnje. Veliki dio mozga je aktivan čak i kada odmaramo ili spavamo. Procenat mozga koji je aktivan sve vrijeme takođe varira od osobe do osobe, ali i zavisi od toga šta radimo ili o čemu razmišljamo u tom trenutku. Time je razbijen mit da koristimo samo mali dio mozga, a da će ostatak biti aktiviran u nekoj sljedećoj fazi evolucionog razvoja čovječanstva.
08
Samohrani očevi su u riziku od prerane smrti Rizik prerane smrti više je nego udvostručen kod samohranih očeva u odnosu na samohrane majke ili očeve koji su u braku, pokazala je kanadska studija. - Naša studija naglašava da samohrani očevi imaju viši mortalitet i pokazuje potrebu javnozdravstvene politike koja bi doprinjela identifikaciji i podrške tim muškarcima - rekla je glavna autorka studije dr Marija Čiu, stručnjak za javno zdravstvo na Univerzitetu u Torontu. Objavljena u časopisu The Lancet Public Health, studija je obuhvatila 40.500 osoba između 2000. i 2012. godine. Kod 871 samohranog oca koji nema partnerku, stopa smrtnosti dosezala je 5,8 na hiljadu. To je više nego kod samohranih majki (1,7 na hiljadu) i očeva koji imaju partnerku (1,9 na hiljadu). Samohranim očevima najviše prijete karcinom i kardiovaskularne bolesti. Uzročno-posljedična veza nije sa sigurnošću potvrđena, ali naučnici sumnjaju na stres i manje zdrav način života, kao što su neuravnotežena ishrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i konzumacija alkohola. Dodatno, oni rjeđe nego samohrane majke imaju društvo koje ih podržava ili pomoć u obrazovanju djece.